Tinitus Pojava uma u uhu mo e biti potpuno bezazlena ali i povezana s te kih bolestima.

Ponekad um mo e biti jedva primjetan, a katkad mo e kod osobe koja ga ima dovesti do poreme aja pona anja. Saznajte to sve mo e uzrokovati tinitus i kako ga lije iti. Tinitus je percepcija zvuka u odsutnosti zvu nog podra aja. Tinitus se mo e prezentirati kao zvonjava, zujanje, zvi danje, ili mo e opona ati slo enije zvukove. Mo e biti trajan, javljati se povremeno ili biti pulsiraju i (pratiti otkucaje srca). um se mo e pojaviti gotovo kod svih bolesti slu nog aparata, uklju uju i opstrukcije vanjskog zvu nog kanala, upale, opstrukcije tube, otosklerozu, tumore srednjeg uha, Méniereovu bolest, pontocerebelarne tumore, o te enje sluha bukom, ozljede glave, kardiovaskularne bolesti, anemije, itd.

Labirintitis Naj e i uzroci labirintitisa (upale labirinta) su bakterije i virusi koji penetriraju u unutarnje uho. Labirintitis esto nastaje kod kroni nih upala srednjeg uha, koje se pro iruje i na unutarnje uho ili tijekom meningitisa ili traume uha.

Otoskleroza Otoskleroza je abnormalni rast kosti u srednjem uhu, to esto mo e uzrokovati djelomi an ili potpun gubitak sluha. Bolest zahva a osobe starosne dobi od 30 do 50 godina i e e poga a ene, nego kod mu karace. Kost u na em tijelu se konstantno razara i obnavlja, dok u slu aju otoskleroze prestaje obnavljanje kosti i tada dolazi do nakupljanja spu vaste kosti. Bolest obi no poga a stremen i poja an rast spu vaste kosti u tom slu aju fiksira stremen u ovalnu membranu i na taj na in onemogu ava da zvukovi prolaze u unutarnje uho. Uzrok nastanka otoskleroze nije potpuno jasan, ali se sumnja kako je bolest nasljedna, te kako je uzrokuju razli iti endokrini poreme aji ili nedostaci vitamina. Istra ivanjima je utvr eno kako osoba iji jedan roditelj ima otosklerozu, ima 25% anse za obolijevanje od iste bolesti, dok u slu ajevima kada su oba roditelja oboljela od te bolesti, ansa se pove ava na 50%.

Pacijenti se esto ale kako ne uju zvukove niskih frekvencija ili aputanje. koji je u nekim slu ajevima vrlo jak i intenzivan. Obrambena faza je sljede a i traje 3-8 dana. Lije enje i terapija ovise o tome da li je pacijent dijete ili odrasla osoba. a esto je prisutna i povi ena tjelesna temperatura. Faza eksudativne inflamacije je prva i traje 1-2 dana. naj e e se primjenjuje lije enje antibioticima i analgeticima. iako i tada imaju smetnje . Posle 2-4 tjedna dolazi do potpune rezolucije procesa. Kod pacijenata je prisutna povi ena tjelesna temperatura. jak bol (osobito no u). s gubitkom sekreta i zarastanjem eventualne perforacije. pa su pacijenti primorani disati na usta. od odraslih osoba i kod djece (ako je infekcija i upala jaka ili se esto ponavlja). a u toj teku ini se potom razmno avaju bakterije ili virusi. Kod bla ih upala dovoljna je i uporaba antibiotskih kapi za uho. ali u ve ini slu ajeva se bolest uspje no lije i antibioticima. Agresijom bakterija u krajnike dolazi do upalnih procesa. iza i iznad jezika. ali se mo e i pojaviti naglo i iznenada. koja se mo e razvijati postupno. Upaljeni krajnici postaju ote eni i izrazito crvene boje. te da imaju konstantan osje aj umova u uhu. nagluhost. Upala krajnika je esta zdravstvena komplikacija. Ova bolest naj e e po inje prehladama. Naj e i uzro nik upale krajnika je beta-hemoliti ki streptokok (Streptococcus).Prvi i naj e i simptom bolesti je nagluhost. osobito u djetinjstvu. Akutna upala srednjeg uha je popra ena bolom. Rijetko se perforacija zatvara debelim vezivnim tkivom s priraslicama i rezidualnom nagluho u ili perforacija postaje stalna. Purulentni eksudat mo e spontano izlaziti. zujanje i osjetljivost uha. ali je mogu a infekcija i virusima. te uzrokuju upalu. disanje na nos postaje ote ano. Upala srednjeg uha Upala srednjeg uha je jedna od naj e ih bolesti koja poga a malu djecu i dojen ad. to dovodi do smanjenja boli. kao to je Epstein-Barrov virus (EBV). Upala krajnika Krajnici (tonzile) su par limfnih vorova koji se nalaze s dvije strane grla. koje dovode do nakupljanja teku ine iza bubnji a.

