Bosanski izrazi

Izvorna riječ abadžija aberećkeabertute abuzenze ada adeš adžo aferim agda ahbab akrep akšamluk alat almaz

alpina alčak ambar ambrela amidža amper anam avaz avlija avlijaner ašik ašićare ašlama aždaja baglama bagra bah bahnuti baildisati bajagi bajato bajka baklava bakrač

Prevod riječi krojač specijaliziran za pravljenje ukrasa na narodnoj nošnji. uglavnom vezovi. interesantna drevna igra u kojoj se ispoljavaju prve simpatije prema suprotnom spolu. sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze) riječno ostrvo (mn. ade). imenjak amidža skraćeno, ali se adžo i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik paše. svaka čast, hvala na pomoći slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. za sad je još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni materijal. jaran, drug, prijatelj rugoba, ružna osoba pijuckati piće (npr. domaću šljivovicu) uz meze u trenucima opuštanja konj specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo. osvježavajući bezalkoholni napitak sastavljen od šećera, vode i alpskih trava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može kupiti kao "almdudler". muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice i sl. (izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran. brat od babe (tate) kanta tamo, na tu stranu glas, havaz dvorište pas mješanac od zla oca i gore matere, bosanska obična džukela ili skraćeno bodž. pričati sa suprotnim spolom (ašikovati) javno, naveliko, "u otkosima" - "ti me ašićare počeo zezati" sorta krupne trešnje mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji bljuje vatru. aždaje ponekad pojedu i čovjeka. kod nas srećom nema ovih nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju. neki još i kažu žabica. metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok). ološ, bandit, skupina ološa i probisvijeta. ponekad se iz nerazumljivih razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka čast na obavljenom poslu" ili tako nešto. lokalizirana verzija riječi "baš". ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al' bahnu mi komšinica) izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se kao da, tobože. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi". stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb. baja, buba, insekt koji puže tlima poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina, svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim zaljevom (vidi agda). posuda koja služi da se vadi voda iz bunara. često je u upotrebi i lokalizirana verzija "bokrač" ili deminutiv "bokračić"

baksuz bakćati se baljega baljezgati baljezgati bamija baraba bardak basamak basca basma baterma baška begenisati behnuti bekrija belaj belegija belćim belćim bendati beraćak berićet besjediti bezbeli bešika beščeg bihuzuriti bilmez birluk birvaktile bleknuti bliška bljuhavica bluza boj bokal bokluk bona borija bošnjakuša

baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasnio na autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti. baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom. balega. marvenski izmet. pričati gluposti, baljezgariti. pričati ili pisati gluposti bamlja, povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo. navodno bamlja ima dejstvo sličnom onom koje ima "muška voda" sa obronoka konjuha. bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima, ološ, propalica. veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika može se čuti i "brdak". drvene stepenice na starim bosanskim kućama dvoriste, vrt, avlija sve vrste platna za šivanje suknji,dimija, bluza itd... ostolijež, ništavilo, bezveznjak, pjano. nešto posebno, odvojeno nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa. prepasti, uplašiti slobodan momak nevolja, nezgoda, nesreća po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. napravljena od kamena. "kao da nisi", ili "većem imaš" i sl vjerovatno, možda, haman. priznavati, pridavati važnost, "ma ne bendam je ni dva posto". manji sepet, berač, kaže se: "srce mi ko beraćak" rod, izobilje, berićetno - isplativo. berićetna godina - plodna godina, unosna žetva. pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan ušuti i sluša. naravno, sigurno bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u beišici dijete se lahko uljulja da lahko zaspi. potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza s ciljem izbijanja suparnikova klikera iz roše i to bez promjene pozicije. upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakog poteza reći "ništa", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno. smetati. u našim krajevima ova riječ se često može čuti bez "h", nešto kao bijuzuriti. glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik veliki stari ekser davno prošlo vrijeme. u gramatičkom smislu bio bi to ekvivalent za plusquamperfekt. reći nešto, ali u pogrdnom smislu. jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji kupi sve novčiće. na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim svijetom snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju". velika posuda za limunadu ili vodu septička jama "draga moja" a u rečenici veoma često, "đesi bona","jami bona" specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada vrba ima najviše soka. autohotna vrsta kruške.

zima. vrlo krupan momak (obično mlad i ne baš pametan). "bježi odavde". neugodna situacija u djetinjstvu. izvolite. otprilike.bošča brabonjak breposlen brion brlja brunjo budžak bugarija bugija bujrum bunjište bunjište buranija burazer burek buvljak bućkati cakliti se cekara cic cicati cicvara cimati ciponja cirka civare ciča cola coloman crknuti crkotina crta crvotočina cuna pokrivač za glavu. kad se uči pušiti. skroviti dio prostorije. za nešto novo može se reći. tinejdžer od 17 godina koji plače kod doktora zbog injekcije je coloman. najpopularnije jelo u bih. ideju. koze. totalno. koja se obilato koristi u domaćoj kuhinji. on ima veliku cunu. čest sinonim za rokere ćošak u prostoriji. koristi i za bez-karakternu osobu. riječ dobrodošlice. npr. oko. spaljivati dlake. miša. hladnoća sjedište na prevoznom sredstvu. idi mjesto u kućnom namještaju. mali izvorni instrument u obliku mandoline 1. ustvari. dolazi od njemačkog "sitz" [zic] što znači "sjedište". bosanska igra ni nalik tenisu drmati. uz ćevape. sin od matere. kita. umrijeti. u prenesenom značenju buranija je nešto slabo. izmet od ovce. nema dovoljno znanja ili ga neka druga viša sila sprečava da to obavi. riječ se uglavnom koristi u negativnom kontekstu. izjavljivati pogrešne stvari na pogrešnom mjestu. izraz je vjerovatno nastao stapanjem izraza "bez" (lokalizam "brez") i "posao". pa se zbog nestručnog rukovanja džepnom aždahom desi da se ostane bez trepuša. sijati. pomijerati. matrak. dolazi od latinskog circa. "crk'o mi ker" (vidi livsati) ili ''danas sam crko radeći''. jufka s mesom umotana u "kovrčiće" ili polagana (jufka-meso-jufka) pijaca na kojoj se prodaje nova i polovna roba. ko luta po komšiluku. gdje se crv udomaćio i prorovio svoje kanale. pa čak i u automobilu. cesce se . koja se osim za poznati insekt. brat. dim. neko bez obaveza je breposlen. coloman je neko ko bi fizički mogao obavljati neku aktivnost. pričati nepovezano. u rejonu srebrenika "u" se počesto pretvori u "o" =* boranija. poznato i kao tačke(dugo "a"). zeca. obrva a počesto i šiški. ponekad i šverc pijaca. bresposlen. za protivničku u ekipu u npr. na biciklu. ma kakvi oni . platno četverouglastog oblika u koje se nešto zamotava. stolnjak. skraćeno ca. građevinska kolica sa jednim točkom. muski polni organ. sasvim (obično se kaže "cola pjan") neko razmažen i beskoristan. "gubi se" 2. u sličnoj metaforičnoj upotrebi je i smrdibuba. para. beznačajno. ugao. konjskim kolima. govoriti gluposti. pokret. konzumiranje u većim količinama izaziva opasnu glavobolju momak koji ima dužu kosu. tračaru. uzmite puno trunja mjesto ili ćošak gdje se ostavljala prašina poslije čišćenja sobe ili neke druge prostorije vrsta biljke iz porodice mahunarki. oko crkotine širi se neugodan miris. izgubi se. karina. životinja koja je umrla na bilo koji način osim klanjem. npr. presijavati se. umoriti se. koristi se uglavnom u hercegovini period veoma niskih temperatura zimi. metaforično je crvotočina osoba koja je u stanju nepopravljivo sjebati neku stvar. cakli se. osvjezavajuci higijenski balzam koji se nanosi na lice poslije brijanja rakija loše kvalitete. neko ko dangubi. ali jednostavno nema volje. fudbalu se može reći. ostavi me na miru. kara. kaže se još i ceka.oni su buranija. stolariji i sl.

na našim prostorima udomaćen je izraz: "dibidus p'jan". smoriti. neka vrsta siroke suknje. ženski odjevni predmet. "dete žene sjedite malo" totalno. krupan. vrsta "suknje". dolje glavni na sijelu. stara. kafa slabog kvaliteta. predmeti. često otvarati vrata na kratko vrijeme. drnđeliš . dolazi od drob. odmor u doba kad bi se trebalo raditi. do kraja. izričita naredba. za isti dio tijela kaže se još i cjevara ili cjevura. prijetnja ili zapovijedanje (deder ženo pristavi kafu) dobiti degenek. izraz za narukvice. prozorski kapak. ali za neki predmet: "kud li su mi se djeli ključevi?" mužev brat. predmeta. dimije se završavaju suženjima koje se zovu puhe. a i zajebavanje druge osobe: "šta me drndaš" nepotrebne stvari. tresti vožnja po neravnom terenu. velika tepsija na kojoj se servira kompletna sofra drveni stub. nezgrapan. dzepni kalkulator. biti b'jen. nego za odraslu.mnoštvo nepotrebnih stvari. brat od mame.cvariti cvolika cvorkati cvrcnuti cvrko dajder dajdža dajnica danguba deder degenek demir dera dernek dernečiti dete dibidus digitron dimije dimije dimirlija direk djenuti se djever dolikarce dolobaša domikarce donaljevak dotuha dotužiti dočim drečati drincati drmati drndanje drnđele drnđeli drobonja dronjak drzmonja drzmonja duganja upotrebljava za djeciju kitu. jako široka sa puno materijala. služi kao današnje žaluzine i roletne de da vidim vrsta druženja i okupljanja uz konzumaciju raznoraznih opijata koje završava intervencijom policije provoditi se izvolite. pušiti. pogrdan naziv za nekog muškarca povećih tjelesnih mjera. stanje polutransa u kome se smjenjuju kratki snovi i budni intervali. koc. dajdžina žena (vidi dajdža). cvariti se znači pušiti se ili u prenesenom značenju ležati na jakom suncu. čiji je glavni cilj da pokrije sve što se nalazi ispod. za nekoga ko je popio par čašica može se čuti: "jesi ti to malo cvrcn'o?" obično mali pas ili nešto što je malo daj mi. neuravnotežen tip duga oranica ili njiva. koja se uz noge zavrsava puhama. naporna osoba. nešto kao izgubiti se. ne cvorkaj ishladi mi sobu!) popiti (neko jače alkoholno piće). znači dobiti batine. ulaziti i izlaziti. domaknuti. onaj koji sjedi na vrhu stola i vodi glavnu riječ način na koji se nešto uradi do kraja. npr. lančiće koji se prodaju obično na pijacama. u vecini slucajeva porijeklom iz japana il' iz amerike al' eto mi ga zovemo po onoj slo. dio noge ispod koljena. međutim plakati balansirati između sna i jave. uska a dugačka . (npr. može se još čuti i džidže midže. izdegenječiti znači razbiti nekog. privjeske. ona što se dobije kad se donalije vode dosadna. pocijepana krpa krupan i jak čovjek velik. tvornici kalkulatora iz buja nosnja nasih nena. potpuno. dosaditi.

svrha.) koje se koriste kao mamac u ribičiji (uglavnom na savi) zid. a ponekad i mali horoz. ugovorili smo posao a dobitak će biti fifti-fifti (50:50). drum. pa se ova vrsta kape zove ahmedija. ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidiš kao plamen džep je najpotrebnija rupa. ukras. neko ko je obučen u dronjke vragolan. šaljivdžija cigan (vidi gurbet). mizeran.dugendža duhandžija duhanska dulum dumina dunjaluk dunđer durdubak duvar dzehenem dzenaza dzigabeze džada džam džamadan džemre džep džezva džidža džigara džudžo džulup džumbus efendija eglenisati ejs enac evlad fajcak fajda farcule fendelj fenjer fermati fes ficviriš fifti-fifti finjco firaun firgoš fis fiskija neko ko je visok strastven pušač. poenta. marama kojom naše nene pokrivaju glave posuda za pekmez. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena. npr. i obično se za njega veže izreka: "drži vodu. džidžala te majka tvoja. alata. džepova ima svakakvih: bogati. cesta." izraz za novokomponovanu muziku. u našem kraju se koristi kao sinonim za hodžu. pauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr.. potomstvo upaljač. korist. pregrada u sobama pakao sahrana. uglavnom je nose imami. sklanjaj te dzigabeze da prodjem. ovakav "stručnjak" više pravi štete nego koristi. lafina. džigara te zaboli zbog teksta pjesme. petrolejska lampa imati obzira prema nekome ili nečemu. posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se služi kahva. kopanje na njivi). voda pod pritiskom . bit. danas vrlo rijetka kapa. neko ko pravi probleme i nestašluke haos gospodin. "oj djevojko džidžo moja. sitnih stvari na jednom mjestu. vec nako) prozor. zanemariv pola-pola. prljavi i čisti. sprovod puno raznih. put (ne idi sredinom džade. "udarati dumine" . izreka za nešto što veoma brzo istječe npr. a pobornike ove vrste muzike zbog alkohola. dolazi od turskog efendim. svoju ruku nikad ne guraj u tuđi džep. osoba koja sve zna a u stvari ne zna ništa. otuda naziv duhanska. dolazi od njemačkog "feuerzeug" [fojercojg]. ovakva pauza se provodi pušeći cigarete. dunum je jedinica za 100x10metara.. modni detalj.a. posebno prozorsko staklo stari otrcani kaput. mlaćenje prazne slame. odnosno 1000m2. op. pričati zaista!! ma. nekad vrlo raspropstranjena. muški polni organ u dječije doba. ne vjerujem!!! mora da se šališ!?!! nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu. igracaka. "nema fajde boriti se" . odrpanac. šuplja priča. mjera za površinu (ispravno se kaže "dunum"). kaže se da je ženski fis najgori. džigara je inače "narodni" izraz za jetru. vrsta kape.pričati naučno fanatastičnu priču koja je odavno izgubila kontakt sa realnošću. siromašni. svijet samozvani majstor nekog zanata. ma ne ferma ti on mene ni dva posto.nema svrhe boriti se. fifti na engleskom znači "50". dok majstori odu". posebna vrsta pijavica (insekt užasnog izgleda. kod njih je fes zamotan bijelim platnom. "imam fendelj pekmeza".

a ponekad i starija osoba. gle čuda. muka. kaže se da frljata. sumnjivog morala peć rugoba. osoba. potiče od arapske riječi fakir sto znači siromah. toalet uzvik čuđenja. kad neko ne zna isjeći suho meso. ganjc dolazi od njemačke riječi "ganz" [izgovara se ganc] što znači potpuno. lijep. zadnja rupa na svirali je narodna izreka za nešto nevažno. hodnik. vrsta poslastice. predsoblje uobičajen je izraz "ganjc novo" za nešto skroz novo. poslije se pšenica baca lopatom u zrak kako bi vjetar opuhao odvojeni. žurka.sve to izgovoreno nešto manje suptilno. beskućnik. uglavnom ženskog spola. nestašan dječak. oprostiti grijehe. "gara. na dženazi se za preminulog pita: "hoćetel' mu halaliti?" . koristi se u negativnom kontekstu. npr. metež. domaći izraz za cigana. dobrovoljno se odreći nečega u tudju korist. pretjerano se radovati usna usne neko ko ima velike usne traziti informacije uz pomoc www.google. siromah. osoba sumnjivog morala (vidi funjara). a i za nekoga ko je strašno neuredan. zgodan naglo i nezgrapno popiti. dernek. dolazi od njemačke riječi "viertel" [izgovara se firtel] što znači četvrtina. "zaleđeni čiča" je jedna od varijacija koja se najčešće igrala na našim prostorima. ogromno. gara gariš li se sada" zabava. ružna osoba još jedna drevna igra u kojoj su najvažnije trkačke sposobnosti. drvena posuda u kojoj se nosila voda. guvi mi se . u sredini je kraći drveni stub za koji je privezan konj koji ide u krug i gazi po pšenici koja se na taj način odvaja od ljuske. na nepošten način. često vodootporan. "glomni jednu s nogu". jako zdravi jer se umjesto šećera koristi pekmez.fićfiriš fišek frljacnuti frljatati frtalj frtutma frula fucija fukara fuksa funjara furuna gabor ganja ganjak ganjc gariti gida gilipter glavit glomnuti gobelja golemo gorikarce grinuti gubica gubice gubičar guglati gunj gurabija gurbet guviti guvno haaa haber hafifno hairlija hajvan hak hala hala hala halaliti zajebancija od čojka. papirna vrećica baciti sjeći na neodredjene komade. cijelo. drveni obruč svezan na konopac kojim se doteže breme sijena veliko. četvrti dio zbrka. duvački instrument. četvrtina nečega. voziti brzo. drveni. gore svisnuti od sreće. mahom na eks. dati od srca. sa nizom rupica koje kad se zatvore daju svaka specifični ton. sa greskom neko ko voli mnogo da pije i šenluči a malo brige vodi o familiji i samom sebi životinja (obično se misli na kravu) ili podrugljivo "hajvanu jedan" životinjo jedna nešto stečeno bez halala. lokalni krivac za šegu i ostale spletke. izvoli . nejestivi dio. bježati munjevitom brzinom. molim. šta je. vidi šejtan. aman jarabi.muka mi je mjesto gdje je se nekada vrhla pšenica. vijest pokvareno.com po internetu pokrivač široke namjene. trka (kakva je ono tamo frtutma) svirala. a u prenesnom značenju i spolno općiti. trčati.

pođoniti. drveni objekat na seoskom imanju koji služi za skladištenje određenih namirnica. bluza. "hasta sam" . tanan i domaća halva koja se sprema sa brašnom. slabijeg intenziteta ali zato poznata po trajanju (hevta == hevtenjača). malo veći nož ili čakija. pantole. "nemoj mi haterit'" = nemoj mi zamjeriti gotovo. nerijetko jedine sobe u kući gdje je bio instaliran jedini mokri čvor. vrsta duboke trave totalno loše kvalitete. vidi ga što ima jak havaz pa se slušat ne može ili havaz mu je ko tanana žica od tamburice. kad se neka roba dobro prodaje ili kad poso uopšte ide dobro. kucanija. može se čuti i za neku osobu da je prava hantraga ili samo hantraga. itd. ćošak (budžak) sobe određen da bude kao tuš kabina. 2. doktor.na primjer "dodaj mi to hebe" poklon šepav. tumarati. mlijeko. halaćiti se znači uništavati se (vidi još i uhalaćiti se). jesti (nahaliso se . uništiti. veoma visoki porez. majica. najčešće žitarica (kukuruz. bez značaja. turpija. nešto loše misliti ili učiniti visoki porez u doba osmanske vladavine našim prostorima. sveske. puno nečega.2006. "opet si sinoć bio u handrcu"! uznemiravat nekog na nepristojan način neka bezveze stvar.veterinar puno nečega. pšenica). dosadna kiša. hajvan hećim . tri najpoznatije vrste su ćeten. izgleda (haman će kiša da padne) preteča današnjeg kupatila ili tuš kabine. potentan i egzibicionistički orijentiran ljubavnik kada nekom predmetu trenutno ne znamo naziv koristimo izraz za njega "hebe" ili u prevodu "neka stvar" . (vidi haljinka) budalasati.najeo se) odjeća komad odjeće. kraj. suknja. umjesto tepiha ili slamarica zamjeriti. nekome ko se zdao kaže se: šta si se zdao k'o handrmolja. a može i sa pekmezom. ima manu u hodanju. kaže se: ide ko halva. uljem i šećerom. vjetar sprava za rezanje duhana glas. ovih (evo hin) . koristi se za oštrenje noževa biti helać znači nastradati. žena. dangubiti. specijalno određeno ćoše jedne sobe. džemper. hodati bez cilja visoka trava vrsta poslastice. light verzija hevtenjače se zove vazdanuša. u bih se uvodi novi harač u vidu pdv-a na hljeb. đonirati. hićmet njih. kanal. so. supruga. raznovrsnost. bolesnik. kurvaluk. potok mnoštvo. od 1. žestok. zrak.1. knjige. ponegdje se čuje i jako lokalizirana varijanta halać. itd. uglavnom od metala. pričati gluposti. ukrasti. ukrasti. nemoralno izbivanje od kuće. lijekove.halačuga halisati haljinka haljinče halovijesati halovijesti haluga halva haman hamandžik hamandžik hambar handrc handriti handrmolja handžar hantraga hanuma hapiti haram harač harač hasta hastal hasura hateriti hatma hava havan havaz hašim hebe hedija hegav hege helać hendek hevenjak hevtenjača hećim hikmet hin neko ko voli da se mnogo zeza 1. gospodja. nema više vazduh. hodati bez cilja.bolestan sam sto nešto ko ponjava.

pretežno). što prije žurba.uglavnom posla nema i luta našim gradom u nadi da će nešto postići. ili koji smetaju na putu do cilja. deblo drveta.hise hitati se hititi hitro hića hićme hlopov hodera holovanta hop hopa hora hornjaš horuk hošaf hoštapler hraknuti hraljati hralje hroka hruljak hudan hudžara hudžera huja hukati huke hunjerli hurljati hurmašica hučka insan iskati iskučiti se ispiditi izbiljam izbirikati izlapiti dio koji ti pripada (ne diraj moje hise . . kamenjem. riječ nepoznatog porijekla. ždrijelo. ali i čovjek može izlapiti posebno pamćenjem."hajmo djeco hop odavde. nova godina. npr. a poslije je naišao na širu upotrebu u životu..) galamiti. u komadu spremno za cijepanja. flomaster može izlapiti.dođi ovamo) nevrijeme. ljutina. žuriti 2. tipična za vandredne prilike (svatovi. oluja. te tako iz dana u dan. ozbiljno. katastrofa povik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred. snijeg. mala haiku pjesma: graha prde. ponekad opasna i iritirajuća za komšiluk nije cjepanica nego nako. npr. cilj igre je roneći dodirnuti protivnika. navala. šupa magaza bijes. i ostatak je mašta) a još lakše jede.. kad se igra klikera. najprije se ovaj izraz koristio samo u drevnoj igri klikera. drogeraš ko što naše žene rekle . kiša. izraz se upotrebljava i za situacije kada krava udara nogama ženu koja je muze 1. mnogo. igru prate povici tipa: "roni do žila" veliki orah koji služi za obaranje kuća u istoimenoj igri ova riječ se koristi kada treba sinhronizovati snagu više osoba pri obavljanju neke iznimno naporne fizičke aktivnosti. izgubiti pravo na učešće.) bacati se. lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba) bosanskog jezika. nalet. čovjek tražiti. radin proticanje vode u velikim količinama kroz užu prepreku. usta. dođi (hodera vam . neka žena prođe". puhati u ruke da bi se zagrijale babine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. sunce. usta.. kalendarske sedmice. itd. hraljav-galamdžija ralje.ne diraj moj dio.nestani odavde. al' muški. (ošaf) osvježavajući napitak koji se sprema od sušenog voća (krušaka ili šljiva. npr. "deder. ušteliti se izgubiti prvobitnu jačinu ili funkcionalnost. "hajde momak. zemlje. ošafa piše i ništa više. onaj koji kaže "hopa" (obrati pažnju na dugo o) baca zadnji igra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". orasi. srdžba. pljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadržaja iz svih respiratornih kanala (nos. stvarno. karakteriše ih iznenadna promjena vremena u roku od samo par minuta (sunce. frka. bajram).. šećer. koka-kola može izlapiti. povući se iz igre. prepad. baciti (zavisno od naglaska) brzo. izgovara se sa dugim o. ispasti iz igre.. jela. brašno.. gubi se. odmaći se. jadan i čemeran magaza. luka smrde.) vrijedan. domaća poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje. koristi se kao znak da treba isključiti pamet i podmetnui leđa. "šta si razvalio te hralje?" drevna bosanska igra. zahtijevati izmaknuti se. do sredine 10. puno. ući u fazon. pida" . ti se iskuči".

