P. 1
Dnevni avaz [broj 5234, 3.4.2010]

Dnevni avaz [broj 5234, 3.4.2010]

|Views: 478|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 06, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/02/2012

pdf

text

original

Dnevni avaz

Najtira`niji bh. politi~ki dnevnik subota, 3. 4. 2010. Sarajevo Godina XV Broj 5234 1 KM, 6 kn, 40 din, 0,70 E

www.dnevniavaz.ba

.1<#0 +  156#8-#/+ 0' 2#&# 0# 2#/'6
Tereti se da je deset godina nezakonito od Hrvatske primao mjese~nu penziju U svako doba dana i no}i odazvat }u se svim sudovima BiH, ka`e Lozan~i} Blagodati dvojnog dr`avljanstva Ispra}aji: Na d`enazi vi{e od 600 ljudi

AFERE

Zagreba~ki sud odredio pritvor i raspisao potjernicu

O

p}inski kazneni sud u Zagrebu odredio je ju~er jednomjese~ni pritvor zamjeniku predsjednika HDZBiH i dopredsje-

davaju}em Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Niki Lozan~i}u i za njim raspisao centralnu potjernicu za podru~je Hrvatske. Lozan~i} se tereti da je deset

godina nezakonito od Hrvatske primao mjese~nu penziju od 5.248 kuna, ili oko 1.392 KM, iako je sve to vrijeme bio osiguran 5. strana kao dr`avni poslanik.

Va{ington

Rakovica: Junuzovi} nije do~ekao transplantaciju srca

(Foto: I. [ebalj)

Adis je ujedinio ljude u BiH
Skandalozno: Vlasti FBiH uhva}ene u la`i

POLICAJCIMA PLA]E NI@E I DO 600 KM!
Najave: Ako ne bude usvojen zakon o cenzusu

9. strana

Sjedi{te „Daimlera“: Kompanija je u BiH imala milionske ugovore s „Elektroprivredom BiH“ i „Aluminijem“

(AP)

Njema~ki gigant „Daimler AG“ priznao krivicu

Mito i bh. politi~arima
Apsurdi: Zaboravljena [efije Ljatifi iz Visokog

3. strana

4. strana

PROTESTI BORACA NA DAN ARMIJE RBiH?
NOVINA U NOVINI

U 15. GODINI JO[ ^EKA NA MATI^NI BROJ I RODNI LIST
KOMPJUTERSKE PREVARE

2. str.

9. str.

EDIN D@EKO

Danas prilog Sedmica

Student i tehni~ar pravili la`ne kartice
17. strana

Mo`emo u polufinale Evropske lige

64. strana

2

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

aktuelno

NAJAVE Ako do 15. aprila ne bude usvojen zakon o cenzusu

Incko i Keli: Apel politi~kim strankama

Visoki predstavnik i ambasador SAD-a pri OSCE-u

Masovne demonstracije boraca mogu}e na Dan Armije RBiH
Do tog datuma tra`e uva`avanje njihovih zahtjeva i usvajanje zakona o cenzusu za sve bud`etske korisnike
Na ju~era{njem sastanku Koordinacije ~etiri temeljne bora~ke organizacije zaklju~eno je da, ako do 15. aprila ne bude donesen zakon o cenzusu za sve bud`etske korisnike, za kakav se zala`u borci, tog dana bit }e organizirane masovne demonstracije {irom FBiH. To zna~i da bi branioci BiH, umjesto proslave 15. aprila - Dana Armije RBiH, taj svoj veliki praznik obilje`ili iskazivanjem nezadovoljstva na ulicama.

Neprihvatljivi pritisci na medije u BiH
Posebno su alarmantna nastojanja izabranih zvani~nika da pojedinim medijima uskrate pristup informacijama ili da utje~u na njihovu ure|iva~ku politiku
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u BiH Valentin Incko (Inzko) i ameri~ki ambasador pri OSCE-u Ijan Keli (Ian Kelly) izrazili su tokom susreta u Sarajevu `aljenje zbog sve ve}ih pritisaka na slobodu medija u BiH, prenosi Onasa. - Tokom proteklih sedmica vidjeli smo poku{aje da se ograni~i sposobnost medija da slobodno, ta~no i potpuno izvje{tavaju iz svih dijelova zemlje. Posebno su alarmantna nastojanja izabranih zvani~nika da pojedinim medijima uskrate pristup informacijama ili da utje~u na njihovu ure|iva~ku politiku kazao je Incko, saop}io je Ured visokog predstavnika i specijalnog predstavnika (OHR/EUSR). Nagla{avaju}i da je takvo pona{anje neprihvatljivo u demokratskom dru{tvu koje te`i da se pridru`i EU, Incko je izvijestio ameri~kog ambasadora da je uputio pismo predstavnici OSCE-a za slobodu medija, upoznav{i je s ovim zabrinjavaju}im razvojem situacije. Komentiraju}i predstoje}u predizbornu kampanju, sagovornici su apelovali na politi~ke stranke da se suzdr`e od kori{tenja nacionalisti~ke retorike koja je dominirala pro{lom predizbornom kampanjom. Incko i Keli slo`ili su se da znatna odgovornost le`i i na gra|anima koji trebaju osigurati da se politi~ari bave pitanjima koja su najzna~ajnija za glasa~ko tijelo. - Izabrani zvani~nici donose odluke koje utje~u na svakodnevni `ivot gra|ana i oni moraju znati da }e ih gra|ani smatrati odgovornim za aktivnosti koje poduzimaju. Zato je va`no da tokom predizborne kampanje {to ve}i broj gra|ana politi~kim kandidatima postavi pitanja koja ih istinski optere}uju i da ove jeseni iza|u na izbore - kazao je Incko, navodi se u saop}enju.

Neprihvatljiv zakon
- Jo{ nije odlu~eno na kojim bi ta~no mjestima protesti bili organizirani, ali vlasti jo{ imaju vremena da odlu~e da se takvo {to ne desi. Mi apsolutno ne mo`emo prihvatiti zakon o cenzusu kakav Vlada FBiH namjerava predlo`iti i ~iji nam je prednacrt uputila 1. aprila, iako na njemu pi{e datum 30. oktobar 2009. Na to sve Vlada nam je dala rok da joj do 5. aprila, dakle ponedjeljka, odgovorimo {ta mislimo o njenom prijedlogu - izjavio je ju~er D`evad Ra|o, predsjednik Saveza dobitnika najvi{ih ratnih priznanja. Vlada planira da za dobitnike priznanja od 1. maja ove godine uvede cenzus koji }e iznositi 400 KM po pojedincu, 800 KM po dvo~lanoj, 1.600 KM po ~etvero~lanoj porodici. Cenzus }e od 1. januara naredne godine biti uveden i za ratne vojne invalide ispod 60

Koordinacija bora~kih organizacija: Odgovorili Vladi FBiH

Zahtjevi demobilisanih boraca
Savez demobilisanih boraca FBiH saop}io je ju~er da insistira da se zakon o pravima demobilisanih boraca donese najkasnije do 20. aprila, a u suprotnom }e oni ve} dan nakon toga, 21. aprila, orposto invalidnosti i {ehidske porodice koje nemaju djecu na {kolovanju i za njih predla`e visinu cenzusa od 500 KM po ~lanu. Za razliku od boraca i civilnih `rtava rata, ostale bud`etske korisnike, a prije svega nosioce izvr{ne i ganizirati masovne proteste. Ovaj savez ju~er je odr`ao tematsku sjednicu u Sarajevu te zatra`io da nadle`ne institucije odmah isplate zaostale naknade demobilisanim borcima. zakonodavne vlasti FBiH, Vlada je zaobi{la od ovog nameta, navode}i da njihove pla}e i naknade ne ulaze u cenzus.

Komemorativni centar Tuzla

Diskriminacija svih
- Sve su napravili da oduzmu nama, a sebi sa~uvaju. Taj Vladin prijedlog je diskriminiraju}i i mi ga ne prihvatamo, {to smo joj i odgovorili. Tra`imo da budu uva`eni na{i zahtjevi i prijedlog zakona o cenzusu kakav smo mi uputili Vladi 29. marta te da to bude usvojeno do 15. aprila - ka`e Ra|o, koji je za ponedjeljak zakazao i vanrednu sjednicu Saveza dobitnika najvi{ih raM. KUKAN tnih priznanja.

Identificirano osam `rtava
U Komemorativnom centru u Tuzli ju~er je, pod rukovodstvom vje{taka sudske medicine Vedada Tuce, izvr{ena identifikacija osam osoba. Portparol Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi} kazala je za Fenu da je rije~ o `rtvama iz proteklog rata s podru~ja Vlasenice, [ekovi}a i Tuzle. Identificirani su Nazif (Huso) Ademovi} (ro|en 8. aprila 1938. godine u mjestu Dobo{nica), Nail (Abid) Bi~ak~i} (ro|en 23. juna 1926. godine u Teo~aku), Adem (Avdo) Dugali} (ro|en 9. maja 1953. godine u Zaklopa~i), Eldar (Mevludin) Hasanbegovi} (ro|en 18. septembra 1974. godine u Zvorniku), Kadir (Ibro) Manji} (ro|en 22. jula 1975. godine u Kamenici), Muhamed (Salko) [abi} (ro|en 1. jula 1952. u Vlasenici), Sakib (Salko) [abi} (ro|en

Jedinstven stav
Bahrija Kitu{a, predsjednica Organizacije porodica {ehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo, pojasnila je da na ju~era{njem sastanku Koordinacije nisu bili predstavnici demobilisanih boraca zbog svoje tematske sjednice. No, dodala je da }e se sve bora~ke organizacije, uklju~uju}i i Savez demobilisanih boraca, narednih dana usaglasiti da u slu~aju neispunjavanja njihovih zahtjeva, protesti budu odr`ani 15. aprila.

Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika

Komemorativni centar: @rtve zlo~ina

Za vulgarni zakon o pla}ama kriv i Savez samostalnih sindikata BiH
Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH smatra da je krivac u lepezi onih koji su doveli do „vulgarnog zakona o pla}ama“ i Savez samostalnih sindikata BiH. U saop}enju Sindikata grafi~ara ka`e se da „nisu krivi samo parlamentarci nego krivca treba tra`iti i smijeniti u Vladi, Ekonomsko-socijalnom vije}u (ESV), pa i u Sindikatu BiH“. - ^uli smo izjavu ~lana ESV-a u ime poslodavaca Mladena Pandurevi}a da nisu mogli utjecati na zakon o pla}ama, pa i ~lanova ESV-a u ime Sindikata BiH, a koji su dobili od ~lanica Saveza pisana upozorenja za njegovo neprihvatanje. Ako ni jedni ni drugi kao socijalni partneri, koje ne uva`ava Vlada kao tre}i socijalni partner, nisu mogli utjecati, a onda su mogli, {to bi bilo moralno, di}i ruku protiv tog zakona te se povu}i iz ESV-a i o tome obavijestiti javnost. To nisu uradili, jer bi to zna~ilo i odricanje od pau{ala od 1.000 KM za rad u ESV-u - ka`e se u saop}enju Sindikata grafi~ara. Ovaj sindikat isti~e da je jedino preostalo da se poka`e i doka`e da svi ti istupi moraju biti konkretizira-

21. marta 1949. godine u Vlasenici), Ru`dija (Ramo) [estovi} (ro|en 22. aprila 1938. godine u mjestu Gusinje, Crna Gora).

www.dnevniavaz.ba

PORTAL - komentar dana Skandali: Jovani} predstavio BiH kao „balkansku kop~u El-Kaide“
- Sljede}e }e biti da dr`imo atomske bombe u d`amijama, a munare slu`e kao topovi... To {to se radi je nastavljanje ru{enja ove dr`ave, jer danas svako guta pri~u o terorizmu. Sada poku{avaju na taj na~in dobiti ono {to nisu uspjeli tenkovima i topovima za vrijeme rata. Dobijemo priliku za ~lanstvo u NATO-u i onda dolaze sa svojim „saznanjima“ kako bi nas svijet jo{ neozbiljnije shvatio. Ovo je nastavljanje ru{enja na{e domovine, a na{i {ute i rijetko se bune, tek onda kada bude prekasno. (torkula)

Ekonomsko-socijalno vije}e: Ne `ele se odre}i pau{ala

ni, kao i u svim demokratskim dr`avama, a kroz organiziranje peticija, protesta i generalnim {trajkovima, i to samo s jednim ciljem, smjena vlasti i kona~no izmjena propisa za ta~no utvr|ivanje odgovornosti i sankcija za nerad.

aktuelno

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

3

Komentar dana
@ Pi{e: Ru`dija AD@OVI] (ruzdija@avaz.ba)

SKANDALOZNO Vlasti FBiH uhva}ene u la`i

Dobri ljudi Policajcima pla}e ni`e i ohola vlast

od sedam do 600 KM!
Ako pro|e Vladin prijedlog, osnovna primanja policajaca bit }e ni`a za sedam KM, onih s vi{im ~inovima od 100 do 500, a direktora FUP-a za ~ak 600 maraka
Federalne vlasti bezo~no su proteklih dana lagale kritiziraju}i medije da su krivi {to je oboren zakon o pla}ama i naknadama u organima vlasti FBiH, jer tobo`e „ne vide da se tim aktom kona~no sistemski rje{avaju pla}e svih dr`avnih slu`benika, uklju~uju}i i policajce kojima se pobolj{ava status ovakvim zakonom“.

Sudbina nesretnog mladi}a Adisa Junuzovi}a trebala bi na{im zvani~nicima biti pouka i prilika za bu|enje uspavane savjesti
Devetnaestogodi{nji Adis Junuzovi}, koji je izgubio borbu s te{kom bole{}u i nemilosrdnom bh. administracijom, ju~er je ukopan u Rakovici kod Sarajeva. Smrt ovog mladi}a, koji je tek bio zakora~io u `ivot, trebala bi biti alarm za sve nas i jo{ jedna opomena u kakvoj dr`avi `ivimo i kakvi nas ljudi vode. Adis nije do~ekao transplantaciju srca iako je novac za to prikupljen jo{ prije ~etiri mjeseca. Njegova porodica zato, s pravom, vjeruje da je nesretni mladi} `rtva bezdu{ne, neure|ene dr`ave, bezosje}ajnih politi~ara, zemlje u kojoj na hiljade bolesnih ne mogu da se lije~e, jer je oholim vlastima ljudski `ivot jeftin. Naravno, rije~ je o `ivotima obi~nih gra|ana, smrtnika koji ne mogu ni sanjati da }e, ako im krene po zlu, mo}i dosegnuti do dr`avne kase iz koje se nemilice tro{i novac za beskorisna pute{estvija bh. zvani~nika, parlamentaraca, ministara i njihovih sekretarica, za u`ivanje u blagodatima vlasti kojima se na{i fotelja{i do kraja prepu{taju. Na{e gra|ane trebala bi zabrinuti ~injenica da, recimo, {ef bh. diplomatije Sven Alkalaj potro{i stotine hiljada maraka na svoje ekskurzije po zemljama za koje mnogi gra|ani BiH ne znaju ni da postoje i od kojih na{a zemlja nema ama ba{ nikakve koristi, niti }e ikada imati. Treba ih osvijestiti i „borba neprestana“ na{ih zvani~nika da sebi pove}aju primanja, dok na stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca jedva sastavlja kraj s krajem, bez mogu}nosti da rade, da svojoj porodici osiguraju osnovne uvjete za `ivot, bez mogu}nosti da se lije~e... Na{ narod nebrojeno je puta pokazao solidarnost i odvajao od svojih usta kako bi pomogao ~ovjeku u nevolji. No, izme|u te solidarnosti dobrih ljudi i brige bh. vlasti o svojim gra|anima ogroman je ambis i obi~ni ljudi ne mogu biti mirni sve dok se zvani~ne institucije sistemski ne po~nu brinuti i {tititi svoje gra|ane, zbog ~ega i postoje. Upravo sudbina Adisa Junuzovi}a trebala bi vlastima biti pouka i prilika za bu|enje uspavane savjesti.

Ministrima vi{e
„Dnevni avaz“ istra`io je kakav to ta~no status predvi|a Prijedlog zakona o pla}ama koji je pao prije tri dana u Parlamentu FBiH, pa }e ga Vlada u ne{to inoviranom tekstu (dijelu koji se odnosi samo na vlasti) uskoro ponovo uputiti Parlamentu na usvajanje. Otkrili smo skandaloznu ~injenicu - pla}e federalnih policajaca zapravo }e biti smanjene, dok se za ministre predvi|a pove}anje primanja i za nekoliko stotina maraka, o ~emu smo dokaze objavili ju~er. Za obi~ne policajce Vlada predla`e pla}e ni`e za sedam maraka, za one s vi{im ~inovima za po 100, 200, 300, 400 i 500 KM, a za direktora Federalne uprave policije (FUP) za oko 600 KM! Rije~ je o ra~unici osnovnih pla}a, na osnovu sada{njih koeficijenata i osnovice za obra~un te novopredlo`enih u Vladinom zakonu, a bez dodataka po osnovu sta`a, posebnih uvjeta rada (mo`e iznositi

Federalna policija: Bezo~na je la` da }e im pla}e biti vi{e

do 30 posto na osnovnu pla}u), prekovremenog rada i sli~no.

Prekr{en Zakon
Sada{nja osnovica za obra~un pla}a federalnoj policiji iznosi 445,51 KM, a koeficijenti su: policajac - 1,85, stariji policajac 2,25, narednik - 2,4, stariji narednik - 2,55, mla|i inspektor - 2,8, inspektor - 3,1, vi{i inspektor 3,4, samostalni inspektor - 3,8, glavni inspektor - 4,6, generalni inspektor - 5 i glavni generalni inspektor (direktor FUP-a) - 6,4.

Sada{nje i novopredlo`ene pla}e policije
Zvanje Sada{nje osnovne pla}e 824 1.002 1.069 1.136 1.247 1.381 1.514 1.692 2.049 2.405 2.851 Novopredlo`ene pla}e 817 874 950 1.007 1.178 1.254 1.406 1.558 1.710 1.900 2.280 policajac stariji policajac narednik stariji narednik mla|i inspektor inspektor vi{i inspektor samostalni inspektor glavni inspektor generalni inspektor glavni generalni inspektor (direktor FUP-a)

Novopredlo`ena osnovica za sve dr`avne slu`benike i vlastodr{ce, kako je otkriveno u Parlamentu, iznosi 380 KM, a za policiju Vlada predvi|a sljede}e koeficijente: policajac - 2,15, stariji policajac - 2,3, narednik - 2,5, stariji narednik - 2,65, mla|i inspektor 3,1, inspektor - 3,3, vi{i inspektor 3,7, samostalni inspektor - 4,1, glavni inspektor - 4,5, generalni inspektor - 5,4 i glavni generalni inspektor (direktor FUP-a) - 6. Iste ove koeficijente Vlada predla`e i za sudsku policiju, a koeficijente u rasponu od 2,15 do pet predvidjela je i za slu`benike zatvorske policije. No, vratimo se federalnoj policiji. Iz analize Vladinog prijedloga proizlazi da }e direktor FUP-a, ~ija je nadle`nost borba protiv najokorjelijih kriminalaca, naprimjer, imati istu pla}u kao i direktor Gender centra, ~ija je, pak, nadle`nost borba za ravnopravnost spolova!? Uz to, Vladinim prijedlogom kr{i se Zakon o policijskim slu`benicima FBiH, koji u ~lanu 85. odre|uje da je „koeficijent ~ina glavnog generalnog inspektora policije tri i po puta ve}i od najni`eg koeficijenta ~ina policajca“. Ako pro|e Vladin prijedlog, onda }e ta razlika umjesto zakonska tri M. KUKAN i po biti 2,7 puta.

PORTAL

www.dnevniavaz.ba

Srbijanska deklaracija o Srebrenici nije iskorak u odnosima dvije dr`ave
Pitanje: Je li Deklaracija Skup{tine Srbije o Srebrenici, u kojoj se ne spominje genocid u Srebrenici, iskorak u odnosima dvije dr`ave?
A) DA 37% B) NE 59% C) Ne znam 4%

B C

U ponedjeljak protesti radnika „Feroelektra“

Kadi}: Ovako vi{e ne}e mo}i
Nezadovoljni radnici „Feroelektra“ iz Sarajeva, Zenice i Mostara, koji su ve} dva mjeseca u {trajku, protestirat }e u ponedjeljak ispred zgrade ove kompanije u Titovoj ulici u glavnom gradu BiH. Zahtijevaju hitno ispunjenje svih zaostalih obaveza prema njima. Kako je za „Avaz“ kazao predsjednik Sindikata „Feroelektra“ Emin Kadi}, ve}inski vlasnik te kompanije, „Stani} Invest“ iz Kre{eva, radnicima duguje tri pla}e i vi{e toplih obroka. - Stani}i nisu ispunili svoje obaveze iz sporazuma koji smo potpisali pro{le godine u Vladi FBiH. Oglu{ili su se i na zahtjeve federalnog ministra trgovine Desnice Radivojevi}a, koji je insistirao na tome da ispune sve obaveze prema nama. Mi smo u vrlo te{kom polo`aju i ovako vi{e ne}e mo}i - kazao je Kadi}. Radnici zahtijevaju izvr{enje zaklju~ka Vlade FBiH o uvo|enju revizorske ku}e u „Feroelektro“, koja }e utvrditi kako su Stani}i poslovali i jesu li ispunili obaveze po osnovu privatizaciF. V. jskog ugovora.

A

Kadi}: Zaostale pla}e

O aktuelnim pitanjima u BiH i svijetu mo`ete glasati svakog dana na www.dnevniavaz.ba. Na portalu „Dnevnog avaza“ ju~er je „Google Analytics“ zabilje`io 90.918 posjetilaca.

4

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

aktuelno

VA[INGTON „Daimler AG“ priznao krivicu pred sudom

Lakota: U}i u sr` problema

Kasumovi}: Zloupotrebe gra|ana

Njema~ki gigant davao mito i bh. politi~arima
Kompanija imala brojne poslove u BiH Kakvi su ugovori sklapani i ko je uzeo novac Veze s „Aluminijem“ i EPBiH
Njema~ki gigant „Daimler AG“ davao je desetine miliona dolara mita dr`avnim zvani~nicima kako bi osigurao dobivanje poslova u nekoliko zemalja, uklju~uju}i i Bosnu i Hercegovinu, ka`e se u priznanju krivice koje je ova kompanija potpisala pred Okru`nim sudom u Va{ingtonu. eni ameri~ki federalni sudija Ri~ard Leon (Richard J. Leon), bh. javnosti poznat po tome {to je presudio protiv vlasti SAD u slu~aju „al`irske grupe.“ No, u presudi nema nikakvih drugih detalja o tome ko je i na koji na~in u BiH uzimao mito da bi „Daimleru“, odnosno njegovim kompanijama k}erkama, osigurao poslove u na{oj dr`avi. Veliki me|unarodni skandal ~iji su epilog ova sudska nagodba i priznanje krivice po~eo se, kada je rije~ o BiH, otpetljavati jo{ 2008. godine. Tada su naprasno otpu{teni direktori „Daimlera“ za BiH i Hrvatsku - Folker [mit (Volker Schmidt) i Peter Hajer (Peter Heier). [mit i Hajer otpu{teni su kada je interna revizija otkrila da su oni, kao {to je to sada{nja presuda utvrdila i za
Kreso: Ne znam ni{ta o mitu

Problemi gra|ana s bankarima

Kasumovi}: Kamate su bezobrazno visoke
Lakota predla`e formiranje odbora za kamate u kojem bi bio i predstavnik potro{a~a
U na{oj zemlji, kao i u mnogim drugima, trebao bi postojati nezavisni odbor za utvr|ivanje visine kamata. To tijelo, smatra Mesud Lakota, sekretar Udru`enja za za{titu interesa potro{a~a Kantona Sarajevo, trebalo bi biti sastavljeno od pet{est osoba, izme|u ostalih i predstavnika potro{a~a, ali i banaka. - Taj odbor trebao bi okupiti ljude koji bi u{li u sr` problema, koji bi diskutovali o visini kamata, uslovima kreditiranja odbor, ali treba i superviziju banaka na dr`avnom nivou, {to nam EU ve} du`e tra`i. Na{e ministarstvo napravilo je zakon o tome, uputilo ga u parlamentarnu proceduru, ali ga je u samom startu predsjedavaju}i Vije}a ministara Nikola [piri} skinuo s dnevnog reda uz obrazlo`enje da to nije u nadle`nosti dr`ave. Shodno tome, vjerovatno bi i formiranje tog odbora odbili s takvim obrazlo`enjem - ka`e Kasumovi}.

Interna revizija
Kompanija u ~ijem je vlasni{tvu i brend „Mercedes“ priznala je, u sklopu sudske nagodbe, da su njeni menad`eri od 1998. do 2008. godine na razne na~ine pla}ali mito dr`avnim zvani~nicima, pojedincima i posrednicima i zbog toga je pristala platiti 185 miliona dolara kazne. Prema sudskoj presudi, Nijemci su priznali da su mito, izme|u ostalih, davali i vla-

„Daimler AG“: Menad`eri davali mito na razne na~ine

izvje{tajima vo|en je kao „tro{kovi tre}ih lica“.

Nepovoljan ugovor
Njema~ka kompanija imala je u BiH nekoliko vi{egodi{njih milionskih ugovora, i to s „Elektroprivredom BiH“ i mostarskim „Aluminijem“. Putem svoje kompanije „De-

Transparentniji proces
Kako ka`e Lakota, sada nema dijaloga i rasprave o visini kamata, ve} postoji samo jednostrano obja{njava Lakota i dodaje da bi inicijativu za formiranje takvog tijela trebali pokrenuti Centralna banka BiH ili resorna ministarstva finansija. S tom idejom sla`e se i Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. Iako je ubije|en da bi formiranje tog odbora pomoglo svim gra|anima BiH da imaju kvalitetniji i jeftiniji servis, ka`e da je malo vjerovatno da }e takva inicijativa biti realizirana. - BiH treba takav nametanje. Formiranjem odbora, prema njegovim rije~ima, cijeli proces bio bi transparentniji. Komentiraju}i probleme koje gra|ani imaju s kreditima u bankama, a pogotovo u mikrokreditnim organizacijama, Kasumovi} ka`e da je taj sistem neure|en i dodaje da je to opet u nadle`nosti entiteta. - Nema nikakve dileme da je u mikrokreditnim organizacijama do{lo do zloupotrebe gra|ana. Stotine, hiljade njih ima problema, jedan `irant nedavno se ubio... Kamate su bezobrazno, u`asno visoke - zaklju~uje Kasumovi}. B. T.

2001. krenuo u raskid ugovora te da nema nikakvih informacija o korupciji. - Nemam komentara niti saznanja, ja sam i{ao na raskid nepovoljnog ugovora i o tome postoji dokumentacija. Ne sje}am se ko je bio direktor EPBiH kada je taj ugovor s „Debisom“ potpi-

Duboke veze s Brajkovi}em
Nijemci su mnogo dublju poslovnu saradnju imali s „Aluminijem“, a [mit s biv{im direktorom Mijom Brajkovi}em. „Debis“ je ulagao u modernizaciju pogona u „Aluminiju“, ali nije poznato koliko i na koji na~in. ^ak su 2006. najavili i investiciju od 35 miliona eura za izgradnju nove elektrolize, ali to nije realizirano zato {to je propala privatizacija „Aluminija“. S „Debisom“ je poslovala i Fabrika sode iz Lukavca, koja je 2000. sklopila ugovor vrijedan deset miliona eura.
dinim zvani~nicima u BiH, Hrvatskoj, Rusiji, Latviji, Nigeriji i drugim zemljama. - Desetine miliona dolara ispla}ene su u sklopu korupcije vladinim zvani~nicima kako bi se osigurali poslovi. Ove isplate obavljane su putem Ameri~ke po{te ili drugim kanalima ameri~ke me|udr`avne trgovine - navodi se u dijelu presude u kojem se spominje BiH. Presudu je potpisao ~uvmnoge druge direktore kompanije, koristili „crne fondove“ za tajne isplate vladinim zvani~nicima. Tada, 2008. godine, kompanija nije saop}ila razloge njihovog odlaska, ali je sada presuda pokazala da su medijski izvje{taji o korupciji bili ta~ni. „Daimler“ je priznao da je novac davan i „iz ruke u ruku“, putem offshore kompanija, tajnih ra~una, a u finansijskim

Tu`ila{tva bez saznanja
Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} ju~er je kazao za na{ list da oni nemaju saznanja u vezi s mitom datim bh. zvani~nicima. - Ako se pojave takve indicije i dokazi da je bilo ko iz BiH umije{an u nezakonitosti, agencije za provo|enje zakona provjerit }e to - ka`e Grube{i}. ]amil Kreso iz Federalnog MUP-a rekao nam je da od 2000. godine do danas ni ova institucija nije vodila nikakvu istragu o ovom slu~aju. Iz tu`ila{tava HNK i KS nisu nam mogli dati detaljniju informaciju na osnovu podataka iz medija. bis International“, koja je, zapravo, finansijski servis „Daimlera“, oni su od 1998. do 2003. bili posrednik u prodaji elektri~ne energije EPBiH prema „Aluminiju“. Ugovor je raskinut za mandata biv{eg direktora EPBiH Enevera Krese, jer se ispostavilo da je bio nepovoljan za dr`avnu kompaniju, koja je struju prodavala ispod cijene. Kreso je ju~er za „Avaz“ rekao da je on jo{ san - ka`e Kreso. No, arhivi govore da je njegov prethodnik Meho Obradovi} potpisao ugovor. On nam je ju~er tako|er rekao da ne zna ni{ta o korupciji te da je ugovor koji je sklopio tada bio povoljan. - Ne znam zaista, pratim u medijima {ta je bilo s „Daimlerom“, a o tome da je neko uzimao novac ne znam ni{ta - ka`e Obradovi}.
T. LAZOVI]

Institut za nestale osobe BiH

Jasmin Odoba{i} suspendiran zbog povrede radne du`nosti
Disciplinska kodrugostepenoj discimisija Instituta za neplinskoj komisiji koja stale osobe (INO) }e u zakonskom roku BiH suspendirala je donijeti kona~nu odluposlenika tog instiuku. tuta Jasmina Odo[ef pravnog sektoba{i}a zbog „te{ke ra Instituta i stru~povrede radne dunjak za tra`enje nesta`nosti“, izjavila je za lih Jasmin Odoba{i} Onasu portparol IN- Odoba{i}: potvrdio je Srni da je OBiH Lejla ^engi}. Dobio otkaz 30. marta dobio otkaz - Prvostepena kou ovoj instituciji. Ramisija donijela je odluku o zlozi otkaza, prema njegovim suspenziji Odoba{i}a, koja }e rije~ima, jesu ~etiri intervjua biti na snazi do okon~anja di- u kojima je tvrdio da su sciplinskog postupka pokre- Me|unarodna komisija za nutog protiv njega zbog te{ke nestale osobe (ICMP) i INO povrede radne du`nosti - ka- odgovorni zbog toga {to je tizala je ^engi}, ne `ele}i govo- jelo ratnog komandanta @eriti o detaljima ovog slu~aja. pe Avde Pali}a godinama biPredmet je proslije|en lo neekshumirano.

Reagiranje „ASA Holdinga“ na saop}enje SDP-a

Istraga o ucjenama dovela je do Zlatka Lagumd`ije
Grupacija ASA ju~er je reagirala na navode iz pojedinih medija „koji daju potpuno druga~iju sliku u vezi sa slu~ajem ucjene grupe investitora na podru~ju op}ine Novi Grad, Sarajevo“. U reagiranju se navodi da je predsjednik Uprave „ASA Holdinga“ Nihad Imamovi} u junu 2009. godine Federalnoj upravi policije prijavio poku{aj ucjene uz navo|enje imena osobe koja je direktno tra`ila novac. Dodaje se kako je detaljna vi{emjese~na policijska istraga, u saradnji s Tu`ila{tvom BiH i OSA-om, dovela do ~elnika SDP-a Zlatka Lagumd`ije. - Imamovi} je savjesno prijavio napad, ali ne i nalogodavce, za koje nije ni znao. Dosada{nji poku{aji diskreditacije gospodina Imamovi}a, kao i posljednje izjave predsjednika SDP-a Zlatka Lagumd`ije, jasno pokazuju ko izvr}e istinu i ne preza ni od ~ega. U prilog tome ide i ~injenica da gradona~elnik Sarajeva i Gradsko vije}e, nakon svih davno okon~anih zakonom propisanih procedura, i dalje odbijaju da stave na dnevni red usvajanje regulacionog plana „Alipa{in most VII“, za ~ije je usvajanje inicijalno i tra`en novac - ka`e se u

Lagumd`ija: Imamovi}: Prijavio slu~aj Izvr}e istinu reagiranju. Dodaje se da je krajnje vrijeme da privrednici iza|u iz okova lo{ih politi~ara, koji ko~e ekonomski napredak i otvaranje novih radnih mjesta. - Jo{ jednom nagla{avamo da ne postoji politi~ka pozadina ovog slu~aja ve} isklju~ivo poku{aj borbe protiv korupcije koja izjeda bh. dru{tvo - ka`e se u reagiranju.

pogledi

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

5

AFERE Zagreba~ki sud odredio zakonsku mjeru

Pritvor i potjernica za Niku Lozan~i}a
Raspisana centralna potjernica za podru~je Hrvatske, ka`e sudija Dev~i} Lozan~i}: Ne pada mi na pamet da dam ostavku
Op}inski kazneni sud u Zagrebu odredio je ju~er jednomjese~ni pritvor zamjeniku predsjednika HDZBiH i dopredsjedavaju}em Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Niki Lozan~i}u (53) i za njim raspisao centralnu potjernicu za podru~je Hrvatske. Lozan~i} se tereti da je deset godina nezakonito od Hrvatske primao mjese~nu penziju od 5.248 kuna, ili oko 1.392 KM, iako je sve to vrijeme bio osiguran kao dr`avni poslanik. spisana centralna tjeralica za podru~je Hrvatske. Ako ona bude neuspje{na, onda bi mogla biti raspisana i me|unarodna tjeralica te zatra`eno izru~enje Lozan~i}a od BiH - kazao je za „Avaz“ porLozan~i}: Priznaje bh. sud

Pozivi i rasprava
Prema optu`nici Op}inskog dr`avnog odvjetni{tva Zagreb, Lozan~i} je na taj na~in nezakonito inkasirao ukupno oko 629.000 kuna ili 167.000 KM. Odmah nakon podizanja optu`nice, zagreba~ka sutkinja Kornelija Jelavi} zakazala je glavnu raspravu, ali se Lozan~i} uporno nije odazivao sudskim pozivima. - Gospodinu Lozan~i}u odre|en je takozvani disciplinski pritvor, jer se nije mogla osigurati nazo~nost okrivljenih u postupku. Dakle, nije bio u pitanju utjecaj na svjedoke, ve} jednostavno procesna nedisciplina. Pritvor je poku{aj da se osigura njegova nazo~nost sudu. Za sada je ra-

zan~i} ne bi mogao biti izru~en Hrvatskoj. Kako saznajemo, Op}inski kazneni sud najvjerovatnije }e Lozan~i}a procesuirati u odsutnosti, jer to dozvoljava hrvatsko pravosu|e. Ali, uprkos Sporazumu o izvr{enju krivi~nih sankcija izme|u BiH i Hrvatske, na{a zemlja ne}e priznati takvu presudu, jer }e biti donesena u odsutnosti. Lozan~i}, stoga, mo`e mirno u`ivati u svojoj ku}i u Kaknju i slobodno se kretati, ali samo po BiH. On }e tako u`ivati u blagodatima dvojnog dr`avljanstva, pridru`uju}i se plejadi sli~nih, poput generala Branimira Glava{a, Ante Jelavi}a, Ivana Bendera, Ognjena [imi}a.

Had`imuhamedovi}: Oskar za naslije|e

Li~nost dana Dr. Amra Had`imuhamedovi}

Moralni razlozi
Lozan~i} je za potjernicu ju~er prvi put ~uo od novinara „Dnevnog avaza“. Nije krio nevjericu zbog lo{ih vijesti iz Hrvatske. - S obzirom na to da nemam nikakvih informacija, ne bih to komentirao. Kada i ako budem imao zvani~ne informacije, mo}i }u dati svoj komentar - kazao je Lozan~i}. Dodao je da }e se, ako dobije poziv, „u svako doba dana i no}i odazvati svim sudovima BiH, ali nijednom drugom sudu izvan BiH“. Upitan ho}e li iz moralnih razloga podnijeti ostavku na funkciju dopredsjedavaju}eg u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, kazao je da „mu to ne pada na pamet“. - Kada bih podnosio ostavku svaki put kada nekome padne na pamet da vr{i pritisak na mene, ne bi me ni bilo u ovom poslu - zaklju~io je Lozan~i}. U HDZBiH nisu bili raspolo`eni za komentare. Izvori bliski toj stranci kazali su nam kako je nesporno da je Lozan~i} prekr{io zakon, ali da je i zagreba~ka sutkinja, navodno, nezakonito postupala u vezi s njegovim pozivanjem. Kako je ju~er potvr|eno Feni, Ministarstvo pravde BiH nije dobilo nikakav slu`beni dopis o tome da je zagreba~ki sud izdao me|unarodnu potjernicu za Lozan~i}em.
F. VELE - S. RO@AJAC

Za{titnica naslije|a
Had`imuhamedovi} svojim djelom uveliko doprinijela o~uvanju bogatstva evropske kulture i razli~itosti
Nagrada EU za kulturno naslije|e/Europa Nostra za 2010. godinu, koju je dobila Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH, istinsko je priznanje za veliko djelo ~elnika ove institucije dr. Amre Had`imuhamedovi}, koja je i jedini profesionalni ~lan Komisije, te Dubravka Lovrenovi}a, Ljiljane [evo, Tine Vik (Tina Wik) i Zejnep Ahunbaj (Zeynep Ahunbay), kao i 25 stru~njaka uposlenih u Sekretarijatu te komisije. Rije~ je o jednom od najzna~ajnijih priznanja za o~uvanje naslije|a u svijetu i kolokvijalno je ~esto nazivano Nobelovom nagradom za naslije|e i Oskarom za naslije|e. Had`imuhamedovi} je za deset godina, od kada postoji Komisija, uspjela uraditi vi{e na za{titi kulturno-historijskog blaga BiH nego sve institucije zajedno u proteklih sto i vi{e godina! Stolje}ima stare d`amije, crkve, ste}ci, gradovi, musafirhane, hanovi... Sve to jo{ postoji samo zahvaljuju}i predanosti Amre Had`imuhamedovi} i njenih saradnika. Pod udarima nebrige i indolentnosti doma}ih vlasti, mnogi od ~uvenih bh. spomenika jednostavno bi nestali s lica zemlje. Nema sumnje, Had`imuhamedovi} svojim djelom uveliko je doprinijela o~uvanju bogatstva evropske kulture i razli~itosti. Dr. Amra Had`imuhamedovi} ro|ena je 1961. u Stocu. Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u Sarajevu i Beogradu. Do sada je objavila oko 50 radova. Predavanja iz oblasti za{tite graditeljskog naslije|a dr`ala je na brojnim svjetskim univerzitetima, me|u kojiF. V. ma je i ~uveni Jejl.

tparol zagreba~kog suda, sudija Dra`en Kevri}. Dodao je da je Lozan~i} dr`avljanin BiH i Hrvatske te da su u zagreba~kom sudu svjesni da ~ak i u slu~aju raspisivanja me|unarodne potjernice Lo-

Uzimao pare, a ne priznaje sud
Umjesto da se odazove sudu, Lozan~i} je sutkinji Korneliji Jelavi} u dva navrata slao pisma u kojima je o{tro obja{njavao za{to to ne}e da uradi. U pismu od 11. novembra pro{le godine ovaj biv{i bojovnik HVO-a poru~io je sutkinji Jelavi} da je neprimjereno da mu poziv {alje na ku}nu adresu u Kaknju i da mu se „mo`e obra}ati samo preko nadle`nih tijela BiH“. Tvrdio je da su ga „odlu~ili staviti na stub srama“. Iako je iz Zagreba godinama primao novac, ovog puta od hrvatske sutkinje je zatra`io i da ona uva`ava elementarna pravila „suvereniteta izme|u dvije prijateljske dr`ave“. Naveo je i da jeste dr`avljanin Hrvatske, ali da je „puno prije toga i puno vi{e dr`avljanin BiH“. [tavi{e, upozorio je sutkinju Jelavi} da mu ne prijeti prisilnim privo|enjem, jer je to neprimjereno.

Apelacioni sud u Beogradu

Javna rasprava o Iliji Juri{i}u po~inje 21. aprila
Apelacioni sud u Beogradu zakazao je za 21., 22. i 23. april javnu raspravu u predmetu Ilije Juri{i}a, kojeg je Okru`ni sud u Beogradu Vije}e za ratne zlo~ine u prvostepenoj presudi osudio na 12 godina zatvora, javila je Fena. Sudskim vije}em Apelacionog suda, koje }e odlu~ivati o `albi Juri{i}evih advokata \or|a Dozeta i Stevana Proti}a, predsjedavat }e Omer Had`iomerovi}.

Drugi ~ovjek HDZBiH ostaje u Parlamentu BiH

Zakon ne predvi|a smjenu
Idu}eg mjeseca Lozan~i} preuzima predsjedavanje
Nakon {to je Op}inski kazneni sud u Zagrebu raspisao potjernicu za dopredsjedavaju}im Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Nikom Lozna~i}em, postavilo se pitanje mo`e li drugi ~ovjek HDZBiH legalno obavljati ovu funkciju u najvi{em zakonodavnom tijelu BiH, pogotovo jer ve} od idu}eg mjeseca preuzima du`nost predsjedavaju}eg. Iz Centralne izborne komisije BiH ju~er su nam pojasnili da izabranom du`nosniku mandat mo`e biti oduzet samo ako mu je izre~ena pravosna`na bezuvjetna kazna iznad {est mjeseci. - Zakoni prema kojima odlu~ujemo ne poznaju sankciju ako se radi o drugoj dr`avi - kratko su nam kazali u CIK-u. S druge strane, od izvora iz Parlamenta BiH, koji je zbog kolegijalnosti prema Lozan~i}u molio da mu ne navodimo ime, saznali smo da ne postoji zakonska odreba prema kojoj bi Lozan~i} mogao biti smijenjen. Navodi da bi tehni~ki i teoretski to pitanje poslanici mogli pokrenuti, ali i da to nije stvar prava, ve} politike. - Tu nema zakonske obaveze. Pitanje je saglasnosti, politi~ke volje i parlamentarne ve}ine da li bi htjela smijeniti Lozan~i}a. To je sada ve} moralno pitanje. Me|utim, pokretanje tog pitanja stvorilo bi dodatne komplikacije u radu parlamentarne ve}ine - rekao je na{ izvor. S. R.

Univerzitet u Sarajevu

Mahatir po~asni doktor nauka
Biv{i malezijski premijer Mahatir bin Muhamad bit }e promoviran u po~asnog doktora nauka Univerziteta u Sarajevu, prenijela je Fena. Kako je najavljeno ju~er, sve~anost }e biti odr`ana u srijedu u Rektoratu Univerziteta, a promotor }e biti rektor Faruk ^aklovica.
Mahatir: Novo priznanje

[ta drugi pi{u

6

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

mozaik

MOSTAR Posjeta Odjeljenju djece s autizmom

Dina, Rijad i Vukica napreduju
Trinaestogodi{nji Rijad prepoznaje sva slova i u~i ih pisati
Dina, Rijad i Vukica u~enici su Odjeljenja djece s autizmom mostarskog Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama „Los Rosales“, jedinog takvog tipa na podru~ju Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Njih troje `ive u svom svijetu, ali su ju~er, na prezentaciji, povodom Dana osoba oboljelih od autizma, pokazali koliko je, uz stalni rad i trud stru~nog osoblja, napredak kod ove djece vidljiv. Tako Dina malo te`e uspostavlja kontakt o~ima, ali, ako to uspijete, nagradit }e vas prelijepim osmijehom. Ina~e, Dina je, kako nam pri~a njena razrednica Gordana Iljuki}, defektolog-logoped, u proteklom periodu bila agresivna i autoagresivna, no sada je to, ka`e, sasvim rijetka pojava. Za razliku od Dine, 13-godi{nji Rijad prepoznaje sva slova i trenutno ih u~i pisati. - Ve} je nau~io slova A i B, a zna brojati do deset. Tako|er, jako se dobro snalazi i u sabiranju. Ve}, polako, poku{avamo ih uklju~iti s djecom iz drugih grupa da u~estvuju u nekim aktivnostima i iako ima mnogo napora, napreMesi}: Flaster ispod oka

Biv{i predsjednik imao zahvat

Mesi}u uklonjen made` s lica
Biv{i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} odr`ao je predavanje u Vije}nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Govorio je o svom desetogodi{njem predsjedni~kom mandatu. Ali, vi{e od predavanja, studente je zanimalo za{to biv{i predsjednik nosi flaster ispod lijevog oka. - Uklanjao je made` s lica u bolnici na zagreba~koj [alati. Zato je nosio flaster - rekli su u Mesi}evom uredu.

Centar „Los Rosales“: Rijad s razrednicom Iljuki}

Dvije godine nakon smrti

Dvije godine nakon smrti prvog osvaja~a Mont Everesta Novozelan|anina Edmunda Hilarija (Hillary), jedan nepalski [erpa }e s vrha najvi{e planine na svijetu prosuti njegov pepeo. Pepeo }e na vrh svijeta ponijeti Apa [erpa (49), koji }e ovog ljeta poku{ati izvesti svoj 20. uspon na 8.850 metara visoki himalajski vrh. Hilari, koji je osvojio Everest 1953. godine, preminuo je 2008. na Novom Zelandu u dobi od 88 godina. [erpa }e sa sobom ponijeti i malu figuru Bude i moliti za vje~ni mir Hilarijeve du{e.

Pepeo Edmunda Presti`no priznanje za 2010. godinu Hilarija ide na Everest Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH nagrada EU
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH dobitnik je nagrade Evropske unije za kulturno naslije|e/Europa Nostra za 2010. godinu u kategoriji III - predanost u radu, javila je Fena. Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH jedina je evropska institucija koja je ove godine nagra|ena tim najvi{im evropskim priznanjem za predanost u radu na polju za{tite kulturno-historijskog naslije|a. Ured visokog predstavnika ~estitao je Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH nagradu EU, nagla{avaju}i da je to priznanje za predani rad Komisije na o~uvanju naslije|a i nacionalnih spomenika BiH. - Od osnivanja Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH obavlja odli~an posao na identifikaciji i o~uvanju dobara od kulturnog, historijskog, vjerskog ili nacionalnog zna~aja - saop}eno je iz OHR-a.

dak je vidljiv. To, mo`da, jesu mali koraci, ali za nas je to ogroman napredak - ka`e nam Iljuki}. I dok kod ovakve djece ~esto nema intelektualnih prepreka da nau~e ~itati i pisati, ipak, nedostatak socijalnih vje{tina mo`e postati nepremostiv problem. Stoga, ne-

ophodno im je osigurati terapeuta, a u ovom odjeljenju, kako isti~e Iljuki}, od velike je pomo}i asistentica Mirna koja je magistrirala u Norve{koj gdje je stekla veliko iskustvo u radu s ovom djecom i koje, dodaje Iljuki}, nesebi~no prM. Sm. enosi.

Hilari: Prvi osvojio vrh svijeta

OHR: ^estitke Komisiji

Rederu do`ivotni zatvor zbog ubistva doktora TV BINGO
Ameri~ki sud osudio je aktivistu za borbu protiv abortusa na do`ivotni zatvor zbog ubistva dr. D`ord`a Tilera (George Tiller). Skot Reder (Scott Roeder, 52) rekao je da je pucao u dr. Tilera kako bi spasio `ivote nero|ene djece. Tiler je bio poznat po tome {to je obavljao abortuse u poodmaklim stadijima trudno}e, pa je slu~aj potakao velike debate u javnosti. U izjavi pred sudom Reder je rekao da ne `ali zbog toga {to je ubio dr. Tilera. - Zaustavio sam ga da i dalje oduzima `ivote nevine djece. Vi~ita je sada sigurnije mjesto za nero|enu djecu bez D`or`da Tilera - rekao je Reder.

Odluka ameri~kog suda

13. redovno kolo - nezvani~an izvje{taj

11 38 64 86 43

1 10 19 28 37

6 50 81 61

2 11 20 29

46 82 22 25

3 12 21 30

27 73 8 35

4 13 22 31

84 14 41 68

5 14 23 32

9 15 19 42

6 15 24 33

26 52 18 51

7 16 25

44 75 5 59

8 17 26

33 7 12 40

9 18 27

34

35

36

Ministricin voza~ divljao autoputem
Slovenski policajci prije dvadesetak dana vidjeli su kako autoputem divlja „audi A8“. Lovili su ga ~ak 30 kilometara i izmjerili da je vozio brzinom od 200 kilometara na sat. [ok je uslijedio ~im su ga uspjeli zaustaviti na odmori{tu Povir. Na zadnjem sjedi{tu bila je njihova {efica, ministrica unutra{njih poslova Katarina Kresal. Policajci su voza~a, koji je tako|er policajac, kaznili sa 500 eura i devet kaznenih bodova. Ministrica Kresal brani se da nije znala da se voze tako brzo.

DOBICI U IGRI IGRA^ - GOST /sms/
1. 031 2668030 05 2. 031 3211510 99 3. 031 0130237 80 4. 031 1374789 67 5. 031 3383871 88

Jack pot: Nije izvu~en Bingo 36+: Nije izvu~en Bingo 37+: 1 dobitak - 57.890,23 KM Kartica kupljena u: Sarajevu Deseterac: 51 dobitak - 681,06 KM Peterac: 14.743 dobitka - 4,90 KM

D`ek pot za Bingo u narednom kolu iznosi oko 1.650.000 KM D`ek pot za Bingo+ u narednom kolu iznosi oko 160.000 KM

mozaik

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

7

[ta ka`u poznati
Miki Manojlovi}

PLANOVI Dan borbe protiv mina

BiH nedostaje 30 miliona KM
Dom naroda u petak glasa o zakonu
Predstavnici Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) o~ekuju da Dom naroda Parlamenta BiH usvoji zakon o protivminskom djelovanju. Delegati }e o prijedlogu zakona, koji je prihva}en u Predstavni~kom domu, glasati u petak. Prema rije~ima Ahdina Orahovca, zamjenika direktora BHMAC-a, na taj na~in bi se kona~no definirao na~in utro{ka sredstava u ovoj oblasti, „{to bi ve}

Rije~ je izgubila svoj smisao, svoju te`inu
- Ima i danas ljudi koji dr`e rije~, ali su vrlo rijetki. Rije~ je izgubila svoj smisao, svoju te`inu. Ne vrijedi. Toliko puta izgovorene, toliko puta date, toliko puta neodr`ane... Manojlovi}: izgubile su vrijednost. Ne mislim samo na datu rije~, nego Rijetki ljudi i na svaku drugu. Ali ka`em, ima ljudi koji dr`e rije~. De(Glumac za „Blic“) se se. Meni su va`ni. I oni i ono {to ka`u.

Aleksandar Vu~i}

Ne isklju~ujem mogu}nost mirnih protesta
- Ne isklju~ujem mogu}nost mirnih protesta na ulicama. Na{a je obaveza postupiti odgovorno, ozbiljno prema vi{e od milion gra|ana koji `ele promjene. SNS }e dati sve od sebe da na|e na~in da se izbori za volju Vu~i}: Ugro`avanje naroda i ne ugrozi dr`avu.
(Srbijanski politi~ar za „Press) dr`ave

Mirko Novosel

Broj stradalih 1.697
osoba stradalo od mina ili NUS-a od kraja rata
Mine: Planirano da BiH bude ~ista do 2019. godine

I sport pokazuje snagu jedne dr`ave
u narednoj godini, kroz investicione projekte, otvorilo neku vrstu javnih radova“. Osim toga, usvajanje ovog zakona doprinijelo bi iznala`enju dodatnih sredstava koja su potrebna da bi se provela Strategija protivminskog djelovanja, koja predvi|a da se BiH o~isti od mina do 2019. godine. - Trenutno se za deminiranje godi{nje izdvaja 50 miliona maraka. Polovina tih sredstava dolazi od donatora, dok drugu polovinu izdvajaju razli~iti nivoi doma}ih vlasti. Nama nedostaje 30 miliona KM godi{nje da bismo do zadanog roka zemlju oslobodili od ove vrste opasnosti. Nadam se da }e, nakon usvajanja zakona, taj novac biti prona|en - kazao je Orahovac za „Avaz“. Iz Centra o~ekuju da }e obilje`avanje Dana borbe protiv mina, 4. aprila, skrenuti pa`nju na problem mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), i neophodnost tra`enja urgentnih G. MRKI] rje{enja. - Jedan od generatora problema je dr`ava, koja zakonima nije odredila na~in finansiranja sportskih klubova i saveza. Treba dozvoliti kompanijama da dio poreNovosel: Omjer za mogu ulo`iti u sport. Razumijem pri~u o masovnom ulaganja sportu, ali bez vrhunskog klinci ne}e imati uzora. Ne mo`e omjer ulaganja u kulturu i sport biti 11:1. I sport je va`an za razvoj nacije, te i on pokazuje snagu jedne dr`ave.
(Ko{arka{ki trener za „Jutarnji list“)

28
`rtava minskih incidenata u 2009.

16.570
mina prona|eno od 1996. do 2009.

[ta ka`u u narodu

¤ 033/281-393 redakcija@avaz.ba

Mijenjati zakone i spa{avati `ivote
- Ako ni{ta do sada nije iniciralo reformu zdravstvenog sistema, onda bi slu~aj iz Zenice, gdje je `ena umrla zbog birokratije, te smrt Adisa Junuzovi}a, morali pokrenuti ne{to u BiH. Krivicu za izgubljeni mladi `ivot neko mora snositi. Gospodo politi~ari, mijenjajte zakone, jer ste i vi dijelom krivi za tragediju porodice Junuzovi} i mnogih drugih, ~iji su ~lanovi umrli zbog sporosti slu`bi i papirologije. (^itateljka S. Spahi})

9.526
NUS-a prona|eno od 1996. do 2009.

Privrednici iz Br~ko Distrikta iznena|eni zahtjevom

Poslanik SDP-a Izet Banda tra`i novac za doktorsku disertaciju
Prvo sam mislio da se radi o {ali, ali kada sam pozvao svoje prijatelje, i oni su mi kazali da su dobili taj zahtjev, kazao nam je jedan Br~ak
Nekoliko uglednih privrednika iz Br~kog pozvalo je „Avazovo“ dopisni{tvo u tom gradu i kazalo da je od poslanika SDP-a u Skup{tini Distrikta Izeta Bande dobilo pismeni zahtjev za pomo} u finansiranju njegove doktorske disertacije. - Prvo sam mislio da se radi o {ali, ali kada sam pozvao svoje prijatelje, i oni su mi kazali da imaju taj zahtjev. Jo{ ne mogu vjerovati da je to tra`io poslanik koji redovno prima pau{al v}i od Banda: Visoka 2.000 maraka, a primanja anga`iran je i u sportskim kolektivima, tako da ima visoka primanja - kazao nam je jedan od privrednika, koji nam je dostavio i kopiju Bandinog zahtjeva. Ve}ina privrednika koji su dobili taj zahtjev ne zna kako se pona{ati, jer strahuju od svojevrsne osvete ako ne uplate novac. Izet Banda nije `elio govoE. R. riti o ovom slu~aju.

Vremenska prognoza
sun~ano djelimi~no sun~ano mjestimi~no ki{a obla~no

3. 4. 2010.

promjenljivo

ki{a i snijeg

snijeg

obla~no uz snijeg

obla~no s ki{om

magla pa sun~ano

VRIJEME DANAS

BIHA] 15 BANJA LUKA 17 BR^KO 15 TUZLA 15

Umjereno obla~no

La`ni letak izazvao pometnju u Aran|elovcu

Na slici d`amija, Rasim Ljaji} i natpis „Selam alejkum, muslimani [umadije“
Koalicija „Zajedno za Aran|elovac - G17 plus, SDP Srbije i Zajedno za [umadiju“ saop}ila je ju~er da se u srbijanskom gradu Aran|elovcu pojavio navodni letak te koalicije ~ija sadr`ina za cilj ima izazivanje vjerske netrpeljivosti. U letku koji se pojavio u Aran|elovcu, na slici je d`amija, iznad nje i lik lidera Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) i ministra za rad i socijalnu politiku Rasima Ljaji}a, a ispod natpis „Selam alejkum, muslimanski vjernici [umadije“, koji se u tekstu pozivaju da podr`e koaliciju G17 plus i SDPS, prenosi Tanjug. Kada te dvije stranke do|u na vlast u Aran|elovcu zajedno s Demokratskom strankom (DS) i Socijalisti~kom partijom Srbije (SPS), napravit }e najve}u d`amiju u tom kraju i osnovat }e medresu, pi{e u letku. Letak, na kojem se nalaze i oznake G17 plus i SDPS-a, zavr{ava se porukom „Allah je veliki“. U saop}enju se navodi da je Koalicija „Zajedno za Aran|elovac“ la`ni letak predala policiji i da od nadle`nih zahtijeva da budu otkriveni autori, {tamparija, kao i oni koji su letak distribuirali, a da protiv njih budu pokrenute zakonske mjere.

GORA@DE 15

SUBOTA
3. 4. 2010.

NEDJELJA
4. 4. 2010.

PONEDJELJAK
5. 4. 2010.

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

JUTARNJE TEMPERATURE

od 10C do 90C
DNEVNE TEMPERATURE

od 2 C do 10 C
DNEVNE TEMPERATURE

0

0

od 50C do 110C
DNEVNE TEMPERATURE

od 130C do 180C

od 130C do 190C

od 80C do 160C

BIOMETEOROLO[KA PROGNOZA Biometeorolo{ke prilike bit }e ne{to povoljnije, ali hroni~ni bolesnici i meteoropati ipak ne bi trebali pretjerivati s aktivnostima. Tokom prijepodneva bit }e ugodnije, dok su u drugom dijelu dana, s porastom temperature i izra`enijim ju`nim strujanjem zraka, kod osjetljivih osoba mogu}e tegobe poput glavobolje i malaksalosti.

Grad Sarajevo
Letak koji je osvanuo u Aran|elovcu
Izlazak 6.25 Zalazak 19.15

3. 4. 2010.
Izlazak nema Zalazak 8.35

FEDERALNI METEOROLO[KI ZAVOD

U centralnim i ZENICA isto~nim podru~jiLIVNO 17 ma bit }e pove}ane niske obla~nosti, a po 13 SARAJEVO kotlinama i magle, dok se 15 u ostalim podru~jima o~ekuje malo do umjereno obla~no vrijeme. Tokom dana u cijeloj 18 zemlji }e preovladavati sun~ano MOSTAR vrijeme uz malu do umjerenu obla~nost. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura uglaNEUM vnom izme|u 1 i 6, na jugu od 5 do 9, a 20 najvi{a dnevna izme|u 13 i 18, na jugu do 20 stepeni.

Brzo - kratko
Premijer Turske dolazi u BiH

8

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

teme

Erdoan na forumu Bo{nja~kog instituta
Premijer Turske Red`ep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) u ponedjeljak }e gostovati na Forumu Bo{nja~kog instituta. Premijer Erdoan govorit }e o temi „Evroatlantski put Bosne i Hercegovine Turska perspektiva“ i odgovarati na pitanja auditorija Instituta, saop}eno je iz Bo{nja~kog instituta, prenijela je Onasa. Forumu }e, izme|u ostalih, prisustvovati i visoki turski zvani~nici, me|u kojima i {ef turske diplomatije Ahmet Davutolu (Davutoglu), {est ministara i pet ~lanova parlamenta. Erdoan: Odr`at }e predavanje

OTKRIVAMO Dodatne zarade dr`avnih parlamentaraca za 2009.

Najvi{i honorari ~lanovima HDZBiH, SDA i SNSD-a
Od rada u privremenim komisijama funkcioneri iz HDZBiH naplatili 29.633, iz SDA 29.628, a iz SNSD-a 27.923 marke Doli}a nije bilo ni u jednoj komisiji
Otkako je odlukom Zajedni~ke administrativne komisije ukinuto pla}anje rada u redovnim komisijama, u Parlamentu BiH plju{te inicijative za formiranje privremenih komisija, u kojima se rad debelo pla}a. Mjese~na naknada za rad u svakoj toj komisiji iznosi 498 maraka (do smanjenja osnovice iznosila je 535 maraka), s tim da anga`man u svim komisijama za mjesec ne mo`e prije}i 996 maraka (ranije 1.070 maraka).

Visoki predstavnik o usvajanju Deklaracije o Srebrenici

Incko: Srbija pokazala evropsko lice
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) izjavio je da ne}e pozvati parlamente BiH i Hrvatske da donesu deklaracije o osudi zlo~ina nad Srbima, ali da bi ih pozdravio ako budu donesene. Incko smatra da je usvajanjem Deklaracije o Srebrenici Srbija pokazala evropsko lice. - Izglasavanje ovog dokumenta od klju~ne je va`nosti za proces pomirenja u cijelom regionu. To je veoma va`an korak za Srbiju, te`ak, ali neophodan - rekao je Incko za beogradske „Ve~ernje novosti“, prenijela je Srna.

Sud BiH odbio `albu TIBiH na zaklju~ak CIK-a

Ramiz D`aferovi} nije u sukobu interesa
Centralna izborna komisija (CIK) BiH primila je ju~er rje{enje Suda BiH, kojim se odbija `alba „Transparency Internationala BiH“ (TIBiH) na zaklju~ak CIK-a koja se odnosi na utvr|ivanje sukoba interesa predsjednika Uprave Razvojne banke FBiH Ramiza D`aferovi}a, saop}eno je ju~er iz CIK-a, prenijela je Fena. - Svojim rje{enjem Sud BiH je potvrdio da je CIK pravilno utvrdio ~injeni~no stanje kada je zaklju~io da Ramiz D`aferovi} nije nosilac izvr{ne funkcije u smislu D`aferovi}: Bez Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH. Sud izvr{ne funkcije BiH je pobijanu odluku CIK-a ocijenio kao pravilnu i zakonitu, a `albu TIBiH kao neosnovanu - ka`e se u saop}enju CIK-a.

Nakupe i tri penzije
Podaci do kojih smo do{li pokazuju da pojedini poslanici i delegati, uz redovne pla}e, samo od rada u ovim komisijama mjese~no zarade tri puta vi{e od prosje~ne penzije. Kada je rije~ o zbirnoj potro{nji stranaka iz FBiH, najvi{e novca za rad u privremenim komisijama lani su naplatili funkcioneri iz HDZ BiH i SDA - Sulejman Tihi}. Pet poslanika i delegata iz HDZBiH na taj na~in je zaradilo 29.633, a {est njih iz SDA naplatilo je 29.628 maraka. Poslanici i delegati SBiH radom u ad hoc komisijama zaradili su 16.346, HDZ-a 1990 13.259 maraka, BPS-a 5.091, SDP-a 2.988 maraka, dok Rifat Doli} iz

Parlament BiH: Ogromna potro{nja

DNZ-a nije bio ~lan nijedne privremene komisije.

Ru{itelji dr`ave
S druge strane, od ljudi iz RS o~ekivano su naplatili ~lanovi SNSD-a - 27.923 marke. Od toga su najvi{e naplatili upravo predvodnici koncepta ru{enja dr`ave Du{anka Majki}, koja je inkasirala 8.691 i Drago Kalabi} sa 7.121 markom. Mladen Ivani} i Branko Doki} iz PDP-a anga`manom u komisi-

Komisija o civilnim `rtvama rata Op}ine Tuzla

Novak \uki} zaslu`uje najo{triju kaznu
Komisija o civilnim `rtvama rata 1992-1995. Op}ine Tuzla, roditelji ubijene djece, porodice ubijenih i ranjenici na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995. godine, u toku su|enja optu`enom Novaku \uki}u, vjerovali su Sudu BiH da }e izre}i odgovaraju}u presudu u odnosu na te`inu ratnog zlo~ina. - Nismo zadovoljni presudom, jer smatramo da je za ovakav zlo~in, ~iji je glavni krivac Novak \uki}, trebalo izre}i najte`u kaznu, {to smo od suda i o~ekivali. O~ekujemo da }e Apelaciono vije}e Suda BiH, koje zasjeda 6. aprila, izre}i Novaku \uki}u zakonom propisanu maksimalnu kaznu, koja ga i sljeduje zbog ratnog zlo~ina po~injenog pod njegovom komandom - navode predstavnici Komisije.

jama zaradili su 8.266 maraka, a SDS-ovci Mirko Okoli} i Savo Eri} 6.622 KM. Nezavisni poslanik Mom~ilo Novakovi} zaradio je 3.634 marke. Svaki od poslanika i delegata za pro{lu godinu zaradio je 9.172 marke na ime pau{ala, {to ukupno oznosi 522.804 marke. Osim toga, tu su i topli obrok, naknada za odvojeni `ivot i unajmljivanje stana, pla}eni ra~uni za mobitele, dnevnice za slu`bena S. RO@AJAC putovanja...

Iznosi naknada
HDZBiH
Ilija Filipovi}

SDA
Hazim Ran~i}

SNSD
Du{anka Majki}

Mostarski Klub vije}nika Bo{njaka

Blagaju ne treba autoput
Klub vije}nika Bo{njaka u Gradskom vije}u Mostara ju~er je u saop}enju za javnost podr`ao stanovnike Blagaja i gradskog podru~ja Jugoistok u njihovim zahtjevima za dislociranje trase autoputa na lokacije koje ne}e ugro`avati opstanak i `ivot gra|ana na tom podru~ju, javlja Onasa. - Vije}nici iz reda bo{nja~kog naroda u GV Mostara mogu podr`ati samo ono rje{enje koje prihvata lokalna zajednica - ka`e se u saop}enju.

9.762 KM
Velimir Juki}

8.728 KM
Alma ^olo

8.691 KM
Drago Kalabi}

7.656 KM
[emsudin Mehmedovi}

7.121 KM
Drago Ljubi~i}

9.226 KM
Branko Zrno

5.626 KM
Bakir Izetbegovi}

4.556 KM
Milorad @ivkovi}

6.163 KM
Ivo Miro Jovi}

4.132 KM
Sead Jamakosmanovi}

3.634 KM
Slavko Jovi~i}

2.988 KM
Slavko Mati}

2.988 KM
Halid Genjac

2.527 KM
Zoran Koprivica

Saobra}ajna nesre}a u Tuzli

1.494 KM

498 KM

1.494 KM

Petero povrije|enih u sudaru
Na ju`noj magistrali, neposredno pored Tr`nog centra „Merkator“ u Tuzli, ju~er poslije podne sudarila su se dva vozila, pri ~emu je pet osoba zadobilo povrede. U sudaru su u~estvovali „pasat“ koji je vozio {ezdesetogodi{nji [. M. i „opel tigra“ za ~ijim je upravlja~em bio ~etrdesetogodi{nji S. S. - Svih pet osoba, od kojih je Vozila na mjestu nesre}e (Foto: A. Bajri} Blicko) jedna zadobila te`e povrede, nakon {to im je pomo} ukazana u UKC-u Tuzla, pu{teno je ku}i - kaA. H. zao nam je operativni de`urni MUP-a TK.

Odluka „Elektroprivrede BiH“

Uvodi se daljinsko o~itanje brojila u FBiH
Radi unapre|enja procesa o~itanja brojila i efikasnijeg kori{tenja elektri~ne energije, „Elektroprivreda BiH“ (EPBiH) uvodi u elektrodistributivni sistem novi servis - daljinsko o~itanje i upravljanje brojilima elektri~ne energije (AMR i AMM sistem). U „Elektrodistribuciji“ Sarajevo uspje{no je okon~an projekt koji je pokazao sve prednosti uvo|enja ove napredne tehnologije, saop}eno je iz EPBiH. - Opredjeljenje EPBiH je da u narednih 15 godina kupci svih kategorija potro{nje budu obuhva}eni projektom ugradnje ovih, kako ih zovu, inteligentnih brojila i uklju~eni u AMR, odnosno AMM

Albanija otvara ambasadu u BiH
Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH obavije{teno je ju~er diplomatskom notom Ambasade Albanije u Zagrebu o odluci Vije}a ministara Albanije o otvaranju ambasade u Sarajevu. Ministar vanjskih poslova Albanije Ilir Meta imenovao je Flamura Ga{ija (Gashi) za otpravnika poslova, saop}io je MVP .

„Elektroprivreda“: Napredna tehnologija

sistem. Osim „Elektrodistribucije“ Sarajevo, sli~ni projekti su u fazi re-

alizacije u elektrodistribucijama Zenica i Tuzla - ka`e se u saop}enju.

teme

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

9

RAKOVICA Ju~er obavljena d`enaza

Adis Junuzovi} ujedinio je mnoge ljude u BiH
Neka je stid i sram na{e politi~are, brinu se o svojim pla}ama dok im omladina umire, kazao jedan od gra|ana
Posljednjem ispra}aju Adisa Junuzovi}a (19), koji je umro ~ekaju}i transplantaciju srca, ju~er je u Rakovici kod Sarajeva prisustvovalo vi{e od 600 ljudi. Prema `elji njegove majke Sadete, tabut s Adisovim tijelom iz ku}e `alosti prevezen je do obli`njeg mezarja u Rakovici. Kolona ljudi u ti{ini je pratila kombi s tabutom.
Pulji}: Trka za potro{a~kim mentalitetom

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Pulji}

Sa~uvati duh tolerancije i su`ivota na ovim prostorima
^ovjek postaje svjesniji da mu ostaje najsigurnije upori{te - a to je Bog
^injenica je da ~ovjek, kada izgubi ovozemaljske sigurnosti, postaje svjesniji da mu ostaje najsigurnije upori{te - a to je Bog, poru~io je ju~er nadbiskup vrhbosanski davnih de{avanja u Maglaju, gdje su lokalni katoli~ki i pravoslavni sve{tenik pozvani da prisustvuju tribini o prelascima nemuslimana na islam pod nazivom „Na{ put u

Prirastao za srce
Osim rodbine, Rakovi~ana, od Adisa su se ju~er oprostili i njegovi drugovi iz Poljoprivredno-prehrambene {kole, ali i oni koji Adisa nisu poznavali, ali ih je pogodila ova tragedija.
Rakovica: Posljednjem ispra}aju prisustvovalo vi{e od 600 ljudi
(Foto: I. [ebalj)

Veliki papa Ivan Pavao II ne smije biti zaboravljen
- Kada su javili da je umro, plakao sam kao dijete. Gledao sam ga na televiziji. Pratio sam akciju pomo}i i dao koliko sam mogao, jer mi je to dijete priraslo za srce. Neka je stid i sram na{e politi~are. Brinu se o svojim pla}ama, dok im omladina umire. Ba{ se pitam da li bi odmah izmjestili svoje sinove u vrhunske klinike - kazao je jedan od

Alma Had`i} dobit }e vje{ta~ko srce
- Adis je donio i jednu pobjedu, jer sam upravo dobio vijest da }e Almi Had`i} biti ugra|eno vje{ta~ko srprisutnih na d`enazi. Prisustvovao je i Almir ce. Tu`no je da `ivimo s likovima koji mogu le}i u krevet i zaspati dok nam dijete umire - ka`e ^ehaji}. ^ehaji} Batko, jedan od organizatora pomo}i rahmetli Adisu.

Papa Ivan Pavao II preminuo je na ju~era{nji dan prije pet godina. - Ovo je dan kada }e mnogi vjernici uputiti svoje molitve za Ivana Pavla II, kardinal Vinko Pulji} na preduskrsnoj pres-konferenciji u Sarajevu odgovaraju}i na pitanje da li se u vremenu velike krize ljudi vi{e okre}u Bogu. - Smatram da ~esto ovakve situacije ~ovjeka vra}aju da na|e sebe i u sebi na|e Boga - rekao je Pulji} i dodao da ~ovjek koji tr~i za potro{a~kim mentalitetom ~esto izgubi sebe. Zamoljen za komentar ne-

a jo{ vi{e Ivanu Pavlu II. Mi ne mo`emo i ne smijemo zaboraviti tog velikog papu koji je imao toliko srca i bio glasnik mira za BiH - naglasio je kardinal Pulji} islam“, u organizaciji grupe „Poziv u raj - poziv u d`enet“, kardinal Pulji} je rekao da trebaju reagirati sve strukture, i vjerske i dr`avne, da ne smije biti manipulacija vjerom, pogotovo ne pritisaka, a na neki na~in i prozelitizma. Kardinal Pulji} o~ekuje od nadle`nih vlasti, a i od struktura vjerskih zajednica da energi~no reagiraju i sa~uvaju duh tolerancije i su`ivota na ovim prostorima.

Junuzovi}: Smrt u 19. godini

Volonek: Kasno smo saznali za Adisa
Aj{a Paveli} iz Be~a, organizatorica projekta „Dje~ije srce Sarajeva“, koja sara|uje s kardiohirurgom Gregorom Volonekom, od nas je saznala za Adisovu smrt. Dok smo razgovarali, pozvao ju je Volonek. Prenijela mu je tu`nu vijest, a on je za na{ list poru~io da bi Adisu u julu pro{le godine, kada mu je utvr|ena bolest, samo da su ga odmah obavijestili, ugradio vje{ta~ko srce dok se ne na|e pravo. Poslije je bilo kasno za ovakav zahvat.

Nigdje politi~ara
- Adis Junuzovi} uradio je vi{e nego mnogi u ovoj zemlji. Svojom borbom nesvjesno je ujedinio mnoge ljude u BiH. Tu`an sam, ali i ponosan na ovoliko ljudi koji su do{li na d`enazu. Naravno, me|u njima nema politi~ara. Oni nemaju savjesti - kazao je ^ehaji} i dodao da je Adis simbol djece i mladih u BiH. E. HALA]

Povodom Uskrsa i Vaskrsa

Brojne ~estitke Pulji}u i Nikolaju
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} uputili su ju~er ~estitku nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Pulji}u i svim katolicima u BiH povodom velikog kr{}anskog praznika Uskrsa, kao i mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju i svim pravoslavnim vjernicima u BiH povodom Vaskrsa. ^estitke povodom Uskrsa i Vaskrsa uputili su, izme|u ostalih, i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi}, ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, Savez za bolju budu}nost BiH, predsjednik GDS-a Ibrahim Spahi}.

Volonek: Htio reagirati

[efije Ljatifi iz Visokog zaboravljena od svih

U 15. godini jo{ ~eka na mati~ni broj i rodni list
Petnaestogodi{nja [efije Ljatifi iz Visokog djevoj~ica je bez identiteta. Nema rodni list, mati~ni broj, zvani~no ime i prezime, i prakti~no ne postoji u dokumentima. Pri~u nesretne djevoj~ice objavili smo prije skoro godinu, ali niko ni{ta nije poduzeo. Zaboravljena djevoj~ica zbog svega se povukla u osamu. Ne izlazi iz ku}e, a zbog stida ~esto izostaje iz {kole, kako bi na taj na~in izbjegla podrugivanje drugova. [efije je ro|ena u Kumanovu u Makedoniji, gdje je njena majka Zarfa Karaman bila u izbjegli{tvu. Iako je ro|ena u bolnici, [efije je zbog ~injenice da njena majka nije bila razvedena od prvog mu`a, ostala neupisana u mati~ne knjige. Nakon {to se razvela od prvog mu`a, Zarfa ostaje i bez drugog mu`a koji sebi uzima `ivot skokom sa zgrade. Po majku i djecu 2004. godine dolazi njena sestra i vodi ih Visoko. - Ovdje ne mogu izvaditi rodni list da je naknadno upi{em u mati~nu knjigu. Slali su me u Vi{egrad, gdje

’’Napredak’’ organizira uskrsnu izlo`bu
Hrvatsko kulturno dru{tvo „Napredak“, odnosno „Napretkovo“ likovno udru`enje u Sarajevu, organizira tradicionalnu uskrsnu izlo`bu koja }e biti otvorena 8. aprila. Ovogodi{nja izlo`ba, na kojoj }e biti predstavljeno vi{e od 40 radova, po~inje u 19 sati u Maloj galeriji sv. Ante na Bistriku, javila je Fena.

Federalni zavod za zapo{ljavanje
Zarfa i [efije: Djevoj~ica se povukla u osamu

Nema zdravstvenu knji`icu
Umjesto da je danas u~enica osmog razreda, [efije zaostaje za svojim vr{njacima i poha|a tek peti razred. Ipak, po majku je najgore {to [efije ne mo`e ostvariti nikakva prava, ~ak nema ni zdravstvenu knji`icu.

mi je bila posljednja adresa prije rata, ali ni tamo je nisam mogla upisati. Poku{ala sam i u Makedoniji, ali su mi dali rodni list bez mati~nog broja ispri~ala nam je majka Zarfa. O~ajna samohrana majka, koja osim [efije ima jo{ dvoje djece, a za `ivot zara-

|uje ~iste}i ku}e kom{ijama, po`alila nam se da vi{e ne zna {ta da radi i kome da se obrati za pomo}. Ka`e da svi skidaju odgovornost sa sebe i prebacuju je na druge, zaboravljaju}i na djevoj~icu koja `ivi svjesna da zvani~no F. KARALI] ne postoji.

U februaru zaposleno 3.080 osoba
U februaru 2010. s evidencije slu`bi za zapo{ljavanje u FBiH brisano je 6.177 osoba, a od tog broja zaposleno je 3.080 osoba ili 86 vi{e u odnosu na prethodni mjesec. Tokom februara slu`bama za zapo{ljavanje tako|er su se prijavile 6.923 nove osobe koje tra`e zaposlenje, od kojih 3.897 po prestanku radnog odnosa, {to je u odnosu na januar smanjenje za 2.135 osoba, podaci su Federalnog zavoda za zapo{ljavanje.

Klub poznatih

Merima D`eko

10

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

teme

Svim srcem navijam za na{e „Zmajeve“
Li~ni profil voditeljice na Radiju Stari Grad iz Sarajeva
Ime i prezime: Merima D`eko. Datum i mjesto ro|enja: 3. septembar 1984., Sarajevo. Gdje `ivite - s roditeljima, podstanar ili imate vlastiti dom: S roditeljima. Bra~no stanje: Neudata. Bitni datumi u Va{em `ivotu: Ro|endani dragih ljudi. Koji automobil vozite: „Pe`o 307“. Kako se odmarate: U dru{tvu dragih ljudi, ili uz internet, koji nas, na`alost, sve vi{e udaljava. Omiljeni muzi~ar: Izme|u ostalih, Sting, \or|e Bala{evi} i odli~ni, a na{i - „Letu {tuke“. Volite li kuhati: Jo{ sam vjerni konzument mamine kuhinje. Najdra`a knjiga: Mnogo ih je. Jedna od njih je i „Umije}e ljubavi“. Omiljeni pisac: Te{ko da bih mogla izdvojiti jednoga. Umjetnik kojeg cijenite: Cijenim svakog ~ovjeka koji radi i doprinosti, bez obzira na to u kojoj sferi. Za koji klub navijate: Svim srcem za na{e „Zmajeve“, ali i sve njihove klubove. Koga biste poveli na pusti otok: Toliko ljudi da vi{e ne bi bio pust. Jeste li ljubomorni: Trudim se ne biti. Ljubomora je opasna bolest, a ja se brinem o zdravlju. [ta najprije primje}ujete kod osoba suprotnog spola: Gard. Biste li ikada oprostili nevjeru: Trenutni stavovi govore u prilog kona~nom ne. Bavite li se sportom: Aktivno ispred TV-a, ili jo{ bolje, s tribina. Omiljena hrana i pi}e: Riba i mineralna voda. Ko se brine o Va{em imid`u: Sama.

UIO Zbog manjeg uvoza, ukidanja carina i doma}e rafinerije

Prihodi manji za oko milijardu KM
Dr`ava lani inkasirala 3,2 milijarde, dok je u 2008. taj iznos prelazio 4,2 milijarde maraka
Naplata carinskih prihoda u 2009. ostvarena je sa 75,12 posto u odnosu na godinu ranije, {to je srazmjerno smanjenju obima i vrijednosti uvoza. Podaci su to Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, iz koje obrazla`u da je nekoliko razloga za smanjenje prihoda.

Smanjen uvoz
- Manji prihodi uzrokovani su smanjenjem obima i vrijednosti uvoza za 24,5 posto te, osim smanjenja izvoza, i primjenom Privremenog sporazuma o trgovinskim pitanjima izme|u BiH i EU. Prema tom sporazumu, carina i naknada za carinsko evidentiranje u potpunosti je ukinuta na ve}i dio proizvoda, a na preostali dio znatno smanjena - navodi se u godi{njem izvje{taju UIO. Me|u razlozima za smanjenje prihoda, u UIO nagla{avaju i sma-

D`eko: Politika frustrira

Volite li i}i u {oping: Da li je ijedna `ena na ovo pitanje odgovorila sa ne? Jeste li sujevjerni: Ne. Imate li ku}nog ljubimca: Ne. Koji je Va{ `ivotni moto: Od dobra se bolje ne tra`i! Va{ najbolji prijatelj je: Porodica. Pratite li politi~ku situaciju: Pratim, mada frustrira. Da imate 15 minuta vlasti, {ta biste prvo uradili: Vjerovatno vi{e nego mnogi na{i politi~ari za vrijeme uzalud protra}enih mandata. Biste li u~estvovali u {ouu realnosti: Ne.

Prihodi manji za:
607.537.839 KM od PDV-a pri uvozu 304.582.540 KM od carina i naknada 154.810.598 KM od akcize na gorivo 64.217.191KM od putarine

Vi{e razloga za smanjenje

njenje uvoza prera|enih derivata nafte nakon po~etka rada rafinerije u Bosanskom Brodu. Time su smanjene uvozne da`bine koje se napla}uju u prometu nakon prerade sirove nafte u unutra{njem prometu.

Derivati i putarina
Zato je pro{le godine napla}eno iznad 607 miliona maraka manje nego 2008. na osnovu PDV-a pri

uvozu, iznad 304 miliona manje na osnovu carina i naknada za carinsko evidentiranje, iznad 150 miliona manje na osnovu akciza na derivate nafte te iznad 64 miliona KM manje na osnovu putarine. UIO je pro{le godine u carinskom postupku ukupno naplatio vi{e od tri milijarde i 215 miliona KM, dok je u 2008. taj iznos bio iznad ~etiri milijarde i 280 milioB. TURKOVI] na KM.

