Professional Documents
Culture Documents
ORGANA ZA VARENJE
TUBUS ALIMENTARIUS
aparat za varenje
USNA DUPLJA
ŽDRELO
JEDNJAK
ŽELUDAC
TANKA CREVA
DEBELA CREVA
ČMAR
USNA DUPLJA – CAVUM ORIS
Usna duplja počinje usnim otvorom
a završava se kod zadnjeg kutnjaka
usno-ždrelnim otvorom
USNO PREDVORJE
vestibulum oris
deo između zuba i usana ili obraza
PRAVA USNA ŠUPLJINA
Cavum oris proprium
Deo iza zuba (gde se nalazi jezik)
Sluzokoža je kutana, na usnama
prelazi u kožu, oko zuba u gingivu
U sluzokoži se nalaze žlezde:
Glandulae labiales
usne žlezde
Glandulae buccales
obrazne žlezde
Glandulae palatinae
nepčane žlezde
Glandulae linguales
jezične žlezde
USNA DUPLJA – CAVUM ORIS
RIMA ORIS usna pukotina
BUCCAE obrazi
CAVUM SUBLINGUALE
podjezično dno
LINGUA jezik
JEZIK - LINGUA
Pokretan mišićni organ koji
ispunjava celu usnu duplju
Pričvršćen za jezičnu kost i
donju vilicu
Sluzokoža jezika je kutana
pločasto slojevit epitel
APEX LINGUAE
Vrh jezika
CORPUS LINGUAE
Telo jezika
RADIX LINGUAE
koren jezika
JEZIČNE PAPILE – PAPILLAE LINGUALES
Papillae filiformis - končaste Papillae fungiformis - pečurkaste
GLANDULA SUBLINGUALIS
Podjezična pljuvačna žlezda
Nalazi se bočno od jezika
GLANDULA MANDIBULARIS
Podvilična pljuvačna žlezda
Nalazi se između krakova
mandibule u pravcu atlasa
ŽDRELO - PHARYNX
Raskrsnica puteva
sistema organa za
varenje i sistema
organa za disanje
Dorzalni deo
presvučen žlezdanom
a ventralni deo
kutanom sluzokožom
JEDNJAK - OESOPHAGUS
Jednjak
Dušnik
1.PARS CERVICALIS
Vratni deo
2.PARS THORACALIS
Grudni deo
3.PARS ABDOMINALIS
Trbušni deo
Prolazi kroz dijafragmu
CARDIA
Ušće jednjaka u želudac
ZID JEDNJAKA
1.TUNICA MUCOSA
SLUZOKOŽA
Pločasto slojevit epitel
2.TUNICA SUBMUCOSA
PODSLUZOKOŽA
jednjačke žlezde
3.TUNICA MUSCULARIS
MIŠIĆNI OMOTAČ
Jedan uzdužni i jedan kružni sloj
glatkih mišića
4.TUNICA ADVENTITIA
VEZIVNI OMOTAČ
ŽELUDAC – GASTER, VENTRICULUS
Želudac psa Najširi deo organa za varenje
između jednjaka i tankih creva
VENTRICULUS SIMPLEX
PROST ŽELUDAC
Obložen samo žlezdanom
sluzokožom
Do smene slozokoža dolazi
na kardiji (čovek, pas)
VENTRICULUS COMPOSITUS
SLOŽEN ŽELUDAC
smena sluzokoža u samom želucu
PREDŽELUDAC
Deo obložen kutanom sluzokožom
PRAVI ŽELUDAC
Deo obložen žlezdanom sluzokožom
SLUZOKOŽA ŽELUCA
.
CARDIA
Pločasto slojevit epitel
Kutana sluzokoža
PYLORUS
Jednoslojni prizmatični epitel
Žlezdana sluzokoža
ŽELUDAC NEPREŽIVARA
Vrećastog oblika poprečno
postavljen u trbušnoj duplji
CARDIA – učće jednjaka
levi kraj želuca
PYLORUS – izlaz duodenuma
desni kraj želuca
FACIES DIAPHRAGMATICA
dijafragmatska površina
FACIES INTESTINALIS
crevna površina
MALA ŽELUDAČNA KRIVINA
Curvatura ventriculi minor
dorzalni (konkavan) rub
VELIKA ŽELUDAČNA KRIVINA
Curvatura ventriculi major
ventralni (konveksan) rub
GRAĐA ŽELUCA
TUNICA MUCOSA
SLUZOKOŽA
TUNICA SUBMUCOSA
PODSLUZOKOŽA
TUNICA MUSCULARIS
MIŠIĆNI SLOJ
TUNICA SEROSA
SEROZNI OMOTAČ
ŽLEZDE ŽELUDCA
Fundusne žlezde
GLANDULAE CARDIACAE
KARDIJALNE ŽLEZDE
Luče sluz (mucin)
a) PEPSINOGENE
glavne, luče pepsinogen
b) ACIDOGENE
ivične, luče HCL
c) MUKOIDNE
vratne, luče sluz
GLANDULAE PYLORICAE
PILORUSNE ŽLEZDE
Pretežno luče sluz a ima i
acidogenih I pepsinogenih ćelija
ŽELUDAC PREŽIVARA
Dorzalna buragova vreća
Jednjak Složen želudac
građen od 4 komore
Predželuci
Kutana sluzokoža
Listavac
Burag
Rumen
Mrežavac
Reticulum
Listavac
Omasus
Pravi želudac
Mrežavac Žlezdana sluzokoža
Sirište
Ventralna buragova vreća
Abomasus
Sirište
BURAG - RUMEN
1. SLUZOKOŽA
Pločasto slojevit epitel
tamnosmeđe boje,
u obliku resica
baršunastog izgleda
2. MIŠIĆNI SLOJ
Jedan kružni sloj i
jedan uzdužni sloj
glatkih mišića
3. SEROZA
Serozni omotač
Burag je najveći organ trbušne duplje. Pruža se od dijafragme do karlične
duplje, od kičme do bele linije, naleže potpuno na levi trbušni zid
Facies parietalis – leva strana
Facies visceralis – desna strana
Saccus ruminis dorsalis – gornja buragova vreća
Saccus ruminis ventralis – donja buragova vreća
MREŽAVAC - RETICULUM
Nalazi se kranijalno od buraga,
između buraga i dijafragme.
Komunicira sa buragom i listavcem
Sluzokoža gradi nabore u obliku
pčelinjeg saća.
Jednjački žljeb - sulcus oesophagicus
olučasta tvorevina koja se pruža od
kardije, preko kranijalnog dela buraga,
mrežavca i listavca do sirišta.
Služi da kod mladih životinja
provodi mleko direktno u sirište
Zid mrežavca :
1.Sluzokoža
2. Mišićni sloj
3. Seroza
LISTAVAC - OMASUS
Loptastog je oblika i nalazi
se desno od buraga.
Komunicira sa mrežavcem i sirištem.
Šupljina mu je ispunjena velikim
uzdužnim naborima sluzokože,
listovima Laminae omasi
Zid listavca :
1. Sluzokoža
2. Mišićni sloj
3. Seroza
SIRIŠTE ABOMASUS
Pravi želudac
ima žlezdanu sluzokožu
SLUZOKOŽA ŽELUCA PREŽIVARA
BURAG MREŽAVAC
LISTAVAC SIRIŠTE
CREVA – INTESTINUM , ENTERA
Creva preživara
Najduži deo organa za varenje,
Rectum
Colon protežu se od želuca do čmara
ileum Duodenum
INTESTINUM TENUE
Tanka creva
INTESTINUM CRASSUM
Debela creva
Jejunum
TANKA CREVA
ILEUM Vito crevo
Dužine oko 1m. DUODENUM
Deblji zidovi Dvanaestopalačno crevo
Dužine oko 1m. Početni deo
proširen u obliku levka
Ampula duodeni
u duodenum se ulivaju
žučni i pankreasni izvodnik
Creva svinje
1. Ano-rektalna smena
Smena žlezdane u kutanu sluzokožu
2. Ano-kutana smena
Smena kutane sluzokože u kožu
To je i endokrina i
egzokrina žlezda.
Pericardium
Jetra
Pluća
Žučna kesica
Duodenum Želudac
Debela creva
VARENJE HRANE
UZIMANJE HRANE
VARENJE U USNOJ DUPLJI
VARENJE U ŽELUCU NEPREŽIVARA
VARENJE U ŽELUCU PREŽIVARA
VARENJE U TANKIM CREVIMA
VARENJE U DEBELIM CREVIMA
FIZIOLGIJA JETRE
UZIMANJE HRANE
Goveda se uglavnom služe velikim, snažnim jezikom
Konj se služi izuzetno pokretljivim usnama
Ovca rasečenom i pokretljivo gornjom usnom
Svinje se služe isturenom donjom vilicom i jezikom
Psi pored vilica koriste i prednje šape
MASTICATIO - ŽVAKANJE
INSALIVATIO
NATAPANJE PLJUVAČKOM
DEGLUTATIO - GUTANJE
ŽVAKANJE HRANE
Bezuslovni refleks
Unošenje hrane, žvakanje i gutanje
izazivaju lučenje želudačnog soka
Uslovni refleks
PUNJENJE ŽELUCA
Miris hrane , zveket pribora i ostali nadražaji
Hrana dospela u želudac
primljeni čulima vida, sluha i mirisa vezani
slaže se slojevito u obliku
za rasturanje hrane izazivaju refleks lučenja
koncentričnih krugova.
želudačnog soka
Prvi zalogaji naležu na zid
želuca i šire ga a zadnji DRUGA FAZA – hemijska faza
zalogaji padaju tačno u Hrana dospela u želudac mehanički i hemijski
sredinu želuca izaziva lučenje želudačnog soka
ŽELUDAČNI SOK
HLOROVODONIČNA KISELINA
Neaktivni ferment pepsinogen pretvara u aktivni oblik pepsin
Denaturiše belančevine hrane i pretvara ih u acid-albumine
Rastvara mineralne soli, pre svega CaCO3
Redukuje trovalentno gvožđe (feri oblik) u dvovalentno (fero oblik)
Uništava mikroorganizme unete hranom.
PEPSIN
Luči se u neaktivnom obliku a aktivira ga HCL
Deluje na acidalbumine i hidrolitički ih razlaže na albumozu i peptone
HIMOZIN
Sirišni ferment ili lab ferment nalazi se samo u želudcu mladunčadi i
životinja koje se hrane mlekom.
Deluje na kazein mleka i pretvara ga i parakazein i surutkinu albumozu
REJEKCIJA
vraćanje hrane u usta
REMASTIKACIJA
ponovo žvakanje
REINSALIVACIJA
ponovo natapanje pljuvačkom
REDEGLUTACIJA
Ponovo gutanje
MIKROORGANIZMI BURAGA
BAKTERIJE
U 1 g. buragovog sadržaja nalazi se 10 -100 milijardi
bakterija veličine 1-3 mikrona. To su anaerobne ili
fakultativno anaerobne bakterije čija je uloga
razlaganje celuloze i proteina i sinteza vitamina
PROTOZOE
Broj protozoa je 1milion na g.sadržaja veličine 20-200
mikrona. Osnovna uloga im je u razlaganju skroba
I njegovom pretvaranju u glikogen
GLJIVICE
Uloga im je sinteza aminokiselina iz nižih azotnih
jedinjenja, čime obogaćuju i popravljaju kvalitet
belančevina hrane. Sintetišu i velik broj vitamina
PODRIGIVANJE - RUCTUS
PANKREASNI SOK
ŽUČ
CREVNI SOK
PANKREASNI SOK
SMEŠA FERMENATA
PROTEINI ŠEĆERI MASTI NUKLEOPROTEINI
Tripsin i himotripsin se
luče u neaktivnom obliku,
Lipaza se luči u
aktivira ih enterokinaza iz
neaktivnom
crevnor soka
obliku,
U pankresnom soku ima i
aktiviraju je žučne
smeša peptidaza
kiseline
ŽUČ
FERMENTI
EREPSIN smeša peptidaza
NUKLEAZE
OLIGAZE
Saharaza
Pendularni pokreti – pokreti mešanja Maltaza
Laktaza
LIPAZA
ENTEROKINAZA
VARENJE U DEBELIM CREVIMA
Pod uticajem bogate mikroflore dolazi do varenja celuloze kod biljojeda posebno kod konja.
U debelim crevima dolazi do resorpcije svarenih materija i vode i formiranja fecesa.
SKLADIŠTENJE MATERIJA
STVARANJE I RAZARANJE Jetra je rezervoar krvi, vitamina
KRVNIH ELEMENATA minerala, glukoze
U jetri se raspadaju eritrociti,
stvaraju belančevine krvi