You are on page 1of 144

 

DOBRA HRANIDBENA
PRAKSA
U ISHRANI MUZNIH KRAVA 

- Septembar 2010 -
PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA 
MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (SIDA) 
PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

DOBRA HRANIDBENA
PRAKSA U ISHRANI
MUZNIH KRAVA

Autor: Dr Midhat Glavić

- Septembar 2010 -

Stajališta  izražena  u  ovoj  publikaciji  odražavaju  stajališta  autora  i  ne  moraju  da 
odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih 
Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za 
razvoj.  
 
 

„MLIJEKO SE PROIZVODI NA
NJIVI, A MUZE U ŠTALI“

„KRAVA SE MUZE NA USTA,


A NE NA VIME“
(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIČINE


OBROKA ILI KVALITETA
OBROKA, KRAVAMA ČINITE
POSTEPENO (MINIMALNO 7
DANA)!!!

NE PREKO NOĆI PROMJENITI


KOLIČINU I SASTAV OBROKA.

 
 

Recenzija

Autor ovog priručnika dr Midhat Glavić prilikom pisanja


vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se
muze na sise vimena, a mlijeko daje na usta. Ovim je
praktično sve rečeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni
velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. Autor se
potrudio i u tome nesumnjivo uspio, da problematiku ishrane:
pravilna ishrana, nepravilna, nedostatna, pothranjenost, objasni
na vrlo jasan i farmerima pristupačan način. Autor napominje
da pravilnom ishranom možemo maksimalno iskoristiti
genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom možemo
izazavati mnoge metaboličke poremećaje i bolesti a na kraju
ishod može biti i tragičan po život. Ovo je drugi priručnik
poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka", i oba
ova priručnika čine neodvojivu cjelinu. Mogu se koristiti samo
i izričito zajedno. Publikacijom ovog priručnika dr Midhat
Glavić se svrstava u red jednih od najvećih bosansko-
hercegovačkih stručnjaka u stočarstvu, odnosno proizvodnji
mlijeka. Farmeri će u ovoj publikaciji naći sve što je potrebno
za pravilnu ishranu, koja opet dovodi do velike proizvodnje
mlijeka kod krava.

Banja Luka, 27.5.2010. godine. Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugić

 
 

SADRŽAJ
1. Uvod.............................................................................3
2. Proizvodnja volumonozne krme..................................5
2.1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.........................7
2.2Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski
sastav krmnih kultura...................................................9
2.3Utjecaj staništa na krmne kulture .........................10
2.4Biljni (floristički) sastav.......................................11
2.5Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški
elementi......................................................................12
2.6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri
korištenju krme..........................................................13
2.7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju
mlijeka po jedinici površine.......................................14
2.8Paša.......................................................................15
3.Voluminozna krmiva....................................................20
3.1 Silaža....................................................................20
3.1.1 Uslovi za siliranje.........................................21
3.1.1.1 Zahtjevi prema biljakama....................21
3.1.1.2 Faza razvoja biljaka.............................21
3.1.1.3 Ciklus vegetacije..................................22
3.1.1.4 Količina vode.......................................22
3.1.2 Postupak siliranje.........................................22
3.1.3 Objekti za spremanje silaže.........................23
3.1.4 Metode siliranje...........................................23
3.1.5 Procjena količine silaže................................24
3.1.6 Gubici pri siliranje ......................................24
3.2 Sjenaža................................................................25
3.2.1 Zašto spremati sjenažu................................25
3.2.2 Uslovi za sjenažiranje.................................26
3.2.3 Vrste krme za spremanje sjenaže................27
3.2.4 Kada spremati sjenažu................................27
3.2.5 Tehnološki postupak sjenažiranja...............28

  1
 

3.2.6 Gubici pri spremanju sjenaže.......................29


3.2.7 Ocjena kvaliteta sjenaže...............................29
3.3 Sijeno.....................................................................29
3.3.1 Vrijeme košnje travnjaka.............................30
3.3.2 Sušenje sijena...............................................31
3.3.3 Skladištenje sijena........................................31
3.3.4 Kvalitet sijena..............................................32
3.3.5 Gubici pri spremanju sijena.........................33
4. Hemijski sastav hraniva......................................................34
4.1 Šta je u kojo hrani...................................................37
5. Osnova dobre hranidbene prakse........................................38
6. Specifičnosti ishrane krava.................................................40
7. Proizvodne grupe................................................................48
8. Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajuće ishrane
životinja..................................................................................59
9. Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla..................69
10. Sastavljanje obroka za zasušene krave.............................76
11. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla.................78
12. Sastavljanje obroka za telad i junad..................................79
13. Važne praktične preporuke za ishranu krava....................81
14. GlobalGAP standard – ishrana muznih grla.....................87
15. Zaključak..........................................................................95
16. Kako ishranom povećati mliječnost i kvalitet mlijeka.....96
17. Najčešći metabolički poremećaji kod krava.................... 99
17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza)...................... 99
17.2 Nadun................................................................... 99
17.3 Dislokacija sirišta................................................100
17.4 Sindrom debelih krava........................................100
17.5 Mliječna groznica................................................101
17.6 Otok vimena........................................................101
17.7 Ketoza ...............................................................102
18. Primjer softwera za balansiranje obroka.........................103
19. Krmne tablice..................................................................104
20. Obroci za muzne krave...................................................112
21. Literatura.........................................................................139

  2
 

1. UVOD

U okviru stočarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledišta


hranidbe vrlo je zahtjevna grana stočarstva, što se ogleda u
naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno
podmiruje više proizvodnih pravaca; uzdržne potrebe,
proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih životinja
završetak rasta i razvoja.
Ishrani krava pripada najznačajnije mjesto u proizvodnji
mlijeka. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve
potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogućnosti da
ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju
mlijeka. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mliječna grla svim
potrebnim hranjivim materijama nije lako postići. Ispravna i
odgovarajuća ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje
njihovih potreba u svim hranjivim materijama, poznavanje
hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na
organizam i produktivnost krave.
Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku
proizvodnju mlijeka, pa je takvu proizvodnju moguće ostvariti
isključivo odgovarajućom ishranom. Obično se kod visoko
mliječnih grla javlja problem da nisu u mogućnosti da
konzumiraju dovoljno velike količine hrane za visoku
proizvodnju, pa je od osnovnog značaja da im obrok bude
pravilno i optimalno sastavljen.
Pravilna ishrana krava ima veliki značaj za održavanje
osnovnih životnih funkcija, visoku proizvodnju mlijeka,
porast, razmnožavanje i zdravlje.
Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji
mlijeka moguće je postizati samo na zdravim životinjama,
hranjenih dovoljnim količinama higijenski zdrave hrane,
pravilno uravnotežene u bitnim hranjivim, energetskim i
biološko djelotvornim tvarima. Drugim riječima, pravilnim
izborom krmiva, i njihovim međusobnim odnosom u obroku,
značajno se utječe na proizvedenu količinu, a potom i na

  3
 

sastav - kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. Kvalitetna


hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja
mnogih zdravstvenih poremećaja, koji se u praksi često
javljaju, a označavaju se kao alimentarne ili „bolesti hrane“.
Gledano s ekonomskoga gledišta, hrana ima također veliki
značaj, jer se ona i u toj proizvodnji obilježava kao najveći
proizvodni trošak (oko 65-75%) u završnoj cijeni finalnoga
proizvoda (mlijeka). Iz toga proističe tvrdnja da svaki
proizvođač, ovisno o dostignutome stepenu tehničko-
tehnoloških znanja, može bitno utjecati na cijenu proizvoda, a
preko nje i na rentabilnost te proizvodnje.
Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka
čine voluminozna krmiva te da izborom načina držanja i
hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. Ta činjenica
postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača
potrebu posjedovanja određenih oraničnih i pašnjačkih
površina, na kojim se organizira proizvodnja svježe i
konzervirane voluminozne krme. U uvjetima intenzivne
proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG
(uvjetno grlo = 500 kg). Prema stručnim mišljenjima, taj način
gospodarenja zemljom višeznačno je pozitivan. Na taj način
farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerene kvalitete,
pravilno se održava plodored zemljišta, na ekološki prihvatljiv
način je rješavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraničnim
površinama, i potpunije iskorištenje strojeva i radne snage na
farmi.

  4
 

2. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME

Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala


koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno
velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inače,
voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih
kategorija preživara, jer probava svježe i suhe voluminozne
hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitet mlijeka.
Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najveći
dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i
laksativan učinak na probavne organe i proces probave. Rjeđe,
pri manjem fiziološkome naporu organizma (razdoblje
suhostaja, niža proizvodnja), moguće je ukupne hranidbene
potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobičajeni obroci
mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 60-
80% ukupnoga obroka. Zbog tako značajnoga udjela, kod
voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihovog kvaliteta,
jer pored utjecaja na mliječnost, direktno utječu i na
reproduktivna svojstva krava, kao i na opće zdravstveno
stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima
je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može
znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti
troškove hrane.
Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim
krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka,
neminovno je u obrocima mliječnih životinja kombinirati i
koncentrovana krmiva. Drugim riječima, koncentrovanim
krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive
nedostatke osnovnog obroka na bjelančevinama, energiji,
mineralima i vitaminskim tvarima.
Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u
zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave
godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno,
silaža i koncentrat). Iz toga razloga agrotehniku i korištenje

  5
 

treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme


visokog kvaliteta od ranog proljeća pa do kasne jeseni,
uvažavajući sve agroekološke posebnosti područja u kojem se
proizvodi i koristi.

Interes farmera treba biti ne koliko ću proizvesti krme po


jedinici površine nego koliko ću dobiti mlijeka po jedinici
površine.

Proizvodnja kvalitetne krme može se organizovati na


prirodnim travnjacima, sijanim travnjacima, djetelinama i
djetelinskotravnim smjesama (DTS), te kratkotrajnim krmnim
kulturama na oranicama u plodoredu. Najjednostavnije je
organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama
višegodišnjih krmih kultura (travnjaci, djeteline i DTS) s
kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama, u krmnom
plodoredu. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se
kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu, a
viškovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sačuva
kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. Dobro
orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka može se
po jedinici površine proizvesti potrebna krmiva kojom se
namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10.000 do 12.000
litara mlijeka sa jednog hektara, a u vrlo povoljnim uvjetima i
vrlo intenzivnom proizvodnjom krme čak i do 15.000 litara
mlijeka sa jednog hektara.
Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme
mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u
kompletnom obroku, odnosno osigurati voluminoznu krmu za
namirenje voluminoznog dijela obroka čak i za četiri krave
muzare.
Da bi se postigao ovaj cilj, voluminoznu krmu treba koristiti
tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im
je visok kvalitet, ali prinosom po jedinici površine
zadovoljavaju potrebe.

  6
 

2.1 Utjecaj đubrenja na krmne kulture


Kao zelena voluminozna krma većina krmnih kultura se koristi
u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu
fazu razvoja (žitarice, trave, krmni sirak, sudanska trava itd.).
Krupnozrne mahunarke (grašak, grahorica, bob, soja i dr.) i
sitnozrne mahunarke (djeteline, lucerka, smiljkita, esparzeta i
dr.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do početka cvatnje kao
voluminozna krma.
Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u
vegetativnoj fazi razvoja, a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od
metličenja pa do voštane zrelosti, a za silažu u voštanoj
zrelosti.
Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture, kao i višegodišnje
kulture, u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. Za
formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva
đubrenjem u osnovnom đubrenju i prihranama. Sva makro i
mikro hranjiva koja se dodaju đubrenjem nisu jednako
pokretna u zemljištu, zato se primjenjuju u različito vrijeme.
Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i
kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljišta, a
dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama
tijekom vegetacije. Obzirom da su naša zemljišta uglavnom
slabo obezbijeđena fosforom i kalijem, a oni su slabo pokretnu
u zemljištu, đubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do
120 kg/ha fosfora, a djetelinama (đubrenje na zalihu) i preko
160 kg/ha. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do
280 kg/ha. Fosfor, kalij i kalcijum povoljno utječu na
otpornost, naročito od izmrzavanja.
Azot pri đubrenju utječe na bujan rast kultura koje formiraju
veću vegetativnu masu s puno lišća, bogatu bjelančevinama,
ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje
plitko). Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast,
ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje)
naročito kod djetelina. Budući da biljke azot vrlo brzo

  7
 

usvajaju, a iz zemljišta se lako ispire, potrebna količina azota


ne smije se dodati odjednom, već se dodaju sukcesivno u više
navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Samo u
obliku uree se može dodati veća količina azota u osnovnoj
obradi zemljišta.
Krmne kulture treba godišnje đubriti sa 200 do 300 kg/ha
čistog azota. Samo neke kulture duge vegetacije mogu se
đubriti i sa većim količinama azota.
Mahunarke na korijenu imaju kvržice koje vežu atmosferski
azot, pa na taj način namiruju veći dio potrebnog azota.
Na kiselim zemljištima povoljan je utjecaj kalcifikacije, kojom
se poravlja pH zemljišta i druge osobine, a proširuje se areal
uzgoja čitavog niza kultura.
Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom đubrenju ili
tretiranjem usjeva u vegetaciji.
Navedene norme hranjiva za đubrenje krmnih kultura
primjenjuje se zavisno o osobinama zemljišta, plodnosti
zemljišta, klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme
koju proizvodimo.
Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene
krme, đubrenje može imati i nepovoljan učinak na krmne
kulture, odnosno na zdravlje stoke. Kasno u jesen dodani azot
utječe na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena
otpornost na niske temperature, pa izmrzne. Azot biljke
usvajaju vrlo brzo, naročito onaj azot koji se nalazi u
nitratnom obliku. Međutim redukcija azota iz nitratnog u
amonijski oblik u biljci traje nešto duže, posebno na nižim
temperaturama (u proljeće i jesen) i za oblačna vremena.
Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim đubrivima (KAN)
redukcija nitratnog azota u biljci nije završila, već se dio azota
nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan.
Stoga intenzivno đubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10
dana) nakon đubrenja može sadržavati i toksične količine
azotnih spojeva u krmi. Sve kulture nemaju jednako dobro

  8
 

razvijen korijenov sistem, pa prema tome ni jednaku


mogućnost korištenja dodanog azota u prihrani.
Kulture koje bolje koriste azot i kraće vrijeme nakon prihrane,
mogu sadržavati veće količine škodljivog azota, ali i azota u
neproteinskom obliku (preko 20%). Takva krma (mlada paša)
može izazvati ozbiljne probavne smetnje životinja (nadam,
proljevi, pobačaj i dr.). Azot se nalazi i u različitim
alkaloidima i glikozidima koji čak toksično djeluju na
životinje ako se hrane tim biljkama.
Neke od korovskih vrsta na intenzivno đubrenim oranicama ili
ruderalnim staništima takođe mogu sadržavati veće količine
nitrata koji mogu štetno djelovati na zdravlje životinja, a u
pojedinim slučajevima čak i toksično.

2.2 Ukusnost (ješnost), morfološka građa i hemijski sastav


krmnih kultura
Na travnjacima, djetelištima, DTS i kratkotrajnim krmnim
kulturama na oranicama rastu vrste različitih porodica i vrlo
različitog habitusa (uzrasta), morfološke građe i hemijskog
sastava. U različitim stadijima razvoja. Zbog morfološke
građe, sve vrste travnjaka i djetelišta nisu jednako ukusne pa ni
prikladne za ishranu stoke. Npr. kožnata epiderma starenjem
otvrdne, dlake ogrube (runjava medunika), bodlje (osjak), trnje
(zečji trn), nazubljenost plojke (busika), kristali (busika,
šaševi), te sadržaj gorkih smrdljivih materija i otrovnih
materija, sve zajedno utječe ne ukusnost krme.
Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet, ali
zbog žaoka (kopriva), oštrih bodlji (osjak), sadržaju otrovnih
materija (mlječika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje
kupusnjače), grube pokožice (vlasulja trstikasta), mirisa i
ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr., njihova je
upotreba ograničena ili ih stoka na pašnjaku ne jede.
Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaća pojedine
krmne vrste. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadrže čak
škodljive koncentracije određenih materija. Neki kultuvari

  9
 

lucerke mogu sadržavati veće količine saponina pa češće


izazivaju nadam, a kada se hrani starom krmom lucerke II i III
otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus.
Određeni kultuvari bijele djeteline sadrže veće količine
glikozida iz kojeg se može osloboditi HCN te izazvati
trovanje.
Nepovoljan hemijski sastav krme, odnosno količina škodljivih
materija ne utječe jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine
životinja, kao i na dobnu starost. Što su pasmine plemenitije i
u intenzivnoj proizvdonji, nepovoljan utjecaj jače dolazi do
izražaja.
Starost krme utječe na ukusnost i kvalitet. Većina biljaka u
vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Prijelazom u
generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje, a kod
nekih žitarica i trava čak jako opada. Raste udio grubih
vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i žitarica već vrlo
visok. Krma tih kultura u toj fazi razvoja, nije više ukusna, a
kod nekih se vrsta (raž) čak tako jako smanjuje ukusnost da ih
stoka nakon cvatnje uopće ne jede. Starenjem nakon cvatnje a
u nekih već nakon metličenja (klupčasta oštrica) stabljika jako
ogrubi.

2.3 Utjecaj staništa na krmne kulture


Stanište svojim faktorima: klimom i zemljištem, može bitno
utjecati na područje proširenosti određene krmne kulture
odnosno sorte, ali i na kvalitet i količinu proizvedene krme.
Količina i rapored padavina tijekom vegetacije utječu na
količini, ali i na kvalitet proizvedene krme. Za uspješnu
proizvodnju lucerke kišni faktor tijekom ljeta ne bi smio biti
niži od 3,5. Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi
od 4 do 5, dok bi za uspješnu pašnjačku proizvodnju trebao
iznositi 5 i više, i to uz povoljan raspored padavina.
Suša i visoke temperature općenito nepovoljno utječu na
količinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i
djetelištima. Niske temperature, a naročito mraz (kasni

  10
 

proljetni i kasni jesenji) ograničavaju uzgajanje termofilnih


kultura.
Tip zemljišta sa svojim osobinama i potencijalnom plodnošću
takođe je ograničavajući faktor uspješnog uzgajanja određenih
kulutra. Suviše mokra, odnosno suviše suha zemljišta te kisela
zemljišta, nepovoljno utječu na kvalitet ali i izbor krmnih
kultura. Visinski položaj povoljno utječe na kvalitet krmnih
kultura.
Povećani intenzitet agrotehničkih zahvata u proizvodnji i
korištenju povoljno utječe na kvalitet i količinu proizvedene
krme. Intenzivnijom agrotehnikom može se znatno ublažiti
nepovoljan utjecaj klime i zemljišta u proizvodnji krme.

2.4 Biljni (floristički) sastav


U spontanoj travnjačkoj flori nizinskog područja kod nas raste
od 200 do 350 biljnih vrsta, od kojih je veliki dio
karakterističan za biljnu zajednicu. Od navedenog broja vrsta
samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre
trave, mahunarke, djeteline, neke zeljanice), koje su u
prirodnim travnjacima često premalo zastupljene (vlažni i
zamočvareni travnjaci). Trave (dobre i loše) u tratini
zastupljene su sa 20 do 65%, a mahunarke sa svega 2 do 15%,
rijetko sa većim udjelom. Zeljanice u tratini livada zastupljene
su sa 20 do 60% pa i više. U tratini sa većim udjelom dobrih
trava i mahunarki mjerama agrotehnike (đubrenje, korištenje)
treba udio održavati ili čak još povećavati. Intenzivnom
proizvodnjom i korištenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta,
ali najčešće povečava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa.
U tratini naših travnjaka raste čak 75 vrlo škodljivih vrsta, od
kojih je nekoliko čak otrovno, pa ako su u tratini u većoj
količini mogu djelovati čak smrtonosno (kukuta, vučje stope,
mrazovac, otrovna trubeljika, maočvarna i barska preslica,
smretkasta mlječika, kukurijek, bujad, bijela čemerika i dr.).
Neke od vrsta iz travnjaka (šaševi, sitovi, kukuta, mrazovac,
bunika, gospina trava i dr.) nepovoljno utječu na rad mliječne

  11
 

žlijezde (smanjujući sekreciju mlijeka), pa ako ih je u tratini


mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje
mlijeka.
Neke često zastupljene vrste u tratini (ivančica, cikorija, slak,
divlji luk, pelin, šaševi, divlje kupusnjače, mrazovac, broćika,
kadulja i dr.) utječu na lučenje i na kvalitet mlijeka dajući
mlijeku loš miris, ukus, boju ili konzistenciju. Od kulturnih
vrsta – kupusnjače, lucerka i dr. – mogu tujecati na miris
mlijeka naročito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije
muže.

2.5 Pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi) i teški


elementi
Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i
sjetvi novih, ali i travnjaka, da bi se zaštitio novi ponik koriste
se različiti pesticidi koji često imaju dugu karencu, što se uz
nestručnu primjenu može negativno odraziti na proizvodnju jer
se ostaci pesticida mogu naći i u mlijeku, naročito ako se ne
poštuje karenca. To se može dogoditi kod tretiranja štavlja na
travnjacima i djetelištima, ali i suzbijanju ostalih korova i
štetnika.
Korištenjem krme uz rub, ili blizu puteva, može se u mlijeku
naći olovnih i kadmijevih spojeva, štetnih za stoku, a izlučuju
se u mlijeko pa utječu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika.
Takođe u neposrednoj blizini industrijskih pogona može doći
do onečišćenja krme otpadnim produktima industrije, koje se
mogu prenijeti i u mlijeko, ili utjecati na zdravlje životinja.
2.6 Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri
korištenju krme
Stoka se hrani zelenom krmom (paša, košnja i ishrana u štali),
sijenom, silažom (s različitim postotkom suhe materije),
zrnom (prerađenim). Pri korištenju krme (voluminozna, zrno)
nastaju gubici na masi, ali još veći na hranjivima (kvalitetu) od
koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka.

  12
 

Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri korištenju


(različitog oblika) krme vrlo su tazličiti, a o njima može
zavisiti uspješnost proizvodnje po jedinici površine, odnosno
po grlu. Gubici pri korištenju krme napasivanjem iznose od
10% pri najintenzivnijem načinu korištenja (pregonska paša)
pa do 80% i više pri ekstenzivnom načinu korištenja (vrlo
slabo opterećen i loše iskorišteni pašnjaci).
Košenjem i korištenjem zelene krme u štali gubici iznose od 5
do 10%, zavisno od kulture, uvjetima korištenja, stanju i
ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera, uređenosti
površina i dr.
Sušenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%, a rijetko čak i
preko 60%, zavisno o vrsti i kulturi koja se suši, vremenu i
stadiju razvoja u kojem se kultura suši, opremi kojom se suši i
sprema i dr.
Kod siliranje gubici su najčešće od 15 do 30%, a mogu biti i
veći, zavisno o kulturi, vremenu, mehanizaciji, manipulaciji i
tipu silosa i od farmera.
Pri žetvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najčešće iznose 2
do 10%. Veći gubici nastaju, ako su loši vremenski uvjeti pri
žetvi, loša manipulacija vlažnim zrnom i mehanizacijom, te
neprimjereno skladištenje i čuvanje.
Ako je krma loše pripremljena – zagrijana, pljesniva,
fermentirala (sijeno, silaža, zrno) – i ako se takva krma koristi
u ishrani krava muzara, takva krma može izazvati zdravstvene
probleme stoke, ali i utjecati na kvalitet i količini mlijeka. Za
određenu namjensku upotrebu mlijeka, da bi se dobili
proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta, stoka se mora hraniti
određenom vrstom krme, visokog kvaliteta. Mlijeko krava
hranjenih krmom dobro uređenih travnjaka, djetelišta i DTS
(paša, sijeno, silaža) korištenih pravovremeno, te kratkotrajnih
kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog
je kvaliteta. Mlijeko krava hranjenih silažom manje je
pogodno za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda.

  13
 

Loše pripremljena krma – pljesniva, dijelom trula, zagrijana,


lošeg biljnog sastava, kasno korištenih kultura s ostacima
pesticida – može manje ili više utjecati na kvalitet ali i
količinu mlijeka.

2.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju


mlijeka po jedinici površine
Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju
na uređenim i dobro održavanim pašnjacima, odnosno
ishranom krava kvalitetnom krmom s oraničnih površina
udaljenih od industrijskih pogona i puteva, bez primjene
pesticida ili uz vrlo ograničenu primjenu pesticida, ali uz
obavezno poštivanje karence. Površine na kojima se proizvodi
krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom
sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se čestim
korištenjem smanjio ili čak onemogućio razvoj korova, koje
treba suzbijati prvenstveno mehanički, a samo u krajnjem
slučaju pesticidima. Kulture koje se za ishranu krava muzara
koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u
vegetativnom stadiju razvoja (trave, žitarice). Neke kulture
mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u
početku generativne faze razvoja (djeteline, grahorice, grašak i
njihove smjese), a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz,
soja, grašak, bob i dr.).
Tehnologijom proizvodnje i korištenja krmnih kultura treba
podesiti tako da se od proljeća do jeseni neprekidno proizvodi
dovoljno krme visokog kvaliteta, kojom će se namiriti potrebe
mliječnog stada. Proizvodnju krme treba organizovati
intenzivnim korištenjem travnjaka (napasivanje, košnja), te
krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom korištenja
travnjačkih površina a krmnim kulturama sa oranica. Što je
kod nas najčešći oblik. Kombinacijama kultivara i krmnih
kultura sijanih u različitim rokovima sjetve i spretnom
interpolacijom postižu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po
jedinici površine. Za interpolaciju između dvije kulture postoji

  14
 

čitav niz sorata krmnih kultura, koje se vrlo dobro uklapaju u


plodored, dajući u kratko vrijeme puno krme visokog
kvaliteta. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako
varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici, ali i uvjetima za
proizvodnju.
Dobro odabranim kulturama i sortama, te smjesama krmnih
kultura kod nas se može proizvesti puno kvalitetne krme od
ranog proljeća pa do jeseni.

2.8 Paša
Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u
proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine aprila
do sredine oktobra. Pašu je moguće organizirati na prirodnim
ili kultiviranim pašnjacima, a predstavlja zeleno voluminozno
krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza
(djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga
bilja) i travolikih biljaka (šaš, sita, rogoz). Na hranjivi kvalitet
paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja
vegetacije kada se koristi i način korištenja. Poželjan sastav
biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je:
- 60–70% trava (rana pahovka, klupčasta oštrica, vlasulja
crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, mačji repak)
- 20–30% mahunarki (crvena, bijela i žuta djetelina)
- do 10% korovnoga bilja.
Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju
vegetacije, jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i
hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju količinu
vrijednih hranjivih tvari, bjelančevina, lakoprobavljivih
ugljikohidrata (šećera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno
raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene
lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporučuje se
korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i,
pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod većine trava to
je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50%
biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da korištenje pašnjaka može

  15
 

biti nomadskim napasivanjem, košnjom i kombiniranjem


napasivanja i košnje, za preporučiti je posljednju varijantu, jer
omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase
pašnjaka. Posebno je taj pašno-košni sistem u prednosti kada
se primjenjuje u pregonskim pašnjacima.
Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može
konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, što uravnoteženjem
energetske vrijednosti, bjelančevina i mineralnih tvari
podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg.

  16
 

Tabela 1. Sjetva, vrijeme i stadij korištenja, kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura
Br. Kultura Vrijeme Stadij razvoja i način Prinos mase Hraniva u masi
Sjetve Korištenja korištenja t/ha Suha Sirove Skrobna
materija bjelančevine vrijednost
1 Ozime repice i ogrštice 20.08-15.09 10.-30.04 Zelena masa do početka 30-80 9 - 14 2,1 – 2,7 5 – 7,5
cvatnje
2 Ozima raž 25.09-15.10 20.04-05.05 Zelena masa vlatanje – 30-50 15-20 2,5 10-13
početak klasanja
3 Ozima smjesa raž i grahorica 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa-vlatanje-cvatnja 30-50 15-20
grahorice. 3,5 11
Silaža - nalijevanje 30-40 30
4 Ozima smjesa raž i grašak 25.09-15.10 25.04-15.05 Zelena masa – vlatanje – 30-60 15-20
cvatnja 3,5 11,1
Silaža - nalijevanje 40-50 30
5 Ozima pšenica i grahorice 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja 30-60 16-22
Silaža-mliječna zrelost 3 8,5
30-50 30
6 Ozima pšenica i grašak 01-20.10 10.05-10.06 Zelena masa- vlatanje-cvatnja 30-60 16-22
Silaža-mliječna zrelost 40-55 30 3,2 8,6
7 Jara zob sa jarim Mart Po potrebi Zelena masa –početak 20-40 14-24
mahunarkama metličenja 3,2 9-13
Silaža – mliječna zrelost 30-40 28-32
8 Ljuljevi italijanski i 03-08 mjesec Po potrebi Zelena krma 14-22
westerwodski Sijeno 50-100 1,7-2,2 8-12
Silaža 30-45
9 Stočne repe 03. mjesec Po potrebi Glave i lišće – jesen 20-30 8-22
Korijen – jesen, zima 40-100 6-15 0,4-1,2 3,6-8,5
10 Stočni kelj
Glavni 03.mj. Po potrebi Zelena krme i silaža 80-120 12-15 2-2,5 8-12
Naknadni 4-6 mj. 40-120 10-15 1,8-2,5 8-12
Postrni 6-7 mj. 30-80 10-15 1,8-2,8 8-10
11 Kukuruz 4.-7. mj. Po potrebi Zelena krma 30-80 16-26 1,8-2,2 10-16
Silaža – voštana 40-60 24-33 1,8-2 15-18

  17
 

Silaža- puna zrelost 4-11 8-12 86-90


12 Krmni (hibridni) sirak 4.-7. mj. Po potrebi  Zelena krma 30-100 14-20 1,5-2 10-12
Silaža 30-60 24-30 1,5-1,6 14-16,5
Zrno 4-11
13 Lucerka 3. i 8. mjesec Po potrebi  Zelena krma 35-70 18-24 3,8-4,8 9-10
Sijeno 7-15 85-88 8-16 23-41
Brašno 7-14 88 16 i više
14 Crvena djetelina 3. i 8. mjesec  Po potrebi  Zelena krma 30-60 18-22 3-3,7 9,5-11,3
Sijeno 5,5-12 85-88 8-15 32-45
Brašno 5-11 88 15 i više
15 Bijela djetelina 3. i 8. Mjesec Po potrebi Zelena krma 25-50 15-18 2,4-3,3 8-10,5
Sijeno 3,5-8 85-88 11,3 35,6
16 Travnjaci Broj otkos
Rano košeni 4 85-88 9 48
Srednje rano 3 85-88 6 45
Kasno 1,5  85-88 3 28

  18
 

Tabela 2. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu –
dvije žetve godišnje, za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti
Kultura u slijedu Prinos t/ha Površina ha Vrijeme iskorištavanja
Kalendarski Dana
Ozime i jare kulture za zelenu krmu
Ozime repice i ogrštica 46 0,14 16.-25.04 10
Smjesa ozimog graška i raži 43,6 0,15 26.04-05.05 10
Smjesa ozimog graška i tritikale 48,1 0,13 06.-15.05 10
Smjesa ozimog graška i pšenice 52,5 0,12 16.-25.05 10
Smjesa ozimog graška i zobi 38,6 0,26 26.05-10.06 16
Smjesa jarog graška i zobi 31,5 0,40 11.-30.06 20
Ukupno ozime i jare kulture 1,20 16.04-30.06 76
Ozima smjesa za silažu
Smjesa ozimog graška i pšenice 45,9 0,95 25.05-10.06 Po potrebi
Ukupno pod ozimim i jarim kulturama 2,15
Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu
DTS – za sijeno 13,7 1,04 05.-10. mjesec Po potrebi
DTS za zelenu krmu 64,8 0,14 01.-15.07 15
Ukupno pod DTS 1,17 Po potrebi
Naknadne kulture
Kukuruz za zrno 10 0,14 10.mjesec Po potrebi
Kukuruz za zrno 10 0,15 10. mjesec Po potrebi
Hibridni sirak 72,6 0,13 16.07-20.10 97
Hibrdini sirak 72,6 0,12 16.07-20.10 97
Stočni kelj 81,8 0,26 16.08-20.11 97
Stočni kelj 71,9 0,19 16.08-20.11 97
Hibrdini sirak 72,6 0,31 16.08-20.10 77
Kukuruz za silažu 41,2 0,78 10.mjesec Po potrebi
Kukuruz za zrno 8 0,07 10. mjesec Po potrebi
Ukupono pod naknadnim kulturama 2,15

Nedostaje 4.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0,67 ha. Na istoj površini proizvede se 30,8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu
krmu) kao rezerva.
Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.

  19
 

3. VOLUMINOZNA KRMIVA

3.1 SILAŽE

U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško


može zamisliti, bar kada se radi o krupnoj stoci, bez spremanja
silaže. Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku
zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija
ukišeljavanjem svježe zelene krme, putem prirodnih
fermentacionih procesa, uz mogućnost vještačkog dodavanja
određenih hemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije.
Degradacija hranljivih materija je, pri spremanju silaže, manja
u odnosu na sijeno. Troškovi spremanja silaže, u odnosu na
sijeno, su niži, prema nekim istraživanjima čak za 1/3.
Pravilno spremljena silaža može pri ishrani stoke u potpunosti
zamjeniti zelenu krmu. Stoka održava visoku produktivnost pri
ishrani silažom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena
silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost.
Pripremanje silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim
vrenjem. Na sam proces siliranja utiče hemijski sastav biljke
koja se koristi za siliranje, pri samom procesu siliranja
neophodno je prisustvo dovoljne količine šećera.
Sve krmne biljke se, prema svom hemijskom sastavu i lakoći
siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe:
• krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak)
• krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu
silirati manje uspješno, same bez dodajućih aditiva)
• krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva
ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjače), ovim
biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom
(kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)

  20
 

3.1.1 USLOVI ZA SILIRANJE


Za uspješno spremanje silaže potrebno je ispuniti određene
uslove, kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi, pri
kojima se silira.

3.1.1.1 Zahtijevi prema biljkama:


Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti
biljaka za siliranje. Glavni uslov je šećerni minimum, što znači
da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih šećera za
nesmetanu fermentaciju. Količina šećera treba da bude iznad
10 % u suhoj materiji. Bitan momenat je i puferna snaga
biljaka, postoje biljke čiji hemijski sastav usporava
zakišeljavanje sredine. Biljke iz familije žita imaju manje
jedinjenja koje usporavaju zakišeljavanje, dok leptirnjače
imaju više.

3.1.1.2 Faza razvoja biljaka:


Važno je istaći da mlađe biljke imaju više rastvorljivih šećera
te su pogodnije za siliranje.
Travnjake treba kositi za silažu prije klasanja, ili najkasnije
početkom klasanja.
Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate
pri siliranju, u odnosu na kasnije faze razvoja.
Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjača je u fazi
završetka cvjetanja, kada imaju u sebi više suhe materije, što
povoljno utiče na fermentaciju.
Smjesu trava i leptirnjača treba silirati kada je jedna od
komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za
siliranje.
Žitarice (ječam, zob, raž i kukuruz) treba silirati čim je zrno
dospjelo u stadijum mliječno-voštane zriobe.

  21
 

3.1.1.3 Ciklus vegetacije:


Kod krmnih biljaka koje se kose više puta u toku vegetacionog
perioda, važno je istaći da se prvi, a ponekad i poslednji otkos,
koriste za spremanje silaže. Kod siliranja prvog otkosa
travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva
(prekrupa kukuruza).

3.1.1.4 Količina vode:


Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do
70 %. Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga
miješati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom
prekrupom i dr.)

3.1.2 POSTUPAK SILIRANJA


Neophodni uslovi za uspješno siliranje koje je potrebno
obezbijediti su:
• pravilna veličina sjeckanja
• pravilno punjenje silosa
• pravilno zatvaranje silosa
Posebnu pažnju treba posvetiti veličini sjeckanja, koje zavisi,
kako od biljke, tako i od vrste životinja kojima je silaža
namijenjena. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom
(kukuruz), ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita, trave), onda
odresci treba da su kraći, u odnosu na biljke sa nježnijim
stablom, 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće
od 3 cm. Veličina sječke kod materijala koji se silira za
goveda mogu biti duža, u odnosu na spremanje silaže za ovce.
Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše
spremanje silaže, a isto tako, njezin dobar kvalitet.
Pravilnim punjenjem silosa obezbjeđuju se anaerobni uslovi,
koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih
mikroorganizama. Ovi uslovi se obezbijeđuju dobrim
sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima). Vlažnu masu
netreba pretjerano gaziti, međutim suhlju masu potrebno je
intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. Masu gaziti

  22
 

4 do 5 minuta sa traktorom težine 5.800 kg u slojebima od 12


cm.
Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju
silaže. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog
spremanja silaže, omogućava se istiskivanje vazduha iz mase
koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo
(za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih
procesa.

3.1.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAŽE


Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće
pravougaonog oblika, izgrađeni od betona, cigle, kamena.
Korišćenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih
silosa, smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja.
Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u
zemlju. Izgrađeni su od armiranog betona, i lakša je primjena
teške mehanizacije. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti
pažnju na izradu slivnika, da se nesmetano cijedi ocjedak i
skuplja u nižem nivou u odnosu na pod silosa.
Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Preporučuje se
graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti
od podzemnih voda.
Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za
siliranje sa širokom primjenom u svijetu.
Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su
za pripremanje (konzervisanje i čuvanje) velikih količina
hrane.

3.1.4 METODE SILIRANJA


Šećerni minimum, odnosno minimalna količina
lakorastvorljivih ugljenih hidrata, neophodna za uspješnu
fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže.
Proces siliranja se može stimulisati dodavanjem silokrmi
materijala koji sadrže šećere. Postoji veliki izbor
ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao

  23
 

najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za


pospješivanje procesa siliranja silokrmi se može dodati
kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %, sve zavisno od
materijala koji se koristi za siliranje. Prekrupa treba da bude
sitno mljevena i pravilno raspoređena po silokrmi.
Preporičuje se silaža nastala od 80 % zelene krme i od 20 %
mljevenog kukuruznog klipa, što je odlična krma za krave
muzare.

3.1.5 PROCJENA KOLIČINE SILAŽE


Potrebna količina silaže za goveda utvrđuje se na osnovu
pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po
jednoj životinji daje oko 25 kg silaže dnevno. Prosječno se
računa da u 1 m³ slegnute silaže ima oko 800 kg. Na osnovu
ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona
iznosi oko 6,5 m³ silažnog prostora i ovaj broj se množi sa
brojem životinja koje će se hraniti silažom, tako da se dobije
ukupna zapremina silaže. Silosi treba da su prostorno manji,
ali i veći broj, iz praktičnih razloga početka pražnjenja i
smanjenja gubitaka.

3.1.6 GUBICI PRI SILIRANJU


Gubici fizičko-mehaničkog karaktera nastaju isticanjem
biljnog soka iz silaže. Intenzitet isticanja zavisi od količine
suhe materije. Pri manipulisanju silažom mogu nastati
određeni gubici, pri transportu, istovaru i ostalim
prebacivanjima silaže.
Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na račun
rezervi ugljenih hidrata. Pravilnim siliranjem ovi gubici se
svode na minimum.
Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja,
prodora vazduha, dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog
zatvaranja siloobjekta. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20
do 50 %

  24
 

3.2 SJENAŽA

Najrasprostranjeniji način spremanja i konzerviranja zelene


krme je siliranje. Istovremeno ovaj način spremanja krme
moguć je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima
(prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). Međutim, kada se
ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza),
koje su siromašne ugljenim hidratima (šećerima) uvidjelo se
da se one loše mogu silirati. Za dobijanje kvalitene silaže od
zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu
bogatu šećerima, melasu, hemijske preparate, koji su sposobni
poboljšati siliranje, vještački je zakiseliti ili sterilisati. U
novije vrijeme, sve više je u primjeni novi način spremanja i
konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno
provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlažnosti, čime se
omogućuje dobijanje visokokvalitetne stočne hrane, poznate
pod nazivom “ sijeno-silaža” ili sjenaža, a taj postupak zove
se sjenažiranje.
Sjenaža je silirana provenuta masa trava, djetelinsko-travnih
smjesa ili leguminoza, koja podsjeća na sijeno a djelimično i
na silažu.

3.2.1 ZAŠTO SPREMATI SJENAŽU


Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i
iskorišćavanja sjenaže, postignuti su proizvodni i ekonomski
efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silažom. Pri
pravilnom postupku spremanja sjenaže manji su gubici, a krma
sa sadržajem vlage 45 do 55 %, zadržava svježinu, ostaje list
u cjelini, nema mehaničkih gubitaka, očuva se prirodna boja i
miris, a hemijski sastav sjenaže je neznatno promjenjen u
odnosu na zelenu krmu. U postupku spremanja sjenaže
obrazuje se znatno manje organskih kiselina, s tim u vezi, pH
vrijednost sjenaže ostaje na vrlo visokom nivou. Manja
kiselost u odnosu na silažu, omogućava njeno korišćenje kao
osnovnog hraniva za sve kategorije preživara. Zbog svega

  25
 

navedenog, stoka rado jede sjenažu, bolje od mnogih drugih


kabastih hraniva.
Pri proizvodnji sjenaže sa 1 Ha dobija se više krmnih jedinica,
nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silaže (300 do
400). Pri sjenažiranju postiže se za 30 % više suhe materije po
jedinici površine, za 44 % bolja je svarljivost proteina,
odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije,
nego što je slučaj pri spremanju sijena. Proces sjenažiranja je
moguće u potpunosti mehanizovati. Osim toga, sjenaža ne
smrzava, a pri njenom spremanju isključuje se prevoz velike
količine vlage (vode). Proizvodnja sjenaže manje zavisi od
vremenskih uslova, nego spremanje sijena, zato što za
provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego
za sušenje sijena, a ima prednost i u odnosu na spremanje
silaže.

3.2.2 USLOVI ZA SJENAŽIRANJE


Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenaže su:
- značajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %)
- stvaranje uslova za obrazovanje i očuvanje visoke
koncentracije ugljendioksida CO2
Za spremanje sjenaže potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za
spremanje silaže. Za dobar kvalitet sjenaže objekat za
spremanje treba da ispuni gore navedene uslove.
U novije vrijeme, većim korišćenjem različitih sintetičkih
materijala ( kao što je plastična folija) razvijen je način
spremanja sjenaže u silo-folijama. Ovo nije ništa drugo do
punjenje i nabijanje sjenaže u foliju profilisanog prečnika sa
prečnikom prese punilice. Punjenje i postavljanje folija je
jednostavno, obavlja se na pogodnom mjestu, u krugu
ekonomskog dvorišta ili u blizini farme. Međutim, mašina za
punjenje i spremanje sjenaže u foliji (koja je za jednokratnu
upotrebu) je dosta skupa.

  26
 

3.2.3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAŽE


U principu sjenažirati se može krma od svih krmnih biljakaod
kojih je moguće spremati kvalitetnu silažu ili sijeno. Pored
toga prednost sjenažiranja je što se može koristiti krma od tzv.
proteinskih-leguminoznih biljaka, koje su nepogodne za
siliranje, odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema
pogodnosti za siliranje. Takođe u slučaju da krma u momentu
košnje ima nešto veću vlagu, što bi u postupku pripreme silaže
dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu
sjenažiranja nema smetnji, obzirom da se masa prethodno
provenjava. Iz ovog proizilazi da sjenažirati treba kvalitetnu
proteinsku krmu, jer se njome obezbjeđuje sjenaža visokog
kvaliteta.

3.2.4 KADA SPREMATI SJENAŽU


Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju.
Kada se radi o leguminozama (djetelina, lucerka i dr.) treba ih
kositi prije pupanja.
Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada
jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu
sjenaže ( vrijeme košnje prilagoditi prvoj biljci koja je u
optimalnoj fazi za pripremu).
Prema analizama hranidbena vrijednost sjenaže zavisno o fazi
u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja, što znači sa
starošću pokošene mase smanjuje se udio bjelančevina, a
povećava sadržaj celuloze. Uz to se gubi i sadržaj vitamina i
mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj košnji nakon
cvatnje. Zato treba požuriti da se sjenaža što ranije spremi već
početkom maja (ako dozvole vremenske prilike).

3.2.5 TEHNOLOŠKI POSTUPAK SJENAŽIRANJA


Sjenažiranje se sastoji u spremanju i čuvanju krme (travne,
travno-leguminozne smjese, krme višegodišnjih leguminoza)
sa sadržajem vlage 45 do 55 %. Krmni usjev za spremanje
sjenaže treba kositi, po mogućnosti prije podne (8 do 14 sati)

  27
 

ili predveče, stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati,


nekad i više prosušiti, odnosno svesti vlagu u pokošenoj krmi
na 45 do 55 %. Prosušena (provenjena) masa se kupi, sjecka (3
do 4 cm), prevozi do sjenažera (objekat za spremanje sjenaže)
i vrši punjenje uz značajno sabijanje mase. Dobro sabijanje i
zatvaranje sjenažne mase su osnovni preduslov za stvaranje
povoljnih uslova za spremanje sjenaže (anaerobni uslovi).
Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenaže su brzo
punjenje objekta, dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje
napunjenog objekta.
Sjenaža se može spremati i u foliji, mašinama za kupljenje,
sjeckanje i sabijanje mase u foliji.
Osnovni problem kod postupka sjenažiranja je kritična
granica vlažnosti zelene krme pri spremanju sjenaže. Ukoliko
je procenat vlage veći od 55 % odvija se proces siliranja, a
ispod 45 % ne može da se obezbijedi kvalitetno sabijanje
mase, odnosno anaerobizacija. Na terenu je teško raditi
laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa
stoga postoji praktičnije rješenje – iz isjeckane mase za
sjenažu napravi se gruda, i ako je nemoguće naptaviti grudu ili
ako se odmah raspadne masa je presuha, kada se lako formira
gruda i iz nje se cijedi voda, masa je prevlažna i gruda se ne
raspada.
Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1
do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje
sjenaže.
3.2.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAŽE
Gubici pri spremanju sjenaže su znatno manji u odnosu na
spremanje silaže a posebno sijena. Oni se obično kreću: kod
sjenažiranja 13 do 15 %, kod siliranja 17 do 20 %, kod sijena
21 do 27 % suhe materije. Kod sjenažiranja gubici u azotnim
materijama (proteinima ) su neznatni. Posebno se pri
sjenažiranju dobro očuvaju biostimulativne materije (karotini),
u prosjeku 70 do 80 %.

  28
 

3.2.7 OCJENA KVALITETA SJENAŽE


Kvalitet sjenaže određuje se organoleptičkom ocjenom i
hemijskom analizom.
Organoleptički pokazatelji kvaliteta sjenaže su miris, ukus i
boja. Po mirisu sjenaže može se dosta pouzdano suditi o njenoj
hranljivoj vrijednosti. Sjenaža dobrog kvaliteta ima slab voćni
miris ili miris ukišeljenog povrća (turšije), koji podsjeća na
miris sijena iz plasta ili stoga. Pljesniv, memljiv miris
predznak je sjenaže lošeg kvaliteta. Sjenažu sa prijatnim
hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu,
međutim taj miris je rezultat povišene temperature pri
konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina,
nizak sadržaj karotina, i oni se brzo razgrađuju pri tom režimu
sjenažiranja.
Boja sjenaže je zanačajna u organoleptičkoj ocjeni njenog
kvaliteta. Sjenaža sa bjeličasto-zelenom bojom , sa uljnim
prelivom (odsjajem) kod leguminoza i žuto-zelena boja kod
vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. Tamno-mrka boja
ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelančevina, odsustvo ili
mali sadržaj karotina.
Ukus sjenaže treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa
Hemijska analiza sjenaže obuhvata: vlažnost, aktivnu kiselost
– pH, sadržaj pojedinačnih organskih kiselina (mliječne,
sirćetne, buterne, posebno slobodne mliječne i slobodne i
vezane sirćetne kiseline), sadržaj amonijaka i karotina.

3.3 SIJENO

Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu


biljne mase sa travnjaka.
Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena,
povećava se broj otkosa u sezoni, a samim time i veći urod
mase na jedinicu površine, poboljšava se sastav kvalitetnih
trava na travnjaku a smanjuje procenat loših, i na kraju što je
najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka.

  29
 

3.3.1 VRIJEME KOŠNJE TRAVNJAKA


Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast
travnjaka što omogućava četiri i više turnusa godišnje.
Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi).
Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka,
smiljkita).
Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u
smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju.
Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6
nedjelja nakon košnje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu
porasta.
Kasnija košnja – nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u
količini ali se gubi na kvalitetu. Masa većine trava i
leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike,
koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako
ogrubila, kosi i suši za sijeno, sušenjem će još jače ogrubjeti i
dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva,
naročito bjelančevina. Takva pokošena masa ima dosta
vlakana. Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za
unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod
krava), što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka.
Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog
vremena, kasno košeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje
trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno
vlage za obnavljanje. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu
daju veći prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju
niske prinose lošeg sastava i kvaliteta.
Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadrži što
više energije i bjelančevina.
Sadržaj enrgije i bjelančevina u travi i leguminozama se
smanjuje njihovim sazrijevanjem.

3.3.2 SUŠENJE SIJENA


Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati
(sijeno osušiti). Sušenje može biti prirodno i vještačko u

  30
 

sušarama sa toplim i hladnim zrakom. U našim prilikama još


uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. O načinu na
koji se suši zavisi kvalitet. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci
sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri sušenju treba nastojati da se
gubici hranjivih materija svedu na minimum.
Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na
napravama. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme
toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana
dana. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz
sijena.
Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se
smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za
sušenje sijena su razni jahači, piramide i dr. Bitno je da masa
koja se suši ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlj aodmah
nakon košnje ili provenuta. Prva prečka ili žica postavlja se na
visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm. Masa se
počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke
prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se suši
strujanjem vazduha a može ostati u polju i do drugog otkosa.

3.3.3 SKLADIŠTENJE SIJENA


Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i
skladištenje. Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao
balirano ili u rinfuzi. Skladištenje baliranog sijena je puno
jednostavnije, zauzima manje mjesta, lakši je transport i lakše
je određivanje količine sijena, a to je bitno kod planiranja
potreba za sijenom na farmi.
Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima.
Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolovati pod
da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena.
Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito
zemljište, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno.
Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno
nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.

  31
 

Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 %


vlage. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživara.

3.3.4 KVALITET SIJENA


Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama.
Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su:
vrijeme košnje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi,
zatim lisnatost – je li vrlolisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili
stabljikasto. Boja sijena se kreće od prirodno zelene, svjetlo
zelene, žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena asmeđe ili
crne boje. Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog
ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li čist miris krme, prašnjav,
miris na plijesan ili paljevinu. Mekoća – vrlo meko i savitljivo,
meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Loš kvalitet sijenu
daju smeće, korovi, onečišćenost zemljom i dr. Vizuelna
procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive
vrijednosti.
U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza
kvaliteta sijena, odnosno tačno utvrđivanje hranidbene
vrijednosti.

3.3.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA


Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja
podijeljeni su u četiri grupe.
- Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad
40 %. Kreću se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza sušenje
odnosno gubitak vlage. Gnječenje stabljike pri košnji znatno
ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom
kao i listovi. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i
lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku.
- Gubici usljed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom
manipulacije sijenom. List se brže suši od stabljike te čestim
okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih
dijelova biljke i loma listića. Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a

  32
 

na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike. I ovi


gubici se smanjuju gnječenjem.
- Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg
vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se sušenjem na
napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama.
- Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima. Kvarenje sijena
veće je što ima veću količinu vlage

4. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA


Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im
se obezbjedile sve hranjive materije (energija, bjelančevine,
sirova vlakna, minerali i vitamini) i time omogućila
ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka, kvalitetnog
sastava uz održavanje dobrog zdravstvenog stanja, ali i
podmirile uzdržne potrebe, potrebe za rast i reprodukciju.

Da bi se sastavio optimalna obrok, prvo bi trebalo izvršiti


laboratorijsku analizu hraniva.
Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska
analiza) po slijedećoj shemi:
TVARI KOJE SADRŽE
VODA
AZOT – SIROVI PROTEINI

KRMA
ORGANSKE
SIROVE MASTI
TVARI
SIROVA VLAKNA
SUHA
TVAR
TVARI KOJE
NESADRŽE AZOT UGLJIKO
HIDRATI

ANORGANSKE MAKROELEMENT
TVARI OSTALI
UGLJIKO
MIKROELEMENTI
HIDRATI
Shema 1. Sastav hraniva

  33
 

Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos
po hektaru (trava, kukuruzna silaža), količinu hrane koju krava
pojede itd.
Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i
anorgansku (neživu tvar).
Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su
životinjama neophodni za normalno funkcioniranje, i to one
koje treba u velikim količinama (makroelementi - Ca, P, K,
Na, Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi
- Se, Cu, Mn, Fe, itd.).
Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi
(trava, kukuruzna silaža, lucerka, žitarice) ali nekih nema, koje
treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom. Količina
minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima
opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca, malo Ca u biljki),
zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P, kukuruz omjer
Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u
mineralnoj smjesi.

Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema
azota. Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine
(proteini), a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko
hidrate i sirove masti.

Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije, jer u


buragu ako je ima više od 5% u obroku poremećuje rad
mikroorganizama. Kod visoke proizvodnje mast je
interesantna jer sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog
toga se upotrebljavaju zasićenu mast.

Ugljiko hidrati su najvažniji izvor energije za preživare.


Dijele se u dve grupe:
• Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i
hemicelulozu. Wendska analiza obuzima i lignin koji
hemijski nije ugljikohidrat, životinja ga ne može

  34
 

probaviti, i čini voluminoznu krmu neukusnom (silaža


od stare kukuruzne biljke, listovi su smeđi)
• Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob, šečer itd.

UGLJIKO HIDRATI
(energija 65%-75% obroka)

strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati


(celične stijenke) (zrna žitarica)
celuloza skrob
hemiceluloza šećeri
pektini fruktozani
 
Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u
mjestu rastvaranja. Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba:
Brzo razgradljiv skrob (ječam )
Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog)
Opstojan skrob (dio kukuruznog)
Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u
buragu, lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako,
opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgrađen
putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na
enzimatski način. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je
sljedeća:
Tabela 3. Brzina razgradnej i postotak skroba
Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje

Kukuruz 676 42% - 284g 8% /h


Ječam 561 7% - 39g 24% /h
pšenica 654 7% - 45g 24% /h

  35
 

Primjer, skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju –


24% na sat (ako damo kravi 1 kg ječma, za jedan sat 240 g če
ga biti u buragu probavljenog), a vrlo mali postotak (samo 7%)
ga se u buragu ne probavi. Kod kukuruznog pak je obrnuto,
42% posto skroba se u buragu ne razgradi, a ostali razgradljiv
polako se razgrađuje (8% na sat). Krave na početku laktacije
trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje, ali ako životinja dobija
previše takvog skroba, može doći do zakiseljavanja buraga
(acidoza).
Šečer se vrlo brzo u buragu svaruje, zato treba obratiti pažnju
sa ishranom hranivima na bazi šečera (melasa).
Sirova vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. Treba
znati, da se vlakna sporo razgrađuju, te da krava na početku
laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste
kabaste hrane. Kabasta hrana - sirova vlakna imaju isto i
funkciju preživanja koja je kod preživara vrlo bitna.

4.1 ŠTA JE U KOJOJ HRANI - KRMI


Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do
24% sirovih proteina u suhoj tvari), sojina sačma,
suncokretova sačma, sačma od uljane repice.
Energetska hrana – kukuruzna silaža, siliran kukuruzni klip,
sve žitarice.
Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese
Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u
ljetnim mjesecima u velikim vrućinama. Potrebe po vodi su
sljedeće:
suhostajne krave 30 – 60 l
krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l
krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l
junice 15 – 35 l
mesno govedo 20 – 60 l
Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče omjera između
bjelančevina i energije te minerala. Ako poznajemo sastav

  36
 

krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno


uskladit obrok.
Najčešče greške u ishrani krava su, u proljeće isključivo ispaša
- pomanjkanje energije, u zimi samo kukuruzna silaža –
pomanjkanje bjelančevina u obroku.

5. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE

Obrok treba da je ukusan za životinje i valjalo bi da sadrži


određenu količinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo
dovoljno sirovih vlakana što je neophodno za normalan proces
varenja u predželucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka.
Kako bi se izbjegli poremećaji varenja, kabasta komponenta
obroka (trava, sijeno, kukuruzna silaža) treba da čini najmanje
1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno.
Većinom se poremećaji metabolizma javljaju za vrijeme
porođaja i 6 - 8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim
stresom, tako da u ovom periodu značajnu ulogu igraju nivo
ishrane i sastav obroka.
Troškovi ishrane treba da su niži da bi se postigao visok
prihod. Ovo znači da bi trebalo maksimizirati kad god je to
moguće udio visoko kvalitetne kabaste hrane, a dodatne
koncentrovane mješavine sa adekvatnim sadržajem minerala i
vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna
proizvodnja mlijeka sa najnižim mogućim troškovima po
jedinici proteina i energije.
Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za
sastavljanje što jeftinijeg obroka za mliječna grla. Svakoj kravi
individualno se mogu davati koncentrati pomoću
automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz
pomoć respondera ili čipa zakačenog za uho, čime se
obezbjeđuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka
dobija u toku dana određenu količinu koncentrata, što rezultira
izuzetnim uštedama u ishrani.

  37
 

Preporučljivo je davati kravama obilne obroke u količini koja


je za oko 10% veća od realnih potreba.

Opšte linije vodilje za formulaciju obroka:


• analiza sastava hraniva u hranjivima materijama,
• korištenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive
hrane pod svaku cijenu,
• mjerenje i procjenjivanje količine svakog hraniva koje
se uključuje u kompletan obrok,
• davati obroke konstantnog sastava, naročito u prvoj
polovini laktacije,
• paziti da obroci uvijek sadrže najmanje 1/3 SM iz
kabastih hraniva da bi se spriječili poremećaji u
varenju,
• dodavati koncentrovane smješe sa odgovarajućim
sadržajem minerala i vitamina,
• koncentrati moraju biti dati u odgovarajućim
količinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti
zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama,
• obezbjediti obroke koji su ukusni i privlačni za
mliječna goveda,
• koristiti hraniva koja neće mjenjati ukus mlijeka i koja
nisu štetna po zdravlje životinja,
• uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM,
• obezbjediti optimalno ekonomične obroke za
profitabilnu proizvodnju mlijeka.

Kod sastavljanja obroka za mliječna grla, važno je:


• podjeliti krava u proizvodne grupe,
• sastaviti obrok za visoko produktivne krave,
• sastaviti obrok za nisko produktivne krave,
• sastaviti obrok za zasušene krave,
• sastaviti obrok za telad i junad.

  38
 

6. SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA

 
Rumen – burag
Reticulum – mrežavac
Omasum – listavac
Abomasum – sirište
Small intestine – tanko crijevo
Large intestine – debelo crijevo

Slika 1. Probavni trakt krave

  39
 

Zapremina probavnog trakta krave:


• predželudci 150 – 230 l
• želudac 10 – 20 l
• tanko crijevo 65 l

Želudac krave, kao i ostalih preživara, sastoji se od tri


predželuca (burag, mrežavac i listavac) i pravog želuca
(sirište). Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz
hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razložili
one dijelove hrane koje životinja ne može svojim fermentima.
U ishrani krava kao i ostalih preživara karakteristične su dvije
faze razlaganja i varenja hrane:
− u prvoj fazi, mikroroganizmi koji su nastanjeni u
buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg dijela hrane
koja se tu nalazi,
− u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari
mikroroganizme i ostatak hrane.
Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja,
ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim)
krmivima, jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor
energije. Organi za varenje preživara ne stvaraju fermente
(enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju
mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu.
Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna,
za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva, odnosno do
ukupnih potreba krave u hranjivim materijama.
U vremenu od jednog do drugog telenja, krava prolazi kroz
nekoliko fizioloških faza i to:
− faza zasušenosti
− faza rane laktacije
− faza srednje laktacije
− faza završne laktacije
Sve ove faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u
energiji i ostalim hranjivim materijama. Takođe je potreban i
odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u

  40
 

dnevnom obroku krave. Hranu po količini i kvalitetu treba


prilagoditi građi i funkciji organa za varenje i potrebama krave
u određenoj fazi proizvodnog ciklusa.
U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane, krava pored
kabastih hranjiva koje dobro iskorištava, takođe efikasno
iskorištava i koncentrovana hranjiva, kao što su zrna različitih
žitarica, uljane sačme i razna sočna krmiva.
Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg
proizvođača proteina visoke biološke vrijednosti za ishranu
ljudi, izraženo količinom mlijeka i mesa, proizvedenih u
tojeku jedne godine.
Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško
mogu da obezbijede energiju za više od 35 litara mlijeka
dnevno. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica
laktacije prati gubitak tjelesne mase. Manjak unijete energije
kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti,
takozvanog gladnog steriliteta. Neplodnost krava u polovini
slučajeva nastaje zbog oskudne ishrane, lošeg držanja,
oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih
organa (materice i vagine).
Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava može da
iznosi 60 do 70 kg, od čega na tele otpada 40 do 50 kg. U
tijeku faze rane laktacije, prvih 60 do 70 dana po telenju,
gubitak tjelesne mase ne bi smio biti veći od 30 kg. Izgubljene
kilograme, odnosno kondiciju krave, obavezno treba popraviti
u tijeku srednje i završne faze laktacije, nikako u periodu
zasušenja, kada krava slabije iskorištava energiju i ostale
hranjive materije iz hrane.
Ako se ovo obezbijedi kravama, one će imati normalnu
plodnost i proizvodnju, a samim tim i duži vijek
iskorištavanja.
Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od
mogućnosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog
iskorištavanja. Zbog smanjenog apetita na početki lakatcije,
krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne količine hrane i

  41
 

obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim


materijama. Zbog toga je vrlo značajno poznavati faktore koji
utječu na konzumiranje hrane kod krava muzara. Maksimalno
konzumiranje hrane može se postići samo kombinovanjem
različitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku.
Od faktora koji u velikoj mjeri utječu na konzumiranje hrane
kod krava najznačajniji su:
• tjelesna masa krava,
• mliječnost,
• apetit,
• svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i čitavog obroka,
• način pripreme hranjiva,
• kvalitet hranjiva,
• starost i fiziološko stanje organizma.
Uobičajen način izražavanja konzumiranja hrane je preko suhe
materije obroka. Konzumiranje se izražava u kilogramima
suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave, ili u procentima
od ukupne tjelesne mase krave. Po preporukama većeg broja
autora, kod većine krava u laktaciji konzumiranje suhe
materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase
krave, ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg
tjelesne mase krave. Pri tome, konzumiranje suhe materije iz
kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase
krave.
Krave koje su u fazi vršne proizvodnje mlijeka treba da
konzumiraju suhu materiju iz obroka u količini od oko 4% od
tjelesne mase. Konzumiranje manje suhe materije od ovog
iznosa može da dovede do slabljenja kondicije, usljed čega se
mogu javiti metabolički poremećaji.
Što je hrana kvalitetnija, to krave mogu više da je
konzumiraju, a nekvalitetna hrana, pogotovo kabasta, sporo se
razlaže u buragu, dugo se zadržava u njemu i ne dopušta
uzimanje druge hrane.

  42
 

Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih količina


kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mliječnih krava na
imanjima individualnih gazdinstava.
Kad se u obrok uključi koncentrovana hrana povećava se
konzumiranje suhe materije, jer se tada povećava
koncentracija energije u suhoj materiji. Međutim, dodavanje
veće količine koncentrovane hrane dovodi do snižavanja pH
vrijednosti, odnosno zakišeljavanja tečnog sadržaja buraga, što
smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vrše razlaganje
celuloznih vlakana. Ako vrijednost pH padne ispod 6,0
prestaje razlaganje celuloze, a to dovodi do ozbiljnih
poremećaja u proizvodnji mlijeka, jer optimalna pH vrijednost
tečnog sadržaja buraga treba da je neutralna, odnosno oko 7,0.
Optimalnu pH vrijednost buraga krave postižu lučenjem
velikih količina pljuvačke.
Veče i teže krave imaju i veću zapreminu organa za varenje pa
prema tome i veče potrebe u energiji. Krave mliječnih rasa
imaju veći kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veću
količinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava
drugih rasa. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u
tijeku laktacije. Najmanja je na početki laktacije, a zatim se
postepeno povećava, da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15
nedjelja od telenja.
Povećanu mliječnost krava ne prati baš uvijek i povećan apetit.
U tom pogledu postoje očigledne razlike između krava. Zbog
nedovoljnog apetita, najveći8 broj krava visoke mliječnosti u
početnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne
količine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe, pa tako osjetno
gube u kondiciji.
Ukus različitih hranjiva i te kako utiječe na njihovo
konzumiranje. Tako hraniva sa lošijim ukusom treba davati u
kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi
maskiranja njihovog prisustva u obroku.
Takođe, usitnjena, samljevena, sjeckana i peletirana hranjiva
znatno brže prolaze kroz organe za varenje od kabastih

  43
 

hranjiva u prirodnoj formi i tako omogućavaju veće


konzumiranje hrane.
Za preživare značajan je sistem predželudaca koji je
jedinstven. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag
izlučuju uglavnome tri organske kiseline:
- propionsku
- octenu
- maslačnu

Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u


daljnje hemijske procese. Propionska kiselina pretvara se u
glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer, octena kiselina i
maslačna pretvoraju se u mast.
Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod životinja sa
jednodjelnim želucem i u nas.
Kod hranjenja preživara moramo imati na umu, da ne hranimo
njih već mikroorganizme koji žive u buragu.
Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju ph (kiselost), a kada
preživaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u
usta) natapaju je sa slinom (pljuvačka) koja je bazična i
neutralizira kiselinu.

Bjelančevine
Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio
bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine.
Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se
nastavlja dalje u sirištu, isto se događa sa mikroorganizmima
koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom
hranom. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih
bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine)
koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i
za proizvodnju mlijeka. Zbog mikroorganizama u buragu
preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina
što je vidno iz sheme.

  44
 

BJELANČEVINE U KRMI
 

P
RAZGRADIVE NERAZGRADIVE
R
50 – 90% 50 – 10%
E
D
Ž
NPN
E BJELANČEVINE
L
U NH3
D AMINOKISELINE
C
I
MIKROBNE
BJELANČEVINE

BJELANČEVINE

SIRIŠTE I
TANKO
AMINOKISELINE
CRIJEVO

BJELANČEVINE U BALEGI

Shema 2. Razgradnja hraniva

  45
 

Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob)


mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izlučuje iz
tjela u obliku uree. U tom slučaju dolazi do gubitka
bjelančevine.

Opskrba sa bijelančevinama
Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini
probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i
mikrobnih bijelančevina, bitno je, da životinja ima na
raspolaganju dovoljne količine glukoze, što spriječava
upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka).
Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina,
moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju
dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine
kombinovane sa nepostojnim skrobom. To omogućava
mikroorganizmima, da fermentiraju velike količine organske
tvari. Bitno je, da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina
sa brzinom razgradnje ugljikohidrata. Efikasna upotreba
postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina
ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane, jer je
mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena, krave na
početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za
bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme, i zbog
toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim
aminokiselinskim sastavom. U drugoj polovini laktacije može
životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme.

  46
 

 
Slika 2. Krave na mladoj ispaši, u obroku imaju dosta sirovih
bijelančevina, malo sirovih vlakana, treba opskrbijeti sa
energijom.

7. PROIZVODNE GRUPE

Sa organizacione tačke gledišta, potrebno je krave prema fazi


laktacije podjeliti na proizvodne grupe. Podjela krava u
proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama
svake grupe sastavio odgovarajući obrok. U štalama sa
vezanim načinom držanja svaka krava dobija individualni
obrok, ali pri slobodnom načinu držanja kada se u jednoj grupi
drže zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave,
nije moguće za svaku kravu posebno obezbjediti željeni obrok,
tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim
grupama.
Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po
proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva
zimi i u periodima suše. U tim periodima kvalitet hraniva ima
značajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju

  47
 

najbolja hraniva. Da bi se pripremio za period suše, farmer


treba da skladišti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog
perioda. Često se dešava da farmeri imaju određenu količinu
hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne
krave, ali može dobro poslužiti za nisko produktivna i
zasušena grla, tako da je dobro prije svakog perioda suše i
zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta
hraniva različitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim
grupama. U periodu davanja svježe kabaste hrane, ista zelena
masa se daje svim proizvodnim grupama.

Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije:


o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od
telenja pa do 3 mjeseca po telenju)
o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji više
od 3 mjeseca)
o zasušene krave

Naravno, potrebno je obratiti pažnju i na sastavljanje obroka


za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani
obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time
kasnije profitabilna proizvodnja.

Hranjenje po prosjeku grupe


Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirući se na
proizvodnju individualnih životinja tijekom duljeg razdoblja
(4-5 mjeseci).
Hranjenje po normativima
U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po
energiji i bjelančevinama individualno, sa time, da se
prilagođava osnovni obrok i koncentrat.
Fazno krmljenje
U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta
hranivih tvari prilagođena je proizvodnim potrebam krave.

  48
 

Sa pokusima je utvrđeno da je potrebno hraniti po fazama


laktacije, zbog toga jer su potrebe po bjelančevinama, energiji,
i vitaminima - mineralima različiti na početku, sredini i kraju
laktacije te u suhostaju. Različite potrebe ne odnose se samo
na količine jednog i drugog (bjelančevina i energije), več i na
sam oblik energije te bjelančevina.
Obim potrošnje hranivih tvari za proizvodnju i, ili taloženje
rezervi, zavisi o stadiju laktacije, bilansu energije i
hormonalnog stadija životinje.
Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i količine
energije i bjelančevina u obroku u svakom razdoblju laktacije,
da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa željenim
postotkom masti i bjelančevina u mlijeku.
Opskrba sa energijom po fazama
Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada životinja pada
u negativnu energetsku bilansu (manjak), razdoblje traje od
telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije.
Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna).
Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasušenja).
Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje.
Konzumacija kabaste hrane
Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora
Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu:
- procenat suhe tvari, kod travne silaže životinje manje
pojedu ako je silaža mokra, najviše pojedu kad ima od
35 do 45-50% suhe tvari, kad prijeđe 50%
konzumacija nešto opada, kod kukuruzne silaže
idealno je od 33 do 35 % suhe tvari,
- kvalitet silaže, starija trava više ima neprobavljivih
vlakana, postotak bijelančevine opada, krave manje
pojedu,
- hemijska kvaliteta silaže, to znači kiselinski sastav
silaže (mliječna kiselina, octena kiseline, maslačna
kiselina), kod loše fermentacije nastaje maslačna

  49
 

kiselina koja smanjuje konzumaciju, pogotovo kod


krava na početku laktacije, može prouzrokovati ketozu
- red hranjenja krme, najprije kabastu hranu poslije
kukuruznu silažu, na kraju koncentrat,
- snabdijevanje sa sviježom pitkom vodom, puno puta
pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi, što
smanjuje konzumaciju vode, i na kraju konzumaciju
ukupnog obroka,
- hranu moramo nuditi više puta na dan sviježu, što
povečava konzumaciju obroka.
Pored ovih utiču i faktori kao što su zdravstveno stanje
životinje (metaboličke bolesti), vanjska temperatura, količina
mlijeka koju krava proizvodi, sistem uzgoja itd..
Krave na početku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari
iz kabaste hrane.

  50
 

Slika 3. Kriva laktacije

  51
 

Telenje: uvod u mliječnost


− Krave su poslije telenja umorne, a probavni organi
oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza). Iz tog
razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim
sijenom i pšeničnim mekinjama razmućenim u vodi
(oko 2 do 4 kg/dan).
− Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer
se naglo pojačava izlučivanje mlijeka. Što prije 3 do 4
dana nakon telenja – postepeno (svaki treći dan)
povećavati količinu krmiva i to ona koja su krave
dobijale i prije telenja. Do 21 dan poslije telenja krave
će dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21
do 25 litara mlijeka dnevno.
− Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema
stvarnim količinama izmuzenog mlijeka i na taj način
spriječiti pojavu dislokacije sirišta i ketoze, kao i dalje
mršavljenje krava.
− Da bi se nakon telenja krave što brže oporavile, bolje
im je davati krmiva više nego što im je potrebno za
muznost. Tijekom 2. do 3. mjeseca treba ih pripremiti
za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva).
− Već u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do
35 litara mlijeka dnevno. S našim tradicionalnim
krmivima teško je zadovoljiti tako visoke potrebe za
hranom, a velika količina koncentratnih krmiva može
biti štetna po zdravlje i reprodukciju krava.
− Krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 18 do
23% sirovih vlakana, a koncentratne i krmne smjese
mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije
krmnog obroka.
− Duža pothranjenost krava, zbog visoke muznosti
nakon telenja, uzrokovat će mršavljenje, nagli pad
krivulje laktacije, kasniju pojavu gonjenja (estrusa),
slabiju plodnost (teže ostaju gravidne) i nižu
proizvodnju mlijeka tijekom laktacije.

  52
 

− Krmiva, posebno osnovna krmiva, moraju biti


odličnog kvaliteta, a krmni obroci moraju sadržavati
sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka,
zdravlje i reprodukciju (plodnost).

Prva faza: Početak laktacije


− značajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i
brza rast proizvodnje mlijeka
− proizvodnja dostiže svoj vrh između 4 i 6 a
konzumacija između 8 i 12 tjedna,
− u prvim tjednima laktacije životinja nije u stanju
pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka, što
dovodi do razlike između pojedene i sa mlijekom
izlučene energije – negativni bilans energije,
− krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne
rezerve (mast, u manjem omjeru bjelančevinu),
− poveća se nivo hormona koji stimuliraju mliječnost –
rastni hormon i prolaktin, nivo insulina dosta je
snižen,
− životinje imaju veliku potrebu za glukogenim
hranivima (propionska kiselina, glukoza,
aminokiseline), iz kojih stvara mliječni šečer –
laktozu. Količina proizvedene laktoze u najvećoj mjeri
ima uticaj na visinu mliječnosti,
− nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok
krava muzara možemo podjeliti na brzo i sporo u
buragu fermentirajuće, te u buragu opstojne.
Razlikujemo:
− šečer i brzo razgradljiv skrob – više od 12,5% na sat
(šečer iz krme repe, skrob iz ječma, pšenice),
− polako razgradljiv i nepostojan skrob ( veči udio
kukuruznog skroba),
− postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza).
Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelančevine zavisi od
vrste ugljikohidrata, brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih

  53
 

komponenata u buragu (u najvećoj mjeri bjelančevina), brzina


kretanja hrane kroz burag, nivo konzumacije (količina), te
krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu,
pojedenih ugljenohidrat.

Druga faza: 13 – 29 tjedan laktacije


− u sredini laktacije konzumacija toliko poraste, da
možemo sa lakoćom pokriti potrebe u energiji.
Životinje pokušavaju izgubljene telesne rezerve
kompenzirati, istovremeno snizi se nivo hormona koji
stimuliraju tvorbu mlijeka, sada možemo utjecati sa
obrokom na visoku proizvodnju mlijeka – dovoljna
opskrba krava sa energijom.
− kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik
energije, tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne
silaže, ječam, pšenica, prekrupa itd.) dovodi do
visokih koncentracija propionske kiseline u buragu,
glukoze u tankom crijevu, što dovodi do povišanja
nivoa insulina u krvi. Insulin regulira promet glukoze
koje tijelo sprema kao rezervu, umjesto, da bi ju
usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza - mliječni
šečer). Prekomjerno taloženje tjelesnih rezervi dovodi
do zadebljanja životinje.

Treća faza: kraj laktacije - od 30 tijedna do zasušenja


− životinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove
tjelesnih rezervi u koliko to nisu već učinile prema
kraju 2 faze, hranjenje energijom preko normativa
dovodi do previsoke konzumacije energije i do
preobilate kondicije kod početka laktacije
− posljedica je prosječni »start« u sledečoj laktaciji –
ketoza, slabo uzimanje hrane
− obroci sa viškovima akroba ne utječu na povećanje
mliječnosti , te snižavaju mliječnu mast

  54
 

− krave u toj fazi mogu lako pokriti veći dio svojih


potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno - celuloza
hemiceluloza) manje iz propionske, količina šečera i
skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru.

Četvrta faza: zasušenje


− Krave treba zasušiti najkasnije 45 do 60 dana prije
očekivanog telenja. U razdoblju suhostaja završava
intenzivan rast ploda, vime se mora odmoriti, a krava
pripremiti za porod i novu laktaciju. Ako se ne zasuši
na vrijeme, često poslije telenja daju kolostrum
(grušalinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju
količinu mlijeka u laktaciji.
− pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (bređosti) ne mijenja se
mnogo stanje ni potrebe krave za većim količinama
hrane za rast ploda. Gravidnost ne predstavlja veći
napor za životinju jer se u gravindosti poboljšava
iskorištavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih
materija). Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti
plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban
sistem ishrane krava.
− Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre
muznostri, poslije četvrtog ili petog mjeseca
gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost još
1,5 do 2,5 kg potpune krmne smjese na dan za rast
ploda jer krave moraju u suhostaj ući s dobrom
rasplodnom kondicijom.
− U suhostaju krave troše samo oko 1,8 do 2,0 kg suhe
materije krmiva na 100 kg tjelesne težine, budući da
nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska
gravidne materice. Krmiva moraju stoga biti vrlo
dobrog kvaliteta i probavljivosti, vrlo dobrog
energetskog i bjelančevinastog sastava s kvalitetnim
aminokiselinama (metioninom, cistinom, lizinom,
triptofanom i dr.).

  55
 

− Gravidne krave tijekom zasušenja trebaju dobivati


krmiva koja odgovaraju, otprilike za potrebama
proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan. Dakle,
energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba
biti oko 8,5 do 10,5 h.j./dan, 700 do 900 grama
probavljivih sirovih bjelančevina, od kojih veći
procenat u buragu stabilnih bjelančevina, dobrog
aminokiselinskog sastava, 50 do 60 grama kalcijuma i
40 do 50 grama fosfora.
− U razdoblju zasušenja krave treba hraniti krmivima
koja će dobivati i poslije telenja. Ne smiju se udebljati
ni smršaviti, ali moraju biti u dobroj tjelesnoj
kondiciji.
− Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije, ne
previše bjelančevina naročito ako nema dovoljno
dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba).
Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od
ketoze).
− U suhostaju treba smanjiti davanje silaže, a davati više
sijena. Silaža maksimalno 15 do 20 kg dnevno, a kraće
vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Silaža mora biti
kvalitetna, ne prekisela i bez maslačne kiseline.
− Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan, a
poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan. Krmne smjese
moraju sadržavati oko 14 do 16% sirovih bjelančevina
i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1,1
h.j./kg, veću količinu minerala (posebno fosfora) i
vitamina A, D, E, B12 i niacin (B kompleks vitamina).
− 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti količinu
kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju
resorpciju i iskoristivost minerala, a koristit će i nakon
telenja – u razdoblju velike pothranjenosti krava i
većih potreba minerala – zbog visoke muznosti i
sprječavanja puerperalnih oboljenja krava.

  56
 

− Treba dobro paziti na stanje vimena. U slučaju ranog


nalijevanja treba smanjiti davanje sočnih, pa i
koncentratnih krmiva te omogućiti kravama više
kretanja.
− Zbog sprječavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirišta
(izmještanje) u trbušnoj šupljini dobro je kravama
davati dnevno propilenglikol, vitamin B12 i niacin.

Zaključak
Iz navedenog slijedi, da možemo sa vrstom energije utjecati na
visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer
mast/bijelančevina. Na početku laktacije možemo sa više
skroba stimulirati stvaranje glukoze. U drugoj fazi laktacije,
učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta
prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. Na
proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom
energije, prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog
skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob.
Doziranje koncentrata
Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan, poslije
povećajemo za cirka 0,5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg, nakon toga
povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg
Kod junica do 6 kg, po 0,5 kg 3 do 5 dana, poslije najmanje 5
dana do maksimalno 11 kg.

Ako podignemo količinu prebrzo može doći do smanjenja


konzumacije kabaste hrane što dovodi do acidoze, ali ako
podižemo koncentrat presporo onda može doći do
pomanjkanja energije što dovodi do ketoze (crpanje tjelesne
masti).

  57
 

 
Slika 4. Doziranje koncentrata putem automata, ukupna
količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na
pH buraga.

8. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ


ODGOVARAJUĆE ISHRANE ŽIVOTINJA

Podaci o sastavu mlijeka su dobrodošla pomoć kod otkrivanja


eventualnih grešaka u ishrani i kod praćenja uspješnosti
njihova otklanjanja. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje
grešaka u ishrani najprimjereniji su odnos između masnoća i
bjelančevina, te sadržaj uree.
Odnos između masnoća i bjelančevina je posredni pokazatelj
opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas
upozorava na eventualne poteškoće u probavljanju u želucu
(kiseljenje želuca). Na osnovu sadržaja uree možemo
zaključivati na uravnoteženost obroka s obzirom na energiju i
bjelančevine.

  58
 

Osim odnosa između masnoća i bjelančevina i sadržaja uree,


kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o
mliječnosti, sadržaju masnoća, sadržaju bjelančevina, fazi
laktacije i ostalo. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji, daje se
grafički prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu
posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja.

Grafikon 1. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj


dobre ishrane životinja

  59
 

Tabela 3. Moguće greške u ishrani


BJELANČEVINE U UREA U MLEKU MOGUĆE
MLIJEKU GREŠKE U
mg / 100 ml mmol / l ISHARNI
Manje od 3,2 Manje od 15 Manje od 2,5 E- P-
15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5) E–
Više od 30 Više od 5,0 E- P+
3,2 – 3,5 Manje od 15 Manje od 2,5 P-
15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5)
Više od 30 Više od 5,0 P+
Više od 3,5 Manje od 15 Manje od 2,5 E+ P-
15 – 30 (24) 2,5 – 5,0 (3,5) E+
Više od 30 Više od 5,0 E+ P+

  60
 

Tabela 4. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja


proteina i uree u mlijeku
Opskrbljenost Upozorenje Posljedice Korekcija obroka
energijom i
razgradivim
bjelančevinama
- nedovoljan - pretjerano - povećati udio krmiva sa
E+ B- sadržaj debljanje ako je povećanom razgradivošću
bjelančevina riječ o kravama bjelančevina (sjenaža,
razgradivih u na kraju laktacije paša, svježa zelena trava)
buragu ili sačme i pogače
- prevelik - smanjiti količinu silaže
sadržaj - povećati udio sijena
energije u
obroku
- nedovoljan - najčešće su u - povećati udio krmiva sa
sadržaj ovoj grupi krave povećanom razgradivošću
B- bjelančevina nakon 60 dana bjelančevina (sjenaža,
razgradivih u laktacije paša, svježa zelena trava)
buragu - smanjenja ili sačme i pogače
mliječnost - smanjiti količinu silaže
- povećati udio sijena
- nedovoljan - nedovoljna - povećati udio krmiva sa
sadržaj konzumacija povećanom razgradivošću
bjelančevina krmiva posebno bjelančevina (sjenaža,
E- B- razgradivih u ako su u ovoj paša, svježa zelena trava)
buragu grupi krave do 60 ili sačme i pogače
- nedovoljan dana nakon - kod visoko proizvodnih
sadržaj telenja grla eventualno povećati
energije u - smanjenja količinu koncentrata te
obroku mliječnost i krmiva sa manje
sadržaj razgradivim proteinima
bjelančevina (zasićene aminokiseline)
- značajan gubitak - smanjiti količinu silaže
na kondiciji - povećati udio sijena
- višak - pretjerano - ocjena kondicije dobar
energije u dobijanje na putokaz za promjenu
E+ obroku kondiciji obroka
(debljanje) - predobra kondicija –
posebno ako su smanjiti silažu
krave na kraju - primjerena kondicija –
laktacije smanjti koncentrat
- mogući problemi
kod telenja kao i
na početku
sljedeće laktacije

  61
 

E= B= UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK


DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE
- manjak - nedovoljna - osigurati dovoljne
energije u konzumacija količine kvalitetne krme
E- obroku, a vrlo krmiva, posebno kako bi se povećala
često ako su u ovoj konzumacija obroka
nedovoljna grupi krave do - uvesti krmiva sa manje
konzumacija 120 dana nakon razgradivih bjelančevina
ili loše telenja (zasićene aminokiseline)
sastavljen - smanjenje
obrok ili mliječnosti i
slabiji kvalitet sadržaja
krme bjelančevina
- visok sadržaj
masti (>5%)
- značajan gubitak
na kondiciji
- višak - pretjerano - ocjena kondicije – dobar
E+ B+ energije i dobijanje na putokaz za promjene
bjelančevina u kondiciji posebno (predobra kondicija -
obroku ako su krave na smanjiti silažu, primjerena
kraju laktacije kondicija – smanjiti
- problemi s koncentrat)
plodnosti - smanjiti sadržaj
bjelančevina u obroku
B+ - višak - moguće - smanjiti sadržaj
bjelančevina u oštećenje jetre bjelančevina u obroku
obroku - problemi sa - povećati količinu
plodnošću kukuruzne silaže
- manjak - problemi s - povećanje energetske
E- B+ energije u plodnošću vrijednosti obroka
obroku - često slučaj kod (kukuruzna silaža,
- višak krava visoke kukuruz) a onda ponovno
bjelančevina u mlječnosti utvrditi sadržaj uree
obroku - ako je urea još visoka
smanjti sadržaj razgradivih
bjelačevina u obroku

  62
 

Tabela 5. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina, uree i masti u mlijeku
MOGUĆI NEDOSTACI KUKURUZ – silaža i PAŠA, ZELENA TRAVA SUŠENI PIVSKI TROP
PROTEIN UREA % MLIJEČNE U OBROKU prekrupa LUCERNA – silaža EKSTRUDIRANA SOJA
U MG/DL MASTI SUHI REPINI SIJENO – livadno, lucerna, LJUSKE ULJARICA – soja, suncok
MLIJEKU REZANCI leguminoze uljana repica
ŽITARICE DTS KUKURUZNI GLUTEN
LJUSKE SJENAŽA KUKURUZNO GLUTENSKO BRA
ULJARICA LEGUMINOZE – zelena krma i
MEKINJE zrnje
ZRNJE ULJARICA – soja,
suncokret, uljana repica
ULJANE SAČME I POGAČE
< 12 > 3,84 P- + + +
< 3,84 E- - + +
12 – 20 > 3,84 P- + + +
< 3,2 < 3,84 E- +
> 20 > 3,84 E- +
< 3,84 -
< 12 > 3,84 P- +
< 3,84 E+ -
3,2 – 3,4 12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN
> 20 > 3,84 E- +
< 3,84 P+ - -
< 12 > 4,08 P- +
< 4,08 E+ -
> 3,4 12 – 20 OBROK URAVNOTEŽEN
> 20 > 4,08 P+ -
< 4,08 E+ - -

  63
 

LAKTOZA

o ZDRAVO MLIJEKO JE SADRŽI OD 4,6 - 4,8 %


o POVEĆAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE
UDIO LAKTOZE ZA 10-20 %
o SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRŽI < 4,5 %
LAKTOZE POTJEČE IZ VIMENA ZAHVAĆENOG
UPALNIM PROCESIMA
o INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U
VIME, POSLJEDICA JE SMANJEN SADRŽAJ
LAKTOZE

OMJER MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA -


INDEKS MASTI I BJELANČEVINA IMB

o TIJEKOM LAKTACIJE SADRŽAJ MLIJEČNE


MASTI I BJELANČEVINA MIJENJA SE
USPOREDNO, PA SE I NJIHOV OMJER NE
MIJENJA ZNATNIJE
o PROMJENA OMJERA POSLJEDICA
NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ.
NEODGOVARAJUĆEG ODNOSA VLAKANA I
SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU

INDEKS MAST/BJELANČEVINE (IMB)

o NORMALAN IMB IZMEĐU 1,1 – 1,5


o PROMJENE NASTAJU ZBOG
NEODGOVARAJUĆE HRANIDBE, BOLESTI,
UVJETA U OKOLINI

IMB > 1,5 OZNAČAVA LOŠU OPSKRBU


ENERGIJOM I METABOLIČKIM

  64
 

BJELANČEVINAMA. NAJČEŠĆE JE POSLJEDICA


PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH
REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE

IMB < 1,1 JE POSLJEDICA HRANIDBE


PREKOMJERNIM KOLIČINAMA
KONCENTRATA
o POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA
(ACIDOZA), DISLOKACIJA SIRIŠTA,
SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE
KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA
o U OBA SLUČAJA KVALITETA MLIJEKA JE
BITNO UMANJENA

UREA U MLIJEKU

o NORMALNI SADRŽAJ 12 – 30 MG/100 ML


MLIJEKA
o POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI
BJELANČEVINAMA I ENERGIJOM
o IZ ORGANIZMA SE IZLUČUJE MLIJEKOM I
MOKRAĆOM
o S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE
SADRŽAJ UREE

> 30 MG/100 ML MLIJEKA


• PREVIŠE BJELANČEVINA U OBROKU,
PREMALO FERMENTIRAJUĆE ENERGIJE
(MELASA, ŠKROB)
• NEURAVNOTEŽEN OMJER BJELANČEVINA I
ENERGIJE
• VELIK DIO ENERGIJE SE TROŠI ZA IZLUČENJE
DUŠIKA IZ ORGANIZMA

  65
 

< 12 MG/100 ML MLIJEKA


• MALO BJELANČEVINA U HRANI, PUNO
LAGANE ENERGIJE
• MLIJEČNOST KRAVA SE SMANJUJE A
SADRŽAJ MASTI, BJELANČEVINA I LAKTOZE
U MLIJEKU OPADA

VEZA IZMEĐU SADRŽAJA UREE I


PLODNOSTI KRAVA
¾ PRIBLIŽNO 25 MG – NAJUSPJEŠNIJA
OSJEMENJIVANJA

Grafikon 2. Odnos masti i indeks masti/bjelančevine

  66
 

Tabela 6. Odnos masti/bjelančevine (M/B) i bjelančevine u


mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja

M:B > 1,9 : 1 KETOZA - subklinička i klinička


M:B < 1,1 : 1 ACIDOZA - zakiseljavanje buraga
M>5 1 mjesec nakon telenja NEB - negativna energetska bilanca
B< 3,2 1 polovina laktacije NEB - negativna energetska bilanca

9. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO


PRODUKTIVNA GRLA

Obično su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka između 30 i


40 dana nakon telenja, a maksimum unosa SM je između 60 i
80 dana po telenju. U ovom periodu visoko mliječno grlo
najteže zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama
(posebno u proteinima i energiji), tako da ako unos SM
zaostaje za proizvodnjom mlijeka, pa će to rezultirati
negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase.
Unos SM se razlikuje od grla do grla i obično, što je viša
proizvodnja mlijeka, duži je period potreban grlu da postigne
pozitivan energetski balans. Dovoljne količine sirovih vlakana
u obroku pomažu da se spriječe metabolički poremećaji, kao
što je acidoza buraga. Sadržaj sirovih vlakana u obroku ne
smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM, a važna je i
vrsta sirovog vlakna.
Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske
vrijednosti su osnova za visoku mliječnu proizvodnju. Ona se
trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok
nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim
energetskim sadržajem pomaže u sprječavanju gubitka tjelesne
težine.

  67
 

Od kabastih hraniva, najbolje ima je davati lucerkino sijena po


volji i kukuruznu silažu. Skrob iz kabastih hraniva može imati
pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka, ali može
umanjiti procenat mliječne masti u mlijeku (skrob iz žitarica i
krompira), a i njegova velika količina može uzrokovati
acidozu. Acidoza je bolest koja se javlja obično kod krava u
ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok
sadrži veće količine žitarica.
Što se tiče koncentrata, potrebno je visoko mliječnim kravama
postepeno povećavati dnevnu količinu koncentrata (sa 15%
proteina). Ovim se postiže da 60 dana po telenju krave dostižu
maksimalnu proizvodnju mlijeka, a nakon ovog perioda, nivo
koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi.
Dnevno miješanje svih sastojaka obroka ima prednost u
odnosu na davanje hraniva pojedinačno. Glavna prednost
ishrane ovakvom mješavinom je da se redukuje mogućnost
pojave acidoze. Preporučljivo je mješanom obroku i dodavati
dovoljne količine vitamina i minerala. Visoko mliječnim
kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. One koje
daju više od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za
vodom od 150 litara, pa čak i više u ljetnjem periodu.
U periodu između 90 i 200 dana po telenju, unos SM je na
zadovoljavajućem nivou i zadovoljava energetske potrebe za
proizvodnju mlijeka i rast. Ovde mliječno grlo nadoknađuje
tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po
telenju. Ishrana obrocima sa visokim sadržajem ugljenih
hidrata će u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju
mlijeka i treba paziti da ne bi došlo do gojenja krava.
Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i
odnose potrebne suhe tvari, bjelančevina i energije za
odgovarajuću proizvodnju mlijeka.

  68
 

Tabela 7. Potrebe u energiji, bjelančevinama i suhoj tvari


Standardna laktacijska 10.000
proizvodnja 5.000 kg 6.000 kg 7.000 kg 8.000 kg 9.000 kg kg
Suha tvar (kg/kg mlijeka) 1.019 0,900 0,815 0,751 0,702 0,662
Energija (MJ NEL/kg mlijeka) 5.471 5.088 4.814 4.608 4.448 4.321
Bjelančevine (g/kg mlijeka) 114,28 109,40 105,92 103,30 101,27 99,65
ST : energija 1 : 5,471 1 : 5,654 1 : 5,908 1 : 6,136 1 : 6,341 1 : 6,528
1: 1: 1: 1: 1: 1:
ST : bjelančevine 112,18 121,59 130,00 137,54 144,36 150,55
Energija : Bjelančevine 1 : 20,89 1 : 21,50 1 : 22,00 1 : 22,42 1 : 22,77 1 : 23,06

Grafikon 3. Potrebe u suhoj tvari za različite nivoe


proizvodnje mlijeka u laktaciji

  69
 

Grafikon 4. Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa


proizvodnje mlijeka u laktaciji

Grafikon 5. Potrebe u bjelančevinama u zavisnosti od nivoa


proizvodnje mlijeka u laktaciji

  70
 

Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla


Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu
tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa
4,00% mliječne masti i 3,40% proteina.
Cijena mlijeka: 0,50 KM/lit

Tabela 8. Potrebe u hranivima


SM SP g NEL Ca g Pg
kg
Uzdržne potrebe 12,7 406 40,6 24 17
Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l. 5,8 2.250 77,5 80 50
Ukupne potrebe 18,4 2.656 118,1 104 67

Tabela 9. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA:


SM/ kg SP g NEL Ca g Pg KM/kg
Kabasta hraniva
Kukuruzna silaža 30 24 6,30 0,8 0,6 0,05
Svježa lucerka 20 43 5,91 3,7 0,6 0,01
Sijeno lucerke kvalitetno 83 162 5,27 14,0 2,7 0,15
Sijeno lucerke slabog kvaliteta 83 140 4,13 14,6 2,2 0,12
Slama 84 25 2,88 2,7 0,7 0,02
Travna silaža - livada 35 56 5,72 2,3 1,2 0,04
TDS silaža 35 60 5,65 3,8 1,2 0,04
Sijeno livada - dobro 86 107 5,30 5,5 2,2 0,12
Sijeno TDS 86 113 5,01 9,3 2,3 0,12
Koncentrat
Koncentrat 15% 90 195 5,7 6,0 5,0 0,40
Koncentrat 18% 90 215 5,9 6.0 5,0 0,45
Pivski trop 22 59 6,26 0,9 1,6 0,04
Repini rezanci 90 88 6,9 8,5 1,0 0,30
Suncokretove pogače 87 330 6,2 3,0 9,8 0,38
Pšenične mekinje 88 145 5,3 0,8 10,0 0,20

  71
 

Tabela 10. SASTAVLJANJE OBROKA:


Kg SM SP g NEL Ca g Pg KM
hraniva kg dnevno
Kukuruzna 12,5 3,8 300 78,75 10 7,5 0,625
silaža
Sijeno lucerke 5 4,2 700 20,65 73 11 0,60
slabog
kvaliteta
Koncentrat 5,5 4,95 1.072,5 31,35 33,0 25,5 2,60
15%
Travna silaža 8 2,8 448 45,76 18,4 9,6 0,32
livada
Repini rezanci 2 1,8 176 13,8 17,0 2,0 0,60
Pšenične 1 0,9 145 5,3 0,8 10,0 0,20
mekinje

Ukupan zbir 34 18,45 2.841,5 195,61 152,2 65,6 4,945


Ukupne 18,4 2.656 118,1 104 67
potrebe
Bilans 0,05 185,5 77,51 48,2 -1,4
Bilans u % 100 107 165,6 146,35 97,9

Tabela 11. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE


GRUPE:
Zasušene Niskoproduktivne Visokoproduktivne KM/kg
krave
Mlijeka litara po kravi 0 15 25

Kukuruzna silaža kg 12,5 12,5 12,5 0,05


Sijeno lucerke slabog 5 5 5 0,12
kvaliteta kg
Koncentrat 15% kg 0 3 5 0,40
Travna silaža kg 0 7,5 15 0,04
Repini rezanci kg 2 2,5 3 0,30

Prihodi od mlijeka 0 7,5 12,5


KM
Hrane po danu KM 1,825 3,475 4,725
Bilans KM -1,825 4,025 7,775

Zasušene Niskoproduktivne Visokoproduktivne


Broj krava po 100 10 35 55
grupi
Proizvodnja 1.900 0 525 1.375
mlijeka litara/dan

  72
 

Tabela 12. POTREBE ZA STADO – (10 zasušenih, 35


niskoproduktivnih, 55 visokoproduktivnih, 25 teladi i 10
junadi)
Telad i Zasuše Niskoproduktivne Visokoproduktivne Kg/dan
junad ne
Kukuruzna 125 438 688 1.251
silaža
Sijeno lucerke 62,5 50 175 175 462,5
Koncentrat 35 - 105 275 415
15%
Travna silaža 125 - 262,5 825 1.212,5
Suhi repini 50 20 87,5 165 322,5
reznaci

Prihodi od 0 0 262,5 687,5


mlijeka KM
Hrane po danu 31,50 18,25 121,625 259,875
KM
Bilans KM -31,50 -18,25 140,875 427,625

 
Slika 5. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar
pokazatelj pravilne ishrane.

  73
 

10. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUŠENE


KRAVE

Obično se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasušuju


zato što je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda,
odmoriti mliječnu žlijezdu i pripremiti je za sljedeću laktaciju,
obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omogućiti
produkciju kolostruma. Zasušenje se vrši prekidom muže i
smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan,
dovoljno suv i lak. Dobro izbalansirani obroci sprječavaju
teškoće pri telenju, ali i metaboličke poremećaje kao što su
mliječna groznica, ketoza i sindrom masne jetre.
Zasušeni period traje dva mjeseca tj. do telenja i prema tome
se zasušena grla dijele u 2 grupe:
o I grupa tj. zasušena grla u fazi I (ovaj period
traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme
se krave odmaraju, pogotovo u vezi sa
produkcijom mlijeka)
o II grupa tj. zasušena grla u fazi II (završna
faza koja traje minimalno 2 nedjelje)
Za vrijeme prvog mjeseca zasušenja, krave treba hraniti prema
standardima ishrane za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka
od 2 – 4 kg, a za vrijeme drugog mjeseca zasušenja, kravama
se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u
laktaciji od 5 - 7 kg mlijeka. Ove potrebe mogu biti adaptirane
prema kondicionom stanju krava. Idealno bi bilo da krave uđu
u zasušeni period sa kondicijom od 3,5 i da se ona održava sve
do telenja. Ako krava ima slabiju kondiciju od 3,5 ona se treba
hraniti sa obrocima na višem energetskom nivou. Ako krava
pri zasušivanju ima kondiciju veću od 3,5, to znači da je ona
pregojena i da će najvjerovatnije ostati takva do telenja, a to će
uzrokovati probleme pri telenju i na početku naredne laktacije.
Zasušenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva
bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadržajem energije
(potrebno je energiju ograničiti kako bi se sprječilo gojenje),

  74
 

kao i sa limitiranim sadržajem proteina. Ova kabasta hraniva


su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da
je popunjen kako bi se održao u dobroj kondiciji) i za odmor
mrežavca. Dobar obrok u prvom mjesecu zasušenja sadrži 4
kg SM iz travne silaže pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM
iz sijena (lucerkinog), a u drugom mjesecu zasušenja sadrži
6,5 kg SM zajedno iz travne silaže i lucerkinog sijena datog po
volji. Kravama treba davati ukusnu silažu sa visokim
sadržajem šećera. Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran
kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadržajem energije jer
može loše utjecati na razvoj ploda i može dovesti do
poremećaja organa za varenja. Neposredno pred telenje (10
dana), kravu treba pripremiti za laktaciju povećanim nivoom
ishrane. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom
vrstom kabaste hrane nakon telenja. Zasušena grla koja su u
dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silažom, ali
ako su u slaboj kondiciji može im se dati malo kukuruzne
silaže.
Obroci moraju da sadrže dovoljnu količinu mineralnih
materija i vitamina kako bi se sprječio rizik od gojenja.
Zasušenim kravama se moraju davati smješe minerala
siromašne sa Ca kako bi se pospješila mobilizacija sopstvenih
tjelesnih rezervi i sprječila mliječna groznica. Potrebno im je
davati i mineralna hraniva sa niskim sadržajem K da bi se
omogućilo optimalno iskorištavanje drugih minerala.
Lista stvari koje treba provjeriti kod zasušenih krava:
o vime (vime treba biti potpuno zasušeno i
zdravo)
o popunjenost buraga (pun burag treba blago da
prominira)
o preživanje (zasušena grla trebaju stalno i
snažno da preživaju)
o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3,5
(procjenjuje se na osnovu sednjačnih kostiju i
rebara)

  75
 

Uobičajene greške:
o previsoka tjelesna kondicija na početku
zasušenog perioda
o previsoka tjelesna kondicija pri telenju
o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom
težinom u mršaviju kondiciju za
vrijeme zasušenog perioda
o pogrešno davanje minerala za vrijeme
zasušenog perioda

11. SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO


PRODUKTIVNA GRLA

Nisko produktivna mliječna grla su ona koja su u laktaciji više


o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana).
Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj
grupi:
o krave koje su pred telenjem i koje iz tog
razloga ulaze u zasušeni period
o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa
normalnom proizvodnom perzistencijom)
o krave čiji prinos mlijeka suviše naglo opada
o krave sa previsokom ocjenom kondicije u
odnosu na datum telenja
Provjeravanje grla u fazi niske mliječnosti:
• tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba
da je 3,5 kad krave ulaze u zasušeni period; krave u
ovoj grupi se ne smiju ugojiti; voditi računa o
prekomjernoj količini skroba u obroku)
• struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena;
konzistencija izmeta ne smije da je previše rjetka ili
previše čvrsta; izmet ne treba da sadrži nesvarena

  76
 

hraniva; vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena


što ukazuje na dobro preživanje)
• parametri mliječnosti (kg mleka, % mlečne masti i %
proteina)

Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka, a unos


SM postaje visok i to posebno energije, tako da lako može
doći do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre).
Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa nižim
sadržajem energije, tj. smanjiti ishranu krava sa visoko
energetskim hranivima kao što su kukuruz, kukuruzna silaža.
Preporučljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih
hraniva i niskim sadržajem lako razgradivih ugljenih hidrata.
Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta, on
prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak
mlađi od 10 mjeseci, a tek onda ostatak ovih hraniva može dati
nisko produktivnim grlima. Obično se nisko produktivnim
grlima daje kukuruzna silaža i veća količina lucerkinog sijena.
Što se tiče koncentrata, krave sa nižim prinosom mlijeka
obično dobijaju manje koncentrata od visoko mliječnih krava.
U praksi, potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama
davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi
20 kg mleka, potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg
mlijeka), a nakon 200 dana, količina koncentrata nije određena
samo količinom mlijeka već i tjelesnom kondicijom. Ako je
kondicija krava pred zasušenje preko optimalnih 3,5, to znači
da je ona predebela i da treba smanjiti količinu koncentrata.

  77
 

SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD

Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24


mjeseca života tj. tjelesne mase od 75 do 525 kg života.
Kukuruzna silaža ne smije da se daje podmlatku u okviru
navedenog uzrasta.
Količina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno
povećava od 0.5 kg sa 2 mjeseca života pa sve do 5,0 kg sa 24
mjeseca života.
Količina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2
mjeseca života treba da iznosi 1,5 kg, u uzrastu od 130 kg
treba da iznosi 2,5 kg života, a na dalje tj. od 6 pa do 24
meseca života potrebno je podmlatku davati 1,0 kg
koncentrata.
Od ostalih hraniva, teladima i junadima se mogu davati suhi
repini rezanci i pivarski trop, ali počev od 6 mjeseci života. U
uzrastu od 6 mjeseci života daje im se 4,0 kg pivarskog tropa,
a na dalje tj. do 24 mjeseca života može da se ova količina
poveća do 5,0 kg. Suhi repini rezanci se daju u količini od 1,0
kg teladima starim 6 mjeseci, a ova količina može da se
povećava do 2,5 kg sa 24 mjeseci života.

  78
 

Primjer sastavljanja obroka za telad i junad


Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci, tjelesne
mase 360 kg i prirasta 700g/dan.

SM kg SJ/kg SP g SvP g Ca g Pg Mg/g


Uzdržne potrebe + rast 6,8 3,66 660 363 29 23 13

Tabela 13. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA


SM/ kg SP g NEL Ca g Pg KM/kg
Kabasta hraniva
Kukuruzna silaža 30 24 6,30 0,8 0,6 0,05
Svježa lucerka 20 43 5,91 3,7 0,6 0,01
Sijeno lucerke kvalitetno 83 162 5,27 14,0 2,7 0,15
Sijeno lucerke slabog kvaliteta 83 140 4,13 14,6 2,2 0,12
Slama 84 25 2,88 2,7 0,7 0,02
Travna silaža - livada 35 56 5,72 2,3 1,2 0,04
TDS silaža 35 60 5,65 3,8 1,2 0,04
Sijeno livada - dobro 86 107 5,30 5,5 2,2 0,12
Sijeno TDS 86 113 5,01 9,3 2,3 0,12
Koncentrat
Koncentrat 15% 90 195 5,7 6,0 5,0 0,40
Koncentrat 18% 90 215 5,9 6.0 5,0 0,45
Pivski trop 22 59 6,26 0,9 1,6 0,04
Repini rezanci 90 88 6,9 8,5 1,0 0,30
Suncokretove pogače 87 330 6,2 3,0 9,8 0,38
Pšenične mekinje 88 145 5,3 0,8 10,0 0,20

Tabela 14. SASTAVLJANJE OBROKA


Kg SM SJ/kg SP g SvP Ca P Mg KM
hraniva kg g g g g dnevno
Sijeno lucerke 2,5 2,1 0,91 400 263 30 6 4 0,30
dobrog kvaliteta
Koncentrat 15% 1,0 0,9 0,59 195 145 6 5 5 0,40
Travna silaža 5,0 1,5 0,65 240 180 4 6 2 0,20
Repini rezanci 2,5 2,3 1,45 200 138 21 2 7 0,75

Ukupan zbir 11,0 6,7 3,59 1.035 725 60 20 18


Ukupne potrebe 6,8 3,66 660 363 29 23 13
Bilans - -0,07 375 362 31 -3 5 1,65
0,1
Bilans u % 99 98 157 200 207 86 141

  79
 

Tabela 15. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD


Mjeseci Kg Prirast SM/kg SJ/kg SP SvP kg hraniva KM/dan
starosti tjelesne (grama) g g Sijene Pivski Repini Konc.
mase lucerke trop rezanci 15%
2 75 850 1,4 1,55 450 248 0,5 1,5 0,675
4 130 850 2,5 1,98 510 281 1,0 2,5 1,15
6 185 850 3,5 2,39 570 314 1,5 3,0 1,0 1,0 1,045
8 235 850 4,5 2,85 610 336 2,0 3,0 1,5 1,0 1,27
10 280 700 5,3 3,01 580 319 2,0 5,0 1,5 1,0 1,35
12 320 700 6,1 3,35 620 341 2,0 5,0 2,0 1,0 1,50
14 360 700 6,8 3,66 660 363 2,5 5,0 2,5 1,0 1,575
16 400 625 7,6 3,78 670 369 3,0 5,0 2,5 1,0 1,80
18 440 625 8,4 4,12 710 391 3,5 5,0 2,5 1,0 1,875
20 480 625 9,1 4,53 830 457 4,0 5,0 2,5 1,0 1,975
22 510 500 9,7 4,65 920 507 4,5 5,0 2,5 1,0 2,025
23 520 350 9,9 4,65 920 507 5,0 5,0 2,5 1,0 2,10
24 525 150 10,0 4,65 920 507 5,0 5,0 2,5 1,0 2,10

Tabela 16. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI


Sijeno Pivski Suhi Koncentrat
lucerke trop repini 15%
dobro rezanci
25 teladi – starosti 6 mjeseci 37,5 75 25 25
10 junadi – starosti 14 mjeseci 25 50 25 10
Ukupno dnevno 62,5 125 50 35

  80
 

12. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA


ISHRANU KRAVA

¾ Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka,


mora se postići maksimalno konzumiranje hrane,
odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza
telenja.
¾ Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM
od tjelesne mase.
¾ Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije
za 5 – 6%, u odnosu na dvokratnu.
¾ Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog
mlijeka, krava treba da konzumira 0,5 kg SM. Ako se
ovo ne ostvari, krava slabi i može doći do pojave
produktivnih bolesti.
¾ Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže,
povećava se konzumiranje suhe materije.
¾ Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do
12 puta (svaki put 20 do 25 minuta), o čemu treba
voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane.
¾ Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje
20 časova u toku dana.
¾ Hranu u jaslama treba što češće prevrtati, pošto ovo
podstiče njeno konzumiranje.
¾ Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do
75%, dok obroci sa više vlage ili suhe materije od ovih
smanjuju konzumiranje.
¾ Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji)
prijeđe 27oC, a relativna vlažnost 80% dolazi do
toplotnog stresa (udara).
¾ Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60%
hrane treba davati kravama u toku noći.
¾ Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram
proizvedenog mlijeka.

  81
 

¾ U ishrani mladih krava, hrana treba da zadovolji


njihove uzdržne potrebe, omogući odgovarajući porast
i maksimalnu proizvodnju mlijeka.
¾ Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da
bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje
mlijeka u odraslih krava.
¾ Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka
poveća za 1 kg, u tom slučaju proizvodnja mlijeka u
toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg.
¾ Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti, ova
se u prvotelki smanjuje za 0,2%, a u odraslih krava za
0,3% na dan (3% svakih 10 dana).
¾ Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu
dnevnu mliječnost, imaju viši maksimum i bolju
perzistenciju (postojnost) laktacije.
¾ Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog
kvaliteta, može se povećati masnoća mlijeka.
¾ Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih
hraniva od svoje tjelesne mase.
¾ Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2,5 do
3,5 cm, kako bi stimulisala lučene pljuvačke.
¾ Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe
materije proizvede (izluči) 130 do 150 litara
pljuvačke.
¾ Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba
da bude 18 – 19%.
¾ Većina krava više pati od nedostatka energije nego od
manjka proteina.
¾ Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili
koncentrati, ne treba davati kao jedina kabasta hraniva
kravama, pošto dovode do smanjenog lučenja
pljuvačke i opadanja sadržaja mliječne masti.
¾ Pri ishrani krava sa silažom, najbolje je davati sa
silažom i određenu količinu sijena.

  82
 

¾ Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu


pitku vodu u toku 24 šasa.
¾ Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju
specifičan nepoželjan uticaj na miris mlijeka. Ovakva
hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava.
¾ U zavisnosti od tjelesne kondicije, zasušenim
kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata dnevno.
Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu
količinu koncentrata.
¾ Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama
treba povećati dnevnu količinu koncentrata, ali ne više
od 8 kg na dan u vrijeme teljenja.
¾ Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju
perioda zasušenosti, krave se blagovremeno
prilagođavaju na povećane količine koncentrata
odmah nakon teljenja i smanjuju slučajevi ketoze.
¾ Ishrana zasušenih krava suvišnim količinama
kukuruzne silaže ili zrna šitarica, može dovesti do
deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave
(sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene
položaja sirišta).
¾ Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena
(1kg/100kg) može eliminisati sve ove probleme.
¾ Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon
teljenja) može se reducirati ishranom zasušenih krava
na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama
kalcijuma(Ca) (manjim od 0,2%) u obroku i
povratkom na normalne količine nakon teljenja.
¾ Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza
teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka.
¾ U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2,5 –
3,8 kg koncentrata, a od trećeg dana iza teljenja
dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0,5 do 1
kg dnevno.

  83
 

¾ Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne


treba da bude veća od 2,5 do 3,5 kg, na koncentrovana
hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60%
SM.
¾ Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti, dnevnu
količinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa
količinom proizvedenog mlijeka.
¾ Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane
faze laktacije do 100 kg tjelesne mase, zbog ove
pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj
kondiciji.
¾ U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama
soli za uzdržne potrebe i 2 grama svaki kilogram
proizvedenog mlijeka.
¾ Da bi se spriječila pojava mliječne groznice, kravama
u toku perioda zasušenja treba ograničiti dnevnu
količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0,5 – 0,7%
u SM, dok količina fosofora treba da bude manja od
45 grama dnevno ili 0,3 – 0,35% SM obroka.
¾ Odnos Ca : P, treba da bude ispod 2:1.
¾ Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od
nedostatka pojedinih mineralnih elemenata.
Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL.
¾ Porast spoljašne temperature iznad 24oC, za svaki 1oC
opada konzumiranje suhe materije za 2,8%.
¾ Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm
jasala.
¾ Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba
da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije teljenja.
¾ Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom
zelene kabaste hrane, kukuruzne silaže ili koncentrata,
u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu
(natrijumbikarbonat). Količina sode treba da iznosi
0,75% od ukupne suhe materije obroka.

  84
 

¾ U cilju prevencije pojave mliječne groznice


(porođajne groznice), izbjegavati ishranu zasušenih
krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim
količinama fosfora.
¾ Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u
obrocima zasušenih krava potrebno je ograničiti
količinu kukuruzne silaže o zrna kukuruza na ½ od
količine korištene u prethodnom periodu.
¾ Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti,
spriječavaju se mogući problemi u vrijeme teljenja,
osigurava dobar apetit i visoka mliječnost.
¾ Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu
rezervu u energiji i mineralnim materijama, i ostvaruju
veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje
problema u toku laktacije.
¾ U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite
gojenje zasušenih krava.
¾ Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta
(dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu
zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno
kukuruza i kukuruzna silaža).

  85
 

12. GLOBALGAP STANDARD – ISHRANA


MUZNIH GRLA
Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). Sljedeće
aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak:
• izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja,
• odabir hrane,
• pregled hrane (buđ, plijesan, ostaci zemlje i dr.),
• opskrba hranom,
• prijem hrane,
• skladištenje odabrane hrane,
• priprema formulacije,
• dodavanje aditiva u hranu,
• ishrana,
• uklanjanje ostataka hrane.
Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za
stočarstvo, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa
kriterijima usklađenosti:
R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo
BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU
Prikladna, visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit,
zdravlje i razvoj i pomaže osiguranju efikasne proizvodnje.
BS OPĆENITO
4.1
BS Ima li sva stoka Mora biti dostupna čista voda, Primarni
4.1.1 pristup dovoljnoj oprema za napajanje mora biti
količini čiste čista i treba postojati mehanizam
vode, uključujući kojim se osigurava opskrba u
i za vrijeme paše? slučaju ekstremnog
vremena/klime. Unakrsna
provjera sa PG 4.6 i PY 4.2.

  86
 

BS Jesu li Gdje se opskrbljuje s Primarni


4.1.2 komponente hrane komponentama hrane preko tvrtke
bile proizvedene i koja je licencirana od strane
dobivene iz izvora relevantnog kompetentnog
odobrenog autoriteta mora se demonstrirati
odstrane da je u skladu sa zahtjevima za
GLOBALGAP-a? osiguranjem kvalitete koje je
postavio GlobalGAP (vidjeti
GlobalGAP standard proizvodnje
komponenta hrane). Proizvođači
komponenti hrane (CFM)
odobreni od strane GlobalGAP-a
stavljeni su na odobrenu listu na
web stranicama
www.globalgap.org. Korišteni
proizvođači komponenta hrane
moraju biti certificirani prema
GLOBALGAP standardu
proizvođača komponeneti hrane
ili prema standardu koji je bio
uspješno sustavno vrednovan
prema GlobalGAP CFM
standardu unutar 12 mjeseci od
proizvođačke registracije kod
GlobalGAP-a. Vidjeti GlobalGAP
CFM standard. NE N/A.
BS Jesu li sve Domaće mješaone moraju Primarni
4.1.3 domaće mješaone demonstrirati registraciju (tj. u
hrane registrirane skaldu sa EU direktivom 95/69),
od ili odobrene ili odobrenjem relevantnog
preko kompetentnog tijela.
odgovarajućih
kompetentnih
tijela?

  87
 

BS Čuvaju li se Oznake krmiva koje sadrže sastav Primarni 


4.1.4 oznake krmiva hrane moraju se čuvati. Broj
kod uzgajivača računa mora biti registriran u bazi
kao evidencija podataka proizvodnje i taj se broj
porijekla hrane i treba slijediti unatrag sve do
sastava informacije grupe hrane koja je
hranidbenih čuvana od strane opskrbljivača
sastojaka? hranom kad se više ne čuvaju
oznake sa vreća nakon
konzumacije. N/A samo ako
nema opskrbe krmivima.
BS Jesu li svi Svi stočni hranidbeni materijali su Primarni 
4.1.5 nabavljeni stočni sljedivi do opskrbljivača. NE
hranidbeni N/A.
materijali sljedivi
do opskrbljivača?
BS Jesu li proteinski Zapisi hrane demonstriraju Primarni 
4.1.6 elementi obroka korištene samo dopuštenih izvora.
jedino dobiveni iz Oznaka ili izjava proizvođača koji
biljaka, mlijeka, tvrdi da porijeklo proteina mora
jaja ili ribe (riblje biti zabilježeno od strane
brašno ne može uzgajivača kao evidencija. N/A
služiti za ishranu ako nema hranjenja.
preživara)
BS Provode li Detaljni zapisi pokazuju postotak Primarni 
4.1.7 gospodarstva koja komponenata. N/A ako nema
sama miješaju miješanja u vlastitim
hranu u vlastitim mješaonama.
strojevima,
protokol
miješanja kod
različitih
mješavina?

  88
 

BS Opskrbljuju li se Svi kombinirani usjevi (vidjeti Primarni


4.1.8 domaće mješaone listu usjeva za kombinirane
hrane, od januara usjeve) koji se opskrbljuju za
2009, samo miješanje hrane moraju biti
certificiranim GlobalGAP certificirani (ili
GlobalGAP istovjetno). NE N/A
kombiniranim
usjevima za
miješanje hrane?

BS Je li dopušteni Zapisi hrane pokazuju korištenje Preporuk


4.1.9 izvor ribljeg samo dozvoljenih izvora. a
brašna samo iz Označavanje toga ili izjava
održivih i proizvođača kojom tvrdi održivost
sljedivih izvora? izvora ribljeg brašna trebaju se
čuvati od strane uzgajivača kao
evidencija. N/A gdje nema
hranjenja ribljim brašnom.

BS Postoji li Ako je korištena hrana u koju su Primarni


4.1.1 procedura koja se dodani lijekovi, mora postojati
0 bavi s reziduama odvojena kanta/odjeljak u koji je
u hrani u koju su odložen obrok koji ima karencu.
dodani lijekovi?

BS Postoji li Vizualna ocjena i radnici moraju Primarni


4.1.1 procedura koja bi pokazati svjesnost tijekom
1 osigurala da su razgovora. NE N/A.
sustavi za
hranjenje redovito
čiste?

  89
 

BS ZAPISI STOČNE HRANE


4.2
BS Jesu li dostupni Zapisi, uključujući tip hrane, Primarni
4.2.1 dokumentirani zapisi količinu i datum isporuke su
(npr.računi) dostupni za nabavljenu
opskrbljivača hranom hranu. N/A ako nema
od kojih je nabavljen hranjenja nabavljenom
hranidbeni materijal? hranom

BS Uključuju li sastojke, Oznake/računi/izjave koji Sekundarni


4.2.2 dokumentirani zapisi specificiraju sastojke su
opskrbljivača hranom dostupni. N/A samo ako
od kojih su nema hranjenja ili gdje
komponente hrane i postoje ograničenja u
ostali životinjski patentnim/intelektualnim
hranidbeni materijal pravima vlasništva .
bili nabavljani?

BS SKLADIŠTENJE I NABAVKA STOČNE HRANE


4.3
BS Je li hrana skladištena Hrana mora biti skladištena Sekundarni
4.3.1 u uvjetima koji odvojeno po tipu i u
sprečavaju razgradnju uvjetima koji sprečavaju
i kontaminaciju? razgradnju i kontaminaciju.

BS Čiste li se redovito Vizualna ocjena sustava za Primarni


4.3.2 svi sustavi za hranjenje, spremnika, kanti,
hranjenje, spremnici, vozila i zapisi ako su
kante i kamioni? dostupni i radnici trebaju
pokazati svjesnost tijekom
razgovora. Vreće, kante
jednom godišnje. NE N/A

  90
 

BS Poduzimaju li sve Odsutnost glodavaca i Primarni


4.3.3 farme mjere opreza ostalih štetočina i isključenje
kako bi kontrolirale domaćih životinja iz
glodavce i štetočine i skladišta hrane (uključujući
kako bi se spriječila krmiva gdje je moguće). NE
kontaminacija hrane N/A.
(uključujući
voluminozna krmiva
gdje je moguće) od
strane domaćih
životinja?
BS Je li hrana kojoj su Vizualna inspekcija koja će Primarni
4.3.4 dodani lijekovi osigurati da nema unakrsne
držana u odvojenim, kontaminacije između hrane
jasno označenim i u koju su dodani lijekovi i
identificiranim hrane u koju nisu. Jasno
skupnim označavanje/identifikacija.
spremnicima ili N/A samo ako nema
vrećama? hranjenja.
BS Je li hrana kao što je Identifikacija i odvajanje Primarni
4.3.5 hrana kojoj su dodani krmiva za različite vrste i
lijekovi ili hrana koja tipove hrane.N/A ako nema
je namjenjena za hranjenja.
različite vrste jasno
identificirana i
čuvana odvojeno?
Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za
goveda i ovce, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa
kriterijima usklađenosti:
R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo
GO HRANA, KRMIVA
3
GO Tamo gdje je Ocijeniti sustav za hranjenje i Sekundarni

  91
 

3.1 pristup hrani kondiciju stoke. Ako je


ograničen, može li nedovoljan hranidbeni prostor
sva stoka dobiti za svu stoku da se hrani u isto
njen dnevni obroki vrijeme, uzgajivač treba opisati
i on biti kako osigurava da sva stoka
zadovoljna? dobiva njihov obrok. N/A
samo gdje nema restriktivnog
hranjenja.
GO Kad su ovce Gdje se ovce napasuju Sekundarni
3.2 hranjene voluminoznim krmivima,
voluminoznim evidentirati da su suha
krmivima, imaju li područja prikladna, tj. da je
pristup suhim stoka čista i zadovoljna. Ako
područjima (run nema voluminoznih krmiva,
back area) ili slami upitati uzgajivača koristili ih i
i jesu li ovce ako ih koristi upitati ga za
zadovoljne što se njegovu politiku. N/A gdje
može vidjeti iz nema voluminoznih krmiva ili
njihovog gdje se ne drže ovce.
ponašanja?

Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu, modul za


mlijeko, su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima
usklađenosti:
R.br. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo
ML 2 HRANA
ML Traži li uzgajivač Postoje zapisi kojima se Sekundarni
2.1 nutricionistički savjet potvrđuje recepturni savjet
za uspostavu režima iz kvalificiranog izvora
hranjenja mliječnih savjeta (tvrtka za
krava? proizvodnju hrane s

  92
 

reputacijom ili
prepoznatljiva individua).
ML Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe Sekundarni
2.2 adekvatan i i potpisan od strane
prikladan akcijski savjetnika. Pregledati plan
plan, hranidbe za implementaciju,
implementiran i unakrsna referenca sa
pregledan kupljenim hranidbenim
najmanje dvaput komponentama i krmivima
godišnje? koja su proizvedena doma i
njihova sposobnost da pruže
nivo održavanja i proizvodnje.
ML Omogućuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je Sekundarni
2.3 za hranjenje dovoljan moguće ili uzgajivač treba
pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s
skupine i težine tim. Ne N/A samo gdje
goveda kako bi se nema ustava za hranjenje.
spriječilo nasilje? Da
nije dozvoljeno
podno hranjenje
unutar boksa?

15. ZAKLJUČAK

Farmer u mliječnom govedarstvu treba da zna osnovne


principe ishrane mliječnih grla da bi se optimizirala
proizvodnja mlijeka i životinje održale u dobrom
zdravstvenom stanju. Kravama svih proizvodnih grupa se
moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla
dobra proizvodnja mlijeka, a teladima i junadima se moraju
davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov
najoptimalniji razvoj.
Dobro izbalansirani obroci svakako znače dobar profit.

  93
 

− Krave visoke mliječnosti su vrlo osjetljive na sve


promjene u sastavu ishrane i stresne podražaje.
− Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi sa
svim hranjivima i zadovoljavati energijom,
bjelančevinama, sirovim vlaknima, mineralima i
vitaminima, koji po količini i kvalitetu
odgovaraju potrebama krava prema visini
proizvodnje i stanju reprodukcije.
− Krmiva moraju biti tehnološki pravilno
pripremljena i dobro čuvana, što bolje hranidbene
vrijednosti da bi se s njima postigla najviša
proizvodnja.
− Krmiva moraju biti čista, zdrava, ukusna, bez
plijesni i štetnika,, bez prašine i stranih primjesa.
− Staje moraju biti čiste, uredne, posebno ležišta,
valovi, hranilice i pojilice.
− Krave moraju uvijek imati na raspolaganju
dovoljno zdrave i pitke vode. U nedostatku vode
uzimaju manje hrane, slabiji im je apetit, samnuje
se mliječnost i slabi tjelesna kondicija krava.
− Ako su krave slabe i ne postižu očekivanu
muznost, a pravilno se posupalo u pripremi
krmnih obroka i tehnologiji ishrane, treba utvrditi
uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena,
genitalija, probavnih organa, nogu, papaka),
hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak
energije, bjelančevina, minerala i vitamina -
hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski
potencijal krava.

  94
 

16. KAKO ISHRANOM POVEĆATI


MLIJEČNOST I KVALITET MLIJEKA

Opći uvjeti su:


• Genetska (nasljedna), pasminska i individualna
sposobnost krave za proizvodnju.
• Zdravlje krava, dobra plodnost i tjelesna
kondicija.
• Zdravo, dobro razvijeno i mekano (žljezdano)
vime.
• Blagi postupak s kravama, mir i tišina
(izbjegavanje stresa).
• Ugodno ležište, čistoća okoline, valova, hranilica
i pojilica.
• Redovno obrezivanje i održavanje papaka.
• Pravilna upotreba tehnike i ispravnih uređaja za
mužu i njihovo održavanje.
• Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena.
• Pravilno zasušivanje krava i uvod u mliječnost
dvadesetprvog dana iza telenja, a zatim
avansiranje mliječnosati krmivima.
• Ishrana
1. Krave moraju dobivati dovoljno sočne
voluminozne krme dobrog kvaliteta (paša,
livadska trava, sjenaža, kukuruzna silaža i
dr.) najviše 11 do 13 kg suhe materije na
dan.
2. Voluminozna krmiva dobro je davati
usitnjena sa sočnim krmivima (repom,
sirovim repinim rezancima i dr.)
3. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe
materije i probavljive celuloze (sirovim

  95
 

vlaknima) poboljšavaju masnoću mlijeka.


Stoga, preporučuje se davati livadsko
sijeno 4 do 7 kg/dan, sojinu ili mljevenu
suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan.
4. Krmni obroci krava moraju uz dobru
energetsku hranidbenu vrijednost (prema
muznosti krava) sadržavati najmanje 18
do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji.
5. Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba
dodavati enrgetska i bjelančevinasta
koncentratna krmiva, a količina zavisi o
vrsti i kvalitetu osnovne krme i o
mliječnosti krava (35 do 50% ukupne suhe
materije krmnog obroka). Smjesa žitarica
mora sadržavati najmanje 50% mljevenog
zrna kukutuza.
6. Određenu količinu koncentratnih krmiva
treba davati kravama individualno u dva
do tri obroka dnevno.
7. Na povećanje suhe materije i bjelančevina
u mlijeku vrlo dobro utječu
bjelančevinasta krmiva: sijeno djeteline i
lucerke, pšenične posije, kvasac, sačma
suncokreta, a naročito sojina sačma
(krmiva koja sadrže više u buragu
stablinih bjelančevina) i zasićena
aminokiselina metionin.
8. Sojinu sačmu treba naročito davati
kravama koje imaju muznost preko 20
litara/dan. Daje se u krmnim smjesma 1
do 2 kg/dan, dodatno.

  96
 

9. Suncokretovu i sačmu uljane repice, dobro


je dodavati uz sojinu sačmu jer sadrži veći
procenat metionina.
10. Posebnim mineralno-vitaminskim
dodacima (premiksima) u potpunim i
dopunskim krmnim smjesama daju se
potrebni minerali i vitamini.
11. U zasušenju i poslije telenja dobro je
povećati količinu vitamina A, D i E, i uz
to dodavati vitamine B12 i niacin.
12. S visokom muznosti smanjuje se potrošnja
krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se
smanjuje količina osnovnih uzdržnih
krmiva, ali krave moraju dobivati
kvalitetnija krmiva visoke energetske
hranidbene vrijednosti, dobro
uravnotežene krmne obroke s više
bjelančevina, minerala i vitamina.
13. Kravame se ne smiju davati prašna,
pjesniva i zaražena krmiva.
14. Krave moraju uvijek imati dovoljno
zdrave pitke vode.

17. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI


KOD KRAVA
Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja
proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim
hranjivim materijama. Zbog toga je ova proizvodnja
često praćena brojnim oboljenjima krava kao posljedica
različitih grešaka u ishrani.

  97
 

Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela


indigestija buraga, nadun, dislokacija sirišta, sindrom
debelih krava, mliječna groznica, otok vimena, ketoza.

17.1 Kisela indigestija buraga (acidoza):


Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na
obroke sa velikim učešćem zrna žitarica i na preobilnu
količinu kisele silaže. Tada dolazido zakišeljavanja
sadržaja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i
sam burag prestaje da radi. Oboljela grla imaju proliv,
stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti.
U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu
koncentrovanog dijela obroka i prijeći na obroke sa
većim sadžajem kabastih krmiva. U težim slučajevima
neophodna je pomoć veterinara.

17.2 Nadun:
Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u
tijeku varenja hrane. U tom slučaju kod goveda izostaje
podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se
podrigivanjem izbacuju. Nadun kod goveda na paši koga
izazivaju lucerka, razne vrste djetelina i druge
leguminoze, može se spriječiti ako se govedima prije
izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih
krmiva. Naročito je opasna mlada, sočna i vlažna paša
većine leguminoza. U odnosu na pašu, pokošena zelena
masa leguminoza manje je opasna. Vrlo je bitno
postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju
nadun. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje
lijeve strane buraga i kretanje grla, U težim slučajevima
nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga
i tako samnuje njihov pritisak. U najtežim slučajevima

  98
 

naduna, neophodno je izvršiti trokiranje (bušenje)


buraga. Za liječenje naduna potreban je intervencija
veterinara.

17.3 Dislokacija sirišta:


Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u
nedostatku kabastih hranjiva u obroku. Takođe uzrok
može biti i ako se zasušene krave hrane velikim
količinama zrnaste i koncentrovane hrane. Kad dođe do
ovog poremećaja, krve slabije jedu, mršave i nastaje opća
slabost grla. U ovakvim slučajevima ako dođe do
oporavka grla pod nadzorom veterinara, potrebno je u
obrok uključiti više kabastih hranjiva, kao što su sijeno,
silaža, paša i dr.

17.4 Sindrom debelih krava:


Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. Javlja
se nekoliko dana iza telenja, kada krava gubi apetit, javlja
se opća slabost organizma i krave su podložne raznim
infekcijama. Jetra ima umanjenu funkciju zbog
nagomilavanja loja. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije
telenja praćeno i drugim poremećajima, kao što je
dislokacija sirišta, zadržavanje posteljice, upala materice,
mastitis i dr.. Preventiva je pravilna i kontrolisana
ishrana.

17.5 Mliječna groznica:


Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. Vezana
je za početak laktacije. Tada dolazi do smanjenja sadržaja
kalcijuma u krvi krava. Krave gube apetit, nesigurno
stoje i konačno, kada legnu, ne mogu da ustanu. Veoma

  99
 

je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno


kalcijuma sa hranom. Ali treba znati da suviše kalcijuma
u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice.
U slučaju oboljenja potreban je pomoć veterinara.

17.6 Otok vimena:


Obično se javlja u vrijeme telenja, a ponekad se može
javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. Najčešće
se javlja kod prvotelki, mada se može javiti i kod starijih
krava visoke mliječnosti. Vime je na dodir prilično
bolno.
Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama
koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja može
dovesti do izražene pojave otoka. Takođe je bitno ne
davati suvišne količine soli u obroku u periodu
predtelenje. Otok vimena obično ne predstavlja veći
problem i često će proći bez veterinarskog tretmana ali je
potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa
umjerenim kretanjem grla. U ozbiljnijim slučajevima
potrebna je intervencija veterinara.

17.7 Ketoza:
Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi
do opadanja sadržaja glukoze u krvi, naglog gubljenja
tjelesne mase i opadanja mliječnosti. Obično se javlja 10
do 30 dana iza telenja.
Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama
nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i
sastavljenom obroku, krave tada koriste svoje sopstvene
masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se
korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo, jetra ne
uspijeva da do kraja transformiše masti, nego se one

  100
 

nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze


kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi, a zatim u
mokraći i mlijeku.
Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon
telenja, Krave oboljele od ketoze gube apetit, prvo
odbijaju koncentrat, pa sijeno, naglo mršave, naglo im
pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan
miris na aceton. Ako se zakasni u liječenju, nagomila se
mast u jetri i grlo može uginuti.
Liječenjem se podiže nivo šećera u krvi dodavanjem
glukoze i liječenje izvodi veterinar.
Znači potrebno je znati da suvišna količina tjelesne mase
kod krava u vrijeme telenja, tako reći obavezno, imaju za
poslijedicu gubljenje apetita, kada dolazi do mobilizacije
sopstvenih masti. Zbog toga se kravama poslije telenja
moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna
količina koncentrovanih hraniva.

  101
 

Primjer softwera za balansiranje obroka - Njemačka

  102
 

KRMNE TABLICE

ZELENA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije


SM g KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g MJ
PAŠA (ekstenzivni pašnjaci)
- mlada 170 0,18 24 16 35 141 94 205 6,65 1,08
- u vlatanju 185 0,19 23 14 44 1,2 0,7 124 76 238 6,49 3,78 6,26 1,02
- početak cvatnje 220 0,19 25 14 60 1,5 0,9 114 64 273 6,82 4,10 5,58 0,88
- kraj cvatnje 240 0,18 23 13 75 96 54 312 4,93 0,75
PAŠA (intenzivni pašnjaci)
- mlada 160 0,18 37 29 30 231 181 188 6,81 1,10
- u vlatanju 175 0,18 35 26 41 200 149 234 6,31 1,03
- početak cvatnje 220 0,20 42 31 58 1,1 0,8 191 141 264 5,00 3,63 5,65 0,90
- kraj cvatnje 240 0,18 37 25 76 154 104 317 4,94 0,75
LIVADSKA TRAVA (I otkos)
- u vlatanju 180 0,18 31 21 43 1,2 0,7 172 117 239 6,67 3,90 6,34 1,03
- početak cvatnje 210 0,18 31 20 57 1,8 0,5 148 95 272 8,57 2,38 5,57 0,89
- kraj cvatnje 230 0,17 28 17 72 1,2 0,8 122 74 313 5,22 3,48 4,92 0,75
LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi)
- do 4 nedjelje 180 0,17 31 22 38 172 122 211 5,97 0,97
- do 6 nedjelja 200 0,18 32 22 51 1,6 0,6 160 110 255 8,00 3,00 5,78 0,93
- nakon 6 nedjelja 220 0,18 31 20 65 141 91 295 5,25 0,82
LUCERKA (I otkos)
- prije pupanja 176 0,18 46 39 31 261 222 176 6,21 1,02
- u pupanju 193 0,18 43 34 46 3,7 0,6 223 176 238 21,02 3,11 5,91 0,95
- početak cvatnje 210 0,18 39 31 60 4,4 0,6 186 148 286 20,95 2,86 5,42 0,85
- kraj cvatnje 240 0,17 41 31 80 4,0 0,6 171 129 333 16,67 2,50 4,76 0,70
  103
 

LUCERKA (daljni otkosi)


- u pupanju 220 0,19 47 37 55 4,1 0,7 214 168 250 18,64 3,18 5,36 0,85
- u cvatnji 230 0,17 45 34 70 4,2 0,6 196 148 304 18,26 2,61 4,90 0,75
CRVENA DJETELINA (I otkos)
- u pupanju 207 0,20 37 27 44 3,4 0,6 179 130 213 16,43 2,90 6,09 0,99
- početak cvatnje 220 0,20 36 26 55 3,4 0,6 164 118 250 15,45 2,73 5,63 0,90
- kraj cvatnje 235 0,19 35 24 69 3,9 0,6 149 102 294 16,60 2,55 5,14 0,80
CRVENA DJETELINA (otkosi)
- prije pupanja 187 0,19 42 33 33 2,4 0,6 225 177 177 12,83 3,21 6,30 1,03
- u pupanju 200 0,19 39 27 45 2,8 0,6 195 135 225 14,00 3,00 5,84 0,95
- početak cvatnje 220 0,19 38 26 65 173 118 295 5,30 0,86
DTS (I otkos)
- u pupanju 182 0,19 33 25 38 2,4 0,6 181 137 209 13,19 3,30 6,42 1,04
- početak cvatnje 212 0,20 31 22 54 2,8 1,3 146 104 255 13,21 6,13 5,80 0,93
- kraj cvatnje 226 0,19 30 21 71 133 93 314 5,04 0,77
DTS (daljni otkosi)
- u pupanju 184 0,19 33 26 44 2,6 1,0 179 141 239 14,13 5,43 6,65 1,06
- početak cvatnje 221 0,19 31 24 63 140 108 285 5,48 0,86
STOČNI GRAŠAK
- u cvatnji 145 0,14 30 25 33 2,2 0,5 207 172 228 15,17 3,45 5,91 0,98
ZOB
- u klasanju 164 0,16 17 12 45 0,7 0,4 103 73 274 4,26 2,44 6,36 1,01
- mliječna zrioba 264 0,19 20 11 93 1,2 0,7 76 42 352 4,54 2,65 4,95 0,74

  104
 

U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije


SILAŽE SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g g MJ
SILAŽA KUKURUZA
- mliječna zrioba 220 0,21 21 12 55 0,9 0,6 95 55 250 4,10 2,73 6,06 0.97
- voštana zrioba 270 0,27 24 13 61 0,8 0,6 89 48 226 2,96 2,22 6,30 1,02
- kasno voštana zrioba 320 0,33 27 14 65 0,7 0,6 84 44 203 2,19 1,88 6,61 1,06
- kasna zrioba 350 0,29 29 15 65 1,2 0,9 83 43 186 3,43 2,57 5,99 0,84
SILIRANI KLIP KUKURUZA
- sa komušinom 500 0,59 49 30 73 98 60 146 8,03 1,19
- bez komušine 600 0,75 58 38 44 0,2 1,8 97 63 73 0,33 3,00 8,60 1,26
SILIRANO ZRNO KUKURUZA 630 0,80 61 38 18 97 60 29 9,05 1,27
PRIRODNE LIVADE
- I otkos početak klasanja 210 0,18 27 18 64 1,4 0,7 129 86 305 6,66 3,33 6,29 0,88
CRVENA DJETELINA
- I otkos, početak cvatnje 200 0,14 30 19 59 3,0 0,5 150 95 295 15,00 2,50 5,03 0,70
- I otkos, puna cvatnja 220 0,13 27 13 75 2,8 0,4 123 60 341 12,73 1,82 4,09 0,57
- II i III otkos, početak cvatnje 220 0,14 34 19 65 3,0 0,4 155 86 295 13,64 1,82 4,40 0,62
C. DJETELINA + TRAVE (1:1)
- I otkos, početak cvatnje 205 0,14 26 15 60 2,1 0,6 127 73 293 10,24 2,93 4,90 0,69
- I otkos, puna cvatnja 245 0,17 26 14 81 2,5 0,6 106 57 331 10,21 2,45 4,83 0,68
- II i III otkos, početak cvatnje 225 0,15 29 15 66 2,2 0,6 130 44 293 9,78 2,67 4,74 0,66
LUCERKA
- I otkos, početak cvatnje 200 0,13 35 26 62 3,3 0,5 175 130 310 16,50 2,50 4,73 0,66
- I otkos, puna cvatnja 215 0,13 35 24 75 3,5 0,5 163 112 350 16,28 2,33 4,31 0,60
- II-IV otkos, početak cvatnje 210 0,12 40 25 64 3,7 0,5 190 120 305 17,62 2,38 4,17 0,58

  105
 

LUCERKA + TRAVA (1:1)


- I otkos, početak cvatnje 210 0,14 29 19 67 2,3 0,6 138 90 320 10,95 2,86 4,87 0,68
- I otkos, puna cvatnja 250 0,15 30 18 90 2,7 0,7 120 72 360 10,80 2,80 4,41 0,62
- II-IV otkos, početak cvatnje 235 0,14 34 19 76 2,8 0,6 145 81 323 11,90 2,55 4,26 0,60

SJENAŽE U 1 Kg krmiva U 1 Kg suve materije


SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g g MJ
LIVADSKE TRAVE (I otkos)
- prije vlatanja 350 0,34 61 44 78 174 125 223 6,13 0,98
- u vlatanju 350 0,31 56 38 90 2,3 1,2 160 108 257 6,57 3,43 5,72 0,90
- početak cvatnje 350 0,27 49 31 101 140 89 288 5,08 0,78
- kraj cvatnje 350 0,23 41 23 117 117 66 334 5,23 0,67
LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi)
- do 4 nedjelje 350 0,30 55 37 84 2,6 1,2 157 106 240 7,43 3,43 5,23 0,85
- do 6 nedjelja 350 0,27 50 32 98 143 91 280 5,06 0,79
- nakon 6 nedjelja 350 0,23 46 28 111 131 80 317 4,46 0,67
LUCERKA (I otkos)
- u pupanju 350 0,29 71 52 91 5,4 1,1 203 149 260 15,43 3,14 5,34 0,83
- početak cvatnje 350 0,27 61 44 104 5,1 1,1 174 126 297 14,57 3,14 5,08 0,77
- kraj cvatnje 350 0,23 60 40 128 171 114 366 4,45 0,67
LUCERKA (daljni otkosi)
- u pupanju 350 0,28 74 54 96 4,8 1,0 211 154 274 13,71 2,86 5,25 0,81
- u cvatnji 350 0,24 71 50 121 5,0 1,2 203 143 346 14,23 3,43 4,70 0,69
CRVENA DJETELINA (I otkos)
- u pupanju 350 0,32 62 43 83 5,4 0,9 177 123 237 15,43 2,57 5,72 0,91
- početak cvatnje 350 0,29 58 39 97 5,1 1,2 166 111 277 14,57 3,43 5,46 0,85
- kraj cvatnje 350 0,25 52 32 112 149 91 320 4,88 0,72
CRVENA DJETELINA (otkosi)
- u pupanju 350 0,29 60 39 91 4,8 1,0 171 111 260 13,71 2,86 5,29 0,82

  106
 

- u cvatnji 350 0,23 59 38 112 5,0 1,2 168 109 320 14,28 3,43 4,49 0,66
DTS (I otkos)
- prije pupanja 350 0,34 69 52 69 197 149 197 6,11 0,98
- u pupanju 350 0,31 60 43 85 3,8 1,2 171 123 243 10,86 3,43 5,65 0,89
- početak cvatnje 350 0,30 51 33 99 5,0 1,1 146 94 283 14,28 3,14 5,53 0,85
DTS (daljnji otkosi)
- u pupanju 350 0,39 63 45 91 4,2 1,2 180 128 260 12,00 3,43 6,99 1,11

DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA

BRAŠNO LUCERKE
- do 15 % proteina 893 0,57 140 96 263 157 107 294 4,61 0,64
- 15 – 17 % proteina 907 0,63 162 117 257 18,3 2,9 179 129 283 20,18 3,20 4,85 0,70
- 17 – 19 % proteina 906 0,75 178 130 239 196 143 264 5,47 0,83
- 19 – 21 % proteina 905 0,83 200 153 222 221 169 245 5,84 0,92
- više od 21 % proteina 899 0,92 217 175 207 241 195 230 6,38 1,03

SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA – SIJENO


U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije
SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g g MJ
LIVADSKO SIJENO (I otkos)
- prije vlatanja 860 0,71 124 81 209 144 94 243 5,82 0,83
- u vlatanju 860 0,62 107 64 238 5,5 2,2 124 74 277 6,40 2,56 5,30 0,73
- početak cvatnje 860 0,52 95 53 267 6,3 2,1 110 62 310 7,32 2,44 4,70 0,61
- kraj cvatnje 860 0,47 82 42 302 6,5 1,8 95 49 351 7,56 2,10 4,31 0,55
- nakon cvatnje 860 0,43 70 31 310 6,0 1,0 81 36 360 6,98 1,16 4,00 0,50
LIVADSKO SIJENO (otkosi)
- do 4 nedjelje 860 0,62 128 85 220 5,2 2,7 149 99 256 6,05 3,14 5,14 0,72

  107
 

- 4 – 6 nedjelja 860 0,56 115 72 251 4,1 2,1 134 84 292 4,77 2,44 4,85 0,65
- nakon 6 nedjelja 860 0,40 107 64 281 124 74 327 3,94 0,47
LUCERKA (I otkos)
- u pupanju 860 0,60 162 119 249 14,0 2,7 188 138 290 16,28 3,14 5,27 0,70
- početak cvatnje 860 0,50 145 102 283 13,6 2,3 168 119 329 15,81 2,67 4,69 0,58
- kraj cvatnje 860 0,46 140 92 330 14,6 2,0 163 107 384 16,98 2,33 4,13 0,54
LUCERKA (daljnji otkosi)
- u pupanju 860 0,54 166 118 240 15,7 2,6 193 137 279 18,25 3,02 4,74 0,63
- početak cvatnje 860 0,46 151 103 309 16,3 2,2 175 120 360 18,95 2,56 4,30 0,54
CRVENA DJETELINA (I otkos)
- u pupanju 860 0,66 137 92 219 14,2 2,2 159 107 255 16,51 2,56 5,53 0,77
- početak cvatnje 860 0,59 123 81 253 13,2 2,2 143 94 294 15,35 2,56 5,16 0,69
- kraj cvatnje 860 0,50 118 71 304 9,7 2,1 137 83 353 11,28 2,44 4,49 0,58

DTS (I otkos)
- u pupanju 860 0,64 118 73 212 6,5 2,6 137 85 246 7,56 3,02 5,33 0,75
- početak cvatnje 860 0,56 113 69 259 9,3 2,3 131 80 301 10,81 2,67 5,01 0,66
- kraj cvatnje 860 0,50 100 58 303 116 67 352 4,52 0,58
DTS (daljnji otkosi)
- u pupanju 860 0,64 150 101 244 6,9 2,6 174 117 284 8,02 3,02 5,47 0,75
- u cvatnji 860 0,49 132 81 276 8,9 2,5 153 94 321 10,35 2,91 4,55 0,57
SLAMA
- pšenica 880 0,22 25 6 400 2,7 0,7 28 7 455 3,07 0,79 2,88 0,25
- ječam 880 0,30 27 6 394 2,6 0,7 31 7 448 2,95 0,79 3,18 0,36
- zob 880 0,30 28 8 329 3,6 1,2 32 9 374 4,10 1,36 3,48 0,36
- kukuruzovina 850 0,46 62 20 288 5,0 2,0 73 23 339 5,88 2,35 3,35 0,54
- grašak 860 0,30 82 45 355 11,5 1,6 95 52 413 13,37 1,86 4,44 0,34
- soja 860 0,37 55 26 366 10,4 1,4 64 30 426 12,10 1,63 2,78 0,43
GOMOLJAČE I KORIJENJAČE

  108
 

- krompir 219 0,28 20 10 6 0,1 0,5 91 46 27 0,46 2,31 8,08 1,30


- krmna repa 146 0,17 12 6 10 0,4 0,4 82 41 68 2,74 2,74 7,62 1,16
- šečerna repa 232 0,28 14 7 12 0,5 0,3 60 30 52 2,16 1,30 8,11 1,22
- tikva 104 0,13 13 10 18 125 96 173 7,26 1,25
NUSPROIZVODI
- pivski trop 237 0,23 59 47 44 0,9 1,6 249 198 186 3,80 6,75 6,26 0,99
- kukuruzna džibra 85 0,09 19 12 10 0,2 0,7 223 141 117 2,35 8,23 7,25 1,12
- krompirova pulpa 134 0,15 7 1 21 52 7 156 6,69 1,11

  109
 

KONCENTRATNA KRMIVA
UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA
U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije
SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL KJ
g g g g g g g g g g g MJ
KUKURUZ
- 7,5 % sirovi protein 860 1,33 75 21 0,1 2,0 87 24 0,12 2,3 8,3 1,55
- 8,6 % sirovi protein 860 1,29 86 25 0,1 2,5 100 29 0,12 2,9 8,2 1,50
- 9,6 % sirovi protein 860 1,31 96 21 0,3 2,7 111 24 0,34 3,1 8,2 1,52
- kukuruz klip 860 1,03 75 82 0,4 2,0 87 95 0,46 2,3 6,9 1,20
JEČAM 880 1,16 95 65 0,5 3,3 108 74 0,56 3,8 7,2 1,32
ZOB 880 1,02 115 120 1,1 2,6 131 136 1,3 3,0 6,3 1,16
RAŽ 870 1,20 110 22 0,8 2,9 126 25 0,92 3,3 7,6 1,38
PŠENICA 880 1,26 100 22 0,5 2,8 114 25 0,57 3,2 8,0 1,43
PŠENIČNE MEKINJE 880 0,72 145 110 0,8 10,0 165 125 0,91 11,6 5,3 0,81
REPINI REZANCI (suhi) 900 1,10 88 183 8,5 1,0 98 203 9,44 1,1 6,9 1,22
SOJA SJEME (tostirano) 920 1,43 362 58 2,2 7,0 393 63 2,4 7,6 8,2 1,55
SAČMA SOJA
- 48 % 900 1,19 480 35 2,0 6,5 533 39 2,2 7,2 7,2 1,32
- 44 % 900 1,16 440 65 2,5 6,0 489 72 2,8 6,7 7,0 1,29
- 42 % 900 1,15 420 65 2,0 6,0 467 72 2,2 6,7 6,9 1,28
- 40 % 900 1,27 400 65 2,7 6,3 444 72 3,0 7,0 6,6 1,41
SAČMA SUNCOKRET
- 33 % 900 0,97 330 180 3,0 9,8 367 200 3,3 10,9 6,2 1,08
- 40 % 930 1,07 410 133 4,3 10,4 441 143 4,6 11,2 6,3 1,15
- 32 % (pogača) 900 1,08 320 180 3,0 9,0 355 200 3,3 10,0 6,2 1,20

  110
 

OBROCI ZA MUZNE KRAVE


FORMULISAO ROY E. CHAPIN, PROF. DR., NUTRICIONIST, USA
 
OSNOVNI OBROK: 9,26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 4,80 6,10 7,50 8,80 10,00 11,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,78 1,46 2,13 2,80 3,47 4,12
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 9,84 11,84 13,93 15,92 17,81 19,88
 
OSNOVNI OBROK: 10, 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA
ZRELO
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 4,10 5,60 6,90 8,20 9,00 9,90
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,67 1,35 2,12 3,23 4,28
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0.12
Ukupno koncentrat 8,32 10,51 12,51 14,60 16,53 18,50

OSNOVNI OBROK: 12,65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,60 4,10 5,10 6,10 7,00 7,90
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,44 2,46 3,50 4,52
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 5,76 8,68 10,74 12,78 14,74 16,68

  111 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 6,6 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 3,20 4,50 5,80 7,20 8,40 9,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,90 1,59 2,27 2,93 3,61 4,34
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 8,38 10,39 12,39 14,47 16,37 18,42

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 3,00 4,20 5,60 6,90 7,70 8,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,35 1,02 1,69 2,37 3,43 4,45
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 7,55 9,46 11,55 13,55 15,43 17,47

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,00 3,60 4,50 5,50 6,30 7,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,39 1,48 2,52 3,61 4,60
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 5,18 8,19 10,20 12,26 14,17 16,18

  112 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 5,2 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 2,50 3,80 5,20 6,50 7,80 9,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,96 1,65 2,32 2,99 3,64 4,43
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 7,72 9,73 11,82 13,81 15,79 17,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6,0 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 2,20 3,50 4,90 6,20 7,20 8,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,53 1,21 1,88 2,55 3,50 4,52
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 6,97 8,97 11,06 13,05 15,02 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,00 3,10 4,10 5,10 6,00 7,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,55 2,60 3,65 4,66
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 5,22 7,94 9,91 11,98 13,95 15,98

  113 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 3,84 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,70 3,00 4,40 5,70 6,90 8,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,04 1,72 2,39 3,06 3,74 4,58
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 7,02 9,02 11,11 13,10 15,00 17,06

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,50 2,80 4,20 5,50 6,60 7,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,09 1,39 2,06 2,73 3,58 4,60
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 6,43 8,55 10,54 12,53 14,50 16,54

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 1,30 2,60 4,00 5,00 5,70 6,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,25 0,93 1,60 2,57 3,71 4,73
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 5,77 7,77 9,86 11,85 13,71 15,75

  114 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 2,70 5,50 6,80 7,80 8,60 9,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,52 1,21 2,14 3,26 4,30
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 6,94 10,28 12,29 14,24 16,18 18,24

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 5,00 6,30 7,70 8,40 9,40 10,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,83 1,50 2,21 3,37 4,39 5,40
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 10,07 12,06 14,19 16,07 18.11 20,15

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA


SREDNJE ZRELO 12,8 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 4,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,20 1,36 2,40 3,50 4,50 5,48
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,60 10,58 12,64 14,56 16,58 18,59

  115 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15,0 Kg


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 1,70 2,60 3,70 4,60 5,60 6,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,64 1,70 2,66 3,69 4,67 5,63
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,48 8,44 10,52 12,47 14,47 16,46

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5,0 Kg + PAŠA


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 4,80 5,70 6,70 7,40 8,40 9,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,08 1,20 2,26 3,41 4,43 5,44
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 9,12 11,16 13,24 15,11 17,15 19,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA


SREDNJE ZRELO 7,9 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 3,80 5,10 6,50 7,40 8,40 9,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,14 1,82 2,48 3,49 4,52 5,53
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 9,18 11,18 13,26 15,19 17,24 19,28

  116 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9,04 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 3,50 4,60 5,50 6,30 7,20 8,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,37 1,38 2,47 3,57 4,62 5,62
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,09 10,22 12,23 14,15 16,12 18,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,00 2,90 3,90 4,70 5,70 6,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,53 1,60 2,64 3,72 4,72 5,70
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,69 8,68 10,74 12,64 14,66 16,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA


SREDNJE ZRELO 6,25 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 3,20 4,60 5,90 6,90 7,90 8,90
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,30 1,97 2,64 3,56 4,59 5,61
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,2
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 8,78 10,87 12,86 14,80 16,85 18,90

  117 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 3,00 4,20 5,20 5,90 6,90 7,90
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,68 1,46 2,51 3,66 4,68 5,68
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,97 13,84 15,88 17,91

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,10 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,50 1,60 2,63 3,72 4,73 5,72
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,78 8,80 10,85 12,76 14,79 16,81

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA


SREDNJE ZRELO 4,63 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,60 4,00 5,30 6,30 7,30 8,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,45 2,12 2,79 3,66 4,69 5,71
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,31 10,40 12,39 14,28 16,33 18,38

  118 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg,


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,50 3,80 4,90 5,70 6,70 7,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,99 1,67 2,58 3,69 4,71 5,72
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,73 9,73 11,76 13,69 15,73 17,77

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,10 3,10 4,00 4,80 5,70 6,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,51 1,58 2,66 3,76 4,81 5,77
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,81 8,90 10,90 12,82 14,79 16,88

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 4,90 5,80 6,50 7,60 8,60 9,50
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

  119 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA


NEZRELO 14,96 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 2,95 3,90 4,80 5,80 6,80 7,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,39 2,42 3,47 4,47 5,45 6,45
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,52 10,52 12,49 14,51 16,52 18,44

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 0,00 1,10 2,10 3,10 4,30 5,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,69 2,63 3,60 4,56 5,44 6,38
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,83 7,87 9,84 11,80 13,89 15,83

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA


Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 4,90 5,80 6,60 7,60 8,60 9,50
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,24 2,33 3,44 4,46 5,46 6,49
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 10,42 12,43 14,36 16,40 18,43 20,38

  120 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA


NEZRELO 9,17 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 4,50 5,40 6,20 7,10 8,10 9,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,30 2,40 3,52 4,58 5,59 6,61
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 10,06 12,08 14,02 16,00 18,04 19,98

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,45 2,49 3,59 5,59 5,58 6,60
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,67 10,73 12,65 14,67 16,69 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,10 2,20 3,00 4,00 5,00 6,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,59 2,56 3,64 4,62 5,60 6,56
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,83 8,90 10,80 12,80 14,81 16,79

  121 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA


NEZRELO 7,3 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 4,20 5,10 5,90 6,80 7,80 8,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,37 2,47 3,59 4,65 5,66 6,73
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 9,83 11,85 13,79 15,77 17,81 19,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,00 4,00 4,80 5,80 6,80 7,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,50 2,54 3,64 4,65 5,65 6,71
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,72 10,78 12,70 14,73 16,76 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,30 6,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,62 2,64 3,72 4,71 5,65 6,69
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,20 9,24 11,14 13,15 15,22 17,08

  122 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA


NEZRELO 5,38 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,80 4,80 5,70 6,60 7,60 8,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,55 2,55 3,63 4,70 5,70 6,78
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 9,63 11,65 13,65 15,64 17,67 19,57

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,20 4,20 4,80 5,80 6,80 7,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,46 2,52 3,71 4,72 5,73 6,76
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 8,88 10,96 12,77 14,80 16,84 18,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 2,00 3,00 3,80 4,80 5,80 6,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 1,58 2,61 3,71 4,71 5,70 6,72
Min-vit. dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,76 9,80 11,73 13,75 15,77 17,71

  123 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP


10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,40 4,80 6,10 7,40 8,60 9,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,36 1,03 1,71 2,40 3,23
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,66 9,43 11,43 13,43 15,34 17,39

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO


10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 2,55 5,50 6,60 7,40 8,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,26 1,26 2,36 3,36
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,14 6,79 10,02 12,13 14,06 16,08

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI


TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 1,50 3,40 4,50 5,60 6,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,65 1,60 2,56 3,66
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,16 5,68 8,25 10,32 12,40 14,22

  124 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI


TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 2,10 5,40 6,30 7,00 8,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,12 1,23 2,39 3,40
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,24 6,36 9,80 11,83 13,71 15,74

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 6,6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 3,20 4,50 5,80 7,00 8,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,48 1,17 1,84 2,52 3,43
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,28 7,98 9,99 11,98 13,88 16,01

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7,6 Kg PIVSKI
TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 2,20 4,20 5,40 6,20 7,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,60 1,42 2,53 3,54
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,22 6,44 9,06 11,10 12,03 15,06

  125 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA 9,00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 0,90 2,80 3,80 4,60 5,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,68 1,70 2,79 3,78
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,18 5,10 7,70 9,74 11,65 13,66

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 5,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 2,40 3,80 5,10 6,30 7,40
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,56 1,23 1,90 2,58 3,55
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,22
Ukupno koncentrat 4,16 7,24 9,33 11,32 13,22 15,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg
PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 2,20 3,50 4,70 5,60 6,50
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,11 0,79 1,56 2,62 3,68
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,24 6,57 8,57 10,55 12,54 14,52

  126 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA ZRELO 7,15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 0,66 2,60 3,50 4,30 5,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,66 1,74 2,83 3,83
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,22 4,90 7,52 9,52 11,43 13,45

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA


ZRELO 3,84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 1,70 3,00 4,40 5,60 6,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,61 1,30 1,95 2,64 3,66
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,28 6,67 8,62 10,69 12,60 14,64

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4,44 Kg PIVSKI
TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 1,50 2,90 4,20 5,00 6,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,28 0,95 1,63 2,71 3,72
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,24 6,04 8,13 10,13 12,03 14,06

  127 
 

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO


LEGUMINOZA ZRELO 5,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
15 20 25 30 35 40
Kukuruz 0,00 0,45 2,40 3,40 4,20 5,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,00 0,67 1,71 2,82 3,82
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 4,22 4,69 7,33 9,39 11,32 13,34

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11,17 Kg +


PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,20 5,00 6,00 6,80 7,80 8,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,40 1,38 2,50 3,51 4,50
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,44 9,66 11,66 13,60 15,63 17,65

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA


SREDNJE ZRELO 12,8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 1,10 3,40 4,40 5,10 6,10 7,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,51 1,54 2,67 3,67 4,61
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,30 8,13 10,18 12,03 14,05 16,12

  128 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg +


PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,00 1,00 2,00 2,80 4,00 5,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,86 1,86 2,92 3,81 4,77
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,14 6,00 8,02 9,90 12,01 14,00

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAŠA +


PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 1,35 4,00 5,00 5,80 6,80 7,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,38 1,43 2,54 3,55 4,55
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,59 8,64 10,71 12,64 14,67 16,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA


SREDNJE ZRELO 7,9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 2,40 3,80 5,00 5,80 6,80 7,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,05 0,72 1,50 2,62 3,64 4,65
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,69 8,78 10,78 12,72 14,76 16,80

  129 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg +
PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,70 2,80 3,80 4,50 5,60 6,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,60 1,62 2,78 3,74 4,74
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,92 7,64 9,68 11,56 13,64 15,67

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10,6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,00 1,20 2,10 3,00 4,10 5,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,80 1,88 2,90 3,85 4,83
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,16 6,18 8,18 10,12 12,19 14,20

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA


SREDNJE ZRELO 6,25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 1,90 3,20 4,20 5,30 6,30 7,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,19 0,88 1,69 2,69 3,71 4,72
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12
Ukupno koncentrat 6,37 8,38 10,21 12,33 14,37 16,41

  130 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg +
PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,50 2,50 3,50 4,30 5,30 6,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,65 1,70 2,80 3,81 4,81
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,72 7,39 9,46 11,38 13,41 15,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,00 1,20 2,20 3,00 4,00 5,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,81 1,83 2,92 3,92 4,90
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,18 6,21 8,25 10,16 12,18 14,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 1,30 2,60 3,90 4,80 5,80 6,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,35 1,03 1,70 2,75 3,77 4,78
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,91 7,97 9,90 11,87 13,91 15,95

  131 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg +
PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,30 2,30 3,30 4,10 5,10 6,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,66 1,71 2,82 3,84 4,84
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,54 7,22 9,29 11,22 13,26 15,29

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
20 25 30 35 40 45
Kukuruz 0,00 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,00 0,77 1,80 2,90 3,90 4,90
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,18 6,39 8,44 10,36 12,38 14,41

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg


PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

  132 
 

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA


NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,55 1,57 2,65 3,64 4,62 5,58
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,03 8,07 9,97 11,98 13,99 15,97

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg


PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 0,00 0,00 0,50 1,50 2,70 3,70
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,86 1,89 2,76 3,72 4,59 5,53
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,00 6,03 7,40 9,36 11,44 13,38

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI


TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 3,20 4,10 5,00 6,00 7,00 7,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,42 1,50 2,57 3,57 4,58 5,63
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,90 9,90 11,89 13,91 15,95 17,82

  133 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg +SIJENO TRAVA


NEZRELO 9,17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 2,90 3,80 4,50 5,50 6,50 7,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,44 1,53 2,69 3,70 4,71 5,77
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,60 9,61 11,49 13,52 15,56 17,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10,6 Kg PIVSKI
TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,30 2,30 3,10 4,10 5,10 6,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,63 1,67 2,76 3,76 4,75 5,72
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,15 8,21 10,12 12,14 14,16 16,15

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg


SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12,5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 0,00 0,50 1,30 2,30 3,50 4,30
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,88 1,76 2,82 3,80 4,70 5,72
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,00 0,00 0,02 0,04 0,06 0,08
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,02 6,40 8,28 10,28 12,41 14,25

  134 
 

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15Kg + SIJENO TRAVA


NEZRELO 7,3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 2,60 3,40 4,20 5,20 6,20 7,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,50 1,64 2,75 3,77 4,78 5,84
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,12 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,36 9,32 11,25 13,29 15,33 17,21

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg PIVSKI
TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,40 2,40 3,20 4,20 5,20 6,00
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,64 1,68 2,78 3,79 4,78 5,83
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,26 8,32 10,24 12,27 14,29 16,16

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg


SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 0,00 0,80 1,80 2,60 3,70 4,60
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,80 1,80 2,87 3,86 4,79 5,79
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 4,98 6,80 8,89 10,70 12,76 14,68

  135 
 

OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAŽA 20Kg + SIJENO TRAVA


NEZRELO 5,38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 2,30 3,30 4,00 5,00 6,00 6,80
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,58 1,64 2,80 3,82 4,83 5,90
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,14 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 7,16 9,30 11,12 13,16 15,20 17,09

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6,2 Kg PIVSKI
TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 1,60 2,40 3,20 4,20 5,20 6,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,60 1,73 2,84 3,85 4,85 5,88
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,08 0,10 0,12 0,14 0,16 0,18
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 6,42 8,37 10,30 12,33 14,26 16,31

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg


SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Proizvodnja mlijeka litara
25 30 35 40 45 50
Kukuruz 0,30 1,30 2,10 3,10 4,30 5,10
Repini rezanci 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Mekinje 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Sojina sačma 44 % 0,77 1,80 2,89 3,90 4,80 5,84
Min-vit dodatak 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02
Stočna kreda 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,14
Sol 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 0,125
Ukupno koncentrat 5,25 7,30 9,21 11,24 13,37 15,23

  136 
 

SIJENO NEZRELO ( KOŠENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI)


o POČETAK KLASANJA TRAVE
o POČETAK PUPANJA LEGUMINOZE
o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE
DOMINANTNA
VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI

SIJENO SREDNJE ZRELO – POČETAK CVJETANJA

SIJENO ZRELO – STVARANJE SJEMENA (KASNO KOŠENO)

  137 
 

Literatura

1. Bahtijarević, E., (1982.): Krmiva,krmne smjese, ishrana stoke.


Glas. Banja Luka
2. Brinze,j M., Caput, P., Čaušević, Z., Jurić, I., Kralik, G., Mužić,
S., Nikolić, M., Petričević, A., Srećković, A., Steiner, Z., (1991.):
Stočarstvo, Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših
poljoprivrednih škola, Osijek – Zagreb
3. Caput, P., (1996.): Govedarstvo, Celeber, Zagreb
4. Feldhofer, S., (2004.): Hranidba Goveda, Zagreb
5. Grbeša, D., (2004.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava
i hranjive vrijednosti krepkih krmiva, Hrvatsko agronomsko
društvo, Zagreb
6. Grubič, G., Adamović, M., (1998.): Ishrana visokoproizvodnih
krava, Institut PKB Agroekonomik, Beograd
7. Jovanović, R., (1998.): Ishrana krava, MP Stilos, Novi Sad
8. Kalivoda, M., (1986.): Hranidba domaćih životinja, I. Osnova
hranidbe, Zagreb
9. Kalivoda, M., (1990.): Krmiva, Školska knjiga, Zagreb
10. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J., (2000.): Spremanje sjenaže,
Zagreb
11. Latinović, D., Grubić G., Koljajić, V., Lazarević, D., Trifunović
G., (1997.): Selekcija, ishrana i muznost goveda, NIP Student,
Beograd
12. Mišković, B., (1996.): Krmno bilje, Naučna knjiga, Beograd
13. Obračević, Č., (1998.): Osnovi ishrane domaćih životinja, Naučna
knjiga, Beograd
14. Obračević, Č., (1984.): Novi sistemi procenjivanja hranljive
vrednosti stočne hrane, Poslovna zajednica za proizvodnju stočne
hrane, Zagreb
15. Ocokoljić, S., (1974.): Leptiraste biljke u ishrani stoke, Nolit,
Beograd
16. Stilinović, Z., (1993.): Fiziologija probave i resorpcije u domaćih
životinja, Školska knjiga, Zagreb
17. Ševković, N., Rajić, I., Pribičević, C., (1987.): Ishrana domaćih
životinja, IRO Naučna knjiga, Beograd

  138 
 

18. Zeremski, D., (1987.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka,


Govedarstvo – monografsko delo, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd

  139 
 

PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE 


ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI 
RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS 
ACTIVITY) 

FARMA Sarajevo  FARMA Tuzla FARMA Banja Luka FARMA Mostar 


Kolodvorska 12  Marsala Tita 34 A  Krajiskog korpusa bb  Buna bb 
Phone. 033 722 090  Phone. 035 277 520  Phone. 051 327 530 
Fax.033 661 562  Fax.035 277 521  Fax.051 327 532 
 

 
www.bosniafarma.ba

You might also like