P. 1
Dobra Hranidbena Praksa-final

Dobra Hranidbena Praksa-final

|Views: 703|Likes:
Published by suzanaka

More info:

Published by: suzanaka on Nov 29, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/23/2012

pdf

text

original

 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA 
     

 

- Septembar 2010 -

PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (SIDA)  PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) 

DOBRA HRANIDBENA PRAKSA U ISHRANI MUZNIH KRAVA
Autor: Dr Midhat Glavić - Septembar 2010 -

Stajališta  izražena  u  ovoj  publikaciji  odražavaju  stajališta  autora  i  ne  moraju  da  odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih  Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za  razvoj.  

 

 

„MLIJEKO SE PROIZVODI NA NJIVI, A MUZE U ŠTALI“ „KRAVA SE MUZE NA USTA, A NE NA VIME“
(koliko u gubicu toliko u muzilicu)

SVAKU PROMJENU KOLIČINE OBROKA ILI KVALITETA OBROKA, KRAVAMA ČINITE POSTEPENO (MINIMALNO 7 DANA)!!! NE PREKO NOĆI PROMJENITI KOLIČINU I SASTAV OBROKA.

 

Recenzent Prof. koja opet dovodi do velike proizvodnje mlijeka kod krava. objasni na vrlo jasan i farmerima pristupačan način. Ovim je praktično sve rečeno: bez dobre i pravilne ishrane nema ni velike i higijenski ispravne proizvodnje mlijeka. 27. Publikacijom ovog priručnika dr Midhat Glavić se svrstava u red jednih od najvećih bosanskohercegovačkih stručnjaka u stočarstvu.  Recenzija Autor ovog priručnika dr Midhat Glavić prilikom pisanja vjerovatno je imao u mislima onu narodnu poslovicu: Krava se muze na sise vimena.2010. i oba ova priručnika čine neodvojivu cjelinu. nepravilna. pothranjenost. da problematiku ishrane: pravilna ishrana.5. Ovo je drugi priručnik poslije "Dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka". a mlijeko daje na usta. Autor napominje da pravilnom ishranom možemo maksimalno iskoristiti genetski kapacitet muznog grla a nepravilnom možemo izazavati mnoge metaboličke poremećaje i bolesti a na kraju ishod može biti i tragičan po život. dr Dragutin Matarugić   . nedostatna. Farmeri će u ovoj publikaciji naći sve što je potrebno za pravilnu ishranu. Banja Luka. Mogu se koristiti samo i izričito zajedno. Autor se potrudio i u tome nesumnjivo uspio. godine. odnosno proizvodnji mlijeka.

........................4 Količina vode.28   1 ...22 3....12 2.................. morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura.......2............1...................................1............. fungicidi) i teški elementi...................21 3............2 Sjenaža..........5Pesticidi (herbicidi..............................................3 Ciklus vegetacije..............3Utjecaj staništa na krmne kulture .......6 Gubici pri siliranje .........23 3.........5 2....7Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine...4 Metode siliranje.24 3..............14 2..............22 3............1...........5 Tehnološki postupak sjenažiranja..........1.8Paša............1 Zahtjevi prema biljakama.......................1....................................................22 3...1..............................20 3...................................25 3...........23 3.................................................24 3...............7 2.........Voluminozna krmiva..1 Uslovi za siliranje............1...........1.................................................2.... Uvod...........27 3..............................1Utjecaj đubrenja na krmne kulture.1..............................5 Procjena količine silaže........2 Faza razvoja biljaka.1..11 2....................1..................................................................................  SADRŽAJ 1.1 Silaža..................................................15 3.............26 3.........................6Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme..................20 3.....2...... insekticidi...21 3.....................2...........4Biljni (floristički) sastav................................13 2...25 3.............3 2........................3 Vrste krme za spremanje sjenaže....2..........10 2...2 Postupak siliranje.....9 2...............1....2 Uslovi za sjenažiranje.2Ukusnost (ješnost).3 Objekti za spremanje silaže..1......................1......................4 Kada spremati sjenažu...1 Zašto spremati sjenažu......................27 3.......... Proizvodnja volumonozne krme..................21 3............

.5 Mliječna groznica................1 Šta je u kojo hrani.....104 20..............3......................................6 Gubici pri spremanju sjenaže......3 Dislokacija sirišta............................................37 5................................76 11................6 Otok vimena.. Sastavljanje obroka za nisko produktivna grla...........................................2 Nadun....100 17........................................................... Proizvodne grupe............3.......112 21............................................................................2............. 99 17.................31 3.... Kako ishranom povećati mliječnost i kvalitet mlijeka.....81 14....4 Sindrom debelih krava....................1 Vrijeme košnje travnjaka.............. Primjer softwera za balansiranje obroka......................... Zaključak...101 17.....69 10........... GlobalGAP standard – ishrana muznih grla.......96 17.........................................7 Ocjena kvaliteta sjenaže......... Hemijski sastav hraniva.... Krmne tablice... Najčešći metabolički poremećaji kod krava........ Obroci za muzne krave...................................................................33 4............101 17.........29 3...95 16...............48 8.....139   2 .........................102 18..............2.................................  3................................ Specifičnosti ishrane krava........................................87 15......... Osnova dobre hranidbene prakse......................3.........7 Ketoza .........................................79 13.............................30 3..............................................................34 4........................29 3............................... Važne praktične preporuke za ishranu krava.............. Literatura. Sastavljanje obroka za telad i junad................38 6..... Sastavljanje obroka za visokoproduktivna grla...........5 Gubici pri spremanju sijena........................100 17.............103 19.................40 7.......4 Kvalitet sijena....................3..............................................................................3 Sijeno............ 99 17....................59 9.............32 3..............78 12...........................2 Sušenje sijena............................31 3.....3 Skladištenje sijena......... Sastavljanje obroka za zasušene krave...............................................29 3......................... 99 17......... Sastav mlijeka kao pokazatelj odgovarajuće ishrane životinja.....................3..1 Kisela indigestija buraga (acidoza).

Ispravna i odgovarajuća ishrana krava zahtijeva dobro poznavanje njihovih potreba u svim hranjivim materijama.  1. uzdržne potrebe. pa je takvu proizvodnju moguće ostvariti isključivo odgovarajućom ishranom. poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na organizam i produktivnost krave. UVOD U okviru stočarske proizvodnje. Obično se kod visoko mliječnih grla javlja problem da nisu u mogućnosti da konzumiraju dovoljno velike količine hrane za visoku proizvodnju. proizvodnja mlijeka s gledišta hranidbe vrlo je zahtjevna grana stočarstva. Dobro i pravilno snabdjeti visoko mliječna grla svim potrebnim hranjivim materijama nije lako postići. Bez pravilne ishrane. koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama. proizvodnju mlijeka. energetskim i biološko djelotvornim tvarima. što se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje više proizvodnih pravaca. pa je od osnovnog značaja da im obrok bude pravilno i optimalno sastavljen. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka moguće je postizati samo na zdravim životinjama. pravilnim izborom krmiva. a potom i na   3 . porast. pravilno uravnotežene u bitnim hranjivim. a kod mladih životinja završetak rasta i razvoja. Pravilna ishrana krava ima veliki značaj za održavanje osnovnih životnih funkcija. visoku proizvodnju mlijeka. razvoj fetusa. i njihovim međusobnim odnosom u obroku. Nekoliko decenija unazad stvorene su rase goveda za visoku proizvodnju mlijeka. krava nije u mogućnosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Ishrani krava pripada najznačajnije mjesto u proizvodnji mlijeka. razmnožavanje i zdravlje. Drugim riječima. hranjenih dovoljnim količinama higijenski zdrave hrane. značajno se utječe na proizvedenu količinu.

Kvalitetna hrana i pravilna tehnologija ishrane preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremećaja.zaoravanjem na oraničnim površinama. koji se u praksi često javljaju. Ta činjenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvođača potrebu posjedovanja određenih oraničnih i pašnjačkih površina. i potpunije iskorištenje strojeva i radne snage na farmi. a označavaju se kao alimentarne ili „bolesti hrane“.  sastav . može bitno utjecati na cijenu proizvoda. pravilno se održava plodored zemljišta.   4 . Gledano s ekonomskoga gledišta. Na taj način farmer proizvodi dovoljne količine krme primjerene kvalitete. ovisno o dostignutome stepenu tehničkotehnoloških znanja. jer se ona i u toj proizvodnji obilježava kao najveći proizvodni trošak (oko 65-75%) u završnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). U uvjetima intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg).kvalitet mlijeka kao finalnoga proizvoda. hrana ima također veliki značaj. a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Prema stručnim mišljenjima. Iz toga proističe tvrdnja da svaki proizvođač. na kojim se organizira proizvodnja svježe i konzervirane voluminozne krme. na ekološki prihvatljiv način je rješavanje stajnjaka . Karakteristika mliječnih životinja je da im osnovni dio obroka čine voluminozna krmiva te da izborom načina držanja i hranidbe mogu egzistirati i kao pašne životinje. taj način gospodarenja zemljom višeznačno je pozitivan.

Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena. PROIZVODNJA VOLUMINOZNE KRME Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari. pri manjem fiziološkome naporu organizma (razdoblje suhostaja. a k tome imaju i laksativan učinak na probavne organe i proces probave. neminovno je u obrocima mliječnih životinja kombinirati i koncentrovana krmiva. mogu pojeftiniti troškove hrane. jer pored utjecaja na mliječnost. jer probava svježe i suhe voluminozne hrane pozitivno utječe na mliječnost i kvalitet mlijeka. Inače. koncentrovanim krmivima kvalitetno kompenziramo moguće hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelančevinama. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se većim udjelom voluminoznih krmiva može znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje. energiji. Drugim riječima. kod voluminoznih se krmiva naglašava važnost njihovog kvaliteta. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka. voluminozna krmiva osobito su značajna kod mliječnih kategorija preživara. Iz toga razloga agrotehniku i korištenje   5 . silaža i koncentrat).  2. niža proizvodnja). kao i na opće zdravstveno stanje. moguće je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. mineralima i vitaminskim tvarima. Uobičajeni obroci mliječnih krava voluminoznim krmivima pokrivaju čak 6080% ukupnoga obroka. Rjeđe. Zbog tako značajnoga udjela. odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari . sijeno. Mliječne životinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najveći dio energetskih potreba svoga organizma. direktno utječu i na reproduktivna svojstva krava.balasta.

Interes farmera treba biti ne koliko ću proizvesti krme po jedinici površine nego koliko ću dobiti mlijeka po jedinici površine. Dobro orgaizovanom proizvodnjom izbalansiranog obroka može se po jedinici površine proizvesti potrebna krmiva kojom se namiruju potrebe krava za proizvodnju od 10. a viškovi proizvedene krme se pospremaju tako da im se sačuva kvalitet s najmanjim gubicima u masi i hranjivima. ali prinosom po jedinici površine zadovoljavaju potrebe.   6 . djeteline i DTS) s kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama.  treba podesiti da se tijekom vegetacije osigura postizanje krme visokog kvaliteta od ranog proljeća pa do kasne jeseni.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Da bi se postigao ovaj cilj. Najjednostavnije je organizovati proizvodnju kvalitetne krme kombinacijama višegodišnjih krmih kultura (travnjaci. voluminoznu krmu treba koristiti tijekom vegetacije kontinuirano i u redoslijedu kultura kada im je visok kvalitet.000 do 12. a u vrlo povoljnim uvjetima i vrlo intenzivnom proizvodnjom krme čak i do 15. u krmnom plodoredu. uvažavajući sve agroekološke posebnosti područja u kojem se proizvodi i koristi.000 litara mlijeka sa jednog hektara. Proizvodnja kvalitetne krme može se organizovati na prirodnim travnjacima. sijanim travnjacima. djetelinama i djetelinskotravnim smjesama (DTS). Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem kvalitetne krme mogu se namiriti potrebe krme za dvije do tri krave muzare u kompletnom obroku. Tako organizovanom proizvodnjom osigurava se kontinuirano pristizanje krme za svakodnevnu upotrebu. te kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama u plodoredu. odnosno osigurati voluminoznu krmu za namirenje voluminoznog dijela obroka čak i za četiri krave muzare.

Kratkotrajne (interpolirane) krmne kulture. Za formiranje velike mase treba im osigurati dovoljna hranjiva đubrenjem u osnovnom đubrenju i prihranama. Sva makro i mikro hranjiva koja se dodaju đubrenjem nisu jednako pokretna u zemljištu. krmni sirak. bob.  2. lucerka. Kukuruz u gustoj sjetvi (tokorman) koristi se uglavnom u vegetativnoj fazi razvoja. u kratko vrijeme trebaju formirati veliku masu. bogatu bjelančevinama. Obzirom da su naša zemljišta uglavnom slabo obezbijeđena fosforom i kalijem. đubrenjem za krmne kulture treba dodati od 80 do 120 kg/ha fosfora. ali nepovoljno djeluje na razvoj korijenovog sistema (ostaje plitko). a za silažu u voštanoj zrelosti. naročito od izmrzavanja. smiljkita. a djetelinama (đubrenje na zalihu) i preko 160 kg/ha. soja i dr. a oni su slabo pokretnu u zemljištu. Fosfor.) koriste se uglavnom u fazi pupanja do početka cvatnje kao voluminozna krma. Budući da biljke azot vrlo brzo   7 . Krupnozrne mahunarke (grašak. a u rijetkoj sjetvi za zelenu krmu od metličenja pa do voštane zrelosti. Fosfro (P2O5) i kalij (K2O) te neki mirkoelementi kao i kalcifikacija primjenjuju se prije osnovne obrade zemljišta. grahorica. sudanska trava itd. ali smanjuje otpornost na niske temperature (izmrzavanje) naročito kod djetelina. Kalij treba krmnim kulutrama osigurati od 80 do 280 kg/ha. zato se primjenjuju u različito vrijeme. kalij i kalcijum povoljno utječu na otpornost. Azot pri đubrenju utječe na bujan rast kultura koje formiraju veću vegetativnu masu s puno lišća.). kao i višegodišnje kulture. esparzeta i dr. Kasno u jesen primjenjen azot djeluje na bujan porast. trave. a dio azota i neki mikroelementi primjenjuju se u prihranama tijekom vegetacije.) i sitnozrne mahunarke (djeteline.1 Utjecaj đubrenja na krmne kulture Kao zelena voluminozna krma većina krmnih kultura se koristi u vegetativnom stadiju razvoja ili na prijelazu u generativnu fazu razvoja (žitarice.

Samo neke kulture duge vegetacije mogu se đubriti i sa većim količinama azota. potrebna količina azota ne smije se dodati odjednom. Međutim redukcija azota iz nitratnog u amonijski oblik u biljci traje nešto duže. plodnosti zemljišta. Osim pozitivnog djelovanja na kvalitet i prinos proizvedene krme.  usvajaju. Samo u obliku uree se može dodati veća količina azota u osnovnoj obradi zemljišta. klimatskim uvjetima te prinosima i kvalitetom krme koju proizvodimo. Mahunarke na korijenu imaju kvržice koje vežu atmosferski azot. Sve kulture nemaju jednako dobro   8 . Na kiselim zemljištima povoljan je utjecaj kalcifikacije. đubrenje može imati i nepovoljan učinak na krmne kulture. Kasno u jesen dodani azot utječe na bujan porast kultivara ali je tim kultivarima smanjena otpornost na niske temperature. Mikroelementi se uglavnom dodaju u osnovnom đubrenju ili tretiranjem usjeva u vegetaciji. već se dodaju sukcesivno u više navrata startno i u prihranama tijekom vegetacije. Stoga intenzivno đubrenje kultura kratko vrijeme (6 do 10 dana) nakon đubrenja može sadržavati i toksične količine azotnih spojeva u krmi. Kratko vrijeme nakon prihrane azotnim đubrivima (KAN) redukcija nitratnog azota u biljci nije završila. a iz zemljišta se lako ispire. kojom se poravlja pH zemljišta i druge osobine. pa na taj način namiruju veći dio potrebnog azota. Krmne kulture treba godišnje đubriti sa 200 do 300 kg/ha čistog azota. pa izmrzne. odnosno na zdravlje stoke. a proširuje se areal uzgoja čitavog niza kultura. Navedene norme hranjiva za đubrenje krmnih kultura primjenjuje se zavisno o osobinama zemljišta. posebno na nižim temperaturama (u proljeće i jesen) i za oblačna vremena. već se dio azota nalazi u nitratnom i drugim oblicima u kojima je jako otrovan. Azot biljke usvajaju vrlo brzo. naročito onaj azot koji se nalazi u nitratnom obliku.

sve zajedno utječe ne ukusnost krme. sve vrste travnjaka i djetelišta nisu jednako ukusne pa ni prikladne za ishranu stoke. te sadržaj gorkih smrdljivih materija i otrovnih materija. pobačaj i dr. Takva krma (mlada paša) može izazvati ozbiljne probavne smetnje životinja (nadam. Neke od korovskih vrsta na intenzivno đubrenim oranicama ili ruderalnim staništima takođe mogu sadržavati veće količine nitrata koji mogu štetno djelovati na zdravlje životinja. Neki kultuvari   9 . ali i azota u neproteinskom obliku (preko 20%).2 Ukusnost (ješnost)..  razvijen korijenov sistem. kožnata epiderma starenjem otvrdne. grube pokožice (vlasulja trstikasta).). mirisa i ukusa kojeg prenose na mlijeko (cikorija) i dr. sadržaju otrovnih materija (mlječika) glukozinolata i eruka kiselina (divlje kupusnjače). Npr. proljevi. ali zbog žaoka (kopriva). a u pojedinim slučajevima čak i toksično. morfološke građe i hemijskog sastava. nazubljenost plojke (busika). kristali (busika. djetelištima. njihova je upotreba ograničena ili ih stoka na pašnjaku ne jede. U različitim stadijima razvoja. dlake ogrube (runjava medunika). morfološka građa i hemijski sastav krmnih kultura Na travnjacima. trnje (zečji trn). pa prema tome ni jednaku mogućnost korištenja dodanog azota u prihrani. oštrih bodlji (osjak). DTS i kratkotrajnim krmnim kulturama na oranicama rastu vrste različitih porodica i vrlo različitog habitusa (uzrasta). Ukusnost krme se procjenjuje kako stoka prihvaća pojedine krmne vrste. šaševi). mogu sadržavati veće količine škodljivog azota. Neke biljne vrste stoka rado jede iako sadrže čak škodljive koncentracije određenih materija. Po hemijskom sastavu neke vrste imaju vrlo visok kvalitet. Zbog morfološke građe. 2. Kulture koje bolje koriste azot i kraće vrijeme nakon prihrane. bodlje (osjak). Azot se nalazi i u različitim alkaloidima i glikozidima koji čak toksično djeluju na životinje ako se hrane tim biljkama.

Za proizvodnju djetelina i DTS trebao bi iznositi od 4 do 5. a kod nekih se vrsta (raž) čak tako jako smanjuje ukusnost da ih stoka nakon cvatnje uopće ne jede. kao i na dobnu starost. Za uspješnu proizvodnju lucerke kišni faktor tijekom ljeta ne bi smio biti niži od 3. Niske temperature. Nepovoljan hemijski sastav krme. Određeni kultuvari bijele djeteline sadrže veće količine glikozida iz kojeg se može osloboditi HCN te izazvati trovanje. a kada se hrani starom krmom lucerke II i III otkos nakon cvatnje mogu dati mlijeku gorak ukus. ali i na kvalitet proizvedene krme. i to uz povoljan raspored padavina. Količina i rapored padavina tijekom vegetacije utječu na količini. Krma tih kultura u toj fazi razvoja. može bitno utjecati na područje proširenosti određene krmne kulture odnosno sorte. Suša i visoke temperature općenito nepovoljno utječu na količinu ali i na kvalitet proizvedene krme na travnjacima i djetelištima. odnosno količina škodljivih materija ne utječe jednako nepovoljno na sve vrste i pasmine životinja. ali i na kvalitet i količinu proizvedene krme. Što su pasmine plemenitije i u intenzivnoj proizvdonji. 2. a kod nekih žitarica i trava čak jako opada. Većina biljaka u vegetativnom razvoju boljeg je kvaliteta. Raste udio grubih vlakana (balasta) koji je u cvjetanju trava i žitarica već vrlo visok.5. Starost krme utječe na ukusnost i kvalitet. dok bi za uspješnu pašnjačku proizvodnju trebao iznositi 5 i više.3 Utjecaj staništa na krmne kulture Stanište svojim faktorima: klimom i zemljištem. nepovoljan utjecaj jače dolazi do izražaja.  lucerke mogu sadržavati veće količine saponina pa češće izazivaju nadam. Starenjem nakon cvatnje a u nekih već nakon metličenja (klupčasta oštrica) stabljika jako ogrubi. Prijelazom u generativnu fazu kod nekih se vrsta kvalitet smanjuje. a naročito mraz (kasni   10 . nije više ukusna.

odnosno suviše suha zemljišta te kisela zemljišta. 2.) nepovoljno utječu na rad mliječne   11 . Tip zemljišta sa svojim osobinama i potencijalnom plodnošću takođe je ograničavajući faktor uspješnog uzgajanja određenih kulutra. Intenzivnijom agrotehnikom može se znatno ublažiti nepovoljan utjecaj klime i zemljišta u proizvodnji krme. mahunarke. bunika. otrovna trubeljika. smretkasta mlječika. Zeljanice u tratini livada zastupljene su sa 20 do 60% pa i više.). djeteline. Od navedenog broja vrsta samo je mali broj vrsta visokog kvaliteta i prinosa (dobre trave. koje su u prirodnim travnjacima često premalo zastupljene (vlažni i zamočvareni travnjaci). a mahunarke sa svega 2 do 15%. od kojih je veliki dio karakterističan za biljnu zajednicu. ali najčešće povečava udio kvalitetnih vrsta kao i prinosa. Intenzivnom proizvodnjom i korištenjem travnjaka smanjuje se broj vrsta. maočvarna i barska preslica. kukurijek. korištenje) treba udio održavati ili čak još povećavati. vučje stope. Trave (dobre i loše) u tratini zastupljene su sa 20 do 65%. Povećani intenzitet agrotehničkih zahvata u proizvodnji i korištenju povoljno utječe na kvalitet i količinu proizvedene krme.  proljetni i kasni jesenji) ograničavaju uzgajanje termofilnih kultura. rijetko sa većim udjelom. Suviše mokra. neke zeljanice). kukuta. mrazovac. sitovi. gospina trava i dr. Visinski položaj povoljno utječe na kvalitet krmnih kultura. U tratini naših travnjaka raste čak 75 vrlo škodljivih vrsta. mrazovac.4 Biljni (floristički) sastav U spontanoj travnjačkoj flori nizinskog područja kod nas raste od 200 do 350 biljnih vrsta. pa ako su u tratini u većoj količini mogu djelovati čak smrtonosno (kukuta. Neke od vrsta iz travnjaka (šaševi. bujad. U tratini sa većim udjelom dobrih trava i mahunarki mjerama agrotehnike (đubrenje. nepovoljno utječu na kvalitet ali i izbor krmnih kultura. bijela čemerika i dr. od kojih je nekoliko čak otrovno.

zrnom (prerađenim). Od kulturnih vrsta – kupusnjače. ili utjecati na zdravlje životinja. fungicidi) i teški elementi Kod sjetve djetelina i drugih kultura na oranicama pri obnovi i sjetvi novih. divlji luk. cikorija.) utječu na lučenje i na kvalitet mlijeka dajući mlijeku loš miris. Korištenjem krme uz rub. pelin. ali i travnjaka. Takođe u neposrednoj blizini industrijskih pogona može doći do onečišćenja krme otpadnim produktima industrije. ukus. ali još veći na hranjivima (kvalitetu) od koji zavisi dnevna proizvodnja mlijeka. 2. koje se mogu prenijeti i u mlijeko. Pri korištenju krme (voluminozna. ili blizu puteva.   12 . divlje kupusnjače. To se može dogoditi kod tretiranja štavlja na travnjacima i djetelištima. šaševi.6 Način i oblik korištenja krme i manipulacija pri korištenju krme Stoka se hrani zelenom krmom (paša. a izlučuju se u mlijeko pa utječu na kvalitet mlijeka i zdravlje korisnika. pa ako ih je u tratini mnogo mogu utjecati na smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka. insekticidi. lucerka i dr. silažom (s različitim postotkom suhe materije). košnja i ishrana u štali). mrazovac. slak.5 Pesticidi (herbicidi. kadulja i dr. sijenom. – mogu tujecati na miris mlijeka naročito ako se koriste u punoj cvatnji i hrane prije muže. broćika. Neke često zastupljene vrste u tratini (ivančica. 2. štetnih za stoku.  žlijezde (smanjujući sekreciju mlijeka). što se uz nestručnu primjenu može negativno odraziti na proizvodnju jer se ostaci pesticida mogu naći i u mlijeku. boju ili konzistenciju. da bi se zaštitio novi ponik koriste se različiti pesticidi koji često imaju dugu karencu. naročito ako se ne poštuje karenca. ali i suzbijanju ostalih korova i štetnika. može se u mlijeku naći olovnih i kadmijevih spojeva. zrno) nastaju gubici na masi.

a mogu biti i veći. te neprimjereno skladištenje i čuvanje. manipulaciji i tipu silosa i od farmera. silaža) korištenih pravovremeno. Gubici pri korištenju krme napasivanjem iznose od 10% pri najintenzivnijem načinu korištenja (pregonska paša) pa do 80% i više pri ekstenzivnom načinu korištenja (vrlo slabo opterećen i loše iskorišteni pašnjaci). ako su loši vremenski uvjeti pri žetvi. uređenosti površina i dr. vremenu i stadiju razvoja u kojem se kultura suši. stoka se mora hraniti određenom vrstom krme. a rijetko čak i preko 60%. uvjetima korištenja. zrno) – i ako se takva krma koristi u ishrani krava muzara. da bi se dobili proizvodi od mlijeka visokog kvaliteta. silaža. djetelišta i DTS (paša. ali i utjecati na kvalitet i količini mlijeka. te kratkotrajnih kultura na oranicama u dobro izbalansiranom obroku visokog je kvaliteta. fermentirala (sijeno. vremenu. a o njima može zavisiti uspješnost proizvodnje po jedinici površine. sijeno. pljesniva. takva krma može izazvati zdravstvene probleme stoke. Za određenu namjensku upotrebu mlijeka. Košenjem i korištenjem zelene krme u štali gubici iznose od 5 do 10%. odnosno po grlu. opremi kojom se suši i sprema i dr.  Gubici na masi i hranjvima koji nastaju pri korištenju (različitog oblika) krme vrlo su tazličiti. Mlijeko krava hranjenih krmom dobro uređenih travnjaka. Kod siliranje gubici su najčešće od 15 do 30%.   13 . zavisno o vrsti i kulturi koja se suši. Mlijeko krava hranjenih silažom manje je pogodno za proizvodnju fermentiranih mliječnih proizvoda. stanju i ispravnosti mehanizacije i edukacije farmera. loša manipulacija vlažnim zrnom i mehanizacijom. mehanizaciji. Ako je krma loše pripremljena – zagrijana. Veći gubici nastaju. zavisno od kulture. Sušenjem sijena gubici mogu biti od 15 do 30%. Pri žetvi zrnastih kultura (koncentrat) gubici najčešće iznose 2 do 10%. zavisno o kulturi. visokog kvaliteta.

košnja). ali uz obavezno poštivanje karence. te krmnim kulturama na oranicama i kombinacijom korištenja travnjačkih površina a krmnim kulturama sa oranica.7 Kako i kada koristiti krmu za visoku proizvodnju mlijeka po jedinici površine Kvalitetno mlijeko dobije se od zdravih krava koje se napasuju na uređenim i dobro održavanim pašnjacima. Proizvodnju krme treba organizovati intenzivnim korištenjem travnjaka (napasivanje. žitarice). kasno korištenih kultura s ostacima pesticida – može manje ili više utjecati na kvalitet ali i količinu mlijeka. soja. Što je kod nas najčešći oblik. a samo u krajnjem slučaju pesticidima. 2. a neke u generativnoj fazi razvoja (kukuruz.). grašak. Za interpolaciju između dvije kulture postoji   14 . grašak i njihove smjese). Tehnologijom proizvodnje i korištenja krmnih kultura treba podesiti tako da se od proljeća do jeseni neprekidno proizvodi dovoljno krme visokog kvaliteta. lošeg biljnog sastava. zagrijana. Kulture koje se za ishranu krava muzara koriste kao zelena krma treba uglavnom koristiti u vegetativnom stadiju razvoja (trave. dijelom trula. Neke kulture mogu se koristiti i na prijelazu u generativnu fazu razvoja ili u početku generativne faze razvoja (djeteline. koje treba suzbijati prvenstveno mehanički. grahorice. bob i dr. kojom će se namiriti potrebe mliječnog stada. bez primjene pesticida ili uz vrlo ograničenu primjenu pesticida.  Loše pripremljena krma – pljesniva. Kombinacijama kultivara i krmnih kultura sijanih u različitim rokovima sjetve i spretnom interpolacijom postižu se vrlo visoki prinosi mase i hranjiva po jedinici površine. odnosno ishranom krava kvalitetnom krmom s oraničnih površina udaljenih od industrijskih pogona i puteva. Površine na kojima se proizvodi krme stoku moraju biti uvijek pokrivene kulturom u gustom sklopu i treba ih intenzivno koristiti kao bi se čestim korištenjem smanjio ili čak onemogućio razvoj korova.

