P. 1
Velike Bitke - Normandijski Mostobran

Velike Bitke - Normandijski Mostobran

|Views: 474|Likes:
Published by rumenko51

More info:

Published by: rumenko51 on Nov 09, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/17/2014

pdf

text

original

Normandijsl<i mostobran

General H. Essame

SADR:lAJ

Predgovor

Svltanje posll]e Dana D+l . Swmrak jedne koncepcije . Saveznicke arrruje Ucvrscenje mostobrana .

Pooka jsknstvu .

7 11 24 34 46 59

Oluja na Kamalu Operacija »Epsom« Pad ceena

72

Iskusen]a alll.,_,.i6ke Prve armije

82 95 109 121

Zastoj

Bilka za St.Lo.

135

Operacija »Goodwood« vrhuoac bnke na ruostubranu .

146 156

PREDGOVOR

Nerna sumnje da Je saveamckl desant na obalu Normandije izveden 6. jwna 1944. godine, majveca dcsantna operacija u historiji ratova. Nikada do -rada nijc czcstvovela veda ratna i transportoa flam. vccc kopnenc i i7.rnooe mage i sredstva, da bi se i-Sikrcalc trupc i formtran 1Il0-

stobran. Za ovu imlZV1IU11 »(Ive.rlord«, nnmijc-

njeno je 1213 41U,.desantllih brcdova i

camnca, 864 trgovacka breda i 1.';6 pomocnih brcdova kao i lVGZ avfona, Na bretauskim otocma prtkupljeea je al'ITlija od 3,500.000 Ijudl koje je trebailo prebactrt na "halu Evrope, da bi iz v rsila postavljeni zadatak.

Jos ad kraja l'i42. god;'rI(I '11>1 hl'j,Lrunskim otocima pceolo je prikupljanje tTII[lH i raj.nih sredstava za ovu operadju. Njene pr-ipreme [lJ";Jlil" '<;11 mnoge teskoce. Na Atlantiku [e rrebulo dubili bjtku protiv njemackih podmomtca, du bt se iz SAD do Britanije prevealo 1,500.000 vojnika i 2,500.000 rona ratnog matertjala. Planeri opcracije morali su da se odtcze gdje i kada iZVl"siti dcsacr, kako njesid problem prtsten.sra za tskrcuvan]e materijala I opreme knjih na mjestu desenta nije bilo, kako sacuven tajuu o vremenu i mjcstu iskrcavanja, kako orgcnizlrau snabdijevnnje iskrcanih u upa gorlvom, municljom, hranom i opremom. Trebalc jc .savladnti tzv. Atlantskl iJ"J"Hi,

sistem mo6nih utvrdenja koja su se pr-otczale od Nerveskc do §.panjolskc grcnice, u trenutku iskrcavanja (DanD) sprijociU hrm prebacivenje eeprtjateljskib srrntegtjskih rezervl. na ugrodeno podrucjc i a mu~(<)bralla probit! SE"_ u otvoren prostcr, lh hi Sf:' krenuln U oslobadenje zapadna Evrope. Saveznicl su uspjesnc h:vr~ili ovc 'Jlri~Jrl<.nj(:: i uspjell da obmanu n.kuHl<:lm vr-huvnu komandu 0 mjcstu isk rcavanja: dok su Nijemci ocekivalt da 6: do njegu dodi uegdje na obali izmoou uscn ,seilne (S=<;:) i sjeverne grl1n\e .. , Belgije. Saveaaici eu 'se cdlucili za pustc plaze Normandije, izmedu usee rijekc Dives (Dlv) i poluctoka Cotcnrmn (Kotanten),

Pripreme za ovu opcraclju prntila su neslaganja mel'fu Snvezmerma. Puslije uapada naciaticke Njemacke nil SSSR 1941. godine, sovjcrska Je vtada tn.iila o(varanje tzv. drugog fronta IIi! zacadu Evrope, da bi se sman]lo sjlan pdms.ak,glavnih mjemackihsnaga anga'l_i'n",it, II pohcdu ne Istok. Ali u O)V'_'''' pocetncrn razdoblju otvaranje drugog fronta biJo je neizvedivo. Mcdunm, inko su kasnije sazrele moglu,!I1U':;1-i /.>l ervaziju zapadno Evropc. SSSR je morae cekau m god.ne te§,kog rata. cia hi se napokon srodmom 1944. godfme Zupedn! savcanici iskrcali lJ Nornumdiji.

Ali, do tach su 'nil. Isl,r.cllom frontu ne same savladalie velike tegkoce i krize, nego je crvene armlju. pobjedn_j~k.i nastupajuci IU'I 7.!IIpnd, nu dan iskrcavan]a Zapadnih saveanlka u Nonnar,ldiji vee presla predratnc r,nmi· ce Rumunjs kc I Poljskc i s tigla pred Cehovlcvacku. Dok su -se Saveznici _iu~ borfl! na Normacdijskom moatobrunu, Crvena armlja je nastavlla nadiranje 'IIi! desrmm krtlu IstOCnl_'lf; frcrrta i ve" krajem jula bile je pred versavoen. Za to vrijeme na fronru u Itali]t angloame ricka grupa armija prodria je lIa sjeve,- do [inije Livormo - _~CI.)Ila (Ankona), dok se u Jugoslavlji, posltje njemac-

keg neuspjelog dcsanta na Drvar, Narcdnooslobodjlaeka vojska pr-ipremala za _Pn'U etapu zavrsnih operac.ija za oslobodcnje zemlje.

U ovoj pnnorarm evrupskjh rausta, Normandijski mestobran predsravljao jc polaznu osnovicu, s koje je H"k trcbalo .razviti front Ll zapad,noj li.vml'i, da bi obruc koji je obuhvano nacisticku Njemaoku s Istoka, jugolstoka i juga bio zatvoren i sa zapada. tim _it! pocelo iskrcavanje u 1\'ornlandiji, naj.iSi mjemacki cdgovorni komandanti znali su da je nestuplo sudbonosnt trenunsk kada iskrcaric snage 'I reha uapast i i bacitt u more da bi ih sprl]ceili da preplave zapadnu Evropu. Zbog Httlerove zubranc da ISC bez njegove duzvule upouebe enategtjske rczerve i pogres.nc procjene njcmackc Vrhcvne komarule o glavnom mjestu tskrcavan]a. kasno je uslijedila intervencija uiase -njemackeh oklopnih jedinica. Uspr-kos lome i mnogo vccoj matertjalnoj mu}rnooi savezruickih snaga. pudrzauih mocnom avijacijcm i florom, Iskrcano su se trupe dugo nalaaile 1I tcskom i <It! rrjetko krtucaom poluz[.jll. Tome it! pr-idonijelo neadekvatno rukovodcnjc nil" kih saveznickfh kcmendeaere operacijorn na unostobrann,.stu je dovelo do sukoba u vrhovima njjhovc komande.

Ova dva faktora - gre;'ka 'I1jtHndog vrhovnog rukuvodstva i polozaj saveznickih snaga tria mostobranu - razlog su brcjnim 'msprnvarna medu histoi-icartma i medu strateajma koje traju do danas. General Essarne (Esejm) u [Qnji2i cbjasnjaea relne ivnu sporost napredovaaja Saveznjka i opasoosr od mc.gtIeeg bloklran]a rrsostobrana specifidnostjma ratovanja no lere<lll momnandijskog bckuzn, velikhn lskustvom, kao i vjestsnom njcmacke vojske. Zato opravdava stratcgiju i (Jp",-aciju brltunskcg gcncrala Mon!gunneryja (Montgomeri) Ii pored mjegovog neuspjeha kod Caena [Kan}, a o5!.1dllje vice- 1TJar~(a avijacije Teddcra (Teder) i ostale koji 5U traZili

ajcgovo smjcnjlvanjc. Ishod i posljedice ove dvcmjesecne bitke mogli su se Illaslutiti od pccetka: probe] kod Avranchea (Avranii) otvorio jc Saveznicima strom vrata Prancuske. Trebat ce an nakolJ toga same pola vremcna koliko je bjtka u Norrnandiji trajala cia oslobode gotovo cljolu Francusku i Belgiju, da hi sri-gIi gotovo do njernucke grauice.

Pa1mja kojn na stranumu ove kajige privlaci impresiwm sllka rjesavajuce bltke za Normandijski mcstcbrue. masa angaziramh sredstava i }.lve ,.;ile na obje strane, pr-ivtdnu su potlsnuli ostale fakrore koji su utjccali na sudbinu mostobrana u Norruandijt. Ni poraz jedne strane ni pobjeda druge nisu dcne kac rezultat nekih gcnijnlnjh rjesenja pcbjedntka ili ncdozrelostj prntivnika. Xjemacke crusecc snuge damn su presle zenit svojematcrijnlne nadmocnosti, a njeni vrbovt fzgubtll pr-ijasnju samouvjerenost. Dok se njihova -snaga rroslla ne Istocnom frontu, u Ltaliji. Jugoslaviji i pri]e u Afrlci, sila snvexoieke koalicije dostizala je razmjere koji nlvu cstavljali sumnje tt krajuji Ishcd rata. Zato pobjedu u Normandiji trebu gledati kroz eve opca zbivunja, da bi se sagledala istma 0 dopr-inusu svih Savezmka pos tlzanju pobjcde nnd uaclstickom Njemackom. Tako ";e pobjeda u Normandlj! dobki svoje pruvc mjesto U ovim naportma. kojc jelIleO!>pmno vellkc po razmjcm j pos'ljedicama za konacen lshod rata \I Evropi.

Vojmk Kljilkovlc

SVITANJE POSLIJE DANA D+ 1

Prije 1944. godine moglo so za kraj na obalarua r'ijeka Douve (Duv) ! Mcrderet (Menke) na poluotoku ccten-. tjau (Kotantcn) lTiirTle duse reel da seramc enikada ctsta m]c Qo::>uJilo«. usred ljeta mocvarice (ltska, bljela 'Pliska i vodomar) nesmetano bi prolaztle svnjim putem: konjaka smrt hi prhala amo-tanno tzoad sporth voda, gdjc hi se !ituka prisuljavulu plijenu. U susatm godinarua s,IO' ka bi stln ... ila oa obalu enedu zlatice i sljcz

Tiflna je hila potpuna. Sredina poluotoka Cotentina bila je jcdno ad onih mjesta ko]e je napredak mimoieao. nouve je tekln juluulll grauicom poluoroka u dufinl ud u-ideset i sesl km, oko tri km sjcvcrnije od :lce1jewicke pruge izmedu Carentana (Karnmtnn) i I." Haye du Puitsa (la E di Pia). U srcdtnl tzmedu tu dva gradjca, sa sjevera se u nju ulijevula Merderet, a S obje e trace njenlh obnla pruitezu'e Sa se moevere gotovo jcdnu rnilju. Kraj jl:' mogao biti poplavljen. unistenjcm brane nu Douvi, ktlometar i po sjevernlje od Care7llanu. dok se lza plazc. koja ce uskorc bid pcznata pnd imenom ~t:tah~, prosttrao dugi pcjas b,lnl;:,U,n3, sirok tri -km i presjecen sa ~criri podignute ceste. Cesta ad carenraea do Montebuurga (Montbur) bila [e ravna poput srrijctc Il Ietu. a prucala ee prema sjcveru u duzlni od (J'ida~et i sest km prekc

uzvisina u moe ... 'ani. Cberbour (Serbur) jc bto ~et.rnal:ltit ·km dal]e.

Douve je nrkn predstavljala lake branjenu prepreku pri dnu pcluotoka. Mostcbren na pledi »Utah« nije s.. mogeo brzo pr().~iriti ruko SIC ne zauzmu ceste preko moe. vare otprlltke klicmerar i po u unutrasnjost.

Takav teren diktirno jc zadatak gro ga Jc Ei""nllOwer (Aj7.enhauer) dodijelio 82. i 101. ameridkoj -desantnoj divit;:iji. Uvecer Dana-D on jc. lmatoi" nepovoljntm vre- 1!L"lIskirrl progncecma. inzisrlrao da se i7.vr~i taj zadatak, unatce protivljenju zamjcnika glavnng komnndnntn, zrukoplowlOg ma..sala Teddera {Teder) i glavnog komandanta avijaci]e Leigh-Malloryja (Ll-Malorl). Upozorio ih jc 'lin to da Montgomery (MI.Hltgnmeri) i Bradley (Bredli) mjslekau i on i da eu akclju smatraju odlucujucom zu uspjch napada nn poluotok Cotentfn.

Tako je 82. divizfja dobila zadatak da zauzrnc prelaze preko rijekc Merderet zapadno i jugozapadno, u uepcsrednoj blirrinu St. Mere-Eglasea (Sen Mer-Egliz) i tako clekse brat prodcr Ikl.'02 pojuorok. N(III"e<T""oi" lUI. uh·izij.i da osigura izlaza s plaje nazvaae .Utah~ i rake omogucf 4. diviziji SAD da brzo prodrc 1I nT1ulra~njost, till 7.~iPU~j.,J"" branu sjevernc od Carentana i da se domcgne Dcuve U neposrednoj blizirri, to don se eventuulnu povese l;a :;;ml~ll/"m knje su -se Iskrcale na plait »Omaha •.

Prve jedinice od scst padobranskih j:lIl'k"";I spustrle ~l se mu Cotentin, docekane snaznom -njemackom proruavicnskom obrancm. Takav docek, n:,:duvlJljnu upucenest mnogih pilotu, te oblact -iznad or-ijentira i zona spus tanja. sve je to uzrokovalo razvlacen]c snaga. To je xu borce 101. divlzljc bio dan 1".,*" borbe i zbr-ke. Unatcc tome sro eu spustene jedmice bile razvuccnc i ~to je privremeno 'bila izgubljcna kontroln, one su zauzele i cvrsto (fri .. rle izlnske sa plaze 11:00 brane u Carcntamu. Me

dutim, mosrovt preko Duu v -e juii su bili U mjemaeklm rukarna. Od 6600 Ijudi .koj] su se spustili u rano jutr-c 6. [una 1944, prikupilo ih se oko 2.~(lO. A sjevernije je 82. desamtnu divizlja 'naiSla na jo,li zeSci otpor, jer- ee spustila u podrucje koncener-acijc njcmaekc 91. divlzije.

Dva 'Puku spustjla 5U se zapadno cd Mcrdcrcta i ria urckom podrucju uplela se u -niz malth, 'ali z!::s!okih bcr·bi s jcdinieamn njemaeke 91. divlzije. Oni su bili odsjc"elli ad puka kcji -se spustio ea "ainu saobracajnu raakrsnicu St. Mcrc-Egllse, dugn razvucenu selo na uzvisicl koju [e donrinirala cestom za Cherbourg, Jodiniuc koje su se posljjepodnc mcrem dskrcale ,1101 pla!i .. Utah« nisu uspjele da se probiju do divizije iii cia pripremc podrutie za alijetanje jedrlhca. Zbog tog" eu jedr-ilice kojc su sletjele II '~Ill,,,, hi le razbijene, a .divlaija jc ostala jzoltrana.

I reko su ,burd Ell desautnlh divlzija, rastrkani II maljmvgrupaona doeckell. prvc svanuce nakrm Dana-D. I mcn]c odluenim voj'ni.::ill1l1 vjerojatno bi se ucistilo da je desant propao. Dogodllo se. zapravo, ubralHlo: rasprsene grope brzc eu se pr+kupile. Generali Maxwell T{lYIn!' (Masl-vel Tajlor) i Ridgeway (Ridt.¥ej), .dva buduca nacelnika gcncral~t.ab" S"D, vee su imali pod -kontrolom svoje jediruce.

Prcmda i.m je bill 'puvjet'en posao visoklh oficira. onl bi u slucaju potrebe uradllj i posao nercdctka, i I" izvanrednc dobro.

cetvrte divizija, ikoja ec is:krcala -kslometar i po j,,;.nijc od planlrrmog mjestu na oball, iznenadila je i Nijemce i svoju kcmandu i brzo jc fskcrlsttja ta] il'S'pjeh Dn su Nijcmci na Dan-D izvr.sili 'koncentrican napad na desantue jedinice. ozbiljnn bi ugrozfli 4. divizijn. Meilu1.im zbunjenl spu~tanjom nl.'prijalelja .na veltkom prostoru, oni to 'niw uCinilic A U nee nakon Dana-D. kad je

njemacki 6. padohranski puk stigao u St. Cwue-du Mont (San Kom di MOll), sjeverozapadno od Caremena, V"~ [c btlu prekasnu

Pr-izor na platt »Utah« ujutro mrkon naoa-D, keko ga jc opisao jedan emericki oflcu, odavao Je dtnarnicnu energlju kumandenta tih arupa. gencraLa Collieesu (Kolins) i njegovih jedinica:

~PI<l/.a j" hila prenatrpana vozilima i oprcmom i hiIjadama i hiljadama vojnlka i vozila knji su ~t: suuvall uokclo. Pa ipu,k, pukazalo se da je takav promet lrrmo svoj smisao. I ne trazcci puta, pro~li smo krill: laj uietez sto 'gil jc vee sredtvuja vojna policaja i uskcro smo t!'tall cestcm ispred obale. Dotlc jc plaza bila pvJ vatrom iz mitraljcskih gnijezda p{Jualje od abate kojih se pjcfadijn nije mogla domoci. AIi 101. vatra otvanuJa Ioroz uske puskar-nicc. pokrfvnja je S:o!IIIO podrucje na rubu plafe i nekuliko metara vcde. Granate su u zrek dlzale visoke vcdoskoke izmcdu kojih 511 se komegalj rami manji desanln.i I.lov.ni objekti.

Nebo ienad plaZc bile je puno halt""a protuavjonske =~tite i dokle god vam je oko dcsezalo prema Engles-koj, vldjele su se trupine brcdcva tkoji <ill dolazljt u grupamn. I mIHli<.:uj'u Ml poceli iskrcavau na pjesca,ni.l obalu pOI. eve daljeka putu koji jc vodro do .moru. Tame je vcC bilo nckolikc 111ll11jih gomila dcutija i sanduka. Raspored je bio dobro isplaniran: dcsoc, u,. stovariste municijc, nasJagali su ljudske leseve.e

Izmedu jedinlce pukovnika Johnsone (m."rlson), Jroji joe brenio vrdnn brnrm kod La Barguettea (La Bargel), kilometar i po sjevermje cd Carcntana, i znpndnog dijeJa rrccte. sto ge jc <lrL>lO ·ameritki 5. kcrpus na plaf.i uazvancj »Omahae, .kod vjervilla (Vjen"i1). stno se prostor od ~est ,k,m ko]! je jo!'i bto u rukama neprljatclja, nko ee i?,uzmc maoja jedinica recdzera koji su

se ked Pointe-du-Hoea (Pounc-dl-O) popeli na strmu sujenu visoku stonejak stopa. To [c podruejc obubvadolo i poplavljano usee r-ijeke vtre (Vir) i Oouve.

Prica 0 »Gmahi«, potresna poput nome more, sada je uklesana u veliki spomenjk podignut isnad plate. To je prica 0 desenmtm brodovirna upuccnim preruno pre ma obali, na 19 Jam i 200 m ad nje: prihlj;l.a.vajuti joj se izgtsbljeno je dvadeset i sedarn specijalnih tenkova, od njth tr-icleset i dva, i sva prareca artiljerija koja je trcbala podrzat.i iskrcavan]e. To jc pr-ice o konfuznoj burlri za obalu, nepravllno podr+avano] smora i iz zraka, {) straSnoj guzvi ne ohalama, 0 ostecenun desaumjm Camcimu, gOluc;m voztljma i eksplozijarna munfclje, 0 pometnj.i uzrokovanoj eksplozijama bezbrojnih rruna.

Tck poslijc PWlll' posrepenc 5e 11 taj kacs pocela uvlaciol.i "eka vi-sta reda, kad su se novl plllkovi Iskrcalt no. obalu i krenuli .napeijed bored sc za ,~vakll stopu zeml]e. Onf su, U stvarf udarili JHl uv;t peke njemacke 352. divizije, () t::ij"rn postojanju misu mali nEta i .koji su, uobicajenom njemackom profesionalnoen vjcstinorn, branili podrucje na kojem su prfjc tu~a "je:i.hali j dobro ga poznavali.

Unatoc svemu t()IIlC. do acre oaken Donn-D. 5. 1<.01'pus je nu obul! {mao 34.000 !judi na mosrobranu dugom sesr .km, ali migdje dubljcm ad dva ikm. Njemackn \11'0- rgl:1 j&i su se odrzala blizu ohale, a cijelo podrucje hi- 10 [e nacickann minarna, Gubici su se povccalt na 2(kIO. 0([ planiranih 2400 tone murertjelc, iskrceno je sarno stotinjak tona, a rnnogo zapreka treoalo jc j05 uklnnttt.

Sttuacija je jos bila neivvjesna: 5. korpus je bio Iesr km udaljen od cilja postavljeoog za taj dan. Na srecc. britansko 'naprcdovanjc iSluenije prwuklo je na Dan-D :njl.l1Tlaoke oklopne rezerve, a hrabrim orporom rcndzeru

na drugom krHu oslabljen je pr-itisak na S. korpus. Nakon bkke na plazi, upravc homeesklh razmjera. vojnici toga korpusa ne hi mogU i2drlali jaCi llap;ul oklopnih jcdtnica. xorpus je bto poput bcksaea jedva izbjcgau knock-out u prvoj rundi, u .kojoj mu jc trebalc vremena da raavl]c svoj struhoviti pCJlencijal, I zato je svima btln jusno da ce Brltanci moran i.skoriatit l 3VOj uspjeh privlaeecl na sebe ncpr-ijatcljskc lel1k()ve.

11.1,.1,. r-shar-ska luka Porc-en-Bessto [Port-an-Besen) hila je spoj izmedu amcricke Prve j brhanske Druge armijc. Zndatuk dn se .(1) rujes to zauzme bio je dodijuljen 47. kcmandosu Kraljevskc IDlOl'IlHWic"". Dni su se iskrcall II 11 sou na Dan-D zajeduo 5a50. diviaijom na plaii »Golde, zatim su dui obadnlh linea krcnull premu zapadu i reno ujurro srigli II La Rusiere (La Rozjer). Nakon osrre borbe sa dijelovima ejemacke 726. rlil'izije, komaodost su eiapredcvall 11 tnen! i stigli na koru 72. isre'onut! brc~.ulja,k udaljen dva .km od Por-t-cn-Bessina prernu unutrasnjostl. U svttanjc $1J se sprem a li cia nastave borbu, ali inl je rrebalo eak c-sdeser ,i kst sntl da m pOIllOC topova Kraljevskc morrsmce slome Ianiosnji njemackl OIJ1(lr

Brltanska 50. divlztja i 8_ oklopna b_rigatl;I bile su 5:3- stavlienc od i,kl1.~nill vetercna iz Zapadno pustinje i sa pohoda na Sicaliju, koje je Montgomery dovco sa sobmn bas za iskrcavanje. ZahvaljujllCi IUflleljitnl!1 uvjezbavanju, dobrum rukovodcnju i sjajllOj podrsci Kraljevskc moroerjce i .RAF-a (Hrilanskih zracnth snaga) njlhovc je jskrcavan]e. na sarucm celu 30. kcrpusa, post.iglo izvsmredan uspjeh, i cit.", v a je divizija bib rna obali tI" .podneva. Njcmacke 911agCl na podrucju Bayeuxa (Bajea) biI~ Sll 1.1 10 vnjeme malcbrojne i alabc, i 56. br-igada. zaustaviv~i .se preko ncct dva Jan sjevcrnijc od 1:"'00, zauzcla ga je iduceg jutra sasvlm oeosteceae,

I ~, I i,,~ ~I I i~

Na drugom dijclu Franta te divizrje, 915. njemacka dlvizijn pruzula je zeetok ctpor, ali do sumr aka drugc dvije brigade naprcdovalc su 05= kill i pri,",akl" se giavno] cesu ('~'1= (Kafl) - Bayeux na manje od 1501) rnetara, a toljko im je jos trebalo cia izvrSc ZiH11I,luk au ta] dan. Slljeva su usposruvtle ~e7.u "a 3. kanadskcm divlaljom, ,kt"'ja se po uzburkanom -mOTU iskrcala na pln'.!1 »Juoo«, docekana uhitacnum .i meprekidnom vatrom . .l-lnoga ncprtjateljskc uporista odrsala su se 'i posllje bombardiranja. Izlazl s plazo bili S~I prcbijeui tdi uz reskc gubukc prilikom i!rtfi11racije i napada. Na obali jc vladala vebka guzva i sve to zajcdno odgodilo ie naprcdovanjc prcma rerenskt .i.wj unutrasnjos ti.

Zadaci za raj dan bill SLl ambtcloxni: trebalu je zaueert dover i po lam ceste i pruge Caen - Bayeux, zatlm cercdroru Carplquet (Karpikc), ccth-i i po km I,,~."adnije cd Cacna i okc ~csna~.~t km daleko od mora, Ovdte

se, za razhku ,00 ostalog dijela . velika titDU polja bel 'livie", a iito je bile

!jl:lrlil. .\!eprilike 5U, medutim, nast.alc pr cd

su uporni ncpr-ijatoljski mitruljesci usporlh

nje. 1)10'" odjeljenja 1. husarskcg puka. iIllcnmi.m, nupredujuci [sprcd ostalc pjeendlje, iil.l'rWa su dnevni zadaIfLK: d,,;;li su do ceste izmedu Caena i BnYCu.'H\ i ugledall aerodrom Carpiquct. Ali knd 5U uOl":ili da ih nitko me alljedl, vrn tili su M: u sastav puka. kovi imali su taj dan uspjehn, UDEli~~i cd 88 mm. Ali, bd se smracilo, pjesadija je jos bib km daleko od Caena. gdje je formiruln. "lw·oavu« blizu seta vlllcns-lcs-Buf ssons (vjlon-le-Blson).

Izmedu njih I britanske 3. divi .. .ije zjapio je prazan prostor- kujt je 'KulIlmlirala njemacka 21. oklopna dtvtzija, koja je kasnc uvecer krenula naprljed i izbila ua more koU Lion-sur-Mere (t.Ion-str-Mera). Taj je den po-

17

stojala prjllka cia sc osvoji aerodrom u Carpiquetu. Ali taj Jc propust Imac tcskc posljedice zu Kanmlnne, a de> veo je kasnije j Ida Itoga da se -pnjacala suradnja izmedu komandanaea kopnenth i zracnlh snaga.

Not je hila mima i zcra je zatekla xecedene spremne da nasrave eiapredovauje. Iza njih na plafama "Golda; i »JIHlO~ organlancl]a iskrcnvanja bile je u punom j .. ku. Sedrua oklopna i 51. Highland (Hajlend] divizija, koje su prefle put sve od Alamcina, uskcro cc sc Iskrcati da l1<':."I".'lL<: Inrlslollralli.

Pet i po km c.rnih stljena dfjelilo jc pln-2:o na kojkma su se iskrcali Kanadeni od pleze prozvane »Sword«, za-

padno od usca Ome. a koju je 3. ibritanska di-

viz.ija. Malo prcma isroku od 'f!rOlf'~,~h' - ri-

jeke Ome 'i Canai-de-Caena (Kanal-de-Kan), koji .su usporedno tekli prema moru, rlo 'ee naglo usplnjalc i potpuno je nadvislvalo plafu .. Sword«. Zbog !tOga je 6. zracoo-desantnoj .diviziji povjeren zadatak da l"mMIl~ tu podrucje prije iskrcavanja J. divizi]e. kao j dva jedirra suosta preko kanala i rijeke 'kod Benouvillea (Denuvil). Pretpoetcvljalo se da de oni ·,mu..,Lj ·i "a.d,h.!.; .j (11m pmIaza preko mocvara rijeke Dives (Div) j take osigurati isrocno krrlo grupe armi]a.

U 2 sara ua nan-n snuona grupa padcbranaca spusute sc blizu Bonouvlllea zauzcvs! aha mosta. Od cctlr-i jedrilice dvije SLI .se spustilc Izvanredno tatoo i Imenndenje je btlo pOLpWlU. Ostali padobrancl spu~Li.!i ~u S~ pola sate kasnije, prikupivsi se na uzvisin~ malo tsioznijc. Tnko jc do zore bio tevrsen zedatak da sc blokiraju prelazt preko moevarc rijckc Dlvesa. 'rreca divi1.ija, knja se Iskrcala zu dana nakon vofmje po uWUl"ka'(]QIH moru, naisla ie 'Da vi!e podvodnih zapreka nego sto -se oceklva- 10. Zbog toga je na oball dcslo do zastcja i iZlhIlke.

scsra zraono-desrmtna drviztja, kojom je dinarnicnu ZU[lovijedao -krupni general Sir Hennay Gale (Ser Henc] Gej~), vodila [c fcstoke borbe protiv njemacke 21. okk)pne dlvjzjje, a poshje .i 736. dbv.izije. -Njemacka oklopua divizlja raspolagala je sa 126 tcnkova, 40 samohodnih eopovn i sa 24 jluii;:Tr,1 lopa (,d RR mill. Na srecu. eke devet san, Marks, komarndant 84. ikorpusa, odbaclo jc te njcmabkc snagc ali sc -,;.]{...;io s "nvo", prijetnjom: 3. (1ivilZijr:r.nl zapadno 00 Orne. Istocuo od Orne, rnedutlm si-tuacija je eltavog dana ostala napeta i

(101< 'flije stigla snagna 6. zracno-rrenspcrtna s lakom er-tsljerijom i oklopnim [cdtnlcama i taiko udvoatrnciln borbenu snagu diviaije.

Prva brigada za spec; j alne aadatke iskrcala so tannd phi ... »Swnrd« i, presla je na tstccnu obalu Orne. Do tog vremena celne br-igade 3. .dlvrzljc sudnrilc su se s te-nkovtma i jurisrrirn tooovtmu od 88 mill 21. renkovskc divizije, ad 'kojih je pedeset zajedno s 'bataljonom prntece pjebdije nrukon otpora u Rievill.-nt (Hjev!J) etiglo do mora kod Liou-sur-Mera. Pedeset I jeden njemackl «cnk izba&n iz iborbe 1O.~'l dana pl~k,mJj" zes.tinu .kojom su se vodile te borbe.

U suton Je 3. (Ji,vi·,.i.i" bib ju~ 4 11:.;", i 800 m »jeverno od Caena, uglavnom zbog gufve 11'1 -plazama i upornog urpora njcmadkih lTP,),i"h,. TOlk nk,:. 'patine' uspjela Je na vaanom mostu u Bcnouvblleu smjestiti 7. padobranski bataljon. Iza nji'h [c t! n.iern:.tOkimrubma jos hila radio-staaiica u Douves-Ia-Delrverandeu {Duv-la-Dolivran) 11 .kasec poslijcpocbc R.cnmip. (Reni), komarslant 3. divlzije, suociu se sa Iri zadatka: da osvoji plazu »Sword«. da ~adrii veeu s jcdinicom Gale i 6. zracno-desa opnoru drvizijom kod -mosta u Beuouvllleu i da ih podrzi .arniljcdjom, i trece. da osvcjl Caen. Izvk1atka avijacijaic. javila da,,~ Cneau p:riJblii.w,t 12. SS rsldopna divizija. Ren-

nie je ocljcnio -da od ·tri spomenuta zadMka mote tspu",iIi <nrno dva. Takva je bila situacija ll(K:i dugotrajne bttke za Caen.

Opdmlzaen u Vrhl,>\'JJl>j komandi u Velikoj Bnitanij i I Americi bio je Ice .[loCi veci uego ~~o je swaraa srtuaeija u Xurruandijj cbecavala. Najveci je optimizam blo u Brltenaca. Prizoi-i iskrcavanja u Ualipol]u u prvom svjetskom ratu, ikada je more bile crveno od krvi t kada su vojnici posrmll preku leseva, misu se ponovlll. SIlvcanlckn momnrica presla je Kanalla Manchc (La Mans) ncometanc: njibove veltke zraonc cskadre vlatlale su fiehom. To je bio britanski nnjveci rafnl naper. i njihova posljednja armija. :1.8 tiju je suagu toljko mnogo :biln zrtvccano U cdiri duge godine - najzad sa. jskrcuja.

Lake je bile pr'ihvariti doktrtnu ikoju su taku bucnc prokiamiralj .kcmandanti avijucije. da ce onome koji bude ovladno nebWlI ~V<l bbti dcpusteno i da ce posljednju rijee 'nelzostavno biti bomba. I zaisra, jcdnorn za evagda 1I101"a se reef da armije kopncne vojske duguju oetzrccivo IIUlO-gO avijaclji. Portal, Tedder (Teder), Spatz (Spnc) i Leigh-Mallory jsto ~u tako pobjedntci u »Overlordu« k ao r hila kcji drug] komandant DR ,kf)IlIlU ili morn. Pt-ijevcz i iskrcavanje ntsu bili u-g;rozeni iz araka. Jedva da se kojl mcprfjatcljski nvlon pojavio iznad bojtsta mu I.bn-[).

Na obalama Normandijc, medutirn, situacija uije bila take ndieaslH. Britm~<;ka armija Je na Dan-D .krenula (it! «aW,llIl:' R,ly"ux i ceetu aa Caen, eerodrom u Carpiquetu i sam Caen. U sumrak -su joo hi,Ii ~liri i po km daleko ad postavljenlh ciljcvn: Nijemci su draali Bayeux U sto je .iC).~ valinije i Caen. Na plafi »Omaha, Arner-knnct 511 -samo prstima zakoratlJi 'ill! kcpnoe uigdje dublje od. sedaru i pu ikau. On-i Sil od svcjega dncvnog cllja bilL

da~eko devet i po km, a na plaii »Utah« veza sa :a-!'Ul]l1- .dcsentcoui divizijom tell: je Irebala .him uspostavljena.

Izmedu H'lIJ(,rii:lkill mostobrama bile su vcllkc prazninc koje su se morale zatvoc-iti, nakcder- ih je bilo izmedu dviju savcznicklh arrniju, te Izruedu brttanske 3. divlzije i Kanadailla. Izvidacki su avsonr otlrHi da su so: prema Normendijl krcralc tlll!ri njemacke oklopne divizije: 12. SS, 2. SS, oklcpna Lehr i 17. oklopna greuadirska divizrja,

zadarek arc su ga dobile obje armije moida je hiu suvise emblcjozan. Moida je prcmalo paznje bilo pesvecenc neprljatcljskom otporu j slucajncati. Ako [c zauzimanje uerodroma u Carpiquetu dctsta btln od take vitalne vamosn za oavijaciju, o"da je trebalo jednu od ameritkih zmvII ..... desantnih divizija spusrtrt na aerodrom, iii se u ru akciju mornta ubacifi brkenska 1. zracno-desantna divi,.ija.

U elk zore drugog dana cnkoo iskrcavanja nije bilo potrcbno izdavati nuva naredenja: svlrna je bila jasno da -se hltnc moraju izvrsavati zadacl prethodnog dana. Amerikanci Sli moral! zauzeti Isigny (Izinji) i Carf:!l]l.an, spujiti svoje mostobrane, probirfee prema zapadu cna poluotoku Cotontin j tznlirnti Cherbourg. kao prvi kon,k osvajtmju toga grada.

Pri planiranjn se mnogo paznje posvcttlo probleruu tskrcacnn fa, a jedva nesto tome kako ce se bcrin nakon toga. Sada je -trebalo pblili cijenu za taj propust tI predvidanjimn, SiD se do neke mjcrc mose pripisatt pomanjikenju iskusrva nekih Ijudi na vodeclm pologajlma u .poglcdu poanavunju ratovanja u prvfm borbentm linljama.

S izuzetkom talasnstog 7.ti.nljiSta oko Caena i uzduz oeste za Falaise (Falez), Normandlja jc aeml]a rnalenih polja odvojenth cgradom od zemlje i livice, cesto visukib i do btirl metra. To je kraj starih vocnjuka i -gustih

zr"'ica, zbrkanog labir'inta vijugavih scoskfh putova i putoka, uskih doljna, strrnjh paediua i pdum,ljenih breauIjalm. Jaruge ~u posluzrle tho prirodni rovovl za vezu izmedu polja, j;:,oja su grupno prcdstavljnla prurodan obrambcnl srstcm u dulunu. Iz eraka se eitniJo kac da je kra] pcrazdijeljen Il usuce sitnih ccrvonan. _).in umerickom dljelu fronte ta] tip zernljista, pozna; pod imenom ~hrx:.aJgll« ~ill.ai), a jednim dijelom I jsusona mocvarc. prostireo se duboiko gotcvo osumdeset -km. To je po Plsenhowerovkn r-ijecima hila »posljednja rtjec za~l.ile i prirodne .kamufWe«, to jc bio teren flU, kojem je avtjaclja onih d,tllll. hila <losI01,.1)O nemccaa. Komanctiri i arfiljerijski prcmatrac! [cdva da su vidjeli Iri stcetne meeara jspred sebe. Poseboo je bile regkc posadi tcnkovn da prari pokret vlasnre pjcsadtje. Sve je bllo na stem napadaca i predvidalo se 'J" ce ,gubici u terskovima i pjesadiji bib vehki.

Iskrcavunje .nu. Dan-D. .prernda su predstavljala rrljumf, same su bila preludij dugoj, razvucenoj bici, koje sc lehod raj dan 'Iln.knn iskrcavarija j-OJiS nlje mogao pre-d. vidjeti. Uaatcc eavezuickoj prcmccl u zraku, Nij",,,,ci su jo~ imaH izgleda da, pod strnunim rukovodswom, poraz pretvore u pobjedu. Teren »bocoge« pruzao jc iZ""~ILJ pr iliku njfhovo] pjesndiji, bulje ohuceuoj od saveznlcke lJ flnesarna ratcrvanja ma takvom eemljlstu zatvcrcna rtpa, da -ebere cestarinue i _prijl:l.tc u protenapud. Nitko "jje -lno bolje osposobljea da izvede .taj menevar cd Rornmela. Dvaput pt-ije u Africi. u 1941. i 1942. on je Io i'l.V{m .nanijevsl POHl.:l Wavellu(Vajvel) i Auchtelccku (Okinlek). S druge strane, roaeclnik njegova staba Speidel (Spnjdl) i Bltnnentr-it (Bhuuentrit), Rundstedtov naeelnik stebe, Imali su taltiku ratovanja u maJom prsru.

INe\:rt_iem~ 11 La Mruncheu, ilt.o nije neuobjcajeno za to godisnje doba, moglo je usporiti uCvl'~cenjc sevcaesc-

kog nlOstobrana, Lose vremenske prilike mogle su ogralIlititl djelovanje savezaicke avijacijc. i Luftwaffe (Luft vafe - ojemacka avijacijal ,harem je zakratko mogla djelomitno preuzeti kontrolu nad bojlstcm. Nijemci su lmnf bolje terrkove i proturcnkovskn nrlli,it: uego Saveznici, i arc jc j-o~ vnzntje, anali su izvrsno .kako se njbmc ruiku.i". Oni su juznije od mostobrana imali prn<;t-rallstva Francuske koja su mogli i orepusfit i da dobiju na vrc-

Hitler I njegova vledavina besrrrrtni. Njc-

macki gcncrali, du su se mogli poliricklh ill-

l .. rvencija i da su hili rceovodcru sn-uc-uru direktivarua svoj ih gcncralstabova, mogli -su jos na francuskom tlu lli6u:pati pobjedu i sa Savcmidm.a po:;U",; castan msr. prije 1Il0g0 51.0 njihov ohrumbeni sistem na Istoku b,,,],,, rnzbtjen.

SUMRAK JEnNE KONCEPClJE

vrbovna kontrcla Had urjemaekom armijom, mernarjcom I avijacijom, cdacno Je lz ruku sposobnih generaIa Vrhovne komacde ["db l.l Hitlerove ruke. ne samo u uacelu vee i u pogledu znapnih pcjcdlnosn. U svojoj »Vuejo] jamie, .slgurun me.111 tonema betona u tumi bll- 7.1.1 Rastenburga u Istocnoj Prusfjl. gdjc su ga brHno i";uvall Ss-cvcl. Hitler lc nestojno dn tara-no .uareduje svoji," -daleko razbacanlm armijama. General Alfred Jodl, nacelnfk Opcrativnog odjeljenja VrhOYliIt: komande i genernlfeldmurgal Wilhelm Keitel. nacelnlk sraba Vrliovne komande, bi.U su [cdini ztanovt stabaknji'rna je bin dopusten pris'lujl 11 ujegove prostorije. Clni se da mu je najbliii bio Jodl. Kad god bi Hitler- radio no. uekom novom plannv o ttJT)'J hi raspravljao s mjim. Jodl bi sa· kupljao potrebne infnrmacije, on bi drugima preaosic Hnleroce insrrukcijc Jf1l"ev"dalle U razurnljiva narcdcaja. Hiller je rrmogo vremena provod!o u bctonskorn bu[]k.,.. ru. u kojcm je uvijok btlo vruce, I gdje je neprestano gcrjelo elektricno svjetlc. Pljesnfv zadah polusuhug betona. kako kazu, uvlacio sc U sve

Hil.l~rnv~ -navske bile su ekscentrlcnc. On nijc -ustajao pr-ije 11 sati. U podne jc bfla prva konierenclja. U 17 sart mnlo sc odmorio; zatim su pocell beskonacni saelanci koji su se zavrsavall \~crnjim mzmal.l":<H,itllll sl-

tuacijc rck uko pcuoci. U krevet bi legao te:k u sit.ne sa· te, -ali njkada ne hi zaboravjo uzct] svo] ohrnk ricinusuva ulja. Zbog svega toga mimalu lie iznenaduje sto su odluke doneaene u takvoj armosferl, ikojc su se terneljile vise na intuiciji nego nn rnzumu, jmale malo veze sa

stvamom vujnum situacijom.

Hitler je imac razloga da ne vjeruje evcjim generalima, u .slu Ce se svijet uvjerfti 20. jula. Svi njcgovi uspjesi prije rata i u prvc dvijc ratnc godine plod su njegove inruicije, 1I tn je cesto bile dijamerralno suprotno njihovim savjetjma. Da bi zedrzao kontrolu Hail njima, on je provodto pofitiku: pooije\i i vladaj. P05ve aelogtCan sistem komandj na lapadu bic je Izravan rezultut njegova ncuruvnotezena duha. Ta] se sistem nije poklapao s uradiclonalniuu sablonema, a nitd s akt",~I!I{')lll situacijorn.

U ,s\'orll glavnoru gtabu u St. Germainu (Sen Zerrnen), dvadeset i po km [ugozapadno od Panza, Rundstedt jc od 1942. kumandant Zapada, Imao jc jczdeser dtwd godina. Premda Je posjcdovao sve vanjske znakove rooct, dmao je malo uutorheta. 0 njemu se prica cia su jellnoga dace dok je setae ulicama 51. Germaiua sirene objavilc zraenu U7.'mIllL Feldmarsal rome nije obracao paZnju, ali nlti postarija frarrcuska dUITli1cicu, s tarboro za kupovtnu u rucl.

