P. 1
Bosanski izrazi

Bosanski izrazi

1.0

|Views: 18,508|Likes:
Published by eldin_g

More info:

Published by: eldin_g on Nov 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/11/2014

pdf

text

original

Izvorna riječ abadžija aberećkeabertute abuzenze ada adeš adžo aferim agda ahbab akrep akšamluk alat almaz

alpina alčak ambar ambrela amidža amper anam avaz avlija avlijaner ašik ašićare ašlama aždaja baglama bagra bah bahnuti baildisati bajagi bajato bajka baklava bakrač

Prevod riječi krojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. uglavnom vezovi. interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema suprotnom spolu. sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze) riječno ostrvo (mn. ade). imenjak amidža skraćeno, ali se adžo i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik paše. svaka čast, hvala na pomoći slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. za sad je još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni materijal. jaran, drug, prijatelj rugoba, ružna osoba pijuckati piće (npr. domaću šljivovicu) uz meze u trenucima opuštanja konj specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo. osvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskih trava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može kupiti kao "almdudler". muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice i sl. (izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran. brat od babe (tate) kanta tamo, na tu stranu glas, havaz dvorište pas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela ili skraćeno bodž. pričati sa suprotnim spolom (ašikovati) javno, naveliko, "u otkosima" - "ti me ašićare počeo zezati" sorta krupne trešnje mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji bljuje vatru. aždaje ponekad pojedu i čovjeka. kod nas srećom nema ovih nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju. neki još i kažu žabica. metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok). ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. ponekad se iz nerazumljivih razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka čast na obavljenom poslu" ili tako nešto. lokalizirana verzija riječi "baš". ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al' bahnu mi komšinica) izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se kao da, tobože. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi". stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb. baja, buba, insekt koji puže tlima poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina, svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim zaljevom (vidi agda). posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. često je u upotrebi i lokalizirana verzija "bokrač" ili deminutiv "bokračić"

baksuz bakćati se baljega baljezgati baljezgati bamija baraba bardak basamak basca basma baterma baška begenisati behnuti bekrija belaj belegija belćim belćim bendati beraćak berićet besjediti bezbeli bešika beščeg bihuzuriti bilmez birluk birvaktile bleknuti bliška bljuhavica bluza boj bokal bokluk bona borija bošnjakuša

baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasnio na autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti. baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom. balega. marvenski izmet. pričati gluposti, baljezgariti. pričati ili pisati gluposti bamlja, povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo. navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima "muška voda" sa obronoka konjuha. bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima, ološ, propalica. veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika može se čuti i "brdak". drvene stepenice na starim bosanskim kućama dvoriste, vrt, avlija sve vrste platna za šivanje suknji,dimija, bluza itd... ostolijež, ništavilo, bezveznjak, pjano. nešto posebno, odvojeno nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa. prepasti, uplašiti slobodan momak nevolja, nezgoda, nesreća po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. napravljena od kamena. "kao da nisi", ili "većem imaš" i sl vjerovatno, možda, haman. priznavati, pridavati važnost, "ma ne bendam je ni dva posto". manji sepet, berač, kaže se: "srce mi ko beraćak" rod, izobilje, berićetno - isplativo. berićetna godina - plodna godina, unosna žetva. pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan ušuti i sluša. naravno, sigurno bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u beišici dijete se lahko uljulja da lahko zaspi. potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza s ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije. upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakog poteza reći "ništa", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno. smetati. u našim krajevima ova riječ se često može čuti bez "h", nešto kao bijuzuriti. glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik veliki stari ekser davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent za plusquamperfekt. reći nešto, ali u pogrdnom smislu. jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji kupi sve novčiće. na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim svijetom snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju". velika posuda za limunadu ili vodu septička jama "draga moja" a u rečenici veoma često, "đesi bona","jami bona" specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada vrba ima najviše soka. autohotna vrsta kruške.

sijati. totalno. stolnjak. nema dovoljno znanja ili ga neka druga viša sila sprečava da to obavi. izmet od ovce. koja se osim za poznati insekt. izraz je vjerovatno nastao stapanjem izraza "bez" (lokalizam "brez") i "posao".oni su buranija. koze. riječ se uglavnom koristi u negativnom kontekstu. ustvari. "gubi se" 2. sasvim (obično se kaže "cola pjan") neko razmažen i beskoristan. jufka s mesom umotana u "kovrčiće" ili polagana (jufka-meso-jufka) pijaca na kojoj se prodaje nova i polovna roba. coloman je neko ko bi fizički mogao obavljati neku aktivnost. kara. uz ćevape. dim. na biciklu. ugao. skraćeno ca. poznato i kao tačke(dugo "a"). fudbalu se može reći. pričati nepovezano. uzmite puno trunja mjesto ili ćošak gdje se ostavljala prašina poslije čišćenja sobe ili neke druge prostorije vrsta biljke iz porodice mahunarki. izgubi se.bošča brabonjak breposlen brion brlja brunjo budžak bugarija bugija bujrum bunjište bunjište buranija burazer burek buvljak bućkati cakliti se cekara cic cicati cicvara cimati ciponja cirka civare ciča cola coloman crknuti crkotina crta crvotočina cuna pokrivač za glavu. dolazi od latinskog circa. dolazi od njemačkog "sitz" [zic] što znači "sjedište". spaljivati dlake. za protivničku u ekipu u npr. sin od matere. kita. koristi i za bez-karakternu osobu. beznačajno. građevinska kolica sa jednim točkom. "crk'o mi ker" (vidi livsati) ili ''danas sam crko radeći''. obrva a počesto i šiški. koja se obilato koristi u domaćoj kuhinji. oko. u prenesenom značenju buranija je nešto slabo. ko luta po komšiluku. kad se uči pušiti. gdje se crv udomaćio i prorovio svoje kanale. idi mjesto u kućnom namještaju. stolariji i sl. ponekad i šverc pijaca. pa se zbog nestručnog rukovanja džepnom aždahom desi da se ostane bez trepuša. vrlo krupan momak (obično mlad i ne baš pametan). za nešto novo može se reći. ali jednostavno nema volje. životinja koja je umrla na bilo koji način osim klanjem. ma kakvi oni . pokret. miša. izvolite. matrak. ostavi me na miru. konjskim kolima. mali izvorni instrument u obliku mandoline 1. neko ko dangubi. presijavati se. koristi se uglavnom u hercegovini period veoma niskih temperatura zimi. cesce se . tinejdžer od 17 godina koji plače kod doktora zbog injekcije je coloman. konzumiranje u većim količinama izaziva opasnu glavobolju momak koji ima dužu kosu. npr. metaforično je crvotočina osoba koja je u stanju nepopravljivo sjebati neku stvar. otprilike. najpopularnije jelo u bih. osvjezavajuci higijenski balzam koji se nanosi na lice poslije brijanja rakija loše kvalitete. skroviti dio prostorije. govoriti gluposti. ideju. neko bez obaveza je breposlen. bresposlen. hladnoća sjedište na prevoznom sredstvu. brat. pomijerati. zima. umrijeti. bosanska igra ni nalik tenisu drmati. muski polni organ. pa čak i u automobilu. neugodna situacija u djetinjstvu. platno četverouglastog oblika u koje se nešto zamotava. izjavljivati pogrešne stvari na pogrešnom mjestu. para. u sličnoj metaforičnoj upotrebi je i smrdibuba. on ima veliku cunu. oko crkotine širi se neugodan miris. riječ dobrodošlice. čest sinonim za rokere ćošak u prostoriji. u rejonu srebrenika "u" se počesto pretvori u "o" =* boranija. karina. tračaru. umoriti se. npr. "bježi odavde". cakli se. zeca. kaže se još i ceka.

smoriti. ženski odjevni predmet. cvariti se znači pušiti se ili u prenesenom značenju ležati na jakom suncu. na našim prostorima udomaćen je izraz: "dibidus p'jan". dajdžina žena (vidi dajdža). velika tepsija na kojoj se servira kompletna sofra drveni stub. do kraja. domaknuti. dolazi od drob. nezgrapan. predmeta. npr. za nekoga ko je popio par čašica može se čuti: "jesi ti to malo cvrcn'o?" obično mali pas ili nešto što je malo daj mi. privjeske. ulaziti i izlaziti. ne cvorkaj ishladi mi sobu!) popiti (neko jače alkoholno piće). izraz za narukvice. dio noge ispod koljena. dzepni kalkulator. odmor u doba kad bi se trebalo raditi. može se još čuti i džidže midže. tresti vožnja po neravnom terenu. stara. tvornici kalkulatora iz buja nosnja nasih nena. nego za odraslu. čiji je glavni cilj da pokrije sve što se nalazi ispod. izdegenječiti znači razbiti nekog. dimije se završavaju suženjima koje se zovu puhe. (npr. onaj koji sjedi na vrhu stola i vodi glavnu riječ način na koji se nešto uradi do kraja. za isti dio tijela kaže se još i cjevara ili cjevura. neuravnotežen tip duga oranica ili njiva. znači dobiti batine. u vecini slucajeva porijeklom iz japana il' iz amerike al' eto mi ga zovemo po onoj slo. često otvarati vrata na kratko vrijeme. "dete žene sjedite malo" totalno. brat od mame. uska a dugačka . vrsta "suknje".mnoštvo nepotrebnih stvari.cvariti cvolika cvorkati cvrcnuti cvrko dajder dajdža dajnica danguba deder degenek demir dera dernek dernečiti dete dibidus digitron dimije dimije dimirlija direk djenuti se djever dolikarce dolobaša domikarce donaljevak dotuha dotužiti dočim drečati drincati drmati drndanje drnđele drnđeli drobonja dronjak drzmonja drzmonja duganja upotrebljava za djeciju kitu. prijetnja ili zapovijedanje (deder ženo pristavi kafu) dobiti degenek. kafa slabog kvaliteta. predmeti. stanje polutransa u kome se smjenjuju kratki snovi i budni intervali. drnđeliš . biti b'jen. a i zajebavanje druge osobe: "šta me drndaš" nepotrebne stvari. krupan. koja se uz noge zavrsava puhama. izričita naredba. jako široka sa puno materijala. služi kao današnje žaluzine i roletne de da vidim vrsta druženja i okupljanja uz konzumaciju raznoraznih opijata koje završava intervencijom policije provoditi se izvolite. nešto kao izgubiti se. dolje glavni na sijelu. lančiće koji se prodaju obično na pijacama. prozorski kapak. pogrdan naziv za nekog muškarca povećih tjelesnih mjera. potpuno. dosaditi. ona što se dobije kad se donalije vode dosadna. neka vrsta siroke suknje. ali za neki predmet: "kud li su mi se djeli ključevi?" mužev brat. naporna osoba. pocijepana krpa krupan i jak čovjek velik. pušiti. međutim plakati balansirati između sna i jave. koc.

ukras.a. danas vrlo rijetka kapa. osoba koja sve zna a u stvari ne zna ništa. ovakav "stručnjak" više pravi štete nego koristi. op. i obično se za njega veže izreka: "drži vodu. ugovorili smo posao a dobitak će biti fifti-fifti (50:50). modni detalj.) koje se koriste kao mamac u ribičiji (uglavnom na savi) zid. šaljivdžija cigan (vidi gurbet). "udarati dumine" . igracaka. cesta. pauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr. u našem kraju se koristi kao sinonim za hodžu. posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se služi kahva. sprovod puno raznih. neko ko pravi probleme i nestašluke haos gospodin. a ponekad i mali horoz. neko ko je obučen u dronjke vragolan. dok majstori odu". muški polni organ u dječije doba. "oj djevojko džidžo moja. svijet samozvani majstor nekog zanata. korist. marama kojom naše nene pokrivaju glave posuda za pekmez. džigara je inače "narodni" izraz za jetru. odnosno 1000m2. ma ne ferma ti on mene ni dva posto. ovakva pauza se provodi pušeći cigarete. fifti na engleskom znači "50". šuplja priča. kopanje na njivi). džidžala te majka tvoja.pričati naučno fanatastičnu priču koja je odavno izgubila kontakt sa realnošću. ne vjerujem!!! mora da se šališ!?!! nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu. lafina. voda pod pritiskom . sitnih stvari na jednom mjestu.. izreka za nešto što veoma brzo istječe npr. posebno prozorsko staklo stari otrcani kaput. kod njih je fes zamotan bijelim platnom. bit. svrha.. "nema fajde boriti se" . potomstvo upaljač. siromašni. dolazi od turskog efendim. zanemariv pola-pola." izraz za novokomponovanu muziku. a pobornike ove vrste muzike zbog alkohola. džepova ima svakakvih: bogati. pregrada u sobama pakao sahrana. npr. "imam fendelj pekmeza". mizeran. dunum je jedinica za 100x10metara. uglavnom je nose imami.nema svrhe boriti se. svoju ruku nikad ne guraj u tuđi džep.dugendža duhandžija duhanska dulum dumina dunjaluk dunđer durdubak duvar dzehenem dzenaza dzigabeze džada džam džamadan džemre džep džezva džidža džigara džudžo džulup džumbus efendija eglenisati ejs enac evlad fajcak fajda farcule fendelj fenjer fermati fes ficviriš fifti-fifti finjco firaun firgoš fis fiskija neko ko je visok strastven pušač. ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidiš kao plamen džep je najpotrebnija rupa. prljavi i čisti. sklanjaj te dzigabeze da prodjem. alata. mlaćenje prazne slame. vrsta kape. drum. otuda naziv duhanska. pa se ova vrsta kape zove ahmedija. poenta. vec nako) prozor. nekad vrlo raspropstranjena. posebna vrsta pijavica (insekt užasnog izgleda. pričati zaista!! ma. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena. kaže se da je ženski fis najgori. džigara te zaboli zbog teksta pjesme. put (ne idi sredinom džade. dolazi od njemačkog "feuerzeug" [fojercojg]. petrolejska lampa imati obzira prema nekome ili nečemu. odrpanac. mjera za površinu (ispravno se kaže "dunum").

pretjerano se radovati usna usne neko ko ima velike usne traziti informacije uz pomoc www. lokalni krivac za šegu i ostale spletke. drveni. poslije se pšenica baca lopatom u zrak kako bi vjetar opuhao odvojeni. šta je. kad neko ne zna isjeći suho meso. aman jarabi. papirna vrećica baciti sjeći na neodredjene komade. sumnjivog morala peć rugoba. žurka. vidi šejtan. "zaleđeni čiča" je jedna od varijacija koja se najčešće igrala na našim prostorima. gle čuda. cijelo. guvi mi se . zadnja rupa na svirali je narodna izreka za nešto nevažno. trka (kakva je ono tamo frtutma) svirala. četvrti dio zbrka. gore svisnuti od sreće. muka. jako zdravi jer se umjesto šećera koristi pekmez. a ponekad i starija osoba.muka mi je mjesto gdje je se nekada vrhla pšenica. npr. vijest pokvareno. vrsta poslastice. kaže se da frljata. uglavnom ženskog spola. nejestivi dio. nestašan dječak. koristi se u negativnom kontekstu. "gara. dernek. mahom na eks. osoba.sve to izgovoreno nešto manje suptilno.com po internetu pokrivač široke namjene. dolazi od njemačke riječi "viertel" [izgovara se firtel] što znači četvrtina. na dženazi se za preminulog pita: "hoćetel' mu halaliti?" . na nepošten način. dati od srca. sa nizom rupica koje kad se zatvore daju svaka specifični ton. hodnik. domaći izraz za cigana. metež. često vodootporan. beskućnik. drveni obruč svezan na konopac kojim se doteže breme sijena veliko. zgodan naglo i nezgrapno popiti. oprostiti grijehe. molim. toalet uzvik čuđenja. ganjc dolazi od njemačke riječi "ganz" [izgovara se ganc] što znači potpuno. dobrovoljno se odreći nečega u tudju korist. sa greskom neko ko voli mnogo da pije i šenluči a malo brige vodi o familiji i samom sebi životinja (obično se misli na kravu) ili podrugljivo "hajvanu jedan" životinjo jedna nešto stečeno bez halala. drvena posuda u kojoj se nosila voda. voziti brzo. predsoblje uobičajen je izraz "ganjc novo" za nešto skroz novo. lijep. četvrtina nečega. osoba sumnjivog morala (vidi funjara).google. potiče od arapske riječi fakir sto znači siromah.fićfiriš fišek frljacnuti frljatati frtalj frtutma frula fucija fukara fuksa funjara furuna gabor ganja ganjak ganjc gariti gida gilipter glavit glomnuti gobelja golemo gorikarce grinuti gubica gubice gubičar guglati gunj gurabija gurbet guviti guvno haaa haber hafifno hairlija hajvan hak hala hala hala halaliti zajebancija od čojka. u sredini je kraći drveni stub za koji je privezan konj koji ide u krug i gazi po pšenici koja se na taj način odvaja od ljuske. trčati. ogromno. a u prenesnom značenju i spolno općiti. bježati munjevitom brzinom. duvački instrument. siromah. ružna osoba još jedna drevna igra u kojoj su najvažnije trkačke sposobnosti. a i za nekoga ko je strašno neuredan. izvoli . "glomni jednu s nogu". gara gariš li se sada" zabava.

pšenica). dosadna kiša. 2. kucanija. nešto loše misliti ili učiniti visoki porez u doba osmanske vladavine našim prostorima. "opet si sinoć bio u handrcu"! uznemiravat nekog na nepristojan način neka bezveze stvar. specijalno određeno ćoše jedne sobe. kad se neka roba dobro prodaje ili kad poso uopšte ide dobro.halačuga halisati haljinka haljinče halovijesati halovijesti haluga halva haman hamandžik hamandžik hambar handrc handriti handrmolja handžar hantraga hanuma hapiti haram harač harač hasta hastal hasura hateriti hatma hava havan havaz hašim hebe hedija hegav hege helać hendek hevenjak hevtenjača hećim hikmet hin neko ko voli da se mnogo zeza 1. đonirati. hodati bez cilja visoka trava vrsta poslastice. knjige. supruga. doktor. kurvaluk. pođoniti. ukrasti. bez značaja. pantole. džemper. koristi se za oštrenje noževa biti helać znači nastradati. uljem i šećerom. zrak.1. uništiti.najeo se) odjeća komad odjeće. veoma visoki porez. mlijeko. vjetar sprava za rezanje duhana glas. nema više vazduh. turpija. malo veći nož ili čakija.bolestan sam sto nešto ko ponjava. vidi ga što ima jak havaz pa se slušat ne može ili havaz mu je ko tanana žica od tamburice. majica. drveni objekat na seoskom imanju koji služi za skladištenje određenih namirnica. (vidi haljinka) budalasati.2006. lijekove. light verzija hevtenjače se zove vazdanuša. vrsta duboke trave totalno loše kvalitete. sveske. suknja. tanan i domaća halva koja se sprema sa brašnom. gospodja. tri najpoznatije vrste su ćeten. u bih se uvodi novi harač u vidu pdv-a na hljeb. hodati bez cilja. "nemoj mi haterit'" = nemoj mi zamjeriti gotovo. uglavnom od metala. slabijeg intenziteta ali zato poznata po trajanju (hevta == hevtenjača). potok mnoštvo. hićmet njih. tumarati. umjesto tepiha ili slamarica zamjeriti. nerijetko jedine sobe u kući gdje je bio instaliran jedini mokri čvor. a može i sa pekmezom. može se čuti i za neku osobu da je prava hantraga ili samo hantraga. ima manu u hodanju. nemoralno izbivanje od kuće. hajvan hećim . ćošak (budžak) sobe određen da bude kao tuš kabina. izgleda (haman će kiša da padne) preteča današnjeg kupatila ili tuš kabine. dangubiti. žestok. nekome ko se zdao kaže se: šta si se zdao k'o handrmolja. najčešće žitarica (kukuruz. raznovrsnost. pričati gluposti. puno nečega. jesti (nahaliso se . halaćiti se znači uništavati se (vidi još i uhalaćiti se). od 1. bolesnik.veterinar puno nečega. ponegdje se čuje i jako lokalizirana varijanta halać. kaže se: ide ko halva. "hasta sam" . ovih (evo hin) . kanal. kraj. bluza. potentan i egzibicionistički orijentiran ljubavnik kada nekom predmetu trenutno ne znamo naziv koristimo izraz za njega "hebe" ili u prevodu "neka stvar" .na primjer "dodaj mi to hebe" poklon šepav. žena. ukrasti. itd. so. itd.

ponekad opasna i iritirajuća za komšiluk nije cjepanica nego nako.. igru prate povici tipa: "roni do žila" veliki orah koji služi za obaranje kuća u istoimenoj igri ova riječ se koristi kada treba sinhronizovati snagu više osoba pri obavljanju neke iznimno naporne fizičke aktivnosti.) bacati se. kiša. cilj igre je roneći dodirnuti protivnika. i ostatak je mašta) a još lakše jede. nalet. povući se iz igre. jela.nestani odavde. šupa magaza bijes. stvarno. . izgovara se sa dugim o. koristi se kao znak da treba isključiti pamet i podmetnui leđa. puno. "šta si razvalio te hralje?" drevna bosanska igra. koka-kola može izlapiti. ljutina. te tako iz dana u dan. brašno. oluja. kalendarske sedmice. pida" . prepad. sunce. al' muški. deblo drveta. pretežno). bajram).) galamiti. do sredine 10. (ošaf) osvježavajući napitak koji se sprema od sušenog voća (krušaka ili šljiva. izgubiti pravo na učešće. dođi (hodera vam . npr.. ali i čovjek može izlapiti posebno pamćenjem. hraljav-galamdžija ralje. ti se iskuči". izraz se upotrebljava i za situacije kada krava udara nogama ženu koja je muze 1. "deder..uglavnom posla nema i luta našim gradom u nadi da će nešto postići. odmaći se.ne diraj moj dio. zahtijevati izmaknuti se. ošafa piše i ništa više. karakteriše ih iznenadna promjena vremena u roku od samo par minuta (sunce. nova godina. čovjek tražiti. domaća poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje. srdžba. katastrofa povik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred.. drogeraš ko što naše žene rekle . navala.dođi ovamo) nevrijeme. ispasti iz igre. snijeg. mala haiku pjesma: graha prde. kad se igra klikera. ozbiljno. lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba) bosanskog jezika. puhati u ruke da bi se zagrijale babine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. radin proticanje vode u velikim količinama kroz užu prepreku. npr. ili koji smetaju na putu do cilja. pljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadržaja iz svih respiratornih kanala (nos.. što prije žurba. itd."hajmo djeco hop odavde. mnogo. šećer. žuriti 2.hise hitati se hititi hitro hića hićme hlopov hodera holovanta hop hopa hora hornjaš horuk hošaf hoštapler hraknuti hraljati hralje hroka hruljak hudan hudžara hudžera huja hukati huke hunjerli hurljati hurmašica hučka insan iskati iskučiti se ispiditi izbiljam izbirikati izlapiti dio koji ti pripada (ne diraj moje hise . u komadu spremno za cijepanja. ušteliti se izgubiti prvobitnu jačinu ili funkcionalnost. ždrijelo. tipična za vandredne prilike (svatovi. flomaster može izlapiti. riječ nepoznatog porijekla. neka žena prođe". zemlje. a poslije je naišao na širu upotrebu u životu.. kamenjem. npr. jadan i čemeran magaza. luka smrde. usta. orasi. ući u fazon.) vrijedan. onaj koji kaže "hopa" (obrati pažnju na dugo o) baca zadnji igra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". baciti (zavisno od naglaska) brzo. frka. "hajde momak. gubi se. najprije se ovaj izraz koristio samo u drevnoj igri klikera. usta.

. često se isključivo misli na krznenu jaknu bez rukava (prsluk) od jagnjeće kože (izgovara se "japunche") kanal pored puta naprava za uprezanje volova. skroz npr. siroče djeverova žena. izvezeni ili iskerani za stare jastuke za naslonjače nemoj pomjeriti. aktuelni hit mostarskog benda "zoster" veli: "ko je jamio. zaustaviti neku aktivnost . juka. 2. obična jufka se koristi za sve pite. neozbiljna osoba sklona zajebavanju drugih i poprilično nepouzdan partner u bilo kojem smislu. ne bi mu to dozvolio.jami to = prestani.gestikulirati. neuracunjljiva osoba sklon tuči. maknuti. "dijete ti je izvam hlopov" ćeif za nečim. sav jadan u emotivnom smislu. "pojedi taj komad pite. (vidi ujagam) sada. govoriti išaretom znači govoriti pokretima dijelova tijela . "nešto si mi kaharli danas". tijesto koje se priprema za spravljanje pita. "šta si se okahario?" bezobrazna ženska osoba mali (uglavnom drveni. ponekad dovoljno da se konj napije. naravan pristati. sutlijaš navala i gužva oko neke stvari. kamen je u obliku kocke otprilike 10x10x10cm i jednostavno se reda na pješčanu . dobar jaran. ičkija sigurno nije uvijek najpametnije rješenje. nagaženog zadnjeg dijela. npr. idealna za kišeljenje šljiva (vidi kom). kad se prodaje nešto jeftino a dobro onda je jagma oko toga. npr: "eh. stare cipele. obično očima ili cijelom glavom vrsta poslastice. u prenesenom značenju jamiti znači ukrasti. ponekad i za polagani burek (burek koji nije zamotan u zvrk). znači mojoj mami je jetrva moja strina." drveni građevinski materijal. to mu ja ne bi kabulio" . prijatelj. a sušena se uglavnom koristi za pripremanje baklave i ekstra dobre maslanice. al' je ovo komplikovano). nepouzdana. zašto zašto. "od dobre japije" se kaže za osobe jake tjelesne konstrukcije. ali je ono što se želi uraditi po svaku cijenu. prihvatiti. udovoljiti nekome. a u kućnoj primjeni za fiksiranje namještaja. jamio.nikad ne bi pristao na to.izvam ičkija išaret jagle jagma jako jambezi jami jamiti japija japunče jarak jaram jaran jaruga jasma jazija jazuk jebandžija jebivjetar jera jera jereza jeribasma jetim jetrva jufka kabadahija kabadahija kabuliti kaca kaharli kahpija kajla kalavare kaldrma posve. jakna. odustajanje od neke aktivnosti da se ne bi zamjerio nekom. skloniti. kad je neko neraspoložen. bure ili bačva velike zapremine. utučen. pod ovim (novim) uslovima. tj. žena od mog amidže (uhh. a rjeđe metalni) klin koji se koristi za fiksiranje kompleksnijih rukotvorina . dje si ba jaruga moj vrsta tkanine od koje su se recimo pravile dimije il nesto sl pismo kovanice šteta. ponajbolji drug (đesi jarane moj) 1. malo vode u udubljenju na putu ili negdje u sumi. prijatelj. zbog čega brava vrsta kruške (samonikla autohtona) dijete.najčešće se koristi na građevini. uglavnom se oblače za kratke izlete do poljskog wc-a ili za odlazak na kahvu kod prvog komšije ulica popločana kamenom karakteristična za stare čaršije. u ovom trenutku ukrasi. jazuk je da se baci" uglavnom neki gost što stiže iz daleka ili rodbina koji su malo utegnuti na smještaj i na hranu.

uraditi nešto ali jedva. stara cipela. a razlika u mišljenjima mutira u razliku u snazi. kao u bajci. u vrijeme kad šećeruša preuzme primat. kliker izrađen od keramike. udariti. izmet neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda. tobože. preglasno se smijati. služi za zakivanje krovne konstrukcije snop stabljika kukuruza. ova voda ima karakterističan ukus. bijele boje sa jednom šarom vrsta alata. "šta se klebariš?" neko ko je velikih i nezgrapnih ušiju. koristi se oko kuće npr. najčešće se koristi u građevini naročito kod izrade krovova nevrijeme kosa na glavi. da bi se rukovalo ovom napravom. "sabrala se kola" proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko. najpoznatiji kolači su: truljo. npr. negdje i bivakarce. pas. jelo od krompira. muštrika smrditi bič krpa za brisanje. stara riječ za nož malo većih dimenzija kovani nož ili čakija. za neposlušnog dječaka se može čuti "klempo". univerzalna upitna uzrečica. dio u alatu svakog tesara. ćuko. a prije svega loše društvo. "dodaj mi te knige da potpalim vatru". klepiti dijete kao disciplinska mjera. ne misliti ozbiljno zvrk pite izgovara se sa dugim "o" a znači društvo u nekim kontekstima.kalja kaloša kam kamiš kandisati kandžija kanjavac kantar kapric karafeka kastile kavgadžija ker keramika keser kijamet kika kilavo kiseljak klanfa klasura kleba kleba klebariti se klempav klepiti kliha kličko kljakav kniga kobajagi kobiva koc kofa kofol kofrc kola kolač kolila podlogu. papir. špicasti komad želježa. potreban je jak oslonac i fizička snaga poslužioca. "a kam meni" = a gdje je meni. štapovi koji se koriste u baštama za biljke penjačice (grah. a krompiru se može dodati luk. pašče. pola sjekira pola čekić. ko fol. nestvarno.vidi . koji se peče u tevsiji. pomija. prirodno mineralna voda. koristi se i izraz "klasurka". "sve ti to pise u knigama". uporan potez koji se rijetko vidja. bejagi izgovara se sa dugim o. kao da su u njoj rastopljene željezne šipke. npr. paradajz) . valjda zbog hemijskog sastava. tvrdoglav. bezvoljno obavljanje nečega ili uraditi nešto bezveze. kobajagi. izvor sa takvom vodom. "kam si ti nama" = gdje si ti nama. u srebreniku je bio popularan izvor kiseljak kad se iz ulice maršala tita skrene u jednu bočnu ulicu. kao đoja. knjiga. jako pogodno u bliskom obračunu prsa u prsa. peče se u tevsiji. nešto neuobičajeno i efektno namjerno čovjek koji u svakom slučaju želi da isprovocira fizički sukob. bez pravog i očekivanog rezultata. kratko tanko drvo nalik (vidi oblićak). za otići u štalu ili u halu (wc) ako je vanjska gdje. klepiti nekog po ušima .zeznuti ga. kao da. obično bez razloga. slano). drveni stub u ogradi kanta kao da. pekmezni i kukuruzni. kajmak a ponekad i meso. obično stara i pocijepana potkošulja sprava za mjerenje težine.

. duhan loše kvalitete. "kuburim s matematikom". zubi. proteza. imati problema u bilo kojem segmentu života. tipičan je za strastvene ribare-amatere. kolo ima više značenja. kuči u prozor kad dođeš) 2. da bi rakija bila što bolja. hvaliti se nečim na posebno arogantan način. točkić. figurica od četiri oraha u istoimenoj igri 2. u košu se uglavnom suši kukuruz. mali točak. kolo od tačaka. sanke pričati gluposti govoriti budalaštine. a kako kaže edo maajka i ljubav može lapiti: "jebo vaku ljubav što hlapi ko alpina". ali i drvosječe u gradskom jezgru i prigradskim naseljima. kuskunom se pričvršćuje samar ispod repa konja/magarca. osim što postoji životinja.. korištenje nedozvoljenih pomagala u igri. drveni štap koji se u bašti zabode pored biljke penjačice (npr. gomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim večernjim satima mota po stambenom kvartu. amater. bez ikakvog smisla. itd). nepovezano. voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno) meso bez kostiju nepravda. vilica. "ma nesto kuburim sa zenom". fudbalsko kolo (u drugom kolu sastaju se. flomasteri. klasični dječiji obrok. tamo gdje. u početku liči na pekmez. vrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloženog krznom. pekmez. lakše se sudariti autom u kojem je jedina šteta uhlupljen lim pričati neko ko se ne razumije u nešto. grah). koljaci za grah su duži i tanji. koljaci za paradajz su pogodni i za fizički obračun.. . nešto između kuhinje i regala (za smještaj suđa i posuđa). gazirani sokovi.) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo. a krdžo je tada vrijedio kao nadprosječna sorta virdžinije.količe koljak kolo kom konak konačište kovrdža koza koš kožuh krdžo kredenac krhati krhtina krivda kriška krompiruša kuburiti kucanija kudam kundure kurčiti se kuskun kuća kučiti lafiti laik laloke lani lapiti lapor laprdati laprdati lastra koljak. jačinu. kucnuti (npr. šljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice. u prenesenom značenju može se čuti: "pritegnuću ja tebi kuskun" (izgovara se sa dugim u) 1. fino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak. kad se neko u igri služi nedozvoljenim pravilima kaže se: "igra se krivde". kuća graha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha 1. a oni za paradajz kraći i deblji. plastična traka kojom se uvezuje građevinski blok ili crijep na paletama. stari izraz za cipele. bicikla. prošle godine gubiti izvornu snagu. pašteta. a kad mu se to obije o glavu kaže se: "poznala se krivda". ne laprdaj. ovaj proizvod je stanovništvu posebno ostao u sjećanju iz ratnih vremena kada se pušilo sve živo. kaže se: de. rakija.. konak prirodno uvijeni pramen kose. poslije je kiseo. mjesto ili kuća gdje možeš prespavati. ranije se od lastre pravila spirala nešto na fazon yo-yo-a. "kuburim s folcikom evo 2 mjeseca". prenoćište. postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijeku drva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke građevine prateći objekat na seoskom imanju. metaforički se ovaj izraz koristi za ljude sklone noćnim izlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom. kuda. pita sa krompirom mučiti muku. sve može lapiti.

