P. 1
Oslobođenje [broj 22948, 14.11.2010]

Oslobođenje [broj 22948, 14.11.2010]

|Views: 419|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 15, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/14/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 14. 11. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.948

Skup{tina Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH

Vera Jovanovi}
nova predsjednica
2. strana

Ekolo{ki incident u Konjicu

Zaga|ena Neretva
Hrvatska

4. strana

Zlo~ince }emo uhvatiti
13. strana

Troje mrtvih, pet povrije|enih
Bosna i Hercegovina u misiji ISAF

KOBNE SAOBRA]AJNE NESRE]E

10-11. strana

Rat se ne dobija samo pu{kom

3. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Vrhbosanska nadbiskupija

2

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Skup{tina Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH

Vera Jovanovi}
nova predsjednica
Jovanovi}, koja je 15 godina bila ombudsmen za ljudska prava u FBiH, izjavila da su ljudska prava u BiH u veoma lo{oj situaciji
Vera Jovanovi}, dugogodi{nji om bud smen za FBiH, ju~er je u nastavku februarske sjednice skup{tine Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH (HK u BiH) izabrana za predsjednicu tog udru`enja. Jovanovi} je kazala da }e se u toku naredne dvije godine, koliko traje njen mandat, najvi{e boriti za socijalna prava gra|ana, prenijela je agencija Fena.

Odgo|ena delo`acija KARDINALA PULJI]A
Advokati obje strane podnijeli inicijativu Op}inskom sudu u Sarajevu o odgodi delo`acije, kazao Ivo Toma{evi}
Generalni sekretar Vrhbosanske nadbiskupije Ivo Toma{evi} izjavio je ju~er da je delo`acija kardinala Vinka Pulji}a iz dijela rezidencije u Sarajevu, zakazana za 17. novembar, odgo|ena jer postoji mogu}nost druga~ijeg rje{enja ovog slu~aja, prenijela je agencija Srna. Toma{evi} je objasnio da su advokati obje strane u predmetu pokrenuli inicijativu pred Op{tinskim sudom u Sarajevu da se delo`acija kardinala Pulji}a odgodi, jer postoji mogu}nost druga~ijeg rje{enja ovog slu~aja. On je istakao da je gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen obe}ao da }e nakon konstituisanja kantonalnih vlasti, svi nivoi lokalne vlasti pokrenuti akciju pronala`enja rje{enja koje }e biti zadovoljavaju}e za obje strane. - Na{ prvobitni cilj nije nadbiskupska rezidencija, ve} da se ispravi Zakon koji onemogu}uje vla sni ci ma da bu du vla sni ci. Cilj nam je da vlasti na|u rje{enja za stanare koji stanuju u takvim zgradama kako neko ne bi bio besku}nik, naglasio je Toma{evi}. On je potvrdio da je advokat po-

Sa skup{tine HK-a u BiH

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Sekuli} i Bak{i} Mufti} odustali
rodice Smajovi} pristao na druga~ije rje{enje, ali nije mogao precizirati da li }e to biti neki zamjenski stan. - Ovdje nije svrha potreba stanovanja. O~igledno je da se radi o ne~em drugom, istakao je Toma{evi}. Advokat porodice Fadila Smajovi}a, koja je tra`ila i sudskom odlukom dobila povrat stana koji je u sastavu nadbiskupske rezidencije, prekju~er je potvrdio spremnost ove porodice da prihvati razumno rje{enje, odnosno zamjenski stan koga bi osigurale lokalne vlasti. Vera Jovanovi} 15 godina je bila ombudsmen za ljudska prava u FBiH, a prije rata obavljala je du`nost javnog tu`ioca u Okru`nom sudu u Sarajevu i bila sudija Upravnog i Vrhovnog suda BiH. Dobitnica je brojnih doma}ih i me|unarodnih nagrada iz oblasti ljudskih prava. U izjavi novinarima Jovanovi} je kazala da su nevladine organizacije ostale usamljene u borbi za ljudska prava u BiH, te ocijenila da su ljudska prava u BiH u lo{oj situaciji. Osim Vere Jovanovi}, kandidati za predsjednika Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH su bili ]azim Sadikovi}, univerzitetski profesor u penziji, te Bo`idar Gajo Sekuli} i Jasna Bak{i} - Mufti}, ali su oboje odustali od kandidature. Na sjednici je imenovan i novi Upravni odbor HK-a u

BiH, koji se sastoji od {est ~lanova: Milo{ Purkovi}, Sinan Ali}, @eljka Mihaljevi}, Naida Softi}, Jasmina Babi} i Enver Murgi}. Iako na dnevnom redu sjednice nije bila rasprava o statu tu HK-a u BiH, ~la no vi skup{tine problematizirali su neke odredbe va`e}eg statuta. Naime, iako ova skup{tina broji preko 120 ~lanova, samo njih 30 bilo je prisutno na sjednici. Me|utim, Statutom HK-a u BiH je regulirano da se rukovodstvo ovog tijela mo`e birati natpolovi~nom ve}inom prisutnih ~lanova.

Izmjena statuta
Dosada{nji v.d. predsjednika HK-a u BiH Sinan Ali} je objasnio da sada{nji statut nema ni odredbu kojom bi ~la no vi ovog ti je la bi li is klju~eni iz skup{tine ukoliko pet ili vi{e godina nisu prisustvovali sjednicama i u~estvovali u radu.

Podr{ka koaliciji HDZBiH - HDZ 1990
HDZBiH podr`ao je nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Pulji}a u borbi po pitanju vlasni{tva nad prostorijama u njegovoj rezidenciji u Sarajevu i ocijenio da je u~injena nepravda mjesnoj crkvi i njenom osnovnom pravu na privatno vlasni{tvo, prenijela je Srna. Kardinal je podr`ao stvaranje koalicije HDZBiH - HDZ 1990, ocijeniv{i da je to pozitivan korak za hrvatski narod i BiH, te izrazio nadu da }e ujedinjeni hrvatski predstavnici uspjeti da se izbore za promjenu Ustava i ravnopravan polo`aj Hrvata u BiH.

Zbog toga je ju~er jednoglasno usvojen zaklju~ak kojim se novoizabrani ~lanovi Upravnog odbora i predsjednica zadu`uju da u narednom periodu izna|u rje{enja za korekciju statuta. Navedeno je da to pri~injava problem budu}i da je samo {est ~lanova, od svih koji nisu bili danas prisutni, opravdalo svoj izostanak. Prof. Sulejman Red`i}, ~lan i osniva~ skup{tine HK-a u BiH, problematizirao je proceduru po kojoj se bira novo rukovodstvo, a Ali} je objasnio da je ostavljena mogu}nost da Upravni odbor predla`e kandidate, ali i da svaki ~lan HKa u BiH ima pravo da se samostalno kandidira. On je prezentirao i rad ove nevladine organizacije od februara do danas navode}i da je skup{tina primila 521 novi pre dmet, od ~ega se 221 odnosi na predmete organa uprave, te da je razgovarano sa 1.498 gra|ana.

Provaljeno u ku}u Mirsada \ape
U Br~kom
Za sada nepoznate osobe preksino} su u Br~kom provalile u ku}u Mirsada \ape, predsjednika Skup{tine Br~ko distrikta i potpredsjednika Socijaldemokratske partije BiH, i tom prilikom odnijele oko 500 maraka. \apo je zajedno sa sinom i suprugom tokom no}i boravio u ku}i, a provalu je primijetio ju~er ujutro kada je krenuo u Sarajevo na zasjedanje Glavnog odbora SDP-a BiH. - Kada smo ujutro ustali, vidjeli smo da su ulazna vrata {irom otvorena. U dnevnoj sobi i kuhinji je izvr{ena premeta~ina stvari, a ladice su sve bile izvu~ene. Iz supruginog nov~anika i mog odijela su uzeli nekih 500 maraka. Ne znam koji su motivi, ali po provali mogu re}i da su to uradili profesionalci, kazao je u izjavi za na{ list \apo, navode}i da je nakon {to je uo~io provalu, o cijelom slu~aju obavijestio br~ansku policiju. Istraga koju }e provesti policija vjerovatno }e pokazati da li se radi o sitnim plja~ka{ima koje zanima novac ili su lopovi tra`ili ne{to drugo. Mirsad \apo je za vrijeme obavljanja funkcije gradona~elnika Br~ko distrikta bio fizi~ki napadnut ispred hotela Jelane. Nakon tog incidenta donesena je odluka po kojoj je \apo bio pod policijskom za{titom 24 sata.
S. KARI]

V I J E S T I

Godi{njica zatvaranja logora Manja~a

Napraviti spomen-obilje`je
U biv{em logoru Manja~a kod Banje Luke ju~er je obilje`ena 18. godi{njica od zatvaranja ovog zloglasnog mjesta gdje su brutalno mu~eni Bo{njaci, Hrvati i nekoliko Srba. Cvije}e je polo`ilo izaslanstvo ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, te predstavnici Saveza logora{a BiH, tra`e}i da se procesuiraju odgovorni za zlo~ine i da se napravi spomen-obilje`je onima koji su podlegli mu~enju u logoru. Ibro Bahoni} je u logoru, zajedno s osamnaestogodi{njim sinom, proveo {est mjeseci. Torturu koju su njih dvojica, ali i ostali zarobljenici do`ivjeli ne}e nikad zaboraviti. Njegov boravak u logoru za posljedicu je imao gubitak 30 kilograma i ~etiri operacije zbog ~estih batina. “Istjerali bi nas da stojimo na ki{i po dva sata, dok oni i ono malo {to neko slu~ajno ima pokradu“, sje}a se Ibro Bahoni}. Mnogi su na ovom mjestu preminuli uslijed krvni~kih batina i iznemoglosti od gladi. Danas je ovo Centar za razvoj i unapre|enje sela u privatnoj upotrebi. Logo-

ra{i jo{ nisu ostvarili bilo kakva prava, nije im odobreno da sagrade spomen-obilje`je `rtvama, a trenutno se pred dr`avnim Sudom vodi postupak protiv samo tri osobe odgovorne za zlo~ine u Manja~i, od kojih se dvije brane sa slobode, prenosi FTV. Logor Manja~a otvoren je 1991. godine, kada su u njega dovedeni Hrvati sa okupiranog dijela Hrvatske, a po~etkom agresije na BiH 1992. na Manja~u su dovedeni Bo{njaci i Hrvati s prostora Bosanske krajine, te ostalih dijelova BiH. Posljednja grupa zato~enika pu{tena je ili deportirana u druge logore u decembru 1992. godine. Mnogi ga smatraju drugim Au {vi com, jer su ov dje za tvo re ni ci mu~eni na najbrutalnije na~ine.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.
Bosna i Hercegovina u misiji ISAF

U @I@I Spremni smo podijeliti znanje

3

Rat se ne dobija
Jedino zajedni{tvo lokalnog stanovni{tva, centralne afganistanske vlasti i vojnika koji sudjeluju u operaciji ISAF mo`e pobijediti talibane, ka`e pukovnik OSBiH Hazim Hod`i}
Daniel OMERAGI]

samo pu{kom
Pukovnik Hazim Hod`i}, instruktor u Centru za obuku za operacije podr{ke miru u Butmiru (PSOTC), jedan je od dvojice {tapskih oficira Oru`anih snaga BiH, koji su u martu pro{le godine upu}eni u sastav kontingenta danskog OS-a u misiji ISAF, kao doprinos sveukupnim naporima da se zemlja stabilizira i pro{iri uticaj centralne vlasti Afganistana. Bila je to ujedno i izvidnica u kojoj su Hod`i} i njegov kolega major Robert Berjan proveli pet mjeseci. Oni su u Bosnu i Hercegovinu donijeli informacije, koje su bile od koristi prilikom pripreme pje{adijske jedinice OSBiH za odlazak u misiju ISAF. - Nijedan dan ne mo`ete sa sigurno{}u re}i da li talibana ima vi{e ili manje. Na~in ratovanja koji oni primjenjuju je irregular war. Kre}u se dosta, te{ko ih je raspoznavati i to jedan od velikih izazova - raspoznati civila od borca. Talibani to zlo upo tre blja va ju, kao i me|una ro dno hu ma ni tar no pravo samim tim {to se kriju iza civilnog stanovni{tva, rekao je Hod`i}. Pri je upu}iva nja je di ni ce OSBiH, veoma va`no je bilo upoznati se sa ljudima i obi~ajima koji vladaju u Afganistanu kako bi bili spremni da kvalitetno izvr{e zadatak. Hod`i} nagla{ava da se jedino uz po{tovanje civilnog stanovni{tva Afganistana mo`e postati respektabilan. - Svaki vojnik koji odlazi tamo treba da ima jedno u glavi - da smo mi gosti i da se na taj na~in odnosi, jer plemena u Helmandu ~ine ljudi sa tradicijom, dugom istorijom i veoma su ponosni. Na samo pokazivanje po{tovanja, daleko su spremniji na saradnju. Sitnice su te koje moramo uvje`bavati, prikupiti znanje kako bismo bili respektovani. Samo zajedni{tvo lokalnog stanovni{tva, centralne vlasti i nas mo`e pobijediti talibane, kazao je on, napomenuv{i da se to ne pos ti`e sa sun~anim

Druga dobit od na{eg odlas ka u Af ga nis tan sadr`ana je u pomo}i u obuci za sudjelovanje u sli~nim operacijama, koju Bosna i Hercegovina mo`e ponuditi na{em okru`enju. - Ako pogledate zemlje iz regiona, vidje}ete da nisu svi u tolikoj mjeri uklju~eni u ISAF i Afganistan, kao {to smo trenutno mi. Dakle, u stanju smo da obezbijedimo polaznu osnovu za podjelu znanja. Mi }emo danas biti na projektu koji nije Afganistan, a sutra }emo biti partneri u Afganistanu. Podjela iskustava u regionu je bitna, kazao je Hod`i}. nao~alama na o~ima i uperenom pu{kom, nego u razgovoru sa Afganistancima.

Dragocjena iskustva
Borbene operacije nikad same nisu pobijedile pobunjenike. To su, podsje}a Hod`i}, pokazali Malaja, Sjeverna Irska, Al`ir i drugi slu~ajevi protivpobunjeni~kog djelovanja. Hod`i} smatra da je odlazak jedinice u Afganistan zna~ajan kako za Oru`ane snage, tako i za dr`avu Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko BiH `eli znatnije doprinositi me|unarodnoj sigurnosti, potrebne su joj relevantne vje {ti ne i zna nje. Is kus tva ste~ena u misiji ISAF bi}e dragocjena. Odluku da po{alje pje{adince OSBiH u Afganistan donijelo je Predsjedni{tvo BiH u prolje}e ove godine. Misija ISAF odvija se od 2003. pod vodstvom NATOa i njen cilj je borba protiv talibana i pomo} afganistanskoj vladi u stvaranju sigurnih uslova za obnovu zemlje.

Hazim Hod`i}: Rizik uvijek postoji

Zavr{ne pripreme
Prva rotacija OSBiH, u kojoj je 45 pje{adinaca, uklju~uju}i i jednu `enu, ispra}ena je sredinom oktobra iz Vojne baze Dubrave kod Tuzle. Na{i vojnici su stigli u Helmand na jugu Afganistana, gdje su se pridru`ili danskoj borbenoj grupi smje{tenoj u centralnom dijelu provincije. Po dolasku su pro{li jo{ jednu obuku od nekoliko dana, {to je obaveza svih pojedinaca i jedinica u sastavu ISAF-a kada kro~e u Afganistan. Njihova zada}a }e biti da osiguravaju unutra{-

njost baza. Sada su na zavr{nim pripremama. Hod`i} i Berjan su se u sastavu danske borbene grupe, u vrijeme dok su tamo boravili, kao {tapski oficiri anga`ovali na planiranju budu}ih aktivnosti. - Radio sam i na informacijskim ope ra ci ja ma ko je su klju~ne kod utjecanja na lokalno stanovni{tvo. Cilj je da ih pridobijemo kako bi prihvatili ISAF i centralnu vlast Afganistana kao ne{to svoje i {to treba da im obezbijedi prosperitet te odvrati od naklonosti prema talibanima, kazao nam je Hod`i}.

Dominantan objekt koji prolazi kroz zonu odgovornosti danske borbene grupe je autoput broj 1. Rije~ je o jedinom autoputu koji povezuje sve rubne provincije u Afganistanu sa Kabulom i klju~na je strategijska komunikacija. Pripadnici OSBiH, unato~ svim opasnostima koje nosi sudjelovanje u misiji ISAF, nalaze se u relativno sigurnom okru`enju vojne baze. Ipak, na{ sagovornik isti~e da se kod takvih misija ni{ta ne mo`e tvrditi stoprocentno. Situacija u Helmandu je dinami~na i rizik uvijek postoji.

Sven Alkalaj

BiH - Crna Gora

Halilovi} u [vedskoj

Milorad Dodik

U~e{}e na MEDays forumu
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj u~estvovao je u radu MEDays foruma 2010, koji se od 10. do 13. novembra odr`ava u Tangeru, Kraljevina Maroko, u organizaciji Amadeus instituta, prenijela je Fena. Alkalaj je istakao da dobro upravljanje dr`avom podrazumijeva efikasnu primjenu i vladavinu zakona, borbu protiv korupcije, uspostavljanje sigurnog i stabilnog okru`enja za rad i `ivot, civilnu kontrolu sigurnosnih i vojnih snaga, te uspostavljanje efikasnih tijela za primjenu zakona, uz puno po{tovanje ljudskih prava.

Saradnja na putu ka EU
Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savi} i ministar za evropske integracije Crne Gore Gordana \urovi} ocijenile su da BiH i Crna Gora imaju dobre bilateralne odnose i ve}i broj tema integracionog procesa koji zahtijevaju kontinuiranu saradnju i uzajamnu podr{ku, prenijela je Srna. Tokom susreta razmijenjena su mi{ljenja o procesu pridru`ivanja zemalja zapadnog Balkana EU, s posebnim osvrtom na budu}e aktivnosti Crne Gore i BiH u oblastima koordinacije procesa pristupanja.

Saradnja u oblasti migracija
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} ukazao je tokom posjete [vedskoj na potrebu zaklju~ivanja bilateralnog sporazuma o saradnji u oblasti migracija, koji bi obuhvatao i takozvane cirkularne migracije, prenijela je agencija Srna. - Sporazumom bi bila ure|ena oblast migracija i precizno definisana prava gra|ana BiH koji `ele dobrovoljno napustiti [vedsku, istakao je Halilovi} i predlo`io formiranje radne grupe za njegovu pripremu. Razgovarano je i o polo`aju gra|ana BiH u [vedskoj.

RS }e govoriti jednim glasom
Predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik izjavio je ju~er da se RS ne smije dijeliti u Sarajevu, jer je “on ne{to {to traje i {to }e trajati“ te naglasio da }e, nakon preuzimanja funkcije predsjednika tog entiteta, njegov prvi zadatak biti formiranje entitetske vlasti, prenijela je agencija Srna. - Izvr{na vlast u RS-u }e sna`no, onako kako to Ustav nala`e, izra`avati jedinstvo Srpske i zajedni~ki nastupati u BiH. To je ne{to na {to sam obavezan, jer `elim da RS u Sarajevo ide jednim glasom i da tamo na najbolji mogu}i na~in brani ustavnu poziciju RS-a, rekao je Dodik.

4

DOGA\AJI
Ekolo{ki incident u Konjicu

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ovo je fantasti~na prilika da se putuje Evropom i bi}ete dobrodo{li, me|utim, ukidanje viza ne zna~i da }e gra|ani BiH mo}i tra`iti azil, da }e mo}i dobiti novac od zemalja EU ili da }e mo}i dobiti novac na ime socijalne pomo}i
Cecilija Malstrom
komesarka EU za unutra{nje poslove

Obale Neretve u Konjicu

Foto: Eko Zeleni Neretve

Zaga|ena Neretva
Gomile sme}a no{ene bujicom sa gradske deponije Vrabac slile se u rijeku • Ote`an saobra}aj prema Bora~kom jezeru Poziv Civilne za{tite gra|anima da pomognu ~i{}enje obala ostao bez odjeka • Ekolozi ogor~eni
Stravi~no djeluju obale Bijele i Neretve nakon {to je stotine hiljada kubika sme}a sa konji~ke deponije Vrabac bujica snijela u ove rijeke. Nekoliko sati voda je nanosila komunalni otpad iz kojeg je plasti~na ambala`a i kese prekrila povr{inu rijeke kroz Konjic. Nema zvani~nih podataka o tome da je ovim ozbiljnim ekolo{kim incidentom zaga|ena vo da za pi}e. No ~injenica da je [tab Civilne za{tite gra|anima preporu~io da vodu prije upotrebe prokuhavaju daje povoda za sumnju da bi analize mogle pokazati i suprotan rezultat.

DOBAR

LO[

ZAO

DRAGAN LUKA^
Istaknuti borac protiv organiziranog kriminala i nekada{nji pomo}nik direktora SIPA Dragan Luka~ izabran je za direktora policije FBiH. Luka~ se nakon osam godina vra}a u Upravu policije FBiH u ~ijoj uspostavi je u~estvovao.

OP]INA STARI GRAD
Sarajevska Op}ina Stari Grad izdvojila je jo{ 10.000 KM za obnovu pomo}nog objekta Stare pravoslavne crkve koji je po~etkom maja ove godine o{te}en u po`aru kada je pao elektri~ni kabl.

UPOZORENJE Konji~ki ekolozi su prije desetak godina, osjetiv{i da privremenom odobrenju za njen rad nema kraja, upozorili nadle`ne na opasnost od mogu}e nesre}e. Bili su u pravu. Ekolo{ka bomba je pukla i nanijela veliku {tetu prirodi
prolaz kroz industriju Igman i vojnu kasarnu. Civilna za{tita, prema rije~ima rukovodioca njenog {taba Huseina Hod`i}a, poku{ava da novom konstrukcijom oja~a most i put u~ini prohodnim. “Istovremeno, anga`ovali smo pripadnike jedinica Civilne za{tite da komunalcima Standarda pomognu u otklanjanju posljedica ove nepogode prije svega u uklanjanju

najlonskih kesa sa drve}a uz obalu. Pozvani su i gra|ani da im se pridru`e uz nov~anu nadoknadu“ kazao je za Oslo, bo|enje ime no va ni ~lan Op}inskog {taba CZ-a. Iz kancelarije Zelenih Neretve iz Konjica saznajemo da se gra|ani ne odazivaju na ovaj poziv.

[teta
Deponija Vrabac ima karakter privremene jo{ od 1997. godine. Nalazi se na putu Konjic - Bora~ko jezero. Rije~ je o dubokoj i veoma strmoj provaliji u koju se otpad prakti~no istresa sa oboda saobra}ajnice. Konji~ki ekolozi su prije desetak godina, osjetiv{i da privremenom odobrenju za njen rad nema kraja, upozorili nadle`ne na opasnost od mogu}e nesre}e. Bili su u pravu. Ekolo{ka bomba je pukla i nanijela veliku {tetu prirodi. ^eka se zvani~no upozorenje o tome da li je i na koji na~in ugrozila ljudske `ivote.
H. ARIFAGI]

Val
Plavni val se pojavio nakon velikih ki{a sredinom ove sedmice, poru{io jednu od kula na mostu preko Bijele i u naselju Glavi~ina, u neposrednoj blizini njenog u{}a u Neretvu, i ugrozio regionalni put Konjic - Bora~ko jezero. Preko mosta prolaze samo pje{aci, a vozila se upu}uju na

BAL POD MASKAMA
Verdijeva opera „Bal pod maskama“ do`ivjela je svoju premijeru u krcatom Narodnom pozori{tu u Sarajevu, a publika je izvo|a~e, na{e umjetnike i goste, ispratila dugotrajnim aplauzom i ovacijama.

VIJEST U OBJEKTIVU
STRANE INVESTICIJE
[ef ureda Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH Giulio Moreno jo{ jednom je upozorio na sastanku poslovnih lidera u Sarajevu kako se ljudi izvana boje investirati u BiH jer se o njoj stvara lo{a slika, {to je daleko od realnog stanja.

Pripremanje
U Op}ini Zenica je odr`an sastanak[tabazimskeslu`be za sezonu2010/2011. kojim je definisanprogramradaod 15.novembra ove do 15. martanarednegodine za gradske i prigradske ulice, te za kategorisane i nekategorisane puteve. Radove utvr|ene ovim programom obavljat }e na raspisanom oglasu odabrani izvo|a~i radova, a kao nadzorni organJavnopreduze}e za prostornoplaniranjei ure|enjegradaZenica. Naru~ilac radova u ime sredstava komunalne naknade je op}inska Slu`ba za komunalne poslove i ekologiju. Mi. D.

VIJEST U

BROJU

milijardi eura vrijedan je izvoz kompanija sa podru~ja Federacije Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA za osam mjeseci ove godine.

1,6

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.

INTERVJU

5

Boris KO@EMJAKIN, predsjednik Jevrejske op{tine Sarajevo

Prevara dobija
pravo gra|anstva
Legitimiraju se rje{enja koja daju pravo gra|anstva novoj prevari i kojima se provodi nova otima~ina, mnogo grublja od one {to se desila nacionalizacijom, a koja je, na`alost, definitivna i kao takva pogubna po vlasnike nacionalizovanih stanova, odnosno njihove nasljednike, smatra ~elnik Jevrejske op{tine Sarajevo
Razgovarala: Edina KAMENICA

Iako je Parlamentarna skup{ti na Fede raci je Bo sne i Her ce go vi ne jo{ pri je dvi je go di ne usvojila tekst izmjena i dopu na Za ko na o pro da ji sta no va na ko ji ma pos to ji stanarsko pravo, a odnose se na ot kup na ci ona li zo va nih sta nova, sude}i prema reakcija ma u vezi sa najavljenom delo`acijom vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Pu lji}a, u na{oj javnosti kao da su se tek sada shvatile posljedice ovog zakona. Jer, na ovaj ili onaj na~in, i mno gi dru gi gra|ani su se na{li u Kar di na lo voj ko`i, ali je to pro {lo (pro la zi) ne za pa`eno. Je dna od osoba koja je i prije i tokom usvajanja zakona, i poslije toga ukazivala na nepodno{ljivu lahko}u kojom se nastavljaju nanositi nepravde u ovoj oblas ti je Bo ris Ko`e mja kin, ~elnik Jevrejske op{tine Saraje vo. Ne bez razloga. Doku mentacija ove op{tine, kada je u pitanju nacionalizirana imovina ove zajednice u BiH, sigur no je naj de blja. • Za{to je JZ u BiH bio, i sada je, protiv spomenutog zakona s takvim sadr`ajem? - Mogao bih o tome dugo pri~ati, ali su{tina je u ovome: le gi ti mi ra ju se rje {e nja ko ja daju pravo gra|anstva novoj prevari, kojima se provodi nova otima~ina, mnogo grublja

od one {to se desila nacionalizacijom i koja je, na`alost, definitivna te, kao takva, pogubna po vlasnike nacionalizovanih stanova, odnosno njihove nasljednike.

Nema politi~ke volje
• Sla`ete li se s tim da je cijela ova pri~a vi{eslojno znakovita, te da govori, pored ostalog, o velikom zlu u na{em dru{tvu, o licemjerju, {to se pokazuje i ovih dvadesetak godina koliko se ~eka na zakon o restituciji? - Osnovni princip na kojem su sve crkve i vjer ske za je dni ce, na ci onal na kul tur nopros vje tna dru{ tva, te Me|ure li gij sko vi je}e u BiH in sis ti ra li i in sis ti ra ju i sa da ka da je u pi ta nju na~in ot klanjanja tog velikog dru{tvenog te re ta za BiH, ve za nog za imo vi nu ko ja bi tre ba lo da bude obuhva}ena denacionali za ci jom, odno sno res ti tu ci jom, jes te prin cip na tu ral ne res ti tu ci je, gdje god je ona mo gu}a, jer ne gdje i ni je. U mno gim slu~aje vi ma jes te... • I, opet, zakona o restituciji nema ni na vidiku? - Na`alost, ni je pos to jala, a izgleda ne postoji ni sada, kako se to popularno ka`e, politi~ka volja. Iako bih, naravno, vo lio da me no vo iza bra na vlast demantuje, ali nisam opti mis ta da }e se ne {to bi tno pro mi je ni ti i ubu du}e. Oni koji su do sada defilovali na -

{om politi~kom scenom kao da su se dogovarali da se o ovome samo pri~a, dok se novi na ri i ri jet ki po je din ci ne umo re... Do izra`aja je do {ao dvojni moral zastupnika koji su ~lanovi razli~itih politi~kih stranaka, ali i vjernici i pripadnici istih ovih crkava i vjerskih zajednica. Na jednoj strani, oni donose proklamacije o ne otu|ivos ti pri va tne svo ji ne, na drugoj strani se zaklinju u Bo`ije zakone koji brane tu imo vi nu, a u stvar nos ti is ti oni je oti maju, po sre dno ili ne po sre dno. • Slu{ala sam Vas vi{e puta kako ukazujete i na jednu veliku opasnost za na{e dru{tvo zbog nepo{tivanja vlasni{tva, a {to nema veze s imovinom vjerskih zajednica?

Slijepa ulica
- To je ba rem ja sno: ne pro vo|enje principa neotu|ivosti pri va tne imo vi ne go vo ri i po ten ci jal nim in ves ti to ri ma da se {to hi tni je okre nu dru gim tr`i{tima, ako i jesu ovdje, ili ako su na mje ra va li bi ti. Dakle, da idu tamo gdje }e njiho ve in ves ti ci je, iz ko jih }e proiste}i pravo vlasni{tva, biti od go va ra ju}e pra vno i za kon ski za {ti}ene, a ne pre pu {te ne na mi lost i ne mi lost dne vne po li ti ke. Pa, mo lim vas, ko }e in ves ti ra ti u ze mlji u ko joj se ne zna da li }e i osva nu ti ono {to omrkne kao pri va tna imo vi na!

• [ta je Vama najve}a poruka slu~aja iz Kaptola 7? - Ponavljam, to je samo jedan u nizu slu~ajeva, a koji iz raznih razloga nisu obznanjeni. Zakon se mora mijenjati. Sve ostalo je prazna pri~a. Sada se govori o nekavim lo{im porukama {to se {alju u svijet... Mislim da je najva`nije omogu}iti pravnu sigurnost u zemlji zbog nas samih, a ne zbog svijeta.

Kaptol 7

• Da se vratimo zakonu kojeg je tek aktuelizirala presuda o izbacivanju kardinala iz dijela njegove rezidencije? - Rje{enjima Zakona, kojima je no si oci ma sta nar skih prava omogu}eno da otkupe tu|e nacionalizovane stanove, a da pravi vlasnici fantomskim rje{enjima tako|er „treba da dobiju“ u vlasni{tvo zamjenske stanove kojih, eto, sada nema, a nije poznato ni ko treba da ih dodjeli, Federacija BiH je u{la u jo{ jednu od mnogih slijepih ulica. Ovim rje{enjem Federacija BiH je oprala ruke pred, kako su politi~ari izra~unali, brojnijim glasa~kim tijelom, dok su manjinu tog glasa~kog tijela definitivno oslobodili ~ak i nade da }e jednog dana dobiti svoje nacionalizovane stanove. • Haos je upotpunjen i odlukom Ustavnog suda... -.. .koja je op}ine oslobodila obaveze famoznih zamjenskih stanova... Da ni ne govorim o obra zlo`enju da se, i ako postoji, pravo na zamjenske stanove odnosi samo na fizi~ka lica. Time je nastala pravna praznina. Jer, pravna lica, vlasnici nacionalizovanih stanova definitivno su stavljeni van zakona. Prakti~no, oni nemaju nikakva prava. Gube svoje vlasni{tvo, a bez mogu}nosti na naturalnu ili finansijsku kompenzaciju. To ima samo jedno ime: dr`avna plja~ka, na`alost.

TAKORE]I... OKOVI
Australijski opozicioni lider Barry Ofarel tvrdi da Dragana Vasiljkovi}a, poznatijeg kao Kapetan Dragan, u zatvoru dr`e okovanog, u nehumanim uslovima i sa vrlo ograni~enim posjetama, prenosi Srna. Vrhovni sud Australije ranije je odlu~io da Vasiljkovi}a izru~i Hrvatskoj, na {ta se on `alio tvrde}i da bi takav potez suda bio zasnovan na retroaktivnoj primjeni zakona. Vasiljkovi} je uhap{en u maju, poslije 43 dana bjekstva. Hrvatska Vasiljkovi}a tereti da je 1991. godine u tzv. republici srpskoj Krajini ubijao i mu~io ratne zarobljenike.

6

REPORTA@A

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Simfonijski orkestar Mostar

Pomo} Srebreni~anima
Centar za `rtve torture iz Sarajeva i Centar za rehabilitaciju `rtava torture iz Beograda ve} {estu godinu zajedni~ki realiziraju projekt pomo}i stanovni{tvu Srebrenice. U Domu zdravlja Srebrenica ju~er su zdravstvene usluge pru`ali neuropsihijatar Dubravka Sal~i} i doktorica Lejla ^akovi} iz Sarajeva, te internist Katarina Mitrovi} i psiholog Milo Lazarevi} iz Beograda, prenijela je agencija Fena.

Postoji puno kvalitetnih glazbenika, ali ih mi ne mo`emo platiti

Mladi SDA u Poto~arima
Delegacija Kantonalnog odbora Asocijacije mladih SDA Sarajevo ju~er je posjetila Srebrenicu i Memorijalni centar u Poto~arima. Delegacija je prou~ila Fatihu, polo`ila cvije}e na spomen-obilje`je u memorijalnom centru Poto~ari, te zajedno sa doma}inima obi{la kompleks Memorijalnog centra, u kojem su odslu{ali ~as historije i pogledali film o stradanjima srebreni~kih Bo{njaka. „Svi trebamo doprinijeti zbli`avanju mladih Srebrenice, sa mladima Sarajeva i BiH“ zao je portparol Asocijacije ,ka mladih SDA Sarajevo, Haris Plakalo.

Kultura je ime i
prezime ~ovjeka, GRADA, NARODA
Jurica GUDELJ

Povelje zaslu`nim
U Tuzli su u petak nave~er sve~ano uru~ene po~asne povelje najzaslu`nijim bosanskohercegova~kim ljekarima iz oblasti anestezije i reanimatologije. Priznanja su im uru~ili predsjednici entitetskih udru`enja anesteziologareanimatologa doktori Mirsada Pra{o i Milan [vraka, prenijela je Fena. - Odlu~ili smo da dodijelimo povelje ljudima iz ~ijih knjiga i danas u~imo, rekla je Pra{o, navode}i imena prof. Bo`ine Radevi}a, Amire Duri}, prof. dr. Predraga Lalevi}a, prof. dr. Tomislava Marenovi}a, prof. dr. Radmile Dujakovi}, prof. dr. Riste Milosavljevi}a, prim. dr. [ekiba Hivziefendi}a, prim. dr. Berzada Bilala, prim. dr. Krste ^an~ara, prof. dr. @eljke Rukovine, prim. dr. Zlatana @ivanovi}a. Tri povelje dodijeljene su posthumno prof. dr. Milijanu Kalu{evi}u, prim. dr. Snje`ani Nogo i prim. dr. Ekremu D`emid`i}u, saop}eno je iz Bosanske medijske grupe.

Stanje kulture u Mostaru, kao i u ve}ini gradova u BiH, najbla`e re~eno, alarmantno je. Kulturne institucije su na rubu propasti, a ~elnicima Grada Mostara, ~ini se, kultura je zadnja rupa na svirali i nepotreban tro{ak. Darko Nikoli}, ravnatelj Simfonijskog orkestra Mostar, u razgovoru za Oslobo|enje isti~e kako o stanju kulture u gradu na Neretvi najbolje svjedo~i ~injenica kako nije bilo dovoljno novca da se obilje`i ~ak 50 godina postojanja ovog orkestra.

Kuriozitet
- Sim fo nij ski or kes tar Mostar postoji preko 50 godina. To~nije re~eno, osnovani smo 1954. godine. Jedna smo od rijetkih javnih ustanova u Mostaru koja nije obilje`ila 50 godina postojanja. To dovoljno govori o tome kako danas funkcioniramo, ka`e Nikoli} koji je ~ak 37 godina proveo u orkestru. Po~eo je svirati jo{ kao srednjo{kolac, da bi se nakon svr{enoga studija biologije i kemije ponovno vratio svojoj prvoj ljubavi –

Grad bi trebao svake godine zapo{ljavati barem po dva nova glazbenika

Kulturne institucije su na rubu propasti, a ~elnicima Grada Mostara, ~ini se, kultura je zadnja rupa na svirali i nepotreban tro{ak
glazbi. Navodi i kako ipak nije sve toliko crno jer, smatra on, postoji odre|eni napredak. - Svake godine idemo po pola koraka naprijed. No, na{ najve}i problem je {to nemamo dovoljno glazbenika, a nemamo ih jer ih ne mo`emo platiti. Prije rata smo imali 40 glazbenika, a danas svega sedam. Prije rata je bilo novca, a nije bilo dovoljno glazbenika. Danas, pak, imamo obrnutu situaciju, postoji puno kvalitetnih glazbenika, ali ih mi ne mo`emo pla ti ti.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.

REPORTA@A

7

VIJESTI
Tako|er, isti~e i kako glazba mo`e doprinijeti i kona~nom pomirenju kako u Mostaru, tako i u BiH. - Glazba nema nacionalnost. Ona je kao i ljudi ili dobra ili lo{a. Nije mogu}e da se na natje~aju za glazbenika nekomu ne{to namjesti. Nemogu}e je slagati nekoga kroz glazbu. Ipak, na{a zajedni~ka budu}nost ne zavisi od kulturnih institucija. Sve je ovisno o onima koji donose odluke. Oni donose odluke o svima nama. Nadam se kako }u oti}i u mirovinu znaju}i da }e orkestar, teatri i ostale kulturne institucije u Mostaru nad`ivjeti sve nas. Mi ni ne tra`imo ni{ta posebno, samo minimum onoga {to nam je dovoljno za rad, zaklju~io je Nikoli}.
Glazba nema nacionalnost

Glazba doprinosi pomirenju

Strah od gubljenja pozicija
Potpisani sporazum izme|u dva HDZ-a za HSS - NHI je o~ekivana posljedica ve} potpisanih sporazuma srpskih nacionalnih stranka, saop}eno je iz te stranke. HSS - NHI smatra da nijedna homogenizacija, pa niti ova, ne}e izvesti Bosnu i Hercegovinu niti njezine narode iz postoje}e situacije, prenijela je Fena. - Imamopoliti~kineutralanstavprema potpisanom sporazumu dva HDZ-a, jer udvosmislenimizjavama za javnostpredstavnika tih stranka nije jasno koju opciju oni predstavljaju i za{to se zala`u. ^ini nam se da je saveznapravljen iz ~istogstraha gubljenja pozicija u vlasti, odnosno, straha, da bi u pregovorima s drugim strankamajedan ili drugi HDZ mogaobitiizba~en iz vlasti na dr`avnoj i entitetskim razinama, navodi predsjednik GO HSS NHI-a Kre{imir Zubak.

50 GODINA O stanju kulture u gradu na Neretvi najbolje svjedo~i ~injenica kako nije bilo dovoljno novca da se obilje`i ~ak 50 godina postojanja ovog orkestra
Nekada{nji glazbenici Simfonijskog orkestra Mostar nastupaju u svim orkestrima u regiji

SDP: Formirati vlast
- To zna~i da nam je potrebno ukupno oko 40 glazbenika. Svjesni smo kako se to ne mo`e do go di ti pre ko no}i. Isto tako smo svjesni {to je sve Mostar pro`ivio. Me|utim, Grad bi tre bao svake godine zapo{ljavati barem po dva nova glazbenika kako bismo naposljetku obnovili sjaj na{eg orkestra, pri~a Nikoli}. Va`nost kulture za Mostar ne treba posebno isticati, pa tako ni samog Simfonijskoga orkestra. - Kultura je ime i prezime ~ovjeka, ulice, grada, naroda... Grad bez kazali{ta, pozori{ta, biblioteke, orkestra i sli~nih institucija je na razini osrednje razvijenog sela u Europi. Svi se hvalimo Europom i ugledamo se na nju. No, dok ne bu de mo imali situaciju u kojoj }e nabrojane institucije normal no fun kci oni ra ti ne mo`emo go vo ri ti o pri bli`avanju Europi, mi{ljenja je Nikoli}. Posebno nagla{ava ~injenicu da je Mostar prije rata jedini u BiH imao simfonijski orkestar. - To je bio jedan jako ugledan sastav. Obi{li smo gotovo cijeli svijet, a posebno mi je u sje}anju ostala turneja iz Sovjetskog saveza iz 70-ih godina. Tada smo nastupali u koncertnim dvoranama u Moskvi, Sankt Petersburgu, Vilnusu, Talinu, Rigi i drugim velikim, tada sovjetskim, gradovima. Me|utim, s ratom se sve to promijenilo. Izgubili smo svoju zgradu, instrumente, nototeku, a ~ak su nam i dva gla zbe ni ka po gi nu la. Ostali su se razi{li po svijetu u potrazi za egzistencijom. Tako danas nekada{nji glazbenici Simfonijskog orkestra Mostar nastupaju u svim orkestrima u regiji, isti~e Nikoli}. Glavni odbor SDP-a ju~er je dao podr{ku Predsjedni{tvu i pregovara~kom timu svoje stranke za nastavak razgovora sa relevantnim politi~kim subjektima na implementaciji izbornih rezultata i formiranju vlasti na svim nivoima u BiH. „Glavni odbor je zaklju~io da je potrebno odmah krenuti u implementaciju izbornih rezultata i formirati vlast predvo|enu SDP-om“, navedeno je u saop{tenju uz poziv vladaju}im strankama da u tehni~kom mandatu ishitrenim imenovanjima i odlukama ne poku{avaju dovr{iti zapo~ete nezakonite aktivnosti oko rasprodaje dr`avnog blaga i resursa, {to se posebno odnosi na FBiH i pojedine kantone.

Sre}om, danas Mostar ima ~ak i jednog mladog dirigenta Damira Bunozu s kojim sjajno sura|ujemo. To je zaista kuriozitet, jer se malo gradova na ovim prostorima mo`e pohvaliti da ima svoga dirigenta, ka`e Nikoli}, te nagla{ava kako orkestar ima i iznimno dobru suradnju s mostarskim Katedralnim zborom kojim ravna don Dragan Filipovi}. Danas je cilj Simfonijskog orkestra Mostar, nastavlja, imati komorni sastav od 20ak glazbenika na koji }e se mo}i nadograditi puha~i kako bi se do{lo na prijeratnu razinu.

Krle`a
Glazba je `ivot, govori citiraju}i Krle`u koji je rekao kako je glazba lirska pau~ina izme|u mozga i srca. - U tom smisli, mi nastupamo po {kolama i vrti}ima kako bismo djeci pribli`ili, uvjetno re~eno, ozbiljnu glazbu. Ka`em uvjetno re~eno jer ne postoji ozbiljna glazba, samo dobra i lo{a. Djeca danas jako malo znaju o tome koja je razlika izme|u kontrabasa i violon~ela, viole i violine. Dopu{tamo im da opipaju instrumente i da se upoznaju s njima. Iznimno mi je drago {to su na{i koncerti jako dobro posje}eni, a imamo i podosta dugogodi{njih slu{atelja. To nam da je sna gu da nas ta vi mo ovo raditi, rekao je Nikoli}. Simfonijski orkestar Mostar }e do kra ja go di ne odr`ati nekoliko koncerata i to u Mostaru, Tuzli i [irokome Brijegu.

SNSD o kadrovskim rje{enjima
Izvr{ni odbor Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata ) danas bi u Banjoj Luci trebalo da utvrdi pojedina~na kadrovska rje{enja za rukovodstvo Narodne skup{tine RS-a i razmotri platformu o zajedni~kom djelovanju ove stranke sa SDS-om u organima BiH, prenijela je Srna. Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} izjavio je da }e se na sjednici razmatrati dvije teme. - Jedna od tema je konstituisanje parlamenta RS-a i predlaganje pojedina~nih kadrovskih rje{enja, {to uklju~uje predsjednika skup{tine, {efa poslani~kog kluba... Druga tema je platforma o zajedni~kom djelovanju u organima BiH sa SDS-om. Mo`da }e biti i neke povr{ne analize rezultata izbora, ali to nije glavna tema, rekao je Vasi}.

Ne tra`e ni{ta posebno, samo minimum onoga {to je dovoljno za rad

8

OGLASI

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POLIGON

9

Povodom jednog marketin{kog istra`ivanja kvaliteta zdravstvenih usluga u BiH

Misteriozna metodologija

i misteriozni pacijenti
Mnogi bh. dnevnici, elektronski mediji i web servisi objavili su mjerenje i istra`ivanje kvaliteta usluga u bh. zdravstvu koje je obavila Agencija Global Market Solutions (www.gms.ba) od 1. augusta do 11. oktobra 2010. Tako je vijest o nedovoljnom nivou zdravstvenih usluga, pored ostalih, prenijela i Ekapija pod znakovitim naslovom: Kvaliteta usluge u bh. zdravstvu – Da li je Hipokratova zakletva danas relevantna? Ciljaju}i na nedovoljno predo~enu metodologiju istra`ivanja, poku{at }u odgovoriti kontrapitanjem - da li je agencijsko istra`ivanje o kvalitetu zdravstvenih usluga u BiH zaista relevantno? govara standardu kvaliteta u pru`anju zdravstvenih usluga, a nije naveden ni podatak da je agencija za istra`ivanje imala odgovaraju}u dozvolu, tj. da su s istra`ivanjem bili upoznati barem direktor i glavna sestra ustanove. Na po~etku se ka`e da su mjerenja provedena u klini~kim centrima, bolnicama, domovima zdravlja i ambulantama porodi~ne medicine, ali nam nije poznat broj pregledanih zdravstvenih ustanova niti na~in na koji je biran uzorak. Pogledajmo kriterije, tj. pet elemenata dobre usluge koje je analizirala marketin{ka agencija: 1. izgled zdravstvenog centra, 2. pozdrav i pristup ljekara, 3. ljubaznost ljekara, 4. stru~nost ljekara i 5. zavr{ni pozdrav. Na ovom mjestu zavr{ava se sav opis metodologije istra`ivanja. Sada mo`emo samo pretpostavljati na koji na~in se pristupilo istra`ivanju. Od pet elemenata, ~etiri su zdravorazumska, pa ih marketin{ka agencija nije posebno elaborirala. Ali, {ta }emo s ocjenom elemenata dobre prakse pod ta~kom 4. stru~nost lije~nika? Da li misteriozni pacijenti, ma kako bili dobro pripremljeni, mogu ocjenjivati stru~nost lije~nika? Te{ko da mogu! Na`alost, istra`iva~i su, {to se vidi iz citata pacijenata, koristili metodolo{ki pristup rekla-kazala: stru~nost doktora vrednovala se kroz navode, spekulira se o pogre{nim dijagnozama i terapijama uz nepismen jezik s pjesni~kim ambicijama: „...a desi se i da gre{kom doktori utvrde dijagnozu, {to kod gra|ana izaziva paniku i nervozu““(sic!). Kako se to gre{kom utvr|uje dijagnoza, treba pitati stru~njake ove agencije. Pa, ni prvi kriterij izgled zdravstvenog centra ne izgleda dobro definisan. Prvo, {ta podrazumijeva centar“ To nije uobi~ajena zbirna imenica za bolnice i domove zdravlja. Drugo, da li se ocjenjivao vanjski ili unutra{nji izgled zdravstvene ustanove ili oboje? Ure|enost okru`enja objekta ili unutra{nji ambijent za korisnike za{tite? Nesmetan pristup osobama s onesposobljenjima? Visoka higijena prostorija ili uo~ljiva prljav{tina? Jasni putokazi ili samosnala`enje u {umi odjeljenja i usluga? Itd, itd. O tome iz predo~enog istra`ivanja ne saznajemo ni{ta. Uzimaju}i pars pro toto (dio za cjelinu), marketin{ka agencija o~igledno vrednuje pru`anje zdravstvenih usluga na nivou pija~ne prodaje krompira, ~ime jasno otkriva svoj amaterizam u ovoj oblasti. Pa`ljivi ~italac ve} je mogao primijetiti, prilikom ocjene izgleda zdravstvene ustanove, da Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH (AKAZ) ima ~itav niz prakti~nih pitanja koja izviru iz standarda, kriterija i indikatora, nasuprot kojih vanjski ocjenjiva~i (zdravstveni menad`eri, doktori i sestre) ocjenjuju menad`ment, sigurnost i kvalitet zdravstvenih usluga. Tzv. komunikacijske vje{tine koje su sastavni dio plana i programa u specijalizaciji porodi~ne medicine pokrivaju tri istra`iva~ka pitanja marketin{ke agencije pozdravljanje, obra}anje, ljubaznost, po{tivanje pacijentove li~nosti, itd. Na`alost, standardi i zakon sporo mijenjaju kulturu pona{anja pojedinih zdravstvenih radnika koja je samo dio op{te kulture, ali pona{anje zdravstvenih radnika nije jedini i najva`niji aspekt u ocjeni kvaliteta zdravstvenih usluga! Postavite sebi samo jedno pitanje i iskreno odgovorite: treba li mi ljubazan doktor, a neznalica ili arogantan lije~nik koji }e mi stvarno pomo}i? Vi }ete re}i: pitanje nije fer jer tra`im obje pozitivne osobine. A ja }u re}i: istra`ivanje nije bilo fer jer je pokazalo da su lije~nici i neljubazni i ne znaju postavljati dijagnoze i lije~iti. ja istra`ivanja mora biti transparentna, znanstveno objektivna i odobrena od menad`menta zdravstvene ustanove koja se pregleda i nadle`nog ministarstva zdravstva. Nije li marketin{ka agencija namjerno uskratila detaljan opis metoda istra`ivanja jer nije imala validne dozvole zdravstvenih ustanova i ministarstava zdravstva? Mogu li sada zdravstvene ustanove koje su progla{ene manje dobrim presaviti tabak i tu`iti marketin{ku agenciju koja je njihove ustanove bez predo~enih kriterija predstavila u lo{em svjetlu i nanijela im moralnu i materijalnu {tetu. Mogu li zdravstvene ustanove koje nisu bile odabrane za ovo istra`ivanje tako|er potra`iti odgovaraju}u satisfakciju, jer mogu tvrditi da su bolje od drugih ili najboljih? Zdravstveni sistem je krajnje formaliziran sistem koji po definiciji zahtijeva formalnu ocjenu na temelju jasnih i javno objavljenih standarda i kriterija. S tim u vezi, kvalitet u zdravstvu se mjeri objektivno, a sastavljanje neslu`benih rang-lista samo mo`e dovesti do konfuzije i uznemiriti javnost. Ovome dodajmo da je u Federaciji BiH Agencija za kvalitet i akreditaciju jedina nadle`na i mjerodavna da ocjenjuje kvalitet zdravstvenih usluga. Misteriozna metodologija i misteriozni pacijenti samo zamagljuju i mistificiraju jasno poredane stvari.
dr. Zoran RI\ANOVI], direktor AKAZ-a

Kriteriji
Niko razuman ne mo`e osporavati novinarima i marketin{kim stru~njacima da ocjenjuju kvalitet zdravstvenih usluga anketiranjem reprezentativnog uzorka ispitanika. Me|utim, metodolo{ki problem mo`e se javiti kad se koriste druge tehnike u ocjeni kvaliteta usluga, u koje, naprimjer, spadaju misteriozni pacijenti (istinski pacijenti da se ne posumnja u njihovu {pijuna`u) koji rade za agencije ovog tipa, dok jedinice posmatranja (osoblje, doktori, sestre, ambijent javne ustanove) ne znaju za ovu urotu. O ovome mo`emo samo naga|ati jer marketin{ka agencija nije navela da je obu~ila tajanstvene pacijente za kriti~ko posmatranje i ocjenu svega {to po agencijskim smjernicama ne od-

Transparentno
Ono {to daje dodatnu te`inu ovom istra`ivanju, te`inu velike dru{tvene odgovornosti, koje mo`da ova marketin{ka agencija nije ni svjesna, jeste da rezultati istra`ivanja, a posebno njihova usporedna kvantifikacija („Mi smo bolji od vas!“), nailaze na visoku socijalnu i politi~ku osjetljivost i recepciju, posebno ako se rezultatima vjeruje bez ostatka i zadr{ke. Postoji jo{ jedan aspekt, nazovimo ga pravni: zdravstvene usluge koje se pru`aju u javnim zdravstvenim ustanovama su javno dobro od posebnog dru{tvenog zna~aja i ne mogu se poistovjetiti sa prodajnim uslugama u privatnim trgova~kim. Drugim rije~ima, metodologi-

Reagiranje
a`alost, primorana sam reagovati na tekst “Prizivanje afere oko izbora predsjednika Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH” objavljenog 30. , 10. 2010, ne samo zbog gnusnih optu`bi Sr|ana Dizdarevi}a da sam ne~ija pla}enica i da protiv njega, hudnika, neko kuje tajne planove i urote ve} i zbog same ~injenice da je takav neprofesionalan tekst objavljen u renomiranom listu Oslobo|enje i od dugogodi{njeg novinara Dragana Stanojlovi}a. Od vas sam, gospodine Stanojlovi}u, s va{im radnim iskustvom, te vremenom provedenim uz federalne ombudsmene, o~ekivala poznavanje osnovnih postulata novinarske profesije – pravo na odgovor druge strane i ~injeni~no izvje{tavanje – ali i senzibilnost za izno{enje neargumentovanih optu`bi i uvreda koju ste, ako ne po svom moralnom ustrojstvu, a ono gledaju}i tu|i rad na za{titi ljudskih prava, morali do sada usvojiti. Va{a tvrdnja kako ste me navodno ~itav dan zvali za izjavu pa vam se javljao automat BH Telekoma, tek je naivni poku{aj da sa sebe sperete odgovornost za neprofesionalno i tendenciozno pisanje. Niti jednom me niste potra`ili na

N

Rije~i su izli{ne
“Prizivanje afere oko izbora predsjednika Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH”, Oslobo|enje, 30. oktobar 2010.
mom radnom mjestu u Helsin{kom komitetu - gdje ste me, ina~e, uvijek dobijali kad vam je to trebalo - ali niti na moj danju uvijek uklju~en mobitel. Bar to uz dana{nju tehniku nije problem dokazati. Ma, ne tvrdite valjda da sam vidovita te znam {ta i o ~emu pi{ete pa unaprijed isklju~im telefon da me, eto, ba{ vi ne biste dobili?! Razloge zbog kojih ste pozvali biv{eg lidera Helsin{kog komiteta Dizdarevi}a da ekskluzivno komentari{e na~in biranja novog predsjednika organizacije koju je prije osam mjeseci zbog odlaska u politiku napustio, znate vi i Dizdarevi}. Kao {to znate i za{to ste dobar dio teksta posvetili meni i Dizarevi}evim naklapanjima o urotama, la`ima i uvredama da sam ja bolesno ambiciozni pla}enik Fahrudina Radon~i}a (sic!). Ako ve} ne meni, te biste razloge morali pojasniti va{im radnim kolegama koji jo{ poku{avaju o~uvati dignitet i tradiciju lista Oslobo|enje. Kao {to i ja u svojoj organizaciji, Helsin{kom komitetu za ljudska prava u BiH, svakodnevno poku{avam za{tititi na desetine obespravljenih gra|ana BiH, ~ija su prava do bezna|a ugro`ena od istinskih pla}enika vlastodr`aca i aktera inih porodi~no-nacionalno-partijskih klanova. Uostalom, za{tita najugro`enijih, me|u njima nerijetko i va{ih kolega novinara, ono je {to obilje`ava moj radni vijek u HK-u, na {to sam i profesionalno i ljudski ponosna. O samom Dizdarevi}u, rije~i su izli{ne; on dovoljno sam o sebi govori. Jedino podsmijeh sa kojim se o Helsin{kom komitetu kao njegovoj privatnoj grupi pri~alo, na desetine sjajnih ljudi koji su iz sli~nih razloga Komitet i napustili ili raspolo`enje bira~a da Dizdarevi}u ne dozvole ulazak u vlast - mo`da dodaju koju rije~ vi{e o ovom biv{em predsjedniku Helsin{kog ko-

miteta. Za nadati se da }e novi/nova predsjednik/ca uspjeti vratiti poljuljani dignitet na{e ku}e i kona~no organizirati rad Komiteta na na~in na koji to rade danas sve agilne i prijeko nam potrebne organizacije civilnog dru{tva u BiH.
Branka INI], pravna savjetnica HKBiH

10

CRNA HRONIKA
Radnicima Policijske stanice Novo Gora`de S. K. je prijavio da mu je ukradena ve}a koli~ina polovnih tabli lima, armature i `eljeznih cijevi. Radom na terenu krimipolicija je do{la do sazna nja da je mo gu}i kradljivac J. K, koji je tokom saslu{anja priznao da je ukradene predmete prodao na jednom od otpada u Gora`du. Protiv J. K. }e biti podnesen izvje{taj tu`ila{tvu.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ukradeno `eljezo prodao na otpadu

Maloljetniku otet mobitel

Dvije nepoznate osobe u ~etvrtak nave~er u Ulici Nerkeza Smajlagi}a presrele su maloljetnog B. B. iz Sarajeva, te prijete}i no`em, otele od njega mobitel. Maloljetnik je, kako je saop}eno iz MUPa Kantona Sarajevo, ovaj doga|aj prijavio u petak kada je u pratnji staratelja do{ao prostorije Tre}e policijske uprave. O doga|aju je obavije{teno Tu`ila{tvo, a policija traga za napada~ima.

Nakon pogibije dje~aka kod Kalesije

Udesi odnijeli tri `ivota, povrije|eno pet osoba

Pijan se zabio u vozilo

sarajevske policije?
Valentin Vego iz Gabele je poginuo, a povrije|eni su policajci Hrustem He}o i Vahid Omerspahi} iz Sarajeva, te Adis ^eho iz Visokog, i Antonio Areli}
Sa policijskog uvi|aja: Nepovrije|eno samo dvogodi{nje dijete

Tu`iteljica zatra`ila pritvaranje voza~a
Kod voza~a Elvisa Sokolovi}a, koji je pobjegao sa mjesta nesre}e, potvr|eno prisustvo alkohola u krvi
Tri osobe koje su prekju~er povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i u Gornjim Vukovijama kod Kalesije, kada je poginuo ~etverogodi{nji dje~ak, smje{tene su na Univerzitetsko-klini~ki centar u Tuzli i van su `ivotne opasnosti. Kako saznajemo, kod Edhije Me{anovi} se radi o vi{estrukim povredama i ona je zbrinuta na Odjelu intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimaciju, a njeno stanje je te{ko. Amira Me{anovi} je na Odjelu hirurgije i nije `ivotno ugro`ena, dok je maloljetni [emso Me{anovi} na Ortopediji. Nesre}a se, podsje}amo, dogodila kada je Elvis Sokolovi} iz Vukovija, upravljaju}i kijom u alkoholiziranom stanju, skrenuo sa ceste i udario ~etvero pje{aka. Smrtno je stradao ~etverogodi{nji Amel Me{enovi}, dok su tri osobe povrije|ene. Nepovrije|eno je ostalo samo dvogodi{nje dijete, koje se u trenutku nesre}e nalazilo u naru~ju Amire, te je prilikom udara auta pala u kanal. Pijani voza~ je pobjegao sa mjesta nesre}e, ali je brzom intervencijom kalesijske policije uhap{en. Naime, na cesti je ostala tablica koja je otpala nakon {to je automobilom udario pje{ake. “^ekamo da policija kompletira izvje{taj i danas (ju~er op. a.) }emo Kantonalnom sudu uputiti zahtjev za odre|ivanje jednomjese~nog pritvora. Mislim da su se stekli svi uslovi i da }e Sud odrediti pritvor. Testiranjem je utvr|eno da je voza~ bio u alkoholiziranom stanju“, kazala nam je tu`iteljica Zikreta D`ibri}.
S. K.

Tri osobe su poginule, a pet je povrije|eno, od kojih su dva policajca, u saobra}ajnim nesre}ama koje su se dogodile preksino} i u subotu u Gabeli, Sarajevu, te kod Mostara, Fo~e i Maglaja.

Krenuli na posao
Valentin Vego (51) iz Gabele kod ^apljine poginuo je ju~er ujutro na povratku ku}i s posla iz Hrvatskih `eljeznica u Plo~ama. Voze}i mercedes 200, dubrova~kih registracija, u blizini stadiona u Gabeli sletio je sa ceste, nakon ~ega se automobil prevrnuo na krov. Te{ko povrije|eni Vego je odmah prevezen u Dom zdravlja, te dalje ka mostarskoj bolnici. Me|utim, u tu zdravstvenu ustanovu je dovezen mrtav, tako da su ljekari samo mogli konstatovati smrt. Hrustem He}o (1970) i Vahid Omerspahi} (1966) iz Sarajeva, policajci MUP-a Kantona Sarajevo, te Adis ^eho

Mercedes Vege nakon nesre}e

POVRATAK KU]I Vego je stradao na povratku ku}i s posla iz Hrvatskih `eljeznica u Plo~ama. Voze}i mercedes 200, u blizini stadiona u Gabeli sletio je sa ceste
(1987) iz Visokog, povrije|eni su u saobra}ajnoj nesre}i ju~er rano ujutro u sarajevskoj Ulici Safeta Zajke. Nesre}a se, prema prvim rezultatima istrage, dogodila kada je ^eho, navodno pijan, voze}i golf (O84A271) pre{ao na lijevu stranu ceste te direktno udario u slu`beni golf 5 (K45E221), kojim su policajci, najvjerovatnije, krenuli na posao. Sva trojica su u KUM Klini~kog centra u Sarajevu vozilima Hitne pomo}i dovezeni oko sedam sati. Obojica policajaca su zadobila povrede glave, vrata i grudnog ko{a, pri ~emu su kod He}e konstatovane frakture grudne kosti, {to je izrazito te{ka povreda, i desnog koljena, dok je Omerspahi}u povrije|en i zglob lijeve ruke. On bi, kako nam je kazala Biljana Jandri}, portparol sarajevske bolnice, uskoro mogao biti otpu{ten na ku}no lije~enje. Njegov kolega He}o je zadr`an na Odjelu intenzivne njege KUM-a, gdje je smje{ten i voza~ drugog golfa. ^eho je u KUM dovezen bez svijesti i intubiran, a ljekari su utvrdili da je zadobio povrede lica te grudnog ko{a i stomaka. Operativnim zahvatom su mu u{iveni o~ni kapci. Uvi|aj na mjestu ovog udesa, zbog kojeg je saobra}aj Ulicom Safeta Zajke bio potpuno obustavljen oko dva sata, izvr{ili su policija i de`urna tu`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu Advija Hajdo Balta, te vje{tak saobra}ajne struke. Potom su vozila, golf kojim je upravljao ^eho, i slu`beno vozilo MUP-a KS-a, prevezeni pred PU Novi Grad, gdje }e bi-

Nakon premla}ivanja Hedija Gogi}a

Stradao motociklista

Napada~i iza re{etaka
Na prijedlog Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona Op}inski sud je odredio jednomjese~ni pritvor M. A. (64), M. A. (19), M. M. (18), B. R. (21) i D. S. (23), svi iz Kladnja, koji se sumnji~e za poku{aj ubistva Hedija Gogi}a (34) tako|er iz Kladnja. Podsjetimo, u tu~i koja je u srijedu nave~er izbila u kladanjskoj Ulici Avdage Hasi}a, te{ke i po `ivot opasne povrede zadobio je 34-godi{nji Hedi Gogi}, kojeg su metalnim i drvenima palicama pretukli M. A, njegovi sinovi M. A. i M. M, te njihovi prijatelji B. R. i D. S. Sukobu je prethodila kafanska sva|a, koja je po izlasku Gogi}a iz ugostiteljskog objekta, nastavljena na ulici. Ina~e, kako saznajemo, Gogi} je ranije imao sukob sa jednim od petorice napada~a. Nakon napada, Gogi} je sa te{kim povredama glave i abdomena smje{ten na Odjeljenje intenzivne njege Univerzitetskoklini~kog centra u Tuzli, a prema posljednjim informacijama njegovo stanje je stabilno.
S. K.

Na magistralnom putu M-17 Maglaj - @ep~e, u mjestu Lije{nica, u subotu poslijepodne dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, potvrdila nam je Aldina Ahmi}, portparol Uprave policije MUP-a ZDKa, te, zbog ~injenice da porodica nije obavije{tena, vi{e informacija najavila za danas. Prema nepotvr|enim informacijama, radi se o motociklisti koji je stradao na mjestu.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.

CRNA HRONIKA
Ra dni ca pro da vni ce Mir-al koja se nalazi u Kolodvorskoj ulici u Sarajevu D. M. prijavila je u petak da su nave~er, 6. novembra, ona i njena kolegica E. E. oplja~kane u trgovini. Naime, D. M. je, prema saop}enju sarajevske policije, ispri~ala da je nepoznata osoba tom prilikom njima dvjema zaprijetila bombom, te otela odre|enu svotu novca, a potom pobjegla.

11

Prijete}i bombom, oplja~kao trgovinu

Pokradeni u fiskulturnoj sali

Nepoznate osobe u petak nave~er su provalile u prostorije fiskulturne sale O[ “Edhem Mulabdi}“ u Zenici te, kako je saop}eno iz MUP-a ZDKa, ukrale odre|enu svotu novca i tri mobitela. Naime, kradljivac je odva li lo ula zna vra ta svla~ioni ce, a za tim ukrao oko 80 KM i mobitele u vlasni{tvu ~etiri osobe koje su bile u sali. Policija radi na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela.

Sud BiH

Potvr|ena 20-godi{nja

kazna \or|u @drali
Apelaciono vije}e Suda BiH potvrdio je kaznu kojom je \or|e @drale osu|en na 20 godina zatvora zbog ubistva Ljubi{e Savi}a Mauzera, nekada{njeg na~elnika Uprave policije RS-a, potvrdila nam je Manuela Hod`i} iz informativne slu`be dr`avnog Suda. Kako nam je pojasnila Hod`i}eva, kazna je potvr|ena, me|utim, djelimi~no je promijenjena kvalifikacija krivi~nog djela. O tome }e, dodala je, vi{e informacija iz Suda dati u ponedjeljak. @drale je, podsje}amo, prvostepenom presudom u aprilu osu|en na 20 godinazatvora jer je organizovao, a potom7. juna2000. u Bijeljinisa njemu poznatim osobama u~estvovao u ubistvu Mauzera i ugrozio bezbjednost ljudi koji su bili u blizini. Branko Peri}, predsjedavaju}i Sudskog vije}a, prilikom obrazlaganja presude je rekao da je Vije}e imalo te`ak zadatak, ali da je postojao lanac indicija koji je navodio da je @drale kriv. “Nalazi vje{taka Du{ana Keckarevi}a i Rijada Konjhod`i}a o @dralinim biolo{kim tragovima na rukavicama i dvije dukserice, te prona|ene barutne ~estice su pomogli u dono{enju ove odluke“ is, takao je tada Peri}. U tada izre~enu, a sada ve} pravomo}nu kaznu, @drali }e biti ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 17. januara pro{le godine na frankfurtskom aerodromu po potjernici Interpola, te potom izru~en Vlastima BiH.
L. S.

Golf koji je vozio ^eho i vozilo MUP-a KS-a

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Kobni udar u za{titnu ogradu

Na magistralnom putu Fo~a - Sarajevo preksino} je poginuo @eljko V. (1962) iz Fo~e, dok je te`e povrede zadobio Lazo \. (1965). Nesre}a se, kako nam je potvr|eno u CJB-u Isto~no Sarajevo, dogodila kod mjesta Ponor, kada je voza~ golfa 3, zbog neprilago|ene brzine uslovima i stanju na cesti, izgubio kontrolu nad upravlja~em, pre{ao na lijevu stranu ceste te udario u za{titnu ogradu. Povrije|eni Lazo \. je prevezen u Klini~ki centar Kasindol, gdje je i zadr`an na lije~enju. On je izjavio da je automobilom upravljao stradali. Me|utim, kako postoje odre|ene sumnje da li je to zaista tako, policija }e tokom daljeistrageizvr{itiodre|eneprovjere. Naime, s ciljemutvr|ivanja ~injenice ko je bio voza~, sa volana su uzeti biolo{ki tragovi, koji }e biti poslani na vje{ta~enje. Tako|er, nije isklju~eno ni to da }e biti izvr{ena obdukcija tijela poginulog kako bi se konstatovale sve povrede, ali i utvr|eno kako su nastale, odnosno da li je poginuli bio u vozilu na mjestu voza~a, kako to tvrdi njegov saputnik, ili suvoza~a.
Reno kojim je upravljao Areli} zaustavio se nekoliko metara od Neretve

POVREDE POLICAJACA He}o i Omerspahi} su zadobili povrede glave, vrata i grudnog ko{a, pri ~emu su kod He}e konstatovane frakture grudne kosti, {to je izrazito te{ka povreda, i desnog koljena, dok je Omerspahi}u povrije|en i zglob lijeve ruke
ti izvr{ena potrebna vje{ta~enja, a od voza~a je uzeta krv radi alkotestiranja.

Istraga ranjavanja Admira Jusufovi}a

Potraga za Mirzom Gali}em i Nerminom Rakovcem
Jasmin ^elikovi} i Elvir Hasi} iz Tuzle, koji su osumnji~eni za u~e{}e u nedavnoj pucnjavi u Gornjoj Kalesiji u kojoj je ranjen Admir Jusufovi} iz ovog mjesta, pu{teni su na slobodu, jer nije bilo osnova za njihovo pritvaranje. Ovo nam je potvrdio tu`ilac Ivo Ivelji}, koji radi na tom slu~aju, te dodao da su dvije osobe, koje se sumnji~e za pucnjavu, jo{ u bjekstvu. Kako nezvani~no saznajemo, radi se o Mirzi Gali}u i Nerminu Rakovcu, za kojima nakon pucnjave u ~etvrtak u Gornjoj Kalesiji policija intenzivno traga. Osumnji~eni za poku{aj ubistva, ali i ranjeni Jusufovi}, od ranije su poznati policiji, te se pretpostavlja da se sukob desio zbog dilanja droge. Ina~e, Jusufovi}, poznatiji pod nadimkom Petak, nekoliko puta je privo|en u prostorije kalesijske policije zbog posjedovanja narkotika. Jusufovi} se trenutno nalazi u Odjeljenju intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimaciju UKC-a Tuzla, a njegovo `ivotno stanje je jo{ kriti~no.
S. K.

Trag ko~enja
Saobra}ajna nesre}a ju~er ujutro se dogodila i u mjestu Rodo~ - ^ekrk kod Mostara, kada je, iz jo{ neutvr|enih razloga, reno megan (O43-J-984) sletio sa ceste te se zaustavio u niskom rastinju na samoj obali Neretve. Voza~ Antonio Areli} je prevezen u Klini~ku bolnicu Mostar, gdje je i zadr`an na Odjelu traumatologije. Na cesti je, kako saznajemo, ostao trag ko~enja od 10-ak metara, nakon ~ega je reno pre{ao preko trotoara, probio za{titnu ogradu, te sletio ka Neretvi, gdje ga je rastinje zaustavilo nekoliko metara od rijeke.
L. SOFRAD@IJA

Crna Gora

Br~ak “pao” sa pet kg skanka
Crnogorski grani~ari su na grani~nom pre la zu [}epan-Po lje uhapsili dr`avljanina BiH N. T. (49) iz Br~kog nakon {to je u audiju A6 (A42 J 283), koji je vozio, prona|eno pet kilograma marihuane - skank. Naime, slu`benici grani~ne policije su na izlazu iz Crne Gore, rutinskom kontrolom i pregledom vozila u gepeku na mjestu gdje se nalazi rezervni to~ak prona{li pet PVC kesa sa drogom. Marihuana je proslije|ena forenzi~kom centru na vje{ta~enje, a crnogorska policija radi na otkrivanju drugih u~esnika u ovoj kriminalnoj aktivnosti. N. T. je zadr`an u prostorijama Podru~ne jedinice Nik{i} i on }e, uz krivi~nu prijavu, biti predat istra`nom sudiji Vi{eg suda u Podgorici zbog osnovane sumnje da je po~inio krivi~no djelo neovla{tena proizvodnja, dr`anje i stavljanje u promet opojnih droga, saop}eno je iz Uprave policije Crne Gore.

12

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA OP]INA TRAVNIK NA^ELNIK

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

CENTRALNA BANKA
BOSNE I HERCEGOVINE Mar{ala Tita 25, 71000 Sarajevo

ЦЕНТРАЛНА БАНКА
БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

Broj: 01-1554/10 Datum: 10. 11. 2010. godine Na temelju ~lanka 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 49/05) i ~lanka 35. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji slu`bi za upravu Op}ine Travnik (Pro~i{}eni tekst: "Slu`bene novine Op}ine Travnik", broj: 9/08, 3/09, 8/09, 16//09 i 2/10), na~elnik Op}ine Travnik, raspisuje

J AV N I O G L A S
za prijem slu`benika u radni odnos a) Vi{i stru~ni saradnik za finansijsku stabilnost - 2 izvr{ioca na neodre|eno vrijeme u Odjeljenju za finansijsku stabilnost Sektora za ekonomska istra`ivanja, statistiku i evropske integracije Centralnog ureda u Sarajevu b) Samostalni referent za fizi~ku za{titu - 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme u Slu`bi za fizi~ku za{titu Odjeljenja za sigurnost Sektora za administraciju i finansije Centralnog ureda u Sarajevu c) Koordinator Slu`be za trezorske poslove - 1 izvr{ilac na neodre|eno vrijeme u Glavnoj banci Republike Srpske Centralne banke BiH u Banjoj Luci d) Na odre|eno vrijeme u trajanju od {est mjeseci u svojstvu pripravnika - 1 izvr{ilac u Slu`bi za trezorske poslove Glavne banke Republike Srpske Centralne banke BiH u Banjoj Luci Op{ti uslovi (~lan 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine): - da ima navr{enih 18 godina `ivota; - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da protiv njega nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini; - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio. Posebni uslovi: pod a) VSS, VII stepen - ekonomski fakultet; dvije godine radnog iskustva u struci; iskustvo na prikupljanju i obradi statisti~kih podataka iz oblasti makroekonomije; dobro poznavanje MS Office, posebno Excela; pasivno znanje engleskog jezika pod b) SSS - IV ili III stepen {kolske spreme; jedna godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima; certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite pod c) VSS, VII stepen - ekonomskog, dru{tvenog ili tehni~kog smjera; dvije godine radnog iskustva na poslovima organizacije i koordinacije; pasivno znanje engleskog jezika; poznavanje rada na ra~unaru (Word i Excel) pod d) SSS, IV stepen; bez radnog sta`a u struci nakon sticanja stru~ne spreme; poznavanje rada na ra~unaru; poznavanje engleskog jezika. Kratak opis zadataka i obaveza zainteresovani mogu pogledati u tekstu javnog oglasa koji }e biti objavljen na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine www.cbbh.ba u dijelu "oglasi i tenderi". Napomene: Ne mo`e se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjestu `ivljenja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu. Zabrana diskriminacije: Nijedna prijava ne mo`e biti izuzeta iz razmatranja isklju~ivo po osnovu kandidatove rase, boje ko`e, spola, jezika, vjere, politi~kog ili drugog mi{ljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, seksualne orijentacije, imovnog stanja, ro|enja ili kakve druge okolnosti, ~lanstva ili ne~lanstva u politi~koj stranci, tjelesnih pote{ko}a ili na osnovu kojeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima i slobodama utvr|enim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom. Izrazi napisani samo u mu{kom rodu odnose se podjednako na mu{ki i `enski rod. *** Prijava na javni oglas podnosi se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine, www.cbbh.ba, a mo`e se dobiti radnim danima u prostorijama organizacionih jedinica Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Palama i Br~kom od 10 do 12 sati. Uz prijavu na javni oglas, popunjen na jednom od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine, kandidati su obavezni prilo`iti neovjerene fotokopije dokaza o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova i to: izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), uvjerenje nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca), izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine ovjerena od nadle`nog organa (ovjera potpisa ne starija od 6 mjeseci), dokaz o zavr{enom obrazovanju (nostrifikovan ukoliko podlije`e nostrifikaciji), dokaz o radnom iskustvu po sticanju stru~ne spreme tra`ene ovim javnim oglasom (uvjerenje ili potvrda) za radna mjesta pod a), b) i c), a za pripravnika pod d) dokaz da nema radnog sta`a, dokaz o poznavanju engleskog jezika i dokaz o poznavanju rada na ra~unaru za radna mjesta pod a) i c) i za pripravnika pod d), a za radno mjesto pod b) certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite. Od izabranog kandidata }e se zahtijevati dostavljanje originalnih ili ovjerenih kopija dokaza o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova i drugih dokumenata potrebnih za zasnivanje radnog odnosa, te eventualna nostrifikacija diplome u skladu sa propisima, kao i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Dokumentacija na stranim jezicima mora biti prevedena od stalnog sudskog tuma~a na jedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine. Kandidati ne trebaju dostavljati originale jer se prilo`ena dokumentacija ne}e vra}ati. Neblagovremene prijave ne}e se razmatrati i odbacuju se. Kandidati koji podnose prijavu na vi{e radnih mjesta po ovom javnom oglasu du`ni su popuniti posebnu prijave za svako radno mjesto na koje se prijavljuju i prilo`iti neovjerene fotokopije dokaza o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova. Popunjeni obrazac prijave i sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije osam (8) dana od dana objavljivanja javnog oglasa u dnevnim novinama, putem po{te preporu~eno ili li~no na adresu: Centralna banka Bosne i Hercegovine Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima Slu`ba za metode upravljanja ljudskim resursima Ul. mar{ala Tita br. 25, 71 000 Sarajevo Izbor kandidata }e se vr{iti prema procedurama Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj javni oglas }e biti objavljen u dnevnim novinama Oslobo|enje, Nezavisne novine i Dnevni list bez kratkog opisa zadataka i obaveza, a sa kratkim opisom zadataka i obaveza na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine www.cbbh.ba u dijelu "oglasi i tenderi".
Centralni ured CBBiH Centrala Tel: (++387 33) 66 36 30, 66 37 16, 27 81 00; Fax: (++387 33) 27 82 99

J AV N I O G L A S
za prijem u radni odnos namje{tenika na neodre|eno vrijeme na radno mjesto vi{i referent za info-pult Naziv radnog mjesta: - Vi{i referent za info-pult u Slu`bi za zajedni~ke i komunalne poslove - 1 (jedan) izvr{itelj Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme Opis poslova: - Pru`anje informacija strankama i upu}ivanje u op}inske procedure - Prikupljanje podataka i a`uriranje info-deska - A`uriranje zahtjeva i bro{ura - Izdavanje aplikacija, tenderske dokumentacije i uvjerenja - Poslovi kopiranja - Prijem zahtjeva za organiziranje sastanaka kod op}inskog na~elnika - Obavlja i druge poslove po nalogu pomo}nika na~elnika Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lankom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetnost, op}a zdravstvena sposobnost, vrsta i stupanj {kolske spreme potrebna za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji slu`bi za upravu Op}ine Travnik, da u posljednje 2 godine od dana objavljivanja oglasa kandidat nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete i to: - SSS zavr{ena gimnazija, ekonomska ili upravna {kola - 10 mjeseci radnog iskustva u struci nakon zavr{ene stru~ne spreme - polo`en stru~ni upravni ispit - poznavanje rada na ra~unaru Uz prijavu na javni oglas potrebno je prilo`iti slijede}u dokumentaciju (originale ili ovjerene fotokopije): - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci ili ovjerenu fotokopiju CIPS-ove osobne iskaznice) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - Diploma o zavr{enoj stru~noj spremi - Dokaz o radnom iskustvu u struci nakon sticanja SSS - uvjerenje poslodavca - Dokaz o poznavanju rada na ra~unaru - Uvjerenje nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od 3 mjeseca) - Dokaz da u posljednje 2 godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be, a {to se dokazuje: - Ovjerenom izjavom kandidata - odnosi se na kandidate koji nisu radili u organima dr`avne slu`be ili su nezaposleni - Uvjerenjem organa dr`avne slu`be ako je kandidat bio zaposlen u organu dr`avne slu`be - Ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH Napomena za sve kandidate: Odluku o izboru kandidata po ovom raspisanom javnom oglasu donosi rukovoditelj organa dr`avne slu`be Op}ine Travnik, odnosno op}inski na~elnik, a na temelju prijedloga komisije za izbor koja }e razmotriti sve pristigle prijave i utvrditi redoslijed kandidata u skladu sa uvjetima javnog oglasa i pokazanim znanjem kandidata (stru~no testiranje). Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja, a bit }e objavljen u dnevnim listovima: Oslobo|enje, Ve~ernji list Nezavisne novine, te na web stranici Op}ine Travnik i oglasnoj plo~i Op}ine Travnik. Prijave sa kratkim `ivotopisom i potrebnom dokumentacijom (uz obvezne podatke za kontakt), dostaviti putem po{te ili osobno na adresu: Op}ina Travnik, Slu`ba za op}u upravu i BiZ, Konatur bb, 72 270 Travnik. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za javni oglas za popunu radnog mjesta vi{i referent za info-pult u Slu`bi za zajedni~ke i komunalne poslove“. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. NA^ELNIK Tahir Lendo, dipl. ing.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION
Pomirenje i obnova povjerenja izme|u Hrvata i Srba na tom prostoru mogu}i su samo nakon sankcioniranja ratnih zlo~inaca u isto~noj Slavoniji
di koje su JNA i srpske paravojne ~etni~ke skupine 1991. zato~ile pa im se od tada gubi svaki trag, pomirenje i obnova povjerenja izme|u Hrvata i Srba na tom prostoru mogu}i su samo nakon sankcioniranja ratnih zlo~inaca. Uhi}enik zbog po~injenog masakra u Borovu Selu prije 19 godina do ju~er je vjerojatno glumio mirnog i finog susjeda. Pravni stru~njaci tvrde da iako abolirani prema Zakonu o oprostu, po~initelji ratnih zlo~ina moraju odgovarati jer ratni zlo~in ne zastarijeva. Izvje{ta~i hrvatskih medija ovih dana prenose izjave ~lanova obitelji ubijenih hrvatskih policajaca koji s uzdahom olak{anja govore da je pravda kona~no do{la na svoje, ali citiraju i izjave gra|ana srpske nacionalne manjine iz Borova Sela koji u istragama ratnih zlo~ina iz 1991. vide navodno zastra{ivanje lokalnog stanovni{tva.

13

Hrvatska policija odaslala poruku iz Vinkovaca

Zlo~ince }emo
kad-tad uhvatiti
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

VIJESTI

Po~initelji ratnih zlo~ina }e biti dovedeni pred lice pravde. Ovo je poru~eno iz Ministarstva unutarnjih poslova RH na konferenciji za novinare ju~er u Vinkovcima. Na istoj presici MUPRH je objavio da je zbog ratnog zlo~ina po~injenog u Borovu Selu 2. maja 1991. u petak nave~er uz kaznenu prijavu u Istra`ni centar @upanijskog suda u Vukovaru priveden mu{karac, a za jo{ 4 osumnji~enika raspisane su tjeralice jer nisu u Hrvatskoj.

Kosovo i Srbija bli`e dijalogu
Poruke sa sjednice Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija pribli`avaju po~etak dijaloga izme|u Pri{tine i Beograda, ocjenjuju dnevnici u Pri{tini. List Koha ditore pi{e da su Kosovo i Srbija iskoristile sastanak da po{alju poruku da su spremne da ubrzo po~nu dijalog. List podsje}a da su obojica ponovno istakli razli~ite stavove oko statusa Kosova, ali i da tehni~ka pitanja mogu slu`iti kao dobra baza za po~etak procesa dijaloga. “Spremni smo da pri~amo o budu}nosti,a ne o pro{losti, o nestalim, o telekomunikacijama i o svemu {to je od obostranog interesa, ali jasno ka`em da nikad ne}emo pri~ati o pravu Kosova na egzistenciju kao slobodna nacija“ preno, si taj dnevnik izjave Vljora ^itakua.

Spomenik u Borovu Selu: Masakr po~injen 2. maja 1991.

Jasna poruka
Rije~ je o rezultatima vi{emjese~ne kriminalisti~ke istrage, a takvih istraga bit }e jo{, izvijestila je policija. „[aljemo jasnu poruku obiteljima svih `rtava i njihovim najmilijima da oni nisu zaboravljeni, da niti jedan predmet nije hladan. Ovim slu~ajem, kao i slu~ajevima koji su u pro{losti privedeni kraju krim-istra`ivanja, a i budu}a koja }e uslijediti, {aljemo jasnu poruku i svim onim po~initeljima ovakvih gnusnih i te{kih ratnih zlo~ina: da ne}e mirno spavati ma gdje se oni nalazili, da }e kad-tad do}i pred lice pravde i da }emo ih kad-tad uhititi i privesti nadle`nim tijelima u Republici Hrvatskoj“ , rekao je novinarima zamjenik glavnog ravnatelja policije RH Milijan Brki}. Policija se sada slu`beno oglasila dva dana nakon {to je javnost doznala da je zbog sumnje da su 1991. mu~ili i masakrirali 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu privedeno pet osoba, me|u njima i jedna `ena. Ova informacija potaknula je veliko zanimanje jer za zlo~in u Borovu Selu koji se smatra najavom srpske oru`ane agresije na Hrvatsku dosad nitko nije odgovarao. Pripadnicipolicijeovihdana i fizi~kiosiguravajuspomen-obilje`jeubijenimhrvatskimpolicajcima u sredi{tusela. Masakr u Borovom Selu dogodio se 2. maja 1991, kada je iz zasjede ubijeno

Odlikovanje

Udruge hrvatskih branitelja i logora{a srpskih koncentracijskih logora iz ‘91. glasno zahtijevaju da se Dr`avno odvjetni{tvo RH ponovo pozabavi Vojislavom Stanimirovi}em. Kakav je kapitalac ovaj vukovarski psihijatar bio u nedavnom ratu svjedo~i podatak koji je objavio osje~ki Glas Slavonije da je dr. Stanimirovi}a osobno odlikovao Radovan Karad`i} kojem se u Haagu sudi za genocid. Svjedoci govore kako su Stanimirovi}a svojim o~ima vidjeli kako po Slavoniji u maskirnoj uniformi hoda zajedno s ratnim zlo~incima Arkanom, Kapetanom Draganom i Goranom Had`i}em. Stanimirovi} sve to demantira. minuli. No prema onome {to za lokalne medije izjavljuju oni koji su ovo krvoproli}e pre`ivjeli, prili~no su sumnji~avi da }e odgovorni za taj zlo~innapokon bitisankcionirani. Kakoka`u, za to {to do danas za ubojstva hrvatskih policajaca nitko nije odgovarao „kriva je politika“ . Ovaj slu~aj aktualizirao je instituciju oprosta. Prema dostupniminformacijama, za masakr u Borovu Selu ‘91. tada{nje vojno tu`iteljstvo RH podignulo je optu`nice protiv 51 osobe, sudilo im se za najte`i oblik oru`ane pobune zakonski izjedna~ene s ratnim zlo~inom. Deset osoba osu|eno je na zatvorske kazne od 20 godina ali nakon {to je u Hrvatskoj 1996. godine donesen Zakon o aboliciji (oprostu), postupci protiv ostalih su obustavljeni a ve} osu|eni su pu{teni na slobodu. Neka`njeni ratni zlo~inci koji slobodno {etaju naokolo rana su na du{i povratnika u isto~nu Slavoniju. Po onome {to danas govore nekada{nji branitelji i ~lanovi obitelji lju-

Tajming
Danas mje{tani Borova Sela uhi}enja krivaca za zlo~in od prije 19 godina dovode u vezu s pripremama obilje`avanja godi{njice pada Vukovara 18. novembra, te s nedavnim intervjuom predsjednika SDSSa Vojislava Stanimirovi}a za beogradsku Politiku gdje je izjavio da Srbi nisu zapo~eli rat u Vukovaru. Ovaj tajming uhi}enja osumnji~enih za ratne zlo~ine problemati~an je, kako neki tvrde, ako se to ~ini samo zbog toga da bi se poslala poruka Stanimirovi}u i da bi ga se podsjetilo tko je zapravo zapo~eo rat u Vukovaru itd. No, ima i tuma~enja da je ovo poruka i Stanimirovi}u. U utorak }e u Hrvatski sabor biti upu}en prijedlog dr`avnog prora~una za slijede}u godinu a manjinski SDSS je zna~ajan koalicijski partner vladaju}e stranke. Prema nekim ocjenama, svojim ucjenama u celofanu ova manjinska stranka vrlo je vje{ta u podsje}anjima kako su njihove zastupni~ke ruke u Saboru u ovom trenutku itekako va`ne.
Jadranka DIZDAR

Tu`ila{tvo uskoro o prijavi Mile \in|i}
Specijalno tu`ila{tvo Srbije razmotri}e krivi~nu prijavu koju je, izme|u ostalih, protiv Milorada Ulemeka, biv{eg komandanta JSO Slu`be dr`avne bezbednosti, Vojislava Ko{tunice, biv{eg premijera i Ace Tomi}a, biv{eg {efa KOS-a, u ime Mile i Gordane \in|i}, majke i sestre ubijenog premijera, podnio advokat Sr|a Popovi} zbog oru`ane pobune crvenih beretki 2001. godine, okarakterisane kao uvod u atentat, javlja Blic online.

12, a ranjeno22 hrvatskihredarstvenika, pripadnika jedinice Specijalnepolicije iz Vinkovaca. Mladi policajci krenuli su spasiti dvojicu svojih kolega koji su u BorovuSelu u no}i s 1. na 2. maj bilizarobljeni. No na ulazu u seloupali su u zasjedupobunjenih Srbakoji su po~elipucati s krovovaokolnihku}a. U rafalnojpaljbi odmah je ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Me|utim, agonija22 ranjenapolicajcatrajala je satima. Oni koji su pre`ivjeliovajmasakr danas svjedo~e da su uzaludno pregovarali s JNA i lokalnimSrbima da dopustepristupekipiHitne pomo}i da pokupi ranjene. Me|utim, ovo dopu{tenje nisu dobili pa su pojedini odizmrcvarenihpolicajacazbogte{kihrana iskrvarili do smrti na mjestu zlo~ina. Pravda je spora, ali dosti`na. U ovu krilaticu i danas vjeruju ~lanovi obitelji mu~ki pobijenih policajaca. Premda neki od unesre}enih o~eva i majki nisu do`ivjeli trenutak pravnog sankcioniranja ubojica svojih sinova jer su u me|uvremenu pre-

Crna Gora svoja na svome
Crnogorski premijer Milo \ukanovi} poru~io je da je ovoj generaciji Crnogoraca pripalo da bude obnoviteljska, ocijeniv{i da je topografija svih crnogorskih padova i uspona te nove, evropske Crne Gore, u njenoj prijestonici, na Cetinju. \ukanovi} je poru~io da je Crna Gora danas svoja na svome, prijateljski okrenuta susjedima, evropskim i svjetskim dr`avama. “Stvo ri li smo uslo ve da sa mi odlu~ujemo o svojoj sudbini, spremno do~ekujemo sve izazove i, uzdi`u}i se iznad podjela, gradimo otvoreno i demokratsko dru{tvo po mjeri savremene evropske civilizacije“ kazao , je \ukanovi}.

Samo prenio rije~i srpskih obitelji
Dr`avni vrh Hrvatske jo{ se nije ogradio od izjava biv{eg saborskog zastupnika ~ija je stranka SDSS kolacijski partner HDZ-a Vojislava Stanimirovi}a da Srbi nisu po~eli rat u Vukovaru. No, Stanimirovi} je istakao da je rekao samo ono {to su predstavnici srpskih obitelji rekli predsjednicima Tadi}u i Josipovi}u u Vojislav Stanimirovi} Vukovaru, javlja Dnevnik.hr. “Vladaju}a koalicija sve je to ~ula na sastanku, ali nitko se nije usudio re}i“, rekao je. Premijerka Jadranka Kosor je na upit da li je razgovarala sa Stanimirovi}em prvo rekla da jeste, onda da nije. “Hvala vam lijepa“ bile su nje, zine rije~i na pitanje je li razjasnila tko je zapo~eo rat u Vukovaru.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI PROGRAM: „RODNE STUDIJE“

O B AV J E [ T E N J E
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, branit }e magistarski rad FETIJA TUGLIOVA pod naslovom: “ANALIZA RODNE DIMENZIJE TRAUME I PRAKSE 'OPORAVKA' U BOSNI I HERCEGOVINI: DRU[TVENA DINAMIKA PTPS-a U SVAKODNEVNOM @IVOTU LJUDI I ZAJEDNICE” Odbrana }e se odr`ati 18.12.2010. godine sa po~etkom u 11.30 sati u sali Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (Zmaja od Bosne 8). Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije i dostupan je javnosti. CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

14

SVIJET

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Velika vojna pomo} Washingtona Tel Avivu

SAD gomilaju
Oslobo|ena Aung San Suu Kyi
Mianmarska opozicijska ~elnica Aung San Suu Kyi, simbol borbe za demokraciju u toj zemlji, oslobo|ena je nakon sedam godina provedenih u ku}nome pritvoru. Du`nosnici su u 10.30 sati po srednjoevropskom vremenu do{li u njezin dom i pro~itali joj nalog vojne hunte o pu{tanju na slobodu, prenosi Dnevnik.hr. Prema AFP-u, oko 2.000 ljudi okupilo se oko ku}e dobitnice Nobelove nagrade za mir.

oru`je u Izraelu
Washington namjerava da uskladi{ti u Izraelu oru`je u vrijednosti od 400 miliona eura koje }e u slu~aju rata biti na raspolaganju Tel Avivu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu posljednjih godinu i po uzdr`avao se od ratobornih izjava, ali je prilikom nedavne posjete SAD-u bio neuobi~ajeno o{tar. „Ako me|unarodna zajednica sa SAD-om na ~elu `eli da zaustavi iranski nuklearni program ne koriste}i vojna sredstva, onda mora Iranu jasno da stavi do znanja da je spremna za vojnu intervenciju. Politika dr`anja u {ahu u slu~aju Irana ne funkcioni{e. Iranski nuklearni program mora biti zaustavljen, jer je to najve}a prijetnja sa kojom smo suo~eni“, rekao je Benjamin Netanyahu.

NEJASNO]A Ostaje nejasno da li se skladi{ta popunjavaju zbog eventualnog napada na Iran
Ostaje nejasno da li se skladi{ta popunjavaju zbog eventualnog napada na Iran. [ef general{taba ameri~ke vojske Majkl Mulen izjavio je prilikom posjete Izraelu:

Uhap{en sve}enik
Jedan {panski sve}enik uhap{en je zbog posjedovanja oko 21.000 dokumenata s pornografskim materijalom u kojem su kori{}ena djeca, prenijeli su {panski mediji. Sve}enik (52), ~iji identitet nije otkriven, oslobo|en je po{to je platio kauciju kojom se obavezao da }e se odazivati sudu svakih 15 dana. On je uhap{en po{to je policija u crkvi u kojoj on obavlja slu`bu prona{la pornografski materijal sa djecom, precizirano je. U katoli~kim crkvama u [paniji do sada nije bilo skandala sa slu~ajevima pedofilije.

Odvra}anje
„Oni uti~u na Hezbolah, na Hamas, na situaciju u Jemenu, Afganistanu, Iraku. Do`ivljavam ve} du`e vrijeme Iran kao krajnje destabilizuju}u zemlju u ovom podru~ju“. Istina, ima mi{ljenja da pove}ava ju}i za li he oru`ja, Amerikanci nastoje da odvrate Izrael od samostalne intervencije u Iranu. Prema toj teoriji, vi{e oru`ja ohrabri}e Izrael da prihvati rizike mira.

Izraelska armija: Ili se priprema za rat, ili vodi rat

Poruka
Sada Washington namjerava da uskladi{ti u Izraelu dodatno oru`je u vrijednosti od 400 miliona eura, javlja Deutsche Welle. U slu~aju rata to oru`je je na raspolaganju i izraelskoj armiji i posljednji put ona ga je koristila prije

~etiri godine u drugom libanskom ratu protiv Hezbolaha. Prema pisanju izraelskog lista Haarec, bi}e dopremljeno prven stve no pre ci zno oru`je i upravo ono bi moglo biti upotrijebljeno u slu~aju eventualnog napada na izraelska nuklearna postrojenja. [ef general{taba izraelske ar-

mije Gabi A{kenazi koji odlazi sa du`nosti ukazao je na zna~aj tog oru`ja i za opro{taj poru~io: „Za cijelu vojsku – od komande do jedinica – va`no je da shvati da za izraelsku armiju postoje dvije situacije: ili se priprema za rat, ili vodi rat. Armija postoji za to“.

Meksiko

Dje~ak okrutni ubica narko-kartela
Japanu mjesto u Vije}u sigurnosti
Ameri~ki predsjednik Barack Obama izjavio je u japanskom gradu Yokohami kako je Japan model zemlje koja bi trebala biti stalna ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda. On je japanskog premijera Naotoa Kana pozvao u posjet Sjedinjenim Dr`avama u prvoj polovici 2011. godine te istaknuo kako je ameri~ka potpora japanskoj obrani nepokolebljiva. Ubi ca ko ji te ro ri {e Me ksi ko za nov~anu nadoknadu koju mu ispla}uje jedan od lokalnih narko-kartela ima samo 12 godina, ali je, kako se smatra, do sada na brutalan na~in pogubio vi{e desetina ljudi, pi{e britanski Daily mail. Njegovo pravo ime nije poznato, nadimak mu je Pon}is, {to u prevodu zna~i pla{t, a pojedini izvori tvrde da za jedno ubistvo dobije oko tri hiljade dolara. Maloljetni ubica radi sa grupom `ena koje se nazivaju ]aveles, od kojih su neke, kako se vjeruje, njegove sestre, a imaju zadatak da se otaraneprijatelja Hulija Hesusa Radilja, {efa Ju`nopacifi~kog kartela (SPC) koji djeluje u saveznoj dr`avi Morelos, u centralnom dijelu zemlje. Pon}is `rtve ubija tako {to ih mu~i prije nego {to im prere`e vrat, a stravi~ni video-snimci tehnike koju koristi od pre nekoliko dana kru`e internetom. Pripadnici kartela SPC imaju uglavnom od 12 do 23 godine, a terete se za veliki broj brutalnih ubistava. Pripadnici meksi~kih narko-kartera dnevno ubiju vi{e od 50 ljudi, a broj njihovih `rtava ove godine }e, kako se procjenjuje, prema{iti 18.000.

Jezive likvidacije

se tijela njegovih `rtava. List navodi da je portparol meksi~ke vojske izjavio da vojska posjeduje saznanja da je dje~ak zadu`en za likvidiranje

Nastavlja se bura u FK Sarajevo

Mirza Vare{anovi} najavio odlazak nakon Vele`a
FORMULA 1 Posljednja trka sezone u Abu Dabhiu

Borba Alonsa za tre}u titulu

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Perspektive ekonomskog razvoja u BiH

Mali biznisi su
nosioci ekonomije
Neophodno je posti}i rano dono{enje strate{kih odluka u cilju {to ubrzanijeg ekonomskog razvoja u BiH
Sagledavanje razvojnih kapaciteta BiH i potencijal provedbe pojedinih razvojnih politika do 2014. godine bio je cilj u petak odr`anog okruglog stola u Sarajevu pod nazivom „Agenda 2014 - Perspektive ekonomskograzvoja u BiH“ skupusu .Na prezentirane analize napretka u oblastima razvoja privatnog i energetskog sektora te razvoja ljudskog kapitala u proteklom ~etverogodi{njem periodu, a sve u cilju da se izna|u rje{enja kakodo}i do zajedni~kihpreporuka za rano dono{enje strate{kih odluka u cilju {to ubrzanijeg ekonomskog razvoja. - Svjesni smo da je pro{li ~etverogodi{nji period obilovao blokadama i stagnacijama u sva tri ova podru~ja. Namjera nam je bila da, s obzirom da o~ekujemo novu vlast, postignemo rano dono{enje odluka u ovim sektorima kako ne bi na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Boris Tihi. Pro fe sor na Elek tro te hni~kom fakultetu u Tuzli Mirza Ku{ljugi}, govore}i o energetskom sektoru u BiH, kazao je da je neophodno s vladaju}im strukturama otvoriti dijalog o problemima u energetskom sektoru. - Mislim da }e nas obaveze koje imamo prema Evropskoj uniji i obaveze koje nas susti`u vezano za regionalnu saradnju u oblasti energetike natjerati da imamo sistemati~an na~in rje{avanja problema iskori{tavanja {ansi koje imamo u tom sektoru. Situacija u energetskom sektoru u BiH je jako te{ka te je vjerovatno da }e rudnici koji se nalaze u Koncernu Elektroprivreda BiH iskazati gubitke do kraja godine, rekao je on.
A. Pe.

Nove investicije
Predsjednik Koncerna Svislajon Takovo Rodoljub Dra{kovi} izjavio je ju~er za Srnu da }e u razvoj prehrambene industrije u Trebinju u narednoj godini ulo`iti dodatnih 15 miliona KM. Ovaj Hercegovac, ro|en u Gacku, a `ivi i radi u Beogradu, rekao je u Trebinju da je sa velikom voljom svoj kapital ulo`io u Hercegovinu, s namjerom da se ne ugase postoje}a radna mjesta, da se otvore nova i da se spasi privreda. On je podsjetio da je u posljednje tri godine na ovo podru~je u vi{e razli~itih projekata ulo`io vi{e od 50 miliona KM. On je dodao da je istovremeno sa pojavom vi{ka radnika u tom preduze}u, izgradio prehrambenu industriju koja zapo{ljava oko 200 ljudi i koja je uspje{na i sa perspektivom u budu}nosti. Naglasio je da planira investirati i u ostale hercegova~ke op{tine, posebno u Nevesinje i Bile}u, jer su siroma{nije.

Rasprava o pojedinim razvojnim politikama

Foto: D. TORCHE

Manje aviona, vi{e putnika
Na aerodromima u Federaciji BiH u tre}em tromjese~ju promet aviona bio je manji za 1,4 posto u pore|enju s istim periodom lani, podaci su federalnog Zavoda za statistiku. U periodu juli - septembar promet putnika na aerodromima u pore|enju s istim periodom godinu ranije bio je vi{i za 10,1 posto, dok je promet tereta bio manji za 7,5 posto. U drugomtromjese~ju(april- juni) prometaviona na aerodromima bio jemanji za 4,1 posto, broj putnika ve}i za 7,9 posto, a promet tereta manji za 3,7 posto.

gubili vrijeme koje sve manje imamo, kazao je Haris Abaspahi}, ~lan Odbora Centra za politike i upravljanje, koji je bio organizator skupa. - Ne mo`e se govoriti o naredne ~etiri godine ako nije napravljena dijagnoza postoje}eg stanja, a svi znamo da je ona izuzetno zabrinjavaju}a u

sva tri sektora. Kad je u pitanju privatni sektor, vrlo je interesantno da 97 posto biznisa u BiH „dr`e“ kompanije koje imaju manje od 250 zaposlenih. To zna~i da mali privatni biznis mora biti nosilac i ekonomskog razvoja i svi budu}i strate{ki ciljevi moraju biti vezani za to, naglasio je profesor

Investicijska konferencija berzi u Be~u

Uspje{no predstavljen EPBiH
U Be~u je odr`ana Roadshow- investicijska konferencija berzi sa prostora biv{e Jugoslavije, organizirana u saradnji s Raiffeisen Centrobankom iz Be~a, a privukala je 65 investitora iz Austrije i Evrope, koji su odr`ali preko 170 pojedina~nih sastanaka s predstavnicima kompanija. Kako je za Oslobo|enje kazao izvr{ni direktor Sarajevske berze - burze Almir Mirica, na petom po redu Roadshowu u~estvovala je 21 kompanija iz regiona biv{e Jugoslavije, uklju~uju}i i dvije kompanije iz Bugarske i Rumunije. - Nakon {to je na prethodnim Roadshow-ovima pru`ena prilika Bosnalijeku i Klasu da se predstave stranim investitorima, ove godine SASE je „povela“ Elektroprivredu BiH na ovaj doga|aj, kazao je on. Dodao je da fokus Roadshowa le`i prije svega na bilateralnim sastancima predstavnika kompanije i zainteresiranih investitora, tzv. 1-2-1 (jedan na jedan sastanci), koji investitorima daju mogu}nost da se detaljno raspitaju o poslovanju kompanije kako bi se mogla donijeti odluka da li je za investitore ulaganje u ovu kompaniju (bilo u njene dionice ili u obveznice koje bi ona eventualno izdala) isplativo. - Roadshow nije mjesto gdje se dogovaraju bilo kakvi poslovi, nego je bitnija uspostava kontakta kompanija s potencijalnim investitorima. Dobri odnosi s investitorima EPBiH bit }e potrebni ako se donese odluka da se, primjera radi, izgradnja nekog od elektroenergetskih objekata finansira emisijom vrijednosnih papira, pojasnio je Mirica.
A. Pe.

Radna praksa za Srebreni~ane
Udru`enje Prijatelji Srebrenice realizuje USAID/Program sticanja radne prakse za mlade u regiji Srebrenica kroz koji mladi iz ovog grada, Bratunca i Mili}a imaju mogu}nost da steknu praksu kod poslodavaca, gdje kasnije mogu dobiti i stalni posao. U toku je odabir kandidata koji su odgovorili na potrebne kriterije, a s onim koji su ispunili norme ve} su potpisani ugovori. „Ve} je potpisano 10 ugovora s mladima i poslodavcima iz Srebrenice i Bratunca, gdje}e obavljatiradnupraksu. Ovihdana}e bitiobavljenopotpisivanjeugovora sa korisnicima u op{tinamaMili}i i Vlasenica“ izjavila je Dragana Jovanovi}, me, nad`er Udru`enja Prijatelji Srebrenice. Do sa da je kroz ovaj pro gram Udru`enja Prijatelji Srebrenice kod 67 poslodavaca anga`ovano 80 mladih, javila je Fena.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 224 - 13. 11. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Hidrogradnji posao u Albaniji
Skup{tina dioni~ara sarajevske Hidrogradnje je usvojila Odluku o osnivanju mje{ovite kompanije s American Capital Investment Group u Albaniji. Ova finansijska grupa ima dobijene koncesije na nekoliko projekata u Albaniji, koja je trenutno jedno od najve}ih gra|evinskih tr`i{ta, a zajedni~ka kompanija, kako je navedeno u Elaboratu o osnivanju, odmah bi mogla po~eti izgradnju turisti~ko-poslovnog kompleksa vrijednog pet miliona eura. U novu kompaniju ne}e biti prenosa kapitala, imovine i ljudi Hidrogradnje, ve} }e za sve projekte biti potpisivani pojedina~ni ugovori izme|u “Hidrogradnje“ i nove kompanije. Procjena uprave je da bi u prvoj fazi posao u Albaniji, nakon registracije, moglo dobiti oko 50 radnika. Skup{tina je tako|er usvojila Godi{nji izvje{taj o poslovanju za 2009. godinu, s Planom konsolidacije, na koji je saglasnost dalo resorno federalno ministarstvo i ~ija je realizacija ve} u toku, saop}eno je iz Hidrogradnje.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Madarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.410149 1.408520 26.433716 0.079209 0.261724 0.706836 1.732783 0.565032 0.239880 0.208474 1.460612 0.994363 2.293335 1.422902 0.046264 1.821498

1.955830 1.413683 1.412050 26.499966 0.079408 0.262380 0.708608 1.737126 0.566448 0.240481 0.208996 1.464273 0.996855 2.299083 1.426468 0.046380 1.826063 USD BAM

1.955830 1.417217 1.415580 26.566216 0.079607 0.263036 0.710380 1.741469 0.567864 0.241082 0.209518 1.467934 0.999347 2.304831 1.430034 0.046496 1.830628 1.56333 2.231817

SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 11. 2010 =

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Izmjene projekta prolongirale izgradnju nove tvornice papira

Violeta ne odustaje od Livna
Investicijom od 35 miliona eura bi}e otvoreno 300 radnih mjesta
Kompanija Violeta iz Gruda nije odustala od izgradnje fabrike papira u livanjskoj in dus trij skoj zo ni, a po~etak radova je prolongiran zbog izmjena u projektu te pribavljanja brojnih dozvola od op}inskih, kantonalnih i federalnih vlasti, rekao je direktor Violete Petar ]orluka. Izgradnja fabrike trebala je po~eti krajem 2009. godine. Violeta je od Op}ine Livno pro{le godine za 938.000 KM kupila 165.000 kvadratnih metara zemlji{ta u industrijskoj zoni Begova~a. Tu su planirani fabrika papira te pogoni za proizvodnju sira i plastenika. Realizacijom kompletnog projekta, ~ija je vrijednost oko 35 miliona eura, bilo bi otvoreno 300 novih radnih mjesta, od ~ega u prvoj fazi 120, prenosi Srna.

VIJESTI

FBiH: 3,113 milijardi KM od poreza
Petar ]orluka

Koncesija za male elektrane u RS-u

[ta ako posao ne krene
Trebalo bi pojednostaviti uslove za prenos prava i obaveza iz ugovora
Vlada RS-a je, nakon razmatranja informacije o dodijeljenim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, zadu`ila nadle`na ministarstva da pregovaraju sa svim koncesionarima i u|u u sporazumni raskid ako je izvjesno da ne}e do}i do izvr{enja obaveza iz ugovora o koncesiji iz objektivnih razloga. Istovremeno, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a u roku ne du`em od ~etiri mjeseca morat }e zaklju~iti anekse ugovora o koncesiji sa svim koncesionarima gdje je izvjesna izgradnja MHE, kojim }e se produ`iti koncesioni period Odlukom Vlade trebali bi se pojednostaviti uvjeti za prenos prava i obaveza iz ugovora, u smislu da se prenos uvjetuje pribavljanjem odobrenja za gra|enje, ali i provede postupak raskida ugovora s koncesionarima koji su podnijeli zahtjev za sporazumni raskid ugovora o koncesiji i izvr{i povrat dostavljenih ~ekova na ime garancije za izvo|enje. Ukoliko iz objektivnih razloga nije do{lo do realizacije ugovornih obaveza koncesionara, razmotrit }e se mogu}nost povrata sredstava upla}enih na ime jednokratne koncesione naknade.

Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar - oktobar naplatila ukupno 3,113 milijardi KM poreznih i neporeznih javnih prihoda, {to je za 178,49 miliona KM, ili za 6,08 posto, vi{e u odnosu na isti period 2009. godine. Od toga se na ukupne direktne poreze i doprinose odnosi oko 2,8 milijardi KM, {to je za 163,11 miliona KM, ili 6,19 posto, vi{e u odnosu na isti period lani. U strukturi direktnih poreza naro~ito se isti~e naplata poreza na dohodak u iznosu od oko 192 miliona KM, {to je za 27,85 miliona KM, ili 16,92 posto, vi{e napla}eno u odnosu na 2009. godinu, te poreza na dobit u ukupnom iznosu od oko 165 miliona KM, {to je za 33,63 miliona KM, ili 25,47 posto, vi{e u odnosu na isti period pro{le godine.

Dobojexpo u decembru
U Doboju }e od 15. do 18. decembra biti odr`an 14. me|unarodni sajam malih i srednjih preduze}a i preduzetni{tva pod nazivom Dobojexpo 2010, izjavio je direktor sajma Sre}ko Stojakovi}. - Dobojexpo uvr{ten je u zvani~ne kalendare sajmova RS-a i BiH, kao i evropske sajamske asocijacije, ~iji cilj je predstavljanje mogu}nosti i dostignu}a MSP-a i preduzetnika te afirmacija njihovih proizvodnih mogu}nosti, rekao je on. Podsjetio je da je prethodnih 13 godina proizvode na sajmu izlagalo ukupno 1.360 privrednih subjekta i organizacija, koji su ukupno izlo`ili 51.664 proizvoda.

Sve vi{e zahtjeva za izgradnju malih tvornica struje

za pet godina, odrediti rokovi izgradnje, definirati instalirana snaga MHE u skladu s projektnom dokumentacijom, propisati obaveza kon-

cesionaru da osigura i dostavi koncedentu bankarsku garanciju za izvo|enje i bankarsku garanciju za odr`avanje i prenos.

Priznanje za Blanca Resort & Spa
Na regionalnoj konferenciji o zdravstvenom, wellness i spa turizmu 2010. godine u Beogradu `iri novinara i stru~njaka za turizam i wellness iz regije izabrao je hotel Blanca Resort & Spa sa Vla{i}a kao najbolji wellness hotel u regionu i do di je lio mu nagra du „Wellness Award 2010“ . - Veliko je priznanje biti prepoznat od me|unarodnih stru~njaka u konkurenciji s mnogobrojnim hotelima iz regiona. Ova nagrada je ujedno i veoma zna~ajna za razvoj planinskog turizma na Vla{i}u, ali i BiH, jer je potvrda da imamo predivne kapacitete, vrhunsku uslugu i potencijale koji zaslu`uju pa`nju i bude me|unarodni interes, istakla je direktorica hotela Nikolina Jovanovi}. Na konferenciji je promoviran razvoj zdravstvenog i wellness turizma u Srbiji i regiji.

Austrija nastavlja ulaganja u BiH

Zajedni~ko kori{tenje
energetskih potencijala
Na prezentaciji u Banjoj Luci u~estvovalo jedanaest kompanija
Austrijske kompanije do sada su u BiH ulo`ile 1,7 milijardi eura, a postoji mogu}nosti da se ta ulaganja pove}aju u narednom periodu, re~eno je na prezentaciji „Austria Showcase - Obnovljivi izvori energije“ u Banjoj Luci, u organizaciji Trgovinskog odjela Austrijske ambasade u BiH. Savjetnik za trgovinska pitanja u Ambasadi Peter Haslacher ukazao je da je kori{tenje obnovljivih izvora energije izuzetno va`no za RS, jer se tako dobija jeftina energija, a sa druge strane razvija tehnologija i ostale privredne oblasti, {to je uradila Austrija. - Dugoro~ni cilj je da s Vladom RS-a {to bolje iskoristimo potencijal u energetskoj oblasti, rekao je on. Pomo}nik ministra indus-

Plan upravljanja otpadom
Banja Luka

trije, energetike i rudarstva RS-a Ljubo Glamo~i} naveo je da Aus tri ja ima naj ve}e u~e{}e u potro{nji obnovljivih izvora energije u Evropskoj uniji te da je na ovoj prezentaciji u~estvovalo 11 kompanija koje su poznate na {irem prostoru EU u proizvodnji opreme i gradnji energetskih postrojenja. Dodao je da ulaganjem u obnovljive izvo-

re energije RS-a ispunjava obaveze prema ugovoru o evropskoj energetskoj zajedni ci i di re kti va ma EU u oblasti energetike, odnosno direktivi 2809, te Zakonu o energetici u RS-u. U toku je izrada podzakonskih akata u ovoj oblasti, me|u kojima i uredbe o definiranju indikativnih ciljeva za obnovljive izvore energije.

Op}ina Travnik je, u saradnji sa [vedskom agencijom za razvoj, izradila nacrt plana upravljanja otpadom od 2011. do 2014. godine. Predvi|eno je da do 12. novembra bude zavr{eno usagla{avanje teksta odluke sa Sidom, odnosno s praksama zemalja Evropske unije u ovoj oblasti, nakon ~ega }e zvani~an tekst nacrta odluke biti dostavljen Op}inskom vije}u na usvajanje, {to se o~ekuje do kraja godine. Nakon usvajanja odluke Sida }e pru`iti finansijsku podr{ku Op}ini za nabavku komunalnog vozila i odre|eni broj novih posuda za otpad.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Osposobljavanje op}ina za propisivanje mjera za{tite okoli{a

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Nastavljena agonija samohrane majke

Sinove hranim
makaronima na vodi
Nekoliko dana Anela i Arnela nisam mogla slati u {kolu. Jedine dvije jakne bile su prljave, a ja nisam imala deterd`enta ni novca da ga kupim kako bih ih oprala, ka`e Elvira Dedi}
Samohrana majka dvojice dje~aka Elvira Dedi} godinama pro`ivljava te{ke trenutke kako bi osigurala sinovima krov nad glavom, ali i zadovoljila njihove osnovne potrebe. Prilikom na{e posljednje posjete ovoj nesretnoj porodici Elvira nam je pokazala ra~un za pla}enu kiriju. Uplatila je gazdarici stana 200 maraka, a njena primanja iznose oko 194 marke uz koje dobija i dje~iji doplatak. „Nekoliko dana Anela i Arnela nisam mogla da po{aljem u {kolu. Jedine dvije jakne koje imaju bile su prljave, a ja nisam imala deterd`enta ni novca da ga kupim kako bih ih oprala“, pri~a nam Elvira.

Nema stru~nog kadra za izdavanje dozvola o za{titi okoli{a

Prevencija zaga|enja
U organizaciji Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona odr`an je radni sastanak o izdavanju okolinskih dozvola, te primjeni propisa kojim su utvr|ene procedure i potrebna dokumentacija iz ove oblasti. Analizirani su uo~eni propusti i dati prijedlozi za pobolj{anje primjene oko lin ske le gi sla ti ve s ci ljem ja~anja me|usobne koordinacije op}inskih i kantonalnih slu`bi. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva privrede KSa, Grada, op}inskih slu`bi za prostorno ure|enje i za{titu okoli{a iz Kantona, Zavoda za planiranje razvoja KS-a, Agencije za vodno podru~je rijeke Save i Inspektorata za urbanizam, gra|evinarstvo, komunalne djelatnosti i ekologiju. Konstatovano je da nadle`ne op}inske slu`be nisu adekvatno organizovane sa stanovi{ta potrebe za primjenu okolinske regulative, a niti raspola`u sa potrebnim stru~nim kadrovima zbog ~ega su nu`ne promjene u narednom periodu koje }e resorno ministarstvo inicirati prema na~elnicima op}ina. Identifikovani su i drugi problemi vezani za neusagla{enost propisa na federalnom i kantonalnom nivou, a koji se ti~u propisa koji reguli{u oblasti {umarstva, voda, eksploatacije mineralnih sirovina i sli~no. U periodu do osposobljavanja op}ina za efikasno propisivanje mjera prevencije i kontrole zaga|enja oko li {a, Mi nis tar stvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a }e kontinuirano davati stru~na mi{ljenja na mjere koje propisuju nadle`ne op}inske slu`be u okviru urbanisti~ke saglasnosti i to za djelatnosti poput hemijske, metalne, prehrambene i ekstraktivne i drugih industrija.

Elvira Dedi}: Da nam je pre`ivjeti zimu

Ra~uni samo sti`u
Nekako je taj dan kada smo je posjetili poslala sinove u {kolu, jer uvijek kada pri~a o svojoj situaciji zapla~e, a ne `eli da je sinovi gledaju dok se obra}a svim ljudima dobre volje i moli za bilo kakvu pomo}. „Oti{li su u {kolu i evo kada se vrate ~eka ih i ru~ak“ doda, je Elvira pokazuju}i na posudu u kojoj su bili skuhani makaroni na vodi. Nakon toga Elvira vi{e nije mogla progovoriti, a da nije zaplakala. „Ovo jedu ve} danima jer ja

Za prvih deset mjeseci u Novom Sarajevu

nemam vi{e. Ra~uni samo sti`u, a gotovo sva moja primanja odu na kiriju. Dug za struju nagomilao se preko stotinu maraka. Odakle meni sto maraka“, pita se Elvira. Ni{ta bolja situacija nije ni sa ostalim re`ijama. „Kada u sandu~etu vidim da ne{to stoji, izgubim tlo pod nogama. Znam da je neki ra~un. Svi tra`e svoje. Toplanama sam du`na ni sama ne znam koliko, ali ja nemam para. Sada ako do|u i isklju~e struju i grijanje {ta da radim? Kako da djeca `ive u hladnom i u~e po mraku. Voljela bih da mogu izmiriti ra~une, ali jedino da me razapnu jer druga~ije ne mogu sti}i“, isti~e Elvira. Da jedna, odnosno u Elviri-

nom slu~aju hiljadu i jedna nesre}a ne dolazi sama, pokazuju i nalazi ljekara koje dr`i na stolu.

Ni lijekovi nisu va`ni
„Stariji sin Anel ima upalu sinusa, mla|i Arnel odavno ima problema sa bruhom. O sebi vi{e i ne razmi{ljam jer desetak maraka koliko je potrebno za tablete koje su mi propisali terapijom utro{im na hiljadu pre~ih stvari“, nagla{ava Elvira. Svi koji `ele pomo}i porodici Dedi} da, kako nam ka`e Elvira, makar pre`ive zimu, a poslije {ta bude, mogu to uraditi na adresi Grada~a~ka 104 ili pozivom na broj telefona 065-870-736.
S. HUREMOVI]

Otvoren renovirani Centar za kulturu Sarajevo

Za bolje ceste 2.150.000 KM
U bud`etu Op}ine Novo Sarajevo za 2010. godinu za izgradnju i sanaciju saobra}ajnica izdvojeno je 2.900.000 KM, od ~ega je do sada realizovano 2.150.000 KM. Za sanaciju udarnih rupa, prokopa, kolovoza i trotoara utro{eno je 400.000 KM. Na radovima rekonstrukcije - zamjene kolovoza (sedam ulica) realizovano je oko 600.000 KM, za izgradnju novih cesta (tri ulice) oko milion KM, dok je na izgradnju potpornih zidova uz saobra}ajnice, saobra}ajnu signalizaciju i izradu elaborata projekata utro{eno oko 150.000 KM. Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.
Program u~enika baletske {kole O[ ‘’Mladen Pozaji}’’ i studenata Muzi~ke akademije

Poticaj za nova kulturna dostignu}a
Uz finansijsku podr{ku osniva~a Op}ine Centar, zgrada Javne ustanove Centar za kulturu Sarajevo nakon pet mjeseci adaptacije, dobila je novi izgled. Tim povodom je u obnovljenim prostorijama u Jeli}evoj ulici 1, u prisustvu predstavnika Op}ine i drugih gostiju, uprili~eno sve~ano otvaranje Centra uz prigodan kulturno-umjetni~ki program. Program iz razli~itih segmenata stvarala{tva, koji se realizuju u Centru, izveli su u~enici baletske {kole O[ ‘’Mladen Pozaji}’’, studenti Muzi~ke akademije, Vokalno-instrumentalni sastav Dah ljubavi, Omladinski orkestar, ~lanovi Knji`evnog kluba i Poetskog teatra mladih. Projektom adaptacije zgrade u Jeli}evoj, u {to je Op}ina Centar ulo`ila vi{e od 300 hiljada maraka, izvedeni su unutra{nji i vanjski radovi na objektu, {to je obuhvatilo sanaciju kompletnog prizemlja i dva sprata, stepeni{ta, tavana i krova, podruma, dvori{ta i fasade. Predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu Muharem Hamzi} nije krio zadovoljstvo jer su i Grad i Kanton dobili potpuno obnovljen objekt kulture koji }e zna~iti i dalje poticaje za nova kulturna dostignu}a. Na kraju programa, direktor Centra za kulturu Senad Bostand`i} uru~io je na~elniku D`evadu Be}irevi}u i njegovoj pomo}nici za obrazovanje, kulturu i sport Zakiri [ero, slike sa motivima Sarajeva, autora Mirsada Ibrahimpa{i}a.
S. Hu.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.
Nadle`nosti koje sa Kantona prelaze na op}ine i Grad

SARAJEVSKA HRONIKA 19

Obrazovanje, ceste, javni prevoz…
Kanton ima obavezu da dono{enjem svog zakona o lokalnoj samoupravi prenese nadle`nosti na Grad i op}ine, te da donese poseban zakon o preraspodjeli javnih prihoda
Presudom Ustavnog suda FBiH, a po zahtjevu na~elnika Op}ine Centar D`evada Be}irevi}a, odlu~eno je kako je Kanton Sarajevo povrijedio pravo na lokalnu samoupravu jer nije postupio u skladu sa zakonom o principima lokalne samouprave. Tako je presudom Kanton obavezan prebaciti 39 nadle`nosti na jedinice lokalne samouprave, a uporedo s tim, prebacit }e se i sredstva potrebna za njihovo obavljanje. Sli~nu tu`bu Us ta vnom su du upu tio je Grad Sarajevo koji je, tako|er kao jedinica lokalne samoupra ve, uvi dio da je po vri je|eno i njegovo pravo na lokalnu samoupravu. Ustavnog suda FBiH“ istakao , je Kova~evi}.

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

Odr`avanje ~isto}e
Od 39 nadle`nosti koje }e pripasti jedinicama lokalne samouprave, me|u najinteresantnijim su svakako dono{enje prostornih, urbanisti~kih i pro ve dbe nih pla no va, uklju~uju}i zo ni ra nje, ut vr|ivanje i provo|enje stambene politike i dono{enje programa stambene i druge izgradnje, utvr|ivanje politike pred{kolskog obrazovanja, unapre|enje mre`e ustanova, te upravljanje i finansiranje javnih ustanova pred{kolskog obrazovanja. Pored toga, lokalne zajednice bile bi nadle`ene i za osnivanje, upravlja nje, fi nan si ra nje i una pre|enje ustanova osnovnog obrazovanja, vodosnabdijevanje, odvo|enje i preradu otpadnih voda, prikupljanje i odlaga nje ~vrstog otpa da, odr`ava nje ja vne ~is to}e, gradska groblja, lokalne puteve i mostove, uli~nu rasvjetu, javna parkirali{ta, parkove, organiziranje i unapre|enje lokalnog javnog prijevoza...
S. HUREMOVI]

Op}ine `ele nadzor nad saobra}ajem u mirovanju, ali i osnovnim {kolama

Novac od cestarine
Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar, kazao je kako ova presuda ima veliki zna~aj, te da Kanton ima obavezu da dono{enjem svoga zakona o lokalnoj samoupravi prenese sve nadle`nosti na jedinice lokalne samouprave, odnosno na Grad, op}ine u sastavu i van sastava Grada, te da za te nadle`nosti donese poseban

zakon o preraspodjeli javnih prihoda. „Gra|ani bi ima li mo gu}nosti da br`e i uspje{nije rje{avaju svoja pitanja. Tu je, naprimjer, dio koji se odnosi na odr`avanje lokalnih cesta, gdje bi op}inama trebao pripasti novac koji se prikuplja od cestarina, goriva, dio od registracije vozila, parkinga, koji bi bio usmjeren na odr`avanje tih ulica. Op}ine bi bile odgovorne za planiranje saobra}aja u kretanju i mirovanju na svojim teritorijama, gdje bi se mogao na veoma efikasan na~in urediti ovaj segment“, pojasnio je Kova~evi}. Prema Kova~evi}evim rije~ima, naredni potez trebao

bi povu}i Grad Sarajevo, od ~ijih predstavnika se o~ekuje da okupe za isti stol kantonalne, gradske i op}inske vlasti, koje bi dogovorno potpisale protokol ili sporazum o nesme ta nom pri je no su na dle`nosti sa Kantona na jedinice lokalne samouprave, te utvrdile ta~nu dinamiku narednih aktivnosti, koje }e se okon~ati dono{enjem kantonalnog zakona o lokalnoj samoupravi i preraspodjeli javnih prihoda. „Na taj na~in, imali bismo priliku ta~no utvrditi koje }e nadle`nosti pripasti Gradu, koje }e pripasti op}inama i {ta }e ostati na Kantonu. Tek tada, bi}e provedena presuda

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Izmjene u javnom gradskom prevozu

Isklju~enja struje
Ilid`a - Trnovo i minibusku Vije}nica - Hre{a, koje }e saobra}ati po subotnjem rasporedu. U srijedu, Grasova vozila saobra}a}e po subotnjem rasporedu, s tim da }e sa ve}im brojem autobusa biti poja~ane linije Ilid`a - Vlakovo i Dom Armije Bare. Zbog odr`ava nja ener get skih pos tro je nja, da nas }e od osam do 16 sati bez napa ja nja elek tri ~nom ener gi jom ostati trafopodru~je Mjenja~ 2, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

Prazni~ni re`im, izuzev linija za Bare i Vlakovo
U dane Kurban-bajrama do}i }e do izmjena u odvijanju linija KJKP Gras, pa }e se u utorak gradski prevoz organizovati po prazni~nom, odnosno nedjeljnom redu vo`nje. Ovo se ne}e odnositi na linije Vije}nica - Dobrinja (prvi polazak u 6.25 sati sa Dobrinje), te autobusku liniju

PORODILI[TA

11 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci:

hagen via [tokholm 9.30, Beograd 11.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05

Dolasci u Sarajevo iz:

Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Istanbul 13, Cirih via Banja Luka 13. 5, Ljubljana 13.45, Be~ 1 14.10, 21.40 i 19.10, Beograd 14.15 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, [tokholm via Kopenhagen 17.15, Frankfurt 21 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln sva-

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 14.55 i 15.45, Kopen-

kim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Lu-

ka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati,

KULTURA Nova sezona u Kulturno-informativnom centru BiH u Zagrebu

20

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Zaustavljeni djeli}i prirode
Izlo`bom vrsnog majstora fotografije Vladka Lozi}a nastavljena izlo`bena aktivnost Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Zagrebu
Izlo`bom umjetni~kih fotografija Vladka Lozi}a i promocijom fotomonografije o ovom uglednom autoru, nakon kra}e stanke, nastavlja se izlo`bena aktivnost Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Zagrebu. Lozi} (1933, Bosanska Gradi{ka) diplomirani je in`enjer elektrotehnike i magistar tehni~kih znanosti, no ve} 50 godina uspje{no i posve}eno bavi se umjetni~kim djelovanjem u mediju fotografije. Godine 1975. Me|unarodna federacija za fotografsku umjetnost (FIAP) dodijelila mu je po~asno zvanje majstora fotografije, a slu`beni naziv majstora fotografije nosi od 1977. fotografije osvojio je dosad 60-ak nagrada i priznanja. Ovaj dinami~ni zaljubljenik u fotografiju, izme|u ostaloga, utemeljio je Zbirku hrvatske fotografije 1970. godine u kojoj se danas nalazi preko 8.000 fotografija, 360 autora iz razdoblja od 30-ih godina pro{loga stolje}a do na{ih dana. Tako|er, svoja fotografska iskustva i istra`ivanja Lozi} je zabilje`io ne samo objektivom svog fotoaparata nego i u brojnim tekstovima. Koautor je knjiga o povijesti hrvatske fotografije, a 2000. objavio je knjigu “Fotoklub Zagreb, 1892 -1992 - prilozi za povjesnicu“ te 2003. knji, gu “Fo to ama ter ski po kret u Hrvat skoj“. Fo to mo no gra fi ja “Vladko Lozi}“ koja je promovi, rana u sklopu sve~anog otvorenja izlo`be, nedavno je objavljena u Zagrebu u povodu 50. godi{njice umjetni~kog rada ovog vrsnog majstora fotografije. Knjiga je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, a u {est cjelina iscrpno ilustrira kronologiju umjetni~kog djelovanja autora, uz podatke o stru~nim priznanjima i nagradama, te teoretskim tekstovima eksperata poput prof. Zdenka Kuzmi}a, Marije Tonkovi} i doajena zagreba~ke i hrvatske umjetni~ke fotografije \ure Griesbacha.

Zaustavljeni djeli}
“Susret s fotografijama Vladka Lozi}a mo`emo okarakterizirati kao do`ivljaj koji }e nam dugo ostati u sje}anju, kao susret koji nam u na{oj `ivotnoj svakodnevnici pru`a ne{to {to nam sve vi{e nedostaje - zaustavljeni djeli} prirode u njenom sasvim nedirnutom izrazu“, pi{e o Lozi}evim radovima prof. Kuzmi}. Izlo`bom fotografija i promocijom knjige o poznatom zagreba~kom umjetni~kom fotografu Vladku Lozi}u u Kulturno-informativnom centru BiH u Zagrebu, zapo~inje nova sezona kulturnih i humanitarnih djelatnosti Aktiva `ena utemeljenog pri Ambasadi BiH u Hrvatskoj. Ovaj kulturni doga|aj startao je uz potporu ambasadora BiH u Zagrebu Vladimira Raspudi}a, ali i talentiranog mladog tenora iz Zenice Ivana Jeli}a, ina~e studenta Muzi~ke akademije u Zagre bu, ko ji je na otvo re nju izlo`be nastupio u glazbenom dijelu programa.
Objektivom Lozi}evog fotoaparata Jadranka DIZDAR

Kolekcije radova
Kolekcije njegovih radova danas se ~uvaju u Zbirci hrvatske fotografije pri Fotoklubu Zagreb, u kojemu je i tajnik ve} niz godina, Muzejima gradova [ibenik i Zadar, te u brojnim muzejskim institucijama i dokumentaristi~kim arhivima fotografija diljem svijeta. Izlagao je na vi{e od 350 skupnih, te 57 samostalnih izlo`bi prire|enih u zemlji i inozemstvu, uklju~uju}i i BiH, a za postignu}a na polju umjetni~ke

IX ciklus {panjolske kinematografije u BiH

Ovisno o svjetlu, okolini i raspolo`enju
Filmski program Ambasade [panjolske u BiH, poznat kao ciklus {panjolske kinematografije, ove godine donosi pet filmskih ostvarenja, od kojih je jedan film dokumentarni
Ambasada [panjolske i Sarajevski otvoreni centar za period 16 - 20. studeni najavljuju odr`avanje IX ciklusa {panjolske kinematografije, tijekom ~ijeg }e trajanja gledatelji biti u prilici pogledati ~etiri dugometra`na filmska igrana ostvarenja i jedan dokumentarac. Projekcije }e se odr`avati u kinu Meeting Point, s po~etkom u 19 sati. Filmski program Ambasade [panjolske u BiH, dobro je poznat filmskoj publici kod koje je izazvao veliki interes, ove godine otvara se filmom “AzulOscuroCasiNegro/TamnoPlavoSkoroCrno“ redatelja Daniela Sáncheza Arévala, snimljen 2006, koji govori o stanju uma, odnosno neizvjesnoj budu}nosti, boji koja se ne raspoznaje uvijek i koja se mijenja ovisno o svjetlu, okolini i raspolo`enju. “Nakon {to njegov otac do`ivi mo`dani udar, Jorge je prisiljen da preuzme posao. Zadnjih nekoliko godina je proveo te{ko rade}i, brinu}i se za oca i zavr{avaju}i fakultet, ali sada `eli da `ivi po svom. Jednog dana, njegov brat koji se nalazi u zatvoru, zatra`i od njega da bude otac djeteta jedne od zatvorenica koja `eli pre}i u odjel za roditelje kako bi se na taj na~in rije{ila svakodnevnog maltretiranja sa kojim se suo~ava u zatvoru“ filmski , je sinopsis. Naredne ve~eri, 17. studeni, bit }e prikazan film “La Escopeta Nacional/ Nacionalni lov”, Luisa Garcíae Berlanga iz 1978, koji pri~a pri~u o zimi 1972. godine u kojoj Jaime Canivell, katalonski proizvo|a~ elektronskih otvara~a za vrata, putuje s ljubavnicom u Madrid kako bi prisustvovali lovu koji je sam organizirao. Njegov cilj je da se pribli`i visokom dru{tvu kako bi pobolj{ao svoj posao. Od dolaska uklju~eni su u jedinstvenu situaciju ispunjenu apsurdnim likovima. “Laberinto de Pasiones/Labirint strasti“, svjetski znanog redatelja Pedra Almodóvara, film je, snimljen 1982. godine, melodrama, komedija o Sexiliji, nimfomanskoj pop-zvijezdi i Rizi Nero, ho-

Prizor iz “Labirinta strasti“ Pedra Almodóvara

moseksualcu i sinu kralja Tirana. Projekcija je 18. studenog, a slijede}e ve~eri na programu je dokumentarni film redatelja Joséa Luisa Guerína iz 2000. “En Construcción /Gradnja“, koji govori o jednom dijelu grada Barcelone kojemu prijeti urbanisti~ka “reforma“ gradnjom stambenog bloka. Film je fokusiran manje na detalje gradnje, a vi{e na utjecaj koji ona ima na ljude koji `ive u susjedstvu.

“Tapas“ je naziv igranog filma redatelja Joséa Corbachoa i Juana Cruza, snimljen 2005, koji govori o pet isprepletenih pri~a u okolini Barcelone. Ovom projekcijom zavr{ava se IX ciklus {panjolske kinematografije u Sarajevu, nakon kojeg }e ga mo}i pogledati i publika, izme|u ostalih, i ona u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Biha}u, Gra~anici.
An. [.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

15. jugoslovenski teatarski festival „Bez prevoda“ U`ice 2010.

12. me|unarodni filmski festival Bratislava 2010.

Prizor iz nagra|enog filma Michelangela Frammartina

Scena iz predstave koja je pri~a o suo~avanju s predrasudama u me|unacionalnim odnosima postratne BiH

Grand Prix filmu “Le quattro volte“
Internacionalni `iri Festivala, u kojem je bio i Mirsad Miro Purivatra, direktor SFF-a, istakao izuzetan kvalitet prikazanih ostvarenja svjetskih sineasta
Na upravo zavr{enom 12. me|unarodnom filmskom festivalu Bratislava 2010. glavna nagrada - Grand prix je zaslu`eno pripala italijanskom filmu “Le quattro volte“ Michelangela Frammartina, specifi~noj baladi o jednom gotovo umiru}em selu. Tako je odlu~io internacionalni `iri u kojem je bio i Mirsad Miro Purivatra, direktor SFF-a, zajedno sa jo{ ~etiri direktora presti`nih svjetskih festivala Aude Hesbert (Pariz), Kim Dong-Hu (Pusan), Mikel Olaciregui (San Sebastian) i Eva Zaoralova Hepnerova, koji je, ujedno, posebno naglasio izuzetan kvalitet ve}ine prikazanih ostvarenja svjetskih sineasta, prikazanih na ovom festivalu. Najboljim rediteljima su progla{eni Bugar Dragomir Sholev, reditelj filma “Podslon“ i Rumun Constantine Popescu, reditelj filma “Portretu luptatorlui la tinerete“. Najbolja glumica Bratislave 2010. je Charlotte Gainsbourg (uloga u filmu “L’arbre“ Julie Bertucelli), a najbolji glumac desetogodi{nji dje~ak Robert Naylor (uloga u filmu “10 1/2” Daniela Groua).

SARAJEVSKA
pozori{na tragedija
Pored predstave iz BiH, za jednu od nagrada pod imenom “Ardalion” natje~u se i Beogradsko dramsko pozori{te, Narodno pozori{te U`ice, Crnogorsko narodno pozori{te, Atelje 212, Jugoslovensko dramsko pozori{te
U okviruzvani~nogprograma 15. jugoslovenskog teatarskog festivala „Bez prevoda“ U`ice 2010. izvedena je „Sarajevska pozori{na tragedija“ autora Pe|e Kojovi}a, u re`iji Gor~ina Stojanovi}a. Predstava u produkcijiFestivalaMESS,u koprodukciji sa Narodnim pozori{tem Sarajevo, jedina je iz BiH na ovom festivalu koji traje od 8. do 15. novembra 2010. Pored predstave iz BiH, u konkurenciji za jednu od nagrada pod imenom „Ardalion“ natje~u se „Falsifikator“ Beogradskogdramskogpozori{ta u re`iji Gorana Markovi}a, „Majstor i Margarita“ Narodnog pozori{ta U`ice u re`iji Aleksandra Luka~a, „Don @uan“ u re`iji Ane Vukoti} a u izvedbiCrnogorskog narodnog pozori{ta Podgorica. Tako|er, u konkurenciji su i „^ekaonica“ Ateljea 212 u re`iji BorisaLije{evi}a, „Bu|enjeprolje}a“ Zagreba~kog kazali{ta mladih u re`iji Olivera Frlji}a, te „Metamorfoze“ Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u re`ijiAleksandra Popovskog. Predstava „Kate Kapuralica“ Narodnog pozori{ta iz Sombora u re`iji Jago{a Markovi}a bit }e izvedena u ~ast nagra|enih posljednje festivalskeve~eri, saop}eno je iz MESS-a. Poslije svake predstave bit }e odr`ani i razgovori sa u~esnicima koje }e moderirati Bojan Munjin, ujedno i selektor Festivala, Matko Boti} i Nenad Kova~evi}. Nagrade najboljima dodijelit }e stru~ni `iri u sastavu: Dejan Mija~, reditelj, predsjednik `irija (Srbija), Tajana Ga{parovi}, dramaturginja, (Hrvatska), Radivoje Dinulovi}, arhitekta i scenograf (Srbija), Robert Waltl, glumac i reditelj (Slovenija), te MartinKo~ovski, reditelj(Makedonija). „Sarajevska pozori{na tragedija“ je pri~a o suo~avanju sa predrasudama u me|unacionalnim odnosima postratne BiH. Njeni likovi su realisti~ni i usu|uju se progovoriti naglas ono o ~emu se javno ne govori, ono {to se u postkonfliktnom dru{tvu gura ispod tepiha, te onemogu}ava stvarnu katarzu i izgradnju boljih etnonacionalnih odnosa, zasnovanih na razumijevanju, po{tovanju i povjerenju. U predstaviigraju: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur, Aldin Omerovi}, MajaIzetbegovi}, IrmaAlimanovi}, Muhamed Had`ovi}.

Charlotte Gainsbourg, najbolja glumica

Kanadski film “10 1/2” Daniela Groua dobitnik je i tradicionalne nagrade `irija me|unarodne filmske kritike “FIPRESCI“ , kao i specijalne nagrade studentskog @irija. Filmovi iz na{eg regiona “Tilva Ro{“ Nikole Le`ai}a, “Dovi|enja, kako ste?” Borisa Miti}a, “Beli, beli svet“ Olega Novkovi}a i “Centar za pranje filmova“ Sr|ana Kne`evi}a prikazani su u okviru razli~itih programa i izazvali su naro~itu pa`nju gledalaca.
Du{ko DIMITROVSKI

5. filmski festival o ljudskim pravima „Pravo ljudski“

Debata o feminizmu i odnosu me|u spolovima
Tre}eg dana odr`avanja 5. filmskog festivala o ljudskim pravima „Pravo ljudski“ prikazan je potresan film o mladim djevojkama koje su predmet seks-industrije u Kambod`i. Ovom projekcijom otvoren je i program za mlade „Zoomiraj prava“. Po red filmskog pro grama, otvorena je i izlo`ba fotografija, a u sklopu ovog programa bit }e odr`ane i dvije radionice. Sadr`aji se odvijaju u Me|unarodnom centru za djecu i omladinu na Grbavici. Dana{nji dan donosi projekcije filmova i javnu debatu o feminizmu i odnosu me|u spolovima, najavljuje organizator Festivala. „Mu{ka dominacija” je film o mu{karcu koji ubije 14 `ena jer su zauzele dru{tveni polo`aj mu {ka ra ca. Kroz ovaj ekstre mni slu~aj, kao i neke dru ge pri~e, pri po vje da~ su bje kti vno zapo~inje po tragu za onim {to definira patrijarhat u zapadnom svijetu, za onim {to omo gu}uje, orga nizira ili opravdava nepravdu i na si lje nad `ena ma. Kroz duhovite i tegobne situacije, film „Mu{ka dominacija“ istra`uje, bez ta bua, svi jet da na{ nji ce. Po sli je ovog fil ma redatelja Patrica Jeana (Belgija), koji }e biti prikazan u kinu Meeting Point s po~etkom u 18 sati a koji je dio i programa „Zoomiraj prava“, uslijedit }e kratki filmovi “Ja kao pop fe mi nis ti~ka umje tni ca” Ari ane An der ggen ([vi car ska), dok }e u 20.30 sati biti upri li~ena javna de bata “Femi nis tki nje do ksa ju”. U okviru programa „Zoomiraj prava“ danas }e se predstaviti Inicijativa mladih za ljudska prava i Udru`enje Kult, a bit }e odr`ana i radionica o „RaZooMijevanju ljudskih prava“. U 14 sati bit }e progla{ene najbolje fotografije na temu „Kojim putem ku}i“. Ovo je samo dio programa kojim }e obilovati dana{nji festivalski dan.

22

OGLASI

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

24

14. novembar 2010. godine

BOSNO MOJA, LIJEPA LI SI...

Sa Plase se

vidi dokle

smo stigli
Ramo KOLAR

lanina ^vrsnica, s pripadaju}im kom{ijama Prenjom, ^abuljom i Vranom, ~ini grozd koji bi svaka zemlja stavila pod najvi{i re`im za{tite. Razlozi su njihove ljepote i vrijednosti koje nisu samo predznaka prirodne. ^vrsnica je me|u njima nazvana “hercegova~kim Himalajima“, {to samo za sebe puno govori. Raznovrsnost flore i faune, turisti~kih, alpinisti~kih i planinarskih mogu}nosti je skoro neograni~ena, ako se izuzmu nakane ljudi da ih umanje ili pak uni{te. Planinari ~esto svojim akcijama poku{avaju odr`ati tu ljepote, pa gradiv{i pokoju ku}u, ne naru{iti ambijent planine.

P

PLASA NA LE\IMA
Nakon {to su ~lanovi Planinarskog smu~arskog dru{tva Vilinac iz Jablanice nedavno obnovili najstariji i najatraktivniji objekt na Vilincu (1.961 m), jo{ jedno dru{tvo iz ovoga gradi}a je uradilo, ili privodi kraju, puno na svom objektu na Plasi. Radi se o istoimenom dru{tvu, koje je i proteklog vikenda na svojim le|ima iznosilo materijal na taj planinski prijevoj. “Iznosili smo materijal i pijesak koji je potreban za izgradnju gornjeg cekla{a na planinarskom domu na Plasi... Izneseno je ukupno 500 kilograma pijeska, a pomo} je do{la od aktivista dru{tva i gra|ana Jablanice kojih je bilo 60. Ura|ene su sve pripreme za zavr{etak krova, a radovi }e se izvoditi u sljede}e dane vikenda, ka`e se u dopisu iz ovog malog, ali vrijednog amaterskog kolektiva. Po~eli su marta ove godine, a ve} u julu je osiguran helikopterski prevoz na lokalitet Plasa, kada je izneseno 20 tona materijala na lokalitet izgradnje i od tada rade intenzivno na izgradnji doma. Ku}a je ozidana, ura|ena je mrtva plo~a, a nadaju se do kraja godine pokriti ku}u. Dom se nalazi na 1.650 metara nadmorske visine i imat }e kapacitet do 40 mjesta, kazao je Jusuf Omerovi}, ~lan PD-a Plasa. Iz seta fotografija koje su prilo`ene ovome zapisu vidi se koliko je lijepa ^vrsnica, na Plasi, s nje i okolo nje. Iz njih se, istina, ne vidi zabo-

ravljena ideja o progla{enju ovoga prostora (zajedno s nabrojanim u uvodu teksta) nacionalnim parkom, pa }emo podsjetiti na nju, koju su istakli u strategiji razvoja turizma op}ine Jablanica.

KAKVA ZA[TITA?
Jo{ davne 1984. godine nekada{nji rektor Univerziteta Sarajevo prof. dr. Fazlija Alikalfi}, zaljubljenik u prirodne ljepote i borac za njihovu aktivnu za{titu, pokrenuo je predstavkom predsjedniku Izvr{nog vije}a tada{nje SRBiH obrazlo`en prijedlog da se planine Prenj i ^vrsnica sa dijelom rijeke Neretve koja ih razdvaja proglase za nacionalni park. Alikalfi} misli da taj njegov prijedlog Vlada nije nikada slu`beno razmatrala, ali nije ni odbila. U tom prilogu F. Alikalfi} je dao skicu grani~nih linija nacionalnog parka. Poslije dvadeset godina od prvog neuspjelog poku{aja Alikalfi} je inicijativu obnovio, motiviran

bojazni od raznih oblika destrukcije kojom su izlo`ene ove, kako on ka`e, „najinteresantnije i najzna~ajnije gromade Dinarida“. Da danas vidi nakane devastacije ovih prostora, akademik bi se u grobu okretao! Alarmantno upozorenje o ozbiljnoj ugro`enosti eko-sistema spomenutih planina iznio je i ing. Sead Pintul u ~lanku „Ekolo{ki haos umjesto neophodne za{tite“, a u podnaslovu tvrdi da „ukoliko dru{tvena zajednica, putem nadle`nih institucija dr`ave, hitno ne pokrene aktivnosti na formiranju nacionalnog parka Prenj – ^vrsnica – ^abulja, postoji realna opasnost da ovi prostori izgube atribute zbog kojih su svrstani u najvrednija podru~ja izvorne prirode u Evropi i svijetu“.

TURISTI^KE [ANSE
“Pominjanje historijata nastojanja da se Prenj i ^vrsnica proglase nacionalnim parkom i sta-

ve pod poseban re`im dr`avne za{tite uklapa se u markantne doga|aje proteklih 30 godina u kojima je sazrijevalo shva}anje da se Jablanica okrene turizmu kao svojoj razvojnoj {ansi. Naime, odavno je ovladala spoznaja, pa i kod nas, da su turizam i za{tita turisti~kih resursa dvije strane iste medalje. Koliki se zna~aj poklanja za{titi posebno vrijednih prirodnih i antropogenih turisti~kih resursa pokazuje primjer iz susjedne nam Hrvatske u kojoj je za{ti}eno 775 privrednih objekata na povr{ini od 4.472 km2 (7,9 posto dr`avnog teritorija), i to: 7 nacionalnih parkova, 6 parkova prirode, 70 specijalnih rezervata itd. Od spomeni~ke ba{tine (objekata kulture) za{ti}eno je 15.000 objekata i lokaliteta. Na`alost, kod nas takve za{tite i stavljanja posebno vrijednih prirodnih i kulturolo{kih objekata pod posebnu za{titu nema..., ka`e se u jablani~koj studiji.

Za{to se nagla{ava potreba posebne za{tite vrijednih turisti~kih resursa, pa u sklopu toga i apeli o nacionalnom parku ^vrsnice, Prenja i eventualno ^abulje? Turisti~ko kori{tenje takvih resursa u stalnoj je konfliktnoj situaciji izme|u te`nje za {to ve}im i intenzivnijim kori{tenjem i potrebom za o~uvanjem i za{titom, posebno njihovih temeljnih fenomena i dominantnih vrijednosti. Aktualno je planiranje i usvajanje trase koridora 5c (autoputa) koji }e doticati ove prostore, pa se za{titari trude pripomo}i pronala`enju rje{enja koje bi pomirilo razvoj, i to onaj odr`iv, i o~uvani okoli{. Dotle, {to prije u neki od dijelova ^vrsnice, zapamtiti ljepotu koja polako nestaje. Ako pri tome pomognete, cijenjeni ~itatelji, jablani~kim planinarima br`e zavr{iti ku}u na Plasi, svima }e biti ugodnije i oko srca toplije...

14. novembar 2010. godine

25

POGLED U EVROPSKU UNIJU

Valletta
Pogled na Valletu

alletta je glavni grad Malte. Prema slu`benoj procjeni, grad je 2005. godine imao 7.048 stanovnika. Slu`beno ime koje je Red svetog Ivana dao gradu bilo je Humillima Civitas Valletta - grad posve}en poniznosti, me|utim zbog svojih bastiona i tvr|ava, zajedno s ljepotom baroknih zgrada du` uzanih ulica, postao je poznat kao Superbissima - “Veli~anstveni“ me|u vladaju}im ku}ama Evrope. Na malte{kom on se uobi~ajeno naziva Il-Belt, {to jednostavno zna~i Grad. Kamen temeljac grada Valletta postavio je veliki majstor Reda svetog Ivana, Jean Parisot de la Valette, 28. marta 1566. Red koji je dugo upravljao gradom i otokom odlu~io je osnovati novi grad na poluotoku Scebberras odmah poslije okon~anja velike opsade Malte, da bi u~vrstio poziciju reda na Malti - Malte{kih vitezova. Grad je projektirao Francesco Lapparelli, dok je najva`nije zgrade sagradio Gerolamo Cassar. Valletta je zato grad s mnogim zgradama iz 16. stolje}a i kasnije, ali najve}i broj ih je izgra|en u vrijeme Vitezova svetog Ivana iz Jeruzalema, Vitezova hospitalaca ili Malte{kih vitezova. Poslije vitezova i kratke vladavine Francuza, sljede}i period ve}e gradnje bio je za vrijeme britanske vladavine. Vrata su pro{irena, zgrade ru{ene i ponovo zidane, ku}e pro{irivane i instalirani ure|aji za gradske potrebe. Me|utim, ~itav grad i njegova infrastruktura su o{te}eni u zra~nim napadima za vrijeme Drugog svjetskog rata, a veli~anstvena zgrada opere, izgra|ena u 19. stolje}u na ulazu u grad, sru{ena je. Grad ima brojne znamenite kafi}e, mjesta za sastanke, restorane, banke, hotele i vladine zgrade. Postoje i javni vrtovi s kojih se pru`a veli~anstven pogled na Veliku luku i okolicu. Poluotok Valletta, koji okru`uju dvije prirodne luke, Marsamxett i Velika luka, najve}a je luka na Malti, s dokovima na Marsi, terminalom za putni~ke brodove koji je nedavno sagra|en u Velikoj luci, du` starih gradskih zidina s prodavaonicama koje je sagradio veliki majstor Pinto. Grad ima nekoliko zgrada od izuzetne povijesne va`nosti: najvrednije su konkatedrala Svetog Ivana, biv{a samostanska crkva Malte{kih vitezova, Pala~a Castille, zgrada predsjednika vlade, utvr|enja koja su vitezovi sazidali da bi za{titili grad od napada, Pala~a velikog majstora, danas sjedi{te Malte{kog parlamenta i Nacionalni muzej umjetnosti. Oni su danas na listi

V

Ulica u Vallett

UNESCO-ove svjetske ba{tine. Stanovni{tvo Vallette je konstantno opadalo tokom godina i danas ih ima tek tre}ina od nekada{njeg broja. Ovaj proces se naro~ito ubrzao poslije Drugog svjetskog rata, kada je stanovni{tvo preselilo u okolna predgra|a, a sam grad je ostao centar trgova~kih i administrativnih aktivnosti Malte. Javni prevoz na Malti koristi autobuse i odvija se uglavnom na linijama ka i od Vallette, preko terminala koji se nalazi odmah do ulaza u grad. Promet u samom gradu je ograni~en, a neke glavne ulice su potpuno pretvorene u pje{a~ke zone. Praznik Svetog Pavla iz Tarsa se proslavlja u Valletti 10. februara, dok se praznici Svetog Dominika, Svetog Augustina i Na{e Gospe od Karmela slave tokom cijele godine. Prire|uje se i procesija Svete Rite.

26

14. novembar 2010. godine

Dr. Esma IDRIZBEGOVI]
Edina KAMENICA

Sluh, starenje

Predvodite grupu nau~nih istra`iva~a pri Karolinskoj univerzitetskoj bolnici na vrlo zna~ajnom projektu. Ko je pokrenuo to istra`ivanje? - Da, predvodim grupu nau~nih istra`iva~a u ime moje Klinike za sluh i balans, a u saradnji sa Klinikom za pam}enje, sa posebnim fokusom na pregled centralnih slu{nih funkcija kod odraslih osoba. Naime, osobe koje su zbog subjektivnih tegoba sa pam}enjem podvrgnute detaljnim klini~kim pretragama pri klinici za pam}enje, pri Karolinskoj univerzitetskoj bolnici u Stockholmu, u [vedskoj, i nakon toga dobili jednu od tri dijagnoze: 1) Alzhaimerova bolest (Alzhaimer Disease, AD) sa degenerativnim promjenama u dijelovima mozga va`nim za pam}enje, 2) Lagani poreme}aj pam}enja (Mild Cognite Impairment, MCI), sa po~etnim i laganim degenerativnim promjenama i 3) Subjektivni poreme}aji pam}enja, gdje klini~kim pretragama nisu ustanovljene degenerativne promjene u mozgu. Prosje~na starost u sve tri grupe su 64 godine, {to zna~i da se radi o relativno ranom periodu starenja. Cilj studije je da se {to je mogu}e ranije u toku `ivota odraslih osoba, ustanove, dijagnosticiraju i po mogu}nosti uspore degenerativne promjene u mozgu. Jedno od bitnih pitanja u ovoj studiji je da li su poreme}aji u funkciji centralnih slu{nih puteva mogu}i prediktori/predznaci kasnijih degenerativnih promjena u mozgu, tj. znatno prije nego te osobe dobiju izra`ene klini~ke poreme}aje pam}enja. U drugom dijelu studije je cilj ispitati postavljenu hipotezu djelovanja kontinuirane zvu~ne stimulacije uz pomo} kori{tenja stereo - slu{nih aparata na stimulaciju funkcije centralnog slu{nog sistema u cilju usporavanja degenerativnih promjena u mozgu. Savremene nau~ne studije ukazuju da nervne }elije u mozgu imaju ogromni plasticitet, tj. potencijal da uz pomo} redovnog treninga, u ovom slu~aju zvu~ne stimulacije eventualno uti~u na spre~avanje ili usporenje degenerativnih promjena u centralnim slu{nim centrima uz indirektni efekat na kognitivne centre.

Ko su istra`iva~i u va{oj nau~noistra`iva~koj grupi, da li ima me|u njima [ve|ana? - U istra`iva~koj grupi sa moje klinike su ukupno ~etiri ljekara. Svi smo dupli specijalisti, tj. specijalisti za uho, grlo i nos i specijalisti za sluh, jedan dipl. in`enjer fizike i dva audiologa, tj. stru~njaci za ispitivanje sluha i probavanje slu{nih pomagala. Ve}ina ~lanova grupe su porijeklom [ve|ani, osim mene i jo{ jedne osobe.

JEDAN DAN U SEDMICI
[ta Vam sve stoji na raspolaganju za istra`ivanje? - Klini~ka oprema i prostor kao i 20 posto od redovnog radnog vremena, tj. dan u sedmici. To nije ni izdaleka dovoljno. Kao odgovorna u grupi, moram redovno tra`iti finansijska sredstva od raznih nau~noistra`iva~kih fondova u [vedskoj i u svijetu, {to je vrlo zahtjevan posao. Svaka aplikacija mora imati detaljan opis cilja, metoda rada, stadij u kojem se projekt nalazi, preliminarne rezultate uz posebni osvrt na relevantnost projekta za klini~ki rad i zna~aj za pacijente. Preduslov da se jedna klini~ka studija uop}e mo`e zapo~eti jeste tzv. eti~ka dozvola od stru~nog nau~noistra`iva~kog tima pri Karolinskom institutu. Rok za izradu ove studije je oko 7 godina. Vrijeme je, naravno, limitiraju}i faktor za mene, jer na mojoj klinici sam i medicinski odgovoran ljekar za dijagnostiku sluha djece i odraslih osoba, uz intenzivni anga`man na unaprije|enju rada i uvo|enja novih dijagnosti~kih metoda. Pored toga sam ~lan rukovodstva klinike, aktivno u~estvujem u nastavi i u stalnoj edukaciji kako na na nivou klinike tako i na nivou [vedske u vidu organiziranja raznih stru~nih predavanja, kurseva, seminara i simpozija uz redovnu internacionalnu saradnju. Vi ste mentor za pripremu magistarskih radova i doktorskih disertacija? Da li ima kandidata iz BiH? - Mladi su u [vedskoj vrlo zainteresirani za bavljenje nau~noistra`iva~kim radom. Ali, oni koji su upravo zavr{ili, npr. studije iz medicine, u velikom su procjepu optimalnog uskla|ivanja izme|u stru~nog, nau~nog i pri-

i poreme}aji pam}enja
Radim u jako profesionalnoj sredini koja respektuje i moj rad i moj anga`man, {to je, naravno, od bitnog zna~aja za mene da koristim svoju energiju u pravom smjeru, ka`e Sarajka Esma Aganovi} - Idrizbegovi} (1951), koja ima iza sebe sjajnu nau~nu, univerzitetsku i ljekarsku karijeru u [vedskoj

14. novembar 2010. godine

27

SARADNJA Na inicijativu [vedske, neposredno poslije rata je uspostavljena zvani~na saradnja izme|u ORL klinika u Sarajevu i Linköpingu, koji je, tako|er, jedan od univerzitetskih gradova
godine starosti, dok znatno slabije rezultate u razvoju govora posti`u djeca operisana kasnije, npr. u 7. godini `ivota. Mislim da CI nema nikakvih mana. Alterantiva za one koji se ne operi{u je trajno kori{tenje sign language, bez mogu}nosti zvu~ne stimulacije i razvoja govora. se uvijek vodili razgovari o zna~aju stalne/kontinuirane edukacije, marljivom radu i zdravoj konkurenciji. Taj pristup me je najvjerovatnije od malih nogu samo oja~ao i dao samopouzdanje. U trajnom sje}anju mi je ostao sadr`aj jednog od prvih pisanih mi{ljenja o mom radu u univerzitetskoj bolnici, Huddinge u Stockholmu, gdje je tada{nji {ef klinike za uho, grlo i nos napisao nakon tri mjeseca moga rada da ja imam ogroman radni kapacitet. To je, naravno, olak{anje kada se stalni rad ne osje}a kao napor i te{ko}a. Naravno da je bilo te{ko}a, naro~ito u po~etku kada nisam poznavala dovoljno sve jezi~ke finese, pojmove, nazive i obi~aje ovog dru{tva. Te{ko}a ima uvijek, me|utim, pitanje je kako im se pristupa. Moj princip je da u te{ko}i ne gledam potencijalni problem, nego nastojim da sagledam i izna|em mogu}nosti odgovaraju}ih rje{enja. Kontaktirate li sa bh. kolegama? - Da, sa nekim, ali je to vi{e na privatnoj osnovi. Bila sam pozvana kao predava~ na prvi i drugi ORL kongres u BiH koji se odr`avao u Sarajevu, {to mi je bila posebna ~ast i zadovoljstvo. Na inicijativu [vedske, neposredno poslije rata je uspostavljena zvani~na saradnja izme|u ORL klinika u Sarajevu i Linköpingu, koji je, tako|er, jedan od univerzitetskih gradova. [ve|ani su finansirali boravak pacijenata i ljekara iz Sarajeva u cilju lije~enja i edukacije u Linköpingu. U taj program je ulazio i boravak i rad {vedskih specijalista na klinici u Sarajevu. Va{ suprug i k}erka imaju tako|er zanimljivu karijeru? - Moj mu` Enes, dipl. in`enjer elektrotehnike, 1987. godine je dobio ponudu za rad u [vedskoj telekomunikacionoj firmi Ericsson koja se u to vrijeme bavila i `eljezni~kom signalizacijom. Taj poziv je njegova firma IPSA (Institut za Saobra}aj @TO Sarajevo) iskoristila da sa Ericssonom sklopi finansijski vrlo povoljan ugovor o iznajmljivanju stru~njaka na godinu. Od dolaska u Stockholm, Enes radi u na poslovima signalizacije metroa, najve}im dijelom na projektima koje firma ima na metro-linijama Istanbulu i Izmiru u Turskoj. Na k}erku smo jako ponosni. Selma je imala 9 godina kada smo do{li u [vedsku, a danas je ljekar. Zavr{ila je medicinski fakultet na Karolinskom institutu u Stockholmu, a u prvoj polovini ove godine je postala i specijalista iz dje~ije psihijatrije. Paralelno radi i doktorat pri K. Institutu. Odnedavno imamo i divnog unu ka. Njego vim ro|enjem smo do`ivjeli veliku sre}u i radost.

ISTRA@IVANJA U AMERICI
[ta je najvrednije iz Va{eg ameri~kog istra`ivanja? - Aktivan rad u eksperimentalnoj nau~noistra`iva~koj laboratoriji na Norhtern Illinoi University, u blizini Chicaga, dao mi je mogu}nost sticanja novih iskustava i kontakata. Za mene je bila najdragocjenija mogu}nost potpunog posve}ivanja experimentalnom radu i mogu}nosti stalnih diskusija sa {efom i profesorom odjela, James Willott koji je svjetski ekspert iz procesa starenja sluha. Ja sam imala mnogo razmi{ljanja i mnogo pitanja, me|utim, ni tako eminentni stru~njak nije mogao odgovoriti na sva moja pitanja. Taj boravak mi je upravo omogu}io da shvatim da je nau~noistra`iva~ki rad nevjerovatno kompleksan i da nije mogu}e uvijek dati odgovor na sva pitanja. Stalno tra`enje obja{njenja i odgovara i jeste izazov koji ~ini ovaj rad vrlo stimuliraju}im.

vatnog `ivota. Broj registriranih kandidata za magistarske radove i doktorske disertacije kojima sam ja mentor je u porastu. Trenutno ne poznajem ni jednu osobu porijeklom iz BiH koja se bavi klini~kim istra`ivanjem iz moje oblasti. Me|utim, poznato mi je da ima nekoliko mladih osoba, porijeklom iz BiH, koje se bave eksperimentalnim ili klini~kim nau~nim radom iz drugih oblasti medicine, i koji ve} rade doktorske disertacije.

STARENJE I SLUH
Ima li na Univerzitetu studenata sa podru~ja biv{e Jugoslavije? - Ima, i iz BiH. To su vrlo ambiciozni, anga`ovani i vrijedni studenti, koji znaju da se samo radom i dokazivanjem mogu probiti u ovom dru{tvu. Dokle su do{la istra`ivanja o kojima smo govorili na po~etku razgovora? Da li mo`ete otkriti neka saznanja? - Sa velikom rado{}u mogu re}i da sam upravo u drugoj polovini oktobra dobila informaciju od glavnog urednika vrlo renomiranog i presti`nog internacionalnog stru~nog ~asopisa Age & Ageing (Starost i starenje) o prihvatanju za publikaciju teksta o rezultatima prvog dijela studije, gdje sam ja prvi autor. Osje}am se vrlo ponosnom na popratne komentare koji su dati na vrhunski kvalitet i izuzetno zna~ajnu relevantnost studije za pacijente. Saznanja iz ove studije ukazuju na signifikantno slabije rezultate centralnih slu{nih testova kod osoba sa Alzhaimerovom bole{}u (AD grupa). Osobe sa laganim kognitivnim poreme}ajima imaju znatno slabije rezultate istih testova nego grupa sa subjektivnim poreme}ajima pam}enja, ali pokazuju znatno bolje rezultate od ADgrupe. Sve tri grupe imaju dobar periferni sluh koji je adekvatan njihovom dobu. Zaklju~ak ovog dijela studije je da se ranom dijagnostikom centralnih slu{nih funkcija mo`e uo~iti i otkriti sumnja na rane kognitivne promjene (poreme}aje pam}enja).

[ta savjetujete onima koji bi `eljeli uvijek dobro da ~uju, iako je nekada ne{to dobro i ne ~uti…? - U procesu prirodnog i normalog starenja dolazi do odre|enog o{te}enja sluha, naro~ito zbog gubitka tzv. slu{nih }elija u raznim dijelovima pu`nice unutra{njeg uha. Me|utim, postoje velike individualne razlike. Me|u rizi~nim faktorima koji ubrzavaju slabljenje sluha sa starenjem veliki zna~aj imaju genetski - nasljedni faktori i eksponiranje prevelikoj buci, koja ima nau~no dokazan {tetan uticaj na sluh. Va`ne su preventivne mjere i za-

risti se ova metoda posljednjih godina u ranoj dijagnostici sni`enja sluha kod novoro|ene djece. Cilj rane dijagnostike je da se sni`enje sluha dijagnosticira najkasnije tri mjeseca nakon ro|enja, a da se slu{na stimulacija uz pomo} upotrebe slu{nih aparata zapo~ne najkasnije 6 mjeseci nakon ro|enja. Djeca za koju se konstatira da nemaju korist od upotrebe slu{nih aparata ni na jednom uhu, tj. da su funkcionalno gluha, planiraju se za operaciju sa kohlearnim implantatom (CI). Cilj je da se CI operacija izvr{i kada su djeca otprilike u dobi ne starija od 12

Edukacija
Ja sam legitimirani ljekar u [vedskoj, dupli specijalista: za uho-grlo-nos i specijalista za audiologiju; u [vedskoj sam zavr{ila jo{ akademskog obrazovanja koje odgovara dvjema godinama univerzitetskih studija. Odbranila sam tezu iz tzv. Medicinski Licentiata, {to bi kod nas bilo vi{e od magisterija i doktorirala sam pri Karolinskom institutu. {tita od izlaganja buci, koje su u [vedskoj vrlo razvijene. Postoje i odre|eni lijekovi, npr. neke vrste antibiotika i citostatika (koriste se u terapiji odre|enih vrsta karcinoma) koji imaju toksi~no djelovanje na sluh. Zbog toga je jako va`no kontrolisati sluh prije i u toku terapije tim lijekovima kako bi se sprije~ilo, tj. akutno djelovalo pri eventualnom pogor{anju sluha. Kakvo je Va{e mi{ljenje o ugra|ivanju kohlearnih implantata spu`nice kod djece? - Izme|u ostalog, radim i na ranoj dijagnostici i otkrivanju sni`enja sluha kod djece. U [vedskoj se vr{i tzv. neonatalni screening sluha novoro|ene djece, drugi ili tre}i dan nakon ro|enja, sa tzv. metodom kohlearni eko. Ovu metodu je publikovao prvi put engleski fizi~ar David Kemp 1978. godine. U mnogim, naro~ito razvijenijim zemljama komjeseci. U [vedskoj su prvi put djecu po~eli operisati sa CI prije vi{e od 20 godina, a prije nekoliko godina ugra|uje se kohlearni implantat i na oba uha kod potpuno gluhe djece. U [vedskoj je izvanredno razvijen cjeloviti tretman djece sa sni`enim sluhom, u koji je uklju~en tim stru~njaka ljekara, audiologa, in`enjera, kuratora, slu{nih pedagoga, logopeda, dje~ijih psihologa i specijalnih pedagoga koji poma`u intenzivnom slu{nom treningu i razvoju govora kod djece operisane sa CI ili djece koja koriste druge vrste slu{nih pomagala. Rana slu{na stimulacija sa slu{nim aparatima ili uz pomo} CI je neophodna za rani razvoj govora. [to ranija intervencija, to bolji preduslovi za razvoj govora. Nau~ne studije pokazuju da najbolje rezultate pokazuju djeca koja su operisana u ranijoj dobi `ivota, najkasnije do dobi od 1,5 Fascinantno je to kako ste brzo nau~ili {vedski, brzo dobili legitimaciju {vedskog ljekara, brzo verifikovali specijalizaciju, doktorirali pri Karolinskom institutu, {to govori o Va{im kapacitetima, ali i otvorenosti {vedskog dru{tva za kvalitet? - Da, razvoj moje karijere je i{ao vrlo brzo u [vedskoj. Moram ista}i da nisam bila primorana da pravim karijeru u [vedskoj, jer sam do{la sa k}erkom u Stockholm 1987. godine u pratnji supruga koji je dobio poziv za rad u {vedskoj firmi Ericsson i na osnovu toga ugovora imali smo obezbije|en vrlo pristojan standard i nisam uop{te morala raditi. Me|utim, moj interes, `elja za novim iskustvima i novim znanjima su uvijek bila i jesu moja pokreta~ka snaga. Ja sam odrasla sa roditeljima, sestrom i bratom u sredini gdje su

28

14. novembar 2010. godine

Napisao: Gojko BERI] Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

Majstor Jurek
na mene. He-he, gospon redatel! U|e jedan krupan prodava~ sre}aka, glave umotane u sivi vuneni {al i pro|e sporim koracima izme|u praznih stolova, zastav{i za trenutak posmatraju}i kuharice u bijelim mantilima koje su i dalje sjedile i razgovarale. - ^ujte, pun je teatar tih vragi, kak bi rekel - re~e starac gledaju}i za prodava~em sre}aka koji, izlaze}i, sna`no zalupi vrata za sobom. - Pa sem ponekad mislil: kak bi, Jurek, najbol{e bile da vumre{? Da vmrem kak Lir, nisam imel ni k}erke a ni kralevstvo, fala bogu, da ga razdelim; ne bi {tel vmreti ni kak Ri~ard, a ni kak dubrova~ki gospari; a opet, ne bi bile v redu da vmrem ni kak neki ~rni pes taj luta cestom i z repom miga. Pital sem se: zakaj, Jurek, misli{ o tom? Mislim zato, jer svakom dojde smrtna vura, kaj ne?

ahala je jaka bura i rijetki prolaznici, bezvoljni i nezainteresovani jedni za druge, mimoilazili su se `ure}i u zimskom jutru. Jurica Cerinski u|e u bife “Vi{njicu” i pa`ljivo zatvori vrata za sobom. Unutra, osim {ankiste, nije bilo nikoga. ^ovjek za {ankom znao je iz koje fla{e u tom trenutku treba da uspe pi}e, jer je sitni mr{avi starac uvijek u isto vrijeme tu navra}ao na ~a{icu pelinkovca. Obojici je bilo hladno, jer u dubrova~kim bifeima nema grijanja. Debelju{kasti {ankista sna`no je trljao ruke i po{to nato~i pi}e, nastavi da gleda prema vratima, boje}i se da ih vjetar ne otvori. Starac ispi prvi gutljaj i strese se, uz grimasu koja naglo izmijeni njegovo mirno i postojano sitno lice. Potom obrisa usta rukavom svog crnog, uma{}enog mantila. Na glavi je imao ka~ket, a oko vrata {areni svileni {al. Stakla na njegovim nao~arima bila su prekrivena tankom izmaglicom. - Jutros ne bi i{el van da nisam rekel tom gosponu! zaklju~i gledaju}i kroz okna na vratima, preko kojih su bile navu~ene `ute prozirne zavjese. Vrata su vodila u usku i dugu kamenu ulicu kojom je vjetar vitlao ba~ene otpatke i komade prljavog papira. Starac upita {ankistu je li danas nedjelja, i po{to dobi potvrdan odgovor, uzdahnu. Zaklju~i da je pro{lo pedeset godina otkako je iz zagorskog sela Hra{~ina Trgovi{~e kao dje~ak oti{ao u Zagreb da u~i brija~ki zanat kod nekog Franje Kova~i}a, Nova ves 29. Taj je gospon, sjeti se starac, meni rekel: - ^uj, Jurek, ti ma{ talenta. Zakaj ne bi nav~il da dela{ perike? Mogel bi onda iti v teatar, med lepi svet, pa ne bu{ brijal svake bedake i {i{al vu{ive glave. Ali Jurek nije patio od teatra. Mislio je: i bol{e je i po{tene{e delat svoj posel. Oti{ao je u Maribor kod bubi{tucera Adolfa Mraki~a, ~iji je salon bio na glasu. Poslije rata, Jurek je otvorio brija~ku radnju u Rijeci, u jednoj strmoj ulici koja je vodila u pristrani{te, ali nije bio zadovoljan poslom i uskoro ju je “zaprl”. Pomi{ljao je da se vrati u Zagorje. Jedne no}i oti{ao je u malu konobu na obali i zatekao neke glumce. Bili su veseli i pozvali su Jureka za svoj sto. - Lepa je ta no} bila! - sjeti se Jurek i sjetno pogleda prema vratima koja su se tresla pod naletima vjetra. Vra}aju}i se te no}i ku}i, Jureku se u~ini da odnekud, kao iz daleke tmine, ~uje majstora Franju kako mu govori: - Jurek, ti ma{ talenta! Sutradan je oti{ao u kazali{te i dobio posao u {minkerskoj radionici. Jurek je kasnije oti{ao u Zadar. - Trebal sem posle iti v Split, ali me Veljko Mari~i} vlovil i dopeljal v Dubrovnik - sjeti se starac i upita {ankistu da li je gledao Mari~i}a na sceni. [ankista re~e da nije i nekoliko puta pre|e krpom preko sjajnog limenog {anka. - Onda, gospon, ne mrete znati kak je to veliki glumec bil. Taj se Hamlet, kako je on bil, vi{e ni pojavil. Zatekao sam Jureka kako stoji za {ankom. Pre{li smo u susjedni restoranski dio i sjeli za sto u uglu, blizu {irom otvorenih kuhinjskih vrata. Sala je bila prazna. Dvije kuharice sjedile su kraj ogromnog {poreta i ne{to razgovarale. Na stolovima prekrivenim ~istim bijelim stolnjacima stajale su uzane staklene veze sa cvije}em. Jurek izvadi iz d`epa mantila poluzgu`vanu kutiju cigareta. Ruke su mu bile spore i mirne. - Ja sem, gospon, i glumec bil - rekao je pripaljuju}i cigaretu. - Igral sem na Rijeki i v Dubrovniku, ne znam vi{e kak se zoveju te predstave. Trebal im je jedan mali ~ovek, nisu ga imeli, i ja sem ga igral. Ali, posel mi je bil vlasulje delat i glumce {minkat. Dojde glumec k meni i za pol vure, prosim lepo, on je kral! A pol vure pre, taj nije imel v `epu niti za kupicu pi}a. Jurek ~uva njihove slike u koferu koji dr`i ispod kreveta. - Svega se zmislim - rekao je opet Jurek. - Jedan je redatel dizal stolicu na mene. Tri je dana galamil, veli: “Kaj si, Jurek, to napravil?!” A kad je generalka bila, sve je ispal v redu. A ja napravil sve isto kak i pre, kad je taj galamil

M

Bilješka o piscu
Gojko Beri} ro|en je 1939. godine u Donjim Vrbljanima kod Klju~a. Odrastao je i {kolovao se u Mostaru, gdje se i po~eo profesionalno baviti novinarstvom. Posljednjih dvadeset godina `ivi i radi u Dubrovniku kao novinar Oslobo|enja, pisalo je te daleke 1985. godine, u aprilu kada je pri~a objavljena, o danas umirovljenom kolumnisti Oslobo|enja, autoru nekoliko knjiga. Uz pri~u je navedeno i da je ona iz njegove knjige proze “Smrt u ljetnom Dubrovniku”, koja je trebala da iza|e u tada{njem NI[RO Oslobo|enju, OOUR Izdava~ka djelatnost. Lepe mi je ovde, ali v Zagorje bum ja i{el svakako na prole}e, mam tam moju malu hi`u. A zakaj mi tu ne bi bile lepe? Mam krasnu sobicu v Ulici Vara. To je, znate, ona mala ulica gde se pe~eju kola~i, pa cela ulica miri{i po njima. Gazdarica je jako fina gospo|a. Jutros kad sem po{el van, ona veli: “A kafa, Jurek...? Kafu nisi popil.” Sad se sedi malo po birtijicama, najde se kakvo dru{tvo. Plati ovaj kupicu, plati onaj, malo se zabavimo. Nisam zalud dvadeset let {minkal glumce po Dalmaciji, kaj ne? A najde se tu i tam i poneki dinar v `epu, vlovi se ne{to, ali to su retki petki. Pa, opet kak bi rekel, nekak ide jedno z drugim. A kak je pre bile? No} i dan sem bil v kazali{}u, a pare bile nikaj. Ali vrag ga odnel, volel sam taj posel. Jurek re~e kako je jutros vra{ki hladno i pomisli na sjaj dubrova~kog ljeta. Bilo je ljeto kad je oti{ao u penziju. Dan je bio vedar. U kazali{tu je sezona ve} bila zavr{ena, ali su Jureku ipak priredili skroman opro{taj. Rekli su da je Jurek bio sposoban, vrijedan i skroman na poslu i da se sav posve}ivao umjetnosti. Rastom ni`i od svih u okupljenoj grupi lju-

di, Jurek je slu{ao govor-nika i gledao u bijeli mramorni pod kazali{nog atrija. Po{to se sve brzo zavr{ilo, Jurek je iza{ao na ulicu. Vrata praznog atrija, u kome zavlada ti{ina, ostado{e {irom otvorena. Dva glumca koji ostado{e po-sljednji iz grupe podo{e s njim na pi}e. Stradun je bio pun svijeta, ali Jurek ostade ravnodu{an prema uzbudljivom prizoru ljetnog podneva. Oni u|o{e u mali bife na uglu uske kamene ulice i naru~i{e pivo. Glumci uskoro odo{e, a Jurek ostade sam i sjede za jedini sto, postavljen nasuprot vratima. Osjeti kako ubrzano di{e i kako mu ~itavo tijelo postaje vla`no od znoja, i zatra`i od {ankiste jo{ jednu ~a{u piva. Ruke su mu bile nemirne. Odjednom, poput zaboravnog putnika, Jurek se sjeti svog starog kartonskog kofera i izno{enog odijela, koji su ostali u kazali{nom salonu u prizemlju zgrade. Kofer natrpan rubljem, sa nekim davnim pismima i fotografijama na dnu, le`ao je ispod trosjeda presvu~enog crvenim pli{om, na kome je Jurek godinama spavao, po{to je uprava kazali{ta uva`ila Jurekovu molbu. Jurek bi sa~ekao da se glumci poslije predstave razi|u, popu{io bi cigaretu sa no}nim ~uvarom i oti{ao da legne na uski crveni pli{ani trosjed. Jurek je te ve~eri dugo {etao gradom. Umoran, najzad je na{ao slobodno mjesto na jednoj od drvenih klupa u staroj gradskoj luci. Svijet je sporo prolazio u grupama, na sve strane gorjela su svjetla i ~ula se muzika koja je, mije{aju}i se, dopirala iz obli`nje kafane, no}nog bara i hotelskih ba{ta. Jurek se u neko doba no}i uputi prema kazali{noj zgradi. Vrata su bila zaklju~ana. On produ`i nekoliko koraka i sjede na kamenu klupu ispod arka da Kne`evog dvora. Klupa je bila dovoljno {iroka i Jurek se ispru`i. Dugo je le`ao i, pu{e}i, razmi{ljao. Okolo, le`ali su u parovima hipijevci sa svojim naslaganim ruksacima i gitarama. Jurek je ~itavim tijelom osje}ao toplinu izlizanog kamena i uskoro je po~eo polako tonuti u san. Sutradan je jedan glumac odveo Jureka u svoj mali stan. Uve~er su se glumac, njegova `ena i dvoje djece pomakli za jo{ jedno mjesto do zida. Nekoliko dana kasnije, Jureku su prona{li jednu praznu sobicu u susjedstvu. Bio je to uzak i polumra~an prolaz u potkrovlju jedne stare kamene ku}e u ulici Prijeko. Potkrovlje nije imalo prozora. Kroz pukotine izme|u polutrulih crepova ponekad bi na Jurekov krevet padale kapi ki{e, a za vedrih dana tuda su dopirali tanki zraci sun~eve svjetlosti. U restoran u|o{e tri nepoznata ~ovjeka. Stajali su neko vrijeme, biraju}i sto u praznoj sali. Jurek pogleda na sat. Pu{io je i gledaju}i nekud zami{ljeno svojim dugim mr{avim prstima dobovao po stolu. - Tak je to kad vam v `ivotu veliju da ste talentirani za neki posel - re~e smije{e}i se ~udno. Izgledao je kao ~ovjek pomiren sa sudbinom i svedenim ra~unima. On iskapi ~a{icu i rukavom mantila sporo obrisa usta. Napolju je bura jenjavala i ~uli su se glasovi sa ulice. Vi|ao sam Jureka skoro svakodnevno. I{ao je sve sporije. Kad bismo se susreli, on bi rukom blago dotakao obod svog ka~keta u znak pozdrava. Prijateljima je pri~ao o nekoj `eni koju je mnogo volio. @ivjela je negdje u unutra{njosti. Jurek ju je detaljno opisivao, uvijek napomenuv{i da je za glavu vi{a od njega. Ali, tu `enu niko nikada nije vidio. Jednog dana, silaze}i niz strme drvene stepenice svog stana, Jurek je pao i slomio nogu. Proveo je tri mjeseca u bolnici, a onda su ga smjestili u Dom staraca. Vi{e nije zalazio u Ulicu Vara, koja je i dalje mirisala po tek ispe~enim kola~ima. Jednog hladnog, maglenog decembarskog jutra na{li su ga mrtvog u njegovoj sobi. Jureka su sahranili u grobnicu koja se nalazila izme|u visokog grobljanskog zida i najbli`eg ~empresa. ^etiri grobara u crnim odijelima spustila su kov~eg u raku. Pogrebu je prisustvovao {minker koji je naslijedio majstora Jureka, jedan glumac i no}ni portir. [minker i dalje dr`i zaklju~anu ladicu malog Jurekovog stola u {minkerskoj radionici. U ladici su jedne pertle za cipele, dva klju~a vezana koncem, nekoliko bo`i}nih i novogodi{njih ~estitki i dva kupona Narodnog zajma. [minker vjeruje da }e neko jednog dana do}i da upita za Jurekove stvari.

14. novembar 2010. godine

NAŠIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO

KNJIGA

NOBELOVAC OBJAVIO NOVI ROMAN ”KELTSKI SAN”

josip.vricko@oslobodjenje.ba

(Za) ne daj Bo`e delo`acije!
Sa ra je vu, ko li ko me sje}anje slu`i, ve} dugo postoji udruga (za tu|i) Dom (spremni)! I, dakako, ~im je Alisa u zemlji ~uda presudila da kardinal kupi svoje prnje iz svoje rezidencije, nisu ni ~asa ~asili, te su i oni krenuli njezinim stopama. “Vi i va{i slu`benici provalili ste u tu|u imovinu i ve} je du`e vrijeme nezakonito koristite, odnosno zakonitim nosiocima stanarskog prava, obitelji Smajevi}, onemogu}avate pristup njihovoj imovini”, napisali su Pulji}u.

U

Jednom UDBA([), uvijek UDBA([), slijedom ~ega su i kodna imena vje~na; Tamara, dakle, Tamara, a Smajovi} junior, koji je, rekoh, ve} veliki mogao bi dobiti ime - Dom
ra sve popamtila i centrali referirala kad je trebalo. Nad ovim su se slu~ajem mnogi skandalizirali, ali ima i onih {to su ~etrdesetak godina gledali otima~inu i {utjeli - a sada tra`e da kardinal po{tuje zakon. Bojim se stoga, da, zapravo, vi{e i nije va`an stan. Uostalom, udba{koj je obitelji ve} nu|eno 100 kvadrata po izboru, ali oni bi opet u kardinalovu pala~u. Valjda da opet uhode. Jednom UDBA([), uvijek UDBA([), slijedom ~ega su i kodna imena vje~na; Tamara, da-

vam proljev. Bog me je, ipak, pogledao. Ba{ sam, evo, u petak otkrio posao koji bi mi, glede bogata iskustva, odgovarao. Ku{a~ rakije, ima li ljep{eg posla - pije{, a jo{ ti i plate. Za razliku od moga trenuta~nog nezavidnog polo`aja, kada mora{ platiti. Ili }ete iz birtije - delo`irati. Ne bih ja to ni primijetio da jedan zagreba~ki dnevnik nije objavio stanovitu in`enjerku (tehnologije) Ur{ku Kosi}, koja je ku{a~ rakije. Posao, dakako, nije lagan (ali je zato parali). Ur{ka i kolege joj moraju ispitati boju, bistro}u, miris

Smrt }e me zate}i s perom u ruci, ka`e peruanski knji`evnik Mario Vargas Llosa. Ni mjesec otkako je dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost, Mario Vargas Ljosa objavio je novi roman “El Sueno del Celta“ (“Keltski san”). Roman je objavio {panski izdava~ Alfaguara, a u prodaji je prvo izdanje od pola miliona primjeraka. “Keltski san” temelji se na `ivotu Rogera Casementa (1864-1916), britanskoga konzula u belgijskome Kongu po~etkom 20. stolje}a. Casement je putovao niz rijeku Kongo s piscem Josephom Conradom i bio je jedan od prvih Evropljana koji je osudio nepravdu kolonijalizma u toj afri~koj zemlji koju je belgijski kralj Leopold II smatrao privatnim vlasni{tvom. Casement je skrenuo pozornost svijeta i na iskori{tavanje radnika koji su proizvodili gumu u Amazoniji. Najprije su mu Britanci dali titulu plemi}a, a zatim su ga pogubili jer je pomagao u naoru`avanju irskih nacionalista. Casement je bio fascinantna i vizionarska figura, napola junak, napola normalan ~ovjek, rekao je Vargas Llosa na predstavljanju svojeg romana u Madridu.

FILM

AMERIKANAC
Ge or ge Clo oney glu mi pla}enog ubojicu koji odra|uje posao u [vedskoj i na kon nje ga do la zi u ma lo mjes to u Ita li ji odra di ti po slje dnji posao prije nego ode u mirovinu. U Ita li ji se spri ja te lji sa lo kal nim sve}eni kom i za lju blju je u li je pu Cla ru, {to mu sve vi {e ote`ava obav lja nje za da nog za dat ka. Igra ju George Clooney, Irina Björklund, Lars Hjelm. Re da telj An ton Cor bijn.

ODGOVOR NE ^EKAJTE!
Kardinal im, dakako, ne}e odgovoriti, jer - principijelno ne {alje pisma na adrese pojedinaca i kolektiva koji `ive na tu|im adresama. Pravnici, me|utim, neizravno odgovaraju Domu; Smajovi}i nisu, ono {to je Crkvi oteto, koristili kao stambeni prostor, nego za prislu{kivanje biskupa i svih oni {to su, kazali bi nekada{nji drugovi, mogli opiti narod. Glava familije je bio na pla}u UDBA, a `eni mu se toliko svidio njegov posao, da se i ona dragovoljno prijavila da uhodi sve}enike. A kako je UDBA ponajvi{e voljela one {to (sami) pitaju: Mogu li ja?! - odmah joj je dala krasno (kodno) ime - Tamara. Sin je u to doba bio jo{ mali, pa nije mogao tatinim i maminim stopama. Sada je, me|utim, ve} veliki, pa skupa s Tamarom, tj. mamom mu, tra`i da mu vrate (tu|i) stan. Zanimljivo, opremu za prislu{kivanje, i neutvr|eni broj lipa-blokova, {to su ih Smajovi}i potro{ili sve dok ‘92. iznenada nisu utekli u Beograd - ne tra`e. Valjda je Tama-

JA, LIJEPA POSLA!

Bog me je, ipak, pogledao. Ba{ sam, evo, u petak otkrio posao koji bi mi, glede bogata iskustva, odgovarao. Ku{a~ rakije, ima li ljep{eg posla - pije{, a jo{ ti i plate. Za razliku od moga trenuta~nog nezavidnog polo`aja, kada mora{ platiti. Ili }ete iz birtije - delo`irati
kle, Tamara, a Smajovi} junior, koji je, rekoh, ve} veliki mogao bi dobiti ime - Dom. i okus uzorka. Ipak, odmah sam nazvao Osijek. Budu}i je Ur{ki tek trideset ljeta, a ja se, evo, sje}am Drugog zasjedanja AVNOJ-a, `urno sam joj, glede ve} gore afirmiranog mi bogata iskustva, ponudio pomo}. Onako ba{ d`entlmenski; neka se ona zabavi oko boje (ja sam, {to se toga ti~e, ionako daltonist) i mirisa, a ja }u vi{e glede okusa. Mislim, da je ponuda korektna. Misli to i Ur{ka, pa smo se za~as dogovorili: pa, ako delo`iraju kardinala, sam }u se delo`irati i krenuti put bolje, ili makar veselije - budu}nosti.

TEATAR

[EZDESETA KOMEDIJA FADILA HAD`I}A

REZERVNI POLO@AJ
A kad je ve} (gotovo) tako, treba razmisliti i o alternativnim rje{enjima. Jer, ako padne kardinal, ode sve k vragu. Zato, za ne daj Bo`e, treba biti spreman za povla~enje na rezervni polo`aj. I gdje }u kud }u, ili {to bi kazao na{ (?) narod, gdje }e suza ve} na oko - pravac rezervna domovina. Nije, znam, ba{ neki izbor; tamo je i Sanader, kad se vratio s krstarenja, jedva na{ao posao. Usto, novine u kojima sam radio, ili su ve} propale ili samo {to nisu. A od portala redovito dobi-

U Satiri~kom kazali{tu “Kerempuh” 20 novembra bi}e praizvedeni “Prevaranti” najizvo|enijeg komediografa sa ovih prostora Fadila Had`i}a, kojem je ovo {ezdeseta komedija. Glavni akter komada je ~ovjek s la`nom biografijom kojeg ucjenjuje jedan jo{ iskusniji varalica, samozatajni gospodin Ju{ak. Stvara se niz vrlo komi~nih zapleta. U tu vrtoglavu igru, stjecajem prevarantskih okolnosti, upadaju i neki drugi junaci ovog nedozvoljenog zanata. Prepoznaju se idili~ne prilike u kojima dnevno obitavamo jer uzre~ica “prilika ~ini lopova” na{em narodu je prirasla za srce. Na pozornici defiliraju neodoljivo komi~ni karakteri, na{i savremenici, i otkrivamo njihove `ivotne pri~e. Dakle, vrlo smije{no, smijte se, ali oprezno, mo`da sutra i sami upadnete u neku od ovih rupa, jer smo svi nevini dok sud ne presudi ili, ako imate veza, dok va{ grijeh ne zastari. Redatelj predstave je Georgij Paro. U predstavi igraju Adam Kon~i}, Branka Trlin, Ana Maras, Edo Vuji}, Otokar Levaj, Anita Mati} Deli}, Hrvoje Ke~ke{, Lucija Bare{i}, Borko Peri} i Ivan \uri~i}.

MUZIKA

A, LIJEPA TUR^INA!
A kad smo ve} kod vatrene vode, ne mogu da ne spomenem gospodina zbog kojega se u Zagrebu ~uje merhaba na sve ~etiri strane; Halit Ergenc, nevjerojatno popularni (i navodno zgodni) Tur~in iz “1.001 no}i”, malo je tulumario po Zagrebu. I, zanimljivo, nije u Tursku ponio {trukle, o licitarskom srcu da i ne govorimo. Ve} doma}u {ljivovicu. I stvarno, kad ga malo bolje pogledam, stvarno je zgodan taj Onur!

DODIJELJENE MTV EMA NAGRADE

TULUM Kad smo ve} kod vatrene vode, ne mogu da ne spomenem gospodina zbog kojega se u Zagrebu ~uje merhaba na sve ~etiri strane; Halit Ergenc, nevjerojatno popularni (i navodno zgodni) Tur~in iz “1.001 no}i”, malo je tulumario po Zagrebu

U Madridu je odr`ana sve~ana dodjela MTV EMA nagrada. Pobjednica ve~eri je Lady Gaga sa tri osvojene nagrade - izvo|a~ica godine, najbolja pop-umjetnica i najbolja pjesma (Bad Romance). Katy Perry osvojila je nagradu za najbolji videospot (California Gurls), a Justin Bieber nagrade u kategorijama Best Male i Best Push Artist. Shakira je osvojila nagradu “Free Your Mind Award“ za svoj humanitarni rad. Eva Longoria na{la se u ulozi doma}ice na dodjeli evropskih MTV nagrada, a ove godine u`ivo je nastupilo rekordnih 14 svjetskih zvijezda - Shakira, Jon Bon Jovi, Kid Rock, Kings of Leon, B.o.b. i drugi.

30

14. novembar 2010. godine

MOJ
Grijanje doma ne predstavlja samo zadovoljavanje fiziolo{kih potreba ve} i vizualno u`ivanje u ogrjevnim tijelima. Njihov dizajn se razvio u tolikoj mjeri da djeluju skulpturalno u prostoru i imaju istaknutu dekorativnu ulogu

DOM

Ukrasna ogrjevna tijela O
Monika GALOVI], dipl. ing. arh.

grjevna tijela su pos ta la umje tni~ki dekorativni predmeti s potpisima svjetski poznatih dizajnera i arhitekata. Ovo se doga|a na radost mnogih kojima su klasi~na ogrjevna tijela, poput radijatora, uvijek bili smetnja u opremanju interijera. Nu`ni i vizualno prili~no neugledni, transformirali su se u ogrjevna tijela ugodna oku, koja se prema `eljama investitora, oblikom i bojom, mogu prilagoditi razli~itim stilovima ure|enja. I dok su klasi~na ogrjevna tijela bila vizualno nepo`eljna u prostoru i predmet skrivanja, moderan i atraktivan dizajn svrstao ih je na listu po`eljnih u prostoru. Ma{tovitim oblicima, bojama i zavr{nim obradama, uklapaju se u sve vrste interijera i grijanje pretvaraju u umjetnost. Klasi~ni na~ini grijanja tako ponovo dobivaju na popularnosti. Od svih trendova i noviteta, koji su se ove godine pojavili na tr`i{tu u sferi namje{taja i opreme, gotovo najatraktivnija su ogrjevna tijela. Ona su svojim novim dizajnom nadma{ila sama sebe. Gotovo da ne postoji oblik koji se ne mo`e iskoristiti za

ogrjevno tijelo, a uz primarnu funkciju grijanja prostora, ~esto dobivaju dodatne, koje ih tako ~ine jo{ raznovrsnijim i interesantnijim. Jedna od najjednostavnijih funkcija koje ogrjevno tijelo mo`e dobiti uz svoju primarnu ulogu je da postane i veliko ogledalo za cijelu figuru. Ovakav dizajn je osobito prikladan za ulazni prostor u stan ili ku}u, kupaonicu ili spava}u sobu s garderobom. Na je dnos ta van na~in rje{avate dva nu`na elementa sjedinjena u jedan i ta ko oslo ba|ate prostor kako bi se vizualno doimao ve}im ili osiguravate postavljanje dodatnog komada namje{taja. Ogrjevno tijelo mo`e postati i dekorativna rasvjeta prostora. Ogrjevni kubus, omotan prozirnim pleksiglasom, ~iji rubovi imaju dekorativni odsjaj u kombinaciji s led rasvjetom, pretvara ogrjevno tijelo u svjetle}e, koje ima fascinantne u~inke pri zagu{enoj atmosferi. Time ovi nu`ni elementi prostora postaju klju~ni u stvaranju opu{taju}e atmosfere i ponovo {ire svoju funkciju preko standardne – ogrjevne. Kada istaknuta svjetska imena potpi{u dizajn ogrjevnih tijela, tada ona dois-

MOJ

VRT

Cijenimo li dovoljno na{u prirodu
Englezi nevjerovatno puno {etaju prirodom. Ni svakodnevna povremena ki{a ih ne zaustavlja, pa i takve dane provode u prirodi
i ljubavi prema vrtlarstvu, svaki boravak ovdje za mene je posebno profesionalno zadovoljstvo. Ali, najve}e mi je zadovoljstvo saznanje koje nosim u sebi jo{ iz djetinjstva i koje mi se i ovdje svakim danom sve vi{e potvr|uje da je izvorna priroda ta koju treba upoznati, voljeti, u njoj u`ivati i od nje u~iti. Englezi nevjerovatno puno {etaju prirodom. Ni svakodnevna povremena ki{a ih ne zaustavlja, pa i takve dane provode u prirodi. Pro{le subote po~etkom novembra sam i ja pro{etala prirodom - {umom i livadama koje se nalaze izme|u Sheffielda i Manchestera. Iznenadila sam se koliko posjetilaca ima i to od beba u kolicima do onih koji jedva hodaju. Parking na ulazu u prirodu prostran, uredan i pla}a se. Staze su fantasti~no obilje`ene, priroda ~ista kao od majke ro|ena. U {umi su me posebno odu{evili ogromni rododendroni koje niko ne njeguje, a ve} su sada puni cvjetnih pupoljaka koji }e se potpuno otvoriti u aprilu i maju. To je ovdje autohtona biljka i ponovo sam se uvjerila koliko treba cijeniti autohtone biljke, jer one su s razlogom sve cjenjenije. Na tom izleti{tu, naime, ima le`i{te treseta, razgra|enog biljnog organskog materijala, kiseTekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hor tikulture ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Postepeno se pribli`ava kraj moga ovogodi{njeg boravka u Velikoj Britaniji. Po{to je to zemlja poznata po lijepim vrtovima

le reakcije. Rododendron je biljka koja zahtijeva izrazito kiselo tlo, {to mu je ovdje u potpunosti zadovoljeno. Pored toga, blaga i vla`na atlantska klima posebno prija ovoj biljci. Zbog toga su rododendroni ovdje i bez posebne njege, u prirodi, prekrasni. U na{im klimatskim i talnim uslovima treba im sve to prilagoditi da bi uspijevali, ali nikada nisu tako lijepi i bogato cvjetaju}i, a sva njega oko njih mora biti besprijekorna i ko{ta. I pored toga, ~esto je trud uzalud. Pouka je da trebamo uzgajati na{e autohtone (doma}e i udoma}ene) biljke kojima odgovaraju na{i uslovi. Odu{evljena sam i livadama na kojima slobodno pasu goveda i ovce, pa ih mnogobrojna gradska djeca mogu vidjeti i pomilovati. Nikome ne smeta {to mora svako toliko preskakati kravlju balegu. Nisam mogla odoljeti a da ne posjetim i neke vrtne centre. Tu sam se najvi{e odu{evila prirodnim biljkama koje se prodaju u

14. novembar 2010. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

ta postaju prava umjetni~ka djela. Ljubitelji umjetni~kih slika mogu osloboditi mjesto na zidu te na njega postaviti umje-

tninu – ogrjevno tijelo s potpisom umjesto slike i ne}e niti malo pokvariti ukupan dojam. Moderna apstraktna umjetnost na

fronti ogrjevnog tijela u potpunosti negira njegovu primarnu ulogu i pretvara ga u umjetni~ki izlo`ak u prostoru.

Metvica
spas za nadra`enu ko`u
Imate li masnu ko`u ili patite od akni? Metvica djeluje adstringentno, posebno u obliku ulja od metvice
Kada ve}ina ljudi pomisli na metvicu, obi~no prvo pomisli na hranu i pi}e. Mnogi restorani je koriste kao ukras na desertima, kao sastojak alkoholnih pi}a – naprimjer koktela mojito, i kao ukras. No metvica nije samo dobar ukras i dodatak hrani. Ova je biljka odli~na i za njegu ko`e. Vrlo je dobra za ko`u lica, {to je razlog za{to se nalazi u mnogim kozmeti~kim proizvodima. Jednom kada vidite koliko metvica mo`e u~initi za va{ ten i ljepotu, bit }e vam jasno za{to je ~esti sastojak proizvoda za njegu ko`e. Kao biljka, metvica se mo`e na}i na raznim mjestima {irom svijeta, uklju~uju}i Evropu, Sjevernu Ameriku, Australiju i Aziju. Kada gledate deklaracije proizvoda za njegu ko`e, mo`da ne}ete odmah primijetiti da li neki proizvod zapravo sadr`i metvicu ili ne. To je zato {to je ovaj sastojak obi~no naveden kao menthe. Jedan od razloga za{to je metvica postala popularna u kozmetici je ~injenica da u~inkovito umiruje nadra`enu ko`u. To je zbog toga {to ubla`ava svrbe` i sadr`i visoku razinu vitamina A. Imate li masnu ko`u ili patite od akni? Metvica djeluje adstringentno, posebno u obliku ulja od metvice. Kada se koristi na taj na~in, metvica u~inkovito tretira postoje}e bubuljice, budu}i da djeluje antibakterijski i antiviralno, te ~isti i umiruje upaljenu ko`u, te spre~ava pojavu novih pri{teva. Budu}i da ova biljka sadr`i salicilnu kiselinu, mo`e djelovati kao nje`ni piling, uklanjaju}i slojeve mrtvih stanica ko`e, {to ~uva va{e pore od za~epljenja. Kao rezultat toga, imat }ete manje pri{ti}a i mo}i }ete u`ivati u ~istom i blistavom tenu. KOZMETIKA IZ KU]NE RADIONICE Kozmeti~ke proizvode koji sadr`e mentu mo`ete prona}i gotovo svugdje i uvrstiti ih u dnevnu njegu ko`e, no i sami mo`ete napraviti neke od preparata s mentom i njima njegovati lice. MASKA OD MENTE Ovaj se recept za doma}u masku od metvice mo`e koristiti i za masnu i za suhu ko`u, a pomo}i }e vam da o~istite lice i sprije~ite pojavu pri{ti}a. Sastojci: bjelanjak, svje`a metvica, jedna `lica kukuruzne krupice, hidrolat ru`e Priprema: Pomije{ajte sve sastojke u zdjeli srednje veli~ine, dok ne nastane fina pasta. Smjesa ne bi smjela biti previ{e vodenasta, niti pregusta. Nakon {to ste pogodili gusto}u smjese, nanesite tanak sloj maske od metvice na lice. Ostavite masku pet do deset minuta. Isperite mlakom vodom, nje`no osu{ite ko`u i nanesite hidratantnu kremu.

kontejnerima za sadnju u vrtove na dije lo ve “pri ro dne li va de“ da bi se sa~uvao biolo{ki diverzitet, koji je pretjeranim povr{inama pod monokulturama podobro naru{en. Iz slika mo`ete vidjeti da su to za na{e pojmove divlje biljke (ne mogu ih ja zvati divlje, ve} prirodne) ili ~ak i korovi (divlja mrkva, uskolisna bokvica i dr.) Cijena jedne sadnice u loncu je 1,69 Ł. Kona~no da zaklju~im da nam to treba biti pouka da i mi na{u prelijepu prirodu i na{ biodiverzitet (razli~itost) prije svega trebamo upoznati, cijeniti, uva`avati i {tititi. Ona je, savremenom urbanizacijom zasi}enom, ~ovjeku nasu{na potreba. To nam zasigurno mo`e biti kora hljeba za budu}nost, za koju se na vrijeme i pravilno trebamo pobrinuti.

32

14. novembar 2010. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

14. novembar 2010. godine

usein-kapetan Grada{~evi} - Zmaj od Bosne, kako se naj~e{}e sam nazivao i potpisivao, ro|en je u Grada~cu 1802. godine. Jedan je od pokreta~a pobune Bo{njaka i borbe za autonomiju Bosne, a od 1831. i njen je vo|a. Predvode}i bosansku vojsku sa vi{e od 25.000 vojnika, u borbi protiv sultana, na Kosovu nanosi poraz velikom veziru i sultanovoj vojsci. Poslije ovih uspjeha, Bo{njaci ga postavljaju da upravlja Bosnom. Bosanska autonomija biva i formalno uspostavljena 12. septembra 1831. godine u Sarajevu, poslije ~ega bosanska vojska ponovo ulazi u rat sa sultanom, te do`ivljava veliki poraz kraj Sarajeva, 31. maja 1832, ali sama pobuna biva uga{ena tek 1850... Jedna vrlo zanimljiva izjava se pripisuje Husein-kapetanu, koju je izrekao u to vrijeme i govori o njegovoj neustra{ivosti, a pomalo i o bosanskom humoru. Upitan - Zar se ne boji di}i oru`je na Otomansko carstvo, Husein-kapetan je odgovorio: Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira - ko dorata svoga! Slamanje pokreta za autonomiju Bosne se najvi{e pripisuje nelojalnosti i prela`enju na sultanovu stranu Ali-age Rizvanbegovi}a i Smail-age ^engi}a. Husin-kapetan Grada{~evi} se povla~i u Austriju, a umro je 17. augusta 1834. godine, tako {to je bio otrovan u Carigradu iako je zvani~na verzija da je umro od kolere. Podigao je mnogo zadu`bina, izgradio je ~uvenu d`amiju Huseiniju u Grada~cu, a omogu}io je fra Iliji Star~evi}u da u selu Tolisi, 1823. godine, otvori prvu katoli~ku {kolu u Bosni.

H

Husein-kapetan Grada{~evi}
IZJAVA Jedna vrlo zanimljiva izjava se pripisuje Husein-kapetanu, koju je izrekao u to vrijeme i govori o njegovoj neustra{ivosti, a pomalo i o bosanskom humoru. Upitan - Zar se ne boji di}i oru`je na Otomansko carstvo, Husein-kapetan je odgovorio: Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira - ko dorata svoga!

33

Grada~a~ka kula. Administrativno sjedi{te grada~a~kih

Zmaj od Bosne
ka, veoma pametna i pobo`na `ena. Jedanaest godina bio je kapetan (1821-1832). Njegova je kapetanija bila najbolje upravljana i najbogatija u cijeloj Bosni. Bio je najbogatiji i najmla|i kapetan Bosne. Pi{u}i kako je postao vo|a i vezir u Bosni Husein-kapetan je pominjao da mu do toga nije bilo stalo: ...”Meni je dosta bilo moga gospodarstva kapetanluka kojim sam bolje vladao i `ivio nego i jedan od kapetana bosanskijeh kao jedan vezir“. Husein-beg Grada{~evi} je bio zakleti neprijatelj sultanovih reformi koje je 1830. godine kanio provesti u Bosni. Narod ga je prozvao Zmaj od Bosne, a on se potpisivao Husein-pa{a, a ima i historijskih podataka da se potpisivao i vitez od Bosne. Kod Viteza se Husein-kapetanova vojska, 29. maja 1832. godine, sukobila sa sultanovom vojskom, gdje se veoma hrabro borio. “Da je takvih vo|a bilo jo{ samo dvadesetak, zapisao je hroni~ar, vojska bi sultanova bila satrvena“. Tako je pora`en Husein-kapetan Grada{~evi}, koji se poslije boja hitno uputio na svoje imanje u Grada~ac. I, 16. juna 1832. godine, prebjegao je u Slavoniju. Dan njegove smrti nije poznat, me|utim, po nekim zapisima iz sje}anja jedne osobe iz njegove pratnje, umro je 30. jula 1833. godine, i pokopan je na groblju Ejjub. Jedni misle da je otrovan, a drugi da je umro od kolere. Kao {to mu je status nalagao, Husein je bio dobro obrazovan i nau~io je ~itati i pisati u vrlo rano. Kada je imao 16 godina, nau~io je arapsku kaligrafiju uz pomo} Muratovog li~nog pisara Mula Mustevice, koji je hvalio Huseinovu bistrinu i zvao ga darovitim djetetom. Osim toga, Huseina su u~ila i dvojica dervi{a. Nije poznato da li je Husein pripadao redu dervi{a, ali na osnovu njegove velike religioznosti i skromnog na~inu `ivota, ~esto se smatra da jeste. Husein se vrlo rano o`enio sa Hanifom, sestrom Mahmud-kapetana Dervente. Iako se ne zna ta~an datum, njegov sin Muhamed-beg je vjerovatno ro|en prije 1822. godine, kada je Husein imao 20 godina. Husein i Hanifa su imali i k}erku [efiku, koja je ro|ena 1833. Ni Muhamed niti [efika nisu imali djece. Kada je Husein postao grada~a~ki kapetan, najve}u pa`nju je posvetio administraciji unutra{njih poslova. Vrijedno je spomena da su svi Huseinovi projekti gradnje vezani za grad Grada~ac i njegovu neposrednu blizinu. Tokom njegove vladavine Grada~ac se pro{irio kao jedna od najprosperitetnijih kapetanija u Bosni. Prvi i najva`niji gra|evinski poduhvat je grada~a~ka tvr|ava. Tvr|ava je postojala decenijama i bila je renovirana od vremena Mehmed-kapetana, 1765. godine. Huseinov otac Osman i brat Murat su tako|er radili na tvr|avi. Ipak, ne zna se ta~na priroda Huseinovog doprinosa utvr|enju. Kula tvr|ave je dugo smatrana Huseinovim djelom, ali arheolo{ki dokazi pokazuju da je kula postojala otprije. Husein je, svakako, bio odgovoran za kompletnu gradnju nove tvr|ave tokom svoje vladavine. Po svim standardima to je bio veliki projekat, koji je uklju~ivao konstrukciju vje{ta~kog jezera ogra|enim rovom koji je bio do 100 metara {irok i vrlo dubok. Tvr|ava je dobila ime ^ardak i obli`nje selo je vrlo brzo dobilo isto ime. Zidine su bile ovalnog oblika, kompletna struktura je bila 17 metara duga i 8 metara {iroka. Cijeli kompleks s okolinom je tako|er sadr`avao d`amiju, bunare, lovi{te ribe i terene za lov. Unutar zidina grada Grada~ca najzna~ajniji Huseinov doprinos je sahat-kula koja je izgra|ena 1824. godine.

U ~uvenom razgovoru sa turskim beglerbegom, kada mu je turski beglerbeg rekao: Nema vi{e Bosne, a ne}e biti ni Bo{njaka, Huseine... Gine{ za dr`avu koja nikad nije postojala - niti }e. Husein-kapetan Grada{~evi} mu je odgovorio: Ima Bosne, beglerbe`e, i Bo{njaka u njoj. Bili su prije vas i, ako Bog da, bi}e i poslije vas!
pobunjene Bosne. U Travniku je osnovao Divan, bosanski kongres, koji je zajedno sa njim tvorio bosansku vladu. Grada{~evi} je u to vrijeme prikupljao i porez, te smaknuo nekoliko lokalnih protivnika autonoma{kog pokreta. Stekao je reputaciju heroja i sna`nog, hrabrog i odlu~nog vladara. Kona~na borba se dogodila 4. juna na Stupu, mjestu izme|u Sarajeva i Ilid`e. Nakon duge i intenzivne borbe, ~inilo se da je Grada{~evi} jo{ jednom potukao sultanovu vojsku. Me|utim, pred sami kraj hercegova~ke snage pod komandom Ali-pa{e Rizvanbegovi}a i Smail-age ^engi}a su probile Grada{~evi}evu odbranu, koja je bila postavljena na stranama, i uklju~ile se u borbu. Iznena|ena napadom sle|a, pobunjeni~ka vojska je bila primorana povu}i se u Sarajevo. Tada je odlu~eno da je daljnji vojni otpor besmislen. Grada{~evi} je pobjegao u Grada~ac dok je sultanova vojska ulazila u Sarajevo, 5. juna, i spremala mar{ na Travnik. Nakon {to je shvatio koje bi te{ko}e njegov grad i porodica do`ivjeli ako ostane u Grada~cu, Grada{~evi} odlu~uje da napusti Grada~ac i krene ka Austriji. Ukoliko mu izbor da pobjegne iz Bosne nije bio ve} dovoljno o~it, mogu}e je da je posebna sultanova fetva, u kojoj Grada{~evi}a progla{ava nevaljalcem, zlikovcem, izdajnikom, odmetnikom, razbojnikom i buntovnikom te ga osu|uje na smrt i konfiskaciju sve imovine, osim mulkovnih dobara, ubijedila Grada{~evi}a da napusti zemlju. Ipak, zbog raznih obi~aja i procedura njegov odlazak iz Bosne je otegnut na nekoliko dana. Nakon molbe austrijskim vlastima da olak{aju svoje restrikcije, Grada{~evi} je kona~no do{ao do granice na Savi sa velikim brojem svojih pratilaca, 16. juna. Pre{ao je rijeku u habsbur{ku zemlju zajedno sa 100 pratilaca, slugama i familijom. Iako je o~ekivao da }e biti tretiran kao bosanski vezir, bio je pritvoren u Slavonskom Brodu gotovo mjesec dana dok su mu oru`je i drugo vlasni{tvo bili oduzeti. Austrijske vlasti su bile pod stalnim pritiskom osmanlijske vlade da Grada{~evi}a {to je mogu}e vi{e udalje od granice. ^etvrtog jula Husein je preba~en u Osijek gdje je fakti~ki `ivio u ku}nom pritvoru. Njegova komunikacija sa ostatkom porodice i zajednicom je bila veoma ograni~ena zbog ~ega se nekoliko puta `alio vlastima. Situacija se, ipak, vremenom pobolj{ala i prije nego je napustio Osijek izjavio je lokalnim vlastima da mu je tu prijao boravak. Iako je osje}ao duboku `al za domom i nakon {to je tek djelomi~no imao kontrolu nad svojom sudbinom, Grada{~evi} je, ipak, odr`avao svoj ponos i aroganciju. Govorilo se da je `ivio luksuznim `ivotom, a {to je uklju~ivalo i vite{ka natjecanja sa svojim dru{tvom. U Istanbulu je Grada{~evi} `ivio u starim janji~arskim barakama na atmejdanu, Hipodromski trg, dok je njegova familija `ivjela nedaleko u posebnoj ku}i. @ivio je relativno mirnim `ivotom naredne dvije godine i jedini zna~ajan doga|aj je bio kad mu je sultan ponudio da postane pa{a visokog ranga u osmanlijskoj armiji; ponudu koju je Grada{~evi} prezirno odbio izjaviv{i da }e “radije umrijeti u no{nji svojih o~eva nego da nosi nizam-uniformu jednog pa{e!”.
Pripremila: Nagorka IDRIZOVI]

MLADOST I POLITI^KI NEMIRI
U ~uvenom razgovoru sa turskim beglerbegom, kada mu je turski beglerbeg rekao: “Nema vi{e Bosne, a ne}e biti ni Bo{njaka, Huseine... Gine{ za dr`avu koja nikad nije postojala - niti }e. Husein-kapetan Grada{~evi} mu je odgovorio: Ima Bosne, beglerbe`e, i Bo{njaka u njoj. Bili su prije vas i, ako Bog da, bi}e i poslije vas! Grada{~evi} je odrastao okru`en politi~kom klimom nemira u zapadnim krajevima carstva. Kad je D`elaludin-pa{a otrovao njegovog brata Murata, 1821, Grada{~evi} se na{ao na ~elu Grada~a~ke vojne kapetanije. Mladi Husein je tokom svog kapetanstva postao poznat po mudrom vladanju i toleranciji, te je postao jedna od najpopularnijih osoba u Bosni. [iroko prihva}ena teorija o porijeklu porodice Grada{~evi} je ta da su oni do{li u Bosnu iz Bude. Tamo su bili visoko rangirani osmanlijski slu`benici i vojnici, a i prije njihovog dolaska su bili poznati kao bogata porodica s visokim statusom. Smjestili su se u bosanskoj Posavini, prema sultanskom fermanu koji im je dao zemlju i vojne odgovornosti u tom podru~ju. Mjesno stanovni{tvo ih je znalo kao begove i spahije. Privatna porodi~na tradicija dr`i da su Grada{~evi}i potomci feudalne bosanske vlastele. Husein-kapetan Grada{~evi} je mladost proveo u o~evoj ku}i onako kako su je provodili sinovi drugih begova. Majka mu je bila \ur|ijan-

OTIMANJE NAHIJA
Nekih 40-50 metara izvan gradskih zidina nalazi se Huseinov najve}i arhitektualni doprinos: Huseinija d`amija. Izgra|ena u 1826, sadr`i oktagonalnu kupolu i izrazito visoku munaru od 25 metara. Tri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad verande. Islamske dekoracije se mogu vidjeti na vratima, zidu kao i interijeru. Cijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i kapijom. Husein se podigao na nove poli-

Careva d`amija u Sarajevu gdje je Grada{~evi} zvani~no progla{en za bosanskog vezira

ODLAZAK Ukoliko mu izbor da pobjegne iz Bosne nije bio ve} dovoljno o~it, mogu}e je da je posebna sultanova fetva, u kojoj Grada{~evi}a progla{ava nevaljalcem, zlikovcem, izdajnikom, odmetnikom, razbojnikom i buntovnikom te ga osu|uje na smrt i konfiskaciju sve imovine, osim mulkovnih dobara, ubijedila Grada{~evi}a da napusti zemlju

ti~ke visine jer je bio ovla{ten da go- lo dati autonomiju Srbiji. ^inom vori u ime svih, ili gotovo svih kape- koji je uvrijedio Bo{njake i izazvao tana u Bosni. U to vrijeme je koor- brojne proteste jer je Srbiji uz autodinirao odbranu Bosne od eventual- nomiju dato i {est oblasti bosanskih ne srbijanske invazije, a i upozorio je nahija koje su tradicionalno pripadahabsbur{ke vlasti da ne prelaze le Bosni. Uslijed ove konfiskacije hispreko Save. Autoritet koji je posje- torijski bosanskih podru~ja se rodio dovao kasnije obja{njava njegovu ve- pokret za autonomiju. liku ulogu koju je imao u nadolaze}im U danima izme|u 20. i 31. decemgodinama. bra 1830. godine Grada{~evi} je bio Sultan Mahmud II je osoba koja je doma}in skupa bo{nja~kih ajana u bila glavni katalizator pokreGrada~cu. Mjesec dana kata za autonomiju Bosne. snije, od 20. januara do U kasnim 1820-im, 5. februara, odr`an je sultan Mahmud II jo{ jedan sastanak u je ponovo uveo Tuzli s ciljem da osmanlijske rese pripremi za poforme, koje su bunu. Odatle je imale za cilj ekupu}en op}i poziv spanziju osmanbosanskom narolijske armije (nidu da se di`e na ustanak za odbranu zam), nove poreze i ve}u osmanlijsku Bosne. Tada popubirokratiju. Ove reforlarni Husein-kapetan me su oslabile specijalni neoficijelno biva izabran za status i privilegije, koje vo|u pokreta. Bli`i deKova s likom je Bosna historijski Huseina nicada{~evi}a talji o ovom sastanku Gra u`ivala pod Osmanlijsu mra~ni i diskutabiliz 19. vijeka skim carstvom. Kada je ni. Prema odre|enim sultan ukinuo janji~are u Bosni, istovremenim izvorima Bo{njaci su Grada{~evi}eva reakcija nije bila ra- zahtijevali da Istanbul poni{ti privizli~ita onoj koju je imao ostatak bo- legije date Srbiji i naro~ito da vrati sanske aristokratije. Grada{~evi} je 6 starih bosanskih nahija, obustavi zaprijetio da }e koristiti vojnu silu ka- implementaciju osmanlijskih vojko bi pot~inio svakoga ko se bude nih reformi i okon~a upravu nad Boprotivio sarajevskim janji~arima. snom i prihvati implementaciju Kada su janji~ari ubili nakibul-e{ra- autonomne bosanske vlade s lokalfa Nurudin-efendiju [erifovi}a, nje- nim vo|om na ~elu. Zauzvrat bi Bogov se ton promijenio, i vrlo brzo se sna pla}ala godi{nji doprinos. distancirao od njihovog cilja. U tom trenutku Grada{~evi} niPrekretnica za Grada{~evi}a je je bio samo vrhovni zapovjednik nenastupila zavr{etkom rusko-turskog go i glavna civilna vlast u Bosni. rata i potpisivanjem mirovnog ugo- Osnovao je sud, i nakon {to se udovora u Jedrenama, 14. septembra ma}io u Sarajevu, preselio je cen1829. godine. Prema odredbama tra- tralnu vlast Bosne u Travnik, napraktata, Osmanlijsko carstvo je mora- viv{i od njega de facto glavni grad

34

14. novembar 2010. godine

OKOEKOLOGIJE

Mo`da se u BiH niko ne}e ni oglasiti povodom izgradnje nove nuklearke u regiji, ali je sigurno da vi{e ne mo`emo ravnodu{no i beskona~no spavati
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Ne za NE Cesara Pac
vanja zdravlja ljudi i `ivotne sredine koji ne `ele ni za sebe ni za svoje kom{ije. Opasnost od nuklearnog zra~enja ne dolazi samo iz nuklearnih elektrana nego i iz buradi napunjenih njihovim otpadom ali i iz aktovki i ru~nih kontejnera u kojima se ilegalno krijum~ari visoko oboga}eni uranijum na putu do kupca na crnom tr`i{tu. Takav slu~aj otkriven je i objelodanjen u Gruziji, a uranijum je bio sakriven u tabakeri presvu~enoj olovom. Krijum~ari su u svojoj nakani iskoristili poroznost tamo{njih granica. Na`alost, takve su i na{e, {to bi dodatno trebalo da nas osvijesti i pobudi interes i li~ni aktivitet u spre~avanju svega {to mo`e dovesti do pojedina~ne, kolektivne ili nacionalne nesre}e.

Po`uda za

ajnoviji doga|aji oko najave izgradnje nove nuklearne elektrane u Belenu i odlaganje starog nuklearnog otpada iz Njema~ke aktueliziraju skoro ve} zaboravljeni slogan “Probudi se, ne{to se de{ava i tvoja se sudbina rje{ava“. Kada je nastao, a ima tome ve} dugo godina, kori{ten je u politi~ke svrhe. Danas bi ga trebalo aktuelizirati van politi~kog okvira i ne isklju~ivo iz ekolo{kih pobuda (na {ta bi mogao sugerisati naziv ove rubrike), ve} i iz humanih i op{tedru{tvenih interesa. Sugestija je to i za Bosnu i Hercegovinu, jer Belene od nas nije daleko ni preko sedam mora ni preko sedam gora, ve} veoma blizu ba{ kao i mnoga javna i ilegalna odlagali{ta nuklearnog otpada razasuta unaokolo. Antinuklearni pokret u BiH se jo{ nikad nije oglasio jer kao takav i ne postoji unato~ ~injenici da se veliki dio sada{njeg stanovni{tva BiH sje}a havarije u ^ernobilju i nekoliko dramati~nih situacija pri transportovanju nuklearnog materijala (jednom prilikom i iz Vin~e) preko teritorije nekada{nje zajedni~ke dr`ave. Tamo gdje taj pokret djeluje, ve} bilje`imo reakcije na mogu}nost izgradnje nove bugarske nuklearke, kao i na ponudu investitora ruske dr`avne firme Atomstrojeksport susjednoj nam Hrvatskoj i Srbiji da budu akteri ovog poduhvata.

N

BROJANJE MRTVIH
Prve od kojih bi trebalo o~ekivati da kroz svoju redovnu aktivnost motre na u~estale ekscese i nove projekte sa po `ivot opasnim materijama, iska`u interes prije svega za svoju, a potom i na{u sudbinu, vidim me|u nevladinim organizacijama progla{enim uva`enim ambasadorima okoli{a/`ivotne sredine, kako ih je nedavno promovisao Bells pokret u BiH, zala`u}i se za vrijednosti i standarde Evropske unije u ovoj oblasti. To su udru`enja Sadnice mira - Peace Trees - Zavidovi}i; Eko-Leonardo - Priboj; Udru`enje za za{titu okoli{a, prirode i zdravlja Ekotim - Sarajevo; Dru{tvo prijatelja prirode Eko element - Bugojno; Fondeko - Sarajevo, Omladinski centar Vermont - Br~ko; Na{a djeca - Zenica; Tolerancijom protiv razli~itosti - Doboj; Centar za odr`ivi razvoj Una - Biha}; Udru`enje za za{titu flore i faune - Lukavac; Rotor - Doboj; Foruum NVO - Derventa i Vesta - Tuzla te pojedinci Azra Jaganjac i Zoran Ad`aip. U eri ubrzanog tehnolo{kog razvoja, unato~ svemu {to ~ovjek poduzima da bi ih sprije~io, ekolo{ki incidenti i negativne posljedice klimatskih promjena neprestano se susti`u. Mnogi su ve} i zaboravili najve}u ekolo{ku katastrofu u Evropi ovog desetlje}a - izlijevanje crvenog toksi~nog mulja iz ma|arske tvornice aluminijuma. Kratka agencijska vijest o tome da je od tom prilikom zadobijenih posljedica umrla i deseta `rtva podsjetila je na taj rijetko vi|eni u`as. Ako }e nas samo mrtvi podsje}ati na potrebu da brinemo o `ivotnoj sredini, to zna~i da se svjesno primi~emo zidu. Presko~iti ga ne mo`emo, ali sre}om imamo vremena da se probudimo.

TABAKERA SA GRANICE
Ne ~ekaju}i da se vrati u Zagreb, premijerka Jadranka Kosor je na samitu o Dunavskoj strategiji u Bukure{tu svojom izjavom da njena dr`ava ne}e u~estvovati u tom projektu odmah umirila hrvatsku javnost. Potpuno druga~ije reagovao je ministar energetike i rudarstva Srbije Petar [kundri}, izjaviv{i da }e “Vlada razmotriti ponudu bugarske strane i donijeti odluku“ {to mora u~initi prije nego se dogodi ve} najavljena posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Bugarskoj. Da bi preduprijedili eventualan pozitivan odgovor na ponudu, beogradski Centar za ekologiju i odr`ivi razvoj organizovao je Zeleni protest i na ministrovu izjavu odgovorio: “Ka`emo ne nukleranoj energiji“ i ne samo onoj koja bi trebalo da potekne iz Belene nego i bilo gdje drugdje jer je to put neprihvatljivog rizika, uni{ta-

ve jeseni stilovi cipela nekako su podije ljeni izme|u damskih do potpuno otka~enih i izazovnih, i {to se ti~e stila, ali i materijala i njihove cijene. Kolekcija Cesara Paciottija nije ni{ta druga~ija – s klasi~nim damskim pumpericama, ali i seksi vrtoglavo visokim platformama. Obilje ~ipke ove je sezone glavni trend – koriste je svi preko Diora, Dolce & Gabbana dvojca i ostalih dizajnera koji su je ukomponirali i u odje}u, modne dodatke i cipele. Cesare Paciotti, koji je poznat po svojim predivnim cipelama – za koje se zbilja isplati dati vi{e novaca jer }ete ih nositi go di na ma, ta ko|er je odlu~io ovaj trend uvrsti-

O

ti u svoju kolekciju, ali na posve druga~iji na~in od ostalih. Njegova kolekcija za jesen/zimu 2010/2011. nazvana je “Sole Art”, odnosno “Umjetnost potplata”. Zna~i, samo ime govori – Paciotti je predivnim ~ipkastim uzorkom ukrasio upravo potplate svojih cipela. Ovako njegovi modeli pa`nju plijene ne sa-

mo zbog dizajna same cipele ve} i potplata. Crvena potplata od kvalitetne ko`e i uzorka ~ipke crvene boje divna je kombinacija koja dodatno doprinosi ljepoti kolekcije. Ovosezonska kolekcija je rasko{na, osim crvenih potplata, tu su i zanimljivo ukra{ene platfor me – za ko vi ca ma, Swarovski kristalima...

14. novembar 2010. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

iottija

cipelama

Kolekcija nazvana ”Umjetnost potplata” donosi popularni trend ove sezone - ~ipku

Njega ptica
Zdrava ptica podnosi temperature koje su ugodne i njenom vlasniku. Iznenadne promjene temperature mogu biti potencijalna opasnost ve} bolesnoj ptici. Ptica ljubimac mo`e se prilagoditi na {iroki raspon stupnjeva vla`nosti
inimalna njega je potrebna za zdrave dobro uhranjene ptice ljubimce. Zatvorene i navikle na ku}u, ptice ljubimci koje jedu zrnastu hranu obi~no zahtijevaju vi{e brige oko kljuna, noktiju, nogu i perja. Hranidba ptica najva`niji je dio cjelokupne njege. Odgovaraju}i plan hranjenja mo`e sastaviti i sam vlasnik, ili se mo`e kupiti “gotova hrana“ u specijaliziranim trgovinama, posebno pripremljena za odre|enu vrstu ptice. Pticu treba stalno hraniti najboljom mogu}om hranom ne samo u razdoblju mitarenja ili parenja. Popis hrane koja okusom budi zanimanje, a ima hranidbenu (kalorijsku) vrijednost, raznovrstan je i mo`e se lako nabaviti. Zobene pahuljice, svje`a zrnca kukuruza u klipu djelomi~no o~i{}enog od ljuski (ptice vole trgati ljusku), naran~e za ve}e papige, gra{ak u ljuski, svje`a brokula, li{}e per{ina, kokice (bez soli i masno}e), samo su neke stvari koje se mogu odmah poslu`iti. Zabranjeno je ptici dati za~injene namirnice (sol, papar itd.), {e}er, ~okoladu, alkohol. Zdrava ptica podnosi temperature koje su ugodne i njenom vlasniku. Iznenadne promjene temperature mogu biti potencijalna opasnost ve} bolesnoj ptici. Ptica ljubimac mo`e se prilagoditi na {iroki raspon stupnjeva vla`nosti, iako pticama porijeklom iz tropskih

M

krajeva ponekad koristi pove}ana vlaga u ku}i (npr. kupaonica s otvorenim tu{em, ili u~estalo {pricanje perja s vodom). Boravak na svje`em zraku pod nadzorom vlasnika i izlo`enost direktnoj sun~evoj svjetlosti su u pravilu korisni dokle god je omogu}en i hlad. Aktivnost pri kojima ptice koriste kljun i noge, omogu}uju razli~ite igra~ke, a poma`u joj da suzbije dosadu. Brojne igra~ke su dostupne u du}anima, a mnoge se mogu sastaviti ili improvizirati kod ku}e. Ako se igra~ke kupuju prethodno provjerite da ih ptica ne mo`e rastaviti ili potrgati. Igra~ke koje treba izbjegavati su lako lomljive plasti~ne igra~ke koje sadr`e olovne utege, olovno staklo, olovne pe~ate, toksi~ne biljke, vlaknaste sinteti~ke materijale poput komadi}a namotanog najlonskog tepiha ili najlonski konac, te igra~ke s otvorima u kojima ptica mo`e zaglaviti nogu ili vrat. Za njegu perja najprikladnije je pticu po{pricati ~istom vodom. Ve}ini ptica godi dnevno kupanje. Neke }e se kupati u posudi ili zdjeli, druge vole pregr{t mokrih listova salate. Ako se pti ca opi re ku pa nju, dne vno vla`enje s ~istom vodom potaknut }e je da se do tje ru je i sa mos tal no odr`ava ~istom.

36
Nagorka IDRIZOVI]

14. novembar 2010. godine

ORDINACIJA
radiotalasnoj dermatohirurgiji razgovarali smo sa dr. Igorom Jeremi}em, specijalistom ginekologije, radiotalasne dermatohirurgije i dermatoestetike, licenciranim edukatorom radiotalasne hirurgije za Evropu. • [ta podrazumijeva radiotalasna tehnika i koje su njene prednosti u odnosu na druge tehnike (laser, termokauter)? - Danas u medicini stremimo da na|emo hirur{ku tehniku koja }e imati maksimalno po{tedan efekt na tkivo na koje delujemo. Svako tkivo nam vra}a upravo onako kako se prema njemu ophodimo. To u prevodu zna~i da ako tkivo vi{e traumatizujemo, to nam se vra}a velikim bolovima, du`im oporavkom, ~estim infekcijama i na kraju ru`nim o`iljcima. Zato i treba izabrati tehniku koja }e nam pru`iti maksimalno po{tedan efekt prema tkivu sa jedne strane, a sa druge maksimalan terapijski efekt. • ^esto se zapitamo da li takva tehnika postoji? - Radiotalasi su upravo re{enje svih na{ih problema. Sve ono {to smo `eleli, dobili smo radiotalasnom hiru{kom tehnikom. Za razliku od drugih, danas kori{}enih tehnika kao {to je laser, radiotalasna tehnika nam nudi niz prednosti kao {to su: potpunu kontrolu rada, uz minimalno krvarenje, minimalno o{te}enje okolnog zdravog tkiva koje je za 30 puta manje nego kod lasera, a za 100 puta manje od termokautera. To nam daje brz oporavak, odsustvo infekcije i fantasti~an estetski efekat bez o`iljaka. Slo`i}ete se da je to dovoljno razloga za izbor radiotalasne tehnike u otklanjanju benignih tumora ko`e, spolnih bradavica i promena na grli}u materice. • Koliko su radiotalasi svrsishodni u uklanjanju vise}ih bradavica i mekih fibroma? - Na ljudskoj ko`i se mogu na}i izrasline raznog porekla. Njihova pojava svakako izaziva ose}aj straha od nepoznatog. U ljudskoj prirodi je da odmah pomisli na najgoru stvar. Me|utim, najve}i broj promena je benigne prirode i ne treba da budi zabrinutost, ali ih svakako treba dobro poznavati jer ispod takvih promena se mogu sakriti i one koje mogu biti fatalne. Meki fibromi su benigne izrasline na ko`i sa kojima se susrela gotovo svaka osoba ili li~no ili na drugoj osobi. Naj~e{}e se javljaju na vratu, u predelu pazuha, na gornjem delu trupa i o~nim kapcima. Obi~no su u pitanju sredove~ne osobe koje dolaze sa `albom da na vratu imaju mnogo sitnih izraslina koji im smetaju, koje nekad i svrbe, a nekad i bole kada se inficiraju. Jo{ ~e{}e se susre}emo sa slu~ajevima kada nam `ena do|e i ka`e da ispod pazuha ima neku izraslinu na duga~koj peteljci koja joj smeta i koju ~esto povre|uje kada se brije ispod pazuha. Kod mu{karaca je isti slu~aj, samo {to kod njih ~e{}e takve promene sre}emo u predelu prepona i na o~nim kapcima. Kod dece su jako retke ove promene. • [ta je ustvari predispozicija za njihov nastanak? - Tu spadaju gojaznost, hormonski disbalans i hroni~na iritacija. ^esto imamo `enu koja nam dolazi i ka`e: “Imala sam samo dve do tri promene na vratu, a pogledajte sada, ima ih vi{e od pe-

Igor Jeremi}, specijalista radiotalasne der matohirurgije

O

Rije{ite se bezbolno
Na ljudskoj ko`i se mogu na}i izrasline raznog porijekla. Njihova pojava svakako izaziva osje}aj straha od nepoznatog. U ljudskoj prirodi je da odmah pomisli na najgoru stvar. Me|utim, najve}i broj promjena je benigne prirode i ne treba da budi zabrinutost, ka`e dr. Igor Jeremi}, specijalista iz Beograda
deset“. To nam govori da me|uigra hormona u trudno}i i nakon nje ima ulogu u njihovom nastanku. Poslednje studije nam ukazuju na jedan bitan detalj u nastanku fibroma, a to je da se nakon ispitivanja pomenutih promena PCR tehnikom nai{lo na prisustvo humanog papiloma virusa tip 6 i 11. Ova informacija je jako bitna jer nam govori u prilog da je i mogu}nost samostalnog {irenja po telu sa jedne na drugu promenu tako|e mogu}a. • Kako se najsigurnije i najbezbolnije uklanjaju? - Naravno, poku{ano je te~nim azotom, elektrokauterom, laserom, ali su opet najbolji kako zdravstveni, tako i kozmetski rezultati dobijeni primenom radiotalasa frekvecije 4MHz. Ukoliko je promena na peteljci, {to je u 80 posto slu~ajeva kod mekih fibroma manjih dimenzija, radiotalasno uklanjanje je krajnje jednostavno i traje jedan sekund po fibromu bez ikakvog bolnog ose}aja, {to govori u prilog da nije potrebna nikakva anestezija. Promena se tako dobro odstrani da se gotovo i ne prime}uje mesto na kojem je bila, bez ikakvog krvarenja i prate}ih o`iljaka, jer za njih kod ovakvog na~ina otklanjanja svakako nema mesta. Mogu}e je bukvalno u roku od petnaest minuta ukloniti i vi{e od 100 mekih fibroma (fibroma molle). Me|utim, kolika god promena bila i bez obzira gde se nalazila, predstavlja}e vrlo jednostavnu intervenciju za iskusnog radiotalasnog hirurga. • [ta sa mlade`ima? Vje~ito pitanje, da li ih treba dirati ili ne? Da li su radiotalasi terapija izbor za njihovo uklanjanje? - Mlade`i su tema koja danas predstavlja predmet interesovanja skoro svake osobe. Razlog za to je prisustvo neopravdanog straha od svake izrasline na ko`i koja i malo podse}a na mlade`. Sre}u se u svim dobnim uzrastima tako da nema osobe koja posle tridesete godine nema izme|u 10 i 40 mlade`a. Nekada su u nivou ko`e, plo~asti, nekad blago uzdignuti ili na peteljci, meke i glatke ili tvrde i hrapave povr{ine, sa bojom od svetlokestenjaste do mrkocrne. Za nas su najbitniji pigmentni nevusi koji su naj~e{}i tip mlade`a kod ~oveka. To su bezopasne nakupnine pigmentnih }elija. Obi~no su prisutni na ro|enju ili se pojavljuju u prvim godinama `ivota kao plo~aste svetlo do tamno kestenjaste formacije na ko`i lica trupa i ekstremiteta, s tim da ni kosmati deo glave nije po{te|en. Vremenom postaju blago uzdignute somotaste povr{ine ili u vidu peteljkastih izra{taja verukozne povr{ine, kada se naj~e{}e govori o intradermalnom nevusu.. • [ta su danas standardi u svjetskoj praksi? - Danas u svetu postoji jedan mode-

mlade`a i bradavica

14. novembar 2010. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

ran stav o ukla nja nju mlade`a. Po tom stavu jedini rizi~ni faktor za mlade` je sunce i genetska predispozicija, a ne trauma (slu~ajna povreda mlade`a). Tako da ukoliko osoba `eli da ukloni mlade`, bez obzira {to on ne zadovoljava gore pomenute kriterijume, to mo`e u~initi iz ~isto estetskih razloga. Ranije prihva}eno mi{ljenje ~ak i od lekara da mlade` ne treba dirati je apsolutno pogre{no i zastarelo. [to se ti~e same tehnike otklanjanja mlade`a, doskoro je apsolutna prednost davana klasi~nom eliptoidnom rezu sa skalpelom, uz neizbe`no propratno krvarenje, stavljanje {avova, kasnije previjanje i obavezano vidljiv o`iljak. Me|utim, radiohirurgija frekvence 4Mhz nudi apsolutnu prednost i komfor za pacijenta i neuporedivo bolji estetski rezultat bez krvarenja, {avova i kasnijeg o`iljka, a terapijski rezultati su u svemu identi~ni. Postupak je uz prethodnu lokalnu anesteziju apsolutno bezbolan i traje ne vi{e od trideset sekundi. Na mestu otklonjenog mlade`a bez ikave posebne nege (nema previjanja) kontrola, formira se tanka krastica koja otpadne u roku od 10 dana, tako da se mesto mlade`a jedva i prepoznaje kao po lje ro zi kas te mla de ko`e, koja }e se ubrzo uklopiti u boju okoline i postati neprimetna. Pregledajte svoje mlade`e i utvrdite da li na njima ima ne~eg sumnjivog. Ne pla {i te se da uklonite mlade` ukoliko vam predstavlja estetski problem ili je na mestu sa nezgodnom lokalizacijom pa ga povre|ujete. Sunce i genetska predispozicija su jedini pra-

vi faktori rizika za mlade`, zato ga uklonite da ne biste brinuli. Raniji stav da je uklanjanje mlade`a opasno savremene metode i iskustvo u svetskoj medicini sa pravom demantuju. • Spolne bradavice su uzro ko va ne vi ru som HPV. Kako se uklanjaju po ovoj metodi i koji je procent vra}anja? - Prvo i osnovno {to moramo znati jeste da su kondilomi virusna infekcija genito-analne regije. Izaziva~ je toliko pominjani HPV virus koji se danas u velikoj meri dovodi u vezu kako sa prekanceroznim promenam tipa CIN I, II i III, tako i sa samim karcinomom grli}a materice. Razgrani~imo va`nu ~injenicu, a to je da postoji preko 70 tipova HPV virusa koji napadaju genito-analnu regiju. Me|u njima niskorizi~ni tipovi 6 i 11 dovode do kondiloma, a visoko rizi~ni 16, 18 i 56 naj~e{}e dovode do promena na grli}u matercie. Zapamtite, infekcija se prenosi seksualnim putem i ~esto je me{ana (i visoko i nisko rizi~ni HPV tipovi) pa moramo obratiti pa`nju i na kondilome i na stanje grli}a. Samo pra vil na di ja gnos ti ka ta~no utvr|enim redosledom je i klju~ pravilnog le~enja. Bez kolposkopskog pre gle da vi ne mo`ete dijagnostikovati kondilome. Za{to potenciram kolposkopski pregled? Nisu kondilomi koji se spolja vide jedina manifestacija HPV infekcije. [ta da radimo sa kondilomima i subklni~kim formama na sluzoko`i malih usana, zatim na vagini, a {ta da radimo ako je HPV infekcija zahvatila i sam grli}. Ako nismo dobar kolposkopi~ar, ili to ne `elimo da pri zna mo, pro ma}i }e

nam ovako bitne stvari koje }e dovesti do pogor{anja klini~ke slike i ne tako retko do ozbiljnih promena na grli}u materice koje mogu odneti i sam `ivot. • Ako smo ih pravilno dijagnosticirali, kako ih se najbolje rije{iti, ukloniti? - Moramo definitivno u obzir uzeti vi{e neizbe`nih ~injenica. Prvo, obi~no su to mlade osobe, dovoljno upla{ene samom spoznajom da ne{to ozbiljno imaju u toj regiji. Drugo, genito-analna regija je vrlo osetljiva zona tela, koja burno reaguje na svaki ve}i oblik traume. Tre}e, svaka ve}a trauma u genito-analnoj regiji dovodi do bolova, dugog oporavka, infekcije, o`iljaka i, zapamtite, ostavlja traume u psihi samog pacijenta koje kasnije mogu dovesti do potpunog odbijanja bilo kakvog seksualnog kontakta. • [ta je Va{ prijedlog? - Izbor tehnike koja }e omogu}iti brzu i bezbolnu intervenciju, brz oporavak bez recidiva je ono {to nam treba. Sigurno se pitate da li tako ne{to postoji? Normalno je da se vremenom pojavi tehnika koja bi na najbli`i mogu}i na~in mogla da zadovolji pomenute kriterijume. Radiotalasna tehnika uklanjanja je bez sumnje terapija izbora za uklanjanje svih formi kondiloma, bez obzira da li su veliki ili mali, spolja{nji ili unutra{nji, kod trudnica ili ne, ona je terapija izbora broj 1. Intervencije se rade samo u lokalnoj anesteziji, nema krvarenja, oporavak je brz, bez o`iljaka, a recidivi su jako retki. Zapam ti te. Za me sec se vra}ate u normalan `ivotni ci klus i se ksu al ne odnose.

Najsla|i snovi uz bijelu radu
Ramo KOLAR

amilica je ponajve}i prijatelj onome ko se s njome ~esto dru`i. Ona izdati ne}e i ne umije. Zdravlju prija, a bolesti je neprijatelj. Koristi velike donosi o~ima, ko`i, stomaku, `ivcima... U svako doba dana, bilo prolje}e, ljeto, jesen ili zima. Svaka je ku}a treba imati u priru~nom ormari}u, bilo da ste je sami nabrali ili kupili na pijaci. Slijedi nekoliko rije~i o kamilici i njenoj upotrebi kao pomo}nog ljekovitog svojstva, ponajbolje u preventivi. Kamilica (lat. Matricaria recutita), koja se jo{ zove i titrica, jarmen, mati~njak, bijela rada, milica, `abnjak, materi~njak, gor~ak, kokotnjak, zimski komora~i}, bijeli `abljak, kamomila, raman, jednogodi{nja je biljka iz porodice glavo~ika, visine 15-60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, ve}inom razgranjena. Listovi su naizmjeni~ni, 2-3 puta perasto razdijeljeni, sa uskim, linearnim re`njevima. Miri{ljive cvjetne glavice su pojedina~ne, na dugim stapkama. Imaju ispup~enu i {uplju cvjetnu lo`u, a sastavljene su od dvospolnih `utih cjevastih cvjeti}a u sredini i bijelih jezi~astih cvjeti}a na rubu, koji su povijeni prema dolje. Plodovi su sitne duguljaste svijetlosme|e ro{ke sa 3 rebra, bez kunadre. Biljka cvate od kraja travnja do rujna. Raste na mjestima izlo`enim suncu. Uporaba kamilice je vrlo ra{irena, kako u narodnoj, tako i u slu`benoj medicini. Kamilica izaziva znojenje, umiruje i smanjuje gr~eve, osim toga dezinficira i djeluje protuupalno kod svih vrsta upala, osobito onih sluznica. Kamilica se koristi izvana u obliku obloga i kupki kod upaljenih o~iju, upala o~ne spojnice, kod svrabljivih i navla`enih ko`nih osipa, za ispiranje kod zubobolje, za ispiranje rana. Kupke i pranja s kamilicom djeluju

Poznati nam ~aj
Uobi~ajeno se ~aj od kamilice priprema ovako: ka{iku biljke ili filtar vre}icu preliti s 0,2 l vrele vode. Poklopiti i pustiti da odstoji 5 do 10 minuta. Procijediti i pijte svje`e pripremljeni ~aj.

K

umiruju}e, na `iv~ani sustav. Nakon te{kih oboljenja ili stanja iscrpljenosti brzo }ete se osje}ati dobro i osjetiti unutarnji mir. Za njegu lica ne biste smjeli zaboraviti kamilicu. I za njegu kose mo`ete koristiti uvarak kamilice, osobito ako imate plavu kosu. Ovakvim pranjima va{a kosa postat }e mirisna i poprimiti lijepi sjaj. Kamilica pospje{uje probavu i ne stvara proljev, te je tako posredno pogodna za unutarnje lije~enje hemoroida, koji se kamili~inom masti mogu lije~iti i izvana. A i za lije~enje rana mo`e se koristiti ova mast. Hunjavica i za~epljenost nosa ubrzo }e se izlije~iti inhaliranjem para kamilice. Nakon takvog lije~enja mora se, dakako, ostati u toplom. Kod starih Egip}ana je kamilica zbog svoje snage da ubla`ava groznicu i vru}inu slovila za cvijet boga sunca. Ime Matricaria izvodi se iz latinske rije~i “mater“ = majka; kamilica je, dakle, bila u upotrebi kod bolesti majki i `ena! Poznato je kako uvar od ove biljke poma`e kod problema s ispadanjem kose (~etiri ka{ike biljke preliti litrom kipu}e vode, nakon deset minuta procijediti i pri~ekati da se ohladi do temperature s kojom se ina~e ispire kosa). Kupke kamilice pravo opu{taju i umiruju `ivce. @ene znaju kako im kamilica koristi za pomo} kod svih menstrualnih tegoba (punu ka{iku kamilice prelijemo l vrelog mlijeka, procijedimo i tople obloge stavljamo na stomak). Jednako pripremljene obloge mo`emo upotrijebiti i kod bolova u o~ima.

Opekline, porezine...
Ako se pore`ete u kuhinji, ili drugdje, ili ope~ete uljem i sli~nim, obloge napravljena od ~aja kamilice ili krema mogu puno pomo}i. To va`i i za neke vrste osipa i kad izgorite na suncu. Krema na bazi ove biljke pomo}i }e i kod lije~enja ekcema, alergija (po ko`i) i drugih o{te}enja ko`e. Tako|er se kamilicom mogu eliminirati odre|ene vrste bakterija i gljivica, koje uzrokuju bolesti o~iju i ko`e.

38

14. novembar 2010. godine

Vino i hrana
Juha od graha s vinom
Sastojci: 10 dkg luka • 2 glavice pe~enog ~e{njaka + 3 re`nja ~e{njaka• 1 `lica Ijute crvene paprike • 10 dkg kukuruza {e}erca, 25 dkg bijelog graha • 1 svje`a crvena paprika • 50 dkg raj~ica • 5 dkg {ampinjona • 1 I povrtnog temeljca • 2,5 dl bijelog vina • 1 `lica maslinovog ulja • 1 `lica svje`eg bosiljka • 1 `lica per{inovog lista • 1 lovorov list • 1/2 `li~ice origana • 1/2 `li~ice timijana • sol • 24 dkg tjestenine Priprema: U velikom loncu na srednjoj vatri zagrijte ulje. Dodajte sitno nasjeckani luk, gljive narezane na plo{ke, kockice paprike i pirjajte 5 minuta, neprekidno mije{aju}i. Dodajte nasjeckana oba ~e{njaka, suhe za~ine te podlijte vinom. Dodajte kukuruz, raj~icu, svje`e za~ine i grah. Pustite da prokuha pa podlijte temeljcem i pustite da opet prokuha. Kad je prokuhalo, dodajte sitnije tijesto. Kad je tijesto kuhano, za~inite prema potrebi.
Recept: MIROSLAV DOLOV^AK, {ef hotela Aristos, Zagreb, Zlatni kuhar 2006.

Zagorska krumpir-juha
Sastojci za 4 osobe: 16 dkg suhih svinjskih rebara • 2,4 dkg vrganja • 6 dkg masti • 36 dkg krumpira • 4 dkg svje`e raj~ice • 4 dkg svje`e paprike • 4 dkg luka • 1 I temeljca od kuhanih suhih rebara • 1 dl vina • 2,4 dkg bra{na • 1 dl kiselog vrhnja • malo vinskog octa • papar • crvena mljevena paprika • per{in Priprema: Dimljena svinjska rebra kuhajte dok ne omek{aju. Na masti prepr`ite sitno nasjeckani luk, dodajte krumpir narezan na kockice, veli~ine Ije{njaka, i prodinstajte ga. Kad je krumpir napola dinstan, dodajte prokuhane na kockice narezane vrganje, zalijte temeljcem od kuhanih rebara i vinom te dodajte svje`u papriku i raj~icu narezanu na kockice, veli~ine gra{ka. Napravite zapr{ku od masti, bra{na i crvene mljevene paprike pa je ulijte u juhu. Kad je krumpir kuhan, dodajte meso narezano na kockice, veli~ine Ije{njaka. Na kraju dodajte vrhnje, sitno nasjeckani per{in i prema potrebi ocat i sol.
Recept: MIROSLAV DOLOV^AK, {ef hotela Aristos, Zagreb, Zlatni kuhar 2006.

Istarski brodet
Sastojci za 10 osoba: 2,5 kg mije{ane ribe • 3 dl maslinovog ulja • 40 dkg crvenog luka • 5 dkg maslaca • 5 dkg ~e{njaka • 15 dkg korijena celera • 50 dkg svje`e raj~ice • 2 dl bijelog vina • vinski ocat • 8 dkg pirea od raj~ice • sol • per{inov list • papar Ribu o~istite, operite i isfilirajte na prikladne komade. Kosti stavite da se s povr}em kuhaju za temeljac. Posolite, pobra{nite i prepr`ite ribu. Luk nare`ite na tanke plo{ke i na ulju na kojem se pr`ila riba napola ga propirjajte s dodatkom naribanog celera. Dodajte nasjeckani per{in i ~e{njak te pire od raj~ice i zalijte mje{avinom vina i ribljeg temeljca. Lagano kuhajte 30 minuta pa dodajte ocat, papar i sol prema potrebi. Prepr`enu ribu slo`ite u posudu i prelijte umakom, to jest ukuhanim lukom sa za~inima. Preko ribe i umaka rasporedite svje`u raj~icu koju ste prethodno blan{irali i narezali na kocke veli~ine Ije{njaka. Pokrijte i pustite da lagano kuha 10 minuta. Jo{ jednom probajte i po potrebi dodajte octa, papra ili temeljca. Brodet treba biti crvenkaste boje, kiselkast, slanog okusa, a riba mora sa~uvati oblik.
Recept: MlROSLAV DOLOV^AK, {ef hotela Aristos, Zagreb, Zlatni kuhar 2006.

Gove|i gula{
Sastojci za 4 osobe: 1 `lica maslinovog ulja • 50 dkg june}eg vrata • 25 dkg {ampinjona • 2 re`nja ~e{njaka • 2 `li~ice soli • 1/2 `li~ice crnog papra • 2 `lice pirea od raj~ica • 3 `lice bra{na • 25 dkg lu~ica • 4 dl mesnog temeljca • 1,8 dl crvenog vina • 3/4 `li~ice timijana • 20 dkg mahuna • 12 dkg tjestenine Zagrijati ulje u tavi na srednjoj vatri. Meso narezano na kocke posolite, uvaljajte u bra{no i pr`ite 5 minuta, povremeno mije{aju}i, dok ne dobije boju. Umije{ajte pire od raj~ice i nasjeckani ~e{njak te pr`ite 2 minute. Podlijte temeljcem i vinom te pirjajte dok meso nije skoro gotovo, uz podlijevanje prema potrebi. Dodajte lu~ice, {ampinjone narezane na ~etvrtine, prepr`ene na tavi, papar, timijan i mahune. Poklopljeno pirjajte jo{ oko 30 minuta, uz podlijevanje ako je potrebno. Za~inite. Skuhajte tijesto u slanoj kipu}oj vodi, ocijedite i poslu`ite uz pripremljeno jelo.
Recept: MIROSLAV DOLOV^AK, {ef hotela Aristos, Zagreb, Zlatni kuhar 2006.

[umsko vo}e u vinu
Sastojci za 4 osobe: 1 kg smrznutog {umskog vo}a, 3 dl rizlinga, 4 kuglice sladoleda od vanilije, med, cimet u {tapi}u, vanilija, malo gustina Priprema: Smrznuto {umsko vo}e kuhajte u 3 dl vina sa {tapi}em cimeta i vanilije. Dodajte meda po ukusu, zagustite gustinom pa servirajte u supenom tanjuru sa kuglicom sladoleda.
Recept: Hotel & Vinarija “Zdjelarevi}”

14. novembar 2010. godine

39

U RESTORANU

Janjetina u crnom vinu
Sastojci za 4 osobe: 80 dkg janje}eg buta • 20 dkg mrkve • 15 dkg celerova korijena • 10 dkg luka • 10 dkg poriluka • 10 dkg pancete • 0,5 dl crnog vina • 1 oguljena naran~a • 2 re`nja ~e{njaka • 1 `lica pirea od raj~ica • 2 `lice d`ema od {umskog vo}a • sol • papar • za~insko bilje: klin~i}, lovorov list, timijan Za knedle od kruha: 30 dkg kruha ili peciva • 1 luk • 0,3 dl mlijeka • 4 jaja • 20 dkg krumpira • malo maslaca • per{in • sol • papar Janje}i but oslobodite od kosti i nabodite {tapi}ima mrkve i pancete. Za~inite i prepecite sa svih strana. Na istoj masno}i prepr`ite na plo{ke narezano ostalo povr}e pa podlijte vinom uz dodatak za~ina. U tom umaku pirjajte meso podlijevaju}i ga temeljcem od kostiju ili vodom. Na kraju, kad meso omek{a, u umak dodajte d`em od {umskog vo}a i propasirajte kroz fino sito. Za knedle kruh ili pecivo nare`ite na kockice i prosu{ite u pe}nici. Sirovi krumpir naribajte u smjesu od jaja i mlijeka, dodajte prepr`eni sitno nasjeckani luk i per{in te kockice kruha. Sve promije{ajte i po potrebi, ako je premekano, dodajte jo{ kruha ili kru{nih mrvica. Smjesu uvijte u platnenu krpu ili alu-foliju, koju prethodno nama`ite maslacem i kuhajte oko 30 minuta.
Recept: BRANKO ^UKELJ, {ef hotela Westin, Zagreb

Bajram, [adrvan i Mostarski sahan
Dragan MARIJANOVI]

@ele od kuhanog vina
Sastojci: 10 listova `elatine • 5 dl crvenog vina • 3 dl naran~inog soka • 2 `lice meda • 2 u{e}erene limunove korice • 1 korica cimeta • 5 klin~i}a • 1 paketi} vanilin{e}era • 1,5 dl vrhnja za {lag • 2 `lice {e}era, Za englesku kremu: 10 `umanaca • 2,5 dkg {e}era • 1 I mlijeka • 1 mahuna vanilije Priprema: Nama~ite listove `elatine u 1 dl hladne vode oko 5 minuta. Ugrijte u lon~i}u vino, sok od naran~e, med, koricu limuna i za~ine samo toliko da zakuha. Maknite s vatre i dodajte namo~enu ocije|enu `elatinu. Mije{ajte dok se ne otopi pa ulijte u 6 ~a{a za vino i ostavite da se hladi 4 sata. Za englesku kremu vaniliju razre`ite, ostru`ite sjemenke i sve zajedno stavite u mlijeko pa stavite mlijeko da zavri. Za to vrijeme pjenasto umutite `umanca i {e}er, dodajte kipu}e mlijeko i dobro izmije{ajte. Vratite u lonac gdje se kuhalo mlijeko i kuhajte dok se ne zgusne stalno mije{aju}i. Ne smije prokuhati jer }e se jaja zgru{ati. Procijedite kroz fino cjedilo i ohladite.
Recept: MIROSLAV DOLOV^AK, {ef hotela Aristos, Zagreb, Zlatni kuhar 2006.

Kru{ke u vinu
Sastojci za 4 osobe: 4 kru{ke (kaiser) • 5 dl crnog vina (vo}nog mirisa) • 5 dl vode • 15 dkg {e}era • 1 {tapi} cimeta • 1 klin~i} • 20 dkg mascarponea • 2 dl {laga. Kru{ke stavite u u`i lonac tako da se oslanjaju jedna na drugu. Ulijte crno vino i vodu, dodajte 10 dkg {e}era, {tapi} cimeta i klin~i}. Na vrh mo`ete staviti papir za pe~enje koji ste prethodno probu{ili po sredini kako biste izbjegli da se kru{ke podi`u za vrijeme kuhanja. Ostavite da zavriju te ih na laganoj vatri kuhajte 15 minuta. Kremu od mascarponea pripremit }ete na sljede}i na~in: istucite {lag i u njega lagano umije{ajte mascarpone i dodajte 5 dkg {e}era. Kru{ke zatim izvadite na tanjure pa dvije tre}ine vina odlijte. Preostalo vino

nastavite kuhati dok se ne zgusne u sirupasti umak. Gotov umak prelijte po kru{kama, a sve zajedno ukrasite kremom od mascarponea.
Recept: MARCO SERRA

, kada bih ba{ mogao birati kamo sve vas da povedem na bajramski ru~ak, svakako bih vas odveo u restoran [adrvan u Mostaru, lijepo mjesto u srcu Staroga grada, ondje gdje zavr{avaju uski sokaci, sakupljaju}i ljude u jedan tok, ba{ kako odmah tu Neretva pokupi Radobolju pa ote~e dalje, a ljudi tik iza [adrvana, stisnuti u uski `ivi tok, zakora~e na Most. Oduvijek je tu bio {adrvan, nitko to~no ne zna od kada, samo se zna da je narod tu svra}ao, tolio `e|, jer valja preko mosta. Neretva dolje duboko, a nitko ne voli “`edan preko vode“. Bila tu vazda i kafana, prije nje valjda i mehana. A onda je do{lo vrijeme restorana, pa mladi izdanci stare mostarske familije Krpo , nakon kratkog izbivanja u Njema~koj, a ni tamo ne bi i{li da morali nisu, uvidje{e da je `ivot bez Mostara i bez Mosta – polu`ivot. Pa se fino vrati{e, babo Faruk na`alost umrije, a majka Jasminka, tako|er “starinska“ Mostarska, od Milavi}a, re~e djeci: “U~’te {kolu”, a polako i radite!’’ Najstarija, Bjanka s mla|om sestrom Ingom i bratom Edinom ugodna su spoznaja o obiteljskoj ljubavi i slozi. Dodu{e, nismo na “babovini”, nego na “mamovini”, na{alit }e se Bjanka, jer je ova savr{eno atraktivna lokacija nasljedstvo od Milavi}a. @ivimo izvan restorana, tu nam je i `ivot i smrt! Kakav Zapad, kakva Njema~ka. Sje}am se kad je rahmetli babo u Berlinu govorio: Kome }e{ ti ovdje zazvonit na vrata ako ti, ne daj Bo`e usfale dva jaja?! Prvo {to je Bjanka uradila bilo je ure|ivanje {adrvana, a o imenu restorana ionako nije bilo dvojbi. Sve drugo, eksterijerno uredili su nebo i povijest. Avlija prostrana, za stotinu ljudi, hlad k’o u pri~i, a s Neretve popuhuje. Unutra drvo i kamen, rastrti }ilimi, drveni basamaci do malog ~ardaka; sve u svemu i tu je pedesetak mjesta. Starine po zidovima, starinske no{nje na osoblju, stotinu i pedeset jela u izboru, sve, ama ba{ sve: i kuhano, i pe~eno, i dinstano, pirjano, - meni sve isto, samo da je ukusno - i ovako i onako, s tradicijom kao prioritetom. Bjanka }e objasniti: naravno da je trebalo vremena da ljudi shvate da je na{a kuhinja, zapravo jedinstvena, rijetka, jednostavna, ukusna i jeftina. Znaju to stranci. Nije ni nas s po~etka ba{ ovako i{lo, tu je dois-

E

ta uvijek gu`va, pa je i meni trebala prva jesenska ki{a da u miru napokon posjetim i ovo mjesto. Mi smo u~ili, nastavlja Bjanka, znali smo {ta su kriteriji. @eljeli smo da bude starinsko, ali i da bude ponu|eno na jedan nov na~in, da ti obroci budu dodatno oboga}eni... Nije stvar u samom “motanju“ japraka, ili, {ta ti ja znam, prevrtanju }evapa na grilu. Ne! To sve stoji, ali to mora imati neku kona~nu i dojmljivu formu. Pa smo valjda prvi ovdje po~eli sa serviranjem u sahanu, a predjela na drvenim platama. Mic po mic, po~eli su nas prepoznavati. Gledajte, ovo bi na ovakvom mjestu radilo ko ludo makar da nudimo samo brzu hranu, ili samo da je kafana. Ali ~ovjek, mislim da bi tako trebalo biti, nastoji u svom poslu biti jedinstven, posti}i maksimum. Ne mora odmah, ali to mora planirati. Vidite, na{a mama je iznad restorana, svi smo tu; {ta mi imamo planirati ne{to ~emu smo daleko, a zapostavljati ovo {to nam je `ivot. Ne smeta to u~enju... Dobro, malo ga ‘’odulji’’, {to je normalno, jer smo stalno ovdje, a da bi sve bilo ovako onda stvarno moramo biti tu. Meni ostao jo{ ispit na informatici, i brat i sestra “guraju“... Sada, kad zapu{u bure, napokon }emo ostvariti moju ideju o nekim unutarnjim preinakama. @elimo posti}i potpunu doma}insku toplinu. Na{im gostima, doslovce pokazati dio na{e du{e. Oni kod toliko restorana i iz ko zna kojih zemalja, kada do|u u Mostar, do|u ba{ ovdje. E, `elimo da nam se vra}aju. Svima dijelimo razglednice [adrvana kad odlaze. Da se ne zaboravimo. Dodu{e, jest da smo mi i na internetu, ali internet je internet a du{a je du{a! Neko vrijeme }emo zatvoriti iza Nove godine. Sve sam fino osmislila, i se}ije i serd`ade, i stolove i sijaset drugih detalja, za koje je vama mo`da svejedno, ili ih uop}e ne vidite ali meni nije. Mislim, `ensko si, Bjanka. A `ensko na sitnicu nikada nije ravnodu{no. Ipak mi se Bjanka ~ini pomalo i perfekcionistom, a ja, kakav jesam, ni{ta od svega ne bih dirao. [adrvan je topla pri~a s du{om, kao i imenjak mu u avliji, s vodom k’o du{a. Jedva ~ekam kraj sije~nja, da vidim {ta je Bjanka s mamom, sestrom i bratom uradila, da “oba” {adrvana nastave pri~ati svoj dio pri~e, zajedno s Mostom i Neretvom, o sretnim ili manje sretnim vremenima.

40

14. novembar 2010. godine

14. novembar 2010. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE Vaio F serija

KORAK NAPRIJED
Microsoft je zakrpio 11 slabih ta~aka uklju~uju}i i onu u okviru Office paketa proizvodnih aplikacija koju su hakeri po~eli da brzo iskori{tavaju pokretanjem napada. Kao {to se i o~ekivalo, Microsoft nije obezbijedio zakrpu za slabu ta~ku u okviru Internet Explorera, a koju kriminalci trenutno koriste za proces preuzimanja kontrole nad PCjem. Je di na sla ba ta~ka ko ja je ozna~ena kriti~na u ovomjese~nom paketu zakrpa je ona za RTF (Rich Text Format) parser u okviru Outlooka, e-mail klijent paketa u sklopu Officea. Ova slaba ta~ka se mo`e iskoristiti kada se specijalno kreirana RTF mail poruka pregleda ili otvori preko Outlook alata, navodi Microsoft.

43

Pored Applea, Sony va`i za kompaniju koja unosi najve}i stepen stila u rje{enja u okviru ra~unarske industrije. Sony laptopi, uklju~uju}i Vaio VPCF13AFX model F serije su uvijek izgledali bolje od konkurencije. Najnoviji primjerak Vaio serije ne samo da je stilski dopadljiv ve} posjeduje i odli~ne performanse sa pristojnom ergonomijom i najnovijim tehnologijama. Ovaj model je baziran na Intel Core i7-740QM procesoru ~iji radni takt je 2.93GHz, zatim tu je Nvidia GeForce GT 425M, 6GB DDR3 sistemske memorije kao i hard drive kapaciteta 500GB koji se obr}e brzinom od 7200 o/min. Monitor karakteri{e rezolucija 1600x900 piksela, a ugra|eni zvu~nici dobro reprodukuju zvuk.

Zakrpa za Outlook bug

Galaxy single-slot GTX 460

Galaxy Technology je vr{ila neke prepravke na kartici baziranoj na GF 104 grafi~kom procesu pa je tako, izme|u ostalog, napravila i verziju GeForce GTX 460 kartice koja zauzima samo jedan slot. Ova tanka GeForce GTX 460 posjeduje hladnjak koji je potpuno prekriven i koji karakteri{e jedan ventilator i dosta bakra, kao i referentni radni taktovi 675/1350/3600MHz (GPU/shader/memorija). Kartica posjeduje 1GB GDDR5 memorije, uklju~uje DirectX 11, CUDA i PhysX podr{ku, ali njena cijena jo{ nije objelodanjena. Ova kartica je savr{eno re{enje za konfiguracije kod kojih je slobodan prostor kriti~na stavka s obzirom na to da je njen profil uistinu tanak.

Prema posljednjim informacijama Ghosts ‘n Goblins }e se uskoro pojaviti online. Capcom je potvrdio da je postignut dogovor na osnovu kojeg }e Arthur nastaviti svoje beskrajno traganje na neistra`enim teritorijama u toku naredne godine. Ghosts ‘n Goblins Online, za kojeg se ve} pouzdano zna da }e biti dostupan samo na teritoriji Koreje, bi}e razvijen od Seed9. Prethodni radovi ovog studija obuhvataju Tomak: Save the Earth za PlayStation 2 i PC online puca~inu Bumpin’ Heroes. Nedavno je objavljen i trailer u okviru kojeg je mogu}e vidjeti Arhtura u razli~itim oklopima kao i od ranije poznate likove, od manjih neprijatelja do Firebranda.

Ghosts ‘n Goblins Online

Savjeti za uspje{no vo|enje ra~una

Neka va{ Twitter bude ~itan
Twit ter je uz Fa ce bo ok dru{tvena mre`a o kojoj se naj vi {e go vo ri. Pra vi la na Twitteru ne{to su druga~ija te su dobrodo{li savjeti za uspje{no vo|enje ko ri sni~kog ra~una na ovoj dru{tvenoj mre`i. Poja{njenje za one koji nisu u toku s Twitterom: registrovani korisnici imaju ra~un na koji ostavljaju napise do 140 znakova tzv. tweetove. Oni mogu sadr`avati internetske linkove. Ra~uni i ono {to se pi{e na njima su javni, ali korisnici mogu ograni~iti vi dlji vost tweeto va na odre|eni krug posjetitelja. Registrirani korisnici mogu se pretplatiti na neki ra~un i tako konstantno biti u toku {ta pi{e pra}eni profil. Vrijednost pisanja na Twitteru proporcionalna je broju korisnika koji to ~itaju, stoga... U~ite od najboljih - razmislite kakav Twitter `elite ima-

Direktna obrada fotografija na tabletima
Na konferenciji Adobe Max predstavljen je koncept aplikacije koja omogu}uje direktnu obradu fotografija na tabletima putem ekrana osjetljivog na dodir. Tako|er je predstavljena i mogu}nost upravljanja aplikacijom smje{tenom na obi~nom ra~unaru putem tableta ili pametnog mobilnog telefona. Naime, u Adobeu isti~u kako rade na razvoju u vi{e smjerova, odnosno samostalnoj aplikaciji za tablete kao i dodacima za aplikacije u Creative Suiteu, poput Photoshopa, koji se izvr{avaju na ure|ajima poput tableta i mobilnih telefona.

STIL Pra}enjem koliko vas ljudi ~ita uvidje}ete koji su tweetovi ~itaniji od drugih pa u skladu s time mo`ete mijenjati sadr`aj ili stil pisanja

ti. Kad dobijete ideju, potra`ite ~itane ra~une sli~ne onome kakav `elite i pratite ih kako bi vidjeli {ta to oni dobro rade pa u~ite od njih. Na ba vi te do bar des ktop klijent - on }e vam olak{ati

po sao pra}enja dru gih ra~una i redovna osvje`avanja svog. Trenutno je najcjenjeniji - TweetDeck, koji radi na Windowsima, Macu i Linuxu. Tweetajte u pokretu - na

ra~unu }ete u takvim slu~ajevi ma ima ti vi {e te ma za tweetanje za {to }e vam najbolje poslu`iti pametni telefon. Najbolja aplikacija za iPhone je Twitter for iPhone, a za Android je to Twidroyd. Pra ti te svo je sta tis ti ke pra}enjem koliko vas ljudi ~ita uvidje}ete koji su tweetovi ~itaniji od drugih pa u skladu s time mo`ete mijenjati sadr`aj ili stil pisanja. Najpopularniji alat koji prati statistike na Twitteru je Twitaholic. Pratite druge ra~une i odgovarajte na pitanja - Twitter iskustvo je potpuno samo kada i vi pra ti te za ni mlji ve tweetove.

Microsoftov patent za kontrolu
Microsoft je dobio prava na patent koji pokriva {iroki spektar mogu}nosti ograni~avanja pristupa odre|enim funkcijama ra~unara kroz sistem kontrole i upravljanja, ~ime je pokriven i sistem roditeljskog nadzora. Ameri~ki patent pod nazivom “User controls for a computer“ dodijeljen je Microsoftu jo{ u oktobru, a u opisu se navodi da mu je namjera osigurati metode koje omogu}uju administratoru da nadzire i selektivno ograni~ava funkcije ra~unara. Iako je opis prili~no op}enit, Microsoft u patentu u osnovi opisuje sistem roditeljskog nadzora kakav ve} dugo nudi i sam, a na tr`i{tu postoje i sli~na rje{enja brojnih drugih firmi.

Apple
Apple je pustio u distribuciju nadogradnju za operacijski sistem Snow Leopard koja ispravlja brojne sigurnosne propuste i ostale uo~ene bugove. Mac OS X 10.6.5, me|u ostalim, donosi ve}u stabilnost i bolje performanse u grafi~kim aplikacijama i igrama, bolji rad Microsoft Exchange servera, ispravke uo~enih pote{ko}a pri ispisu dokumenata na pisa~e te bolje performanse u programima iPhoto i Aperture. Osim toga, kvalitetnija je i podr{ka za Bluetooth, stabilniji rad i bolje performanse kroz brojne sistemske aplikacije te bolja mre`na podr{ka. Sigurnosni dio nadogradnje se ponajvi{e odnosi na ispravak sigurnosnih propusta u vezi sa Adobe Flash pluginom, dok ostatak odlazi na X11 i osta-

Tera 100

Nadogradnja za Snow Leopard Najbr`i superra~unar u
Evropi
Kompanija Bull je objavila da je superra~unar Tera 100, smje{ten u francuskom Essoneu, postao naj br`i su per ra~unar u Evropi. Sistem je u Linpack benchmarku postigao performanse od 1,05 petaflopsa, dok se vr{ne vrijednosti procjenjuju na 1,25 petaflopsa. Time Tera 100 ulazi i me|u najbr`a superra~unala na svijetu, a nosi i titulu naju~inkovitijeg sistema te je me|u rijetkima dizajniranim za 24-satni rad. Tera 100 je cluster sistem sastavljen od ukupno 17.480 Intelovih procesora Xeon 7500, a ima 300 TB radne memorije te oko 20 petabajta diskovnog kapaciteta brzine prijenosa 500 GB/s. Ra~unar je ra|en u saradnji s agencijom za atomsku energiju CEADAM, a slu`i}e za razli~ite simulacije vojne i civilne prirode.

le aplikacije, uklju~uju}i Open Source kod. Sigurnosna zakrpa je dostupna i za Leopard, dok nadogradnju Snow Leoparda korisnici mogu obaviti kroz standardno su~elje Software Update unutar operativnog sistema. Nadogradnja je veli~ine oko 680 MB.

44

FELJTON

nedjelja,srijeda, 5. maj 2010. godine 14. novembar

OSLOBO\ENJE

Duhovna biografija (16)

Ovo je doba

PIRATSTVA
Pi{e: Esad DURAKOVI]

Ve}ina ljudi nije svjesna koliko je malo kompetentnih knji`evnih prevodilaca, ili valjanih prijevoda: mnogi izvornici ne}e nikada uzmahnuti krilima i u drugome jeziku i u drugoj kulturi, iako su prevedeni

U to doba posve}ivao sam se pre vo di la{ tvu iz sa vre me ne arapske knji`evnosti, ili iz njene moderne epohe. U tom smislu, postojala je izuzetna saradnja s Bagdalom, ~iji direktor Ljubi{a \idi} je ispoljio ~udesnu kulturolo{ku radoznalost prema univerzumu arapske knji`evnosti, koja je, kao {to rekoh, ostajala vi{e u obzorju slutnje jugoslovenske publike nego ~itala~kog iskustva. \idi}evu radoznalost i predusretljivost naprosto je bilo te{ko zasititi. I danas sam vrlo zahvalan tome ~ovjeku na golemoj usluzi koju je u~inio dvjema knji`evnim tradicijama. U vrijeme dok sam objavljivao u Bagdali, intenzivno sam sara|ivao s Muhamedom Mufakuom, koji je tada na Odsjeku za orijentalistiku u Pri{tini bio lektor za arapski jezik. Nisam mogao zamisliti da }e to prijateljstvo potrajati decenijama, sve do danas, vrlo intenzivno i plodotvorno. Iako se ne vi|amo (Mu-

faku je danas ugledni profesor u Jordanu), mi smo gotovo svakodnevno u kontaktu, sara|ujemo na projekti ma, uzajamno se snabdijevamo knjigama. Zaista je to prava blagodat.

Veliki proboj u Zagrebu
[to se ti~e D`ubrana u Zagrebu, bio je to prili~no veliki proboj. D`ubran je i tada bio, naravno, dobro poznat na Zapadu, pa i u Hrvatskoj djelomi~no, zaslugom prijevoda „Proroka iz pera“ Marka Gr~i}a. Moji prijevodi nekoliko D`ubranovih djela objavljeni u Zagrebu zaista su do`ivjeli veliki uspjeh: bilo je tu nekoliko izdanja u tira`ima koji mi nisu poznati, a po svemu sude}i - ta izdanja se i danas do{tampavaju a da niko ne konsultira niti obavje{tava mene kao prevodioca. Ipak je ovo doba piratstva. Izedin [ikalo: Kada ve} govorimo o knji`evnom prevodila{tvu, vjerujem da bi bilo dobro da iznesete svoj „prevodila~ki credo“, ili da

Posljednja knjiga profesora doktora Esada Durakovi}a „Duhovna biografija“ uskoro }e iza}i iz {tampe, a izdava~ je sarajevska „Dobra knjiga“ Izedina [ikala. ^itaoci Oslobo|enja imaju jedinstvenu priliku pro~itati dijelove knjige jednog od najplodonosnijih autora u BiH i regionu. Autor je ro|en 1948. godine u Glavicama kod Bugojna; osnovno i srednje obrazovanje zavr{io u Sarajevu; 1972. diplomirao arapski jezik i knji`evnost na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gdje je 1976. zavr{io postdiplomski studij; 1982. odbranio doktorsku disertaciju na Filolo{kom fakultetu u Beogradu; 1991. zasnovao stalni radni odnos u Orijentalnom institutu u Sarajevu kao vi{i nau~ni saradnik; 1994. izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet Arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; 1996. godine izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Arapski jezik na ovom fakultetu; 1996. izabran u zvanje nau~nog savje-

tnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu; 1998. povjerena mu je nastava za predmet Arapska knji`evnost na Filozofskom fakultetu; 1999. prevod „Hiljadu i jedne no}i“ progla{en Kulturnim doga|ajem godine; 2000. izabran za ~lana PEN-centra BiH; 2002. izabran za dopisnog ~lana Arapske akademije nauka u Damasku, Sirija; 2002. godine izabran za predsjednika Nau~nog vije}a Orijentalnog instituta u Sarajevu; 2003. dobitnik UNESCO me|unarodne nagrade Sharjah Prize for Arab Culture; 2004. izabran u zvanje redovnog profesora za oblast arapska knji`evnost; 2007. izabran za ~lana Dru{tva pisaca BiH; 2007. Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH dodijelilo mu je priznanje Autor godine za nau~no djelo Orijentologija; 2008. izabran za dopisnog ~lana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je veliki broj radova, prevodio sa arapskog jezika, pisao za mnoge medije u BiH i svijetu, gostovao na brojnim medijima...

makar u naznakama date elemente svoje prevoditeljske poetike. Esad Durakovi}: To je duga i slo`ena tema, a pojednostavljivanje takvih tema uvijek nosi velike rizike nepreciznosti, pa i gre{aka. Svjestan tih rizika, poku{at }u ipak navesti makar u tezama svoje prevoditeljske postulate.

Osnovna gre{ka mnogih ljudi koji se prihva}aju knji`evnog prevodila{tva je u tome {to vjeruju kako je dovoljno za tako odgovoran posao poznavanje jezika. To je fatalna gre{ka. ^itao sam dosta prijevoda sa arapskog jezika koje su sa~inili dobri znalci jezika, ali su izvornici u njihovim prijevodima stilski neadekvatni, estetski nemu{ti. Je-

dna prevoditeljica D`ubranovih djela, naprimjer, odli~na je poznavateljica arapskog jezika, odli~na lingvistica, ali je D`ubranov tekst u njenome prijevodu jedva prepoznatljiv. Izvornik je d`ubranovski pjenu{av - da se poslu`im figurativnim jezikom - sav je od meandriranja i u slapovima, a u prijevodu nema ni{ta od toga, ve} je tekst nekako

Velika otkri}a: Pronalazak Tutankamonove grobnice (9)

Fama o faraonovom prokletstvu
Pri~a o prokletstvu rodila se u isto vrijeme kad su istra`iva~i u{li u grob. Na tu vijest koja je brzo obi{la svijet, Carter je po~eo primati brojna pisma od pojedinaca u kojima su ga upozoravali na mogu}e opasnosti ako nastavi skrnaviti faraonov grob
Pi{e: Enver IMAMOVI]

Ukupni radovi na Tutankamonovoj grobnici trajali su 15 godina, od ~ega je na njeno raspremanje utro{eno devet godina. To pokazuje koliko je u njoj bilo pohranjeno blaga i kakav je opse`an i osjetljiv posao imao Carter i ~itava ekipa. Kad je bilo sve izvu~eno i otpremljeno u Kairo, grobnica je ostala prazna. Ali, ne dugo. Nakon obdukcije, mumija je ponovo vra}ena u svoju grobnicu i smje{tena u lijes, gdje je do otkri}a u miru po~ivala preko 3300 godina. To je jedino {to je ostalo u grobnici nakon obavljenih iskopavanja. Ne tako davno mumija je ponovo odnesena u Kairski muzej, gdje se i danas nalazi. Carter je iskopavanjem Tutankamonove grobnice uspje{no obavio svoju arheolo{ku misiju i postao legenda egiptologije. Znanost je oboga}ena neprocjenjivim podacima i brojnim nalazima te spoznajama o

davno izumrlom svijetu, obi~ajima i `ivotu starih Egip}ana. Ovu veliku arheolo{ku misiju, koja je godinama trajala, uz ostale prilike i neprilike, pratila je i jedna zastra{uju}a fama, koja je dugo vremena punila stupce svjetskih novina. O njoj su napisani brojni ~lanci, knjige, a snimljeni su i filmovi. I uvijek je to rado ~itano {tivo. Rije~ je o navodnom prokletstvu faraona, kojim je, tobo`e, mrtvi faraon kaznio sve one koji su u~estvova li u ot kri va nju, odno sno skrnavljenju njegovog groba.

Serija smrti
Pri~a o prokletstvu rodila se u isto vrijeme kad su istra`iva~i u{li u grob. Na tu vijest koja je brzo obi{la svijet, Carter je po~eo primati brojna pisma od pojedinaca u kojima su ga upozoravali na mogu}e opasnosti ako nastavi skrnaviti faraonov grob. Neki neobi~ni slu~ajevi do kojih je zaista dolazilo tokom iskopavanja procurili su u javnost, pa
Sarkofag s mumijom Tutankamona

su tako podgrijavali stvaranju pri~e o prokletstvu. Sve to, me|utim, nije zavre|ivalo pa`nju dok se nisu pojavile ozbiljnije stvari. Bili su to smrtni slu~ajevi koji su se po~eli javljati me|u ~lanovima Carterove ekipe. Nakon toga su doga|aji poprimili mnogo ozbiljniji karakter.

Sve je po~elo kad je iznenada, takore}i zdrav, umro lord Carnarvon, finansijer iskopavanja i ~lan ekipe, i to upravo u trenutku kad je trebao prisustvovati otvaranju i pregledu faraonove mumije. U lije~ni~kom izvje{taju je stajalo da je umro od bezazlenog uboda mu{ice dok se

nalazio u grobnici, dok u drugom izvje{taju stoji, pak, da je uzrok smrti bio ubod {korpiona. Po rije~ima njegove k}erke, koja je uz njega bila u trenutku smrti, u bunilu je govorio: „^uo sam njegov zov i slijedim ga“, a neposredno prije toga dozivao je mrtvog Tutankamona.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.
suzdr`an, prisilno smiren, osuje}en u svojim estetskim uzletima. Ti tekstovi jesu jezi~ki korektno prevedeni, ali su estetski pasivizirani. Ukratko, za knji`evno prevodila{tvo nije dovoljno poznavanje jezika izvornika, ve} je nu`no i veliko znanje o knji`evnosti, o tome kako knji`evno djelo pulsira, na koji na~in `ivi kao umjetnina. Poznavanje jezika je preduslov, naravno; to je ne{to ~ega prevodilac naj~e{}e nije ni svjestan, budu}i da je to neka vrsta „podrazumijevaju}e podlo ge“ za nje gov rad. Me|utim, autenti~an prevodila~ki posao realizira se na vi{oj razini - onda kada se prevodilac prepusti zanosnome otkrivanju na koji na~in taj jezik, odnosno taj tekst u jeziku, o`ivljava kao umjetnost, na koji na~in se on ostvaruje kako estetsko djelo, a ne samo kao niz „lingvisti~kih ~injenica“ To ne znaju mnogi prevo. dioci i mnogi uop}e nemaju dara za to. Taj „stvarala~ko-otkrivala~ki“ pohod prevodioca zbiva se najprije u njegovoj recepciji izvornika, koja se mora realizirati u optimalnoj kompetenciji (ne mo`e svaki ~italac biti prevodilac, makar i poznavao oba jezika!). Me|utim, druga faza je specifi~no prevoditeljska, jer prevodilac u toj fazi nastoji dati sve od sebe da stvarala~ki kreira, odnosno te`i ka svome kona~nom cilju da estetsko knji`evnih prevodilaca, ili valjanih prijevoda: mnogi izvornici ne}e nikada uzmahnuti krilima i u drugome jeziku i u drugoj kulturi, iako su prevedeni. Mislim da u datom kontekstu mogu dovr{iti razvijanje ove figure: umjetni~ki tekst je `iv; on `ivi `ivotom ptice - ima neobi~an i zanosan pjev, on ima krila kojima uzlije}e prave}i jedinstven {um… Velika je odgovornost prenositi u drugi jezik i kulturu tako neobi~an `ivot - `ivot koji je istovremeno i veli~anstven i veoma loman. Prevodioci koji nisu dovoljno vi~ni i bri`ni zaista unose u svoj jezik i kulturu mrtve ptice. Tako|er, treba voditi ra~una o tome da ~ak i dobar knji`evni prevodilac nije u istoj mjeri dobar za svaku vrstu knji`evnog teksta, ili za svaku knji`evnu vrijednost. Jedan prevodilac }e, naprimjer, s vi{e uspjeha prevoditi prozna knji`evna djela nego poetska, posebno neke pjesni~ke `anrove; nekome vi{e odgovara klasi~na ili anti~ka knji`evnost, a ne ko me mo der na knji`e vnost... Nije svaki prevodilac na isti na~in, u istoj mjeri dorastao svakom knji`evnom umjetni~kom djelu. Taj odnos nivoa izvornika i nivoa kompetencije prevodioca veoma je va`an i prava je dragocjenost ako je prevodilac svjestan va`nosti te relacije.
(Sutra: Dobri prevodioci su junaci kulture)

FELJTON
[panski osvaja~i pod komandom Fransiska Pisara zauzeli grad Kusko, prijestonicu carstva Inka, na teritoriji dana{njeg Perua.

45

1533. 1770. 1840. 1847. 1863. 1891. 1910. 1918. 1935. 1946. 1979. 1983. 1984. 1988. 1989. 1991. 1992. 1994. 1999. 2001. 2003.

NA DANA[NJI DAN

Etiopiji.

[kotski istra`iva~ D`ejms Brus otkrio da je izvori{te Plavog Nila u jezeru Tana u sjeverozapadnoj

Ro|en francuski slikar Klod Mone, jedan od osniva~a impresionizma. Po njegovoj slici “Impresija, izlazak sunca“, izlo`enoj 1874. u Parizu, nazvan je cio slikarski pravac, koji }e imati veliki uticaj na razvoj likovnog stvarala{tva.

Aja Sofija

Halil D`ubran

pul si ra nje tek sta u je zi ku izvornika i u njegovoj kulturi prenese u drugi jezik i u drugu kulturu na takav na~in da u tome drugom jeziku i kulturi ne bude obogaljen, ve} naprotiv: da funkcionira sli~no kao u izvornoj. Imaju}i u vidu te dvije slo`ene faze recepcije i prijenosa, knji`evno prevodila{tvo - ukoliko je autenti~no i kompetentno - nikada nije samo prevodila{tvo, ve} je ono uvijek stvarala~ki ~in. Stoga bi i termin prevodila{tvo bilo uputno zamijeniti nekim adekvatnijim terminom, kao {to je prijenos. Mogli bismo, dakle, u tom smislu govoriti o prevo|enju kao o es tet ski neu tra li zi ra ju}em ~inu i o „prevo|enju“ kao prvorazrednom stvarala~kom aktu, ~ak stvarala~kom podvigu.

565. Umro romejski (vizantijU [vajcarskoj izbio gra|anski rat izme|u snaga [vajcarske konfederacije i sedam katoli~kih kan- ski) car Justinijan I Veliki koji je po tona, koji je okon~an krajem istog mjeseca porazom Zonderdolasku na bunda. prijesto 527. te`io Ro|en belgijski hemi~ar Leo Bakeland, koji je da obnovi Rimpostupkom kondenzacije formaldehida i fenola sko carstvo sa prona{ao ~vrstu plasti~nu masu bakelit. sjedi{tem u Carigradu. Pokorio je Ro|en je kanadski fiziolog Frederik Grant Ban534. Vandale u ting, koji je s ^arlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu s sjevernoj Africi, D`onom Meklaudom, profesorom koji je nadgledao njihov rad. 555. Ostrogote u Smatraju}i da je Best neuporedivo zaslu`niji od Meklauda, svoju Italiji i osvojio nagradu je podijelio s njim. dio [panije. Po njegovom nalogu Kapetan Eugen Elaj uzletio je prvi put u istoriji pripremljen je vazduhopolovstva sa palube broda “Birminzbornik “Corpus gem“ usidrenog u ameri~koj luci Hempton Rouds. iuris civilis“ u koToma{ Masarik izabran za prvog predsjednika jem je kodifiko^ehoslova~ke. vno rimsko pravo. Sagradio je Ro|en jordanski kralj Husein, koji je u 18. godini naslijedio oca, svrgnutog kralja Talala. Godine baziliku Sveta 1956. otkazao je britansko-jordanski ugovor iz 1948, nakon Sofija u Carigra~ega su Britanci napustili Jordan. U ratu sa Izraelom u junu du (532-37) koja 1967. borio se na strani Egipta, ali su njegove vojne snage je 1453. pretvore1970. likvidirale oru`ane formacije Palestinskog oslobodila~kog na u d`amiju pokreta u Jordanu. (Aja Sofija), a od 1934. je muzej. U Argentini umro Manuel de Falja, jedan od najzna~ajnijih {panskih kompozitora i pijanista 20. vijeka, koji je u svoje djelo uspje{no ukomponovao andaluzijsku i kastiljansku narodnu muziku (“No}i u {panskim vrtovima“, “Sedam {panskih narodnih pjesama“, baleti “Ljubav ~arobnica“, “Trorogi {e{ir“). U zemljotresu u provinciji Korasan na istoku Irana poginulo najmanje 385 ljudi. Prve ameri~ke krstare}e rakete stigle u britansku vazdu{nu bazu Grinhem Komon, uprkos protesD`avaharlal Nehru

@ivotom ptice
Ve}ina ljudi nisu svjesni koliko je malo kompetentnih

U svojoj kratkoj historiji arheologija je u nekoliko navrata uzbu|ivala ~itav svijet, bilo da je rije~ o iskopavanjima u Mezopotamiji, Indiji, Peruu, Jukatanu, Egiptu, Gr~koj ili ma gdje. Me|utim, nijedan nalaz nije izazvao toliki interes kao otkrivanje groba egipatskog faraona Tutankamona. Sve istra`iva~e u Egiptu najvi{e je privla~ila legendarna Dolina kraljeva, u kojoj su bile grobnice svih faraona Novog carstva iz 2. milenija stare ere. Do najve}eg otkri}a do{lo je sasvim slu~ajno 1922. godine, kada je prona|en Tutankamonov grob. Autor je profesor stare historije i arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Uzbu|enje je tek zavladalo kad su iste godine umrla jo{ dva ~lan ekipe. Jedan od njih je bio arheolog M. Mace, koji je, zajedno s Carterom, probijao zid mrtva~ke komore. U njegovom lije~ni~kom dosjeu stojalo je da je najednom po~eo osje}ati slabost, `alio se na umor, nakon ~ega je umro, u istom onom hotelu u kojem je prije toga umro lord Carnarvon. (U istom hotelu i u istoj sobi je svojevremno odsjeo i pisac ovih redova.) Godine 1924. umro je rentgenolog Archibald Douglas Reed, koji je rentgenski pregledao mumiju. I on je dobio osje}aj slabosti i nakon kra}eg vremena je umro. Malo iza toga pomrli su i drugi ~lanovi ekipe: anatom Douglas Derry, koji je izvr{io obdukciju mumije, zatim prof. dr. Breasted, prof. Winlock, prof. Alan Gardiner, koji je obra|ivao pe~ate i natpise ss mrtva~kih predmeta, potom Foucart i La Fleur. Od arheologa umrli su jo{ Callender, Astor i Harkness, i tako redom. Za relativno kratko vrijeme pomrlo ih je 22, od kojih su njih 13 bili ~itavo vrijeme prisutni tokom otkrivanja groba, a ostali povremeno.

Magi~ni natpis
Svaka nova smrt me|u onima koji su u~estvovali ili prisustvovali otkrivanju grobnice odjeknula bi kao senzacija i sad su sva svjetska sredstva informiranja govorila o „faraonovom prokletstvu“. Bilo je svakojakih napisa. Posebno je izazvala pa`nju vijest da je, izme|u ostalih nalaza, u grobnici na|en jedan predmet koji sam po sebi daje odgovor za se ri ju smrti. Na vo dno,

na|ena je jedna plo~ica od gline, koja je sasvim uredno za ve de na u ka ta log pod odre|enim inventarnim brojem, a onda je, nakon nekoliko dana, netragom nestala. Neki izvje{taji govore da je na njoj prof. Gardiner pro~itao tekst koji je glasio: „Smrt }e svojim krilima zatu}i sve one koji remete faraonov mir.“ Navodno, Carter i Gardiner su se pobojali lakovjernosti masa te su zato plo~icu koja govori o prokletstvu sakri li. Me|utim, stvar no je na|eno nekoliko predmeta s natpisom koji sadr`i kletve za one koji remete faraonom mir. Tako na pole|ini jedne magi~ne figure stoji natpis: „Ja sam onaj koji provalnike groba odvra}a pustinjskim plamenom, ja sam onaj koji {titi Tutankamonov grob.“ Tome se mo`e dodati i naprijed spomenuta kletva koja je napisana na podmeta~u za glavu, koji je stajao ispod Tutankamonove glave. Tako su se na osnovi ovog i onog ispredale svakojake pri~e, koje su svaki put dobijale novi sadr`aj kad bi stigla vijest o novoj smrti jednog od ~lanova Carterove ekipe.
(Sutra: Faraon se sveti onima koji mu remete mir)

tima pacifista.

U Los An|elosu uhap{en hrvatski ratni zlo~inac Andrija Artukovi}, ministar unutra{njih poslova Nezavisne Dr`ave Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. U SAD je pobjegao 1948. ali su ameri~ke vlasti uporno odbijale da ispune jugoslovenski zahtjev za ekstradiciju. Izru~en je 12. februara 1986, a u maju iste godine osu|en je na smrt. Umro je u zatvoru 1989.

1889. Ro|en indijski dr`avnik D`avaharlal Nehru, prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti (1947-64), Palestinsko nacionalno vije}e prihvatilo rezolucijedan od osniju 242 UN-a, a time i novu politi~ku strategiju koja podrazumijeva priznavanje dr`ave Izrael, mirovne pregovo- va~a i istaknuti lider Pokreta nesre o Bliskom istoku i odbacivanje terorizma. vrstanih zemalja.
Crna~ki nacionalni pokret SWAPO izvojevao ubjedljivu pobjedu na prvim izborima u Namibiji. Kambod`anski princ Norodom Sihanuk vratio se u zemlju nakon 13 godina izgnanstva.

U Mostaru odr`ana sjednica Sredi{njeg odbora HDZ-a BiH, na kojoj je izabran novi Glavni odbor, te novi dopredsjednici stranke Mile Akmad`i}, Jadran Topi}, Dario Kordi}, Pero Markovi} i Ivo @ivkovi}. Za predsjednika HDZ-a tajnim glasanjem ponovo izabran Mate Boban. U tropskoj oluji “Gordon“ na Haitiju poginulo najmanje 829 ljudi. Ajra Levin

Stupile su na snagu sankcije UN-a protiv Afganistana donijete zbog odbijanja afganistanskih vlasti da izru~e Osamu bin Ladena, koji je, prema tvrdnjama SAD-a, glavni organizator bomba{kih napada na ameri~ke ambasade u Keniji i Tanzaniji. Pet dr`ava nasljednica biv{e SFRJ postigle dogovor o po~etku priprema za preraspodjelu 74,5 miliona dolara u zlatu, {to bi bila prva tran{a ukupne zostav{tine od oko dvije milijarde dolara. Kralj Svazilenda - Msvati III prihvatio je formalno novi ustav po kojem se sva vlast nalazi u rukama

kralja.

2007. Umro Ajra Levin, autor bestselera “Rozmarina beba“ i “Momci iz Brazila“, po kojima su snimljeni uspje{ni filmovi. Tokom duge karijere Levin je pisao i za televiziju i za Brodvej.

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH 13. kolo utapobnerpor d:p-g bod

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Borac - @eljezni~ar 1:0 (1:0)

1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. [iroki Brijeg 5. Rudar 6. Travnik 7. Slavija 8. Zvijezda 9. Olimpic 10. Sloboda 11. Budu}nost 12. Leotar 13. ^elik 14. Zrinjski 15. Vele` 16. Drina

14 14 14 13 14 14 13 13 13 14 14 14 14 13 13 14

10 8 7 7 5 6 6 5 5 5 4 5 4 4 4 3

3 1 4 1 6 1 1 4 3 3 5 2 4 1 1 2

1 5 3 5 3 7 6 4 5 6 5 7 6 8 8 9

20:6 24:12 19:10 26:18 15:14 23:20 20:21 13:14 13:14 13:14 14:16 14:25 14:14 12:18 14:25 11:24

33 25 25 22 21 19 19 19 18 18 17 17 16 13 13 11 2:0 1:1 2:1 1:1 1:0

Banjalu~ani jesenji prvaci
Golom Maleti}a iz 15. minute Borac je savladao drugoplasiranog @elju i tako pobjegao, kolo prije kraja jesenji, na osam bodova osvojiv{i naslov jesenjeg prvaka
Gradski stadion u Banjoj Luci. Gledalaca: 8.000. Sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je) - 6. Strijelac: 1:0 - Maleti} (15). @uti kartoni: Raspudi}, Nikoli} (Borac), ]ulum, Markovi} (@eljezni~ar). BORAC: Avduki} 6,5, Stupar 6,5, Trivunovi} 6,5, ]ori} 6, Puziga}a 6, Stan~eski 6,5 (od 61. Grahovac -), Miki} 6 (od 88. @ari} -), Raspudi} 6, Maleti} 7 (od 61. Muminovi} -), Nikoli} 5,5, Staji} 5,5. Trener: Vlado Jagodi}. @ELJEZNI^AR: [ehi} 6, Markovi} 6, Vasili} 5,5, Kerla 6, Stani} 5,5, ]ulum 6 (od 76. Perak ), Savi} 5,5, E. ^oli} 5,5 (od 62. Vi{}a -), Zeba 5,5 (od 76. Balji} -), M. Be{lija 5,5, Popovi} 6. Trener: Amar Osim. Golom Darke Maleti}a Borac je rezultatom 1:0 savladao @eljezni~ar i na taj na~in, kolo prije kraja, osvojio naslov jesenjeg prvaka Premijer lige BiH. Sa tri boda u derbiju protiv drugoplasiranog @elje, Banjalu~ani su pobjegli timu sa Grbavice na osam bodova i ve} sada mogu slaviti jesenju titulu. pustili skrenuti loptu u gol Avduki}a.

Borac zaslu`eno
U tim trenucima @eljo je konstantno vr{io pritisak na odbranu Borca, ~iji igra~i su se orijentisali na kontranapade iz kojih su i stigli do nekih poluprilika. Ipak, sredinom drugog dijela te`i{te igre ponovo se prebacilo na sredinu igrali{ta, a nijedna ekipa nije uspjela nametnuti svoj stil igre, niti do}i do neke ozbiljnije prilike, pa je zavr{ilo 1:0. Na ovaj na~in, Borac je prekinuo niz od pet uzastopnih utakmica bez pobjede protiv @eljezni~ara i {to je jo{ va`nije, potvrdio je naslov jesenjeg prvaka na{e zemlje, svoj prvi u istoriji. Nakon {to je Dominkovi} odsvirao kraj susreta nastupilo je veliko slavlje Banjalu~ana, koji su sa svojim navija~ima proslavili pobjedu. “^estitam Borcu na jesenjoj tituli. Pokazali su da su ozbiljna ekipa i zaslu`eno su osvojili naslov“, kazao je po zavr{etku susreta Osim, dok je Jagodi}, koji je sa Borcem ubilje`io niz od 13 susreta bez poraza ~estitao svojim igra~ima na velikom uspjehu. “Ovo je velika stvar za Borac i Banju Luku. Istina, protiv @elje nismo imali igru, ali za to je kriv i protivnik, koji je veoma ~vrst. U drugom dijelu nismo srljali i poku{ali smo strpljivo do}i do gola. Nismo uspjeli, ali ga nismo ni primili {to je najva`nije“, kazao je trener jesenjeg prvaka PL BiH Vlado Jagodi}.
J. LIGATA

REZULTATI Sloboda - ^elik (Halilovi} 19, Smajlovi} 70) Sarajevo - Drina ([}epanovi} 90 - Obradovi} 90) Budu}nost - Leotar (Slomi} 84, Haski} 90 - Mandi} 45) Rudar - Travnik (@eri} 54 - Eri} 87) Borac - @eljezni~ar (Maleti} 15) NEDJELJA, 13 SATI Slavija - Vele` (Vrhovec - Budimli}, Dragojevi}) Olimpik - Zvijezda (Bjelica - For to, Janji}) NEDJELJA, 17 SATI (TV) Zrinjski - [iroki Brijeg (Skaki} - Ba{i}, Duvnjak)

Strijelac jedinog gola Maleti} u duelu sa Popovi}em i Zebom

Gre{ke @eljine odbrane
Ina~e, u prili~no rastrzanom prvom poluvremenu bolje su se sna{li igra~i Borca, koji su uspjeli jo{ u ranoj fazi utakmice do}i do vodstva, za {ta je najzaslu`nija odbrana @eljezni~ara, nego napad Banjalu~ana. Jedna, naoko bezopasna akcija, pretvorena je u vodstvo od 1:0. Staji} je na 30-ak metara od gola [ehi}a driblao, a loptu mu iz nogu uzima brzonogi Maleti}, koji je potom neshvatljivo

Iako su iz Wolfsburga i prije odbijali ponude klubova iz engleske i Bundeslige, koji su bili zainteresovani za njihovog najboljeg strijelca, na{eg reprezentativca Edina D`eku, to nije sprije~ilo Bayern da se ozbiljno pozabavi pripremom ponude za ovog napada~a. Prema navodima njema~kih medija bh. reprezentativac jo{ ove zime bi mogao zaigrati u dresu Bavaraca. Iako je i Edin D`eko nedavno izja vio ka ko ne ra zmi{ lja o odlasku iz Wolfsburga, nekoliko je faktora zbog kojih bi se Wolfsburgov strijelac mogao predomisliti. Naime, iako je Wolfsburg ove sezone na transfere igra~a potro{io 39 miliona eura, i dalje se nalaze u sredini tabele, sa zaostatkom od osam bodova za prvoplasiranim timovima, pa su {anse za kvalifikacije u Ligu prvaka naredne sezone minimalne. S druge strane, Bayern je zbog trenutnog nedostatka napada~a i lo{eg plasmana u Bundesli gi odlu~an u na mje ri da D`eko zaigra u njihovom dresu.

Bayern priprema ponudu za D`eku

sam is tr~ao pred gol @elje zni~ara i poslao loptu pokraj nemo}nog [ehi}a za vodstvo Borca od 1:0. Odbrana @elje, ta~nije Vasili}, najprije je bespotrebno ispao iz igre, nakon ~ega nije mogao sti}i Maleti}a, koji je manirom iskusnog strijelca doveo svoj tim do prednosti. Sredinom poluvremena Borac je imao jo{ jednu priliku, ali je po`rtvovani Markovi} izbio loptu ispred Nikoli}a, koji je sam krenuo na [ehi}a. @eljo je u posljednjih 10 minuta za nijansu poja~ao tempo, ali jedino {to su uspjeli napraviti je par kornera kornera iz kojih nisu uspjeli sti}i do poravnanja. Ina~e, trener Borca Vlado Jagodi} je na teren u Banjoj Luci poslao, manje-vi{e, o~ekivano postavu, dok je Amar Osim izveo pomalo iznena|uju}i sastav u kojem nije bilo mjesta za

standardne Radovanovi}a, Me{i}a i Vi{}u. “Zadovoljan sam rezultatom prvog dijela, ali ne i igrom. Moramo krenuti po drugi gol, to je realnost“ govorio je na poluvre, menu Jagodi}, dok je njegov kolega sa druge strane samo konstatirao ono {to su svi vidjeli. “U prvih pola sata smo bili pasivni i primili smo gol iz na{e gre{ke, a ne iz neke sjajne akcije Borca. Me|utim, to nekad zna biti kapitalna prednost u ovakvim utakmicama“ smatrao , je Osim, ~ija ekipa je u nastavku prva stigla do prilike. U 50. minuti Be{lija je sjajno centrirao na drugu stativu gdje se u prilici na{ao ]ulum. Ipak, udarac glavom veznjaka @elje sjajno brani Avduki}. Doma}i su poku{ali preko Stupara, koji sa vrha 16-terca {alje loptu pored gola, dok su na drugoj strani Kerla i ]ulum, nakon Zebinog uba~aja, pro-

Sloboda - ^elik 2:0 (1:0)

Tuzlaci bolji u
crveno-crnom derbiju
Stadion Tu{anj u Tuzli. Gledalaca: 2.000. Sudije: Ognjen Valji} (Banja Luka) 6, Hrvoje Turudi} (^itluk), Edin Imamovi} (Sarajevo).. Strijelci: 1:0 Halilovi}(19), Smajlovi}(70). @utikartoni: Zoleti}, Smajlovi} (Sloboda), Bilobrk, Zahirovi}, Milo{evi}, D`afi} (^elik). Crveni karton: Efendi} (Sloboda) 90. minut, drugi `uti. SLOBODA: Mujki} 6, Aleksi} 6,5 (od 59. Drakul 6), Jogun~i} 6, Malki} 5,5, Efendi} 6, Gavari} 6,5, Halilovi} 7, Zoleti} 6, Raca 6, Smajlovi} 6,5 (od 90. Aljuki} -), Beki} 5,5 (od 78. Daji}-). Trener: Denis Sadikovi}. ^ELIK: Bilobrk 5, ^ovi} 5, Zahirovi} 5,5, Duro 5,5 (od 71. [i{i} -), Puri} 5, Adilovi} 5 (od 71. Obu}a -), Milo{evi} 5, Nemeljakovi} 5,5, Sadikovi} 5,5, Kapetan 5, D`afi} 5,5, (od 78. Isakovi} -). Trener: Abdulah Ibrakovi}. Sloboda je u crveno-crnom derbiju protiv zeni~kog ^elika slavila rezultatom 2:0 golovima Almira Halilovi}a u 19. i Damira Smajlovi}a u 70. minuti susreta. Oko dvije hiljade gledalaca, koliko se ju~er okupilo na Tu{nju, vidjelo je tvrdu utakmicu, bez puno {ansi. Prvu je imala Sloboda u sedmoj minuti, kada golman gostiju Bilobrk odli~nom paradom brani {ut Damira Smajlovi}a sa desetak metara. Nakon toga je uslijedio pogodak u mre`i gostiju. Darko Aleksi} krade loptu na sredini terena, upo{ljava Damira Smajlovi}a, slijedi odli~an centar{ut sa desne strane ravno na glavu Almira Halilovi}a, koji sa desetak metara {alje loptu iza Bilobrkovih le|a. Nadmudrivanje na sredini igrali{ta obilje`ilo je drugo poluvrijeme tu{anjskog duela. Tek je pogodak Damira Smajlovi}a u 70. minuti vrijedan pomena. Naime, Smajlovi} je odli~no iskoristio gre{ku ^elikovog defanzivca Mehmedalije ^ovi}a, te postigao pogodak za sigurna tri boda tuzlanskih crvenocrnih. Sloboda je ovom pobjedom nastavila niz nepobjedivosti pod vodstvom mladog stru~njaka Denisa Sadikovi}a.
A. [e. Potvrdio pobjedu: Damir Smajlovi}

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. novembar 2010.
Sarajevo - Drina 1:1 (0:0)

SPORT
ENGLESKA
1. Chelsea 2. Man. United 3. Arsenal 4. Man. City 5. Bolton 6. Tottenham 7. Newcastle 8. Aston Villa 9. Sunderland 10. Liverpool 11. WBA 12. Stoke 13. Ever ton 14. Blackburn 15. Blackpool 16. Fulham 17. Wigan 18. Birmingham 19. W’hampton 20. West Ham 12 13 12 13 13 13 13 13 12 13 13 13 12 13 13 13 13 13 13 13
Premiership uta pob ner

47
por d:p-g 13. kolo bod

[}epanovi} spasio bod
Nakon utakmice sa Drinom, trener tima sa Ko{eva Mirza Vare{anovi} najavio je odlazak sa mjesta {efa stru~nog {taba, istakav{i da }e mu utakmica sa Vele`om najvjerovatnije biti posljednja na klupi Sarajeva
Stadion „Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu. Gledalaca 1.500. Sudija: Darko Obradovi} (Stolac) - 6, pomo}nici: Elvir Grabus (Travnik) i @eljko Mari} (Doboj). Strijelci: 0:1 - Obradovi} (90+2), 1:1 - [}epanovi} (90+3). @uti kartoni: D`akmi} (Sarajevo), Obradovi}, Kikanovi}, Papovi} (Drina). SARAJEVO: Hamzi} 5, Arsenijevi}5,5, Trebinjac5, D`akmi} 6, Guti} 6, Muharemovi} 6, Nuhi} 5 (od 56. Jahovi} 5), Hamzagi} 5,5, Avdi} 5, Koja{evi} 5 (od 62. Sulji} 6), [}epanovi} 6. Trener: Mirza Vare{anovi}. DRI NA: Ma ksi mo vi} 7, Obradovi} 6,5, Mitrovi} 5,5, Kikanovi} 6,5, Mihajlovi} 6, Lazarevi} 5,5, Risti} - (od 24. \eri} 5,5, od 90. A}imovi} -), Krezovi} 5,5, Papovi} 6, \elmi}6, ]ulum 5,5 (od 51. Jeremi} gre{ku golmana Hamzi}a, koji je izgubio loptu izvan svog {esnaesterca, a do nje je do{ao ovaj fudbaler Drine i plasirao loptu u praznu mre`u. Bordo tim je imao inicijativu cijelim tokom utakmice, ali terensku nadmo}nost i ve}i broj prilika nije krunisao pobjedom. Gosti su imali {ansu u 67. minuti preko Papovi}a, ~iji je {ut sa ivice kaznenog prostora okrznuo pre~ku, a tri minute kasnije D`akmi} je pogodio stativu sa 20 metara. Nakon utakmice sa Drinom, trener tima sa Ko{eva Mirza Vare{anovi} najavio je odla zak sa mjes ta {e fa stru~nog {taba, istakav{i da }e mu utakmica sa Vele`om najvjerovatnije biti posljednja na klupi Sarajeva.
Z. RA[IDOVI]

9 6 7 6 4 5 5 4 3 4 4 5 3 4 4 2 3 2 2 1

1 7 2 4 7 4 3 5 7 4 4 1 6 3 3 8 5 7 3 6

2 0 3 3 2 4 5 4 2 5 5 7 3 6 6 3 5 4 8 6

28:5 26:15 24:11 15:10 21:19 18:17 21:16 15:18 12:13 13:17 16:22 15:18 13:11 15:18 19:26 13:13 10:21 14:17 13:23 11:22

28 25 23 22 19 19 18 17 16 16 16 16 15 15 15 14 14 13 9 9

Strijelac jedinog gola za doma}ina: Vu~ina [}epanovi}

Foto: D`. KRIJE[TORAC

5,5). Trener: Darko Vojvodi}. Vu~ina [}epanovi} je postigao izjedna~uju}i gol za 1:1 u po slje dnjim tre nu ci ma me~a sa Dri nom i ta ko sa~uvao Sarajevo od poraza na doma}em terenu. Pretho-

dno, u drugoj minuti sudijske nadoknade vremena, tim iz Zvor ni ka je po veo pre ko Obradovi}a i dijelilo ga je tridesetak sekundi do velike senzacije na Ko{evu. Obradovi} je iskoristio kardinalnu

Rezultati Aston Villa - Man. United 2:2 (Young 72pen, Albrighton 76 - Macheda 81, Vidi} 85) Man. City - Birmingham 0:0 Newcastle - Fulham 0:0 Tottenham - Blackburn 4:2 (Bale 16, 73, Pavlju~enko 42, Crouch 69 - Dunn 77, Givet 87) West Ham - Blackpool 0:0 Wigan - West Bromwich 1:0 (Moses 70) W’hampton - Bolton 2:3 (Foley 69, Fletcher 77 - Stearman 1ag, Elmander 62, Holden 67) Stoke - Liverpool 2:0 (Fuler46, Jones 90) Nedjelja Ever ton - Arsenal Chelsea - Sunderland

Budu}nost - Leotar 2:1 (0:1)

Slomi} i Haski} kreatori preokreta
Gradski stadion u Banovi}ima. Gledalaca: 2.000. Sudija: Anto @ivkovi} (Ora{je) 6. Pomo}nici: Dragan Keranovi} (Prijedor) i Anto Su~i} (Novi Travnik). Strijelci: 0:1 Mandi} (44), 1:1 - Slomi} (83), 2:1 - Haski} (90+2). @uti kartoni: [migalovi}, Ikanovi}, ^ergi} (Budu}nost), Radovi}, Mandi}, Marjanovi} (Leotar). BUDU]NOST: Husi} 6,5, ^amrkovi} 7, Omi} 6 (od 55. Slomi} 7), ^ergi} 7, Zrnalovi} 7, ^oli} 7, Ikanovi} 6,5, Halilovi} 7,5, Sarajli} 7,5, Haski} 7,5, [migalovi} 6,5. Trener: Munever Rizvi}. LEOTAR: Milenkovi} 6,5, Radovi} 7, Todorovi} 7 (od 64. Prelo -), \aji} 6,5, [araba 7,5, Koki} 6, Andri} 6, Mandi} 6,5 (od 65. Vrane{evi} -), Leki} 6, Marjanovi} 6 (od 88. Mijanovi} -), Rajovi} 7. Trener: Dragan Spai}. Neizvjesna i te{ka utakmica za ekipu Budu}nosti zavr{ila se najsretnijim rezultatom i pobjedom od 2:1. Gosti iz Trebinja odli~no su se dr`ali u prvom poluvremenu koje su zavr{ili vodstvom od 0:1 pogotkom Mandi}a u fiBudu}nost u fini{u do{la do bodova

NJEMA^KA
1. Borussia (D) 2. Mainz 3. Bayer 4. Eintracht F. 5. Hannover 6. Hof fenheim 7. Nürnberg 8. HSV 9. Freiburg 10. Bayern 11. Werder 12. Wolfsburg 13. St. Pauli 14. Stuttgart 15. Kaiserslautern 16. Schalke 17. Borussia (M) 18. Köln 12 12 12 12 12 11 11 12 11 11 12 12 12 12 12 12 12 12

Bundesliga uta pob ner

12. kolo por d:p-g bod

ni{u prvog dijela susreta. Terenska premo} i nekoliko izvanrednih prilika za izjedna~enje bili su prete{ko breme za ekipu Budu}nosti. Posljednjih desetak minuta Banovi}ani su na~inili sjajan preokret i rezultata i igre na terenu. Sedam minuta pred

kraj Slomi} je nadmudrio vratara Milenkovi}a i poravnao rezultat na 1:1, a u zaustavnom vremenu Haski} je dovr{io zapo~eti posao Slomi}a i podigao drugim pobjedni~kim zgoditkom gledali{te na noge.
I. PEJI]

Slavija do~ekuje Vele`

10 8 7 6 6 5 5 5 6 4 4 4 4 3 3 2 2 2

1 0 3 2 1 3 3 3 0 4 3 2 1 2 2 4 4 2

1 4 2 4 5 3 3 4 5 3 5 6 7 7 7 6 6 8

29:7 19:12 23:16 20:11 14:20 22:15 17:15 17:17 17:18 15:13 19:27 20:21 12:19 25:22 17:24 15:19 21:33 13:26

31 24 24 20 19 18 18 18 18 16 15 14 13 11 11 10 10 8

Bjelica optimisti~an
Slavija }e danas na stadionu u Isto~nom Sarajevu do~ekati Vele`, koji je u prethodnom kolu do{ao do prve pobjede, nakon sedam uzastopnih poraza, u susretu protiv ^elika. Iako je Slavija u prethodnom susretu zabilje`ila poraz protiv Drine, to nije odraz forme ovog tima, pogotovo jer su na doma}em terenu do sada samo jednom zakazali (poraz od Budu}nosti, 2:3). “Preuzimamo ulogu favorita u susretu protiv Vele`a. Imamo prednostdoma}egterena, {to je za nas veliki plus. Osim toga, Mostarci su u jako lo{oj formi u posljednje vrijeme. Treba nam pobjeda protiv Vele`a kako bismo u narednisusretkojiigramo u Zenici protiv ^elika u{li rastere}eni“ rekao je trener Luka, vi~ana, koji nam je kazaokako se u konkurenciji za ovaj me~ nalazi13 igra~a, koji}e u dueluprotiv Vele`a poku{ati opravdati ulogu favorita. To su: Tomovi}, Popovi}, Lackovi}, Regoje, Stankovi}, Simi}, Peri{i}, Ogle~evac, Todorovi}, B. [e{lija, N. [e{lija, Kokot i Radovanovi}.
Al. BE[IREVI]

Dragan Bjelica: Treba nam pobjeda

Rezultati Köln - Borussia (M) 0:4 (Bobadilla 51,62, 90, Camargo 82) Kaiserslautern - Stuttgart 3:3 (Micanski 58, Ili~evi} 76, Abel 78 - Boka 20, Cacau 32, Gentner 50pen.) St. Pauli - Bayer Leverkusen 0:1 (Augusto 81) Werder - Eintracht Frankfurt 0:0 Wolfsburg - Schalke 2:2 (Grafite 11, D`eko 33 - Edu 39, Huntelaar 75) Borussia (D) - HSV 2:0 (Kagawa 49, Barrios 70) Mainz - Hannover 0:1 (Pinto 44)

ME\UNARODNI SPORT
Italija
Fiorentina - Cesena (Gilardino 59) Juventus - Roma (Iaguinta 35 - Totti 45 pen) 1:0 1:1

Orli} igra sa Kaskadom

I

gra~i MNK Orli}, aktulenog prvaka BiH, danas }e odmjeritisnage sa ekipomKaskade u utakmici2. kolaMalonogometnelige BiH. O~ekuje se da }e dana{njidueldonijetidobru

igru oba rivala, {to je povod vi{e publici da u {to ve}em broju do|u u malu dvoranu Centra Skenderija i pogledaju ovaj susret, koji }e po~inje u 17 sati. “Prvenstvo se nastavaderbijem

sa Kaskadom. O~ekujem da }e igra~ipru`itisvojmaksimum i da }emoosvojitinovebodove. @elimo ispuniti ambicije koje smo sebizacrtaliprijepo~etkaprvenstva. Iako su nam se neki igra~i

malo umorni vratili nedavno iz Libije ({estorica igra~a Orli}a nastupilo za reprezentaciju BiH, op. a) i nisu odradili nijedan trening, to ne bi trebalo da umanjikvalitetigrena{egtima. Favoriti smo, a u ovomme~ubi}emo ja~i i za Gorana Gavri}a”, rekao je D`enan Muminovi}. G. V.

[panija
Atletic Bilbao - Almeria (Llorente 10) Atletico Madrid - Osasuna (Forlan 26,70, Aguero 41) 1:0 3:0

48

SPORT

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NBA Minnesota savladala New York

Kevin Love poput Mosesa Malonea
Krilni centar Timberwolvesa ubacio 31 poen i upisao nevjerovatan 31 skok u pobjedi protiv Knicksa 112:103
Krilni centar Minnesota Timberwolvesa Kevin Love istaknuo se individualnim u~inkom u sino}njem programu najja~e ko{arka{ke lige svijeta koji je ponudio devet utakmica. Love je u doma}oj pobjedi svog sastava nad New Yorkom upisao ~ak 31 ko{ i 31 skok (12 u napadu) ~ime je ostvario statisti~ki podatak koji nije zabilje`en u posljednjih 28 godina. Naime, zadnji je put 1982. godine u~inak s vi{e od trideset postignutih ko{eva i skokova u istoj utakmici ostvario trostruki najkorisniji igra~ NBA lige Moses Malone. Nakon pobjeda u prvih {est uta kmi ca se zo ne Atlan ta Hawksi pora`eni su u ~etvrtoj utastopnoj utakmici i tre}oj kod ku}e. Bolja od Atlante bila je Utah 90-86. Imala je Atlanta prednost 74-63 po~etkom ~etvrte ~etvrtine, ali je Utah serijom 15-4 prvo uspjela poravnati, a kasnije i do}i do pobjede. Deron Williams predvodio je Utah s 24 ko{a i 10 asistencija, dok je kod Atlante najbolji bio Joe Johnson s 23 ko{a. Re zul ta ti: Atlan ta - Utah 86:90, In di ana - Ho us ton 99:102, Or lan do - To ron to 106:110, Washington - Charlotte 85:93, Minnesota - New York 112:103, Dallas - Philadelphia 99:90, Phoenix - Sacramento 103:89, Oklahoma - Portland 110:108, LA Clippers - Detroit 107:113 (produ`etak).

Kevin Love: Sjajan individualni u~inak

Reuters

ATP FINALE

Rukometa{i Bosne BH gas do~ekuju Borac

Prvak kre}e po {estu pobjedu
Poznato svih osam za London
Rukometa{i Bosne BH gas ve~eras do~ekuju Borac u utakmici 8. kola Premijer lige BiH u 19 sati. Igra~i aktuelnog prvaka Bosne BH gas i bh. viceprvaka Borca ostvarili su maksimalni u~inak u dosada{njem djelu takmi~enja. Bosna BH gas nanizala je pet pobjeda iz pet utakmica, dok je banjalu~ki premijerliga{ zabilje`io {est pobjeda iz {est me~eva. Srednji bek Bosne BH gas Igor Kara~i} rekao je o~ekuje dobru igru studenata i pobjedu prvaka BiH: „ [to se ti~e atmosfere u ekipi, ona je izvrsna budu}i su nam se vratili neki bitni igra~i. To nam je dodatno popravilo raspolo`enje. Utakmica sa Borcem je derbi kola, koji }e vjerojatno odlu~ivati o osvaja~u naslova jesenjeg prvaka u prvenstvu. Respektujemo pro ti vni~ki tim, me|utim, igramo na doma}em parketu i mislim da ne bi trebalo da bude problema. Ne `elimo da se razme}emo velikim izjavama, `elimo da na{u igra~ku vrijednost poka`emo na djelu. Moramo da igramo svoju igru i snagom cijelog kolektiva izborimo pobjedu“, kazao je srednji bek Bosne BH gas Igor Kara~i}. U utakmici Bosna BH gas Borac pravdu }e dijeliti sudijski par Senad Kamberovi} i Mevludin [abi}, a delegat je Mladen Rai~. Ulaz je slobodan.
G. V.

AmerikanacAndyRoddick, ^eh Tomas Berdych i [panacDavidFerrerposljednja su trojica tenisera koja su izborila nastup na ATP WorldTourFinals, koji}e se od 21. do 28. novembra odr`ati u Londonu. Pored njih trojice, izglede za plasman na zavr{niturnirsezoneimali su i [panac FernandoVerdasco, te AustrijanacJurgen Melzer, no obojica su otpala. Spomenuta trojica tenisera su se tako pridru`ila [pancu Rafaelu Nadalu, [vicarcu RogeruFedereru, SrbijancuNovaku\okovi}u, BritancuAndyuMurrayu i [ve|aninuRobinu Soderlingu, koji su ve} ranije osigurali nastup u londonskoj O2 Areni.
NLB
Regionalna liga 7. kolo

Snagom cijelog kolektiva do trijumfa: Igor Kara~i}

Prvi slalom za skija{ice u Leviju

Bodovi za Schild
Austrijska skija{ica Marlies Schild pobjednica je prvog slaloma sezone u Leviju. Peto mjesto iz prve vo`nje fantasti~na Austrijanka zamijenila je prvim, iskoristiv{i kalkulacijski nastup Marije Riesch te izlijetanje Katharine Duerr u drugoj vo`nji. Tre}a pozicija pripala je doma}oj uzdanici Tanji Poutiainen. Odli~nim rezultatom mo`e se pohvaliti i braniteljica Velikog kristalnog globusa Lindsey Vonn, koja je {estom pozicijom potvrdila da voli skijati u Leviju, ali i ubilje`ila prvi slalomski plasman poslije pet uzastopnih odustajanja. Nakon skija{ica danas }e na stazu u Leviju iza}i skija{i koji }e, tako|er, voziti prvi slalom sezone. Nakon toga se karavan seli na ameri~ko-kanadsku turneju. Rezultati slalom za skija{ice: 1. Marlies Schild (Austrija) 1:52.84, 2. Maria Riesch (Njema~ka) +0.03, 3. Tanja Poutiainen (Finska) +0.34, 4. Susanne Riesch (Njema~ka) +0.74, 5. Nicole Hosp (Austrija) +0.84, 6. Lindsey Vonn (SAD) +0.95, 7. [arka Zahrobska (^e{ka) +0.99, 8. Michaela Kirchgasser (Austrija) +1.19, 9. Tina Maze (Slovenija) +1.46, 10. Fanny Chmelar (Njema~ka) +1.93...

7 5 2 7 5 2 7 5 2 7 4 3 7 4 3 7 4 3 7 4 3 7 3 4 7 3 4 7 3 4 7 3 4 6 3 3 7 2 5 6 0 6 REZULTATI Cedevita - Budu}nost Olimpija - [iroki Zagreb - Hemofarm Nymburk - Par tizan Radni~ki - Krka Igokea - Zadar NEDJELJA, 12 SATI Zvezda - Cibona

1. Olimpija 2. Hemofarm 3. Nymburk 4. Krka 5. Budu}nost 6. Cedevita 7. Zagreb 8. Par tizan 9. Igokea 10. Radni~ki 11. [iroki 12. Cibona 13. Zadar 14. Crvena zvezda

530:490 586:554 527:524 521:485 543:508 525:524 506:518 540:515 489:499 557:593 518:567 487:472 518:517 442:523

12 12 12 11 11 11 11 10 10 10 10 9 9 6 70:59 107:70 76:73 73:69 86:82 78:75

Iverson odgodio debi za Be{ikta{
Elitno poja~anje turskog Be{ikta{a 35-godi{nji proslavljeni ameri~ki veteran Allen Iverson odgodio je svoj debi u istanbulskoj ekipi. “Ne osje}am se spremnim“re, kao je Iversontreneruekipeuo~i dvoboja petog kola TBL lige u Bursi kod OyakRenaulta, koji su gosti bez svoje najve}e zvijezde nakon produ`etka dobili 87:81. ^ast da svjedo~e Iversonovom debiju u Be{ikta{uima}enajvjerovatnijeko{arka{ivr{a~kogHemofarma, koje turska ekipa u utorak do~ekuje u Istanbulu u dvoboju prvog kola B grupe Eurocupa. Iverson je 17. najbolji strijelac NBA lige svih vremena s 24.368 ko{eva. Najbolje je igrao prije desetak godina. Na kraju sezone 2000/2001. progla{en je najkorisnijim igra~em NBA lige.

nedjelja, 8. august 2010. godine 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM dvosoban opremljen stan, Stari Grad, trosoban ne opremljen+gara`a Breka, ~etverosoban 125m2 Obala, ku}e u nizu troeta`ne+gara`a. Mob. 061/177-711. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM dvosoban stan povoljno radi ~uvanja ku}e, gara`a, ba{ta i veliki parking. Tel. 062/422-263. IZDAJEM poslovni prostor za sve namjene povoljno sa velikim parkigom. tel. 062/422-263. IZDAJEM prazan troiposoban stan 100m2 adaptiran, ^. VilaKvadrant. Tel. 061/074-131. IZDAJEM dvoiposoban stan 69m2, namje{ten, par. grijanje, telef. kab. V. polje, 300 KM. Tel. 212-022, 061/502-773. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM atraktivan pos. prostor 27+8m2, Trg heroja, centralna pozicija. Mob. 061/390-748. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377196. IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru na du`i period. tel. 062/253-712, 667-996. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u Ned`ari}ima. tel. 061/221-706. IZDAJEM trosoban stan na Dolac Malti 400KM, namje{ten. tel. 062/320-746. IZDAJEM dvosoban stan u strogom centru grada, povoljno. Mob,. 062/332-151. IZDAJEM kancelarijski prostor u Hrasnom preko puta Robota. Tel. 535-052. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336-644. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, grbavica. Mob. 063/639213. IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz, Ul. Balibegovica 22, Bistrik, samo za studente. Tel. 410-331. CENTAR, izdajem prazan stan 40m2, poseban ulaz, 180 KM. Mob. 061/866-409. IZDAJEM luksuzno namje{ten troiposoban stan, na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM gara`u na du`i period, Ul. Dolina-Marindvor. Mob. 062/253-712, 667-994. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, cen. grij. i pristup internetu. Mob. 062/527254. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236936. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM dvoeta`ni stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/812046. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan u strogom centru, 50m2. Mob. 061/511-181. IZDAJEM komfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu, centar, Mejta{, plin, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje auto). Tel. 612-956. IZDAJEM gara`u 15m2, Marindvor-Te{anjska< ulica, zgrada (Viza za budu}nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM u centru jednokrevetnu sobu i dvokrevetnu. Mob. 061/514-301. IZDAJEM trosoban stan, Dobrinja C-5 u blizini Merkatora. Mob. 061/188-129. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136-286. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782.

49

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM adaptiran stan 65m2 na Dobrinji IV, Federacija, za dvije garsonjere. Tel. 061/745-525. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci. Tel. 065/589-171. MIJENJAM trosoban stan 73m2, u centru, za manji u centru, u obzir dolazi i prodaja. Mob. 061/557-442. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000.

MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u centru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM ili prodajem radnju na Siranu. tel. 062/917-009. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sara je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. IZDAJEM pos. prostor u centru @ivinica, 230m2, pogodan za banke i osiguravaju}e ku}e. Mob. 061/193-266. IZDAJEM dvoiposoban nenamje{ten stan, Tuzla, Titova 88, par. grijanje, povoljno. Mob. 062/-055-305. LIJEPU namje{tenu garsonjeru, Ko{evsko brdo. Mob. 061/220-957. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hra sno, bra~nom pa ru ili studenticama. Mob. 061/420208. STAN u Vele{i}ima, jednosoban, polunamje{ten, prizemlje, 250 KM. Mob. 065/819-136.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POSLOVNOM mu{karcu potreban jednosoban stan do 300 KM, mjese~no od M. Dvora do D. Malte, pla}anje unaprijed. Mob. 061/923-840. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJEM stan u naj~istijem i mirnom dijelu grada, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, cen. grijanje, poseban ulaz, povoljno. Mob. 061/252-782, 033/225-074.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR ASA
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PRODAJEM internisti~ku ordinaciju, kompletno namje{tenu 135m2, strogi centar grada+dvije vanjske ba{te, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stan na Ba{~ar{iji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374707. PRODAJEM stan u Centru, ul. ^ekalu{a ~ikma, 100m2 sa gara`om, 250.000 KM. Mob. 061/892-315. PRODAJEM dvije ku}e na Grbavici, parcela 780m2, jedna ku}a stambenoposlovni objekat 260m2 kancelarijskog prostora+100m2 gara`nog prostora, druga 200m2 stambenog pos. oku}nice 140m2, vl. 1/1, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/374707. DOBRINJA II, svoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, balkon, podrum, lift, centralno grijanje, plin. Tel. 00 381 64 1974972. GRBAVICA I, trosoban stan, 73m2, XI sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. DOBRINJA I, ul. Vahide Maglajli}, jednosoban stan 37m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893105. OTOKA, 72m2, XII sprat, adaptiran, Vele{i}i, novogradnja RAU — BAU, 50.000 KM. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan jednoiposoban, Dobrinja 3, ul. Kasima Prohi}a br. 11, III sprat, c.g. balkon, cijena 1.500 KM/m2. Mob. 061/524-533. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, 200.000 KM. Tel. 058/483-561. STAN 94m2, nova Breka, 2 kupatila, 2 WC, 3 balkona, 2 sprat, odli~na lokacija. Tel. 612-007. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Mob. 061/514-301. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji, prizemlje, strogi centar, 12m2, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. FERHADIJA 105m2, prodajem-mijenjam za manji uz doplatu. Mob. 066/722-918. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u 250m2, oku}nica 5000m2, kompletno renovirana, sa svim generalijama, uredna dokumentacija, vl. 1/1, u Reljevu, nedaleko od novog autoputa, mogu}a i zamjena za stan, uz doplatu. Mob. 063/374-707. STAN Ciglane, 83m2 + gara`a i 77m2, dvoeta`ni. Mob. 0617299911. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374707. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom na Ba{~ar{iji 1/1, 187m2. tel. 061/745-525. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje, pogodan za poslovni prostor, ul. Tekija i Nova. Mob. 065/021-556 PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, VI sprat, 107.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, adaptiran u Hrasnom kod Lorisa. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici kod [umarskog fakulteta. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Mob. 065/021-556. PRODAJEM trosoban stan renoviran sa stvarima i gara`om, ul. Kolodvorska. Tel. 062/626285. PRODAJEM vikendicu u Resniku-Pazari}, 750m2 zemlji{ta, na glavnom putu prema Mostaru 75.000KM. Tel. 065/021-556 PRODAJEM stan u Hrasnom Trg Heroja, 45m2, 86.000 KM i 36m2-68.000KM. Tel. 065/021556. VI[E placeva za gradnju od 500m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, Mar{ala Tita, 123m2. Mob. 061/299-911. KU]A S. Grad, Kova~i, 200m2 na 300m2 placa. Mob. 061/299911. VI[E poslovnih prostora, u centru, 40m2, 150m2, 180m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, 85m2, ul. Jezero. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2 i 90m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, Marijin dvor, 85m2, 80m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM devastiranu ku}u u centru Mostara, Bra}e Kne`i}a 5, cijena po dogovoru. Tel. 062/600-318. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495-660. PRODAJEM ku}u kod Skenderije ili mijenjam za stan u centru. Mob. 061/864-651.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine
PRODAJEM stan u centru, ^obanija, 18 sprat, 96m2, 2500KM/m2 ili mijenjam za manji uz doplatu. tel. 444-259. GRBAVICA, troiposoban stan, renoviran, sa gara`om. Tel. 617742, 061/964-797. STAN 78m2+17m2 gara`a, Ul. Ljubljanska, pogled na Marindvor i Vilsonovo. Tel. 212-479. FERHADIJA 47m2, 3 kat, dvosoban, 2.600 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR-H. Idrizova (Sutjeska), 62m2, dvoiposoban, 1 kat, balkon, eta`no. Mob. 061/148810. TITOVA 147m2, 3 kat, titova 121m2, 4 kat sa liftom, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. CIGLANE, dvoeta`ni stan 77m2, trosoban, 2 balkona, 1 kat, 2.500 KM/m2. Mob. 061/148810. BOLNI^KA, plavi neboder, 78m2, trosoban, 11 kat, balkon, 2.500 KM/m2. Mob. 061/148810. HRASNO-Aleja lipa 54m2, 12 kat, 1.850 KM/m2, balkon, cen. grij. Mob. 061/148-810. BREKA 76m2, 1 kat, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148810. CENTAR 60m2, prizemlje, Mehmeda Spahe. Mob. 061/148810. POSLOVNI prostor HrasnoM. Preloga 60m2, 145.000 KM, opremljen za stomatologiju. Mob. 061/148-810. SKERLI]EVA 47m2, prizemlje 2.400 KM/m2, ^engi} Vila 54m2, 9 kat, Marindvor 86m2+50m2 terasa, Marindvor 80m2, 1 kat. Mob. 061/148-810. PRODAJEM super luksuzan stan, novogradnja 84m2+gara`a, vrtovi Riverine, cijena 90.000 eura. Tel. 061/139-469. PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku}nice, novogradnja, 1/1, Ilija{. Tel. 061/552-547. PRODAJEM jednosoban stan 41m2. Tel. 033/646-261. STAN na Skenderiji, 115m2 i pos. prostor s 1 dulumom zemlje na Stupu. Mob. 061/533-262. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. STAN 55m2, Grbavica, 60M2/4 sprat, Ciglane, 58m2, novogradnja na Petlji, stan 83m2+gara`a, A. Hangija. Tel. 553-580, 061/177-711. STAN 80m2 kod Bosmala, 57m2/3, Marin Dvor, stan 138m2, Titova, stan 145m2m2/3 sprat, Marin Dvor, stan 103m2/1 sprat, 113m2/2 sprat, Ul. Had`iidrizova. Mob. 061/177-711, 553-580. KAFI] 40m2 sa razra|enim poslom u Pofali}ima, pos. prostor 60m2 u Pofali}ima, stan 125m2/2 sprat, Musala (reg. kao pos. prostor). Tel. 553-580, 061/177-711. STROGI centar kod vje~ne vatre, stan 150m2, prodajem, 2.000/m2. Mob. 063/603-010.

OSLOBO\ENJE

PONUDA
STAN U Lorisu, 1 sprat, kao kancelarije, prazan, (~ajna kuhinja) 70m2, 700 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-B. Sarajeva, 1 sprat, pogodan za kancelarije, 83m2, prazan, luksuzno adaptiran, 1.400 KM. Mob. 065/819136. STAN u centru-Te{anjska, zgrada Vize, ~etverosoban, adaptiran, namje{ten, 2 sprat+2 balkona, 1.500 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor kod kina tesla, 1 sprat, 74m2, sve novo, eta`no grijanje, alarm, 1.200 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostr, B. \ur|eva, 33m2, 2 prostorije, ~ajna kuhinja, 2 mok. ~vora, video nadzor, interfon, alarm. Mob. 062/907831. IZDAJEM pos. prostor 189m2, kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM poslovni prostor 17,5m2 na platou Skenderija. Mob. 061/365-563. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727.

STAN 103m2 de lux, Marin Dvor, 74m2/3 sprat Katedrala, 92m2/1 sprat, Skenderija, 125m2/2 sprat, Titova (pasa`), 81m2, Ciglane-donje. Mob. 061/177-711. KU]A sa 2 dun. zemlje u Barama, ku}a sa 2 dun. zemlje u centru Breze. Mob. 061/177-711. STAN 62m2/5 sprat, Isto~no Sarajevo, novogradnja, sa PDVom 53.000 KM, 31m2/1 sp. Vi{njik, 46m2 Rah Bau u Vele{i}ima, 51m2/9 sp. Otoka, 55m2/1 sp. Grbavica. Mob. 061/177-711. STAN 56m2/1 sp. Dolac Malta, stan 52m2/pr. D`id`ikovac, na Bistriku-Kamenica ku}a, nova veoma povoljno, P+S+potkrovlje. Mob. 061/177-711. PRODAJEM na Dobrinji ddvoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, lift, c.g, plin. Tel. 033/453357. PRODAJEM u Faleti}ima zbog selidbe ku}u 10x12 sa oku}nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM poslovni prostor u centru 157m2, prizemlje, parking pogodno za sve namjene. tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM ku}u 10x11, Nahorevska iza pijonirske, sa tri trosobna stana na tri eta`e. Tel. 061/304-599, 033/665-419. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgradi. Tel. 033/200720 i 061/101-097. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, cijena po dogovoru. tel. 033/649-602. PRODAJEM povoljno ku}u sa oku}nicom, vp, Radni~ka 122. Tel. 061/201-700. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, vp odignuto, blizu austrijskog trga, mogu~nost posl. prostora ili mijenjam, Ul. Bistrik 22. Tel. 033/533-624. STAN 38m2, visoko prizemlje, na Ko{evskom brdu prodajem, idealan za studente. Mob. 062/110-722. PRODAJEM na Dobrinji II ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan 91m2, IV sprat, 1700KM/m2. tel. 062/606-831. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2wc, 3 balkona, Ul. I. Mujezinovi}a, nova Breka, odli~na lokacija. tel. 033/612077. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246.

PRODAJA
PRODAJEM stan 65m2, Dobrinja I, Federacija. Tel. 033/543395. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan-ku}u u Lu`anima na Ilid`i-nizovi, prizemlje i sprat, gara`a, ba{ta prednja i zadnja. Tel. 061/222465. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice, prvi kat, pogodan za poslovni prostor. Mob. 061/167224. SKENDERIJA — prodajem nov stan u zgradi I sprat 42m2, ogra|en balkon, eta`no grijanje. Tel. 061/352-112. PRODAJEM vikendicu na Baricama — ^avljak. Tel. 033/241841, 061/132-781. PRODAJEM dvosoban stan 54m2, ^engi} vila, povoljno. Tel. 525-586. GARSONJERA 34m2, strogi centar. Mob. 061/185-226. PRODAJEM dvosoban stan 63m2, Ko{evsko brdo, 1.700 KM/m2. Mob. 061/926-910. HIGIJENSKI zavod 26m2, Novo S. 41m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, ^engi} vila 64m2, Grbavica 54, 131m2, Mojmilo 68m2, Centar-Odoba{ina 37m2, Alipa{ino 53m2, 64m2. Mob. 061/375787. KU]A Vratnik (kod Hendek d`amije), Vasin Han (Sor. gazija), vikend-ku}e Pale (Kriva~e, potoci, donji Pribanj, Brezi}i), zemlji{te 4.000 m2 Kasindo-Ukovice. Mob. 066/488-818. PRODAJEM poslovni prostor cafe bar sa galerijom, 31m2, Ciglane — Trg Merhemi}a. Mob. 061/167-224. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. PRODAJEM ku}u i stan u Zenici i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. POFALI]I blizu FDS i OBN-a, ku}a p+s, dva trosobna stana, posebni ulazi, sve komunalije, 2 gara`e, oku~nica 441m2. Tel. 033/645-156 i Mob. 062/439-329 i 061/437-719. STAN na Malti-A. Benca, 5 sprat, 56m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Titovoj, 5 sprat, potkrovni, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji V.-S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu-Trg Ote{kog bataljona, 6 sprat, 77m2+gara`a 17m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2/1.800 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice. Mob. 061/791446. PRODAJEM jednoiposoban stan 38m2, kod Pozori{ta, mo`e i pos. prostor. Mob. 061/224-496. PRODAJEM ku}u u centru Ba{~ar{ije 100m2, sa dvori{tem od 220m2. Tel. 033/447-940. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602. POFALI]I, blizu FDS, ku}a p+s dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, oku}nica 441m2. Tel. 645-156, 061/430574. GARSONJERA u HrasnomA.B.[imi}a, 2 sprat, 28m2, 70.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, potrebna adaptacija, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-B.Muteveli}a, 1 sprat, potrebna adaptacija, 52m2/1.900 KM. Mob. 065/819-136. STAN na ^engi} Vili-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.000 KM. Mob., 065/819-136. OSJEK, ku}a 600m2 stambenog prostora, ura|ena u grubo sa 800m2 oku}nice, 240.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, 1 sprat, adaptiran, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom-A.B.[imi}a, VP, Teheranka, 60m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. POFALI]I, ku}a sa dva sprata+300m2 oku}nice, 120.000 KM. Mob. 061/415-787. DONJA Vogo{}a, ku}a uz rijeku Bosnu sa 1580m2 oku}nice, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. RAKOVICA kod d`amije zemlja 2800m2, cijena 30 KM/m2. Mob. 061/415-787. VOGO[]A, 67m2, 4 sprat, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. DOBRINJA-Kunovska, 1 sprat, useljiv, 42m2, 70.000 KM. Mob. 061/415-787. CENTAR-A. Jabu~ice, garsonjera 25m2, adaptirana, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. BETANIJA kod porodili{ta Jezero, poslovni prostor 180m2 sa parkingom, sve novo. Mob. 061/170-254. KU]A sa oku}nicom, Stari Grad, 155.000 KM. Mob. 061/415-787. STARI Grad, ku}a sa 300m2 oku}nice sa pomo}nim objektima, 1/1, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. POSLOVNI prostor 72m2, Vogo{}a, 140.000 KM. Mob. 061/415-787. HRASNO-P. Ribar, 38m2+balkon, 2 sprat, 84.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN u strogom centru, Danijela Ozme, luksuzno adaptiran, sve novo, 4 sprat, 136m2/3.300 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Centru-Vrazova, VP, pogodan za kancelarije, 84m2/2.900 KM. Mob. 061/320439. STAN na Alipa{inom polju-N. Smajlagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Vracama-A. Smajlovi}a, 2 sprat, 68m2/1.900 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Alipa{inom polju-Trg ZAVNOBIHA, 2 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 061/320439. ZEMLJI[TE kod d`amije Plandi{te, 1360m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. LU@ANI, ku}a 2 eta`e sa 700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/177-556. S. KOLONIJA, stan u 3 nivoa+ba{ta, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. LOGAVINA, stan 50m2, 1 sprat, 130.000 KM. Mob. 061/177-556. JOSIPA Vanca{a, stan 84m2+gara`a, 250.000 KM. Mob. 061/177-556. LU@ANI-Ilid`a, 57m2, 3 sprat, 90.000 KM. Mob. 061/177-556. DRVENIJA, 96m2, 2 sprat, zgrada Zvijezda. Mob. 065/061966. AVDE Smajilovi}a, stan 64m2, 3 sprat, potrebna adaptacija, 100.000 KM. Mob. 061/177-556.

51

NEKRETNINE PRODAJA
KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan 87m2, 3 kat, lift, u dobrom stanju, E. [ehovi}a, Malta, cijena po vi|enju. Tel. 654.096, 062/226-975. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM poslovni prostor 84m2, Dobrinja, suteren. Tel. 061/605-851. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, povoljno. Tel. 061/215-033. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM 3300m2 zemlje po 8KM/m2 Perivoj prema @u~i, livada, 1/1. Tel. 061/709-430. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama mo`e i zamjena za jednoiposoban uz doplatu po cijeni m2 za lokaciju. tel. 061/350156. VIKEND ku}a, Rajski Do-Trnovo, priklju~ci, zemlje, 1/1, asvalt, prilaz, 43.000 KM. Mob. 061/709-430. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. TROSOBAN stan, adaptiran sa vrtom, parkingom i gara`om na Bjelavama. Mob. 061/688975. PRODAJEM vi{e stanova u Neumu. Mob. 061/508-404. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224269. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana br. 23 — Kova~i. pogledati od 10 do 16 sati.

PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu, ~vrsti materijal sa priklju~cima, voda, struja, telefon i 1500m2 ba{te, ogra|eno, 1/1, Rajski do, 45.000KM. Tel. 061/709-430. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. STAN 53m2, ^engi} Vila-Grada~a~ka, mogu}a zamjena za ve}i stan u blizini. Mob. 062/649370. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658.

RAKOVICA, ku}a 2 eta`e sa 120.000m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/177-556. SOKOLOVI] Kolonija, stan u nizu, na 3 eta`e+gara`a+dvori{te, 120.000 KM. Mob. 065/061966. CENTAR, kod Austrijske ambasade, salonski stan 84m2, VP, eta`no grijanje, gara`a, 260.000 KM. Mob. 065/061-966. VRACA, ku}a na 3 eta`e sa 600m2 oku}nice, 129.000 KM. Mob. 065/061-966. STAN u centru, kod hotela Evropa, dvoeta`ni, adaptiran, 3 sprat, 67m2, 230.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Bu}a potoku, novogradnja, 6 sprat, dvoeta`ni, 87m2/1.300 KM. Mob. 065/819136. STAN na Vojni~kom polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji C5-A. [eremeta, VP, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Titovoj, 5 sprat, nema lifta, 25m2/2.500 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Centru-A. [anti}a, 3 sprat, 39m2, 105.000 Km. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} Vili-B.M.Selimovi}a, 16 sprat, 56m2, 51.000 eura. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji C5-L.Pastera, 2 sprat, 68m2, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN na Marindvoru-H. Dizdara, 1 sprat, pogodan za kancelarije, 123m2/2.100 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Hrasnom-A. {a}irbegovi}, 13 sprat, 58m2/2.100 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Alipa{inom polju-trg me|. prijateljstva, 6 sprat, 70m2, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Hrasnom-P. Ribar, VP, 58m2+2 balkona, 2.100 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN u Hrasnom-A.[a}irbegovi}, 2 sprat, 68m2/2.300 KM. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} Vili-B.M.Selimovi}a, 11 sprat, 54m2, 105.000 km. mOB. 061/320-439. STAN kod Katedrale, 1 sprat, adaptiran, 74m2, 205.000 KM. mOB. 066/801-737. STAN u centru-^ekalu{a ~ikma, 1 sprat, adaptiran, 90m2, 260.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Alipa{inom polju-Trg ZAVNOBIHA, 59m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. GARSONJERA na Ko{evu-M. [najdera, adaptiran, 3 sprat, 21m2, 62.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u centru-Had`iidrizova, 3 sprat, 32m2, 98.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji C5, 2 sprat, trosoban, 74m2, 120.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} vili-D`.Bijedi}a, 2 sprat, 82m2/1.900 KM. Mob. 066/801-737.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IVAN^I]I iza Srednjeg, plac 3.500 m2 za vikendicu, struja i voda u blizini, 17.000 KM. Mob. 066/801-711. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531996 i 063/639-176. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. PRODAJEM Fabiju Confort 1,4 MPI, 2002. godi{te, pre{la 92.000 km, srebrena, registrovana do 4.2011. Mob. 061/269213. OPEL Astra 2.0 Di, 1999. godina, klima, servo i ostala oprema. Mo`e zamjena. Mob. 061/220016. FORD eskort karavan 1,8 B, 1996. god. povoljno. Mob. 061/182-796. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. KOMPLET felge 5Jx14 sa zimskim gumama 165/70 R14, originalne VW polo (5 {arafa) felge i radkape, odli~no stanje. Mob. 061/390-748. PASAT limuzina dizel 19TDI ful oprema, 2000. god. 210.000 KM. Mob. 061/205-124. BMW trojka, 2001. god. 318i (ful) oprema, crni, mo`e zamjena za jeftinije i manje. Mob. 062/504-014. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 3510, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine
PRODAJEM `enske suknje, ko{ulje, blize, pantalone Beneton-Zara, mantil Cerutti, sve iz Italije. Mob. 062/062-445. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM sadnice autohtone: dud, jabuka, kru{ka, dunja, vi{nja, tre{nja, {eftelija, orah, kesten, {ljive itd. Tel. 033/227077, 062/006-768. PRODAJEM nov plinski re{o sa dva kola, bocu sa plinom, povoljno. Mob. 061/863-783. PRODAJEM nov nekori{ten mobitel 7230 Nokia, kamera 3,2 megapixel. Mob. 061/411-096, 537-908. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br.M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM sliku Milene [otre 40x60 cm, ulje, 600 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. NOV troredni ormari} za osigura~e Hager, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM crni polu kratki zimski kaput nov br. 52. Tel. 444259. NOVE atestirane elektroza{titne ~izme 3000V, cijena 40 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 8 komada neonskih sijalica, ja~ine 40 W, du`ina 120 cm, cijena 15 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 6 komada neonskih sijalica, ja~ine 58W, du`ine 150 cm, cijena 10 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 40 komada startera za neonke Iskra 18 W, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. NAJPOVOLJNIJE, ogrijev (cijepana drva, ~utuci, matrice), kao i ugalj (drveni Kreka). Mob. 063/825-017. PRODAJEM {iva}u ma{inu Privileg, Njema~ka, u koferu, garancija, 160 KM, na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

PRODAJA
STAN na ^engi} Vili-D`.Bijedi}a, 1 sprat, 52m2, 90.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, VP, 55m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 92m2, Vraca-A. Smailovi}a, 1 sprat, plin, potrebna adaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 94m2, K. Tvrtka, eta`no grijanje, djelimi~no adaptiran, 250.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 69m2+2 balkona, Grbavi~ka, 5 sprat, nema lifta, plin, potrebna adaptacija. Mob. 062/907-831. STAN 77m2, Vogo{}a-b. Kr{o, cen. grijanje, useljiv, 120.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 55m2, Vogo{}a-B. Kr{o, 5 sprat, cen. grijanje, adaptiran. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca-Samoborska, 4 eta`e, ba{ta, ljetnikovac, eta`. grij. novija gradnja, 300.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN na Socijalnom-Zmaja od Bosne, prizemlje, adaptiran, 41m2/2.000 KM. Mob. 065/819136. POSLOVNI prostor na Marindvoru-\.Mazali}a, prizemlje, 29m2, 150.000 KM. Mob. 065/819-136. BETANIJA-Sarajevo, kod porodili{ta Jezero, 1700m2 plac sa urban. za objekat, 4 eta`e, 170 KM/m2. Mob. 061/170-254. OTES, dvosoban 49m2, 3 sprat, potpuno adaptiran, eta`no grijanje, 75.000 KM. Mob. 061/702881. ILID@A-Pejton, stan u nizu dvoeta`ni, 75m2, ba{ta, hobi soba, sre|en, 150.000 KM. Mob. 061/702-881. NED@ARI]I, novogradnja, dvosoban, 58m2, 7 sprat, balkon, grijanje, lift, 1.650 KM/m2. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, troiposoban 67m2, 2 sprat, odmah useljiv, 110.000 KM fiksno. Mob. 066/801-711. NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, dvosoban 59m2, 4 sprat, balkon, sun~an, 100.000 KM. Mob. 061/702-881. NOVOGRADNJA, Stup, garsonjere od 32-34m2, 6, 8 i 12 sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/702881. LOGAVINA-Stari grad, jednosoban, 29m2, 1 sprat, 67.000 Km. Mob. 061/702-881. GRBAVICA-K. Kapetanovi}a, 54m2, dvosoban, 11 sprat, lift, adaptiran, 115.000 Km. Mob. 066/801-711. CENTAR-Pru{~akova, trosoban, 85m2, 1 sprat, odli~an za kancelarije, 2.750 KM/m2. Mob. 066/801-711. RAKOVICA-G. polje, ku}a pr+sp, gra|ev. dozvola, 2000m2 placa, 1/1, 50.000 KM. Mob. 061/702-881.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. PRODAJEM nov kau~, povoljno, pe} Kraljicu na ugalj i drva. Mob. 061/411-096, 537908. PRODAJEM vise}u kuhinju, regal, bra~ni krevet, ve{ ma{inu, televizor, usisiva},lustere. Tel. 033/201-051, 065/097-899. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

OSTALO
PRODAJEM nov drveni prozor, dvokrilni 140x120. Mob. 061/514-088. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno duplo grobno mjesto na Barama.Tel. 061/905-156. KOMPLETNA pr`ionica kafe, kapaciteta 30 kg. 032/691-481, 062/011-710. HITNO prodajem lavirint 5,0mx3,0 mx2,8m i drugu opremu za igraonu. Mob. 061/192293. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. PRODAJEM Meterov mjera~ kompresije kpt 200 kartica za benzince i novu Bo{ pumpu za Fap 1616/1620. Mob. 061/820252. PRODAJEM rakijski kazan, 80 lit. povoljno. Tel. 628-039. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529-878. PRODAJEM set kofera-3 Samsonajt novi. tel. 033/219-260, 062/296-347. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. BRU[ENE staklene police 5mm, dimen. 68,5x24 cm, 5 kom, 20 KM. Mob. 062/315-540. TELEFON stari ispravan Ei-Pupin, cijena 30 KM. Mob. 062/315-540. BRU[ENO staklo 33x33cm 5mm, zaobljeno na uglovima, 10 kom. 40 KM. Mob. 315-540. PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak i fasadnu,lego kockice nove, LCD monitor. tel. 033/227077, 062/006-768. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora, standardnih dimenzija, iz novogradnje, sa {tokovima i staklom. Mob. 061/869-396. PRODAJEM mu{ka odjela C. Clain i Gucci, sakoe Gucci i Moschino, sve broj 52, pantalone Prada i Beneton. Mob. 061/149-228.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM TV Gorenje. Tel. 455-635. PRODAJEM foto aparat NikonFG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 066/723-731. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu od{tetu, dolazak na adresu. Tel. 061/271-935 KUPUJEM obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. tel. 061/526-918. KUPUJEM akcije hartije vrjednosni papira devizne {tednje i ratne od{tete. tel. 065/027-864. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna od{teta, obveznice, isplata odmah, dolazim na adresu. Tel. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864.

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488817. PRODAJEM Renault Thaila 2001. god. klima, tek registrovan+2 zimske gume, 5.000 KM. Mob. 061/846-687. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco 35-10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895017. LANDROVER dugi, benzinac, u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Mob. 058/483561. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. NOV Citroen kombi 8+1, 2010. god. registrovan, 47.000 KM. Mob. 061/817-141. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222-228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. DAJEM instrukcije iz matematike. Tel. 218-415. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez. Mob. 062/226-665. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buhe, muhe, komarce, mi{eve. Tel. 033/219-761 i 061/928535. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551035. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202-840. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. ELEKTRI^AR vr{i opravke {poreta, bojlera, TEA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija. Mob. 063/155-868. PREVOZ putnika na sve destinacije u luksuznom T5 kombiju, jeftino. Mob. 062/606-611. DIPLOMIRANA in`enjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227-990. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog/hrvatskog/srpskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. PUTUJTE brzo i sigurno klimatiziranim kombijem sa profesionalnim voza~em po cijeloj BiH i {ire. Mob. 062/205-740 i 066/248-335. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na izlete, planine, seminare i ostale destinacije. Mob. 061/222-310. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. INSTRUKCIJE iz matematike za |ake i studente, dolazak na adresu. Tel. 446-056, 061/536973. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976. MOLERI profesionalno nude usluge: gletovanje, moleraj, stolariju, radijatore i sve drugo po dogovoru. Tel. 456-979, 061/219768. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718405, 061/156-728. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668.

KUPOVINA
KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374-458. RADIM sve vrste profesionalnih masa`a. Mob. 063/443-918. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. TELEFON servis poprevlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada telefonskih instalacija. Mob. 061/141-676 i 204-805. KONVERZACIJSKI engleski za sve uzraste, osnove mikrora~unara i primjena. Tel. 062/293-688. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke dolazim na adresu besplatno. tel. 033/240895, 062/909-306. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. MOLER radi sve vrste moleraja + fasade, ~isto, povoljno, kvalitetno. Mob. 062/672-258 i 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779. ELEKTRI^AR — vodoinstalater radi nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Tel. 061/132-149. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. VODOINSTALATER opravlja ~esme, vodokotli~e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. tel. 061/205-803, 066/973-793. VR[IM prevoz kurbana. Tel. 061/563-292 i 063/121-524. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303.

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

EMIN (OSMAN) VOLODER
preselio na ahiret u subotu, 13. novembra 2010, u 59. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Munevera, sinovi Nihad i Nermin, bra}a Nezir i Ahmed, snahe Mulfeta, Elida, Almina i D`enana, unuke Ismihana i Ai{a, sestri~na Fatima, brati}i Adis, Haris i Adnan, amid`i~ne Hurija i Ramiza, amid`i}i Mustafa, Ibro i Alija, zet Meho, snahe Enisa, Hava, Fahra i Vasva, punica Zehra, bad`e Ismet i Mustafa i svastike Zakira i Fatima sa djecom, te porodice Voloder, Trbonja, Tuzlak, Ma{ovi}, [ehovi}, ^ohad`i}, ]upina, Suba{i}, Deli}, Mirojevi}, [e~i}, Trle, Peco, Dedovi}, Pandur, Zeki}, Me{i}, Red`i}, Granulo, Zukanovi}, Smajlovi}, ^omaga, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati u Ul. Envera [ehovi}a 23/I. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ZAPOSLENJE
POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644178 i Mob. 061/225-424. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

NEFA (RED@O) KR[O, ro|. BEKRIJA
preselila na ahiret u subotu, 13. novembra 2010, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Gornji Kotorac. O`alo{}eni: sinovi Ibro, Hasan, Selim i Aziz sa porodicama, k}erke Muniba i Halima sa porodicama, te ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

USLUGE
„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. SANITETSKI prevoz pacijenata www. partamedic.ba. Tel. 061/564-564 i 061/100-567. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLAN. Mob. 061/350-688. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200-003.

ADAPTACIJA stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i drugo. Mob. 061/510373. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, indikatore, automatske osigura~e, grijalice i popravke ku~nih instalacija. Mob. 062/180-021. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.

VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom i bez. Mob. 062/226-665. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak beesplatan. Tel. 061/551035. UERE\UJEM ba{te, re`em drva i ostalo. Mob. 062/332-230. TELEFAKS servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570-350. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MEHO (RA[ID) PURI[
iz Fo~e
preselio na ahiret 9. novembra 2010. u gradu Malme - [vedska, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13.30 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Dika, k}erke Sadika, Berina i Sanela, zetovi Osman i Alija, unu~ad Lejla, Meliha, Alma, Dalila, Mahir i Ilhana, sestra Hajra sa porodicom, brat Emin sa porodicom, snaha Nura sa porodicom, brati} Sakib i brati~na Sabina sa porodicama, sestri~ne Sadina i Mersida, svastika [emsa sa porodicama, te porodice: Puri{, D`elil, Pa~o, Durgut, Alispahi}, Kova~, Kadi}, Babi}, Be}irspahi}, Sejdin, Ajdinovi}, ^engi}, Kuloglija, Ja{arevi}, Milatovi}, Had`iahmetovi}, Pilav, Rov~anin, Dedovi}, ^elik, Had`ovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati, Trg nezavisnosti 13/I. RAHMETULAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH.
26337

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

SJE]ANJE

Danas se navr{ava {esnaest godina od smrti na{e drage majke, nane, sestre, svekrve, punice i tetke

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi otac i dedo

SELMA DIZDAREVI], ro|. KONJHOD@I]
preminula 12. novembra 2010. u 78. godini. Sahrana }e se obaviti 15. novembra 2010. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erka Dina, sin Plamenko, unuci Dejan, Minja, Dea i Davor, snaha Biljana, zet @arko Lalovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

HIMZO (HASAN) AGI]

preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 79. godini.

VEHBIJE hanume BRANKOVI], ro|. JESENKOVI]
14. XI 1994 — 14. XI. 2010.

D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice Azize [a}irbegovi} br. 122 sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Iza, k}erke Rasema i Emina, sin Hasan, unuke Elmedina, Maja, Edina i Ajla, unuci Alen i Denis, praunuci Emir, Elvir i Dino, bra}a Alija i Hamid, sestra Zlata, snaha Advija, zetovi Sapko, Muhamed, Sabahudin, Fahrudin i Hajrudin, porodice Agi}, Rami}, Sejdi}, Be{i}, Fako, Osiv~i}, Ha{imovi}, Muci}, Smajlovi}, Tahirovi}, Kahriman, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Azize [a}irbegovi} br. 122/XIV.
000

Svaki dan si u na{im mislima i nezaboravnom sje}anju. Hvala Ti na toploj ljubavi, dobroti i izuzetnoj plemenitosti.

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{e prijateljice Snje`ane dragoj teta

^esto Te spominjemo sa neizmjernom sjetom i po{tovanjem. Porodica
7202

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i znancima da je na{ dragi suprug, tata, djed, brat, striko i ujko, gospodin

POSLJEDNJI POZDRAV

ANKI UNKOVI]

~ika

prof. dr. sc. MIDHAT KERENOVI]
prof. emeritus

HAJRI KADRIBA[I]U

Azra, Amra, Melita, Ervina i Elma
7200

preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 81. godini nakon kratke i te{ke bolesti. D`enaza }e krenuti ispred ku}e `alosti, Ulica bosanska bb, Bosanski Petrovac, u srijedu, 17. novembra 2010. godine, u 13.30 sati, klanjat }e se ispred glavne d`amije u Bosanskom Petrovcu u 14 sati, a obavit }e se na mezarju Didovi}i u Bosanskom Petrovcu. O`alo{}eni: supruga Zehra, sinovi Edin i Samir, k}erka Edna, bra}a Edhem i Senad, sestra Suada, snaha Sejla, unuci Denis i Helena, te ostala tuguju}a rodbina i prijatelji. Neka mu dragi Allah d`.{ podari sve d`ennetske ljepote.
7204

Elmir i Maja Abdomerovi}
7203

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
na{em drugu

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Dana 14. novembra 2010. navr{ava se sedam godina otkako smo ostali bez na{eg jedinog sina i brata

POSLJEDNJI POZDRAV

BRANKA RA[EVI]A
6. 12. 1980 — 14. 11. 2003.

Dragi Branko, `ivi{ i dalje sa nama, u na{im srcima, mislima i uspomenama... i puno nam nedostaje{.

ADIJU MAHI]U

Otac Milorad, majka Zumreta i sestra Dunja
26334

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg radnog kolege

U ime svih na{ih dru`enja za~etih od prije vi{e od 30 godina: Mari} Goran, Zoka Radovi}, Brane i Predrag Dokmanovi}, Nata{a Ninkovi}, Sr|an Beatovi}, Branka Samard`i}, Pero Ugrini}, Sona Dragi}, Milan Bosa Ostoji}, Alen Ba{i}, Cico D`afi}, Mirso Buljevi}, Miro Selimovi}, Resko Abduzaimovi}, Predrag Todorovi}, Ne{o Duborija, Sejo Rejzovi}
7205

gospo|a BAHRIJA PE[TO

Porodici Pe{to izra`avamo iskreno sau~e{}e. Radne kolege iz Odbora za `albe gra|ana Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine:
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Navr{ava se godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

Mate Mileti}, Amela Ba{i}, Borislav Radi}, Hamida Kar~i}, Danica Beri}, Marijan Mili}evi}, @eljko Grube{i}, Aida Kreho
7196

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

ARIF (JAKUP) HASANOVI]
preselio na ahiret u subotu, 13. novembra 2010, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. januara 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Nejma, sinovi Ahmet, Safet, [u}ro i Enver, k}eri D`emila i Emina, bra}a Bejto i Amir, snahe Nevzeta, Rasema, Amela i Suada, unu~ad Alen, Sibela, Anida, Adnan, Amela, Muamer, Muamera, Ajfa, Berina, Zerina, D`enita, Eldar, Engin i Dino, praunu~ad, te porodice: Hasanovi}, Li~ina, Juki}, Glogi}, Zgodi}, Ma{ovi}, Hasoti}, Rahi}, Zorni}, Pamuk, Kova~, kao i ostala brojna rodbina, ko{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. orahova~ka ~ikma 14, Brije{}e. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa po~etka Ulice orahova~ka ~ikma - ispred DP Market sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

na na{eg dragog

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

VLADIMIRA LOVRI]
iz Jajca 14. 11. 2009 — 14. 11. 2010.

ZLATKA (EDHEM) BALTA, ro|. KARAVDI] DEJANA PERKINA
2001 — 2010.

preselila na ahiret u subotu, 13. novembra 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. novembra 2010. godine, u 12.30 sati na mezarju Crna Rijeka, Ni{i}ka visoravan. O`alo{}eni: suprug E{ref, sin Ned`ad, k}erke Na|a, Bedra i Sad`ida, snaha Sabina, zetovi Nusret i Vahid, unuk Faruk, unuke Hena, Hana i Alma, sestra Seada, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, djeverovi Mustafa i Ejub sa porodicama, zaove Ra{ida i Bedra sa porodicama, jetrve i zetovi sa porodicama, prije, prijatelji, te porodice: Balta, Karavdi}, D`anko, Isakovi}, Arnautovi}, Had`i}, Rapa, Grbo, Fazli}, Demirovi}, Zuba~a, Sir}o, Musa, [abanovi}, Rami}, Spahi}, Su}eska, O~uz, Had`iabdi}, Pora~anin, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u d`amiji Kolonija - Brije{}e. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa benzinske pumpe OMV - Brije{}e sa polaskom u 10.50 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stanicama Vogo{}a i Semizovac. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
26335 000

Uspomene na tebe i tvoj dragi lik ne blijede u na{im srcima i mislima. Tvoji: supruga Stana, djeca Tamara i Gordan s obiteljima
7198

^etrnaestog novembra 2010. godine okupit }emo se na groblju Vlakovo i polo`iti cvije}e. Porodica
7199

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg dragog prijatelja i kolege Ermina

BAHRIJI PE[TO
Ivanka, Amela, Miki, Vesko

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

na na{e najmilije

^UTURA

IVAN
14. 11. 2000.

CVJETA
30. 8. 1997.

ZDENKO
13. 1. 2002.

Uspomene na vas vje~no ~uvamo s ljubavlju i tugom. Obitelj
71103

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

S tugom u srcima javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga sestra i teta

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALIJA (NAZIF) BE]IREVI]

IVA MARKOVI]
(k}i pok. PERE)

IBRAHIM (NAZIF) SULEJMANOVI]
ekshumacija iz Vi{egrada

preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. novembra 2010. godine, u 14 sati na mezarju u selu Gusi}i - Orhovice, Gora`de. Prevoz obezbije|en ispred kapije Grasa u 10.30 sati sa zaustavljanjem na pumpi Petrol-Brije{}e, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Halima, sin Adis, k}erka Adisa, snaha Aldijana, zet Enes, unu~ad Ajdin, Imran, Amina i Faris, bra}a Huso i Adem, sestre [emsa, [evka, Halima i Temima, snahe Hanka, Mevlida i Namka, zetovi Avdo i Vejsil, {ura Izet sa porodicom, svastike Vasvija, Fata i Izeta sa porodicama, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne te porodice Be}irevi}, Tur~alo, Haskovi}, Muharemovi}, Adilovi}, Bogu~anin, Kla~ar, Horo, Karovi}, Briga, Garaplija, Efendi}, Musli}, Ruhotina, Gogi}, Mujagi}, [ehovi}, Kundo i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alos000 ti u Ulici Brije{}e brdo br. 49.

preminula 13. novembra 2010. poslije duge i te{ke bolesti u 75. godini. Pokop }e se obaviti u mjesnom groblju Trijebanj 14. novembra 2010. godine u 14 sati. O`alo{}eni: brat Stjepan, sestre Ana i Kata, nevjesta Ljubica, brati}i Mario i Darko s obiteljima, sestri}i @eljko i Nada s obiteljima, sestri~na Lujza i zet Branimir, ro|aci Ante i An|a s obiteljima, te obitelji Markovi}, Dilber, Leko, Bartulovi}, Suli} i ostala rodbina, prijatelji i susjedi
26333

tragi~no preselio na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 17. maja 1992. u 44. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Rahmana, supruga Mirzana, sinovi Admir, Almir i Mehmedin, bra}a Nijaz, Zijad, Sead i Fadil sa porodicama, sestre Zijada i Fatima sa porodicama, {ure Halil i Me{a sa porodicama, svastike Refija i Seniba sa porodicom, te porodice Sulejmanovi}, Gladovi}, [ehi}, Bajri}, Omanovi}, Ori}, Su{a, Sinanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji u Blagovcu - Vogo{}a.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

^etrnaestog novembra 2010. navr{ava se godina od odlaska na{e drage mame, bake i punice

DUDIJA (ABID) NUHI], ro|. ZAMETICA

ABIDA HUSI], ro|. ]OSI]
preselila na ahiret u subotu, 13. novembra 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. novembra 2010. godine, u 14.15 sati na mezarju u Rakovici. O`alo{}eni: sinovi Adil i Abid, k}erke Halida, Mevlida, Mevlija, Meva i Mevla, snahe Seida i Adema, zetovi Nail, Esad, Kasim i Nail, unu~ad i praunuka, sestri} Halid sa porodicom, djever Ibri{im sa porodicom, te porodice Husi}, ]osi}, Be}irevi}, Rami}, Kari}, Muj~i}, Ali}, Alihod`i}, Salihovi}, Me{anovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji u Rakovici.
000

ZORKE TOMA[I]

preselila na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: k}erka Enisa, sinovi Hasan, Munib i Enes, zet Alija, snahe, unu~ad Elvedin, Nermina, Aida, Alen, Nizaheta, Mihreta, Ivana, Mahir i Mirza, praunu~ad, te porodice Nuhi}, Zametica, Hasanovi}, [u{ko, D`ido, Rami}, Arnaut, Ahmetspahi}, Kamenica, Mahi}, Ra{idovi}, Kalisi i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Halilba{i}a br. 14.
000

S velikom ljubavlju i po{tovanjem, Spomenka, Sanja i Mladen
7192

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
^etrnaestog novembra 2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana kako nas je napustila na{a draga supruga, majka, nana i punica

HASNIJA (OSMANA) HASANDEDI]
Draga Hasno, zauvijek }e{ ostati u na{im srcima i sa ponosom }emo se sje}ati tvoje nesebi~ne ljubavi, dobrote i plemenitosti. Sa vje~nom tugom u srcima i po{tovanjem, tvoji najmiliji
7167

SJE]ANJE

na moga nezaboravnog supruga

^etrnaestog novembra 2010. navr{ava se sedam tu`nih godina od preseljenja na ahiret

BRANKA [TRPCA
14. 11. 2003 — 14. 11. 2010.

MUSTAFA (ZAIM) [EHOVI]

Sje}anje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tu`no je, `ivot bez tebe te`ak je, ali voljeni nikad ne umiru!

Uvijek si u mome srcu. Tvoja supruga Dara [trbac
7170

Zauvijek u mislima, uvijek u srcu! Tvoji: supruga Senija, sin Ned`ad, k}erka Amra sa svojim porodicama
7168

^etrnaestog novembra 2010. navr{ava se pet godina od kada vi{e nije sa nama na{a draga

^etrnaestog novembra 2010. godine navr{ava se ~etrdeset dana otkako je preminuo na{ dragi suprug, otac i dedo

IN MEMORIAM

JASMINA JASNA POPOVI]

FERID KEKO ]OSOVI]

Godine prolaze, a bol i tuga su neizmjerni. Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tvoji: majka Hasija, suprug Tomislav, sinovi Benja i Sa{a, brat Ismet, sestra Nura, snaha Indira, sestri~na Maja, brati~ne Jasna i Sabina
030

EDHEM M. SARA^EVI]
14. 11. 1986 — 14. 11. 2010. „Pru`ao si nam ljubav i mi smo ti je uzvra}ali.“ Zauvijek tvoji: supruga Mira, sin Evelin, k}erka Mirela, snaha Monika, zet Nermin, te unu~ad Ajla, Adrijan, Arijan i Dorijan
71370

S ljubavlju i po{tovanjem, Diba, Nena, Zlata i Sunita sa porodicama
7173

SJE]ANJE

Petnaestog studenoga 2010. navr{i}e se tu`na godina od smrti na{eg dragog SJE]ANJE

na na{eg dragog

Danas se navr{ava deset godina otkako je preselio na ahiret na{ dragi suprug, otac, deda i punac

BRANKA [OTRE
15. 11. 2009 — 15. 11. 2010.

dr. ABDURAHMAN KO[ARI]
2002 — 2010.

FADIL (ALIJA) JA[AREVI]

Ni{ta ne mo`e ispuniti prazninu ni umanjiti bol, jer rane su duboke, istina prete{ka, a tuga vje~na. S ljubavlju i ponosom ~uvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i plemenitost koju si poklanjao svima. ^etrnaestog novembra 2010. godine u 11 sati posjetit }emo njegovo posljednje po~ivali{te na groblju Sutina. Supruga Mila s djecom
88104

Uvijek s nama u mislima i sje}anju. Porodica
7184

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji: supruga Esma, k}erke Amela i Eldina, unu~ad Vedrana, Damir i Armin i zet Neven
7107

58

PREDAH

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Odgovarat }e vam rad u miru i ti{ini te }ete se bolje snalaziti u samostalnom, nego u timskom radu. Izbjegavajte uredska ogovaranja i formiranje u grupice. Potrebni su vam mir i samo}a, no nikako ne}ete uspijevati prona}i nekoliko minuta samo za sebe. Svi }e vam stalno dodijavati i gnjaviti vas tra`enjem usluga koje ne}ete mo}i odbiti. Uspjeh mogu o~ekivati sve javne osobe, politi~ari i oni koji se bave humanitarnim radom jer }e im podr{ka osoba na klju~nim pozicijama olak{ati realizaciju planova i pru`iti potrebnu finansijsku potporu. Najbolje }ete se opustiti ako ve~er provedete u dru{tvu prijatelja. Ugodno dru`enje ili zajedni~ki izlazak prote}i }e u sjajnom raspolo`enju te vam priu{titi provod o kojem }ete jo{ dugo pri~ati. Budite pa`ljiviji u opho|enju s drugima, a posebno s onima koji su na vi{oj poziciji od vas. Krivi postupak ili pogre{na izjava mogli bi vas staviti u nezgodnu poziciju. Samci }e pod svaku cijenu `eljeti zapo~eti vezu, no ne}e sve i}i tako lako. Druga strana ne}e pokazivati osobito zanimanje za vas, {to }e biti poprili~an udarac va{em egu. Skloni ste raznim prehladama i upalama, stoga vam se preporu~uje da oja~ate imunitet. Radoznalost i `elja za novim znanjima nagnat }e vas da po~nete razmi{ljati o povratku na fakultet ili o upisu na te~aj koji }e vam osigurati `eljene kvalifikacije i pove}ati izglede za pronala`enjem boljeg posla. Dana{nji susret ili poznanstvo ostavit }e duboki trag na vas. Poduzet }ete sve {to je u va{oj mo}i kako biste zakazali idu}i spoj. Jaka koncentracija i razvijena mo} opa`anja donose uspjehe na podru~ju istra`iva~kog i novinarskog rada. Dobro }ete se snalaziti u svim poslovima koje mo`ete obavljati samostalno i daleko od tu|ih o~iju. Nemojte davati la`na obe}anja u `elji da nekoga zavedete jer }e druga strana vrlo brzo prozreti va{e namjere. Izbjegavajte upu{tanje u veze sa zauzetim osobama. Budite oprezni prilikom bavljenja sportom. Ukoliko ne razumijete ne~ije motive ili ideje, ne mo`ete da prihvatite ni va`nost razli~itih pravila u poslovno-finansijskoj saradnji. Budite pa`ljiviji u poslovnom dijalogu, jer nerazumijevanje donosi dodatne komplikacije. U susretu sa voljenom osobom ~e{}e birate pogre{nu taktiku, prije ili kasnije mora}ete da se suo~ite sa istinom koju potiskujete. Odga|anjem ni{ta {to je bitno ne rje{avate. Nakupljene obaveze primorat }e vas da u uredu ostanete i nakon radnog vremena. Iako }ete zbog toga biti nervozni, svjesni ste da morate rije{iti sve zaostatke kako biste se mogli posvetiti radu na novim i zanimljivijim projektima. Duge }e veze nailaziti na odre|ene prepreke koje }ete uspjeti pre}i samo ukoliko obje strane to uistinu `ele. Uspjeh mogu o~ekivati [korpije koje se bave umjetno{}u ili nekim drugim kreativnim zanimanjem. Nalet inspiracije omogu}it }e im da kona~ne dovr{e davno zapo~et projekt i okrenu se ka budu}im pothvatima. Ljubavna situacija bit }e vrlo zadovoljavaju}a. Vezani }e s partnerom razgovarati o zajedni~kom `ivotu, braku ili djeci, dok }e samci upoznavati osobe s kojima }e mo}i ostvariti trajniji odnos. Mnogi }e se ~e{}e nego ina~e sukobljavati s autoritetima, {to bi im moglo ugroziti trenutnu poziciju. Poku{ajte malo bolje obuzdati svoj temperament. Sukobljavat }ete se sa supru`nikom oko novca, odgoja djece, ali i raznih bezna~ajnih sitnica. Najbolje je da se danas malo povu~ete u osamu te se posvetite sebi i svojim hobijima. Po~nite obra}ati vi{e pa`nje na zdraviji na~in `ivota. Dana{nji }e dan biti obilje`en poja~anom komunikacijom s klijentima i poslovnim suradnicima. Neki }e dobiti priliku otputovati na kra}i poslovni put, tokom kojeg }e upoznati osobu ~ija }e pomo} biti klju~na za njihov napredak. Samci }e mnogo vremena provoditi na chatu, gdje }e upoznavati zanimljive osobe koje }e ih brzo privu}i svojom inteligencijom i smislom za humor. Neki bi vas neo~ekivani tro{kovi mogli nagnati da poku{ate prona}i alternativan na~in zarade. Jedni }e se obratiti {efovima u potrazi za dodatnim projektima, dok }e drugi do potrebne svote poku{ati do}i kupoprodajom dionica. Bra~ni partner dosa|ivat }e vam zlobnim primjedbama. Bilo bi pametno da danas provedete neko vrijeme odvojeno. Nemojte se previ{e oslanjati na tu|u pomo} jer }e svi u uredu biti okrenuti sebi i svojim problemima. Pouzdajte se isklju~ivo u vlastite snage i nemojte se bojati preuzimanja inicijative. @eljni zabave i dobrog provoda, nagovarat }ete dru{tvo na izlazak. Slobodni }e upoznati nekoliko zanimljivih osoba s kojima }e po`eljeti ostvariti ne{to vi{e, dok }e zauzeti vrijeme najradije provoditi u dru{tvu voljene osobe.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: akomodacija, bra~ne vode, liz, dar, ada, esada, akrit, nt, usamljeni, din, tsl, ona, ta, val, av, aa, nen, tpa, ana, ili, m, j, erotomanka, ag, jekoderm, venera, ezan, djed, titani, otkidati, ik.

Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri ra~un broj: 1872000000045887 (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio [tampa: Unioninvestplastika dd, Giornalistico Paolo Borsellino” Semizovac bb koju listovima koji se bore za istinu Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. Za sve eventualne primjedbe na pisanje U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u lista, obratite se VZ[ u BiH Velikoj Britaniji progla{eno za list godine e-mail: info@vzs.ba, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271 Nagradu slobode (u Skandinaviji),

Danas prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren, na planinama umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 3 do 8, maksimalna dnevna od 15 do 21 stepen C. Sutra i preksutra prete`no sun~ano. Preksutra poslije podne u zapadnim i ju`nim, a uve~er u svim predjelima naobla~enje sa ki{om. U srijedu umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, a temperatura u padu. U Sarajevu danas sun~ano. Puha}e umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 3, maksimalna dnevna 16 stepeni C.

Danas obla~no sa ki{om u zapadnoj, sjevernoj i isto~noj Evropi. Velika koli~ina padavina o~ekuje se u [paniji, a susnje`ica i snijeg na sjeveru Rusije, u Norve{koj i [vedskoj. Prete`no sun~ano zadr`a}e se u centralnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu kao i u oblasti Crnog mora, dok }e se magla i niska obla~nost zadr`ati na sjeveru Apeninskog poluostrva. Najhladnije }e biti u Norve{koj, od -3 do 3, a najtoplije u Gr~koj, od 19 do 24stepena C. Na Balkanskom poluostrvu prete`no sun~ano i toplo. Maksimalna temperatura od 16 do 24 stepena C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
AMERIKANAC

nedjelja, 14. novembar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

Vranduk otvorena je za posjete cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BANJA LUKA

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ZENICA

ZEMALJSKI

KINA
MEETING POINT
5. FILMSKI FESTIVAL O LJUDSKIM PRAVIMA “PRAVO LJUDSKI“
Predavanje Khavn De La Cruz: Digitalizirajmo se, po~etak u 11 sati. takmi~arski program

akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli po~etak u 15.50, 18 i 20.10 sati.

Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 11.15, 13 i 14.45 sati.

LEGENDA O ^UVARIMA
3D, animirana avantura, re`ija: Zack Snyder, uloge: Abbie Cornish, Essie Davis, Joel Edger ton... po~etak u 16.20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

NIGDJE U EVROPI
Kerstin Nickig, Germany, Poland po~etak u 11.30 sati.

PIRAHNA
3D, akcija, horor, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 10.30 sati.

IDIOTSKI KRUG
Emmanuelle Schick Garcia, France, Canada, po~etak u 14 sati.

JEDI MOLI VOLI

LAKU NO] NIKOME
Jacqueline Zünd, Switzerland, po~etak u 16 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

DRU[TVENA MRE@A
socijalna drama, re`ija: David Fincher, uloge: Rooney Mara, Jesse Eisenberg, Andrew Garfield, Justin Timberlake... po~etak u 12.50, 15.20, 17.50 i 20.20 sati.

MU[KA DOMINACIJA
Patric Jean, Belgium, France, po~etak u 18 sati.

MOJ LJUBIMAC MARMADUKE
porodi~na komedija, re`ija: Tom Dey, glasovi: Hrvoje Klobu~ar, Hana Hegedu{i}, Robert Ugrina, Dra`en [ivak, Ivan Jon~i}, Ozren Grabari}... po~etak u 11 i 13 sati.

JA KAO POPFEMINISTI^KA UMJETNICA: @IVE]I @ENSKIM TOKOVIMA
Ariane Andereggen, Switzerland, po~etak u 19.45 sati.

POZORI[TA
MLADI
MA^AK U ^IZMAMA
re`ija: Drago Buka, igraju: Damir Kustura, Elma Ahmetovi}, Merima Lepi}, Mario Drma}, Sanin Milavi}, Adnan Goro, Mirza Tanovi}, po~etak u 11 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SLAGALICA STRAVE VII
3D, horor, misterija, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Betsy Russell... po~etak u 22.15 sati. romanti~na pri~a, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, Javier Bardem, James Franco, Billy Crudup... po~etak u 17.10, 19, 19.50 i 21.40 sati.

PISMO UJAKU BOONMEE
Apichatpong Weerasethakul, Thailand,

TI SI OVDJE
John Di Stefano, New Zealand, po~etak u 22 sata.

LU\ACI
horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 21 sat.

CINEMA CITY
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 11 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

BIHA]

[I[ANJE
triler, re`ija: Stevan Filipovi}, uloge: Nikola Rako~evi}, Viktor Savi}, Bojana Novakovi}, Nikola Kojo... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

MACHETE
akcija, triler, re`ija: Robert Rodriguez, Ethan Maniquis, uloge: Danny Trejo, Michelle Rodrigue po~etak u 17 sati.

\AVO
triler, misterija, re`ija: Drew Dowdle, John Erick Dowdle, uloge: Geoffrey Arrend, Bojana Novakovic, Logan Marshall-Green... po~etak u 17.15 sati.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i} po~etak 11.10, 13.15, 15.20 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 19 sati.

\AVO
triler, horor, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chris Messina, Logan Marshall -Green, Jenny O’Hara... po~etak u 19.30 i 21.20 sati.

AVATAR

SLAGALICA STRAVE 3D
horor, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Tanedra Howard, Betsy Russell... po~etak u 22.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
UNA
SVI SMO SUPER
komedija, drama Re`ija: Kirk Jones Uloge: Robert De Niro, Drew Barrymore, Kate Beckinsale, Sam Rockwell, Lucian Maisel, Ken Sladyk, Melissa Leo, Damian Young po~etak u 19 i 21 sat.

3D, avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver po~etak u 17.30 sati.

SVIJET OKEANA
3D, dokumentarni, re`ija: Francois i Jean-Jacques Mantello, po~etak u 12.15, 14, 16 i 20.30 sati.

CIRKUS COLUMBIA

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

UMJETNI^KA BIH
Izlo`ba Irene Sladoje “Ne brinite za mene. Ja sam dobro“, otvorena je za posjete do 20. novembra. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

JEDI, MOLI, VOLI
komedija, drama, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco po~etak u 15.30, 18 i 20.45 sati.

GROZAN JA
animirani, re`ija: Chris Renaud i Pierre Coffin, uloge: Steve Carell, Jason Segel, Russell Brand, Will Arnett, Kristen Wiig po~etak u 18 i 20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba karikatura “Suo~avanje s klimom“, otvorena je za posjete do 23. novembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Neboj{e Bosni}a “Hotel Splendid“, {to je ujedno i njegova ~etvrta samostalna izlo`ba u ovoj galeriji. Izlo`ba }e trajati do 5. decembra 2010. godine.

DUPLEX 10m2
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan po~etak u 13.50, 16. 0, 18.25 i 20.40 sati. 1 Izlo`ba Echoes of Tragovi umjetnika Guillerma Carreras-Candia, koja je otvorena do 17. novembra. Izlo`ba je sastavni dio 5. izdanja filmskog festivala o ljudskim pravima Pravo ljudski.

TUZLA

SLAGALICA STRAVE 3D
3D, horor, triler, re`ija: David Hackl, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Patterson, Betsy Russell, Mark Rolston po~etak u 22.30 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Povratak Ringa
VESTERN
Re`ija: Duccio Tessari Uloge: Giuliano Gemma, Fernando Sancho, Lorella de Luca, Nieves Navarro, Antonio Casas

16.55
FTV

Ringo se vra}a iz gra|anskog rata i na svojoj zemlji zati~e pusto{: porodica mu je pobijena, a ku}u i zemlju su mu zaposjeli meksi~ki banditi. Odveli su mu i vjerenicu, koja treba da se uda za glavnog meksi~kog gangstera. Odlu~uje da se osveti, maskira se u Meksikanca kako bi se uvukao u njihove redove. Tada otkriva da ima k}erku.

Princ otkriva Ameriku
KOMEDIJA
Re`ija: John Landis Uloge: Eddie Murphy, Arsenio Hall, James Earl Jones, John Amos

HIT
20.05
HRT 2

14.10
PINK

DANA

Princ Akim je uobra`en afri~ki princ koji `eli da prekine sa tradicijom ugovorenog braka i dolazi u Ameriku da sam prona|e svoju mladu, koja naravno treba da bude karakterna, inteligentna i koju }e mo}i da po{tuje. Po dolasku brzo pronalazi posao, nove prijatelje, nove neprijatelje i naravno novu ljubav.

Re`ija: Anthony Minghella Uloge: Jude Law, Nicole Kidman, Renée Zellweger, Donald Sutherland, Philip Seymour Hoffman

ISTORIJSKA Juli, 1864. Ameri~ki gra|anski rat pribli`ava se raspletu i sve je DRAMA izvjesnije da }e Jug do`ivjeti poraz. Me|u malodu{nim je vojnicima

Konfederacije i Inman, koji po~ne planirati bijeg s boji{nice u Virginiji na kojoj je sve vi{e mrtvih. Inman ne bje`i samo od smrti nego se `eli vratiti voljenoj Adi, koja ga ~eka na svom opusto{enom imanju u Sjevernoj Carolini... Tri godine ranije. Ada `ivi sa ocem propovjednikom Monroeom, zagleda se u mladog radnika na imanju Inmana. I dok se izme|u njih dvoje ra|a ljubav, zemlja srlja u sukob...

FILMOVI

Nata{a
DRAMA
Re`ija: Ljubi{a Samard`i} Uloge: Tijana Kondi}, Nikola \uri~ko, Anica Dobra, Davor Janji}, Dragan Bjelogrli}

@ivot kakav `elim
DRAMA
Re`ija: Giuseppe Piccioni

Sedam godina na Tibetu
DRAMA
Re`ija: Jean Jacques Annaud

Ni~iji sin
DRAMA
Re`ija: Arsen Antun Ostoji}

20.10
MRE@A

Nata{a ima sedamnaest godina. Njen otac, policijski inspektor, ubijen je u nerazja{njenom atentatu. Godinu dana kasnije, u vrtlogu vremena u kome se ru{i korumpirani sistem, gonjena svojim emotivnim haosom, odlu~na da sazna istinu, ona kre}e u bezglavu osvetu. Razapeta izme|u ljubavi sa Markom, o`enjenim prodava~em iz knji`are i za{tite koju joj nudi Kiza, Markov drug kriminalac, Nata{a i nije svjesna da dje~ija igra prerasta u okrutnu i opasnu avanturu. Marko i Kiza, svaki na svoj na~in, poku{avaju da je spase od lavine pokrenutih prljavih savjesti.

Kada Laura bude odabrana za glavnu glumicu i partnerku Stefanu u filmu u komje njih dvoje igraju tajne ljubavnike, ~ija veza nije dozvoljena, ljubav se mora desiti. Kada snimanje po~ne, glumac poznat po svom hladnom stavu i samokontroli, potpuno }e otka~iti na Laurinu senzualnost i spontanost u iskazivanju emocija...

21.40 TVSA

SPORT

Na po~etku 2. svjetskog rata, emocionalno hladan austrijski alpinist i pripadnik nacisti~kog pokreta putuje do svetog grada Lhasa u Tibetu kako bi osvajao vrhove. No, susre}e neo~ekivanog prijatelja - mladog Dalaj-lamu. Pod uticajem duhovnog vo|e, alpinist zapo~inje svoj put koji ga vodi prema samospoznaji, te unutarnjoj mudrosti.

13.10 NOVA

Biv{i rok-pjeva~ Ivan u ratu je izgubio obje noge. Osu|en na `ivot u kolicima suo~ava se s propalim brakom i neizvjesnom budu}no{}u. Ivanov otac Izidor, nekada{nji politi~ki zatvorenik, kandidat je na izborima. Izidor je uvjeren u pobjedu, ali njegovu kampanju poremeti dolazak srpskog izbjeglice Sime koji ga je u biv{em re`imu uhitio.

21.50 HRT 1

Nikad ne}u biti tvoja
ROM. KOMEDIJA
Ra`ija: Amy Heckerling Uloge: Michelle Pfeiffer, Paul Rudd, Saoirse Ronan, Stacey Dash, Fred Willard, Jon Lovitz

22.30
TV1

Rozi nakon dugo vremena ponovo je zaljubljena, i to ovaj put u mu{karca mnogo mla|eg od sebe. Gri`a savjesti stalno je napominje da mo`da ne ~ini prvu stvar; da 29-godi{nji Adam mo`da nije pravi izbor za nju; ali ljubav kroji neke druge planove.

Zrinjski - [iroki Brijeg
Premijer liga BiH Nogomet

Abu Dhabi Grand Prix
prenos

16.55 BHT Formula 1

13.55 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Svakodnevica: Ko~, dokumentarni program 08.35 Avantura Akonkagva, dokumentarni serijal, 2. dio 09.00 ZIZ Crvene kapice, 11. epizoda Kako to Tomica i prijatelji [kola za vampire Pingu, crtani film, 16. epizoda [onio i njegovo stado Mali lete}i medvjedi}i 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Dopunska nastava, 9. emisija (r) 13.15 Melrose Place, 18. ep. 14.00 Beverly Hills 90210, igrana serija, 18. epizoda

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Film 08.00 Vijesti 08.15 Snop Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.25 Medo rupert, crtana serija 09.45 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.55 Miniskule, programza djecu 10.00 Svijet divljine, programza djecu 10.05 Rimske misterije, programza djecu 10.35 Moja {pijunska porodica, serija za djecu 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Ognji{ta - Brezici, dok. program 12.45 Sviraj ne{to narodno Beki Beki}, muzi~ka emisija 13.10 Pri~e o pjesmama 13.35 Moj biznis, obrazovni reality show (r) 14.20 [arene ka`e 14.35 Ranjeni orao, serija

HAYAT
07.00 Moj dom 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 8. ep. 08.25 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 10. ep. 08.50 Graditelj Bob, crtani film, 48. ep. 09.00 Ben 10: Alien force, crtani film, 17. ep. r. 09.30 Talent Time, dje~iji show program 10.30 Ben 10: Alien force, crtani film, 18. ep. 11.00 Speed racer, crtani film 4. ep. 11.25 Ninja kornja~e FF, crtani film, 20.21.ep. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Pustolovine Plutona Nasha, igrani film 14.30 1001 no}, serija, 61, 62, 63, 64, 65, 66. ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam blam, zabavni program

OBN
07.00 Ironman, crtani film 07.20 Oggy i `ohari, crtani film 07.40 Johny Test, crtani film 08.00 Metajets, crtani film 08.20 Nimboli, crtani film 08.30 Ironman, crtani film 08.50 Oggy i `ohari, crtani film 09.10 ^uvari planete: Putevi Roma 10.10 Nemojte {ta zamjeriti, humoristi~ka emisija 10.40 Dejana Show: @ivot mi je dao drugu {ansu, talk show 11.30 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.25 Lanina vremenska prognoza

PINK
08.00 Sezona lova, film 10.00 Farma u`ivo 11.00 Birajte svoj hit, narodna muzika 11.20 Grand hitovi, muzi~ki program 12.00 Info top, info-program 12.10 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.10 Princ otkriva Ameriku, film 15.50 Gusto TV kulinarstvo (r) 16.00 Info top

07.05 Gradske lisice, strani dokumentarni program (r) 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Gor{tak, animirana serija, 39/39 08.30 Bruklinski most, igrana serija, 3/35 08.55 Muzi~ki program 09.10 Debate o debatama: Rasizam 10.00 BHT vijesti 10.10 TV Liberty 10.40 @ivot & ostalo: Osvaja~i beskorisnog 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.10 Euroimpuls, magazin (r) 12.40 Obalska stra`a, igrana serija, 12/61 13.25 Putevi zdravlja, magazin (r) 13.55 Formula 1: Abu Dhabi Grand Prix, prenos 15.45 BHT vijesti 15.55 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.25 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.55 Nogomet, Premijer liga BiH: Zrinjski - [iroki Brijeg, prenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 6/13 20.55 Damar Family: Slaven i Mario Knezovi} 21.45 BHT vijesti 22.00 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 22.30 BHT sport 23.00 DukaFest 2010, hronika 23.10 Obalska stra`a, igrana serija, 12/61 (r) 23.55 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 6/13 (r) 00.40 Damar Family: Slaven i Mario Knezovi} (r)

Aleksa [anti}
SERIJA

21.15

Crna Guja
SERIJA

00.30

1001 no}
SERIJA

14.30

Rat bendova
MUZI^KI PROGRAM

Sve ta ljubav
23.20
ZABAVNI PROGRAM

17.00

14.50 Vijesti 15.00 Mla|e je sla|e, ameri~ki igrani film /RP/ 16.55 Povratak Ringa, italijanski igrani film /RP/ 17.50 Dnevnik, najava 18.40 Mala princeza, crtana serija 18.50 Crvene kapice, crtana serija, 12. epizoda 19.15 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ranjeni orao, igrana serija, 9. epizoda 21.15 Aleksa [anti}: Risto, doma}a igrana serija 22.24 Dnevnik, najava 22.25 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 23.00 Dnevnik 3 23.20 Melrose Place, 18. ep. 00.00 Beverli Hills 90210, 18. epizoda

15.35 16.10 17.00 17.10 18.05 18.55 19.30 20.02 20.10 21.50 22.20 23.10 23.30 23.35 00.05 00.30 01.05 01.55 03.40 04.10 04.55 05.15

Crna Guja, serija Robin Hud, serija Vijesti [iz, zabavni magazin Tnt, serija za mlade Prag, reporta`a Dnevnik 2 Sport Timo~ka buna, film Zelena, zelena trava, serija Doktor @ivago, serija Dnevnik 3 Vremenska prognoza Sportski pregled Magazin lige {ampiona Crna Guja, serija [iz, zabavni magazin Timo~ka buna Dnevnik 2 Doktor @ivago, serija Muzi~ki program Sviraj ne{to narodno Beki Beki}

19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e: Zeko rek o, informativni program 20.10 Nata{a, igrani film 22.00 Teorija zavjere, igrani film 00.00 Sport centar 00.05 Batman 3, igrani film Reprizni program Hayat TV 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam blam, zabavni program 03.45 Hayat production show, zabavno- muzi~ki program 05.30 Moj dom 06.00 Muzi~ki program

12.30 14.00 15.30 17.00 18.50 18.55 19.00 20.00 22.00 22.05 22.55

23.20 01.20 03.20

Gümüş, serija Gümüş, serija Gümüş, serija Gümüş, serija Lanina vremenska prognoza OBN Info V.I.P. Survivor, Povratak u civilizaciju Rat bendova, muzi~ki spektakl, live Lanina vremenska prognoza Arhiv srca, talk show Nemojte {ta zamjeriti, humoristi~ka emisija Rat bendova, muzi~ki spektakl Rat bendova, muzi~ki spektakl Rat bendova, muzi~ki spektakl

16.10 Farma u`ivo, reality show 17.00 Sve za ljubav, reality show 18.30 Info top 18.55 Gusto TV 19.00 Kursad`ije, humoristi~ki program 19.40 Birajte svoj hit narodna 20.00 Farma, reality show, ulazak izlazak 00.00 Oko za oko, film 02.00 Grand hitovi, muzi~ki program (r)

RTS
06.05 08.00 08.15 09.00 09.05 10.59 12.36 13.00 13.30 14.12 14.45 15.00 15.10 15.50 15.55 16.40 17.15 18.25 19.00 19.30 20.05 21.05 23.00 23.05 23.45 00.00 Jutarnji program Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Dizni na RTS ^arobnjaci sa Bejverli Plejsa, serija Dnevnik Balkanskom ulicom Vreme je za bebe Gastronomad Vijesti SAT Vijesti Moj ro|ak sa sela, serija Rokovnik: Bajaga i instruktori Lud, zbunjen, normalan, serija Sasvim prirodno Slagalica, kviz Dnevnik Moj ro|ak sa sela, serija Nevjestin otac, film Vijesti Uvi|aj Dnevnik Ljubavnice, serija

RTCG
11.05 11.20 11.55 12.00 12.05 12.25 12.55 13.25 14.00 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.20 21.00 21.30 22.00 22.35 22.55 23.00 23.30 00.30 Sat spot Dok. emisija (r) Kalendar Vijesti Sat TV Pe~at (r) Dok. emisija Etno muzika Dje~ja emisija Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Rat za Dubrovnik, 7/7 (r) Muzi~ki mix Agrosaznanje Muzi~ki mix Dok. emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 SAT TV Koncert Art magazin Profil Globus Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Nedjeljom uve~e Pono}ni koncert

FOX LIFE
07.05 @ivot po D`imu, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 09.40 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 10.30 Sta`isti, serija 11.20 @ivot po D`imu, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 @ivot s Fren, serija 13.20 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 14.10 Bratstva i sestrinstva, serija 14.55 Vill i Grejs, serija 18.50 @ivot s Fren, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 21.10 Razvedeni Gari, serija 21.45 Kako sam upoznao va{u majku, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 Serija 00.15 [apat duhova, serija 00.55 Sta`isti, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
09.00 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 10.00 Misterija Hejvena, serija 11.00 Bra}a i sestre, serija 13.00 Nestala sedamnaestogodi{njakinja, film 15.00 Prevarena, film 17.00 Dobra `ena, serija 19.00 Misterija Hejvena, serija

TV1000
06.00 Rogovi u vre}i, film 08.00 Osmoza D`ons, film 10.00 Zaljubljeni dje~ak, film 12.00 Divlje ma~ke, film 14.00 Klub otmi~ara, film 16.00 Mala, prodavnica u`asa, film 18.00 Povratni efekat, film 20.00 Premijera: U dobru i zlu, film 22.00 Vilard, film 00.00 Vla`ne usne, film 02.00 Cijena po`ude, film 04.00 Ljubav bez izlaza, film 06.00 U dobru i u zlu, film

EUROSPORT
08.35 Bowls 09.15 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 10.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, live 11.00 Umjetni~ko klizanje, ZOI Vancouver, Kanada 12.30 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 13.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, live 14.00 Bowls 15.30 Watts 16.30 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 18.30 Umjetni~ko klizanje, ZOI Vancouver, Kanada 20.00 Bowls 21.30 Boks 23.00 Motorsports magazin 23.15 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 00.00 Bowls 01.15 Motorsports magazin

Bra}a i sestre
SERIJA

11.00

20.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Uzbu|enje ubistva, film 01.00 Misterija Hejvena, serija 02.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 03.00 Igraj do finala, film 05.00 Sudija Ejmi, serija

nedjelja, 14. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.20 Timmy Time, crtana serija 08.30 Winx, crtana serija 08.55 Chuggington, crtana serija 09.10 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09.40 Kinder surprise memori kviz 09.50 Automotiv 10.20 Magazin Lige prvaka 10.50 Novac, business magazin 11.20 Heroji, serija 13.10 Sedam godina u Tibetu, film 16.25 Supertalent polufinale, show 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Supertalent - polufinale, show-nastavak 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Periferija city, serija 21.05 Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje, film 22.45 Red carpet, showbiz magazin 00.20 Poljubi mladu, film 02.05 Kralj Hollywooda, film

63
Vijesti Iz dana u dan... Divlji u srcu, serija Bestseller tv Vijesti Bestseller tv Autoshop magazin Veliki susret, serija Bestseller tv Moj dom, magazin Vijesti Dnevnik RTV TK Bestseller tv Vremenska prognoza Film Vijesti Autoshop magazin Dnevnik (r)

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.20 Najava programa 08.25 Schubert i Papandopulo (r) 09.50 Levi: Svjetski skija{ki kup (M) slalom, prenos 1. vo`nje 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Kalinovac: Misa, prenos 12.00 Biblija 12.15 Magazin LP 12.50 Levi: Svjetski skija{ki kup (M) - slalom, prenos 2. vo`nje 13.45 Studio F1 13.55 Abu Dhabi: F1 za Veliku nagradu Abu Dhabija, prenos 15.40 Studio F1 15.55 Olimp - sportska emisija

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Music box 07.25 Veseli autobusi 07.30 Music box 08.10 Heidi, dje~iji film (r) 10.10 Dru`ina sa Slatkog potka (r) 11.30 Dru`ina sa slatkog potka (r) 12.00 Vijesti plus 13.10 Tre}e poluvrijeme (r) 14.10 Music box 14.30 Pri~a o dva grada, film 17.00 Dnevnik u 17 17.40 Music box 18.10 Bluz za Mandelu (r) 19.10 Music box 19.30 Dnevnik TV1 20.10 Reproteri, serija (r) 21.15 Tre}e poluvrijeme 22.00 Dnevnik u 22 22.30 Nikad ne}u biti tvoja, film (r) 00.00 Vijesti plus

TVSA
07.00 Zelena, zelena trava, igrana serija (r) 07.30 Charlie Chaplin, igrana serija (r) 07.50 Zelena, zelena trava, igrana serija (r) 08.20 Program za djecu 11.00 Obavezan smjer, revijalni program (r) 11.30 Javni agent 033, zabavni program (r) 12.00 Tribunal 13.00 Vijesti TVSA 13.10 TVSA dokumenti, doma}i dok. program (r) 14.15 @ivot, BBC dok. program 15.05 Vijesti TVSA 15.10 Biznis magazin (r) 15.40 Poaro, igrana serija 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Ne{to za raju, zabavni program (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi, doma}i dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 21.40 @ivot kakav `elim, igrani film 23.45 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu (r) 00.15 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 07.15 08.50 12.00 12.10 12.20 14.00 15.15 15.20 16.00 19.00 19.30 20.50 21.00 22.30 23.30 00.00

06.45 TV kalendar 07.00 Mala TV: TV vrti} Ninin kutak Danica: Danica i pu` (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Razbijena vaza Bembove pri~e: ^uvari zemlje (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Antarktika (r) 08.00 Vijesti 08.08 Prijatelji, zabavni show za djecu 09.08 Nora Fora, TV igra za djecu 09.48 TV kalendar (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.08 Lewis 4, mini-serija 11.38 manjinski MOZAIK: [abat {alom 11.53 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.50 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Vijesti 15.40 Vrijeme sutra 15.45 Po`ega: Ho}emo i mi svoj centar humanitarna akcija 17.41 Lijepom na{om: Sarajevo (1.) 18.45 Globalno sijelo 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.12 1 protiv 100, kviz 21.10 Stipe u gostima 3, Serija 21.50 Ni~iji sin, hrvatski film (r) 23.35 Vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Bez iluzija, francuski film 01.15 San ivanjske no}i, talijansko-britansko-ame ri~ki film (r) 03.10 Sophie Scholl posljednji dani, njema~ki film (r) 05.05 Plodovi zemlje (r) 05.55 Skica za portret (r)

MRE@A PLUS
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Avanture Pluto Nasha, film 13.40 1001 no}, igrane serije, epizode 61, 62, 63, 64, 65, 66 (r) 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Nata{a, film 22.00 Teorija zavjere, film 00.00 Sport centar

Abu Dhabi: F1 za VN Abu Dhabija 13.55
16.00 Vaterpolo, EL: Mladost Partizan, prenos 17.20 Vaterpolo, EL: Jug - Primorje, prenos 18.45 Pliva~ki miting Mladosti, prenos 19.45 Olimp - sportska emisija 20.00 Ve~eras... 20.05 Studengora, ameri~ki film 22.40 Posebni dodaci: Hong Kong, emisija o filmu 23.15 Filmski butik: Jednoruki ma~evalac, hongkon{ki film 01.05 Gara`a: LeKAP quartet i Borna [ercar,s Jazziana Croatica

Periferija city
SERIJA

20.05

Tre}e poluvrijeme
SPORTSKA EMISIJA

21.15

TV MOSTAR
10.30 Ben 10, alien force, crtani film 12.00 Avanture pluto nasha, igrani film 13.40 1001 no}, igrane serije, epizode 61.62.63.64.65. 66. R 19.30 Dnevnik tv1 20.10 Nata{a, igrani film 22.00 Teorija zavjere, igrani film 00.00 Sport centar

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Te{anjska hronika 09.00 Bra}a koale 09.10 U~enje Kur ana 09.20 Program TV Sahar 10.00 Bonaventura 11.00 Vesela ekipa, film 12.30 KK Kakanj - KK Borac 14.00 Prahistorijski park 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 OK Kakanj OK Ra`ljevo 17.00 Ekstremi slavnih 18.00 Svakodnevnica 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Pri~e iz BiH 21.30 Radna biografija, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Opsada, film

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.30 Divlja planeta, 8/12 13.00 Moje dijete, savjetovali{te za roditelje 13.45 Za svaku bolest trava raste, dok. (r) 14.00 Vikend ru~ak (r) 14.30 Vijesti 14.45 Razmi{ljaj zeleno (r) 15.15 Hronika kraji{kih gradova (r) 16.10 To{e Proeski, 5/8 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Darminove bajke, program za djecu 19.00 Dnevnik 1 TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Time out 21.00 Igrani film 22.30 Vijesti 22.35 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija (r2) 14.45 Tuzla u`ivo, panoramske kamere 14.50 @ivotne pri~e, dokumentarni program 15.25 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.15 Turizam plus 19.00 Folk top 10 20.00 KVIZ Extra 20.30 Sving, film 21.40 TOP 7 22.30 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
10.30 TV Liberty (r) 11.00 Gostiona (r) 12.00 Iz razmjene: Mlad, mla|i... (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Odlika{i (r) 16.00 Turizam plus (r) 17.00 Osvaja~i, dok. program (r) 17.55 Mali oglasi 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi 19.00 Biografije, dok. program (r) 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 21.00 Igrani film 22.30 Igrani film

RTV VOGO[]A
09.00 I.R.I.B. (r) 09.30 Info IC NTV IC Kakanj 10.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski program TV Hema 10.45 Vjerski program: serijal predavanja profesora Vezirija 11.15 Autovizija 11.50 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj (r) 12.30 Priroda i ljudi, magazin 13.00 Sportski program 15.00 TV Zehra 16.00 Uljep{aj svoj `ivot (r)17.00 Te{anjska hronika 17.30 Priroda i ljudi, magazin 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Autoshop 20.30 Dok. program 21.15 Sportski program 23.00 Sportski program

RTV BN
08.00 Sa Kraji{nicima po Krajini 08.30 Nedeljno jutro 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 BN music 13.15 Bez maske 14.00 Preljubnici 14.30 Mak na konac 15.00 Nijesmo mi od ju~e 15.45 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.05 Preljubnici 20.40 Pazi, mogu}e je 21.10 Nijesmo mi od ju~e 21.40 Bijela la|a, serija (r) 23.10 Sivi kamion crvene boje, film 01.00 Astrochat

ATV
07.00 Ben Ten 08.00 Jutarnji program 9.55 Vijesti 10.00 Ben Ten Allien Force 10.30 Spektakularni Spajdermen 11.00 Sporti} 11.55 Vijesti 12.00 Film 13.40 1001 no}, serija 18.00 Put u prirodu sa Najgelom Marvenom, dokumentarni program 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Nata{a, film 22.00 Teorija zavjere, film 00.00 Sport centar

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Fudbal, Japanska J. League, live 12.00 Video igrice 12.30 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, live 17.30 Fudbal, Bundesliga, live 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola

SPORT KLUB
07.30 Premier League: Manchester City Birmingham 09.00 NBA: Oklahoma Portland 10.30 ATP Masters Paris, polufinale 12.45 NBA Live 13.00 Ruska liga: Zenit Rostov, direktno 15.00 Premier League: Everton - Arsenal, direktno 17.10 Premier League: Chelsea - Sunderland, direktno 19.15 Portugalska liga: Benfica - Naval, direktno 21.15 Portugalska liga: Porto Portimonense, direktno 23.15 Poker Face Pro 00.00 Pregled Euroelague 00.45 NBA Live 01.00 NBA: Oklahoma - San Antonio, direktno 03.30 Premier League: Everton - Arsenal

DICROVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 15.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Trgovci automobilima Kako se to pravi Kako to rade? Prototipi Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde - 2 epizode Pre`ivljavanje udvoje Pre`ivljavanje Borba sa silama prirode Opasan lov Razotkrivanje mitova Prototipi Usporen snimak - 2 epizode To mogu i ja - 2 epizode Limarska radionica Peta brzina - 2 epizode Trgovci automobilima Razotkrivanje mitova Vodi~ iz bezizlaznih situacija - 2 epizode Kako pre`ivjeti katastrofu Interventna jedinica Iza re{etaka

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Praistorijski predatori 08.00 Majmuni kradljivci, 2 epizode 09.00 Megafabrike 10.00 Spa{avanje {ifra crveno 11.00 [apta~ psima, 2 epizode 13.00 Rijeke i `ivot, 2 epizode 15.00 Najve}e katastrofe 16.00 Najve}e katastrofe 17.00 Haos zbog vulkanskog pepela 18.00 Skriveni svijet 19.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 20.00 Velike migracije, 2 epizode 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Velike migracije, 2 epizode

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 09.30 10.00 11.30 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 Genije fotografije Mi Evropljani Bizeovim stopama [ta je donijela industrijska revolucija Misterije mumija Jedna no} u Torinu Svijet novca: Kako se obogatiti u recesiji Tajm tim godina X Turnir Genije fotografije Mi Evropljani Ko je napisao Bibliju? Tajne dubina Gospodari rata Kada su Mavari vladali Evropom Zaboravljena ubistva Knjiga koja je {okirala svijet Tenkovi u zlatnom gradu - kraj Pra{kog prolje}a Veliko bjekstvo: Neispri~ana pri~a Ko je napisao Bibliju? Tajne dubina Gospodari rata Kada su Mavari vladali Evropom Zaboravljena ubistva Knjiga koja je {okirala svijet

ANIMAL PLANET
06.00 Dnevnik lovca na krokodile 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.40 Posao za psa, 2 epizode 08.35 Divlja planeta 09.00 Sve o ma~kama 09.55 @ivot majmuna 10.20 RSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 RSPCA 14.30 U lavljoj Jazbini 15.25 Sve o psima, 2 epizode 17.15 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om, 2 epizode 18.10 Donald [ulc, stru~njak za otrove 19.10 Ta prelijepa Afrika 20.05 Veterinar za cijeli svijet 21.00 Borba za kitove 21.55 Ljudo`deri 22.50 Ajkule u blizini pla`e

Fudbal, Bundesliga
15.30
21.00 Fudbal, Azijska L[, finale 22.00 Rukomet, EHF L[ (@) 23.00 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 00.30 Fudbal, Bundesliga

Premijer fudbalska liga - 14. kolo

Borac u derbiju bolji od @elje

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 14. novembar 2010. godine

46-47. strana

FORMULA 1 Kvalifikacije za Veliku nagradu Abu Dhabija

Vettel prvi, klju~evi titule kod Alonsa
Iako Sebastian Vettel u trku kre}e s vode}e pozicije, tek peto startno mjesto za Marka Webbera i odli~no tre}e najbr`e vrijeme Fernanda Alonsa najvi{e pogoduju Ferrarijevom voza~u
Voza~ Red Bulla Sebastian Vettel startova}e sa prve pozicije na posljednjoj trci ovogodi{njeg {ampionata Formule 1, Velikoj nagradi Abu Dhabija. Mladi Nijemac je do svog desetog pola ove sezone, a 15. za austrijsku ekipu, do{ao krugom u vremenu od 1:39.394 minuta. Fetelu }e se u prvom redu pridru`iti Lewis Hamilton u Mclarenu, dok }e iz drugog startnog reda krenuti vode}i u generalnom plasmanu Fernando Alonso u Ferrariju i aktuelni prvak Jenson Button. Alonsov glavni konkurent u borbi za titulu Mark Webber zauzeo je tek peto mjesto. Svi konkurenti za titulu tako se nalaze me|u prvom petoricom na startu, a iza njih }e slijediti drugi voza~ Ferarija Felipe Masa, Rubens Barichello u Williamsu i sedmostruki svjetski {ampion Michael Schumacher. Prvu desetoricu na zatvaranju sezone kompletira}e Nico Rozberg u Mercedesu i voza~ Renaulta Vitalij Petrov.

Mark Webber: Tek peta startna pozicija

Reuters

Hamilton, Vettel i Alonso: Ko }e biti novi prvak? Reuters

Prava drama de{avala se u tre}em dijelu kvalifikacija. Do same zavr{nice ~inilo se da sve ide u Vettelovu korist. Naime, s jedne strane Nijemac je bio postavio fantasti~no najbr`e vrijeme kruga, a iza njega bolidi su se poredali na na~in koji bi mladom Nijemcu donio naslov prvaka. Me|utim, tada se u pri~u umije{ao dvojac Alonso - Hamilton. Naime, dok Webber nije uspio popraviti svoje najbr`e vrijeme sjajan posao odradio je Hamilton koji je zamalo preuzeo pole-position, no ipak je ostao zamalo prekratak. Jo{ bolji posao odradio je Alonso koji se s petog mjesta progurao sve do tre}e startne pozicije i tako se doveo u sjajnu poziciju za osiguranje i tre}e titule svjetskog prvaka. Posljednja ovosezonska trka na rasporedu je danas u 14 sati.
M. I.

POSLJEDNJE VIJESTI
OPTU@NICE ZA RATNI ZLO^IN U KOTORVARO[I - Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nice protiv tri osobe koje se terete za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u Kotor-Varo{i 1992. godine. Optu`nice su podignute protiv Gorana Markovi}a iz Banje Luke, Ljubi{e Vranje{a, zvanog Kubura, ro|enog 1968. u Austriji, nastanjenog u Banjoj Luci, i Mladena Mili}a, dr`avljanina BiH i Srbije, ro|enog 1955. u Banjoj Luci. BE^: SARAJLIJA OSVOJIO MILION EURA U KOCKARNICI - Student iz Sarajeva koji `ivi i studira u Be~u osvojio je u jednoj be~koj kockarnici vi{e od milion eura na aparatima megamilion jackpota. Student, koji je 1.032.319,42 eura osvojio u ~etvrtak, ka`e da }e 20.000 eura pokloniti u dobrotvorne svrhe organizacijama u Sarajevu, a od ostatka novca `eli da kupi novi automobil i skupocjeni poklon za djevojku. AFGANISTAN: UBIJENO OSAM I RANJENO 18 CIVILA - Najmanje osam civila je ubijeno, a 18 ranjeno u eksploziji bombe na sjeveru Afganistana u gradu Kunduz. Bomba je aktivirana na krcatoj pijaci i detonirana je na daljinsko upravljanje. Oblasni na~elnik Ayub Haqyar izjavio je da je napad imao za cilj likvidaciju lidera Arbakije, koji je i poginuo u eksploziji.

Novi reprezentativac BiH zaigrao za svoj klub

Sarkozy prihvatio

Muhamed Be{i} najmla|i

ostavku vlade
Vlada Francuske podnijela je ju~e ostavku, koju je prihvatio predsjednik Nikolas Sarkozy, javile su agencije. U saop{tenju iz kancelarije predsjednika kratko je navedeno da je Sarkozy prihvatio ostavku koju je u ime vlade podnio premijer. Sarkozy je prethodno u junu najavio da planira da rekonstrui{e vladu po{to bude usvojen zakon o reformama penzijskog sistema. Reformska mjera, koja predvi|a podizanje minimalne starosne granice za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine, ozakonjena je u srijedu, jedan dan po{to ju je odobrio predsjednik Sarkozy.

debitant u istoriji HSV-a

Muhamed Be{i} imao debi pred 80.720 gledalaca

Osamnaestogodi{nji Muhamed Be{i} debitovao je u Bundesligi u petak nava~er u porazu svog HSV-a protiv lidera njema~kog prvenstva Borussije iz Dortmunda od 2:0. Be{i} je na Signal-Iduna Parku odigrao posljednjih 10. minuta, nakon {to je na terenu zamijenio Guya Demela, ~ime je sa 18 godina i ne{to vi{e od dva mjeseca (ro|en 10. septem-

bra 1992) postao najmla|i debitant u istoriji HSV-a. Iako je Be{i}ev debi u sjeni poraza od Dortmunda, na{ reprezentativac }e definitivno ostati upisan u istoriji HSV-a, a mo`e se pohvaliti i podatkom da je imao debi pred 80.720 gledalaca, koliko je bilo prisutno na stadionu Borussije, koja je u ovoj utakmici slavila golovima Kagawe i Barriosa. J. Li.

LOTO
JOKER 1 JOKER 2

91. KOLO

11 13 30 34 36 39
0 7 9 7 4 7 3 6 6 1 1 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->