- Gospado - zaintcrcsi:rao -sc Rundstedt - zar se ne bojite bambi?

Gospoda je odgovorlla: - zane tin se hujim, gospudine fcldmarsale. Oni II"&' bornbardirati St. Germain. On II vujnii:kOln pogledu .nije vegan ama ba.~ za uista sto se ked nas dogada.

Bin je strateg s. tare Schllffenove ($lifen) skolo j i2vanredno je poznavao pravila r- u tovaoja. Sada je kentakt s Hitleram i ujegovim drusrvcm pokolebao njcgcve

morabe osjecajc. On jc. prernn Speidelcvim rijecima. izgubio :;Lvamlac.ki aragon i jasan csjecaj odgovurnostl prema njemackom narodu. Iako mu je ,biu oduzet autorttct i prcmda su ga Hitler i njegcvi dodvoriteljl zcsto ign..,rimlio, on se odrfavao oa svom polcdaju

Gotovo je ncvjcrojatno de su Nijetuci, narcd rekve "n~allir."ci(flle sposobnosti, stvorili U 1944. takvu administrativnu zbrku 'u Francuskoj. General SLUlpnagel (Stllpnagel}, vojnt zupovjednjk Francuske, bio je podrcden Rundstedtuvsamo u poglcdu wujnih operac:;ija. Za sve drugo blo je izravno udgovoran Hitlercvu clavoom stanu 11 Istccnoj Prusiji. Visckim oficirimu ::is i puliciji -oqOFlll '(.L;:IJW1H) .L~[UI1U!H qO!~gH O~l!; ;.,1' »~-':!<).p.:l.lreu fuhrer SS i glavni -komandant SS-jE"~inica, koji se msna- 10 nije obaalrac na voinu~>J vapovjednika i koji je prcko svojih specijalnih egenata budno pazfo ste rode vcjruci. Abetz (Abec), njcanaCki ambasudor u Paruu, smatrao je Ribb(mlmpa svojlru pretpostavljenhn. a Hitler i Himmler znah bt ga »isprcskaknrt« .kud god hi tm se 10 prohrjclo. Orgrmiaaciju root (Tot), odgovoma za obrambeue radove na Atlanrskom bedemu, bila Je nezavisna od vojskc t radtla je 'flO direktivama Speera (Sper}, nnnjstru za naondarnje .i municiju.

Admiml Krencke (Kracke), zapovjednik zapadnib pomorskth snaga, pr-imae je narcdcnja od Admiralstabe njcmaeke mornance, feldmarbl Sperr-le [Sperle), komandant 3. zracne flcte, bio jc potcmjen Guringu (Gering). Obojica 511 krajoje ljubomcrno cuvali svoju nezavtsnost. Momarjca je opet srvarala vcjsc: teskoce inzistiranjem da kcntroltra aktlvnost obaloe atrtiljer'ijc. Dotle je evijacija nastojala da zadrfi .komandu mad 'Protuavionskom obranom, 3. prntuavionskim kcrpusom - koji jc u krojnjclj mstanci bjo pod eomeadom Gori,nga, .koji se nalazio u Istoenoj Pruslji.

Svo 11 svemu, Ruudstedt u Framcuskcj nije imao pod svojoru kontrolcm 300.000 pr-ipadnika pomo6nib sluf.bi avijaclje. ;i 'On ntrmun nije orerjerao lad je u intervjuu pcelf]e rata rekao Hom sugovornlku »da jc tao glnvni komandaart njcmaCkirh songn na Zapadu imao jedino ovlastenje da smjenjuje stra!u na .kapiji«,

1: eo vrljeme pod njcgovom .kumandom, formalno u svakom slucaju, hile su -dvije grupe armlja _ B i G_

Grupa armija D 'Pod komandom fcldmarsaln Runrtnela pruzala se od rtjeke Soheklte (Selda) do r-ijeke Loire (Loa!" a ), a Grupa arruija G, pod .koma... n dom gcnerula Blaskowitza (Blaskovk), brnnila Je preostall dio francuske ati.allim cbale do Biskajskog zaljcva d pozadsnu Frarrcuske.

Grujlll al'mija B, premo tome, bnmi'lu je front na kojem ce uslijediti invazfja. Rommel je prcuzco komandu nnd tom grupom tek II januaru 1944, pokrenuvsi 11a [aeu aknivnost seage obalne obrane u Normandiji. ikojc je pod ruc]e II vojnickorn smlslu srnutruo »ustajalorn VOdorn«. On je. medurjm, od prethodne jeseni bio na 'PO" Iofaju glavnog Inspektora obrane lim Z:lr .. du, IS pravom direktuog pt-istupa Hitleru. On, _ie zadrzao taj polofaj i tad Je pITlIZCO komandu nad Grupom nnmiju B, i take je mogao. a uradic je to ked mu je to odgovaralo, da sc mbno Rundstcdta jzraono obrnco glnvnum nosiocu OiOCi - Hitleru. Njegov je !tab bio u dvorcu La Roche Guyonu (La-RoUijon), na sjcvcmo] obali. Seine (Sena), izrnedu M:.mtesa (.\tanta) i vemona, u prastarom dvorcu, okruzeoom velfkoci Ijcpotom. Rommel se vadovoljlo malom soborn s pugledom ;rJa oasade ruza ~ tu bi provodic rijenke easove edmore d razcnode.

Grupa armija B srnnla Je U svom sastavu Petnaestu i Sedamnaestu 'armiju. GranRna llnija izmcdu tih. dVij1J mmlja hila jc rtjcka Oren, ,j tako se dogodllo da se iI1-

vazija na DRiIl-D srucila na Sedmu armlju. Kemandunt te Ar-mi je general Dollman (Dolman) Istakao se pri prelazu gorn]e Rajnc u 1940. godlni, ali ctada uije snac novijeg rntnog tskustva, a nije blo ni zdrav. £).dana je imao sedam pjeliadijskih divizija, od kojih dvije u pozadlni. 91. zral!no-desantnu ui.vi7.l}u, a poslije -i dvije padobranske diviaije - sve prfkupljeno u tri korpusu i jedan padobranskl korpus.

General Selrnutli (Zalmu.t), ikomandant Peinaeste armije, imao jc za sobom veliko iskustvo i kao komnnda<!lt i kao iitabu..i oficir. On Je 1940. godine hi" nacelnik staba feldmarsala von Becka (ton Bok), na Krimu je bso komandeut korpusa, a u zimi 1942:3. godine Druge annije kod Kurska, Sedam -njegovih -divizija bjlo [e razvljcno dll~ ub!lJe, a osam u uautrasnjosti, tl snstavu eeIiriju korpusa.

Za svc knmundante torpusa i dlvlzija iz te dvijc «rrnlje - a to vrijedi za njemacku vuj~k\l u cjelini - moie sc ustvrdbri da su to bili tvrdokorni i iskusni vojnici, slil:!lih kvaliteta ito Sll ih imali njihmii prcrivntci, oficiri sllenih Bnova 11 a",eritkoj i hritanskoj vojsci. VeCina ih je tollko hila aaokupljena dnovojm zadacjma da nisu imali vremena za mlr-lge, politicke iii vojne naruvi. Generul-majrn- Marcks, .komandant 84. knrpusa na obuli Calvadosa (Kalvados) i nn poluotuku Cotentln, bio j" rfpican rrirrl.i"r oficira njemacke armije. Spurtnnac po izgledu i navikama, on sc odrekao svoga oficirskog snabdijcvanja. Vojnici SIl ga voljeli jer- je dobru obucavao . svcje jedinice i bio je hrabar.

rcdmtce -tih dviju armija bile su ra:zliBtc kvahtere.

Na dnu [jestvice vrijednosti bile su .obalne~ divizije, ad kojih su trt bile 11 snstnvu Marcksove armije. Ti su se vojnicl medusobno razlikovali u mnogome. Neki su bili toliko maloljcml da su ih njihovi drugovi prczvali »nn-

orui:anim bebaraa«. Drugi su preAJi 'trideset i petu. ane je pr ilicno i onih koji su D~ rsrcznom Irontu zadobil~ ozebline treceg stupnja. A njih 60.000, mednum. nije IJl boo njemackog porijekla. Tv su hili vojnici, zarobljcnl U Rusiji, od .kojih su formirani tzv .• tsrocnf bataljcnie I dovedeni ovdje da za Nijemcc hrane Atlanrskt bedem. U

~:~j:cd:Ck=l;S·':°S:~~~ ~,.;f:i~~~i~·~OS~:.oN~:;I~~

ih Nijemci madairali. IJ tim su bataljcnima hili predstavnid razuih rasa i oaroda - Ukrajinci, Bjelorusi, Ar-meuci, Azerbejdzanci. Gruzijenci, Kazahstanci. Annenci, Tatari i mnogi drugi. Mongoli, koji su gcvoril.i nepoznaEm ju.ilkom, nlsu bili nlsta manje zastupljenl.

Diviaije 7Hi. i 711. sastavljene od .rth '.Ojll~k.a borile ~lJ se dobro, supremo predvirtanjima saveznickih obnvjestajaca. Dbjc su .bile dobra opremljcnc llrtiljt:rijUl.ll fra.~cueke. -poljske, sovjetske i Cl:'~kt'l protzvodn]e. Pjesndljska 709. diviaijn pokazala so;: na plrli "Utl1h" manje itn-

~;:~~~~'o~~~j!:,;.f~· '~ii:Z~:kr~;i~ :i;·:~st;:C:~l ~~~!a~~

ja: njene su jedinice bile dobrc evetnete. bile su dobro uvjeibane i imalc SlJ dobar oficirski Kadar. One Sll., ka_? SeO je ... t'.(' btlo spomeouto. 'I1a D(lIn-O gotovo bacile ,.

II more. U sastavu padobra.nskih ddvlzija hile su pjesadijske jediniee

Oklopna grupa Zapad. koja je uskoro po~lijt: .~es~. ta usla U enstav Grupe armija B, predstavljala je jO~ j.,d"u kompltkactju u njcmackorn bcrbeeom raspor~\I . Forrnalno hila jc pod koruandcen von Geyra (fun Gejr), struenjnka za oklopne jedinice. Taj of'icir izrazitih sposobnosti bio je, za raz.likn od Rommela. ariswkratsklJS por'ijokln. On je sredioom tridesetih gndfna biu njemac-

~:~;lii j~~:n ':1 ~~~a%~·t~l~~:u"i;~r~r~ta:~~~

annljst.og kluba, «Urrsted Service Clubae (Junajted Servis Klub) u Fall Mallu (Pel Met)_ ,Neki 'njegovi aforizmi cstali su u ~.i"""HlilJ f .uakon trideset gudina: »Tko god bude mao ItaJ.iJju Zit savezntka, izgubit cc rat- ili »Ja znam 0 tcnkovirna saruo 1.0 cia ill treba upotrehljavati u veljkom broju, podraune artdljerijom, pjesadijom i avi-

podesnom ZH napade t" vrste, naravno uz lznenu udredenoiu terenu.« U Francuskoj Je ukupno jedanaest ujemackih oklopnih i motorizirnnib did7.ija zn koje je on hio odgovoran u pogledu ObUWlOsli i administracije. .Neposrednl pretpostavljeni bio ruu je Guderian, glavni snspcktor oklopnih snaga, kojl se nalazio u Istocnoj Prusiji. On Je ,,,,:,,,,;0 sve stc je mogao prije Dana-D u pogledu oboke t.h jedsaica u nocnim operacljama i u aoru, Me(1ul,irn, ,ka(, sto je 'sam rekao. bio jc zapisan II »Httlerovoj erne] knjizi«, jer- ga je ccstc opcminjeo da ce biLi porafen ako .se upust! u rat s Britancima.

ROTlllmd, Rundstedr. von Geyr i Hitler. jo~ od poeetka proljeca 1944, nisu sec slagal i u pcglcdu uloge sto ju _je trebalc ·namijeniti tenkcvsklm jcdinicurnu. Hitler i Rommel miallli su jcdno, a von Geyr, Guueriau i Roodstedt drugo. ROII1lmci, obogacen ISV,it:i.1tIl Iskustvtma s bojiSta sjevernc Atr-ikc. u uvjenmu inlerioruosti u zraku, smatrao jc cia cc "W lnvaalja, kad do mje .dodc, mcretr SlLzb~ti na obuli i da ~" u prvih dvadeset i Cctiri sara past! odluka. Sluga hi .se tenkovske jedinice morale jkoncentrirali blizu obale, pod njegcvom kontrohnn. To se poklapulo s Hitlerovim pcvjerenjem u Alhmtski bedem i njegovom opsesijom da se nikadn ne odSlupa - iIi puni uspjeh ilt unifronje. Savcznlcj su -bili premccnijt u zra- 1.:1.1, a I[ pokrernij.i od N6j<'maca, ,s.L~a Im je pckremo ratovanjc iIllc u prilog.

Rundstedt i von Ceyr su smatrnli cia- se ne 01U'f.1J sprijeciti savczni6ko iskrcavenje 1 da se mogu braniti same vcljke luke. Zahtijevali su da pjesadijskc snag" u l'ij .. lkoru rasporcdu popune prcstcr izmedu tih Iuka, dok hi se glavninu pjesarditjiSk-ih -snaga drfala u blizinf 0 oklopne divizije zesale u prtprcmi, 'l>'T'nm,,,e za prctunapad pod aasrltom avijaclje kad Seveznici udare.

Hitler [e to razmlmollezcnjc I'ijdin nasvoj tipican nacin: ni Rundstedt a ni Ro-mmel nisu zadobill porpunu kontrolu ned rezervama. Rommclu ie povjerena lomanda mad tri od ;jest divtaijc -na ejeveru - 2, 21. i. 116. To j~,l-_'ija uezerva Grupe armija B. ostelc dtvieije, I, 12. S5 i Dklopna Lehr dn'i?ija predstuvljale su rezervu pod ncPOS...,.]"1l1ll Hrtlerovcm komandom, I take nitku ,,,ije ,bio zadoroljan. Prcma rtjecuna Speidela, Rommel je u rnaju nekoltko pula Iraflc od Hitler-a da sc 12. SS (Hider jungend) i Oklopna Lehr divivlja raspcrede izmedu Cacna i Falnise, i aramjeravao je ponoviti eve] zahtjev 'log fatahrog 6. juna. Da se mjcguvun Eeljama udovaljilo prijc Invazije. lini- ".aon se, ako se osvrncrcc me ann '';!hl Mol dcgodllo. da bi Ih-itanci oS obje strane orne dozivjeli neSIO .slfcnc pokolju 'lia pfazi. »Omaha«, ilibi bk bili ba':an;' II eucre.

U jcdnorn '.O;U se ~lj';':Jlla";koi Ikomaodanti i'f»lik sluga.li ani <ill bjlj uvjererrl, Hitler mO/Aj'd illlU-e, da ce se savcxnici Iskrcar! .na Pa . s-cle-Calaisu (Pe-de-Kale). negdje it;me,1u Soneme (Some) i Duekcrquea (Denkerk). Zato su imali dohrih razloge: .tu je bio majkraci 'Put za Rursko podrucje. Stoga se od pedeset t csam dillizija, rasporedenih po Prancuskoj j Holundijl, mjih dvadeset i. pet nala~ilo sjcvcrmo od Seine {Sena), a same sed::wml3est u -trokutu izmedu Seine j loire (Loara)

U:zevsi sve ro u obzir, posve je razumljivo src je os]eeaj medusohs.,og nepovjercnja j jalnvosti earrcvao odno-

se izmedu vlsokjh komandanara i'lljiho'Yih stuboca. Sta· vi>!c, sreca jm nije bsla sklcna na D:w.·D: Rommel je otputovao u Njemai.':ku dn posjeu Hitlera, a uspur i zenu, Dollman jc bio II Rennesu (Rens) na stabnoj vjeibi. Zlrug toga je na Dan-D same jedna, 21. oklopna divlaija, odlgrala znacajau u1ogu. Tek II 13 sad toga dana I. 55 tcnkovskt korpus, ujedjntvs! snagc 21, 12. 55 i Oklopne Lehr divizije, dobio je n.uedenje da I3ritancc bad u more, a to je bile prekasno da bi sc moglu izvesti j05 Istt dan. I take su svt njcmacka komandanti, da upotrijebimo omiljcnu Montgomeryjevu uarocicu. Laj dan »ustali no Jj.i~'_u nogu«, i moral Im je ;o;bog toga btc nizak.

Na nesrecu za Saveznike. to sc mje desllc vojnieima njcmackih uklopnih i jurisnih pjeSadiFWh dlvizija. Snnga oklopnih djvieija hila jc razli<':ila, ali se sa slgurnoscu ",(J~e reci da se krcrala iZlIIU.,o1ll 12,000 I 16.000 ljudi. 53' -divizije, medutisn, bile SlJ snaznije. Prva 55 divizija s 21.000 vojnlka btla je dvostruko brojnija od jedne brio tanske Hi amcrtcke oklopne divizl]e. M"aulhn, onesu imale manjc tenkova, srednjih iii »pantera«, csim Oklopnc dlvlzije Lehr, koja je lmala 2f1U teukova. Ta sjajua [cdlnica, pod zapnvjednistvom Bayerleina (Bajertaju), imnln je probran podoficirski kadar. Prosjccna sturost vojnika bila je oko dvadeset jedne i po godjne, i svi su pr • .sli izvaorednu obuku. U Gklcpnu grupu zapad bila SIl ukljucena i trl .teska oklopna bataljona, svaki sa po cetrdeser i pet »ttgrovc« i dva batuljonu .<;3 po 45 tankova Jugd Panthera. Njihovi topovi ud 88 mm pokazalt su .sc ;;traSniro proluten.ko v skim oruajem.

Pndobrauske divizije bile Sl1 takoder izvrsne, a i poljske diviz.ije njemacke avijacijc (Luftwaffe Felddivlsion), »outcc slabljoj pokretijivosrl, pokaaale su sc velikim protivnikom U obrnni.

U cjcltni, njemacke "Il di,vizije ianale jednu veliku prednost nad savezniokim, Njibov komandni -kadar-, od stabcva drvlzija do ikomandi ';du, imao je u prosjeku vi, ~c borbenog Iskustva. Pcdoficirskt kadar cto jc osobtto dubar. podofidri nikada nisu oklijevalt -kada je trebalo preuzeti odgovornost ili pcvesti Inicijativu, J -daljc. njemnoka organizacija bila je flcks+bilnija 00 prouvnlcke, a takticka dcktrina na mtzem stupnju Imala je viSe rnalite. Pukuzali su se dostojnt protivnici i Saveznici btl rnorali upotrijebiti 51iOj goleml pulencijal na kopnu, rnnru i u zraku da skrse prorjvnjka. Da je njemacka Yrhovna ikomanda na Dan-D bila isto take dOOra, operacija -OverJorde mosda hi se prervorlla II drugo Gahpoljc iz prvng svjetskog rata.

SAVEZNICKE ARMIJE

Ntjcdna vlnda 11 drugorn svjetskcm ratu, eke izuzmemo Suvjeteki Savez, -nije na svoje zooe

ce zahtjeve od britanske vladc. Odresto

nistvo brojllo jc dvadeset i jedun miliiuofl, od

nacst mi.lijllna term sluzflo 1.I vojsci iii je u rarnoj prnizvodnji. S iseirn rzuzetkom, nijcdan oared nt]e tako spremnc prihvatio oskudnu i jcdmolicnu hr-anu. Takader malo ie tko ercrckt podnosio zracna bomberdtranja ill takn mlerWUWIU prihva'tiu priauonost str anlh saveznick.h vojnih snaga. Brttancj su u potpunosu prilagodili svoju tndustt-iju i oacicnalna bcgatstva raman putrebama i taka oduljili poslijeraonu obnovu. Hritamska cslobodilacka arrni]n - [,,1,1\.' je naziv vjerojatno dobila j;t; propagandnih raeloga - predstavljela je vrhunskl vojni naper Ba-iteriijc. Njene su .se-dwixije moale -svrstati II tOlOno odredene kategorije. Na prvom su mjestu one koje su s Mcrstgomcryjem (V III a.nndja) prevaHe cnav put od Ahnnema do Tunisa i -dalje na Siclliju _ 7. oklopna diviaija (~PustinjsJd st.'1kori.), 50. NorLhurrrbcrtand (Nor-tambcricnd} divizija i 51. Highland (Hajlend) divizija. Dvije ad osam oklopnlh brigade lmale su slkna ratna iskustva. To su :hili veteran! I uti njih '5(': ocekivalc rrmogo. Na nesrecu, kako su pokaeall dogadaji, cot ISU pokusall zauzeti stay parrona prema drughn

jcdinicama, ikoje su so nakon Dntakerquca.

u VeliJooj Br'itaniji. A te 5U vjezbe bile tako napcnne

su mnogi cd njih zeljna o!eki"ali pravu borbu, za 1'3<:liku od »boksenja sa sjenkama«. To su bile n ajbolje uvjczbenc i. pr-iprcmdjcnc [odinicc no su ikada tkrcnule 3 obala ,Bril.illllije. Prosje<:JI>l .:lob horacu 'Il ,-.klop'lim i pjesadijskim jedinicama .bila je dvadeset tr.i i pol godine, a prosjecne godine sluzbe pod oruijem - trio 5 Ih-itancima su se lskrcale i -tr.i kanadske divlzi]c, 2. i 3. pjdadijska i 4_ oklopna. M'Uogi SIl 00 l,ih vojnika »udarali peLamae u Ujedlnjencru kraljevstvu jos od 1940. Cinjenica gto su u tim dugim mjesecima dcsade, neprtjetne i jednollcac ratnc atmosferc u Velikoj Brlrani]l _ zadr-frdi moral, gcvori 0 cvrsto] volji Til:! sjujnlh vojnika da se bore i dalje.

Od divlztja Prve nmercfke :Im1ijf' samo SI! 51" 1. diviztja i dvije zracno-desentne -divizije Isprobale u bitkumu u sjevernoj Afr-ioi i na Siciliji. Ostatak je doseo II Veliku Brbtaniju Jeravac iz Sjedinjenih nraeve cia bi na prena-

otoku nasao men]c prilikc I .uvteta za {l'b\l~~'l."Cn je hi.ln pr-ed"jdeno.

U pogledu osnovnih <problema morala vojnlh jodinlca (J Eiecnhowcroviau armijema, na dan puslije Dana-D pcstojale LOU ueke meievjesuosti, nj.ih ceth-i, koje je same neposredna borba mogla razrtjestti. Da [i su jedjnice koje su se bortle u sjevernoj Africi i lila Siciliji v ~ proslc svoj zcnir.? Ima li letlnc U tome karl se kate da je »stari vcjnsk - oprezan vojnlk, i da je zbog toga stari vojmik«? Jesu li britansrki I ikanads'ki vojnici, koji su u Ellglesknj ioliko iu:",kivali Dan-D, uvjezbani. i suremni za iskusenje koje im predstoji? Da It se moglo poduzctl i v.i'&., da S(' amcrickc jedinice pripreme. za borbu u "bocageu«,koJa je bjla neminovna?