latiti se posla ili latiti se knjige. naselje. izrađeno od lima ili aluminijuma farbati. jaje skup na kojem se ljušti kukuruz. kukuruz. manji prateći objekat na seoskom imanju. a ponekad je u sredini mangale zdjelica sa žarom za pripaljivanje cigareta manipulacija. tu su se rađala prijateljstva i ljubavi guliti nešto. "maksuz selam .. lijep k'o lutka. propasti. ljestve. npr. "vidi. sastoji se od džezve. dopada. požuri stati. trči. samo većih dimenzija) za prevrtanje žara u peći čaša. krigla . meljati. koristi se kada neka životinja preseli u vječna lovišta. iz nekog razloga u slengu se kaže "pijan ko ljesa". odnosno ko nam je ljep. uzmi. nemoj me mazati. "livsalo mi pašče". .specijalan pozdrav" rakija odlične kvalitete. sigurnosna brava pomoću koje se iz gornjeg dijela kuće zatvarao/zaključavao podrum. i eventualnog tavana. pomagalo (izrađeno od drveta) za penjanje npr. osoba koja nije baš sva pri sebi nema jedne riječi već se koristi kad se nešto želi pohvalit il reći da je dobro željezna naprava (slična pincetni. fino obrađeni dio bašte za sadnju povrća npr. koje se onda suše. sklahirati. drži. sijelo na kome se nešto ljušti. (izgovara se sa prvim dugim a). izgubi se. lavor unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu muški spolni organ sanke vidi pliza nemilosrdni sakupljač para (poreza) 1. onaj koji se dobro snalazi u svakoj situaciji. skup domaćih životinja pod jednim gazdinstvom. (vidi crknuti) neka vrsta stalaže u pušnici. može se čuti i lipsati. eurokrem. a najčešće za sopstvenu upotrebu. motor). riječ dolazi iz arapskog jezika i znači "mašina". penjačice. najčešće alkoholna pića. sastoji se od jedne velike prostorije koja služi za skladištenje svega. idi ulica. med) na hljeb. češati se o nešto kompletan pribor za ispijanje turske kahve. hljeb sa majom ima karakterističan miris. stručnjak u određenom zanatu. dobro auto ili neko drugo prevozno sredstvo (npr.). ispečena za posebne prilike i za drage goste.stao sat. namjerno.. luka. lagati. u upotrebi je i skraćen oblik: ma (kratko naglaseno a). piti. vrsta kiselog tijesta. fildžana. specijalno. odustati. ostavi me na miru. nanositi neki jestivi namaz (npr. na ljesu se naredaju šljive. što vozi dobru makinu". ne izaziva mahmurluk. mazati krišku. porcije rahatlokuma. pikado. kajmak. "vidi ga jest se nalok'o" unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu (ko i libudra) merdevine. nekada je to bilo poularno među mladima. neki gazda može leći. 2. skidati omotač. opis za nekoga ko je slab u određenom sportu koji se igra u novac ili piće (remi. ali isto tako može leći i sat-* lego sat . pomoću trikova doći do određenog cilja lončić ili posuda za piće. otuda i riječ ljuštilje. kažemo nekome ko nam se sviđa. npr.latiti se leti leći leđen libudra libudra ligure ligurnik lihvar lijeha livsati ljesa ljuska ljuštilje ljuštiti lokati londra lotre luče magaza magla mahala maher maj maja makina maksuz maksuzija mal mandal mandrljati mangala marifetluk masa mazati mazlum mašala mašice maštrafa prihvatiti se necega. koje služi umjesto germe. na jabuku i sl. ljuštiti grah ili npr..

medekati mehana meljac meljac meljac merak metar međa međujufka meščini milać minđuša more motika motka mrcina mrgav mrk mrko mufljuz muhabetiti muhanat muhlija muhur murgo mutatluk mutvak muzevir mušebek mušmulja muštrika muštrika nadramiti nadžidžano nafaka nagraisati nahajncati nakantati zapomagati. pečat 2. romantičan osjećaj. kafana ručni mlin za kafu dio mlina za kahvu. udramiti. za neukusno obučenu osobu se može reći da je nadžidžana. ostatak poslije žetve pšenice crni dud izdaja. štembilj. u okolini srebrenika može se čuti jako lokalizirana verzija: mređuke. može se čuti i kao naograjisati. tako da je sasvim uobičajeno da i muškarci nose minđušu/e. ako se neizbježno valja sukobiti sa mrcinom. trend se totalno izmiješao. ni nalik banani a jede se gnjila (ima oko 4 košpe u sebi) pribor za pušenje. veoma krupan čovjek. moj djed bi često znao reći: "rat ne dobija vojska nego mutatluk" objekat za raznorazne ostavke kao i ljetni boravak njuškalo jorgan ili dušek vrsta bosanskog voća. pobijediti visokim rezultatom. u današnje vrijeme. rasturiti. bez kojeg bi spremanje kahve bilo neizvodivo.ručka koja se natakne na mlin i pomoću koje se mlin "pogoni". ili čini mi se zemljište. onaj koji je muhanat je osoba teške naravi. totalno neadekvatan protivnik u obračunima jedan na jedan. može biti od raznog materijala. umazan po licu. nahajncaj peć neka grije do jutra. međa je vrlo često uzrok i većih razmirica i fizičkih obračuna (čak i među članovima familije). ekser 1. osjetljiva na sve u svojoj okolini. moze ručna naprava za okopavanje npr. milina. razvaliti (sve u sportskom smislu). namjestiti. ušćakla ga leđa". sreća. udobnost mjerna jedinica. pita od sira .izmedju gornje i donje jufke nalazi se deblji sloj sira. granica između dva posjeda. najčešće plac naušnica. žaliti se na nešto. potpuno različita od istoimene jedinice iz si-sistema. treba paziti da se je brojčano nadmoćnije inače je ishod totalno nepovoljan. vrsta nakita. u selima oko srebrenika može se čuti i mustrikla. taman. najčesće od drveta. neko kome je tokom ručka ostalo hrane oko usta crn. šupalj u sredini a u gotivnijim slučajevim ukrašen rogom. u ranoj mladosti ženski članovi našeg društva obavezno dobiju par minđuša. "medeče po svu noć. potrefiti. poludjeti. pribor za pušenje. metar brašna je 100kg brašna. "hodi da promuhabetimo". gdje traktor ne može dosegnuti drveni štap. dobit izgubiti mentalnu stabilnost kao posljedicu izrazito stresnog događaja. lijepo izrezbareni komad drveta. metar drva ja kubni metar drva ili skraćeno kubik. prodaja. npr. meni se čini. "priko međe" se kaže i za prelazak iz jedne države u drugu. sklopiva poluga . . natrpati. napuniti. crno zabušant pričati o svemu pomalo s nekim s kime se nismo dugo čuli . najljepše muštrike su od šljivinog drveta. naštimati pretjerano ukrašeno. dio ručnog mlina za mljevenje kafe (ručka).

popusti me malo (vidi oha). onuda. npr. u odredjenim situacijama se taj termin koristi i za piće. istog trenutka skup predmeta i stvari koje mogu stati u višesmijerni obruč jedne ili obje ruke. prikazati iskrivljeno činjenično stanje. "kud si navr'o. pogledaj vidi. gledaj. neko ko je budaletina ili pojma nema. krkanski rječnik . dolazi od njemačke riječi nachtkästchen [nahtkesthen]. prolit ćeš nimet nekakav. vidi je što se natrockala). npr. odustati od nečega. odustati. prestati se baviti nečim. nekome reci sve lose sto mislis o njemu u lice. hljeb ili jelo uopste. ocrniti nekoga na najgori mogući način. zanemarimo to. ostaviti. . pijanica. idi odmoriti se. po slobodnoj prosudi. a sve u cilju sticanja prednosti. mala vitrina.baš ga briga sve ono što se nalazi ispod poljskog wc-a. gledaj. otprilike. propalica. ulazna kapija koja se morala prekoračiti na specifičan način da bi se ušlo u avliju. navući nekoga u zamku. nahtkesthen je komad namještaja koji stoji pored kreveta u spavaćoj sobi. koji se osim za odlaganje jutarnje vatre koristi u vaspitno-popravne i disciplinske mjere. nadražiti se. oko. odoka. u današnje vrijeme se puno toga promijenilo. obradu ili za košenje trave. ne uzimati za ozbiljno šta priča izgubi se. itd. dolazi od bataliti što znači napustiti. nije važno. npr: "čuo sam da se više ne baviš pecanjem?! ma ja." uvjeriti nekoga u neistinu. pretjerano se našminkati (npr. k'o mutav na telefon". pogledaj izgubiti svijest. slabosti. narediti pjesmu kod orkestra koji svira za pare. taj nije uračunjiv. dogovoriti neki posao.. itd. batalio sam to. a već je malo kao starija. "nije on ni mukajet" . veoma glasno ispustiti vjetar dići ruke od nečega. želja za žurnim obavljanjem neke radnje. nejse" osoba bez trunke savjesti. itd. izjutra. "ohani malo" . popustiti. osoba nevrijedna pažnje. eno pazi. koristi.nalet nalizati se namah naramak narediti natkasna natrnjačiti se natrockati se natropati se navabiti navrijeti nejse nesorta neudavača ni mukajet nidžaset nimet njakav nješto njiva nogostup nundam nunu nuto obalijestiti se obalinđati oblićak obotaliti obrlatiti odadrijeti odilamiti odlehumiti se ofrlje oglavina oha ohaniti ohljagati ohrdina oitra šejtan."sine. "ja sam to odavno odilamio". ispričati i istine i neistine u totalno negativnom kontekstu. tako da je ova gornja starosna granica poprilično fleksibilna. nema veze.. njakav cojk dolazio nešto veći komad zemlje za oranje. navaliti. izgubiti prisebnost usljed unošenja velikih količina alkohola u organizam. narediti malterisanje kuće. ne hajati za nečim. prokletinik (smiri se više nalet te bilo) unijeti u organizam veće količine alkohola. ili uopšte negativac žena koja se nije nikad udala. pokvariti. po osobnom nahođenju. ranije je u našim krajevima bilo uobičajeno da se ženska djeca vrlo rano udaju (od 15 do 20 godine). ostavi me na miru. dovesti ga na tanak led. onim putem (može se čuti i "nundal") vidi. npr. jutros . kidisati na nešto. onesvijestiti se usljed nekog šoka. prije nego legneš donesi naramak drva".pusti me na miru. odmah. najčešće u upotrebi sa još jednom uzrečicom "elem. dospjeti u stanje opšte napetosti. iskvariti.obalinđaj mi ga kraći komad oblog drveta. obično udaljena od kuće. oralno zadovoljiti muškarca.