ANKETA me|u gra|anima Sarajeva, Ora{ja i Te{nja

SMS
NJEMA^KA BRIGADA - Pozivam borce, a posebno nosioce „Zlatnog ljiljana“, da donesu propis po kojem se osobe poput Tihi}a u javnosti ne mogu pojavljivati s ljiljanom za reverom. Moj brat poginuo je s pu{kom u ruci, a nije u njema~koj „brigadi“ ~ekao rasplet. SVE SIROMA[NIJI - Nije normalno da u ovakvoj krizi na visokoj nozi `ive bankari, politi~ari i sli~ni, a da imamo sve siroma{nije radnike, penzionere, borce, invalide i drugu sirotinju. Nema opravdanja da oni imaju tako visok i nezaslu`en standard i da

Dnevni avaz 061-142-015
POSLANICI I MMF - Eto, draga gospodo, sa svojim megalomanskim `eljama sami ste krivi ako ne bude usvojen aran`man sa MMF-om. ^ISTA^ICA NA BOLOVANJU Poruka gra|anima Olova je da izbjegavaju dolaske u Policijsku stanicu Olovo, jer bi mogli dobiti kakvu zaraznu bolest. Ovu stanicu ve} pet mjeseci niko ne ~isti, jer je ~ista~ica na bolovanju. Eto nam dr`ave. SVE NA CJENOVNIKU - Koliko ko{ta zvanje primarijus? Na`alost, i to ima cijenu kod ~lanova komisije koja ga dodjeljuje. Sramotno!

Jesu li se ukidanjem carina stekli uvjeti za pojeftinjenja?

se pona{aju kao da smo u dobro razvijenoj zemlji. Eto nam prilike da na narednim izborima to promijenimo. Va{ Tuzlak NA RANU PRIVITI - Samo da pohvalim ljekarsko osoblje u bolnici Jagomir u Sarajevu, a posebno dr. D`evada Begi}a, koji je izuzetan humanista i veliki ~ovjek. Mnogi ljekari trebali bi se ugledati na njega. Zahvalna majka jedne njegove pacijentice SKLONITE PSE Molim nadle`ne da u~ine ne{to s problemom pasa lutalica u Sarajevu. ^opori su ve}i iz dana u dan. Djeca i mi sami smo nesigurni. Sklonite pse s ulica!

Sve cijene trebale bi biti ni`e
- Uslovi su se stekli. No, u trgova~kim centrima i supermarketima jedinu promjenu na cijenama vidim kod artikala koji su na Nedim Gr|o akciji. - Normalno bi bilo o~ekivati pojeftinjenje, jer su tro{kovi carine umanjeni, ali o tome odlu~uju uvoznici i ne vjeBakir rujem da }e ih ^erimagi} smanjiti. - Svako poskupljenje u svijetu osjeti se na na{im cijenama, a kada se dese neke olak{ice, to mi i ne primijetimo, jer vlast sporo re- Erna Hasanba{i} agira. - Mnogo zavisi od toga odakle je uvezeno, ali mislim da jesu i to se pomalo primjenjuje. Jasno se da primijetiti na pojedinim ar- Envera Had`iavdija tiklima. - Uslovi su se stekli. Ho}e li biti sni`enja, odlu~it }e uvoznici. Ne bi me iznenadilo da cijene po[emsudin ve}aju.
Kurte{i

- Nisam upu}ena u pri~u o ukidanje carina, ali vidim da se cijene na istim artiklima razlikuju. Mogu samo re}i da su cijene viso- Jasmina Muhedinovi} ke. - Logi~no da jesu. Cijene bi, generalno, morale biti ni`e zbog standarda gra|ana, a sada su se i stekli uslovi da dosta toga bude jeftini- Pero Baoti} je. - Na`alost, kod nas postoji sprega izme|u trgova~kih i uvozni~kih lobija i onih u vlasti. [to bi snizili cijene ako ih niko ne kontro- Edin Brkovi} A. Nu. - E. \. - M. ^. li{e?

Ora{je

Sarajevo

- Kada ima prostora da zbog ni`ih carinskih stopa uvezeni proizvod bude jeftiniji, svi se samo u{ute i prave se kao da ni{ta nije Emir Unki} bilo.

Te{anj

teme

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

11

ZENICA Nakon glasanja o pla}ama

SDA, SDP i BPS u ratu plakatima
Mujkanovi} i SDA namjeravaju prijaviti policiji „nepoznatog po~inioca“
Gora`de: Ra|o sa strana~kim rukovodstvom

Iz Saveza za bolju budu}nost BiH

Dr. Sabina Gu{o na ~elu Predsjedni{tva SBB-a u Gora`du
U Ilija{u izabrano 60 ~lanova Op}inskog odbora
^lanovi Op}inske orgaIzborna skup{tina SBBnizacije Saveza za bolju bua sino} je odr`ana i u Ilidu}nost BiH (SBBBiH) u ja{u. Tajnim glasanjem izaGora`du sino} su izabrali brano je 60 ~lanova Op}in15 ~lanova Predsjedni{tva, skog odbora koji }e u narkoje }e, ubjedljivom ve}ednih nekoliko dana odrinom glasova, predvoditi `ati konstituiraju}u sjednipredsjednica prim. dr. Sabicu, a nakon toga izabrati i na Gu{o, direktorica Doma ostale strana~ke organe, prGu{o: zdravlja. ije svega predsjednika i dva OO SBB Gora`de imat Ubjedljiv izbor potpredsjednika Op}inskog }e tri potpredsjednika, a na te po- odbora. zicije imenovani su Mevludin Kako je istaknuto u uvodnom Ahmetspahi}, Osman Mari} i Mu- dijelu Skup{tine, problemi u ovoj amer Stovrag. teritorijalno velikoj op}ini su broSDP-ova poruka parlamentarcima... ... i odgovor od kojeg se SDA ogra|uje

Nedavno sramotno glasanje poslanika nekoliko stranaka u Domu naroda Parlamenta FBiH ove sedmice je do usijanja dovelo politi~ku situaciju u Zenici. Na meti rata plakatima i uvredama na{li su se Zeni~ani Besim Spahi} (SDA), Ramo Isak (BPS) i Zaim Kaze Imamovi} (SBiH), koji su digli ruku za poslani~ke penzije od 2.100 KM i sli~ne sramne privilegije.

Mujkanovi}: Prijava policiji

Duvnjak: Pogre{an naziv

Priveden sekretar
Aktivisti Op}inske organizacije SDP-a dizajnirali su plakat u kojem trojicu parlamentaraca karikaturalno prikazuju „u trci s penzionerima“ koji imaju penziju devet puta ni`e od predlo`enih za parla-

mentarce, ali je akciju ljepljenja plakata prekinula policija, koja je u ~etvrtak poslijepodne privela i zadr`ala sekretara OO SDP-a Zenica Ekrema D`afi}a. Policija je tra`ila imena organizatora ove akcije, a SDP je u svom reagiranju naveo da policija „sigurno ima isuvi{e ozbiljnog posla,

daleko va`nijeg da bi gubila vrijeme na ovakve stvari“. Osim policije, saznajemo da su u skidanju SDP-ovih plakata ju~er bili anga`irani i radnici jedne za{titarske firme, a reakcija na karikature iz „SDP-ove fabrike“ uslijedila je ve} ju~er, kada je SDA omladina direktno prozvala Saida Mujkanovi}a, predsjednika SDPa Zenica, za „poku{aj kra|e bakra iz @eljezare 2002. godine“.

SDA se ogra|uje
Mujkanovi} je ju~er kazao da }e podnijeti prijavu policiji zbog plakata, a policija nije ovaj put bila tako revnosna i „ulovila“ autore i postavlja~e plakata. No, SDA Zenica ju~er se ogradila od plakata, a {ef izbornog {taba SDA Zenica Jasmin Duvnjak demantirao je da Asocijacija mladih SDA ima veze s napadom na predsjednika SDP-a, na kojima je ~ak napisan i nepostoje}i naziv omladinskog ogranka ove stranke. I Duvnjak je, kao i Mujkanovi}, najavio da }e slu~aj prijaviti policiji zbog la`nog predstavljanja.
A. D@ONLI]

Edin Avdi} na ~elu SBB-a u Brezi
Op}inski odbor SBB-a Breza odr`ao je sjednicu na kojoj je izabrano 15-~lano Predsjedni{tvo te predsjednik i dva potpredsjednika strana~kog rukovodstva. Za predsjednika je izabran Edin Avdi}, dok su potpredsjednici Neira Bulbulu{i} i Namik Muratovi}. U skladu sa Statutom stranke, sva imenovanja obavljena su tajnim glasanjem izme|u vi{e predlo`enih kandidata, a glasanju je prisustvovao i predstavnik SBBBiH D`evad Ra|o. ^lanovi Predsjedni{tva su Eldin Mustafi}, Rizafeta Avdi}, Amer Hodovi}, Jasmin Lepi}, Amel Smajlbegovi}, Belma Muratovi}, Selma Dervi{evi}, Damir Dinar, Sead Burzi}, Smail Jusi}, Kenan Frljak i Amra Kulagli}. jni, a na prvom mjestu je nezaposlenost, pa je delegatima poru~eno da izaberu najsposobnije kadrove koji }e mo}i promijeniti trenutnu situaciju nabolje, saop}eno je iz Al. B. SBB-a.

Isak upao u prostorije SDP-a
Da predizborni cirkus bude kompletan, pobrinuli su se ~elnici SDP-a, koji su ju~er novinarima kazali da su od Rame Isaka, federalnog i kantonalnog poslanika BPS-a, do`ivjeli uvrede, prijetnje i cijepanje plakata u sjedi{tu stranke. Mujkanovi} nam je ju~er potvrdio da ga je Isak tra`io u prostorijama SDP-a i da su neki slu`benici do`ivjeli neprijatnosti, ali da slu~aj, zbog politi~kog mira, nije prijavio policiji.

SDU pozdravio Deklaraciju o Srebrenici

Postupak Srbije trebao bi Madridska deklaracija Ka`njavanjem Eri}a otrijezniti politi~are u RS `eli se slabiti SDS je {ansa za dijalog
Gra|anska demokratska stranka (GDS) BiH spremna je prihvatiti madridsku deklaraciju bez obzira na njene nedostatke, jer je smatra dobrom osnovom za stvaranje povoljnije klime nakon izbora u kojoj }e biti mogu}i dijalog i doma}a rje{enja u institucijama zemlje, izjavio je ju~er predsjednik GDS-a Ibrahim Spahi}. U saop}enju za javnost navedeno je da se privr`enost toj de- Spahi}: Povoljnija klaraciji ne mo`e selektivno fo- klima rmalizirati, ograni~avaju}i to na pristanak aktuelnih vlasti, ve} je spremna prihvatiti ovaj tekst kao uvjet za u~e{}e na izborima, koji bi potpisali svi politi~ki subjekti, kao {to su nekada potpisivali privr`enost Dejtonskom sporazumu. Srpska demokratska stranka (SDS) ocijenila je da je pravno neutemeljena odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da poslaniku te stranke u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Savi Eri}u zabrani politi~ko djelovanje u naredne ~etiri godine. U saop}enju SDS navodi da Eri}, kao akcionar „Zvornikputeva“, nije bio u sukobu interesa, te da bi po istoj logici mogli biti „eliminirani“ svi poslanici u Parlamentu BiH, jer su Eri}: Zabrana svoje vau~ere ulo`ili u neka pr- kandidiranja eduze}a. SDS smatra da ova odluka CIK-a predstavlja nastavak organizirane akcije slabljenja te stranke u Parlamentu BiH te da je oduzimanje mandata Eri}u „nastavak politi~kog obra~una sa tom strankom“. Socijaldemokratska unija (SDU) BiH pozdravila je usvajanje Deklaracije o osudi zlo~ina po~injenog nad bo{nja~kim stanovni{tvom u Srebrenici 1995. godine, koja je usvojena u Skup{tini Srbije. Rukovodstvo SDUBiH svjesno je da je trenutna politi~ka realnost u Srbiji takva da se nije mogao posti}i konsenzus o rije~i „genocid“, saop}eno je iz SDU. - Ovakv pristup Srbije de{ava-

Predsjednik GDS-a Ibrahim Spahi}

Reagiranje na odluku CIK-a

njima tokom agresije na BiH trebao bi biti signal za otre`njenje onih politi~ara u RS koji i dalje dr`e glavu u pijesku bje`e}i od notornih historijskih ~injenica, utvr|enih ha{kim presudama, da su dijelovi institucija, vojske i policije RS 1995. planski po~inili genocid na prostoru za{ti}ene zone Srebrenice, a da Srbija kao dr`ava ni{ta nije u~inila da to sprije~i poru~uju iz SDUBiH.

U Zenici formirana „ekolo{ka koalicija“
Predstavnici klubova zastupnika u Vije}u op}ine Zenica - SDP-a, NSRzB-a, BPS-a - Sefer Halilovi} i Hrvatske koalicije za Zenicu (HDZBiH, HDZ 1990, HSS-NHI, HNZ), najavili su formiranje mje{ovite komisije za pra}enje stanja u oblasti ekologije na podru~ju op}ine Zenica.

12

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

panorama

PRIJEDOR Isklju~enje lovaca iz LU „Mrakovica“ prerasta u skandal

Vru}i za~ini u lova~koj ~orbi
Ponovo u funkciji

Proradila fontana u Konjicu
Dolazak prolje}a u Konjicu najavila je i gradska fontana koja je, nakon zimske pauze, ponovo u fuM. ]. nkciji.

Policija privodila lovce osumnji~ene da su rukovodstvu LU izbu{ili gume i do kabineta predsjednika RS Rajka Kuzmanovi}a
Desetak lovaca, ~lanova Lova~kog udru`enja „Mrakovica“ iz Prijedora nedavno je odlukom Disciplinske komisije isklju~eno iz LU. Neki, poput Zdravka Torbice, ~ak i „do`ivotno“, a cijela pri~a koja prijeti da postane skandal obrazlo`ena je odlukom komisije po kojoj su se „isklju~eni bavili krivolovom i na na~in koji {teti ugledu LU“. Me|usobne optu`be i dsjednik Disciplinske komisije Udru`enja ostali bez guma na automobilima. Za to je saznala i policija koju je, „po{to je incident shva}en kao ozbiljna prijetnja bezbjednosti“ li~no obavijestio Radulovi}. sumnje o tome ko mi je razrezao gume na autu nisam mogao potkrijepiti i dokazima - pri~a Radulovi}. I umjesto da se cijela pri~a slegne, ona, kako ka`e sada ve} do`ivotno isklju~eni lovac Zdravko Torbica, tek po~inje. Torbica tvrdi da je pri~a „bez znanja Radulovi}a koji je poslu`io samo kao paravan“, dospjela ~ak i do kabineta predsjednika RS Rajka Kuzmanovi}a, potom „spu{tena“ na nivo CJB Banja Luka, a odatle po „hitnom postupku“ u SJB Prijedor, nakon ~ega su osumnji~eni za sje~u i paranje guma pozvani na informativni razgovor.

Pri~a navodno stigla

Paketi za siroma{ne
Najugro`enijim korisnicima programa tu|e njege i pomo}i Crveni kri` Gora`de ovih dana isporu~io je pakete sa prehrambenim proizvodima. Ovaj program pomo}i za oko 40 najsiroma{nijih {ti}enika realizira se u saradnji sa Crvenim kri`em FBiH. Uz pomo} CK FBiH osigurano je i 10 invalidskih kolica za nepokretne ~lanove. U CK Gora`de kazali su da }e u narednom periodu nastojati osigurati pomo} u hrani za jo{ stotinjak ugro`enih porodica. Al. B.

Telefonske prijetnje
- Policija me pitala da li sumnjam na nekog. Odgovorio sam potvrdno, jer sam pretpostavljao da bi to

Neko se sam prepoznao
Dragan Bojanovi}, predsjednik LU „Mrakovica“, nagla{ava da niko nije „imenovan u slu~aju bu{enja guma“. - Ako se neko prona{ao u toj pri~i, to ve} postaje njegov problem. Preduzet }emo sve {to je potrebno da za{titimo ~lanove Disciplinske komisije i njenog predsjednika i ne}emo dozvoliti da desetak lovaca unosi nemir i razdor u udru`enje koje broji 550 lovaca - kazao je Bojanovi} i dodao da svoju pri~u mo`e potkrijepiti i valjanom dokumentacijom. mo`da mogao biti neko od onih koje sam disciplinski ka`njavao. A tih dana imao sam i telefonske prijetnje koje su prestale onog ~asa kada sam zaprijetio da }u tra`iti „listing“ i javno ga svima pokazati. Na`alost,

Odluka o isklju~enju iz Udru`enja

„Marica“ s pozivom
- U policiji sam proveo cijeli svoj radni vijek i iz nje oti{ao u penziju. Borio sam se protiv kriminala, a saslu{avan sam za slu~aj s kojim nemam nikakve veze.
(Foto: D. Stojni})

Skandalozno je da mi je pred ku}u, s pozivom na informativni razgovor, do{la „marica“ kao da je rije~ o posljednjem kriminalcu. I {ta drugo mogu da zaklju~im nego da su oni koji su cijeli slu~aj zakuhali imali namjeru da me diskreditu-

Epilog na sudu
- Ne znam da li ova pri~a ima i politi~ku dimenziju, no znam da su predsjednik Udru`enja i predsjednik lova~ke skup{tine i aktivni odbornici u SO. I za to primaju platu - nagla{ava Torbica i obe}ava da }e cijeli slu~aj epilog dobiti i na sudu. ju kao ~ovjeka i mogu}eg protivkandidata na izborima za predsjednika Udru`enja ka`e Torbica. Uvjeren je da su mu cijelu pri~u napakovali oni kojima je smetalo njegovo ukazivanje na nenamjensko tro{enje sredstava u „Mrakovici“.

Ambulanta u Ljuba~ama
Uz prigodnu sve~anost u tuzlanskoj MZ Ljuba~e otvorena je ambulanta JZU Dom zdravlja sa poliklinikom „Dr. Mustafa [ehovi}“. U prisustvu direktora Doma zdravlja Kasima Brigi}a, ambulantu je otvorio na~elnik op}ine Tuzla Jasmin Imamovi}. Izgradnja ambulante ko{tala je 100.000 KM, od ~ega je sa 25.000 KM u~estvovala Op}ina Tuzla. MZ Ljuba~e ima oko 1.700 uglavnom starijih mje{tana.

Bojanovi}: Unose razdor

verbalna prepucavanja dvije strane po~ela su mnogo ranije, a kulminirali po~etkom februara na jednom od prijedorskih parkinga, kada su Dragan Bojanovi}, predsjednik „Mrakovice“ i Slobodan Radulovi}, pre-

Torbica: Ho}e da me diskredituju

Radulovi}: Sumnje bez dokaza

M. ZGONJANIN

Vlaseni~ki lovci mirno protestvovali u „lovu“ za svoju imovinu

Ra~unari Op}ini
Predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede uru~ili su Op}ini Visoko dva ra~unara, printer i skener kako bi se tehni~ki olak{ala realizacija projekta Svjetske banke „Poljoprivreda i ruralni razvoj“. Ovim projektom bit }e uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata, a upis poljoprivrednih proizvo|a~a }e vr{iti resorna N. O. op}inska slu`ba.

Tra`e da im narodni poslanik Miroslav Kraljevi} vrati prostorije
Ugovor o zakupu koji su sa njim imali istekao, a ne namjeravaju ga produ`iti
^lanovi Lova~kog udru`enja „Bira~“ iz Vlasenice ju~er su ispred svojih prostorija mirnim protestom tra`ili od narodnog poslanika SNSD-a u Narodnoj skup{tini RS Miroslava Kraljevi}a da im vrati prostorije jer je ugovor o zakupu koji su sa njim imali istekao prekju~er. Ugovor ne namjeravaju produ`iti jer tvrde da Kraljevi} svoje obaveze nije redovno izmirivao, a objekat namjeravaju koristiti za svoje potrebe. Krenuli su vlaseni~ki lovci da iz svog objekta istjeraju najmo}niju lokalnu „zvjerku“ i transparentima poru~ili da se svog objekta ne}e odre}i mada se radi o lokalnom mo}niku. - Kraljevi}a smo na vrijeme obavijestili da posljednji ugovor koji smo sa njim zaklju~ili prije tri godine ne}emo dalje produ`avati. On svoje obaveze za zakup nije redovno ni pla}ao, od nove godine ni marku iako je 450 KM kirije mjese~no za njega kao poslanika i vlasnika restorana prava sitnica - isti~e Mile Klje{tanin, predsjednik LU „Bira~“. Sa njim se sla`e i dugogodi{nji lovac Radislav Remeti} koji ka`e da ~im nije prvi mjesec platio obaveze po statutu je poslanik trebao biti izba~en iz lokala koji koristi. Lovci nisu htjeli nasilu

I druga strana tra`i za{titu prava
Kraljevi}, koji se zbog obaveza nalazi van Vlasenice, u telefonskom razgovoru osporio je legitimnost Udru`enja kao i njihove zahtjeve. Tvrdi da ni objekt ni zemlji{te na kome se on nalazi nije u vlasni{tvu lovaca ve} op{tine, da ugovor o zakupu ima od 1997. godine, da je obaveze redovno pla}ao i da ne}e napustiti prostorije dok sud ne ka`e svoDonirana oprema

je jer je i on za{titu svojih prava vezanih za ovaj slu~aj zatra`io na sudu. On napominje da su u svemu ovome prisutne strana~ke igre pojedinaca koji namjeravaju da diskredituju njega i partiju kojoj pripada, mada lovci tvrde da njihovo okupljanje nema nikakvu politi~ku konotaciju ve} da samo `ele da vrate nazad ono {to im pripada.

Sa protesta lovaca u Vlasenici

u}i u svoje prostorije, ispred kojih su stajala tri policajca i nadgledala odvijanje protesta, jer to nije ka`u njihov na~in pona{anja. Ukoliko

Kraljevi} ne napusti dobrovoljno objekat, u potrazi za pravdom obratit }e se sudu i me|unarodnim organizaM. MI]I] cijama.

panorama

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

13

STARINE Keljinog muzeja sjetila se i op}ina

^elnici Livna obe}ali mu hiljadu maraka pomo}i
Finansijske i stru~ne podr{ke da se za{tite eksponati uglavnom nije bilo
Ve} godinama poznati livanjski limar Izet Ali}-Kelje sakuplja stare predmete iz doma}instva, instrumente, knjige, stari namje{taj, no{nje, 200-litarski {i{ za kafu i tolika d`ezva, gigantski krovni „pivac“, olimpijski detalji, kolo sre}e, {adrvan... tako da su mu radionica, zatvoreni muzejski prostor i prelijepa avlija postali pretijesni da sve smjesti, za{titi, ali i poka`e znati`eljnicima kojih je bilo od Japana, Kine i Australije, do zapadnih zemalja. Svi su napisali pozitivne komentare i na brojnim pismima i jezicima izrazili mu svoju podr{ku. ^inili su to i predstavnici vlasti, kako predratne, tako i poslijeratne, upisivali se u knjige utisaka, obe}avali pomo}i, ali finansijske i stru~ne podr{ke da se za{tite eksponati uglavnom nije bilo, izuzev u nekoliko navrata simboli~ke. - Jednom mi je biv{i na~elnik op}ine Stipe Barun dao 1.000 KM, prije dvije godine „Sunce osiguranje“ 200 KM,

Uru~enje invalidskih kolica Safiji ]ordi}

Socijalno ugro`enim Bu`imljanima

Darovali kolica za invalide
Rukovodstvo Crvenog kri`a Bu`im na ~elu sa predsjednikom Adnanom Nuhi}em uru~ilo je invalidska kolica Enesu Begovi}u iz Vrhovske i Safiji ]ordi} iz Varo{ke Rijeke. Kolica su dar Crvenog kri`a USK. Kako ka`e Nuhi}, od Kantonalnog CK dobili su troja kolica. Dvoja su dodijelili jer su od Centra za socijalni rad dobili takva trebovanja, ali se po saznanju CK ve} pojavila osoba koja treba invalidska kolica, pa }e ona biti naknadno uru~ena. Uz kolica uru~eni su i skromni darovi. N. V .

[ta mi se (ne) svi|a u Velikoj Kladu{i

„Gemi{t“ Krajine i Like
Suvenir halka za Muradifa ]atu

Avlija postala pretijesna za sve eksponate

stari novac, alatke, ostatke arhitekture, posu|a, starih vodovoda, topovsku |ulad... Dosta predmeta i sam izra|uje, me|u kojima su i

prije tri godine Islamska zajednica 200 KM, ministrica obrazovanja u kantonalnoj Vladi Gordana Cikojevi} godi{nje po 500 KM, a eto i sada{nji predsjednik OV Nijaz Golub sa na~elnikom op}ine Lukom ]elanom obe}ao je 1.000 KM. Hvala im svima

koji su pomogli finansijski da sa~uvam ovo kulturno blago koje bi zavr{ilo na deponijama da nije mene i mog prostora - ka`e Ali}, pokazuju}i najnovije halke koje je izradio kao poklon za livanjsku IZ i livanjskog dobrotvora MuraA. KAMBER difa ]atu.

Meho Hod`i} iz Prozora vra}a tu|i kredit

Banka ga ostavila bez prihoda
Me|u 150.000 `iranata koji sada vra}aju tu|e kredite na{ao se i Meho Hod`i} iz Prozora. To {to mora vra}ati tu|i kredit Meho okrivljuje jedino sebe i svoju naivnost, ali da }e time ugroziti vlastitu egzistenciju nije mogao ni naslutiti. A to se, upravo, desilo. - Hypo Alpe Adria Banka ve} tri mjeseca uzima cjelokupnu invalidninu u iznosu od 402 KM koju ja i moja supruga Vasva dobijamo za sina koji je poginuo brane}i domovinu. To je otima~ina, jer Banka nema pravo da mene ostavi bez sredstava za `ivot. Rata kredita ~ovjeka kojem sam ja bio `irant bila je 199 KM, a meni Banka uzima duplo vi{e - ka`e Meho Hod`i}. Neshvatljiv je i postupak Op}inskog suda Konjic koji je presudio da je Meho, kao jedan od `iranata, du`an vratiti kredit od oko 15.000 KM, ne propisuju}i uslove vra}anja, ~ime ga je jednostavno izru~io u ralje beskrupuloznih bankara. Dodatna je Mehina nevolja {to mu invalidnina za sina dolazi na `irora~un kod ove banke, a u Banci o na~inu vra}anja kredita ne}e da razgovaraju. Meho nema nikakve prihode. Radio je do prije nekoliko mjeseci u GP „Gradina“ koja je dospjela na rub ste~aja, nekoliko godina doprinosi za penziono osiguranje nisu upla}ivani, a nema ni godine starosti kao uslov za penzionisanje. Na pitanje od ~ega `ivi Me-

- Svi|a mi se {to je Velika Kladu{a veoma lijepo ure|en grad, ima predivan park kojim, kad god imam vremena, {etam. Za turiste je moj grad pravi biser, imamo ~etiri srednjovjekovna grada Podzvizd, Vrnogra~, Todorovo i Stari grad. Osim toga, Velika Kladu{a je „zapadna kapija“ BiH, ovdje se susre}u ljudi iz Hrvatske, Slovenije, cijele BiH, dolaze i stranci i to ovaj grad ~ini veoma interesantnim. Agan Abdi}, v.d. direktora Mi smo i u kulturolo{kom Socijalno-pedago{ke `ivotne smislu „gemi{t“ Krajine, Li- zajednice USK ke i drugih pograni~nih podru~ja Hrvatske. Volio bih jo{ da se pokidane veze izme|u stanovnika ovoga grada uzrokovane posljednjim ratom mnogo br`e uspostavljaju - ka`e Agan Abdi}, v.d. direktora Socijalno-pedago{ke `ivotne zajednice USK. M. D.

Odluka tri opozicione stranke u Zenici

Formiranje komisije za ekologiju
Hod`i}: Postao `rtva bankara

ho slije`e ramenima, ni on sam ne zna pravi odgovor. H. M.

Predstavnici opozicionih stranaka, BPS-a-Sefer Halilovi}, SDPa, Hrvatske koalicije za Zenicu i Narodne stranke Radom za boljitak, ju~er su odr`ali zajedni~ku press-konferenciju, na kojoj su najavili da }e, s obzirom da postoje zakonski preduvjeti, u okviru Vije}a Op}ine formirati vlastitu komisiju za ekologiju. Razlog za ovu odluku je {to „nakon vi{egodi{njih poku{aja da utje~u na razmi{ljanje vlasti, vi{e ne vjeruju komisiji koja je pod direktnim utjecajem na~elnika Husejina Smajlovi}a“. A. D`.

TAKMI^ENJA

Fojnica

Cazin

Travnik

Medalje za ples u Bijeljini
^lanovi Sportskog plesnog kluba „Enigma“ iz Cazina na Me|unarodnom plesnom festivalu u Bijeljini, na kojem su nastupila 23 plesna kluba iz {est dr`ava regiona, uz ukupno 712 takmi~ara, osvojili su dva prva, dva druga i jedno ~etvrto mjesto. Na ovom festivalu u~estvovalo je 36 ~lanova „Enigme“. SPK „Enigma“, na ~elu s instruktoricom plesa Suzanom Sabljakovi} i njenim pomo}nicima Mirelom i Amirom S. J. ]orali}em, broji oko 100 ~lanova.

U~esnici fojni~kog turnira

Najuspje{niji {ahisti

Aleti} prvi na turniru u pikadu
U Fojnici je uprili~eno takmi~enje u pikadu pod nazivom „Gizela open 2010“. Takmi~enje se odvijalo u kafeu „Gizela“, a nastupilo je 18 takmi~ara. Prvo mjesto osvojio je Emir Aleti}, drugo Semir Deli}, a tre}e Mustafa ^ohad`i}. Njih trojica nagra|ena su majicama i diplomama, uz kazan bosanskog lonca i piletinu sa ra`nja, {to u~esnici zajedno pojeli. Nagradu za ferplej dobio je Ragib Hod`i}, a H. ^u. najmla|i u~esnik bio je Kenan ^ohad`i} (10).

Pobjednik Dinka ^ajdin
U organizaciji [ahovskog kluba O[K „64“ u Travniku je odr`an kvalifikacioni turnir za mlade {ahiste za {ampionat SBK u Bugojnu. Na turniru su u~estvovali mladi {ahisti iz Turbeta, Travnika i Han Bile koji su odigrali ~etiri kola, a sudac je bio Smail Dautovi}. Zanimljivo je da je pobjednik trunira Dinka ^ajdin, kao jedini `enski {ahista, dok su drugo i tre}e mjesto podijelili Ejub HaS. P . sanovi} i Tarik Ekme{~i}.

„Enigma“ nastavlja s dobrim rezultatima

Bh. mozaik

14

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

panorama

IZBORI Fatima ^ajdo, nova-stara predsjednica Sindikata metalaca SBK

Nezakonitih {trajkova u „Binasu“ bilo je dosta
Na [ehidskom mezarju Lipi}-Selimovi}i polo`eno cvije}e (Foto: G. Bobi})

Sindikat „Binasa“ mora znati svoja prava i obaveze Nikada ne}u u~estvovati u {trajku koji nije u skladu sa Zakonom
Fatima ^ajdo tre}i mandat zaredom bit }e na ~elu Sindikata metalaca SBK. Odlu~eno je to na nastavku Skup{tine ovog sindikata u Novom Travniku, nakon {to je skup{tinska sjednica u Bugojnu prije desetak dana prekinuta, zbog protivljenja njenom izboru i zamjerki predstavnika sindikalnih odbora preduze}a „Binas“ i „Buplast“ na dosada{nji rad. - Nije istina da u „Binasu“ nisu znali za odluku odbora o raspisivanju izbora u Sindikatu metalaca BiH, ta im je odluka dostavljena 30. decembra pro{le godine na sjednici Kantonalnog odbora Sindikata. Izbori u sindikalnim odborima trebali su biti zavr{eni do 15. marta ove godine, {to je ispo{tovalo deset sindikalnih odbora, samo „Binas“ nije - ka`e ^ajdo. [to se ti~e zamjerki na rad i njenog nepodr`avanja {trajkova u „Binasu“, nagla{ava kako Sindikat „Binasa“ mora znati svoja prava i obaveze, te da je njena uloga da uka`e na eventualne propuste.

Dan sje}anja na 2. april 1992. godine

Fatiha za {ehide Bijeljine
^lanovi porodica civilnih `rtava rata, d`ematlije i predstavnici Med`lisa IZ Bijeljina ju~er su poslije d`uma-namaza i u~enja tevhida u Atik d`amiji, na [ehidskom mezarju Lipi}-Selimovi}i polo`ili cvije}e na mezare i prou~ili Fatihu za du{e nedu`nih `rtava zlo~ina po~injenog po~etkom aprila 1992. godine u Bijeljini. Ve} tradicionalno, 2. april za Bo{njake Bijeljine dan je sje}anja na nedu`ne `rtve zlo~inaca. Tog dana 1992. godine bijeljinska mrtva~nica bila je puna tijela ubijenih koje su njihove porodice, po naredbi tada{njih vlastodr`aca, kri{om i bez vjerskih obi~aja sahranjivale. Svoje nestale koje su godinama nakon rata tra`ili i danas pronalaze na grobljima u [apcu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu, a E. M. mnoge vjerovatno nikada ne}e na}i.

^ajdo nema podr{ku baze
U Sindikalnom odboru „Binasa“ ponovno imenovanje Fatime ^ajdo smatraju kr{enjem statutarne odredbe Saveza metalaca BiH, koja predvi|a da za kandidiranje i izbor na mjesto predsjednika Sindikata kandidat mora imati podr{ku baze. Kako ^ajdo nije imala od „Binasa“, gdje je u sindikalnom ~lanstvu, ova je odredba u startu prekr{ena. - Ni jedna od ~etiri sindikalne organizacije metalaca u Bugojnu nije dala podr{ku ^ajdo. Ona je pobijedila zahvaljuju}i lobiranju ~lanova Skup{tine iz Travnika, Novog Travnika i Gornjeg Vakufa. Nastojat }emo da na sve dopu{tene na~ine oborimo ovu odluku. Uz to, mi smo nedavno proveli reviziju ~lanstva, koju je potpisalo 195 ~lanova, a ona je nije potpisala, pa Vi prosudite o ~emu se tu radi. Peticiju protiv nje davno je potpisalo 200 radnika, ~lanova Sindikata „Binasa“ - ka`e predsjednik Sindikalnog odbora „Binasa“ Suad Durakovi}, koji je posebno potcrtao kako je ^ajdo formirala svoj sindikat i manipuli{e sa manjim brojem radnika „Binasa“.
^ajdo: Ukazati na propuste

Predstavljanje SBBBiH danas u USK

Tribine u Bosanskom Petrovcu i Bosanskoj Krupi
Savez za bolju budu}nost BiH za samo pet mjeseci od osnivanja pribli`io se cifri od 100.000 upisanih ~lanova, {to je apsolutni rekord u BiH. Savez nastavlja sa predstavljenjem ideja za koje se zala`e, o ~emu }e biti govora danas na tribinama u Bosanskom Petrovcu i Bosanskoj Krupi. Tribina u Bosanskom Petrovcu po~inje u 14 sati u sali Op}ine, a u Bosanskoj Krupi u Domu kulture u 18 sati. O programskim ciljevima SBBBiH govorit }e predsjednik Saveza Fahrudin Radon~i}, a obratit }e se i vi{e istaknutih li~nosti iz ove dvije op}ine.

Durakovi}: Prekr{ena statutarna odredba

- Nikada ne}u u~estvovati u {trajku koji nije u skladu sa Zakonom i pravilima o {trajku Saveza sindikata metalaca BiH. Nezakonitih {trajkova u „Binasu“ bilo je dosta, a rade}i na nezakonit na~in rukovodioci ovog sindikata doveli su do podijeljenosti ~lanstva. Radnici ne rade, nema posla, a o pla}ama da i ne govorim - poru~uje nova-stara predsjednica Sindikata metalaca SBK FaAz. M. tima ^ajdo.

Protest radnika „Lukavactransa“

Blokirali autobusku stanicu
Oko 60 radnika „Lukavactransa“ blokiralo je ju~er glavnu autobusku stanicu, protestuju}i zbog odugovla~enja ste~ajnog postupka u ovoj firmi, javlja Srna. Radnici potra`uju i isplatu zaostalih pla}a u periodu od dvije godine, upla}ivanje sredstava za socijalnu za{titu u proteklih deset mjeseci, te uvezivanje radnog sta`a za period od sedam godina. Ste~ajni postupak koji traje ve} deset mjeseci, radnicima onemogu}ava odlazak na Biro za zapo{ljavanje, te od na~elnika op}ine D`evada Mujki}a i kantonalnih organa vlasti tra`e da izvr{e pritisak da se ubrza ste~ajni postupak.

Originalna ideja cazinskih srednjo{kolaca

^ista~ `aluzina za nagradno putovanje
Na Regionalnom sajmu omadinskih preduze}a u Banjoj Luci srednjo{kolci Cazina osvojili su prvu nagradu za najuspje{niju kompaniju. Preduze}e „Trafik“, koje ~ini {est u~enika sa profesoricom Nermom Dedi}, izdvojeno je kao najuspje{nije me|u 70 u~esnika sajma. Talentirani Cazinjani do{li su na originalnu ideju, napravili ~ista~ `aluzina, potom biznis plan, razradili marketin{ku kampanju, ulo`ili po~etni kapital i na kraju, kroz rad, uspjeli vratiti ulo`ena sredstva i ostvariti zna~ajnu zaradu. Nagra|eni su petodnevnim putovanjem u Crnu Goru, a na~elnik op}ine Cazin Nermin Ogre{evi}, obradovan njihovim uspjehom, obe}ao im je dodatnu pomo}. Interesantno je da u Drugoj srednjoj

Depozit za br`e zapo{ljavanje
Na~elnik op}ine Gora`de Muhamed Ramovi} potpisao je ugovore sa dvije firme i jednim samostalnim poljoprivrednim proizvo|a~em o dodjeli sredstava iz Namjenskog depozita op}ine Gora`de u cilju br`eg zapo{ljavanja. TR Hena, DOO A{~i} i SPP Din odobreno je po 8.000 KM kreditnih sredstava, na rok otplate od 36, odnosno 84 mjeseca za oblast poljoprivrede, uz kamatnu stopu od tri posto, te obavezu da svaki korisnik kredita primi najmanje po jednog radnika i zadr`i ga u radnom odnosu najmanje tri godine. Al. B.

Nekada{nji gradona~elnik Tuzle

Salih Ati} umro u 88. godini
U Tuzli je ju~er klanjana d`enaza Salihu Ati}u, gradona~elniku Tuzle iz perioda 1955.-1963. godine, koji je prije dva dana umro u 88. godini `ivota. U~esnik je NOR-a od 1943. godine i jedan od prijeratnih uglednih dru{tvenopoliti~kih radnika u Tuzli i BiH. Nosilac je brojnih dru{tvenih odlikovanja i priznanja, kao i zahvalnica privrednih, kultu- Ati}: U~esnik A. H. NOR-a rnih i sportskih dru{tava u BiH.

Na~elnik op}ine sa uspje{nim srednjo{kolcima

{koli, odakle su ovi mladi poduzetnici, ve} egzistira osam „kompanija“ koje mladim ljudima omogu}avaju provjeru ideja u praksi. Dio je to Programa omladinskog poduzetni{tva u BiH koji egzistira tri goM. D. dine.

Raport iz tuzlanskog Porodili{ta

Zahtjev @upanijskog odbora HDZ SBK

Kvasinu imenovati za ministra finansija
@upanijski odbor HDZ-a SBK od premijera Vlade SBK Salke Selmana tra`i hitnu provedbu procedure imenovanja Josipa Kvasine iz Kiseljaka za upra`njeno mjesto ministra finansija, a u skladu sa Ustavom i Zakonom o Vladi SBK. Sa svoje 24. redovne sjednice @O HDZ-a ukazao je na va`nost odgovornog pristupa izbornom procesu pozvav{i sve ~lanove i simpatizere na pravovremenu registraciju i provjeru upisa u bira~ke spiskove. @O HDZ SBK usvojio je i Izborni program i plan izborAz. M. nih aktivnosti za ovogodi{nje izbore.

Ro|eno 30 djevoj~ica i 31 dje~ak
Od 15. do 22. marta u tuzlanskom Porodili{tu ro|ena je 61 beba, od ~ega 30 djevoj~ica i 31 dje~ak. Majke djevoj~ica su Alma Ikanovi}, Amela Goleti}, Sabina Husi}, Esma Kari}, Adela Kevi}, Melisa Alihod`i}, Medisa Husinagi}, Sabina Jukan, Mirnesa Muji}, Jasmina D`ebo, Edina Mujanovi}, Mersiha Halilovi}, Merisa Rizvi}, Irma Tu~i}, Mirhadeta Huskanovi}, Hazema @iv~i}, Sanela Klopi}, Aida Djedovi}, Admira Hasanovi}, Asmira Valjevac, Azra Muharemovi}, Sabina Mujanovi}, Mirela Hasanba{i}, Alma Mamanovi}, Jasmina [abi}, Zijada Mostarli}, Hatija Aganovi}, D`enita Kevri}, Mina Ibrahimovi} i Jasminka Be}irovi}. Fatima Keskinovi}, Faketa Memi}, Merzija Jahi}, Ajka Halilovi}, Senada Zuki}, Amela Malovi}, Amela Ahmetovi}, Envera [erifovi}, Melisa Alihod`i}, Maida \ulovi}, Milada Smajlovi}, Hanifa Had`iefendi}, Albina Ikanovi}, Fikreta Gloti}, Amira ^ekmi}, D`enana Turali}, Ferida Kadri}, Edina Kadri}, Alma Me{i}, Aji{a Br~aninovi}, Edina Hasanovi}, Merima Terzi}, Fatima Tadi}, Izeta Be{i}, Jasmina Smaji}, Selma Hasanovi}, Amira Mehinovi}, Azra Be}irovi}, Medina Mehinovi}, ^ima ^ikari} i Adela Bi{anovi} postale su majke dje~aka.

oglasi

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

15

16

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

crna hronika

KRA\A Katoli~ko groblje na Stupu u Sarajevu

Skidao mesingane ukrase s grobnica
Sa akcije SIPA-e u Novom Sarajevu

Aldin [etki} (21) uhap{en u blizini groblja s tri vre}e pune ukradenih predmeta
Rade}i na rasvjetljavanju kra|a mesinganih ru~ki, halki, fenjera i drugih predmeta s nadgrobih spomenika na Katoli~kom groblju Stup u ulici D`emala Bijedi}a, op}ina Ilid`a, sarajevski policajci uhapsili su Aldina [etki}a (21), koji je ro|en u Vi{egradu, a nastanjen u Sarajevu. U neposrednoj blizini groblja gdje je [etki} zate~en, policajci su prona{li tri plasti}ne vre}e u kojima su se nalazila ~etiri mesingana fenjera, 46 mesinganih halki, 23 komada izlomljenih dijelova fenjera. Kod [etki}a je prona|eno pet klju~eva koje je koristio prilikom demontiranja predmeta s nadgrobnih spomenika. Tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu nalo`io je da se navedeni predmeti oduzmu i vrate porodicama osoba s ~ijih su nadgrobnih

Osumnji~eni za {verc kokaina

Pritvor za Memovi}a, Hamzi}a i Adilovi}a
Sud BiH odredio je jednomjese~ni pritvor Fuadu Memovi}u (35) iz Prijepolja, Adnanu Hamzi}u (37) iz Priboja i Arifu Adilovi}u (28) iz Prijepolja, koji su prije tri dana uhap{eni u akciji pripadnika SIPA-e koji su pretresli nekoliko lokacija u Sarajevu i prona{li dva kilograma kokaina. Pritvor je, kako nam je potvr|eno, odre|en zbog opasnosti od bijega, utjecaja na svjedoke, te eventualnog po~injenja istog krivi~nog djela. Radi se o kokainu visoke ~isto}e uli~ne vrijednosti od oko 300.000 KM. Droga je navodno stigla iz Paragvaja u obi~noj po{tanskoj po{iljci. Dr`avno tu`ila{tvo informacije je dobilo posredstvom me|unarodne pravne pomo}i od njema~ke i paragvajske policije. Me|u pretresenim objektima bio je i magacin sarajevske firme „Atal group“, ~iji je vlasnik uhap{eni Hamzi}, a koja se bavi prodajom i distribucijom bezalkoholnih pi}a i nalazi se u krugu studentskog kampusa prekoputa Autobuske stanice.
D`. Ma. B.

Oduzeti ukrasi izlo`eni u policiji

(Foto: I. [ebalj)

spomenika ukradeni. Pojedini gra|ani su na poziv policije ve} ju~er u pr-

ostorijama Policijske uprave Ilid`a izvr{ili prepoznavanje i preuzimanje predmeta koji

su skinuti s nadgrobnih spomenika njihovih umrlih srB. C. odnika.

Povrije|en na Ilid`i

Radnika zatrpala zemlja
Rifet M. (55) te{ko je povrije|en ju~er kada ga je prilikom izvo|enja radova na kanalizacionoj mre`i na Ilid`i zatrpala zemlja. Njegove kolege su mu odmah pritekle u pomo} i uspjele ga na vrijeme izvu}i. Povrije|eni je kolima Hitne pomo}i odmah transportiran u bolnicu Ko{evo gdje mu je konstatiran prijelom rebara, fraktura kostiju glave i lica te je zadr`an na Odjelu intenzivne njege.

Osumnji~en za kra|e vozila u Sarajevu

Vladan Petrovi} s Pala ispitan pa pu{ten
Prema naredbi Kantonalnog tu`ioca u Sarajevu, ju~er je nakon ispitivanja u policiji na slobodu pu{ten Vladan Petrovi} (45) sa Pala, koji je uhap{en prekju~er zbog sumnje da se bavio kra|om automobila u Sarajeva, potvr|eno nam je u Odjelu za odnose sa javno{}u MUP-a KS. Petrovi} je na Palama otkriven nakon pra}enja GPS ure|aja ugra|enog u „kedi“, vlasni{tvo „Antonio trade“ d. o. o. Grude, koji je tokom no}i 1. aprila ukraden u Juki}evoj ulici na podru~ju sarajevske op}ine Centar. Brzom intervencijom rukovodnih radnika CJB Isto~no Sarajevo, PS Pale i MUP-a KS, „kedi“ je lociran u mjestu Rakovac kod Pala. U neposrednoj blizini gdje je bio parkiran „kedi“ policija je uo~ila Petrovi}a koji je poku{ao pobje}i, ali je sustignut i uhap{en. Tako|er, u blizini mjesta Petrovi}evog boravi{ta, prona|en je i „golf 4“ koji je ranije ukraden na podru~ju op}ine Stari Grad Sarajevo. Petrovi} je ju~er predat istra`iteljima MUPa KS i protiv njega }e biti pokrenuta istraga za krivi~no djelo te{ke kra|e. Zajedni~kom akcijom pripadnika CJB Isto~no Sarajevo i MUP-a KS u Isto~nom Novom Sarajevu preksino} je prona|en i automobil „vw new beetle“ vlasni{tvo G. M. Ovo vozilo prona|eno je u Miljevi}ima samo deset minuta nakon {to su pripadnici MUP-a KS obavijestili kolege u Isto~nom Sarajevu B. C. da je ukraden.

Novo Selo kod Od`aka

U {ljunku krio heroin
Slu`benici MUP-a Posavskog kantona su uz podr{ku pripadnika Odjela podr{ke policije Distrikta Br~ko, a na osnovu naredbe Op}inskog suda Ora{je, pretresli ku}e i objekte koje koristi Ivan Agati} zvani Vaso (38) iz Novog Sela kod Od`aka. - Prilikom pretresa prona|eno je dvadeset tableta heptanona, tri tablete suboksona, dva mobitela i tri elektri~ne ma{ine, a u {ljunku sakriveno izvan dvori{ta uz pomo} pasa traga~a s kojima su do{le kolege iz Br~kog na|en je heroin - rekao nam je vi{i inspektor Josip Dominkovi}. Neslu`beno smo saznali da je Agati} odranije poznat policiji, a da je, osim njega, slobode li{ena i Me-

Nakon otkri}a laboratorija za drogu kod Biha}a
Dominkovi}: Saradnja s gra|anima

Vlasnik do{ao iz Holandije i sam se prijavio
Osman Viki}, za kojeg se sumnja da je vlasnik laboratorija za proizvodnju droge u Maloj Pe}i kod Biha}a koju su otkrili pripadnici krim-policije MUP-a USK, predao se policiji u pratnji svog advokata. Viki} je, kako saznajemo, boravio u Holandiji i nakon informacija o otkrivanju laboratorija do{ao je u Biha} i sam se prijavio. Kantonalni tu`ilac Idriz Feli} donio je naredbu o provo|enju istrage protiv Viki}a, a sudija za prethodni postupak mu je na zahtjev tu`ioca odredio pritvor od 30 dana. Pored njega, istraga se provodi i protiv 28-godi{nje osobe s podru~ja Velike Kladu{e koja je u bijegu. Obojica su osumnji~ena za krivi~no djelo neovla{tene prodaje i proizvodnje droge. Podsje}amo da je prona|eni laboratorij za proizvodnju marihuane s opremom i ure|ajima najve}i na podru~ju BiH s kapacitetima koji nadma{uju tr`i{te BiH. M. D.

lani Z. (22) iz Tuzle. - U zadnjih sedam dana ovo je druga uspje{na policijska akcija na prostoru Posavskog kantona u kojoj je zaplijenjena droga te je ovo pokazatelj da saradnja gra|ana i policije daje rezultat, a posebnu zahvalnost upu}ujem na{im kolegama iz Distrikta Br~ko - rekao E. \. je Dominkovi}.

Marihuana uzgajana u vje{ta~kim uvjetima

Porodica iz Zenice nudi nagradu za informaciju

Odvezao se „por{eom“ u Sarajevo i nestao
Porodica Zeni~anina Marija Toli}a (44) ju~er se obratila dopisni{tvu „Dnevnog avaza“, sa molbom da se objavi informacija o nestanku njihovog uku}anina. Kako nam je re~eno, Mario je posljednji put vi|en pro{le sedmice u Sarajevu, u kojem je boravio sa svojim vozilom, sivim „por{eom“ (AE-878Z), otkako porodica gubi svaki kontakt sa njim. Slu~aj je prijavljen i policiji, a porodica nudi nagradu za svaku informaciju ili trag, koji se poka`e ta~nim, a u vezi sudbine nestalog i njegovog automobila. Kontakt telefon je A. D@. 066/998-120.
Toli}: Misteriozni nestanak

crna hronika

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

17

Prijavljeno u Bugojnu

SARAJEVO Federalna uprava policije podnijela prijavu

Student i tehni~ar bavili se kompjuterskim prevarama
Almir Bajrovi} i Ervin Re{idbegovi} (26) otkriveni u sklopu istrage protiv Danijela Vinceti}a koji je optu`en i za dje~iju pornografiju
Federalna uprava policije 29. marta ove godine podnijela je Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo prijave protiv Almira Bajrovi}a (29) iz Sarajeva, ra~unarskog tehni~ara koji se sumnji~i za krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog pla}anja, te protiv studenta Informacionih tehnologija u Mostaru Ervina Re{idbegovi}a (26) iz Sarajeva koji se, osim za isto krivi~no djelo, sumnji~i i za o{te}enje kompjuterskih podataka i programa, neovla{ten pristup za{ti}enom sistemu i mre`i elektronske obrade podataka, kompjutersko krivotvorenje i kompjutersku prevaru.

Nestao 72-godi{nji Alija Bekta{
Alija Bekta{ (72) iz Bugojna nestao je u nedjelju, 28. marta, kada je posljednji put vi|en oko devet sati istog dana u ulici Zlatnih ljiljana u Bugojnu. Nestanak je prijavljen PU Bugojno, ali za sada nema rezultata. ^lanovi porodice mole sve koji imaju bilo kakve Bekta{: Oti{ao 28. marta informacije i saznanja o Policijsku upravu ili na testarcu da jave u najbli`u lefon 061 475-550. Az. M.

Na ulici u Bugojnu

Otela `eni ta{nu
U Bugojnu je uhap{ena E. Z. iz Donjeg Vakufa jer je osumnji~ena da je preksino} oko 21 sat u ulici [ehitluci u Bugojnu po~inila razbojni{tvo tako {to je Azemini Mujagi} otela torbu u kojoj se nalazila odre|ena suma novca. Uhap{ena je zadr`ana u prostorijama Policijske stanice Bugojno, saop}eno je iz MUP-a Srednjobosanskog kantona. Patrola policije Policijske stanice Bugojno je u mjestu Kop~i} zaustavila taksi vozilo u kojem se nalazila E. Z., za koju je utvr|eno da je po~inila razbojni{tvo. Daljnji postupak je u toku.

MUP Kantona Sarajevo

Uhva}ena dvojica provalnika
Krivotvorili kreditne i ostale kartice bezgotovinskog pla}anja

U kompjuterima Bajrovi}a i Re{idbegovi}a, koji su oduzeti i vje{ta~eni, nije bilo dje~ije pornografije, ali su zato uo~ena krivotvorenja i kompjuterske prevare.

Krao podatke
Kre{talica: Provjere vi{e osoba

Do njih se do{lo u sklopu istrage koja je vo|ena protiv Danijela Vinceti}a, tako|er studenta Informacionih tehnologija iz Sarajeva, a protiv kojeg je podignuta optu`nica zbog krivotvorenja kreditnih kartica, kompjuterske prevare i dje~ije pornografije.

Tako je Bajrovi} osumnji~en da je koriste}i svoj li~ni kompjuter neovla{teno pribavljao podatke s bankovnih kartica koje je na la`noj kartici upotrijebio kao prave, a za bezgotovinsko pla}anje putem interneta. Time je sebi pribavio neutvr|enu imovinsku korist, a na {tetu stranog dr`avljanina. Sumnja se da je Re{idb-

egovi} skenirao blokove IP adresa s namjerom da ostvari neovla{teni pristup, a s ciljem stjecanja protivpravne imovinske koristi. Na taj na~in ukrao je podatke o karticama od oko 250 osoba koje su se dalje mogle koristiti za kupovinu robe putem interneta. Spomenute podatke Re{idbegovi} je prodavao po IRC mre`ama.

Neovla{teni pristup
On je tako|er posjedovao neovla{teno izra|ene web-stranice raznih banaka (uglavnom s podru~ja SAD ili Velike Britanije), koje je koristio za kra|u postoje}ih i potencijalnih klijenata istih banaka.

Ostvario je i neovla{teni pristup web-stranici jedne apoteke u Americi te, koriste}i se odre|enim kompjuterskim programima, ostvario administratorski pristup, a samim tim i mogu}nost izmjene podataka na istom. Istragu vodi kantonalni tu`ilac Sead Kre{talica, a u toku su provjere jo{ dvije osobe zbog sli~nih stvari. Vinceti}, Re{idbegovi} i Bajrovi} otkriveni su nakon {to je u Tuzli pro{le godine otkrivena grupa mladi}a i djevojaka koja se bavila kompjuterskim prevarama i krivotvorenjima podataka bankovnih kartica. B. C.

Halil Velagi} ( 49) i Edin Osmanovi} ( 45) iz Sarajeva uhap{eni su preksino} na Ilid`i i uz sebe su imali provalni~ki alat. Priznali su policiji da su tu

no} namjeravali provaliti u ku}u u naselju Osijek, op}ina Ilid`a. Obojica su predata u Odsjek za zadr`avanje MUP-a Kantona Sarajevo.

Provalili uispred tr`nog centra „Tu{„ u Tuzli prautomobil Na parkingu
ekju~er oko 16.40 sati nepoznate osobe su iz automobila „opel astra“, vlasnika A. A. (32) iz Tuzle, ukrale radiokasetofon. Uvi|aj su obavili slu`benici PS Centar. Policajci su ubrzo uhapsili M. B. (25) i D. B. (33) koji su priznali da su provalili u automobil.

Uhva}eniSektora kriminalisti~ke policije MUP-a s marihuanom Pripadnici
HNK u Blagaju su li{ili slobode I. A. (25) kod kojeg su prona{li 12 paketi}a marihuane. Daljnjim radom na terenu u mjestu Sva~i}i, op}ina Mostar, li{en je slobode i M. B. (32) iz Mostara. Kod njega je tom prilikom na|en novinski omot sa 50 grama marihuane.

18

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz

oglasi

„PROJEKT“ DD Broj: 76/2010 Datum: 31. 03. 2010. Na osnovu ~lana 224. stav 2. Zakona o preduze}ima Br~ko Distrikta BiH i ~lana 23. i 24. Statuta „Projekt“ D.D. Br~ko direktor Dru{tva objavljuje:

OBAVJE[TENJE O SAZIVANJU SKUP[TINE „PROJEKT“ DD BR^KO
Skup{tina dioni~ara „Projekt“ d.d. Br~ko odr`a}e se dana 30. 04. 2010. godine sa po~etkom u 15,00 sati u Br~kom, ul. Mehmedagi}a br. 12. Za sjednicu se predla`e sljede}i: Dnevni red: 1. Izbor predsjedavaju}eg skup{tine, zapisni~ara, dva ovjeriva~a zapisnika i verifikacione komisije, 2. Razmatranje i usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine 3. Izvje{taj o poslovanju dru{tva za 2009. godinu 4. Revizorski izvje{taj o poslovanju dru{tva za 2009. godinu 5. Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti 6. Dono{enje odluke o imenovanju revizora Dru{tva za 2010. godinu 7. Dono{enje odluke o imenovanju Nadzornog odbora. Mogu}nosti i na~in izmjene dnevnog reda, predlaga~i i rokovi, pravo u~e{}a i odlu~ivanja, na~in glasanja: u skladu sa Zakonom. Ostale informacije na telefon: 049 216 666. Materijal za skup{tinu dostupan u sjedi{tu firme. Uprava

biznis

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

19

PRIVATIZACIJA Okon~an rok za mostarsku fabriku

Jedino Global Traders poslao ponudu za FDM
Deutsche Bank: Preuzeo udio u banci ABN Amro

Br~ko: U FIS-u trenutno radi 200 radnika

Potrebni nivo investicija u rasponu od osam do deset miliona KM Tra`it }emo eventualnu doradu, ka`e Kulovi}
Multinacionalna kompanija Global Traders iz Holandije, u vlasni{tvu Brajana Harmsa (Bryan), jedina je Agenciji za privatizaciju FBiH (APF) dostavila ponudu za kupovinu Fabrike duhana Mostar (FDM).

Firma demantira {pekulacije

Deutsche Bank zavr{io akviziciju
Deutsche Bank dovr{io je akviziciju dijelova poslovanja banke ABN Amro na podru~ju komercijalnog bankarstva u Holandiji. Banka je saop}ila da je zaklju~ila navedenu transakciju u vrijednosti od 700 miliona eura u gotovini nakon dobivenih odobrenja Evropske komisije i drugih regulatornih tijela.

FIS u Br~kom nije otpustio 40 radnika
Br~ko Distriktom je u posljednjih nekoliko dana prostrujala informacija da je u poslovnici Trgova~kog centra FIS Vitez u Br~kom otpu{teno 40 radnika, a da je na njihovo mjesto primljeno isto toliko pripravnika, koje finansira Vlada. U izjavi za „Dnevni avaz“ rukovodilac Trgova~kog centra u Br~kom Ivica Gali} odbacio je tu informaciju rekav{i da FIS uop}e nije primao pripravnike. - FIS u Br~kom je u ovoj godini otpustio deset radnika i kod nas je trenutno zaposleno 200 osoba. Za sada ne}emo primati pripravniE. R. ke - ka`e Gali}.

Dodatna ulaganja
Ovo je ju~er „Avazu“ potvrdio pomo}nik APF-a Hamdija Kulovi}, koji je naveo kako je ova kompanija izvod uplate iz banke o u~e{}u na tenderu dostavila 30. marta, dva dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. - Cijenimo da je potreban nivo investicija za FDM u rasponu od osam do deset miliona KM. Otvaranje ponuda je 7. aprila, kada }emo vidjeti kakva je ponuda Holan|ana. Tada }emo procijeniti da li je nivo investicija dovoljan, kao i ponu|ena cijena za kapital, mada to sada i nije prioritetno. Tra`it }emo eventualnu doradu i sve ostalo {to bude potrebno. Ponuda se, u svakom slu~aju, mo`e pobolj{avati - ka`e Kulovi}.

Minus u bud`etu Ma|arske
Ma|arski bud`etski manjak iznosio je lani ~etiri posto bruto doma}eg proizvoda (BDP), objavio je ma|arski statisti~ki ured KSH. Vlada je uspjela odr`ati manjak niskim uprkos o{trom padu BDPa za 6,3 posto u pro{loj godini, najve}em od 1991., zahvaljuju}i bolnim kresanjima pla}a u dr`avnom sektoru i penzijama.

Mostar: Radnici `eljno o~ekuju po~etak proizvodnje

Rudnici u Nik{i}u prona{li kupce

Rast BDP-a u Sloveniji
Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je da, prema najnovijim izra~unima Vladine Slu`be za makroekonomiju, Slovenija ove godine o~ekuje rast bruto doma}eg proizvoda (BDP) od 0,6 posto te nastavak privrednog oporavka nakon lanjske krize, javljaju agencije.

On navodi da postoji teoretska mogu}nost da u roku od dva dana na adresu APF-a stignu jo{ neke ponude ako ih je ponu|a~ poslao po{tom do 1. aprila. Dodao je da je pristigla i jedna zape~a}ena ponuda, na kojoj, kako je rekao, nije naveden ponu|a~, kako je predvi|eno propisima, a koja }e, tako|er, biti otvorena komisijski. Direktor mostarske firme

CONTEC Ibrahim Bad`ak, konsultantske ku}e koja u ovom privatizacijskom procesu zastupa Global Traders, ju~er nam je potvrdio dostavljanje ponude za FDM.

Akumulirani gubitak
- Ne bih govorio o detaljima, jer ne bih `elio prejudicirati neke stvari, koje su, za sada, tajne. U svakom slu~aju, spremni smo da {to prije krenemo u o`ivljavanje FDM-a - ka`e Bad`ak. FDM ne radi ve} skoro dvije godine, a prema podacima iz plana privatizacije, njen akumulirani gubitak lani je iznosio 9,5 miliona KM. Uprkos ovim podacima, ma{ine za proizvodnju cigareta su izuzetno dobro o~uvane, a njenih 109 radnika `eljno o~ekuju po~etak proizvodnje. A. DU^I]

Lijanovi}i odustali od kupovine
Pomo}nik direktora APF-a potvrdio nam je da je svoj interes za FDM pokazala {irokobrije{ka firma Lijanovi}i. - Dolazio nam je jedan predstavnik te kompanije. Interesirali su se u fazi prije nego {to je okon~an rok za dostavljanje ponuda. No, taj je rok istekao, a oni nisu dostavili ponude tako da nisu ni u~estvovali u tenderu - ka`e Kulovi}.

Nik{i}: Mogu}nost pokretanja proizvodnje

Izvoz boksita u Gr~ku i Ma|arsku
Boksit iz nik{i}kih Rudnika uskoro }e se izvoziti u Ma|arsku i Gr~ku, {to bi moglo pokrenuti proizvodnju u toj kompaniji, koja odavno ne radi. Ve} krajem ovog mjeseca po~et }e izvoz u Ma|arsku, u koju je planirano plasiranje 10.000 tona boksita mjese~no. Datum po~etka izvoza u Gr~ku, kao ni cijena i koli~ina, jo{ nisu precizirani. Kako pi{u crnogorski mediji, skoro je sigurno da }e u Gr~ku biti izvezen dio rude ~ije se rezerve procjenjuju na skoro milijardu eura.

Ugovorena va`na studija za Mostar

MMF bez sporazuma u Ukrajini
Misija Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF), koja je ju~er zavr{ila posjetu Ukrajini, saop}ila je da je u~injen napredak, ali da nije postignut nikakav sporazum u razgovorima o nastavku realizacije obustavljenog programa za spa{avanje Ukrajine, koji je vrijedan 16,4 milijarde dolara.

Privla~enje doma}ih i stranih ulaganja
Studija privrednih djelatnosti za podru~je grada Mostara, ~iji su ugovor ju~er potpisali direktori Zavoda za prostorno ure|enje i Ekonomskog instituta Sarajevo Salem Bubalo i Anto Domazet, poslu`it }e kao podloga za izradu Prostornog plana gradskog podru~ja 2010. - 2020. Kako je re~eno tokom potpisivanja ovog ugovora, studija treba poslu`iti za privla~enje doma}ih i stranih investicija u Mostar tako da ovaj grad kona~no postane ekonomski konkurentan. Navedeno je da Mostar ima ne samo turisti~ki nego i privredni potencijal, ali da nema strategiju. Finansijska sredstva u iznosu od 87.000 maraka za ovu studiju dobivena su putem

Ugro`eno 100.000 radnih mjesta u Evropi
Zahtjevi proizvo|a~a za poskupljenje `eljezne rude ugro`avaju vi{e od 100.000 radnih mjesta u Evropi, upozorio je predstavnik radnika u vode}em njema~kom proizvo|a~u ~elika ThyssenKruppu. U pregovorima, koji su ve} po~eli, proizvo|a~i `eljezne rude tra`e pove}anje cijena u rasponu od 80 do 100 posto, prenose agencije.
Mostar: Studija vrijedna 87.000 KM

Kursna lista Centralne banke BiH
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V. Britanija USA Rusija Srbija 978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941 EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100 1,955830 1,328526 1,432199 26,858400 0,076854 0,262054 0,736815 1,544932 0,565032 0,243356 0,200532 1,375937 0,952561 2,204826 1,448574 0,049269 1,958500 1,955830 1,331856 1,435788 26,925714 0,077047 0,262711 0,738662 1,548804 0,566448 0,243966 0,201035 1,379385 0,954948 2,210352 1,452205 0,049392 1,963409 1,955830 1,335186 1,439377 26,993028 0,077240 0,263368 0,740509 1,552676 0,567864 0,244576 0,201538 1,382833 0,957335 2,215878 1,455836 0,049515 1,968318

Ogroman gubitak Banjalu~ke pivare
Poslovnu 2009. godinu Banjalu~ka pivara zavr{ila je sa 8,6 miliona KM gubitka, {to predstavlja znatno smanjenje u odnosu na 2008., koju je ova kompanija zavr{ila sa minusom od 13,1 milion KM, saznaje portal Beta.ba. Ukupni prihodi Banjalu~ke pivare porasli su lani za 20 posto, na 25,5 miliona maraka.

projekta Svjetske banke, a konsultantska ku}a Ekonomski institut Sarajevo izabrana A. Du. je u postupku javnih nabavki.

Suzbijanje neodgovornog pona{anja finansijskih igra~a

Francuska `eli oporezivati i hed` fondove
Porez za banke, koji predla`e francuska vlada, mogao bi se primijeniti i na hed` fondove u sklopu nastojanja da se suzbije neodgovorno pona{anje finansijskih igra~a, kazala je francuska ministrica finansija Kristin Lagard (Christine Lagarde), javljaju agencije. - Mora postojati mehanizam oporezivanja koji bi primorao bankare i ostale igra~e da se odgovornije pona{aju. Taj bi se porez itekako mogao uvesti upravo finansijskim igra~ima poput hed` fondova - kazala je Lagard. Ona je u srijedu prisustvovala sastanku sa kolegama u Berlinu, gdje je dogovoreno da se novim porezima za banke finansira fond koji bi se ubudu}e koristio za spa{avanje banaka.

20

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz

oglasi

biznis

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

21

FINANSIJE Viceguverner Narodne banke ^e{ke Mojmir Hampl

MMF je ubrzao krizu
Ekonomska nestabilnost je problem zapada To je bio sistematski poku{aj da se izazove potreba spa{avanja u ~itavom regionu, kazao je Hampl
podatke banke za me|unarodni platni promet. Nije se ni{ta drugo uradilo nego sumiranje bilansa svih banaka sa stranim vlasnicima. To je zadalo mnoge glavobolje naglasio je Hampl u intervjuu be~kom dnevniku „Standard“. Viceguverner je dodao da ~e{ke banke finansiraju svoje strane majke-banke te da bi problem, ako bi nastao, rje{avala ^e{ka, a ne Austrija, Belgija ili Francuska, koje su u bankarskom sektoru veoma zastupljene. - Lo{a interpretacija MMF-a bila je posebno nepo`eljna. Ova je institucija morala ispraviti pogre{ne brojke na na{u intervenciBH Telecom: Dobitnik dana
BIFX SASX-10 SASX-30 0,00% 0,24% 0,04%

Hampl je izrazio zadovoljstvo zato {to su brojni analiti~ari i me|unarodne institucije pogrije{ili kada su isto~nu Evropu uvrstili u region sa najve}im te{ko}ama. - Uvijek smo ukazivali na to da je nestabilnost finansijskog sistema problem

Mnoge glavobolje

Hampl: Lo{a interpretacija MMF-a

zapadne Evrope. To se sada obistinilo. Mnogi su se izvje{taji bazirali na nesporazumima, koji su se oslanjali na

Prikupljeno 6,1 milijarda dolara

Oporavak lansirao evropske IPO-e

Ameri~ko tr`i{te automobila

ndova BIFX nije se mijenjala u odnosu na prethodno trgovanje i iznosi 1.663,97 poena. Indeks SASX-10 izgubio je na vrijednosti za 0,24 posto i skliznuo na 1.010,68 poena, dok je vrijednost indeksa primarnog slobodnog tr`i{ta SASX-30 ve}a za 0,04 posto i iznosi 1.060,00 poena.

Kursna lista SASE na dan 2. 4. 2010.
Dioni~ko društvo Zvani~ni kurs (KM)
16,00 6,59 25,20 24,18 21,11 18,64 18,06 93,50 81,50 21,49 96,17 9,00 2,00

Promjena kursa (%)
-4,70

Koli~ina

Vrijednost

ZVANI^NA KOTACIJA
BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA B STARA DEVIZNA ŠTEDNJA SERIJA C BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO BIHA^KA PIVOVARA D.D. BIHA] BANJA KISELJAK DD KISELJAK 3.343 208 216.230 193.405 167.137 171.558 172.306 3.645 7.398 560 120 2.853 26.128 53.499,40 1.370,72 54.489,44 46.758,74 35.282,78 31.976,09 31.122,97 3.408,08 6.029,37 12.037,00 11.540,00 25.677,00 52.256,00 16 1 2 3 2 4 4 2 1 4 2 2 3
KOTACIJA FONDOVA

0,00
OBVEZNICE FBiH

1,08 8,72 -4,65 1,19 0,35 0,00 1,10
PRIMARNO TR@I[TE

1,25 0,04 0,00 -16,67

SEKUNDARNO TR@I[TE

SAD: Prodaja pove}ana za 24,3 posto

Evropske firme imaju za 70 posto ve}i u~inak od ameri~kih

Provedene inicijalne javne ponude (IPO) evropskih kompanija u prva tri mjeseca 2010., nakon tri godine, prvi su put ve}e od ameri~kih. Prema podacima Bloomberga, izdavanjem dionica do kraja marta zapadnoevropske kompanije do{le su do 6,1 milijarde dolara svje`eg kapitala. To je za 70

posto vi{e nego {to su u istom razdoblju prikupile ameri~ke kompanije. U 21 ameri~kom IPO-u prikupljeno je 3,6 milijardi dolara. Konsultantska firma PricewaterhouseCoopers isti~e kako bi evropske inicijalne javne ponude ove godine mogle presti}i ameri~ke prvi put nakon 2007.

Prodaja automobila u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama sko~ila je u martu za 24,3 posto zahvaljuju}i atraktivnim popustima i cjenovnom ratu koji je pokrenula Toyota kako bi ponovno privukla kupce, prestra{ene nedavnim opozivima, pokazali su najnoviji podaci iz industrije.

Impresivan rast prodaje vozila

Berzanski barometar za 2. 4. 2010. godine

Tako je u martu prodano ukupno 11,78 miliona automobila, u usporedbi sa 9,72 miliona u istom mjesecu pro{le godine, odnosno sa 10,38 miliona u februaru, pokazuju podaci Autodate. U prva tri mjeseca ove godine prodano je 15,5 posto vi{e automobila nego u istom periodu lani.

Euro/dolar 13547 0,31%

Nafta 84,87 $ po barelu Zlato 1.126,10 $ po unci 1,33% 1,04%

Ministar finansija SAD

Srbija
Agencija za utvr|ivanje kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet (D&B) smatra da je u Srbiji mogu}e pove}anje stranih investicija i pored problema u privredi. U aprilskom izvje{taju Srbiji je zadr`an rejting od DB4d za zemlje sa umjerenim rizikom poslovanja, koji joj je prvi put dodijeljen pro{log mjeseca. Analiti~ari su ocijenili da su, iako se privreda u Srbiji polako oporavlja, zarade kompanija i dalje niske te da je njihov pristup bankovnim kreditima ograni~en.

Ostao rejting DB4d

Ameri~ki ministar finansija istakao je da je aktuelna stopa nezaposlenosti od 9,7 posto i dalje vrlo visoka i da }e neprihvatljivo visoka ostati jo{ vrlo dugo zbog {teta prouzro~enih recesijom. Timoti Gajtner (Timothy Geithner) naglasio je da su du`nosnici vlade veoma zabrinuti u pogledu vra}anja vi{e od osam miliona radnih mjesta, izgubljenih u recesiji. Ustvrdio je, ipak, da se rast poslovnih aktivnosti pobolj{ava. Vi{e od 11 miliona ljudi trenutno prima naknade za nezaposlene, a stopa nezaposlenosti od 9,7 posto ne odra`ava vjerno nivo privrednih problema budu}i da

Gajtner: Nezaposlenost }e jo{ dugo ostati visoka

Gajtner: Rast aktivnosti

veliki broj onih koji su odustali od tra`enja posla sada vi{e nije u slu`benoj evidenciji nezaposlenih.

=

Viceguverner Narodne banke ^e{ke Mojmir Hampl ocijenio je da bi kriza u Gr~koj mogla pomjeriti daljnja pristupanja eurozoni u daleku budu}nost. Istovremeno je Me|unarodnom monetarnom fondu (MMF) prebacio da je u isto~noj Evropi tra`io nova polja djelovanja i time podstakao krizu.

ju. Smije{no je da MMF ubrzava krizu. To je bio o~igledno sistematski poku{aj da se izazove potreba spa{avanja u ~itavom regionu - objasnio je Hampl. Prema njegovim rije~ima, prije krize skoro da i nije bilo mu{terija. Krizom i novim rukovodstvom Dominika [trausKana MMF je prona{ao novo polje djelovanja i dobio ve}a sredstva. - ^ak sada, nakon brojnih aktivnosti, MMF nije izdao ona sredstva koja je dobio na raspolaganje za pove}anje svojih resursa smatra Hampl.

Trgovanje 372.740 KM

Crna serija ne prestaje
Slab promet uz negativna kretanja
Na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren promet od 372.740 maraka, a u sklopu 49 transakcija prometovano je ukupno 965.494 vrijednosna papira. Promet na kotaciji kompanija iznosio je 53.499 KM, me|u fondovima 1.370, obveznicama FBiH 209.067, na primarnom tr`i{tu 24.792, a na sekundarnom 84.011 maraka. Najve}i rast cijene imao je BH Telecom, od 1,25 posto, dok je najve}i pad registrirala Banja Kiseljak, od 16,67 posto. Vrijednost indeksa fo-

Pove}anje resursa

Vrijednost indeksa
1.663,97 1.010,68 1.060,00

Broj transakcija

22

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

globus

HRVATSKA Nabavke ureda gradona~elnika Zagreba

Logor Staro sajmi{te: Mjesto stradanja Jevreja

Bandi}eva uprava kupuje ’pasata’ od 300 konjskih snaga
Me|u 64 nova automobila, koja planiraju nabaviti putem javnog konkursa, nalazi se 12 luksuznih vozila vrijednih 3,8 miliona kuna
Velike brzine vjetrova
(Foto: AP)

Zlo~ini u Drugom svjetskom ratu

Srbija od SAD tra`i izru~enje Egnera
Po nalogu Vi{eg suda u Beogradu, za Peterom Egnerom, osumnji~enim za ratne zlo~ine tokom Drugog svjetskog rata, raspisana je me|unarodna potjernica, javljaju srbijanski mediji. Kako se navodi, Egneru je odre|en pritvor ali je za njim raspisana me|unarodna potjernica jer se on nalazi u SAD ~iji je dr`avljanin te je nedostupan pravosu|u Srbije. Time je, kako se isti~e, zapo~et postupak njegovog izru~enja Srbiji iz SAD. Istragu protiv Egnera srbijansko tu`ila{tvo za ratne zlo~ine pokrenulo je u 2008. godine, zbog sumnje da je kao nekada{nji pripadnik njema~ke tajne slu`be odgovoran za zlo~ine po~injene tokom Drugog svjetskog rata u Beogradu. Egner je okrivljen da je krajem 1941. godine, kao pripadnik Gestapoa u Beogradu, u~estvovao u deportaciji Jevreja u koncentracione logore, me|u kojima je i Staro sajmi{te, u~estvuju}i tako u genocidu i ratnim zlo~inima protiv civilnog stanovni{tva.

Veliko nevrijeme pogodilo Tokio
TOKIO - Najmanje devet Japanaca povrije|eno je u nevremenu koje je kasno preksino} zahvatilo podru~je japanske prijestonice, dok je kopneni i `eljezni~ki saobra}aj poreme}en u ju`nom dijelu regiona Kanto. Nijedna od `rtava nije te`e povrije|ena, a vjetrovi su dostizali velike brzine, prenijela je japanska agencija Kjodo.

Bandi}: Tra`e superbrze automobile

Novinar otet u Afganistanu
trebe gradona~elnika Milana Bandi}a i njegovih saradnika na}i i po jedan „golf 6 GTD“, „audi A6 3.0 TFSI kvatro“, „tuareg 4.2 TDI V8“, „pasat R36“, tri „pasata 3.2 V6 FSI“ i pet „pasata 2.0 TDI DSG“. Novinari „Jutarnjeg lista“ razgovarali su s nekoliko hrvatskih voza~a autoutrka i auto-moto stru~njacima koji su bili nemalo iznena|eni kada su saznali koje modele planira nabaviti Gradska uprava, te su istakli da se vozila sli~nih karakteristika mogu koristiti i na reliju. KABUL - Japanski novinar Kosuke Cuneoka (Kotsuke Tsuneoka) otet je u Afganistanu, saop}io je ju~er portparol japanske vlade Hirofumi Hirano. Cuneoka (40), koji je ranije izvje{tavao s rati{ta u ^e~eniji i Iraku, nestao je prekju~er u podru~ju Kunduza, na sjeveru Afganistana, prenijela je agencija Kjodo.

Istraga u Crnoj Gori

Sumnje u povezanost Hypo Alpe Adria banke sa [ari}em
Uprava za spre~avanje pranja novca (USPS) Crne Gore ispituje poslovanje Hypo Alpe Adria banke (HAAB) u Podgorici zbog sumnje da su milionske transakcije i aran`mani te banke s lancem firmi povezani s osobama koje se dovode u vezu s Darkom [ari}em, osumnji~enim za {verc kokaina, pi{e podgori~ki „Monitor“. Direktor USPS-a Predrag Mitrovi} potvrdio je da se transakcije ispituju i da neke od njih imaju „status sumnjivih“ te da su kao takve pod pa`njom nadle`nih dr`avnih organa. On je, pozivaju}i se na Zakon o spre~avanju pranja novca i finansiranja terorizma, rekao da

Ured gradona~elnika Zagreba objavio je krajem pro{log mjeseca javni konkurs za nabavku 64 nova automobila, prenosi „Jutarnji list“. Ovo ni{ta ne bi bilo neobi~no da me|u tim vozilima nije 12 luksuznih za koje }e glavni grad Hrvatske izdvojiti 3,8 miliona kuna. - Kupujemo superbrze automobile. Jedan od njih svakako bi trebao imati najmanje 300 konjskih snaga i postizati brzinu od 250 kilometara na sat. Motor V6 ne-

ka ima zapremninu od najmanje 3.590 kubika, a dobro bi nam do{ao i mijenja~ sa {est brzina - stoji, izme|u ostalog, u tekstu konkursa. Isti~e se kako je rije~ o vrhu ponude „Volkswagena“, modelu „pasat R36“. Ured gradona~elnika Grada Zagreba na operativni lizing planira nabaviti nove automobile, a tender je toliko preciziran da je veoma jasno koje modele planiraju kupiti, pi{u hrvatski mediji. Tako }e se uskoro u voznom parku za slu`bene po-

Raste broj `rtava nesre}e
PEKING - Broj mrtvih u nesre}i u rudniku u provinciji Henan, u centralnoj Kini, koju je izazvala eksplozija plina, popeo se ju~er na 19, a spasila~ke ekipe i dalje tragaju za 24 rudara koji su ostali zatrpani u oknima, saop}ila je kineska vlada. Prema kineskim medijima, 20 rudara se uspjelo spasiti.

Ameri~ka pomo} saveznicima u Afganistanu

Hrvatskoj 7,14 miliona dolara
[ari}: Osumnji~en za {verc kokainom

u ovoj fazi informacije o tim transakcijama predstavljaju slu`benu tajnu.

Napad na manjine u Gr~koj

Podmetnut po`ar u zgradi muslimanske zajednice
Nepoznate osobe podmetnule su ju~er po`ar u zgradi muslimanske zajednice na Kritu, {to je tre}i napad od po~etka godine na objekat neke vjerske manjine, saop}ila je policija. Policija je navela da je pokrenula istragu nakon {to su napada~i zapalili ulaz u zgradu u kojoj su Muslimansko udru`enje i d`amija u gradu Heraklionu, prenose svjetske agencije. U Gr~koj su u januaru izvedena dva napada na sinagoge, od kojih je jedna znatno o{te}ena u po`aru.

Ameri~ki Pentagon namijenio je 50 miliona dolara za opremu i obuku snaga iz {est manjih evropskih saveznika ~iji su vojnici u Afganistanu, a svakoj treba pripasti ne{to vi{e od sedam miliona dolara, javio je ju~er AP . Zvani~nici ameri~kog ministarstva odbrane rekli su da je inicijalni paket pomo}i namijenjen Gruziji, Hrvatskoj, Ma|arskoj, Latviji, Litvaniji i Estoniji, te da iznosi oko 50 miliona dolara koji }e biti ravnomjerno podijeljeni me|u njima, to jeste svaka dr`ava }e dobiti oko 7,14 miliona dolara. Zvani~nici su govorili pod uvjetom da ostanu neimenovani, jer pojedinosti plana jo{ nisu objavljene. Tih {est dr`ava osigurava manje od 1.300 vojnika u

Mine i dalje velika prijetnja
NJUJORK - Mine i neeksplodirana sredstva zaostala iz rata i dalje su velika prijetnja, upozorio je UNICEF povodom 4. aprila, Me|unarodnog dana borbe protiv mina. UNICEF podsje}a na izjavu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Ban Ki-muna (Ki-moon) da „to skriveno oru`je predstavlja prepreku u rekonstrukciji postkonfliktnih podru~ja“.

Amerikanci {alju sve vi{e snaga

Afganistanu, a ve}ina novca bit }e utro{ena za kupovinu opreme za te snage, kazali su du`nosnici Pentagona. Sredstva su dio programa od 350 miliona dolara koje je Pentagon namijenio za pobolj{anje protivterori-

sti~kih operacija u dr`avama saveznicama. Sjedinjene Dr`ave {alju sve vi{e snaga u Afganistan kako bi se slomila talibanska pobuna, dok neke velike saveznice pripremaju povla~enje.

Odluka britanskog suda

Otkrivena banda krijum~ara
BUDIMPE[TA - Ma|arska policija razotkrila je bandu krijum~ara ljudi, koji su kosovske Albance ~amcima prebacivali iz Hrvatske, preko Drave, na teritoriju Ma|arske, saop}io je ju~er Nacionalni istra`ni biro, tim putem je prokrijum~areno tridesetak ljudi.

Konferencija Interpola u Budvi
Regionalna konferencija Interpola za Evropu bit }e odr`ana krajem maja u Budvi, najavila je ju~er Uprava policije Crne Gore. Evropska regionalna konferencija je, nakon Generalne skup{tine Interpola, najzna~ajniji skup ~lanica me|unarodne kriminalisti~ke organizacije. O~ekuje se da }e na konferenciji u Budvi u~estvovati predstavnici svih 50 evropskih ~lanica Interpola.

Bosni} ostaje u pritvoru do 29. aprila
Mile Bosni}, srbijanski izbjeglica iz Hrvatske, uhap{en 25. marta u Velikoj Britaniji na osnovu potjernice hrvatskog pravosu|a, odlukom britanskog suda ostat }e u pritvoru do 29. aprila. Bosni} je uhap{en po potjernici zbog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, a Hrvatska je zatra`ila njegovo izru~enje. Optu`nica Bosni}a tereti da je po~etkom devedesetih godina na podru~ju op}ine Slunj, kao visoki zvani~nik SDS-a i tzv. republike srpske Krajine, naredio ne~ovje~no pona{anje prema civilnom stanovni{tvu hrvatske nacionalnosti koje se provodilo ubijanjem, protivzakonitim zatvaranjem i protjerivanjem te oduzimanjem i uni{tavanjem imovine.

globus

Dnevni avaz, subota, 3. april/o`ujak 2010.

23

Ukratko

SAD Telefonski razgovor predsjednika Obame i \intaoa

Zajedni~ko uvjeravanje Irana da obustavi nuklearni program
Iranski pregovara~ D`alili kazao da Zapad treba prestati prijetiti njegovoj dr`avi
Ameri~ki predsjednik Barak Obama (Barack) vi{e od sat telefonom je razgovarao s kineskim kolegom Hu \intaom (Jintao) kako bi ga poku{ao ubijediti da udru`e snage u uvjeravanju Irana da obustavi nuklearni program. Lider SAD „podvukao je va`nost saradnje kako bi Iran ispunio svoje me|unaneskim politi~arima u Pekingu da su obje strane zaklju~ile kako su sankcije „izgubile na svojoj efikasnosti“. D`alili je dodao da „Zapad treba prestati prijetiti njegovoj dr`avi“. Obama je s dobrodo{licom pozdravio najavu da }e \intao prisustvovati me|unarodnom samitu o sigurnosti, koji }e biti odr`an ovog mjeseca u Va{ingtonu. Njih dvojica razgovarala su i o brojnim bilateralnim pitanjima. Analiti~ari smatraju kako je pristanak kineskog predsjednika da prisustvuje na samitu u Va{ingtonu 12. i 13. aprila, te dugi telefonski razgovor s Obamom znak da se smiruju tenzije izme|u dvije svjetske sile nastale zbog odnosa SAD prema Tibetu, prodaji ameri~kog oru`ja Tajvanu, te trgovinskoj politici. Kada je rije~ o sankcijama Iranu, britanski premijer Gordon Braun (Brown) i njema~ka kancelarka Angela Merkel sastali su se u Londonu i razgovarali o ovoj temi.
Fajad: @ivot u potpunoj harmoniji uz Izrael
(Foto: AFP)

Palestinska dr`ava 2011. godine
TEL AVIV - Palestinski premijer Salam Fajad izrazio je uvjerenje da }e palestinska dr`ava biti stvorena 2011. godine. - To je na{a vizija, odraz volje da iskoristimo pravo da `ivimo u slobodi i dostojanstveno u dr`avi u kojoj smo ro|eni, uz Izrael, u potpunoj harmoniji - rekao je Fajad za izraelski „Haarec“. On je ~estitao Pesah Jevrejima i izrazio nadu da }e Izraelci u~estvovati u proslavi ro|enja nove dr`ave.

Mini samit u Pragu
Obama }e se 8. aprila u Pragu, gdje treba s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedovom potpisati novi sporazum o smanjenju nuklearnog naoru`anja, sastati s liderima novih ~lanica EU i Hrvatske. Ma|arski i poljski premijeri Gordon Bajnai i Donald Tusk, kao i predsjednik Rumunije Trajan Basesku (Traian Basescu), ve} su potvrdili u~e{}e na tom svojevrsnom mini srednjoevropskom samitu.

Osude pu~a u Gvineji Bisao
BRISEL - Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Ketrin E{ton (Catherine Ashton) najo{trije je osudila pu~ u kojem su preksino} pojedini elementi oru`anih snaga Gvineje Bisao preuzeli vlast u toj zemlji. Generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun (Ki-moon) saop}io je da „sa zabrinuto{}u prati vojne incidente u Gvineji Bisao“ i pozvao vojne i politi~ke lidere dr`ave na zapadu Afrike da „mirnim sredstvima rije{e razmirice i osiguraju po{tovanje vladavine prava“. Predsjednik Malam Bakaj Sanja (Bacai Sanha) izjavio je da je situacija u njegovoj dr`avi pod kontrolom.

Obama: Va`nost saradnje SAD i Kine

(Foto: AFP)

rodne obaveze“, objavila je Bijela ku}a nakon razgovora dva predsjednika u no}i sa ~etvrtka na petak. Kina se dosad protivila novim sankcijama UN-a Teheranu, za koji SAD i saveznici vje-

ruju da razvija nuklearnu bombu. Iranski zvani~nici tvrde kako su njihove aktivnosti miroljubive, a njihov glavni pregovara~ Said D`alili kazao je nakon razgovora s ki-

Udari na El-Kaidu u Mosulu
BAGDAD - Ameri~ki i ira~ki vojnici izveli su velike udare na vodstvo El-Kaide, ubiv{i ili uhapsiv{i najmanje {est vo|a teroristi~ke grupe navodno umije{anih u iznu|ivanja i ubistva u sjevernom Iraku, saop}ila je ameri~ka vojska. Sumnjivi militanti ubijeni su ili uhap{eni u operaciji snaga sigurnosti od 18. do 24. marta u Mosulu, 390 kilometara sjeverno od Bagdada i upori{tu El-Kaide, navodi se u saop}enju objavljenom kasno preksino}, prenosi Reuters.

Nakon izjave Hamida Karzaija

Navodi ruske {tampe

Galbrajt i SAD odbacili optu`be za kra|u glasova
Ameri~ka administracija i biv{i izaslanik UN-a u Afganistanu Piter Galbrajt (Peter Galbraith) odbacili su optu`be afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da su strani posmatra~i odgovorni za kra|u glasova na pro{logodi{njim predsjedni~kim izborima u toj dr`avi, a UN ih nije `elio komentirati. Karzai je prekju~er optu`io zvani~nike UN-a da su se mije{ali u izborne rezultate, a kao u~esnike u zavjeri ~iji je cilj bilo postavljanje marionetske vlade u Kabulu naveo je Galbrajta, tada{njeg zamjenika {efa misije UN-a, koji je smijenjen nakon spora sa svojim {efom Kajom Eideom, i {efa posmatra~ke misije EU generala Filipa Moriona. Galbrajt je izjavio kako optu`be pokazuju „da Karzai nema mnogo veze sa stvarno{}u“. Predstavnik za {tampu UN-a Farhan Hak naglasio je da ta svjetska organizacija ima dokaze za sve {to je rekla i uradila kao odgovor na optu`be za kra|u na afganistanskim izborima.

Objavljen identitet napada~ica na metro
Vode}e ruske novine javile su ju~er da je jedna od `ena samoubica u moskovskom metrou 17-godi{nja udovica ubijenog pobunjenika sa Sjevernog Kavkaza. U bomba{kim napadima u ponedjeljak ubijeno je 39 osoba, a ranjeno 90, dok je nacionalni sigurnosni {ef za njih okrivio neimenovane militante iz te nemirne ju`ne ruske regije, prenosi AP . Novine „Kommersant“ objavile su ju~er fotografiju mlade `ene pokrivene crnom maramom kako dr`i pi{tolj, te navele da se ona zove D`eneta Abdurahmanova iz Dagestana. ^ovjek koji je stavio ruku preko nje, tako|er nose}i pi{tolj, identificiran je kao Umalat Magomedov, vo|a militanata kojeg su u decembru ubile vladine snage. Novine su drugu napada~icu identificirale kao Marhu Ustarhanovu Abdurahmanova s Magomedovom: Udovica (20) iz ^e~eekstremiste (Foto: AFP) nije.

Zapljena sedam miliona cigareta
LONDON - Britanske vlasti zaplijenile su sedam miliona cigareta koje su jednim kamionom ilegalno preba~ene iz Francuske i uhapsile voza~a, saop}ila je ju~er carinska slu`ba. Carinici su prona{li cigarete u {leperu koji je iz francuskog Diepa stigao u luku Njuheven, prenosi BBC. Policija je uhapsila voza~a kamiona, 42-godi{njeg Britanca, koji je izveden pred sud i pu{ten uz kauciju do su|enja. Da su zaplijenjene cigarete dospjele na britansko crno tr`i{te, Velika Britanija bi izgubila 1,3 miliona funti na ime poreza.

Galbrajt: Smijenjen nakon spora

Hap{enja krajem februara

Sedam napada na pojas Gaze

Oslobo|eno 17 turskih oficira
potvrdio je napade, preciziraju}i da su ciljane dvije fabrike oru`ja i dva skladi{ta oru`ja i municije. Izraelski napadi bili su odgovor na palestinsku raketu kratkog dometa ispaljenu na Izrael u ~etvrtak, rekao je portparol. ISTANBUL - Sud u Turskoj pustio je iz pritvora 17 oficira, me|u kojima su i dva generala u penziji, optu`ene da su kovali zavjeru za ru{enje vlade. Oni su uhap{eni krajem februara u akciji u okviru koje je privedeno sedamdesetak aktivnih i penzionisanih pripadnika turskih oru`anih snaga, javio je Reuters pozivaju}i se na tursku novinsku agenciju Anadoliju. Me|u pu{tenim iz zatvora je deset aktivnih ~asnika. Sud je donio odluku o osloba|anju na temelju peticije uhap{enih. Svi optu`eni negiraju da su imali namjeru zbaciti vladu zbog njenih „sve ja~ih islamskih ambicija“, kako je navedeno u optu`nicama.

Izrael ga|ao fabrike i skladi{ta oru`ja i municije
Izraelski avioni i helikopteri izveli su ju~er najmanje sedam raketnih napada na pojas Gaze, uni{tiv{i mjesta gdje se nalaze municija i oru`je, saop}io je portparol izraelske vojske. U ~etiri napada dignuta su uzrak dva karavana kod grada Kan Junisa, rekli su o~evici i zvani~nici Hamasa koji vlada pojasom Gaze. @rtava nije bilo, navodi Reuters. Petom raketom pogo|ena je fabrika sira u gradu Gazi, koja se zapalila, a u tom napadu lak{e je ranjeno dvoje djece. Helikopter je dva puta napao izbjegli~ki logor Nuseirat, u centralnom dijelu pojasa Gaze, uni{tiv{i radionicu metala, a ranjenih nije bilo. Portparol izraelske vojske

24
FRANCUSKA Biv{a ministrica u nemilosti

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

kiosk

Vuds: Vra}a se golfu

Vuds isplatio Rej~el Uhitel

Dao deset miliona dolara ljubavnici da {uti
Golfer Tajger Vuds (Tiger Woods) navodno je ljubavnici Rej~el Uhitel (Rachel Uchitel) dao deset miliona dolara da {uti o vezi s njim, objavila je internetska stranica TMZ.com koja se bavi vijestima o slavnima. U vijesti se ka`e da je Vuds dao novac doma}ici no}nog kluba neposredno prije konferencije za novinare koju je ona zakazala i na kojoj je htjela odati detalje njihove veze. Pristao joj je platiti jer je bio zabrinut zbog dubine i detaljnosti informacija koje je Uhitel mogla otkriti. Vuds je pro{li mjesec objavio da se nakon tromjese~ne pauze vra}a profesionalnom golfu. U me|uvremenu je navodno bio na lije~enju od seksualne ovisnosti. Ni on ni njegova supruga Elin Nordegren nisu objavili ho}e li ostati u braku ili se rastaju.

Sarkozi zbog tra~anja i spletkarenja oduzeo povlastice Ra{idi Dati
Dati su oduzeti slu`beni automobil „pe`o 607“, tjelohranitelji, voza~ i mobitel za koji je ra~un pla}ala dr`ava
Biv{a francuska ministrica pravosu|a, a sada{nja evropska parlamentarka Ra{ida Dati (Rachida) ostala je naprasno bez slu`bene limuzine, tjelohranitelja i slu`benog mobitela, a navodno je to ljutito odlu~io sam predsjednik dr`ave Nikolas Sarkozi (Nicolas Sarkozy), sumnji~e}i je da ga je iznevjerila {irenjem, a mo`da i izvornim plasiranjem glasina o seksualnim aferama. Predsjednik je biv{oj ministrici ostavio mno{tvo povlastica iznad onoga {to joj pripada prema du`nosti koju obavlja. Me|utim, Sarkozi je naredio da Dati budu oduzeti „pe`o 607“, tjelohranitelji i voza~. - @ao nam je, gospo|o, ali idemo ku}i - naredba s vrha - prenio je novosti Ra{idi Dati jedan od njenih ~uvara. Ostao joj je samo njen hibrid „tojota prius“, na koji ima pravo kao na~elnica pariskog sedmog okruga. Oduzet joj je i slu`beni mobitel, ~ije je tro{kove, kao i limuzinu, voza~a i ~uvare, do tada pla}alo ministarstvo unutra{njih poslova. Dati je bila veoma bliska sa Sarkozijevom biv{om suprugom Sesilijom Atijas (Cecilia Attias), dok je sada{nja prva dama Karla Bruni-Sarkozi (Carla) otvoreno nije voljela. Javna je tajna da je Karlino insistiranje bilo va`an, ako ne i jedini poticaj za smjenu Dati, a Sarkozi joj se „izvinio“ nagovoriv{i je da se kandidira za mjesto zastupnice u Evropskom parlamentu. Prihvatila je to, ia-

Atrakcija u zabavnom parku

Dati: Navodno {irila pri~e o aferama predsjedni~kog para

Beluga kit slika kistom u ustima

ko nije bila odu{evljena. Sarkoziju, koji je do`ivio prvi ozbiljan udarac na nedavnim regionalnim izborima, kada su kandidati njegove stranke potu~eni u najve}em dijelu zemlje, nisu se dopale kritike njegove

izborne strategije koje je izgovorila Ra{ida Dati. Ta je kap, navodno, prelila ~a{u, jer ve} neko vrijeme Sarkozijevi sumnjaju da je Dati {irila pri~e o njihovim preljubama i skorom razvodu.

Zape~a}ena sudbina legendarnog „Cal Neva“

Slika je gotova za nekoliko minuta

Kasino Frenka Sinatre pred zatvaranjem zbog krize
Kasino }e biti zatvoren, dok }e ostatak objekata u okviru kojeg su banje, restorani i drugo, i dalje poslovati
Kasino „Cal Neva“ u Las Vegasu, koji je nekada bio u vlasni{tvu Frenka Sinatre, bit }e zatvoren naredne sedmice zbog krize i konkurencije koja je pogodila njegovo poslovanje. Zlatne godine poslovanja „Cal Neva“ imao je po~etkom {ezdesetih godina pro{log stolje}a. Kasino }e biti zatvoren, dok }e ostatak objekata u okviru kojeg su banje, restorani i drugo, i dalje poslovati. Vlasnik centra nada se da }e do kraja godine pojvis (Sammy Davis) pomogli su u izgradnji „Cal Neva“, jednog od najboljih kasina u to vrijeme. Sinatra je bio vlasnik od 1960. do 1963., {to je privuklo druge zvijezde. Sinatra je renovirao kompleks, izgradio je sobe za slavne li~nosti i mjesto za slijetanje helikoptera na krovu. On je kroz podzemne tunele ispod banje provodio mafija{e i zvijezde, kako bi ih sakrio od novinara. Sinatri je oduzeta dozvola za dr`anje kasina nakon {to je mafija{ Sem \ankana (Sam Giancana) iz ^ikaga vi|en u objektu.

Beluga kit s izvo|a~kim i slikarskim vje{tinama privla~i posjetioce u zabavni park „Qingdao“ u kineskoj provinciji [andong. Dok mu zaposlenici pridr`avaju papir, sedmogodi{nja zvijezda uz pomo} kista u usti-

ma na papiru slika vodenim bojama. Beluga kitovi imaju usta koja im dopu{taju fleksibilnije pomicanje, za razliku od ostalih kitova i delfina. Uz to {to u`ivaju u rijetkom prizoru artisti~kog `ivotinjskog svijeta, neki posjetioci zadr`e suvenir, sliku koju je naslikao kit.

Amerikanka ide u zatvor

Ukrala identitet kako bi pove}ala grudi
Amerikanka Ivon Pampelon (Yvonne Pampellonne) dobila je {est mjeseci zatvora jer je koristila tu|i identitet kako bi platila liposukciju i plasti~nu operaciju pove}anja grudi. @ena iz Kalifornije poznata kao Silikonski Bandit priznala je optu`be za provalu i kra|u identiteta koji je koristila da plati tro{kove operacija vrijednih 17.000 ameri~kih dolara. Tridesetogodi{nja Pampelon je u jednom centru za plasti~nu hirurgiju zamijenila stare implantate u grudima novim i obavila liposukciju pod tu|im imenom. Osoblje centra pozvalo je policiju nakon {to Pampelon nije dolazila na po-

„Cal Neva“: Zlatne godine su pro{lost

novo otvoriti kasino, dok analiti~ari smatraju da je sudbina „Cal Neve“ za-

pe~a}ena. Sinatra, glumac Din Martin i muzi~ar Semi De-

Ekscentri~ni par iz Las Vegasa nije `alio novac

Luksuzna ku}ica za pse vrijedna 20.000 dolara
Pampelon: Zahvati vrijedni 17.000 dolara

stoperativne preglede. Detektivi su uspjeli identificirati kradljivicu pomo}u serijskog broja sa starih implantata koji su uklonjeni u centru. Pampelon se mirno predala policiji, a sud je donio odluku da }e svoje grijehe morati platiti sa 160 dana u zatvoru.

Temi Kesis (Tammy Kassis) iz Los An|elesa odlu~ila je svojim ljubimcima osigurati luksuzan `ivot, potro{iv{i 20.000 dolara na ku}icu za pse. Ku}ica, koja li~i na pravu vilu, ima i vlastito ogra|eno dvori{te. Na njenom ulazu stoji natpis

„Ovdje `ive tri razma`ena psa.“ U unutra{njosti se nalaze pod napravljen od tvrdog drveta, grijanje i klima-ure|aj, ru~no pravljene zavjese i skupe tapete. U vili za pse stanuju pomeranac Darla i dva jork{irska terijera ^elsi i Koko Paf, koji mogu birati da li }e se izle`avati u jednom od tri kreveta ili }e {etati po svom ogra|enom

Ku}a u kojoj `ive tri psa

dvori{tu. Oni ~ak mogu u`ivati i u muzici s radija. - Moji psi su moj `ivot izjavila je Kesis. Ona i njen suprug Sem (Sam) obratili su se Alenu Maureru, dizajneru ku}ica za pse, i tra`ili da napravi repliku njihove ku}e. Kako psi vole gledati televizor, vlasnici im planiraju kupiti plazmu.

oglasi
INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA
DIONI^ARSKO DRU[TVO ZENICA - Nadzorni odbor Banke Broj: 01/3-5464/10 Zenica, 30.03.2010. godine

Dnevni avaz subota, 3. april/travanj 2010. 25

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Op}inskog suda u Sarajevu, objavljuje

JAVNI KONKURS
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}inskom sudu u Sarajevu

Na osnovu ~lana 31.j Zakona o bankama („Sl.novine FBiH“, broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), ~lana 72. Statuta Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Pre~i{}eni tekst, Nadzorni odbor Banke na svojoj 45. sjednici odr`anoj dana 30.03.2010. godine, donio je ODLUKU O SAZIVANJU 23. SJEDNICE SKUP[TINE INVESTICIONO KOMERCIJALNE BANKE DD ZENICA Sjednica }e se odr`ati dana 05.05.2010. godine (srijeda), u sali Op{tine Zenica, Trg BiH broj 6, sa po~etkom rada u 11,00 sati. Za sjednicu se predla`e slijede}i DNEVNI RED 1. Dono{enje Odluke o imenovanju radnih tijela Skup{tine: a) Predsjedavaju}eg Skup{tine b) Odbora za glasanje c) Zapisni~ara d) Dva ovjeriva~a Zapisnika 2. Usvajanje Zapisnika sa 22. sjednice Skup{tine Investiciono komercijalne banke DD Zenica. 3. Uvodno izlaganje 4. Dono{enje Odluke o usvajanju Izvje{taja o popisu potra`ivanja i obaveza Banke sa stanjem na dan 31.12.2009.godine. 5. Dono{enje odluka o usvajanju: a) Izvje{taja o poslovanju Banke, Izvje{taja internog revizora i Izvje{taja nezavisnog vanjskog revizora „Deloitte“ d.o.o. Sarajevo za godinu koja je zavr{ila sa 31.12.2009.godine; b) Odluke o usvajanju Godi{njeg obra~una za 2009. godine sa izvje{tajem o poslovanju; c) Odluke o raspodjeli dobiti iz 2009. godine; d) Izvje{taja o radu Nadzornog odbora Banke za 2009. godinu; e) Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2009. godinu; 6. Razmatranje i usvajanje: a) Izmjena i dopuna Ugovora o osnivanju Banke i Pre~i{}enog teksta b) Izmjena i dopuna Statuta Banke i Pre~i{}enog teksta 7. Dono{enje Odluke o usvajanju: a) Poslovne politike Banke za 2010.godinu, b) Plana Banke za 2010.godinu. 8. Dono{enje Odluke o otkupu dionica dru{tva „ASA Finance“ DD Sarajevo. 9. Teku}a pitanja. Pravo glasa imaju dioni~ari koji su bili na Listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, 45 dana, prije datuma odr`avanja sjednice Skup{tine Banke. Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje vr{i}e se na dan odr`avanja Skup{tine u prostorijama Op{tine Zenica, Trg BiH broj 6, u vremenu od 9,00 do 11,00 sati. Pozivaju se dioni~ari da li~no ili putem punomo}nika prisustvuju i u~estvuju u radu Skup{tine. Punomo}nici dioni~ara du`ni su prilikom registracije dioni~ara predati punomo} za zastupanje dioni~ara, potpisan od strane dioni~ara - fizi~kog lica ili zastupnika dioni~ara, pravnog lica, ovjerenog kod nadle`nog organa. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine Banke, najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Prijedlozi se dostavljaju Nadzornom odboru Banke u pisanom obliku, neposredno na protokolu Banke ili po{tom na adresu Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Trg BiH broj 1, Zenica. Dioni~ari imaju pravo uvida u materijale pripremljene za Skup{tinu Banke. Punomo}nici dioni~ara su du`ni prilikom uvida u materijal za Skup{tinu, prilo`iti na uvid urednu punomo}. Uvid u materijale mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Investiciono komercijalne banke DD Zenica, Ulica Trg BiH broj 1, prizemlje, soba broj 9, u vremenu od 8,00 do 15,30 sati, svakog radnog dana, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja. Predsjednik Nadzornog odbora Banke Fazli} Ibrahim, dipl.oec.

6/362
- Stru~ni saradnik za vo|enje zemlji{nih knjiga - 2 (dva) izvr{ioca Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu Javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS, VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - polo`en ispit za zemlji{noknji`nog referenta - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosansko - podrinjski kanton, ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (orginal ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava, nastaloj raspadom SFRJ nakon 06.04.1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. uvjerenje o polo`enom ispitu za zemlji{noknji`nog referenta 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosansko - podrinjski kanton, ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, biti }e obavje{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama FBiH“, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/v 71000 Sarajevo sa naznakom: „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}inskom sudu u Sarajevu“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. DIREKTOR dr. sc. Enver I{eri}

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 076181 09 P Sarajevo, 10. 3. 2010. godine Tu`itelj: Mehmed Nali} Tu`eni: GP PUT D.D. Sarajevo i dr. Radi: Utvr|enje i uknji`ba Vsp: 12.000,00

POZIV
Za ZORAN JANJU[EVI] Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te zakazano za dan 27. 5. 2010. godine u 10,00 sati, pred ovaj sud u sobu broj 327/III Sudija Na|a Seferovi} NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za

glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).

Stomatolo{ka ordinacija
„dr. VEDRANA TOMI]“ Mostar objavljuje

o izboru kandidata za: SPECIJALIZACIJU IZ ORTODONCJIE - 1 (jedan) izvr{itelj Stomatolo{ka ordinacija VEDRANA TOMI] Mostar, Kralja Tomislava 59/1, Mostar, kao nositelj saglasnosti Ministarstva zdravstva

ODLUKU

rada i socijalne za{tite/skrbi, broj: 06-0239-127/07 od 6. 2. 2007. god. kojom se odobrava specijalizacija iz ortodoncije koja }e se obavljati na Stomatolo{kom fakultetu u Sarajevu. Javni natje~aj u trajanju od osam (8) dana je objavljen dana 22. 2. 2010. g. u dnevnom listu „Dnevni avaz“. Po okon~anju roka koji je bio otvoren za zaprimanje prijava na natje~aj, konstatirano je da je na objavljeni javni natje~aj pristigla jedna prijava koja je ujedno zadovoljavala sve postavljene kriterije za dodjelu specijalizacija iz ortodoncije.

Kandidat ~ija prijava ispunjava sve postavljene uvjete iz javnog natje~aja od 22. 2. 2010. god., je dr. Vedrana Tomi} k}i Aleksandra iz Mostara, JMBG: 0907972155018. Obzirom da dr. Vedrana Tomi} ispunjava se postavljene uvjete iz javnog natje~aja od 22. 2. 2010. god., Stomatolo{ka ordinacija VEDRANA TOMI] Mostar se obavezuje da }e snositi sve tro{kove za cijelo vrijeme trajanja specijalizacije iz ortodoncije koja }e se obavljati na Stomatolo{kom fakultetu u Sarajevu. Stomatolo{ka ordinacija „dr. VEDRANA TOMI]“ Mostar dr. stomatologije Vedrana Tomi}

Stomatolo{ka ordinacija dr. Selman Hod`i}
Ul. Josipa Slavenskog 6 Ilid`a

OGLAS
za prijem u radni odnos naziv radnog mjesta SSS - zubni tehni~ar - asistent Kontakt tel.: 062 619 673 Konkurs ostaje otvoren 7 dana
4362-1nd`

26

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz

oglasi

h Smaji} Zekerija

-TURKOVI} [EJLA JUGO

1.00 2

. 04.04

EMISIJU EMITIRAJU: TV ALFA SARAJEVO, RTV TK TUZLA, RTV USK BIHA], RTV MOSTAR, NTV IC KAKANJ I RTV MAGLAJ

kultura

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

27

Po~inje „Modul memorije“

Sarajevo njeguje kulturu sje}anja
Od 4. do 24. aprila {est programa podsjetit }e na tragi~nu pro{lost
Projekt Me|unarodnog teatarskog festivala MESS pod nazivom „Modul memorije“ po~et }e sutra na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu gdje }e biti odr`ana dvodnevna radionica „Image and Imagination“, a koju }e voditi irski reditelj Dejvid Grant (David). Cilj svih do sada organiziranih programa bio je o~uvati sje}anje na tragi~nu pro{lost, ali i prepoznati sve vrijednosti koje je taj period proizveo. U Bo{nja~kom institutu, Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH, kinu „Meeting Point“, Narodnom pozori{tu Sarajevo, Hanikahu i ASU do 24. aprila bit }e odr`ani brojni kulturni doga|aji u okviru {est programa: izlo`be fotografija, filmski program i teatarski program, konferencija „Umjetnost i sje}anje - umjetni~ka istina i odgovornost“, radionice i promocija knjiga, najavio je koordinator „Modula memorije“ Nihad Kre{evljakovi}. Direktor Festivala MESS Dino Mustafi} kao klju~ni element ovogodi{njeg programa najavio je konferenciju „Umjetnost i sje}anje - umjetni~ka istina i odgovornost“ koja }e biti odr`ana 6. i 7. aprila u Bo{nja~kom institutu. - „Modul memorije“ }e insistirati na tome da bh. kultura mora njegovati kulturu sje}anja, posebno kroz ovakve projekte koji su nas hrabro suo~avali s na{om pro{lo{}u - istakao A. Gr. je Mustafi}.

Glumci s rediteljem pozdravili publiku

(Foto: A. Bajri} Blicko)

Brojni posjetioci u`ivali u ~uvenoj komediji

PREMIJERE Nu{i}eva komedija na sceni Narodnog pozori{ta Tuzla

Meliha Faki} briljirala u ulozi Gospo|e ministarke
Predstava u re`iji Sulejmana Kupusovi}a izvedena pred punim gledali{tem Publika odu{evljena komadom i gluma~kom igrom Rasprodate karte za reprize
U Narodnom pozori{tu Tuzla, pred dupke punim gledali{tem, preksino} je premijerno izvedena predstava „Gospo|a ministarka“ Branislava Nu{i}a, u re`iji Sulejmana Kupusovi}a. Ranije najave reditelja da se radi o spektakularnoj predstavi koju je tuzlanski ansambl odli~no pripremio, obistinile su se na kraju desetominutnim aplauzom i ovacijama ljubitelja pozori{ne umjetnosti u Tuzli.

Izlo`ba plakata
U holu Narodnog pozori{ta Tuzla publika je prije premijere mogla pogledati i izlo`bu plakata svih 16 predstava koje je reditelj Sulejman Kupusovi} od 1982. godine do danas postavio na scenu ovog pozori{ta. reakcije publike, ovacije, aplauzi i smijeh tokom premijere pokazuju da }e ova predstava imati dug `ivot kazao je Kupusovi}. Da je Meliha Faki} mo`da i najbolja Gospo|a ministarka me|u glumicama u regiji, {to je Kupusovi} govorio tokom priprema, potvrdili su nebrojeni aplauzi na njene replike, a koji su u vi{e navrata prekidali predstavu.

- Reakcije publike bile su divne, {to bi trebalo da zna~i da sam ostvarila njihova o~ekivanja, ali i ispunila ono {to smo pripremali do premijere. Gledala sam mnoge verzije ove predstave i svaka ministarka razli~ita je na svoj na~in. Nadam se da }e i ova moja ostati upam}ena po nekoj svojoj specifi~nosti - kazala je Faki}.

Doza cinizma
Osim nje, zapa`ene uloge ostvarili su i Du{an Kolak, Jasminka Pa{i}, Edis @ili}, Adnan Omerovi}, Nedim Malko~evi}, Midhat Ku{ljugi}, Elvira Aljuki}, Nermin Omi}, Milica Kero{evi}, Sini{a Udovi~i}, Milenko Iliktarevi}, Dalibor Brki}, Besim Tufek~i} i Nikolina Ba{karad.

Apsolutni uspjeh
- I pored male treme koja je bila prisutna, {to je uvijek normalno na premijerama, mislim da smo postigli apsolutni uspjeh koji smo i o~ekivali. Ovaj ansambl je pokazao da ima karakter za velike projekte, a

- Sulejman Kupusovi} je na savr{en na~in provukao kroz predstavu dozu cinizma i sarkazma koje nosi vrijeme koje `ivimo. Publika je na humoristi~an na~in mogla vidjeti ono {to stalno `ivimo, a to je nastojanje malih ljudi da postanu neko i ne{to, bez pardona, ne biraju}i sredstva da do|u na vlast - istakao je Armin ]ati}, direktor NP Tuzla. Scenografiju i kostimografiju za predstavu potpisala je Marijela MargetaHa{imbegovi}, izbor muzike Meliha Faki}, a asistent re`ije bio je Dragan Krsti}. Da za predstavu „Gospo|a ministarka“ vlada ogromno interesovanje, govori i ~injenica da su karte za sve tri reprize odavno rasprodate.
A. MUSLIMOVI]

Organizatori iz MESS-a najavili sadr`aje

(Foto: M. Kadri})

Promovirana knjiga bh. glumca

„Pisma i pjesme“ Ise Porovi}a
Promocija knjige „Pisma i pjesme“ Ise Porovi}a, istaknutog zeni~kog glumca, koji `ivi i radi u [vedskoj, uprili~ena je preksino} u Op}ini Stari Grad u Sarajevu. Rije~ je o ~etvrtoj Porovi}evoj knjizi, koju je pisao posljednih osam godina. - U knjizi su objedinjena moja fiktivna pisma o odre|enim pojavama, historijskim li~nostima i prijateljima, te pjesme Juga i Sjevera. Prve su inspirirane mojim djetinjstvom i Bosnom, a druge dalekom Skandinavijom i trenutnim `ivotom rekao nam je Porovi}. O djelu autora, koji je dobitnik i presti`nog priznanja [vedske kraljevske
(Foto: S. Saletovi})

U sarajevskoj Asa Art galeriji

U Banjoj Luci

Svjetska izlo`ba razglednica
U sarajevskoj ASA Art galeriji preksino} je otvorena svjetska izlo`ba razglednica „A book about death“ vlasnika Fondacije „Emily Harvey“. Izlo`bu, na kojoj se nalazi 500 razglednica iz cijeloga svijeta s temom smrti, otvorile su koordinatorice Ivana Re`ak i Nata{a Stani{i}. - Takozvani mail art je specifi~an po tome {to obezbje|uje neposredan kontakt izme|u publike, umjetnika i kriti~ara. Tema mi je zanimljiva jer autori na razglednice stavljaju svoj stav i vi|enje smrti - istakla je Stani{i}. Kola`e, koji se nalaze na razglednicama, potpisuju i poznati svjetski umjetnici, me|u kojima su i Kit Buholc (Keith Buchholz), Metju Rouz (Matthew Ro-

Festival smijeha
U organizaciji satiri~nog ~asopisa „Nosorog“ preksino} je, tradicionalno i simboli~no na 1. april, u vije}nici Banskog dvora u Banjoj Luci odr`an „Festival smijeha“. Publika je imala priliku u`ivati u zanimljivim aforizmima koje su ~itali u~esnici i pobjednici Festivala. Od 12 takmi~ara iz cijele BiH, ~lanovi `irija Mihajlo Orlovi}, Slobodan Jankovi} i Darko Samard`i}-Kodar dodijelili su nagrade za najbolja tri aforizma Jovi Nikoli}u iz Koraja, Ekremu Maci}u iz Konjica i Bojanu Bogdanovi}u iz Zenice. V. S.

Porovi}: Glumac u spisateljskim vodama

akademije za doprinos razvoju {vedskog teatra, govorila je publicistkinja Indira Ku~uk-Sorgu~. Knjigu „Pisma i pjesme“ objavila je sarajevska izdava~ka ku}a A. Gr. „Maunagi}“.

„Ljudi poslovice“ u Mostaru

Prva knjiga Adnana @etice
U Narodnoj biblioteci na Luci preksino} je u organizaciji ove ustanove te mostarskog „Preporoda“ i Pedago{kog zavoda promovirana zbirka poezije „Ljudi poslovice“ Adnana @etice. Rije~ je o njegovoj prvoj zbirci poezije za koju je prije dvije godine osvojio glavnu nagradu „Risto Ratkovi}“ u Bijelom Polju. - Knjiga govori o pro{losti, kako mojoj tako i ljudi koju su meni bliski, ali na jedan ironi~an na~in. Zna~i, iako moja poezija govori o ratu, to nije klasi~an do`ivljaj. U najkra}em, knjiga je prikaz moje pro{losti na jedan ironi~an na~in - kazao nam je @etica. O knjizi su govorili i promotori Dijana Had`izuki}, Edim [ator i Nusret Omerika, dok su stihove ~itali Sanela Kuko i Ivo Kre{i}. M. Sm.

Koordinatorice izlo`be govorile o „mail artu“

se), Reed Altemus (Reed Altemus), Mark Bloh

(Mark Bloch) i Joko Ono A. K. (Yoko).

28

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz

oglasi

jet set

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

29

SPEKTAKL Sve spremno za nastup slavnog DJ-a u Sarajevu

Karl Koks dolazi privatnim avionom
Dan nakon performansa u glavnom gradu BiH, slavni Britanac leti za Sofiju
Za manje od dvije sedmice Sarajevo }e ugostiti najpoznatijeg svjetskog DJa Karla Koksa (Carl Cox). Prema rije~ima organizatora, agencije „Prodavnica zvuka“, sve je spremno za spektakl koji }e ~uveni Britanac 16. aprila uprili~iti u dvorani „Mirza Deliba{i}“. - Koks }e doputovati u Sarajevo svojim privatnim avionom. To }e se dogoditi na dan nastupa, u popodnevnim satima. Ve} sutradan, dakle 17. aprila, Karl leti za Sofiju, gdje, tako|er, ima zakazan nastup. [to se ti~e samog performansa u Skenderiji, sve su kockice legle na svoje mjesto. Osim miksete, koja je za Koksa specijalno naru~ena iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, kompletna oprema }e biti iz BiH - ka`e Hana Had`iavdagi}, portparolka „Prodavnice zvuka“. Organizatori tvrde da su prezadovoljni prodajom ulaznica te isti~u kako nema sumnje da }e dvorana „Mirza Deliba{i}“ 16. aprila biti ispunjena do posljednjeg mjesta. Nesuglasice s agencijom „Sine Qua Non“, koja je ~ak najavljivala zabranu Koksovog nastupa zbog nereguliranih autorskih prava, tako|er su postale stvar pro{losti. - Sva potra`ivanja „Sine Qua Nona“ su uredno izmirena pa se vi{e ne `elimo osvrtati na taj slu~aj. Svi oni koji su i najmanje sumnjali u odr`avanje koncerta Karla Koksa, bili su u velikoj zabludi. Sada se u potpunosti `elimo koncentrirati na organizaciju samog doga|aja kako bismo svim posjetiocima priu{tili nezaboravnu ve~er uz najboljeg DJa planete - nagla{ava Hana Had`iavdagi}. Uz Koksa, u Sarajevu }e nastupiti jo{ jedan poznati muzi~ar, njegov dugogodi{nji saradnik D`on Randel (Jon Rundell) te najpoznatiji hrvatski DJ Pero FuH. P. llhouse.

Ostoji}: Dobar rejting

Nakon dvije godine emitiranja

Pink BH ukinuo „Dvogled“
Ju~er je stigla obavijest Pinka BH o ukidanju emisije „Dvogled“ iz programske {eme ove TV ku}e. Tragaju}i za informacijom vi{e, od urednika i voditelja Vladana Ostoji}a saznali smo kako mu nije produ`en ugovor u radu. - „Dvogled“ je imao dobar rejting i nije bilo razloga za njegovo ukidanje - kazao nam je Ostoji}. PR Pinka BH Alena Kulenovi} potvrdila nam je da je emisija ukinuta nakon dvije godine emitiranja te da Ostoji}u nije produ`en ugovor. Osim njega, kako saznajemo, ~lanovi ru`i~aste televizije vi{e nisu ni novinarke Ena Vatri} i Bojana Bjeljac te nekoliko ljudi iz tehni~ke slu`be. Svima su istekli ugovori. A. I.

Odluka roditelja nakon tragedije

Ksenijine najdra`e stvari u muzeju
Koks: U dvorani „Mirza Deliba{i}“ 16. aprila

„Crvena jabuka“ nastavlja ro|endansku turneju

Slijede Tuzla, Biha}, Banja Luka i Mostar
Nakon uspje{no odr`anog koncerta u Zetri 5. decembra pro{le godine, „Crvena jabuka“ nastavlja svoju turneju kojom obilje`ava 25. ro|endan. - Koncerti }e biti odr`ani u Tuzli 24. aprila i u Biha}u 22. maja. Gostovanje „Crvene jabuke“ u Banjoj Luci planirano je za sredinu juna, dok je nastup u Mostaru zakazan za 25. juna - poru~uju iz agencije „Croatia studio“, koja organizira ovu turneju. I na ovim koncertima „Jabuka“ }e nastupiti u poja~anom instrumentalnom sastavu, sa gitarskim virtuozom Antom Gelom i poznatim kompozitorom i klavijaturistom Branimirom Mihaljevi}em.

Roditelji tragi~no stradale Ksenije Paj~in odlu~ili su da, nakon {to odaju k}erki ~etrdesetodnevni spomen, vikendicu u Lisovi}ima u blizini Beograda preurede u muzej u kojem bi izlo`ili pjeva~icine najdra`e stvari. Kako pi{u srbijanski mediji, ku}u u Lisovi}ima Kseniji je poklonio otac i sve vi{e vremena je provodila na imanju koje, ina~e, dijeli samo ograda od zdanja Televizije Pink gdje se odvija {ou realnosti „Farma“. Ku}u je po~ela preure|ivati prije nekoliko mjeseci. Pjeva~icini roditelji namjeravaju zavr{iti posao koji je Ksenija zapo~ela te ku}u pretvoriti u muzej. Kseniju Paj~in je polovinom marta u Beogradu ubio njen mladi} Filip Kapisoda,

Paj~in: Preure|ivanje ku}e u Lisovi}ima

nakon ~ega je i sebi oduzeo `ivot.

„Crvena jabuka“: Turneja po~ela u decembru u Sarajevu

- U nastavku turneje „Crvena jabuka - 25 godina sa vama“ kao gosti }e nastupiti Enis Be{lagi} i

Ahmed el-Rahim, poznatiji kao Antimon iz „Ve~ernje {kole“, koji su, zajedno sa @erom, izvo|a~i megahita

„Jazz’ba“ - isti~u u „Croatia studiju“ te dodaju da vlada veliko interesiranje za naL. S. R. stavak turneje.

„Skroz“ u Beogradu 22. aprila

Prvi solisti~ki koncert u Srbiji
^lanovi grupe „Skroz“ pripremaju se za prvi solisti~ki koncert u Srbiji. Sarajevski bend nastupit }e 22. aprila u kultnom beogradskom klubu SKC, u organizaciji agencije „Art Zone“. - Pozitivno smo iznena|eni interesom koji u Beogradu vlada za ovaj koncert. ^im smo u srbijanskim medijima objavili informaciju o nastupu, primili smo veliki broj poziva i e-mailova. „Skroz“ je nastupao u Srbiji u sklopu raznih festivala, ali nikada nije odr`ao solisti~ki koncert - govori Rajko Bogdanovi}, direktor „Art Zona“. Medijski pokrovitelj je regionalni muzi~ki kanal H. P. MTV Adria.

„Skroz“: Nastup u SKC-u

VREMEPLOV

3. april 2010.

DOGODILO SE
1512. - Turski sultan Bajazit II abdicirao u korist svog sina Selima I. 1860. - Na potezu izme|u St. Josepa u Montani i Sakramenta u Kaliforniji po~eo saobra}ati „Pony Express“. 1789. - Proslavljeni ameri~ki vojskovo|a D`ord` Va{ington (George Washington) polo`io zakletvu i tako postao prvi predsjednik SAD, nove dr`ave na sjevernoameri~kom kontinentu. 1941. - Ma|arski premijer Pal Teleki izvr{io samoubistvo dan nakon {to je usvojen njema~ko-ma|arski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio ~lan delegacije koja je 12. decembra 1940. godine u Beogradu potpisala Ugovor o vje~nom prijateljstvu i miru izme|u Jugoslavije i Ma|arske. Ma|arska je, zajedno sa Njema~kom, 6. aprila 1941. godine napala Jugoslaviju.

30
PREHRANA Energija za cijeli dan

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

sveznadar
LJEPOTA Tajni rituali poznatih viza`ista

43

Ta~no Neta~no
se da sonet datira 1.Pretpostavlja sicilijanske {kole? jo{ iz 13. stolje}a, kad je za~et u krugu dvorskih pjesnika Ne znamo 2.galije, a {tani{ta o tome {ta su bile galioti? Bobi Fi{er je odbio 3.Anatolija Karpova zada igra protiv titulu {ahovskog prvaka svijeta?
1. TA^NO

Obilan doru~ak koristi zdravlju
Jaja, kobasice, gljive i paradajz bolje su namirnice za jutro od `itarica i poslastica, tvrde nau~nici
Obilan i kalori~an doru~ak koristi zdravlju, ka`u nau~nici. Jaja, kobasice, gljive i paradajz bolje su namirnice za jutro od `itarica i poslastica. To je revolucionarno otkri}e s obzirom na to da su mnogi takav visokokalori~an doru~ak ocijenili nezdravim. Me|utim, takav obilan doru~ak priprema metabolizam za ostatak dana i to tako da mu poma`e u sagorijevanju kalorija. Razne `itarice to ne mogu u~initi jer nisu dovoljno energetski sna`ne. Ipak, oprezno! Takav obilan obrok dopu{ten je samo za doru~ak, napominju stru~njaci. Nakon takve jutarnje gozbe treba uslijediti srednje obilan ru~ak, a onda vrlo lagana ve~era. Ovi su zanimljivi rezultati dobiveni velikim istra`ivanjem o prehrambenim navikama. Jo{

Nova saznanja

Pet trikova za njegu i {minku
[minku ~istite samo uljem sa vitaminom E, svaka apoteka ga ima po vrlo pristupa~nim cijenama
@ene ta~no znaju {ta trebaju u~initi za svoju ko`u, kosu i tijelo da bi izgledale lijepo. Otkrivamo vam provjereno djelotvorne trikove u svijetu poznatih viza`ista. Vitamin E. [minku ~istite samo uljem sa vitaminom E. Svaka apoteka ga ima po vrlo pristupa~nim cijenama. Ni{ta ne}e tako dobro obaviti posao, a u isto vrijeme licu obezbijediti potrebnu meko}u i vla`nost. Mirisi. Stavite kap parfema na obrve. Kada se budete pozdravljali uz poljupce sa nekim, ostavit }ete dobar utisak. Miris }e opiti va{eg sagovornika. [to manje {minke. Puder koristite samo u posebnim prilikama. Malo rumenila, maskara i sjaj za usne je dovoljno. Supa od paradajza. Ako ste protekle no}i bili na zabavi, probajte recept za oporavak. Isijecite dvije kri{ke paradajza i protrljajte ih po licu. Zatim ih stavite u blender sa sokom od limuna i malo sode bikarbone. Dobivenu pastu prema`ite preko lica, ostavite 20 minuta, pa isperite mlakom vodom. Papir umjesto pe{kira. Vi{ak masno}e, neprijatnog sjaja ili {minke najbolje je ukloniti papirnom maramicom jer su pe{kiri, naro~ito vla`ni, puni bakterija.
Ne pretjerujte sa {minkom Za funkcioniranje mikro~ipa potreban samo uzorak krvi

1973. - Na ulicama Njujorka uspostavljen je prvi javni poziv mobilnim telefonom. 1948. - Predsjednik SAD Hari Truman (Harry Truman) potpisao Mar{alov plan ekonomske pomo}i poslijeratnoj Evropi. 1991. - Vije}e sigurnosti UN-a izglasalo je rezoluciju o prekidu vatre u ratu u Zaljevu, nalo`ilo razmje{tanje mirovnih snaga u regionu i zatra`ilo od Iraka da uni{ti oru`je za masovno razaranje. 1992. - Predsjedni{tvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u op}inama koje to `ele, a radi stabiliziranja politi~ko-sigurnosne situacije na njihovim podru~jima. Protiv ove odluke bili su ~lanovi Predsjedni{tva Republike BiH Biljana Plav{i} i Nikola Koljevi}, uz obrazlo`enje da daljnje naoru`avanje stanovni{tva ne pridonosi uspostavljanju mira u Republici BiH. 1995. - Zajedni~kim saop}enjem o uspostavljanju diplomatskih odnosa izme|u Republike BiH i Narodne Republike Kine, koje su u Zagrebu potpisali ambasador Kasim Trnka i Xie Hiqin, zvani~no su uspostavljeni diplomatski odnosi ove dvije zemlje. 1996. - U prisustvu pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora D`ona Kornbluma (John Kornblum), u Sarajevu je formiran Forum Federacije BiH. Osnovni cilj ovog foruma je pra}enje provo|enja odluka i sporazuma u vezi s Federacijom BiH. 2000. - Snage NATO-a u BiH uhapsile su na Palama jednog od lidera bosanskih Srba Mom~ila Kraji{nika, na osnovu tajne optu`nice Ha{kog tribunala.

Nau~nici s Harvarda razvili su mikro~ip kojim je mogu}e pratiti kretanje cirkuliraju}ih }elija tumora u krvotoku te tako olak{ati odre|ivanje optimalne terapije. Rije~ je o }elijama koje se odvajaju od primarnog tumora te se kasnije mogu razviti u nove tumore, pi{e ~asopis „Science Translational Medicine“.
Kalori~an doru~ak priprema metabolizam za ostatak dana

Pomo} pri lije~enju raka

Njihovim pra}enjem otvara se mogu}nost ranijeg otkrivanja {irenja karcinoma te kvalitetnijeg uvida u u~inkovitost odre|ene terapije. Za funkcioniranje novog mikro~ipa spojenog na mikroskop potreban je samo uzorak krvi, {to bitno pojednostavljuje cijeli postupak, dodaju nau~nici.

se jednom pokazalo da je doru~ak uistinu najva`niji obrok u danu te da njegovo

izbjegavanje mo`e prouzrokovati zdravstvene pote{ko}e, ali i probleme s pretilo{}u.

Oralna higijena

Milioni Britanki ne vide ba{ najbolje, a glavni je razlog to {to ne `ele nositi nao~ale i to zbog izgleda. Prema jednom istra`ivanju, ~ak ~etvrtina Britanki koje bi trebale nositi nao~ale to ne ~ine, pa ~ak odga|aju i pregled kod okuliste iz straha da ne bi morale nositi nao~ale. Isto tako, `ene koje nose nao~ale i imaju dioptriju radije {kilje ili pate zbog slabog vida nego da im nao~ale „uni{tavaju izgled“. Ta~nije, gotovo polovina ispitanih `ena smatra da }e ih nao~ale u~initi neprivla~nim, te bi ih izbjegavale „pod svaku cijenu“. Istra`ivanje je provedeno na 3.000 `ena, a provela ga je „Sight Care Group“, britanska organizacija neovisnih opti~ara. Istra`ivanje je, izme|u ostalog, pokazalo da ~etvrtina `ena nije obavila pregled o~iju vi{e od dvije godine.

Brojne studije pokazuju kako se bakterije koje uzrokuju karijes mogu prenijeti s osobe na osobu putem sline. Glavni krivac za to je bakterija „streptococcus mutans“, koja se s osobe na osobu prenosi slinom, primjera radi, dijeljenjem pribora, puhanjem na hranu, pa ~ak i ljubljenjem djece u usta. Prema studiji iz 2008. godine, objavljenoj u ~asopisu „Pediatric Dentistry“, jaki dokazi pokazuju kako su majke primarni izvor prijenosa i razvoja bakterije „streptococcus mutans“ kod djece. - Za nastanak karijesa mo`emo okriviti ljubljenje djece u usta - to je jedan od nekoliko razli~itih faktora koji zajedno djeluju i uzrokuju karijes. No, klju~no je znati kako je karijes zuba bakterijska infekcija, koja se mo`e prenijeti s jedne osobe na

Majka poljupcem prenosi karijes na bebu

Pretpostavlja se da sonet kao strog pjesni~ki oblik sa 14 stihova (uglavnom sa po 11 slogova) uglavnom jamskog metra datira jo{ iz 13. stolje}a, kad je za~et u krugu dvorskih pjesnika sicilijanske {kole. U 14. stolje}u Petrarka utemeljuje najpoznatiju i naj~e{}e upotrebljavanu sonetsku formu. Petrarkisti~ki (ili italijanski) sonet sastoji se od oktave u osam stihova sa rimom abbaabba, u kojoj se iznosi problem, postavlja pitanje ili izra`ava emocionalna napetost; slijedi sekstet od {est stihova sa razli~itom rimom, u kojem se iznosi rje{enje problema, odgovor na pitanje i izraz emocionalne napetosti. Usvajaju}i i prilago|avaju}i italijansku formu, pjesnici elizabetanske ere postepeno su razvijali drugu zna~ajnu sonetsku formu, {ekspirovski (ili engleski) sonet, koji ~ine tri katrena, me|usobno nezavisno rimovana, s rimovanim distihom na kraju.
2. NETA^NO

Sonet datira jo{ iz 13. stolje}a

drugu, posebno tokom djetinjstva i izbijanja prvih zuba - ka`e dr. D`ejn Soksman (Jane Soxman), koja je u~estvovala u istra`ivanju.

Proljetna trpeza
Potrebno je: 1 pe~eno pile, 1 glavica zelene salate, 15-ak maslina, 20 dkg skuhanog gra{ka, 20 dkg skuhanih mahuna, {aka skuhanog kukuruza, nekoliko komada sitnog paradajza, nekoliko oraha. Za umak: 3 dl kiselog vrhnja, 1 tvrdo kuhano `umance, 2 ka{ike senfa, 1 dl ribanog sira, so, limun, mljevena crvena paprika. Na~in pripreme: 1. Piletinu o~istiti od ko`e i kostiju, pa narezati na pladanj. Okru`iti listovima zelene salate, slo`iti sve ostale sastojke. 2. Za umak pomije{ati u vrhnje sir, protisnuti `umance, senf, so i papriku, po ukusu zakiseliti limunovim sokom.

Zelena salata s piletinom

Galija je bio zajedni~ki naziv za svaki ve}i brod kojemu su glavni pogon vesla. Naj~e{}e su se koristile kao ratni brodovi. Ta je njihova primjena po~ela prestajati s izumom vatrenog oru`ja, odnosno brodske artiljerije. Bitka kod Lepanta 1571. smatra se posljednjom velikom pomorskom bitkom u kojoj su kori{tene galije. Vesla~i na galijama zvali su se galioti.
3. TA^NO

[ta su bile galije, a {ta galioti

Bakterija „streptococcus mutans“ prenosi se slinom

3. Umak poslu`iti posebno, kako bi ga gosti na tanjiru dodali salati.

RO\ENI
1924. - Ro|en je ameri~ki glumac Marlon Brando. Karijeru je po~eo u pozori{tima na Brodveju, a svjetsku slavu donijele su mu filmske uloge „mladih gnjevnih ljudi“ pedesetih godina 20. vijeka. 1930. - Ro|en njema~ki dr`avnik Helmut Kol (Helmut Kohl).

Ostvarivanje primanja
Imala sam 43 godine `ivota kada je umro suprug. Djece nismo imali. Jedini u`ivalac porodi~ne penzije bio je njegov sin iz prvog braka. Ja sam radila do 1994. i do tada ostvarila 26 godina sta`a. Sada imam 55 godina `ivota. S obzirom na to da ne radim ve} 16 godina, da li mogu ostvariti penziju, pita T. Z. iz Fojnice.

UMRLI
1682. - Umro {panski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo (Murillo), jedan od najzna~ajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu. 1897. - U Be~u je umro istaknuti njema~ki kompozitor Johanes Brams (Johanes Brahms), tvorac brojnih simfonija, klavirskih koncerata, zborskih i solo pjesama. 1996. - U avionskoj nesre}i nedaleko od Dubrovnika poginuo je ameri~ki ministar trgovine Ronald Braun (Brown), koji se s grupom ameri~kih privrednika nalazio u zvani~noj posjeti BiH i Hrvatskoj. U ovoj tragediji `ivot je izgubilo svih 27 putnika i {est ~lanova posade.

Odredbom ~lana 30. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da osiguranik stje~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 65 godina `ivota i najmanje 20 godina penzijskog sta`a, odnosno kad navr{i 40 godina penzijskog sta`a bez obzira na godine `ivota. Tako|er je odredbom ~lana 137. ovog zakona propisano da osiguranik mo`e ostvariti pravo na starosnu penziju i prije navr{enih godina `ivota propisanih u ~lanu 30. zakona, kad navr{i 55

Fojnica: Zakon o PIO

godina `ivota i 30 sta`a (`ena), odnosno 60 godina `ivota i 35 sta`a (mu{karac), ali najdu`e do 31. decembra 2015. godine. Kako vi imate 55 godina `ivota i 26 sta`a, ne ispunjavate uvjete za ostvarivanje prava ni na starosnu niti na prijevremenu starosnu penziju. S obzirom na to da ne radite, pravo na starosnu penziju ostvarit }ete kada navr{ite 65 godina `ivota.

Odredbom ~lana 46. Zakona o slu`bi u oru`anim snagama BiH propisano je da vojni osiguranik stje~e pravo na starosnu penziju kada navr{i 55 godina `ivota i najmanje 30 godina penzijskog sta`a, odnosno kada navr{i 40 godina penzijskog sta`a bez obzira na godine `ivota. Sa 56 godina `ivota i 26 penzijskog sta`a ne ispunjavate

Profesionalni sam vojnik u Oru`anim snagama BiH u ~inu podoficir od 2000. godine. Imam 26 godina penzijskog sta`a u koji je ura~unato i vrijeme provedeno u Armiji BiH od 1. maja 1992. do 23. decembra 1995. i 56 godina `ivota. Po kojem zakonu i kada }u mo}i ostvariti pravo na vojnu penziju, pita H. K. iz Sarajeva.

Vojna penzija

IME GLUMCA NA SLICI PREZIME GLUMCA NA SLICI SRBIJANSKA TENISERKA

POTOMCI ENAKA

PTICA GRABLJIVICA

PJEVA^ICA POKAZNA BADRI] ZAMJENICA

LANTAN

DAN ORANJA (pu~.)

@ITELJ SOMALIJE MAKARSKA DIJELOVI VOZA

RAZDOBLJE OD HILJADU GODINA

A]IM ODMILJA

uvjete iz citiranog ~lana za ostvarivanje prava na vojnu penziju. Pravo na vojnu penziju ostvarit }ete kada navr{ite 30 godina penzijskog sta`a pod uvjetom da imate neprekidno 10 godina sta`a osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika.
Federalni zavod PIO

RAZGOVIJETNO SILA, MO] (mn.)

MAKAR MALO OSTATAK @ITA U POLJU ESADA ODMILJA

Kupon za odgovore
Obavezno prilo`ite kupon iz novina. Na koverti nazna~ite: “Za kontakt stranu”. Pitanja mo`ete slati i na e-mail: redakcija@avaz.ba

SPISI

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA SAKAT, BRVNO, ATONIK, ARAK, MANJE, OBJAVA, PLUSEVI, TRN, RE[, @IRANTI, ANA KENDRIK, STRANA, IKAR 2122

[PANSKE GRO@\ICE NAU^NOISTRA@IVA^KI RAD MU[KI PJEVA^KI GLAS VODONIK ZIMSKI SAN, ZAMRZAVANJE AMERI^KI GLUMAC SILVESTER NA[A NEGACIJA VRSTA ZA^INA AMPER

Bobi Fi{er (Bobi Fischer) odbio je da igra protiv Anatolija Karpova za titulu {ahovskog prvaka svijeta. Bilo je to na dana{nji dan, 3. aprila 1975. godine. U me~evima kandidata, nova sovjetska nada Anatolij Karpov (ro|en 1951. godine) pobijedio je u polufinalu Borisa Spaskog, a u finalu Viktora Kor~noja. Time je stekao pravo na me~ s Fi{erom. No, Fi{er je tra`io da se na~in igranja me~a promijeni, tako da se umjesto fiksirane 24 partije igra na deset pobjeda. Kongres FIDE zaklju~io je da bi tada me~ mogao predugo trajati i odlu~io da se igra do {est dobivenih partija. Bio je to jedini s liste Fi{erovih zahtjeva (ukupno ih je bilo 179) koji je FIDE odbila. Fi{er je, me|utim, odbio igrati pod tim uvjetima. Nakon {to su iscrpljeni svi rokovi, predsjednik FIDE, biv{i svjetski prvak Maks Eve proglasio je Karpova prvakom svijeta. Fi{er nikada nije priznao tu odluku; sebe je smatrao svjetskim prvakom „jer nikada nije pobije|en“.

Bobi Fi{er odbija uvjete {ahovske federacije

SJE]ANJE NA KRVAVE POHODE

INTERVJU NIJAZA ALISPAHI]A

ZLO^INCI IZ BIJELJINE JO[ NISU KA@NJENI

POLITIKOM I KULTUROM VLADAJU MEDIOKRITETI

POLITI^KI PRILOG NAJTIRA@NIJEG BH. DNEVNIKA

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

NA LICU MJESTA SAND@AK RASTRGAN PODJELAMA I PRITISCIMA
(Foto: F. Fo~o)

Krivica Ugljanina i Ljaji}a Politi~ki vakuum dovest }e do formiranja nove politi~ke stranke Vlast u Beogradu je navikla da mi i kad smo neslobodni govorimo da smo slobodni, jer su uvijek imali glasnogovornike u ime bo{nja~kog naroda koji su slali takve poruke, ka`e Zukorli}

PROBLEM BOSNJAKA SU BEOGRAD I DOMACI IZDAJNICI - TO JE SUDBINA POROBLJENIH NARODA

2

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

INTERVJU

Nijaz Alispahi}, dramaturg i knji`evnik, otvoreno za „Avaz“

Politikom i kulturom vladaju mediokriteti
Narodno pozori{te Sarajevo, ne i Narodno pozori{te Tuzla, prire|uje program povodom 70. ro|endana I Fatmir i ja smo u svom gradu ekskomunicirani Odbili su mi dramu s obja{njenjem da je bezobrazna
Razgovarala: Anila GAJEVI]
rije 32 godine, danas penzioner Nijaz Alispahi}, do{ao je u Narodno pozori{te Tuzla, gdje se zaposlio kao dramaturg. Od tada do danas, jedan od najaktivnijih dramskih pisaca i dramaturga napisao je desetak drama i potpisao nekoliko puta vi{e dramatizacija predstava. Aktivni sudionik knji`evne kulturne scene Tuzle i BiH 7. aprila }e napuniti 70 godina, a Narodno pozori{te Sarajevo, ne i Narodno pozori{te grada u kojem `ivi, ovaj datum }e prigodno obilje`iti. Ogor~en na svoj status u Tuzli i vlasti koje „vedre i obla~e“ i kulturnom scenom u gradu soli, Alispahi} otvoreno u intervjuu za „Dnevni avaz“ kritizira ignorantski odnos prema njegovom dugogodi{njem radu.

P

Zapu{tena palanka
- Dozvolite da zahvalim „Avazu“ i Vama {to prvi obznanjujete podatak da navr{avam 70 godina `ivota i pru`ate mi priliku da u tom povodu ne{to ka`em. Prijatno sam iznena|en i po~a{}en nakanom da }e se u sarajevskom Narodnom pozori{tu uprili~iti sve~anost kojom }e biti obilje`en moj sedamdeseti ro|endan. Znam da }e o mom knji`evnodramskom i ukupnom kulturnom anga`manu govoriti Gradimir Gojer i Vojislav Vujanovi}. Ovi trenuci bit }e oplemenjeni i muzi~kim valerima. Organizator je Narodno pozori{te. Razlo`no. Raznolikost moje saradnje s Narodnim pozori{tem i Gradimirom Gojerom traje ve} tr-

idesetak godina. Kada pogledate unazad, {ta je zapravo najvi{e obilje`ilo te godine `ivota i decenije umjetni~kog rada? - Moj spisateljski anga`man traje ve} ~etiri decenije i uporedo se odvijao na dva plana: knji`evnodramskom i teatarskom. Pored poezije, drame i pripovjeda~ke proze, bavio sam se i teatrologijom i kulturnom kronikom, i napisao tri monografije iz ovih oblasti. Te{ko mi je ne{to iz te disperzne anga`iranosti izdvojiti. Pisanje je „te`ak, nemilosrdan, {ejtanski posao“, kako ka`e veliki Me{a Selimovi} kroz usta svog Ahmeda Nurudina. Lucidni Tiho Le{i} jo{ je eksplicitniji, nerijetko je govorio i pisao da je „pisanje hodanje po minskim poljima“. I u mom slu~aju bilo je prelijepih trenutaka, ali i onih drugih, koje i u ovom razgovoru ne}emo mo}i zaobi}i. Da li }e se Narodno pozori{te Tuzla prisjetiti Va{eg ro|endana? Ipak ste penziju do~ekali tu i od 1978. godine bili zaposleni kao dramaturg? - Ne}e. Sigurno ne}e. Ali trideset godina ste bili alfa i omega tog pozori{ta! - U tuzlanskom Narodnom pozori{tu zaposlio sam se kao dramaturg daleke 1979. I ostao do mirovine. U tih tridesetak godina obavljao sam raznolike funkcije: dramaturg sam s najdu`im sta`om u historiji profesionalnih pozori{ta u BiH, i u tri navrata sam progla{avan najuspje{nijim dramaturgom u BiH. Bio sam i direktor i urednik ~asopisa „Pozori{te“, imao sam status ku}nog pisca, bio sam i lektor i reditelj, a posljednjih

~etiri godine ponudio sam svoju novu dramu mati~nom tuzlanskom pozori{tu. Odbijena je. Kada sam pitao za{to, odgovorili su mi da je ta moja drama bezobrazna.

Bradi}ev lopovluk
Prije nekoliko godina optu`ili ste dana{njeg ministra za kulturu Srbije Neboj{u Bradi}a da je Va{u dramatizaciju „Dervi{a i smrti“ potpisao svojim imenom. Kako se zavr{ila ta pri~a i jeste li ga tu`ili za kra|u autorskih prava? - To je bilo u prvoj godini poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Taj Neboj{a Bradi}, ina~e gorljivi Milo{evi}ev pulen, radio je diplomsku predstavu u mom pozori{tu. Poslije smo ga Vlado Kero{evi} i ja anga`irali da re`ira predstavu „Dervi{ i smrt“, moju

Dru`im se sa strogo odabranim ljudima
Kako provodite dane osim {to igrate {ah i vodite Grada~a~ke knji`evne susrete? Pi{ete li? - Povremeno igram {ah, jer tu igru silno volim. Kao mlad profesor `ivio sam s porodicom u prelijepom gradu Grada~cu. Bio sam profesor u gimnaziji sedam godina. Vezan sam i za Grada~a~ke knji`evne susrete koji traju ve} 36 godina. Zovu me i na druge knji`evne susrete: od Mostara, Sarajeva, mog Zvornika, pa nadalje. Anga`iraju me i u raznim `irijima. Strastan sam kulinar. Imam strogo odabrane ljude s kojima se dru`im i razgovaram. Imam i vo}njak nadomak Tuzle, ba{~u, ku}icu, i sve je to za mene bajka koja traje. Bajka je beskrajno oplemenjena ljepotom koju ~ini moje ~etvero unu~adi. Naravno, i ~itam. Mnogo, kao i tokom cijelog svog lijepog `ivota. Zdravlje je polovno. Pone{to i napi{em. Ove godine, ve} je izvjesno, iza}i }e mi ~ak tri knjige: „Izabrane pri~e“, „Mala trilogija“ (pripovjeda~ka proza, drama, libreto za operu), u kojoj obra|ujem istu temu u tri razli~ita `anra, i jedan roman.

Alispahi}: Ponosim se i Selmom i Fatmirom govim stavovima? dvanaest godina obavljao sam du`nost umjetni~kog - Ovo Va{e pitanje je u didirektora. Prije pet godina rektnoj konotaciji s prethooti{ao sam u mirovinu. Bez dnim. Fatmir i ja nismo niispra}aja. To nije ono pozokada bili miljenici nijedne ri{te koje smo sanjali i brinu- vlasti. U svom gradu smo li se o njemu Mustafa obojica ekskomunicirani. A napisali smo u zbiru vi{e od dvadeset knjiga, od kojih je najmanje polovica afirmirala i Tuzlu i njene kulturnoduhovne vrijednosti. U Tuzli nas nema nigdje. Sre}om, Koliko Vas se kao piima nas diljem BiH, pa i izsca, ali i gra|anina ove van granica ove male i nesredr`ave doti~e politi~ka sitne zemlje. Selma Alispahi} tuacija u BiH? je posebna i u gornjem smi- Kao i svakog normaslu indikativna pri~a. I njoj lnog ~ovjeka, mnogo me su napla}ivali i napla}uju cese doti~e politi~ka situacihove {to joj je babo Nijaz ja i nesre}a koju u na{oj Alispahi}, a brat Fatmir. Ali, domovini do`ivljavamo. Selma Alispahi} je sna`na Ja se nikada nisam bavio umjetni~ka i ljudska pojava. politikom. Ipak, kad god Ponosim se i Selmom i Faimam priliku da ne{to jatmirom. Bio bih nesretan da vno ka`em ili napi{em, nisu takvi kakvi jesu. zna se i jasno da se moja misao odmotava stazom Tuzla se u jednom dijelu istine i ~estitosti. medija predstavlja kao grad s dobro ure|enom gradskom upravom. Kako zapravo, prHad`iali}, Radoslav Zoranoema Va{em mi{ljenju, izglevi}, a kasnije Vlado Keda Tuzla danas? ro{evi}, Eldin Tabu~i} i ja. - Opet Tuzla! Tuzlu kao Kakav je generalno Va{ „evropski“ grad i njenog status danas u kulturnom i na~elnika hvale samo pla}eni javnom `ivotu Tuzle? mediji. Ta, kako rekoste gra- Moj status u mom gradu dska uprava, bukvalno naje nikakav. Zahvaljuju}i megr|uje i uni{tava grad. Kr~mi diokritetima koji ve} dvade~ak i zelene gradske povr{ine, set godina zauzimaju zna~aja grad, izuzev ugla|enog cena mjesta u politi~kim i kuntra, u potpunosti li~i na zalturnim institucijama. Treba- pu{tenu srbijansku palanku. lo bi nam dosta prostora da Narodu se zamazuju o~i hvaovo {to rekoh argumentiram. lospjevima koje je narod ve} U jednom intervjuu, koji prozreo, i sve je vi{e nezadosam pravila sa Va{om k}er- voljnih gra|ana. kom, glumicom Selmom AliVi ste autor libreta prve spahi}, ona je istakla da je bosanske opere „Hasan~esto u poslu zaobilaze zbog aginica“. On je preveden na politi~kih, odnosno ideo- njema~ki, a postoje najave i lo{kih stavova brata Fatmi- da se postavi u Bugarskoj. ra. Da li su Vama nekada Da li ste, kada ste sa komponapla}ivali neslaganje s nje- zitorom Asimom Horozi}em

Poni`en sam i uvrije|en iznosom penzije
Pisali smo mnogo i o inicijativi Dru{tva pisaca BiH da se dodijele penzije zaslu`nim umjetnicima (Sidran, Ibri{imovi}), koja ni do danas nije usvojena. Mo`ete li Vi od Va{e penzije `ivjeti i mo`e li ijedan penzioner danas pre`ivjeti? u{li u ovaj projekt, bili svjesni da }ete napraviti historijski va`no djelo? Najavljivali ste i operu „Zmaj od Bosne“. Dokle ste stigli s njenom realizacijom? - Opera „Hasanaginica“ je bh. kulturolo{ko ~udo. I ne samo bosanskohercegova~ko. Libreto je preveden i na njema~ki i na engleski jezik. Nedavno smo proslavili njeno pedeseto izvo|enje, {to je u opernoj umjetnosti prava rijetkost. Horozi} i ja smo napisali i drugu bh. operu „Aska i vuk“ za djecu i mlade, koja uspje{no `ivi svoj scenski `ivot. Ja sam napisao i libreto „Zmaj od Bosne“, Horozi} je ve} dugo komponuje. Realizacija ove opere dugo je upitna, ne zbog autora, nego upravo zbog onih mediokriteta o kojima sam ve} govorio. Primitivizam i nerazumijevanja glavna su odlika i na{e kulturne politike. Potpisali ste brojne dramatizacije i napisali desetak drama. S obzirom na to da drama uvijek proizlazi iz konteksta u kojem autor `ivi, kako bi najnovija Va{a drama danas izgledala? - Nerijetko sam bio u stanju kad mislim da je i pisanje uzaludan posao. Prije - Spomenuta inicijativa je pohvalna, dobra i humana. O~ito je da do realizacije te inicijative ne}e do}i. I pisci su ugro`eni, u svakom pogledu. Osobno nisam egzistencijalno ugro`en, ali sam iznosom penzije koju primam i poni`en i uvrije|en. dramatizaciju ~uvenog romana. To je bilo 1988., kada smo tu premijeru izveli kao prvorazredni teatarski i kulturni doga|aj, jer smo tim gestom kona~no vratili Me{u Selimovi}a u njegov rodni grad. Predstava je dobila vi{e nagrada na festivalima u Jajcu i Br~kom. Bradi} je po toj dramatizaciji napravio predstavu koja je stigla i na Sterijino pozorje, ali je moju dramatizaciju doslovce preuzeo i potpisao kao svoju. I jo{ dobio Sterijinu nagradu za dramatizaciju. Reagirao sam na ovaj Bradi}ev lopovluk i ne~astan gest, naravno s argumentima. Bradi} se naivno branio. Koliko je generalno pri~a o autorskim pravima i kra|i autorskih prava marginalizirana u zemlji u kojoj se plja~ka na sve strane i to na najvi{im nivoima? - Ne samo kod nas, ve} i oko nas, Zakon o autorskim pravima ne funkcioni{e. Ni pravnici ne}e da se bave tim segmentom pravne prakse. U toj oblasti vlada pravi haos. Krade se na sve strane, u svim oblastima na{e stvarnosti. Malo je nade da }e se ne{to u ovoj oblasti uskoro promijeniti.

Politika je neizbje`na

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

3

SJE]ANJE Prije 18 godina Arkan je vodio krvave pohode

Zlo~inci iz Bijeljine jo{ nisu ka`njeni
Za ubijanje civila, za sru{ene islamske vjerske objekte, za 35.000 protjeranih i hiljade zato~enih u logoru Batkovi} niko nikad jo{ nije odgovarao
i 18 godina nakon zlo~ina nad civilima Bijeljine, prvih dana aprila 1992. godine, jo{ se zvani~no ne zna ko je naredio, a ko je od pripadnika elitne vojne jedinice - Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, ali i njihovih doma}ih pomaga~a, proveo u nedjelo ubijanje nedu`nih ljudi. Iako ha{ke optu`nice i presude za ratne zlo~ine tada{njim zvani~nicima Republike Srpske, me|u kojima i one Biljani Plav{i} i Mom~ilu Kraji{niku, spominju zlo~ine u Bijeljini, istina o ni`erangiranim politi~arima i zvani~nicima odgovornima za pokolje nad civilima ovoga grada jo{ je dobro ~uvana tajna, najvi{e zahvaljuju}i propagandi pojedinih medija i nemoralnoj ulozi Okru`nog tu`ila{tva Bijeljina.

N

(Foto: Arhiv „Avaza“)

Jedan od zlo~ina za koji niko nije ka`njen: Ubijanje civila

Arkan i Mauzer
Nevladin sektor, mediji, lokalni zvani~nici, ali i vlast manjeg bh. entiteta, ba{

kao i 1992. godine, i danas }e aprilske zlo~ine nad civilima Bijeljine zvati „aprilski doga|aji“ i pitat }e se ~ija je istina istinitija, onih koji ka`u da je tih dana Bijeljina oslobo|ena ili onih koji ka`u da je okupirana. A istina jeste da je u re`iranim sukobima takozvanih „paravojnih snaga“, kako se zvani~no jo{ navodi, prvih dana aprila 1992. godine, prema svjedo~enjima porodica `rtava, ubije-

Plav{i} i Ra`natovi} na ulicama Bijeljine

no najmanje 90 civila nesrpske nacionalnosti, dok nijedan uniformisani ratnik nije ranjen niti poginuo. Tako|er je bolna istina da za te, kao ni za ostale zlo~ine u periodu 19921995., za sru{ene islamske vjerske objekte, za 35.000 protjeranih i hiljade zato~enih u logoru Batkovi} niko nikad nije odgovarao. Nijedan tu`ilac do sada se nije upitao ko je platio i doveo ubice, ko je iskoristio paniku, strah i naoru`ane grupe za re`iranu krvavu predstavu? Predrag Je{uri} kao ~elni ~ovjek policije nije pokrenuo policiju da sprije~i sukobe i zlo~ine, komanda elitne mehanizovane jedinice tada{nje JNA, stacionirane u bijeljinskoj kasarni, tako|er se nije oglasila niti reagirala, a Biljana Plav{i}, op}insko rukovodstvo, rukovodstvo SAO Semberija i Majevica, te ~lanovi Kriznog {taba na ~elu sa Ljubi{om Savi}em Mauzerom grlili su se i ljubili sa „spasiteljem“ @eljkom Ra`natovi}em Arkanom u isto vrijeme dok su bijeljinski Bo{njaci, Albanci i Romi sahranjivali svoje bli`nje ili tragali za

nestalima. Mauzer i Arkan su u godinama nakon rata ubijeni, no, njih dvojica su bili samo realizatori zamisli onih koji danas `ive `ivotom mirnih, uglednih i zaslu`nih gra|ana, bezbjedni od onih kojima bi pravda i istina trebale biti na prvom mjestu. Zbog porodica ubijenih i nestalih, bijeljinski i janjanski Bo{njaci od istine ne}e odustati. Drugog aprila, u organizaciji Med`lisa Islamske zajednice Bijeljina, u Atik d`amiji prou~en je tevhid, a na mezarju Lipi}-Selimovi}i prou~ena je Fatiha za sve {ehide Bijeljine. Saop}enjima su se oglasili BZK „Preporod“ i Udru`enje „Povratak“, podsjetiv{i da krvavi zlo~ini jo{ nisu procesuirani, a zlo~inci nisu ka`njeni. S druge strane, a istim povodom, [e{eljev vojvoda Mirko Blagojevi}, sa saradnicima, polo`io je vijence i cvije}e na spomenik „oslobodiocima“ Bijeljine. Brane}i svog vo|u, ha{kog optu`enika Vojislava [e{elja, Mirko Blagojevi}, ~iji su radikali po~etkom aprila 1992. godine bili s oru`jem na ulicama Bijeljine, na jednoj od pres-konferencija tvrdi da njegovi ljudi nisu ~inili zlo~ine, ali zna ko jeste: - U Bijeljini smo se trudili da uvijek budemo na drugom kraju grada, {to dalje od njih. To je bilo vrijeme ratnih sukoba. Zahvaljuju}i tome {to ih je doveo Mauzer, odmah su preuzeli kompletnu vlast u Bijeljini. Nijedan zlo~in u Bijeljini nije mogao u~initi niko drugi do Arkanovi ljudi ka`e vojvoda Mirko Blagojevi}.

Nacrt teksta prijedloga rezolucije koji }e biti upu}en u litvanski parlament

Inicijative iz Parlamenta BiH

Rezolucija o Srebrenici uskoro u ruskom i litvanskom parlamentu?
Deklaracije poput one iz Srbije mogle bi uskoro biti usvojene u Rusiji i Litvaniji
Nakon {to je srbijanska skup{tina prije nekoliko dana usvojila Deklaraciju o osudi zlo~ina o Srebrenici, uskoro bi to mogle u~initi Rusija i Litvanija. Prema rije~ima poslanika SBiH u Predstavni~kom domu Dr`avnog parlamenta Adema Huski}a, u pismu koje je on dobio od ~lanova ruske Dume i litvanskog parlamenta, navodi se da }e uskoro i u ovim institucijama biti pokrenuta inicijativa za usvajanje sli~ne deklaracije.

Pozitivni odgovori
Istovremeno kada je prvi put u aprilu pro{le godine u Parlamentu BiH podnio inicijativu za usvajanje rezolucije o Srebrenici, Huski} je uputio isti tekst na oko 400 adresa evropskih parlamentaraca. - Prijatno su me iznenadili pozitivni odgovori od nekih parlamentaraca iz Litvanije i Rusije. Naveli su da }e se potruditi da i njihove zemlje usvoje ovu rezoluciju. ^lan litvanskog parlamenta Petras Au{trevi~ius rekao mi je da ima pripremljen tekst te rezolucije i da o~ekuje da ona bude usvojena - ka`e Huski}. Nakon Huski}evih napora da u Dr`avnom parlamentu „progura“ Rezoluciju o Srebrenici isto je poku{ao i poslanik SDP-a Denis Be}irovi}. Me|utim, prijedlog srebreni~ke rezolucije, zbog protivljenja poHuski}: Dobio odgovor

Ratna proba
Naravno, Mirko Blagojevi} ne}e re}i, ali neko bi morao kona~no konstatirati da je planerima agresije na Bosnu i Hercegovinu i tvorcima ratnog scenarija Bijeljina poslu`ila za krvavu ratnu probu, uvje`bavanje prvoboraca i dobrovoljaca, od kojih }e neki kasnije po~initi zlo~ine u Zvorniku, Br~kom, Tuzli, Sarajevu, Srebrenici. I, kona~no, neko bi izvo|enjem pred lice pravde i zatvorskim kaznama trebao platiti za svakog nedu`nog ~ovjeka ubijenog u toj krvavoj zlo~ina~koj zamisli. E. MUSLI

slanika iz RS, do`ivio je istu sudbinu kao i svi do tada.