pod ovim (novim) uslovima. stare cipele. ne bi mu to dozvolio. "dijete ti je izvam hlopov" ćeif za nečim. bure ili bačva velike zapremine. često se isključivo misli na krznenu jaknu bez rukava (prsluk) od jagnjeće kože (izgovara se "japunche") kanal pored puta naprava za uprezanje volova. idealna za kišeljenje šljiva (vidi kom). obično očima ili cijelom glavom vrsta poslastice. to mu ja ne bi kabulio" . jamio. prihvatiti. 2. ponekad i za polagani burek (burek koji nije zamotan u zvrk). kad je neko neraspoložen. a rjeđe metalni) klin koji se koristi za fiksiranje kompleksnijih rukotvorina . ali je ono što se želi uraditi po svaku cijenu. neuracunjljiva osoba sklon tuči. dje si ba jaruga moj vrsta tkanine od koje su se recimo pravile dimije il nesto sl pismo kovanice šteta. ponekad dovoljno da se konj napije. aktuelni hit mostarskog benda "zoster" veli: "ko je jamio. "nešto si mi kaharli danas". nagaženog zadnjeg dijela.najčešće se koristi na građevini. a u kućnoj primjeni za fiksiranje namještaja. a sušena se uglavnom koristi za pripremanje baklave i ekstra dobre maslanice. (vidi ujagam) sada. izvezeni ili iskerani za stare jastuke za naslonjače nemoj pomjeriti. zbog čega brava vrsta kruške (samonikla autohtona) dijete. kamen je u obliku kocke otprilike 10x10x10cm i jednostavno se reda na pješčanu . tj. ponajbolji drug (đesi jarane moj) 1. odustajanje od neke aktivnosti da se ne bi zamjerio nekom. znači mojoj mami je jetrva moja strina. obična jufka se koristi za sve pite. nepouzdana." drveni građevinski materijal. siroče djeverova žena. npr. u prenesenom značenju jamiti znači ukrasti. govoriti išaretom znači govoriti pokretima dijelova tijela . npr: "eh. zašto zašto. utučen. maknuti. tijesto koje se priprema za spravljanje pita. u ovom trenutku ukrasi. sutlijaš navala i gužva oko neke stvari. al' je ovo komplikovano).jami to = prestani. "šta si se okahario?" bezobrazna ženska osoba mali (uglavnom drveni. žena od mog amidže (uhh. skloniti. juka. "od dobre japije" se kaže za osobe jake tjelesne konstrukcije. naravan pristati. neozbiljna osoba sklona zajebavanju drugih i poprilično nepouzdan partner u bilo kojem smislu. kad se prodaje nešto jeftino a dobro onda je jagma oko toga.nikad ne bi pristao na to.izvam ičkija išaret jagle jagma jako jambezi jami jamiti japija japunče jarak jaram jaran jaruga jasma jazija jazuk jebandžija jebivjetar jera jera jereza jeribasma jetim jetrva jufka kabadahija kabadahija kabuliti kaca kaharli kahpija kajla kalavare kaldrma posve. zaustaviti neku aktivnost . skroz npr. dobar jaran. jazuk je da se baci" uglavnom neki gost što stiže iz daleka ili rodbina koji su malo utegnuti na smještaj i na hranu. prijatelj. udovoljiti nekome.gestikulirati.. prijatelj. ičkija sigurno nije uvijek najpametnije rješenje. jakna. uglavnom se oblače za kratke izlete do poljskog wc-a ili za odlazak na kahvu kod prvog komšije ulica popločana kamenom karakteristična za stare čaršije. "pojedi taj komad pite. malo vode u udubljenju na putu ili negdje u sumi. sav jadan u emotivnom smislu.

"šta se klebariš?" neko ko je velikih i nezgrapnih ušiju. klepiti dijete kao disciplinska mjera. "a kam meni" = a gdje je meni. paradajz) . bezvoljno obavljanje nečega ili uraditi nešto bezveze. negdje i bivakarce. izvor sa takvom vodom. drveni stub u ogradi kanta kao da. "kam si ti nama" = gdje si ti nama. valjda zbog hemijskog sastava. nešto neuobičajeno i efektno namjerno čovjek koji u svakom slučaju želi da isprovocira fizički sukob. pekmezni i kukuruzni. kao đoja. univerzalna upitna uzrečica. kajmak a ponekad i meso. koristi se i izraz "klasurka". papir. uporan potez koji se rijetko vidja. jako pogodno u bliskom obračunu prsa u prsa. slano). pola sjekira pola čekić. koristi se oko kuće npr. bejagi izgovara se sa dugim o. špicasti komad želježa. bijele boje sa jednom šarom vrsta alata. tvrdoglav. bez pravog i očekivanog rezultata. "sabrala se kola" proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko. jelo od krompira.zeznuti ga. a krompiru se može dodati luk. peče se u tevsiji. ova voda ima karakterističan ukus. a prije svega loše društvo. kao da. kratko tanko drvo nalik (vidi oblićak).kalja kaloša kam kamiš kandisati kandžija kanjavac kantar kapric karafeka kastile kavgadžija ker keramika keser kijamet kika kilavo kiseljak klanfa klasura kleba kleba klebariti se klempav klepiti kliha kličko kljakav kniga kobajagi kobiva koc kofa kofol kofrc kola kolač kolila podlogu. koji se peče u tevsiji. kao da su u njoj rastopljene željezne šipke. npr. kobajagi.vidi . npr. da bi se rukovalo ovom napravom. za otići u štalu ili u halu (wc) ako je vanjska gdje. tobože. najpoznatiji kolači su: truljo. knjiga. potreban je jak oslonac i fizička snaga poslužioca. "sve ti to pise u knigama". prirodno mineralna voda. u vrijeme kad šećeruša preuzme primat. izmet neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda. pašče. pomija. ćuko. uraditi nešto ali jedva. obično bez razloga. najčešće se koristi u građevini naročito kod izrade krovova nevrijeme kosa na glavi. muštrika smrditi bič krpa za brisanje. preglasno se smijati. ne misliti ozbiljno zvrk pite izgovara se sa dugim "o" a znači društvo u nekim kontekstima. dio u alatu svakog tesara. ko fol. nestvarno. štapovi koji se koriste u baštama za biljke penjačice (grah. za neposlušnog dječaka se može čuti "klempo". pas. služi za zakivanje krovne konstrukcije snop stabljika kukuruza. a razlika u mišljenjima mutira u razliku u snazi. udariti. kliker izrađen od keramike. kao u bajci. stara riječ za nož malo većih dimenzija kovani nož ili čakija. klepiti nekog po ušima . "dodaj mi te knige da potpalim vatru". stara cipela. obično stara i pocijepana potkošulja sprava za mjerenje težine. u srebreniku je bio popularan izvor kiseljak kad se iz ulice maršala tita skrene u jednu bočnu ulicu.

korištenje nedozvoljenih pomagala u igri. a kad mu se to obije o glavu kaže se: "poznala se krivda". a krdžo je tada vrijedio kao nadprosječna sorta virdžinije. rakija. duhan loše kvalitete. "ma nesto kuburim sa zenom". u početku liči na pekmez.količe koljak kolo kom konak konačište kovrdža koza koš kožuh krdžo kredenac krhati krhtina krivda kriška krompiruša kuburiti kucanija kudam kundure kurčiti se kuskun kuća kučiti lafiti laik laloke lani lapiti lapor laprdati laprdati lastra koljak. ali i drvosječe u gradskom jezgru i prigradskim naseljima. konak prirodno uvijeni pramen kose. sve može lapiti. hvaliti se nečim na posebno arogantan način. proteza. . jačinu. figurica od četiri oraha u istoimenoj igri 2. vilica. koljaci za grah su duži i tanji. pita sa krompirom mučiti muku. kucnuti (npr. prošle godine gubiti izvornu snagu. u košu se uglavnom suši kukuruz.. točkić. tipičan je za strastvene ribare-amatere. u prenesenom značenju može se čuti: "pritegnuću ja tebi kuskun" (izgovara se sa dugim u) 1. tamo gdje. fudbalsko kolo (u drugom kolu sastaju se. drveni štap koji se u bašti zabode pored biljke penjačice (npr. kolo od tačaka. grah). lakše se sudariti autom u kojem je jedina šteta uhlupljen lim pričati neko ko se ne razumije u nešto. bez ikakvog smisla. vrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloženog krznom.. ne laprdaj. prenoćište. "kuburim s folcikom evo 2 mjeseca". pekmez.. poslije je kiseo. šljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice. ranije se od lastre pravila spirala nešto na fazon yo-yo-a. a oni za paradajz kraći i deblji. postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijeku drva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke građevine prateći objekat na seoskom imanju. gomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim večernjim satima mota po stambenom kvartu. klasični dječiji obrok. kuskunom se pričvršćuje samar ispod repa konja/magarca. imati problema u bilo kojem segmentu života. koljaci za paradajz su pogodni i za fizički obračun. fino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak. a kako kaže edo maajka i ljubav može lapiti: "jebo vaku ljubav što hlapi ko alpina". itd). metaforički se ovaj izraz koristi za ljude sklone noćnim izlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom. stari izraz za cipele. da bi rakija bila što bolja. osim što postoji životinja. "kuburim s matematikom". nepovezano. mjesto ili kuća gdje možeš prespavati. plastična traka kojom se uvezuje građevinski blok ili crijep na paletama.) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo. sanke pričati gluposti govoriti budalaštine. kuća graha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha 1. kaže se: de. zubi. nešto između kuhinje i regala (za smještaj suđa i posuđa). kolo ima više značenja. mali točak. kad se neko u igri služi nedozvoljenim pravilima kaže se: "igra se krivde". amater. gazirani sokovi. flomasteri. ovaj proizvod je stanovništvu posebno ostao u sjećanju iz ratnih vremena kada se pušilo sve živo. voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno) meso bez kostiju nepravda.. bicikla. kuči u prozor kad dođeš) 2. pašteta. kuda.

