Professional Documents
Culture Documents
DOBRA HRANIDBENA
PRAKSA
U ISHRANI MUZNIH KRAVA
- Septembar 2010 -
PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUĆENA OD STRANE AMERIČKE AGENCIJE ZA
MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA)
PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY)
DOBRA HRANIDBENA
PRAKSA U ISHRANI
MUZNIH KRAVA
- Septembar 2010 -
Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta autora i ne moraju da
odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih
Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za
razvoj.
„MLIJEKO SE PROIZVODI NA
NJIVI, A MUZE U ŠTALI“
Recenzija
SADRŽAJ
1. Uvod.............................................................................3
2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5
2.1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.........................7
2.2Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski
sastav krmnih kultura...................................................9
2.3Utjecaj staništa na krmne kulture .........................10
2.4Biljni (floristički) sastav.......................................11
2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški
elementi......................................................................12
2.6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri
korištenju krme..........................................................13
2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju
mlijeka po jedinici površine.......................................14
2.8Paša.......................................................................15
3.Voluminozna krmiva....................................................20
3.1 Silaža....................................................................20
3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21
3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21
3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21
3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22
3.1.1.4 Količina vode.......................................22
3.1.2 Postupak siliranje.........................................22
3.1.3 Objekti za spremanje silaže.........................23
3.1.4 Metode siliranje...........................................23
3.1.5 Procjena količine silaže................................24
3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24
3.2 Sjenaža................................................................25
3.2.1 Zašto spremati sjenažu................................25
3.2.2 Uslovi za sjenažiranje.................................26
3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenaže................27
3.2.4 Kada spremati sjenažu................................27
3.2.5 Tehnološki postupak sjenažiranja...............28
1
2
1. UVOD
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
2.8 Paša
Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u
proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila
do sredine oktobra. Pašu je moguće organizirati na prirodnim
ili kultiviranim pašnjacima, a predstavlja zeleno voluminozno
krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza
(djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga
bilja) i travolikih biljaka (šaš, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet
paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja
vegetacije kada se koristi i način korištenja. Poželjan sastav
biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je:
- 60–70% trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja
crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, mačji repak)
- 20–30% mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina)
- do 10% korovnoga bilja.
Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju
vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i
hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju količinu
vrijednih hranjivih tvari, bjelančevina, lakoprobavljivih
ugljikohidrata (šećera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno
raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene
lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporučuje se
korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i,
pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod većine trava to
je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50%
biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da korištenje pašnjaka može
15
16
Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij korištenja, kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura
Br. Kultura Vrijeme Stadij razvoja i način Prinos mase Hraniva u masi
Sjetve Korištenja korištenja t/ha Suha Sirove Skrobna
materija bjelančevine vrijednost
1 Ozime repice i ogrštice 20.08-15.09 10.-30.04 Zelena masa do početka 30-80 9 - 14 2,1 – 2,7 5 – 7,5
cvatnje
2 Ozima raž 25.09-15.10 20.04-05.05 Zelena masa vlatanje – 30-50 15-20 2,5 10-13
početak klasanja
3 Ozima smjesa raž i grahorica 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa-vlatanje-cvatnja 30-50 15-20
grahorice. 3,5 11
Silaža - nalijevanje 30-40 30
4 Ozima smjesa raž i grašak 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa – vlatanje – 30-60 15-20
cvatnja 3,5 11,1
Silaža - nalijevanje 40-50 30
5 Ozima pšenica i grahorice 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja 30-60 16-22
Silaža-mliječna zrelost 3 8,5
30-50 30
6 Ozima pšenica i grašak 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja 30-60 16-22
Silaža-mliječna zrelost 40-55 30 3,2 8,6
7 Jara zob sa jarim Mart Po potrebi Zelena masa –početak 20-40 14-24
mahunarkama metličenja 3,2 9-13
Silaža – mliječna zrelost 30-40 28-32
8 Ljuljevi italijanski i 03-08 mjesec Po potrebi Zelena krma 14-22
westerwodski Sijeno 50-100 1,7-2,2 8-12
Silaža 30-45
9 Stočne repe 03. mjesec Po potrebi Glave i lišće – jesen 20-30 8-22
Korijen – jesen, zima 40-100 6-15 0,4-1,2 3,6-8,5
10 Stočni kelj
Glavni 03.mj. Po potrebi Zelena krme i silaža 80-120 12-15 2-2,5 8-12
Naknadni 4-6 mj. 40-120 10-15 1,8-2,5 8-12
Postrni 6-7 mj. 30-80 10-15 1,8-2,8 8-10
11 Kukuruz 4.-7. mj. Po potrebi Zelena krma 30-80 16-26 1,8-2,2 10-16
Silaža – voštana 40-60 24-33 1,8-2 15-18
17
18
Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu –
dvije žetve godišnje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti
Kultura u slijedu Prinos t/ha Površina ha Vrijeme iskorištavanja
Kalendarski Dana
Ozime i jare kulture za zelenu krmu
Ozime repice i ogrštica 46 0,14 16.-25.04 10
Smjesa ozimog graška i raži 43,6 0,15 26.04-05.05 10
Smjesa ozimog graška i tritikale 48,1 0,13 06.-15.05 10
Smjesa ozimog graška i pšenice 52,5 0,12 16.-25.05 10
Smjesa ozimog graška i zobi 38,6 0,26 26.05-10.06 16
Smjesa jarog graška i zobi 31,5 0,40 11.-30.06 20
Ukupno ozime i jare kulture 1,20 16.04-30.06 76
Ozima smjesa za silažu
Smjesa ozimog graška i pšenice 45,9 0,95 25.05-10.06 Po potrebi
Ukupno pod ozimim i jarim kulturama 2,15
Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu
DTS – za sijeno 13,7 1,04 05.-10. mjesec Po potrebi
DTS za zelenu krmu 64,8 0,14 01.-15.07 15
Ukupno pod DTS 1,17 Po potrebi
Naknadne kulture
Kukuruz za zrno 10 0,14 10.mjesec Po potrebi
Kukuruz za zrno 10 0,15 10. mjesec Po potrebi
Hibridni sirak 72,6 0,13 16.07-20.10 97
Hibrdini sirak 72,6 0,12 16.07-20.10 97
Stočni kelj 81,8 0,26 16.08-20.11 97
Stočni kelj 71,9 0,19 16.08-20.11 97
Hibrdini sirak 72,6 0,31 16.08-20.10 77
Kukuruz za silažu 41,2 0,78 10.mjesec Po potrebi
Kukuruz za zrno 8 0,07 10. mjesec Po potrebi
Ukupono pod naknadnim kulturama 2,15
Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0,67 ha. Na istoj površini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu
krmu) kao rezerva.
Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.
19
3. VOLUMINOZNA KRMIVA
3.1 SILAŽE
20
21
22
23
24
3.2 SJENAŽA
25
26
27
28
3.3 SIJENO
29
30
31
32
KRMA
ORGANSKE
SIROVE MASTI
TVARI
SIROVA VLAKNA
SUHA
TVAR
TVARI KOJE
NESADRŽE AZOT UGLJIKO
HIDRATI
ANORGANSKE MAKROELEMENT
TVARI OSTALI
UGLJIKO
MIKROELEMENTI
HIDRATI
Shema 1. Sastav hraniva
33
Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos
po hektaru (trava, kukuruzna silaža), količinu hrane koju krava
pojede itd.
Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i
anorgansku (neživu tvar).
Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su
životinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one
koje treba u velikim količinama (makroelementi - Ca, P, K,
Na, Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi
- Se, Cu, Mn, Fe, itd.).
Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi
(trava, kukuruzna silaža, lucerka, žitarice) ali nekih nema, koje
treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Količina
minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima
opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki),
zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer
Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u
mineralnoj smjesi.
Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema
azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine
(proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko
hidrate i sirove masti.
34
UGLJIKO HIDRATI
(energija 65%-75% obroka)
35
36
37
38
Rumen – burag
Reticulum – mrežavac
Omasum – listavac
Abomasum – sirište
Small intestine – tanko crijevo
Large intestine – debelo crijevo
39
40
41
42
43
Bjelančevine
Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio
bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine.
Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se
nastavlja dalje u sirištu, isto se događa sa mikroorganizmima
koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom
hranom. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih
bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine)
koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i
za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu
preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina
što je vidno iz sheme.
44
BJELANČEVINE U KRMI
P
RAZGRADIVE NERAZGRADIVE
R
50 – 90% 50 – 10%
E
D
Ž
NPN
E BJELANČEVINE
L
U NH3
D AMINOKISELINE
C
I
MIKROBNE
BJELANČEVINE
BJELANČEVINE
SIRIŠTE I
TANKO
AMINOKISELINE
CRIJEVO
BJELANČEVINE U BALEGI
45
Opskrba sa bijelančevinama
Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini
probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i
mikrobnih bijelančevina, bitno je, da životinja ima na
raspolaganju dovoljne količine glukoze, što spriječava
upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka).
Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina,
moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju
dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine
kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omogućava
mikroorganizmima, da fermentiraju velike količine organske
tvari. Bitno je, da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina
sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba
postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina
ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane, jer je
mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena, krave na
početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za
bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme, i zbog
toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim
aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije može
životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme.
46
Slika 2. Krave na mladoj ispaši, u obroku imaju dosta sirovih
bijelančevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa
energijom.
7. PROIZVODNE GRUPE
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
Zaključak
Iz navedenog slijedi, da možemo sa vrstom energije utjecati na
visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer
mast/bijelančevina. Na početku laktacije možemo sa više
skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije,
učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta
prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. Na
proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom
energije, prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog
skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob.
Doziranje koncentrata
Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije
povećajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga
povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg
Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5
dana do maksimalno 11 kg.
57
Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna
količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na
pH buraga.
58
59
60
61
62
Tabela 5. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina, uree i masti u mlijeku
MOGUĆI NEDOSTACI KUKURUZ – silaža i PAŠA, ZELENA TRAVA SUŠENI PIVSKI TROP
PROTEIN UREA % MLIJEČNE U OBROKU prekrupa LUCERNA – silaža EKSTRUDIRANA SOJA
U MG/DL MASTI SUHI REPINI SIJENO – livadno, lucerna, LJUSKE ULJARICA – soja, suncok
MLIJEKU REZANCI leguminoze uljana repica
ŽITARICE DTS KUKURUZNI GLUTEN
LJUSKE SJENAŽA KUKURUZNO GLUTENSKO BRA
ULJARICA LEGUMINOZE – zelena krma i
MEKINJE zrnje
ZRNJE ULJARICA – soja,
suncokret, uljana repica
ULJANE SAČME I POGAČE
< 12 > 3,84 P- + + +
< 3,84 E- - + +
12 – 20 > 3,84 P- + + +
< 3,2 < 3,84 E- +
> 20 > 3,84 E- +
< 3,84 -
< 12 > 3,84 P- +
< 3,84 E+ -
3,2 – 3,4 12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN
> 20 > 3,84 E- +
< 3,84 P+ - -
< 12 > 4,08 P- +
< 4,08 E+ -
> 3,4 12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN
> 20 > 4,08 P+ -
< 4,08 E+ - -
63
LAKTOZA
64
UREA U MLIJEKU
65
66
67
68
69
70
71
72
Slika 5. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar
pokazatelj pravilne ishrane.
73
74
75
Uobičajene greške:
o previsoka tjelesna kondicija na početku
zasušenog perioda
o previsoka tjelesna kondicija pri telenju
o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom
težinom u mršaviju kondiciju za
vrijeme zasušenog perioda
o pogrešno davanje minerala za vrijeme
zasušenog perioda
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
reputacijom ili
prepoznatljiva individua).
ML Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe Sekundarni
2.2 adekvatan i i potpisan od strane
prikladan akcijski savjetnika. Pregledati plan
plan, hranidbe za implementaciju,
implementiran i unakrsna referenca sa
pregledan kupljenim hranidbenim
najmanje dvaput komponentama i krmivima
godišnje? koja su proizvedena doma i
njihova sposobnost da pruže
nivo održavanja i proizvodnje.
ML Omogućuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je Sekundarni
2.3 za hranjenje dovoljan moguće ili uzgajivač treba
pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s
skupine i težine tim. Ne N/A samo gdje
goveda kako bi se nema ustava za hranjenje.
spriječilo nasilje? Da
nije dozvoljeno
podno hranjenje
unutar boksa?
15. ZAKLJUČAK
93
94
95
96
97
17.2 Nadun:
Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u
tijeku varenja hrane. U tom slučaju kod goveda izostaje
podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se
podrigivanjem izbacuju. Nadun kod goveda na paši koga
izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge
leguminoze, može se spriječiti ako se govedima prije
izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih
krmiva. Naročito je opasna mlada, sočna i vlažna paša
većine leguminoza. U odnosu na pašu, pokošena zelena
masa leguminoza manje je opasna. Vrlo je bitno
postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju
nadun. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje
lijeve strane buraga i kretanje grla, U težim slučajevima
nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga
i tako samnuje njihov pritisak. U najtežim slučajevima
98
99
17.7 Ketoza:
Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi
do opadanja sadržaja glukoze u krvi, naglog gubljenja
tjelesne mase i opadanja mliječnosti. Obično se javlja 10
do 30 dana iza telenja.
Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama
nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i
sastavljenom obroku, krave tada koriste svoje sopstvene
masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se
korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo, jetra ne
uspijeva da do kraja transformiše masti, nego se one
100
101
102
KRMNE TABLICE
104
105
106
- u cvatnji 350 0,23 59 38 112 5,0 1,2 168 109 320 14,28 3,43 4,49 0,66
DTS (I otkos)
- prije pupanja 350 0,34 69 52 69 197 149 197 6,11 0,98
- u pupanju 350 0,31 60 43 85 3,8 1,2 171 123 243 10,86 3,43 5,65 0,89
- početak cvatnje 350 0,30 51 33 99 5,0 1,1 146 94 283 14,28 3,14 5,53 0,85
DTS (daljnji otkosi)
- u pupanju 350 0,39 63 45 91 4,2 1,2 180 128 260 12,00 3,43 6,99 1,11
BRAŠNO LUCERKE
- do 15 % proteina 893 0,57 140 96 263 157 107 294 4,61 0,64
- 15 – 17 % proteina 907 0,63 162 117 257 18,3 2,9 179 129 283 20,18 3,20 4,85 0,70
- 17 – 19 % proteina 906 0,75 178 130 239 196 143 264 5,47 0,83
- 19 – 21 % proteina 905 0,83 200 153 222 221 169 245 5,84 0,92
- više od 21 % proteina 899 0,92 217 175 207 241 195 230 6,38 1,03
107
- 4 – 6 nedjelja 860 0,56 115 72 251 4,1 2,1 134 84 292 4,77 2,44 4,85 0,65
- nakon 6 nedjelja 860 0,40 107 64 281 124 74 327 3,94 0,47
LUCERKA (I otkos)
- u pupanju 860 0,60 162 119 249 14,0 2,7 188 138 290 16,28 3,14 5,27 0,70
- početak cvatnje 860 0,50 145 102 283 13,6 2,3 168 119 329 15,81 2,67 4,69 0,58
- kraj cvatnje 860 0,46 140 92 330 14,6 2,0 163 107 384 16,98 2,33 4,13 0,54
LUCERKA (daljnji otkosi)
- u pupanju 860 0,54 166 118 240 15,7 2,6 193 137 279 18,25 3,02 4,74 0,63
- početak cvatnje 860 0,46 151 103 309 16,3 2,2 175 120 360 18,95 2,56 4,30 0,54
CRVENA DJETELINA (I otkos)
- u pupanju 860 0,66 137 92 219 14,2 2,2 159 107 255 16,51 2,56 5,53 0,77
- početak cvatnje 860 0,59 123 81 253 13,2 2,2 143 94 294 15,35 2,56 5,16 0,69
- kraj cvatnje 860 0,50 118 71 304 9,7 2,1 137 83 353 11,28 2,44 4,49 0,58
DTS (I otkos)
- u pupanju 860 0,64 118 73 212 6,5 2,6 137 85 246 7,56 3,02 5,33 0,75
- početak cvatnje 860 0,56 113 69 259 9,3 2,3 131 80 301 10,81 2,67 5,01 0,66
- kraj cvatnje 860 0,50 100 58 303 116 67 352 4,52 0,58
DTS (daljnji otkosi)
- u pupanju 860 0,64 150 101 244 6,9 2,6 174 117 284 8,02 3,02 5,47 0,75
- u cvatnji 860 0,49 132 81 276 8,9 2,5 153 94 321 10,35 2,91 4,55 0,57
SLAMA
- pšenica 880 0,22 25 6 400 2,7 0,7 28 7 455 3,07 0,79 2,88 0,25
- ječam 880 0,30 27 6 394 2,6 0,7 31 7 448 2,95 0,79 3,18 0,36
- zob 880 0,30 28 8 329 3,6 1,2 32 9 374 4,10 1,36 3,48 0,36
- kukuruzovina 850 0,46 62 20 288 5,0 2,0 73 23 339 5,88 2,35 3,35 0,54
- grašak 860 0,30 82 45 355 11,5 1,6 95 52 413 13,37 1,86 4,44 0,34
- soja 860 0,37 55 26 366 10,4 1,4 64 30 426 12,10 1,63 2,78 0,43
GOMOLJAČE I KORIJENJAČE
108
109
KONCENTRATNA KRMIVA
UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA
U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije
SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g g MJ
KUKURUZ
- 7,5 % sirovi protein 860 1,33 75 21 0,1 2,0 87 24 0,12 2,3 8,3 1,55
- 8,6 % sirovi protein 860 1,29 86 25 0,1 2,5 100 29 0,12 2,9 8,2 1,50
- 9,6 % sirovi protein 860 1,31 96 21 0,3 2,7 111 24 0,34 3,1 8,2 1,52
- kukuruz klip 860 1,03 75 82 0,4 2,0 87 95 0,46 2,3 6,9 1,20
JEČAM 880 1,16 95 65 0,5 3,3 108 74 0,56 3,8 7,2 1,32
ZOB 880 1,02 115 120 1,1 2,6 131 136 1,3 3,0 6,3 1,16
RAŽ 870 1,20 110 22 0,8 2,9 126 25 0,92 3,3 7,6 1,38
PŠENICA 880 1,26 100 22 0,5 2,8 114 25 0,57 3,2 8,0 1,43
PŠENIČNE MEKINJE 880 0,72 145 110 0,8 10,0 165 125 0,91 11,6 5,3 0,81
REPINI REZANCI (suhi) 900 1,10 88 183 8,5 1,0 98 203 9,44 1,1 6,9 1,22
SOJA SJEME (tostirano) 920 1,43 362 58 2,2 7,0 393 63 2,4 7,6 8,2 1,55
SAČMA SOJA
- 48 % 900 1,19 480 35 2,0 6,5 533 39 2,2 7,2 7,2 1,32
- 44 % 900 1,16 440 65 2,5 6,0 489 72 2,8 6,7 7,0 1,29
- 42 % 900 1,15 420 65 2,0 6,0 467 72 2,2 6,7 6,9 1,28
- 40 % 900 1,27 400 65 2,7 6,3 444 72 3,0 7,0 6,6 1,41
SAČMA SUNCOKRET
- 33 % 900 0,97 330 180 3,0 9,8 367 200 3,3 10,9 6,2 1,08
- 40 % 930 1,07 410 133 4,3 10,4 441 143 4,6 11,2 6,3 1,15
- 32 % (pogača) 900 1,08 320 180 3,0 9,0 355 200 3,3 10,0 6,2 1,20
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
Literatura
138
139
www.bosniafarma.ba