P. 1
Tehnicki Elaborat Preinake Vozila Toyota Celica

Tehnicki Elaborat Preinake Vozila Toyota Celica

|Views: 555|Likes:
Published by Sebastian Bojic

More info:

Published by: Sebastian Bojic on Dec 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/22/2012

pdf

text

original

Sections

  • 4.2.1.1. akumulatori za vožnju – tvornički podaci
  • 4.2.1.2. ugradnja i smještaj akumulatora na vozilu
  • Projektni zadatak:
  • Realizacija:
  • 4.2.1.3. višenamjenska brzo rastavljiva akumulatorska priključnica
  • 4.2.1.4. instrument pokazivač ispražnjenosti akumulatora
  • 4.2.2.1. tvornički podaci o elektromotoru
  • 4.2.2.2. pričvršćenje elektromotora na mjenjač i ostali nosači
  • 4.2.2.3. adaptacija i montaža originalne spojnice vozila na elektromotor
  • 4.2.2.4. vanjski centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora
  • 4.2.2.4.1. problematika hlañenja na malim brojevima okretaja motora
  • 4.2.2.4.2. adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator
  • 4.2.2.4.3. usmjerivač zraka za hlañenje
  • Princip rada ventilatora:
  • 4.2.3.1. opis i princip rada regulatora
  • Impulsni ureñaj regulatora čine:
  • Princip rada regulatora
  • Elektronička logična jedinica
  • 4.2.3.2. pogonski prekidač s ubrzivačem – pedala za gas
  • 4.2.3.3. sklopnici elektromotora
  • 4.2.3.4. kontaktni relej i aktivacija 72V ureñaja
  • 4.2.3.5. instrument brojač sati rada elektromotora
  • Slika 42
  • 4.2.5.1. konstrukcija, opis i smještaj grijača
  • 4.2.5.2. zaštitni elementi, princip i dijagram rada grijanja
  • Prekidač P1 Prekidač P2
  • Elektronički sklop za obrtomjer – legenda oznaka vodova / žica bojom:
  • Redni broj Boja žice Značenje – priključak na
  • 4.2.7.1. shema tiristorskog regulatora
  • 4.2.7.2. strujna shema 72V ureñaja
  • Zaključak:
  • Proračun teoretske brzine vozila
  • Rezultati postignuti probnom vožnjom
  • Obrazloženje
  • I Z J A V A

TEHNIČKI ELABORAT PREINAKE VOZILA TOYOTA CELICA GT 2.

0

Varaždin, studeni 2007.

Snimljeno 23. 06. 2007.god. tijekom montaže

Snimljeno 29. 09. 2007.god. prije prve probne vožnje

2

2. Sadržaj
Naslovna stranica Sadržaj Reference izvoñača preinake Tehnički opis preinake 4.1. Popis s vozila demontiranih – za električni pogon nepotrebnih sklopova, ureñaja i instalacija 4.2. Novo ugrañeni sklopovi, ureñaji i instalacije 4.2.1. Akumulatori za vožnju 4.2.1.1. Tvornički podaci 4.2.1.2. Ugradnja i smještaj akumulatora na vozilu 4.2.1.3. Višenamjenska brzo rastavljiva akumulatorska priključnica 4.2.1.4. Instrument pokazivač ispražnjenosti akumulatora 4.2.2. Elektromotor za vožnju 4.2.2.1. Pričvršćenje elektromotora na mjenjač i ostali nosači 4.2.2.2. Adaptacija i montaža originalne spojnice vozila na elektromotor 4.2.2.3. Vanjski centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora 4.2.2.3.1. Problematika hlañenja na malim brojevima okretaja motora 4.2.2.3.2. Adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator 4.2.2.3.3. Usmjerivač zraka za hlañenje 4.2.3. Regulator i sklopnici elektromotora za vožnju 4.2.3.1. Opis i princip rada regulatora 4.2.3.2. Pogonski prekidač s ubrzivačem – pedala za gas 4.2.3.3. Sklopnici elektromotora 4.2.3.4. Kontaktni relej i aktivacija 72V ureñaja 4.2.3.5. Instrument brojač sati rada elektromotora 4.2.4. Vakuum pumpa za servo ureñaj za kočnice 4.2.5. Električni grijač vjetrobrana i kabine za putnike 4.2.5.1. Konstrukcija, opis i smještaj grijača 4.2.5.2. Zaštitni elementi, princip i dijagram rada grijanja 4.2.6. Obrtomjer kao pokazivač opterećenja elektromotora 4.2.7. Električne sheme 4.2.7.1. Shema tiristorskog regulatora 4.2.7.2. Strujna shema 72V ureñaja 4.2.7.3. Ostale električne sheme ili slike 4.2.8. Punjač za akumulatore 72V 5. Raspored masa po osovinama, kontrola nosivosti osovina 5.1. Krak težine vozila 5.2. Kontrola opterećenja osovina 6. Podaci o vozilu 7. Izjava o izvršenoj preinaci vozila 1. 2. 3. 4.