odnosno ko nam je ljep. koje služi umjesto germe. porcije rahatlokuma. npr. samo većih dimenzija) za prevrtanje žara u peći čaša. riječ dolazi iz arapskog jezika i znači "mašina". dopada.latiti se leti leći leđen libudra libudra ligure ligurnik lihvar lijeha livsati ljesa ljuska ljuštilje ljuštiti lokati londra lotre luče magaza magla mahala maher maj maja makina maksuz maksuzija mal mandal mandrljati mangala marifetluk masa mazati mazlum mašala mašice maštrafa prihvatiti se necega. i eventualnog tavana. piti. požuri stati. drži. ispečena za posebne prilike i za drage goste.specijalan pozdrav" rakija odlične kvalitete. dobro auto ili neko drugo prevozno sredstvo (npr. sijelo na kome se nešto ljušti. koristi se kada neka životinja preseli u vječna lovišta. ljestve. 2. "vidi ga jest se nalok'o" unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu (ko i libudra) merdevine. skidati omotač. luka. lavor unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu muški spolni organ sanke vidi pliza nemilosrdni sakupljač para (poreza) 1. nanositi neki jestivi namaz (npr. (vidi crknuti) neka vrsta stalaže u pušnici. izgubi se. med) na hljeb. "maksuz selam . otuda i riječ ljuštilje. eurokrem. latiti se posla ili latiti se knjige. sigurnosna brava pomoću koje se iz gornjeg dijela kuće zatvarao/zaključavao podrum. ali isto tako može leći i sat-* lego sat . neki gazda može leći. lijep k'o lutka. specijalno. lagati. ne izaziva mahmurluk. a ponekad je u sredini mangale zdjelica sa žarom za pripaljivanje cigareta manipulacija. meljati. sklahirati. hljeb sa majom ima karakterističan miris. iz nekog razloga u slengu se kaže "pijan ko ljesa". pomoću trikova doći do određenog cilja lončić ili posuda za piće. krigla . na ljesu se naredaju šljive.. na jabuku i sl. manji prateći objekat na seoskom imanju. koje se onda suše. . fino obrađeni dio bašte za sadnju povrća npr. vrsta kiselog tijesta. opis za nekoga ko je slab u određenom sportu koji se igra u novac ili piće (remi. ostavi me na miru. najčešće alkoholna pića. mazati krišku. češati se o nešto kompletan pribor za ispijanje turske kahve. stručnjak u određenom zanatu.. (izgovara se sa prvim dugim a). npr. u upotrebi je i skraćen oblik: ma (kratko naglaseno a). jaje skup na kojem se ljušti kukuruz. namjerno. ljuštiti grah ili npr. pikado. motor).). što vozi dobru makinu". sastoji se od džezve. kukuruz. naselje. osoba koja nije baš sva pri sebi nema jedne riječi već se koristi kad se nešto želi pohvalit il reći da je dobro željezna naprava (slična pincetni. nekada je to bilo poularno među mladima. "livsalo mi pašče". tu su se rađala prijateljstva i ljubavi guliti nešto. a najčešće za sopstvenu upotrebu. pomagalo (izrađeno od drveta) za penjanje npr. propasti. fildžana. kajmak.stao sat. uzmi. trči. sastoji se od jedne velike prostorije koja služi za skladištenje svega.. odustati. "vidi. penjačice. skup domaćih životinja pod jednim gazdinstvom. kažemo nekome ko nam se sviđa. izrađeno od lima ili aluminijuma farbati. idi ulica. može se čuti i lipsati. onaj koji se dobro snalazi u svakoj situaciji. nemoj me mazati.

najčešće plac naušnica. ili čini mi se zemljište. pečat 2. moj djed bi često znao reći: "rat ne dobija vojska nego mutatluk" objekat za raznorazne ostavke kao i ljetni boravak njuškalo jorgan ili dušek vrsta bosanskog voća. međa je vrlo često uzrok i većih razmirica i fizičkih obračuna (čak i među članovima familije).izmedju gornje i donje jufke nalazi se deblji sloj sira. metar brašna je 100kg brašna. razvaliti (sve u sportskom smislu). udramiti. za neukusno obučenu osobu se može reći da je nadžidžana. nahajncaj peć neka grije do jutra. sreća. u selima oko srebrenika može se čuti i mustrikla. vrsta nakita. naštimati pretjerano ukrašeno. poludjeti. "hodi da promuhabetimo". umazan po licu. granica između dva posjeda. gdje traktor ne može dosegnuti drveni štap. pobijediti visokim rezultatom. u ranoj mladosti ženski članovi našeg društva obavezno dobiju par minđuša. rasturiti.ručka koja se natakne na mlin i pomoću koje se mlin "pogoni". "medeče po svu noć. treba paziti da se je brojčano nadmoćnije inače je ishod totalno nepovoljan. sklopiva poluga . najčesće od drveta. romantičan osjećaj. potpuno različita od istoimene jedinice iz si-sistema. crno zabušant pričati o svemu pomalo s nekim s kime se nismo dugo čuli . potrefiti. dio ručnog mlina za mljevenje kafe (ručka). u okolini srebrenika može se čuti jako lokalizirana verzija: mređuke. napuniti. moze ručna naprava za okopavanje npr. lijepo izrezbareni komad drveta. ekser 1. taman. ostatak poslije žetve pšenice crni dud izdaja. natrpati. tako da je sasvim uobičajeno da i muškarci nose minđušu/e. udobnost mjerna jedinica. kafana ručni mlin za kafu dio mlina za kahvu. štembilj. trend se totalno izmiješao. ušćakla ga leđa". može biti od raznog materijala. veoma krupan čovjek. prodaja. namjestiti. onaj koji je muhanat je osoba teške naravi. meni se čini. ni nalik banani a jede se gnjila (ima oko 4 košpe u sebi) pribor za pušenje. . totalno neadekvatan protivnik u obračunima jedan na jedan. u današnje vrijeme. metar drva ja kubni metar drva ili skraćeno kubik. npr. ako se neizbježno valja sukobiti sa mrcinom. žaliti se na nešto. šupalj u sredini a u gotivnijim slučajevim ukrašen rogom. pita od sira . najljepše muštrike su od šljivinog drveta. pribor za pušenje. bez kojeg bi spremanje kahve bilo neizvodivo.medekati mehana meljac meljac meljac merak metar međa međujufka meščini milać minđuša more motika motka mrcina mrgav mrk mrko mufljuz muhabetiti muhanat muhlija muhur murgo mutatluk mutvak muzevir mušebek mušmulja muštrika muštrika nadramiti nadžidžano nafaka nagraisati nahajncati nakantati zapomagati. milina. osjetljiva na sve u svojoj okolini. "priko međe" se kaže i za prelazak iz jedne države u drugu. može se čuti i kao naograjisati. dobit izgubiti mentalnu stabilnost kao posljedicu izrazito stresnog događaja. neko kome je tokom ručka ostalo hrane oko usta crn.

nema veze."sine. dovesti ga na tanak led. nadražiti se. ili uopšte negativac žena koja se nije nikad udala. onim putem (može se čuti i "nundal") vidi. navući nekoga u zamku. nahtkesthen je komad namještaja koji stoji pored kreveta u spavaćoj sobi. prikazati iskrivljeno činjenično stanje. nejse" osoba bez trunke savjesti.. pretjerano se našminkati (npr. a sve u cilju sticanja prednosti. otprilike. odustati. jutros . pogledaj izgubiti svijest. tako da je ova gornja starosna granica poprilično fleksibilna. istog trenutka skup predmeta i stvari koje mogu stati u višesmijerni obruč jedne ili obje ruke. narediti pjesmu kod orkestra koji svira za pare. narediti malterisanje kuće. itd. oralno zadovoljiti muškarca. nekome reci sve lose sto mislis o njemu u lice. dogovoriti neki posao. a već je malo kao starija. pokvariti. mala vitrina. njakav cojk dolazio nešto veći komad zemlje za oranje. onuda. u današnje vrijeme se puno toga promijenilo. "ja sam to odavno odilamio". ostavi me na miru. u odredjenim situacijama se taj termin koristi i za piće. "nije on ni mukajet" . obično udaljena od kuće. prolit ćeš nimet nekakav. pogledaj vidi. "ohani malo" . kidisati na nešto. taj nije uračunjiv." uvjeriti nekoga u neistinu.obalinđaj mi ga kraći komad oblog drveta. prokletinik (smiri se više nalet te bilo) unijeti u organizam veće količine alkohola. npr: "čuo sam da se više ne baviš pecanjem?! ma ja. po slobodnoj prosudi. ostaviti. nije važno. obradu ili za košenje trave. vidi je što se natrockala). veoma glasno ispustiti vjetar dići ruke od nečega. npr. najčešće u upotrebi sa još jednom uzrečicom "elem. osoba nevrijedna pažnje. ispričati i istine i neistine u totalno negativnom kontekstu. idi odmoriti se. izjutra. k'o mutav na telefon". ulazna kapija koja se morala prekoračiti na specifičan način da bi se ušlo u avliju. propalica. "kud si navr'o. ranije je u našim krajevima bilo uobičajeno da se ženska djeca vrlo rano udaju (od 15 do 20 godine). prije nego legneš donesi naramak drva". . prestati se baviti nečim. dolazi od njemačke riječi nachtkästchen [nahtkesthen]. želja za žurnim obavljanjem neke radnje. ne uzimati za ozbiljno šta priča izgubi se. izgubiti prisebnost usljed unošenja velikih količina alkohola u organizam. slabosti. odmah. itd. dolazi od bataliti što znači napustiti. odoka.pusti me na miru. oko. navaliti. krkanski rječnik . batalio sam to. eno pazi. onesvijestiti se usljed nekog šoka.. itd. neko ko je budaletina ili pojma nema. hljeb ili jelo uopste.baš ga briga sve ono što se nalazi ispod poljskog wc-a. zanemarimo to. gledaj. ocrniti nekoga na najgori mogući način. odustati od nečega. iskvariti. po osobnom nahođenju. npr. dospjeti u stanje opšte napetosti. npr. popusti me malo (vidi oha). gledaj. popustiti. koristi. pijanica.nalet nalizati se namah naramak narediti natkasna natrnjačiti se natrockati se natropati se navabiti navrijeti nejse nesorta neudavača ni mukajet nidžaset nimet njakav nješto njiva nogostup nundam nunu nuto obalijestiti se obalinđati oblićak obotaliti obrlatiti odadrijeti odilamiti odlehumiti se ofrlje oglavina oha ohaniti ohljagati ohrdina oitra šejtan. koji se osim za odlaganje jutarnje vatre koristi u vaspitno-popravne i disciplinske mjere. ne hajati za nečim.

