P. 1
Slikovna enciklopedija pasa

Slikovna enciklopedija pasa

|Views: 7,423|Likes:
Published by keraolivera

More info:

Published by: keraolivera on Nov 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/25/2015

pdf

text

original

SLIKOVNA ENCIKLOPEDIJA

PASA

I

SLIK VNA ENGI KL<DPEDIJA

SA

Joan Palmer

/(C~ (ff¥OO~ G~ro

"PAL

6

a I v originala:

The IlIu trated Encyclopedia of Dog Breed

Copyright © 1994 by Quarto Inc Copyright za hrvatski jezik:

Dusevic & Krsovnik d .. 0. Rijeka, Hrvatska 1998.

Nakladnik: DUSEVIC & KRSOVNIK d.o.o. Rijeka

Za nakladnika: Zdravko Dusevic

Emil Krsovnik

Prijevod:

Redaktura:

Ranko Cepin Gordan Gulan

Lektura: Visn]a Visnjic-Karkovic

Kompjutorska priprema sloga

i izrada filmova: Impera d.o.o, Rijeka

[SB 953-6029-2-6

Tiskano u Singapuru, Star Standard Printer Ltd

\I

SADRZAJ

6 ... 23. str, Uvod

24 ... 45. str,

Psi za drustvo i pratnju

46 ... 73. str.

Radni psi

74 ... 105. str, Cuvari stada i ovcarski psi

106 ... 141. str.

Lovacki psi 05in1 gonica

142 ... 185. str, 00ni6

186 ... 213. str, Terijeri

214 ... 235. str, Patuljasti psi

236 ... 25l. str.

Rijetke pasmine

252 ... 255, str, Kazalo pojmova

256. str, Zahvale

UVOD

Dugorocna obveza

Mnogi vlasnici pasa nisu bas jako odgovorni prema

vojim ljubimcirna, To ne znaci automatski da su oni 105i ili nepazljivi. Naprotiv, kupili su psa u uvjerenju kako su potrebe i temperament jedne vrste got vo jednake drugoj, te da im je jedina briga hoce Ii pas biti vehk i opasan ili malen, sladak i njefan, Ipak, neki su veliki psi macho izgleda L velike maze, dok su neke male pasmine izrazitc opasne.

POVIJEST I PORIJEKLO

Prife nego kupite psa, pokusajte sakupiti sto vise podataka a razlicitinl pasminama, jer ce vam to pomoci u odahiru onaga ljuhimca koji odgovara vasim zahtjevima. Da hi vas ljubimac opravdao ulogu koju ste mu namijenili, vazan je ne sarno izgled i veiicitia, vee narav i temperament psa.

Imati psa je ozbiljna obveza koja ukljucuje dugorocna a dricanja. Imajte na umu da neke vrste zive do sedamnaest ili vise godina, kao primjerice, patuljasta pudla. Uobicajena Hvatna dob psa je dvanaest godina, tijekom kojih pas mora biti hranjen, odgajan i nj govan, mora mu se pruziti veterinarska pomoc U slucaj u nezgode ili bolesti i skrb u slucaj u kad vlasnika nema kod kuce.

Vlasnici bi trebali razmisliti 0 skrbi za pse i pri pisanju svoje oporuke. Kad pas nadfivi vlasnika, upute hi trebale bid jasno obrazlofene - ostavlja li se pas nekoj dobrotvornoj ustanovi za zivotinje uz prikladnu novcanu donaciju iii se osravlja nekom prijatelju ili rodaku,

QdllO> itl11eall coojeka ipsa je jedinstven. Aka je vIIljell i pllzen, pas 6e biti privrZeJl vlml1ikll cijeli Zivot.

Naj igurniji nacin za razvijanje osiecaia 1 rerna puna i njihovaj psihologiji je pailjlvo promatranje stenadi u leglu. Cak i prije no sto pre tanu isati, stenad p einje pokazivati karakterisrike koje psecu vrstu cine jedinstveno kori n D1 ili jedinstveno problematic nom za nas ljude. Uspiesan odnos covjeka i p a ovisi a mogucnosri vlasnika da "procita" svog ljubimca ia maze mi lin kao pas.

Pas je zivotinja koja pripada coparu, ko]! irna urodenu potrebu za zivotom u ustavu hijerarhijeVec a cetiri do pet tjedana oclgledno [e koji dio legla [e dorrunanrniji i kako se ta dominacija iskazuje, Dominantno je sten ana koje prvo [ede, koje zapocinje igru i ana koje se usudi izaCi iz legla.

Kada napusti leglo, stene dobiva novo drusrvo koje Cine svi clallovi jednog kucansrva; i ljudi i zivotinje. Odvojeno od sigurno ti. i ropline I gla, nece e pu titi dok potpuno ne upozna novi teritori] i svoj status u zajeduici koja ga okruzuj . Tada e neki izdvoje kao vode kupine.

[ezik pasa

Kako pas odrasta, razvija cijeli reperroac signala i drfanja tijeLa koji c objasnjavati oj gOY ponasanje. Pas koji ima povjerenja II Covjeka pokazuje svoje osjeCaje u uzdignutom

tavu na ve cetiri noge, uspravnih usiju i uzdignurog Tepa. Kada treba pokazati. poslusnost, pas koji nije psihicki jak, pustit ce rep saviti usi u vodoravan poloza] i nekad okrenuti glavu na manu kako bi izbjegao izravan pogled. U potpunoj podlosnosti rnof cak 1 Ci na leda.

6

UVOD

Samo promatranjern razlicitih vrsta mozete saznati koje yam pasmine vise odgovaraju.

Aka ste podstanar, pri kupnji morate paziti da se vlasnik: stana ne protivi drzanju ljubirnaca, Vecina standardnih ugovora unaprijed iskljucuje drfaaje kucnih ljubimaca bez pismene potvrde stanodavca. Priznavanje rerapeutske koristi psa kao Ijubimca sve se viSe prihvaca.

Postoji medunarodno udruzenje za odnose izmedu ljud] i zivotinja gdje psi, nap rirnj er, irnaju odredenu ulogu u prufan] u utjehe u dornovima za stare i nemocne, pomafu u bolnicama kaa dto akuvne terapije ill slufe kao pomoc gluhim i slijepirn osobama. Istovremeno, zakoni koji tretiraju pse postaju sve strofi, U pojedinim drsavama neke su vrste cak stavljene izvan aakona, U SAD ti se zakoui razlikuju ad drfave do drzave.

U New Yarku postoji vrIo odreden open j potneti zakon, a u nekim drugim drzavama zakoni 0 ograniceniu broja pasa po osobi.

Ako mislite da je vecina ovih zakona nepotrebna, imajte na umu da se oko 10000 mac aka i pasa okoti

PSIHOLOGIJA PSA

Vecina psecih znakova: ~ od veselog mahanja reporn do uplasenog reianja ~ prilicno su lake razuruljiva, ali postoje neki znaci koji se mogu krivo shvatiti, Zijevanje, naprimjer, nije znak umora, vee zbunjenosti. Pas zijeva kad dobije sign ale koji ga zbunjuju - oajcesce od nekog vlasnika koji misli da zna sve 0 skolovanju pasa, Buljenje je jos jedan primjer kad pas mofe reagirari agresivno,

jer on to dofivljava kao najavu napada, Kada 5U ga htjeli upokoriti zurenjern, mnogi su isprovocirali napad psa.

lnstikt

Bilo kakve prirode iii cudi, psece je vladanje vodeno instinkrom, a ne inteligencijom. Pseca inteligencija ovisi a

svakoga sata same u SAD te da oka 200 000 zivotinja godisnje prode kraz Americko drusrvo za sprjecavanje okrutnosti prema zivotinjama. U sarnome pocetku valja napraviti debar izbor tako da sudionistvo izmedu psa i vias-nib bude srerno i dugovjecno.

Millcis

Tomarcms

Prvi psi

Canidae, obitelj divljih zivotioja ad koje potiecu psi i vukovi pocela se razvijati od prethisrortjskth sisavaca prije nekih sezdeser milijuna godina. Cytiadictis, stvorenje cudnogaizgLeda izdufenog tijela, sabljastoga repa i kratkih nogu epee je prihvaceno kao izvorni predak pasa, vukova i lisica.

/). Raspo/aien ~a ign.l.

<i Znak zbllnjenosli

trenumom opazanju, Razlike u lzvrsenju naredbi medu pasminarna naglasene su urodenim znacajkama, a ne inrel igencij om.

Od skotskog ovcara, naprimjer, nerna boljeg u cuvanju stada ~ ulozt za koju je bio selektivno uzgajan kroz rnnogo generacija. 15(0 taka nerna razloga zbog kojeg ne bismo mogli nauciri ovcara da danese ustrijeljenu lovinu,

ali u tome nikada ne bi bio uspjesan kao pas pticar koji je za to uzgajan,

Pas je grabefljivac i njegovi instinkti ga vode levu, clivanju i reproduciranju .. Uoblicavanjem prvih dvaju i kontrolom [receg nagona, ljudi su uspjeli osmisliti odnose 5 psima.

7

UVOD

PORIJEKLO DANASNJEG PSA

Za sv clanove vr teanis familiari pretp stavlja e cia SlI na tali ad vukova, jer su obje zivo inje vrlo lrusrvene i imaju mnogo zajednickih efta u ponasanju, Ocl cetrdeset vucjih vrsta sirom svijeta, cetiri. se smatraju izravnim

precima. To su: Cani Lycaon (' t k jev m Amerike), Canis Lupus (Zapadna Eur pa i rednja Azija}, Canis Psllipes (Srednji I tok i Indijski potkontinent) i Canis Lupus Chanco (Sjevernoistocna Azija).

l<ine5ki vuk indijski vui<

I

sjevemo-ameritki 1Juk

fmopski tlHk

I

I

~

/araonski pas grejlumnd

dingo

mastiJ

oucar spic

I I

~ht

lerijcr

I ~

esl<iuu ki pas

/}ticar

fPanijel

mllltclki p5ic

cau - ~aH

njufaundlend

doga

pekinSki psic

bemardilWC

buldog

8

UVOD

Pasja obitelj, Calli familiari I v eli porijeklo ad Mia cise, mesojeda slicnoga lasici, koji se penjao po drvecu i zivio prije pedesetak milijuna godina. Pravim se pretkom srnatra Torosrctu , zivotinja shcna lisici koja se pojavila nekih tridesetpet rnilijuna godina ka nije.

Totasrctus je kao vrsta izumro sredinom pleistocenskog doba prije milijun godina, a danas je kao noviji predak prihvacen vuk; s kojirn pas dijeii veliki broj karakteristika i iste zubne strukture.

Kako su psi postali pratioci ljudima mozemo sarno nagadati, 0 taci pronadeni U Danskoj ukazuju cia su psi pripitomljeni u d ba neolita. Po nekima je do toga dosio kada su ljudi bacali komade mesa divljim psima koji su obilazili njihove logorske vatre cia bi kasnije shvatili vrijednost pasa kao lavaca i zastitnika. Drugi vjeruju da su ljudi poceli s pripitomljavanjern i uzgojem pasa prernjestanjem legla stenadi iz brloga, ne mareci jesu li to mladi vukovi, sakali iii divlji psi, a poslije ih krisali u kucnim uvjetirna.

Uzgo] raznih vrsta

Naravno, ljudi su otkrili da selektivnim parenjem odredene znacajke mogu biti uzgojene i postati trajne. Na taj u nacin bili u rnogucnosti stvoriti pse koji u bili ne samo zeljene boje iii velicine, vee su imali i urodene karakteristike, primjerice instinkt za cuvanje ili ostar vid.

Prvi su psi uzgajani selektivno za posebne namjene.

Najraniji zapisi povijesti pas a, grckog Xenophona (430.-350. god. prije Krista) bili su p sveceni lovu i lovackim psima, Sve do sved koga prirodnjaka Carolusa Linnaeusa (1707. ~ 17 73.), koji je godine 1735. napravio voj Systema Natura (Prirodni p redak) u kojem su psi bili kvalificirani kao radna snaga.

Sredinom 19. stoljeca, kako je zanimanje za pse raslo, potreba za sustavnim grupiranjem pasmina postala je ocita,

Postojali su pokusaji rasporedivanja po vrstama temeljeni na izgledu i arheoloskoj potvrdi volucije vrsta. Sadasnji opceprihvaceni sustav uglavnom je ureden s obzirorn na namjenu psa i velicinu okota.

PRIPITOMLJAVANJE PASA

Levac i njegov pas u pozadini uobicajen je prizor, koji seze cak nekih I 7.000 godina II proslost iz Lascaux spilj a u Francuskoj.

U prethistori]i su psi pripit mljavani na mn go nacina.

U broncano cloba bilo je moguce razluciti pasmine po radu za koji su bili ptedodredeni: c.f tnetris optimse - za clivanje toke, - c.E ill strsnsevi - vrsta mastifa

- c.f. pelu ttis - pas u tipu spica i c.E lcineri pas nalik grejhaundll. lako se ovo maze ciniti previse pojednostavljeno, postoje dalekoselni dokazi 0 po tojanju hrta u tipu grejhaunda koji j bita a 6.000 godine prije

Krista na podrucju Mezopotamije.

Do 2.000. godine prije Krista, Egipcani su u pjeli

tvoriti berea dobrog njuha krizajuCi hr ove s psima cragacima, Dvije t tine godina p sli] napadaci na Siriju poveli su sa soborn svoje rnastife i hrtove iz srednjeg istoka u sjevernu Afriku.

a Tibetu rnastif SII vee uzgajani i skolovani za Clivar • dok su maleni "psi za ruke" kineskih car kU1 kucanstava bili koristeni j za grijanje ruku, Horner je ovjekovjecio psa kao uajvjernijeg covjekovog prijatelja u Odi eji

(k 50. g. prije Kri ta).

masti! /iOtjde ad ratnog psa TII0/0Sll koji je z;.vio II £loba Rima

faraoruki pas· naslikan II gl'obnicama faraona

saluki - satuVGn II rlOmwlskih beduimkiil jJ/emena

9

UVOD

TERMINOLOGIJA

Ako pogledate odreaene vrste cistokrvnih pasa, zapazit cere da se njihove njuske, usi, oci, glave, boja, cak i naein na koji se lctecu ~ njihovo drzanje ~ razlikuju. Kako su mnoge nove vrste nastale tijekom godina, i nastavljaju se razvijati, kinoloska drustva priznala su ih kao sluzbene pasmine. Postalo je nuzno standardizirati naeine na koji su ove razliCitosti opisane.

Neiskusn m oku ili kupcu cisto!crvnog psa kao ljubimca, manja odstupanja ad standards mogu se cilliti nevasruma, all aka kupujete psa za izlozbe svaki je detalj vafan U odredivanju psa kao predstavnika svoje vr teo Posebna term:inologija koja se danas karisti razvijena je da bi e obuhvatili svi aspekti pseceg izgleda i grade tijela, a ujedno predstavlja vrla zanimljivo sovo 12 kojeg svaki vlasnik psa mofe pones to nauCiti.

Prilikom kupnje psa ne maze se jamCiti koji ce postati dobar izlozbeni primjerak, ka st ne mogu odrediti niti cjelokupne mogucnosti psa dok ne navrsi nekoHko mjeseci. Bile kako bilo, d bro poznavanje razlicitih osobina karak eristicnih za vrstu, i pasljivo istrafivanje psecih roditelja i predaka, dar ce vam najb lju sansu prilikom nabavke dabrog psa za izlotbe,

,-------- Ilho r----- Stop (11osni prijdaz It ceOlllt emil

1Ira!

bedro

greben

sapi

-----obra~ /Jodvramik (podbradak)

ramena

.,.:-------- Imdpl'sje

, .. I

~-- koljeno straznje !loge

stratnja pOlkoljenica

,___---------- laltat

.:....._--------- padlakriea

~------ g/etQnj stratnje noge

dosap/je (zaswplje)

jrutulic na .Iapi prednje tlosaplje

prednja sllpar-------\-- .. t

_----------- zglob ..r .. ----------nolwt

strainja Japa (SlfaZnje stOpa/o)

___ ----------prst

10

UVOD

Pseci je ugriz definiran polofajem donie celjusti u odnosu na gomju. Za sve pse nije p rrebno da irnaj u isti ugriz, au kod malih vrsta, npr. u ciuaue ~ smatra se greskom na takmicenja aka su gornja ili donja c lju t izbocene.

Trl su OSL10vna oblika lubanje. Govorimo 0 obLiku glave k ji se sastoji ad pedeset kosriju. Postoji nmogo p dvrsta koje potjecu ad ovih osnovnih grupacija. Za glave kojima nedostaje ple menitosti

kai mo cia u obicne.

JABUCASTA GLAVA Nadswdena i okmgla (CillatW)

LlSIC]A GLAVA

O.ltar iZTaZ, zaO.lrTen nos. kra!ki /lrednji dio nju!ke

i fi!jate !If! (laplnndski spiel

UGRIZ

NORMALNI uomz Takozvani skamsti .Jgriz . kad se gomji i dtmji red zubiju pokrivaju b~ razmaka med~, niima.

MEZOCEFALICNA

S i rina je jlroporciOlUl/na dltzini h~banje (irski vodeni spcmjd)

PROPOROONALNAGLAVA Lllbanja i njuIka 51-1 jeclnake dllzine i cine skladllU eje/i1t1l

(springer .lpa11lJe/)

VIDRASTA GI.AVA

G!ava ob!ikovana kao

11 vidr~, sa sirokom Tavnam lubanjo11l i kratkom. jakoln njusiwm (gnmicatski rerijer)

PODGRIZAJUCE ZUBALO ILl PODGRlZ

Kraca donja celjtlst, kad 511 donji sjeklltiCi istureni prel<o IImttamje pOlJl-sine gomjih sjckllriea.

GLAVE

BRAHICEFALICNA Krarka. spljostena njllska S okruglom lubanjmn (pekinski psic)

KOCKASTA GLAVA

Duzina glave jednaka je sinni (seafordski bulterijer)

KRUSKASTA GLAVA

Okn{gta, uska IlIbanja zasiljene njuske bez stopa (nosnog prije!aza) (bedlingwnski terijer)

11

CISTA, GLA TKA GLAVA

Ben nabora, nije koscata i nema miSicniiL itbocina (tlani retriver)

PRAVOKUINA GLAVA

Clava malo nadsllodena. malo uza kud !fsiju

ncgo kod. acijn (zapadlloskorski

bijeli terijer),

PREDGRIZA]UCE ZUBALOILI PREDGRIZ

DlIga dania celjl~t, kad sjekuriCi sir e preko sjekutica g(Wllje celjusti.

--. ~

.

",

lo" I '

DOLIHOCEFALICNA Duga i uska njllJka i 11lballja (borzoi)

]A]OLIKA GLAVA

Cleavom duiinom ja/('£! i d~lboka, bet slIpijilla, (bu1cerijer )

U\lOD

v

NJUSKE

Na oblike psecih njuski utjece ponajvise t meljna struktura lubanje. Ona se mijenjala i oplemenjivala tijekom cijel g niza godina i tako se razvila u razlicitih pasmina,

PRELOMLJENA NJUSKA

Psi inwjll li1nlceni nos, llliglasen swJJ, izbocel1l/ donjll

CdjllSl i nabore (pe/dnski psit).

KLAUNSKA NJUSKA

Crno -IJijde iii v,ue s hijelim OV111kal7l(l Iwje Sit viSe iii mallje simetricno podijeljene crtorn koja se spusta I}o lieu i 11Ibcmji (kratkodlaki Joks rerijer).

U i su opisane na temelju ° lika i riacina na koji padaju s glave. Izraz "postavljenih usijll" odn si se na njih poloza] u dnosu na visinu ociju iii sirinu lubanje. U~i mogu biti pcstavljene vis ko, kao u doga ili nisko, kao 1I spanijela britanskog kralja Charlesa ili ir ko, kao u slucaju njemackog ovcara, Dvije su

novn vr te usiju i mnostvo podvrsta. Kupiranje usiju ukljuduje rezanje i podrezivanje kofe s uha tako da stoje uspravno. Ovaj kirurski zahvat srnije izvoditi sam vererinat U nas se rezanje usiju izvodi kod nekoliko vrsta, ukljllCUjllCi boksere, snaucer • dobermane, doge. flandrii ke govedare, brijarske ovcare. Rezanje uSij u nije dozvoljeno 1I Velik j Britanijl i velikom broju drugih zernalja.

Imena koja s koriste za odredivanje i klasificiranjc tipova njuski izved na su iz trukture ko tura glave i ra p reda boje na njoj,

ZDjELASTA NjUSKA

Nos je viSi pri vrlm nego kod otiju zbog oblika nosne kosti; erta od oka do vrlw nosa malo je wlubljella (njemae.ki priear).

US1

UHOSISMISA

U spratmo, 11 eS to 5i re It korijctllt. okfllgJo na 1!1'}UI j OWorom l}rema na/)1ijed

(franC1/ski buldog).

LJESNjAKOVO UHO

Wi kaje 51! oblo n~pmllilnog, trokllla.lwg olJlika, oblikl ije.mjaka (~iJ1l,~onski terijer)

12

SPU5TENA N]USKA

l\~Hska Sf spusta /Jrema dolje ad ll<banje do vrha nasa (bullerijcr).

UHO,DUGME Garnji dio ulla salliml( pre71l1l l1llprijed 1m 11Th llita lev hlltl! lubanje pokrivaj ItCi OIvor. Usmjerello prema okll (irski tcrijer).

SRCOLIKO UHO

U obliku s rca (pekinJki pie).

WASTA NJUSKA

Izcluzeni nos kombiniran s potl1.!cenom i naldce prebacl!lloll1 ceijrlsri.

To jc grefka 1.lllekUI vrsta l<ao npr. fnmclIskog i engleskog blt/doga

(1'0 tva) ler)

VISECEUHO

Kraje'lli IIlta se sat/jja)11 iii spustajll prema ntl[Jnjecl. Mogu hiti obje1eni ili visdi. (englesl<i koker spanije/)

KAPULJASTO UHO

Maw, trokulililO i Il.Spraullo. Illi mu/o l111gnuro />remll naprijed (tau. call)

UVOD

GONICKO UHO Trokutasto i zaobljeno, I "j . II sQvijel'le Inema naprijed j teie bUzH gluve (bigl).

USPRAVNO UHO

SWji uspravno i gatovo Itvljck je za iljeno na vrill! (njernacki avcar).

RUZINOUHO

Maio lIilo, savijeno /Jrema natrag w/<o cia 51! vieli wlHtrasnjost uJke (mops)

Terminologi]a koja se odno i na p etc oci remelji e na njihovom obliku i nacinu na koji su postavljene u lubanji. Zbag velicine i polofaja njuske vidna polja psecih ociju e

amo malo preklapaju, pa je vidno polje koje pas vidi s oba aka vrlo malo. Kod vr: te kao sto je buldog, oei su postavljene prilicno prema naprijed, ogranicavajuci njihova vidno polje na dvje to stupnjeva, Ked drugih pa nina, primjerice gonic a rakuna, vidno po\je je puno vee - dvjesto sedarndes r stupnjeva - jer je razrnak izmedu eij 1 veci, Staklaste i malene au predstavljaju gresku.

DUBOKO USAElENE ccr

Oci $11 duboko lI.saaene II Denoj su/)/jini (C(lU - CUlt).

KOSEOCI

~i 511/)0(/ kllwm od. usiju /If('fna njllsci r pa m tJII.! ri oItrodlaki ja~avear),

KUGLASTE ocr

06 izgledtlju istureno, ali ne strse kallli ih pagledamo iz I)rofila (ciliaHa)

SVIN}SKE OCl

Vrlo male Dei. Vrijedi i za oci koje su male i bliZlt postavljene (mops)

POLUVISECE UHO

OOIOVO lI'vije/( pClda lL{ lubanju savinlLto. Paznato je i kt:ifl trokll!cl.!w !lila (setumdski oucar).

BADEMASTE OCI Dei It obliku badema (njernacki ollcar).

ISPUPCENE oCI Oei alm/gle i ispupcene (briselski grifon)

TROKUT ASTE OCI

Naltne SI! It tki~/U trokutastog oblika (algan is raJ IS ki It rt) .

13

UHOV~OBUKA

Ponei«.d noseno u viseeem pulozajl/,

cesw naZVano cl'okwasro IIho (nwdars/<u. vizut).

OKRUGLEOCl

Potpuna okrugle Dli (Imakotllaki foks.[erijer)

TRECIKAPAK

Izrat ~ct mCl. membranll II un!ltTasnjem kltUi oka. Ova je pojava okarakrermrana

kao greSka kat! nekih VljtQ (pm SII. hubenal

UVOD

Nazivi Z8 rep ve ovi e 0 njihovoj dufini, obliku, polofaju i diad koja ih pokriva, Retriver korisri svoj rep kao kormilo kada [e u vodl, a jelenski hrt upotrehljava voj rep za bal nsiranj . Rep je za vecinu pasa najvamiji oblik iporazurnijevanja.

Polofa] repa odnosi se na nacin na koji je njegov kraj postavljen 111.1 strasnjici - a to zn8ci cia maze bin vi oko, nisko ird,

Rep vi p drezuju kod n kih vrsta, kao

primjerice dobermana, da bi izgledali

agre ivnije. Da bi se manjila mogucnost ranjavanja pri lovu, uekad se podrezuju II lovackih pasa. Dana se to tini kod oko cetrde et pet pasmina, Taj zahvat smij uciniti samo veterinar.

VIDRINREP Debeo H korijenll, okntgao j zaoblj(?11 pre.ml.l IIr/1l1. S gJtSwm dlakom, koristi Iwo konnilo dok pas pliva (labrador)

KLINASTI REP

Kmtak l debeo rep, tali/jen cije.wm dutinom (lejkl{!I1dsld cerijer)

PRSTENASTl REP

Rep Je podigJ1Uf i zakrivljen, gotovo Ij kTIlg (basenCi)

mrrn. TYRDI REP

Te/micld termill zp rep radnog iii iOIlGckog pSG (pointer)

REPovr

PODREZAN III KUPIRANREP Pas koji je prirodno be:

Tepa iii s repom koji se rete IIrw kratko

(s tari englesk i ovcar)

UVIJENl REP

Rep hoji stoji !!l'1o visoko i livijell je iii pre-mil ledirna iii na Straml II jeilrwsmlkll iii dwsrlllku spira/It (fin.ski spie)

SABLJASTI REP

Rep koji 110si /JOP"H sablje (baset)

VJEVERICJI REP

Rep prebalom preko leM i ~ahitlljen (call - caul

14

KITNJAST, CUPAVREP

Rep je kitnjast. bogata odlokan, kao 11 lisice (aGaSki rnaiamut)

REPKAO ZASTAVA Dugacak i podignllt (bigl).

SPlRALNI REP

Rep prirodno kraml<, :.piralno za'lIljen (frallcuski buldog)

BIeASTl REP

Rep ukrucen, Hosen Tovno (bulrerijer)

CjEVASTI REP

Nosen 0plISteno, ooaj rep podsje a no cijev (talijanski kra[kodlaki gonil)

ZAKRNLJENI REP

Oilro zakrivljeni rep (liasa a/1so)

SRPASTl

REP

PolukmZim rep, zakrivljen palm t s r/}a i l10fen pl'emtl gore (l1Iajnnmski pin~)

UVOD

BIJELA S PRlM}ESOM OBO]ENE DLAKE (engleski serer)

f

SNADLAKA (staroengieski avcar)

CRVENA DLAKA (irski sewr)

BOJ E DLAKE

CRNA SA MOM (hamilwl1ov gonic)

HARLEKIN (doga)

RIDADLAKA

(velSki kratkonogi DVea)" , k07'gi)

Termin h da II p a dn si e na uzorak njegavih koraka pri razlicirim brsinama, a razlikuje se S obzirom n8 ritam i vrsru koraka,

Broine su greske u kretanju, Tako primjerice kod rak vog bacia pas se krece rijelorn p nekirn kutem u odnosu na smjer hoda. Orugi nazivi za ovaj hod su bocno vijuganje, bccno kretanje i skretanj . Kravlj: hex! ' je vrsta boda kada

u sk cru zgl bovi (strafnjih nogu) okrenuri prerna unutra,

Nacm i brzina kOjOIU pas hoda natakmicenjima razlikuje se od pasmine do asmine. Neki veci primjerci krecu se po ringu v com brzinom, drugi prilicno p r . Vazno je da svaki izlagac. izlaze psa kojeg ce rn Ci pratiti tij kom trcanja

PLAVADLAKA (gaskonjski J1/avi baseL)

VISEBOJNA DLAKA (S'vedski goniC)

TROBO]NA DLAKA (bigl)

HOD

SARENA DLAKA (gl'ej/wurul)

P]EGAVA DLAKA (dalmarimki I>as)

DLAKA BO]EPSENICE (mekoclklki psenicni lcrijer)

u ringu, jer c pas mace biri sputan u kretanju, Za starije osobe je vafno da ne odaberu psa koji ce ih previse umarari na izlozbi. Tad n.i pas nece biti predstavljen kako rreba, Lakikas

R, laksiraru, pusteni p kreri, obicno prihvac ni ka prijelaz izmedu hodanja i bdeg kretanja, Prednje i ·traZnje noge na svakoj strani micu se skladno,

Kas

Rirrnicm, dvo truki dijagonalni hod kad noge po dijagonall suprotnih kutova tijela lako dodcu zernlju ' zadnja desna n ga s prednjom lijevom, zadnja lijeva s prednjom d n rn, Laki galop

Hod koji una rri takta kod svakog iskoraka, Dvije se I1Dge krecu zasebno, a dvije ka dijagonalni par. H d podsieca na ritam konjica za ljuljanj . Sporiji je od galopa i ne take zamarajuci.

Galop

NajbIii hod, kada SlI ve cetiri n ge u zraku u isto vrijerne. Devin hod

Hod gdje se prednja lijeva i stramja lijeva noga pokrecu unaprijed zaj dnickl, a lijedi ih desna prednja i desna srramja noga.

Paradni hod

Gotovo identican h du bien a konja iii ponija, ka pas prednje noge dife visoko, Patuljasti pine ima taka hod.

15

UVOD

GRUPE PASMINA

Pseee su vrste podijeljene u grupe, a to u mnogomepomaze ne samo u kategorizaciji pasmina za potrebe takmicenja, vee je i pomoc kupcu prilikom odabira vrste koja najbolje odgovara namjeni kojo] ga je predodredio; bilo da je rijec 0 pratitelju djeteta, lovackom psu iIi cuvaru.

Tri su vjetske sluzbene organizacije ukljucene u podjelu vrsta na grupe. To su: Kinoloski klub Velike Britanije, najstarija nacionalna kinoloska organizacija na svijetu, koja je pocela s djelovanjem 1873. godine, a priznala sto osamdeser devet pasmina, Slijedi Americki kinoloski savez, koji djeluje od 1884., a priznaje sto trideset pet pasmina. Treca [e Medunarodna kinoloska organizacija (FCI)J stvorena 1911., ciji su osnivaci bili Austrija, Belgija, Francuska i Nizozemska. Ova je organizacija podijeljena na pet okruga: europski, latinski i juzaoamericki, azijski, africki, Oceaniju i Australiju. Federacija priznaje ukupno rristocetrdeset razlicirih pasrnina, od kojih u neke malo poznate, cak i nepoznate izvangranica zernlje u kojoj su nastale,

Kinoloski klub Yelike Britanije ~ prvi takve vrste u vijetu - odigrao je odlucujucu ulogu u uvodenju sistema registracije legala, te izdavanju standarda za svaku priznatu pasminu.

Svrstavanje pasmina II grupe je odgovoran i tezak posao u knjizi poput ove, Uvijek postoje nove vrste koje cekaju da budu sluzbeno uvrstene na listu. A to se cesto dogada u vremenu izmedu pisanja i izdavanja knjige. Kako bi bile u skladu s karegorijama koje se stalno mijenjaju, liste moraju stalno bid nadopunjavane.

Bit ce vam jasno kada proucite grupe pasa na koji se nacin sudi na takmicenjima. Prvo se bira najljepsi pripadnik odr deue pasmine, koji dalje sudjeluje u biranju najljepseg psa odredene grupe. Zatim se biraju pobjednici grupe, te najbolji na izlofbi, koji se srnatra konacnirn pobjednikom.

MAPE

Zemlia porijekla psa OZU3cena je za svaku vrstu. 1( j za vaku pa minu prikazano na malom zemljovidu u vrhu stranice.

16

FCI

• ovcarski i tocarski psi

• pincevi, snallceri, rnolosi isvicarski stocarski psi

• terijeri

• jazavcati

• psi tipa spic i pratipa

• goniCi i krvosljednici

• pticari

• retriveri i Vunjkavci

• pa uljasti i p i za pratnju

• hrtovi

CKe

• sportske pasmine

• terijeri

• psi za prarnju i

drustvo

• lovacki psi

• patuljasti psi

• radne pas mine

• cuvari stada i ovcar ki psi

• rami pi

AKC

't ••

• psi za prarnju i drusrvo

• radne vrste

• eu vari stada i

ovcarski psi

• iovacki pi

• sportske vrste

• terijeri

• parulja tl p i

UVOD

njematid prieM je datinG /Jriznaca tiTS !a

POSTAVLJAJ U

americki koked/lanijel uzgajan je sa specificnim obiljetJ"ima

Svim su pasrninama standarrle unutar grupe postavila nacionalna kinoloska drustva, To su standardr odhka odredene vrste koji opisuju i promjene kao npr. idealnu visinu iii tefinu, pozeljnu boju, gradu tijela i sl.

Od zemlje do zemlje postoje razlike za ana sto se smatra idealnlm. Taka je npr, u Americi dozvoljena visiaa za big! trideset osarn em. U Engieza visina ne smije tl grebenu biti veta 0040,5 GIn niti manja od tridese tri em.

Nisu dosvoljene vece razlike kada su u pitanju irski

plavi terijeri, Ali ave razllke nece previse ornesti iskusnog

•....

"4·4~.~.IJ

KC (GB)

• cuvad

• lovacki psi

• terijeri

• psi za posebne

KUSA

leonberfki pas jo~ uvijek nije PliVlaw paslllinapri I< C

suca aka sudi isvan svoje zemlje.

Za starije priznate pasmine standarde su odredila prikladna drustva uzgajatelja jos 1I vrijeme kada su osnovana. Neka datiraju cak iz davne 1870.g. Danas kod registriranja novih pasmina standard kinoloskog drusrva zemlje porijekla ispttuje odbor za standard, koji se nerijetko savjetuje sa strucnjacima iz drugih zemalja, Privremeni se srandardi izdaju vrstama koje nisu priznate.

SKAN OJ NAVS KO !ONOLOi3KO ORUSTVO

• spicevi

Iovacki psi pricari, ~panijeli,

• rerriveri

• psi clivar! i radni

psi

• terijeri

• hrtovi

• psi za pratnju i drustvo

• patuljasti psi

• lovack; psi

• terijeri

• psi 23 posebne

• namjene

• cuvari

• radni psi

• patuljasti psi

,.

'IV

paruljasri psi

• lovacki psi

• gonici

• radni psi

• psi za posebne namjene

• psiza pratnju i drustvo

ANKC

UVOD

K.ARAKT E R I 5 TI KE. U ZGAJANJ A

Uzgajanje za nastupe na izlofbarna pojavilo se u 19. stoljecu. Do rada se uzgajanje pasa svodilo na raavijanje onih osobina koje su bile korisne za fad: lovljenje sretOCina (terijeri), plasenj e prica (pticari, hrtovi), gonjenje velike i male divljac; (mastifi, hrtovi) i cuvanje (mastifl}. Od ovih su osnovnih sknpina doblvene posebne vrste pogodne za specificne terene (hrr, pas svetog huberta) Hi kaje mogu

raditi odredene poslove (bordoska doga).

Zanimauje za selektivno uzgajanje podrfalo je Kinolosko drustvo osnovano u Londonu 1873.g. Utemeljen je sistern upisivanja porijekla svake c.!stokrvne Zivotinje - one kojoj su "prabake i pradjedovi" bili potornci cistobvnil' iivotinja.

Karakterisrike kao velicina, boja iii poloza] (epa mogu se prepoznavati ill rnijenjati uzgajanjem . 1:ivotinja s tim znacajkama. Takoder je moguce kriZati oblike clrugih pasmina npr. : dingo s kratkodlakim skotskim ovcarom da nastane australski kelpie, te ih onda oagajati da se reproduciraju toliko dugo dok ne nastane nova vrsta, No, uvijek postoji rizik da se prevelikim uzgajanjern vrste dobiju nasljedne slabosri kao deformacija kukova i progresivna sljepoca, Prirodni poremecaji rnogu se sprijeciti sarno onemogucavanjem parenja oboljelih Zivotinja.

buLmastiJ - stvoren je kriitmjem /m/doga i eng/esJwg masrifa u 19. swljeeu

PSI ZA PRATNJU I DRU5TVO

0110 j e kategorija It ko joj sa za.1 tupljen i m nogi /)5 i - ljll bimci. Vrste 11 OlIO) gmpi moida Sit imale neke mdne zadatke .t /JroIhlti, ali im je danas jedina. 5v1'/Ulj}raviti dmstvo viasnieima. U toj je gTllpi veliki braj jJasa: od veseiog da!matinera - nel({lda~atljeg psa koji je pmtio kotije, do sw!ozenog fral1cuskog bu/doga iii tal! - call (na sUeil.

RADNIPSI

Ova gmpa obuhvaca tradicionalne pse C1IVClf1:! i radne pse: - spasiiacke, pse za izvanredne s itlwcije iii ta vw::u, 1m kojima. se tes to stute vojsku i /JOlicija kao nl)1'. rowajler(lla slid). Uzgajani cia (zvrfavaju duinos.ti, row 511 opasrti. N aj srelni}i 511 kllda izurl"aooj I! zadatke za koje Sl~ odgajani iii kacla Sll U Oko!i71i gdje njihotl€ sposobnQsci neee biti IQaludne.

CIN ARI ST ADA I OVCARSKl PSI

Pasmille II ovoj grupi uzgojcne 51! u stvari za c1iva1~e stada i zastiot 011(,1[11 (!naremski ouCar, sko.t.ski ovear i njemal:ki ovear -lla slid), te oswle sroke (corgi).

Maoge vrsre i dana.. korisre pasl.iri i sdjaci,. ali Sit IITlo /JOgodni ta d rz.(lllje u kuci, braneCi i drieCi dje/u obiley na okupu.

]8

U\lOD

LOVACKl PSI OSIM GONICA

U ovoj Sit gmpi pricari, re,riveri (fla slici :;:/ami reltiver) i spanijell. !(1nlm 51!. ttl otkr.ivClnje, tjeranje i skupljanje Iovine. Dbieno su to lye~lli psi,mnogi [majl' dVOS(TUkl< ldogt!: lovackog psa i kUCrlOg ljllbhnw.

TERIJERI

OVI 511 psi 'uzgajani to loll nisko nad zem/jom i jJOdzemljom Cl 10 je /lVClranje S teroCina i rjeranje tivotinja iz brloga. E nergicn i s u, brzi i lJOneiwQ 111'10 glasni. Vetina je terijera vrlo 'njcl;na po prirodi,

ali znaju bin ostri. JorlcliTski unjer rna slid) je wiD dnttelJubljiv i pOlm/arM pas.

GONIC!

U IiIIUgTlfjnl spadajulovacki psi: krvosyednici, gonili ., utem smistu, j!onari re /Jrtrwi. Gon iei s e najlclte dije!e. na one koj! .Iove po njuJ lit: kwosljednik, baser iii bigl (fla sLiei) iii one /wji se ntkovodc svojim O~lrim vidam kao engleski kratkodlaki I1n - gl'ej/uum.t iIi perzijski hrt-sa!uki. GOlliti su miroljubivi, ali se vole skitari. Mnogi goniCi tive II cOjJDfima pod vedrimnebom, ra:dije nego u kuci.

Tabela pokazuje letinll 11 avis nos ri Q !!am,!i (mjeseci) odreclenih pa.lmina doh ne dosegnu zreludob. Psi HaillBe !laraslll tt jJwlh {elc mjeseci zivow, a andti ras!II po.lal<o joo !CSt l1yeseci.

Mmlje 11m!! do log Vlemeno vee dost/gnu s!!Oju uk II/mH lIisilllt, !10k veti ps i nm uwljaj I/. va&lko rasti i posJije tog mldobija.

24
22
20
r 18
16
o
... 14
~
.S' 12
E- 10
.~
8 8
6
4
2 PATULJASTI PSI

Nemojte.le '{avarar! linjen/com da It DVLI ka~g()riju spadaju tradidonalni tzv. "zenski psitt', kao pomeranski pas (na slid). Mnogi bi jJatu!jasti psi izludili svoje gospodare, kat! hi za w imaJi pril/hl. V eCi n a s ~I stlV rseni (uvari ,veomt! ime.ligel1l11i, tn jecajni, cesto lJosesi~11I i i 1)1'10 iwabri.

.:g ~ ]_ :J :-;:t .... -2/ "
~ 8 Q .,0'1i /
.... , ,
, .......... .... ;,1 '0 6 ._ I P'I
a ..is if] ~
. r ,_ ,G ~ ~ / .'Q~v V
oU
-0 I ~ I "~ / /
.-"l .;,'
I / r/ / / "';l
I / / / L / _/
J / J /
III1 / r:»:

~.~ r---- I
- M ~ d - /

fA --r1i_ ~ _ '? (_
lYlI L '\ \ \\ 13 \ :J
5 10 15 20 2 30 35 40 45 50 55 60 (10) (ZO) (30) (40) (50) (60) (70) (80) (90) (l00) (110) (IZO) (130)

mINA (u kg)

19

UVOD

OOABIRANJE PSA

Stara izreka: "Kupi na brzinu, pokaj se na miruJl) pokazala se svakako istinitom u slucaju kupnje psa. Kada shvate da su pogrifesili, mnogi ljudi svejedno zavole svog psa. Ali) da su prije kupovine malo bolje razmislili, ne bi bilo razloga za Zaljenje.

Prije svega, vazno je da se oko kupovine psa slazu svi ukucani, kao ito da zele istu pasminu, Vazne je i da netko tko dane provodi u kancelariji ne pofuri s kupnjom ve!ikog lovackog psa za kojeg ce stalno trafiti pazitelja, dok u stvari zeU pekinskog psica, Drugo, psa nikada ne kupujte povrsno. Uvijek provjerite da li njegove sposobnosti, temperament i potrebe cdgovaraju ulozi koju ste mu namijeruli. Takoder provjerite svoje mogucnosti, Na primjer, ako zivite u sranu ili u kuci, u gradu iii na selu, onda vas izbor mora biti odgovarajuci,

Psiciur!(1S izpdavaju

firoki spektar radnih obwza. N ei(i psi vi!/? S 11 iii munje sposobni za· odreaene ~ad'ltl<e, ali ce dobra skolovanje od 5vak(Jg PSG ntlpmVili najbo/jeg.

20

U\lOD

U slucaju da odaberete velikog, snaznog psa koji [reba mnogo prostora i kretanja, morate bitt sigurni da vi ili vas partner imate dovoljno saage da ga dr~ite pod konrrolom.

Do sads ste sh:vatili da ce upaznavanje pasmina pornoci potencijalnom kupcu pri uzem izboru pasmine u najprikladnijaj kategoriji. U svakom slueajll morate imati moguenost izbora, Ne bi trebalo bin tesko pronaci nekoliko pasmina kaje ujedinjuju osobine sportskog psa ili cuvara s osohinama kucnih ljubimaca, niti one koje bi mogle biti stalno izvan kuce, iako psi uglavaom dijele dom s vlasnikom. Mnogim velikim dugadlakim palma ne smeta biti na zraku. No, aka ste jednom psa naucili na toplinu dome, bile bi ruzno odjednom ga prisiliti na zivat u dvoristu.

Mudra odluka

Aka razgovarate s uzgajivacima, svakice vas pokusati uvjeriri kako je njegova pasmi:na ona prava za vas. Ponekad cete cutf kako nikada ne biste trebali drfati, npr, njemackog ovcara u istoj kuci 5 djeterorn, dok ce vas drugi uvjeravati u suprotno.

Birno je imati na umu da je zajedno s ostalim radnim psima (dobermani i rotvajleri) njemacki Qvcar - rodent cuvar. Nepredvideni dogadaji do kojil1 dolazi, a 0 kojima se govori u medijima, dogadaju se kad ave pas mine cuvara, uvijek na oprezu, krivo shvate neku situaciju i napadaju kako bi obranili svoj teritorij. Drugim rijecima - instinktivno su ucinili ono za sto su uzgajani dugi niz godina.

Proucavanjern profila vrsta ustanovit cere da veliCina psa ne odreduje kolicmu njegove obuke ill velicinu prostora koji mu je porreban, Grejhaund, [e npr, naueen na ograniceni prostor za vrijeme natjecanja i bit ce vdo zadovoljan negdje u svorn kutu kuce.

Njegovanje

Mnogi ljudi vole ill dugodlake iii krarkodlake zivotinje ukljucujuci i odredenu boju. Uparntite da dugodlake zivotinje trebaju mnogo vise vremena za njegu te da ce psi svijetle dlake, primjerice dalmatinski pas, stalno pustati dlaku koja ce bitt vidljiva na sagu dnevne sobe.

Koje su porrebe svake vrste psa? Vecina uzgajivaca strucnjacl su samo za one vrste kaje uzgajaju t mazda jos poneku od njih, Sarno bi vas profesionaIci iz psec.ih salona mogli savjetovati a pranju, podrezivanju, sisanju i ostaloj njezi cistokrvnih pasa.

BRIGA ZA VASEG PSA

U tabelama smjesrenim na pocetkc predstavljanja svake nove vrste (pasmine) u knjizi vidjet cere kako morate njegovati svog psa, Ptikazane

~~Iif t su osnovne potrebe svake vrste obojenirn kvadratima s vecirn Hi rnanjirn zahrjevima psa (ad 1 ~ 4).

Prva kalona pokazuje kolicinu kretanja za odredenu vtstu - za buldoga je to malo,

dok sibirski haski treba puna setnje.

Druga kalona daje pcdatke 0 koliCini hrane.

Mastif ima golerni apetit, dok silihemski terijer jede vrlo malo.

Treca kolona pokazuje kolicinu potrebae njege - taka bison frizea morate svakodnevno cetkati, dok to flandrijskom govedarunlje neophodno,

Cervrta nam kalona ukazuje DB kolicinu prostora koJi ce pas koristiti> pa je jazavcar dobar izbor za male prostore, dok vidras rreba

mnogo mjesta,

Mnogi ljudi odabirt-t

dugodla ke pse i ne Il braeaj u patnju ria vrijeme kaje ce im m!bati za I1jeg){. Ova sl.ika "prije i pos lije" poka tt(je koliko je /)0 rrebno Tada

tak i za mall! IIrsm palmI biJon frizea.

21

UVOD

BROjOBROKA ~~ ~~~, ~ ~
NADANPREMA ~~ ~ w
STAROsnU
MjESECIMA 0#3 mj. 3·6 mj. 6·U mj.
PATULjASTI 90· 150 g 200·600 g 300·800 g
(laldi ad 4.5 kg)
MAll
(4,5·9 kg) 200·350 g 350 - 800 g 750 - 950 g
SERDNJI 350 - 600 g 700 g - 1 kg 850 g - 1,6 kg
(9·22 kg)
VEUKI
(22.34 kg) 600 - 850 g 800 g. 1,6 kg 1,6· & kg Posebni efekti

Da bi krzno dobilo zeljeni oblik potreban za narjecanjima, neke vrste SiSaju se do gole kose uz upotrebu skara ili posebnih nofeva, Iste se vrsre cesto siSaju i kad ne idu na natjecanja. Kratkodlaki psi, kao americki stafordski terijer; gonic rakuna, bostonski terijer ili francuski buldog moraju se cesljati

vaka dva dana i to kratkom bodljikavorn cetkom_

Njemacki ovcar i rnnogi spanijeli i retriveri trebaju svakodnevno cesljanje ostrom cetkom i cesljem. Erdelski terijer, bison frizea, snauceri i pudle su vrste koje ttebaju posebnu njegu dlake i cesto ih moramo podsisavati, cistiti, cetkati itd.

Ako kupujete psa, obratitezato pozomost na vrijeme i trosak potreban za njegu dugodlake, mofda se predomislite i odlucite za glatkog kratkodlakog psa.

b. Mlada sumad je. wlo protdrljilitl. NajliiSe namst/;! 11 IJrvil1 sese lTljeseci zivota talw do jc dOlioljna kalitina hrane 1U~tna ta stvaranje koliCine energjje />Otrelme ..:a zdravi razvoj,

I> T abela pokav,je po!,.ebnll koli~im( hrane prema veliCini psa It njegoliih prvih I 2 mjcseci iillOw.

Hranjenje

Ukupni tr sak za prehranu psa vrlo je vazan. vece vrste trebaju mnogo mane dok mali psi pojedu tri puta manje od npr. velike doge. Pas koji svakodnevno izlazi i krece se, pojest ce mnogo vise od onog koji po cijele dane lezi u naslonjacu, pa ina to morate paziri. Kinoloska drustva propisala su zeljene tefine za sve primjerke pasa. Ako ne zelite da vaS pas bude iznad ili ispo idealne tefine, savjetujte se s veterinarom koji mazda propise posebnu dijetnu ishranu.

Briga za novo ~ tene

Kada ad uzgajivaca clobijete novo stene, On ce vas uputiti i u posebnu vrsru ishrane, koje se morate pridrzavati prvih mjeseci zivota vaseg steneta. Mozda se necete zeljeti pridrzavari preporucenih proizvoda, ali. nernojte odbiti prijedlog uzgajivaca ve dok pas ne naraste.

Za stene su uobicajeria cetiri mala obroka dnevno (pet za vece vrste), koji se smanjuje ria dva obroka nakon sest mjeseci, te jedan obrok nakon godinu dana, kada je ono vee odraslo, No, posebno kod patuljastih vrsta, mnogi vlasnici i dalje svojim ljubimcima daju dva obroka dnevno.

22

UVOD

UceCi .Irene do korisri

11 mrinski pa pir vee je /lTUI'korak kllel1g oJgoja kao i pri Ii/godavan je HOt/om kreve w

Veterinarska njega

Ne zaboravire pitati veterinara 0 planu zastite vaseg steneta te je li cijepljen protrv bilo koje smrtonosne bolesti kao primjeriee stenecaka i parvo virusa. Aka nije, morat cere provesti potrebna eij e pljenja i dogovoriti godisnje preglede ...

Registracija

I na kraju, aka je stene koje ste odabrali registrirano u nacionalnom kinoloskom klubu, uzgajivad vam mora dati rodovnicu. Obratite pozornost da je dokument valjano porpisan i ejelovit taka da mosete preuzeti sluzbeno vlasuistvo. Ono je od temeljne vafnosti aka planirate psa voditi na izlofbe ili uzgojiti Ieglo.

Ako kupujete psa s rodavnicom,to ne znadi autornatski da je to pas za natjecanje. Aka je zivoti.nja cistakrvna ne mora znaciti da gradom i karakterom odgovara anima koji su idealni za pasrnin u. 2.i votinj a j e svej ednozdrava atraktivan je prirnjerak svoje vrste. Nikada yam nitko ne moze jamciti koje ce stene postati sampion. Aka uzgajivacu naglasite dafelire psa za takmieen]a, najvjerojamije ce se potruditi l odabrati najboljeg. No, jamstva nerna.

A Injekcije proriv Hobic.ajenili pseCih bolmi od Zivot11og S!l '1j1aeaja.

V Rodovnica se daj'e kupcu cisrobmog psa odmah prilikom kupnje

BO)\.£i!: •••• ·•···

aIIi.ED ..•••..•. " .•.•. ~ •...

~ DOG Oil

- ~.::'.~.?.:.~~

CIIl~ Of ~ p,\'C.

~ .. :~ .

KEII!If.~ . . ~ ""t

_. "Ii 1\I;0lS1" 1@iNa- ........

1II:E'G.r.In'[Al!O ".A.~-E__ :tl!..L..t\! J Do -

.,.., 's Sl'OR:vJ"r ru.1VN

"11''''- COLLIE -''''''VI.., ...

.R, ... ..(OWNER HAROLD & -.~

URr S!JNDSTliOM

f(rNrJ L CLUB T~OOR~ ~~PP1 p~OS~ECT NO'

DOG ,,27/12/8"1

t Ii, 'SOXe1t

SRtNOt E ~ WHIlE

TIEGARTH FAMOUS GROUSE CA

23

C11

19038"

TuaCRA MYSTIC ~AIO

TRANSFERRED ON 04/06/88 FROM MRS R i NuseNT

NQ. .!j5~~ I, 7 ~

~ ~

IL-701

"t.:o;'''60'i 1

~-7~1

SV~D.'Hrll..,"

Belgijskispic Bison frize Bostonski terijer Buldog

Cau ~ cau Dalmatinski pas Finski spic Francuski buldog

29 43 26 27 37 28 30 31

[apanski spic Ljasa apso Nizozernski spic Niemacki spic Patuljasta puclla

Paruljasti gubicar ~ snaucer redn ja pudla

Srednji gubicar - snaucer

35 39 34 34 45 33 45 32

Sar, pei Siba inu Si ' eu

Tibetski spanijel Tib t ki terijer Velika pudla

Veliki gubicar ~ snaucer

51 ZA

V

DRU5TVO I

PRATNJU

38 36 40 41 42 44 33

PSI ZA DRU TVa I PRA TNJU

Glavel bostonskog rerijew mora biti ~roprlfcionailla ~ijelH. Zubi 1111/. moraj!! biti mali j pravilni, snainog ugriza. Vrat mora biri jn-imjerene tliliinc, lagano svilllit.

BOSTONSKI TERIJER

Bo ronski terijer koji e prije zvao americki bul terijer dobiven [e krizanjern buldoga i terijera, Doveden je u Ameriku iz Velike Britanije 1 65. godine. Prvi primj rak te vrste a I ljenim zavrnutim repom uzgojen je u Bostonu, (u ddavi Ma achusercs) te regi triran pri arnerickom kinoloskom klubu 1893. g. kad je vr ta preuzela i ime po gradu II kojern je uzgojena.

~ I.t'oo.. ~ •
In i"'>J .. Narav i njega

To j fivahan i inreligentan pa kojeg ce voljeti cijela obitelj. [ednosravno ga je njegovati, ne treba puno eetkanja. Medutim, tesko je uzgojiti prirnjerke J<, ji ce zad voljiti kriterije na takrnicenjima: ideaian je kad ima bijelu njusku s bijelom crtom preko glave koja se ~iri niz vrat, grudi i niz prednje neg d

ispod lakta. .

26

Zivahan i inteligentan bosronski [erijer snuine je i proJ)orcionalne grade, donekle kw[kvg rije/a. Uprkos tome fro je udillcan i svojeglav, uzirak ga je imati.

11 blizini.

GLAVNE KARAKTER1STIKE

• Klasa: pas za drustvo i pratnju Primaje ga: AKe. CKe, FCI, K

• Velieina: teztna ue srnije bid veca ad ll.4 kg, p dijeljen po kategorijarna: lagan - ispod 6, kg; srednji - ispod 9,1 kg; teski - ispod 11.4 kg

• Dlaka: kratka i glarka

• Boja: sarel] S bijelim oznakarna koje se jasno moraju vidjeri po ijelorn tijelu; crni bijelim znakarna - sarenima se na cakmiceujima daje prednost

• Druga obiIjeZja; okrugla glava- ravna na vrhu, okrug! oct-wlo razmaknute, siroka kvadratna usta, USL uspravne na uglovuna glave, jaka prsa, elegantan, I· ko p stavljen rep

PSI ZA DRUSTVO I PRA TNJU

BULDOG

- Ponosni se preci buldoga .f------+--t--+----l mogu pronaci u davnom rnolosu, borilackorn psu koji je ime dobio po

·starom grckom plemenu, 17-:,...-1-",,--+----::;;1-.-=---1 Moles lm a. Kao sto to L.-=.._"'____;:::""';:;::;'__'_..:.......J. t1J egovo ime govori, uzgajan je za borbu s bikovima, Po jednoj je prici ovaj "sport" poceo II Engleskoj oka 1204. godine kad je Iorda Stamforda ad Lincolnshirea si.lno razoncdio prizor dok su mesarovi psi mucili bib. Dosjetio se zabave te organizirao arenu u kojern su se odrfavali turniri- borbe pasa s bikovima, a rnesar je morao zrtvovati jednog bika godisnje. Kasnije su borilista organizirana diljem Engleske, tu su se psi borili i protiv drugil: pasa, Kada je borba s bikovima 1835.godine stavljena izvan zakona, zaprijetila je opasnost lzurniranja buldoga kao vrste,

Srecom, neb je gospodin Bill George nastavio uzgajati buldoge te se 1875, godine pojavio prvi specijalizirani klub za ovu pasminu, a kasnije su slijedili i drugi slieni klubovi.

Bu[dog ne. moze pratit-i gospodara na duge femje,

ali je zais!a veseo

i sim/Jariccln pratilac

Buldogova su ramenQ siroka, nagm Ita i jaka, B u duri d a su sn GZll a i mis/cava, djeluju

kao da su pribijen(l

na tijelo,

27

Narav i njega

Iako izgledaju opasno, buldozi SU njemi, vtlo dragi psi. Obofaveju djecu i savrseni su kufni ljubiruci. [edina vrsta njege koja im je potrebna je svakodnevno cesljanje rvrdom cetkot1l_ te istrljavanje. Treba izbjegavati njihova naprezanja za top]a vreruena,

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: pas za drustvo i pratnju Priznaju ga: AKC, ANKC, CKe, FCI, KC, KUSA

• Velieine: rezina: muijaci 22,7 ·25 kg zenke 18· 22,7 kg

• Dlaka: kratka, glatka, gusta, odlicne kvalitete

• Boja: boje uniforme, erne glave ill njuske, crvenl, Crvene pjege, dvobojne,

Cma nije pol,eljna ..

• Druga obilj~a: jaki kostur, 00. nisko postavljene, u.Si malenc i postavljene visoko na glavi, nabijena kosa ramena, rep je nisko i mofe biti ravan ill zakrivljeu

Nos je 1! l>jega1.log dalmatinskog jJsa lnllJek ern, ali kod dalma.inskog /)sa smede boje je smed

Prijazwl /)115, vrlo brz, ne voli agresivl10st

i nenlOZu.

PST ZA DRUSTVO I PRA 1". 1U

DALMATINSKI PAS - DALMATINER

Dalmatineri su vrsta nazvana p Dalmaci] i na J adranskoj obali, ali je danasnja vrsta uzgojena u Velikoj Britaniji. Mn gi bi se krenuli za kocijorn nekog engleskog aristokrata koj u bi pratili eleganrni dalamtinski pas .. Odlicni su lovci na stakore u ~talama. Danas se drfe kao kucni ljubimci ill psi za izlosbe.

Zauiman]e za dalmatiner poraslo je u cijelome svij tu nakon snimanja Filma "101 dalmatiner" Dodia Smitha 1959. godine re se dodatno pojacao 1996. nakon vjet ke premijere igranog filma "101 claim riner". Priiatelj ka narav i elegancija ucinili su dalrnarinere vrlo popularnim ljubirncirna i psima za izlozbe diljem svijera.

~ """'- ~ t
tr1 V I. •

.---

"

\ f

t'l

2.8

Narav i njega

Ovaj nj zn.i i energicni pa vrlo brzo postaneljubirnac cijele obitelji. Potrebnu 11111 je mnogo kretanja i vakodnevno cetkan.je, iako bijela dlaka koja s aln orpada nije nimalo omiljena II vla nika. Ipak, njeg va inteligencija i mirnoca umanjuj II ova] nedosratak.

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: pas za drustvo i pratnju
Priznaiu ga: AKC, ANKC, CKe, FCI,
KC,KUSA
• Visina u gr 1 enu. 47,5 - 58,5 em
Tefina. 22,7 - 25 kg
• Dlaka: kratka, glarka, gusta, sjajna i
mekana
• Boja: potpuno bijela osnovna boja, erne ill
zagasitosmede tocke koje nisu pojene,
ali pokrivaju cijelo tijela i doticu se, po
mogucnosti sto ravnomjerniie raspodiieliene
i okrugle. Mrlje DR udovima manje ad
onih na tijelu.
· Druga obUjeZja: dugacka glava i ravna
lubanja, oei su umjereno odvojene, lIsi
rednie veUcin,e visoko postavljene, [aka
prsa, dugacki rep koji 110si lagano . krivljcn
prema gore . ..

-

• •

,

,

\

\ ~

P, 1 ZA DRUSTVO I PRA TNjU

BELGIJSKI SPIC - SIPERKE (SCHIPPERKE)

ldko I)Ostoje i ncke dntge boje, dllgovjetui i odunt siperke Uglu.vllom je POLPll110 ern

~ ~ ttl t Ovo je pas porijeklom iz Belgije, iak 010 gi drte da je to izozemska, najvjeroja nije zbog toga sto SlI obje drfave nastale u novije vrtjerne, Pasmina j stara nekih dvj t gcdina, taka 0 tome nerna nikakvth dokaza, Po' to] i prica koja de u e nae to stoljece kada I) dva crna psa bez repova spa ila princa Vilirna Oranskog (1533. - 1584.) ad u oj tva. Razlicira su i misl] nja a precima ove vrste. J edni drfe da je nastao od ranog sjevernog 'pic - p a, dok drugi

marr ju da je to pot mak dana izumrl g bel~ijskog ovcara.

iperke je nekoc bio najpo] ularniji ljubimac i cuvur u Belgiji, jegova je uloga hila da nocu cuva cegljace na kanalima. "Schipperke" na flandrf korn znaei "mali kapetan", a prevodi se i kao "mali brodar" ..

Ova je vrsra prvi put izlagana L880.

Prlznalo ju je Kraljcv ko chipperke drustvo u Bruxellesu 1886., a slufbeni

rand I'd d nesen je 1904. g dine.

Engleski siperke klub osnovan je 1905. g, a americki 1929. godine. jedrurn ad pionira uzgoja siperki smatra se Amerikanka F. Isabel Ormiston vlasnica uzgajalista Kels Kennel.

Narav i njega

Ovaj je pa vrlo njefan i odan, voli djeeu, vrlo dugo zivi i odlican je ell v ar; Ovo je pas koji rnoze p dnijeti prilicu napora, a mofe se priviknuti i na manje kreranja, Kucnl je pas, a njegova dlaka rreba vrlo malo njcge,

GLAVNE KARAKTERISTIKE

Si))erke ima ostar lisitiji izrat, kra wk zadnji dio i male macjc Jupe

• Klasa, psi za drustvo i pratnju Priznaju ga: A1(j ,ANKC, CKC, FeJ, KC,KUSA

• VeliCina: visina 1I grebenu: muzjaci: 27,5 - 32,5 em ieake: 25 - 30 em tefina: 5,4 - ,1 kg

• Dlaka: obilna i gusta, duze dlake na vraru, ramenirna, pr una i van] kom dijelu srraznjih nogu

• Boia, cma, ali na tr uhu nesto svjetlija, Izvan SAD dozvoljene su j druge boje

• Oruga obiljeZja: jaca glava ravn 111 lubanjom, oci ovalne, ramnosmede, lIsi srednje duzine, pr a [aka i duboka, rep je skresan.

29

Finski sjJic je 'IIrsta koja voli bhi na oworenom, no isto wko mu je draga lOp/ina kuce

PSI Z4 DRUSTvO I PM TNJU

FINSKI SPIC (SUOM£NPYSTYKORVA)

GLAVNE KAR.AKTE.RISTIKE

Finski spic je u Finskoj ~--I---+--+-----I poznat pod imenom 1-----1-----+--+-----1 Suomenpvsrykorva - sto

maGi "pas s usima kokota", I----I---I--+-----I To je nacionalni finski

... pas spominjan u brojnim ~ __ ---':..L::::;,_ ........ + ........... junackim nacionalnim pjesmarna. Nekad su ga u cijeloj Skandinaviji Laponci koristili u lovu na losove i polarne medvjede, danas se koristi u lovu na ljestarke i osrale price. U rodu je s ruskom lajkoru, pasminom koja je nastala u isrocnorn dijelu Finske. Sredinom dvadesetih gcdina ovoga stoljeca vrsta je predstavljena u Engleskoj, a glavni Je pokrovirel] hila njezino gospcdstvo Kitty Ritson, koja je i pasminu popularno nazvala "finkie",

• Klasa: psi za drustvo i pratnju Priznaju ga: AKC. eKC, FCI, KC

• Veli6na: visina u gebenu: muzjaci 43 - 50 em zenke 39 - 45 ern,

tezina: 1 t ,3 - 16 kg

• Dlaka: kratkai (vrsta na glavi i prednjoj srrani nogu, duza na tijelu i strafnjim djelovima nogu, poluuspravna i kruta na vratu i lemma

• Baja: crvenosmeda iIi crvenozlatna ria ledima, vise se cijeni svietliia bo]a, svjetliji tonovi dozvoljeni na rrbuhu

• Druga obiljeZja: glava i oci srednje velicine, usi male i siljate, tijelo gotovo cetvrtasto, rep je kao perjanica i jako zaknvljen ad kOrlJE:L1a

Narav i njega

Iako ga u Skandinaviji cijene lam odlicnog lovca, finski je spic danas pratilac i izlofberu pas u cijelorn svijetu .. Vrlo je cijenjen i odan kucni ljubimac, koji jake voli djecu i vjest je cuvar. Potrehno mu je mnogo kretanja i svakodnevno cetkanje.

30

PSI ZA DRUSTVO I PRA TNJU

FRANCUSKI BULDOG

Francu ki je buldog, sa v jim usilUa kao u ~ismiSa zavijenim repom, bio ljubimac mnogih velikih povijesnih licnosti: od kralja Edvarda VI1. pa do francuske spisateljice Colette. To je potomak malog buld ga za kojeg e ne zna je li to engleski pa kojeg su u Francusku prenijeli nottinghamski isradivaci Cipke u 19. st. ill je uve en u Francu ku iz Spanjolske. Cesce Sf smatra da je predak malog engleskog buldaga, iako je pronadeua vrlo srara broneana ploca na kojoj pa jako lib francuskom buldogu, Na ploCi pise: "Dogue de Burg 5, E paria L625".

Klub francuskog buldoga osnovan je u Britaniji 1902. godine, a de e godina ka nije pa minu j riznao Britan ki kinoloski Hub. Vee u razdoblju do 19lJ. godine cak je S [0 pred ravnlka vrst isla na Westminster ku izlozbu pasa u New Yorku.

...,;.. ........ __,. •
." ~ .. Narav i njega

0\10 je popularna pasrnina, vrlo dobra za natiecanje i odlicna za pratnju. Buldog je dubrog kara ktera, osjecajan i hrabar. Uglavnom je dobar s djecorn i ostalim ljubimcima. Vlasnici e moraju naucit! na njegovo hroptanje pri disanju, a racunati i s

Cinjenicom da ce, kada je u nenulo ti, buldog odlutati i mrgoditi e.

Francuski buldog ne zahtijeva puno njege, cetkanje same jednom dnevno i masafu svilenorn maramicom ill nekom licnom tkaninom kako bi rnu dlaka jajila. Bore na njusci trebal bi rnazati a e ne upale.

UPOZORENJE: VI' ta s pijo natirn nosevima ne smije se umarati kada je jako toplo,

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• K1asa: pa za drustv i pratnju Priznaju ga: AKC. ANKC, eKC, FCr. K . KUSA

• Veli~ina: srednja visina 30 ern, re1ina: rnufjaci: aka 12.7 kg, zenke: 10,9 kg

• Dlaka: kratka, glatka, gusta i vrlo kvalltema

• Baja: pjegav, saren iii svijetlosuckasto rned

• Druga obiljeZja: glava cetvrtasra,

velika i jaka, ci tamne i dvojene, usi stoje visoko, sire u korijenu, zakrivljene pri vrhu, kratk tijelo, vrl rnisicavo i jake. rep vrlo krarak

31

Fraumski btlldog je njezan i miroljubtv. Ima osjelijivc uJi oblika kao Si§mij i prirodno okrugli mali rep Z!'l

koji mnogi lIlisle da

jc ocirez(m.

P 1 ZA DRUST\IO J PRATNjU

v "

SREDNJ I GU B ICAR-SNAUCER (M1TT£LSCHNAUZ£R)

SntLHCer se krece ,vrw SlobOdllo, Ilravnorezeno

i zivahno

Uz minijarurnog i velikog f--+--I--+-~ srednji ~naucer najstariji f---+--I--+----"--1 [e ad tri razlicite podvrste

snaucera. Odavno je f--+--I--+--I izvor in piracije likarima

... poput Albrecbta Durera '-""-_....=;.&.;::;...._..o........=_._, (1471.-1528.), Rembrandta

(16 6. - 1669.) iii [oshue Reyn ld a (1723. - 1792.). ajranija slicnost pa mini vidi se na DUrer voj lici "Madona s mnogo zivotinja" iz 1492. godine.

iako je stoljecima pred tavljano 11a mnoge nadine, porijeklo snaucera i dana je nejasno, Neki kazu da je to krizanac dviju vrsta koje su izumrle: srednjavjekovnog psa lovca na dabrove ipsa grubog krzna, rnofda terijera, koji je rastjerivao Stetocine. Drugi mi Ie da e razvi d danas izumrle vr te pudle i ostrodlakog nj mackog pinca, Neki i trafivaci mi le da je snaucer nasta ad p a koie u imali gonlci Stole (ukljucujuci i vrsru flandrijskog govedara kojaj je zaista vrlo slican). U pace rku je to bio pas kaji je na farmama bio rnnogostruko koristan, a bio je i izvrstan lavac na stakore. Odlican je prarilac, Standard za vrstu pub lie iran je prvi put u Njemack j 1880. godine.

32

Narav i njega

Snallcer je zanlmljiv, zivahan, tnteligentan i snazan pas, do bar pratilac i prijatelj djeci. Voli duge setnje, a njegovu tvrdu, 0 tru, cekinjavu dlaku treba trimati. Kuenim ljubimcima e dlaka In ie sisati, ali ce tak izgubiti b eve na takrnicen]u. Aka vag psa zelite slati na izl z e, prep rucam da e tome dogovorite s uzgajivacem.

GLAVNE K.ARAKT ER I.ST J K E
· Klasa: pas za drustvo i pratnju
Priznaju ga: AKC, ANKC, cxc, ro,
KC,KU A
• Vencine: tandardni - visine u grebenu:
muzjaci 46 . 4 em zenke 44 - 46 em
tefina: ako 14,8 kg veliki - visine u
grebenu: muzjad 65 - 70 em, zcnke 60 -
65 em tefina: 32,8 - 34,6 kg, mali-
visina: 30 - 35,5 em tdina: 5,9 - 6,8 kg
· Dlaka: rvrda i ostra s mekom poddlakom
· Boja: POtpW10 erna (bijele oznake us
glavi, prsima i u garna su nepofeljne) ill
.. papal' i 1 "
• Druga obiljeZja: nafna, lijepo gradena
glava, ovalne oei, prsa su srednje razvijena,
uredan, mali sujati rep, visoko postavljen i
karakteristicno podrezan na rri kraljeska I Kad ave vrste vaznija je ispravna grada ad baje iii nekih dmgih obiljez.ja

Po [ZA DRUSTVO I PRATNJU

v v

VELI KI GU BICAR - SNAUCER (RI£SENSCHNAUZER)

~ ~ ttl •
'n ~ Veliki

snaucer

ili

"Rei en c hn a uz e r " mnogo je godina bio poznat kao minhenski pas, jer potjece iz

kolice Munchena.

Prerposravlja e da je n sra krifanjem izmedu kratkodlakog psa g nica g( veda i vcara grube dlake, kao i krisanjern vel ike d ze flandri] kim govedarom. Cuvao je s ku dok je tre alo.

VeLiki snaucer prvi se put pojavio na izlozhi u Munchenu, gdje je bio prijavljen kao rush medvjedi snaucer. Tridesetak pred tavnika vrste koji su bili na izlofb: t llko je zainteresiralo posjetitelje cia je vee

lijedeci rnje ec osnovan Minhen ki klub

snauc tao ij tolik P pularan kao

r dnji iii patuljasti snaucer pa mu je prijerilo izurnlranje. No pokazao se kao lzvrstan cuvar u Prvom svjetskom ratu. 0 tek Sll poslije Drugog svjetskog rata ljubitelji iivor.inja mukorrpno radili da hi saduvali popularnost ovog lijepog psa.

Narav i njega

vaj inteligentni pa p uzdan je i debar prarilac, kojernu treba prilicno kretanja. Od njege nije porrebno rnnogo vise od trimanja dlake ko]a se mote i podrezati, ali ce to urnaujiti njegovu vrijednost ua izlozbarna. Najbolje [e njegu dogovoriti s uzgajivacern.

RedoVllO trimanje saiuoa: ce "OS-tTl! dlaku" 511aucera

da ne postene meka i vunas[(J.

PATULJASTI GUBICAR - SNAUCER (ZWERGSCHNAUZER)

~ ~ I". t Paruljasti "naucer poznat je u vojoj domovini Niemacko] i pod imenom "z w e r g c hna u a e r ". astao je krizanjem srednjeg snaucera s paruljasrim vrstarna najvjerojatnije majmunskog pinca. Po prvi put je bio na izl fbi 1899. godin, a voje je rnj to 1I kinoloskom svijetu tvario 1920. g. U ranim dvadesetim g dinama ovog roljeca

ijemac W. D. Goff prvi je odnio steoe patuljastog snaucera u Ameriku, U Englesku je pa minu donie W H. Hancock 1928. godine.

U Americi i Kanadi patulja ti ·naucer je u kla i terljera pa su ga jedno vrijeme matrali uajp ularnijirn pred tavnik m vr teo U Engle koj jc stavljen u grupu korisnih pa mina: p pularan je kucni ljubirnac, a jednako je debar kao cuvar i pas za iziezbe.

Narav i njega

Patuljasti snaucer veseo je mali pas, sjajan kucni ljubimac i prijatelj djeci.

Potrebno mu je mnogo kretanja, a dlaka se njeguje kao i ked ostala dva snaucera.

S11altceri su danas IIglavno!TI pmritelji ljudi. Dobri su na izloi.bama, ali ie j)otreba!l sav je l proiesicmaica r! vezi S odrzavanjem dlake

33

Vjemi njematki

!pic nikad ne pokazuje znakove nenlOze iii OIgresivnosti. Njegolld dobro(lid"nost, nezewisnot i odanost o b irelj i kara her is like su pasmin e.

PSI.ZA. DR U5TVO I PM TNJU

PATULJASTI I MALI NJEMACKI SPIC (ZW£RGSPITZ, KLEINSP1TZ)

[edina je razlika izmedu malog i patuljastog njernackog spica u velicini, Obje su manje verzije

I---+--I--+----l velikog njemackog spica

.. ili vucjeg spica. Mnogo ~...JI!!L____::~:;;"""'~+::.......J je podvrsta ovog psa i

iako je resko zasigurno reCi tko su njegovi preci, smatra se da su ga Vikim:i donijeli u Skandinaviju. VIsta dadra jOS'0: davne 1700. godine kada su bijeli primjerci drfani u Pomeriji, a crni u Wi.intembergu. Neki su se manji primjerd bijeie vrste koji SL1 uzgajani u Pomeriji poceJi uzgajati u Veliko] Britaniji pod irnenorn porneranci (pogledai str, 224}.

N jemacki spic kl ub osnovan je 1899. godine, a standardi su izdani aa svaku podvrstu posebno.

Narav i njega

Ovaj je pas vrlo inteligenran, akrivan i oprezan, vrlo neovisan i vrlo odan SVOIl1 vlasniku - !lto se smatra znacajnorn karakteristikorn vrste, Mnze se prilagoditi i zivotu u gradu i na selu. Pottebno mu je snazno svakodnevno cetkanje i norrualna kolicina kretanja, Pas je vrlo sklon lajanju pa to treba drzati. pod kontrolom.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa. pas za drusrvo i pramju Priznaje ga: ANe, FCI, KG, KUSA

• Velieina, paruljasn - visina 23 - 28 ern, refina 3,1 kg, mali - visina 29 - 35;5 em, tefina t 1 ,3 kg

• Dlaka: meka, vunasta poddlaka.

Dugacka i gusta te myna gamja dlaka

• Boja: sve osuovne boje

• Druga obilje~a; simka glava, ovalne oei, male rrokutaste Llsi, zbijeno tijelo;

rep je visoko i nasi ga zakrivljenog i polegnu tog preko leda

NIZOZEMSKI SPIC (KEESHOND)

tIi 1,01..... ~ •
I'"""\J! ID'" Nizozemski spic je poznat je pod imenima fik, Iisicar, nizozernski teg!jac., a u vikrorijanskoj Engleskoj zvali su ga i debeli pomeranac, Danasnje ime dobio je u 18. stoljecu po psu Giji. [e vlasnik bio Nizozemac Kees De Gyselaer,

Kao ho vrijedi i za ostale spiceve, i za nizozemskog spica se smatra da su mu pretci s Arktika. U Nizozemsko] je pas tao popularan kao pratilac tegljaca i cuvar.

Posredstvom gdice Hamilton - Fletcher 1905. godine je nekolicina stenadi uvezena u Englesku, Godine1923. na Nacionalnoj izlozbi. pasa u Birminghamu predstavljena su dva njena psa pod irnenom nizozernski pas

34

tegljac. Istoirneni klub, (sada poznat pod imenomKeeshond klub) , utemeljenje 1925. godine, a dosvole za uzgaj dobivene SL1 1928. godine. Nizozemski SL1 se ljubirelji zivotinja ponovno zalnteresirali za vrstu 1920 .. No, FCl se nile usudio prihvatiti standards koji su predlozeni smarrsjuci ih identicnima njemackim spicevima.

Narav i njega

Dobrcdusan i dugovjecan, nizozernski spic. je vrlo odan jednoj osobi. Zahtijeva svakodnevno ces[janje tvrdorn cetkorn i prilicno kretanja. Nastojte izbjegavati ovratnik, jer ce mu unistiti dlaku na vratu.

P. J ZA DRUSTvO I PRATNjU

N arav i njega

Vrlo odan via niku i nepovjerljiv prerna strancirna, ovaj vrlo lijepi spic je oprezan, inteligentan, iivahan i hrabar. Odlican je mali cuvar. U Engleskoj je ce to pratilac vozaca kami na, Potrebn mu je dnevno cetkanje. Buduci da ima in tinktivnu potrebu cLlvara drugih iivotinja, Llziva u kretanju.

JAPANSKI SPIC

lapanski spie ima snjeznobijelo krzno, ali nos inti je em.

japanski spi ima zajednicko porijekLo 5 nordijskim spicevima. Upola je manji ad

sarnojeda, a LIsko je

t povezan i s njernackim ~-""----::=::;;""..L-.;~ spicom i pomeran kim spicom. Za njegove se pretke kale da SLl prije rnnogo godina u brodovima trgovaca dospjeli u Japan, gdje je vrsta nastala u izolaciji. Ova je pas min vrl milj na u [a anu. Tek je nedavno p tala p znata u svijetu, te se dokazala cdlienorn za lzlotbe.

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: pas za drustvo i pramju
Prizuaju ga: ANKC, CKC, FC!, KG
KU A
• Veliema: visina 1I grebenu: mufjaci 30 -
36 em, ienke malo manje.
Sredn]a tefina: 5,9 kg
• Dlaka: ravna, gusta, u pravna, gusta i
krarka na trbuhu
• Boja: porpuno bijela
• Druga 6biljefja: giava je srednje velicine,
oci ramne, male IT kuta te u!ji k je toje
uspravno, jab pr a, rep [e visoko na
ledirna, u krivo 35

GLAVNE KARAKTERIST.lKE

• Klasa: pas za drustv i pratnju Priznaju ga: AKC, ANK ,CKC, K , KU A

• VeliCina: visina II grebenu - muzjaci do 45,5 em, zemke 43 em. Teiina: 25 - 29,7 kg

• Dlaka: dugacka i ravna, dlake stoje uspravno, gusti okovramik

• Boje.: nijanse sive, erne ill krem, donji clio krma je svjetliji

• Druga obiljefja: glava je proporcionalna i klinastog obllka kada se pogleda odoego, tamne Dei srednje velicine, male trokutasre u!i, zbijena tijelo, rep je

vrlo bogat i polofen tijesn uz. Ieda

Najmanji medu ~I).icevima, 5rC1mdijiv i voli .s€ izr!vojiti.

Sibu je lt1ko prepoznati po duboko smjdt€nirn oeima i raskosnoj diad.

PSI ZA DR U$TVO I PM TNJU

51 SA IN U (SHtBA INU)

Siba mu je vrlo stara pasmina koju povezuju s ,__-+--+--+------1 prefekturama u Gifi, Toyami i Naganu u f--f----1--+----t

srednjem [apanu. Njegovo

f-:-~=---1-----::;.t--:t=-l ime u naganskom L...L_e,.--==-=:;__..I..-'---oO d ija 1 ek ru :maCi "mali pas". Ostacl ave vrste pronadeni su u rusevinarna, koje datiraju iz [omanske ere, jos 500 godina prije Krista. Siba inu je posljednih godina postao, odmah iza japanskog akite inu (str. 64), jedna od najatraktivnijih pasmina na svjetskirn izlozbama pasa .. Ova je odlican lovacki pas, cuvar izuzeme inteligencije.

Narav i njega

Siba inu je vrlo njezan, prijateljski raspolosen, osjecajan pas. Odlican kucn! ljubimac zapasenna izlazbama i debar Iovac. Porrebno mu je podosta kretanja, kao i svakodnevnocetkanje da bi izgledao uredno,

GLAVNE KARAKTER[ST.IKE

• Klasa: pas Z3 drustvo i pratnju Priznaju ga: ANKC, ret, KC

• Vencina: visina 1I grebenu: OluzjaciJ7.5 - 40 em, zenke 35 ··37,5 em ..

Teiina: 9 - 13,6 kg

• DIaka: ostra, HIV!1a

• Baja: crvena, "papar i sol", crna, bijela, zur.osmeaa

• Drugs obiljeZja: vrijedau, snafno graden, mi5icav, jakih prsa, dugib Ieda, bademastih ociju, dugog srpastog repa

36

T ek odneda{lllo se pasmililt siba inu moze lIidjeri i u arugim ternljama iV/Q!l }a!lIlna. SI!e je veti broj njegol!ih oboial'a.te1ja.

PSI ZA DRUSTVO J PRA TNJU

CAU- CAU

Cau-cau je [edini pas koji ima crni jezik, sto je osobina koju dijeli s nekim malim vrsrama rnedvjeda. Ovaj spic lavljeg izgleda poznat je u vojoj rodn j Kini viSe ad 2000 godina, uzgajan i zb g me a i zbog krzna te kao pticar, Irne IUU najver jatnije potjece ad kineskog chao I vack g p a. Za cau-cau kafu da je izvorno bio rnaseif tibctskih lama. Sporninje se 11 raznirn kineskim pismima kao tartarski pas ili barbarski pas.

Prvi cau-cau koji je tigao u Veliku Britauiju bi je zatvoren u zooloski vrt. No, 1895. godine otvoren je prvi cau-cau klub, a 19 5. godine prvi je primjerak tigao iz Engl sk u Ameriku,

~ ~ f!I_ t Narav i njega

Ovog psa prati [CPU tacija cia je svirep, ali iako je nevjerojatan protivnik, najvjerojatnije nece napasti aka nije izazvan, To je vrlo odan pas, koji nerna nikakvog rnirisa, koji ce e p koravari jednom cavjeku kao go podaru. Potrebna mu je odlucna i nj ina ruka. Dovoljna je vakodnevna setnja. u ta dlaka zahtijeva I11noO'o pafnje i svakodnevnog cetkanja Zicanom cetkom.

Cmi-tau je Jobal' tuvar. Rep nasi na ledima, sto je. karakteristika sPic pasmine.

Nekadasnji !ovac 11.(1 vukove, danas je IIspjdan pas l1a izlozhama i ugodan prClti/ac.

GlAVN.E KARAKT.ERrSTrKE

• Klasa: pas za drustvo i pratnju Primaju ga: AKC, ANKC, CKe, Fel, KC, KU A

• Velidna; visina u gre enu: muZj ci 48 - 56 em, zeuke 46 - 51 em. Tezin.a: 20,2 . 31.7 kg

• Dlaka: moze bid gruba, obilna, gusta, raz~Cite dufine, nagla~enom grivom aka glave i vrata i perjanicoru na repu ill mofe bin glatka • obilna i ostra, bez perjanice

• Baja: crna, crvena, playa, krern i zuckasro meda

• Druga ohiljeZja: ~iroka, ravna glava, tamne badernaste Dei, male usi okrugiog oblika na vrhu glave, vrat lijepo zakrivljen, sirak! i. jaki grudnl kos i njelo, rep nosi visoko prebacen preko leda

37

P. I ZA DR USTVO I PRA TN]U

SAR - PEl

Koia koja naborano pada pomogla mu je II borbama: prile kaZll da ga prolivnici nisu mogli zalllJatiti :rl~bima. lako vifc nije najrjeda vrsla, jos u ijek pobuduje mnogo zanimanja.

Postoje slicnosti izmedu sar-peija i kine kog psa za borbe koji porjecu jo iz vremena Han dinastije (206 g. prije Krista do 220. godine). Pretpostavlja Sf! da je ovaj pas objesene koze dosao iz Tibeta ill kineske sjeverne provincije prije kojih 2000 godina. Tada [e t bio veci pas, koji je teila ad 39 - 75 kg.

Ova nesvakidasuja i arraktivna pa mina nekada je obicavala cuvati stado i loviti veprove po Kini. Koristili su ga i u borbarna pasa, Iako je sar-pei po prirodi miroljubiv i mio, vjerojatno je cia je za borbe bio drogiran. Izgleda da je izbjegao kuhinjski lonae,

udbinu drugih kineskih pasa, jer rnu meso nije bile ukusno.

los nedavno ~ar-pei je marran najrjedom vrstom na svijetu, Sada se cesto vida na izlozbama u Velika] Britaniji i drugdje, a namjeravaju ga uzgajati i u Ru iji.

~ f'i.. ~ •
~ V ., Narav i njega

Sar-pei je miran, neovisan i odan, "rio mio

38

pas, tufnog lica, Dlaku mu ne treba kratiti. Potrebn rnu j d sra kreranja,

G LAV N E KARAKT E R I ST IKE

• Klasa: pas za drugtv i prarnju Prizrulju ga: AKC, ANKC, FCI, KC, KUSA

• Veli&la: visina u grebenu: 46· S1 em.

TeziL13: 18 - 25 kg

• Dl.aka: kratka, ravna i osrra, bez dlaka n trbuhu

• Druga ohUjefja: glava je ptilicno velika u odn u na tij J , tamne bademaste cei, male trokutssre usi, siroke jake grudl, okrugao rep koji se suiava na vrhu, visoko je postavljen i lefi na ledirna

PSI ZA DRUSTVO I PRA TNJLl

,. ~ til' t LJASA APSO

Ovaj pas vuce porijeklo 1Z Tibera pa je poznat i pod naaivom ibetski apso. To je mali kucni tuvar, na tao mozda davno ad tiberskog mastlfa. Rijet apso mati ~ kao koza, a taka je nazvan, jer mu je dlaka sheila diad kaze u Tiberu, Pasmina je bila vrlo cijenjena u domovini j drfana je u hramovirna palacama. Ljasu ce a zamjenjuju sa licnom vr tom si-cu iz zapadne Kine, ali postoje mnoge fizicke rasnolikosri izmedu njih. Ljasa apso una dLth nos, a vrsak njuske smjesren je nile nego kod Yi-cua. 0, Cini e da je u prosl sti bilo krisanja ove dvije vrste izvan zernlje porijekla. 1 am je Dalaj Lama na Tiberu bicava p klanjati ljase srranim velikod - tojnicirna, dok SlI vladari u Knu pok!anjali male si-cue.

Ljasa je tigao 1I Veliku Britaniju oko 1930. g diu, a Klub tibetskih pasmina osnovan je 1934. Vrsta je prenesena u Ameriku 1935. godine.

Narav i njega

Ljasa je vrl vese pas, koji dugo zivi, lake se prilagodava i voli djecu. Voli se nestasno veseliti na otvorenom, u dvorisru ... Negovoj dugaj dlaci p rrebn je do ta njege

GLAVNE KA RA KT ER I ST IKE
• Klasa. pas za drustvo i pratnju
Priznaju ga: AKe, ANKC, CKe, Fe}'
KC,KUSA
• VeliCine: visina u grebenu: mufjaci 25,4
em, zenke malo manje
• D1aka: po tijelu dugacka, reska, myna i
kru <1, rednje dufine po trbuhu. Dlaka
nije vunasta iii svileukasta
• Boja. potpuno zlatna, b ja pijeska,
tamnosiva, boja crijepa, boja dima,
meda, sarena, bijela ili smeda, sve u
boje prihvacene
• Druga obiljeZja: duga dlaka na glavi
pokriva 06, a sere do poda; lIsi su
pokrivene gustom dlakom, oci su tamne,
tijelo cv]"sto uravnotefeno, rep Je visoko i
pociva ua ledima 39

Ljasa aj)SO je lj!tbimac cijcle obltelji, a dlaka nm '(,cliuijeva mnogo pClznjc i brige. Nemojte ga zamijeniti za slitnog §i-CUll: l'm:lika je vidljivu po cuperkll na rep!.

PSI ZA DRU5TVO I PRA TNJU

51 - CU

Irne si-cu na kineskorn mati "lavlji pas", a porijeklom je iz zapadne Kine. Sliet

ljasi apse. Ima hate lice, rnoguce je cia je nastao kriZanjem ljase apso i pekinskog psica. Kao sto je Dalaj Lama na Tibetu uvazenim posjeriteljima poklanjao ljasa-apso, taka su u Kini poklanjali psa si-cu.

Rani standard Pekinskog kinoloskog kluba rrasio je zaista najsarenije osobine: "lavlju glavu, medvjeda prsa, kopito kao u deve, bogati rep-perjanicu, usi kao listove palme, rizme zube, biserni laticasti jezik i kretanje poput zlatne rtbice":

Vrsta se razvila u Engleskoj 1930., ali nije registrirana do 1946. godine .. Amerikanci su ga prihvatili 1969. gcdine, a sad je si-cu vrlo popularan pas za ialozbe i kucni Ijubimac 5 obje srrane Aclantika.

Usprmmu g//!1111 i obI/gil! oei UkaV.tjl.1 na nezavisnu i iivallfl.l1 namv Si-Clia. Nos ne smije biti rmnjeren jJTema dolje.

Narav i njega

Ovaj sretan, snasan pas vcli djecu i druge

Iaka izgleda IIrlo llmiljm~, si-ell je hrabar pas ko).! se lIoliigmri.

40

zivotinje, a ugodno mu je i u gradu i na selu, Potrebna je svakodnevna njega, cetkanje osrrorncerkom, a cuperak na glavi obicno se vese ukrasnom vrpCOIlL.

GLAVNE KA R:AKT ER I STI KE
• Klasa: pas za drustvo i pratnju
Priznaju ga:. AKC, ANKC, eKC, ret
KC,KUSA
• VeIici:na: u grebenu 225 ~ 26,5 em.
Tezi118: 4,1 - 8,1 kg
• Dlaka: dugacka, gusta, myna, jaka na
trbuhu
• Boja: sve boje 5U prihvacene, bijela rurlja
nacelu i bijeli cuperak na repu vrlo je
pofeljan u mnogim bojama
• Druga obiljeZja: jaka, okrugla glava, siroka
izmedu oCiju, velike, ramne oei, usi
pokrivene dugoru dlakom, izgledaju
klonulo, tijelo je duze nego v~e,
rep je vrlo bogar dlakom i prebacen
preko leda PSI ZA DRv5TVo I PRA TN/V

TIBETSKISPANIJEL

BuduCi da je kmwk I IIIniljat tibetski spal1ijel je idealan Dbjteljski ijubimac,

ali donekle voli bit;

neOllisan. BTZO se krece POPltt zeC!l.

Prernda se aka zove, J..----+-...,j.---I-----j ova vrsta nerna nikakvih

f..----+--I--+----l veza sa spanijelima i nikada nije bila koris ena J..------40--I---I-----j

kao tragac ili u lovu.

6~_+--.......,.:-1 marra se da je ova vrsta ........ ~--' po t jala avno prije n sro [e zahiljezena povijest Tibeta u 7. stoljecu, pa se njezino porijeklo ne maze tocno drediti. M guc je da 1I 1I nastajanju vr t udjelovali i rani si-cu ili psi slicni pekinezerirna, koje su Tibet i Kina razmjenjivali. Po roji tvrdnja da se krifanjem tibetanskog spanijela i m psa d bi pekinezer, Ovu su vr tu obicavali draari 1I samo tanima. Za tiberanskog spanijela kazll cia pokrece kotac molirve za Tibetance. Ljudi su ga koristili da bi e zagrijali bas kao i bezdlakog p a u Mek iku, Prvi je pas ave vrste u Engleskoj zabiljesen 1905. godine, ali e vrsta nije razvijala do 1 40. g dine.

Narav i njega

Ovog sarmantnog. dobronamjern g p a tesko cemo vidjeti izvan izlagackog prostora, Inreligenran je, dobar s djecoru i odlican za kucu. Energican je i voli se igrati, potrebno je svakodnevno cesljanje.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: pas za drusrvo i pratnju Priznaju ga. AKe, ANKC, CKC, ro, KC,KUSA

• Velldna, vis ina oko 25,4 em.

Tei:ina: 4,1 - 6,8 kg

• Dlaka: rednje dufine i svilenkasta, kraca na lieu i prednjim dijelovima nogu, dwa na usima, strainjim dijelovirna nogu i repu

• Boja: prihvacene 1I sve ciste te njihove korubinacije

• Druga obiljeZja: glava je mala u dnosu na tijelo, 06 izraZajne, ramnosrnede, u i su srednje veliclne i vise, rep je visoko, vrlo bogat dlak m i nosen nad ledlma

41

Ova vTSla Hziva 11 sVlIkodnevnom kmanjlt. Pazite da mu o/,'Tlica ne ofreri dllzu dlaktl navratu

PSI ZA DRU -TVO f PRA TNJU

TIBETSKI TERIJER

Tibetski terijer ima

od! !Lean iZTaz, inteligemul1 jc i 'IIoli igru. I zgleda k ao mill ij a t1I ra swroengle.ikog ovcara. Uzgajl111 je za zivot na Ianni, ali ne i 10'11 nisko 1)0 lemlji, pa je CU.cillO SIO se tove terijer.





~ ~ -- • Ova] pas ustvari uopce nije terijer, Slici rnalorn

t a r o e n g le k o m ovcaru, te je kao i a tali psi s Tibeta (tibet ki sparujel, lja a apso) bio uzgajan same kao covjekov pratilac, Srara rnu je obiteljska loza, uzgajan je u ribersklrn saruostanima te su ga ponekad poklanjali putnicima kao rna k ttl. Pasmina je uvrstena II organizaciju tibet kih vr ta 1934. godine, a danas ima svoj tandard. U Velikaj Briranl]i i Arnerici ova vrsta jo~ nije previse popularna, sto je dobra buduci cia je preveliko zanimanje ljudi upropastil mnoge VI reo

Narav i njega

Ovaj je pas izvrstan kucni ljubimac za one k ji obozavaju staroengle kog ovcara, ali ga zbog v licine ne mogu drtan u kuci. Dopadljiv je i cupav, snazan, v li se kretati, Jako je odan vlasnicirna i obozava djecu, Ne voli nepoznate ljude. Ima vrlo dugu dlaku koju treba ce ljati svakoga dana.

42

GLAVNE KARAKTER ISTI KE
• Klasa, pas za drusrvo i prarnju
Primaju ga: AKC, ANKC, CK! ,F I,
KC,KUSA
• VeIiCina: visina u grebenu: muzjaci 35,5 -
40,5 em, zenke malo rnanje.
Tezina: ad 9 - 10,8 kg
• Dlaka: meka, vunasta dlaka, dugacka i
njezna po tijelu, rnoze biti ravna iii valovita
• Boja: bile koj ,sve kombinacije 1I
dozvoljene
• Druga obilje!ja: velika, okrugla glava,
tamne oci, 115i vise i obrasle su dlakom;
jako i snamo rijelo, rep je srednje
velicine i nosi ga na ledim PSI ZA DRUSTV I PRA TNJU

~~~. KOVRCAVI BIJELI PSIC - BISON FRIZE (B/CHON FRISE)

Rijec "bichon" ce to se koristi kako i mo oplsali male, bijele psice kao npr. tu learskog kudravog psiea, malteSkog psica, friza-kudravog bijelog psica, bolonjskog psica., Kovrca vag bijelog psica (kovrcavog bisona) ili tenerifskog psa na Kanarske otoke i Tenerife doveli su mornari u 14. st. 0, bas kao i pudla smatra se potomkom francuskog vodenog psa-barbera, a ime rnu je izvedeno ad umaujenice barbison.

Slici paruljastoj pudlici, u svijetu je priznat kao francusko - belgijska vrsta. Ameriku je stigao 1956. godine, a americki kinolozi ga pnznaju od 1972. godine. Vrsru su lIkljllcili u Crufts izlozbu u Londonu 1980. godine, (CRUFTS - ime najvece lzlofbe Velik Brianije, koja ake godine drzava u Londonu.)

Narav i njega

Veseo, Zivahan, prijareljski ra polozen, zanimljiv i njezan mali kucni ljubimac, Ufiva II setnji. No, njegova duga kovrcava dlaka zahtijeva prilicnu njegu, Vrlo ga je tesko IWati i podrezivati, pa je za to najbolje dogovoriti se s uzgajivacern.

GLAVN E KARAKTERISTIKE
• K1asa: pas za drusrv i pramju
Priznaju ga: AKC, ANKC, eKe, ret,
KC,KUSA
• Velldna: visina u grebenu 23 - 28 em
• Dlaka: dugacka j kovrcava
• Boja: bijela, krem ili boja breskve,
Oznake dozvoljene do 18 mjeseci
tar sri. Tamna kofa je pofeljna
• Druga ohiljezja: duge usi koje vis tik uz
glavu, rarnne, ok:rugle 06 s crnim rubo-
vima, prilicno dug, zakrivljen vrat, rep
nosi dostojanstveno prebacen preko tijela 43

Ovom siml)Qticnom i druteljubljivom I)SII II posljednjih dvarleset godillci rasre populamos[

Dlaka mIL se stalno mora fi fa. i

PSIZA DRU51VO I PRATNJU

VELIKA PUDLA

Pudla u Francoskoi poznata kso "caniche" - obosavala ju je kraljica Marija Anroinetta

(1755. - 1793.). No, pasrnina je njemacka uzgojena kao retriver za vodu iii na njemackom pudel. Slici lrskorn vcdenorn spanijelu i oboje imaju pretke u francuskorn barbetu,

Pua/a se ne linja. Njena vunasta d./aka n€ smew ni astmaritnilnll

Narav i njega

Velika pudla debar je tmgac i odlicno pltva, Njena inteligencija i lelja cia nauci, ucinila ju je vrlo popularnim psom u dresuri .i cirkusima.

Vesela, dobrocudna, debar je kucni ljubimac, voH cijelu obitelj i dosta ~etnje. Dobra je za izlozbe,. aka vlasnlk ima dovoljno vrernena aa pripremu. Na izloabarna se predstavlja oSiSana kao lav, no mnogi vlasnici vole da joj je dlaka uz tijelo. Za svakodnevnu njegu ce vam trebari zieana cetka i meralni celialj. Treba je temeljito urediti svakih sest rjedana,

GLAVNE KARAKTERISTI.KE

• I.<lasa: pas za drustvo i pratnju Priznaiu ga: AKC, ANKC, CKC, FCr. KC,KUSA

• Velldna, velika - u grebenu: 38 em, tezin2 20,2 - 31,7 kg, srednja - u grebenu 25 - 37,5 cm, paruljasta - u grebenu ispod 25 em

• Dlaka: vrlo bogata i gusta, kruta 11a dodir

• Boje. sve Gist!:! boje, po mogucnosti svjedije

• Druga obiljeZja: duga uska glava, badernaste oei, US) su visoko i vise uz glavu, jake grudi, rep je visoko postavljen l stoji uspravno

44

Po I ZA DRUSTVO I PRA TNjU

Inteligenma i liese/a srecLl1ja /)luila testa vrlo altgo iivi - cilk i vde oel sedamnaeSI godin(1

SREDNJA PUDLA

.. ~ fill' • Srednja pudla je nastala uzgojern ad velike pudle, biranjern manjih prirnjeraka i sudjelovala je u stvaranju jos i manje patul]a re pudle. redinom pedesetih godina ova j vr ta

P tala najp put rnij u mn gun z mljama, - kada u [judi rnislili da ce p treba za raznim vrstama opasti zbog migracije stanovnistva. To se, srecom, nije dogodilo,

Narav i njega

Irna i ti randard kao i 0 tale podvrste. Manja je i ima slicne karakteristike. Porr bno joj je rnnogo njege, cak i aka ne nastupa na izlosbama. Koristire vakodnevn cetku i metalni cesalj.

PATULJASTA PUDLA

astala je kao i dvije osrale vrsre pudle. Mnogi SLl prirnjerci srednje pudic bili toliko trafeui cia je 1950. godin Britan ki kinoloski klub orvorio po ebni resister za ave pse. Od ttl VI te ova je naj labija pa se moraju birati zdraviji primjerci.

~ l.fIIio. ~ •
In I'"""V • Narav i njega

Karakteristike su iste kao i u druge dvije vrste. Ova je pudla vesela i dobronarnjerna, Idealan kucni ljubimac. Dlaka joj e odrtava jednako kao i rednjoj i velikoj pudli,

Cllk i pueila koja jf S!1mo klicni Ijltbimllc tfe Oil cd/jan jf i pmlrczivanjl.' svakill .lest ljedana

4S

Alja"ki malamu 71 Grenlandski pa 70
Bernardinac 69 lzraelski ovcar 56
B rn ki planinski pas 6 Japanskiborbeni p 65
Bokser 52 [apanski pas S otoka Hokaido 64
Bordoska doga 53 [apanski spic 64
Brazilska doga 55 Komondor 56
Bulmastif 51 Laponski spic 63
Doberman 52 Leonaberski pas 60
Doga 54 Madarski kuvas 59
Eskimski pas 70 Madarski ovcar -rnudi 54
E treLski planinski pas 66 Mastif 48
Eurazijer 58 apuljski rnastif 50 I ,

57 48 67 61 58 72 73 50 62 49

jemacki pine Pirinejski masrif

Pirinej ki planinski pas P rtugal ki vodeni pas Rotvajler

amojed

Sibirski hash Spanjo!ski mastif

Sved ki kratkonogi ovcar Tlbetski rnastif

RADNI PSI

Vrla ntlzan i dostojans(tlell, mastif, koji jf! wpravo njezan, moze bili iZllzewl1 Cilvar.

RADNlPsr

MASTIF

~ 11'0. -" •
I., ~ I. Mastif spada u jednu ad najsrarijih pasrnina na svijetu. Spominje se vee u doba Babilonaca prije cetiri tisuce godina, a u Engleskoj je poznar jos ad do a J ulija C zara:

Vr ta e dokazala kao izvrstan cuvar i borac. Ma tif je prikazan na Bayeux tapiseriji iz 12. stoljeca i na slid Van Dyeka (1599.-1641.) koja prikazuje djecu Kralja Charlesa 1. Spominje se cak i u Shakespeareovorn "Henriku v.".

U 19. stoliecu knzan je s bernardincem,

Poslije Drugog vjerskog rata u Europi je osralo malo rna rifa: mnogi su se rnladunci raspustili, a rnnogi su nestali u Americi, Medutim, situacija se s ovom pa minom popravlja.

Narav i njega

Mastif je velik i dostojanstven pas. Obotava svog vlasnika, P trebno mu je svakodnevn kretanje, kako bi razvio misice. Mn gi ne do tignu voju velicinu do dobi ad dvi]e godine,

GLAVNE KARAKTERJSTJKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: ARC, ANKC, CKe, F I,
KC,KUSA
• VeliCina: rninimalna visina: muzjaci 75 em,
ienke 68,5 em. TeZina: 78.7 - 85.5 kg
• Dlaka: kratka i ravna, poddlaka
gusrai polegnuta
• Baja: boja marelice, prugast smeda,
zlIcka o meda: njuska, usi i no,
rnoraju bitt cmi, crnim pojasom oko
ociju koji se podife prerna celli.
• Druga obiljezja: [aka glava: male oci-
prilicno razmaknure: male ll~i; dugacko
i jako tijelo: rep postavljen visoko, PIRINEJSKI MASTIF (MASTIN DE LOS PJRINEOS)

¥II lA",--I....,.. •
I~ Pirenejski ma tif ili "Mastin de 10 Pirineos" je spanjolska pasrnina koja potjece s juznih obronaka Pirineja, gdje je stoljedirna sluno kao cuvar rada u vrijeme godiVnjih migracija. Ma stif je vrlo jak, teske kon titucije, kra ke jake njuske i s dubokirn toporn. Kada je uzbuden, rep drfi vi aka.

Narav i njega

Ineeligentan je, odan uglavnorn,

• dobronamjeran, Izvrstan je cllvar. Nije bas najbolji izbor za Ijude koji nerna]u i kustva s psima. Potrebno mu je mnogo kretanja i cerkanja osrrorn cetkom.

48

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga:. CRC, Fel

• VeliCina: visina u grebenu: muzjaci 70 - 80 em, zenke, malo manje, Tciina: 55 - 70 kg

• Dlaka: srednje 'Iuzine, gusta i gru a na dodir

• Baja: bijela sa zlatnim ili sivim oznakama na glavi: nesto rnrlja po tljelu

• Druga ohiljefja: velika glava: male

ta rnne oci; male usij j ako, snafno tij elo; vrlo gibak rep, bogat dlakom.

RADNI P, I

TIBETSKI MASTIF

Tibetski masfir je [edna ad vrsta koja je potekla ad malo a, borbenog psa iz drevnog Rima. Razvio se u Srednjoj Aaiji kao cuvar stada. r danas se moi pr naci u steparna rednje Azije i u podnotju Himalaja, gdje pomase nornadskim pa tirima, Tiberski mastif spominje se u kronikama isrrafivaca Marka Pola iz 13.

toljeca, za kaje kafe da su bili "veliki kao magarci", To je najvjerojatnije uvelicano, ali potvrdu dobija 1I " ovoj knjizi 0 psima" Roberta l.eightona, koji kaze da je Bhorian - ribetski ma tif koji je bio na lalozb: u Krialnoj palaci u L ndonu 1906., putovao iz Indije sam II vagonu. Zb g njega u plarf rme na svim posrajama, gdje su ga setali, bile isprafnjenje.

U Veliku Britaniju uvezen je sa vrijeme Kralja Georga IV(1820.-1830.) Do Amerike je tigao na pocerku ovog stoljeca.

Za VI' ru je Brlran ki kinoloski klub odre i privremeni standard 19 6. gcdine. lako nije brojna ni u jednoj zernlji, danas je zanimanje za ovu vr ru u porastu.

~ l'- .~ •
~ ~ ... Narav i njega

Dobar je pratilac i cuvar. Drll se u prikrajku, "titi vlasnika i ljude oko ebe, p lako odra ta: zenke tek s dvije do tri godine, a muajaci sa cetirt pune godine. Vrlo je odan i miran ve dok ga netko ne ispr vocira. P trebno mu je

vakocln vno dugotrajno kretanje i cetkanje.

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: ANKC, rei KC, KUSA
• Velicina. minimalna visina. mufjaci
66 em, zenke 61 em. Minimalna
tefina: 81.6 kg
• Dlaka: rednje dufine, gu·ca u
musjaka, s gustom poddlakom
• Boja: jako crna, crua i zuto me cia ,
razne nijanse zlatne, sive iii ive sa
zlarnim rnrljama.
• Druga obiljdja: jab glava rednje
velicine: vrlo Zive oci, usi srednje
velicine: snafno tijelo ravnih leda: rep
srednje dufine. 49

Rep je kod tibetskog manifa zavrnut preko let1a kao j kod cau-Catlll. faka glava lijepo ie oblikovana.

Usne SlI tibetskog mastifa objeScne i testo ima ztl!osmede oznake preko ocijlA.

RADNlP I

SPANJOLSKI MASTIF (MASTIN DE ESPANA)

Spanjolski rna tif

1---+------ir--t------1

(Mastin de Espana - de

1---t-+-t----1 Estrernadura, de la 1---t-+-t----1 Mancha) ocigledan je poromak malo a IZ drevnog Rima; dijeli hr jne zajednicke osobine s drugim rnastifirna. Vrlo je hrabar i snasan, nekad SLl ga koristili za psece borbe; u ram ili u lovu na divlje svinje. Tijekom tradici nalne sezonsk mi!U"acije euva bi scad p planinama juzne Spanjolske. Iako slici napulj kom mastifu, spanjolski mastif ima dUZLl dlaku i profinjeniju glavu. Njegove su usi i rep bili podrezivani kako hi se izbjegle ozljede u borbi. Danas se to, srecom, ne radi zbog dojmljiv gizgleda ove zivotinje.

Narav i njega

Odlican cuvar, vrlo snasan i jak, ova] mastif vrlo je odan svorn via niku, lako ga je odgajati. e preporuca e ljudirna koji nernaju iskustva s psima, Petre no mu je mnogo otvorenog prostora i puno kretanja, Cetkajte ga ZLcanom cetkorn.

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaje ga: Fcr
• Velicina: visina u grebenu: lJlu2:jaci 66
- 71 ern, zenke man]e, Tefina: aka 50
- 60 kg
• Dlaka: kratka, debela i gruba
• Baja: vucje iva, iutosmed ,sarena ili
bijela s crnirn, zlIckastosmeda sa
sivim rnrljama, siva
• Druga obilje!ja: jab glava, okrugla
lubanja, mal tamne oci; silja te usi
koje vise; so zoo tijelo; kratak i debeo
rep, nosen nisko u mirovanju, malo
zakrivljen kad [e pas aktivan. NAPU LJ SKI MASTI F (MAST/NO NAPOLETANO)

.-----,--.,--,----, Za ma i vn og, snamog 1-~-+-+----1 napulj kog rnasrifa nema

surnnje da je poromak I---t--t--t-i "borbenih" mastifa iz

1---t-+-t----1 drevnog Rima, i molosa,

pa a koje j hvalio

1...Z.:;tB..-='""' :....~=-.J Alek andar Veliki.

Dresiran je za borbu, ali u ga koristili i za cuvara. Velicanstvena izgleda, jedan [e ad najvecih i najtefih pasa na svijeru. U kraju iz kajeg p tjece cesto no i ogrlicu s bodljarna, a uSi su mu podrezane kako bi lzgiedao j s opasnije,

Prvi [e put sudjelovao na izlosbi pasa u Napuiju 1946. godine te potom postao poznat u drugim dijelovima svijeta, Jos uvijek nije ptiznat u Americi.

Narav i njega

To je uglavnom prijateljski raspolofena zivotinja. apada samo po naredbi, Inace je njefan pratilac, Treba mnogo pro tora i dobro izvrsava zadatke. Tr ba mu mn go semje i eetkanje svakih nekoliko dana.

50

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Pnznaju ga: ANKC, Fer. KC, KUSA
• Velicina: rnufjaci 65 • n em, zenke
60 • 68,5 em. Tefina: 50 - 6 kg
• Dlaka: kratka, gusta-i glarka
• Boja: crna, olovno ill misje iva, ponekad
ima male bijele mrlje ria pr ima ili na
vrhovima pr riju - na sapama
• Druga obUjeZja: velika glava jakom
Lubanjom; oei u postavljene prerna
naprijed i razrnaknute: usi tI malene
u odnosu na glavu; dug debelo tijelo
i rep koji je zasiljen na vrhu, RADNJ R I

BULMASTIF

~ I.f\\.-v "'" •
I'''' U Engleskoj buldozi po tcje od 13. stoljeca, ali e bulrnastif razvio cek prije dvjesto do tri to god ina. a tao je krizanjem mastifa, tare. pasmin koj a se borila u arenarna drevnog Rima, i britanskog buldoga, Poput buldoga, koristili su ga za borbu s bikovirna sve dok ova] "sport" nije zabranjen. Bio je to vrl hrabar borbeni pas, koii j dlicno io bol te bi poznat po okrutnosti.

Kasniji so uzgajivadi nastojali stvoriti psa koji ce biti 60% mastif a 40% bul og. Tako se razvio bulmasrif kojeg je Britansko kinolosko drustvo priznalo 1924. godine.

0, dijete ili labiji covjek tesko ce ga kontrolirati te e zato preporuca samo ljudima koji im.aj u iskustva s psima, Cesljajte ga svakih nekoliko dana.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

Ova vrsta je nastala krizanjem ma.Hifa s britanskim IJ1Iltlogom.

• Klasa: radna

Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, Fcr, KC,KUSA

• Velicina. vi ina u grebenu: muzjaci 63,5 - 68,5 ern, zenke 61 - 66 em. Tezina~ musjaci 50 - 59 kgfeuke 41 . 50 kg

• Dlaka: kratka, gla ka i gusta

• Boje: sve nijanse sarene, zutosmede iii crvene, lagana bijela oznaka na prsirna je dozvoljena , druge oznake nepoteljne; crna njuska

Narav i njega

Iako potjece od borbenih pasa, bulma tif je danas adana, njefna zi otinja koja vrlo voii igru. Odlican je cuvar i vrlo pazljiv djecom,

• Druga obiljefja; velika, kvadrarna glava, tamne ili svjetlosmede oei; llsi u obliku slova V, visoko na glavi i razmaknute; jako tij 10; rep nasi visoko

5J

RADNI PSI

DOBERMAN

Doberman je nastao oko f---t---+--+---I 1 O. godine kada je

I---+--+-+-__, gasp. Louis Dobermann ia pokrajine Thuringen 1---+-+--+---1

u jernackoj pofelio

j.,,-,.+ __ -+----,d-..:-l tvoriti kratkodlakog p a

L...L ......... __,=::;._..._,_::......,I srednje velicine, koji bi bio hrabar i snafan. Poceo je uzgoj s njernackirn pincern, koji je bia vrlo energican i agre ivan. Krlfao ga je s rorvajlerorn, koji una snagu i in tinkr za nag nje, mance terskim terijerom, koji je tada bio mnogo veci i ad kojeg je doberman na lijedio boju dlake. Najvjerojatnije je LI uugoj ukljuCio i pcentera,

Otto Goller je 0 novao Nj macki nacionalni klub dobermana pinca 1899. godine, a vrsra je sl_lIzbeno priznara i dobila tandard 1900. godine.

Narav i njega

Doberman j dlican radni i izlofbeni pa , ugodan je kucni ljubimac, Porre an InU je vedic s puna iskusrva i skolovanje, Uviiek je na oprezu i nepovjerljiv je prema nepoznatima.

BOKSER

Bokser ima pretke u psima licnim rna tifu

koje su german k

pleme-Klmbri koristili u borbi protiv Rirnljana. Po prvi put vrsra e pojavila na izlozbi u Munchenu 1 95. godine, a arnericki kinolozi priznali u je vrlo rano, L904. godine. No, U Englesku je tigla tek po lije Prvog svjetskog rata. Vet nakon nekollko godina, vr ta je postigla golemu popularn t.

...., ~ III' t
'''-"]1 Bober je njeian. Voli se igrat] i djetinjasr je. Obziran je s djecom i {Ioli dfllge PSI!.

52

Narav i njega

Bokser je uglavnom vrlo njefan pa i do ar s djecorn. P lusan je i odan, d bar cuvar. Nije sklon vadi drugim psirna, Porrebna mu je normalna kolicina kretanja, a krarka dlaka vrlo se lako cdrtava,

GLAVNE KA RA KT E R I STI KE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AK ,A xc, K ,F T,
KC,KUSA
• Vellctna. visina: murjact 57 - 63 em,
zen_ke 53 - 59. Tezina: 23,8 - 31.,9 kg
• Dlaka: kratka, sjajna i glarka
• Baja: zutosmeaa, sarena s bijclim
obtljefjima koja ne smiju bid vece ad
rrecine osnovne boje
• Druga ohUjezja: tamn srnede dobra-
dusne oei; usi srednje veltcine,
razmak n LI re: tij do je iz profila
cervrrasro: rep [e visoko i
karak eristicno podrezan. RADNJ A I

Doberman je uvijek no o/JreVI. OdlicQJI je Ctlvar i /Jra1ilac.

Potrebno Il1U je mnogo kretanja te cetkanje gumenorn rukavicom vakih nekoliko dana.

GLAVN E KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCl,
KC,KU A
• Velieina: visina u grebenu: rnutjaci 65
• 70 em, zenke 60 - 65 em. Tesina:
29,7 ·39,6 kg
• Dlaka: glarka, kratka, gusta
'. Baja: porpuno ern , meda, playa iii
izabel (zutosmeda) S oznakama
(palezom) boje hrde ria glavi, tijelu i
nogarna
• Druga obUjeZja: bademaste oci, visoko
postavljene usi koje se cesto kupiraju;
lijep zakrivljen vrat, eet:vrta to tijelo:
rep kupiran. BORDOSKA DOGA (DOGUE DE BORDEAUX)

Bordaska doga ili francusk i 111 as tif jell Spanj lskoj je poznata kao "Dogue de Burgos", a u Italiji kao "Masrino". Nedavno je dospjela u centar zbivanja, jer je sudjelovala u srceparajucern holivudskorn filmu. U Francuskoj je ovaj nacionalni cuvat vee dugo na cijeni,

matraju ga potomkom tibetskog mastifa i starorimskog molosa.

Ovu pa minu impresivnog izgleda nekoc SlI rabili kao cuvara s ada d napada medvjeda ili vukova, kao i u borbarna pasa i bikova, U novije vrijerne je CLlvar i pratilac,

~ ~ _, t
I:" -.".;J I" Narav i njega

Debar je i rniran, prvorazredni cuvar i njefan prarilac, debar s djecorn. Snama je zivotinja i preporucuje s ljudirna s iskustvorn u drzanju pasa,

GLAVNE KA RAKTE R I STIK E
• Klasa: tad na
Priznaje ga: FCI
• Velicina: visina u grebenu 69- 75 em.
TeZina: 54.4 . 65,2 em
• Dlaka: kratka i glatka
• Boje: boja rnarelice, srebra, zurosrn la
iU sarena: njuska, lIsi i nos mogu biti
crni, no maze biti svjetliji u pasa
broncane boje
• Druga obUjezja: maSiVI13 glava, velike
razdvojene oei; lIsi vise zakrivljene na
vrhu: debelo rijelo; rep [e pusten u
vislni leda kada je na oprezu, 53

RADNTPSI

MA£>ARSKI QVC:AR - MUDI

Mudi potjece iz Madarske, gdje u ga sroljecima koristili kao 1:uvara ovaca i stoke te u lovu na divlje svinje. Bio je cuvar i rijebio ste ocine. Ovaj sve trani pas s[i1:i granicarskom skotskom ovcaru, ali mu je rep koji visi kratak 5 - 7,5 em. Vrstu je

ek nedavno priznao Fel i ne vida se cesto na izlotbarna.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna Priznaje ga: FeI

• Velicina: visina u grebenu: 35,5 - 48.5 em. Tefina: 8,1 - 13.1 kg

• Dlaka, dugacka aka 5 em, kraca na glavi i prednjem dijelu nogu, ostra na dodir i kovrcava.

• Baja: crna ili hijela, ponekad su te boje pomijesane s mrljarna iste velicine

Narav i njega

Mudi je Zivahan, inteligentan i ostrouman pas. Odan je i voli svoju ljudsku bitelj. Debar je ellvar. Potr bno lUU je do ta kreranja i vakodnevno eetkanje.

• Druga abiljdja: tamnosrnede value oci; uspravne silja te usi; kratki ravni crni rep, koji nosi prema dolje.

DOGA

ledan ad najvisih /)asa, dagu je bila miljenik kancelara Bismurcka. Njeia-n div koji ce nuti svoje mjesw tl obitdji, nazalosr, ne tivi duze ad osam do dever godina.

54

RADNJPSI

Zovu ga jos i "fila I---I---+---+---i brasileiro": potornak je

1--4--+-+--; spanjolskog mastifa

kojeg su u Juznu

1---4--I--+----., A me riku dove li

osvajaci 1I 16. stoljecu. Masrife SlI krifali s talim vr tama u Brazilu i rako j na tala va vr ta koja ima ueke lien ti p m sv, huberra. Kori iii su ga kao gonica goveda, tragaca i cuvara, a Fer ga priznaje kao braailsku pasminu,

BRAZILSKI DOGA (FILA BRASIL£IRO)

Narav i njega

Vrlo je po lusan vlasniku, a ue vjeruje neposnatima pa je odlican euvar. Porrebno rnu je odlucno skal vanje, kako bi se ur dena agreslvnost driala p d kontrolom. Cetk se yak dnevn rukavicom za pse,

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga: CKC,FCI

• Velicina: visina 60 - 74 em, minimalna rezina: mufjaci 45 kg, zenke 40,5 kg

• Dlaka: gusta, meka i krarka, dufa pri vratll

• Boja: sarena iii bile koja druga boja osim bijele, dozvcljene bijele rnrlje na vrhu repa i nogama

• Druga obiljefja: jaka, velika, cetvrrasta glava, badernaste oci srednje velicine: velike usi; jaka prsa; gusti rep koji je debeo u korijenu, a 511zuje se silja to prema vrhu.

Doga je [edna od 1----+---4--_+_~ najvisih pasmina. 1---+-4--+-----l U N j e mackoj, koj u srnarrarn d movinorn 1----+--4--_+_---l

yoga p a ima naziv

Deutsch Dogge (njemacka doga). Ov j pas nalik je kipu, srnatraju ga Apolon m u psecem vijetu. U Velikoj Britaniji postoji vee stoljecima. a potjece od moloskog psa iz drevnog Rima. U srednjem vijeku dogu SU koristill za loy na divlje svinje, bio je pratilaci cuvar. Vrstu u korisrili i u borbama bikovima,

Njemacki kancelar Bi marck koji se j k z nimao za rnastife, krita je 1800. godin rnastifa it juzne jemacke i dogu a

jevera i take je nastala pa mina koja nam [e danas poznata. Prvi su puta ti psi izlozeni u Hamburgu 1863. godine kao dvije podvrste, ulrnerska doga i danska doga, a 1876. godine odluceno je da se vrsta takmici pod irnenorn njernacka doga i postaje nacionalnim simbolom drfave. Klub njemacke doge 05n van je 1883. godine, a u Velikoj Britaniji po toji d 1 2. godin .

Narav i njega

Iako zahtijeva B1HOgO prostora, dogu ne smijemo drfati u dvoristu Hi ua otvorenorn. Ovog psa se lako skolllje, voli se igrad i dobre je naravi, Morate paziri da ne bi krivo shvatio neke vase pos upke.

Potrebno mu je svakodnevno kretanje i cetkanje cetkom . Tuma je cinjenica da ovi pSI zive najvise os am do devet godina.

GLAVN E KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCI,
KC,KUSA
• Velicina. minimalna visina za psa
starijeg od 0 am mjeseci: musjacl 76
em, zenke 71 em, minlmalna tefina
muzjaci 54 kg, ienke 46 kg
• Dlaka: kratka, gusta i glatka
• Boja: sarena, iu[Osmeda, playa, cma
ili harlekin (bijela s crnim iii sivim
mrliama koje izgledaju kao cia su
otkinute] ,
• Druga obiljefja: velike, orvorene 1.
siroke nosnice; oei su pnlicuo duboko
srnjestene; trokuraste uk dugacak rep
debeo u korij nu, susava se prema vrhu. 55

Ova Ilma.ima dugacak rep, uspratme !lsi i uvijek je na oprett<

RADNIPSl

IZRAELSKI OVC:AR (CANAAN DOG)

Izraelski ovcar autor------+--+--+--I hrona je pasmina iz 1---+_-+-_+--1 Izraela koja je nasrala

selektivnirn uzgojern

r------+--+--+---I poludivljeg pariah psa sa b:d:;"t"""'r~F!:irl Srednjeg Istoka. Dobar ....... ..-.----";';O=::,__..L...;:.........I je cuvar kuce i stada, a uporrebljavali su ga i kao glasonosu II izraelskoj vojsci. Koristi se i kao pratnja slijepim OSObatTI.a rIO' u potragarna i spasavanju ljudi, Dvije su podvrste izraelskog ovcara -

[edna sliCi koliju, druga, koja sliCi dtngu, je snafnije gradena,

Narav i njega

To je pas koji voli kuc.lI, odan je i uvijek na oprezu. Ne vjeruje nepoznatirna. Bit ce debar clIvar ljudirna i zi.votinjal1'la. Treba ga cesto cetkati cetkom i cesljem.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga: CKC, FCI, KC, KUSA

• Velicina: visina u grebenu 49,5 ~ 60 em. Tefina. [8 # 25 kg

• Dlaka: srednjedugacka, ravna i gruba, na trbuhu je zimi duza

• Bojai pjeScana iii crvenosrneda, bijela ili crna; harlekin

• Druga obUjezja; vrio preporctonalna glava: oei su malo kose, (bolje ako su tamnije}: uspravne usi; tijelo jako, ali nije rnasivno+cupav rep nosi visoko, a preko Ieda kada [e na oprezu.

KOMONDOR

Komondor je poznar 1---+-----1r---+-----1 j as ad 1555 . god inc. r------+--+--+----l Stoljecima su ga na

rnadarskirn pasnjacima 1--+--+--+---1 koristili kao cuvara

stoke i imovine od L.Z.. __ ~='~~ pljackasa, Radio je sam iii s drugim psima, prvo cuvajuCi poludivlju madarsku ovcu, a posllje sve ono lito se zahtijevelo ad velikog i jakog psa. VIsta je priznata Ll SAD-u 1937. godine .. U zapadno] Europi je jos uvijek rijetka. Pojavljuje se 11.3 nlofbama tek u posljednjrh deset godina.

Vrlo je jak i pokreran za svoju velidinu. Podnosi promjene temperature, zdrav je i otporan .. Odrnah se prepozrraje po bijelo] dlaci sto poput resa ill konopa

56

pada nlz ttjelo. Kazu da podsjeca na starinsku metlu. Rese krzna na dcdir su poput filca,

N arav i njega

Rodeni je zasritnik i zivotom ce branirl ovce i stado, djecu iii druge ljubimce kao i obitelj kod kaje zivi. Ne vall. strance, ne voli zadirkivanje i ako zacuje upozoravajuce rezanje, mofe napasti, Potrebno mu je je mnogo kretanja i pomno cetkanje.

R.ADNI P. I

NJEMAeKI PINe (DEUTSCHER PINSCHER)

a njernackom jeziku I-----+-+-+------.j pin cher maci "gris ti " , I-----+--+-+-------..J Ovaj je pas nastao u

Njernacko] i ru je vee I-----+-+--+------.j

nekoliko toljeca. cest je

i=-::::rh;o;:-+--::;d--::~ motiv slikarirna i 0 talirn ~ __ ----"~ :.____j.~...J umjetnicirna. rni i zuwsmeoi terijer smatra se jednim ad njegovih predaka,

Izgleda ka manji doberman, a Nlemacko kinolosk drustv primal ga je jos 1879, godine. U leglima 1I e pocetkom 20. stoljeca osim stenadi s kratkom i ravnom dlakom pocela pojavljivati i ostrodlaka stenad. U cilju lskorjenjivanja ave karakteristike kinoloski klub je denio uredbu po k joj r dovnicu m ze d biti arno onaj krarkodlaki pine u kojeg LI prethodne tri generaci]e nije aabiljezena pojava ostre dlake.

Brlran kl kinoloski klub je odredio privremeni standard za vr tu 1988. g ine i bit ce zanimljivo kako ce ona biti prihvacena na medunarodnim izlofbama.

Narav i njega

Pine je vrlo temperarnentan i sam p uzdan. Dobronamjeran je i voli e igrati s djecorn. Debar je ellvnr: neustrasiv, cdan, opresan. Potrebno mu je svakodnevno kreranje i njega. Maze Zivjeti u stanu.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga, FCl, KC, KUSA

• Dlaka: krarka j glatka

• VeUcina: vis ina II grebenu: 43 - 48 em

• Baja: sve nijanse od zutosmeae do crvene, crna iii plava s crvenka tim oznakama (palefom)

• Druga obiljdja.: tamne 06 srednje velicLllej visoko uzdignu te usi Ll obliku lova Vi siroka pr a, rep vi oka

p tavljen,

Dugacka bijela lIvijena d/aka osobita je znllcajka ove vrsre

Dijeli mnoge osobinl! sa snal!cerom, a glatka i sjajna dla/<a sliena je 11 dobermana, kojem

je. ujedno jellan ad predaka,

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AKC, A KC, eKC, FCl,
~ ,KUSA
• Velicina: minimalna visina II grebeuu:
mufjaci 63,5 em, zenke 58,5 em.
Tezina: 36,3 - 68 kg
• Dlaka: dugacka, 'to u uv jcima pada
do pcda, meksa na trbuhu
• Boja: bijela
• Druga obiljdja: "lava je mala u odno u
na tijelo; oei i 1I i u srednje velicine;
misidav zakrivljen vrat; [ako, snasno
tijelo; ravna leda; rep e uklapa u dlaku,
dugacak je i malo zakrivljen na vrhu. 57

RADNI A'I

ROTVAJLER

Hrabar f odan, rowajler je oilliean pas ell1!ar koji

ce llapas ti be~ upozorenja, ali mnogi su vrlo njetne Zivotinje.

EURAZIJER

Eurazijer spada u VI tu 1'--------t--4--+---I spiceva, po izgledu je 1--+_--1-_+----1 izmedu cau-caua i nizoz mskog spica. Ova I---+-+--i---I

je novija pasmina u

• kinoloskom svijeru,

LL ...... _,=::;__..L...;.~ priznata tek 1950.

godine, astao je radom brojnlh

ananstvenika, ukljucujuti prof. Konrada Lorenza, aurora knjige "Coviek srece p a", koji je uspi obnoviti vrstu ibir kog p a. Ucinil! su to krizanjem cau-caua s njernackim spicem, a onda opet kritanjern sa amojedom.

Narav t njega

Atraktivan pas, srednj velicine, dabr graden, lako uci. Prilicn j tih, laje amo kada je isprovociran .. Debar je i odlucan cuvar, dan viasniku, epa an "nepozvanima" i rreba mu vrernena das privikne na nova Iica. Potrebna mu [e uobicajena kolicina kretan]a i treba ga ('este cetkati Hcanom cetkom.

58

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaje ga. FCI
• Velitina: visina u grebenu: muajaci
ka 60 em, zenk ok 56 em. Teiina:
mufjaci oko 32 kg, ienke oko 26 kg
• Dlaka: obilna, krarka, gusta na
trbuhu; rednje dufine pc tijelu
• Boja: crvena, vucjestva, crna ill crna 5
bijelim oznakama
• Druga obiljezja: "llsicja" glava i
naglaseni stop; bademaste oei;
uspravne usi; macje ~ape; rep doseze
do gleznja kada rniruje, ali je
I zaktivljen preko leda kad se krece. RADNI PSI

N· ..

_ am.v 1 oJega

Velik je i hrabar, odlican pratilac 1 cuvar. Odgovarat de na njesnu, ali odlucnu obuku . Potrebno mu je mnogo prostora i kretanja te svakodnevno cetkanJe ostrom cetkolU, rukavicom ili cesljem.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga: AKC,. ANKC, CKC, FCI, KC,KUSA

• Velicina: visina u grebenu: mutjaci 60 - 69 em, zenke 55 - 63,5 em.

Tezina. 40,S - 48,6 kg

• Dlaka: vanjska dlaka srednje dozine, ostra i ravna uz tijelo, gusra poddJaka

• Baja: crna, s jasno izrafenirn zutosl11cdim iIi tamnosmedim oenakarna

• Druga obiljdja: glava [aka izmedu usiju; bademaste oCi srednje velicine, IJsi male U odnosu na glavu, jak, zakrivljen vrat: jake, snafne grudi; rep je skracen i obicno ga pas ddi u vodoravnom polozaju.

U zemlji podrijetlaI--.....-+--+-+-___, Njemackoj, JOs uvijek . I--.....-+--+-+-___, ga zavu "Rortweiller

Metzgerhund'' - sto mati ,1----+--+-+---1 mesarski pas iz Rotrweda,

I'MiiI ~ __... jer je u proslosti vukao I.., i"'""oVi'!P'+ kola za dostavu mesa. Isto tako koristili su ga u lovu na divlje svinje te sa cuvanje stada. Neki misle da je poromak ranog njemackog ovcara, dok drugi srnatraju da su nIU preci slicni tibetskorn masofu, koji je u Njemacku dosao s rtrnskirn legijama, Najbrojniji je na poclrucju kojeg omedujesvicarski kanton Argovie, zatirn Nackene i okrug Rortweil na jugu njernacke pokrajine WGrttemberg, gdje su se nalazili logori drevnih Rimljana,

Tijekom Prvog svjetskog rata rotvajler se dokazao kao inteligentan policijski pas i cuvar~ Americki kinoloski klub priznao ga je 1935. godine, a u Veliku Britaniju stigao Je posredsrvorn gde. Thelme Gray 1936. godine. No, tek nakon rrideser godina priznalo ga je i Britansko kinolosko drustvo. Ljudi bez iskustva s psima, kao i ljudi bez dovoljno slobodaog vrernena ne hi rrebali irnati ave pse, jer je ovom psu potrebno puna kretanja, a, po rnogucnosti, i ~kolovanje.

MA£lARSKI KUVAS (KUVASZ)

U Madarskoj postoji vee nekoliko stoljeca, a pronasao je put i do Kine, Indije, Tibera i Turske, Vrlo sliCi slovackom kuvasu

poljskorn ovcaru

(owczareku podhalanskom): Ove tri vrste smatraju odvojerum pasrninarna u zernljama iz koiih potjecu, ali su svi clanovi grupe ~l1vara stada, Poljske i slovacke tipove jos zovemo t'tatry" psirna zbog planine koja se protese izrnedu dviju zernal]a, a s koje porjecu,

~ if~ rtF ',:
.1 Narav i njega

Bistar, inteligentan i zivahan - kuvas je odlican cuvar - kuvasz dolazi od turske rijeci kavas - cuvar. Koristili Sli ga i u lovu na veliku divljac. Mose gase drzati za ljubtmca, all ne voli nepoznate .. Da hi. izgledao uredno, treba mu jako puna kretanja i svakodnevno cetkanje.

GLAVNE. KARAKTERISTIKE

• Klasai radna

Priznaju ga: AKC, CKC, FCl, KC

• Velicina: visina IJ grebenu: muijaci 70 ·73.75 em, zenke 65 - 68.75 cm .. Tdina: maksirnalna : 50 kg

• Dlaka: gruba, valoviea

• Boja: bijela iii boja slonovace

• Druga obUje!ja: vrlo Iijepa i proporcionalna glava, c.etvrtastog oblika: badernaste OCii rep je prilicno V150ko,. vrb je izvrnur prema gore.

59

RADNIPI

LEONBERSKI PAS (LEONBERGER)

Za ovu e nj macku vrstu matra da je nasrala krisanjem lendsira i pirinejskog planinskog psa. eki misle da je potomak riberskog masrifa, a postoje i ani koji smarraju da je Essig 0 I Leonbergera selektivnim uzgojern srvorio ovu vr ru. Za to je koristto njufaundlenda, bernardinca i pirinejskog planinskog p a. Vrsta je mama prorijedena tijekom dv ju svjet kih ratova i dana je \11"10 rijetka, Tek 1949. godine dobivanjem po ebnog standards vrsta se konacn odvojila d b rnardinaca.

Leonberski pas se koristio kao cuvar stada u Njemacko], Francuskoj, Nizozemsko] i Beigiji, gdje je slufio i aa VlICU. Tek je nedavno postao poznar izvan ovih zernalja,

~ (.(\..... --" •
I~ ItP'" Leonberski pas imu vdo simpalican izraz liea. 1ak je i snazoll, ima rape na kojima je plivaca opna.

60

Narav i njega

Inteligenran je dobronamjeran i t rnperamentan, Lijepog [e izgleda, a zaddao [e i osobine predaka - cvrsunu i snagu, To je 1I biri p za 10, treba svakodncvno cetkan]e, vjezbu, mnogo prostora za trcan]e, [ako voli djecu i voli vodu,

GLAVNE KARAKTERtSTtKE

• K1asa: radna

Priznaju ga: ANKC, K1) 1, KC,

KUSA

• Velicina: visina u gr benu: mufjaci 72 - 80 em, zenke 65 - 75 em.

Tefina: 36,3 - 68 kg

• Dlaka. re Inje mekoce, prillcno dugacka i Idi LIZ tijelo

• Baja: svijetlofuta, zlatna do crveno mede

• Druga obilJezja: LI~j visokopostavljene: tijelo je dugacko: rep kitnja t,

RADNI PI

PORTUGALSKI VODENI PAS (CAO DE AGUA PORTUGUES)

Portugalski vodeni pas je nekada bio pas koji se rnogao vidjeti u vakoj Iuci t ribar kom gradicu na Iberijskom poluotoku, a dana je jOs prilicnc rasiren u pokrajini Algarve u Portugalu, To je ribarski pas, odlican plivac vrlo izelrZljiv i maze obavljati niz razlicitih poslova. euvar ce ulov, plivari izmedu brodica, roniti i izranjati ana sro je palo 1I more, Odlican [e i u lovu na zeceve.

vij II po ivrste: [edna ugacke, sjajne i kovrcave dlake i druga krace, gusce, kovrcavije dlake, no grad a tijela je [ednaka. ekada je portugalski vodeni pa bio rijetko t lzvan granica voje zemlje, dana je pri uran na izlcfbama u Velika] Britaniji i vijeru, a vrlo je artaktivan i u pjesan na

takmicenjima,

~ ~ I~ t
V .. Narav i njega

Za ovog inteligentn g i rernperamentnog p a kazu cia je vojeglav, ali po lusan, ne bas blizak nepoanarirna. Odliean je plivac i ronilac, p re no mu je puno kretanja te redovno cetkanje i ce'Ijal je. Za potrebe izlozbi, zadrt]i se dio tijela srsa od zadnjeg rebra, Dvije trecine repa e, takoder, siSaju.

GLAVN E KARAKTER ISTI KE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCl,
KC,KU A
• Velicina: visina II grebenu: mufjaci 50
- 57,5 em, ienke 43 - 52,5 em,
'Iezina: mufjaci 18,9 -27 kg, ienke
15 7 - 22,6 kg
• Dlaka: obilna i debela s izuzerkorn
pojasa i p d prednjih nogu i slabina.
Dva su ti.pa psa, oba bez poddlake:
prvi, prilicno dugodlaki s malo kovrca,
drugi, krace dufine dlake i vrlo
kovrcav.
• Baja: porpuno crua, bijela iii razne
nijan e mede, crna s bijelom ili
srneda bijelorn; kosa je plavkasta.
• Druga obiljejja: velika, pr porcionalna
glava; okrugle oci - pnlicno razmaknute,
spustene usi u obliku srca: siroke jake
grudi: rep je simk pri bazi i sufava se
prema vrhu. 61

Ce5W se susrece II regiji Algarve. Oellican je i nezamjenjill clan ribarske /Jos(uie. l<l!rstan je plivac.

Rep InU stoji II linij; leall i zaokrelHiL je Ilil strClIlU. Priroell1l! je e11/Zine.

RADNJPSJ

5VEDSKI KRATKONOGI OVCAR (VASTGOTASPETS)

Svedski kratkonogi ovcar poznat je u Svedskoj kao "Vastgotaspets' lito mati spic iz drfave zapadnih Gota. Vrlo [iei velskom

k rgiju, iaka irna malo dute noge i kraci zadnji dio. Vez izmedu dviju vrsta svakak postoje, ali ne zna e tko je potekao od koga. Kao i

Pl';je nwnje od pedes!!! godinll ova :larmam:nCl vrsta skoro je nestala, a danm je vr/o priVlata na medunarodnim izloZbmna. Sliti ve/skom korgiju, ali ima dute noge i

kruca leda.

Skotski krarkonogi ovcar ima "lis/tjll" glavu i kesrenjasre oei srednje veliCine.

62

korgi, svedski kratkonogi ovcar je odlicac euvar stada, Zasluge za uzgoj vrste pripisuju se Bjornu van Rosenu, svedskom Ijuhirelj» iivetinja. lake [e vrlo stara, vrsta je priznata tek 1950. godine, a danas dobiva na popularnosti te se sve ce'ce vida na medunarodnim tzlofbarna.

Narav i njega

To je odan, drag, vrlo prijateljski ra plozen mali pas koji e u svom standardu opi uje kao aktivnan i zeljan cia udovolji, Vrlo je drag kucni ljubimac i potrebno rnu je mnogo kretanja.

RADNIPSI

GLAVNE. KARAKT.ER1STIKE

• Druga obiljeZja: glava je prilicno duga; oci II sredn]e velicine, kao i siljate usi; leda su myna i misicavaj rep ne smije biti duzi ad deset em kod odraslih, stenadi se rep moae odrezati ili skratiti.

• Klasa: radna

Priznaju ga: ANKC, FCI, KC, KUSA

• Velitma: visiua u grebenu: muljaci 33 . 35 ern, zenke 31 - 33 em.

Tefina: 11,4 - 16 kg

• Dlaka: rednje dufine, gruba i gusta, S rnekorn vun storn poddlakom

• Baja: celicnosiva. sivosmeda, sivofuta, crvenotuta iii crvenosmeda, tamnije dlake na ledima, vratu i na bokovima.

vjerlije nijanse iste boje pozeljne su na njusci, vratu, prsima, trbuhu, strainjici, na sapama i stramjim zglobcvima, bijele oznake e prihvacaju na rnjestirna gdje postoje ave svjerlije nijanse, ali nikada ne smiju prijeci jednu recinu dlake.

LAPONSKI SPIC

~ I.f';o.. I ....... •
I~ '=-U I .... Laponski psic je vrlo stara vrsta nastala sjeverno od sjeverne cbramice, medu Laponcima. Odgajana je za cuvanje jevernog oba, Iz Laponije se vr ra pr sirila po cijeloj Svedsk i. a cuvala je i ovce i druge d mace zivotinje. Dana s lapon k:i spic ddi kao kucni ljubimac i cuvar, a posebnu ulogu irna U svedskoj vojsei kao cuvar.

To je pa srednje velicine, jakih ceijusti, uspravnih usiju, dugacke i guste dlake te zakrivljenog repa, koji lezi preko leda, st je karakteri tika spiceva.Godine 1944. Svedska nacionalna udruga ljubimaca pa a donijela je standard, koji je priznala Fel.

Narav i njega

Vrla je drag, odan vojim vlasnicima i njefan s djecom. Maze bib agresivan i nepovjerljiv prerna strancima, sto ga cini odlicnim cuvarem. Lapan ki spic najsretniji je kada je vani, na otvorenom. Treba mu puno kretanja i vakodnevno cetkanje.

GLAVNE KARAKTER1ST1KE
• Klasa: radna
Priznaje ga: Fcr
• Velicina: visina u grebenu :mllzjaci
44,5 . 49,5 em, zenke 39,5 - 44,5 ern.
Te.zina: 20 kg
• Dlaka: dugacka, de ela, dvostruka
toji ravno, Gusta poddlaka, re ama
113 trbuhu i zadnjim nogama, vrl
bogat rep.
• Boja: tamnosmeda, crna, srnedebijela,
vise se cijene eiste boje
• Druga obiljeZja: karakteristicne
uspravne lIsi; gusta dlaka i rep koji je
prebacen preko leda, no dUZL nego u
n kih drugih vrsta spica. 63

RADNTR [

JAPANSKI SPIC (AKITA INU)

JAPANSKI PAS 5 OTOKA HOKAIDO (AINU)

Zovu ga i Shishi Inu, a I---+--+--+---i najpoznatija je od svih I--+--+--+---i japanskih vrsta. Nastala je u polarnim krajevima, I--+--+-+---i a povijest j j sefe unazad

~;t'iiJ~t1 vise od tTL to godina . ....... ~-"''''''''':::.;_;;-.......;,''''-' japanski spic je uzgajan za lov na jelene i divlje svinje, a povrerueno j lovio i japan ke erne rnedvjede. [apanski spic je vrlo pokretan pas, vrlo brz, koji se maze kretati u dub kom snijegu. 1m3 plivace opne na sapama, odlican je plivac, vrl jak, lako pronalazi divlje price i mofe tjerari ribe LI mrezu.

U japanu bofavaju ove pse, a 1931. sluzbeno je postao nacionalnim blagom, sve 1I cilju spasavanja vrste. U posljednje se vrijeme japanski spic pojavio ina postanskim markarna. P d okriljem japanske vlade japanska federacija za pse dodijelila je ovoj vrsti nagradu "nacicnalnog bogatstva".

ekad je ova tara vr ta bila uzgajana same u obiteljima visokog japanskog drustva. Medunarcdnu je populamost dofivjela kad u je po Z vrsetku Drugog vj t kog rata

americki vojnici nijeli u Ameriku.

Narav i njega

] apan kog spica je vrlo I. ko skolovati.

[os ga z vu i "Hokkaido, Kyushu ili Ochi pas", Dolazi iz planin ke regije japan kog otoka Hokkaid i najvjerojatnije je tamo stigao Ainu narodom, koji e na otok doselio prije nekoliko ti suca godina. Vrsta se malo p.romijenila do dana, a svojim malim masivnim tijelorn vise slici skandinavskom spicu nego drugim japan kim ~pic-pasrninama kao, primjerice, japanskorn spicu. To je pas srednje vellcine vrlo jakog tijela, cuvar i lovacki pas. Pogodan je i kao kucni ljubimac.

I'IIiiiiiiI ~v I
. ..". IIIi!I'f" Narav j njega

Iako ima ugu povijes ka radni pas, ova vr ta idealn ujedinjuje ul gu ljubimca ulogom lovca. Inteligentan pas, lako ga je skolov8ti, izrazito je odan obitelji i njefan PI' rna pazljivom vlasniku,

64

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaje ga: Fel
• Velicina: visina: mufjaci 49,5 - 53,-
em, zenke 42 - 48 em
• Dlaka: dvosrruka: na vrhu kratka i
gusta, poddlaka je vrlo gust
• Baja: crvena, bijela crna, iva iii crua
sa zlitOsmeaom
• Druga obiljefja: jaka rrokutasta glava;
lIsi. su uspravne i rrokutasre: oei su
tarnne i naglasene: tijelo misicavo: rep
je postavljen visoko preko leda, Doswjansweni i Itrabri japanski spic teD pokazari dominaciju nad Chllgi111 psima. U SAD-u je vma

papulanw ad 1970. godine, a dClllas ima

j eclnako puno obotavatelja i u drugim dijeiovima svijeta.

RADNJ PSI

Odlican je lovac i tragac, vrl snazan i prvoklasan cuvar. Vrlo je do bar za islofbe i

ada se LI cijelorn vijetu drii kao kucni ljubimac. Ali, vog budnog i energicnog p a ne smijerno ddati u zarvorenom ptostoru. Aka se isprovocira zna biti i agresivan, Porrebno roll je sk lovanje kako bi p kaza

voje sposobnosti. Treba ga cetkati vakog dana i odvoditi u duze setnje,

GLAVNE KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: AKC, ANK ,CKC, Fer,
KC
• Veltcina: visina u grebenu: rnutjaci 66
- 71 ern, zenke 61 - 66 em.
Tezin3: 33,7 - 48,6 kg
• Dlaka: vanjska dlaka je gruba, ravna i
strfi, poddlaka je gusta i meka
• Baja: bilo koja ukljucujuci bijelu;
sarena ili dvobojna (bijela s
nepravilnim crnirn povrslnama),
s "rnaskom" iii bez nje
• Druga obilje!ja: velika ravna lubanja,
jako cdo; male oci iLlsij dugacko
tijelo te dugacki rep bogar dlakom JAPANSKI SORSENI PAS (ToSA)

J apanskoog borbenog p a zovu "rosa"; usgajan je u doba dinastije Meijija (ad 1 67. - 1912. godine) dok su borbe pasa bile vrlo popularne u [apanu. Lokalne LI borbene e krizali s engleskim bulclog m, engle kim bult rijerom, bernardincem ili dogom kako bi dobili viseg, jaceg i pokrernijeg psa. azvan je po Tosi na otoku Shikoku, a pratiteljem i cuvarem postao je kada su u ]apanu zabranjene borbe pasa. Aka [e nadrafen, borit ce e do smrti pa [e joY i dana - "na cijeni" za takva nezak nita nadmetanja.

~ ~ -- t
r-u' IW' Narav i njega

1 apanski borbeni pas Tosa moze biti vrlo neprijareljski raspolofen prema clrugim psima i porrebna ITlU je sigurna ruka vodica. r tovrem n ,r je pametan, strpljiv pa , k ji 'riti voju lju ku bitelj. Zbog agresivne

pr s[ sri ITIl10gi mu prilaze s puna opreza pa se u nekirn zemljama ne maze uzgajari (prirnjerice, u Vehkoj Bntaniji). Mora se ceckari ostrom cetkom ili rukavicorn.

GLAVN E KARAKTERISTIKE
• Klasa: radna
Priznaju ga: eKe, Fer
• Venema: minlmalna visina u grebenu:
60 em. Tezina: 45 - 90 kg
• Dlaka: kratka, glatka i jaka
• Boje: zllLOsmeda a ili bel: oznaka:
u razlieirim nijansama zuto mede ili
zLltosmeoih oznaka na bijeloj boji.
• Druga obiljefja: velika glava; male oei
boje jantara; male, uzdignute,
podreaane usi; nasno tijelo: visoko
posta lj n rep koji eze do glemja. 65

Dei Lt obiiku badema tipicna HI kamkteristika SIJic-vTsta.

RADNI PSt

KQ1lt1cna boja estrels/mg planinskog psa vidi se tek kudo Ill/adoj tivodnji namS1e poddlaka Nos mil je m!ljek ern.

ESTRELSK.I PLAN I NSKI PAS (CAO DA SERRA DE ESTR£LA)

Ova] portugalski pas poznat je pod izvornim imenorn Cao de Serra de Estreia. Nasrao je prije mnogo sroljeca u Estrela planinama u sredisnjem diielu Portugais. Uzgajan je za (llvara stada, a 1I svorn izgledu ima aeke slicnosti s mastiforn i bemardincem.

U Portugalu je oduvijek vrlo popuiaran, a tu se i danas konsti kao pas clIvar. U ovoj je zemjji donesen i njegov prvi standard 1933. godine. U Veliku Bntaniju vrsta je stigla 1974. godine, a danas se vida na svim vecirn izlozbama u Velikoj Britaniji,

~ I.f\...- -- •
I~ """'1 I .. Narav i njega

Odlican je cuvar veorna snazan. Vrlo je odan i njezan prerna vlasnicima, nezainteresiran za druge ljude, Za ovog inteligentnog psa kazu da treba mnogo ljubavi te odlucnu ruku koja c.e ga enati pravilno odgojiti. Potrebno mu je rnnogo kretania, cetkanja i pravilna prehrana zbog sklonosri debljanju, !ito je najbolje dogovoriti s uzgajivacem.

66

U Portugal!! jevrlo popularan i:dotbeni pas, a polaka, ali sigurno si-ide i meall!wrodnu popularnos.!. Vrlo je slwzan i II domovini ga u/lcmeb!javaju kao /)5£1 Z£1 VUClt.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klase: radna

Priznaju ga: FCr. KC, KUSA

• Venema: visina u grebenu: muzjad 58 - 68 cm, ien.k.e 51 - 61 em, Tefina: mufjaci: 34 - 48 kg, zenke: 27 - 41 kg

• Dlaka: dvije vrsre: dugacka: debeo i srednje grub vanjski sloj s dufim dlakarna na strainjim dijelovima nogu i slabinama te vrlo gusta poddlaka: kuuka: kratka i debela, srednje gruba, s jOs kracom j guscom poddlakom,

• Boja: dozvoljene su sve boje ili kombmaclje

• Druga obHjezja: dugacka, snazna glava: oei ne smiju biti niti duboke niti israknute; u~i SLI male u odnosu na tijelo; leda kratka, koso polofeuaviSa II prednjem dijelu koji se lagano spusta prema sapirna: rep dugacak i debeo,

RADNIP. I

PIRINEJSKI PLANINSKI PAS (CHIEN DE MONTAGNE DES PYRENEES)

Pirinej ki planinski pa naj vjerojarnij je potomak pasa izAzije, a u Europu je tigao prilikom velikih seoba naroda. "Veliki pirinejac" , kako ga jo¥ zovu, uajbli kiji je s kuvasom i njufaundlendom. Vrsru su stoljecima upotrebljavali kao cuvara tada u Pirinejirna, planinskom lancu na razmedi "panj L ke i Francuske. Korisuli 'U ga i 1I cijeloj Francu koj, gdje je na dvorovima bio vrlo cijenjen sve negdje do poeetka Francuske revolucije. Standard za ovu popularnu vrsru donesen je sredinorn "ezde'etih godina ovoga toljeca,

~ 1''0:..- r__.., t
I""-V .. Narav i njega

MoiZe se drfati i u kuCi i na orvorenom, Pozeljna je dobra a uka. Vrlo je snazan i mofe nap' ti, aka je izazvan, Uglavnom ga srnatraju dobrocudnim, slafe se s drugim fivotinjama i odlican je zastitnik i cuvm: Ako imate dobre prostorne mogucnosri, vrernena za svakodnevno kretanje, njegu i skolovan]e, te aka mozete zado ljiri njegov ogroman

petit, nda je pirinej ki plan in ki pas svakak odlican izbor za vas

GLAVNE KARAKTERISTIKE l
• Klasa: radna
Pnznaju ga: AKC, ANKC. CKC. FCr,
KC.KUSA
• Velicina: visina u grebenu: muijaci 70
- 80 ern, zenke 65·72,5 ern. Minimalna
celina: mufjaci 50 kg zenke 40 kg
• Dlaka: dugacka i gruba, S obilnom,
vrlo mekom poddlakom
• Boja: bijela, vucjesiva i bljedoruta su
jednakovrijedne
• Druga obUjezja: okrugla glava;
tamnosmede badernaste oei; male,
rrokutaste usi; jaka prsa: ravna leda,
rep je debeo u korijenu i sufava se
prema vrhu, 67

Velilanswfni pirinejski planiaski pas bio je ljubimac net mnogim dvorovima, kno i {l',rnwskog kralja Luja XIV.

Osebujna SII karak(ilristika ol/oga psa dlloslnlki rudimentarni pnti

S Imwarnje srmne zadnjih nog«,

RADNl PSI

Vrlo jf dobar racinik, ali odani dobrothdan te se moie kol'istiti i kao kucni Ijubim(lc.

BERNSKI PLANINSKI PAS (BERNER SENNENHUND)

Bernski planinskl pas 1-----+---1--+-__~ nazvan je po bemskom

f----+---1--+---I kantonu u Svkarskoj, f---+---1--+---I gdje je stigao ptareci

Cezarovu vojsku, a tu je t---",...j-=----1-~,!-t--l i osrao. Kao i drugi 1....L....e!!..---.::!~~.L..:=-......i svicarski planinski psi. kao "veliki svicarski planinski pas" (pogleda] str. 81), ima karakteristike mastifa, Vjeruje se da potjece ad 1110105a iz drevne Grcke i Rima. U precima se maze otkriti nasljednih osobina rotvajlera, bernardinca i nj ufaundlenda,

Bemskog planinskog psa su u Svicarskoj koristili za cuvanje stada, au planinama ga i danas kori.steza vucu kola s mlijekom. U Englesko] ga oblace LI uniformu za priredbe i slicne atrakcije za prikupljanje naves u dobrotvorne svrhe. Ovum velikom, njefnom PSll u Americi taste popularuost i kao kucnorn ljubirncu i kao PSLl za izlofbe. U cijeloj Europi jako je dobra zastupljen,

Narav i njega

Debar [e kucni ljubunac za one koji irnaju mnogo prostora, vrlo je debar s djecorn a voli i druge zlvatinje. Treba mu svakoduevna njega i rnnogo vjefbe i kretanja.

68

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klase: racine

Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCr, KC,KU5A

• Veli.cina: visina LI grebenu: mufjaci 64 ·70 ern, zenke 58 -66 em.

Tezina: oko 39,6 kg

• Dlaka: debela, sredn]e duzine, ravna ill malo valovita, sa svijetlim prirodnim sjajern

• Baja; crua (kao crni jantar), s bogatim crvenosmedim oznakarna na obtazima, preko ociju, L1(1 nogarna iii prsima, neb imaju nesto bijehh sara na glav], prsirna, vrhu repa i ~apams - sve je to doavoljeno.

" Druga obiljezja: jaka glava 5 ravnom lubanjom, tarnnosmede badernasre oei; L1si srednje velicine: snafuo, proporcionalno tijelo, cupav rep.

Nti svakoi !ajli mora imati jasna vidljive u'Ulake v{w5mede boje.

RAONt PSI

BERNAROINAC (SAINT BERNARD)

Bernardinac jf! imeligemun, odau i lIrlo njezun. Oboia1.l(1 tlje u, Patrebno mu je mnogo pr srorn i obilje Inane.

sustava. Preporucuje se, dakle, kratka svak dnevna sernja. Potrebno mu je vakodnevno cetkan]e i velika kolicina hrane. Obrati e pozomost na stalno pri utnu slinu, Nafalost, kao i dogi zivotni vijek mu je De~t kraci,

~ ~ ffI t Bernardinac je njefru div, iako porjece od opasnog malo a iz dr vnog Rima. Nazvan j po srednjevjekovnom prenocistu kod St. Bernarda u svicarskim Alpama, gdje je stigao 1I periodu izmedu 1660.-1670. godlne. P stao je pozna po pasavanju putnika i p njaca 1I tom kraju, Bernardinac Berry je spa 10 cerrdeset ljudi u razdoblju ad 1 0 . - 1810. g dine.

Do 18 O. g dine svi 1I bernardinci hili kra kodlaki, ali su te godin Vi' tv krifali sa njufaundlendom kako bi vrsta dobila na velicini i viralnosti. Tako danas postoje i kratkodlaki i dugodlaki bernardinci. U Engle ku je 18 10. godine stigao pas Lion, prekra an. primjerak ave vr teo Medunarodni

randard vr ra je doblla u Bemu 1887. godine.

GLAVNE KARAKT.ER ISTI KE
• Klasa: radna
Primaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCT,
KC,KU A
• Velicina: minimalna vis ina u grebenu.
muijaci 69 em, zenke 64 ern.
Tefina: od 48,6 - 90 kg
• Dlaka: gusta, kratka, glarka i
polegnura LIZ rijelo.
• Baja: narancasta, Sarena, boja
mabagonija, crvenosarena iii bijela,
mrljama po tijelu 1I bilo k joj od vih
boja; bijela je oznaka na lieu ijela je
i ujuska, erni obri i na lieu i u ima.
• Druga abUjdja: masivna, siroka glava,
oci u srednje velicine kao i Llsi; jaka
i mi~itava ramena, jab i ravua leda;
rep clrzi vi oko. Bijela oznaka Ito se proteze preko glave I1lIglaJava n jega1! dobrocudni iZTaZ.

Narav i njega

Kako i povijest kafe, ernardinac je inteligentan pas koji vo li djecu vrlo je njefan i odlicno se maze skolovari. 0, cesto ga clrie U uvjetima koji nisu primjereni nj ego voj vellciru. Kao i drugi veliki psi, psi ave vrste ne srniju se pre viSe rjerati na kretanje prve godine zivuta, zbog nesrazmjera tefine i cvr toce Hgamenrarno-mlslcno-kostanog

69

RADNIPS[

Eskimskog PSi! mnogi vide kau mi11lja!urnog haskija.

E SKI M SKI PA S

Ova] jaki, snazni spic I----+~-+-~+---+ slufio je tegleti na J--+~-t-~+-~ A rktiku, Isttaz iva c

Sjevernog pola Robert

I---+---+-+----l Peary (1856.-1920.),

... smatrao je da postoji L...L-""----"'<...J..:::::........J......:.:......J sarno [edna VIsta pasa koje koriste za vucu, no dams je poznato i priznato jos dosta pasmina. Prelijepi se eskirnski pas najvjerojatnije rasvio u istocnom Sibiru te, vrlo vjerojarno, imao zajednicke pretke s aljaskim rnalamutom, sibirskim haskijern ili samojedom .. Prilicno

sliCi grenlandskom psu, 11.0 eskimski pas je kraci u ledima i. dosta teZl.

Narav i njega

Eskimski pas odlican je pas Z8 vlleu koji ce izdrtati svakojake uvjete. Odlican je cuvar koji vrlo rijetko zivi 11 kuci s vlasnikom, Potrebna rnu je velika kolicina kretanja i obavljanje zadaraka .. Svakodnevno cetkanje je preporucljivo,

GLAVNE KARAKTER!STI.KE

• Klasa: radna

Priznaju ga: ret, KC, KUSA

• Velicina: visina u grebenu: muijaci 58 • 68 em, zenke 51 - 61 em. TeZina: muijad 33,7 - 47,2 kg, ienke 27,2 - 40,5 kg

• Dlaka: dugac.ka oko 15 em, s gustcrn poddlakom

• Baja: sve boje, kcrnbinacije boja su dozvoljene

• Drugs. obilje!ja: proprccionalua glava; tamnosrnede iii iutosmede aci; krarke, dobra postavljeue, vrlo razmaknure usi; jaka i smdna prsa; veliki ctrpavi rep .

. <0

GRENLANDSK.I PAS (GRONLANDSHUND)

GLAVNE KARAKTE.R!ST!KE

Kao i sve vrste spiceva, ~-+~+~+-~ nastao je II polamorn J--+~+~+-~. krugu, najvjerojatnije u

istocnom Sibiru. Zovu J--+~+-~+-~ •. ga Gronlandshund, a

"__~=--+--:l-..,.......,i ima slicnosti s ostalirn ~ __ ~"""':::"""'.L.....::""'" vrstama koje su koristili za VUClI terera kao, naprirnjer, sa samojedom, aljaskim malamurom ili sibirskim haskijem, VIla je slican eskimskom pSlI i mnogi ih smatraju pripadnicima isre vrste. No, grenlandski pas je nesto duzi u ledima i nesto laksi ad eskimskog psa,

Narav i njega

Vrlo je izdrzljiv; cdan i poslusan vlasniku, odlican je cLivar i debar je izlozbeni pas. Uglavnom fivi na otvorenom i. ne rnofe se dobra priviknuri [13 kucu, Potrebno mu je jako puno kretanja i svakcdnevno cetkanje.

70

• Klru;a: radna

Priznaju ga: eKe, Fe!

• Velieina: minimalna visina LI greben u: muijaci 61 em, zenke 55 em. Mlnimalna teiina: 19,7 kg

• Dlaka: tavna, gruba i prilicno dugacka s teskom i jakom poddlakom

• Boja: sve su boje i kornbinacije boia prihvacene osim bijele,

• Druga obilje~ja: niuska cunjastog oblika: tamne, malo kose oci; male, trokutaste i uspravne usi; rep 110si izvrnur preko Ieda.