3

4. Tehnički opis preinake

4.1.

popis s vozila demontiranih – a za električni pogon nepotrebnih sklopova, ureñaja i instalacija

Kao nepotrebni kod prerade na električni pogon iz automobila su demontirani: • • • • • • • • • • • • • Benzinski motor Kompletan ispušni sistem Hladnjak za vodu s cjevovodom Grijač kabine za putnike na vodu – radijator Hladnjak za ulje motora s cjevovodom Rezervoar sa pumpom i plovkom za benzin Cjevovode za dovod i povrat viška benzina Filtar za benzin Elektropokretač i alternator Elektroničku jedinicu motora – tzv. kompjutor Kompletan električni sistem za paljenje Instrumenti motora i pokazivač za gorivo Upaljač za cigarete

4.2.

novo ugrañeni sklopovi, ureñaji i instalacije

1. Trakcijski 6V akumulatori za vožnju – 12 komada 2. Elektromotor za vožnju – 1 komad 3. Centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora – 1 komad 4. Pogonski prekidač – pedala za gas – 1 komad 5. Regulator i sklopnici – 1 komplet 6. Grijač vjetrobrana i kabine za putnike – 1 komplet 7. Vodovi električne instalacije – 1 komplet 8. Instrumenti i kontrolni ureñaji napona 72V – 1 komad 9. Vakuum pumpa membranska, 12V – 1komad 10. Vanjski (garažni, samostojeći) punjač za akumulatore – 1 komad

4

4.2.1.

trakcijski akumulatori za vožnju

4.2.1.1.

akumulatori za vožnju – tvornički podaci

Proizvoñač: TAB – Tovarna Akumulatorskih Baterij, d. d. Mežica, Slovenija Tip: GOLF CART TAB 6V – 180 Ah, po standardu EN 60254/1 Težina baterije s kiselinom: 31 kg Gustoća elektrolita: 1,28 +/- 0,01 kg/l, kod 25ºC Dimenzije: 190*244*270 mm (ŠxDxV) Broj ciklusa: 1200 pri 80% ispražnjenosti po standardu EN 60254/1.

Slika 1. – akumulatori prije montaže na vozilo

4.2.1.2.

ugradnja i smještaj akumulatora na vozilu

Projektni zadatak: kapacitet akumulatora mora osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske vožnje na kratkim i srednjim relacijama, ravnomjerno rasporediti težinu akumulatora po vozilu da se ne naruši stabilnost ili upravljivost automobila, maksimalno iskoristiti raspoloživi prostor u vozilu 5

) su izrañeni od perforiranih kutnih čeličnih profila. izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora 6 . – nosač za dva akumulatora. – nosač za dva akumulatora. iznad zubne letve volana Slika 3.Realizacija: Četiri akumulatora su smještena u prednjem dijelu vozila. Slika 2. Nosači za akumulatore (slika 2. u prostoru oko elektromotora. i slika 3.