otpad. vidi "žegnuti". vidi halabrcnuti. može se upotrijebiti umjesto: kreni. umjesto žvakaće gume bazoku. korice. umjesto praška za veš faks. onako "s nogu". radi se o pojavi u našem jeziku koja se zove "pojmovni monopol". uglavnom nenormalna osoba sa fix idejama. pravilo je bilo: ko se zadnji osudi. okorci se mogu koristiti kao ograda. npr. prijatelj baterija. sinonim za papirnu maramicu. itd. lopatica za žar opržiti. uz piriz predstavlja sportski rekvizit u hrokanju. izgledati razočarano. "osoliti se" znači jesti. privremene građevine (npr.oklagija okorak omuljina onde onomad opanak opičen opuriti se oputra osafunjati se oseferati oseknuti se oskoruša osloboditi se osmoliti osoliti se osoljaj ostolijež osuditi se otojč otojč otoman očamuljati ošamutiti ošinuti ošinuti oškrinuti ošuriti ošuriti oždriblaj ožeg ožeći pajdaš paklić pala paloma paluze drevno bosansko pomagalo za razvijanje pita neupotrebljivi rubni dio drvene građe. krevet za spavanje bez stranica za naslonjanje sa specijalnim naslonom za glavu oguliti orahe iz one zelene ljuske. tužno. ako je hladna i sl. mogu trajati i cijelu jedanaestu (misli se na sedmicu u godini): isprazniti sadržaj nosa bez ikakvih stručnih pomagala vrsta jabuke (samonikla autohotna) svladati strah od vode. "osafunj'o sam se tražeći sliku". kad se baterije potroše kaže se: "prigorile mi kiseline". bijednik. u cilju lakšeg odvajanja perja od mezetluka (horoz. "on je svoje osefero". tako da neko umjesto paste za zube traži kaladont. papir. hajde. neuravnotežen. u slengu se ovaj izraz koristi za nedavno skončanu seksualnu aktivnost:"uf što sam je ožeg'o". kaže se još i "udaren" ili "udaren mokrim kanjavcom". tamo. obrok. umoriti se radeći neki posao. npr. sta te muči cakani? jesti malo prije glavnog jela. taj hori (vidi hora). i sl. "sta si osmolio?" = u čemu je problem. vrsta poslastice. opržiti se. opeći. rezignirano. drugar.) mrtvo živinče se najprije prelije ključalom vodom. nedavno. pravilo je. onamo nekad davno tradicionalna seoska obuća izrađena od (u novije doba) gume. taj hori priloška odredba za prošlo vrijeme maloprije. dužine oko 1 metar. u sladnoj se još kaže i kiselina. u prenesnom značenju omuljina je omot. nalik sutlijašu samo se umjesto šećera koristi pekmez . hoćemo li. riječ upotrebljiva u skoro svakoj situaciji. obaviti. za babine huke (vidi rječnik) kaže se: ako svoje ne oseferaju do pola desete. jelo. osafunja se čekajući" provesti svoje. kora. neradnik smočiti cijelo tijelo u vodu. i sl. neka šupa na gradilištu) ili kao drvo za ogrev ostaci kore od nekog voća ili povrća. lud. izgubiti moć. opeći se kožna traka. onesvijestiti udariti udariti otvoriti ili malo otvoriti prozor ili vrata postupak pri kojem se vrelom vodom prelivaju pernate (i neke druge životinje) a sve u cilju lakšeg odstranjivanja perja (kože). "pa gdje si ti. rasturi. ali ponekad se koristi i za brzi obrok. odraditi. ko se zadnji osudi. udri. jaran. drvena palica. u starije doba od životinjske kože (vidi pašnjaci). nalik na šnjiru (pertlu) napatiti se. žanji. kad neko ode na tinju ili ulazi u bazen. živičarka. sa karakterističnim zavijenim čvorom na vrhu. kao zidine za male. itd. razvali.

npr. kazan baci i nekoliko litara kisele rakije. šamar. sastavni dio drevne igre (vidi hroka). neopravdanim plačom i kuknjavom. slijedi njene naredbe. (fem. a stariji ljudi za svaki duvački instrument često znaju reći pisća. biti sa nekim u dobrim odnosima: "oni se paze" = oni su dobri prijatelji. olovka. terasi rep koji su prije nosili muškarci. nateći. pindavče piriz je drveni rekvizit. dobiti podočnjake od predugog spavanja ili teškog mahmurluka. ovo je iskrivljen oblika glagola klizati se. dijete. ne vodi računa o higijeni. pentranje na planinu. balkon. peksin. neko ko je neuredan i prljav osoba koja laže. ljubitelj dobre kapljice i poznat kao takav. petlja se u svašta kamen neko ko je mali. pljuvačka npr. u lokalnom žargonu plaho znaži puno. opšiveni oputrom rerna slično saču.korišten u drevnoj igri "hroka". vidi "piriz". napravljeno od zemlje prozor penjanje na nešto. deblja drvena motka kojom se sijeno podupire sa strane da se ne bi skotrljalo niz njivu/ bašču/ avliju. proširenje. pljunka se razbi. npr. neuredan. što duža i strmija nizbrdica. ranije je pljuska mnogo češće nego danas upotrebljavana kao osnovna disciplinsko-popravna mjera. balkonu. taraba. često se upotrebljava kada nam neko ide na živce. specijalni dodatak na zaprežnom vozilu. opanci od goveđe kože. gomila djece u dobi od 6 do 13 godina neovisnik od nikoga. a u bosanskom "plah" se kaže za nekog ko je tankih živaca. to je pliza bolja i omiljenija. viđaju se. ja se ne razbi!!" udarac otvorenom šakom. joj što piči. dugačak 5-7 cm i ravno je presječen (ima oblik malog cilindra) mali insan svirala. nako i blažih alkoholnih napitaka. nakon 7-10 litara dobre rakije. čovjek ili životinja. zapovjednik koristi se i sinomnim putrovci. pogrdna riječ. a može imati i seksualne kontacije. olovka ili neko pisalo pisalo. obično izrađena od vrbe u rano proljeće. ograda. u ekstremnim slučajevima podupirač je . pomoću kojeg se zaprega pretvori u veliki sanduk u kome se transportuje kukuruz emocionalno slaba i neuravnotežena osoba koja na svaku sitnicu reaguje isto. itd. uglavnom bespotrebno i komplikovano.a papučar je i čovjek koji pravi papuče. laporima i slićurama (vidi rječnik). drvena završna greda na ogradi. ali iz prošlog braka. domaće proizvodnje. piči mi po živcima. uživalac kako ljutih. ko burno i brzo reaguje. koja se još zove i patoka. penkalo.papuča papučar pastorak patoka patokar paziti se pačundrić pačurlija paša pašnjaci pecara peka pendžer pentranje perda perčin pesin pesin petljanija pećina pinde piriz pirliz pisća pičiti plaho plajvaz plajvaz platon plačipička pliza plizati se pljunka pljuska plot podbuhnuti podupirač obuća u kojoj se hoda po kući i oko kuće papučar je čovjek pod uticajem žene. verandi. predmet nalik paku za hokej . neko ko je prljav. npr. koje koristi u kontinuitetu duži vremenski period. sankama. ko je nemiran. nizbrdica niz koju se djeca spuštaju na ligurama. spuštati se niz plizu (vidi pliza u rječniku). pentranje na drvo. pastorka) sin (kćerka) od životnog saputnika. mutikaša. "pu. pičiš li šta? pičiti može opisivati i neko brzo kretanje.

zakucati kajlu. koja je tvrda čim ohladi i kao takva vrlo pogodna za ovaj bosanski specijalitet. luka i mlijeka. drvena motka dužine oko tri metra kojom se podupire sijeno. prilikom nošenja nečega teškog može se čuti prigovor: "potegni to malo". mještana koji su učestovali u izgradnji vodenice. kako bi svoje samljeli. zbog svoje mase nepogodno za ulične borbe i druge vrste ljudskih razmirica. utrkivati se na bilo koji način (trčeći. pripremi za sutra potaku lakše ćeš vatru potpaliti (zapaliti). i kao takav se vrlo često i koristi. hodati bez cilja. šal koji se stavlja oko vrata ili glave sjediti u društvu. autom). najčešće sa pekmezom ili sirom. u luksuznoj izvedbi zaljeveno masnom čorbom i prekriveno komadima mesa. drveni štap koji se koristi u poljoprivredi za podupiranje penjačica. na biciklu. ponekad se sprema i maksuz pogača za potkrižu. šta se praviš" ili "joj. stariji kad pokušavaju isprovocirati trku između dva dječaka pitaju: "ko ne boji uteć'?" učvrstiti. npr. potrefiti. skromno jelo od starog hljeba. potaka su sitni klipići ili trijeske za potpalu vatre. a zove se koc. konzumirati (uglavnom alkoholno) piće iz flaše. prikučiti znači približiti presaviti . koc je pogodan i za fizičke obračune. zajebavati. ali je težak za rukovanje. a ponekad i pojesti nešto na brzinu. podbosti. ah. mladi luk udariti nekoga iz prijevarke. 1. u ratu se zalijevalo i sa slanom vodom. tačno odrediti. deblji oblik koristi se za paradajz. primaći se nečemu. pritka za grah. što se pravi" izraz za male ljude rakija koja se nakon prve destilacije ponovo vraća u kom. sjesti prekrstivši noge. ukrasti nešto. u konfliktnim situacijima redovnici bi znali iskoristiti svoje pravo i izgrnuti tuđe žito. uobičajena upotreba je: "de. vodenica sa grupom privilegovanih korisnika. manji top bez bojevog punjenja (koristi se striktno za prepad ili kod nas za bajram) radi se o nedovršenoj konstrukciji "praviti se važan". plitka bakrena tevsija hitnije. fizički se dodatno založiti u izvršenju nekog zadatka. uglavnom se koristi za alkoholna pića (naspi nam jednu polovku rakije) lutati. 2. odmoriti se malo. auto. pogoditi. koristi se kao lijek pita od sira . ovakav "hljeb" se jede dok je još potpuno vreo. najcesce se ovaj izraz koristi za one koji cijeli dan hodaju po kafama i nista produktivno ne rade. dvije deblje motke za nošenje sijena specijalna vrsta hljeba bez dodavanja germe ili kvasca. uglavnom jako šarenih boja dobiti ili kupiti nešto novo (odjevni predmet. halapljivac. majka kaže . npr. npr. znači iznenaditi ga. sijeliti. itd). i peče po drugi puta. a u prenesenom značenju provocirati nekog. negdje i "popara" ili "podvara".podvore pogača poguzija pohititi poletiti poležaka polovka pomijati se ponjava ponoviti se poplašiti poredovnička posa posjediti potaka potegnuti poteći se potkajlati potkriža potporanj povarisati prangija praviti se prco prepečenica presnac prevazlija preče prijeranjak prijevarka prijutka prikonožiti prikučiti se prisamititi pogodan za fizički obračun. i kao takvi imaju prednost u korištenju iste. podupirač. fiksirat. mali ručno istkani tepih ili staza. proždrljivac požuriti potrčati tanka proha flaša od pola litra. stan.umute se jaje i sir sa malo kukuruznog brašna i gozba može da počne. pritka. uglavnom je skroz jaka (čak preko 60°). sto smo dobro posjedili neki dan. važnije od nečeg drugog.