l'jesat.lij~ke diviaije, i:mila:ru>b 'i amencke, imale su naoruzanje po kvalitet! uglavccm jednako ncpr-ijatcl]skom. Suveznidkc maslnke, po misljenju cnth koji su ih upotrebljavali, blle su slabtje od -smajsera-, Amencke -bazuke- I brnanskt »piati« bili -su dobri kao i njcmaeki "p,a'[Jzedausli •. N,i_je b',jo velike cazlbke izmedu brnanskog »brena- i njemackog »spandaua« (spa:.'ldau). Savcznici rusu imRii nigra <sliiJnu Jlj",n..ukolll »hacacu maglee, visecjevnom becezu od 150 mm, ~ u nekoHko predstcjee.ih 'tjedaria imaJi su prtltke dn zurnrae mjegcvn UkgHUto zvizdanje ~ snazne eksplozije. ToO pokretljivo oruzjc, koje se .la.ko moglo Ikamnflirn,ti, .predstnvljulo je uzbiljun problem ~avt>roii;kuj puljskoj ar-riljeriji, koja je, na sre-

~~~:~%e~~:t!>~lI~:S~r~r:i~~!~s~~ij~r::~;'~jj:

we obubvacale su i tijesnutsuradnju arrtljcrt]c s pjesadijcm

U neceenu au Saveznici imali prodncst - u opromi za ofenzivnu operaciju. one Ic u -br+tanskoj nrmiji hila u 79. oklopnoj .divioziji 'Pod generalom Sir Percyjem Holartom (Ser Persi Holart), mrzovoljnim ali umnim vojnikom. Rijel je 0 melee] vrst! cckiea na renlru 'koji je otvurao put ,k~ minsk» '[ll>ljil, ",;,llm <) ulllfi.bji'~kim ten.kovama ,1mJi su plilvati, oklopruan vooiIinua tipa CDL koja susrvarala urnjetnu mjesecinu, »krokodfljma« - bacaclma plamena koji su sipaii vatru i do trjdcset i ... -isc iwetara, iepaljujuci s10 mlazova wafre U razmaku od jedne !Sl:IkullIle. Tu ISU d vcrwa koja !su prevozila vojsku preko rijeke, »aversi- za prelazenje usjeka koji su mogli izbaciti bombu cd 75 kllograma pozaatu pod Imenorn »lete(:.a peela«, oklf>pfri' huldoZel·i, i. najzad, Camci os platformom ilia pramcu iii krrni taka da su ec rcnkovi mogli popcti na mju. U I~ poglcdu Br-itanci ISU marne naoma.;;ili Amerlkance.

Snve:rnike je, meztuttm. docckelc vrto neugodno i nepredvideno iznenadenje: njemackl eenkovt i samohodut protutcnkovskl 'topovi pckaaali ISU se znatno superiorruji njthovjma. Jedan je strucnjuk rekan 'eda nijc bUn 'sbermana' (sermen) s topcvima od sedamdeset funri, ispresijecanog terena ill,a ncrmaadljskom bojtsru, sto jc smanjilo njemacku prednost kcju su Imali u-mccmui lenkovskirn topovlma, rc .aaglo-amerlcke lzrazite prcmcci u telmici i -rezervama _ sktuaclja hi hila ,1;;,'Iti{:112."_ Saveenici su <1..1 tenkovlma imali same brojcanu nedmcc,

Kad je rijoc 0 Brttancima, ru se moze losna prica. Konstruktori -tenkova u prvcru ratu. pa doni kcji su rnzrudivall

Ilih jooilJicCl i~.IJIt,c1u uva rala, lenkove koji bi se enogli usporedtri s njemackim »ugrovimae i »pantcrtma«. Tonk »churchil« (Cerci!) je iz konstrukcjonog blroa lzruvno krenuo u proivvodnju i do 1944 uuiiviu je (;etiri etonne preinaka. »Crusader!« (kruse]der) i »cromwellte (krornvel) bili su ceit promasa]. Bri- 1.:mei su S~-l;IOf;(~ rnur;.U UltdUlli,ri .1:1 amerieke »shermane«, ko]! su se proizvodili mascvno. nilo ih je izgradeno 50.DOO. lJ 1942_ gcdirri, u vrijcmc bitkc kod Alnmcina, Rllusndl (Ruzvelt) je na Churchilov zahtjev Ih-itancima poslao - ~I)O takvih tcnkova, i tojc blc anersn doprtoos to] pobjedi. Medutim, Prema njemackim staodardima. ta] J« tenk vee bfc aastario. Njernacki ncnkcvi bioli su .isto take dobri a »punter« i »tigar« -bolji nod ovih. n tome su hOITi KraIjevskog oklopnog korpusa u Nonmandiji mialili ovako: ~ll$orOflmo shvatjlj da ncprljareljski tCII.kO\·i i protutenkovskf ropovi nadruasuju erase tenkove i da u neposredne] beret, ked .sc nijc 'gac!aio direktno u cilj, mi uvijek gubimo. Oklup »shermaeae rijetko bi odclio probojno] grenett. osim lead bi bila ispaljena iz veljke daIjine. A kadu hi oklop biu prubijen, tenk bi se zapalio

gD,tWCJ spcnteno .i taka opekotinama medu posadom uzrckovao nove gubieke«.

Tpovt 00 75 mm, prernda -su !biJi. 'prt:{;uu.i j iz~i'5UO lln,<i:jc, nisu >mali s'wge da cdole »tigrovima« ili da sc ok"'ne na .j .... nteree , Prvi su bili osobtro strasan prod". ni'k <lb-og debelog oklopa i tepa od 88 mm. Daljc, nte macki samohodm topovi, oni od 83 mIll i oni od 7.') 1I11ll, U svcmu eu nadmaslvali »~h~'Hl"«. Rr;ul!ey u tom pogledu nije imno njkakvth i'lualja. Rekao je: »Ndi 'shermuni' mugu unisnti neprljateljskt ten:k samo ako mu ac primaknu sa strane i, take ga -pogodee. Ali i odvec ~""'lo su se americkl tcnktstt :!alili do. obi izgubtli j",jaa do dva tonka eejcooo 's posorlarrm, ;prije uego 510 bi unistiH njemackt zenk. U predstcjecun tjednima. na srecu. Interiornest u 'kvaliteti tenkova nije take ozbiljno pcgcdlla Am", rtkance kao Britance . Montgomery Je uspto orivuct ria svcje knlo gtavnlnu rnjeJl1fu':.kib oklopnih jedinica. Tv je pravo mjcstu da s" objasue uvjeti u kojima su se br-ltanske JlI)<>aJI: U »shermanima« berne u .Normandlji u iduea dva mjeseca.

Zarnjslite pusade lilt tenkova u Normandiji kako se zcrom krecu na dnevni zadarak, bore sc cuav dan, Hi mosda, uc je bilo isto fako aemomo. budno promatrnju i cekaju. A ked se smrkoc oj ked fh pjesndfja srnijeni, okupc sc s ostatkom odreda ~I nekom zaklonu gdje su si pri'pr""'Il,ii jdil, 'PlHlili tenkc v e za .sutradan i otHll spa"ali 1.3 till nekolfkn -krarkih no6nih eatl. Ako jc nj(m1f1Cka ar-tiljerija bila aktivna. spavah su u tenku ilt u nekoj jami ispod njega. iho je bile opasnu jer hi tenkovt ponckad propndali u meko tic, stnrvivsi usnule eenkiste ispod sebe.

Ako se sve to uzme U obzjr, Savczntr-I su imalt srecu ~to su crllugU dovesti svuju urtiljeriju, jurigne avicne i

levee da im pomognu prtrtiv kvnlitehnn 11ilJrnoenih njernatkili temkova ,i protutenkovskih topova. Kad je bilo vedro ikada se mogao lako uoeiti cil]. .sa .... cantcka hi nvi. jacije DapaJII neprijetelja s ungtavajucim efektom. Premu uekom njemackom izvjestaju, »Chm jc [eden tenk bio zamijcccn, s ,nji,m ie- hiln gotovc-. Neurilosrdnc bt bjo mapadnut bornbom u obrudavanju Ili bi ga dokrajcic avionski nop. I u podn~cju »bccngeae I.:mkovi su laili ronjtvs. Pje~l.luija, naoruzaoa bazukama ~ »piatlmas , ubrzc [e naucila kako se pnkrada tcnku. To if:' "m;jeCe zahujevelc vellku h_rahnos[ i z.ivce, jer je sva.ki tenk oslm topa imac harem jedan mitraljez. I eko prvf pogodak mije onesposoblo iii lIDl.'<liu tenk. odmazda je bjla brza

i ~f1Ir[rl!niOSlla.

Dvljc dcmokratskc zemlje, Sjedtnjene Drzave i Velika Brftanija, osjetljjve na javno mnijenje i prava pojedlnaca, pronaslc su za »Ovcrlord« efikasnu komandnu suukturu. premu kcjc] '50 njernacka doimala djetiojas to - sto je jedna 00 Ironija povijestl. Izabravst Eisenhower-a an 'VThO'\iIlO~ komandanta, Saveznlci, su imali sredu. Kiuw drugi, ni Dtitanac, n.i Amertkanac, nc bi .:roogflo take smir-iti sukobc nucio"ainih interesa, rivalstva i licne ambicije, sto operacije udruzenih soaga to nnmecu vee pu svojoj prirodi

Mnogo se istlcala cinjenica da on nije aktivno sudjelovao u prvom svjctskom ratu i da :nJjc Imeo nikakvog iskustva u rukovodenju vojnim opt'r~,cijanh1, On ]e I..,j uedostatak, meduttm, uveljke Hluuo.kuadio is-kreonoscu, nepokolebljivau smlslom za zdravo rasudjvanje, inteligencijom, uocavanjom bjtnoga ;i 1i&U.m ~annOIIl. Jedino je on mogao i'KIrl:.flti Churchilluvo lasknnje ill preplrke sa Morugomeryjem -i Alenbrookom (Manbmk) br-itansklm feldmarsalom I nacelnfkom Britanskog impertjnlnog geueralstaha.

srorse [c bio 'i tabor gJEWDOg komcndnnta ,~ll\ii'JZllit:ke .mormance. brttanskog admirala Ramsaya (Remsej). Nitka nije imao vue lskustva od njega u kombinimnim cperactjnma: on je rukovndio porncrskurn evekuacljom iz Duukerquea I iskrcavanjeru u sjevernoj Afr-ici, na 81- ciliju i Italiju. On Jc bio cpceniro omiljen, a ,!Ovoj kra]nje zamrsen zw.lat<lik obavljeo [e golemom strcenom I dlplomatskom vjesunom.

Eisenhower je za svogu zarujeiuka jzabrao glavnoga marsala brnacskc avijacijc Tcddcra (Teder), kojl je ZHpuvijedan brlteuskum avijacijom oa Bliskom istoku od 1941. do 1943, a pos li]e je postao glavni kcmendeor Elvi-

na Sred!)~"",[Lij,,. Pr'ih"aceu od snaga avijacije obi-

nacija, Tedder je do invazije bio posve zaokupljcn zadatkom da do IOR,ksiHlUlTHl pnu.ign" hnrbenu gotovost saveznicke strategijskeavijacije pod americkim generalorn Spaatzom i brtransktm generalom Harnsom (Hados), t.e bt-itenskih lovackih i obalnih komandi, Uspjeh toga golemog :zadatlr.a blo jc oC~glcdan zu BUtv svijet. Kao zumjenik 1!:'!ii.Vlluga -koruaudanta, on mije knee viastiti s.cab i nakoa iskrcavanja enjc imao mnogo posln. On i Munt!l'-'ITIt!!'.Y IJli~lI ,~" ,\uljeli i svaki je ea to imao svoje raaloge. Stoga mlmalo De iznenaduje. kao ?ito como kasni]c vidjctd, {III -se • xn knd lo" {:irlil{) tilt je u operacijama dosln do zastoja, osjetio duznirn da bad sumnjn na Mon tgomcryjcvu spcsobnost da i"lAKovnJi kopueuim operacijarua.

Glavni mardal avijacijc Leigh-Mallory, koji Je "~lpO vijedac saveanckom ekspediciouom avijacijom, nije bio izabran na Elsenhowerov prijedJog. On sc U svo]c vrijeme pokaznu lzvanreonirn pilotom IDve ...... " i kmuanrlantom, Medutfm. bilo hi pretjerano kazati da je ,bi(, podesan za suradnju. [er- je S1,-e gledao ocjma sjaj:noga takticara i pllota. k tome jos i Brltanca. On je mnrsulu avi-

jflcijt: Couninghamu (Kcningem}, komandantu britaoeke 2. -takticke zrecoc armljc, prcdao komandn nad britens'kom i ""'eriCkr"lI takttcknm avljacijom pod zapcvjednfgtvom general-majora Breretona (Brirton). I tako je Montgomery II SVJIlI oneracijumu .koje su ukljucivale \.akticku avijaciju morao da .sUl"a~uje. ne samo s jednirn .a"ijati~arem"" kao gto jc prvcbltnc bile zumjgljeuo, vel: s lrojicom, a oni, kao I1i on, nisu poz:navali kompromisa

Polozaj savcznidkog komemdanta kopnerrih snagn nlje pustujau. Ipuk je zajednicki bllo odluceno da ce taj poloza] preuzetl Montgomery, dck Eisenhower me prebnni na francusku obalu sv<)j ~l.\lJb. do prodcra potkraj jura bio vodeca licnost na

DA bismo potpunc ruzumjcll tok duga,tHja, neoh'{:lIu .ie va!no daodamo priznamje nekonvencionalnosti tog izvanrcdnog, a prtznajmo i encemcrjckos I'.ovjeka«

ChurchiHova prirnjedba 0 1!ontgomeryj1.l kao -krorovdu,,(:u« fl'Og.,,1a II metu. I) ~rijeill" Pilgrim Fathersa (Pilgrim Eaters) on hi moada »zagazio u ctpele« velikog Lorda prorokrora. Utjccajt S trtju srrnna karak tertsticni su aa ojegov zivct. Prvi je bio oeev utjecaj. koji je nekc vrijcmc bio blskup u Tasmanlji i koji je U stnovim lK:irna imao runoge vrllne sveca. Na drugom je mjestu britanska vojnlcka eradicija a na trcccm njcgovo iskustvo iz fnvuop, ~"jel.'~,kog !~.La steCetlo u prvnn borbenm lieu[ama. Buduci da [e u prvom svjetskoen raru bio 'rdil", l'anj"'l, prcbaeen i" u ~l"psku slufbu za vrajeme bitaka ue Sommi (Soma) i Passchendaelcu (Pascndcl). Obijes nl i uzaludni napadi lzveden! bez iznenadenja i masre. glupa upumos! da se nastavi odavoc izgubljena btrka. pcstupak s ljudicna kao s potrosnlm rnaterijalom. urCZ8- li su se 1.1 njegovu dusu. On jo iz tog rata isasoo cvrstu uvjercn da jc moral najvu1.lliji fuktor u eetu, a da je najvee! grijeh pomanjkanje strucnostl.

Strog, druetvenc rezerviran i posvecen studiju svo]c srruke. on nikada oije bio pcpularam TV""lu vojonim 5Uvremcnicirna. U njemu su pcstojale dvije osncvne vojnicke karakterlsetke. akademska i praktlena. Mnoge njegove koncepclje temcljilc SII se 'fin prcucavenju vcjne historije, a posebno Napoieona. To se prije svega odno silo na rad nao!eIn~ka staba. na isrnrene stabove i oficire za vezu, nil pntrebu Ierneljstog planiranja, ubacivanje pravog eovjeka na odredcni oosao i iznnd svt'>,~'l - 'fla veznosr morula. On je bio sjajen urstruktor 1 predavac na akademlji za ~t;JJp:ske oficire. On je mogac rekapitu!irati kcmplctnu vojnu vjezbn u tri dijela "J 'j><l' cerrdeset rumuta gotovu bez ijedne .biljeske. gledajuci 'slusaocc cijelo to vrljeme U oN_ Bio jc put;ebn.u nndaren da iz pn)hlell'" izdvrrj i one bitnc te da njegovc rjesenje objasni krajnjom jednostavnoscu i jasnocom. lJ rns,prav!jllnju it: bio srrubovit i nemlloardan i ubrzo hi otknio blef iii kr-lvo

~~:~j~iS::~g~i'l.~:[J.biti izvrstan rlrim'll'li nuttac i u

Od Saodhut"sla (Seudherst) naovemo .2ivol je provodio u borbi. Kasnijc .bi osjecao neki pooos sja:ajLJci se tlh godinn «cd je bill Ii"",., i:i,-,,,. Za njega je u posljed-

njem jzvjestaju hilu [e suvise sneugodan i ne-

pouzdan« te da »d:rZi same svojega mB.ljenja" i _"un

mu .silno ncdcstajc vladnnje kukvu 'Pl'ilit::i ka-

detu iz Sandhurstne nije bilo nlkakvc cudo sro

je ojegovc napredovanje vis ih polofaja nailazilo na

zesroko protivljenje. On je -scbi menu suvfem"rlich"a stvorto ncpr-ijatcljc od ,koji.h xu se oeki, amblciomi kao i OJl, sada nalazflt u Etsenhowercvu ,stabu. Nakon poo]ede u Zapadno] pustjnji -i u Sredozemlju on jc donokle strslc 1uI0 najuspjcsnlji br-itenski general od WdlingLona (Veliirlglon) naovamo. I uu se nimalo nlje trudic da tu cimjenicl1 prikrije pred ameri&im kcmaadanrtma, isto

rnko .zeljnim jkarijere, s koj ima je gada morae suradivatl. A 10 stc [c jmac kvnlitcrc i ISlnia<';:)!Ilj-:l lj1w·il,wacil, male SC ,kume dopelo: 'La vecinu je bio suprotnost idealu rctartjanca. covjeka kojl bi oaken duznosti enogao ispri~ali dobru prteu ill rnijesari karte.

U bri~skoj je povijesti bilo IIlDOgO ncortodoksnrb lj,ud:i: Vcilinll Je {wlu''''jek voljela eksceruricno, co v jeka-koji hi imao dovoljno hrabrosti cia bude »svoj". koji bi odbio da stanc u red s drugtrna i ,knji hi rekan istiuu j kad s.e to od njega ne oi zahtijevalo, bez obzira kclikc bi to za ojega boo nongodno. Od tegklh dana 194(). godine ta]

je neugledan mali covjek zaokuplo enastu bnsp.irirac

povjerenje vojnika. On .propus'tio p,iJi.ku

da lrn se T"rirlrllzi, cia ~ razgovara, stekne njl-

hovo povjerenje, objajnjavejuci lm sro cc urmhli, i kako, i zasto je m;.pjeh pod IljegO\·otll komaodom sjguran. pod uvjetom da i oni ulcfe svoj dlo nepora. On je iza mjih vldlo njjhovc .:J o "'ove odakle -su dosli, i njihovi zivert nece biti odbaceni Iakownno: zajcdoo, onl i au vee cc nckako progurati .krcx sve to.

Nan Diadem generala Alexandcra. vclika opcractja za osvajanjc Rima, kojn se trtjurufujno zlivl~ila dva dana prije Dana-D' oi koja je 'Postigla teljeoo svrhu, zadrfnvajuci dalcko od Nor-mandije mukximalni broj rllvizrja, kako kazu, bila je irezultat visoko razvfjenog tjmskog rada u kojcm jc svekl Clan srapske maslne osjecao da je lie. au pnidonio uspjehu. Montgomery je ibio susta suprotnost, ako ae usporedi njcgcvo drarnat'lcno izla{':Llnje plaua »Overlorde u njegcvcm giavnom stanu u staroj §koli St. Paul (Sent Pol) u Hammersmithu (Hamersmit) u Lendonn 7. apr-ita. (_h, je uspio stvcrtti posse suprotan dojam _ da je 'Pla:-t bio njegov.' iamo njcgov. »ohjavljene serno njcmu olmo ~IO je ma smaju Moj'siju bile objavIjeno deset zapovijedi, Stoga je osobito va1n.o cia se na"

cas osvrncmo n8J taj plan ,~to ga je taka zivo iziozio na YJez.bi "Prikul:i'ViJ'''je '[1-][1111(1«, src jt: izazvulo oduscvljenjc cak t u rako hladnom ccvjeku kac sto je Alanbrooke.

U osnovi Jc to bllo take: trebalo je osvojltl Cherbourg i dovesti br-itanske i amertcke anlli.le ua liniju kojn so grttbo 'P!'otcZc od Cabourga (Kabur), bIiiu usca .rijeke Dives u La Mancbe, pa preko MorLai[]u (Morten) do Avranchcsa (AvranS) 11a Atlanuku. a zatim bi se one probile u Bretanju. pa pravo tsroeno prcmn Sarthi (Sarra) i Scini (Sella). A to je eneztlo da ce Prva americka armlja, osun stu ce auuzett Cberboorg, morati zauzeti dvostruko veer terltorl] od britanske Druse armije. pr-ije nego H., .se sjedsne u opco] ofenzivi, Upravo zbog toga brrtanska Druga annija mora pomoci Prvoj ameriCkoj <J.r(niji taka da -na oistoella krilo prn'ul"e sto vee! bro] njemackih oklopnih divizija i tako omoguci Amerfkanctma da brzo osvojc tcritorl] na zapadu i 1.1 krajn]o] llnlji probiju front na tom kr-ilu.

Na Isrocnom krilu, mcc:tul1rn, nije bile taka btroo da se postignu uecljivl reaukati. 'I'u se morajn upusfiti II zcsto.ku bor-bu i navesn protivnika da ubaci svoje rezerve. Caen k1!JO vazau cestovul i zeljeznicki cVO-I" bjo je od cclfke strateske vaanosti. Kroza nj su prolazlle glavnc ceste koje '.'ill 8 fstnka iii jugotstnkn. vndfie prerna mostobranu. Bududi da se glavnina njemacklh rezervi nalazila sjeverno 00 setae. one ce so s i,,:;,tok[l run-ott pr-imact Caenu. A jugozapadno, wlledu Caena i Falaisea, zemljistc je bioio pogodno aa aerodrome. TO' je bila osnovnu zamisao bitaka na mostobrenu II Normandiji 'kcje cemo sada opisati.

Premdase taj ,pbll ;;ini jednostavnim, 'postuji srannja de su britanski i americki kcmandanti avijacije u to vr.ijeme shvattlt !ito je sve u njemu bilo sadrzano. Na sastanku cdreanom toga aprila bila je izloaena geografska

karta na kojcj se Iinijam.a pojedinih faza pokusalo prjkazati kak o cc nuprcdovuot cpcracijc. Admfmistratdvno plantrunje obuhvafilc je; transport, aerodrome koje je treba- 10 jzgradltt. 'kolicirm potrcbnog matct-ljala I drugo. Te pojedine raw borbe pretpustavljule su da ce se do odredene linlje doXi odredenog dana. To predstavnlci avijacije ,nisu razurnjelt ili ntsu htjelt razurnjett. U tome je bila klica :krize koja ce se ubrao razvici , u kojoj IX jedan Engler, iskoristi\'~ svoj utjecaj na Amerikrunce, nastcjati da istisne svog zeruljaka koji je vodio ogorcenu bttku, .koje je ishod ovtsto 0 ravnotezt. AmcriCkom generaln Bradleyu (Bredli) nisu se svidale Iiuije pojedmih Faza borbe: svijet ce se ubrzo uvjeriti koliko je bio mudOlL

UCVRSCENJE MOSTOBRANA

Na Dardanelima 19]5. goWue, u zaljevu Suvia, Ian Hamilton. brnaceki glavni kcmandant, ostao Ic nil mo. ru, 'prepustirli dva dana n.ku"uuenj" operacijama 'Svojim podredenjm komandantima: na kopno jc SIU;>io rek trect dan nakon lskrcavan]u. I kao rec.ultat sveopce tromosti koja je vladala na obah, Kemal Ataturk, !kad je prtsngao s turskiru reacrvama, mogao je brMl slomtu najarraktivniju operaciju prvog svjetskog rata.

U Montgomeryju se duboko uvrijeW::t potreba da komandant cvrsto dd; aia uzdi svoje pcdrcdcnc. Zora 7. juua zatekla ga je na ramorn brodu Faulkneru (Fok.ner) u drugom rcdu hrcdova, nestrpljlva da Sf ho prije iskrca 11 Normamdiji. Vjetar j valovi S~I s" sU;ali, sltncc je zasjalo. brodcvt koje je u-ebalo potopitl da se iagradt prtsrentste pocel! su pristizati. Protuavionska uhran» na brodovfma i tOPO\'j ea obajj ozivjeli .~u occ. A -sada je posvuda hila mlrno. Nijedan njemacki aetcn nile hio na viJ.iku.Montgornery je .najpri]c razg"varao '5 Bradleycm na emcrtckom rntnom brodu Augusti, rezmotrtvst II pojedfncstjma situaciju na platl eOmaha«. ramo Jc bllo krtuzcc jer je plata jo! -bill. pod nepcsredeom vatrom njcmnekih oruzja svih kalibera. Tada je presan nil. britanskl sektor ,godje se .sasteo S Dempseyem i admiralom vlanom, TlI sc sve rczvijalc po planu. Montgomery ;7..

vjeStaya da su 'sc 8\1 s njimc slofili da sc pojcdinacna iskrcavanja, jo.~ uvijek medusobno nepovezane, moraju .slil.i u jedsnstveni euoscobran, da fuUcijativll moraju ZA-driati pod svuku djenu l dn ee valja dcbro cuvati svega !lt00 bi nalikova1o na pogorsanje .si.tuacije: .. Trebat cc VfCmena da sc svc organfzira: .dok IO bude u 101m, neprijatdju se pru!a prilika da usposravi ra v 1'loteZu.«

U meduvremenu jc i Eisenhower TIll IlTlinopolaga~u obil",zio invaziono podrucje i naredio je Dradleyu -da oba emerlcka 'korpusa uskledcno krcnu .nuprijt'Li i dn se srctnu palku 'Isigllyja (fzinji) i Carentana. Montgomcly tnu se kasnije pr:idruiio da poraegovnmju i tom je pribkom vlarlaln atmosfera potpunog .sklada i nepornucenog optimizma.

Montgomery ,i"'", ·~~~[Iravo. bjo eretan Sto nna takve komandante arrmja. Premda ikasnlje on i Bradley rnsu jedan drugornc dolw.ili pred oci, premdacse bas nisu csobuo voljeh u to vrtijeme, Bradley je, za opec dobro, vje~i(o pr.ikrivao ogorcenost stn hi je izazivao Montgomery. On je, prema Eisenhoweroviru rljci:i'llla, na normandijskoj plafi razvio wkvnlitete uporncsti. energi]e, srruoce vjesfine i razumijevanja Covje<::ooosti, src je tako oztro djclovalo oa njogove podrertene ;, i !"elp06la.v· ljene, da amerlckt timskl rad, iskcvan na -tolikim ranslima .. mikada nlje czbiljno bio dcvedcn U pi[_anje~

Dempsey (Dempsl). visok I mrsav komandant britaneke Druge erml]e. blo .ie sU!l.a suprctoosc svom .pretpostuvljenom koji .i'" iz VIOjtlickih razloga vjerovao da je u svrhu publlkacije potrebno eve -s koncenrrlraf »[lH »ebel na »IIIIoju vojsk u«. Dempsey se, medutim, klonto lienog pu.b1iciteta. 0.11 je rekac ncvmarima: .. Nernojte pisad 0 mesu: plslrc o n:mgoj armiji.« 011 nije bio njkakav gtzdelin. ali njegovo vladanje vojnom vjcstinom ; srruzcose nikeda eusn ,bili dnveutmi u pitanje. Bio je

energtcaa i brz II odlucivanju, a lmao je j naCilia da u drughuu pohndi povjeren]c. Nlsm nije moglo uzrujaLi. Njegov mb- pod ueprijuteljskom v atrom w!,u'u,J je U

oct kao i uljudnost prema M"m ljudima bee

ohz;["ana polofaj.

Natjcran o • ..! Montgomeryja da se "to vise p::bli1i ohali, kapetan ratnog breda Fuulkuera 1.1 ~urbi da uduvolji zahrjcvu, a mczda i zbog toga da se "1." prije -rijesi odguvornosti za svoga vamo<; putnika, mesrecom Jc nasukeo br-ed ria pje;calio dno. A ked je zapttao je li dovoljno hlizu obale, nije dobio -ljubazun odgOVQT, nit! je na raxpolageoju imno c,,,,,,,c. Medutim. nctko i7. Mourgomery[eva ztuhu, koj i je vee bto na nhali, cdveo je marsata desenrnlm carncem.

Nj<:?,"v tnkticki stab, sa svim pou-cbnim vezarna, vee ill ,bi<1smjdten 11 vrtu dvorca u Creullyju (Krej), mnlencrn sclu nekolikn milJa istocnije od Bayeuxa. To .:'-1'. frill II nekoliko iducih rjedaera bjti dom, neknliko »karnvana« i ~!lIOl",1 '/.:i oficire za vczu. tc .najnufnije csobljc za udrzavan]e veza, Ulihilu staba i njcgove jedncstavne dOCVllC putn.h" - nBta vise. De Guingand (De Gingan) le s glavuim stabcrn osueu-u Portsmouthu (Portsmut),

MOllllgll"lIleryje\'i kr-iticar-l iz. tug duba obteno bi ptsall o njemu kako zapovijetla oslobodilackom arm.jom, »svakim njezimm vodom-. U tome jc hilo .i nesto jsdcc. Njegovi oficiri za vezu, probruni mladici lzvanredne sposobnosf I iskustva II prvim borbcutm redovsna, razmlijeli hi se '113 daleko i stroke da ga olravijeste 0 SVllL!;O/Ttt; dogadaju i Sih.lIlCiji. ,\ko bi neki komandant iIi jedinica poleli pokazivati znakove cia se usuucavaju "za'griS't,i t.vrd orahe , Montgomery hi se okomio na ntsb poput ".):,i1":a bO!jl"¥, •. Posjedivao je eedom sve svoje vze okomandnn· I,,; vojnici su ga vidnli svekoduevoo. sto ic rekao i kako

48

"'~".'

"-

. "

\ ".

e

.<

4, .

s nitku nile bolje od njega znac ocijenlt! i nest. avijacl]e. te silnu, nadmodnu snagu i br-itanskih i emerlcklh zracnth snaga .kojc su ga sada

One ~u dolsm hile izuzetna: nijedan kornunu historiji prije njega niie dozivio tako uesto. Znu'.1l0 izvi!ffJojc na Dan-D. izvedeno u uvjetima potdostuvilo Inn jc intcrmacije kom.r]" da

gova iavanrednc Ji\'i~ija, osjc dli -su punu teflnu snage savcznkke avijacije. Kasnije, opi.sujuci svuje iskustvo od 7. juna, on jc rokao: »Ujutrc. general Dollman, komandant Sedme aI1111ije narediu rni jc da krcucm dalje i tu se Di~ta drugo nije moglo uciniti, Prvi zracni napnd zatekao nas je oleo pet Ii po seta udaljcnosti ad Falaisea. To prijcpodne bilo je strasno. Moji ISU ljudi prozvah cestu {It I viren (Vir) do Beny-Bocagea (Beni I3okaZ) »trkaligtem jurilltih aviona« ... svakn voztlo hilo je pokrj~""'J granama i kretalo se duz Hvica i rub-ova suma. Bombardiralf wu cestovna r;j~krSe;,. a i moot u Condeu (Kondo) oeucnc kove, all je

kraja dana ustanovio je izgubio osamdeset pri-

samohodnth renovo i vozila prcrhodnlce.

Dficir neke S5 divizije sjecao ee toga dana: »Nase molori;-:inmc kolonc puzale su prema invazicnlm plazarna. Tada ,;e dogu,Jilu 0"';'10 sto nas je zaprepastilo. Mlazevi vatre silouli su duf kolona ; I'ljm,,,,k pr:l!ine prcjurio cestom u ri'L.."'1lU etekeaa. Svi su iska.:-ci'\'ahl iz voaila prema obliznjim poljima. Ncb su vozila vee N,,'pad jl;' presrao odjednom dcno src jc 1 zapopt-ije petnaest rujnuta. Ljudi su se pccelt vrnr.ati 11 kolonu, blijedi i potreseni, cudeci se k",ku su 'lUu&li pre tnj vntrenl pljusek met aka. To jc bilo nase ptvo i susrer s lovclma-bombarderhua lipa 'jabc' Kalona je bila potpuno restrgana i svatko je same 0 "ehi, ":lstUj""; .J .. se lZV[JC'" i'~ 1,J.lU.TI'<na stu prijc bude euogao. Nista ae nije cuoglo uraditi dcvoljnu brzo jer je ?.I.1 jcdan sat sve pocclc ispoccrka, ova] put i gore. Kad je ovaj napad prosao, cesra je hil:! posutn rnzrnr-skantm protutcnkovsktm topovima (om su hili pcDOS divizije), gcrucian ."olo,-ima i od ,,,,In, pccmjclom ratnom rchnlkcm.e

Avijacija je pri povranku doncsila nove podatke 0

~~:~~'~ P=~:~:j:r~I~~;lla~;,~J,11~~eK:n \!j~eta~:~~~:

pozivi jcdlnlca Hradieyeve arrntje avtjuciji ill ih pudrl.i bombaerde'anjem cjljeva keo sto su hili Montebourg (MOOltbur). Carcntan i St. Lo (Sen 1.0). Nastaviln su se i nocna bornbardirtmja oko Pat-iza. Luvci amerleke 8. zrncne ar-rruje, njih usucu, »potucali su se veliklm prostrunstvima, od Nentesa (Nanta) na jugu pa do podrucja sjeveroistocno ad Parlza. oapadajuci ave ,s10 sc meato«

stupio na kopno, vee fiU je bflc ne cuogu poduzeti prctuofcnaivu do Suvezaslke bcce u more. Rommel je iruac pravo je tvrdio da bi oklopne dlvlzijc trcbetc bitt sractomranc bllzu obale'! dn ce prvih dvadeset i i;e· tiri seta odluciti 0 svemu. 5 obzirom na sevcznicku premoe u zraku, mesovot pronmopad SiD ga jt; Hitler naeedlu 21, 12. S5 i oklcpnoj Lehr divizlji, vee zbog njthovc razvucencsti -nije predstavljao mnogo vik od oblenc z.,lje. Srab Oklop!l" grupe Zapad. krecuci se ad Panza, izgubio je tri cetvrtine radio-uredaja. take da HI 11 ta tri udlucujuca dana l'n,ldi{",,, bili i'.van akcije. kao 510 je Montgomery- rekao 11 aDO vrijeme [emci su izgubili. inicijatlvu l ubuducc da svo]e oklopne snage upotrijebe vise ~cpJjavajud rupc« n svojcm borbenom prctunapudirnn odlucujuce snage. Iz ujega toga sijac opomtzam i upomo je u to vjcrovao u vrljcmc kad se lu nije tinilo opravdanan ~ ubairum 11;), iskustva borbe h bllza sto su ga na boji!tu upravo stjecale mjegovc jedinlce.

Situacija ura bntanskom dije\u «nostobrana, istocno uti Orne. hila je. zapravo . krtdcne, Tu jc 6. zradno-desantna divizija drzulu obrambeni polaiaj u oblilru isto-

IStraniCnog trckuta, ukljucujuci vrlo vaznu ruzvilsinu .koja je dfJllli,lIil'lJII.I plazama -kod Duistrchama (Ulstram) i Lion-sur-Mera (Lioil-f;ir-Mer),gdje xe <ada hl7.o..> -rnzvljan I. -kcrpus. Komandanc divlzlje Gale, veseo i SDabn covjek. u1ljucio je gustu sumu Bnts-de-Bavcnt [Bea-de-Bavan) i veliko njemacko cnnsko polje 11 svoj obrarubeni sfs tem. Njcga. su ncprcstaoo napadale snage 341. 715. i 716, divrzije, te jedna grupa 21. oklopnc dtvlzijc, knja sc sastojala ,00 pjcsadijc. tcnkova i jurisnih tOP01l3. I svi ti napadi bill su odhijeni vntrom 3. i 5. padobranske brigade, arriljer-ije 1. korpusa, te topcvskom vatrom nari,""". Borbn je bllu take acstoka Ida su Oaleovt

ljoni ub)"7,Q bill svedeni svaki l1:1 'pn tlvijo: stonre Pokusaj 6. eracco-desenme brigade da se probije na jug i nastojanje Ikom"'IIJOSli TID sjeveru, nisu postigli nlsta Po Galcovu misljenju Nijemci hi vjerojatno svladah njegove Ijude da :>01 lJ jednom vcllkom napadu upotrijebili snagu razmjer-a jedne divizije. Pctaknuf 15. urmijom, koja je zauzela front istocno od Oeoe. njihov se aeuspjeh maze djelomicnc 'I.H·ij>i""U rome sto su, zacudo, zabcravili vrijednost -koncentrirane arLiljer'ij~ke van-e. Tu su 'Sf' Brl.ranci prvi 'Put upoznali s .. bacadern maglee. Je-

dun ori.:::i r ~.I'II'::1'.l(.>-dc3arntne optsac je §ro mu se

:kud je w, enhvacen vetrom fog

»Bio sam spr ijeda s HUlnhdulJ.\ (Hambl) eelnam pisarom, kad smo zaculi sestercstrukj prasak M(]H"i,,~ Minnicja (Mountng Mini). ses r praskova i karakteris!icnn Y~,vi.i'\Dje koje je Jertilo krv t1 Hlama, emi- 10 .se kao da ispunjava 11"Lu i u cuvjeku wlisla\·a we osim nagana aa samoodrzanjem. Nije bile ll~ah" ::;WIJnje ria sn bombe bile -namljenjene tDal113. Vee 'Earn cue za njih, ali tu je hila prvl put da, ac s njima srccem. Bacio sam se iza uska drveta. Za aastjnu je hilo nedovoljno ali ru nije hilo ni.e:ega boljeg. Zavijanje till sest .bombi

proguta,lo je sve, eak, i vrtjeme. a ,kadsu pale, unsaru mcgee razumno prosudivati. ... uslijediln je druga sal- 11:1, ,iNti elijed, isti osjecaj, ali ovaj puta su me pronas!e. Bio je to strahovit udarac, bczbolan, i ciroilo se da u mcni '11"'U .pogodile neko odredeno mjesto. Tuda Ill; se smracilo ... «

Bnrbe 7, S. i 9. june oko Herouvillettea (Eruvilet) i Brevillea (Brevil) postajale su 'SVe idee. Gale i Crocker (Kroker), komnndunt 1. korpusn, zajedno su studio rali u oficirskoj ekoli u Ouelti (Kveti) krajem dvadesetih godina. Obcjlcu su njlhovt drugovi i ~kolsko osoblje smatrah izvanrednim vojniclma. Sada ih je poveaivala obcsrrana Iojalnost i razumljevenje. Da bi pomogac Gnleu, Crocker je bacao u bitku svaki top, svaki avicn pod njegovom kontrolom i svaki ,top ,s brodova na kojc se proteznla njegova nadleznoxt.

Kad je ,rijce; 0 britanskcj armijl. slava prvih dana u Nurrn",nuijj pripada waeno-desanmun divizijarua. Njihovi su gubici bili V'i.so1@, a manje cd 3·/0 bili su psihickc lUlJra~·l. Pa ni tom hrabrosc« 'rli.~u -mogf zauzeu St, Ho· oorine (Sen Onorin) i Herouvillete. Taj je zadatak rnarno pritckati dolaznk 51. .Hi,el1lnnd-di1ii~ije ikojn se Iskrcavala. U meduvremenu su .i.ntenjerci uzurbano 'gradili mostovc prcko Orne i njczbna knnnln

Malo zapadnije od Orne 21. oklopna divizlja smogla .it' vrcmena da u sclu Lcbiscy (Lebizc), lila uzvisml uka tr'i i pu km sjeverno ad Caena, konsolidira svoju cbranu. Svi pckusajl 3. i 7_ dlvtzi]e da Ih cdealc ebecc ostali su bea rezultata, ali su uspjele eatvonu pokodnu koja ill je razdvajala ad Kanadana zdcma.

Lijoo\'o od 71. ulclopne divil.ije celna grupa 12. SS oklopne diviaije kretala se nocu prema selima St. Contest (Sell -Konrcsr), Buron (BirQ(1) i Aulhi" (Gti}, i po km sjcverozapedno od Caena. Ta se grupa sastojala od 25

puka oklupn.lh grenadira (tri ,DataljrliJ).a) i nklopnogpuku .. U zcru je t!ro.nuwdant Kurt. Meyer (K. Majer) s tcrnja opatije Abbeye d' Ardenne (Abcj d' Ardcn)-promatrao jedinice kanadske 9. brigade Ii. 27. {J.k1O<PJl{lg puka ko]i eu castavilt napredovanje da :izvrSe aadacke .predvidene

za D",,,-D. Prerndu Je glavnina divizije bib znatno

aacstala, Meyer je odluclo cia napadne 'i do-

;.i~idi Zc:.toko vatrcoo ikril;t,cnjc. Do su se p<l'\ n rkli ua polozaje -s kojili su i~.gltbiv§i 21 tonk i 242 covjcka. vccinom dz ve Skccske. I njemacki su rgubic.i hili cini sc da su na mjcmeckc] 'strani uljerija medusobno surudjvatf na savcznlcko] strani, medutlm, Na srecu, MeyeHJV protunupud utjece na situaciju u cjelini,

U meduvrerueuu je desuo od k.a:JJailskug Irontu 7. brigada naprcdovala scs t km posto je presla cesru Me.1u Cae"" i Hayeuxd,jBs .. da Brette .... ille .l'Drgueil

Ieuse (Bretvtl I' i Putot-en-Bessin (Piro-an-Be-

s<'<u). Iduci dan oklupnn diviaija sruciln na tu

brigadu SVl.l svcju snagu i tako je zapocela zesroka .i krvava bltka koja jc potrajala nckoliko dana. U Brcttcvillc su pod aasutom noci usla dvadeset i dva

upravo jc novjcrojanno !ito nisu odenle izbacit i jedirricu Regina Rifles (Redina Rajfls). Druga jedinica, Vinnipcg Rifles (Vinlpeg Rajfls) bila je opkoljcna, a neke -su i:elt:bile pregalffil~. PuLUt je prtvremeuo bin izgubljen. Kanadami Nove Skotske uspjcll 'S'.! zestokim prorunapadom popraviti pnlofaj i front S~ odrvau.

vismama sest ,iii scdam 'lmn jufn.ijc. ma drugu stranu coste Caen-Bayeux. Odatle je 8. oklopna brigadc u il sali udarila :preko Audrteua (Odrij) da zauzme Dad Villers-Bocagen, dvndeset i cetiri km uxa. Pod energionim rukovodstvom rna jugu, nailazcci rut ave jaci

j tenkova, i 9.

jacijom. junn

s onu stranu St. Mere-Eglisea utvrstivsi ko Merderetn. Na emericknj jc st ranl hila potpunu izmijenjena. Saveznici su sada neprekidan front Istocuo od Orne do vire ked Isignyja i

spajanje dvaju emerlckfh korpu.su hil(J .ie neminovnu. Bradlcycva je armlja lmala vee »aalcgaje medu zubima i suaznn je guruln nnp rijed.

I rako, kao u nekoj glgantskoj sahovskoj igri, U3.jvazrrije figure stajelc su jcdna nasuprot druglma na sahovskoj ploci Normandi]e. Iza njemackib linija, Rommel, Rundstcdt i Hitler bili su uvjerenl da ce glavni savesnicki udar- ualijediti sjevemn ,,<I Selne . Na tu ih jc navclc krivo rasudivanje potpomognutc Eisenhowerovom plaoskom vaokorn, a j potrebnm da so ansnrc polcdaji tajnoga oruzja sjevemn od Seine. Oeu 5U ucetoe .torue jaradjltneku vrsru Ilmherenmol plana za svo]c porafccc komandante.

General Salmul.h (7.wmu!) i 15. armija bili su odgovornl za front izmedu saveznlckog Jijel.'ng .hila i Orne, sa zadatkocn dn po sveku cijcnu -mocaju sprijeclfi prodor izmedu velike ¢eliea.ne u Colombellesu (Kolornbcl) na sjeveroistocoom rubu Cacna i Bois-de-Baventa u vebku ravnicu duj ceste koja vudi za Falarse. Nfl froruu 7. armije, von Gcyr s Dklopncm grupom Zapad, pod ¢i-

je kontrolom bjc 2. ok.lvp.r.i korpu,s (21, 12. SS i okLchr dlvizija) dobio je zadatak da zudrzi britanamertck l 5. k.orpns stc .dalje cd Cecna i St. Loa.

Njemu slijeva, dvanaest km sjevcrozapadno orl

La .(K"'''UH), mvvila sc opasna pukorsna za Amerikanci ocito mull. Zapadno <lid S1. Lna S"

podrucje kojo jc Marcks sa 84. korpusorn. Drugi

padobranski korpus, je u tn p(ldrLl<:jc. I'mdro U 1:1'1'<1'

njim grupama, pokrenuo je 77. pjesadijsku i 17. SS cliviziju oklopnjh grennd'ira rill mil pr-tskoce 11 pomoc. Oni su dobjlt naredenje da spr-ijece Amerikarx:e da zauzmu Carentnn i tRW izoliraju pcluotok Cctenue.

Da bi pojacao tu armiju, Rundstedt je naredio 2. okjopooj divixijl iz Amicnsa, te 1. i 2. 5S oklcpnoj divlzl-

ji cia Jcl ipr~N:.knc 11 P(1[llD[;. Buduci da su te dvije ],i,]e u Belgiji, " obzirom na jadna

kacija u Frencuskoj tao rczultata udaraca savcznickc avijacije, f,o"j'lj,tlli S'U slab! izgledi da ce njihova intervencija utjecati na stanje u Nonnandiji u idudih dcsct daca,amotdni kasnije.

Profesionalna rivalstva, socijalne predrasude i politjcko nepovjerenje zatrovaJi su odnosc medu tim ko-

~:!a;:::~~ioUi~C;{~~~~r:::'~i ~:t~.~:l~j::~~ga~;~;:~~~

:;;kog keva ... koj i se driao svog polcfaja rna !ito se dogodilos . Rommel je bto »dobar- taktlcar, hraber, ali li:;"il smlsla za etratcgijue. OD je, OI>L-n toga, biu »nkaljane svojlm komaknsnn s Hitfeoorn. O;;..Lafi visoki oficiri Wehrmachta (venuuht): Dallman, Salmuth 1. Marcks, smatraIi su Seppa Dietricha (Scp Ditrih), komandanm 2. SS oidopoog korpusa, strucno nesposobnim. Set'!' je pi-ije ncgo stc jc IIskot.io II v ojsku bill ruesarskl poroccntk i svoje napredovunje mvgau je zahvalizi iskljucivc politi¢kom utjecaju. Fa ,1pak. eva ea eieslaganja i napetost l nisu imala utjecaja na moral H\lP21 pod njtbovnm komanrlom. I komandantl i rrupc U [cdnom su hili [ednodusni: da se bOTC do granicn !)vv.iil, snaga -i, eke bude potrebno - do kra]a.

Inicijativa je bile na strani namjeravao da je napusrl. 5 obzirorn na orpor ujeruaeklh oklopnih dj\"izija prod ClI<:lr:JU.Hf, (H:! je odlucio da 7.aubi(1c i opkoll grad. Rnd! toga je 9. juna naredao 1. kOJ'jllJsu da ~L Hi£lrland diviziju prebaci na mostobran tscccno od Orne ida cdanle napadne prema Cagnyju (Kanji) na jugu, deset -kllometara [cgolsrocno od CaI;lIlU. Ttidcscti korpus so. 7. oklopnom diviaij om lTebale je da odarl ,prema jugu do Vslles-Bucagea i Neyer-

sa (Noajea), zatim preko Odona do uzvisine iznad Evrecyja (Evresi). Poslfje je bile predlozeno, radi iskorlstavanja rezultata tih operacija, da se I. zracno-desantna divizija, koja je jo~ bila u Engleskoj, spusti jufno od Odcna. Tako bi obruc oko Caena bic etegnur. U meduvremenu ISU Amerikanci moral! zauzeti Caumont i Car-entan, ~to bi bio prvi korak u osvajanju Cherbourga.

davoralfa@warezhr.org

POUKA ISKUSTVA

Dana 10. juna protuslovl]a taktickih zamisli Montgomeryja s jedne srrane. i Rommela s druge. dosegla su vrhunac. Prvi je postao svjestan cinjenicc da utvrdenje mcstobrana nije isle po svcznom redu«, ali je unatoc nepovoljnom meteoroloskom izvjes taju dlucio da pod svaku cijenu zadrZi inicijatlvu. Drugi je napregnuc i P'Osljednji nrunak snage da snai.nim pritiskom u posljednjem uaporu organizira protunapad protiv Britanaca u podrudju Caena.

Rommel je radi toga naredto von Geyru da »upotr-ijebi sve oklopne jedlnlce kojc su mu -stajale na raspolaganju kako bi nepr-ijatelja lzbactc s ikontinenta«. Glavnl stab Oklopne grupe Zapad btc je do 8. juna smjesten u jcdnom vocnjeku blizu Thury-Harcourta (Tiri-Harkur) devernaest km od Caena·. Tamo [e bio vrlo lese kamufliran. Poslijepodne to. juna von Geyr [e naredio da se k.rene u napad, odluciv~i da britansk.i front presijece napola. Napad je trebala -izvest! 21. cklopna dlviztja. sjeverozapad:no od. Caena, u sutan kada se ocekfvalo da ee save:zniCka avijacija bit! hendikepirana i kada je smaujena prijetnja brcdske artiljeri]c. Tada su prispjele pretjerane vijesti 0 britanskom i emer-ickcm protunapadu na zapadu i zbog toga je napad blc zaustavljen.

Sat nakon toga .,'tIcket typhocnle [roket tajfuni) B3. grupc i cskadrlle »mitchellae 2. grupe ol'a:t.ilj su knmlon-radic-suaacu von ceyrove Staba i zazas su spomelie nadclnika sraba, operauvno osohljc i gorovc sve oficire prednjega cdalona, njih sedaDllJaestoriCll, kao i opremu za ~i!:rHalizaciju. Von Geyr jc tck 26. juna uspic okupiti novi stapski personal. Komanda je zbog toga pr";;l~ pod pesuicu Seppn Dietricha iz 12. SS oklopnog korpusa, bavarskog mesarskog pomoonlka ikuji je 11 prvom svjctskorn ratu naprcdovac do tina narednika i koji se medu prvlrna pridrufio Hit! .. rovim jedinicama u 1923. godini. Dana 30. juna 1934. bio je komandanr SS z.a!H.itllDg butuljona. koji je polno Hill",ruw suparnlke, komandante SA jedimea II Miinchenu. Poslije je. srecom "1':1 Saveznikc, unaLui:; tome .~t'() je bto hrabrtjl nego pemetmji, i sto su ga rcgularni .oficiri Wennachta lllr/.ili, naprcdovao vrto brao. Hitler je bio uvjcren da ce cvrstc stajati tame gdje ga bude postavic, bO::<1 ubzira ma stvarnc intcrcse armije. a Lna adrav rezum.

Situacija ria [1'''''11\1 353. divial]c, nakon trodnevnog ogorcecog orpora amertokoiu 5. korpusn, kcjl sc jc prolrijao s mostobrana .omaha~, odjedoom postala opesna. Oh,t k r-ilu te diviztjc bila su -probijena ked Trevieresa (Trevijer) eellri 'i pc km u unuerasnjosrl. .i general Marcks, komandant 84. korpusu. bin je prtsfljcn da sc te noel povuce jedanaest km, do linije rijeke Ell", (EI) . sjeverulsrocno cd St. Loa. To su odmah ujutro 10. juna Iskortsuje amertcka Z. i 1. divlzija i do vescrt su umostobran ukljuWti cijelu sumu Fnret-de cenecs (Fore de Sri:z). Iaj neeadani ci dramaticni »skok .. korpusa koji jc najlosije prosao pri1ikom prelaza La Mamchea, hitnu je utjecan na sttuaclju na ztravcm frontu. U iducim danirna, kada ee cinilo da se fronl "ko C .. ena "zanuzao-: na dulje wtjemc, to je :zmaeilo veliki dobitn, s cbzirom na

sltunciju ria unostobranu, lila koji su neprestano stizale zalihe i pojacanja i gdje je vee prljettla opasnost nepodncdljivc prenau-panosfi. Zatirn, izruedu Bertnguyju (H~ rinji), Ella cestl ad St. Loa do Bayeuxa, i Britanaca_ u rilly-sllr-SetlUc~a I'Eiji-sir-Scla). sadajc 7..i~pil~ pukntinn ~"~,,ae:il km kcju je zatvarao same izviclacki puk 17, SS dwizije. Ona se nastavljala prcma uzvisinama eke CaumOOTa, ndakle hi se skretanjern do Vi'llel"s-Boca,gea megao zaobici Caen. Za Nijemce je m.astajal~ dosta alarmantua situacija. Dn hi zntvor-io tu pukotinu, Dullruaa je uenuuw unac na raspolaganju 17. S5 oklopnu grenadir-sku dlviziju, ko]a se zbog nestneice benzinu ~.:<LJ.~I.avila blizu SL. Loa. Drugi oklopni korpus j05 l'~ bio jmobiliziran u Bretanji zbog istog razloga.

Isu dan, medunm, brtrensko desno krtlo - 30. korpus _ udario jc DB jug prcma Tijjy.sur-Seullesu. 0.".:110 k rilo M<)III.g,,,,,e!yjeva dvostrukog udara krenulo [e naprijed. Planom [e bile predvideno da 7. oklopna d,v,y.ija kr{lz front hrilll!1sk., 50. divszije zauzme Hotott (Oto). Pos.lije je 8. ~.lopna .brigada tr~bala da sc prtdruzt 7. oklopuoj dh'iz'j' II _iunsu I'n~ma Jugu. Od te diviaije .. pustinjskih stakorae mnogo se ocektvalo, kao i od SO. Northurnbraan {Nmi .. ambr-ien) di'Vi·.Ili.je:, ko]e SU s Montgomeryjem prosle sav put od Alarnelna. On ih je povukao s t~~~. [anskog ratista da budn "U5fficlI« inv:ni.ie lJ Normandiji.

Njihov je napad zapoceo lose: oklopna divlzija Lehr prva jc napala a. oklopnu br-igadu i:;loc.110 ad Seull.esa . Ta elnua [edlnica bila je dvostruko jah od saveznicke oklopnc diviaijc. U mjoj su bili f!whnuli 'Podo6c~n, dohTO ObU~~Lli vojuici prosjecne dobi od dvadeset jcdnc I po godtne _ i -sjajan ,koma:ndant B"Yl'rl~ill, .knji je svoje vehku tskustvo stekao u borbama s Dril~cima__ u sjcvornoj Africi. General Heinz Guderian (Hatnc Guderijan), komandant ujcrr",ckih oklopnih divizija, eekao rou

je posllje mspekcije: "Vi cere seanns ,IOU!) diviid,jum balOil i ,1I"lglu-runerilkiUl~c u more."

Na tom 'krilu razvila se ogoc':'O;!'la borbe 111',1:1 0 prsa II purcljcima mcdu vimlin Jivicema vocnjeka. u toj borbi mijednu srrana ruje ponugrala. I lila drugcm ikriju tcnkovi 7. oklopne divieije nas.!i su se u sestoktm okrsajema izh1iUl 11 gustom »bocagcn« u uvjet lma kakvih nije bflo ni na ranstu sjeverue Afrike. 'ru su male pjegadijske jedlnlce, svaka s jednim -tenkom ill prctutenkcvskim topom, Hi s nekoliko .tcpcva .od ~,~ rnm s.krlvcnjm u pozadlnl mogle dugo zadrzavati ll1epriju,teljsku uapredovanje. Dok ~IJ N',ijtol,,,,,i ZH 1.0 irrnarli 'do,vorljll1o pjcsadijc, brkeoskj su tenkovi doslovno ,boiili »osakaceni«,

Desef jIJII:' hiu [e za 30. .korpus M dan. Naprcdovanje je nesumnjivo bUo sporo. Nista bolje nije bllo ni sutradan. Tilly .I", bio zauzet, ali sc tenkovi na bokovlme nisu uspjel! probtrl. I istocno od Seullesa vodila se oStJ:-,. i zlnk,,"» horbll. Komandantu korpusa Bucknallu (Oaknel) bilo je do zore 12. june jasnc da pmLiv 01:.111[>"" divizije Lehr rusta nccc posrtcl direkenim napadima II gustim sumercima.

U mcduvrcrncnu je Gerow (Diiro) lz amertekog .5. korpusa, radi 'pomoci I:hil;meima., 12, jnna planir-ao prodor ecncrtckc L divizije prema Cauruontu. Napad je aapcceo u 8 ~nli IIM_ ,;.,k!tl'rIl strokom 1000 D1 IlZ slab otper, sa svrhom da se zavar-a prctivmk u Caunaontu. Bucknail jt: stoga, 1l7' I.lempseyc\' pristanak, L1 tom prevcu upuno 7, ok[opnu diviziju. Do veceri au Amerikanci bili u Caumontu, <l 7. oklopna divizija evcga tri -krn od toga mjesta, a ceo ~:;l kjlometara ud villers-Bocagea. Bucknnll [e B. -dlviaij i naredio da skrene liievo i zauzme TUb Villers-tlucagea sa zapadn. I tako C(! oklopna divizlja Lehr, ugr.olema iz pozadine, biti prislljeua da se jl<)vlll:e iii (]a I;~ predn.

To isto pcelijepodne Churchill je, posjetivsl Montgomcryja II uj"go"l.l sl."JJLJ nekoliko kikJ1lJeLa,'" 0,]:",.1" .. ll" dvojbenc uvjerio sve prisutne II neophodnost ofenzivnc akcijc. Montgomery Jc 0 eornc u svojuj uutobiugrafskoj kllji7.i napisao ove 'njegove -t-ijeci: -Kec sto je bib na poeetku. ceca se nastavi do .kraja.«

Rano slijedeceg jutra]2, oklopna brjgada dosia je do duge ccstc Villcrs-Bocagca bcz mnogc ecskoca, a jedan odred tenkova i ceta pjesadije krenuh 5U do kotc 213, udaljene dva l po .kilometara na ccsu za Cacn. Ddjodnom S11 iz zaklrma iznikli i njemueku pjesadiju i ko-

visesame bot-be odrcd jc hlo cpkoljen i llni~ten. Ulrupnn je bill) izguhljeno dvadeset pet reukova. eetrdeser oklopnih vozila i ~e'[rrlt>,Set trrmsportera. Zapravo. 'premdn je prethodnica progla kroz grad Villers-Bocage bee reskoca, jedinice 2. okjcpne diviztje bile .su u gradu, u kojem sc sada 6- tavdan vodila borba. Dolaskom te svjeze .njernaoke oklopne dlvlzlje. i. okiopna dh~ija -dospjcla lc II opasan pclozcj. Stoga je njeain komandanr Erskine pravno prekjnuo borbu i povukao diviziju na uku tri -krn zapadno od gradu, g:ujt: je takt s amerjckom 1. diviaijom.

[duel dan, 111-. juna. Bucknall je uastavjo borbu 1KIpavs! sa sjevera s .podrucja Tidlyja i Llngcvrcee (Lenfcvr) sa .'ill. dtviaijom. unutoc pcdrgci jedanuest eskednla RAF-a, s raketama, bombama i topovima te bruenskc mcrnat-lcc I americkog 5_ .korpuea, tim napa,]'"" nije probsjen njemacki front. Prijetnja da. 7. oklopna divizija udari -s ieda oklopnu divlziju Lchr, nljc pcljuljala &!y"'-leinovu ",l1,,{:nusl tla u;;tr-aje: na svojim polozajima. Sedrna oklopna divizija se, aapravc. to noel rrcbala povuct do Amayea (Amea) kaKu hi u ccumooru usposaaviia vezu <5 Amernkancirna. Ta je odluka u svekcm pcglcdu hlla