Spojevi su realizirani pomoću umetaka od tzv. standardnih su dimenzija 60 mm X 40 mm.8) pričvršćen (slika 4. SIPAS plastike.Čelični profili od kojih su izrañeni nosači su perforirani i plastificirani.2 i 3 ovješeno) i s četvrtim nosačem kao okomitom pod-uporom na uzdužni nosač motora i mjenjača ( točka 4 u središnjem dijelu ispod nosača akumulatora) sve na mjestima od strane proizvoñača vozila predviñenim i unaprijed pripremljenim za montažu opreme i ureñaja. označeno strelicom).) u 4 točke ( od toga u točkama 1. Akumulatori su smješteni na način da ne ometaju kontrolu ili održavanje okolnih ureñaja vozila. – točke pričvršćenja akumulatora Nosač (slika 3.) za smještaj dva akumulatora u prostor iznad zubne letve volana je na karoseriju vozila vijcima velike vlačne čvrstoće (8. pojačanih mesinganim podložnim pločicama velikoga presjeka i s obje strane pričvršćenih središnjim vikom velike vlačne čvrstoće (8. na mjestu predviñenom za pričvršćenje hladnjaka benzinskog motora i njegove opreme (na slici 6. maksimalno moguće ili dopušteno nisko. a debljina stjenke je 2 mm. 7 .8). što bliže kolniku.8) u 4 točke ( od toga u točkama 1 i 2 ovješeno) na dijelu označenom brojem 3 se naslanja na poprečni nosač cijelom širinom i s četvrtim nosačem kao okomitom pod-uporom na uzdužni nosač motora i mjenjača ( točka 4 u središnjem dijelu ispod nosača akumulatora) sve na mjestima od strane proizvoñača vozila predviñenim i unaprijed pripremljenim za montažu opreme i ureñaja.) za smještaj dva akumulatora u prostor izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora (slika 5. a sve zbog postizanja niske točke težišta i time postizanja maksimalno moguće stabilnosti vozila. U točkama 5 i 6 je prednji nosač pričvršćen na donji dio prednjeg veznog lima. Nosač (slika 2. Slika 4.) je pričvršćen na karoseriju vozila vijcima velike vlačne čvrstoće (8.

Slika 5. – vijak i mesingana pločica za pričvršćenje nosača akumulatora na uzdužni nosač 8 . – točke pričvršćenja akumulatora Slika 6.

– pričvršćenje akumulatora izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora 9 . – pričvršćenje akumulatora (iznad zubne letve volana) protiv pomjeranja Slika 8.). Slika 7.Akumulatori su pričvršćeni kako ne bi došlo do njihovog pomjeranja u toku vožnje (slika 7. i slika 8.

8). a polovi s manje raspoloživog prostora su spajani sa standardnim automobilskim klemama (slika 10. Kutija je na karoseriju vozila pričvršćena s četiri čelična vijka velike vlačne čvrstoće (8. Kutija je zatvorenog tipa čime je onemogućen bilo kakav izlazak plinova koji bi nastajali prilikom punjenja ili pražnjenja u prostor za putnike – kabinu. U zatvorenom spremniku u stražnjem dijelu vozila su polovi spajani kombinirano. Obzirom da je struja glavnog potrošača – elektromotora 230A nema nikakve opasnosti za strujno preopterećenje klema. Kutija je smještena u prtljažniku u stražnjem dijelu vozila. Preostalih osam (od ukupnih dvanaest) akumulatora je smješteno u zatvorenom spremniku posebno projektiranoj drvenoj kutiji s poklopcem (slika 9. – kutija za osam stražnjih akumulatora s rešetkasto pojačanim dnom Za meñusobno spajanje polova akumulatora koriste se na akumulatorima u prednjem dijelu vozila brzo rastavljive i izolirane kleme (slika 10. Slika 9.). iza naslona zadnjih sjedala za putnike.Učvršćenje akumulatora smještenih iznad zubne letve volana je izvedeno pomoću poprečnog drvenog fiksatora prilagoñenog obliku akumulatora.). 10 .). s rešetkasto pojačanim dnom. Prednji dio kutije je vijcima pričvršćen na tvornički pojačani poprečni nosač (izmeñu stražnjih kotača). te preko njega vijcima fiksiranim kutnim profilom. Te su brzo rastavljive i izolirane kleme projektirane i dimenzionirane za maksimalnu dopuštenu struju 800 A. Polovi s više raspoloživog slobodnog prostora su spajani s brzo rastavljivim izoliranim klemama. Isti je princip pričvršćenja primijenjen i za akumulatore smještene izmeñu prednjeg veznog lima i elektromotora s dodatkom poprečnog drvenog fiksatora smještenog ispod oba akumulatora.

višenamjenska brzo rastavljiva akumulatorska priključnica Spajanje akumulatora na električni ureñaj automobila se vrši preko brzo rastavljive priključnice. – kleme za spajanje akumulatora 4. regulator motora bude priključen. zbog pojave višeg napona od nazivnog.3.2. Slika 11. Obzirom da nije poželjno da za vrijeme punjenja akumulatora.1. Priključnica je smještena u prednjem dijelu vozila. ispod poklopca motora – haube neposredno uz muldu lijevog blatobrana (zaokružena žutom crtom na slici 11. akumulatori se pomoću brzo rastavljive priključnice razdvoje od električnog ureñaja automobila i spajaju na priključnicu punjača. – brzo rastavljiva akumulatorska priključnica 11 .).Slika 10.