propuh. ubi promaha!!". najčešće se pas napućka na nekog. kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi pršulja). stana ili bilo kojih drugih nekretnina. "uhvatila me prpa". trema. panika. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidi rječnik). pa se rita. u tišini. ženin status nakon razvoda braka i malo duže stanke glede ponovnog vezanja za nekog slobodnog muškarca. mladog sira i kajmaka. bez žurbe. u smislu prekidača. lagano voda iz bureta gdje se kiseli kupus. može se i reći onda kada ode neki dio kod auta ili čitav motor. djetetu koji je napravilo neki belaj obično roditelj prijeti: dobićeš ti prutnu čorbu! otrcana kafana za svakodnevno okupljanje alkoholičara (npr. debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1. uži komad drveta (nešto oko 5 cm. raspuštenica. ženska osoba krupne tjelesne građe (one što za sebe vole reći da imaju krupne kosti). "dao gol pod rašlje". dio koji preostaje. drvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45° idealno za pravljenje praćke. prestati sa radom. kruške. nečista (pretežno žena) centralna rupa u igri klikera vrsta ovce. sportska obuća bilo koje marke. široka ženska narukvica od srebra umrijeti. staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg.. porez koji se plaća državi prilikom kupovine zemlje. uvjek sa lastikom da stoji uz nogu) a da ne spada donji dio dimija dugme. a na dvije račve je najbolje postaviti ražnjiće. sastavni dio karakteristične drvene ograda (vidi prošće) karakteristična drvena ograda koja razdvaja srebreničke avlije strah. npr. naslonjača za ribarski štap. igrom slučaja "puma" su bile prve patike na našim prostorima i taj izraz se odomaćio za svu sportsku obuću. jabuke) i sireva. ostatak. poznatija pod punim nazivom "dubrovačka ruda". bivša kafana kod nurije brice u Željezničkoj ulici u srebreniku). vrsta dugih zimskih gaća ili hlača nestašno. te je široko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor. mlijeko se ugrije. plaho dobra za lijecenje glavobolje poslije propijene noci. rikno mi motor (vidi crknuti) obicno se ovo kaze za nemirne zivotinje koje pokusavaju udariti nogom. il kada neku osobu prisilno lisavaju slobode. na miru. jedina čorba koja se ne srče. uplašiti konjske uzde vrsta hljeba od kukuruznog brašna provjetriti. prateći objekat koji služi za sušenje voća (šljive. zemljani sud u kome se uvaruje mlijeko veliko dugme donji dio dimija (prišiveno na donjem djelu. potenciometra i sl. vragolasto dijete nagovoriti nekoga da fizički nasrne na nekog drugo. kuće. npr. u miru. mjesto gdje se spajaju prečka i stativa.pristraviti priuze proha proluftirati promaha proštac prošće prpa prtina prutna čorba prčvara pršulja puce puhe puhe puljka pume pumparice pust pućkati pušnica rahat raso raspušćenica rastopljaj račve rašlje resto resum rešmeta riknuti ritati roljka rospija roša ruda prepasti. pojava strujanja vazduha od koje stariji obavezno dobivaju glavobolju.5 m). doda se sir i kajmak i to je to. u metaforičnoj . brzi obrok koji se sastoji od mlijeka. dolazi od riječi "rest" što na engleskom i njemačkom znači ostatak. gornji ugao na golu. promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajući sve moguće prozore i vrata.

osoba koja liči na sve samo ne na insana. košara ispletena od pruća. vijeka. drvena preteča današnje ljulje. saće je sastavljeno od puno šestougaonih ćelija (naučno je dokazano da je za ovakav oblik i raspored potrebno najmanje voska i iskorištenje prostora je maksimalno) nagetih prema unutrašnjosti pod uglom od 13 stepeni (kako med ne bi curio u toplim danima). rutav – dlakav. oprati se. loše vremenske prilike. mir. gumene čizme. lave. porodica. "mrš tam" kahva za "ispraćaj gostiju" ime od milja koje koriste stariji kada se obraćaju nekome nepoznatom i mlađem. jutro. kiša (vidi hevtenjača). riječ vuče korijene od šivaćih mašina marke singer koje su uvijek prednjačile svojom kvalitetom i dugotrajnošću. rmpalija. npr. kažu "sedef njega mi se to desilo" ili "on je bio sedef svemu tome" što znači . muški polni organ salata od mladog luka začinjena kajmakom. "šta si se to narugafetila?" = "baš si ružno našminkana" neko ko je ružan. poplava.rudara rudare rugafet rugafetiti se rugoba ruho runjo ruta sabah sabliti se sabur safurgija sahan salamac salandžak salaukovina salgija satrica saz saće sač sedef sefte sehara sepet serbes sevap shorgati se sibijan sijaset sikirati se sikter sikteruša sinan sindžir singerica upotrebi ruda je naivna.ili zbog njega ritual kojim se kod prijatelja/poznanika pozdravlja nova frizura. itd. prijatelja treba otvorenom šakom udariti u predjelu glave i pri tome izgovoriti: sefte od tri hefte. duboka gumena čizma. lakovjerna. zadobivši pri tome teže tjelesne povrede. neko ko je dlakav dlaka. služi za čuvanje vrijednih stvari. pečenja i sl. riječ se može koristiti i onda kada je neko smotan ili bezvrijedan. kralju. služi za nošenje sitnijih stvari (npr. kreveljiti se. bez problema. činiti sevap znači nekome učiniti dobro djelo. nakita korpa. dobro djelo. podrigivanje nakon ovakve salate je fatalno za ukućane.) na miru. jako nevrijeme. neradnik. smotana osoba. nevrijeme većih razmjera. kakav je k'o ruta. okupati se na brzinu. za razliku od šargije koja je više meraklijski (pijanski) instrument. naziv je dobila po tome što je koriste rudari. npr. pokretni miraz. u saću pčele čuvaju med. stidna dlaka. usa polovina 18. manji drveni sanduk. "goni mi se s očiju". jabuka. strmeknuti se niz basamake. familija mnoštvo nečega brinuti se idi. istuširati se. strmoglaviti se. sve ono što mlada donese od roditelja u novu kuću 1. metalni alat za pečenje pita. pomoćo nekome. raja bi rekla care. . čomagalj 2. onaj koji čeka sve na gotovo. tanjir mrskoradija. jednostavna drvena kuka dužine po par metara na čijem je dnu prikovana daska na koju se stane i ljulja. šljiva.radi njega . bježi. neukusno se obući. može se čuti i obrađena varijanta: rudaruše ružnoća. npr. lanac sinonim za pouzdanost i trajnost. jarane. vrlo teška za probavu. autentični žičani instrument sa osam žica. snijeg. a dobro se dobrim vraća. neznalica. saz ima umjetničku težinu. u davna vremena sač je služio umjesto današnje rerne. smirenost slično kao i salaukovina. odlična za konzumiranje. osnivač isaac singer. osoba muškog spola korpulentnije građe. bez muke. dobile naziv po tome što ih rudari nose na svom putu u središte zemlje. ružno se našminkati. nešto što je ružnije od najružnijeg.

predmet. u srebreniku i okolini češće se može čuti lokalizirana verzija. vrsta bijelog luka koji raste "na divlje". moram je odmah skinut" staklena flaša pacov drvena naprava za tkanje . udariti vrlo preciznim i jakim udarcem. 1. napraviti nešto od ničeg. čizme. isto što i skotrljati se prevrnuti se niz neku nizbrdicu. pod u kafani je slipav zbog prolivenih sokova i piva. jede se sirova te je tako i dobila ime. izvor pitke vode na kojem ozidano betonsko korito služi za napajanje i ljudi . pokupiti kajmak iz posude u kojoj je ukislo kiselo mlijeko. obično raste na livadama. sto za jelo (sto sa hranom) kaze se "haj za sofru". koji se specijalnom tehnologijom prerade pretvarao u policijsku palicu aka pendrek (dok nisu izmislili plastične i sl). izuzetno je cijenjen među ljubiteljima dobre kapljice i mezeta. sastavljen od usput pronađenih dijelova. "skotrlj'o se niz brdo" razbiti se npr. ista se prelije vrelom vodom. "skrho se sa kolima". "jesam se napuc'o" za "jesam se najeo". centar grada srebrenika. naziv proizašao iz činjenice da su u prošlom sistemu ovi zubi bili sponzorirani od strane socijalnog osiguranja. da bi se perje lakše čupalo. nakon prosječne kafanske tuče. u svršenom obliku ovog prenesenog značenja kaže se npr. a koji ugrađeni u cjelinu skalamerije ipak imaju neku vrijednost. blaži oblik. bikov polni organ. a jestiv je u kasno proljeće. samun. neravninu praveći pri tome karakteristične kretnje u vidu salto mortale. situacija u drevnoj igri klikera kada se dva klikera nađu istovremeno u roši lizalo. uglavnom neasfaltirana. koji više ničemu ne služe. iz istorijskih razloga ovaj se izraz odomaćio za centar. npr. žegnuti. najesti se hljeb.sinija sirogriz skalamerija skalavidati skasapilo skemlija sklahirati skolobatati se skotrljati se skrhati se slatka slinci slipa slićure smucati se smustafiti socijalke sofra soha sokak soleknuti se somun soška splaviti sprčiti spucati spudra spuriti srditi srijemoš srklet srča stahor stan stanica staniovac niski sto za razvijanje jufke ili sto za jelo vrsta gljive specifičnog ukusa. šljemovi. "srklet me hvata u ovoj jakni. a koji svoje terevenke organizuju pod vedrim nebom daleko od radoznalih očiju. 2. naprava. to je kahva koja se pije sa komšijama (i eventualno rodbinom). ''prčiš li šta?''. nokautirati protivnika umjetni zubi. uglavnom u predjelu glave. sve se slaže u soške). ''jesi li sprčio?''.proizvodnju ćilima i tepiha. jesti. skije veličine stopala. obično se prave od ukradenih plastičnih gajbi hodati bez cilja. prije perutanja kokoši. riječ se koristi uglavnom kao zamjena za seksualno općenje. najviše se upotrebljava za fizički obračun manja ulica. nastalo od riječi slipavo što znači ljepljivo na specifičan način. ponekad se ova riječ koristi i sa izvjesnom dozom seksualnih konotacija ljutiti. vidi pomijati se preciznim i odmjerenim udarcem. osjećaj nelagode. "de te bujrum" drvena toljaga. stroj. čest izraz kod domaćica: šta ćeš za ručak? ma skalavidat ću nešto! nešo sto je izgubilo svoju vrijednost mala stolica bez naslonjača ostati bez snage radeći neki naporan fizički posao. mjesto za odlaganje pušaka ili nekog drugog oružja. kaže se: "haj'i na slatku". a nakon što se kupi nešto novo u kuću (drugo a se izgovara dugo). oruđa i prateće opreme (papuče. u prenesenom značenju spucati znači pojesti: "spuc'o četeresku pitu". motka.

selo za koje se ne zna da li postoji. ona mala s jednim točkom u kojima se prilikom izljevanja ploče prevozi beton (ručno naravno). poluproizvod iz kragujevca. građevinska kolica. umrijeti od muke. visoka drvena ograda nešto neozbiljno. mliječni talog na dnu posude. sigurnosni opasač na dimijama koji sprečava iste da spadnu. teka vući ili nositi nešto teško. umrijeti od umora. nego se za suđe često može čuti izraz sudje ("d" i "j" se izgovaraju kao dva slova) osjećaj nelagode izazvan lošim razvojem događaja pobjeći. drveni stub oko koga se sadiva sijeno (sa dugim u) najukusniji dio pršulje. stara puška ticati se nečega. hladovina ispod terdžaka ljeti je najugodnije mjesto na avliji. ne tangira me . obično se upotrebljava onda kada nekoga želimo ismijati pa kažemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca'' mršavo i neuhranjeno žensko niskih moralnih standarda. postoji izreka: "ne valja se smijati tuđem taksiratu". svugdje kutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan. sulajisati kuću bukvalno znači nabaciti fasadu od blata. podmetnuti lijepo zemljom obraditi površinu bez ikakvih pomagala. pocetkom 90-ih vrhunac slave dostiše "skala" izvedbom.stidnjak stojadin stožina struga strunci stuha stupica sturiti se sudje suhva suknuti sulajisati surduknuti surdulica susak sustati svisnuti svitnjak svukudam tabakera taksirat tam tandrkati tandžara tangirati taraba tarlašika tazbina taze tačke tefter tegliti teke telal tendžera tenjak terdžak ters i životinja. crknuti. bilježnica. množina su "tenkovi" konstrukcija po kojoj raste grožđe. užasno famelija sa suprugine strane novo. mala greška uzrokovana sopstvenom krivicom i nepažnjom iz koje izraste problem velikih razmjera. napraviti spletku nekome. stupica je kad ti i neko nešto podvali. bez smisla. premoriti se suđe. ponos srbijanske auto-industrije. ljutica . nesreća. na primjer kada sitno zamrsiš konac u ribolovu kažeš: "ja surdulice mama draga!" posebna vrsta tikvice. kad neko priča nešto a ne treba da se zna. čemu se nisi nadao. belaj. nevolja. tamo (biži tam) lupati. ne radi se o zabuni. spletka. friško. dosadno. malo telal je čovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko šta naređuje vlast. loše. odlikuje se neponovljivom aerodinamikom i krhkom karoserijom. kažemo: šta telališ. izmoriti se. gumena ili platnena šnjura za dimije. sveska. napraviti mu spletku. posustati.ne tiče me se. vjerovatno potiče od njemačke riječi tabak što znači duhan. svi se stide dokrajčiti ga. zamka. glupo. klepetati: pokvareni auspuh na autu tandrče. obično se sulajisalo tlo u kući ili hudžeri. a često znači i zavući nekome. služi kao vrč za vodu umoriti se. često predmet svađe među ukućanima zbog toga ko će je sastrugati. papirici) a u novije vrijeme gotove cigarete. podmetnuti (vidi šuknuti). ponekad se "stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li je ciljna osoba žensko ili muško. posljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajedničkom tanjiru. zavući. zasjeda. šerpa tenk.