RADNI PSI

ALJASKI MALAMUT

Malamut je pripadnik I-----+--+--+----j obitelji spiceva, a irne I---+-t-----"t--i je dobio ad eskirnskog

Mahlemut naroda koji

I-----+--+--+----j Ziv ina ohalama

'f--7'f,:c:--+-----::;::I-::-t Kotze bue Sou nda

~"""'_--=::.J.::"--..L....::......."I planinskog podruc]a u arkrickom krugu. Ova vrsta i slicni arkticki psi razvili su se djelomicno ad vukova. Bea obzira je li to tacna, malamut je izuzetno brz i izddljiv pas. Odlican je za vucu saonica i ostalog tereta, maze prefivjeri na polarnim temperarurama vukuCi teske terete i po teskom terenu. Arnericki istrazivac Robert Peary rvrdio je da postoji samo jedna vrsra pasa za vucu, ali joj se ime razlikuje ovisno 0 pokrajini iz koje dolazi. No, postoje mnoge razlike izmedu vrsta pasa za vucu koje dams preposnajerno. Aljaski malarnut danas ima svoj standard.

Narav injega

Iako je vrlo slican vuku, to je vrlo njefan pas, vrlo odan pratilac, ali ne "ali druge pse. Treba InU svakodnevno eetkanje i nmogo kretanja.

GLAVNE KARAKTERISTTKE

• Klasa: cadna

Priznaju ga: AKC, ANKC, CKe. FCI, KC, KUSA

• Veli~ina: visina: muljaci 64 - 71 em, zenke 58 - 66 em. Tezina: 38,5 - 57 kg

• Dlaka: debela, gruba vanjska dlaka; gusta, masna i vunasta poddlaka

• Baja: ad svijetlosive koja preiazi nijanse do erne, Hi ad zlatne s nijansarna od crveue do bordosmede: uvijek s bijelim trbuhom, dijelovima 11.0gu, sapama; bijele su oznake no. lieu, a jos su neke oznake specificrie.

• Druga obiljdja; [aka i snafna glava; srnede oti bademastog obllka: usi su malene u odnosu no. glavu i rrokutaste. tijelo snamo i. jako: rep je srednje podignut.

Njezan i pazljiu s Ijuciim(l, aljaJki malamut se ne \101£ druziti S oswlim psima.

RADNIPSI

SAMOJED

Samojeda zovu

f---I---+-+------"1. "nas mijesen i Sam my",

1---+--+--+----4 do bio j e i m e pre rna

sibirskom piernenu

1---+--+--+----4 Samojeda. Ovaj prelijepi

m-,.,....,..,h",z-=c-l i odani spic izuzetno je ~'-'''''''';'~:::;_..L..;O'~ izddljiv pas. Konstili su ga lstrafivaei Fridtjof Nansen i Ernest Shackleton pri ekspedicijarna na Sjeverni pol. Koristili su ga i kao cuvara te loves na sjeverne sobove, U Englesku je stigao 1889. gadine posredstvorn Kilbuma Scotts, koji se vratio sa sjeverne obale Rusije sa stenetolTl sarnojeda, Uskoro su pareni ~enka irnenom Whitey Pechora, koju 3U mornari donijeli U London s psom imenom Musti, vlasnice gde Sitwell, pa su mnogi danasnji samojedi potornci ovoga para.

Standard za vrsru koji je postavio Kilburn Scott malo se promijenio ti.jekom godina, Zanimljivo je spornenuri da su se pripadnici engleske loze rasirili po cijelom svijetu.

Narav i njega

Samojed zivi u kuCi s vlasuicima, sta je netipicno za ostale pse koji vuku teret. Vrlo je odan, debar s djecom, poslusan, iako pomalo neovisan kucni Ijubimac.

Neb su predsravnici vrste postigli savrsenstvo LI i:zvIsavanju naredbi, VoH Sf: igrati i sreran je kad se krece, Njegovu debelu, vodootpomu dlaku treba sralno cetkati i cesljati.

GLAVNE KARAKTER!STIKE

• Klasa: radna

Priznaju ga: AKC, AN KC,. CKe, FeI, KC,KUSA

• Veltclna: visina u grebenu: mufjaci 52,5 ,59 em, zenke 47,5 ,52,5 em. Tefina: 22,7 ' 29,5 kg

• Dlaka: gruba, ali riije ceki.njava i ravna, paddlaka je debela, mekana i krarka

• Boja: potpuno bijela, krem, vanjska dlaka je srebrnasta pri vrhu

• Druga obUjdja: siroka glava: badernasre oci; debele US! • ne previse velike i polukruzne na vrhu: Ieda srednje duzine, dugacki, vrlo bogata odlakan rep nosi preko leda,

72

Rep samojeda z:aokrenw je i!ezi na !edima, slo je karakc€risrika svil! spica. Ovc je popHlami kucni Ijubimac, koji je svojoll1 ljepotom osvojio i tele1iizijski ,vijet.

RADNI PSt

Vrlo liM pas, snazan

i izdrzljiv, sibirski Iwski poromak jc Chukchi psa za vue!!. Ima vrio dugu pOllijest pobjedivanjt! na utrkclma pasa koji

vuku saonice.

Sibir ki haski nasta je u da vnim vremeruma ked pripadnika Chukchi plemena koji u Zivjeli u

1--+-+--;---1 Sjev roistocnoj Aziji.

• Zeljeli su snainog psa koji LZ...I!I.---'l.r...L.::~......__+~ ce vuci reret, biti vrlo jak, rz te bid otporan i zdrav, Veca je porramja za vim psom nastala dola kern dame groznice

na Aljasku pocetkoru S oljeca, jer su jedino m guce tran p rmo sredstv bile saonice, k je u vukli psi. Zb g v lik g rivalstva medu timovima haskiii su s vrernenom postali popularnl za utrke saonica,

Vr ta je po tala poznata p razvijenorn in rinkru za traienje i spasavanje ljudi u Drugom svjetskorn ratu, te [e jako dobila na popularnosti 1I Ameli i u ljededm desetljecima.

ko 1960. godine populamo t vr te prosirila se na Veliku Britaniju te ostale dijelove svijera,

Narav i njega

Haski je inteligentan pas, prijateljski ra po!ozeni izddljiv. Nije agresivan i male se ddati kao kucni ljubimac, ali dobra rnu je dati

dred ne zad tke, om guciri mnogo pro tara i kretanje.

SIBIRSKI HASKI

<>

I

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: radna

Primaju ga: AA ,ANKC, eKe, F I KC,KU A

• VeIiana.: visina u grebenu. ffiuZjaci 53 - 60 em, z nke 51 - 56 em. Tezina: n1l1zja i 20 - 27 kg zenke 16 - 23 kg

• Dlaka: srednje dufine, ostavl]a dojam dobr blofene; van] ki dio ell ke je ravan i lcii glatko od tijela, poddlaka je rnekana i gusta

• Boja: sv bo] i make su dozvoljene, oznake na glavi SLI uobicajene, ukljucujuCJ one vrlo uocljive koje ne posroje u drugih pasmina,

• Druga obiljeZja: glava je srednje velicine u odnosu na tijelo; badernaste 06 su plave bo]e; usi u sredn]e velicine: vrar je zakrivljen prema gore; tijelo je snasno ravnim ledima; vrlo kirnjasr rep nosi dostojanstveno pre acen prek leda, osim kat! e odmara.

73

GIl/va Iwsk.ija je ok.ntgla nel Ilr/1II, a Idi iagano zaokT1lzene na

rhll slOje II.S/)ravno

Anadolski pastirski pa

penc lski planinski pa

rden ki govedar ki pas usrralski cuvar stada • kelpi Australski govedarski pas Belgijski ovcari

Bergamski ovdar

Boseski ovcar . boseron Bradari skotski ovcar Brijarski ovcar

~ uvar dvorista • hofavart Dugadlaki skotski ovcar

1 4

2 79 84 85 96 98 98 86 94

o 91

Entlebuski planinski pas Flandrijski govedarski pa Granicarski skat k:i ovcar Krarkodlaki sk tski ovcar Lanksirski k pitar Laponski pastirski pas Madarski puli

Marernski ovcar Nizozernski ovcar Norveskl spic

jernacki ovcar jufaundlend

77 102 99 101 83 100 76

v

CUVARI

S\,ADA I OVCARSKI PSI

Pikardi] ki ovcar Pirin j ki ovcar

Pol] ki nizi nski ovcar Pumi

Rumunjski vcar Ruski ovcar

Srarcengleski ovcar - bobteil Seclandski ovcar

Veliki svicarski planinski pas Vel'ki korgi

94 93 102 103 105 105

88 89 81 92

CUVARI ::.'TADA f OVCARSKr PSI

NJUFAUNDLEND (NEWFOUNDLAND)

P rtoje razlicite teorije postanku ave rste, no I--+--+--+-__, najvjerojatnija je ana po kojoj je njufaundlend r------+--+--+-----I

potj ce ad ribetsko

1=-::7t:::.--t---::;ot--:trl mas tifa. Pri vika vaj u ci

..___._ --=:o.=:;..._-'-'---! sell a te ie u vie te u

ewfaundlandu, u i t cno] Kana i, ova; je pas dobio plivace kofice oa saparna i rna nu dlaku, sto mu omogucava da ostane u vodi dugo vremena, Posta je poznat kao odlican pomocnik II ribolovu te kao spa ilac Ijudi. S Jakim instinktom cia spasava bilo sto ili bilo koga 11. vode postao je vrlo pouzdan clan pa ilackih tim va u vodama

ewfaundlanda, kao ~to je bernardinac

" jezni div" maze se ucinitf nezgrapnim .It /JTirodi, ali je taro sprewl1 11 vodi; odlican je plivac i pomoti t!e svakome eko se U vodi node

II nevolji.

76

planinarirna u 'vicar kim Alpama,

P ebna je vrsta v g p a nazvana lend i:r i mnogostruko je oslikana u djelima ujegova go podstva Edwarda Landseera (1803. - 1873.). Vrstu je b zava i engle ki pje nik Lord Byron.

Narav i njega

Veliki i lijepi njufauu lend rijetko [e nepnjatelj ki raspolosen, zato ga nemojte provocirari. Vrlo je njefan drugim psima. Jedn g su cak vidjeli kako rnirno sjedi s grupom svadljivih ciuaua. Treba mu mnogo prostora te sralne kretanje na tvrdom terenu kao i vakodnevn c tkanj grubom cetkom.

CUVARJ TADA [OVC:"AR KI P f

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cuvar stada i pastirski pas Priznaju ga: AKC, ANKC, eKC, FCl, KC,KUSA

• Velicina: srednja visina u grebenu: muijaci 71 em, zcnke 66 em. Tdina: mutjaci 64 . 69 kg, knke 50 . 54 kg

• Dlaka: dvostruka dlaka koja je ravna, gu ra 1 gruba, masua je i 0 I tporna. Vanjska je dlaka rednje duzine, a moze biti myna Lli malo valovita

• Baja: cma, srneda, siva iii lendsir (crna glava kao i erne awake na bijeloj podlosl)

• Druga obiljezja: rn Ivna, velika glava; mal, amn srnede u6; male lI'i

p tavljene unazad; snafn • veliko i ruisicavo tijel ; debeli rep

Njit[CIImdlerld je

l)fUi IlIIt h;lozen J 880. godine, u spaj krupnag tije/a 5 njeznom cudi osvojio je mnoge

diljelll svijeta.

LAPONSKI PASTIRSKI PAS (LAPI NPOROKOI RA -VALLH UND)

Laponski pastirski pa I---+-+-+---Ilapi.nporokoira, kako je I--+--f--+---I jos ZOVll, flnska je

vrsta nastala krifanjem I--+--t--+---I laponsko-svedskog spiea I=-::::rt~-t---::;;;I-:rl 5 njemackim ovcarem, ~....B.~u.=::;__"""_~ Cuvao je stada sjevernih s bova, za lito j pray} maj t I, d napada vukova i medvjeda. 1i je pa rednje velicine, jakih kostiju, snafan i vece dufine ad visine, Njegova gusta dvostruka dlaka, koja je crOWVO neprobojna za vrijeme osrrih hladnoca, maze biti srednje duflne ill kratka,

Uzgajivaci nastoje uzgojlti pse s krarkom dlakom, Fer je priznala pasminu, ali e jos uvijek vII rijetk usrece na europ kim izlozbama pasa,

Narav i njega

Lapan ki pa tirski pas ima razvijen in tinkt za cllvanje stada, Voli lajati, vrlo je po lusan i prijateljski raspolozen. Cini se da je dobar pratilac, naravno pod uvjetom ela SI'! svakog dana puno here. Porrebna mu je talna njega strom cetkam.

GLAVN E KARAKTERI STI KE

• Klasa: eu ar tada i pastirski pa Primaje ga: Fe!

• VeUcina: visina u grebenu. rnufjacl 48,5 - 56 em, zenke 43 - 48,5 kg. Tefina: maksimalna 29,7 kg

• Dlaka: duga i jajna s vunastom poddlakorn

• Boja: I 0 mogucnosri crna pr zeta crven m, ali i (rna S zutosmeooll1.

• Druga obiljeija: siljasta glava; oei izrafajnog pogleda: uspravne usi: dugs leda; dugi rep.

77

FLANDRIJSKI GOVEDARSKI PAS (BOUVIER DES FLANDR£S)

Flandrij ko govedar k g I---+--t-~+----l psa zovu i belgij ki I---+--I---ct------l govedar, potjece iz

Flanclrije, pokrajine koja I---+~-I--+------l se nalazi izmedu doline

.... rijeke Lys i obale mora. ~""""___':::....L::;;"""..L-+,,--, Ovaj cupavi pa in 01 je hrabrosti i postojanosri u Belgiii, Usi mu se tradicicnalno kupiraju. Uzgojen je kao

eoski pa ad nekolik vr ta radnih pa a, S rendencijorn stvaranja p a sposobnog za obavljanje mnogih poslova. Koristili su ga u

levu, na esk m clu, ka cuvara tada, gonic a goveda, ka i cuvara imovine i ljudl. o prvorn standardu razmarralo se ja~ 1912. godine, no usvojen je tek nakon Prvog svjetskog rata kada ga je uoblicio belgijski nacionalni Klub ljubitelja fladrijskih govedarskih pasa.

Narav i njega

Ovaj pa ponekad maze bin agre ivan, n u

tvari je milan, osjecajan, vrl intelig man, orporan i pouzdan. Izuzern je odan svojoj ljudskoj obitelji i lake prihvaca obuku, No, porrebno mu je rnnogo kretanja i svakodnevno cetkanje. Njegov izgled, koji se m ze uciniti i opasnim, ue odg vara blag j i po tojan j naravi, Uglavnom ga drfe ka ljubimca iii PS<I za izlozbe.

U Belgiji se

u§i fladrijskog gowdarskog psa ITadidmwlno kupiraju da bi o/JClsnije irgledao.

• Klasa: clIvar tada i pastirski pa Priznaju ga: AKC, A KC, CKC, FCl, KC, KUSA

• Vellcina: visina u grebenu: mufjaci 61 - 69 em, zenke 59 - 66 em. Tezina: srednja 36 kg

• Dlaka: gruba, debela i rvrda, rueka i gu '[8 poddlaka

• Boje: ad svijetle zuckastosmede do erne, ukljucujuci sarenu, bijela zvijezda na prslma je dozvoljena: medutim izuzetno j .. nepczeljna bijel a koja dominira iii cokoladnosmeda, kao i svijetle, isprane nijanse.

• Druga obiljeija: zival1l1.i i int ligeutni pogled: lIgj su visoko postavljene: jab i uasna prsa te kratko, snamo tijelo: rep je gotovo uvijek kupiran na dva do tri kraljeska.

78

CUVARI STADA I QVCARSKI PSI

Nastao je od sw.rih ostrodlakih pa5milla~ Dlaka flalldrijskog govedarslwg psa pruza Siglo!.1'1'lU zasriut pri svim vmmenskim uvjelima.

ARDENSKI GOVEDARSKI PAS (BOUVIER DES ARDENNES)

- Ardenski govedarski pas f---+-+-+----,i jedan je ad brojnih f----+--+--+--____1 govedarskih pasa koji su

uzgajani za c.uvanJe f----+--+--+-____1 stada i vodenje stoke do

• ttznir.e. 0"'1 gonici stoke L...::..-=---=""""':';_"'__+;"'_-' grube dlake mnogo godina nisu bili priznati, ali polako se pocinju selektivno uzgajati, Ardenski govedarski pas nazvan je po Ardeniji, vrlo sumovitom kraju II jugoistocnoj Belgiji. Cesta je bio ic.uvar svinja, a i danas ga ponegdje koriste i za te poslove,

Narav i njega

Ova je neumoran i intellgentan radni pas, najsretniji na otvorenome, Izgleda opasno, spremno za napad, pa ee nepozn.are driati na udaljenosti. Vrla je poslusan i privrfen svorne vlasniku. Porrebno mu jecesto cetkanje ostrorn cetkom. Ima veliku i prilicno usku glavu i zute oci,

GLAVNE KARAKTERISTIK.E

• Klasa: clivar stada i pasrirski pas Priznaje ga, Fel

• Velicina. visina oko 61 em

• Dlaka: dugacka i gusts, s debelom poddlakom.

• Baja; we su boje dozvoljene ..

• Druga.obiljezja: velika glava s kratkom njuskom; tarnne oei;, usptavne USt; okruglog grudnog kosa: rada se uglavnom bez repa,

u protivnom se rep refe i krati.

79

CUVARI TADA [OVCAR Kl Po I

HofavlIrt je !lmWO na seoskim imanjima i at/Lilan j(' cuvar,

lioli djew i Zivorinje. Po!rebntl mil je ~!1lllrrckl! i vjesra

mkn l~odicCi.

v "

CU VAR DVORISTA - HO FAVART (HOVA WART)

Pa mina je nesto novij g datuma, a Njemacki kinoloski klub priznao [u je 1936. godine. iako e

1---+--+---1----1 u njemacko] pokrajin.i

t Wurtemburg pojavila t..:L-8.~=!:"""..L..,;~ vee krajem 19. stoljeca. Irne na njemackorn jeziku znaci imanje ili pa cuvar. No, godinarna je uloga ovog p a bila da bude pratilac, koji ce u slucaju potrebe mati reagirati, Na izlozbama 1I Europi p javio e nedavno, a prizualo ga je Britansk kin I !iko drusrvo.

N arav i njega

Odlican je cuvar, vall kucu i vrlo je odan djeci. Lako ga je skolovari, no p ebnu naklono t pokazuje same prerna jednom vlasniku, Polako sazrijeva, a na prO\ okaciju reagira agresivno.

80

GLAVN E KARAKTERISTIKE
• Klasa: Cllvar stada i pastirski pa
Priznaju ga: FCl, KC, KUSA
• VeliCina: visina: mufjaci 63 - 70 em,
zenke 58 - 65 em. Tefina. mufjact
30 - 40 kg, zenke 25 - 35 kg
• Dlaka: srednje meka, prilicno dugacka
i pada LIZ tijelo.
• Boja: crna sa zlarnorn, iuta crnom,
• Druga obiljezja: nasna glava,
naglaseno tela; usi su rrokutaste i
visoko postavljene, proporcicnalno s
glavom; dufina tijela je veca od
visine; rep je kitnjast i nosi ga nisko. CU\IART TADA IOVCAR Kl PSI

VEUKI 5VICARSKl PLANINSKI PAS (GROSSER SCHWEIZER SENN£NHUND)

Veliki [vicarski planinski pas najveci Je d cern svicarska planinska psa, a najpoznatiji je svakako ernski (vidi IT. 68). Za ve vr te smarra e da su potornci mol ~kog psa, koji je na sjever Europe dosao s rimskirn legijama i lokaluih pasa ClIvara. Koristili su ill za cllvanje tada, imovine i za vucu. Veliki

vicar ki pas je vrl nafna iivotil1ja Jakim zadnjim dijelam i rnofe vuci velike ter teo

Na pocetku stoljeca vrsti je prijetilo izumiranje, all se uspjela odrzati. Danas se, bas kao i bernski pa , kari ti za VlICU kola s mlijek U1. Mnogi su vi psi koristeni i. 1I akcljama pasavanja i portage za ljudlrna 11 visokirn planinama.

~ li"- _,. f
., I"""V .... Atraktivnog vc/ikog !vicarskog planimkug PSG laka je uZ,gojili. Uiiva II obavljanjll jednog ad svojih IJfim£!mih ~adaU!ka:

Vllti kola s mlijekom.

Narav i njega

Veliki svicarski planinski pas je adana njefna iivounja koja ohozava djecu, Uvijek je na oprezu i vrlo je inteligentan. Sprernan je cllvati i vtititi v ju ljudsku obitelj v do srnrti, Ovaj sea ki pa bofava biti na cistorn zraku, p trebno mu je mnogo kretanja. Treba svakodnevno cetksnje ostrom Cetkom.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cLlvar stada i pastirski pa Priznaju ga: eKe, Fel

• Veliclna: vi ina: muijaci 65 - 70 ern, zenke 59,5 - 65 em

• Dlaka: kruta i kratka

• Baja: crna sa svijetlom, simerricno

po tavljenom crvenosmedom i bijelim oznakama.

• Druga obiljesja, ravna, jaka glava; mede eei srednje velicine: trokutaste u i rednje velicine; [aka, ravna leda: rep [e prilicno debeo i sese do glemja.

81

CUVARl STADA 1 OVCARSKI PSI

koristili iskljucivo za cuvanje stada iii za vucu kola s hranorn i poljoprivrednim eroizvodima. los ga cesta nalazimo u Svicarsko], ali je prava rijetkost u drugim zernljama,

Narav i njega

Apencelski planinski pas je veoma inreligentan, odan i lake liel. Ove osobine ueinile su ga odlicnim seoskim pSOlTI, ali isto tako odlicnlm cuvarenl, psoru pogodnim za spasavanje unesrecenih, re odanim prijateljern.

GLAVNE KARAKTERrSTIK.E

• Klasa: tuvar stada i pastirski pas Priznaju ga: FCl, KUSA

• Velicina; visina: mufjaci 56 . 58.5 em, zemke 46 ·50 em. TeZina: 22 - 25 kg

• Dlaka: kratka, gusta i tvrda

• Boja: crna i zutosmeoa s bijelun oanakama ria glavi, prslma i nogarna, Yrn repa uvijek [e bijeL

• Druga obilje~ja: ravua gtava, najjaca izmedu U~ljUj smede, pri!icno male oei; omanje lIsi visoko postavljene; cVTsta, ravna Ieda: jaki rep sredn]e dufme koji je savijen nad Iedima.

APENCELSKI PLAN I NSKI PAS (ApPENZELLER SENNENHUND)

Apencelski planinski

1---+-+-+--1 pas je dobio ime po 1---I---+--+---1 kantonu u sjevemoj

SVicarskoj. Jedan ad 1---+--+--+----1 cetiri svicarska psa uz:

.... entlebuskog planinskog ~~-"'::...L:::;___,__.,--". psa, velikog svicarskog planinskog pSH i, najpoznarijeg, bernskog planinskog psa (na srraru 68). Apencelski planinski pas po lzgledu je slican bernskom psu, no neil to je manji i cervrtastog tijela te kratke dlake.

Kao i druge planinske pse, smarraju ga potomkog moloskog psa iz starog Rima, koji je na sjever dosao s rimskim legijarna. Apencelskog planinskog psa BU neko vrijerne

Laka ga se Impaznaje po repu koji je zavijcll nad ledima. APancelski planinski pas je manji i cewrtaste graae za rm:likM od s!i6tog mu roaaka bemskog plani11Skog /)5(1.

ENTLE8USKI PLAN 1 NSKI PAS (ENTLEBUCHER SENNENHUND)

Entlebuski planinski pas nazvan po svicarskam

gradicu rijeci

Enrlebuch. Ovu

pasrninu se najcesce mote vidjeti II okolici Luzerna, te u bernskom Ementhalu. To je najrnanji svicarski planinski pas koji potjece ad molo~kog psa, a krizan je s lokalnim cuvarima stada, Entlebuskog p!aninskag psa koriste da bi cuvaa i tjerao stoku, a panekad ga koriste i zacuvanje srada na pasi.

~ »-: ~ t
.., -....r V" Narav i njega

Ovaj inteligenrni pas je dobre cudi, dragi pratilac i vrlo poslusnt radnik. No, rreba mu jako puno kretanja i svakodnevna njega osrrom cerkom.

82

GLAVNE KARAKTERI.ST1KE

• Klasa: cuvar stada i pastirskl pas Priznaje ga: rer

• Velicina: visina: aka 51 cru, Tefma: 25 - 29,7 kg

• Dlaka. glatka, krarka, debela, tvrda i sjajna

• Boja: crna, bijela iii zumsmeda

• Druga obiljeija: vrh glave je ravan, a glava je proporcionalna s tijelom: malone, zive oei su boje Udnjaka; usi u ohliku slova V, vise; jab. i snama prsa, kratak rep.

GuvARJ STADA I QVCARSKJ PSI

NORVESKI SP[C (NORSK BUHUND)

...-----".---r--,-----, Norveski spic pripada 1----+---+--+----1 obitelji spiceva i vrlo je slican islandskom f---+--+---1-----1

psu. Sage 0 lslandu

1---+-___'f---+----1. (900. ~ DOO.g.) govore

1--~"...--+---,;;;t-4i .. kako SLI psi. stigh na L..L ...... ....;;;;:'-""''--..__...._.. ovaj otok 5 norveskim kolonlstima 874. gadine

U rnaricnoj zernlji se norveski .spic koristi za rad na Ianni, zacuvanje imovine, stada ovaca, stoke iii ponija. Smatraju ga nacionalnim simbolom, Iako irna prilicno dugu povijesr, isvan granica svoje zemlje poznat je tek ad 1920. godine kad je stigao u Englesku, gdje ima podosta ljubitelja.

Narav i njega

Norveski spic prirodno je nadaren aa cuvanje stada, To je njefni, dobrocudni pas, rodeni cuvar i zastitinik. Veti se igrati s djecom, Porrebno rnu je dosta kretanja te svakodnevno cetkanje i cesljanje.

GLAVNE KARAKTERISTI.KE

• Klasa: cuvar stada i pastirskl pas Pnzna]u ga: ANKC, eKC, Fcr, KC, KUSA

• VeliCina: visina: muzjact 42,5 - 45 em, zenkemanje. Tefina: 11,8 - 18,1 kg

• Dlaka: gusts, gruba i glatka: podd!aka je meka i vunasta

• Boja: psenice, cma, crvena Hi vucje crna, male simetricne bijele oznake su dozvoljene, crna njuska,

• Druga obiljezja: laguna glava, jab izmedu usiju koje su visoko postavljene, snamo i malo tijelo, kratki, debeli rep koji nasi visoko i cvrsto uvijenog uad ledima.

83

)edan od prvih nordijskl'll tu.varcl stada norlldki fPic je pas koji voli md lUI fann!. Dohar je i kao kucni ljubimac.

GUItAR! STADA r QIICARSKI PSI

AUSTRALSKI C:UVAR STADA ~ KELPI (AUSTRALIAN KELP/E:)

Nasrao je rnije§anjem mnogo ra1.lii:.iril1 pasminll. No. standard ,(II atlli 1105111 inu donesen je 1893. godfne.

Australski cuvar stada uastao je od kratkodlakog kolija uvezenog iz Skotske u Australiju krajem proslog stoljeca .. Medu pretke ubraja se i staroengleski ovcarski pas. Parenjem para skoc.skih ovcara dobivena je zenka imenom Gleeson's Kelpie. Pas nnenom Cezar pario je tu zenku, a stenad iz ave kombinacije nazvana su King's Kelpie. Nakon toga je za cijelu pasminu zadrfano line kelpi. U skotskam folkloru "kelpie" je vodeni duh u obliku kunja. Spominje ga i skotski pisac Robert Louis Stevenson u knjizi "Kidnapiran" ..

Kelpi je izvtstan radnl pas i ovcar koji dugo moze izmzati bez vade. Poznat je i. po

~ ..f'o,... Itfi •
~ "'""\.I 84

karakteristicnom tjeranju ovaca sve dok ne stigne do vode stada, Iako je u Australiji poznat oduvijek, ljubitelji zivotinja su vrstu primal! [ek 1980. godine, Danas je najvise zastupljena u Sjevernoj Americi i Engleskoj.

Narav i njega

Kelpi je odlican ovcarski pas koji je dobar i odan pratilac. Porrebno mu je mnogo kretanja i temeljito cetkanje svakog dana.

tUVARJ STADA 1 OIiCARSKJ PSi

AUSTRALSKI GOVEOARSKI PAS (AUSTRALIAN CATTLE DOG-HEELER)

Australski govedarski f---+--+-~-+----i pas je odlican radnik 1--+_-+-_+---1 kojt vodl stado ujedajuci

goveda za noge. V rsta f----+--+--+----I potjece od izurnrlog

• ; crnog bobtails, koji je t....L.....a........::=:::...._~.:::.......J bio prilicno nespreran i krupne grade, Oka 1840. godine kriaanjern su mijesani sa sada izumrlim Sinitbiieldco), australskim dingom, australskim ovcarskim psom, dalmarinskim psorn re srebrnoplavim kratkodlakim skotskim ovcarorn. Naslijedio je mnogo osobina dinga. odlican njuh i sluh, neprirnjeran [e, brz i snafan, a odlicno podnosi suhu i toplu australsku klimu. Krifanjem s australskirn ovcarom, ova] je pas naslijedio i naglasenu volju za pracenjem, Prica se da se na samorn pocetku razvoja vrste dogodio nemilosrdni prircdni odabir, No, rnozda i zahvaljujuci upravo tome, ova] je pas danas jedan ad naboljih cuvara stada na svijetu, Rober Kaleski bio je pry! koji je pocerkorn stoljeca dania standard za vrstu i publicirao je u poljoprivrednom rjedniko Novog J uinog Walesa. Svjetsku slavu ovai je pas srjecao polako, no u SAD je priznat tek 1980. godine, a u Europi zadnjih pet godina,

Narav i njega

Australski govedarski pas je inteligentan i dobrocudan. Izvrsran je radnik i InoZe istovrerneno cuveti stoku ria velikoj udaljenosu. Potrebno mu je rnnogo kretanja, Yoti pornno dnevno cetkanje.

GLAVN EKARA KTE R [STI KE

• Klasa. cuvar stada i pastirskl pas Pru:naJu ga: AKC, ANKC, CKC, rei, rc, KUSA

• VeliCina: visina u grebenu. aka 51 em Tezi.na; oko 13,6 kg

• Dlaka: gusta, a kratka i obilna poddlaka

• Boia, crna, crna i iutosmeaa, crvena, crveua i svijeda zutosmeoa, cokoladna i dimljeno plava, sa .ili bel. zutosmedih oznaka.

• Druga obiljezja: bademaste 06, uspravne uM, srrafnje noge pokazu]u snagu i sirinll.; rep visi vrlo lagano zaokrenut kada se krece, maze stajati uspravno kada je uzbuden.

G.LAVN EKARAKT E R I STIK E

• Klasa: cuvar stada i pastirski pas Pnzna]u ga: AKC, ANKC,. cxc, FCI, KG KUSA

• Velicina: visina u grebenu: llluijaei 46 • 51 em, zenke 43 - 48 em. Tezina: 15,7 - 20,2 kg

• Dlaka: glarka, kruta, ravna, vodoocporna: kratka i gusra poddlaka.

• Boja: playa ill isarana plavim mrljama: maze, ali ne mora imati erne, plave ili ill tosmede oznake na gla vi - pofel] no je da su podjednako rasporedene, posroje joS: neki uvjetiza oznake, primjence: crvenog sjaja sa ili bez ramnocrvenih oznaka na glavi.

• Druga obiljeija: jab lubanja, Iagano zaknvijeua izmedu usiju, uvijek [e na oprezu, inteligentau, ovalnih ociju, srednje Hi male USt, malo duie rijelo, rep nosi nisko i uvucen je pod tijelo ..

85

o

Radajusc bije/i, no rastuCi .f,~enacl mijellja bOjM dlake II plmnl iii crvenu boju pro§(!rw\ bijelim dLakama

laka ne osvajo no prvi pug/ed, Gilstralski govedarski pm je odlilanotlcar, izuzemog in.stillkta za cu:vanje stllda

CUV ARI ST ADA I OVGARSKI PSI

BRADATI SKOTSKI OVCAR (BEARDED COLLIE)

je i debar s djecom. Debar je kucni ljubimac, prvoklasan pas za skolovanje i natiecanja u radu te pas za il'lozbe. Potrebno mu je rnnogo kreranja, malo cesljanja i povremeno kupanje.

Za bradatog skotskog ~-+--+-~~---4 ovcara se vjeruje da j..-...---'i'----1-~~____I je jedan ad najstarijih

ovcarskih pasa u

f--+--+--~---4 Skotskoj. Poromak je

• triju poljskih nizinskih '-=....t!L.___;_:::...1.:::;__.L......;.~ ovcara, (pagledaj stranu 102), jednog mufjaka i dvije zenske, koje su trgovci na proputovanju kroz Skotsku zamijeaili za ovce i ovnove jos davne 1514. godine. Pasminski klub osnovan je u Edinburghu 1912. godine, no unatoc tome opasnost od izumiranja ove pasmine postojala je sve do 1940. godine. Sacuvana je zahvaljujuci gdi Willison, vlasnici uzgajalisra Bothkenl1ar iz Ayrshirea u Skotskoj.

• Druga obUjefja: jaka, ravna glava: cci su u nijansi i boji dlake, usi srednje velicine, vise uz glavu; rep je nisko posravljen, ravno no~en.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cl1var stada i pastirski pas Priznaju g'a: AKC, AN KC,. CKC, rc; KC,KUSA

• Velicina: visina u gtebenu: mutjaci 53 - 56 em, zenke 51 - 53 em. Tdina: 18,] c 27,2 kg

• Dlaka: ravna, gusta i dugacka, mote biti malo valovita, ali ne kovrcava; mekana, gusta izbijena poddlaka.

Bradari fkotski avtm· je odlitan ta obiulj, treba ga njegovati pazljivo dQ se izbjegne zapedjrWtlllje dlake.

N arav i njega

Bradan skotski ovcar je uvijek na oprezu, samopouzdan je i vrlo akrivan. Dobrocudan

• Boja, crna, crvenkastofutosmeda, crna, plava, sve nijanse sive, srneda ill boje pijeska, sa llt bel' bijelih oznaka.

86

C:UVARI STADA I QVC:ARSKI PSI

GRANI6ARSKI §KOTSKI OVtAR (BaR DER COLLI E)

Danasn] i granicarski skotski ovcar je potomak radnib kolija koje su drzah II grofovijama LIZ ~ranicll Engleske i Skorske, Sudje!ovao je 118 takmicenjirna pasa ovcara ad 1873. godine, 8 kao ovcarski pas prosirio se po cijelom svtjetu. Uzgajan zbog silage i inteligencijc, ima razvijen instinkt cuvanja i skupljanja stada, ta ce vee kao malo stene krusiti i puzati oka stvari, Rado ce uciti ad iskusnijih pasa. Ova je vrsta priznata kao izuzetno okretna i spremna za lzvrsavanje naredbi, Standard je izdalo Britansko kinolosko drusrvo 1976. godine, a danas se ovaj populami pas takmiCi na izlofbama i radnim takmicenjima.

lake rnu ne odgovara nacm zivota kojim on ne mote porrositi svoju veliku kolicinu energije ill inteligencije, granicarskog skorskog ovcara posljednjih pemaest godina ijudi sve eeSte uzimaju ZGl kucnog ljubimca.

~ ~ ~ t
., Narav i njega

Ova] odani radni pas traZi dosta kretanja j ~etnje te njegovanje norrnalnim cesljem ill

cetkom. ldealan je izbor za svakoga tko zeli sudjelovari II radnim takmicenjima.

Granicarski Ikorski avcar jar wvijek se prerdno koristi kao Tlldui pas, ~a cHvCll1je stoke i ovaC(l. Od!lcne rCZllltate J)(J.!itiZe !Itt wkmitcnjinw i~

pos J!if nos.! i.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cuvar stada i pastirski pas Priznaju ga: ANKC, cxc, Fe!. KC, KUSA

• Velicina: visiua: lUuzjaci aka 35 em, ienke malo rnanje.

Teima: 13,6 - 20,2 kg

• Dlaka: dvije vrste: srednje dugacka i glarka, obje dlake su debele i ravue

• Boja: razne su boje dozvoljene, btjela ne smije biti doruinaatna.

• Druga obilj ezj a: ovalne oei prilicno razrnaknute; rarmaknute ust (srednje velicil1e); snafno tijelo; rep je srednje dufine.

87

(:UV ARI TADA J QVCARSK1 Po l

LANKSIRSKI KOPITAR (LANCASHIRE HEELER)

Lanksir ki kopitar je 1---+--+--+-----1 dugi niz godina poznat u 1--+---1--+-----t dornovini kao radni pa i

tjerac stetocina. Uzgojen 1--+---1--+-----t je da C U va s t ku, a

!-::---,7"f,,,,....--+---::::I--:,......, skuplja je u stado, ka L...L--"'L~;;.&.;:,,"-...__.,,--, sto mu ime kase, taka Ii 0 stoku gricne u donji dio noge. Ima i jak instinkt terijera pOl je odlican u lovu na zeceve iIi s akore. To je maleni pas, erne dlake sa zutosmedim oznakama, Vrsta nije bila poznata izvan 5j vern Engleske do

To je mali pas erne iU twosmeae dlake. Nastao je uzgojem i kritanjem velfkog korgija i mancesterskog rerijera. Od!i~llt1 je Ci.war

suuia.

1980. godine. 0 standard je dobila 1986. godine i dams nije rijetkost vidjeti ave pse na tecajevima poslusno ti, na lokalnim, ali i mea unarodnirn izioibama.

Narav i njega

"Kopitet" je veseli mali pas, vrlo njefan, koji voli ljude i druge zivotinje. Potrebna mu je normalna kolicina kretanja i svakoduevno eetkanje.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cuvar stada i pasrirski pas Priznaju ga: FCl, KC, RUSA

• Velicina: vislna u grebenu: mufjaci 30 em, ienke 25 em.

TeZina: srednja 3,5 - 5,4 kg

• Dlaka; kratka i gla lea

• Boje: cma i z.utosmeda, s bogatirn zutosmedim oznakama na njusci, uz mrlje 11a obrazima i cesta iznad oCiju; ad koljena na 10Lj ,pozeljna [e znaka na palcu svak sape, unutarnjirn dijelovima sapa i ispod repa.

• Oruga obiljdja: bogatstvo dlake mazda nestane sa staroscu. Bijela boja je zabranjena, izuzetkorn malih tocaka na prednjim dijelovima pr iju.

STAROENGLESKI OYCAR - BOBTEIL (OLD ENGLISH SHEEPDOG - BOBTAIL)

Staroengleskog ovcara zovu bobteil, a u Engle koj je poznat vee stoljecima. Vjeruje se da je nastao krizanjem briiarskcg ovcara s ruskim ovcarorn, koji je genetski povezan s madar kim vcarom. Neb primjerci ove vrste nalaze e na likama koje je naslikao Gainsborough 1771. godine, Klu b je za ovu vrstu uterneljen cia vne 1888. godine, a tandard se ad tada vrlo malo izrnijenlo. U proslo ti u ga korisrili kao gonica g veda ili za euvanje stada ovaca. Pocetkom 1 . sroljeca gonici u bill oslobodeni pareza, a repovi su im podrezivani kao znak ra poznavanja. Taka su obili naziv "bo [ail". U 11 vije vrijerne

¥III l!'"- _" •
I'"'-.J' I. 88

vrsta je jako popularna, a pas je omiljen i kao pratilac, cest je rnotiv u propagaudnim porukama,

N arav i njega

To je vrlo drag pas, voli ljude, djecu i druge iivotLnje. Jakog je temperamenta i biti ce odlican ljubimac, aka Ulll am gucite dovoljno prost ra i mnogo kretanja. 0, ljudi se testo razocaraju, kad se, za razliku ad medijski privlacnog psa, u srvamorn zivotu ne znaju nositi s njihovom velicinom, tezm m i zivahnim t mperament rn. Bobtail je popularan pas aa izlolbe, n zahrijeva jako mnogo cerkanja i uredivanja za na rupe.

CUVARJ TADA I OlfCARSKJ Po 'I

SETLANDSKJ QVCAR (SHETLAND SHEEPDOG)

Mali IIQS koji izgleda POput dttgod!akog tkolSkog ovcara,

gus te i bo ga re dla ke ,ko vrata, adliean je

izbor ZQ kucl10g !jubimca.

....--,..----,----,------, Se ria ndski ovca r j e 1---+--+--;----1 uzgajan na ~ etland kom

otocju, jeverno ad

1---+-+--+---1 obale Skotske, vee nekih

totridesetpe godina.

~"""'=--+----:::d-=--I Izgleda kao minijatumi

~ -="= ......... -=- ..... dugodlaki skotski ovcat,

Ima debelu dvostruku dlaku koja get cuva ad vtl 1 vih vrernenskih uvj ta u vome kraju.

eki vjeruju da je potomak radnih skotskih ovcara, lslandskog ili yakki p a koji je znao dolanti S otoka na r dicarna lavaca na kitove. Kao jedan ad predaka matra se i erne - zutosmedi spanijel kralja Charlesa,

Yerlandski ovcar je kao vrsta priznat 1909. godine.

GLAVN.E KARAKTERISTIKE

• Klasa: cuvar stada i pastirski pas Priznaju ga: AKC, A KC. CKe, F 1, KC,KUSA

• Veli~ina: visina II grebenu: muzjaci 55,8 ern, zenke 53,3 em.

Tdina: 111 in ima Ina 29,7 kg

• Olaka: obilna, ali ne previse: grubs na dodir

iii plave su

• Boja: prihv

• Druga obilJdja: glava je proporcionalna s tijelom; 06 su prilicno razmaknure: male US! polegnute u sa rrane: tijelo kratko i snazno; rep je podrezan, nosen LIZ tijelo

Narav i njega

Setlandski car je dlican izbor ak ielite inteligentnog, odanos kucnog ljubirnca, koji voii setnju. i djecu. Pogodan [e za izlaibe. Vrl je po lusan. Potrebna mu je svak dnevna njega ostrom cetkom i ces1jem. Iako je uzgojen u h1adnim krajevima, ne voli biti na otvorenom.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: cuvar stada i pasrir ki pas Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, Fel, KC,KU A

• Velicina: visina u grebeuu: musjaci oko 37 em, zenke oko 35,5 ern

• Dlaka: vanjska je dlaka duga "ka, ravna i gruba, poddlaka je gusta, rnekana i kratka.

• Boja: crna, trobojna: plava, crna i bijela, crna i zutesmeoa,

• Druga obUjezja: glava je lijep oblikovana, s bademastim koso pcstavljenim ocima srednje velicine, LISt su male i srednje siroke pri korijenu: misicav, zakrivljen vrat; ravna leda; rep je spusten i sutava se prerna vrhu.

89

CUVARI5TADA [QVCARSKI P I

KRATKODLAKI SKOTSKI OVCAR (SMOOTH COLLIE)

Kratkodlaki skotski ovcar s razlikuje d dugcdlakcg skotkog ovcara same u dlaci - na je kod kratk dlakog skotskog ovcara kratka i ravna, gornja dlaka je pomal gruba na dodu, a poddlaka je vrlo gu tao Preci obaju skat kih ovcara d vedeni su u Skotsku s Islanda, gdje su koristeni kao cuvari ovaca prije nekih cetiristo godina. [edan od p znatijih predaka skorskog ovcara je i trobojni pas "£refai\', koji se os enio 1873. godine. Vrsta je sudjelovala na takmicenjima skupa sa svojirn dugodlakim ne to poznatijim rodakorn sve do 1974. gcdine, kad je kratkodlaki skocski ovcar konacno obio odvojeni tandard.

N ,svejedo s do rijetko vida na

takmicenjirua. Postoji grupa 0 ofavatelja ave vrste koja se brine za najbolje primjerke i Cini sve da bi uzgojila odlicn g, temperamentnog, vrlo lijepog i poslusnog p a.

~ ""'- 1"-'- •
I~ 1""""toJ; IP" Narav i njega

Irua i tu nara i temperament kao i dug dlaki skotski ovcar i porrebna mu je ista vr ta njege.

90

GLAVN E KARAKTER ISTI KE
• Klasa: cuvar stada i pasrirski pas
Priznaju ga: AKC, ANKC, eKC, FCl,
KC, KU A
• Velicina: visina 1I grebeuu: musjad 56 •
65 em, renke 51 - 60 em. TeZina: muij ci
20,5 - 3 ,7 kg, zenke 1 - 29,5 kg
• Dlaka: kratka, prilicl10 gruba i glarka
s gustom poddlakorn
• Baja: crna 5 bijelom, trobojna,
srebrnoplava (nlje dozvcljena u GB).
• Druga obiljefja: glava izgleda lagano i
rnaleno u cdnosu na rijelo; bademaste
oci srednje velicine: usi su malene i
ne preblizu: tijelo j dugacko 1I
odnosu na visinu; dugacki rep obicno
110si opusteno. I kratkodlakog i dugodlakog skotskog ovcara tOW jednim imenom "/(oLi". pripadnici SH isre ursre i posve idemient' osim II dIad. Kratkodlaki skQ!ski QIICaT Janas jc mllogo rieai od svog dugodlakog roa.aka.

cuv ARl STADA I OVCARSKJ PSI

DUGODLAKI SKOTSKI OVC:AR (ROUGH COLLIE)

~
,


~ "" -I t
~ ""'0' I. Zovu ga i ~kot iii skorski koli, najvecu populamest stekao je kao zvijczda filmova 0 dugodlakom skotskom ovcaru imenom Lesi, Preci ave vrste stigli su s Islanda prije nekih cetiristo godina, Koli je skotski terrain za OVCLI koja ima crno [ice i noge. Vrsta je stoljecima sluzila kao ovcarski pas u visokim predjelima Skotske. Kraljicu Viktoriju zadivio je pas ove vrste kada je bila 1I posjetu Balmoralu (Skotska) 1860. godin.e te je odlucila otkupiri neke primjerke i uzgajati ih u WindsofLl.. Iste se godine dugodlaki skotski ovcar pojavio na rakmicenjirna u Birmigharuu, Ovo je pas izuzetne ljepote, koju je najvjerojarnije naslijedio ad borzoia Hi gordon setera. Vrsta danas rijetko obavlja radne zadatke. Dugodlaki skotski. ovcar je pas visoke inteligecije, cstrog vida i velike orpomosti.

Narav i njega

Odlican je cuvm, nepovjerljiv prema nepoznarima. Vrlo je odan i obotava svoje vlasnike. Lake ga je skolovari i debar je 5 djecom. Potrebno rnu je mnogo kreranja. Una toe vrlo gusto] dlaci, nije ju teSko cesijati.

GLAVNE KARAKTER!ST!KE

• Klasa: cuvar stada i pastirskl pas Pnznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCl, KC,KUSA

• Velidina: visina u gtebenu: ll1uzjaci 56

- 65 em, zenke 51 - 60 em. .

Tdina: mufjaci 20,5 - 33,7 kg, ienke 18 - 29,5 kg

• Dlaka: vrlo gusta i ravna vanjska dlaka, pomalo gruba na dodir, dok je poddlaka mekana, cupava i vrlo gusta,

• Baja: crna s bijelom, trobojna, srebruoplava (nije dozvoljena u OS).

• Druga obilje!ja: glava bi rrebala biti I1dtD mania U od110SU na tljelo: bademaste oci srcdnje veliCine; ust rnalene, ne bas preblizu; tijelc je prilicno dugacko 11 odnosu na visinu: dugacak rep ..

91

Dugodlaki %kOfSki ovcar svojll pOI>!!!amosr zalwuljl1je filrnovima 0 Lesijll.

tUVAR1 .. ';TADA 1 QVCARSKI PSI

VELSKI KRATKONOGI OVCAR- KORGI (WELSH CORGIS (PEMBROKE AND CARDJGAN))

- Velski kratkonogi ovcar korgi pen1brok je

1----+---+--+----1 na jorn i lj eniji pas

britanske kraljevske

1---+--+--+---1 obitelji. Zapisi 0 uzgoju

~""+=--+---:::I-=---i velskog korgija postoje ~ __ --==-=:::""'.L...*:......J jo~ od Vilijema osvajaca iz 11. stoljeca, kada je korgi iivio u Juznom Walesu i nadgledao i cuvao stoku ujedajuci je za strainji dio noge. Ovu nasljednu karakteristiku iskusili su i mnogiClanovi kraljevske obitelji, Pasmina je srigla u Wales preko llamauskih tkalaca, koje su svoje pse parile s lokalnim psima. Neki smatraju da mu je jedan ad predaka i svedski kratkonogi ovcar,

Ve!ski korgi - kardigan rjedi je ad popularnijeg pembroke i kafu da mu je temperament malo uravnotefeniji, Razlikuje se od bezrepog pembroka po Lisicjem repu. Prvi je puta ialagan 1925. godine, a odvojene

Do J 930. godi:ne meatlsobno su parene dvije raz!icite vrste velskih korgi}a.

1 danas je vrlo tdko ~amijeriti ratlike medu lljima. Pembrok je pOZ1wtiji, ima ravnije noge i Jis.icju. njuSku.

92

srandarde pembrok .i kardigan dobili su 1934. godine. No, obje vrsre irnaju ljubitelje, pogotovu u veliko] Bricaniji ..

Narav i njega

Korgi je izuzetno aktivan i vrlo odan mali pas. Vali djecu, odlican je cuvar j tzvrstan je za izloibe te skolovanje. Ako se ne krece dovoljno, sklon je debljanju Dlaka mu je vodootpoma ! zahtijeva cerkanje.

Kanligan ima jace

kosti i vece tijelo, taka ga je. prepotllllti po dugackom i clIpavom repli.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: 'livar stada i pastirskl pa Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCI, KC,KUSA

• Velicina: pembrok - vi ina u grebenu: 25.5 - 30.5 m, - tefina: muzjaci ok

12 kg, zenke oko 11. kg, kardi an - visina 1I grebenu: 26 - 31 em. - tefina: mufjacl 13,6 kg - 17,2 kg,

zenke 11,3 - 15,3 kg

• Dlaka: pernbrok. srednje dufine i ravna, gusta poddlaka, ni]e nikada rnekana, kovrcava i osrra kardigan: krarka

ili rednje dufine, gruba na dodir, vodoorporna, kratka i gu ra poddlak

• Boja: pernbrok: crvena, erna, svijetla zutOsmeda ili crua j zutosmeda sa ili bez bijelih obiljefja lUI nogarna, pr ima ili vratu: ijele omake na glavi i njusci su d zvoljene, Kardigan: sve je dozvoljeno. sa iii bez bijelih oznaka, no bijela boja ne smije biti dorninaurna.

• Druga obiljezja: pembrok: glava slicna lisici Il obliku i velicini; odlucne

u pravne usi koje 1I polukrume pri vrhu j jaka prsa, tijelo srednje duflne; kratak rep, ko]i se mote podrezati, ako je potrebno. Kardigan: glava izgleda kao u Ii ice: oCi 1I sr dn]e velicine: uspravne usi; prsa su rednje razvijena s naglasenom prsnom kosti; rep [e cupav i u razini s rijelom.

\I

PIRINEJSKIOVCAR

(BERGER DES PfRENEES)

Pirinejski ovcar je

IL---l--+-+----I starosjedilac u podrucju f---+_--1-_+---IPuineja, a neb rnisle da I----l-_+_+----Ije potornak katalonskog

ovcara. N , p ejece ad I..".....~=--+----:d- .. .,.........j istocnjackog ovcara k ji L...:£ ..... ___;:~::::...._...L.....:.~ je dlaku i sposobnosti podredio uvjetima Hvota na Pirinejima. Ova] je pas sakupljao i nadzirao srado, dok je mnogo veci i jaci pirinejski planin ki pas stitto tado ad mogucih napadaca. 1 danas [e cdlican zastitnik imovine vlasnika.

Postoje dvije podvrste pirinejskog ovcara,

ug dlake iii dlake srednje dufine po ci] 10m tijelu, a druga je ovcar kratkodlakog liea "Berger des Pyrenees a face rase", koja irna srednju dufinu dlake po vecem dijelu tijeia, ali irna kratku dlaku na hell i prednjim dijelovima nogu.

Danas ih k ri te za clIvanje stada, ka pratitelje i cuvare.

Narav i njega

Ovi inteligentni psi, dobri SLl radniei, iako ponekad pomal n rvozni. Mozu e drfati kao kucni ljubimci, ali su najbolji kada moraju obaviti radne zadarke. Ovcara kratkodlakog lica lakse je skolovan, bolji

u prarioci i rnanje agresivni prema nepoznarima. Potrebna im je vakodnevna njega i malo cesljanja.

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klasa: clIvar cada i pastirski pa Priznaju ga: FeI, KC, KUSA

• Velicina: pirinejski ovcar: l11uz.jad. 39,5 - 49,5 em, zenke 38 - 49,5 em, kratkodlak g lica: mufjaci 40.5 - 53,5 em, zenke 40,5 - 52 em.

Tezina. 8,2 - 13,.6 kg

• Dlaka: kratka iii srednje duzlne

• Baja: crnobijela, crna, "papar i zutOsmeda u raznirn nijansama

1"

,

• Druga ohiljezja: nafna glava; tarnne oei; usi su prilicn visoko posravljene; tijelo je kvadraticno; rep se rnofe podrezati.

93

{;UVARl STADA I DVCARSKI PSI

Brijtlf je slllzbeni jXI5 franclcske vojske - uzgojen je za clwanje stacia, 110 ovaj veliki pas dobra te ctlvari i imovinu.

PIKARDIJSKI QYC:AR

Ovaj pas ell va rada vee stoljecima. Kasu da je naj tariji francuski ovcar i najbolji ~uvar ovaca i stoke. Srednje je velicine, cupav, pornalo rustikalncg izgleda, Kada je 1899. godine dvanaest prirnjeraka pikardijskog ovcara sudjelovalo na izlozbi pasa u Arnlenu, uvaseni ih je sudac za ovcar ke pSI'" odbio uvr titi u k nkurenciju i priznati kao Cisrokrvne pse, Usprkos tome, vrsta SI" razvijala i sirila sve do Prvog svjerskog rata, kad broj vih pa a znatno srnanjio. U vrernenu ismedu dva rata stanje

~ ff"'-. .~ •
I~ .... 94

se malo popravilo, no novim je ratorn njihov broj opet smanjen, Od 1950. godine do danas vrsta je zapafeno sudjelovala na rakrnicenjima.

Narav i njega

Pikardij ki ovcar je rernperamntui, drufeljubljivi pas koji odlicno ujedinjuje osobine radnog psa i kucnog ljublmca. Njeian je djecom, Porrebno rnu je rnnogo pro ora i kretanja te svakodnevno cetkanje.

CUVARrSTADA [OVCAR K1 P, /

BRlJARSKI QVC:AR - BRIJAR (BERGER DE BRIE - BRIARD)

GLAVNE KARAKTERISTIKE

Brijar je najpoznatiji ad 1---+---+--+----1 svih franeuskib ovcara, 1---+_-+-_+---Iuk1jueujuCi boserona, pikardijskog i pirinejskog I---+-+---j-~

ovcara. Kazu da [e u

1-=-,,"=-+-.,:01--:--1 Europu tigao azijskim ~..cL--=::..L::::__._.~ osvajacima prije zavrserka

rednjeg vijeka, skupa drugim ovcarirna

kao primjerice madar kim komondorom, kuva am i ruskim ovcarom.

Klub ljubitclja brijara osnovan je 1900. godine. 0, standard za vr ru nije prihvacen do 1925. godine, a mijenjan je 1930. gcdine. Do kraja 1928. gcdine, kad je urerueljen "Brijar ki klub", vrsta je postala popularna II cijelorn svijetu, djelomice 1I pornoci franeusk j vojsei u Prvorn vjet kom raru, kad je nosila mUOlC1JU i pornagala rnedunarodnoj organizaciji rvenog krifa. U SAD je tigla sredinom 1 . stoljeca preko Marquiss de Lafaverta i Thomasa Jeffersona.

Narav I njega

Brijar je njefan pas, odlican kucni ljubirnac i vrlo dobar pas na seoskirn imanjima. Voli treat! i da bi ugodno Hvio, potrebno mu je mnogo prost fa i kretania. Neu trasiv je inteligentan i bar s djecorn. Vrlo j ci r, zahtijeva r dovit cetkanj .

GLAVNE KARAKTERISTIKE.

• Klasa: clivar stada i pastirski pas Priznaje ga: Fcr

• Veli.~lna: visina u grebecu: muzjaci 61 - 66 em, zenke 5 em manje, Teiina: 22,6 - 3 L, 7 kg

• Dlaka: rvrda i sredn]e dufine, teska i jaka poddlaka.

• Boja: ve nijanse sive ili lut mede, bijelo je dozvoljeno samo kao mrlja na prsima iii sapama.

• Druga obUjeZja: velika glava s inkom njuskom; tamne oci; usi stoje LI ipravno: name tijelo; rep je zaokrenut pri vrhu,

• Klasa: tuvar stada i pastirski pas Primaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCI KC, KUSA

• Velicina: visina u grebenu: mufjaci 57,5 - 67 5 ern, zenke 55 - 64 em. 'Iefina. aka 33,7 kg

• Dlaka: dugacka i malo valcvira, suha na dodir, mekanorn i finom poddlakom.

• Boja. potpunn crna iii crna profeta

bijelim dlakarna, svijetlo zutosmeae II svim nijansarna, vise se cijene tamnije je ; zucosmeaa moze [mati tamne jene na usima, njusci, ledirna iii r pu.

• Druga obiljeZja: snama, prilicn okrugla lubanja; tamne aei koje Sli prilicno razdvojene i vodoravne; lIsi su visoko; leda su snafna i ravna: jaka prsa, dllgacki kitnjasti rep koji je na vrhu zaokren II t prerna gore.

Okmgle gl£lve i simko f£lZrnakl1laih ocijlt, brijar gleda kroz gtme l)ramenove dlake.

95

CUVARI STADA 1 OVCARSKl PSi

Lnhnoa je danas najrjedi od cetiri oblika belgijskog DvclIra, dolaz.i iz Boomslwg okntga I,lizl! Amwerl)ena.

BELGIJSKI OVCARI

PJ''!!i H. sarenilll erste belgijskih ovcara je malinoa, CI ime je dobio po regiji Malines II kojoj je !las tao.

U ovu r tu pa aju

~--+--+-+-----'I ceriri podgrupe:

I--+--t--+-----'I grenendel (duge erne

dlake); terveren

I---+--+-+----l

(dugodlaki svih boja

I-=--,=-+,..,--+--::d-=---I im erne), - malinoa '-L."""_--==--L--=---' (glatkog krzna) i (osrrodlaki). Svi su na tali krisanjern rnn gih pasa ovcara razlicitih velicina i boja II Belgiji na kraju 19. stoljeca, Go podin Rose iz kavan imenom Groenendael otkrio je u smecu crno, dugodlako Stene. Kako je vee kupio slicnog psa, dgojio ga je i rako je na tala n jpoznatija d cetiri vr t belgij kih a cacao Rad na lIzgOJU vrst slijedi je 1891. godine na briselskom veterinarskom visokom uciL5tu. Tada je odlucen da budu priznare tri vrste, a eetvrta je naknadn dodana. S izuzetkom VeHke Briranije, II cijelorne

vijetu se prizriaju ovi oblici belgijskog vcara ka zasebne vr teo

Narav i njega

BeLgijski vcar pa je Sf nje velicine, proporcionalne grade, inteligenran i uvijek "budan''. Lako ga je skolovali, odlican [e cuvar. Zastitnicki se postavlja prema cijeloj

bitelji i moze se driati u kuci, am aka im osigurate dovoljno prostora za sernju i trcanje. Potrebno mu je redovno cesljanje, narocito kod dugo lakog.

96

CUVAR1STADA 1 OVCARSKJ PSI

Zbog svojilt zasluga za vrijeme ratova grenendel je danas najbrajniji i najpopuwmiji mealt belgijskim ovcwima.

97

Dugodlakog ~erverena, koji ie, taka,ter, dobio ime 1)0 regiji It koja}

je nasUlo, Hzgojio je lO/<aJni ljubitelj j)osa. Svljedozwosmeao

boja ovog psa ponekad Sf moze liidjet! It leglima svjedodlakih grenendelll.

GLAVNE .KARAKTERISTIKE

• Klasa.: cuvar srada i pasrirski pas Priznaju ga: AKC, ANKC, CKC, FCl, KC,KUSA

• Velicina. visina: mutjaci 61 • 66 em, zenke 56 - 61 em. Tefina. oko 27,9 kg

• Dlaka: gren nd I: duga, myna i obilna, poddlaka je vrlo gusra rerveren: duga, myna i obilna, izraziro gusra poddlaka malinoa: vrlo kratka na glavi, vanjskim dijelovima usiju i donjlm dijelovirna nogu lakenoa. gruba, 0 era i suha

• Baja: gtenetidel: crna, crna 0:0

ogranicenim bijelirn, malim mrljama na grudima te na sapama ina vrhovima strafnjih prsti]u, male bijele iii siv mrlje na njusci. Terveten: sve nijanse crvene, vijerlofutosrnede, sive s preljevima k crnoj boji. Mslinoe: sve nljanse ervene, svijetlcfutosmede, sive, S preljevima k crnoj b ji, Lakenoa: crvenkasta, zucka to meda crnim nijansama, uglavnorn na njusci i repu.na grudima te na sapama i na vrhovima strafnjih prstiju, male bijele it! sive mrlje na njusci.

• Druga obiljdja: lijepo oblikovana glava; OeL su rednje velicine: usi su trokuraste, hut i uspravne: snafno, ali eleganrno tijelo, jakih prsiju; rep

rednie dufine, cvrsto posta ljen i [VTd u korijenu.

CUVAR[ STADA [ OVCARSKI PSI

BERGAMSKI OYC:AR (BERGAMASCO)

Bergarnski ovcar je I--+--+--+-~ srednje velicine, mekih I---+_-+-_+---Iopustenih usiju, badernastih oCiju i dugacke, 1--+-+--+--1

grube i valovite dlake. U

.~7'1-=--+----::.t- ... =---' pretke mu spada prilicno L...O<.. ........ ____,:..J.;::::.......L.-:.:......J slican brijar, Nazvan je po gradu Bergamo II sjevernoj Italiji, gd]e se vee stoljecirna koristi kao cuvar srada. No, danas se ovi psi vise ne koriste da hi ohavljali poslove za koje su azgajani, pa im se broj jako smanjio. Vrsta nije jako poznata izvan granica Italije i tek joj predstoji borba za afirmacijom u medunarodnom izlofbenom psecern svijeru,

Narav i njega

To [e vrlo hraba:r pas, vrlo odan, poslusan i lako uci. Kao i svi ovcari potrebno !TIU je mnogo kretanja. Pramenovi dlake moraju se ra~cesljavati rukom, a zatim uobicajeno cerkati icesljati,

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Klass, cuvar stada i pasrirski pas Priznaju ga: Fer, KC

• Velicina: visina: muzjact aka 61 em, zeake oko 56 em. Tefina: ruuzjaci 32 - 38 em, lenke 26 . 32 em

• Dlaka. tvrda na prednjem dijelu tijela, mekana straga, vrlo dugacka s kovrcama

• Boje: ciste njjanse sive od svijetlih do gotovo erne: porpuno bijela nije dozvoljena, bijele oznake ne smiju pokrivati viSe od 20% povrsine tijela

• Druga obiljelja: dugacka glava: vehke OCl; meke, ranke usi; [aka prsa; rep je smjesten u zadnjoj trecini srramjice, debeo i [ak 1I korijenu,

BOSESKI OVGAR ~ BOSERON (BERGER DE .BEAUC£ ~. B£AUCERON)

~~ lft: t
.... ~ -v Boseski ovcar je najcesce posnat pod nazivom bcseron, ali ga zovu jos i franeuski kratkodlaki ovcar

" v" (b

crvena carapa ,z og

crvenosmedih oznaka na donjem dijelu nogu i saparna). Mnogi ga zabunom proglase i dobermanom, slicnost proislazi iz cinjenlce da je vrlo vjerojatno boseron sudjelovao u stvaranju doberrnana,

Spada u vrlo sraru pasminu, a medu precima su mu i vrlo opasni psi: Cijim je krisanjem stvorena nova pasmina, Najprije su boserona koristili u levu na veprove, a kasnije kao cuvara stada, Dams ga [judi drze uglavnom za pratitelja i CuvarR. Na izlofbama sudjeluje ad 1897. godine. Jedan je od najpapulamijih pasa u Francuskoj.

Narav i njega

lma odlican insdnkt za cuvanje stada. Lako ga je skolovati, brzo uci. To je dobrocudnl pas, koji nema povjerenja u nepoznate ljude .. Ne voli biti u kuci, Potrebno mu je mnogo kretanja. Ima krarku i glatku dlaku koju treba svakodnevno cetkati. UFrancuskoj mu

98

podrezuju usi,

GLAVNE KARAKTER1ST].KE

• Klasa: clivar srada i pasrirski pas Priznaje ga: FCI

• Velicina: visina: lUuzjaei 63,5 - 71 em, zellke 61 - 68,5 ern.

Tezina: od 29,7 - 38 kg

• Dlaka. prillcno kratka, ravna i gusta

• Boja: crna 5 bogatim crvenosmedim oznakama na glavi i nogama te ispod reps: boja-harlekin ili trobojna - siva s crnim mrljama l zut:Osmeaim oznakama.

• Druga ohujdja.: dugacka, ravna glava, ramne 06 ; us! su visoko i vise, a ako su podrezane - stoje uspravno: jake zakrivljene slabine, dugacak rep koji se malo zavija prema vrhu,

CUVARI TADA I O\fCARSKl Po 1

MAREMSKI QVCAR (CANE DA PASTORE MAREMMANO-ABRUZZESE)

Maremski ovcar u vojoj rodnoj Italiji ima dva imena: abruski ovcar i maremski ovcar, jer su ovcarski psi zbog dobre Ijetne pase provodili period ad lipnja de listopada u talijanskoj pokrajini Abruzzl, a 1I pokrajini Maremma period ad li topada do lipnja. Tak se za ovog p a mislilo da predstavlja dvije raelicite pasmine, Prije dvadesetper godina na sasranku LI Firenci, eminenrni je profesor Giuseppe Solaro denio standard za OYU pasminu,

Maremski ovcar nikada nije cLlvao ovce, vee je njegov zadatak bio cia brani srada ad vukova i medvjeda. Prvi zapisi a ovim psirna potiecu prije dvije tisuce godina kad je

lumella pisao bij 1 m p u, a Markus

Varro (116. - 27. pr.Kr.) pomno j opisao vcar kog psa, k ji je bi g t vo identican danasnjem maremskom ovcaru, U Velikoj Britaniji vrsta je priznata 1872. godine.

IWii .f\..- ~ •
-vi .. (

.,

,

Porijek{o mit je IIrlo SWfO, potjeec od srednjovjekol!llog psa-clwam scada.

Narav i njega

Maremski evcar je odlican pas cuvar koji nikada nece zaboraviti ako ste ga povrijedili. Jedan je uzgajivac ovako rekao: ako zelite odanost i posluh, nemojte nabaviti marern kog ovcara, no aka cijenite uzajamno prijateljsrvo, mat humora i mnogo poruka 0 divljern svijetu, onda je marern ki ovcar najbolji izbor za vas. Ovog p a mora s svakodnevno cetkati koristeci zicanu cetku, uz dobar prasak za dlaku.

GLAVN E KA RA KT E R 1ST IKE
• Klasa: cuvar stada i pastirski pas
Priznaju ga: ANKC, CKe, Fer, KC,
KUSA
• Velicina: visins: rnufjaci '65 - 73 em,
ienke 60 - 68 em. Tdina: musjaci
35 - 45 kg, zenke 30 - 40 kg
• Dlaka: dugacka, obilna i prllicno
gruba, nije nikada kovrcava
• Baja: posve bijela
• Druga obiljezja: glava je cunjastog
oblika i izgleda velika u odnOSLI na
tijelo; tamne oci; usi su male u
odno u na glavu; snafno miSicav
tijelo; rep je ni ko postavljeu. 99

Maremsld Qvcar je odlucan bwar

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->