4.). Informacija o stanju napunjenosti odnosno ispražnjenosti se pokazuje u vidu niza svjetlećih dioda (Slika 13.1. – pokazivač ispražnjenost akumulatora 12 . Ako je trenutna napunjenost akumulatora manja svijetli recipročno toliko dioda. a ako su akumulatori ispražnjeni do kraja. Elektronički procesor u mjeraču nakon uključenja izvršava naponsko testiranje i dogaña se paljenje svjetlećih dioda – redom od crvene prema žutoj. Slika 12.). desno od mjesta za ugradnju radio aparata (slika 12.4. – smještaj instrumenta pokazivača ispražnjenosti akumulatora Slika 13. ako su akumulatori potpuno napunjeni svijetle sve četiri zelene i žuta dioda zajedno. a može se usporediti s pokazivačem nivoa goriva u rezervoaru kod klasičnih vozila. Skala je baždarena u postocima skokovito u vrijednostima od po 20%. Nakon što vozač izvrši uključenje kontakta pod napon dolazi i mjerač.2. tada se pali crveno svjetlo što je znak da treba što prije pristupiti punjenju akumulatora. Ovisno o stanju napunjenosti i vrijednosti trenutnog napona toliko svjetlećih dioda je upaljeno. instrument pokazivač ispražnjenosti akumulatora Mjerač je ugrañen na mjesto upaljača za cigarete. Osnovna je namjena mjerača ispražnjenosti akumulatora za vožnju informacija vozaču.

8KW. osim za bicikle s električnim motorom.1. Snaga: 11. 40ºC 13 . prvenstvo kod izbora ima elektromotor hrvatskog proizvoñača KONČAR Realizacija: 4. snaga elektromotora mora biti usklañena s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama Članak 10.4. za vozila na električni pogon. O. podstavkom b) s napajanjem iz vlastitog izvora električne energije – za vozila namijenjena prijevozu osoba – najmanje 3 kW/t. T. elektromotor za vožnju Projektni zadatak: snaga elektromotora mora biti dostatna za pogon vozila Toyota celica i radnim režimom osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske vožnje na kratkim i srednjim relacijama.2. Klasa izolacije: F VDE 0525/03.2.2. Radni režim: S2 – 60’ Broj okretaja: 1850 1/min Uzbuda: serijska Oblik: B5 – IP 10 – IC 01.2. Godina: 1981. o stavkom 6.83. №: Z05150 Tip: IK 16L2 Napon: 72V. tvornički podaci o elektromotoru Podaci s natpisne pločice elektromotora: Proizvoñač: KONČAR Vrsta: Istosmjerni motor. Struja: 230A.

Skenirana shema statora (ustupio TOROID – Nedelišće) 14 .

Skenirani matični list proizvoñača (ustupio TOROID – Nedelišće) 15 .

Skenirani proračun proizvoñača (ustupio TOROID – Nedelišće) 16 .

i slika 16. Slika 14. – nosač na stražnjem dijelu elektromotora je elastično ovješen na muldu 17 . pričvršćenje elektromotora na mjenjač i ostali nosači Elektromotor je ugrañen na mjesto s kojeg je prethodno izvañen originalan benzinski motor Za pričvršćenje elektromotora su zadržani i upotrijebljeni originalni tvornički elastični nosači.2. Slika 15. na muldu desnog blatobrana (slika 15.).4.2.2. izrañen od debljeg čeličnog lima tzv. žutom su crtom zaokruženi detalji). bez ikakvih preinaka (slika 14. – elektromotor je pričvršćen na originalni nosač predviñen za benzinski motor Na stražnjoj je strani elektromotora (strana na kojoj se nalaze kolektor rotora i četkice) vijcima pričvršćen / dograñen posebno prilagoñeni nosač. Spomenuti je nosač spojen s originalnim elastičnim nosačem od benzinskog motora. pločevine debljine 6 mm.