nema te 100 godina''. "ma pusti me. miran i čudan tip. uljez je osoba koja je ostavila sve svoje i otišla da živi u kući žene svoje ili . obavijestiti. izljubiti zauzeti neprirodnu pozu. (mn. npr. prilikom snimanja kamerom ili slikanja starije tetke.. povučen. torokanje je nastalo s pojavom običaja ispijanja kafe. lim. refleksivna forma "uhalaćiti se" znači isto što i ukakiti se.haber. nesretnik. nešto sam ti danas tuhafli".testija tevećelija tevsija tečić tešto tihomir tlima tobejarabi toljaga torkulja torokuša tranzistor trijeska trneće trnka troge truhla kobila truljo trunje trutko tufahija tuhafli tura turunka tuta tvorizati ubaliti ubeketiti se ucmekati udesiti udunuti ugajguliti ugursuz uhaberiti uhalaćiti uhalaćiti uhalaćiti se uhavizati uhljup uhonja ujagam uljez glinena posuda u kojoj se čuva voda. a daljim procesom se dobija pekmez žena pričalica. tetkin sin znak odobravanja. te se tako i kafa za koju je vezan iscrpan razgovor (update o događajima u mahali i šire) naziva "torokušom". i svi se trude da imaju što više od tog što rade. usrati se. lišiti nekoga života na posebno brutalan način. dolazi od njemačke riječi "tragen" što znači nositi drevna bosanska igra često fatalna za krsta-krizi-lumbago kolač truljo je obična jufka. komad lima ili predmet napravljen od lima košnica za pčele. pokvariti. kada se pomete tepih dobije se trunje) povelik kliker desert koji osvježava . nesređen. strine. pojesti pitu ujagam. tradicionalno napravljena u obliku konusa (za razliku od "modernih" kockastih) nosila. raditi nešto u grupi. izvjestačiti se. pokvariti nešto. skontati princip rada nečega. tranzistor je u elektroničkom svijetu zamijenio lampe. dovesti nešto u funkcionalno stanje. ukrašena šlagom i mljevenim orasima. kaže se: sjedi tlima ili hodi tlima bože mi oprosti štap za tjeranje stoke ili štap za samoodbranu sprava za razbijanje jabuka i krušaka. ništarija onaj koji ima klempave uši. non-stop otvarati i zatvarati vrata nekog tečno poljubiti. obotaliti. triješće) sitni komad drveta. kojeg nazivaju još i radion. srediti. umazati se srediti nešto da funkcionira. teflon. nanišaniti. iz ko zna kojeg razloga kaže se još i "p'jan k'o trijeska". kojoj se prilikom "zamotavanja" ili "slaganja" doda "sos" napravljen od kajmaka/jogurta/masla/ulja. dobiti.. bakar) posuda za spravljanje pita. a smrdi da oči ispadnu. krupnija prašina sastavljena od svega i svačega (npr. u redu nečujno ispušten vjetar. zanesenjak riječ potiče od turskog tepsi. osoba lošeg raspoloženja. a riječ se može upotrijebiti i onda kada nekom to kažemo odmilja. zapušten čovjek prenijeti neku vijest . pretežno okrugla. dajnice se često ubekete kako bi izgledale sto ljepše. filovana orasima. dobro. a povratna forma "uhalaćiti se" znači izvršiti nuždu u gaće. glava kovanice bundeva ili tikva noćna posuda za malu i veliku djecu.prokuhana jabuka. upropastiti nešto. na podu. u domaćem slučaju radi se o kompletnom radio prijemniku. usrati se. ''gdje si uhonja. pronaći (vidi uhavizati) ugasiti namjestiti. koristi se za odlaganje vatre. koja je jako koncentrisana na to što radi. ujeda kao kiselina. plitka metalna (emajl.

vrsta. uštedjeti upropastiti. mjesto na kome bi se mlađa raja kupala i igrala hore sredstvo za ciscenje ovo ovdje. preteča današnjih velikih mlinova. dole. npr. zaraditi. "što si bolan uštroc'o" naplata u robi. postoje slobodne vodenice. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje (kuca. npr. npr. zaboraviti nešto đavo pobjeći. utjerivati. prepasti se nečega. lanci na koje se okači kotao iznad ognjišta majica dugih rukava kao da. markantni predstavnik. "snaha nam se pravo uvardala s novom džezvom" dio pribora iz kolekcije za uprezanje konja namjerno (vidi kastile).. staro. i poredovničke. radi se o izvrnutoj riječi "sav" (vas dunjaluk) uvijek buvlja pijaca. skvasiti nešto ili ga namjerno pokvasiti u vodu. npr. ne novcu. budilnik. otrcano. mala kuća. nego ukiseliti se! negdje poznato kao i "ušćufnuti se" ili "ušćahnuti se". privići se na nove uslove rada. maknut' ne mogu". izgubiti se iz vidokruga krađa klikera nešto ugasiti (utrni taj tv) sorta. u upotrebi su još i "vandol" za dole.. "odoh da ulučim kokoši". zvati. npr. svaki mlinar uzima ušur za samljeveni kukuruz ili pšenicu. polovno. itd) prokuhana smjesa vode i šećera. "da se sačuva utrosa od neke familije". koristi se i sa izvjesnim seksualnim paralelama. usmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekućina) ali ne malo. služi kao zaljev za bosanske poslastice. da bi svoje .wecker. ''jesi li umočio?''.ulučiti umočiti usehviti uskurđel uteći utres utrnuti utrosa uvardati se uzengije uzinad ućariti ućurisati učkur uštrocati ušur ušćaknuti ušćaviti se užeći vabiti vagda vakat vam vandol vangor vangor vas vazda vehtiž vehto veker verige vesta većem vijer vim vo vodek vodenica tako reć na punčevini ugoniti. hurmašice. bolno prikliještiti uglavnom u leđima (kada neki živac "zakaže") -"ušćaklo me nešto od potiljka do trtice. hodi vandol domaća verzija pojma gore. i koji u specifičnim situacijama imaju pravo "izgrnuti" žito. 5% od samljevenog. koristi se najviše za ljude. hodi vangor. pretežno se koristi za smiještanje kokoški u kokošinjac nekad u rani akšam. vrijeme ovamo (dodji vam) ovamo. gdje se pomoću vodene bujice pokreće vodenički kamen koji melje žitarice. gore. kao i "vu" za ovdje. sat. upaliti dozivati. u nekim selima oko srebrenika može se čuti i skraćena verzija "vu" što isto tako znači ovdje. napravljena direktno na rijeci. ove druge imaju privilegovane korisnike. uhodati se. ovamo. prestraviti se. još jedan germanizam u našem jeziku . na institutu za istraživanje radio-aktivnosti iz prokosovića u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde. iskorišteno. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo i gore. potrošiti u besposlicu špaga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu. npr. baklava. koji su materijalno učestovali u izgradnji vodenice. maca. nošeno. mjesto gdje se prodaje polovna roba. k'o biva udubljenje u koritu rijeke.

jedan zavijeni dio. izgubiti se. kod nas se obično kaze. kad krava trči kaže se: vidi što se zaobadala zaliti kafu ili čaj. prepasti se. stari izraz za životinjski želudac. zajebavati. izgubiti orijentaciju. zastraniti materijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. zabazati. izgubiti snagu usljed dužeg gladovanja. ukrasti. u fizickom ne meteoroloskom smislu. zahandravati!" poklon. interesantno. odjeći. vrata. koriste se za oko kuce i za blize destinacije osoba koja ne radi a mogla bi. od crnog robusnog platna potpomognutog crnim gumenim djonovima. a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su učeni ljudi. uzeti brzo. udariti brzinski ispušiti cigaretu." toalet. majstorski udaren šamar tvrdoglav. doba dana. oteti. učinjena šteta sitni lopov. višednevna dosadna hladnoća. zima. zeznuti nekoga. npr. posuda koju kosac drži na kaišu. kad je dijetu nešto interesantno.. podvaliti nekome nešto. ranije je u starim kućama bio u upotrebi mehanizam za zaključavanje vrata. parama. zariti. pobjeći. lutati. klimatsko stanje. obilježavajući potpuni coitus. nego mu svaka rijec "vuce motku s monja". skroz je zabaz'o). platnene. vrijeme. napolju zehmerija. muškarac koji uspješno zadovoljava ženske seksualne apetite i kao takav poprilično imaginaran lik. zamoliti prednji dio glave koji najranije ostane bez kose. prodavnica mješovite robe. u specifičnom kontekstu koristi se i sa izvjesnim seksualnim prizvukom. muslimansko zensko ime jestivo ulje dućan. trznuti se.vodijer vrcit se vrgnuti vrljike vucibatina zabazati zabiberiti zabredemet zadlanak zadrt zafrljaciti zaglajsati zagondžija zahandravati zahira zahmet zahod zaiskati zalizak zamandaliti zanivljati zaobadati se zapuriti zastronuti zavežljaj zavornjaš zažagati zbobliti zdumanati zdunuti zehmerija zehra zejtin zema zeman zepe zgubidan zijan zijančer zimuga zlopnjak zuberica samljeli. pojesti. naglo se trznut staviti. hala. dosađivati. baciti neki predmet malo jače ogladniti. zatražiti. nešto što gosti donesu domaćinu teret. sarma. poslije takvog udarca neprijatelj obično ne ustaje. "nemoj me. zlatu. wc. ubijati dosadu. zbijati šalu. upek'o minus 1. upotrebljava se kada neko ima ružne ili rastavljene zube. ostaviti dio ograde koji se može otvarati neko ko ne uvazava verbalne argumente. zaključati npr. onaj sto u sve voli dirnuti. hladnoća. dijete. udariti jako. prodavati zjale po putu. zanimljivo. vrsta lagane obuce. otuda i ovaj izraz za zaključati. kada nekog molimo za uslugu: "ako ti nije zahmet. npr. previše pažnje posvećivati nečemu ne tako važnom. uvaliti se u nevolje (pusti ga. težina. nečasno napustiti mjesto sukoba. dosađivati. preliti nešto ključalom vodom. trgovina. npr. ranije je bilo puno manje ćelavih ljudi. pričati gluposti. trčati brzo i u neodređenom smjeru. služi za nošenje i kvašenje belegije. ''zuber'' . može se raditi o ručku. koji se zvao mandal. neko ko rijetko prihvata tuđe mišljenje. oduzimati vrijeme. samo malo 2. ljubavnik. zalutati. umjesto "opekao se" može se čuti i "spurio se".

