P. 1
Stilske Figure

Stilske Figure

|Views: 1,389|Likes:

More info:

Published by: Сара З. Лорић on Nov 24, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2013

pdf

text

original

Stilske figure

Alegorija
Na in prenesenog izra avanja u kojemu se metafori ko ili preneseno zna enje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi. Alegorija pokazuje op enito i pojmovno u pojedinom, npr. ljubav prikazuje u liku Amora, dje aka sa strijelom; pravdu u liku djevojke zavezanih o iju, s vagom i ma em u rukama. Alegoriju se esto definira kao produ enu metaforu. To zna i da alegorija nastaje kada se metafora prote e kroz cijelu misao, tj kroz sve dijelove izreke. Osnovna zna ajka alegorije, da ne mijenja zna enje rije i nego samo predmet pjesni kog stvaranja, vidljivo dolazi do izra aja u basni, koja je u cjelini jedna alegorija.

Aliteracija
Ponavljanje istih glasova na po etku nekoliko rije i u stihu. esta je u starome germanskom stihu. Danas se odre uje kao suglasni ko podudaranje rije i u istom ili u razli itim stihovima pjesme. Upotrebljava se kao stilisti ki postupak, a katkad i kao postupak u versifikaciji.

Alogizam
Stilska figura koja kr enjem logi kih razloga i sveza posti e komi ni ili ironijski efekt: Umro je u pustinji od e i, a imao je vodu u koljenu ili naslov romana Vladana Desnice «Zimsko ljetovanje».

Amfibolija
Upotreba rije i u dvoli nom zna enju i smislu. Temelji se na dvozna nosti rije i i izreka ili na dvosmislenosti konstrukcija. Dvosmislenost nastaje zbog mogu nosti dvojake interpretacije. Pored izgovorenog eli se istaknuti neki drugi, jo ja i smisao sadr an u izgovorenoj slici. Npr. Ode ti daleko , to mo e zna iti: pretjerivanje.

Anadiploza
Figura ponavljanja. Ponavljanje zavr nih rije i iz jednog stiha na po etku drugog stiha. Npr.: Kada sutra bijel dan osvane, Dan osvane i sunce grane. Ili Dragutin Tadijanovi : Tu balica za vinogradom Vinograd je moj svenuo, neveseo, Neveseo, i ja venem

Anafora
Figura ponavljanja. Na po etku dvaju ili vi e stihova, na po etku fraze, ponavlja se rije ili dio re enice.

Antiteza
Pjesni ka figura koja stavlja naporedno dva suprotna pojma, kako bi kontrast bio nagla eniji. U opreku, ili suprotnost stavljaju se rije i, re enice, predmeti ili pojmovi. Primjer za antitezu: Ivan Ma urani : Krotko janje pokraj mrkog vuka. Tanka vila pokraj zmaja ljuta.

do odre enog uspona. onda se govoi o klimaksu i antiklimaksu. gdje je stari mlin. udoredni. Ako se stupnjevanje rije i izvodi uzlazno.: ur ic. . strepi i zebe kao da je zima. vrlo dobro mo e izazvati utisak komi nog kad se na odre eni na in intonira.Asindeton Naziv za stilsku figuru nizanja izraza pri emu su veznici izostavljeni. U tragici hiperbola isti e patos . skroman cvjeti . ru ne ku u ku e ( ene) Epifora Stilska figura ponavljanja. Ponavljanje glasova mo e biti na po etku rije i. Hiperbola se nalazi na granici neuvjerljivosti i groteske. Dr e. filozofijski. stihova (to je glasovna anafora) ili na kraju takvih dijelova (glasovna epifora). pateti nost. Na kraju stihova ponavlja se rije ili dio re enice: Smrt Smail-age engiji a Djedi va i rodi e se tudijer. zna enju i smislu. sitan. dru tveni. O ituje se u nizanju imenica ili glagola. Gradacija Stilska figura u kojoj se ni u rije i prema te ini. I vi isti rodiste se tudijer. Dolazi u govornom jeziku mladih. ili silazno. Hiperbola Naziv za stilsku figuru pretjerivanja koja izabire prejake rije i u preuveli anim i nenormalnim razmjerima.G. Zvoni bijele psalme svojim zvon i ima. Potajno kraj vrbe.Mato ) Elipsa Sastoji se od izostavljanja re eni nih dijelova bez kojih se misao mo e razumjeti. do odre ene to ke. (Ivan Ma urani ) ili Livade izgubljenih ovaca ujem u snu Sanjam u snu Vidim u snu (Jure Ka telan) Eufemizam Ubla avanje zna enja rije i. Primjer: Lijepe kolo vode. da bi se osnovni dojam poja ao. (A. U epopejama i juna kim pjesmama hiperbola slu i ja anju afektivnosti pjesni kog govora i to uvjerljivijem predo avanju herojskog ambijenta i mentaliteta. tih i fin. Oci va i rodi e se tudijer. razlozi bontona. Razlozi ubla avanja pojedinih rije i ili fraza mogu biti razli iti: prakti ki. Asonaca Samoglasni ko podudaranje rije i u istom ili u razli itim stihovima pjesme. a vrlo esto i religiozni. Npr.

jednostavnost i naivnost u izrazu i izboru rije i kada se predstavljaju najzna ajniji doga aji. Metafora je najva niji oblik pjesni kog izra avanja . Primjer iz narodne pjesme: I tu majka tvrda srca bila. umjesto pravog izraza za neki pojam. ili da ga opona a. primjerice skromna rasko . koja izvorno zna i jar eva pjesma . logi ne prirode. Metafora Naziv za stilsku figuru upotrebljavanja rije i u prenesenom ili slikovitom smislu.Litota Stilska figura opre na hiperboli. vremenskoj ili uzro noj asocijaciji.osnova je poetskog organizma. ili da stvori odgovaraju i ekvivalenat. U pravom zna enju rije i onomatopeja je grupa glasova koja te i da proizvede neki um. Mejoza mo e stajati kao stilska oznaka ne samo u jednoj rije i. jest metonimija. koji na prvi pogled zvu i glupo. Slabljenje prvog izraza.: No je vani slijepa i gluha Sunce se pokrilo jednim velom (Charles Baudelaire) Metonimija Naziv za stilsku figuru u kojoj se obi ni izraz svagda njeg jezika zamjenjuje novim koji je s njim u prostornoj. vrijednosti i osje anja u ljudskom ivotu. zamjena je. bilje prolje a. Nastaje spajanjem proturje nih pojmova. To se . Trag snova Bezbrojnih ratnika! Metafora se gradi na razne na ine. izra ajnijeg i sadr ajnijeg jezika. kuc! i sl. trenutka koji je u njoj osvijetljen i preobra en. Metafora je u mnogo emu stvaranje novoga. Tako rije tragedija. ali danas nema vi e nikakve neposredne veze s jarcima. Onomatopeje transportira u artikulirani ljudski jezik neartikulirane povike ili umove i mo e biti samo pribli na. Mejoza Upotreba slabijeg. Izaziva dublje dojmove. esto se spajaju rije i koje su posve suprotne jedna drugoj. Oksimoron Stilska figura koju karakterizira o troumna ludost. mudra budala Oksimoron. nikada potpuna. npr. jer predstavlja uo avanje jednoga sitnog isje ka ivota i jednog dojma. Da od srca suze ne pustila. izaziva pa nju itatelja i dopu ta da se izraze vrlo dragocjene vrijednosti. To je oblik jedno lane antiteze unutar re enice. Bum! Plus! Hop! Kuc. dakle. Metafora osnovno zna enje mijenja u figurativno. ubla avanje i umanjivanje odre enih dojmova i predod aba. re enici ili stihu ve u cijeloj pjesmi ili du em knji evnom djelu. Npr. da se dobije nova kvaliteta sa sna nijim i sugestivnijim predod bama. Svaka uspjelija metafora i jest mala pjesma za sebe. Lijepu potvrdu nailazimo u haiku pjesmi od tri stiha staroga japanskog pjesnika: Gle. Onomatopeja Naziv za stilsku figuru preno enja ili opona anja akusti kih osjeta jezi nim sredstvima. Zamjena po iva na vezi po slici.

cvr i cvr ak. . Na voru crne smr e Opona anje ki e se uspje no vr i u iskazu: Sipi sitna ki a Paradoks Naziv za originalno mi ljenje koje se o tro razlikuje od op eprihva enog mi ljenja i koje protuslovi zdravom smislu: i gol i bos. isti zvuk iz prirode pripadnici razli itih jezika uju i opisuju razli itom skupinom glasova uz uvjerenje da su oni najbolje pogodili bit tog zvuka. Nije ga lako ostvariti i tra i ve i napor u gradnji re enice. suprotna ili zna ajnija misao.Jer nema ugljena. ili sadr ajno i gramati ki jednakomjerno gra eni dijelovi re enice. U knji evnosti ima uvijek isti zadatak: uspore ivanje dviju pojava koje se paralelno pojavljuju. a opet mu zima ili nismo tako bogati da kupujemo jeftine stvari . . Oblik ponavljanja koji predstavlja kombinaciju sintakti ke figure i figure ponavljanja.Jer tata nema posla. a samo se rije i mijenjaju i razlikuju. Paronomazija u sebe uklju uje i noviju stilsku figuru igru rije ima.posti e s pomo u boje i tona. a izgra uje se na zakonima ponavljanja: ponavlja se glas ili slog. sine. gdje se suprotstavljaju dva karaktera da se to potpunije prika u. Don Quijote i Sancho Pansa. Od oksimorona i ironije razlikuje se paradoks po tome to pojmovi u njemu nisu iste suprotnosti kao u spomenutim stilskim figurama. jer vrijednost glasa i glasova nije ista u razli itim jezicima. simetri na konstrukcija kod pribli no istog skupa rije i. npr. Svaki jezik ima svoj sustav onomatopeja. Tako e se pjev grlice u hrvatskom jeziku onomatopejski prikazati rije ima: Kupuj kruh. Paralelizam Paralelizam je stilska figura ponavljanja istog slijeda rije i. . U mnogim zna ajnim djelima susre emo i postupak karakterolo kog paralelizma. nego samo neskladni. Jednu od najuspjelijih onomatopeja ostvario je V. te ko mi je zbog jutarnje i ve ernje hladno e te podnevne topline) Ovaj primjer pokazuje da istu pojavu. to je prepoznatljivo i iz stihova: I cvr i.A za to tata nema posla? . Nazor u pjesmi Cvr ak. Paronomazija Stilska figura u kojoj se dovode u vezu srodne rije i po zvu nosti. mimike ili artikuliranog mehanizma i s pomo u ritma.Majko. Jedan od uspjelijih primjera paradoksa susre emo kod Don evi a u dijalogu djela Ljudi iz u njare : .A za to nema ugljena? .Jer ima previ e ugljena. Onomatopeja ima te i te u glazbenim dojmovima. kupuj kruh! S obzirom na arapsku tradiciju i velike razlike u dnevnim temperaturama. za to je hladno u na oj sobi? . Ponavlja se doslovno isti sintakti ki oblik re enice. da se istakne nova. a sve s namjerom da se podvuku sli nosti situacije. Arapi pjevanje grlice onomatopejski prikazuju kao: Ja d uh-ti! (o.

zub za zub. Perifraza Opisivanje (pojma.: Sama knjiga caru besjedila. Mo e biti jednostavna. Ovom stilskom figurom esto se koristio A. radnje. ista se rije ponavlja u istoj re enici u vi e pade a i brojeva: Homo homini lupus ovjek ovjeku vuk Oko za oko. kao ivih bi a. Npr. tj. ono svojstvo u koje se oba lana poredbe podudaraju. Pla e kao ljuta godina. objasni ili stilisti ki poja a koje svojstvo. spaja i suprotstavlja pojmove iz dva razli ita podru ja ili dva razli ita svijeta sa zadatkom da se pribli i.) s vi e rije i ili s nekoliko re enica. Veza je po slici. do ivljaja i sl. Polisindeton Stilska figura u kojoj se ponavljaju isti ili razli iti veznici izme u rije i ili re enica. . Najbolje od najboljeg. stanje ili djelovanje. samo u jednoj slici. Kralj kraljeva. npr. povezuje. kao i kod metafore.Personifikacija Stilska figura u kojoj se vr i poosobljenje. pojmova. predmeta. tj. Oba lana poredbe moraju imati jedno svojstvo zajedni ko. i prostorom leti. Poredbom se poja ava afektivnost onoga pojma kojemu se eli pridati naro ito uvstveno djelovanje.: Sinu lice kao arko sunce. i opet je vrsto i sigurno vezan za kasabu i svoju bijelu ku u Poredba Naziv za jednu od naj e ih figura. svojstva. anti kao u pjesmi Gospo ici: Nekad sam i vas na koljenu cupko I donosio vam slatke e erlame I ljubio dugo va e plavo tjeme I elo. Nalazimo ih mnogo u Homerovoj Ilijadi i Odiseji. Sli na je metafori. Vidljivo je to i kod Andri a u romanu Na Drini uprija: ovjek je na njoj kao na arobnoj ljulja ci: i zemlju prelazi. Poredba ubla ava jednoli nost pri anja. bi a sa sposobnostima i reakcijama ljudi. Poliptoton Ovo je stilski postupak ponavljanja vi e oblika fleksije. Sastoji se u zamjenjivanju jednoga pojma s vi im pojmom uz va niju njegovu oznaku: Jupitrov porod bo anski (za Herakla) Ognji neba (za zvijezde) Podnevna zvijezda gori (za sunce) Perifraza poja ava pateti nost i retori nost stila: zato se opravdano zove retori ka metafora. Slo ena je poredba razgranata u nekoliko re enica s vi e razli itih slika. Prikazivanje svega ne ivoga: prirodnih pojava. Drumovi e po eljet Turaka. pridonosi plasti nijem i slikovitijem prikazivanju likova i zbivanja. tre i dio poredbe. i lice nevino i ljupko Ista stilska figura se susre e i u prozi. predmeta. i vodom plovi.

Op enito silepsa predstavlja nepravilno ili neobi no gramati ko slaganje. B. Spominje se dio umjesto cjeline. nepravilnu ili nespretnu uporabu rije i u dva zna enja ili za dvije svrhe. To je zamjenjivanje ve e cjeline znatno manjim dijelom iz kojeg se ipak mo e razumjeti o kakvoj je cjelini rije .Silepsa Stilska figura u kojoj zbog racionalnosti vremena ili prostora dolazi do upotrebe predikata jednog subjekta i za druge subjekte. To se mo e vidjeti iz primjera narodne pjesme Jak i i ku aju ljube: I da i mu erdan ispod vrata Jedan erdan od utih dukata A drugi le od bijelog bisera. misli se na cijeli narod. Zamjenjivanje je bez zlobnih namjera i bez la ne skromnosti. Sinegdoha Podvrsta metonimije. Cvijet tre nje simbolizira itavo prolje e u Japanu. Vidljivo je to u stihovima A. imi a Bolesnik: Moje je TIJELO bolesno I udi tiho jednu bolnicu. Kad se ka e: Kinez je skroman. umjesto pojedina nog nabrajanja. . u doslovnom ili metafori kom smislu. Sinegdoha je i kada se uzme pojam cjeline. Zasniva se na zamjenjivanju dviju rije i po koli ini i opsegu njihova zna enja. ili Nijemac je marljiv.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->