a pacijenti se ale i na osje aj umora. Glas pacijenta se mijenja i dolazi do poja anja nazalnog prizvuka. koje su pune bijelog iscjetka. osim je pacijent iz nekog razloga preosjetljiv na pencilin. iscrpljenosti i lo e op e stanje. Na inficiranim krajnicima su primjetne bijele to kice. a naj e e pencilinom. zbog pove anja krajnika ili pojave tre eg krajnika. Gutanje je ote ano i bolno. a prisutna je i stalna grlobolja.protoka zraka. tijekom tonsilitisa. koji tako er mo e biti ote en. Mogu e su i pojave upale srednjeg uha i bronhitisa. . Primjetno je i povi enje tjelesne temperature. Upale krajnika uzrokovane bakterijskom infekcijom lije e se antibioticima.

2. 3 5 2 Ko tani dio dijeli se na predvorje.3)Labirintitis naj e e uzrokuje : a)bakterije b)strana tijela c)virusi 2._______ i _________.tri kosti _______. ________ uho ine ________.te __________ cijev koja izjedna ava tlak.5)Upala srednjeg uha naj e e poga a : a)dojen ad b)trudnice c)starije ljude d)djecu 2 2 2 2 2 .1. ________ uho se sastoji od ko tanog i ___________ dijela.4)Otoskleroza je abnormalni rast kojeg dijela uha : a)kosti b)u ne koljke c)opne d) pu a 2.slu ni ivac i ________ 3 koji odre uje visinu i frekvenciju zvuka.Dijeli se na __________.1)Mehanoreceptori zvu nih vibracija nalaze se u : a)vanjskom uhu b) eki u c)bubnoj opni d)unutra njem uhu 2.Zaokru i ta an odgovor : 2._________ 5 _______ uho. Dopuni Uho je slu ni organ ljudskog organizma.__________ kanali . ________ uho ine ________ i zvukovod.2)Pojava uma u uhu naziva se : a) tinitus b) tetanus c)fabrinikis d)citospazum 2.

8)Centar ula sluha nalazi se u : a)mozgu b)sljepoo noj oblasti mozga c)malom mozgu d)potilja noj oblasti mozga 2 2 2 .6)Kod upale srednjeg uha teku ina se nakuplja iza : a)pu a b)bubne opne c)eustahijeve cijevi d)bubnji a 2.7)Glavni funkcionalni dio pu a naziva se : a)pu nica b)kortijev organ c)balbus olfactorius d)bubnji 2.2.

On je lu ak.ve sam na in njegova postojanja i djelovanja.pomu enog uma od tolikog itanja.U bitkama je nemilosrdan.svojim djelima pokazuje svoju ustrajnost i odlucnost da ucini sta god pozeli.koliko god mahnita.Gotovo je nezamisliva ta promjena zanosa prisutnog u govorima kojima se obra a Dulcineji prije svakog dvoboja.ljudske bezumnosti.iako se na prvi pogled ne ini tako.mr av u licu.a dostojan je najve im ljubavnicima.smion i hladnokrvan.zra e veli inom..On je lud. Postaje hrabar.nepokolebljiv.Njegova djela.Don Quijote je utjelovljenje ljudskog sna. Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: ³suhoparnom.plemenit je u svojim namjerama. hirovitom sinu. koje nikomu drugom na pamet ne padaju.On nije odba en od okoline.suhovljav. natrpanom svakakvim mislima.odlu i postati vitez i odlazi u pustolovine po panjolskoj. mrzovoljnom.veliki ranoranilac i ljubitelj lova.ali mudar i vidovit.Iako bezuman u svojim postupcima.Don Quijote je na po etku romana Alonso Quijano.ali to nije patolo ko ludilo.postavlja si cilj od kojeg ne odustaje.samom pojavom ostavlja trag samopouzdanja i vjeru u svoje veli inu.nepokolebljiv i ustrajan. .ve uzdignut iznad nje.nije svo vrijeme tako nesvjestan.Stoga nikada nije sveden na lakrdija ku figuru i pisac mu tijekom cijelog romana nije oduzeo ljudsko dostojanstvo.Odjednom spazi ari itanja starih vite kih romana i poslije i sam.plemi koji se po dobi hvatao pedesetih i bio je sna na rasta.na trenutke dolazi do bistrih spoznaja o sebi i svome snu.istinom i nedosti nim idealima.ljudskih stradanja i uporne borbe za pravdom. Cervantes mu pred smrt ipak vra a razum te i sam Don Quijote odbacuje to svoje la no ime i odlu no umire kao Alonso Quijano.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful