P. 1
Oslobođenje [broj 22966, 2.12.2010]

Oslobođenje [broj 22966, 2.12.2010]

|Views: 177|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Dec 02, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/04/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 2. 12. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.966

Zastupnici Skup{tine Kantona blokirali formiranje vlasti

Bo{nja~ka bitka

za Sarajevo

6-7. strana

Zajedni~ki projekt
BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske

BiH }e nominirati 22 nekropole ste}aka
26-27. strana

Washington o objavi tajnih dokumenata
Foto: Amer KAJMOVI]

Hap{enja u Sarajevu zbog iznude

13. strana

Senad Kobili} reketirao organizatore koncerta?
Obilje`ena 5. godi{njica

Neugodno, ali bez posljedica po SAD

17. strana

Oru`anih snaga BiH

Prave obaveze tek nas ~ekaju

8. str.

DANAS PRILOG

U @I@I
UO Vije}a za provedbu mira

2

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

^lanovi PIC-a sa nevladinim organizacijama

Te{ko protiv
U BiH je potrebno formirati vlast koja }e imati zajedni~ki cilj - ubrzano ispunjavanje uslova za euroatlantske integracije koji bi omogu}ili da BiH najkasnije do 2012. godine ispuni uslove za otpo~injanje pregovora za pridru`ivanje EU, izjavio je izvr{ni direktor Centara civilnih inicijativa Zlatan Ohranovi}.

korupcije
Stav CCI-ja je da je za BiH bitna promjena Ustava u kojem treba izbaciti sramotne diskriminatorske odredbe, te dono{enje zakona o popisu stanovni{tva

Otklanjanje blokada
Valentin Inzko: Prestati kr{iti gra|anska prava
Foto: D. TORCHE

Zastoj u napretku
ne smije se ponoviti
Prvi korak u ustavnoj reformi provedba odluke Suda u Strasbourgu u predmetu Sejdi} i Finci Nije razgovarano o zatvaranju OHR-a
^lanovi Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira ju~er su u Sarajevu zavr{ili dvodnevno zasjedanje, na kojem su zaklju~ili da Bosna i Hercegovina nije postigla skoro nikakav napredak na ispunjavanju pet ciljeva i dva uslova. - Da bi BiH bila funkcionalna dr`ava, a to je nekoliko puta nagla{eno, najva`nije je da se politi~kizastoj, koji je obilje`io protekle ~etiri godine, ne ponovi. Iz toga razloga, Vije}e za provedbu mira raspravljalo je o istinskim izazovima s kojim se BiH suo~ava i kako me|unarodna zajednicamo`e na najboljina~inpomo}i napretku BiH. Ali je i vrijeme da BiH sama razmisli kako da krenenaprijed. Upravo iz tih razloga, zemlje~lanice PIC-a su izrazile`elju da se {to prije formira vlast u BiH, kako bi se reforme {to prije provele, rekao je novinarima visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH Valentin Inzko. - Vije}e za provedbu mira je zauzelo stav da se BiH mora vratiti na ustanovljeni kurs u oblastima klju~nih politika, uklju~uju}i dr`avnu i vojnu imovinu, ustavnu reformu, te popis stanovni{tva. PIC je, tako|er, stavio do znanja da je me|unarodnazajednicaspremna sa doma}im politi~kim liderima sara|ivati po ovim pitanjima, naglasio je Inzko. PIC je, prenio je visokipredstavnik, bio jasan i po pitanju ustavnih promjena. - Njih je potrebno napraviti da bi BiH bolje funkcionirala. Odlu~ivanje treba biti efikasnije, to treba biti centralizacija funkcioniranja postoje}ih institucija. Kao prvi korak, pregovori o ustavnoj reformi trebali bi dovesti do sporazuma o prestanku kr{enja gra|anskih prava, a utvr|ena su u presudi u predmetu Sejdi} i Finci, istakao je {ef OHR-a. UpravniodborVije}a za provedbu mira ju~er i prekju~er nije razgovarao o zatvaranju Ureda visokog predstavnika. - OHR }e se zatvoriti, to je sigurno, ali samo onda kada budu ispunjeni svi ciljevi i uslovi, kazao je Inzko.

On je rekao da je ~lanove UpravnogodboraVije}a za provedbu mira upoznao sa stavom CCI-ja da je za ovu nevladinu organizaciju potpuno neprihvatljivo da se vlast u BiH konstitui{e po principu svojevrsnih blokovskih interesa, te da mora biti neke saglasnosti o zajedni~kim ciljevima da bi ta vlast imala bilo kakav smisao, javila je Srna. - Sljede}icilj bi bio da se ispune uslovi za odlazak OHR-a, {to podrazumijeva ne samo ispunjavanje uslova pet plus dva ve} stvaranje sistemskih pretpostavki za otklanjanjeeventualnih sporova i blokada u budu}nosti, istakao je Ohranovi}. Prema njegovim rije~ima, stav CCI-ja je da je za BiH bitna promjena Ustava u kojem treba izbaciti sramotne diskriminatorske odredbe, te dono{enje zakona o popisu stanovni{tva kako BiH ne bi bila jedna od nekoliko zemlja u svijetu koja naredne godine ne}e imati popis stanovni{tva.

Novo lice BiH

Inzko je ju~er novinarima prenio utiske sa susreta ambasadora zemalja ~lanica PIC-a sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH Bakirom Izetbegovi}em i @eljkom Kom{i}em, te {efom kabineta Neboj{e Radmanovi}a, a to su da u ovoj instituciji vladaju nova atmosfera i novi na~in komuniciranja. To su, kazao je Inzko, potvrdili ~lanovi Predsjedni{tva BiH. - Mo`da imamo novo lice koje BiH pokazuje svijetu, rekao je visoki predstavnik, pohvaliv{i duh Predsjedni{tva BiH. Evropske komisije o napretku, da je u BiH, kada je rije~ o korupciji, napravljen minimalni napredak. Prema njegovim rije~ima, u ovom periodu trebalo bi da se {to prijeuspostavivlast i nastavi sa reformama u pravcu euroatlantskih integracija. Nevladine organizacije su ju~er na sastanku sa ~lanovima PIC-a, me|u kojima je bio i predstavnik Vanjskopoliti~ke inicijative BiH, ponudile svoje vi|enje stanja u BiH, te vi|enje prioriteta koji se nalaze pred BiH.

Nastaviti sa reformama
Izvr{nidirektorTransparency Internationala BiH Sr|an Blagov~anin rekao je da je ~lanovima PIC-a iznio stav ove nevladineorganizacijekoji se, kako je rekao, poklapa sa izvje{tajem

Povratak na kurs
On je dodao da se vladaju}e koalicije {to prije moraju usaglasiti oko programa koji }e BiH vratiti na put evroatlanskih integracija, te da politi~ari koji su u oktobru dobili podr{ku bira~a trebaju pokazati odgovornost i posve}enost da zemlju povedu naprijed.

Hiljadu jedinica
U kominikeu izdatom nakon sjednice, navodi se da je PIC ponovno naglasio da tranzicija Ureda visokog predstavnika u poja~ano prisustvo EU ostaje kona~ni cilj, nakon {to se ispuni pet ciljeva i dva uvjeta. Politi~ki lideri Bosne i Hercegovine odgovorni su za izgradnju konsenzusa i postizanje neophodnih dogovora kako bi se ispunili ovi kriteriji. Naro~ito je nagla{ena potreba za rje{avanjem pitanja raspodjele dr`avne i vojne imovine, u dogovoru izme|u vlada na dr`avnom i entitetskom nivou. Inzko je podsjetio da je OHR popisao ukupno hiljadu jedinica dr`avne imovine, ali da se na osnovu toga, ipak, nije vr{ila njezina raspodjela. On je istovremeno ne{to optimisti~niji kada je u pitanju rje{avanje vojne imovine. J. F.

Br~ko, jedan od ciljeva

Zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Br~ko RoderickMoorepodsjetio je da pitanje Br~kog, odnosno okon~anje me|unarodne supervizije u tom dijelu zemlje predstavlja jedan od pet ciljeva. Moore je zaklju~io da je u Br~kom do sada ura|eno mnogo toga, ali da i dalje treba rje{avati pitanja kao {to su snabdijevanje elektri~nom energijom, raspodjelaprihoda od indirektnih poreza, te entitetski dugovi prema Br~kom.

V I J E S T I

Thomas Countryman

SAD dosljedne prema BiH
Zamjenik pomo}nika dr`avnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Thomas Countryman ocijenio je ju~er u razgovoru s predstavnicima bh. novinskih agencija da objavljivanjepovjerljivihdiplomatskihdokumenata na veb-stranici Wikileaks ne}e imati veliki efekt na Balkanu i u BiH. “Odnosi SAD-a s BiH su solidni i kredibilitet ameri~ke diplomatije ostat}e solidan. Ako su ovo pravidokumenti, vidjet }e se da je na{ kredibilitet zasnovan na na{oj dosljednosti u politici“ kazao je on. , Countryman je ju~er, prvi put otkako je na ovoj funkciji, u~estvovao u radu PIC-a. Njegova ocjena je da je korisna inovacija bila uklju~ivanjepredstavnikacivilnogdru{tvakoji su dali doprinos u ocjeni politi~kog stanja u BiH. Korisnim je ocijenio i sastanak s ~lanovima Predsjedni{tva BiH Bakirom Izetbegovi}em i @eljkom Kom{i}em, kojem zbogposjeteKazahstanunijemogaoprisustvovatiNeboj{aRadmanovi}, a s kojeg su u~esnici oti{li ne samo s realnom slikom stanja nego su i ponijeli pozitivnu atmosferu. Upitan da li to zna~i da je do pozitivnihpromjena u Predsjedni{tvu BiH do{lo izborom BakiraIzetbegovi}a, Countryman je rekao da nijepoznavaonjegovogprethodnikaHarisa Silajd`i}a, ali da je sadavidiokako tri ~lanarade u pozitivnom smislu za budu}nost BiH. Naveo je da SADnisudubokouklju~ene u procesformiranjavlasti u BiH, a da,kao i PIC, `ele{to prijeformiranjenovekoalicije, zasnovane, ne na golim brojkama i foteljama, nego na programu za napredak. Kada je u pitanju~lanstvo BiH u NATO-u, naveo je da je o~itokako je ostaosamo jo{ jedanuvjet iz MAP-a, a to je vojnaimovina. “Mi smo optimisti. Vidimo spremnost svih stranaka za rje{enje pitanja vojne imovine. O~ekujemo da sve stranke rade ka ovom ciljuistovremeno sa formiranjemkoalicije“ ka, zao je Countryman.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.
Istekli rokovi za konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH

U @I@I

3

Samovolju kantona nema ko da sprije~i
Sjednice do petka
Kako su nam saop}ili iz CIK-a BiH za petak, 3. decembra, zakazana je konstituiraju}a sjednica Skup{tine Hercegova~ko-neretvanskog kantona, koja je ina~e, trebala biti formirana do 25. novembra. ^injenica zbog koje je HNK imao ne{to du`i rok za konstituiranje je u tome {to su za tu kantonalnu skup{tinu 7. novembra ponavljani izbori na pet bira~kih mjesta u op}ini ^apljina, nakon {to je CIKBiH utvrdio kako je na njima bilo poku{aja manipulacije bira~kim spiskovima. U skladu s tim, kona~ni rezultati izbora za Skup{tinu HNK-a saop}eni su 15. novembra. Za danas je, pak, najavljena konstituiraju}a sjednica Skup{tine Posavskog kan to na, a ju~er su to u~inile skup{tine SBK-a i Kantona 10 (Livanjskog), a u ponedjeljak, 30. novembra, konstituirana je i Skup{ti na Za pa dno her ce go va~kog kantona. Nakon ustavnih rokova, konstituirane su i skup{tine ZDK-a (23. novembra) i Bo san sko po drinj skog kantona (22. novembra). Jedini koji su to u~inili na vrijeme su skup{tine Tuzlanskog kantona i USK-a (12. novembra), te KS-a (11. novembra). ljitak (NSRB), Hrvatskoj stranci prava (HSPBiH) i Hrvatskoj selja~kojstranci- NovojHrvatskojinicijativi (HSS-NHI). Budu li Hrvatskademokratskazajednica(HDZ) BiH i HDZ 1990 „zatezali“ . Mogu}i partner ovom savezu mogao bi se, u tom slu~aju, tra`iti i u potpori Demokratske narodne zajednice (DNZ). Kako je Oslobo|enje ve} objavilo u svojoj analizi, bitka za ve}inu u Klubuhrvatskognarodavodit}e se u raspodjeli tri mandata izaslanika iz Skup{tine Srednjobosanskogkantona, te u ishoduizvjesnog `rijebanja kandidata (zbog identi~nog broja glasova) u Skup{tini Zeni~ko-dobojskog, a mogu}e i Skup{tiniUnsko-sanskogkantona. Naime, nakonizboraizaslanika iz ovihkantonaznat}e se da li }e opcija HDZBiH - HDZ 1990 ili SDP NSRB - HSP - HSS-NHI i DNZ imati ve}inu od devet u ovom klubu. Ono {to je za sadaizvjesnojeste da savez HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 ve} ima osiguranih osam izaslani~kihmandata u Klubuhrvatskog naroda u DomunarodaParlamentaFBiH te da mu stoga za ve}inunedostaje svega jedan izaslanik. No, kada }e se znati kona~ni ishodrezultatasastavaklubova u Domu naroda Parlamenta FBiH jo{ du`ivremenskiperiod bit }e nepoznanica. Razlog za to je prevashodno{to jo{sve kantonalneskup{tine u FBiH nisu odr`ale ni svoje konstituiraju}esjednice, iako je taj rok istekao jo{ prije 20 dana.
Almir TERZI] Senita [EHER^EHAJI]

Rok za formiranje Doma naroda istekao 23. novembra, odnosno 20 dana nakon objave rezultata izbora i tvrdnje pojedinih zvani~nika da je to nu`no u~initi do 2. decembra su neta~ne
Nijedan od deset kantona u Federaciji BiH nije u ustavnom roku izvr{io izbor delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta tog entiteta. Rokovi do kojih su kantonitrebalisa~initilistekandidata za delegate/izaslanike, dostaviti ih na potvrdu Centralnoj izbornoj komisiji BiH, te potom (tajnim) glasanjem obaviti njihov izbor istekli su, naime, 23. novembra, odnosno prije deset dana.

Ustavni rokovi
Ovim se demantirajunavodikojeiznosezvani~nici, prvenstveno u Kantonu Sarajevo da su rokovi za izbor delegata/izaslanika u Dom narodaParlamentaFBiH do 2. decembra. Naime, taj rok ne postoji niti je bilo gdje propisan. To potvr|uje i zvani~no o~itovanje CIK-a BiH od petka, 26. novembra, koje je podsjetilo kantonalna zakonodavna tijela vlasti da je Ustavom FBiH propisani rok od 10 dana od dana objave rezultata (3. novembra u Slu`benom glasniku BiH) za konstituisanje kantonalnih skup{tina - istekao. On je, u skladu s tim, bio najkasnije do 13. novembra. - I rok od 20 dana od objave rezultata (najkasnije do 23. novembra) za konstituisanjeDomanarodaParlamentaFBiH je istekao,a jo{ kantonalne skup{tine nisu provele izbore za Dom naroda ParlamentaFBiH. Pojedineskup{tinese jo{ nisu ni konstituisale, upozorio je CIKBiH. Glasnogovornica te dr`avne institucije Maksida Piri} izjavila
Dom naroda Parlamenta FBiH: Odlu~uju o federalnoj i dr`avnoj vlasti

je ju~er da je samo Skup{tina Kantona Sarajevo „po~ela dostavljati CIK-u BiH kandidacijske liste za izbor delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH na ovjeru“ . Naime, od dostavljenih13 listiCIKBiH je dao ovjeru za njih osam, a za pet je ostavio rok od dva dana da se otklone nepravilnosti koje su se uglavnom odnosile na to da nisu potpisane od ovla{tene osobe. Tako ni za Kanton Sarajevo jo{ nije okon~an ni proces kona~ne ovjere kandidata koji bi trebali u~estvovati u izborima za delegate/izaslanike u Dom narodaParlamenta FBiH, pa samim tim je nepoznanica kada }e Skup{tina tog kantonabiti u mogu}nosti da obavi proceduru glasanja. Sve ovo jasno ukazuje da }e formiranje ne samo federalne vlasti ve} i dr`avne u kona~nici uveliko u}i u narednu godinu. Upravo Dom narodaParlamentaFBiHkojibrojiukupno58 delegata/izasla-

nika, odnosnove}inekoje}e se formirati u okviruklubovabo{nja~kog i srpskog, a posebno hrvatskog naroda (broje po 17 ~lanova) klju~ni su za odre|ivanjepoliti~kih partija i stranakakoje}e sa~injavati budu}u parlamentarnu ve}inu. Naime, dok se ne konstituira Dom naroda Parlamenta FBiH te{ko da }e do tada profunkcionirati i drugi (donji) Predstavni~ki dom ParlamentaFBiH, odnosnoizabratinovorukovodstvo, a njegovakonstituiraju}a sjednica, bar njen prvi dio (nakonpolaganjasve~anezakletve novih poslanika/zastupnika) prekinuta je jo{ 22. novembra.

Borba za Hrvate
Glavnabitka, naime, vodi se oko ve}ine u Klubu hrvatskog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH koji je za sadanajve}anepoznanica. Naime, postoje nagovje{taji da }e Socijaldemokratskapartija (SDP) partnere za formiranjeve}inetra`iti u Narodnoj stranci Radom za bo-

Samit OSCE-a

Hanuka

Mujezinovi} - Pahor

Borjana Kri{to

Danas obra}anje Radmanovi}a
Na margini samita OSCE-a u Kazahstanu predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} sastao se ju~er s predsjednikomMa|arskePálomSchmittomi sa {efom {panske delegacije i zamjenikom premijera [panije Manuelom Chavesom Gonzálezom. Teme razgovora bile su evropski put BiH. Radmanovi} je prisustvovao sve~anom ru~ku koji je za sve {efove delegacija priredio predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev. Radmanovi} }e se danas obratiti u~esnicima samita, i govori}e o zadacima i ulozi OSCE-a u budu}nosti, na bazi iskustava rada i djelovanja u BiH.

^estitke Predsjedni{tva BiH
Povodom jevrejskog praznika Hanuke, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} i ~lanovi Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i} uputili su ~estitke predsjedniku Jevrejske zajednice u BiH Jakobu Finciju i svim Jevrejima u BiH. U ~estitkama se upu}uju najiskrenije `elje da se predstoje}i blagdanski dani provedu u sre}i, zdravlju i blagostanju. “Iskreno se nadam da }e svjetiljka Hanuke kao simbol jevrejskog naroda nastaviti da svijetli kao `ivi dokaz jevrejske pripadnosti zajednici naroda BiH” poru~io je Radmanovi}. ,

Pomo} na putu u EU Posjeta djeci Premijer FBiH Mustafa Mujezinovi}, za- Stadlerovog doma jedno s dopremijerom i federalnim ministrom finansija Vjekoslavom Bevandom, federalnimministromprometa i komunikacijaNailom[e}kanovi}em i federalnimministrom trgovine Desnicom Radivojevi}em, sastao se u Ljubljani s premijerpm Slovenije Borutom Pahorom. Razgovarano je o pomo}i koju Slovenija mo`e pru`iti BiH u probli`avanju EU, te u kori{tenu pretpristupnihsredstava iz evropskihfondova.I napori koje slovenska strana ula`e na reguliranju penzijskog i zdravstvenog osiguranja za dr`avljane BiH koji su u Sloveniji ostali bez posla, bili su tema razgovora

U povodublagdanaSvetogNikole i Bo`i}a, predsjednica FBiH Borjana Kri{to posjetila je ju~er Stadlerov dje~iji dom Egipat u Sarajevu u kojem `ive djeca bez roditeljske skrbi. Vrijemevelikihblagdana je prigodakada se na poseban na~in iskazuje pa`nja i odvaja vrijeme za one kojima je pomo} potrebna, a posebno za najmla|e. Stoga je Kri{to prigodnim darovima obradovala djecu. Kri{to je djeci i sestrama reda Slu`avke malog Isusa, koje osiguravaju ovoj djeci topli dom i obiteljski `ivot, za`eljela sretne, radosne i blagoslovljene nastupaju}e blagdane, saop}eno je iz ureda Borjane Kri{to.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ne}u konzumirati prava svog poslani~kog mandata, ve} }u i dalje voditi Savjet ministara do izbora novog saziva kako ne bi bilo zastoja u funkcionisanju vlasti na nivou BiH

Kakvog bi ministra izabrali borci?

Ni nalik ovom

sada{njem
Neka ne la`e i ne petlja, neka je iz redova Armije RBiH, HVO-a ili MUP-a, neka je autoritativan ~ovjek koji }e zastupati interese boraca, a ne isklju~ivo strana~ke!
[ehidske i porodice poginulih, ratni vojni invalidi, demobilisani borci i napose dobitnici najve}ih vojni~kih priznanja ne pamte ovako lo{u godinu jo{ od pro{le godine. Sada{nja vlast ih, bezdu{nije no ikada, vara, duguje im novce koji im po zakonu pripadaju, rigoroznije ih kontroli{e i uvodi cenzus na primanja.

Nikola [piri}
poslanik SNSD-a u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH

Jednom zavazda!
Sad, {ta je dobro po borce, {ta im treba?! Vjerovatno, dostatna stavka u bud`etu za narednu godinu i budu}i ministar koji bi se izborio za takvo {ta. Kako, dakle, biv{i borci uop}e zami{ljaju svog ministra? “U svakom slu~aju, budu}i ministar za bora~ka pitanja ne smije biti ni nalik na ovog sada{njeg. Dakle, ne bi trebalo da je la`ov i petljanac, mora razlikovati dobro od zla. I ne treba da o~ekuje i pona{a se kao da su amputircima narasle noge i ruke, da su mrtvi ustali iz groba. Zadatak budu}eg ministra je da jednom zavazda rije{i status bora~ke populacije“, cijeni Benjamin Preld`i}, ratni vojni invalid, dobitnik Zlatnog ljiljana. [to se Emira Pljevljakovi}a, demobilisanog borca, ti~e, bu du}i mi nis tar ko mo tno mo`e biti nalik na sada{njeg. [tavi{e, misli Pljevljakovi}, bi}e mu lak{e nego njegovom prethodniku. “Ono {to su nam dali, dosada{nji ministri su i uzeli. Ukidaju nam prava kako znaju i umiju. Ako se ne varam, jo{ nam nisu oduzeli pravo na

DOBAR

LO[

ZAO

Emir Pljevljakovi}

PARLAMENT BiH
Poslanici novog saziva Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH uspjeli su samo polo`iti zakletvu, nakon ~ega su odmah prekinuli sjednicu, iako je bio predvi|en izbor predsjedavaju}eg i dva zamjenika predsjedavaju}eg Kolegija. Na izbor }emo morati sa~ekati do 22. decembra, kako bi Parlament po~eo raditi.

ZADATAK I ne treba da o~ekuje i pona{a se kao da su amputircima narasle noge i ruke, da su mrtvi ustali iz groba. Zadatak budu}eg ministra je da rije{i status bora~ke populacije
povoljnije d`enaze. Eto prilike da novi ministar poka`e koliko vrijedi. Meni je, da zaklju~im, svejedno ko }e biti novi ministar. Ko god bude na toj funkciji, bit }e mu lako jer nema nam se vi{e {ta uzeti!” ka`e Pljevljakovi}. , tivna osoba, ko }e na sjednicama Vlade zastupati na{e, a ne isklju~ivo strana~ke interese. Nemam ni{ta protiv da SDPBiH da svog ~ovjeka za ministra boraca. [ta fali Slavi{i [u}uru, zlatnom ljiljanu?” , pita Red`i}. Ni{ta! Pod uvjetom da u~ini da borci u tr`ne centre ne odlaze u kurtoazne posjete. A trenutno jeste tako. U tr`nim centrima ima svega: od igle do lokomotive. Borcima igla ne treba jer ne {iju, a pod lokomotivu mogu samo da se bace. O~ito je, za bavljenje bora~kom problematikom, budu}em ministru ne}e biti dovoljni samo konjski `ivci. Morala bi to biti kompletna li~nost.
A. B.

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FBiH
Premda je prije vi{e od godinu Agencija saop}ila da je Privredna banka Sarajevo najbolji ponu|a~ za kupovinu Una banke iz Biha}a, sporazum o kupovini biha}ke banke pod sumnjivim okolnostima potpisala je Balkan Investment banka iz Banje Luke. ^elnici Agencije o svemu {ute, a federalni premijer Mustafa Mujezinovi} zatra`io je obustavljanje prodaje.

Ratnik
I Alija Red`i}, predsjednik Saveza dobitnika najvi{ih ratnih priznanja Zeni~ko - dobojskog kantona, za ministra bi nekog ko nije poput sada{njeg. “Rado bih da na{ ministar poti~e iz redova Armije BiH, HVO-a ili MUP-a. Treba nam neko ko je cio rat proveo u BiH, ko je bio rame uz rame s borcima. Neko ko je autoritaFoto: Didier TORCHE

VRHOVNI SUD FBiH
Vrhovna sudska instanca u Federaciji BiH uva`ila je `albu Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu i ukinula presudu Kantonalnog suda kojom je Samir Bejti} oslobo|en od optu`be da je u~inio krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i krivi~na djela ubistva. Sada slijedi ponovno su|enje za ratni zlo~in na Kazanima.

VIJEST U OBJEKTIVU

NK @ELJEZNI^AR
U prijateljskoj utakmici protiv starih rivala Olimpije plavi su izgubili (5:3). Ipak, @eljina ekspedicija se u Sarajevo vratila zadovoljna. Predstavnici nekoliko slovenskih firmi iskazali su interes da sudjeluju u rekonstrukciji stadiona Grbavica, {to je bio i glavni razlog odlaska brojne delegacije u Ljubljanu.

Novinarska etika
Vije}e za {tampu BiH organiziralo je u Sarajevu petu {kolu medijskeetike za studentenovinarstva iz BiH.U~esnici su 50 studenata novinarstva iz Mostara, Sarajeva, Tuzle i Banje Luke. Mladi novinari }e, u teorijskoj i prakti~nojnastavi, u~iti o eticinovinarstva i primjeni eti~kih standarda novinarskog izvje{tavanja, o medijskoj samoregulaciji u BiH i Evropi, eticiizvje{tavanja u novim medijima te o profesionalnoj etici kao za{titi slobode novinarstva i slobode medija.

VIJEST U

BROJU

`rtava trgovine ljudima registrovano je pro{le godine u Bosni i Hercegovini.

69

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

INTERVJU

5

August Jan~ik, federalni pravobranitelj

Gani} i ja smo
zaslu`ili nagradu
Sada, kada je napokon druga strana pristala potpisati ono {to sam ja sve vrijeme tra`io, uslovno poravnanje, kada se, dakle, mogu}nost da sredstva Federaciji budu otu|ena svela na nulu - zaslu`io sam nagradu. I ja, i gospodin Enes Gani}, direktor Agencije za privatizaciju u BiH
Razgovarala: Edina KAMENICA

• Informacija koju nam je August Jan~ik, federalni pravobranitelj, iz prve ruke saop}io prije tri dana o vansudskom poravnanju vezanom za tzv. ira~ki dug, prvorazredna je vijest. Kako se danas osje}a federalni pravobranitelj? - Puno opu{tenije nego onda kada sam osje}ao pritiske na svojim ple}ima, i ja i moja porodica. I to kakve pritiske! Jer, ako vidite naslove, tekstove, priloge na TV u kojima se insinuira ne{to {to nema nikakve veze sa stvarno{}u, kome mo`e biti lako? Zato ja i mislim: sada, ka da je na po kon dru ga strana pristala potpisati ono {to sam ja sve vrijeme tra`io, uslovno poravnanje, kada se, dakle, mogu}nost da sredstva Federaciji budu otu|ena svela na nulu, zaslu`io sam nagradu. I ja, i gospodin Enes Gani}, direktor Agencije za privatizaciju u BiH.

naf tnih ter mi na la. Ta da je Hrvatska poku{ala da ih prepi{e kao svoju imovinu. No, zahvaljuju}i ovoj instituciji, pa za {to da bu dem skro man, i meni li~no, nije u tome uspjela. Dakle, ostala su nama sredstva od oko 150 miliona maraka ili tu negdje, ne znam ta~no. Niko nije podigao slu{alicu da ka`e hvala. • Mo`da zato {to je to Va{ posao? - To nije sporno, ali je to i uspje{no okon~an posao. A, dok se to nije desilo, kao i u slu~aju

para, nego iz principa i potegnuti pitanje nagra|ivanja. • Oprostite, vrlo je indiskretno pitanje, ali kolika je Va{a plata? - Za{to je indiskretno? Ja ni{ta ne skrivam. S toplim obrokom i sa sta`om, osobe pred penziju 3.250 KM. Dobivam jo{ besplatno i dvoje novine i kafu.

Beograd je bio druga~iji
• Vi ste svojevremeno tra`ili izja{njenje federalne Vlade oko potpisivanja. Jesu li Vam odgovorili?

DNO DNA Neki mediji su pisali o tome kako Jan~ik nudi konsultantsku ku}u za 5 posto od iznosa. A izvor je, ka`u, u Beogradu. Dno dna. Treba imati puno snage da se onda radi normalno. Otud }u, ne zbog para, nego iz principa i potegnuti pitanje nagra|ivanja
ira~kog duga, vr{eni su stra{ni pritisci, medijski i izvanmedijski, i nije to lako izdr`ati, vjerujte nije. Sve to ko{ta. I zdravlja, i ostaloga. Ja sam gra|anin ove zemlje i Sarajeva, odgojen tako da mi to ne mo`e biti svejedno. Ali, ako se od mene tra`i da dobro radim svoj posao, onda tu odgovornost treba da imaju i drugi. Evo, neki mediji su pisali o tome kako Jan~ik nudi konsultantsku ku}u za 5 posto od iznosa. A izvor je, ka`u, u Beogradu. Dno dna. Treba imati puno snage da se onda radi normalno. Otud }u, ne zbog - Nisu, ali i ne ~udim se. Znam u kakvoj su situaciji, {ta im je sve teret, obaveza. • Kada ste Vi u{li u cijelu pri~u oko ira~kog duga? - U njoj sam od 2006. godine, a pri je to ga su se na ovom slu~aju mnogi itekako istro{ili. I ljudi iz Agencije, da ih sada ne nabrajem sve. Trebalo je izvr{iti prvo sravnjenje, ta~no utvrditi koliko se na{im firmama duguje. To je komplikovan proces. Nijedna od tih na{ih firmi nije direktno s Irakom pregovarala i potpisivala ugovore, nego je sve i{lo preko beograd-

Ne}e se ponoviti naftni terminali
• Je li Vi to samo mislite ili... - Ne, ja ovo ozbiljno govorim. Namjeravam se obratiti Vladi FBiH dopisom koji }e imati takav sadr`aj. Stalno govorimo da smo dru{tvo koje te`i evropskim integracijama i koje prihvata evropske standarde. Pa kada je tako, onda neka se za lo{e obavljen posao kazni onaj ko stoji iza njega, ali i obrnuto. A ne, kao u slu~aju

skog SDRP-a. Naravno, precizno se zna kako se koja dr`ava mo ra po na {a ti u ova kvim slu~aje vi ma. Pos to je pra vi la Londonskog kluba. • Ka`ete da je sada u Beogradu atmosfera bila druga~ija, povoljnija? - Ne znam {ta se dogodilo, ali je bilo upravo tako. Mislim da su oni na kraju shvatili da ovako mo`emo unedogled. Ali, da promjene, bitne, s na{e strane, ne}e biti. Jer, da se novac prvo pustio Progresu, koji je tra`io od ukupnih sredstava dug {to su prema njemu imale na{e firme, a koji je, tako|e, trebalo izvagati i na ~emu su mnogi ljudi izgarali, {ta bi sada bilo?! I, kako bi se sve okon~alo. No, kod nas, {to god je dobro, to se smatra normalnim. I brzo se zaboravi. Pri ~emu vam sa svih strana podme}u noge, a kada se desi ne{to lo{e, onda se potegnu druga pitanja. Vrlo deprimiraju}i ambijent za svakog ko ho}e po{teno raditi. Uostalom, SDRP je, ne treba zaboraviti, imao sto na~ina da ovaj novac skrene u stranu ili da se sve odugovla~i jo{ vi{e.

Sve ide preko New Yorka
• Mo`da je politika ovaj put presudila? - Zaista ne znam, ali bitno je da su prihvatili tek nakon realizacije ta~ke 1. Zna~i, nakon {to pare do|u u Sarajevo, dolazi realizacija ta~ke 2. Ako nema prvog, nema ni drugog, i gotovo. Mo`e li biti sporno to {to sam sa-

mo na tome insistirao i tra`io samo tu garanciju, sa kojom se, po meni, nije smio niko igrati. • Kada pare ta~no dolaze u zemlju? - Znam samo to da sve ide preko New Yorka. To su stvari koje treba razjasniti u Agenciji za privatizaciju. Moje je bilo da obezbijedim ovaj pravni dio posla. Taj transfer ima svoj tok, a meni je bitno da su sredstva osigurana. [ta }e se dalje s njima de {a va ti, ni je mo ja na dle`nost. • Mo`e li biti malo istine i u tome da nekome i u na{oj zemlji nije bilo u interesu da te pare ovdje stignu? Ili da stignu {to kasnije? - Sve mo`e biti, sve. U ovoj zemlji, u kojoj lijepa vijest nije vijest. Ja sam zato nekada istupao u javnosti iznerviran, bio sam pun `u~i, a sada je sve do{lo na svoje i ja }u istrajati na ovoj nagradi. Ima tu i logike, i psihologije, svega.

TAKORE]I... [TEDNJA
Sve dr`ave biv{e SFRJ, osim Slovenije, na~elno podr`avaju ideju predsjednika Srbije Borisa Tadi}a o zajedni~kim ambasadama, prenosi Srna. Prva mjesta na kojima }e se diplomate na}i pod jednim krovom mogla bi da budu zemlje Afrike. Ideja o skandinavskom modelu za DKP-ove ponovo je aktuelizovana u situaciji ekonomske krize. Ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut ka`e da Beograd i Sarajevo ve} du`e rade na nekoj vrsti prelaznog rje{enja koje za sada obuhvata ispomo} u konzularnim poslovima.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Kako su zastupnici Skup{tine Kantona

Bo{nja~ka bitka
Dodatno obja{njenje
O koracima poduzetim u vezi s istragom navoda izvje{taja o napretku BiH za 2010. godinu koji je izradila Evropska komisija, u kojem pi{e da se ‘’dr`avno Tu`ila{tvo suo~ilo sa slu~ajevima interne korupcije i ~estim curenjem informacija’’, saop}enjem za javnost oglasio se VSTVBiH. Glavni disciplinski tu`ilac VSTV-a BiH Arben Murtezi} je uputio pismo {efu Delegacije EK-a u BiH Borisu Iarochevichu, tra`e}i konkretne informacije na osnovu kojih su objavljeni izneseni navodi, saop}eno je iz VTSV-a. Murtezi} se sastao s ~elnicima, odnosno relevantnim predstavnicima Delegacije EK-a u BiH i Evropske komisije koji su objasnili da navodi nisu objavljeni radi podrivanja rada Tu`ila{tva BiH, nego u smislu sve ve}eg politi~kog pritiska na pravosu|e.

za Sarajevo
Iako su tokom glasanja za predsjednika Kluba Bo{njaka Skup{tine ~lanovi SDP-a podr`ali kandidata iz Stranke demokratske akcije, to nije bilo dovoljno Proces ko~e gubitnici izbora 2010.
Zastupnici Skup{tine Kantona Sarajevo sada su i zvani~no probili sve rokove za delegiranje kandidata za Dom naroda Parlamenta FBiH. Do zastoja je do{lo zbog toga {to se ~lanovi iz reda bo{nja~kog naroda ne mogu dogovoriti oko predsjednika svog kluba, a samim tim ni oko rukovodstva Skup{tine. Me|utim, zastupnici KS-a i nisu previ{e zabrinuti jer sli~na situacija vlada i u drugim kantonima, gdje se, prema svemu sude}i, i{~ekuje rasplet situacije u Sarajevskom kantonu. Na po slje dnjem sas tan ku pred sta vni ka stra na ka u Skup{tini iz bo{nja~kog naroda, kandidata SDA Kemala Ademovi}a podr`ali su zastupnici SDP-a i nezavisni kandidat Enes Zekovi}, ali to nije bilo dovoljno, jer su ~lanovi SBiH bili suzdr`ani.

Ademovi} protiv Ademovi}a
Prilikom glasanja za predsjednika kluba Bo{njaka, kandidat SDA Kemal Ademovi} dobio je 12 glasova, {to zna~i da mu je bio potreban jo{ jedan glas kako bi bio imenovan. Kako smo saznali, za Kemala su glasali svi ~lanovi iz SDA i SDP-a, Danis Tanovi} iz Na{e stranke i nezavisni zastupnik Enes Zekovi}. Kandidat SBB-a Kenan Ademovi} dobio je glasove ~lanova svoje stranke i Nermina Pe}anca iz SDU. ^etiri zastupnika SBiH i Zaim Backovi} iz BPS-a ostali su suzdr`ani. Prema rije~ima Elmedina Konakovi}a, {efa Kluba zastupnika SDA, nakon posljednjeg prekida sjednice Skup{tine, tre}eg u novom sazivu, vodili su se formalni i neformalni razgovori kako bi se iza{lo iz pat-pozicije. dinci koriste kako bi u paketu rije{ili neka politi~ka pitanja na drugim nivoima i u drugim kantonima. O~ekujem da }emo u toku dana imati jo{ razgovora i da }e poslije toga biti sve jasnije“ is, takao je Konakovi}. Konakovi} je naglasio kako 2. decembar, krajnji datum za delegiranje kandidata za Doma naroda federalnog Parlamenta, ne}e biti ispo{tovan.

Protest demobilisanih
^etrdesetak demobilisanih boraca iz Zavidovi}a doputovalo je ju~er u Zenicu kako bi pred zgradom kantonalne Vla de pro tes to va li zbog ne is pla}enih naknada po osnovu nezaposlenosti iz prethodnih godina. Poslije polusatnog protesta bili u kantonalnom Ministarstvu za pitanja boraca, gdje su saznali poznatu informaciju o na~inu isplate naknada demobilisanima. Naime, Slu`ba za zapo{ljavanje za ovu namjenu dobija sredstva iz Vlade FBiH i preusmjerava ih na teku}e ra~une korisnika. Razloge ka{njenja, re~eno je u~esnicima protesta, treba tra`iti na toj adresi. Mi. D.

Nismo jedini!
“Pregovaramo na sve mogu}e na~ine kako bismo na{li rje{enje. Ovu situaciju poje-

“Vidim da je i u drugim kantonima sli~na situacija, tako da nismo jedini. Do kraja sedmice o~ekujem da }e biti zakazana i odr`ana nova sjednica i mislim da }e delegiranje kandidata u Dom naroda biti manji problem“, kazao je Konakovi}. Iz Ko na ko vi}evih izja va mo`e se naslutiti kako }e nova epizoda sapunice zvane konstituiranje Skup{tine Kantona Sarajevo biti nastavljena izborom njenog rukovodstva. Me|utim, Konakovi} je istakao kako bi sljede}a sjednica Skup {ti ne tre ba la do ni je ti odre|ene rezultate, odnosno da ne}e biti prekinuta i prije samog po~etka kao dvije od dosada{nje tri sjednice, te dodao da se nada kako }e zastupnici iz reda bo{nja~kog naroda, koji su prilikom glasanja za predsjednika kluba

Otkazan sastanak rukovodstva pobjedni~kih stranaka

SDP oslu{kuje centralu, SDA ne `uri
Predsjednik KO SDP-a Tomo Vidovi} izvijestio je kolegu Amira Fazli}a, predsjednika KO SDA, da su SDP-u potrebne dodatne konsultacije u strana~koj centrali
Dugo o~ekivani sastanak ru kovodstava kantonalnih ogranaka SDA i SDP-a Tuzla, koji se trebao odr`ati ju~er u prostorijama Skup{tine TKa, odgo|en je na zahtjev SDPa, potvr|eno nam je iz u`ih stra na~kih ru ko vod sta va. Predsjednik KO SDP-a Tomo Vidovi} izvijestio je kolegu Amira Fazli}a, predsjednika KO SDA, da su SDP-u potrebne dodatne konsultacije u strana~koj centrali, te da bi bilo dobro odgoditi sastanak, bar nekoliko dana. “Pristali smo na taj zahtjev, jer nema potrebe da `urimo. U svakom slu~aju, moramo sa~ekati SDP. On mora preuzeti odgovornost za formiranje budu}e vlasti“ potvrdio nam je , Fazli}, nadaju}i se da }e strana~ki ~elnici uskoro za pregovara~ki sto. Ju~er su ~elnici trebali razgovarati o kona~nom konstituisanju Skup{tine Tuzlanskog kantona, s obzirom na to da }e zakonski rok, izvjesno, biti probijen. Nakon {to su na pro{losedmi~noj sjednici klubovi poslanika iz reda hrvatskog i srpskog naroda predlo`ili svoje kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednika Skup{tine, ostalo je da se o svom kandidatu izjasni Klub Bo{njaka, koji se nije mogao dogovoriti pro{le sedmice. Ju~era{nji sastanak smatrao se klju~nim u rje{avanju tog problema, s obzirom na
Tomo Vidovi}: Odgodio sastanak

UNDP nudi pomo}
Parlamentarni vojni povjerenik Bo{ko [iljegovi} susreo se s predstavnicima UNDP-a Katy Thompson, vi{om stru~nom savjetnicom za pravosu|e, Zacharyem Taylorom, stru~nim savjetnikom za programiranje prevencije oru`anog nasilja, te Thomasom Osoriom, vi{im stru~nim savjetnikom za pravosu|e, saop}eno je iz Parlamenta BiH. [iljegovi} je upoznao izaslanstvo o dosada{njim aktivnostima koje se provode radi ja~anja vladavine prava i za{tite ljudskih prava i sloboda vojnih osoba i kadeta u OS i MOBiH. Istaknuto je da se radi efikasnijeg i kvalitetnijeg obavljanja aktivnosti planira potpisivanje sporazuma izme|u Ureda parlamentarnog vojnog povjerenika i UNDP-a, o kadrovskoj i tehni~koj pomo}i radu Ureda.

POLAKO Pristali smo na taj zahtjev, jer nema potrebe da `urimo. U svakom slu~aju, moramo sa~ekati SDP. On mora preuzeti odgovornost za formiranje budu}e vlasti, potvrdio nam je Amir Fazli}
to da ve}inu u bo{nja~kom klubu ~ine poslanici ove dvije stranke. Ina~e, najbli`i fotelji predsjednika ili potpredsjednika iz reda Bo{njaka je esdeaovac Bajazit Ja{arevi}, jer je SDP zainteresovan za poziciju kantonalnog premijera, {to bi, ukoliko bude postignut me|ustrana~ki dogovor, trebao biti Sead ^au{evi}, aktuelni poslanik u Skup{tini TK-a. Ministarstva bi se u tom slu~aju dijelila po principu pola-pola.
A. [e.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

DOGA\AJI

7

Sarajevo blokirali formiranje vlasti

VIJESTI

Donacija Grani~noj policiji
Predstavnica Delegacije Evropske komisije u BiH Lejla Hrustanovi} - Isovi} uru~ila je predstavnicima Grani~ne policije BiH vrijednu donaciju - 41 ~ita~ biometrijskih paso{a. Ovo je jo{ jedna u nizu vrijednih donacija EK-a, koji je kroz tehni~ku opremu, obuku, izgradnju grani~nih prelaza, izgradnju zgrade Glavnog ureda i druge projekte, pru`io podr{ku u radu i razvoju GP-a. Vrijednost donirane opreme je oko 120.000 KM, a EK je dosad ovoj policijskoj agenciji dao vi{e od 17 miliona KM putem razli~itih programa. ^ita~i biometrijskih paso{a bit }e postavljeni na preostalim grani~nim prelazima i u direktnoj su vezi s realizacijom strate{kog cilja GP-a koji se odnosi na ja~anje kapaciteta za obavljanje grani~ne kontrole. Dosad su opti~ki ~ita~i dokumenata postavljeni na 43 me|unarodna grani~na prelaza.

Konakovi}: Spremniji na novu sjednicu

Had`i}: Doveli smo se u paradoksalnu situaciju

Ma{ovi}: Napravili su zastoj u cijelom procesu

Mehmedi}: Demokratsko pravo svakog zastupnika

ostali suzdr`ani, ovaj put do}i spremniji na sjednicu. Da predsjednik Kluba bo{nja~kog naroda u kantonalnoj Skup{tini nije funkcija oko koje bi se trebala lomiti koplja, govori podatak da su se njegovi ~lanovi u pro{lom sazivu sastali tek jednom, razmatraju}i pitanje za{tite vitalnog nacionalnog interesa.

kom glasanja njihovi predstavnici ostanu suzdr`ani, kazao nam je ju~er potpredsjednik Socijaldemokratske partije Damir Had`i}. Had`i} je napomenuo kako

sama ~injenica da se Klub Bo{njaka u pro{lom sazivu Skup{tine sastao jednom dovoljno govori o njegovom uticaja na dono{enje odluka na kantonalnom nivou.

Ni po Ustavu ni po Zakonu
Sekretar Skup{tine KS-a Abid Kola{inac ju~er nam je kazao kako nema informacija o novom terminu konstituiraju}e sjednice ovog tijela. - Sada je sve na politici. Od 24 ~lana Kluba Bo{njaka, potrebno je da jedan od kandidata dobije 13 da bi bio izabran. Pojedine partije ve} su napravile ispravke na kandidatskim listama za Dom naroda, a prema uputama CIKa BiH. Kada je u pitanju rok do 2. decembra, on nije izmi{ljen, jer se po Ustavu u roku od 20 dana trebaju delegirati kandidati, a prema Izbornom zakonu, taj rok iznosi 30 dana, tako da Ustav i Zakon nisu uskla|eni. Nas ne interesuje kada }e se formirati Dom naroda, ve} kada je kantonalna Skup{tina du`na delegirati kandidate, istakao je Kola{inac. Bilo po Ustavu, bilo po Zakonu, prvi rok zastupnicima je istekao 23. novembra, a drugi upravo danas.

Stojimo u mjestu
- Najgore je {to se kao glavni argument za odga|anje koristi izgovor da konstituiraju}a sjednica nije dobro pripremljena. Na taj na~in sami sebe dovodimo u paradoksalnu situaciju. Stranke koje su izgubile na izborima 2010. i koje ne}e ni na koji na~in participirati u vlasti ko~e proces tako {to ne predlo`e svog kandidata za predsjednika Kluba, a onda prili-

I skup {tin ski zas tu pnik SDA Amor Ma{ovi} svjestan je ~injenice da se neizborom predsjednika Kluba Bo{njaka u Skup{tini KS-a blokira formiranje kako kantonalne, tako i vlasti na federalnom nivou. - Izme|u interesa mog djeteta i sujete, izabrao bih ovo prvo. Ako su predstavnici nekih partija odlu~ili da neglasanjem naprave zastoj u cijelom procesu, treba ih pitati zar je cilj da stojimo u mjestu ili da jo{ napravimo korak unazad, napomenuo je Ma{ovi}. Zastupnik SBiH Besim Mehmedi} istakao je kako je demokratsko pravo svakog poslanika da ostane suzdr`an, te da ~etvorica predstavnika ove stranke ne mogu blokirati rad tijela od 24 ~lana.
Jelena MILANOVI] Safet HUREMOVI]

Sutra penzije u Federaciji
Isplata penzija za novembar po~et }e sutra, odlu~io je Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO. Penzije }e biti ispla}ene po ve} poznatim koeficijentima - 1,65 za redovne, te 1,485 za povla{tene, odnosno penzije koje se ispla}uju iz prora~una Federacije BiH. Federalna Vlada uplatila je na ra~un Zavoda potrebna sredstva za isplatu povla{tenih mirovina, tako da }e sutra zapo~eti isplata svim penzionerima u Federaciji. Na sjednici u Ora{ju Upravni odbor usvojio je, uz ostalo, i izvje{taj o financijskom poslovanju Zavoda MIO/PIO za razdoblje od 1. januara do 30. septembra 2010. godine, stoji u saop}enju s te sjednice.

Skup{tina ZDK-a

Izabrani klubovi naroda
Ibrahim [i{i} izabran je za predsjednika Kluba Bo{njaka, Zoro Ivankovi} za predsjednika Kluba Hrvata, a Sretko Radi{i} za predsjednika Kluba Srba u Skup{tini ZDK-a
Na prvoj konstituiraju}oj sjednici kantonalne Skup{tine trideset petorica zastupnika koji su dobili povjerenje glasa~a na posljednjim izborima 23. novembra potpisala su sve~ane izjave i dokumenta o verifikaciji mandata, a ju~er je, osim osnivanja klubo va po sla ni ka Bo{ nja ka, Hrvata i Srba, izabrana Komisija za izbor i imenovanje, na ~ijem je ~elu Rifet Deli}. kratske akcije za sada insistira na svome kandidatu Miralemu Galija{evi}u, ~ovjeku koji je na du`nosti premijera ve} jedan i po mandat i koji je kao pojedinac dobio najvi{e glasova na izborima.

SDP insistira na Plevljaku
Socijaldemokratska partija, me|utim, ne odstupa od Fikreta Plevljaka. Koalicioni partneri se moraju dogovoriti oko ovih rje{enja narednih dana. Podsjetimo, u {estom sazivu Skup{tine ZDK-a participiraju zastupnici koji dolaze iz sedam stranaka. Najvi{e mandata dobili su SDP i SDA - po deset, slijede SBBBiH Fahrudin Radon~i} koji ima pet, SBiH ~etiri, NSRB tri, HDZ dva, te BPS - Sefer Halilovi} sa jednim mandatom.
Mi. D.

Konstituirana Skup{tina SBK-a
U Travniku je ju~er odr`ana konstituiraju}a sjednica Skup{tine Srednjobosanskog kantona. Sve~anu zakletvu polo`ilo je trideset poslanika kojima su bira~i ukazali povjerenje na proteklim op}im izborima u BiH. U {estom sazivu Skup{tine SBK-a participira osam politi~kih stranaka i koalicija. HDZBiH ostvario je pravo na sedam mandata, SDA {est, SDP {est, Savez za bolju budu}nost ~etiri, Stranka za BiH dva, Narodna stranka Radom za boljitak dva, HDZ 1990 - HSP dva, i HSS-NHI jedan mandat. Konstituiranje Skup{tine SBKa prvi je korak u provo|enju izbornih rezultata u ovom kantonu, u kojem se jo{ ne nazire kada bi moglo do}i do uspostave izvr{ne vlasti.

Dom naroda na ~ekanju
Njegov zamjenik je Jasmin Imamovi}, a ~lanovi Meldina Ugarak, Igor Matanovi} i Samir Bajri}. Izabrani su i predsjednici klubova stranaka: HDZ - Ivo Tadi}, Narodna stranka Radom za boljitak Igor Matanovi}, SBB - Fahrudin Radon~i} - Adnan Jupi}, SDA - Ibrahim Plan~i}, SDP Mehmed Bradari}, te Stranka
SDP i SDA dogovaraju funkcije u paketu
Foto: M. TUNOVI]

za BiH - Hasan Hand`i}. Predstavnici za Dom naroda nisu izabrani. To je zadatak Komisije za izbor, ali dok se ne dogovore stranke oko vlasti, do toga ne}e do}i. Naime, SDP i SDA, koje, sa po deset zastupni~kih mjesta,

ulaze u kantonalnu Skup{tinu nisu jo{ usaglasile stajali{ta oko predsjednika i potpredsjednika. Iz izvora SDP-a i SDA saznajemo da bi do tada trebalo u paketu dogovoriti i najvi{e funkcije u izvr{noj vlasti ZDK-a. Stranka demo-

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Obilje`ena 5. godi{njica Oru`anih snaga BiH

Prave obaveze tek nas ~ekaju
|unarodne aktivnosti. - Na internacionalnom planu OSBiH u ovoj godini u~estvuje u operacijama podr{ke miru, sa pje{adijskom jedinicom koja je upu}ena u misiju ISAF. Osim ove jedinice, u Afganistanu se nalazi deset {tabnih oficira, a pet mirovnih posmatra~a u misiji UN-a u Kongu, rekao je on. Obra}aju}i se pripadnicima OSBiH, ministar Cikoti} je kazao da su oni dio projekta koji svjedo~i da kada imamo konsenzus i potreban nivo volje, mo`emo raditi znatno bolje. U reformi odbrambenih struktura ogroman doprinos je dala me|unarodna zajednica. Cikoti} je na tome zahvalio NATO-u i vladi SAD-a, ali i drugim sudionicima.

OSBiH pru`a zna~ajnu pomo} gra|anima i civilnim strukturama i sudjeluje u mirovnim operacijama Po~etak primjene MAP-a od septembra naredne godine

Nezakonit postupak
U posljednjih mjesec dana centralna tema javnosti BiH je delo`acija kardinala Vinka Pulji}a iz stana u Ulici Kaptol 7, odnosno vra}anja u posjed zakonitih nosilaca stanarskog prava porodice Smajovi}, saop}eno je iz Udru`enja gra|ana za za{titu nosilaca stanarskog prava na nacionaliziranim i privatnim stanovima. Dodaje se da je za danas predvi|ena sjednica Vlade FBiH na kojoj }e biti razmatrana dodjela zamjenskog stana porodici Smajovi}. Isti~e se da je Ustavni sud FBiH osporio ranije zakonske odredbe da su op}ine du`ne u roku {est mjeseci dodijeliti odgovaraju}e zamjenske stanove nosiocima stanarskog prava u privatnim stanovima (primjer porodice Smajovi}), kao i biv{im vlasnicima nacionaliziranih stanova koji su otkupljeni i uknji`eni, i dodaje da ko to u~ini, rizikuje da se javno deklari{e kao osoba koja ne po{tuje zakone dr`ave u kojoj `ivi i obavlja odgovorne funkcije.

Postrojavanjem komandi i jedinica u kasarni Rajlovac ju~er je obilje`ena 5. godi{njica Oru`anih snaga BiH. Zamjenik na~elnika Zajedni~kog sto`era OSBiH general-bojnik Slavko Pulji} predao je raport ~lanu Predsjedni{tva BiH @eljku Kom{i}u i ministru odbrane Selmi Cikoti}u, koji su potom izvr{ili smotru. Sve~anosti su prisustvovali brojni zvani~nici, a me|u njima i ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i zamjenica ministra vanjskih poslova i predsjednica NATO koordinacionog tima pri Vije}u ministara Ana Tri{i} - Babi}, te predstavnici diplomatskog i vojnog kora. Oru`ane snage BiH su do~ekale ovu godi{njicuzna~ajnosposobnije, naglasio je na~elnikZajedni~kog{tabaOSBiHgeneral-pukovnik Miladin Miloj~i}. On je rekao da se OSBiH ve} mo`e pohvaliti zrelo{}u.

Sve~anost u Rajlovcu

Foto: S. GUBELI]

Godi{njica 3. korpusa
Polaganjemcvije}a i odavanjempo~asti {ehidima i poginulim borcima na centralnom spomen-obilje`ju Kameni spava~ ju~er je simboli~no obilje`ena 18. godi{njicaformiranja314. slavnebrigadeArmijeRBiH i Tre}eg korpusaArmijeRBiH. Cvije}e su polo`ile i po~ast odale delegacije vi{e bora~kih udru`enja, Drugog pje{adijskog puka OSBiH, Op}ine Zenica i OO SDP-a BiH Zenica. Prigodnimgovorom okupljenim su se obratili D`evad Smajlagi}, jedan od ratnih komandanta 314. slavnebrigade i SakibMahmuljin, komandat 3. korpusa Armije RBiH.

Partner NATO-u
- Na unutra{njem planu prepoznata je uloga OSBiH kroz podr{ku gra|anima i civilnim strukturama na vi{e razli~itih polja, a posebno u kriznim situacijama. Tokom 2010. pru`ali smo pomo} stanovni{tvu u poplavljenim podru~jima, u~estvovali u ga{enju po`ara te medicinskoj evakuaciji, kao i u sanaciji oko 380 kilometara lo-

Kom{i} je istakao da je prednja~enje u reformama u oblasti odbrane, gdje se najdalje oti{lo, sna`na i pozitivna poruka svima u BiH. - Ako se to moglo dogoditi u oblasti odbrane i bezbjednosti, odnosno upravo tamo gdje je bilo realno o~ekivati najve}e probleme nakon zavr{etka ratnih djelovanja, onda s pravom mo`emo biti optimisti i nadati se napretku u drugim oblastima i segmentima bh. dru{tva. Nakon prihvatanja MAP-a, pred nama je otvorena ~itava nova lepeza reformi i obaveza u dostizanju standarda NATO-a, koje }e nas dovesti do punopravnog ~lanstva u tom savezu. Siguran sam da ono {to je tra`eno od nas mo`emo, ho}emo i `elimo ispuniti, rekao je Kom{i}. kalnih puteva, rekonstrukciji O[ Vare{, sanaciji korita La{ve u op{tini Busova~a i kroz ure|enje olimpijskih borili{ta na Jahorini, Bjela{nici i Igmanu, kazao je Miloj~i}. OSBiH je postao uva`eni par tner dru gim voj ska ma NATO-a i dr`avama koje sudjeluju u Partnerstvu za mir i da su spremne za mirovne misije, vje`be i druge me-

Kom{i}: Ispuniti ono {to se tra`i

Vojna imovina
- O~ekujem da }e prije septembra idu}e godine rje{avanje kona~nog statusa nepokretne vojne imovine stvoriti uslove da Bosna i Hercegovina u|e u prvi godi{nji nacionalni plan i punu konzumaciju Akcionog plana za ~lanstvo u NATO-u, rekao je on. Ministar odbrane je podsjetio da ulaskom zemlje u punopravno ~lanstvo NATO-a obaveze ne prestaju, nego tek po~inju.
Dl. OMERAGI]

Blama`a u Gradskom vije}u Mostara

OHR poni{tio regulacijske planove
Gradsko vije}e Mostara ju~er je povuklo s dnevnog reda regulacijske planove za mostarska naselja Centar II i Sjeverni logor nakon {to je Ured visokog predstavnika (OHR) dostavio tuma~enje gradskog Statuta prema kojemu je za usvajanje tih planova potrebna dvotre}inska ve}ina izabranih vije}nika u Gradskom vije}u. odgovornost predsjednika Vije}a, dok su Bo{njaci uzvratili optu`bama kako Hrvati opstruiraju usvajanje planova kako bi sprije~ili izgradnju i razvoj dijela grada na lijevoj obali Neretve. Klub hrvatskih vije}nika odbacio je te optu`be uz obrazlo`enje da regulacijski planovi koji dolaze na sjednice Gradskog vije}a nisu uskla|eni s va`e}im prostornim planom Mostara iz 1990. godina. - Procedura i zakonitost se moraju po{tivati. Netko stalno, mimozakona, poku{avaprovu}i neke svoje planove i svoje interese, izjavio je predsjednik Kluba Hrvata Marko Gilja. Faruk ]upina, vije}nik SDA, kazao je kako se Mostar nalazi u raljamagra|evinskoglobija te da pojedinci u Gradskom vije}u i Gradskoj upravi rade u interesu pojedinih politi~kih struktura i lobisti~kih grupa. - Poslovni objekti u jednom dijelu grada (zapadnom op. a), poputMercatora, Tu{a ili sportske dvorane, grade se bez regulacij-

[est stanova zeni~kim Romima
U Zenici je potpisan ugovor izme|u Op}ine Zenica, Asocijacije za razvoj LEDA i odabranih korisnika projekta i zvani~no je startao projekat ZARS - Zajedni~kom akcijom do romskih stanova. Projekat implementira LEDA, finansiraju ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Op}ina Zenica. Osimizgradnjestambenezgrade sa {est stanova, najzna~ajniji je bio proces odabira korisnika, {est romskih porodica. Ukupna vrijednost stambenog objekta iznosi 223.164 marke. Predstavnici porodica sa kojima je potpisan ugovor su: Zijad Mustafi}, Jasmina Hasanovi}, Jadran Gigovi}, [erifa Mustafi}, Munevera Akaratovi} i Suzana Buljuba{i}. Mi. D.

Ko, zapravo, opstruira?
Naime, na posljednjoj sjednici mostarskoga Gradskog vije}a Murat ]ori}, predsjednik Vije}a, spomenute je regulacijske planove proglasio usvojenima, iako su bili izglasani samo natpolovi~nom ve}inom. - Tuma~enje OHR-a zna~i da regulacijski planovi nisu usvojeni. Povla~im ih s dnevnog reda i o njima se danas ne}emo ponovno izja{njavati, rekao je ]ori}. No, rasprava o regulacijskim planovima tu nije i prestala, nego su vije}nici iz reda hrvatskoga naroda zatra`ili kaznenu

Predsjednik GV-a po`urio

skih planova. S druge strane, kada se poku{ava u drugom dijelu grada ne{to graditi, onda se pote`u nekakvi zakonski elementi, kazao je ]upina novinarima.

Izgubljeni milioni
Ne|o Prljeta, vije}nik SDP-a BiH izjavio je, pak, kako je Grad Mostar zbog neusvajanja regulacijskih planova do sada izgubio desetke milijuna maraka. - Regulacijski plan je jedini provedbeni plan na osnovu kojeg se radi program ure|enja, a na osnovu programa ure|enja utvr|uje se naknada koju su

investitori du`ni platiti. O~igledno je da je zbog nepostojanja regulacijskih planova Grad izgubio desetke milijuna maraka, rekao je Prljeta. Podsje}amo, OHR je po~etkom tjedna Gradskom vije}u Mostara dostavio tuma~enje gradskog Statuta u dijelu vezanom za izglasavanje odluka iz se kto ra ur ba ni zma. U tu ma~enju OHR-a stoji kako je za usvajanje svih odluka vezanih za urbanizam, a time i regulacijskih planova, potrebna dvotre}inska ve}ina.
Jurica GUDELJ

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

DOGA\AJI

9

Kako je sve pri(h)vatizirana Una banka Biha}

VIJESTI

Nezakonitu trgovinu
Tu`ila{tvo mirno promatra
Mehanizam umre`avanja mo}nika, te uloga svakog “igra~a“ u ovoj pri~i opisani su u prijavi Kantonalnom tu`ila{tvu USK-a Biha}, predanoj 7. septembra 2007, a koju je napisao i podnio Muharem Bajramovi}, biv{i direktor RK Beograd - Biha}. Do danas ista skuplja pra{inu!
Pri~a o preprodaji Una banke d.d. Biha} i njene imovine ima vi{e nastavaka i rukavaca. O nekima od njih u dana{njem osvrtu. Stjepan Blagovi}, sada privremeni upravitelj i akter predaje iste BIB banci B. Luka, bio je i financijski direktor u Una banci, a istovremeno sjedio u fotelji predsjednika Upravnog odbora Robne ku}e Biha}, koja je nakon rata nastavila raditi u objektu koji je vlasni{tvo 1/1 Robnih ku}a Beograd iz Beograda, Srbija (posjedovni list, prijepis, 517/01 od 30.7.2003). On je 2000. donio odluku kojom ovla{}uje direktora ove firme da u roku od 3 dana proda objekt robne ku}e povjeriocu, dakle Una banci, za iznos od 2.049.241,84 KM, {to ~ini ukupno potra`ivanje ove banke po okvirnom ugovoru o kreditu broj 578/1-79. od 3.3.1997. Blagovi} tako prodaje tu|e vlasni{tvo, ne pitaju}i vlasnika niza{ta! gerobneku}eBEOGRAD-KOM d.o.o. Banja Luka, u kojem je preduze}e Robne ku}e BEOGRAD DD u ste~aju iz Beograda zastupljeno po ste~ajnom upravniku gdinu Kicovi} Veselinu prodalo svoj udio i koji predstavlja 100% kapitala u preduze}u Robne ku}e BEOGRAD-KOM d.o.o. Banja Luka. Isto tako vas obavje{tavamo da je cijena iz predmetnog ugovora u potpunosti izmirena...” Nije pro{lo dugo, a 106 radnika Centromarketa zavr{ava na ulici, jer po zaklju~ku Op}inskog suda Biha}, br. IP85/02 od 14.6.2005. godine, bivaju fizi~ki izba~eni iz objekta?! Iako se u navedenoj prijavi Kantonalnom tu`ila{tvu argumentirano navode detalji ove ~udne “privatizacije“, do danas niko nije skinuo pra{inu s ovoga papira. Zato je ostavljeno vrijeme “snala`ljivom“ Stjepanu Blagovi}u da isknji`i hipoteku koju je prethodno godinama (dodu{e, nezakonito) imala Una banka d.d. Biha} na poslovni objekt Robne ku}e Beograd i da odlukom Op}inskog na~elnika Hamdije Lipova~e isti objekt bude prodan VF Komercu. Podsjetimo tek kako je VF Komerc d.o.o. Sarajevo hitro obavio uknji`avanje u gruntovnicu i preprodao atraktivni poslovni objekt u gla vnoj bi ha}koj uli ci od 3.262,54 kvadratna metra korisnog prostora Todori}evom Konzumu i biv{em vlasniku marketa ADO iz Kamenice kod Biha}a Zuhdiji Suli}u.
Ramo KOLAR

Sve manje inficiranih HIV-om
Federalni ministar zdravstva Safet Omerovi} je ju~er na pres-konferenciji uprili~enoj u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a kazao da izvje{taji u ovoj godini pokazuju da je 20 posto manje inficiranih u odnosu na prije 10 godina i da je 20 posto manje smrti u odnosu na prije pet godina. Po njegovim rije~ima, to su rezultati koji ohrabruju dru{tvo u cjelini. “Kada je u pitanju BiH, mo`emo biti zadovoljni zahvaljuju}i anga`manu prije svega zdravstvenog sistema, ali i drugih segmenata dru{tva pa i mo`da odre|enim tradicionalnim navikama na{eg naroda. Na{u dr`avu nikada nije zahvatila epidemija ve}ih razmjera. U 2010. imamo sedam novih slu~ajeva i danas pod nazorom u BiH imamo 61 osobu, od toga na aktivnoj terapiji 32 u Federaciji i 16 u RS-u te dvije osobe koje se lije~e van BiH“ ka, zao je Omerovi}.

Biha}

Ti meni, ja tebi
Sredstva za kredit Robnoj ku}i Biha} Una banka je osigurala kod Investicijske banke Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. Kako se ulazi u ~etvrtu godinu od isplate kredita RK Biha}, a Una banka nema sredstava da servisira obavezu prema Investicijskoj banci, odlukom Blagovi}a Una banka postaje vlasnik tu|eg objekta i ovo nezakonito vlasni{tvo po ugovoru prodaje Investicijskoj banci Federacije BiH na ra~un kvitanja svojih financijskih obaveza 23.1.2001. godine, a koja to

novoste~eno vlasni{tvo nikad nije uknji`ila u gruntovnici. Mehanizam umre`avanja mo}nika i kriminalaca, te uloge svakog “igra~a“ u ovoj pri~i, navodi na{ izvor iz Biha}a, opisan je u prijavi Kantonalnom tu`ila{tvu USK Biha}, predanoj 7. septembra 2007. godine, a koju je napisao i podnio Muharem Bajramovi}, biv{i direktor RK Beograd - Biha}. Naime, u objektu XXI ove robne ku}e, u samom centru Biha}a, nakon raspada SFRJ, biv{i uposlenici nastavili su raditi-trgovati sve dok se, kako se ra~unalo, sporazumom o sukcesiji u biv{oj SFRJ ne bude rije{ilo pitanje vlasni{tva. To je trajalo do 5. juna 1993. Poslije rata, radi za{tite svojih interesa iz radnog odnosa, biv{i uposlenici Robne ku}e osnivaju firmu i posluju pod imenom DD Centromarket Biha}. Na osnovi pu no mo}i kom pa ni je RK Beo grad broj: 80/256 od 11.12.2001. ovla{teni su da mogu privremeno koristiti

imovinu i nekretnine RK XXI Beograd - Biha}. Osim ovog kolektiva, u dio objekta Robne ku}e useljava i Supermarket VF komerca, u kojem je upravitelj Adnan Sabljakovi}, koji je familijarno povezan s na~elnikom grada Hamdijom Lipova~om, a koji Sabljakovi}a kasnije, nakon okon~anog “posla“ s ovim prostorima, nagra|uje imenovanjem na mjesto direktora u no vo for mi ra noj op}in skoj slu`bi Stanouprava.

Uhap{en zbog zlo~ina
Pripadnici MUP-a USK-a uhapsili su Gojka Pili}a, zvanog @u}o, koji ima prebivali{te u Futogu u Srbiji zbog sumnje da je po~inio ratni zlo~in. Pili}, koji je rodom iz op{tine Klju~, iz sela Jarice, uhap{en je ju~er po nalogu Kantonalnog tu`ila{tva, koje ga sumnji~i da je za vrijeme rata, 23. oktobra 1992. godine, ubio Jusu Had`i}a. Kantonalni tu`ilac Jasmin Mesi} rekao je da je tog dana Pili}, naoru`an automatskim naoru`anjem, oko 21 ~as zalupao na ulazna vrata Juse Had`i}a i ispalio u njega dva hica. Na prijedlog Kantonalnog tu`ila{tva, sudija za prethodni postupak Kantonalnog suda u Biha}u odredio je Pili}u jednomjese~ni pritvor.

Radnici van, nagrada ro|aku
U vrijeme zajedni~kog kori{tenja dijelova prostora objekta Robne ku}e Beograd, iz VF komerca Sarajevo pisano obavje{tavaju Centromarket da su sad oni vlasnici atraktivnog prostora: “Ovim putem vas obavje{tavamo da je preduze}e VF Komerc d.o.o. Sarajevo, ul. Kurta Schorka br. 7, 25.1.2005. godine, zaklju~ilo ugovor o prenosu osniva~kog udjela uz naknadu u preduze}u za trgovinu i uslu-

Odr`ana sjednica Narodne skup{tine RS-a

Usvojen prijedlog izmjene Ustava
Igor Radoji~i} naglasio da se ovim otvara mogu}nost da parlament dobije i tre}eg potpredsjednika
Poslanici Narodne skup{tine Republike Srpske sa 79 glasova za i 2 protiv ju~er su podr`ali inicijativu klubova poslanika SNSD-a, te SDP-a BiH i SDA za izmjenu ~lana 79 Ustava RS-a, koji se odnosi na broj potpredsjednika NSRS-a. Obrazla`u}i razloge za promjenu ovog ~lana Ustava, predsjednik Narodne skup{tine Igor Radoji~i} naglasio je da se ovim otvara mogu}nost da entitetski parlament dobije i tre}eg potpredsjednika. Ovim se posti`e da konstitutivni narodi i ostali bez diskriminacije u~estvuju u vlasti, ali i da u najvi{em rukovodstvu budu zastupljeni i predstavnici opozicije, kazao je Radoji~i}. Na konstitutivnoj sjednici parlamenta koja je odr`ana 15. novembra u skup{tinsko rukovodstvo izabrani su Igor Radoji~i} iz SNSD-a iz reda ostalih, Snje`ana Bo`i} iz SDS-a iz reda srpskog naroda, te Ramiz Salki} iz SDA iz reda bo{nja~kog naroda. Prvi put nakon ustavnih promjena o konstitutivnosti naroda iz 2002. u RS-u u rukovodstvo parlamenta nije izabran predstavnik hrvatskog naroda. Izbor delegata za Vije}e naroda iz RS-a u Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH koji je trebao biti izvr{en na ovom skup{tinskom zasjedanju odgo|en je za idu}i utorak, jer je jo{ u postupku prigovor Nove hrvatske inicijative i Hrvatske selja~ke stranke. Prigovor NHI-HSS-a odnosi se na izbor ~etiri ~lana komisije koja je birala hrvatske delegate u Vije}e naroda. Predsjednik Skup{tine Igor Radoji~i} objasnio je nakon sjednice kolegija da Skup{tina ne mo`e dalje da vr{i izbor delegata, jer je u toku `albena procedura, po{to je Centralna izborna komisija BiH u pravnoj pouci HSS-NHI-ju navela da “nelegalni podnosilac nedozvoljenogakta“ ima pravo da se `ali Sudu BiH. On je rekao da je CIK donio vrlo neobi~no i nelogi~no rje{enje, odnosno nakaradnu odluku koja nema bilo kakav pravni osnov.
G. KATANA

E-mail promocija BiH u Kini
Ambasada BiH u Pekingu pokrenula je elektronski mjese~nik pod naslovom Tansuo Bohei (Istra`ite BiH) na kineskom jeziku koji se distribuira na vi{e od dvije hiljade e-mail adresa uglednih dru{tveno-politi~kih, nau~nih i kulturnih radnika, novinara, poslovnih asocijacija, privrednika i ostalih prijatelja BiH u NR Kini, saop}eno je iz MVP-a BiH. Cilj je da se na ovaj na~in {to kvalitetnije i neposrednije informiraju kineski uglednici, ali i {ira kineska javnost, o BiH. Tansuo Bohei se odlikuje profesionalnim dizajnom, mno{tvom fotografija koje na najljep{i na~in prezentiraju na{u zemlju, rubrikama koje tretiraju ekonomske i turisti~ke potencijale.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ima Bosne, nema Bosne

U
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Dodik se mo`da bolje snalazi u opasnoj retori~koj utakmici koju je nametnuo Sarajevu, ali su obje strane na gubitku, uzalud tro{e}i energiju i vrijeme. Jer, nema referenduma i otcjepljenja, nema rata i nema ukidanja entiteta. Godine pro|o{e uzalud. Nisu ih pojeli nikakvi skakavci, ve} nacionalisti~ke politi~ke oligarhije

prkos velikom istorijskom lomu koji se na Bal ka nu de sio po~etkom 90-ih godina pro{log stolje}a, Bosna i Hercegovina je ostala na nogama. Nije {aptom pala, iako se u Kara|or|evu ukazala Milo{evi}u i Tu|manu kao njihov siguran ratni plijen. ^ak je, uz [vajcarsku, ostala jedina zemlja u Evropi ~ije granice nisu mijenjane u posljednjih 200 godina. Ovaj kuriozi tet po me nuo je vi so ki predstavnik Valentin Inzko, gostuju}i prije tri dana u politi~kom magazinu “60 minuta“. Ali, to ba{ i nije neka utjeha, ako se ima u vidu da upi tnost op stan ka BiH ne prestaje, kako unutar zemlje, tako i izvan nje. Ova dilema nije strana ni nekim faktorima u me|unarodnoj zajednici, sklonih da dignu ruke od svega. “Zapad je umoran od Bosne, {to bi moglo dovesti do fatalisti~kog zaklju~ka da se u toj zemlji nikad ni{ta ne mijenja“ izjavio je ovih dana Joanis , Armakolas, ekspert za odnose NATO – Balkan. Umor koji pominje Armakolas posljedica je vi{egodi{njeg sa|enja tikava s |avlom, personificiranim u mentalitetu doma}ih lidera. Ako je to politi~ki bankrot, a jeste, on je obostran. Razo~arenje unutar me|unarodne zajednice je lo gi~no – u obno vu BiH ulo`ena su ogromna sredstva i golema politi~ka energija, a

S

rezultat je ispod svih o~ekivanja. Ali, postoji i druga strana medalje. Ona je osvijetljena ovih dana senzacionalnim otkri}em australskog hakera Juliana Assangea, osniva~a organizacije i internet-stranice Wikileaks. Objaviv{i tajne dokumente ameri~ke vlade, Assange je, uz ostalo, raspr{io sve na{e iluzije da }e Zapad do u beskraj, makar polomio i zube, lomiti tvrdi bosanskohercegova~ki orah. lobodan Milo{evi} je od po~etka do kraja rata u BiH tvrdio da }e Srbija po{tovati svaki dogovor njena tri naroda. U Daytonu je ta fraza prakti~no ovjerena iznu|enim Mirovnim sporazumom. Danas se njome slu`e me|unarodni pokrovitelji BiH. Beograd i Zagreb pogotovo. Ona os tav lja ve li ki ma ne var ski prostor za politi~ke opstrukcije i smi{ljeno dizanje etni~kih tenzija. Nisu ti dogovori nemogu}i sami po sebi, nego ih takvim ~ine glavni akteri ovda{ nje po li ti~ke sce ne, u ~emu daleko prednja~i nacionalisti~ka elita Republike Srpske. Uskra}uju}i saglasnost na gomilu zakona s kojima po~inju prvi koraci na putu ka EU, ona je u protekle ~eti ri go di ne bi la gla vni ko~ni~ar mehanizma koji jednu dr`avu ~ini funkcionalnom. Uostalom, sve {to je do sada „dogovoreno“, od uvo|enja automobilskih tablica

U

do odluke o konstitutivnosti naroda, u~injeno je pod pritiskom OHR-a ili njegovim dekretom. takvoj politi~koj mo~vari aligatori radikalnog nacionalizma uspje{no pre`ivljavaju. Oni su provokativnu temu „opstanak ili raspad“ nametnuli cijelom bosanskohercegova~kom dru{tvu, Bo{njacima kao strah i izvor kolektivnih frustracija, a ve}ini Srba i znatnom dijelu Hrvata kao potajnu nadu da }e se jednog jutra probuditi u „velikoj Srbi ji“, odno sno „ve li koj Hrvatskoj“. Dobrica ]osi} je po~etkom devedesetih godina formulisao strategiju prema kojoj nova srpska dr`ava tre ba da bu de fe de ra ci ja srpskih zemalja. Iako je ratovima koji su uslijedili ta ideja Srbiju unazadila za cijelo stolje}e, ona je nad`ivjela i svoje katastrofalne posljedice. ]osi}eva strategija danas je us mje re na ka Re pu bli ci Srpskoj, radikalizacijom Milorada Dodika. U pojedinim kolumnama velikosrpskih bojovnika, koje objavljuju banjalu~ke Nezavisne novine, Dodikov politi~ki bilten, Republika Srpska redovno se naziva dr`avom. Taj pojam se ~esto „omakne“ i Dodikovom {efu propagande Rajku Vasi}u, kao i mnogim drugim politi~arima iz tog entiteta. Nije li to flagrantno kr{enje Dejtonskog sporazu-

P

ma, do ku men ta ko jeg je srpska nacionalisti~ka elita proglasila „Biblijom“? Naravno, finalni akordi ove halabuke rezervisani su za prvog me|u Srbima s ove strane Drine. On ve} godinama telali gradu i selu da ne voli BiH, i udaraju}i svom snagom u svoj bubanj uzvikuje „Nema Bosne“ Iz Sarajeva mu se hor. ski, politi~kim i medijskim tenorima, uzvra}a „Ima Bosne“ (naravno i Hercegovine). Na prijetnju otcjepljenjem, uzvra}a se prijetnjom koja ponekad aludira na novi rat. Dodik se mo`da bolje snalazi u ovoj opasnoj retori~koj utakmici koju je nametnuo Sarajevu, ali su obje strane na gubitku, uzalud tro{e}i energiju i vrijeme. Jer, nema referenduma i otcjepljenja, nema rata i nema ukidanja entiteta. Politi~ki `ivot je iz ~istog inata pretvoren u naizmjeni~ne provokacije, ~ime su mnogi veliki i va`ni poslovi, od `ivotnog zna~aja za sve gra|ane, ostali zanemareni. Godine pro|o{e uzalud. Nisu ih pojeli nikakvi skakavci, ve} nacionalisti~ke politi~ke oligarhije. o~eo je novi ~etverogodi{nji mandat narodnih deputata. Pone ki ~ita lac Oslo bo|enja presretne me na ulici s te{kim pitanjem: Ho}e li biti kakve koristi od ove nove vlasti? Ne znam, ka`em, i pomalo zlurado ga upu}ujem na novine i televiziju.

P

red ka me ra ma je sve li je po: srda~ni susreti zvani~nika, osmijesi, tap{anje po ramenima, zagrljaji pa i poljupci, uz nagla{avanje zajedni~kih stavova i minimiziranje neuspjeha. A, kada se sagovornici osame u uredima, skidaju se rukavice i po~inje sraz o~i{}en od kurtoazije, pun ucjena i tra~eva, koji u kona~nici rezultira telegramom pod oznakom strogo povjerljivo. Unutra: informacije i stavovi koji idu od najozbiljnijih, poput onih o novonabavljenim iranskim dalekometnim raketama, do omalova`avaju}ih (pr)ocjena diplomata po kojima je, recimo Angeli Merkel prilijepljen nadimak teflon, a Vladimiru Putinu alfa mu`jak. I ko to ne bi volio pro~itati? Vo|eni trkom za ~itaocima i gledaocima, bukvalno svi svjetski mediji vrve vijestima i analizama ameri~ke tajne diplomatije, koju je WikiLeaks u~inio dostupnom {irokim masama. Dobra zabava da se otklone misli od ratova i globalne ekonomske krize. Kako je u pitanju najmo}nija velesila, interes i znati`elja imaju beskona~ne razmjere, pa otuda i velike rije~i, poput izjave italijanskog {efa diplomatije Franka Frattinija da se radi o diplomatskom 11. septembru, koju bi, valjda, trebala slijediti poruka kako svijet vi{e nikada ne}e biti isti. U su{tini, radi se o korespondenciji kakvu rade sve ambasade, uklju~uju}i ove u BiH, koje crpe podatke iz raznih izvora: od razgovora sa najvi{im politi~kim i vojnim du`nosnicima, preko i{~itavanja dnevne {tampe, do prijateljskih ru~kova i neobaveznog }askanja o politici sa raznim uglednicima: glumcima, pjeva~ima, pro-

WikiLeaks
fesorima, novinarima, od kojih su samo neki svjesni da }e njihove stavove i{~itavati hiljadama kilometara daleko, gdje se kreira budu}a politika. Otuda }e najve}a promjena biti {to }e mnogi zanijemiti. Uostalom, jedan neimenovani visokopozicionirani predstavnik vlasti iz regiona je beogradskim novinarima rekao da }e ubudu}e u ameri~koj ambasadi samo klimati glavom, bez izgovaranja ijedne rije~i. Zanimljiva su i naga|anja ko sve stoji iza kra|e povjerljivih dokumenata, uz pitanje kako je mogu}e da se 23-godi{nji kompjuterskistru~njakvojske SAD-a BradleyManning, na kojeg je palaglavnasumnja, dokopa ba{ svih materijala, makar bio kralj hakera. Stoga kolaju teorije zavjere da je Washington sam kreiraoaferu, {to tvrdiMahmud Ahmedined`ad, preko upiranja prsta u Kinu, do porukakakopoliti~kiprotivniciunutarAmerike`eleosramotitiBarackaObamu. Svako mo`e izabrati verziju koja mu se najvi{e svi|a, pa i dodati svoju. Kako god, ni{ta dramati~no se ne}e promijeniti nakon objavljivanja tajnih dokumenata State Departmenta, niti }e Bijela ku}a trpjeti (pre)ozbiljne posljedice. ^ak }e i pa`ljivije dr`anje jezika za zubima u razgovoru sa zvani~nicima SAD-a, vremenom prestati, a uglednici }e opet postati razgovorljivi u dodvoravanju pred strancima, pa }e i dalje svakojake ozbiljne stvari, ali i gluposti biti upakovane u pisma sa oznakom strogo povjerljivo. I ameri~ki ministar odbrane Robert Gates, poru~uju}i da je WikiLeaksovo objavljivanje povjerljivih diplomatskih poruka neugodno i neobi~no, ali da }e posljedice biti prili~no skromne. Uostalom, vlade, uklju~uju}i one mo}ne, ve} kurtoazno poru~uju kako odnosi sa Bijelom ku}om ne}e biti naru{eni. Primjer je {ef njema~ke diplomatije Guido Westerwelle koji je rekao kako se radi o tra~evima i bezna~ajnim ocjenama, iako je u ameri~kim dokumentima okarakterisan nekompetentnim, sirovim i sujetnim. [ta tek onda ka`u za na{e politi~are. Ukupno 1.419 telegrama odnosi se na BiH, a do sada dostupni otkrivaju kako je biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader u razgovoru sa ameri~kim zvani~nicima nazvao Harisa Silajd`i}a staromodnim politi~arom, da je zabrinut od mogu}eg stvaranja islamske dr`avice u BiH ako isele Hrvati, da je Turska od Silajd`i}a tra`ila da ne koristi rije~ - genocid, te da je Dodik spreman na priznanje Kosova, {to je predsjednik RS-a, o~ekivano, demantovao i, jo{ o~ekivanije, nazvao la`ima. No, ameri~ku zastavicu kada bude razgovarao sa njihovim zvani~nicima, ne}e frknuti sa stola, kao {to je jednom prilikom bacio bosansku. Nije on sirov kao Westerwelle.

OSVRT

Pi{e: Edin KREHI] edin.krehic@oslobodjenje.ba

Radi se o korespondenciji kakvu rade sve ambasade, uklju~uju}i ove u BiH, koje crpe podatke iz raznih izvora: od razgovora sa najvi{im politi~kim i vojnim du`nosnicima, preko i{~itavanja dnevne {tampe, do prijateljskih ru~kova i neobaveznog }askanja o politici sa glumcima, profesorima, novinarima, od kojih su samo neki svjesni da }e njihove stavove i{~itavati hiljadama kilometara daleko, gdje se kreira budu}a politika

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

11

12

CRNA HRONIKA
U Tuzli su u utorak prona|ena dva ukradenavozila, koja su nakon uvi|aja vra}ena vlasnicima, saop{teno je iz MUP-a TK-a. Naime, radom na terenupolicija je u UliciVrap~eprona{laopelkadet~iji je vlasnik S.T. iz Tuzle, a koji je ukraden26. novembra u tuzlanskojUliciPetraKo~i}a. Drugovoziloaudi80, ~iji je vlasnik R.R. iz @ivinica, ukradeno je 27. novembra iz UliceIn`injerska, a na|eno u UliciRadojkeLaki}.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ukradeni automobili vra}eni vlasnicima

BMW-om udario biciklisticu

U Sarajevskoj ulici u Srpcu u utorak poslijepodne se dogodilasaobra}ajna nesre}a u kojoj je te`e povrije|ena Gospa Popovi} (1953). @enu, koja je vozila bicikl, kako saznajemo u policiji, BMW-om je udarioMirkoNovakovi}. Uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ili su slu`benici srba~ke policije, koji su uz potvrdu izuzeli BMW, radi vje{ta~enja, odnosno slanja na vanredni tehni~ki pregled. L. S.

SARAJEVO Ju~er na lokalitetu Darive

Vatrogasci iz Miljacke izvukli

tijelo `ene
Pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Sarajevo ju~er ujutro su na lokalitetu Darive iz rijeke Miljacke izvukli le{ zasad nepoznate `enske osobe izme|u 50 i 60 godina.

Pretpostavlja se da je `ena izvr{ila samoubistvo skokom sa Kozije }uprije

Intervencija u Trnovu
Od Irfana Nefi}a, portparola MUP-a Kantona Sarajevo, saznajemo da su gra|ani u srijedu u 7.55 sati obavijestili policiju da se u Miljacki nalazi le{ `ene. Policija je odmah iza{la na teren, obavijestila tu`ioca, koji je tako|er do{ao na Darivu, rukovodio uvi|ajem, te nalo`io policiji da utvrdi identitet `ene, a sudskom vje{taku medicinske struke da obavi obdukciju kako bi se utvrdio uzrok smrti. Nakon toga, tijelo `ene je vozilom KJKP

Pokop preba~eno u prosekturu na Barama, gdje }e se obaviti obdukcija. Va tro gas ci su o ovom do ga|aju obavije{teni u 8.30 sati, a svega 15-ak minuta kasnije trojica pripadnika PVB-a su iz vode izvukla tijelo. Pretpostavlja se da je `ena izvr{ila samoubistvo skokom sa Kozije }uprije. Kako se nezvani~no moglo saznati, le{ je voda donijela na jedno rije~no ostrvce, gdje su ga vatrogasci i prona{li. U protekla ~etiri dana ovo je tre}i le{ kojeg su sarajevski vatrogasci izvukli iz rijeka. Podsjetimo, u subotu kod Trnova iz rijeke @eljeznice izvu~ena su tijela Adisa Mizdraka i Adisa Me{i}a, koji su prona|eni 15 dana nakon saobra}ajne nesre}e prilikom

koje su golfom 3 sletjeli u rijeku. U najve}em broju slu~ajeva vatrogasci jedini izvla~e le{eva iz rijeka. Prema njihovim rije~ima, za taj posao imaju svu potrebnu opremu, kao i specijalno vozilo, na kojem se mo`e na}i i ~amac i ronila~no odijelo.

Spa{avanje `ivota
Pa, ipak, vatrogasci su nerijetko u prilici i da spa{avaju `ivote. Tako su 11. novembra u naselju Bojnik iz @eljeznice izvukli Hamida Drecu (53), kojeg je nabujala rijeka odvukla kada je poku{ao da je pregazi kod hotela Terme na Ilid`i. Pored toga, prije tri mjeseca su spasili `ivot psu koji je kod zgrade Bosmal upao u Miljacku.
D. PAVLOVI] Tijelo `ene vozilom Pokopa odvezeno u prosekturu groblja Bare
Foto: A. KAJMOVI]

Nakon pucnjave u kafi}u Infinity

Slu~aj Zijad Turkovi}

Hajrudinu Memovi}u
jo{ tri mjeseca pritvora
Raspisana potjernica za Rajkom Milovanovi}em, zatra`eno pritvaranje Esmira Ferizovi}a
Kafi} Infinity no} poslije ranjavanja Jasmina Ahmetspahi}a

Uhap{en Admir Leki}
Dva dana nakon pucnjave u kojoj je ranjen Jasmin Ahmetspahi} (32), vlasnik kafi}a Infinity u Novom Sarajevu, pripadnici Druge PU uhapsili su Admira Leki}a (20), osumnji~enog za ovaj incident. Prema informaciji iz MUP-a Kantona Sarajevo, Leki} se sumnji~i za izazivanje op}e opasnosti, nano{enje te{kih povreda Ahmetspahi}u, nedozvoljeno posjedovanje oru`ja i o{te}enje tu|e stvari. Policija je od Leki}a tokom hap{enja oduzela pi{tolj CZ kalibra 6,35 milimetara, koji je nelegalno posjedovao. On je nakon krim-obrade u MUP-u KS-a predat u nadle`nost Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo, koje je nakon njegovog ispitivanja Op}inskom sudu Sarajevo uputilo prijedlog za odre|ivanjem jednomjese~nog pritvora. Glasnogovornica Kantonalnog tu`ila{tvaSarajevoJasminaOmi~evi} nam je rekla da je protivLeki}aotvorenaistraga, te da }e zaplijenjenipi{tolj biti upu}en na vje{ta~enje kako bi se utvrdilo da li je iz njega pucano. Ahmetspahi} se nakonoperacije, tokom koje su mu iz desne noge izva|ena dva zrna, nalazi u Klinici za ortopediju sarajevske bolnice. Dk. O.

Vrhovni sud FBiH produ`io je ju~er pritvor Hajrudinu Memovi}u, jednom od osumnji~enih za pripadnost takozvanoj Turkovi}evoj grupi za jo{ tri mjeseca, potvrdila nam je glasnogovornica Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo Jasmina Omi~evi}. Omi~evi} je, tako|er, dodala da Tu`ila{tvu jo{ nije dostavljen nalaz DNK dva tijela prona|ena u septembrupored vikend-naselja [avnici, podno Bjela{nice, a za koja se sumnja da su dr`avljanka Bolivije Marija Salas - Kortez i njen mladi} Mithat Meki} Miki. Ju~er je Sud BiH raspisao potjernicu za Rajkom Milova-

novi}em, osumnji~enim za pripadnost Turkovi}evoj grupi, odnosno za {verc droge, a Tu`ila{tvo BiH je zatra`ilo da se odredi pritvor Esmiru Ferizovi}u, koji je u utorak uhap{en u svojoj ku}i u Tupkovi}ima kod @ivinica. On se dovodi u vezu sa ubistvima Meki}a i Salas - Kortez, a kod njega su prona|eni predmeti koji ga dovode u vezu sa tim krivi~nim djelom i {vercom droge. Podsje}amo, Zijad Turkovi} se iza re{etaka nalazi od sredine septembra zbog sumnje da je vo|a kriminalne grupe koja je izvr{ila pet okrutnih ubistava: Salas - Kortez, Me-

ki}a, te Vernera Ajdarija, Marija Toli}a i Emira Had`i}a, kao i plja~ku dva i po miliona maraka iz Cargo centra Me|unarodnog aerodroma Sarajevo i {verc droge. Osim Turkovi}a i Memovi}a, u pritvoru su jo{ i Milenko Laki}, Sa{a Stjepanovi}, Samir Alagi}, Nijaz Zuban, Muamer Zahitovi}, Sead Dumanji}. Ranije su, uz mjere zabrane, na slobodu pu{teni Haris Ali}, Fikret Sekovi}, Ermin Deli} i Mirza Drini}. Za tijelima jo{ dvijeosobe za koje su pretpostavlja da su Turkovi}eve`rtve se jo{ traga, a obimnaistraga u ovompredmetu se nastavlja. Dk. O.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Fevzi Vasija (47) te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er ujutro u sarajevskom naselju Otoka, kada ga je opel korsom udarila i oborila H. D`. Glasnogovorni ca Kli ni~kog cen tra Univerziteta u Sarajevu Biljana Jandri} je rekla da je Vasiji konstatovan lom li je ve pot ko ljenice, te da je smje{ten u Kliniku za ortopediju. Dk. O.

13

Na Otoci povrije|en pje{ak

Mladi} se utopio u La{vi

Iz korita rijeke La{ve kod Turbeta ju~er je izvu~eno tijelo utopljenika, a kako se moglosaznati, radi se o 26-godi{njem Ervinu Gani}u iz Turbeta. Tijelo, koje je plutalo rijekom, uo~io je sat vremena poslije pono}i R. H, koji je odmah pozvao policiju. Tijelo je prevezeno u Kantonalnu bolnicu Travnik na odjeljenje patologije, gdje }e, po nalogu kantonalnog tu`ioca, biti obavljena obdukcija. D. P.

Hap{enja u Sarajevu

zbog iznude
Pripadnici FMUP-a ju~er oko 13 sati uhapsili su Senada Kobili}a i Nermina ]ehaju zbog sumnje da su se bavili iznudom, ta~nije, reketiranjem. Federalci su Kobili}a i ]ehaje uhapsili u Cinemas klubu (nekada{njoj Slogi), koji se nalazi preko puta zgrade FMUPa u Sarajevu, u trenutku kada su preuzeli novac od o{te}enog.

Senad Kobili} reketirao organizatore koncerta?
Kobili} i Nermin ]ehaja, navodno, preuzeli dug organizatora koncerta, obra~unali lihvarske kamate i do{li da naplate dio potra`ivanja • 300 KM “naraslo“ na 5.000 KM

Primopredaja
Prema rije~ima vlasnika ovog ugostiteljskog objekta, oko 13 sati prvo je u klub u{ao jedan mladi} i naru~io pi}e, a ubrzo potom su u{le jo{ dvijeosobe i sjele za ististol. Nakon nekoliko minuta, upali su policajci u civilu, koji su ih uhapsili, izveli napolje, a potom se osoblju objekta izvinili na smetnji. Pred klubom je policija prislonila uz zid privedene. Prilikom pretresa Nermina ]ehaje, policija je prona{la izvjesnu sumu novca, dok kod Kobili}a, kao ni u njegovom BMW-u, ni{ta nije na|eno. Ina~e, Kobili} je odmah pozvao advokata Rusmira Karkina, koji je bio u njegovoj pratnji i kada je sproveden u FMUP. Nezvani~no se moglo saznati da se radi o iznudi i reketiranju nekoliko osoba koje se, navodno, bave organizacijom koncerta. Kobili} je, navodno, na sebe preuzeo obavezu da namiri dug koji iznosi oko 300 maraka. Me|utim, taj dug je uz lihvarske kamate narastao na oko 5.000 KM. Kobili} i njegovpratilac ju~er su vjerovatno do{li po nekoliko hiljada KM, {to predstavlja prvu ratu duga. Prema ne-

Kobili} (u plavoj jakni) i njegov advokat prisustvovali pretresu BMW-a

Kod ]ehaje (drugi slijeva) na|en novac

Foto: Amer KAJMOVI]

potvr|enim informacijama, Kobili} je, navodno, reketirao i iznu|ivao novac od osoba koje se bave organizacijom koncerta Tonija Cetinskog, koji }e 4. decembra biti odr`an u Zetri. Me|utim, Rajko Bogdanovi}, direktor firme Art zone, koja se bavi organizacijom ovog koncerta, tvrdi da nije upoznat s ovim doga|ajem. Senad Kobili}, rodom iz Bosanske Gradi{ke, kojeg se njegove biv{e kom{ije iz tog grada sje}aju kao karata{a i nosioca crnog pojasa, prije dvije godine je hap{en zbog sumnje da je 2006. bio povezan sa kra|om 37 kilograma platine iz sefa preduze}a hemijske industrije Azot kod Go-

Oduzeti novac
ra`da. Me|utim, pu{ten je zbog nedostatka dokaza. znu zbog poku{aja prevare Petra ]orluke, vlasnika firme Prodex iz Gruda, kojem se predstavio kao slu`benikInterpola, te nudiopomo} u vezi sa nepostoje}om istragom poslovanja njegovog preduze}a.

Ranije presude
IstegodineKobili} je u Sudu BiH pravosna`noosu|en na uslovnuka-

Tokom 2005. Kobili} je oslobo|en optu`bi za umije{anost u eksploziju koja se desila 30. decembra 2003. godine u potkrovnom stanu u sarajevskom naselju Hrasno (stan je bio vlasni{tvo firme ~iji je suvlasnik bio Zijad Turkovi}) u kojoj su te{ko povrije|eni Antun Grladinovi} (koji je kasnije i preminuo) i Bakir Ibrahimovi}. Istovremeno, Kobili} je osu|en na {est mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog posjedovanja oru`ja. Pored toga, posljednjih nekoliko godina nepoznate osobe u dva navrata su dizale u vazduh Kobili}eve automobile, koji su bili parkirani ispred njegove ku}e.
D. PAVLOVI]

Rasvijetljen niz provala u Mostaru

Uhva}ena dva provalnika
Inspektori mostarske krim-policije uhapsili su Adnana [. (30) iz ^apljine, nastanjenog u Mostaru, te Elvisa V. (27) iz Kaknja, nastanjenog u Visokom, zbog vi{e provalnih kra|a po~injenih u posljednja tri mjeseca na podru~ju Mostara. Njih dvojicu policija sumnji~i da su upadali u poslovne prostore, kladionice i ugostiteljske objekte te krali tehni~ku robu, naj~e{}e plazma-televizore. Dio ukradene robe je, kako saznajemo, prona|en kod osoba koje su je kupile od uhap{enih, te }e biti vra}en vlasnicima. Nad privedenim je izvr{ena krim-obrada, nakon koje je Adnan [. pu{ten da se brani sa slobode, a Elvis V. predan pripadnicima MUP-a ZDK-a, jer je za njim bila raspisana potjernica zbog te{kih kra|a. Pored njih dvojice, saslu{ano je jo{ nekoliko osoba, odnosno svjedoka koji su kupili tehni~ku robu od osumnji~enih. Osim provala, Adnan [. i Elvis V. se sumnji~e i za ne do zvo lje nu trgo vi nu oru`jem koje su, navodno, nabavljali na podru~ju Stoca, a potom preprodavali.
L. S. Ukradeni predmeti }e biti vra}eni vlasnicima

14

BiH

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Protestovali biv{i radnici Doma {tampe Zenica
Dvadesetak biv{ih radnika Grafi~ko-izdava~kog preduze}a Dom {tampe Zenica, koje je u augustu 2007. oti{lo u ste~aj, okupilo se ju~er ispred zgrade Op}inskog suda u Zenici protestiraju}i zbog neizvr{enja obaveza po osnovu ste~enih prava prodajom imovine preduze}a. Oni su ju~er od svog pravnog zastupnika dobili informaciju da je u martu 2008. na zahtjev Porezne uprave FBiH poni{ten ste~ajni plan preduze}a. Me|utim, radnici jo{ nisu dobili niti pet posto od potra`ivanja koja su trebala biti ispla}ena. Zato su do{li pred Sud tra`e}i informaciju o tome ko }e im dati njihove pare: ste~ajni upravitelj, ste~ajni sudija ili Sud. Ako se ne udovolji njihovim zahtjevima, biv{i radnici Doma {tampe su najavili odlazak u Ministarstvo pravde u Sarajevo kako bi dobili instrukcije o ostvarivanju svojih prava. Mi. D.

Da Bijela ne bude crna
Zabilje`eno

Ekolo{ka akcija u Konjicu

Semberija: Dovoljno ogrjeva za {kole
Svih 11 osnovnih {kola na podru~ju Semberije, kao i podru~ne {kole, imaju dobro grijanje i obezbije|en ogrjev do zimskog raspusta, a ni kasnije ne bi trebalo da bude problema jer resorno ministarstvo redovno izdvaja sredstva za ove namjene, javila je Srna. Predsjednik Aktiva direktora osnovnih {kola na podru~ju Semberije Dragorad Vasi} rekao je da je izuzetak ugljevi~ka Osnovna {kola “Aleksa [anti}“ koja s vremena na vrijeme ostaje bez grijanja zbog pu, canja cjevovoda {to se poku{ava prevazi}i izgradnjom kotlovnice.

Uklanjanje otpada koji je stigao sa gradske deponije po~inje u subotu
Predvo|eni nevladinom organizacijom Centar `ivota, volonteri Konjica ove subote organizuju akciju ~i{}enja rijeke Bijele, koja je nedavno zatrpana otpadom sa komunalne deponije. Za ~i{}enjeterena u mjesnojzajedniciBijelaodabrali su 50 volontera, koji }e uz podr{ku mje{tana i radnika JKP StandardKonjicpo~eti sa uklanjanjem otpada. Akciju “Da Bijela ne bude crna“ podr`ale

Uspje{an nastup izvi|a~a iz Nemile
^lanoviOdredaizvi|a~a“SafetRibi}“iz Nemileimali su zapa`ennastup na 35. novembarskim susretima izvi|a~a, odr`anim u BanjojLuci, gdje su osvojili drugo mjesto, iza izvi|a~a iz Ni{a iz Srbije. Tre}e mjesto na ovom me|unarodnom orijentacionom takmi~enju, na kojem je u~estvovalo17 ekipa, osvojili su izvi|a~i iz Bijeljine. Te tri ekipeosvojile su diplome i pehare, a svi u~esnicisu dobiliamblemeakcije. Interesantno je da je i druga ekipa Odreda “Safet Ribi}“ Nemila osvojila ~etvrto mjesto. U~esnici su bili u prilici da poka`u sva znanja i vje{tine koja su naporno sticali tokom godine, po~ev od kretanja na nepoznatom terenu uz pomo} busole i topografske karte, izrade skice terena, itinerera minskog polja i prolaza kroz njega, prijenosa poruke... Da u Odredu izvi|a~a “Safet Ribi}“ Nemila ne pomi{ljaju na zimski odmor, pokazuje i najava ceremonijala bratimljenja nemilskih i {irokobrije{kih izvi|a~a, {to je planirano za ovaj mjesec, kada }e u [irokom BrijeMi. D. gu biti potpisana Povelja bratimljenja.

su organizacije i pojedinci Centar `ivota (Marija Guska), Europe Rafting (Samir Krivi}), Zeleni Neretve(AmirVari{~i}), Vije}emladihop}ineKonjic (Ned`ad Skorupan), Volonteri i prijatelji Konjica (Adis Muhibi}), JKP Standard (Samir Memi}), te Op}ina Konjic (Fadil Tatar iz [taba Civilne za{tite i Ivica Ru`i} u ime Op}inskog vije}a). Organizatori namjeravaju da u najskorije vrijeme organizuju javnu tribinu sa mje{tanima MZ Bijela i gra|anima Konjica, a predlo`it }e i odr`avanje tematske sjednice Op}inskog vije}a Konjic uz zahtjev da se {to hitnije izna|e bolje rje{enje za odlaganje komunalnog otpada u ovom gradu. H. A.

Izlo`ba ptica i sitnih `ivotinja u Zenici
U organizaciji zeni~kog Udru`enjagra|ana za uzgojsitnih `ivotinja u dvorani Bilmi{}e u Zeniciproteklogvikenda je odr`ana[estame|unarodnai Drugadr`avnaizlo`basitnih `ivotinja u BiH. Bilo je oko 160 izlaga~a iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, sa 2.000 eksponata. Posjetioci su mogli pogledati oko 1.500 golubova, 250 peradi, 300 komada raznih ptica, te oko 150 kuni}a. Podijeljeno je ukupno 180 nagrada, od ~ega je 135 {ampionata u golubovima. Izlo`bi je prisustvovao predsjednikEvropskogsavezasitnih `ivotinja [vicarac Urs Freiburghaus, a izlo`bu sa njim je otvorio prvi ~ovjek na~elnik Op}ine Zenica Husejin Smajlovi}. Me|u gostima su bili i predstavnici saveza iz Bugarske, Slovenije, Ma|arske i Rumunije. “Prezadovoljni smo ura|enim. Na{ gost, predsjednik Evropskog saveza sitnih `ivotinja, do{ao je da vidi {ta mo`emo uraditi, ali i da provjeri kakvi su uslovi jer je BiH 2014. do ma}in go di{ nje Skup{tine Evropskog saveza. Sada je Zenica u opciji da bude doma}in tog doga|aja. On je bio izuzetno zadovoljan prijemom, a rekao je da je odu{evljen ljepotama na{e zemlje i da bi preporu~io svakome ko nije bio tu da do|e. Sam on je, veli, promijenio mi{ljenje o na{oj zemlji koje je mogao ste}i kroz medijske izvje{taje i pri~e“ ka`e Muha, med Hajdarevi}, predsjednik Udru`enja za uzgoj sitnih `ivotinja Zenica. Kada je u pitanju autohtona rasa goluba zeni~ki prevrta~, ona je jo{ na ~ekanju da bude priznata. “O~ekujemo da nam do|u sekcije Evropskog saveza koje su zadu`ene za priznavanje novihrasa. Nadamo se da }e na sljede}oj izlo`bi, koja }e se odr`ati u Njema~koj, ova rasa biti priznata“ veli Hajdarevi}. ,
Mi. D.

Uskoro otvaranje Zavi~ajnog muzeja
U Srebrenici je ju~er po~elo vra}anje eksponata u Zavi~ajni muzej, gdje }e u renoviranim prostorijama ponovo biti izlo`ena stalna muzejska zbirka. Me|u eksponatima, koji su zbog renoviranja prostorija bili privremeno izmje{teni, nalazi se nekoliko izuzetno vrijednih i jedinstvenih artifakata starijih od 1.500 godina, koji poti~u jo{ iz rimskog doba. Vesna Ko~evi}, direktorica Narodne biblioteke Srebrenica, u ~ijem je sastavu Zavi~ajni muzej, kazala je za Srnu da su renovirane muzejske prostorije koje su usljed ratnih de{avanja bile o{te}ene, te da }e muzej za nekoliko dana biti otvoren za posjetioce.

Stipendije za 200 studenata
Iz bud`eta Op}ine Bugojno za stipendiranje redovnih studenata u akademskoj 2010/2011. bit }e obezbi je|eno 200.000 KM, a odluku po kojoj }e lokalna vlast pomo}i {kolovanje 200 stu de na ta pri hva ti lo je Op}insko vije}e. Konkurs }e biti raspisan u narednim danima, a visina mjese~ne rate stipendije je 100 KM, javila je Fena. Broj stipendija je pove}an sa pro{logodi{njih 152 na 200, a u razmatranje su uzete i aplikacije studenata ~etvrte i pete godine koji se {koluju po sistemu Bolonje, dok pravo na stipendiju imaju studenti koji se {koluju na javnim, odnosno dr`avnim fakultetima.

Foto: M. TUNOVI]

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

15

Razgovor sa izvjestiocima Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope

Zukorli}: Diskriminacija

VIJESTI

Bo{njaka u Srbiji
Zahtjev Bo{njaka za uspostavljanje autonomije Sand`aka direktna je posljedica ustavnog definisanja dr`ave Srbije kao dr`ave srpskog naroda, kazao Zukorli}
Gla vni muf ti ja Islam ske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli} se po`alio izvjestiocima Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope na diskriminaciju na vjerskoj, etni~koj i obrazovnoj osnovi, javlja B92. Sa duge strane, Zukorli} je, kako je saop{tio Me{ihat, predstavnike Parlamentarne skup{tine Saveta Evrope informisao o, kako se navo di, naj zna~aj ni jim obli cima diskriminacije, poku{aju cjepanja Islamske zajedni ce, oti ma nju va kuf ske imovine, isklju~enju predstavnika te opcije i vladine komisije za vjersku nastavu. Muftija je, kako se navodi, ukazao na brojne malverzacije Ministarstva za ljudska i manjinska prava u vezi sa bira~kim spiskovima, procedurom izbora, kao i o aktivnostima pri konstituisanju Bo{nja~kog nacionalnog vije}a. Zukorli} je, kako se dodaje, ukazao da je svaki atak na tri stuba stabilnosti ovog dijela Srbije: Islamsku zajednicu, Bo{nja~ko nacionalno vije}e i Internacionalni univerzitet, atak na stabilnost ove regije. Upitan o autonomiji Sand`aka, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli} je rekao da je “zahtjev Bo{njaka za uspostav lja nje auto no mi je Sa n d`aka di rek tna po slje di ca ustavnog definisanja dr`ave Srbije kao dr`ave srpskog naroda“. “To zna~i da u slu~aju da ova dr`ava bude definisana kao gra|anska, Bo{njaci vjerovatno ne bi imali potrebe za autonomijom“, rekao je muftija, saop{teno je iz Me{ihata.

Dobra policijska saradnja
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je da je dosad u~injeno mnogo na pobolj{anju suradnje hrvatske i srbijanske policije, te da prostora za njezino unaprje|enje jo{ ima, ponajprije u ve}oj razmjeni podataka i boljoj suradnji operativnih slu`bi, prenosi Fena. Prostora za ve}u razmjenu podataka i bolju suradnju ima, kako ka`e, ne samo na razini ministarstava nego i na lokalnoj razini, {to je, po njegovim rije~ima, posebno va`no za suradnju u pograni~nom podru~ju. Govore}i o zajedni~kom regionalnom centru za borbu protiv organiziranog kriminala, ministar je istaknuo da je taj centar “ve} formiran iako policije dviju dr`ava ne sjede zajedno u istoj zgradi“.

Muamer Zukorli}

Zilki}: Samo sporadi~ni slu~ajevi
Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilki} je rekao da, osim sporadi~nih slu~ajeva, u Srbiji nema kr{enja vjerskih prava. Zilki} je Srbiji i Beogradu ozbiljnije zamjerio to {to se godinama ne uspijeva u obezbje|ivanju prostora za muslimansko groblje u glavnom gradu, ali i na medijskoj blokadi lokalnih i regionalnih medija prema aktivnostima Rijaseta Islamske zajednice Srbije. “Ima i slu~ajeva za koje se mo`ere}i da su sramota za Srbiju i Beograd. Neprihvatljivo je da grad kao {to je Beograd ve} godina ne mo`e da obezbijedilokaciju za muslimansko groblje“ rekao je Zilki} i dodao da su izgra|ena 72 objekta. , On je, me|utim, evropskim izvjestiocima predo~io da je Rijaset pokrenuo inicijativu koja se, dodu{e, dosta sporo rje{ava.

Poplave u Metkovi}u
Stanje u dolini Neretve opet je alarmantno, javlja Dnevnik.hr. Veliki dio ulica i gospodarskog podru~ja, koje se nalazi u Metkovi}u s desne strane Neretve, poplavljen je, a Neretva i dalje raste. “Situacija dosta ovisi i o stanju s hidroelektranama u BiH. Mi nemamo direktnu informaciju iz hidroelektrane u Jablanici ve} ih dobivamo preko Hrvatskih voda. Informacije govore kako se trenutno propu{ta ne{to vi{e od 1.000 kubika po sekundi {to nije zabrinjavaju}e, ali ti podaci ~esto ne budu to~ni“ , ka`e dogradona~elnik Metkovi}a Mate Mustapi}.

Adem Zilki}

Beograd i Pri{tina

Pregovore }e voditi eksperti za TAJNE POSLOVE
Pregovore Beograda i Pri{tine vodi}e eksperti za tajne poslove Borisa Tadi}a i Ha{ima Ta~ija, prenosiSrna. Osimmladosti i povjerenja koje u`ivaju kod svojih {efova, zajedni~ka osobinadvojice{efovabudu}ih pregovara~kihtimovaBeograda i Pri{tineupravo je uspjeh u zavr{avanju nejavnih poslova, tajnih pregovora i rje{avanje afera za ra~un svojih {efova Nije bilo va`nih pregovora u protekle dvije godine u Srbiji a da ih nije vodio ili presudno u njimau~estvovaopoliti~kidirektor Ministarstva spoljnih poslova Srbije Borko Stefanovi}, kojeg je predsjednik Srbije Boris Tadi} odabrao da vodi srbijanski ekspertski pregovara~ki tim, pi{e list. Stefanovi} je u~estvovao u pripremiprodaje NIS-a Rusima, u rje{avanju afere zakupa izraelskog satelita, u saradnji sa EULEX-om, organizovao je posjeturuskogpredsjednikaDmitrija Medvedeva. Istovremeno, kosovski premijer u ostavciHa{imTa~iodabrao je da pri{tinski tim vodi njegov {ef kabineta Bekim ^olaku koji se posebno pro{le godine istakao u uspje{nom zata{kavanju afere sa uvozom toksi~nog materijala iz Makedonije na Kosovu i poku{aju da se on negdje uskladi{ti uprkos protestima gra|ana. Na zvani~nom sajtu kosovskog ministarstva pi{e da je ^olaku, prije nego {to se pridru`io Ta~ijevomkabinetu, bio asistent na Pri{tinskomuniverzitetu i da je od 2003. do 2004. godine bio politi~kisavjetnikprvogpremijeraRed`epija. Diplomirao je na Univerzitetu u Njukaslu. Stefanovi} je 2003. godine poslat u Ambasadu Srbije u Was hin gto nu i ta mo je slu`bovao do 2007. godine, kada je postao {ef kabineta

Na Kosovu je po~ela zvani~na kampanja za vanredne izbore 12. decembra. Na izborima u~estvuje 29 stranaka, me|u kojima osam srpskih, javlja B92. Stranke su, me|utim, kampanju po~ele odavno, postavljanjem bilborda sa obavje{tenjem o izborima, a Pri{tinu i druga mjesta ve} obljepljuju izbornim plakatima. Predstavnici stranaka kosovskih Srba isti~u da }e u kampanji nastojati da ubijede bira~e da `ele da im omogu}e opstanak na Kosovu i o~uvanje institucija Srbije. Nosilac Jedinstvene srpske liste Rade Trajkovi} ka`e da }e kampanja i u zvani~nom dijelu biti usmjerena na neposredni kontakt sa stanovni{tvom na terenu. ministra Vuka Jeremi}a. Stefanovi} i ^olakuprakti~no }e omogu}iti prisustvo Tadi}a i Ta~ija u pregovorima a da se dvijenajja~epoliti~kefigure, bez kojih nema dogovora, i ne sretnu i ne kompromituju javnu politiku.

Po~ela kampanja za izbore

Ka`njeno 18 poslanika
Administrativni odbor Skup{tine Srbije ju~e je nov~ano kaznio 18 poslanika, od kojih je 15 iz Srpske radikalne stranke (SRS), dvoje iz Demokratske stranke Srbije (DSS) i jedan iz Srpske napredne stranke (SNS) zbog vi{e opomena izre~enih na sjednicama Skup{tine u oktobru i novembru, javlja Srna. Sa ukupno oko 180.000 dinara (oko 1.682 eura) ka`njeno je 15 poslanika SRS-a. Zbog isticanja natpisa “Zaustavite ubijanje Vojislava [e{elja u Hagu“ na sjednici nov~ano je ka`njeno 13 poslanika SRS-a sa po 7.589 dinara (oko 70 eura).

16

OGLASI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Washington o objavi tajnih dokumenata

VIJESTI
Robert Gates

Neugodno i neobi~no,

ali bez
posljedica

Evropa blokirana snijegom
Veliki dio Evrope i dalje je blokiran snje`nim padavinama, a neki aerodromi su zbog toga zatvoreni. Zbog nemogu}nosti da aerodromske piste o~iste od snijega i leda u srijedu su zatvoreni aerodromi u Edinburghu, u [kotskoj, londonski aerodrom Gatwick, Lyon-Bron na jugoistoku Francuske kao i aerodromi u @enevi, drugi po veli~ini u [vicarskoj, javio je AP. Evropska kontrola leta obavijestila je o velikim ka{njenju letova sa aerodroma na sjeveru [panije. U Njema~koj, okovanoj snijegom i ledom, u srijedu je zbog jakog vjetra privremeno zatvorena jedna od pista za polijetanje na najfrekventnijem njema~kom aerodromu u Frankfurtu gdje je bilo otkazano 40 letova. I na berlinskom aerodromu Tegel u srijedu je bilo puno otkazanih letova zbog snje`nih padavina.

po SAD
Neke vlade imaju posla s nama zato {to nas se pla{e, neke zato {to nas po{tuju, a ve}ina zato {to smo im potrebni, kazao je ameri~ki ministar odbrane Robert Gates
Ameri~ki ministar odbrane Robert Gates ocijenio je da WikiLeaksovo objavljivanje povjerljivih diplomatskih po ru ka ne}e ima ti zna~ajne posljedice po ameri~ku vanjsku politiku. “Je li to neugodno? Jeste. Je li neobi~no? Jeste. Posljedice po vanjsku politiku SADa? Mislim - prili~no skromne“ rekao je Gates novina, rima u Pentagonu, prenijele su agencije. Ministar Gates je kazao kako je jasno da druge vlade odr`avaju odnose sa SADom zato {to je to u njihovom interesu, “a ne zato {to nas vole ili zato {to nam vjeruju, niti zato {to misle da umijemo ~uvati tajne“.

Interpol: Crveno upozorenje

Me|unarodna policijska organizacija Interpol je izdala tzv. crveno upozorenje za hap{enje osniva~a WikiLeaksa Juliana Assangea u vezi s istragom seksualnog zlo~ina u [vedskoj. Crveno upozorenje nije me|unarodni nalog za hap{enje, ve} savjet ili zahtjev prema zemalja ~lanicama da pomognu nacionalnim policijskim snagama u identificiranju i lociranju tra`enih osoba, imaju}i u vidu mogu}e hap{enje i izru~enje, prema navodima Interpola, koji je 2009. izdao 5.020 takvih obavijesti. Ameri~ko ministarstvo pravosu|a pokrenulo je kaznenu istragu protiv Assangea i on bi se mogao suo~iti s optu`bama prema zakonu o {pijuna`i iz 1917, pi{e ameri~ka {tampa. Stru~njaci ocjenjuju da postoje znatne prepreke za procesuiranje Assangea kao stranog dr`avljanina, no ministar pravosu|a Eric Holder je rekao da }e SAD zatvoriti rupe u zakonima kako bi se moglo procesuirati Assangea. tajne veze Izraela s Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mno{tvu diplomatskih depe{a koje su procurile u javnost. “Dobre i li~ne veze“ razvile su se izme|u tada{nje {efice izraelske diplomatije Tzipli Livni i njenog kolege iz Emi ra ta Ab dul la ha Ibn Zayeda, navodi se u depe{i politi~kog savjetnika ameri~ke ambasade u Tel Avivu iz marta pro{le godine Marca Siversa ali se dodaje da ta dva zvani~nika ne bi “radila

Izrael
“Neke vlade imaju posla s nama zato {to nas se pla{e, neke zato {to nas po{tuju, a ve}ina zato {to smo im potrebni“, kazao je ameri~ki ministar obrane. Me|u do ku men ti ma objavljenim na web stranici WikiLeaks i u pet uglednih svjetskih listova, govori se, izme|u ostalog, o dubokoj zabrinutosti koju su izrazili SAD, Britanija i Rusija povodom mogu}nosti da ekstremisti ukradu nuklearni materijal iz pakistanskih nuklearnih postrojenja i tako naprave atomsku bombu. Ovi dokumenti, ameri~ki povjerljivi diplomatski izvje{taji, otkrivaju i rastu}u nervozu me|u diplomatima zbog utrke u na oru`anju izme|u Indije i Pakistana, prenio je BBC. Tokom ove godine, prema objavljenim depe{ama, ameri~ki veleposlanik u New Delhiju je upozorio Washington da bi Indija “zaigrala nu kle ar ni ru let“ ako bi odlu~ila odgovoriti na ono {to do`ivljava kao prijetnju da Pakistan provede plan o

brzoj invaziji Indije. Tako|e, katarski emir je ocijenio da se Izraelci ne mogu kriviti {to ne vjeruju Arapima, prenijeli su izraelski mediji jedan od najnovijih u nizu izne|uju}ih otkri}a. Emir je rekao da je to ra zu mlji vo i da “ih ne mo`emo kriviti jer su Izraelci pod prijetnjom dugo vremena“, napisano je u depe{i koju je poslao ameri~ki ambasador u Kataru Joseph LeBaron. WikiLeaks je razotkrio i

javno ono {to ka`u iza zatvorenih vrata“. Objavljena depe{a otkriva tajni i stalni dijalog dvije zemlje koje nemaju diplomatske odnose, u vrijeme kada je premijer bio Ehud Olmert. Tako|e su izbili na vidjelo i tajni razgovori {efa Mossada u Saudijskoj Arabiji i da je biv{a ameri~ka dr`avna tajnica Condoleeza Rice tra`ila od zaposlenih u ambasadama na Bliskom istoku da skupljaju li~ne podatke o palestinskim liderima i blisko nadziru izraelske vojne i telekominikacione sposobnosti. Rice je zapravo tra`ila da se saznaju brojevi kreditnih kartica, radne navike i druge li~ne informacije o Palestincima, a da se prate izraelski i palestinski pogledi u odnosu na mirovni proces, kontakti s Hamasom i odnos prema ameri~koj administraciji, prenosi Jerusalem Post.

SAD: Novi propisi za aviokompanije
Ameri~ka administracija je donijela odluku da svih 197 aviokompanija koje lete za SAD moraju dati na uvid li~ne podatke svojih putnika kako bi se provjerilo da li se nalaze na popisu terorista. Vlada na taj na~in zaokru`uje preporuke iz vremena nakon napada 11. septembra 2001, {to je bilo odga|ano zbog brige o naru{avanju privatnosti i pro{lo je tri verzije dok nije odobreno. Time }e se tako|er smanjiti mogu}nost da do|e do pogre{ne identifikacije putnika kao terorista, prenijele su agencije. Ranije su aviokompanije bile u obavezi da upore|uju popis putnika s listom osumnji~enih terorista, ali su od podataka imale samo ime i prezime.

Sirija
Od ameri~kih diplomata se nisu zahtijevale li~ne informacije o izraelskim zvani~nicima, ali je tra`en izvje{taj o taktici izraelske vojske, tehnikama i procedurama konvecionalnih i nekonvecionalih kontrateroristi~kih operacija. Depe{a ameri~ke ambasade, koju je tako|er objelodanio WikiLeaks, otkrila je da je sirijski predsjednik Bashar aAssad rekao ameri~kim zvani~nicima da Iran ne}e upotrebiti nuklearno oru`je protiv Izraela. Depe{a je poslata iz ambasade SAD-a u Damasku u martu pro{le godine i opisuje sastanak Assada i nekolicine ameri~kih senatora. Assad je na sastanku naglasio da nije uvjeren da Iran razvija nuklearno oru`je i izrazio `elju za mirom s Izraleom, ohrabriv{i SAD da se na tome anga`uju.

Putin o{tro reagovao

Seul o~ekuje nove napade
[ef ju`nokorejske Nacionalne obavje{tajne slu`be Won Sei Hoon rekao je parlamentarnom odboru da je vjerovatnost daljnjih napada komunisti~kog susjeda vrlo velika, prenosi novinska agencija Yonhap. Prema njegovom rije~ima, obavje{tajna slu`ba je jo{ u avgustu zaprimila informacije da Sjeverna Koreja planira napad na pet ju`nokorejskih ostrva u blizini sporne pomorske granice u @utom moru. Nisu, me|utim, o~ekivali da }e `rtavama sjevernokorejskog topni~kog djelovanja postati civili, dodao je. Ratne mornarice SAD-a i Ju`ne Koreje zavr{ile su u srijedu zajedni~ku ~etverodnevnu vojnu vje`bu u vodama zapadne obale korejskog poluotoka.

Ruski premijer Vladimir Putin o{tro je reagovao na kritike izre~ene o Rusiji u objavljenim porukama ameri~kih diplomata i upozorio da SAD ne treba da se mije{aju u unutra{nje poslove Rusije. Putin je komentarisao ocjene ameri~kog ministra odbrane Roberta Gatesa u povjerljivim porukama da je ruska demokratija nestala i da je ruska vlast oligarhija kojom upravljaju tajne slu`be. Putin je rekao da je Gates duboko zaveden. “Kada razgovaramo sa svojim ameri~kim prijateljima i ka`emo im da postoje sistematski problemi sa njihovim izbornim sistemom, oni ka`u: Ne mije{ajte se u na{e poslove, to je na{a tradicija i to }e tako ostati. I mi se ne mije{amo. Ali `elio bih da poru~im svojim kolegama da ni oni ne treba da se mije{aju u suveren izbor ruskog naroda.“

18

OGLASI
UNIVERZITET U TUZLI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 132. stav 2. Statuta Univerziteta u Tuzli i Odluke Nau~no-nastavnog vije}a Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, broj 02/11-9395/10-10) od 29. 11. 2010. godine,

O B J A V LJ U J E
da PONI[TAVA konkurs za izbor dekana Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli, objavljen u dnevnim novinama ''Oslobo|enje'' 29. 6. 2010. godine, i istovremeno objavljuje ponovni

K O za izbor dekana R S N K U
I Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli. II Za dekana fakulteta mo`e biti izabran kandidat koji ispunjava slijede}e op}e uslove: a) Da je dr`avljanin BiH, b) Da je zdravstveno sposoban za obavljanje funkcije dekana fakulteta, c) Nepostojanje osude za krivi~no djelo i privredni prijestup, koji predstavljaju smetnje za izbor na funkciju dekana, u roku od 5 (pet) godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne, d) Nepostojanje odluke suda kojom je tom licu zabranjeno obavljanje funkcije dekana fakulteta, e) Nepostojanje optu`nice Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju (~lan IX. 1. Ustava BiH). Pored op}ih uslova, kandidat treba da ispunjava i slijede}e posebne uslove: a) Da je izabran u nau~no-nastavno zvanje redovnog profesora, vanrednog profesora ili docenta na Univerzitetu u Tuzli, b) Da je u radnom odnosu na Univerzitetu u Tuzli sa punim radnim vremenom, odnosno da potpi{e izjavu da }e nakon izbora zasnovati takav radni odnos, c) Da poznaje (aktivno govori) najmanje jedan svjetski jezik, d) Da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom i e) Da nema privatni finansijski interes na Univerzitetu u Tuzli. Dekan fakulteta imenuje se na mandatni period od 4 (~etiri) godine. Kandidat koji u toku mandata sti~e uslove za penziju ne mo`e biti izabran za dekana fakulteta. III Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: 1. Biografiju, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH ili kopiju CIPS-ove li~ne karte, u skladu sa ta~kom a) op}ih uslova (ne starije od 6 mjeseci), 3. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje funkcije dekana fakulteta, u skladu sa ta~kom b) op}ih uslova (ne starije od 6 mjeseci), 4. Uvjerenje nadle`nog organa o neka`njavanju za krivi~no djelo, u skladu sa ta~kom c) op}ih uslova (ne starije od 3 mjeseca), 5. Uvjerenje nadle`nog suda o neka`njavanju za privredni prestup, u skladu sa ta~kom c) op}ih uslove (ne starije od 3 mjeseca), 6. Uvjerenje nadle`nog suda da mu nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na funkciji dekana fakulteta, u skladu sa ta~kom d) op}ih uslova (ne starije od 3 mjeseca), 7. Izjavu da nije podignuta optu`nica Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, ovjerenu kod nadle`nog op}inskog organa ili notara, u skladu sa ta~kom e) op}ih uslova, 8. Odluku o izboru u zvanje nastavnika na Univerzitetu u Tuzli u skladu sa ta~kom a) posebnih uslova, 9. Uvjerenje o radnom odnosu na Univerzitetu u Tuzli sa punim radnim vremenom, odnosno potpisanu izjavu da }e nakon izbora zasnovati takav radni odnos, u skladu sa ta~kom b) posebnih uslova, 10. Uvjerenje o ukupno ostvarenom radnom sta`u, 11. Dokaz o poznavanju (aktivno govori) najmanje jednog svjetskog jezika (uvjerenje Centra za jezike Univerziteta/certifikat verifikovane {kole stranih jezika/uvjerenje o polo`enom stranom jeziku na visoko{kolskoj ustanovi), u skladu sa ta~kom c) posebnih uslova, 12. Izjavu da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije povezane sa politi~kom partijom, ovjerenu kod nadle`nog organa ili notara, u skladu sa ta~kom d) posebnih uslova, 13. Izjavu da nema privatni finansijski interes na Univerzitetu u Tuzli, ovjerenu kod nadle`nog organa ili notara, u skladu sa ta~kom e) posebnih uslova. IV Kandidat za dekana fakulteta du`an je, uz prijavu na konkurs, dostaviti Program rada i razvoja fakulteta za mandatni period, u pisanoj i elektronskoj verziji (CD). Kandidati koji budu ispunjavali uslove tra`ene konkursom javno }e predstaviti ponu|eni Program rada i razvoja na sjednici Nau~no-nastavnog vije}a Fakulteta za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli. V Prijave, sa svim potrebnim dokazima, dostavljaju se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnim novinama ''Oslobo|enje''. VI Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. VII Informacije o djelokrugu rada dekana fakulteta dostupne su na WEB stranici Univerziteta u Tuzli www.untz.ba (akti/dokumenti-Statut). VIII Prijave na konkurs s potrebnim dokazima dostavljaju se u zatvorenoj koverti na pisarnicu Univerziteta u Tuzli ili putem po{te, na adresu: UNIVERZITET U TUZLI - Konkursna komisija - uz naznaku: ''Prijava na ponovni konkurs za izbor dekana Fakulteta za tjelesni odgoj i sport'', Ul. dr. Tihomila Markovi}a broj 1, 75 000 Tuzla.

@ELJEZNI^KI [KOLSKI CENTAR SARAJEVO SARAJEVO Ul. lo`ioni~ka broj 8 tel. 033/ 72 29 40; 72 29 46 Na osnovu odluke [kolskog odbora raspisuje se

J AV N I K O N K U R S
ZA PRIJEM NASTAVNIKA U RADNI ODNOS ZA NEODRE\ENO VRIJEME Prakti~na nastava elektrotehni~ke struke.............................................................................24 ~asa Elektoni~ar telekomunikacija-majstor sa 5 godina radnog iskustva u struci i polo`en stru~ni ispit na `eljeznici ODRE\ENO VRIJEME DO 30.6.2011. godine 1. Organizacija prevoza stvari ................................................................................................2 ~asa 2. Transportno ra~unovodstvo............................................................................................5 ~asova Dipl. ekonomista, zavr{en ekonomski fakultet, polo`en stru~ni ispit na `eljeznici i jedna godina radnog iskustva u struci Dipl. saobra}ajni in`injer — `eljezni~ki smjer, polo`en stru~ni ispit na `eljeznici i jedna godina radnog iskustva u struci 3. Upotreba vu~enih vozila 4 ~asa 4. Upotreba sredstava veze 2 ~asa Dipl. saobra}ajni in`injer — `eljezni~ki smjer, polo`en stru~ni ispit na `eljeznici Pored op}ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju uvjete propisane ~lanom 115. Zakona o srednjem obrazovanju, Nastavnim planom i programom za tehni~ke i stru~ne {kole i da su dr`avljani Bosne i Hercegovine. Uz prijavu i kra}u biografiju kandidati su du`ni da prilo`e original ili ovjerene fotokopije: diplomu o zavr{enom fakultetu, odnosno {koli, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu na `eljeznici, rodni list, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje o radnom iskustvu i po potrebi, druge dokaze o ispunjavanju uvjeta javnog konkursa. Sa kandidatima koji ispunjavaju uvjete obavit }e se razgovor. Javni konkurs je otvoren osam dana od dana objavljivanja. Prijave slati na adresu: @eljezni~ki {kolski centar Sarajevo — Lo`ioni~ka broj 8. Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidati du`ni su dostaviti uvjerenje o psihofizi~kim sposobnostima za rad u obrazovanju. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010. Izvje{taj Evropske komisije

SVIJET FINANSIJA

19

Ekonomski oporavak
Iako je rast BDP-a nejednak me|u ~lanicama, o~ekuje se da on, na nivou EU, ove godine bude 1,7 posto, sljede}e ne{to slabiji 1,5 posto, da bi ponovo oja~ao na 2 posto 2012. godine
Ekonomski oporavak u Evropi je na dobrom putu, a posljednji izvje{taji Evropske komisije pokazuju da posebno ohrabruje perspektiva smanjenja broja nezaposlenih tokom sljede}e godine. Iako je rast bruto dru{tvenogproizvodanejednak me|u ~lanicama, o~ekuje se da on, na nivou Evropske unije, ove godine bude 1,7 posto, sljede}e ne{to slabiji - 1,5 posto (zbog efekta povla~enja privremenih stimulativnih mjera), da bi ponovo oja~ao na 2 posto 2012. godine, prenosi Deutsche Welle. - Istovremeno, uslovi na tr`i{tima rada {irom EU pokazuju znake umjerene stabilizacije. Brojke }e se tu dosta razlikovati od zemlje do zemlje, najavio je evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Ollie Rehn. Stopa nezaposlenosti kretat }e se od 4 do 5 posto u Holandiji i Austriji, preko 10 posto u Portugalu i Ma|arskoj, do 14 posto u Irskoj i 20 posto u [paniji i balti~kim zemljama, dodao je on. Nezaposlenost {irom EU trebala bi pasti na sa sada{njih 10 na 9 posto u 2012. godini. Iako su javne finansije `estoko pogo|ene krizom, EK o~ekuje da ove godinepolovinadr`ava~lanica ima manji bud`etski deficit u odnosu na pro{lu godinu. Ve} sljede}e godine o~ekuje se da 24 zemlje ~lanice smanje svoje fiskalne deficite, uz izuzetak Estonije, Letonije i Ma|arske. Tako bi op}i bud`etski deficit u EU trebaopasti na 6,8 posto ove godine, zatim na 5,2 posto sljede}e te na 4,25 posto BDP-a u 2012. godini, a sve zahvaljuju}ipove}anomekonomskom rastu, konsolidacijskim mjerama i okon~anju stimulativnih mjera. Osvr}u}i se na situaciju u Irskoj, koja je, zbog velikog bud`etskog deficita, zatra`ila pomo}, Rehn je istakao da Irska ima podr{ku EU. - Ovakve odluke pokazuju da }emouraditi sve {to je potrebno kako bismo o~uvali finansijsku stabilnost Evrope. Povratak povjerenjauvijekzahtijevavrijeme, a potrebne su nam i odlu~ne akcije na svim frontovima. To znamo i to }emo uraditi, odlu~an je evropski komesar. Evropski ministri prethodno su donijeli odluku da pomognu Irskoj. U tu namjenu bit }e izdvojeno 85 milijardi eura. Posljednja predvi|anja EK-a govore i o sve boljim uslovima na kreditnim tr`i{tima. Tako je {irom Evrope pove}an broj kreditaodobrenih{to doma}instvima, {to preduze}ima. U porastu je tako|er i potro{njagra|ana, za koju se o~ekuje da oja~a i s predvi|enim porastom broja zaposlenih u Evropi. Istovremeno, prema rije~ima Rehna, o~ekivana inflacija u EU ove godine bi trebala biti oko 2 posto te da }e pasti na 1,75 posto u 2012. godini.

BiH

EU

na dobrom putu
I RS podr`ava ula zak BiH u EU
Podr{ka gra|ana BiH ulasku na{e zemlje u Evropsku uniju u ovoj godini raste u odnosu na prethodne godine, a sna`nija podr{ka ovom procesu uo~ena je u Republici Srpskoj, pokazalo je regionalno istra`ivanje Balkan Monitor koje je uradio Gallup institut, u saradnji s Evropskim fondom za Balkan. Prema podacima koji su prezentirani tokom ju~era{nje panel-diskusije „Gra|ani BiH podr`avaju ulazak u EU vi{e nego ikad: Mo`e li nova vlast ubrzati proces EU integracija?“ u Sarajevu, 69 posto gra|ana BiH podr`ava priklju~enje zemlje EU. Istovremeno, ove godine 56 posto ispitanika u RS-u podr`ava ovaj proces, za razliku od 2008. godine kada je priklju~enje zemlje EU podr`ao svega 31 posto gra|ana. U Federaciji BiH podr{ka ulasku BiH u EU je porasla sa 59 posto iz pro{le godine na 75 posto. - Moje obja{njenje za pove}anu podr{ku je to {to se ranije zbog kosovske nezavisnosti ve}ina Srba u RS-u osje}ala
Sa ju~era{njeg skupa u Sarajevu
Foto: D. ]UMUROVI]

Ollie Rehn

Oluja u eurozoni kre}e se prema Italiji, pi{e u srijedu poslovni dnevnik Financial Times u jednom od redakcijskih komentara. Analiti~ar britanskog dnevnika isti~e da je sudbina Rima sve povezanija sa sudbinom Madrida, jer je [paniji - kao Gr~koj i Irskoj prije nje - potrebna hitna pomo} iz eurozone. Italijanski udio u toj pomo}i jako }e opteretiti talijanske finansije i ona }e bez svoje krivice postati ugro`ena. U interesu eurozone u cjelini, komentator FT-a zaklju~uje zato da odbrana Italije mora po~eti odbranom [panije.

Oluja nad Italijom

napu{tenom od EU i kako je to raspolo`enje pro{lo, podr{ka EU je porasla, {to je i normalno, ka`e istra`iva~ Gallupa Andrzej Pyrka. On je dodao kako je istra`ivanje ra|eno u julu, prije vizne liberalizacije, ali je i vizna liberalizacija utjecala na pove}anje podr{ke pristupanju EU. Prema njegovim rije~ima, pokazatelj optimizma bh. gra|ana je i podatak da ve}ina ispitanika vjeruje da }e na{a zemlja u EU u}i 2018. godine, a ne 2022, kako su mislili pro{le godine. Me|utim, ovo istra`ivanje je pokazalo i neke negativne tendencije, pa bi tako ve}ina gra|ana u RS-u podr`ala otcjepljenje ovog bh. entiteta ukoliko bi bio raspisan referendum, ~ak njih 87 posto. Tako|er, prema podacima Gallupa, gra|ani BiH smatraju da je korupcija i dalje prisutna u na{oj zemlji, a sli~no je i u drugim zemljama regiona, s tim {to percepcija davanja mita u svakodnevnom `ivotu gra|ana u Federaciji BiH opada, dok u RS-u raste.
J. Sa.

Izjedna~ene cijene plina u Evropi s Gazpromom
Tr`i{ne cijene plina u Evropi su sve bli`e cijenama u dugoro~nim ugovorima ruskog Gazproma, nakon {to su u prethodne dvije sedmice porasle za 15 posto. Na berzi u Baumgartenu, centralnoevropskom plinsko-distributivnom centru, 1.000 kubnih metara plina je u utorak ko{talo 307 dolara. Prosje~na ugovorena cijena ruskog plina za Evropu iznosi 308 dolara za 1.000 kubnih metara. Ameri~ki trgovci plinom tako|eraktivnopove}avajucijenuprirodnogplinazbogniskih temperatura u isto~nim saveznim dr`avama, javila je agencija Bloomberg, koja podsje}a da 52 posto doma}instava u

EK pokre}e istragu protiv Googlea
Evropska komisija }e pokrenuti istragu protiv ameri~ke kompanije Google nakon optu`bi da zloupotrebljava svoju dominantnu poziciju u oblasti internet-pretra`iva~a. Iz EKa je saop}eno da }e istraga biti pokrenuta nakon {to su se neki od Googleovih poslovnih konkurenata `alili da se pretra`iva~ veoma lo{e odnosi prema njihovim proizvodima. Bruxelles upozorava da pokretanje istrage ne mora zna~iti da je Google kriv. EK je donio odluku da pokrene istragu o optu`bama da Google zloupotrebljava svoj dominiraju}ipolo`aj u internetpretra`ivanju, {to nije u skladu s pravilima Evropske unije. Pokretanje istrage uslijedilo je nakon pritu`bi nekoliko korisnika pretra`iva~a na lo{ odnos prema njihovim proizvodima u rezultatima pretrage kao i da Google u prvi plan postavlja sli~ne sopstvene proizvode, isti~e se u saop}enju. EK ima zadatak provoditi striktna pravila u oblasti konkurencije. U pro{losti je izricala kazne gigantima poput Microsofta i Intela u iznosu od vi{e od milijardu eura zbog zloupotrebe dominantne pozicije na tr`i{tu.

SAD-u koristi plin za grijanje. Cijene plina su u prethodne dvijegodinebilezna~ajnoni`e od cijena u dugoro~nimugovorima, {to se obja{njavalo revolucijom u eksploataciji plina u SAD-u, zahvaljuju}i kojoj sopstvenom proizvodnjom pra-

kti~no pokriva svoje potrebe. Ovaj proces je, zajedno s kreditnom krizom, izazvao zna~ajan rast ponude plina u svijetu. Oporavkom svjetske ekonomije i rastom tra`nje, po~ele su rasti i cijene plina na spot-tr`i{tu.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PPDIVUT tra`i susret

Od januara nove cijene cigareta

s Lagumd`ijom
Glavni odbor Samostalnog sindikata PPDIVUTBiH pokrenuo je inicijativu da se u {to skorije vrijeme uprili~i susret delegacije PPDIVUT-a s predsjednikom SDPa BiH Zlatkom Lagumd`ijom radi konkretnog razgovora o aktuelnim problemima u Fabrici duhana Sarajevo, ali i u dru{tvu. U pismu kojim se predsjednik PPDIVUT-a Mehmed Avdagi} obratio Lagumd`iji isti~e se da su u FDSu, u kojem je dr`avno vlasni{tvo oko 40 posto, na djelu brojne nezakonitosti i nepravilnosti, {to FDS vodi u propast i nestanak. Uprava i generalni direktor FDSa grubo nasr}u na legalne i legitimne organe i aktivnosti Sindikata, od direktnog fizi~kog spre~avanja predsjednika PPDIVUT-a da prisustvuje sjednicama organa Sindikalne organizacije, do preuzimanja uloge sindikalnih organa od Uprave i generalnog direktora u procedurama organiziranja zaka{njelih izbora za nove organe Sindikalne organizacije. Tako|er se isti~e da su se na do-

Veliki snizili, mali

podigli cijene
Dodatkom PDV-a ukupna porezna optere}enja na cigarete, s 52 posto u 2009. godini, u 2010. su uve}ana na 73 posto, a u 2011. }e biti 81 posto od maloprodajne cijene
sada{nje inicijative organa PPDIVUT-a ovim povodom oglu{ili sada{nji nadle`ni ministar i federalni premijer, kao i strana~ki lideri ~iji kadrovi djeluju u Upravi FDS-a. U pismu se nagla{ava da }e SDP nakon izbora u vlasti imati znatno ve}i utjecaj nego do sada te ovaj sindikat, kome je socijaldemokratsko usmjerenje sastavni dio sindikalne borbe, o~ekuje da }e razgovor o ovoj i drugoj problematici biti od obostrane koristi u pripremi za rje{avanje goru}ih problema, kako u pojedinim kompanijama, tako i u dru{tvu u cjelini, saop}eno je iz PPDIVUT-a. Cigarete }e od po~etka nare dne go di ne, a zbog us kla|ivanja akciza na duhanske proizvode, poskupjeti u rasponu od 20 do 70 feninga po kutiji u zavisnosti od vrste cigareta. Zakon o akcizama na cigarete od 1. januara 2011. godine uvjetuje uve}anje fiksne akcize za 0,15 KM, tj. na 0,45 KM, uz dodatnu varijabilnu akcizu od 42 posto maloprodajne cijene svake paklice. Dodatkom PDV-a ukupna porezna optere}enja na cigarete s 52 posto u 2009. godini, u 2010. su uve}ana na 73 posto, a u 2011. }e biti 81 posto od maloprodajne cijene. I pored ~injenice da su poreska optere}enja na cigarete ve}a, nisu svi proizvo|a~i i distributeri cigareta odlu~ili pove}ati cijene, neki su ~ak i snizili cijene svojih proizvoda. Sni`enje cijena uo~ljivo je kod jakih brandova, odnosno svjetski poznatih proizvo|a~a cigareta, dok su se na pove}anje cijena odlu~ili manji, odnosno regionalni proizvo|a~i sa manje poznatim brandovima. Tako je Philip Morris ranije snizio cijenu svog najja~eg bran da mar lbo ra sa ~eti ri marke na tri, da bi od po~etka naredne godine cijena ovih cigareta iznosila 3,20 KM. Istovremeno, cijene cigareta philip morris bi}e ni`e za deset feninga i ko{ta}e 2,70 KM. Ostali brandovi ovog proizvo|a~a }e poskupjeti, eve sa 2,50 na 2,70 KM, bond sa 2,20 na 2,50, partner i classic sa 1,90 na 2,30, dok morava i

Cigarete skuplje izme|u 20 i 70 feninga

Po~eo sajam Br~ko 2010.
Gradona~elnik distrikta Br~ko BiH Dragan Paji} otvorio je ju~er 9. me|unarodni sajam gospodarstva Br~ko 2010, na kojem u~estvuje vi{e od 500 izlaga~a iz BiH i inostranstva. On je kazao kako }e do sljede}eg sajma u Br~kom biti osnovano javno preduze}e koje }e nastaviti uspje{nu organizaciju budu}ih br~anskih sajmova. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Veselin Polja{evi} istaknuo je da sajmovi poput br~anskog podi`u rejting BiH. Mirko Pan~i}, predsjednik Privredne komore distrikta, organizatora sajma, rekao je kako se nada da }e na prostoru ve}em od 3.000 kvadratnih metara izlaga~i pokazati svoje proizvode i sklopiti nove poslovne kontakte. Pokrovitelj sajma je Vlada distrikta, a sponzor tvrtka Antunovi} iz Br~kog.

ZAKON Zakon o akcizama na cigarete od 1. januara 2011. godine uvjetuje uve}anje fiksne akcize za 0,15 KM, tj. na 0,45 KM, uz dodatnu varijabilnu akcizu od 42 posto maloprodajne cijene svake paklice
vek ostaju na staroj cijeni od 1,90 KM. Sli~no Philip Morrisu i Imperial Tobacco je odlu~io da cijene svojih najja~ih brandova snizi ili da ostanu dosada{nje cijene. Tako je cijena davidoffa black i white ostala ista, {est maraka, dok su ostale vrste davidoffa pojeftinile sa 4,20 na 4 KM, dok su cijene westa ostale nepromijenjene, 2,50 KM. Istovremeno, boss je poskupio sa 2,20 na

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 236 - 2. 12. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

2,50 KM, polo sa dvije marke na 2,50 KM, paramount sa 1,70 na dvije marke, fortuna sa 1,50 na 2,0 KM te imperial classic sa 1,50 na 1,70 KM. Za razliku od velikih kompanija, jedini bh. proizvo|a~ cigareta Fabrika duhana Sarajevo podigla je cijenesvihsvojihproizvoda. Tako je i dalje aura najskuplji brand FDS-a sa cijenom od tri marke za razliku od dosada{nje cijene koja je iznosila 2,80 KM. Royal i drina su sa 2,30 KM poskupjeli na 2,50, osmica sa dvije marke na 2,50, dok su code, drina dnf (obi~na) i tigra sa 1,80 KM poskupjeli na 2,20 KM. Fabrika duhana Rovinj je tako|erpodiglacijenesvojihproizvodaizuzevavangardakojemu cijena i dalje ostaje na tri marke. Cijena ronhilla i walter wolfa je vi{a za dvadeset feninga i iznosi 2,70 KM, mc i filter 160 su sa dvije marke poskupjeli na 2,50, dok je cijena yorka sa 1,80 porasla na 2,20 KM.
J. Sa.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.432935 1.460285 26.277769 0.078159 0.261773 0.695647 1.767637 0.565032 0.242052 0.213125 1.480453 0.994871 2.324485 1.487564 0.047301 1.816826

1.955830 1.436526 1.463945 26.343628 0.078355 0.262429 0.697390 1.772067 0.566448 0.242659 0.213659 1.484163 0.997364 2.330311 1.491292 0.047420 1.821379 USD BAM

1.955830 1.440117 1.467605 26.409487 0.078551 0.263085 0.699133 1.776497 0.567864 0.243266 0.214193 1.487873 0.999857 2.336137 1.495020 0.047539 1.825932 1.52578 2.295851

Dokapitalizirana Hypo Alpe Adria banka
Austrija, vlasnik Hypo Grupe, dokapitalizirala je Hypo Alpe Adria banku s dodatnih 55 miliona KM. Druga najavljena tran{a upla}ena je 30. novembra i tom dokapitalizacijom Hypo Alpe Adria banka i Hypo Grupa u BiH u cjelini dobili su jo{ jedan zalog sigurnosti i stabilnosti kojim se dodatno otvara i pribli`ava svojim klijentima, ka`e se u saop}enju iz ove banke. BiH je klju~no tr`i{te Hypo Grupe i ovo pove}anje dodatno u~vr{}uje njenu poziciju u zemlji te pridonosi kvalitetnijem odgovoru na izazove tr`i{ta. Tome zna~ajno pri do no se i no vi me nad`ment te poslovna strategija, koja se bazira na ja~anju po slo va nja sa se kto rom gra|an stva i po du pi ra nju ma log i sre dnjeg po du ze tni{ tva. Hypo Al pe Adria Bank Mos tar i Hypo Al pe Adria Bank Banja Luka kvali te tni su di je lo vi s je dne stra ne bh. eko no mi je, a s druge strane grupacije kojoj pripadaju.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 30. 11. 2010 =

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.
Saobra}aj u regiji

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Cesta za tri

glavna grada
Ministri prometa u regiji razgovarali o razvoju prometne mre`e jugoisto~ne Evrope • BiH s Hrvatskom gradi most preko Save, a s Crnom Gorom i Albanijom modernu autocestu Sarajevo - Podgorica - Tirana
Ministri prometa jugoisto~ne Evrope na ju~era{njem sastanku u Sarajevu najavili su nove projekte povezivanja dr`ava cestovnim, rije~nim i drugim vidovima saobra}aja. Albanija, BiH i Crna Gora najavile su zajedni~ki projekt cestovnog povezivanja njihovih glavnih gradova, o~ekuju}i da }e projekt ceste od Sarajeva, preko Podgorice, do Tirane podr`ati i evropske finansijske institucije. Uz to, BiH i Hrvatska prihvatile su obaveze za uspos tav lja nje sao bra}aja rijekom Savom na du`ini oko 340 kilometara te izgradnji mosta preko te rijeke u Svilaju, na trasi panevropskog cestovnog koridora 5c. Ovim povodom novinarima su se obratili ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidovi}, dr`avni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Danijel Mileta, ministar saobra}aja Albanije Sokol Olldashi te crnogorski ministar prometa Andrija Lempar. Prvo se trebamo me|usobno bolje povezati na Balkanu da bi se br`e priklju~ili Evropskoj uniji, kazao je ministar
Mogu}nosti prikupljanja kapitala

Inicijalne javne ponude na SASE
Sa ju~era{njeg susreta ministara u Sarajevu

Najavljen sporazum sa Srbijom

Vidovi} je ju~er za Oslobo|enje najavio da se sli~an sporazum o prometu Savom, kakav je potpisan s Hrvatskom, priprema i sa susjednom Srbijom. To zna~i da bi plovni put ovom rijekom, koja je ve}im dijelom i granica BiH prema susjedima, bio produ`en na vi{e od 400 kilometara. Davno zami{ljen projekt po kojem bi Sava trebala biti evropska magistrala time }e, kada su u pitanju zemlje regije, biti spreman za realizaciju. te da je ovim ~inom pokrenuta procedura izrade tehni~ke do ku men ta ci je, iz da va nja gra|evinskih dozvola, izrade pristupnih puteva. Akteri ovih projekata o~ekuju i finansijsku pomo} iz fondova IPA.
H. ARIFAGI]

Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji s Me|unarodnom finansijskom korporacijom i Sarajevskom berzom - burzom vrijednosnih papira, organizirala je ju~er u Sarajevu seminar o temi “Inicijalna javna ponuda dionica na SASE/Going Public“ Cilj semi. nara bio je da se zainteresirane kompanije upoznaju s procesom izlaska na berzu, odnosno otvaranju prema vanjskim investitorima i mogu}nostima prikupljanja kapitala na tr`i{tu kapitala. Seminar je okupio predstavnike dioni~kih dru{tava koja planiraju emitirati vrijednosne papire radi finansiranja daljnjeg razvoja i pri-

vla~enja novih investitora u svoju vlasni~ku strukturu, dru{tava s ograni~enom odgovorno{}u koja su dostigla granice svog razvoja i planira ju pre lazak u dioni~ko dru{tvo te ve}inskih vlasnika dru{tava s ograni~enom odgovorno{}u koji `ele kapitalizirati dosada{nji anga`man u kompaniji. Govorilo se o izlasku preduze}a na berzu, prednostima, izazovima, pripremi, marketingu, prospektima i zakonskom okviru u Federaciji BiH. Predava~i su bili izvr{ni direktor SASE Almir Mirica i predstavnica IFC-a Merima Zup~evi} - Buzad`i}. A. Pe.

prometa Albanije, ocjenjuju}i ju~era{nji sastanak va`nom stepenicom u saradnji i povezivanju dr`ava u regiji. Govore}i o va`nosti dva spo ra zu ma izme|u BiH i Hrvatske, Vidovi} je rekao da je rije~ o strate{kim objektima

Novo rukovodstvo Udru`enja osiguravatelja
Udru`enje dru{tava za osiguranje Federacije BiH je izabralo direktora Triglav BH osiguranja Fejsala Hrustanovi}a za novog predsjednika Skup{tine Udru`enja, dok su za zamjenike predsjednika izabrani direktor Bosna Sunce osiguranja @eljko Pervan i ~lanica Uprave Grawe osiguranja Jasminka Tiri}. Na sjednici Skup{tine udru`enja koje okuplja sva osiguravaju}a dru{tva sa sjedi{tem u Federaciji BiH odato je priznanje dosada{njem rukovodstvu Udru`enja, predsjedniku Midhatu Terzi}u, direktoru Sarajevo osiguranja, te zamjenicima predsjednika, Mladenu Markoti}u, direktoru Croatia osiguranja, i Senadi Olevi}, direktorici Uniqa osiguranja, koji su vr{ili funkcije u prethodne ~etiri godine. Sjednici je prisustvovao i direktor Agencije za nadzor osigura-

Unapre|enje konkurentnosti

i inovativnosti MSP-a
U sklopu projekta Podr{ka Evropske unije izgradnji institucionalnih kapaciteta za regionalni i lokalni ekonomski razvoj te razvoj malih i srednjih preduze}a, koji finansira EU u saradnji s Asocijacijom za regionalni ekonomski razvitak Hercegovine, ju~er je u Mostaru odr`an jednodnevni seminar o temi „Una pre|enje kon ku ren tnosti i inovativnosti MSP-a“. Slu`benica za odnose s javno{}u EURELSMED-a Ines Bulaji} je kazala da je cilj se mi na ra ra zvoj svi jes ti o politikama i praksi vezanim za po bolj {a nje kon ku ren tnosti poslovanja u skladu s ciljevima EU te potvr|ivanje ~injenice kako je konkurentnost ekonomije jedan od glavnih kriterija i iz Kopenhagena, koji mora biti zadovoljen da bi se osigurao prijem BiH u EU. - Postoji novac koji EU izdvaja kako bi pomogla konku-

Fejsal Hrustanovi}

nja Federacije BiH Ivan Brki}, koji je, pozdravljaju}i izbor novog rukovodstva, izrazio o~ekivanje da }e se obostrano korisna saradnja Udru`enja i Agencije nastaviti i produbiti u narednom manda tnom pe ri odu, sa op}ilo je Udru`enje.

Mostar

rentnosti MSP-a, a veliki dio preduze}a u BiH ne zna na koji na~in taj novac mo`e dobiti, kazala je ona, dodav{i da poduzetnici prvenstveno trebaju nau~iti na koji na~in mogu napisati projekte za koje mogu dobiti finansijska sredstva od EU, {to je jedan od glavnih ciljeva ovakvih seminara. - Saradnjom s regionalnim razvojnim agencijama `ele se postaviti temelji pomo}u kojih }e MSP nau~iti na koji na~in napisati projekt za ko-

ji se mogu dobiti sredstva od EU, istaknula je Ines Bulaji}. [to se ti~e trenutne konkurentnosti bh. preduze}a na tr`i{tu EU, ona je kazala kako je potrebno mnogo rada da stoji iza svakog poduzetnika kako bi on bio {to konkurentniji na tr`i{tu. Preduze}a sve vi{e rade na svojoj konkurentnosti i svakako je ta putanja uzlazna, a to je upravo ono {to se seminarom `eli posti}i. Na seminaru su svoja iskustva iz EU predstavili izlaga~i iz BiH i drugi zemlja.

Priznanje za Ortosar
Business Initiative Direcetions dodijelio je kompaniji Ortosar iz Sarajeva zlatnu krunu s dijamantom, najve}u svjetsku nagradu u kategoriji kompanija iz zemalja u razvoju koje pru`aju najkvalitetnije usluge u oblasti ortopedskihmedicinskih pomagala. Nagradu je na sve~anosti u Londonu u ponedjeljak preuzeo direktor kompanije Midhat Kabahija sa saradnicima. BID je me|unarodna organizacija koja daje nagrade za kompanije i stru~njake iz 178 zemalja od 1986. godine. Svake godine, tokom posljednjih deset mjeseci, Svjetski kongres BID-a sastaje se u Madridu, Genevi, Parizu, Londonu, Frankfurtu i New Yorku, a na temelju jednog ili vi{e pojmova: QC100 na~ela, zadovoljstvo klijenta, leadership, tehnologija, najbolje prakse, poslovni rezultati, ISO 9000 i TQM. Od nominiranih kompanija iz 67 zemalja, najvi{e priznanje u ovoj kategoriji za 2010. godinu pripalo je Ortosaru. To je osma zna~ajna nagrada koju je ova kompanija dobila u zadnjihnekolikogodina za tehni~ki doprinos u rehabilitaciji hendikepiranih lica.

22

OGLASI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona”, broj 9/10) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Zeni~ko-dobojskog kantona, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Zeni~ko-dobojskog kantona 5 / 249 - Stru~ni saradnik za upravljanje kvalitetom — 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i to: - VSS, VII stepen stru~ne spreme, zavr{en veterinarski fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja VSS - polo`en stru~ni ispit za doktora veterinarske medicine - poznavanje zahtjeva BAS EN ISO/IEC 17025:2006 - poznavanje jednog stranog jezika - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za doktora veterinarske medicine 4. dokaz o poznavanju zahtjeva BAS EN ISO/IEC 17025:2006 5. dokaz o poznavanju jednog stranog jezika 6. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 7. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2. Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2, 72 000 Zenica sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Zeni~ko-dobojskog kantona“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl.iur.

JAVNI KONKURS
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Slu`bi za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine 06 / 422 01. Stru~ni savjetnik za stambene poslove u Odsjeku za stambene poslove — 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik za stambene poslove u Odsjeku za stambene poslove — 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za pozicije 01. i 02. sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, i to: za poziciju 01. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS za poziciju 02. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrda / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski Kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71 000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Slu`bi za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 123569 10 P Datum: 17. 11. 2010. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH d.d. Sarajevo, protiv tu`enih, i to prvotu`ene Dun|er Sne`ane iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra broj 56, drugotu`enog Dun|er Ranka iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra br. 56, tre}etu`enog Vujovi} Ratomir iz Bile}e, ul. Jovana Ra{kovi}a br. 23 i ~etvrtotu`enog Pav~i} Milana iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra br. 3, radi duga v.s.p. 29.166,53 KM objavljuje:

Supply of Stationery for European Union Police Mission Stationery/SSDPROC/5600-009/10
European Union Police Mission in Bosnia and Herzegovina intends to award a supply contract for Stationery (office material such as pens, paper etc) in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina with financial assistance from the general budget of the European Communities. The tender dossier is available from procurement@eupmbih.eu The deadline for submission of tenders is 11th January 2011 at 14:00 CET. Possible additional information or clarifications/questions shall be published on the www.eupmbih.eu

OGLAS
Na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a prvotu`enoj DUN\ER SNE@ANI iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra br. 56, drugotu`enom DUN\ER RANKU iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra br. 56 i petotu`enom PAVI^I] MILANU iz Bile}e, ul. Kralja Aleksandra br. 3, dostavlja se

TU@BA NA ODGOVOR
da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu podnesenu 14. 1. 2010. godine, u kojoj tu`itelj predla`e da sud donese presudu Tu`eni DUN\ER SNE@ANA, DUN\ER RANKO, VUJOVI] RATOMIR i PAVI^I] MILAN du`ni su solidarno isplatiti tu`iocu iznos od 22.057,43 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 26. 12. 2009. godine, pa do dana isplate, iznos 1.934,17 KM na ime obra~unate kamate na dan 25. 12. 2009. godine, iznos 4.894,93 KM na ime obra~unate zatezne kamate na dan 25. 12. 2009. godine, iznos od 280,00 KM na ime naknada za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 974,99 KM, a sve u roku 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom izvr{enja. U slu~aju da je tu`enima uredno dostavljena tu`ba, a isti ne dostave pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, predla`emo da sud postupi po ~lanu 182. Zakona o parni~nom postupku i donese presudu zbog propu{tanja. Ukoliko tu`eni ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu, predlo`eno je da sud donese presudu zbog propu{tanja. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati elemente iz ~l. 334. Zakona o parni~nom postupku, u odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, razloge iz kojih se osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojim se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. st. 1. i 2. ZPP-a FBiH). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Aida Hasi} s. r.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.430,90
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 23
884,11
SASX-10

888,75

SASX-30

904,06

BIRS

1.372,08

FIRS

685,48

ERS10

Sa Banjalu~ke berze

Sarajevska berza

NAJVE]I PROMET
dionicama BH Telecoma
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 138.500,70 KM. U sklopu 48 transakcija ukupno je prometovano 36.613 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 49.054,05 KM, u sklopu 23 transakcije prometovano je 32.285 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo od 8.552,65 K, u sklopu tri transakcije prometovano je 637 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 13,43 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 19.693,36 KM, u sklopu pet transakcija prometovane su 4.984 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Fortuna fond d.d. Biha} od 16.293,36 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,09 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 20.808,04 KM, u sklopu 15 transakcija prometovane su 26.664 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 3.384,09 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 17.423,95 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 81.180,75 KM, u sklopu 23 transakcije prometovane su 3.743 dionice. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 49.319,60 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 18,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu

Obavljene 64 transakcije

U padu akcije UniCredit Bank
Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Tr`nica a.d. Banja Luka
Na trgovanju na Banjalu~koj berzi ju~er je ostvaren promet od 554.640,50 KM, kroz 64 transakcije. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Tr`nica a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 408.390,00 KM, po prosje~noj cijeni od 1,50 KM po akciji. Ukupan promet obvezni ca ma izno sio je 45.959,32 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 17.960,29 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostva ri la je pad od -1,60 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Invest nova fonda a.d. Bijeljina, trgovalo se u iznosu od 26.264,97 KM, po prosje~noj cijeni od 0,041 KM, {to predstavlja rast cijene za 5,13 posto. Akcije dva fonda ostvarile su rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Invest nova fonda a.d. Bijeljina (5,13 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 0,041 KM. Akcije jednog fonda ostvarile su pad prosje~ne cije ne, a gu bi tnik da na me|u fondovima su akcije ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka (-2,37 posto), i ovim akcijama se trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,71 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvarenje akcijama UniCredit Bank a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 1.134,00 KM, po prosje~noj cijeni od 567,00 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -5,50 posto. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije samo jednog emitenta, od ~ega su akcije preduze}a UniCredit Bank a.d. Banja Luka ostvarile pad od -5,50 posto i trgovalo se po cijeni od 567,00 KM po akciji, u vrijednosti od 1.134,00 KM.

Ju~era{nji promet 138.500,70 KM

ostvaren je promet od 8.265,90 KM, u sklopu dvije transakcije prometovano je 585 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Siporex d.d. Tuzla od 6.018,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 29,50 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta [ipad komerc d.d. Sarajevo od 19,05 posto i dostigle su cijenu od 2,50 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Rudnik soli Tu{anj d.d. Tuzla od 9,23 posto i dostigao cijenu od 5,90 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 1. decembar/prosinac 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 13,43 -1,42 13,45 13,42 637 8.552,65 3

Banjalu~ka berza Kursna lista za 1. decembar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

KOTACIJA FONDOVA ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 4,09 3,40 0,48 0,00 4,20 3,40 3,99 3,40 3.984 1.000 16.293,36 3.400,00 4 1

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Cistoæa a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Rafinerija ulja a.d. Modrica Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova Trznica a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 1,5 3,02 0,041 2,7 5,5 3,15 2,95(A) 3,71 0 0 5,13 0 2,42 0 0 -2,37 1,5 3,02 0,041 2,7 5,5 3,15 2,95 3,75 1,5 272.260 3,02 20 0,041 640.609 2,7 20 5,5 16 3,15 500 2,95 32 3,65 840 408.390,00 60,40 26.264,97 54,00 88,00 1.575,00 94,40 3.116,00 0,783 0,385 0,1 1,41 -2,12 1,32 0 -1,4 0,783 0,385 0,1 1,43 0,783 0,385 0,1 1,41 1.935 163.376 3.000 2.255 1.515,10 62.899,76 300,00 3.189,55

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA J PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO POBJEDA SPORT D.D. GORAzDE (K4) sIPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE RUDNIK SOLI TUsANJ DD TUZLA SIPOREX D.D. TUZLA

42,69 41,26 38,54 38,40 37,88 97,00 97,00 93,00 87,00

-2,98 -4,04 -4,58 -4,10 -2,10 0,00 0,00 0,00 0,00

43,00 42,00 38,54 38,40 38,00 97,00 97,00 93,00 87,00

42,10 41,00 38,54 38,40 37,44 97,00 97,00 93,00 87,00

1.646 3.853 435 435 2.000 8.080 4.461 4.220 1.534

702,67 1.589,18 167,65 167,04 757,55 7.837,60 4.327,17 3.924,60 1.334,58

2 5 1 1 2 1 1 1 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA UniCredit Bank a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 567 80,15 37,9377 35,8207(A) 35,1993 35 -5,5 567 567 -1,04 80,15 80,15 0 37,9377 37,5 -0,55 36 35 -1,6 36,8 34,6983 -2,88 35 35 2 8.105 42.920 2.788 51.030 12.160 1.134,00 6.496,15 16.248,20 998,68 17.960,29 4.256,00

18,00 0,00 70,00 0,00 63,00 0,00 53,00 0,00 25,61 -1,50 10,70 18,89 2,50 19,05

18,00 70,00 63,00 53,00 25,64 10,70 2,50

17,99 70,00 63,00 53,00 25,50 10,70 2,50

2.740 130 44 50 659 20 100

49.319,60 9.100,00 2.772,00 2.650,00 16.875,15 214,00 250,00

7 4 3 1 6 1 1

5,90 29,50

-9,23 1,72

5,90 29,50

5,90 29,50

381 204

2.247,90 6.018,00

1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

87,44

$ 1,77 %

4,21

$ 0,93 %

1.390,30

$ 0,30 %

28,49

$ 0,99 %

2,268

$ 2,55 %

714,25

$ 3,44 %

552,50

$ 1,56 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Sastanak u Vladi povodom 51. svjetskog vojnog prvenstva

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

GRBAVICA Bli`i se kraj dugogodi{njoj trakavici

Gradnja crkve
po~inje na prolje}e
U razgovoru sa `upljanima koji do|u na molitvu primje}ujem kako jedva ~ekaju da gradnja po~ne. ^im se to desi, ljudi }e dobiti jedan osje}aj sigurnosti, isti~e `upnik `upe sv. Ignacija Kre{imir Djakovi}
@upa sv. Ignacija na Grbavici nakon skoro deset godina i{~ekivanja od Op}ine Novo Sarajevo dobila je urbanisti~ku saglasnost za izgradnju crkve, zvonika i prostorija za pastoralno djelovanje u Hercegova~koj ulici u blizini @eljinog stadiona. Izgradnja ovog sakralnog objekta godinama je bila tema koja se stavljala pod tepih, a svojevremeno se kao razlog uskra}ivanja dozvole isticalo i protivljenje mje{tana (Bo{njaka) ovog dijela op}ine. Nezadovoljstvo `upnika postalo je ve}e kada je prije nekoliko godina, za vrijeme tada{njeg na~elnika @eljka Kom{i}a, Op}ina izdala dozvole za gradnju d`amije na zelenoj povr{ini u Ulici Kemala Kapetanovi}a. Tada su mnogi postavljali pitanje: kako mo`e d`amija, a ne mo`e crkva?

Monta`no naselje na igmanskom Velikom polju

Bi}emo dobri doma}ini
Na zahtjev KJP ZOI ‘84, ju~er je u Vladi Kantona Sarajevo odr`an sastanak povodom priprema za predstoje}u zimsku sezonu, ali i odr`avanja 51. svjetskog vojnog prvenstva. Sastanku su prisustvovali v.d. premijera Vlade KS-a Zlatko Mesi}, ministri privrede i finansija Abid [ari} i Muhamed Kozadra, te direktor KJP ZOI ‘84 Ned`ad Ajnad`i}. 51. svjetsko vojno prvenstvo bi}e odr`ano u februaru sljede}e godine, te su u skladu s tim ulo`eni veliki napori ZOI ‘84 i Ministarstva odbrane BiH kao suorganizatora kako bi pripreme protekle u najboljem mogu}em redu, ali i kako bi se za do vo lji li svi uslo vi za odr`avanje ovog doga|aja. Na Igmanu, odnosno Velikom polju, ura|ena je pet kilometara duga staza za nordijske discipline, te su postavljeni monta`ni smje{tajni kapaciteti u kojima }e boraviti takmi~ari tokom priprema, ali i sudije i tehni~ko osoblje. U susret sezoni 2010/11. i 51. svjetskom vojnom prvenstvu na Bjela{nici je zavr{eno kompletno ure|enje staza, remont vertikalnog transporta i ma{ina za ure|enje staza, te snowboard staza i skakaonica, kao i LOT 1 projekta vje{ta~kog zasnje`ivanja, u okviru kojeg je ura|en i projekt upojno-sabirnog bunara u koji se prikupljaju oborinske vode koje }e biti kori{tene za proizvodnju vje{ta~kog snijega. Predstavnici kantonalne Vlade su obe}ali podr{ku kako bi projekt, kojim bismo pokazali da mo`emo biti odli~ni doma}ini velikih sportskih doga|aja iz oblasti zimskih sportova, bio uspje{no realiziran.
S. Hu.

Zemlji{te na kojem }e crkva biti izgra|ena

Izgra|ena separatna kanalizacija u Ulici Patriotske lige

^eka se gra|evinska dozvola
Kom{i} je u vi{e navrata objasnio da kardinal Vinko Pulji} nije `elio da se crkva gradi gdje je predvi|ena, nego usred parka, za {ta nije postojala planska dokumentacija. Upravo tim planskim aktom, njena gradnja predvi|ena je u Hercegova~koj ulici 1B, na zelenoj povr{ini, gdje se nalazi `upa (preko puta sportske dvorane koja je u izgradnji). Pored urbanisti~ke saglasnosti, `upnik `upe sv. Ignacija Kre{imir Djakovi} za Oslobo|enje je potvrdio da su dobijene saglasnoti i komunalnih preduze}a (Elektroprivreda, Vodovod i kanalizacija, Sarajevogas, BH Telecom). - U proceduri je izdavanje gra|evinske dozvole {to se, vjerujem, ne}e otegnuti u ne-

Preure|ena radnja, sada{nji prostor za molitvu

Kraj plavljenju podruma
Za realizaciju prve faze rekonstrukcije separatne kanalizacione mre`e koja se pru`a du` jednog dijela ulica Nahorevska, Slatina i Patriotske lige, Op}ina Centar je izdvojila 175 hiljada maraka. Za taj novac, na spomenutim lokacijama radnici KJKP Vodovod i kanalizacija zavr{ili su polaganje cijevi za ki{nu i posebno za fekalnu kanalizaciju. Naime, imaju}i u vidu da su stanovnici tog dijela grada imali velike probleme zbog izlijevanja u podrume fekalnih voda iz kanalizacije, za~epljenja odvoda i nesnosnog smrada koji se {irio iz Ko{evskog potoka, Op}ina je anga`ovala KJKP ViK, koje je s ciljem rje{a-

vanja problema sa~inilo glavni projekt izgradnje separatne kanalizacije u dijelovima spomenutih ulica. Prilikom prikupljanja podataka za izradu projekta utvr|eno je da problem predstavljaju fekalni priklju~ci prespojeni na ki{ni kanal, koji su ra|eni bez ikakvih odobrenja. Zbog toga su fekalije zavr{avale u Ko{evskom potoku. Tokom navedenih radova postavljeno je 930 metara cijevi fekalne i ki{ne kanalizacije. S. Hu.

dogled, pa o~ekujemo da na prolje}e naredne godine po~nemo radove. Idejni i izvedbeni projekat ve} imamo, naglasio je Djakovi}. Prema `upnikovim rije~ima, sama crkva }e se prostirati na 200 do 250 kvadratnih metara, uz koju }e se izgraditi `upna ku}a potrebna za `ivot i rad sve}enika, dvorana za odr`avanje vjeronauke. Prostor u kojem oko 700 do 800 vjernika trenutno vr{i molitvu i misu, a tako je od 1979. godine, ustvari je preure|ena automehani~arska radnja.

Molitve u radnji?!
- Zaista osje}amo potrebu za prostorom gdje }emo praktikovati vjeru i slaviti Boga. U razgovoru sa ljudima koji do|u na mo li tvu pri mje}ujem da oni jedva ~ekaju da gradnja crkve po~ne.

^im se to desi, ljudi }e dobiti jedan osje}aj sigurnosti, dodao je Djakovi}, istakav{i kako }e se objekat najve}im dijelom graditi zahvaljuju}i donacijama pojedinih institucija, pojedinaca, ali i donacijama vjernika koji svakodnevno pohode ovu `upu. - No, za to je prvo potrebno obezbijediti pare za otkup parcele predvi|ene za gradnju, s obzirom na to da se radi o zemlji{tu ~iji je vlasnik Op}ina, rekao nam je Djakovi}. Bilo kako bilo, desetogodi{njoj trakavici oko izgradnje crkve na Grbavici bli`i se kraj. I kako to obi~no biva u sli~nim situacijama, neko }e ostati ~istog obraza, a bi}e i onih koji }e se jo{ go di na ma crve ni ti – ako imaju obraza.
E. HROMO

Fondacija “Sa{a Zlatna lasta“

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje energetskih postro je nja da nas }e po re me ti ti snab di je va nje elek tri~nom energijom trafopodru~ja: Podsokolina, Brezanska 2, Faleti}i 2, Ho mar, Ab du ra hma no va, Osenik 5, @eljezni~ka kolonija 4, Ra mi}i/Ili ja{, Ra vne, [i}i, Vrutci, Vrutci 1, Vukasovi}i i Mujezinovi}a od 9 do 15 sati, zatim Crkvine 2 od 9 do 15.30, [tadlerova 2 od 9 do 12, Hrasnica mejdan od 8 do 16, a Doglodi od 8.30 do 15 sati. Zbog otklanjanja kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica: Grbavi~ka, Terezija, Borak, Humska, Hasana Kaimije, Salke Lagumd`ije, Rate Dugonji}a, D`emala Bijedi}a, ^obanija, Ferhat-pa{e Sokolovi}a, Asima Behmena i Vrandu~ka.

Kalendari za 86 osnovaca
Predstavnik Fondacije “Sa{a Zlatna lasta“ Miroslav Petrovi} posjetio je O[ “Edhem Mulabdi}“ na Bistriku i tom prilikom uru~io kalendare za sljede}u godinu za 86 osnovaca. Petrovi} je upoznao osnovce sa `ivotom i djelom njegovog sina Sa{e, a pozvao ih je i u Dom mladih, 19. januara, na prigodno dru`enje u okviru kojeg }e biti obilje`en i ro|endan Sa{e Zlatne laste.
S. Hu.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

SARAJEVSKA HRONIKA 25
Usljed padavina izlila se ve}ina rijeka i potoka u Trnovu
DE@URNI TELEFON

276-982

Opasnost

VA@NIJI TELEFONI
MUP

za ljude i

imovinu
Novi problemi za stanovnike tri op}ine

Bosna se izlila kod sto~ne pijace u Dobro{evi}ima • Evakuisano pet porodica

Padavine i topljenje snijega od 29. novembra do 1. decembra uzrokovali su porast nivoa svih rijeka i potoka op}ine Trnovo, gdje je evidentirano izlijevanje i plavljenje na vi{e lokaliteta, saop}eno je iz Kantonalne uprave Civilne za{tite. Rijeka Bosna se izlila kod sto~ne pijace u Dobro{evi}ima, op}ina Novi Grad, izvijestila je novogradska Civilna za{tita. Slu`ba Civilne za{tite Trnovo je konstatovala da je stanje veoma ozbiljno i da prijeti objektivna opasnost da poplave ugroze ljude i njihovu imovinu. Ve}ina rijeka i potoka, usljed nanosa granja, panjeva i stvaranja brana, izlile su se iz korita i plavile okolna podru~ja,

Osjek: Poplavljeno 100 ku}a

Uslijed topljenja snijega i padavina ju~e je poplavljeno stotinu ku}a u naselju Osjek, op}ina Ilid`a, saop}ili su u Operativnom centru Civilne za{tite Kantona Sarajevo. Put Ilid`a - Osjek nije prohodan, a tako|er su odsje~ene ulice Osik, Bratuna~ka i Hendeku{a. Tokom ju~era{njeg dana iz naselja Osjek evakuisano je pet porodica, prenosi Sarajevo-x.com. “U Osjeku je poplavljeno 100 ku}a, a djecu su pripadnici CZ iz {kole ~amcima vozili ku}ama“, rekao je de`urni operativni. Dodao je kako radnici CZ u Ulici Za~ardak uz rijeku Zujevinu rade nasipe, kao i u naseljima Otes i Doglodi kako bi se sprije~ilo novo plavljenje ku}a. “Rijeka @eljeznica je prelila ratni most u Sokolovi}-Koloniji te je presje~ena i ta putna komunikacija. ti}i i sela Godinja poplavila okolne objekte, imanja i puteve. Rijeka Krsinja koja se ulijeva u @eljeznicu ispod sela Pen-

uklju~uju}i stambene i privredne objekte. @eljeznica je na lokalitetu od PS Trnovo do brane Boga-

di~i}i se izlila cijelim tokom od u{}a do sela Gra~anica. Poplavljeno je vi{e stambenih i privrednih objekata u selima Gra~anica i Pendi~i}i te vi{e dionica lokalnog puta za Gra~anicu i regionalnog Trnovo - Dej~i}i - Igman. Nizak most na u{}u Krsinje u @eljeznicu ne mo`e da primi svu vodu koja se razlijeva na ovom lokalitetu. Nivo Miljacke i Lepeni~kog potoka, tako|er je u porastu, ali za sada ne prijeti opasnost od izlijevanja. EkipeCivilneza{titenastavi}e pratiti situaciju na terenu kako bi mogle u slu~aju velike opasnosti adekvatno reagovati.
A. S.

Rana intervencija za djecu sa razvojnim te{ko}ama

Pomo} defektologa pred polazak u {kolu
Udru`enje defektologa, edukatora - rehabilitatora STOL u Kantonu po~elo je osamnaestomjese~nu implementaciju projekta pod nazivom “Rana intervencija za djecu sa razvojnim te{ko}ama“ uz podr{ku USAID-a. Ovim projektom }e biti obuhva}ena populacija djece do {est godina `ivota sa te{ko}ama u razvoju, a koja do sada nisu bila obuhva}ena stru~nim defektolo{kim tretmanom. Rad }e se bazirati na senzornoj integraciji kao i ranoj intervenciji kojoj se u na{em odgojno-obrazovnom sistemu poklanja veoma malo pa`nje, zbog ~ega se ve}ina djece sa te{ko}ama u razvoju u bilo kakav oblik rehabilitacijskog (ha bi li ta cij skog) pro ce sa uklju~uje veoma kasno, ta~nije pred polazak u {kolu. - Cilj Udru`enja STOL je da djeci do {est godina sa razvojnim te{ko}ama pru`imo kvalitetan defektolo{ki tretman u njihovom domu, podr{ku i stru~ne savjete njihovim roditeljima od profesionalaca koji su educirani za rad sa ovom populacijom, te da uka`emo na realnu potrebu za uklju~ivanjem defektologa, edukatora – rehabilitatora u odgojno-obrazovni proces u na{oj zemlji, kazao nam je Azur Kuduzovi}, ~lan Udru`enja.
J. M.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

8 6
~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Got tingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnimdanima u 6.45, Brezasvaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnimdanima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15. 5 1 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 1 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 1.30, i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnimdanima u 10.45 i 15. 5 1 sati, Busova~aradnimdanima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnicai Kiseljaksvaki dan u 7.30, 9.30, 1 1.30, 13.30, 15.30, 17 i 19.55, a radnim danima u 5.30, .30 Kiseljak radnim danima u 16. 5. 1

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

10.15, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Frankfurt via Banja Luka 14, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Be~ 12.05, 14.10 i 21.40, Minhen 12.25, Ljubljana 13.45, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Frankfurt via Banja Luka 21.45

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, 11.30, 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 8.10 i 14.55, Amsterdam

26

KULTURA

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavljanje knjige

Bosna i Hercegovina budu}nost nezavr{enog rata
Renomirana izdava~ka ku}a Novi Liber iz Zagreba nedavno je promovirala novu publicisti~ku biblioteku Sa zrnom soli, koju je pokrenuo doajen hrvatskoga i jugoslavenskog izdava{tva, ugledni urednik i publicist Slavko Goldstein. Uz Goldsteina, u uredni~kom timu nove biblioteke su vrsni novinari Ivica \iki}, Davor Krile i Boris Paveli}. Prvo izdanje u biblioteci je knjiga Ivana Lovrenovi}a i Miljenka Jergovi}a “Bosna i Hercegovina - budu}nost nezavr{enog rata“ . Suizdava~ Lovrenovi}eve i Jergovi}eve knjige za BiH je sarajevsko-zagreba~ki izdava~ Synopsis, koji }e je ve~eras, u 18 sati, promovirati u Franjeva~kom me|unarodnom studentskom centru (dvorana sv. Franje). O knjizi }e govoriti prof. dr. Vesna Pusi}, dr. @arko Papi}, prof. dr. Enver Kazaz i autori knjige. Knjiga je podijeljena u tri dijela. U eseju “Sam u Bosni“, ka`e se u saop}enju pristiglu od suizdava~a djela, Miljenko Jergovi} djelo i pojavu Ivana Lovrenovi}a smje{ta u kontekst kulture i politike za proteklih ~etvrt stolje}a. U dugom biografskom intervjuu,

Zajedni~ki projekt BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske

BiH }e nominirati
22 nekropole ste}aka
Ideja o projektu je prihva}ena bez rezervi • Zajedni~ki sastanak u Beogradu 16. i 17. decembra • Tre}a faza treba rezultirati izradom vrlo opse`nog nominacijskog dosijea i menad`ment-planova za svaku od nominiranih nekropola
Za je dni~ki pro jekt BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, odnosno, nominacija ste}aka za upis na tentativnu listu svjetske ba{tine UNESCO-a, nalazi se pri kraju druge faze. Naime, odlu~eno je da }e 16. i 17. decembra u Beogradu, kada }e se odr`ati zajedni~ki sastanak, BiH kandidirati 22 nekropole, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za novinare. Sredoje Novi}, ministar za civilne poslove BiH i predsjednik dr`avne komisije za suradnju BiH sa UNESCO-m, naglasio je izuzetnu va`nost projekta za na{u zemlju i pod sje tio na to da je sve otpo~elo prije godinu, kada su ministri kulture Hrvatske, Srbije i Crne Gore, otpo~eli suradnju na zajedni~kom pro je ktu za no mi na ci ju ste}aka sre dnjo vje ko vnih nadgrobnih spomenika za Listu svjetske ba{tine UNESCO-a. Na podru~ju BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore registrirano je oko 69.000 ste}aka, od ~ega se njih oko 59.000 nalazi u BiH. U BiH je vi{e od 50 nekropola progla{eno nacionalnim spomenikom, ali stanje na terenu nije zadovoljavaju}e i mora se mijenjati, upozorava Dubravko Lovrenovi}. Naglasio je i da ima nekropola koje su potpuno nestale i kao primjer naveo Pavlovac, nedaleko od Sarajeva, odakle su ste}ci izmje{teni pred rat u krug kasarne. Najve}i broj ste}aka u BiH ima na podru~ju op}ina Rogatica (4.000), te u Konjicu (vi{e od 3.000). liti~kog aspekta. Ovo je jedini projekt koji vode ~etiri zemlje, bez posredovanja bilo koje strane institucije, istina, u suradnji sa kancelarijom UNESCO-a u Sarajevu. To je va`no i sa kulturolo{kog, turisti~kog i ekonomskog aspekta, a posebno je bitno da BiH sa~uva svoje kulturno blago. Nakon godinu dana rada, Komisija za za{titu nacionalnih spomenika BiH, komisija UNESCO-a, Ministarstvo civilnih poslova BiH, odabrala je u BiH 22 nekropole, koje su ljep{a od ljep{e, zna~ajnija od zna~ajnije, i koje }e biti prezentovane na zajedni~kom sastanku u Beogradu, kada }e se odlu~ivati koje }e sve nekropole biti kandidirane, rekao je Novi}, koji je neposredno uo~i konferencije za novinare, odr`ao sas ta nak sa 17 na~el ni ka op}ina, na ~ijim se teritorijama nalaze nekropole, te je prenio da su svi oni bezrezervno podr`ali projekt. - @elimo jedinstveno nastupati u projektu. Nemogu}e je bilo {ta raditi bez lokalnih zajednica. Dogovoreno da se sa~uvaju nekropole na terenu i da se ne preduzimaju bilo kakve mjere ~i{}enja bez stru~njaka, kazao je Novi}. Si ni {a [e {um, vi {i pro gramski slu`benik u kancelariji UNESCO-a u Sarajevu, govorio je o ulozi UNESCOa u ovom procesu, kako je kazao u „serijskoj, prekograni~noj nominaciji“: - Izabran je dio bh. najreprezentativnijih nekropola, ali ne treba se optere}ivati

Upozorenje

kroz otvoren i prijateljski razgovor, o Lovrenovi}evom `ivotnom iskustvu dvojica pisaca dojmljivo i `ivo, s mnogo detalja, predo~uju kako su drame proteklih desetlje}a optere}ivale ljudsku intimu u BiH, ali i u Hrvatskoj. Te`i{te knjige je njezin tre}i dio - Lovrenovi}eva “Dvadeset jedna teza“ , gdje autor izla`e sukus svojih analiza dana{nje BiH. Knjiga se zavr{ava Lovrenovi}evim esejisti~kim portretima Franje Tu|mana i Alije Izetbegovi}a.

11. festival bo`i}nih pjesama, narodnih igara i obi~aja

Kao nekad pred Bo`i}
Jedanaesti festival bo`i}nih pjesama, narodnih igara i obi~aja “Kao nekad pred Bo`i}“, u produkciji Udruge Libertas, odr`at }e se 8. decembra u 20 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Smotra “Kao nekad pred Bo`i}“ posve}ena je najradosnijem katoli~kom blagdanu Bo`i}u. Kao i prethodnih godina, posjetitelji }e mo}i u`ivati u tradicionalnim i autorskim bo`i}nim pjesama, koje }e je, kao eminentna vjerska forma, obilje`io hrvatski kulturni identitet u BiH i od vjerske ~injenice se transponirao u sna`nu kulturolo{ku ~injenicu. Skupno i organizirano obilje`avanje Bo`i}a u BiH, dalo je ovom blagdanu gra|ansku dimenziju u prvoj polovini 20. stolje}a. Bo`i} je kao vjerski blagdan zadr`ao kontinuitet posebne duhovnosti, ali su nagla{eni i njegova eti~ka i sve~arska dimenzija, kao objekt percepcije umjetnika. Uz Bo`i} su, gledaju}i sa sociolo{kog aspekta, vezani kultura ku}e, kulinarska kultura, obi~aji, tradicija, obitelj... Dakle, na simboli~koj razini, Bo`i} je iz sfere duhovnosti i svetosti pre{ao i u sfere nacionalnog i gra|anskog. Uz Bo`i}, kao najljep{i kr{}anski blagdan, u jedno su se stopile kr{}anska teologija i raznorazna narodna vjerovanja, obi~aji i obredi. Stoga je glazbeno-scenski spektakl “Kao nekad pred Bo`i}“ osmi{ljen kao centralna predbo`i}na manifestacija u BiH, predstavljaju}i bo`i}nu tradiciju i obi~aje. Prihvatljiv je, ne samo katolicima nego svim gra|anima Sarajeva i BiH, isti~e autor Festivala prof. Marijo Peji}. Direktor Festivala “Kao nekad pred Bo`i}“ @eljko Gudelj nagla{ava da su osnovni ciljevi ovoga projekta stvaranje blagdanske atmosfere i doprinos kulturnom `ivotu grada Sarajeva i BiH, te preno{enje bo`i}nih poruka mira, veselja, radosti i tolerancije kroz prigodnu glazbu, tekst i vizualni doga|aj. Ulaznice za Festival bit }e u prodaji koncem ovoga mjeseca.
Mr. S.

Ljep{a od ljep{e
- Projekt je ro|en u BiH, a na {a ze mlja ima naj vi {e ste}aka u odnosu na druge zemlje u okru`enju. Ideja o projektu prihva}ena je bezrezervno. Cijenili smo da je to va`no za afirmaciju svake zemlje, te da je va`no i sa po-

“Sa veleposlanikom na kavi, kahvi, kafi“

Do`ivljaji
diplomatske

MISIJE
“Sa veleposlanikom na kavi, kahvi, kafi“ naziv je knjige ambasadora BiH u ^e{koj Republici IvanaOrli}akoja je u izdanju HKD “Napredak“ predstavljena u Kamernom teatru 55. Rije~ je o djelu u kojem Orli} donosi bogata iskustva i vlastite do`ivljaje diplomatske misije u ^e{koj Republici, zbog ~ega predstavlja svojevrsnu memoarsku publicistiku. Potpis na recenziju stavili su biv{i ambasador ^e{ke Republike u BiH Jiri Kudela, ambasador BiH u [vedskoj Jakov Sko~ibu{i}, dekan Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu Mirko Pejanovi} te direktor Me|unarodnog centra za mir Ibrahim Spahi}, prenosi Fena. Knjigu su uz nekoliko prigodnih osvrta predstavili ambasador BiH u Albaniji Nusret ^an~ar i Ibrahim Spahi}, te autor. Ambasador ^an~ar je mi{ljenja da ovo djelo karakteriziraju tri vrijednosti - demistifikacija am-

Svojevrsna memoarska publicistika

Foto: D. TORCHE

Autor Festivala prof. Marijo Peji}

izvoditi poznati glazbeni izvo|a~i, kao i u nastupima klapa, folklornih, plesnih i tambura{kih skupina, koje predstavljaju bo`i}ne obi~aje iz svih dijelova BiH i regiona. - Neosporna je ~injenica da su katolici svojim obi~ajima, tradicijom i obilje`jima ve} stolje}ima nezaobilazan dio multikonfesionalne i multikulturalne slike BiH. Stoga je projekt “Kao nekad pred Bo`i}“ od izuzetne va`nosti za o~uvanje katoli~ke opstojnosti, tradicije i obi~aja u glavnomgradu BiH. BlagdanBo`i}

basadorskog poziva, faktografska deskripcija ^e{ke kao zemlje doma}ina i BiH kao mlade zemlje koja ima jaku `elju postati ~lanicom EU, te nu|enje forme vrijednosti ambasadorskog poziva po formuli“~astan i odgovoran~ovjek- vrstan diplomat“ . Ibrahim Spahi} isti~e da u knjizi postoji klju~na re~enica da se ambasadori BiH kada rade na mjestu predstavnika svoje zemlje, ~esto nalaze u prilikama da sami odlu~uju {ta }e re}i i kako postupiti u odre|enim kontaktima i situacijama, jer u mnogo slu~ajeva nije postojala instrukcija MVP-a BiH. AmbasadorOrli} je ustvrdio da knjigapredstavlja osobne dojmove s putovanja iz kojih je uvijek ne{toizvla~io, te da }e o svojimiskustvimanajvjerovatnije nastaviti pisati. Knjigu namjerava predstaviti i u Mostaru i Zagrebu. Nada se da }e knjigu ~itati svi, a ne samo osobe iz diplomatije.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

27

Premijera filma Ahmeda Imamovi}a

“Belvedere” u
BKC-u i Cinema Cityu
Drugo dugometra`no igrano ostvarenje bh. redatelja i scenarisre Ahmeda Imamovi}a “Belvedere” ve~eras }e biti prikazan u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu s po~etkom u 20 sati, gdje }e do`ivjeti svoju premijeru, a tako|er bit }e prikazan i u multiple kinu Cinema City. U filmu „Belvedere“, koji je pobudio pozornost javnosti, uloge su zanima me {ta }e publika re}i i to }u znati poslije projekcije. Ne volim pri~ati o tome kako sam „pravio“ ulogu, to je neka unutra{nja stvar, emocija svakog glumca. Za sada sam samo siguran da taj film nikoga ne}e ostaviti ravnodu{nim i to je jedino {to mogu re}i prije no {to publika vidi film. Za gledatelje }emo navesti sinopsis filma u kojemu se ka`e da

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: A. KAJMOVI]

brojem nekropola koje su predlo`ene, jer je u pitanju proces za{tite ste}aka i nekropola kao fenomena ovih prostora. [to se ti~e UNESCO-a, upis ili kandidatura za unos na Listu svjetske ba{ti ne do no si pres ti`, odre|ene ekonomske dobiti, pru`a {ansu za razvoj, ali donosi i mnogo obaveza. Mora se znati da je ve}ina ste}aka sada za{ti}eno samim tim {to su nepristupa~ni ili su lokacije nepoznate. Uskoro }e se postaviti pitanje kako sa~uvati ovo naslije|e za budu}e generacije. Dubravko Lovrenovi}, ~lan Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH i koordinator izrade nominacionog dosijea za ste}ke, ispri~ao je da se nalaze na zavr{etku druge faze cijelog procesa koja treba zavr{iti uvr{tenjem 22 nominirane ne kro po le na ten ta ti vnu,

SA^UVATI BH BLAGO Va`no i sa kulturolo{kog, turisti~kog i ekonomskog aspekta, a posebno je bitno da BiH sa~uva svoje kulturno blago
odnosno, provizornu listu UNESCO-a: - Vjerujem da }emo ispuniti plan koji smo postavili u dokumentu, a koji sadr`i opis i kriterij svih nekropola, tako da }emo u sljede}oj godini u}i u zavr{nu, tre}u, fazu koja treba rezultirati izradom vrlo opse`nog nominacijskog dosijea i menad`mentplanova za svaku od nominiranih nekropola. Va`no je istaknuti da je proces otvoren sve do predaje nominacij-

skog dosijea u sjedi{te UNESCO-a u Parizu. Znam da je rije~ o vrlo ambicioznom broju nekropola, ali jo{ ima prostora i vremena za uklju~ivanje jo{ nekih.

Lanac institucija
Dakle, rije~ je o prvom neophodnom koraku u samom procesu nominacije. Tek kada se preda tentativna lista, stje~e se pravo da se nominira odre|eno kulturno dobro za Lis tu svjet ske ba {ti ne UNESCO-a. S obzirom da }e BiH nominirati najve}i broj nekropola, da li }e imati snage iznijeti projekt do kraja, Lovrenovi} isti~e: - Mo`emo uz koordiniranu su ra dnju svih in sti tu ci ja dr`ave, od ministarstva civilnih poslove, dr`avnih komisija, entitetskih ministarstava do op}ina. Poduga~ak je lanac institucija koje trebaju zajedno sura|ivati.
Mr. SEKULI]

Prizor iz filma: Sad`ida [eti} i Nermin Tuli}

ostvarili bh. glumci Sad`ida [eti}, Nermin Tuli}, Minka Mufti}, Armin Rizvanovi}, Adis Omerovi}, Semir Krivi}, Jasna Dikli}, Tatjana [oji}, Josip Pejakovi} i drugi. Dijalog i poeziju napisao je akademik Abdulah Sidran. Glumac Nermin Tuli}, koji je ostvario ulogu Alije Halilovi}a, pred ve~era{nju premijeru filma, u izjavi za na{ list ka`e: Odgledao sam film prije tri mjeseca i zadovoljan sam ovim {to sam uradio. Kao i svakog glumca,

je to intimna pri~a o onima koji su pre`ivjeli genocid u Srebrenici, a sada se suo~avaju sa realno{}u punom kontrasta. Realnost njihove neumorne portage za istinom sudara se sa trivijalno{}u svakodnevice tranzicijskog dru{tva opsjednutog produkcijom “reality shows” koji formiraju pojedince sa povr{nim karakterom. Kada se ova dva svijeta sudare u potpuno disfunkcionalnom dru{tvu, po~inje odbrojavanje…
An. [.

U Galeriji Collegium Artisticum

Povodom Me|unarodnog dana osoba s invaliditetom

Seminari „Hladni rat - pro{lost,

“Svjetlo“ i koncert

sada{njost, budu}nost“
“Hladni rat - pro{lost, sada{njost, budu}nost“ naziv je seminara koji }e u Sarajevu, Konjicu i Mostaru biti odr`ani od 2. do 5. decembra kao dio projekta “D-O ARK Underground“ Prvog bijenala savremene umjetnosti. Se ri ju se mi na ra otva ra ve~era{nji u Galeriji Collegium Ar tis ti cum u Sa ra je vu uvodnim izlaganjima direkto ra Bi je na la sa vre me ne umjetnosti Sarajevo Ede Hozi}a i direktorice Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda Borke Pavi~evi}, s po~etkom u 18 sati. Bijenale }e ugostiti Titov bunker u Konjicu u maju naredne godine, a seminari }e predstavljati dio tog doga|aja u organizaciji Bijenala i Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, saop}eno je iz Bijenala. politi~kih koncepata, socijalnih, kulturnih efekata i njegovih utjecaja na svakodnevni `ivot drugim rije~ima, bavit }e se analizom naslije|a hladnog rata. Zami{ljen je kao serija skupova planiranih za period od decembra 2010. do maja 2011. godine. Na tri doga|aja, koji }e biti odr`ani u {estgradovanekada{nje Jugoslavije, okupit }e se vi{e od 70 sudionika - predava~a, diskutanata i umjetnika, koji}e izlaganjima i u~e{}emna okruglim stolovima poku{ati osvijetliti relacije izme|u hladnoratovske epohe i naslije|a tog perioda te ideolo{kih, politi~kih i kulturnih osobenosti savremene civilizacije. Tematski okviri skupova generirani su u odnosu na tri osnovna polazi{ta/perspektive iz kojih je mogu}e sagledati ovaj odnos: dr`ava, dru{tvo i pojedinac.

PRIJATELJSTVA
Povodom Me|unarodnog dana osoba s invaliditetom (3. decembar), nevladina organizacija altruista Svjetlo uprili~it }e danas, u Me|unarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo, koncert pod nazivom “Prijateljstvo“ na kojem }e nastupiti ~lanovi radni~kog kulturno-umjetni~kog dru{tva Proleter, javlja Fena. U okviru tog kulturnog doga|aja bit }e organizirana i prodaja unikatnih radova, slatki{a i osvje`avaju}ih napitaka po promotivnim cijenama, a novac od prodaje namijenjen je za podr{ku aktivnosti NVO Svjetlo. Ta nevladina organizacija ve} pet godina, uz podr{ku prijatelja, realizira aktivnosti koje mladima s umanjenim sposobnostima omogu}avaju da iska`u vlastite vrijednosti i postanu aktivni ~lanovi dru{tva. Izvr{ni direktor NVO Svjetlo Haris ^au{evi} navodi da se s istim ciljem pokre}e i volonterski projekt nazvan “Knji`evnik u gostima“ , koji }e u narednih godinu dana ta nevladina organizacija realizirati zajedno s kulturnim magazinom Diogen. Radi se o projektu koji ima namjeru uklju~iti mlade s umanjenim sposobnostima u programe iz oblasti kulture i osigurati kontinuiranu suradnju sa njima.. Realizacija tog projekta po~et }e susretom s knji`evnikom SabahudinomHad`iali}emkoji je u povodu Dana osoba s invaliditetom i Me|unarodnog dana volontera (5. decembar) planiran za petak u centru NVO Svjetlo (Logavina 11). U okviru tog programa za 10. decembarplaniran je susret s mladim sarajevskim pjesnicima iz grupe Diogenest poetes, a za 16. decembarpredstavljanjeknjige“Kro}enje straha“ autora Nihada Me{i}a Ri, vera iz Tuzle. Planirano je da u projekt “Knji`evnik u gostima“ budu uklju~eni i stvaraoci iz dr`ava biv{e Jugoslavije.

Iz bunkera u Konjicu

InspiriranAtomskomratnom komandom (ARK), bunkerom veli~ine 6.500 metara kvadratnih, sagra|enim za vrijeme Tita u planinama oko Konjica u BiH, ovaj serijal diskusija posve}en je arhitekturi i izgradnji rata i mira. Projekt “Hladni rat-pro{lost, sada{njost, budu}nost“ ne}e se baviti samo doga|ajima koji su okarakterizirali taj period, ve} }e poku{ati da uspostavi okvire za tuma~enje njegovih

28

OGLASI

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Broj: 0-02/1-4203/10 Kakanj, 22.11.2010. godine Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine«, broj 49/05) i ~lana 11. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kakanj, broj: 0-02/1-1209/07, 0-02/1-162/08, 0-02/1314/08, 0-02/1-2300/08, 0-02/1-3441/08, 0-02/1-3904/08, 0-02/1-4385/08, 0-02/1-469/09, 0-02/1-2695/09, 0-02/1-4344/09, 0-02/1-4973/09, 0-02/1-483/10 i 0-02/1-3261/10, op}inski na~elnik objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine TK“ br. 12/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Banovi}i, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Op}ini Banovi}i 4 / 248 Pomo}nik na~elnika za planiranje, razvoj i poduzetni{tvo .................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - zavr{en fakultet tehni~kog ili dru{tvenog smjera, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci, nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su uz uredno popunjeni prijavni obrazac dostaviti potrebnu dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon ste~ene visoke stru~ne spreme, 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, biti }e obavje{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: ''Javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Op}ini Banovi}i“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

J AV N I O G L A S
za popunu radnog mjesta u Op}ini Kakanj na neodre|eno vrijeme Slu`ba za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove Odsjek za geodetske poslove i katastar nekretnina 01. Vi{i referent za odr`avanje premjera katastra nekretnina - geometar ................1 (jedan) izvr{ilac 01. Opis poslova: Vr{i premjer i utvr|ivanje nastalih promjena na zemlji{tu, uno{enje utvr|enih promjena u planove i njihovu tehni~ku obradu, izrada dokumentacije radi provo|enja u katastarskom operatu i zemlji{noj knjizi, obavljanje radnji u imovinsko-pravnim postupcima za ~ije provo|enje je nadle`na ova Slu`ba, vr{enje parcelacije zemlji{ta i vje{ta~enje za potrebe Op}inskog suda, snimanje i izrada situacija za potrebe stranaka, prostornog i urbanisti~kog planiranja, vr{i i sve druge poslove iz nadle`nosti svog radnog mjesta koje odredi neposredni rukovodilac organizacione jedinice. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanstvo, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa osoba nije otpu{tena iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}ena ~lanom IX. 1. Ustava BiH), kandididati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kakanj, i to: - stepen {kolske spreme: IV stepen, - vrsta {kolske spreme: geodetska {kola, - posebni uslovi: polo`en stru~ni ispit i poznavanje rada na ra~unaru, - radni sta` - 10 (deset) mjeseci u struci. Uz prijavu na javni oglas prila`u se sljede}i dokumenti: (originali ili ovjerene fotokopije) - diploma o stru~noj spremi, - uvjerenje o radnom sta`u, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (u slu~aju da kandidat nije polo`io stru~ni ispit, isti je du`an polo`iti najkasnije u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos u organu dr`avne slu`be), - uvjerenje o poznavanju rada na ra~unaru, - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), - ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini i - ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX.1. Ustava FBiH. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Prijave sa potrebnom dokumentacijom kandidati treba da dostave u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave u tri dnevna lista (Dnevni list, Oslobo|enje i San) putem po{te preporu~eno na adresu: Op}ina Kakanj, Ul. Alije Izetbegovi}a br. 123 Kakanj, sa naznakom „Javni oglas za popunu radnog mjesta u Op}ini Kakanj na neodre|eno vrijeme“. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Mensur Ja{arspahi} Suri

Mladen Bi}ani}
etom zavr{eni susreti pozori{ta/kazali{ta u Br~kom (osam umjetni~kih ansambala iz BiH, Srbije i Hrvatske) {to su u Dom kulture te najsjevernije pozori{ne luke na Savi, a od 18. do 26. novembra, opet uveli publiku, glumce i kazali{ne poslenike najrazli~itijih profila, jo{ jednom su pokazali mo} teatra da fikcijom uzburka stvarnost, iluzijom zasjeni, barem na trenutak, onu tako ponekad “nepodno{ljivu lako}u postojanja“, magijom vlastite umjetnosti opomene, zaintrigira, zabljesne provokacijom i za~udi snagom postavljenog pitanja. Br~anski festival, kao sve~anost teatra nije se libio podi}i zavjesu i zaviriti i u te, ponekada mra~ne i ne ba{ prijatne kutke pozori{ne tajne, dota}i onaj trenutak kada, u teatru, stvarnost susre}e historiju sa `eljom da ocrta ili bar samo nasluti budu}nost. Ba{ onako kako je to, nedavno, na sarajevskom MESS-u i prije toga na beogradskom Bitefu, proro~ki nagovijestio Jan Lauwers, poznati i priznati belgijski kazali{ni majstor - “Mislim da umjetnost mora stvoriti konflikt - konflikt, ali pozitivni konflikt. Umjetnost se uvijek zaglavi izme|u stranica povijesti: uzaludna je, nema nikakav utjecaj na doga|aje i zbog toga ta tajanstvena potreba za njom.”

N

Teatar: opomena,
Festival je pozori{nom ~inu vratio auru odgovornosti i uvjerljivosti, one tako potrebne ozbiljnosti i zapitanosti nad svijetom u kojem se odigrava

Na margini XXVII br~anskih pozori{nih/kazali{nih susreta

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 2. 12. 2010. godine
dakle jedne trijade koja je na neki na~in zrcalila suvremenost u na{im knji`evnostima i koja je pravila istinski kod, a rekao bih i priklju~ak prema europskoj knji`evnosti.“ Mirka Kova~a, njegov ve} gotovo zaboravljeni i nekada zabranjeni dramski tekst “Osipate se polako, va{a visosti“, na scenu SARTR-a postavio je mladi redatelj Goran Damjanac, ne bez intervencija i osuvremenjivanja, ali uvijek po{tuju}i intenciju izvornika. “Kova~ je kritikovao komunizam, a mi smo sebi dali za pravo, po{tuju}i pi{~evu ideju da je kritikovao sistem u kojem je `ivio, da kritikujemo demokratiju. Ja sam to postigao ne~im {to sam na-

sje}anje, iluzija

zori{tu - odnosu scenski mogu}eg i scenski vjerovatnog. Stoga Huba~ navodi: “Sve {to se dogodi u pozori{tu mora biti scenski verovatno. Moramo mu poverovati, a jedini na~in da poverujemo situaciji jeste da je izgradimo. A kako }emo je izgraditi nego putem dijaloga. Zato je replika osnov svega. Morate repliku izgovoriti na uverljiv na~in da bi vam publika poverovala.” I tako opet dolazimo do glumca, na kome sve po~iva, od koga sve po~inje. Tu svojevrsnu odu glumcu ispisala je predstava “Balon“, nastala u koprodukciji dva zagreba~ka kazali{ta Teatra Exit i Teatra 2000, a po tekstu Mate Mati{i}a. Vilim Matula smatra da je upravo glumac onaj koji nesavr{enosti i mane dru{tva treba javno iznositi: “I dalje postoje ljudi koji kapitaliziraju ~injenicu da je pri~a o ratu tabu-tema, oni ra~unaju da ih se ljudi i dalje pla{e. Mislim da su glumci i kazali{te du`ni da se usude i da govore o tome. Glumac je du`an vrlo jasno iznositi stavove, posebno one koji nisu zadati od vlasti. Jer sve ono {to predstavnici vlasti govore nije uvijek tako. Oni vole gurati pod tepih neke najbolnije stvari. A glumci, i ne samo oni, du`ni su te stvari, odnosno bol dru{tva, iznositi vani.”

@rtva svojih istina
Tu bol koja je jo{, negdje duboko, skrivena u nama, a samo dru{tvo ne `eli ba{ da se o njoj, iskreno i bez uvijanja, govori, iznijeli su glumci NP-a iz Sarajeva (koprodukcija sa festivalom MESS) u predstavi “Sarajevska pozori{na tragedija“, tekst Pe|a Kojovi}, redatelj Gor~in Stojanovi}. Sama predstava poput je neke rekonstrukcije sje}anja na na{u nedavnu pro{lost i u`as rata u kojem su ta pro{lost, pa tako i sje}anje, utopljeni, potonuli. Ona se ujedno pita, a time pita i sve nas: kako je bilo mogu}e da se, gotovo ju~er, potpuno neo~ekivano, dogodi to {to se desilo, {to je to u ~ovjeku {to ga u nekoj nemjerljivoj jedinici vremena pretvara od ljudskog, misaonog bi}a u divlju, nagonima vo|enu zvijer, gdje su korijeni tih preobra`aja? Br~anski festival, anga`irano{}u predstava u svom programu, tako je podsjetio da teatar mo`e biti mjesto susreta fikcije proizi{le iz stvarnosti i provokacije, nastale u `elji da se prodrma, protrese i pokrene ne{to u gledaocu, kako odlazak u kazali{te ne bi bio samo zabava i u`itak, a pozori{nom ~inu vratio auru odgovornosti i uvjerljivosti, one tako potrebne ozbiljnosti i zapitanosti nad svijetom u kojem se odigrava. “Postoji jedna o~igledna ~injenica koja izgleda potpuno moralna, a to je da je ~ovjek uvijek `rtva svojih istina“, pisao je davno u svom “Mitu o Sizifu“ Albert Camus. Mo`da te istine lak{e prihva}amo ako nam sti`u sa pozornice.

Javno iznositi
Br~ko je, ove jeseni, ujedno bila pozornica na kojoj se preispitivala danas ve} klasika pozori{ne literature ali i suvremeni dramski tekst, vidjeli smo predstave zrelih i ve} afirmiranih redatelja, ali i onih koji tek ~ine prve korake scenom. “Premijere mojih drama u kazali{tima izvan Hrvatske su odraz frustracije nemogu}no{}u biti postavljen u vlastitoj zemlji“, re}i }e mladi dramati~ar Ivor Martini} i to nije samo lamentacija o sebi ve} i konstatacija {ireg zna~enja, opa`anje koje zorno predo~uje {to sve mladog ~ovjeka ~eka na putu afirmacije sebe i vlastitog djela u pozori{nim ku}ama. Njegov dramski rukopis “Drama o Mirjani i ovima oko nje”, u izvedbi Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda nedvojbeno je pokazao da je rije~ o talentiranom i darovitom piscu, koji se vrlo oprezno ali ne bez primjetne doze samosvijesti i le`ernosti kre}e uvijek tako riskantnim stazama apsurda i irealnog u na{im svakodnevnim `ivotima, {to najbolje sa`ima Iva Milo{evi}, redateljica predstave: “Svakodnevni mali `ivot koji se sastoji od obi~nih situacija, djeluje potpuno nadrealno i izmi{ljeno. S jedne strane ~itav komad mo`e djelovati kao Mirjanin (glavni lik) do`ivljaj, kao da se sve de{ava u njenoj glavi. To je bio na{ na~in da poka`emo koliko je svakodnevica, zato {to je oslobo|ena smisla, u stvari, irealna.” Gradimir Gojer, pak, s dru-

Iz predstave “Balon”, svojevrsne ode glumcu dva zagreba~ka kazali{ta - Teatra Exit i Teatra 2000

ge strane, tra`e}i u Danilu Ki{u ono {to ga, trenutno, zanima u pozori{tu - a to je da upozorava i govori o zlu, zlu totalitarizma i propasti jedinke u takvom dru{tvu (“Grobnica za Borisa Davidovi~a“, Pozori{te Prijedor), ukazuje i na to kako smo nepravedni prema velikanima pisane rije~i sa ovih prostora, kako brzo zaboravljamo vrijednosti po kojima se prepoznajemo u Europi i svijetu. “Ne smijemo zaboravljati ono {to su vertikale, ono {to su okomice u ovom na{em ju`noslavenskom prostoru, a Danilo Ki{ nije bio samo okomica. Danilo Ki{ bio je predvodnica ~itavog jednog talasa pisaca, kao {to su Peki}, Kova~...

zvao “blic analogija“ a to je da ispo{tujemo integralno Kova~ev tekst, da ne interveni{emo na tekst na na~in da to zakamufliramo, nego da sve jasno istaknemo, da gledalac mo`e ta~no da vidi {ta je knji`evni tekst Mirka Kova~a, a {ta je na{a intervencija.” @eljko Huba~ tako|er se prvi put popeo na pozornicu br~anskog Doma kulture kao dramski pisac, mada iza sebe ve} ima brojna izvo|enja svojih tekstova. Komad “Bizarno“ izveo je gluma~ki ansambl BNP-a iz Zenice, u re`iji gosta iz Bugarske, Petra Kaukova, a autor se u svom dramskom opusu naro~ito priklanja onomu {to vidi kao su{tinsko u po-

30

Knji`evni portret [ukrije Pand`e

KUN

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

Nezaobilazan u ukupnom komparativnog knji`evnog
Iako je, po sopstvenom priznanju, bio iskreno zainteresiran i podstaknut socrealisti~kim umjetni~kim uzorom, literarno, ostao je unutar svog intimisti~kog prosedea, neoptere}en grlatom bukom novog vremena
Nedim Mu{ovi}
aviv{i se tek u ~etrdesetoj godini `ivota aktovkom Na du`nosti, [ukrija Pand`o (1910 - 1984) je polovinom pro{log vijeka zapo~eo svoj literarni put poete i pripovjeda~a. Nevelikim, ali raznorodnim opusom, zapo~etim u te{ko vrijeme, ponekad optere}enim dogmama i novonastalim artisti~kim kanonima modernih i ideolo{ki ispravnih shvatanja u kulturi, Pand`o se uspio nametnuti kao zna~ajna pojava, djeluju}i na vi{e `anrovskih polja, ~esto pod udarima moderne, novoustoli~ene i, ponekad, subjektivne kritike koja mu nije opra{tala pretjeranu vjernost tradicionalnom pjesni{tvu i pripovijedanju. Shodno tome, njegov kasni i, ~estim kriti~kim prigovorima, optere}eni izlaz u knji`evne tokove te{ko se probijao i prihvatao u odre|enim knji`evno-kriti~kim krugovima koji su starom, anahronom literarnom izrazu pretpostavljali moderna, nerijetko i ideolo{ki obojena shvatanja kulture i umjetnosti {to je, opet, uslovilo rijetka Pand`ina pojavljivanja u javnosti i prezentovanja njegovih djela, odlu~uju}i se na du`e pauze izme|u objava. Sam pisac je uporno zazirao od svake kategorizacije i trendovske pomodnosti, od tzv. knji`evnosti trenutka, bez obzira na, ponekad, isforsiranu tendenciju da se neminovno raskrsti sa pro{lim i zate~enim, pa iako je, po sopstvenom priznanju, bio iskreno zainteresovan i podstaknut socrealisti~kim umjetni~kim uzorom, literarno, ostao je unutar svog intimisti~kog prosedea, neoptere}en grlatom bukom novog vremena. Pro`ivjev{i kroz tri re`ima (Austro-Ugarska, Kraljevina Jugoslavija i Socijalisti~ka Jugoslavija), Pand`o je bio literarni predstavnik jednog specifi~nog poetskog kruga, ukalupljenog u prikladno vrijeme u kojem se zadesio i u kojem je djelovao, odbijaju}i metamorfozu u ne{to {to mu je intimno strano i van njegovog osnovnog pjesni~kog bi}a, a ako malo bolje pogledamo njegov lik i djelo u cjelini, vidje}emo da se te dosljednosti dr`ao, bezmalo, do kraja `ivota. ka Simi}a, Maka Dizdara, Dervi{a Su{i}a i drugih pisaca starije ili novije generacije te{ko da bi se mogao zamisliti bosanskohercegova~ki knji`evni univerzum, prepoznatljiv upravo po tom slu`enju tradicionalnim narativnim elementima, relativno prisutnim, lajtmotivski ili matri~no u poetikama ve}ine na{ih knji`evnika.

J

U vrtlogu `ivota
Ne ra~unaju}i pripovjedni opus napisanim za djecu, Pand`o je iza sebe ostavio samo dvije nevelike zbirke novela Ljudi smo (Sarajevo, 1958) i Na kraju puta (Sarajevo, 1979). U njima je, gotovo brutalno naturalisti~ki, prikazan svijet iskonske tragike i bijede, sveden u svom obliku i nemilosrdan po svojoj sudbini. Siroma{ni i dekadentni svijet sela i grada, primitivni obi~aji i uskogruda shvatanja pojedinaca pisac stoi~ki prihvata sa biblijskim ponosom, ali i pokorom ubogih. U svojim pri~ama on je predo~io surovu egzistenciju raznovrsne galerije likova koja ~esto ide samim rubom jo{ ve}e nesre}e koja im predstoji, kao jedan kulminativni i te{ko promjenljivi `ivotni impuls. Su`eno i izbliza pisac prati te{ke sudbine svojih junaka u njihovom intimnom i strahotnom svijetu, slijede}i njihov put, ne zaobilaze}i, pritom, poetsku su{tinu bez obzira na ostvarenu tematsku nit pripovjednih cjelina. Pand`ine novele su jednostavne, ~itljive, obimom nevelike, sa zanimljivom temom `ivljenja u bh. specifi~nom ambijentu i njegovim ljudima napu{tenim u beskrajnom vrtlogu `ivota. Ostaju}i vjeran do kraja svom intimisti~kom subjektivitetu nadogra|uju}i svoje li~no iskustvo protkano literarnim darom, svjedo~e}i o jednom, ve} pre`ivljenom svijetu zahuktalog vremena i ~ovjeku kao takvom, slikaju}i hroniku sudbinskog de{avanja, te`inu divljine u prirodi i doga|aje koji su prelazili i prelamali se preko izvijenih le|a njegovih likova sublimiraju}i njihovu dramatiku i prisutni, ali i uzaludni otpor zlom usudu. Osnovni idejni motiv Pand`ine knji`evne rije~i je istinitost, i to gotovo pretjerano ogoljena do te mjere da, ponekad, dodatno optere}uje stil i deskriptivnu percepciju ~itaoca. Odbacuju}i suvi{nu imaginaciju i hiperboliranu pjesni~ku senzualnost, pisac svodi svoje pri~e u jedan uzani ram ne `ele}i svoj iskaz da obogati i dodatnom pripovjednom dekoracijom, smatraju}i, vjerovatno, da bi time donekle pomutio izravnu boju naracije kojoj je prvenstveno te`io pokazuju}i time mjeru senzibiliteta stvarnosti koja fabulativno koriguje njegov unutarnji lirski afinitet. Njegovi likovi se ~esto odlikuju odre|enom unutra{njom statikom, no bez obzira na taj izostanak iz narativne dinamike oni nisu po{te|eni sile stradanja i pomora epohe u kojoj su se zadesili. Brda i kr{ prirode i sela su uobi~ajeni prostorni motivi Pand`ine strukturne novelistike. @ivot i zbilja gor-

[ukrija Pand`o (1910 - 2010)

Nesporazum s vremenom
U svojoj poeziji [ukriji Pand`i je stalo prvenstveno do njegovog intimnog univerzuma, do `elje da se nametne isklju~ivo skladnom i iskrenom pjesmom. Objektivni izraz, op{ti apeli i formalisti~ka razbijenost, toliko omiljeni u novom vremenu, nisu kao takvi bili uklopivi u Pand`ino shvatanje li~ne ispovjedne knji`evnosti, i tu le`i mo`da i glavni razlog njegovog nesporazuma sa vremenom u kome se ogla{avao... U svojim dje~ijim prikazima, bilo da je rije~ o pjesmi ili pripovijetki, Pand`o rijetko kad napu{ta ambijent svog po~etka. Surovi i nemilosrdni zavi~aj snjegova i oluja, planina za~aranih podmuklim silama i nemilostima, ljudi obiklih na te`inu `ivota i rijetku radost, djeca koja selimovi}evski `ive kao i njihovi o~evi u ~ijoj se figurativnoj cjelini osjeti atavizam vje~nog iskustva neminovno naslije|en ro|enjem i usudom, zatim, motiv oca - ~esto istican kao simbol tople utjehe i jednog sigurnog i bezbri`nog svijeta, te poneki neprijatni poravni gradski plo~nik i ~uda urbanog `ivota ~esto dehumaniziraju}e otrvanog od sklada prvobitnosti i surove, ali prisne prirode ostavljene u postojbini - to su, uglavnom, uobi~ajene djetinje slike njegovih likova. Logi~no jednostavne, kratke i knji`evno direktne, te slike su tek fragmenti iz `ivota junaka, individualni

komadi davno razbijenog ogledala koji su ipak sa~uvali odsjaj osnovne narativne cjeline. Dijete u njegovom centru postavljeno je licem u lice s nenadanim doga|ajima, nepripremljeno na suo~avanje i shvatanje, prihvatanje i pro`ivljavanje bez tragova intimnih o`iljaka... Kreiraju}i svoj neveliki novelisti~ki opus, [ukrija Pand`o je bio jedan od posljednjih predstavnika diskretnog, }udorednog i, nadasve, lokalnog narativnog izraza. Kao takav naslanjao se na strukturu i istan~anost svojih prethodnika kojima je trajno oboga}ena bh. pripovjedna kasta. I u prozi Pand`o nije izbjegao strogi sud kritike koja je opre~no i pretenciozno podcrtavala njegovo pripovijedanje kao zaka{njelo i anahrono. S druge strane, zaboravljalo se da je tradicija u pripovjednom izrazu bila je nezaobilazan materijal i centralni oblik literarnog izra`avanja ~itavog niza predratnih i poslijeratnih pjesnika i prozaista u Bosni i Hercegovini; a ako bi se naslije|e kao nenadoknadiva, i u na{oj literaturi, stalna pojava bogohulno uklonila iz djela Ive Andri}a, Me{e Selimovi}a, Hamze Hume, Borivoja Jevti}a, Hasana Kiki}a, Zije Dizdarevi}a, Isaka Samokovlije, Branka ]opi}a, Petra Ko~i}a, Nova-

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

KUN

prou~avanju ljudi i povijest svijeta BiH
(17. vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH, Udru`enje “VKbbr“ Klju~ i Institut za historiju Sarajevo, 2010. str. 290)
istorija je bilje{karenje pobjednika o ~injenicama koje su manje-vi{e subjektivno vi|ene i neuvjerljivo opisane. Mada se o tome i danas spori na mnogim razinama, ova konstatacija ~ini da se svakodnevno pojavljuju dokumenti koji demantiraju one ranije. No, u novije vrijeme povijesni doga|aji, kako bi ih nekad zvali, prikazuju se vrlo brzo na internetu. Najnoviji primjer je objavljivanje tajnih i strate{kih ameri~kih dokumenata na WikiLeaksu. Knjiga, bolje re}i monografija pod nazivom “17. vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH“, govori ne{to druga~ijim jezikom. Onim {to je pribilje`en u vrijeme kad su doga|aji nastajali. Bez nekog {minkanja, dodavanja, ispravljanja. Subjektivnih pri~a skoro da i nema ni u spomenu (osobno preferiram takve, jer za mene je nositelj i kreator i pro{losti i sada{njosti, a i budu}nosti - jedino individua, ~ovjek) koje bi utjecale na sagledavanje pojava i doga|aja stavljenih izme|u korica ove nadasve kvalitetne knjige (i po sadr`aju i po izgledu -tehni~kim izvedbama). A pri~a o Sedamnaestoj, kako je jednostavno zovu (i ne samo) Kraji{nici, pri~a je o obrambenom ratu RBiH protiv agresije 92-95. godine, o nastajanju njene armije, kaljenju ljudi - amatera i civila kojima je rat nametnut, mukama izbjegli~kim i snu o slobodi. Ba{ tako. Sanjaju}i povratak na svoja spaljena ognji{ta u Krajinu, mladost ovoga dijela Bosne, ma gdje zate~ena, stala je prvi borbeni stroj obrane domovine. Dolazili su iz svih zemalja, u prvotne dvije, 1. i 7. brigadi, o kojima svjedo~e o~evici, kad se pojavila na Igmanu.

OSVRT

Monografija,

31

H

U bh. knji`evnoj riznici
Za `ivota Pand`o je dobijao i takve dobronamjerne savjete kojima je trebao da se definitivno opredijeli za samo jedan knji`evni rod, i to onaj vezan za knji`evnost posve}enu najmla|im, s obzirom da je ostatak njegovog opusa dugo vremena zaobila`en od strane kritike. Osporavanja su neminovan dio `ivota, pogotovo `ivota umjetnika. Ipak, mo`emo re}i da vremenom njegova djela, zastupljena u dvadesetak knjiga raznih antologija i zbornika, postepeno pronalaze svoje mjesto u bh. knji`evnoj riznici. {taka, sumorni dani {kolovanja, otu|enost u nesrodnom svijetu, subjektivna retrospektiva njegovih junaka, ratna i socijalna tematika, mitolo{ki folklor i pro{lost legendi, te grad i njegovi elementi - uglavnom su motivacijski predmeti Pand`inog pripovjednog interesovanja u kojima ne odstupa od autobiografskih reminiscencija i njihovog utapanja i uklapanja u kompoziciju pri~e. Upadljiva osobina njegovog pripovijedanja je `ivopisna jezi~ko-sintaksi~ka riznica, stilski noviteti i pravolinijska si`ejno-fabularna nit koja se ne prekida, ~ini se, i nakon tekstualnog epiloga. ^esta je sinteza realnog pripovjednog diskursa i pjesni~ke deskripcije {to za rezultat ima, mo`da i oksimoronsku percepciju izra`aja. Naturalisti~ki impulsi, posebno zapa`eni u pripovijetkama Njegova pri~a o sestri, Za dvadeset minuta ili D`emper otkrivaju nam jednog istan~anog, iskusnog novelistu sa precizno zacrtanim ciljem i jasno uokvirenom mi{lju. Bez pateti~nih nanosa i sentimentalnih izliva prilikom opisa karaktera ili pojava u pri~i, bez pretjerane leksi~ke frazeologije, uprkos ~injenici da se obilato koristio bujnim i so~nim vokabularom. I humor kao poetski preliv ima svoje, dodu{e, sporedno mjesto u Pand`inoj prozi koji, s vremena na vrijeme, izranja iz naracije stapaju}i se sa osnovnom pripovjednom niti, osvje`avaju}i bazi~ni tok fabule. narodne balade) daje nam jednu osebujnu sliku porodice i polo`aja `ene (ili bolje re~eno `enâ) koja iza visokih zidova i taraba u edenski opisanom vrtu pro`ivljava svoju hermeti~ki zatvorenu dramu te{kog `ivota u jo{ te`em svijetu. Mr`nja, ona iskonska, tipi~no ljudska, koja se na momente grani~i sa psihoti~nim izljevima bijesa i nenavisti poku{ava da probije te{ke zidove Latife-hanuminog svijeta, uzaludno dekorisanog prividnim bogatstvom i blje{tavom ljepotom {arolikog avlijskog cvije}a s obzirom da intimna surovost i pokora su`njih stoje kao vje~ni antipodi da se susretnu samo u kona~nom trijumfu jednog nad drugim. Pri~a, iako gradska ipak ne odbacuje elemente prirode, ali ovaj put kao sporedni, zaumni motiv jednog zlog svijeta sa ne`eljenom, ali istrajnom sudbinom. Prepletenost naizgled, heterogenih, motiva ~esto okon~ava detaljnom elegijom opisivanog predjela. Opisi pejza`a i kolorita prirodnih boja su kompoziciono funkcionalni i literarno uobli~eni, a pro~i{}enost poetskog izraza i jezi~ka prepoznatljivost jedinstvena su paradigma usmjerenog stila i bitan primjer zaokru`enosti jezika i totaliteta Pand`ine knji`evne poetike. Na `alost, ta poetika jo{ nije cjelovito i adekvatno vrednovana, pa stoga nije u stanju da osvijetli njegov opus u cjelini, da nam pru`i jedan relativan osje}aj upotpunjenosti, jer, bez obzira na sve predrasudne opaske i postulate iz pro{losti, Pand`ina knji`evnost nezaobilazan je fenomen u ukupnom komparativnom prou~avanju knji`evnog svijeta BiH.

DRUGA^IJI JEZIK Knjiga, bolje re}i monografija pod nazivom “17. vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH“, govori ne{to druga~ijim jezikom. Onim {to je pribilje`en u vrijeme kad su doga|aji nastajali. Bez nekog {minkanja, dodavanja, ispravljanja
Obu~eni, ozbiljni, istrenirani, hrabri... govorili su lokalni stanovnici za njih: stigao NATO! Tu }e legendu u `ivot pretvoriti 17. kraji{ka, slavna i vite{ka, te dobitnica (kolektivnog) najve}eg ratnog priznanja - Zlatni ljiljan. Bez sumnje, postala je kroz svoje borbe u obrani zemlje i dr`ave, naj-

Psiholo{ki preljevi
Slo`enost psiholo{kih preliva kao u pri~i Iza kanata (za koju je Midhat Begi} rekao da podsje}a na razradu neke stare

poznatija u cijeloj Armiji RBiH, mo`da i najbolja u njoj. Upoznav{i ve}inu komandnog kadra (pre`ivjelog) te jedinice, i sam tome svjedo~iti mogu! Ono {to ju je krasilo jeste hrabrost, profesionalnost i neustra{ivost, ali i velika humanost (hranili su hiljade izbjeglica iz Krajine u svojoj kasarni u Travniku) te odanost principa multietni~ke BiH (ponajbolje su one strane kad Fikret ]uski} opisuje doga|aje u Travniku i za{titu tamo{njeg nesrpskog stanovni{tva od “ekstrema i mud`ahedina“). Grobovi njenih boraca posijani su diljem Bosne (od Trnova do Klju~a). Brigada je svoju katarzu, ka`u autori, do`ivjela postrojavanjem u oslobo|enom Klju~u, kada se, nakon tri godine te{kih i slavnih borbi, vratila ku}i. Ovu sigurno najbolju monografiju o brigadi i obrani domovine cijenjeni ~itatelji mogu prona}i kod izdava~a, a kad je jednom nabave, gutat }e je kao halvu. I ovaj je to potpisnik uradio, ne spavaju}i cijelu no}. Da su im bile dostupne sve arhive (one niz Ministarstva obrane nisu?!), knjiga bi imala jo{ ve}u dokumentarnu vrijednost. Autori obe}avaju u drugom izdanju jo{ vi{e istra`ivanja i dokumenata. Knjiga je {tampana na finom papiru, odli~no opremljena, u 1.500 primjeraka. Ve} je imala i tri promoci je: u Tra vni ku, Klju~u i Sanskom Mostu, na kojima je bilo stoti ne Kraji{nika, bo raca i ljubite lja knjige. Cen tral ni }e do ga|aj svakako biti velika sve~anost i promocija u Sarajevu, najavljena za rano prolje}e. Glavni krivac za knjigu je predsjednik Udru`enja 17. VKbbr Fikret ]uski}, general i biv{i komandant brigade, koji je ulo`io najvi{e napora da bi se ovaj projekt o`ivotvorio. Svakako pro~itati!

R. Kolar

32

Putovanje kroz boje
Umjetnost }e potvrditi svoju avangardnu ulogu prela`enja preko granica i brisanja granica u zemlji u kojoj su granice centralna metafora dana{njeg `ivota
Faruk [ehi}
Povodom 25. novembra, Dana dr`avnosti BiH, Udru`enje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine organizuje revijalnu izlo`bu radova svojih ~lanova. Ova godi{nja izlo`ba drugi put nakon rata u BiH okuplja umjetnike iz svih krajeva na{e zemlje, ali prvi put se to de{ava u zna~ajnom obimu od 150 likovnih umjetnika. Iako }e sama proslava godi{njice ZAVNOBiH-a biti odr`ana samo u jednom manjem dijelu BiH, po{to je na{a realnost iskrivljena kao kubisti~ki portret. Tako }e umjetnost potvrditi svoju avangardnu ulogu prela`enja preko granica i brisanja granica u zemlji u kojoj su granice centralna metafora dana{njeg `ivota. Po~ev od onih administrativnih, entitetskih ili brojnih kantonalnih teritorija ome|enih granicama, pa sve do onih barijera unutar Ijudskih glava. Ova uloga umjetnosti, u ovom slu~aju likovne, po sam status umjetnosti ne mora ni{ta dobro zna~iti, nego }e samo potvrditi njenu autsajdersku poziciju u ovom dru{tvu, ako zanemarimo film - “najeroti~niju“ umjetnost dana{nje BiH. Sam revijalni karakter izlo`be daje na znanje da je izlo`ba oslobo|ena bilo kakve vrste selekcije, te predstavlja jedan veliki mozaik koji ~ine radovi likovnih umjetnika, koje su oni, po vlastitom izboru, odabrali. Od ulja na platnu do instalacija u prostoru na fotografiji, {irok je dijapazon likovnih tehnika i formi koje ~ine ovu izlo`bu, i tra`iti neki zajedni~ki nazivnik za ovu izlo`bu, bilo da je on estetski ili generacijski, nepotrebno je i suvi{no. Takvo {arenilo u likovnom izrazu mene najvi{e pribli`ava ve} navedenom mozaiku ili, mo`da,
Miralem Brki}: “Stanje nacije”, tu{, 2010.

ULUBiH: Revijalna izlo`ba, Collegium Artisticum 24. 11. - 8. 12. 2010.

KUN

~etvrtak, 2 decembar 2010. godine

Uz izlo`bu Mehmeda Zaimovi}a “Mali format 1995 - 2010“

KUN

33

Prostor izravnog
sa samim sobom
(Galerija “Roman Petrovi}“, 1 - 10. decembar 2010)
Silovita istina njegova djela, njegove energije, jest istina represije. Zaimovi}evi crte`i, oblici kao da su lijevani u kalupu misli, otrovi su koje izlu~uje mentalno oko. Jean-Louis Depierris, 1970. On spaja strogost i dubinu ideja sa potpunom slobodom i originalno{}u uzvo|enja {to njegovom radu daje karakteristike novog i kompaktnog. Strukture koje on istra`uje imaju organsko porijeklo koje se savr{eno stapa sa intelektualnim tokovima umjetnikove misli. „Forme kao odraz misli“ napisao je J. L. Depierris koji predstavlja radove i daje njihovu analizu kojoj se ja u potpunosti pridru`ujem. Na putovanju ka po~etku utisaka koji su veoma materijalni, ~ini nam se da nas Zaimovi} vodi do samog sredi{ta njihova nastanka. Umjetnost koja spaja apstraknost i figuraciju koja ima osobni pe~at, uzdi`e nas do sretnih suo~avanja. Paule Gauthier, 1970. Ostaju}i van odre|enih stilskih kodeksa, Zaimovi}, svoj i osoben - gradi sliku na principu kontrasta i prividnog paradoksa koji neobi~no aktivira gledaoca. Sve je poznato i sasvim neobi~no, ali nikada u tom sklopu sagledano. Katarina Ambrozi}, 1971. Sem toga, ovo antifigurativno (u bukvalnom smislu re~i) poimanje „doga|aja“ i antifokusno poimanje slike, ovo treperenje znakova i simbola koje se razliva preko nje, kao da je u tradiciji muslimanske umetnosti, svojevrsne transcendencije koja proizlazi iz `ivota da bi ga napustila i stala iznad njega. Ipak, osobine `ivota su zadr`ane: kretanje, ritam, odnosi velikog i malog, pravog i krivog, toplog i hladnog, svetlog i tamnog. Ti odnosi su, me|utim, rezultati jedne izuzetne, Zaimovi}eve ma{te. Miodrag B. Proti}, 1974. Sada, kada su, za samo nekoliko godina, mjesta pretvorena u prostore u`asa i mu~enja, a sav prostor su`en, a u njemu sve poru{eno i izbrazdano krvlju, sa ostacima zidova koji jo{ str{e, Zaimovi}evo slikarstvo, njegovi procesi klijanja, njegova neizmjerna melanholija, njegova svijest da je `ivot bol, i samo bol, pozivaju svakoga ko pro|e ovim dijelom Evrope da se zaustavi i da razmisli, da postavi pitanje o intimnoj stvari. To su znaci, amblemi i simboli na{e moderne egzistencije. Piero del Giudice, 2002. Svoju osjetljivost, svoje umjetni~ko bi}e, svoju umjetni~ku i moralnu supstanciju Zaimovi} daruje kao svjedo~anstvo ne samo jednog vremena nego i svoga estetskog i umjetni~kog imperativa koji svoj ljudski poziv ispunjava tek onda ako je istovremeno i uvijek i moralni imperativ. U tom smislu njegov likovni svijet nije tek svjedo~anstvo neke robinzonske umjetnikove igre i tra`enja i nala`enja, nego i svojevrsni poziv da sudjelujemo u jednom ljudskom postojanju koje s nama dijeli svoje iskustvo, svoju zami{ljenost pred svijetom i postojanjem, svoje nedoumice ili tragove ljepote, svoja pitanja koja su uvijek na neki na~in i na{a zajedni~ka ljudska pitanja. Dr. Sulejman Bosto, 2004. Iznimno je ljudsko i profesionalno iskustvo upoznati umjetnika koji bjelinu novog slikarskog platna i prostor izme|u platna i sebe do`ivljava i danas kao prostor izravnog su~eljenja i susreta sa samim sobom. Akademik Mehmed Zaimovi} poklanja nam takvo iskustvo. O njegovom su radu pisala vode}a rakterisati nekom jasnom bojom. Putovanje kroz boje je padanje kroz kosmi~ku crvoto~inu, {to je mogu}e u SF knji`evnosti, ali i u nekoj Dalijevoj slici, recimo: Nepostojanost memorije. Tako do`ivljavam ovo vi{estruko putovanje u svim pravcima kroz radove likovnih umjetnika iz cijele Bosne i Hercegovine, kao u`itak i ~aroliju koju jedino rije~ima mogu sebi objasniti. Mo`da je likovna umjetnost ono {to nas mo`e za trenutak operisati od ove stvarnosti u kojoj nema boja, ili dominiraju samo sive nijanse, kao

su~eljenja i susreta

Branka Grizelj: “Duga - savez” - Iz mape Potop, duboki tisak

Fehim Huskovi}: “Bez naziva”, akril na kartonu

Kulvne 1947. godine Udru`enjetuvnihja turna insti likoci umje Jo{ da
tnika BiH su osnovali Ismet Mujezinovi}, Vojo Dimitrijevi}, Mica Todorovi}, Vojo Had`idamjanovi}, Roman Petrovi}, Behaudin Selmanovi}, Sigo Sumereker, Patar [ain i Hakija Kulenovi}. Za prvog predsjednika Udru`enja biran je slikar Roman Petrovi} po kojem je i nazvana i na{a galerija koja se nalazi u centru Sarajeva. Od tog vremena postoji i Revijalna izlo`ba koja pored umjetni~kog ima i veliki simboli~ki zna~aj zbog datuma za koji je vezana. Udru`enje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine je svojim {ezdesetogodi{njim radom preraslo u svojevrsnu kulturnu instituciju na teritoriji dr`ave. Postavka ovogodi{nje revijalne izlo`be u svom sastavu ima radove 156 umjetnika, ~lanova Udru`enja, {to na najljep{i na~in uveli~ava sve~anost povodom koje ova izlo`ba i postoji, 25. novembra, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Vesna Vuga - Su{ac: “An|eo”, kombinirana tehnika, 2010.

Admir Mujki} (predsjednik ULUBiH-a)
Senad Buljuba{i}: Ciklus “^e`nja za ljetom” N4, kombinirana tehnika - medijapan, 2007.

jo{ pobli`e me navodi na enciklopediju, jer je ona kraljevski zbir ~esto, naizgled, i nespojivih stvari. Kao pisca i amaterskog posmatra~a kretanja u likovnoj umjetnosti u BiH i okolini ~esto sam fasciniran do`ivljajem boja. Ova misao ne zahtijeva dublje obja{njenje, jer njega i nema. Tako bih ovu izlo`bu mogao nazvati putovanje kroz boje, ~ak i kada se radi o crno-bijelim crte`ima, ili instalacijama, gdje su boje sporedne, ili svedene na minumum, ~ak i tada zami{ljam, infantilno, zna~enje ne~ijeg rada kojeg bih mogao oka-

u [kotskoj, gdje zbog vremenskih uslova razlikuju 88 nijansi sive boje. Likovna umjetnost je prozor kroz koji }emo gledati, dole, daleko ispod ove zemlje, u bolje svjetove. Pored toga {to je zadatak svake umjetnosti da ukazuje na poreme}enu sliku stvarnosti, nekad je i bolje kada ona ide u suprotnom pravcu, izmi{ljaju}i nove stvarnosti. Volim umjetnost i snove sa jarkim i `ivim bojama. Uostalom, umjetnost i snovi su neodvojivi jedno od drugog, kao {to su nerazdvojivi zelenilo trave i plavetnilo neba.

imena bosanskohercegova~ke i tada{nje jugoslavenske likovne kritike, ugledni evropski kriti~ari, otvaraju}i pitanje odnosa figuracije i apstrakcije, fantasti~no-nadrealnog i realnog, uloge simbola i znaka. Ipak, mislim da to nije sredi{nje pitanje Zaimovi}evog slikarskog osje}anja ve} da je rije~ o postupku iznimne sinteze i sublimiranja. Zaimovi} ne slika sam proces gledanja i neposrednog mi{ljenja na na~in na koji je to, recimo, ~inio Cezanne. On pu{ta da ga motiv u potpunosti osvoji i zarobi ~ula, da se natalo`i na sva, u njemu ve} postoje}a, emotivna i intelektualna iskustva i da potom, poput supstrata, iza|e na povr{inu platna. Zaimovi} bilje`i sje}anja na pojedina vizualna iskustva, na sve ono {to i nesvjesno nastanjuje na{ pogled, a potom i sje}anja na emotivna stanja koja su ta iskustva proizvela u njemu. Dr. sci. Aida Abad`i} - Hod`i}, 2010.

(iz kataloga)

34

Pariski nau~ni skup posve}en velikanu bh. knji`evnosti

KUN

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

Grani~nik Istoka i Zapada
Nedavno zavr{eni dvodnevni skup na Sorbonne IV nije bio samo hommage velikom stvaraocu Me{i Selimovi}u, jo{ manje obi~na proslava stogodi{njice njegovog ro|enja, bio je to istinski praznik za ljubitelje knji`evnosti
(Specijalno za Oslobo|enje iz Pariza) Zdenka Brajkovi}
Parizu je, u organizaciji Univerziteta Sorbonne IV, odsjek za slavenske jezike, od 26. do 28. novembra odr`ano nau~no savjetovanje “Me{a Selimovi} - Dijalog sa vremenom izme|u Istoka i Zapada“ povodom stogodi{njice ro|enja Me{e Selimovi}a. Najeminentniji stru~njaci knji`evnog djela Me{e Selimovi}a iz Pariza, Sarajeva, Beograda, Cetinja, Pri{tine, Zagreba, iz Njema~ke, njih dvadeset, nizom privla~nih tema ukazali su na zna~aj savremenosti ovog pisca. ne upadajte u zamke titoizma ili nacionalizma“, bila bi jedna od poruka ovog skupa koji je rasvijetlio djelo ovog jugoslovenskog pisca, gotovo sa svih aspekata, do najtananijih analiza kao {to je upotreba pro{lih vremena u njegovim djelima, do interpretacije njegovih djela u teatru ili na filmu. Taj dijalog vo|en ovih dana u vremenu izme|u Istoka i Zapada potvrdio da je Me{a, kako je to rekao Enver Kazaz, grani~nik izme|u Istoka i Zapada, Balkana i Evrope. On se po svemu uklapa u evropski modernizam. On je i ta interliterarna veza izme|u biv{ih jugoslovenskih kultura. Bh. pisac, jer “sve je njegovo bosansko“, ali odre|uju}i se sam, prema srpskom identitetu, smje{ten je i u srpsku knji`evnost, i ovaj skup je jedini, po rije~ima njegovog organizatora Save An|elkovi}a, koji ga je posmatrao u ovom dvojnom kontekstu. Naime, Me{a Selimovi} je klju~na metafora za tuma~enje jugoslovenske knji`evnosti, naravno zajedno sa Ivom Andri}em. Danas potpuno druga~ije do`ivljavamo njegova djela nego sedamdesetih ili osamdesetih godina. Danas je Me{a zna~ajniji i aktuelniji vi{e nego ikada za razumijevanje poslijeratne Jugoslavije, Titove Jugoslavije, a i one poslije Tita. - “Dervi{ i smrt“ je jedan od onih romana interliterarne ju`noslavenske zajednice koji su {ezdesetih godina pro{log stolje}a oformili poetiku modernisti~kog skepticizma u kojim dominiraju politi~ke naracije {to na razli~ite na~ine subverzivno djeluju prema titoisti~kom poretku vlasti, po~eo je referat “Upisivanje biografije u politi~ku parabolu u Dervi{u i smrti“ Enver Kazaz, profesor Sarajevskog univerziteta. Kao savr{eni poznavalac ne samo Me{inog djela no ju`noslovenske knji`evnosti u cjelini, Kazaz je proveo publiku kroz vrijeme, zapisano u knji`evnosti, od “Proklete avlije“, koja je za~etnik modernisti~kog skepticizma, pedesetih godina pro{log stolje}a, pa do Ki{a i njegovih poeti~kih obrata, knji`evnosti koja nije uspijevala zasnovati izravne pri~e o traumati~nosti jugoslovenskog politi~kog prezenta, nego je pri~u premje{tala u neku pro{lost. Kao i “Dervi{ i smrt“. Po Kazazu, jugoslovenski modernisti~ki politi~ki roman morao je izmicati diktatu politi~kog uma koji je na svojoj metarazini obe}avao utopijski futur komunisti~kog raja. Tuma~enje velikih literarnih dostignu}a, kakva su Selimovi}evi romani, rekao je profesor Kazaz, ne smije biti dio “epsko-herojskog nadgornjavanja“. Selimovi}a treba posmatrati kao {to je to ~inio prof. Nikola Kova~ u svom “Politi~kom romanu“ ili kao {to ga je interpretirao Kasim Prohi}.

U

“Sje}anja“
Bez Me{inih “Sje}anja“, ni “Dervi{“, ni “Tvr|ava“ nisu shvatljivi, u njima on govori jasno o svemu {to mu se desilo, pa su u stvari “Sje}anja“ njegovo klju~no djelo, ulaz u tuma~enje njegovih romana. - U “Sje}anjima“ on opisuje svoje ratno i revolucionarno iskustvo i pripadnost komunisti~kom pokretu, isti~u}i ~injenicu da je ~itava porodica, ~ak sedmero njenih ~lanova bilo izravno uklju~eno u pokret. Tu je i precizan opis pi{~eve poratne biografije i njegov sukob sa razli~itim oblicima jugoslovenske dogmatske politi~ke prakse. U ispovijesti, bez gotovo bilo kakvog naknadnog trijumfa nad protivnicima, Selimovi} iznosi razloge zbog kojih je napustio Sarajevo i preselio u Beograd, na~in na koji je udaljen sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kako je `ivio bez posla, modele njegovog izoliranja, zatim razvod i osudu od partijskih apart~ika, koji su mu pripisivali izdaju partijskog morala zarad `enidbe sa `enom iz tzv. gra|anskog stale`a, te isklju~enje iz Saveza komunista i opis okolnosti u kojima 1944. strijeljan njegov nevini brat [efkija. Doga|aj koji }e biti osnovna motivacija za pisanje “Dervi{a“, kao {to }e i niz drugih okolnosti iz njegovog `ivota biti preliveno u romanesknu fikciju, bilo u “Dervi{u“, bilo u “Tvr|avi“, ili nekom drugom djelu, rekao je Kazaz. Zapravo, “Sje}anja“ su subverzivnija u odnosu na socijalizam nego i “Dervi{“ i “Tvr|ava“. Iscrpno, stru~no i nadahnuto izlaganje Kazaza otvorilo je i nove putokaze u tuma~enju Me{inog djela. Izbjegnite zamke, izbjegnite politizaciju. U njegovim djelima imamo sve: ona su egzistencijalisti~ka, simboli~ka. Selimovi} je frojdovac, bori se sa vlastitom nemani, jer su njegovi romani suma vlastitog iskustva. A {to je, ustvari, i knji`evnost nego ogledalo vremena u kojem se pojedinac, sa vlastitom dilemom bori, u tra`enju odgovora o vje~itim istinama?

Otvoreni novi putokazi u tuma~enju Selimovi}eva djela

Aktualizacija “Dervi{a“ i “Tvr|ave“
Nedavno zavr{eni dvodnevni nau~ni skup u Parizu, na Sorbonne IV, nije bio samo hommage velikom stvaraocu Me{i Selimovi}u, jo{ manje obi~na proslava stogodi{njice njegovog ro|enja, bio je to istinski praznik za ljubitelje knji`evnosti i Selimovi}evog djela. Rad kolokvija se odvijao u vi{e seansi, a svaka je zavr{avala plodnim diskusijama, razmjenom mi{ljenja na zavidnom akademskom nivou. Prvog dana u~estvovali su Zvonko Kova~ (Zagreb, Hrvatska), koji je govorio o naraciji ljubavi i prijateljstva u prozi M. Selimovi}a, Sanjin Kodri} (Sarajevo, BiH), Boris Lazi} (Pariz), Dijana Had`izuki} iz Mostara, koja se zaustavila na temi o ulozi `ene, Danica Andrejevi} (Pri{tina, Kosovo) o poetici istine u “Dervi{u“, te Paul-Louis Thomas, koji je govorio o pro{lom vremenu u Selimovi}evim novelama. U drugoj grupi u~estvovali su Sini{a Jelu{i} (Cetinje, Crna Gora) “Transcendencija i egzistencija, zna~enje ljubavi u Tvr|avi“, te profesori iz Njema~ke Robert Hodel i Angela Rihter, koja je govorila o “Tvr|avi“ kao simbolu ili o etosu kriti~kog intelektualca. U subotnjem izlaganju Sava An|elkovi} (Pariz, Sorbonne) govorio je o dvjema dramatur{kim adaptacijama “Dervi{ i smrt“, te Tomislav Saki} (Zagreb), koji je govorio o filmskoj adaptaciji ovog romana. Zenaida Karavdi} (Zenica) govorila je o sintaksi~kim i stilisti~kim crtama u djelima “Dervi{ i smrt“ i “Tvr|ava“, a Jovan Deli} iz Beograda o djelu “Magla i mjese~ina“, kao o djelu tranzicije u stvarala{tvu

Me{e Selimovi}a. Enver Kazaz se prihvatio sigurno najopipljivijeg tkiva Me{inog djela, njegove biografije. Nihad Agi} i Fahrudin Rizvanbegovi}, kao ni Miroslav Egeri} i Nata{a Govedi}, nisu, na`alost, mogli do}i na ove susrete, mada su njihovo prisustvo i referati najavljeni. U uvodnom dijelu Zvonko Kova~ je, obra}aju}i se organizatorima, rekao: - Zahvaljujem {to nam omogu}avate govoriti u svojemu jeziku ili na na{im jezicima, to je uvijek dobar znak za inozemnu slavistiku, ponosni smo da je tako dobro razvijena, ali i sretni i opu{teni, jer govoriti svojim jezikom u stranom svijetu, posebno je lijep i osloba|aju}i osje}aj. Ne}e se slu~ajno, kako sam nedavno u Sarajevu pokazao analizom ljubavnoga, odnosno prijateljskog odnosa, u romanu “Dervi{ i smrt“ jedan od klju~nih likova - Hasan, zagle-

dati u Dubrovkinju usred Carigrada, a nakon svoje kra}e nostalgi~ne lamentacije, tipi~ne za iseljenike, o nama “na razme|u svjetova, na granici naroda“, nakon sva|e sa zemljakom koji je pri~ao ru`ne {ale o Bosancima, ne}e se slu~ajno zaljubiti ba{ u trenutku kada je ~uo Dubrov~anku i njezina mu`a da govore njegovim jezikom: u simboli~nom {irem kontekstu vjersko-kulturnog identiteta, jezik umjesto mjesta te blisko srodstvo i odre|eno me|usobno predznanje bili su dobar uvjet za iznenadnu ljubav i prijateljstvo, kao i za samospoznaju druga~ijim, a bliskim.

Ponovo ~itati
I dok je on “najljep{i jezik slu{ao iz najljep{ih usta“, nju je privuklo to {to je bio “nao~it, ugla|en, obrazovan, ve} {to je sve to a {to je Bosanac“. “^itajte ponovo Me{u Selimovi}a i

Kolokvij pripreman godinu
Recimo i nekoliko detalja o slavistici u Parizu, Sorbonne IV. [ef Grupe za bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski jezik je Paul-Louis Thomas, koji je sa docentom Savom An|elkovi}em ovaj kolokvij pripremao godinu. U razgovoru smo saznali da u prosjeku svake godine ove jezike studira 80 studenata, {to je zna~ajno, i da bi ironija bila ve}a, najvi{e studenata je bilo odmah poslije rata. Kriteriji za ovaj simpozijum bili su veoma visoki, `eljeli su okupiti najve}a imena i svi u~esnici su morali da se prijave sa dva referata. Smatraju da je ovaj simpozijum jedini koji je respektovao pi{~evu, da ka`emo, dvojnu nacionalnost. Za nas iz BiH Me{a Selimovi} je bh. pisac, ali ne zaboravimo da treba po{tovati i njegovo drugo opredjeljenje, ma ~ime ono bilo provocirano. On je veliki jugoslovenski pisac, koji je nadrastao i vjerovatno odbolovao jedno vrijeme, dileme i svojim djelima spajao, a ne razdvajao. Ovaj ga je skup svrstao u evropskog, odnosno svjetskog pisca koji se bavio univerzalnim temama u dijalogu izme|u Istoka i Zapada. Svi radovi sa ovog skupa bi}e objavljeni na prolje}e u Zborniku, u izdanju TKD “[ahinpa{i}“ u Sarajevu.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

Prikaz
Davor Beganovi}

(Lamija Begagi}, Jednosmjerno, Beograd, Fabrika knjiga 2010)
birke pripovjedaka pri~injavaju te{ko}e, kako kriti~arima tako i autorima/autoricama. Kao postulat prilikom njihova vrednovanja pojavit }e se kriterij povezanosti kojim se opravdava i njihovo obilje`avanje kao ciklusa. Naravno, ono {to se tra`i jest kohezivnost pojedinih elemenata-pripovjedaka koji }e kod publike proizvesti dojam jedinstvenosti te joj tako omogu}iti sagledavanje tiskanoga kao cjeline u koju se pojedina~ni dijelovi skladno uklapaju. To je jednostavno nepravedno. Od pripovjedaka kao da se tra`i ulan~avanje koje }e ih, u krajnjemu rezultatu, minorizirati u formu kakva nerealiziranog romana nesumnjive tr`i{ne dominante u svijetu “razvijenoga kapitalizma“. Najbolje zbirke pripovjedaka otet }e se tome diktatu i zadr`ati u sebi autohtonost koja ne}e ugroziti zajedni~ke - tematske i formalne - niti {to ciljaju na odr`avanje premise o razli~itosti u jedinstvenosti, zapravo klju~nom poeti~kom postulatu umije}a pripovijedanja kratkih formi.

Zakoni dinamike
Mogu}no ga je otkriti u napetosti ugra|enoj izme|u dvaju bi}a od kojih jedno, `ena, tra`i bijeg: “On je jo{ tu. I njegov automobil. I njegov dlan na mom koljenu. I ja u poziciji suvoza~. Suvoza~ koji bje`i. Suvoza~ koji je ve} sutra odlu~io upisati voza~ki. Kona~no.“ U svemu je presudna odlu~nost da se ne{to promijeni. Druga je stvar koliko se pripovjeda~ici mo`e vjerovati. Na tu dilemu odgovor, na`alost prili~no pesimisti~an, pru`a Jednosmjerno. Ta je zbirka svojevrstan spomenik dinamici. Gotovo su sve pri~e u njoj determinirane kretanjem, shva}enom u naj{irem zna~enjskome dijapazonu - od onoga ciljanog pa sve do samosvrhovitog. U njemu se prepoznaju i determinacija i kontingencija, voluntaristi~ki se pokreti smjenjuju s promi{ljenima ali su rezultati, naj~e{}e, a sada pomalo pretjerujem, porazni. U svakom slu~aju, ~ak sedam, od ukupno sedamnaest, pripovjedaka ve} u samome naslovu tematizira putovanje, dok se u najve}em dijelu ostalih o njemu govori. Jedina koja egemplificira stati~nost, U Gaudeamusu, ~ini to kako bi dodatno podcrtala bezizlaznost situacije u neimenovanome provincijskom gradi}u kojega privilegirani, lo{e savjesti ili bez nje, na kraju ljetnoga raspusta napu{taju upu}uju}i se na studij, te ostavljaju}i one manje sretne da svoj besmisao utope na potezu od Gaudeamusa do Verdija. (Ve} i sama pseudoegzoti~nost imena kavana, toliko tipi~na za provincijski milje, govori o uvijek odlaganoj `elji za odlaskom.) Kre}e se biciklom ili pje{ke, trolejbusom ili automobilom, vlakom ili avionom. Odlazi se u raznim pravcima, ponekim egzilantskim i dugotrajnim (Australija, Florida), ponekim koji vode od centra grada prema njegovoj periferiji, s planine prema gradu, produ`ava ih se i ote`e zbog vremenskih nepogoda (snijeg ili prolomi oblaka). Ponekad se njihovome zaokru`enju suprotstavi nesre}a, drugi ih put, opet, sama nesre}a inicira. Sredi{nje se pitanje postavi onoga trenutka kada se suo~imo s realizacijom putovanja/kretanja i utjecajem kojega vr{e na one {to ih poduzimaju ili su, kao pasivni faktori, njima pogo|eni. [to se posti`e tom promjenom mjesta? U kojoj mjeri zakoni dinamike donose boljitak onima na koje se primjenjuju? Zastanem li na~as i upitam li se nad gramatikom svojega teksta vidjet }u da sam, gotovo nesvjesno, koristio, vi{e negoli bi to od mene zahtijevao duh jezika, pasivne konstrukcije. Upravo je u tom dijalogu mojega prikaza s njegovim predmetom - zbirkom Lamije Begagi} mogu}no locirati sam paradoks nelagode {to ga pripovjedni tekst projicira prema recipijentu. Bazi~no aktivna, ~ak i aktivisti~ka, djelatnost u samome tekstu odjek pronalazi u pasivu, tvorba stanja trpljenja odjekuje u stvaranju likova koji, ma koliko se `udno, freneti~no, histeri~no kretali, svojim kretanjem ne generiraju ni{ta, koji ostaju, ma koliko ~esto promijenili mjesto, tamo gdje su bili.

KUN

35

Z

Motivacijski sklopovi
Kretanje je dakle mimikrija, voljni ~inovi rezultiraju ni u ~emu, izvo|a~i akcija zarobljeni su u ograni~enjima svojega svijeta kojih se ne mogu osloboditi. Ta su ograni~enja i vanjska i unutra{nja. Ona su i nametnuta i proizvedena u vlastitoj inertnosti, nesposobnoj da kreira autenti~ne sadr`aje te stoga osu|ene na kompulzivno ponavljanje istoga. Tu se i konstruiraju sredi{nji motivacijski sklopovi Lamije Begagi} usmjereni na tragiku malih ljudi i na tragiku svakodnevice. Minimalizam njenih pripovjedaka po~iva na vje{tini sa`imanja `ivotnih pri~a u komprimirani oblik, ~ime im se oduzima dimenzija veli~ine a dodaje slatkastogorki okus osuje}enosti, u onima osobito dramati~nim ~ak i propadanja. U tome mi se prosedeu osobito paradigmati~nim ~ine tri: naslovna Jednosmjerno, potom Put u out i Ludilo dobra knjiga. Jednosmjerno je pri~a o rastanku. Rastanak je odlazak koji se zbiva u jednome smjeru. Realno promatraju}i, u njegovu su slu~aju mogu}e dvije opcije: ostanak na mjestu na koje se oti{lo i povratak na mjesto s kojeg se krenulo. Prva je verzija tu`na, druga vesela. Otvoreni iskazi u tekstu optiraju za drugu (viza za Australiju je izdana na {est mjeseci), dok prikriveni, unutra{nji, daju naslutiti trajnost odlaska te time i raskid veze. Sukob razuma i afekata gotovo je opsesivna tema Lamije Begagi}, a i u ovome slu~aju }e afektivno donesen zaklju~ak odnijeti primat nad racionalnim: “Ku}i se sa aerodroma vra}am drugim putem od onog kojim sam i{la kad sam ga ispra}ala. Upadam u labirint jednosmjernih ulica iz kojeg se, u~ini mi se, nikada ne}u izvu}i.” Simbolika se pri~e razvija u zamr{enosti gradskih ulica koje ne dopu{taju dvosmjernost, razmjenu, dijalog. I Put u out u sredi{te stavlja ljubavni par, ovaj put gay. Lezbijski se par nalazi pred te{kim momentom outinga. U automobilu koji ih vozi iz Sarajeva u neimenovani grad kondenzira se napetost povezana s nelagodnom zada}om. Rubna situacija simboli~ku slijepu ulicu pronalazi u zastoju na Stupskoj petlji kojim se putovanje odbija povinovati predvi|enome toku. Otuda i neobi~ni osje}aj stalnoga zapo~injanja iznova, a ne produ`avanja jednom zapo~etog. Kao da je put rascjepkan na niz sitnih dionica od kojih svaka vodi i naprijed i nazad, u kojima se linearnost horizontalnoga kretanja raspr{uje u isprekidanoj liniji koja ne}e, i ne mo`e, sti}i kraju. Tako i pri~a mo`e zapo~eti ovom

Lamija Begagi}

Pripovjedni izri~aj
Lamija se Begagi} na bosansko-hercegova~koj knji`evnoj sceni ve} od objavljivanja prve knjige Godi{njica mature profilira kao spisateljica kojoj je stalo do koherencije vlastitoga pripovjednog izri~aja. Ta se te`nja ka profesionalnome obavljanju posla zrcali u rijetkome objavljivanju (bru{enje teksta) ali i u medijskoj prisutnosti, osobito u ciljanome kori{tenju interneta kao platforme za izo{travanje poeti~kih teza i autoiskaza u kojima se reflektira poetika {to stoji iza zadovoljstva u tekstu. Stoga je i njezina druga zbirka Jednosmjerno svjedo~anstvo konzekventnog slije|enja zadanoga puta. S druge strane, u njoj se daju naslutiti i pomaci u odnosu na Godi{njicu o kojima ne bih htio izvje{tavati kao o kakvim pobolj{anjima, te time prejudicirati da je novi uradak na ve}oj vrijednosnoj ljestvici od prethodnoga, ve} kao o pomacima u promi{ljanju organizacijskih na~ela koja stoje iza grupiranja pripovjednih tekstova. Godi{njica mature, oprostit }e mi se ovo kratko prisje}anje, rekapitulira skup povodom deset godina zavr{etka {kolovanja skupine prostorno nelociranih mladih ljudi pletu}i izme|u njih veze nastale na odnosu sli~nosti ali i razlike {to ih je proizvela kako vremenska tako i prostorna udaljenost. Rje~nik (VokabuLamijar) na kraju knjige potrudio se objasniti neke stvari a neke druge, opet, hine}i razja{njavanje, dodatno zamagliti. No, priznajem, makar sam knjigu intenzivno pro~itao a ~itateljsko iskustvo produbljivao i u radu sa studentimaicama, jedan mi je iznimno va`an moment u njoj promakao. Poput kakva prosvjetljenja otvorio se preda mnom nakon lektire Jednosmjernoga: naime, Godi{njicom mature dominira ~udnovata statika, nepokretnost likova, njihova zarobljenost u stanju koje im je ili nametnuto ili su ga, pak, sami izabrali. Izuzetak je pripovijetka Pozicija suvoza~ u kojoj se kretanje, makar koliko bilo okru`eno stati~no{}u, tematizira, u kojoj se tra`i izlaz iz pozicije mirovanja.

re~enicom: “Pa, ho}e{ da se vratimo?”, a zavr{iti ovom: “Ho}e - odgovaram spremna da po drugi put krenemo na isto putovanje.” Ludilo dobra knjiga tematizira heteroseksualni odnos koji je determiniran repetitivnim kretanjem od rubova ka sredini jednoga mikrokozmosa. Ljubavnici se periodi~no sre}u u motelima prema kojima se upu}uju iz razli~itih pravaca, provode u njima gotovo ritualno propisani odsje~ak vremena da bi se po obavljenome ritualu vra}ali u fiksirane to~ke svoje svakodnevne egzistencije. Minimalisti~ko pripovijedanje Lamije Begagi} opet uskra}uje informacije koje bi omogu}ile to~nije profiliranje figura, ostavljaju}i ih tako na rubu standardizirane i {ematizirane generalizacije. Odlu~uju}im ih se pripovjednim obratom, ipak, izvla~i iz svijeta kli{ea i pridaje im se nota posebnosti. Ljubavnik pripovijeda sadr`aj knjige, koju je nedavno pro~itao, i u koju, svjesno ili nesvjesno, projicira elemente njihove veze, to~nije zrnca sumnje koja indiciraju njezinu bezizglednost. Upravo moment stjecanja izuzetnosti jest ono {to }e ih nasilno vratiti u op}e, jer Lamija Begagi} ne mo`e i ne `eli dopustiti individualizaciju i osamostaljivanje. Te dvije komponente pru`ile bi makar potencijal sre}e, ili zadovoljstva, a to su afekti za koje u njezinu narativnome svijetu nema mjesta. Rastanak je diskurzivno obilje`en molbom `ene da joj mu{karac na bilo koji na~in po{alje ime knjige i pisca. “Klimnuo je glavom i sjeo u `uti auto. Nikad nisam dobila mail, ni poruku. Nisam ba{ sigurna, ali mislim da ta knjiga nikada nije napisana.” Zavr{ava li se sve tek na uskra}ivanju informacije? Ne prejudicira li ono i uskra}ivanje ostaloga, odluku napu{tanja slije|enja, na kraju besmislenih, rituala?

Skepti~na distanciranost
Veze koje se ne mogu realizirati, tjeskoba koja tjera na kretanje, kretanje koje gubi smisao, smisao koji se iznova stje~e u cirkularnosti, cirkularnost koja determinira oblik zbirke pri~e, zbirka pri~a koja sustavno odbija da postane roman... Lamija se Begagi} pokrenula korak dalje od Godi{njice mature. Glas u kojemu se ukida distanca izme|u `enskoga tijela i njegova okoli{a zamijenjen je glasom skepti~ne distanciranosti prema afektivnim i racionalnim svjetovima koju naratorka poku{ava naru{iti {alju}i samu sebe i svoje likove na nedovr{ena i nedovr{iva putovanja ~ija se svrha iscrpljuje u spoznaji njihove uvijek ve} iscrpljenosti u samima sebi. Zakoni dinamike pripovjednoga teksta ne preklapaju se sa zakonima dinamike kakvi vladaju prirodom. Zajedni~ka im je, mo`da, inercija.

36

Strip-tabla

KUN

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

Tamare Luji}

S konkursom, izlo`bom i sve~anim programom, uz dodjelu nagrada, zavr{en je dvogodi{nji projekt “Titef u BiH”, koji je realizirala Izdava~ka ku}a Publika, u suradnji s na{im listom i ~asopisom 5 plus, a uz podr{ku {vicarske ambasade u BiH. Za tri najbolje strip-table u konkursu “Titef ka`e NE nasilju“ nagrade su osvojili: Tamara Luji} (Osnovna {kola “Vuk Karad`i}“) iz Doboja, drugonagra|eni je Ajdin Salihovi} (Osnovna {kola Kladanj), dok je tre}eplasirani Tarik Hebibovi} (Osnovna {kola ^engi}-Vila) iz Sarajeva. Specijalna nagrada za sna`nu poruku pripala je Emini Sinanovi} iz Tuzle (Osnovna {kola Sjenjak). Oslobo|enje objavljuje prvonagra|eni rad.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38 [TAMPA•TISAK•PRES
Novine u Vojsci Srbije

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Privilegije za dobrovoljno

slu`enje vojnog roka
Politika, Beograd Vlada Republike Srbije, na predlog Ministarstva odbrane, utvrdila je Nacrt odluke o obustavi obaveze slu`enja vojnog roka i Nacrt zakona o izmenama i dopunama zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi i prosledila ih Narodnoj skup{tini koja }e ih usvojiti, o~ekuje se, po~etkom decembra. Re~ je o pravnom osnovu za suspendovanje obaveznog slu`enja vojnog roka (ostaje mogu}nost ponovnog aktiviranja ove obaveze u slu~aju po tre ba za od bra nu dr`ave) i uvo|enje – dobrovoljnog slu`enja vojnog roka. U pomenutom nacrtu odluke, u koji je „Politika” imala uvid, navodi se da se obaveza slu`enja vojnog roka u Vojsci Srbije obustavlja odslu`enjem vojnog roka poslednje partije vojnika upu}ene u 2010. godini. Isto va`i i za vojnike na „civilnom” slu`enju vojnog roka, a „upu}ivanje na slu`enje vojnog roka u Vojsku Srbije od 1. januara 2011. godine vr{i}e se po principu dobrovoljnosti, u skladu sa zakonom” .

Tri mjeseca u uniformi bi}e presudna za posao u MUP-u i Ministarstvu pravde, upla}iva}e se sta`, dobi}e se certifikat za rukovanje oru`jem…
no” Kako tvrdi pukovnik Lacko. vi}, bilo je i takvih interesovanja jer neki poslodavci, a posebno oni iz oblasti bezbednosti, insistiraju na odslu`enom vojnom roku pod oru`jem, pa su se pojedinci pokajali {to su se opredelili za civilno slu`enje. - Na{ plan je da obezbedimo upla}ivanje radnog sta`a tokom ta tri meseca, za {ta postoji na~elna saglasnost Ministarstva rada i socijalne politike. Vojnici }e dobijati sertifikat o obu~enosti za rukovanje vatrenim oru`jem, koji }e biti priznat od strane odgovaraju}ih dr`avnih organa, pa oni koji budu `eleli da posle vojske privatno nabave oru`je ne}e morati da idu na obuke po streljanama. Zavisno od potreba VS, neki vojnici }e tokom vojnog roka biti osposobljeni za upravljanje vozilima B i C kategorije ili gra|evinskim ma{inama, {to danas na tr`i{tu nisu jeftine obuke. Odslu`en vojni rok bi}e uslov za rad u MUP-u Srbije i Upravi za izvr{enje zavodskih sankcija Ministarstva pravde, odnosno obezbe|enjima zatvora i sudskoj stra`i. Tri meseca provedena u uniformi mogu se posmatrati i kao svojevrstan „probni rad” vojnici }e , mo}i da upoznaju vojsku i procene da li bi `eleli da rade u njoj kao profesionalci – sa`ima prednosti dobrovoljnog slu`enja vojnog roka pukovnik Lackovi}. Oni koji po`ele da se zaposle u VS mora}e da odslu`e vojni rok koji }e, samo za njih, trajati do {est meseci jer }e po isteku tri meseca biti upu}eni na obuku u jedinice za konkretne du`nosti, dok }e se istovremeno za njih obavljati bezbednosne provere. Ako je sve u redu, po isteku {est meseci bi}e primljeni kao profesionalci.

Aktivna rezerva
Svi ostali, koji jednostavno `ele da odslu`e vojni rok, posle tri meseca skidaju uniformu. Ako `ele mogu se prijaviti u aktivnu rezervu (koja }e za`iveti tokom slede}e godine i podrazumeva}e povremene obaveze, ali i privilegije), ili }e jednostavno samo biti uvedeni u klasi~an rezervni sastav kao i svi oni koji su do sada slu`ili vojni rok. - Vojska Srbije }e godi{nje prihvatati do 2.000 regruta, i to u svim postoje}im uputnim rokovima, zavisno od njihovog interesovanja i potreba vojske. Ako, na primer, studentima zbog fakulteta odgovara da slu`e od juna do septembra, uputi}emo ih na slu`enje u tom roku. Verujem da }e mladi biti motivisani da se na tri meseca priklju~e vojsci i da }e dobrovoljno slu`enje vojnog roka za`iveti u praksi – ka`e pukovnik Lackovi}.
M. GALOVI]

[estonedjeljna obuka organizova}e se u Somboru, Valjevu i Leskovcu

“Probni rad”
^ime }e Ministarstvo odbrane motivisati mlade da se, posle ukidanja obaveze slu`enja pod oru`jem i vi{egodi{njeg postojanja „civilnog” slu`enja, dobrovoljno prijave na slu`enje vojnog roka? - Ne}emo se pozivati samo na tradiciju, mada je kao motiv viso-

GODI[NJE 2.000 REGRUTA Vojska Srbije }e godi{nje prihvatati do 2.000 regruta, i to u svim postoje}im uputnim rokovima, zavisno od njihovog interesovanja i potreba vojske. Ako, na primjer, studentima zbog fakulteta odgovara da slu`e od juna do septembra, uputi}emo ih na slu`enje u tom roku, veli pukovnik Lackovi}

ko cenimo. Ponudi}emo konkretne koristi za one koji se prijave – ka`e pukovnik Dragosav Lackovi}, na~elnik Uprave za obaveze odbrane. Dobrovoljni vojni rok traja}e tri meseca, ali }e zbog kratkog perioda vojni~ki `ivot biti intenzivniji nego do sada. [estonedeljna osnovna obuka organizova}e se u tri centra, najverovatnije u Somboru, Valjevu i Leskovcu, a zatim }e se vojnici upu}ivati na specijalisti~ku obuku u centre {irom Srbije. Sve ono {to je do sada obele`avalo slu`enje vojske po`arstvo, stra`a, teren i bojevo ga|anje, postoja}e i dalje. Vojni rok mo}i }e da slu`e i `ene, ali i oni koji su slu`ili „civil-

Vjesnik, Zagreb

Evropska komisija o Hrvatskoj

E

uropska komisija je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi put objavila da Hrvatska mo`e zavr{iti pristupne pregovore potkraj prvog polugodi{ta 2011. te najavila datum kada }e objaviti izvje{}e o ispunjavanju mjerila za poglavlje Pravosu|e i temeljna prava. „Ako sve bude i{lo u redu, pregovori bi se mogli zavr{iti potkraj prvog polugodi{ta sljede}e godine, za vrijeme ma|arskog predsjedni{tva“, izjavila je Alexandra Cas Granje, direktorica u Glavnoj upravi za pro{irenje Europske komisije, zadu`ena za kandidatske zemlje.

Kraj pregovora s EU
u prvoj polovici 2011.
Na sljede}oj me|uvladinoj konferenciji o pristupanju, koja }e se odr`ati 22. prosinca, mogu}e je zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoli{ i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika
glavlje koje }e Hrvatska zatvoriti. Na sljede}oj me|uvladinoj konferenciji o pristupanju, koja }e se odr`ati 22. prosinca, Cas Granje je rekla da je mogu}e zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoli{ i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Za sljede}u godinu ostalo bi ukupno za zatvoriti jo{ {est poglavlja, ako se na ra~una poglavlje Ostala pitanja, o kojem se ne vode pregovori. U poglavlju 13 - Ribarstvo, Hrvatska je ispunila mjerila za zatvaranje, ali EU jo{ mora definirati odgovor na hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje i na slovenski zahtjev koji se ti~e „tradicionalnih ribarskih prava“. Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata zatvoriti u prvom tromjese~ju sljede}e godine, a Prora~unske i financije odredbe ne{to kasnije. Zatvaranje poglavlja 8 - Tr`i{no natjecanje ovisit }e o planovima za restrukturiranje brodogradili{ta. Cas Granje je potvrdila da je Komisija primila planove za tri brodogradili{ta, koji se sada prou~avaju. (Hina)

Najte`e poglavlje
Ona je na sas tan ku Za je dni~kog par la men tar nog odbo ra EU-Hrvat ska iznijela mogu}u dinamiku zatvaranja preostalih pregovara~kih poglavlja. Komisija je njezinim istupom prvi put najavila kada }e iza}i s prvim izvje{}em o ispunjavanju mjerila za najte`e poglavlje Pravosu|e i temeljna prava, koje }e sigurno biti zadnje po-

Planovi za brodogradili{ta
Cas Granje je rekla da se na tome sada radi i da bi poglavlje moglo biti spremno za zatvarnje po~etkom sljede}e godine. Ona je izrazila nadu da }e se poglavlja

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 39

Sve~ana akademija povodom 65 godina od progla{enja FNRJ

Jugoslavija je
u{la u legendu
Titovi po{tovaoci i danas obilaze Ku}u cvije}a

Mi ne slavimo, nego obilje`avamo ovaj datum, jer se mrtvacu godine ne broje, budu}i da smo vjerna dru`ina koja ~uva uspomenu na slavno, veliko doba i nastoji da tu istinu sa~uva od starih i novih la`i {to je neprekidno blate i salije}u, rekao je knji`evnik Goran Babi}, potpredsjednik Dru{tva za istinu o NOB-u

Danas, Beograd Povodom 65. godi{njice progla{enja Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 29. novem bra 1945, ~es ti tam vam praznik, Dan republike - rekao je general Svetozar Oro sa govornice omotone trobojkom s petokrakom, a stotinak ljudi u sali Muzeja istorije Jugoslavije stalo je mirno kada je Hor „Bra}a Baruh“ po~eo da peva: „Mi digosmo glave, pod nebom tamnim, smeli se probi glas, sad cilju velikom, delima slavnim, sloboda ponese nas. Jugoslavijo, borba te rodila, Jugoslavijo, narod te slavio, ljubav te zemljo na{a napojila, budi ponooooosna, Jugoslaaaaavijooooo“. Sedokosi u sredini sale izvadio je maramicu iz d`epa kaputa i obrisao suzu. Isto je u~inila baka, dva reda dalje.

Republike su ostale
Da glavnog povoda sve~ane akademije povodom Dana republike, pomenute Jugoslavije, odavno nema, moglo se primetiti to jutro, u subotu pre podne, ispred Ku}e cve}a, kada su iz „Kompasovog“ autobusa ljubljanskih tablica po~eli da ispadaju veseli mladi Slovenci s fotoapartima, i hrle kroz kapiju ka ve~nom kona~i{tu Josipa Broza Tita, dok je delegacija Dru{tva za istinu o Narodnooslobodila~koj borbi i Jugoslaviji polagala venac na mar{alov grob.

- Oni su prvi napustili tu Jugoslaviju, a vidi ih sad - primetio je stari Veljko gledaju}i Slovence zagrljene u pozi za fotografisanje sa spomenikom druga Tita u prirodnoj veli~ini. Po{to su polo`ili venac i upisali se u knjigu utisaka - ~elnici Dru{tva za istinu o NOB-u i posetioci uglavnom poznih godina, napunili su salu Muzeja istorije Jugoslavije, gde je sem one ju go slo ven ske tro boj ke, na bini bio zalepljen veliki natpis: Republiko zdravo. Ge ne ral Oro, pred se dnik Dru{tva, pozdravio je najpre rodbinu i potomke vode}ih revolucionara i dr`avnika koji su stvarali Jugoslaviju, a posebno Titove unuke Zlaticu i Josipa Jo{ku Broza. Njih dvoje su sedeli u prvom redu, odmah pored retkih visokih zvani~nika koji su se odazvali pozivu na skup - ambasadora Crne Gore Igora Jovovi}a i funkcionerke Skup{tine Beograda Radmile Hrustanovi}. Mi ne sla vi mo, ne go obe le`avamo ovaj datum, jer se mrtvacu godine ne broje, budu}i da smo verna dru`ina koja ~uva uspomenu na slavno, veliko doba i nastoji da tu istinu sa~uva od starih i novih la`i {to je neprekidno blate i sale}u, rekao je knji`evnik Goran Babi}, potpredsednik Dru{tva, obra}aju}i se skupu. „Kad od ne kog do ga|aja pro|e 65 godina, a taj doga|aj se i dalje kolektivno i na ja-

Dra`ina komandna odgovornost

Rehabilitacija Dra`e Mihailovi}a je farsa. Ako u Hagu sude po komandnoj odgovornosti, samo slike na kojima se vidi da su ~etnici klali, da su sara|ivali sa Nemcima, dovoljne su da i Mihailovi} treba da bude osu|en - ka`e Josip Jo{ka Broz povodom procesa za rehabilitaciju vo|e Ravnogorskog pokreta. „Nali~je srpskog naroda u Drugom svetskom ratu bili su ~etnici i Dra`a, `alosno je {to se slobodarska Srbija danas posle 65 godina poziva na nali~je, i ho}e da tra`i nadahnu}e u nali~ju. Pa na|ite mi nekog ko tra`i nadahnu}e u Vuku Brankovi}u“, ka`e Svetozar Oro. poslednji stih poeme, pa se skup preselio na koktel u hol Muzeja. U vitrinama majice, {olje, olovke i privesci sa likom Tita, ogrlica sa istrgnutim tipkama kompjuterske tastature na kojoj pi{e SFRJ... Suveniri koje mahom kupuju Slovenci. Organizatori su obja{njavali da su na skup pozvali i predsednika Srbije, premijera, kao i ~lanove Vlade, ali se niko nije odazvao.

vnom mestu proslavlja, svakome je jasno da je re~ o ne~emu {to se uputilo u legendu. Tragi~ne devedesete uni{tile su i tu zemlju i njen praznik, ali se istorija nije vratila natrag i ni na jednom deli}u nekada{nje zajedni~ke dr`ave po njenom raspadu nije progla{ena, odnosno uspostavljana, monarhija. Republike su ostale iako je njihov datum ro|enje slu`beno zaboravljen u svakoj od njih“ - rekao je Babi}. Sledio je kulturno-umetni~ki program - „Kohunj planinom“ i splet partizanskih pesama, potom je prvakinja Narodnog po zo ri {ta Kse ni ja Jo va no vi} odrecitovala „Stojanku majku Kne`opoljku“ Skendera Kulenovi}a, a prvak [aba~kog teatra Pe tar La zi} „Ka di nja~u“, Slavka Vukosavljevi}a. - Pao je 14. kilometar, al’ nikad ne}e Kadinja~a - pro{aputala je sala, skoro unisono,

Partijski kongres
- Ministar spoljnih poslova se javio da ne mo`e do}i, ministar odbrane se zahvalio na pozivu... Ali iz kabineta predsednika Tadi}a i ostalih ministara nije stiglo nikakvo opravdanje rekli su nam. Josip Jo{ka Broz, pozdravljao se sa prisutnima. - Ljudi se sve vi{e se}aju Jugoslavije, jer vide da je to bilo jedno pravo vreme, gde je sva-

ki ~ovek imao svoje dostojanstvo. Mislim da }e polako i saradnja me|u republikama da se obnovi. Vidim da je u mnogo ~emu po~ela. Ako ka`em da je u [ehovi}e na proslavu dana oslobo|enja BiH do{lo 200 muslimana koji su pe{ke i{li iz Tuzle, to je, bi}e, povratak ne kog no vog dru`enja i bratstva jedinstva - objasnio je Jo{ka za Danas. On se spremao za kongres svoje Komunisti~ke partije, ~iji je predsednik, u nedelju. - Preda}emo 11.000 potpisa za registraciju tako da }emo biti jedina registrovana komunisti~ka partija u Srbiji. Ostale komunisti~ke partije koje ne re gis tro va ne pos to je je su se kte, ~iji li de ri po ku {a va ju da prave udru`enja koja se ne ra zli ku ku od ri bo lo va~kih. Imamo veze sa svim biv{im republikama i sve leve snage }e se ujediniti na teritoriji SFRJ. To je jedini na~in da ekonomski opstanemo - kazao nam je Broz, a okupljeni okolo su odobravali. General Oro je sa saborcima pri~ao: „Ju go sla vi ja `ivi, ali ne kao dr`ava. Ne ma za je dni~kog kro va, ko ji je sru {en, i prvo i osno vno je uspos ta vi ti odno se. Svi|aju nam se susreti Tadi}a i Jo si po vi}a, je di no nam se ne svi|a jedna re~: Ovo nije brat stvo i je din stvo, ne go in te res“.
Dragoljub PETROVI]

Doha se nada raspisivanju natje~aja za novog investitora

Katarani bi gradili veliki LNG na Krku
Hrvatska bi katarski plin pla}ala vodom, a 3. maj bi gradio brodove s tankovima u kojima se mogu prevoziti i plin u teku}em stanju i voda
Novi list, Rijeka Nakon {to je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, pro{li tjedan javno dao nagovijestiti kako Vlada nema namjeru jo{ dugo ~ekati me|unarodni konzorcij Adria LNG da po~ne graditi veliki LNG terminal na Krku, aktualizira se pitanje ulaska drugih, potencijalnih ulaga~a u projekt, prvenstveno Katara. Podsjetimo, Horvat je kazao, {to je bio prvi takav glas iz Vlade, da }e Vlada, ako Adria LNG „izgubi `elju oko lokacije odabrane za veliki LNG terminal, inzistirati na tome da na nju vi{e ne pola`e pravo“. Ne}e se dozvoliti, kazao je, da se lokacija predvi|ena za LNG izgubi time {to nitko ne `eli ni{ta napraviti. Od go vor na pi ta nje je li Ka tar, slu`beno, jo{ uvijek zainteresiran za ulazak u projekt na Krku, iz Dohe, na`alost, nismo uspjeli dobiti, no kako se neslu`beno mo`e ~uti, Katar je u stalnoj komunikaciji s Hrvatskom i nada se raspisivanju natje~aja za odabir novog investitora, na koji bi se sigurno javio. U Dohi je s hrvatskim izaslanstvom bio i prof. dr. sc. Ivan Milo{ s rije~kog Veleu~ili{ta, ~lan Sekcije za luke HAZU-a, koji radi na projektu XI. europskog cestovnog koridora u kojem LNG na Krku, ka ko ka`e, ima zna~aj nu ulogu. Za njegovog boravka u Dohi, napominje, ~ak je spomenuta i ideja da bi Kataru Hrvatska plin pla}ala – vodom. I ta se ideja, napominje, mo`e realizirati, pri ~emu bi „3. maj“ gradio reverzibilne brodove s rostfrei tankovima u kojim se prevoziti mo`e i, neotrovan, prirodni plin u teku}em stanju, i, natrag u Katar, hrvatska voda. Nje go va ide ja ko ja je do bi la, me|utim, konkretniji epilog jest kori{te nje le da ko ji nas ta je po no vnim pretvaranjem plina iz teku}eg u plinovito stanje, u vi{enamjenske svrhe na Krku. Nakon objave ovoga prijedloga, isti~e, ve} je stigla ponuda strate{kog partnera iz SAD-a, Atlante, tvrtke koja servisira velike transatlantske avione, i koja bi na Krku gradila veliku remontnu bazu za testiranje zrakoplova na temperaturi od minus 127 celzijevaca.
Bojana MRVO[ - PAVI]

40

POMO] U KU]I Mogu}nosti su razne, a odluka je na vama

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Vakcina protiv stresa?
Nau~nici iz Kalifornije tvrde da su na korak do prave formule za vakcinu protiv stresa. Jedna injekcija bi, ka`u, bila dovoljna da se opustimo poslije bilo kakvog napora. Poslije trideset godina istra`ivanja i potrage za lijekom protiv stresa, ameri~ki neurolozi vjeruju da odre|eni lijek mo`e da promijeni hemiju mozga i da na taj na~in stvori stanje fokusiranog mira. Nau~nici tvrde da je vrlo blizu otkrivanja genetski stvorene formule koja }e ukloniti potrebu za opu{taju}im tretmanima i lijekovima. Ako se uzme u obzir vrijeme u kojem `ivimo i posljedice koje stres ostavlja na srce i ~itav organizam, ne ~udi {to je interesovanje za ovu vakcinu veliko.

OSLIKANI
zidovi su cool
Motivi su razni, od cvije}a, li{}a, stiliziranih figura, kao i izbor boja
Bijeli zid idealan je poligon za kreativnost, ali u kojem smjeru krenuti? Tapete? Boje za zid? Ili jednostavno objesiti slike i fotografije? Mogu}nosti su razne, a vi odlu~ite da li da se pozabavite trendy na~inom ukra{avanja zidova - oslikavanjem. Bilo da se sami odlu~ite na taj korak ili pozovete stru~nu i slikarski nadarenu osobu, jedno je sigurno, motiv i boju birate sami. Napokon na zidu mo`ete imati lik svog omiljenog junaka ili atraktivnu apstrakciju koja }e plijeniti poglede. Prednost oslikavanja zidova prvenstveno se o~ituje u fleksibilnoj i korisnoj primjeni. Svi mi u stanu imamo neki dio zida koji zjapi prazan i treba ne{to {to bi ga “podiglo“, a nijedna slika ili ukras naprosto se dimenzijama ne mogu uklopiti u tra`eni dio. Zato je oslikavanje odli~an izbor za takve te`e slu~ajeve jer je prilagodljivo za svaku dimenziju, kao i stil unutarnjeg ure|enja. Motivi su razni, od cvije}a, li{}a, stiliziranih figurativnih uzoraka kao i izbor boja. Neovisno koji stil njegujete u svom domu, pravilnim izborom motiva oslikani zid jo{ vi{e }e naglasiti osobnost cijelog prostora te ga u~initi originalnim i druga~ijim. Oslikavanje zidova je na neki na~in umjetnost, koja s jedne strane mora biti dekorativna, a s druge prilagodljiva `eljama naru~itelja i zahtjevima prostora. Jedan od najljep{ih dijelova ovog posla jeste promatrati odu{evljenost na dje~jim licima kada u|u u svoju sobu, a na zidu ugledaju svoj omiljeni lik iz bajke ili crti}a.

Bakterije iz crijeva {ire nove bolesti
Mikrobi koji obitavaju u crijevima su mo`da odgovorni za sve ve}u u~estalost alergija, hroni~nih stoma~nih problema, pa ~ak i gojaznost me|u djecom koja `ive u bogatim industrijalizovanim zemljama, poru~uju italijanski stru~njaci s Firentinskog univerziteta. Oni su uporedili crijevne bakterije djece iz Evropske unije i one iz zaba~enih oblasti Burkine Faso, pri ~emu su utvrdili dovoljno razli~itosti koje mogu da objasne razlike u nekim hroni~nim bolestima i gojaznosti izme|u dvije sredine. Ovi nalazi ukazuju na potrebu razvoja probiotskih proizvoda koji bi pomogli da se obnovi drevna ravnote`a me|u crijevnim bakterijama i ljude u razvijenijim zemljama u~inili vitkijim i zdravijim.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Povratak pletenica
Rolka nalik prsluku i {tofane pantalone, ko{ulja, ~izme, ~ine idealnu kombinaciju. Klasi~nu rolku, koju mo`da ve} imate u ormaru, osvje`ite interesantnom kragnom. Kragna mo`e da se nosi i preko jakne ili kaputa. Mekana i udobna pletena suknja dobro }e vam stajati i ako dobijete koji kilogram. D`emper s ukrasnim ma{nama hrabro uparite s prugastom majicom, pantalonama i cipelama poput martinki u kojima }e vam biti toplo cijele zime. Du`i d`emper je idealan za prikrivanje {irih bokova, ako ga nosite uz ko{ulju i d`ins. Pon~o je obavezan. Ovaj moderan komad, koji se nosi na bezbroj na~ina, mo`ete i sami da sa{ijete ili ispletete. Ako ste mladi i vitki, preporu~ujemo vam model koji treba da se nosi s kai{em. Uz kariranu suknju, pamu~nu majicu i ko`ne ~izme mo`ete da ga nosite cijeli dan.

Povrtni bolognese
Potrebno:
1 velika glavica luka 3-4 ~e{nja bijelog luka 400 gr mljevene junetine 1 dl bijelog vina 2 mrkve 2 paprike 1 mala tikvica 500 gr paradajza 1,5 dl koncentrata paradajza struk per{una par listi}a bosiljka 1/2 ka{i~ice origana ka{ika crvene paprike svje`e mljeveni crni biber i so su{eni za~ini po `elji parmezan

Priprema:
Sitno nasjeckani luk prodinstajte na maslinovom ulju, dodajte protisnuti bijeli luk, ~im luk zamiri{e, dodajte meso. Meso dinstajte dok ne izgubi crvenu boju, potom podlijte vinom i dinstajte dok vino ne izlapi. Ako je meso grudvi~asto, protisnite ga gnje~ilom za krompir, da bude rastresito. Dodajte nasjeckanu mrkvu, paprike i naribanu tikvicu, po potrebi podlijte vodom, dok se to kr~ka, oguliteparadajz, o~istite ih od sjemenki i nasjeckajte na kockice. Umaku dodajte paradajz i koncentrat paradajza. Svje`e za~ine nasjeckajte, te za~inite umak, dodajte i suhe za~ine. Umak neka kuha na laganoj vatri 45 minuta, a po potrebi podlijevajte vo dom. Umak }e se zgu snu ti s povr}em, tako da nije potrebno dodavati bra{no. Poslu`ite uz {pagete, a po `elji pospite parmezanom.

Med i banana za ljep{e lice
Za osjetljivu ko`u: Dvije ka{ike mladog sira mije{ajte sa ka{ikom meda dok ne postane krem smjesa. Nanosi se obilno na ko`u oko o~iju i usana. Neka na licu ostane 20 minuta. Ovu masku je najbolje skidati vatom namo~enom u toplo mlijeko. Za sve tipove ko`e: Jednu bananu izgnje~ite i nanesite na lice. Neka djeluje 2030 minuta. Najbolje isperite ~ajem od kamilice. Maska se mo`e primijeniti 1 - 2 puta sedmi~no. Protiv bora: Dvije ka{ike meda i jedno bjelance umije{ajte u ka{u. Neka stoji na licu 20-30 minuta. Isperite vru}om, zatim hladnom vodom. Ovu masku ipak ne smijete pre~esto upotrebljavati.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Jedna od pozitivnih posljedica stalnog uve}anja ra~unarskih performansi je to {to noviji ra~unari mogu da vr{e emulaciju pona{anja starijih, pri ~emu softveri rade dovoljno brzo da simuliraju operacije koje su prethodno zahtijevale hardver. Upravo kao ilustraciju ove tvrdnje jedan od programera je zapo~eo projekat koji nosi naziv jsGB i koji omogu}ava web pretra`iva~u da emulira Nintendovu originalnu Game Boy handheld igra~kukonzolu. Ovajprogramer je po~eo da radi na emuliranju Gameboy konzole u JavaScriptu, Web programskom jeziku ~ije performanse su postale vrhunskiprioritetme|ukreatorimapretra`iva~a u dana{nje vrijeme.

41

HP predstavlja prvi objedinjeni sistem koji ubrzava pouzdano i bezbjedno pokretanje aplikacija i usluga {irom heterogenih okru`enja. HP Application Lifecycle Management (ALM) 11 obuhvata i automatizuje najva`nije aktivnosti modernizacije aplikacija, od upravljanja zahtjevima, preko kvaliteta i performansi, do njihovog objavljivanja. Nedavno istra`ivanje, koje je na zahtjev HP-a provela kompanija Forrester Consulting,1 pokazuje da je 69 posto donosioca IT odluka odvojilo ma kar ~et vrti nu go di{ njeg IT bud`eta za modernizaciju aplikacija, dok }e 30 posto odvojiti vi{e od polovine svog IT bud`eta.

Ciklus aplikacija

Game Boy

Drive Extender

Prodaja servera ku}nim korisnicima nije tako jednostavan zadatak, imaju}i u vidu da ve}ina ili nema novca da kupi ure|aje ili ne zna kako da ih podese i puste u rad. Ipak, Windows Home Server predstavlja veliki napor da se do|e do ve}eg broja korisnika. U prodaji se mogu na}i serveri za backupovanje ku}nih podataka koji dolaze od kompanija kao {to je HP, a koje odlikuje pristupa~na cijena i jednostavnopode{avanjehardvera. Imaju}i u vidu da bugovi ve} mjesecima ugro`avaju OS, zapravo od samog po~etka, kompanijaMicrosoft je do{la do zanimljiveodlukekoja se odnosi na odbacivanje jednog od njihovih klju~nih tehnologija za OS, a to je Drive Extender.

Ste el Se ri es je pro {i ri la svo ju li ni ju pri la go dlji ve igra~ke opre me pred stav lja njem QcK po dlo ge za mi {a ko ju ka ra kte ri {e gra fi ka ko ja vodi porijeklo od varvarskih karaktera Bliz zar do ve nas tu pa ju}e i od mno gih `e ljno o~eki va ne RPG igre, Dia blo III. QcK Dia blo III Bar bar ri an Edi ti on po dlo ga za mi {a je di men zi ja 270x320x2mm, ima gu me nu osno vu ko ja se ne kli`e i po vr{inu koja je optimizovana za laserske i opti~ke mi{eve. Ova podloga se ve} sada mo`e kupiti na odre|enim tr`i {ti ma po ci je ni od oko 15 eura i sa vr{e no }e se uklo pi ti ka da se us ko ro po ja vi i Dia blo III.

Diablo mousepad

Najnovija kreacija

Ru~ni sat iPod Nano
Proteklih mjeseci ~etvoro njujor{kih studenata pokrenulo je projekat Diaspora, alternativu otvorenog koda popularnom Fejsbuku. Za 39 dana prikupili su oko 200.000 dolara uz podr{ku blizu 6500 poklonika. Sad se pojavio novi projekat koji ga je zasjenio. Skot Vilson, osniva~ dizajnerskog studija Minimal iz Chikaga, iznio je svoju ideju – ru~ni sat zasnovan na plejeru iPod Nano. Cilj njegovog projekta je da organizuje proizvodnju i distribuiranje svojih najnovijih kreacija – dva modela satnog ku}i{ta s narukvicom u koje se mo`e ugraditi ovaj Appleov si}u{ni plejer. Jednostavniji model TikTok ko{tao bi 35 dolara, a slo`eniji LunaTik duplo vi{e. Svoj projekat je obznanio na lokaciji Kickstarter s ciljem da prikupi 15.000 dolara. Do sada je skupio vi{e od 460.000 dolara, a do kraja akcije ima jo{ 16 dana. Vilsonov projekat pomeo je sve dosada{nje projekte ove vrste, ~ak i dosada{njeg rekordera, projekat Spasite Blue Like Jazz kojim su prikupljana sredstva za snimanje

Ideja indonezijskog dizajnera

DVIJE VERZIJE TikTok ima jednostavan dizajn koji omogu}ava da se Nano utakne u ku}i{te na narukvici prostim pritiskanjem i tako postane moderan vi{efunkcionalni sat. Verzija LunaTik je prefinjeniji komplet
filma po istoimenoj knjizi Donalda Milera. Taj projekat je od 16. septembra do 25. oktobra kad je zaklju~en, sakupio ukupno 345.992 dolara, daleko vi{e od 125.000 koliki je bio prvobitni cilj. Za veliku podr{ku koju ima Vil so nov pro ja kat, pos to ji prosto obja{njenje. Iako je njegova ideja jednostavna, to je o~igledno ono {to mnogi `ele. Projekat je do utorka popodne imao vi{e od 6400 pristalica koji su ga nov~ano podr`ali. S druge strane, ~ak i video koji je Vilson napravio kao dodatak projektu prili~no li~i na promotivne snimke kakve pravi sam Apple. “Sam Nano je in`enjersko ~udo“, ka`e Vilson. “Kolor ekran osjetljiv na dodir, dugotrajna baterija, MP3, radio, slike, pedometar, Nike+ i sat stali su u nevjerovatno malo ku}i{te.“ Njegov TikTok ima jednostavan dizajn koji omogu}ava da se Nano utakne u ku}i{te na narukvici prostim pritiskanjem i tako postane moderan vi{efunkcionalni sat. Verzija LunaTik je prefinjeniji komplet. Njegovo dvodjelno metalno ku}i{te izra|uje se na glodalici s ra~unarskim upravljanjem i to od aluminijuma kakav koristi avionska industrija. Narukvi ca se u oba slu~aja izra|uje od visokokvalitetne silikonske gume, a ostali metal ni di je lo vi od pu nog nehr|aju}eg ~elika. Vilson `eli da ponudi TikTok prije kraja decembra, a LunaTik sredinom januara.

Cipele koje usisavaju pra{inu

Indonezijski dizajner Adika Titut Triyugo osmislio je cipele koje sakupljaju pra{inu tokom {etnje. Pretvori li se njegova ideja u komercijalni proizvod, ~i{}enje }e nam u budu}nosti biti u svakom slu~aju druga~ije no prije. Adika Titut Triyugo je mislio na ljude koji vole raditi vi{e stvari istovremeno ili jednostavno mrze usisavati. Obuvanjemovihcipela~istit}e pod i sakupljati pra{inu s njega jednostavnim hodanjem, pri tome mogu obavljati i neke druge stvari. Cipele nazvane Foki imaju po dva rotacijska dodatka za ~i{}enje na potplatu. Sistem radi na struju, tj. na punjive baterije i kada je isklju~en, korisnik mo`e hodati kamo po`eli u njima. Opremljenesu LED ekranima na kojima se mo`e vidjeti stanje baterije te koli~inasakupljenepra{ine. Trenutno se radisamo o konceptu, alitako je svoj `ivotzapo~eo i robot-usisiva~Roomba, koji je danas sasvim normalna pojava u mnogim ku}anstvima.

Rekordna prodaja LG Electronicsa

Milion Optimus One kod vlasnika
LG Electronics je objavio da je Optimus One smartphone ostvario rekordnu prodaju od milion primjeraka i to samo 40 dana od zvani~nog predstavljanja telefona. Time je Optimus One, koji je sada dostupan u ve}em dijelu Evrope, azijsko-pacifi~kim zemljama i SAD-u, postao mobilni telefon sa najbr`im rastom prodaje u historiji kompanije LG. Smartphone Optimus One pokre}e Android 2.2 Froyo operativni sistem, prilago|en za kori{tenje Google mobilnih servisa i izuzetno je popularan me|u korisnicima koji prvi put kupuju smartphone, a koji `ele telefon sa izuzetnim performansama i korisnim apli ka ci ja ma, po izu ze tno pristupa~noj cijeni. Optimus One je jedan od prvih smart telefona koji koristi najnovijiGoogleoperativnisistem i omogu}ava korisnicima i do tri puta br`e pretra`ivanje interneta, u~itavanje web stranica i kori{tenjevi{efunkcijaistovremeno. Optimusobjedinjujejedinstveno dizajniran LG korisni~ki interfejs, posjeduje kameru sa Face tracking sistemom i Smile shot funkcijom, 3.2 in~a{irokiHVGA ekran i izdr`ljivubateriju sa kapa-

LinkedIn

Mogu}e dijeljenje sadr`aja
Dru{tvena mre`a koja slu`i prvenstveno za uspostavljanje poslovnih kontakata LinkedIn ponudila je korisnicima tipku za dijeljenje sadr`aja. Na raspolaganju je nekoliko varijanti tipke, a vlasnici web stranica i blogova mogu ga lako preuzeti na stranici linkedin.com/publishers. Ideja je sli~na kao i kod Facebookove tipke Like: korisnici LinkedIna lako mogu podijeliti neki sadr`aj na internetu klikom na tu tipku, a vlasnici webova i blogeri na taj na~in {ire svoje vijesti i sadr`aje.

citetom od 1500mAh. Kako bi se zadovoljile potrebe korisnika kojivodera~una o svomli~nom stilu, noviLG smarttelefondostupan je u nekoliko boja: crnoj, boji vina, plavoj, srebrnoj, ljubi~astoj i titan boji. Konkretna ponuda boja razlikovat }e se od tr`i{ta od tr`i{ta.

Prema razvojnim planovima kompanije, LG Optimus One }e uskoro biti dostupan preko 120 distributera i partnera. U kompaniji LG o~ekuju da }e Optimus One biti prvi smart telefon koji }e biti prodat u 10 miliona primjeraka.

42

FELJTON

srijeda, 5. maj ~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Kara|or|evo: Dogovor o podjeli BiH (2)

Namjera je bila opaka i fatalna
Stjepan Mesi} ka`e da su se, na njegovu inicijativu, on i Borisav Jovi} dogovorili da se odr`i sastanak Milo{evi}a i Tu|mana, da se rasprave sporna pitanja i postigne sporazum, kako ne bi do{lo do rata. Nema razloga da se ne vjeruje da im je to bila namjera
Pi{e: Milo{ MINI]

^etvrto, objektivna nau~na istra`ivanja smesti}e sastanak i dogovore izme|u Slobodana Milo{evi}a i Franje Tu|mana marta 1991. u Kara|or|evu na pravo mesto u istoriji raspada nekada{nje Jugoslavije i ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posebno ovog drugog u Bosni. Moje je, pak, mi{ljenje - iako danas nema potpunih saznanja o tome {ta se tada konkretno doga|alo i dogodilo - na osnovu ve} ste~enih saznanja, da su razgovori i dogovori njih dvojice, u svojstvu predsednika Srbije i Hrvatske, „upalili zeleno svetlo” za sukobe i ratove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stjepan Mesi} ka`e da su se, na njegovu inicijativu on, i Borisav Jovi} dogovorili da se odr`i sastanak Milo{evi}a i Tu|mana, da se rasprave sporna pitanja i postigne sporazum, kako ne bi do{lo do rata. Nema razloga da se ne veruje da im je to bila name-

ra. Ali, namera da se podeli Bosna je opaka i fatalna namera. U svakom slu~aju, namera je jedno, a delo, rezultati i posledice tog sastanka su ne{to sasvim drugo, pa namere ne mogu poni{titi izvr{eno delo niti glavne aktere osloboditi od odgovornosti.

„Pravedne“ granice
Peto, nau~na istra`ivanja }e, tako|e, dati kona~an, ta~an i potpun odgovor na pitanje kakav je karakter ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Da li su to bili ratovi za pro{irenje teritorija Srbije i Hrvatske, za nacionalno „homogene” „veliku Srbiju” i „veliku Hrvatsku” i postavljanje „pravednih” dr`avnih granica izme|u njih, ili su to ratovi koji su izbili zbog nacionalne netrpeljivosti izme|u srpskog i hrvatskog, srpskog i muslimanskog i hrvatskog i muslimanskog naroda i nemogu}nosti „da ljeg za je dni~kog `ivo ta” izme|u njih, pa je svaki od njih vodio „odbrambeni rat” „za op-

Pred ~itaocima je dio novih radova sabranih u djelu koje izdava~ka ku}a Rabic u Sarajevu izdaje kao prvjen~e u postratnoj BiH iz pera Milo{a Mini}a. On je na uvodno mjesto u knjizi uvrstio svoj najobimniji istra`iva~ki prilog, posve}en pregovorima izme|u Milo{evi}a i Tu|mana o podjeli BiH u Kara|or|evu marta 1991. izme|u Srbije i Hrvatske. U podlozi ovog rada su njegova trogodi{nja istra`ivanja, kojima je, ustrajno i sistemati~no, istakaoraznobojnimozaik dodanasdostupnihsaznanja o tomekako je prilikom tih susretadvojicedr`avnikaiz Srbije i Hrvatske u tajnostidogovorenoprekrajanje tada jo{ postoje}e savezne dr`ave. Autor nije nepoznat u bh. sredini. U godinastanak” na svojoj zemlji na kojoj je „stole}ima `iveo” i svojim „vekovnim ognji{tima” protiv svog , „neravnopravnog polo`aja” u zajedni~koj vi{enacionalnoj republici, i tome sli~no? Moje je, pak, mi{ljenje, na osnovu mnogobrojnih ~injenica, uklju~uju}i i informacije koje sam uneo u ovu moju zabele{ku o raz go vo ri ma Mi lo {e vi} Tu|man u Kara|or|evu marta

ma {to su prethodile ratnoj kataklizmi ovdje je bila zapa`ena njegova knjiga „^etnici i njihova uloga u vreme Narodnooslobodila~kog rata 1941-1945” (Beograd, 1982). Jo{ u danima i godinama u kojima je Sarajevo bilo u prstenu ~etni~ke opsade, od ruke do ruke sarajevskih antifa{isti~kih boraca iz Drugog svjetskog rata kolalo je i njegovo opse`no djelo na 600 strana „Oslobodila~ki ili gra|anski rat 1941-1945” (Novi Sad, 1992). Bio je blizak saradnik mar{ala Tita i {ef jugoslovenske diplomatije iz vremena kada je ona u`ivala izuzetno visok ugled u svijetu. Jedan je od najutjecajnijih funkcionera iz Srbije u socijalisti~koj Jugoslaviji. Hrvatskoj i Bosni upro{}eno, da su i uzroci tih ratova i ratni ciljevi strana u tim ratovima mnogo slo`eniji i da je do tih ratova do{lo zbog nere{enih nacionalnih pitanja srpskog, hrvatskog i bo{nja~kog - muslimanskog. Ne mogu poricati da u tom prigovoru ima i deo istine, ali da su glavno obele`je karaktera tih ratova dali velikodr`avni ratni ciljevi vo|a i rukovodstava Srbi-

1991, da se rat u Hrvatskoj vodio za „nove granice” “smanjene Jugoslavije” ili, ta~nije, za nove , teritorije i granice „velike Srbije” , a rat u Bosni i Hercegovini za podelu ove republike izme|u Srbije i Hrvatske, za stvaranje „velike Srbije” i „velike Hrvatske” i za nove granice izme|u tako pro{irenih dr`ava Srbije i Hrvatske. Mo`e se prigovoriti da je ovo i ovakvo gledi{te o ratovima u

Ram za sliku apokalipse dana{njice (16)

Dok jo{ imamo vremena, ~inimo dobro!
Ekolo{ka etika i ova lijepa tradicija koja se nosila od ku}e danas je ustuknula pred novim stanjem duha i stilom `ivota koji ne po{tuje bilo kakve ekolo{ke norme. Tome se, dodu{e, odupiru udru`enja gra|ana, neke nevladine organizacije i politi~ke partije zelenih, ali je njihov utjecaj u praksi slab
Pi{e: Besim AVDAGI]

Ve} stvorena solidna koli~ina svemirskog sme}a u visini od oko 50 kilometara iznad Zemlje ne predstavlja samo problem urednom prometu kosmi~kih letjelica, nego i astronomima i astronautima, jer ih dovodi u zabludu da se radi o nekim drugim zvijezdama ili pojavama. Astronautima se ~esto de{ava da duboko u Svemiru vide planete ili zvi jez de gdje ih ni su mo gli o~ekivati, da bi kasnije ustanovili kako se radi o sme}u od raketa. Zbog ovakve zablude, postoji opasnost da u svemirskom otpadu vide nepostoje}i dolazak asteroida ili neke nuklearne bojeve glave i o tome obavijeste nadre|ene na Zemlji. Na sre}u, navedeni problemi svemirske ekologije jo{ uvijek su u fazi teoretskog tretiranja. Dodu{e, postoji jo{ jedan ekolo{ki problem u Svemiru, ali je on samo donekle {aljiv i morbidan. U trci za profitom, svojevre-

meno je jedna floridska firma ponudila neizlje~ivim bolesnicima da ih zamrzne i lansira u Zemljinu orbitu, gdje bi do~ekali lijek za svoju bolest. Druga, pak, pogrebna firma ponudila je onima koji ne `ele u zemlju, sahranu u bezvazdu{nom prostoru tako {to bi se urna s pepelom ugradila u svemirski mauzolej. Za ekscentri~ne bogata{e koji `ele pokop u Svemiru, kako bi bili „bli`i Bogu“, ova firma je ponudila lansiranje ljesova. Do realizacije ovih morbidnih ideja nije do{lo, niti }e vjerovatno ikada do}i, ali ne zbog neuljudne ideje u trci za profitom, nego zbog toga {to bi to stvorilo dodatne te{ko}e urednom prometu satelita i drugih letjelica.
Aldo Leopold Mustafa ef. Ceri}

Ekologija kao sudbina
Najve}i broj ovozemaljaca na „plavoj planeti“ ~ija boja simbo, lizira nadu, su vjernici, koji se molitvom `ele „pribli`iti Bogu“ , stvoritelju prirode, u nadi da }e se i poslije smrti vratiti prirodi,

~iji su satavni dio. Da bi to ostvarili, eto, ima i takvih koji su ~ak spremni da se sahrane na nebesima. Zato je neshvatljivo kad ti isti ljudi istovremeno postaju neprijatelji prirode, uni{tavaju}i je za ga|iva njem svim i

sva~im. Naru{avanje vjekovnog su`ivota ~ovjeka i prirode ne mo`e ni{ta dobro donijeti, priroda je tu posmatra~ koji ne opra {ta na ru {a va nje ta kvih odnosa. Toga smo postali skoro svakodnevni svjedoci i nijemi

posmatra~i prirodnih i ekolo{kih katastrofa, koje svojom u~estalo{}u i silinom kao da nagovje{tavaju crne slutnje da se kraj `ivota na Zemlji pribli`ava br`e od svih predvi|anja. Prema Aldu Leopordu, pioni-

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.

FELJTON
gu}avanja “partikularizma” i “separatizma” . To, u stva ri, zna~i po vla{}enost najve}eg naroda i najve}e republike - a to su Srbi i Srbija, a neravnopravnost republika i naroda, hegemonija Srba i Srbije u Jugoslaviji i pretvaranje Jugoslavije u „Srboslaviju” (ovaj termin su koristili kriti~ari Milo{evi}evih u su{tini velikosrpskih nacionalisti~kih stavova i pogleda na jugoslovensku krizu). Poni{tenje autonomnog statusa pokrajina Vojvodine i Kosova Ustavom Srbije od 1989. godine moralo je kod rukovodstva republika izazvati ose}anje da i njima preti opasnost da budu pritiskom i silom li{ene svojih ustavnih suverenih prava. Ose}anja opasnosti kod njih su morali izazvati doga|aji, kakvi su bili „jogurt revolucija” u Vojvodini, “antibirokratska revolucija” u Crnoj Gori, u kojima su nasilno svrgnuta politi~ka i dr`avna rukovodstva u Vojvodini i Crnoj Gori, neuspeo poku{aj da se ne{to sli~no prenese i sprovede i u Sloveniji, vanredno stanje na Kosovu, milionski mitinzi, kao onaj na U{}u u Beogradu i na Gazimestanu na Kosovu i drugi u znaku histerije srpskog nacionalizma. Na takvu Federaciju ostale republike nisu pristale i pru`ile su otpor.
(Sutra: Pobjeda nad stvarnim interesima naroda)

43

1254. {pan ja~ Ernan Kortes, ko je zahvalju trenom nepozna do1547.Umroju}i vaski osvasaoru`ju, 700 vojnitomjiosvomorocima, izme|u 1519. i 1521. samo ka
Kralj Sicilije Mafred pobijedio u bici kod Fo|e papsku vojsku i zadr`ao svoje kraljevstvo. jio Meksiko. Guverner “Nove [panije“ je postao 1522. pa krunisao Pa na tu ca 1804.PaparPijezaVII ra Francusuke. rizu Napoleona Bosjednik SAD-a D`ej Mon vio ame dokument kojim pro 1823.Predri~komcikongresu pomska. U ro objajenutukuklamovana ameri~ka izola onisti~ka liti tom tre usmjerena protiv intervencionisti~kih namjera Svete alijanse evropskih sila prema biv{im {panskim i portugalskim kolonijama u Ju`noj Americi, ta politika je kasnije pod geslom “Amerika Amerikancima“ dobila jako nacionalno obilje`je. car Franca Jo I. 1848.Austrijski zefaFerdinand I abdicirao u korist progla{eno ca rem [arlom onom III Bona 1852.U FrancuskojLujem NapoleDrugo carstvo spar-tom.

NA DANA[NJI DAN

Napoleon

Stjepan Mesi}

Borisav Jovi}

je i Hrvatske i njihova politika da srpsko, odnosno hrvatsko nacionalno pitanje re{e upotrebom sile i rata u cilju os tva re nja svo jih ve li ko srpskih, odno sno ve li ko hrvat skih na ci ona lis ti~kih programa i planova.

Pretvaranje Jugoslavije u „Srboslaviju”
U Srbiji su ve} nekoliko godina u opticaju gledi{ta vrhova vladaju}ih politi~kih stranaka, pa i vrhova najja~ih opozicionih stranaka, i mnogih iz redova intelektualaca i politi~kih li~nosti, posebno iz redova nacionalne „elite” koji ih , podr`avaju - koja su razli~ita ili suprotna ovom mojem gledi{tu. Nekoliko takvih gledi{ta se naro~ito ~esto susre}e i za-

slu`uju da se u ovom kontekstu navedu. Prvo gle di {te gla si: od po~etka krize i raspada Jugoslavije Milo{evi}, rukovodstvo Srbije i zvani~na politika Srbije zalagali su se za o~uvanje Jugoslavije i za mirno re{enje krize. Obi~no se ne ka`e kakve Jugoslavije. Ne ka`e se da su se zalagali za „modernu i efikasnu federaciju” ~iji }e , najvi{i organ - Skup{tina Jugoslavije - biti konstituisana na principu „jedan ~ovek - jedan glas” i na cen tra lis ti~kom principu „pove}avanje kompetencija Federacije, a smanjivanje kompetencija republika i autonomnih pokrajina” , uz pozivanje na „ja~anje jedinstva Srbije” i „jedinstva” Federacije u cilju onemo-

ki ra, osni le neoimpresi ta i vog sli metoda 1859.Ro|en francusonisslikarno@or` Sekarskogva~ {kopoentilizma. na smrtna zna njem nad ameri~kim nje 1859.Izvr{e{toborcemvezakaukidavje{acrna~kog ropstva D`onom Braunom, je do lo do zao{travanja borbe

1805. Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao bitka triju careva, sa 75.000 vojnika pobijedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.

izme|u abolicionista i robovlasnika uo~i Ameri~kog gra|anskog rata (1861-65). ri~ki pro za~ D`ilet rao nje dvos o{tri 1901.Ameprvi no`i}nazalabrijaKingsKemptrukompaten-ticom. verzite ^ikagu, gdje su nu arni zi~ari dvo|eni Enri Fer radili na 1942.Na unipreatomtu u bomkomprvi mijemklemon-fitajnom projektu izrade ske be, put je de strirana nuklearna lan~ana fisija. UN-a {a lijan nija ja u{la u Eti je autono 1950.Odlukomsastav bivopiitakao ska kolomna Eritreoblast. ri~ki Senat kao ja D`ozefu Ma ju nje vog pog 1954.Ametra`nogkartiizrezbogprovnigopreljakorsviserenatoruji pona{anja tokom is postupka tiv hi da ljudi ko su bili osumnji~eni da su komunisti. federaci Arap Emirata od {est emi ta u Persij za 1971.Osnovana Ad`man,jaraUjedinjenihskomskihlivu: Abu Dabi, Dubai, [ard`a, Um al Kajvajn i Fud`ajra. U februaru 1972. federaciji se pridru`io i Ras al-Kajma. onski brod bez Mars spus 1971.Sovjet3ski vasitio se na Mars. ljudske posade po`aru izbio tokom muzi~kog fes va u ju`no du 1972.jeUnajtimalanjekoji je korejskom glavnom grapop-Seulu, poginulo 50 ljudi. rurg lijam de Vris im je ici Univerzite ta ameri~kom gra Solt 1982.Hi{ta~koVisrcetaodJupoliuuretaplemencitirao dunazikli- nLejk Siti prvo vje na. Pa jent, pen onisani zubar Barni Klark, `ivio je s tim srcem 112 dana. U cnjavi pri hap{e lum ska ja ubila {efa skog 1993.blapubijkobapolilicikom poku{ajamedeljinnja, kokartela kokaina Pa Es ra. Filipinski feribot sa vi{e od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu poslije sudara s teretnim brodom. Poginulo oko 140 ljudi. Pripadnici me|unarodnih snaga u BiH (SFOR) uhapsili u Bijeljini Radoslava Krsti}a, aktivnog generala Vojske RS-a i predali ga Me|unarodnom sudu za ratne zlo~ine u Hagu. Ha{ki sud optu`io Krsti}a za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora. @albeno vije}e Ha{kog tribunala ukinulo je 19. aprila 2004. prvostepenu presudu i pravosna`no osudilo Krsti}a za pomaganje i podr`avanje genocida, umanjiv{i mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora.

Ismet Mujezinovi}

Autor je ~etvrtinu vijeka obna{ao neke od najodgovornijih rukovodnih funkcija u Oslobo|enju, najve}oj novinsko-izdava~koj ku}i u istoriji BiH. Bio je stalni dopisnik ovog lista iz Njema~ke. Ostatak radnog vijeka proveo je kao direktor, glavni i odgovorni urednik Zadrugara ~ije su novine i knjige desetlje}ima bile jedini „u~itelj i agronom“ u BH selu. S obzirom da je ova vrsta pisane rije~i bila usmjerena na odnos prirode i ~ovjeka, autor se u svijim reporta`ama i feljtonima bavi zaga|iva~ima prirode ali i ljudske svijesti savremenog ~ovjeka koji su poremetili vjekovni su`ivot planete Zemlje i ljudi do tolike mjere da ozbiljno zadiru u biolo{ki opstanak ~ovjeka. U feljtonu koji je pred vama autor se bavi najrasprostranjenijim i najopasnijim zaga|iva~em – otpadom. On ovog zaga|iva~a, koga naziva modernim Bord`ijem, dovodi u vezu sa sve u~estalijim klimatskim promjenama i incidentnim slu~ajevima zaga|ivanja zraka, zemlje i vode. Na bazi egzaktnih podataka i nekih vlastitih saznanja i iskustava on za to optu`uje ljudski nemar i njegovu neekolo{ku etiku, ali, prije svega, globalni kapitalizam koji u trci za profitom sve vi{e i sa sve opasnijim otpadom zaga|uje siroma{ne i nerazvijene zemlje koje su, ina~e, ranjive na prirodne promjene.

1907. U Tuzli ro|en jedan od najve}ih bh. slikara Ismet Mujezinovi}. Studirao u Zagrebu i Parizu. U NOR-u je napravio veliki broj crte`a i skica. Jedan je od osniva~a [kole za likovne umjetnosti u Sarajevu, grupe Collegium Artisticum i ULU-a BiH.

ru za{tite prirode, prirodna ravnote`a se nekad odr`avala instinktom primitivnog ~ovjeka, a danas se mo`e nadoknaditi jedino ekolo{kom etikom. Mada se u davna vremena nije znalo o ekolo{koj etici, koja podrazumijeva moralno i po{teno pona{anje prema prirodi, u tada{njoj neobrazovanoj porodici bri`niji odnos prema prirodi prenosio se savjetima sa koljena na koljeno: „Nemoj, ne valja, grehota je...“ Ekolo{ka etika i ova lijepa tradicija koja se nosila od ku}e danas je ustuknula pred novim stanjem duha i stilom `ivota koji ne po{tuje bilo ka-

kve ekolo{ke norme. Tome se, do du {e, odu pi ru udru`enja gra|ana, neke nevladine organizacije i politi~ke partije zelenih, ali je njihov utjecaj u praksi slab. Za razliku od njih, veliki i sve ve}i utjecaj imaju sve tri abrahamske religije, koje sve u~estalije podsje}aju na opasnosti koje prouzrokuje ovakvo trenutno stanje duha i na posljedice koje bi ono moglo imati u predstoje}oj paklenoj budu}nosti.

Moramo se uozbiljiti
Na to je upozorio i nedavni skup na temu islam, kr{}anstvo i prirodna okolina, koji je

odr`an u Ammanu. U govoru koji je tada odr`ao, reisu-lulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Ceri} je kazao: „Zaga|enost ljudske du{e od la`i i nemorala nije ni{ta manja od zaga|enosti prirode otrovnim gasovima i otpadom. [tavi{e, prirodu nije mo gu}e o~is ti ti od za ga|enosti dok se ne o~isti ljudska du{a od pokvarenosti i neodgovornosti prema `ivotu na Zemlji. Pla{im se dana kad }e ljudi kupovati ~isti zrak da bi pre`ivjeli. Da se to ne bi dogodilo, moramo se svi uozbiljiti u ime zdravog i sigurnog `ivota na Zemlji i u~initi sve da se zaustavi zaga|ivanje prirode.“ [teta je {to na ovim na{im ukletim prostorima ne postoji tradicija koja bi religijsku kulturu vezanu za za{titu prirode prenosila i u sekularne oblike obrazovanja i svakodnevnog `ivota. Po{to pripadam onoj sorti „dinosaurusa“ ko ja i dan-da nas dr`i do ku}nog odgoja, ovaj feljton zavr{avam davna{njom porukom ljudskom rodu svetog Franje Asi{kog, kojeg je papa Ivan Pavao II 1979. godine proglasio za{titnikom ekologije: „Bra}o, dok jo{ imamo vremena, ~inimo dobro!“
(Kraj)

Marija Kalas

1994.

1998.

1923. Ro|ena operska pjeva~ica Marija Kalas.

Najve}a energetska kompanija u SAD-u, kor- Helmut Kol 1990. Poslije poracija Enron, podnijela je molbu njujor{kom sudu za za{titu od bankrota. To je bio najve}i bankrot u istoriji ujedinjenja Njema~ke, koalicija SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim tr`i{tima {irom desnog centra svijeta. Tribunal u Hagu izrekao je kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoli}u, prvom oficiru Vojske Republike Srpske koji je priznao krivicu za u~e{}e u ubistvu preko 7.000 muslimana u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Umrla Dejm {ja ko je slavni ri dvadesetog vije ko os2005.Englesjih baleAlina niMarlet.va (94),ka,dnajaodjenajnovala i vodila ki nacional ba

2000. 2001.
2003.

U Beogradu umro istaknuti srpski i jugoslovenski slikari grafi~ar Milan Mi}a Popovi}.

kancelara Helmuta Kola odnijela ubjedljivu pobjedu na prvim svenjema~kim izborima od 1932.

44

SPORT

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Sulejman ^olakovi} o sastanku delegacija N/FSBiH i FSRS

Nema zakovanih stavova
Ne bih prognozirao da li }e se prihvatiti izmjene i dopune Statuta jer nisam Torabi. Potrebno je na~initi ambijent kako bi se prihvatio novi statut, rekao je predsjednik N/FSBiH
Predsjednik Nogometnog saveza BiH Sulejman ^olakovi} istakao je da je sastanak delegacija N/FSBiH i FSRS o pitanju izmjena i dopuna Statuta bh. ku}e fudbala, odr`an prije dva dana u Banjoj Luci, protekao u razmjeni mi{ljenja i ugodnim razgovorima. Prema ^olakovi}evim rije~ima, ovo je jedan u nizu sastanaka predvi|enih po mapi puta koju su na~inili FIFA i UEFA. FSRS sa~injavali su predsjednik Mile Kova~evi}, potpredsjednici Milorad Sofreni} i Sta{a Ko{arac, te generalni sekretar Rodoljub Petkovi}.

Uzmi ili ostavi
„Nema zakovanih stavova. Atmosfera na sastanku u Banjoj Luci je bila prijatna i zahvalio bih na tome predsjedniku FSRS Miletu Kova~evi}u. O usvajanju novog statuta izjasni}e se delegati Skup{tine N/FSBiH, kojima je neophodno objasniti zna~aj dono{enja pozitivne odluke. Ne bih prognozirao da li }e se prihvatiti izmjene i dopune Statuta jer nisam Torabi. Potrebno je na~initi ambijent kako bi se prihvatio novi statut“ rekao je ^ola, kovi}.

Prijatna atmosfera
N/FSBiH predstavljali su predsjednik ^olakovi}, potpredsjednici Bogdan ^eko i Iljo Dominkovi}, generalni sekretar Jasmin Bakovi} i koordinator projekta za usvajanje novog statuta Velid Imamovi}, a delegaciju

Nadam se usvajanju novog statuta: Sulejman ^olakovi}

On je istakao da su FIFA i UEFA jasno nalo`ile da delegati Skup{tine bh. ku}e fudbala trebaju glasati za izmjene i dopune Statuta N/FSBiH. „Njihov plan, koji predvi|a da je ubudu}e na ~elu dr`avnog saveza jedan predsjednik, sadr`i princip uzmi ili ostavi. Ne trebamo ponavljati da smo u te{koj situaciji jer bismo se u slu~aju negativne odluke suo~ili sa suspenzijom od FIFA i UEFA. Tada bi sankcije stupile na snagu 31. marta 2011. godine, a o tome ne `elim ni da razmi{ljam. Nadam se da }emo rije{iti ovaj veliki i jedini problem bh. fudbala. Izborna skup{tina N/FSBiH trebala bi se odr`ati do 31. maja naredne godine prema mapi puta iz FIFA i UEFA. Uslov za njeno odr`avanje je da Skup{tina krovnog saveza usvoji novi statut na sjednici zakazanoj za 29. mart“ nagla, sio je ^olakovi}.
Z. RA[IDOVI]

Mile Kova~evi}, predsjednik FSRS

Sumnjam u upozorenja
iz FIFA i UEFA
FSRS ne}e nijednim gestom dovesti u pitanje mapu puta koju su na~inile Svjetska i Evropska fudbalska federacija, istakao je Mile Kova~evi}
Predsjednik Fudbalskog saveza RS Mile Kova~evi} rekao je da se na sastanku delegacija N/FSBiH i FSRS u Banjoj Luci razgovaralo o narednim potezima uo~i Skup{tine dr`avnog saveza, ~iji bi delegati trebali usvojiti novi statut 29. marta 2011. On je podvukao da su dvije strane su~elileargumente o aktuelnoj problematiciizmjena i dopuna Statuta. Petkovi} tvrdi da u FSRS nema zapreka ni za odr`avanje Izborne skup{tine bh. ku}e fudbala. sanja Predsjedni{tva, odnosno jednog predsjednika. Pojedinci nemaju mandat da odlu~uju, ve} je to u nadle`nosti Skup{tine FSRS, koja kreira politiku“ kazao , je Petkovi}. On je dodao da }e prijedlozi FIFA i UEFA o usvajanju novog statuta N/FSBiH biti razmatrani na Skup{tini FSRS, ~iji }e se delegati upoznati sa posljedicama koje }e nastupiti u slu~aju pozitivne ili negativne odluke.

„Skup{tina je najpozvanije tijelo za odlu~ivanje. Nemamo mehanizma da dirigujemo i uti~emo na stav 20 delegata FSRS u Skup{tini dr`avnog saveza, koji }e glasati o izmjenama i dopunama Statuta N/FSBiH. Nadam se da }emo iza}i iz krize. Bez obzira na to kakvu }e odluku donijeti Skup{tina N/FSBiH, ne vjerujem i sumnjam da }e FIFA i UEFA izglasati sankcije za Bh. savez.“

Mapa puta
Svjetska i Evropskafudbalskafederacija ultimaltivno su zahtijevale od krovne fudbalske organizacije u BiH da ukine Predsjedni{tvo do 31. marta naredne godine kada je rok da se usvoji novi statut. „Predsjedni{tvo je njihovo ~edo i izdanak. Zajedno sa FIFA i UEFA, kreirano je ovo tijelo. FSRS ne}e nijednim gestom dovesti u pitanje mapu puta koju su na~inile FIFA i UEFA. Vidje}emo {ta }e se desiti u martu naredne godine kada }e ~lanovi Skup{tine N/FSBiH odlu~ivati o novom statutu. Poznato je kako su oni glasali o ovom pitanju na pro{loj Skup{tini, odr`anoj u julu“ istakao je , Z. R. Kova~evi}.

Skup{tina odlu~uje
„Prema na{im informacijama, takva situacija nije u pojedinim kantonalnim i `upanijskim savezima, ali sam uvjeren da }e Nogometni savez Federacije BiH srediti stanje. [to se ti~e usvajanja novog statuta krovnog saveza, ostalo je otvoreno pitanje funkcioni-

Ne mo`emo uticati na stav 20 delegata iz FSRS: Mile Kova~evi}

Robinho `eli ostati u Milanu jo{ 10 godina
Robinho, 26-godi{nji brazilski napada~ Milana, smatra da je, priklju~iv{i se rossonerima, donio toliko dobru odluku da ju je spreman potvrditi ostankom u klubu sljede}ih 10 godina. “U Milanu vlada brazilski duh zbog kojeg je nemogu}e ne biti sretan ovdje. Osta}u u crveno-crnom dresu sljede}ih 10 godina. Nogomet je moja strast, a zahvaljuju}i Milanu, ponovno sam sretan“ kazao je , Robinho, ~ije u`ivanje dijeli i ostatak njegove porodice. “I supruga je ovdje sretna. Ne}u vi{e seliti. Drugo dijete o~ekujem u martu, ponovo sina. O imenu }emo kasnije odlu~iti.” Robinho tvrdi kako mu Milan predstavljaveliku{ansu u karijerikoju ne `eli propustiti. “Poznajem se, znam kakav sam i svjestan sam toga da fizi~ki spreman, uz osje}aj da sam kod ku}e, mogu pru`iti svoje najbolje igre. Milan je za to idealnookru`enje“ za, klju~io je Robinho.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 2. decembar 2010.
^elnici @eljezni~ara razgovarali u Ljubljani o izgradnji stadiona

SPORT

45

Grbavica - sportsko
komercijalni kompleks!
Potpisan dokument koji je zapravo izraz namjera, a u roku 30 dana bi}e potpisan obavezuju}i ugovor • Plavi `ele uzvratiti Olimpiji na fantasti~nom gostoprimstvu
rvi korak ka tome da @eljezni~ar dobije moderni stadion ju~er je napravljen u Ljubljani. Naime, ~elni ljudi plavog tima, poja~ani federalnim premijerom Mustafom Mujezinovi}em, guvernerom Centralne banke Kemalom Kozari}em, te gradona~elnikom Sarajeva Alijom Behmenom, razgovarali su sa predstavnicima slovena~ke kompanije Energoplan, koja bi trebala izgraditi Grbavicu po uzoru na stadion Sto`ice.
Grbavica bi bila izgra|ena po uzoru na sportski kompleks Sto`ice

P

Idealna pozicija Grbavice
Predsjednik @eljezni~ara Sabahudin @ujo prenio nam je kako je pred njih iznesen projekt izgradnje stadiona, te otkrio kako je potpisan dokument o namjerama izgradnje. “Obavljeni su tek prvi razgovori o izgradnji poslovno sportsko komercijalnog kompleksa Grbavica. Generalno gledano, ovaj kompleks bi definitivno zadovoljio potrebe Sarajeva, kao glavnog grada, a Grbavica je na idealnoj lokaciji za takvo ne{to“ ka`e @ujo, napominju}i ka, ko postoji mno{tvo kombinacior|e ]eha jedan je od najperspektivnijih igra~a u na {oj dr`avi, a trenutno je ~lan Famosa iz Isto~ne Ilid`e. Ovaj dvadesetogodi{nji fudbaler ~itavu svoju karijeru proveo je u spomenutom klubu ~iji je standardni prvotimac ve} tri sezone. Sada je vrijeme za nove izazove, te poku{aj potpisivanja ugovora sa nekim od premijerliga{a. “Na po~etku karijere se poklopilo to da budem sudionik nekih odlu~uju}ih utakmica, kako mi sportisti ka`emo, utakmica koje `ivot zna~e. Na osobno, ali i na zadovoljstvo mojih trenera i rukovodioca kluba, sve sam to uspje{no apsolvirao. Moje ambicije su ipak mnogo ve}e od prvoliga{kog karavana RS-a, a raduje me ~injenica da ima zain te re so va nih klu bo va iz Premijer lige, te me uskoro o~ekuju probe. Ne bih govorio o imenima dok se ne{to ne konkretizuje. Nadam se da }u se nametnuti i da }u potpisati za jednog od njih’’, re kao je ]eha ko ji igra na poziciji stopera te je svjestan da samo trudom i

moduse za kona~an dogovor.” Ina~e, @ujo je na kraju kazao kako je prezadovoljan gostoprimstvom Slovenaca, te najavljuje revan{ na Grbavici. “Ni Manchester nas ne bi bolje do~ekao. Zaista sam prezadovoljan. Olimpija naredne godine slavi 100 godina postojanja, a mi 90 i slobodno mogu re}i kako }emo ih ugostiti na Grbavici kako bismo uzvratili gostoprimstvo. Sve je bilo za ~istku desetku, od utakmice, do smje{taja, te prijema kod gradona~elnika Ljubljane“, odu{evljeno govori @ujo, koji je zahvalio i Zoranu ]uku i njegovim sinovima, bez kojih posjeta Ljubljani ne bi uop{te bila ni realizovana.
Zajedni~ki snimak nogometa{a Olimpije i @eljezni~ara

Legende gledale poraz
ma iz Energoplana znamo kojim putem trebamo i}i i to }e nam biti prevashodni zadatak“ poja{, njava @ujo, koji nije `elio govoriti o kapacitetu Grbavice, ukoliko bi do{lo do realizacije projekta. “Jedna sjedalica bi ko{tala 2.200 eura, pa ra~unajte. Kapacitet je zaista nebitan, ono {to nam je sada zadatak je izna}i Na kraju pomenimo kako je @eljezni~ar, u utakmici igranoj upravo na stadionu Sto`ice, pora`en od Olimpije rezultatom 5:3. Pogotke za plave postigli su Popovi}, M. Be{lija i Vasili}, a utakmici su prisustvovali i legende plavog tima Ivica Osim, Mi{o Smajlovi}, Josip Katalinski, Enver Had`iabdi}, te ostali...
J. LIGATA

ja za izgradnju, te da sve dr`avne strukturte moraju biti uklju~ene u jedan ovakav projekt. “Projekt izgradnje stadiona Sto`ice u Ljubljani podr`ala je cijela dr`ava. I kod nas mora postojati interesovanje, jer, ponavljam, ovo je jedinstven projekt u kojem su uklju~eni poslovni i komercijalni prostori.” @ujo dodaje kako }e se u na-

rednih 30 dana, nakon {to je potpisan ugovor kojim se samo utvr|uje kako }e razgovori biti nastavljeni, biti potpisan i novi dokument u kojem }e biti redoslijed razgovora, te proces eventualne izgradnje Grbavice. “Ovo je zaista slo`en projekt i ukoliko se uklju~e dr`avne i gradske strukture, ja sam optimista. Nakon razgovora sa ljudi-

\

\or|e ]eha na meti premijerliga{kih klubova

Vrijeme je za elitu
Perspektivni stoper trenutno je ~lan Famosa iz Isto~ne Ilid`e, ali ga u narednom periodu o~ekuju probe u nekim premijerliga{kim klubovima
zalaganjem mo`e uspjeti u ovom sportu. “Si gur no {to mo gu da ka`em za sebe je to da mi ambicije i volje ne nedostaje, jer znam da se samo mukotrpnim radom i odricanjima sti`e do uspjeha. I ubudu}e }u davati sve od sebe i nadam se da }e moji budu}i poslodavci biti zadovoljni. Tako|er, `elja mi je da jednog dana zaigram za reprezentaciju i ostavim trag u fudbalu’’, zaklju~io je ovaj perspektivni fudbaler. Spomenimo i to da je jedno vri je me tre ni rao sa igra~ima BSK-a iz Bor~e, a pored fudbala, ]eha je student druge godine Fakulteta za sport i tjelesni odgoj na kojem ostvaruje odli~ne rezultate.
A. MEHANOVI]

Elano se vratio u Santos
Elano, 29-godi{nji brazilski nogometni reprezentativac i dosada{nji ~lan Galatasaraya, napustio je Istanbul, te }e karijeru nastaviti u domovini, ta~nije u Santosu. U tom je klubu Elano zapo~eo hvale vrijednu karijeru koju je nakon Santosa nastavio u [ahtaru iz Donjecka, pa Manchester Cityu i Galatasarayu. U Santos se vra}a nakon {est godina provedenih po Evropi. Santos je povratak ovog isturenog veznjaka platio 2,9 miliona eura. Otkada je u reprezentaciji, od 2004. godine, Elano je nastupio u 45 reprezentativnih utakmica, te je postigao devet pogodaka.

\or|e ]eha (bijeli dres): Tre}u sezonu zaredom standardni prvotimac Famosa

46

SPORT

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

EVROPSKA LIGA Elvir Rahimi} i CSKA ugo{}uju Lausanneu

@elimo bez poraza do~ekati prolje}e
Vahid Halilhod`i} }e ve~eras predvoditi Dinamo iz Zagreba u jednom od najva`nijih me~eva sezone protiv Villareala • Zlatan Muslimovi} i PAOK igraju protiv Bruggea
Fudbaleri CSKA }e do~ekati Lausanneu u petom kolu grupne faze Evropske lige, a bh. reprezentativac u redovima moskovskog sastava Elvir Rahimi} veli kako njegov tim `eli bez poraza do~ekati proljetni dio sezone. Naime, vi{estruki prvaci Rusije su ve} osigurali plasman u narednu fazu takmi~enja slaviv{i u ~etiri dosada{nje utakmice u grupi F, dok su doma}e prvenstvo zavr{ili na drugoj poziciji uz {est bodova zaostatka u odnosu na {ampiona Zenit. mla|enom timu, {to bi bilo zna~ajno za mene, jer se uvijek dobro osje}am kada imam priliku prenositi znanje na mla|e generacije. Vjerujem da }emo, bez obzira na to u kojem sastavu iza{li na teren, osvojiti tri boda, jer tim Lausanne nije pokazao kvalitet u dosada{njim utakmicama“ nastavio je Rahimi}, , koji je u posljednjem kolu ruskog prvenstva protiv Amkara (0:0) odigrao od prve do posljednje minute. Na{ sagovornik je kazao kako }e razgovarati sa predsjednikom kluba iz Moskve o anga`ma nu na kon okon~anja karijere, {to je, prema dosada{njim informacijama, vrlo izvjesno po{to je svojim igrama za du`io ne ka da{ nje prva ke Rusije. Osim Lausanne i CSKA, u grupi F igraju Palermo i Sparta iz Praga. ^e{ki sastav }e, prema trenutnom bodovnom saldu, biti drugi putnik u narednu rundu najmasovnijeg evropskog klupskog takmi~enja. GRUPA

D

Parovi: Villarreal - Dinamo Zagreb, PAOK - Club Brugge Poredak: 1. PAOK 7, 2. Dinamo 7, Villareal 6, Club Brugge 2.

GRUPA

E

Parovi: Sheriff - AZ Alkmaar, BATE Borisov - Dynamo Kyiv Poredak: 1. BATE Borisov 10, 2. Dynamo Kyiv 7, 3. Alkmaar 3, 4. Sheriff 3.

GRUPA

F

Parovi: CSKA - Lausanne, Palermo - Sparta Praha Poredak: 1. CSKA 12, 2. Spar ta 7, 3. Palermo 3, 4. Lausanne 1.

GRUPA

J

Parovi: Borussia (D) - Karpaty, PSG - Sevilla Poredak: 1. Sevilla 9, 2. PSG 8, 3. Borussia 5, 4. Karpaty 0.

GRUPA

K

Kombinovani sastav
“Nije sigurno da }u protiv Lausanne igrati od prve minute. Trener }e odlu~iti o timu koji }e po~eti utakmicu, ali je sigurno da }emo dati sve od sebe da ostvarimo jo{ jednu pobjedu kako bismo zadr`ali {anse da grupnu fazu okon~amo bez poraza. Postoji mogu}nost da }e trener na teren izvesti kombinovani sastav kako bi odmorio najbolje igra~e i dao {ansu onima koji nisu imali zna~ajnu minuta`u“, pri~a Rahimi}, koji se nada kako bi mogao dobiti priliku da igra u kombinaciji sa mla|im suigra~ima. “Postoji mogu}nost da zaigram kao is ku sni ji u po -

Parovi: Utrecht - Napoli, Steaua - Liverpool Poredak: 1. Liverpool 8, 2. Steaua 5, 3. Napoli 3, 4. Utrecht 3.

GRUPA

L

Volio bih ostati u CSKA i nakon okon~anja karijere: Elvir Rahimi}

Parovi: CSKA Sofia - Be{ikta{, Rapid - Por to Poredak: 1. Por to 10, Be{ikta{ 7, 3. Rapid 3, 4. Por to 3.

Dinamo u Villarealu
Ve~eras }e na{u zemlju u Evropskoj ligi predstavljati Vahid Halilhod`i}, koji }e sa klupe predvoditi Dinamo iz Zagreba u jednom od najva`nijih me~eva sezone protiv Villare-

ala u gru pi D. Pred bh. stru~njakom su izgledne {anse da prolje}e do~eka u Evropi, a njih bi dodatno pove}ao ukoliko iznenadi doma}i sastav, koji }e igrati oslabljen na pozicijama stopera. “Mo`e li Dinamo ponoviti partiju iz Zagreba (2:0) - ne znam. Villarreal je svakako favorit, ali da ne vjerujemo u uspjeh, ne bismo ni putovali u [paniju. Ovo je najve}i ispit

generacije, ali moji fudbaleri moraju odigrati bez pritiska jer je nama ionako odlu~uju}a utakmica protiv PAOK-a. Re}i }u im da igraju i da probaju na~initi podvig nad podvizima. Uvijek sam optimist, nemamo {ta izgubiti“, rekao je Halilhod`i}. U istoj grupi }e PAOK, ~iji dres nosi napada~ reprezentacije BiH Zlatan Muslimovi}, do~ekati Brugge u utakmici koja je, tako|er, veoma bitna za

sastav iz Soluna. Moldavski Sheriff, za koji nastupa reprezentativac na{e zemlje Ognjen Vranje{, na svom terenu }e odigrati me~ protiv ho lan dskog AZ Al kma ara. Upravo taj susret u grupi E nema takmi~arski zna~aj s obzirom na to da su Bate Borisov i Dynamo Kyiv osigurali prve dvije pozicije koje vode u {esnaestinu finala Evropske lige.
O. ZUKI]

Arsene Wenger {krtica

U januaru ne}emo dovoditi poja~anja
Menad`er Arsenala Arsene Wenger ne}e dovoditi nove igra~e u zimskom prelaznom roku koji po~inje 1. januara, jer je, navodno, zadovoljan ekipom koja je, po njegovom mi{ljenju, sposobna da vrati titulu prvaka u sjeverni London. “Mojapolitika je da se oslanjam na snage koje imam. Ne}emo ni{ta kupovati“ kazao je Wenger i dodao: , “@elim zadr`ati postoje}i kadar.” Ipak, Arsenal}e od januarabitija~i za povratnika na terenAaronaRamseya, koji je nakratko bio na posudbi u Nottingham Forestu. Devetnaestogodi{njiigra~ i daljeosje}aposljedice loma noge u februaru u me~uprotivStokea, ali Wengersmatra da je posudba odli~na prilika da se mladiVel{aninvrati u punuformu. “On je spreman, ali ne dovoljno za cijelu utakmicu“ kazao je Wenger. , “Ostavio sam mu mogu}nost da izaberegdje`eli da ide. Do prelaznog roka i njegovogpovratka je sedamutakmica i mislim da je to najboljina~in. Ako od tih sedam utakmica odigra ~etiri ili pet, bi}e spreman da igra za nas” smatra menad`er Arsenala. ,

red medije je u srijedu iza{ao Sergio Ramos, za mno ge Re alov tragi~ar iz El Clasica, u kojem je u ponedjeljak njegova ekipa pora`ena kod Barcelone rezultatom 0:5. Osim s nekoliko lo{ih poteza, Ra mos se is ta knuo i prgavo{}u koja je pogotovo eskalirala pred sam kraj susreta kada je rukom u lice odu gur nuo sui gra~a iz {pan ske re pre zen ta ci je, Barceloninog kapitena Carlesa Puyola. “Zvao sam ga, kao i Xavija, jo{ ju~er i izvinio se. Boli me poraz. Naru{ili smo sliku ekipe i priu{tili navija~ima patnju. Sada vi{e no ikad moramo pokazati ponos koji krasi Real Madrid jer, ne zaboravite, ovo je bila utakmica samo za tri boda, a liga je duga. Moramo priznati da nas je Barcelona u ponedjeljak, danu u kojem nam ni{ta nije polazilo kako smo htjeli, nadigrala i ~estitati joj na tome i nastaviti raditi“, rekao je Ramos.

P

Odjeci El Clasica

Ramos se izvinio

Puyolu i Xaviju

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Veznjak Sarajeva pregovara sa inostranim klubovima

47

EVROPSKA LIGA Lech remizirao sa Juventusom

Mogu} odlazak iz bordo tima: D`enaldin Hamzagi}

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Sanel Jahi} (lijevo) i Savas Gentzolgolu (desno) u borbi za loptu sa Sharbinijem (u sredini)

Reuters

Jahi}ev AEK
slavio na Poljudu
GRUPA

Hamzagi}a `ele u Ma|arskoj i Danskoj
Za usluge ovog veznog igra~a interesovanje pokazali i u Francuskoj
Veznjak Sarajeva D`enaldin Hamzagi} pregovara sa Debrece nom iz Ma|ar ske i Son derjyskeom iz Danske. Za usluge ovog fudbalera bordo sastava interesovanje su pokazali i u Francuskoj, pa je mogu}e da Hamzagi}, koji je vezan ugovorom za ko{evskog premijerliga{a do ljeta naredne godine, promijeni sredinu ve} u zimskom prelaznom roku. On je trenutno na odmoru kod porodice u St. Louisu (SAD) i u ponedjeljak }e vratiti u na{ glavni grad odakle }e se reprezentacijom BiH krenuti na odigravanje prijateljske utakmice sa Poljskom, 10. decembra u Antaliji. Ovih dana vezni igra~ FK Sarajevo Damir Koja{evi} i napada~ Adis Jahovi} nalaze se u turskom drugoliga{u Rizesporu na probi. Koja{evi} ka`e da najvjerovatnije ne}e ostati u Turskoj, gdje su uslovi katastrofalni i najavio je povratak u Sarajevo. Prema Koja{evi}evim rije~ima, Jahovi} je bolestan i ima gripu. Ina~e, njih dvojica su oti{la u Tursku, a nisu upoznali o tome bordo klub sa kojim imaju va`e}e ugovore.
Z. R.

A
10:5 10:8 6:6 1:8 10 8 5 2 1:1 3:0

1.Manchester City5 3 1 1 2.Lech Poznan 5 2 2 1 3.Juventus 5 0 5 0 4.Salzburg 5 0 2 3 REZULTATI Lech Poznan - Juventus (Rudnevs 12 - Iaquinta 84) Manchester C. - Salzburg (Balotelli 18, 65, Johnson 78)

Ibri~i}ev Hajduk pora`en od gr~kog AEK-a sa 1:3
Sino} su odigrane utakmice 5. kola Evropske lige u grupama A, B, C, G, H i I. Jahi}ev AEK slavio je trijumf nad Hajdukom od 3:1 na Poljudu. Doma}ini su imali vi{e od igre na otvaranju susreta, a prvu ozbiljniju {ansu Spli}ani propu{taju u 4. minuti nakon {to je Tomasov lo{e reagovao, {utiraju}i iz izgledne prilike preko gola. Prethodno je Sharbini zamalo doveo doma}ina u vodstvo, ali njegov udarac iskosa s lijeve strane zaustavila stativa, a na odbijenu loptu natr~ao je Tomasov ~iji je {ut bio be zo pa san za mre`u gr~kog tima. Osam minuta kasnije i AEK pokazuje da se ne `eli ograni~iti samo na defanzivu. Liberopoulos je u 12. minuti bio u izglednoj {ansi ali je proma{io sa petereca. Uprkos nekoliko {ansi na po obje strane, golmanske mre`e su mirovale sve do 50. minute kada Scocco iz penala dovodi goste u vodstvo. O~ekivao se brzi odgovor Hajduka, no, AEK je golom Manolasa u 61. minuti pove}ao prednost na 2:0, ~ime je pitanje pobjednika bilo odlu~eno. Gr~ki tim je nastavio s opasnim prodorima do kraja pa se u 84. minuti u listu strijelaca upisao i Blanco za vodstvo AEK-a od 3:0. Hajduk je pogotkom BuGRUPA I
1. PSV Eindhoven 5 2. Metalist 5 3. Sampdoria 5 4. Debreceni 5 4 3 1 0 1 1 2 0 0 1 2 5 10:3 9:4 4:5 2:13 13 10 5 0

GRUPA
1. Bayer 2. Atletico 3. Aris 4. Rosenborg

B

5 3 2 0 7:1 11 5 2 1 2 8:6 7 5 2 1 2 5:5 7 5 1 0 4 3:11 3 REZULTATI Atletico Madrid - Aris 2:3 (Agüero 16, Forlan 11 - Koke 2, 51pen, Lazaridis 81) Rosenborg - Bayer Leverkusen 0:1 (Sam 35)

GRUPA C
1.Spor ting 2. Gent 3. Lille 4. Levski Gent - Levski (Wallace 77) Spor ting - Lille (Polga 28) 5 4 0 1 5 2 1 2 5 1 2 2 5 1 1 3 REZULTATI 14:5 8:10 5:6 5:11 12 7 5 4 1:0 1:0

GRUPA G
1. Zenit 2. AEK 3. Anderlecht 4. Hajduk 5 5 0 0 5 2 1 2 5 1 1 3 5 1 0 4 REZULTATI 15:6 9:10 6:8 5:11 15 7 4 3

Hajduk - AEK 1:3 (Buljat 90 - Scocco 50pen, Manolas 61, Blanco 84 ) Zenit - Anderlecht 3:1 (Ionov 12, Bukharov 65, Huszti 88 - Kanu 87)

GRUPA H
1. Stuttgart 2. Young Boys 3. Getafe 4. Odense 5 5 5 5 4 3 1 1 0 0 1 1 1 2 3 3 11:5 10:9 3:8 7:9 12 9 4 4

REZULTATI Odense - Getafe 1:1 (Andreasen 90 - Rios 17) Young Boys - Stuttgart 4:2 (Degen 39, Sutter 82, Mayuka 85, 86 Pogrebnyak 48, Schipplock 68)

REZULTATI Metalist - Debrecen 2:1 (Bodi 52ag, Oleynik 88 - Czvitkovics 48) Sampdoria - PSV Eindhoven 1:2 (Pazzini 45 - Toivonen 51, 90)

ljata ubla`io poraz na 1:3 u 90. minuti. Ibri~i}, koji je zaradio `uti karton i Jahi} odigrali su svih 90 minuta utakmice. Zenit, koji je odavno obezbijedio plasman u sljede}u rundu takmi~enja, zavr{ili su ovu fazu nadmetanja pobjedom nad Anderlechtom sa 3:1, ~ime je ostvario maksimalan u~inak - pet pobjeda iz isto toliko utakmica. PSV Eindhoven, kojem je trebao samo bod na gostovanju kod Sampdorije, kako bi osigurao plasman u dalje takmi~enje, osvojio je cijeli bodovni plijen zahvaljuju}i dva gola Toivonena u drugom poluvremenu za pobjedu PSV-a od 2:1. Ovim porazom Sampdoria je izgubila {ansu da se plasira u dalje takmi~enje. I ukrajinski Metalist se kvalifikovao me|u 32 tima najbolja u Evropskoj ligi, pobjedom nad Debrecenom od 2:1. Je dan od naj za ni mlji vih me~eva sino}njeg izdanja 5. kola Evropske lige prikazan je u duelu izme|u Young Boysa i Stuttgarta sa 4:2. Nakon {to su gubili rezultatom 1:2, doma}i su uspjeli na~initi preokret i do}i do ubjedljive pobjede. Oba tima su pro{la u {esnaestinu finala Evropske lige, a bh. reprezentativac Senad Luli} je za Young Boyse igrao do 77. minute. Bh. reprezentativac u dresu Lecha iz Poznana Semir [tili} pru`io je odli~nu igru protiv slavnog Juventusa. [tili} je bio asistent Rudnevsu u 12. minuti, koji je doma}ina doveo u vodstvo od 1:0. [tili} je igrao do 82. minuta, a samo dva minuta nakon toga Iaqinta je pogoG. V. dio za kona~nih 1:1.

Engleski Liga kup

Nicklas Bendtner postigao drugi gol za Arsenal

Reuters

West Ham i Arsenal u polufinalu
Fudbaleri West Hama plasirali su se u polufinale engleskog Liga kupa prvi put nakon 21 godine. West Ham je u utorak na Upton parku savladao branioca trofeja Manchester United rezultatom 4:0. U najboljem ovosezonskom izdanju ~eki}ara po dva gola postigli su Jonathan Spector i Carlton Cole. United je u Londonu igrao bez ve}ine prvotimaca, ali je i pored to ga ovaj po raz ve li ko izne na|enje. Plasman u polufinale ostvario je i Arsenal, koji je na svom terenu pobijedio Wigan sa 2:0. Ekipa Arsena Wengera igrala je tako|er u kombinovanom sastavu, ali je ipak uspjela da pobijedi. Arsenal je poveo autogolom Antolina Alcaraza u 42. minuti, a kona~nih 2:0 postavio je Danac Nicklas Bendtner u 67. minuti.

48

SPORT

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Obijena planinarska

ku}a na Zobiku!
22. memorijalni pohod na Bjela{nicu organizirali beogradski planinari • Masovan pohod bh. planinara na bugojanski Kalin • Prvi snijeg na Konjuhu • PSD Pazari} obilje`io 40. godi{njicu postojanja…
Ure|uje: Ramo KOLAR Beogradski i bh. planinari na vrhu Bjela{nice

MEMORIJALNI, 22. POHOD uspon na Bjela{nicu proteklog je vikenda izvelo trideset planinara. Vrijeme sa snijegom, niskom temperaturom (-7°C) i brzinom vjetra od 71 km/h (rashladni mu je efekt bio ~ak -33°C), nije ih sprije~ilo da se popnu na vrh (2.067 m), a u znak sje}anja na sedam tragi~no nastradalih planinara u no}i izme|u 1. i 2. decembra 1962. godine. Organizator je bio PSD @elezni~ar Beograd, a pomagali su vodi~iinstruktori i ~lanovi GSS-a iz HPD Bjela{nica 1923 Sarajevo, ko ji su vo di li i osi gu ra va li uspon, javila je Samira Zorni}... • POHOD NA KALIN kod Bugojna proteklog je vikenda izvelo 57 planinara iz Tuzle, Gora`da, Beograda, Banovi}a i Bugojna. Po snijegu i nevremenu popeli su se na vrh Lain, no}ili u do mu Du bo ka i sjaj no se

Na Kalinu proteklog vikenda

^aj i odmor na vrhu Konjuha

dru`ili s doma}inima iz PD Koprivnica iz Bugojna. Pohod je bio za pri~u, ali je {ire donosimo u prilogu Nedjelja... • PRVI SNIJEG NA KONJUHU, naziv je pohoda PD Konjuh na ovu planinu u pro{lu subotu, kad su oti{li u redovan obi la zak pla ni nar skih sta za. \apo, Semir, Vedran i Igor su se na{li kod doma na Zobiku, gdje

su saznali da je ku}a obijena i ukraden agregat za struju i brusilica. Kakvo je to vrijeme do{lo kad lopovi kradu po planinarskim domovima, pitaju se ~lanovi ovoga vrijednog amaterskog kolektiva?!... • SVE^ANU SJE DNI CU UPRAVNI ODBOR PSD Pazari} imao je u pro{li ~etvrtak. Povod je bila 40. godi{njica postojanja

dru{tva. Ono {to ju je obilje`ilo jeste izlazak iz {tampe skra}ene monografije, za koju moram re}i da u takvom obliku odli~no izgleda. Uz sve, pobrojat }emo i akcije izvedene u zadnje vrijeme, a koje je dostavio na{ suradnik Sajto Vegara, ina~e predsjednik Skup{tine ovoga amaterskog planinarskog kolektiva. Ka`e da su u potpunosti ostva-

rili svoj plan za ovu godinu. Izdvaja izlete na Ormanj, Duboku, Krupu, Vla{i}, Igman i Ina~, te dvodnevne pohode na ^vrsnicu, Bjela{nicu, Vranicu, Zec-planinu i Bitovnju. No najzna~ajnije su aktivnosti imali oko zavr{etka izgradnje doma na Kraljevici, koji }e nositi ime Ibrahima Fejzi}a Dede, najistaknutijeg ~lana Pazari}a...

Kadetski turnir u ragbiju Trofej Beograda

Bosna BH gas - Prijedor 34:15 (18:9)

NAJUBJEDLJIVIJA
pobjeda studenata
Rukometa{i trenera Irfana Smajlagi}a uknji`ili osmi trijumf u doma}em prvenstvu
Kadeti Rudara sa trenerom Rami}em

Rudaru drugo mjesto
U organizaciji Ragbi saveza Beograda odigran je kadetski turnir Trofej Beograda. Na ovom pozivnom turniru kadeti Rudara, predvo|eni trenerom Rami}em, osvojili su drugo mjesto. Iako je ekipa na put krenula bez trojice standardnih prvotimaca, me|u kojima je i najbolji kadet BiH Ajkuni}, rezultat nije izostao. Prvu utakmicu Rudar je odigrao sa beogradskim KBRK i izgubio 19:0. Drugu utakmicu su dobili Ljubljanu sa 15:12, a u tre}oj utakmici pobijedili su beogradski Mi. D. Partizan sa 5:0.

Takmi~enje srednjih {kola KS-a u stonom tenisu
Peti stonoteniski turnir srednjih {kola Kantona Sarajevo odr`a}e se u ~etvrtak, 2. decembra, sa po~etkom u 9 sati u organizaciji Prve bo{nja~ke gimnazije. Do sada se prijavilo 13 srednjih {kola, a prijave }e se primati i na licu mjesta u Prvoj bo{nja~koj gimnaziji do 8.30 sati. Takmi~enju }e prisustvovati selektor mu{ke reprezentacije Anto Dafini} i sekretarSTSBiHSeadPa{i}, koji }e ujedno voditi ovaj turnir.

Dvorana Ramiz Sal~in na Mojmilu. Gledalaca: 300. Sudije: Sa{a Pand`i} (Banja Luka) i Boris [atord`ija (Zenica). Delegat: @eljko Savi} (Bijeljina). Sedmerci: Bosna BH Gas 5 (4), Pri je dor 2 (1). Is klju~enja: Bosna BH Gas 16, Prijedor 2 minuta. BOSNA BH GAS: Uvodi} (17 odbrana, 1 sedmerac), Memi}, Pucelj 3, Kara~i} 12 (4), ^aki} 2, ^elica 1, Rakovi} 2, Efendi}, Kapisoda 1, Morozov, Div ko vi} 3, Ne ki} 1, Pa`in, Vra`ali} 5, Savi} 4. Trener: Irfan Smajlagi}; PRI JE DOR: Ran|elo vi}, [kori} 3, Stani}, Mandi} 1, Bibi}, Davidovi} 1, Zgonjanin, Prole 2, Blagojevi} 1, Te{i} 1, Jo ka no vi}, Ra da ko vi} 1, Un~anin 5. Trener: Aleksandar Milju{; Rukometa{i Bosne BH gas savladali su Prijedor rezultatom 34:15 u utakmici 10. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine. Bila je ovo najuvjerljivija pobjeda igra~a tre-

Kara~i} postigao 12 golova

Foto: D`. KRIJE[TORAC

nera Bosne BH gas Irfana Smajlagi}a u jesenjem dijelu prvenstva, koja ni u jednom momentu nije dolazila u pitanje. Bosna BH gas pru`ila je poletnu i efikasnu igru od po~etka me~a, pa je ve} na kraju prvih 30 minuta igre vodila sa 18:9. U nastavku utakmice doma}i rukometa{i nastavali su da igraju na istom nivou pa su ve} u 37. minuti vodili sa nedosti`nih 22:10. Gosti nisu

imali rje{enja za izuzetno nadahnutu igru prvaka, koji je u 56. minuti vodio sa 34:15. Bila je ovo posljednja provjera za igra~e Bosne BH gas, koji }e u subotu odmjeriti snage sa ekipom Zagreba CO u utakmici 7. kola grupe D lige prvaka. Recimo i to da je u sino}njoj zaostaloj utakmici 9. kola Premijer lige BiH Krivaja izgubila od Izvi|a~a na svom terenu sa 27:29. S. R.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Iz RK Bosna Prevent

U potrazi za sponzorima
Sportski direktor Bosne Prevent Mirza Hand`i} }e obavljati funkciju trenera premijerliga{a iz Visokog u dvije preostale utakmice jesenjeg dijela prvenstva
Iako u RK Bosna Prevent ne cvjetaju ru`e kada je o financijskom stanju kluba rije~, rukometa{i premijerliga{a iz Visokog ostvaraju solidne rezultate u premijerliga{kom karavanu u kojem zauzimaju peto mjesto. Prema rije~ima direktora RK Bo sne Pre vent Mir ze Hand`i}a, igra~i su svjesni veli~ine problema s kojim se susre}e uprava kluba u nastojanju da se pobolj{a financijska situacija. Upravo je nedostatak novca bio glavni razlog odlaska doskora{njeg trenera Aleksandra Savi}a, kao i odlaska srednjeg beka Gradimira San~anina. “Sa trenerom Savi}em je prije nekoliko dana na~injen sporazumni raskid ugovora. On je, kao i San~anin, oti{ao zbog financijskih razloga“, kazao je Hand`i} i dodao: “Do kraja jesenjeg dijela takmi~enja ostala su nam jo{ dvije utakmice u kojima }u ja morati preuzeti funkciju trenera. Ekipu sam u svojstvu trenera ve} predvodio u utakmici sa Grada~cem, koju smo rije{ili u na{u korist sa 29:25 u 9. kolu. Sada nam ostaje da se dobro pripremimo za derbi sa Bosnom BH gas, koji je na rasporedu

VIJESTI

Omladinski pogon u januaru u Slova~koj

Rukometa{i Bosne Prevent ostvarili solidne rezultate u dosada{njem toku prvenstva

u narednu srijedu, kao i gostuju}i me~ 15. decembra u @ivinicama protiv Konjuha“. Direktor RK Bosna Prevent istakao je da o~ekuje ve}u podr{ku nadle`nih u predstoje}em periodu te da u klubu planiraju potpisivanje ne-

koliko sponzorskih ugovora, ~ime bi se financijska kriza napokon prevazi{la. “Do kraja decembra sve }e biti jasnije, a potpisivanje sponzorskih ugovora je realna op ci ja“, za klju~io je G. V. Hand`i}.

U omladinskom pogonu RK Bosna Prevent trenira stotinjak mladih igra~a, koji su ro|eni od 1994. do 2002. godine. Bez ulaganja u mlade igra~e, smatra direktor kluba Mirza Hand`i}, nema svijetle budu}nosti rukometa. S tim u vezi, on je istakao kako }e ~etiri ekipe mladih rukometa{ica RK Bosna Prevent, njih sedamdesetak, u~estvovati na velikom me|unarodnom turniru u Tatran Pre{ovu u Slova~koj, od 5. do 8. januara 2011. godine kada }e odmjeriti snage sa ekipama iz drugih dr`ava i pokazati svoje umije}e. ^etiri omladinske ekipe Bosne Prevent predvodi}e treneri i igra~i Ed hem Sir}o, Ke nan Ahi} i Muhamed Mustafi}, te trener golmana Samir Jamakovi}.

Cuche najbr`i na treningu spusta
Na prvom slu`benom treningu spusta u ameri~kom Beaver Creeku najboljih svjetskih skija{a najbolji je bio [vicarac Didier Cuche, koji je stazu pro{ao za 1:48.80. Sino} je po srednjoevropskom vremenu bio na rasporedu drugi trening spusta, a od petka do nedjelje u Beaver Creeku na rasporedu su utrke Svjetskog kupa u spustu, superveleslalomu i veleslalomu. Skija{ice }e od petka do nedjelje u kanadskom centru Lake Louiseu voziti dva spusta i jedan superveleslalom.

Bakljada Slobodu ko{ta 1.600 KM
Takmi~arska komisija Ko{arka{kog saveza BiH kaznila je KK Sloboda sa 1.600 KM zbog paljenja baklji navija~a ovog kluba u derbi-utakmici Lige 13 u pro{lom kolu protiv Bosne u Tuzli. Propozicije ka`u da kazne za ovakve nerede iznose od 1.600 do 2.400 KM, ali je Komisija odlu~ila Tuzlake kazniti minimalnim predvi|enim iznosom. Razlog je vjerovatno taj {to je ovo prvi ve}i incident koji se dogodio u Tuzli u zadnjih desetak godina. Da napomenemo, navija~i Slobode, popularne fukare, zapalile su nekoliko baklji i odmah je policija reagovala, te izvela neodgovorne navija~e iz dvorane.

NBA Tim Duncan ostvario triple-double

Lakersima tre}i poraz u nizu
New York Knicksi napokon imaju pozitivan omjer. Sada imaju omjer 10-9, {to je kakva-takva utjeha za navija~e Njujor~ana koji ve} devet sezona zaredom broje negativne omjere na kraju sezone
Tre}i uzas to pni po raz do`ivjeli su u utorak ko{arka{i Los Angeles Lakersa. Brani te lji na slo va pa li su u Memphisu gdje je bilo 98:96 za doma}e Grizzliese. Tek drugi put od kada je Pau Gasol stigao iz Memphisa me|u Lakerse, sastav aktuelnih prvaka NBA lige upisao je tri vezana poraza, no postojala je prilika da se to i ne dogodi. Naime, posljednju akciju na utakmici ima li su La ker si, a lop tu odluke u rukama Ron Artest, ~iji je {ut blokirao Rudy Gay (14 poena) svojom {estom blokadom na utakmici. Dobru je utakmicu, igrav{i ju ugla vnom pro tiv mla|eg brata Marca (10 ko{eva, devet skokova, tri blokade), odigrao Pau Gasol (15 ko{eva, 14 skokova), no zakazao je Kobe Bryant, ~ijih je 29 poena stiglo uz preveliku potro{nju lopti (9-25). Zato je s druge strane sjajan bio Mike Conley, koji je deset od svojih ukupno 28 ko{eva postigao u posljednjoj ~etvrtini utakmice u kojoj je ga|ao iz igre 10-13. Nakon gotovo dvije godine triple-double je ostvario Tim Duncan uz u~inak od 15 poena, 18 skokova (izjedna~io najbolji u~inak sezone) i 11 asistencija (izjedna~io u~inak karijere) u gostuju}oj 118:98 pobjedi San Antonio Spursa kod Golden State Warriorsa. Uz devetu uzastopnu pobjedu protiv Golden Statea, Spursi su trenutno na omjeru pobjeda i poraza 15-2, najboljem u ligi. Manu Ginobili je ubacio 27 poena za pobjednike, a Stephen Curry 32 za Warriorse kojima je ovo bio osmi poraz u posljednjih deset utakmica. New York Knicksi napokon

Sadikovi} za pola poena
Memphis je u neizvjesnom susretu bio bolji od LA Lakersa
Reuters

imaju pozitivan omjer. Ni{ta ~udno ako se zna da su ga posljednji put imali 4. januara 2005. (16-15). Sada imaju 10-9, {to je kakva-takva utje ha za na vi ja~e Nju jor~ana koji ve} devet sezona zaredom broje negativne omjere na kraju sezone. NBA liga, utorak: Orlando - Detroit 90:79 (Lewis 20p, Howard 9p, 14s, - Prince 16p, 4s), Philadelphia - Portland 88-79 (Brand 18p, Nocioni 11p, 5s - Aldridge 20p, 12s),

Cleveland - Boston 87:106 (Varejao 16p, 12s - Rondo 23p, 5s, 12a, Davis 17p, 11s, 4a), New York - New Jersey 111:100 (Stoudemire 25p, 9s, Felton 21p, 7s, 10a, - Lopez 36p, 5s, 3bl), Memphis - LA Lakers 98:96 (Conley 28p, Gay 14p, 5s, 6bl - Gasol 15p, 14s, 5a, 5bl), Sacramento - Indiana 98:107 (Udrih 24p, 4s - Granger 37p, 7s, Collison 17p, 4s, 6a), Golden State - San Antonio 98:118 (Curry 32p, 5a - Duncan 15p, 18s, 11a, Ginobili 27p, 6s).

U sklopu programa obilje`avanja 25. novembra, Dana dr`avnosti Bosne i Hercegovine, [ahovski klub Gora`de je organizirao, ve} tradicionalni, {ahovski turnir. Ovaj put nastupilo je 20 {ahista, a igralo se po Bergerovom sistemu uz tempo igre od 5 minuta po igra~u. Nakon velikih borbi na 64 polja najvi{e uspjeha imao je majstorski kandidat Jasmin Sadikovi}, koji je sa 15,5 poena sasvim zaslu`eno bio prvi. Drugo mjesto pripalo je majstorskom kandidatu D`evadu Kajevi}u sa 15 poena, dok su tre}e i ~etvrto mjesto podijelili FIDE majstor Lazar Stavnjak i Elvis Pe{tek sa 14,5 poena. Peto mjesto pripa lo je maj stor skom kan di da tu D`emalu Hajvazu sa 13 poena itd.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300KM dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. IZNAJMLJUJEM stan zaposlenoj djevojci ili studentici kod pozori{ta, u zgradi. Mob. 062/203-917. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, centralno grijanje, kablovska, Novo Sarajevo kod Merkatora. Tel. 659-895 i 062/943-021. IZDAJEM trosoban prazan stan na Ko{evskom brdu. Mob. 065/396-237. IZDAJEM na ^. Vili adaptiran troiposoban stan 100m2, dva balkona, nenamje{ten. Tel. 061/074-131. IZDAJEM jednosoban prazan stan u Hrasnici, bra~nom paru, povoljno. tel. 061/497-350, 033/513-439. IZDAJEM poslovni prostor 74m2 na Ko{evskom brdu, 5 izloga, 2 mokra ~vora, mini kuhinja. Tel. 061/259-831, 061/183645. IZDAJEM poslovni prostor na Marin Dvoru, ul. Valtera Peri}a 30m2 + podrum. Tel. 061/205235. IZDAJEM kompletno namje{ten dvosoban stan, DobrinjaTrg sar. olim. 470 KM sa re`ijama. Mob. 061/205-235. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, samici ili bra~nom paru. Mob. 061/358-772. IZDAJEM namje{ten stan 80m2 ekstra kod Holidey inna strancima ili poslovnim ljudima. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten 50m2 stan studenticama, grijanje, kablovska, poseban ulaz, Ilid`aPejton. tel. 063/270-800. IZDAJEM dvosoban 60m2, dugoro~ni najam ili prodajem, Kvadrant. tel. 061/701-128. IZDAJEM dvoiposoban sta na Alipa{inom C faza. tel. 033/654038. IZDAJEM djelimi~no namje{ten jednosoban stan, kod Veterine, na du`e vrijeme. Tel. 219260, 062/296-347. MLADI] zaposlen u Robot-komercu, tra`i sustanara u jednosobnom stanu, na Malti. Tel. 219-260, 062/296-347, 062/487867. POSLOVNI prostor 80m2, centar, stan namje{ten 80m2 kod Vje~ne vatre. Mob. 061/460-150. IZDAJEM poslovni prostor 65m2 Papagajka. Tel. 061/205235. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM poslovni prostor 12m2, mokri ~vor, Karingtovka ul. Te{anjska. Tel. 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje, kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, sa cen. grijanjem, na Alipa{inom polju-B faza. Mob. 061/439-379. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM kancelariski prostor u Hrasnom, preko puta Robota. Tel. 535-052. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, poseban ulaz, cen. grija<nje, internet. Mob. 062/527254. IZDAJEM petosoban stan/poslovni prostor, 120m2, 1 sprat, kod Vje~ne vatre. Mob. 061/537-739. ILID@A-Pejton, izdajem trosoban stan/ku}u u nizu sa ba{tom. Mob. 061/537-739. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz, Ul. Balibegovica 22, Bistrik, samo za studente. Tel. 410-331. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. PENZIONERKA izdajem u centru lijepu sobu `enskoj osobi, odli~ni uslovi. Tel. 033/225747 i 063/947-075. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM komfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu, centar, Mejta{, plin, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje auto). Tel. 612-956. IZDAJEM stan u strogom centru grada, veli~ine 50m2. Mob. 061/511-181. KOVA^I]I, dva dvosobna namje{tena stana. Mob. 061/335591. IZDAJEM gara`u 15m2, Marindvor-Te{anjska ulica, zgrada (Viza za budu}nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM u centru jednokrevetnu sobu i dvokrevetnu. Mob. 061/514-301. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZNAJMLJUJEM dvosoban stan sa eta`nim grijanjem kod katedrale, 600 KM. Tel. 810716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, kuhinja i kupatilo, strogi centar. Tel. 445-306. IZDAJEM stan Nova Breka, dvoiposoban namje{ten, 66m2, II kat, centralno grijanje. Tel. 442-175. IZDAJEM ili prodajem radnju na Siranu. tel. 062/917-009. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor 17,5m2 na platou Skenderija. Mob. 061/365-563. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM komfornu sobu, zaposlenoj `eni, preko puta tranvajske stanice Pofali}i. Mob. 061/842-319. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine
IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

OSLOBO\ENJE

OTOKA, stan 72m2, 12 sprat, 2 balkona, adaptiran. Mob. 061/079-751. OBALA Kulina Bana, stan 59m2, 3 sprat, bez lifta, potpuno adaptiran, 135.000 KM. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 48m2, cijena 65.000KM, Dobrinja 2, Omladinskih radnih brigada 5. Tel. 452-230. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan-ku}u u Lu`anima na Ilid`i-nizovi, prizemlje i sprat, gara`a, ba{ta prednja i zadnja. Tel. 061/222465. SKENDERIJA — prodajem nov stan u zgradi I sprat 42m2, ogra|en balkon, eta`no grijanje. Tel. 061/352-112. POFALI]I 76m2, Novo S. 41m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, ^engi} vila 64m2, Grbavica 54, 131m2, Mojmilo 68m2, CentarOdoba{ina 37m2, Alipa{ino 53m2, 64m2. Mob. 061/375-787. KU]A Vratnik (kod Hendek d`amije), Vasin Han (Sor. gazija), vikend-ku}e Pale (Kriva~e, potoci, donji Pribanj, Brezi}i), zemlji{te 4.000 m2 KasindoUkovice. Mob. 066/488-818. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. PRODAJEM zemlju na Baricama. mob. 066/892-112. PRODAJEM manju ku}u, 150m2 oku}nice. tel. 061/358772. GRBAVICA Ul. Grbavi~ka, stan 90m2, VII sprat, lift, luksuzno adaptiran. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Tilavi, Tomino brdo, 65m2 + 1500m2 oku~nice, struja, voda, 25.000 eura. Tel. 061/205-235. CENTAR kod dr`avne bolnice, garsonjera 27m2, I sprat, exstra sre|en, sve novo, 63.000KM. Tel. 061/205-235. DOPBRINJA Aerodromsko naselje 56m2 I sprat, ul. Franca Pre{erna, plinsko eta`no, 1600KM/m2. tel. 061/205-235. CENTAR, Bolni~ka 90m2, vp, 114m2 I sprat. tel. 061/205-235. PRODAJEM poslovni prostor 33m2 dva nivoa, Kemala Kapetanovi}a 48 — Grbavica, 1300 eura/m2. tel. 061/205-235. STARI grad, ku}a sa posebnim ulazom, useljiva. Mob. 061/335591. CENTAR, stan 90m2, V.P. sre|en, pogodan i za kancelarije, papiri uredni. Mob. 061/335591. PRODAJEM vikendicu, Ilid`aOsjek, ul. Hendeku{a 50m2 + 600m2 oku~nice, gara`a, ekstra sre|eno sve novo, 32.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM jednosoban stan u centru, zvati od 8 do 20h. Tel. 033/201-875, 062/204-717.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova do 60m2 namje{tenih i praznih za iznajmljivanje i prodaju za poznate klijente, agencije. Tel. 062/465-466.

PRODAJA
PRODAJU se poslovni prostori na Trgu heroja, 60m2 i prostor na Alipa{inom polju 78m2. Tel. 061/250-513 ili 061/237039. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom, Trg heroja, 85.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN 36m2 u Hrasnom, trg heroja, 68.000 KM. Mob. 065/021556. STAN 52m2, Grbavica-B.Muteveli}a, 3 sprat, useljiv ili mijenjam za jednosoban. Mob. 065/021-556. na ba{~ar{iji PRODAJEM KU]U I POSLOVNI PROSTOR, 187M2, PAPIRI 1/1. mOB. 061/745-525. PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. STAN u Hrasnom 71m2, kod Robota. Mob. 065/021-556. POSLOVNI prostor 80m2, na Ba{~ar{iji, Ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. STAN 58m2 u Hrasnom kod Lorisa, adaptiran. Mob. 065/021556. KU]A u Resniku kod Pazari}a, ukupno placa 750m2, uz autoput prema Mostaru, 70.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN 65m2, Alipa{ino-Trg me|unar. prijateljstva, 6 sprat. Mob. 065/021-556. VELE[I]I, novogradnja 48m2, prizemlje (klasi~no stanje) RauBau), 50.000 KM, nije uknji}eno. Mob. 062/156-882.

PONUDA
IZDAJEMO poslovni prostor veli~ine 60+50m2, uz mogu~nost spajanja i pro{irenja do cca 250m2+200m2 u {oping centru Koreja u Sarajevu. Tel. 061/237-039 ili 061/531-357.

IZDAJEM namje{ten stan sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Tel. 061/928-632. IZDAJEM potpuno namje{ten jednosoban stan sa centralnim grijanjem, Porodice Ribar. Tel. 061/209-705. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centralno, ulica Bjelave. Mob. 061/356-535. IZDAJEM namje{ten stan u centru. Tel. 061/347-685. IZDAJEM namje{tenu sobu sa upotrebom kupatila i kuhinje, A. Polje, Ul. Ante Babi}a. Tel. 033/545-311. IZDAJEM namje{tenu sobu, studentici, 200 KM. Tel. 646434. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM stan u centru H. Idrizova 57m2 i 62m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, M. Tita 123m2 i 147m2. tel. 061/299-911. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Mob. 061/514-301. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji, prizemlje, strogi centar, 12m2, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. STUP, Ba~i}i, dvosoban stan 52m2, balkon+terasa, VII sprat, lift, povoljno. Mob. 061/208760, 061/199-312. VOJKOVI^I, kod Sarajeva, objekat sa dva jednosobna stana, povoljno. Tel. 057/270-384, 065/632-497. GRBAVICA 1, kod Kapu}ina, funkcuonalan, 73m2, 9 sprat, odli~na lokacija. Mob. 061/214856. PRODAJEM-mijenjam ku}u za sta u Bla`uju, oku}nica i ba{ta od 2 dunuma. Tel. 636-244, 061/703-280. PRODAJEM dvije devastirane ku}e sa oku}nicom i vo}njakom u Fo~i. Mob. 061/703-280 i 633244. PRODAJEM stan 64m2, Ul. Senada Mandi}a Dende 3, 3 sprat, Vojni~ko polje, cijena 1.950 KM/m2. Mob. 061/241-582. STARI Grad, Franjeva~ka, 37m2, 3 sprat, lift, grijanje, 2 balkona, novija gradnja, 50.000 eura. Mob. 061/205-235. POLJINE 2847m2 kompletna infrastruktura-projektna, dokumentacija sa gra|. dozvolom. Tel. 204-119. PRODAJEM ku}u u Tuzli-Soline, p+s, pomo}ni objekat, gara`a, oku}nica 850m2, 58.000 KM. Mob. 062/266-665, 035/315-400. KU]A S. Grad, Kova~i, 200m2 na 300m2 placa. Mob. 061/299911. STAN centar, Marijin dvor, 85m2, 80m2. Mob. 061/299-911. STAN M. Tita 123m2, 147m2. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor centar 150m2, 180m2, 40m2, 60m2. Mob. 061/299-911. STAN centar 40m2, T. Ujevi}a. Mob. 061/299-911. KU]A 200m2, Kova~i S. Grad na 300m2 placa. Mob. 061/299911. STAN centar H. Idrizova 57m2, 62m2, 105m2. Mob. 061/299911. STAN Bolni~ka 78m2, 90m2. Mob. 061/299-911. VI[E gra|evinskih placeva od 500 do 5.000m2. Mob. 061/299911. PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku}nice, novogradnja, 1/1, Ilija{. Tel. 061/552-547. PRODAJEM jednosoban stan 41m2. Tel. 033/646-261. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgradi. Tel. 033/200720 i 061/101-097. HITNO prodajem stan na Alipa{inom polju, 47m2, VI kat. Mob. 062/625-828. PRODAJEM ku}u u centru Ba{~ar{ije 100m2, sa dvori{tem od 220m2. Tel. 033/447-940 zvati radnim danom. KO[EVO, Bolni~ka, 78m2, 11 sprat, zgrada apoteke, trosoban, balkon, 179.000 KM. Mob. 061/159-519. PRODAJEM parcelu 1.350m2 uz cestu Otes — Ilid`a, svi priklju~ci, dozvoljena gradnja. Mob. 061/749-442. VJE^NA vatra, stan 63m2, 180.000 KM, pogodan i za poslovni prostor. Mob. 061/902827. PRODAJEM dvoiposoban stan na Dobrinji 67m2, centr. grijanje, 1500KM/m2. Tel. 061/323524. PRODAJEM stan na Breci, III sprat, 70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena 120.000 eura. tel. 062/316-379. PRODAJEM povoljno stan na Alipa{inom 47m2. tel. 062/625828. PRODAJEM troiposoban stan (renoviran) sa gara`om na Grbavici. Tel. 033/617-742, 061/964-797. STAN 60m2/2.000 KM, dvoiposoban, nov, nadogra|en, III sprat, kod Vje~nice. Mob. 062/202-305. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2wc, 3 balkona, Ul. I. Mujezinovi}a, nova Breka, odli~na lokacija. Tel. 033/612007. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303.

51

NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM stan vp na K. Brdu ili mijenjam uz dogovor za isti u Had`i}ima idealan za studente. tel. 062/110-722. PRODAJEM manji stan u centru. Tel. 066/125-453. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 1016h. PRODAJEM sku}u u Tesli}u sa dva stana i ba{tom. tel. 033/225224. PRODAJEM odli~an stan na odli~noj lokaciji 53m2, Hrasno, VI sprat, obnovljen, 120.000KM. Tel. 061/203-346. PRODAJEM lijepu garsonjeru u centru 26m2, ~etverosoban stan 123m2, Ul. Zelenih Beretki, 106m2 Petrakina II kat. tel. 061/188-846. PRODAJEM stan 111m2 Titova, 54m2, Ko{evo 114m2 sa gara`ni mjestom, M. Dvor i strogi centar 40m2, I kat jednoiposoban. tel. 061/188-846. PRODAJEM stan 71m2 koji se sastoji od garsonjere i dvosobnog stana, centar Mejta{. Tel. 061/251-367. PRODAJEM na M. Dvoru Valtera Peri}a 3, 100m2, IV sprat, potkrovlje, odli~no stanje, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Petrakijina kod Lovca 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM na Grbavici, Behd`eta Muteveli}a 53m2, III sprat, cg, 45.000 eura. Tel. 061/205-235. GRBAVICA — [oping 80m2 + gara`a, 15 sprat dva lifta, odli~an, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. POSLOVNI prostor 70m2, Nova Breka, ul. Himze polovine br. 5, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/911-324. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja Lipa 53m2, super sre|en sve novo, 110.000KM. tel. 061/205235. PRODAJEM u centru, Kotromani}eva 116m2, II sprat, odli~an parking. tel. 061/205235. PRODAJEM su centru 40m2 dvosoban I sprat ekstra sre|en sve novo, 60.000 eura. tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu u Kiseljaku-Lepenica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen, eta`no grijanje, 35.000 eura. tel. 061/205235. PRODAJEM na Ciglanama kod Robota 83m2 troiposoban, II sprat + gara`a, 220.000 KM. tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, ul. Ko{evo 53m2, II sprat. tel. 061/205235. PRODAJEM stan 48m2 centar Ferhadija. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2, 90m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM vi{e placeva za gradnju na podru~ju grada od 500m2 do 5000m2. tel. 061/299911.

PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM d`ip Micubi{i Pajero Pinin 1.8, 4x4, registrovan, 3 vrata, kuka, cijena 10.400 KM, 2000 godina. Mob. 061/102-888. OPEL Astra G-dizel, 1999 god. karavan, ful oprema, mo`e zamjena za Oktaviju ili Fabiju. Mob. 061/220-016. [KODA oktavia combi-1,9, o~uvana, servisirana, km 178.000, registrovana do 4/2011. Mob. 061/161-726. DZIP santa fe 2001. god. benzin, km 170.000, o~uvan, servisiran, registrovan do 8/2011. Mob. 061/161-726. KAMION korpa 12 m, iveco 3510, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 3510, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM dugu `ensku bundu od nerca br. 42-44, praktino nova, povoljno. Tel. 654-097, 062/226-975. PRODAJEM kazan za pe~enje rakije. Mob. 061/367-103. PRODAJEM 10 rebara harmonika vrata 40 KM, vis. 245, du`ina 237. Mob. 062/320-034. SINGER ma{ina {iva}a, elektro, portabl. Tel. 228-458. PRINT ma{ina rodin solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora, standardnih dimenzija, iz novogradnje, sa {tokovima i staklom. Mob. 061/869-396. PRODAJEM mu{ka odjela C. Clain i Gucci, sakoe Gucci i Moschino, sve broj 52, pantalone Prada i Beneton. Mob. 061/149-228. PRODAJEM `enske suknje, ko{ulje, blize, pantalone BenetonZara, mantil Cerutti, sve iz Italije. Mob. 062/062-445. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM orginal WV nosa}e za skije od aluminija za Golf V i VI. tel. 061/145-636. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.

PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM print ma{inu Rodin solvent, 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

PRODAJA
STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643099, 062/375-733. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. RAKOVICA, plac kod d`amije, cijena 20 KM/m2. Mob. 066/680-100. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794.

PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. DOBRINJA I, V. Maglajli}, jednosoban stan, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. GRBAVICA I, trosoban stan 72m2, 11 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233654, 061/224-896. KU]A i ba{ta 750m2, odmah useljiva, Ul. S. Terzi}a 17, Kasindol. Mob. 062/271-488. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488817. PRODAJEM Polo 1.4, 2005. god. pre{ao 55.000 km, ful oprema, metalik sivi. Mob. 061/200393. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco 35-10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM automobil Zastava 128, o~uvana, 1989. godina, registrovana do aprila 2011. godine, cijena 1.000 KM. Mob. 066/941-740. [KODA Fabija karavan, 1,2 HTP, 2005. godina, 72.000 km, 1. vlasnim, servisirana, registrovana 9/2011, 8.900 KM. Mob. 061/216-639. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator itd. Tel. 033/531-996, 063/639-176. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM Reno Megan II, 1.9 dizel, maj 2003. god, prvi vlasnik, servisna knjiga. tel. 063/894-689. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM kamion korpa Iveco, 35-10, 1999 godina proizvodnje, plava. Tel. 033/553-865 i 061/895-017.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM el. valjak za peglanje mo`e neeispravan radi dijelova. Tel. 061/480-004. KUPUJEM zastarjela Zastavina vozila, Z-128, Z-101, Lada itd. Mob. 062/316-911. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM ratnu {tetu i deviznu {tednju, dolazak na adresu. Mob. 066/723-731. KUPUJEM obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice firmi fondova-pifova, devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM trakice Bayer. Tel. 461-002. contour

OSTALO
PRODAJEM akvarijum, crni, sa stalkom, povoljno. Mob. 061/030-280. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno duplo grobno mjesto na Barama.Tel. 061/905-156.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
SJE]ANJE

MAJER ROMANO
SALIH AKICA POROBI]
1. 1. 1955 - 2. 12. 1986.

SELVETA HAD@IHALILOVI]
29. 3. 1935 - 3. 12. 2007.

FARUK HAD@IHALILOVI]
22. 10. 1939 - 14. 8. 1985.

2. 12. 2000 - 2. 12. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Had`ihalilovi}
7589

Porodica Romano
7587

KUPOVINA
KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu {tetetu, dionice, obveznice, isplata odmah. Mob. 061/268892. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. SUDSKI tuma~ za {panski daje ~asove jezika pojedina~ne ili u grupi do 3 polaznika. Mogu}i i intenzivni kursevi. Prostorije u u`em centru. Mob. 061/252-880. STUDIO 8, izrada ameri~kih plakara, kliznih kuhinja, uredskog i ostalog plo~astog namje{taja, po mjeri, alu vanjske roletne. D`. Bijedi}a 20, mob. 061/578-959. www.studio8.ba email: neno-m@web.de BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. MATEMATIKU i fiziku instruira diplomirani ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. PROFESORICA hemije daje instrukcije iz hemije studentima i u~enicima. Mob. 062/331-174. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. MOLER radi sve vrste moleraja + fasade, ~isto, povoljno, kvalitetno. Mob. 062/672-258 i 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779.

ELEKTRI^AR — vodoinstalater radi nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Tel. 061/132-149. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222-228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. VR[IM prevoz putnika na sve destinacije, kombi vozila sa klimom. Mob. 061/222-310. ZA \AKE i studente instrukcije iz matematike, dolazak na aadresu. tel. 061/536-973, 033/446056. KLIMATIZIRANIM kombi vozilima, prevozim putnike na svim destinacijama. Mob. 062/205-740. TEPSER s.o.d. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove. Mob. 061/524-461, 200-003. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. CERTIFICIRANI ra~unovo|a vodi poslovne knjige pravnim i fizi~kim licima. tel. 033/237-878, 061/482-045. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303.

ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. VR[IM prevoz robe, stvari, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama. Mob. 061/811-115. VODOINSTALATER opravlja kotli}e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205803, 066/973-793. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. KERAMI^AR postavlja sve vrste plo~ica, garancija kvaliteta. Mob. 062/117-905. KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. ^UVALA bih iznemogle i starije osobe i opslu`ivala. Mob. 062/569-444. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551035. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. MOLERSKO farbarski poslovi povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973. TAPETAR — dekorater povoljno presvla~im namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. tel. 033/718-405, 061/156-728.

SJE]ANJE

ABDUSELAM (MUHAMED) HASAGI]
2. 12. 2009 - 2. 12. 2010.

Uvijek je u mislima sa ljubavlju i tugom na{ dragi brat i daid`a. Porodice Bi~ak~i} i Hasagi}
7586

PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. VODOINSTALATER vr{i opravke i ugradnju novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. NAJPOVOLJNIJA registracija vozila uz besplatan tehni~ki pregled. Mob. 062/316-911. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811115. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENI CI MA, sre dnjo {kol ci ma, instrukcije iz matematike, fi zi ke, me ha ni ke, ma {in skih ele me na ta. Tel. 033/625-196, Ilid`a.

BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. ADAPTACIJA stanova i ku}a, postavljanje plo~ica, laminata, kre~enje i dru go. Mob. 061/510-373. VO DO IN STA LATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973793. POS TAV LJAM po vo ljno ri gips. Tel. 061/545-888. ELEK TRO SERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma {i na. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom i bez. Mob. 062/226-665. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, do la zak be es pla tan. Tel. 061/551-035. UERE\UJEM ba {te, re`em drva i ostalo. Mob. 062/332230. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516375. PRU@AMO usluge bh. dijaspo ri. www-ro do slov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606441. KOM BI vo zi lom vr{i mo sve vrste pre vo za stva ri. Tel. 061/033-475.

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne osobe 24 sata, stan i braha obezbije|eni, plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. OZBILJAN gospodin sa iskustvom pazio bi stariju oboljelu mu{ku ossobu u prijepoddnevnim satima, nadoknada po dogovoru. Tel. 033/208-175. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2 alu i pvc roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365193.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
U nedjelju, 28. novembra 2010. godine, umro je na{ dragi

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Danas se navr{ava sedam dana od smrti na{e drage mame i bake

KRE[IMIR (IVANA) SARI]
3. 9. 1921 — 28. 11. 2010.

ANE KARA^I]

@ivje}e uvijek u na{im najljep{im sje}anjima.

Po{tuju}i `elju pokojnika, ispratili smo ga u krugu obitelji 30. novembra 2010. godine u 12 sati na gradskom groblju Sv. Mihovil u Sarajevu. Tuguju}a obitelj
7574

Tuguju}a obitelj Ovom prilikom `elimo da izrazimo zahvalnost mnogobrojnoj rodbini, kom{ijama i prijateljima {irom Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kanade koji su nam pru`ili podr{ku i ispratili na{u mamu na posljednji po~inak.
26426

IN MEMORIAM

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

DRAGUTIN MATLA
2. 12. 2000 — 2. 12. 2010.

RADMILA (VELIMIR) JELI]

S ljubavlju, supruga Zlata
7585

preminula 29. novembra 2010. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti 2. decembra 2010. godine u 11.30 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

O`alo{}eni: sestra Jelica Finci, zet David Finci, ne}ak David Finci i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
003

HASIB (JAKUB) HASANBEGOVI]

POSLJEDNJI POZDRAV

Tu`nog srca obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi

dragoj kolegici, drugarici i divnom ~ovjeku

preselio na ahiret u srijedu, 1. decembra 2010, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga [emsa, bra}a Fehim i Ramo, sestre Almasa, Hanka, Hasiba i Fatima, snahe Vezira i Nurka, zetovi Asad i Idriz, brati~ne i brati}i, sestri~ne i sestri}i, {ura [evko sa porodicom, svastike Raza i Rabija sa porodicama, te porodice Hasanbegovi}, Bukva, [enderovi}, Zup~evi}, Homarac, Pinji}, \indo, Miluni}, Bahtanovi}, Ivojevi}, Sablji}, Bajri}, Popara, Kobili}, Iljazovi}, Uzunovi}, Selimba{i}, Cviko, Avdiba{i}, Kuldija, Ku{und`ija, [ahinpa{i}, Papi}, Kora~, Ga~evi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici porodice Ribar br. 65/V.
000

ZLATI RAMEZI]
S velikim po{tovanjem ~uva}emo uspomenu na na{u dragu Zlatu. Kolege iz UniCredit Bank d.d: Emina ]enanovi}, Aida [tajnbauer, Sanja Te{i}, Zoran Vujkovac, Slavica Kordi}, Aleksandra Kne`evi}, Emina Mutap~i}, [efket Teskered`i}, Enver Leme{, Fazila Radovovi}
7578

SLAVKO (\OR\A) DESPOTOVI]

preminuo 30. novembra 2010. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti 2. decembra 2010. godine u 13 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Nada, sin \or|, k}erka Altijana, snaha Blanka, unu~ad Stefan i Stela, porodice Spai}, Muzurovi}, Had`ime{i}, Pandurevi}, Kova~evi}, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti, Ul. Zaima [arca br. 39.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj tetki

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

dragoj tetki

RADOJKI \ELMI]
od Svete Paleksi} sa porodicom
7580

RADOJKI \ELMI]
od Vlatke i Nikole Grabovac sa porodicom
7580

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Danas, 2. decembra 2010, navr{ava se godina od smrti moga dragog supruga

S ponosom i tugom sje}amo se na{ih roditelja

RASIM IKOVI]
2. 12. 1998 - 2. 12. 2010.

RABIJA IKOVI], ro|. HAD@IAHMETOVI]
16. 3. 2007 - 2. 12. 2010.

ABDUSELAMA (had`i MUHAMEDA) HASAGI]A
Dragi Selame, mnogo mi nedostaje{. S beskrajnom ljubavlju i bolom, tvoja supruga Sad`ida

Zahvalne k}erke: Sabina ^engi}, Jasminka Agi} i Nermana Bekto sa porodicama
7571

7572

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

[UKRIJE (RAMADAN) SALIHBEGOVI], ro|. DEVA
preselila na ahiret u utorak, 30. novembra 2010, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, iza ikindija-namaza u 14.15 sati na mezarju Kosovac - Prijepolje. O`alo{}eni: sin Esad, snaha Sabina, unuk Dino, sestra Kevsera, sestri}i, te porodice Salihbegovi}, Deva, Vulja, Emini, Domi, [ahman, Had`agi}, Zaimovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

MURVETA TANOVI], ro|. KOSOVAC
preselila na ahiret u utorak, 30. novembra 2010, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Emir Alikadi} sa porodicom, snaha Emira Alikadi} sa djecom, sestra sa porodicom, te porodice Tanovi}, Kosovac, Alikadi}, Zuhri}, Salihamid`i}, [egedin, Dizdarevi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Buka br. 9/III. 000

ABDUSELAM HASAGI]
2. 12. 2009 - 2. 12. 2010.

Sa ljubavlju i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. Suada, Sejo, \ina i Lela sa porodicama
7573

SJE]ANJE na na{eg dragog kolegu i prijatelja

SJE]ANJE
Sa `alo{}u smo primili vijest da je na{a ~lanica i drugarica SJE]ANJE

na na{eg dragog druga i prijatelja

JOZU KRI@ANOVI]A
GORDANA PEJOVI]
preminula. Pamti}emo je s po{tovanjem. Forum `ena OO SDPBiH Novo Sarajevo
AX

JOZU KRI@ANOVI]A

S tugom i po{tovanjem, Klub poslanika SDPBiH u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH: Zlatko Lagumd`ija, Denis Be}irovi}, Sa{a Magazinovi}, Mirza Ku{ljugi}, Hamdija Lipova~a, Mirsad Me{i}, Nermina Zaimovi} - Uzunovi} i Danijela Martinovi}
001

ABDUSELAM HASAGI]
2. 12. 2009 - 2. 12. 2010.

S tugom i po{tovanjem, SDPBiH
001

Drugog decembra 2010. navr{ava se 19 godina od kada nije sa nama na{a draga nena i svekrva
Mom dragom teji, njegov Adi
7573

Pro{lo je deset godina

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj tetki

HALIDA DIZDAREVI]
1910 - 1991.

JOVAN LUKI]
2000 - 2010.

RADOJKI \ELMI]
od Sa{e Vuji} i Sanje A`daji} sa porodicama
8582

Tvoj plemeniti lik pamtimo s ljubavlju i po{tovanjem. Porodice Dizdarevi} i Begovi}
001

Njegovi: Mira, Mi{o i Bojan
7569

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
Du{u koju si, Gospodine, iz tijela uzeo, obraduj sa svetim svojim u slavi Antifona iz Reda sprovoda U dubokoj vjeri u uskrsnu}e i `ivot vje~ni javljamo svim prijateljima da je u Hrvatskoj katoli~koj misiji u Parizu, 20. studenoga 2010. godine, blago u Gospodinu preminula na{a draga

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TU@NO SJE]ANJE Navr{ilo se ~etrnaest godina od smrti mog supruga

DIKA TESKERED@I], ro|. KARI[IK
preselila na ahiret u utorak, 30. novembra 2010, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sestra Mevlida, brati~na \uzela, zaova Rabija, te porodice Teskered`i}, Kari{ik, Hase~i}, Bi~ak~i}, Ba{i}, Hasi}, Kos, Deli}, Ja{arevi}, [imi}, Spahi}, Ugljanin, Had`i}, Pavica, [u{ko i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici grbavi~ka br. 121/III.
000

sestra ANA MARIJA JEDLI^KO
Do`ivjela je 72 godine, a kao sestra milosrdnica slu`ila je 52 godine Bogu i bli`njemu. Sprovod }e biti u Sarajevu na groblju Sv. Josipa u petak, 3. prosinca 2010. godine, u 13 sati. Sv. misa zadu{nica bit }e u crkvi sv. Vinka, Titova 42, u 14 sati. Molimo za na{u pokojnu sestru da joj Gospodin, kojemu je za `ivota slu`ila, bude milostiv i udijeli joj radost vje~noga bla`enstva. Po~ivala u miru. Sestre milosrdnice, bra}a Ivan i Mijo, sestre [tefica i Katica, rodbina, Hrvatska katoli~ka misija - Pariz, prijatelji i znanci
000

BRANKA i DAVORA MIJATOVI]A MIJATOVI]A
7. 6. 1934 - 2. 12. 1996. 25. 3. 1962 - 5. 6. 1994.

Te{ko je `ivjeti bez vas. Supruga i majka Mirjana
7555

TU@NO SJE]ANJE Drugog decembra 2010. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkad nije sa nama na{ voljeni

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MUSTAFA (SALIH) MURATAGI]
preselio na ahiret u utorak, 30. novembra 2010, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Hasna, k}erke Sanita i Jasmina, sin Admir, zet Izudin, snaha Ifeta, unuci Haris i Mirza, bra}a D`email, Mahmut i Ja{ar sa porodicama, sestre Nafija i Sabrija sa porodicama, {ure Ismet, Fadil i Izet sa porodicama, svastike Emina, Nazifa, Safija i Habiba sa porodicama, te porodice Muratagi}, Bajramovi}, Vu~etovi}, Ku}anovi}, D`uho, Tarani{, [abovi}, Radon~i}, Zili}, [erak, Smajlovi}, Rogovi}, Red`epagi}, Omeragi}, Avdi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Carevoj d`amiji.
000

ADEM (NED@IB) TRGO
preselio na ahiret u utorak, 30. novembra 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 2. decembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Iza, sin Abid, k}erke Sadija, Fadila, Zarfa i Medina, snahe i zetovi, unu~ad, praunu~ad, te porodice Trgo, Muhi}, \ip, D`aferovi}, Kadri}, Sjutrovi}, Maslan, Bi~o, Raoni}, [i{i}, Imamovi}, Bi~i}, Sadikovi}, Gazibara, Kova~evi}, Karali}, [o{i}, Torlak, D`anko, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Magribija. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa Marindvora - Most Suade Dilberovi} - sa polaskom u 12 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: Otoka, Ned`ari}i i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MILAN MI[O [KAVO

Tuga se ne mjeri rije~ima, suzama, ni vremenom koje prolazi ve} prazninom koja je ostala. Pamti}emo te po dobroti, s ljubavlju spominjati i od zaborava sa~uvati. Tvoji najmiliji: majka, supruga, k}erke, zetovi i unuka
7567

SJE]ANJE na na{eg dragog tatu

HUSEIN DUJSI]
2. 12. 2002 - 2. 12. 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom zetu i tetku

TU@NO SJE]ANJE

Drugog decembra 2010. navr{ava se trideset pet godina od smrti na{e drage supruge, majke, bake i prabake

Sa ljubavlju i ponosom, [ida i Munira sa porodicama
7554

TATJANE TANJE MUFTI], ro|. KR^UM MIRKOVI]
iz Konjica

SLAVKU DESPOTOVI]U
od porodice Had`ime{i}: Milice, Jasne, Senada sa Amilom i Hamzom
7570

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

S ljubavlju i po{tovanjem uvijek te se sje}amo: Branko, Mirjana Mira, Zoran Kina, Branka, unu~ad i praunu~ad, zetovi Zvonimir [ona i Ranko
88400

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
NIKADA ZABORAVLJENI

HUSEIN DUJSI]
2. 12. 2002 - 2. 12. 2010.

SADETA DUJSI]
6. 5. 2006 - 2. 12. 2010.

prim. dr. EMIRA DUJSI]
11. 10. 2009 - 2. 12. 2010.

Samo oni koji Vas vje~no vole i cijene znaju kako je `ivjeti bez Vas. Bol za Vama je velika, a uspomena na Va{u dobrotu i plemenitost je vje~na. Neka Vam dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Va{i najmiliji: Nedim Mimo, Amir i Tarik
040

SJE]ANJE na prijatelja

SJE]ANJE na

JOZU KRI@ANOVI]A
2. 12. 2009 - 2. 12. 2010.

JOZU KRI@ANOVI]
Prijatelju, sje}anja na tvoju plemenitost i na{e prijateljstvo ostaju vje~no u nama.
S velikom ljubavlju, ponosom i po{tovanjem, obitelj Filipovi}
26420

Kadira i Fuad Hurem, Na|a i Husein Galija{evi}, Mirsada i Halil ]ulov, Ismeta i Sabahudin Kurt
26419

SJE]ANJE na drage i po{tovane roditelje

IN MEMORIAM

JAN DOR[NER
2. 12. 1992 - 2. 12. 2010.

OMER (OSMAN) PA]UKA
2. 12. 2005 - 2. 12. 2010.

SUBHIJA (ASIM) PA]UKA, ro|. KAFADAREVI]
30. 12. 1998 - 30. 12. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, sin, snaha i unuci
7553

S bolom, ljubavlju i po{tovanjem, sinu i bratu. Obitelj
7531

POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{e radne kolegice Altijane

SLAVKU DESPOTOVI]U
S po{tovanjem, Razvojni program Ujedinjenih nacija United Nations Development Programme
001

58

PREDAH

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ukoliko ne razumijete ne~iju poslovnu ponudu, zatra`ite dodatno obja{njenje. Nemojte predvi|ati neizvjesne situacije i donositi zaklju~ak na osnovu djelimi~nih informacija. Budite promi{ljeni pred saradnicima. Partner jasno izra`ava negodovanje, {to ukazuje na sumnje ili na novi talas neraspolo`enja. Potrudite se da prevazi|ete unutra{nje konflikte. Stalo vam je da prevazi|ete komplikacije ili poslovni nesporazum. Me|utim, va{ izraz lica dovoljno govori o va{em raspolo`enju. Uporno poku{avate da promijenite poziciju u krugu saradnika. Nemojte dozvoliti da neko namjerno zloupotrijebi va{e emotivno povjerenje ili da se zaklanja iza va{ih obe}anja. U ve~ernjim satima prija}e vam opu{tena atmosfera. Pristojnost vam nala`e da ostanete uzdr`ani pred saradnicima i da mudro prepustite prednost ne~ijoj inicijativi. Sve ima svoju dobru i lo{u stranu, stoga na vrijeme odlu~ite ~emu dajete prednost u poslovnoj saradnji. Privla~e vas neobi~ne situacije koje nose neku skrivenu ~ar. Sa~uvajte diskreciju u emotivnim susretima. Prija}e vam dijetalna ishrana. Ukoliko vam je stalo da izgladite poslovni nesporazum, budite razumni. Nemojte dozvoliti da neko drugi govori u va{e ime, procijenite u kojem trenutku treba da preuzmete kontrolu nad va`nim doga|ajima. Potrebno je da objasnite partneru {ta uti~e na va{u iznenadnu zabrinutost ili rezigniranost. Nemojte potiskivati osje}anja. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju, opustite se. Osoba koja vam je naklonjena u privatnom `ivotu ima pozitivan uticaj i na va{e poslovne planove. Ukoliko ste dovoljno sposobni i {armantni da se nametnete pred saradnicima, predstoji vam dvostruki dobitak. Va`no je izvu~ete pouku iz nekih susreta. Pa`ljivo posmatrajte {ta se de{ava u okolini. U dobrom dru{tvu sve {to je lijepo i dobro, postaje jo{ bolje. Potreban vam je podsticaj, uljep{ajte svoje raspolo`enje. Preokupirani ste poslovnim obavezama, {to se negativno odra`ava na va{u koncentraciju i na zdravstveno stanje. Nemojte dozvoliti nekome da vam name}e obaveze ili da remeti va{ uobi~ajeni na~in rada. U susretu sa bliskom osobom lako mo`ete da dobijete ono {to `elite, ali to vam ne pri~injava posebno emotivno zadovoljstvo. Izbjegavajte stresne situacije. U prilog vam idu ne~ije izjave i moralna podr{ka. To ne zna~i da se do poslovno-finansijskog uspjeha sti`e na lagan ili jednostavan na~in. Va`no je da izbjegavate instant-recepte u rje{avanju poslovnih dilema. Nema razloga da gubite emotivno samopouzdanje, partner }e ubrzo promijeniti svoje mi{ljenje, na va{u veliku radost. Prija}e vam relaksiraju}a zabava u odabranom dru{tvu. Neko vas navodi na pogre{an zaklju~ak ili na lo{ izbor. Budite oprezniji pred osobom koja ima dvostruka mjerila ili poku{ava da ograni~i va{e poslovno-finansijske mogu}nosti. Sa~uvajte prisebnost duha. Va`no je da pravilno razumijete ne~ije emotivne `elje. Pa`ljivije analizirajte voljenu osobu ili stvari koje djeluju zagonetno. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Li~no dostojanstvo i veliki ponos vam ne dozvoljavaju da prihvatite ne~iju pomo}. Me|utim, nalazite se u zabludi i precjenjujete li~ne mogu}nosti. Nema razloga za profesionalnu sujetu kada je potrebno da donesete razumnu odluku. Partner poku{ava da umanji zajedni~ku tenziju i da vas oraspolo`i. Poka`ite dobru volju. Prija}e vam aktivan odmor i vi{e sati zdravog sna. Neko od saradnika o~ekuje da se pridr`avate zacrtanih pravila o poslovno-finansijskoj saradnji. Ne~ije nepovjerenje predstavlja glavni problem koji vas ometa da zavr{ite zapo~eti posao. Potrebno vam je ne~ije prisustvo, ali za sada dobijate samo rije~i utjehe. Tra`ite siguran oslonac i emotivno povjerenje. Izbjegavajte osobu koja ima negativan uticaj na va{e raspolo`enje. Neizvjesnost u poslovnim pregovorima uti~e na va{u koncentraciju. Izbjegavajte pretjerivanja ili neskromne zahtjeve u susretu sa saradnicima. Poka`ite dovoljno razumijevanja za druga~ije mi{ljenje. Svi problemi mogu da se koriguju, ali isklju~ivo u dogovoru sa bliskom osobom. Oprostite partneru na sitnim propustima. Pobolj{ajte svoju psihofizi~ku kondiciju. Primje}ujete da saradnici djeluju nezainteresovano za zajedni~ki posao, svako se trudi da zadr`i svoju poziciju. Na sre}u, vi imate ubjedljiva obja{njenja i argumente za odluke koje provodite. Nema potrebe da prikrivate slabost pred osobom koja vas dobro poznaje. Sve je mogu}e rije{iti uz ne~iju emotivnu naklonost. Potrebno je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: monako, emisar, lako}a, ilova, he, ida, ani, ol, f, maratonka, abesinac, lk, kuni}i, iris, ilir, silina, }, cim, romi, tajiti, akt, lo, anode, ar, aga, etapa, s, koneri, izet.

Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), OGLASNA SLU@BA: nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije Tel/fax: 205-938 nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" UNICREDIT BANK DD, agencije Inter Press i Service, nagradu transakcijski ra~un broj: "za zajedni~ki rad novinara razli~itih 3383202250044019, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: nagradu "za borbu protiv ksenofobije" 1990490005630121, Kluba evropskih rektora, nagradu za VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, ljudska prava "Saharov" Evropskog transakcijski ra~un broj: parlamenta, "Me|unarodnu nagradu 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero filijala Sarajevo, transakcijski ra~un slobode" Me|unarodnog udru`enja broj: 5715000000017279 novina (FIEJ), Nagradu “Premio Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” [tampa: Unioninvestplastika dd, u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i Semizovac bb “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no sa ki{om, u Bosanskoj krajini umjereno obla~no sa sun~anim periodima. Puha}e slab do umjeren, na planinama umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 3 do 11, maksimalna dnevna od 8 do 13°C. U no}i vjetar u poja~anju. Sutra obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom i vjetrovito. U no}i prestanak padavina i razvedravanje, a vjetar u slabljenju. U subotu naobla~enje sa susnje`icom i snijegom, na jugu sa ki{om. U no}i prestanak padavina. U nedjelju poslije obla~nog jutra, tokom dana prete`no vedro i hladno. Uve~er naobla~enje. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e umjeren, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 6, maksimalna dnevna 11° C.

Danas u ve}em dijelu Evrope obla~no sa snijegom, dok se ki{a o~ekuje na jugu kontinenta. Vedro }e se zadr`ati u Skandinaviji, a jak isto~ni vjetar puha}e na Balti~kom moru. Maksimalna temperatura kreta}e se od -14 do -2 na sjeveru, i od 16 do 24°C na jugoistoku Evrope. Danas na Balkanu umjereno obla~no, u zapadnim, sjevernim i centralnim predjelima ponegdje sa ki{om, a du` Jadranskog primorja i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. U oblasti Egejskog mora puha}e jak jugoisto~ni vjetar. Maksimalna temperatura }e se kretati od 4 u Zagrebu do 24°C u Atini.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
komedija, re`ija: Will Gluck, uloge: Emma Stone, Penn Badgley, Amanda Bynes, Dan Byrd, Lisa Kudrow, Stanley Tucci... po~etak u 15.30 i 17.25 sati.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine ne

OSLOBO\ENJE

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO

KINA
KU]A PLAMENA MIRA
DANI EVROPSKOG DOKUMENTARNOG FILMA
po~etak projekcija u 19 sati.

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe... po~etak u 14.10, 17.05 i 20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava. avantura, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint... po~etak u 14.30, 17.30, i 20.15 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

POZORI[TA
KAMERNI

ALISA U ZEMLJI ^UDESA (3D)
fantazija, avantura, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Johnny Depp, Anne Hathaway, Helena Bonham Car ter, Crispin Glover... po~etak u 14, 16.15 i 20.30 sati.

KINA
KINOTEKA
UBISTVO S PREDUMI[LJAJEM
re`ija: Gor~in Stojanovi}, uloge: Branka Kati}, Neboj{a Glogovac, Rade Markovi}... po~etak u 19 sati.

UMRI MU[KI
autor: Aldo Nikolaj, re`ija: Admir Glamo~ak, igraju: Admir Glamo~ak, Tatjana [oji}, Senad Ba{i}... po~etak u 20 sati.

ZEMALJSKI

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika Hajrudina Pelesi}a “Tragovi“, otvorena je do 16. decembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BANJA LUKA

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temu PORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

MEETING POINT
MONDAYS IN THE SUN
drama, re`ija: Fernando León de Aranoa, uloge: Javier Bardem, Luis Tosar, José Ángel Egido... po~etak u 20 sati.

CINEMA CITY
SVIJET OKEANA
3D, dokumentarni, autor: Jean-Jacques Mantello, po~etak u 14.30 i 16.25 sati.

MAK
Izlo`ba “Tragom pjesme i pri~e“ povodom 100. godi{njice ro|enja [ukrije Pand`e. Autor izlo`be Nedim Mu{ovi}, vi{i kustos Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH. Izlo`ba je otvorena do 15. decembra, svaki dan od 10 do 19 sati.

Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

KINA
MULTIPLEX PALAS
HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: PRVI DIO
akcija, avantura, fantazija, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Rodclif fe, Emma Watson... po~etak u 15, 18 i 21 sat.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
^ETIRI PRINCEZE I JEDAN ZMAJ
dje~ija, omladinska i lutkarska scena, autor: Milada Ma{atova, re`ija: @ivomir Jokovi}, igraju: Sabina Kulenovi}, An|ela Ili}, Sa{a Hand`i}, Miroljub Mijatovi}, po~etak u 11 i 12.30 sati.

TERMIN

COLLEGIUM ARTISTICUM
Revijalna izlo`ba radova ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kojom se tradicionalno obilje`ava 25. novembar, Dan dr`avnosti BiH. Izlo`ba je otvorena za posjete do 8. decembra. komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Jamie Foxx, Juliet te Lewis, po~etak u 18.20 i 20.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

DRU[TVENA MRE@A
istorijski, drama, komedija, re`ija: David Fincher, uloge: Jesse Eisenberg, Bryan Bar ter... po~etak u 17.45, 20 i 22.20 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5.

BIHA]

RUPA STRAHA 3D

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BELVEDERE
drama, re`ija: Ahmed Imamovi}, uloge: Sad`ida [eti}, Nermin Tuli}, Minka Muf ti}... po~etak u 18.45 i 20.40 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

ZENICA

KINA
UNA
\AVO
horor, triler, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chriss Messina, Bajana Novakovi}... po~etak u 19 i 21 sat. misterija, triler, horor, re`ija: Joe Dante, uloge: Ali Cobrin, Chelsea Ricket ts.. po~etak u 16, 20.30 i 22.30 sati.

PARANORMALNA AKTIVNOST 2
horor, re`ija: Tod Williams, uloge: David Bierend, Brian Boland, Molly Ephraim, Katie Featherston... po~etak u 19.20 i 21.15 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

WALL STREET: NOVAC NIKAD NE SPAVA
drama, triler, re`ija: Oliver Stone, uloge: Shia LaBeouf, Michael Douglas, Charlie Sheen, Susan Sarandon... po~etak u 17.40 i 20.15 sati.

PIRAN PIRANO
re`ija: Goran Vojnovi}, uloge: Mustafa Nadarevi}, Moamer Kasumovi}, Nina Ivani{in... po~etak u 18 i 20 sati. Izlo`ba “Suo~avanje sa klimom“, ilustracije karikaturista iz [vedske i sa Balkana na temu klimatskih promjena, otvorena je do 3. decembra.

JEDI MOLI VOLI
romanti~na pri~a, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, Javier Bardem, po~etak u 18 sati.

DUPLEX 10m2
Izlo`ba Echoes of Tragovi umjetnika Guillerma Carreras-Candia, koja je otvorena do 17. novembra. Izlo`ba je sastavni dio 5. izdanja filmskog festivala o ljudskim pravima Pravo ljudski.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
RUPA STRAHA
3D, horor, re`ija: Joe Dante, uloge: Teri Polo, Chris Massoglia, po~etak u 18.30 sati.

CURA NA LO[EM GLASU

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Neboj{e Bosni}a - “Hotel Splendid“, {to je ujedno i njegova ~etvrta samostalna izlo`ba u ovoj galeriji. Izlo`ba }e trajati do 5. decembra 2010. godine.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

TUZLA

PARANORMALNA AKTIVNOST 2
horor, re`ija: Tod Williams, uloge: David Bierend, Brian Boland, Molly Ephraim, Katie Featherston... po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Viridiana
DRAMA
Re`ija: Luis Bunuel Uloge: Silvia Pinal, Fernando Rey, Francisco Rabal, Jose Calvo, Margarita Lozano, Jose Manuel Martin...

HIT
22.20
MRE@A

TRILER
Re`ija: Gregory Hoblit Uloge: Denzel Washington, John Goodman, Donald Sutherlan, James Gandolfini

DANA

23.35
FTV

Film prati `ivot mlade idealisti~ne sve{tenice Viridiane. Prije nego {to joj se dozvoli da pro|e kroz posljednji zavjet, od nje se tra`i da posjeti svog ujaka Don Jaimea, koji ju je sve vrijeme nesebi~no pomagao i izdr`avao. Viridiana koja ga je sve vrijeme smatrala zvijeri u ljudskom obliku, iznena|ena je njegovim galantnim do~ekom. A onda, na podjednako galantan na~in, Don Jaime korumpira Viridianu, do mjere da nema iskupljenja. A sve samo zato {to ga ona podsje}a na njegovu suprugu koja je umrla na dan njihovog vjen~anja.

Detektiv John Hobbes je ubije|en da su njegove nevolje nestale sa smaknu}em ubice Edgara Reesea. Ali kad ljudi koje poznaje i slu~ajni prolaznici na ulici po~nu pjevu{iti melodiju koju je Reese pjevao u gasnoj komori, te ga ti ljudi po~nu uhoditi, otkriva da iza svega mo`da stoji posrnuli an|eo Azazel. Azazel je proklet da luta svijetom bez oblika i da mijenja tijela bilo kakvim kontaktom, zbog ~ega mu je te{ko u}i u trag.

Divlje strasti 2
EROTSKI TRILER
Re`ija: Jack Perez Uloge: Susan Ward, Katie Stuart, Leila Arcieri

00.00
PINK

U ovom erotskom trileru niko nije nevin i ni{ta nije onako kako se ~ini. Sedamnaestogodi{njakinja o~ekuje veliko nasljedstvo od svoga o~uha, zbog toga se nalazi u turbulentnom odnosu sa {kolskom drugaricom koja se odjednom pojavljuje tvrde}i da je ona o~uhova nezakonita k}erka i jedina prava nasljednica.

SERIJE

SPORT

Ku}a 2
HOROR
Re`ija: Ethan Wiley Uloge: Arye Gross, Jonathan Stark, Royal Dano, Bill Maher, John Ratzenberger, Lar Park - Lincoln

Gospo|a Barbara
Santos odgovori Barbari da je prerano za razgovor o braku i djeci. Marisela ih vidi i povu~e se. Poslije ka`e Santosu da neki ljudi tuku Carmelita. Cecilia zamoli doktora Ariasa da ne ka`e nikomu da je trudna. Antonio pita Casildu gdje je Cecilija, a Lorenzo mu odgovori da ju je ve} izgubio. Santos dozna {to je Balbino u~inio Gervasiji. Barbara ka`e Antoniju da pokupi svoje stvari...

1.001 no}
Bennu se `eli skloniti iz okru`enja u kojem je toliko propatila. Nalazi se sa jednim prijateljem iz studentskih dana. Mnogi su iznena|eni {to vide Onura i Kerema zajedno, a njih dvojica u`ivaju u pobijanju glasina da je Binjapi na klimavim nogama. Erdal i Kerem se sukobljavaju. [eherzada otkriva da Gani nije upisao fakultet.

12.15 FTV

20.00 MRE@A

22.40
TV1

D`iz i njegova djevojka, naslje|uju ku}u misteriozne porodice i uskoro otkrivaju da se njegov pra-pra djed, star 170 godina, vratio iz mrtvih pomo}u natprirodnih mo}i prastare aste~ke lobanje. Ali kada je lobanja ukradena i Gramps se pretvori u zabavu `ivotinja, D`iz i njegovi prijatelji moraju putovati kroz vrijeme da bi je vratili.

Villareal Dinamo Z.
Euroliga Nogomet

Vojnik
AKCIJA
Re`ija: Paul W.S. Anderson Uloge: Kurt Russell, Jason Scott Lee, Jason Isaacs, Connie Nielsen, Sean Pertwee

FILMOVI

20.55 OBN

23.05
NOVA

Narednik Todd je veteran grupe oru`anih snaga Zemlje, koji su od ro|enja trenirani da budu vojnici. Nakon {to ga je porazila nova vrsta genetski modifikovanih vojnika, zavr{ava na napu{tenoj planeti i svi ga smatraju mrtvim. Uskoro stupa u kontakt s grupom koja je pre`ivjela pad letjelice i mirno `ivi na planeti. Njihov mir }e uskoro naru{iti jedna nova vrsta vojnika koja na planetu dolazi da elimini{e koloniju koju sada brani narednik Todd.

Istraga
KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Franck Mancuso

Pravi kauboji
01.40 NOVA
VESTERN
Re`ija: Dick Richards

Richard je tipi~ni murjak koji previ{e vremena provodi na poslu i nije uvijek uz svoju obitelj. Kada se jednoga dana sprema provesti poslijepodne sa svojom k}eri, iznenada primi hitan poziv i iza|e na teren. Kad se vrati ku}i, otkriva da je njegova k}i nestala, a uskoro pronalaze i njezino truplo. Richard je shrvan krivnjom i pro`et mr`njom prema ~ovjeku koji je uhi}en za taj zlo~in. No nakon {to je poslan u zatvor, okrivljenik uspijeva nagovoriti Richarda da s njime zapo~ne dopisivanje.

Dok svojoj majci svakodnevno poma`e u radu na njihovu imanju, a slobodno vrijeme provodi u zabavi s najboljim prijateljem i vr{njakom Printom, tinejd`er Ben Mockeridge ma{ta o sasvim druga~ijem i mnogo uzbudljivijem `ivotu. Naime, on `arko `eli postati kauboj i pridru`iti se goni~ima stoke cijenjenog sto~ara Franka Culpeppera, a zbog toga je ve} nabavio i opasa~ s revolverima. Odlu~an ostvariti svoj naum i zaraditi ne{to novca, Ben se jednog jutra oprosti s majkom i krene na Culpepperovo imanje...

02.20 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 67. epizoda (r) 10.00 Tragom ptice Do Do, program za mlade, 4. epizoda 11.05 Villa Maria, igrana serija, 3. epizoda 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 68. epizoda 13.05 ^udotvorac, ameri~ki igrani film /RP/ 15.20 Vijesti 15.30 Crna hronika, doma}a igrana serija, 49. epizoda /RP/ 16.05 Dolina sunca, igrana serija, 189. epizoda 17.00 Federacija danas, informativni program

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Nodi, crtana serija 09.22 Medo Rupert, crtana serija 09.32 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.43 Gora bisera, crtana serija 09.57 Moja {pijunska porodica, serija 10.20 TNT, serija za mlade 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu, informativni program 13.00 Zdravlje je lijek 13.25 Pakov svijet, serija 15.00 Vijesti 15.10 Dolina sunca, serija 15.55 [arene ka`e 16.00 Re%publika, Potkozarje 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija 18.00 Mozaik - aktuelno stanje u bh fudbalu 18.45 Gora bisera, crtana serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron kid, crtani film 09.35 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtani film, 23. ep. 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 WINX, crtani film 10.55 Sirene, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 79. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Moj dom 14.35 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.20 Bioclinica 15.35 Top Shop 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 81. ep. 16.50 Indija, serija, 80. ep. 17.50 Doma}ica Ovako

OBN
06.30 Jutarnji program, kola`ni program 08.00 Ludo srce, serija 09.00 Top Shop 09.15 A la Carte, kulinarski show 10.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.45 Stol za 4, kulinarski show 11.15 V.I.P Survivor - bez cenzure-dan 11.50 Vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.10 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 13.00 Isplati se, TV aukcija 13.30 Top shop 13.50 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 15.00 Gümüş, serija 16.40 Vremenska prognoza 16.45 OBN Info 16.50 A la Carte, kulinarski show 17.30 Stol za 4, kulinarski show 18.05 Bilo jednom u Turskoj, serija

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela, serija (r) 08.00 Ru`i~asto jutro, jutarnji program 10.00 Farma reality show, u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 12.00 Info top, info-program 12.10 ^ini, serija 13.00 Farma reality show, u`ivo 14.00 Info top, info-program 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Be Ha Te bebe 09.10 Ozie Boo, animirana serija 09.15 Robot Robi, 9/52 09.30 Mini school 09.45 Bakine pri~e, 5/20 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, 233/313 11.00 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 14/130 12.00 BHT vijesti 12.15 The Doha Debates (r) 13.05 Admiral, dok. film (r) 13.15 Vode karsta, dokumentarni film (r) 13.35 Beledija, dok. film (r) 13.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Godine prolaze, humoristi~ka serija, 16/33 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 45/66 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Frenderi u BiH, animirana serija 15.40 101 nesta{luk, 5/13 16.25 Putevi zdravlja, magazin 16.55 Godine prolaze, 17/33 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Josip Pejakovi}: U ime naroda 20.30 Javna istraga, 1/4 21.00 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 9/12 21.50 BHT vijesti 22.00 Tema dana 22.50 Figure: Jasna [ami} 23.50 Bra}a Karamazovi, 9/12 (r) 00.35 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Ispuni mi `elju
ZABAVNA EMISIJA

21.00

A la Carte
KULINARSKI SHOW

Zabranjeni forum
16.50
TALK SHOW

21.00

17.25 Villa Maria, igrana serija, 4. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Lud, zbunjen, normalan, humoristi~ka serija, 74. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, informativni program 21.15 CSI Miami, igrana serija, 8. epizoda 22.09 Dnevnik, najava 22.10 [etnja sa zvijerima, dokumentarni program BBC, 1. dio 22.50 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.35 No} klasika Bunuel: Viridiana, {panski igrani film /RP/ 01.05 Ha{ki dnevnik 01.35 Federacija danas (r) 02.00 Dnevnik 3

19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni, dok. program 21.35 [etnja sa ~udovi{tima, dokumentarna serija 22.05 Vaskularne bolesti i savremeno doba 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Prelaze}i most - zvuk Istanbula, dok. film 00.30 Heroji i fenomeni, dok. program 00.55 Pe~at, politi~ki magazin 01.50 Dnevnik 2 02.20 Re,publika, potkozarje 02.40 Vaskularne bolesti i savremeno doba 03.00 [etnja sa ~udovi{tima, film o snimanju serije 03.30 Muzi~ki program 04.00 Zdravlje je lijek 04.30 Pakov svijet, serija

18.00 Biometeorolo{ka prognoza 18.02 Sasuke, Ninja ratnici, zabavni program, 3. ep. 18.20 Sasuke, Ninja ratnici, zabavni program, 4. ep. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Top Meblo 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Zvijezda mo`e{ biti ti 22.20 Pali an|eo, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar 01.05 Bistro BiH Reprizni program Hayat TV-a 01.35 Sasuke, Ninja ratnici, zabavni program 02.00 Vijesti 02.30 Ispuni mi `elju 03.30 Zvijezda mo`e{ biti ti 03.50 ZMBT profili

18.50 Vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 V.I.P Survivor, reality show 19.55 Gümüş, serija 20.55 Evropska liga (5.kolo): Villarreal-Dinamo Zagreb, prenos, 1. poluvrijeme 21.50 Vox populi 21.55 Lanina vremenska prognoza 22.00 Europska liga (5.kolo): Villarreal-Dinamo Zagreb, prenos, 2.poluvrijeme 23.00 V.I.P Survivor, reality show 00.05 V.I.P Survivor - bez cenzure-no} 00.35 V.I.P.Survivor - bez cenzure-dan 01.00 Evropska liga, Pregled 5-og kola 02.00 C.S.I: Las Vegas, krim. serija

16.55 Savr{eno skladna i orginalna BiH 17.00 Farma, reality show 17.45 Gusto TV kulinarstvo (r) 18.00 All about, zabavna emisija 18.30 Info top, info-program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Savr{eno skladna i orginalna BiH 19.05 Udri mu{ki, talk show-u`ivo 20.00 Farma: VTR 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.00 Farma reality show, u`ivo 00.00 Divlje strasti 2, film 02.00 Gold express (r)

RTS
11.35 11.50 12.00 12.15 12.25 12.30 12.35 12.50 13.30 15.00 15.10 16.00 16.35 16.55 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.00 19.30 20.05 21.15 22.00 22.05 23.00 23.05 00.00 Ars praktika 3 (r) Muzi~ki spotovi (r) Dnevnik Sport plus Vrijeme Evronet, dok. program U zdravom tijelu (r) Medijska mre`a srpske dijaspore (r) Razvod na odre|eno vrijeme, film (r) Vijesti Sat (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Datum Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Najava dnevnika 2 Oko magazin, info Srbija na vezi Dnevnik Bela la|a, serija Srbija na vezi Vijesti Raspakivanje, dok. Vijesti Susjedi - jedan pogled: Voz, dok. program Dnevnik

RTCG
11.00 Dok. emisija (r) 11.30 Meridijani (r) 11.55 Kalendar Najava programa 12.00 Vijesti 12.05 Emisija iz kulture (r) 12.35 Muzi~ki mix 13.00 Putevi `ivota (r) 13.30 Etno muzika 14.30 Emisija za djecu 15.00 Obrazovna emisija 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzi~ki mix 16.00 Obrazovna emisija 16.30 Muzi~ki mix 16.55 Albanska muzika u Crnoj Gori 17.15 Lajmet 17.30 Crna Gora, u`ivo 19.00 Muzi~ki mix 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Natura viva 20.30 Muzi~ki mix 21.00 Nato info 21.30 Replika 22.30 Muzi~ki mix 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 ABS, automobilizam 00.30 Ko{arka - Evroliga, pregled kola

FOX LIFE
07.05 Bratstva i sestrinstva, serija 07.50 Allo! Allo!, serija 08.50 Da, draga, serija 09.15 Vill i Grejs, serija 10.00 Uvod u anatomiju, serija 10.50 Bratstva i sestrinstva, serija 11.40 Allo! Allo!, serija 12.40 Sofi Parker, serija 13.30 O~ajne doma}ice, serija 14.15 Uvod u anatomiju, serija 15.05 Vill i Grejs, serija 15.55 Privatna praksa, serija 16.45 Prljavi ples, reality show 17.35 Da, draga, serija 18.00 Allo! Allo!, serija 18.50 Uvod u anatomiju, serija 20.25 Sofi Parker, serija 21.10 [apat duhova, serija 22.00 [apat duhova, serija 22.50 Da, draga, serija 23.15 Vill i Grejs, serija 00.05 O~ajne doma}ice, serija 00.50 @enske pri~e, serija 01.40 Bratstva i sestrinstva, serija

UNIVERSAL
06.00 Sudija Ejmi, serija 07.00 U divljini, serija 08.00 McLeudove k}erke, serija 09.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 11.00 Sudija Ejmi, serija 12.00 Ne{ Brid`is, serija 13.00 Doma}ice iz Okruga Orind`, serija 14.00 Ubistva u Midsomeru, film 16.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 17.00 Ne{ Brid`is, serija 18.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Doma}ice iz Okruga Orind`, serija 21.00 Medijum, serija 22.00 Misterija Hejvena, serija 23.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 00.00 Medijum, serija 01.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 02.00 Ples pet sestara, film 04.00 Ubistva u Midsomeru, film

TV1000
08.10 Uskrsnu}e, film 10.00 Cimeri, film 12.00 U`asno velika avantura, film 14.00 Dueti, film 16.00 D3. The Mighty Ducks 18.00 Premijera: Va{ingtonski taksi 20.00 Evelin, film 22.00 Ljubav bez izlaza, film 00.00 Uga|anje, film 02.00 Izmedu Marsa i Venere, film 04.00 Otrov, film 06.00 Evelin, film

EUROSPORT
08.35 All sports 09.00 Biatlon, SK Ostersund, [vedska 10.30 Ski-skokovi, SK Kuopio, Finska 11.30 Stoni tenis 12.25 Olimpijske igre, London Calling 12.30 Snuker, Shanghai, Kina, finale 15.00 Biatlon, SK Ostersund, [vedska 16.00 Fudbal, Zurich, [vajcarska, live 16.30 Ski-skokovi, SK Kuopio, Finska 17.15 Biatlon, SK Ostersund, [vedska, live 19.00 Eurogoals 19.10 Ski-skokovi, SK Kuopio, Finska 20.00 Fight Club 23.00 Biatlon, SK Ostersund, [vedska 00.30 Ski-skokovi, SK Kuopio, Finska

~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.15 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.33 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 16.58 17.13 17.23 17.31 18.21 18.35 19.10 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.10 22.05 22.45 23.10 23.13 23.20 23.30 00.20 01.10 01.55 02.40 03.20 04.10 04.40 05.10

TV PROGRAM
NOVA
07.55 Jagodica Bobica - Jago sitne pustolovine, crtana serija 08.20 Roary, crtana serija 08.45 Zauvijek zaljubljeni, serija R 09.45 Slomljeno srce, serija (r) 10.50 Gumus, serija (r) 12.40 IN magazin 13.25 Najbolje godine, serija (r) 14.25 Zauvijek zaljubljeni, serija 15.20 Slomljeno srce, serija 16.15 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.05 Lud, zbunjen, normalan, serija 21.45 Provjereno, magazin 22.50 Ve~ernje vijesti 23.05 Vojnik, film 00.45 Seks i grad, serija 01.15 Vjerovali ili ne, serija 01.40 Istraga, film

63
^etiri `ene, serija (r) Bestseller TV Hit dana Iz dana u dan Vijesti Vrata tajne, serija Iz dana u dan Bestseller TV Hit dana Hit dana Vijesti u 16 Mozaik Pop corn ^etiri `ene, serija Time out Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vijesti Prvi talas, serija Dnevnik (r)

HRT2
Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Lugarnica 19, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Tajne velikog Mekonga: U vrtu svijeta, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) TV kalendar (r) More ljubavi, serija @ivot u Africi, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Luda ku}a 3, humoristi~na serija (r) Od trnja do zvijezda, dokumentarni film (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK “Promet info” 8. kat: Praznovjerje, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslu`io si 4 - serija (r) Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Ho~e{ li mi biti kuma?, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 protiv 100, kviz Otvoreno Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Na rubu znanosti: Gary Biltcliffe - megaliti Italije i Gr~ke @ivot u Africi, serija (r) Eureka 3, serija (r) Fringe - Na rubu 1, serija (r) Oprah show (r) Na rubu znanosti: Gary Biltcliffe - megaliti Italije i Gr~ke (r) Od trnja do zvijezda, dokumentarni film (r) Pola ure kulture (r) 8. kat: Praznovjerje, talk-show (r) 07.55 Mala TV: TV vrti}: Bakina ljubi~ica Vitaminix ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Ju`na Amerika 08.25 Dvorac igra~aka, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Montessori Kokice Abeceda EU: Slovo P-2 (r) 09.35 Crno proro~anstvo, serija za djecu 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Eureka 3, serija 14.15 [kolski program: Montessori (r) Kokice (r) Abeceda EU: Slovo P-2 (r) 15.00 Kojak 2, serija 15.50 Kojak 2, serija 16.45 Tree Hill 6, serija

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki spot 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Veseli autobusi, crtani film 08.30 Kapri, serija (r) 09.30 Svjedo~anstva o genijima (r) 10.30 Toyotin svijet divljine (r) 11. 00 Biznis vijesti 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija (r) 13.10 Intervju TV1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.30 Toyotin svijet divljine (r) 15.30 Svjedo~anstva 17.00 Vijesti plus 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 17.50 Edgemont, serija 18.00 Biznis vijesti 18.25 Kapri, serija 19.30 Dnevnik TV1 20.30 Direktno, dijalo{ka emisija sa Senadom Pe}aninom 21.00 Biznis vijesti 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Ku}a 2, film (r) 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 10.00 10.02 10.25 10.35 10.47 10.55 11.00 11.35 12.00 13.00 13.10 13.40 14.10 15.00 15.05 15.20 15.30 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.02 19.25 20.00 20.50 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.30 Sarajevsko jutro, u`ivo Vitaminix (r) Grimove bajke (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Vijesti TVSA Zelena, zelena trava, serija (r) Frej`er, Razum i osje}anja, 1/6 Vijesti TVSA Javni agent 033, zabavni program (r) Sevdah, muzi~ki program (r) @ivot, BBC dok. program (r) Vijesti TVSA Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, Jesenje dobre vibracije Vijesti TVSA Jesenje dobre vibracije, u`ivo Zelena, zelena trava, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Vitaminix Grimove bajke Barimba BBC dok. program Tarih, dok. serijal (r) TVSA dokumenti Ve~ernje vijesti Pusti muziku Razum i osje}anja, 2/6 VOA Igrani film

TV TK
09.00 09.55 11.10 11.55 12.00 12.15 13.55 14.00 14.10 15.50 16.00 16.30 17.30 18.00 18.45 19.00 19.30 23.00 23.15 00.45

MRE@A PLUS
09.00 09.30 10.00 10.25 10.55 11.20 12.00 13.00 16.14 16.15 17.15 18.15 20.00 21.00 22.20 00.20 01.00 Iron kid, crtani film Jagodica Bobica,23. ep. Bakugan, crtani film Winx, crtani film Sirene, crtani film Aladdin, crtani film Indija, 79. ep. Pali an|eo, 68. ep. Sport centar 1001 no}, 81. ep. Indija, 80. ep. Sasuke, ninja warriors, zabavni program 1001 no}, 82.epizoda Ispuni mi `elju, emisija Pali an|eo, film Seks i grad, 57. ep. Sport centar

Zovem se Earl
SERIJA

00.30

Provjereno

INFO-MAGAZIN 21.45

17.25 U uredu 4, humoristi~na serija 17.48 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 17.50 Mijenjam svijet: Moj prijatelj vegan 18.15 Znanstvene vijesti 18.23 Hit dana 18.30 Nogomet, EL - emisija 18.55 Nogomet, EL: Steaua Liverpool, prijenos 20.50 Nogomet, EL - emisija 21.00 Nogomet, EL: Villareal Dinamo, prijenos 22.50 Nogomet, EL - emisija 23.23 Dnevnik plavu{e: Ho~e{ li mi biti kuma?, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.35 Fringe - Na rubu 1, serija 00.30 Zovem se Earl 4, humoristi~na serija 00.50 Retrovizor: Blizu doma 2, serija 01.35 Retrovizor: Ksena princeza ratnica 1, serija (r) 02.20 Ciklus vesterna: Pravi kauboji, film (r)

TV MOSTAR
09.00 Iron kid, 4. ep. 09.30 Jagodica Bobica, 23. ep.10.00 Bakugan, 11. ep.10.25 Winx, 11. ep. 10.55 Sirene, 11. ep. 11.20 Aladdin, 11. ep.12.00 Indija, 79. ep. 13.00 Pali an|eo, 68. ep. 14.00 Sasuke, ninja warriors, zabavni program, snimka 16.14 Sport centar 16.15 1001 no}, 81. ep. 17.15 Indija, 80. ep. 18.00 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.00 1001 no}, 82. ep. 21.00 Vertikale duha 22.20 Pali an|eo, film 00.20 Seks i grad, 57. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Druga strana ljubavi, serija 13.00 Proces i kazna, film 14.30 Vrata tajni, serija 15.00 Cinema news 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Autoshop magazin 16.30 Svako mo`e kuhati 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Intervju 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.30 Vjera i `ivot 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r)

RTV USK
08.00 Jutarnji program 09.30 Opstanak: Narod dinka 10.00 Vijesti 10.10 Ruski zatvori, 11/40 (r) 11.00 Maske u vozu 12.00 Vijesti 12.15 Strogo povjerljivo, dok. serija (r) 13.05 Cirkus (r) 14.00 Gradovi svijeta: La Valeta, 6/14 14.30 Vijesti 14.40 Ba{ kao Bekam, film 16.35 Biografije: [on Pen (r) 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 TV Liberti (r) Crtani film 19.00 Dnevnik 1 TVUSK Sport Vremenska prognoza 19.30 Muzi~ki program 20.00 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i Igrana serija 23.00 Igrani film

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice, info- program (r)16.45 @ivotne pri~e, dok. program 17.20 Auto sajam:“Paris 2010.“ 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 „Vje`bajmo zajedno“ sportsko, rekreativni program 19.00 SMS Muzi~ki Salto, muzi~ka emisija 19.33 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 „Super Zvijezda Slona“ 2010., muzi~ki program 21.10 Sto~ar, serija 69/130 22.05 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za petak

TV ZENICA
14.00 Iz dana u dan 14.30 Sfera (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.05 Klinika, serija (r) 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Kontakt srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Iz dana u dan 18.05 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Sati muzike 21.00 Me|u nama 21.30 TV izlog 21.35 Zona kantona 22.00 Klinika, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Turizam plus (r) 00.30 VOA

RTV VOGO[]A
07.00 Magazin Plus (r) 07.40 11.00 Snimak sjednice Op}inskog vije}a Vogo{}a 12.30 Magazin Plus (r)13.10 Lokalno je primarno (r)13.30 Istina, emisija o povratku (r)14.00 Pred~as 14.30 Bajke iz cijelog svijeta 15.00 ^etiri `ene, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Peta dimenzija, serija21.00 ^etiri `ene, serija 22.00 Vogo{}anska hronika (r)22.30 Pri~a o sand`a~kim velikanima, dok. program 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
09.05 History: Potraga za ~udovistem 10.00 Novosti 10.05 UMS 10.20 Kradljivac srca, serija 11.05Grom u raju, film 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 An|eo ~uvar, serija 14.00 Novosti 14.05 Povratak otpisanih, serija 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Povratak otpisanih, serija 17.10 Kradljivac srca-, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 20.55 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Mekbraj: Posrnuli idol, film 00.30 Astrochat

ATV
10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Winx, crtani film 10.55 Sirene, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Cinema Magica hronike 14.30 Vizita 16.14 Sport centar 16.15 1001 no}, serija 17.15 Indija, serija 18.20 Poslovni kurs 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Pali an|eo, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
11.00 Ko{arka, Euroleague, pregled 11.15 Fudbal, Champions Club 11.45 Odbojka, Italijanska liga 13.00 Ekstremni sportovi 13.15 Ko{arka, Euroleague, pregled 13.30 Fudbal, Champions Club 14.00 Ko{arka, EuroLeague (@): Good Angels Kosice, Slova~ka - Cras Basket Taranto, Italija 15.00 Freestyle motocross 16.00 Fudbal, Champions Club 16.30 Ko{arka, Euroleague, pregled 16.45 Ski-skokovi, SK Kuopio, Finska 18.15 Ko{arka, Euroleague, pregled 18.30 Watts 20.00 Obaranje ruka 20.30 Stoni fudbal 21.00 All sports 22.00 Kuglanje 23.00 Watts

SPORT KLUB
06.30 Pregled holandske lige 07.30 Uskijavanje 08.00 Pregled Championship 09.30 Ajax TV 10.00 FullTilt Poker 11.00 NHL: Toronto - Tampa Bay 12.30 Euroleague: CSKA Panathinaikos 14.15 Euroleague: Caja Laboral - Prokom 16.00 NBA Live 16.15 Carling Cup: Birmingham - Aston Villa 18.00 Premier League Magazin 18.30 NBA Live 18.45 Euroelague: Zalgiris Maccabi, direktno 20.45 Euroleague: Valencia Efes, direktno 22.30 NBA Action 23.00 FullTilt Poker 00.00 Premier League Magazin 00.30 Uskijavanje 01.00 Portugol - Pregled portugalske lige 01.30 NHL: Ottawa - San Jose, direktno

DICROVERY
06.00 Ogromne ma{ine 06.25 Opake ma{ine 06.50 Prljavi poslovi 07.45 Kako se to pravi 08.10 Kako to rade? 08.40 Razotkrivanje mitova 09.35 Pametnjakovi} 10.30 Pre`ivljavanje 11.25 Oru`je budu}nosti 12.20 Auta po mjeri 2008. 13.15 Generalka 14.10 Prljavi poslovi 15.05 Lovci na oluje 16.00 Oru`je budu}nosti 16.55 Pre`ivljavanje 17.50 Razotkrivanje mitova 18.45 Pograni~na policija 19.10 Kako se to pravi 19.40 Kako to rade? 20.05 Oru`je budu}nosti 21.00 Potjera za ubicom 21.55 Ratovi bandi 22.50 Istraga zlo~ina 23.45 Auta po mjeri 2008.

N. GEOGRAPHIC
08.00 Drevne tajne: Sfinga 09.00 Apokalipsa: Drugi svjetski rat: Velika iskrcavanja 10.00 Opasni susreti: Ameri~ki Divlji zapad 11.00 Ugrizi me: Indija 12.00 Raj na zemlji 13.00 Drevne tajne: Sfinga 14.00 Pokapanje kralja Tuta 15.00 U unutra{njosti divova prirode: Slon 16.00 Stvoreni za ubijanje: Brzina 17.00 Interpol istra`uje: Izlaze}e sunce 18.00 [apta~ psima: Proizvedeno u Japanu, zaljubljen u kosilicu 19.00 Rajevi na Zemlji: Big Sur - kalifornijska divlja obala 20.00 Stru~njaci za morske pse: Mrtva zona 21.00 Velike seobe: Gozba ili glad 22.00 Interpol istra`uje: Izdani 23.00 Stru~njaci za morske pse: Mrtva zona 00.00 Velike seobe: Gozba ili glad

VIASAT HISTORY
06.00 Borba protiv Crvenog barona 06.30 Misterije mumija 07.00 Dnevnik skulptura 08.00 Dikensova Engleska 09.00 Drevni plasti~ni hirurzi 10.00 Majka Tereza: Svetica tame 11.00 Pol Pot: Putovanje na polja smrti 12.00 @ivio Pakistan 13.00 Borba protiv Crvenog barona 14.30 Misterije mumija 15.00 Dnevnik skulptura 16.00 Marija Kalas: @ivjeti i umrijeti za umjetnost i ljubav 17.00 Lete}i nosa~ aviona 18.00 Pet ameri~kih giganata 19.00 Dansko re{enje 20.00 Faraoni koji su izgradili Egipat 21.00 Tajni ratovi 22.00 Egipat 23.00 Dnevnik skulptura 00.00 Marija Kalas: @ivjeti i umrijeti za umjetnost i ljubav 01.00 Lete}i nosa~ aviona 02.00 Pet ameri~kih giganata

ANIMAL PLANET
06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 07.40 Ma~ke iz kom{iluka, 2 epizode 08.35 Oti}i predaleko 09.00 Veterinar za cijeli svijet 09.55 @ivot majmuna 10.20 SSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 SSPCA 14.30 Sve o psima 15.25 Psi, jedna rasa, jedna pri~a, 2 epizode 16.20 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 17.15 Veterinar za cijeli svijet 18.10 Licem u lice sa polarnim medvjedom 19.10 Sve o psima 20.05 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om, 2 epizode 21.00 Zatvorski psi 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Najekstremniji 23.45 Divlje i bez cenzure

Sulejman ^olakovi} o sastanku delegacija N/FSBiH i FSRS

Nema zakovanih stavova
44. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 2. decembar 2010. godine

Nedime, {ta nam ovo rade!

HANKA PALDUM tra`ila

20.000 KM bora~ke
pozajmice za sanaciju ku}e!
sprkos vi{egodi{njem trudu Hanka (Muje) Paldum, cijenjena ~lanica Umjetni~ke ~ete Armije Republike BiH i vrsna pjeva~ica sevdalinki, nije se, za sada, domogla nov~ane pozajmice koju Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo svake godine dodjeljuje borcima za rje{avanje stambenog pitanje. Ove je godine heroina Paldum tra`ila 20.000 KM pozajmice kako bi sanirala svoju ku}u u Isakovi}a sokaku. Na preliminarnoj listi kandidata koja sadr`i 451 ime, Paldum je zauzela izvrsno 429. mjesto i time ostala bez pozajmice. - Ministarstvo za pozajmice ima na raspolaganju 2.000.000 KM i te }e novce dobiti 80 boraca koji ispunjavaju uvjete, koji su dobili najvi{e bodova. Hanka Paldum, kao {to vidite, ne}e dobiti pozajmicu za sanaciju ku}e. Jedan od osnovnih uvjeta za pozajmicu bio je da onaj koji konkuri{e ima najmanje godinu “sta`a“ u Armiji BiH ili oru`anim snagama, obja{njava Hajrudin Ibrahimovi}. Hanka, dakle, kao pripadnica Umjetni~ke ~ete Armije BiH, interpretator patriotskih pjesama “Dala majka sinove“ “Iz, dajice, gdje ste sada“, “Jedna i jedina Armija BiH” “@uta Fadila“, “Pjesma o @epi“, , “Bosna je majka moja“, “Zove majka sina svoga“ “Sarajevo heroj je grad“ “Junak do , , junaka“... jeste imala pravo tra`iti pozajmicu. Me|u ostalim, i zato {to pozajmicu, na koju se ne obra~unavaju kamate, mo`e vratiti. No, dobri Zahir Ho`bo, pripadnik Armi-

Istraga teroristi~kog napada u Bugojnu
Slu`benici FUP-a podnijeli su travni~kom Tu`ila{tvu izvje{taj protiv 16-godi{njeg Suada I. iz Bugojna zbog nedozvoljenog dr`anja oru`ja i eksploziva. Nastavljaju}i rad na istrazi teroristi~kog napada u Bugojnu, istra`itelji FUP-a pretresli su ku}u koju koristi ovaj maloljetnik, te zaplijenili tri pu{ke, gotovo 900 me ta ka, trom blon, ne ko li ko ru~nih bombi, dvije elektri~ne detonatorske kapisle, osigura~e za ru~nu bombu, kolut vojne `ice, dijelove za aktiviranje mine, trotilski metak, te jo{ detonatorskih kapisli. Suad I. se, navodno, kre}e u krugovima vehabija i dovodi u vezu sa teroristi~kim napadom na Policijsku stanicu u Bugojnu od 27. juna, kada je ubijen jedan, a ranjeno {est policajaca. D. P.

U

Dan Pakistana na Ekonomiji
je BiH, dva puta ranjavan, danas nezaposlen i te{ko obolio, otac dva sina i supruge koja nema stalno zaposlenje, premda nema krova nad glavom, ne mo`e konkurisati za bora~ku pozajmicu. Najprije, nema novca da kupi novine, televiziju, radio, kako bi se informisao o pozajmici. I ne mo`e vratiti pozajmicu sve i da mu je daju. Napisasmo, ne radi ~ovjek. Drugarica Paldum zna da je samo pitanje vremena kada }e dobiti pozajmicu. Preostaje joj, dakle, da se redovno prijavljuje na natje~aj i bude strpljiva. Zahvaljuju}i strpljivosti, zna ona, vremenom i trava postane mlijeko. Sad, {ta da radimo s borcem Zahirom Ho`bom koji se rodio u siroma{noj porodici, ~ime i njegova djeca mogu da se pohvale? Ni{ta, brate! Nek’ si zagradi ono {to je oslobodio! I ko ga jebe kad ne zna pjevati!
A. B.

Ekonomski fakultet u Sarajevu organizirao je ju~er Dan Pakistana, tokom kojeg su zamjenica dekana Melika Husi} i ambasador Jauhar Saleem potpisali sporazum o razumijevanju. Uz predavanje na kojem je predstavljen Pakistan, uprili~ena je i revija tradicionalne pakistanske odje}e, ponu|eni su specijaliteti tamo{nje kuhinje, a prikazan je i pakistanski film “In the name of God”.

POSLJEDNJE VIJESTI
LAJ^AK POMO]NIK ASHTONOVE - Slova~ki ministar spoljnih poslova Miroslav Laj~ak je ozbiljan kandidat za mjesto jednog od {est pomo}nika visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i sigurnost Catherine Ashton u okviru Spoljnopoliti~ke slu`be EU koja je ju~e zvani~no osnovana, prenosi Srna. Ukoliko bude izabran, Laj~ak }e, izme|u ostalog, biti nadle`an za zapadni Balkan. UHAP[EN MIODRAG NIKA^EVI] - Policijski slu`benici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ju~e su na podru~ju Fo~e li{ili slobode Miodraga Nika~evi}am (1964) koji na Sudu BiH o~ekuje izricanje pravosna`ne presude u vezi s optu`nicom koja ga tereti za zlo~in protiv ~ovje~nosti, silovanje i ne~ovje~no pona{anje prema zatvorenicima po~injen u Fo~i 1992. Sud BiH je uhap{enom februara 2009. godine, izrekao nepravosna`nu presudu od osam godina zatvora, te ga uz mjere zabrane pustio na slobodu do izricanja pravosna`ne presude. DINO MERLIN NA EUROSONGU 2011. - Dino Dervi{halidovi}, poznatiji kao Dino Merlin, predstavljat }e BiH na 56. takmi~enju za pjesmu Evrovizije naredne godine u Düsseldorfu u Njema~koj. To je sino} saop}eno u specijalnoj emisiji “U susret BH Eurosongu 2011“ koja je emitovana u`ivo na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine.

Vodostaji rastu, rijeke plave

Drina nadma{ila 1896.
U op{tini Fo~a - Ustikolina Drina je poplavila puteve, poljoprivredna dobra, a ugro`eni su i pojedini stambeni objekti. Poplavljen je put Osanica - Muhovi}i na du`ini oko 50 m na desnoj obali. Vodostaj Drine u Vi{egradu naglo je porastao i poplavljeni su svi stubovi Mosta Mehmedpa{e Sokolovi}a. Ovo je maksimalan vodostaj Drine u Vi{egradu od 1896. godine, kada je bio veliki potop. Drina je na pola kilometra nizvodno od Vi{egrada poplavila put Vi{egrad - Drinsko, tako da je deset sela ove mjesne zajednice odsje~eno od svijeta. U Gora`du su poplavljene desetine ku}a, pa je progla{eno vanredno stanje. Evakuisano je vi{e od 200 osoba u gradu a te{ka situacija je i u Novom Gora`du gdje su ljudi evakuisani iz 50 ku}a. U Semberiji se Drina izlila bijeljinskim MZ Janja i Amajlije. U Hercegovini je zbog izlijevanja rijeka i velike koli~ine vode na kolovozu, potpuno obustavljen saobra}aj na magistralnom putu Gacko - Nevesinje. Obustavljen je saobra}aj i na regionalnim putevima Gabela Polje - ^apljina, Hutovo - Ravno i Ravno - Gali~i}i. Podzemne vode poplavile su u Stocu podrume u stambenim zgradama blizu korita Bregave. U Mostaru zasad nema ve}ih opasnosti od izlijevanja Neretve. U op}ini Bosanska Krupa rijeke Una i Kru{nica izlile su se u ni`im priobalnim dijelovima na poljoprivredno zemlji{te, a ista situacija je i u op}ini Klju~ sa rijekom Sanicom. U Livanjskom kantonu sve rijeke su se izlile iz korita. U op}ini Tomislav-Grad izlila se rijeka [ujica, koja prijeti da poplavi put TomislavGrad - Mostar i naselje oko Kova~kog mosta.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->