opravdana. Dolaskom TIa bojiste njemacke oklopne di-

.. izije, 7. ukll.l1111~1 clivi/.iji! ";,1" :" 01',,<;;10

jatelju. Povlacecje. koje je zapocelo pola sara iza ponoci u noci cd 14. na 15. jnna. b'Io jc prrkrcvcnc bukcm rrt stotine tesklh bombardera, koji su na vee poznatc podrucje njemaekekonceotracije u okoljct bacili 17.000 toea bombt.

Od gradica Villers-Bocagea ostala je saenc lu-pa rusevlna i prajtne. Bayerlein,koji je u Afl"i<'kom korpusu bio Rormnelov 1llD.I::c1nik srcbe i nacclnfk Gpcratlvnog od- 1[lau.:UlUdl'iu je Buckculln i Erxkineu .. Njejtnva s pojedmacnnu tenkovlma kao iadSlillla obranc, tc s nckollkc topova od 88 mm i manjim odjeljenjima

pjp.Sadije vje§to kamnfliranim n jarugama Iamcdu Zi\'icfI i u vocnjactrna, orneln je sve pokueaje spusrfnjslr'h et» kora«. On ie oko kflometar i po ilia till odjeljeuja drzao svojc oklopnc rczcrvc, sprcrone za prorunapad, .pri ccrou je vjeSto odabrac pruvi cas za i.1UaL Muida _ie 7. oklopna divizija znala svc fincse borbe u ~iTokim. otvoren'lI1 prost.ranstvlma Zap~dn" PlJ~li"je, Jm,l nesro Isune u izreci da je «start vojmk - iskusan vojnbk, bas zbog tog" j~, - star-l v-!).i[li:J<.~. I vjerojatno su p,,11VHic kojima s'u ihobasi-pali navele neke od tih vojnika da pomisle 1'<11<0 sn V(:(: tu~ilOili !>-vc sto sc od njih occkivalo i JU1ku bi sada drugi mcrali da »ponesu -baklju«

U 'kmj>izi "Borba za Evrcpue Chester vumot (tester Vilmotl pile keko je Bucknall, umjesto da 22. okloprui brigadu povuce s uzvisina, tri 'dlometra zapadno od ViJ· lers-Booagea, """Billl 11 borbu ubaciti .pojacanje - dvije rezervne pjesadljske brigade, a ee da napadne na ";ie~,,nJ kod TilJyja. Take jt, l'!Ul'uStena »zhnnne p61ika de okJopnu diviaiju Lehr obuhvati s leda. Ta optufba. mcdutlm, ni]c opravdana. Montgnmery,iev jc 0,,.,6 pln"n bio II tome da se njernacke oklopne snege zadrfe lila kr-i-

lu .kod Caena ~to dalje od Amer-ikanaca, a to je Bucknail postigao. POIOID: prcma njcgovo] ocjcnj n to _ IIri~?me, -rezulfntt Mo su ih 'PusLig1t: 7.oklopna 1 SO. rlivlzija nisu navodili mi na kakve zakljuckc da ce obuhvat Bayerleina s lcda blrt uspjesan. Zapravu, kao ,',[0 ceruo vidjeti, reren jspred 'lib divizija bio je jako ispresijecan i tefak svcent rod" nil. olafama bio je porernecen i u nekoliko idu6ib dana n.ixu se enogla oeektvati nova cklopna pojacanja. U toj odluci czvrstna ga je, i pojava 2. oklo,pnt'!Ji vizije i obeshrab rujuce vijest i S dijela rncstobraea 'istocno od Orne. On je privrememo odgodio otcnzfvu na svojem

iz posvc OI[",,,,d,,"ill vojuih razing-a, a to su ode-

Dempsey i Montgomery. Ako, prcma Wcllingronovim rijeCima, debar kornundant mora anan kod se mora povuci i prema tome postupiti, onda jc Bucknal! polozil' ispit.

Prcdor- na desnom krilu ikojernu je bila svrha de se zaobide Caen I koji je bio predvlden 10. juna. blc je odgnden, jer .ni 51. Highland diviztja, au 4. oklopna brio gada nisu bile -spremnc. U mcduvrcmcnn je na obje strane pukntma kOO Brevillea naseavljena gestoka berea na podrucju zracno-desantnog mosrccrcoe. Ttl je 3. padohrnnske brigada, putpurnognuta -topovima s bro. da Arethusa, doslovno zbrtsala pjesadiju 346.

koja je napadala. Ked Renvfllea (Ranvil] [e

tcljska paljba »crescendu«. Njegovi jurisi

stavno su se pod vatrom padobranaca na svega

dvadesetak ruetara pred prvcm [lnijorn, osravljajuci Zit sobom mnogo zarobljcnlika i mrtvih. Dnlje, j.edinic~ Black Watch, pod komandom 31. ipU-dObr.I.HSh hrtgade, izvraila je napaJ rudl zauzhnanja Brevlllea. ali je -bila porssnuta, izgubilvSi dvije -stotine vojnika, Dana 12. juna barbs je dosegla eakvu iestinll da jc Dalcu bilo jasno da pod sva ku cijcnu mora zatvorifi pUrkOLiorm ,kOO Bn3viJJea. A 510

mu jc prcostak» 12. padobranski bataljon »blosno celebIjen«. oko ~Jl:!~d ljLIJI.1i Samostulne pudcbnmske ct:le i eskadrori 13. baraljcna 18. pub. husara. Odlu60 je da napndne te ncct. Kad bi Ii 'smioni ljudl oeste zapccelt, rusta ih mije moglo zaustaviti; do zcre su crkva u Brevilleu i ctravc selo bili u njibovim rukama. Padobranskt

~:~~~I~i~kj:j~s j:e~e:::::~~ ;:~7~(;~~: ;~ j;t'~(ij:~lr~t:::!:

Itica 1J lui \)1)1']". N;!.I WI s_j.,·",<,!,-u, .,-il.i -"a ,i11.gu, 1\, ~_",6,J(J· -desentna divlzija viSe nije bila czbidjnije napadaoa. Pa

svi 'Pf)klJ~nji eln se mostobrnn prn~i,ri, nni~li S1.1 nil njcmacku obranu.

1.1. ,illna sjeverotstocm .krnk kl.ijestn oko Caena se pokrenuo. Pedeset i prva ~Hlghland« dlvlje 1:'I"ehnlfl nnpnsu sela St. Hcmnrtne (Sen Ono-

Cuverville (Kivervil) i Demouville (Dernuvil) lila jugu. nnlgla je na Zcslo-k otpcr. Ttl je bojisrem .domlnirala 'Velika celicana u Cclocnbellesu (Kolombei). Dio 51. Honortnea bio [e zauzet ali je trope ko]e su -se kretale prema Cuvervifleu docekan zestok protunapad grcpe »Luck« 21. oklopne divizi]e. Nekon nekoljko sad ogorcene barbe, hr-ignda knju je u nj'fl.j -s udjelovala, moralu se povuci na uzvlstne juznije od Ranvillea (Ranvil). Cmjenica je. rnednnrn, dn se niSll h(trili dobrn i dn je zhng toga trebale napustici ofenzivne zamisli. prvobuen .plan -0 obuhvntn Caen~ nije bin ostvaren

Da budemo .pravedni prema 51. dlviziji. valja istacl cia je ona prethodnc godlne irnala vl~t: ud 7000 vujnlku izbacenih i-z stroja, vee-nom pjesadi]c. Otkako 05'.1 sc vratili pocetkom rc godine, vjezbnli 6U \irlo mall) i svl su ih hvalih vrlo mncgu. Douglas Wiruberlay (Daglas VimberJej) komandant divizije. kojeg su svl dobro ~tovaE, nlih.u je .~ toga q}()ln;';'ja, a bi'ln je i prornjeoa 11 ,,;;.ill1 kcrnaadeena. Jedanice »Highlanda« pdli1'no su bjle nesi-

gurne i vise su jm bili prlmall wcjni r ukovodioci »vlasti,te lrvi«. A moral je ikolebljiva veli';'i"a_ xsd ie g(~i",,~,d Rennie (Reni) Ikasnije te godlne preuzeo 'komandu nad tom divizij.""", moml je 1'",t<)VfIU ,!H)'·ilsl.,o

Dok jc 7. oklopna -divieija bila zauzeta borbama u Villers-BoC3geu, Bradley je zauzlmanjem Carentaua ;r~.tvorto pukorjnu iztnedu svojeg S. j 7. korpusa. Dana 11- juna 101. zracno-rlcsantna divizlja borita sc vrlo hrabrc, osvajajuci stopu po stope jedinog prilaza gradu preko potopljcnog podrucja, i kocaeno jc prorlr.la u sjevernu predgmda. Hranioci su u krajnjo] uuzdi zatrazil! da ih se snabdljeva avdonlme, a bod to nije .hilo on! ,~LI se puvukli. Tako su -se majzad spujili S.

Dnbokc zabrinut zbog rakvog rezvo]a sbtoncue g ommel je 17. oklopnu diviziju s pcdrucja Caumonta uputiu juznije od Carcntacia. uzeludno sc nadajuci da cc tako l<lU!!i,la ... itl anrericku uacredcvanje prema Cherbourgu. Da bi porlsnuo front na tom mjcstu i pravac naeada usm]crio prema S1. Lou, Br, ... dley jt: izmedu svoja dva korpusa ubacio 19. korpus. To je nemlaovco nasuemulo potrebu pregrupirnoja -prije JJO<gU Mu se krene na izvr-senje zadateka c-c odsijecanje poluotoka Cotentin i zauztmanja Cherh,,'llrga. Za osvil,i",'lje SL uc'lU, poove opravdano, na trenutek je trebalo prtdekati.

Unutoc -neuspjehu 1.1 'fX>k\1~a.il1 da se Caen obuhva ti prekc Villers-Bocagea i istocno ed Orne, uema nikak- 1'(1 opravdanja za Tcddcrovu izjavu na snstanku kOIIl!l.(Jdanata avijacije 14. juna da je vojna srtuacija -dospje- 111 U opasnu krfzue. Mora sc prtznau da jc nenspjch <kud Caenn 'l(l_~e utjecao na prosirenje brttanske desantne osnovice, a U prvom redu - na uspostavljanje aerodrome. Mora se takoder- prizntrti da su zraene Iormacije kasu.le dva dana. P-a ipa.k, situacija je u arrateskcen poglcdu hila puvoljnfjn za Snveznike.

Montgomery je natjcrao Rommcla da »zaplcsc kuko mu .on bude "vil'an., ria svo]e oklopoe snage angazira u obrami ea brltanskom Iroceu cko Caena. zatjm. da ga ometn pojcdiJJ1H:il\ilfl horl-_>a"'iJ i l;.ko omoguci Amer-ikaucirna, koji mu nisu mogli suprotstaviti oklopne din,mje, da proslre svoja upcrtsra i cia zepocnu akciju izclacijc Cherbourga. On je pri tun "Nijemce ixloilo .zestokim i neprekfdnim zracotm napadiana. tc upormoj vatrf erfiljerijc s kopna i mora. Zbug It: premocl u avijaciji i artjljer.ji, bso je uvjeren da se Rommel nikada ncce ponadatd H mogucnost prorus ... fi:lfI·/.tve "i,-j,h razmjera.

Osmi korpus pod kcmendom genertrla o'cccnora (0' KUHor), csvejaca Cyreneike (Kirenaika) u LibiJ1 1941. godme, sastcjac se 00 tri jo~ »neks-stccc«, -aU dobro uvj~;.b:<JI'" diviaije: 11. oklopue, 15. skotske i 43. wessex diviz.ije. Dilo je predvideno de ee taj korpus iskrca najknsnijc zn 'l,iOOIlO ,Ju"a. Tom je ikorpusu blla namijenjeoa uloga da bez oklijevanja odmah nakon tskrcavanja pokusa probtti from kOO Caena. Montgomt!ry je imuu dobra razloge za optimizam koj i je arecrc iz njega, uv[crljtvo i ~\'nhno. od tegn 511 knale km-istl njegove trupe, njegovi savezmci, Eisenhower, u-acelni'k jmpenjalnog gencrelstaba. Churchill t svjctska stempn.

Suprotno optunizmu u Montgoeneryjevu i Bradleye- 1iU srebu, u Rommclovu stabu u La Roche GllYOOU i u Rundstedtuvu II SL. Germaine vladac je pesimlzarn i osjecaj nemoei. Nljemcl su gubili bltku I oni su to mali Saveznickl Ifl(ll:;kubr:ul neprestano se ~irio na aenerickom frcntu. Pokreri ejemackih rezervi ,bili eu lzlozeni neprestanim 7.r(li:niTn napedana. Njemackl Iovc! ol'.ito njsu hili vladari neba. NjemaCka je mornarica bila nemocna Tri dana posllje Dana-D one je oetro dn Jli~llI ne mose spt-ijeciti ucvr~CenjelIUostobrana s mora. Rommel i Rendstedt jo§ su uvije.k mvjell u ilufiJi da cc bezuvjcrao doci

do suveI,nitkog .isks-cavanja sjevernn-od S",jne. Zbog to~ ee nisu usudili da svoje oklopne jedaiice pr-itijesnjene ked Cacna zamijcne dobrtm 'f1,i~d:,iskim dtvizijama 15, ar-mije. Kad su se sreli 10. juna, obcjica su bili jednodu~ni u ocjcnl ozhiljnosti skuacijc. pogotovo t1 poglcdu 11l1.0mug ucinka topova saveznicke unornarice i zraouth desanata. Premda su oa normamdijsko ranstc pcstell tri nklopne i dvije pjesadijske uivhijt:; obojica su mlshla cia trenutacno nskakva proruofennva ne dola:zi U obzir

i da ce svnki 00 njih znseboo 10 svo]e i'l.10~ili

Hitleru. Hitlerova reakcija 11. juna bila je naredio

je cia se 2, SS oklopnl korpns, koji so ,~",,;j_nj';lo D<] 10. i 11. oklopne divizije. s ruskog frcnte prebaci u Francesku. U meduvremenu jc Remmel dob!o zndnrnk cia uniMi hr'i (aJ!sk; mostobrau tstoeco od Orne. Na Rcmmelov razuman prijedlog cia ee njcmacke enagc umjcs tc toga JIGvuku nu polnzaje iza barusune rijeke Dlvesa, prikladue za obranu, on ie odgovor!o na uobicajcnl neein: »Svnki se vojnik mora bmuifi i lPm..-ijt:li la"'<J gdje se nalazi.e

Do 15. juna bilo Je ecdvojbcno da u Hltlcrovu Olavnom stanu nisu bHJ svjesn: nzhtljnosti situacije u Normandiji. Rnmrnel je predlozlc da Jodl pode na poprlsre bcrbe i da vidi !ito se aemo dogada. na ~;;o mu [e Hitler odmah odgovorto Ida z'c Jitno odletjeti na Zapad, gu_jt: ce se sastnu u Marginalu b!iltu Solssonsa (Season) u betonskom buokeru, -sagradenorn 1940, ea njcgov ~tab u sIueaju da dade do invazi]c Vellkc Br-itantje. Tn rijetka pcsjera Hitlera frcntu, prermlu je od njega bjo udaljen sto cetrdeset km zasluzuje da se 0 njoj 'pise. otkrlvajuci dcslovno eemogucc oxolnostl u kojlma su morala djelovau ta <Iva kmnandantn. General Speide-l [Spajdi}, tadainji Rommelov nacelnjk sraba, koji je oaken rata postno komandant Ujedinjenih snaga centralne Bvrope. upisao je sveku pujedinost te »lude .. kcnferencije. Hitler se

dotmac tscrpljeno i neispavano, nervoann se poigravao ncocaume i olovkama u boji kojc jc drzao mcdu prstlrna. )",di'rll) je on [1ugrrul sjedio na -stolici doh ~LJ r,,\drna.rsali stajali. »Tvrdavu Cherbcurg rncramo zadraati purl svaku cijcnu«, povikao jc. Prema Spcidclu, Rummel se s time nije slow: »Saveznici ce se 'ptti je.;Ii kasnije neizbjefno probln iz mostobraee. Zatrafio je prvorazredne oklnprlt.l je.:Ji.llice te pomoc iz arukn i s muru. N>ljviSe ga je :zaokupila brlga kako ce docekari trenutak kada sc Amer-lkancl budu prohili kr-oz -poluotok cotennn. Napade raketama V-I na Englesku, koji su zapoceh pr-erhcdnt dan, I~rehnlo je u.smjer+t: 'I1U nnr-mnndtjskd mostohrnn

Diskusijorri nije postignutc mista. Prckinuli IS'U konferendjl1 i po.~li ma fm,".8,k, '];oji se sasrojeo 00 jednog jeln. Hitler Ie maglo gutao svoj obrok riie i PO'>TCa koji je prijc toga blc pa~ljivo lsplmn. Oko Hulcra 511 hile poredane tablete 1 (;a~ic" s razliciruu Ii jekovima i uzimao ill Jc rcdom. nVlI cscsovca stajala su iza njcgn.

Konferencijase otegla, nije ee smjelo pomisliti na po vladcnjc, ni stratcgijsko. >[Ii rakticko. Kada 2. SS oklopnt korpus etigne lz Sovjetskog Saveza - uvjeravao je Hitler - Rommel ce organlelrat! snazan protunapad oklopulh jedin.tca. 'Pre~j!!Ci Suveznike Jl[1 dvcje i baci ti ih u more. Pod udarcima uaketa V-I i novtm mloama knje ce ottl s'pustene u more, Saveznici ce sigurnoclovivjeu sl, .• rn. U cetiri csata ujutro kcnferencija ie iZ,bog zraenog alarma bila odgodcna i svf su posH u POd"t'TTIIII' .. klrmiste. 'I'ako je privremeno bila prekjnuta Hitlercva govcrancija

Rommolcvn primjcdba da jos nitko .iz VrhOVIlE' ikomaude auje 'posjetio noruraudijski front Imala Je svog ucinlca. Z'a-pOCCIC su 'Priprcmc de Hitler iduct dan posje!i grupu unni]u B. Dva fehlrnarsala su orputovala a da u pogledu slobode akcija nisu posbigli ni!ta. Sucradan jc Speldel telefocom upjtan generula Bh"menLriHa (Blu-

merrn-it) kada more ocektcat! Hltlera. Dobie je Iznenac!ujuc'.i odgcvor- dOl se Hille.r- jo.~ tste noci vratio LL Her-hresgadea (Berhtesgaden). Jedna bomba V-I pala bhzu cjegcva graba II M"rr,iv",ll' odmulr -nukun ndlaska

f eldmacsala. U eparaturi neklh bombi pokvario se upravJjack1 mchanizam. I miko sc. U7. dobru .notu korrucnosci, 'mlldila jedina Hitler-ova posjeta Zapadnom frcntu u J944. godini.

lJ meduvremenu je nad Lcndcnom i jugoistocnom Engleskom brzo jacala obrana rprotiv V-I, Protuavlonskt turll"] j ilvi"I'Ii Lovacke komande obarali su ta oruda bez pilota pcput lovaca rna patkc. A bombc tkcjc cHI pa le na ~.cnc Ldjecu, uglavnom 'ria isfucnl clio Londcna, same su ucvrstfle odluonost Brf tanaca da sc bore '5VC dok i pcs)jcdnji njemackl avion .ne bude cbcren. pcsljednja podmoreica potopljena, a posljednjl nacistidki veda .nc budc lcaznjen za one sto je "Hslu'l.io. S"J .. su vee bombarderi poceli stapadati uredaje za lansh-anje rakcta u Pes de Calaisu, sro jc kod Nijcmncu pnj!lc.alo uvjerenje da sjevenue od Seine predstoji nova saveznicka irnwla~ja.

OLUJA NA K.o\NALU

nici

Plan .ire u puje<li.'O_~LiHn,-j_ hio ovak:av: Hr-ad!t:yev najvafuiji zadatak bilo Je hltno osvajan]e Cherbourga, angaziTanjarn amorickoe 7. kurpusn, wtim cla S tri druga korpusa udari prema jugu. u smjeru St. Loa, do linije Avranchcs-Virc (Avran~). Dempsey jc imao glavni zadatak da nastavi operacije prema Caenu i to sa 8. korpusorn, koji se upravo Iskrcavao, ikoji ce hitd potpcmognut njegovun korpusom u naletu neposredno zapadno od Caeua preko Odona t Orne eve do uzvisina juino od grade. On j~ vjerovno dc ce ta akcijar kcjn je dobila naziv »Epsum«, zapoceti 18. juua. vodeca jedinica 8.ikorpusa-ll. oklopna divizlja kasnila je, medutim, dvn dana. Osan toga, va;na oprema i municija za artiljer.iju cekala je jos tog dana na sldristu da bude istcvarcna na kopno. On jc zbcg tuga bio priailjen da tu operaciju odgodi za 22. juna.

brzine dvadeset i pet meiara na sal puhnlt sn mad plezasna. odakle ih Ditko nijc ocekivao, podizali su dvn do trt metra, jednn 7 . .1 drugim u .krabkim razruacima, I neumorno udarajucl po svemu sto bl im se naslo na

putu.

Do tog su vremena dva Iokobrana dviju umjctmbh luka kOO Aromenchea (Aromane) II skom -sektoru i kod St. Laurenta (Sen Loran) na

»Dmaha« vee hili nupola tlovrseni. PUVlJ.lj(LI1 mereuruloski izvjedtaj za 17. jtma obrabrio je neb admiraJa Ramsaya do. otpremi dvadeser I cEltiri pontonsku mostn.

Njih je u ZOl"U 19. [una eradomak luka zahvatila bura i uskoro ih jc progurnlo e-azhjeanjelo morc ili su hili izb2.00:l.i ua obalu. Ta cluja, najze';ea junska bura u pesIjcdnjih dctrdcsct godlna. bjesnlla jc tri dana. Brodovi i desantui pluvur objeku b.iJ.i su nagonulanj u zaklonu umjetnog lukobrana nazvanog Gooseberry i urnjeme luke Mulbt'rry. [)r"",uli.ll" .Jade 1<1.,·nil, dm~ hil~ su osohitc izlozene nevremenu jer su bjle ukotvljene za krmu i vaIovi su tutu prcplnvljlvali Irljihuvt< sl.mj:".".iCf::. Keke su se pokusale odvojiti cd obale i tako prebrodifi oluju. ali u tome nisu uspjclo. Strojcvi su im rndll! punom br-einom i one 5U poerosile gorivo pr-ije nego stc je bura oslabtla. Vet! brodovi, -kad jc nad !l1jimn hiln iv:gllhl.iena kontrola. ponudali su ,e poput plovecih »ovnove« koj l su udarah 0 mole i svc sro -hi im se !lUls!o na putn. Jed1m o{"widac J;,ku je upisan vrhunac oluje: »Brodovi su vukli sldra i ktdalt kablove . . Ked je pala nee jcdan vcIikd caster w ,koji.1II ~L1 .~e hrvala dva -tegljeca, krenuo je

nama. Tada je doslo upozorenje: Aka bred u valuke brna broj 269. 1I fljenm je 3000 rona mu-

nicije. tegljaci ga ctcavu nee nisu pusra li poput tcrt

jere i 0Il1 jc bioepascn,«

Na amer-ickoj plafi »Omahae stvorio se sam pakao. ucsctmc manjih plovnih [edinlca bi·lo jP. i7)11al':eno nn obalu, a druge su se razbile n pecine i grebene. Uzbur kano more a-hivir.a.lo je i ncke »uspavanc« arine na pritisak, pa je i to pr-sdomjelo povecanju gubil-aka. Ocade. set i celiri kesona plutajuceg mola otkinulo se sa sidri!;t~; meki xu FIle nagomilali mn pristaniMu, drugc je olujn izbacila -na obalu. U nod 21. juoa celo umjetnog pristanute bllo je odncsceo, a konstrukcl]a ikoja ga jc povczl-

vala S obalcm trila jc iskrivljcna .. Moogi orodoct koji 811 bllt potopljeni ill zaStitu prietanista, mabaceni su na pijesak kao rezultat plime, a ked dva uaburkano moreuderanjcrn rim je otkmuln krme.

Ameri6ka umjetma luka Mulberry bida je sasvim unistena. redan je ocevtdac 22. juna aabrojio ikaorjcnu gomilul1csantnih pkwni.h objckseta n,aSlIpwt jedJIIllf1l izlazu s p!:w"", ~OIIJaha«: [riiles"" i pet desanrnlh, jedanaest za prevoz uenkoca, devet Rhino skela. tri za prevoz vojnika i vue od dvadeserak drugih. Zbog toga je bile odluccco da sc sav metcrfjal posaljc na poprnvnk 'LI brjtunskj sektor blizu Arrornnnchesa. Ttuno je 1,li,';;rJa Calvados

vades) pruzala aapadu neku vi-stu zastlte res-

kill valova, 11 Iukobren, niz potopljenih trgovac-

kilt brodova, jc manjc-vifc ncostecec i II cjelini i".-

drzec je i nejgcru buru. 11 nji'!govll xaklonu naslo je sklofliMe pet stotmn ptovnih jedinica. a moglo ee .pris tupiti. :i jskrcavanju.

BruJuvl ""purljeui heronom 'poz.na~i pod imenom Gocseberrles lila plafi »Junoe dobro ·suodoljeli oluji. Na plaii »Swcrd« pruzali .su same djelomldnu zastltu. Medn njlmn je bio i start trancuskj bu.i"i .hr."] })Cuurb<'!"L« (»Kllrh",,). lu.i""1U SIJ i~.vadil'i »trojeve i zamijeuili ih betonom, Za isrocm dio toga breda bio je privezan lukobran, a trobojnica. ko]a sc vijor-ila nad brodom, pr-ivlneUa jc njcmacke .bombe i graoute. n""r"J. Je c,;;l< .bin 10rpedlran. sic ga jt: ucirrilo jos cvrsce polozenim.

II svemu je -hilo ·na<;ukaHQ.·W ~'1.efu.tIO osam stotina plovnih jediuica. Neke, medu .njima i jedan mali tanker, more Jc izbacilo na obalu j soda -su sjeuile "" pjescaruen prudinarua puput jarebica. Kad se 22. juna more mapo·kon smlrtlo i eunce se pomoldo izmcdu ooleka, blzarnn prtzor llrliMenja ujuavo Iantasricnih razrnjera pruiao se

pred -vujnicima obiju armija. U ta trt dunn but-a je uni~tila vise brodova nego sto su u cijeloj operaciji unistili "j~lt.I:lfki topovi, mine I E.eamci zajcdnc. U ta &tiri daea na obalu je iskrcano samu uesto municije - kac knp vade U moru. Dvijc brltanskc brigade vee au kasniIe, a ln-itanskn] Anlliji 22. jLP1H .nedostujale su cnk tt-l diviaije. To je sve ozhiljno utjecalo na tok operacija ho ih je nllnisliu Mmll.~u"'er)'. Rcmmclovc iscrpljcnc divizije dcsle su do predaha j .kcnscljdirale obranu, a 2. SS oklopnu divir.ij" 1\u<1 TiIlyja dobila [c pcjacamja.

r'ccerak operacije »Epsome mcrae je .biti odgoden do

25. jUlla: H,,,Jley je hiu pri""utlll i1a prekinc pUK~'eLe prema jugu dok ne dobije dovoljno municije za napredovanje 11 PffWC!l1 Charbourga. A zrncnim putem trebalo je dopremiti joo 1500 tona. I. kaku je naglasic, !o bi za nekn vrtjeme blo »najvcci zadatak amcrickc Armlje-.

Dramattcan znacaj operacija britanske Ann.ij" oko Caena i mnpredovnn]c 5, korpusa s plaie ~Omaha" X:lO da au dovele II podreden polczaj bitku 7. korpusu 11 CfJ.renranu i sjevcrno od njcga. bitku .kcju su neki ospcravall. Tu je rrebalo crtav tjt:lial'l uloxrtt mnogo bczuspjcsnc i zcstoke borbe. kakc bi se postigli ciljevi odredenl jo.s za Dan-D s.i~"i'lr"o od Montebourga i zapadno od Mcrdcreta (Merderea}. Na zaped 51:: pnrialo podrucje »bccegeae u "I;m" 'm.i~JoTCm lzdanju, zhice gttS~e mego igdje, sitna polja i visoke obale. Tu su oklopne jedinice bile dcslcvno neupotrchljtvc, a arttljcrijski osma4:raci teskc 5U obavljali ISlIOj ]1OSao. Rijeka Douve (Duv) Iijeno .i'" teklu izmedu mocvarnih obala kroz ta] labirint prerna jugu do sredtne pcluotoka. do mjesta lri milje [uzno od grndica St. Sauveura Ie Vlccmtea (Scn Sewer Ie Vikent}, gdje se pr-idrufila ~iTl)korn -pojasu mocvere i po~oci6ma, a nakon dvadeset kilcmetara tssccno spojlla se s Merderetoun. Sedmi je korpus bio succcn S ncobicnc

hitnim zadatkorn, ism tako znacajnim kec 8tO su bili i drugl zadaci na normandijskom mosrobrenu.

Saveznlci '<ill sretec odabrali kornandanta korpusa, gcncrele Lawtona Cclljcsa (Loton Kolais). :Borba_ Izbll- 7..a njeuiu je, uta erecu, odgovarala. On je 1\142. godiaie na Guadalcanalu (Gvadalkanal] Ii N.ew Geot-giji (Nju Dfordflja) reiovao \I J:i.ung13lrlla .i tDOCVarama 19o"'m od 1101'mandijskih Sumaraka. Tame je mao cekati svcju pjesadiju, 11 11 .~hltl1,tl1 cuzde, bw '['o,],.;ke lLea~wv~ '. \I'" Iogim putovima Ikr~llo bi naprjjed upotrebljevajccl same pjdadijsko oruzjc. Zadojcn tim duhom. svjcf I flckaibi- 00, on se odmah posvetdo rjesavaaju problema. u cemu 51: cstro razlikovao od drugih komandamata koji su iskustvom bili vezanl za uvjete pust.injskog ratovanju u sjevcrnoj Africi i upormc se drfali pogrcsnih tcorija 0 upoIreb' ok_lup<_rill jedinicu

On jc 14. juna, sa 9. divizijom slijeva i 82. erscnc-desantnorn divizijorn xdesua, udario prema SI. Suuveuru na jugu, s obje straee dvlju glavnih cesra, u zeurt pukovske kolooe, s"",ka "" (w.lsjekll ur.l svegu tri stotune metnra ne mareci za bokove - rna nacin kojim su Japanci 19<:.2. gcdine u M>l'1uji i Bu",."i p<.J!jLizali \I:;pj"he. Rommela jc ova] put jznevjerio smisao za taktiku. Povjerovao je da Collins udara prema jllg07.apa.du ; tnko je rnsporedto svo.i~ reserve. Collins je do zore 16. juma imao na drugoj obali Donven vee dva .rnosrobtnna. Prodro je 18. l 19. [una do cbale ked BameviUea (Barnvij), izouravU na poluotoku ono sto jc prcostalo od Ntiri njcmackc oslabljcnc dlvlzije,

Dotada su Nljemci Ikoji su branili Cherbourg bill orgazrizirani u dvije borbene grupe - Scliliehenr» ... (SiIhen) na frontu Montebourga i Tlellmichova (Helmlhl na zapadu. Prema Parmbacheru (Far-mhaher), ovnj je posfjednji na.sLijedio Marckse, »potpuno iscrpljenog tje1es-

no i dusevnoe, no. pclozaju koruandanta korpusu. Vujnu iskusrvo j zdrav razum diktiradi su organizdrano povla{;e"je do 1JIhr~;:uili':!Ilili Imija Cherbourga, jer se smisao te clrave borbe sastojao u tome do. se Saveznicima ne dopustd -islwrglilvanje luke, ako nc zauvijck. 0. ono sco je moguce duze vrtjeme. Hitler, k:.o i obicao, za to nile htio ni tuci: jedinice su morale ostati tamo gdje ill jes.ituacija ?.;llekla. Rundsteda, Rommel, Il"lhmon i Farm· bacher. uzelud su pokugavalt unijeti nefto razumnosti u narcdcnja ikoja ISU dolazi!a iz njcgovog Olavnog stana Hil.ler.it': najzud hijesno uzeo crvenu olovku I pa-eko kaate jUZIIO od Cherbourga povukao ravnu crtu, Na terenu ie ona predstavljala udaljenost od pedescr .kllometara i niKako sc nijc podudarala ~ poluk rug .. /lI.TIL ubrumbenun ~ilble"'["" pudesnim za obranu luke, sto je jedino prufalo rzgleda za duJ.ji otpor. Nijemci su u toj uemoguco] lk-uji rncrali pruzati orpor do posljednjcg Covjoka, prcrnda je i pcvlneenje na nju .bilo dnl'usteno samo u -slueaju krajnje ncjde.

Takva je bua stcucct]a kad je Codlirns 18. junu il.wlirae poluotok i pregrupirao svoje snage takvom brainom, da su vet u zoru 10. juno. 'tn njegove divivfje, 4, 7'iJ. .i 9, razvijene slljeva nadesno, bile spremne cia odmah krenu na Chcrbourg, istc jutro karl-a Jc ua Kunalu aupuhala huru.

Collinsa nlje moglo niSta eadrzati. .Iznenadnl napad u ZUnI prega7.io jc njernacku obmnu u Mcntebnurgu. Na boku je 9. diviaija taj dan napredovala sescaest kilcmetara. nbmmbectm Iinijama Chcrbourga prihlit.io se ZO. i 2.1. juna kcrpus spremeu za konacru juri!. Collins je cadi toga zatraflo »zraeno zaprafivanjce crtdcscr ect v ornih ,ldiomelaru njemackih polozaja. vise raw obcshrahrenja i predaje -njemackog .garnizcna, nego sto bl na raj nocin potpcmogao napredovonje pjesadija i tenkovn

Time se rnje unlslilo na ststem bombardtrenja »teplha«. kilo ';'10 jeikasruje bjln primijalljeno I"OJ Caclll:! i Sf. J/~lH.

Coblins jc nocu 21. juna :radijom zatrafio da se Cherbourg uWu.ru preda i dao je Schlleoeuu vreiueua da se do 9 sad .slijcdeceg jutra odludi, Nije dobio aikakav 00- govor. Zraeni je nnpnd ZL'lopoCOO It 12 sari f 40 mmuta 22. juoa. Deset eskadr-ila RAF-a Ikroz ser i po), a zattm dvadesct i tri grope amcridkc 9. erecoc armljc bombardlrale su mjemacke polozaje, ponekad i s visrne od stotaiu metera, po dvadcset mtnura. Tada -hi etta v -sat ualijcdllo ueprekidno bombm-dirarije, val z(( valorn. Dolazeci 00 7.((pada. avloni su sisremarskt bacali bcmbe na glavne ct. ljeve. TlLUa je zupocelo napredovcn]e. Neki su se garniZOIOi upcmo bramili cnacoc strahov.itom bombardlran]u. Hirll:lr je rekao u poruct Scbltehenu: »Ako dode i do najgorega, vasa je duznost da braoue i posljednji bunker i dn nep rijn.telju ne osrnvite luku nego [lOlje ru';evj~I:!. NjemaCki. narod ~ citav svijer prate vasu borbu. 0 mjoj OVi3i 10k i rczultati opcracija kojifllll Je svrha ib ulI;';'le ruostobran, Cast njematke vcjske i vaseg rmena.«

Nn Ie bombasriene rijeci Schfieb .. " .i" lIIog-a{) puruditi Rommeiu samo to do. su mu trupe fizicki i psihitki iscrpljcnc, da sc Iucki gamiecn '~asluji •. ><..l YOjlli.ka postarije dobi. koji su nedovoljno uvjefbani i pate ad »bunkcrstke peratizc«. Pa tpnk. oct ·S\! se borili ad burekera lID btaikera, pod neprestanim pritiskom Collinso v ih trupa. kojc su 25. juna prodrlc u grad.

I'u je u vje.iilo ,kallluf.liranim,'S"otovo neunistivim bercnskim bunkerima -hila neprljatcljska rcska artiljcrija, tri dalek"",elne lmlerije s topovhna od 230 mrn. Da hi untsuc te topove, Bradley je u pomoc pozvac brodcvc pod kornendom sdmlrala Degoo: tr! umerteka hojna bro. da, eitiri krstarice rod toga dvije br-iranske), sve to preceno s jcdanacst remroca i predvodeno minoluvcbrua.

Bombacdiranjc je rtrejaio hi sara. Njema6ki ,"U lormi koll'Ualmliral.i },e~tdkom vawcm. 1: gradu su Ccllicsove jedmicc conrevale bunker za lnmkerorn, SlU7ecj S~ mttreljezimn. protuecnkcvskan topovirna, rnotkama na cijem je v rhu bjo eksp!u.-;i .. , i bacanjem fosfornih bomb! u orYore. Do vecert 26. juna, zahvaljujuci sistematskcm unistannj" neprtjateljskih uportsta, otpor- je hio savladan. Schlieben je hio zarobljen U svom podzemnom ~Iahll. ali garruxon arscnala predao se tek 27. juna, Ll cemu je

zvucni uredaj jedne jed;"it:"~:1 rsiholo~,ko rn-

Odlik(J·\·a" v ~i udmrraln Hcnneckea (IIoncke) Viteskiru krizcm aa razaranje luke, Hider je to crueuc kao

vi.g bez presednna u analima obalnog obrambenog vanja« , Pukovnlk Alvin G. Vsney (Olvtn Vimi), infcejer knji jt! rnzradio plan za obnovu luke, napisao je. -Razaranje luke Cherhourg majstcr-sko je djclo. bel sumnje najpolrunijc, najveoe i najbolje planiranu razaran]e u povijestie. UpGtreblj.,,,,, su svakojeke mine, ennoge opremljcnc urcdajlma koji onemogucava]u deznkriviranje, one s tempiranfm djelovanjcm, te preprekama za ometanje ronilaca. Pctopljeni brodovi raz.1;.ci'Lih vcll~.ma blokirali SLI dukove .i hnzene, sva obala za prtstajanje brodova bila je unistena, kranovi i ieljezniCki vngoni bili su raznesen! i buceni u vodu. More se slijevalo u unutarnju luku. Dvadeset tisuca ,kubicnih metnra zidanc grade bila je ek splozijama becenc u veltki dubokj bazen koji je prije rata stufio za prill1:at prekooceanskih putnickih bro. dnva. To je razaranje svojom velicinorn predstavljalo trijumf njema6ke domidljatosti I ncmuosrdnosu.

Obnavljanje luke bto je golem zadatak Z3 amer-icku i ,h6lansku mcrnaricu. Tck 16. jula moglc se u Juci ishcat i nefto zallha, ; eo snrno pomocu mnlih amflbija koje su vee spasile aituaci]u .na plazama »Iltahae , »Omahee i

80

"brill<lIS''\o('jnH plazema nakon oluje. Promet se postepeno

povecavao, ali jc rok krajom sentembra za rukom

najboljiru unnenickirn i brnecekan inzenjer-

cnua da iz luke uklone sve zaprckc

lJtin:lk pudu Uherbuurga -na Rundstedta, Rommela, Dcdlruana Ii von Geyra blo joe snazan. Sve do iskrcavan ja, Hitler nl]e kcmroliruo saIDU UP"'''H.:ijt! vell.kih .azmjera. Nijedna divizija euje se smjela premjcs titi bez njegova dopustenja. On bi ecsto oooziveo vazna .wrr-eo'lcilja 'koja bi dlHHllliJi ujegovi generali. U knticn.m trenucima kada st bill neophodnl na frcnru. 001 su gubifi vrtjeme II neplodujm Jh,l;u'>.ijailla 0 ,nekOl·isil'm opemcijama koje su svi ostm IIitlera smatrali bezumnim. Gotovo je ncvjcrojetno da SII jM vjernvali svojrm pnmursk im savjelnicirna koji 51l ih uvjeravali da Saveznici istovrerneno mogu tskrcad dvadesct j pet -djvixiju. Buduot da 1;11 ua jednom

Ircruu Iskrcall sest divizija, mor-ale ih je dod vik

Ona] dan ikad pao Cherbourg, njihova uhavi",;;lajlla

olll~htl iii j.., .. rbavijesfila da Saveznici jos imaju na ras-

polaganju pede-set i Prcma

uvljek bl!u vi .. ~ ... izmedu Seine i

no, mom] koma.ndanata vee je poceo popustati.

Vijesd .0 tom bricaaskom uspjchu :;.big]" Sll k;rI'~ k;',i'i je II hitku zapadno od Caena dcslovno bio baccn isn dan kad je pao Cherbourg - kao irrspiracija i i7.lI7.0V

OPERACIJA .EPSOM ..

U svcm kcrceadactu generalu O'COIl[H)ru (U'K()II10- ru) 8. korpus le imao prvorazrcdnog berea, One tmurne zime 1940, kad je Britauija stujala sama, makon .~IO Jol Je vojska biln istj .... rena iz Evropc. snage u Egiptu u Za· padmoj pustinji pod njegovom kornundnrn slomilc su pc tostruko i'aCu talijaneku vojsku, -njezine ostatke potjenaie hiljedu ki'LOIlne'''''''''' Il'<l zapad 'i znuzcle Cyrcnrdku. Kad jc Rommel nakon dva mjeseca stigao u sjcvernu Afriku O'Connor _i" hi", u FJgiJprn, zatim jc naglo blo pozven na front da posavjetuje svog masljedntka Neamea (Nuuij. Tada je Ileopr=no peo Rammclu u rukc, kao zarobljcnik odveden je u ltaliju, odakle se spasio 19-13. gcdine, ked je -bio srueen Mussolini {Musolim). Zbog toga je s Rommelom trebao srediti i Ilene racuue, ~ njeguv rnu je kurpns an to prufao i sredstva.

On jc za predstojecu bi,tku imao ove jediulce: 15. skotsku diviviju. 43_ Wessex divizi]u, 11. oklopnu diviziju i dvlje oklopne brigade. Ako se eorne pribroji arriljcri]a 30. i 1.'korf'llSlI, on jc.na raspolaganju imac 700 topova da mu prokrce put. a osnn toga I IOPO"" triju krsterica i jed,1lI'!!:,,1 monltcra. On se s toga mcgao osluniti i ma varrcnu zasfitu saveenickc avljacije i bombardiranje njarnacke pozadine. Oni", U svemu, krnao 60.000 vojnika i 600 tcckova. Njegovim ljudima nije nerlcstnjalo ntste csim

bo-rbenog iekustva. Njihova prosjecna deb bile je izmedu dvadesct tri i dvedcscr Ccl1ri godine. a vr.ijesnc provodcno pod oruij=1 1:e"1'1 godine. On.i su nakon Dunkerquea. osobttc pjesadija, bllipodvrgnuti drasdcncm cbuc avanju. Tada je svima bilo jasnu «Ia !;U samo .prvorazredno uv jefbani ljudi sposobm cia se bore u prvlm borbenim .Ji.nijama. Njahovo oburavcnje, Inspirtreoo ~.~mi· ~lima Alaulmx)()kea, Montgomeryja ,j Pageta (Pedzeta) hi.~ lu je napormo, I dcesta, oni <SoU u pravoj hid pcnekad pronalazdli ,s'k1om~ta prcd vrcmcnskbm aiepogodama, i;L(I im Be za vrljcmc obukc utje dcgadalu . .Svi su ueslq,ljivo eeknli da stupe u oakd_iu i da veteranaua Osme armtje pokazu da t out tnogu pobjedivati i ubijati Nijemce. Oni ce sada na sebe p rivuci gotcvo sve njcmackc oklopne

u sjcvcrnoj Prancuskcj. On; ce u .tim neprijaSII1.1.gfl.mEl nab .dostojne pn.>I;iNnike; neprijatelj-

ce tenkovi biti supericcniji njihovam u svakcm pogledu. Sukobjt ce se s probrancm. izvrsno ohucennm i ofenzivno raspoloiooom pjcsadijom, slicne prosjecne dobi, koja cc ISC -borit.i II u'VjO!Lima .ideaJnim za obranu. Tim ce ""prij<lle'j~k-'Ill .jedaucama zapovijedati keenan-

oficiri. i podoficiri kcji su znatno vojno jsknstvo ne sovjetskom frontu

Plan operacije »Epscm« hio je, ukratko, ovaj: ZS. juna eta dcsnom boku 30. cc korpus lstocno ad Tfflyja, angaiimlJl.jl'IDl 49. divizije ztnizeti Ranruy (Rore). To [e mje!HO dcmtnjralo zapadnim dijelom zemljista kojim ce 8 korpus surradan, na frontu 'koji je drzaln 3. kauadska divizija tamedu Bronaya (Brcn) i Brettevillea L'Or· gucilleusea (Bretvil L'Orgejez), pokusatl svoj glavni prodor prema aujestu gdje su -se spajale Oma (Drna).i Odoc. Ked jednom pnijedu te .rijeke, cos ce se uCv~titi s objc stra"" coste Pahrisc kod Bo-urg,l,huslI (Burzehiz) i Brettevillea-sur-Laize (Bretvil-air-Lez). U streteskcm pogle-

du, izabrani pravac napredcvanja auao j,; u «vaknm pugletlu .doorlh strana: take ce njemacke oklopne snage biti zadrzane II:, Isroonom boku, §1,o cc Amerikancima omoguciu de napreduju ma zapadu. 1: laJklick-Olll pogledu, meouilim, eo ce O'Counorov ncstrpljlv. ali joJ nclsproban kcrpus dovesn uta vi-le te'l.a.k 1""""1. On u, u naprednvanju '; urvorcnih polja ubrzo zaei u tipiCni »bocagee _ rnalene farme j vocnjr~ke lik,-uj..,,,., ZU!;ltim ii v icama, npola sakrjvena sela tl valovitu kraju koji se spusta do gusto posumljenth dollna lJ7. rij.,ku DUlIU. Odanlc sc rcrcn ponovno uzdize do glavne uzvieirie na kojem je btla kOCm3 kota li2.Uocijivi,h mcaka hilo je malo. Nijcmei Sl"L wali dovoljno vremeua da na tom »zapepljanoine cerenu u LI'i Ijedna kamul'lirajn I ukopaju svoju pjcsadiju i rnitraljezc, ojacaju ib minskim pcljima i potpcsnognu svaku jedmicu s dva do tz-I tenka i 8S·milimetarska tepa. vjesto sakrivena ljudskosn oku. Kad bi.ih ncpr-ijatelj orkno, cni bipod aastitolll :t.auzdi 'nnvi potofnj. Njihova jc cbrana, S~"C u svemu, hila crgauizlraua u l;t:hlri pojusa II d{lhi.ni od osam kilornctara, a takav obrernbeni sistem bHo je resko probiti,;:r_ akn se i pr-obijc, brcsa se lake mogla zatvot-iti. Pred napadacjma je hila joS jedna rossocs: glavne ccstc i zeIjcznica. rpa i rijeka Odon. prolazili su jednim j~tilJl pmv(;t:[IJ 'izmedu Villcrs-Bocagc.a d Caeca, a s Iin:ij,om napredovanja i:ilrLili su pruvi kur. Sporcdnc sn coste i putcvl obtc-ic prolezjlc jarugama i vcdile -bi u kri'\'0'111 pravcu.

Zadatak 30. korpusa bro jc cia 25. [una osvcjl brdo Rauray. Dan plije toga zapcceo je napad 8. korpusa Jsro tako snazen. Ttl SII front hranile oklopne divizije, porpcmognute 'Sa sezdeser 00 osamdesea topovn od t!8 milimd<Hll 2. 'prctuavionskog korpusa. om su sada djeloyall kac protuteakovska oruda, a i teeen je bto ncpristcpncan. Zbog toga nimalo ne jznenaduje stc 49. divizija nije napadorn do.spjela daleko: u zoru slijcdcccg dana

l1/..Of'ri.iil'L.,l.i je joS cvrsto ,arZ(lQ uZ1ii.~LinlJ Raurny nu hoku 8. korpusa. O'Connor je unatoe tome ocil-uCio da .na celu sa 15. skorskom divrajorn k rene rmprtjed prerna prela ~.i.1m. preko Odona udaljenorn deset ikilometara. Zatim jc namjcravao 11. oklopnu diviziju prcbecitl preko r-ijeke II pravcu Bourgebusa. Naredlo je 43. diviziji da krenc za 15. diviaijom i da prodirt prodor rprcma istoku.

Da bi se ohrabr-ila pjesadija (nuioghua ie to bile vatreno krstenje), v ehkc je znaccnje hilo date golcmoj podrsct avtjaotje R1\!"-a. U nuct -icmedu 25. i 26. padala je kisa: u acru je nebo hilo pokrtveno njsktm oblacima i uporno jc sipilo. LoSi uvjetl za pulijetanje hili Sll 'i nad englesklm aercdrombua. Zbog toga je trebalc odustati od programa zreene podrfke -kcjcmu sc noopravdu.m pripi~iv .. la 'lolika vaino_~t.

Pa Spek. skotska dlvizija. naporno-sc probijajucl 'hm nakvasena pclja, krenula j,; naprijed same uz eksplozije granata vlasure artidjcrfjc - »rukc pomocntce«, kojoj su hili navtkh vjercvat! i- kuja ih uece iznevjerlti poput RAP·a. U napadu ih je potpomagala i 31. oklopna brio gadn. Male pjesadijske grurte n .kamuf'llrsmim uniformama 12. SS oklcpne diviaije (Ilitlerjugend) dznenada su stupilc u akciju borcrd se ,fll,nLusLi,·,no-rn ln-aln-oscu. Mnogi krvavi okrsaji vodeni su u fitnim poljima. Da hi sc istrljeb!o neprijatclj sekrtvcn 1.1 guetart, trebaln ie do ... e sti .. krokodile" da ih cbaspu plamenom. »Grane su saces bole spreene-, kako opisujc jcden ocevtdac, »a pongljeni ostact dvndesetorice Nijemaca vlsjeli 5U na kajlnrce kojima su se veaalj za stabla«,

U selena La Haul du ~(I (Lu 0 di Boek}, St. Man· vieu (Sen Mcvijeu) i Cheuxu (Seu) om su se hranili do posljcdnjcga u cuscvtoeena, scosksn dvortstlma i vocnjacfma. U Chewru su ulice bile poplavljene: ipek su se mnogi snajperl upomo drsah u rusevtnerna. 'Ienkovl i

kanuceu gorjel] .';11 jedsen za ch-ugnn. Odbrjena su dva protunapada 12. 55 oklopne dlvlzi]e i. zete teakcva 21. oklopne divizijc. Otegouto sclo Chcux pretvor+lo se u klaonicu pod neprekidnom vatrom liz nunobacaea i .ro. pova. Glasgovskj ebrdami .. -iegubfli -su dveeacst oficira j riSe od d~;'je ~()line vojnska dok su znuzeh i zadrtali to enjesto.

Dklupna :brigacia II. oklopne .divtzlje, ,!raja je pokusala de se Iz toga sela iprobije juznlje iprema prelaalma prekn Odonn, ubrzo je docekona smrtoncsnom i prec.znom vatrccn ukopamh tenkova t pjesadije potporuognurc mttredjezmia, enincbecaclma i aasncecc minskdm poljima IDa zapadncm kmtu kod La Haurt du Boscqa. Tu jc 49. divlzlja uglavnom bila lliena ar tidjerijske podr+kc u korist glnvnog pravca proboja. Poslo joj je ZCL rukom da po skupcj cijeni zauzme sjevernl dio Rauraya. U 18. sati, po pooodnewrom pljusku, pjllSadiji 227. brigade naredeno je da oaetevt napredovenje na drugom krilu prema mostovima IDa 000011 u Tcurmmauvilleu (1luHmro. vti) i Gavrusu (Gavrts). Kad se smracllo, ani su riapredovali i-sfocrum pravceru kretunja oko [ednu kilorne tar, drugim se .kretala pjesadija i tenkovt koji su ubrzo stupili 11.1 OOI'bu eke La Haut du Boscqa.

Iskustvo C eskadrona 4. pub 7. divizije Royal DragOGa Guardsa daje sazctu karaktcristlku tc bitkc, promatranu oclma jednog tenkista: »Konacno su stigli do zivice na kraju pIVOg pol]a. To jc .blo kraj ntthovu napredovanju. Sr.Ul'IO se probio jedan tenk, ali sa je u dolini. pogodio »paater«. Komenda- -tcnka jc meduum hrabrc osteo Jl8 evom mjcstu i pog«!io epanterae ; tek tada _je riza.<.ao iz sV<Igil. goruceg tenka, Situacija je takva da je eskadron bjo izioien vern s dvije strane. 5 cela iza Liv-i· ce bila je uXl,isilla koja je dominirala terenom i ua kojoj se malwilo od d·VlL do scst »tigrovae i »panterne. To jl:'

blo jedjnl prolae krce ,j,'icu, .4.l.i ttl jc bilo cpesno proct jcr hi -svaki ipOkuSaj privmkao meprijateljsku vatru. Ni pjesadija nije mogla maprcdovatl, jcr ju jc zadrzavala vatrn iz »spandau« - ~nilraJjet;il s teokove u sumi, a i sva:ki poku!aj tenkova da se probiju zavrl;io bi katastroforo . Tada je ,karmludir eskmJrun" 'privlJkao 0<.1 A "",. kadrona dva topa cd 17 funti d nakcn beskonacnog manevriranja I sjeckanja ,_f;j_\1icc usr.ido .it' rurisLi'li, jeden "r;j_rrler~.

To jc pretrpjele

jem Nljemc! rrssu slnbosti,

Znpruvn 8.kol'pL1s to :o!11JJ1l - Nijemci su spasih si-

tuadju jedino ubacrvanjem posljednjlh rezervl I_ SS oklopnog ikorpusa, kcji [e rlo},i!) >.:<dala')'; cia Izdrzi pod svaku cijenu. dok Z. S5 oklopm korpusne zavrsf razvo] i prsprcmi .sc za pronmupud. Montgomery ri. Eisenhower mali su za taj coanevar jOO: tproSlog tjedna I na njfbov zahtjcv savcznidki su bornhardert posvetali pWIU ~pai-Dju_ francuskom zeljeznickcm sistemu.

Zora 27. juna donijcla jc kB\1 i njskc oblake i PUIlUV no nije mogla pomoci avijacija iz Engleske. Pa ipak je 15. skorsse dlvizija u 5 sart d 30 rnjnura napala nH /JIGsjeku Ircnta kojeg su drjala dva berafjona. Ova odreda kcji su oaprcdovali zdcsna od Lc Ham du Bolsn do Braiuvillea .i Odona ked GaVl'USa, gotcvo 5U nalerjela na wkcpane tenkove. Pre-rna jednom njemackom izvjef taju, lila tom je kr-ilu 1. 55 01-;10rll' ikorpus 'jll'ipremio pretunapad sa gezdeset eenkova u pravcu Cheuxa. sest till rcnkova prodrlo je u selo oko 9 i po sad. Ccjni tcnk zaohi.~ao je ugao i naseose pred batertjoru prollJLenk01.-skih topova od 17 Iunfi 5. puka. U tren oka je unistio sva cetirt topa. U isto vt-ijeme, pet drugih tenkova skrenulo je u mill vocnjak -u kojem je bdo ~tab rnajoru Johna

J' U

Tada je Iz pczvao jus tri veda naoruzana »piatima« zapocelo opreznc primicanje »panterlma«, Dva motoctkltsm odjedrmm 511 i7JT1ikln na trt mesu ih dva oficia-a odmah obortla. Tenkovi M.1 kre.napr-ijed otvorivsi varru na poslugu dvaju topova od 6 Iunu, ullj,i3lilvsi oba i mali\'~i sve clunove pusluge. Karol-one je zahvatio plamen. Zacuvfi baku u selu potpu-

kovnuk J. \~', Atherton (Dz. V. komendecc tog

odsjekn, pnirnakao se poprtstu bot-be xbrcl. 00

je hrabru aktivu'ao jedan lop od 6 Iuntt, punect ga Hcno,

kada ga je ubila granata i'z kao i svu posadu.

Dotada Stl se: vodovi s primakll ten-

okrenuo se i pnbjedrugi pobivei svu skrenula za ugao vojuika Blackwclla je jedan le",k. lJrugog 6 fundi i odmah se zapalic. posadc eu. sada bile Ink

plijen.

U meduvremenu je na tstccncm boku 227. brigada, 1n<[>Jkus tome sro je jedan njezin bntaljon kod Le Haut du Boscqa bio CHISm prekovan, s mukom ipak napredcvela, prcdvodcoa gorsrecana 2 . .at-gilskog i satcricndskog bataljona. Borci log hataljona uskoro su se naSli u Cnllevilleu /KoMJ), probijajuci se od kuce do kuce, od voonjcikc dovoc.nj,ukGl, Oni '_~U [iez obziru na

bokove dosli do sela-blizanaca flI'1o.TJ.clrainvillea

cvrsto se ukcpale ITa .drugoj cbali Odona kod HalUtm. Preko nje su u elk zore terekovi .krenuli maprijed da ponovnn mapadnn ikotn 112, Drugi argilski bM,a,ljcm. ko.i'i je pmkom prijelaza Baronaeanejenila pjesadija cklopne divjaljc, gada jc udario prema zapadu jutnoon rijccncm obajoru i zauzeo je Gacrus, gdje je -izvrsenn d'l"lli!:o pre lazco]e. Tame> su se ~argyl1i~ borili posve izohrani. Razvilu 5(' borbn 'neusporedive festim".: vatra iz mitrnljeza, protorenkovsklhcopova d dobro usmjeremh nana pljugcaill jc po prvirn rcdcvkna tenkova koji su naprcdovali s brda iznad Barone i suma oko tog mjesta. Na oba boka »koridora« pojacao sc njoma6ki pritisak; eak sc pojavlla Luftwaffe (Luftvafe), Do ranog poshjepodneva O'Conncru je. po ja~ini bcrbe S obje strane Odoea. bllo jasno da 5C bir,h prim ice vrhUDCU i da su pr-nttv ntegova knrpusa privucene. ostm oklopne Lehr i 12. 55 oklopue divizije. jo! I. 2, 9. i 10. SS oklopna divizija - ,i da su, drugtm rij«ima" 1. i 2. SS oklopni korpnsi MIZ\lli proriv njcga svc :;vo-~ snagc. Oklopoa grup<1 ZUf';1tJ s,"j.tia C<'! napokon udar-iti, a to se od Nijernaca pli!e!j,bivalo tako dugc i u tome su sve jedinice te grupe bile jednoduSne. Bitka u Norrnandijl do tada [e pokazala Ita jc dcfanziva biln Inksa, :1 u pogledu gtrbitaku IIJ. ... Ug'J _jerliniji oaciu s-atuvanja. O'CrJoI1IHll" .ie stcca naredio 15. ~kotskoj ·i 11. oklopnoj dlviaiji de izdrfe jufmo od rijeke i da proslrc -skocskt kcrldcr« sjevcrnije, ponovljenim lI(lPUdUlU "a Grainville, t1 cemu ce sudjelovaf gkotvka divizija. Na drugoru krtlu naredic je 43. Wessex divizljl da aauzme sela Meuen (Muan) i Bas de Mouen (Ba de Muan) tstocno ad ceste :ro cacn.

U zoru je 43. Wessex divizija napala jz neocekivauog pravca i potlsnula 12. S5 oklopnu diviziju i:z tih sela, prosirivsl ... rjak pl"otiora j~l<pn kilometer premu io;luku. Bilo je prekrasnc ljetno jutro. Avioni RAF·a poletjeli su

u vdikom broju: uvida';i su javljali 0 velikim pokretirna ncprijalteljn·s obje strane oeste Vill"rs·BoL:agea.L Odoua. .TlIjru~li« 2. takttcke zracce -armije letjeli su jedan aa dnJf!:im prema sjeverozapedu; mali osmutrucki >l\,;,m; javljnli "" m-tlljeriji svih triju ,korpusa neprijateljske ciljeve: znav front bio je u plamenu.

U 0' ConJ)(m)wu stahu vladao je optimizam. Na suo

~~~js~;tS:'il~:~e~~:'l~en;jl~r.:~~je:"~!~~~~\~~~i~J:

~esli su vrhuaac. Prerhcdni dan sftuacija je bila gora DCgO sto jc Doliman mogao pooniicti: urnrn je u toaletl ad sL"eanog udara. Rommel i Rundstedt hili 5U pozvanl catk u Berchtesgadcn cia Hnlcru objasoc 7.aMo [e Amarikancimu bilo dopustenu da zauzauu Cherbourg. .i aasro se oni nisu ravnali prcma prijcdl02ima de sc prodre do znpadne obale, i zastu ju~ nisu jzvrslh planiranl protuuapad izmedu br-ltanskih I amertckth armija. On: SLl pak trafUi vern slobodu u rukuvllt1enjll -povjerenim ill jedinicama. Oni su bih uvjereni da ce Ifitlerova deviza .. nitko se ne smijc 'PO\'lH'.i be>'. Uh7.iru MOl okolnosfie , najzad dcvesri de neizbjeziva sloma

Kad jc DoHman umro, Rommel i Rundstedt 'bili su cdsutni, general 5S Hausser (Hauser), -kao uajstariji starjcslna. prcuzco jc komandu. Rommel je, prije neg-a sto je u .taj mapad :baoiti samo 9. i, 10. oklopnu diviziju i oklopnog korpusa zapocne u 7 sau 9. juna. Napad se trebao razvijat! sa -sjevernzepndn 11 dvn pruvca: s nbje strunc Odona i cestom Vtllers-Bocage - Caen, cime bi se ~skUt9ki eortdor- presjckao napola 'i urosrttc sve SI1\'ez· ni6ke erupe U ujemu, Drugi S5 ok!opni korpus mogao je 1\ ta] .napad bacit:i -semo 9. i 10. oklopnu divlelju I jednu borlieuu grupu 2. SS oklopne divizlje, slu je djeI o mitno hio :rezultat saaaja zeljeznitkog sistema uzrokov<l!Il-o£ savevnickim nnpadirna i:t zraka i djelovnnja pd·

padll;!." Pckrcta orpora u Francuskcj. Ostatak njemackih oklopnih sn~a vee je ,bio rascjepkan i angaf;_rau u dcfcnaivclm onkame. Von Geyr je spcenao da se naIazi pred 1U:1J~l'jd\U",. Pokusavajuci da do 7 sali razvije svoje snage, te su dvije divizije bile napadnute i obesute arttljerfjskom vat rem. Druga SS oklopna diviz.ija tck je u 14 sati i 30 emnuta kreuula s polazne linije i Iada je bila docckeoe pravlm vatrenim tornadom britanske artiljerije 15. skotske i 11. oklopne dtvtzj]e. Srlmn ~t:Sl terskova us:pjel-o se prtmacj Cheuxu, sada pcput jeza na,;;(:k\llfJUl tupuvlrnn or! 17 hurri i proturenkovsklrn tnpcvirna, Dim gor ucili renkova oko Le Valtrua (Le valnu , Gminvbllea i Chcuxa oznacavao jc krajnji doscg njcrnncke ofeaaive. Neki njemackt osmatrac na koti 111 opisao jc ttl slikur "Uni!tcni tenkovl plamtjcli S1-1 prcma vcfcrnjem nebu pcput buklji. Boja se ljustila s celika, barutDe pare povlacile su se iznad Izmucene zcmljc po kojoj su lezali mrt\'aci, a rnnjenjct do-,£ivali u pll'mo~."

Napad je svugdje bio zaustavljen osim ked Gavrusa, gdje je hi(J i1.guhljen most. »Tajfunie su zamijetili i Lapalili oko zeudeset tenkova koji su se krcrali istOCnim kr-tlom bbzu CIlTJli'lm~la . .Ins mongo prtie suucu bile je ocirc da su ae cklopne divielje iscrpile i da se velika bitka prctvorua u .seriju inrenzivnih, ali lD.10jib Iokalnth borbi.

Pa -ipak. komandarrt armije Dempsey joA nije bio zadovoljan, jer- se nd nl~l'(Jln;j"ill OS'''" nklopuih diviz;ja na frontu pojavilo njih sedam, a drugi i jaCi protunapad nije mogao nslijcditi. Da hi se omogucllo rrovoltcDJe Montgcmeryjeva I,lalla, hilo je neobiollo v~.llo an se ne dzsrujeae uloge i on je, na veliku talost 11. oklopne dlviaije, -naredic da se ona uocu povucc s pcdrucja kcte 111, kako -bi mogla dccekatl cepad koji sc occklveo sutradan. Jedna cijela brigada 43. divizije morala se pre-

haciti na mostobran preko Odona. Te EU noci bombarderi baclfi na ViUers-Bocage Uloo terra bombi, mezu kojtma je hiln i onih s templranhu djelovanjem, jer :-;e S pravom pretpos tavljalo da ce s tog podrucja neizbjezno .krenuu ofenziva neprtjnteljskth oklopnth snagn- Od toga mjesta nije cstalo nista,

nlllUl 30. JUIIa 8. korpus, sa svojom artiljerijom, koja je tijesno suradrvala s artiljerdjoru 30_ .korpu.<;a, strplji\io jc occkjvao protunapad koji nikako nije dolaaio. Raalozi zalo su poznati. Pn dolasku u Bel1~lltesgatlen .. lIFlk",,!'utovanja autom eke tisucu ldlometara. Rundstedt [e umoran i glndum moran cekutt punih se_,t snti rill gil ,h[v~i kaplar Hitler primi u audijenciju. Sastanak, kojem su pr-isustvovali samo Hitler, Rommel. Rundstedt, Kejtel i Jodi, trajac je VTIo dugo i imao Je privatni znacaj. 0 rerun se raspravljaln, nije poenntc. Na kraju, medutim, Hitler je objavio izjavu kojoru je pouovio svoju mepokolcbljjcu odiUG_1"103t cia se ustrajc bee obzira rna okolnosri. Zatim je usltjedila pismena zapovtjed kojom je Sedmoj armiji neecdecc cia -neprijatclju ni.ka:k-o J!C smije dopustili da e,e probije aiu otvorenl prostor. a 1. 55 divizija cckat ce u rezervi i, u slucaju savcenickog prodora. ncoprtjatelja napasn s boka. Pouuaete su prjpreane d a .se Sed.ma ermija pojaca jedtnlcama Petnacste arrnijc - ali j~ osralo same na pr-ipremnrnn

VrativSi ae u svoje stabove. Rommel -i Rundstedt nasH su se SlloCp-ni s Hausserovim i von Gcyrcvim ocjcnnrna situacije. Obojica 'W se svojski zalagah za [edjuo razumnc rjclenjc vojnc situacijc u Normandiji: de se 00· mali evakuira edzep« Caen j })OIlUL"t: Izvan Uo5t:g-d ernljcrije s brodova -na liniju: rijeka Orne - Bu11y (Hili) - Avenay (AIoIlIe) - 1«>! ... 112 - Vi.11er.;·B<x--~e -- Caumoat, a oklopne -divizije zamijene pjegadijskan. Oklopne snage trebalo hi povt .... 'i u rczervu i sako stvoriti uv je-

te za protunapad koji ce bid dovoljno snafan de 09C poncwno zadobije 'in~cij-a!Ji1.·a_ I Rommel .i Rundstedc brzo su odobrtli .taj iplan; ovaj drugt obratio se Vrhovnoj komandi sa zahtjevom da mu se osravc slobodnc euke u operaciji evakuacije caenskuga »dzepa •. Hitleru -se to ucinilo .predanakom prijedloga da sc napusti Francuska. Odmah jc odgovorio: nijeden sc polosaj ne 'Smije napustiti, a iagubljene treba vratiti prctunapadcm. rduce jutro 2_ jula. Hitlcrov Jc adutent sTigao 11 Rundstcdrov glavIIi illab da Ieldmarsalu uruci odhkovanja Hrastov list i zeljezni krii i obavijcsti da jc zbog starosti i zdravlje razf'iie.~en tluznostf. Njegov nasdjednik \'011 Kluge (fo-n Kluge) srlgao je sutradan. I won Geyr je doelvio sliOlo. Za Rommeln se knie da je, "_uvi::i tu vii~l, rekao: • .1'3 ell biti stijedeci .•

Njomacki komandaotl u 'Ncmmmdiji V~~"1l nasluclvali nernincveost poraza. Njihovi protivnici, mcdutirn, prcmda su bili svjesnl toga da im predstnje ogoreene borbe, iu&tii su valjanog razloga da hudu 'pono.sni svime stc je do tada ,bilo ucinjcno. U buducnost su gledali s povjerenjem j optiuuzanom. stu ce potvrditl i dogadaji.

PAD CAENA

Od samog -poceuka Nijeiuci su morali plesatikako su Jm Savcsnlci svirall. Napadaci su, unatoe pelt dana za .. ka.~fljtmia uzr-okovancg ulujorn. wurlali micijativu. zuuzelr Cherbourg, a U operacijl »Epsom« zadali s u nepr-ijatalju snnznn udamc. Svih <>sam l'lIspolooDvih ,nep,-ijOlteljskih oklopnih divizrja nalazilc se sada oa br-itanskom frcnm. Poloviua jh jc bila u akciji -bt",. mmka pfe<laha od Dana-D. Americka Prva armija, sada vee reorganizirana. bila jc SUOCColla sa zamrscnlm aaderxcm: Il"a eoten· tinu se morelc po-bijedi-ti bee obzira na zrrve pjesadije.

Unarod tcskim runcr:i6k_jm gubidma nil ::>Omflhi«, hroj izgubljellih vojnika do 30. juna bio je manji nego sto 'se pretposravljalo - 61.732. Njcmncki podnci za to razdnhlje nisu ba.!i zadovoljavajuci, ali se (:illi da -su njihovi gu" bici do 7. juna iznosili oko SO.COO. Saveznici su time bili dunekle rn7.oCanmi aka se uzme u obzir- .kohcma eksploziva fzbacena iz aviona ili jspaljena iz topova. U ta'[ bro] ukljutcni su.i. Nljcmca zarobljeni u Cherbourgu. Br-itnnei I Amerik:[J,m::i nadcknadilj su sve svo]e gubltke. Jedinicama bee borbenog iskustva trebalo je, ako to budc moguce, u orvsn bjtknma posl;r,vijllli ,lake ". .. -Jt],.(ke. .ro se nlje moglo izvesti u operaciji »Epsom«, gdje su gubici btu osobno tdki, pogorovo ked 15. skotskc t1ivizije. Pa ipak se S. ikmpus s mlllogo poleta uh .... atio ukostac s le-

dancaena l1jemackQg 1. i 2. 55 oklopuog korpusu, ikadu j.e ubijcno m.nogo ncprijatcljskjh vojnlka. Ubrzo su vojoici nau(:iH ',w Iinese rulcvanjn U »bocageue, gdje je OIiObiro pctrebnc cia se sve temeljito »prccisti ...

M(}lTltgomel)' i svt engleskl viSi oficiri sreku su svoja prva raffia Iskustva u krvavun Litkarua na Sommi t kOO Passchendcalca (pa§andc1). Oni su hili svjcsni ~injenice da su njihcvi iavorr ljudske =llgt', enuske i zenske, ·hili krajnje napregtruti, d da Dritand vue fie hi mogli pnJllijdi kr-w'l'ml,.:e I'''pul fnmga i~. [Irvug !Svj.,u,kog rata od L jula 1916. kada je samo u jednom danu pogi"'J·ln vi,." vnjniku n"!S{J I' hrilflTls·knj i HrIIl'ri(,kOj a!"fniji izmedu Dana-D i 30. juna 1944 . .Zbog toga .j Montgomeryjeva odlnku lin sc 30_ juea obustavi plnntrann operao]a »Epsom- valja ocijenin kac dcbrc proracunatc. Suprotno Haigu (Hcg), koji je u prvom svjctskom ratu nastavljao buku 11 .. Socuni i Passcheudaeleu bez obzh-a na cijcnu u krvi, tjcdan za tjcdnom i mjcscc za snjesccorn, pasiU Nt' ".,,: c,.]avrooizguhio ul:lnak poc;etnog iznenadenja i sveka nada 0 moeucem -napredovanju vecth razmjem. Mcntgumery i" 1[)':,,,,) I:,,,,,n kada i kako treba 7.3- ustaviti neku akciju kad bi se masla pred nesavladivom prcprckom. Oil jc takodcr muo.kwla i J::t1jl-l moru povesti llOVU .operaciju, koja ce u seb; knati clemente izneuadenja. Za njcga sc prlca da jc jednom rekao: »Imntt SHV] ge gubitaka, nije nianalo umijece.«

Do :;0, juna lila mcstobran se Iskrcalo 875.000 britanskill i a'll,cri(:kih "'JjJJi:ka

Doprcma zaliha uglavnom je blla zadovoljavajuca.

Ijoduse, nekon oIuje osjecala se mestasica tnunicije, ali je 1:0 do 1. jula hilo cadoknadeno posebnim posi(jka.ma, a 11 rumerii'kom sektom i Isporukama zrnrnim putcm. Snab dijevanje benzaiom z a obje armije biro je rijcilt:IIO upotrcbom teckcre usidrenih podaljc od obale i pcvezanih

cijcvim.a. sa s'kl.:KliMirna nu obali. P<.>clJJ.101:sJci naftovod nazven .. piut.o«, uveden je kasnije.

Izvan svekc sumn]e da je podrska savezmcke a vijacijc, k",] je .to vrjjeme dopuscalo. -bjla izvanredna. Amer-ikauci su na mostobranu YcC imali u upotrcbt jcdanacst aerodrome, a Bntanci devet i ecriri 'koji so jo~ hili pod ar-tiljerijskom vat rem. Sto sc liCc <I\'ijacije, Montgomery jc imao dobre, mosrla i 'pn3d.ohre savjetnike: Broadhurere (Rro<lh"r.;L) ~a 83_ grupom, Conninghama (Koningtll[J) sa 2. taktickcm aracnom armljom. Lcdgh-Maloryja sa saveznickim zracnim snagama i 'Ieddera, zamjenika glavnog komandanta. Svl oni, oshu Hruadhurs.ta, .imali SI1 -svofe Mnhove II Engleskcj I po vojli su ih moglt premjestati. I oni SU, poput Eisenhowerovih vojnlh strucnjaka u njegovom Glavnom ~tabu u Southwicku (Saulvi:k) blizu Portsmourha, €I To je hil ... sasvim razumljivo. svc vtsc t.eljeli da se pribliee podrucju ranuh operacija, du tame dijele savjete. i da u I'rancuskoj pos tavljaju 5\'0- je zahtjeve. Medutim, 30. juna taj snapad« s leda pHI tvorio se u najobicnijc gundenje, jedva nesto glasnije od uobieajcnog nadi'''''lJlja vojnih birokr ata. Na britansku] strani tek ce se razviti s.ll6na pogubna ekcija

Montgomery jc u narcdcnju 'JlI :'1(). juna zacrtao plan kumpnnje za id\l6h ""Sl iii sedam tjedana.

stvarne uarujere u to vrijeme, -i nacin kako su mulirane, postale su predmet dugib .polemikn. Ni tanska, nl americka nslu;l,"na uistor-ija« DEl objavljuju tu naredbu u cjelini. Zato se znarifeljno putomstvo mora obratiti kanadsko] »sluibcnoi hisluriji«, djelu pukovuika c. P. Staceya (Stesi) »Pobjedoocsna kampanja«. Tame ce u dodatku ~o.. nadi primjerak zapovijcdi br-, M 50.1 sto ju j" M(HtlgOinery poslao Dempseyu i Bradleyu. Dna poeionje rijecjma: »Moj ~iri plan, nakon ~to smc osigu-

rali ':;vr~1.0 uportstc, uvljek je bio u tome da ue neprija telj angatira u bici i13 na~errl Iijevom krilu, teko da naSe opcracije na zapadmom eoku [rudu olaksane.« 'l'o 1.lIaci da inicijatlvu i d"ljc treba zadrlati i da ne smije docl ni do kakva povlacenja, osobito ria istol..-nom boku. U lock; 7. objasnjcna jc suscoa toga plana: »zadrjati ~t» vfse njemackih .diviaija ma i",ln~"r"', kr-ilu izmcdu Cacna i Vtllcrs-Bocagca. a zapadnlm iii dcsnim kriloru Gr-upe amuja HrokilIl Irontcm udortrt prema jugu i jugozapadu i tako ugrozttl povladenje aeprijateljskih ,divizija prerna podrucju j,,;.nije od Parizo .• Snveznleka cc sc-nvljacija pobrinutl da mostovt na Sejni "izmedu Parjza i sue ra neprekidno budu ii>;van upotrcbc. 'I'akve snage u podrucju Le Mans a (Le Man) i Alem;.ona (Alanooll) p,."ustavljnr ~('( ozbiljnn prijctnju ncprijatelju -konceruriranom blizu Caeca !i njegovu p-ovlal:enj'lI kroz pm];) .... Purlz-Or-lcans (Orlean)

Ma 510 se dogodilo, bt-itansko desno Ikd\o mora ostati cvrsto. A tao neposredni zakljucak, arnerackc des-no krilo mora prnbif.i [1"1 oajvecom mogucom brztoom prijc mega. ho neprijatelj smogne snage i vremeoa da 5\'0- je oklopne divizijc .5 bmanskog prebaci na amertckt front.

Montgomery Jc. prcma tome, Dempseyu dao neposredan zadutak : nepr-ijatelja trcba zadrfati izmedu Caena i Villers-Ilccagea i zauzeti Caell, .. ':'ilo 'flrik to boljc« Bradley jc 3. jula dobio naredenje da napadne prerna jugu .. stu :!e,.<';c'.e .j encogicntjc«, bcz stankc, i tada da 'sheare svoje lijevo 'krilo prema Crtnmontu (xaroon), pa istccno na liniju Caumout-Vire-Mortain (Morten) - FOIlgores (FuZer). Kada se blizu Avranchesa dode do baze pojuotoke Cotcntlna. jedan ~e korpus skrenuti na zapad prema Bretanji lJ pravcu Rl~III1"Sl' (Ren) i Sr. Maloa (Sen Malo). Nan. je takcder predvidio siroki 'I11'ocior

americke Prvc i hrit.U!rl.~ke Uruge s podrucja »hn

cag""« prema istoku, u pravcu rartee Seine.

Bilo jc jasnc i cetro zasto je asnerteka Pn;a ermsja 1. jula dobila neposredan zadatak »napesti prema jugu •. Eisenhower jc vee podsjetio Bmdlcya da eubrza pripreme za prodcr na jug ~lu je moguce brze«. zecravo. problem s kojim je Bradley bto suoecn na cctcencu blc je U odredenorn smislu neobicno lKl:;i!l.. Napadom na lljevcm krrlu izmedu St. Loa Caumonta jos ce vue produ:l!iti Isturcni ~vd(l.k:., a mozdu ce 'se ueko sl..·o";l' praznina izrnedu brtranskjh i amencklb soaga. Zbog toga Je

':,~~:":r~j~ 1:;e~~O ::,H!:~,;~:zn~~~:~ ~;:e:u;::i:i ~;.

Lo-Coutances (Kurans) i zapocnu mchanmmne oper=.!i" ",,,]i,kng l))l~egil.

'f-a] pcjas. ~irok na zapadu trideat i. dva kilcmet- 1"3, uncc je nisla nicn]e od 'pel .mocvaiu knje ~1I "'" ,ru"g' Ie prijeci preko nekoliko povlsenlh putova. Ostali die toga podrucju bto je -mscjepkan u sana pnlja sva zagradena zivtcema zacudujuce gustcce, visine 'i gceovo tropske bujnosti, te uleknurjm cestama. Promatrnckih mjesta za ar-tiljer-iju i mije bilo. Moralo se napredovati od Zivice do Hvice, a to napredcvnnje rnoglo 'se mjer-iti metrima. Taj raskvaseni labrrjnr presijecale su same tri ceo etc: ona od La Hayo-du-Pnitse pwk" Lcssaya (Lescj) za Coutances (Kutans), dtrektna cesta od Carentana preko Periersa (Peri) za Coutanccs i ccsta Carcnran-StLo. A msu se \<,ltnjde potcjenjivati rritt jedinice njemackog 84. kcrpuse, ,koj-ima je pod komandom Cholrirza (Holt-c) hila 'Povjererra obrnnu C!.Jl=tina. Njihov je front bio podijcljcn u dva sektora: desni. je dr!ala oklopna grenndlrska divj?ija, pojacnna pukorn padobranaca, au lijevcm sektoru u dubsni je oilo rasporedeno pet rliviz.ije. 'rcecc [c bio tako pogodcn za obranu da su Nl-

jemci enoglt occklvart amcrikencc kao nc.k.ada Leonida i njegovl Spartanci u Termopilama, eva] put s arekim »u. dana u uspjeh.

U to vr-ijeme, 'lIk,duL-illll, pa;;,nja 'S<JVtlZlli(:k", Vrhov~e komande. a i svjetske stampe, hila je usredotocena na ccen. ztscohowcre jc zabrinjavalo sro sc rut tom scsroTU euje prodrlc dovoljno duboko, a duze 51': nije moglo trpjcrl niti odlagan]c da. 'sc Zl'IUZJDe taj grad.

~ijemci su u svojtm rukarna upcmc driali aerodrom CarpU].uC1: u ncpcsrodnoj blizimi grade eve od Dana-D. Aerodrum je bio qm,:;i6k<l1l1 hunkerima, prntuavionskim ioeov'ma. bctcnccu-l ikom. Garnizon ac sastcjac od 26. cklcpnog grt:mauir;,1k,og pub i oil nekoliko tenkova 12. 55 oklopne divizije <pod komandom Kurta Meyera (Ma- 1''''')' Kno uvod II nnpod 11;' grad, kunndskn 8_ pjesndijska brigada, pojacana jedniru pjegadijskhu bataljoncm, tc uz pomoc 10. oklcl{mog 'pub, ~kroko<lilima", i vozilirna za uklanjanje rnina dobila [e zadatak da zauzrne acrcdrom. Cinilo sc da de vat rena podrska blti strahovita: ne manje ad dvadeset jedrun ar-tiljerijsk i ]llllk, h'·'.i-nj brad Rodlley (ROOni) i dvlje eskedntc -rajfuna« sa rake-

~:;:~!a ~~~g~~~l~ ::,c:tib:~~~!~~'l~~::.:J6~~

se .srucilu na predn]e Seta knrln su noprednvnle kT'l)';: TIn" Ija arela zita. Mnogo je vojnika palo. Njihovi .drugovi obili.'~i1i su enjesta njihove pogi-bije zabadanjem bajonetn na puskama u zemlju, kao znak bolntcanrca i nosacima nosiln, zatrm 5U pcnovnc krcnuli daljc. Jcdan britamki osmau-ac, lkoji je s crkvena tomja u Fontaine Etoupetouru (Fontcn Etupfure) pl.'Oroatrao jufno kr-ilo tog napcda, napisuo je: ~~ajpl'ije vr-rlog prasnjavc aadtmllcne berasne vatre preko zelenog .brisanog prostora, zatim kaIJndsk'l1 pjeeediju, stmc male toekice knje au uporno nap.redovaJe. Sve je zo podajecalo IDa ~jjyO jzvedenu

vjcihu, s tom raalikom sto nakon neuspjclog prvcga napudu nisu udarall lnebnjevi, nisu bljesnuli rellektur-i, lIili 5U Ijudi koji su mirno Iezali na zemlji krenult dalje.;

C"Lnt stoljeca naknn toga, on se sjetic cudne ?~I>de kcja se dogodila raj dan. U kratkcm predahu ,biLk~ za acrodrom, odjednom Je od stevera tzntknuo hr-itarrs.ki dalp i, neometan ad Nijemaca, provezac se do Fontaine

r~Y~;~~!~~Er~~3~;e:cE:';~:!~~~~EJ~;:~

t""SI. Im):iQi'" svcju _jedi"iC:lJ. (;'llil" se da vl'ijeme cudesa jos mije proslo. Pa Ipak se osjecalo cia ce mu ubuducc savjctovati. da vlsc pasnjc Pl)I;vnli. ""jn;w kartama.

Napadac je osvojto selc Car-piquet i sjeveme hangare, ali je 'napaduj'u("j- jilin" h:in,!~are naus u c na izuzeuno ~.& stok ctpor. ogoreene borbe vodila se cuav dan. W'init1€" I:uvci (V'rnip~ovci) 511 rlvap\ut prodrli do hangars i ~ba su se pub mer-ali povuci. Posl'ijepodne se vrijeme pr-llicDO poboljsa!o §to jc omogucilo »taj tunima« 83. grupc dn se upuete u ~rbu sa sedamnaest tenkova ukopaclh na tsrcccom kr-aju aerodrome. :2:cstoka borba produfila se u nul:, tlo~Li,&a.vSi whunac u dva "ala pcsltje ponocl 5 jula, kada jc vetra Kanadana. potpomognuta »tajfunlma« j ~jrli1j<:Tij'Jli'" lIapukoro s!\I'si!a o tpcr. lducih nekollko dana 1.2. SS oklopne divizija pretvcr'lla je aerodrom vetrcm Jz topovn i IlTIiI)Zlb;'cJ':~l LJ klll--'lo; .. Ii im "ije' poslo za rukom cia u nekoljkc prorunapada odande ubece Kanadanc.

Zahtjevi avijaticarskih strucnjaka, prigovori u stampi, pr'itisak u vlesmom ,ij,tabu, a i mjcgova ocjena shun clje: sve je to navelo Ei6eJ.1!howe:ra da zauzananju Caena ce tzuzetnu prednost, LIz to je bilo znakova da Nijemci ~ovlace s"j0a pjt::':;;~clijt<b ,p,-~ja{;;, .. ja jkako bi smijenili izmorene oklopne divizijc. Nijemci eu zbog saveznickog

neuspjeha da se Caen zauzme jos Dana-D. dobllt teari tjcdna da bl utvrsdli obmnu togc-grada. I u to.ue ntsu propusrill mf jedan «renutnk. Pro!ule"kovski rovovi sjevernu, istucno i zapadnu od grade seda su bili povezani u jek obraaubeui sisrem, zasucen minskirn poljtma per kilornerara u dubinu. Nijcrnci su svojom tiplcnom 1<:moljltcscu ieOOoristili svc osobtne zemljista. Niz od sedam sere bto jc prervoren U uporista neprolazna za tenk""". O'l;! '.'ill bila oacickama ukopanicn .teakovima, samohodnim qopcvima, visecijevnlrn bacacima. UpOl'\~tu su branile prvorazredne [cdlmcc koje 511 nednvnn etigle lz Pas de Calaiea (Pa de Kllle) - 16_ zrakoplo v Ila poljsku dil\,j~.ija " sWljOj puooj snazi s nesrc teokova 21. oklopne divfzlje i 12. SS oklopne divlztje. pod komendom

srrasnog Kurta Meyers. te dijclovi 71, 55 divi-

zi]c. Nijomoi su u Eberbnchn (Eherbah}. koji nash-

jeddo von G"'Yf" "''I. 'J'olof.<i.jll kcmandanta Oklopne grupc Zaped, dobili komandama koji je u Sovjetskom &,.."ZlJ stekao veliko iskustvo u tom naCinu ratuvlillja. Tu 51l bili primijtollj."II; SV; element! obrane kac .i .1:0<1 Cassiaa (K2SEO) u IWiji I kada .jc ,r.,kmtgoJIwry ~JHlg toga od Eiscnhowcra zamdiu bombcrdersku podrsku, njegovu jc zaluievu, unatoc tome 5to Tedder time mt]c hln odusevljen. bilo sprcmno udnvnljeno. Dvadeset pet ,godina nukon till. dogadaja teskc se moze razumjeti stujaliste vrhovnih krugcva avijacijc toga vremeua. Ako je irnalo rocna -teoretsku posiavka da je pobjeda rezulrat kom,;",,rracije nadmocnlh snaga u odrejeno vrijeme ·i ma odredenorn rnjestu, U JUTlIl 1944. to je sigurnc bio Caen. Jedno je. medurjm, jasnc: tada nije hila r[1~.r3<1e"1I zadovoIjevajucn t a ktjkn ~iroke upurrehe ,tes.ki:h bcmbardera kao podrska kopneutm napadima, Mora se takoder prienatl da Je zenri mjeseca prfje toga trlst.utinc .tcsklh burnbardern i,;pu"til0 1001) tlma eksplozjva rut Cassino da bi

nU\iU/.elarld"kolll korpusu olaksall napad. ali "'''"ull.a'l rlije zadovoljio. Vojndci su bili prespori cia b:i iskori'stili prcdnosr oapada iz zrakn, a a\;,jatiCani su precjerantm raaaranjcrn u gradu stvorili has: Ibinka je zbog toga zavraila povoljno zu Nljemce. Nije, medutlm, poznato koj! je utjecaj to iskustvo fmalo na vlsoke oficire avijacije kojjsu planirafi napad na Cacn. Da sc zadovoljimo ne]nll~,,,ijiIHI:rLi[I ~h·, SU ga izradill bin je cudan. Prco, smarralo se potrebnim cia se bombe ne lspustaju ina manic od 6000 TJJed!lr11 od predrrjih lu-ltansklh polozaja. Iza te udaljenosui bombarderima je odredena cetverokutna meta duga 4000, e stroka 1500 unetara rut sjevermom rubu grada. A to mati: svc Ce bombc I'II.';ti pl.; kilo'''''Lara lza 1I.i""rna{,kng r,·rm'''' i tako promasit i polozaje vecmom ukopane pjesadije j tenkova. I vreciensko tempiranje napada bile je ekscenrricno - uvecer u&..i canoga Tucflmj()<:; napadn iduci(\:1,Q, tin:i se da se usuovna zanusao sastojala u tome da se Nljemo1ma onemcguci de dovuku vue tenkova. A,]j to de onemoguctc kretanje vlastirih -tenkcva, a Kijcmci ce sc nccu meet oporavlai. C.iill se da se to dco]e nl]e smatrulo vaini.-n i du se racunalc u prvom redu na moruln! ucirrak sto ce ga bombardiranje Imad na jedinice. A ono ga jc i imalo.

U 21 f'.al. ,i .'ill mnnuta 7. jub 'no. Ved11Q;m nebu nad Caenom se pcjavtla pred ocima vojnika golema zracna nNlJijH ~bl,lj{w(;]« (f,alifak,,) 'i »lancasterae (Iankaster). pracen.h rojevima »spitfireae (spirfajer). Kad su -IencameIi", dolctjcri iznad ncprijetcljskih poloeaja, na 5VC se zaborevno. Vujllit.:i su se ispeli iz rupa i ruiluvali ~t: tIili' Ijom "iIkoon posljje svake cksploeljc __ Bombardcr« Harris (Haris}, komundamt Bumbarderske komande, bio Je tc nod populama ltcnost. U -svenru je izbaceno 2572 tone bOrTJbi. On bi kod 11S.DOn vcjnlkn 1. korpusu bill jus populasmiji d.a je taj napad bio cdgodio za shjedece jutro.

Kad su ~C bombardcri vrattli u base. svi topovl 1. i 8. korpusa, s boj,lOg breda Rodneya, monkora Rohert a i ikrstarica, otvor'ili su vatru na njemacke polofaje 1 sve poznate hater-ije .~.i"v"mlU uu gruda. Taku je [>olrujalu ,',itavu nee. U praskozorje, oko 4 sata i 20 minuta, bernhar-diranje jc doscglo vrhucec prcd fronrom 3. i 59. divizije sjeverno ad Caeca. Cmi H: da ie vecsre bombi caJa Iaa 11. 5S oklopnc divizijc. Ali, po- svemu izglcdu, meralnl ui:.iJnak uta puk 16. LrGJkJup!Qvnc: -puijske divizije bio

Zapocco jc dan krvavc i ogorccne beebe . No vel, Mllkr~n j.,1I11<:lg bOllli .istur~ne hrig;±lIe l'.<Lu~."lt: su prve ciljeve odredene za taj den.

Nekih 251) ~n:JlI.ij!J bourberdera amertcke Devere zracne arrnije sade sc ukljucilo u bitku, i u iduca dva sara ""lJadali ~IJ IItlrJ"ijal"l.i"k" L~JloriSla, baterije i .~[a1mve, i to s venkim uspjehom.

Zakliuciv~i da je vrijeme za ahjedecu fazu, Crocker (Kroker-) je u 7 san i 30 minuta prenlc vatru svo]e arriljerije isnred frrx n m 59. divizije i 3. .kcnadske divizije na zapadnom -krilu.

Ori,:ir'i i pllolo(i<:iri 12. SS oklopnc dvlzijc, iskusniji u pr-ljavijem nacinu ratovanja, kako su ga vodili u Sovjetsk om xnvoan i ovdjc ga sprovodili od Dan-a-D. aili su trn u oku Kenadaca. Sada je doslo vrijeme za odmazdu. Ncvjcrojatma koncontracija artiljerijske vaere pripremila je put napredovanju prerua selima Gruchy (GriSO i Buron (Biron}, kojl [e drzao 25. oklopni grenadirski puk. Gruchy su zauzeli Slonnrm./ (SI<wm(}II), D"IJ!' das (Dandas} I Glengl1.l)" (Glengeri) -highlanderi« i di v i~.ij:;.ki izvi,ta&i puk. Ont su to izvcli na nacin s ikojim ae ne bi danae sloiiJ.j da tako rade u brital!lskoj, ameri,'kcj, a ntn njcma«,koj anmiji. ToO je blo mapad sesnaeste. ro rnitraljeza »ln-en« 1'Ub'I'Hvljen;,i1 1m vozfluun, u :kuo::t.jickeen sdlu UZ puonjavu svjh oruzja. Buren [e bio tvrdi

crah. Ttl sc Ikauatliska »Iughlnndska« [aka pjesadi]a nasla po" soesnom artjljer-ijskom, mincbaoaokom i mitraljeskom vatrom. Pa iJpak su usl! \I selu u S sari i 30 nunuta. Borba je bjeenjela u gorucim <I"Uk\-L."ullIIl.a citav dan. To je lim 'PJeSaci,-na hila. prva pravn MI.,)u., au i .najkrvavija u Wtavllj kampanju -izgulnli. su 262 covjeka I jedanaesr od petnaest ieokove. Nijcmcl 5U oko podne izvdili pro. runepad teokovianu, ali su se euorau povuci. docekani varrom pjesadije i dva veda 245. protutenkovske batcrlje Kr-aljcvskc .artiljertje. Iza sebe SIJ LJ rusevinatna Burona

osl."vili ceu-naes.t gorucih tenkova. [c 7. brt-

gada prosla .kroz ,1.'10, a 9 .. [ulu "'lIEI1f . ..!" (Kisj).

Til S'.' "'i~", oJ jednogn njemuckog oficira borilc «gcr-

kog kraja«. Tenkovski -protunapad zaust avila j~ vctru kanads kjh »~kol.<l«. Jz nbli?J1jeg sela Ardenne (Arden), Kurt Me: y er Je Iicno povec II napad ecru =paarrerrw i jedan bataljon 1. SS oklopnog' grenawr"kog puka. i taka je uspic zaustaviti kanadskj napad. Kad je pam nee, ru scvtoc tamosn]c opatljc bile St1 okrrdene Pr5i"JIOfTl sabWSlLO gorucih kanadskah i njemackili tenkova. Ka kanadskcm lijevom krilu 59. divlzija naBla jc takoder na [VId,-,kor'~n "tp"", ali j~ napokon uspjela zauzeti St. Contest (Sen Kcntest) i ono sto je prcostado od I.a Bfjuden (La Bi;:d<J). Jus vi._" ulijevo Ile Iste veceri 3. d.ivizijad 33. ok-

~ Iopna bragada. posto su savladalc otpor 16. zrakoplovne poljske divizlje-kod Lc Biscyn (I.f! Hize), 'udarile na zaned. zauzclc uzviei'nn, ,1,,]1.1] 64 iznad Caena, i ugroz ile sa ptW.:u1i<:m .i"di«ica .koje s.u sadrtavale 59. diviziju.

Pala jc noc. Oba napadackn ,hila hila su medusobno udatjcna SOOlKI or! kiiomerra, JJI"ihliiavajuci se sve vise. Poloiaj Ntjernaca u Caenu b10 je ocajan. a to je bio zczu.hat Hjrlerove besmlslene odluke da se ni pod kakvjm uvjctima me smdjc .dopustiei p()\~lal,,,,,,jt:. Rommel je co p(.lsli.ic:puJn~dosao u Eberbachov smb. Do surnraka .i"

bilo jasno da je 16. zrakoplovnn polj:;k!l divizlja »pretrpjela 75'/~ gubttakae Zapravo, svi komandanti bat aljona iIi su poginuli Hi su hilt ranjent, a izgubljeno je i dvanaest tenkova. Dvanaes ta 55 oklcpnn di v izija iilgubih! je 65 cd I5U tenkova i svc prcturcnkovske topcvev a pjesadlje je preostajo saruo u jai:..illi jednogn bntaljona. Kluge je odl:rio Eberbnchov zahtjcv da se u Caen upuri 1. SS oklopna dtvizjja ka.ko hi se ttl ajatao polckaj, Rommel jc: "(-bog toga naredio da se preostala teska cruda povuku do druge obale Or-"e ju'< isre ncct A da bi sc spasto cbraz, zabranjo je preostalim dvjema -divizjjama ua se povuku osim »u slu6!ju eko ocprijatcf] napadne nadmccIllijim snagamae.

Stoga je ujulru 9. jula -naprcdovanje bilo nastavljeno ikoljko god je to dopustao kacs u gradu. [)opuu,,",vu jc sredlgte grada sjevcrno ad Orne Ii Carpiquet najzad bilo u rukama britanskth i kenadsklh jedinrcu. S\cj rnostovi na Orni, meaurtm. bili eu bai3c.ni 'u zrak, a mepr-ijatel] je jos cvr-sto drzau pn::dgraa", Vaucelles (Vesel) na drugo] obul! s tamosnjim evcmicema. Za 1. korpue to je bila skupa operacija: ljudski gubi(,'j porush su 'nn 3500, a ernsrcno jc osarudeset tenkova.

Sredtsce grada pruiuJ(l je jeavn sliku. Nalikovalo je londonskom Cityju (Siti.) iz L januara 1941. Posvuda Je bilo velikith k nuem od bombl, ruscvlnc I vcllkt blokevi kamenja i.z lokalnog kasuenoloma zakrcili su tijesne ulice sjevernog dijela sredgra. ITlf.enjerci su rnorali uloziti ll'.1l1-ogo truda da prokrce put ,i OC;.,te uli"", koje 'su vodile prema rijeci. caen je bio i lekcija vise: u buduelm operacijama ,tngn. l:ipa runrut ';e 'Se upot.rcbfjavati manje bombc S trenutnim upaljacem (to je, na zalost, bilrl zaboravljeuo u bici nn Rajnl u febmaru 1945)_ Sjecanje na patnjc -ko]e je eijemaeko bombardiranje ,u.a7-V".llo 11 Coveauryu (Km:entrj) i Londonu, zadrlavalo je Bri-

renee da sve do sada stemovnistvo Caena ne izl07£ strahouma masovaog razaranja. Na srecu, pokrct otpora U Fr8'rKlJ"ko_j upozorio je grartanstvo da se skloni U »orok zbjega« 0100 vclikc crkve st. Ettiennea (Sen Etij.c.n) i Hospimla ,d1J Bon Saveur (Opital di Bon Saver). gdje se hiljade bjegunaca skdcnilo u pobocnan crkvenim ladarna. Tako jc '[XI:; tignuto da se taj die grade poltedi. bnmbanI;n1.11ja it zraka i vatrc arfiljerdje. U bciubardiranju rnedu civilllim stnnovmstvcui bdo je menje od cct,i<ri slaI'inc ';_rt.ava, a to govori u priJog preciznosri gadanja bornbardera RAF-a. Jcdan J\merikan3c .koji je u cnkvn t\~ao odmah tim je hila oslobodena. zapisao jc In.ku je .. zmirka_itl'l'ii zustao na vrerana islu%o SIru.g •• ;rje djecjah nogu pu velikcm ta:mcnom pcdn rpu.wtom sjamom. viscko iauad glave blla jc veljka rupa od bombe i .kroz HJU je prodirala S1.\I1I\~va svjeucer poput snafnog reflektora kojeg .sc svjetlo prcbcjalo krcz orkveni pulumr",k«. Kad S11 mu se r1<'::1 pdvikte ca tamu, OjJ-l.lZIU je da je crk:'a hila

~~~~~,~ :~i~!l ~~ :l~lI~'~'i~r~~ ;:~~l!.= ~s~~,;~o:rl:':~ ~~:

scrfnc uzbornuill. krhkih, beskrvnih oscnulesetogodisnjaka :hnih Iica, posvuda naokolo DO. rn'lJ~iljkama, de.kama ili alami .

Jedun trecina ukupnog .stanovnistva Caena, gradica od 60.000 stWlovn.lkn,O"$i.ala je 'U gradu da doccka oslobodtoce upravu izneuadujuce oduscvljeno. Histcricari 0 tome pisu: »Prvi su Kamu!u;ni stigli napokon na P~acc Ponertc (Pl~s F{)lIel) eke 2 sata i 30 mtnuta, drl.!:;CJ se aidova sa spremnim puskama iii autmuatima u rucl. Sav Caen se nasec na \II il:uma da ib pozdravi. Ti su nnm Ka-

~~:j \~~~~j~~~~=:~. S~!~lV~'~n~:~U:b~~~~

NOl"m:)ndijlll eanatr-ali. ob.iCnQD1 vojnom ~etnjom - predbacivali .gu nam ec sc .n.a..!ikm nslobocacclma nis:no ob [c-

sili oko ·vral.a. 'l'i ljudi .zaboravljaju ·ka.lvariju b.(l<': kuju srno prclazth sve od 6. Juua-«

' .. BOOLlCi de jc Caen pao, sada se ·pribl:iiaV'D.O najodluc. DlJI stadlj MOlligollleryjev(l. plana: Qfenzi\'a na britan~k~" i ~anad.skom frorrtu u dva prnvea rndi pro§irenja 1 ojacanja olvol't,f1ug fronta no. Isroku, a s uamjerom do.

~~~~~~: ~~::;:~ .~ ~::~g:;~r: ~e:!I:';~~i~!~h =:

za :0 vrijeme probiju nu otvoren prostor juzno od pod. rucja ».btH;ugf'..!l«, a odanle na istck prema S.,j·ui (Sene). AI.i. prtje ·t~ga ce prucl nekoliko dana da se obje armije pregrururaju i teko pripreme za te dvije nr.,m.ive »bliz~klnJe: .. U nneduvremenu ~ briraoske oklopne divizije hJ1.1 prisiljcne da nastave bitku oku Caena, 0. ·to grubo zn~ci ci~ ce moran lJ'Ilis.tilli stc jc cnoguce vise nepr'ijateljskfh vojn.ska. renkova ~ topo v 'a 1. i 2. 5S oklopnog korpusa. I kakn se hil.ka za Caen 9. jula prib!.iiavala svom kra]u, Montgomery je naredio 8. korpusu da surradan S Odo~"kug mostobrana udari jugoistocno prema cesu 7.3. Falaisc.

T.e!;ki.j k rvavi .dani cekaIi su i Amerikance na njdhn'\-10m frontu dugcru sezdeset kilometara iz.mcdu Caumonta (Kumon) i mora. Sada ce ,bti rijec 0 (<..11111::: kako Sl1 prosli Dradleyevi vnjJJid II svom prodoru prema jugu od 3. juln dal]c.

ISKUSENJA ;\;,'\t:ERICKE PRVE ARMIJE

To sto su Amcrikanci nasvcm frcoru Irnalt cetrnaest diviz.iju nusuprot njemackih sest sa 2, SS oklopnom dlvizijom u rczcrvi, maze stvorttl lafnu predodzbu stan]a s kojim su bili suoceni na CUlI:::LltiLIU. Optanjzam saveznicke Vrhovne komande u prvim damma jura, kao I citave Bradleyeve armije, cuje bio OLPr:i~L1an. Ona je imala samo tri moguca pravca napredovanja: obaInom cestom prckc La Hayc de Puitsa i Lessaya du Clmiancesu, sredisnjom cestam od Carentana do Periersa, i treccn, cestom ncposrcdno zapadno od rijeke Vlre od Carentana do St. Loa. Bradley nije nnao izbora: svakom korpusu 00· redia jc po jcdan pravac .naprcdovanja. Bilo bi besmlsleno l'VI,Jili da je .na ,Laj nactn pcdljellc svo]e jedinice. Eisenhower I Montgomery tjcrall su ga de odmah krone 1\ mapod i njemu je preostalo same jedno: da S8 8. korpuSOIll zapocne ofenztvu obahrcm cestcm. Seduioru korpusu, koji je dosao 'iz Cherbourga. trebalu je vremena da se onjentlra prj]e uego sto udari na Pcrlcr-s. a 19. .kcrpus. koji jc morao krcnnrt prcma St. Lon, jo!: se lskrcnvao. Dalje, cbnlnn je cesta hila llajsiri a uz to sasvkn suh put za napredovanje. Tu je trebalo da se izvede glavHi udar, dok ce -se preostala dva korpusa ukIjutiti u bit-

ku postepcno, dead za to budu spremnd. To bllo jasno

Na nesrecu. i tu Je put na sjcvcmom ikraju otezan s

nekollko strmih i gusto posumljenlh hrezuljaka koji 511 se keto gnlem list cdcdjctcltne spustali oko vazna raekrsca u gradicu La H.,ye du Puitsn. Nijemci SU na taj niz brezuljaka oslonild svo] zapadra "Dol. Ju1nije '6<:: cvrsro -tlc suvilo u nojas od svcga deserek-dveoaesr kilometara Izmedu mccvera i mora.

MiddlGlon (MidlOOn), komandant 8. korpusa imac je za sobom dugo i uspjesnu hcrbeno Iskusrvc iz prvog rata i sa Slcillje I Italije u drugom svjetskoru

l1'1 divizije, 79. pje.~frdijs.ka, 82. zracuo-desentna pjesadijska, sve su prosle kroz borbeno is kustvo u junskorn eatovanju. S njlma jc Middleton, sa 82. u sredini, a 79. 'i 90. zdesna i slijeva, namjeravao puduzett ietodobno prodnr u ohliku stove V. Osma pjesadijskadivizija trebala je nakon dolaskaLJ F"N](Ouskcl s'mijeniti 1lZ. amcno-dcsaemu divleiju, kojoj je po povratku u Veljku Britaniju bio namijenjen drugi desunrni zadatnk. Premda SIl obavjcstcnja levtdaca upozoravala na to da njemacki otpor jaca. u umerlckfm j-e jedtrrlcamn vladnlo na dan prljc napada opttmlstieko raspolozenje. Posljednjeg trenutka obecana je i velikn rpndr~ka iz xrakao kao dodatak ae-tiljertjskoj podrsci,

Kad se 2. juJa, spustjla IlOC, borberm raxpolozene jekrenule su na polazne polozaje za napad, Tada Je

ponoci pneela padati kisa. Isprva je upornc slpila. zatsm je spustfo pravl pljusak. Kad je ar tiljerija u 5 i cetvrt ujulro otvorile "aim, bila jc jasno .da od eracne podrske nece biti nitta, i da ce -ae bitka razvati u mnogo tezi zadatak ncgo sto je itko occktvao

Njemacki polozaji kod La Haye du Puitsn bili su, medutim, oeobznc jaki. Njiena su domjnfrale tri uzvjstne:

Mom Castre (Munt Kastr) na lsroku, L.1 Porcnc (La Petri) na sjeveru 'I Mcntgardon (Mollgarda) na zapedu, Ispred njih je hila msporedena grupa divlzija Konig s tri divizi-

je na bckovnna. POI7lli::l:i je 353. ,rnv:i,7.ija s dijelom 77 rlivi.zj'je drzaJa tri spcenenute kote. A iza njih je bela 2. oklopna djvizi]a sprcmna de 'so ubaoi u birku, Nijcmci eu Imali 1 snazuu ar-tiljeriju. Tu je bila .i prntutenkovskih tcpova od 88 mm, »razbijaca tenkovae, bacaca rake ta .

a Mv TI<ljv<l:l",ije, kurpus jl:' u svom komadarrtu Cl101

titzu strunnjaka kojemu nitko rrebao davati

lekcijc 0 tClIIlC kalke cia !Sl' brani noki u dubinu

Amertcka 82. zracno-desantna dtvizija pod koanandom Ridgewuyu (Rirlzvej] imala je vee za sebum pri:'(I:a[i ugled. Stekla ga je na Cotentinu, a poslije ce ga

kod Armhcima (Arnhajm) i 1.1 Ardonjma. Oni SU obavili -svoj pr-vi zadatak, do sredine pr-ijepodneva probili su njcmackc fs turcnc pnlofaje blizu glavne ceste sjeverne od grada. Slijeva, medutnu, nakcn .napredovanja manjc od dva kllomctra bilf SIl zaustavljcnl.va Ridgeway

it: rspruvno da je tu neprjjateljska glavna ob-

rambena Hnija. bHi au izlczcni snafno] ncpri]a-

I,,]jsko_i valT; s MUTJI T,uh 'se rasplam;;ala zesro-

ka borba koja je potrajala cttav den, a i sucraden, s mal" llspjeha. KlI,'[ 00" srnr-klo 4. _iula. Ridgeway je naredio da se izvrsi napad nocu: bitka sec produzola u nee i po-

trnjula _iz, do podnevu 5. j"hl, ,k,,,l je LH Poleriea

vet bila u amer-ickim rukaena, U ta tri 82. aracno-

-desantna djvtztja pohlla je scm NijeDl~ca, i7'.nrobiln Ih je 752, a napredovela je oko seat 'kilometara, 'ali HZ velike vresntc gublrkc. Posljcdeji ojemackl vojnik bsc jc odbazeu s toga dijela Ironia tek 7. jula.

Druge dvije divizi]e. 90 . na tstccoom boku i 79. nil zapadnom, njsu bile take sretne ruke. One su se upustile u bcrbe tipiCne za ratovanjc -mcdu ziV'icarrna«. Sedamdeseta dlvel]a. u prvum redu. pred kotom Mont Castre. nasla se pred jednim 00 najtczlh zadateka cljele keenpanje. Da bi se prfmrckli Mont. Castreu, jeuirJict:! su mo-

rale procl uskbn prulazom na rubu prostrane mccvere. Hrdo jc bilc gusto posuanljenc, a Nijemcirna [e tpak dopugtalo iZH~IU osmatran]c -kilometrsrna daleko. Dekle god Nijemct budu drzah Mont Ccstre, meet CC na rom krlju o.~ujcliti svakj pokret prema jugu.

Kad je 90. divizija pocela napad II 5 i 30 pod .pljuskom, uuisfn je na uporan <XPOi[' i do kraja dena nupredcvala je seruo dva .kllornetrn. Njerna&a je ar-tiljcr-ijska ">llCH bitlR ncobtcno snazna. Dan 4. juli bi'Ll [e dun promjenljive Tame snd:e: njernacka pjcsadija infiltrhula se izrnedu 2i"'ica i cake jos vise zamrsila -situaciju eta jonako teskcm tereriu: ujihova [c vatra bile neprekidna I >LOC;na. Amcrikanci, prokisli do koze i he~ ,i,klllk','c mogucnosti osmatranta, htli St1 prikovani uz zernlju. U pozadinu su ncprcs tano odvlacili mrtve i ra;"je'l", .pogodene aniljerijsiwru i mlnobacackom varrom. Iza svekog poku.~ja da se krene napi-ijed, ualijedio -hi -neprtjatcljski protunapad i ( .. k 6. juia konacno su uspjeh d:1 st: sa tetiri baraljona probiju na sJj~r"e l\lant Castrca. Njihov polozaj, medutiru, nije bfo najsremiji. Gusto grunlje onemogucavale je vidljivcst, [ailo Jc ncobicno tesko pckretau protutenkovskc ropove, i to guraujem. a v.ie~1() postuvljcnc mine ometule su svnko krct anje. U takviru uvjetjma moe-alo sc ulofrti upravo divovske napnrc da O\(_! cvakulraju ranjeuici i da se na prednji polodaj doprerm I1m,,;cija, hrana i veda. Sveukupnom jadu pridcnljcla je i kisa koja se ponovno spuatlla uvecer 15. jula. Pa ipnk, kud je 'Ileprijatelj sutradan ujutm i7.VTSio protunapad. clivizija je. uspl1kos lome sto joj je pjesadija bnc Iscrpljena, zadrgala csvojene ·poloi.aje, osirn nu istocnom krilu gdje je neprtjatclj i:zolirao i pregazio jednu jedinicu.

U tih pet dana 90. divizijn napredovala jc sesr 'kilometara, izgublvsl u neobtcno teskim uvjetuuu 2011 ljudi, i to protiv d(~l(Q orgenlzcanog j dcraslog nepr-ijatelja,

, ~~-'iJ~~

711ft)

koji je zek bio i brojcano jnti. Neprijatelju je blo otet dio MOIlL Castrea ito ni]c bile mala srvur. Ali In [e bitka pokazala da am"r·i<':ke jedinice nisu bile obuecue za borbene uvjete ,ka·kvi Sll ih wknli IJ »bocageu«.

U mct1:uvrCillt>l:l\r je na ·zapaclnom krilu 79. divlzjja zapoeela svcj .napad oa Coutances. u-ldeset kilometara jul:mije. DeS!!L kllomecara Isprcd njihovih polaznih pclofaja nalaalo SC 20.1)(1-(.111; »bastionv rijemackcg ohrarnbenog si sterna eke La Haye du Puitsa. Brdo Montgardon imulu [e .ravun vrh pcznat kao kotn 84. I)" 'hi dosli do re kate divizija jc enorala precl dubok pojas njsleog zemljista ispresijecana gusrcu zivicama. Nijemci eu imali dober pregled nad tim terenom i. obasLpaJi ISU ga siSlematskum vat rrrru s brezuljka na sjcvcru. I:Hr .kme 121. Out su zcstckern van-ern dodckaf III divizrju ked je pokusula 't,lobil'i to brdu i nnpad se je slomio vee nnkun osam stonna metara. Tu [c hrnbrost obicllog redcva Wiliruna TIII!'"arona (Viljeru Ters ton) -omoguciJa jcdjnicama da 'krenu naprijed: -napadajucl "Ilcpnijal.eljski po!oiaj na ~cljc"L,ickern nastpu, on je pobio ave neprljateljskc milraljcsce koji su bramili taj polodaj. N:td"hnuLi njegovim primjcrom. njcgovi su drugovl brae iskoristili puko+inu .koja je nustala u naprtjateljskoru rasporedn. Do vccer-i su naprcdovall scst kllornetara. Zatill1l je uslijedtla nee zbrkane borbe eke kote J21 i borba sc zavrsue tel, 4. jula oko podne. Odavlc su arLiljer-ijski osmarraci najzad megli usmjer-iu vau-u svojlh topova na brdo Monlgardorl.

Za to se vn-ljeme 315. puk, zaobtlazeci zapadni bok u pravcu Mu"lgurdona. sukobio S neprijatcljskim tenkuvima i 3. jula napredovao jc vr-lo malo. Sutradan, medutim, uz uspjesnu podrsku -diviaijske ar-tiljeri]c. kujorn je upravljala izvrsna osmatro.cnicu 1l1H Ikul:i 121, uspjeli su maprcdovati krox zivice do poluaaja otpril.ike tri kilometra Ispred Montgardona. Tada se odjcdnom pnjavi13 neprljetcljska pjcsadlja. PotflO!TIognuta tenkovima. zan-

113

sravila je njihova nepredovanje. Sueradan je u 5 sau 315_ puk poduzco veliki napad na brdo i potpomognut renkcvlma i aruzbijccimu tenkove- najzad gn se domogao. Vrh je osvojic do jutra 7. jula. Buduci cia je Montgurdon strtto bok njcmacklm polozajana u La Hayc du Puits. cfntlo se cia ce se out sada povuei. ChulLilz to. meauti.'U,nijc uciclo. On je umjcs.to toga izvdio protunapad lIa M,,"Lgdnh'>l' \I~ pomoc tenkova 2_ SS oklopne divizije, i zahvaljujucl UiIliSotavajucoj vatri zamalo je uspill da j>n.~!ij"p,_KInt: 7. julu odanle .lsrjera Ameriknnce. Pala je nee, a OIIi su jo~ drzali osnovue polcdaje na vrhu. 'redo j" "diD vrii""'t: ....... usravijcno svakc naprcdovanjc. U pet dana te bitke divizija je Izgublla vise od 2000 ljudi.

Sada je svima bilo jasuo da je bio neopr:lVdalO o1'i.;mtzam kojim je ~Iab 8. korpusa 3. jula zapoceo ofenzivu. Xijemci .su se br3llili dobro i pri!i'::no ~je.<:;I{J. Nel'rekidna ki511 prctvoella je polja u blaene bare, a pjesadija .ie ostala i bez ooecane podrske avtjnctje, osim jednoga jcdincga dana. U slokenoj borbi medu fiV'icaroa pokazala j8 veltku ·.'i"ala;.ijivust i urnljece B2_ zracno-desantna rlivizija. Druge dvije -divielje, medutim, slabije SU 51" ps-ilagodile 'Lim nepredvidcnim uvjctlma. One su ipak do vecert 7. jula probile glavnu lmiju njemacke obrane. Sadu i"" jt: hie potrobsn cdmor i vrljcmc da promislc 0- lekciji sto au je izvukli iz tih borbi te da (u [acini 40"1. sastcvn) dovuku pojacanjc u Ijudstvu. Za Nbjomcc, medutim, nije bllo odtnora jer je 7. korpus sada zapoceo borbu na osovini od Oarcntane do Pcrlcrae, ~es.t kilo-metara jugozapadnaje.

Kourandant korpusn r awtce Collins bio je suocen s osobjso tdkim zadarkom. Da hi doseo do svoga cilja nil c.,.,-li Sf. La - Coutsoccs, korpus jc scsneest kilometara morae procl kroz koridor ~iruok jedva Iri ktlornetra, ko-

a s thruge 1-Iruj·rkls Man~cageuses de Gorges {Preri rcl<azez de Carl), Jarcf aa odvod vodc bili su do

puni, a kretemje \'U~JIH ikroil. luj »kr-ns-kontr!e Leren "t:moguce. Jedva cia se mogla ocekivati uspje.sna podrska renkova. Stavi~c, put su brunile prvornzredne jedirrice: 17.58 oklopni grenadirr_.ski puk 0: padobranekl puk J,:Qjirna '5'U zapovajedall dskusni komandantd. Na njih 5C moralo udarna d.i.~k ~HO; .1 "uge ultes-narive m'ije bile.

xrce uskIi prolaz bilo jc sclo Sainteny (Sentenl) i Collins ga jc cdluclo eeuzoti sa 83. dlvfztjom, a zatim kroz njcga posjad 4. diviziju nR Peners

Uspr-kos vdikoj vatreno] podrsci, taj napad, koji su U acru poduzela dva puka, zapao je u It::ikoce ria samom poi:":.etku. Veze su btle prekmure, tenkovl su se zaglibili u mocvare. Napredovenje je -bilo zaustavljeno zestokom mmobacackcm vatrom iz Zivica i bunkers. a napadacl su nai~li inn minalca pclja. Jcdan bataljon koji j~ poku.,"[) "a ".-"clJide nep .... i_jat.eljski zapadni bok, zagfibio je duhoko u rnocvilri ; neprijatel] ga je ohasuu srnrtonosnom vatrom. NO\'i nepad glavnom cestcm u kasno poshjepodne nije donie niOCakvih rezultata. Divizija [e taj dan legubjla 10"10 ljudstva. Ovdje se valja priejetltl kavallrske geste dee Heydtea [der Hejt}, ikomnndantu pndobrenskcg puku. On [e komandantn umencke divizije Maconu (Mekon) vratio zarobljene bolnlcare s porukom da ce mu ,j te ikako biti potrebni s obzirom na buduce JOI!~1c1~lc. DOOao je da od. gcncrala occku]e sllenu gcsru ako se sttuactja i7,mij611'i,

Borba se nesmiljeno nastavila titav dan:gubici su se povecali. U sutrm je divizija stigla do zaseoka na po puta do Saintenyja i tu se zausravile. To je bilo sve: do juLm 6. jula Ibile je 01::;10 da je bila .iscrpljcna. CcJlins

naredio 4, divizIji da rnas,tavi, ofeozivu zapadno za Peelers.

Ta je diviziju lJ~'[lje.~rlO sudjelovala U operacijama kod Cherbourga, ali je vee izgubila 5400 ljudi. ad ko mandira cera koji su sc i'~'kn':!lli ne nao-u, sumo 'SU mjih petorica ostala na celu svojih jedinica. Po misljenju njena komandanta to vise mijc-olla jcdtntca s kojom se un Iskrcno.

Smjena 83. divizije zapadno od ceste odvijala ae 6. jula pod tesknm neprtjateljskom ;<.rliljerij"kt"" vatrom, a nepad Tadi dooljanja povoljne polazne Iinije zavrsio je 5 ueuspjehcrn. Sada je, medutim, ,hilo jasno cia se neuspjeh toga napada nije mogao pripisati same nejskustvu vojnika lB. djviztja. una je potrehnn nova takttka. cellos se s toga ohratio 9. takti&oj zrakoplovnoj komandi za pomoc. Zmrafio je do sro uvlona masovnlm obrusavanjem 4S nrieuta 113.')}Uda uepi-ijatelja prije potBllka novcgu mnpada plunirnnog zn 7. julio Njdmc je 83. divixija trebala zauzetl Saintenyr a, divizjja napredovat CC otprilike paralelno na zapadnom .bcku, a 9. ce dlvtzjja tada proci .izmedu .njih.

Dva .dogada]a cmcla su naj naped IDa eamcm pocetku: pokusaj protekle lloO da ~I:: oci'~li zapadno krilo za"T~io jeu mocvart, Drugo. evanulo Je kisoc jutro i podr-ska avijaci]e nemi"""'i"u je i~,u<;tala . Nnpnd je, usprkos svemu, zepoceo: 83. divlzija je naisla na svcrn frontu naogor~en OLI'fJ!' .. klopnih r,nl'Tl!I(liln:l i pndobraneca. Nijerncl su uvecer jos uvijek dr!ali Saaateny. Zdesna je 4. divizija irn u ,)a ioS rnuujc US'P.i(m~ u mocvarnma i mcdu iivicama. Da bi se zauzelo polje prcsjecne velicine, bila je potrebna cijela pjcsedtjska re!il. stc sc trite 7. korpusa- morale se ist!'lli pogledati u oct: trenumc se nije moglo -dalje. To [c bio rczultat ikombinadje takticke vjesune. mocvara i :li\·im. Naslavili Iruruclnan mnpadom.

znacflo bi »ruzbacivati se dobrjm movcem nakon lo~eg posluH. Ameri.ka:nei u to vrijeme nisu vnnli da njihovi napori kod La HlIY", ILl" Puitsa njsu bili uzaludrri. Oni su nn sebe privukli cijelu 2. S5 oklopou .diviziju i taka pr:'Vremcno oslnbili 'njemucku obranu aka St. Loa. stavise, ani SlJ 'pl~i"ilili Nijemce da udarnu snagu tc dlvizije razvlace u obrambcnc svrhc.

I tako jc 7. jula olenztva obaju korpusa. 8. i 7, despjela onoliko daleko kolfko sc od njih u to vrijerne -!OOglo ccckivari. Od 9. korpusa, medutim, stjzale su dobre vijesti. 00 je raj dan na Isrceccm berku izmcil:u Vile i Taute uzvrsuc mosrobran dubok pet .kilometara preko kanaln Taute-kanad vtre j vue, u jednom oil najdrarnaLcnij ih forstranja r-ijeka Citavog rata. Hnulley je stoga od toga kOIT'IlS(1 ot.,kiv;<o da prektne zastoj Ikoji je nastuplo lila Frontu njegove armi]e.

To se dogodilo ,.,\':"ko: Corlett (Kcrlet). komandant korpusa, imao je na pocetku dvlje divieijc (:iF it< ruedusobni raspored bto provokauvnog obhka: 30. -divizija [c llr)"lla polotaje na liniji Taute - Vtro kanal-Vtre, a polazni polozaj 29, di\,j~,j,jl' hio je istoono od s-ijeke. One S'" «Johele zadatck da osvcje uzvlslnu zapadno .od St. J ~,,. 30, ju.la, aseen grad 2S1. jnla. Corlettove jedience morale st, ~log'l nupredovad preko regullranog mocvarnog zemtj~iita podrucjem ~iI'oJcim deser hllo,u,ela,'a. -Najprrje je, medntbm, trf)bOllo preci .rljeku.

Tr-ideseta je divizija bnala <a sobom malo borbcnog i ... kustva. ana jc, medurtm, [lud t;vuj'i", komandnntom Hobbsom (Hobs) bile dobro uvjezbana ne same u forscranju rijeke, vee j u ratovanju rncrtu tiviCllms, ':1 tu Je znacilo j ttjesnu surndmju pjesadlje, oklopnih jedinica I infcnjeraca, ali i visok stupanj unicijative ad strane kumandlra cera i okom.:t.TlJdan<Jt.a bataljcna. Corlett je zbog svcga toga odludio da 30. diviaija aeuzme mostobraa 01.0

S1. Jean-de-Davea (Sen zan-de-Dee), :pet

stmce kannla I u-ijeke. Dam 'prije na suobalu u diviziji je na maketama od pijes ka derazraden plan akcije i svi prcblcmt slim u VB«i. pov.natc dOl.it' b"".uka uspjesua protiv ljudi mjnobacac od 60 milirnetara i da gran ate od fosfora imaju smrtonosnc djdo"allje pro tiv neu ti v icama. Kada su U 4 i 30 minuta 7. jula artaljcrijskom zeprccnom warrom jurnuli preko rijeke oko mosta u Airelu (Erel}, postigli su uspjch. grccom Z3 njih. 2. SS oklopaa divizija i pndobranci bili su OdVUl;<'IHi s tog Ironia napadjma dvaju korpusa na zepadnom boku. Pa lpak. 30. divlzija je easluztla ta] "'TJ.i"'''" 'Iokurn dana l>JIll .i'" -proslnila mostobruu llar'"'''dovanjem prelco kanala I dc poshjepodneva sest batal]o-

\,e(' _i" bjlo na drugc] ubeli. Usprkcs velikoj ki!ii, vla;::nom terenu i meizbjezuoj gufvi era "prelazima, Hobbs

do V('~cri uspio ucvrs'titi mostobran ked St.

-Dayea. Bradley je pod Corlettovu komundu hrzo stavio 3. olclopnu dlvlziju. i deset minuta makon toga Corlett joj je narediu da prede Vim .kcd Atrela. kroz raspored 30. dlvizljc, i zatim da prodre prema trzvlsinama aapadno od St. Loa. T'ridesern je divizlja morale odmah krc-

nun da pruzi podrsku. Najzad se cirrilo cia

je U obrani pronadeno slabo mjesto. Ta-

ka jc Medudm, Hausser -i Kluge takoder

su to uucil! i odmah su na \!~ro~eni front poslalt snezou cklcpnu Lehr diviziju dz Oklopne grupe Zapad. Buduci da ce taj pokret trajati nekoliko-dana, Hausser je 2. S5 oklopnn divlziju sa zapadoog boka prcmjcsuo na Iiniju sje v erno od St. Loa cia odrfi tamcsnje pclozaje dok ne stignc oklopna Lchr- divizfja.

Prolaz jedne oklopne d.ivizije kroz raspored pjesadijskc zamrscn je poduhvat .koji, -i u najpovcljnijim okol-

"",1,,-1'''''' ,JI1-".;lHh",Ul jt>

MIn vremena za szvidanje

prelaska sa svojim trupama krene

prema udaljeoom cilju. Da bi se jo~ vi§e povecao

ua mostobrnnu Je vlndala zbrkn l u pogledu

Hobbs, watson i Bohn smatrali su da je da djeluje nezavisno od drugs dvojicc. Ta i dan bili su pcimjer fantastfcne jalovosti rada svlh uccsnjka tc opcracijc: tcnkovi su parallsvwk.i pokret pjeeadije 30. diviztje: 1Z[J7.1rann je zbr-

u pogledu otvarernja aa-tiljerrjske vatre, a u redovima obiju divizija aavladalo je neraspolozenje i naiamjenicno nerazumdjcvanje. I zato J!:aj dan nista nije bllo obavljcno. Cor-lett je 9. jula Bohnovn boehenu grnpu sta"io pod Hobbso\Cu komandu i inzisfirao je na tome da ona bude udarna pesnica movog napada, ue na St: 1.0, nego na kotu

91 kod Hauts Veuise (0 Van), daleku pet kilometara, ko]a jc s jodnc stranc nadvistla ccstu ZEI. St. Jean-de-Daye, a s druge UIIlU gtu je vodila p,.elm Virea do St. Loa. U iducih dva dana kccfuzne borbe Illije se ncpredovalo nista.

Tek 11. jula uvecer, nakon tri pokuSaja pukovnika Rnysdona (Rojsdon). kcji jc sede bio komandnnt Burbene grupe B, uajzad je posugnut uspjeh zauzimanjem toga brijcge. U tih pet dana demo .krtlo 9. korpusn, zbog Ioseg vremena .i. dzostale podrake avijacije, napredovalo je pola pma do predvlderdh ciljeva. brezutjaka zapadnu ud St. LDa. OSLIll toga, bilo je [asnu da ce uskoro ushjediti snesec protunapad. OkJopna Lehr divizija hila je VEe eprernnu neknljko kilometaru zapadno od St. Loa da se bad u bnku.

1 lake je 13. [ulu bilo ocitn ria ce pmt'.i neko vr-ijeme i .da ce hiti prcllveno mnogo krvi pr-ije nego stc amertci., P,..r!l urmiju zauzme Iiniju Periers--St. Lo i mpoone svoj glavni napad prema jugu. Bilo je, medutjm, i ... 10< ",lulni·1-! vnakova da jc noprijatdj dovukao svjcec pjcsadijske divizije kala bi na brttanskom frontu zamijeruo tenkovskc divizfjc. Montgomery jc stoga. nlmalc zabrinut upozcrenjirua Ministarstva ram du ce pojacanja mOGI prtsrlzart jooj aamo nokoliko tjcdana, a miti sumnjama Teddera I ujegovlh istomlsljenlka, kuu ni cpadunjem Eisenhower-ova povjcrcnja. narcdio Dempseyu [asno i glasno d:o JlH.sI;.vi !;,lo .ia(:i pr-itisak prema jugu, jugutsto .ku I jugoeapadnc od Caena,

ZASTO'

Ni.ie ha.~ lako u-ijeciruu oprsati Eisenhowerovu sllnu odgovornost i zabrinutoat u tim hitiCnlm julskim t.idnirna kada se Cirni!o do su se Britanci aka Caena nasli s Nljemciaua u nerazrjegtvom ~k(jllCU«, a Amcrikanci u mocverama zapadno i sjeverozapuduo rul St. Loa rapkali 11a mjestu u krvavim .bitkama. Mora se dcduse prfznari da su Saveznici zagospodari.li acbom i ua je prosirenjc muslulm,,"a bile na dobrom putu. Medutim, guzva na invaziorum plazama postaJa jc nepodnosljiva. Pozadjnskl org<mi bU<::IIo ~u zuhtijevali luke, a avijencan IllO'l'C aerodrome. Paton i Crerar (Krir-cr) ncsrrplji v o su 6:kali cia evcjc srebove prernjeste II Praocusku, Prije svega. britanekorn istocnom sekroru ncdostnjnlo [e dubine i jedna od njihovih pJo~a j(]S je hilu pod meprtjateljevocn vat-

Tedder, zamjenik glavnoga komandanta, javno .ie kako jc to objnsnio Porlalu, ""t:eIni.kLJ staba ""'ijaci:ie - izostamak napredovanja. Generall Morgan I Gale, brttanskj oticiri u Eiscnhcweruvu stabu, iUHJ.:n'ali"Sl1 bojaz;"" da ce propaati citav sistem snabdijevanja na mostobranu ako Saveznici uskoro ne zauzrnu j ... .i jcdnu »dnboku« -luku

Od pocetka iskrcavanja akrivoost njemacke avijacijc hila ic vrlo shoo. Zbog lllt'.i>lasi.:<= reze,·v.nir, dijelova i got-iva llilk·a.:1. nije u is-to vr.ijeme moglo uzlijerati viSe

od devedeser bombardcra i scdemnacse dovaca. Medutim, 13. jula Nijemci su ubacili "ho,.bll novo, ~.b""jujUl'e

oruaje. To jc hlo Ieteca bomba upucena na London

s podrucja Pas de Ta jc ekcija doseeln kulmi-

naci]u u tjednu koji je zavrsavao 8. julorn, kad Je

janu 820 letecbh bombi -kcjc su 'se prlblizavale

obalj, a do tog daroma ukupno ih je poslano

ce pctrnjati osem tjcdana, a hroj zrtava, pretezno u Londonu, ce 5e medu stanovnistvom nn 2(l.Of)O, od

stisnutim u mosto-

se cinila jalovom. Montgomer-y

im je, doduse, mogao reel istmu, ali i7. oJ,n-,tenill raaloga povjcrtjivc prirode to i ne bi hila puna is.tina. A dcpisnika hilo .i previsc. Nc:ki su bili iskusni: Moorhead

Chester Wilmol (tesle!:" Pyle (Pajl),

i Baldwin (Boldvin). "'11 bili spu-

soluu, Ijudl s razvljenim 'smi5101D.1 za razumijevanje strategije. Medutim, bila it:' I drugucij.ih ... CotD\'O svaki nmerickl list poslao je (u Normandiju) korespondeota, osjm 'Pseceg avijetn'«, taka je to netko prokoruemtirao. Mladi, ustrajni i gladnt seuzacija, ;m.nngi novineri postali su nestrpljtvt, uzalud cekajuci uzbudljive vijesfi, j maogi suo lutajcci svakoduevno na .dzipu od jcdnog staba dndruguga, bez osobitog uspjeha. postajali malnduiini i sarkestjcni, Od i-nfor.mntiv1)ih .materijala. primali su sa-

biltonc. To jc hio prhnamljiv trenetak de se amtibrrtanske predrasude. zanimljive za objavljivanje, i da se nenikne kako se brrranska Druga armija kod Caeua LJol'~e ne bnr-i. S druge strcne, meke kurnandante, britanske I americke, dopisnici su dcvodtll do ocajan]a. Jcdan jc UpiSI1Cl It svo] dnewuk: »Poneknd bismu pomivlili da se rat vodi same radi mjih.« Montgomerv i Bradlev, obojica svjcsnl meet lhampe i zeljnl njezlncpomcct ujmereso zemlje i urnuje-katkada bi se razbjesnili saznavsi za neku nerocnu, a ponckad i malicio~nu vijcst, a bcz toga su u to kriti6rto vrijeme i mogh Inti.

C:C se p-oslici obmanom izvrliti na isiccnom krtlu (operacsja _ ·»GuJ\iIJlJ«). Suazno ZI-aCnD bornbardirente trebalc je da potpomogee obje te opcracije. Brit1l.oskl je napad bio zakazan 18, jula, n npemcija»Cob· ra« sutradcn. Kuko bi bio siguran da su podredeni komandanti razumjeli njegove nemjcrc. Montgomery Jc poslao pntpukovrnkn c. Dawnuva (Donej), svog pomocuika, Alanbrookeu, naglasivsi QlVO; briranskim angafiranjem .13 lstoku trebalo je omogucltl AmerikUillci.rna dn zadaju :!.avrsnr udarac uta zepadu. Ako mu to pode za rukom, on l:~ ;rIC same obmanutl Nijemce, vee i pojaeatl svoj utjecaj U Glacnom sta.hu. Sioga nije nikakvo cudo sto ce nje-

gOY cacin vodenja se bitke, a i operacija posljje toga, postatd kamcnom emum]e posvuda. U tosuse umljesall br.iransk i vlscld oficiri kopocne vojsku i uvljacije, civili

:o~~~l:.~Ji~:i~:~~:U°:~:r~~:I:~;ic~~u~~.:

II oeorne _.:';fo I;C 7-RpraVO dogadado u prvan borbc.nim H'doviena. Za njih je borba pcstojala ~aU1O nn velikirn ka.-rama, U znakovima obojenim olovkarna. Oni su 0 cinjenicama na iJlljll"'" polju znali Isro toliko malo kollko sveucuunr profeaon zuaju n hvolu u tvornicklm huiama.

Sluga [e pcrrebno iznljcrl situacsju s kojom su bile succene I]je~~~li.iil, posnde renkoca i topovc 5 ob]c stranc borbene linije u drugom tjednu jula. '1'0 ce pokaxntt kolike sc toga jos moralo uraditi i koliko ce k,r'>'i jo~ 11mteci prljc ncgo ho Bradley aada svoj odluem udarac i najzad pokre"1<~ vanstavljcoc saveznicke armije.

Kjemacki froot u Normandiji hio je 1';I[1I":-I"U "i~"o jak i rclativno krarak. Ako ga Nijemcl budu morali napusuu, 'flU Scinl cc samo privremeno moe; pruzati otpor.

Ani linija 11a Sonuu! dobrc posluztla u

prvom svjetskom fli~ln bulje. Tu se

mora ncsro reel ·0 intuiciji: on [e shvacao cia

hi puni'!. !1(1 torn ratistu dovco do napustanja Francuske

i Saveznici hi rrlt'l:Ili SYC do Zapadnog bcde-

mao Hitler ie jo~ 8. vjerovao u mogucnnst snvexnte-

'keg iskrcavanja u podrucju Pas de Calaisa. Jus tjedan prije toga on jc i'.t:ricilto na-edic da Grupa armfja D rnora ostau UKJhl gdje sc na~azL a tome jc napisaao: »Sadasnji polodaji uuoraju se odrtati. Tnrlokor.oom cerenom i manjim protunapadnna sprijecit cemn svukt huduel nept-ijnteljskj proclor. Koncentracija (za protuofenzivu) i dalje ce sc mastavlti, a pjcsadija ce zamijenitineke druge pokretne fcrmacije.e

Prvi sast.anak lzmedu Klugeat Rommela karakter izirala jc grubost I lose ra~p()].l.Yi.erl.ie s obje sf rune. Zbcg tc aostme, svim stabntm nr,ic;i..r"):i 'hi.lo je na·,-eutm{) <.Ia izit1u iii. prostori]e. Nakou dva dana, medutim, kad je obisun front, Kluge se uvjeric dol je po]o.faj Grupe armija H bio oabiljniji nego sto je on pretposta v Ijao. On jc sroga predao izvrsenje Hlelerove dtrcknvc Rommelu. Tubra su narezten]a u -poglcdu obranc po dllh;lIl~ postojece

linljc front a, osobito oko :-'ve rcspulofive Image

morale su M 'ukljuciti " r..,,_i sistem. Pjesadij-

ske divizije zamijenit ce oklopne, koje ce se u rezervi spremati za protuofenzivu. I tako je zapocelo planiranjc vehkog oapada triju oklopnih korpusa kojl s'u imali sedam. oklopn'h divjzlja. za·kamnnp; 7JI I. august ria Irontu sirine svega pet kilornetara od Barcna na Od-C)1)U u pravsu sjever. sjeverolstok. u zalede britanskih snaga u pod. rucju Caena, '3. prema moru ked wca Orne. Doista je cudno gto jc zancmarena mogucnost umerickcg prodora na 1'a[1u<lu. To prucjenjivanje borbenih svojstava amerfckog vcjnika. skupo ce stajati Nljcmcc.

Rommel bin onaj komandant AfriOkog kor-

PI]"", elasticen, pun i energije. Slutnja ncizbjcznc

katastrofe nadvila se nad mjega. On ufjc vtcrovec 11 tnj plan i u svojlm llealm kcmcntertrua lm[1isl1o je Hitleru: ,"Mi moramo ocekfvati da Ce neprljatel] uspjeti probtrl nas lui front, osobito onaj Scdmc armije i da ce prodrijcti duboko u Pranousku, Njemacke jedinice svuda se bon: herojskt, ali borba se pribliZava svom kraju,«

Usprkos «nalodusnostt s~'Ojih kcmandanata, volja an bod)(JI" jedirrica koje su stnjale 'nasuprot Britaocjma i Amerikamcima i dalje je hila nepokolebljrva, Svi, u objorna meprijateljskjm armijama, bili su svjesni toga da se ta otegrtul:a borbu pr~[IIic., xvnm klirnaksu: :iIi ce sa-

veznjckl mostcbran puknou poput gulema elru iii ce iz njega iziCi zrak kac iz probodena balona.

Pront u NOL"LLliJOJiji, LI drugom tjednu jula, p"prirnio je enanje-vife oblik stc ce imati u Casu sloma njemacke obrane. Premda sc u pojcdinostima Cinio zamrseuun, '<I~pored protivniCkih snaga bic je prihcnn [ednostavan. Na zapedu je njemaCka Sedma armija pod komandom Haussera stajalu nasuprot Amertkancima od Laumonta do Atlan oka. Armija je imala dva isturena sorpusa: 2. pudohranskj, koji je drzno front od Daumontn do St., Loa, i 64 . kcrpus, na polozajfrna zapadno od St. Loa sve ilo mora. NH !-I)10 Iroutu bile Su dvije renkovske di ... iaije S otprlhke 190 tenkova.

Na Istokuje Oklopnn grupa Zapad sada bile pod komendorn Eberbacha, koji je nekada bio Isiaknutl kom.ifl<illLlt -korpusa nn Istocnom trontu i srrucnjak za oklopne jedinice. Ta je armija bila .nasuprot hricanskoj Drugoj armiji irzmcdu Canmonta i enostobrana Istoenc od Orne. On Je tame Imao rest oklopruh divizija i lei bataljona tcsklh tenkova, sto je otprilike odgovaralc snazi trrju br-itanskih oklopuih di v izija i sedam hrigada. Hri· tenet su u pjcsadijd imali neznatnu premoc. Medutlm. svjeze Hjc\ma6ke pjesadijske diviaije rmdnlazile su od 1'[15 de Calaisa da smijene oklopne diviaije i da im talco omogu6~ (I[I kusnlje bndu upotrebljenc u prctuofcnalvi i da zaustave svaki emericki prodor na zapadu. ZOOg toga je pud svakn cijcnu glavninu njematkih oklopnih snaga trebalo vezati na Istocnom boku. Tu je onaj Itjed>lJ1l krv avih I ncrije~eaih bita.ka prije pada St. Loa i poceska operacije »Gcodwood •.

Odmah nakon pada Caena zapocela je prva I.mBtavajuca bjtka. U uglu sto ga prave Orne J Ddon, odmah jugozapadno od Caena, njemaoka cbrana zapadno od Orne oslnnja se na koru 112, koju jc drfala 10. 55 oklopna dl-

viz.ija iz 2. cklopnog korpusa. Eberbach ·kotu jasnc

o2111atio »osrtovnom -r<;._;korn cijelog kuja se

ntkako me smije predati neprijatelju« , I'rema torn basttonu zapoccie jc u ranu zorn 10. juna nastupetl 43. Wessex dlviaija, u zitu do pojasa i medu makcvima, odanah iza artiljerijske barezoe vetre i tragova kojc su ostavljali tcnkovi 31. i 4. oklopne brigade. Vojuici su se uskcro nasli usred briiljivo iskopanih i vjesto pr'ikr-ivenih polofaja 10. SS cklcpnc dlvizijc, koja se borne do posljednjeg covjeka. Cak su .i ranjenici odbijalt da se predaju. Guhici na objema stranama rapidno su ras li. Lijeva eelna hrlgadu osvnjfla je selo Rtetvi.lle (Etet-vfl] i napnla selo Maltot (Malto}, kilometar i po dal]e, Tu se u vocnjaccno rnzvifn dugotrajna borbas ncprfjatcljskom pjcsad~jom i ukopauirn rrgrcvima. Na brdu je borba nastavIjena u Htu. Jedan bataljoe probJo se do strafnjeg ruba maloga platca kote 112, alj SI) sv~ tlnJgl< s"\"t""_.mitke jt!dintce ostale prikovane 'ria podnoiju brda. Maltot je bio i"l.guhljen; 43. di",zijiL i HI. SS oklojllla divizija t:ijeluga su se dana rvale u smrtnom zagr-ljaju. Konacno su u suton Sor&~j.ialne udarrte grupe, bore('j sc 7~1 svaki pedal] cereoa, zauzele kotu 112 i nastavile prema sumarctma na prcdnjoj padlnj.

Nee nije donijcla predaha. Nijemci su prodrli u Eterville i ponovnc su Iz njega hili Iebacenl. ostavtvst za soborn stotlnu mrtvih. Na -koti 112 specljalni odred pod komundom svog mlndog potpukovnikn Jamesa (Dzems), borjo se u Ianri prsa u prsa s fWla·I.i.i::kim trupama 10 . SS oklopne divizije. Nijemci su u zoru izws ili protunapad »ttgrovimae i pjeSadijom, potpomognuai paklenskom vatrom Iz concoacace i topcva. Bruenci su u barhi izgubilt svcga pukovntka, 250 J}I.l<li i sve protutenkovske tcpcve. te su se nu kraju moral! povudi. Ta dvodncvna borba stajala je 43. diviaiju 2000 ljudi, Nijemci-

Sada [c cijeli r,nnl Druge arrnije bic u plamenu. Dana 11. jula 50. dh .. -lzija osvojila je izbocinu sjcvcrozapad nc od Hottoa (Oro) dok je 49. divlzlja nepreriovnfa sarno malo. Istocno od Orne .. 51. divi,j_i'1 -ncpala je Celombelles i celieanu. ali .i" bila odbacena snazrum protunapadom.

U skladu s Monrgomcryjcvim naredenjem da xe zapadno od Orne podrzi 5tO snazruji pritisak na stc strem frontu, 12. i 30. korpus nastavili su nnpndimn .. zapocevsi 15. jula j_ slljedeca tri dana. Skotska 15. divizija zauzela Je tmuma. prastara sela Bougy (Bufi) i Cavrus (Gavli) "a ,-u!ll1 odons ke gUdUJ"8, ali ta lu-abra divixija, kad je prodrla u Esquay (Eske) i osvojila ga. ponovno E'" )[Ioml" po.'u{:j i Ill,'11"d gil jepokusuvafa zauzeti nim protunapadima. velska 53. 1) Cnhj~r (K<1i~) da bi tarno je zadrsala uz tcske Zrtve. Na primjer. tu su Oxford (Oksford) i Bucktngslrir (Buk.ingkir) i'l.-gubhl", S cficira I 116 ljudi: ublle .su ill ranlle 166 Nijemaca. a

aercbtlc 138 vojnlka. Zapadno 30, k orpns. sn 49. i 59.

dlvjzjjom, zapucec urapad razrnjera na kljucne

polozaje njemacke obrane na uzvistnama sjeveroistocno od Villers-Bocagen s jedva zamjetljivim uspjehom i uz

i

teske gubinke. Visoiku cijcnu pletila je 49. divizija u ljudskim nvutima za Vcndcs (Vand): Hot tot, .kO_j.i je udulijevao vise ad mjesec dana, kcnacno ie pao u ruke [edlnica 50. dlvizlje. Medutim, do vci"C'l'i 17. juln, n pogledu osvoje".-.g terena, oba korpusa nisu se mogla pohvaliti 060- hitim rezultatima, pogotovo s obzirocn ua 3500 izgubljcnih boraca u 48 s::url. Oni U [0 vrijeme .rusu nrogli znati da su u srrcreskoru pcgledu njihovi oapori blli okrunjent uspjchom: Eberbach je pres.tao povlacit i svoje okdiviz.ije, 1. 55, 10. S5 I 2.01l0pnu diviz.iju; cak

rezerve privukeo 99. 55 oklopnu divlztju da popunl olxamh.,,,nj lini_i,i c~ obje straue Ode-

112, Naizgled uzaludan 51

~,a(h·;.'lJ() 21,

Orne.

Tih pcsljednjih dam! prije prodora, ratovsc]e I1a brttanskom frontu, po rnisljenju 'nekoga koji je sudjelovao u oba rata, malikovalo jc ,~iik ad iCega u to] na Stnuml i Passchendaelu, pogotovo U Velik dio borbe zapadno ad kate Tu su uglavncan ratovalc rnanje grupe. kOomnrlJlrlirri cera sa po srouou vojnfkn, vorl tenkova i odjeljeuja mjuobacaca od tri Inca. U toj bcrbi izbfiza angazfranje bornbardcra bilo bi neprcclznc i opasuo - malo bi pjesudjnaca izbjeglo bombardlran]a

vlastite ctmlo 'se .da Nljemci raspolaiu nepre-

susnim milia f izrnduju brojne znmke koje su

pred l!;vojl;l nbrarnbene

Pjesadija divizija borne -se s vellkom

nom Ianancno,n brabroscu. Kada su vet i bili pregaieni, izolirani pojedinci nastavfli su sc boritl do krnja u tumama. vocnjaclma j II ntu. Snajperi su hili sakrtvent u grmlju ill nil grnnnmn i cesto S11 upotrebljavali te.les.kol'ski dulekozm-, Borbtl U sumarna sacinjavale su dio mjihove obuke u Paderbornu i na Lunerburg Heide (Lunerburg Hajde). Sada 5U imali prilike da u punoj mjcri demoasrriraju svojc nmtjccc. Mnogi britanski bataljun i i cele pud1"t>li I>-U I"-',j sl.rl'llja<:kuj i drugoj -borbenoj vjestinl. vatra iz ekrokodila« zestc bi znacila kraj tcj nevoljl, all je najbol]i lijek lome bilo slanje snajpera i patrola rna prcdnjt kr'aj fronta sa slienirrn zudatkom. I (,,,ku se dogadalo dn Je britnnski Vrhuvni 'if,ab ~,,"F,""O fl'~kou sat-dva ked bi ueka svjefu ujemecke jedinica usla u borbent poredak,

Njemal:ki ot.igmvi« ; »pantert« hili su hulji od »shermana« .j »churchilla« «lebljmom oklopa i vatrenom mod. Ddt-anti uisu amali top poput mjemackog 83 entn, 3. od 17 funti -bic je nczgrapnc orua]c kojc so

i. pokrctaic p~cl~1J nernvrm terenu. Savexnic.i ,nl'SIl imali "; ~lici'l'" ~llaca::'lI magle«. Sada su se tri brigade toga ,&lJ"a~nog cruzja, od 5je su eksplozije pucall bubnjtcl, pojavlle na britanskom frontu. Njih Jc lrilo rcsko Joctretl, a .kad sc to i dogodi:lo, Iako bi se prernjel:lali. U jf'dllUIIi su Hr;I.:.I,n(;; ;Ill,.l; prednost - 11 ar.tiljerfji. Tih posiljedrrjih dana u NOl"'lllai1'diji artrljerija je pos tlgla u 5\'OjOj dugoj his tori]l cajvHi domet. U pokrcttjivostt i prccizmcsti nsdIlln~ila jc j njcmacku i arneri~ku" ,,\ radlo-tehntka nadvtstln je sve d rugn \I vlasfitcj armiji. U Engleskoj su prtje Dana-D arfiljerci i pjesadija imali sircke mogucnosti .da vjeibaju zajednc sh..zeci

se bojevom rmmtctjom. Nekt urtiljer-ijski pukovt i clivi,.,i0'l]1 bili su sjedinjeni 5 odredenlm pjesadijskim jedinicama. Pjc~dnci su gov.orJi 0 »svojkm .tcpovima«, a nrttIjerci U "Il:i::io,j J-l.it:Sadi.ji«. Ia veza hi postala tako bltska da se eestc dogadalo da komaodenr dodijeljencg at-tlljerjjskog diviziona preuvme komandu nad bataljonom kada bi kouiandant bat.a.ljooa .bic ubijen iii ranjen i da nastavi rukcvoditi -borbom. Neki visi ofiei!"i zivo su se sjetali gotovo neprekldne njemacke artiljerijske vatrc, -karakrertstkne za njemacku tchniku rerovan]e II prvom svj"lsk'Wl nih). Olli SlI to Isto sada primjenjivali protiv pjesadije ,en.kovskib divizija s namjerom da jc slome moraine ida je usc sna. Namjemo su rujiili SVI;! kuce ill palili stogove sijena. !ito 'eu nautili od Nljemaca. Oni 5U .protiv Nijcmaca &It upotrcbljavnll njcmacko orus]e i uuuniciju rasutu pu bojis-ttl, pcseboo sredn]e miuobacaco i mitraljczc -spandau ... Napadnc akcljc kada nije bilo olenzive, pruzale su snazan poucaj morale . Ako se vojnlclma u borbi daje vremene da razmisljaju, oni lake pr,ibjH~[lVllju struhu. A knda se nenrekidnc mzistlra na napadno] akciji, to im prufa emoctcealno olaksanje i omoguduje im de :i.iv", i.nlonziYllo. SVI1,ki rrcnutak. j svu<lea odluka zahtijevaju svoje osnovnc znadenje i odusak.

Vt''<:'i,ml ~rllf'H ll:.t N .. r"lll;tJ'18i:jskQlTll lTIostohra[1ll un 1""hI nije imala borbenog Iskusrva. Njihov moral, prema tome, Ilije bio posvudn visok. Ako su 11 prvocn burbenom ZfIdatku imali lak posac. moral im je opcenito jacao, osobtto u snkobima s ozloglascnim SS-div1zijama, za koje ee, eesto neoprevdanc, govortlo da str-ijeljaju zarobljenike. Ako jc. medutim, njihovo prvo borbenc askustvo zavrsclo ueuspjehom f1i 'teskim gubicimn. btlo jc potrebnc mnogo vremena da im ISe v rati moral.

Kadn je brttanskj vojnik U akctjt, OIl ocekuje de vtdt svog -kcmandama I da IS njime raagovara. ObiCno bi ~

piL1.E: cia Il pobjcdujcmc? B:ili su odusevljerri. kod ibi saznall cia je brjmhardirrm ::ltoh dlvizfje iii je nekl pozuati vlsi oficir- 'ru.g=ilO nu rn'nu. Za kumandente pak to je hila prillka de u borbeuim 'uvjetima proucavaju prcnaprcgnutu ljudsku narav, a rnlade o£icire koji su dospjcli do krajnjfh gr enlca 'l!zdrlljh'05ti, iJi na granjcu o;'l{}ma, na vrijcmc sc izdvojilc Ik!l'ko me hi urjcrnli "'~ vojnike knji Sll hi,li pod njthovornkomandoin. Prava borba bolja je od svih testova stc ill je izmislilo neko strucnc tijelo. Tako je general Frej-bcrg (Frajberg) jcdncm rckao: »Ma- 10 bomJ:J<lTl.liraJ,j>J 1I"u, ,m~;:;k.-.d'i~i Iliknme.u HuduCl da je sam bio ranjen dvadeset i sest puta, on je eigurno govorio iz vlastita iskustva.

MUlltgo.un:ryjevi 5U lie vojrllid d(lilm hranidi. Snabdijevanje hranom iagledalo je oveko: zato aaduzenj vodnlk dovezeo Je hranu §te je £rontu blize mogao. svakt bi kutijc s hraocm istovario za pojcdime vodovc. cctru razvodruk hi u mruiku sve porazdljelto i rasnoero svakorn vodu zajedno 5 dragocjenim ljmenkarna pitke vode. Zatim hi komandtr- voda obilazio rovove i vojnicima dcdavan njihova slcdovnmja. Po dva vojnika kuhala bi na jednum »tommye-k uhalu 11 drtu I'lIV[1. I mtko .ne bi prestajao kuhati i uvijek 'bi se nasla poneka limenka »cornpo--caja, za koju bl poaeki brizan vcjnik nasao vremenno T tnko St1 sc dobivalc iii gnbilc bdt.kc prcko pakctica caja ustedenog za presurlne -u-enutke.

Na boj~~tu su uplasene krave cesto prui:ale patetican prizor. Vojnici hi !lIIlJZU one koje su prezivjt!ie, znnm b! ih ctjcrall u obore malo pozadi, da ih zastite 00 meprijateljske van-e. Tp".k ill jc rut hlljade poglbalo cd bornbardiranja. Njihove nadirvene i smrdljive s trviue pokrivale 51] hojiste, prcdstavljajucl za itclcnjcrce L higijeniCare problem prvorazredne vamosu.

Dobre su :SO:! jedluice razl.ikovale orl lusj,h i pc inzistiranju na normal-nim obicajima br-itanske vcjne discipline. Bcm su se gru(lUi puljski znliudi, vujaici su sc svakodnevno hri.jaJ.i, makar su na easpolagenju .imali same poln ruse vode.

Prije iskrcavanja mnogu se paznje posvedivalo tome da pjesadljske i oklopne jedinice dobjju dobre, svestrane Iijccnikc. rakve kcji ce :na prvi pogled razlikovati simuJanre od pravcga psimckog slucaja. PIYih dana jula poLela su ""' 'JSj<:clIij posljcdicc ncprcstanog dodiza oS neprijateljern. Du [re.~g tjednn II rnjesecu, 2190 slucc]a od svlh gubitaka ,pt"iP3dalo je .ubri<.:i: is'''T'I_iI;'I1~Ii. 1)a bi se netko pozabavio tim sducajevima, svaka je ili~a!ja organizirala arnbulantu. Tu su se bolesnici odrnareh i prirnali hrnnu 48 sad, ~' nakco toga polovica S6 mogla vrnuti u borbene redovc. Ostali, mcru kojima Je hilo

1II110g:U vujnika slabe iztiro1:1ji"V{]I!;ti, se ntkako

srnjelo pu~ti'tj, da sluze u pjesadiji.

nu na paihijatrijsko lijecenje.

PCl misljenju komandanata ko]t '5U sluzili II oba svjetska rata, kvalitetn i protestonafnn sposobnost ni:1ih of icira .i podoficira na normnndtjskom mosrobrunu bila opcenito bolja nego II prvom s .... jetskom ratu. j

obtcnt vojnic.i, a to se vje rojatno mode zahvaliti napretku oh'-',.I,l.>vouff slstcma. stc 'n!je bio sluca] kod njihovih otsca. svi SlJ <)c"kivl,li U<l im ec kaze za-~to se bitka vodt bas na taj nacin, N·lii oficiri i \'OJ,,,j,,i ["x::di su pltaf zasto je lila brttanskom Irooru osam njematkih oklopnih divizija, a 10 je bilo naznaceno lila 'karti svakoga baraljonskog .obavjestajnog ondm 'i po Mcntgomeryjevu nnlogu prenosilo se do obi6nlh vojnika. Zatim bi pitali: zastc Amerikamama tecba take dugo da zauzmu SI. Lo, kad su im nasuprct stajale samo dvije tenkovske divizije

Pitanja su uzbudivala mnoge we offclre koji z~ cuvanja vojne tajne nisu smjeli odavati Montgomeryjeve prave namjere. Oni bi, osim toga, same natuli 0 onome 110 se dogadalo u posljednjoj fazi. bitke :za Cotentin, koju cemo sada opisati.

davoralfa@warezhr,org

BITKA ZA ST. LO

Dosada je u ocima Arneri\kanaca, kao i Nijemaca samo ime St. Lo, poput CassiIna i St adjingrada. sreklc 'gotovo misti6no znacenje. To [e do 1944. bilo drazesno provincijsko srediste smjesteno na .kamenitu brdu iznad rijeke Vire. U sredistu je imao prostran trg okrufen lijepim zgradama, koje kao da su j~ sanjale 0 eertme XVIII stoljeca. U tom gradicu -keo da je bila uspostavljena savrscne ravnoteza izrnedu grada i sela, rada i dokolice. Sada je to bila smrdljiva rusevina. U njcga se slijevalo ni manje 'Il!i vise nego osam cesta sa svih strane. S istoka ceste Iz Ccutancesa (Kutans) i Lessaya (Lese), ko]e su se spajaJe upravo pred gradom. Ceste iz Jsjgnyja (Izlnji) i Carentana dolaztle su sa sjevera, a s istoka ceste iz Bajeuxa i Cacna srele su se u Berignyju (Berinji) i naatavile do grada jednom cesrom. S juinoga ruba grada ceste su se poput lepeze odvaja!e prerna jugozapedu, jugu i jugoistoku.

U St. Lou je bio Stab njemackog 84. tkorpusa, ·koji je koourolirao 'dlvlzlje koje .su drfale plade ~Ulahc i »Ornahae. Stoga je grad neizbjeeno postao meta bombardiranja iz zraka. Bombarderi .su ga na Dan-D nekoliko puta bombardirali. Samo jednom u svega dvadeset mi.nuta na njega je baceno 1000 -bombl. Ujutro 7. juna pod rusevinama je ostalo 800 mrtvih staacvntka. Otada su

Ameracki 19. korpus nastupco je na St. Ln. Kuta 192, meztruen, nelezila se u aonr 5 .. korpusa. S ejeefna vrha Nijernci su amah izv'r.,ian pregled svih pr-ilaza grndu. Ako bi uspio napad 19. korpusa, trebelo je da 5. korpus zauzme k,)i.u Fn. Sroga su komandanti -tih kcrpusa, Corlett (Kor-let) i Gerow (Geron) za 11. jula plana-ali istovremene operacije. Uspjch teakdje ovisio jc .Q tome hcce li 5 .• korpus brzo osvojiti loin 192. Druga diviaija, kojoj je

biu dodijeljen taj zadarek, nije ~ tim u vezi gajila uukakvih Huzija. U junu fh [e pO'ku~aj da znuzmu .to brdc u uekoltkn dana ~I.a.ia() 120[) ljudekih zrtava, Odonda su 'sve njihcve misli, izvidanja ~ vjekbe bile usmjerene preblemu s kojim su bfli succenf. Njemack! polcdaji bili su doistn jaki. Mala polja t rcdov! Hvlca prufnh su prikriveno, uponetc: putcvi po jarugarna bili -su izvrsne kcmunikacije lako branjene s nualo dobro postavljenih Kemcnc scoskc kucc i zeseocr bill su izvrsna

otpora,

Betaljon 3. padobrenskog puka temeljito je iskorrst.io sve te rWiuh'n<:"., prervortvst bi-de 11 jcdinstvcni sistcm me. dusobnih polojaja, sve to ojacauo bodljikavom Hcom, preprekarna ma ccsti i minskim poljima. U uvjcfbavanju za predstojecu akciju, 2. padobranska divizijn usredotoCila je paanju na povczanosr djelovanja pjesadljc, tenkova i inzenjeraca. Naglasena .it! vaanost inicijafive. vau'e-

i lznad evcga brainc. Pclazni polozaj nalazio sc

LJ knjoj je l.o-povSlk'()HI g.r:-l1lal.u'H> H"IfJ(·avljena rupa. Kroz nju ce tenkovi bez mnogo teskoca brzo savladau njemacku l'jdi!.diju ["'ije ""gu .~I<.> ·nep(ij;<l.djska protutenkovska oruzja stupe u akciju. Gerow je osim

toga naredio cia eilj ne r.)lJ[k ~a"' ..... bnJu, ."ego

da se napreduje osam dalje :i zauzme die

glnvne ceste u .du7frni nd cetfri kflometra tzmedu SI:. Loa i Berignyja. Za taj je napad ar-tiljerija 2. diviaije bila ojaccnn korpusnom nrtiljerljom i sa <:etiri ar-riljerljska clivizicoa drugth divlzija. Takoder je bflo dogovoreno cia i avljacjja podrzt tu akciju. Medutim 11. jula spustila sc teska rnagla. Zhng toga je 138. pjesadijska divizija krenula II 6 sat! ujutro u napad same uz arti'ljerfjsku podrfku.

S obzirom na cceklvano bombardlranje Jz zraka neprijateljskth polofaja. puk .se preko Q10ci povukao nekoliko stotina .rnerera. Nijemci su to j<l .. ~ nocu hrzo ctkrili i

pr-irnakb se nupadactrna j, tako ,izbjt:gli aruljerijsko bornbardiranje koje je trajalo dvadeset minuta, a prcthodllo je jurlsu. Taka su »panccrfaustlmae unistUi svjb sest I.e"" kova kcji su 11 prvuru valu krenull 'U juris s americkim bataljonima. Medutim, pjesadija se polako, ali odlucoo, uz pomoc nrt.iljerije, pn>bijl,b 11~J'ri.i.,d. To jutro divizijska je ar-tiljerija ispalila cko 20.000 granata. Dopodne 38. divizlja zauzcla jc kotu 192 i ~..,Iu mulimLi prema povisenoj cesfi. Ta.'110 je zastala i ukopala se.

U to vr ijeme, TIn isfoCl1um krilu, 29. pjeiia~;jska uivizija vjesto se probijala preko jedne -jaruge d zeuzela [e polozajc .koji su nadvistvall isLuc:llc plOd ill"" brijega i gl u ,," TIe ceste ispod njega. Druga je divizija unistila [edan od glavnlh obrambenih basrtoca cbraee St. Loa, pretrpjevs! prt tome gnbitkc uti sezdescr dcvct ubijC"flih. 328 ranjcnih i S nesrahh vcjnika, dok je un-csila 45 tona mun.icije. No, tim je uspjehom os.igurala vrlo "<dan osmatrackl poloiaj prcma Martcnvilskoj kosi i druglm cidjevima 19. knrpusa.

Bradley ie 19. korpusu pcvjcrio zadatak da osvoji St.

Lo. Na desnorn krllu anorala je utapasti 35. divizija. a 29. divizija Iijcvo od n]e. Pckaaalo sc da jc to blo i tc kako tezak zadatak. vatrenn ikrstenje imala je 29. divizija na

»Omaha«, a P06to je zauzela Isigoy nastavila Je proSt. Lou. KDIl1[Ul.:l[~1I1 L" uivj;rjje, G"rh'U'dt razvic je u protekla cetiri tjedna taktiku koja

uz emericku hrubr-ost, moraln dovesm dn xnuzfmanja grada: uvjezbavao je \/TI-o -detaljno surednju malih jedinica HIZlI1ID rudova _ tenknva, pjesadije i in;l:enjeracn. Njegoei su renkovt hili snabdjeveni specijalnian vijcima ;ra htJ~""i'" rupa u obnlama kako bi se u njib mogao brzo ubaciti cksploztv za razaranje. Toj je diviziji bic pcvjercn glavIli zedecak: osvajanjc kcrc 112 I Martenvllske kose. Kad se ta kota jednom zaUZlne, Amel'ikallci (e domi-

nirati St. Loom, a toga jc bto svjcsten i komandcnr 2. padcbranskcg !korpu:sa. Prije svecuce 11. jula, bas kad se desnoks-ilni puk 29. divlai]e sprcmao da prede u napad. neprijatelj ga jc preduhirrio. Poslijepcdne ie dlvizij:l1 nnsmvtlu uapredovari prema koti 122. ali taj dan nije stigia daleko.

Lijevo l;1I Nijerncl sa svojih kamufliranih polodaja pruzali tvrdokoran ctpor. Druga je dlvizija 0 podne djelomlcco zauzcla k01\1 192 till jstocnom boku, a 116. divlzija uspjela je probiti front I zauzett Martcavilsku kosu. Cijeli .front 2 .. padobranskng korpusa hio je sada zahva.:ell Ilj~knm. Treca je padobranska divlzija de noel lzgurezerve, a Hausser. komandant armije, narerlio je da se hlla .11l"i •• ljudstva, Mtli.lldl .ie u borbc posleo posljednje kcra 112 i Marteuvllska kosa enoraju zadrfari po svaku cijonu.

Idudi je dan bio znacajan 'Po zestokoj njcmarkoj arrlljcnijskoj varri 'i velikim americkim gubicirna. Divizija je u dva dana izgublla 1000 ljudl. Pokusalc sc prodrijeti ccstom Iz IBcrlgnyj<t sa tenkovjma ma celu, i uz podrsku avicnn koji su se obrusavall, a sa svrhom de se neutraliaira kota Il2, Ali ,1 ,tnj -se pokusaj izjalovio zbog Iose koordinacije medu jedinicanna. Napadaca je zaustavila fantaencna vatra i:z topova i uninobacaca i knta 112 ostala [e U nep-ijateljskim rukama. Kad je pala nee, Amcrikanci su se morali sucettl s cinjcnicom du nemumikakva smisla produiili nnpndima na frontu te divizije. Corlett je stoga J5. divialji povjcrlc sadarek de zauzme tu izvanrcdno vdnu kotu. 'resko je udlucit'l stc je bib viSe vrljednc divljenja _ a.meriCka upomosr ill njemacka vjeItina rukovodcnja

Tr-ideset pera divizija 'lo~e je zapoecla napad 11. jula, Na nepoznatom torenu i nenavjknutj .na borbu u Zivicarna, vojnicl te 'divizije krenuli su .naprijcd u 6 -saf

ujutro, u skladu s nepadom 29. -divizlje II1a njihovom Iijevom krilu. Isprva -su naiii!j nu slab otpur-, ali nakon dva i po kilometre ani su medu zivicamn .i il jurugurna bUi dccekani zestokom vatrorn jz minobacaca i automatratovemja nid su jos iskusifi

I napadi u dva Iduca dauepjeha, vee snmo velikih gujasno: najprjje ,e rcoraju unisnage u Car illonu (Karijon), nepotrontom, i na koti 122. Tck tada

Dsvajanjem uzvtslce kod Pont Hcber ta, 35. divizija vee je zaobisla Carillon i zapr-ljetila koti 122. Zbog TOga je Cor-lett tamo poslao pojacanje, j to 134. pjesadljsku diviziju, 'sa zadaeknm tin znuzme uzvisinu.

Beade (Did), kcmandant divizlje. zemlslio je tu aka~ju kao »obuhvatklij"-"Li,,rJa'c 137. puk napost ce sa za· pada, a 134. puk sa sjevera. Oba napada z apocela su 15. jule. zosroka verra i teski gubici zausnwjlt su nepad sa zepada. Sto .trjdeset cetvrta pjesadijska divizija, ikuj<l Je

napadala 'sa sjevcra bclje srece. Nepredujuct dza

baruzne vatre onase Hpu~[ila u scriju manjih suo

dara medu zi ... icema. da bI dopodneva zauzela zaselak Emelie (Emeli). Beade je tada otormro udarnu grupu pod komandom brigadnog generala Sebreeja (Sebri}, bastava: 134. puk, 737. tcckovskl bataljcn i druge jedlnlce. Grupa je krenulu u napud u suton sjevemom pndinnrn .kote 122. Do wee je bilo svega kflcmerar i po i do POllOci SU sligli [.UIlU. Pjesacli]a se ukcpala ~to jc brlc mogla, mfenjerci su dovukli. vrece pijeska imine i do zore, nakrm nodi provcdcnc u groznicavo] ektivnosti , bili su spremni da docekaju protunapad. U zoru ill je obasuc urngan topovske i minobacacke vatre, 'ali su ipak zadrhE poloza]e. Nijemci ~'IJ neustr-asivo nnpali poslijcpcdnc i (,.lnilo sc cia ce zauzeti brdo, ali Je njlhov protivnik saaznun protunapadima zadrzno kosu u svcjim rukama Ispod njhh jc u sutonu leeac S1. LQ. Do zore iduceg dana,

35. divizija drzalaje kotu cvrstn u svojlm rukama.

U mcccvrcmcou [c 29. dlvizija, udaljena joii 3000 meuera od St. Loa, 1,). juln na isrocnom krilu nastavlla napadana sa sjeveroistcka.

gla malo uspjeha. Medatim, se dui Martenvalske kose.

na udaljcoosrl od aim JO(J metara od glavnjne divizi]e. Diviaija sa eijelt dan zestoko borilada ih odende izvu(:e, ali bez ikakva uspjeba. U scst dana m.je:.'"ni $U redovi bili mnogo -prorijedcni, i u nekun bataljonima oije ostalo viM: od dvije sroune boraca. Pa ipak je oastuvljena borba da se spasi Bingham i njegcv bataJjun. Ii jutarnjcj magll 17. jula, 3. butaljon 116. pjegadijske dlvlaije pod komandom majora Thomasa D. Wowicya (TOrItlL~ Hcvi) provuknn se krox 11ljellld{;k" Ilnije i neprimjetno se prjmakao Binghamovoj odsjeceno] jcdinicl. Pukovnik Dwyer (Dvajcr), IU)[[I-lI;r,,]nnL -tog puka. .pouadao se da ce dva betaljona zajedniCkirn snagama moci udar-itl na St. Ln. On jc, mcdurjm, ustnnnvto don su Binghamovl vojmcl bili tscrpljena. Kad su ga eadrc-veeom upita.Ji bocc li stun sa svojim bataljoncm krenuti prema tstocnom dljelu grade, Howie je odgovcric »da nece-. Minutu ili dvije kasnlje ubilaga jc granata. Nijcmci su zatim sve raspuloaive minobaoaee i unitraljeze usredotocnl ill! ta dva odsjecena bataljona, -koje je spasjlo sarno slucajno prisustvu americkih bonihardera 7.8 obrusavanje. Svi poku!aji da sc oslobode Ii bateljoni. izjalovill su .sc proo neprijnteljskom vat.rom. Putnvi .kroz jaruge oko martenvtlske ceste bili su zatrpanl mrrvacjma i not je hnraljone zntekla .ius uvijck odsjecene. aM tvrdokome u odlucl da i dalje ustra-

U rnerhrvremerm je Gerhardt naredio 15. puku sje"em" od Marteuvllske kose da. napreduju do sjeveroistocnih predgrada St. Loa, bez obzira na zrrve. On jc to naredenje ponostc sat ikasnije i do uoci Citav ic puk hio

blizu grada, ali na rubu iscrpljenost.i, •

Takva je bila situacija na ameriCkorn frontu u suron toga Fatalocg dana 17. jula: 5. kurpus na tscccuom kriIu uri.au je [,'OIlL tzoiedu Caurrnonta i kate 192; 19. je korpus stajao pred St. Loom sa dvije dfvlzije u,ol fired.

njem kraju, 29. sltjeva, na Marteuviiskcj kosi.cs dva ismrt:lcrr. bntaljonn octSjeCHT1H 0<1 glavnine na kilnlll".[Hr iI".) od St. Loa I sa 35. divizijom zdesna. koja je drzaia kotu 122, uoistavajuci ncpr-ija.clja 11 JXXlrucju Carillo"" i .i;r.vjestavejuci 0 brzorn napredovanju prema St. Lou .sa sjeveroeapada. uz svc slabiji neprtjrucljskl 01pOT_ U PI)m!!i,., 2'J. divizije, Udama grupa C, koja 05e sastojala od tenkcva, izvidaca, proruteekovsklh jcdinica i inzenjeraca pod kornanrfom Co.ten (Kot), zumjenlka kcmecdacre divizlje, stajala je spremna da zauzme grad. Zapadno od vtrc 7. sc korpus pnbllzlo cesu St. Lo-Peners, ali "'ll jo do uje .i.rn; medostajalo nekoliko stonna mecara. .Nljemcl su, medurjm, pruzali nesmanjen oepor. U proteklbm tjcd·[lin".l kUlCPl.IS .i'" Tlllpreduvaflj'· 0[1 deset krlomerara platio visokom cijenom: guoici su se povecali lila sest -risuca. N!I ~ .. npednom krilu 8. S" korf1I1.~ (J!oiluh<>dio najgoregc - mccvara, ali su .mu -do I'enersa nedostajala jos tri kilomct ra. I on jc prctrpic teske gubuke. Ali, unatoc tume stu se sxuacija kod St. Loa popravita. ;00 nlje hila vidljivih znakova da njCIOOI'.ka snagn alahi, cia. Nijemcima popusta vel] a da se bcre j dalje,

Tib proteklfh dnml postnlo je, Mnvi.~e, jasno da nema njkaikvih dzgleda da aapocoe operacija »Cobra«, Bradleyev prodcr na jug, barem ue u cducih Morugomeryjev plan da pcs.lije csvajanja

wood«) odmah sutradan pocnc operacijn

neizvediv. Mrmtgomeryjev napad Iduce jutro

neko vrtjeme prepusten sebt.

Na njemackoj j,;:'1;l.ro.mi situacija l.Oi;a suduonosnog 17. jula .MIa mnogo oebiijeuja .nego sto -se to' &00 jedinica'1110 " borb .. nj'Tl redovkna iii Amer+kuncirnn. Hausser, kcmandant Sedme armije, doSRO je do zakljucka da ce '010- mtt ekraoti Iiniju fronta m.apusri;,~'i 51. LQ. Drug! jc pudnbranski korpus cstao bez Ijuds+ca, dscrpivsi sve vlastite

rczcrve. Hnusser je, unatoc Hitlerovoj zabranl P'!"C.H1U ko joj lie nitko nije -smio povuci bcz obzira '!la okolnosu, za.trazio ad staba Grupe armija dopustenje da Ilniju svogn fronta povuce juznije od grada. ROID;""Ilci, lnii je upravo obilaaio jediruce. izbjegao Je pravi ndgovcr. Njema(:ki on clr kojl [c pmtio RU'lIImela ispricao je sto se dogodllo kad je Hausser celefonirao ~t!\lbu: "Mowdl; 5IIlO se cuvati neprijateljske avijacijc ,J''''.i·l~ .ie .neprekidno nadlijetala be .ij.~te, pr-ivucena prasincm rna ccstama. Po eestornu ~U10 mogh vidjeti goruca voztln .i neprljaaeljski bombarded ccsto bi nus prtmorali cia ee posluzieno sporedrueu cestama. U 18 je san rnuffialnv auto blo u blizini Livarofa (Ltvaro). Jake grupe nepnijareljskih aviona 7.l\ obrugavanje j-os su mapadalc transpurbnu kolonu. tu .nedaleko du1 ceste .. Iznad Ltvarota ugledau smo osam neprtjateljskfh bombnrdera. Posljje smo saznali da su on! u orutekla dvu snta sprecavalt promet ria ccstl za Livnrut. Budud da SIIlO pcmislfli da nes nlsu opazili, -nastavih smc glavnom cestom iz Ltvarotn 11 vimoutlers (Vimutje). Od[edecm nas jc mcl osruan-ad upozor-io da nacr dva avtona dolan; U susret nadlijetajuci cesru. vozezu j~ nureileno da ubrza i skrene u main sporednu cest.u ... Prije nego sto smo do n]e «nogli {lui:i, nepnjateljski avloui, letcc! velikorn bn.i,o<JI'" OJ br-isucem Ietu i sasvim niskc iznnd <.;."I.e, pribliiili su nam se lila 500 metnru, i onaj prednji je owerio vatru.e

Feldruargal i njegov vwac bili '5U pogodcni, a auto ~~ prcvrnuo .. ~mmcU~.~io tom lubanje i potres mozgn. a u:dijt:Jcllu mu JC bilo j cko, i tekc .tesko ranjena odvealt 5U ga u najblife ecto ikcju ~", nekom irceucncm sll1c.a.inu~~u, zvulo - SL Fny de Montgomery (Sen Foj de Montgomer-i]. Njih su ee dvojica snkohtlt jns oda ... 'O".J u Zapadnoj pnsf inji i sadn .if: tu pliCnu konfr ontaciju« zavrsio jedam braranski »tajfuc«, Rammel sc vik nece bo-

ril.i. Ollie oapusuo bojno polje a da mu cast i vcjnlcld ugled nicim rrisu hili ukaljani. J -io 'U vrijeuie kada se grupa njcmaclnh uftctra upravo spremala da pokusa ubitl Hhlera.

5toga jc Kluge, glcvni komandant njemackih snaga 'na Zepadu, morae odluciti 0 Hausscrovu zabtjevn da se Nijemcl povuku i<: Sl. Loa, jer nije imao rezervi koje hi pojccule 2. padobranski ikorpus. On je jo~ pr'i]c nekoliko dana morae pojacatt oklopnu diviziju Lehr 5. padobranskorn d'iviaijom, a 275. divizrja uije mogla iduci dan stiCi iz Bretanje. Na brnanskom frontu ked Cae.,,, ccito se sprcmala .nova orenztva, a od.vajanje i jednog pub ad Eberbacha i njegove Oklopne grape Zepad dovelo hi do katestrofe na 10m dijelu Eronta, koji Je trebalo drlati po svaku cijenn. I Kluge je, premda GklljcvajuCi,dopll"U{) I1ausseru da napusri 51. Lo.

U rene sate 18. jula 2. padobrenskl korpus, osluvivsi sjeverno od St. Loa [aku zastitnicu, povukao se, a da to Amer.i;k<llllci ulsu OLIo-ill, na brda neposredno jufntje ad grada. U Isto vrijeme na krajnjem lijevom krilu saveznickug Iron ta, Mcntgomeryjeve tri oklcpne divizijc probijale su sebi put preko mcstova ~Ia Orni u BeIl'OU· vil.leu j hlTnJ mjega, sjeveroistocno od Caeca. Kretale su se te vruce i tamne noel, ortjcntlrajuci se po ces.tovnjm znakovirnu'I ortjenfh-ana. prema rajonima pri·kupljanja. Neispavane saveznicke aemijc cckalc su zoru sjeverno od S1. Loa i ilst~nn ad Caena.

OPERACUA .GOODWOODc

Zracnc-desantni mosccbren s druge strane Orne, sjeverotstocoo cd Caena. bio Je jcdan uzak pojas vocnjaku i scla dut rtjccnc obale, rugdje ~iri od 3000 meta,,- a i nepresaano pod okom njemaeklh osmcrraca is velfke ceucene -u colombellesu od .straae caeca i is uzvisina Bois de Baventa (Boa de Baven) s druge 'stranc. Cctirl .mosta pi-elazila su pr-cko rtjcke I Kanskog kanala, -koji je tekao paralclno s rijekom. gestu zracnn-desantna divlzlja aauzelaje 6. jUl1ll most u Benouvillcu, a precstala tri Im'orovizirana ruosta tipa »bailey« trcbalo je da Izdrfe u preds"iOJecoj bici meprekidnu TlJDrrmtlcu ,fl(ltiljer.ijl';kll varru. Jedan brltacskt vojnik ell, usred naihl~ce bltke, pckusati

cia unist! orl ll,iill zarcbljen.im »panterom«. Hti-o

je saznati li jedan »bailey« izdr-lMi tcrct rcnkn. On

je to izdrfao. II'La velikc a<tlzocarcnjc sviju ocevidaca. I take pobjeda ponckad zll\''bi 001 5Iic;lli~1 dogadaja, a to poknzuje cia ~eJli,iedna hitka, dcstojna toga tmeoa. nj kada ue odvija pcsve po planu, i da je takt1ka U najboljem slucaju - nepreclzna ananosr.

Sada 'SIl prcko tih1IDoStOV1111VeC"" 17. julu poeela su-opctari 'tri oklopoe divizije 8. korpusa, koje je Muntgomery do toga trenutka drfac zapadno oil rljeke, nadajuci se da ce taka iznenadifi nepr-ijatelja. Sti:zale surra

u;oo.ak 'i prenatrpan rnostobraa. Bilo je tenmo kau u rnglJ te mlrnc, Hjcpc djetne CooCi.

o .. oj bid izneseno je ·oolito prorurjeenostj da je 'PUnrebno citirati Mcntgomeryjeve pismene upute Dempseyu. Tu pisc: »Cdlj opcraci]c - ojcmackc oklopne mage rroba uvuc! u hjrku j T.nk(t ih ·~Hsti.ti' da .Nijemcirma viSe nece predstavljan gIavnu borberui nnasu, Prekr, Orne treba kr-oz Caen uspostavilti. debar mostobran i .tako popraviti nase polofaje na tstcceom baku, Opceeito uzevsi, treba unlstf tl njcmacku tehniku i ljudstvc, kao preduvjcr i\irokom ~korii\tenju po6tigrm1og uspjeha.« On je dalje rekao da oSavel.nicko b.tocuu '-hilo mora i daljt! bitt »bastione 0 kojem ce ovisiti emertckt .glavni udar (.Cobra,,). loa :koji sc nadao da ce sc clogoditi za tri dana.

ruznc od mcstohrana -pruzala BU Btl bujna polja fila i geceme repe 'S obje strane siiroke ceste preme Fal~ise. kcja 'tie postepcoc uzdfzala prcma br-dima izmedu Bourguebusa (Buil1gcbi) 1< verraercsa (Ver-ijer), udoljenom osarn kfjometera. Dva zeljezn]cka nasi'pa koja su se pruzala cd Cacna prcrna Trcarcu i Vimontu (Virnon) prelaaila su prekc tlb polja. Jufu.o od Burgebiske kose. blizu Garccllcs Sccqucvfllca (Carscl &JC\TI). prorczalc su Be .swne. a cl-

b[,1() je r,",ci,\kano selima, joS iz .davnih vremena, zaraallh voonjaka - prirodnih upcrista, sagradenih od :iJstoga kanskoga kamena boo i Vestmtnstcrska opatija

Obrana tlh, icneko jakih polozaja, oslanja se ma Z3.padnom 'krtlu na urnu j njenu pritoku Lalze (Lez}, a bili su kontrobrani i cemarreenrccm na 'koti 112. Eberbach je te powbje bremo bcgatien Iskustvom .i vjestinom njem~~kih vojnika, koji IIU. uloZivsi veliki mapor, uepjeli produilll rut juii jednu g-odilnll. On je uhramu orgamzrrac u dubimu J. to u pet 'lIZastapnih lmija: glavni obrambeeu po-

lozaj drzale su trt pjesadijskc drvizije (346, 10. i 252) sa tri llnije, a Jza njlh su hiJ", 21. i l. SS oklopna .diviaija, po_i,ll':;UIH ~[[gro"i(n(l.. iz »teskih« tcnkovskih bataljona. U samoj ",rediui rih pclozeja Eber-bach je grupu sela pretvorju U obrambeni sistem s copcvimn od 38 rom 3. Flak-korpusa. kcji su medusobno nskladivali vatru. Trt s1011- ne artiljerijsldhorru'ta i isto rollko visecijevnlh mtnubacaca podrzavnlo je pjesediju. Iza mjih Je hila druga 0'1> rambena :>lema. CetiJri rezervne divlzijc nile ,';u okupljcne uk .. jedanaes.t kilomctara tzc divi~.ija iz pn'e linije. U\'a naesta SS oklopna di\'aija blla je povuccna na tstocnl bok kod Ltsteuxa (Llsje) kako obi se -tako 1:r.\i,'Silo Hitjerovo uuredenje koje se tcmcljilo na njegovoj teor-iji da ce Eisenhower .iskrcatl trupc u znljevu Seine. U tom hi sc slucaju divizija brzo pnvukla.

n .. mpsey je planrrao da glavni udr-A'1'T.V~i -su tri oklopne diviaije 8. korpusa u ccntru. Njthnv pccetui zadatak bro je cia se ucvretc deset kflornetara -ispred Vjmonta, jugoi~!".;r"J od Garcelles Secquevillea, juzno (){i Bourguebusa j Vert-ieresa i zapadno od oeste za Falalse. Prvi korpus. lijevo ad okloprnh jet.iffiica. brauit ce istOOno kri!o, a 2. kanadskom ikurpusu, pod ikomandom Sirnondsa (Sa} Tll()II(]). Dempsey je naredlo da na desnoj struni ad Nijemaca oer.;.ti prcdgmda Codombellesa -i Vaucellcsa, istccac j juzno 00 Orne; zatian, da u Caenu jzgradi mostnve preko te ri:i .. ke i da je forsrra jogozapadno od ,_grada. Planiranc je de se angadira uJrupno 750 t(lJ]km;a.

Teskoce ko]e su se morale savladati bile su goleme.

Prvc, cklopne jedinice trebalo je radi izncnadenja zadrhti zapadno od rtjeke sto je moguce du1e. Zatim, svc te divizije precj ce preko mostcve »uskan grlcme, i stoga se cece cioct ukljutlti u bitku Istovremeno, vee jedna La drugom. JJalje. premda ce ar-tiljerijska vetra od i50 orudn

na pocetku p"drj.ali rrapredcvanje oklopni:h jedinica, arli1jerija u .kassrijim fazama nccc moci prcci Drnu sve dok se 7a~cljc ukJopnif, dwieija no: udalji od rijeke. 'Irece, napad ce biti ievrfen u podrucju OR kojem su Nijcmci organizlrali najjacu obranu na cijelorn Irontu, i~kori~tivsi predncsfi terena i osmatracnica. Montgomery Je eve to odJu~io savladatl masovaom pod.rSkom avijaoije koju mu je gtsenhower staviona raspolagenje - ukupno 4000 avlona Bombarderske ikomamdc. 8Iffierilkc Osme i Dew,LO.' zracne armije, te 83_ i 84. grup., 'Fakticke avijacije.

Kada je sveaule zora 18. jula, na frontu [e bilo posve tiho. Jutro jc Ibilo Jijcpo i ~inilo se du ce hili vedru i bez vteu-a. Sve se nn trenutak laka 1Sticialo da su pjegadlncl. kcji su Mali cia predu preko moeta, mogIi cuti sum mora redan od Iljih je naplsao: »visoko na nebu i n.,gdie da'leko «Iijeva. [JaSu je paiaj'll privuklo ubo, jednolic"0 zujanje. Ono je, dok smo tame gfedall, preraaic u upornu zaglusnu buku i lila nebusu sc pojaviii prvl nvloni. Zatim Sf njima ispuntlo cijclo oebo na sjeveru dokle god Sf moglo vidjeti. Nadolazio je val za valom, jedan iznad drugoga, sired se prcma. istoku i zapadu, dnk se n~jll ul:iJliI!) cia za njih vise nema mjesta. Kad su prvi evsoet preIetjeh preko na~rh glava. topcvi 511.nn desnoj strnni otvoriJi vnrru tod pr~kra!;li'''- jula1'l.lje tisine lIlij'e ostalc nista. Bombarderi su letjell velzanswenc i. s neklm strasnim, nepokolehljivlm dq.;loj3~I1St·V()!II, 'stlwafili oi svoj terer i kreuuli natrag. Sunce se upravo pojavilo iznad borjzcnra, zrakama je zecvaruo mjihova krila dok su SoC okretuli. Sarlo. je vee -nu "-isuee malih, cmth oblacica eksplodiralo oko bombardera dck su oni neumoljivo zujall prcma svojim ciljllv;lllH, a pnnekud hI xe 1t.,1" uu njih n.'lkr'v'''· i sunov ratio u golemu oblaku dima i prasme koja se nepre~1.:I;tlO Somo 'DR jugu. Svi-emo izi~li jz vozila I taka: smo etajali obuzett stmhuplJ~lO'\'arlj~lJI sve dol. pcsljeduji val

nije ispustlo bombe I okrcnuc serks se wau u bazu. Tada S11 toeovl, u meprestanom kresecdu, nesravtll tnmo gdje 5U bcmbarderl zapocell.«

Kad jc arriljerija ouvor'ila v atru na njemackc prom avions:ke tcpove, WOO -laacasterae i ~haUfaxa«, predvodeni'irl.victaeima, Ispusnlo te 2.~()U tona bombi J13 bckovc ,knricirm:. kaoa koje ce se probi'ti. oklopnc jedinice, u 650 tooe bile jc bezcco na sew Cagny (Kanjli), eest kilometara -dalje. Kada ~u se regld bcmbarderi pcceli vracun II baize, topovt s nnnili brodova R,_,herls, Mli.uritius i Enterprise I ar-uljerija tr-iju korousa. otvorifi su varru ne njemacke barerdje. U ro IloTIjmllC 11_ oklopna di.v!z.lja. aa~tirerm s boka 3. kanadskom dvizijom. krenula jc nn Colombelles, a 3. divizlja prcma Sennevilleu (Sanvtl) i Bannevilleu [u Campagne (Banvilu la Kanrpanj). Prodirule 5U uz vebku buku krce prolnzc u minskbm poljhua, u gusto oblnke prnsine ";'~u om ill podjgle bcmbe s <rdkih bombardera. Ti su oblecl, oa falost bili '1.,~k" gustl da srcdnji bcmbardert n,.,vele xracne armije, -koji su dobili zadatak da napadnu podrucje ncposrcdno i'Spred 1 L oklopne divizi]c. nisu rnogli uociti svoje ciljeve. te su se vm(Hi tuti neobavljena posla. To sc dogodilo t nekim »Iiberatorlmae OSIIle Z,<li'me ru-rnije koji su dobili aadatak nn estocncru boku. U meduvremcnu su J~ avioni 83.:j 84. grupc napali ncprfjateljske baterlje i minobacace na pravell napredcvanja 8, korpusa. Bcmbardtmejem njemacke zadnjc ldnijc obmne. koje su »liberatorie zavrsih u 9 sati i 30 nnnuta, bjo je zakljucea program fXNldke teskth bombardera

Ita baraint: van-e oko 200 topova. 11. oklopna divizija vee jc kroz raj pnkao eksplozija, dima ipr:i.-<;'n" 'prodr-la upojas uUr.r.lskih polja oko St. Hononine (Sen Onerin). Ten.kovi su krenuli prema Le Mt:OSui,Ju-Fn:rnIlJILalu (Le Menil-Frernantal) udaljencm pet kilometara. Sve

se razvijalo dobro: ncprtjatclj sc, porpuno demoraliziran bombartliriHljell'_ brzo .predavao .nedirucim tenkovjma Stigavsl do prve ielje=iCke prngc u 8 i po. tcnkoea su od artiljcrijc vntraztf prekid vatre cd dvudeset minutn. Pa IIi onda, kad jc pcnovno orvorena vaera, svi tcnkovi na zacelju jo~ sc ntsu p rnnnkh .pruat. Nupredovan]e 'S~ nastavtlo opkoljavanjem velikog bnoja neprfjareljsklh vojnjka. Do 9 sati -toukovi koji su se vee prfblizavnli Cagnyjn, stigli!;l1 U(] <gm.ujce dcuueta arfiljei-ije koja ih je podrjavala. dok, uajead. i ona nije presla r-ijeku. Prva dva ok.lcpna pukn lojj &u-branili G."l,V'-y,'preb'l,;i'ii ,LJ svoje celne tenkcve preko drugog ieljezniCkog naslpa. Oni- su U manje od 2 sa ta naprcdovali dcsct kilomeuu-r •. h.i! lIjih je njihova pjesadijska bragada oCistiIa Cuperville (IGpervll) i krcnula da oevoji Dcmouvillc (Domnvtlj, pored kojeg su teniwvi sarno proMi.

Dosad [c ~vc i';;Jo d,-,bm 0<1,111

Otragu lila Jlrel"-1.u Ipreko rijeke sve se vise prometna guzva. Neprljateljski topovi ad 88 mm i »tigrovt-, sakriveni u Su:ui. bllzu Cagnyja, odjcdnom su ~11Jpili L1 akciju, ,na"p!l(h,ju(:i teln", I",,,kn ... ,,, ikoji !in presli teljeznicku prugu i kretali se prema Verljersko] kosi s emu stranu ccsrc za Palejsc. U ""hoijll jc stupio 'I znatan broj neprijateljskih topova isrccno i juino od Cegnyja. kojc avijaclja nijc bceabardsala. Ontsu snda zaustavili 11. okIopuu diviziju i Gar dijsku oklopnu divizijn koja je onu prvu sljjedlla -u stopu. A orposndi su Kanadarri, ko_ii su pokusnvali slcentu ogori::ecti oopcr u Colombellesu, zadrzali napredovanje 7. oklopne dtvizt]c. I .kada su ot por- napokon slomili, izmij",,;uli su ",e '" borcima Gardijske divizlje.

r7.Uleau dviju ~ciic7.Uit'kihrruga rnsplamsala 'S{, .krajnje aamrsena birtka tenkova protiv tenkova oko Cagnyja .i Emfevillca (Mljcv:lJ). ko]e ISOU Nijemol odlu~ '.7.adrl~1ti

bet; obztru IIa cijenu. Bj'l'la je potrajala do kraja dana. Oblaci crnog diana s upaljcnlh teo kcva [mtamnjeli su neboo O'Connor je naredio Gardiisko] divizlji da »uklopnu brlgedu pojal]e Ina Vomcnt (i':diJ'i kilornetra jugoiatocnc ad Cagnyja) sto prije bude mcgao«. Eberbach se pak l.["lJ-

~os ~~g~~~~~~a l~~~~~;;~r~~~~j::dj~~:~,o:~~~~~od:~~

sa uni~ti 11. garclijska okiopna diviaija i ponovno 7.(H1Zme cesta Cacn-Troarn. Akclja je zapocela oko podne.

Bitka se vcdlla '0100 sru§enog scla Cagny ostali dio posfijcpodneva. Ona :;1: raspala u bezbroj manjih sudara, u kojima su sc obje strane borile neobicno hrabro. U akciji. koju je pcveo poru6n1k I. R. connan i7. Irske garde, sazctc je onl] osncvnc !lQ je karakterizi-ralo ee -sudare»Kad je prethcdnica slijcva bib zaustnvljena vatrom iz ncprijateljskih protuteukcvsklh tcpova, porllcoilk Gcrmea odluoic je da se popne ne -malu uzvislnu dakku oko 400 mctara da ustanovl mcae Ii ,1: tome nekako pcmodi. Kad je uOSaQ ua mjesto gdje cesra presljeca dva rcda tivi.;;n, oai'blifi. "ogara. Kapler- Bnraxm (HU'l"rlLl) j;': u toone uspic llgledan je eerini njemacka tenka, medu njirna d ..... .a !ltigudaljena svcga 200 1n<'!lar<l. Medutim, ujegov tenk otkazan i QIIl je naredio da se nisani na Kepler Bora-on (Honr:m) je III tome

m:g'L> sic je Nijeruac usplo cia

prema njcrnu. zcnm su posede <Ihaju teei it;g:ubih: se u jarcirna. porucnjk jc znao se sarno »firefLvo - -tako su u svekoj ceti ".VI']; »shermnrxr« _ mogllu-'H1.i~r'i'li ~ »ugrom«. Potrcao Je natrag i pronasao tenk kojem je pogmuo komandir. Budncj da [c oktrpio posadu. :k,wrlllO jt: \'; tenkom uzbrdo, ovaj put ridto vise u desno. zauzec je polcdaj iza jedne Zi."ice i s nekoliko [c graoata pogodic kupnlu osteceea tenka, kcji se zapaiio. a \'; dvije granate pogodio je drugcg ~tlgra«. rrske garda je zauzela Cagny eke 18 sari

clravn to pcslijepodne 11. oklopna rhvtztjn krcila jc put stopu po stopu otvorcnim padlnema, zasipana neprekjdnom vau-nm puseda II seltmu Fouru (Fur-l), Solicrsu (Sollje). Hubert Folleu (Iber Fclije), Brasu i Bourgllehusll. 8 islo.kll ,ill jc rrapala jcdna njcmaoka borbena grupa. Zbog veltke guzve. samo je 7. oklopna di.izijd. uspjcln tnj dan U akciju poslat! jedan oklopni puk juzno od ielje:miCke pruge nzanedu Cuena ,j Vimorlla

U mcdevecmenu se na Isrocncm 'baku 3. dfvizija. potpomognuta 27. oklo)lllom h .. ig'lllmn, sukubila s njemackom 346. i 116. -diviz.ijom. probijajuci se do predgrada Emievillea ·i TI")(lf"lIa. Toulfreville (Tufrvil), kcji mjc bio talotea bombaedtranju. cdraec se do veceri.

Na l."p""hu)d'll -kr-ilu duf Orne, 3. kanadska divixija izbacila je 2n. divia;ijl.l i~. rUStVnlH velike (:.elicaoe u Cclcmbellesu. Taj tefak zedatak zadrsac ju je tanio do kas-

10 poslijcpodnc. Pckazalo se da dvcrac ria rijeci bio

jos tvrdi nr"h, 7.1.101' rvndoga r.la su sc cdbijalc

uvis eke dvorca i krhctjne su katkud padale i medu napadace. Pa ipak, vaucelles (Vesel) je do noel bio u kanndskim rukama: sada je mogla zapcdetl gradnja mosta 1Ja Omi .iW.l:1O nd ccena

I eeko jc Druga arrrrija .ienenadila dom. lZgJJhiv~i 1500 vojnlka j 200 mosrccren i oklopnirn .I" snegama prodrla kilometara duZ ceete ze Falai'se. Zauzevg! cijeli Caen juzno od Orne, Bri:ta:noi su seda easpolagall dobrom rmn(wi<"'om ~,l naJXIJ prema jugu. Bombardiranje iz areka omogucilo je 1l. oklopno] i pjejadijskirn di,vi/.ij<lmu na bokovima da preclave 'ojema6ke prednje obrambene poloZaje, ali je zostoj ita prelazu prcko Orne usporic kretanje drugih oklopnih snaga. Posllje 11 safi osvcjeno jc malo neprfjateljskog tercna. Eberbacher je, zapravo. ,u.<;p.io staoiliziean front

I; ohje '.sL1J'3JIle ceste koja VOW za Falaise na kosi Izmcdu Bourguebusa i Verrteresa. Njemu, mcduum, .nije poslo za rukorn da povnat.i lrlgu'hljerl:l podrucja, i u tome su po-

l. SS oklopna divialja j, 21. cklopna dlvlzt]a izgu tenkova. Uznemiren mestadorn sttuactiorn. Klu.ge da u burbu "haci 12. SS oklopnu iprekn Seine. Brojna pjesadija jc IIa obrambene polofaje ocoj.i su poput »jdn« .bransli sela Troaa-n, Emleville, For, Bras, Sobers, Hubert Folie i Bourgucbus. S obzirorm na priomljdlle podatke 0 situacii:i, Montgorneryjev je Stab uvecer 18. juna .izdao optimifititki i;.cvjeNaj, koji su americka i bo-itanska

krivo interpretic-ale, kao f sluzba SHAEF·a

saveznickih ekspcdlcionih snaga u Evr-cpi). je jos

hila u Englcsko]

DRamO ujutro br-itanske i kanadske jedlnice Druge armije napale -su i problfe se u podrucju sstocno ad Orne i jugoistocno od Cacna Vallcelle., je otiscen ad neprijalelja i jake oklopue I pokretne enage sada openraju na orvoreuom proatoru prema jugoistcku i jugu.«

Medutim, .... -rhunnc blrke TI[I mostobranu bto je vrln blizu. U 18 'sad too Jete veceri na frontu Prve amertcke armije, Udama grupa C pod ,komanJdom Cote, valjajuci se ccstom od Islgnyja. prosla jc krcc prvu Iiniju 115. pje!iadUsk€ diviatje, i premdn nnpadnuta ar-tiljer-ijskorn V:iLrom protuteukovskjh oruda 1 varrcm pjesadije. odstranila Je cestovne zapreke i probtla se u poruscne ulice samog sredtste St. Loa. Tn 'St1 'vojnicl pred rornemsk om erkvorn St. Crmxa (Sell Krna), na gomiti rusevina, poloslh zastavom omotae les majora Howieja, heroja s Marteuvllskc kose, na prtlazlma gradu. Tako je sazeto pr-idcazana duga bdrka u Normandlji medu aovovima Hvlca, kcja se sada prtmicala kraju. U njo] su Ameclknncl u proteklih dvn-

nacst dana .izgubili 11.000 ljudi. i u toj je hid pjesadija veci teret nego hila u kojoj hiei juvog svjerSva i,e Amerlka saznala vee za jedan sill 'CIa je

St.

Amerikanci 'SU sada -imali u svcjjm rukema pcruseni r.r;"d i pujns cvrsta tla dl1~ coste prc.ma Pcricrsu. Bradley je majzad dobic cvrsto uporiste -koje mu Je bile potrebno da S cjcge Nijcmcima zada majstorski uderac. de prekjne zastoj i taka zapecatl sudbmu -njemeckih a.rrni]a na Zapadno

VRHUNAC BITKE NA MOSTOBRk\ITJ

NOG se spustala na polja i sume sjcvernc od Troarna ina otvorcnc padjnc u7~lll;. oeste za Falaise, UI': neizbjeznu zbrku koja prati sve teske bitke kcjjma je tsbod io~ neizvje.sran. Mcci S11 zvizrla!i odusvud, stektauje mitraljeza prema frontu i na bokovima bilo je pomjjcaano sa za glusnlm eksplozijama mlos u poruslom Zitu. U elk zore nu tsrocnom baku Ispred Troarna, 3. [e .divizlja ponovno pocela napadati pod oblacndm nebom. .sLo anacilo da seod avijacije Ile moze oceklvatl mnogo pomocl. court puta su uz pomoc renkova mapadali kr.uz guste vocnjake I uvijek Sll ,hili odhijeni. Emievjlle je odolijevac svlm napadima.

O'Connor je tek u rano pcslijepodne mogao ofenzivu oko Cagnyja. Tu je Dklopna gnrdijsku

male -nnpreduve!a. Jedanaesta je oklopna divizija tek nakon drugog napada zauzela zascokc Bras I Hllht!rl, Folie, prctrpjcvsi teske gllhi-lke gto su im lh zadali »tigrovi« i Bb-milicnetarski topovi. Zaseokc [c branto pjescdtjsk i bataljon 1, SS nklopne divtztje: neprijatelj se tu borio do kraja. Komandant jednog bataljona nakon tri dana u nekcj eeglcskoj .bolnici maptsno je stc mu se dogodllo to pcslijepudne:

»U 14 sad brtgada je dobila narcdcnjc da zanzme selu Bras j Hubert Foli, eajedno s Cagnyjem gdje sam se pri-

druiio batadjonu koji je prema jucerasnjem naredenju trebulo da ucini one ~lu .nije juccr uspjelo teekovima.

U 16 i cetvrt javih su nam da susela zaueera Lmi smn krenuli napt-ijcd s dva bataljona, a poseban odred slljeva, udaljen aka 3000 ruetara orl naseg cilja. O{;eki\iali smc semo slab otpor snajpera koji su se maida sakrili iza urristenib tenkova.

Putcm smc bill bcmbardtrant. a osameaest »meseerscbmidtu 109" dvaput je kruzilo iznad nes, orvarajucl vatru po nama mitraljezirna 1 uekakvjm rakerama. Karl je mojn dijeva prerhodnlca sugla na SDO isprcd zaseoka, zaustavila ju je snazna Val!.r« iz ka i nekoljko je Ijudi dobuti

rem

Kad SOlO to ucirrili, izdali smo potrebna naredenja da zaobidemo »svulie« knjl SU b,l, unekun csto.govima sijerJa, neupotr-ebljivkn tenkovtma i 11a zeljeznickom nasipu. Ja sam lezao pored svoga an-riljerca prntecs sbjedect pnk.ret dok su meci zvizdali oko nas zabadajuci se tu i tame, kadn ~[lIII nsjerio da me je mecto -pogodelo odos tr-aga.

Po prviput sam osjetio eaj cudan csjecaj, Ll prvi mah sam punrislio ill cu urnrijeti. zatim earn shvatio da uisaru ranjcn cebtljoo, ali je jedan artfljerac prosao gore s vclik{)Jr) u-upom II preponama i neal.

Nisam mao sto je to bi'io. Artiljerec mi je rekao da ga je pogudio sn.ttraljeskt metak. .mli ja sam bio uvjeren da je hila ,rijee Q krhotini mine i.Ji granate.

Moj ofici,[--,u1mvjeSt.a~uc, ,koji jc bio blizu, uglcdavsi krv ikoja je ,ka~la kroz jaknu moje unifcrme, mzistirac je ma 'tome da Je skjncm. aertm jc, otkimuvsi kornad mcjc kosulje, premotao moju najgoru ranu, dok su se drugi

pcbraruli za artjljerca. To muvaaje oko uas privuklo jc paznju -noprjjatclja koji jc iduclb tI"'~I:'I. rni,nul::! ",-uCio era nas .5'-;-: Mo mu je ,dotI(J pod ruku. Val'ra je konacno pre srala, moj ... amjenik se pcjevio, preuzeo .komandu i us.ko .0 IS:: vrauo mcj ohcir, ,Ioojli je alijeva zeobuezo nep,ri_ia· telja, s vijescu da [e jednim sjajnim pogorkom II. tepa ubio mnoeo Nijemaca, uti "j-i,1t ~I,"li"j\t'k koljkn i.h je bjezalo. Uni MI 1(;;J~ \.Jill cekah u zasjedi propustivsi nase tenkove,

Zadatak smc izvriili malo kasnljc. Do rada sam sc priIidno ukrutio; nisam mogao pokrenu+i ljjevu mku, i kakc je enoj zamjensk preueeo ,koillandll, " ja sam se jedva mogao kretati, precstalo ani je saruc da se vratim da ene zakrpaju.e

Bourguebus, koji je blo oai:i.::kan »tigrnvana .. -i 88- -rnilimetarskzm noccvcna. odolijevao je svim napor-ima 7. divizijc cia tga aauzme. Taj dan je 3. korpus iz]]1 tenk. Na zapcdu je 2. kanodskn divizijn fm-sirala Omu kod Louvignyja (Livinji) i prodrla kilcmetar goneci 2iZ. diviziju i jednu jedinicu 2. oklopne Ebcrbachcvc su sc trupc. .eapravo. dul: ctjclog Franta lmri.l", svi.,,, r';Jr';poln},i'v;m :~:rr;r,g1"''''' .. Kml'l su bile poeisnute, one bi redovato poduzimale protunapade. Demp. sey se morao suociti s cmjenjcom da. premda je prosjric mostobram ria Orrni i uvclike pcbcljsao polosaj na ;j,stcX'ntH' kr-i,lr" "i.i'" l>svo_j-iu '1 ... 1"1.'i.I 'lt~,<.,"a fliti ie LJrri;:<1.'o Om1· hko njemaokih tenkova kchko se madac. U dva dana samo joe 8. korpus ukupno jzgublo 270 tenkova. Dempsey jc stoga odluclo da ee ikorpus nexcc zauzimemja Bourguehw'" pllVU{:e ispr"rrri 7 .• ;1. -icluui nal"lJ. Pu]rrh,j toga korpusa preueela je 2. lk.aoacl,Slk,a clivizija, koja je dobila zadarak da zeuzme Verijersku ikQ6u. Dempsey je takcder narcdjo de sc na ostalim scktor-lma ucvrstc polcdaji.

Promatrena oCima Nijemaca, situacija Je bila mnogo czblljnijn negc src su Snveznici u to vrijeme pretpostav ljali. Prakticnc 116. ,dj'_'izija bilak urrii\I",n.a, a 21. okloona .divizija svedeoa :na svega [edan bataljon. EbeIb~h je bic pr-isiljen da chnnna lkorpusirna, 47. oklopnom korpusu d 2. SS oklopnoen korpusu, naredj d± pojacaju kanski Front. Jharr~Ja 88 oklopna divizija dolaalla je oS O]]U stranu Seine. Nijemci su se hn,-,ili 11mbro. ali sc vee prihlizavao ikraj mjihovoj izdr+ljivos ti. Eberbach se u toj fazi boo-be moral> t~lrlni1.i nn male bot-bene grupe tenkova i pjesadijc ocoje su operirale pod ujcgovcru llb,um kenoolcm kao »vatrene bcebcnc snage«. Nijemci su 01'0 knlo frcara smatrall odlucujuO::im za daljt nl7V{l_i btrkc, vjcrujoc. da oe Montgomery U1 izvesti svoj glavni udar.

Pet kilometara jufno ad Caena i z:l'P"dno od ccste za Falaise 1I~Ia7.i se .,.flO:bljOllO brdo s nekollkc seoskih zgra· cia na vrhu blage padlne. To je Ver-ijerska kosa, v:isoka (lS;-rr"'J ... .st!f !ri mc~ra. koja [c riadvisivala sve prilaze Cae;[IU, a sada, 20. jula, rma ce posrati see-nom .krvavog porat",- Niski pr-ijctecl oblaci lskljucivali su svaku moeucaost podrske avijacije. Paill~k it! u 15 sari 6. brlgada-kanadske divizljc. a to [e hila ujezfna prva' bitka nakuu u Dieppe (Dijep}, 7.ajed"" s (Kemcron bajlender) sdesna i Ch~WWl (Saut Sa~kn~c\'nn) Sve je poslo dobro: "c..·1I11f.lI"OJlci« S(J Andreu (Sen M"dre), a jedinica Fusiliers R(lYIl1 (Fi;o:lijc Mannt Rojal). osvcjila ie dva seoska gazdimstva, Tu je, medutirn, tcSka ncprljateljska vacra zeustavila njihovo napredovnnje. INct;n-,c", sc dogodila u centru. .Tu se razvila teske borba i "Sa.'1kald,e\-\'ani«bU bill na dobrom putu da tzvrse svoj zadaaak lad se epustio pljusak, pokopav.'i svu cadu u podrsku jz zreka. Njihova protutesrkcvska oruzja serno s10 'im eusu sligh'!

K"~II je tlri~ll" 272. 'ijem2bka divizija zajedno s jednom dodljeljenom bcrbeeom grupom 2. oklopnc divizi]e, koja jc upravo pristigla sa mpm:lnog hcka Druge aruuje. Njima je rrebalo pruzrti podrsku i 1. SS oklopna divizlja. Osim toga. njernacka jc az-tiljcrija eapadeio od Orne .im;d" tzvrstan nregled nad cila ... im podrucjem. Odjednom-se kroz maglu I kuu od verrtersa pojavila grupa njcmackih tenkova. pregazivsi batHl.!"" I"-;j" '[]log" ~ln su na popristc borbe stigli protutenkovski topovt i unetcc poku sajima manjih gruon fL, .,., ""fJ',-ijalel_ill odupru "pi'aJti!l113« Potpomog;nuti artiljerijom, tenkovi su na suzan nadin smrvili dvijc cere Essex ._".knta«. Glnvnina batuljona. medutim, upcmo se branila i napokon je zaustavlla prct.vni8:1 promnapad. Na krnjnjem desnorn boku Kanadeni su zauzeli St. Andre usprkos snaznoj vaut neprijateljske er-rlljcr-ijc zapadno od Orne. Brttnnct su raj dan i7£lIhi1i juS i;!~zcl~eL osam teukova.

Pljusak nikako nije prestajan i zu [fulkulM;:(} minuta veda je u rovovima naresla citavih trldeset centime tara Kisa jc padala boz prestrmka eerrdeser rivsi bojgte eke ceeta u blatno more u propadali do koljcna

Iduce jutro. u sablasno -sivom svitenju, Kanadanl su odbili cak &tiri meprljateljska napada, uz pomcc

rije i onih tenkova 2. oklopne brigade koji su se krctati u hlatu. Nekon ;testoke borbe objerna .il'. ~!r.Ul'~ rna bic potreban prednh. »Goud",m.J" operacija se istrosila u blare i ktst

redan je ofdcir napisac II svoj dnevnik: .'1'0 [e hio prizor- krajnjeg ocaja. Ni.kada prije nisam vidio takve kratere 00 bumht. Drvece je htlo izbaceno s km-ijenjem, a ceste .neprolaene. Bilo je tjelesa presjecenih mapcla, ekvrcenili Ijudl. Jedan tcnk lebo je eaghwcc. Drugi Jc jo~ gorio, a odcedo je virtlo nekoltko pari ncgu. Iz jednog

160

kratera Izvirivala je ljudske gfava s ramcrdma. Smrdjelo jc.~

Monrgcmerv je planbruu J.'Oj~: »da njemacke oklopne snage <llUt,.u.i.ra u bcrbi i cia ih take »sredi« kako Nijerucima viSe DC bi. mcgle poslutiti kno borbeno jezgro, i cia se 'prt'lko Caena S onu stranu Orne uspostavi mosscbran.« Prvi .dlo plana blc je lspunjen sarno djclomicnc jcr $1.1 anntne m:p,·ijaLeljske oklopne 1"1lage prdivjele tu operaciju i preprijecile mu put prema jugoistoku. On je u toj akclji i~y,ubio 500 tenkuva i 4(J(JU IjuJi. I'rilic,lO [e prusirio 5VOj mostcbran preko Caena, ali nije osvojiu toliko rerene ikoliko jc prcdvidio. Briranskcj i amertckcj javnosti n.ije mogao reel da Bradley same zeka lijepo VIijemc da kod St. Loa zada odlueujuci udarac koji cc ~Jomiri cijell njeousckf Irorn. Mnognn knucanma onaga vremena, ukljue,ujuci ri Montgomeryju neprijeteljski resflolu!.<"iu grupu u Eio;e"lrnwe ..... "lJ Glavnom stabu, cirulo Sf da je operacija -coccwcod« za·vdila djelomdcnsm ne\1spj"horrl.

Upotreba oklopnih snaga umjesto pjesadi]e na uskom frontu, stH nteznva rnanevriranje, a raw poeetuog prcdora krcc cjemacke obrambene polodaje, nije bio, blago receno, or-rodoksnn nncin ratovan]c. MoniVJI1I"ry .ie, medutim, hfio postiCi iznenadenje, a nedostajalc mu je pjesadijc. Osim toga, Cini sc da ni on ni DCillPSC;' nisu bas mnogo dr.iali do dubme mjemackog obrambenog sistema.

podrska iz zruka (uku 7700 luna ekspluz.iva) budila je vcltkc Dade, ikcjc se. medunm, nisu oswartlc. Ja.k naped bomhardera, ,koj'i su na pocetku ekclje bacall bombc od po 2S0,kiiugnUIl<l III hokove, pustlgaoje svoju svrhu: njemacko uportste u Cegnyju bslo je brzo osvojeno a oklopnc diviztje zaustavljene, Napadi Osme zracne armije na Troarn i Bourguebus hili su, medutirn, rnsprsent i manje

161

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->