umno ograničena osoba. sir. stavljati razne boje na lice npr "šta si se načakarila?! tužno i usamljeno čekati na nekoga tanjir stara kuća na sprat turska riječ. prelaz preko manje rijeke (npr.. upotrebljava se i prilikom umotavanja mejta (mrtvaca). do 10 godina starosti ćalovina. turski izraz za pljeskavice [köfte]. potvrda. gnječiti. npr. pa šta. tinje) vrsta bundeve. šminkati se neukusno. salata. u trgovini mjera. a još je poznatije da sjeme ćurte nije baš upotrebljivo na fudbalskim utakmicama i drugim sportskim priredbama kao pribor za "ubijanje" nervoze. neuredna soba. nu. veća posuda za jelo iz koje se jede kolektivno ćeif. itd. deminutiv čekuladica štipati. ba"). ljudski izmet). više čivija jedna pored druge čine čiviluk. poznata je poslastica "ćurta u pekmezu". faca veći sanduk u kome se čuvaju namirnice." sve se može raditi s ćeifom. priznanica. seoska svadba. od ćeifa je nastao i glagol ćejfiti (ćefiti). itd. meraklijski. brašno. kako pjesma kaže: ". većinom bijelo platno kojim se prekriva krevet. pričati. violina zahod. cijenjen i poznat je sir čabrenjak.. pogrdan naziv za nekog muškarca papir. šećer. račun. koja vrlo lako poprimi oblike opštenarodnog veselja. ćufteta. gomila sitnije djece. pomalo odaje utisak zapuštenosti. . budala. ponekad i bez određene teme. omot. stariji ljudi tako nazivaju čokoladu. u šali se za neozbiljnu osobu može reći da je ćalovina.zurla zvizgo ćage ćalapurija ćalov ćalovina ćasa ćejf ćemane ćenifa ćerpić ćitab ćopavo ćorav ćorsokak ćufte ćul ćumez ćumurati ćup ćuprija ćurta ćutiti čabar čabrenjak čaira čakariti se čamiti čanak čardaklija čarsaf čehre čekmedža čekrk čekulada čepati čestita čibuk čifut čivija truba napravljena od vrbove kore. hartija. bio mi ćeif. u upotrebi je i skraćeni oblik "ćalov". idiot. koristi se kao sinonim za uticajnu osobu (" on je čivija. mali most. biti brnjav. rugafetiti se. kokošinjac. pribor za pušenje sličan kamišu jevrej. židov. visoka trava. posuda u kojoj su se uglavnom čuvale namirnice. sir s paprikom spravljen u za to specijalno pripremljenoj drvenoj posudi nalik . npr: daj mi ćage duhana ili jesi dobio ćage da ideš u inostranstvo.čabru (čabar). razgovarati. kupus. nešto ko cigla. samo od nepečene zemlje knjiga šepavo slijep slijepa ulica. u nekim ćupovima se može i kuhati. mašina za vađenje vode iz bunara. izgled. kuka na koju se može objesiti odjeća. uživati u nečemu na poseban način. ćalova = vidi budale. slušati drvena posuda u koju se sprema zimnica npr.. užitak.sve sam svoje prokocko. grah. wc prvi građevinski materijal poslije drveta na našim prostorima. itd. a ponekad u povjerenju zemljeni sud. zvani i nezvani gosti se isprepliću u kolu. a djevojke i momci maksuz idu na čestite ne bi li i oni našli ljubav života svog. budala. tvrđi komad tekstila koji se je koristio za podbacivanje ispod konjskog sedla izraz za nešto prljavo (npr. u našem govoru ćage je dokument: diploma. dječija igračka (vidi borija). neprohodna. alat. šnicla od faširanog mesa.

rijetkost na našim prostorima.čiza čokalj čopati čugelj čuka čundurica čuturica čvalakuša čviljak čvoka đalati đelep đeriz đevrek đigoderce đilasnuti điritnjak đozluci đuture đuturum đuvegija šalabajzer šalabajzer šalovati šargija šejtan šejtan šepav šeperuša šestoperac šećerica šećernica šećeruša šiba šifer šiljte šira šiš šišet škafiškafnjak škatulja linija. nepouzdana osoba pripremiti prostor predviđen za betoniranje tako što se željeni oblik (npr. mahom neupotrebljive letve i fabrički materijal. drveni plafon nema neko značenje a koristi se da bi se djeca vježbala lomiti jezik kod učenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak . za nestašno dijete kaže se "šejtane jedan". mjesto za bacanje smeća vrsta peciva punjena kremom od vanilije. pomoću koje se drži direktno na plamenu. cilindar je navaren na dužu metalnu šipku. ali i "nalete jedan". motka koja se koristi za stresanje šljiva. npr. vrlo često objekat utresa jedan od najboljih vijerova u srebreniku (svih vremena). čopati hljeb. petljanija. ljubavnik. obično se pravi u drugoj turi. autentični domaći žičani instrument. drveni prut za nanošenje manjih tjelesnih povreda isključivo kao vaspitnopopravnih mjera. đegoderce. momak. đelep ovaca = stado ovaca. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili neće da uradi nešto kaže: e. nesposobna osoba. itd. tako se naziva i visoka i mršava osoba bubuljica udarac prstom u nečiju glavu galamiti. npr. obično babo tepa djetetu . često u kombinaciji sa ćemanetom (vidi rječnik). otkidati od nečeg sitne komade. miješa sa šećerom i ponovo kiseli za rakiju. negdje. kutija cigara . mnoštvo. kliker sa šest listova u središtu. temelj kuće) sastavi i učvrrsti pomoću drvenih dasaka (ponekad i većih drvenih ploča).: curica mi opsovala sve'ca. nalazio se između današnjeg bazena i kafića "cepelin" posuda za šećer rakija sumnjive kvalitete. npr. đavo. (vidi nalet) hegav. uz šargiju se pjeva karakteristična haiku pjesma. jesi đuturum.čundurica babina mala mobilna flaša ili posuda za vodu koja se lako priveže za kaiš. ima manu u hodanju. prevarant. ovu sam riječ izvorno čuo od halila gutića i to baš vezano za đelep ovaca. švaler. štap kojim se poštapaju stari poveći lijepi sat čuna. koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. vrag. ubiću je ko u šumi zeca. u upotrebi je i deminutiv čokaljče. odnosno već pečeni kom se fata. gomila. kita odmilja. crta manja flaša u kojoj se kao najveće blago čuva rakija maksuzija. drečati. zajedno sakata. neko ko zanivlja neozbiljna.jezik. drva za odlage. zagondžija. vidi okorak podmetači za sjedenje ili spavanje sok voća od kojeg se daljim kuhanjem dobija domaći pekmez karakteristična sprava za prženje kahve. ostavi to đigoderce skočiti sapun za pranje odjeće naočare skupa. radi se o metalnom cilindru. manje zapremine. stambeni objekat načinjen od blata i baljege. vragolan.

ulica. posebno su ukusni ako se malo zasuše. niskog morala. štura!" bježanija. vrsta biljke koja u dodiru s kožom izaziva neugodnu reakciju od koje nastaju plikovi. sakriti se. ko se nije sakrio magarac je bio. još neispitane i neistražene (nezna se ni kako izgleda). sprava za šmirglanje ili šlajfanje drveta ili metala nit zmijuga nit gušter nit kišna glista. momentalni nestanak. fazon je sakriti se. motkom.germanizam [spiegel]. pauza koja se pravi da se nešto popije polako jesti. zaslajfati. osoba. meziti novo-srebrenički izraz koji opisuje crni talog koji se nakupi između nožnih prstiju.) preneseno značenje ima seksualne konotacije. metalna šipka. zaštititi se od lošiih vremenskih uslova. da te onaj koji žmiri ne može pronaći. uobičajeni naziv za rakiju šljivovicu. najgora sorta duhana koja se upotrebljava za pravljenje cigareta. vrsta životinje. naglo početi bježati od nekoga šuga je vrsta kožne bolesti. osoba niskog morala. vreća kopriva. kad nekog želimo otjerati kažemo "hajmo. dlačice iz ušiju. baja koja jede bijele linije po asfaltu. vrsta životinje. naselje. aka šupenhagen nijemac. još neispitane i neistražene (ne zna se ni kako izgleda). dlačice iz nosa. prostitutka. stisnutom šakom. novčanik ručna kočnica na konjskoj zaprezi. šprcvrcna. da bi se zakočilo kočijaš mora sići sa zaprege i brzim okretima u hodu privući kočnicu gumama. dolazi od njemačkog "stange" (čita se "štange"). skraćeni. potkratiti rožnate izrasline na tijelu (nokte. nastalo od pojma "schwaben" što se po mnogima veže za stare alemane ili za sve koji govore njemački. jako ukusno jelo ako se ponutrice prije spravljanja propisno operu. otišla mu šprcfrzna". napraviti spletku nekome. sumnjiv. sumnjivo (meni je to nešta šuhveli) zavući. obrađivati šmirgl-papirom. ljubavnik uzeti nešto i čvrsto držati usmrditi se usmrditi se usljed nedovoljne higijene. itd. drevna igra. vertikalno šutnuti loptu s ciljem zadovoljenja instiktivnih potreba. tuknuti na kanafu. vrsta čakije (noža) na sklapanje. obimna ženska zadnjica. itd. baja koja jede dna od džezve. imaginarni stroj upotrebljiv u svakoj situaciji. kosu. prilikom prvog pijanstva ili nestručnog rukovanja biciklom. sa ovom biljkom svako ima barem jedan bliski susret u ranoj mladosti. ogledalo . u restoranima nije preporučljivo uzimati škembiće. uglavnom ženskog spola.) bijeg glavom bez obzira. usmrditi se. sumnjivog morala. i ostalih ne tako često korištenih stvari. podmentnuti (vidit surduknuti) specijalizirana zgradica manjih dimenzija namjenjena za odlaganje drva i uglja. . sramežljivo se skupiti. te je stoga nauci interesnatna. onaj što živi u njemačkoj . sokak. te je stoga nauci interesnatna. vrsta gmizavca totalno bezopasnog po ljude. u prenesenom značenju šuga je i osoba prevrtljivog karaktera.škembići škernuti škija šklopac šklopšir šlajbuk šlajf šlajfarica šljepić šljiva šmirglati šor špiglo šprcfrzna štanjga štucovati štura štura šuga šuhveli šuknuti šupa šuperdin švabo švaler šćipiti šćuhnuti se šćuhnuti se šćuhnuti se šćućuriti žaka žara žbljoha ždrholj ždronfulja žegnuti žećka žgljocati žlimfur žmira vrsta čorbe od životinjskih ponutrica (drob). vrlo jak i precizan udarac bilo koje vrste (autom. npr. u hercegovini ga zovu blavor.švabija. i sl. "ne radi mi tv.

vilica .žrvanj žrvnjati žvalje vodenički kamen halapljivo jesti usta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful