Zadaci Strojevi Auditorne 09

GRAÐEVINSKI STROJEVI
Zadatak 1.
Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala (BAGERA) na gusjenicama s dubinsk
om
licom. Za jaru alo je odabran model Liebherr R 904 C sa slijedecim osnovnim podacim
a.
zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3

vrijeme rada jaru ala u jednom ciklusu tr=16 s
vrijeme istovara jaru ala u jednom ciklusu ti=1 s
vrijeme povratka jaru ala u jednom ciklusu tp=8 s
koeficijent punjenja dubinske lopate kpu=1,0
Pretpostavke potrebne za proracun ucinka:
materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89

TVZ GRADITELJSKI ODJEL
Gradivo koje se prevozi ili
transportira kamionima
kiperima i damperima
Gustoca gradiva u
zbijenom, sraslom
ili prirodnom
stanju prije iskopa
i utovara (t/m3)
Rastresitost
gradiva nakon
iskopa odnosno
prilikom
njegova utovara
i prijevoza
Gustoca gradiva u
rastresitom stanju
nakon iskopa
prilikom
utovara i vo nje
(t/m3)
uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65
kompaktna glina 2,01 1,21 1,66
vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66
suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48
kaolin 1,66 1,29 1,28
suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42
vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54
vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383
suha ilovaca 1,36 1,25 1,09
suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52
vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68
zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42
zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57
suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42
vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85
suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72
vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03
suhi ljunak 1,69 1,12 1,51
suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70
vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13
vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02
suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42
vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54
tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96
75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96
50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71
25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58
gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98
boksit 1,90 1,33 1,43
vapnenac 2,61 1,69 1,54
mramor 2,73 1,67 1,63
pje cenjak 2,52 1,67 1,51 -
kriljevac 2,88 1,30 2,22
granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78
bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99
cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti)
stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)
beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni)
Proracun prakticnog ucinka Up vr i se na slijedeci nacin
1.
proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za SRASLI materijal
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
0,75 ×1,0 ×
0,89
Qc =
0,67 m3 ciklus (ucinak izra en za SRASLI materijal)
2.
proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za RASTRESITI materijal
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,75 ×
1,0
Qc =
0,75 m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal)
3.
proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) i broja ciklusa u jednom satu (nc)
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
16 +
1+
8
Tc
=
25 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 25 =
144
4.
proracun teoretskog ucinka (Ut) za SRASLI i RASTRESITI materijal
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
144 ×
0,67 =
96,48 m3 h (ucinak za SRASLI materijal)
UT =
144 ×
0,75 =
108 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)

5.
proracun prakticnog ucinka (Up) za SRASLI i RASTRESITI materijal
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
vrijednosti za navedene koeficijente se uzimaju iz slijedecih tablica
dobra organizacija gradili ta kog
= 0,83
prosjecna organizacija gradili ta kog
= 0,80
lo a organizacija gradili ta kog
= 0,75
odlicno kori tenje radnog vremena krv
= 0,92 (efektivni rad 55 minuta na sat)
dobro kori tenje radnog vremena krv
slabo kori tenje radnog vremena krv
novi stroj do 2.000 h kds
= 1,00
ocuvani stroj od 2.000 do 4.000 h kds
= 0,91
dotrajali stroj preko 4.000 h kds
= 0,80
za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP
=
96,48 ×
0,83 ×
0,92 ×
0,91
UP =
67,04m3 h (ucinak za SRASLI materijal)
UP =
108 ×
0,83 ×
0,92 ×
0,91
UP =
75,05m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)
Zadatak 2.
Potrebno je izracunati prakticni ucinak jaru ala s dubinskom licom. Za jaru alo je od
abran
model VOLVO BL71 sa slijedecim osnovnim podacima.

materijal vla ni ljunak, rastresitost r=1,1,koeficijent rastresitosti kr=0,91

Gradivo koje se prevozi ili
transportira kamionima
kiperima i damperima
Gustoca gradiva u
zbijenom, sraslom
ili prirodnom
stanju prije iskopa
i utovara (t/m3)
Rastresitost
gradiva nakon
iskopa odnosno
prilikom
njegova utovara
i prijevoza
Gustoca gradiva u
rastresitom stanju
nakon iskopa
prilikom
utovara i vo nje
(t/m3)
uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65
kompaktna glina 2,01 1,21 1,66
vla na glina 2,08 -2,10 1,25 -1,40 1,50 -1,66
suha glina 1,64 -1,84 1,23 -1,40 1,17 -1,48
kaolin 1,66 1,29 1,28
suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42
vla na pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54
vla na ilovaca 1,60 -1,66 1,25 1,28 -1,383
suha ilovaca 1,36 1,25 1,09
suha zemlja 1,66 -1,90 1,25 1,33 -1,52
vla na zemlja 2,02 -2,10 1,25 -1,27 1,60 -1,68
zemlja sa pijeskom 1,66 1,17 1,42
zemlja sa 25% kamena 1,96 1,25 1,57
suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42
vla ni pijesak 2,07 1,12 1,85
suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72
vla ni pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03
suhi ljunak 1,69 1,12 1,51
suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70
vla ni ljunak 2,34 1,10 2,13
vla ni ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02
suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1,42
vla . zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54
tro na stijena(dolje) 1,96 -2,28 1,24 -1,42 1,58 -1,96
75%stijena,25%zemlja 2,79 1,42 1,96
50%stijena,50%zemlja 2,28 1,33 1,71
25%stijena,75%zemlja 1,96 1,24 1,58
gips, sedra 2,58 -3,17 1,30 -1,75 1,81 -1,98
boksit 1,90 1,33 1,43
vapnenac 2,61 1,69 1,54
mramor 2,73 1,67 1,63
pje cenjak 2,52 1,67 1,51 -
kriljevac 2,88 1,30 2,22
granit 2,67 -2,73 1,50 -1,64 1,66 -1,78
bazalt 2,65 -2,97 1,49 1,78 -1,99
cement 1,76 (zbijeni) 1,20 1,47 (rasuti)
stijena (drobljenje) 2,67 (u prosjeku) 1,67 1,60 (drobljenac)
beton 1,92 -2,48 (cvrsti) 1,39 1,38 -1,78 (razbijeni)
1.
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
0,19 ×
1,0×
0,91
Qc =
2.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,19 ×
1,0
Qc =
3.
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
14 +
2 +
6
Tc
=
22 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 22 =
163,64
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
163,64 ×
0,17 =
27,82m3 h (ucinakzaSRASLImaterijal)
UT =
163,64 ×
0,19 =
31,09 m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)

5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
= 0,83
= 0,80
= 0,75
= 1,00
= 0,91
= 0,80
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP
=
27,82 ×
0,83 ×
0,92 ×
0,91
UP =
UP =
31,09 ×
0,83 ×
0,92×
0,91
UP =
Zadatak 3.
Za jaru ala (bagere) iz prethodnih zadataka (1. i 2.) potrebno je izracunati prakt
icni ucinak, te
usporediti vrijeme potrebno za iskop gradevinske jame za objekt koji ima tlocrtn
u povr inu
15m x 18m, a dubinu podruma 3m.
Liebherr R 904 C:

VOLVO BL71:

materijal vla na zemlja, rastresitost r=1,27 koeficijent rastresitosti kr=0,79

Liebherr R 904 C:
1.
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
0,75 ×1,0 ×
0,79
Qc =
2.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,75 ×
1,0
Qc =
3.
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
18 +
2 +
8
Tc
=
28 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 28 =
128,57
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
128,57 ×
0,59 =
UT =
128,57 ×
0,75 =

5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83 dobra organizacija gradili ta
krv = 0,84 dobro kori tenje radnog vremena
kds = 0,91 ocuvani stroj
UP
=
75,85 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
UP =
96,43 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
VOLVO BL71:
1.
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
0,19 ×1,0 ×
0,79
Qc =
2.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,19 ×
1,0
Qc =
3.
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
14 +
3 +
7
Tc
=
24 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 24 =
150
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
150 ×
0,15 =
UT =
150 ×
0,19 =

5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83 dobra organizacija gradili ta
krv = 0,84 dobro kori tenje radnog vremena
kds = 0,91 ocuvani stroj
UP
=
22,5 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
UP =
28,5 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
Gradevna jama slijedeceg oblika
21m15m
3m
Obujam iskopa se racuna na slijedeci nacin:
Viskopa = ((P1 + P2) / 2)xhiskopa = (((24 x21) +(18 x15)) / 2) x3 = ((504 + 270)
/2) x3 =
= (774 /2) x3 = 387x3 = 1161m3
Vrijeme trajanja iskopa se racuna na slijedeci nacin:
ta = Viskopa / Up(sraslo)
Za bager Liebherr R 904 C (Up = 48,12m3/h)
ta = 1161 / 48,12 = 24,13h
Za bager VOLVO BL71 (Up = 14,28m3/h)
ta = 1161 / 14,28 = 81,3h

Zadatak 4.
Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak kamiona zapremine sanduka 18m3. Potrebn
i
podaci za proracun su slijedeci:
maksimalna zapremina (qc) 18m3

prosjecna brzina praznog dampera (vpr) 45 km/h
prosjecna brzina punog dampera (vpu) 25 km/h
Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci:
duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) 7000m
materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12; koeficijent rastresitosti kr=0,89
vrijeme utovara tu = 12min
vrijeme istovara ti = 2 min
vrijeme potrebno za sve manevre tm = 5min
koeficijent punjenja dampera kpu=1,05
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
18 ×
1,05
Qc =
18,9m3 ciklus
(ucinakzaRASTRESITImaterijal)
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdjesu
tu
=
(Qc
/
Uu)
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
vrijeme vo nje punog vozila u odlasku
tvp
=
Ldp
/
vpr
vrijeme vo nje praznog vozila u povratku
ti
vrijeme istovara
tm
vrijeme svih manevara i izmjene vozila
tvo
=
=
0,28 h =
16,8 min
tvp =
7257
45 =
0,16 h =
9,6 min
Tc =
12 +
16,8 +
9,6 +
2 +
5
Tc =
45,4 min
n =
c T60 c
nc
=
60 45,4 =
1,32
3.
proracun teoretskog ucinka (Ut) za RASTRESITI materijal
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
1,32 ×18,9 =
4.
proracun prakticnog ucinka (Up) za RASTRESITI materijal
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
s obzirom da damperi i kamioni svake godine prolaze tehnicke preglede, koji im j
amce
dobro odr avanje i ocuvanost, uzima se koeficijent dotrajalosti stroja kds=1,00
UP =
24,95 ×
0,92
UP =
22,96
23m3 h (ucinak za RASTRESITI materijal)
Zadatak 5.
Potrebno je proracunati PRAKTICNI ucinak dampera KOMATSU HD465-7. Potrebni podac
i
za proracun su slijedeci:
maksimalna zapremina (qc) 25m3

duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) 4000m
materijal suhi ljunak, koeficijent rastresitosti kr=0,88
vrijeme utovara tu = 15min
vrijeme istovara ti = 2 min
vrijeme potrebno za sve manevre tm = 6min
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
25 ×
1,1
Qc =
27,5 m3 ciklus
(ucinak za RASTRESITI materijal)
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdjesu
tu
=
(Qc
/
Uu)
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
vrijeme istovara
tm
tvo
=
=
0,2 h =
12 min
tvp =
204
4 40 =
0,1h =
6 min
Tc =
15 +
12 +
6 +
2 +
6
Tc =
41min
n =
c
nc =
60cT60
41 =
1,46
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
1,46 ×
27,5 =
4.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
40 ×
0,92
UP =
36,8
Zadatak 6.
Potrebno je pomocu jaru ala (bagera) s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu
, a
materijal iz iskopa prevesti pomocu zglobnog dampera na deponiju udaljenu 2000m.
Odabrani su slijedeci strojevi:
Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7

o
Zglobni damper VOLVO A25D 4x4
o
maksimalna zapremina (qc) 9,5 m3
o
o
duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu mjesta utovara i mjesta istovara (deponija) 2000 m
materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80

vrijeme istovara kamiona ti = 1 min
vrijeme potrebno za sve manevre kamiona tm = 3 min
koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0, koeficijent punjenja dampera kpu=1,05
Proracun prakticnog ucinka JARU ALA Up vr i se na slijedeci nacin
1.
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
1,11×
1,0 ×
0,80
Qc =
2.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
1,11×
1,0
Qc =
1,11m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal)
3.
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
19 +
3 +
10
Tc
=
32 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 32 =
112
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
112 ×
0,89 =
UT =
112 ×
1,11 =
124,32m3 h (ucinakzaRASTRESITImaterijal)

5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
= 0,83
= 0,80
= 0,75
= 1,00
= 0,91
= 0,80
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP
=
99,68 ×
0,83 ×
0,92×
0,91
UP =
69,27
70m3 h (ucinak za SRASLI materijal)
UP =
124,32×
0,83 ×
0,92×
0,91
UP =
86,37
Proracun prakticnog ucinka Up za damper vr i se na slijedeci nacin:
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
9,5 ×
1,05
Qc =
9,98 m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal)
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdjesu
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
vrijeme istovara
tm
tu =
9,98 124,32 =
0,08 h =
4,8 min
tvo =
2 20 =
0,1h =
6 min
tvp =
2 50 =
0,04 h =
2,5 min
Tc =
4,8 +
6 +
2,5 +
1+
3
Tc =
17,3 min
n =
c T60 c
nc
=
60 /17,3 =
3,47
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
3,47 ×
9,98 =
4.
U =
U ×
k
P Trv
za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za jaru alo
krv = 0,92
UP =
34,63 ×
0,92
UP =
31,86
Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka jaru ala i zglobnog dampera, potrebno je us
kladiti
broj potrebnih jaru ala i broj potrebnih dampera na slijedeci nacin.
UPJAR =
86,37
86m3 h (ucinak jaru ala za RASTRESITI materijal)
UPDAM
32m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal)
n =
U UPDAM
DAM PJAR
=
86 / 32 =
2,69
nDAM
Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja jaru ala naprema broju
zglobnih
dampera jednak omjeru 1:3 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 86 = 86m3/h ili 1:2 u
z ucinak
cijelog procesa od 2 x 32 = 64m3/h.
Zadatak 7.
Potrebno je pomocu dozera skinuti sloj zbijene zemlje debljine d=10cm sa vodorav
nog
podrucja pravokutnog oblika duljine 1000m i irine 20m.
Odabran je slijedeci dozer:
New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima:

o
No tipa Angle (HA), zapremine qc=5,2m3
o
irina no a l=4,46m, a visina 1,1m (ako nije zadan ;qc =l*h2)
o
Prosjecna brzina kopanja vi=3km/h
o
Prosjecna brzina guranja vg=3km/h
o
Prosjecna brzina povratka vp=6km/h
Materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80

Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0,1 min
Duljina iskopa Li=10m
Duljina guranja Lg=5m
Duljina odlaganja Lo=0m
Duljina povratka Lp=15m
Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv
Uvjeti rada na gradili tu te njegov oblik i polo aj odreduju koeficijent kpu za rad
dozera:
kpu=1,0
Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin
1.
Proracun ucinka za jedan ciklus Qc za SRASLI i RASTRESITI materijal
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc
=
5,2 ×
1,0 ×
0,8
Qc =
4,16 m3 ciklus (SRASLO)
odnosno za RASTRESITI materijal izracun je slijedeci
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
5,2 ×
1,0
Qc =
5,2m3 ciklus (RASTRESITO)
2.
T =
t +
t +
t +
t +
2×
t , gdje su
c
igop m
ti
=
Li
/
vi
vrijeme iskopa
tg
=
Lg
/
vg
vrijeme guranja
to
=
Lo
/
vo
vrijeme odlaganja
tp
=
Lp
/
vp
vrijeme povratka
tm
vrijeme svih manevara
ti =
301,0
=
0,0033 h =
0,2 min
tg =
0,005 3 =
0,0016 h =
0,1min
Lo =
0
tp =
0,015 6 =
0,0025 h =
0,15 min
tm =
0,1min
Tc =
0,2 +
0,1+
0,15 +
2 ×
0,1
Tc =
0,65 min
n =
c T60 c
nc =
60 0,65 =
92,31ciklusa h
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
92,31×
4,16 =
U
=
n ×
Q
T
cc
UT =
92,31×
5,2 =
4.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,80
krv = 0,84
kds = 1,00
UP
=
384,01×
0,80 ×
0,84 ×1,00
UP =
258,05
258m3 h (ucinak za SRASLI materijal)
UP =
480,01×
0,80 ×
0,84 ×1,00
UP =
322,57
Zadatak 8.
Potrebno je pomocu zglobnog utovarivaca utovariti hrpu suhe rastresite zemlje u
zglobne
dampere i prevesti je na deponiju udaljenu 5000m.
Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima:

o
utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=1,0m3
Zglobni damper Terex TA 25 sa slijedecim podacima:
o
najveca zapremina (qc) 10 m3
o
o
materijal suha zemlja, kr = 0,80

vrijeme istovara dampera ti = 0,5 min
vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 2 min
Koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1,1
Koeficijent punjenja dampera kpu=1,1
Proracun prakticnog ucinka utovarivaca Up vr i se SAMO ZA RASTRESITI materijal na
slijedeci nacin
1.
proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc)
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
1,0 ×
1,1
Qc =
1,1m3 ciklus (ucinak izra en za RASTRESITI materijal)
2.
proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne izvodi, vec se trajanje jednog ciklu
sa
preuzima iz tablica.
Obilje ja Obujam utovarne lopate "q"
utovara do 3 m3 od 3 do 5 m3 preko 5 m3
vrijeme ciklusa Tc u minutama
laki 0,45 0,55 0,65
prosjecni 0,55 0,65 0,70
razmjerno te ki 0,70 0,70 0,75
te ki 0,75 0,75 0,80
S obzirom da se utovar suhe zemlje mo e smatrati lakim utovarom, a obujam
utovarne lopate je 1,0m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0,45.
3.
proracun broja ciklusa u jednom satu (nc)
Tc =
0,45 min =
27 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 27 =
133,33
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
133,33 ×1,1=
5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,80
krv = 0,84
kds = 1,00
UP
=
146,66 ×
0,80 ×
0,84 ×1,00
UP =
98,56
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
10 ×
1,1
Qc =
11m3 ciklus (ucinak po ciklusu za RASTRESITI materijal)
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
vrijeme istovara
tm
tu =
11 146,66 =
0,075 h =
4,5 min
tvo =
5 15 =
0,33 h =
20 min
tvp =
5 45 =
0,11h =
6,6 min
Tc =
4,5 +
20 +
6,6 +
0,5 +
2
Tc =
33,6 min
n =
c T60 c
nc
=
60 / 33,6 =
1,79
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
1,79 ×11 =
4.
U =
U ×
k
P Trv
za koeficijente cemo preuzeti iste vrijednosti kao i za utovarivac
krv = 0,84
UP =
19,69 ×
0,84
UP =
16,54
Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera,
potrebno
je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na slijedeci na
cin.
UPUT =
98,5m3 h (ucinak utovarivaca za RASTRESITI materijal)
UPDAM =
16,5m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal)
n =
U UPDAM
DAM PUT
=
98,5 /16,5 =
5,97
nDAM
Iz dobivenog rezultata mo emo zakljuciti kako je omjer broja zglobnih utovarivaca
prema
broju zglobnih dampera jednak omjeru 1:6 uz ucinak cijelog procesa od 1 x 98,5 =
98,5m3/h.
Zadatak 9.
Potrebno je pomocu jaru ala s dubinskom lopatom iskopati gradevinsku jamu. Jaru ala
iskop
vr e na hrpe, a zemlja iz tih hrpa se potom pomocu zglobnog utovarivaca utovaruje
u
zglobne dampere i prevozi na deponiju udaljenu 3000m.
Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic

o
Zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,65 m3
Zglobni utovarivac CAT 906 sa slijedecim podacima:
o
utovarna lopata standardnog oblika zapremine qc=0,8m3
Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima:

o
najveca zapremina (qc) 7,35 m3
o
o
materijal vla na zemlja, koeficijent rastresitosti kr=0,80

koeficijent punjenja jaru ala kpu=1,0
koeficijent punjenja utovarivaca kpu=1,0
vrijeme istovara dampera ti = 0,5 min
vrijeme potrebno damperu za sve manevre tm = 1,5 min
Proracun prakticnog ucinka jaru ala Up vr i se na slijedeci nacin
1.
Q =
q ×
k ×
k
c
cpur
Qc =
0,65 ×
1,0 ×
0,80
Qc =
2.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,65 ×
1,0
Qc =
3.
T =
t +
t +
t
c
rip
Tc
=
23 +
5 +
12
Tc
=
40 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 40 =
90
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
90 ×
0,52 =
UT =
90 ×
0,65 =

5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP
=
46,8 ×
0,83 ×
0,92×
0,91
UP =
32,52
UP =
58,5 ×
0,83 ×
0,92 ×
0,91
UP =
40,65
slijedeci nacin
1.
Q
=
q ×
k
c
cpu
Qc
=
0,8 ×
1,0
Qc =
2.
proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) se ne vr i, vec se trajanje jednog ciklusa
preuzima iz prirucnika proizvodaca. Primjerice u prirucniku tvrtke Komatsu mo emo
pronaci slijedecu tablicu iz koje je moguce odrediti vrijeme trajanja jednog cik
lusa.
utovara do 3 m3 od 3,1 do 5 m3 preko 5,1 m3
laki 0,45 0,55 0,65
prosjecni 0,55 0,65 0,70
te ki 0,75 0,75 0,80
S obzirom da se utovar vla ne zemlje mo e smatrati prosjecnim utovarom, a obujam
utovarne lopate je 0,8m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanja ciklusa Tc=0,55 m
in.
3.
Tc =
0,55 min =
33 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 33 =
109,09
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
109,09 ×
0,8 =
5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
za koeficijente kog i krv cemo preuzeti vrijednosti kao i kod jaru ala, dok za koe
ficijent
kds podatak uzimamo prema stupnju ocuvanosti utovarivaca.
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 1,00
UP
=
87,27 ×
0,83 ×
0,92×
1,00
UP =
66,64
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
7,35 ×
1,0
Qc =
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
vrijeme istovara
tm
tu =
7,35 87,27 =
0,084 h
5 min
tvo =
3 25 =
0,12 h =
7,2 min
tvp =
3 50 =
0,06 h =
3,6 min
Tc =
5 +
7,2 +
3,6 +
0,5 +
1,5
Tc =
17,8 min
n =
c T60 c
nc
=
60 /17,8 =
3,37
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
3,37 ×
7,35 =
4.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
24,77 ×
0,92
UP =
22,79
Nakon izracunavanja prakticnih ucinaka zglobnog utovarivaca i zglobnog dampera,
potrebno je uskladiti broj potrebnih utovarivaca i broj potrebnih dampera na sli
jedeci
nacin.
UPJAR =
UPUT =
UPDAM =
23m3 h (ucinak dampera za RASTRESITI materijal)
Varijanta 1.
3 x 40,5 = 121,5m3/h
2 x 66,5 = 133m3/h
6 x 23 = 138m3/h
Iz prikazanih ucinaka mo emo zakljuciti da je omjer broja bagera, broja utovarivac
a i
broja dampera jednak 3:2:6 uz ucinak cijelog procesa od 3 x 40,5 = 121,5m3/h. U
tom
slucaju iskori tenost utovarivaca bi bila oko 91%, a dampera oko 88%.
Varijanta 2.
2 x 40,5 = 81m3/h
1 x 66,5 = 66,5m3/h
3 x 23 = 69m3/h
Moguci omjer bi takoder mogao biti 2:1:3, ali bi u tom slucaju bio ucinak cijelo
g
procesa 1 x 66,5 = 66,5 m3/h, to bi znacilo da su bageri iskori ten oko 82%, a
damperi oko 85%.
Zadatak 10.
Potrebno je pomocu grejdera isplanirati povr inu duljine 300m i irine 10m, materija
l je suhi
ljunak.
Odabran je slijedeci stroj:
Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima:

o
No (daska) irine ld=3,65m
materijal suhi ljunak

kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=60°
irina preklopa lp=20cm
broj prijelaza grejdera po irini njegova radnog zahvata nlr=5
Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin:
1.
odredivanje brzine kretanja grejdera (v)
Brzine kretanja grejdera se preuzimaju iz podataka stroja ili ako taj podatak ni
je
moguce pronaci, moguce se poslu iti tablicom ispod.
Radni postupak grejdera Brzina kretanja grejdera (km/h)
popravak tucanickog zastora kod cesta 2 6
izrada jaraka 1,5 4
zavr na obrada povr ina nasipavanja 1,5 -2,5
uklanjanje snijega 7 25
obrada povr ina 2 8
poravnanje 4 -10
U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima iz tablice, koja ka e da je brzina vo nje
grejdera prilikom izrade zavr ne obrade povr ine nasipavanja (planiranja) izmedu 1,5
i
2,5km/h. Za na slucaj mo emo odabrati prosjecnu brzinu od 2km/h.
2.
odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera
Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja
daske prema smjeru kretanja grejdera. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca
tablica.
Kut daske irina daske (m) ld
2,2 3,1 3,7 4,0 4,3
irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr
60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3
45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0
S obzirom na velicinu kuta od 60° mo emo za danu irinu daske od 3,65m reci da
je lr=3,65m.
3.
proracun teoretskog ucinka (Ut)
U =[v ×(l -
l )×
1000]
nlr
T rp
UT =[2 ×(3,65 -
0,2)×
1000]
5
UT =
1380m2 h

4.
proracun prakticnog ucinka (Up)
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP =
1380 ×
0,92 ×
0,83 ×
0,91
960 m2 h prakticni ucinak grejdera za planiranje
Zadatak 11.
Potrebno je pomocu valjka zbiti povr inu duljine 300m i irine 10m, materijal je suh
i ljunak.
Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima:

o
Valjci irine ld=1,38m
materijal suhi ljunak

Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci:
broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=8
debljina sloja koji se zbija h=30cm
Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin:
1.
odredivanje brzine kretanja valjka (v)
Brzine kretanja valjka se dobivaju probnim valjanjem na probnom polju ili ga je
moguce preuzeti iz tablice ispod, preuzetom iz prirucnika tvrtke BOMAG.
Tip valjka Brzina kretanja valjka (km/h)
stijena ili glina od 1 do 2,5
ljunak, pijesak i njihove mje avine od 2 do 4
nosivi asfaltni sloj od 2 do 4
habajuci asfaltni sloj od 2 do 6
U ovom slucaju poslu iti cemo se s podacima dobivenim na probnom polju, koji ka e
da je potrebna brzina vo nje valjka 3 km/h.
2.
U =[v ×(l -
l )×
h ×
1000]
nlr
T rp
UT =[3 ×(1,38 -
0,2)×
0,3 ×
1000]
8
UT =
132,75m3 h
3.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,92
kds = 0,91
UP =
132,75 ×
0,92 ×
0,83 ×
0,91
92 m3 h prakticni ucinak valjka (UGRAÐENO)
Zadatak 12.
Potrebno je izracunati ucinak toranjske dizalice za podizanje raznih tereta na g
radili tu.
Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima:

o
duljina ruke L=56,4m
o
najveca nosivost Qmax=8000kg
o
dohvat pri najvecoj nosivosti LQmax=14,5m
o
najveci dohvat Lmax=55m
o
nosivost pri najvecem dohvatu QLmax=1550kg
Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu se vr i ovisno o vrsti tereta
koji se
podi e, a primjerice za betoniranje zidova ko arom kiblom na slijedeci nacin:
1.
proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton)
Qc =
V =
0,5 m3 ....................................... obujam ko are
mK =
300 kg ............................................ masa prazne ko are
mBET =
0,5 m3 ×
2200 kg m3 =
1100 kg .... masa betona u ko ari
=
300 kg +
1100 kg =
1400 kg ........... masa pune ko are
mUK
2.
proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica)
32m20 m
40 m
auto mje alica
7,5 m
15 m
Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 7,5 m od osi rotacije, a
da je
te i te objekta udaljeno 15 m.
LV
=
15 -7,5 =
7,5 m
Zgrada ima 4 kata (P+3) prosjecne visine h=4m, pa iz tog podatka mo emo reci da je
prosjecna visina podizanja LO=8m.
Prosjecni kut zaokreta iznosi ~90°, tj. ¼ punog okreta.
minm40
minm50
minokreta5,0
3. odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta
Iz prospekta proizvodaca preuzimamo slijedece podatke:
vO =
vV =
vKUT =
4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.

Vrijeme hvatanja (privezivanja) tereta (tp) ide od 0,65 minute do 2 minute, a ot
pu tanja
(odvezivanja) od 0,5 minute pa do 1,0 minute. Vrijeme punjenja posude za beton j
e od
oko 1 minute pa do 1,5 minute. Bocno pra njenje posude za beton u skuceni prostor
ide od 0,65 minute pa do 0,8 minuta, a pra njenje neposredno ispod posude na ravni
iroki prostor od 0,5 minute pa do 0,65 minuta.
Iz toga mo emo odrediti slijedeca vremena trajanja.
=
1min
tPU
tO =
=
0,2 min
tV =
7408
,5 50 =
0,15 min
=
0,25 0,5 =
0,5 min
tKUT
=
0,65 min
tPR
T =
t +
2 ×(t +
t +
t )+
t
c
PU OVKUT PR
Tc =
1+
2 ×(0,2 +
0,15 +
0,5)+
0,65 =
3,35 min
n
=
c T60 c
nc =
60 / 3,35 =
17,14
5.
U =
n ×
Q
Tcc
UT =
17,14 ×
0,5
8,57 m3
h
6.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
8,57 ×
0,92
UP =
7,89
7,9m3 h
Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu, za prijenos armaturnih ipki
s kamiona
na deponiju vr i se na slijedeci nacin:
1. proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica)
P+2 (h=12 m)
20 m
40 m
kamion s armaturom
15,5 m
deponij armature
39m
drvo visine
h = 25 m
drvo visine
h = 35 m
47,5m
Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat snopova armature udaljen 15,5 m od osi
rotacije, a da je te i te deponije udaljeno 39 m.
LV =
39 -15,5 =
23,5 m
Visinske razlike izmedu kamiona i deponije nema, jer su i kamion i deponij na is
toj
visini. S obzirom na postojece drvece prijenos tereta se mora odvijati preko obj
ekta. Iz
tog razloga je teret potrebno podignuti iznad objekta i nakon prebacivanja teret
a na
drugu stranu objekta potrebno ga je ponovno spustiti. Zgrada u trenutku prijenos
a
tereta ima izgradene 3 eta e (P+2) prosjecne visine h=4m, pa iz tog podatka mo emo
reci da je visina objekta h=12 m. Teret je potrebno podici 10 m iznad objekta iz
sigurnosnih razloga. Iz tih podataka mo emo reci da je duljina okomitog transporta
jednaka LO=12 + 10 +10 +12 = 44 m.
Prosjecni kut zaokreta iznosi ~135°, tj. 3/8 punog okreta.
2.
proracun te ine tereta se vr i prema dijagramu nosivosti, iz kojeg mo emo procitati da
je nosivost na udaljenosti od 39 m pribli no jednaka 2400 kg. Kolicina tereta koju
prenosimo u jednom ciklusu mo e biti:
o
500kg za sve njeve armaturnih vilica
o
500kg do 1000kg za sve njeve armaturnih ipki
o
500kg do 1000kg za armaturne mre e
o
500kg do 1000kg za sve njeve dasaka i gredica (od 0,5m3 do 1m3)
o
1250kg za paletu hidratiziranog vapna (50 vreca po 25kg)
o
1500kg za paletu cementa (30 vreca po 50kg)
o
500kg do 1000kg za segmente gotove oplate (cca. 100kg/m2)
o
1000kg za paletu opeke
obicna opeka 336 kom/paleti
blok-opeka 120kom/paleti
o
500kg za palete hidroizolacije (ljepenka, bitumen i slicno)
S obzirom da prenosimo sve njeve armaturnih ipki, mo emo uzeti da ce prosjecna
masa armature koju prenosimo po jednom ciklusu biti 750kg (100 x Ø14 x l=6m x
1,25kg/m').

minm03minm30
minokreta5,0
3.
odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta
vO =
vV
=
vKUT =
4.
odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova ciklusa.
pu tanja
e od
tP
=
1min
tO
=
1,5 min
tV =
233044
,5 30
0,75 min
=
0,375 0,5 =
0,75 min
tKUT
=
0,75 min
tODV
T
=
t +
2 ×(t +
t +
t )+
t
c
P OVKUT ODV
Tc
=
1+
2 ×(1,5 +
0,75 +
0,75)+
0,75 =
7,75 min
n
=
c T60 c
nc
=
60 / 7,75
7,75
5.
U =
n ×
Q
Tcc
UT =
7,75 ×
750 =
5812 kg h
6.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
5812 ×
0,92
UP =
5347
5300kg h
Va no je napomenuti da je u odredenim slucajevima, ovisno o organizaciji gradili ta,
stupnju izgradenosti objekta, polo aja mjesta prihvata i otpu tanja tereta, itdX,
moguce vr iti sve tri operacije pomicanja (okomita, vodoravna i kutna). U tim ce s
e
slucajevima proracun raditi na isti nacin, osim to se vremena svih pomicanja tere
ta
nece zbrajati, vec ce se uzimati samo najveca vrijednost. Tada ce formula za izr
acun
vremena trajanja ciklusa izgledati ovako:
T
=
t +
2 ×
t +
t
c
P MAX ODV
Primjerice, u gornjem zadatku bi od tri izracunata vremena to, tv ili tkut odabr
ali to, te bi
ciklus u tom slucaju trajao:
Tc =
1+
2 ×
1,5 +
0,75 =
3,75 min
nc
=
60 / 3,75 =
16
7.
proracun teoretskog ucinka s novim Tc (Ut)
UT =
nc ×
Qc
UT =
16 ×
750 =
12000 kg h
8. proracun prakticnog ucinka s novim Tc (Up)
U =
T krv×
P
U
krv = 0,92
UP
=
12000 ×
0,92
UP =
11040
11000kg h
Zadatak 13.
Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel
jne ploce
povr ine 1500m2, debljine d=75cm. Za betoniranje ce biti kori tena auto-pumpa za bet
on, za
prijevoz betona ce se koristiti auto-mije alice, a za izradu betona centralni pogo
n za
proizvodnju betona.
Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je odrediti iskori tenost au
to-pumpe za
beton i centralnog pogona za proizvodnju betona, te je potrebno odrediti vrijeme
potrebno za
betoniranje cijele ploce.
Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima:
auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h, Up = 30 m3/h

auto-mije alica
o
maksimalna zapremina (qc) 6 m3
o
prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 60 km/h
o
prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 30 km/h
centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 75 m3/h
duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 5000 m

vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 2 min (ako nije zadano, onda se racu
na
po formuli tu = Qc / Ubet (teoretski)
koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1,0
vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min
Proracun prakticnog ucinka Up za auto-mije alicu vr i se na slijedeci nacin:
1.
proracun ucinka po jednom ciklusu (Qc) za materijal
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
6 ×
1,0
Qc =
6,0 m3 ciklus
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
=
Qc
/
Ui
vrijeme istovara
tm
tu =
2 min
tvo =
=
0,1667 h =
10 min
tvp =
305
5 60 =
0,0833 h =
5 min
ti =
6 40 =
0,15 h =
9 min
Tc =
2 +
10 +
5 +
9 +
4
Tc =
30 min
n =
c T60 c
nc =
60 / 30 =
2
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
2 ×
6 =
12 m3
h
4.
U =
U ×
k
P Trv
za koeficijente cemo preuzeti slijedece vrijednosti:
krv = 0,92
UP =
12×
0,92
UP =
11,04
11m3
h
Nakon izracunavanja prakticnog ucinka auto-mije alice, potrebno je uskladiti broj
potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.
U =
30m3 h (ucinak auto-pumpe za beton)
PPUMP
U =
11m3 h (ucinak auto-mije alice)
PMJE
n
=
UU
MIK PPUMP
PMJE
=
30 /11=
2,73
nMIK
Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da je omjer broja auto-mije alica i broja
auto-
pumpi za beton jednak 3:1 uz ucinak cijelog procesa od 30 m3/h.
Za auto-pumpu za beton iskori tenost bi bila 100%, odnosno mo emo reci da bi radila
punim kapacitetom. Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti
kapaciteta, koju bismo izracunali na slijedeci nacin:
30m3 h
=
0,4 =
40%
75m3 h
Dakle, mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 45m3/h, odnosno t
oliko
je moguce iskoristiti za preostale potrebe.
Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.
VBET = 1500 x 0,75 = 1125m3
tBET = 1125 / 30 = 37,5h
Zadatak 14.
Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske strop
ne ploce
povr ine 500m2, prosjecne debljine d=20cm. Za betoniranje ce biti kori tena toranjsk
a
dizalica s ko arom za beton velicine 0,5m3, za prijevoz betona ce se koristiti aut
o-mije alice,
a za izradu betona centralni pogon za proizvodnju betona.
Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je odrediti iskori tenost au
to-pumpe za
beton i centralnog pogona za proizvodnju betona, te je potrebno odrediti vrijeme
potrebno za
betoniranje cijele ploce.
Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima:
toranjska dizalica
o
zapremina ko are za beton 0,5 m3
o
LV = 25m; LO = 20 m;LKUT = 0,25 okreta
o
vV =
50mmin; vO =
40m min; =
0,5 okreta min
vKUT
o
=
1min ; =
0,5 min
tPU tPR
o
koeficijent punjenja ko are za beton kpu = 1,0
auto-mije alica
o
maksimalna zapremina 6 m3
o
prosjecna brzina prazne auto-mije alice (vpr) 50 km/h
o
prosjecna brzina pune auto-mije alice (vpu) 20 km/h
o
duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 8000 m
o
vrijeme utovara betona u auto-mije alicu tu = 5 min
o
koeficijent punjenja auto-mije alice kpu = 1,0
o
vrijeme potrebno za sve manevre tm = 4 min
centralni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 100 m3/h
Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu vr i se na slijedeci nacin:
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc =
0,5×
1,0
Qc =
0,5m3 ciklus (ucinakizra enzaRASTRESITImaterijal)
2.
odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.
=
1min
tPU
tV =
=
0,5 min
tO =
5025
20 40 =
0,5 min
=
0,25 0,5 =
0,5 min
tKUT
=
0,5 min
tPR
T =
t
+
2 ×(t +
t +
t )+
t
c
PU OVKUT PR
Tc =
1+
2×(0,5 +
0,5 +
0,5)+
0,5 =
4,5 min
n =
c T60 c
nc =
60 / 4,5 =
13,33
3.
UT =
nc ×
Qc
UT =
13,33 ×
0,5
6,67 m3
h
4.
U =
T krv
×
PU
krv = 0,92
UP =
6,67 ×
0,92
UP =
6,13
6m3
h
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
6 ×
1,0
Qc =
6,0 m3 ciklus
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
=
Qc
/
Ui
vrijeme istovara
tm
tu =
5 min
tvo =
=
0,4 h =
24 min
tvp =
208
8 50 =
0,16 h =
9,6 min
ti =
6 6,67 =
0,899 h =
54 min
Tc =
5 +
24 +
9,6 +
54 +
4
Tc =
96,6 min
n =
c T60 c
nc =
60 / 96,6 =
0,62
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
0,62×
6 =
3,72 m3
h
4.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
3,72×
0,92
UP =
3,42
3,5m3
h
potrebnih auto-mije alica s odabranom auto-pumpom za beton na slijedeci nacin.
UPDIZ =
6m
3 h (ucinak auto-pumpe za beton)
U =
3,5m3 h (ucinak auto-mije alice)
PMJE
n
=
UU
MIK PDIZ
PMJE
=
6 / 3,5 =
1,71
nMIK
Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice uz ucinak
cijelog procesa od 6 m3/h.
Za toranjsku dizalicu iskori tenost bi bila 100%, odnosno radila bi punim kapacite
tom.
Centralni pogon radio bi samo sa djelomicnom iskori tenosti kapaciteta, koju bismo
izracunali na slijedeci nacin:
6m3 h
=
0,06 =
6%
100m3 h
Dakle, mogli bismo reci da preostali kapacitet betonare iznosi 94m3/h, odnosno t
oliko
je moguce iskoristiti za preostale potrebe.
Vrijeme potrebno za betoniranje cijele ploce.
VBET = 500 x0,2 =100 m3
tBET = 100 /6 = 16,67 h
Zadatak 15.
Potrebno je uskladiti broj strojeva kori tenih prilikom betoniranja betonske temel
jne ploce. Za
betoniranje ce biti kori tene auto-pumpe za beton i kranovi s ko arama za beton, a z
a izradu
betona gradili ni pogon za proizvodnju betona. Za prijevoz betona unutar gradili ta
ce se
koristiti auto-mije alice.
a) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet ugradnje betona bu
de
ispunjen u potpunosti
b) potrebno je izvr iti uskladivanje strojeva tako da kapacitet proizvodnje betona
bude
ispunjen u potpunosti
Nakon uskladivanja broja potrebnih strojeva, potrebno je za svaki slucaj pojedin
acno odrediti
iskori tenost preostalih sustava.
Odabrani su slijedeci strojevi sa svojim podacima (ucinci i cijena se odnose na
jedan stroj):
Sustav za ugradnju betona:
1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h)

3x auto-pumpa za beton Up = 11 m3/h (200kn/h)
2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h (300kn/h)
Sustav za prijevoz betona:
proizvoljan broj auto-mije alica Up = 9 m3/h (100kn/h)
Sustav za proizvodnju betona:
1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 38 m3/h (1900 kn/h)
1x gradili ni pogon za proizvodnju betona (betonara) Up = 23 m3/h (1500 kn/h)
Moguce je dobaviti dodatni beton cija je cijena 100 kn/h za dodatni m3/h potrebn
og ucinka, a
u cijenu su uracunati svi potrebni tro kovi do mjesta ugradnje, ukljucujuci i proi
zvodnju,
prijevoz, te sve ostale pratece tro kove.
Proracun prakticnih ucinaka Up za pojedine grupe vr i se na slijedeci nacin:
1.
proracun ukupnog ucinka za ugradnju betona
=
1×
17 +
3 ×
11+
2 ×
13
UPUGR
UPUGR =
76 m3
h
2.
proracun ukupnog ucinka za proizvodnju betona
=
1×
38 +
1×
23
UPPRO
UPPRO =
61m3
h
3. uskladivanje potrebnog broja strojeva
a)
tako da kapacitet ugradnje betona bude ispunjen u potpunosti
76 -
61 =
15m3 h (manjak proizvodnje betona, potrebno dokupiti beton)
ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h

proracun potrebnog broja auto-mije alica
=
6,78 (odabrano 7 auto-mije alica) uzima se samo ucinak gradili nih
betonara, jer se manjak proizvodnje nadoknaduje izvana , a u cijenu
dodatnog ucinka su uracunata cijena proizvodnje i prijevoza auto-
mije alicama
ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h
iskori tenost sustava proizvodnje betona je 100%, a njegova cijena je 3400 kn/h
cijena dodatnog ucinka je 15 x 100 = 1500 kn/h
ukupna cijena cijelog sustava je 7150 kn/h
961
7150 / 76 =
94,08 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona
h
b) tako da kapacitet proizvodnje betona bude ispunjen u potpunosti (ne postoji
mogucnost za dokup betona)
76 -
61 =
15m3 (vi ak kapaciteta ugradnje betona, odn. nepotpuna iskori tenost
sustava ugradnje betona)
proracun potrebnog broja auto-mije alica
=
6,78 (odabrano 7 auto-mije alica)
ukupna cijena sustava za prijevoz je 700 kn/h
iskori tenost sustava proizvodnje betona je
61/ 76 =
0,802
80,2%
moguce varijante sustava za ugradnju betona su:
varijanta 1. (ukupni ucinak 63 m3/h)
961
o
1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h
o
o
1x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h
varijanta 2. (ukupni ucinak 65 m3/h)
o
o
o
2x kran s ko arom za beton Up = 13 m3/h
uzev i u obzir cijenu, odabrana je varijanta 1.
ukupna cijena cijelog sustava je 5350 kn/h
5350 / 61 =
87,71 kn m3 cijena jednog m3 ugradenog betona
Zadatak 16.
Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces izgradnje nasipa 10km lokalne ceste na oto
ku Krku,
odrediti potrebne dnevne i satne ucinke, te odabrati potrebne gradevinske stroje
ve i
izracunati njihove ucinke.
Poznati podaci o gradevini:
-
4 dionice ukupne duljine 10km (1 d. 2km, 2 d. 3km, 3 d. 4km, 4d. 1km)
-
zbog lo e kvalitete materijala u iskopu na trasi, potrebno je dovoziti zamjenski
materijal iz obli njeg kamenoloma
-
potrebe za materijalom u nasipu su slijedece:
o
1 dionica 13500 m3
o
2 dionica 16000 m3
o
3 dionica 25000 m3
o
4 dionica 10000 m3
Poznati podaci o lokalnim prilikama:
-
kamenolom iz kojeg se uzima materijal nalazi se na udaljenosti 15km od pocetka t
rase
prometnice
-
kamenolom je u mogucnosti isporuciti 1500 m3/dan materijala
-
20% miniranog materijala je potrebno dodatno usitniti do potrebne granulacije
-
kamenolom vr i samo uslugu primarnog bu enja i miniranja
-
prijevoz materijala iz kamenoloma ce se obavljati po lokalnim cestama do pocetka
1.
dionice, a potom po trasi do mjesta ugradnje
-
s obzirom na uvjete (nagib prometnica, gustoca prometa, ...) na lokalnim
prometnicama i na gradili tu, prosjecne brzine kretanja vozila su 30km/h po lokaln
im
prometnicama, a 15km/h po trasi
-
materijal je suhi lomljeni vapnenac
Shema polo aja kamenoloma i trase:
l=15km l=10km
S obzirom na zadane uvjete, vrijeme gradnje je ograniceno na 2mj (20 radnih dana
na
mjesec, 12 radnih sati dnevno).
Dodatni podaci o strojevima su:
-
kpu=1,0 , za sve strojeve na kamenolomu i gradili tu
-
kog, krv, kds su isti za sve strojeve i gradili ta, i iznose:
o
kog=0,83 (dobra organizacija gradili ta)
o
krv=0,84 (dobro kori tenje radnog vremena)
o
kds=0,91 (ocuvani strojevi)
Dokaznica materijala:
Potrebna kolicina ugradenog materijala je 13500+16000+25000+10000 = 64500 m3.
Koeficijenti rastresitosti materijala su (dobiveni od strane geologa i na probno
m polju):
-
sraslo 1,0
-
rastresito 1,6
-
ugradeno 1,25
Potrebna kolicina materijala je:

Q =
64500 1,25 =
51600 m3
Vrijeme gradenja:
2mj ×
20r.d.×
12h / d =
480h =
40r.d.
Tuk =
Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO):

Q =
51600 40 =
1290m3 dan <
1500 m3 dan (raspolo ivo)
dkamenolom
Potrebna dnevna i satna kolicina materijala koji je potrebno predrobiti (RASTRES
ITO):
3 258m3 dan 3
Q =
1290m dan ×
0,20 =
=
21,5m h (SRASLO)
dpred
12h d
Q =
21,5m3 h ×
1,6
34,5m3 h (RASTRESITO)
dpred
Potrebna dnev. i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno prevesti (RA
STRESITO):
3 2064m3 dan 3
Q =
1290m dan ×
1,6 =
=
172m h
dprijevoz
12h d
Potrebna dnevna i satna kolicina kamenog materijala koji je potrebno ugraditi (U
GRAÐENO):
1612m3 dan
Q =
1290m3 dan ×
1,25 =
=
134m3 h
dugradnja
12h d
Tehnolo ki opis sustava:
Glavni sustav se sastoji iz tri podsustava:
-
podsustav miniranja i predrobljavanja
-
podsustav transporta
-
podsustav ugradnje
Odabrani strojevi:
-
miniranje i predrobljavanje
o
bu aca garnitura
o
bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri )
o
pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom
o
utovarivaci
-
transport
o
kamioni kiperi
-
ugradnja
o
dozeri (grubo razastiranje)
o
grejderi (fino razastiranje i planiranje)
o
valjci (zbijanje)
Proracun ucinaka:
Podsustav miniranja i predrobljavanja
Bu aca garnitura -Up=50 m'/h (ucinak odreden prema podacima proizvodaca, ovisan je
o
vrsti stijene, vrsti opreme za bu enje, snazi stroja, ...)
Bageri s pneumatskim cekicima ( pikhameri ) nemoguc proracun ucinka, jer ovisi o pre
vi e
cimbenika (vrsta stijene, velicina lomljenih komada, ...), predviden jedan pikham
er
Pokretna drobilana sa primarnim i sekundarnim dijelom prema podacima proizvodaca
potrebno je odabrati drobilanu koja zadovoljava prakticni ucinak od ~ 35 m3/h
Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere

Odabran je utovarivac sa utovarnom lopatom zapremine qc=3,5m3
slijedeci nacin
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
3,5 ×
1,0
Qc =
2. proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.
laki 0,45 0,55 0,65
prosjecni 0,55 0,65 0,70
te ki 0,75 0,75 0,80
S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim
utovarom, a obujam utovarne lopate je 3,5m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanj
a
ciklusa Tc=0,65 min.
3.
Tc =
0,65 min =
39 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 39
92
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
92 ×
3,5 =
322m3 h
5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,84
kds = 0,91
UP
=
320 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
203
Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utova
rivac
za utovar materijala u kamione kipere.
Osim utovarivaca za utovar materijala u kamione kipere, potreban je i jedan manj
i utovarivac
za potrebe punjenja pokretne drobilane materijalom.
S obzirom na mali potrebni ucinak, odbarati cemo manji utovarivac sa utovarnom l
opatom
zapremine qc=1,0m3
slijedeci nacin
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
1,0 ×
1,0
Qc =
2.
proracun trajanja jednog ciklusa (Tc) preuzimamo iz slijedece tablice.
laki 0,45 0,55 0,65
prosjecni 0,55 0,65 0,70
te ki 0,75 0,75 0,80
S obzirom da se utovar suhog kamenog materijala mo e smatrati prosjecnim
utovarom, a obujam utovarne lopate je 1,0m3, mo emo odrediti da je vrijeme trajanj
a
ciklusa Tc=0,55 min.
3.
Tc =
0,55 min =
33 s
nc =
3600 Tc
nc
=
3600 33
109
4.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
109 ×
1,0 =
109m3 h
5.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,84
kds = 0,91
UP
=
110 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
69,78
Potreban ucinak je 34,5 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potreban 1 utov
arivac
za utovar materijala u pokretnu drobilanu.
Podsustav transporta
Za prijevoz tereta koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=20m3. Nism
o u
mogucnosti koristiti dampere, jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama
.
Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po kamenolomu i problematicnom
manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Vrijeme potrebno za istovar cemo
uzeti 2min,
prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (ti=2min).
Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin:
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
20,0 ×
1,0
Qc =
2.
T =
t +
t +
t +
t +.
t , gdje su
c
uvovpi m
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
vrijeme istovara
tm
tu
=
=
0,06 h
4 min
tvo1 =
32020
15 30 =
0,5 h =
30 min
tvo2 =
5 15 =
0,33 h =
20 min
t=
15 30 =
0,5 h =
30 min
vp1
t
=
5 15 =
0,33 h =
20 min
vp2
Tc =
4 +
30 ×
2 +
20 ×
2 +
2 +
5
Tc =
111min
n =
c T60 c
nc
=
60 /111 =
0,54
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
0,54 ×
20 =
10,8 m3 h
4.
U =
U ×
k ×
k
P Trvog
kog = 0,83
krv = 0,84
UP =
10,5 ×
0,83 ×
0,84
UP =
7,32
Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 25 kami
ona
kipera za prijevoz materijala iz kamenoloma do mjesta ugradnje na trasi.
Podsustav ugradnje
Za ugradnju materijala u nasip prometnice cemo koristiti slijedece strojeve:
-
dozeri za grubo razastiranje
-
grejderi za fino razastiranje i planiranje
-
valjci za zbijanje
Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima:

-
No zapremine qc=2m3
-
irina no a l=2,5m, a visina 0,9m
-
Prosjecna brzina guranja i odlaganja vg=2km/h
-
Prosjecna brzina povratka vp=6km/h

-
Vrijeme potrebno za manevar dozera pri polasku i povratku tm = 0,1 min
-
Duljina guranja i odlaganja Lg=10m
-
Duljina povratka Lp=10m
-
Gubitak materijala uslijed guranja je zanemariv
Proracun teoretskog ucinka dozera Ut vr i se na slijedeci nacin
1.
Ucinak za RASTRESITI materijal je slijedeci
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
2,5 ×
1,0
Qc =
2,5 m3 ciklus (RASTRESITO)
2.
T =
t +
t +
t +
t +
2×
t , gdje su
c
igop m
ti
=
Li
/
vi
vrijeme iskopa
tg
=
Lg
/
vg
vrijeme guranja
to
=
Lo
/
vo
vrijeme odlaganja
tp
=
Lp
/
vp
vrijeme povratka
tm
vrijeme svih manevara
t
=
=
0,005 h =
0,3 min
g
tp =
0201,0,01 6 =
0,0017 h =
0,1min
tm =
0,1min
Tc =
0,3 +
0,1+
2 ×
0,1
Tc =
0,6 min
n =
c
nc =
60cT60
0,6 =
100 ciklusa h
5.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
100 ×
2,5 =
250 m3
h
6.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,84
kds = 0,91
UP =
250 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
UP =
158,63
Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 2 dozer
a za
grubo planiranje materijala.
S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal
a (172 -
160 = 12 ~ 7.5%), za proces je moguce uzeti jedan dozer odabrane velicine i ucin
ka i jedan
dozer manjeg ucinka.
Odabran je grejder sa no em (daskom) irine ld=3m
-
kut zako enja daske prema smjeru kretanja grejdera iznosi a=45°
-
-
broj prijelaza grejdera po irini njegova radnog zahvata nlr=7 (lomljeni materijal
, vece
granulacije)
Proracun prakticnog ucinka Up za grejder vr i se na slijedeci nacin:
1.
odredivanje brzine kretanja grejdera (v)
Brzina kretanja grejdera pri zavr noj obradi povr ina nasipavanja (planiranja) je
izmedu 1,5 i 2,5km/h. S obzirom na vrstu materijala i njegovu granulaciju, odabr
ati
cemo brzinu od 1,5km/h.
2.
odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera
Odredivanje irine radnog zahvata daske grejdera se vr i u ovisnosti o kutu zako enja
daske prema smjeru kretanja grejdera. Za to mo e poslu iti proracun ili slijedeca
tablica.
Kut daske irina daske (m) ld
2,2 3,1 3,7 4,0 4,3
irina radnog zahvata daske grejdera (m) lr
60 stupnjeva 1,9 2,7 3,7 4,0 4,3
45 stupnjeva 1,6 2,2 2,6 2,8 3,0
S obzirom na velicinu kuta od 45° mo emo za danu irinu daske od 3 m reci da je
lr=2,2m.
3.
U =[v ×(l -
l )×
1000]nlr
T rp
UT =[1,5 ×(2,2 -
0,2)×
1000
UT =
428m2
h
UT =
428m2 h ×
0,3
129m3
]7
h
4.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,84
kds = 0,91
UP =
129 ×
0,83 ×
0,84 ×
0,91
82 m3 h prakticni ucinak grejdera za planiranje
Potreban ucinak je 172 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 grejd
era za
fino razastiranje i planiranje materijala.
S obzirom da je razlika izmedu potrebnog ucinka i odabranog ucinka relativno mal
a (172 -
164 = 6 ~ 3,8%), za proces je moguce uzeti dva grejdera odabrane velicine i ucin
ka i jedan
grejder manjeg ucinka.
Odabran je tandem valjak sa valjcima irine lr=1,8m
-
Na probnom polju odredeni su slijedeci podaci:
-
broj prijelaza valjka po irini njegova radnog zahvata nlr=10
-
debljina sloja koji se zbija h=30cm
-
brzina kretanja valjka 1,5km/h
Proracun prakticnog ucinka Up za valjak vr i se na slijedeci nacin:
1.
U =[v ×(l -
l )×
h ×1000]
nlr
T rp
UT =[1,5 ×(1,8 -
0,2)×
0,3 ×
1000]
10
UT =
72m3 h
2.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 0,83
krv = 0,84
kds = 0,91
UP =
72 ×
0,84 ×
0,83 ×
0,91
46 m3 h
prakticni ucinak valjka
Potreban ucinak je 134 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da su potrebna 3 valjk
a za
zbijanje materijala.
Zadatak 17.
Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja kalote tunela na AC Krapina-Mace
lj.
Potrebno je odrediti potrebne dnevne ucinke i odabrati strojeve potrebne za izvo
denje.
Poznati podaci o gradevini:
-
dvije tunelske cijevi (lijeva i desna), svaka duljine 2000m
-
betoniranje se obavlja pomocu pred-zgotovljenih oplatnih segmenata
Poznati podaci o lokalnim prilikama:

-
beton se proizvodi u gradili noj betonari , a prevozi se auto-mije alicama od
betonare do mjesta ugradnje (brzina vo nje vozila u oba smjera 5km/h)
-
agregat se dovozi iz vanjskog pozajmi ta udaljenog 15km po lokalnim prometnicama
(brzina vozila u dolasku 15km/h, a u odlasku 30km/h)
-
cement se dovozi iz cementare udaljene 50km po lokalnim prometnicama (brzina
vozila u dolasku 25km/h, a u odlasku 40km/h)
-
za 1m3 betona potrebno je 1,1m3 agregata i 0,5t cementa
Dodatni podaci o strojevima su:
-
kpu=1,0 , za sve strojeve
-
kog, krv za betoniranje iznose:
o
kog=1,00 (odlicna organizacija gradili ta)
o
krv=0,92 (odlicno kori tenje radnog vremena)
-
kog, krv, kds za ostale strojeve iznose:
o
kog=0,83 (dobra organizacija gradili ta)
o
krv=0,84 (dobro kori tenje radnog vremena)
o
kds=0,91 (ocuvani strojevi)
Tehnolo ko osmi ljavanje procesa:
Svaki oplatni segment du ine je 10m, a jednom namje ten prima 150m3 betona. U svakoj
tunelskoj cijevi se nalazi po jedan oplatni segment, koji se pomice po tracnicam
a.
Tehnologija izgradnje je takva da se betoniranje odvija neprestano, po principu
jedna cijev se
betonira, dok se u drugoj cijevi namje ta drugi segment oplate.
Namje tanje jednog oplatnog segmenta traje 1 dan. Nakon namje tanja pristupa se
betoniranju. Nakon betoniranja beton mora biti pod oplatom slijedeca 2 puna dana
, nakon
cega se oplatni segment pomice na slijedecu poziciju.
Tunelska cijev
prva druga
1 dan namje tanje oplate
2 dan betoniranje
3 dan stajanje betona namje tanje oplate
4 dan stajanje betona betoniranje
5 dan namje tanje oplate stajanje betona
6 dan betoniranje stajanje betona
7 dan stajanje betona namje tanje oplate
8 dan stajanje betona betoniranje
X namje tanje oplate stajanje betona
X betoniranje stajanje betona
X stajanje betona
Potrebna dnevna kolicina betona je 150m3. Ugradnja betona se vr i svaki drugi dan
(vidi
tablicu)
Vrijeme gradenja:
betoniranje jednog segmenta traje 10 sati

transport agregata i cementa obavlja se 8 sati dnevno i potrebno ga je obaviti u
jednom danu izmedu dana kada se vr i betoniranje
Potrebni ucinak ugradnje betona je:
U =
150 10 =
15m3 h
betoniranja
Potrebne kolicine agregata za proizvodnju betona (1 segment RASTRESITO):
Q =
150 ×
1,1 =
165m3 dan
dagras
U =
165 8 =
20m3 h
agras
Potrebne kolicine cementa za proizvodnju betona (1 segment):
=
150 ×
0,5t =
75t dan
Qdcem
Ucem =
75 8 =
10t h
Proracun ucinaka:
Proizvodnja i ugradnja betona:
Beton se proizvodi u gradili noj betonari zadovoljavajuceg prakticnog ucinka. Prij
evoz se
obavlja auto-mije alicama obujma 6m3, vrijeme utovara iznosi 2min, vrijeme potrebn
o za sve
manevre iznosi 5min. Vrijeme istovara cemo uzeti pribli no 20min.
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
6 ×
1,0
Qc =
6,0 m3 ciklus
2.
Tc
=
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
=
Qc
/
Ui
vrijeme istovara
tm
tu =
2 min
tvo =
=
0,2 h =
12 min
tvp =
151
5 =
0,2 h =
12 min
ti =
20 min
Tc =
2 +
12 +
12 +
20 +
5
Tc =
51min
n =
c
nc =
60cT60
51 =
1,18
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
1,18 ×
6
7 m3
h
4.
U =
U ×
k ×
k ×
k
P Trvogds
kog = 1,00
krv = 0,92
UP =
7 ×
1,00 ×
0,92
UP
6,5m3 h
potrebnih auto-mije alica s odabranom pumpom za beton na slijedeci nacin.
UPUGR =
15m3 h (ucinak pumpe za beton)
U =
6,5m3 h (ucinak auto-mije alice)
PMJE
S obzirom na dobivene ucinke potrebne su 3 auto-mije alice.

Za prijevoz agregata koristiti cemo kamione kipere zapremine sanduka qc=8m3. Nis
mo u
mogucnosti koristiti dampere, jer se dio prijevoza odvija po javnim prometnicama
.
Vrijeme potrebno za sve manevre ce zbog vo nje po pozajmi tu i problematicnom
manevriranju na trasi iznositi 5min (tm=5min). Vrijeme potrebno za utovar cemo u
zeti 5min, a
za istovar cemo uzeti 2min, prvenstveno zbog velike zapremine kamiona kipera (tu
=5min,
ti=2min).
Proracun prakticnog ucinka Up za kamion kiper vr i se na slijedeci nacin:
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
8,0 ×
1,0
Qc =
2.
T =
t +
t +
t +
t +.
t , gdje su
c
uvovpi m
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvd
=
Ldd
/
vpu
vrijeme vo nje punog vozila u dolasku
tvp
=
Ldp
/
vpr
vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku
ti
vrijeme istovara
tm
tu
tvd
t
vp
Tc
Tc
n
c
n
c
=
5 min
=
=
0,5 h =
30 min
=
3015
15 15 =
1h =
60 min
=
5 +
30 +
60 +
2 +
5
=
102 min
=
T60 c
=
60 /102 =
0,59
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
0,59 ×
8 =
4,72 m3 h
4.
U =
U ×
k ×
k
P Trvog
za koeficijente cemo preuzeti
kog = 0,83
krv = 0,84
UP =
4,5 ×
0,83 ×
0,84
UP
Potreban ucinak je 20 m3/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamion
a
kipera za prijevoz agregata.
Za prijevoz cementa koristiti cemo kamione koji u silosu mogu prevesti masu od q
c=8t
Vrijeme potrebno za sve manevre ce iznositi 2min (tm=2min). Vrijeme potrebno za
utovar
cemo uzeti 10min, a za istovar cemo uzeti 10min (tu=10min, ti=10min).
Proracun prakticnog ucinka Up za kamion vr i se na slijedeci nacin:
5.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
8,0 ×
1,0
Qc =
8,0 t ciklus
6.
T =
t +
t +
t +
t +.
t , gdje su
c
uvovpi m
tu
=
Qc
/
Uu
vrijeme utovara
tvd
=
Ldd
/
vpu
vrijeme vo nje punog vozila u dolasku
tvp
=
Ldp
/
vpr
vrijeme vo nje praznog vozila u odlasku
ti
vrijeme istovara
tm
t
=
=
1,25 h =
75 min
vp
504050
25 =
2h =
120 min
tvd =
Tc =
10 +
75 +
120 +
10 +
2
Tc =
217 min
n =
c T60 c
nc
=
60 / 217 =
0,28
7. proracun teoretskog ucinka (Ut)
U
=
n ×
Q
T
cc
UT =
0,28 ×
8 =
2,24t h
2,25t h
8.
U =
U ×
k ×
k
P Trvog
za koeficijente cemo preuzeti
kog = 0,83
krv = 0,84
UP =
2,25 ×
0,83 ×
0,84
UP
1,6 t h (ucinak za RASTRESITI materijal)
Potreban ucinak je 10t/h, pa s obzirom na to mo emo reci da je potrebno 7 kamiona
za
prijevoz cementa.
Zadatak 18.
Potrebno je tehnolo ki osmisliti proces betoniranja armirano-betonskih stupova i p
loce
vijadukta. Potrebno je proracunati ucinke upotrebljenih strojeva, te izvr iti njih
ovo
uskladivanje.
Osnovni podaci o objektu:
vijadukt je gredni-monta ni
dvije trake, svaka irine 10m i du ine 120m
svaka traka se sastoji iz 6 polja ( raspona ), pojedinacne duljine 20m
medusobni razmak traka je 2m
grede-nosaci su oslonjeni na poprecne naglavne grede
naglavne grede se nalaze na vrhu stupova, visine su 3m, a obujma 40m3
stupovi vijadukta su prosjecne visine 24m, a tlocrtna povr ina svakog stupa je 10m
2
monta ni nosaci su visine 2,5m
ploca je debljine 0,5m
Tehnologija izrade:
predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. i 4. stupi ta izmed