8) “IMBUS” DIN 912. – skica meñu-ploče za rezanje plazmom na pantografu 18 . učvršćen na specijalno izrañenu čeličnu adaptirajuću meñu – ploču (slika 17 i slika 18). s cilindričnom glavom i šest-stranom rupom velike vlačne čvrstoće (8. takozvanoj prednjoj strani (strana na kojoj izlazi pogonska osovina). (dužinski prilagoñeni da ravnina smicanja ne prelazi preko navoja). elektromotor je s osam komada čeličnih vijaka M10. – pogled iz drugog kuta na stražnji nosač elektromotora i ovjes na muldu Na drugoj.Slika 16. Slika 17.

Umecima od plastike je istovremeno smanjena vibracija i ujedno eliminirana mogućnost pojave «metalne zvonjave» ili buke u vožnji. kako bi na taj način postigla bolja čvrstoća te eliminirale negativne pojave vezane uz okretni moment elektromotora. Slika 18. zvona) spojnice mjenjača. na muldi lijevog blatobrana. Na spomenutom uzdužnom nosaču su zamijenjena dva elastična gumena umetka s dva umetka od tzv. – meñu – ploča u fazi montaže Elektromotor je zajedno s mjenjačem u odnosu na karoseriju vozila montiran potpuno elastično. SIPAS plastike (slika 19. točno prema obliku i mjerama kućišta (tzv. Takoñer je u funkciji zadržan originalan tvornički uzdužni nosač mjenjača. 19 . u predjelu ispod nogu vozača i suvozača. tvornički projektiranim elastičnim nosačem.Adaptirajuća meñu – ploča je izrañena rezanjem plazmom na pantografu. obzirom da je i mjenjač na automobil pričvršćen s originalnim. koji je smješten izmeñu središnjeg dijela prednjeg veznog lima i središnjeg dijela poda vozila.) .

3. zajedno s originalnim hidrauličkim cilindrom.Slika 19. – uzdužni nosač ispod elektromotora i mjenjača s umecima od SIPAS plastike 4.2. slika 21 i slika 21a). kajlom) širine 12mm (slika 20. Umjesto prijašnjeg zamašnjaka benzinskog motora je montiran novi mjerama spojnice potpuno identičan i prilagoñen disk. koji je na osovinu elektromotora montiran rastavljivim spojem i osiguran prijenos gibanja sa standardnim čeličnim klinom (tzv. adaptacija i montaža originalne spojnice vozila na elektromotor Za vezu elektromotora s mjenjačem je zadržan originalan tvornički mehanizam disk spojnice (kvačila).2. 20 .

Slika 20. – novi čelični disk spojnice je klinom povezan s osovinom elektromotora Slika 21. – pogled iz drugog kuta na novi disk spojnice montiran na elektromotor 21 .

Za nastavak vožnje u tom bi slučaju bilo dovoljno pritisnuti / aktivirati spojnicu. U takvom bi slučaju bilo dovoljno mjenjač postaviti u neutralni položaj. Slika 22. elektromotor spojiti direktno na akumulatore i pokrenuti ga da se vrti. – originalna spojnica montirana na elektromotor spremna za ugradnju na vozilo 22 .Slika 21a. ubaciti mjenjač u brzinu i voziti na način kao s benzinskim ili diesel motorom. – radionička skica Originalna tvornička spojnica motora i mjenjača (slika 22) je zadržana zbog postizanja većeg stupnja pouzdanosti u slučaja kvara ili eventualnog potpunog otkazivanja elektroničkog regulatora elektromotora.

– elektromotor. mjenjač i uzdužni nosač spremni za montažu u vozilo 23 . mjenjač i uzdužni nosač spremni za montažu u vozilo Slika 22b. – elektromotor.Slika 22a.

Slika 22c. – pogled s prednje strane na elektromotor. – pogled s desne strane na elektromotor. mjenjač i uzdužni nosač 24 . mjenjač i uzdužni nosač Slika 22d.