Svje`a odluka
Promjeni mi{ljenja dr`avnih poslanika iz RS nije pomogao ni i potez Evropskog parlamenta od pro{le godine kada je ve}inom glasova usvojena ova Rezolucija, ali ni svje`a odluka Skup{tine Srbije, koja je napravila kakav-takav korak ka pomirenju. - Ne treba gledati s koliko je ko centimetara ili metara u~estvovao u nesre}i koja nam se dogodila, ve} treba osuditi sve zlo~ine koji su po~injeni, a ne samo u Srebrenici - mi{ljenja je Branko Doki} iz PDP-a.
S. RO@AJAC

[ta ~eka Novak Kova~evi}
Bo{nja~ka zajednica kulture Preporod Bijeljina i Janja i ove godine saop}enjem je podsjetila da zlo~ini jo{ nisu procesuirani, a naredbodavci i po~initelji nisu ka`njeni. - Ove godine navr{ilo se 18 godina od pokolja civila u Bijeljini u aprilu 1992. godine, u re`iji doma}e vlasti i u izvedbi ubica iz Srbije, pod vodstvom @eljka Ra`natovi}a Arkana. I dok fa{isti na gradskom trgu slave nekakav dan oslobo|enja i pri~aju bajke o nepostoje}im borbama na ulicama grada, `rtve i ~lanovi porodica ubijenih jo{ jednom pitaju kad }e biti procesuirani ovi svirepi zlo~ini? Koliko jo{ godina treba da pro|e da bijeljinsko Okru`no tu`ila{tvo, na ~elu s glavnim tu`iocem Novakom Kova~evi}em, otvori istragu o ovom slu~aju, o masovnom ubijanju nevinih gra|ana ovoga grada, ~ija je jedina krivica bila njihovo ime i prezime? Koliko }emo jo{ godina ~ekati da saznamo ko je naredio i organizirao progon 35 hiljada Bo{njaka, odvo|enje hiljada ljudi na prisilni rad, ubijanje stotina gra|ana, ru{enje d`amija, torturu u logoru Batkovi}? U ovom gradu i dalje `ive direktni u~esnici tih doga|aja i vrijeme je da po~nu polagati ra~une za ono {to su u~inili - navodi se u saop}enju.

4

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

ANALIZE Izdaja je historijsko prokletstvo Bo{njaka

Muslimani s kokardama
Djelovanje Abdi}evih saradnika i istomi{ljenika, ne da nije sakcionirano, nego su i promovirani u saradnike, prvo Harisa Silajd`i}a, a zatim Sulejmana Tihi}a
isto \ogo je jedan dnevnik na tada{njoj „{umskoj televiziji“ zapo~eo vije{}u da ga je „tog dana susreo po{tar na biciklu i predao mu ’koverat’“. To je bila jasna poruka Sarajlijama da Srbi znaju za tajnu operaciju deblokade Sarajeva pod kodnim imenom „koverat“. Kad je zapo~eto prokopavanje tunela ispod aerodromske piste, to }e isto uraditi \ogo, s porukom Bakiru Izetbegovi}u da „vidi {ta radi i u tunelu“. Borci su pri~ali da je neki Bo{njak prebjegao ~etnicima s informacijom o tunelu. „Provaljivanje“ akcija bilo je mora boraca Armije BiH. Sumnjalo se u oficire biv{e JNA, {to je bio jedan od najve}ih problema rukovo|enja i komandovanja Armije BiH. Ali, to spada u domen {pijuna`e, propagandnog rata i tehni~ke nadmo}i agresorske vojske.

R

Paveli}ev doglavnik
Ipak, samo su Bo{njaci imali izdajnike i kolaboracioniste oli~ene u liku Fikreta Abdi}a. On je jednostavno djelovao i radio po zadatku KOS-a. Rezultati njegovog takvog djelovanja ve} su poznati javnosti i sudski dokazani, po ~emu ga se treba smatrati zlo~incem i izdajni-

kom. I ba{ je on politi~ki presedan koji se desio samo Bo{njacima me|u svim narodima koji su imali ratni konflikt u biv{oj Jugoslaviji. Jednostavno, on je vrbovan od KOS-a, tamo u nekoj kraji{koj brvnari, kako je javno posvjedo~io biv{i operativac KOS-a Slobodan Lazarevi} pred Ha{kim tribunalom. Da li je i{ta od Abdi}evog primjera Bo{njacima u{lo u glavu? Prvo, prista{e Fikreta Abdi}a, na`alost, jo{ imaju svoju zlo~ina~ku partiju DNZ. Drugo, djelovanje Abdi}evih saradnika i istomi{ljenika, ne da nije sakcionirano, nego su i promovirani u saradnike, prvo Harisa Silajd`i}a, a zatim Sulejmana Tihi}a. Fikret Abdi} nije, niti }e biti usamljenik kolaboracionist bo{nja~ke historije. Njegovi prethodnici su bili Ademaga Me{i} i Mustafa Mulali}. Mulali} je ro|en u Livnu. Prije rata bio je ~lan Jugoslovenske narodne stranke (JNS) i njen poslanik. U Beogradu se povezao s oficirima Dra`e Mihailovi}a, a zatim je oti{ao na Ravnu goru. U Mihailovi}evom {tabu ostaje sve do aprila 1945. Bio je jedini musliman u toj komandi. Za vrijeme rata anga`irao se me|u muslimanima na stvaranju ~etni~kih jedinica, ali nije imao rezu-

ltata. Nakon 1945. godine ~etni~kog slona do`ivotnu ma na Zelerobiju, da bi ngori, dolazi u neposredno Beograd i preiza presude daje se partizaumro. Na njenskim vlastigov kolaborama. Osu|en je cionizam zbog ~etni~ke Bo{njaci ne ideologije na gledaju s pet godina zaga|enjem jer tvora koje je je bio veliki Pi{e: Ned`ad LATI] dobrotvor. izdr`ao u beogradskoj Omer „Glavnja~i“. (John) Jovan Nakon pu{tanja iz zatvora, Zametica ro|en je u Banjoj umire 1951. godine. Luci. Ovaj histori~ar bio je Mo`da ima jo{ `ivih Sarsavjetnik Radovana Karajlija koji ga se sje}aju dok je ad`i}a. Radio je u Me|unarmirno {etao Titovom uliodnom institutu za stracom. Nikad niko nije ni te{ke studije (IISS, London) pljunuo prema njemu. Pado po~etka rata u Bosni, kandan Mulali}u na usta{koj da je na poziv svog prijatelja strani ispred Bo{njaka bio je Nikole Koljevi}a do{ao na Ademaga Me{i}. Ro|en je u Pale i pridru`io se srpskom Te{nju kao izdanak ugledne rukovodstvu. Te{ko je pratitrgova~ke porodice. Pripati tragove djelatnosti ove dao je krugu napredne misteriozne li~nosti. U babo{nja~ke inteligencije i zama Kongresne i Britanske izra`avao je cijeli `ivot inter- nacionalne biblioteke poese onog dijela bo{nja~kog dveden je kao John Zametidru{tva koje je prihvatalo i ca, autor knjige „The Yugopodr`avalo tekovine moderslav Conflict“ (1992) i urenog doba. Bio je najve}i dnik knjige „British officiabo{nja~ki vakif u kulturi prls and British foreign policy, ve polovine 20. stolje}a jer je 1945-50. (1990)“. svoje bogatstvo nesebi~no Paradoksalno, o ~ovjeku stavio u funkciju prokoji je u~estvovao u polisvje}ivanja Bo{njaka. ti~koj implementaciji KarAli, u toku Drugoga svje- ad`i}evog nacionalnog protskog rata bio je doglavnik grama i strate{kom odlu~ivaAnte Paveli}a. Osu|en je nju tokom rata u Bosni po-

stoji malo dokumenata, pa ~ak nije ni na spisku ha{kih istra`itelja. Akademik Ne|o [ipovac u svojoj knjizi „Rat 1992-96.“ navodi podatak da se prido{li Omer pokrstio u svom apartmanu na Palama i da je za kuma izabrao Dragana Davidovi}a, ministra vjera u svim vladama RS. Emir Kusturica ga u jednom intervjuu navodi kao ~ovjeka koji mu je razrije{io dilemu oko identiteta, pokazav{i mu „Brankovo kolo“ iz 1915. s popisom srpskih porodica iz Hercegovine („Odakle su Zametice, odatle su i Kusturice.“). Kusturica se nakon toga krsti i ime mijenja u Nemanja. Kao glasnogovornik s Pala, koji je negirao srpsko granatiranje grada, pojavljivao se upravo Zametica. List „The Observer“ je 30. jula 1995. objavio pismo prof. D. C. Vata, biv{eg mentora Johna Zametice, koji je kritizirao svog biv{eg studenta za la`i koje je izrekao, navode}i da „nikakvog nasilja nije bilo kada su snage bosanskih Srba osvojile Srebrenicu“. U novembru iste godine, Zametica se pojavljuje kao ~lan delegacije RS u Dejtonskim pregovorima. Danas je Zametica „bezbjedno“ zaklonjen iza svog identiteta nau~nika. Objavljuje u stru~nim ~asopisima, vanjski je saradnik na projektima koji

se realiziraju pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke Republike Srbije. Vjeruje se da je ksenofobi~ni govor Radovana Karad`i}a pred Ha{kim sudom autorsko djelo Zametice.

Vojnici RS
Ismet \uheri} bio je prvi komandant jedinice Vojske Republike Srpske „Me{a Selimovi}“, u ~ijem su sastavu bili uglavnom muslimani iz sela s podru~ja op}ina Bosanski Brod i Derventa. Ova jedinica „muslimana s kokardama“, kako su je neki nazivali, bila je i do danas ostala jedna od velikih kontroverzi proteklog rata. Ismet \uheri} je prije rata bio zaposlen u Skup{tini op}ine Bosanski Brod. Bio je ~lan Komunisti~ke partije, kasnije Saveza komunista. Godine 1992. formirao je svoju jedinicu u sastavu Vojske Republike Srpske, koja se zvala samostalna muslimanska jedinica „Me{a Selimovi}“, i do kraja rata je egzistirala u sastavu Vojske Republike Srpske. Formirana je u selu Kulina kod Dervente, pred seoskom {kolom. Kumovi su joj bili general Kele~evi} i tada pukovnik, kasnije general Slavko Lisica. Jedinica je brojala oko 120 boraca, {to se mijenjalo s vremena na vrijeme.

@IVOT Oliver se o`enio Sarajkom i krenuo u porodi~ni biznis

Nijemac od bosanske rakije `eli napraviti svjetski brend
Inspirisao ga austro-ugarski princ Rudolf koji je pisao o bosanskoj rakiji koju je nazvao „Bosnish Slivovitz“
Austro-ugarski princ Rudolf svojevremeno je napisao serijal o tada{njim zemljama Austro-Ugarske monarhije. Znatan dio svojih putopisa posvetio je i Bosni. Opisao je prirodne ljepote ove zemlje, a s posebnom pa`njom pisao je o kvalitetu bosanske {ljivovice, koju je nazvao „Bosnish Slivovitz“. zet ubrzo se odlu~io da iskoristi blagodati Bosne i Hercegovine. Oliver i Mirsela u Kiseljaku su osnovali svoju firmu „Biopoeia“, naru~ili potrebne ma{ine i krenuli u proizvodnju rakije. Iz njihove porodi~ne mini fabrike u prodaju je krenula „Bosnish Slivovitz“ i „Absinth No 8“, specijalna rakija, koja se pije s vodom ili se mije{a u koktel. Nedugo zatim, na takmi~enju visokokvalitetnih pi}a u Gracu, u Austriji, dobili su dvije medalje srebrenu za „Absinth“ i bronzanu za „Bosnish Slivovitz“. Oliver ka`e da ove medalje za destilate jo{ niko u BiH nije dobio. Za njema~ko ime „Bosnish Slivovitz“ odlu~io se upravo nakon ~itanja putopisa princa Rudolfa, jer mu se, kako ka`e, svidio taj naziv. - „Absinth“ je pi}e iz vremena Van Goga (Gogh), pio ga je i Hemingvej (Hemingway) i mnogi poznati umjetnici, pa ga nazivaju i boemsko pi}e - poja{njava Oliver. Oliver i Mirsela otvorili su manufakturu koja je spoj tradicionalnog i modernog. Fermentacija se radi po novim tehnologijama radi ~isto}e i arome, dok se destilacija vr{i na tradicionalan na~in kako bi se sa~uvao bosanski karakter. Za svoje proizvode ka`u da su tipi~no bosanski. - Ma{ine su ra|ene u Bosni. Sirovinu za „Bosnish Slivovitz“, odnosno poznatu {ljivu po`ega~u, nabavljamo iz Buturovi} Polja - ka`e na{ sagovornik.

Za{ti}eni proizvodi
Oliver i Mirsela upustili su se u ovu vrlo osjetljivu granu proizvodnje 2007. godine. Imaju dobru saradnju sa Federalnim ministarstvom za poljoprivredu i Poljoprivrednim fakulte-

Prirodno blago
Impresije princa Rudolfa inspirisale su i mladog Nijemca Olivera Vagnera Pikemata, kojeg je `ivotna bujica 2003. godine dovela upravo u Bosnu i Hercegovinu, kao predstavnika SFOR-a. - @elio sam upoznati ovu zemlju i vrlo brzo sam spoznao da je BiH prava riznica prirodnog blaga pri~a Oliver za na{ list. U BiH je Pikemat na{ao i svoju sada{nju suprugu, Sarajku Mirselu Ibrahimagi}. Preduzimljivi bosanski

Ne mo`e{ rasti br`e od svog proizvoda
- Svaku fla{u ru~no numeri{emo, ru~no se stavlja vosak sa `igom. Sve radimo ru~no, osim {to je punjenje fla{a poluautomatsko. Radit }emo na izvozu i dokazati da mo`emo biti bolji od mnogih na tr`i{tu Evrope, ali i svijeta. Naravno, ne}emo i}i nau{trb kvaliteta, jer se dr`imo devize da ne mo`e{ rasti br`e od svog proizvoda. Ove godine istra`ivat }emo pet{est vrsta vo}a i ako postignemo dobar kvalitet, po~et }emo s proizvodnjom novih pi}a - ka`e Oliver.

Mirsela i Oliver: Ve} osvojili zna~ajne svjetske medalje

tom u Sarajevu. Njih dvoje finansiraju diplomske radove studenata zavr{nih godina, odnosno njihova istra`ivanja vo}a u na{oj zemlji. Ina~e, studenti biraju vo}e za njihove proizvode. - Poku{avamo od pravog bosanskog pi}a stvoriti

svjetski brend. Cilj nam je napraviti paletu brendova iz BiH za evropsko tr`i{te ne samo na{ih nego i ostalih proizvoda. Svaka zemlja u Evropskoj uniji ima svoje za{ti}ene proizvode. Vrijeme je da ih ima i BiH - zaklju~uje Oliver.
R. AD@OVI]

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

5

POGLED IZ OPOZICIJE

PRESSIJA

BiH ne smije stati
Insistiranje `rtava genocida na pravdi je u ime BiH, u ime svih onih koji se smatraju Bosancima i Hercegovcima i Bo{njacima
enocid je rije~ i Beograd nije jedina prijestonica koja se pla{i ove rije~i i posljedica koje ona podrazumijeva. Beograd je kona~no izbacio ovu rije~ iz teksta svoje rezolucije o Srebrenici koja je definirana presudom Me|unarodnog suda pravde. Mo`da i nije ba{ puka koincidencija dono{enje odluke holandskog suda kojim se potvr|uje imunitet UN-a, {to zna~i da srebreni~ke `rtve nemaju pravo na od{tetu. U svakom slu~aju, uporno bje`anje od krivice ne odnosi se samo na UN i holandski bataljon zadu`en za o~uvanje mira, pa ~ak ni samo na Beograd. Premda Ratko Mladi}, Radovan Karad`i} i Slobodan Milo{evi} snose direktnu odgovornost za ratne zlo~ine, ovdje treba uvijek koristiti termin genocid, ima i onih koji jo{ nisu odgovarali na bilo kojem zakonodavnom ili politi~kom nivou zbog toga {to su omogu}ili i nijemo posmatrali smi{ljenu izdaju Srebrenice i @epe i planiranu izdaju Gora`da.
Faksimil poruka iz kabineta ministra

G

Pi{e:

Muhamed [A]IRBEGOVI]

^in agresije
Ne, ne dajte se zavarati argumentima kako je to historija i kako treba zaboraviti pro{lost i okrenuti se ekonomskom napretku i budu}nosti. Koliko god treba zazirati od onih koji tragediju Srebrenice i genocid u BiH koriste za vlastiti politi~ki uspjeh, ne smijete biti ni{ta manje sumnji~avi i podozrivi prema onima koji vas poku{avaju uvjeriti da je sve to samo dio pro{losti. Jer, ti~e se i bh. sada{njosti i budu}nosti, od ekonomskog napretka do sigurnosti. Imunitet UN-a je standard i op}e je prihva}en. Me|utim, u ovom slu~aju postoji vi{e odlu~uju}ih faktora kojima se taj imunitet ne mo`e opravdati, ni pravno ni politi~ki. Vije}e sigurnosti UN-a nametnulo je rezoluciju o „za{ti}enim zonama“ u BiH. Kao predstavnici BiH u UN-u usprotivili smo se, smatraju}i da je koncept za{ti}ene zone ponu|en kao alternativa pravu BiH da se brani (po definiciji ove rezolucije bilo je ukupno {est za{ti}enih zona, dok ostatak BiH nije spadao u takve zone). Tako je zapravo UN nametnuo, a ne samo preuzeo odgovornost za „za{ti}ene zone“, pogotovo u svjetlu na{eg protivljenja ovoj neadekvatnoj rezoluciji. Od samog po~etka sukoba, u izvje{tajima UN-a ukazivalo se na osmi{ljenu kampanju „etni~kog ~i{}enja“ koju provode srpske snage, JNA i paravojne formacije, te da je ova kampanja, a ne pregovori, vo|ena s ciljem prekrajanju BiH u etni~ke enklave ili kantone. (Prvi takvi izvje{taji se poklapaju s prijemom BiH u UN). Tako je jo{ od samog po~etka svoje misije u BiH, i sami UN utvrdio postojanje vojne kampanje usmjerene na gra|ane BiH. Premda su neki ~lanovi Vije}a sigurnosti UN-a i birokratskog aparata poku{avali preformulisati samo prirodu sukoba (~ak i prikrivanjem izvje{taja UN-ovih posmatra~a na terenu o formiranju sabirnih logora, masovnim ubistvima i progonima), rezolucije UN-a uklju~uju vi{e nego direktne dokaze o „~inu genocida“ kao i „~inu agresije.“ Opredijeliv{i se da ponudi UNove trupe za za{titu gra|ana BiH, umjesto da BiH omogu}i da oru`jem i drugim sredstvima odbrani svoj nar-

Odluka da se ospori pravo `rtava mo`da bi se mogla protuma~iti i kao poku{aj da se za{tite UN i osramo}eni pripadnici holandskog bataljona
od i zemlju, UN ne mo`e posezati za neutralno{}u i neodgovorno{}u pred civilima, ukoliko takva misija propadne nakon {to su UN-ove snage preuzele takav mandat. Pad Srebrenice je rezultat smi{ljene odluke, a nikako lo{e odra|enog zadatka u odbrani „za{ti}ene zone.“ U intervjuu po~etkom ovog mjeseca na „Diplomatically Incorrect TV“, dr. Dejvid Harland (David), autor UN-ovog izvje{taja o Srebrenici, dostavljenog prije vi{e od decenije, koji je i danas UN-ov uposlenik mirovnog odjela), potvrdio je da je iz holandskog bataljona u Srebrenici upu}eno pet poziva NATO-u za zra~nu podr{ku prije nego {to su srpske snage u{le u ovaj grad. Holandske trupe su, kako je primijetio, o~ekivale da bi to bilo odlu~uju}e u zaustavljanju Mladi}evih trupa. Me|utim, ovi su pozivi ostali bez odgovora. U skladu s mojim tvrdnjama o smi{ljenoj izdaji Srebrenice i @epe i dr. Harland je potvrdio da je nepru`anje zra~ne podr{ke bila politi~ka odluka donesena u kontekstu nastojanja da se vlada RBiH ubijedi na razmjenu teritorija, pogotovo isto~nih enklava. Potvrda imuniteta UN-a ne bi smjela prikriti svjestan ~in izlaganja naroda Srebrenice genocidu. I dok je holandski sud mo`da sasvim opravdano ustvrdio kako bi skidanje imuniteta moglo imati ne`eljene posljedice za zemlje ~lanice UN-a, i djelovati obeshrabruju}e u budu}im misijama o~uvanja mira, uskra}ivanje prava `rtvama ima zapravo za cilj da za{titi politi~ke odluke (Londona, Francuske, Sjedinjenih Dr`ava, EU i/ili UNovih zvani~nika, tj. Karla Bilta (Carl Bildt), generala Bernara @anvijea (Bernard Janvier), Jasu{ija Aka{ija (Yasushi Akashi) i/ili Ri~arda Holbruka (Richard Holbrooke), da omogu}i izdaju „za{ti}enih zona“ kojima je bila obe}ana za{tita UN-a i NATO-

a, kako bi se zadovoljili Milo{evi}evi, Mladi}evi i Karad`i}evi teritorijalni apetiti. Odluka da se ospori pravo `rtava mo`da bi se mogla protuma~iti i kao poku{aj da se za{tite UN i osramo}eni pripadnici holandskog bataljona. Me|utim, ova }e odluka imati potpuno suprotan efekt i na transparentnost i na pravdu i pravi~nost, ali i za UN i Holandiju. Ukoliko i prihvatimo tvrdnju da su UN i Holan|ani bili samo pijuni ({to i sam vjerujem), osporavanjem prava `rtava, sud nikada ne}e mo}i dati odgovor na pitanje za{to nije do{lo do NATO zra~nih udara uprkos ~injenici da su holandske trupe uputile barem pet poziva za zra~nu podr{ku? Za{to je donesena „politi~ka odluka“ kojom je omogu}en pad Srebrenice, @epe i Gora`da, kada su takvom odlukom prekr{ene rezolucije UN-a i obaveze za{tite stanovni{tva? Ko je i na koji na~in omogu}io potkopavanje i naru{avanje UN-a odlukama donesenim iza zatvorenih vrata zbog sumnjivih motiva i uz zanemarivanje naroda suo~enog s genocidom? Na svoju {tetu, holandski sud je potvrdiv{i imunitet pod najspornijim dokaznim i pravnim okolnostima, zatvorio ovaj izuzetno zna~ajan proces za `rtve, ali i za Holandiju i sam UN. Me|utim, ni `rtve ni BiH (naposljetku, kao dr`ava koja je tada zastupala, a i sada zastupa njihove interese), ne bi smjeli stati na ovome. Nastojanje da se prodre u sr` u kojoj se krije istina o izdaji, koja je rezultirala genocidom, natjerat }e mnoge da doka`u nevinost ili da nas ubijede da je sve to samo pro{lost ili }e jednostavno poku{ati da nas zapla{e. Istina jo{ u velikoj mjeri oblikuje i sada{njost i budu}nost BiH. Ohrabrujem mlade da se educiraju i da sa~uvaju otvorenost svog duha tolerancijom. Podsti~em roditelje da se posvete stvaranju boljih ekonomskih uvjeta za svoje porodice i svoju zajednicu i da svoju djecu nau~e da vole, potiskivanjem mr`nje. Pozivam umjetnike da promoviraju kulturu Bosne i Hercegovine u budu}nosti i da za{tite na{u pro{lost od cinizma koji prodaje istinu. U Americi sam nau~io kako se holokaust pretvorio u pozitivan podstrek za jedan narod koji ga je uspio otrgnuti od zaborava i dati mu veliku ulogu. To se nije dogodilo preko no}i.

Gre{ke u Ahmetovi}evom kabinetu

Ne znaju razliku izme|u [vedske i [vicarske?
U naslovu saop}enja Sadovi} i dalje ministar
Gre{ke se, posebno u javnom komuniciranju, doga|aju svakome i u tome nema ni{ta neobi~no, pa ~ak i kada je rije~ o dr`avnim institucijama. No, kada se napravi gre{ka i u ispravci ranije gre{ke, to je nesvakida{nje i za bh. dr`avne organe. Naime, kabinet ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a odaslao je nedavno emailom saop}enje za javnost o susretu ministra s italijanskim ambasadorom. U naslovu saop}enja „potkrala“ se gre{ka, pa je pisalo „Ministar Sadovi} zamolio {vicarsku kancelarku...“ Niti ima ministra Sadovi}a, niti na slikama koje su prilo`ene ima i traga od {vicarske kancelarke. No, samo sat kasnije i u Ahmetovi}evom kabinetu su primijetili pogre{ku, ili im je neko od novinara koji su dobili saop}enje to sugerirao, pa su se odlu~ili na ispravku. Poslan je drugi email sljede}eg sadr`aja (citirano bez ikakvih ispravki na{eg lektora i redaktora): - Po{tovane kolege! U naslovu poruke, gdje obi~no pi{e ministarstvo sigurnosti - saop}enje, u brzini se potkrala s gre{ka, pa je ostao stari naziv jednog od saop}enja - ministar sadovi} je obavijestio {vedsku kancelarku“. Otkuda sada sirotom Ahmetovi}evom kabinetu „{vedska kancelarka“, kada su sat ranije tvrdili da je to {vicarska kancelarka, ostat }e nerazja{njeno. Da li je rije~ o gubitku koncentracije ili pak slabijem poznavanju geografije, te{ko je re}i. T. L.

Biv{i rektor Univerziteta u Biha}u

Kadrovsko ~i{}enje nije zavr{eno
Velika odgovornost za anarhiju je na kantonalnim ministarstvima, ka`e Demirovi}
Iako je bio rektor stom u ministra obraBiha}kog univerzitezovanja Amira ta prije deset godina, Had`i}a te sada ve} biv{i federalni minibiv{eg premijera star za kulturu, socio[emsudina Dedi}a. log i autor nekoliko - Imamo u izvr{knjiga prof. dr. Mujo noj i zakonodavnoj Demirovi} pristao je vlasti osoba koji su polovinom pro{le gozaposlenici i u akadeDemirovi}: dine da kao v. d. remskoj zajednici. Poktora vodi Univerzi- Bilo je pritisaka dijelio bih ih, uvjetet u Biha}u tokom burnih, tno, u dvije grupe. Prva, u mahom politikantskih zbikojoj su oni koji su zahvaljuvanja oko akademske zajeju}i svojim kvalitetima u{li dnice. u politiku kao npr. Fadil Demirovi} je uspio name- Islamovi}, Albin Musli}, tnuti pitanje opstanka UniHamdija Lipova~a i, druga, verziteta kao jedne od naistro{eni u politici koji su jzna~ajnijih institucija USK i preko politi~kih veza na dovr{iti proces registracije Univerzitetu, kao {to su Seove visoko{kolske ustanove ad Kadi}, Atif Hod`i}... kao autonomne i od politike Ovoj grupi bih dodao i Hunezavisne ustanove. Zbog toseina Ro{i}a, kao i aktuelnog ga je veliko iznena|enje bilo predsjednika SDA Biha} kada je krajem januara ove Damira Hod`i}a, koji }e, iagodine profesor Demirovi} ko perspektivan stru~njak, zatra`io da bude razrije{en ubrzo biti potro{en u polifunkcije v. d. rektora. ti~kim previranjima unutar O tome, ali i i nedoSDA koja se ubrzano dekovr{enim procesima kadronstruira u svim segmentima vskog „klistiranja“, danas - ka`e Demirovi}. prof. dr. Demirovi} otvoreKao nedovr{eni proces i no govori. veliku slabost na UniverziteKada su u pitanju, kako tu u Biha}u Mujo Demiroka`e, opstrukcije izvr{ne i vi} smatra kadrovsko pro~izakonodavne kantonalne {}avanje i stvaranje akadeM. D. vlasti, biv{i rektor upire prmske atmosfere.

Ne oprostiti
Insistiranje `rtava genocida na pravdi je u ime BiH, u ime svih onih koji se smatraju Bosancima i Hercegovcima i Bo{njacima. Klju~na je stvar ne obeshrabriti se i predati se osje}aju bespomo}nosti ili zaboraviti i vjerovati kako se ni{ta ne mo`e u~initi. Kao Amerikanac, ne}u dozvoliti drugima da me ubje|uju kako moram zaboraviti ili oprostiti napade od 11. septembra. Kao Amerikanac, jo{ o~ekujem da teroristi snose posljedice za ove napade, premda su neki uhva}eni ili ubijeni. Ne namjeravam se nimalo druk~ije pona{ati ni kao Bo{njak kada je rije~ o po~initeljima genocida u BiH.

6

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

7

NA LICU MJESTA Sand`ak rastrgan unutarbo{nja~kim podjelama i stalnim pritiskom

PORUKE Gora`danski komandant Pelam o te{kom polo`aju boraca

Razdor izme|u nas Problem Bo{njaka su Beograd i doma}i izazvali su upravo izdajnici - to je sudbina porobljenih naroda ovi ljudi koji su na vlasti
Bo{njaci su i formalno postali nacionalna manjina, ka`e Slezovi} Krivica Ugljanina i Ljaji}a Politi~ki vakuum dovest }e do formiranja nove politi~ke stranke Vlast u Beogradu je navikla da mi i kad smo neslobodni govorimo da smo slobodni, jer su uvijek imali glasnogovornike u ime bo{nja~kog naroda koji su slali takve poruke, ka`e Zukorli}

S

and`ak tinja! Ho}e li vatra biti uga{ena ili }e se rasplamsati i na koju stranu }e vjetar okrenuti plamen, pitanja su na koja odgovore, prema svemu sude}i, ne}e trebati ~ekati dugo. Progla{enjem crnogorske nazavisnosti ve} zvani~no podijeljenom na ju`ni i sjeverni dio, Sand`aku, onom u Srbiji, prijete nove podjele. Ovaj put na zapadni i isto~ni dio. Ekonomski potpuno uni{tena regija, obespravljeni Bo{njaci, njih oko 250.000 hiljada, koji su novim Ustavom Srbije svedeni na nacionalnu manjinu, osje}aj prisustva zlih duhova iz Beograda, unutra{nje podjele i sve ~e{}e izgovarana rije~ - izdaja. Sve ovo podi`e temperaturu u Sand`aku.

Prodati za fotelje
Istina, u ekonomskom, akademskom i kulturnom sredi{tu Sand`aka - Novom Pazaru - na prvi pogled `ivot se odvija uobi~ajenim tempom. Centralni gradski trg, koji je svojevrsna granica izme|u starog, orijentalnog dijela gr-

dskog reisa Adema ef. Zilki}a. U pore|enju s tim vremenima, dana{nja slika Novog Pazara gotovo je idili~na. Ali, samo na prvi pogled. Rasprave o nekada glavnoj i jedinoj temi u Sand`aku - ko je ~iji - me|u obi~nim narodom gotovo da vi{e i nema. Nakon kratkog lutanja, prepoznav{i, ipak, podvalu s dvije islamske zajednice, sand`a~ki Bo{njaci su se opredijelili. Glavni muftija IZ u Srbiji Muamer ef. Zukorli} dobio je gotovo plebiscitarnu pod{ku sand`a~kih Bo{njaka i u ovom trenutku predstavlja nesumnjivi autoritet. I to ne samo vjerski. S druge strane, na politi~kom terenu situacija je mnogo kompliciranija. Dvije glavne grupacije, Rasimova i Suljina (Ljaji} i Ugljanin), kako ih naj~e{}e zovu, u najmanju ruku su zbunjenje. Obje opcije, pogotovo u intelektualnim krugovima, sve vi{e gube pristalice. Osje}aj da su se i Rasim i Suljo „prodali Beogradu za fotelje“, sve manje ljudi krije. Gotovo je op}a ocjena da

Srbiji - smatra Mehmed Slezovi}, akademski slikar i univerzitetski profesor. Slezovi}, ina~e, kopredsjednik Intelektualnog kruga, koji je svojevremeno bio zamjenik predsjednika Komisije za ljudska i manjinska prava u Skup{tini Srbije, danas vi{e nije direktno u politici. U du`em razgovoru u njegovom ateljeu, Slezovi} daje sjajnu analizu doga|aja koji su Sand`ak doveli do stanja u kojem se nalazi. - Podr{ku takvom ustavu, iza kojeg je tada stajao Vojislav Ko{tunica, dao je Sulejman Ugljanin, koji je u tom trenutku imao najve}u podr{ku sand`a~kih Bo{njaka. Tim ustavom, sva nacionalna pri~a koja je prije postojala pala je u vodu. U tom trenutku Ljaji} se pribli`ava Tadi}u. Tada imamo situaciju da su dvije vode}e stranke sand`a~kih Bo{njaka na{le svoje mentore i svrstale se u dva suprotstavljena srpska politi~ka bloka Ljaji} uz Tadi}a, Ugljanin uz Ko{tunicu - govori Slezovi}. U me|uvremenu, na sa-

Danas smo svjesni da smo svi prevareni, a, {to je jo{ gore, ispa{taju i na{a djeca Mi smo gra|ani drugog reda, kao da je to Bo`ije davanje da mi krvarimo, ratujemo, trpimo i da se na kraju ka`njavamo, ka`e Sijer~i}
Polo`aj boraca i njihovih porodica danas je te`i nego ikada. Ka`e to Abduselam Sijer~i} Pelam, jedan od organizatora otpora i ratnih, pjesmom opjevanih, gora`danskih komandanata. ^ovjek koji je preuzeo odgovornost u trenucima kada su je izbjegavali i oni koji su je morali pokazati i jedan od najzaslu`nijih za odbranu Gora`da u prvim danima i mjesecima agresije na jedini slobodan grad na Drini poja{njava da su se i u najte`im bitkama borci mogli nadati poja~anju, kojeg danas nema.

Autonomija je najnormalnija stvar
- Sve ono {to se ti~e Sand`aka i nekog vi{eg stepena slobode su u Srbiji satanizirane. Evo, naprimjer, samo recite kulturna autonomija, {to je najni`i oblik autonomije, sutra }e osvanuti naslovi da ho}ete secesiju. Autonomija je najnormalnija stvar koja pripada Sand`aku. Sla`em se da o stepenu autonomije treba voditi razgovor. Imate jednu regiju koja ima desetine svojih posebnosti i to bi bila sasvim normalna stvar. Me|utim, ono {to rade mediji u Srbiji, {to se radi kroz okvir za djelovanje Bo{njaka u Srbiji. Interes Bo{njaka, koliko god to bio lo{ okvir, mogu se artikulirati kroz Nacionalni savjet - ka`e Nicevi}. Dok se to „zaokru`ivanje“ ~eka, Bo{njacima Sand`aka nikada, ~ini se, nije bilo te`e. U sve {to se doga|a u ovoj regiji s ve}inskim bo{nja~kim stanovni{tvom vi{e je nego jasno upleteni su i prsti Beograda. Posljednji u nizu poteza Beograda, ~iji je o~iti cilj kona~no rje{avanje poblema zvanog Sand`ak i njegovo potpuno „brisanje“ s mape, de{ava se kroz proces regionalizacije i formiranje tzv. ekonomskih statisti~kih regija u Srbiji. Od prvobitnog plana da se Sand`ak podijeli, a njegovi dijelovi pripoje u`i~koj, odnosno kraljevskoj regiji, odustalo se nakon bure protesta. Situacije je samo donekle smirena. Sand`ak bi mogao ostati cjelina, ali istovremeno bi bio pripojen regiji koja bi se trebala zvati [umadija i Zapadna Srbija?! ^injenica da su svedeni na nacionalnu manjinu, da su uz Rome jedini koji nemaju nastavu na vlastitom, bosanskom, jeziku, da su uprkos tome {to su ve}insko stanovni{tvo potpuno marginalizirani u dr`avnim institucijama, muftija Zukorli} naziva genocidom u svilenim rukavicama i poku{ajem raseljavanja, porobljavanja i asimilacije. Od njegovih stavova i izjava u Beogradu se po~esto mnogima di`e kosa na glavi, ali i u Sand`aku. Za stanje u kojem su se na{li sand`a~ki Bo{njaci muftija Zukorli} bez imalo zazora optu`uje beogradski re`im, ali i same Bo{njake. - Zla kob Bo{njaka Sand`aka je u tome da je ve}ina institucija nastala s beograpresiju na mentalitet gra|ana Srbije, jeste da se neke stvari smatraju herezom i jednostavno se ne smiju ni spomenuti. Tome su doprinijeli i aktuelni politi~ari, koji su sada partneri Beograda. Oni su 90-ih godina, kada su nad Novim Pazarom visili topovi, kada su mogle stradati hiljade ljudi, progla{avali autonomije, kojekakve republike i sli~no, a sada kada je stvarno do{lo vrijeme da se takvi zahtjevi stave na stol, onda su oni sklopili savez sa Beogradom - navodi Zukorli}. dskom pozadinom ili je kasnije Beograd sistemom pritisaka ili potkupljivanja ovladao tim institucijama. Za sada samo dvije institucije nisu kleknule - Islamska zajednica i Internacionalni univerzitet. Vjerujem da }e i Kulturna zajednica Bo{njaka ostati dosljedna. Ovdje, dakle, Bo{njaci imaju problema s Beogradom i doma}im izdajnicima, a to je, ina~e, sudbina porobljenih naroda - ka`e Zukorli}.

Siroma{ni i nemo}ni
- Sada samo ~ekamo kada }e zadnji Gora`danin iza}i odavde i u pitanju je pet ili deset godina ako se ovaj trend nastavi - isti~e Sijer~i}, aktuelni predsjednik Udru`enja veterana rata, PL i ZB u Gora`du. Bora~ka agonija traje ve} du`e od 15 godina. Po~ela je jo{ tokom rata, kada su borci imali jednaka prava kao obi~ni gra|ani ili ~ak oni koji su pobjegli, ostavili pu{ku i izdali dr`avu. - Od tada do danas mi smo gra|ani drugog reda, kao da je to Bo`ije davanje da mi krvarimo, ratujemo, trpimo i da se na kraju ka`njavamo - govori Sijer~i}. Nakon desetlje}a razumijevanja stanja u kojem se nalazi dr`ava, ~injenice da je BPK, u Dejtonu stvoreni kanton, do`ivio ve}a razaranja, da je siroma{an i nemo}an da svojim braniteljima omogu}i prava koja imaju drugi, kap koja je prelila ~a{u je posljednji prijedlog o pla}ama i penzijama parlamentaraca, iniciran kratko nakon {to su u{tede u bud`etu ostvarene s le|a bora~kih populacija. - Oni su svjesni da su dr`avu doveli do dna i da ni intelektualno, ni fizi~ki, ni

Slezovi}: Ustav Srbije je klju~ ada preplavljenog zanatskim radnjama ~iji vlasnici mu{terije do~ekuju na ulici i novogradnje koja ima sve osim urbanisti~kog smisla, tokom cijelog dana preplavljen je ljudima. Za grad od stotinjak hiljada ljudi, ni{ta neobi~no. Ne tako davno novopazarske ulice bile su popri{te otvorenih sukoba politi~ki podijeljenih Bo{njaka. Pristalice Sand`a~ke demokratske partije (SDP) Rasima Ljaji}a i Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Ugljanina, svoje su politi~ke nesuglasice znali rje{avati {akama, a po~esto i vatrenim oru`jem. Ni{ta manje vatreni nisu bili ni sukobi pristalica novopazarskog muftije Muamera ef. Zukorli}a i beogra-

Nicovi}: Zaokru`iti bo{nja~ko bi}e su sand`a~ki Bo{njaci, izlo`eni stalnom pritisku Beograda i suo~eni s vlastitim slabostima, dovedeni u situaciju kada se jasno moraju opedijeliti da li }e se izboriti za svoju ravnopravnost u Srbiji ili potpuno nestati s ovih prostora. - Jedan o klju~nih doga|aja za politi~ku situaciju koju sada imamo u Sand`aku je dono{enje novog Ustava Srbije. Tim ustavom Srbija je definirana kao „dr`ava srpskog naroda i svih njenih gra|ana“. To u praksi zna~i da Bo{njaci gube oznaku konstitutivnosti. Iako se radi o potpuno autohtonom narodu, koji vijekovima `ivi ovdje, svedeni su na nacionalnu manjinu, kao i svaka druga etni~ka grupacija koja `ivi u

Zukorli}: Mi smo autohtoni narod

Novi Pazar: Vrlo lako mogao „preseliti“ u [umadiju ku{aju uklanjanja muftije Zukorli}a i stavljanja IZ pod kontrolu u~estvovao i sam Dodatni teret Sand`aku Ugljanin, Bo{njaci mu predstavlja katastrofalno okre}u le|a i tra`e alternatiekonomsko stanje. Potpuvu. No, nakon posljednjih no uni{tena privreda, lo{a izbora u Srbiji, u potrazi za privatizacija, {trajkovi, nesvakim glasom, Tadi}ev dezaposlenost, nepostojanje mokratski blok u svoje okrizna~ajnijih investicija s relje prihvata i Ugljanina. publi~kog nivoa... samo do- Tako su svi bo{nja~ki datno podsti~u bezna|e. glasovi preliveni Tadi}u. I Poslovi~no snala`ljivi, Ljaji} i Ugljanin postali su sand`a~ki Bo{njaci koriste ministri u njegovoj vladi, {to je do tada bilo nezamislivo. Dono{enjem ustava, sva lore`imski i rade samo za sebe i kalna, nacionalna pri~a je prsvoje fotelje. Uspjeli su da zbog akti~no zavr{ena. Bo{njaci su vlastitih interesa zaborave na i formalno postali nacionalna svoj narod - ka`e Nicevi}. manjina. Odgovornost obje Sve ovo dovelo je do stavode}e politi~ke stranke u nja u kojem su se pojavila tome je jednaka. Od svog njidva potpuno nova bloka u hovog ministrovanja u BeoSand`aku. U jednom su, {to gradu, Sand`ak nema ni{ta je donedavno izgledalo neza-

(Foto: F. Fo~o)

Katastrofalno ekonomsko stanje
geografski polo`aj, blizinu granica s Kosovom i Crnom Gorom i pre`ivljavaju zahvaljuju}i {vercu. Na koljenima je i nekada glavna industrijska grana. Od nekada{njih 700 malih i srednjih fabrika tekstila, danas radi njih svega stotinjak, okupljenih u asocijaciju „Asteks“. na „Rasimove i Suljine“. To je duboka podjela izme|u ne~ega {to je autenti~no, {to je naslonjeno na Bosnu i vezano za bo{nja~ki korpus u Bosni i onoga {to se odrodilo od toga. Sve to, uz veliki doprinos Beograda, uprkos trenutno prividnom miru, stvara u Sand`aku bure baruta zaklju~uje Slezovi}. Sand`ak je trenutno u politi~kom vakuumu. Slezovi} smatra da }e to dovesti do formiranja nove politi~ke stranke, koja }e vjerovatno biti pod okriljem Islamske zajednice u Srbiji. Sand`ak, po svemu sude}i, ~eka tre}u opciju. I Nicevi} tako|er smatra da postoji prostor za nove politi~ke snage, ali dodaje da bilo koja nova politi~ka partija ne}e zna~ajno doprinijeti rje{avanju pitanja Bo{njaka u Sand`aku. - Partije prije ili kasnije postanu predmetom trgovine. Puno bi zna~ajnije bilo bo{nja~ko bi}e zaokru`iti kroz institucije koje imaju kulturne, duhovne i intelektualne kapacitete. Politi~ke partije ne moraju biti jedini

Nismo slobodni
Na ~este prigovore da koristi prejake rije~i, Zukorli} odgovara da on samo koristi „adekvatne rije~i i stvari naziva pravim imenom“. - Mi nismo slobodni ljudi. Vlast u Beogradu je navikla da mi i kad smo neslobodni govorimo da smo slobodni, jer su uvijek imali glasnogovornike u ime bo{nja~kog naroda koji su slali takve poruke. U Beogradu, na`alost, jo{ smatraju da samo ako Bo{njaci ne postoje ili su li{eni politi~kog utjecaja, da je samo to dobro za Srbiju. Mi to ne `elimo prihvatiti. Uostalom, sve na{e te`nje, pa i ovakva retorika, imaju za cilj da dovedu do razgovora izme|u Beograda i Bo{njaka, ali na ravnopravnim, a ne na poltronskim osnovama. Mi smo autohtoni narod koji ovdje `ivi vijekovima, a ne manjina. I to je jedno od pitanja koje mora do}i na sto u tim pregovorima - ka`e Zukorli}. O~igledno rastrgan unutarbo{nja~kim podjelama, pritisnut Beogradom, ~ekaju}i da se „ne{to“ dogodi, Sand`ak se u ovom trenutku nalazi „ni na nebu, ni na zemlji“. A odatle bi vrlo lako mogao - „preseliti“ u [umadiju. Elvir HUREMOVI]

Zukorli}: Mi nemamo dr`avu
- Bo{njaci u Sand`aku nemaju dr`avu. Mi imamo na{u duhovnu i nacionalnu maticu, gdje `ivi na{ mati~ni narod, a to je Bosna i Hercegovina. Naravno, ne mo`emo re}i da je BiH na{a dr`ava, zato {to ona nema ~ak ni mehanizme u svom ustavu da nas {titi kao mom Sand`aku, Ugljanin na posljednim lokalnim izborima prvi put gubi vlast. Slezovi}, me|utim, smatra da to nije posljedica ~injenice da je Rasim Ljaji} postao svojevrsni lider, ve} posljedica udara na Islamsku zajednicu i muftiju Zukorli}a. S obzirom na to da je u beogradskom poneku manjinsku zajdnicu izvan sebe. Sve {to imamo s Bosnom je na relaciji emocija i svijesti. Ne}u re}i da to nije va`no, ~ak je taj osje}aj pripadnosti domovini mnogo va`niji nego osje}aj pripadnosti dr`avi. Isto tako, ne mo`e se re}i ni da je Srbija na{a smatra Slezovi}. Sli~no mi{ljenje o dvije glavne sand`a~ke partije ima i Nusret Nicovi}, generalni menad`er Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i zamjenik predsjednika nedavno formirane Kulturne zajednice Bo{njaka. - I jedni i drugi su trenutno dr`ava, zato {to se ona neprijateljski odnosi prema nama. Kako ne{to {to radi o mojoj glavi mo`e biti moje. Zato mi govorimo o domovini, a ne o dr`avi. Bosnu smatramo mati~nom domovinom, ali Sand`ak je na{a prava domovina - ka`e muftija Zukorli}. mislivo, Ljaji} i Ugljanin. Taj blok u Sand`aku se smatra beogradskim. S druge strane je Islamska zajednica u Srbiji na ~elu s muftijom Zukorli}em i nemalim brojem pristalica, pogotovo u intelektualnim krugovima. - Ovdje vi{e nisu u pitanju obi~ne politi~ke podjele

Sijer~i}: Pripremili politi~ku platformu na bilo koji na~in ne mogu stvari pokrenuti nabolje i onda su odlu~ili da obezbijede sebe - navodi Pelam. Jedan od apsurda proiNa posljednji i sli~ne zasteklih iz odbrambeno-oslokonske akte o privilegijama bodila~kog rata je funkcionera borci ne}e odgoplja~ka{ka privatizacija favoriti {utnjom. Strpljenje je brika iz kojih su 1992. godina izmaku i vrijeme je za rane strana~ki postavljeni dirdikalnije mjere. ektori bje`ali. - Spremni smo za to. Nije - Nijedna firma u Gorje{enje i}i pred Vladu ili Prra`du nije izvadila ratni edsjedni{tvo gdje }e iza}i neplan iz sefa, a kamoli da ga ki ministar~i}, ne{to obe}ati, provede, mobilizacija nije a mi se razi}i. Ovdje trebaju izvr{ena, a organizaciju radikalnije promjene i ako treba da trpimo, trpjet }emo ~ine borcima ne bi uradio ni svi - poru~uje Sijer~i} i dodaMilorad Dodik. je kako je sasvim izgledna mogu}nost poziv borcima i Stide se oca njihovim porodicama na - Mi smo osjetili taj jedan gra|ansku neposlu{nost i nelijep period, kada smo se pla}anje svih obaveza. oslanjali jedan na drugog, Stranke koje se predstavljaju kao bo{nja~ke gora`da- kada sam ja vi{e vjerovao i volio mog saborca nego svog nski ratni komandant poziva brata u Austriji. Na{a sloga da „nas vi{e ne predstavljaje bila klica na{e budu}nosti, ju“, jer „nas borce u zadnjih ali, na`alost, razdor izme|u 15 godina glava najvi{e i boli nas izazvali su upravo ovi od na{ih bo{nja~kih predstaljudi koji su na vlasti. Podivnika“, a gore od onoga {to

Plja~ka{ka privatizacija
otpora preuzeli gra|ani, koji su se tokom rata sami i hranili nose}i hranu sa Grepka. Kada smo fabrike odbranili, vratili smo ih njima, a oni su ih kasnije kupili za certifikate. Nijedan borac nije kupio udio u nekoj od tih fabrika. Danas je i u bud`etskim institucijama vi{e onih koji su rat proveli vani nego boraca - isti~e Sijer~i}. jelili su nas po njihovim ar{inima, po pripadnosti jednima ili drugima, pa je nakon rata zavladala konfuzija u bora~kim redovima. Danas smo svjesni da smo svi prevareni, a, {to je jo{ gore, ispa{taju i na{a djeca. Umjesto da se ponose svojim ocem, oni se stide, jer on danas nigdje ne radi i kao borac ne mo`e dobiti ono {to mu pripada - ka`e Pelam. Prvi u dr`avi borci iz BPK Gora`de odlu~ili su se aktivnije uklju~iti u politiku. Kreirali su zajedni~ku politi~ku platformu kojom }e, osim zadataka u oblastima zapo{ljavanja i ekonomije, obrazovanja, urbanizma, zdravstva i ostalima, od politi~kih partija tra`iti da se na liste uvrste borci ~ija }e baza biti njihova udru`enja, a ne politi~ke centrale. Takav dokument u narednih mjesec dana bit }e dostavljen svim politi~kim subjektima. A. BAJRAMOVI]

Danas dr`avu poku{ava da pravi neko ko se za nju nije ni borio
I ove godine garnitura na vlasti poku{at }e svoje pozicije sa~uvati izmi{ljaju}i sukobe, otvaraju}i ratne rane, provociraju}i podjele na nacionalne torove. - Oni treba da budu svjesni da su oni, koji su pre`ivjeli rat, spremni ponovo da ratuju ako treba. Naravno da niko od nas ne `eli rat, pogotovo mi koji smo ga osjetili na svojoj ko`i, ali neka nas ne prepadaju ratom, jer mi se ne bojimo. Dr`ava nikada nije ni uspostavljena u punom kapacitetu. Silni pregovori, vra}anja na 1992. godinu, de{avaju se zato {to nikada nisu razgovarali ljudi koji su krvarili, nego u ime nas neko drugi govori. U jednom momentu Dodik govori da nije u~estvovao u ratu, a u drugom se krije iza bora~kih populacija i RS. Isto tako je i na na{oj strani. Danas dr`avu poku{ava da pravi neko ko se za nju nije ni borio. Kad za sto sjednu ljudi koji su lili krv za svoje ideale, onda mo`emo praviti dr`avu - smatra Abduselam Sijer~i}.

6

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

7

NA LICU MJESTA Sand`ak rastrgan unutarbo{nja~kim podjelama i stalnim pritiskom

PORUKE Gora`danski komandant Pelam o te{kom polo`aju boraca

Razdor izme|u nas Problem Bo{njaka su Beograd i doma}i izazvali su upravo izdajnici - to je sudbina porobljenih naroda ovi ljudi koji su na vlasti
Bo{njaci su i formalno postali nacionalna manjina, ka`e Slezovi} Krivica Ugljanina i Ljaji}a Politi~ki vakuum dovest }e do formiranja nove politi~ke stranke Vlast u Beogradu je navikla da mi i kad smo neslobodni govorimo da smo slobodni, jer su uvijek imali glasnogovornike u ime bo{nja~kog naroda koji su slali takve poruke, ka`e Zukorli}

S

and`ak tinja! Ho}e li vatra biti uga{ena ili }e se rasplamsati i na koju stranu }e vjetar okrenuti plamen, pitanja su na koja odgovore, prema svemu sude}i, ne}e trebati ~ekati dugo. Progla{enjem crnogorske nazavisnosti ve} zvani~no podijeljenom na ju`ni i sjeverni dio, Sand`aku, onom u Srbiji, prijete nove podjele. Ovaj put na zapadni i isto~ni dio. Ekonomski potpuno uni{tena regija, obespravljeni Bo{njaci, njih oko 250.000 hiljada, koji su novim Ustavom Srbije svedeni na nacionalnu manjinu, osje}aj prisustva zlih duhova iz Beograda, unutra{nje podjele i sve ~e{}e izgovarana rije~ - izdaja. Sve ovo podi`e temperaturu u Sand`aku.

Prodati za fotelje
Istina, u ekonomskom, akademskom i kulturnom sredi{tu Sand`aka - Novom Pazaru - na prvi pogled `ivot se odvija uobi~ajenim tempom. Centralni gradski trg, koji je svojevrsna granica izme|u starog, orijentalnog dijela gr-

dskog reisa Adema ef. Zilki}a. U pore|enju s tim vremenima, dana{nja slika Novog Pazara gotovo je idili~na. Ali, samo na prvi pogled. Rasprave o nekada glavnoj i jedinoj temi u Sand`aku - ko je ~iji - me|u obi~nim narodom gotovo da vi{e i nema. Nakon kratkog lutanja, prepoznav{i, ipak, podvalu s dvije islamske zajednice, sand`a~ki Bo{njaci su se opredijelili. Glavni muftija IZ u Srbiji Muamer ef. Zukorli} dobio je gotovo plebiscitarnu pod{ku sand`a~kih Bo{njaka i u ovom trenutku predstavlja nesumnjivi autoritet. I to ne samo vjerski. S druge strane, na politi~kom terenu situacija je mnogo kompliciranija. Dvije glavne grupacije, Rasimova i Suljina (Ljaji} i Ugljanin), kako ih naj~e{}e zovu, u najmanju ruku su zbunjenje. Obje opcije, pogotovo u intelektualnim krugovima, sve vi{e gube pristalice. Osje}aj da su se i Rasim i Suljo „prodali Beogradu za fotelje“, sve manje ljudi krije. Gotovo je op}a ocjena da

Srbiji - smatra Mehmed Slezovi}, akademski slikar i univerzitetski profesor. Slezovi}, ina~e, kopredsjednik Intelektualnog kruga, koji je svojevremeno bio zamjenik predsjednika Komisije za ljudska i manjinska prava u Skup{tini Srbije, danas vi{e nije direktno u politici. U du`em razgovoru u njegovom ateljeu, Slezovi} daje sjajnu analizu doga|aja koji su Sand`ak doveli do stanja u kojem se nalazi. - Podr{ku takvom ustavu, iza kojeg je tada stajao Vojislav Ko{tunica, dao je Sulejman Ugljanin, koji je u tom trenutku imao najve}u podr{ku sand`a~kih Bo{njaka. Tim ustavom, sva nacionalna pri~a koja je prije postojala pala je u vodu. U tom trenutku Ljaji} se pribli`ava Tadi}u. Tada imamo situaciju da su dvije vode}e stranke sand`a~kih Bo{njaka na{le svoje mentore i svrstale se u dva suprotstavljena srpska politi~ka bloka Ljaji} uz Tadi}a, Ugljanin uz Ko{tunicu - govori Slezovi}. U me|uvremenu, na sa-

Danas smo svjesni da smo svi prevareni, a, {to je jo{ gore, ispa{taju i na{a djeca Mi smo gra|ani drugog reda, kao da je to Bo`ije davanje da mi krvarimo, ratujemo, trpimo i da se na kraju ka`njavamo, ka`e Sijer~i}
Polo`aj boraca i njihovih porodica danas je te`i nego ikada. Ka`e to Abduselam Sijer~i} Pelam, jedan od organizatora otpora i ratnih, pjesmom opjevanih, gora`danskih komandanata. ^ovjek koji je preuzeo odgovornost u trenucima kada su je izbjegavali i oni koji su je morali pokazati i jedan od najzaslu`nijih za odbranu Gora`da u prvim danima i mjesecima agresije na jedini slobodan grad na Drini poja{njava da su se i u najte`im bitkama borci mogli nadati poja~anju, kojeg danas nema.

Autonomija je najnormalnija stvar
- Sve ono {to se ti~e Sand`aka i nekog vi{eg stepena slobode su u Srbiji satanizirane. Evo, naprimjer, samo recite kulturna autonomija, {to je najni`i oblik autonomije, sutra }e osvanuti naslovi da ho}ete secesiju. Autonomija je najnormalnija stvar koja pripada Sand`aku. Sla`em se da o stepenu autonomije treba voditi razgovor. Imate jednu regiju koja ima desetine svojih posebnosti i to bi bila sasvim normalna stvar. Me|utim, ono {to rade mediji u Srbiji, {to se radi kroz okvir za djelovanje Bo{njaka u Srbiji. Interes Bo{njaka, koliko god to bio lo{ okvir, mogu se artikulirati kroz Nacionalni savjet - ka`e Nicevi}. Dok se to „zaokru`ivanje“ ~eka, Bo{njacima Sand`aka nikada, ~ini se, nije bilo te`e. U sve {to se doga|a u ovoj regiji s ve}inskim bo{nja~kim stanovni{tvom vi{e je nego jasno upleteni su i prsti Beograda. Posljednji u nizu poteza Beograda, ~iji je o~iti cilj kona~no rje{avanje poblema zvanog Sand`ak i njegovo potpuno „brisanje“ s mape, de{ava se kroz proces regionalizacije i formiranje tzv. ekonomskih statisti~kih regija u Srbiji. Od prvobitnog plana da se Sand`ak podijeli, a njegovi dijelovi pripoje u`i~koj, odnosno kraljevskoj regiji, odustalo se nakon bure protesta. Situacije je samo donekle smirena. Sand`ak bi mogao ostati cjelina, ali istovremeno bi bio pripojen regiji koja bi se trebala zvati [umadija i Zapadna Srbija?! ^injenica da su svedeni na nacionalnu manjinu, da su uz Rome jedini koji nemaju nastavu na vlastitom, bosanskom, jeziku, da su uprkos tome {to su ve}insko stanovni{tvo potpuno marginalizirani u dr`avnim institucijama, muftija Zukorli} naziva genocidom u svilenim rukavicama i poku{ajem raseljavanja, porobljavanja i asimilacije. Od njegovih stavova i izjava u Beogradu se po~esto mnogima di`e kosa na glavi, ali i u Sand`aku. Za stanje u kojem su se na{li sand`a~ki Bo{njaci muftija Zukorli} bez imalo zazora optu`uje beogradski re`im, ali i same Bo{njake. - Zla kob Bo{njaka Sand`aka je u tome da je ve}ina institucija nastala s beograpresiju na mentalitet gra|ana Srbije, jeste da se neke stvari smatraju herezom i jednostavno se ne smiju ni spomenuti. Tome su doprinijeli i aktuelni politi~ari, koji su sada partneri Beograda. Oni su 90-ih godina, kada su nad Novim Pazarom visili topovi, kada su mogle stradati hiljade ljudi, progla{avali autonomije, kojekakve republike i sli~no, a sada kada je stvarno do{lo vrijeme da se takvi zahtjevi stave na stol, onda su oni sklopili savez sa Beogradom - navodi Zukorli}. dskom pozadinom ili je kasnije Beograd sistemom pritisaka ili potkupljivanja ovladao tim institucijama. Za sada samo dvije institucije nisu kleknule - Islamska zajednica i Internacionalni univerzitet. Vjerujem da }e i Kulturna zajednica Bo{njaka ostati dosljedna. Ovdje, dakle, Bo{njaci imaju problema s Beogradom i doma}im izdajnicima, a to je, ina~e, sudbina porobljenih naroda - ka`e Zukorli}.

Siroma{ni i nemo}ni
- Sada samo ~ekamo kada }e zadnji Gora`danin iza}i odavde i u pitanju je pet ili deset godina ako se ovaj trend nastavi - isti~e Sijer~i}, aktuelni predsjednik Udru`enja veterana rata, PL i ZB u Gora`du. Bora~ka agonija traje ve} du`e od 15 godina. Po~ela je jo{ tokom rata, kada su borci imali jednaka prava kao obi~ni gra|ani ili ~ak oni koji su pobjegli, ostavili pu{ku i izdali dr`avu. - Od tada do danas mi smo gra|ani drugog reda, kao da je to Bo`ije davanje da mi krvarimo, ratujemo, trpimo i da se na kraju ka`njavamo - govori Sijer~i}. Nakon desetlje}a razumijevanja stanja u kojem se nalazi dr`ava, ~injenice da je BPK, u Dejtonu stvoreni kanton, do`ivio ve}a razaranja, da je siroma{an i nemo}an da svojim braniteljima omogu}i prava koja imaju drugi, kap koja je prelila ~a{u je posljednji prijedlog o pla}ama i penzijama parlamentaraca, iniciran kratko nakon {to su u{tede u bud`etu ostvarene s le|a bora~kih populacija. - Oni su svjesni da su dr`avu doveli do dna i da ni intelektualno, ni fizi~ki, ni

Slezovi}: Ustav Srbije je klju~ ada preplavljenog zanatskim radnjama ~iji vlasnici mu{terije do~ekuju na ulici i novogradnje koja ima sve osim urbanisti~kog smisla, tokom cijelog dana preplavljen je ljudima. Za grad od stotinjak hiljada ljudi, ni{ta neobi~no. Ne tako davno novopazarske ulice bile su popri{te otvorenih sukoba politi~ki podijeljenih Bo{njaka. Pristalice Sand`a~ke demokratske partije (SDP) Rasima Ljaji}a i Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Ugljanina, svoje su politi~ke nesuglasice znali rje{avati {akama, a po~esto i vatrenim oru`jem. Ni{ta manje vatreni nisu bili ni sukobi pristalica novopazarskog muftije Muamera ef. Zukorli}a i beogra-

Nicovi}: Zaokru`iti bo{nja~ko bi}e su sand`a~ki Bo{njaci, izlo`eni stalnom pritisku Beograda i suo~eni s vlastitim slabostima, dovedeni u situaciju kada se jasno moraju opedijeliti da li }e se izboriti za svoju ravnopravnost u Srbiji ili potpuno nestati s ovih prostora. - Jedan o klju~nih doga|aja za politi~ku situaciju koju sada imamo u Sand`aku je dono{enje novog Ustava Srbije. Tim ustavom Srbija je definirana kao „dr`ava srpskog naroda i svih njenih gra|ana“. To u praksi zna~i da Bo{njaci gube oznaku konstitutivnosti. Iako se radi o potpuno autohtonom narodu, koji vijekovima `ivi ovdje, svedeni su na nacionalnu manjinu, kao i svaka druga etni~ka grupacija koja `ivi u

Zukorli}: Mi smo autohtoni narod

Novi Pazar: Vrlo lako mogao „preseliti“ u [umadiju ku{aju uklanjanja muftije Zukorli}a i stavljanja IZ pod kontrolu u~estvovao i sam Dodatni teret Sand`aku Ugljanin, Bo{njaci mu predstavlja katastrofalno okre}u le|a i tra`e alternatiekonomsko stanje. Potpuvu. No, nakon posljednjih no uni{tena privreda, lo{a izbora u Srbiji, u potrazi za privatizacija, {trajkovi, nesvakim glasom, Tadi}ev dezaposlenost, nepostojanje mokratski blok u svoje okrizna~ajnijih investicija s relje prihvata i Ugljanina. publi~kog nivoa... samo do- Tako su svi bo{nja~ki datno podsti~u bezna|e. glasovi preliveni Tadi}u. I Poslovi~no snala`ljivi, Ljaji} i Ugljanin postali su sand`a~ki Bo{njaci koriste ministri u njegovoj vladi, {to je do tada bilo nezamislivo. Dono{enjem ustava, sva lore`imski i rade samo za sebe i kalna, nacionalna pri~a je prsvoje fotelje. Uspjeli su da zbog akti~no zavr{ena. Bo{njaci su vlastitih interesa zaborave na i formalno postali nacionalna svoj narod - ka`e Nicevi}. manjina. Odgovornost obje Sve ovo dovelo je do stavode}e politi~ke stranke u nja u kojem su se pojavila tome je jednaka. Od svog njidva potpuno nova bloka u hovog ministrovanja u BeoSand`aku. U jednom su, {to gradu, Sand`ak nema ni{ta je donedavno izgledalo neza-

(Foto: F. Fo~o)

Katastrofalno ekonomsko stanje
geografski polo`aj, blizinu granica s Kosovom i Crnom Gorom i pre`ivljavaju zahvaljuju}i {vercu. Na koljenima je i nekada glavna industrijska grana. Od nekada{njih 700 malih i srednjih fabrika tekstila, danas radi njih svega stotinjak, okupljenih u asocijaciju „Asteks“. na „Rasimove i Suljine“. To je duboka podjela izme|u ne~ega {to je autenti~no, {to je naslonjeno na Bosnu i vezano za bo{nja~ki korpus u Bosni i onoga {to se odrodilo od toga. Sve to, uz veliki doprinos Beograda, uprkos trenutno prividnom miru, stvara u Sand`aku bure baruta zaklju~uje Slezovi}. Sand`ak je trenutno u politi~kom vakuumu. Slezovi} smatra da }e to dovesti do formiranja nove politi~ke stranke, koja }e vjerovatno biti pod okriljem Islamske zajednice u Srbiji. Sand`ak, po svemu sude}i, ~eka tre}u opciju. I Nicevi} tako|er smatra da postoji prostor za nove politi~ke snage, ali dodaje da bilo koja nova politi~ka partija ne}e zna~ajno doprinijeti rje{avanju pitanja Bo{njaka u Sand`aku. - Partije prije ili kasnije postanu predmetom trgovine. Puno bi zna~ajnije bilo bo{nja~ko bi}e zaokru`iti kroz institucije koje imaju kulturne, duhovne i intelektualne kapacitete. Politi~ke partije ne moraju biti jedini

Nismo slobodni
Na ~este prigovore da koristi prejake rije~i, Zukorli} odgovara da on samo koristi „adekvatne rije~i i stvari naziva pravim imenom“. - Mi nismo slobodni ljudi. Vlast u Beogradu je navikla da mi i kad smo neslobodni govorimo da smo slobodni, jer su uvijek imali glasnogovornike u ime bo{nja~kog naroda koji su slali takve poruke. U Beogradu, na`alost, jo{ smatraju da samo ako Bo{njaci ne postoje ili su li{eni politi~kog utjecaja, da je samo to dobro za Srbiju. Mi to ne `elimo prihvatiti. Uostalom, sve na{e te`nje, pa i ovakva retorika, imaju za cilj da dovedu do razgovora izme|u Beograda i Bo{njaka, ali na ravnopravnim, a ne na poltronskim osnovama. Mi smo autohtoni narod koji ovdje `ivi vijekovima, a ne manjina. I to je jedno od pitanja koje mora do}i na sto u tim pregovorima - ka`e Zukorli}. O~igledno rastrgan unutarbo{nja~kim podjelama, pritisnut Beogradom, ~ekaju}i da se „ne{to“ dogodi, Sand`ak se u ovom trenutku nalazi „ni na nebu, ni na zemlji“. A odatle bi vrlo lako mogao - „preseliti“ u [umadiju. Elvir HUREMOVI]

Zukorli}: Mi nemamo dr`avu
- Bo{njaci u Sand`aku nemaju dr`avu. Mi imamo na{u duhovnu i nacionalnu maticu, gdje `ivi na{ mati~ni narod, a to je Bosna i Hercegovina. Naravno, ne mo`emo re}i da je BiH na{a dr`ava, zato {to ona nema ~ak ni mehanizme u svom ustavu da nas {titi kao mom Sand`aku, Ugljanin na posljednim lokalnim izborima prvi put gubi vlast. Slezovi}, me|utim, smatra da to nije posljedica ~injenice da je Rasim Ljaji} postao svojevrsni lider, ve} posljedica udara na Islamsku zajednicu i muftiju Zukorli}a. S obzirom na to da je u beogradskom poneku manjinsku zajdnicu izvan sebe. Sve {to imamo s Bosnom je na relaciji emocija i svijesti. Ne}u re}i da to nije va`no, ~ak je taj osje}aj pripadnosti domovini mnogo va`niji nego osje}aj pripadnosti dr`avi. Isto tako, ne mo`e se re}i ni da je Srbija na{a smatra Slezovi}. Sli~no mi{ljenje o dvije glavne sand`a~ke partije ima i Nusret Nicovi}, generalni menad`er Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i zamjenik predsjednika nedavno formirane Kulturne zajednice Bo{njaka. - I jedni i drugi su trenutno dr`ava, zato {to se ona neprijateljski odnosi prema nama. Kako ne{to {to radi o mojoj glavi mo`e biti moje. Zato mi govorimo o domovini, a ne o dr`avi. Bosnu smatramo mati~nom domovinom, ali Sand`ak je na{a prava domovina - ka`e muftija Zukorli}. mislivo, Ljaji} i Ugljanin. Taj blok u Sand`aku se smatra beogradskim. S druge strane je Islamska zajednica u Srbiji na ~elu s muftijom Zukorli}em i nemalim brojem pristalica, pogotovo u intelektualnim krugovima. - Ovdje vi{e nisu u pitanju obi~ne politi~ke podjele

Sijer~i}: Pripremili politi~ku platformu na bilo koji na~in ne mogu stvari pokrenuti nabolje i onda su odlu~ili da obezbijede sebe - navodi Pelam. Jedan od apsurda proiNa posljednji i sli~ne zasteklih iz odbrambeno-oslokonske akte o privilegijama bodila~kog rata je funkcionera borci ne}e odgoplja~ka{ka privatizacija favoriti {utnjom. Strpljenje je brika iz kojih su 1992. godina izmaku i vrijeme je za rane strana~ki postavljeni dirdikalnije mjere. ektori bje`ali. - Spremni smo za to. Nije - Nijedna firma u Gorje{enje i}i pred Vladu ili Prra`du nije izvadila ratni edsjedni{tvo gdje }e iza}i neplan iz sefa, a kamoli da ga ki ministar~i}, ne{to obe}ati, provede, mobilizacija nije a mi se razi}i. Ovdje trebaju izvr{ena, a organizaciju radikalnije promjene i ako treba da trpimo, trpjet }emo ~ine borcima ne bi uradio ni svi - poru~uje Sijer~i} i dodaMilorad Dodik. je kako je sasvim izgledna mogu}nost poziv borcima i Stide se oca njihovim porodicama na - Mi smo osjetili taj jedan gra|ansku neposlu{nost i nelijep period, kada smo se pla}anje svih obaveza. oslanjali jedan na drugog, Stranke koje se predstavljaju kao bo{nja~ke gora`da- kada sam ja vi{e vjerovao i volio mog saborca nego svog nski ratni komandant poziva brata u Austriji. Na{a sloga da „nas vi{e ne predstavljaje bila klica na{e budu}nosti, ju“, jer „nas borce u zadnjih ali, na`alost, razdor izme|u 15 godina glava najvi{e i boli nas izazvali su upravo ovi od na{ih bo{nja~kih predstaljudi koji su na vlasti. Podivnika“, a gore od onoga {to

Plja~ka{ka privatizacija
otpora preuzeli gra|ani, koji su se tokom rata sami i hranili nose}i hranu sa Grepka. Kada smo fabrike odbranili, vratili smo ih njima, a oni su ih kasnije kupili za certifikate. Nijedan borac nije kupio udio u nekoj od tih fabrika. Danas je i u bud`etskim institucijama vi{e onih koji su rat proveli vani nego boraca - isti~e Sijer~i}. jelili su nas po njihovim ar{inima, po pripadnosti jednima ili drugima, pa je nakon rata zavladala konfuzija u bora~kim redovima. Danas smo svjesni da smo svi prevareni, a, {to je jo{ gore, ispa{taju i na{a djeca. Umjesto da se ponose svojim ocem, oni se stide, jer on danas nigdje ne radi i kao borac ne mo`e dobiti ono {to mu pripada - ka`e Pelam. Prvi u dr`avi borci iz BPK Gora`de odlu~ili su se aktivnije uklju~iti u politiku. Kreirali su zajedni~ku politi~ku platformu kojom }e, osim zadataka u oblastima zapo{ljavanja i ekonomije, obrazovanja, urbanizma, zdravstva i ostalima, od politi~kih partija tra`iti da se na liste uvrste borci ~ija }e baza biti njihova udru`enja, a ne politi~ke centrale. Takav dokument u narednih mjesec dana bit }e dostavljen svim politi~kim subjektima. A. BAJRAMOVI]

Danas dr`avu poku{ava da pravi neko ko se za nju nije ni borio
I ove godine garnitura na vlasti poku{at }e svoje pozicije sa~uvati izmi{ljaju}i sukobe, otvaraju}i ratne rane, provociraju}i podjele na nacionalne torove. - Oni treba da budu svjesni da su oni, koji su pre`ivjeli rat, spremni ponovo da ratuju ako treba. Naravno da niko od nas ne `eli rat, pogotovo mi koji smo ga osjetili na svojoj ko`i, ali neka nas ne prepadaju ratom, jer mi se ne bojimo. Dr`ava nikada nije ni uspostavljena u punom kapacitetu. Silni pregovori, vra}anja na 1992. godinu, de{avaju se zato {to nikada nisu razgovarali ljudi koji su krvarili, nego u ime nas neko drugi govori. U jednom momentu Dodik govori da nije u~estvovao u ratu, a u drugom se krije iza bora~kih populacija i RS. Isto tako je i na na{oj strani. Danas dr`avu poku{ava da pravi neko ko se za nju nije ni borio. Kad za sto sjednu ljudi koji su lili krv za svoje ideale, onda mo`emo praviti dr`avu - smatra Abduselam Sijer~i}.

8

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

ZASTRA[UJU]E Zbog katastrofalne ekonomske politike

BiH bi se od 2012. mogla na}i pod kolonijalnim ropstvom!
Inozemni povjerioci }e nam zbog nepla}anja uzeti na{e {ume, vode, elektroprivredu i sli~no ili }e nam reprogramirati dugove koje }emo dugo i beskona~no otpla}ivati iz svojih pove}anih poreza, upozorava Milojevi}
bog nepromi{ljene ekonomske politike, Bosna i Hercegovina danas je na listi vrlo zadu`enih zemalja i doslovno pred finansijskom katastrofom! Nastavi li se u na{oj dr`avi 15-godi{nji trend potro{nje i zadu`ivanja, ve}i za dva i po puta od realizacije i zarade, BiH ve} rizikuje da od 2012. godine izgubi svoje najve}e vrijednosti - prirodna bogatstva. Na ovo u razgovoru za

Z

(MMF) porast }e na oko 1,2 milijardi maraka. To se, kako on nagla{ava, realno ne}e mo}i vra}ati i pitanje koncesija }e {irom biti otvoreno. - Dakle, inozemni povjerioci }e nam zbog nepla}anja uzeti na{e {ume, vode, elektroprivredu i sli~no ili }e nam reprogramirati dugove koje }emo dugo i beskona~no otpla}ivati iz svojih pove}anih poreza. Ko ne zna {ta su koncesije neka pogleda u pravcu Afrike. Prirodno, skoro najbo-

Potpuna finansijska nestabilnost
Profesor Milojevi} napominje da je BiH u dubokoj ekonomskoj krizi i potpunoj finansijskoj nestabilnosti. Potrebno je, kako on ka`e, da se {to prije pristupi rje{avanju problema, a ozbiljno shvati te{ka situacija u koju nas je dovela mo} politike nad ekonomijom. - Dubina na{e ekonomske krize je u ~injenici da su na{i platni deficiti i vanjski dugovi oko 2,5 puta ve}i od na{eg realnog bruto dru{tvenog proizvoda. Rena{ list upozorava direktor Ekonomskom instituta u Bijeljini prof. dr. Aleksa Milojevi}. alan bruto dru{tveni proizvod, po cijenama iz 1997. godine, je oko pet milijardi maraka, a platni deficit i inozemni dugovi su oko 12 milijardi KM. Smatra se da kada deficiti i dugovi dostignu tre}inu dru{tvenog proizvoda da se ve} radi o ekonomskoj krizi, a zemlje kod kojih se dugovi i deficiti pribli`e dru{tvenom proizvodu to stanje sve zemlje svijeta progla{avaju dubokom ekonomskom krizom - govori Milojevi}. gatiji kontinent, pretvoren je putem koncesija u kontinent najve}e ljudske bijede i gladi. Na na{oj godi{njoj sje~i {uma od oko osam miliona kubnih metara, zemlje evropskog zapada ostvaruju vrijednost drvne industrije od 15 do 20 milijardi maraka i zapo{ljavaju oko 150 hiljada ljudi. Ako nam se {ume uzmu pod koncesiju, iznos godi{nje koncesione naknade }e iznositi oko 40 miliona maraka i zapo{lja-

Milojevi}: Nek vide Afriku vat }e se svega oko 500 ljudi napominje Milojevi}. To je, poja{njava on, cijena koncesije i cijena propadanja u du`ni~ko kolonijalno ropstvo koje se dogodilo mnogim afri~kim, azijskim i zemljama Latinske Amerike. Uglavnom u zemljama gdje je MMF ostvario svoj zavr{ni udarac. - Moram kazati da bi ovakav slijed situacije zna~io istinsku ekonomsku i socijalnu katastrofu na{e zemlje govori nam ekonomski stru~njak. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, stanje vanjske zadu`enosti BiH zaklju~no na dan 31. decembar 2009. godine iznosi 5.199.142.251 maraka. Od toga se 3.353.863.436

Ceni}: Lo{a situacija maraka odnosi na FBiH, 1.813.360.501 maraka na Republiku Srpsku, a svega 8.667.448 maraka ili 0,70 posto na Br~ko Distrikt.

megalomanskih potro{nji. Niti jedna od povjerilaca nema bojazni kada pogleda vanjski dug bilo koje zemlje, ali za{to mi na nivou dr`ave jo{ nemamo izra~unat unutra{nji dug, {ta je sa dugovanjima gra|ana, preduze}a, deficitom zadu`enosti?! Sve to su ogromna optere}enja fiskalnog sistema. S druge strane, na{a privreda je u stagnaciji i sasvim je logi~no pitanje ~ime i kojim sredstvima }e se to vra}ati. Pazite, oduzimanje ili koncesija na{ih prirodnih dobara je ne{to najstra{nije {to bi nam se moglo dogoditi kao zemlji, u ekonomskom, socijalnom, finansijskom i svakom drugom smislu. Me|utim, u toliko smo lo{oj situaciji da, iako ne mogu ni zamisliti {ta bi to zna~ilo za nas i na{u djecu, ja ipak realno ne mo-

Sve do|e na naplatu
- Proglasiti krizno stanje, odnosno prihvatiti realno smanjenje `ivotnog standarda za vi{e od dva puta bit }e veoma bolno. Ali, do toga mora do}i. Ekonomija, to su realne materijalne veli~ine gdje prevare nisu mogu}e. Ra~uni uvijek stignu za naplatu. [to se ti~e na{eg privrednog sistema, mi smo na potpunoj civilizacijskoj stranputici. Privredni sistem je u cjelini po- Ne smijemo zanemariti dugovanja op{tina, udru`enja, organizacija, kao i niz razli~itih zadu`enja koja su samo ostvarivana prije ovih gre{an. Vlada, po svojoj ulozi, treba da doprinosi razvoju privrede (preduze}a), da na taj na~in uve}ava dru{tveni proizvod i da primjenom i ni`ih poreskih stopa, na tu uve}anu osnovicu, uve}ava prihode u bud`et. Na{e vlade rade suprotno, iako se, recimo, u Sloveniji pokazalo da su radnici najbolji vlasnici - napominje Milojevi}. gu isklju~iti tu mogu}nost rekla je na{em listu ekonomistica i biv{a ministrica finansija Svetlana Ceni}. V. STEVANOVI]

Svi dugovi
S druge strane, zaklju~no s istim datumom, RS je kreditno zadu`ena prema me|unarodnim finansijskim organizacijama (vanjski dug) oko 1,8 milijardi maraka. Stanje unutra{njeg duga u manjem bh. entitetu je oko 1,4 milijarde maraka, a odnosi se na dug po osnovu stare devizne {tednje, ratne materijalne i nematerijalne {tete i op}ih obaveza. To zna~i, kako napominju u resornom entitetskom ministarstvu, da se ukupan dug RS kre}e oko 3,2 milijarde maraka.

Pitanje koncesija
Na{a godi{nja otplata inozemnog duga, precizira Milojevi}, sada je ne{to vi{e od 300 miliona maraka, a ve} 2012. i narednih pet godina godi{nji iznos otplate, zbog prispjelih rata Me|unarodnog monetarnog fonda

ISTRAGE

Odmotava se klupko kriminala u ZHK

Zbog kra|e boksita pod istragom vi{e inspektora
Dio sumnjivih zaposlen u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove
Nakon podno{enja krivi~ne prijave protiv rudarskog inspektora Zapadnohercegova~kog kantona @eljka Knezovi}a (50) zbog nesavjesnog rada u slu`bi, klupko nelegalne eksploatacije boksita iz rudnika Posu{je i [iroki Brijeg po~elo se polako odmotavati. Kako su „Dnevnom avazu“ potvrdili izvori iz MUP-a ZHK, istraga }e obuhvatiti vi{e osoba, od kojih se nekoliko njih nalazi i u samoj Kantonalnoj

Optu`nica pa suspenzija
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove kazali su nam da }e pregledati izvje{taj o Knezovi}evom radu u protekle dvije godine i da }e, ako bude podignuta optu`nica, on biti suspendiran.

upravi za inspekcijske poslove.

Uklju~eni i federalci
Direktor Rudnika boksita Posu{je Ico ^amber, koji je posljednjih nekoliko godina vi{e puta ukazivao na nelegalnu eksploataciju, kazao ja za „Avaz“ da su inspektori nakon dojava izlazili na teren i uredno sve bilje`ili, ali da se dalje od toga ni{ta nije poduzimalo. Njega je obradovala ~injenica da su policija i Tu`ila{tvo ZHK kona~no kr-

enuli u obra~un s ovom vrstom kriminala. Direktor Rudnika boksita [iroki Brijeg Drago Gali} rekao nam je da najmanje ~etiri firme nelegalno eksploatiraju boksit iz ovog rudnika. - Napokon su po~eli dolaziti i federalni inspektori. Sve su zapisali i sada o~ekujemo da ne{to poduzmu - kazao nam je Gali}. Inspektor Knezovi}, protiv kojeg je podnesena prijava nakon {to je odbio djelovati kada su policajci nedavno za-

[iroki Brijeg: Najmanje ~etiri firme uklju~ene u ilegalni biznis ustavili dva kamiona s rudom nadle`nost policije. Na upit za{to ni{ta ne poduzima da za koju nije bilo otpremnica, sprije~i nelegalnu eksplotacine smatra se odgovornim za ju boksita, kazao je da kontrbilo {ta. olirane firme imaju ugovore Odbija nadle`nost sklopljene s oba rudnika. Odgovor na pitanje da li On je za na{ list kazao da je vlasnik privatne firme „Sikao inspektor nije bio najenit“, koja tako|er eksploatidle`an za taj slu~aj, navode}i ra boksit, rekao nam je dati da prema Zakonu o javnom naredni put. A. DU^I] prijevozu ta oblast spada u

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

9

POLITI^KI POLIGON

Bosanska „sablja“ za budnje, selimovi}e...
Potomci bosanske sirotinje koja je stvarala oteto bogatstvo ove zemlje o~ekuju da se kona~no i u BiH ~uje glas nekog ovda{njeg Ive Josipovi}a
zuzme li se obra~un dr`ave Srbije sa samostvorenim kriminalnim i policijsko-obavje{tajnim podzemljem u akciji „Sablja“, koja je uslijedila nakon atentata na premijera Zorana \in|i}a u martu 2003. godine, `itelji zapadnog Balkana, a posebno BiH, prvi put su tek ovih dana u Hrvatskoj vidjeli kako stvarno funkcionira pravna dr`ava. Bilo je to vi{e nego slikovito - uhap{en je biv{i potpredsjednik Vlade i nekada{nji ministar privrede Damir Polan~ec, osumnji~en u aferi „Podravka“.

