PRIRUČNIK

ZA IZVOZNIKE 

U SEDAM KORAKA

HRVATSKA IZVOZNA OFENZIVA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

 Sadržaj

1. PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.1. PREDNOSTI IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3. PRVI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
RAZMOTRITE SREDSTVA I ZNANJA VAŠE TVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4. DRUGI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
KREIRANJE IZVOZNOG PLANA I STRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5. TREĆI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
ISTRAŽIVANJE I ODABIR CILJANOG TRŽIŠTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.1. HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
5.2. MARKETINŠKI PLAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
5.3. ULAZAK NA CILJANO TRŽIŠTE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

6. ČETVRTI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
MARKETING I PRODAJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
7. PETI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
FINANCIRANJE IZVOZA , OSIGURANJE I JAMSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
7.1. POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
7.2. POTICAJI PODUZETNIŠTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
7.3. EU FONDOVI - NOVI IZVORI FINANCIRANJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
8. ŠESTI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
8.1. CE OZNAČAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
8.2. ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
9. SEDMI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
INFORMACIJE, EDUKACIJE, BARIJERE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
10. KONTAKTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

 

UVOD

Poštovane poduzetnice i poduzetnici,

Z
načaj izvoza za malu zemlju poput
Republika Hrvatska je neupitan.
Svjetska iskustva govore nam da
su grupe malih i resursno srednje bogatih
zemalja, u koje spada i Hrvatska, razvijale
izvozne strategije s ciljem jačanja i razvoja
vlastitih gospodarstava. Poznato je kako
povećanje od samo jedan posto ukupnog
izvoza zemlje čini značajne pomake u
zapošljavanju novih radnika kao i stvaranju
novih dodanih vrijednosti proizvoda i
usluga koji su na korist građanima Republike
Hrvatske.

Izvoz mogu ostvariti postojeći poduzetnici,

koji su svoje proizvode i usluge potvrdili
na domaćem tržištu, ali isto tako o izvozu
trebaju razmišljati i novi poduzetnici koji su
tek registrirali svoju proizvodnu ili uslužnu

djelatnost. Za jedne i druge vrijedi pravilo
da se mogu upustiti u izvozni poduhvat
pažljivim i iscrpnim pripremanjem svih
aktivnosti koje prethode izvozu.

Upravo Vam ovaj Priručnik za izvoz, na

jednostavan i razumljiv način, pruža odgovore
na pitanje kako pripremiti i provoditi izvozne
aktivnosti. Sve aktivnosti obuhvaćene su u
sedam koraka koje vode ka željenom cilju, a
to je poticanje kupaca i potrošača na stranim
tržištima da kontinuirano iskazuju interes za
Vašim proizvodima i uslugama.

Izrada ovog Priručnika rezultat je provođenja

mjera projekta „Hrvatska izvozna ofenziva“
koje Vlada Republike Hrvatske provodi putem
resornih ministarstava i partnerskih institucija.

Ministar
Branko Vukelić, dipl. ing.
 UVOD
O
tvorenost Hrvatske u gospodarskim
odnosima s inozemstvom
omogućuje slobodan protok roba
i usluga, kako domaćih na međunarodnom
tržištu tako i stranih na domaćem tržištu.
Hrvatski gospodarski razvoj umnogome ovisi
od uvoza novih tehnologija i znanja koja
mi ne možemo proizvesti. No, otvorenost
je mogućnost i prilika za hrvatske tvrtke da
testiraju svoju konkurentnost na globalnom
tržištu.
S obzirom da se kroz izvoz u velikoj mjeri
reflektira konkurentnost nacionalnog
gospodarstva sasvim je razumljivo nastojanje
Vlade Republike Hrvatske da prvom
izvoznom strategijom „Hrvatska izvozna
 ofenziva“ za razdoblje 2007.- 2010. godine,
potakne sve relevantne strukture društva
na aktivno uključivanje u procese poticanja
izvoza. Strategijom su definirana četiri
cilja: povećanje broja izvoznika, promjena
strukture izvoza, odnosno poticanje izvoza
proizvoda i usluga s većom dodanom
vrijednosti, zatim povećanje konkurentnosti
domaćih repromaterijala te osnivanje šest
izvoznih klastera. Strategija je operativna i
sadrži 29 mjera, od kojih je većina usmjerena
izravno poduzetniku. Također, strategijom
su obuhvaćene smjernice nadležnim
institucijama kako bi osigurale povoljne
uvjete za poslovanje poduzetnika i njihov
izlazak na strana tržišta. Poduzetnike se želi
ohrabriti da pozitivno razmišljaju o izvozu kao
poslovnoj mogućnosti.
U tom smjeru poseban naglasak u
operativnim mjerama i aktivnostima Strategije
su informiranje i edukacija poduzetnika o
izvoznim postupcima. Izrada Priručnika za
izvoznike jedna je od navedenih aktivnosti.
U izradi ovog Priručnika Ured Hrvatske
izvozne ofenzive koristio je priloge Hrvatske
gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika,
Hrvatske banke za obnovu i razvitak,
Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo,
Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske
akreditacijske agencije, kojima ovim putem
zahvaljuje na pomoći i suradnji.
Ujedno zahvaljujemo i predstavnicima
svih partnerskih institucija, kao i kolegama
iz Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva, koji su sugestijama i
prijedlozima dali doprinos u stvaranju ovog
Priručnika.
ZAŠTO SE TREBAM ODLUČITI ZA IZVOZ?
Prednosti izvoza
Dokazani uspjesi Vaših proizvoda i usluga na domaćem tržištu otvaraju Vam puteve za pronalaženje
prilika na međunarodnom tržištu. Međutim, čak i ako ste tek registrirali tvrtku bilo bi korisno odmah
razmišljati u smjeru izvoza kako biste na vrijeme bili spremni na izazove globalnog tržišta. Koje su
prednosti, odnosno što dobivate izlaskom na strana tržišta?

To je prije svega:
• povećana prodaja – ukoliko je domaća prodaja dobra, izvoz je način širenja Vašeg tržišta i
ostvarenja koristi od potražnje u svijetu; možete naći i strane tržišne niše na kojima je Vaš proizvod
rijedak ili jedinstven

• veća dobit – ukoliko možete pokriti fiksne troškove poslovanjem u zemlji ili drugim vrstama
financiranja, Vaša izvozna dobit može vrlo brzo narasti

• ekonomija razmjera – kad imate širu tržišnu osnovu, možete proizvoditi u razmjeru koji Vam
omogućuje da dobijete maksimum sredstava

• smanjena ranjivost – ukoliko izvozite na međunarodna tržišta izbjegavate ovisnost o jednom

tržištu; na primjer silazna faza na domaćem tržištu nanijeti će manje štete ukoliko imate druga
tržišta s visokom potražnjom

• novo znanje i iskustvo – globalno tržište donosi izobilje novih ideja, pristupa i marketinških
tehnika

• globalna konkurentnost – strane tvrtke ulaze na hrvatsko tržište, a domaće tvrtke pokušavaju se
probiti na strana tržišta; međunarodno iskustvo pomoći će Vašoj tvrtki, ali i hrvatskom
gospodarstvu u cjelini da postanu konkurentni na globalnom tržištu

• domaća konkurentnost – ukoliko Vaša tvrtka uspije na globalnom tržištu, to znači da se Vaš
proizvod može nadmetati s najboljim što se nudi u svijetu; to Vam pomaže da uspijete kod kuće
i osigurava Vam otpornost pri suočavanju sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu

Naravno, izlazak na inozemno tržište pred tvrtku stavlja i dodatne izazove, kao što su povećani
troškovi, povećana razina obveza i odgovornosti za sve zaposlene. Također, predstavlja ulaganje
s duljim rokovima povrata, dodatne napore oko istraživanja potencijalnog tržišta, kao i potrebu
upoznavanja zemlje, njezine kulture, jezika i poslovnih običaja te uvjeta koji vladaju na tržištu.
10
 11

KORAK 1.
 KAKO ĆU PROVJERITI JE LI MOJA TVRTKA
SPREMNA ZA IZVOZ?
Razmotrite sredstva i znanja Vaše tvrtke
Prije nego što se upustite u aktivnosti pripreme izvoza morate provjeriti je li Vaša tvrtka i koliko
spremna za izvoz. Dakle, trebate imati proizvod ili uslugu koja se može prodati, a također i kapacitete,
sredstva i spremnost menadžmenta za natjecanje u globalnim razmjerima. Ukoliko nemate nešto od
navedenog onda morate razmisliti kako možete pojedini nedostatak ispraviti ili nadoknaditi.
Prvi je korak razmisliti o sredstvima i znanju koje Vaša tvrtka već ima.

Za početak razmotrite:
Vaša očekivanja – imate li:
• jasne i ostvarive izvozne ciljeve,
• jasnu sliku što sve izvoz obuhvaća,
• otvorenost novim načinima poslovanja i
• saznanje o tome što je sve potrebno za uspjeh na međunarodnom tržištu.

Ljudski resursi – imate li:

• kapacitete za rješavanje dodatne potražnje povezane s izvozom,
• rukovodstvo opredijeljeno za izvoz,
• učinkovite načine za brzo odgovaranje na upite kupaca,
• osoblje s marketinškim vještinama i
12 • načine za premošćivanje jezične barijere.

Financijsku i pravnu potporu – možete li:

• pribaviti dovoljno kapitala ili kreditnih linija za proizvodnju ili pružanje usluga,
• pronaći načine za smanjenje financijskih rizika međunarodne trgovine,
• pronaći stručnjake koji će Vas savjetovati o pravnim i poreznim pitanjima vezanim uz izvoz i
• osigurati zaštitu Vašeg intelektualnog vlasništva.

Konkurentnost – imate li:

• sredstava za istraživanje tržišta,
• načine za ulazak na tržište i
• proizvod ili uslugu koja je potencijalno održiva na ciljanom tržištu.

Procjena Vašeg potencijala

Može li Vaš proizvod ili usluga naći potencijalno tržište izvan Hrvatske? To je bitno utvrditi, jer ako
nema potražnje za onim što nudite, je li mudro nastaviti? Kako pronaći odgovor?

Ovdje su neki elementi koje treba razmotriti:

1. Izmjene na proizvodu
• Jesu li potrebne izmjene na proizvodu kako bi se privuklo kupca u inozemstvu?
• Koji mu je rok trajanja te hoće li se rok trajanja smanjiti uslijed prijevoza?
• Zahtijeva li novo tržište poseban način pakiranja i označavanja proizvoda?
• Je li potrebna posebna dokumentacija te treba li zadovoljiti posebne tehničke ili zakonske
zahtjeve?
• Je li potrebna stručna montaža ili druge tehničke vještine?
 2. Izvoz usluga
• Ukoliko izvozite usluge, što je na njima jedinstveno ili posebno?
• Trebate li modificirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku, kulturi i poslovnom okruženju?
• Kako planirate isporučivati usluge: osobno, s lokalnim partnerom ili elektronski?

3. Vaši proizvodni kapaciteti

• Hoćete li moći zadovoljiti postojeće domaće kupce i nove kupce u inozemstvu?
• Ukoliko poraste domaća potražnja, hoćete li još uvijek moći zadovoljiti kupce u inozemstvu ili
obratno?

4. Profil kupca/potrošača
• Želite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tržištu?
• Tko već koristi Vaš proizvod ili uslugu?
• Je li proizvod u širokoj, općoj uporabi ili je ograničen na određenu skupinu?
• Postoje li drugi značajni demografski obrasci za njegovo korištenje?
• Koji klimatski ili geografski čimbenici utječu na korištenje Vašeg proizvoda ili usluge?

5. Marketinške aktivnosti na inozemnom tržištu

• Je li potrebna postprodajna usluga, a ukoliko jest, je li dostupna lokalno ili je trebate pružiti Vi
te imate li sredstva i kapacitete za to?

6. Logistički poslovi
• Kakve su mogućnosti prijevoza na ciljana tržišta?
• Jesu li troškovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu?
13
Odgovori na navedena pitanja pružit će Vam jasnu sliku o tome je li Vaša tvrtka spremna za početak
izvoza te što još morate učiniti kako biste stekli potrebne vještine i znanja za provedbu izvoznog
posla.
14
 15

KORAK 2.
 HOĆU IZVOZITI! ŠTO TREBAM PODUZETI?
Kreiranje izvoznog plana i strategije
Planiranje je bitan segment procesa upravljanja i poslovnog odlučivanja kojim određujete smjer i
svrhu poslovanja. Međutim, tvrtke nerado planiraju uz objašnjenje kako im takva aktivnost oduzima
previše vremena ili jednostavno ne vole “birokratske aktivnosti” i “papirologiju”. Unatoč tome, nužnost
planiranja očita je iz činjenice što će odluke Vaše tvrtke od danas imati učinke na ostvareni postotak
uspješnosti poslovanja na inozemnom tržištu u budućnosti.
Dobro osmišljen plan, baziran na točnim i korisnim informacijama, omogućuje Vam u svakom
trenutku uvid u rad Vaše tvrtke, prepoznavanje njezinih snaga i slabosti.
Prvi koraci u izradi izvoznog plana obuhvaćaju prikupljanje podataka, identifikaciju prepreka i
mogućnosti za ulazak na nova tržišta. Izvozni plan treba biti razumljiv za sve zaposlene koji rade na
poslovima izvoza i treba poslužiti upravi tvrtke pri donošenju odluka vezanih uz izvoz.
Izvozni plan nije nešto što možete obaviti u tjedan dana. Kad jednom započnete s izvozom, Vaš će
plan trebati stalno ažurirati.

Elementi Vašeg izvoznog plana

1. PROIZVODI I USLUGE 2. PREGLED CILJNOG TRŽIŠTA

• opis proizvoda i usluga • kako istraživati tržište

16 • ključne karakteristike
• prilagodba i redizajniranje potrebno za
izvoz
• proizvodnja proizvoda i usluga
• razvoj budućih proizvoda i usluga
• komparativna prednost u proizvodnji
• političko i gospodarsko okruženje
• veličina tržišta
• ključni segmenti tržišta
• procesi nabave i kriteriji za kupnju
• opis ostalih ključnih
sudionika/konkurencija
• tržišni udio koji ima uvoz
• carinske i necarinske prepreke
• gospodarski trendovi i ostali
tržišni čimbenici
• perspektive tržišta

3. STRATEGIJA ULASKA NA TRŽIŠTE 4. ZAKONSKA I LOGISTIČKA PITANJA

• ciljna tržišta • zaštita intelektualnog vlasništva

• opis ključne konkurencije • ostala regulatorna pitanja
• analiza konkurentnog pozicioniranja • načini prijevoza i osiguranja tereta
• pozicioniranje proizvoda • trgovinska dokumentacija
• uvjeti prodaje • korištenje pružatelja trgovinskih usluga
• strategija distribucije
• strategija oglašavanja • promocije
• opis posrednika i partnera
 5. FAKTORI RIZIKA 6. FINANCIJSKI PLAN

• tržišni rizici • prihodi ili izvori financiranja

• kreditni i valutni rizici • troškovi prodaje
• politički i ostali rizici • troškovi marketinga i oglašavanja
• ostali troškovi i izdaci
• operativni proračun

7. PLAN PROVEDBE

• ključne aktivnosti
• kriteriji i postupak evaluacije

Izvozni plan je nadogradnja Vašeg postojećeg poslovnog plana usmjeren na međunarodna tržišta.
Utvrđuje Vaša ciljana tržišta, izvozne ciljeve, potrebna sredstva i očekivane rezultate. Treba sadržavati
slijedeće elemente:

S obzirom da međunarodna trgovina nosi više rizika u poslovanju nego prodaja na domaćem tržištu,
s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vaši zaposlenici, koji su na bilo koji način uključeni u proces
izvoza.
Izvozni plan nije konačan. U samom početku daje osnovne informacije i smjernice o izvoznom
postupku, a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim informacijama. Neke 17
od informacija za dopunu izvoznog plana možete pronaći u sljedećim poglavljima ovog Priručnika.
18
 19

KORAK 3.
 KAMO I KAKO IZVOZITI?
Istraživanje i odabir ciljanog tržišta
Izlasku na strano tržište prethodi istraživanje koje će poslužiti za postavljanje ciljeva, donošenje
marketinških odluka i kreiranje izvozne strategije tvrtke.

Istraživanje može biti:

• interno ili sekundarno,
• eksterno ili primarno.

Dok se primarno istraživanje oslanja na prikupljanje tržišnih informacija putem izravnog kontakta
s potencijalnim kupcima, sekundarno istraživanje započinje u Hrvatskoj i oslanja se na časopise,
statističke publikacije, internet.

U sekundarnom istraživanju na raspolaganju su Vam strukovna i komorska udruženja putem

predstavništava u inozemstvu, zatim agencije, instituti i druge organizacije.

Istraživanje tržišta obuhvaća:

• provjeru potencijalnih tržišta,
• procjenu ciljanih tržišta,
• donošenje zaključka.

20 Provjera potencijalnih tržišta obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode ili
usluge specifične za određeni sektor u različitim zemljama. Vaša tvrtka bi trebala identificirati pet
do deset velikih i brzorastućih tržišta za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja tržišta u
nastanku koja bi mogla pružiti osnovne prilike za proizvod, a također odredite za daljnja istraživanja
tri do pet tržišta koja najviše obećavaju.

Prilikom procjene ciljanih tržišta potrebno je proučiti konkurenciju, čimbenike koji utječu na
marketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tržištu, distribucijske kanale, kulturne razlike i
poslovnu praksu.

Nakon analize podataka treba donijeti odluku o korištenju sredstava predviđenih za marketing, na
koliko tržišta se orijentirati i slično. Tržišta možemo podijeliti na brzorastuća konkurenta tržišta, zatim,
relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se financiraju putem međunarodnih financijskih
institucija.

TKO VAM MOŽE POMOĆI PRI ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA?

Hrvatska gospodarska diplomacija
Prilikom istraživanja i odabira stranih tržišta svakako treba koristiti usluge Hrvatske gospodarske
diplomacije. U svakom hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu postoje stručni
djelatnici zaduženi za gospodarstvo, čiji poslovi obuhvaćaju vrlo širok spektar aktivnosti usmjeren
ka ostvarivanju naših gospodarskih interesa u zemljama gdje Republika Hrvatska ima svoju
diplomatsko-konzularnu mrežu.

Internetska stranica Hrvatske gospodarske diplomacije http://hgd.mvpei.hr omogućuje

jednostavan, transparentan i ujednačen pristup podacima o stranim tržištima. Stranice pružaju
podatke o zakonskom okviru za poslovanje, carinskom sustavu, poreznom sustavu, postupku uvoza,
sajmovima, financijskom tržištu i ostalim relevantnim informacijama po državama.
Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuđenih zemalja možete
postaviti konkretno pitanje i zatražiti odgovor vezan uz mogućnost izvoza na tržište pojedine
zemlje.

ŠTO ZA VAS MOŽE UČINITI

GOSPODARSKI SAVJETNIK/SAVJETNICA
U REGIJI ILI UDALJENOM TRŽIŠTU?
Gospodarski savjetnik može:
• istražiti najbolji put poslovne komunikacije u pojedinoj zemlji,
• povezati Vas s relevantnim institucijama u gospodarstvu određene zemlje,
• pomoći Vam pri uspostavi prvog poslovnog kontakta,
• olakšati Vam organizaciju promotivnih aktivnosti,
• predstaviti Vašu misiju prilikom dolaska izaslanstva,
• upoznati Vas s regulativom trgovinskog poslovanja,
• upoznati Vas s uvriježenim pravilima trgovinskog poslovanja, pregovorima, prezentacijama i sl. .

Pored Hrvatske gospodarske diplomacije, u istraživanju ciljanih tržišta možete koristiti i besplatne
usluge Informacijskog centra za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Također, na raspolaganju
su Vam i specijalizirane agencije koje se bave istraživanjem tržišta, a koje Vam mogu pružiti konkretne i
pouzdane informacije prilagođene Vašim specifičnim potrebama te Vam pomažu u donošenju poslovnih 21
odluka. S obzirom da takva istraživanja zahtijevaju znatna financijska sredstva, što predstavlja povelik
izdatak za male i srednje tvrtke, preporučljivo je međusobno povezivanje tvrtki s ciljem smanjivanja
troškova.

KAKO NASTUPITI NA STRANOM TRŽIŠTU?

Marketinški plan
Marketinški plan je usko povezan s izvoznim planom i obuhvaća definiranje misije poslovanja,
analizu situacije u kojoj se poslovni subjekt nalazi, selekciju tržišta na kojem se planira djelovati,
utvrđivanje ciljeva, formuliranje strategije za nastup na tržištu te provedbu i kontrolu marketinških
aktivnosti. Marketinški plan poslovnog subjekta po opsegu može obuhvaćati nekoliko desetaka
stranica i uobičajeno je da sadrži sažetak u kojem je ukratko prezentiran.
Izradu marketinškog plana možemo podijeliti u sedam koraka:
• definiranje svrhe (misije) poslovanja,
• analiza situacije tvrtke na tržištu,
• utvrđivanje marketinških aktivnosti,
• selekcija ciljanog tržišta,
• oblikovanje marketinške strategije,
• provedba marketinških aktivnosti,
• kontrola marketinških aktivnosti.

Prvi korak u Vašem marketinškom planiranju obuhvaća utvrđivanje budućeg usmjerenja tvrtke,
odnosno definiranje trenutnog i budućeg poslovanja te njegovo ostvarenje. U drugom koraku treba
analizirati trenutnu situaciju u kojoj se tvrtka nalazi, slabosti i snage te prijetnje i mogućnosti na tržištu.
Potom slijedi odabir dijela tržišta na kojem će se moći ostvariti najbolji poslovni rezultati. Četvrti korak
 je utvrđivanje marketinških ciljeva, odnosno preciziranje ciljeva koji se žele postići u određenom
vremenskom razdoblju. Slijedi oblikovanje marketinške strategije, koja treba odgovoriti na pitanje na
koji će se način djelovati kako bi se ostvarili marketinški ciljevi za određeno ciljano tržište. Pronalaženje
najboljih organizacijskih oblika, kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrole
marketinških aktivnosti zadnji su koraci marketinškog plana.
Sažetak marketinškog plana koji izrađujete na koncu, objedinjuje sve informacije sadržane u samom
planu na jednostavan i sažet način. Sažetak Vam omogućuje da u svakom trenutku imate pregled ciljeva
marketinškog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza.

KOJI JE ZA VAS NAJBOLJI NAČIN ULASKA

NA CILJANO TRŽIŠTE?
Ulazak na ciljano tržište
U međunarodnoj trgovini postoji više načina ulaska na ciljano tržište, međutim, svakako su
najzastupljeniji:
• izravan (direktan) izvoz,
• neizravan (indirektan) izvoz,
• savezništvo (partnerstvo).

Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na tržište, a ako je riječ o uslugama onda
pregovarate, ugovarate i radite izravno s kupcima.
22 Izravan izvoz omogućuje Vam bliži kontakt s kupcima, niže cijene te Vam može dati veći povrat
ulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera.

Nedostatak ovakve metode ulaska na tržište je što Vaši kupci trebaju više vremena kako bi Vas
upoznali, a i Vama je potrebno više vremena kako biste upoznali tržište.
Kod neizravnog izvoza u slučaju proizvoda plasirate ih, prodajete posredniku kao što je strani
distributer, a u slučaju usluga ugovarate ih s posrednikom, koji onda pregovara i ugovara u Vaše
ime.

Sklapanje partnerstva je također način na koji možete ići na inozemna tržišta,

a koristi u tom slučaju su:
• partner može nadopuniti Vaše sposobnosti, može Vam pružitit stručnu pomoć, osigurati
tehnologiju, kapital,
• u partnerstvu se dijeli rizik,
• svaka se tvrtka usmjerava na ono što najbolje radi,
• možete istodobno izaći na više tržišta.

Strateška udruženja također mogu biti vrlo profitabilna. Jedan od od najlakših načina za izvoz
je osnovati udruženje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vaše. Uzajamnim
korištenjem distribucije i tržišne ekspertize štedite novac.
PRILIKOM IZVOZA KORISNO JE
KORISTITI USLUGE POSREDNIKA
Korištenje posrednika možete uštedjeti puno vremena, a i novca. Posrednici mogu biti agenti,
zastupnici, trgovačke kuće i distributeri.

Dok agent osigurava narudžbu od stranih kupaca u zamjenu za proviziju, zastupnik je specijalizirani
agent koji posluje na određenom području i prodaje povezane vrste roba i usluga. Jedan i drugi
mogu biti ovlašteni sklapati prodajne ugovore sa stranim kupcima u Vaše ime. Provizija im se plaća
samo kada prodaju Vaš proizvod ili uslugu.
Dobri strani agenti ili zastupnici mogu Vam pomoći na više načina, primjerice, istraživanjem tržišta,
savjetima o mogućnostima financiranja i prijevoza, pri carinjenju, pružanjem informacija o lokalnim
poslovnim praksama, zakonima i kulturnim tradicijama.
Trgovačke kuće su domaći posrednici koji plasiraju robu ili usluge u inozemstvo. Mogu obavljati
i druge aspekte izvoza kao što su istraživanje tržišta, prijevoz, imenovanje distributera ili agenta te
druge poslove.

Distributeri za razliku od agenata stvarno kupuju Vaš proizvod ili uslugu i prodaju ga lokalnim
kupcima. Često određuju prodajnu cijenu i sudjeluju u promociji.

23
24
 25

KORAK 4.
 OPSTATI I ŠIRITI SE NA STRANOM TRŽIŠTU KAKO?

Marketing nije umjetnost traženja načina kako se riješiti onoga što si napravio,
već je to umjetnost stvaranja jedinstvene vrijednosti za kupce • Philip Kotler

Marketing i prodaja
Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti između tvrtke - proizvođača i potrošača. Često
se pod marketingom podrazumijeva oglašavanje ili prodaja što su zapravo alati marketinga. Cilj
marketinga je zadovoljenje potreba i želja potrošača isporukom proizvoda i usluga te temeljem toga
ostvarivanje dobiti.

Zadaća marketinga je:

• utvrditi potrebe potencijalnih potrošača te obilježja njihova ponašanja u procesu kupnje,
• upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude,
• osigurati i isporučiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme,
• ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu.

Tržišni uspjeh Vaše tvrtke ovisi o potrošačima, o stvaranju dugoročnih odnosa s potrošačima kojima
se kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potrošači u središtu
Vašeg poslovanja. Izuzetno je važno da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenom
ponudite kvalitetan proizvod o kojem su potrošači informirani.
26
Dakle, Vaša ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinškog programa, odnosno
mješavine (miksa) ili spleta kao što su :
• proizvod,
• cijena,
• distribucija,
• promocija.

Proizvod označuje asortiman i zahtijeva određivanje specifičnih tehničkih svojstava ponude,

kvalitetu i ime, vrstu i oblik ambalaže te drugi elementi. Kako bi pridobio i zadržao potrošače
poduzetnik određuje širinu i dubinu proizvodnog programa – uski i široki te plitki i duboki (broj
različitih i broj inačica proizvoda).
Cijena je instrument prodaje i izražava količinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvoda
ili usluga. Kako bi pridobio i zadržao kupce poduzetnik određuje cijenu ovisno o platežnoj moći
potrošača, određuje popuste, osniva klubove za motiviranje potrošača (kartice trgovačkih lanaca).
Distribucija osigurava dovoljnu količinu ponude na određenom mjestu i određenom vremenu.
Može biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u različite
kanale distribucije kao što su trgovine na malo i veliko, zastupnici.
Promocija obuhvaća aktivnosti komuniciranja s tržištem kao što su oglašavanje, publicitet, odnosi s
javnošću, osobna prodaja i unapređivanje prodaje.

Pored ova četiri elementa u marketinški splet ulazi i plaćanje, dakle složenost međunarodnih
transakcija, osoblje - je li kvalificirano, zatim planiranje, administrativni poslovi, prakse - postoje li
razlike u poslovnoj i kulturnoj praksi, politike, pozicioniranje-percipiranje na tržištu te zaštita tvrtke i
intelektualnog vlasništva.
Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklađenosti na tržištu koje mogu biti prostorne,
vremenske, informacijske, vlasničke, količinske te neusklađenost u vrednovanju. Neusklađenosti se
rješavaju marketinškim aktivnostima. Primjerice, aktivnostima skladištenja i transporta rješavaju se
prostorne i vremenske neusklađenosti.
 Marketinška orijentacija se temelji na odabiru:
• ciljnog tržišta,
• orijentaciji na potrošače,
• koordinaciji marketinških aktivnosti,
• stvaranju kvalitetnih proizvoda.

U novije vrijeme sve veći utjecaj na marketing imaju, a imati će i u budućnosti, društveni pokreti koji
su usmjereni na zaštitu prirode, uvažavanje etičkih normi i zaštitu potrošača.

Ne propustite koristiti usluge dizajnera

U cilju stvaranja dodane vrijednosti Vašeg novog izvoznog proizvoda ili usluge, veliku važnost
trebate posvetiti oblikovanju i dizajnu, kako bi Vaš proizvod ili usluga bio konkurentan na inozemnom
tržištu.
Centar za dizajn osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori informirati će Vas o mogućnostima
primjene dizajnerskih rješenja u Vašoj proizvodnji, pružiti potrebna stručna znanja vezana uz
oblikovanje ili nova tehnološka rješenja, kreiranje i dizajniranje boljih i novih proizvoda te njihovu
promociju.
(kontakti: tel: 01/ 46 06 709; fax: 01/46 06 737; e-mail: dizajn@hgk.hr)

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva putem projekata poticanja konkurentnosti

dodjeljuje bespovratne potpore za dizajnerska rješenja proizvoda, procesa proizvodnje i marketinga.
Bespovratna sredstva za primjenu dizajna u proizvodnji mogu se također koristiti putem projekata
drugih resornih ministarstava (npr. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
dodjeljuje sredstva za primjenu dizajna u drvoprerađivačkoj industriji). 27
28
 29

KORAK 5.
 NEDOSTAJU MI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA IZVOZ !
KOME SE OBRATITI?
FINANCIRANJE IZVOZA I JAMSTVA
Financiranje izvoza se značajno razlikuje od drugih vidova financiranja poslovanja.
Jedna od neizostavnih mjera za uspješan izvoz je osiguranje novčanih sredstava za nesmetanu
proizvodnju, za redovito izvršavanje obveza iz izvoznih ugovora, za osvajanje novih tržišta i za razvoj
proizvoda sukladno zahtjevima tih tržišta. Snaga tvrtke i njena konkurentska sposobnost u vrijeme
zaključivanja ugovora ne ovisi uvijek samo o tržišno prihvatljivom proizvodu i prihvatljivoj cijeni već
i opsegu raspoloživih novčanih sredstava za realizaciju posla i odobravanju povoljnih uvjeta plaćanja
kupcu. Stoga je izvoznik zbog rastuće konkurencije prisiljen odobravati što atraktivnije uvjete plaćanja
svojim kupcima, a tu se onda suočava s dvije osnovne prepreke: potrebom za vanjskim financiranjem
izvoza i strahom od neplaćanja.

Nešto što Vi kao potencijalni izvoznik nikako ne smijete zaboraviti kod promišljanja realizacije
konkretnog izvoznog posla, može se sažeti u tri osnovna koraka:
• temeljito i objektivno sagledati sve ili većinu rizika vezanih uz realizaciju izvoznog posla,
• realno procijeniti troškove vezane za umanjivanje ili eliminiranje rizika,
• procijeniti potrebu za dodatnim financiranjem, analizirati vlastite mogućnosti i raspoloživu
ponudu financiranja.

Prije nego donesete odluka o načinu financiranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedeće
30 činitelje:
I. potreba za financiranjem proizvodnje i prodaje,
II. troškovi financiranja,
III. dužina trajanja financiranja,
IV. rizici vezani za financiranje.

I. POTREBA ZA FINANCIRANJEM PROIZVODNJE I PRODAJE

Procjena potrebe za financiranjem, jedan je od koraka koji je najbolje učiniti prije zaključivanja
izvoznog posla s kupcem, kako kasnije ne bi došlo do nepotrebnih produženja rokova, problema s
dobrim izvršenjem posla kao i eventualnim problemima vezanim uz povećanje troškova koje nismo
na vrijeme predvidjeli i uključili u cijenu.

Ta procjena podrazumijeva sljedeće:

• sagledati je li za realizaciju izvoznog posla potrebno odobriti kupcu odgodu plaćanja,
• odrediti namjenu financiranja,
• dobro proučiti financijsko tržište i ponudu kredita radi sagledavanja troškova različitih
vrsta financiranja,
• sagledati mogućnosti povrata kredita,
• sagledati rizike povezane s realizacijom izvoznog posla,
• realno sagledati visinu potrebnih financijskih sredstava.

II. TROŠKOVI FINANCIRANJA

Izbor odgovarajućeg načina financiranja umanjuje rizike poslovanja i utječe na konkurentnost tvrtke
na izvoznom tržištu. Visina potrebnih financijskih sredstava u velikoj mjeri ovisi o namjeni kredita
(obrtna sredstva, trajna osnovna sredstva, investicije). Visina udjela kamatnih stopa varira ovisno o vrsti
financiranja. Siguran izvor financijskih sredstava je vrlo bitan za uspješan izvoz i pokrivanje troškova
poslovanja. Stoga važno je raspitati se o uvjetima kreditiranja koje nude poslovne (komercijalne)
banke i procijeniti njihov utjecaj na cijenu proizvoda i očekivani profit.
III. DUŽINA FINANCIRANJA
Visina kamatnih stopa također ovisi i o dužini kreditiranja. Općenito gledano, što je rok kreditiranja
duži to su i kamatne stope više i obrnuto. Stoga je vrlo važno iz kojih će se izvora (dugoročnih ili
kratkoročnih) financirati izvozne aktivnosti.

IV. RIZICI VEZANI ZA FINANCIRANJE

Što je rizik financiranja izvoza veći, to su troškovi financiranja veći tj. više su kamatne stope na
pozajmljena sredstva. Rizik financiranja procjenjuje kreditor i on umnogome ovisi o financijskoj
poziciji tražitelja kredita i njegovoj solventnosti da na vrijeme izmiri svoje obveze. Isto tako, politička
i ekonomska situacija zemlje u koju se planira izvoz je od presudne važnosti za procjenu rizika
financiranja.

Kod prezentacije zahtjeva banci kreditor od izvoznika uobičajeno traži sljedeće osnovne
dokumente:
• povijest poslovanja,
• poslovni plan (domaće tržište i izvoz),
• dokumentaciju vezanu za izvoznu transakciju (akreditive, police osiguranja, uvozne dozvole,
ugovore i drugo),
• financijska izvješća za posljednje dvije godine (bilance, račune dobiti i gubitka,
porezna izvješća) - ukoliko toliko posluje,
• projekcije toka gotovine, prihoda i troškova (financijski plan),
• informacije o upravljačkoj strukturi tvrtke,
• projekcije vraćanja postojećih i budućih dugovanja,
• popis imovine koja se eventualno nudi kao osiguranje povrata kredita.
31
Poslovni plan zauzima značajno mjesto jer treba potencijalnom kreditoru prezentirati izvoznikove
tehničke mogućnosti i znanja za uspješno poslovanje, kompetentnost njegove upravljačke strukture
i kvalitetu zaposlenih.

Daljnji korak je izrada izvoznog plana koji definira postojeća izvozna tržišta, potencijalna nova
tržišta, uobičajene načine plaćanja, potrebna sredstva za ostvarenje izvoza, procjenu rizika i kako se
izvoznik štiti od tih rizika, financijske rezultate izvoza i slično.

Financijska izvješća, poslovni, izvozni i financijski plan predstavljaju osnovu za analizu

kreditne sposobnosti i financijske sposobnosti tvrtke, te zato moraju biti što kvalitetnije pripremljeni i
realni, u cilju pravilnog sagledavanja potrebnog iznosa financiranja i mogućnostima njegove otplate
te ocjeni isplativosti ulaganja.

POSEBNE VRSTE KREDITIRANJA IZVOZA

Faktoring
Faktoring je posao kratkoročnog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovačka društva.
Radi se o posebnom ugovoru između banke i klijenta, na neodređeno vrijeme ili na više godina, u
kojem se banka obvezuje da će preuzeti nenaplaćena klijentova potraživanja uz određenu proviziju
(koja se najčešće kreće do 10% od ukupnih potraživanja). Nakon što klijent dostavi dokumentaciju
kao garanciju potraživanja banka isplaćuje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke.
Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. Kamata je u ovom slučaju uračunata u
proviziju faktoringa, koja se sastoji od kamate za preuzeto potraživanje, rizik nenaplativosti, naknade
za bankarske usluge i iznos bankarske provizije. Zahvaljujući faktoringu mnogi se mali poduzetnici
mogu uključiti u međunarodnu razmjenu, dok brigu o naplati izvezene robe prepuštaju banci.
 Forfeting
Forfeting je otkup dugoročnog novčanog potraživanja izvoznika od strane banke, uz određeni
diskont na teret prodavatelja. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspije
naplatiti potraživanja. Ugovor o forfetingu se razlikuje od ugovora o faktoringu po tome što se kod
faktoringa radi o redovnom otkupu kratkoročnih potraživanja, dok se kod forfetinga radi o otkupu
dugoročnih potraživanja.

NAČINI NAPLATE POTRAŽIVANJA

U međunarodnoj trgovini postoji više načina naplate potraživanja. Među najzastupljenijim su:
gotovinski avans, akreditiv, bankarska garancija, dokumentarna naplata, otvoreni račun i mjenica.

Gotovinski avans
Gotovinski avans predstavlja najsigurnije rješenje za izvoznika, jer omogućava naplatu robe
unaprijed. Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaćanja i povećavaju se sredstva za neto radni
kapital potreban za ulaganje. Na žalost, postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed.
Ukoliko postoji, kupac će u tom slučaju potražiti bankarsku garanciju za povrat avansa u slučaju
neisporuke robe.

Akreditivi
Ova vrsta naplate pruža sigurnost izvozniku, jer mu banka daje garanciju naplate potraživanja.
Aktiviranje akreditiva se vrši nakon dostave dokumenata koji po sadržaju, obliku i rokovima
odgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer banka
na sebe preuzima ulogu jamca.
32 Postoje dvije vrste akreditiva: potvrđeni i nepotvrđeni.

Kod potvrđenog akreditiva javlja se još jedna banka koja garantira da će plaćanje biti izvršeno.
Strana banka, koja izdaje akreditiv, ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaćanja ukoliko domaća
banka-davalac akreditiva ne izvrši svoje obveze. Potvrđeni akreditiv dodatno štiti ugovorene strane
i osigurava plaćanje.

Kod nepotvrđenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. U slučaju da banka ne plati garanciju,
izvoznik ne može naplatiti svoja potraživanja.

Bankarska garancija
Bankarska garancija može biti najsigurniji oblik naplate, ukoliko je banka koja preuzima garanciju
jaka i solventna.

Postoji nekoliko oblika jamstava:

• garancija plaćanja,
• garancija da ponuđač neće odustati od tendera ili licitacije,
• garancija za dobro obavljen posao,
• avansna garancija - da će avans biti vraćen kupcu ukoliko se roba ne isporuči.

Dokumentarna naplata
Dokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku uruči dokumant temeljem kojeg
može raspolagati robom, ali samo uz ispunjenje određenih uvjeta. Prednosti dokumentarne naplate
su: jednostavne procedure, mali troškovi i podjednak rizik za poslovne partnere.

Otvoreni račun
Otvoreni račun podrazumjeva da izvoznik isporuči robu, a da se prijenos vlasništva izvrši prije nego
što je roba naplaćena. Ovakav način naplate se savjetuje u slučaju kada je riječ o poznatom kupcu
s kojim se ranije uspješno poslovalo. Izvoznik kod otvorenog računa može biti izložen određenim
rizicima naplate potraživanja. Putem otvorenog računa omogućava se odgoda plaćanja od 30, 60 i 90
dana, a u nekim slučajevima su rokovi i duži. Izvoznik financira cijelu transakciju sve dok mu sredstva
ne budu uplaćena na račun.

Mjenica
Mjenica je je formalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj formi i glasi na određeni iznos
(postoje i bjanko mjenice). Mjenice su našle široku primjenu u međunarodnom platnom prometu.
Pred toga, mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvršenja ugovorenih obveza.

POTPORA HBOR-a U SVIM FAZAMA IZVOZA

Hrvatska banka za obnovu i razvitak pruža Vama, potencijalnim izvoznicima, zaokruženi sustav
potpore u svim fazama izvoznog posla kako bi se ravnopravno mogli natjecati na međunarodnom
tržištu. Pored navedenog pruža Vam i savjetodavnu podršku prilikom zaključenja/izvršenja izvoznog
posla.

• usluge HBOR –a kroz sve faze izvoza :

• Javno nadmetanje:
informacije o bonitetu kupaca,
ponudbeno bankarsko jamstvo,
kredit za investicijska ulaganja.
• Izvozni ugovor:
financiranje pripreme,
avansno bankarsko jamstvo, 33
bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla,
osiguranje štete tijekom proizvodnje.
• Izvoz dobara i usluga:
kredit kupcu u inozemstvu,
kredit dobavljača,
kreditne linije s ino-bankama,
osiguranje izvoznih potraživanja.
• Plaćanje - bankarsko jamstvo za otklanjanje kvara u garantnom roku.

Već u samim poslovima predkvalifikacije, izvoznicima se izdaju okvirna pisma namjere za kreditiranje
kupca u inozemstvu, budući kupac često osim isporuke robe i usluga traži i kreditiranje projekata.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak poslovnim subjektima pruža slijedeće usluge pri izvozu:
I. kreditiranje
II. bankarske garancije
III. osiguranje izvoza

I. KREDITIRANJE

Priprema izvoza
Program kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje
proizvode na inozemnim tržištima, a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili žele
povećati svoju konkurentnost produženjem roka naplate ne ugrožavajući redovan tijek poslovanja.

Ovaj je program namijenjen najširem krugu hrvatskih izvoznika, isključujući one koji izvoze sirovine,
robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom, naoružanje i vojnu opremu, te one koji izvoze robe
ekološki neprihvatljive proizvodnje.
 Naplata izvoza
Kreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa:
a. kredit kupcu,
b. kredit dobavljača i
c. kreditne linije.

Za sva tri programa je zajedničko što su ti krediti usklađeni s osnovnim međunarodno prihvaćenim
normama u financiranju izvoza uz državnu potporu, detaljno opisanim u dokumentu «Arrangement
on Guidelines for Officially Supported Export Credits» općenito poznatim kao OECD Konsensus, a
budući da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od političkih i komercijalnih
rizika, dodatno su programi prilagođeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding).

Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja:

• viša razina likvidnosti izvoznika s obzirom na brži obrtaj sredstava,
• širenje tržišta na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba,
• prebacivanje većeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja,
• eliminiranje valutnog rizika - kredit se isplaćuje u valuti ugovora na račun izvoznika u njegovoj
poslovnoj banci.

a. Kredit kupcu
Ovim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. Izvoznik, koji je
s kupcem u inozemstvu zaključio izvozni ugovor, obraća se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi
omogućio dugoročno kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoršanja vlastite likvidnosti.
34 Korisnik kredita po ovom programu može biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik
zaključio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo države. Krediti se u
pravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi.

Iznos kredita nije ograničen i u slučaju da je rok otplate kraći od dvije godine moguće je financirati
100% izvoznog ugovora. U svim drugim slučajevima moguće je kreditirati najviše 85% vrijednosti
izvoznog ugovora

b. Kredit dobavljača
Kredit dobavljača odobrava se izvozniku (dobavljaču) koji s kupcem u inozemstvu zaključi izvozni
ugovor o kupnji robe, radova ili usluga na kredit. Po ispunjenju propisanih preduvjeta, sredstva iz
odobrenog kredita isplaćuju se izravno na račun izvoznika. Kupac u inozemstvu otplaćuje kredit
izvozniku, a izvoznik otplaćuje kredit HBOR-u.
Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina, ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze.
Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robni
kredit svojem kupcu. Tako izvoznik kroz veću kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojem
kupcu može nadoknaditi eventualne troškove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posao
dogovorio, odnosno povećati svoj prihod.

Za rokove otplate do 2 godine moguće je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora, dok je za
kreditiranje duže od 2 godine najveći iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora, uz
obavezan avans od 15%.

Kredit dobavljača koristi se najčešće u slučajevima kada:

• kupac (uvoznik) ne želi kreditiranje od strane hrvatske banke,
• kupac (uvoznik) se ne može direktno zaduživati kod inozemnih banaka,
• izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te
• predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu
mogu biti i trajna potrošna roba.

c. Kreditne linije
Kreditne linije predstavljaju nešto operativniji i brži oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u
inozemstvu. Funkcioniraju na sličan način kao kredit kupcu, samo se unaprijed odredi okvirni limit i
uvjeti financiranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Budući se odnosi s poslovnom bankom
u inozemstvu unaprijed reguliraju, znatno se skraćuje postupak odobravanja kredita te je ovakva
konstrukcija prihvatljiva za plasman robe široke potrošnje, opreme manje vrijednosti i u slučajevima
kada postoji više manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe, pa je puno praktičnije da se
sredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima.
35
U cilju olakšavanja izlaska izvoznika na određena strana tržišta HBOR neprestano stvara potrebnu
„infrastrukturu“ zaključivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim
zemljama. Osnovnim ugovorom o kreditu definiraju se opći uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i
usluga, a klijenata tih banaka, čime se značajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu.
HBOR ima zaključene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Bugarskoj,
Crnoj Gori, Srbiji i Kazahstanu.

II. BANKARSKE GARANCIJE

Garancija je vrlo siguran instrument osiguranja plaćanja, ukoliko je garanciju izdala prvorazredna
banka (financijska institucija). Dakle, može će reći da je garancija onoliko siguran instrument
osiguranja plaćanja koliko je sigurna banka koja ju izdaje.
Garancijom se banka garant obvezuje korisniku garancije da će platiti svotu na koju garancija glasi,
ukoliko glavni dužnik ne ispuni obvezu plaćanja. Garancija može biti uvjetna te bezuvjetna i neopoziva.
U međunarodnom poslovanju se prednost daje garancijama koje su neopozive, bezuvjetne i glase na
prvi poziv.
Kvaliteta garancije i njena naplativost će osim banke koja iza nje stoji, ovisiti i o samom tekstu
garancije, pa stoga uvjete garancije uvijek treba pažljivo čitati. Sadržaj, vrste i pravila vezana za
izdavanje garancija sadržana su u Jedinstvenim pravilima za ugovorne garancije «Uniform Rules for
Contract Guarantees».
Od brojnih vrsta garancija, najčešća podjela je na činidbene i platežne (kreditne) garancije.
Činidbenom garancijom banka garantira da će glavni dužnik izvršiti svoju obvezu u ugovorenom
roku i na ugovoreni način, a platežnom garancijom banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju
obvezu u ugovorenom iznosu i roku.
U izvoznom poslovanju najčešći oblici garancija su: ponudbena garancija, garancija za dobro
izvršenje posla, garancija za povrat avansa (avansna garancija) .
 Ponudbene garancije (Bid Bond, Tender Bond/Guarantee) se koriste kod međunarodnih natječaja
gdje se ponuđači pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvršenje investicijskih radova.
Čest uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obično u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera.
Ovom garancijom se pokriva šteta koju bi imao naručitelj tendera, ako bi izvoznik odustao od uvjeta
ponude, nakon što bude izabran.

Garanciju za dobro izvršenje posla (performance bond/guarantee) koja osigurava kupca

(naručitelju) u slučaju kada izvoznik ne može isporučiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne može
izvršiti ugovorene usluge. Kada ne bi bilo ovakve garancije, kupac ne bi plaćao robu sve dok izvoznik
svoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio, pa da toga ne bi došlo upotrebljava se ova garancija.
Visina garancijom osiguranog iznosa obično je 10-20% vrijednosti ugovora.

Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najčešće javlja u vezi s ugovorima
za izvršenje isporuke ili usluge na kredit, a dio ugovorene cijene se plaća odmah po potpisu ugovora.
Avans izvozniku najčešće služi za financiranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupac
neopravdano odustane od ugovora. Kupac se s druge strane želi osigurati da će mu avans biti vraćen
ukoliko izvoznik ne izvrši obvezu.

III. OSIGURANJE IZVOZA

Ugovaranjem prodaje uz odgodu plaćanja Vaš se poslovni odnos s inozemnim kupcem pretvara u
kreditni odnos koji uza sebe veže dodatne troškove i rizike. Osim što ćete na naplatu Vaših potraživanja
čekati duže, sama vrijednost takvog potraživanja biti će svakim danom sve manja. Međutim, kao
najveći rizik na strani Vašeg kupca u tom se razdoblju može javiti njegova trenutna nelikvidnost,
koja može uzrokovati i dodatna kašnjenja u podmirivanju obveza prema Vama, a kao najnepoželjniji
36 rasplet čak i stečaj koji naplatu Vaših potraživanja ozbiljno dovodi u pitanje.
Budući je kupčevu nemogućnost podmirenja obveza teško unaprijed predvidjeti, osiguranje izvoznih
potraživanja kod HBOR-a jedan je od vrlo učinkovitih načina za sprječavanje ili umanjenje nastanka
štete. Prijenosom rizika Vašeg inozemnog poslovanja na specijaliziranu ustanovu (HBOR) možete
olakšati upravljanje političkim i komercijalnim rizicima te doprinijeti sigurnosti Vašeg poslovanja na
zahtjevnom inozemnom tržištu.
Kod HBOR-a možete osigurati različite izvozne transakcije ovisno o roku naplate, tipu izvezene
robe ili usluge te Vas HBOR-ovi proizvodi osiguranje izvoza štite pred čitavim nizom komercijalnih i
političkih rizika.

Kratkoročno osiguranje inozemnih potraživanja

Ako ste izvoznik robe široke potrošnje i ugovorili ste rokove plaćanja do 180 dana, tada Vam HBOR
može ponuditi osiguranje naplate pojedinačnih ili više isporuka prema inozemnim kupcima ili pak
osiguranje Vašeg cjelokupnog izvoznog prometa.
Polica osiguranja zaključena između HBOR-a i izvoznika pokriva rizik neplaćanja iz razloga
insolventnosti ili stečaja Vaših kupaca kao i rizik neplaćanja kao posljedice nekog događaja izvan
kontrole kupca, kao što je na primjer rat, nemogućnost transfera novca iz zemlje ili neki drugi politički
događaj.

Osim zaštite poslovanja, polica osiguranja pruža niz prednosti za izvoznika kao što su:
• mogućnost prodaje uz odgodu plaćanja,
• povećanje konkurentnosti i posljedično rast prodaje,
• lakši izlazak na nova tržišta i
• mogućnost asignacije prava iz police na poslovnu banku kao instrument osiguranja
za kreditna sredstva.
Srednjeročno-dugoročno osiguranje inozemnih potraživanja
Ako ste izvoznik robe veće vrijednosti (kapitalnih dobara) koju prodajete Vašim kupcima uz duži rok
odgode plaćanja (više od 1 godine) HBOR nudi osiguranje i takvih potraživanja.

Osiguranje kredita dobavljača

Osigurava se prodaja uz odgodu plaćanja, definirana komercijalnim ugovorom između izvoznika i
stranog kupca. U slučaju da kupac ne plati robu, HBOR izvozniku isplaćuje odštetu u slučaju nastanka
jednog od osiguranih rizika. Također, izvoznik može asignacijom, prava iz police, prenijeti na poslovnu
banku koja financijski prati cijeli izvozni posao.

Osiguranje šteta tijekom proizvodnje

Kod proizvodnje robe za izvoz koja se proizvodi po specijalnoj narudžbi i koju je nemoguće
prodati drugom kupcu, moguće je osigurati i štete tijekom proizvodnje kojima se osigurava rizik
nemogućnosti izvršenja izvoznog ugovora od strane izvoznika radi raskida ugovora od strane kupca
ili nastanka nekog političkog rizika koji onemogućava izvršenje ugovora, npr uvođenje embarga na
izvoz u zemlju kupca.
Odšteta se osiguraniku isplaćuje u visini stvarnih troškova nastalih u procesu proizvodnje određene
robe umanjenih za samopridržaj, odnosno za udio osiguranika u šteti..

Osiguranje ulaganja u inozemstvo

Osiguranje ulaganja u inozemstvo je namijenjeno hrvatskim ulagačima te podrazumijeva osiguranje
od političkih rizika na koje ulagač ne može utjecati i koji mogu ugroziti uspješnost realizacije
cjelokupnog ulaganja (npr. nemogućnost ili ograničenje transfera valute, izvlaštenje-eksproprijacija,
rat i građanski nemiri itd.).
37
Korisni linkovi:
Komercijalne banke: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9757.xls

POTICAJI PODUZETNIŠTVU
Poduzetnički poduhvat, a osobito izvozni, zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljšanje vlastitih
proizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. Bez toga se ne možete ravnopravno
konkurirati na inozemnom tržištu. Svjesni ste toga, ali, naravno, tu je i neizbježno pitanje kako sve
to izdržati, a da se možda opet kreditno ne zadužujete. Čuli ste za poticaje, odnosne bespovratna
sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima, no ponekad Vam se čini kako je potrebno previše
pripreme za ishođenje natječajne dokumentacije, a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Pored
toga, često i nemate vremena pratiti objavljivanje natječaja, a i više je institucija koje dodjeljuju
poticaje pa je ponekad doista teško se snaći. Unatoč tomu, ipak itekako vrijedi pratiti mogućnosti
sufinanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima dosežu i do
300 tisuća kuna, s tim da poduzetnici koji izvoze više od 15 tisuća eura godišnje imaju temeljem
toga mogućnost povećanja odobrenih sredstava i do 20 posto. Naime, bespovratne potpore su
namijenjene upravo Vama, poduzetnicima koji jačate svoju konkurentnost na globalnom tržištu.

Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a između ostaloga,

za tehničko usklađivanje, poticanje inovatorstva, uvođenje novih tehnologija, povezivanje u klastere
te marketinške aktivnosti. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poželjna promotivna
aktivnost, osobito kod izvoznih tvrtki, ne bi trebalo zaobići projekte kojim su osigurana bespovratna
sredstva upravo za tu namjenu. Za poticajna sredstva možete se obratiti i drugim ministarstvima
kao što su: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a također i Hrvatskoj agenciji za
malo gospodarstvo (HAMAG).
Kako ne biste morali stalno provjeravati kad će koja od spomenutih institucija objaviti natječaje
 za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omogućuje da to provjerite pozivom besplatnog
info telefona – 0800/44 44 48, koji je uspostavljen upravo radi bržeg i jednostavnijeg informiranja
potencijalnih i postojećih izvoznika.

EU fondovi – novi izvori financiranja

Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Republiku Hrvatsku izazov prilagodbe
zajedničkoj pravnoj stečevini, ali otvara i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz proračuna
Europske unije. Pretpristupna pomoć koju Europska unija osigurava u razdoblju pristupanja, kroz
postojeće pretpristupne fondove i novi instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-
accession) , ima za cilj pomoći Hrvatskoj u pripremama za članstvo uključujući i pripreme za uspješno
korištenje financijskih instrumenata namijenjenih zemljama članicama.

Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, Hrvatskoj su se u 2005. godini otvorili
pretpristupni programi PHARE, ISPA i SAPARD te Hrvatska iz navedenih fondova trenutno koristi 514
milijuna eura kojima se financiraju projekti namijenjeni izgradnji i jačanju sposobnosti za preuzimanje
obveza punopravnog članstva. Pripreme za korištenje novog instrumenta pretpristupne pomoći
IPA, u okviru kojeg Hrvatskoj stoji na raspolaganju 589,9 milijuna eura do 2010. godine upravo su u
tijeku.

Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvođenje strukturnih promjena u gospodarskom sektoru
kako bi se poboljšala sposobnost uspješnog odgovora domaćih tvrtki na pritisak konkurencije
na jedinstvenom europskom tržištu. Predviđajući sudjelovanje na unutarnjem tržištu Europske
unije, kroz projekte CARDS pružena je tehnička pomoć nadležnim ministarstvima i strukturama za
podršku poduzetništvu kako bi se poboljšalo cjelokupno poslovno okruženje. Projekti su se bavili
38 pitanjima administrativnih prepreka ulaganjima, jačanjem promocije ulaganja i procjenom učinka
zakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke.

U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog području gospodarstva i poduzetništva,

uz naglasak na poboljšanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu,
pažnja je također posvećena shemama za sredstva bespovratne pomoći, te po prvi put usmjeravanju
pomoći individualnim malim i srednjim poduzetnicima.

Cilj projekta PHARE 2005. je poboljšati institucionalni okvir, politike, programe i strategije za male i
srednje tvrtke, poslovno savjetovanje i regulatorni režim.
U okviru projekta PHARE 2006. provodi se pilot-projekt „Potpora za jačanje konkurentnosti/
izvoza malih i srednjih poduzetnika“. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstava
nekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jačanje izvozne
konkurentnosti. Projekt će postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu i
studenome 2007. godine.

U okviru pretpristupnog fonda IPA – komponente namijenjene regionalnom razvoju, dio sredstava
predviđen je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnu
potporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem povećanja dodatne
vrijednosti proizvodnje i jačanja konkurentnosti općenito, s posebnim naglaskom na područja koja
zaostaju u razvoju. Projekti definirani pretpristupnim fondom IPA započeti su 2007. godini i provoditi
će se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u članstvo zemalja Europske unije.

Hrvatska također namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost i

inovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatrača. Cilj programa je pomoć malim i srednjim
tvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima financiranja, posebice u start-up
fazi i fazi razvoja tvrtke. Putem ovog programa također će se jačati suradnja između institucija koje
financiraju male i srednje tvrtke. Kroz CIP program, male i srednje tvrtke imat će, također, jednostavan
pristup informacijama o programima Europske unije kroz mreže poslovne potpore u obliku Euro-info
centara i Inovacijskih relejnih centara, osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Informacije o navedenim programima:

Središnja financijska jedinica za ugovaranje http://cfcu.mfin.hr

Središnji državni ured za razvojnu strategiju http://strategija.ht

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija http://mvpei.hr

39
40
 41

KORAK 6.
 IZVOZIT ĆU NA CILJANO TRŽIŠTE!
ŠTO MORAM ZNATI O PROCEDURI IZVOZA
I STANDARDIMA?
IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI
Uvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni, a samo se iznimno, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske
organizacije, mogu poduzeti količinska ograničenja (kontingenti) ili zaštitne pristojbe. Izvozni
se kontingenti mogu odrediti za specifičnu robu radi zaštite neobnovljivih prirodnih bogatstava
Hrvatske, uz istodobno ograničavanje unutarnje trgovine tom robom.
Za neke specifične proizvode, radi izvršenja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigurnosti,
zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštite čovjekove okoline, nadzora izvoza i uvoza
umjetničkih djela i nekih plemenitih kovina, potrebne su dozvole za izvoz. Dozvole izdaju nadležna
ministarstva (npr. za oružje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova, za umjetnička djela Ministarstvo
kulture, za lijekove Ministarstvo zdravstva, itd.).
Kada je ugovorom sa stranom osobom, propisima strane države ili hrvatskim propisima, predviđeno
da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Ako je prema
međunarodnim sporazumima o povlaštenoj trgovini predviđeno da robu pri izvozu prati potvrda o
podrijetlu robe EUR.1, tu potvrdu izdaje nadležna carinarnica.
Pri izvozu nekih proizvoda (hrana, životinje, proizvodi široke potrošnje, lijekovi i sl.) kao dokaz o
njihovoj ispravnosti i kakvoći potrebno je priložiti posebna uvjerenja (sanitarno, veterinarsko,
fitopatološko ili uvjerenje o kakvoći). Ta uvjerenja izdaju nadležne institucije ovisno o vrsti robe. Roba
42 za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati u
ovlaštenoj organizaciji te odgovarajuće označiti prije izvoza. Sva domaća roba namijenjena izvozu
mora se staviti u izvozni postupak.

Ovisno o carinskom postupku, izvoz robe može se podijeliti na:

• konačni (redovan) izvoz,
• izvoz robe radi vanjske proizvodnje,
• privremeni izvoz i
• ponovni izvoz.

U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne formalnosti uključujući primjenu trgovinskih mjera i

obračunava se izvozna carina ako je propisana.

Prije započinjanja izvoznog postupka nužno je koristiti usluge međunarodnog otpremnika odnosno
špeditera. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanja
carinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija – JCD, kamionski tovarni list
CMR, željeznički tovarni list CIM), organizira sve vrste transporta, posreduje pri osiguranju robe i
savjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg načina transporta. Otpremnik
također pruža pomoć izvozniku oko dokaza i prava na povlašteno porijeklo robe te oko popunjavanja
certifikata o porijeklu EUR 1. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe, a za poljoprivredne
proizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja fitosanitarni certifikat.
Otpremničke usluge također uključuju logističke usluge putem informacijske i komunikacijske
tehnologijom u vezi s prijevozom, rukovanjem ili skladištenjem robe odnosno upravljanje ukupnim
otpremnim lancem.

Link
Udruženje međunarodnih otpremnika pri HGK www.hgk.hr
Carinska uprava www.carina.hr
 U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu:
• izvoznu fakturu,
• izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika,
• tovani list za prijevoz robe,
• jedinstvenu carinsku deklaraciju,
• uvjerenje o podrijetlu robe i
• drugi dokumenti koje traži kupac.

Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora biti
ispunjena na propisani način sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona i
sadržavati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi.

Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem
u kojemu izvoznik ima sjedište ili prebivalište ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz.
Carinsku deklaraciju može podnijeti pošiljatelj – izvoznik ili njegov opunomoćenik koji ispunjava
uvjete za obavljanje poslova otpremništva.

Carinarnica prihvaća carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priložene
sve isprave potrebne za postupak. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na dan
prihvaćanja carinske deklaracije. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi
koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvrđuje stvarni istup robe.

Ovlašteni izvoznik
Carinska uprava - Središnji ured može tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez
podnošenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. Odobrenje se može izdati 43
osobama koje redovito i često šalju robu, omogućuju carinarnicama nadzor nad postupkom , nisu
kršile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provođenje postupka.

Takva tvrtka – ovlašteni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupak
izvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Ovlašteni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je u
odobrenju Carinske uprave naznačeno, upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak
jedinstvene carinske deklaracije. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od strane
izvoznika. On mora sadržavati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku, prethodnom
carinskom postupku (ako je postojao), zemlji odredišta, trgovački naziv robe, tarifnu oznaku Carinske
tarife, fakturnu vrijednost, i druge podatke o robi koja se izvozi. Knjigovodstveni zapis ima jednak
učinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi.

Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba fizički ne doprema u otpremnu
carinarnicu što ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojeftinjuje.

Ovlašteni izvoznik za podrijetlo robe

Ovlašteni izvoznik je osoba kojoj Carinska uprava na njegov zahtjev može izdati odobrenje da bez
obzira na vrijednost robe koju izvozi može sam na izvoznom računu ovjeriti podrijetlo robe. Broj
odobrenja upisuje se na račun.

Da bi izvoznik mogao postati ovlašteni izvoznik, mora se obvezati da će poštovati odredbe

Ugovora o slobodnoj trgovini između RH i država kojima je roba namijenjena. Da bi izvoznik
mogao steći takav status, on mora poznavati pravila o podrijetlu robe i ne smije ih kršiti neistinitim
prikazivanjima činjenica o robi. Nakon podnesenog zahtjeva i provjere znanja, izdaje se odobrenje o
pojednostavljenom postupku potvrđivanja podrijetla robe.
 POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE
Postupak vanjske proizvodnje može se odobriti za domaću robu koja se privremeno izvozi iz carinskog
područja Republike Hrvatske kako bi se na njoj obavila određena proizvodna radnja : obrada robe,
uključujući montažu, sastavljanje i ugradbu u drugu robu, prerada i dorada robe i popravak robe, koji
uključuje i njezino obnavljanje i osposobljavanje. Osoba koja namjerava robu privremeno izvesti radi
obavljanja vanjske proizvodnje, prethodno podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici.

PRIVREMENI IZVOZ
Carinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se
privremeno izvozi iz carinskog područja Republike Hrvatske s točno određenom namjenom, uz uvjet
ponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju. Ova vrsta izvoza u upotrebi je kod
otprema robe radi izlaganja na sajmovima, izložbama te slanja uzoraka robe radi potreba istraživanja
tržišta, organiziranja prezentacija u svrhu zaključenja izvoznog posla.

ATA karnet je međunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog
uvoza robe s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza, postupak ponovnog izvoza,
postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i, kao i provozni postupak obavlja bez
podnošenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana.

ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe:

• trgovačke uzorke,
• stručnu opremu i
• robu za prezentaciju, izložbe i sajmove.
44
To podrazumijeva gotovo sve: računala, sitni alat, fotografsku i filmsku opremu, glazbene
instrumente, industrijske strojeve, natjecateljska vozila, nakit, odjeću i medicinske aparate. Trkači
konji, muzejski izlošci, relikvije, namještaj, baletni kostimi, umjetničke slike, scenografija i ozvučenja
za koncerte samo su mali izbor robe i opreme koja prelazi granicu zahvaljujući upravo ATA karnetu.

Na temelju ATA karneta ne smiju se izvoziti prehrambeni proizvodi, kvarljiva roba te roba namijenjena
preradbi, obradbi ili popravku.

Prednosti ATA karneta:

• izvozniku ukidaju troškove carine i PDV-a ili polaganja depozita.
• za carinu ATA karnet znači manje administracije i sigurnost da će naplatiti uvozne pristojbe
ako ne bude ponovnog izvoza.
• karneti pojednostavljuju prelazak granice, odnosno izvoznicima i uvoznicima
omogućuju uporabu samo jednog dokumenta za rješavanje svih carinskih formalnosti.

S ATA karnetom trgovci, izlagači i ostali poslovni ljudi mogu:

• unaprijed odrediti carinske troškove prema već utvrđenoj cijeni,
• posjetiti više zemalja,
• upotrijebiti isti ATA karnet više puta u tijeku godine dana njegove valjanosti,
• vratiti se u zemlju s robom bez teškoća i odgoda.

Karnete izdaju isključivo gospodarske komore učlanjene u međunarodni ATA jamstveni lanac pri
Međunarodnom uredu trgovačkih komora, sa sjedištem u Parizu (ICC), koji upravlja tim lancem.
U Hrvatskoj ATA karnete izdaje i ovjerava Hrvatska gospodarska komora a troškovi su različiti za
svaku zemlju (tel: 01/4606-767 / 768 / 780 / 781; e-mail : ata@hgk.hr).
Informacije o Osnovnim zakonima i provedbenim propisima Carinske uprave RH možete pročitati
na slijedećoj stranici: www.carina.hr/crozakoni.htm
INCOTERMS, KUPOPRODAJNI UGOVORI, SPOROVI
Upotreba Incotermsa nužna je u međunarodnoj trgovini. Oni predstavljaju skup međunarodnih
pravila za tumačenje termina, koji se najčešće koriste u međunarodnoj trgovini i to prije svega
kod ugovora o prodaji. Njima se daje jedinstveno tumačenje trgovačkih termina u međunarodnoj
trgovini i izbjegava mogućnost različitog tumačenja u različitim zemljama što može dovesti do
nesporazuma, sporova i parnica. Osim što su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano vođenje
međunarodne trgovine, njihovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i druga upravna tijela te
njihovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogućnost nesporazuma koji bi mogli
dovesti do pravnih komplikacija između prodavatelja i kupca odnosno izvoznika i uvoznika.

S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi Međunarodna trgovinska komora (ICC) je
izdala novu verziju Incotermsa, Incoterms 2000, čija je upotreba počela 1. siječnja 2000. godine.
Incoterms je skup pojmova, odnosno izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomsko-
pravni odnosi između prodavatelja(izvoznika) i kupca (uvoznika), a posredno se odnose i na prijevoznike,
špeditere, luke i pristaništa, pomorske agente, carinska tijela, osiguravajuća društva i dr.

Radi lakšeg pregleda i razumijevanja, transportne su klauzule skupljene u četiri osnovne kategorije
označene početnim slovima E, F, C i D engleskih naziva kratica odgovarajućih transportnih klauzula.

Grupu E čini klauzula EXW, koja ukazuje na polazak robe iz mjesta isporuke, s time da prijevoz i
osiguranje nisu plaćeni, odnosno da te troškove snosi kupac-uvoznik.

Grupu F čine klauzule: FAS, FCA i FOB, koje ukazuju na to da glavni prijevoz i osiguranje nisu plaćeni,
odnosno da prodavatelj plaća prijevoz i osigurava robu samo do luke ukrcaja, odnosno (kod klauzule
45
FCA) do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na naznačenom mjestu.

Grupu C čine klauzule: CFR, CIF, CIP i CPT, koje ukazuju da je glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik,
a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik platio i prijevoz i osiguranje do odredišta.

Grupu D čine klauzule: DAF, DES, DEQ, DDP i DDU, koje ukazuju na prispijeće robe u određenu
zemlju odredišta na trošak i rizik prodavatelja-izvoznika.

Link:
Međunarodna trgovačka komora www.iccwbo.org

IZRADA BONITETNIH IZVJEŠĆA

Uskoro trebate sklopiti posao sa stranim poslovnim partnerom. Malo ste u dvojbi jer ne znate kakva
je njegova ukupna poslovna sposobnost, odnosno njegova sposobnost plaćanja. Kako biste to saznali
zatražite bonitetno izvješće kod Hrvatske gospodarske komore. Zahtjev za izradu bonitetnih izvješća
dostavlja se u pismenom obliku e-mailom ili telefaks uređajem na adresu: Hrvatska gospodarska
komora, Centar za poslovne informacije, Odjel za poslovne informacije, Draškovićeva 45, 10000
Zagreb (tel: 01/4606-771, fax: 01/4606-782, e-mail: bonitet@hgk.hr. Cijena izvješća za hrvatske tvrtke-
članice Hrvatske gospodarske komore je 240 kuna, a za ostale naručitelje 65 eura. Pri izradi boniteta
za hrvatske tvrtke nema roka isporuke. Za strane tvrtke cijena jednog boniteta ovisi iz koje države
tvrtka potječe te o roku isporuke.
 Pravna strana međunarodnih ugovora
U međunarodnoj trgovini s Vašim inozemnim partnerom može doći do različitih vrsta sporova, oko
plaćanja, kršenja elemenata iz ugovora, zaštite Vašeg intelektualnog vlasništva i drugo. Rješavanje
sporova formalno, putem pravnog sustava, može biti vrlo skupo. Ukoliko je moguće, spor riješite
izvansudskom nagodbom. Kod međunarodnih poslovnih ugovora problemi mogu nastati zbog
razlika u zakonodavstvu uključenih zemalja. Važno je da ugovor sadrži zakone koji vrijede u slučaju
spora, a također i arbitražu kao alternativu za spor.

Stalno izabrano sudište pri HGK pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije
arbitražnog rješavanja sporova (tel: 01/4848-622, 4848-623; fax: 01/4848-625; e-mail: sudiste@hgk.
hr. Sudište omogućava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomoćno riješe osobe od
njihovog povjerenja. Donedavno je Sudište pružalo i usluge organizacije i administracije postupaka
mirenja. Od srpnja 2002. godine, ova je usluga izdvojena u posebnu instituciju, Centar za mirenje pri
HGK.

STANDARDIZACIJA I CE OZNAČAVANJE - NECARINSKE PREPREKE IZVOZU

Uspješan izlazak Vaše tvrtke na međunarodno tržište zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede
na tom tržištu. Inače, standardi, odnosno norme definiraju se kao dokumentirani, dobrovoljni
sporazumi koji odrređuju ključne kriterije za proizvode, usluge i procese te pomažu da proizvodi
budu usporedivi i usklađeni. Europski standardi omogućuju povećanje konkurentnosti tvrtke
u Europskoj uniji, pomažu prijenosu i širenju tehnologija, kao i kretanju roba i usluga. Prepreke
slobodnom kretanju roba i usluga su tehničke prepreke odnosno neusklađeni tehnički zahtjevi.
46 Usklađenje tehničkih normativnih dokumenata i tehničkog zakonodavstva najbolja je komunikacija
s tehnički naprednijim zemljama. Tehničko zakonodavstvo je uređeni sustav akreditacije, certifikacije,
ispitivanja, normizacije, mjeriteljstva i nadzora nad tržištem. Sredinom 2007. godine u Republici
Hrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode
i ocjeni sukladnosti ( „Narodne novine“, broj 79/07), usklađen sa zahtjevima Europske unije, čime je
osiguran pravni temelj za donošenje podzakonskih akata (Uredba o načinu i postupku razmjene
informacija s drugim državama i međunarodnim organizacijama u području normi, tehničkih propisa
i postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama informacijskog društva; Pravilnik o obliku,
sadržaju i izgledu oznake sukladnosti).

Primjena normi u Vašem izvoznom poduhvatu je važna jer omogućuje najbrži i najlakši put za
zadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrđenih tehničkim propisima. Upoznavanje s normama
i njihova primjena olakšava proizvođačima izlazak na svjetsko tržište i osigurava konkurentnost
proizvoda na tom tržištu. Od sredine 2005. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalno
normirno tijelo čija je zadaća ostvarivanje ciljeva normizacije: povećanje razine sigurnosti proizvoda
i procesa, čuvane zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša, promicanje kakvoće proizvoda, procesa i
usluga, otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini i drugo.

Sve informacije o hrvatskim, europskim i međunarodnim normama dostupne su u Normoteci

Hrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb; tel: 01/6106-095;
e-mail: hzn@hzn.hr; web: www.hzn.hr) .

Sredinom 2005. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnošću
ostvaruje i osigurava:
• mjerodavno tržište usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certifikacije i nadzora nad
tržištem na području Republike Hrvatske,
• preduvjete za priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u
Republici Hrvatskoj na drugim tržištima,
 • tehničku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvarivanju konkurentnosti na
međunarodnom tržištu,
• povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti,
• tehničku potporu tijelima državne uprave u provedbi propisa u području sigurnosti i
zdravlja ljudi, zaštite okoliša, zaštite potrošača i drugih javnih interesa.

Koristi od akreditiranih tijela su :

• pouzdana ispitivanja, mjerenja i nadzor nad tržištem smanjuju proizvodne troškove,
nedostatke na proizvodima, pospješuju inovacije i pomažu pri odlučivanju i procjenjivanju rizika,
• vjerodostojni certifikati za proizvod povećavaju povjerenje potrošača, korisnika proizvoda
te povećavaju konkurentnost na tržištu,
• vjerodostojni certifikati za sustave upravljanja povećavaju povjerenje u poslovni sustav tvrtke
i konkurentnost te olakšavaju pristup novim tržištima.

Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije i u slučaju primjedbi
na njegov rad agencija će pravodobno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja eventualnih
nesukladnosti (tel: 01/6106-322; e-mail: akreditacija@akreditacija.hr; web: www.akreditacija.hr).

CE OZNAKA
Što je CE oznaka?
1) CE oznaka je putovnica proizvoda, obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo označavanje
prije nego što se stave na tržište ili u uporabu.

2) CE oznaka je izjava pravne ili fizičke osobe (proizvođača) koja je proizvod označila te uvjerenje 47
za slobodan protok roba unutar tržišta svih zemalja članica EU i zemalja Europskog gospodarskog
prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn). U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog
suda pravde u slučaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se može legalno kretati na
tržištu jedne zemlje članice, može se slobodno kretati i na tržištima ostalih zemalja članica.

3) Skraćenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz francuskog izraza Conformité Europeenne

(europska sukladnost). Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevima
sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, zaštite okoliša te zaštite javnog interesa,
propisanim EU direktivama tzv. "novog pristupa".

Koji proizvodi moraju imati CE oznaku?

Proizvodi koji zahtijevaju oznaku CE su: niskonaponska oprema, igračke, građevni proizvodi, strojevi,
dizala, osobna zaštitna oprema, neautomatske vage, medicinski uređaji, plinski uređaji, toplovodni
kotlovi, eksplozivi za civilnu uporabu, potencijalno eksplozivne atmosfere, rekreacijska plovila, uređaji
za hlađenje, oprema pod tlakom, te telekomunikacijska oprema.
Popis direktiva kojima određeni proizvodi moraju udovoljiti kako bi dobili CE oznaku i popis
proizvoda koji podliježu CE označavanju možete pronaći na stranicama http://ec.europa.eu .
Direktive tzv. novog pristupa detaljno određuju opseg primjene, vrijede za nove proizvode koji su
stavljeni na tržište ili uporabu, za sve proizvode uvezene iz trećih zemalja te za rabljene proizvode ako
je promijenjena karakteristika proizvoda (npr. jačina motora).

Što proizvođač treba znati i poduzeti kako bi stavio CE oznaku na svoj proizvod?
Proizvođač bi trebao znati:
1. direktive i postupke za utvrđivanje sukladnosti,
2. usklađene (harmonizirane) norme,
3. kada uključiti Prijavljeno tijelo (Notified Body),
 4. sastaviti tehničku dokumentaciju (mapu, spis), izraditi analizu opasnosti, ocjenu rizika,
obaviti sva ispitivanja, napraviti priručnik za uporabu,
5. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti,
6. pravilno postaviti CE oznaku.

Dakle, za proizvode visokog rizika, direktiva može odrediti obvezu pribavljanja certifikata za dizajn/
izradu, kontrolu kvalitete dijela ili čitavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinačnog proizvoda
od strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certifikata (tzv. Notified Body). Prateći ispravnu
proceduru, proizvođač mora priložiti Izjavu o usklađenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu
staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega čvrsto pričvršćena. Sva dokumentacija
povezana s certifikatom mora biti sakupljena u tehničku mapu i biti raspoloživa za uvid nadležnim
tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

Stavljanjem te oznake na proizvod proizvođač jamči da je prošao sve propisane postupke

dokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. Direktive propisuju moguće načine ocjenjivanja
sukladnosti proizvoda i proizvođač može sam birati njemu najprikladniji, od osam mogućih načina
dokazivanja sukladnosti. Moduli, odnosno načini dokazivanja, razlikuju se po složenosti ovisno o
složenosti proizvoda i mogućoj opasnosti za korisnika.

Što su Prijavljena tijela?

Osam modula ocjene sukladnosti, dakle, u rasponu su od jednostavnih koji omogućuju proizvođaču
da obavi unutrašnje provjere i sam izjavi sukladnost, do veoma složenih provjera svakog elementa
proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Po prirodi rizika kod svakog proizvoda
određuje se odgovarajući model ocjene sukladnosti tj. igračke su nisko rizične, dok bi neke vrste
48 strojeva mogle biti visoko rizične i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog
tijela.
Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec.europa.eu/enterprise/newapproach/
legislation/nb/notified_bodies.htm

Tko odgovara za sigurnost proizvoda na tržištu EU?

Za sigurnost proizvoda odgovara proizvođač sa sjedištem u EU. Ukoliko proizvođač nema sjedište
u Europskoj uniji, tada će njegov ovlašteni zastupnik iz EU biti odgovoran. Ukoliko nema ovlaštenog
zastupnika iz EU, tada odgovara bilo koja osoba iz EU koja je proizvod isporučila na tržište u EU.
Predviđene su velike novčane kazne za nepoštivanje tih pravila te naravno pad ugleda tvrtke.
Proizvođače iz trećih država mogu zastupati ovlašteni predstavnici, uvoznici i distributeri.
Odgovornost proizvođača izvan EU jednaka je kao i za proizvođača iz zemlje članice EU.

Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj glede CE oznake?

Obveza je zemalja članica EU prenijeti tehničke direktive u nacionalno zakonodavstvo. Što se tiče
Republike Hrvatske koja je na putu u članstvo u EU, doneseno je novo tehničko zakonodavstvo (novi
tehnički zakoni, tehnički pravilnici i ostali tehnički propisi). Neki od tih zakona su Zakon o normizaciji
objavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon a akreditaciji objavljen u Narodnim novinama
broj 158/03, Zakon o mjeriteljstvu objavljen u Narodnim novinama broj 163/03, Zakon o općoj
sigurnosti proizvoda objavljen u Narodnim novinama broj 158/03, Zakon o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjeni sukladnosti objavljen u Narodnim novinama broj 158/03 i 79/07.
Od dana stupanja na snagu pojedinog novog tehničkog propisa do pristupanja Republike Hrvatske
EU ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih
proizvoda sa EU proizvodi koji se stavljaju na tržište RH moraju biti označeni posebnim potvrdbenim
znakom sukladnosti. (Euro info komunikacijski centar Zagreb –www.euroinfo.hr)
Putem projekta „Tehničko usklađivanje“ Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva omogućuje Vam sufinanciranje dijela troškova
konzultantskih usluga prilikom uvođenja sustava upravljanja kvalitetom i okolišem, za certificiranje sukladnosti proizvoda (CE oznaka),
stjecanje prava uporabe znakova kvalitete, sufinanciranje troškova edukacija kod uvođenja sustava te certificiranja sustava i proizvoda.
ZAŠTITA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Zašto je važna zaštita Vašeg intelektualnog vlasništva?
Zaštitom intelektualnog vlasništva ostvaruje se bolji položaj, pa čak i monopol na određenom
tržištu. U zemljama članicama WTO-a (151 članica), dakle u zemljama koje su pristale na liberalizaciju
tržišnih odnosa, zaštita intelektualnog vlasništva je jedini dozvoljeni način za ostvarivanje takvog
povoljnijeg tržišnog položaja za pojedini proizvod, uslugu ili tvrtku u cjelini.
Intelektualno vlasništvo najčešće se dijeli na dvije velike skupine: industrijsko vlasništvo, te na
autorsko pravo i srodna prava. Važan aspekt zaštite je i pravovremenost pokretanja zaštite. Za neka
prava kao što su patent ili zaštićeni industrijski dizajn zaštitu je u pravilu potrebno pokrenuti prije bilo
kakvog objavljivanja podataka ili puštanja u promet proizvoda koji su predmet zaštite.
Izvoz proizvoda znači nastupanje na tržištu koje u pravilu slabije poznajemo od vlastitog. Stoga se
za takav nastup valja što bolje pripremiti.

Što se tiče intelektualnog vlasništva treba odgovoriti na dva osnovna pitanja:

1. Je li i ako jest zašto izvozniku važna zaštita njegovog intelektualnog vlasništva?
2. Zašto je izvozniku važna zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva?

Zaštita intelektualnog vlasništva izvoznika

Zaštita intelektualnog vlasništva može značajno doprinijeti konačnom uspjehu izvoznoga posla.
Brojna su pitanja vezana uz zaštitu proizvoda.

Da spomenemo samo neka:

• Koji su oblici zaštite proizvoda ili usluge potrebni i poželjni?
49
• Na kojem području treba zaštititi proizvod ili uslugu?
• Što se postiže zaštitom proizvoda ili usluge?
• Je li sustav ostvarivanja prava zaštite industrijskog vlasništva na odabranom tržištu djelotvoran?
• Koliko se isplati investirati u zaštitu proizvoda ili usluge?

Odgovori na ovakva i slična pitanja, te postavljanje strategije zaštite u svakom pojedinačnom slučaju
zahtijevaju pomoć stručnjaka za marketing, financije, tehnologiju, pravo i intelektualno vlasništvo.

S razvijenom strategijom zaštite biti će pored ostaloga:

• moguća bolja analiza novoga tržišta;
• moguće ostvariti bolju cijenu i povećati zaradu;
• moguće bolje tržišno pozicioniranje vlastitog proizvoda/usluge;
• jednostavnije pronaći dobrog distributera/zastupnika na novom tržištu;
• moguće sklopiti bolje ugovore o plasmanu roba i usluga;
• jednostavnije i pod povoljnijim uvjetima ustupiti licencu;
• moguće bolje upoznavanje konkurencije;
• moguće ojačati marketinšku kampanju;
• moguće ostvariti povoljniji položaj na tržištu i steći dugoročnu prepoznatljivost.

Zaštita tuđeg intelektualnog vlasništva

U izvoznim pripremama treba utvrditi koji se sve slični proizvodi već nalaze na ciljnom tržištu i na
koji je način svaki pojedini od njih zaštićen ili je u postupku zaštite. Većina1 podataka takve vrste može
se naći u javno dostupnim bazama patentnih dokumenata, žigova i industrijskog dizajna. Proizvod
koji želite izvoziti niti na koji način ne smije povređivati zaštitu koju uživaju već prisutni proizvodi
na novom tržištu. U suprotnom lako može doći do carinskih problema pri uvozu ili do vrlo skupih
trgovačkih sporova koji mogu rezultirati osobito negativnim posljedicama po izvoznika.
 Proizvod nalik onome koji se želi izvoziti ne mora postojati na ciljnom tržištu, a da je unatoč tome u
toj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomično štiti neka obilježja koja taj proizvod ima.
Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status može se utvrditi pretragom
odgovarajućih baza2. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna važeći, u cilju
izbjegavanja spora moguće je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patenta
odnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo.

Izvozni proizvod može biti dovoljno različit od svih ostalih proizvoda na novom tržištu, ali je označen
žigom koji je nalik barem jednom žigu koji uživa zaštitu na novom tržištu, što je također preporučljivo
provjeriti pretragom odgovarajućih baza. U takvoj situaciji ili se treba pokušati dogovoriti s nositeljem
prava sličnog žiga, ili treba izmijeniti žig kojime je proizvod označen.

Osim u rijetkim slučajevima izvozni proizvod neće biti potpuno nov ili neće uopće biti nov na ciljnom
tržištu. Najčešće će se na njemu već nalaziti barem jedan ili nekoliko sličnih proizvoda. Ako se radi
o većem broju sličnih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jako
izražena. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalno
mogla u kraćem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom
vrstom proizvoda. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba više godina, takvi se podatci
mogu pronaći u bazama podataka patentnih dokumenata, te se na temelju njih može procijeniti
kolika je realno tržišna opasnost od alternativne tehnologije.

Kako DZIV može pomoći izvoznicima?

S obzirom na pravnu, tehničku i poslovnu složenost sustava zaštite intelektualnog vlasništva DZIV,
kao specijalizirano tijelo državne uprave za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i
50 druge stručne poslove u tom području, pruža nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. Tu je u
prvom redu internet stranica http://www.dziv.hr s brojnim korisnim sadržajima iz različitih područja
intelektualnog vlasništva, uputama o pripremanju prijava za zaštitu, provedbi postupaka zaštite,
zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to područje, te slobodno dostupnim bazama
podataka koje sadrže veliku većinu dokumentacije o industrijskom vlasništvu u Republici Hrvatskoj.
Pored toga Zavod ima organiziranu službu aktivne stručne3 pomoći putem koje korisnici mogu
telefonskim upitom, e-poštom ili u sklopu dogovorenog sastanka dobiti odgovor na većinu pitanja.
Zavod također samostalno ili u suradnji s drugim domaćim ili međunarodnom organizacijama
održava specijalističke seminare, radionice i predavanja iz područja intelektualnog vlasništva, za
profesionalce u struci, te za poslovne ljude i poduzetnike.

Međunarodne prijave
Republika Hrvatska je pristupila svim važnijim međunarodnim sporazumima i konvencijama
vezanim uz intelektualno vlasništvo, čime se u potpunosti integrirala u međunarodni sustav.

Time je omogućeno da u Hrvatskoj putem Zavoda mogu započeti postupci,

• međunarodne prijave patenta (PCT)4 i
• međunarodna prijava žiga (Madridski sustav).

Prijava europskog patenta može se osim putem međunarodne prijave (PCT) podnijeti izravno
Europskom patentnom uredu (EPO-u). Očekuje se da će se od početka 2008. godine prijava europskog
patenta moći započeti u DZIV-u.

Međunarodna prijava industrijskog dizajna podnosi se izravno Međunarodnom uredu pri WIPO-u.

Prijave patenta, žiga i industrijskog dizajna mogu se podnositi i izravno u pojedinoj zemlji. Prijave
za europski žig i europski dizajn podnose se uredima ovlaštenima za to u skladu s pravilima Ureda za
harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM-a).
Usluga pretraživanja
Pored svoje osnovne djelatnosti Zavod pruža komercijalne usluge pretraživanja patentnih
dokumenata, žigova i industrijskog dizajna.

Pretraživanje patentnih dokumenata može poslužiti:

• za prvu procjenu novosti izuma;
• za procjenu postoje li bitne karakteristike izuma koje ga čine dovoljno različitim od
drugih proizvoda
• kao osnova za sastavljanje dobro utemeljene patentne prijave (navođenje dokumenata
koji opisuju prethodno stanje tehnike);
• za izbjegavanje mogućih sporova zbog povreda tuđih prava, ako planirate proizvodnju ili
prodaju novog proizvoda u određenoj zemlji;
• za otkrivanje postoje li i tko su Vam glavni konkurenti koji razvijaju jednaki ili sličan proizvod;
• da biste istražili koje su rezultate do sada postigli konkurenti (kako biste donijeli odluku
o zaustavljanju ili ubrzavanju vlastitog razvojnog projekta);
• da biste istražili u kojim zemljama ne postoje tuđa patentna prava (nema opasnosti od
povreda prava);
• da biste odredili glavno područje tehnike relevantno za određeni izum;
• da biste prikupili dokaze radi podnošenja prigovora ili zahtjeva za opoziv prava na
postojeći tuđi patent;
• kao nadahnuće za stvaranje ili unapređivanje vlastitog izuma.

Pri pretraživanju patentnih dokumenata stručnjaci Zavoda koriste dostupne međunarodne

komercijalne i nekomercijalne baze podataka.
Zavod također nudi i komercijalnu uslugu pretrage žigova koji imaju učinak u jednoj od zemalja 51
regije5.

Pretraživanje žigova može poslužiti:

• kao temelj za procjenu mogućnosti nesmetanog uvođenja pojedinog žiga u određenu zemlju;
• kao prethodno pretraživanje prije podnošenja zahtjeva za registraciju vlastitog žiga;
• da biste spriječili moguće sporove zbog povrede tuđih prava te zahtjeva za naknadu štete;
• kao prilog za procjenu sigurnosti budućih ulaganja u marketing;
• da biste provjerili vjerodostojnost oglašavanja, brošura i letaka za nove proizvode ili usluge;
• da biste doznali više o proizvodima ili uslugama konkurenata;
• da biste prepoznali buduće trendove u marketingu novih proizvoda i usluga;
• da biste stekli uvid u portfelj registriranih žigova tvrtki prilikom poslovnih transakcija;
• kao nadahnuće za stvaranje vlastitih žigova.

Pretraživanja se provode na temelju pisanog zahtjeva koji sadrži podatke o naručitelju i kriterije za
pretraživanje (ključne riječi, opis, crtež ili slika, klasifikacijske oznaka, bibliografski podaci itd.).

Zavod za sada ne pruža usluge pretraživanja žigova izvan zemalja regije, niti pretraživanja
industrijskog dizajna izvan Republike Hrvatske. Međutim, kada je to potrebno Zavod može pomoći
zainteresiranima oko uspostavljanja kontakta s drugim organizacijama u svijetu koje takav zadatak
mogu kvalitetno obaviti.
 VAŽNIJE POVEZNICE
Opći sadržaji o intelektualnom vlasništvu

Mnoge detaljnije informacije o intelektualnom vlasništvu možete naći na slijedećim internetskim

stranicama:

http://www.dziv.hr - stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske s

brojnim sadržajima o različitim vrstama intelektualnog vlasništva i mogućnostima njegove zaštite.

http://www.wipo.int - stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo obiluje brojnim

korisnim prilozima svih vrsta uključujući i poslovne aspekte intelektualnog vlasništva, osobito za
male i srednje tvrtke.

http://www.epo.org - stranica Europskog patentnog ureda

http://oami.europa.eu - stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta (OHIM) Europske unije

http://www.uspto.gov - stranica Ureda za patente i žigove SAD-a

http://www.jpo.go.jp - stranica Japanskog patentnog ureda

52
Baze podataka
Na internetu je moguće naći brojne slobodno dostupne baze podataka vezane uz intelektualno
vlasništvo. Ovdje je naveden tek kratki popis možda najčešće korištenih baza.

http://www.espacenet.com - najveća besplatna baza podataka patentnih dokumenata u svijetu

http://www.epoline.org/portal/public/registerplus - dozvoljava uvid u podatke objavljene za

vrijeme trajanja postupka priznavanja Europskog patenta, kao i naknadne informacije u nacionalnoj
fazi priznavanja patenta.

http://www.wipo.int/pctdb/en - baza podataka patentnih prijava koje slijede međunarodnu

(PCT) rutu.

http://www.uspto.gov/patft/index.html - baza podataka patentnih dokumenata Ureda za

patente i žigove SAD-a.

http://www.wipo.int/ipdl/en/search/madrid/search-struct.jsp - baza podataka žigova Svjetske

organizacije za intelektualno vlasništvo.

http://oami.europa.eu/CTMOnline/RequestManager - baza podataka žigova Ureda za

harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije.

http://tess2.uspto.gov/bin/gate.exe?f=tess&state=om3ukf.1.1 - baza podataka žigova Ureda

za patente i žigove SAD-a.
53
http://www.wipo.int/ipdl/en/search/hague/search-struct.jsp - baza podataka industrijskog
dizajna Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.

http://oami.europa.eu/RCDOnline/RequestManager - baza podataka industrijskog dizajna

Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tržišta Europske unije

http://www.iddn.org - posebna stranica na internetu namijenjena pohrani digitalnih sadržaja u

svrhu zaštite autorskog prava i srodnih prava
54
 55

KORAK 7.
 ŽELIM JOŠ BOLJI I USPJEŠNIJI IZVOZ!
KAKO TO OSTVARITI?
INFORMACIJE O IZVOZU I STJECANJU IZVOZNIČKIH VJEŠTINA
Globalno tržište karakterizira dinamičnost i novi odnosi te je važno imati osiguran pristup različitim
informacijama o inozemnim tržištima i mogućnostima dodatne edukacije kako biste se mogli
prilagoditi zahtjevima globalnog tržišta.
Postoje različiti načini kako steći specifična znanja o izvozu i izvoznim vještinama: specijalizirani
tečajevi, treninzi i edukacije o izvoznim vještinama koje provode različite institucije, zapošljavanje
stručnjaka, partnerstvo s iskusnim tvrtkama-izvoznicama ili sklapanje ugovora o uslugama eksperata
za međunarodnu trgovinu odnosno pojedina ciljana tržišta.

Stjecanje određenih specifičnih znanja o poduzetništvu potrebnih za poslovanje Vaše tvrtke (npr.
u području financija, marketinga, upravljanja) dostupno je putem programa edukacija koje provode
specijalizirane institucije (obrazovne ustanove, poduzetnički centri, regionalne razvojne agencije i
druge specijalizirane institucije).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi projekt „Obrazovanje u poduzetništvu“

putem kojeg sufinancira troškove institucijama koje provode ovaj vid cjeloživotnog obrazovanja,
tako da je većina od navedenih tečaja/seminara za polaznike besplatna (www.mingorp.hr).

Specifična znanja vezana uz izvoz moguće je stjecati kontinuirano putem uključivanja u programe
56 edukacija, koje provodi Hrvatska gospodarska komora putem svojih sektorskih udruženja, kao i
Hrvatska obrtnička komora, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Udruga izvoznika, Hrvatska
udruga poslodavaca, te uredi i predstavništva inozemnih komora u Republici Hrvatskoj.

Navedene institucije također organiziraju ciljane seminare i okrugle stolove uz angažman uspješnih
ljudi - stručnjaka iz prakse čija su znanja i praktična iskustva od koristi za Vašu tvrtku – potencijalnog
izvoznika.
Informacijski centar za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori može Vam pružiti relevantne
informacije o inozemnim tržištima i tenderima, podatke o potencijalnim kupcima i partnerima na
međunarodnim tržištima te informacije o postupcima izvoza i svim potrebnim pratećim uslugama.

Putem Euro Info Komunikacijskog centra (EICC Zagreb) možete zatražiti konkretnu pomoć pri
izlasku na tržište Europske unije, ali i sve ostale zemlje u kojima postoji EIC mreža (područje istočne
i jugoistočne Europe, SAD, Ukrajina, Izrael, Jordan, Sirija…). EICC raspolaže bazom podataka tzv.
„Business Cooperation Database“, preko koje se jednostavno i lako može doći do potencijalnih
partnera za poslovnu suradnju. Baza je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim
kompanijama koje traže partnere vani, i sadrži profile stranih kompanija koji traže poslovnu suradnju
s hrvatskim tvrtkama. Navedena baza je dostupna samo Euro info centrima, kao glavnom alatu za
pomoć malim i srednjim tvrtkama u širenju i jačanju njihovog poslovanja na inozemnom tržištu.

Udruga Hrvatski izvoznici na svojim internetskim stranicama pruža informacije u svezi organiziranja
različitih događanja vezanih uz izvoz ( tribine, forumi, predstavljanja, znanstvene i stručne radionice,
predavanja, i sl. ) Putem internetske stranice Udruge dostupne su Vam informacije o sajmovima i
konferencijama te izvoznim portalima u svijetu.
Hrvatski izvoznici također redovito organiziraju besplatne edukacije za izvoznike s gostovanjima
stranih i domaćih konzultanata. Teme seminara određene su prema iskazanom interesu anketiranih
tvrtki odnosno kadrova koji operativno rade na izvoznim poslovima. Najveći interes izvoznici su
do sada iskazali za edukacije iz područja: istraživanje tržišta, norme i certifikati važni za izvoz; kako
uspješno izvoziti i ući na nova tržišta; prodajne strategije; identificiranje stranih strateških partnera;
carinske procedure, i slično. Svi seminari osmišljeni su kao dvosmjerna komunikacija između
predavača i sudionika s brojnim primjerima iz prakse.

Ured HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) prikuplja informacije o edukacijama koje provode različite
institucije. Na internetskim stranicama Ureda HIO www.izvoz.hr možete doznati sve o aktualnim
edukacijama korisnim za izvoznike te predložiti teme koje Vas zanimaju.

Prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnom tržištu, gospodarski

susreti
Ako želite prezentirati Vašu tvrtku na stranom tržištu, iskoristite mogućnosti, koje Vam pruža Vlada
Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koje u
suradnji s drugim institucijama organizira posjete gospodarskih delegacija pojedinim zemljama.
Također se organiziraju gospodarski susreti zainteresiranih domaćih i stranih tvrtki u Hrvatskoj i
planiraju organizirani nastupi i prezentacije hrvatskog gospodarstva na ciljanim međunarodnim
sajmovima.
Obavijest o planiranim posjetima stranim tržištima u gospodarskim delegacijama možete pronaći
na portalu www.izvoz.hr, odnosno na stranicama gospodarskih udruženja (HGK, HOK), uz mogućnost
prijave za sudjelovanje.
Isto tako, putem portala www.izvoz.hr možete iskazati interes za posjetom pojedinoj zemlji u
sklopu gospodarske delegacije, informirati se o organiziranim nastupima na sajmovima te o ciljanim
prezentacijama hrvatskog gospodarstva u inozemstvu.
U uredu HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva možete
zatražiti informacije o mogućnosti sufinanciranja nastupa Vaše tvrtke na inozemnim sajmovima, bilo
da se radi o organiziranom ili individualnom nastupu. 57
Prijava prepreka izvozu
Ured HIO kontinuirano prikuplja i obrađuje zahtjeve tvrtki za uklanjanjem prepreka za izvoz.
U svakom trenutku možete prijaviti prepreku s kojom se susrećete pri izvozu, bilo da je riječ o
preprekama vezanim uz procese i institucije u Republici Hrvatskoj ili o preprekama vezanim za ulazak
i poslovanje na stranom tržištu.

• obrazac na internetskoj stranici www.izvoz.hr

• besplatni info telefon: 0800 44 44 48
• fax: 01/6109-714
• e-mail: izvoz@izvoz.hr
• adresa: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Odjel za izvoz,
Ulica grada Vukovara 78,
10000 Zagreb
58
 59

KONTAKTI
 Kontakti
ODJEL ZA IZVOZ
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
• Besplatni info telefon: 0800 44 44 48
• Telefax: 01/ 6109 714
• E-mail: izvoz@izvoz.hr
• Web stranica: www.izvoz.hr
INFORMACIJSKI CENTAR ZA IZVOZNIKE
Hrvatska gospodarska komora
• Draškovićeva 45, p.p. 630, 10000 Zagreb
• Besplatni info telefon: 0800 18 52
• Telefon: 01/4606 708
• Telefax: 01/4606 782
• E-mail: hio@hgk.hr , poslovne-
informacije@hgk.hr
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
• Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/456-1555
• Telefax: 01/482-8380
60
• E-mail: hgk@hgk.hr
EURO INFO KOMUNIKACIJSKI CENTAR
ZAGREB
Hrvatska gospodarska komora
• Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4561 526; 01/4561 756
• Telefax: 01/4826 352; 01/4828 380
• E-mail: eicc@hgk.hr
• Web stranica: www.euroinfo.hr
HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I
RAZVITAK
• Strossmayerov trg 9, 10000 Zagreb
• Telefon: 01 4591 666
• Telefax: 01/ 4591 523
• Web stranica: www.hbor.hr
HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO
GOSPODARSTVO
• Prilaz Gjure Deželica 7, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/488 10 00
• Telefax: 01/488 10 09
• E-mail: hamag@hamag.hr
• Web stranica: www.hamag.hr
HRVATSKA GOSPODARSKA
DIPLOMACIJA
Ministarstvo vanjskih poslova i
europskih integracija
Uprava za međunarodnu gospodarsku
suradnju
• Trg N.Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4569 849
• Telefax: 01/4597 744
• E-mail: gospodarska.suradnja@mvpei.hr
• Web stranica: http://hgd.mvpei.hr
CARINSKA UPRAVA
Ministarstvo financija
• A. Humboldta 4a, 10000 Zagreb,
• Telefon: 01/61 02 333
• Telefax: 01/61 55 280
• E-mail: ured-ravnatelja@carina.hr
• Web stranica: www.carina.hr
HRVATSKI IZVOZNICI
• Andrije Hebranga 34, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4923 796
• Telefax: 01/4923 797
• E-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr
• Web stranica: www.hrvatski-izvoznici.hr
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA
(HUP)
• Pavla Hatza 12, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4897 - 555
• Telefax: 01/4897 - 556
• E-mail: hup@hup.hr
• Web stranica: www.hup.hr
AGENCIJA ZA PROMICANJE ULAGANJA I
IZVOZ
• Hebrangova 34, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4866 000; 01/4866 001
• Telefax: 01/4866 008
• Web stranica: www.apiu.hr
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
• Ilica 49, p.p. 166, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4806 666
• Telefax: 01/4846 610
• E-mail: hok@hok.hr
• Web stranica: www.hok.hr
Poticaji
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/6106 11
• Info telefon: 0800 234 505
• E-mail: info@mingorp.hr
• Web stranica: www.mingorp.hr
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnog gospodarstva
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb,
• Telefon: 01/ 6106 393
• E-mail: office@mps.hr
• Web stranica: www.mps.hr
Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka
• 10000 Zagreb, Prisavlje 14
• Telefon: 01/6169 111
• E-mail: info@mmtrp.hr
• Web stranica: www.mmtrp.hr
Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti
• Park Trešnjevka 4, 10000 Zagreb,
• Telefon: 01/3657 888
• E-mail: mobms@mobms.hr
• Web stranica: www.momms.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa
• Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/4569 000
• E-mail: ured@mzos.hr
• Web stranica: www.mzos.hr
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske
– BICRO
• Planinska 1, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/2352 601
• E-mail: ured.bicro@bicro.hr
• Web stranica: www.bicro.hr
Norme, akreditacije,
intelektualno vlasništvo
Hrvatski zavod za norme (HZN)
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
• Telefon : 01/ 6106 095
• Telefax : 01/ 6109 321
• E-mail: hzn@hzn.hr
• Web stranica: prodaja: prodaja@hzn.hr
Hrvatska akreditacijska agencija
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/ 6106 322
• Telefax: 01/ 6109 322
• E-mail: akreditacija@akreditacija.hr
• Web stranica: www.akreditacija.hr
Državni zavod za intelektualno
vlasništvo
• Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
• Telefon : 01/ 6106 410 ; 01/6106 361
• Telefax : 01/ 6112 017
• E-mail: ipo.croatia@dziv.hr
• Web stranica: www.dziv.hr 61
CE oznaka
Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o.
• Ljudevita Gaja 17/III, 10000 Zagreb
• Telefon: 01/ 4806 777
• Web stranica: www.zik.hr
TÜV CROATIA D.O.O.
• Dr Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod
• Telefon: 035 /400 590
• Web stranica: www.tuv.hr
DET NORSKE VERITAS ADRIATICA D.O.O.
• Slavonska avenija 50/2, 10000 Zagreb,
• Telefon: 01/ 2499 850
• Web stranica: www.dnv.hr
SIQ CROATIA D.O.O.
• Avenija Dubrovnik 10, 10020 Zagreb
• Telefon: 01/ 6551 306
• Web stranica: www.siq.hr
 Korisne poveznice:
Istraživanje tržišta
http://www.esomar.or
TNS http://text.tns-global.
com/market-sectors/index.htm
GFK http://www.gfk.com/
IPSOS http://www.ipsos.com/
SYNOVATE http://www.synovate.
com/
MILLWARDBROWN http://www.
millwardbrown.com/Sites/millwardbrown/

Sajmovi
http://www.eventseye.com

62
63
64
NAPOMENE UZ TEKST
1
Podaci o postupcima zaštite koji su još u tijeku nisu javno dostupni prije
službene objave, te se ne vide niti u javno dostupnim niti u komercijalnim bazama
podataka.

2
Na internetu se nalazi veći broj slobodno dostupnih baza za pretraživanje
intelektualnog vlasništva. Neke važnije navedene su pri kraju ovoga teksta.
Međutim, radi kvalitetne pretrage i ispravnog tumačenja pronađenih informacija
na kojima se temelje odluke o zaštiti svakako je preporučljivo savjetovati se sa
stručnjakom u području zaštite intelektualnog vlasništva.

3
DZIV je ovlašten samo za pružanje stručnih informacija, ali ne i za pružanje
konkretne pravne pomoći pojedincima u pojedinačnim slučajevima zaštite. Za to je
potrebno angažirati registriranog zastupnika za intelektualno vlasništvo ili pravnog
savjetnika.

4
PCT je kratica od Patent Cooperation Treaty (Ugovor o suradnji u području
patenata) temeljem kojega je moguće jednom patentnom prijavom istovremeno
započeti zaštitu izuma u više zemalja potpisnica tog ugovora.
65
5
Za sada su to Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija (CETMOS). Pretragom su obuhvaćeni i svi žigovi Zajednice
(CTM) koji vrijede na cijelom području Europske unije.
66
 IZDAVAČ

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Uprava za poticanje ulaganja i izvoza

Vukovarska 78
10000 Zagreb

Ured HIO
www.izvoz.hr

Naklada: 1000 Komada

Dizajn
Duško Bekar 67

Tisak
Kratis
68