u starije doba od životinjske kože (vidi pašnjaci). nedavno. papir. živičarka. itd. kad neko ode na tinju ili ulazi u bazen. izgledati razočarano. itd. uglavnom nenormalna osoba sa fix idejama. drvena palica. hoćemo li. sa karakterističnim zavijenim čvorom na vrhu. i sl. drugar. u slengu se ovaj izraz koristi za nedavno skončanu seksualnu aktivnost:"uf što sam je ožeg'o". kad se baterije potroše kaže se: "prigorile mi kiseline". vrsta poslastice. razvali. nalik na šnjiru (pertlu) napatiti se. korice. privremene građevine (npr. "osafunj'o sam se tražeći sliku". umoriti se radeći neki posao. obrok.) mrtvo živinče se najprije prelije ključalom vodom. "sta si osmolio?" = u čemu je problem. jelo. sta te muči cakani? jesti malo prije glavnog jela. ako je hladna i sl. i sl. ko se zadnji osudi. taj hori priloška odredba za prošlo vrijeme maloprije. onako "s nogu". jaran. npr. umjesto žvakaće gume bazoku. onesvijestiti udariti udariti otvoriti ili malo otvoriti prozor ili vrata postupak pri kojem se vrelom vodom prelivaju pernate (i neke druge životinje) a sve u cilju lakšeg odstranjivanja perja (kože). "pa gdje si ti. sinonim za papirnu maramicu. kora. žanji. izgubiti moć. umjesto praška za veš faks. rasturi. kaže se još i "udaren" ili "udaren mokrim kanjavcom". uz piriz predstavlja sportski rekvizit u hrokanju. vidi "žegnuti". neradnik smočiti cijelo tijelo u vodu. opržiti se. tako da neko umjesto paste za zube traži kaladont. opeći. neka šupa na gradilištu) ili kao drvo za ogrev ostaci kore od nekog voća ili povrća. lopatica za žar opržiti. npr. onamo nekad davno tradicionalna seoska obuća izrađena od (u novije doba) gume. vidi halabrcnuti. udri. taj hori (vidi hora). u prenesnom značenju omuljina je omot. "on je svoje osefero". pravilo je bilo: ko se zadnji osudi. radi se o pojavi u našem jeziku koja se zove "pojmovni monopol". neuravnotežen. opeći se kožna traka. obaviti.oklagija okorak omuljina onde onomad opanak opičen opuriti se oputra osafunjati se oseferati oseknuti se oskoruša osloboditi se osmoliti osoliti se osoljaj ostolijež osuditi se otojč otojč otoman očamuljati ošamutiti ošinuti ošinuti oškrinuti ošuriti ošuriti oždriblaj ožeg ožeći pajdaš paklić pala paloma paluze drevno bosansko pomagalo za razvijanje pita neupotrebljivi rubni dio drvene građe. otpad. lud. prijatelj baterija. osafunja se čekajući" provesti svoje. odraditi. mogu trajati i cijelu jedanaestu (misli se na sedmicu u godini): isprazniti sadržaj nosa bez ikakvih stručnih pomagala vrsta jabuke (samonikla autohotna) svladati strah od vode. u cilju lakšeg odvajanja perja od mezetluka (horoz. riječ upotrebljiva u skoro svakoj situaciji. nalik sutlijašu samo se umjesto šećera koristi pekmez . može se upotrijebiti umjesto: kreni. u sladnoj se još kaže i kiselina. ali ponekad se koristi i za brzi obrok. kao zidine za male. za babine huke (vidi rječnik) kaže se: ako svoje ne oseferaju do pola desete. rezignirano. pravilo je. krevet za spavanje bez stranica za naslonjanje sa specijalnim naslonom za glavu oguliti orahe iz one zelene ljuske. dužine oko 1 metar. tamo. tužno. "osoliti se" znači jesti. bijednik. okorci se mogu koristiti kao ograda. hajde.

laporima i slićurama (vidi rječnik). neuredan. šamar. ograda. terasi rep koji su prije nosili muškarci. taraba. balkonu. pomoću kojeg se zaprega pretvori u veliki sanduk u kome se transportuje kukuruz emocionalno slaba i neuravnotežena osoba koja na svaku sitnicu reaguje isto. koje koristi u kontinuitetu duži vremenski period. drvena završna greda na ogradi. nizbrdica niz koju se djeca spuštaju na ligurama. a može imati i seksualne kontacije.papuča papučar pastorak patoka patokar paziti se pačundrić pačurlija paša pašnjaci pecara peka pendžer pentranje perda perčin pesin pesin petljanija pećina pinde piriz pirliz pisća pičiti plaho plajvaz plajvaz platon plačipička pliza plizati se pljunka pljuska plot podbuhnuti podupirač obuća u kojoj se hoda po kući i oko kuće papučar je čovjek pod uticajem žene. pogrdna riječ. pljunka se razbi. nakon 7-10 litara dobre rakije. zapovjednik koristi se i sinomnim putrovci. olovka ili neko pisalo pisalo. uživalac kako ljutih. itd. u lokalnom žargonu plaho znaži puno. petlja se u svašta kamen neko ko je mali. gomila djece u dobi od 6 do 13 godina neovisnik od nikoga. u ekstremnim slučajevima podupirač je . vidi "piriz". pičiš li šta? pičiti može opisivati i neko brzo kretanje. pindavče piriz je drveni rekvizit. balkon. opanci od goveđe kože. viđaju se. pljuvačka npr. neopravdanim plačom i kuknjavom. predmet nalik paku za hokej . spuštati se niz plizu (vidi pliza u rječniku). piči mi po živcima. što duža i strmija nizbrdica. penkalo. opšiveni oputrom rerna slično saču. ja se ne razbi!!" udarac otvorenom šakom. napravljeno od zemlje prozor penjanje na nešto. ko burno i brzo reaguje. olovka. ovo je iskrivljen oblika glagola klizati se. nako i blažih alkoholnih napitaka. mutikaša. ko je nemiran. pastorka) sin (kćerka) od životnog saputnika. biti sa nekim u dobrim odnosima: "oni se paze" = oni su dobri prijatelji. domaće proizvodnje. to je pliza bolja i omiljenija. specijalni dodatak na zaprežnom vozilu. ne vodi računa o higijeni. npr. dobiti podočnjake od predugog spavanja ili teškog mahmurluka. neko ko je neuredan i prljav osoba koja laže.korišten u drevnoj igri "hroka". pentranje na planinu. često se upotrebljava kada nam neko ide na živce. ali iz prošlog braka. čovjek ili životinja. ljubitelj dobre kapljice i poznat kao takav. verandi. koja se još zove i patoka. (fem. slijedi njene naredbe. peksin. dijete. proširenje. a u bosanskom "plah" se kaže za nekog ko je tankih živaca. a stariji ljudi za svaki duvački instrument često znaju reći pisća. deblja drvena motka kojom se sijeno podupire sa strane da se ne bi skotrljalo niz njivu/ bašču/ avliju. ranije je pljuska mnogo češće nego danas upotrebljavana kao osnovna disciplinsko-popravna mjera. pentranje na drvo. npr. npr. "pu. joj što piči. kazan baci i nekoliko litara kisele rakije. sastavni dio drevne igre (vidi hroka).a papučar je i čovjek koji pravi papuče. obično izrađena od vrbe u rano proljeće. uglavnom bespotrebno i komplikovano. nateći. neko ko je prljav. sankama. dugačak 5-7 cm i ravno je presječen (ima oblik malog cilindra) mali insan svirala.

šal koji se stavlja oko vrata ili glave sjediti u društvu. uobičajena upotreba je: "de. mali ručno istkani tepih ili staza. znači iznenaditi ga. a ponekad i pojesti nešto na brzinu. važnije od nečeg drugog. koja je tvrda čim ohladi i kao takva vrlo pogodna za ovaj bosanski specijalitet. ovakav "hljeb" se jede dok je još potpuno vreo. pritka. zakucati kajlu. deblji oblik koristi se za paradajz. koc je pogodan i za fizičke obračune. manji top bez bojevog punjenja (koristi se striktno za prepad ili kod nas za bajram) radi se o nedovršenoj konstrukciji "praviti se važan". podupirač. uglavnom se koristi za alkoholna pića (naspi nam jednu polovku rakije) lutati. pripremi za sutra potaku lakše ćeš vatru potpaliti (zapaliti). skromno jelo od starog hljeba. utrkivati se na bilo koji način (trčeći. na biciklu. potrefiti. a zove se koc. 2. ali je težak za rukovanje. najčešće sa pekmezom ili sirom. stariji kad pokušavaju isprovocirati trku između dva dječaka pitaju: "ko ne boji uteć'?" učvrstiti. ukrasti nešto. npr. pritka za grah. i peče po drugi puta. uglavnom je skroz jaka (čak preko 60°). fiksirat. koristi se kao lijek pita od sira . kako bi svoje samljeli. zbog svoje mase nepogodno za ulične borbe i druge vrste ljudskih razmirica. drveni štap koji se koristi u poljoprivredi za podupiranje penjačica. majka kaže . ah. auto. u konfliktnim situacijima redovnici bi znali iskoristiti svoje pravo i izgrnuti tuđe žito. sijeliti. dvije deblje motke za nošenje sijena specijalna vrsta hljeba bez dodavanja germe ili kvasca. plitka bakrena tevsija hitnije. u luksuznoj izvedbi zaljeveno masnom čorbom i prekriveno komadima mesa. sjesti prekrstivši noge. stan. fizički se dodatno založiti u izvršenju nekog zadatka. hodati bez cilja. podbosti. šta se praviš" ili "joj. konzumirati (uglavnom alkoholno) piće iz flaše. potaka su sitni klipići ili trijeske za potpalu vatre. i kao takav se vrlo često i koristi. prilikom nošenja nečega teškog može se čuti prigovor: "potegni to malo". 1. što se pravi" izraz za male ljude rakija koja se nakon prve destilacije ponovo vraća u kom. vodenica sa grupom privilegovanih korisnika. ponekad se sprema i maksuz pogača za potkrižu. mladi luk udariti nekoga iz prijevarke. autom). i kao takvi imaju prednost u korištenju iste. pogoditi. npr. tačno odrediti. luka i mlijeka. halapljivac. negdje i "popara" ili "podvara". sto smo dobro posjedili neki dan. npr.podvore pogača poguzija pohititi poletiti poležaka polovka pomijati se ponjava ponoviti se poplašiti poredovnička posa posjediti potaka potegnuti poteći se potkajlati potkriža potporanj povarisati prangija praviti se prco prepečenica presnac prevazlija preče prijeranjak prijevarka prijutka prikonožiti prikučiti se prisamititi pogodan za fizički obračun. najcesce se ovaj izraz koristi za one koji cijeli dan hodaju po kafama i nista produktivno ne rade. primaći se nečemu.umute se jaje i sir sa malo kukuruznog brašna i gozba može da počne. a u prenesenom značenju provocirati nekog. u ratu se zalijevalo i sa slanom vodom. itd). uglavnom jako šarenih boja dobiti ili kupiti nešto novo (odjevni predmet. proždrljivac požuriti potrčati tanka proha flaša od pola litra. zajebavati. drvena motka dužine oko tri metra kojom se podupire sijeno. odmoriti se malo. prikučiti znači približiti presaviti . mještana koji su učestovali u izgradnji vodenice.