Uz napomenu da korištenje pašnjaka može   15 . sita. bjelančevina. preporučuje se korištenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i. livadna vlasulja. Poželjan sastav biljnih vrsta na dobrome pašnjaku je: . rogoz). od sredine aprila do sredine oktobra. Na hranjivi kvalitet paše utječe udio vrijednih biljnih vrsta. stadij razvoja vegetacije kada se koristi i način korištenja. kao i vode. odrvenjelosti. koje se vrlo dobro uklapaju u plodored. mačji repak) . Starenjem biljke smanjuju količinu vrijednih hranjivih tvari. Dobro odabranim kulturama i sortama.  čitav niz sorata krmnih kultura. a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mješavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina). vlasulja crvena. ali i uvjetima za proizvodnju.60–70% trava (rana pahovka. 2. zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova. engleski ljulj. Istovremeno raste količina sirove vlaknine (celuloze) i stepen njene lignificiranosti. bijela i žuta djetelina) . Kod većine trava to je pred cvatnju.20–30% mahunarki (crvena. pravilnog odnosa hranjivih tvari. jer biljka starenjem mijenja hemijski sastav i hranjivu vrijednost.do 10% korovnoga bilja. pri tome. Prema tome. klupčasta oštrica. Pašu je moguće organizirati na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima.8 Paša Paša je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci. te smjesama krmnih kultura kod nas se može proizvesti puno kvalitetne krme od ranog proljeća pa do jeseni. lakoprobavljivih ugljikohidrata (šećera) i vitamina. Prinosi i kvalitet proizvedene krme mogu jako varirati zavisno o primjenjenoj agrotehnici. dajući u kratko vrijeme puno krme visokog kvaliteta. otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (šaš. a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Vrijeme eksploatacije pašnjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije.

što uravnoteženjem energetske vrijednosti. jer omogućava najbolje korištenje proizvedene zelene mase pašnjaka. Posebno je taj pašno-košni sistem u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim pašnjacima.   16 . bjelančevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. Na dobrim pašnjacima mliječna krava dnevno može konzumirati oko 80-100 kg zelene mase.  biti nomadskim napasivanjem. za preporučiti je posljednju varijantu. košnjom i kombiniranjem napasivanja i košnje.

1 – 2.5 8-12 8-12 8-10 10-16 15-18 3.05 25.5 10-13 Ljuljevi italijanski westerwodski Stočne repe Stočni kelj Glavni Naknadni Postrni Kukuruz 11   17 .5 Skrobna vrijednost 5 – 7. Sjetva.05-10.8-2. 6-7 mj.7-2.vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa.1 11 Hraniva u masi Sirove bjelančevine 2.06 Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Po potrebi Stadij razvoja i način korištenja Zelena masa do početka cvatnje Zelena masa vlatanje – početak klasanja Zelena masa-vlatanje-cvatnja grahorice. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kultura Sjetve Ozime repice i ogrštice Ozima raž Ozima smjesa raž i grahorica Ozima smjesa raž i grašak Ozima pšenica i grahorice Ozima pšenica i grašak Jara zob mahunarkama sa jarim i 20. 4. vrijeme i stadij korištenja.2 1.09-15.  Tabela 1. kvalitet i prinosi najznačajnijih krmnih kultura Br.2 0.7 2.09 25.10 25.14 15-20 15-20 3.10 01-20.8 1.6 9-13 11.8-2 8-12 3.5 30 16-22 3 30 16-22 30 14-24 28-32 14-22 1. 4-6 mj.04-15.-7.2 3.nalijevanje Zelena masa – vlatanje – cvatnja Silaža .2 8.6-8.09-15.10 25. zima Zelena krme i silaža Zelena krma Silaža – voštana Prinos mase t/ha 30-80 30-50 30-50 30-40 30-60 40-50 30-60 30-50 30-60 40-55 20-40 30-40 50-100 20-30 40-100 80-120 40-120 30-80 30-80 40-60 30-45 8-22 6-15 12-15 10-15 10-15 16-26 24-33 Suha materija 9 .-30.05 25.08-15.5 1.nalijevanje Zelena masa.05-10. mjesec 03.4-1.8-2. mj.09-15.5 8.06 10.04-05.10 Mart 03-08 mjesec 03. Silaža .10 01-20. Vrijeme Korištenja 10.04-15.5 1.vlatanje-cvatnja Silaža-mliječna zrelost Zelena masa –početak metličenja Silaža – mliječna zrelost Zelena krma Sijeno Silaža Glave i lišće – jesen Korijen – jesen.04 20.2 2-2.05 10.mj.5 30 15-20 3.8-2.

8-4.5-8 8-12 1.3 9 6 3 86-90 10-12 14-16. 3.8 8-16 16 i više 3-3. i 8. mjesec 3.7 8-15 15 i više 2.4-3.  Silaža.5-12 5-11 25-50 3. mjesec  3.6 3.5 9-10 23-41 9.6 48 45 28 12 13 14 15 16 Krmni (hibridni) sirak Lucerka Crvena djetelina Bijela djetelina Travnjaci Rano košeni Srednje rano Kasno 4.3 11.3 32-45 8-10. i 8.5  14-20 24-30 18-24 85-88 88 18-22 85-88 88 15-18 85-88 85-88 85-88 85-88   18 .5-2 1.5-11. mj. Mjesec Po potrebi  Po potrebi  Po potrebi  Po potrebi Broj otkos 4 3 1. i 8.5-1.5 35.puna zrelost Zelena krma Silaža Zrno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno Brašno Zelena krma Sijeno 4-11 30-100 30-60 4-11 35-70 7-15 7-14 30-60 5.-7.

7 64. mjesec 2.13 16.-30.-15.8 71.08-20.11 0.8 Po potrebi 15 Po potrebi Po potrebi Po potrebi 97 97 97 97 77 Po potrebi Po potrebi 10 10 72.26 26.mjesec 0.95 25.05-10.-15.13 06.6 81.06 0.-25.67 ha.20 16.10 0.78 10.08-20.04-30.9 13.14 01.15 45.-25.6 41.12 16.04 0.14 10.19 16.40 11.9 72.5 38.07 1.14 16. Na istoj površini proizvede se 30.06 Ozima smjesa za silažu 0.15 Djetelinskotravna smjesa za sijeno i zelenu krmu 1.1 52.mjesec 0.07-20.-10.17 Naknadne kulture 0.10 0.04-05.15 26.05-10.08-20.26 16.6 31.31 16.6 48.6 72.06 1.07 10.04 05.07-20. Sveukupna potrebna površina za proizvodnju krme kojom se namiruju potrebe za 10 krava muzara iznosi 4 hektara uz rezervu od 31 tonu zelene krme ozime smjese.05 0.10 0.8 tona zelene mase ozime smjese graška i pšenice za silažu (zelenu krmu) kao rezerva.11 0.15 10. mjesec 0.   19 .  Tabela 2.12 16. mjesec 0.06 2.366 kg zrna kukuruza koji se proizvodi na površini od 0.2 8 Nedostaje 4. za 10 krava muzara s dnevnom proizvodnjom 15 litara s 4% mliječne masti Kultura u slijedu Prinos t/ha Površina ha Vrijeme iskorištavanja Kalendarski 10 10 10 10 16 20 76 Po potrebi Dana Ozime repice i ogrštica Smjesa ozimog graška i raži Smjesa ozimog graška i tritikale Smjesa ozimog graška i pšenice Smjesa ozimog graška i zobi Smjesa jarog graška i zobi Ukupno ozime i jare kulture Smjesa ozimog graška i pšenice Ukupno pod ozimim i jarim kulturama DTS – za sijeno DTS za zelenu krmu Ukupno pod DTS Kukuruz za zrno Kukuruz za zrno Hibridni sirak Hibrdini sirak Stočni kelj Stočni kelj Hibrdini sirak Kukuruz za silažu Kukuruz za zrno Ukupono pod naknadnim kulturama 46 43.5 Ozime i jare kulture za zelenu krmu 0.05 0.05 0. Intenzivna proizvodnja i iskorištavanje površina pod krmnim kulturama u slijedu na gazdinstvu – dvije žetve godišnje.

Sve krmne biljke se. su niži.)   20 . Pravilno spremljena silaža može pri ishrani stoke u potpunosti zamjeniti zelenu krmu. VOLUMINOZNA KRMIVA 3. manja u odnosu na sijeno.1 SILAŽE U današnje vrijeme uspješna proizvodnja u stočarstvu se teško može zamisliti. Na sam proces siliranja utiče hemijski sastav biljke koja se koristi za siliranje. putem prirodnih fermentacionih procesa. Pravilno pripremljena silaža može dugo sačuvati svoju hranljivu vrijednost. leptirnjače). same bez dodajućih aditiva) • krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava. u odnosu na sijeno. Stoka održava visoku produktivnost pri ishrani silažom. Silaža je sočna krma koja se najčešće koristi u toku zimskog perioda.  3. bar kada se radi o krupnoj stoci. mogu podijeliti u tri osnovne grupe: • krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz. Pripremanje silaže se obezbjeđuje mliječno-kiselinskim vrenjem. sirak) • krmne biljke koje se teže siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspješno. prema nekim istraživanjima čak za 1/3. pri samom procesu siliranja neophodno je prisustvo dovoljne količine šećera. kukuruzna prekrupa. melasa i dr. Sam proces siliranja krme se odvija ukišeljavanjem svježe zelene krme. Troškovi spremanja silaže. ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati šećerom (kukuruz. prema svom hemijskom sastavu i lakoći siliranja. uz mogućnost vještačkog dodavanja određenih hemijskih sredstava za pospješivanje fermentacije. Degradacija hranljivih materija je. bez spremanja silaže. kao i zelenom krmom. pri spremanju silaže.

Biljke iz familije žita imaju manje jedinjenja koje usporavaju zakišeljavanje. u odnosu na kasnije faze razvoja.1. Optimalna faza razvoja za siliranje leptirnjača je u fazi završetka cvjetanja. dok leptirnjače imaju više.1 Zahtijevi prema biljkama: Mora se napomenuti da se moraju ispuniti uslovi o pogodnosti biljaka za siliranje. kada imaju u sebi više suhe materije. 3.1. što povoljno utiče na fermentaciju. Žitarice (ječam.1. pri kojima se silira.1 USLOVI ZA SILIRANJE Za uspješno spremanje silaže potrebno je ispuniti određene uslove.  3. Smjesu trava i leptirnjača treba silirati kada je jedna od komponenti u masi dostigla stadijum kaji je najpogodniji za siliranje.   21 . Travnjake treba kositi za silažu prije klasanja. raž i kukuruz) treba silirati čim je zrno dospjelo u stadijum mliječno-voštane zriobe. kad je u pitanju krma i kad su u pitanju uslovi.1. zob. što znači da u biljkama mora biti dovoljno rastvorljivih šećera za nesmetanu fermentaciju. Travnjaci silirani u ranijim fazama razvoja daju bolje rezultate pri siliranju. Količina šećera treba da bude iznad 10 % u suhoj materiji. Glavni uslov je šećerni minimum. Bitan momenat je i puferna snaga biljaka. 3. postoje biljke čiji hemijski sastav usporava zakišeljavanje sredine. ili najkasnije početkom klasanja.1.2 Faza razvoja biljaka: Važno je istaći da mlađe biljke imaju više rastvorljivih šećera te su pogodnije za siliranje.

tako i od vrste životinja kojima je silaža namijenjena. koji su neophodni da bi se onemogućio razvoj štetnih mikroorganizama.) 3.1. onda odresci treba da su kraći. Masu gaziti   22 . Veličina sječke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti duža. Kod siliranja prvog otkosa travnjaka obavezno je dodavati ugljenohidratna hraniva (prekrupa kukuruza).1.  3. kukuruznom prekrupom i dr. njezin dobar kvalitet. koje zavisi. mekinjama. Vlažnu masu netreba pretjerano gaziti. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omogućava lakše spremanje silaže.1. međutim suhlju masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi došlo do boljeg slijeganja. kako od biljke. a isto tako. u odnosu na spremanje silaže za ovce. u odnosu na biljke sa nježnijim stablom.3 Ciklus vegetacije: Kod krmnih biljaka koje se kose više puta u toku vegetacionog perioda. važno je istaći da se prvi. Kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz). 3. ili biljke koje imaju šuplje stablo (žita. Ovi uslovi se obezbijeđuju dobrim sabijanjem mase za silažu (najčešće traktorima). Kod siliranja vlažnog materijala koji se silira treba ga miješati sa suhim (slamom. Pravilnim punjenjem silosa obezbjeđuju se anaerobni uslovi.1. a ponekad i poslednji otkos.2 POSTUPAK SILIRANJA Neophodni uslovi za uspješno siliranje koje je potrebno obezbijediti su: • pravilna veličina sjeckanja • pravilno punjenje silosa • pravilno zatvaranje silosa Posebnu pažnju treba posvetiti veličini sjeckanja. trave). koriste za spremanje silaže. 70 % mase isjeckano na dužinu do 1 cm a 30 % veće od 3 cm.1.4 Količina vode: Optimalna vlažnost za spremanje silaže kreće se između 60 do 70 %.

3. Izgrađeni su od armiranog betona. neophodna za uspješnu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silaže. 3. i lakša je primjena teške mehanizacije. odnosno minimalna količina lakorastvorljivih ugljenih hidrata.  4 do 5 minuta sa traktorom težine 5. Preporučuje se graditi ove objekte na ocjeditim terenima gdje nema opasnosti od podzemnih voda. neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa. da se nesmetano cijedi ocjedak i skuplja u nižem nivou u odnosu na pod silosa. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa. Kod izgradnje ovih rovova treba obratiti pažnju na izradu slivnika. Korišćenjem plastične folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa. u toku samog spremanja silaže. Pravilnim sabijanjem silomase. cigle. Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silaže. Proces siliranja se može stimulisati dodavanjem silokrmi materijala koji sadrže šećere.800 kg u slojebima od 12 cm. Silo jame su objekti koji se grade u zemlji. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su savremeni objekti za siliranje sa širokom primjenom u svijetu. kamena. omogućava se istiskivanje vazduha iz mase koja se silira. Harvestor silosi izgrađuju se od čeličnih ploča i predviđeni su za pripremanje (konzervisanje i čuvanje) velikih količina hrane. smanjuju se gubici i povećava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. izgrađeni od betona.4 METODE SILIRANJA Šećerni minimum. a kao   23 .1. brzo (za 5 do 6 sati). Postoji veliki izbor ugljenohidratnih dodataka koji se koriste u praksi.3 OBJEKTI ZA SPREMANJE SILAŽE Trenč silosi ili širi horizontalni silosi su objekti najčešće pravougaonog oblika.1.

6 GUBICI PRI SILIRANJU Gubici fizičko-mehaničkog karaktera nastaju isticanjem biljnog soka iz silaže. iz praktičnih razloga početka pražnjenja i smanjenja gubitaka. Na osnovu ovih elemenata vrši se procjena silaže za jednu životinju i ona iznosi oko 6.5 PROCJENA KOLIČINE SILAŽE Potrebna količina silaže za goveda utvrđuje se na osnovu pretpostavke da se životinje hrane silažom 200 dana i da se po jednoj životinji daje oko 25 kg silaže dnevno. 3. Gubici usljed kvarenja mogu biti od 20 do 50 %   24 . Prosječno se računa da u 1 m³ slegnute silaže ima oko 800 kg. sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje.  najpodesniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. 3. Silosi treba da su prostorno manji. Preporičuje se silaža nastala od 80 % zelene krme i od 20 % mljevenog kukuruznog klipa. pri transportu. Gubici nastali dodatnom fermentacijom nastaju na račun rezervi ugljenih hidrata. tako da se dobije ukupna zapremina silaže. Gubici nastali kvarenjem nastaju usljed nedovoljnog sabijanja. Za pospješivanje procesa siliranja silokrmi se može dodati kukuruzna prekrupa u količini 6 do 10 %. što je odlična krma za krave muzare. prodora vazduha.5 m³ silažnog prostora i ovaj broj se množi sa brojem životinja koje će se hraniti silažom. ali i veći broj. dodira sa zidovima i zbog neblagovremenog zatvaranja siloobjekta. Intenzitet isticanja zavisi od količine suhe materije. istovaru i ostalim prebacivanjima silaže. Pravilnim siliranjem ovi gubici se svode na minimum. Pri manipulisanju silažom mogu nastati određeni gubici.1.1. Prekrupa treba da bude sitno mljevena i pravilno raspoređena po silokrmi.

koja podsjeća na sijeno a djelimično i na silažu. s tim u vezi.  3. a taj postupak zove se sjenažiranje. Istovremeno ovaj način spremanja krme moguć je samo kod krmnih biljaka bogatih ugljenim hidratima (prva grupa biljaka pogodnih za siliranje). očuva se prirodna boja i miris. vještački je zakiseliti ili sterilisati. kada se ukazala potreba za siliranjem proteinskih biljaka (leguminoza). koje su siromašne ugljenim hidratima (šećerima) uvidjelo se da se one loše mogu silirati.1 ZAŠTO SPREMATI SJENAŽU Prema brojnim iskustvima i rezultatima spremanja i iskorišćavanja sjenaže. Međutim. koji su sposobni poboljšati siliranje.2 SJENAŽA Najrasprostranjeniji način spremanja i konzerviranja zelene krme je siliranje. Za dobijanje kvalitene silaže od zelene krme leguminoza neophodno joj je dodavati krmu bogatu šećerima. ostaje list u cjelini. djetelinsko-travnih smjesa ili leguminoza. Pri pravilnom postupku spremanja sjenaže manji su gubici. nema mehaničkih gubitaka. U novije vrijeme. melasu. 3.2. postignuti su proizvodni i ekonomski efekti sa boljim rezultatima nego sa sijenom i silažom. omogućava njeno korišćenje kao osnovnog hraniva za sve kategorije preživara. a hemijski sastav sjenaže je neznatno promjenjen u odnosu na zelenu krmu. poznate pod nazivom “ sijeno-silaža” ili sjenaža. pH vrijednost sjenaže ostaje na vrlo visokom nivou. a krma sa sadržajem vlage 45 do 55 %. čime se omogućuje dobijanje visokokvalitetne stočne hrane. hemijske preparate. Sjenaža je silirana provenuta masa trava. U postupku spremanja sjenaže obrazuje se znatno manje organskih kiselina. sve više je u primjeni novi način spremanja i konzerviranja leguminoza samokonzerviranjem prethodno provenjene zelene krme ili biljaka smanjene vlažnosti. Manja kiselost u odnosu na silažu. zadržava svježinu. Zbog svega   25 .

Pri proizvodnji sjenaže sa 1 Ha dobija se više krmnih jedinica. Osim toga. Međutim. Punjenje i postavljanje folija je jednostavno. bolje od mnogih drugih kabastih hraniva. nego spremanje sijena.značajno provenjavanje zelene krme ( 45 do 55 %) .stvaranje uslova za obrazovanje i očuvanje visoke koncentracije ugljendioksida CO2 Za spremanje sjenaže potrebni su kvalitetni silo-objekti kao za spremanje silaže. odnosno u cjelini za 45 % bolja je svarljivost suhe materije. Proizvodnja sjenaže manje zavisi od vremenskih uslova. nego pri spremanju sijena (1000 do 1500) i silaže (300 do 400). Za dobar kvalitet sjenaže objekat za spremanje treba da ispuni gore navedene uslove. 3. većim korišćenjem različitih sintetičkih materijala ( kao što je plastična folija) razvijen je način spremanja sjenaže u silo-folijama. u krugu ekonomskog dvorišta ili u blizini farme.2 USLOVI ZA SJENAŽIRANJE Osnovni elementi tehnologije spremanja sjenaže su: .   26 .  navedenog. stoka rado jede sjenažu. a ima prednost i u odnosu na spremanje silaže. mašina za punjenje i spremanje sjenaže u foliji (koja je za jednokratnu upotrebu) je dosta skupa. Proces sjenažiranja je moguće u potpunosti mehanizovati. Pri sjenažiranju postiže se za 30 % više suhe materije po jedinici površine. U novije vrijeme. obavlja se na pogodnom mjestu. za 44 % bolja je svarljivost proteina. nego što je slučaj pri spremanju sijena. a pri njenom spremanju isključuje se prevoz velike količine vlage (vode).2. zato što za provenjavanje u polju treba 3 do 4 puta manje vremena nego za sušenje sijena. Ovo nije ništa drugo do punjenje i nabijanje sjenaže u foliju profilisanog prečnika sa prečnikom prese punilice. sjenaža ne smrzava.

Prema analizama hranidbena vrijednost sjenaže zavisno o fazi u kojoj se nalaze trave i leguminoze se mijenja.2.5 TEHNOLOŠKI POSTUPAK SJENAŽIRANJA Sjenažiranje se sastoji u spremanju i čuvanju krme (travne. Kada se radi o leguminozama (djetelina. obzirom da se masa prethodno provenjava. a povećava sadržaj celuloze. 3. odnosno svrstane u drugu grupu biljaka prema pogodnosti za siliranje. krme višegodišnjih leguminoza) sa sadržajem vlage 45 do 55 %. Uz to se gubi i sadržaj vitamina i mineralnih materija u zelenoj masi u kasnijoj košnji nakon cvatnje.4 KADA SPREMATI SJENAŽU Kada se radi o travama treba ih kositi u vlatanju.  3.2. Pored toga prednost sjenažiranja je što se može koristiti krma od tzv. jer se njome obezbjeđuje sjenaža visokog kvaliteta. Krmni usjev za spremanje sjenaže treba kositi. proteinskih-leguminoznih biljaka. koje su nepogodne za siliranje. po mogućnosti prije podne (8 do 14 sati)   27 .3 VRSTE KRME ZA SPREMANJE SJENAŽE U principu sjenažirati se može krma od svih krmnih biljakaod kojih je moguće spremati kvalitetnu silažu ili sijeno. što bi u postupku pripreme silaže dovelo do formiranje velikog ocjedka (efluenta) u procesu sjenažiranja nema smetnji. travno-leguminozne smjese. Iz ovog proizilazi da sjenažirati treba kvalitetnu proteinsku krmu. Takođe u slučaju da krma u momentu košnje ima nešto veću vlagu.2. Kada se radi o djetelinsko travnim smjesama kositi ih kada jedna od biljaka u smjesi bude u optimalnoj fazi za pripremu sjenaže ( vrijeme košnje prilagoditi prvoj biljci koja je u optimalnoj fazi za pripremu). lucerka i dr.) treba ih kositi prije pupanja. što znači sa starošću pokošene mase smanjuje se udio bjelančevina. 3. Zato treba požuriti da se sjenaža što ranije spremi već početkom maja (ako dozvole vremenske prilike).

Osnovni uslovi za dobijanje kvalitetne sjenaže su brzo punjenje objekta. Posebno se pri sjenažiranju dobro očuvaju biostimulativne materije (karotini). odnosno anaerobizacija. Osnovni problem kod postupka sjenažiranja je kritična granica vlažnosti zelene krme pri spremanju sjenaže. Kada se formira gruda i ako se raspadne sama od sebe za 1 do 2 minute tada je najpovoljniji momenat za spremanje sjenaže. Dobro sabijanje i zatvaranje sjenažne mase su osnovni preduslov za stvaranje povoljnih uslova za spremanje sjenaže (anaerobni uslovi). Kod sjenažiranja gubici u azotnim materijama (proteinima ) su neznatni. 3. mašinama za kupljenje. u prosjeku 70 do 80 %. prevozi do sjenažera (objekat za spremanje sjenaže) i vrši punjenje uz značajno sabijanje mase. Ukoliko je procenat vlage veći od 55 % odvija se proces siliranja. nekad i više prosušiti. Sjenaža se može spremati i u foliji. sjecka (3 do 4 cm). masa je prevlažna i gruda se ne raspada. i ako je nemoguće naptaviti grudu ili ako se odmah raspadne masa je presuha. kod siliranja 17 do 20 %.6 GUBICI PRI SPREMANJU SJENAŽE Gubici pri spremanju sjenaže su znatno manji u odnosu na spremanje silaže a posebno sijena. a ispod 45 % ne može da se obezbijedi kvalitetno sabijanje mase. Prosušena (provenjena) masa se kupi. stajanjem na suncu 3 do 4 sata pa do 6 do 8 sati. Oni se obično kreću: kod sjenažiranja 13 do 15 %. kada se lako formira gruda i iz nje se cijedi voda. sjeckanje i sabijanje mase u foliji. dobro sabijanje i blagovremeno zatvaranje napunjenog objekta.2. kod sijena 21 do 27 % suhe materije.   28 .  ili predveče. odnosno svesti vlagu u pokošenoj krmi na 45 do 55 %. Na terenu je teško raditi laboratorijsku analizu da se utvrdi procenat suhe materije pa stoga postoji praktičnije rješenje – iz isjeckane mase za sjenažu napravi se gruda.

odsustvo ili mali sadržaj karotina. Organoleptički pokazatelji kvaliteta sjenaže su miris.7 OCJENA KVALITETA SJENAŽE Kvalitet sjenaže određuje se organoleptičkom ocjenom i hemijskom analizom. Pljesniv.3 SIJENO Vrijeme košnje travnjaka bitno utiče na kvalitet i količinu biljne mase sa travnjaka. sa uljnim prelivom (odsjajem) kod leguminoza i žuto-zelena boja kod vlatastih trava znak je dobrog kvaliteta. i na kraju što je najvažnije povećava se proizvodnja mlijeka. sirćetne. 3. Pravovremenom kosidbom poboljšavamo kvalitet sijena. Boja sjenaže je zanačajna u organoleptičkoj ocjeni njenog kvaliteta. aktivnu kiselost – pH. buterne. povećava se broj otkosa u sezoni. koji podsjeća na miris sijena iz plasta ili stoga. a samim time i veći urod mase na jedinicu površine. poboljšava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje procenat loših. Sjenaža dobrog kvaliteta ima slab voćni miris ili miris ukišeljenog povrća (turšije). Tamno-mrka boja ukazuje na nizak stepen svarljivosti bjelančevina. Sjenažu sa prijatnim hljebnim mirisom ili mirisom meda goveda dobro jedu. i oni se brzo razgrađuju pri tom režimu sjenažiranja. memljiv miris predznak je sjenaže lošeg kvaliteta. sadržaj pojedinačnih organskih kiselina (mliječne. međutim taj miris je rezultat povišene temperature pri konzerviranju i ukazuje na smanjenu svarljivost proteina. Po mirisu sjenaže može se dosta pouzdano suditi o njenoj hranljivoj vrijednosti. nizak sadržaj karotina. ukus i boja.2.   29 . sadržaj amonijaka i karotina. posebno slobodne mliječne i slobodne i vezane sirćetne kiseline).  3. Ukus sjenaže treba da je neutralnog do slabo kiselog ukusa Hemijska analiza sjenaže obuhvata: vlažnost. Sjenaža sa bjeličasto-zelenom bojom .

lucerka. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). 3. Optimalan rok za košnju sljedećih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon košnje. smiljkita). Ukoliko se travnjak kosi kasno. naročito bjelančevina. nastupom toplog i suhog vremena. kasno košeni travnjak se slabo obnavlja. a u drugom otkosu daju niske prinose lošeg sastava i kvaliteta. Takva pokošena masa ima dosta vlakana.3.2 SUŠENJE SIJENA Pravovremeno pokošenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osušiti).1 VRIJEME KOŠNJE TRAVNJAKA Rano košenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka što omogućava četiri i više turnusa godišnje. Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline. što rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. sušenjem će još jače ogrubjeti i dat će lošu krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva. Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za košnju. Kasno košeni travnjaci u prvom otkosu daju veći prinos ali manje kvalitete. Osnovni cilj jeste proizvesti kabastu hranu koja sadrži što više energije i bjelančevina. Velika količina vlakana može smanjiti potrebe za unosom kabaste hrane i koncentrata (stvara osjećaj sitosti kod krava). jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljišta nema dovoljno vlage za obnavljanje. Sadržaj enrgije i bjelančevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. Ako se takva masa. kosi i suši za sijeno. koja je jako ogrubila. Masa većine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima veći udio stabljike. koja je u cvatnji ogrubila. Kasnija košnja – nakon cvatnje omogućuje veći dobitak u količini ali se gubi na kvalitetu.  3. zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta.3. Sušenje može biti prirodno i vještačko u   30 .

a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Ovim se načinom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena. lakši je transport i lakše je određivanje količine sijena. Ukoliko se sijeno skladišti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljište. u sredinu se postavi stup oko kojeg se slaže sijeno. Sušenje na zemljištu treba započeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunčana dana. Rastresito sijeno može se čuvati u stogovima ili u sjenicima. O načinu na koji se suši zavisi kvalitet. Bitno je da masa koja se suši ne dodiruje zemlju. Pri sušenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum.  sušarama sa toplim i hladnim zrakom. granje da sijeno nejma kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom.   31 . na naprave se stavlj aodmah nakon košnje ili provenuta. Masa se počinje stavljati poput crijepa na naprave od donje prečke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Naprave za sušenje sijena su razni jahači. Sijeno pravilno osušeno može se skladištiti kao balirano ili u rinfuzi. zauzima manje mjesta. U našim prilikama još uvijek je najzastupljenije prirodno sušenje sijena. Kod sjenika koji su iznad štale potrebno je dobro izolovati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Prva prečka ili žica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci između su 30 do 40 cm.3. Skladištenje baliranog sijena je puno jednostavnije. kamenje. 3.3 SKLADIŠTENJE SIJENA Osim pravilnog sušenja bitno za kvalitet sijena je i skladištenje. Masa se suši strujanjem vazduha a može ostati u polju i do drugog otkosa. Prirodno sušenje može biti na dva načina: na zemljištu i na napravama. ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Sušenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju. piramide i dr. Na zemlju se stavlja stara slama. Sušenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %.

U intenzivnom stočarstvu preporučuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena. lagano stabljikasto ili stabljikasto. žute do lagano smeđe i kod najlošijih sijena asmeđe ili crne boje. zatim lisnatost – je li vrlolisnato. Važno je voluminozno krmivo u ishrani svih preživara.5 GUBICI PRI SPREMANJU SIJENA Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom sušenja podijeljeni su u četiri grupe. lagano grubo ili grubo i lomljivo. Manji su ako se ubrza sušenje odnosno gubitak vlage. lisnato. odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi.3.  Uskladišteno kvalitetno sijeno sadrži najviše 12 do 14 % vlage.3. . Gnječenje stabljike pri košnji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika suši približno istom brzinom kao i listovi. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrijeme košnje. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. onečišćenost zemljom i dr. Kreću se od 10 do 12 %. meko. korovi. odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. . Miris također ima značajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena. Loš kvalitet sijenu daju smeće. 3. je li čist miris krme.Gubici usljed mehaničkog oštećenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. odnosno tačno utvrđivanje hranidbene vrijednosti.Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je količina vlage iznad 40 %. svjetlo zelene. List se brže suši od stabljike te čestim okretanjem i grubim postupkom dolazi do odpadanja mekih dijelova biljke i loma listića. Ti se gubici kreću od 5 do 15 % a   32 . 3. prašnjav. miris na plijesan ili paljevinu. Boja sijena se kreće od prirodno zelene.4 KVALITET SIJENA Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijama. Mekoća – vrlo meko i savitljivo. Naročito je praktično kod sušenja djeteline i lucerke.

prvo bi trebalo izvršiti laboratorijsku analizu hraniva. Sastav hraniva   33 . Kvarenje sijena veće je što ima veću količinu vlage 4. kvalitetnog sastava uz održavanje dobrog zdravstvenog stanja. minerali i vitamini) i time omogućila ekonomična i optimalna proizvodnja mlijeka.  na njihovo povećanje utječu loše vremenske prilike. . sirova vlakna. potrebe za rast i reprodukciju. Da bi se sastavio optimalna obrok. HEMIJSKI SASTAV HRANIVA Krave treba da dobijaju dobro izbalansirane obroke kako bi im se obezbjedile sve hranjive materije (energija. bjelančevine. Za analizu hrane koristimo hemijsku analizu (Wendska analiza) po slijedećoj shemi: VODA TVARI KOJE SADRŽE AZOT – SIROVI PROTEINI KRMA ORGANSKE TVARI SUHA TVAR TVARI KOJE NESADRŽE AZOT UGLJIKO HIDRATI SIROVE MASTI SIROVA VLAKNA ANORGANSKE TVARI MAKROELEMENT MIKROELEMENTI OSTALI UGLJIKO HIDRATI Shema 1. .Gubici zbog kvarenja nastaju u skladištima.Gubici zbog ispiranja dešavaju se prilikom sušenja za lošeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se sušenjem na napravama ili dosušivanjem sijena u sušarama. I ovi gubici se smanjuju gnječenjem. ali i podmirile uzdržne potrebe.

Količina minerala u krmi zavisi od toga kako je sa mineralima opskrbljeno tlo (kiselo tlo ima malo Ca. a tvar bez azota (energija) dijelimo na ugljiko hidrate i sirove masti. Anorganska tvar je sastavljena iz minerala koji su životinjama neophodni za normalno funkcioniranje. P.Ca. Na. Organsku tvar dijelimo u tvar koja ima azota i ona koja nema azota. Dijele se u dve grupe: • Sirova vlakna u koja ubrajamo celulozu i hemicelulozu. Mast za preživare nije od značaja kao izvor energije. životinja ga ne može   34 . kukuruzna silaža. Mg) i one koje treba u malim količinama (mikroelementi . zavisi o vrsti biljke (lucerka dosta Ca manje P. Fe. Kod visoke proizvodnje mast je interesantna jer sadrži dvaputa više energije nego skrob zbog toga se upotrebljavaju zasićenu mast. malo Ca u biljki). Mn. žitarice) ali nekih nema. lucerka. kukuruzna silaža). Tvar koja ima azota nazivamo sirove bjelančevine (proteini). Suha tvar se dalje analizira na organsku (živu tvar) i anorgansku (neživu tvar). Cu.  Suha tvar je bitna jer sve računamo preko suhe tvari – prinos po hektaru (trava. itd. Skoro svi minerali su prisutni u različitim količinama u krmi (trava. kukuruz omjer Ca:P vrlo uski) zato treba posvetiti pažnju o omjeru Ca:P u mineralnoj smjesi. koje treba dodavati sa mineralno vitaminskom smjesom.Se. Wendska analiza obuzima i lignin koji hemijski nije ugljikohidrat. i to one koje treba u velikim količinama (makroelementi . K.). jer u buragu ako je ima više od 5% u obroku poremećuje rad mikroorganizama. količinu hrane koju krava pojede itd. Ugljiko hidrati su najvažniji izvor energije za preživare.

lagano razgradljivog mikroorganizmi razgrade polako.39g 7% . opstojnog mikroorganizmi ne mogu razgradit te nerazgrađen putuje u donji dio probavnog trakta gde se probavlja na enzimatski način. i čini voluminoznu krmu neukusnom (silaža od stare kukuruzne biljke.45g 8% /h 24% /h 24% /h •   35 . listovi su smeđi) Ostali ugljiko hidrati u koje ubrajamo skrob. Tako razlikujemo slijedeće vrste skroba: Brzo razgradljiv skrob (ječam ) Lagano razgradljiv i neopstojan (dio kukuruznog) Opstojan skrob (dio kukuruznog) Brzo razgradljiv skrob mikroorganizmi brzo razgrade u buragu. šečer itd.  probaviti. Brzina razgradnje i postotak postojnosti je sljedeća: Tabela 3. UGLJIKO HIDRATI (energija 65%-75% obroka) strukturni ugljiko hidrati nestrukturni ugljikohidrati (celične stijenke) (zrna žitarica) celuloza skrob hemiceluloza šećeri pektini fruktozani   Skrob kao izvor energije se razlikuje u brzini rastvaranja i u mjestu rastvaranja. Brzina razgradnej i postotak skroba Skrob Postojni skrob Brzina razgradnje Kukuruz Ječam pšenica 676 561 654 42% .284g 7% .

Šečer se vrlo brzo u buragu svaruje. Treba znati. siliran kukuruzni klip.sirova vlakna imaju isto i funkciju preživanja koja je kod preživara vrlo bitna. 42% posto skroba se u buragu ne razgradi. 4. za jedan sat 240 g če ga biti u buragu probavljenog). Krave na početku laktacije trebaju i skrob koji se brzo razgrađuje. Ako poznajemo sastav   36 . ali ako životinja dobija previše takvog skroba. sojina sačma. suncokretova sačma. a vrlo mali postotak (samo 7%) ga se u buragu ne probavi. Sirova vlakna su kod preživara vrlo bitan izvor energije. te da krava na početku laktacije ne može pokriti sve potrebe u energiji iz vlaknaste kabaste hrane. da se vlakna sporo razgrađuju.1 ŠTA JE U KOJOJ HRANI . a ostali razgradljiv polako se razgrađuje (8% na sat). Minerali i vitamini – mineralno vitaminske smjese Voda je vrlo važna hrana kod krava muzara pogotovo u ljetnim mjesecima u velikim vrućinama. sve žitarice. može doći do zakiseljavanja buraga (acidoza).KRMI Bjelančevinasta hrana – mlada ispaša (može sadržavati i do 24% sirovih proteina u suhoj tvari).  Primjer. Kod kukuruznog pak je obrnuto. sačma od uljane repice. zato treba obratiti pažnju sa ishranom hranivima na bazi šečera (melasa). skrob iz ječma vrlo brzo mikroorganizmi razgrađuju – 24% na sat (ako damo kravi 1 kg ječma. Energetska hrana – kukuruzna silaža. Kabasta hrana . Potrebe po vodi su sljedeće: suhostajne krave 30 – 60 l krave do 10 l mlijeka 30 – 60 l krave do 20 l mlijeka 70 – 100 l junice 15 – 35 l mesno govedo 20 – 60 l Obrok mora biti uvijek izbalansiran što se tiče omjera između bjelančevina i energije te minerala.

kukuruzna silaža) treba da čini najmanje 1/3 ukupno unijete SM (suhe materije) dnevno. Većinom se poremećaji metabolizma javljaju za vrijeme porođaja i 6 .   37 . sijeno. što rezultira izuzetnim uštedama u ishrani.  krme (što se nalazi u kojoj krmi) možemo samo približno uskladit obrok. Ovo znači da bi trebalo maksimizirati kad god je to moguće udio visoko kvalitetne kabaste hrane. a dodatne koncentrovane mješavine sa adekvatnim sadržajem minerala i vitamina treba kupovati kako bi se izbalansirala optimalna proizvodnja mlijeka sa najnižim mogućim troškovima po jedinici proteina i energije. Svakoj kravi individualno se mogu davati koncentrati pomoću automatizovanog kompjuterskog sistema i identifikacije uz pomoć respondera ili čipa zakačenog za uho. Kako bi se izbjegli poremećaji varenja. Troškovi ishrane treba da su niži da bi se postigao visok prihod. čime se obezbjeđuje da svako grlo prema svojoj proizvodnji mlijeka dobija u toku dana određenu količinu koncentrata. Danas su dostupni optimizacioni softverski paketi za sastavljanje što jeftinijeg obroka za mliječna grla. Najčešče greške u ishrani krava su. tako da u ovom periodu značajnu ulogu igraju nivo ishrane i sastav obroka. 5. kabasta komponenta obroka (trava.8 nedjelja nakon telenja kada je grlo pod jakim stresom. u zimi samo kukuruzna silaža – pomanjkanje bjelančevina u obroku. u proljeće isključivo ispaša .pomanjkanje energije. OSNOVA DOBRE HRANIDBENE PRAKSE Obrok treba da je ukusan za životinje i valjalo bi da sadrži određenu količinu kabaste hrane kako bi se obezbjedilo dovoljno sirovih vlakana što je neophodno za normalan proces varenja u predželucima i za dobijanje kvalitetnog mlijeka.

• sastaviti obrok za nisko produktivne krave. naročito u prvoj polovini laktacije. • sastaviti obrok za visoko produktivne krave. važno je: • podjeliti krava u proizvodne grupe. • mjerenje i procjenjivanje količine svakog hraniva koje se uključuje u kompletan obrok.   38 . • davati obroke konstantnog sastava. • obezbjediti obroke koji su ukusni i privlačni za mliječna goveda. Kod sastavljanja obroka za mliječna grla. • paziti da obroci uvijek sadrže najmanje 1/3 SM iz kabastih hraniva da bi se spriječili poremećaji u varenju.  Preporučljivo je davati kravama obilne obroke u količini koja je za oko 10% veća od realnih potreba. • koristiti hraniva koja neće mjenjati ukus mlijeka i koja nisu štetna po zdravlje životinja. • korištenje kvalitetnih hraniva i izbjegavanje pljesnive hrane pod svaku cijenu. • dodavati koncentrovane smješe sa odgovarajućim sadržajem minerala i vitamina. Opšte linije vodilje za formulaciju obroka: • analiza sastava hraniva u hranjivima materijama. • koncentrati moraju biti dati u odgovarajućim količinama i pravog sastava kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe grla u hranjivim materijama. • sastaviti obrok za zasušene krave. • sastaviti obrok za telad i junad. • uzeti u obzir dostupnost i cijenu hraniva po kg SM. • obezbjediti optimalno ekonomične obroke za profitabilnu proizvodnju mlijeka.

SPECIFIČNOSTI ISHRANE KRAVA   Rumen – burag Reticulum – mrežavac Omasum – listavac Abomasum – sirište Small intestine – tanko crijevo Large intestine – debelo crijevo Slika 1. Probavni trakt krave   39 .  6.

mrežavac i listavac) i pravog želuca (sirište). odnosno do ukupnih potreba krave u hranjivim materijama. jer celuloza iz biljaka predstavlja značajan izvor energije. krava prolazi kroz nekoliko fizioloških faza i to: − faza zasušenosti − faza rane laktacije − faza srednje laktacije − faza završne laktacije Sve ove faze značajno se razlikuju u pogledu potreba krave u energiji i ostalim hranjivim materijama. − u drugoj fazi krava u sirištu i tankim crijevima vari mikroroganizme i ostatak hrane. U ishrani krava kao i ostalih preživara karakteristične su dvije faze razlaganja i varenja hrane: − u prvoj fazi. U vremenu od jednog do drugog telenja. ishranu krava treba zasnivati na kabastim (voliminoznim) krmivima. Organi za varenje preživara ne stvaraju fermente (enzime) za razlaganje celuloznih vlakana ali ih zato stvaraju mikroorganizmi koji žive i razmnožavaju se u buragu. za korekciju hranjive vrijednosti kabastih krmiva. Koncentrovana hraniva treba da se koritste samo kao dopuna. Ovako složen želudac ima za cilj da uspori prolaz hrane kroz organe za varenje da bi mikroorganizmi razložili one dijelove hrane koje životinja ne može svojim fermentima. Takođe je potreban i odgovarajući odnos kabastih i koncentrovanih hranjiva u   40 . sastoji se od tri predželuca (burag. kao i ostalih preživara. Zbog građe organa za varenje i same fiziologije varenja.  Zapremina probavnog trakta krave: • predželudci 150 – 230 l • želudac 10 – 20 l • tanko crijevo 65 l Želudac krave. mikroroganizmi koji su nastanjeni u buragu i mrežavcu vrše razlaganje većeg dijela hrane koja se tu nalazi.

kao što su zrna različitih žitarica. Zbog toga ovakve krave u prvih desete sedmica laktacije prati gubitak tjelesne mase. krava pored kabastih hranjiva koje dobro iskorištava. a samim tim i duži vijek iskorištavanja.  dnevnom obroku krave. one će imati normalnu plodnost i proizvodnju. Neplodnost krava u polovini slučajeva nastaje zbog oskudne ishrane. U pogledu efikasnosti iskorištavanja hrane. izraženo količinom mlijeka i mesa. prvih 60 do 70 dana po telenju. krave ne mogu da unesu (pojedu) dovoljne količine hrane i   41 . Gubitak tjelesne mase u tijeku telenja kod krava može da iznosi 60 do 70 kg. Osnovni efekti uspjeha u proizvodnji mlijeka zavise od mogućnosti konzumiranja hrane i efikasnosti njenog iskorištavanja. takođe efikasno iskorištava i koncentrovana hranjiva. kada krava slabije iskorištava energiju i ostale hranjive materije iz hrane. odnosno kondiciju krave. obavezno treba popraviti u tijeku srednje i završne faze laktacije. uljane sačme i razna sočna krmiva. Hranu po količini i kvalitetu treba prilagoditi građi i funkciji organa za varenje i potrebama krave u određenoj fazi proizvodnog ciklusa. Izgubljene kilograme. Zbog smanjenog apetita na početki lakatcije. lošeg držanja. proizvedenih u tojeku jedne godine. takozvanog gladnog steriliteta. gubitak tjelesne mase ne bi smio biti veći od 30 kg. Poznato je da krave visoke mliječnosti unijetom hranom teško mogu da obezbijede energiju za više od 35 litara mlijeka dnevno. Ako se ovo obezbijedi kravama. nikako u periodu zasušenja. Među domaćim životinjama krava predstavlja najvećeg proizvođača proteina visoke biološke vrijednosti za ishranu ljudi. od čega na tele otpada 40 do 50 kg. U tijeku faze rane laktacije. oslabljenog hormonalnog sistema i infekcije reproduktivnih organa (materice i vagine). Manjak unijete energije kroz obroke kod ovakvih krava do pojave neplodnosti.

Maksimalno konzumiranje hrane može se postići samo kombinovanjem različitih vrsta kabastih i koncentrovanih hranjiva u obroku. usljed čega se mogu javiti metabolički poremećaji. kod većine krava u laktaciji konzumiranje suhe materije iz obroka treba da bude oko 3% od tjelesne mase krave. sporo se razlaže u buragu. • svarljivost i ukus pojedinih hranjiva i čitavog obroka. a nekvalitetna hrana. Krave koje su u fazi vršne proizvodnje mlijeka treba da konzumiraju suhu materiju iz obroka u količini od oko 4% od tjelesne mase. Što je hrana kvalitetnija.   42 . Zbog toga je vrlo značajno poznavati faktore koji utječu na konzumiranje hrane kod krava muzara. pogotovo kabasta. Konzumiranje manje suhe materije od ovog iznosa može da dovede do slabljenja kondicije. konzumiranje suhe materije iz kabaste hrane ne bi trebalo da bude ispod 2% od tjelesne mase krave. Pri tome. ili u procentima od ukupne tjelesne mase krave. to krave mogu više da je konzumiraju. • mliječnost. Od faktora koji u velikoj mjeri utječu na konzumiranje hrane kod krava najznačajniji su: • tjelesna masa krava. Konzumiranje se izražava u kilogramima suhe materije na 100 kg tjelesne mase krave. • apetit. Uobičajen način izražavanja konzumiranja hrane je preko suhe materije obroka. dugo se zadržava u njemu i ne dopušta uzimanje druge hrane. • starost i fiziološko stanje organizma. • kvalitet hranjiva. • način pripreme hranjiva.  obezbijede svoje potrebe u energiji i ostalim hranjivim materijama. Po preporukama većeg broja autora. ili 3 kilograma suhe materije obroka na svakih 100 kg tjelesne mase krave.

a to dovodi do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji mlijeka. jer se tada povećava koncentracija energije u suhoj materiji. odnosno oko 7. samljevena. Ukus različitih hranjiva i te kako utiječe na njihovo konzumiranje. Tako hraniva sa lošijim ukusom treba davati u kombinaciji sa drugim hranjivima boljeg ukusa radi maskiranja njihovog prisustva u obroku. a zatim se postepeno povećava. Veče i teže krave imaju i veću zapreminu organa za varenje pa prema tome i veče potrebe u energiji. jer optimalna pH vrijednost tečnog sadržaja buraga treba da je neutralna. odnosno zakišeljavanja tečnog sadržaja buraga. Optimalnu pH vrijednost buraga krave postižu lučenjem velikih količina pljuvačke. Povećanu mliječnost krava ne prati baš uvijek i povećan apetit. pa tako osjetno gube u kondiciji. Zapremina organa za varenje krava mijenja se u tijeku laktacije. Međutim. najveći8 broj krava visoke mliječnosti u početnoj fazi laktacije ne uspijeva da konzumira dovoljne količine hrane i tako obezbijedi svoje potrebe. Zbog nedovoljnog apetita. usitnjena.  Danas je veliki problem nedostatak dovoljnih količina kvalitetne kabaste hrane u ishrani visoko mliječnih krava na imanjima individualnih gazdinstava. Krave mliječnih rasa imaju veći kapacitet organa za varenje i zato konzumiraju veću količinu hrane po jednom kilogramu tjelesne mase od krava drugih rasa. Ako vrijednost pH padne ispod 6.0 prestaje razlaganje celuloze. Kad se u obrok uključi koncentrovana hrana povećava se konzumiranje suhe materije. sjeckana i peletirana hranjiva znatno brže prolaze kroz organe za varenje od kabastih   43 . što smanjuje aktivnost celuloznih bakterija koje vrše razlaganje celuloznih vlakana. dodavanje veće količine koncentrovane hrane dovodi do snižavanja pH vrijednosti. da bi svoj maksimum dostigla 10 do 15 nedjelja od telenja.0. Takođe. U tom pogledu postoje očigledne razlike između krava. Najmanja je na početki laktacije.

isto se događa sa mikroorganizmima koji su bili porinuti u donji probavni trakt sa neprobavljenom hranom.   44 . Bjelančevine Mikroorganizmi rastvaraju hranu i pri tome veći ili manji dio bjelančevina u hrani koriste za stvaranje svoje bjelančevine. Za preživare značajan je sistem predželudaca koji je jedinstven. Zbog mikroorganizama u buragu preživari mogu koristit azot za tvorbu vlastitih bjelančevina što je vidno iz sheme. U tankom crijevu vrši se resorpcija probavljenih bjelančevina (aminokiseline koje sastavljaju bjelančevine) koje životinja onda upotrijebi za tvorbu bjelančevina za sebe i za proizvodnju mlijeka. Od sirišta dalje probava ide istim načinom kao kod životinja sa jednodjelnim želucem i u nas. Propionska kiselina pretvara se u glukozu i ta dalje u laktozu ili mliječni šečer. Dio bjelančevina u krmi ostaje neprobavljen i probava se nastavlja dalje u sirištu.propionsku . Kod hranjenja preživara moramo imati na umu. Kiseline koje izlučuju u burag snižavaju ph (kiselost). a kada preživaju vlaknastu hranu (prave loptice koje ponovno vrate u usta) natapaju je sa slinom (pljuvačka) koja je bazična i neutralizira kiselinu.maslačnu Kiseline se resorbuju i preko krvi stižu do jetra gdje ulaze u daljnje hemijske procese. octena kiselina i maslačna pretvoraju se u mast. da ne hranimo njih već mikroorganizme koji žive u buragu. U tom djelu hranu vare mikroorganizmi i u burag izlučuju uglavnome tri organske kiseline: .octenu .  hranjiva u prirodnoj formi i tako omogućavaju veće konzumiranje hrane.

Razgradnja hraniva   45 .  BJELANČEVINE U KRMI   P R E D Ž E L U D C I RAZGRADIVE 50 – 90% NERAZGRADIVE 50 – 10% NPN BJELANČEVINE NH3 AMINOKISELINE MIKROBNE BJELANČEVINE BJELANČEVINE SIRIŠTE I TANKO CRIJEVO AMINOKISELINE BJELANČEVINE U BALEGI Shema 2.

jer je mikrobna sinteza bijelančevina u buragu ograničena. U tom slučaju dolazi do gubitka bjelančevine. moraju u buragu mikroorganizmi imati na raspolaganju dovoljne količine nepostojne (razgradive) bijelančevine kombinovane sa nepostojnim skrobom. Bitno je. Efikasna upotreba postojnih bijelančevina za sintezu mliječnih bijelančevina ovisi o aminokiselinskom sastavu bijelančevine iz hrane. Opskrba sa bijelančevinama Tvorba mliječne bijelančevine kod krava ovisi o količini probavljivih postojnih (nerazgradivih) bijelančevina i mikrobnih bijelančevina. što spriječava upotrebu aminokiselina za tvorbu glukoze (količina mlijeka). da životinja ima na raspolaganju dovoljne količine glukoze. bitno je. da fermentiraju velike količine organske tvari. U drugoj polovini laktacije može životinja pokriti potrebe iz nepostojnih bjelančevina krme. Za zadovoljavajuču razinu sinteze mikrobnih bijelančevina.  Ako u obroku fali lakosvarljive energije (skrob) mikroorganizmi ne mogu upotrijebiti azot zato se izlučuje iz tjela u obliku uree. To omogućava mikroorganizmima. da je usklađena brzina razgradnje bijelančevina sa brzinom razgradnje ugljikohidrata.   46 . i zbog toga moramo dodavati postojne bjelančevine s odgovarajućim aminokiselinskim sastavom. krave na početku laktacije ne mogu pokriti sve potreba za bijelančevinama iz nepostojnih bijelančevina krme.

ali pri slobodnom načinu držanja kada se u jednoj grupi drže zajedno visoko produktivne i nisko produktivne krave. treba opskrbijeti sa energijom.   7. U štalama sa vezanim načinom držanja svaka krava dobija individualni obrok. tako da je ovdje neophodno podjeliti krave po proizvodnim grupama. malo sirovih vlakana. potrebno je krave prema fazi laktacije podjeliti na proizvodne grupe. nije moguće za svaku kravu posebno obezbjediti željeni obrok. PROIZVODNE GRUPE Sa organizacione tačke gledišta. Podjela krava u proizvodne grupe je neophodna da bi se prema potrebama svake grupe sastavio odgovarajući obrok. u obroku imaju dosta sirovih bijelančevina. Drugi razlog zbog kojeg je potrebno podjeliti krave po proizvodnim grupama je u vezi sa djeljenjem kabastih hraniva zimi i u periodima suše. U tim periodima kvalitet hraniva ima značajnu ulogu i visoko produktivna grla treba da dobijaju   47 . Krave na mladoj ispaši.  Slika 2.

Da bi se pripremio za period suše. Hranjenje po prosjeku grupe Grupe hranimo po prosjeku grupe ne obazirući se na proizvodnju individualnih životinja tijekom duljeg razdoblja (4-5 mjeseci). Podjela krava u proizvodne grupe prema fazi laktacije: o visoko produktivna grla (krave koje su u laktaciji od telenja pa do 3 mjeseca po telenju) o nisko produktivna grla (krave koje su u laktaciji više od 3 mjeseca) o zasušene krave Naravno. U periodu davanja svježe kabaste hrane. Hranjenje po normativima U svakom periodu laktacije kravam se pokriva potrebe po energiji i bjelančevinama individualno.  najbolja hraniva. ali može dobro poslužiti za nisko produktivna i zasušena grla. Fazno krmljenje U svakom stadiju laktacije ponuda hranivih tvari i vrsta hranivih tvari prilagođena je proizvodnim potrebam krave.   48 . da se prilagođava osnovni obrok i koncentrat. ista zelena masa se daje svim proizvodnim grupama. tako da je dobro prije svakog perioda suše i zimskog perioda sastaviti plan ishrane kako bi se kabasta hraniva različitog kvaliteta rasporedila po proizvodnim grupama. Često se dešava da farmeri imaju određenu količinu hrane koja nije dovoljno kvalitetna za visoko produktivne krave. farmer treba da skladišti kabastu hranu za vrijeme vegetacionog perioda. sa time. potrebno je obratiti pažnju i na sastavljanje obroka za telad i junad kojima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi im se obezbjedio optimalan razvoj i time kasnije profitabilna proizvodnja.

. postotak bijelančevine opada. zbog toga jer su potrebe po bjelančevinama. Obim potrošnje hranivih tvari za proizvodnju i. Faza 2 obuhvata sredinu laktacije (od 13 do 29-tog tjedna). kod kukuruzne silaže idealno je od 33 do 35 % suhe tvari.kvalitet silaže. Faza 3 obuhvata kraj laktacije (od 30-tog tjedna do zasušenja). i vitaminima . ili taloženje rezervi.  Sa pokusima je utvrđeno da je potrebno hraniti po fazama laktacije. kod travne silaže životinje manje pojedu ako je silaža mokra.hemijska kvaliteta silaže. energiji. kad prijeđe 50% konzumacija nešto opada. krave manje pojedu. octena kiseline. več i na sam oblik energije te bjelančevina. to znači kiselinski sastav silaže (mliječna kiselina. razdoblje traje od telenja do cirka 13-tog tjedna laktacije. Fazno hranjenje zahtijeva optimalizaciju sastava i količine energije i bjelančevina u obroku u svakom razdoblju laktacije. Faza 4 obuhvata suhostajno razdoblje. najviše pojedu kad ima od 35 do 45-50% suhe tvari. starija trava više ima neprobavljivih vlakana. zavisi o stadiju laktacije. Opskrba sa energijom po fazama Prva faza (razdoblje) laktacije je razdoblje kada životinja pada u negativnu energetsku bilansu (manjak). Različite potrebe ne odnose se samo na količine jednog i drugog (bjelančevina i energije). . bilansu energije i hormonalnog stadija životinje.mineralima različiti na početku. da bismo postigli optimalnu proizvodnju sa željenim postotkom masti i bjelančevina u mlijeku. maslačna kiselina).procenat suhe tvari. kod loše fermentacije nastaje maslačna   49 . Konzumacija kabaste hrane Koliko kabaste hrane krava pojede na dan zavisi od niz faktora Ako nabrojimo samo neke koji se odnose na hranu: . sredini i kraju laktacije te u suhostaju.

puno puta pojilice su zaprljane te ima ostatka hrane u vodi. sistem uzgoja itd. . što smanjuje konzumaciju vode. što povečava konzumaciju obroka. i na kraju konzumaciju ukupnog obroka. Krave na početku laktacije mogu pojest i do 16 kg suhe tvari iz kabaste hrane.red hranjenja krme.. Pored ovih utiču i faktori kao što su zdravstveno stanje životinje (metaboličke bolesti).hranu moramo nuditi više puta na dan sviježu. najprije kabastu hranu poslije kukuruznu silažu. količina mlijeka koju krava proizvodi.  kiselina koja smanjuje konzumaciju. može prouzrokovati ketozu . .snabdijevanje sa sviježom pitkom vodom. vanjska temperatura. pogotovo kod krava na početku laktacije. na kraju koncentrat.   50 .

  Slika 3. Kriva laktacije   51 .

S našim tradicionalnim krmivima teško je zadovoljiti tako visoke potrebe za hranom. Što prije 3 do 4 dana nakon telenja – postepeno (svaki treći dan) povećavati količinu krmiva i to ona koja su krave dobijale i prije telenja. kao i dalje mršavljenje krava. mjeseca treba ih pripremiti za pripust i novu gravidnost (avansiranje krmiva). bolje im je davati krmiva više nego što im je potrebno za muznost. a velika količina koncentratnih krmiva može biti štetna po zdravlje i reprodukciju krava. − Da bi se nakon telenja krave što brže oporavile. zbog visoke muznosti nakon telenja. Do 21 dan poslije telenja krave će dobivati krmiva koja zadovoljavaju muznost od 21 do 25 litara mlijeka dnevno. nagli pad krivulje laktacije. kasniju pojavu gonjenja (estrusa). slabiju plodnost (teže ostaju gravidne) i nižu proizvodnju mlijeka tijekom laktacije. − Krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana. − Poslije 21 dana treba uskladiti ishranu krva prema stvarnim količinama izmuzenog mlijeka i na taj način spriječiti pojavu dislokacije sirišta i ketoze. a koncentratne i krmne smjese mogu zauzimati 40 do 50% od ukupne suhe materije krmnog obroka. Iz tog razloga treba ih prva 4 dana hraniti samo dobrim sijenom i pšeničnim mekinjama razmućenim u vodi (oko 2 do 4 kg/dan).  Telenje: uvod u mliječnost − Krave su poslije telenja umorne. − Duža pothranjenost krava. − Rzdoblje pothranjenosti krava ne smije dugo trajati jer se naglo pojačava izlučivanje mlijeka. do 3. uzrokovat će mršavljenje. − Već u tom razdoblju krave mogu davati preko 30 do 35 litara mlijeka dnevno. a probavni organi oslabljenog tonusa (rumino-intestinalna staza).   52 . Tijekom 2.

aminokiseline). u manjem omjeru bjelančevinu). Razlikujemo: − šečer i brzo razgradljiv skrob – više od 12. − životinje imaju veliku potrebu za glukogenim hranivima (propionska kiselina. a krmni obroci moraju sadržavati sve hranjive materije potrebne za proizvodnju mlijeka. posebno osnovna krmiva. iz kojih stvara mliječni šečer – laktozu. nivo insulina dosta je snižen. − polako razgradljiv i nepostojan skrob ( veči udio kukuruznog skroba).5% na sat (šečer iz krme repe. − krava u tom razdoblju mobilizuje svoje tijelesne rezerve (mast. zdravlje i reprodukciju (plodnost).  − Krmiva. − postojan nerazgradljiv skrob (dio skroba iz kukuruza). glukoza. − poveća se nivo hormona koji stimuliraju mliječnost – rastni hormon i prolaktin. moraju biti odličnog kvaliteta. brzine razgradnje ugljikohidrata i drugih   53 . − u prvim tjednima laktacije životinja nije u stanju pojesti dovoljno energije za proizvodnju mlijeka. te u buragu opstojne. skrob iz ječma. Maksimalna proizvodnja mikrobne bijelančevine zavisi od vrste ugljikohidrata. Prva faza: Početak laktacije − značajno za to razdoblje je lagani rast konzumacije i brza rast proizvodnje mlijeka − proizvodnja dostiže svoj vrh između 4 i 6 a konzumacija između 8 i 12 tjedna. − nestrukturne ugljikohidrate koji sastavljaju obrok krava muzara možemo podjeliti na brzo i sporo u buragu fermentirajuće. što dovodi do razlike između pojedene i sa mlijekom izlučene energije – negativni bilans energije. Količina proizvedene laktoze u najvećoj mjeri ima uticaj na visinu mliječnosti. pšenice).

Prekomjerno taloženje tjelesnih rezervi dovodi do zadebljanja životinje. umjesto. što dovodi do povišanja nivoa insulina u krvi. glukoze u tankom crijevu. sada možemo utjecati sa obrokom na visoku proizvodnju mlijeka – dovoljna opskrba krava sa energijom. da možemo sa lakoćom pokriti potrebe u energiji.od 30 tijedna do zasušenja − životinje prema kraju laktacije imaju priliku obnove tjelesnih rezervi u koliko to nisu već učinile prema kraju 2 faze. te krajnji proizvodi od razgradnje i fermentacije u buragu. da bi ju usmjerilo u proizvodnju mlijeka (laktoza . Druga faza: 13 – 29 tjedan laktacije − u sredini laktacije konzumacija toliko poraste. slabo uzimanje hrane − obroci sa viškovima akroba ne utječu na povećanje mliječnosti . te snižavaju mliječnu mast   54 . pšenica. tako obrok obilat na skrobu (dosta kukuruzne silaže. pojedenih ugljenohidrat. brzina kretanja hrane kroz burag. prekrupa itd. − kod hranjenja po normativima i sada je bitan oblik energije. Insulin regulira promet glukoze koje tijelo sprema kao rezervu.mliječni šečer). ječam. nivo konzumacije (količina).) dovodi do visokih koncentracija propionske kiseline u buragu. istovremeno snizi se nivo hormona koji stimuliraju tvorbu mlijeka. Treća faza: kraj laktacije . Životinje pokušavaju izgubljene telesne rezerve kompenzirati. hranjenje energijom preko normativa dovodi do previsoke konzumacije energije i do preobilate kondicije kod početka laktacije − posljedica je prosječni »start« u sledečoj laktaciji – ketoza.  komponenata u buragu (u najvećoj mjeri bjelančevina).

U razdoblju suhostaja završava intenzivan rast ploda.celuloza hemiceluloza) manje iz propionske. Tek poslednja 2 do 3 mjeseca gravidnosti plod (fetus) intenzivno raste i treba uvoditi poseban sistem ishrane krava. Gravidnost ne predstavlja veći napor za životinju jer se u gravindosti poboljšava iskorištavanje hrane i metabolizam (izmenja hranjivih materija). Krmiva moraju stoga biti vrlo dobrog kvaliteta i probavljivosti. − Ako su krave slabije tjelesne kondicije a dobre muznostri. budući da nema u buragu dovoljno prostora zbog pritiska gravidne materice. poslije četvrtog ili petog mjeseca gravidnosti treba dodavati uz krmiva za muznost još 1. − pPrvih 6 mjeseci gravidnosti (bređosti) ne mijenja se mnogo stanje ni potrebe krave za većim količinama hrane za rast ploda. cistinom. Ako se ne zasuši na vrijeme. vime se mora odmoriti. a krava pripremiti za porod i novu laktaciju. triptofanom i dr. lizinom.).5 do 2. Četvrta faza: zasušenje − Krave treba zasušiti najkasnije 45 do 60 dana prije očekivanog telenja.0 kg suhe materije krmiva na 100 kg tjelesne težine.  − krave u toj fazi mogu lako pokriti veći dio svojih potreba u energiji iz octene kiseline (vlakno .5 kg potpune krmne smjese na dan za rast ploda jer krave moraju u suhostaj ući s dobrom rasplodnom kondicijom. količina šečera i skroba neka budu u toj fazi u manjem omjeru. često poslije telenja daju kolostrum (grušalinu ili mljezivo) slabijeg kvaliteta i manju količinu mlijeka u laktaciji.   55 . vrlo dobrog energetskog i bjelančevinastog sastava s kvalitetnim aminokiselinama (metioninom. − U suhostaju krave troše samo oko 1.8 do 2.

Silaža maksimalno 15 do 20 kg dnevno. a koristit će i nakon telenja – u razdoblju velike pothranjenosti krava i većih potreba minerala – zbog visoke muznosti i sprječavanja puerperalnih oboljenja krava. B12 i niacin (B kompleks vitamina). dobrog aminokiselinskog sastava. ne previše bjelančevina naročito ako nema dovoljno dobrih energetskih materija iz ugljikohidrata (skroba). 50 do 60 grama kalcijuma i 40 do 50 grama fosfora.j. Krmne smjese moraju sadržavati oko 14 do 16% sirovih bjelančevina i energetsku hranidbenu vrijednost najmanje 1.5 h. a davati više sijena. veću količinu minerala (posebno fosfora) i vitamina A. ne prekisela i bez maslačne kiseline. od kojih veći procenat u buragu stabilnih bjelančevina.  − Gravidne krave tijekom zasušenja trebaju dobivati krmiva koja odgovaraju. Silaža mora biti kvalitetna. 10 do 14 dana prije telenja dobro je smanjiti količinu kalcijuma i fosfora u krmnim smjesama za bolju resorpciju i iskoristivost minerala. D. Masna krmiva treba potpuno izostaviti (opasnost od ketoze). E. U razdoblju zasušenja krave treba hraniti krmivima koja će dobivati i poslije telenja. − − − − −   56 . a poslednje 2 do 3 nedjelje do 4 kg/dan./dan. Dakle. energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka treba biti oko 8. Krmni obroci krava moraju imati dovoljno energije. Potpune krmne smjese treba davati oko 2 kg na dan. 700 do 900 grama probavljivih sirovih bjelančevina. U suhostaju treba smanjiti davanje silaže. a kraće vrijeme pred telenje i manje (10 kg). Ne smiju se udebljati ni smršaviti. otprilike za potrebama proizvodnje od 7 do 10 litara mlijeka na dan.5 do 10./kg.j. ali moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji.1 h.

Zbog sprječavanja oboljenja ketoze i dislokacije sirišta (izmještanje) u trbušnoj šupljini dobro je kravama davati dnevno propilenglikol. Ako podignemo količinu prebrzo može doći do smanjenja konzumacije kabaste hrane što dovodi do acidoze. − Zaključak Iz navedenog slijedi. pa i koncentratnih krmiva te omogućiti kravama više kretanja. učinak ekstra skroba manje je efikasan jer najviše puta prouzrokuje dodatno taloženje tijelesnih rezervi. prijesvega sa promjenom omjera između nepostojnog skroba/vlakno i nepostojni/postojni skrob. poslije povećajemo za cirka 0. po 0.   57 . U slučaju ranog nalijevanja treba smanjiti davanje sočnih. Na proizvodnju mliječne masti možemo utjecati sa vrstom energije. U drugoj fazi laktacije. da možemo sa vrstom energije utjecati na visinu proizvodnje i na sastav mlijeka – omjer mast/bijelančevina.5 kg 3 do 5 dana. ali ako podižemo koncentrat presporo onda može doći do pomanjkanja energije što dovodi do ketoze (crpanje tjelesne masti). nakon toga povećamo razdoblje na najmanje 5 dana do ukupno 14 kg Kod junica do 6 kg. poslije najmanje 5 dana do maksimalno 11 kg. vitamin B12 i niacin. Doziranje koncentrata Krave: Počnemo sa 3 kg koncentrata na dan.  − Treba dobro paziti na stanje vimena. Na početku laktacije možemo sa više skroba stimulirati stvaranje glukoze.5 kg na 3 do 5 dana do 8 kg.

Doziranje koncentrata putem automata. Odnos između masnoća i bjelančevina je posredni pokazatelj opskrbljenosti krava muzara energijom i istovremeno nas upozorava na eventualne poteškoće u probavljanju u želucu (kiseljenje želuca). te sadržaj uree. Od svih svojstava mlijeka za otkrivanje grešaka u ishrani najprimjereniji su odnos između masnoća i bjelančevina.   58 . ukupna količina može se podijelit na više doza što pozitivno utječe na pH buraga. Na osnovu sadržaja uree možemo zaključivati na uravnoteženost obroka s obzirom na energiju i bjelančevine.  Slika 4. SASTAV MLIJEKA KAO POKAZATELJ ODGOVARAJUĆE ISHRANE ŽIVOTINJA Podaci o sastavu mlijeka su dobrodošla pomoć kod otkrivanja eventualnih grešaka u ishrani i kod praćenja uspješnosti njihova otklanjanja.   8.

sadržaju bjelančevina. daje se grafički prikaz stanja u krdu iz kojega se mogu za svaku kravu posebno razabrati odstupanja od optimalnog stanja. sadržaju masnoća. kod interpretacije podataka moramo uzeti u obzir i podatke o mliječnosti. Odnos proetina i uree u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja   59 . Grafikon 1.  Osim odnosa između masnoća i bjelančevina i sadržaja uree. Kako bi uvid u ove podatke bio bolji. fazi laktacije i ostalo.

PE– E.5 2.5 – 5.  Tabela 3.P+ P-   60 .5 – 5.0 Manje od 2. Moguće greške u ishrani BJELANČEVINE U MLIJEKU Manje od 3.0 (3.0 Manje od 2.0 (3.0 (3.5 Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 Više od 3.2 UREA U MLEKU mg / 100 ml Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 3.5) Više od 5.5 2.5) Više od 5.5) Više od 5.2 – 3.5 Manje od 15 15 – 30 (24) Više od 30 mmol / l Manje od 2.5 – 5.5 2.0 P+ E+ PE+ E+ P+ MOGUĆE GREŠKE U ISHARNI E.

svježa zelena trava) ili sačme i pogače .B- E+ višak energije u obroku   61 .povećati udio sijena . svježa zelena trava) ili sačme i pogače .značajan gubitak na kondiciji pretjerano dobijanje na kondiciji (debljanje) posebno ako su krave na kraju laktacije .predobra kondicija – smanjiti silažu .mogući problemi kod telenja kao i na početku sljedeće laktacije E.ocjena kondicije dobar putokaz za promjenu obroka .povećati udio sijena .primjerena kondicija – smanjti koncentrat .  Tabela 4. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina i uree u mlijeku Opskrbljenost energijom i razgradivim bjelančevinama E+ BUpozorenje Posljedice Korekcija obroka B- .povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.smanjiti količinu silaže .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu .najčešće su u ovoj grupi krave nakon 60 dana laktacije smanjenja mliječnost nedovoljna konzumacija krmiva posebno ako su u ovoj grupi krave do 60 dana nakon telenja smanjenja mliječnost i sadržaj bjelančevina .smanjiti količinu silaže . paša.kod visoko proizvodnih grla eventualno povećati količinu koncentrata te krmiva sa manje razgradivim proteinima (zasićene aminokiseline) . paša. paša.nedovoljan sadržaj energije u obroku pretjerano debljanje ako je riječ o kravama na kraju laktacije .smanjiti količinu silaže .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu prevelik sadržaj energije u obroku . svježa zelena trava) ili sačme i pogače .nedovoljan sadržaj bjelančevina razgradivih u buragu .povećati udio sijena .povećati udio krmiva sa povećanom razgradivošću bjelančevina (sjenaža.

problemi sa povećati količinu plodnošću kukuruzne silaže manjak problemi s .značajan gubitak na kondiciji višak pretjerano .ako je urea još visoka smanjti sadržaj razgradivih bjelačevina u obroku E- E+ B+ B+ E. a vrlo krmiva.B+   62 . posebno kako bi se povećala često ako su u ovoj konzumacija obroka nedovoljna grupi krave do . višak krava visoke kukuruz) a onda ponovno bjelančevina u mlječnosti utvrditi sadržaj uree obroku .povećanje energetske energije u plodnošću vrijednosti obroka obroku .uvesti krmiva sa manje konzumacija 120 dana nakon razgradivih bjelančevina ili loše telenja (zasićene aminokiseline) sastavljen smanjenje obrok ili mliječnosti i slabiji kvalitet sadržaja krme bjelančevina .visok sadržaj masti (>5%) .ocjena kondicije – dobar energije i dobijanje na putokaz za promjene bjelančevina u kondiciji posebno (predobra kondicija obroku ako su krave na smanjiti silažu.često slučaj kod (kukuruzna silaža. primjerena kraju laktacije kondicija – smanjiti problemi s koncentrat) plodnosti smanjiti sadržaj bjelančevina u obroku višak moguće smanjiti sadržaj bjelančevina u oštećenje jetre bjelančevina u obroku obroku .  E= B= UKOLIKO SU KRAVE U OVOM POLJU ONDA JE OBROK DOBRO SASTAVLJEN UZ DOVOLJNO KONZUMACIJE manjak nedovoljna osigurati dovoljne energije u konzumacija količine kvalitetne krme obroku.

84 PE< 3.84 E< 3. ZELENA TRAVA LUCERNA – silaža SIJENO – livadno.08 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 4. suncokret.84 > 3.2 – 3. uree i masti u mlijeku PROTEIN U MLIJEKU UREA MG/DL % MLIJEČNE MASTI MOGUĆI NEDOSTACI U OBROKU KUKURUZ – silaža i prekrupa SUHI REPINI REZANCI ŽITARICE LJUSKE ULJARICA MEKINJE PAŠA. suncok uljana repica KUKURUZNI GLUTEN KUKURUZNO GLUTENSKO BRA < 12 < 3.08 E+ + + + + + + + + + - + -   63 .84 P+ > 4. lucerna.84 > 3.84 PE< 3.2 12 – 20 > 20 < 12 3.4 12 – 20 > 20 < 12 > 3.08 P< 4.4 12 – 20 > 20 > 3.08 P+ < 4.84 E+ OBROK URAVNOTEŽEN > 3.  Tabela 5.84 E< 3. uljana repica ULJANE SAČME I POGAČE + + + SUŠENI PIVSKI TROP EKSTRUDIRANA SOJA LJUSKE ULJARICA – soja. Uputstva za poboljšanje obroka na osnovu sadržaja proteina.84 > 3.84 P< 3. leguminoze DTS SJENAŽA LEGUMINOZE – zelena krma i zrnje ZRNJE ULJARICA – soja.

8 % POVEĆAN BSS (somatske stanice) SMANJUJE UDIO LAKTOZE ZA 10-20 % SMATRA SE DA MLIJEKO KOJE SADRŽI < 4.6 .5 ENERGIJOM   OZNAČAVA I ZBOG BOLESTI.5 PROMJENE NASTAJU NEODGOVARAJUĆE HRANIDBE. LOŠU OPSKRBU METABOLIČKIM 64 . POSLJEDICA JE SMANJEN SADRŽAJ LAKTOZE OMJER MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA INDEKS MASTI I BJELANČEVINA IMB o TIJEKOM LAKTACIJE SADRŽAJ MLIJEČNE MASTI I BJELANČEVINA MIJENJA SE USPOREDNO. UVJETA U OKOLINI IMB > 1. NEODGOVARAJUĆEG ODNOSA VLAKANA I SKROBA (ENERGIJE) U OBROKU o INDEKS MAST/BJELANČEVINE (IMB) o o NORMALAN IMB IZMEĐU 1.  LAKTOZA o o o o ZDRAVO MLIJEKO JE SADRŽI OD 4.5 % LAKTOZE POTJEČE IZ VIMENA ZAHVAĆENOG UPALNIM PROCESIMA INFEKCIJA VIMENA SMANJUJE DOTOK KRVI U VIME.1 – 1. PA SE I NJIHOV OMJER NE MIJENJA ZNATNIJE PROMJENA OMJERA POSLJEDICA NEPRIMJERENE HRANIDBE TJ.4.

DISLOKACIJA SIRIŠTA.1 JE POSLJEDICA HRANIDBE PREKOMJERNIM KOLIČINAMA KONCENTRATA POSLJEDICE SU: KISELOST BURAGA (ACIDOZA). SMANJENA SPOSOBNOST KONZUMACIJE KRMIVA TE OBOLJENJE PAPAKA U OBA SLUČAJA KVALITETA MLIJEKA JE BITNO UMANJENA o o UREA U MLIJEKU o o o o NORMALNI SADRŽAJ 12 – 30 MG/100 ML MLIJEKA POKAZATELJ OPSKRBLJENOSTI BJELANČEVINAMA I ENERGIJOM IZ ORGANIZMA SE IZLUČUJE MLIJEKOM I MOKRAĆOM S BROJEM LAKTACIJA BLAGO RASTE SADRŽAJ UREE > 30 MG/100 ML MLIJEKA PREVIŠE BJELANČEVINA U OBROKU. NAJČEŠĆE JE POSLJEDICA PREKOMJERNOG CRPLJENJA TJELESNIH REZERVI U PRVOJ FAZI LAKTACIJE IMB < 1.  BJELANČEVINAMA. PREMALO FERMENTIRAJUĆE ENERGIJE (MELASA. ŠKROB) NEURAVNOTEŽEN OMJER BJELANČEVINA I ENERGIJE VELIK DIO ENERGIJE SE TROŠI ZA IZLUČENJE DUŠIKA IZ ORGANIZMA • • •   65 .

Odnos masti i indeks masti/bjelančevine   66 . BJELANČEVINA I LAKTOZE U MLIJEKU OPADA VEZA IZMEĐU SADRŽAJA UREE I PLODNOSTI KRAVA PRIBLIŽNO 25 MG – NAJUSPJEŠNIJA OSJEMENJIVANJA • • Grafikon 2.  < 12 MG/100 ML MLIJEKA MALO BJELANČEVINA U HRANI. PUNO LAGANE ENERGIJE MLIJEČNOST KRAVA SE SMANJUJE A SADRŽAJ MASTI.

Kabasta hraniva dobrog kvaliteta i visoke energetske vrijednosti su osnova za visoku mliječnu proizvodnju. Dovoljne količine sirovih vlakana u obroku pomažu da se spriječe metabolički poremećaji.9 : 1 < 1. Ona se trebaju kombinovati zajedno sa koncentratima koji imaju visok nivo sporo razgradivog skroba jer ovaj obrok sa visokim energetskim sadržajem pomaže u sprječavanju gubitka tjelesne težine.2 > 1.1 : 1 1 mjesec nakon telenja 1 polovina laktacije KETOZA . a važna je i vrsta sirovog vlakna. Sadržaj sirovih vlakana u obroku ne smije da bude ispod 16% od ukupnog unosa SM. a maksimum unosa SM je između 60 i 80 dana po telenju.zakiseljavanje buraga NEB . tako da ako unos SM zaostaje za proizvodnjom mlijeka. kao što je acidoza buraga.negativna energetska bilanca NEB .   67 . U ovom periodu visoko mliječno grlo najteže zadovoljava svoje potrebe u hranjivim materijama (posebno u proteinima i energiji). što je viša proizvodnja mlijeka. pa će to rezultirati negativnim energetskim balansom i gubitkom tjelesne mase.  Tabela 6. Odnos masti/bjelančevine (M/B) i bjelančevine u mlijeku kao pokazatelj dobre ishrane životinja M:B M:B M>5 B< 3. SASTAVLJANJE OBROKA ZA VISOKO PRODUKTIVNA GRLA Obično su grla u maksimumu proizvodnje mlijeka između 30 i 40 dana nakon telenja.subklinička i klinička ACIDOZA . duži je period potreban grlu da postigne pozitivan energetski balans. Unos SM se razlikuje od grla do grla i obično.negativna energetska bilanca 9.

Skrob iz kabastih hraniva može imati pozitivan uticaj na proizvodnju proteina i mlijeka. One koje daju više od 30 litara mlijeka dnevno imaju dnevne potrebe za vodom od 150 litara. a i njegova velika količina može uzrokovati acidozu. pa čak i više u ljetnjem periodu. Glavna prednost ishrane ovakvom mješavinom je da se redukuje mogućnost pojave acidoze. Acidoza je bolest koja se javlja obično kod krava u ranoj laktaciji kada se mijenja sastav obroka i kada obrok sadrži veće količine žitarica.   68 . unos SM je na zadovoljavajućem nivou i zadovoljava energetske potrebe za proizvodnju mlijeka i rast. najbolje ima je davati lucerkino sijena po volji i kukuruznu silažu. Kod sastavljanja obroka za muzna grla korisno je znati i odnose potrebne suhe tvari. bjelančevina i energije za odgovarajuću proizvodnju mlijeka. Ishrana obrocima sa visokim sadržajem ugljenih hidrata će u ovom periodu imati manje efekta na proizvodnju mlijeka i treba paziti da ne bi došlo do gojenja krava. ali može umanjiti procenat mliječne masti u mlijeku (skrob iz žitarica i krompira). Što se tiče koncentrata. Dnevno miješanje svih sastojaka obroka ima prednost u odnosu na davanje hraniva pojedinačno. nivo koncentrata treba podesiti individualno prema svakoj kravi. Preporučljivo je mješanom obroku i dodavati dovoljne količine vitamina i minerala. Visoko mliječnim kravama treba obezbjediti i dovoljno vode po volji. potrebno je visoko mliječnim kravama postepeno povećavati dnevnu količinu koncentrata (sa 15% proteina).  Od kabastih hraniva. Ovde mliječno grlo nadoknađuje tjelesne rezerve koje je izgubilo u periodu do 90 dana po telenju. Ovim se postiže da 60 dana po telenju krave dostižu maksimalnu proizvodnju mlijeka. a nakon ovog perioda. U periodu između 90 i 200 dana po telenju.

900 5.088 109.528 1: 150.471 1: 112.30 1 : 6.54 1 : 22.448 101.00 8.06 Grafikon 3.000 kg 1.000 kg 0.65 1 : 6.702 4.92 1 : 5. bjelančevinama i suhoj tvari Standardna laktacijska proizvodnja Suha tvar (kg/kg mlijeka) Energija (MJ NEL/kg mlijeka) Bjelančevine (g/kg mlijeka) ST : energija ST : bjelančevine Energija : Bjelančevine 5.89 6.662 4.27 1 : 6.654 1: 121.136 1: 137.  Tabela 7.77 10.471 114.000 kg 0.40 1 : 5.18 1 : 20.815 4.59 1 : 21.751 4. Potrebe u energiji.36 1 : 22.000 kg 0.608 103.321 99.28 1 : 5.000 kg 0.908 1: 130.50 7.814 105.42 9.341 1: 144.55 1 : 23.000 kg 0.00 1 : 22. Potrebe u suhoj tvari za različite nivoe proizvodnje mlijeka u laktaciji   69 .019 5.

Potrebe MJ NEL-a u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji Grafikon 5. Potrebe u bjelančevinama u zavisnosti od nivoa proizvodnje mlijeka u laktaciji   70 .  Grafikon 4.

3 Ca g 0.2 1.7 1.0 1.2 5.2 2.20   71 .50 KM/lit Tabela 8.0 9.6 2.5 3.13 2.2 2.4 SP g 406 2.3 3. Ukupne potrebe SM kg 12.27 4.0 6.6 2.02 0.9 6.6 0.9 6.0 0.30 5.30 5.6 1.livada TDS silaža Sijeno livada .9 8.26 6.8 18.2 0.65 5.3 5.40% proteina.40 0.30 0.5 9.0 0.656 NEL 40.45 0. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA: SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža .12 0.04 0.0 5.0 14.00% mliječne masti i 3.dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6.12 0.8 Pg 0.01 0.5 118.05 0.8 10.250 2.04 0.8 5.04 0.72 5.6 77. Cijena mlijeka: 0.0 KM/kg 0.7 14.15 0.88 5.1 Ca g 24 80 104 Pg 17 50 67 Tabela 9.91 5.7 5. Potrebe u hranivima Uzdržne potrebe Potrebe za proizvodnju mlijeka 25 l.01 5.12 0.7 5.8 3.38 0.3 6.7 2.7 2.  Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivna grla Primjer sastavljanja obroka za visoko produktivnu kravu tjelesne mase 600 kg koja daje 25 litara mlijeka dnevno sa 4.

900 litara/dan Niskoproduktivne 35 525   72 .8 4.5 4.12 0.5 5 5.5 8 2 1 34 SM kg 3.5 9.6 67 -1.40 0.5 7.2 104 48.1 77.35 Pg 7.8 152.625 0.4 0.5 5 3 7.2 146.725 7.475 4.65 31.51 165.5 3.6 Ca g 10 73 33.0 0.4 17.61 118.5 5 5 15 3 12.9 18.5 5 0 0 2 0 1.75 20.05 100 SP g 300 700 1. SASTAVLJANJE OBROKA: Kukuruzna silaža Sijeno lucerke slabog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža livada Repini rezanci Pšenične mekinje Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 12.05 0.8 1.95 2.5 11 25.5 2.30 KM/kg Broj krava po grupi Proizvodnja mlijeka 100 1.841.025 Zasušene 10 0 Visokoproduktivne 25 12.775 Visokoproduktivne 55 1.20 4.9 KM dnevno 0.5 448 176 145 2.60 0.60 0.945 Tabela 11.8 5. PREPORUKA OBROKA ZA PROIZVODNE GRUPE: Mlijeka litara po kravi Kukuruzna silaža kg Sijeno lucerke slabog kvaliteta kg Koncentrat 15% kg Travna silaža kg Repini rezanci kg Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM Zasušene krave 0 12.656 185.2 4.3 195.375 0.072.  Tabela 10.45 18.60 2.04 0.5 2.0 10.35 45.32 0.825 Niskoproduktivne 15 12.76 13.825 -1.8 0.6 2.4 97.0 65.5 107 NEL 78.0 18.

25 Niskoproduktivne 438 175 105 262.5 121.     73 .50 Zasuše ne 125 50 20 0 18. POTREBE ZA STADO – (10 zasušenih. Krava koja stoji ne proizvodi. Balega je dobar pokazatelj pravilne ishrane.212.625 140.5 262.  Tabela 12.5 322.5 415 1.5 35 125 50 0 31.251 462.5 87.5 259.25 -18.625 Kg/dan 1.875 427.5 Slika 5. 35 niskoproduktivnih.50 -31. 55 visokoproduktivnih. 25 teladi i 10 junadi) Telad i junad Kukuruzna silaža Sijeno lucerke Koncentrat 15% Travna silaža Suhi repini reznaci Prihodi od mlijeka KM Hrane po danu KM Bilans KM 62.875 Visokoproduktivne 688 175 275 825 165 687.

obezbjediti izvjesne rezerve hranjivih materija i omogućiti produkciju kolostruma. zasušena grla u fazi I (ovaj period traje maksimalno 6 nedjelja i za ovo vrijeme se krave odmaraju. Zasušeni period traje dva mjeseca tj. dovoljno suv i lak. krave treba hraniti prema standardima ishrane za uzdržne potrebe i proizvodnju mlijeka od 2 – 4 kg. do telenja i prema tome se zasušena grla dijele u 2 grupe: o I grupa tj. Zasušenim kravama treba prvenstveno davati kabasta hraniva bogata fibroznim vlaknima i sa niskim sadržajem energije (potrebno je energiju ograničiti kako bi se sprječilo gojenje).5. kravama se trebaju davati obroci koji zadovoljavaju potrebe krava u laktaciji od 5 . Ako krava ima slabiju kondiciju od 3. Dobro izbalansirani obroci sprječavaju teškoće pri telenju. ketoza i sindrom masne jetre. Ako krava pri zasušivanju ima kondiciju veću od 3.5 i da se ona održava sve do telenja. pogotovo u vezi sa produkcijom mlijeka) o II grupa tj.  10.7 kg mlijeka. Zasušenje se vrši prekidom muže i smanjenjem obroka s tim da on mora biti voluminozan.   74 . zasušena grla u fazi II (završna faza koja traje minimalno 2 nedjelje) Za vrijeme prvog mjeseca zasušenja. a to će uzrokovati probleme pri telenju i na početku naredne laktacije.5 ona se treba hraniti sa obrocima na višem energetskom nivou. SASTAVLJANJE OBROKA ZA ZASUŠENE KRAVE Obično se krave u poslednja dva mjeseca graviditeta zasušuju zato što je potrebno obezbjediti normalan razvoj ploda. odmoriti mliječnu žlijezdu i pripremiti je za sljedeću laktaciju. ali i metaboličke poremećaje kao što su mliječna groznica. Idealno bi bilo da krave uđu u zasušeni period sa kondicijom od 3. a za vrijeme drugog mjeseca zasušenja. to znači da je ona pregojena i da će najvjerovatnije ostati takva do telenja. Ove potrebe mogu biti adaptirane prema kondicionom stanju krava.

Zasušenim kravama se moraju davati smješe minerala siromašne sa Ca kako bi se pospješila mobilizacija sopstvenih tjelesnih rezervi i sprječila mliječna groznica. Neposredno pred telenje (10 dana).5 kg SM zajedno iz travne silaže i lucerkinog sijena datog po volji. Kravama treba davati ukusnu silažu sa visokim sadržajem šećera. Obroci moraju da sadrže dovoljnu količinu mineralnih materija i vitamina kako bi se sprječio rizik od gojenja.  kao i sa limitiranim sadržajem proteina. Zasušena grla koja su u dobroj kondiciji ne treba hraniti sa kukuruznom silažom. Potrebno im je davati i mineralna hraniva sa niskim sadržajem K da bi se omogućilo optimalno iskorištavanje drugih minerala. Dobar obrok u prvom mjesecu zasušenja sadrži 4 kg SM iz travne silaže pristojnog kvaliteta zajedno sa 6 kg SM iz sijena (lucerkinog). Ova kabasta hraniva su neophodna za normalno funkcionisanje buraga (on treba da je popunjen kako bi se održao u dobroj kondiciji) i za odmor mrežavca.5 (procjenjuje se na osnovu sednjačnih kostiju i rebara)   75 . Unos hrane bi trebao biti na dalje limitiran kada se daje kabasto hranivo sa visokim sadržajem energije jer može loše utjecati na razvoj ploda i može dovesti do poremećaja organa za varenja. kravu treba pripremiti za laktaciju povećanim nivoom ishrane. Kabasta hrana ne treba biti zamjenjena drugom vrstom kabaste hrane nakon telenja. Lista stvari koje treba provjeriti kod zasušenih krava: o vime (vime treba biti potpuno zasušeno i zdravo) o popunjenost buraga (pun burag treba blago da prominira) o preživanje (zasušena grla trebaju stalno i snažno da preživaju) o tjelesna kondicija treba da je maksimalno 3. ali ako su u slaboj kondiciji može im se dati malo kukuruzne silaže. a u drugom mjesecu zasušenja sadrži 6.

5 kad krave ulaze u zasušeni period. SASTAVLJANJE OBROKA ZA NISKO PRODUKTIVNA GRLA Nisko produktivna mliječna grla su ona koja su u laktaciji više o 3 mjeseca po telenju (od 200-og dana). Kriterijumi koji pokazuju da krava pripada nisko produktivnoj grupi: o krave koje su pred telenjem i koje iz tog razloga ulaze u zasušeni period o krave u laktaciji oko 200-tog dana (sa normalnom proizvodnom perzistencijom) o krave čiji prinos mlijeka suviše naglo opada o krave sa previsokom ocjenom kondicije u odnosu na datum telenja Provjeravanje grla u fazi niske mliječnosti: • tjelesna kondicija (maksimum tjelesne kondicije treba da je 3. voditi računa o prekomjernoj količini skroba u obroku) • struktura izmeta (hrana treba da je dobro svarena. izmet ne treba da sadrži nesvarena   76 .  Uobičajene greške: o previsoka tjelesna kondicija na početku zasušenog perioda o previsoka tjelesna kondicija pri telenju o dovođenje grla sa prekomjernom tjelesnom težinom u mršaviju kondiciju za vrijeme zasušenog perioda o pogrešno davanje minerala za vrijeme zasušenog perioda 11. krave u ovoj grupi se ne smiju ugojiti. konzistencija izmeta ne smije da je previše rjetka ili previše čvrsta.

U praksi. Preporučljivo je davati obroke sa visokim udjelom kabastih hraniva i niskim sadržajem lako razgradivih ugljenih hidrata.5. Ako je kondicija krava pred zasušenje preko optimalnih 3. Što se tiče koncentrata. Obično se nisko produktivnim grlima daje kukuruzna silaža i veća količina lucerkinog sijena. to znači da je ona predebela i da treba smanjiti količinu koncentrata. tj.  hraniva. a tek onda ostatak ovih hraniva može dati nisko produktivnim grlima. a nakon 200 dana. količina koncentrata nije određena samo količinom mlijeka već i tjelesnom kondicijom. a unos SM postaje visok i to posebno energije. Zbog ovoga je potrebno krave hraniti obrocima sa nižim sadržajem energije. Ako je farmer limitirao kabastu hranu dobrog kvaliteta. % mlečne masti i % proteina) • Od 200-og dana pa na dalje opada proizvodnja mlijeka. krave sa nižim prinosom mlijeka obično dobijaju manje koncentrata od visoko mliječnih krava. potrebno joj je davati 1 kg koncentrata na 10 kg mlijeka). potrebno je u prvih 200 dana laktacije kravama davati koncentrat na bazi prinosa mlijeka (ako krava proizvodi 20 kg mleka.   77 . kukuruzna silaža. smanjiti ishranu krava sa visoko energetskim hranivima kao što su kukuruz. tako da lako može doći do prekomjernog gojenja krava (sindrom masne jetre). on prvo treba da namiri visoko produktivna grla i podmladak mlađi od 10 mjeseci. vlakna u izmetu treba da su kratka i svarena što ukazuje na dobro preživanje) parametri mliječnosti (kg mleka.

Od ostalih hraniva. Količina koncentrata koja se daje teladima u uzrastu od 2 mjeseca života treba da iznosi 1.5 kg sa 2 mjeseca života pa sve do 5.5 kg. Kukuruzna silaža ne smije da se daje podmlatku u okviru navedenog uzrasta.0 kg teladima starim 6 mjeseci. do 24 mjeseca života može da se ova količina poveća do 5.   78 . a na dalje tj. u uzrastu od 130 kg treba da iznosi 2. U uzrastu od 6 mjeseci života daje im se 4.0 kg. a na dalje tj.0 kg sa 24 mjeseca života.  SASTAVLJANJE OBROKA ZA TELAD I JUNAD Obroci se sastavljaju za telad i junad u starosti od 2 do 24 mjeseca života tj. teladima i junadima se mogu davati suhi repini rezanci i pivarski trop.5 kg sa 24 mjeseci života. Suhi repini rezanci se daju u količini od 1. tjelesne mase od 75 do 525 kg života. od 6 pa do 24 meseca života potrebno je podmlatku davati 1. a ova količina može da se povećava do 2. Količina sijena lucerke visokog kvaliteta treba da se postepeno povećava od 0.0 kg pivarskog tropa.5 kg života.0 kg koncentrata. ali počev od 6 mjeseci života.

40 0.2 1.2 2.livada TDS silaža Sijeno livada .2 5.15 0.0 KM/kg 0.6 1.91 0.7 14.5 11.12 0.65 1.6 2.59 0.04 0.12 0.2 0.6 0.88 5.0 6.40 0.75 1.9 6.8 10.7 6.12 0.04 0.72 5.59 3.20 Tabela 14.38 0.66 -0.7 2.8 3.0 0.035 660 375 157 SvP g 263 145 180 138 725 363 362 200 Ca g 30 6 4 21 60 29 31 207 P g 6 5 6 2 20 23 -3 86 Mg g 4 5 2 7 18 13 5 141 KM dnevno 0.65 5.8 0.0 0.5 1.26 6.27 4.7 2.5 3. SASTAV DOSTUPNIH HRANIVA SM/ kg Kabasta hraniva Kukuruzna silaža Svježa lucerka Sijeno lucerke kvalitetno Sijeno lucerke slabog kvaliteta Slama Travna silaža .1 99 SJ/kg 0.0 14.05 0.3 6.5 9.0 2.dobro Sijeno TDS Koncentrat Koncentrat 15% Koncentrat 18% Pivski trop Repini rezanci Suncokretove pogače Pšenične mekinje 30 20 83 83 84 35 35 86 86 90 90 22 90 87 88 SP g 24 43 162 140 25 56 60 107 113 195 215 59 88 330 145 NEL 6.30 0.  Primjer sastavljanja obroka za telad i junad Primjer sastavljanja obroka za june staro 14 mjeseci. SASTAVLJANJE OBROKA Sijeno lucerke dobrog kvaliteta Koncentrat 15% Travna silaža Repini rezanci Ukupan zbir Ukupne potrebe Bilans Bilans u % Kg hraniva 2.30 5.0 SM kg 2. tjelesne mase 360 kg i prirasta 700g/dan.6 2.07 98 SP g 400 195 240 200 1.01 0.8 Pg 0.02 0.20 0.3 6.0 9.8 SJ/kg 3.65   79 .3 Ca g 0. Uzdržne potrebe + rast SM kg 6.01 5.9 1.45 0.66 SP g 660 SvP g 363 Ca g 29 Pg 23 Mg/g 13 Tabela 13.30 5.0 1.13 2.8 5.0 5.0 5.3 3.30 0.04 0.9 6.3 5.1 0.9 8.7 1.45 3.7 5.91 5.5 2.2 2.

5 1. 15% 1.0 5.0 1.875 1.0 2.5 2.0 1.4 9.0 5.0 1.66 3.1 6.10 3.78 4.50 1.0 5.0 5.35 3.5 4.65 4.27 1.0 1.39 2.7 9.0 1.3 6.  Tabela 15.0 3.80 1.0 5.975 2.55 1.0 1.5 3.5 2.5 2.0 5. PREPORUKA OBROKA ZA TELAD I JUNAD Mjeseci starosti 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 23 24 Kg tjelesne mase 75 130 185 235 280 320 360 400 440 480 510 520 525 Prirast (grama) 850 850 850 850 700 700 700 625 625 625 500 350 150 SM/kg 1.5 5.0 5.0 2.12 4.0 1.0 1.5 2.0 SJ/kg 1.0 2.0 5.8 7.01 3.0 kg hraniva Pivski Repini trop rezanci KM/dan Konc.5 Tabela 16.0 0.5 5.0 2.5 3.5 2.85 3.15 1.0 3.045 1.0 1.5 Pivski trop 75 50 125 Suhi repini rezanci 25 25 50 Koncentrat 15% 25 10 35 25 teladi – starosti 6 mjeseci 10 junadi – starosti 14 mjeseci Ukupno dnevno   80 .4 2.65 SP g 450 510 570 610 580 620 660 670 710 830 920 920 920 SvP g 248 281 314 336 319 341 363 369 391 457 507 507 507 Sijene lucerke 0. DNEVNE POTREBE TELADI I JUNADI Sijeno lucerke dobro 37.0 1.575 1.5 2.5 2.35 1.5 2.0 5.9 10.5 1.6 8.10 2.0 5.675 1.98 2.0 1.5 4.5 1.0 1.025 2.5 2.0 4.65 4.0 1.5 25 62.53 4.1 9.

Sadržaj SM u čitavom obroku treba da iznosi 50 do 75%. Pri ovakvim vremenskim uvjetima najmanje 60% hrane treba davati kravama u toku noći. mora se postići maksimalno konzumiranje hrane.  12.5 kg SM. Krave visoke mliječnosti treba da konzumiraju 4% SM od tjelesne mase. u odnosu na dvokratnu. dok obroci sa više vlage ili suhe materije od ovih smanjuju konzumiranje. krava treba da konzumira 0. VAŽNE PRAKTIČNE PREPORUKE ZA ISHRANU KRAVA Da bi se ostvarila maksimalna prozvodnja mlijeka. povećava se konzumiranje suhe materije. pošto ovo podstiče njeno konzumiranje. a relativna vlažnost 80% dolazi do toplotnog stresa (udara). Krave visoke mliječnosti jedu u toku jednog dana do 12 puta (svaki put 20 do 25 minuta).   81 . Hranu u jaslama treba što češće prevrtati. Praksa je pokazala da na svaki kilogram očekivanog mlijeka. Davenjem svježe hrane kravama neposredno iza muže. odnosno suhe materije (SM) do desete nedjelje iza telenja. Krave popiju do 4 litra vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka. Krave treba da imaju na raspolaganju hranu najmanje 20 časova u toku dana. o čemu treba voditi računa pri distribuciji (davanju) hrane. krava slabi i može doći do pojave produktivnih bolesti. Trokratna muža povećava konzumiranje suhe materije za 5 – 6%. Ako temperatura vazduha u objektu sa kravama (staji) prijeđe 27oC. Ako se ovo ne ostvari.

a u odraslih krava za 0. Krava treba da konzumira oko 2% SM iz kabastih hraniva od svoje tjelesne mase. Konzumiranjem velike količine kabaste hrane visokog kvaliteta.   82 . Krave visoke mliječnosti ranije ostvaruju maksimalnu dnevnu mliječnost.3% na dan (3% svakih 10 dana). pošto dovode do smanjenog lučenja pljuvačke i opadanja sadržaja mliječne masti. hrana treba da zadovolji njihove uzdržne potrebe. ne treba davati kao jedina kabasta hraniva kravama.  U ishrani mladih krava. Dužina sječke kabastih hraniva treba da iznosi 2. najbolje je davati sa silažom i određenu količinu sijena.5 do 3. Većina krava više pati od nedostatka energije nego od manjka proteina. Fino mljevena ili peletirana kabasta hraniva ili koncentrati. Poslije postizanja maksimalne dnevne mliječnosti. Maksimalna proizvodnja mlijeka u prvotelki treba da bude za oko 25% manja od maskimalne proizvodnje mlijeka u odraslih krava. omogući odgovarajući porast i maksimalnu proizvodnju mlijeka. može se povećati masnoća mlijeka. ova se u prvotelki smanjuje za 0. Ako se maksimalna dnevna proizvodnja mlijeka poveća za 1 kg. kako bi stimulisala lučene pljuvačke. Krava koja u toku 24 šasa konzumira 23 kg suhe materije proizvede (izluči) 130 do 150 litara pljuvačke. u tom slučaju proizvodnja mlijeka u toku čitave laktacije biće veća za 200 do 250 kg.5 cm. Nivo proteina u obroku visoko mliječnih krava treba da bude 18 – 19%. imaju viši maksimum i bolju perzistenciju (postojnost) laktacije. Pri ishrani krava sa silažom.2%.

Odgovarajućom ishranom omogućiti što prije iza teljenja maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka. Ne treaba zaboraviti da pojedina hraniva imaju specifičan nepoželjan uticaj na miris mlijeka. zasušenim kravama se može dati 2 – 3 kg koncentrata dnevno.5 – 3.   83 . U zavisnosti od tjelesne kondicije. Ishrana zasušenih krava izvjesnim količinama sijena (1kg/100kg) može eliminisati sve ove probleme. krave se blagovremeno prilagođavaju na povećane količine koncentrata odmah nakon teljenja i smanjuju slučajevi ketoze. Pojava mliječne groznice (padanje krava nakon teljenja) može se reducirati ishranom zasušenih krava na dvije nedjelje pred teljenje sa malim količinama kalcijuma(Ca) (manjim od 0. U vrijeme teljenja krave mogu da pojedu dnevno 2. Ishrana zasušenih krava suvišnim količinama kukuruzne silaže ili zrna šitarica. Na dvije nedjelje pred teljenje zasušenim kravama treba povećati dnevnu količinu koncentrata. ali ne više od 8 kg na dan u vrijeme teljenja.2%) u obroku i povratkom na normalne količine nakon teljenja. može dovesti do deponovanja suvišnih količina masti u jetri krave (sindrom masnih krava) ili dislokacije (promjene položaja sirišta).5 do 1 kg dnevno. Ovakva hraniva treba koristiti 4 – 6 šasova prije muže krava.8 kg koncentrata. Zasušenim kravama u dobroj kondiciji treba dati malu količinu koncentrata.  Poželjno je da krave imaju na raspolaganju svježu pitku vodu u toku 24 šasa. a od trećeg dana iza teljenja dnevnu količinu koncentrata treba povećati za 0. Povećanjem dnevne količine koncentrata na kraju perioda zasušenosti.

75% od ukupne suhe materije obroka.5 – 0. Obezbjedite valjke ili cigle MINERASOL. Pri postizanju maskimalne dnevne mliječnosti. Ne zaboravite da vaše krave veoma često pate od nedostatka pojedinih mineralnih elemenata.7% u SM.8%. u njihove obroke treba unijeti sodubikarbonu (natrijumbikarbonat).3 – 0.5 kg. treba da bude ispod 2:1.35% SM obroka. na koncentrovana hraniva u obroku krave može da odpadne najviše 60% SM. zbog ove pojave krave u vrijeme teljenja treba da budu u dobroj kondiciji. Mnoge krave visoke mliječnosti izgube u toku rane faze laktacije do 100 kg tjelesne mase. Maksimalnu dnevnu proizvodnju mlijeka krave treba da ostvare 8 – 10 nedjelja poslije teljenja. kravama u toku perioda zasušenja treba ograničiti dnevnu količinu kalcijuma na 80 do 100 grama ili 0. Pri ishrani krava visoke mliječnosti velikom količinom zelene kabaste hrane. Po svakoj kravi potrebno je obezbijediti 60 – 75 cm jasala.  Količina koncentrata po jednom hranjenju (porciji) ne treba da bude veća od 2. Da bi se spriječila pojava mliječne groznice. Odnos Ca : P. dnevnu količinu koncentrata u oborku krava treba uskladiti sa količinom proizvedenog mlijeka.5 do 3. Porast spoljašne temperature iznad 24oC. za svaki 1oC opada konzumiranje suhe materije za 2. dok količina fosofora treba da bude manja od 45 grama dnevno ili 0. Količina sode treba da iznosi 0.   84 . U toku jednog dana kravi treba obezbjediti 30 grama soli za uzdržne potrebe i 2 grama svaki kilogram proizvedenog mlijeka. kukuruzne silaže ili koncentrata.

Da ne bi došlo do promjene položaja sirišta (dislokacije ili torzija) treba izbjegavati ishranu zasušenih krava sa suvišnim količinama energije (zrno kukuruza i kukuruzna silaža). Zasušene krave u dobroj kondiciji imaju adekvatnu rezervu u energiji i mineralnim materijama.  U cilju prevencije pojave mliječne groznice (porođajne groznice). U cilju sprječavanja ketoze (acetonemije) ne dopustite gojenje zasušenih krava. Odgovarajućom ishranom krava u periodu zasušenosti. i ostvaruju veću ukupnu proizvodnju mlijeka i imaju manje problema u toku laktacije. Da ne bi došlo do pojave sindroma debelih krava u obrocima zasušenih krava potrebno je ograničiti količinu kukuruzne silaže o zrna kukuruza na ½ od količine korištene u prethodnom periodu. osigurava dobar apetit i visoka mliječnost. izbjegavati ishranu zasušenih krava sa velikim količinama kalcijuma ili malim količinama fosfora.   85 . spriječavaju se mogući problemi u vrijeme teljenja.

  86 .2.  12. • ishrana. GLOBALGAP STANDARD – ISHRANA MUZNIH GRLA Primjer ishrane muznih krava (hrana i dodaci hrani ). modul za stočarstvo. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R. zdravlje i razvoj i pomaže osiguranju efikasne proizvodnje.6 i PY 4.1. Primarni 4. Unakrsna provjera sa PG 4. Sljedeće aktivnosti definirane su za ovaj procesni korak: • izrada formulacije prema zahtjevima uzgoja. • pregled hrane (buđ.1 pristup dovoljnoj oprema za napajanje mora biti količini čiste čista i treba postojati mehanizam vode. Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti Nivo BS 4 HRANA I VODA ZA STOKU Prikladna. BS OPĆENITO 4. visoko kvalitetna opskrba hranom i vodom podupire dobrobit. Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu.br. • dodavanje aditiva u hranu. • opskrba hranom. • skladištenje odabrane hrane. ostaci zemlje i dr.1 BS Ima li sva stoka Mora biti dostupna čista voda. plijesan.). • prijem hrane. • priprema formulacije. • odabir hrane. uključujući kojim se osigurava opskrba u i za vrijeme paše? slučaju ekstremnog vremena/klime. • uklanjanje ostataka hrane.

1. NE N/A. Vidjeti GlobalGAP CFM standard.3 Jesu li sve domaće mješaone hrane registrirane od ili odobrene preko odgovarajućih kompetentnih tijela? Primarni   87 . Korišteni proizvođači komponenta hrane moraju biti certificirani prema GLOBALGAP standardu proizvođača komponeneti hrane ili prema standardu koji je bio uspješno sustavno vrednovan prema GlobalGAP CFM standardu unutar 12 mjeseci od proizvođačke registracije kod GlobalGAP-a.1.org. Primarni BS 4. Domaće mješaone moraju demonstrirati registraciju (tj. Proizvođači komponenti hrane (CFM) odobreni od strane GlobalGAP-a stavljeni su na odobrenu listu na web stranicama www. ili odobrenjem relevantnog kompetentnog tijela.2 Jesu li komponente hrane bile proizvedene i dobivene iz izvora odobrenog odstrane GLOBALGAP-a? Gdje se opskrbljuje s komponentama hrane preko tvrtke koja je licencirana od strane relevantnog kompetentnog autoriteta mora se demonstrirati da je u skladu sa zahtjevima za osiguranjem kvalitete koje je postavio GlobalGAP (vidjeti GlobalGAP standard proizvodnje komponenta hrane). u skaldu sa EU direktivom 95/69).  BS 4.globalgap.

mlijeka. NE N/A. N/A ako nema miješanja u vlastitim mješaonama.1.6 BS 4.1. Broj računa mora biti registriran u bazi podataka proizvodnje i taj se broj treba slijediti unatrag sve do informacije grupe hrane koja je čuvana od strane opskrbljivača hranom kad se više ne čuvaju oznake sa vreća nakon konzumacije. protokol miješanja kod različitih mješavina? Primarni  Zapisi hrane demonstriraju korištene samo dopuštenih izvora. Oznaka ili izjava proizvođača koji tvrdi da porijeklo proteina mora biti zabilježeno od strane uzgajivača kao evidencija.5 BS 4.  BS 4. N/A ako nema hranjenja.4 Čuvaju li se oznake krmiva kod uzgajivača kao evidencija porijekla hrane i sastava hranidbenih sastojaka? Oznake krmiva koje sadrže sastav hrane moraju se čuvati. N/A samo ako nema opskrbe krmivima.1.1.7 Jesu li svi nabavljeni stočni hranidbeni materijali sljedivi do opskrbljivača? Jesu li proteinski elementi obroka jedino dobiveni iz biljaka. Primarni  Primarni    88 . Primarni  BS 4. Svi stočni hranidbeni materijali su sljedivi do opskrbljivača. jaja ili ribe (riblje brašno ne može služiti za ishranu preživara) Provode li gospodarstva koja sama miješaju hranu u vlastitim strojevima. Detaljni zapisi pokazuju postotak komponenata.

samo certificiranim GlobalGAP kombiniranim usjevima za miješanje hrane? Je li dopušteni izvor ribljeg brašna samo iz održivih i sljedivih izvora? Svi kombinirani usjevi (vidjeti listu usjeva za kombinirane usjeve) koji se opskrbljuju za miješanje hrane moraju biti GlobalGAP certificirani (ili istovjetno).1.8 Opskrbljuju li se domaće mješaone hrane.1 1 Vizualna ocjena i radnici moraju pokazati svjesnost tijekom razgovora.1.9 Zapisi hrane pokazuju korištenje samo dozvoljenih izvora. mora postojati odvojena kanta/odjeljak u koji je odložen obrok koji ima karencu.1.1. Označavanje toga ili izjava proizvođača kojom tvrdi održivost izvora ribljeg brašna trebaju se čuvati od strane uzgajivača kao evidencija. Primarni   89 . Preporuk a BS 4.  BS 4. N/A gdje nema hranjenja ribljim brašnom.1 0 Postoji li procedura koja se bavi s reziduama u hrani u koju su dodani lijekovi? Postoji li procedura koja bi osigurala da su sustavi za hranjenje redovito čiste? Primarni BS 4. od januara 2009. NE N/A. NE N/A Primarni BS 4. Ako je korištena hrana u koju su dodani lijekovi.

2. vozila i zapisi ako su dostupni i radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. količinu i datum isporuke su dostupni za nabavljenu hranu.2 BS 4. N/A samo ako nema hranjenja ili gdje postoje ograničenja u patentnim/intelektualnim pravima vlasništva .3 BS 4. Vizualna ocjena sustava za hranjenje.2. kanti. Vreće.2 Primarni   90 . kante i kamioni? Hrana mora biti skladištena odvojeno po tipu i u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju.3.  BS 4.računi) opskrbljivača hranom od kojih je nabavljen hranidbeni materijal? Uključuju li sastojke.1 ZAPISI STOČNE HRANE Jesu li dostupni dokumentirani zapisi (npr.2 Sekundarni BS 4. kante jednom godišnje. spremnici. spremnika.1 SKLADIŠTENJE I NABAVKA STOČNE HRANE Je li hrana skladištena u uvjetima koji sprečavaju razgradnju i kontaminaciju? Čiste li se redovito svi sustavi za hranjenje. NE N/A Sekundarni BS 4. N/A ako nema hranjenja nabavljenom hranom Oznake/računi/izjave koji specificiraju sastojke su dostupni. Primarni BS 4. uključujući tip hrane. dokumentirani zapisi opskrbljivača hranom od kojih su komponente hrane i ostali životinjski hranidbeni materijal bili nabavljani? Zapisi.3.

3. modul za goveda i ovce. GO 3 GO Kontrolna tačka Kriterij usklađenosti HRANA. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R.br.3 Poduzimaju li sve farme mjere opreza kako bi kontrolirale glodavce i štetočine i kako bi se spriječila kontaminacija hrane (uključujući voluminozna krmiva gdje je moguće) od strane domaćih životinja? Je li hrana kojoj su dodani lijekovi držana u odvojenim.N/A ako nema hranjenja.  BS 4. Primarni BS 4. Identifikacija i odvajanje krmiva za različite vrste i tipove hrane. NE N/A.3. jasno označenim i identificiranim skupnim spremnicima ili vrećama? Je li hrana kao što je hrana kojoj su dodani lijekovi ili hrana koja je namjenjena za različite vrste jasno identificirana i čuvana odvojeno? Odsutnost glodavaca i ostalih štetočina i isključenje domaćih životinja iz skladišta hrane (uključujući krmiva gdje je moguće). N/A samo ako nema hranjenja. Primarni Primarni Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu.3.4 BS 4. Jasno označavanje/identifikacija.5 Vizualna inspekcija koja će osigurati da nema unakrsne kontaminacije između hrane u koju su dodani lijekovi i hrane u koju nisu. KRMIVA je Ocijeniti sustav za hranjenje i Nivo Tamo gdje Sekundarni   91 .

1 pristup hrani ograničen. su definisane slijedeće kontrolne tačke sa kriterijima usklađenosti: R. Ako nema voluminoznih krmiva. tj. upitati uzgajivača koristili ih i ako ih koristi upitati ga za njegovu politiku.br. Gdje se ovce napasuju voluminoznim krmivima. modul za mlijeko.1 Kontrolna tačka Traži li uzgajivač nutricionistički savjet za uspostavu režima hranjenja mliječnih krava? Kriterij usklađenosti HRANA Postoje zapisi kojima se potvrđuje recepturni savjet iz kvalificiranog izvora savjeta (tvrtka za proizvodnju hrane s Nivo Sekundarni   92 .  3. uzgajivač treba opisati kako osigurava da sva stoka dobiva njihov obrok. može li sva stoka dobiti njen dnevni obroki i on biti zadovoljna? kondiciju stoke. Ako je nedovoljan hranidbeni prostor za svu stoku da se hrani u isto vrijeme. ML 2 ML 2. N/A gdje nema voluminoznih krmiva ili gdje se ne drže ovce. da je stoka čista i zadovoljna. GO 3. N/A samo gdje nema restriktivnog hranjenja. evidentirati da su suha područja prikladna. imaju li pristup suhim područjima (run back area) ili slami i jesu li ovce zadovoljne što se može vidjeti iz njihovog ponašanja? Sekundarni Za procesni korak ishrane u GlobalGAP standardu.2 Kad su ovce hranjene voluminoznim krmivima.

a teladima i junadima se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigao njihov najoptimalniji razvoj.  reputacijom ili prepoznatljiva individua). implementiran i unakrsna referenca sa pregledan kupljenim hranidbenim najmanje dvaput komponentama i krmivima godišnje? koja su proizvedena doma i njihova sposobnost da pruže nivo održavanja i proizvodnje. Kravama svih proizvodnih grupa se moraju davati dobro izbalansirani obroci kako bi se postigla dobra proizvodnja mlijeka.   93 .3 Sekundarni 15. Je li napravljen Dostupan pisani plan hranidbe adekvatan i i potpisan od strane prikladan akcijski savjetnika. Ne N/A samo gdje goveda kako bi se nema ustava za hranjenje. spriječilo nasilje? Da nije dozvoljeno podno hranjenje unutar boksa? ML 2. ZAKLJUČAK Farmer u mliječnom govedarstvu treba da zna osnovne principe ishrane mliječnih grla da bi se optimizirala proizvodnja mlijeka i životinje održale u dobrom zdravstvenom stanju. Omogućuju li sustavi Vizualna ocjena gdje je za hranjenje dovoljan moguće ili uzgajivač treba pristup za sve dobne opisati kako je u skladu s skupine i težine tim.2 Sekundarni ML 2. hranidbe za implementaciju. Dobro izbalansirani obroci svakako znače dobar profit. Pregledati plan plan.

uredne. − Krmiva moraju biti tehnološki pravilno pripremljena i dobro čuvana. što bolje hranidbene vrijednosti da bi se s njima postigla najviša proizvodnja. ukusna. bjelančevina.  − Krave visoke mliječnosti su vrlo osjetljive na sve promjene u sastavu ishrane i stresne podražaje. minerala i vitamina hemijskom analizom hranjiva) ili slab genetski potencijal krava. bjelančevinama. hranidbenu vrijednost krmiva ( nedostatkak energije. valovi. − Krave moraju uvijek imati na raspolaganju dovoljno zdrave i pitke vode. − Ako su krave slabe i ne postižu očekivanu muznost. posebno ležišta. bez plijesni i štetnika.. treba utvrditi uzroke i provjeriti zdravstveno stanje (vimena. probavnih organa. a pravilno se posupalo u pripremi krmnih obroka i tehnologiji ishrane. samnuje se mliječnost i slabi tjelesna kondicija krava. hranilice i pojilice. slabiji im je apetit. − Krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi sa svim hranjivima i zadovoljavati energijom. − Krmiva moraju biti čista. − Staje moraju biti čiste. papaka). bez prašine i stranih primjesa. koji po količini i kvalitetu odgovaraju potrebama krava prema visini proizvodnje i stanju reprodukcije. mineralima i vitaminima. nogu. U nedostatku vode uzimaju manje hrane. genitalija. zdrava. sirovim vlaknima.   94 .

• Uvijek dobro i do kraja izmuzivanje vimena. sirovim repinim rezancima i dr. kukuruzna silaža i dr. pasminska i individualna sposobnost krave za proizvodnju. a zatim avansiranje mliječnosati krmivima. mir i tišina (izbjegavanje stresa). • Zdravo. čistoća okoline. Voluminozna krmiva s dovoljno suhe materije i probavljive celuloze (sirovim   95 . Krave moraju dobivati dovoljno sočne voluminozne krme dobrog kvaliteta (paša. • Zdravlje krava. Voluminozna krmiva dobro je davati usitnjena sa sočnim krmivima (repom. • Ishrana 1. • Pravilna upotreba tehnike i ispravnih uređaja za mužu i njihovo održavanje. • Pravilno zasušivanje krava i uvod u mliječnost dvadesetprvog dana iza telenja.  16. livadska trava. dobra plodnost i tjelesna kondicija. • Ugodno ležište. 2. valova. hranilica i pojilica. sjenaža. • Blagi postupak s kravama. • Redovno obrezivanje i održavanje papaka.) najviše 11 do 13 kg suhe materije na dan. KAKO ISHRANOM POVEĆATI MLIJEČNOST I KVALITET MLIJEKA Opći uvjeti su: • Genetska (nasljedna).) 3. dobro razvijeno i mekano (žljezdano) vime.

8. Krmni obroci krava moraju uz dobru energetsku hranidbenu vrijednost (prema muznosti krava) sadržavati najmanje 18 do 23% sirovih vlakana u suhoj materiji. 5. Smjesa žitarica mora sadržavati najmanje 50% mljevenog zrna kukutuza. sačma suncokreta. kvasac. Daje se u krmnim smjesma 1 do 2 kg/dan. Sojinu sačmu treba naročito davati kravama koje imaju muznost preko 20 litara/dan. dodatno.   96 . Uz osnovna krmiva u krmne obroke treba dodavati enrgetska i bjelančevinasta koncentratna krmiva. a naročito sojina sačma (krmiva koja sadrže više u buragu stablinih bjelančevina) i zasićena aminokiselina metionin. Stoga. a količina zavisi o vrsti i kvalitetu osnovne krme i o mliječnosti krava (35 do 50% ukupne suhe materije krmnog obroka). pšenične posije. Određenu količinu koncentratnih krmiva treba davati kravama individualno u dva do tri obroka dnevno. vlaknima) poboljšavaju masnoću mlijeka.  4. 6. sojinu ili mljevenu suncokretovu ljusku 1 do 3 kg/dan. 7. preporučuje se davati livadsko sijeno 4 do 7 kg/dan. Na povećanje suhe materije i bjelančevina u mlijeku vrlo dobro utječu bjelančevinasta krmiva: sijeno djeteline i lucerke.

pjesniva i zaražena krmiva. Suncokretovu i sačmu uljane repice. Zbog toga je ova proizvodnja često praćena brojnim oboljenjima krava kao posljedica različitih grešaka u ishrani. dobro je dodavati uz sojinu sačmu jer sadrži veći procenat metionina. 12. 13. S visokom muznosti smanjuje se potrošnja krmiva po litri mlijeka (konverzija) jer se smanjuje količina osnovnih uzdržnih krmiva. 14. i uz to dodavati vitamine B12 i niacin. minerala i vitamina. NAJČEŠĆI METABOLIČKI POREMEĆAJI KOD KRAVA Potrebno je ponovo istaći da organizam krave koja proizvodi mlijeko ima vrlo velike zahtjeve u svim hranjivim materijama. U zasušenju i poslije telenja dobro je povećati količinu vitamina A. 10.   97 . 17. 11. D i E. dobro uravnotežene krmne obroke s više bjelančevina. Kravame se ne smiju davati prašna. Posebnim mineralno-vitaminskim dodacima (premiksima) u potpunim i dopunskim krmnim smjesama daju se potrebni minerali i vitamini. ali krave moraju dobivati kvalitetnija krmiva visoke energetske hranidbene vrijednosti.  9. Krave moraju uvijek imati dovoljno zdrave pitke vode.

Vrlo je bitno postepeno navikavanje goveda na biljke koje izazivaju nadun. U ovakvim slučajevima treba smanjiti količinu koncentrovanog dijela obroka i prijeći na obroke sa većim sadžajem kabastih krmiva. U težim slučajevima neophodna je pomoć veterinara.  Najčešći poremećaji pri nepravilnoj ishrani su: kisela indigestija buraga. 17. otok vimena. pokošena zelena masa leguminoza manje je opasna. U težim slučajevima nadunaželudačnom sondom ispuštaju se gasovi iz buraga i tako samnuje njihov pritisak. može se spriječiti ako se govedima prije izgona na pašu daje određena količina suhih kabastih krmiva. stomačne tegobe i ispoljavaju znake slabosti. Tada dolazido zakišeljavanja sadržaja buraga i prestanka pokretanja zidova buraga i sam burag prestaje da radi. ketoza. Naročito je opasna mlada. U najtežim slučajevima   98 . Nadun kod goveda na paši koga izazivaju lucerka. sindrom debelih krava. 17. nadun. dislokacija sirišta. Oboljela grla imaju proliv. Kod blagih naduna dobra mjera je masiranje lijeve strane buraga i kretanje grla. sočna i vlažna paša većine leguminoza. U tom slučaju kod goveda izostaje podrigivanje i gasovi se brže nagomilavaju nego što se podrigivanjem izbacuju.1 Kisela indigestija buraga (acidoza): Nastaje pri naglom prelasku krava sa kabastih obroka na obroke sa velikim učešćem zrna žitarica i na preobilnu količinu kisele silaže.2 Nadun: Nasatje usljed nagomilavanja suvišnih količina gasova u tijeku varenja hrane. mliječna groznica. razne vrste djetelina i druge leguminoze. U odnosu na pašu.

krve slabije jedu.5 Mliječna groznica: Javlja se za vrijeme telenja i odmah nakon toga. 17. upala materice. 17. kao što su sijeno. 17.  naduna. U ovakvim slučajevima ako dođe do oporavka grla pod nadzorom veterinara. javlja se opća slabost organizma i krave su podložne raznim infekcijama. Krave gube apetit. paša i dr. ne mogu da ustanu. zadržavanje posteljice. Ovakvo stanje je za vrijeme i poslije telenja praćeno i drugim poremećajima.3 Dislokacija sirišta: Nasatje pri nedovoljnoj ispunjenostim buraga i u nedostatku kabastih hranjiva u obroku. Takođe uzrok može biti i ako se zasušene krave hrane velikim količinama zrnaste i koncentrovane hrane. Javlja se nekoliko dana iza telenja. mastitis i dr. Vezana je za početak laktacije. Tada dolazi do smanjenja sadržaja kalcijuma u krvi krava. Jetra ima umanjenu funkciju zbog nagomilavanja loja.. Preventiva je pravilna i kontrolisana ishrana. Za liječenje naduna potreban je intervencija veterinara. potrebno je u obrok uključiti više kabastih hranjiva. neophodno je izvršiti trokiranje (bušenje) buraga.4 Sindrom debelih krava: Karakterističan je za krave koje su suviše ugojene. Veoma   99 . silaža. kada legnu. Kad dođe do ovog poremećaja. mršave i nastaje opća slabost grla. kada krava gubi apetit. kao što je dislokacija sirišta. nesigurno stoje i konačno.

6 Otok vimena: Obično se javlja u vrijeme telenja. nego se one   100 . U slučaju oboljenja potreban je pomoć veterinara. Vime je na dodir prilično bolno. jetra ne uspijeva da do kraja transformiše masti. Otok vimena obično ne predstavlja veći problem i često će proći bez veterinarskog tretmana ali je potrebno istovremeno izmuzanje i masiranje vimena sa umjerenim kretanjem grla. Najčešće se javlja kod prvotelki. 17. U ozbiljnijim slučajevima potrebna je intervencija veterinara. mada se može javiti i kod starijih krava visoke mliječnosti.  je važno da krave nakon telenja dobijaju dovoljno kalcijuma sa hranom. Takođe je bitno ne davati suvišne količine soli u obroku u periodu predtelenje. Ako povećane potrebe krava u hranjivim materijama nakon telenja nisu podmirene u pravilno izbalansiranom i sastavljenom obroku.7 Ketoza: Predstavlja oboljenje visokomliječnih krava kada dolazi do opadanja sadržaja glukoze u krvi. a ponekad se može javiti prije telenja i napraviti ozbiljan problem. naglog gubljenja tjelesne mase i opadanja mliječnosti. Obično se javlja 10 do 30 dana iza telenja. krave tada koriste svoje sopstvene masti da bi nadoknadile nedostatak energije. Ako se korištenje sopstvenih masti odvija suviše brzo. 17. Postoji mišljenje da ishrana velikim količinama koncentrata ili kukuruza tri nedjelje prije telenja može dovesti do izražene pojave otoka. Ali treba znati da suviše kalcijuma u periodu zasušenosti može dovesti do mliječen groznice.

Prvi znaci oboljenja mogu se zapaziti desetak dana nakon telenja. Krave oboljele od ketoze gube apetit. Znači potrebno je znati da suvišna količina tjelesne mase kod krava u vrijeme telenja. Liječenjem se podiže nivo šećera u krvi dodavanjem glukoze i liječenje izvodi veterinar. Zbog toga se kravama poslije telenja moraju obetbijediti ukusna kabasta hranjiva i potrebna količina koncentrovanih hraniva. tako reći obavezno. Ako se zakasni u liječenju. naglo mršave. imaju za poslijedicu gubljenje apetita. nagomila se mast u jetri i grlo može uginuti. a zatim u mokraći i mlijeku.  nagomilavaju u jetri i dolazi do razvoja simptoma ketoze kada se ketonska tijela nagomilavaju u krvi. pa sijeno. naglo im pada dnevna proizvodnja mlijeka i iz nosa je prisutan miris na aceton. prvo odbijaju koncentrat. kada dolazi do mobilizacije sopstvenih masti.   101 .

  Primjer softwera za balansiranje obroka .Njemačka   102 .

  KRMNE TABLICE
ZELENA KRMIVA SM g PAŠA (ekstenzivni pašnjaci) - mlada - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje PAŠA (intenzivni pašnjaci) - mlada - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (I otkos) - u vlatanju - početak cvatnje - kraj cvatnje LIVADSKA TRAVA (daljni otkosi) - do 4 nedjelje - do 6 nedjelja - nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje 170 185 220 240 160 175 220 240 180 210 230 180 200 220 176 193 210 240 KJ 0,18 0,19 0,19 0,18 0,18 0,18 0,20 0,18 0,18 0,18 0,17 0,17 0,18 0,18 0,18 0,18 0,18 0,17 U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 24 23 25 23 37 35 42 37 31 31 28 31 32 31 46 43 39 41 16 14 14 13 29 26 31 25 21 20 17 22 22 20 39 34 31 31 35 44 60 75 30 41 58 76 43 57 72 38 51 65 31 46 60 80 1,2 1,8 1,2 0,7 0,5 0,8 1,2 1,5 0,7 0,9 Ca g P g SPr g 141 124 114 96 231 200 191 154 172 148 122 172 160 141 261 223 186 171 SPP g 94 76 64 54 181 149 141 104 117 95 74 122 110 91 222 176 148 129 U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 205 238 273 312 188 234 264 317 239 272 313 211 255 295 176 238 286 333 6,67 8,57 5,22 3,90 2,38 3,48 6,49 6,82 3,78 4,10 6,65 6,26 5,58 4,93 6,81 6,31 5,65 4,94 6,34 5,57 4,92 5,97 5,78 5,25 6,21 5,91 5,42 4,76 KJ 1,08 1,02 0,88 0,75 1,10 1,03 0,90 0,75 1,03 0,89 0,75 0,97 0,93 0,82 1,02 0,95 0,85 0,70

1,1

0,8

5,00

3,63

1,6

0,6

8,00

3,00

3,7 4,4 4,0

0,6 0,6 0,6

21,02 20,95 16,67

3,11 2,86 2,50

 

103

 
LUCERKA (daljni otkosi) - u pupanju - u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) - prije pupanja - u pupanju - početak cvatnje DTS (I otkos) - u pupanju - početak cvatnje - kraj cvatnje DTS (daljni otkosi) - u pupanju - početak cvatnje STOČNI GRAŠAK - u cvatnji ZOB - u klasanju - mliječna zrioba

220 230 207 220 235 187 200 220 182 212 226 184 221 145 164 264

0,19 0,17 0,20 0,20 0,19 0,19 0,19 0,19 0,19 0,20 0,19 0,19 0,19 0,14 0,16 0,19

47 45 37 36 35 42 39 38 33 31 30 33 31 30 17 20

37 34 27 26 24 33 27 26 25 22 21 26 24 25 12 11

55 70 44 55 69 33 45 65 38 54 71 44 63 33 45 93

4,1 4,2 3,4 3,4 3,9 2,4 2,8

0,7 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6

214 196 179 164 149 225 195 173 181 146 133 179 140 207 103 76

168 148 130 118 102 177 135 118 137 104 93 141 108 172 73 42

250 304 213 250 294 177 225 295 209 255 314 239 285 228 274 352

18,64 18,26 16,43 15,45 16,60 12,83 14,00

3,18 2,61 2,90 2,73 2,55 3,21 3,00

5,36 4,90 6,09 5,63 5,14 6,30 5,84 5,30 6,42 5,80 5,04 6,65 5,48 5,91 6,36 4,95

0,85 0,75 0,99 0,90 0,80 1,03 0,95 0,86 1,04 0,93 0,77 1,06 0,86 0,98 1,01 0,74

2,4 2,8

0,6 1,3

13,19 13,21

3,30 6,13

2,6

1,0

14,13

5,43

2,2 0,7 1,2

0,5 0,4 0,7

15,17 4,26 4,54

3,45 2,44 2,65

 

104

 

SILAŽE SILAŽA KUKURUZA - mliječna zrioba - voštana zrioba - kasno voštana zrioba - kasna zrioba SILIRANI KLIP KUKURUZA - sa komušinom - bez komušine SILIRANO ZRNO KUKURUZA PRIRODNE LIVADE - I otkos početak klasanja CRVENA DJETELINA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje C. DJETELINA + TRAVE (1:1) - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II i III otkos, početak cvatnje LUCERKA - I otkos, početak cvatnje - I otkos, puna cvatnja - II-IV otkos, početak cvatnje

SM g 220 270 320 350 500 600 630 210 200 220 220 205 245 225 200 215 210

KJ 0,21 0,27 0,33 0,29 0,59 0,75 0,80 0,18 0,14 0,13 0,14 0,14 0,17 0,15 0,13 0,13 0,12

SPr g 21 24 27 29 49 58 61 27 30 27 34 26 26 29 35 35 40

U 1 Kg krmiva SPP SV Ca g g g 12 13 14 15 30 38 38 18 19 13 19 15 14 15 26 24 25 55 61 65 65 73 44 18 64 59 75 65 60 81 66 62 75 64 0,9 0,8 0,7 1,2

P g 0,6 0,6 0,6 0,9

SPr g 95 89 84 83 98 97 97 129 150 123 155 127 106 130 175 163 190

SPP g 55 48 44 43 60 63 60 86 95 60 86 73 57 44 130 112 120

SV g 250 226 203 186 146 73 29 305 295 341 295 293 331 293 310 350 305

U 1 Kg suve materije Ca P NEL g g MJ 4,10 2,96 2,19 3,43 2,73 2,22 1,88 2,57 6,06 6,30 6,61 5,99 8,03 8,60 9,05 6,29 5,03 4,09 4,40 4,90 4,83 4,74 4,73 4,31 4,17

KJ 0.97 1,02 1,06 0,84 1,19 1,26 1,27 0,88 0,70 0,57 0,62 0,69 0,68 0,66 0,66 0,60 0,58

0,2

1,8

0,33

3,00

1,4 3,0 2,8 3,0 2,1 2,5 2,2 3,3 3,5 3,7

0,7 0,5 0,4 0,4 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5

6,66 15,00 12,73 13,64 10,24 10,21 9,78 16,50 16,28 17,62

3,33 2,50 1,82 1,82 2,93 2,45 2,67 2,50 2,33 2,38

 

105

34 0.14 0.60 U 1 Kg krmiva SPr SPP SV g g g 61 56 49 41 55 50 46 71 61 60 74 71 62 58 52 60 44 38 31 23 37 32 28 52 44 40 54 50 43 39 32 39 78 90 101 117 84 98 111 91 104 128 96 121 83 97 112 91 Ca g P g SPr g 174 160 140 117 157 143 131 203 174 171 211 203 177 166 149 171 SPP g 125 108 89 66 106 91 80 149 126 114 154 143 123 111 91 111 U 1 Kg suve materije SV Ca P NEL g g g MJ 223 257 288 334 240 280 317 260 297 366 274 346 237 277 320 260 6.71 14.88 5.67 0. puna cvatnja .7 2.24 0.1 1.2 13.0 5.u pupanju .kraj cvatnje LIVADSKE TRAVE (daljni otkosi) .90 2.45 5. početak cvatnje .43 4.3 2.72 5.43 14.9 1.85 0.kraj cvatnje LUCERKA (daljni otkosi) .43 14.68 0.29 210 250 235 0.29 0.43 2.7 0.  LUCERKA + TRAVA (1:1) .23 15.do 4 nedjelje .85 0.81 0. početak cvatnje SJENAŽE SM g LIVADSKE TRAVE (I otkos) .u pupanju .43 3.28 0.27 0.87 4.nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) .14 29 30 34 19 18 19 67 90 76 2.86   106 .43 5.23 0.82 2.27 0.98 0.2 0.0 1.80 2.8 1.78 0.29 KJ 0.46 5.55 4.8 5.6 1.14 3.II-IV otkos.početak cvatnje .u vlatanju .57 3.80 11.početak cvatnje .32 0.08 5.72 0.6 138 120 145 90 72 81 320 360 323 10.90 0.83 0.15 0.67 0.u cvatnji CRVENA DJETELINA (I otkos) .14 4.79 0.0 13.91 0.6 0.kraj cvatnje CRVENA DJETELINA (otkosi) .27 0.29 0.I otkos.2 7.46 4.34 5.08 4.25 0.4 5.do 6 nedjelja .30 0.95 10.3 1.u pupanju .23 5.86 3.57 3.8 0.prije vlatanja .23 0.26 0.71 2.13 5.86 2.62 0.70 5.06 4.57 2.69 0.43 2.57 3.25 4.23 0.72 5.23 5.4 5.1 1.1 15.41 4.67 0.I otkos.1 1.77 0.2 6.u pupanju 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 350 KJ 0.31 0.početak cvatnje .

31 4.00 3.98 6.5 6.86 14.49 6.14 KJ 0.14   107 .2 1.1 1.64 0.11 5.05 2.83 0.2 10.43 3.44 2.65 5.75 0.0 2.  .prije pupanja .55 0.47 0.u vlatanju .43 4.30 4.83 0.kraj cvatnje .više od 21 % proteina 893 907 906 905 899 0.47 5.56 2.82 5.1 1.u cvatnji DTS (I otkos) .43 0.99 0.43 DEHIDRIRANA VOLUMINOZNA KRMIVA BRAŠNO LUCERKE .62 0.61 4.nakon cvatnje LIVADSKO SIJENO (otkosi) .63 0.53 6.prije vlatanja .u pupanju .14 3.23 0.u pupanju 350 350 350 350 350 0.66 0.2 2.19 – 21 % proteina .0 4.34 0.2 2.18 3.2 168 197 171 146 180 109 149 123 94 128 320 197 243 283 260 14.73 0.71 0.57 0.85 1.28 12.38 0.3 2.početak cvatnje DTS (daljnji otkosi) .32 7.15 – 17 % proteina .98 0.61 0.3 6.0 5.62 124 107 95 82 70 128 81 64 53 42 31 85 209 238 267 302 310 220 144 124 110 95 81 149 SPP g 94 74 62 49 36 99 U 1 Kg suhe materije SV Ca P NEL g g g MJ 243 277 310 351 360 256 5.52 0.89 0.83 0.85 5.17 – 19 % proteina .84 6.70 0.7 6.10 1.00 5.03 18.početak cvatnje .8 1.72 5.2 1.28 3.40 7.20 SM g LIVADSKO SIJENO (I otkos) .92 1.16 3.9 20.30 0.0 1.50 0.5 6.do 15 % proteina .do 4 nedjelje 860 860 860 860 860 860 SUHA VOLUMINOZNA KRMIVA – SIJENO U 1 Kg krmiva KJ SPr SPP SV Ca P SPr g g g g g g 0.8 5.11 3.92 140 162 178 200 217 96 117 130 153 175 263 257 239 222 207 157 179 196 221 241 107 129 143 169 195 294 283 264 245 230 4.39 59 69 60 51 63 38 52 43 33 45 112 69 85 99 91 5.31 0.56 6.70 4.

7 0.01 4.33 3.5 10.6 2.37 118 113 100 150 132 25 27 28 62 82 55 73 69 58 101 81 6 6 8 20 45 26 212 259 303 244 276 400 394 329 288 355 366 6.6 5.55 2.50 115 107 162 145 140 166 151 137 123 118 72 64 119 102 92 118 103 92 81 71 251 281 249 283 330 240 309 219 253 304 4.66 0.34 0.77 2.4 8.46 0.5 9.63   108 .56 2.7 2.18 3.53 5.52 5.40 0.u pupanju .6 2.56 2.u pupanju .9 8.nakon 6 nedjelja LUCERKA (I otkos) .81 16.30 5.1 2.91 0.6 15.2 9.58 14.3 2.57 0.7 1.1 134 124 188 168 163 193 175 159 143 137 84 74 138 119 107 137 120 107 94 83 292 327 290 329 384 279 360 255 294 353 4.58 0.02 2.u pupanju .07 2.ječam .pšenica .30 0.2 13.88 13.35 4.66 0.2 2.0 11.85 3.98 18.početak cvatnje .54 0.3 2.75 0.0 1.33 5.94 5.25 18.35 1.kraj cvatnje LUCERKA (daljnji otkosi) .78 0.02 10.44 4.79 0.88 3.početak cvatnje .4 2.95 4.51 15.2 2.7 2.44 2.59 0.02 2.36 0.početak cvatnje CRVENA DJETELINA (I otkos) .50 0.70 0.28 3.54 0.6 1.35 3.54 0.46 0.u pupanju .kraj cvatnje DTS (daljnji otkosi) .16 4.13 4.67 5.64 0.48 3.36 2.64 0.69 0.50 0.10 5.67 2.3 137 131 116 174 153 28 31 32 73 95 64 85 80 67 117 94 7 7 9 23 52 30 246 301 352 284 321 455 448 374 339 413 426 7.početak cvatnje .9 2.81 3.49 0.56 2.22 0.4 – 6 nedjelja .37 12.28 15.79 1.u pupanju .6 14.69 4.14 2.kukuruzovina .56 10.49 0.u cvatnji SLAMA .46 0.74 4.1 16.60 0.2 2.56 0.6 3.  .47 4.3 14.7 2.grašak .27 4.5 0.zob .56 0.2 2.35 11.75 0.95 16.0 13.54 0.30 0.10 3.6 2.63 0.86 1.02 2.58 0.25 0.7 16.44 860 860 860 860 860 880 880 880 850 860 860 0.47 0.30 0.36 0.43 6.77 0.soja GOMOLJAČE I KORIJENJAČE 860 860 860 860 860 860 860 860 860 860 0.0 2.65 0.kraj cvatnje DTS (I otkos) .

6 0.25 0.13 0.99 1.krmna repa .4 0.30 1.08 7.80 2.16 1.74 1.15 20 12 14 13 59 19 7 10 6 7 10 47 12 1 6 10 12 18 44 10 21 0.pivski trop .30 8.4 0.2 1.23   109 .23 0.5 0.12 1.kukuruzna džibra .75 8.62 8.74 2.1 0.28 0.krompir .16 2.28 0.tikva NUSPROIZVODI .3 91 82 60 125 249 223 52 46 41 30 96 198 141 7 27 68 52 173 186 117 156 0.26 7.26 6.5 0.krompirova pulpa 219 146 232 104 237 85 134 0.9 0.17 0.7 3.  .šečerna repa .22 1.35 6.11 0.69 1.46 2.25 6.31 2.11 7.09 0.

0 2.22 1.3 2.40 % SAČMA SUNCOKRET .8.15 1.6 1.1 0.1 2.44 % .6 3.26 0.9.42 % .5 2.55 1.4 2.6 8.20 1.38 1.02 1.2 7.0 8.2 8.9 7.31 1.0 87 100 111 87 108 131 126 114 165 98 393 533 489 467 444 367 441 355 24 29 24 95 74 136 25 25 125 203 63 39 72 72 72 200 143 200 0.16 1.34 0.2 2.27 0.43 1.19 1.81 1.10 1.3 8.3 6.0 3.2 6.57 0.0 10.20   110 .0 2.44 2.41 1.0 2.6 % sirovi protein .40 % .12 0.56 1.9 6.7.0 4.3 2.3 3.2 7.5 % sirovi protein .08 1.8 10.2 11.43 0.6 6.2 KJ 1.kukuruz klip JEČAM ZOB RAŽ PŠENICA PŠENIČNE MEKINJE REPINI REZANCI (suhi) SOJA SJEME (tostirano) SAČMA SOJA .03 1.4 9.2 6.08 75 86 96 75 95 115 110 100 145 88 362 480 440 420 400 330 410 320 21 25 21 82 65 120 22 22 110 183 58 35 65 65 65 180 133 180 0.20 1.7 6.29 1.07 1.2 10.4 0.2 2.9 11.8 2.9 3.5 1.8 0.0 1.9 8.33 % .1 0.5 6.3 3.3 2.50 1.15 1.7 7.32 1.92 0.3 7.6 2.0 2.6 7.7 2.3 4.3 3.0 6.5 2.0 6.3 6.8 10.16 1.8 8.5 0.33 1.3 0.2 6.0 7.2 6.3 0.46 0.0 3.1 7.29 1.97 1.72 1.6 % sirovi protein .0 3.52 1.32 % (pogača) 860 860 860 860 880 880 870 880 880 900 920 900 900 900 900 900 930 900 1.0 6.8 3.0 5.48 % .91 9.12 0.28 1.2 3.9 2.55 1.5 2.  KONCENTRATNA KRMIVA UGLJIKOHIDRATNA I PROTEINSKA KONCENTRATNA KRMIVA U 1 Kg krmiva U 1 Kg suhe materije SM KJ SPr SPP SV Ca P SPr SPP SV Ca P NEL g g g g g MJ g g g g g g KUKURUZ .3 9.16 1.1 0.32 1.0 6.7 3.

12 0.50 8.00 0.23 4.12 0.00 2.00 2.65 Kg SIJENA LEGUMINOZA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.00 2.02 0.00 1. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4.00 0.40 0.00 2.47 4.00 2.12 0.12 10.08 0.32 20 5.90 2.84 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 7.22 0.12 12.90 8.18 0.00 2.16 0.78 0.  OBROCI ZA MUZNE KRAVE FORMULISAO ROY E.02 0.00 2.00 2.93 15.13 2.12 3.46 0.74 12.02 0.12 0.40 2.02 0.68   111  .00 0..10 2.51 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6.00 0.12 10. PROF.00 0.00 7.50 OSNOVNI OBROK: 12.02 0.46 3.00 2.78 14.02 0.02 0.26 Kg SIJENA TRAVA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 4.04 0.02 0.53 18.92 17.00 2.44 2.12 13. DR.02 0.28 0.35 2.02 0.10 0.12 0.00 0.18 0.00 2.60 2.00 2.00 2.50 4.00 2.12 0.12 11.00 2.10 0.12 0.00 2.20 0.00 2.02 0.02 0.16 0. CHAPIN.00 2.02 0.02 0.20 9.10 6.51 14. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1. USA   OSNOVNI OBROK: 9.60 16.00 2.00 2.02 0. 7 Kg SIJENA TRAVNO-DJETELINSKA SMJESA ZRELO Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.02 0.12 0.00 2.68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.00 2.12 0.60 2.67 0.00 2.80 2.08 0.00 2.00 2.14 0.02 0.10 7.76 20 4.00 2.90 2.74 16.00 2.00 0.10 2.12 8.12 0.10 2.00 11.12 8.12 5.02 0.52 0.00 2.81 19. NUTRICIONIST.14 0.00 1.12 9.00 9.88   OSNOVNI OBROK: 10.84 20 6.00 1.02 0.06 0.12 0.12 0.80 3.80 10.

16 0.17 16.12 12.39 14.12 9.00 2.12 0.02 0.12 0.12 0.12 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3.02 0.90 7.20 12.00 2.50 6.27 2.00 2.00 2.04 0.24 0.00 2.00 2.02 0.00 2.20 0.02 0.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.70 2.59 0.12 0.22 0.46 11. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.12 0.00 2.60 4.00 0.02 0.40 9.12 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6.00 0.12 0.38 20 4.02 0.47 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.47 16.14 0.02 0.12 7.18   112  .12 5.12 0.00 2.55 13.30 2.00 2.00 2.80 7.00 2.02 0.16 0.43 17.14 0.20 2.00 2.12 0.00 2.60 6.12 0.37 18.39 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.00 0.02 0.02 0.20 8.02 0.00 2.00 2.61 4.00 2.00 2.00 2.02 0.02 0.30 7.00 2.60 0.06 0.00 2.12 0.08 0.55 15.90 0.00 2.00 2.02 0.52 3.37 3.93 3.00 1.50 2.12 8.12 10.02 0.19 10.08 0.00 2.00 2.70 8.00 0.34 0.00 2.00 1.00 2.00 2.18 0.02 1.39 1.12 8.48 2.02 0.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.18 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 3.43 4.10 0.18 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 3.35 0.20 5.69 2.45 0.55 Proizvodnja mlijeka litara 20 25 30 35 40 4.00 2.00 2.00 2.02 0.42 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg.00 0.61 4.10 0.14 0.12 0.26 14. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7.02 0.70 2.50 5.

60 0.02 0.72 20 3.18 0.00 7.00 2.15 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 1.02 0.12 9.00 0.22 0.00 2.12 5.00 2.18 0.12 7.12 0.98 13.50 2.00 2.00 2.20 7.66 0.02 0.81 15.97 20 3.12 0.00 2.16 0.65 0.12 0.50 4.22 20 3.00 2.53 0.02 0.91 11.02 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5.65 4.00 2.02 0.06 13.00 2.00 0.00 2.00 1.02 0.20 6.00 2.00 2.02 0.00 2.64 4.00 2.02 0.55 2.80 9.20 8.00 2.20 2.97 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.12 0.00 2.60 3.00 2.79 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg.02 0.12 9.02 0.79 17.80 2.12 0.00 1.88 2.98   113  .10 0.05 15.00 2.90 6.00 2.52 0.12 0.10 2.12 7.14 0.00 2.12 0.16 0.00 2.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.02 0.95 15.12 0.12 11. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.14 0.00 2.43 0.12 11.20 0.20 0.10 0.12 8.12 0.00 2.00 2.02 0.50 2.73 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.00 2.02 0.14 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.00 0.10 6.00 0.08 0.02 17.02 0.16 0.12 0.20 2.12 0.12 0.55 3.02 0.02 0.00 2.96 0. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6.00 2.2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7.18 0.00 2.02 0.21 0.00 2.00 2.32 2.00 0.10 5.00 1.0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 6.82 13.94 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.99 3.50 7.

00 2.30 2.00 2.25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.77 20 2.00 2.20 0.02 0.00 2.50 16.02 0.09 0.02 0.70 6.04 0.90 8.02 0.12 0.57 3.75   114  .00 5.60 2.58 4.93 0.02 0.12 6.86 11.58 0.72 0.12 7.00 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.02 0.11 13.12 0.55 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.00 2.39 3.00 2.12 11.60 2.18 0.06 3.08 0.00 17.74 4.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3.18 0.71 15.00 1.12 9.60 7.10 2.02 0.02 0.85 13.12 0.40 5.00 2.02 0.12 0.00 2.00 5.16 0.06 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg.12 8. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4.06 2.73 0.77 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.00 2.02 0.00 2.14 0.02 0.00 1.00 2.14 0.00 2.12 5.02 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.00 1.22 0.00 2.10 15.20 5.00 2.60 2.73 3.12 9.00 2.71 4.16 0.50 6.00 2.12 7.84 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.70 2.00 2.70 6.12 0.02 0.12 0.12 0.00 2.02 0.00 1.16 0.00 2.12 10.00 2.00 2.20 0.24 0.14 0.00 2.12 0.00 2.70 2.00 2.02 0.12 0.54 12.18 0.44 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.00 0.00 2.60 0.39 0.00 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 1.00 2.02 0.10 0.12 0.43 20 2.53 14.00 2.02 20 3.02 0.02 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.54 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5.50 2.00 2.80 2.10 0.12 0.02 0.25 0.

02 0.20 0.24 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11.14 0.00 2.40 0.00 2.50 4.00 2.14 0.00 2.00 2.10 0.29 14.00 1.12 0.00 2.02 0.94 20 5.00 0.00 2.00 2.08 0.00 2.80 8.58 18.21 2.02 0.12 6.16 0.02 0.00 2.11 20.60 9.00 0.18 18.00 2.02 0.00 1.12 0.00 2.24 16.80 2.56 16.80 7.00 2.00 2.00 2.83 0.02 0.02 0.16 0.00 2.00 2.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 5.12 0.70 2.12 8.02 0.20 0.30 0.20 0.50 2.02 0.12 0.02 0.18 0.12 0.12 0.00 2.125 12.06 14.00 2.12 0.12 10.36 0.15 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 2.00 2.06 0.00 2.02 0.20 2.00 2.60 25 5.60 2.02 0.07 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 45 6.17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.40 3.39 5.00 2.18 0.12 10.64 14.00 6.26 4.50 2.80 7.00 2.40 2.50 5.37 4.00 0.00 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4.8 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.10 0.00 1.14 3.02 0.12 0.40 10.00 2.21 3.02 0.02 0.02 0.58 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.12 0.30 7.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.12 0.00 2.02 0.125 12.52 0.19 16.12 10.12 0.10 0.59   115  .07 18.14 0.00 2.16 0.12 0.48 0.12 12.28 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6.80 8.00 0.00 2.40 9.70 8.12 0.

12 0.00 2.46 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5.47 16.52 5.52 12.02 0.16 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.02 0.0 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.14 0.00 0.67 5.48 3.18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.26 15.125 10.40 2.00 2.00 2.70 4.10 0.70 2.02 0.02 0.02 0.02 0.00 2.20 0.02 0.18 25 5.69 4.12 11.00 2.48 25 2.02 0.02 0.14 0.02 0.00 2.44 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.00 2.16 0.20 0.02 0.00 2.12 9.08 0.00 1.00 2.40 9.53 0.40 8.80 2.00 0.60 2.00 2.125 13.00 2.18 0.00 1.00 0.02 0.00 2.24 19.00 2.41 4.12 0.00 2.60 2.02 0.0 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.00 0.20 0.00 2.63 0.10 0.60 6.06 0.12 0.12 25 5.12 0.14 0.11 17.12 0.00 2.00 2.12 6.00 1.10 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 4.12 8.24 15.00 2.00 2.40 9.40 2.12 0.12 0.82 0.50 7.00 2.19 17.12 0.15 19.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.60 5.00 1.  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15.02 0.00 2.00 2.47 14.80 2.00 2.00 2.00 2.12 9.00 2.40 8.43 5.18 0.16 0.02 0.02 0.04 0.19 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7.125 13.12 0.12 0.26 3.9 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.49 4.12 11.70 0.02 0.64 0.00 2.12 0.70 2.66 3.02 0.70 7.44 0.02 0.08 0.28   116  . dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.00 2.

00 2.16 0.72 4.04 0.00 2.62 5.61 0.50 6.23 14.90 8.00 2.00 1.12 0.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6.20 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg.00 2.00 2.00 2.30 7.12 0.90 7.00 2.60 0.20 2.00 2.02 0.00 2.64 3.64 3.08 0.00 2.15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10.25 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9.00 1.22 0.02 0.68 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.90 2.00 2.02 0.00 2.02 0.90   117  .62 0.00 2.06 0.90 2.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.12 8.00 2.69 25 2.64 14.37 0.02 0.90 4.14 0.10 0.12 6.09 25 4.00 2.80 16.00 2.86 14.12 0.02 0.02 0.00 1.00 0.02 0.00 1.70 0.70 2.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.70 5. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.20 8.56 4.02 0.00 2.12 0.20 0.12 0.14 0.02 0.00 2.12 10.00 2.00 0.59 5.78 25 4.50 2.66 16.02 0.12 0.16 0.72 5.00 2.00 2.2 0.53 0.00 2.125 10.00 2.00 2.02 0.60 2.02 0.00 2.04 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 18.00 2.12 0.12 10.87 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.85 18.125 12.18 0.12 0.02 0.12 0.38 0.57 4.12 0.12 12.97 0.00 2.90 6.02 0.47 3.02 0.22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.18 0.30 0.00 2.15 16.08 0.02 0.12 0.60 2.12 8.12 8.74 12.70 6.10 0.02 0.

60 2.02 0.69 5.00 2.20 0.00 2.4 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.12 0.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.90 6.12 0.12 7.00 2.00 0.90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.12 8.12 0.12 0.00 2.02 0.00 2.18 0.12 6.40 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.00 2.78 25 3.02 0.81 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4.68 0.14 0.00 2.02 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg.02 0.12 0.79 3.00 2.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.02 0.06 0.02 0.00 2.71 0.10 2.12 0.02 0.79 16.45 0.51 3.00 2. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7.12 0.00 2.84 15.85 12.90 25 4.20 2.22 0.125 12.39 14.12 0.16 0.12 10.02 0.30 8.00 2.31 25 4.00 2.00 2.12 9.00 2.14 0.00 1.02 0.20 5.12 0.46 0.30 2.00 4.00 2.00 2.00 2.12 0.00 1.00 2.72 4.90 7.00 2.02 0.12 0.68 5.14 0.00 2.00 1.18 0.28 16.66 4.00 2.90 2.04 0.00 0.00 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 3.02 0.00 2.72 0.2 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.33 18.00 2.97 13.10 0.16 0.91 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8.30 6.80 6.12 8.02 0.00 2.30 7.80 5.00 2.00 2.60 0.02 0.08 0.76 14.00 2.80 2.68 0.66 4.63 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.02 0.80 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.88 17.08 0.73 5.125 11.00 2.00 2.02 0.38   118  .12 0.63 3.00 2.125 10.10 0.00 2.50 0.

70 2.12 0.46 5.00 2.00 2.02 0.10 0.44 4.00 1.12 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.12 8.70 7.90 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.66 3.10 0.00 2.00 2.00 2.33 3.88 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12.46 6.12 0.51 0.00 2.00 1.12 0.02 0.00 2.80 6.12 10.20 0.12 7.73 25 3.90 2.12 0.02 0.80 2.60 8.16 0.02 0.18 0.24 0.72 0.22 0.80 5.70 6.00 2.22 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 0.14 0.12 6.00 2.00 0.02 0.50 7.12 0.69 4.00 2.02 0.00 4.00 2.77 0.00 2.00 1.00 2.02 0.02 0.60 9.02 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.14 0.02 0.00 2.00 2.77 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg.125 11.76 4.36 16.50 2.14 0.90 5.00 2.00 2.70 6.00 2.12 0.125 12.02 0.00 0.00 2.16 0.02 0.00 2.00 2.40 18.76 13.80 2.42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5.08 0.81 5.00 2.02 0.02 0.12 0.10 2.58 3.02 0.16 0.90 12.02 0.3 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.81 25 3.00 2.00 2.12 0.20 0.10 2.12 9.82 14.00 2.125 10.43 20.06 0.73 17.73 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.79 16.43 14.71 5.00 2.00 2.12 0.02 0.00 2.38   119  .00 2.02 0.24 0.49 0.00 2.50 2.99 0.67 0.18 0.00 2.69 15.58 0.12 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5.

dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.90 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14.52 18.00 2.00 3.45 6.125 12.20 0.00 2.00 2.12 0.80 13.00 3. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.12 0.22 0.00 2.84 11.00 0.36 16.46 5.18 0.14 0.00 0.02 0.12 8.43 20.12 0.00 2.00 1.10 2.47 4.44 6.63 0.02 0.02 0.12 0.89 15.00 2.30 5.00 2.00 0.80 6.125 12.10 4.00 0.12 10.12 7.00 2.08 0.00 0.38   120  .02 0.67 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.69 0.39 0.02 0.00 2.02 0.00 2.00 2.80 5.02 0.16 0.12 0.12 0.47 5.00 2.00 2.02 0.00 2.43 14.04 0.40 18.46 6.00 2.02 0.42 0.60 8.45 0.12 0.56 5.44 OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17.00 2.00 2.38 0.06 0.02 0.42 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5.80 7.52 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.80 6.00 2.12 0.52 30 3.33 3.00 2.00 2.12 0.12 10.95 2.12 0.50 2.14 0.51 16.87 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2.02 0.90 2.24 0.83 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.00 2.00 2.96 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.02 0.60 9.00 0.00 2.60 4.125 9.00 2.60 7.44 4.00 2.24 0.00 2.00 1.30 2. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.00 2.02 0.10 3.12 0.12 5.70 2.00 2.02 0.00 2.00 2.02 0.49 0.83 30 1.49 14.00 2.02 0.02 0.10 0.00 1.02 0.

00 1.02 0.02 0.02 0.73 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.06 0.14 0.02 0.125 12.00 2.62 5.12 0.60 6.69 18.65 14.02 0.00 2.79   121  .22 0.00 2.00 2.49 0.12 0.00 1.00 2.00 2.90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.70 2.63 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12.02 0.6 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.80 12.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 9.12 6.08 0.12 10.00 2.00 2.00 2.16 0.10 9.40 3.00 3.20 2.02 0.02 0.125 10.00 2.12 8.12 0.58 5.00 2.00 2.12 8.18 0.80 7.56 0.04 0.02 0.00 1.02 0.00 2.00 2.45 0.00 2.10 0.02 0.00 2.12 0.00 2.00 2.02 0.02 0.12 0.02 0.5 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.00 2.00 2.00 2.17 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit.12 10.59 5.30 0.83 30 2.00 2.20 7.06 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 50 5.98 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10.00 2.00 3.20 0.59 0.12 0.10 2.81 16.00 2.00 2.50 2.12 0.64 4.14 0.61 0.00 2.12 0.56 0.08 0.12 0.00 2.00 5. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.00 2.00 0.02 0.00 2.125 12.00 6.02 0.67 16.59 5.16 0.18 0.10 8.00 4. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3.67 30 4.60 0.02 0.80 5.00 2.12 0. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4.00 0.80 14.00 2.02 0.02 16.59 6.04 19.52 4.08 14.12 0.80 6.02 0.00 2.12 0.00 18.00 2.00 2.00 2.40 6.58 6.

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7,3 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 4,20 2,00 2,00 1,37 0,02 0,12 0,12 9,83 30 5,10 2,00 2,00 2,47 0,02 0,14 0,12 11,85 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,90 6,80 7,80 8,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,59 4,65 5,66 6,73 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 13,79 15,77 17,81 19,70

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8,4 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,00 2,00 2,00 1,50 0,02 0,08 0,12 8,72 30 4,00 2,00 2,00 2,54 0,02 0,10 0,12 10,78 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,60 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,64 4,65 5,65 6,71 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,70 14,73 16,76 18,63

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10,0 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,40 2,00 2,00 1,62 0,02 0,04 0,12 7,20 30 2,40 2,00 2,00 2,64 0,02 0,06 0,12 9,24 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,20 4,20 5,30 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,72 4,71 5,65 6,69 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,14 13,15 15,22 17,08

 

122 

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5,38 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,80 2,00 2,00 1,55 0,02 0,14 0,12 9,63 30 4,80 2,00 2,00 2,55 0,02 0,16 0,12 11,65 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,70 6,60 7,60 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,63 4,70 5,70 6,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 13,65 15,64 17,67 19,57

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA 6,2 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 1,46 0,02 0,08 0,12 8,88 30 4,20 2,00 2,00 2,52 0,02 0,10 0,12 10,96 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4,80 5,80 6,80 7,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,72 5,73 6,76 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 12,77 14,80 16,84 18,79

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7,33 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit. dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2,00 2,00 2,00 1,58 0,02 0,04 0,12 7,76 30 3,00 2,00 2,00 2,61 0,02 0,06 0,12 9,80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,80 4,80 5,80 6,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,71 4,71 5,70 6,72 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 11,73 13,75 15,77 17,71

 

123 

 
OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 9,26 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,40 2,00 2,00 0,00 0,02 0,12 0,12 4,66 20 4,80 2,00 2,00 0,36 0,02 0,14 0,12 9,43 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 6,10 7,40 8,60 9,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,03 1,71 2,40 3,23 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,12 11,43 13,43 15,34 17,39

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 10,7 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,14 20 2,55 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 6,79 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5,50 6,60 7,40 8,40 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,26 1,26 2,36 3,36 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,12 10,02 12,13 14,06 16,08

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 12,65 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,02 0,12 4,16 20 1,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 5,68 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3,40 4,50 5,60 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,65 1,60 2,56 3,66 0,02 0,02 0,02 0,02 0,06 0,08 0,10 0,12 0,12 0,12 0,12 0,12 8,25 10,32 12,40 14,22

 

124 

00 2.00 2.00 2.71 15.16 0.00 2.02 0.02 0.10 0.02 0.12 4.43 0.02 0.10 12.00 2.12 4.03 15.12 1.12 7.36 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 5.6 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.00 2.00 0.22 20 2.99 11.00 2.00 0.02 0.02 0.06   125  .08 0.00 2.40 6.00 2.00 2.00 8.02 0.00 0.18 0.40 0.18 0.12 0.00 2.20 5.23 2.17 1.12 0.00 0.20 7.00 2.12 6.12 6.12 4.12 0.01 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 7.48 0.00 2.98 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.06 11.00 2.54 0.12 0.20 2.00 0.20 2.02 0.20 2.12 0.14 0.02 0.00 2.12 0.02 0.40 6.00 0.00 2.00 8.02 0.98 13.00 2.50 5.00 0.00 2.00 2.52 3.18 0.20 0.00 0.84 2.39 3.60 1.10 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.12 0.80 7.12 9.00 2.00 2.30 7.44 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 4.00 2.12 9.02 0.00 2.14 0.16 0.02 0.00 1.00 2.00 2.74 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 6.53 3.00 2.02 0.02 0.00 0.28 20 3.80 11.00 2.20 2.00 0.00 2.14 0.88 16.12 0.00 0.12 0.00 2.10 0.6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.12 0.22 0.12 0.00 2.83 13.02 0.20 0.12 9.24 0.02 0.42 2.16 0.02 0.00 0.00 2.00 0.24 20 2.

00 0.16 0.00 0.12 4.00 2.80 5.10 0.10 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.00 0.00 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.20 0.02 0.00 0.55 12.00 2.12 5.50 4.12 0.11 0.00 0.12 0.55 0.12 0.80 4.00 2.02 0.00 2.60 6.40 2.24 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.02 0.02 0.12 7.70 9.12 0.00 2.12 0.74 11.58 3.12 0.00 0.02 0.12 0.00 2.57 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.02 0.00 2.22 15.00 2.32 13.00 2.18 0.12 8.24 20 2.20 2.00 0.79 3.00 2.54 14.00 0.04 0.18 0.00 2.10 6.78 0.80 3.12 4.06 0.00 2.00 2.00 2.12 0.23 1.00 2.57 10.00 2.40 2.79 1.90 2.00 2.00 2.52   126  .14 0.31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.12 0.02 0.00 0.00 2.65 13.00 2.14 0.90 2.16 0.68 0.00 0.00 0.02 0.14 0.00 2.02 0.12 6.14 0.02 0.10 0.50 2.18 20 0.12 7.00 1.00 0.00 2.00 2.02 0.12 0.70 5.08 0.12 0.00 2.56 2.70 2.56 0.68 1.62 3.60 5.2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.20 0.00 2.00 2.12 0.02 0.02 0.02 0.00 2.22 9.02 0.30 7.60 2.33 11.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO LEGUMINOZA 9.02 0.12 4.00 2.00 2.00 2.02 0.02 0.16 20 2.66 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 5.

02 0.15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.00 2.12 0.00 2.02 0.14 0.02 0.02 0.52 9.72 0.00 0.20 5.02 0.10 0.00 0.64 3.02 0.12 4.18 0.45 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO TRAVA ZRELO 3.12 0.44 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.90 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.30 1.20 0.00 2.20 0.00 2.00 2.28 0.24 0.00 2.00 2.60 6.02 0.00 6.00 2.02 0.60 2.12 4.71 3.02 0.00 0.83 0.12 4.00 2.00 0.00 2.69 12.00 2.00 2.67 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 3.52 11.02 0.00 2.00 2.12 4.12 0.30 2.13 10.24 20 1.00 2.00 2.16 0.66 1.02 0.12 0.10 0.00 2.62 10.00 2.18 0.50 2.16 0.12 8.12 0.66 0.12 0.50 4.00 2.12 8.00 0.12 7.83 3.02 0.00 2.00 2.02 0.00 0.22 0.00 2.00 2.18 0.00 2.66 2.60 3.61 0.04 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.00 2.03 14.16 0.12 6.60 14.00 0.00 0.12 0.12 0.00 2.02 0.74 2.02 0.00 2.00 0.63 2.95 2.12 0.12 0.08 0.43 13.30 5.64 OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA ZRELO 4.14 0.12 6.12 0.95 1.00 2.00 2.90 4.06   127  .00 0.00 0.02 0.00 1.00 4.02 0.40 5.00 0.28 20 1.14 0.00 2.70 2.22 20 0.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 7.84 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.13 12.02 0.00 2.

00 2.20 5.00 2.22 20 0.02 0.66 13.17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.00 2.12   128  .67 4.00 2.12 0.00 0.02 0.125 10.71 2.00 0.00 0.65 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 12.00 2.40 0.02 0.00 2.00 2.02 0.63 17.10 7.30 25 3.20 2.13 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.82 0.02 0.00 2.67 1.05 16.12 0.00 6.18 0.34 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 11.14 0.00 2.02 0.00 0.51 4.00 2.80 2.125 11.40 4.10 0.00 1.14 0.12 4.14 0.44 25 5.16 0.32 13.02 0.67 3.16 0.00 2.12 5.03 14.18 0.08 0.00 2.00 2.10 6.00 0.69 Proizvodnja mlijeka litara 25 30 35 40 2.16 0.12 0.60 15.50 0.02 0.00 2.00 2.00 0.12 0.00 2.54 2.51 0.00 2.82 3.18 12.12 0.00 0.00 2.00 0.02 0.00 2.00 2.00 2.12 0.12 0.02 0.12 0.00 2.00 1.02 0.12 0.00 2.8 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.12 9.00 0.40 3.08 0.20 2.02 0.00 2.02 0.20 0.12 7.12 6.12 0.39 11.40 2.00 2.12 4.02 0.00 2.10 2.12 0.00 0.25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 15 0.50 3.61 0.02 0.33 9.00 2.00 0.45 2.12 8.  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg + SIJENO LEGUMINOZA ZRELO 5.12 0.02 0.06 0.10 0.00 2.02 0.20 2.02 0.38 2.00 2.80 7.80 8.40 5.66 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 6.10 0.

12 0.00 2.12 0.02 0.00 0.77 0.81 4.16 0.00 5.02 0.00 2.00 2.02 0.50 2.00 2.20 0.00 0.86 2.00 OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.80 2.00 0.78 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.12 4.05 0.78 12.12 0.00 0.12 6.16 0.00 2.12 5.02 9.00 2.12 0.00 2.02 0.00 2.80 6.54 3.02 0.86 0.12 0.02 0.02 0.40 2.55 0.00 0.80 2.12 0.00 2.00 2.12 0.00 1.00 1.02 0.02 0.80 6.00 0.02 0.00 0.00 2.00 2.  OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 15 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 5.01 14.02 0.00 2.06 0.80 2.43 2.80 7.125 8.71 12.72 0.00 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2.38 0.90 12.59 25 4.10 0.00 2.69 25 3.92 3.00 2.00 0.02 0.00 2.00 2.02 0.00 2.64 4.9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 2.14 25 1.12 0.00 2.00 2.35 2.00 2.00 0.18 0.12 0.62 3.00 2.18 0.20 0.00 2.14 0.76 16.00 2.72 14.64 14.02 0.80 4.00 2.67 16.125 10.00 5.02 0.00 2.00 2.125 10.00 2.80 7.12 0.00 2.12 8.80   129  .55 4.00 2.14 0.00 2.10 0.12 8.02 0.00 2.12 6.12 0.04 0.00 1.02 0.70 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 7.08 0.65 0.02 0.02 0.00 5.00 0.

60 2.00 1.83 0.20 2.30 6.72 0.00 2.30 2.00 2.00 0.02 0.00 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 9 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.08 0.12 0.85 4.00 0.02 0.00 2.64 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3.00 1.22 0.06 0.88 0.00 2.18 0.00 2.56 13.00 0.10 3.10 5.00 2.37 25 3.02 0.74 4.00 2.67 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 10.02 0.92 25 2.00 2.00 2.12 0.60 0.125 8.00 2.02 0.12 0.24 0.00 2.00 2.12 8.02 0.20 5.20 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg + SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 6.00 2.38 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 4.50 5.18 10.02 0.10 0.00 2.04 0.00 0.64 15.02 0.12 10.18 0.19 0.12 0.00 4.16 0.20 2.00 2.00 2.80 2.00 2.71 4.10 2.02 0.00 0.78 3.00 0.125 9.02 0.14 0.10 0.20 0.19 14.00 2.00 1.00 2.33 14.6 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0.68 11.12 0.02 0.69 2.16 0.74 0.62 2.00 2.37 16.12 4.14 0.00 2.18 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2.02 0.70 2.00 2.21 12.12 0.12 6.00 2.00 0.02 0.12 7.41   130  .12 0.16 25 1.12 0.02 0.08 0.00 2.12 12.02 0.00 2.60 6.00 0.00 2.25 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1.69 3.90 2.02 0.02 0.12 0.80 0.30 7.02 0.88 2.00 2.80 4.02 0.12 4.90 3.12 0.12 6.12 0.

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 7,2 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,50 2,00 2,00 0,00 0,02 0,08 0,12 4,72 25 2,50 2,00 2,00 0,65 0,02 0,10 0,12 7,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,50 4,30 5,30 6,30 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,80 3,81 4,81 0,02 0,02 0,02 0,02 0,12 0,14 0,16 0,18 0,12 0,12 0,12 0,125 9,46 11,38 13,41 15,44

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 8,4 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,04 0,12 4,18 25 1,20 2,00 2,00 0,81 0,02 0,06 0,12 6,21 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,20 3,00 4,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,83 2,92 3,92 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 8,25 10,16 12,18 14,19

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVA SREDNJE ZRELO 4,63 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 1,30 2,00 2,00 0,35 0,02 0,12 0,12 5,91 25 2,60 2,00 2,00 1,03 0,02 0,14 0,12 7,97 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,90 4,80 5,80 6,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,70 2,75 3,77 4,78 0,02 0,02 0,02 0,02 0,16 0,18 0,20 0,22 0,12 0,12 0,12 0,125 9,90 11,87 13,91 15,95

 

131 

 
OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA SREDNJE ZRELO 5,3 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,30 2,00 2,00 0,00 0,02 0,10 0,12 4,54 25 2,30 2,00 2,00 0,66 0,02 0,12 0,12 7,22 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 3,30 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,71 2,82 3,84 4,84 0,02 0,02 0,02 0,02 0,14 0,16 0,18 0,20 0,12 0,12 0,12 0,125 9,29 11,22 13,26 15,29

OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA SREDNJE ZRELO 6,22 Kg+PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 20 0,00 2,00 2,00 0,00 0,02 0,06 0,12 4,18 25 1,40 2,00 2,00 0,77 0,02 0,08 0,12 6,39 Proizvodnja mlijeka litara 30 35 40 45 2,40 3,20 4,20 5,20 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,80 2,90 3,90 4,90 0,02 0,02 0,02 0,02 0,10 0,12 0,14 0,16 0,12 0,12 0,12 0,125 8,44 10,36 12,38 14,41

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 12,96 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

 

132 

 
OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 14,96 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1,30 2,00 2,00 0,55 0,02 0,04 0,12 6,03 30 2,30 2,00 2,00 1,57 0,02 0,06 0,12 8,07 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3,10 4,10 5,10 6,10 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,65 3,64 4,62 5,58 0,02 0,02 0,02 0,02 0,08 0,10 0,12 0,14 0,12 0,12 0,12 0,125 9,97 11,98 13,99 15,97

OSNOVNI OBROK: SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 17,67 Kg PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0,00 2,00 2,00 0,86 0,02 0,00 0,12 5,00 30 0,00 2,00 2,00 1,89 0,02 0,00 0,12 6,03 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 0,50 1,50 2,70 3,70 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,76 3,72 4,59 5,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,12 0,12 0,12 0,125 7,40 9,36 11,44 13,38

OSNOVNI OBROK: SIJENO TRAVA NEZRELO 5 Kg + PAŠA + PIVSKI TROP 10 Kg
Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 3,20 2,00 2,00 0,42 0,02 0,14 0,12 7,90 30 4,10 2,00 2,00 1,50 0,02 0,16 0,12 9,90 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 5,00 6,00 7,00 7,80 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,57 3,57 4,58 5,63 0,02 0,02 0,02 0,02 0,18 0,20 0,22 0,24 0,12 0,12 0,12 0,125 11,89 13,91 15,95 17,82

 

133 

50 4.6 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.02 0.00 2.00 2.00 2.10 2.53 0.02 0.00 1.30 2.02 0.00 2.50 2.00 2.00 0.12 0.02 0.02 0.40 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1.10 0.02 0.52 15.63 0.12 0.00 2.02 0.14 14.16 0.02 0.02 0.00 2.12 6.30 3.00 2.00 2.125 11.70 5.12 0.02 0.10 4.10 6.00 0.00 2.12 0.21 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.30 2.00 2.00 2.61 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.00 2.12 7.49 13.12 0.12 9.67 0.82 3.12 6.12 0.00 2.00 2.16 16.70 4.14 0.14 0.50 7.12 5.00 2.44 0.77 0.69 3.75 5.02 0.00 2.18 0.00 2.00 2.02 0.15 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 12.12 12.12 0.80 4.08 0.30 2.00 2.28 12.02 30 0.15 30 2.125 10.00 0.02 0.00 2.00 2.16 0.00 0.18 0.00 1.20 0.5 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.02 0.02 0.44 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 10.25   134  .00 2.76 3.56 17.12 0.76 4.02 0.50 6.41 14.00 2.17 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.50 5.00 1.12 0.72 0.12 0.02 0.12 0.00 2.08 0.00 0.06 0.88 0.00 2.90 2.125 8.00 2.02 0.00 2.80 2.22 0.60 30 3.72 0.30 2.28 10.10 5.04 0.76 0.00 2.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 10 Kg +SIJENO TRAVA NEZRELO 9.00 2.12 8.02 0.30 2.71 5.00 2.

00 1.12 7.25 13.12 6.18 0.80 0.02 0.32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.  OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 7.12 0.00 2.40 2.50 0.14 0.68   135  .80 2.00 2.12 0.22 0.20 5.10 0.00 2.10 0.20 5.98 30 0.00 2.00 2.84 0.00 2.12 8.60 3.02 0.02 0.20 4.02 0.16 0.68 0.76 14.12 4.20 0.02 0.12 0.12 0.02 0.02 0.12 0.00 2.00 2.00 2.86 4.02 0.27 14.02 0.36 30 3.20 6.78 5.26 30 2.00 0.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.12 0.00 2.80 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 1.02 0.125 11.00 2.00 1.60 2.00 2.79 0.79 4.21 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO TRAVNOSJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 8.29 15.02 0.80 2.12 6.00 2.00 2.00 2.06 0.08 0.80 0.70 12.02 0.16 0.02 0.79 5.00 2.02 0.3Kg+PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.33 17.32 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.12 9.00 2.40 2.18 0.77 4.00 2.29 16.02 0.02 0.14 0.00 2.20 6.64 0.12 0.00 2.83 0.78 5.4 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.12 0.14 0.12 0.02 0.00 2.125 10.20 7.00 1.70 4.24 12.00 2.08 0.16 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 15 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 10 Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.125 8.89 10.00 2.78 3.64 0.00 2.04 0.00 0.00 0.00 2.00 2.40 2.02 0.87 3.12 0.75 3.00 2.60 2.12 0.12 0.00 2.

00 2.20 17.02 0.30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 2.00 2.  OSNOVNI OBROK:KUKURUZNASILAŽA 20Kg + SIJENO TRAVA NEZRELO 5.02 0.12 0.02 0.02 0.20 4.08 0.00 2.20 6.02 0.38Kg + PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 2.20 0.30 2.12 9.18 0.20 5.26 16.00 1.00 2.80 5.24 0.00 2.16 0.24 13.02 0.02 0.00 2.00 2.60 0.12 0.02 0.89 3.00 2.00 2.00 2.125 10.00 2.12 13.12 7.00 2.84 0.02 0.02 0.09 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO TRAVNODJETELINSKIH SMJESA NEZRELO 6.00 2.12 0.12 0.30 2.12 0.30 2.00 0.02 0.00 5.16 0.00 2.12 0.2 Kg PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 1.02 0.31 OSNOVNI OBROK: KUKURUZNA SILAŽA 20 Kg SIJENO LEGUMINOZA NEZRELO 7.14 0.84 3.12 8.02 0.16 15.90 4.64 0.10 0.00 2.10 2.30 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 4.80 2.02 0.00 2.14 0.33 14.12 0.00 2.00 1.42 30 2.00 2.30 5.00 2.12 0.40 2.00 6.77 0.02 0.73 0.00 6.12 6.25 30 1.14 0.06 0.83 5.88 0.02 0.00 2.18 0.12 7.85 4.30 2.02 0.12 5.10 2.21 11.22 0.00 2.00 2.82 4.60 2.12 0.00 2.80 0.00 0.10 4.00 2.37 Proizvodnja mlijeka litara 35 40 45 50 3.00 2.04 0.10 0.125 9.30 12.00 2.80 3.16 30 3.58 0.125 11.00 0.33 Kg +PIVSKI TROP 10 Kg Hranivo Kg Kukuruz Repini rezanci Mekinje Sojina sačma 44 % Min-vit dodatak Stočna kreda Sol Ukupno koncentrat 25 0.02 0.00 1.90 0.12 0.00 2.85 5.23   136  .08 0.00 2.10 3.12 0.00 2.00 2.37 15.

  SIJENO NEZRELO ( KOŠENO U RANOJ OPTIMALNOJ FAZI) o POČETAK KLASANJA TRAVE o POČETAK PUPANJA LEGUMINOZE o U TRAVNO DJETELINSKIM SMJESAMA KADA JE DOMINANTNA VRSTA U OPTIMALNOJ FAZI SIJENO SREDNJE ZRELO – POČETAK CVJETANJA SIJENO ZRELO – STVARANJE SJEMENA (KASNO KOŠENO)   137  .

ishrana stoke.): Krmiva. Lazarević. Školska knjiga.. G. Grubič. (1982.. Grbeša.): Ishrana domaćih životinja. (1998. Školska knjiga. Caput.. Mišković. Osnova hranidbe. N. G. Osijek – Zagreb 3. (1990. D..): Osnovi ishrane domaćih životinja. ishrana i muznost goveda. Brinze. Obračević. Č.. Zagreb 6. R. Pejaković. (1998. Nikolić. Grubić G.): Ishrana visokoproizvodnih krava. D. Udžbenik za studente poljoprivrednih fakulteta i viših poljoprivrednih škola. I. Ocokoljić.. Poslovna zajednica za proizvodnju stočne hrane. Zagreb 10... (1984.. Beograd 7. (1997... P. Z. Obračević..): Novi sistemi procenjivanja hranljive vrednosti stočne hrane. Jovanović. Naučna knjiga. Novi Sad 8. Petričević. Kralik. Steiner. Naučna knjiga. Koljajić.. (1993. (1986. (2004. MP Stilos.. Trifunović G.  Literatura 1. Zagreb 11.. (1991.): Krmiva. Beograd   138  . Adamović. Z. Mužić.. Beograd 13.. D.. Zagreb 17. Feldhofer.. Caput. E. Srećković. Z. Latinović. Stilinović. J.. Ševković. B. S. M.. M... M. I. A. (1987.. S. Pribičević. Banja Luka 2. Zagreb 15. Glas.): Hranidba Goveda. Kalivoda.. (1974.. I. Beograd 14.. C. A. P..): Krmno bilje.): Spremanje sjenaže. Celeber. Rajić. Jurić. Kalivoda. Nolit. IRO Naučna knjiga. Brčić. S.): Ishrana krava. Č... Institut PKB Agroekonomik.): Fiziologija probave i resorpcije u domaćih životinja.j M. Bahtijarević.. (1998. Katalinić.): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Čaušević. Beograd 12. D. Zagreb 9.): Leptiraste biljke u ishrani stoke.krmne smjese..): Govedarstvo. Zagreb 5. (2004. Hrvatsko agronomsko društvo... NIP Student.): Selekcija.. (1996.): Hranidba domaćih životinja.): Stočarstvo. Beograd 16. M. I. Zagreb 4. (1996. V. (2000.

Zeremski.): Ishrana goveda i proizvodnja mleka. D.. Beograd   139  . Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. (1987.  18. Govedarstvo – monografsko delo.

ba .bosniafarma.033 661 562  FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A  Phone.      PRIPREMA  OVE  PUBLIKACIJE  JE  OMOGUĆENA  OD  STRANE  AMERIČKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ  (USAID)  I  ŠVEDSKE  AGENCIJE  ZA  MEĐUNARODNI  RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS  ACTIVITY)  FARMA Sarajevo  Kolodvorska 12  Phone. 035 277 520  Fax.051 327 532  FARMA Mostar  Buna bb      www.035 277 521  FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb  Phone. 033 722 090  Fax. 051 327 530  Fax.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->