You are on page 1of 51

GRAĐA I FUNKCIJA

ORGANA ZA VARENJE

PRIPREMA PREDAVANJA PREDMETA


ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA
PLAN I PROGRAM REALIZACIJE
OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRŽAJA: 10 časova
PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE: 3 časa

1.čas: Organi za varenje, usna duplja


2.čas: Pljuvačne žlezde, ždrelo, jednjak
3.čas: Želudac nepreživara i preživara
4.čas: Tanka i debela creva
5.čas: Jetra, pankreas
6.čas: Ponavljanje pređenog gradiva
7.čas: Varenje u usnoj duplji
8.čas: Varenje u želucu nepreživara
9.čas: Varnje u želucu preživara
10.čas: Varenje u tankim i debelim crevima
11.čas: Fiziološka uloga jetre
12.čas: Ponavljanje pređenog gradiva
13.čas: Test: organi za varanje
ORGANI ZA VARENJE
ORGANA DIGESTORUM
Organi za varenje služe
za unošenje hrane,
usitnjavanje, varenje,
resorpciju..

TUBUS ALIMENTARIUS
aparat za varenje
 USNA DUPLJA
 ŽDRELO
 JEDNJAK
 ŽELUDAC
 TANKA CREVA
 DEBELA CREVA
 ČMAR
USNA DUPLJA – CAVUM ORIS
Usna duplja počinje usnim otvorom
a završava se kod zadnjeg kutnjaka
usno-ždrelnim otvorom
USNO PREDVORJE
vestibulum oris
deo između zuba i usana ili obraza
PRAVA USNA ŠUPLJINA
Cavum oris proprium
Deo iza zuba (gde se nalazi jezik)
Sluzokoža je kutana, na usnama
prelazi u kožu, oko zuba u gingivu
U sluzokoži se nalaze žlezde:

Glandulae labiales
usne žlezde
Glandulae buccales
obrazne žlezde
Glandulae palatinae
nepčane žlezde
Glandulae linguales
jezične žlezde
USNA DUPLJA – CAVUM ORIS
RIMA ORIS usna pukotina

LABIA ORIS usne


Labium maxillare gornja usna
Labium mandibulare donja usna

BUCCAE obrazi

PALATUM DURUM tvrdo nepce


Raphae palati uzdužna brazda
Rugae palatinae poprečne brazde

PALATUM MOLLE meko nepce

GINGIVA desni (zubno meso)

CAVUM SUBLINGUALE
podjezično dno

LINGUA jezik
JEZIK - LINGUA
Pokretan mišićni organ koji
ispunjava celu usnu duplju
Pričvršćen za jezičnu kost i
donju vilicu
Sluzokoža jezika je kutana
pločasto slojevit epitel

APEX LINGUAE
Vrh jezika

CORPUS LINGUAE
Telo jezika

RADIX LINGUAE
koren jezika
JEZIČNE PAPILE – PAPILLAE LINGUALES
Papillae filiformis - končaste Papillae fungiformis - pečurkaste

Papillae foliatae - listaste Papillae vallatae - opšančene


PLJUVAČNE ŽLEZDE
GLANDULAE SALIVALES
GLANDULA PAROTIS
Zaušna pljuvačna žlezda
Leži između zadnjeg ruba
mandibule i atlasa

GLANDULA SUBLINGUALIS
Podjezična pljuvačna žlezda
Nalazi se bočno od jezika

GLANDULA MANDIBULARIS
Podvilična pljuvačna žlezda
Nalazi se između krakova
mandibule u pravcu atlasa
ŽDRELO - PHARYNX

Raskrsnica puteva
sistema organa za
varenje i sistema
organa za disanje

Dorzalni deo
presvučen žlezdanom
a ventralni deo
kutanom sluzokožom
JEDNJAK - OESOPHAGUS
Jednjak

Dušnik

Duga mišićna cev koja


spaja ždrelo i želudac

 1.PARS CERVICALIS
Vratni deo
 2.PARS THORACALIS
Grudni deo
 3.PARS ABDOMINALIS
Trbušni deo
Prolazi kroz dijafragmu

CARDIA
Ušće jednjaka u želudac
ZID JEDNJAKA

 1.TUNICA MUCOSA
SLUZOKOŽA
Pločasto slojevit epitel
 2.TUNICA SUBMUCOSA
PODSLUZOKOŽA
jednjačke žlezde
 3.TUNICA MUSCULARIS
MIŠIĆNI OMOTAČ
Jedan uzdužni i jedan kružni sloj
glatkih mišića
 4.TUNICA ADVENTITIA
VEZIVNI OMOTAČ
ŽELUDAC – GASTER, VENTRICULUS
Želudac psa Najširi deo organa za varenje
između jednjaka i tankih creva
 VENTRICULUS SIMPLEX
PROST ŽELUDAC
Obložen samo žlezdanom
sluzokožom
Do smene slozokoža dolazi
na kardiji (čovek, pas)

 VENTRICULUS COMPOSITUS
SLOŽEN ŽELUDAC
smena sluzokoža u samom želucu
 PREDŽELUDAC
Deo obložen kutanom sluzokožom
 PRAVI ŽELUDAC
Deo obložen žlezdanom sluzokožom
SLUZOKOŽA ŽELUCA

.
CARDIA
Pločasto slojevit epitel
Kutana sluzokoža

PYLORUS
Jednoslojni prizmatični epitel
Žlezdana sluzokoža
ŽELUDAC NEPREŽIVARA
 Vrećastog oblika poprečno
postavljen u trbušnoj duplji
 CARDIA – učće jednjaka
levi kraj želuca
 PYLORUS – izlaz duodenuma
desni kraj želuca
 FACIES DIAPHRAGMATICA
dijafragmatska površina
 FACIES INTESTINALIS
crevna površina
 MALA ŽELUDAČNA KRIVINA
Curvatura ventriculi minor
 dorzalni (konkavan) rub
 VELIKA ŽELUDAČNA KRIVINA
Curvatura ventriculi major
ventralni (konveksan) rub
GRAĐA ŽELUCA
 TUNICA MUCOSA
SLUZOKOŽA

 TUNICA SUBMUCOSA
PODSLUZOKOŽA

 TUNICA MUSCULARIS
MIŠIĆNI SLOJ

 TUNICA SEROSA
SEROZNI OMOTAČ
ŽLEZDE ŽELUDCA
Fundusne žlezde

GLANDULAE CARDIACAE
KARDIJALNE ŽLEZDE
Luče sluz (mucin)

GLANDULAE GASTRICAE PROPRIAE


FUNDUSNE ŽLEZDE

a) PEPSINOGENE
glavne, luče pepsinogen
b) ACIDOGENE
ivične, luče HCL
c) MUKOIDNE
vratne, luče sluz

GLANDULAE PYLORICAE
PILORUSNE ŽLEZDE
Pretežno luče sluz a ima i
acidogenih I pepsinogenih ćelija
ŽELUDAC PREŽIVARA
Dorzalna buragova vreća
Jednjak Složen želudac
građen od 4 komore
 Predželuci
Kutana sluzokoža
Listavac
 Burag
Rumen
 Mrežavac
Reticulum
 Listavac
Omasus
 Pravi želudac
Mrežavac Žlezdana sluzokoža
 Sirište
Ventralna buragova vreća
Abomasus
Sirište
BURAG - RUMEN
1. SLUZOKOŽA
Pločasto slojevit epitel
tamnosmeđe boje,
u obliku resica
baršunastog izgleda
2. MIŠIĆNI SLOJ
Jedan kružni sloj i
jedan uzdužni sloj
glatkih mišića
3. SEROZA
Serozni omotač
 Burag je najveći organ trbušne duplje. Pruža se od dijafragme do karlične
duplje, od kičme do bele linije, naleže potpuno na levi trbušni zid
 Facies parietalis – leva strana
 Facies visceralis – desna strana
 Saccus ruminis dorsalis – gornja buragova vreća
 Saccus ruminis ventralis – donja buragova vreća
MREŽAVAC - RETICULUM
Nalazi se kranijalno od buraga,
između buraga i dijafragme.
Komunicira sa buragom i listavcem
Sluzokoža gradi nabore u obliku
pčelinjeg saća.
Jednjački žljeb - sulcus oesophagicus
olučasta tvorevina koja se pruža od
kardije, preko kranijalnog dela buraga,
mrežavca i listavca do sirišta.
Služi da kod mladih životinja
provodi mleko direktno u sirište
Zid mrežavca :
1.Sluzokoža
2. Mišićni sloj
3. Seroza
LISTAVAC - OMASUS
Loptastog je oblika i nalazi
se desno od buraga.
Komunicira sa mrežavcem i sirištem.
Šupljina mu je ispunjena velikim
uzdužnim naborima sluzokože,
listovima Laminae omasi

Zid listavca :
1. Sluzokoža
2. Mišićni sloj
3. Seroza

SIRIŠTE ABOMASUS
Pravi želudac
ima žlezdanu sluzokožu
SLUZOKOŽA ŽELUCA PREŽIVARA
BURAG MREŽAVAC

LISTAVAC SIRIŠTE
CREVA – INTESTINUM , ENTERA
Creva preživara
Najduži deo organa za varenje,
Rectum
Colon protežu se od želuca do čmara

goveda 33m - 63m


konj 23m – 40m
svinja 20m – 27m
Cecum
pas 2m – 6m

ileum Duodenum

INTESTINUM TENUE
Tanka creva

INTESTINUM CRASSUM
Debela creva
Jejunum
TANKA CREVA
ILEUM Vito crevo
Dužine oko 1m. DUODENUM
Deblji zidovi Dvanaestopalačno crevo
Dužine oko 1m. Početni deo
proširen u obliku levka
Ampula duodeni
u duodenum se ulivaju
žučni i pankreasni izvodnik

Creva svinje

JEJUNUM Prazno crevo


Najduži deo creva
Posle smrti bez sadržaja
Mesenterium
GRAĐA TANKIH
CREVA
1.SLUZOKOŽA
Jednoslojan prizmatičan epitel
Villi intestinales – crevne resice
2.PODSLUZOKOŽA
Crevne žlezde
Glandulae intestinales Lieberkuhni
Glandulae Bruneri
Limfni čvorevi
Noduli limphatici solitarii - usamljeni
Noduli limphatici aggregati – združeni
3.MIŠIĆNI OMOTAČ
Stratum circulare – kružni
Stratun longitudinale – uzdužni
4.SEROZA
Crevne resice
Creva konja DEBELA CREVA
Haustrae – izbočine
Colon Teniae – uzdužne pruge
Rectum
CECUM - Slepo crevo
Corpus ceci – telo
Caput ceci – glava
Apex ceci - vrh

COLON – Središnji deo


Cecum Najduži deo debelih creva
Konj:
dvostruko savijena potkovica
Svinja: spiralno savijen
Preživari: kružno savijen

RECTUM - Pravo crevo


Najkraći deo debelih creva 30cm
Završni deo ampula recti
GRAĐA TANKIH I DEBELIH CREVA
ANUS
Oblika je kratke cevi, završava otvorom
Orificium ani

1. Ano-rektalna smena
Smena žlezdane u kutanu sluzokožu

2. Ano-kutana smena
Smena kutane sluzokože u kožu

Musculus sphincter ani internus


Unutražnji kružni mišićni zatvarač

Musculus sphincter ani externus


Spoljašnji kružni mišićni zatvarač
JETRA - HEPAR
Jetra je najveća žlezda u organizmu.
Smeštena je u intratorakalnom delu
trbušne duplje. Boja jetre je svetlo
do tamno crvena, što zavisi od
količine krvi u njoj
Facies diaphragmatica
Dijafragmatska površina
Facies visceralis
Visceralna površina
Porta hepatis
Fesica felea
Žučna kesica
Ductus choludochus
Žučni izvodnik
JETRA KONJA
Lobus hepatis dexter
desni režanj
Lobus hepatis sinister
levi režanj
Lobus hepatis medius
srednji režanj
a) lobus caudatus
repast režanj
b) lobus quadratus
kvadratni režanj

Kod nekih životinja i levi


I desni režanj je podeljen
na dva dela
a

Kopitari nemaju žučnu kesicu


GRAĐA JETRE
Jetra je spolja presvučena serozom
ispod koje se nalazi fibrozna kapsula
Od fibrozne kapsule vode vezivno
tkivne pregrade koje dele jetru na
režnjiće – Lobuluse
Unutar jednog lobulusa nalazi se
žlezdani parhenim koji se sastoji od
Hepatocita, jetrinih ćelija napravilno
poligonalnog oblika, zrakasto
raspoređenih oko jednog krvnog
suda Vena centralis
Hepatociti stvaraju žuč koja se
skuplja kanalićima i uliva u
žučnu kesicu izvodnim kanalom
Ductus hepaticus
Iz žučne kesice žuč se žučnim
izvodnikom Ductus choledochus
odvodi u duodenum
GUŠTERAČA - PANCREAS
Pljosnat, duguljast organ,
duodenum leži u s savijutku duodenuma.

To je i endokrina i
egzokrina žlezda.

Endokrini deo pankreasa


Pankreas konja satoji se od endokrinih ćelija
grupisanih u obliku ostrvaca
koje luče hormon insulin
Langerhansova ostrvca

Egzokrini deo pankreasa je


tubuloalveolarna žlezda koja
produkte izbacuje izvodnim
Želudac kanalom u duodenum
Ductus pancreaticus
Srce

Pericardium

Jetra
Pluća
Žučna kesica

Duodenum Želudac

Tanka creva Pankreas

Debela creva
VARENJE HRANE

UZIMANJE HRANE
VARENJE U USNOJ DUPLJI
VARENJE U ŽELUCU NEPREŽIVARA
VARENJE U ŽELUCU PREŽIVARA
VARENJE U TANKIM CREVIMA
VARENJE U DEBELIM CREVIMA
FIZIOLGIJA JETRE
UZIMANJE HRANE
Goveda se uglavnom služe velikim, snažnim jezikom
Konj se služi izuzetno pokretljivim usnama
Ovca rasečenom i pokretljivo gornjom usnom
Svinje se služe isturenom donjom vilicom i jezikom
Psi pored vilica koriste i prednje šape

UZIMANJE TEČNE HRANE I VODE

Većina životinja uzima vodu usisavanjem praveći


vakum u usnoj duplji i potapajući usnu pukotinu u vodu
Pas uzima vodu jezikom kao kašikom
Živina i hranu i vodu uzima kljunom
VARENJE U USNOJ DUPLJI

MASTICATIO - ŽVAKANJE

INSALIVATIO
NATAPANJE PLJUVAČKOM

DEGLUTATIO - GUTANJE
ŽVAKANJE HRANE

Cilj žvakanja je usitnjavanje hrane i povećavanje njene površine


i većoj izloženosti fermentima i sokovima za varenje.
Žvakanje se vrši pokretima donje vilice gore–dole ili levo-desno.
Usne su pritom zatvorene osim kod goveda, pa oni prilikom
žvakanja drže glavu vodoravno.
Preživari ne žvaću hranu temeljno već je kasnije preživaju.
Mesojedi uzimaju hranu halapljivo, žvaću kratko i odmah gutaju.
Biljojedi i svejedi žvaću hranu uporno i prilično dugo.
Jezik ima ulogu u mešanju hrane, formiranju zalogaja i gutanju.
Prilikom žvakanja hrana se istovremeno natapa pljuvačkom
ULOGA PLJUVAČKE
 MEHANIČKA ULOGA
Natapanjem i vlaženjem usne duplje pljuvačka
razmekšava hranu,čini je kliskom i podesnom
za gutanje
 FIZIČKA
Pljuvačka rastvara određene komponente
hrane koje joj daju ukus, pri tom otvaraju apetit
podstiču lučenje pljuvačke i želudačnog soka
 HEMIJSKA
Goveče 60 -180
Kod čoveka i svinje pljuvačka sadrži
konj 40 ferment Ptijalin (amilaza) tako da kod nih
varenje skroba počinje već u usnoj duplji.
svinja 15 Pljuvačka svojom slabo baznom reakcijom
(Ph = 7-8) utiče na očuvanje Ph vrednosti
ovca 5- 15
i površinskog napona sadržaja buraga
GUTANJE
Kad se hrana dovoljno usitni i natopi pljuvačkom dolazi do gutanja.
Složena refleksna radnja.Centar za gutanje je u produženoj moždini
 PRVA FAZA
Zalogaj (Bolus) se potiskuje jezikom prema nazad, pri čemu je usna
duplja zatvorena a donja vilica fiksirana.
U ovoj fazi zalogaj se može vratiti i gutanje prekinuti
 DRUGA FAZA
Meko nepce se podiže i zatvara prolaz prema hoanama, epiglotis se
podiže i zatvara prolaz prema grkljanu i dušniku. Zalogaj sklizne preko
grlenog poklopca i dospeva u početni prošireni deo jednjaka
U ovoj fazi gutanje se ne može prekinuti
 TREĆA FAZA
Zalogaj se kroz jednjak pomera peristaltičkim pokretima, što traje 6-8 s
Ako se hrana direktno ubaci u jednjak izostaju peristaltički pokreti
GUTANJE

A. Disanje B. Peristaltički pokreti jednjaka


Gutanje
VARENJE U ŽELUCU NEPREŽIVARA
 ŽELUDAČNI SOK Ph 1,5 - 2,5
Lučenje želudačnog soka odvija se u dve faze

PRVA FAZA- refleksna faza

Bezuslovni refleks
Unošenje hrane, žvakanje i gutanje
izazivaju lučenje želudačnog soka

Uslovni refleks
PUNJENJE ŽELUCA
Miris hrane , zveket pribora i ostali nadražaji
Hrana dospela u želudac
primljeni čulima vida, sluha i mirisa vezani
slaže se slojevito u obliku
za rasturanje hrane izazivaju refleks lučenja
koncentričnih krugova.
želudačnog soka
Prvi zalogaji naležu na zid
želuca i šire ga a zadnji DRUGA FAZA – hemijska faza
zalogaji padaju tačno u Hrana dospela u želudac mehanički i hemijski
sredinu želuca izaziva lučenje želudačnog soka
ŽELUDAČNI SOK
HLOROVODONIČNA KISELINA
 Neaktivni ferment pepsinogen pretvara u aktivni oblik pepsin
 Denaturiše belančevine hrane i pretvara ih u acid-albumine
 Rastvara mineralne soli, pre svega CaCO3
 Redukuje trovalentno gvožđe (feri oblik) u dvovalentno (fero oblik)
 Uništava mikroorganizme unete hranom.

PEPSIN
 Luči se u neaktivnom obliku a aktivira ga HCL
 Deluje na acidalbumine i hidrolitički ih razlaže na albumozu i peptone

HIMOZIN
 Sirišni ferment ili lab ferment nalazi se samo u želudcu mladunčadi i
životinja koje se hrane mlekom.
 Deluje na kazein mleka i pretvara ga i parakazein i surutkinu albumozu

 U želudačnom soku nalaze se još: sluz mucin i belančevina gastroglobulin


VARENJE U ŽELUCU PREŽIVARA
PUNJENJE I KONTRAKCIJE BURAGA

Hrana preko jednjaka dospeva u dorzalnu


buragovu vreću. Sitnije i teže čestice hrane
propadaju u ventralnu buragovu vreću a
krupnije i lakše se zadržavaju u gornjoj
Revolucija buraga
Prvo se kontrahuje gornja vreća a donja je
opuštena, zatim se skuplja donja vreća .
Posle ove dve kontrakcije sledi pauza kada
su obe vreće opuštene. Kontrakcije su
snažne i njima se meša sadržaj buraga i
KONTRAKCIJE MREŽAVCA usitnjen sadržaj potiskuje u mrežavac
Na dve kontrakcije buraga dolazi Broj buragovih revolucija 2-3 u minutu
jedna kontrakcija mrežavca. Sadržaj
Ove kontrakcije želudca izazivaju šuštanje
se pomera ka listavcu ili vraća u
sadržaja koje se može čuti slušalicama
burag. Iz listavca najsitniji deo hrane
prelazi u sirište
PREŽIVANJE - RUMINATIO
Preživanja počinje 30-60min.
posle uzimanja hrane.
Životinja obično mirno leži,
ali može preživati i u
stojećem stavu

REJEKCIJA
vraćanje hrane u usta
REMASTIKACIJA
ponovo žvakanje
REINSALIVACIJA
ponovo natapanje pljuvačkom
REDEGLUTACIJA
Ponovo gutanje
MIKROORGANIZMI BURAGA
BAKTERIJE
U 1 g. buragovog sadržaja nalazi se 10 -100 milijardi
bakterija veličine 1-3 mikrona. To su anaerobne ili
fakultativno anaerobne bakterije čija je uloga
razlaganje celuloze i proteina i sinteza vitamina

PROTOZOE
Broj protozoa je 1milion na g.sadržaja veličine 20-200
mikrona. Osnovna uloga im je u razlaganju skroba
I njegovom pretvaranju u glikogen

GLJIVICE
Uloga im je sinteza aminokiselina iz nižih azotnih
jedinjenja, čime obogaćuju i popravljaju kvalitet
belančevina hrane. Sintetišu i velik broj vitamina
PODRIGIVANJE - RUCTUS

 Procesom fermentacije u buragu


 nastaje velika količina gasova
 CO2 (40-60%), CH4 (30- 35%) i N 7%
 Najveća količina gasova oslobađa se u
prva 4 sata posle hranjenja
 Gasovi se izbacuju podrigivanjem
 a jedan deo se resorbuje u krv
 U slučaju začepljenja jednjaka,
 prenatrpanosti buraga, i stvaranja
Nakon hranjenja zelenom  penušavog sadržaja onemogućeno je
lucerkom razvija se u toku
1 časa 30l gasa, žto znači  izbacivanje gasova koji ostaju u buragu i
120l za prvih 4 časa izazivaju Nadun (Timpanija)
posle hranjenja
VARENJE U TANKIM CREVIMA

 PANKREASNI SOK

 ŽUČ

 CREVNI SOK
PANKREASNI SOK

SMEŠA FERMENATA
PROTEINI ŠEĆERI MASTI NUKLEOPROTEINI

Tripsin Himotripsin Amilaza Maltaza Lipaza Nukleotidaze

Tripsin i himotripsin se
luče u neaktivnom obliku,
Lipaza se luči u
aktivira ih enterokinaza iz
neaktivnom
crevnor soka
obliku,
U pankresnom soku ima i
aktiviraju je žučne
smeša peptidaza
kiseline
ŽUČ

ŽUČNE KISELINE HOLESTEROL ŽUČNE BOJE

Aktiviraju lipazu, emulguju Esterifikuje masne Nemaju fiziološku ulogu


masti, omogućuju kiseline i omogućuje Nastaju raspadanjem
esterifikaciju masnih njihovu resorpciju hemoglobina kada nastaje
kiselina sa holesterolom, Bilirubin crvene boje koji
oksidiše u zeleni Biliverdin
Ove dve boje daju boju žuči
U crevima se pod uticajem
bakterija redukuju i daju
boju fecesu
CREVNI SOK
Peristaltički pokreti – pokreti evakuacije

FERMENTI
EREPSIN smeša peptidaza

NUKLEAZE

OLIGAZE
Saharaza
Pendularni pokreti – pokreti mešanja Maltaza
Laktaza

LIPAZA

ENTEROKINAZA
VARENJE U DEBELIM CREVIMA
Pod uticajem bogate mikroflore dolazi do varenja celuloze kod biljojeda posebno kod konja.
U debelim crevima dolazi do resorpcije svarenih materija i vode i formiranja fecesa.

Kod preživara najveći deo celuloze vari se u buragu


ULOGA JETRE
METABOLIZAM DETOKSIKACIJA
U jetri se stvara glikogen, urea, fibrinogen, Uklanjanje štetnih materija nastalih
serumalbumin, serumglobulin.. prometom materija ili unetih iz spoljne
U jetri se razlažu masne i amino kiseline, sredine: lekovi, alkohol....
Utiče na promet vode i mineralnih materija

TERMOREGULACIJA IZLUČIVANJE ŽUČI


Zbog metaboličkih procesa Važna za razlaganje masti i
temperatura jetre je za 2-3 resorpciji masnih kiselina
stepena veća od tela

SKLADIŠTENJE MATERIJA
STVARANJE I RAZARANJE Jetra je rezervoar krvi, vitamina
KRVNIH ELEMENATA minerala, glukoze
U jetri se raspadaju eritrociti,
stvaraju belančevine krvi

You might also like