Burzi}: Osudila Ga{ija

Jan~ik: Glavni pravobranilac

Uskoro popuna Dr`avnog suda

I

Finansiranje stranke
Iako dvije spomenute akcije nemaju nikakve me|usobne veze, osim {to se de{avaju „nekako s prolje}a“, obje na odre|en na~in {alju poruke i na{oj zemlji. Posebno hrvatska „sablja“, ~iji signali govore da je do{lo krajnje vrijeme da se i ovda{nje bosansko dru{tvo stvarno obra~una s jednom od najve}ih gre{aka u temeljima njene ekonomske konstrukcije - kriminalnom privatizacijom! Vjerovatno nikad niko ne}e izra~unati koliko je bosanskih majki zaplakalo, a koliko djece zano}ilo gladno, zbog lopovske privatizacije u kojima se preko no}i, na minderu, uz bogat hastal ili na zadnjem sjedi{tu kakvog mo}nog automobila, kr~milo ono {to je iz dana u dan desetlje}ima u krvi i znoju stjecala sada{nja radni~ka sirotinja. O ~emu se radi? Nije li opasna „magija“ koja preko no}i od polupismenog anonimnog elektri~ara nurli face stvara superutjecajnog hotelijera? E, upravo tako je „mubare} insan“ Alija Budnjo uspio do}i do ve}inskog paketa dionica banjsko-rekreacijskog centra i hotelskoturisti~kog kompleksa na Ilid`i po cijeni od nevjerovatnih 1,8 miliona KM, iako se njihova tr`i{na vrijednost procjenjuje na 180 miliona maraka. Nema sumnje da hoteli „Terme“, „Hungarija“, „Austrija“, „Hercegovina“ i „Bosna“, turisti~ki centar „Oaza“ s nekoliko desetina bungalova, atraktivnih ugostiteljskih objekata smje{tenih na Ilid`i i Vrelu Bosne s pripadaju}im zemlji{tem od 50.000 kvadrata i parkingom, koje je Budnjo oteo sa „svojih

Pi{e:

Faruk VELE

Sli~nih budnji, selimovi}a i stani}a puna je ova uboga zemlja. Sve njih stvorila je politi~ka mafija
deset nokata“, danas na tr`i{tu vrijede i vi{e. Budnjo je „ukazano povjerenje“ ozbiljno shvatio, pa je, osim ugodnog tretmana za rehabilitaciju predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, po~eo izda{no finansirati stranku, ali i voditi njenu kadrovsku politiku. Ba{ kao {to glasovi dr`ave Hrvatske jasno kazuju kako Polan~ec nije mogao sam provoditi kriminal u „Podravci“ i da svi putevi zapravo vode ka biv{em premijeru Ivi Sanaderu, tako bi i kraci pravne dr`ave kona~no morali utvrditi kakva je stvarno Tihi}eva uloga u stvaranju Ali-bega Budnje. No, Ali-beg nije jedini kriminalizirani bosanski „privatizacijski beg“ koji bi se sasvim opravdano trebao na}i pod o{tricom neke budu}e bosanske „sablje“. Njenu britkost morali bi u korjenitoj reviziji privatizacije osjetiti i njegovi pobratimi po „poslovanju“ Hilmo i Mujo Selimovi}.

U interesu dr`ave je da istra`i kako je mogu}e da jedna porodica od po~etka rata do danas do|e do ve}inskog paketa dionica ili suvlasni{tva u ~ak 120 kompanija. [tavi{e, u pohlepnoj namjeri da samo za sebe uzmu novac i izvuku ga u inozemstvo, ta ista porodica je ekonomski uni{tila vrijedne firme, hiljadama uposlenih smanjila ili potpuno ukinula pla}e i doprinose, a danas ih na razne na~ine i eksploatira. I {ta bi za dr`avu moralo biti prioritetnije od toga da se obra~una s onima koji podrivaju njene ekonomske temelje i i`ivljavaju se nad radni~kom sirotinjom? Nad radnicima se godinama i`ivljava i kre{evska porodica Stani}, koja je za samo dva miliona maraka uspjela do}i do nekada superuspje{nog „Feroelektra“ i zaposjesti desetine njegovih vrijednih objekata na najatraktivnijim lokacijama u Sarajevu i BiH. Samo upravna zgrada te kompanije u sarajevskoj Titovoj ulici vrijedi vi{e desetina miliona maraka. Sli~nih budnji, selimovi}a i stani}a puna je ova uboga zemlja. Sve njih stvorila je politi~ka mafija, koja je u proteklih dvije decenije vladala ovim prostorima, omogu}iv{i im da od dr`ave uzmu imovinu vrijednu milijarde maraka i da za to nikome ne odgovaraju. Nakon {to su to stekli, po~eli su da u svoje ruke uzimaju i poluge vlasti, tako da se komotno mo`e re}i da u BiH privatizacijsko-politi~ka mafija danas ima svoju dr`avu.

Dr`avne sudije `ele biti Dalida Burzi}, August Jan~ik...
Me|u kandidatima Zdravka Bago, supruga Nijaza Durakovi}a, tu`ilac Sead Kre{talica i sudija Slobodan Nasti}
Po~etkom naredne sedmice ~lanovi Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a (VSTV) obavit }e razgovore sa 28 kandidata za nove sudije Suda BiH. Me|u kandidatima za nove dr`avne sudije su sutkinja Kantonalnog suda Sarajevo Dalida Burzi}, koja je u junu pro{le godine na te{ke zatvorske kazne osudila zlo~ina~ku organizaciju na ~elu sa Muhamedom Alijom Ga{ijem, kantonalni tu`ilac Sead Kre{talica, dr`avni tu`ilac Ismet [u{ki}, notarka Zdravka Bago, supruga profesora Nijaza Durakovi}a, glavni federalni pravobranilac August Jan~ik, sudija Op}inskog su-

[u{ki}: Trenutno tu`ilac

tako|er, predsjednik Osnovnog suda u Sokocu Luka Borov~anin, biv{a sutkinja Vi{eg suda Sarajevo Nevzeta Boljanovi}, sutkinja

Revizija privatizacije
Zbog svega toga, potomci iste bosanske sirotinje koja je stvarala oteto bogatstvo ove zemlje o~ekuju da se kona~no i u BiH ~uje glas nekog bosanskog Ive Josipovi}a! Onog koji }e beskromprisno, pa ako treba i „sabljom“, provesti reviziju lopovske privatizacije, a u pravosudni sistem ugraditi ukidanje zastare za plja~ka{ku privatizaciju i lopove poslati gdje im je i mjesto. Ne bude li toga, BiH }e ostati samo dva puta. Onaj u robovlasni~ko dru{tvo ili put u potpuni ekonomski, pa i politi~ki slom.

Mustafa Bisi} `eli u Kantonalni sud Sarajevo
Za predsjednika Kantonalnog suda Sarajevo konkurirao je ratni i poratni tu`ilac, te pomo}nik dr`avnog ministra pravde za izvr{enje krivi~nih sankcija Mustafa Bisi}, aktuelna predsjednica tog suda Begzada Gavrankapetanovi}- Bisi}: Pomo}nik Salihagi}, aktuelni sudija Suda BiH Br- ministra animir Ora{anin, kantonalna sutkinja Adisa Zahiragi}, sutkinja Op}inskog suda Sarajevo Amela Mahi}, te advokati Daut Bibi} i Ismet Mehi}. da Sarajevo Slobodan Nasti} i sudija Vrhovnog suda RS Red`ib Begi}. Me|u kandidatima su, Op}inskog suda Zenica Slavica D`aferovi}, sarajevska sutkinja Vermina Had`ihaF. V. sanovi} i drugi.

IZMJENE ZAKONA Kada za`ive alternativne sankcije

Osu|enici na slobodi imat }e zdravstvenu za{titu
Ministarstvo pravde FBiH o~ekuje zeleno svjetlo Parlamenta
Vlada FBiH jo{ nije razmatrala izmjene zakona na osnovu kojih }e u ovom entitetu biti omogu}ene alternativne sankcije, odnosno izricanje mjere ku}nog pritvora s elektronskim nadzorom za po~inioce lak{ih krivi~nih djela. Kako obja{njava Entoni [eperi}, portparol Federalnog ministarstva pravde koje je pokrenulo inicijativu za uvo|enje takvih sankcija, izmjene nisu razmatrane jer je Vlada bila preokupirana zakonom o pla}ama. - Kada Parlament usvoji izmjene zakona, nama treba maksimalno 120 dana da sistem za`ivi. Svoj dio posla smo obavili i sada prakti~no ~ekamo zeleno svjetlo parlamentaraca - rekao je [eperi}. Iako je to u nadle`nosti kantona, [eperi} ka`e da pomaka ima kada je u pitanju drugi alternativni vid sankcija - rad za op}e dobro na slobodi. Prema njegovim o~ekivanjima, tokom ovog mjeseca svi kantoni bi trebali dostaviti prijedloge jedinstvenog federalnog pravilnika. - Svi kantoni su se na~elno izrazili da }e podr`ati izradu jedinstvenog pravilnika, i sada radimo na usvajanju tog teksta. Me|u nekim jo{ nerije{enim pitanjima je zdravstvena za{tita. Naime, prema me|unarodnim pravilima, osobe kojima su preina~ene kazne u maksimalnom trajanju od 10 do 60 dana imaju
[eperi}: Jedinstven pravilnik

pravo na osnovnu zdravstvenu za{titu, pa je tehni~ko pitanje kako }e se to rije{iti, ali ne o~ekujemo probleme - kazao nam je B. TURKOVI] [eperi}.

10

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

IZ PRAVNOG UGLA Povodom Deklaracije o osudi zlo~ina u Srebrenici

Srbija jeste priznala odgovornost za genocid
Parlament Srbije, Deklaracijom u kojoj stoji „na na~in utvr|en MSP“ priznaje odgovornost dr`ave Srbije za nepoduzimanje mjera da sprije~i po~injenje genocida nad Bo{njacima Srebrenice
kup{tina Republike Srbije usvojila je 30. marta 2010. godine Deklaraciju o osudi zlo~ina u Srebrenici. Dakle, {to je bilo bjelodano za svakog objektivnog hroni~ara, jo{ u vrijeme izvr{enja tog zlo~ina 10. i 11. jula 1995., zatim po proteku vi{e od osam godina od dono{enja prve ha{ke presude o pojedina~noj osudi za pomaganje u zlo~inu genocida u Srebrenici, te vi{e od tri godine od dono{enja presude Me|unarodnog suda pravde (MSP) o genocidu u Srebrenici, deklarirano je u parlamentu Srbije nakon skoro 15 godina.

S

Kontrola zlo~inaca
Jo{ u pripremi Deklaracije, a i nakon njenog usvajanja, javnost u BiH i Srbiji je `estoko podijeljena. U BiH, u „bo{nja~koj“ javnosti, Deklaracija se smatra uvredom `rtava genocida, jer u njoj nije spomenuta rije~ genocid. U RS, tj. „srpskoj“ javnosti, Deklaracija je tako|er nai{la na osudu sa tezom da }e se ona odraziti na status RS u smislu da se koristi za tezu o genocidnoj tvorevini, te da ona stigmatizira srpski narod u BiH. U Srbiji manji dio javnosti (neke politi~ke stranke, neke nevladine organizacije i pojedini intelektualci), smatraju da Deklaracija ne}e doprinijeti otre`njenju srpskog naroda i distanciranju od re`ima Slobodana Milo{evi}a. Prili~an dio javnosti - oni koji glasaju za [e{eljeve radikale i narodnjake Tomislava Nikoli}a i Vojislava Ko{tunice, smatraju da se Deklaracijom srpski narod neopravdano `igo{e kao genocidni, a da se pritom ne osu|uju zlo~ini u~injeni nad srpskim narodom u Hrvatskoj i BiH. Da li Deklaracija osu|uje genocid u~injen u Srebrenici? Odgovor na to pitanje zavisi od toga kako se Deklaracija ~ita i i{~itava. Ako se Deklaracija ~ita i i{~itava bukvalno jezi~ki, u pravu su oni koji tvrde da njome nije osu|en genocid izvr{en nad Bo{njacima u Srebrenici, jer rije~ genocid u njenom nazivu i sadr`aju nije spomenuta, niti je spomenuto da je taj zlo~in u~injen nad pripadnicima bo{nja~kog naroda.

Ako se Deklaracija ~ita i i{~itava kontekstualno, tj. u koji okvir je stavljena osuda po~injenog zlo~ina u Srebrenici, mo`e se do}i do druga~ijeg zaklju~ka. Naime, u Deklaraciji je navedeno da se osu|uje taj zlo~in „u~injen na na~in utvr|en presudom MSP“. Ovo je klju~na postavka Deklaracije. „Na na~in utvr|en presudom MSP“ zna~i da Deklaracija upu}uje na tu presudu, te da parlament Srbije: prvo, priznaje i prihvata tu presudu kao iudicat (pravomo}na i kona~na); drugo, da priznaje i prihvata tzv. modus operandi oblici, na~ini i sredstva izvr{enja tog zlo~ina; tre}e, da prihvata ko su njegovi izvr{ioci; ~etvrto, nad kim je taj zlo~in izvr{en i, peto, pravnu kvalifikaciju tog zlo~ina - genocid. Da bi ovih pet potcrtanih dimenzija (ima ih jo{, ali ih ne}emo isticati u ovom tekstu) presude MSP sagledali u punom svjetlu, treba imati u vidu da je ta presuda rezultat provedenog postupka po tu`bi BiH protiv SRJ, odnosno Zajednice Srbija i Crna Gora, odnosno R Srbije, po ~lanu 9. Konvencije o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida koji propisuje odgovornost dr`ava, ~lani-

su „opredme}enje“ genocidnog plana koji je kreiran od odre|ene(ih) institucije(a) - politi~ke, dr`avne, vojne ili intelektualne (npr. Akademije nauka). Neposredni izvr{ioci tada djeluju kao figure u {ahu, tj. kako je genocidnim planom kreator predvidio.

Poluistine i la`i
U presudi MSP pored , ostalog, re~eno je i to da se radilo o dru{tvenom, politi~kom i medijskom modelu, koji je doveo do svijesti da se silom i oru`jem mogu posti~i nacionalni ciljevi, ubijanjem pripadnika drugih nacija i religija. Poenta je, dakle, na modelu. A model je obrazac, uzorak, kalup ili izradba ne~ega, u ovom slu~aju zlo~ina - genocida, koji model je vi{edimenzionalan u naj{irem zna~enju. Dru{tveni, {to zna~i sveukupnost ambijenta u nekoj zajednici ili dr`avi, specifi~an, segmentarni i to politi~ki, tj. onaj koji kreira klju~na zbivanja i djelovanja pojedinaca, organizacija i institucija, i kona~no, medijski, tj. onaj koji planski i precizno plasira oblikovane, ideologizirane i politizirane informacije, vrijednosne sudove, istine, poluistine i la`i, koje inficiraju svijest pripadnika te dru{tvene zajednice. Temeljem toga, stvara se svijest o vlastitoj vrijednosti, veli~ini, dobroti, moralnosti i ispravnosti djelovanja, te nakaradnosti, nakaznosti, manjoj vrijednosti i opasnom djelovanju drugih „protiv nas“. Kruna tog modela u Srbiji je bila memorandumska, velikosrpska ideja i po njoj modelirana praksa. Parlament Srbije je Deklaracijom („na na~in utvr|en u presudi MSP“) prihvatio i priznao da je u dr`avi Srbiji u kreiranju zlo~ina genocida u Srebrenici postojao model iz kojeg je zlo~in proistekao. Nakon svega napisanog, vratimo se osnovnom pitanju: Da li Deklaracija ima vrijednost i ako ima, u ~emu je, i {ta }e ona zna~iti u budu}nosti? U tekstu sam nazna~io neke klju~ne, bitne i va`ne elemente Deklaracije, pa ~itatelju prepu{tam da na postavljeno pitanje sam potra`i odgovor.

Pi{e: Sead HOD@I]
genocida ili za ta djela sudi i osudi po~inioce, takva presuda ne bi bila donesena. (To je MSP utvrdio na Crnu Goru, zbog ~ega je tu`bu odbacio). Prema tome, klju~no je da je presudom MSP utvr|eno da je Srbija prekr{ila svoje obaveze po Konvenciji, tj. propustila da sprije~i i kazni po~inioce samo dr`ave, u ovom slu~aju BiH i SRJ - Zajednica SCG - R Srbija, a RS to nije. Zbog toga je pogre{na tvrdnja da je Srbija „oslobo|ena“ od odgovornosti za genocid u Srebrenici, koja se bezbroj puta mogla ~uti nakon dono{enja presude, pa i danas, od tituliranih (npr. na~in utvr|en MSP“ priznaje odgovornost dr`ave Srbije za nepoduzimanje mjera da sprije~i po~injenje genocida nad Bo{njacima Srebrenice. To priznanje sadr`i i drugo bitno priznanje, da je parlament Srbije svjestan da je dr`ava Srbija (u to vrijeme SRJ) imala efektivnu mogu}nost da sprije~i po~injenje genocida, a time priznanje i da je dr`ava Srbija imala i efektivnu kontrolu nad izvr{iocima genocida - vojskom i policijom RS, iako to u presudi MSP nije eksplicitno (izri~ito), ve} inplicitno re~eno. Parlament Srbije, Deklaracijom tako|er, manifestira svijest da je zlo~in bio usmjeren protiv Bo{njaka Srebrenice i da mu je cilj bio njihovo uni{tenje. Zbog ~ega je ovo va`no? Zbog toga, jer je genocid ciljni i institucionalizirani zlo~in. Ciljni zlo~in zna~i da je motiviran tzv. etnozlo~ina~kom namjerom, tj. namjerom da se potpuno ili djelimi~no uni{ti jedna rasna, etni~ka, nacionalna ili vjerska grupa. U ovom slu~aju to je nacionalna grupa - Bo{njaci Srebrenice, kao dio bo{nja~kog naroda. Institucionalizirani zlo~in zna~i da njegove radnje izvr{enja (u ~lanu 2. Konvencije opisane) nisu individualni ~in neposrednih izvr{ilaca, ve}

Mali korak na dugom putu pro~i{}enja i o~i{}enja
Podsjetit }u na dio teksta koji sam napisao za „Kongres o dokumentima o genocidu u BiH“, koji je odr`an u Bonu, SR Njema~ka, krajem avgusta i po~etkom septembra 1995. Samo sa ~asnim, ali za institucionalno poimanje nebitnim izuzecima, u kreiranju i funkcionaranju tog motivacionog mehanizma presudnu su ulogu imale vitalne srpske nacionalne institucije - akademijske, kulturne, vjersko konfesionalne i politi~ke. Te bitne oznake motivacionog mehanizma pokazuca Konvencije za primjenu i njeno provo|enje. Da je MSP utvrdio, da se Srbija pridr`avala ~lana 9. Konvencije, tj. da se pridr`avala svojih obaveza utvr|enih ostalim odredbama Konvencije, a prije svega obaveza da sprije~i po~injenje djela ju da u njegovoj sr`i stoji kolektivizirana dominantna svijest. Jedno od mogu}ih obja{njenja nalazimo uz pomo} psihoanaliti~kog modela Sigmunda Frojda (Freuda), u obrnutom redoslijedu i zna~enju njegovih elemenata. U tom modelu super ego, dru{tveni (kolektivni) ~uvar tradiocionalnih vrijednosti ne spre~ava (a to mu je funkcija), ve} aktivira individualno podsvjesno polje primarnih poriva i instikata usljed ~ega ego individualno kriti~ko rasu|ivanje biva potisnuto. zlo~ina genocida u Srebrenici. Bez toga ne bi bilo mogu}e da MSP u presudi ocijeni da su vojska i policija RS izvr{ioci genocida u Srebrenici, jer RS nije bila, niti je mogla biti stranka u tom postupku. Stranke u tom postupku mogu biti To {irom otvara vrata primarnim porivima i instinktima da se slijepo i zlo~ina~ki zadovoljavaju. I ovom prilikom valja potcrtati da je krivi~na odgovornost, za razliku od odgovornosti dr`ava, po ~lanu 9. Konvencije, za zlo~in genocida uvijek pojedina~na i li~na. Deklaracija je mali korak na dugom putu pro~i{}enja i o~i{}enja, i na kolektivnom i na individualnom planu, a ho}e li uslijediti drugi, dugi koraci ka tom cilju, odgovor }e dati vrijeme ispred nas. ~lana Predsjedni{tva BiH, pojedinih ~lanova akademske zajednice i nevladinih organizacija i dr.). To se jedino mo`e ozna~iti kao govor neupu}enih i pretencioznih (sve) (ne)znalica. Parlament Srbije, Deklaracijom u kojoj stoji „na

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

11

KULTURA DIJALOGA Je li autorica ne{to htjela re}i

Kako napraviti nesposobnu osobu
Gdje je to doista pogrije{ila g|a Filipovi}? Prva gre{ka koju je napravila jeste to {to je izjavila da u vezi sa slu~ajem Juri{i}-Radon~i} „nema diskriminacije na osnovi spola“

K

ada u nekim novinama redovno ~itate tekstove/reagiranja de`urnih komentatora iz sjene, bude vam prosto neprijatno kada pomislite {to sve ti ljudi rade da bi uredni{tvo novine za koju pi{u bilo zadovoljno. Ma nije to kao u negra|anskim novinama da se objavljuje samo ono {to urednici odgovara, nego se naprosto tako dogodi da novinari isto misle, isto hvale i oko istoga brinu, a bogme i iste ljude rado obezvre|uju.

O~ekivanja tabora
Eh, tako jedna od njih, de`urni jezikoslovac Kotline, sa puno moralne superiornosti koja se mije{a s lingvisti~kom kompetencijom obezvre|uje i do apsurda dovodi izjave onih na koje se okomi. To je nedavno mogla iskusiti i direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Samra Filipovi}-Had`iabdi}. Ne bez razloga je ova `ena postala `rtva okrutne moralno-lingvisti~ke analize: nije se oglasila onako kako je tabor o~ekivao. Tko joj je kriv! Sada je zato smjesta postala: nemoralna, neodgovorna, nepismena te pokazala „znake nesnala`enja u svom poslu“. Ova `ena je pokazala da joj nedostaje „vi{e profesionalnosti, sadr`aja, savjesti, smisla, suvislosti, su-

ptilnosti i - pismenosti“. Od nje se o~ekuje i da kona~no „po~ne ~itati“. Za{to? Pa zato {to ne zna odgovarati na pitanja novinarke „Oslobo|enja“ koja je „vrlo umjesno“ pitala direktoricu Filipovi}. A ako nije znala odgovarati na pitanja, to pretpostavlja najmanje dvije stvari: mora da je govorila principijelno i mora da nije branila one koje bi trebalo da brani (na samo jedan mogu}i na~in). Gdje je to doista pogrije{ila g|a Filipovi}? Prva gre{ka koju je napravila jeste to {to je izjavila da u vezi sa slu~ajem Juri{i}Radon~i} „nema diskriminacije na osnovi spola“, „jer je Radon~i} rekao da je ona Srpkinja“, te stoga Agencija nije reagirala. Ali njena savjesna kriti~arka primje}uje da je „Du{ka Juri{i} po spolu Srpkinja, ali izgleda da (joj) niko ne re~e da je `ensko.“ Ako je ovaj aspekt Radon~i}eva grijeha prioritetan, onda sve ono za {to su ga danima po novinama optu`ivali i pre/o/su|ivali postaje nebitno. Dobro je, taman je osvanuo jedan „disonantan“ ton u „Oslobo|enju“. Napisana je jedna misao koja protivrje~i desetinama prethodno napisanih re~enica o istoj temi. Sada Radon~i} vi{e nije fa{ista,

Pi{e: Sanja VLAISAVLJEVI] nacionalista, klerofa{ista, naprosto je mizogin, ali {to je tu stra{no? Kada mogu gradski vlastodr{ci biti mizogini~ni mo`e i jedan Radon~i} koji jo{ nije vlastodr`ac. I jo{ je ne{to pogrije{ila g|a Filipovi}. Izjavila je da se doti~na osoba nije obratila Agenciji, pa ovi stoga nisu ni reagirali. ^uj ti nje sada! A gdje je reagiranje po slu`benoj du`nosti? Treba biti principijelan. Ako uvijek po slu`benoj du`nosti reagiraju recimo: Vije}e za {tampu, RAK, Helsin{ki komitet za ljudska prava, Udruga BH novinari... onda i jedna Agencija mo`e i treba tako da radi. Pogotovo ako je rije~ o dr`avnoj agenciji, ma {to treba - ma mora da reagira! Istina, ne moraju ba{ u svim slu~ajevima iste vrste po slu`benoj du`nosti reagirati, ali su za navedeni slu~aj morali. I jo{ gore, „polupismena direktorica“ Filipovi} izjavi „da oni ne `ele raditi samo pojedina~no, nego generalno“. E tu je kona~no pala na taborskom ispitu. Nema raditi generalno, ve} o posebnim slu~ajevima veoma direktno i usmjereno treba raditi. Sjetimo se samo one me|unarodne organizacije P .E.N koja je u jednom periodu svoga djelovanja imala isti stav.

Raditi generalno i principijelno, a ne dnevnopoliti~ki, pa {to bi? Navali artiljerija sa svih gra|anskih strana iz svih principijelnih koalicija po njihovom tada{njem rukovodstvu kao da su najve}i neprijatelji i izdajnici. E sada i ova agencija `eli isto. Ne petljati se u dnevnu politiku, nego na razinu principijelnosti postavljati stvari. Ma ni govora. Budu}i da na{a de`urna inspektorica pismenosti tvrdi da je Filipovi} nena~itana, onda zaklju~ujemo da ovakve izjave daje zato {to su joj u ruke dospjele ne vi{e od dvije-tri knjige iz principa demokracije ili civilnog dru{tva. Ali koga to jo{ zanima. Kada reagira{ i kritizira{ nekoga, onda tu stru~na literatura ne poma`e i nije nikakvo mjerilo vrijednosti. Mjerilo su moralni i taborski stavovi. Samo u ovom reagiranju posve}enom izjavama g|e Filipovi} u sarajevskom „Oslobo|enju“ od 18. 3. 2010. mogli smo, kao glavne sadr`aje kritike, na}i uglavnom moralne dileme, sugestije i poduke koje naviru onako sasvim principijelno: ja bih joj da sam novinar rekla to i to, po mom mi{ljenju je pokazala, ja sam o~ekivala, rje~nike mo`e nabaviti tu i tu, na ovom mjestu bih se usudila predlo`iti direktorima

dr`avnih agencija (...) da prethodno konsultiraju rje~nik stranih rije~i...

Umjesno pitanje
No, sve je po~elo kada je Filipovi} izjavila da ne ~ita novine i da za to „ne mo`e odvojiti kvalitetno vrijeme“. Ta izjava je od nje napravila osobu nesposobnu da bilo koju misao artikulira, {to dakako nije promaklo pronicljivom oku marljive suradnice „Oslobo|enja“. Tako smo kao ~itaoci dobili priliku da zami{ljamo kako }e to sve „i}i“ Gender centar RS prema Vije}u za {tampu. Recimo da li }e i}i na trosjedu, d`ipom, pje{ke... Eto, dakle, i uobi~ajena fraza da }e neka organizacija i}i prema nekoj drugoj s ciljem rje{enja nekog problema nije promakla analizi, kao {to nismo bili uskra}eni niti za nekoliko drugih opaski, a o kome drugome nego o Radon~i}u. Onih ~isto moralno lingvisti~kih. Ostaje pitanje {to se htjelo posti}i ovim reagiranjem na moralnoj i op}eobrazovnoj razini. Jasno se mogla doku~iti samo `elja da se pohvali novinarka, ali nije li to ispalo prili~no neumjesno? Kakav moral treba nekomu da u vidu pohvale ustvrdi da je „novinarka vrlo umjesno pitala“ sugovornicu Filipovi} da li ~ita novine?

DUGOVI Za 120 ~asova predavanja u {koli nije dobila ni marku

Elma Begluk tu`it }e Vladu Distrikta
Re~eno mi je da }u potpisati ugovor o djelu, ali to nisam uradila, jer ga nikada nisam ni vidjela, kazala Begluk
Br~anka Elma Begluk u {kolskoj 2007/2008. godini bila je anga`irana da u dvije osnovne {kole u Distriktu predaje engleski jezik na osnovu ugovora o djelu. Imala je 120 ~asova, za {ta je trebala naplatiti oko 1.700 maraka. No, iako je od tada proteklo nekoliko godina, ona jo{ nije dobila svoj, po{teno zara|eni novac. - Re~eno mi je da }u potpisati ugovor o djelu, ali to nisam uradila, jer ga nikada nisam ni vidjela - ka`e Begluk. Ona navodi da, iako je tra`ila, nije mogla dobiti ugovor o djelu. Po~ela je nadle`nima u Vladi Br~ko Distrikta slati molbe, zahtjeve, ~ak i opomene pred tu`bu, kako bi dobila taj dokument, ali sve je bilo uzaludno. - Na osnovu uvida u dnevnike rada od {kole sam dobila potvrdu da sam bila anga`irana kao profesorica engleskog jezika. Na kraju sam dobila i zvani~ni odgovor iz Vladinog odjela za obrazovanje, u kojem su napisali da su voljni da mi isplate dug, ali da trenutno nemaju novca u bud`etu za te namjene isti~e Begluk, ne kriju}i ogor~enje {to je iz tog bud`eta izdvojeno oko 200.000 KM za proslavu Dana Distrikta i koncert @eljka Joksimovi}a. Nagla{ava da ona nije jedina osoba kojom se poigravaju nadle`ni i da je zbog svega toga anga`irala advokata koji priprema tu`bu protiv Vlade Distrikta. - Tra`it }u ve}u sumu od zara|ene, jer sam bila trudna kada sam predavala, a naravno tu je i pripadaju}a kamata - govori Begluk. [ef Vladinog odjela za obrazovanje u Br~kom Rizo ^ivi} kazao je za na{ list da je upoznat s ovim slu~ajem. - Nismo imali nikakvu zakonsku osnovu da isplatimo taj novac. Za sada nema zakonske mogu}nosti u okviru redovnih isplata da damo tra`eni novac - rekao je ^ivi}. E. RA@ANICA

^ivi}: Nema zakonske osnove

12

3. APRIL/TRAVANJ 2010.

Mario Vargas Ljosa (Llosa), ro|en 1936. u Peruu, jedan je od najpoznatijih pripadnika hispanoameri~ke knji`evnosti. Najpoznatija djela su mu romani „Grad i psi“, „Tetka Julija i piskaralo“, „Don Rigobertove bilje`nice“, „Jar~evo slavlje“

IZ BIOGRAFIJE

te „Avanture nevaljale djevoj~ice“. Dobitnik je mnogih uglednih knji`evnih priznanja. Ljoseov majstorski, vi{eslojni roman „Tetka Julija i piskaralo“ objavio je sarajevski „Buybook“, a „Avaz“ ekskluzivno objavljuje njegove odlomke.

kult

RETROVIZOR

EKSKLUZIVNO Odlomci iz romana „Tetka Julija i piskaralo“

Kolege ne treba da se sva|aju
Brzim i automatskim pokretom, ~ovje~uljak je ispru`io jednu svoju ru~icu i ponovo se, u~tivo se pokloniv{i, predstavio svojim prekrasnim tenorom
Izdava~: „Buybook“ Sarajevo, 2010., prijevod sa {panskog: Marica Josim~evi}, urednici: Ida Hamidovi}, Damir Uzunovi}
Rekao sam da mi je veoma `ao, ali ako ho}e da odnese taj „remington“, morat }e prvo da pre|e preko Pascualovog le{a, a u krajnjem slu~aju i mog. ^ovje~uljak je namje{tao svoju kravati~icu koja mu se iskrivila u toku njegovog poduhvata. Na moje iznena|enje, sa izrazom neugodnosti na licu, i pokazuju}i potpuno odsustvo smisla za humor, ozbiljno je klimnuo glavom i odvratio: - ^ovjek plemenitog roda nikada ne odbija izazov na borbu. Mjesto i vrijeme, gospodo. je nekoliko koraka prema meni, ponudio mi svoju dje~iju {a~icu i ponovo, u~tivo se pokloniv{i, predstavio svojim prekrasnim tenorom: - Va{ prijatelj: Pedro Camacho, Bolivijanac i umjetnik. Ponovio je gest, naklon i re~enicu sa Pascualom, koji je o~igledno bio krajnje zbunjen, ne mogav{i da ustanovi da li se ovaj ~ovjek nama ruga, ili je uvijek takav. Po{to se ceremonijalno rukovao s nama, Pedro Camacho se okrenuo svem osoblju Informativne slu`be i stoje}i nasred tavan~eta, u sjenci Genaramla|eg koji je iza njega izgledao kao neki d`in i koji ga je vrlo ozbiljno posmatrao, podigao je gornju usnu i namre{kao lice, u karikaturu ili ne{to {to je trebalo da li~i na osmijeh, otkrivaju}i pritom `u}kaste zube. Sa~ekao je nekoliko sekundi a onda nam se zahvalio ovim muzikalnim rije~ima, propra}enim pokretom opsjenara koji se opra{ta od svoje publike.
(Oprema teksta je redakcijska)

Pi{e: M. Daki}

Zlatko T.
Zlatko T., onaj sam intervju s merakom pro~itao! Onako zavaljen u trosjed (odakle lova a, ~uj ima trosjed!). Svaka mu je ili skoro svaka zlatna. Od }evapa, pa nadalje. I jest vala. [ta vam se svi|a u Sarajevu }evapi! A |e je luk? Treb’o bi se ugledni direktor ~e{}e oglasiti. A ne samo da pi{e knjige i drame. I papirologiju u Kamernom.

Dogovor o dvoboju
Sudbonosna pojava Genara-mla|eg na tavan~etu osujetila je ono {to je trebalo da bude formalan dogovor o dvoboju. U{ao je u trenutku kada je tvrdoglavi ~ovje~uljak, poplaviv{i u licu, ponovo poku{ao da podigne „remington“. - Sa~ekajte, Pedro, ja }u vam pomo}i - rekao je i preuzeo ma{inu od njega kao da je kutija od {ibica. Shvataju}i tada po izrazu mog i Pascualovog lica da nam duguje neko obja{njenje, utje{io nas je vedrim glasom: - [ta ste se pokunjili, niko nije umro. Moj otac }e vam ubrzo nabaviti drugu pisa}u ma{inu. - Mi smo zadnja rupa na svirali - usprotivio sam se

Pozori{ta
Pro~itah naslov ne{to kao Sarajevu treba jo{ pozori{ta. ^uj, pa i ova jedva ferceraju. Onako na prvu, htjedoh odmah nazvat’ Emira ministra. I da mu sve ubrk... I rekoh ja njemu, kad glumac krenu rafalno argumentima. Sva pozori{ta u par kvadrata, u novom dijelu grada nijedno... Ovo, ono i ubijedi me. Samo, |e su pare, dru`e? Jedino da pritisne{ ove na vlasti pred izbore, mo`da {ta kane... Da otkinu koju paru od motokultivatora!

Ljosa: Poznat po osebujnom stilu

reda radi. - Dr`ite nas na ovom prljavom tavanu, ve} ste mi oduzeli pisa}i sto da biste ga dali ra~unovo|i, a sada i moju „remington“. I niste me ~ak o tome prethodno obavijestili.

Ovce na broju
- Mislili smo da je ovaj gospodin lopov - pritekao mi je u pomo} Pascual. U{ao je ovdje sav nadmen i izvrije|ao nas.

Naslovnica bosanskog izdanja

- Kolege ne treba da se sva|aju - solomonski re~e Genaro-mla|i. Stavio je „remington“ na rame i ja primijetih da mu ~ovje~uljak dose`e ta~no do revera. - Zar moj otac nije do{ao da vas upozna? Onda }u to ja u~initi tako da i vuk bude sit i ovce na broju. Istog trenutka, brzim i automatskim pokretom, ~ovje~uljak je ispru`io jednu svoju ru~icu, napravio

TA DIVNA DIJASPORA

Pri~a iz parka kod „Sarajke“
„Hipi klupa“ je bilo mjesto na kojem se trebalo biti vi|en, mjesto gdje se dolazilo iz najudaljenijih dijelova grada
Prije popodnevne nastave u {koli, mama me ponekad vodila u novoizgra|enu robnu ku}u „Sarajka“ na pe~enu piletinu. Piletina je zaista bila ukusna i vrtila se na velikoj rotiseriji, sa koje se mast cijedila u potocima. Miris pe~ene piletine se {irio cijelom robnom ku}om i bilo je te{ko ne svratiti u prizemlje, u prvi veliki sarajevski supermarket, koji je jedini imao velike korpe na to~kovima, koje su pojedinci gurali ispred sebe ~ak i kada se kupovala samo ~okolada ili parizer. sjeli na „hipi klupu“, koja je tih godina bila krcata mlade`i koja je tu tra`ila dru{tvo i razonodu. „Hipi“ klupa, du`ine 20 metara, je sagra|ena na po~etku velikog parka a prekoputa poznate kafane „Park“, ~esto farbana tamnozelenom bojom od parka{a, koji nisu uvijek stavili prolaznicima do znanja da je klupa tek ofarbana, pa bi se poneko „upecao“ i dobio nekoliko zelenih {trafti preko pantalona. Bilo je tu svakakvih likova, odrpanih ~upavaca sa okruglim „Lenon“ cvikerima koji su stalno ne{to dimili, parova koji su se bezrazlo`no ljubakali i valjali po travi, brkatih milicionera koji su podozrivo posmatrali one sa ofucanim jeans jaknama sa ispisanim znakovima „Peace“ i „Doors“. Mnogi su stalno dizali dva prsta u zrak kada su se pozdravljali, i koristili neke nove rije~i kao sto su „nafurati“, „trip“, „spid“, „haj“, „d`oint“. Tata je kasnije rekao da je to sve goli „hash“, a neke kom{ije bi najdradije sav taj „prozapadni {ljam“ pobile i bacile u jarak. „hipi klupa“ nije iza{la iz mode, pa su tu samo dolazile curice iz Trgova~ke {kole, svra}aju}i na svom putu prema dalekim gradskim predgra|ima. Kada sam malo poodrastao, smatrao sam sebe za „ha{i{ara“ (mada se uop{te nisam drogirao) i bilo mi je `ao {to sam propustio ~uvene dane „hipi klupe“. Ubrzo je stigao hevimetal, pa sam se radije vukao po Ba{~ar{iji, tra`e}i `eljezne nitne i toke koje bih pri{ivao na svoju plavu |a~ku kecelju odrezanih rukava ili pak JNA kai{ od starog. Bio sam ljubomoran na one u raji kojima su roditelji dopustili da nose hevi- metal narukvice. Bio sam osu|en samo na bed`eve lo{eg kvaliteta koji su se poru~ivali od nekog tipa iz Gornjeg Milanovca. Kasnije sam, u nedostatku para za cuganje u kafani, dolazio na „hipi klupu“ sa dru{tvom da popijemo naiskap fla{u najjeftinijeg bijelog vina „Ikan“ na putu

Izlo`ba
^itam, sad }e ona izlo`ba za 6. april. Sva udru`enja kolektivno. Likovnja~ka, ova i ona. Neka, fino, da vidimo {ta rade. Umjetnici na{i vrli. Ali, koliko mi se ~ini, tu ne}e biti ba{ onih, {to bi rekli savremenih, {to po svijetu hode. Ili mi se ~ini? Ne znam ba{ koji je kod ovih na{ih ulubihovaca sistem. Vidjet }emo.

Iza{la iz mode
„Hipi klupa“ je bilo mjesto na kojem se trebalo biti vi|en, mjesto gdje se dolazilo iz najudaljenijih dijelova grada. Neki bi slu~ajno sjeli na klupu pa bi se „provalili“, bili bi poistovje}eni sa onima {to tamo sjede pa je poslije trebalo dokazivati suprotno. U neka doba su i vi|eniji gra|ani po~eli tu da svra}aju, poznati muzi~ari i intelektualci. Debate su se vodile tih dana o tome kuda ide na{a omladina. ^ak se i Bala{evi} tih dana oglasio svojim stihovima: „Sumnjaju neki da nosi nas pogre{an tok/Jer slu{amo plo~e i sviramo rock/Al’ negde u nama je bitaka plam/I ka`em vam {ta dobro znam/Ra~unajte na nas!“. Nekoliko generacija se tu smjenjivalo dok kona~no

Pi{e: Neboj{a [ERI] [OBA
prema diskoteci „BB“. Nekada sam na toj klupi znao provesti i dobar dio no}i, kada bi se pretjeralo sa konzumacijom alkoholnih pi}a. Klupa, odnosno njen kameni dio, jo{ uvijek je tu (u nedostatku drveta za lo`enje, ljudi su u ratu poskidali drvene grede sa klupe i kroz metke i granate ih prtili u svoje hladne stanove). Mo`da }e jednog dana neka nova generacija klinaca otkriti „hipi klupu“ i tu provoditi dane i godine, mo`da }e se gradske vlasti sjetiti i vratiti drvene grede nazad i sa~uvati od nestanka mjesto na kojem se vjerovatno izde{avalo toliko toga o ~emu nikada ne}emo saznati sve.

Kolumbo
^uveni Dino MESS sad mo`e dobit’ novi nadimak. Kolumbo. [to se naputovao sa svojim predstavama, nije bome ni onaj gore navedeni. [ta }e ~ovjek kad zna pos’o. Djeco, ako volite putovat’, upi{ite re`iju! Napravite dobre predstave k’o ~ika Dino i ima dunjaluk da obi|ete, vi{e puta. I mog’o bi dobri Dino, kad mu dosadi re`irati, haman biti turisti~ki vodi~. Jal pisat’ putopise.

U redu za piletinu
Jednom prilikom smo stajali u redu za piletinu pored @arka Varaji}a, poznatog centra sarajevske Bosne, koji je izgledao nevjerovatno visok iz moje tada{nje perspektive. Od njega sam dobio autogram koji sam isti dan izgubio me|u papirnim salvetama kojima se s obraza brisala pile}a mast. Obi~no bismo s vru}om piletinom

VREMEPLOV

3. april 2010.

DOGODILO SE
1512. - Turski sultan Bajazit II abdicirao u korist svog sina Selima I. 1860. - Na potezu izme|u St. Josepa u Montani i Sakramenta u Kaliforniji po~eo saobra}ati „Pony Express“. 1789. - Proslavljeni ameri~ki vojskovo|a D`ord` Va{ington (George Washington) polo`io zakletvu i tako postao prvi predsjednik SAD, nove dr`ave na sjevernoameri~kom kontinentu. 1941. - Ma|arski premijer Pal Teleki izvr{io samoubistvo dan nakon {to je usvojen njema~ko-ma|arski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio ~lan delegacije koja je 12. decembra 1940. godine u Beogradu potpisala Ugovor o vje~nom prijateljstvu i miru izme|u Jugoslavije i Ma|arske. Ma|arska je, zajedno sa Njema~kom, 6. aprila 1941. godine napala Jugoslaviju.

30
PREHRANA Energija za cijeli dan

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

sveznadar
LJEPOTA Tajni rituali poznatih viza`ista

43

Ta~no Neta~no
se da sonet datira 1.Pretpostavlja sicilijanske {kole? jo{ iz 13. stolje}a, kad je za~et u krugu dvorskih pjesnika Ne znamo 2.galije, a {tani{ta o tome {ta su bile galioti? Bobi Fi{er je odbio 3.Anatolija Karpova zada igra protiv titulu {ahovskog prvaka svijeta?
1. TA^NO

Obilan doru~ak koristi zdravlju
Jaja, kobasice, gljive i paradajz bolje su namirnice za jutro od `itarica i poslastica, tvrde nau~nici
Obilan i kalori~an doru~ak koristi zdravlju, ka`u nau~nici. Jaja, kobasice, gljive i paradajz bolje su namirnice za jutro od `itarica i poslastica. To je revolucionarno otkri}e s obzirom na to da su mnogi takav visokokalori~an doru~ak ocijenili nezdravim. Me|utim, takav obilan doru~ak priprema metabolizam za ostatak dana i to tako da mu poma`e u sagorijevanju kalorija. Razne `itarice to ne mogu u~initi jer nisu dovoljno energetski sna`ne. Ipak, oprezno! Takav obilan obrok dopu{ten je samo za doru~ak, napominju stru~njaci. Nakon takve jutarnje gozbe treba uslijediti srednje obilan ru~ak, a onda vrlo lagana ve~era. Ovi su zanimljivi rezultati dobiveni velikim istra`ivanjem o prehrambenim navikama. Jo{

Nova saznanja

Pet trikova za njegu i {minku
[minku ~istite samo uljem sa vitaminom E, svaka apoteka ga ima po vrlo pristupa~nim cijenama
@ene ta~no znaju {ta trebaju u~initi za svoju ko`u, kosu i tijelo da bi izgledale lijepo. Otkrivamo vam provjereno djelotvorne trikove u svijetu poznatih viza`ista. Vitamin E. [minku ~istite samo uljem sa vitaminom E. Svaka apoteka ga ima po vrlo pristupa~nim cijenama. Ni{ta ne}e tako dobro obaviti posao, a u isto vrijeme licu obezbijediti potrebnu meko}u i vla`nost. Mirisi. Stavite kap parfema na obrve. Kada se budete pozdravljali uz poljupce sa nekim, ostavit }ete dobar utisak. Miris }e opiti va{eg sagovornika. [to manje {minke. Puder koristite samo u posebnim prilikama. Malo rumenila, maskara i sjaj za usne je dovoljno. Supa od paradajza. Ako ste protekle no}i bili na zabavi, probajte recept za oporavak. Isijecite dvije kri{ke paradajza i protrljajte ih po licu. Zatim ih stavite u blender sa sokom od limuna i malo sode bikarbone. Dobivenu pastu prema`ite preko lica, ostavite 20 minuta, pa isperite mlakom vodom. Papir umjesto pe{kira. Vi{ak masno}e, neprijatnog sjaja ili {minke najbolje je ukloniti papirnom maramicom jer su pe{kiri, naro~ito vla`ni, puni bakterija.
Ne pretjerujte sa {minkom Za funkcioniranje mikro~ipa potreban samo uzorak krvi

1973. - Na ulicama Njujorka uspostavljen je prvi javni poziv mobilnim telefonom. 1948. - Predsjednik SAD Hari Truman (Harry Truman) potpisao Mar{alov plan ekonomske pomo}i poslijeratnoj Evropi. 1991. - Vije}e sigurnosti UN-a izglasalo je rezoluciju o prekidu vatre u ratu u Zaljevu, nalo`ilo razmje{tanje mirovnih snaga u regionu i zatra`ilo od Iraka da uni{ti oru`je za masovno razaranje. 1992. - Predsjedni{tvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u op}inama koje to `ele, a radi stabiliziranja politi~ko-sigurnosne situacije na njihovim podru~jima. Protiv ove odluke bili su ~lanovi Predsjedni{tva Republike BiH Biljana Plav{i} i Nikola Koljevi}, uz obrazlo`enje da daljnje naoru`avanje stanovni{tva ne pridonosi uspostavljanju mira u Republici BiH. 1995. - Zajedni~kim saop}enjem o uspostavljanju diplomatskih odnosa izme|u Republike BiH i Narodne Republike Kine, koje su u Zagrebu potpisali ambasador Kasim Trnka i Xie Hiqin, zvani~no su uspostavljeni diplomatski odnosi ove dvije zemlje. 1996. - U prisustvu pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora D`ona Kornbluma (John Kornblum), u Sarajevu je formiran Forum Federacije BiH. Osnovni cilj ovog foruma je pra}enje provo|enja odluka i sporazuma u vezi s Federacijom BiH. 2000. - Snage NATO-a u BiH uhapsile su na Palama jednog od lidera bosanskih Srba Mom~ila Kraji{nika, na osnovu tajne optu`nice Ha{kog tribunala.

Nau~nici s Harvarda razvili su mikro~ip kojim je mogu}e pratiti kretanje cirkuliraju}ih }elija tumora u krvotoku te tako olak{ati odre|ivanje optimalne terapije. Rije~ je o }elijama koje se odvajaju od primarnog tumora te se kasnije mogu razviti u nove tumore, pi{e ~asopis „Science Translational Medicine“.
Kalori~an doru~ak priprema metabolizam za ostatak dana

Pomo} pri lije~enju raka

Njihovim pra}enjem otvara se mogu}nost ranijeg otkrivanja {irenja karcinoma te kvalitetnijeg uvida u u~inkovitost odre|ene terapije. Za funkcioniranje novog mikro~ipa spojenog na mikroskop potreban je samo uzorak krvi, {to bitno pojednostavljuje cijeli postupak, dodaju nau~nici.

se jednom pokazalo da je doru~ak uistinu najva`niji obrok u danu te da njegovo

izbjegavanje mo`e prouzrokovati zdravstvene pote{ko}e, ali i probleme s pretilo{}u.

Oralna higijena

Milioni Britanki ne vide ba{ najbolje, a glavni je razlog to {to ne `ele nositi nao~ale i to zbog izgleda. Prema jednom istra`ivanju, ~ak ~etvrtina Britanki koje bi trebale nositi nao~ale to ne ~ine, pa ~ak odga|aju i pregled kod okuliste iz straha da ne bi morale nositi nao~ale. Isto tako, `ene koje nose nao~ale i imaju dioptriju radije {kilje ili pate zbog slabog vida nego da im nao~ale „uni{tavaju izgled“. Ta~nije, gotovo polovina ispitanih `ena smatra da }e ih nao~ale u~initi neprivla~nim, te bi ih izbjegavale „pod svaku cijenu“. Istra`ivanje je provedeno na 3.000 `ena, a provela ga je „Sight Care Group“, britanska organizacija neovisnih opti~ara. Istra`ivanje je, izme|u ostalog, pokazalo da ~etvrtina `ena nije obavila pregled o~iju vi{e od dvije godine.

Brojne studije pokazuju kako se bakterije koje uzrokuju karijes mogu prenijeti s osobe na osobu putem sline. Glavni krivac za to je bakterija „streptococcus mutans“, koja se s osobe na osobu prenosi slinom, primjera radi, dijeljenjem pribora, puhanjem na hranu, pa ~ak i ljubljenjem djece u usta. Prema studiji iz 2008. godine, objavljenoj u ~asopisu „Pediatric Dentistry“, jaki dokazi pokazuju kako su majke primarni izvor prijenosa i razvoja bakterije „streptococcus mutans“ kod djece. - Za nastanak karijesa mo`emo okriviti ljubljenje djece u usta - to je jedan od nekoliko razli~itih faktora koji zajedno djeluju i uzrokuju karijes. No, klju~no je znati kako je karijes zuba bakterijska infekcija, koja se mo`e prenijeti s jedne osobe na

Majka poljupcem prenosi karijes na bebu

Pretpostavlja se da sonet kao strog pjesni~ki oblik sa 14 stihova (uglavnom sa po 11 slogova) uglavnom jamskog metra datira jo{ iz 13. stolje}a, kad je za~et u krugu dvorskih pjesnika sicilijanske {kole. U 14. stolje}u Petrarka utemeljuje najpoznatiju i naj~e{}e upotrebljavanu sonetsku formu. Petrarkisti~ki (ili italijanski) sonet sastoji se od oktave u osam stihova sa rimom abbaabba, u kojoj se iznosi problem, postavlja pitanje ili izra`ava emocionalna napetost; slijedi sekstet od {est stihova sa razli~itom rimom, u kojem se iznosi rje{enje problema, odgovor na pitanje i izraz emocionalne napetosti. Usvajaju}i i prilago|avaju}i italijansku formu, pjesnici elizabetanske ere postepeno su razvijali drugu zna~ajnu sonetsku formu, {ekspirovski (ili engleski) sonet, koji ~ine tri katrena, me|usobno nezavisno rimovana, s rimovanim distihom na kraju.
2. NETA^NO

Sonet datira jo{ iz 13. stolje}a

drugu, posebno tokom djetinjstva i izbijanja prvih zuba - ka`e dr. D`ejn Soksman (Jane Soxman), koja je u~estvovala u istra`ivanju.

Proljetna trpeza
Potrebno je: 1 pe~eno pile, 1 glavica zelene salate, 15-ak maslina, 20 dkg skuhanog gra{ka, 20 dkg skuhanih mahuna, {aka skuhanog kukuruza, nekoliko komada sitnog paradajza, nekoliko oraha. Za umak: 3 dl kiselog vrhnja, 1 tvrdo kuhano `umance, 2 ka{ike senfa, 1 dl ribanog sira, so, limun, mljevena crvena paprika. Na~in pripreme: 1. Piletinu o~istiti od ko`e i kostiju, pa narezati na pladanj. Okru`iti listovima zelene salate, slo`iti sve ostale sastojke. 2. Za umak pomije{ati u vrhnje sir, protisnuti `umance, senf, so i papriku, po ukusu zakiseliti limunovim sokom.

Zelena salata s piletinom

Galija je bio zajedni~ki naziv za svaki ve}i brod kojemu su glavni pogon vesla. Naj~e{}e su se koristile kao ratni brodovi. Ta je njihova primjena po~ela prestajati s izumom vatrenog oru`ja, odnosno brodske artiljerije. Bitka kod Lepanta 1571. smatra se posljednjom velikom pomorskom bitkom u kojoj su kori{tene galije. Vesla~i na galijama zvali su se galioti.
3. TA^NO

[ta su bile galije, a {ta galioti

Bakterija „streptococcus mutans“ prenosi se slinom

3. Umak poslu`iti posebno, kako bi ga gosti na tanjiru dodali salati.

RO\ENI
1924. - Ro|en je ameri~ki glumac Marlon Brando. Karijeru je po~eo u pozori{tima na Brodveju, a svjetsku slavu donijele su mu filmske uloge „mladih gnjevnih ljudi“ pedesetih godina 20. vijeka. 1930. - Ro|en njema~ki dr`avnik Helmut Kol (Helmut Kohl).

Ostvarivanje primanja
Imala sam 43 godine `ivota kada je umro suprug. Djece nismo imali. Jedini u`ivalac porodi~ne penzije bio je njegov sin iz prvog braka. Ja sam radila do 1994. i do tada ostvarila 26 godina sta`a. Sada imam 55 godina `ivota. S obzirom na to da ne radim ve} 16 godina, da li mogu ostvariti penziju, pita T. Z. iz Fojnice.

UMRLI
1682. - Umro {panski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo (Murillo), jedan od najzna~ajnijih predstavnika visokog baroka u slikarstvu. 1897. - U Be~u je umro istaknuti njema~ki kompozitor Johanes Brams (Johanes Brahms), tvorac brojnih simfonija, klavirskih koncerata, zborskih i solo pjesama. 1996. - U avionskoj nesre}i nedaleko od Dubrovnika poginuo je ameri~ki ministar trgovine Ronald Braun (Brown), koji se s grupom ameri~kih privrednika nalazio u zvani~noj posjeti BiH i Hrvatskoj. U ovoj tragediji `ivot je izgubilo svih 27 putnika i {est ~lanova posade.

Odredbom ~lana 30. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da osiguranik stje~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 65 godina `ivota i najmanje 20 godina penzijskog sta`a, odnosno kad navr{i 40 godina penzijskog sta`a bez obzira na godine `ivota. Tako|er je odredbom ~lana 137. ovog zakona propisano da osiguranik mo`e ostvariti pravo na starosnu penziju i prije navr{enih godina `ivota propisanih u ~lanu 30. zakona, kad navr{i 55

Fojnica: Zakon o PIO

godina `ivota i 30 sta`a (`ena), odnosno 60 godina `ivota i 35 sta`a (mu{karac), ali najdu`e do 31. decembra 2015. godine. Kako vi imate 55 godina `ivota i 26 sta`a, ne ispunjavate uvjete za ostvarivanje prava ni na starosnu niti na prijevremenu starosnu penziju. S obzirom na to da ne radite, pravo na starosnu penziju ostvarit }ete kada navr{ite 65 godina `ivota.

Odredbom ~lana 46. Zakona o slu`bi u oru`anim snagama BiH propisano je da vojni osiguranik stje~e pravo na starosnu penziju kada navr{i 55 godina `ivota i najmanje 30 godina penzijskog sta`a, odnosno kada navr{i 40 godina penzijskog sta`a bez obzira na godine `ivota. Sa 56 godina `ivota i 26 penzijskog sta`a ne ispunjavate

Profesionalni sam vojnik u Oru`anim snagama BiH u ~inu podoficir od 2000. godine. Imam 26 godina penzijskog sta`a u koji je ura~unato i vrijeme provedeno u Armiji BiH od 1. maja 1992. do 23. decembra 1995. i 56 godina `ivota. Po kojem zakonu i kada }u mo}i ostvariti pravo na vojnu penziju, pita H. K. iz Sarajeva.

Vojna penzija

IME GLUMCA NA SLICI PREZIME GLUMCA NA SLICI SRBIJANSKA TENISERKA

POTOMCI ENAKA

PTICA GRABLJIVICA

PJEVA^ICA POKAZNA BADRI] ZAMJENICA

LANTAN

DAN ORANJA (pu~.)

@ITELJ SOMALIJE MAKARSKA DIJELOVI VOZA

RAZDOBLJE OD HILJADU GODINA

A]IM ODMILJA

uvjete iz citiranog ~lana za ostvarivanje prava na vojnu penziju. Pravo na vojnu penziju ostvarit }ete kada navr{ite 30 godina penzijskog sta`a pod uvjetom da imate neprekidno 10 godina sta`a osiguranja u svojstvu vojnog osiguranika.
Federalni zavod PIO

RAZGOVIJETNO SILA, MO] (mn.)

MAKAR MALO OSTATAK @ITA U POLJU ESADA ODMILJA

Kupon za odgovore
Obavezno prilo`ite kupon iz novina. Na koverti nazna~ite: “Za kontakt stranu”. Pitanja mo`ete slati i na e-mail: redakcija@avaz.ba

SPISI

RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA SAKAT, BRVNO, ATONIK, ARAK, MANJE, OBJAVA, PLUSEVI, TRN, RE[, @IRANTI, ANA KENDRIK, STRANA, IKAR 2122

[PANSKE GRO@\ICE NAU^NOISTRA@IVA^KI RAD MU[KI PJEVA^KI GLAS VODONIK ZIMSKI SAN, ZAMRZAVANJE AMERI^KI GLUMAC SILVESTER NA[A NEGACIJA VRSTA ZA^INA AMPER

Bobi Fi{er (Bobi Fischer) odbio je da igra protiv Anatolija Karpova za titulu {ahovskog prvaka svijeta. Bilo je to na dana{nji dan, 3. aprila 1975. godine. U me~evima kandidata, nova sovjetska nada Anatolij Karpov (ro|en 1951. godine) pobijedio je u polufinalu Borisa Spaskog, a u finalu Viktora Kor~noja. Time je stekao pravo na me~ s Fi{erom. No, Fi{er je tra`io da se na~in igranja me~a promijeni, tako da se umjesto fiksirane 24 partije igra na deset pobjeda. Kongres FIDE zaklju~io je da bi tada me~ mogao predugo trajati i odlu~io da se igra do {est dobivenih partija. Bio je to jedini s liste Fi{erovih zahtjeva (ukupno ih je bilo 179) koji je FIDE odbila. Fi{er je, me|utim, odbio igrati pod tim uvjetima. Nakon {to su iscrpljeni svi rokovi, predsjednik FIDE, biv{i svjetski prvak Maks Eve proglasio je Karpova prvakom svijeta. Fi{er nikada nije priznao tu odluku; sebe je smatrao svjetskim prvakom „jer nikada nije pobije|en“.

Bobi Fi{er odbija uvjete {ahovske federacije

D`ordan: Ima svoj stav

44

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

show biz

ZVIJEZDE Odabrane najmo}nije slavne li~nosti u Velikoj Britaniji

Kajli osvojila prvo mjesto
Na drugom mjestu ^eril Kol, a na tre}em Dejvid Bekam
Kajli Minog (Kylie Minogue) postala je najmo}nija slavna li~nost u Velikoj Britaniji. Iako su mnogi mislili da }e njeno mjesto zauzeti ultrapopularna ^eril Kol (Cheryl Cole), ona je ipak osvanula na drugom mjestu i tako osigurala Australki tron najmo}nije. Iza britanske pjeva~ice, na tre}e mjesto, smjestio se Dejvid Bekam (David Beckham), ~ija se supruga nije na{la na popisu deset najmo}nijih. O njihovoj sudbini odlu~ilo je vi{e od 2.000 ispitanika koji su odgovorili na 200 pitanja o slavnim li~nostima i brendovima. Me|u prvih deset na{li su se jo{ D`ord` Kluni (George Clooney), D`oena Lamli (Joanna Lumley), Helen Miren (Mirren), D`udi Den~ (Judi Dench), D`ejmi Oliver (Jamie), Teri Hogan (Terry) i [on Koneri (Sean Connery).

D`ordan opet pokazala ~ime je obdarena

Jednostavno neukrotiva
Britanska starleta Keti Prajs (Katie Price), poznatija kao D`ordan (Jordan), jo{ je jednim goli{avim editorijalom pokazala da se itekako ponosi svojim tijelom, kojeg se ne stidi istaknuti u svakoj mogu}oj prilici. Dizajnerica, pjeva~ica, model i zvijezda {oua realnosti pozirala je iskvarcana i nauljena u seksi bijelom bikiniju dokazuju}i jo{ jednom ono {to je svojim fanovima ove sedmice poru~ila putem svoje „T witter“ stranice - da ima stav i da je nije briga {ta drugi misle o njoj.

Minog: Uvjerljiva pobjeda Australke

Ana Pakin

Pop zvijezda Gabrijela Kilmi

Za Eltonov koncert

Ljuta zbog pove}anih grudi
Australska pop zvijezda Gabrijela Kilmi (Gabriella Cilmi) izjavila je da vi{e nikada ne}e pozirati za neki mu{ki ~asopis nakon {to su joj u posljednjem editorijalu, koji je snimila za naslovnicu FHM-a, naknadno pove}ali grudi. Ova 18-godi{nja pjeva~ica hita „Sweet About Me“ pozirala je u seriji toples i fotografija u kojima se pokrila samo donjim rubljem za britansko izdanje ~asopisa FHM, ali sada tvrdi da je potpuno razo~arana finalnim proizvodom. - Pove}ali su mi grudi, koje su ionako dovoljno velike pa sam, eto, valjda dobila ne{to nalik besplatnom pove}anju poprsja. Nisam sigurna {ta bi to sve trebalo zna~iti - izjavila je uvrije|ena ljepotica.
Elton: Ne}e biti otkazivanja

Sru{ila se bina tokom postavljanja
Pakin: Izjava na setu u Los An|elesu

Priznala da je biseksualka
Glumica Ana Pakin (Anna Paquin) priznala je za vrijeme snimanja spota za prava homoseksualaca „Give a Damn“ da je biseksualka. Zvijezda serijala „True Blood“, „X-Mena“ i „Piana“, zaru~nica glumca Stivena Mojera (Stephen Moyer) izjavila je na setu u Los An|elesu da je biseksualka. Akciju, u kojoj, izme|u ostalih, sudjeluju i Sir Elton D`on (John), Sintija Nikson (Cynthia Nixon), Vupi Goldberg (Whoopi) te [eron (Sharon) i Keli Ozborn (Kelly Osbourne), organiziralo je udru`enje „True Colours Fund“, koje se bori za jednaka prava svih ljudi bez obzira na seksualnu orijentaciju.

Kilmi: Uvrije|ena ljepotica

Naslovnicu FHM-a

Dio bine postavljene za koncert Eltona D`ona (John) u Meksiku sru{io se za vrijeme postavljanja, pri ~emu su ozlije|ena tri radnika. Jedan od njih je slomio nogu pa je trenutno u bolnici, dok su druga dvojica zadobila lak{e ozljede. Koncert je planiran za ovaj vikend kod ru{evina majanskog grada i bit }e odr`an uprkos nesre}i. - Nije bilo rasprave o otkazivanju koncerta - izjavio je Francisko de Anda (Francisco), glasnogovornik meksi~kog instituta za antropologiju i povijest. Institut je potvrdio da nema {tete na ru{evinama starim 1.200 godina, jer je bina postavljena dovoljno daleko od piramida i hramova.

oglasi

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

45

Slu`ba za rad sa studentima i planiranje nastave

Na osnovu ~lana 155. Zakona o srednjoj {koli (Sl. glasnik USK-a br. 5/2004.), ~lana 147. Pravila {kole, te Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova, [kolski odbor JU Mje{ovite srednje {kole „Bu`im“ na svojoj sjednici odr`anoj 1. 4. 2010. godine, donio je Odluku da raspisuje:

Slu`ba za rad sa studentima i planiranje nastave

KONKURS
za popunu radnog mjesta 1. Pomo}no-tehni~ki radnik-higijeni~ar - jedan izvr{ilac na odre|eno vrijeme do povratka radnice sa bolovanja Posebni uslovi: a) zavr{ena osnovna {kola Op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH - da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u koju se kandidira Uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju propisanih uslova: - kra}a biografija, adresa i kontakt telefon - uvjerenje da je dr`avljanin BiH - potvrda da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u koju se kandidira - ovjerenu kopiju diplome Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisiju za izbor zaposlenika u MS[ „Bu`im“, kandidat kojeg nakon intervjua preporu~i komisija za izbor zaposlenika smatrat }e se da je najuspje{nije pro{ao konkurenciju. Kona~ni izbor kandidata }e izvr{iti [kolski odbor. U slu~aju kada postoje dokazi da u postupku izbora nisu ispo{tovani principi i postupci utvr|eni zakonskim propisima bilo koji kandidat mo`e podnijeti prigovor [kolskom odboru. Prijave se podnose preporu~enom po{tom na adresu: Mje{ovita srednja {kola „Bu`im“, Generala Izeta Nani}a bb, 77245 Bu`im Tel/fax: 037/410-115

Slu`ba za rad sa studentima i planiranje nastave

46 Subota, 3. april/travanj 2010. Dnevni avaz

oglasi
jetnjom prinudne naplate, s tim {to jeTu`itelj predlo`io da ukoliko tu`eni ne postupe u skladu sa ~lanom 182 stav 1 ZPP-a da Sud donese presudu zbog propu{tanja. Odgovor na tu`bu mora bit razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te odnosno sjedi{te stranke, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334 ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev odgovor na tu`bu mora da sadr`i razloge osporavanja, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skaldu sa ~lanom 71 stav 1 ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu u skladu sa ~lanom 74 stav 1 ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaju sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku sa pozivom na broj gornji. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Jasna Frenjo

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BIH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 103786 09 P Sarajevo, 26-03-2010 godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Jasna Frenjo u pravnoj stvari tu`itelja Turkish Ziraat Bank Bosnia dd Sarajevo, ulica D`eneti}a ^ikma 2, Sarajevo protiv tu`enih Dedu{i} Vahida iz Sarajeva, ulica Porodica Ribar 35, Zuko Mirsada iz Sarajeva, ulica Prijeka ~esma 9, Tanaskovi} Borke iz Sarajeva, ulica Br~anska 9 i Janjo{ Mirsade iz Sarajeva, ulica Antuna Hangija 61, radi isplate potra`ivanja, vsp 9.664,38 KM objavljuje sljede}i: OGLAS Poziva se I-tu`ena Dedu{i} Vahida iz Sarajeva, uli ca Porodice Ribar 35 da u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tu`bu od 03-07-2009 godine kojom je Tu`itelj predlo`io da se navedeni tu`eni solidarno obave`u da isplate tu`itelju iznos od 9.664,38 KM sa zakonskom zateznom kamatom u skladu sa ~lanom 1 Zakona o visini stope zatezne kamate, po~ev od 02-07-2009 godine pa do kona~ne isplate, te da mu naknade tro{kove parni~nog postupka, a sve u roku od 30 dana pod pri-

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 116117 09 P Sarajevo, 23. 03. 2010. godine Tu`itelj: Tu`eni: Radi: Vsp: Senija Gacki} Agencija za Nekretnine Pelak Ostali 28.638,00

POZIV
Za AGENCIJA ZA NEKRETNINE PELAK Pozivate se kao strnaka na pripremno ro~i{te zakazano za dan 16. 04. 2010. godine u 10,00 sati, pred ovaj sud u sobu broj 303/III. Sudija [ejla Fazlagi}

NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 087001 09 P Sarajevo, 22. 03. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Nada Seferovi}, u pravnoj stvari tu`itelja: Babaji} Lutvo iz Njema~ke, Waldeyerstr, broj 8, 10247 Berlin, koga zastupaju Edina Jahi} i Tanja Had`agi}, advokati iz Sarajeva, protiv tu`enih: 1. „G.B.“ Trading Internacional d.o.o. Sarajevo, Ulica Spre~anska broj 2, 2. PETTER CHRISTOF iz Austrije, 3. HAD@ETOVI] EDV - BERATUNG KEG iz Austrije i 4. HAD@ETOVI] ROBERT iz Austrije, radi odustajanja od ugovora o zakupu i isplate zakupnine i penala v.s. 89.050,23 KM, objavljuje sljede}i:

POZIV

Poziva se prvotu`eni „G.B.“ Trading Internacional d.o.o. Sarajevo, Ulica Spre~anska broj 2 da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 17. 04. 2009. godine, u kojoj je tu`itelj predlo`io sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e utvrditi da je tu`itelj 27. 11. 2008. godine odustao od Ugovora o zakupu poslovnih prostorija zaklju~enog izme|u tu`itelja kao zakupodavca i prvotu`enog kao zakupca, potpisanog u Sarajevu 24. 07. 2003. godine a u Salzburgu 29. 07. 2003. godine, zaprimljenog u Poreznoj upravi 18. 08. 2003. godine, te nalo`iti tu`enima da tu`itelju solidarno isplate iznos od 15.255,48 KM na ime zakupnine za mjesec avgust, septembar i oktobar 2008. godine sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 06. 08. 2008. godine, iznos od 4.576,64 KM na ime zakupnine od 01. 11. 2008. godine do 27. 11. 2008. godine, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 06. 12. 2008. godine pa do isplate, kao i pripadaju}i porez na prihod od imovine u iznosu od 3.967,28 KM sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od 06. 08. 2008. godine pa do isplate, da solidarno isplate tu`itelju iznos od 15.255,48 KM na ime pau{alno ugovorene naknade {tete sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be pa do isplate, da solidarno tu`itelju isplate iznos od 37.629,74 KM na ime ugovorenih penala do dovo|enja poslovnih prostorija u ispravno stanje sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od dana podno{enja tu`be pa do kona~ne isplate, da solidarno tu`itelju isplate iznos od 16.332,89 KM na ime neizmirenih tro{kova kori{tenja predmetnog poslovnog prostora sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od 01. 08. 2008. godine pa do kona~ne isplate, te da solidarno naknade tro{kove parni~nog postupka. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. Zakona o parni~nom postupku). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skladu sa ~lanom 71. stav 1. ZPP-a. Tu`eni mogu u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu u skladu sa ~lanom 74. stav 1. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja poziva. SUDIJA Na|a Seferovi}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 047661 07 P Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Bo{kovi} Zorana, u pravnoj stvari tu`itelja DERVOVI] REANA, protiv tu`enih „FOOD LINE“ D.O.O. i dr. radi uplate doprinosa za PIO, v.s.p. 4.040,22 KM, objavljuje Za: Prvotu`enog „FOOD LINE“ D.O.O. SARAJEVO Ul. D`emala Bijedi}a br. 91 Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu za dan, SRIJEDA, 28. 04. 2010. g. u 11,00 sati, pred ovaj sud u sobu broj 340/III. SUDIJA D@IDI] SANELA Ako tu`itelj, bez opravdanog razloga, ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`ena na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje. Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga, ne do|e I-tu`eni, a uredno je pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva.

POZIV

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

47

MALI

OGLASI
Prodaja
Hyundai star 2 godine, 1.4 benzin, u garanciji, tek registrovan, 7.000 EUR-a. Tel. 063 639 287. Jeta II dizel. 84. god., moto 1.9 od Golfa III, extra stanje. Tel. 061 132 141. Kombi Ducato furgon 2.8 TDJ, maxi, 2001. god., registr. do 8. 2010., kori{ten za tekstilnu proizvodnju. Tel. 061 196 744, 061 153 130. Kombi T2, god. 90., motor 1.7 D, 5 brzina, 9 sjedi{ta i Pasat karavan 1.6 D, oba 4.500 KM. Tel. 062 270 366. Kombi T2, god. 90., motor 1.7 D, 5 brzina, 9 sjedi{ta nije registr., 4.200 KM, Sarajevo. Tel. 062 270 366. MAN 19403 teglja~, povoljno. Tel. 061 539 751. Mercedes 124 - 200 D, 1987. god. Tel. 061 255 851. Mercedes 190 D, 84. god., tek registrovan, 3.300 KM. Tel. 061 504 190. Mercedes benz 124, 300 D, god. 1988., o~uvan, siva met., registr. do 7. 2011. god. Tel. 061 857 012. Mercedes C 220 CDI, 2002. god., full, avangard. Tel. 061 139 610. Minibus (Iveko Dali automatik), god. 85 16 sjedi{ta, ispravan, 2.100 KM. Tel. 062 270 366. Omega 2.3 TD, god. 88., limuzina, motor extra, lim 95 posto dobar, 1.200 KM. Tel. 062 270 366. Opel Omega 2.3 TDI, 87., karavan, 4 nove gume, 1.000 KM. Tel. 062 553 878. Pasat 1.6 D, god. 84. karavan, reg. istekla, 780 KM. Tel. 062 270 366. Pasat 1.9 TDI karavan, 74 KW, ko`a, be`, klima, par. senzori, crni, 2003. god. Tel. 061 257 470. Pasat 3, 90. god., tek reg., 4.500 KM. Tel. 061 831 645. Pasat limuzina 1.6 B, god. 87., reg. 6. 2010., dobar 1.570 KM, Pasat kar., 1.6 D, god. 8., 770 KM. Tel. 062 270 366. Prodajem pasat karavan delfin, 97 god tdi, 8200 KM. Mob. 061 255 806. Peugeot 406 HDI, 2000. g., cijena 9.800 KM. Tel. 061 261 919. Pe`o 206 cc kabriolet, god. 2003. benzin 1.6 bordo boja, al. felge, tek registrovan, cijena 12.500 KM. Tel. 061 204 169. Pe`o 207 1.6 HDI, premium, 2006., sport paket, klimatronik, al. felge. Tel. 061 140 067. Pe`o 406 HDi, 2000. god., o~uvan, povoljna cijena. Tel. 061 261 919. Polo 94. god., dizel ili mijenjam za novija auta ili sl. Tel. 063 180 064. Prikolica teretna dim. 130x100x50 sa poklopcem, kuka original. Tel. 061 357 786. Prodaja i ugradnja alnasera, alternatora motora, hladnjaka, grijanja i brisa~a, raz. paljenja. Tel. 061 365 193. Prodaja i ugradnja novih i polovnih alnasera i alternatora svih el. ure|aja na vozilu. Tel. 062 921 867. Prodajem i ugra|ujem za sva auta ogledala za retrovizore, povoljno. Tel. 061 529 970. Prodajem Fiat punto 1.2 benzin, 2001 god., 5900 KM. Tel. 062 255 987. Prodajem ili mijenjam Reno-Megan sedan, za manji auto uz dogovor. Tel. 033 760-780, 062 846 348. Prodajem za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila. Tel. 033 531-996, 063 639 176. Renault Kangoj, zeleni, 2004. 1.6 V, 4x4, cijena 13.000 KM, izvr{en kompl. servis. Tel. 061 147 262. Renault Scenic 1,9 dci, 2005 god, nove gume, tek reg.crni metalik, full oprema, cijena 15400 KM.Tel. 061 259 784 Renault Laguna karavan 2.0, 16 V, automatik, elektronik, extra stanje i cijena , 2002. god. Tel. 061 161 355. Reno Megan sedan ili mijenjam za manje auto uz dogovor. Tel. 033 760780. Stakla zadnjih lijevih vrata za \etu 1. Tel. 061 525 275. [evrolet kobalt 2.2 benz., 2006. god., met. sivi, 4 vrata, tek registrovan, klima. Tel. 061 841 572. [ofer{ajbe nove i polovne za sve tipove vozila. Tel. 061 749 462. Ventilator hladnjaka za kadet 1.6 D, suza. Tel. 061 525 275. VT T4, 2.5 TDI, 2001. god., 2 kom. Tel. 061 141 292. VW Golf 4, TDI, 2003. god., 74 KW, karavan, ful oprema, u odli~nom stanju, uvezeno iz Njema~ke u februaru 2009. god., jedna ruka, servisna knjiga, reg. do 2. 2011. god. Cijena 13.500 KM. Tel. 061 241 645. VW Kedi, 1999. god., bijele boje, dizel, u extra stanju. Tel. 061 253 170. VW Kedy 1.9 D, 1999. god., povoljno. Tel. 061 141 292. VW t4 2.5 TDI, 2002. god. (1+2), furgon, tek uve`en. Tel. 061 141 292. Za Pasat el. motor za podizanje stakla za prednje lijeva vrata. Tel. 061 260 598.

BMW X5, 3.0 D, god. 2002., pre{ao: 138.300 km. Full oprema, extra stanje, felge 19 i 18 sa ljetnim i zimskim gumama. Tel. 061 143 150. 4347-1Nd` Golf 3, 1.6 benzin, decembar 97., bijeli, 4 vrata, {iber. Tel. 061 156 298. 5278-1tt [koda „Fabija“ sedan, 1.2 benzin, 2006./06 god. proizvodnje, super stanje, ABS, 5 vrata, airbag, metalik, el. podiza~i stakla, klima, pre{ao samo 14.700 km, servisna knji`ica, multi-lock, cijena po dogovoru. Te. 033 450-827. Mob. 061 867 081. 4417-1Nd` Alfa 147 1.6 TS benzin, 2002. god., full, ko`a, navigacija. Tel. 061 139 610. Alfa 166 2.4 JTD, 2000. god., full oprema+registr., povoljno. Tel. 063 405 987, Sarajevo. Aprilia sport city 200 maxi skuter, 2008., registrovan, pod garancijom. Tel. 061 863 362. Audi 80 cupe, 83. god., registr. do avgusta, cijena 1.600, Bos. Krupa. Tel. 602 257 168. Auto radar detektori Cobra i Whisteer, xenon kompleti i navigacije za automobile, garancija 1 god. Tel. 066 271 815. Auto Subaru karavan, c. brava, alarm, 1989. god. Tel. 062 254 422. Autostakla „Rule“, original {ofer{ajbe i bo~na stakla sa ugradnjom. Garancija 5 godina. Stup, Bojni~ka 109. Tel. 063 851 759, 061 413 317. BMW 525 dizel, 2001. god., karavan, dobro stanje. Tel. 061 233 078. Citroen BX 1.9 karavan, god. 89., dosta novih dijelova, 1.500 KM, Sarajevo. Tel. 062 270 366. Citroen Sara, teget plavi, 5 vrata, klima, servo, c. brava, 1999. god., benz., gara`iran, cijena po dogovoru. Tel. 061 604 062. Clio 1,2, 2005 god. tek registrovan, pre{ao 66 000km, crveni, 3 vrata, nove gume zimske, cijena 8 700 KM. Tel. 061 259 784 Crveni Chevrolet Avero, 2 vrata, 1. registracija u martu 2009., gara`iran. Tel. 061 188 758, 033/526-521. ^etiri gume za |ipa sa felgama, 255/60/r15, m+s GT. Tel. 061 531 713. Dvostubnu dizalicu market rav nosivosti 3,2 tone u super stanju. Tel. 061 065 666. Fabia Sedan 1.2 benzin, 2004. god., met. siva, klima, pre{la 87.000 km. Tel. 061 172 852. Fiat Bravo 1.2 16 V, 2000. god., 5.000 KM. Tel. 066 708 710. Fiat Punto 1.3 dizel, multi jet, 2005. god., reg. god dana. Tel. 061 305 928. Fiat Punto 1.7 TDI, tek registrovan, nove gume. Tel. 061 838 918. Fiat Punto 1.9 JTD, 2002. god., 4 vrata, full oprema, o~uvan, met. boja, cijena 6.800 KM. Tel. 061 538 164. Ford Fokus 1.8 TDCI, 2002. god., karavan, plava metalik, reg. god. dana. Tel. 063 506 303. Ford Fokus 2001. god., dizel karavan, klima, vrlo povoljno. Tel. 061 310 311, 461-958. Ford Fokus, 2007. god., 1.6, 90 KS, PDCI, reg. do 12/2010., CD, klima, ABS, 8 airbaga, daljinsko. Tel. 033 626-990. Golf 2 1.6 dizel, 92. god., registrovan do kraja maja 2010., cijena 4.800 KM, zvati iza 16 h. Tel. 062 692 777. Golf 2 dizel, 1990. god., cijena fiksno 5.000 KM. Tel. 061 134 266. Golf 2, 92. god., dizel, tek registrovan, metalik crna boja, 4.500 KM. Tel. 061 504 190. Golf dizel 91 god., 3900 KM. Mob. 061 925 862. Golf 4 dizel 98 god. tdi 7900 KM. Mob. 062 437 178. Golf I, benzin, registrovan do 04. 01. 2011., o~uvan, 83. god. 1300 KM. Tel. 061 365 325. Golf IV 1.6 benzin, 2000. god., 96.000 km, full oprema, teget plava, 4 vrata, extra stanje. Tel. 061 745 250. Golf IV SDI karavan, 2002. uvoz 2009., super stanje, 11.000. Tel. 061 132 141.