vrsta dugih zimskih gaća ili hlača nestašno. prestati sa radom. kuće. stana ili bilo kojih drugih nekretnina. uži komad drveta (nešto oko 5 cm. u metaforičnoj . jedina čorba koja se ne srče. sastavni dio karakteristične drvene ograda (vidi prošće) karakteristična drvena ograda koja razdvaja srebreničke avlije strah. mjesto gdje se spajaju prečka i stativa. uplašiti konjske uzde vrsta hljeba od kukuruznog brašna provjetriti. sportska obuća bilo koje marke. potenciometra i sl. široka ženska narukvica od srebra umrijeti. kruške.pristraviti priuze proha proluftirati promaha proštac prošće prpa prtina prutna čorba prčvara pršulja puce puhe puhe puljka pume pumparice pust pućkati pušnica rahat raso raspušćenica rastopljaj račve rašlje resto resum rešmeta riknuti ritati roljka rospija roša ruda prepasti.5 m). ženska osoba krupne tjelesne građe (one što za sebe vole reći da imaju krupne kosti). staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg. debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1. "uhvatila me prpa". u tišini. uvjek sa lastikom da stoji uz nogu) a da ne spada donji dio dimija dugme. rikno mi motor (vidi crknuti) obicno se ovo kaze za nemirne zivotinje koje pokusavaju udariti nogom. zemljani sud u kome se uvaruje mlijeko veliko dugme donji dio dimija (prišiveno na donjem djelu. a na dvije račve je najbolje postaviti ražnjiće. pa se rita. u miru. bez žurbe. il kada neku osobu prisilno lisavaju slobode. panika. na miru. brzi obrok koji se sastoji od mlijeka. djetetu koji je napravilo neki belaj obično roditelj prijeti: dobićeš ti prutnu čorbu! otrcana kafana za svakodnevno okupljanje alkoholičara (npr. trema. promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajući sve moguće prozore i vrata. pojava strujanja vazduha od koje stariji obavezno dobivaju glavobolju. prateći objekat koji služi za sušenje voća (šljive. lagano voda iz bureta gdje se kiseli kupus. ženin status nakon razvoda braka i malo duže stanke glede ponovnog vezanja za nekog slobodnog muškarca. kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi pršulja). npr. dolazi od riječi "rest" što na engleskom i njemačkom znači ostatak. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidi rječnik). u smislu prekidača. gornji ugao na golu. najčešće se pas napućka na nekog. poznatija pod punim nazivom "dubrovačka ruda". npr. ubi promaha!!". mladog sira i kajmaka. ostatak. propuh. plaho dobra za lijecenje glavobolje poslije propijene noci. dio koji preostaje. igrom slučaja "puma" su bile prve patike na našim prostorima i taj izraz se odomaćio za svu sportsku obuću. vragolasto dijete nagovoriti nekoga da fizički nasrne na nekog drugo. doda se sir i kajmak i to je to. drvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45° idealno za pravljenje praćke. te je široko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor. jabuke) i sireva. raspuštenica. naslonjača za ribarski štap. bivša kafana kod nurije brice u Željezničkoj ulici u srebreniku). nečista (pretežno žena) centralna rupa u igri klikera vrsta ovce. porez koji se plaća državi prilikom kupovine zemlje.. može se i reći onda kada ode neki dio kod auta ili čitav motor. "dao gol pod rašlje". mlijeko se ugrije.

bez muke. nešto što je ružnije od najružnijeg. kiša (vidi hevtenjača). smotana osoba. lanac sinonim za pouzdanost i trajnost. itd. služi za čuvanje vrijednih stvari. sve ono što mlada donese od roditelja u novu kuću 1. pokretni miraz. snijeg. ružno se našminkati. npr. pečenja i sl. a dobro se dobrim vraća. npr. čomagalj 2.radi njega . gumene čizme. usa polovina 18. jabuka. jednostavna drvena kuka dužine po par metara na čijem je dnu prikovana daska na koju se stane i ljulja. porodica. za razliku od šargije koja je više meraklijski (pijanski) instrument. nakita korpa. stidna dlaka. okupati se na brzinu. muški polni organ salata od mladog luka začinjena kajmakom. "goni mi se s očiju". odlična za konzumiranje. vijeka. mir. u davna vremena sač je služio umjesto današnje rerne. služi za nošenje sitnijih stvari (npr. loše vremenske prilike. raja bi rekla care. "šta si se to narugafetila?" = "baš si ružno našminkana" neko ko je ružan. oprati se. "mrš tam" kahva za "ispraćaj gostiju" ime od milja koje koriste stariji kada se obraćaju nekome nepoznatom i mlađem. kralju. pomoćo nekome. rutav – dlakav. dobro djelo.ili zbog njega ritual kojim se kod prijatelja/poznanika pozdravlja nova frizura. jutro. neznalica. neradnik. činiti sevap znači nekome učiniti dobro djelo. osnivač isaac singer. može se čuti i obrađena varijanta: rudaruše ružnoća. duboka gumena čizma. podrigivanje nakon ovakve salate je fatalno za ukućane. manji drveni sanduk. strmeknuti se niz basamake. bez problema. istuširati se. riječ vuče korijene od šivaćih mašina marke singer koje su uvijek prednjačile svojom kvalitetom i dugotrajnošću. bježi. zadobivši pri tome teže tjelesne povrede. strmoglaviti se. . familija mnoštvo nečega brinuti se idi. kreveljiti se. nevrijeme većih razmjera. smirenost slično kao i salaukovina. osoba koja liči na sve samo ne na insana. u saću pčele čuvaju med. drvena preteča današnje ljulje. saće je sastavljeno od puno šestougaonih ćelija (naučno je dokazano da je za ovakav oblik i raspored potrebno najmanje voska i iskorištenje prostora je maksimalno) nagetih prema unutrašnjosti pod uglom od 13 stepeni (kako med ne bi curio u toplim danima). riječ se može koristiti i onda kada je neko smotan ili bezvrijedan. košara ispletena od pruća. lave. jako nevrijeme. autentični žičani instrument sa osam žica. osoba muškog spola korpulentnije građe. kažu "sedef njega mi se to desilo" ili "on je bio sedef svemu tome" što znači . neko ko je dlakav dlaka. vrlo teška za probavu. npr. tanjir mrskoradija. jarane. metalni alat za pečenje pita.) na miru. saz ima umjetničku težinu. kakav je k'o ruta.rudara rudare rugafet rugafetiti se rugoba ruho runjo ruta sabah sabliti se sabur safurgija sahan salamac salandžak salaukovina salgija satrica saz saće sač sedef sefte sehara sepet serbes sevap shorgati se sibijan sijaset sikirati se sikter sikteruša sinan sindžir singerica upotrebi ruda je naivna. prijatelja treba otvorenom šakom udariti u predjelu glave i pri tome izgovoriti: sefte od tri hefte. rmpalija. poplava. šljiva. naziv je dobila po tome što je koriste rudari. dobile naziv po tome što ih rudari nose na svom putu u središte zemlje. lakovjerna. neukusno se obući. onaj koji čeka sve na gotovo.

a nakon što se kupi nešto novo u kuću (drugo a se izgovara dugo).sinija sirogriz skalamerija skalavidati skasapilo skemlija sklahirati skolobatati se skotrljati se skrhati se slatka slinci slipa slićure smucati se smustafiti socijalke sofra soha sokak soleknuti se somun soška splaviti sprčiti spucati spudra spuriti srditi srijemoš srklet srča stahor stan stanica staniovac niski sto za razvijanje jufke ili sto za jelo vrsta gljive specifičnog ukusa. uglavnom u predjelu glave. vidi pomijati se preciznim i odmjerenim udarcem. blaži oblik. npr. ponekad se ova riječ koristi i sa izvjesnom dozom seksualnih konotacija ljutiti. naprava. isto što i skotrljati se prevrnuti se niz neku nizbrdicu. skije veličine stopala. da bi se perje lakše čupalo. napraviti nešto od ničeg. izvor pitke vode na kojem ozidano betonsko korito služi za napajanje i ljudi . sastavljen od usput pronađenih dijelova. situacija u drevnoj igri klikera kada se dva klikera nađu istovremeno u roši lizalo. žegnuti. neravninu praveći pri tome karakteristične kretnje u vidu salto mortale. koji se specijalnom tehnologijom prerade pretvarao u policijsku palicu aka pendrek (dok nisu izmislili plastične i sl). "skotrlj'o se niz brdo" razbiti se npr. "de te bujrum" drvena toljaga. samun. najesti se hljeb. osjećaj nelagode. koji više ničemu ne služe. šljemovi. nokautirati protivnika umjetni zubi. udariti vrlo preciznim i jakim udarcem. a jestiv je u kasno proljeće. "srklet me hvata u ovoj jakni. obično raste na livadama. "jesam se napuc'o" za "jesam se najeo". to je kahva koja se pije sa komšijama (i eventualno rodbinom). naziv proizašao iz činjenice da su u prošlom sistemu ovi zubi bili sponzorirani od strane socijalnog osiguranja. predmet. stroj. ''jesi li sprčio?''. ''prčiš li šta?''. vrsta bijelog luka koji raste "na divlje". obično se prave od ukradenih plastičnih gajbi hodati bez cilja. oruđa i prateće opreme (papuče. pod u kafani je slipav zbog prolivenih sokova i piva. "skrho se sa kolima". 1. kaže se: "haj'i na slatku". u svršenom obliku ovog prenesenog značenja kaže se npr. iz istorijskih razloga ovaj se izraz odomaćio za centar. mjesto za odlaganje pušaka ili nekog drugog oružja. nakon prosječne kafanske tuče. izuzetno je cijenjen među ljubiteljima dobre kapljice i mezeta. u srebreniku i okolini češće se može čuti lokalizirana verzija. sto za jelo (sto sa hranom) kaze se "haj za sofru". nastalo od riječi slipavo što znači ljepljivo na specifičan način. uglavnom neasfaltirana. sve se slaže u soške). 2. moram je odmah skinut" staklena flaša pacov drvena naprava za tkanje . bikov polni organ. centar grada srebrenika. jede se sirova te je tako i dobila ime. a koji svoje terevenke organizuju pod vedrim nebom daleko od radoznalih očiju. čest izraz kod domaćica: šta ćeš za ručak? ma skalavidat ću nešto! nešo sto je izgubilo svoju vrijednost mala stolica bez naslonjača ostati bez snage radeći neki naporan fizički posao. a koji ugrađeni u cjelinu skalamerije ipak imaju neku vrijednost. najviše se upotrebljava za fizički obračun manja ulica. riječ se koristi uglavnom kao zamjena za seksualno općenje. pokupiti kajmak iz posude u kojoj je ukislo kiselo mlijeko.proizvodnju ćilima i tepiha. motka. čizme. prije perutanja kokoši. ista se prelije vrelom vodom. u prenesenom značenju spucati znači pojesti: "spuc'o četeresku pitu". jesti.

na primjer kada sitno zamrsiš konac u ribolovu kažeš: "ja surdulice mama draga!" posebna vrsta tikvice. podmetnuti (vidi šuknuti). sveska. hladovina ispod terdžaka ljeti je najugodnije mjesto na avliji. drveni stub oko koga se sadiva sijeno (sa dugim u) najukusniji dio pršulje. odlikuje se neponovljivom aerodinamikom i krhkom karoserijom. građevinska kolica. sulajisati kuću bukvalno znači nabaciti fasadu od blata. izmoriti se. zavući. crknuti. kažemo: šta telališ. često predmet svađe među ukućanima zbog toga ko će je sastrugati. zamka. teka vući ili nositi nešto teško. papirici) a u novije vrijeme gotove cigarete. napraviti mu spletku. zasjeda. svi se stide dokrajčiti ga. stupica je kad ti i neko nešto podvali.stidnjak stojadin stožina struga strunci stuha stupica sturiti se sudje suhva suknuti sulajisati surduknuti surdulica susak sustati svisnuti svitnjak svukudam tabakera taksirat tam tandrkati tandžara tangirati taraba tarlašika tazbina taze tačke tefter tegliti teke telal tendžera tenjak terdžak ters i životinja. ne radi se o zabuni. ona mala s jednim točkom u kojima se prilikom izljevanja ploče prevozi beton (ručno naravno). bilježnica. loše. množina su "tenkovi" konstrukcija po kojoj raste grožđe. napraviti spletku nekome. kad neko priča nešto a ne treba da se zna. dosadno. a često znači i zavući nekome. premoriti se suđe. obično se upotrebljava onda kada nekoga želimo ismijati pa kažemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca'' mršavo i neuhranjeno žensko niskih moralnih standarda. umrijeti od muke. stara puška ticati se nečega. belaj. glupo. podmetnuti lijepo zemljom obraditi površinu bez ikakvih pomagala. šerpa tenk. bez smisla. umrijeti od umora. ponos srbijanske auto-industrije.ne tiče me se. tamo (biži tam) lupati. obično se sulajisalo tlo u kući ili hudžeri. visoka drvena ograda nešto neozbiljno. čemu se nisi nadao. posljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajedničkom tanjiru. nevolja. svugdje kutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan. ne tangira me . malo telal je čovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko šta naređuje vlast. mliječni talog na dnu posude. ponekad se "stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li je ciljna osoba žensko ili muško. služi kao vrč za vodu umoriti se. užasno famelija sa suprugine strane novo. pocetkom 90-ih vrhunac slave dostiše "skala" izvedbom. nesreća. friško. sigurnosni opasač na dimijama koji sprečava iste da spadnu. mala greška uzrokovana sopstvenom krivicom i nepažnjom iz koje izraste problem velikih razmjera. posustati. nego se za suđe često može čuti izraz sudje ("d" i "j" se izgovaraju kao dva slova) osjećaj nelagode izazvan lošim razvojem događaja pobjeći. postoji izreka: "ne valja se smijati tuđem taksiratu". gumena ili platnena šnjura za dimije. ljutica . selo za koje se ne zna da li postoji. klepetati: pokvareni auspuh na autu tandrče. vjerovatno potiče od njemačke riječi tabak što znači duhan. spletka. poluproizvod iz kragujevca.

glava kovanice bundeva ili tikva noćna posuda za malu i veliku djecu.. te se tako i kafa za koju je vezan iscrpan razgovor (update o događajima u mahali i šire) naziva "torokušom". "ma pusti me. raditi nešto u grupi. izvjestačiti se. kaže se: sjedi tlima ili hodi tlima bože mi oprosti štap za tjeranje stoke ili štap za samoodbranu sprava za razbijanje jabuka i krušaka. ''gdje si uhonja. (mn. uljez je osoba koja je ostavila sve svoje i otišla da živi u kući žene svoje ili . usrati se. npr.testija tevećelija tevsija tečić tešto tihomir tlima tobejarabi toljaga torkulja torokuša tranzistor trijeska trneće trnka troge truhla kobila truljo trunje trutko tufahija tuhafli tura turunka tuta tvorizati ubaliti ubeketiti se ucmekati udesiti udunuti ugajguliti ugursuz uhaberiti uhalaćiti uhalaćiti uhalaćiti se uhavizati uhljup uhonja ujagam uljez glinena posuda u kojoj se čuva voda. pokvariti nešto. usrati se. skontati princip rada nečega. nesretnik. umazati se srediti nešto da funkcionira. a smrdi da oči ispadnu. srediti. lim. nema te 100 godina''.haber. koristi se za odlaganje vatre. nesređen. izljubiti zauzeti neprirodnu pozu. ujeda kao kiselina. upropastiti nešto. a daljim procesom se dobija pekmez žena pričalica. teflon. krupnija prašina sastavljena od svega i svačega (npr. lišiti nekoga života na posebno brutalan način. dajnice se često ubekete kako bi izgledale sto ljepše. bakar) posuda za spravljanje pita. iz ko zna kojeg razloga kaže se još i "p'jan k'o trijeska". dobro. dovesti nešto u funkcionalno stanje. tetkin sin znak odobravanja. plitka metalna (emajl. kojeg nazivaju još i radion. kada se pomete tepih dobije se trunje) povelik kliker desert koji osvježava . tranzistor je u elektroničkom svijetu zamijenio lampe. komad lima ili predmet napravljen od lima košnica za pčele. filovana orasima. na podu. strine. ništarija onaj koji ima klempave uši. pokvariti. a riječ se može upotrijebiti i onda kada nekom to kažemo odmilja. triješće) sitni komad drveta. obotaliti. pretežno okrugla. dolazi od njemačke riječi "tragen" što znači nositi drevna bosanska igra često fatalna za krsta-krizi-lumbago kolač truljo je obična jufka.. povučen. non-stop otvarati i zatvarati vrata nekog tečno poljubiti. zapušten čovjek prenijeti neku vijest . kojoj se prilikom "zamotavanja" ili "slaganja" doda "sos" napravljen od kajmaka/jogurta/masla/ulja. nanišaniti. ukrašena šlagom i mljevenim orasima. zanesenjak riječ potiče od turskog tepsi. prilikom snimanja kamerom ili slikanja starije tetke. koja je jako koncentrisana na to što radi. refleksivna forma "uhalaćiti se" znači isto što i ukakiti se. miran i čudan tip. obavijestiti. pojesti pitu ujagam. torokanje je nastalo s pojavom običaja ispijanja kafe. a povratna forma "uhalaćiti se" znači izvršiti nuždu u gaće.prokuhana jabuka. tradicionalno napravljena u obliku konusa (za razliku od "modernih" kockastih) nosila. u redu nečujno ispušten vjetar. nešto sam ti danas tuhafli". dobiti. pronaći (vidi uhavizati) ugasiti namjestiti. osoba lošeg raspoloženja. u domaćem slučaju radi se o kompletnom radio prijemniku. i svi se trude da imaju što više od tog što rade.

da bi svoje .. otrcano. još jedan germanizam u našem jeziku . 5% od samljevenog. "da se sačuva utrosa od neke familije". uhodati se. upaliti dozivati. staro. vrsta. k'o biva udubljenje u koritu rijeke. kao i "vu" za ovdje. npr. vrijeme ovamo (dodji vam) ovamo. npr. radi se o izvrnutoj riječi "sav" (vas dunjaluk) uvijek buvlja pijaca. privići se na nove uslove rada. zaboraviti nešto đavo pobjeći. ''jesi li umočio?''. pretežno se koristi za smiještanje kokoški u kokošinjac nekad u rani akšam. baklava. mala kuća. "snaha nam se pravo uvardala s novom džezvom" dio pribora iz kolekcije za uprezanje konja namjerno (vidi kastile). prestraviti se. na institutu za istraživanje radio-aktivnosti iz prokosovića u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde. "što si bolan uštroc'o" naplata u robi. "odoh da ulučim kokoši". polovno. itd) prokuhana smjesa vode i šećera. potrošiti u besposlicu špaga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu. prepasti se nečega. koristi se i sa izvjesnim seksualnim paralelama. gore. zvati. zaraditi. nego ukiseliti se! negdje poznato kao i "ušćufnuti se" ili "ušćahnuti se". u upotrebi su još i "vandol" za dole. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo i gore. preteča današnjih velikih mlinova. koji su materijalno učestovali u izgradnji vodenice.wecker.ulučiti umočiti usehviti uskurđel uteći utres utrnuti utrosa uvardati se uzengije uzinad ućariti ućurisati učkur uštrocati ušur ušćaknuti ušćaviti se užeći vabiti vagda vakat vam vandol vangor vangor vas vazda vehtiž vehto veker verige vesta većem vijer vim vo vodek vodenica tako reć na punčevini ugoniti. mjesto gdje se prodaje polovna roba. lanci na koje se okači kotao iznad ognjišta majica dugih rukava kao da. hodi vandol domaća verzija pojma gore. napravljena direktno na rijeci. postoje slobodne vodenice.. ne novcu. koristi se najviše za ljude. skvasiti nešto ili ga namjerno pokvasiti u vodu. u nekim selima oko srebrenika može se čuti i skraćena verzija "vu" što isto tako znači ovdje. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje (kuca. gdje se pomoću vodene bujice pokreće vodenički kamen koji melje žitarice. služi kao zaljev za bosanske poslastice. ove druge imaju privilegovane korisnike. dole. hurmašice. svaki mlinar uzima ušur za samljeveni kukuruz ili pšenicu. ovamo. npr. uštedjeti upropastiti. i koji u specifičnim situacijama imaju pravo "izgrnuti" žito. npr. bolno prikliještiti uglavnom u leđima (kada neki živac "zakaže") -"ušćaklo me nešto od potiljka do trtice. hodi vangor. mjesto na kome bi se mlađa raja kupala i igrala hore sredstvo za ciscenje ovo ovdje. budilnik. npr. i poredovničke. iskorišteno. sat. usmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekućina) ali ne malo. npr. markantni predstavnik. nošeno. izgubiti se iz vidokruga krađa klikera nešto ugasiti (utrni taj tv) sorta. maca. utjerivati. maknut' ne mogu".

muslimansko zensko ime jestivo ulje dućan. ranije je u starim kućama bio u upotrebi mehanizam za zaključavanje vrata. baciti neki predmet malo jače ogladniti. dijete. onaj sto u sve voli dirnuti. prepasti se. zbijati šalu. vrijeme. posuda koju kosac drži na kaišu. neko ko rijetko prihvata tuđe mišljenje. zanimljivo. a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su učeni ljudi. zatražiti. naglo se trznut staviti. težina. lutati. upotrebljava se kada neko ima ružne ili rastavljene zube. trgovina. zahandravati!" poklon. samo malo 2. stari izraz za životinjski želudac. kada nekog molimo za uslugu: "ako ti nije zahmet. pobjeći. vrata. služi za nošenje i kvašenje belegije. zajebavati.. zariti. interesantno. uvaliti se u nevolje (pusti ga. npr. učinjena šteta sitni lopov. zaključati npr. podvaliti nekome nešto. zeznuti nekoga. nečasno napustiti mjesto sukoba. umjesto "opekao se" može se čuti i "spurio se". wc. u fizickom ne meteoroloskom smislu. obilježavajući potpuni coitus. muškarac koji uspješno zadovoljava ženske seksualne apetite i kao takav poprilično imaginaran lik. zabazati. oduzimati vrijeme. izgubiti se. odjeći. poslije takvog udarca neprijatelj obično ne ustaje. "nemoj me. dosađivati. platnene. trčati brzo i u neodređenom smjeru. u specifičnom kontekstu koristi se i sa izvjesnim seksualnim prizvukom. kad krava trči kaže se: vidi što se zaobadala zaliti kafu ili čaj. udariti brzinski ispušiti cigaretu. napolju zehmerija. od crnog robusnog platna potpomognutog crnim gumenim djonovima. skroz je zabaz'o). prodavnica mješovite robe. dosađivati. previše pažnje posvećivati nečemu ne tako važnom. ljubavnik. udariti jako. zamoliti prednji dio glave koji najranije ostane bez kose. kod nas se obično kaze. višednevna dosadna hladnoća. otuda i ovaj izraz za zaključati. zima. npr. može se raditi o ručku. doba dana. nego mu svaka rijec "vuce motku s monja". prodavati zjale po putu. hala. ostaviti dio ograde koji se može otvarati neko ko ne uvazava verbalne argumente. npr. upek'o minus 1. jedan zavijeni dio. kad je dijetu nešto interesantno. pričati gluposti. preliti nešto ključalom vodom. ''zuber'' . izgubiti snagu usljed dužeg gladovanja." toalet. koriste se za oko kuce i za blize destinacije osoba koja ne radi a mogla bi.vodijer vrcit se vrgnuti vrljike vucibatina zabazati zabiberiti zabredemet zadlanak zadrt zafrljaciti zaglajsati zagondžija zahandravati zahira zahmet zahod zaiskati zalizak zamandaliti zanivljati zaobadati se zapuriti zastronuti zavežljaj zavornjaš zažagati zbobliti zdumanati zdunuti zehmerija zehra zejtin zema zeman zepe zgubidan zijan zijančer zimuga zlopnjak zuberica samljeli. zastraniti materijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. sarma. zalutati. klimatsko stanje. zlatu. majstorski udaren šamar tvrdoglav. vrsta lagane obuce. uzeti brzo. hladnoća. ranije je bilo puno manje ćelavih ljudi. parama. oteti. trznuti se. ukrasti. nešto što gosti donesu domaćinu teret. koji se zvao mandal. pojesti. ubijati dosadu. izgubiti orijentaciju.