u dvije
trake vijadukta
toranjske dizalice ce se koristiti za betoniranje stupova, greda i ploce, te za
prijenos
svih ostalih materijala na gradili tu
betoniranje stupova ce se odvijati po segmentima visine 2m, svako stupi te se
betonira jedan dan u tjednu
gornji rub temelja stupova se nalazi na koti ±0,00
prihvat betona ce biti na koti +30, a tlocrtno ce se nalaziti u osi vijadukta 10
m ispred
pocetka trase
beton se dobavlja iz betonare udaljene 10km, na strani stupi ta 5
transport betona se odvija auto-mije alicama po trasi autoceste brzinom od 20km/h
od
betonare do 2. mjesta prihvata betona (na strani stupi ta 5)
po gradili nim prometnicama brzina vo nje je 10km/h, a udaljenost od 2. mjesta
prihvata betona (na strani stupi ta 5) do 1. mjesta prihvata betona (na strani stu
pi ta
1) iznosi 1km
s 1. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 1, 2 i 3, te stupi ta 1 i 2,
pomocu
toranjske dizalice 1
s 2. mjesta prihvata betona betoniraju se polja ploce 4, 5 i 6, te stupi ta 3, 4 i
5,
pomocu toranjske dizalice 2
za betoniranje ce se koristiti ko are kible obujma 0,5m3, a masa prazne ko are iznosi
250kg
Potreba za vremenom:
tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa)

radni dan svih radnika i strojeva na gradili tu ima 10 radnih sati
toranjske dizalice osim betoniranja moraju dnevno potro iti 5 sati na prijenos ost
alih
materijala potrebnih na gradili tu
Proracun prakticnog ucinka Up za toranjsku dizalicu za betoniranje stupi ta 5:
1.
proracun te ine tereta koji se podi e (ko ara za beton)
Qc =
V =
0,5 m3 ....................................... obujam ko are
mK =
250 kg ............................................ masa prazne ko are
mBET =
0,5 m3 ×
2400kg m3 =
1200 kg .... masa betona u ko ari
=
250 kg +
1200 kg =
1450 kg ........... masa pune ko are
mUK
2.
proracun okomite i vodoravne duljine transporta (potrebna skica)
SKICA
Iz skice je moguce vidjeti da je prihvat betona udaljen 50m od osi rotacije, a d
a je
mjesto betoniranja udaljeno 21m.
LV =
50-21 =
29m
S obzirom na visinu stupa od 24m, te da je teret potrebno podici i spustiti za d
odatna
4m, pa prosjecna visina podizanja i spu tanja iznosi:
LO =
30 -
12 +
4 +
4 =
26m
Prosjecni kut zaokreta iznosi ~15°, tj. 0,05 punog okreta.

3.
odredivanje brzine okomitog, vodoravnog i kutnog transporta tereta
vO =
30m min
vV =
30m min
=
0,5 okreta min
vKUT
4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.
pu tanja
e od
=
1min
tPU
tO =
=
0,86 min
tV =
293026
30 =
0,96 min
=
0,05 0,5 =
0,1min
tKUT
=
0,5 min
tPR
T =
t +
2 ×
t +
t
c
PU MAX PR
Tc =
1+
2 ×
0,96 +
0,5 =
3,42 min
n =
c T60 c
nc =
60 / 3,42 =
17,54
5.
U =
n ×
Q
Tcc
UT =
17,54 ×
0,5
8,77 m3
h
6.
U =
U ×
k
P Trv
krv = 0,92
UP =
8,77 ×
0,92
UP =
8,06
8m3 h
Proracun prakticnih ucinaka toranjske dizalice za stupi ta 1-5, grede 1-5 i polja
ploce 1-6 ce
se vr iti prema gore navedenom proracunu uz izmjenu duljina vodoravnog, okomitog i
kutnog
transporta, prema tablici ispod.
LO LV LKUT
stupi te 1 26m 24m 0,25 okreta
greda 1 12,5m 24m 0,25 okreta
polje 1 8m 18m 0,09 okreta
1.
Q =
q ×
k
c
cpu
Qc
=
6 ×
1,0
Qc =
6,0 m3 ciklus
2.
Tc =
tu +
tvo +
tvp +
ti +.
tm, gdje su
tu
vrijeme utovara
tvo
=
Ldo
/
vpu
tvp
=
Ldp
/
vpr
ti
=
Qc
/
Ui
vrijeme istovara
tm
tu =
2 min
tvo =
=
0,25 h =
15 min
tvp =
205
5 20 =
0,25 h =
15 min
ti =
6 8,77 =
0,68 h =
41min
tm =
4 min
Tc =
2 +
15 +
15 +
41+
4
Tc =
77 min
n =
c T60 c
nc =
60 / 77 =
0,78
3.
U =
n ×
Q
T
cc
UT =
0,78 ×
6 =
4,68 m3
h
4.
U =
U ×
k ×
k
P Trvog
kog = 1,00
krv = 0,92
UP =
4,68 ×
1,00 ×
0,92
UP =
4,3
4m3 h
potrebnih auto-mije alica s toranjskom dizalicom.
UPDIZ =
8m3 h (ucinak toranjske dizalice)
U =
4m3 h (ucinak auto-mije alice)
PMJE
Iz prikazanih rezultata mo emo zakljuciti da su potrebne 2 auto-mije alice za beton.

Zadaci Strojevi Auditorne 09

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zadaci Strojevi Auditorne 09

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAÐEVINSKI STROJEVI

zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3

materijal suhi ljunak, rastresitost r=1,12 koeficijent rastresitosti kr=0,89

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,19 m3

materijal vla ni ljunak, rastresitost r=1,1,koeficijent rastresitosti kr=0,91

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,75 m3

zapremina odabrane dubinske lopate qc=0,19 m3

materijal vla na zemlja, rastresitost r=1,27 koeficijent rastresitosti kr=0,79

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

maksimalna zapremina (qc) 18m3

maksimalna zapremina (qc) 25m3

Jaru alo s dubinskom lopatom KOMATSU PC210NLC-7

materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

New Holland D225 sa slijedecim osnovnim podacima:

Materijal suha zemlja, koeficijent rastresitosti kr = 0,80

Zglobni utovarivac JCB 411HT sa slijedecim podacima:

materijal suha zemlja, kr = 0,80

Jaru alo s dubinskom lopatom LIEBHERR R 900 C Litronic

Zglobni damper JCB 714 sa slijedecim podacima:

materijal vla na zemlja, koeficijent rastresitosti kr=0,80

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

Grejder VOLVO G730B sa slijedecim osnovnim podacima:

materijal suhi ljunak

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

Tandem valjak BOMAG BW 138 AD sa slijedecim osnovnim podacima:

materijal suhi ljunak

Toranjska dizalica LIEBHERR 112 EC-H 8 sa slijedecim osnovnim podacima:

4. odredivanje vremena trajanja razlicitih dijelova procesa.

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

auto-pumpa za beton Ut = 40 m3/h, Up = 30 m3/h

duljina puta (Ldo=Ldp) izmedu betonare i gradili ta 5000 m

1x auto-pumpa za beton Up = 17 m3/h (350kn/h)

ukupna cijena sustava za ugradnju je 1550 kn/h

Potrebna kolicina materijala je:

Potrebne dnevne kolicine kamenog materijala iz kamenoloma (SRASLO):

Utovarivac za utovar miniranog i predrobljenog materijala u kamione kipere

Odabran je dozer sa slijedecim osnovnim podacima:

Dodatni podaci potrebni za proracun su slijedeci:

Poznati podaci o lokalnim prilikama:

betoniranje jednog segmenta traje 10 sati

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

predvideno je montiranje dviju toranjskih dizalica u razini 1. i 4. stupi ta izmed

tehnologija izrade ogranicava nas na betoniranje jednog stupi ta dnevno (2 stupa)

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

TVZ GRADITELJSKI ODJEL

You might also like