Kupovina
Kupujem ispravna i havarisana vozila. Tel. 062 915 635. Kupujem havarisana vozila Pasat 3 i Golfove. Tel. 061 206 689. Kupujem havarisana i ostala vozila. Tel. 061 274 441. Kupujemo sve vrste vozila havarisana, str. table, neregistrovana. Tel. 061 820 000. Vr{imo otkup rabljenih, dotrajalih i havarisanih vozila. Tel. 061 716 013. Kupujem ~eli~ne felge 16-ke, 6 J grupa za Pajero 2.0. Tel. 061 365 365. Auto kupujem do 7.000 KM, u ra~un dajem drugo auto u vrijednosti 3.000 KM. Tel. 062 270 366. Golfa 4 kupujem 98/2000. god., 1.4 benzin sa klimom od vlasnika, vi{egodi{njeg, mo`e i malo o{te}en. Tel. 062 270 366. Kupujem MB 814-1117 kiper, 88/92. god., u ra~un dajem drugo vozilo, putni~ko. Tel. 062 270 366.

Izdavanje
Izdajem namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu, djevojkama i bra~nim parovima. Cijena 400 KM sa uklju~enim re`ijama. Tel. 061 373 949, 061 223 941. 5158-1tt Izdajem gara`u u stambenoj zgradi blizu pijace Hepok. Tel. 521252, nazvati do 9 sati. 5222-1tt Semizovac - izdajem stan na spratu. Ispomo} osobi u prizemlju ku}e. Tel. 431-053. 4401-1Nd` Izdajem poslovni prostor sa parkingom u ulici Drinska 120. Tel. 062 977 049. 4405-1Nd` Apartmani, sobe za preno}i{te sa parkingom, po osobi 18-25 KM, Ko{. Brdo. Tel. 062 226 665. Apartmani, povoljno, sa upotrebom kuhinje na Vla{i}u u vikendici pored ski staze. Tel. 061 161 971. B. Potok, dvos. stan. Tel. 651-685. Ba{~ar{ija - izdajem namje{ten ~etverosoban stan, 550 KM. Tel. 062 104 028. Ba{~ar{ija - nudim no}enje u ve}em luksuznom apartmanu. Tel. 061 131 818. Bistrik, Bakarevi}a v.p., nenamje{ten stan u novijoj gradnji, 400 KM. Tel. 061 899 209. Bjelave, [ekerova, kod stud. domova, dvos. lijepo namje{ten stan 450 KM. Tel. 062 295 919. Blizu @eljezni~ke stanice sobe, TV kabl., po osobi 20 KM. Tel. 061 135 345. Breka, pos. prostor 46 m2, za sve namjene, cijena 500 KM. Tel. 601 247 777. Centar - Papagajka, nudim no}enje u luksuzno opremljenim apartmanima. Tel. 061 724 725. Centar u blizini Katedrale, lijepo namje{ten stan, izdaje se. Tel. 061 480 445. Centar, izdajem pos. prostor. Tel. 061 033 953. Centar, trosoban, lijepo namje{ten stan, stamb. zgrada, c. grijanje, 450 KM. Tel. 061 565 787. Ciglane Donje, tros. stan poluopremljen, II sp., 2 balkona, izdajem ili prodajem. Tel. 061 145 853. ^. Vila, izdajem gara`u od 1. 3. Tel. 033 526-521. D. Malta E. [ehovi}a, IV sp., dvos. namje{ten, lift, 350 KM. T 061 247 777. el. Dobrinja 5, izdajem posl. prostor 65 m2, mo`e trgovinska radnja, kancelarije i ostalo. Tel. 033 638-006. Dva pos. prostora, mo`e zasebno i skupa, vel. 33 m2 i 37 m2, cijena dogovor. Tel. 033 456-353. Dvije sobe, kuhinja, kupatilo, pos. ulaz. Tel. 033 205-071. Dvoipos. stan lijepo namje{ten u

Grbavi~koj, 500 KM. Tel. 061 147 704. Dvoipos. stan namje{ten na Ciglanama, centar. Tel. 061 916 567. Dvos. namje{ten stan (zgrada) mladom bra~. paru ili studenticama. Tel. 061 473 195. Dvos. namje{ten stan (zgrada), studenticama ili mla|em paru. Tel. 061 473 195. Dvos. namje{ten stan kod novog Avaza u blizini `elj. stanice, cijena po dogovoru. Tel. 061 242 261. Dvos. namje{ten stan sa grijanjem, priv. ku}a, D. Pofali}i. Tel. 033 654-634. Dvos. namje{ten stan u priv. ku}i, Aneks. Tel. 659-474, 061 866 090. Dvos. namje{ten stan, Centar. Tel. 061 269 411, 061 746 016. Dvos. prazan stan, eta`. grijanje, parking. Tel. 061 901 682. Dvos. stan u ku}i, Butmir. Tel. 061 515 721. Ferhadija, II sprat, izdajem pos. prostor 86 m2, 25 KM po kvadratu. Tel. 061 166 090. Gara`a 45 m2 sa 2 kanala (u ku}i), na glavnoj cesti u Dobrinji. Tel. 061 313 624. Gara`u izdajem, Vraca kod motela Alem. Tel. 066 643-450. Gara`u izdajem. Tel. 033 205-071. Garsonjera na Ko{. brdu. Tel. 061 158 108. Grbavica, dvos. lijepo opremljen stan, I sprat, blind, eta`. grijanje, 500 KM. Tel. 062 465 466. Grbavica, Radni~ka bb, izdajem pos. prostor 82 m2, ili 3 prostora (38+44 m2). Tel. 061 140 525, 061 109 159. Grbavica, soba namje{tena, isklju~ivo `eni. Tel. 066 943 636. Grbavi~ka bb, pos. prostor 25 m2, pogodan za sve namjene. Tel. 033 615163. Grbavi~ka, pos. prostor 25 m2. Tel. 033 615-163. Hrasno, A. lipa V sp., nadogradnja namje{ten, sve novo, 550 KM. Tel. 061 247 777. Hrasno, Posavska 128, izdajem namje{ten sprat ku}e, prednost porodice, sve zasebno, 280 KM. Tel. 062 422 405. Ilid`a, S. ]ati}a Kobre, IV sp., prazan, dvos. stan. Tel. 061 899 209. Izdaje se magacin sa kancelarijskim prostorom na Stupu, 90 m2. Tel. 061 208 148. Izdajem 1-krevetnu i 2-krevetnu sobu: TV, kuhinja, kupatilo, poseban ulaz - studenti. Tel. 033 238-744, 061 335 409. Izdajem dvos. namje{ten stan S. Grad, blizu Ba{~ar{ije. Tel. 061 306 915. Izdajem extra lokaciju za fitnes ili ordinaciju. Tel. 061 141 610. Izdajem gara`u, privatna ku}a, Grbavica. Tel. 063 639 213. Izdajem jednosoban namje{ten stan Vele{i}i - M. ef. Pand`e. Tel. 062 504 508. Izdajem jednu sobu `enskoj osobi, Lo`ioni~ka 5/II. Tel. 033 641-885. Izdajem namje. jed. sobu, sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, cen. grijanje, tel., TV i gara`a, iza SC Skenderija. Tel. 212-124. Izdajem namje{ten jednosoban ili dvosoban stan u Hrasnom. Tel. 521880 i 643-515. Izdajem namje{ten stan 50 m2, strogo poseban ulaz, cen. grijanje, parking u dvori{tu, kablovska TV, internet priklju~ak, svi ku}anski ure|aji. Tel. 033 458-323, od 10-20 h. Izdajem posl. prostor 45 m2, pogodan za sve namjene, veliki parking. Lokacija extra. Tel. 061 141 610. Izdajem posl. prostor, prodajni, proizvodni, magacin + stan. Tel. 061 141 610. Izdajem poslovni prostor sa h. opremom za ~i{}enje, mogu}nost prodaje. Mob. 062 165 566. Izdajem poslovni prostor za vi{e namjena, kod Suda, 36 m2, [enoina. Tel. 062 326 886. Izdajem sobe za spavanje, strogi centar Ba{~ar{ija, cijena 15 KM. Tel. 061 192 073. Izdajem sprat ku}e nenamje{ten ili namje{ten, ul. Vidovci 40, Gladno Polje, Ilid`a. Tel. 066 752 761, 033 440-747. Izdajem sprat ku}e, namje{ten ili nenamje{ten, ul. Brije{}e 161. Tel. 061 214 220. Izdajem stan sa vi{e le`aja u priv. ku}i, Bare-[ip, 80 KM. Tel. 062 139 215.

Izdajem stan-kancelarijski prostor 70 m2, III sprat, kod Katedrale. Tel. 062 812 183. Izdajem-prodajem ku}u sa pos. prostorom 260 m2 sa velikim parkingom. Tel. 061 886 388. Jednoipos. stan namje{ten ili prazan, pos. ulaz, plin. grijanje. Tel. 459858. Jednos. namje{ten stan izdajem. Tel. 061 157 879. Jednos. namje{ten stan izdajem. Tel. 061 157 879. Jednos. stan namje{ten. Tel. 061 157 879. Jednos. stan u priv. ku}i, pos. ulaz, sto metara od gl. puta. Tel. 062 106 795. Ko{evo, tros. moderno opremljen stan u novoj zgradi, 2 parkinga, kamin, 1.000 KM. Tel. 061 145 853. Na Breci namje{ten stan, H. Polovine, 60 m2. Tel. 062 453 403. Na Ciglanama pos. prostor. Tel. 062 725 860. Namje{ten kanc. pos. prostor 34 m2, D. Malta, Tr`ni centar. Tel. 062 789 206. Naselje N. Vogo{}a, stan, novogradnja, 64 m2, prazan, 400 KM. Tel. 061 811 759. Nudim no}enje u opremljenom apartmanu, Grbavi~ka. Tel. 061 350 190. Paromlinska kod Merkatora, dvoipos. moderan stan, 600 KM. Tel. 061 142 704. Pofali}i kod benzinske pumpe, izdajem pos. prostor 30 m2, slobodan za sve namjene. Tel. 061 132 268. Polunamje{ten stan u B. Potoku, povoljno. Tel. 033 654-717. Pos. prostor 100 m2, parno grijanje, parking, za sve namjene. Tel. 033 663-101, 061 150 273. Pos. prostor 11 m2, D. Malta Tr`ni centar. Tel. 062 789 206. Pos. prostor 50 m2, pogodan za ordinacije, kanc., {tampariju, centr. grijanje, parking. Tel. 061 357 786. Pos. prostor 50-5.500 m2 u ulici D`. Bijedi}a. Tel. 033 760-780. Pos. prostor 60 m2, na Breci, H. Polovine. Tel. 062 453 403. Pos. prostor 92 m2, uz glavnu saobra}ajnicu za sve namjene, ul. Alipa{ina. Tel. 061 228 524, 033 486-558. Pos. prostor sa inventarom, B. Potok. Tel. 061 863 722. Preno~i{te S. Grad, udobne, ~iste i tople sobe (CATV), za 20 KM po osobi. Tel. 061 537 479. Preno}i{te Ba{~ar{ija do Sebilja, TV kablovska, grijanje, cijena 20 (15) KM. Tel. 061 434 123. Prostor 55 m2, pogodan za sve namjene, cijena 600 KM, grijanje, parking. Tel. 061 357 786. Radnju izdajem na Siranu. Tel. 062 917 009. S. Grad kod Muz. akademije, veliki dvos. stna namje{ten, 550 KM. Tel. 061 899 209. Soba namje{tena, centr. grijanje, kupatilo, kuhinja. Tel. 521-618, 061 529 838. Sobe za preno}i{te i dnevni boravak. Tel. 062 644 055. Stan Anex, pos. ulaz, sprat priv. ku}a. Tel. 033 656-341. Stan dvos. Hrasno, super namje{ten. Tel. 061 591 290, 061 018 993. Stan namje{ten u novoj ku}i kod ko{evske bolnice, zas. ulaz i parking. Tel. 061 196 800. Stan od 75 m2, namje{ten, ul. A. Ferhatovi}a, II sp., cijena 500 KM. Tel. 061 222 295. Stan u centru, 2 spava}e sobe i boravak, 800 KM. Tel. 061 142 704. Strogi centar, M. Mustafe Ba{eskije, dvosoban, 2 sp., namje{ten, 450 KM. Tel. 061 899 209. Tros. namje{ten stan u centru, Titova. Tel. 061 243 923. Tros. namje{ten stan u Tuzli, 600 KM mjese~no. Tel. 061 704 997. Tros. opremljen stan kod BBI-a, 500 KM. Tel. 061 214 306. U centru Ilid`e 2-soban stan na du`e, kirija 300 Km+re`ije i jedna kirija unaprjied, bra~nom paru (mladi), stan opremljen. Tel. 033 956-055, 061 828 709. U priv. ku}i stan 65 m2 i pos. prostor 60 m2+60 m2, Bare (centar). Tel. 033 485-735, 033 485-861. Vi{e kanc. prostora razli~itih kvadratura. Tel. 061 214 306. Zenica - centar, izdaje se pos. prostor pogodan za mikrokreditne banke, urede, predstavni{tva, apoteke, zubne, salone i sl. Tel. 061 189 895. www.nekretnine.ba

Prodajem u Isto~nom Sarajevu u ul. Spasovdanska, III sprat, jednosoban stan 40 m2, novogradnja. Mob. 065 450 114. 4228-1Nd` S. Grad - Kova~i, stanovi novogradnja, sa vi{e podzemnih gara`a, avlijom, useljivi, 134 m2, 42 m2, ul. Halilba{i}a 5. Tel. 061 132 151. 5169-1tt Prodajem plac 400 m2, centar Had`i}i, ima urbanisti~ku, dozvoljena gradnja, voda, struja, i sve ostale namjene. Tel. 062 827 152 ili 0039 366 429 3811. 430-1Nd` Hitno - Alipa{ino P dvosoban ., 57 m2, adaptiran, c.g., VII sprat, 86.000 KM. Tel. 061 375 787. 4335-1Nd` Ilid`a-Pejton, prodajem stan 61 m2, cijena 90.000 KM. Tel. 061 439 965. 4359-1Nd` Prodaje se stara bosanska ku}a, 2.500 m2 zemlje, struja, voda, telefon, plin. U Semizovcu - Kanton Sarajevo. Tel. 033 456-098. Mob. 062 30 38 94. 4333-1Nd` Prodajem atraktivan stan na Ciglanama. Dvoeta`ni stan, lagan prilaz, atraktivan pogled, odli~no o~uvan. Tel. +385 91 33 44 533. 5293-1tt Prodajemo dvosoban stan na Alipa{inom polju, Geteova 4. Tel. 456-427. Mob. 00387 61 271-631, Sarajevo. 4393-1Nd` Prodajem ku}u u Ned`ari}ima 10x10, sa pomo}nim objektom 8x7 i zemlje 600 m2. Povoljno. Mob. 061 593 486. 4408-1Nd` Stan jednosoban i gara`e u istoj zgradi, na daljinski rolo vrata, novogradnja, Bre}a Muli} - Dobrinja. Papiri ~isti. Tel. 061 161 548. 5315-1tt Adapt. garsonjera strogi centar, 29 m2. Tel. 063 320 756. Adapt. manja bosanska ku}a 174 m2, zemlji{ta iznad Bistrika. Tel. 061 260 598. Al. Polje, N. Smailagi}a, troipos. stan 77 m2, hitno, 1/1. Tel. 061 139 592. Alipa{ino C faza, 67 m2/I sp., prodajem ili mijenjam za manji, prednost ista lokacija. Tel. 061 749 305. Alipa{ino, B faza, 47 m2, vlasnik, 1.550 KM/m2, fix. Tel. 062 322 467. Azi}i-Stup, 7.000 m2 zemlji{ta, stamb. pos. karaktera. Tel. 065 877 065. B. Potok, ul. S. Zajke, ku}a sa gara`om i 470 m2 oku}nice. Tel. 061 260 598. Barice kod pumpe Hifa, dev. ku}a na parceli od 660 m2, 130.000 KM. Tel. 061 247 777. Ba{~ar{ija, prodaje se motel (restoran sa sobama), kvadrature 355 m2, ulica Bravad`iluk. Tel. 061 275 535. Bistrik, ul. Bistrik, ku}a od 140 m2 na parceli od 170 m2, 260.000 KM. Tel. 061 899 209. Bjelave, 53 m2, I sp., potpuno adapt., kao nov, moderno opremljen, odli~an raspored, sun~an, 2.600 KM/m2. Tel. 066 812 771. Bla`uj-Crkvine, zemlji{ta od 1450 m2 na parceli ima voda i struja, 30 KM/m2. Tel. 061 899 209. Bos. Krupa, naselje Kr~ane, 8.500 m2, vlasni{tvo 1/1, cijena 50 KM/m2. Tel. 061 156 886. Bos. Krupa, Sokak 210 m2, sa svim komunalijama, 120 KM/m2. Tel. 061 156 886. Buregd`inica uhodana sa komplet inventarom. Tel. 061 906 936. Centar [ip, parcela 320 m2, dozvolj. gradnja, 1/1, ravnica, 28.000 EUR-a. Tel. 061 66 77 62. Centar, Dalmatinska, stan 121 m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033 221-533. Centar, iza Katedrale, 120 m2, I sp., 250.000 KM (odli~an za ordinaciju i sl.). Tel. 033 525-612, 063 509 375. Centar, lijepo potkrovni stan, V. Peri}a, IV kat, 73 m2, sa kosinama 100 m2. Tel. 061 188 846. Centar, [ip, odmah useljiv stan sprat ku}e, 64 m2, 500 EUR-a/m2. Tel. 061 66 77 62. Ciglane Donje, prod. 3-soban stan, povr{ine 106 m2. Tel. 033/665256. ^. Vila, prodajem dvosoban stan 52 m2, I sprat. Tel. 066 430 110. ^. Vila, prodajem stan dvoiposoban 64 m2, III sprat, balkon, c.g., izuzetno funkcionalan, 130.000 KM. Tel. 063 876 844.

Prodaja
Stanovi novogradnja 45 m2 i 51 m2. Uknji`eni. Idealna lokacija Betanija - Pionirska dolina. Visoki standard gradnje. Parking mjesto. Cijena sa PDV-om 2.600 KM. Tel. 063 799 152. PTT

48

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
ceste u B. Potoku, sve useljivo, 1/1. Tel. 061 598 743. Ku}a na Ilid`i-centar, 220 m2, 4 sobe, eta`. grijanje, gara`a 100 m2, ba{ta 1.200 m2 .Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Ku}a na Ilid`i-Pejton 12,5x11,5, prizemlje+2 sprata sa gara`om i pos. prostorom, cijena dogovor. Tel. 061 226 007. Ku}a p+s, 70 m2, balkon, podrum, dvori{te, Pehlivanu{a. Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Ku}a sa ba{tom i opremu za hem. ~istionu. Tel. 062 165 566. Ku}a u centru, Pat. lige. Tel. 061 243 923. Ku}a u D. Hotonju. Tel. 061 243 923. Ku}a u Kasindolu 9x10 (P+S+VP) sa pomo}nim objektima i 1.400 m2 zemlje. Uz cestu. Papiri uredni. Tel. 061 159 513, 062 419 252. Ku}a u Po~itelj polju, 8x8, 1.000 m2 zemlje pod vo}em, gara`a, blizu rijeke, cijena 100.000 KM. Tel. 061 222 295. Ku}a u Pofali}ima. Tel. 664-169, Sarajevo. Ku}a, ve}a, urbana lokacija, novija gradnja. Tel. 061 160 068. Lepenica kod Kiseljaka, nova ku}a na parceli od 2.000, vo}njak. Tel. 061 899 209. Lijep stan sa pogledom na park u Ferhadiji 123 m2, I kat. Tel. 01 188 846. Lijep, sun~an, jednosoban stan preko puta Vije}nice, 35 m2, II sp. Tel. 033 525-612, 063 509 375. Lu`ani ku}a, cijena po dogovoru. Tel. 033 625-993. M. Dvor 84 m2, III sp. (stvarnih 94 m2), cijena po dogovoru. Tel. 033 525-612, 063 509 375. M. Dvor, K. Tvrtka, 70 m2, dvoipos. adapt., dvostrano orijentisan, 210.000 KM. Tel. 061 899 209. M. Dvor, za adaptaciju 64 m2, IV sp., bez lifta, 74.000 KM. Tel. 033 525-612, 509-375. Mostar, prodajem ili mijenjam za Sarajevo, stan 67 m2, M. Tita 268. Tel. 063 288 954. Mostarsko raskr{}e, prodajem pos. prostor. Tel. 061 174 017. N. Sarajevo, jednoipos. stan 48 m2, 5 sprat (ima lift), kod Bristola. Tel. 061 493 323. Naselje Nova Vogo{}a, novogradnja, stan 64 m2, 1.900 KM/m2. Tel. 062 330 905. Novija ku}a od 175 m2 sa vrtom od 125 m2 na Ko{. Brdu. Tel. 062 381 294. Plac prodajem pokraj rijeke Une 250 m2, Bos. Krupa, cijena po dogovoru. Tel. 062 257 168. Plac prodajem, Gl. Polje. Tel. 061 745 586. Plac u Ra{talici 1.500 m2 izliveni temelji, cijena dogovor. Tel. 061 903 850. Poljine, parcela 915 m2, dovedena struja, voda. Tel. 061 899 209. Pos. kanc. prostor 85 m2, na pijaci kod ambulante u Sok. koloniji i gara`u u nizu n ^. Vili, N. Filipovi}a. Tel. 061 223 119. Pos. prostor 130 m2, uz glav. cestu, raskrsnica novogradnja, parking, kod auto ku}e Mercedes, Vogo{}a. Tel. 061 235 178. Pos. prostor 32 m2, zgrada Uniprometa, D. Malta. Tel. 062 789 206. Pos. prostor u ulici H. Bjelavca. Tel. 062 203 333. Pos. prostor vel. 33 m2 na Dobrinji III, Trg saraj. olimpijade. Tel. 061 324 040. Potpuno dev. vikend sa 3 dun. {ume, 200 m2 pod vo}m, sve 1/1, Paljevo-Reljevo. Tel. 061 226 007. Prodaje nov trosoban stan 67,35 m2, kod Bosmala u Hrasnom. Tel. 061 145 887. Prodajem dvosoban stan 53 m2/III, Grbavica kod klinike „Sanasa“, 60.000 EUR-a. Tel. 063 191 201. Prodajem dvosoban stan 56 m2 + balkon, 14. sprat, povoljno, na D. Malti. Tel. 061 272 611. Prodajem ku}u dva sprata, prizemlje, dva podruma i gara`a, svaka eta`a zaseban ulaz, sve na 312 m2, papiri uredni, cijena po dogovoru. Tel. 061 438 636. Prodajem ku}u Radni~ka 122, visoko prizemlje, sprat, 450 m2 oku}nice, 210.000 KM. Tel. 065 185 108. Prodajem ku}u sa dva sprata u Starom Gradu. Tel. 450-667, 534-494, 571-480. Prodajem ku}u sa ve}im placem u Poturovi}ima kod Semizovca. Mo`e i posebno. Tel. 00381 13 643 993, 00381 63 75 02 401. Prodajem pos. prostor 16 m2, Hrasno, Azize [a}irbegovi} bb. Tel. 203905, 061 172 757. Prodajem posl. prostor Nova Breka, 46 m2. Tel. 062 940 479. Prodajem stambeno-poslovni prostor u Ilija{u, dim. 12x8 m. Tel. 061 552 547. Prodajem stan 105 m2, strogi centar, novogradnja, centralno grijanje, gara`a. Tel. 033 221-694. Prodajem stan bez posrednika, na Grbavici I, 61 m2, XIV sprat, adaptiran, 2.400 m2 fiksno. Tel. 061 438 855, 033 610-550. Prodajem stan na Dobrinji 1, 69 m2, prizemlje, hitno. tel. 061 325 479. Prodajem-iznajmljujem posl. objekat 1.000 m2 + 4.000 m2 oku}nice, sa asvaltiranim parkingom, uz magistralni put Sarajevo-Mostar, na 17. kilometru, ili vr{im zamjenu za stamb.-posl. prostor u Sarajevu. Tel. 061 249 249. S. Kolonija, stan eta`ni u nizu 140 m2, kompletno renoviran, centr. grijanje, povoljno. Tel. 066 813 051. Skenderija 95 m2+ba{ta, prizemlje, odli~no za pos. prostor, za adaptaciju, 130.000 KM. Tel. 033 525612, 063 509 375. Stamb. pos. ku}a sa dva ve}a, dva manja stana, pos. prostor i gara`om kod Saobra}ajne {kole. Tel. 065 753 476. Stan 53 m2, cijena 1.200 KM/m2, Had`i}i. Tel. 033 219-530. Stan 55 m2, na Stupu. Tel. 061 210 350. Stan 65 m2, trosoban, Pat. Lige, Centar. Tel. 063 180 064. Stan 70 m2, Al. Polje, A faza, sprat 3. Tel. 471-430. Stan 74 m2, Dobrinja 3, 3 sp., cijena po dogovoru. Tel. 061 308 689, 061 804 298. Stan od 132 m2, ul. Ko{evo, I sp., cijena 300.000 KM. Tel. 061 222 295. Stan od 67 m2, ul. Ko{evo, I sp., cijena 2.500 KM/m2. Tel. 061 222 295. Stan u Konjicu 62 m2, povoljno. Tel. 062 715 872. Stup, Bojni~ka 109, prodajem ku}u sa pos. prostorom, stan u potkrovlju, plus podrum sa svim priklju~cima, useljivo i funkcionalno, ulaz sa glavne ceste, parking za pet auta. Mob. 062 735 608. Tar~in, novo naselje, ku}a 120 m2, na parceli od 980 m2, novogradnja, 160.000 KM. Tel. 061 899 209. Tros. stan 69 m2, Hrasno. Tel. 061 813 387. Tros. stan 70 m2, 3 sp., kod hotela Holiday In. Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Tros. stan 77 m2, 3 sp., Ciglane (vrh). Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Tros. stan 80 m2, Olimpijska, 4 sp. Tel. 061 518 547, 033 546-556. Trosoban stan 83 m2, odli~no stanje, 2 balkona, eta`no grijanje, trokatnica. Tel. 033 210-915. Tuzla na zemlji od 1.000 m2 lijepu ku}u sa restoranom i picerijom. Tel. 061 188 846. U Brezi ku}a i 1,5 dun. zemlje, cijena po dogovoru. Tel. 061 234 998. U Titovoj 111 m2, II kat, 123 m2, III Kat, lift. Tel. 061 188 846. Vikendica u Pazari}u, odmah useljiva. Tel. 061 278 984. Visoko, Prijeka, ku}a 240 m2, p+s+s, novija gradnja, neuseljena, sa gara`om i oku}nice od 500 m2. Tel. 033 640-064, 061 153 130. Vi{e parcela zemlji{ta Dobro{evi}i, Mostarsko raskr{}e, Bla`uj, vl. 1/1. Tel. 061 139 592. Vogo{}a, prodaje se posl. prostor kvadrature 72 m2, na 2 eta`e, mogu}nost pravljenja 3 eta`e, Branilaca vjenaca bb, 1.000 EUR-a/m2. Tel. 061 275 535. Vogo{}a-dupleks: jednosoban, garsonjera, gara`a, ostava, terasa 6x5,5, mogu}nost pro{irenja, 62.000 KM. Tel. 436-322. Zavidovi}i, Ljeskovica, ku}a-farma, gara`a na 6.100 m2. Tel. 065 004 410. zemlja u Doglodima-Ilid`a, 4 dun. Tel. 033 628-435. Zemlje 600 m2 i zapo~. ku}u 8x9, papiri, voda, kanalizacija. Tel. 033 451-309. Zemlji{te prodajem povoljno, Sarajevo. Tel. 061 745 586. Agencija tra`i stan za iznajmljivanje, strancima. Tel. 033 525-612, 063 509 375. Kupujem stan za renoviranje. Tel. 033 525-612, 062 692 274. Agenciji potreban manji stan u zgradi za iznajmljivanje za zapos. klijenta. Tel. 062 465 466. Stan manji kupujem u KS po pristupa~noj cijeni. Tel. 033 236-760. Stranac tra`i stan namje{ten i bli`e centru. Tel. 061 142 704. Agenciji potrebni stanovi u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061 925 649. Grbavica, tra`im cimerku u lijepo namje{tenom dvos. stanu. Tel. 061 565 787. „ZA SUPER SEX + NAJBR@I EFEKAT + ZA SUPER BIZNIS (VPC 4 KM). VIAGRA + CIALIS + LEVITRA + BILJNA = HIT + PODESNA I ZA BOLESNE! TEL. 061 807 485.“ 5178-1TT Oblove gra|e 50 m3, i 5 m3 suhe borove madre. Tel. 061 483 262. Plin. kotao za eta`. grijanje do 28 KW. Tel. 062 381 294. Nove „Termal“ radijatore, 60x130 cm. Tel. 062 381 294. Ma{ina za meso (22), ma{ina sjeckalica za luk, krompir, pe} za pitu. Tel. 061 906 936. Polovan crijep Kikinda 333 i nekori{tenog 300 kom. Tel. 062 116 522. Vre}u za boks, ve}u sa lancem. Tel. 066 643-450. Sto posto efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava. Tel. 061 243 891. Stolice, fotelje, stolove, korpe i brojne dr. proizvode od pru}a, povoljno. Tel. 061 200 894, 033 525-966. Me|unarodni tel. razgovori do 5 puta jeftiniji, bespl. priklju~ak. Tel. 061 243 891. Bukova iscijepana drva, dovozim na adresu, ta~na mjera, prva klasa. Tel. 061 505 578. Radim-prodajem kerane stolnjake raznih veli~ina i oblika. Tel. 033 453-029. Prodajem antik, unikat, svije}u sa 4 sprata, ra|ena 1873.god., za njema~ke prin~eve. Tel. 061 598 743. Trosjed, dvosjed, skoro novi, cijena 200 KM. Tel. 061 598 743. Dva ku}a, fotelja, tabure, dobro o~uvano. Tel. 644-340. Sadnice oraha kod Had`i}a u rasadu na 1.050 m n.v. na 100 ili jo{, vi{e kom. stare 2-3 god., posebno ni`a cijena. Tel. 033 543-477, 062 225 687. Rasprodaja sportske opreme: skije, klizaljke, role, sve skoro novo i moderno, a izuzetno povoljno, uvoz iz Njema~ke. Tel. 061 902 930. Rasprodaja garderobe i obu}e: `enska, mu{ka i dje~ija, sve skoro novo i moderno, a izuzetno povoljno, uvoz iz Njema~ke. Tel. 061 237 110. Tepihe-}ilime: nepal i perzijaner, izgledaju kao novi a puno jeftiniji od stvarne cijene, original 100%, razne dimenzije i boje, kvalitet garantovan. Tel. 033 452-018.

^elebi}i, prije tunela „Pe}ina“, ku}a na parceli od 1.820 m2, 110.000 KM. Tel. 061 899 209. ^etveroipos. 102 m2, ul. Kranj~evi}eva. Tel. 062 342 236. ^etverosoban stan 105 m2, 1 sp., balkon, gara`a, ^ekalu{a. Tel. 033 442-998 i 062 139 085. D. Jo{anica, Vogo{}a, ku}a u fazi adapt., p+s+s sa 700 m2 oku}nice. Tel. 061 260 598. D. Malta, Paromlinska, jednosoban 39 m2, sprat 6, sun~an, hitno, 1/1. Tel. 061 139 592. D. Vogo{}a, parcela od 3.800 m2, ima pristupni put, dozvola za gradnju, 50.000 KM. Tel. 061 247 777. Dev. ku}a, Trebevi~ka Sarajevo, hitno, povoljno. Tel. 065 942 851. Dobrinja 1, Trg Zl. ljiljana, dvos. 56 m2, sp. 3., Dobrinja 4, jednoiposoban 50 m2, sp. 2, vl. 1/1. Tel. 061 139 592. Dobro{evi}i, ku}a 8x6 m, dvije eta`e, 1.000 m2 oku}nice, vo}e, dozvola 1/1. Tel. 061 139 592. Dubrovnik, prodajem dvosoban stan u Gru`u, V sprat, ustakljen balkon sa pogledom na Gru{ku luku. Tel. 00385 20 418-192. Dvos. 52 m2, I sprat, na ^. Vili. Tel. 066 430 110. Dobro{evi}i, Tijepova~ki put 1.305 m2 plac, ogra|en, priklju~ak struje, temelj, zimzeleno rastinje, kultivisano, prelijep pogled na grad. Cijena po dogovoru. Tel. 061 237 110. Dvos. stan 48 m2, 1 sprat, Vogo{}a, centar. Tel. 033 442-998 i 062 139 085. Dvos. stan 58 m2, dobra lokacija, povoljno. Tel. 061 268 567. Dvos. stan 59 m2 grijne povr{+lo|a i 2 balkona, Hrasno, trg. Tel. 033 617-948. Faleti}i, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12, sa oku}nicom 1.200 m2, uz rijeku Mo{}anicu. Tel. 061 304 599, 033 665-419. Fojnica-[~itovo, ku}a p+s+p sa gara`om i 4.200 m2 zemlji{ta, jeftino. Tel. 01 260 598. Gara`a ul. H. Kre{evljakovi}a, zgrada „Papagajka“. Tel. 033 259-260, 061 130 535. Gara`a, ul. R. Velje, Vogo{}a, Sarajevo. Tel. 061 309 626. Gra|. zemlji{te prodajem, Ilid`a. Tel. 061 745 586. Grbavica 1, Grbavi~ka, prodajem jednosoban stan, vis. prizemlje. Tel. 033 981-898, 062 422 405. Grbavica 40 m2, II sp., veoma povoljno. Tel. 033 525-612, 063 509 375. Grbavica 71 m2, 3 sp., kod OHRa, povoljno. Tel. 033 525-612, 063 509 375. Grbavica, dvos. stan 54 m2, balkon, renoviran, 12 kat, nov lift. Tel. 061 145 853. Hitno i povoljno prodajem poslovni (poslovno-stambeni) objekat u ul. Donja Vogo{}a 2, ukupne povr{ine 750 m2. Cijena 180.000 KM. Tel. 061 160 772. Hitno prodajem objekat od 3.000 m2 u Sarajevu, namjena pos. proizv.stambeni. Tel. 061 130 504, od 16-20 h. Hitno, povoljno, prodaje se eta`a ku}e 106 m2, sa 40 m2 pos. prostora i 350 m2 oku}nice u Visokom. Tel. 061 132 111. Hotel prodajem na Jab. jezeru. Tel. 063 180 064. Hrasno, jednos. stan 38 m2, 95.000 KM. Tel. 057 344 576. I. Sarajevo, prodajem parcelu sa svim komunalijama. Tel. 062 437 558. Ilid`a, ku}a kod stare op{tine sa 483 m2 stamb. prostora i 676 m2, zemlji{ta. Tel. 065 877 065. Ilid`a-Lu`ani, stan 58 m2, 3 sp., cijena po dogovoru. Tel. 033 623-534. Ilid`a-Pejton, veliki jednos. 47 m2, I sp., plin. grijanje, ima balkon, potrebno manje ulaganje, 65.000 KM. Tel. 061 269 835. Imanje u Nebo~aju-Vogo{}a, ku}a, zemlja i pom. objekti. Tel. 065 491 600. Isto~no Sarajevo-Lukavica, pos. prostor 38 m2 i stan na spratu 62 m2, jeftino. Tel. 065 877 065. Jagomir, A. Pu{kina, ku}a os 276 m2 na parceli od 378 m2, 200.000 KM. Tel. 061 247 777. Jednos. stan 35 m2, Igmanska, I sp., Vogo{}a. Tel. 061 553 658. Jednos. stan 35 m2, u centru Vogo{}e, Jo{ani~ka. Tel. 033 651-342, 062 535-900. Jednos. stan37 m2 u Vogo{}i, prodajem. Tel. 065 877 065. Jednosoban na Al. Polju prodajem. Tel. 062 342 236. Kiseljak, Brnjaci, ku}a od 58 m2, na parceli od 750 m2, 27.000 KM. Tel. 061 899 209. Kova~i}i kod Jevrejskog groblja, Nevesinjska, ku}a od 150 m2, parcela 426 m2. Tel. 061 899 209. Ku}a 3 sprata sa lokalom, do glav.

„VIAGRA-PFIZER“ ORIGINAL! 50 i 100 MG. CIALIS 20 MG, KAMAGRA GEL 100 MG. ZA BOLJI I DU@I SEX. DOSTAVA. UPUTSTVO. DISKRECIJA. POUZE]EM. TEL. 061 702 404. 4313-1ND@
Prodajem digitalne proto~ne bojlere. Tel. 061 817 960. Kalifornijske gliste, bioorganski humus i original smjesu zemlje za cvije}e. Tel. 032 880 752, @ep~e. [iv. ma{inu Bagat, no`na, zamrziva~ ladi~ar „Gorenje“. Tel. 061 272 743, 033 614-874. Pelene, podmeta~e, {ar{afe za odrasle, povoljno. Tel. 061 272 743, 065 631 342. pet kom. dobrih, pokretnih polica-vje{alica 400 KM i paletar 2 tone 250 KM. Tel. 062 270 366. Dosta polovne garderobe i obu}e+Pasat 1.6 D, karavan, god. 84., reg. skoro istekla, sve 1.600 KM. Tel. 062 270 365. Jogi 180x190 cm, dobro o~uvan, povoljno. Tel. 062 760 012. Prodajem u vre}ama d`ubre, prevoz obezbije|en. Tel. 061 912 294. Prozore drvo, novi, termo staklo, kipa. Tel. 033 451-309. Vitrina za sladoled sa staklom+komorom, manja dim. italijanska, 500 KM. Tel. 061 525 663. Trosjed i dvosjed, skoro novi, cijena 200 KM. Tel. 061 598 743. Dvije singer ma{ine zlatna glava, vrlo povoljno, dogovor. Tel. 033 204093. Motorna pila Solo 636. Tel. 061 323 704. Vagu prodajem vaga od 1-1000 kg. Tel. 061 323 704. Koke nosilje, stare 1 god. Tel. 061 323 704. Ugao manji, cijena po dogovoru. Tel. 660-846, 062 507 557. Grobno mjesto na groblju „Sveti Josip“. Tel. 664-169. [iv. ma{inu, okastu rupi~arku Iberdek, fiksirnu, peglu profesionalnu. Tel. 061 324 040. Kamin pe} prodajem. Tel. 061 820 119, Osjek. Ambala`u saraj. pivare prodajem. Tel. 063 489 000. Biciklo, povoljno. Tel. 061 745 586, Ilid`a. Rasprodaja sportske opreme, skije, klizaljke, role... Mob. 061/237110. Kirby usisiva~. Tel. 061 531 713. Contour TS, trakice za mjerenje {e}era u krvi. Tel. 061 531 713. Doner aparat, fritezu, toster, ro{tilj, kuhalo, pe} za pitu. Tel. 061 936 936. Ma{ina za meso, sjeckalicu za luk, krompir. Tel. 061 906 936. Doma}a svje}a ljekovita prepeli~ija jaja, 30 kom. 9 KM. Dostava besplatna. Tel. 061 138 184. Poja~alo sa 4 zvu~nika, Sony. Tel. 062 254 422. Gramafon Dual 1218, Shure, glava ispravna. Tel. 602 254 422. Aparat za autogeno varenje, komplet 2 boce, {lauf, manometri, ru~ka i breneri, ispravno. Tel. 061 065 666. [poret Gorenje, plin+struja, napa Gorenje. Tel. 033 466-363. Mobilna WC {koljka sa vodokotli~em (za invalide ili kamp). Tel. 033 466-363. TV [najder 71 cm, 100 Mz (teletekst, skart). Tel. 033 466-363. Bukova iscijepana drva, vrlo povoljno, ta~na mjera. Tel. 061 521 395. Trosjed, dvosjed, fotelju, vrlo povoljno. Tel. 033 646-540. Ve{ ma{ine 120-150 KM, {porete struja-plin 120-150 KM, fri`ideri razni, 80-150 KM, dostava besplatna. Tel. 533-631. Polovne kopa~ke 42-43 broj. Tel. 061 526 275. Lim za duplu sudoperu. Tel. 601 525 275. Ski-rol i ro{le crne br. 43. Tel. 061 525 275. HT Eronet broj prodajem. Tel. 061 404 846. Samsung U 700, o~uvan i vrlo povoljan. Tel. 061 404 846. Ma{inu za mije{anje tijesta. Tel. 061 820 119. Pe} na ~vrsto gorivo, povoljno. Tel. 061 820 119, Osjek. Kablove za paljenje (novo, Canada), bakarne. Tel. 061 525 275. Komplet ma{ine za autopraonicu, cijena po dogovoru. Tel. 061 922 937.

Zamjena
U Rudom (RS) mijenjam-prodajem noviju ku}u sa oku}nicom za KS. Tel. 061 684 706. Mijenjam stan 37 m2, I sprat, u Kasindolu (kod bolnice), za garsonjeru ili ve}i stan uz doplatu za Feder. Sarajevo. Tel. 062 348 159. Dobrinja 2, super lokacija, mijenjam dvosoban stan, 1/1, za stan Makarska - Makarska rivijera. Tel. 062 213 786. Mijenjam stan 40 m2 za Beograd, mo`e i prodaja, lijep, sun~an, Novi Grad. Tel. 541-369. Ku}a u fazi obnove sa oku}nicom 2,5 dun. za stan u Sarajevu, mo`e i prodaja. Tel. 061 203 367. Stan 90 m2 u Prijedoru za Sarajevo. Tel. 033 453-029. Trosoban stan za odgovaraju}i manji sa razlikom, Ilid`a, R. Ja{ara 3 Nogo.

VELIKA AKCIJA!!! U prodaji su bukova cijepana drva 55 KM, ugalj (Banovi}i) kocka, orah - 140 KM, (Kreka) drveni 100 KM i bukovi briketi. Dostva isti dan. Penzionerima na 10 rata. Kon. tel. 061 785 535, 062 552 323. 4299-1Nd` Prodajem dobro o~uvani namje{taj i bijelu tehniku iz ~etverosobnog stana. Tel. 063 400 402. 5232-1tt „OGRIJEV NA 10 RATA“. Va`i za penzionere FBiH. Rasprodaja drva u svim oblicima, te ugalj Banovi}i i Kreka. Pozovi: 061 670 068. 4356-1Nd` Prodaja i dostava ov~ijeg stajskog |ubriva, refuzno i u vre}ama. Tel. 062 713 856. 4403-1Nd` AKCIJA: U prodaji su bukova cijepana drva po cijeni od 55 KM, kao i sve vrste uglja Banovi}i (orah-kocka) po cijeni od 150 KM. Ugalj Kreka 100 KM. Tel. 062 525 265, 061 417 842. 4400-1Nd` Najkvalitetnija prodaja i ugradnja harmonika vrata svih modela i mjera. Tel. 033 225-227, 061 516 910. Mediven, ~arape za vene, duge i kratke, mu{ke i `enske, povoljno. Tel. 061 052 033. Prodajem Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061 323 906. Prodajem dobro o~uvane polovne fri`idere i zamrziva~e. Tel. 061 156 309. Prodajem sve vrste polovnih TVa, sa garancijom. Tel. 061 350 813. Nove originalne dijelove za industrijske {iva}e ma{ine, vrlo povoljno. Tel. 062 876 691. Novo-novo! Vikendice na sprat od poluoblica, cijena 150 KM po m2. Tel. 061 134 597. Prodajem skija{ke cipele i 1 m3 cijepanih drva. Tel. 033 526-521. Prodajem 4 {ank stolice sa novim presvlakama 80 KM, osam mermernih stoli}a (50x5) - 160 KM. Tel. 061 550 856. Prodajem kafe aparata na dvije grupe i ledomat pod garancijom od godinu dana. Kontakt tel. 061 976 338, 061 259 874. Prodajem pe} za picu, duplo pe~enje sa svom opremom. Tel. 061 309 065. Rasprodajem jednogodi{nje koke nosilje po cijeni 5 KM za 1 komad. Tel. 033 421-270, 061 165 097. Metalni ustakljeni trokrilni portal sa giterima, dim. 2,10x3,10 met., cijena 350 KM. Tel. 033 421-270, 061 165 097. Prodajem papagaje-tigrice mlade, 10 i 15 KM. Tel. 062 435 260. Prodajem klupski sto sa staklom 1,20x50x50 cm. Tel. 521-880 i 643515.

Najpovoljnije, najkvalitetnije aluminijske `aluzine 20 KM, trakaste zavjese, vanjske roletne, harmonika vrata. Tel. 061 501 401. 3875-1Nd` Servis: ve{ ma{ina (Gorenje, EI Ni{, Kon~ar, Obodin, Kandi, Zanusi, Iberna, Bira), {poreta, bojlera. Dolazak besplatan! Garancija! Mob. 061 171 666. 5107-1tt KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna ~i{}enja stanova i firmi. Itisoni 1 m2/1 KM. Fima „GLANZ“. Tel. 061 350 688. 4091-1Nd` Alu `aluzine 20 KM/m2. Trakaste zavjese 20 KM/m2. Alu i PVC roletne. Harmo vrata, tende. Cijene sa monta`om! Tel. 033 211-484, 033 767-995, 061 131 447. 3142-1Nd` TV VIDEO SERVIS svih marki i modela aparata. Garancija, dolazak na ku}nu adresu, novi daljinski za TV. Sa povjerenjem. Tel. 033/650-400, 033/610-000. PTT „HIGIJENA“ - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje tepiha (1 KM = m2) i namje{taja: ugao = 20 KM, kau~ = 10 KM. Tel. 061 141 944. 5027-1tt ELEKTRO-SERVIS: opravka i izvedba el. instalacija, popravka el. aparata, alata i alatnih ma{ina, kvalitetno i povoljno. Tel. 062 565 929. 4387-1Nd` KVALITET I GARANCIJA Aluminijske `aluzine, vanjske roletne PVC i aluminijske, panelne, platnene i trakaste zavjese, BLINDO, harmonika i rolo gara`na vrata. Tel. 062 170 248, 033/613-584. 4414-1Nd` TV VIDEO SERVIS vr{i popravku svih TV aparata i videorekordera. Dolazak na adresu besplatan. Garancija 12 mjeseci. Tel. 033/451-778. Mob. 061 148 042. 4419-1Nd` Instrukcije engleski, njema~ki i prevod. Tel. 061 339 306. Radim molersko-farbarske poslove brzo, ~isto i povoljno, radno iskustvo preko 20 god. Tel. 061 174 192, 033 210-791. Vodoinstalater - svi vodoinstalaterski radovi - kvalitetno, brzo, preci-

Potra`nja
Manji stan do 60 m2 u zgradi blizu centra potreban za izdavanje na du`i period (Agencija). Tel. 061 522 190. Potreban manji stan u zgradi za izdavanje do 55 m2 za poznatog klijenta (Agencija). Tel. 061 031 330. Kupujem stan na Vojni~kom polju do 60 m2. Tel. 061 210 600, 061 811 852. Kupujem stan u Sarajevu ili pos. prostor. Tel. 061 749 305. Potrebno vi{e stanova praznih i namje{tenih za iznajmljivanje, prodaju. Tel. 062 28 28 70, 033 203-127. Potrebno vi{e manjih stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 033 203127, 061 214 306.

Dnevni avaz
zno, ~isto. Tel. 061 199 442, 621-733. Zubne proteze, izrada, popravka, dodatak zuba, poliranje i podlaganje zubnih proteza, radimo vikendom. Tel. 061 141 544, 033 677-845. TV servis - opravka svih vrsta TV i audio ure|aja, prodaja svih vrsta daljinskih upravlja~a. Tel. 061 350 813, 063 930 116. Povoljno dajem instrukcije iz matematike i informatike. Tel. 061 358 339. KV vodoinstalater - de`urni. Tel. 061 207 840. Peremo }ilime rainbow ma{inom u va{em stanu, ili ru~no u praonici sa dostavom na adresu: Tel. 061 202 630, 033/673-284. Prijevoz putnika osobnim automobilom. Tel. 062 476 251. Dajem ~asove iz matematike i statike |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945. Vodoinstalater odr`ava staru i postavlja novu instalaciju, ~isti bojlere, sve uz garanciju. Tel. 061 497 622. Staklar sa iskustvom radi sve vrste staklarskih usluga, dolazimo na adresu. Tel. 061 609 947. Profesor daje instrukcije iz francuskog, latinskog, ruskog i bosanskog. Tel. 033 526-521. KV moler kre~i stanove, ku}e 70 KM, radim gletovanje, farbanje, postavljamo ukrasni stiropor. Tel. 062 388 242, 638-454. Instruiram |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 033 621-976. Kvalitetno i povoljno radim sve vrste gra|evinskih radova, adaptacije stanova i ostalo.Tel. 061 513 031 Strunu, `eludac namje{tam, lije~im stru~no bezbolno, uspje{no, bolove u le|ima. Tel. 061 504 986. Agencija „Rosa“ vr{i usluge ~i{}enja stanova i pos. prostora. Tel. 033/533-721. Profesorica engleskog jezika daje ~asove i prevodi. Tel. 061 556 700, 033/657-038. Lije~im vanjske i unutra{nje hemoroide. Tel. 061 533 146. Adaptacija stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Tel. 061 510 373. Ve}a ekipa majstora radi stiropor fasade sa svojom skelom. Tel. 061 270 729. Kombijem prevozim kabastu robu. Tel. 061 204 061. Rigips majstor radi potkrovlja, plafone, pregradne zidove. Tel. 061 511 503. Rainbow dubinsko pranje }ilima, namje{taja, generalke u stanu, ozbiljna `ena. Tel. 061 311 276, 033 666275. Molerske usluge uredno, kvalitetno. Tel. 062 127 525. Staklar - radimo sve staklarske radove, dolazimo na adresu. Tel. 061 842 343. Profesorica dr`i instrukcije iz matematike i fizike. Tel. 522-016. Prevoz stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem, radna snaga, povoljno. Tel. 061 268 442, Saraj. Stolar kvalitetno vr{i stolarsko-lakirerske poslove, dolazim na adresu. Tel. 062 332 702. Kombijem i luksuznim autom vr{im prevoz na more i planine. Tel. 033 240-884, 061 434 374. [ivanje trajnih autopresvlaka za sva vozila, popravak sjedi{ta, tapacirunga neba. Tel. 061 215 658, Terezije 32. VKV kre~enje stanova, pouzdano i stru~no, molerski majstor [erbo. Tel. 062 921 864. Kombi prevozom vr{im selidbe, prijevoz putnika, odvoz {uta, cijena povoljna. Tel. 061 817 424. Bravar, povoljno radi sve bravarske usluge. Tel. 062 940 731, 033 691260. Stolar-tapetar, povoljno radi popravke stolarske i tapetarske. Tel. 061 606 651, 066 620-342. Iskusna profesorica engleskog, njema~kog i francuskog daje ~asove i prevodi. Tel. 061 702 873, 033 200616. Servis ra~unara, instalacija sistema, ugradnja dijelova, ~i{}enje virusa, antivirusna za{tita. Tel. 061 515 560. VKV moler - radi molersko-farbarske poslove, povoljno. Tel. 061 507 683. Iznajmljujem play station 2 i 3 sa igricama. Tel. 061 201 341. Prevoz putnika sa kombijem po BiH, SCG i HRV. Tel. 061 209 935. Bravar radi ograde, kapije, gelendere ulazna i gara`na vrata, zatvara balkone. Tel. 061 526 205. Elektri~ar: el. instalacije, automatski osig., indikatori za banju, el. bojler, el. {poret i drugo. Tel. 061 312 435. Prekucavam sve vrste radova na ra~unaru. Tel. 061 520 737. Molerske usluge. Tel. 062 922 323, 066 205 151. Popravljam TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 061 365 690, 033 653-311. Autoprevoznik manjim kamionom vr{i prevoz kabastog otpada, pjeska, {ljunka. Tel. 061 268 847. Registracija i prevod vozila. Tel. 061 134 597. Drva re`em motornom `agom, radim i druge poslove. Tel. 061 491 463. Prevodim engleski 5 KM/str. i povoljno dajem instrukcije. Tel. 643990. Sudski tuma~ za njema~ki i engleski jezik, Ko{evo 36, Sarajevo. Tel. 061 108 144. Tapetar sa iskustvom presvla~i ku}anski i kancelarijski namje{taj. Tel. 061 620 057. Servis ra~unara „Aki“, popravka, nadogradnja, instalacija, internet konekcija, antivirusna za{tita, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 061 545 375. Instrukcije iz matematike, fizike, i elektrotehnike za u~enike osnovnih i srednjih {kola. Tel. 061 812 528. Vr{im selidbe modernim kombijem sa radnom snagom u dr`avi i vani. Tel. 061 227 189. KV vodoinstalater sa dugogodi{njim iskustvom radi monta`u novih kupatila i odr`ava staru instalaciju - ~isto, brzo, povoljno. Tel. 061 349 294. Vr{im prevoz robe, ljudi i stvari, radna snaga po potrebi. Tel. 062 385 762. Extra povoljno! Kombi prevoz i selidbe. Tel. 061 147 361. Elektri~ar VKV za ku}ne el. instalacije i ure|aje. Pozovite. Tel. 618-907. Molerski radovi. Tel. 061 579 971. Prevoz robe, selidbe kombijem, povoljno, radna snaga po dogovoru. Tel. 061 513 948. Stolar vr{i opravku starog i izradu novog namje{taja, stolarije, stepeni{ta, podova i sl. Tel. 061 312 956. Stolar - postavljam laminat, {ipod i ugra|ujem i popravljam stolariju. Tel. 061 219 000. Radim grijanje, mijenjam konvektore radijatorima i ostale popravke povoljno. Tel. 033 800-514, 061 922 476. Kvalitetno i povoljno postavljanje, bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i podova kao i laminata. Tel. 061 321 289, 061 134 260. Ugradnja blind vrata, stolarije, regips, laminat,moleraj i sve vrste adaptacija. Tel. 061 542 493. Povoljno i kvalitetno ~istim stanove i poslovne prostore. Tel. 062 401 619. Hemijsko dubinsko ma{insko ~i{}enje unutra{njosti vozila, pranje, poliranje i voskarenje vozila i motora.Tel. 033 472 436 i 061 336 113. Radim centralno grijanje i prepravke grijanja. Tel. 062 316 826. Prevoz putnika luksuznim mercedesovim kombijem na sve destinacije. Tel. 061 862 323. Profesor matematike sa iskustvom daje instrukcije |acima i studentima tokom godine. Tel. 033 473574, 061 382 301. Izvodim sve vrste elektroradova. Tel. 061 156 340. Molersko farbarski radovi, gletovanje, molovanje, lakiranje stolarije i radijatora. Tel. 061 262 895. Instruiram matematiku i fiziku za osnovne {kole, dolazim na adresu. Tel. 062 417 695. Radim povoljno sve molersko-farbarske radove, uklju~uju}i i stolariju. Tel. 061 397 187. Vr{im prevoz putnika sa klimatiziranim kombi vozilom, {irom BiH i dalje. Tel. 061 222 310. Dajem instrukcije iz engleskog jezika, povoljno. Tel. 061 274 111. Profesorica instruira matematiku, fiziku i hemiju sve {kole i prvu godinu fakulteta, brzo i uspje{no. Tel. 033 235-141, 061 188 451. Iskusna profesorica daje instrukcije iz engleskog i arapskog jezika. Tel. 033 611-023. Rigips, el. instalacije i moleraj radim povoljno. Tel. 066 205 286. Elektri~ar - usluge el. instalacija, interfoni, alarmi, gromobrani, el. usluge. Tel. 061 132 991, 033 418-086. Vodoinstalater opravlja ~esme, vodokotli}e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. Tel. 061 205 803. Profesorica violine daje instrukcije po~etnicima i u~nicima ni`e muz. {kole. Tel. 061 033 187. Kercher aparatima ~istimo }ilime, tepihe, itisone, namje{taj, auto i bus sjedi{ta. Tel. 062 738 728. Servisiram sve vrste tlakomjera i prodajem sa garancijom, povoljno. Tel. 061 188 903. Prof. francuskog, ovla{teni sudski tuma~ vr{i prevode svih vrsta sa ovjerom. Tel. 061 480 069. Profesor daje instrukcije iz matematika za osnovce i srednjo{kolce. Tel. 062 467 237. Iscjeljenje duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazano. Tel. 062 519 449. ^istim ku}e i poslovne prostore, pranje tepiha, }ilima i drugo. Tel. 061 580 063. Povoljno vr{imo bru{enje i lakiranje svih vrsta parketa i {ipoda uz garanciju. Tel. 061 967 229 i 061 262 868 Presnimavanje sa video kaseta na DVD, Sarajevo. Tel. 062 824 523. Konverzacijski engleski za sve uzraste, PC osnovi i njegove aplikacije, antivirusna za{tita. Tel. 062 293 688, Sarajevo. Dajem ~asove iz osnova PC-a, konverzacija na engleskom, viruse i ostale probleme na PC-u rje{avam. Tel. 062 293 688, Ilid`a. Kerami~arski radovi uz garanciju kvaliteta. Tel. 061 083 369. Vr{im prijevoz i uno{enje robe, kombijem. Tel. 061 241 751. Stolar - izrada i monta`a kuhinja, ameri~kih plakara, enterijera, stepenica. Tel. 061 512 663. Stolarske usluge po povoljnim cijenama. Tel. 061 336 541. Udobnim mercedes kombijem vr{im prijevoz putnika na izlete, more, planine, povoljno. Tel. 033 235199 Organizujem dnevne izlete u Dubrovnik i okolicu, udobar mercedes kombi, povoljno i nezaboravno. Tel. 061 140 572. Vr{im prijevoz putnika, roba, stvari, povoljno. Tel. 061 250 911. Vr{im molersko-farbarske radove, lakiranje stolarije i drugo. Tel. 061 250 763. Izvodim kvalitetno molerske radove. Tel. 651-685. Molersko-farbarski radovi, ugradnja laminata i rigipsa. Tel. 066 873 588. Molersko farbarski radovi uredno, povoljno i kvalitetno, zvati svaki dan poslije 16 h. Tel. 061 244 886. Moler sa iskustvom izvodi sve radove kvalitetno i vrlo povoljno. Tel. 062 165 460. Radimo molersko farbarske radove, jeftino i kvalitetno. Tel. 062 488 636. Vr{im zavarivanje aluminijuma, gusa, prokroma. Tel. 033 436-952. Vodoinstalater povoljno opravlja staru i montira novu instalaciju, renovira kupatila. Tel. 061 202 840, 061 389 112. Vodoinstalater radi instalacije i otklanja kvarove. Tel. 061 207 851. Profesorica latinskog jezika daje instrukcije gimnazijalcima i studentima. Tel. 062 918 322. Dajem instrukcije iz bos. jezika, lektori{em tekstove, pi{em lektire, maturske, seminarske. Tel. 063 190 722, 061 865 068. Prevodim njema~ko-bosanski, bosansko-njema~ki, za 10 KM po stranici. Tel. 061 543 703. Vodoinstalater - popravlja i instalira vodovodne instalacije i komplet kupatila. Tel. 063 918 655. Kre~enje od pola marke, gletovanje po dogovoru. Tel. 062 506 865. Dipl. in`injerka instruira matematiku za popravne i prijemne ispite. Tel. 227-990. Profesorica klavira daje ~asove i instrukcije. Tel. 063 214 599. Student Muzi~ke akademije dr`i instrukcije harmonike, klavira, sat 10 KM. Tel. 063 639 915. Instrukcije iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Tel. 065 572 966. Iskusan profesor daje instrukcije iz matematike za osmo{kolce, a radi upisa u srednju {kolu. Tel. 062 467 237. Elektroinstalaterski i molerski radovi povoljno, kvalitetno. Tel. 062 911 078. Postavljamo, brusimo i lakiramo sve vrste podova. Tel. 061 032 059. Mijenjam o{te}ene radijatorske ~lanke i vr{im ostale popravke na grijanju. Tel. 645-475. Laminate, brodski pod postavljamo povoljno i kvalitetno. Tel. 061 311 622. Postavljam, brusim i lakiram sve vrste parketa. Tel. 634-147, 062 423 025. Vr{im sve vrste molerskih radova (kre~enje, gletovanje, farbanje stolarije, itd.). Tel. 061 311 318, Pofali}i. VKV elektri~ar - popravljam sve ku}anske aparate i radim sve vrste elektroinstalacija. Tel. 061 276 187, Kova~i. Engleski jezik - podu~avam i prevodim. Tel. 061 533 935 i 214-151. Instrukcije iz matematike i fizike. Tel. 457-066. ^asovi engleskog jezika za djecu i odrasle, vikendom dvo~as (90 min.) 10 KM. Tel. 061 334 895. Njema~ki jezik - instrukcije i prevod, kucanje svih radova na ra~unaru. Tel. 523-998, 061 863 559. Profesorica dr`i ~asove iz matematike i fizike. Tel. 033 219-559. Radimo termo fasade, profesionalno i povoljno. Tel. 061 102 126. Radimo zidanje, {alovanje i krovove kvalitetno i povoljno. Tel. 033 673-645. Zidam dimnjake za cent. grijanje, profesionalno, moja skela. Tel. 061 102 126. Ekipa majstora izvodi sve vrste radova, krovova, fasada. Tel. 061 269 883. Dajem instrukcije osnovcima iz bosanskog jezika. Tel. 061 906 100, od 16-20 h. Dajem instrukcije iz francuskog jezika u~enicima osnovne i srednje {kole. Tel. 061 800 661. Prof. engleskog daje ~asove. Tel. 626-157. Profesor muzike daje ~asove iz violine, harmonike, solfe|o. Tel. 061 549 495. Servis ku}. el. instalacija, ugradnja bojlera, napa, lusteri i ostalo. Tel. 061 205 109. Povoljno uz garanciju radimo termo fasade, moleraj, {panski zid. Tel. 061 278 188. Dajem instrukcije iz engleskog jezika za osnovce, dvo~as - 10 KM. Tel. 062 970 930. Dajem instrukcije iz hemije za studente i |ake. Tel. 066 891 378. Izolater, radim krovove, gara`e, balkone, siku. Tel. 061 900 971, 465966. Ru{enje svih vrsta betonskih i drugih vrsta plo~a, zidova, pregrada, kompresorom. Tel. 061 171 361, 062 786 472. Adaptacija prostora, rigips, elektro-molerski radovi, itd., povoljno, kvalitetno. Tel. 061 310 141. Molerski-rigips-elektro radovi, povoljno, kvalitetno. Tel. 062 911 078. VKV moler radi kvalitetno i uredno, jeftino i brzo. Tel. 062 214 519. Moler radi kre~enje, gletovanje, kvalitetno i povoljno. Tel. 061 235 190. Centralno grijanje radim povoljno, monta`a, servis, popravke. Tel. 061 105 425. Sve vrste {ivanja `. konfekcije kao i sve vrste prepravki veoma kvalitetno. Tel. 065 695 706, Alipa{ino p. Edelpuz od 2,5 KM, gletovanje 1 KM, moleraj 0,50 KM, garancija za posao, Meho. Tel. 065 061 422. Parketarski poslovi, njema~ko iskustvo, kvalitet uz garanciju. Tel. 062 326 694. Dipl. odgajateljica poma`e u odgoju va{e djece kod ku}e. Tel. 063 897 129. Bravar, sve vrste brav. radova, ograde, gitere itd. Tel. 062 389 567. VKV soboslikar li~ilac izvodi sve vrste molersko farbarskih radova kvalitetno. Tel. 061 564 941. Grupa profesionalaca vr{i komp. adaptaciju stanova, posl. prostora, brzo i kvalitetno. Tel. 033 611-943, 061 965 054. Molerske usluge, tapete, ugradnja laminata. Tel. 062 315 957. Grupa stolara pravi sve po va{oj `elji. Tel. 061 134 597. Engleski jezik - instrukcije i prijevoz, kvalitetno i povoljno. Tel. 061 501 210. Profesionalno ~i{}enje stanova, poslov. prostora, tepiha i namje{taja. Povoljna cijena. Tel. 061 210 017. Radim kerami~arske, zidarske, kameno-klesarske radove. Tel. 063 557 115, 033/457-000. Pravim sve vrste stepenica, kuhinje, plakare i namje{taj, od drveta. Kvalitetno. Tel. 063 121 265. Knjigovodstvo za STR, SUR, SZR i usluge uklju~ivo i obveznike PDV-a. Tel. 615-732. Instrukcije iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736 i 061 506 755. KV moler kre~i stanove, ku}e, 70 KM, radim gletovanje i farbanje. Tel. 062 388 242, 638-454. Lije~im sva oboljenja ki~me i dr. bolesti. Tel. 033 616-211. Instruiram |ake i studente iz matematike na Al. Polju, ~as 6 KM. Tel. 061 157 991. Pranje }ilima i itisona sa bespl. prevozom na va{u adresu. Tel. 033 557-720. Profesor daje instrukcije iz francuskog i latinskog. Tel. 061 506 590. Central. grijanje, plin. instalacije, zamjena konvektora itd., radimo kvalitetno i povoljno, uz garanciju. Tel. 061 500 037.

subota, 3. april/travanj 2010.

49

POTREBNA MLA\A DJEVOJKA ILI MOMAK ZA RAD NA POSLU@IVANJU U CAFFE SLASTI^ARNI "RAMIS" NA GRBAVICI. SVE INFORM. NA TEL: 061 135 299. 5307-1tt

Ponuda-potra`nja
Potreban iskusan ra~unovo|a sa ili bez certifikata, stalni radni odnos. Tel. 061 160 020. „Euroinspekt“ d.o.o. Sarajevo: 033/665132. 5241-1tt TORTE i to Cafe slasti~arni potrebna 3 (tri) konobara sa znanjem engleskog jezika. Kontakt tel.: 061 130 142. 4388-1Nd` Kafiterija na fakultetu tra`i radnicu za rad u {anku i poslu`ivanju. Tel. 062 666 389. 4391-1Nd` Potrebna djevojka za rad u videoteci na Socijalnom. Tel. 063 498 913. 4402-1Nd` Potrebno vi{e konobara i {ankera za rad u ljetnoj ba{ti. Tel. 063 522 755. 5321-1tt Potreban knjigovo|a za rad u Agenciji u Vogo{}i. Info. tel. 061 140 414. Oglas otvoren do popune! 4410-1Nd` Restoranu na Marin Dvoru potreban konobar (restoranski). Tel. 062 387 663. 5323-1tt Potrebna radnica za rad u trgovini na pijaci Ciglane. Tel. 061 141 294, 062 358 597. 5313-1tt Grafi~ki tehni~ar grafi~ke dorade sa radnim iskustvom, tra`i posao (redovna primanja). Tel. 061 684 706. ^istim ku}e, stanove, pos. prostore i peglam ve{. Tel. 061 828 175. Potrebna majstorica za pravljenje pite, 6 pomo}nih radnica za rad u kuhinji i 2 konobara. Tel. 061 247 166. 14 upra`njenih mjesta, ameri~ka kompanija u segmentu prehrane, mjese~na isplata u dolarima. Tel. 061 297 354. Tra`im partnera radi pro{irenja uhodanog privatnog posla, ulog 5.000 EUR-a, dobit 50%. Tel. 062 288 691. Iskusna `ena njegovala bi pokretnu-nepokretnu `enu i vodila doma}instvo. Tel. 061 875 791. Potrebna iskusna radnica u fastfudu na Ciglanama. Tel. 061 390 867. Salonu „Hem“ u hotelu Terma, potreban frizer. Tel. 061 177 944. Potrebna djevojka i momak sa radnim iskustvom za rad u kafi}u u centru grada. Tel. 061 278 917. Pru`amo brigu starim, bolesnim osobama, povoljno, agencija „FenixLive“. Tel. 061 364 950, 062 546 154. Tra`ite dodatnu zaradu? Odli~no! Pozovite broj: 061 141 802. Zaradite u slobodno vrijeme, monta`a raznih artikala, rad u svom domu, lak posao, dobra zarada. Tel. 063 347 564. Zdravstvena ustanova za stare „Vazdu{na oaza“ Babanovac, nudi hotelski smje{taj i stru~nu medicinsku njegu za stare i iznemogle osobe. Rezervacije na broj. Mob. 061 817 960. Ozbiljna `ena radila bi kod vas. Tel. 062 911 795. Tra`im posao VKV trgovac, 45 god., mo`e i bilo {ta drugo. Tel. 061 614 215. Potrebna slobodna `enska osoa za prodaju robe na terenu, Sarajevo. Tel. 061 752 418. KV kuhar, pe~enjar, ro{tiljd`ija, mesar, pic majstor, tra`i posao. Tel. 061 069 431. Izrada raznih artikala i dr. poslovi u svom domu za inostr. firme, uz dobru zarada, zvati od 17-21 h. Tel. 601 702 893. Tra`im majstora koji kvalitetno lakira kadu u kupatilu. Tel. 033 212967. Agronom sa ekipom, sadnja vo}a, rezidba, prehrana, za{tita i dr. poslovi. Tel. 062 811 100.

Nudimo usluge kupovine lijekova, namirnica, pla}anja re`ija i sl., Zenica. Tel. 061 615 157. Potrebna djevojka za rad u prvoj smjeni u cafe clubu na Dobrinji. Tel. 061 218 071 Potrebna radnica za rad u fast fudu, sve po dogovoru. Tel. 061 109 908. Ku}ni majstor nudi usluge popravke sitnih kvarova u ku}i, Zenica. Tel. 061 615 157. Iskoristite akciju bespl. uklju~enja i zapo~nite sa radom, zarada 30 posto+pokloni+stimulacija. Tel. 049 214 707, 065 271 115. Ozbiljna `ena pazila bi stariju `enu, pomagala u ku}i, svakodnevno ili po potrebi. Tel. 061 565 787. ^istim i odr`avam urednim va{ stamb. prostor, brzo, kvalitetno, pedantno. Tel. 062 760 012. Motornom pilom pilam drva i balvane, cijena po dogovoru. Tel. 061 505 578. Tra`im bilo kakav posao po dogovoru. Tel. 066 489 493. Organizujem dvos. izlete u Dubrovnik, okolicu, udobnim Mercedes kombijem, povoljno. Tel. 061 140 572. Instrukcije iz vo`nje i onima koji su davno polo`ili, a nisu vozili. Tel. 061 249 382. Student informat. brzo, efikasno vr{i instaliranje windows sistema. Tel. 061 505 979, 033 469-965. Potrebni radnici za kr~enje i sje}enje {ume, rad sa motorkom. Tel. 061 132 273, 061 209 120. Tra`im posao voza~a, posjedujem B, C i E kat., kao i dr`avni sa iskustvom. Tel. 062 790 508. Tra`im bilo kakav posao, mo`e i ~uvar. Tel. 601 525 275. Sve vrste mekih podova, namje{taja+auto Karcherom ~istimo. Tel. 062 738 728. Vr{im pranje tepiha i itisona, bespl. ku}. dostava. Tel. 061 922 937. Radim sikom sva vodoprodorna mjesta, podruma, gara`a, krov. izolacija. Tel. 061 900 971.

Kupujem dionice, obveznice, stara devizna {tednja, ratna potra`ivanja (od{teta). Isplata odmah u ~itavoj BiH i RS. Dolazim na adresu. Tel. 061 517 897. 3807-1nd` Kupujem valoviti salonit sa 8 rebara. Tel. 061 249 249. Kupujem stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061 323 906. Umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove, zidne, d`epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo kupujem. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem suvenire Sarajevske olimpijade. Tel. 033 456-505, 061 214 405. Kupujem lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata. Tel. 061 965 126. Kupujem umjetni~ke slike, od Sarajevske olimpijade baklje, medalje, plakete, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje i ostalo. Tel. 033 655-598, 061 553 640. Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu {tetu, dionice. Tel. 061 267672 Kupujem staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, certifikate, isplata odmah. Tel. 061 337 593. Kupujem dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu. Tel. 062 358 344. Kupujem dionice, staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, isplata odmah. Tel. 061 863 224.

Kupon za besplatne male oglase - do 10 rije~i

Dnevni avaz
Tekst................................................................................. ........................................................................................... ..........................................................................................
Kupon predati/poslati na adresu: „Dnevni avaz“(za Male oglase), Te{anjska 24b, 71000 Sarajevo

Telefon/adresa........................................................... .

50

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
34,10 KM po~ev od 28. 3. 2000. godine i na iznos od 25,00 KM po~ev od 28. 4. 2000. godine do dana uplate, kao i tro{kove parni~nog postupka. Ovim putem tu`enom se dostavlja tu`ba na odgovor, u smislu odredbi ~l. 69., 70. i 71. ZPP-a FBiH, pa je tu`eni du`an da najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i mogu}e procesne prigovore, izjasniti se da li priznaje ili osporava tu`beni zahtjev, te navesti druge podatke koji u skladu sa odredbom ~l. 334 ZPP-a FBiH mora sadr`avati svaki podnesak. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog. Ako tu`eni, kome je tu`ba uredno dostavljena ne dostavi sudu pismeni odgovor na tu`bu, sud }e donijeti odluku u smislu odredbi ~l. 182 st. 1. ZPP-a FBiH (presuda zbog propu{tanja). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. STRU^NI SARADNIK Sandra Stare BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Ul. Ustani~ka broj 19 Broj: Mal-26958/05 Sarajevo, 24. 8. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Batoti} Damir u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO iz Sarajeva, ul. Zmaja od Bosne broj 88 protiv tu`enog AKASHA MAHMOUDA, iz Sarajeva, ulica Hasana Brki}a br. 2., radi duga v.sp. 1.331,40 KM u skladu sa ~l. 348. st. 3. ZPP-a FBiH, objavljuje:

oglasi
dana uplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, a sve u roku od 15 dana. U skladu sa ~l. 334. ZPP-a, odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati naro~ito oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te li boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. Ukoliko osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze za utvr|ivanje tih ~injenica, te pravni osnov za te navode u skladu sa odredbom ~lana 71. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. STRU^NI SARADNIK BATOTI] DAMIR Napomena: Odgovor na tu`bu se mo`e podnijeti putem po{te ili putem prijemne kancelarije Op}inskog suda u Sarajevu u ul. [enoina broj 1.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A BROJ: MAL-11147/05 Sarajevo, 3. 11. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Sandra Stare, po tu`bi tu`itelja DD BH TELECOM SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO, ul. Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`enog BEKTA[EVI] ELVIRA iz Sarajeva, ul. D`amijska br. 6, radi duga od 541,23 KM, na osnovu ~l. 348 st. 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH

OBJAVLJUJE
Tu`itelj je dana 10. 6. 2005. godine kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog, radi isplate duga u iznosu od 541,23 KM, te predlo`io da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`itelju isplati iznos od 541,23 KM sa zakonskom zateznom kamatom kako slijedi: na iznos od 103,63 KM po~ev od 28. 10. 1999. godine, na iznos od 133,30 KM po~ev od 28. 11. 1999. godine, na iznos od 96,60 KM, po~ev od 28. 12. 1999. godine, na iznos od 99,90 KM po~ev od 29. 01. 2000. godine, 48,70 KM po~ev od 28. 02. 2000. godine, na iznos od

POZIV
Poziva se tu`eni Akasha Mahmoud da u roku od 30 dana ovom sudu dostavi odgovor na tu`bu od 4. 2. 2008. godine, a kojom je predlo`eno da se tu`eni obave`e isplatiti tu`itelju iznos od 1.331,40 KM sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od dana dospije}a obaveza, do dana isplate i to: na iznos od 78,30 KM po~ev od 15. 10. 2001. godine do dana uplate, na iznos od 885,80 KM po~ev od 15. 11. 2001. godine do dana uplate, na iznos od 349,30 KM po~ev od 15. 12. 2001. godine do dana uplate, na iznos od 18,00 KM po~ev od 15. 1. 2002. godine do

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj MAL-23729/05 Sarajevo, 25. 8. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Batoti} Damir, u pravnoj stvari tu`itelja Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo - DIREKCIJA SARAJEVO, iz Sarajeva, Ul. Zmaja od Bosne br. 88, protiv tu`ene [ANTI] JASMINE iz Sarajeva, ul. Bajrama Zenunija br. 3., radi duga v.s.p. 1.367,50 KM, van ro~i{ta, a u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH objavljuje slijede}u:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: Mal-29718/04 Sarajevo, 3. 11. 2009. god. Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Lejla Dedi} u pravnoj stvari tu`itelja DD BH TELECOM D.D. SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO ul. Zmaja od Bosne br. 88 protiv tu`ene BARLOV HALIME iz Sarajeva, ul. Nazifa Had`ovi}a br. 35., radi duga v.s.p. 1.276,30 KM, van ro~i{ta dana 3. 11. 2009. godine donio je:

PRESUDU zbog propu{tanja
Nala`e se tu`enoj da isplati tu`itelju dug u iznosu od 1.367,50 KM sa zakonskom kamatom po~ev od dana dospije}a obaveza i to: na iznos od 322,60 KM po~ev od 28. 11. 1999. godine, na iznos od 538,60 KM po~ev od 28. 12. 1999. godine na iznos od 446,30 KM po~ev od 29. 1. 2000. godine na iznos od 20,00 KM po~ev od 28. 2. 2000. godine na iznos od 20,00 KM po~ev od 28. 3. 2000. godine na iznos od 20,00 KM po~ev od 28. 4. 2000. godine pa sve do dana uplate, kao i da mu naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 82,05 KM, a sve u roku od 15 dana. STRU^NI SARADNIK BATOTI] DAMIR POUKA: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Napomena: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana do dana objavljivanja.

PRESUDU zbog propu{tanja
Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 1.276,30 KM s pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate po~ev od dana dospije}a obaveza pa do isplate i to: na iznos od 293,20 KM po~ev od 15. 4. 2004. godine na iznos od 716,80 KM po~ev od 15. 5. 2004. godine na iznos od 266,30 KM po~ev od 15. 6. 2004. gdoine uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 61,06 KM, a sve u roku od 15 (petnaest) dana. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. ^lan 348. stav 4. Zakona o parni~nom postupku FBiH. STRU^NI SARADNIK Lejla Dedi} POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje ~lan 183. Zakona o parni~nom postupku FBiH.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 Mals 028858 07 Mals Sarajevo, 03. 09. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu, stru~ni saradnik Edina Bu~an, u pravnoj stvari tu`itelja DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO, Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne broj 88, protiv tu`enog PRVI CENTRAL WEST ul. Envera [ehovi}a broj 23 Sarajevo, radi duga u iznosu od 1.019,90 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: Mal-36498/04 Sarajevo, 7. 12. 2009. god. Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Lejla Dedi}, u pravnoj stvari tu`itelja BH TELECOM D.D. SARAJEVO - DIREKCIJA SARAJEVO ul. Zmaja od Bosne br. 88 protiv tu`enog ABAZI EMINE iz Sarajeva, ul. Adema Bu}e br. 286, radi duga v.s.p. 977,80 KM, van ro~i{ta dana 7. 12. 2009. godine donio je:

OBJAVLJUJE

PRESUDU - zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 1.019,90 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 369,90 KM po~ev od 28. 02. 2000. godine, - na iznos od 104,70 KM po~ev od 28. 03. 2000. godine, - na iznos od 520,30 KM po~ev od 28. 04. 2000. godine, - na iznos od 25,00 KM po~ev od 28. 05. 2000. godine, pa sve do isplate, kao i da mu naknadi parni~ne tro{kove u iznosu od 65,80 KM, sve u roku od 15 dana od dana prijema presude. PUKA: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba. Obavje{tava se tu`eni da se dostava ovog pismena smatra obavljenom u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda. STRU^NI SARADNIK Edina Bu~an

PRESUDU
zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 977,80 KM, s pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate po~ev od dana dospije}a obaveza pa do isplate i to: Na iznos od 101,30 KM po~ev od 16. 9. 2003. godine Na iznos od 858,50 KM po~ev od 16. 10. 2003. godine Na iznos od 18,00 KM po~ev od 16. 11. 2003. godine uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 73,33 KM, a sve u roku od 30 (trideset) dana. STRU^NI SARADNIK Lejla Dedi} POUKA: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje ~lan 183. Zakona o parni~nom postupku FBiH.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU PARNI^NO ODJELJENJE ZA SPOROVE MALE VRIJEDNOSTI ILID@A Broj: MAL-23512/05 Sarajevo, 04. 09. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu i to stru~ni saradnik Amra Pinjo, u pravnoj stvari tu`itelja BH Telecom dd Sarajevo - Direkcija Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne br. 88., protiv tu`enog STOJANOVI] ALEKSANDRA iz Sarajeva, ul. Olimpijska br. 6., radi duga, v.sp. 545,80 KM, van ro~i{ta, donio je dana 04. 09. 2009. godine i na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku objavljuje:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 p 049310 06 P Sarajevo, 2. 10. 2009. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Emira Kurtovi} Sabljica u pravnoj stvari tu`itelja BH Telecom d.d. Sarajevo protiv tu`enika ^ardakovi} Elme, radi isplate duga vsp. 10.695,10 KM, van ro~i{ta dana 2. 10. 2009. godine u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH objavljuje

OGLAS
Poziva se tu`enik ^ardakovi} Elma da u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tu`bu kojom je predlo`eno da se tu`enik obave`e da isplati tu`itelju iznos od 10.695,10 KM po~ev od dana dospje}a obaveze pa do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tu`bom je predlo`eno i dono{enje presude zbog propu{tanja. Tu`enik u odgovoru na tu`bu mo`e ista}i procesne prigovore, te je potrebno da se izjasni priznaje li ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge zbog kojih se tu`beni zahtjev osporava, te ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. stav 2. ZPP-a). Tu`enik u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu mo`e podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako tu`enik ne dostavi u zakonskom roku pismeni odgovor na tu`bu, kojom je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, sud }e donijeti presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presudu zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, sa pozivom na gornji broj predmeta. Dostava tu`be na odgovor tu`enika smatra se obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

PRESUDU - zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju na ime duga isplati iznos od 545,80 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 247,20 KM po~ev od 15. 01. 2003. godine, - na iznos od 194,10 KM po~ev od 15. 02. 2003. godine, - na iznos od 77,50 KM po~ev od 15. 03. 2003. godine, pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka u iznosu od 40,93 KM, sve u roku od 15 dana. POUKA: Protiv ove presude nije dupu{tena `alba, ali tu`eni mo`e izjaviti prijedlog za povrat parnice u prija{nje stanje. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. STRU^NI SARADNIK AMRA PINJO

SUDIJA Emina Kurtovi} Sabljica

oglasi
POTRA@ITE NA KIOSCIMA
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 027653 07 Ps Sarajevo, 19. 08. 2009. godine

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

51

OP]INSKI SUD U SARAJEVU i to sudija Tatjana Arapovi} u pravnoj stvari tu`itelja BH Telecom Sarajevo Direkcija Sarajevo, protiv tu`enog DMH Company, radi isplata potra`ivanja v.s. 6.761,45 objavljuje:

OGLAS
OP]INSKI SUD U SARAJEVU i to sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`itelja BH Telecom Sarajevo Direkcija Sarajevo, protiv tu`enog DMH Company radi isplata potra`ivanja v.s. 6.761,45, dana 18. 08. 2009. godine, donio je:

PRESUDU
Obavezuju se tu`eni da DMH Company Sarajevo da tu`itelju Dioni~arskog dru{tvo BH Telecom Sarajevo Direkcija Sarajevo isplati iznos od 6.761,45 KM, sa zakonskom kamatom po~ev od dana dospije}a obaveza do dana isplate i to: - na iznos od 146,70 KM po~ev od 08. 11. 2006. godine, - na iznos od 2.629,65 KM po~ev od 08. 12. 2006. godine, - na iznos od 1.793,20 KM po~ev od 08. 01. 2007. godine, - na iznos od 99,60 KM po~ev od 08. 02. 2007. godine, - na iznos od 99,60 KM po~ev od 08. 03. 2007. godine, - na iznos od 99,60 KM po~ev od 08. 04. 2007. godine, - na iznos od 99,60 KM po~ev od 08. 05. 2007. godine, - na iznos od 1.793,50 KM po~ev od 08. 06. 2007. godine, te da mu naknadi tro{kove parni~nog postupka u ukupnom iznosu od 507,10 KM, sve to u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Sudija Tatjana Arapovi} POUKA: Protiv ove presude `alba nije doopu{tena. Protiv ove presude mo`e se podnijeti Kantonalnom sudu u Sarajevu Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje putem ovog suda u roku od 30 dana od dana prijema presude u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U ZENICI Broj: 43 0 Mal 00 6020 03 Mal Zenica 11. 09. 2009. godine Op}inski sud u Zenici, sudija Amela Bajramovi} u pravnoj svari tu`itelja Dru{tvo za osiguranje „Sarajevo-osiguranje“ DD Sarajevo, Filijala Zenica, protiv tu`enog Osmanhod`i} Saliha iz Zenice, ul. Crkvice br. 26, radi duga v.s. 100,00 KM, van ro~i{ta, dana 11. 09. 2009. godine donio je

JP „ELEKTROPRIVREDA BiH“ DD SARAJEVO ZD RUDNIK UGLJA „GRA^ANICA“ D.O.O. GORNJI VAKUF - USKOPLJE Broj: 01.1-49-109-1/2010 Datum: 01. 04. 2010. godine

PRESUDU
zbog propu{tanja NALA@E SE tu`enom da isplati tu`itelju iznos od 100,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos po~ev od 23. 03. 2000. godine, do dana isplate, kao i da tu`itelju naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 15,00 KM, sve u roku 15 dana. PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba. Tu`ena mo`e ovom sudu podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa odredbom ~lana 183 stav 1., a u vezi s ~lanom 329. ZPP-a. SUDIJA Amela Bajramovi}, s.r.

OBAVJE[TENJE
Javno preduze}e „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnik uglja „Gra~anica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje, obavje{tava rodbinu ~iji su umrli ~lanovi ukopani u starom muslimanskom groblju nekada{njeg naselja Rosulje, a koje se nalazi na prostoru eksploatacionog polja PK „Dimnja~e“ katastarska parcela broj 24 K.O. Paji} Polje, da }e se izvr{iti izmje{tanje mezarja na drugu pogodniju lokaciju, kako bi se isto za{titilo od daljnjeg propadanja i uru{avanja. Pozivaju se zainteresirani ~lanovi porodica, ~iji su umrli ukopani u ovom mezarju, da se najkasnije do 10. 04. 2010. godine jave u slu`bene prostorije Zavisnog dru{tva Rudnik uglja „Gra~anica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje, radi obavljanja neophodnih dogovora, kako bi po tom, uz du`no po{tovanje prema sahranjenim licima, bila izvr{ena ekshumacija posmrtnih ostataka i ponovan ukop na novu pogodniju lokaciju, a sve u skladu sa va`e}im zakonskim, vjerskim i drugim propisima i tradicionalnim obi~ajima ovih krajeva. Cjelokupne tro{kove vezane za izmje{tanje groblja (ekshumacija, iskop novih mezara, ponovan ukop i dr.), snosit }e Zavisno dru{tvo Rudnik uglja „Gra~anica“ d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 Mal 038238 07 Mal Mostar, 09. 03. 2010.godine

OGLAS
PRAVNA STVAR: TU@ITELJ: JP HT d.o.o. Mostar ul. Kneza Branimira bb. Mostar TU@ENI: Zdravko Bo{njak ul. Z. Frankopana br. 23. Mostar

PRESUDU
(zbog propu{tanja) Du`an je tu`eni isplatiti tu`itelju iznos od 615,65 KM uz zakonske zatezne kamate na iznos od 303,90 KM po~ev od 17. 08. 2001. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 293,25 KM po~ev od 17. 10. 2001. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 18,50 KM po~ev od 17. 11. 2001. god. pa do kona~ne isplate te mu naknaditi tro{kove postupka u iznosu od 117,50 KM sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom izvr{enja. Stru~ni saradnik Milan Risti} POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude `alba nije dopu{tena, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje, u skladu sa odredbama ZPP-a FBiH ~l. 183. NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. ZPP-a FBiH).

52

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz

U nedjelju, 4. aprila 2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage supruge, majke, bake, sestre, svekrve i punice

LJUBICE BO[NJAK, ro|. SEMIZ
Tog dana u 11 ~asova posjetit }emo mjesto njenog vje~nog po~inka i polo`iti cvije}e. U ovim bolnim danima i te{kim trenucima dok osje}amo neizmjernu bol, tugu i prazninu zbog njenog odlaska, istovremeno osje}amo veliki ponos i po{tovanje zbog sve plemenitosti, dobrote, ljubavi i nesebi~nosti kojom nas je obasipala. Radi toga }e zauvijek ostati u na{im srcima i neprekidnom sje}anju, jer voljeni ne umiru dok `ive oni koji ih vole. Ovim putem i prilikom `elimo se zahvaliti rodbini i prijateljima koji su usmeno i telegramima izrazili rije~i sau~e{}a i utjehe. Toplo hvala svima koji su prisustvovali tu`nom, ali veli~anstvenom ispra}aju na vje~ni po~inak na{e voljene Ljube. Posebno hvala za svesrdnu pomo} i podr{ku medicinskom osoblju Edukacionog centra porodi~ne medicine - lokaliteta Vi{njik. Draga Ljube, neka Ti je vje~na slava i hvala. Tvoji najmiliji
5335-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

baki

majci

RADI
Od sina Gorana sa porodicom Od unuka Rajana sa porodicom
5329-1tt

RADMILI

5329-1tt

Dana 2. 4. 2010. godine navr{ile su se ~etiri godine od smrti nama dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM PRIJATELJU OD KOM[IJA: Rafo, Niko, Pero, Bo`ana, Ivo, Jela, Vlado, Mira, Jozina, Zdravka, @eljko, Silvana, Milomir, Snje`ana, Mevko, Bida, Hamdija, Naza, Zdravko, Roberta, Jozo, Taiba, Marijan, Jozefina, Sla|o, Sandra, Anto, Finka, Dragan, Sanela, Zdravko, Nada, Ned`ad, Hamida, Igor, Ivana 4385-1nd`

majci

POSLJEDNJI POZDRAV

RAMIZ (HASAN) VILA
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: bad`o Kurtovi} Izet, svastika Hatid`a, Adi 5236-1tt i Edis Dana 2. 4. 2010. godine navr{ile su se ~etiri godine od smrti nama dragog

na{em u~eniku IV-1 razreda

RADMILI
Od sina Zorana sa porodicom
5329-1tt

ADISU ([UKRIJE) JUNUZOVI]U

Dana 3. aprila 2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage i voljene sestre

U~enici i zaposlenici JU Srednje {kole Poljoprivrede, prehrane, veterine i uslu`nih djelatnosti Sarajevo
5326-1tt

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se 6 mjeseci od kada nije sa nama

RABIJA (SALKO) MILI], ro|. ^AU[EVI]
Draga mama, vrijeme koje prolazi ne ubla`ava tugu, bol i prazninu u na{im srcima. Bila si bri`na supruga, majka i nana. Herojski si se borila sa svojom bole{}u. Bila si velika `ena jer si znala voljeti, davati i opra{tati. Postoji ne{to {to nikada ne}e umrijeti, a to je ljubav, ponos i sje}anje na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi D`enet. Tvoji: suprug Bajro, sin Kemal, snaha Elma i unuci Imad i Irnad 5327-1tt

RAMIZ (HASAN) VILA
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: punac Bojad`ija Salko, punica Fata i {ura Safet
5236-1tt

BIBE (HASANA) ALIHOD@I], ro|. JA[AREVI]
koja nas iznenada ostavi da tugujemo do`ivotno za njom. Tevhid }e se prou~iti 3. aprila 2010. godine u Vite{koj d`amiji u 14.30 h.
5234-1tt

Dnevni avaz
Dana 3. 4. 2010. navr{ava se 19 godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog i plemenitog oca, svekra i dede Dana 4. 4. 2010. navr{ava se 6 tu`nih mjeseci od kada je na ahiret preselila na{a draga

subota, 3. april/travanj 2010.

53

SEVDA MA[NI], ro|. PAND@O SALKE [ABI]A
iz Vlasenice
Neka Ti dragi Allah podari lijepi d`enet. Porodica [abi}
4396-1nd`

Srest }emo se opet, vrtovi su d`enetski vjernim obe}ani, nek nas Allah d`.{. u njima sjedini. Hvala ti za svu dobrotu kojom si nas darivala. Molimo Allaha d`.{. da ti svojom milo{}u podari d`enet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 4. 4. 2010. godine u 14 sati u ul. Soukbunar br. 146. Tvoji najmiliji: suprug Mehmed, k}erke Nermina i Edina sa porodicama i sin Faruk sa 5319-1tt porodicom

SJE]ANJE

Dana 4. aprila 2010. navr{ava se 7 dana od kada je preselila na ahiret

Dana 3. aprila 2010. navr{ava se 40 tu`nih i neutje{nih dana kako vi{e nije me|u nama na{a draga sestra

AJI[A HAJDAR, ro|. HASAGI]
Neizrecivo smo tu`ni {to smo tako iznenada i prerano ostali bez voljene sestre. Iskrena ljubav, pa`nja, razumijevanje i po{tivanje, {to smo neprekidno me|usobno dijelili, ~inili su bogatstvo i smisao na{eg `ivota. Nenadoknadiva je praznina koja je ostala iza tebe, ali s tvojim najdra`im nastavit }emo `ivot sa istom pa`njom, misle}i uvijek i na tebe. U `ivotu si mnogo postigla, u svemu si bila neumorna, primjerna i izuzetna, pa }emo te tako sa puno ljubavi i zahvalnosti vje~no pamtiti i u srcu nositi. 4406-1nd` Brat Rifat
Dana 5. 4. 2010. navr{ava se 6 mjeseci od kako nije sa nama na{ voljeni suprug i otac

FEHIMA (HUSE) COCALI], ro|. OMANOVI]
Draga majko, uvijek }emo te se s po{tovanjem sje}ati. Malo je suza i rije~i da ti ka`emo koliko nam nedostaje{. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi D`enet i vje~ni rahmet. Sin Muhidin, k}erka Mubera i suprug Abdulah. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 4. aprila 2010. godine u d`amiji Istiklal - Otoka.
4398-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

ocu na{e prijateljice Azre

Pro{lo je 6 mjeseci punih bola i tuge od kako nije sa nama voljeni bad`o, zet i tetak

Dana 5. 4. 2010. navr{ava se 6 mjeseci otkako nije sa nama na{ voljeni i najdra`i tetak

Pro|e pola godine najte`ih u `ivotu od kako nije sa nama moj dragi sin, brat, djever i amid`a

ALMIR (IBRAHIMA) OSMANOVI]
2008 - 2010.

MIRSAD (NEZIR) GAD@O
Neka dragi Allah d`.{. tvoju plemenitost i dobrotu nagradi d`enetom i vje~nim rahmetom. Tvoji: supruga Fatima, k}erka D`emila i sin Salih sa Selimom i Aminom. Mu{ki i `enski tevhid }e se prou~iti 4. 4. 2010. u d`amiji Milinkladska poslije podne namaza.
4395-1nd`

MIRSAD (NEZIR) GAD@O
S ljubavlju i ponosom ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu. Molimo dragog Allaha d`.{. da te nagradi za dobra djela i smjesti u d`enet me|u Njemu najdra`e i odabrane. Tvoji: bad`o Ibranovi} Husnija, svastika Zejneba i Jasmin 4395-1nd`

MIRSAD (NEZIR) GAD@O
Te{ko se pomiriti sa istinom da vi{e nisi sa nama. Samo oni koji te vole znaju koliko nam nedostaje{. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Voljet }emo te dok smo `ivi. Tvoji: Muratovi} Jasmina, Halil, Enida i mali Hamza
4395-1nd`

MIRSAD (NEZIR) GAD@O
Kako vrijeme prolazi, tuga i praznina je sve ve}a. Ostala je ljubav za tobom koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i sve d`enetske ljepote. Tvoji: neutje{na majka Sabaheta, brat Alija, snaha Ifeta, brati~na D`enana i brati} Nezir 4395-1nd`

OMERU KUKO
Neka mu je vje~ni rahmet. D`enita i Admir
5298-1tt

Dana 3. 4. 2010. navr{avaju se 2 godine. Sa po{tovanjem i sa puno ljubavi zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Punac Garazli} Sulejman, punica Seada i dedo Ha4409-1nd` mdo

POSLJEDNJI POZDRAV

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se 6 tu`nih mjeseci otkako je na ahiret preselila na{a draga majka

Dana 4. 4. 2010. navr{ava se 7 dana od dana preseljenja na{eg supruga, oca, svekra i dede

Ocu na{e koleginice Selme Kuko

RAZA ]EHI], ro|. KOVA^
Dugi dani za tobom prolaze... tuga je sve ve}a i ve}a. Gledati sina kako odrasta bez svoje nane... bol je sve ve}a i te`a. @elje na{e se pretvaraju u moje snove. Gledam te u snovima i po`elim da taj san traje jednu vje~nost... Mislimo na tebe svakog dana i molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari vje~ni rahmet i lijepi D`ennet. 4411-1nd` Tvoji: sin Salko, snaha D`enana i unuk Azar
Dana 3. 4. 2010. navr{ava se sedam godina od kada nas je napustio na{ dragi

IBRAHIM (ALIJA) HASANOVI]
Sje}anje na tebe bit }e dio na{ih `ivota u kojima }e{ uvijek nedostajati. Neka ti Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote i vje~ni rahmet. Tvoji: supruga Suvada, sinovi Alija i Osman, snahe Edna i Lejla, unu~ad Adna, Sara, Ajdin, Ajnur, Iman i Amar, te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti u nedjelju u 12.30 u porodi~noj ku}i u ul. Porodice Hasagi} br. 9 u Vogo{}i. 4416-1nd`
SJE]ANJE

OMERU KUKO

Direkcija za poslove sa inostranstvom Union banke d.d. Sarajevo
5322-1tt

na na{u dragu

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM BRATU OD SESTRE MARE SA OBITELJI
4384-1nd`

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM SINU OD TATE PETRA
4384-1nd`

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM BRATU OD BRATA [IMKANA SA OBITELJI
4384-1nd`

SEAD (KEMAL) RAMI]
Ne pro|e niti jedan dan a da se ne sjetimo tvog dragog lika, tvoje plemenitosti i dobrote. Neka ti Allah d`.{. podari vje~ni rahmet. Tvoji: majka Esma, bra}a Jasmin-Ibro i Vehbija, sestra Mensura, zet Mensud, snahe Senada i Nitwadee, brati~ne Jasmina, Lejla i Aida, brati} Ismail, se4392-1nd` stri~na Nejra

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV DRAGOM TATI OD SINA DEJANA
4384-1nd`

FADILU - SIDU DIZDAREVI]
Draga Sido, Tu`an je ovaj dan jer podsje}a na bolan rastanak s tobom. Te{ko je rije~ima iskazati bol i tugu koju osje}amo. Ni{ta nije kao {to je bilo. Ostale su samo uspomene na sretne dane kada si bila s nama. Tvoje prijateljice, Biba, Bedra i Rad`a 5190-1tt

54

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
Dana 3. aprila 2010. navr{avaju se dvije godine od kako je preselila na ahiret na{a draga a 13 godina i 12 dana od kako je preselio na ahiret na{ dragi

Dana 2. 4. 2010. godine navr{ava se godina od kada nas je zauvijek napustila na{a draga i nikad zaboravljena supruga, majka, svekrva, nena, strina, tetka i amid`inica

]AMILA HOD@I]
Vrijeme koje prolazi nikad ne}e izbrisati sje}anje, niti donijeti zaborav onima koji te vole. Na{a tuga je beskrajno te{ka. Dok `ivimo mi `ivjet }e{ i ti u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi D`enet. Vje~no o`alo{}eni: suprug Smajo, sinovi Ervin i Ned`ad, nevjeste Amra i Ajla, unuke Na|a i Nora, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji 447-1mo Hatma dova }e se pokloniti danas u 12 sati u Carevoj d`amiji u Stocu.

POSLJEDNJI SELAM

MURADIJA (OMERA) MAHMUTOVI]

ISMET (SMAILA) MAHMUTOVI]

dragom prijatelju i poslovnom partneru

Svakog dana sve te`e podnosimo va{ odlazak, jer te{ko je tra`iti utjehu i snagu za svaki dan `ivota bez vas. Bol nije u rije~ima, ve} u srcu gdje }ete vje~no ostati voljeni i nikada zaboravjeni. Ima ne{to {to smrt ne mo`e prekinuti, a to su ljubav i sje}anje na vas. @ivot nestaje u trenutku, ali ljubav i sje}anje ostaju dok `ive oni koji vas vole. Neka vam dragi Allah podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. 169-1ze O`alo{}ena porodica
POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

had`i OMERU KARAHMETU
Uz neizmjerno po{tovanje i zahvalnost za godine prijateljstva i poslovne saradnje neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Med`lis Islamske zajednice Banja Luka Direkcija za obnovu Fehrat-pa{ine d`amije
176-1bl

KRUNI ]UR^I]U
1956 - 2010.
U ti{ini vje~nog mira neka te prate na{e misli i molitve. Po~ivaj u miru Bo`jem! Kolege i prijatelji iz „AUTO ANE“ Dana 1. aprila 2010. navr{ile su se tri godine kako nas je napustila na{a

PTT

SJE]ANJE

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se 12 godina od kad nije sa nama

Dana 3. 4. 2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od kako nas je napustio na{ dragi otac, deda i punac

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg radnog kolegu

dr. RUSMIRA TUFEGD@I]

VLADIMIRA KOMANOVI]A
19. 2. 2010 - 3. 4. 2010.
4399-1nd`

S ljubavlju, Sin Fed`a sa porodicom

SMAIL BULJEVI]
Dana 3. 4. 2010. godine navr{avaju se 24 godine od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede S ponosom i ljubavlju ~uvamo najljep{e uspomene na tebe. Nikad te ne}emo zaboraviti. Vole te tvoje: Snje`ana, Sla|ana i Maja sa porodi450-1mo cama

MINA (D@EVADA) ABAZOVI]
Draga na{a Min~e, vje~no }e{ biti u na{im mislima i srcima. Tvoji: amid`a Senad, strina Jasna, Tarik i Vildana s porodicom
108-1tr

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA

5309-1TT

MEHMED (MALIN) PRIBI[I]

Dana 3. aprila 2010. godine navr{ava se 6 tu`nih godina od kada je preselila na ahiret na{a draga mama, svekrva, punica i nana

SJE]ANJE

SENIJA ZVONI], ro|. ZAMETICA
Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih uspomena. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: sin Omer, k}erke Safija, Fatima i Jasmina sa 5312-1tt porodicama
Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se 6 mjeseci od preseljenja na ahiret na{e drage k}erke, sestre i tetke
4404-1nd`

Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. O`alo{}eni: supruga [efika sa djecom

5320-1tt

Danas, 3. 4. 2010. navr{ava se deset godina od smrti na{eg voljenog supruga, tate i dede

MIRSAD (EDHEMA) SIJER^I]
2003 - 2010.

DAMJANA ROTIMA
S ljubavlju, Tvoji roditelji i sestre sa porodicama S tugom i po{tovanjem, O`alo{}ena porodica
444-1mo

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se 6 mjeseci od kako nisi sa nama

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od kada nas je napustio na{ najdra`i sin i brat

Dana 3. 4. 2010. navr{avaju se 2 tu`ne godine od kako je na{a draga majka preselila na ahiret

MIROSLAV (DEBA) MARKOVI] ARIFA BE[I]
Neka joj dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Njeni sinovi i k}erka Arif, Sejad, Senad, Amir, Tahir, Sadik, Admir, snahe Zoja, Medina, zet \evad i unu~ad
4415-1nd`

RAZE ]EHI]
Tuga i bol nisu u rije~ima i suzama, nego u srcima. Bez tebe ni{ta vi{e nije isto, pa ni ovo proljetno sunce, jer je iza tebe ostala vje~na tuga onima koji su te najvi{e voljeli. Neka ti dragi Allah podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: majka Hata, sestra Zubejda, zet Hamo, sestri} Amir, sestri~ne D`enita i Amra sa porodicama 4412-1nd`

RAZA ]EHI], ro|. KOVA^
Draga sestro, ni dan, ni no}, ni godina, ni stolje}e, ni vje~nost ne mo`e ubla`iti bol koju nam je donijela tvoja prerana smrt koja je bila ja~a od `ivota, ali ne od na{e ljubavi i sje}anja na tebe. Tvoji najdra`i: majka Hata, brat Nazif, snaha Vila sa djecom Edinom, Enesom i Irmom Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 4. 4. 2010. u d`amiji Vrbovska u 13.30 sati poslije podne namaza.
4412-1nd`

Kako dani prolaze bez tebe, praznina je sve ve}a, bol je isto jaka kao i onog dana kada smo se tu`no rastali sa tobom. Uspomenu na tebe s ljubavlju ~uvamo u na{im srcima. Nedostaje{ nam, beskrajno... Vole te tvoji: mama Jovanka, brat Boris i sestra Nata{a
5314-1tt

Dnevni avaz
Danas, 3. aprila 2010. navr{ava se sedam tu`nih dana od kako nije sa nama na{ dragi sin Dana 5. 4. 2010. navr{ava se 40 dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke

subota, 3. april/travanj 2010.

55

i dvije i po godine od preseljenja na{eg dragog oca

FARIS (JASMIN) AHI]
iz Visokog
Dragi sine, u na{im si mislima i srcima, a tvoj mili osmijeh uvijek }e krasiti na{e sje}anje na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari sve d`enetske ljepote, d`ennetska ptico. Babo Jasmin, mama Arijana i brat Nedim
PTT

MEJRA POPARA, ro|. SUBA[I]
Dragi na{i roditelji, Va{im odlaskom ostala je duboka praznina u na{oj du{i.

HUREM POPARA

S ljubavlju i du`nim po{tovanjem, Va{ sin Mirsad i k}erka Sabina Me{anovi} sa porodicama Tevhid i hatma dova prou~it }e se u subotu, 3. 4. 2010. u 14.00 sati u d`amiji u Mandri5233-1tt noj ulici.

Danas, 3. aprila 2010. navr{ava se sedam tu`nih dana kako nije sa nama na{ dragi

Danas, 3. aprila 2010. navr{ava se sedam tu`nih dana kako nije sa nama na{ dragi

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se 7 godina od smrti voljenog supruga, oca i djeda

MIRSAD SIJER^I] FARIS (JASMIN) AHI]
iz Visokog

FARIS (JASMIN) AHI]
iz Visokog

3. 4. 2003 - 3. 4. 2010.

Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. EL-FATIHA Halida Pa{ali} sa porodicom Dajd`a Edin Smajlovi} sa suprugom Sonitom i djecom PTT Aminom i Aldinom

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga Munevera, sin Davor, k}erka Vanesa i unuka D`enneta
5212-1tt

PTT

Dana 4. 4. 2010. navr{ava se sedam tu`nih dana kako je preselila na ahiret na{a draga

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se {est mjeseci otkako je preselila na{a voljena majka i supruga

NAFIJA (ADEMA) KURSPAHI], ro|. [AKOVI]
Zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. Hvala ti za svu pa`nju i ljubav koje si nam pru`ala. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se obaviti u Alipa{inoj d`amiji u nedjelju, 4. 4. 2010. u 14.00 sati. O`alo{}ena porodica
5214-1tt

SAMIJA ZEJNILHOD@I], ro|. DIZDAREVI]
Milostivi Bo`e, uve}aj njena dobra djela, ra{iri joj kabur i osvijetli svojim nurom lilahi, a mi koji te volimo u~imo dove da olak{amo svoju bol i osvijetlimo put u d`enet. Amin. S ljubavlju i po{tvanjem, Tvoja porodica: suprug Esad, sinovi E{ef i Refik, k}eri [efika, Senada, Munira, Senija 5302-1tt Sabiha, Biba i Nermina, snahe, zetovi i unu~ad

SJE]ANJE
na na{e najmilije

Dana 3. aprila 2010. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog oca, mu`a i brata

MIRALEMA PI[ME
iz Fo~e

1952 - 2008.

IDRIZ AVDI]
3. 4. 2009 - 3. 4. 2010.

FATIMA AVDI]
8. 4. 1997 - 3. 4. 2010.

MUSTAFA AVDI]
3. 7. 2004 - 3. 4. 2010.
5305-1tt

S ljubavlju i po{tovanjem. Tvoji: sin Kenan, supruga Fikreta, bra}a Enes, Esnef i Nermin, daid`inica Zejna i prija4389-1nd` telj Asim Dana 4. 4. 2010. navr{ava se 40 tu`nih dana otkako je na ahiret preselila na{a draga mama, svekrva, nana i pranana

Na{em najdra`em amid`i, nani i dedi Zadovoljstvo se sje}ati, a tuga `ivjti bez vas. Va{i: Azra, Mirza, Senad i Behka
TU@NO I NEZABORAVNO SJE]ANJE
na na{e drage roditelje i babu

ADVIJA OMEROVI], ro|. @EP^AN
Ka`u, dobri ljudi kratko `ive, a pamte se vje~no. Te{ko nam je povjerovati da vi{e nisi sa nama, ali tvoju dobrotu i plemenitost vje~no }emo pamtiti. Postoji ne{to {to nikad ne}e umrijeti, a to su ljubav i sje}anje na tvoj dragi lik i toplo srce. Puno nam nedostaje{. Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ti podari lijepi D`enet i vje~iti rahmet. Tvoji najmiliji - tvoja djeca Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 4. 4. 2010. u 11.00 sati u ku}i `alosti, Omladinska br. 7 Vogo{}a. 5207-1tt

RAMIZA (SALIHA) MUJA^I], ro|. FERU[I] 3. 4. 2007 - 3. 4. 2010.

SELMAN (BE]IRA) MUJA^I] 19. 12. 1979 - 3. 4. 2010.

[UHRETA (MUSTAFE) SPRE^O 27. 3. 1991 - 3. 4. 2010.

Godine koje prolaze ne mogu izbrisati sje}anja na vas. Dok `ivimo mi, `ivjet }ete i vi u na{im srcima. Neka vam dragi Allah d`.{. podari lijepi D`enet i neka vam je vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, Djeca i unu~ad

5283-1tt

56

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
SJE]ANJE

Dana 30. 3. 2010. godine navr{ile su se 2 godine od kako nije sa nama na{ dragi suprug i otac

NISO HRUSTEMOVI]
4. 5. 1957 - 30. 3. 2008.

Ti si u na{im srcima i stalno mislimo na tebe, dragi na{. Supruga i djeca Pozivaju se svi koji su ga voljeli i po{tovali da prisustvuju memorijalnom pohodu na Zobik. Organizovani polazak kre}e u nedjelju, 4. 4. 2010. ispred RK @ivinice u 9.30 sati.
N

SJE]ANJE

Dana 30. 3. 2010. godine navr{ile su se 2 godine od kako nije s nama na{ dragi generalni direktor

NISO HRUSTEMOVI]
4. 5. 1957 - 30. 3. 2008.

Uvijek }e nam nedostajati va{a mudrost i plemenitost. Uprava i uposlenici Omega d.o.o. @ivinice Pozivaju se svi koji su ga voljeli i po{tovali da prisustvuju memorijalnom pohodu na Zobik. Organizovani polazak kre}e u nedjelju, 4. 4. 2010. ispred RK @ivinice u 9.30 sati.
N

Dnevni avaz
Dana 5. 4. 2010. navr{ava se 6 tu`nih mjeseci kako je preselio na ahiret na{ dragi suprug, otac, djed i punac

subota, 3. april/travanj 2010.

57

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se godina od smrti na{eg dragog

ISMET (MEHMEDA) SEFER^EHAJI] SEFER
Dragi moj Ismete, u na{em `ivotu bilo je dosta dobrote, ljubavi, pa`nje, a ponekad i tuge, ali smo znali iz svega izvu}i pobjedu. Tvoja volja za `ivotom i te{ka borba sa bole{}u nisu bile ja~e od smrti. Ona je odnijela pobjedu i ostavila duboku bol u mom srcu. Ostala sam izgubljena i sama. Nedostaju mi tvoja ljubav, tvoja sigurnost, tvoji koraci, sve mi tvoje nedostaje. Lahko je bilo voljeti, prete{ko izgubiti, a jo{ te`e bez tebe `ivjeti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i rahmet. Tvoja supruga Izeta, k}erke Edina, Jasmina, unuke Lamija, Esma, Nad`a, Aj{a, zetovi Haris i Senad Tevhid }e se prou~iti 4. 4. 2010. u 14 h u stanu rahmetlije ul. Karpuzova 25/II.
5340-1tt

ABDULAHA - AVDE BEGANOVI]A
Iako je pro{la godina od tvog odlaska, tuga i bol ostaju kod onih koji su te voljeli. Tvoji Barbarina iz Munchena, Jasmina, Sead, Monika i tetka Hajrija
5339-1tt

Navr{ava se 40 tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e drage

Dana 3. 4. 2010. godine navr{ava se 6 tu`nih mjeseci od kako je na ahiret preselila na{a draga

:

Dana 3. 4. 2010. godine navr{avaju se 32 godine od preseljenja na ahiret na{eg dragog amid`e

[EME (HAMIDA) KRIJE[TORAC, ro|. HANI]
Lahko te bilo voljeti, te{ko i bolno izgubiti, a jo{ te`e bez tebe `ivjeti. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Tvoji: suprug Hamdija, sin Selman i k}erka Fatima Tevhid }e se prou~iti u d`amiji na Dobrinji III b u subo4422-1nd` tu, 3. 4. 2010. u 14.00 sati. Danas se navr{ava 18 mjeseci od smrti na{eg dragog prijatelja

RABIJA (SALKO) MILI], ro|. ^AU[EVI]
Najdra`a na{a, Ne postoje rije~i koje bi nas mogle utje{iti, niti vrijeme koje mo`e pro}i da bi te zaboravili. Vole te tvoji: sin \enan, snaha Amra i unuka Merjem
5341-1tt

E[REF (MEHMEDA) @IGA
Sa velikim po{tovanjem sje}amo se Tvog dragog lika. ^uvat }emo uspomenu na Tebe Molimo dragog Allaha da mu podari lijepi d`enet. Porodica
4429-1nd`

POSLJEDNJI SELAM

na{em poslovnom partneru i prijatelju

SEADA LOGE

OMER KARAHMET
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. APEOR - Asocijacija proizvo|a~a elektri~ne energije iz obnovljivih izvora

Emira, Adil, Amela, Adnan i Mirsad
4421-1nd`

Intrade energija d.o.o. Sarajevo
5342-1tt

SJE]ANJE

SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM

Tre}eg aprila 2010. godine navr{ava se devet godina otkako je preselila na ahiret na{a

Tre}eg aprila 2010. godine navr{ava se devet godina od prerane smrti na{e nevjeste, jetrve i strine

mojoj majci

RUSMIRA BEGOVI], ro|. ^ILI]
3. 4. 2001 - 3. 4. 2010.
iz Jablanice S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom }e tvoj dragi, plemeniti lik i dobrota ostati vje~no u nama, a uspomene i sje}anja obasjavat }e na{a srca dok postoje oni koji te vole. Neka ti Allah d`.{. podari d`enetske ljepote i vje~ni rahmet! PTT K}erka Mirna Zahirovi} sa porodicom
POSLJEDNJI POZDRAV

RUSMIRA BEGOVI], ro|. ^ILI]
3. 4. 2001 - 3. 4. 2010.
Vje~no }emo se sje}ati tvog dragog lika i ~uvati uspomenu na tebe. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Djever Remzo, jetrva Zineta, Armin i Haris sa porodicom
PTT

MULIJA KATANA, ro|. RAMI]

Molim Allaha d`.{. da ti podari D`ennet i vje~ni rahmet. Tvoja k}erka Bisera i unuk Fahro
4426-1nd`

dragom prijatelju

ALMIR (IBRAHIM) OSMANOVI]
2008 - 2010.

KRUNI

Sla|o, Sandra, Toni, Diana i Ru`a
5330-1tt

Dana 3. 4. 2010. navr{avaju se 2 godine. Dragi moj Prile, svaki dan bez tebe je sve bolniji i te`i, jer si mi ti jedini pru`ao ljubav, utjehu, po{tovanje, a sada je u mom srcu velika praznina i jedina utjeha su mi na{a djeca. Sve dok ja `ivim, `ivjet }e{ i ti u mom srcu i u mojoj du{i. Molim dragog Allaha d`.{. da ti podari sve d`enetske ljepote i vje~ni rahmet. 4409-1nd` Vole te tvoja supruga Elma, k}erke Ajla i Dalija
TU@NO SJE]ANJE

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se godina od kako nije sa nama na{a draga

]E[KO BILJANA VEJZAGI], ro|. HUSKI] FATIMA
3. 4. 2005 - 3. 4. 2010.
K}erke Jasmina, Sabina i Nermina sa porodicama
4432-1nd`

iz Ljubu{kog i

ZIJAH ]E[KO
1922 - 2010.

Zaborava nema ljubav i zahvalnost vje~no traju. Neka vam Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Va{i: Salih, Nermina, Lejla i Belma ]e{ko

5347-1tt

58

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
SJE]ANJE SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM
na{oj najdra`oj mami, neni i punici

na na{eg dragog na na{u dragu drugaricu

POSLJEDNJI SELLAM

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se {est mjeseci od preseljenja na ahiret moje sestre

Dana 3. 4. 2010. navr{avaju se 2 godine kako je preselila na{a draga supruga i majka

ZAHIDA (MEHO) MEHANOVI], ro|. SIR]O
S velikom tugom rastajemo se od tebe fizi~ki, ali }e{ uvijek ostati u na{im srcima. Nek ti Dragi Allah podari lijepi d`enet i neka ukabuli tvoja dobra djela na ovom svijetu, a mi koji smo te voljeli znamo da ih je bilo mnogo. Tvoji: Mirzana, Hamdo, Mirhan, Hana, Aida i Husein 5352-1tt

SULEJMAN (ALIJA) ME[I] BILJANU VEJZAGI]
Uposlenici apoteke „Hitna“
4439-1nd`

3. 4. 2001 - 3. 4. 2010.
Dragi Sule, Neka ti dragi Allah d`.{. podari D`ennet i vje~iti rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Samka, k}i Amra, zet PTT Ajnur i unuk Arnel
POSLJEDNJI SELAM

had`i KARAHMET OMER
Raja sa jutarnje kahve iz Gizele. Adis, Mute, Almir, Mime, Nisko...
PTT

VAHIDA [EHOVI] RABIJA MILI], ro|. ^AU[EVI]
Tvoj brat D`afer ^au{evi} sa porodicom
5299-1tt

Uvijek }emo se sje}ati tvoje plemenitosti i dobrote i ~uvati tvoje uspomene. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet. Tvoji: suprug Ibro, k}eri Sabina, Sadeta i Belma, zetovi Jakub i Sejo, unuci 4264-1nd` Amir i Benjamin

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj tetki

na{oj dragoj tetki

na{oj dragoj tetki

POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg prijatelja i ~lana Predsjedni{tva SDU BiH Miralema Mehanovi}a - Pi{te

ZAHIDA (MEHO) MEHANOVI], ro|. SIR]O
Najdra`a na{a tetka, iskreno i tiho si `ivjela. Veoma boli tvoj tihi odlazak. Ostaje{ specijalno u na{im srcima. Tvoji: Lala, Eldin, [ejla, Emil, Amela, Belma, Ajla i Amar 5352-1tt

ZAHIDA (MEHO) MEHANOVI], ro|. SIR]O
Draga tetka, tu`ni smo {to smo te izgubili. U na{im srcima ostat }e praznina, ali smo ponosni {to smo te imali. Neka ti je vje~ni rahmet! Tvoji: Vahid, Sutka, D`ana i D`enan
5352-1tt

ZAHIDA (MEHO) MEHANOVI], ro|. SIR]O
Draga na{a tetka, uspomene na dane provedene s tobom nikada ne}e izblijedjeti. Uvijek }e{ biti u na{im srcima, uvijek }emo te se sje}ati. Neka je rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: Zakira, Zuhdo, Nejra, Lejla i Jasmin 5352-1tt

ZAHIDA MEHANOVI]
PREDSJEDNIK SDU BiH NERMIN PE]ANAC I ^LANOVI PREDSJEDNI[TVA SDU BiH
N

POSLJEDNJI POZDRAV

Danas se navr{ava pola godine od smrti na{eg dragog oca, dede i punca

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se pola godine od smrti na{eg dragog supruga i oca

dragom dedi

[AHIN (AZIZ) BALTI] JERKO (JAKOV) MANDURI]
Neka ti dragi Allah podari d`enet. Porodica Fejzi}
5354-1tt

[AHIN (AZIZ) BALTI]
Vrijeme ne}e izbrisati sje}anje. Neka ti je vje~ni rahmet.
5351-1tt

Tvoji: Jasmina, Adna i Almedin

Tvoja porodica

5351-1tt

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se 7 tu`nih dana od smrti na{e drage i nikad pre`aljene nane

jedinom bratu

MEVLE ME[I] ACO STANKOVI] [EVKO [AHBEGOVI]
1. 4. 2009 - 1. 4. 2010.
Draga nano, nikada ne}emo preboljeti tvoj odlazak, tvoja dobrota i plemenitost ostat }e vje~no u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet.
4435-1nd`

S ljubavlju, Sestra Biljana s obitelji
N

Uvijek }emo se sje}ati tvog plemenitog lika. Tvoji prijatelji: [ele, Amir, Galib i Dale

Tvoji unuci Aldin i Alija Ali}

4441-1nd`

Dana 3. 4. 2010. navr{ava se 7 tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke, punice i nane

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj majci, nani i svekrvi

ocu na{e prijateljice Minje ~ika

MEVLE ME[I], ro|. ^ORBO
Na{e misli su vje~no uz tvoj dragi i plemeniti lik. Ostala je velika praznina, bol i tuga u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`enet i vje~ni rahmet. Sa mnogo ljubavi, tvoje k}erke Suvada, Asima i Mirsada, zetovi Hajro i Ibro i unu~ad Irma, Mirsad, Merisa, Meri4440-1nd` ma, Emir i Amina

MULIJI KATANA, ro|. RAMI] JERKI MANDURI]U
Neka ti Allah d`.{. podari d`enet i vje~ni rahmet. Tvoj sin Senad, snaha Selma, unuk Nedim, unuke Amira i Lamija Lejla i Belma
5350-1tt

4425-1nd`

Dnevni avaz
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 3. april/travanj 2010.

59

dragom bratu, djeveru i striki

IVAN (PERE) TOMI]
Sretni smo i ponosni {to smo te imali, a zauvijek `alosni {to smo te izgubili. Tvoj brat Sretko, nevjesta Nada i brati}i Perica i Inga sa obiteljima Sahrana }e biti odr`ana 5. 4. 2010. godine u 15.00 sati na Rimokatoli~kom groblju Stup.
4420-1nd`

Obavje{tavamo rodbinu i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

BE]IR (MAHMUT) BULI]
1951 - 2010.
nakon kratke i te{ke bolesti preselio na ahiret dana 1. aprila 2010. godine u 19.50 sati u 59. godini. Ispra}aj }e se obaviti u subotu, 3. aprila 2010. godine (18. rebiu-l-ahira 1431. h.g.) u 12.30 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli. D`enaza }e se klanjati ispred [arene d`amije, a ukop na mezarju Tu{anj. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O@ALO[]ENI: supruga Mulka, sinovi Mirza i Aid, sestre Amira i Begajeta, snaha Armela, unu~ad Amina i Armin, zetovi Galib i Salih, sestri}i i sestri~ne, teti}i, porodice: Buli}, Dervi{agi}, Ibrahimovi}, Tobudi}, Be{lagi}, Kulovi}, Hajdarhod`i}, @uni}, Feuki}, Ja{arevi}, Hadiselimovi}, Had`iavdi}, Karamuratovi}, Omer~ehaji}, Klepi}, ostala rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti po povratku sa mezarja u [arenoj d`amiji. 299-1tz

RADMILA KRE[TALICA, ro|. BOGDANOVI]
preminula dana 2. 4. 2010. godine u 71. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 3. 4. 2010. godine na porodi~nom groblju Miljevi}i. Povorka polazi ispred ku}e `alosti u 14.00 ~asova. O@ALO[]ENI: sinovi Goran i Zoran, snahe Dobrinka i Gordana, unu~ad Bojan, Rajan, Milan i Tatjana, praunuka Marija, brat Rade, sestre Nada, Ljilja, Zora i Stana, zaove Lena i Milka, jetrva Slavka, djeveri}i, djeveri~ne, brati}, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Kre{talica, Bogdanovi}, Simeunovi}, Radan, [u}ur, Vukovi}, ^elik, Topalovi}, [krba, Stupar, Arnautovi}, Mla|en, Zeljaja, Trifkovi}, kumovi Gojkovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije 5329-1tt

Tu`nim srcem javljamo obitelji, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

KRUNO (PETAR) ]UR^I]
1956 - 2010.
preminuo dana 1. 4. 2010. godine u 54. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavit }e se u subotu, 3. 4. 2010. godine na Rimokatoli~kom groblju u Podlugovima u 14,00 sati. Misa zadu{nica }e biti u Kapeli u Podlugovima u 13,30 sati. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM!!! O@ALO[]ENI: otac Petar, sin Dejan, brat [imkan, sestra Mara, sestri}i Sa{a i Snje`ana, zet Mi}o, nevjesta Benka, te obitelji: ]ur~i}, Bartula, Pranji}, Ili}, Marti}, Perko, Bo`i}, Vidakovi}, Mitrovi} i Ivi}, kao i ostale mnogobrojne obitelji, prijatelji, kumovi i kom{ije Uposlenici firme „ANA“ d.o.o. Grude, poslovna jedinica ILI4383-1nd` JA[ - PODLUGOVI.

ABDULAH - [A]KO (AVDO) [AHOVI]
preselio na ahiret u petak, 2. aprila 2010. godine, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. aprila 2010. godine u 14.00 sati na Gradskom groblju Vlakovo. O@ALO[]ENI: sin Enes, k}erka Murta - Bahra, sestra [a}ira, zet Helmut, unu~ad i praunu~ad, brati}, sestri}i, te porodice: [ahovi}, [ap~anin, Hod`i}, Avdovi}, Schierholz, Korda, ^avrk, Hubijer, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Hatma dova }e se prou~iti istog dana u 13.20 sati u Begovoj d`amiji. Ku}a `alosti: Esada Mid`i}a br. 15. 111

KATANA MULIJA, ro|. RAMI]
preselila na ahiret u ~etvrtak,1. aprila 2010. godine, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. aprila 2010. godine u 13.30 sati na mezarju Delija{ - Trnovo. Prijevoz obezbije|en ispred samoposluge „Samkopromet“ na Aneksu sa polaskom u 11.30 sati, do mezarja i nazad. O@ALO[]ENI: sin Senad, k}erka Bisera, snaha Selma, unu~ad Amina, Nedim, Fahro i Lamija, bra}a Suljo i Alija, snahe [ida i Safija, brati}i i brati~ne, amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djeverovi Alija i Nahod, zaova Mejra sa djecom, jetrve Zlatka, Raza i Almasa sa djecom, te porodice: Katana, Rami}, Delija, Popara, ]osi}, Musi}, [orlija, Mulaosmanovi}, Lokvan~i}, ^erkez, Lindov, Ku~uk, Zagorac i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i merhume u ulici Vrbovska br. 42. 111

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

GALIB (MUSTAFA) SALI]
preselio na ahiret u petak, 2. 4. 2010. godine u 64. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 5. 4. 2010. godine u 14.00 sati na mezarju Vlakovo. O@ALO[]ENI: supruga Hajra, sin ]azim, snaha Miza, unuke Alma i Fatima, brat [eho sa porodicom, sestre Munira, Vezira, [ahza i Zarfija sa porodicama, {ure Alija i Hamdija sa porodicama, te porodice: Sali}, Hasanovi}, Kulovac, Omerika, Vatre{, Kari}, Rami}, Gu{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 111
POSLJEDNJI POZDRAV

[A]IRA BARAKOVI], ro|. BREKO
Preselila na ahiret u nedjelju, 28. 3. 2010. godine, Falkoping ([vedska) u 85. godini.
:

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 4. 4. 2010. godine u 15 sati na mezarju Pridvorci (Trebinje). 5348-1tt O`alo{}ene porodice Barakovi} i Zun|o, Mati}
...za ovaj trenutak - pripremajte se (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i FATIMA hanuma (BEGO) HOTA, ro|. HOD@I]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 1. 4. 2010. godine u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. 4. 2010. godine poslije ikindije namaza (17.00 sati) na mezarju Kova~i - Hrasnica. O@ALO[]ENI: sin Hasan, k}eri had`i Rahima i Hankija, zetovi had`i Had`o, [ukrija, had`i Enes, Huso i Jasmin, snahe Fazila, Kada, Sanela, Minela, Dina, Mirsada, Sabaheta i Agnesa, unuci Salem, Muhamed, Edis, Hikmet, Emir i Edin, unuke had`i Selma, Ham{ija, Medina i Emina, praunu~ad, brati~ne had`i Safija i had`i Latifa, brati} Ismet, te porodice: Hota, Hod`i}, Mujezinovi}, Ferhatovi}, [atrovi}, Kari}, Hajdarevi}, D`anko, Hela}, Ra{~i}, Klico, Be~kovi}, Avdi}, Gu{o, Sjutrovi}, Mili}, Bijelonja, @dero, Agi}, Vatre{, Piri}, Tabakovi}, Tiro, Fo~o, Dori}, Vidrak, Kustura, Kasapovi}, Ajanovi}, Zul~i}, Opra{i}, Ro`ajac, [ojko, Suba{i}, [abanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindije namaza u d`amiji Kova~i - Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 111

HASAN (AVDIJE) BISI]
preselio na ahiret u petak, 2. 4. 2010. u 83. godini. D`enaza }e se obaviti 3. 4. 2010. u 13.00 sati poslije podne namaza na mjesnom mezarju Trtori}i op}ina Breza. O@ALO[]ENI: sinovi [aban, Rifet, Hikmet, Fikret, k}i Jasmina, snahe Fahra, Samija, Ai{a, Senija, Ismeta, Arnela, unuci D`enan, Senad, Edin, Dino, Ademir, unuke Adisa, Nermina, Edita, D`enita, Irma, {ura Suljo, bad`o Salem, svastika Habiba, brati}, brati~ne, praunu~ad, te porodice: Bisi}, Jusi}, Ro`ajac, Piknja~, Mlivi}, Sal~inovi}, Korjeni}, Arnautovi}, Ta}, Hod`i}, Zuki}, Gorak i ostala ro5343-1tt dbina, prijatelji, kom{ije

ocu na{eg drage prijateljice Minje

JERKO MANDURI]

S po{tovanjem, Inja, Jadranka, Stampi i raja iz Koksinela

5332-1tt

60

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga supruga, majka, nena, punica, svekrva, tetka i dajd`inica preselila na ahiret u 75. godini, dana 2. 4. 2010. godine nakon duge i te{ke bolesti

[ABAN (HA[IMA) HATI]
Nakon duge i te{ke bolesti preselio na ahiret u petak, 2. IV 2010. u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 5. IV 2010. u 14 sati na mezarju Vlakovo. Tevhid }e se prou~iti u ku}i `alosti ul.Topal Osman pa{e 19/IV. O@ALO[]ENI: supruga Hajrija, k}erke Muvedeta i Amela, zet Muhamed, unu~ad Altijana, Adnan, Amila, Mak i Hana, bra}a Mujo i Alija, sestra Ajka, svastika Nurka, snaha Sabiha, Hamijeta, porodice: Hati}, Hubijer, Arnautovi}, Smaji}, Boguni}, ^olakovi}, 4438-1nd` Had`i}, Tur~inhod`i}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

ZAHIDA (MEHO) MEHANOVI], ro|. SIR]O
O@ALO[]ENI: suprug Ha{im zv. Pi{ta, sin Miralem sa suprugom Samkom, k}i Mirzana sa suprugom Hamdom, unuk Mirhan sa suprugom Aidom, unuke Hana, Maida, Alma i Azra, brat Hasan, sestre Hasnija i Vahida, te mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji, porodice: Mehanovi}, Sir}o, Be{lija, Mulabdi}, Muminovi}, Selimba{i}, Milavica, Jamakovi}, Smailbegovi}, Hod`i}, Saliba{i}, Japalak, Muratovi}, Silajd`i}, Ali} D`enaza namaz }e se obaviti u subotu, 3. 4. 2010. godine u 16.30 sati, poslije ikindije namaza, ispred d`amije u Gornjem Olovu. 5352-1tt

U dubokoj boli javljamo rodbini i prijateljima da je na{ dragi suprug i otac

Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da je na{ dragi

NIKOLA (pok. JOVE) BULI] ACO STANKOVI]
preminuo u petak, 2. 4. 2010. godine u 61. godini. Posljednji ispra}aj obavit }e se u Alkmaru - Holandija. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. Supruga Mirjana i k}i Mirna
N

preminuo dana 31. marta 2010. godine u sedamdesetoj godini. Pogrebna povorka na{eg dragog pokojnika kre}e u subotu, 3. aprila 2010. godine u 15.00 ~asova ispred mrtva~nice „Sutina“, a sahrana }e se obaviti na porodi~nom groblju u Dra~evicama. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM! O@ALO[]ENI: supruga Borika, sin @eljko, k}erka Sanela, zet Dragan, nevjesta Sne`ana, unu~ad Sara, Teodora, Filip, An|ela, Pavle i Luka, sestre Borika, Zorka i Olga, punica Mileva, te mnogobrojna rodbina: Buli}, Andri}, Kraljevi}, Panti}, Poju`ina, Medan, Vuji~i}, Jevremovi}, te kumovi i prijatelji O@ALO[]ENA PORODICA 455-1mo

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FERIHA [LJIVO, ro|. FAZLI]
preminula u Puli u petak 2. 4. 2010. u 63. godini. Vrijeme i mjesto sahrane }e biti naknadno objavljeni. Ku}a `alosti: ul. Ludviga Kube br. 5 Mejta{ - Sarajevo. O`alo{}ena porodica
2824-sh

NUDIMO VAM I POPUST 10%
Javite se na na{e telefone: 033/ 281-364 i 033/ 281-361 ili fax: 033/ 281-435

POZIV ZA KU]NU DOSTAVU AVAZOVIH IZDANJA NA

SVAKO JUTRO NA[E AV VA[IM VRATIM VINE OMILJENE NO

AKO STE ZAINTERESOVANI ZA OVU JEDINSTVENU PONUDU,
molimo vas da ~itko popunjenu narud`benicu dostavite na na{u adresu:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 071451 09 Ps Sarajevo, 11. 03. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Biki} Maida u pravnoj stvari tu`itelja TELEKOM SRPSKE A.D. BANJA LUKA, Ul. Mladena Stojanovi}a br. 8, protiv tu`enog MONACO DOO SARAJEVO, Ul. Azize [a}irbegovi} bb Tr`ni centar Sarajevo, radi duga, vs.p. 20.793,50 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i:

avaz-roto press, Te{anjska 24A, 71000 SARAJEVO

SA NAZNAKOM “ZA KU]NU DOSTAVU” ili
U Oglasnu slu`bu “Twist Tower“ Te{anjska 24A, “avaz-roto press” (Avaz Bussines centar) - D`emala Bijedi}a 185

OGLAS
Dana 16. 01. 2009. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enog MONACO DOO SARAJEVO ul. Azize [a}irbegovi} bb Tr`ni centar Sarajevo, radi duga v.sp. 20.793,50 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da isplati tu`itelju na ime duga iznos od 20.793,50 KM sa zakonskim zateznim kamatama kako slijedi: - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 11. 2008. godine do isplate, - na iznos od 1.064,48 KM po~ev od 15. 11. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 03. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 04. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 10. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 06. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 07. 2008. godine do ispalte, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 08. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 09. 2008. godine do isplate, - na iznos od 1.104,63 KM po~ev od 15. 01. 2008. godine do isplate, - na iznos od 1.979,75 KM po~ev od 15. 02. 2008. godine do isplate, - na iznos od 804,96 KM po~ev od 15. 05. 2008. godine do isplate, kao i da mu naknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a FBiH tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojma se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (^l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. SUDIJA Biki} Maida

NARUD@BENICA
IZDANJE: DNEVNI AVAZ SPORT GLOBAL AZRA EXPRESS ZDRAVLJE U KU]I BEBE I MAME

__________ kom.__________________ kom.___________________ _________ kom.__________________ _________ kom.______________________ _______ kom.__________________________ __ kom.__________________________ __ kom.__________________________ __

Ime i prezime ____________________________________________________________ Op}ina_________ ulica____________________________________________________ Broj telefona/mobitela ____________________________________________________ Vrijeme dostave do ________________________________________________sati Broj li~ne karte:________________________________________________ ____________ Svojeru~ni potpis __________________________________________________________

POKOPNO DRU[TVO

""BAKIJE" BAKIJE"
SARAJEVO OSNOVANO 1923
tel. 00387 (0)33 533-763 mobitel 00387 (0)61 131-788 00387 (0)33 233-062 fax 00387 (0)33 447-122
mobitel za inostranstvo 0049(0)16093427808

Pokopno dru{tvo "BAKIJE" vr{i prevoz umrlih iz Zapadne Europe specijalnim pokopnim vozilima i organizuje d`enaze na teritoriji BiH.
OBJAVLJUJEMO SMRTOVNICE NA INTERNETU

www.bakije.com

oglasi
OGLAS
Posl. br. 58 0 Ps 053603 08 Ps Op}inski sud Mostar TU@ITELJ: JP „ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE“ d.d. Mostar TU@ENI: ZDRAVKO VIDOVI], VL. HERCEGOVA^KA KONOBA, ul. Stara Ili}ka bb, 88000 Mostar Radi: isplate, VSP 37.453,86 KM . TU@BENI ZAHTJEV Obavezuje se tu`enik platiti tu`itelju, za potro{enu elektri~nu energiju za vrijeme od 01. 03. 1998. godine do 12. 11. 2007. godine, iznos od 37.453,86 KM, sa zateznim kamatama po stopi iz ~lanka 277. ZOO i to od dana podno{enja ove tu`be pa do dana kona~ne isplate, kao i da tu`itelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom ovrhe. Istodobno, tu`itelj predla`e, ukoliko tu`eni, a u skladu sa odredbom ~l. 182. ZPP-a ne dostavi pismeni odgovor na ovu tu`bu u zakonskom roku, da Sud donese presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda u roku od 15 dana. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a FBiH du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334 ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propo{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Rabija Tanovi}

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

61

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON 10 OP]INSKI SUD U LIVNU Broj: 68 0 Mals 003258 05 Mals Livno, 16. 03. 2010. godine Op}inski sud u Livnu, po stru~nom suradniku Valentini Brni}, u pravnoj stvari tu`itelja Eronet, pokretne komunikacije d.o.o. Tvrtka Milo{a bb, Mostar, protiv tu`enika Agro Herc d.o.o. Glamo~, Kralja Tomislava bb, radi naplate, izvan ro~i{ta, temeljem ~lanka 348. st. 3. i 5. ZPP-a FBiH, objavljuje sljede}i:

OGLAS
Tu`enom Agro Herc d.o.o. Glamo~, Kralja Tomislava bb, dostavlja se na obavezan odgovor tu`ba s prilozima tu`itelja zaprimljena u sud dana 12. 07. 2005. godine s tu`benim zahtjevom koji glasi: Du`an je tu`enik isplatiti tu`itelju ukupan iznos duga za kori{tenje mobitel usluga u visini od 202,39 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 52,14 KM po~ev{i od 17. 11. 2004. godine pa do isplate, - na iznos od 78,87 KM po~ev{i od 17. 12. 2004. godine pa do isplate, - na iznos od 71,38 KM po~ev{i od 17. 01. 2005. godin pa do isplate, te nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 15 dana. Dostava tu`be na obvezni odgovor smatra se obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama (~l. 348. st. 4. ZPP-a FBiH). Tu`enik se pou~ava da je du`na najkasnije u roku od 30 dana, ra~unaju}i od dana dostave tu`be, dostaviti sudu obvezni pismeni odgovor na tu`bu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu - tu`itelja (~l. 70. st. 1. ZPP-a FBiH): U odgovoru na tu`bu mo`ete ista}i mogu}e procesne prigovore i o~itovati se da li priznajete ili osporavate tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje sukladno ~l. 334. ZPP-a FBiH mora imati svaki podnesak. Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima temelji svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravnu osnovu za navode tu`enika. U slu~aju da u zakonskom roku tu`enik ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja kojom }e usvojiti tu`beni zahtjev. Stru~ni suradnik Valentina Brni}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 58 0 Mal 039603 07 Mal Mostar, 11. 03. 2010. godine

OGLAS
PRAVNA STVAR: TU@ITELJ: JP HT d.o.o. Mostar, Direkcija za pokretnu mre`u, ul. K. Branimira bb. TU@ENI: Ivan Kvesi}, ul. Brune Bu{i}a br. 4C Mostar PRESUDU (zbog propu{tanja) Du`an je tu`eni isplatiti tu`itelju iznos glavnog duga za kori{tenje mobitel usluga u visini od 267,25 KM, uz zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 110,12 KM po~ev od 16. 07. 2001. godine pa do isplate na iznos od 157,13 KM po~ev od 16. 08. 2001. godine pa do isplate te mu nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 117,50 KM, sve u roku od 30 dana. POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude `alba nije dopu{tena, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje, u skladu sa odredbama ZPP-a FBiH ~l. 183. Stru~ni saradnik Milan Risti} NAPOMENA: Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4. ZPP-a FBiH).

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON 10 OP]INSKI SUD U LIVNU Broj: 68 0 Mal 000022 08 Mal Livno, 18. 03. 2010. godine OP]INSKI SUD U LIVNU, stru~ni suradnik Valentina Brni}, u pravnoj stvari tu`itelja JP Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Direkcija za pokretnu mre`u, protiv tu`enika [eherzada Husanovi} iz Livna, radi isplate, temeljem ~lanka 348. stavak 3. Zakona o parni~nom postupku („Sl. novine FBiH“ br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`enik ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje sljede}i:

OGLAS
Dana 07. 08. 2008. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enika [eherzada Husanovi} radi isplate duga. Tu`bom tra`i da Sud donese presudu kojom }e tu`enika obvezati da tu`itelju isplati ukupan iznos duga za kori{tenje mobitel usluga u visini od 602,53 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 71,05 KM po~ev{i od 16. 12. 2007. godine pa do isplate, - na iznos od 53,36 KM po~ev{i i od 16. 01. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 261,28 KM po~ev{i od 16. 02. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 46,80 KM po~ev{i od 16. 03. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 46,80 KM po~ev{i od 16. 04. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 46,80 KM po~ev{i od 16. 05. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 46,80 KM po~ev{i od 16. 06. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 29,64 KM po~ev{i od 16. 07. 2008. godine pa do isplate, te nadoknaditi tro{kove parn~nog postupka, sve u roku od 15 dana. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj plo~i suda te da privitke dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`enik da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj plo~i suda te da privitke dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`enik da je temeljem ~lanka 70. stavak 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku do 30 dana dostaviti Sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lanak 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`enik }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lanak 71. stavak 1. ZPP-a). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`enik zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravnu osnovu za navode tu`enika (~lanak 71. stavak 2. ZPP-a). Tu`enik mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lanak 74. stavak 1. ZPP-a). Ukoliko tu`enik, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskome roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neutemljen (~lanak 182. stavak 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s privitcima predaje se Sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Stru~ni suradnik Valentina Brni}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 017418 08 P Sarajevo, 06. 01. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Filipovi} Milica u pravnoj stvari tu`itelja DOO „RH-SALONI“ Magistralni put bb @ivinice, zastupan po punomo}niku Eminu Halil~evi} advokatu iz Tuzle, protiv tu`enog Rami} Senada iz Sarajeva, vlasink „RH-SALONI“ Sarajevo, ul. Brodac br. 3 Sarajevo, radi duga, v.s.p. 28.608,70 KM, van ro~i{ta dana 06. 01. 2010. godine donio je

PRESUDU - zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da isplati tu`itelju na ime duga iznos od 28.608,70 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 27. 03. 2002 g. kao dana kada je tu`eni pao u docnju pa do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 1.907,00 KM, sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom izvr{enja. Obrazlo`enje SUDIJA Filipovi} Milica, s.r. POUKA: Protiv ove odluke nije dozvoljena `alba ali se mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje, i to ovom sudu u roku od 8 dana, od dana prijema presude. Presuda broj 65 0 P 017418 08 P od 06. 01. 2010. godine dostavlja se tu`enom objavom u novinama 1. Rami} Senad iz Sarajeva, vlasnik „RH-SALONI“ Sarajevo, ul. Brodac br. 3 Sarajevo, sada nepoznatog boravi{ta /u smislu odredbe ~lana 348 stav 3 ZPP-a. Presuda se smatra dostavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u FBiH.

62

Subota, 3. april/travanj 2010.

Dnevni avaz
Obrazlo`enje
Tu`itelj tu`bom tra`i da sud obave`e tu`enika Mand`uka D`emala iz Konjica, sada nepoznatog boravi{ta, na isplatu duga po ispostavljenim telefonskim ra~unima za izvr{ene usluge. Uz tu`bu su dostavljeni dokazi: Analiti~ka kartica od 30. 05. 2008. g. i ra~uni za nepla}ene ra~une za mjesece 10, 11 i 12/07, 01. 02, 03 i 04/08. Tu`itelj je predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ako tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu. Tu`eni nije dostavio ovom sudu odgovor na tu`bu. Obzirom da su ispunjeni uslovi iz odredbe ~lana 182. ZPP-a, sud je donio presudu zbog propu{tanja. Odluka o tro{kovima temelji se na odredbi ~lana 386. stav 1. ZPP-a, a isti se sastoje od tro{kova takse na tu`bu i odluku u iznosu od 6,00 KM, za objavu tu`be i presude u dnevnim novinama u iznosu od 80,00 KM, tako da ukupni tro{kovi tu`itelja iznose 86,00 KM POUKA: Protiv ove odluke nije dozvoljena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje, u roku od 8 dana, u skladu sa odredbom ~lana 329. ZPP-a. Stru~ni saradnik Irma ^agalj Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja (~l. 348. st. 4 F BiH).

oglasi
BOSNA I HEREGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 064068 08 Mals Sarajevo, 19. 02. 2010. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU i to sudija Radivoje Stani{i}, rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja JP HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. MOSTAR, Direkcija za pokretnu mre`u ul. Kneza Branimira bb, Mostar, protiv tu`enog „XIN WAN“ d.o.o. Sarajevo, ulica Safeta Zajke br. 314, Sarajevo, radi isplata potra`ivanja, v.s.p. 1.596,12 KM, dana 19. 02. 2010. godine, donio je slijede}u:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U KONJICU Broj: 56 0 Mal 019705 08 Mal Konjic, 11. 01. 2010. godine Op}inski sud Konjic i to, stru~ni saradnik Irma ^agalj, u pravnoj stvari po tu`bi tu`itelja JP „BH TELECOM“ d.d. Sarajevo, Direkcija Mostar, protiv tu`enika Mand`uka D`emala iz Konjica a sada nepoznatog boravi{ta, radi isplate duga vsp. 140,50 KM, van ro~i{ta, donio je dana 11. 01. 2010. godine sljede}u

PRESUDU
zbog propu{tanja Nala`e se tu`enom Mand`uka D`emalu iz Konjica, da isplati tu`itelju iznos od 140,50 KM na ime neispla}enih telefonskih ra~una sa zakonskom zateznom kamatom, i to na iznos od 50,75 KM po~ev od 25. 11. 2007. godine do isplate, na iznos od 29,25 KM po~ev od 25. 12. 2007. god. do isplate, na iznos od 21,10 KM po~ev od 25. 01. 2008. god. do isplate, na iznos od po 9,85 KM po~ev od 25. 02. 2008. god., 25. 03. 08., 25. 04. 08., 25. 05. 08. pa sve do uplate, kao i naknaditi tu`itelju tro{kove postupka u iznosu od 86,00 KM, a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom izvr{enja.

PRESUDU
zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju isplati ukupan iznos glavnog duga za kori{tenje mobitel usluga u visini od 1.596,12 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 80,82 KM po~ev od 16. 03. 2008. godine do isplate, - na iznos od 525,41 KM po~ev od 16. 04. 2008. godine do isplate, - na iznos od 989,89 KM po~ev od 16. 05. 2008. godine do isplate, te mu naknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 95,34 KM, sve to u roku od 15 dana od dono{enja presude. POUKA: Protiv ove presude nije dozvoljena `alba. Obavje{tava se tu`eni da se dostava ovog pismena smatra obavljenom u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama F BiH i na oglasnoj tabli suda. Sudija Radivoje Stani{i}

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U ZENICI BROJ: 43 0 Ps 025312 09 Ps Op}inski sud u Zenici, sudija Seka Bradari}, u pravnoj stvari po tu`bi tu`itelja „Perutnina Ptuj BH2 d.o.o. Breza, ul. Potkraj bb., kojeg zastupa punomo}nik, Babi} Ned`ad, advokat iz Zenice, ul. Masarykova br. 17., protiv tu`enog „EDI-INVEST“ d.o.o. za uvoz-izvoz Srebrenik, ul. 211. Oslobodila~ke brigade bb., radi naplate duga v.s. 71.883,62 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku objavljuje

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HEREGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON OP]INSKI SUD U MOSTARU Broj: 07 58 Mal 015942 04 Mal Mostar, 25. 02. 2010. godine

OGLAS
OP]INSKI SUD MOSTAR, po stru~nom suradniku Josipi Matijevi} rje{avaju}i u pravnoj stvari tu`itelja HT Mobilne komunikacije d.o.o. Mostar Tvrtka Milo{a bb zastupan po zz direktoru protiv tu`ene Silvija Grgi}, Splitska br. 9 Mostar, radi isplate, vrijednost spora 275,84 KM, van ro~i{ta, dana 23. 11. 2009., donio je slijede}u PRESUDU (zbog propu{tanja) Du`na je tu`ena Silvija Grgi} isplatiti tu`itelju iznos od 275,84 KM uz zakonske zatezne kamate koje teku: na iznos od 88,59 KM po~ev{i od 17. 07. 2002. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 82,44 KM po~ev{i od 17. 08. 2002. god. pa do kona~ne isplate na iznos od 104,81 KM po~v{i od 17. 09. 2002. god. pa do kona~ne isplate te mu naknaditi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 107,50 KM a sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. STRU^NI SURADNIK Josipa Matijevi}

OGLAS
Dostavlja se tu`ba na odgovor tu`enom u pravnoj stvari po tu`bi tu`itelja „Perutnina Ptuj BH2 d.o.o. Breza protiv tu`enog „EDI-INVEST“ d.o.o. za uvoz-izvoz Srebrenik radi duga od 71.883,62 KM. Dostavlja vam se primjerak tu`be na odgovor. Du`ni ste u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu, ista}i mogu}e procesne prigovore, izjasniti se da li priznajete ili osporavate postavljeni tu`beni zahtjev. Navedenom tu`bom tu`itelj tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da isplati tu`itelju iznos od 71.883,62 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to na iznos od 28.886,21 KM po~ev od 11. 02. 2009. godine do isplate, na iznos od 7.969,56 KM po~ev od 15. 02. 2009. godine do isplate, na iznos od 2.021,98 KM po~ev od 16. 02. 2009. godine do isplate na iznos od 15.079,60 KM po~ev od 29. 02. 2009. godine do isplate, na iznos od 25.976,27 KM po~ev od 27. 02. 2009. godine do isplate, te da tu`itelju nadoknadi tro{kove parni~nog postupka sve u roku od 30 dana. Nakon objave tu`be i tu`benog zahtjeva obzirom da je predlo`ena presuda zbog propu{tanja, sud }e ukoliko izostane dostava odgovora na tu`bu donijeti presudu zbog propu{tanja koju }e objaviti u dnevnim novinama. Po proteku roka od 15 dana od dana objave ovog oglasa u Dnevnom avazu, smatrat }e se da je dostavljena tu`ba na odgovor. Sudija Seka Bradari} s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TRAVNIKU Broj: 51 0 Ps 017368 08 Ps Datum: 15. 03. 2010. godine Op}inski sud u Travniku objavljuje:

OGLAS
Op}inski sud u Travniku, po sucu Ivi @abi}, postupaju}i u pravnoj stvari tu`itelja Javno poduze}e „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar, Organizacioni dio - Opskrbno podru~je Centar, Poslovnica Vitez, zastupan po z.z. Mati Matanu @ari}, protiv tu`enika „Impregnacija-Holz“ d.o.o. Vitez, Stjepana Radi}a, b.b. Vitez, zastupan po z.z. Alberrt-Patterer i Mario Patterer, radi isplate duga v.ps. 129.949,60 KM, izvan ro~i{ta dana, 07. 01. 2010. godine, donio je:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U VISOKOM Broj: 41 0 P 010332 09 P Visoko, 19. 02. 2010. godine

OGLAS
Na osnovu odredbe ~lana 348. st. 3. Zakona o parni~nom postupku, Tu`enom: @OLJA ARMINU iz Visokog, ul. Radinovi}i broj 18, Dostavlja se: TU@BA NA ODGOVOR Tu`ioci Raiffeisen banka d.d. Bosna i Hercegovina, Sarajevo, ul. Zmaja od Bosne bb, podnijeli su ovom sudu tu`bu protiv tu`enih @olja Armina, iz Visokog - Radinovi}i 18, Ro`ajac Ra{ida iz Visokog, Stupari}i bb, i Babi} Mirze iz Visokog, Godu{a bb, g. radi duga, v.s. 20.801,19 KM, i tra`e da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`ene da tu`iocu solidarno isplate iznos od 20.801,19 KM sa pripadaju}om zateznom kamatom, obra~unatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja za period od podno{enja tu`be do kona~ne isplate ukupnog dospjelog nov~anog potra`ivanja, kao i naknaditi im tro{kove postupka, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. U tu`bi je predlo`eno da, u slu~aju da tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu, sud donese presudu zbog propu{tanja. Sud poziva tu`enog da podnese odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu tu`eni mo`e dostaviti sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Smatra se da je tu`ba dostavljena protekom 15 dana od dana objavljvanja ovog oglasa. Odgovor na tu`bu treba da sadr`i izja{njenje da li tu`eni priznaje ili osporava tu`beni zahtjev, naznaku suda, broj predmeta, imena, prezimena ili naziv stranaka, prebivali{te ili boravi{te stranaka i njihovih punomo}nika, predmet spora i potpis. U odgovoru na tu`bu mo`ete iznijeti procesne prigovore. Ukoliko osporavate tu`beni zahtjev du`ni ste u odgovoru navesti ~injenice na kojima zasnivate svoje navode i dostaviti dokaze na osnovu kojih se te ~injenice utvr|uju. Ukoliko u navedenom roku ne dostavite odgovor na tu`bu sud }e donijeti presudu kojom se tu`beni zahtjev usvaja (~lan 182. st. 1. Zakona o parni~nom postupku). Tu`eni, priloge dostavljene uz tu`bu mo`e preuzeti u pisarnici Op}inskog suda u Visokom. Sudija Mladenka Zeki}

PRESUDU
- zbog propu{tanja Obvezuje se tu`enik isplatiti tu`itelju na ime duga iznos od 129.949,60 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 23. 12. 2008. goidne pa do isplate, te naknaditi iznos od 830,00 KM na ime tro{kova, parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana po pravomo}nosti presude pod prijetnjom prinudne ovrhe. Sudac: Ivo @abi} POUKA: Protiv Presude zbog propu{tanja nije dopu{tena `alba, ali tu`enik mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje. Prijedlog se podnosi u roku od 8 dana ra~unaju}i od dana kada je prestao razlog koji je uzro~io propust, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tanje, od dana kada je zato to saznala. Nakon proteka roka od 60 dana od dana propusta ne mo`e se tra`iti povrat u prija{nje stanje. Po proteku roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa - Presude zbog propu{tanja u Dnevnom avazu, smatrat }e se da je presuda dostavljena tu`eniku (~l. 348. st. 4. ZPP-a).

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U BIHA]U Broj: 17 0 Mals 013511 09 Mals Biha}, 03. 03. 2010. godine OP]INSKI SUD U BIHA]U, sudija Fikreta Had`i}, u pravnoj stvari tu`ioca BH Telecom D.D. Sarajevo Direkcija Biha} iz Biha}a, protiv tu`enog Editor Doo Sanski Most iz Sanskog Mosta, radi isplate duga od 628,30 KM dana 03. 03. 2010. godine, donio je

PRESUDU
zbog propu{tanja Obavezuje se tu`eni da tu`itelju isplati dug od 628,30 KM, sa zakonskom zateznom kamatom koja se ima obra~unati na dijelove ovog iznosa na na~in kako slijedi: - na iznos od 105,30 KM, od 25. 12. 2008. godine do kona~ne isplate; - na iznos od 105,30 KM, od 25. 01. 2009. godine do kona~ne isplate; - na iznos od 105,30 KM, od 25. 02. 2009. godine do kona~ne isplate, - na iznos od 105,30 KM od 25. 03. 2009. godine do kona~ne isplate, - na iznos od 105,30 KM od 25. 04. 2009. godine do kona~ne isplate, - na iznos od 101,80 KM od 25. 05. 2009. godine do kona~ne isplate i nadoknadi tro{kove spora u iznosu od 47,10 KM, sve u roku od 15 dana ra~unaju}i od dana prijema presude. Sudija Fikreta Had`i} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~lan 183. stav 1. ZPP-a).

oglasi

Dnevni avaz

subota, 3. april/travanj 2010.

63

64

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

sport

EVROPSKA LIGA Edin D`eko nakon prvog me~a sa Fulemom

Mo`emo pro}i u polufinale
Koljeno je dobro i ne osje}am nikakve posljedice, ka`e na{ napada~ u Volfsburgu
Maksumi}: Vra}a se u tim nakon sanirane povrede

Almir Turkovi} na prvom ispitu

Prekretnica u Lakta{ima?
Na put nisu krenuli Hamzagi} i Ihtijarevi} Bod bi bio dobar, ali je pobjeda prioritet
Pro{la sedmica je bila turbulentna na Ko{evu. Mehmed Janjo{ je oti{ao sa klupe, a na nju je, barem privremeno, sjeo Almir Turkovi}. Zapravo, na Ko{evu je turbulentno ve} odavno, ali je ekipa svojim nastupima na terenu pro{lih sezona uspijevala skrenuti pa`nju sa problema. No, ovog prolje}a rezultati nisu milovali Sarajevo. Dok je kod ku}e osvojen maksimum bodova, sa gostovanja nije doneseno zirati na psiho{ku pripremu. Bez obzira na sve {to se de{avalo, trebamo i}i dalje. Situacija nije sjajna, me|utim, sigurno je bolje nego {to je bilo prije nekoliko dana i to nas hrabri - ka`e Turkovi}ev prvi saradnik Emir Alihod`i}. Ekipa je krenula prema Lakta{ima jo{ ju~er, a u njoj nije bilo \enaldina Hamzagi}a i Faruka Ihtijarevi}a, koji su isklju~eni u pro{lom kolu. Kada je rije~ o ozlje-

Stepanovi}: Sarajevo nas motivira
Ohrabreni sa tri uvezane pobjede i remijem protiv Olimpika u gostima, fudbaleri Lakta{a danas do~ekuju jednu od najboljih ekipa Premijer lige BiH Sarajevo. - Igramo protiv najja~eg protivnika do sada i ta nas ~injenica jo{ vi{e motivira. Gledao sam Sarajevo, imaju ni{ta, pa se u klubu sa razlogom pla{e da na kraju evropski voz ne ode bez bordo tima, {to bi na Ko{evu bilo ravno tragediji. Dana{nji me~ sa Lakta{ima nova je prilika da se kona~no ne{to uradi izvan Ko{eva, ali su svi u taboru Sarajeva svjesni da }e to biti vrlo te`ak zadatak, tim prije {to je ekipa jo{ u {oku zbog promjena, dok Lakta{i igraju odli~no. - U proteklih nekoliko dana poku{avali smo se batim za Evropu. Ali, i mi imamo svoju ra~unicu. Sve je na nama. Ako ponovimo igru iz posljednjih utakmica, pobijedit }emo i prepustiti fenjer Modri~i - rekao je trener Dragoslav Stepanovi}, koji ne mo`e ra~unati na „kartoniranog“ Zdravku [arabu, nekada{njeg Z. V. igra~a Sarajeva. dama, na njih se niko ne `ali osim pomalo rovitog Damira Had`i}a. Mjesto u ekipi ponovo }e na}i i Ajdin Maksumi}. U Sarajevu ne kriju da u Lakta{e idu po pobjedu. - Nije da imamo imperativ pobjede, ali moramo poku{ati do}i do nje. Jedan bod bio bi dobar radi atmosfere, da igra~i sami sebi doka`u da mogu ne{to u~initi na strani, ali moramo i}i po cijeli plijen - ka`e Alihod`i}. M. T.

D`eko u duelu sa Dejvisom: Fulem je dobio Volfsburg sa 2:1

(Foto: AFP)

Edin D`eko je odigrao svih devedeset minuta na Krejven kotid`u u prvoj utakmici ~etvrtfinala Evropske lige protiv engleskog Fulema, koji je sa 2:1 savladao njegov Volfsburg. Nakon me~a, za „Vukove“ nije bilo odmora.

Jutarnji trening
- Poslije utakmice odmah smo i{li nazad, a ujutro smo imali trening. Tek sam poslije uspio le}i i odmoriti se - rekao je D`eko na po~etku razgovora za „Dnevni avaz“. Iako je izgledalo da bi na{ reprezentativni napada~ mogao propustiti ovu utakmicu zbog istegnu}a ligamenta lijevog koljena, to se nije desilo.

- Koljeno je dobro i ne osje}am nikakve posljedice. U prvom poluvremenu me bilo malo strah i igrao sam dosta uko~eno. Kada sam se zagrijao i opustio, bilo je bolje. Sve je pro{lo bez problema, a nisam imao bolova ni nakon me~a. Sigurno }u biti spreman za nedjeljni

me~ sa Hofenhajmom - dodao je. Volfsburg se sretno vratio iz Londona. Rezultat je mogao biti mnogo gori od ovih 1:2. Zvjezdan Misimovi} je pri samom kraju utakmice asistirao Madlungu za jedini gol prvaka Njema~ke.

- Primili smo naivne golove iz bezveznih situacija. Sre}a je pa zabismo gol u samom fini{u utakmice, koji nam daje {ansu u revan{u. Rezultat je ok. Mo`emo pro}i u polufinale - optimista je na{ reprezentativac.

Dobra ekipa
Duel u Londonu bio je Volfsburgu drugi odlazak u Englesku ove sezone, nakon posjete Old trafordu i me~a sa Man~ester junajtedom. - Fulem je dobra ekipa, imaju dosta dobrih igra~a. Igraju pravi engleski nogomet. Brzi su i agresivni. Ambijent je bio super i samo je {teta {to teren nije bio bolji - dodao je D`eko.
A. NOVALIJA

Pri~e i naga|anja
Italijanski „Tuttomercato.web“ objavio je informaciju kako su za D`eku najvi{e zagrizli engleski ^elzi i Man~ester siti, koji mogu platiti 40 miliona eura Volfsburgu kako bi ga doveli ovog ljeta. Interes Milana, pak, umanjuje cijena, koja }e zasigurno rasti. S druge strane, njema~ki mediji u posljednje vrijeme guraju D`eku ka Bajernu. - To su sve pri~e i naga|anja. Mene to ne optere}uje. Igram najbolje {to mogu. Nadam se da }u nastaviti tako, a vidjet }emo {ta }e donijeti ljeto D`ekine su rije~i.

Amer Osmanagi}, veznjak Vele`a

@elimo se revan{irati Zeni~anima
Na krilima visoke pobjede nad Leotarom, ali slabiji za „kartonirane“ Rijada Demi}a, Nermina Kadi}a i Milana Kne`evi}a, fudbaleri Vele`a danas sti`u na Bilino polje. „Ro|eni“ su u prva tri gostovanja ovog prolje}a zabilje`ili isto toliko Osmanagi}: Nadigravat }emo se na poraza, ali se na- Bilinom polju vija~i nadaju da bi Mostarci protiv ^elika nstva jedina dva boda ku}i mogli prekinuti crnu seriju. ispustili smo upravo protiv - Idemo da se nadigrava- ^elika, zato `elimo da im se mo iako imamo problema, revan{iramo - isti~e Amer pogotovo u toj zadnjoj lini- Osmanagi}, vezni fudbaler F. I. ji. U prvom dijelu prve- „Ro|enih“.

Luka Bilobrk uo~i duela ^elika i Vele`a

Svjestan sam napada~kog potencijala „Ro|enih“, ali }u sa~uvati mre`u
Uprkos te{kom rasporedu na otvaranju proljetne polusezone, ^elik se polako, ali sigurno izvla~i sa samog dna premijerliga{ke tabele. Ako Zeni~ani ve~eras (19 sati) na svom Bilino polju dobiju Vele`, jo{ }e vi{e pobje}i iz opasne zone. Iako je Vele` najefikasniji tim Premijer lige (36 golova), ^elik je jedini tim koji se do sada ove sezone iz Vrap~i}a vratio bez primljenog pogotka (0:0). U toj utakmici golman Luka Bilobrk odbranio je i penal u sudijskom vremenu. - Svjesni smo napada~kog potencijala Vele`a, ali se nadam da }u uspjeti sa~uvati svoju mre`u. Siguran sam da }emo mi ne{to zabiti, ali ne}e biti nimalo lako do}i do pobjede. Vele` je dobra ekipa, imaju izgleda da se plasiraju i u neko od evropskih takmi~enja. No, mislim da }e, ipak, presuditi na{ ve}i motiv i `elja za opstankom, uz ~injenicu da igramo ku}i i pred svojim navija~ima - ka`e Bilobrk uo~i ve~era{njeg duela. Trener Omer Kopi} jo{ ne zna koji }e sastav suprotstaviti Mostarcima. Samir Duro vjerovatno ne}e mo}i nastupiti, ovog puta zbog povrede, dok }e Goran Juri} izostati zbog tri `uta kaV. B. rtona.

Bilobrk: Presudit }e na{ ve}i motiv

sport

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

65

PREMIJER LIGA @eljezni~ar na Grbavici do~ekuje Travnik

„Plavi“ `ele nastavak serije
Amar Osim pozvao navija~e da do|u u velikom broju
Trener @eljezni~ara Amar Osim `ali {to se posljednjih nekoliko dana pri~alo vi{e o incidentu koji se dogodio na Grbavici protiv Slavije nego o uspjesima njegove ekipe. - Dogodio se incident, koji nam, naravno, nije trebao, ali samo se o tome pri~alo, a ne o na{im rezultatima, igrama. Utakmicu Lige {ampiona izme|u Seltika i Milana prekine navija~ koji gurne golmana, ali utakmica se nastavi, o njoj se pri~alo dva dana i kraj. Apelirao bih na navija~e da u velikom broju do|u da nas bodre, zaista su nam potrebni - rekao je Osim, koji je, tako|er, „apelirao“ i na ki{u da zaobi|e Grbavicu. Naredni protivnik na Grbavici je Travnik, a sve osim pobjede @eljezni~ara bilo bi veliko iznena|enje. „Plavi“ `ele nastavak serije, u posljednjih devet utakmica Premijer lige i Kupa BiH nisu pora`eni (sedam pobjeda i dva remija). - Bez obzira na protivnika, nama je na Grbavici imperativ da pobijedimo. TrSa utakmice Vele` - ^elik jesenas u Vrap~i}ima

Danas sve utakmice 21. kola

Lider gost Zrinjskog
Pet susreta po~inje u 16 sati, na Grbavici i u Zenici se igra od 19, a u Mostaru od 20.15 sati
Danas su na programu sve utakmice 21. kola Premijer lige BiH u nogometu. Pet susreta po~inje u 16 sati, na Grbavici i u Zenici se igra od 19, a u Mostaru od 20.15.

Tabela
1. Borac 2. @eljezni~ar 3. [iroki 4. Sarajevo 5. Vele` 6. Zrinjski 7. Leotar 8. Travnik 9. Olimpik 10. Rudar 11. ^elik 12. Slavija 13. Zvijezda 14. Sloboda 15. Modri~a 16. Lakta{i 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 13 11 10 10 10 9 9 8 7 7 7 6 7 7 6 5 2 5 4 4 3 5 2 4 5 4 3 5 2 2 3 3 5 4 6 6 7 6 9 8 8 9 10 9 11 11 11 12 26:12 30:15 30:19 25:18 36:21 28:23 21:28 26:26 18:26 17:19 22:24 21:26 19:32 14:27 25:34 22:30 41 38 34 34 33 32 29 28 26 25 24 23 23 23 21 18

@eljezni~ar Travnik
Stadion Grbavica u Sarajevu. Sudija: Edin Jakupovi} (Biha}). @ELJEZNI^AR: [ehi}, Baji}, Radovanovi}, Bogi~evi}, Me{i}, Svraka (Haris Be{lija), ]ulum, Bu~an, Popovi} (Rov~anin), Bekri}, M. Be{lija. Trener: Amar Osim. TRAVNIK: Nurkovi}, Terzi}, Varupa, Ribi}, Saraj~i}, Badrov, ]uri}, Eri} (Kola{inac), Pranjkovi}, Faji}, Dudi}. Trener: Ned`ad Selimovi}.

Radovanovi}: Ostati na zemlji

Slavija Rudar
avniku ide solidno ove sezone iako su dosta razli~ita ekipa ku}i i na strani. Nadam se da }emo nastaviti uspje{nu seriju - govori menad`er i trener „Plavih“. Mirko Radovanovi}, lijevi bek @elje, o~ekuje da }e njegova ekipa osvojiti nove bodove i mo`da izbiti na prvo mjesto tabele. - Za razliku od jesenjeg dijela sezone, dosta smo bolje uigrani, a to se odmah odrazilo na rezultate. Jo{ se ne optere}ujemo titulama, `elimo ostati na zemlji i i}i od me~a do me~a - rekao je pouzdani Radovanovi}, jedan od najstandardnijih prvotimaca @eljezni~ara. Z. [.
Stadion u Lukavici. Sudija: Adnan Pervan (Sarajevo). SLAVIJA: Lu~i} (Dujkovi}), Papaz, Regoje, Stankovi}, Benovi}, [}epanovi}, Jovanovi}, Simi}, Todorovi}, I. Radovanovi}, Spalevi}. Trener: Milomir Odovi}. RUDAR: Avduki}, Despotovi} (Goli}), Kotaran, Staki}, Jevti}, Kova~evi}, Kiki}, @eri}, Da{i}, Ranki}, Kantar (Dobrijevi}). Trener: Boris Gavran.

Me{anovi} na po{tedi
@eljezni~ar }e biti oslabljen neigranjem najboljeg strijelca Alena Me{anovi}a jo{ dvije ili tri utakmice. Iskusni golgeter je na po{tedi zbog problema sa ligamentima, a na Grbavici se nadaju da }e biti spreman do derbija sa Borcem, koji se igra 17. aprila. U konkurenciji za prvi tim bit }e oporavljeni Edin Vi{}a, koji je propustio nekoliko utakmica.

Ale~kovi} (Sarajevo). [IROKI BRIJEG: Bandovi}, Diogo, Topi}, ]utuk, Bari{i}, [ili}, Vagner, Martinovi}, Hrgovi}, Varea, Ivankovi}. Trener: Toni Kara~i}. MODRI^A: Tripi}, Jolovi}, Kutla~i}, Radulovi}, Ali}, Komlenovi}, Jefti}, \. Savi}, Stoki}, Bajramovi}, Pup~evi}. Trener: Dragan Savi}.

^elik Vele`
Stadion Bilino polje u Zenici. Sudija: Eldis Pro{i} (Cazin). ^ELIK: Bilobrk, Zahirovi}, Hasanovi}, Markovi}, Sadikovi}, Puri}, Jamak, Kapetan, Dilaver, Isakovi}, Obu}a. Trener: Omer Kopi}. VELE@: Had`i|ulbi}, Kajtaz, As. [kalji}, Zaimovi}, Ali~i}, Osmanagi}, Salihovi}, Majki}, Velagi}, ^oli}, D`afi}. Trener: Abdulah Ibrakovi}.

Travnik nekompletan na Grbavici

„Vezirima“ ne manjka optimizma
[iljak i Brki} odra|uju kartone, Helvida bolestan
Nogometa{i Travnika ve~eras na Grbavici protiv favoriziranog @eljezni~ara imaju priliku da potvrde dobru proljetnu seriju. Trener Ned`ad Selimovi} ne mo`e ra~unati na Mirsada [iljka, koji je isklju~en u utakmici protiv Sarajeva, kao ni na Arnesa Brki}a zbog `utih kartona i bolesnog Armina Helvidu. Stoga }e strateg „Vezira“ vjerovatno posegnuti za taktikom kao protiv Slavije u Lukavici pa je sigurno da }e najve}i teret podnijeti golman Travnika, biv{i bh. reprezentativac Adis Nurkovi}, koji ka`e da mu je Grbavica posebna inspiracija. - Drago mi je da @eljo nije ka`njen utakmicom bez gledalaca, jer smo pokazali da bolje igramo pred punim tribinama. Na`alost, na Piroti ~esto nemamo takav ambijent. @eljo je favorit, ali i mi smo u usponu forme i imamo mnogo motiva da na Grbavici poka`emo da na{i posljednji rezultati nisu slu~ajnost. Uspjeh bi za nas bilo sve osim . poraza - ka`e Nurkovi}. S. P

Zrinjski Borac
Stadion Pod Bijelim brijegom. Sudija: Danijel Paji} (Bijeljina). ZRINJSKI: Had`i}, Markovi}, [unji}, Ivankovi}, @ur`inov, Afedzi, Bobi, @i`ovi}, Selimovi}, Stojanovi}, Kordi}. Trener: Dragan Jovi}. BORAC: Milinovi}, Stupar, Trivunovi}, ]ori}, @ari}, Stevanovi}, Grahovac, Jandri}, Stan~eski, Kajkut, Vukelja. Trener: Zoran Mari}.

Leotar Olimpik
Stadion Police u Trebinju. Sudija: Vedran Zovko (Mostar). LEOTAR: Berak, Vu~ini}, ^orlija, ]erani}, Todorovi}, Kruni} (Magazin), Rami}, Ra{evi}, Ze~evi}, Vico, Risti}. Trener: Goran Skaki}. OLIMPIK: Fejzi}, Suljevi}, Velagi}, Prli}, Risti}, Vidovi}, Kolarov, Tijago, Kapi}, Alimanovi}, [aranovi}. Trener: Edin Prlja~a.

Zvijezda Sloboda
Stadion Banja Ilid`a u Grada~cu. Sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki). ZVIJEZDA: Kari}, Nezi}, Vasili}, Jusi}, Moranjki}, Savi}, Hamzi}, Deli}, \ori}, Kova~evi}, Omeragi}. Trener: Zoran ]urguz. SLOBODA: Mujki}, Krasi}, Milo{evi}, Jogun~i} (Sadikovi}), Crnogorac, Gavari} (Zoleti}), Okanovi}, Al. Beki}, Slomi}, Smajlovi}, S. Muji}. Trener: Vlatko Glava{.

Nurkovi}: Bolje igramo pred punim tribinama

Lakta{i Sarajevo
Stadion u Lakta{ima. Sudija: Vladimir Bjelica (Lukavica). LAKTA[I: [eji}, Popovi}, Baji}, Ze~evi}, Stjepanovi}, Gruji}, Miki}, Ljubojevi}, Cvetkovi}, Novakovi}. Trener: Dragoslav Stepanovi}. SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, Belo{evi}, Torlak, Dudo, Maksumi}, D`akmi}, Muminovi}, [koro, Jahovi}, Had`i}. Trener: Almir Turkovi}.

Slavija nema izbora protiv Rudara

Samo tri boda dolaze u obzir
Fudbaleri Slavije iza sebe imaju o~ajnu seriju koju, jednostavno, moraju precrtati u dana{njem susretu sa Rudarom. Niko u taboru doma}ina ne sumnja u povoljan ishod. - Nemamo izbora, samo pobjeda dolazi u obzir. Ne mo`e protivni~ka mre`a vje~no biti za~arana - poru~io je veznjak Vlastimir Jovanovi}. Zbog povrede je upitan nastup Branka Bakovi}a i golmana Ratka Dujkovi}a, dok \or|e Tadi} pauzira zbog kartona. Iz prijedorskog kluba poru~uju da ne}e igrati bunker. - Osvajanje boda bilo bi ravno pobjedi. Igrat }emo otvoreno pa {ta bude - rekao je trener Boris Gavran.
G. I. - V. V.

[iroki B. Modri~a
Stadion Pecara u [irokom Brijegu. Sudija: Emir

66

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

sport

DERBI Zrinjski }e ve~eras u Mostaru ugostiti vode}i Borac

Jovi}: Uspjeli smo se homogenizirati
Vidovi}: I nerije{en rezultat je uspjeh

Trener Mostaraca sjedit }e po 100. put na klupi u slu`benim utakmicama
Iako je nakon poraza od Rudara u pro{lom kolu odlu~io podnijeti ostavku, Dragan Jovi} }e ve~eras (20.15 sati, TV) u derbiju protiv Borca ipak voditi Zrinjski u svojoj 100. slu`benoj utakmici. Klupsko rukovodstvo jednoglasno je odlu~ilo da odbije njegovu ostavku, a podr{ku trofejnom treneru iskazali su i navija~i. - Uprkos svim doga|anjima proteklih dana, ipak mogu re}i da smo imali potrebni mir za pripremu utakmice protiv Borca. Vjerujem da smo se uspjeli homogenizirati te se nadam da }emo pobjedom nagovijestiti izlazak iz krize. Protivnik zaslu`uje respekt, ali smo Pod Bijelim brijegom ipak favoriti protiv svakog protivnika - izjavio je Jovi}. U odnosu na utakmicu u Prijedoru, Zrinjski }e biti ja~i za Gorana Markovi}a, Danijela Stojanovi}a i Kre{imira Kordi}a, ali ne}e igrati Marin Ani~i} (`uti kartoni) i Igor Musa (crveni). Igor Melher i Pavle Su{i} jo{ se nisu oporavili. Ma. P.

Olimpik gostuje Leotaru

I oslabljeni `ele makar bod
Sarajevski premijerliga{ Olimpik gostuje u Trebinju. Iako pogled na tabelu ne govori da je to neka posebna utakmica za Olimpik, moglo bi biti druga~ije. Nakon tri utakmice bez pobjede (dva poraza i remi), duel u Trebinju trebao bi dati odgovor na pitanje nalazi li se ekipa Olimpika u ozbiljnoj krizi. Novi neuspjeh sigurno bi mogao uklju~iti alarm. - Idemo bez nekoliko igra~a. Bez obzira na to, siguran sam da }emo dati sve od sebe kako bismo do{li do povoljnog rezultata. Za nas je i nerije{en rezultat uspjeh - rekao je igra~ Olimpika Milo{ Vidovi}. Sigurno je da }e ostvarivanje `elja Olimpiku biti ote`ano. U sastavu ne}e biti Vedrana Je{ea i Muamera Kurte, koji imaju `ute kartone, a ni povrije|enih Muhameda Suba{i}a i Adisa ^ulova. N. D.

Jovi}: Protivnik zaslu`uje respekt

Lider gost kod aktuelnog prvaka

Borcu odgovara i remi u Mostaru
Epitet derbija 21. kola Premijer lige BiH pripada susretu Zrinjski - Borac, u kojem aktuelni prvak do~ekuje lidera. Nakon poraza u Trebinju (1:2) i remija u [irokom Brijegu (0:0), Banjalu~anima }e ovo biti tre}e gostovanje u nastavku sezone. - Bit }u zadovoljan ako u Mostaru ostanemo nepora`eni. Igrat }emo maksimalno otvoreno - ka`e trener Zoran Mari}. Borac }e biti oslabljen neigranjem Du{ka Sakana (crveni karton) i Mladena Boji}a (povrije|en). U ekipu se vra}a Ljubi{a Vukelja, koji je odradio suspenziju zbog tri `uta kartona pa }e ponovo predvoditi S. K. napad.

Leotar se `eli iskupiti za Vrap~i}e
Nakon {to na posljednja dva gostovanja Leotar nije imao dovoljno fudbalera da popuni zapisnik od 18 imena, trener Goran Skaki} na{ao se u problemima kako sastaviti tim za dana{nju utakmicu sa Olimpikom u Trebinju. Naime, zbog tri `uta kartona, ne mo`e igrati kapiten @eljko Radovi}, povrije|en je Darko Dre~, bolestan Lazar Ze~evi}, a neizvjesno je da li }e biti spremni roviti Nenad Ze~evi} i Jovica Vico. Bez obzira na to, vezni igra~ Bojan Magazin najavljuje pobjedu i iskupljenje za debakl u Vrap~i}ima kod Vele`a (2:6) u pro{lom kolu. M. P.

Vukelja: Predvodi napad Banjalu~ana

U Grada~cu igraju Zvijezda i Sloboda

Jesenji prvak lovi prvu proljetnu pobjedu

Modri~a najpo`eljniji protivnik
Boljeg protivnika od Modri~e, s obzirom na rezultatsku i igra~ku krizu, nogometa{i [irokog Brijega nisu mogli po`eljeti za 21. kolo. Rije~ je, naime, o jedinom klubu koji je ovog prolje}a sakupio manje bodova od jesenjeg prvaka (Modri~ani su do`ivjeli pet poraza, [irokobrije`ani dva puta remizirali i tri puta izgubili). - Bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo, sve osim na{e pobjede bila bi senzacija. No, to ne zna~i da Modri~u smijemo potcijeniti. Oni }e sigurno igrati rastere}eno, dok je nama, objektivno, u podsvijesti crna serija. No, vjerujem da je ovo utakmica koja }e promijeniti stvari nabolje - smatra kapiten [irokobrije`ana Dalibor [ili}. Na klupi Modri~e debitirat }e nasljednik Marka Stoji}a Dragan Savi}. Mo}i }e ra~unati na sve igra~e, uklju~uju}i i Predraga Ali}a, koji je odraD. K. - S. M. dio kartone.

Kome }e pripasti kantonalni derbi
Zvijezda i Sloboda danas }e u Grada~cu odigrati kantonalni derbi, u kojem obje ekipe tra`e pobjedu kako bi pobjegle iz opasne zone. - Imamo imperativ pobjede. Protiv Borca smo stvarali {anse, a sada je do{ao trenutak za golove ka`e trener Zvijezde Zoran ]urguz, koji ne mo`e ra~unati na „po`utjelog“ Zorana Brkovi}a. U vrhu napada Tuzlaka danas }e zaigrati Damir Smajlovi}, koji je prije dolaska na Tu{anj proveo u Zvijezdi pune tri sezone. - Iako sam dugo nastupao za klub iz Grada~ca, kod mene nema sentimentalnosti. Dat }u sve od sebe i nadam se da }u posti}i barem jedan pogodak - iskren je Smajlovi}. Tuzlacima }e nedostajati Mersed Malki} i Igor Mostarli} (`uti kartoni), a zbog povrede ne}e biti Alvina Karad`e. U tim se vra}a Gradimir Crnogorac, a upitan je nastup Stefana Gavari}a i Samira JoD`. D. - E. M. gun~i}a.

Prva liga FBiH
Parovi 20. kola: Danas (16 sati): SA[K Napredak Omladinac, GO[K - Iskra, Budu}nost - Jedinstvo, Igman - Bosna, Rudar ECOS Vitez, @ep~e - Gora`de, Ora{je - Kraji{nik. Slobodan je Slaven. A. ^.

Prva liga RS
Parovi 18. kola: Danas (15.30 sati): Sloga (T) Sloboda, Drina HE - Sutjeska, Sloga (D) - Radnik, Drina - Proleter, Kozara - BSK, Ljubi} Mladost, Romanija - FaG. I. mos.

]urguz: Pobjeda imperativ

Rasulo u NK Bratstvo

Predsjednik odstupio, trener dobio otkaz
U Nogometnom klubu Bratstvo iz Gra~anice, ~lanu Druge lige Sjever, problemima nigdje kraja. Rezultatska kriza traje jo{ od pro{le godine, kada je klub iz Prve lige Federacije BiH ispao u ni`i rang. Posljedica je to pogre{ne politike, koja se godinama vodila dovo|enjem velikog broja nogometa{a sa strane, koji su bili dobro pla}eni i praznili klupsku kasu, a na terenu nisu pokazali ono {to se od njih o~ekivalo. Situacija se dodatno zakomplicirala ovih dana, kada je ostavku podnio predsjednik kluba Zvonko [nobl, dok je otkaz uru~en treneru Midhatu Memi{H. ^. evi}u.

Druga liga Centar
Rezultati 19. kola: Vratnik - Borac 2:1, Usora - Rudar 3:1, Natron - TO[K 2:0, Vrbanju{a - Mladost 2:1, Radnik - Orli} 2:1, Ozren - Krivaja 4:1, Famos - Pobjeda 2:2, Azot/Drina - Bosna 0:1. Poredak: Radnik 44, Bosna 35, Usora 31, TO[K 30, S. A. Natron 27, Borac 27...

Ekipa Bratstva: Pogre{na politika kluba

sport

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

67

EUROVIKEND Veliki derbiji u Engleskoj i Njema~koj

Isku{enja za Man~ester i Bajern
Na Old traford dolazi ^elzi, a Bavarci idu [alkeu
Nakon {to su u utorak nave~er odigrali naporan me~ ~etvrtfinala Lige prvaka, Bajern i Man~ester junajted u svojim ligama igraju klju~ne utakmice u borbi za titulu prvaka. Naime, Man~ester do~ekuje ^elzi, a Bajern ide u goste [alkeu. ^elzi je ispao iz Lige prvaka pa je ove sedmice zadovoljno posmatrao kako njegovim najve}im konkurentima Man~esteru i Arsenalu povrede uzimaju danak. Na Old trafordu ne}e biti Vejna Runija (Wayne Rooney), strijelca ~ak 34 gola ove sezone. - Jedva ~ekamo utakmicu. Ove sezone smo ve} pobijedili Man~ester i nadam se da mo`emo opet - ka`e Frenk Lampard (Frank), koji je pro{log vikenda u pobjedi nad Aston vilom od 7:1 odigrao fantasti~an me~. ^elzi }e biti ja~i za Didijea Drogbu (Didier), dok }e Aleks Ferguson (Alex) veliku rupu stvorenu povredom Runija poku{ati zakrpiti Dimitrom Berbatovom. [alke do~ekuje Bajern kao lider, sa dva boda prednosti nad Bavarcima i serijom doma}ih utakmica bez poraza koja datira jo{ od septembra, kada ih je savladao Volfsburg. Otkako je do`ivio procvat u Ligi prvaka, Bajern u Bundesligi igra sla-

Okr{aj bh. reprezentativaca u Volfsburgu

Fabregas: Propu{ta klju~ni dio sezone

(Foto: AP)

Arsenal i Man~ester bez glavnih igra~a

Fabregas ne igra {est sedmica, a Runi tri
Sezona zavr{ena za Galasa, a mo`da i za Ar{avina
Man~ester junajted i Arsenal ne}e po lijepom pamtiti prve ~etvrtfinalne utakmice Lige prvaka u fudbalu. Vejn Runi (Wayne Rooney) odsustvovat }e s terena tri sedmice pa }e Junajted u najva`nijem dijelu sezone biti li{en usluga svog najboljeg fudbalera i prvog strijelca. Runi je u samom fini{u me~a protiv Bajerna ozlijedio ligamente koljena, ali je, sre}om po Junajted, ali i po selekciju Engleske, povreda mogla biti mnogo gora nego {to jeste. Runi }e propustiti liga{ke me~eve protiv ^elzija, Blekburna i Man~ester sitija te revan{ protiv Bajerna, a ako Junajted pro|e dalje, ne}e biti spreman ni za prvi me~ polufinala. Za njegovo mjesto u ekipi konkurirat }e Dimitar Berbatov i Federiko Makeda (Federico Macheda). Arsenal }e, pak, do kraja sezone biti bez ^eska Fabregasa (Cesc), kojem je potvr|en lom noge. [panski fudbaler, koji je postigao gol Barceloni sa slomljenom desnom nogom, na bolovanju }e biti {est sedmica. Dok mu je sezona u Arsenalu zavr{ena, Fabregas bi se mogao sti}i oporaviti za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi. Sezona je, prema svemu sude}i, zavr{ena i za Vilijama Galasa (William Gallas), a mo`da i za Andreja Ar{avina. (M. T.)

Veliki derbi na Old trafordu

bo, izgubio je dva puta zaredom i prepustio prvo mjesto [alkeu, koji na titulu ~eka jo{ od osnivanja lige. Pod palicom Feliksa Magata (Felix Magath), koji nastoji postati prvi trener koji je osvojio titule sa tri kluba (prije toga Bajern i Volfsburg), [a-

lke igra odli~no. U Njema~koj se igra i bosanskohercegova~ki derbi, u kojem }e Edin D`eko i Zvjezdan Misimovi} u Volfsbrugu ugostiti prijatelje iz Hofenhajma Vedada Ibi{evi}a i Sejada Salihovi}a. U Italiji, Inter }e po-

ku{ati pobijediti Bolonju i sa~uvati prvo mjesto pod najezdom Rome, koja ide Bariju. Barcelona i Real protiv slabijih protivnika nastavit }e utrku za prvaka [panije, a u Francuskoj, Emir Spahi} }e sa Monpeljeom do~ekati (M. T.) Monako.

Ruska policija u stanju pripravnosti

Me~ CSKA - Zenit odgo|en zbog sigurnosnih razloga
Derbi 4. kola prvenstva Rusije, u kojem je moskovski CSKA danas trebao do~ekati Zenit, odgo|en je zbog sigurnosnih razloga. - Dobili smo obavje{tenje ministarstva unutra{njih poslova da se utakmica ne mo`e odigrati zbog nemogu}nosti adekvatnog osiguranja na stadionu - saop}io je CSKA. Ruska policija je u najvi{em stanju pripravnosti zbog teroristi~kog napada, u kojem je u ponedjeljak u moskovskoj podzemnoj `eljeznici prilikom eksplozije dvije bombe poginulo 40 osoba. (M. T.)

Engleska
Parovi 33. kola: SUBOTA: Man~ester junajted - ^elzi (13.45 sati), Arsenal - Volverhempton, Bolton Aston vila, Portsmut - Blekburn, Stouk - Hal, Sanderlend - Totenhem (16), Barnli - Man~ester siti (18.30). NEDJELJA: Birmingem Liverpul, Fulam - Vigan (16), Everton - Vest hem (17).

Parovi i satnica
Bordo - Nansi, Grenobl Lorijen, Nica - So{o, Ren Lion, Sent Etjen - Le Man, Valensijen - Lil (19), Monpelje - Monaco (21). NEDJELJA: Bulonj - Tuluz, Marsej - Lens (17), Okser - Pari Sen @ermen (21). rno, Inter - Bolonja, Lacio Napoli, Parma - Fiorentina (15), Katanija - Palermo (19), Udineze - Juventus (21).

NEDJELJA: Volfsburg Hofenhajm (15.30), Hamburg - Hanover (17.30).

[panija
Parovi 30. kola: SUBOTA: Saragosa - Malaga (18), Barcelona - Atletik (20), Sevilja - Tenerife (22). NEDJELJA: Hetafe Espanjol, Valjadolid - Viljareal, Sporting - Herez, Almerija - Majorka, Valensija - Osasuna (17), Rasing - Real Madrid (19), Atletiko - Deportivo (21).

Njema~ka
Parovi 29. kola: SUBOTA: Nirnberg - Majnc, Borusija Dortmund - Verder, Ajntraht - Bajer, Frajburg - Bohum, [alke - Bajern, [tutgart - Borusija Menhengladbah (15.30), Keln - Herta (18.30).

Teniski mastersi u Majamiju

Italija
Parovi 31. kola: SUBOTA: Atalanta - Sijena, Bari - Roma, Kaljari - Milan, Kjevo Sampdorija, \enova - Livo-

Klajsters i Vilijams za trofej
^eh Tomas Berdih (Berdych) i [ve|anin Robin Soderling pro{li su u polufinale Mastersa u Majamiju. Berdih, koji je ranije izbacio Ro`era Federera (Roger), u ~etvrtfinalu je te{k- Klajsters: Dramati~an me~ protiv Enen (Foto: om mukom, nakon izgubljenog prvog seta, do{la u priliku da se protiv savladao [panca Fernanda Vilijams bori za 37. trofej u Verdaska (Verdasco). Soder- karijeri. ling je imao mnogo manje Rezultati: MU[KARCI, ~etposla, Rusu Mihailu Ju`nom vrtfinale: Soderling ([vedska, 5) - Ju`ni (Rusija, 13) 6:1, 6:4, prepustio je pet gemova. Kod `ena, u finale su pro{le Berdih (^e{ka, 16) - Verdasko Kim Klajsters (Clijsters) i ([panija, 10) 4:6, 7:6, 6:4. Venus Vilijams (Williams). @ENE, polufinale: Klajsters U dramati~nom belgijskom (Belgija, 14) - Enen (Belgija) okr{aju Klajsters je pobijedi- 6:2, 6:7, 7:6, V. Vilijams la @astin Enen (Justine He- (SAD, 3) - Bartoli (Frannin) u taj-brejku tre}eg seta i cuska, 13) 6:3, 6:4. (M. T.)

Francuska
Parovi 31. kola: SUBOTA:

Detalj iz knjige @oana Laporte

^elzi nudio mito za transfer Ronaldinja?
Predsjednik Barcelone @oan Laporta (Joan) optu`io je ^elzi da ga je 2004. godine poku{ao podmititi sa 10 miliona eura kako bi doveo Ronaldinja (Ronaldinho) na Stemford brid`. U svojoj knjizi „San za moju djecu“ Laporta je napisao da je ^elzi za Ronaldinja nudio 100 miliona eura te da je njemu i tada{njem potpredsjedniku kluba Sandru Roselu (Rosell) bio spreman platiti 10 posto za zeleno svjetlo za transfer. - Govorio sam da Ronaldinjo nije na prodaju, ali je Sandro rekao da nam daju proviziju na transfer od 10 posto - napisao je Laporta u tek objavljenoj knjizi. Rosel je mjesto potpredsjednika Barcelone napustio 2005. godine, a na predstoje}im izborima bit }e jedan od kandidata za prvog ~ovjeka kluba. ^elzi je o{tro demantirao Laportine tvrdnje, dok mu je Rosel zaprijetio tu`(M. T.) om.

Laporta: Te{ke optu`be

68

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

sport

KO[ARKA ^etiri kluba ostala u konkurenciji za evropsku titulu

Grahovac je igra~ima [amberija odbranio 20 udaraca

Barcelona favorit u Parizu, Partizan najve}e iznena|enje
[panski prvak igrat }e u polufinalu protiv CSKA, Beogra|anima }e rival biti Olimpijakos
Kaznena ekspedicija Barcelone pokorila je Madrid i kao favorit izborila nastup na zavr{nici ko{arka{ke Eurolige u Parizu (7. - 9. maj). Aktuelni prvak [panije u ~etiri me~a izbacio je u ~etvrtfinalu konkurentski Real potvrdiv{i da mladi trener ^avi Paskval (Xavi Pascual) na okupu ima tim snova, predvo|en genijalnim bekovskim tandemom Riki Rubio (Ricky) - Huan Navaro (Juan Navarro).

Golman potpisao za francuski klub

Grahovac od 2011. godine u [amberiju
Ostat }e u Bosni jo{ idu}u sezonu Odu{evio Francuze u Ligi prvaka
Golman rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Neboj{a Grahovac potpisao je za francuski [amberi dvogodi{nji ugovor, koji }e po~eti va`iti od ljeta 2011. godine. Do tada }e vjerovatno ostati u Bosni BH-Gasu. Potvrdu ove informacije, objavljene i na internet-stranici kluba koji je igrao protiv „Studenata“ u ovosezonskoj Ligi prvaka, dobili smo od ~lana uprave Bosne Mirsada Purivatre. Dogovor o transferu je, prema njegovim rije~ima, postignut nakon utakmice dva tima, odigrane u [amberiju 21. februara. Grahovac je Francuze jo{ vi{e odu{evio u prvom dvoboju, 3. oktobra 2009. u Zetri, gdje je u pobjedi Bosne od 24:23 odbranio ~ak 20 protivni~kih udaraca. Ugovor sa Bosnom, u koju je do{ao 2007. iz banjalu~kog Borca, isti~e mu na kraju ove sezone, ali je vjerovatno da }e produ`iti za jo{ jednu prije nego {to pre|e u [amberi. Dvadeset{estogodi{nji golman je na [amberijevoj internet-stranici predstavljen kao nadolaze}a evropska zvijezda, koja je na sebe skrenula pa`nju nastupima u Ligi prvaka (110 odbrana). ^lan [amberija je nekada{nji reprezentativac BiH A. ^. Edin Ba{i}.

Poseban motiv
Poseban motiv Kataloncima }e u Parizu predstavljati podatak da ih je njihov rival u polufinalu, ruski CSKA izbacivao u posljednja dva nastupa u zavr{nicama (2006, 2009). Sa druge strane, Rusi }e `eljeti dokazati da to {to im je Barcelona preotela dvojicu bitnih igra~a (Terens Moris, Erazem Lorbek) ne mo`e poremetiti {ampionske ambicije. Najve}u pa`nju je, ipak, privukao senzacionalni plasman Partizana. Tim sa uvjerljivo najmanjim bud`etom (pribli`no 2,5 miliona eura,

Sa me~a u beogradskoj Areni: Mekaleb (Partizan) pod ko{em Makabija

(Foto: J. Had`i})

Bh. borac spreman za me~

Poturak danas protiv Overema

desetak puta manje nego glavni konkurenti) i ozbiljnim dugovima (prema beogradskim medijima, skoro ~etiri miliona eura) pokazao je {ta zna~i imati pravog trenera i vjerovati mu.

^etvrtfinale
Real Madrid ([panija) - Barcelona ([panija) 78:84 (1:3) Partizan (Srbija) - Makabi (Izrael) 76:67 (3:1) Kaha Laboral ([panija) - CSKA (Rusija) 70:74 (1:3) Prokom (Poljska) - Olimpijakos (Gr~ka) 70:86 (1:3)

Iako je ljetos ostao bez trojice vode}ih igra~a (Milenko Tepi}, Novica Veli~kovi}, Uro{ Tripkovi}), ~ija je prodaja spasila klub, trener Du{ko Vujo{evi} napravio je fizi~ki i takti~ki mo`da najspremniju ekipu u Evropi.

Bogata{ i siromah
U grotlu beogradske Arene, koju je u dva ~etvrtfinalna me~a napunilo vi{e od 40 hiljada gledalaca, pao je izraelski Makabi.

U Parizu, nasuprot Beogra|ana u njihovom ~etvrtom nastupu na finalnom turniru (1988. i 1998. polufinale, 1992. prvaci) stajat }e Olimpijakos. Kako su napisali {panski mediji, bit }e to ponovo „duel bogata{a i siromaha“ aludiraju}i na ~injenicu da samo trojica igra~a gr~kog kluba (D`o{ ^ildres, Linas Kleiza, Teo Papalukas) vrijede godi{nje desetak miliona eura, ~etiri puta vi{e nego koE. J. mpletan Partizan!

Danas po~inje „Sarajevo Open“ u d`udu

U~estvuje 260 takmi~ara iz 23 zemlje
Od na{ih predstavnika, najvi{e se o~ekuje od Amela Meki}a, Eldina Luka~a i Larise Ceri}
U Olimpijskoj dvorani Zetra danas po~inje Evropski d`udo kup za seniore i seniorke „Sarajevo Open 2010“. Turnir iz kalendara Evropske d`udo federacije (EJU) i ove godine }e imati visok rejting, jer }e me|u 260 takmi~ara i takmi~arki iz 23 zemlje biti i osvaja~i evropskih, svjetskih i olimpijskih medalja. Prema najavama organizatora, najbrojniju ekipu imat }e reprezentacija Rusije (U-23), koja dolazi u najja~em sastavu (35 ~lanova). U Sarajevu }e nastupiti i predstavnici svjetskih velesila u d`udu, me|u kojim su Francuska, Holandija, Belgija i Njema~ka. Na{u zemlju predstavljat }e 25 takmi~ara, koji su pro{le subote na Dr`avnom prvenstvu u Trebinju ostvarili plasmane od prvog do ~etvrtog mjesta u svojim kategorijama. Najvi{e se o~ekuje od Amela Meki}a te Eldina LuPoturak u Japanu sa trenerima Kapom i D`enanom Poturkom

D`evad Poturak spreman je za ogled karijere protiv ~uvenog Holan|anina Alistera Overema (Alistair Overeem), koji }e voditi danas na K-1 Grand pri turniru u Jokohami (Japan). Ovaj me~ izazvao je veliku pa`nju pa je bh. borac dao intervju za zvani~nu K-1 internet-stranicu. U videointervjuu, ura|enom ranije u Sarajevu, govorio je o Bosni i He-

rcegovini, ratnim stradanjima, svojim po~ecima, ali i o velikoj `elji da poka`e koliko vrijedi. - Overem je jak borac i znam da ne}e biti lako, ali }u u~initi sve da do|em do pobjede - najavio je Poturak. Ovo je prvo pojavljivanje jednog borca iz BiH na ovako velikom borila~kom doga|aju u Japanu. U Jokohami }e nastupiti najve}a N. D. imena K-1 sporta.

Sti`e bronzani s Igara u Pekingu
Najzvu~nija imena kod seniora su Rus Rasul Bogijev, osvaja~ bronzane medalje s Olimpijskih igara 2008. u Pekingu, i Slovenac Alja` Sedej, tre}eplasirani s EP-a i evropski prvak U-23. Kod seniorki, sti`e Izraelka Alisa [lesind`er (Alica Schlesinger), bronzana s Evropskog i Svjetskog prvenstva 2009., te Marija Mi{kovi} iz Hrvatske, tako|er tre}eplasirana sa posljednjeg EP-a u Tbilisiju. Oba dana takmi~enja, u subotu i nedjelju u prijepodnevnim satima na programu su kvalifikacije, dok finalne borbe po~inju u 17 sati.

Odbojka{ka prvenstva BiH

Danas prvi susreti polufinala plej-ofa
U obje odbojka{ke konkurencije danas se igraju utakmice polufinala doigravanja za titulu te 3. kola lige za opstanak. Parovi i satnica: @ENE: Polufinale plej-ofa: Radnik - Jedinstvo (14 sati), Kula Imzit (18) Plej-aut: Kakanj - Tuzla (14). MU[KARCI: Polufinale plej-ofa: Radnik - Napredak, 7. Lukavac Kakanj (17). Plej-aut: Gacko - Student (17), Ljubinje N. D. - Bosna (18).

Eldin i Aldin Luka~: Bra}a kandidati za medalje

ka~a i svjetske juniorske prvakinje Larise Ceri}, koji brane naslove osvojene pro{le godine. Pored njih, u krugu

kandidata za osvajanje medalja jo{ su i Mitar Mrdi}, Aldin Luka~, Dra`en Suboti} i Ibro Miladin.

sport

Dnevni avaz, subota, 3. april/travanj 2010.

69

Sjednica Upravnog odbora KSBiH

RUKOMET Prva utakmica 18. kola Premijer liga BiH

Zavidovi}ani te{ko do bodova spasa
Krivaja savladala Izvi|a~ sa 30:28
Gradska dvorana u Zavidovi}ima. Gledalaca: 600. Sudije: Nermin Salkanovi} i Vladimir Zeljko (obojica iz Zenice). Delegat: Mileta Keki} (Mostar). Sedmerci: Krivaja 4 (3), Izvi|a~ MI Grupa 2 (2). Isklju~enja: Krivaja 8, Izvi|a~ MI Grupa 10 minuta. Rezultat: Krivaja Izvi|a~ MI Grupa 30:28 (15:15). KRIVAJA: Had`ihasi} (21 odbrana), Selimbegovi}, Puri}, [anti} 4, Omerovi} 1, Avdi} 1, Vrbi} 4, Brki}, Zveki}, Omer~evi} 9 (3), ^amd`i}, Ali} 4, Divkovi}, Ba{i} 7. Trener: Adnan Ba{i}.

Bajramovi} odlazi, ko }e ga naslijediti?
Papiri su pripremljeni, ostalo je jo{ samo da se ozvani~i. Mensur Bajramovi} i Ko{arka{ki savez BiH dogovorili su sporazumni prekid ugovora, {to bi Upravni odbor KSBiH trebao potvrditi danas na sjednici u [irokom Brijegu te krenuti u potragu za novim selektorom. Ko bi mogao zamijeniti Bajramovi}a? Prema na{im saznanjima, u prili~no {irokom krugu kandidata ipak se izdvojilo pet imena - Bo`idar Maljkovi}, Jasmin Repe{a, Emir Mutap~i}, Sabit Had`i} i Senad Muminovi}. Odluka bi trebala pasti do konca aprila, a ko god da preuzme tim, imat }e zadatak da u avgustovskim kvalifikacijama izbori Evropsko prvenstvo 2011. u Litvaniji. Plasman bi, naime, pobolj{ao {anse da vjerovatna zaje-

Jasmin Had`ihasi} i Matija Vrbi} najzaslu`niji za trijumf
Boras 2 (2), Peri}, Ili} 3, S. Buri} 6, Lovrinovi} 6. Trener: Silvio Ivandija. Nakon dosta uzbu|enja i rezultatskih preokreta, rukometa{i Krivaje su u prvoj utakmici 18. kolu Premijer lige BiH slomili ~vrst otpor solidnih Ljubu{aka tek pred kraja me~a te zaslu`eno osvojili tri velika boda u gr~evitoj borbi za opstanak. Nakon {to je Izvi|a~ u 48. minuti poslije serije od 4:0 poveo sa 24:23, zavr{nica je protekla u re`iji raspolo`enog golmana Jasmina Had`ihasi}a (21 odbrana) i nepogre{ivog Matije Vrbi}a (4 gola). I. I.

Bajramovi}: Raskid ugovora? (Foto: F. Fo~o)

dni~ka kandidatura ko{arka{kih saveza BiH i Hrvatske dobije podr{ku za organizaciju Evropskog prvenstva 2013. Najavljeno je da bi tim povodom krajem mjeseca u Sarajevo trebali doputovati predsjednik KSH Danko Radi} i generalni sekretar Evropske ko{arka{ke federE. J. acije Nar Zanolin.

Had`ihasi}: 21 odbrana

IZVI\A^ MI GRUPA: Grani} (7 odbrana, 1 sedmerac), B. Buri} (8 odbra-

na), Grui~i} 4, Dominikovi} 6, Herceg, Bo{njak 1, Mati}, Radojevi}, Muci},

Tanjevi} nakon operacije iza{ao iz bolnice

Ko{arka{i Slobode danas gostuju u Mostaru

Odbrana klju~ uspjeha
Velika pobjeda u pro{lom me~u nad Igokeom (87:71) podigla je samopouzdanje ko{arka{ima Slobode uo~i gostovanja u Mostaru u 3. kolu Lige za prvaka. Ve~era{njeg (18 sati) rivala, ekipu Zrinjskog Tuzlaci su ve} dva puta pobijedili u prvom dijelu sezone, Ligi 12. - Dobro se poznajemo i ne o~ekujem da su mogu}a neka posebna iznena|enja. Nama je prioritet da ponovimo dobru igru iz pro{log kola, a kako bismo to uradili, veliku pa`nju moramo posvetiti odbrani. Nadam se uspjehu, jer je Zrinjski jedan od na{ih direktnih rivala u borbi za ~etvrtu poziciju i plasman u plej-of - rekao je trener Slobode Senad Muminovi}. U dana{njem me~u neizvjestan je nastup jednog od najboljih igra~a Slobode Miralema Halilovi}a, koji se ve} du`e vrijeme `ali na povredu sko~nog zgloba.
E. M.

K}erka Bojana: Ljekari su prezadovoljni
Na{ proslavljeni ko{arka{ki stru~njak Bogdan Tanjevi} oporavlja se ku}i od operacije probavnog takta, koja je obavljena 25. marta u bolnici Ad`ibadem u Istanbulu. - Sve je u najboljem redu, samo je tata jo{ umoran i iscrpljen od operativnog zahvata - rekla je ju~er Tanjevi}eva k}erka Bojana u telefonskom razgovoru iz Istanbula za „Dnevni avaz“. Kako telefon u stanu Tanjevi}a neprestano zvoni, Bojana nam ka`e da je od tate oduzela mobilni aparat. - Tro{i mnogo energije i umara se odgovaraju}i na pozive. Prijatelji zovu sa svih strana svijeta. Bit }e vremena i za njih, ali se tata prvo mora u potpunosti oporaviti i povratiti snagu - dodala je Bojana.

Tabela
Tre}e kolo Lige 6 za prvaka BiH: Sino}: [iroki TT kabeli - Bosna ASA BH Telecom; Danas: Zrinjski HTM - Sloboda (18 sati), Igokea - ^apljina Lasta (20).
1. [iroki 2. Bosna 3. Sloboda 4. Igokea 5. ^apljina 6. Zrinjski 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 1 1 2 2 162:134 151:137 164:161 157:157 136:151 132:158 4 4 3 3 2 2

Tanjevi}: Uspje{no se oporavlja

Tuzlaci `ele ponoviti igru iz pro{log me~a (Foto: A. Bajri})

Jedinstvo doma}in Mladom Kraji{niku

Uo~i po~etka Lige ko{arka{ica

Ko{arka{ice Jedinstva, nakon osvajanja Kupa BiH, spremno do~ekuju i borbu za prvaka. Ekipu su poja~ale srbijanski centar Jelena Maksimovi} i slova~ki plej Andrea Ovracova, koje }e se predstaviti tuzlanskoj publici danas protiv Mladog Kraji{nika u 1. kolu Lige 4 za prvaka BiH (19.30 sati, dvorana Mejdan).

Tuzlankama odgovara „Malene“ dovele uloga autsajdera ~etiri igra~ice
- U ovom trenutku nam i odgovara uloga autsajdera, iako je protivnik za nas nepoznanica. Ipak, igramo na doma}em terenu i mislim da }emo, uz podr{ku navija~a, ostvariti povoljan rezultat - rekao je Goran Jur~enko, trener Jedinstva. U drugom susretu Lige 4, u zeni~koj Areni danas (18 sati) sastaju se ^elik i aktuelni prvak @eljezni~ar. E. M. Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika u prvom kolu Lige za prvaka BiH danas (19.30 sati) gostuju u Tuzli. U redovima „Malenih“ svjesni su da ih o~ekuje veoma te`ak me~. - Liga je prili~no ujedna~ena i vjerujem da }e takmi~enje biti toliko neizvjesno da se do posljednjeg kola ne}e znati novi {ampion - ka`e trener Banjalu~anki Zoran Mike{. U sastavu Mladog Kraji{nika ~etiri su nova imena. Rije~ je mladoj Krstini [urlan (16 godina, 175 centimetara) iz Slobode, krilu Armini Jusufagi} (24, 185) iz Igmana te o centrima suboti~kog Spartaka Mariji Kova~i} (31, 198) i Biljani Pavi~evi} (29, 192). S. K.

Isti~e i da su ljekari veoma zadovoljni postoperativnim tokom i brzinom kojom se njen otac oporavlja. Tanjevi} bi se, prema prognozama, u maju mogao vratiti na klupu FenerL. S. R. bah~e Ulkera.

Orlando u~vrstio drugo mjesto na Istoku

„^arobnjaci“ uvjerljivi u Dalasu
Pobjedom nad Dalas maveriksima (97:82), 14. u posljednjih 16 me~eva, ko{arka{i Orlando med`ika skoro su osigurali barem drugu startnu poziciju za plej-of Isto~ne konferencije NBA lige. Blistao je centar „^arobnjaka“ Dvajt Hauard (Dwight Howard) sa 17 poena, 20 skokova i pet blokada. Njegovi saigra~i pogodili su ~ak 14 od 24 „trojke“, a prednja~io je francuski bek Mikael Pjetrus (Pietrus) sa 24 ko{a („trojke“ 6/6). Kod Maveriksa je prednja~io Dirk Novicki (Nowitzki, 24). Orlando (omjer 53-22) sada bje`i pet pobjeda tre}eplasiranoj Atlanti (48-26), dok je prvi Klivlend (59-16). Na Zapadu, Dalas je propustio {ansu da se u~vrsti na drugoj poziciju, koju sada dijeli sa Jutom (50-26). Poraz vi{e u odnosu na ove dvije ekipe ima Denver (4927), koji je slavio sa 109:92 protiv osmoplasiranog Por(E. J.) tlanda (46-30).

Iako je iskusni bek najavio povla~enje

Leotar ne odustaje od Zotovi}a
Na kraju regularnog dijela Prvenstva BiH ko{arka{i Leotara zavr{ili su na {estom mjestu, {to predstavlja vrijedan uspjeh. No, veliko je pitanje da li }e Trebinjci uspjeti sa~uvati na okupu glavne igra~e. Kako ka`e sekretar kluba Dragan Raki}, „svi igra~i, izuzev Pavla Anti}a, su slobodni i mogu i}i bez obe{te}enja“, a ho}e li biti novca za formiranje jake ekipe, zavisit }e od podr{ke Op}ine i glavnog sponzora. Prema Raki}evim rije~ima, trener Radomir Kisi} je u Novom Sadu, ali se svakodnevno interesira za stanje u klubu. - Kisi} ima ambicija da ostane na ~elu struke - rekao je Raki}. Dodao je da se u klubu ne mire sa povla~enjem iskusnog beka Branka Zotovi}a, koji je najavio zavr{etak kariM. P. jere zbog povrede.

U Srbiji prijeti ga{enje 100 sportskih organizacija
Pribli`no 100 srbijanskih sportskih klubova i saveza nalazi se na spisku firmi u kojima }e, zbog dugotrajne blokade ra~una, automatski biti pokrenut ste~aj, saop}ila je Narodna banka Srbije.

SUBOTA 3. 4. 2010.

20.00
NOGOMET, HAYAT TV

BHT1

FEDERALNA TV

OBN

HAYAT TV

PINK BH

15.55

ARSENAL - VOLVERHEMPTON

15.55

CSI: MIAMI

20.00

OBN STAR MODEL

19.00

VIJESTI U 7

19.30

SVA TA RAVNICA

[panska liga: Barcelona Atletico Bilbao

13.40
NOGOMET, BHT 1

Engleska Premijer liga: Man~ester junajted ^elzi
TV Alfa
07.00 09.00 09.35 10.50 12.00 12.15 17.05 18.00 18.30 19.05 19.30 20.15 22.00 22.30 00.00 00.15 Dje~iji program Internet djevoj~ica, r. Gostiona, r. Alfa debata, r. Vijesti SMS ^AT Kontragard, r. Vijesti Bonaventura Explozija U centru pa`nje - pregled sedmice Alfa kino - igrani film Vijesti SMS ^AT Vijesti SMS ^AT

07.00 Prirodna ba{tina BiH: @ivot uz Vla{i} 07.25 Godine prolaze, humoristi~ka serija, 16/32, r. 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.05 BHT slagalica 08.30 Najbolja emisija za mlade 09.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 09.45 BHT vijesti 09.55 Formula 1: Malaysian Grand Prix, kvalifikacije, prijenos 11.05 Osma ofanziva, doma}a igrana serija, 3/8 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Zakoni zdravlja, 3/10 13.10 Engleska Premijer liga, pregled 13.40 Nogomet: Engleska Premijer liga: Man~ester junajted ^elzi, prijenos 15.45 BHT vijesti 15.55 Nogomet: Engleska Premijer liga: Arsenal - Volverhempton Vanderers, prijenos 18.00 Ju`ni Pacifik, strana dokumentarna serija, 1/6 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Moja porodica, igrana serija, 2/9 20.10 Nogomet: Premijer liga BiH: Zrinjski - Borac, prijenos 22.10 BHT vijesti 22.20 Ve~eras... sa Joolsom Hollandom 23.20 Pepeljuga u Parizu, francusko-ameri~ki igrani film 00.40 Osma ofanziva, doma}a igrana serija, 3/8, r. 01.35 Ju`ni Pacifik, strana dokumentarna serija, 1/6, r. 02.25 Pregled programa za nedjelju
dje~iji program 20.05 Film 21.30 Modna pista, zabavni program 22.15 Na kraju dana, informativni program

07.00 Potraga za izgubljenim civilizacijama, 10. epizoda 07.25 Mediteranska ogrlica: ^vrsnica, 10. emisija, dok. program 08.05 Vijesti 08.05 Lutkokaz, program za djecu 08.35 Phil iz budu}nosti, igrana serija, 20. epizoda 09.05 To je prava Raven, serija za djecu, 27. epizoda 09.30 ZIZ, zabavno-edukativni program za djecu 12.00 Vijesti 12.05 Mozaik religija, vjerski program 12.30 Izmi{ljeni prijatelj, ameri~ki igrani film /RP/ 14.30 Abeceda zdravlja: [e}erna bolest u dje~ijoj dobi, dok. program, 9. emisija 15.05 Posu{je: Requiem, W. A. Mozart, koncert klasi~ne muzike 15.55 CSI: Miami, igrana serija, 24. epizoda 16.50 Vijesti 16.55 Sarajevska hronika 17.25 Protuotrov, francuski igrani film /RP/ 18.30 Dnevnik, najava (u prekidu filma) 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Tomica i prijatelji, crtani film 19.25 BSO - sigurne minute 19.30 Dnevnik 2 20.10 Dnevnik D: Gost - Franjo Topi} 20.30 Dobri ljudi, humanitarno-zabavni program 21.35 Lud, zbunjen, normalan, 68. epizoda 22.00 Vijesti, najava (u prekidu serije) 22.17 Loto, dobitna kombinacija i dva jokera 22.20 Vijesti 22.30 Ku}a velike mame, ameri~ki igrani film /RP/ 00.10 Rezovi, igrana serija, 18. epizoda 00.35 Vlak smrti, ameri~ki igrani film /RP/ 02.05 Pregled programa za nedjelju
17.00 17.05 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 20.15 21.10 23.00

08.00 Cezar i Zain, dokumentarni program 09.00 Kad zemlja zatutnji, dokumentarni program 10.35 Nimboli, 06/26, crtani film, r. 10.50 Nimboli, 07/26, crtani film, r. 11.05 Nimboli, 08/26, crtani film, r. 11.25 Barbie u Krcko Ora{~i}u, animirani film,r. 13.00 Europska liga, pregled kola, r. 13.30 OBN Star model by Dejana Rosulja{, reality show, r. 15.10 Kole| (18), film, r. 17.10 Zakon bra}e I, 03/22 (25/81), kriminalisti~ka serija,r. (16) 18.00 Zakon bra}e II, 05/22 (26/81), kriminalisti~ka serija,r.(16) 18.55 OBN Info 19.20 Exkluziv, zabavna emisija 20.00 OBN Star model by Dejana Rosulja{, reality show 21.30 Pearl Harbor (16), film 00.45 Koled`, film, r.. 01.55 OBN Star model by Dejana Rosulja{, reality show /live/
23.00 Vijesti - repriza

08.00 Ben 10, dje~iji program 10.00 Jura bje`i od ku}e, crtani film 11.10 Autoklub 11.35 Jingl televoting. Zaple{imo! 11.40 Bistro BiH 12.05 Biometeorolo{ka prognoza 12.07 Jingl televoting. Zaple{imo! 12.12 Lukavi lisac, crtani film 13.45 Vremenska prognoza 13.47 Crno-bijeli svijet, spoljnopoliti~ki magazin 14.10 Jingl televoting. Zaple{imo! 14.15 Dokumentarni program 14.55 Jingl televoting. Zaple{imo! 15.00 Ameri~ki Ninja, crtani film 17.00 ^unjoglavac, igrani film 19.00 Vijesti u 7 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Stanje na putevima 19.30 Sport 19.40 Horizonti 19.55 Jingl televoting. Zaple{imo! 20.00 [panska liga: Barcelona Atletico Bilbao, utakmica 22.00 Federalna za{tita, igrani film

08.00 Ljubav je vje~na 09.00 BH netjutarnji program 10.00 Robna ku}a, dok. serijal 10.35 Orkestar jedne mladosti, film 12.00 Info top 12.10 Sarajevo on line 12.20 Made in Banja Luka 12.30 Gold music 14.00 Info top 14.10 Bog je umro uzalud, film iz regiona 15.50 Info top 16.00 Ljubav je vje~na 16.50 Gusto tv, kulinarstvo 17.00 Show time 18.30 Info top 18.45 Vremenska prognoza 18.55 Gusto, tv kulinarstvo 19.00 Tick, sitkom 19.30 Sva ta ravnica, serija 20.20 Sex i selo, serija 21.00 Farma izbacivanje 23.00 Pravila drevne igre, film (Into the Sun) 2005 01.00 Farma `ivo 02.00 Boa protiv pitona, film (Boa vs. Python) 2004

22.30 Dnevnik, r. 23.00 Muzi~ki program

TV Visoko
18.30 19.30 20.05 20.35 20.45 21.35 U dru{tvu sa..., r. Dnevnik FTV Sje}anja Aktuelnosti Turizam plus 18. kolo Premijer rukometne lige BIH:

TV Mostar
15.00 17.00 19.00 19.30 20.00 American ninja, igrani film ^unjoglavci, igrani film RTM vijesti Urban Music Puls (r) Barcelona - Atletic Bilbao, sportski program 22.00 Federalna za{tita, igrani film

Flash vijesti Intervju Glas naroda Svi vole Rejmonda, serija Denis napast Dnevnik FTV Vijesti IC I mi smo BiH Stan 12, film Vijesti TV Sahar

TV USK
14.00 Top shop 14.10 Igrani film 15.40 Cirkus, zabavni program 16.35 Top shop 16.35 Auto shop magazin 17.15 TV {kola 18.00 Bh. veza 18.30 Pri~e {umskih patuljaka 8/14 program za djecu 19.00 Dnevnik TV USK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova, informativni program 20.45 Sje}anje i opro{taj, igrana serija 4/4 21.30 Vijesti 21.35 Studenti, dok. serija 5/16

18.00 Moja {kola, program za djecu 19.00 Bonus 19.40 Muzi~ki program

BN
16.20 17.00 18.20 18.50 19.30 20.05 20.15 Bulevar Kao kod svoje ku}e Pri~e zavi~ajne - vodenice Zapisi pored puta BN monitor Vitafon, zvuk koji lije~i Doma}i film: Kamiond`ije ponovo voze 22.30 Pregled dana 23.00 BN music stars

TV Bugojno
18.30 19.00 19.30 19.55 20.00 Muzi~ki program Sedmi~ni informator Aktuelno, inf. program Vijesti Barcelona - Atletic Bilbao sportski program 22.00 Federalna za{tita - igrani film

TV Zenica
15.10 Zabranjena ljubav, igrana serija TV izlog 17.00 Bonaventura 17.30 Sfera - repriza 18.00 Bh. veza, informativni magazin 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 19.15 Zoo hoby, repriza 20.00 Folk top Obavje{tenja, mali oglasi, TV izlog 21.00 Igrani film Tu`na sje}anja

TV KISS
18.20 18.55 19.30 20.10 Zagrljaj ljepote FIS SHOP Dnevnik HRT Zov prirode, magazin o lovu i ribolovu 20.50 FIS SHOP 20.55 Gospa od 7 `alosti, snimka koncerta

TV HEMA
18.00 Auto shop magazin - emisija o automobilizmu - repriza 18.46 Marketing 19.00 Sevdah - muzi~ki program 20.00 Igrani film - Sudar 22.00 Zanimljivosti - pregled zanimljivosti 22.46 Top shop 23.00 Katalina & Sebastijan - serijski program - 90. epizoda r. 02.00 - 04.00 Program za dijasporu

TV Gora`de
17.55 BH veza, informativni program 18.25 Muzi~ki program 19.00 Dnevnik Muzi~ki program 20.00 Istina, dokumentarni program 21.00 Strani dokumentarni program

HIT TV
17.00 17.30 19.00 20.00 21.00 22.00 22.30 23.30 00.30 00.35 Play Pri~am ti pri~u Iz dana u dan Auto shop magazin Biljana za Vas Bonaventura Folk show Trend setter Tri minuta Gost i ona

TVTK
17.45 Na selu na sijelu, dokumentarno-zabavni program 19.00 Dnevnik RTV TK 19.30 Bestseller TV 19.40 Bajke iz cijelog svijeta,

TV Kakanj
15.00 Filmovi i zvijezde 15.25 Va{e viso~anstvo, film

TV Cazin
16.30 Gost i ona 17.30 Autovizija, repriza

SATELITSKI TV PROGRAM
RTS Eurosport Eurosport 2 Sportklub National G. MTV Adria RTL PRO 7

22.20
FILM, NOVA TV

22.00 EMINA JAHOVI]

20.30 JAHA^KI SPORT

18.30

FUDBAL

23.00 ITALIA - SERIA A

19.00 ISTRAGE AVIONSKIH NESRE]A

17.00

50 CENT

20.15 NJEMA^KA TRA@I...

20.15 MOST ZA TERABITHIJU

19.30 Dnevnik 20.00 Vaskr{nja poslanica patrijarha srpskog Irineja 20.25 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.30 Dolinom Ibra kroz vjekove, dokumentarni program 22.00 Emina Jahovi}, muzi~ki program

13.30 U@IVO: Bilijar 16.00 Bilijar 17.30 U@IVO: Veslanje 18.30 U@IVO: Tenis WTA turnir u Majamiju 20.30 Jaha~ki sport 22.00 Bilijar 23.00 Curling

15.30 Fudbal: [alke 04 - Bajern Minhen 17.30 Fudbal: Ajntraht Frankfurt Bajer Leverkuzen 18.30 Fudbal: FC Koln - Herta Berlin 20.30 Vikend vijesti 21.00 Rukomet 22.00 Tenis: WTA Turnir Majami 23.00 Surfing

14.15 ATP Masters Miami 1/2 Finala 18.00 U@IVO: ACB Liga: Real Madrid - Estudiantes 20.00 NBA Live 20.30 Pregled Eurolige 21.00 Fudbal 23.00 Italia Seria A: Kaljiari - Milan 00.45 Profi boks

14.00 Divlja Rusija 15.00 Ratne ma{ine 16.00 Air Force On 18.00 Je li to istina? 19.00 Istrage avionskih nesre}a 20.00 Isus: ^ovjek iz Nazaretha 22.00 Dnevnici s kruzera 23.00 Upoznajte domoroce

17.00 50 Cent: The money and the power weekend 17.30 Brand new 18.00 Top 20 19.40 Mtv take over: Siddharta 20.30 Just see mtv 21.00 Videography: Doma}a zada}a 21.50 3 from 1 22.00 Mtv live etc.

15.00 Osumnji~eni 15.55 Porodica u problemima 16.50 [kolski istra`itelji 17.45 Njema~ka tra`i superzvijezdu, magazin 18.45 RTL aktuelnosti 19.05 Explosiv 20.15 U@IVO: Njema~ka tra`i superzvijezdu

15.10 Sta`isti, serija 16.10 NVA, film 18.00 Vijesti 18.10 Simpsonovi 19.10 Talk, Talk, Talk 20.15 Most za Terabithiju, film 22.00 Matrix, film 00.45 D`on Karpenterov Vampir, film

Pravedno ubistvo
Turk i Ruster su iskusni detektivi njujor{ke policije i dugogodi{nji partneri koji tra`e serijskog ubicu. Serijski ubica ve} du`e vrijeme ubija zlo~ince sociopate. Uloge: Robert de Niro, Al Pa}ino, 50 Cent Reditelj: D`on Avnet

SUBOTA 3. 4. 2010.
RTRS HRT1 HRT2 NOVA TV

[APAT ZVIJEZDA
Priprema: Hedija MEHMEDI]
Ljubav: Vama kao da nikada nije dosadno. Dogodit }e se nekoliko sitnih, ali lijepih i zna~ajnih promjena. 21. III - 20. IV Posao: Nagla{ene su va{e ambicije. Istovremeno, odnosi s okolinom su, mo`da ba{ zbog toga, veoma napeti. Zdravlje: Osjetljivost na vanjske uticaje.
OVAN

15.45

POARO

20.20

ZVIJEZDE PJEVAJU

16.10

RUKOMET

20.05

ZORRO

09.00 An|el~i}, crtani film 09.25 Mali dnevnik 09.50 Svemirski brod zemlja, obrazovni program 10.00 Posljednja audijencija - serija (1./4) 11.05 Samo vas gledamo - emisija o pozori{tu 11.35 Intervju sa Njegovom svetosti patrijarhom srpskim gospodinom Irinejom 12.00 Vijesti 12.15 Liturgija, dok. program (6./13) 12.45 ^uvari Kosmeta III - Monahinja Efrosinija, dokumentarni program 13.15 Dolinom Ibra kroz vijekove Zubin Potok - dokumentarni serijal 13.40 Velika subota, dokumentarni program 13.55 Zagreb - Beograd preko Sarajeva, tv film 14.55 @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija (25./36) 15.45 Poaro - pustolovina Zapadne zvijezde - serija (20./38) 16.35 Za.druga - omladinski program 17.00 Vijesti 17.10 Oratorijum - Postaje kri`nog puta - sudi{te, mu~i{te, smrti{te - snimak 18.00 ^uvati Kosmeta III - Igumanija Makarija, Sokolica - dokumentrin program (3./5) 18.30 Put na SP 2010., sportski program (7./16) 19.00 Vaskr{nja poslanica Njegove svetosti patrijarha srpskog gospodina Irineja 19.30 Dnevnik Sport 20.00 Neimari, dokumentarni film 21.00 Posljednja audijencija - serija (2./4) 22.00 Gospo|ica O, film 23.45 Bez komentara 23.50 Vijesti 00.00 Vaskr{nja liturgija iz Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci, direktan prijenos 02.30 Koncert Akademskog hora „Obili}“

08.00 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Visoki ljudi, ameri~ki film* 10.00 Vijesti 10.15 Zauvijek prijatelji: ^okoladno jaje, crtani film* 10.20 ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a, animirani film* 11.45 Zauvijek prijatelji: Peto jaje, crtani film* 12.00 Dnevnik 12.15 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 12.17 TV kalendar 12.34 Moj grijeh, telenovela* 13.20 Prizma, multinacionalni mag. 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri: Madoff, prijevara stolje}a* 15.45 Euromagazin 16.15 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.20 Vijesti 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna ba{tina: Pavlini u Sveticama 16.45 Uskrsla [kabrnja, dok. film 17.15 Eko zona 17.45 Svirci moji, glazbena emisija 18.25 HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta, emisija pod pokroviteljstvom 18.30 Luda ku}a 5, hum. serija* 19.05 Tajni dnevnik patke Matilde 19.15 LOTO 7/39 19.20 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 20.05 Uskrsna ~estitka kardinala Josipa Bozani}a 20.20 Zvijezde pjevaju (4.), 1. dio* 21.40 Zvijezde pjevaju (4.), 2. dio* 22.05 Vijesti 22.20 Vijesti iz kulture 22.30 Biblija: Isus, serija* 00.05 Filmski maraton: Prevara, ameri~ki film (12)* 01.30 Zavojiti put oprosta, ameri~ki film (12)* 02.50 Svirci moji, glazbena emisija 03.30 Reporteri: Madoff, prijevara stolje}a*

06.25 TEST 06.40 Najava programa 06.45 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmatinac* 07.30 TV vrti} 07.45 Danica: Danica i @uti 07.50 Ninin kutak: Pisanice 07.55 ^arobna plo~a u~imo engleski (3.) 08.10 Izazovi: Karolek, poljski dokumentarni film za mlade 08.25 Navrh jezika: Vukovar je Vukovar 08.35 Kokice 09.05 Briljanteen* 09.55 Sepang: Kvalifikacijski trening F1 za VN Malezije 11.15 25. obljetnica djevoja~kog zbora „Zvjezdice“ 12.40 Hrvatski pisci na TV ekranu - J.L.Jandrijev: Mare Fjo~ica, TV drama* 14.00 4 zida 14.35 Biblija: Isus, serija* 16.10 Rukomet, LP: Barcelona - CO Zagreb, prijenos 17.50 ^akovec: Rukomet, kvalifikacije za EP(@): Hrvatska - Makedonija, prijenos 19.30 Tu|inci u Americi, humoristi~na serija* 19.50 Cocco Bill, crtani film 20.05 Ve~eras... 20.10 HNL: Rijeka - Dinamo, prijenos 22.05 Volim nogomet 23.10 Sportske vijesti 23.20 HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta, emisija pod pokroviteljstvom 23.25 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.05 No} u kazali{tu: Plesati po Chopinu - Raspolo`enja 01.45 Kraj programa

07.10 Asterix i 12 zadataka, igrani film 08.30 Superheroj Spiderman, crtana serija 09.00 Timmy Time, crtana serija 09.15 Dora istra`uje, crtana serija 09.35 U slu~aju frke, serija 10.05 Dodir s neba, serija 11.00 Frikovi, serija 11.55 ^arobnice, serija 12.55 Asterix i 12 zadataka, igrani film 14.25 Farma, reality show 17.00 Vijesti 17.10 Radio, igrani film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Zorro: Maskirani osvetnik, igrani film 22.20 Pravedno ubojstvo, igrani film (15)* 00.00 Udar slobode, igrani film (12)* 01.45 Vidoviti Milan, tarot show (18)* 02.45 Za dobra stara vremena, igrani film 04.20 Pravedno ubojstvo, igrani film (15)* 06.00 Frikovi, serija 06.45 Kraj programa

Ljubav: Ne poduzimajte neke velike korake. Naro~ito radikalne odluke o rastanku sa voljenom 21.IV - 22.V osobom. Posao: Neprekidno razmi{ljate o poslu. Puni ste planova, ali va{e `elje su, trenutno, ve}e od mogu}nosti. Zdravlje: U odli~noj ste formi.
BLIZANCI jateljstva, preko flerta, avanture, sve do prave lju-

BIK

Ljubav: U`ivate u svim oblicima dru`enja. Od pri-

bavne veze. Posao: Planovi su vam i danas veoma ambiciozni. Ipak, ne mo`ete objektivno procijeniti svoje trenutne sposobnosti. Zdravlje: Osjetljivost probavnih organa.
23.V - 22.VI

Ljubav: Izrazito ste osjetljivi. Partner sve uve}ava pogre{nim reakcijama, koje proizilaze i iz sebi~nosti. 23.VI - 22.VII Posao: Za planove, koje ve} odavno imate, nailazite na prave prilike za njihovu realizaciju. Spremni ste za akciju. Zdravlje: Prolazne tegobe.
RAK

Ljubav: Va{e su emocije sve sna`nije, ali ih ne `elite pokazati. Spre~avaju vas ponos i strah od gubitka dostojanstva. 23.VII - 22.VIII Posao: Dan je kao stvoren za zapo~injanje novih poslova. I planete su vam sklone. Dolaze sjajne mogu}nosti. Zdravlje: U top-formi ste.
LAV

Ljubav: Prili~no ugodan dan. Najbolje }ete se osje}ati u dru{tvu voljene osobe, ali i bliskih prijatelja. 23.VIII - 22.IX Posao: O~ekuju vas brojni uspjesi. Me|utim, morate biti doista ~vrsti, oprezni i odlu~ni da izbjegnete zamke. Zdravlje: Osjetljivost na upale.
DJEVICA

Ljubav: O~ekuju vas lijepa zbivanja. Bez obzira na to da li tek tragate za ljubavlju ili ste ve} u stalnoj 23.IX - 22.X vezi. Posao: Dolaze prili~no lijepi rezultati. Morate dosta raditi, ali ne odstupajte ni od svog redovnog radnog ritma. Zdravlje: Osjetljivi zubi. tneru. Osje}ate navalu strasti, ali ne znate ih kontrolirati ili obuzdati. 23.X - 22.XI Posao: Nezainteresirano i sa naporom prilazite svakodnevnim obavezama. Pazite da vam ne{to ne promakne. Zdravlje: Napetost dosti`e kulminaciju.
STRIJELAC Ljubav: Pona{ate se prevrtljivo. Ostavljate dojam [KORPIJA Ljubav: Bezobzirni ste, ~ak i sebi~ni prema par-

VAGA

20.10
NOGOMET, BHT

Premijer liga BiH: Zrinjski - Borac

02.00
FILM, PINK BH

Boa protiv pitona
Preambiciozni poslovni ~ovjek odlu~uje da transportuje ogromnog pitona u SAD. Divovska zmija uspijeva da pobjegne u kanalizaciju gdje joj se gubi svaki trag, izuzev{i ljudske `rtve koje ostavlja iza sebe. FBI agent kojem je povjeren slu~aj tra`i pomo} od stru~njaka za zmije koji smi{lja originalan plan kako da uhvati pitona - hu{kaju}i na nju Bou. Uloge: Dejvid Hevlet, D`ejmi Bergman Reditelj: Dejvid Flores

da ni sami ne znate {ta `elite od partnera ili sami od sebe. Posao: Zahva}eni ste olujnim vjetrovima promjena. Zato, krenite u odlu~nu potragu za boljim uvjetima. Zdravlje: ^este promjene raspolo`enja.
23.XI-22.XII

Pearl Harbor

Ljubav: Ljubavni `ivot je skladan, ispunjen ugodnim i opu{tenim razgovorima s osobom koju volite. 23.XII-21.I Posao: Naglasak je na planovima. Mo`da }ete ~ak donijeti i zna~ajnu odluku da sve podredite karijeri. Zdravlje: Dobro se osje}ate i lijepo izgledate.
JARAC

21.30
OBN

Federalna za{tita 22.00
HAYAT TV
Frenki Karbon je napravio karijeru od kra|e auta u ^ikagu. Poku{aj ubistva vo|e mafije kre}e po zlu i Frenki se sveti, ali zavr{ava u rukama federalaca. Frenki pristaje da svjedo~i protiv mafija{a i njegov `ivot najednom postaje bezvrijedan, osim ako se podvrgne federalnoj za{titi. FBI mu daje novo ime... Uloge: Armand Asante, An|ela Feterston, Dina Mejer Reditelj: Entoni Hikoks

FILM

Tokom obaveznog zdravstvenog pregleda Rejf upoznaje predanu mladu bolni~arku Evelin i izme|u dvoje mladih ljudi ubrzo se ra|a duboka ljubavna veza. Rejf kre}e u Veliku Britaniju, njegov najbolji prijatelj i njegova djevojka dobivaju premje{taj u „Pearl Harbor“, veliku mornari~ku bazu na Havajima. Uloge: Ben Aflek, D`o{ Hartnet, Kejt Bekinsejl Reditelj: Majkl Bej

Ljubav: Osje}ate potrebu da se emocionalno distancirate od svega. @elite na miru razmisliti o vla22.I-19.II stitim `eljama. Posao: Stvari se ne odvijaju ba{ tako glatko kako ste zamislili. Problem je u va{oj trenutnoj nezainteresiranosti. Zdravlje: Male, prolazne te{ko}e. Ljubav: Va{a osje}anja su haoti~na i promjenljiva. Imate pretjeranu potrebu za ljubavlju i pa`njom 20.II-2O.III partnera. Posao: Te{ko se koncentrirate na obaveze. Postoji opasnost da po~nete kasniti ili da ne ispo{tujete rokove. Zdravlje: Mali pad energije.
RIBE

VODOLIJA

FILM

Dnevni avaz
Prvi broj „Avaza“ od{tampan je 15.9. 1993. Bosanskohercegova~ki politi~ki dnevnik; Izdava~: "avaz-roto press" Glavni i odgovorni urednik: Sead Numanovi} Ure|uje redakcijski kolegij: zamjenik glavnog urednika Indira ]ati}, pomo}nik glavnog urednika Fadil Mandal, DESK Muriz ^engi}, Globus Ibrahim Sofi}, Biznis Ismar [migalovi}, Crna hronika Re{ad Ljubovi}, Sport Oleg Lokmiæ, Sarajevski kanton Mladen Daki}, Dopisni~ka mre`a Fatma Tihi},

Kultura Anila Gajevi}, Sveznadar Zrinka Ili}, RTV Extra Aleksandar Toma{evi}, Panorama D`enana Burek, Prilozi Miodrag Ili}, no}ni urednik Sead Hasovi}, Oglasi Izet Dropi} Grafi~ki urednici: Sulejman Memi}, Jadranka Le{i} Menad`ment “avaz-roto press”: Adnan ]atovi}, direktor Dru{tva DTP: Studio "avaz-roto press" [tampa: GIK “OKO” d.d Sarajevo, D`emala Bijedi}a 185, tel: 033/455-333. TELEFONI: Generalni direktor: 281- 391, glavni i odgovorni urednik: 281- 490, Unutra{nja rubrika: 281- 388, 281- 398 i 281- 411, Panorame i dopisni~ka mre`a: 281- 409, Sara-

jevska hronika: 281-380, 281- 419 i 281-442, Crna hronika: 281413, RTV extra: 281- 421, Kultura: 281-355, Sportska : 281- 417 i 281-418, Fax: 281- 406, e-mail: sportska@avaz.ba , DTP: 281-424, e-mail: redakcija@avaz.ba, modem: 281- 412, faxovi: 281- 414 i 281- 415, Marketing: 281- 356, Fax: 281-441, e-mail:marketing@avaz.ba, Oglasna: 281-717, 281-718, Fax: 281-412, e-mail: umrlice@avaz.ba, Plasman i prodaja: 281-364, Finansije: 281- 357. DOPISNI[TVA: ZENICA: Marjanovi}a put bb (zgrada Jabuka), 032/424-440, tel/fax: 424-441; TUZLA: Turalibegova 22 (poslovno-zanatski centar Korzo-pasa`), tel: 035/ 257-277 i 257-477; BR^KO: Bosne srebrene br. 3 (Kvadrant), tel: 049/215-648, BIHA]: Biha}kih branilaca br. 2, tel: 037/310-363;

MOSTAR: Husnije Repca bb, tel: 036/558-891; tel/fax: 036/558-890; GRA^ANICA: Ahmed pa{e Budimlije br. 23 (zgrada Ozrenka), tel: 035/706-043; TRAVNIK: @itarnica F Travnik, tel: 030/512-718, BANJA LUKA: Ekvator tr`ni centar, ulica Kralja Petra Prvog Kara|or|evi}a b.b.tel: 051/215-885, 215-887; GORA@DE: [ukrije Kukavice 12, tel: 038/222-251; BIJELJINA: Me{e Selimovi}a 2, tel: 055/209-753 Adresa: Te{anjska 24 a List je upisan u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture, sporta i informiranja RBiH pod brojem 529 od 28. 9. 1995. god. u skladu sa Zakonom o javnom informiranju. PDV ID BR. 200934630002. CIJENA: 1 KM

TOP VIJESTI

LJUDI I DOGA\AJI

S lansiranja u Bajkonuru

„Soyuz“ krenuo ka ISS-u
BAJKONUR - Troje astronauta, dva Rusa i Amerikanka ju~er su u ruskoj raketi „Soyuz TMA-18“ krenuli prema Me|unarodnoj svemirskoj stanici (ISS) iz Kazahstana. Ruski kosmonaut Aleksandar Skvorcov komanduje letom koji }e njega, njegovog kolegu Mihajla Kornijenka i NASAinu astronautkinju Trejsi Koldvel Dajson (Tracy Caldwell Dyson) odvesti na ISS 4. aprila.

Davalos, Milano i Rigeti na crvenom tepihu

(Foto: AFP)

Po~etak prikazivanja „Borbe titana“

GLUMICE O^ARALE IZGLEDOM
Film kasnio u kina zbog obrade u 3D tehnologiji
LOS AN\ELES - Film „Borba titana“, rimejk iz 1981. godine, od ju~er se po~eo prikazivati u kinima {irom svijeta. Njegovo objavljivanje bilo je najavljeno za nekoliko sedmica ranije, no kompanija „Warner Brothers“ odlu~ila je obraditi film u 3D tehnologiji, te je to rezultat ka{njenja. Na premijeri u Los An|elesu pojavila se ve}ina glumaca u ovom filmu, poput Sema Vortingtona (Sam Worthington), Lajama Nisona (Liam Neeson), Ralfa Finesa (Ralph Fienes), D`eme Arterton (Gemma), Alekse Davalos (Alexa), te brojnih zvanica poput Ali{e Milano (Alicya) i Amande Rigeti (Righeti). Naro~ito su bile atraktivne glumice koje su o~arale svojim izgledom. Radnja filma bazirana je na gr~koj mitologiji. Perzej (Vortington) ro|en kao bog, a odrastao kao ~ovjek ne mo`e spasiti svoju porodicu od vladara podzemlja, boga Hada (Fines). Nakon {to je ostao bez svega {to ima, on sebi zadaje misiju da pobijedi zlog boga prije nego {to on savlada Zeusa (Nison) i pretvori Zemlju u pakao.
Glumac `rtva prevare

@alba Malkovi~a
NJUJORK - Advokati D`ona Malkovi~a (John Malkovich) `alili su se sudu koji se bavi slu~ajem bankrotstva prevaranta Bernarda Medofa (Madoff) zbog odluke da se Malkovi~u isplati svega 670.000 dolara na ime potra`ivanja. U `albi se ka`e da Malkovi~ treba dobiti 2,2 miliona dolara, a ne 670.000, kako je odredio staralac koji se brine o Medofovoj imovini. Malkovi~ je jedna od brojnih `rtava Medofove finansijske prevare.

Spre~avanje sukoba tehnologijom NASA-e
ALEKSANDRIJA - Tehnologija koja je omogu}ila da se u tlu Marsa otkrije led mogla bi pomo}i da se prona|e voda na Zemlji i sprije~e sukobi u su{nim predjelima Bliskog istoka. Ista tehnologija mogla bi se primijeniti u pustinjama Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ocijenio je Esam Hegi (Essam Heggy), nau~nik NASA-e, na konferenciji koju je UN organizirao u egipatskoj Aleksandriji. Oprema nazvana Marsis obuhvata radar s antenom dugom 40 metara, pri~vr{}en na letjelicu koja emitira radijske talase koji mogu snimati do dubine od 3,7 kilometara ispod povr{ine Marsa. Kako navodi Hegi, tom tehnologijom se mo`e otkriti voda do dubine jedan kilometar u pustinjama koje zauzimaju najve}i dio Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Iskosa

Taksijem u plja~ku
PARIZ - Jedan Francuz iz gradi}a Obi izveo je tri plja~ke u koje je odlazio taksijem, a ovih dana je uhap{en. On je za mjesec i po oplja~kao banku, po{tu i supermarket, dok se plijen procjenjuje na vi{e hiljada eura. Mladi}, ~iji identitet nije objavljen, u „akciju“ je i{ao taksijem. Iz vozila je izlazio stotinjak metara od mjesta plja~ke i od voza~a je tra`io da ga ~eka. Svaki put je nosio paintball pu{ku koju je krio ispod odje}e.

Zdanje prvobitno bilo d`amija

(Foto: AP)

Sukob u kordobskoj katedrali
KORDOBA - Grupa muslimana poku{ala je obaviti namaz u katoli~koj katedrali koja je prvobitno bila d`amija i nakon toga se sukobila s osiguranjem i policijom koji su ih poku{ali zaustaviti, saop}ila je ju~er policijska zvani~nica Rosa Ortiz. Dvoje muslimanskih turista uhap{eno je nakon incidenta u Kordobi, a policajac i za{titar su lak{e povrije|eni, kazala je Ortiz. Velika d`amija u Kordobi izgra|ena je nakon maurske invazije na [paniju u osmom stolje}u. Ovaj grad poznat je kao grad tri kulture jer su u srednjem vijeku tu u harmoniji `ivjeli muslimani, Jevreji i kr{}ani. D`amija je pretvorena u katedralu 1236. kada je kralj Ferdinand III zauzeo grad od Maura. Od tada, izuzev u rijetkim prilikama, unutar crkve je zabranjeno obavljanje namaza.

Simulacija Marsisa: Emitira radijske talase

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->