wc prvi građevinski materijal poslije drveta na našim prostorima. violina zahod.. gnječiti. idiot. uživati u nečemu na poseban način.zurla zvizgo ćage ćalapurija ćalov ćalovina ćasa ćejf ćemane ćenifa ćerpić ćitab ćopavo ćorav ćorsokak ćufte ćul ćumez ćumurati ćup ćuprija ćurta ćutiti čabar čabrenjak čaira čakariti se čamiti čanak čardaklija čarsaf čehre čekmedža čekrk čekulada čepati čestita čibuk čifut čivija truba napravljena od vrbove kore. turski izraz za pljeskavice [köfte]. posuda u kojoj su se uglavnom čuvale namirnice. a još je poznatije da sjeme ćurte nije baš upotrebljivo na fudbalskim utakmicama i drugim sportskim priredbama kao pribor za "ubijanje" nervoze. . ljudski izmet). umno ograničena osoba. razgovarati. više čivija jedna pored druge čine čiviluk. izgled. kako pjesma kaže: ". budala. seoska svadba. faca veći sanduk u kome se čuvaju namirnice. itd. užitak.sve sam svoje prokocko. ponekad i bez određene teme. stariji ljudi tako nazivaju čokoladu. npr. pribor za pušenje sličan kamišu jevrej. salata. ba"). poznata je poslastica "ćurta u pekmezu". dječija igračka (vidi borija). samo od nepečene zemlje knjiga šepavo slijep slijepa ulica. koristi se kao sinonim za uticajnu osobu (" on je čivija. neuredna soba. šećer. mašina za vađenje vode iz bunara. meraklijski. upotrebljava se i prilikom umotavanja mejta (mrtvaca). neprohodna. biti brnjav. do 10 godina starosti ćalovina. od ćeifa je nastao i glagol ćejfiti (ćefiti). pogrdan naziv za nekog muškarca papir. stavljati razne boje na lice npr "šta si se načakarila?! tužno i usamljeno čekati na nekoga tanjir stara kuća na sprat turska riječ. hartija. tvrđi komad tekstila koji se je koristio za podbacivanje ispod konjskog sedla izraz za nešto prljavo (npr. u našem govoru ćage je dokument: diploma. a ponekad u povjerenju zemljeni sud. kokošinjac. u nekim ćupovima se može i kuhati. veća posuda za jelo iz koje se jede kolektivno ćeif. židov.. grah. slušati drvena posuda u koju se sprema zimnica npr. sir s paprikom spravljen u za to specijalno pripremljenoj drvenoj posudi nalik . bio mi ćeif. koja vrlo lako poprimi oblike opštenarodnog veselja. u šali se za neozbiljnu osobu može reći da je ćalovina. pomalo odaje utisak zapuštenosti. priznanica. npr: daj mi ćage duhana ili jesi dobio ćage da ideš u inostranstvo. potvrda. pričati. itd.. nu. ćalova = vidi budale. rugafetiti se. brašno. visoka trava. prelaz preko manje rijeke (npr.čabru (čabar). alat. većinom bijelo platno kojim se prekriva krevet. šminkati se neukusno. u trgovini mjera. sir. kuka na koju se može objesiti odjeća. račun. nešto ko cigla. itd. tinje) vrsta bundeve. omot. gomila sitnije djece. pa šta. deminutiv čekuladica štipati. cijenjen i poznat je sir čabrenjak. mali most. šnicla od faširanog mesa. budala. a djevojke i momci maksuz idu na čestite ne bi li i oni našli ljubav života svog. kupus." sve se može raditi s ćeifom. u upotrebi je i skraćeni oblik "ćalov". ćufteta. zvani i nezvani gosti se isprepliću u kolu.

ostavi to đigoderce skočiti sapun za pranje odjeće naočare skupa. radi se o metalnom cilindru. đegoderce.čundurica babina mala mobilna flaša ili posuda za vodu koja se lako priveže za kaiš. nepouzdana osoba pripremiti prostor predviđen za betoniranje tako što se željeni oblik (npr. vrag. miješa sa šećerom i ponovo kiseli za rakiju. obično babo tepa djetetu . nesposobna osoba. zajedno sakata. đelep ovaca = stado ovaca. otkidati od nečeg sitne komade. đavo. itd. vrlo često objekat utresa jedan od najboljih vijerova u srebreniku (svih vremena). kutija cigara . ubiću je ko u šumi zeca. (vidi nalet) hegav. drveni plafon nema neko značenje a koristi se da bi se djeca vježbala lomiti jezik kod učenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak . cilindar je navaren na dužu metalnu šipku. kita odmilja. koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. pomoću koje se drži direktno na plamenu. štap kojim se poštapaju stari poveći lijepi sat čuna. temelj kuće) sastavi i učvrrsti pomoću drvenih dasaka (ponekad i većih drvenih ploča).čiza čokalj čopati čugelj čuka čundurica čuturica čvalakuša čviljak čvoka đalati đelep đeriz đevrek đigoderce đilasnuti điritnjak đozluci đuture đuturum đuvegija šalabajzer šalabajzer šalovati šargija šejtan šejtan šepav šeperuša šestoperac šećerica šećernica šećeruša šiba šifer šiljte šira šiš šišet škafiškafnjak škatulja linija. ima manu u hodanju. crta manja flaša u kojoj se kao najveće blago čuva rakija maksuzija. uz šargiju se pjeva karakteristična haiku pjesma. često u kombinaciji sa ćemanetom (vidi rječnik). rijetkost na našim prostorima. npr.jezik. petljanija. drveni prut za nanošenje manjih tjelesnih povreda isključivo kao vaspitnopopravnih mjera. drva za odlage. za nestašno dijete kaže se "šejtane jedan".: curica mi opsovala sve'ca. švaler. npr. čopati hljeb. mnoštvo. npr. ovu sam riječ izvorno čuo od halila gutića i to baš vezano za đelep ovaca. autentični domaći žičani instrument. momak. zagondžija. ali i "nalete jedan". ljubavnik. manje zapremine. prevarant. u upotrebi je i deminutiv čokaljče. drečati. nalazio se između današnjeg bazena i kafića "cepelin" posuda za šećer rakija sumnjive kvalitete. vidi okorak podmetači za sjedenje ili spavanje sok voća od kojeg se daljim kuhanjem dobija domaći pekmez karakteristična sprava za prženje kahve. vragolan. mjesto za bacanje smeća vrsta peciva punjena kremom od vanilije. obično se pravi u drugoj turi. motka koja se koristi za stresanje šljiva. neko ko zanivlja neozbiljna. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili neće da uradi nešto kaže: e. kliker sa šest listova u središtu. tako se naziva i visoka i mršava osoba bubuljica udarac prstom u nečiju glavu galamiti. negdje. odnosno već pečeni kom se fata. stambeni objekat načinjen od blata i baljege. mahom neupotrebljive letve i fabrički materijal. jesi đuturum. gomila.

stisnutom šakom. sprava za šmirglanje ili šlajfanje drveta ili metala nit zmijuga nit gušter nit kišna glista. dlačice iz ušiju. kad nekog želimo otjerati kažemo "hajmo. nastalo od pojma "schwaben" što se po mnogima veže za stare alemane ili za sve koji govore njemački.) bijeg glavom bez obzira.) preneseno značenje ima seksualne konotacije.švabija. u hercegovini ga zovu blavor. dlačice iz nosa. baja koja jede dna od džezve. i ostalih ne tako često korištenih stvari. da bi se zakočilo kočijaš mora sići sa zaprege i brzim okretima u hodu privući kočnicu gumama. itd. motkom. osoba niskog morala. sa ovom biljkom svako ima barem jedan bliski susret u ranoj mladosti. te je stoga nauci interesnatna. sumnjivo (meni je to nešta šuhveli) zavući. i sl. sokak. usmrditi se. momentalni nestanak. imaginarni stroj upotrebljiv u svakoj situaciji. jako ukusno jelo ako se ponutrice prije spravljanja propisno operu. obrađivati šmirgl-papirom. ko se nije sakrio magarac je bio. kosu. sakriti se. vrlo jak i precizan udarac bilo koje vrste (autom. baja koja jede bijele linije po asfaltu. te je stoga nauci interesnatna. vrsta životinje. naselje. podmentnuti (vidit surduknuti) specijalizirana zgradica manjih dimenzija namjenjena za odlaganje drva i uglja. ljubavnik uzeti nešto i čvrsto držati usmrditi se usmrditi se usljed nedovoljne higijene. fazon je sakriti se. vertikalno šutnuti loptu s ciljem zadovoljenja instiktivnih potreba. osoba. vrsta čakije (noža) na sklapanje. u restoranima nije preporučljivo uzimati škembiće. otišla mu šprcfrzna". zaslajfati. metalna šipka. sumnjivog morala. sumnjiv. ogledalo . vrsta životinje. štura!" bježanija. ulica. tuknuti na kanafu. napraviti spletku nekome. novčanik ručna kočnica na konjskoj zaprezi. . dolazi od njemačkog "stange" (čita se "štange").germanizam [spiegel]. meziti novo-srebrenički izraz koji opisuje crni talog koji se nakupi između nožnih prstiju. uobičajeni naziv za rakiju šljivovicu. najgora sorta duhana koja se upotrebljava za pravljenje cigareta. aka šupenhagen nijemac. zaštititi se od lošiih vremenskih uslova.škembići škernuti škija šklopac šklopšir šlajbuk šlajf šlajfarica šljepić šljiva šmirglati šor špiglo šprcfrzna štanjga štucovati štura štura šuga šuhveli šuknuti šupa šuperdin švabo švaler šćipiti šćuhnuti se šćuhnuti se šćuhnuti se šćućuriti žaka žara žbljoha ždrholj ždronfulja žegnuti žećka žgljocati žlimfur žmira vrsta čorbe od životinjskih ponutrica (drob). obimna ženska zadnjica. prilikom prvog pijanstva ili nestručnog rukovanja biciklom. itd. onaj što živi u njemačkoj . prostitutka. sramežljivo se skupiti. "ne radi mi tv. da te onaj koji žmiri ne može pronaći. pauza koja se pravi da se nešto popije polako jesti. posebno su ukusni ako se malo zasuše. u prenesenom značenju šuga je i osoba prevrtljivog karaktera. npr. vrsta biljke koja u dodiru s kožom izaziva neugodnu reakciju od koje nastaju plikovi. niskog morala. vrsta gmizavca totalno bezopasnog po ljude. šprcvrcna. uglavnom ženskog spola. potkratiti rožnate izrasline na tijelu (nokte. još neispitane i neistražene (nezna se ni kako izgleda). naglo početi bježati od nekoga šuga je vrsta kožne bolesti. još neispitane i neistražene (ne zna se ni kako izgleda). drevna igra. vreća kopriva. skraćeni.

žrvanj žrvnjati žvalje vodenički kamen halapljivo jesti usta. vilica .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->