2. bez bilo kakvih sporednih opasnosti.2. Kako su u trenucima pokretanja brojevi okretaja elektromotora mali. jer je tada originalan ventilator na rotoru nedovoljno efikasan. Prednja strana tijela ventilatora s otvorom za usis zraka je okrenuta u smjeru vožnje što dodatno pojačava ulaz svježeg zraka u ventilator.2. s puno zaustavljanja i kretanja. usmjerivač zraka za hlañenje Centrifugalni ventilator je montiran izravno na gornji dio statora elektromotora (slika 23). problematika hlañenja na malim brojevima okretaja motora Serijski istosmjerni elektromotori kojoj vrsti pripada i ugrañeni motor za vožnju su specifični po svojoj karakteristici okretnog ili poteznog momenta. 4. što osigurava duže vremenske intervale hlañenja od standardnih. kao i kontinuiranost hlañenja u vrijeme kada vozilo i motor miruje u zastojima u koloni ili na semaforima. Nema potrebe za trenutnim prekidom strujnog toka izmeñu akumulatora i elektromotora dovoljno je jednostavnim aktiviranjem / pritiskom spojnice izvršiti razdvajanje pogonskog elektromotora od mjenjača. Takoñer je bitno i to da je gradska vožnja spora vožnja.1.2.2. 4. a struja koja prolazi kroz namotaje motora može biti izrazito jaka.Spojnica može poslužiti i kao sigurnosni sustav u slučaju eventualnog nastajanja potpune vodljivosti regulatora (uslijed proboja tiristora ili nekog drugog kvara) i time nepoželjnog i opasnog rada elektromotora. koji je ujedno i dodatni nosač za ventilator. a struja zraka se uvodi u rashladne otvore elektromotora putem usmjerivača.2.4. vanjski centrifugalni ventilator za hlañenje elektromotora 4.3. te potom potpuno sigurno zaustaviti vozilo. 25 .2. 4. Potrebno je osigurati što efikasnije hlañenje upravo u radnom režimu najmanjeg broja okretaja. to ima za posljedicu zagrijavanje. Za pogon turbine ventilatora je ugrañen 12V elektromotor koji se inače upotrebljava za pogon ventilatora hladnjaka rashladne tekućine benzinskog motora vozila Yugo koral 55. U unutrašnjosti usmjerivača zraka su postavljene dvije profilirane pregrade oblikovane i usmjerene točno prema otvorima na elektromotoru i zakrivljene u blagom luku za što efikasnije strujanje zraka bez unutrašnjih otpora ili nepoželjnih vrtloženja (slika 24).4.2. Dogradnjom vanjskog snažnog centrifugalnog ventilatora riješen je problem nedovoljno efikasnog hlañenja kod malih brojeva okretaja.4.4. Sam ulazni otvor (slika 25) je velikog presjeka. koji je recipročan jakosti strujnog toka kroz elektromotor.2. a zaštitna mreža štiti otvor od ulaska nepoželjnih stranih predmeta ili lišća. adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator Da bi se postiglo maksimalno efikasno hlañenje elektromotora izabran je snažan centrifugalni ventilator.

– skica strujanja zraka kroz usmjerivač 26 . a struja zraka se uvodi u rashladne otvore elektromotora putem usmjerivača. – ventilator je montiran na gornji dio statora elektromotora.Slika 23. koji je ujedno i dodatni nosač ventilatora Slika 24.

a zaštitna mreža štiti otvor od ulaska nepoželjnih stranih predmeta ili lišća Princip rada ventilatora: Ventilator se uključuje pomoću zaštitnog releja. odmah nakon uključivanja glavnog kontakta. – ulazni otvor ventilatora je velikog presjeka. Slika 26.Slika 25. 27 . ključem na bravi volana (shema: slika 26).

Relej je smješten na poprečnom nosaču za električnu opremu. – relej elektromotora turbine za hlañenje – označen žutom crtom Slika 28. Slika 27. lijevo pokraj 12V kutije za osigurače (slika 27). Sustav ventilatora je osiguran dograñenim osiguračima (slika 28). – raspored u 12V kutiji za osigurače 28 .

održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru.2. regulator i sklopnici elektromotora za vožnju Projektni zadatak: regulator mora biti kompatibilan izabranom elektromotoru. 29 . Realizacija: 4. Tiristorskim impulsnim ureñajem upravlja standardna elektronička logička jedinica (konstrukcije i proizvoñača ZAPI iz Italije ili po licenci SINIP iz Slovenije) i kao takva predstavlja jednu nedjeljivu cjelinu s regulatorom.1.4. opis i princip rada regulatora Za efikasnu regulaciju i upravljanje elektromotorom na vozilo je ugrañen elektronički – tiristorski regulator (slika 29).2. – regulator je pričvršćen na desni dio poprečnog nosača za električnu opremu Regulator se sastoji od tiristorskog impulsnog ureñaja (slika 30) i od elektroničke logičke jedinice (proizvoñač – ZAPI iz Italije ili proizvodnja po licenci SINIP iz Slovenije). Slika 29. Navedeni se regulator upotrebljava kao standardni za regulaciju ugrañenog elektromotora i namjenski je projektiran i prilagoñen za vučni / vozni motor za električne viličare proizvoñača INDOS iz Ljubljane.3.3.

b) U drugom radnom području je odnos izmeñu impulsa i stanke konstantan.5 dioda za prazni hod oznaka V1. – skenirana shema impulsnog ureñaja (Napomena: skenirano je iz servisne dokumentacije proizvoñača.1 pomoćni ili tiristor za gašenje oznaka V1.6 Slika 30. elektromotorom se upravlja s kombinacijom obiju 30 .2 dioda za kočenje oznaka V1. a) U prvom radnom području pri maloj brzini i malim okretajima elektromotora je frekvencija impulsa i stanke izmeñu impulsima konstantna. mijenja se odnos meñu vremenom trajanja impulsa i stanke. c) U trećem radnom području kada elektromotor već ima neku brzinu i kada su prijelazne pojave prošle. dokumentacija je ustupljena autoru kao literatura za vrijeme stručnog osposobljavanja u servisnoj službi) Princip rada regulatora Glavni tiristor upravlja voznim motorom na više načina.Impulsni ureñaj regulatora čine: glavni tiristor oznaka V1.4 kondenzator oznaka C prigušnica oznaka L polarizacijska dioda oznaka V1. mijenja se frekvencija.

spomenutih područja. kada struja padne na nulu 31 . Elektronička logična jedinica je konstruirana tako da onemogućava nepravilne manevre vozilom i da u odreñenim momentima ograničava brzinu vozila. pomoćni tiristor. – elektronička logična jedinica slovenskog proizvoñača SINIP. sklopnici itd. Na taj se način postiže linearna usklañenost brzine vrtnje u odnosu na položaj pogonskog prekidača (pedale za gas).) ovisno o vozačevim komandama. Elektronička logična jedinica Slika 31. odnosi izmeñu impulsa i pauzi. od nule do maksimalne struje (postoji mogućnost podešavanja) Ograničava maksimalnu struju elektromotora (ograničava prekoračenje maksimalne struje elektromotora) Omogućava promjenu smjera vožnje takoñer i sa pritisnutim pogonskim prekidačem – pedalom gasa (jer uključi automatsko kočenje elektromotorom. Elektronička logična jedinica ima slijedeće funkcije: Omogućava postepeno povećavanje struje kroz elektromotor. po licenci ZAPI Elektronička logična jedinica (slika 31) na osnovu stanja ulaznih signala (mjerenja strujnog toka. a nakon toga zalet. Mijenja se frekvencija i stanke. pogonskog prekidača – pedale gasa itd. kontinuirano ubrzava – u suprotnom smjeru) Vrši prekid glavnih strujnih krugova u slučaju eventualnih kvarova Vrši uključivanje i isključivanje sklopnika. impulsa s mikro prekidača. tj.) upravlja izlaznim elementima (glavni tiristor.

mikro prekidač bypass pedala za gas. Raspored priključnih kontakata na Logici Ureñaj G Tyristora 1 minus Shunta G Tyristora 2 plus Shunta A Tyristora 2 A Tyristora 1 plus iza kontaktnog releja 12V/72V minus akumulatora plus akumulatora A dioda D1 zavojnica K3 bypass 2 minus (ne koristi se) zavojnica K4 bypass 1 minus plus iza kontaktnog releja 12V/72V zavojnica vožnja natrag minus zavojnica vožnja naprijed minus smjerni prekidač vožnja naprijed smjerni prekidač vožnja natrag pedala za gas. preko kojih je povezana sa drugim dijelovima elektroopreme vozila. ozn 2 pedala za gas. ozn P pedala za gas.mikro prekidač start. 32 .potenciometar pedala za gas.mikro prekidač start. bypass). 4.U dugotrajnom radu omogućava uključivanje sklopnika koji premosti glavni tiristor (tzv. pogonski prekidač s ubrzivačem – pedala za gas Projektni zadatak: pogonski prekidač mora biti kompatibilan izabranom regulatoru. Na elektroničkoj logičnoj jedinici se nalaze tri priključna konektora (tablica na slici 32).2. srednji izvod pedala za gas.potenciometar – minus Broj žice Mjesto na logici 3 9 7 8 6 5 89 9 8 2 91 19 89 39 79 79 39 49 59 41 6 4 9 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 Kontrola impulsne thyristorske naprave Veza sa pogonskim prekidačem .potenciometar.3. Prvi konektor služi za kontrolu rada impulsnog ureñaja Drugi konektor služi za upravljanje sklopnicima Treći konektor služi za povezivanje sa pogonskim prekidačem – pedalom za gas.pedalom za gas Upravljanje sklopnicima Slika 32. – tablica priključaka Elektroničke logične jedinice su univerzalne i upotrebljavaju se za napone od 24 V – 96 V.2.

– pogonski prekidač (s lijeve strane je poluga za priključak gas sajle) Iz pogonskog prekidača – pedale za gas do elektroničke logične jedinice su sprovedena tri ulazna signala: 1.2 Pogonski prekidač – pedala za gas (slika 34 i slika 35) se napaja preko elektroničke logične jedinice. upotrijebljen je i pogonski prekidač istog proizvoñača (slika 33). Slika 33.2. što je uvjet za početak djelovanja. mikro prekidač za uključivanje tzv.5 V – 13 V. bypassa S 1. Iznad 13 V uključi se mikro prekidač za uključenje tzv. bypassa. Kada se mikro prekidač za start uključi. 33 . dovede na elektroničku logičnu jedinicu napon +Ub. signal iz klizača potenciometra 3.održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru. Ovisno o kutu zaokreta pogonskog prekidača (tj.2. koliko je pritisnuta pedala za gas) elektronička logična jedinica prima naponski signal od 4. mikro prekidač za start S 1.1 2. mora se jednostavno adaptirati na originalnu pedalu za gas vozila Realizacija: Obzirom da je za ugradnju izabran prethodno opisani tiristorski regulator proizvodnja SINIP iz Slovenije.

Slika 34. – pogonski prekidač – unutrašnjost 34 . – pogonski prekidač – shematski prikaz Slika 35.

35 .3. Slika 36. dvopolni elektromagnetni sklopnik služi kao bypass – premosnica glavnog radnog tiristora u vrijeme kada motor postigne maksimalni broj okretaja i rastereti se. da bi bili što bliže elektromotoru. Treći po redu (na slici s lijeva na desno) tzv. sa zavojnicama nazivnog napona 72V. Realizacija: Izabrani su i montirani dvopolni i tropolni elektromagnetni sklopnici. sklopnik se isključi i struju vodi ponovo glavni tiristor.3. što rezultira postojanjem kratkih spojnih kablova. nego se hladi.4. iznad elektromotora Dva elektromagnetna tzv. dakle i ne zagrijava se. Montirani su na lijevoj strani poprečnog nosača za električnu opremu. sklopnici elektromotora Projektni zadatak: sklopnici moraju biti kompatibilni izabranom elektromotoru i regulatoru. Kod porasta struje kroz motor. što omogućava da tiristor u tim trenucima ne vodi struju. tropolna sklopnika (slika 36) omogućavaju izbor smjera vrtnje elektromotora promjenom smjera strujnog toka kroz namotaje statora. Njihovi su kontakti opremljeni magnetima namijenjenim za gašenje električnog luka na kontaktima. odnosno kada se motor ponovo optereti.2. održavanje mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru. – sklopnici na poprečnom nosaču za električnu opremu.

a bez otključane blokade upravljača – volana. kontakta potrebnog za rad signalizacije na vozilu (žmigavaca.4. Za tu je svrhu ugrañen impulsni relej koji se napaja strujom iz prekidača kontakta na upravljaču i automatski uključuje 72V elektronički ureñaj. stop svjetala itd.) izvršeno je meñusobno uvjetovanje obaveznog uključivanja ili isključivanja oba sustava istovremeno. – relej na poprečnom nosaču za električnu opremu. kontaktni relej i aktivacija 72V ureñaja Kako bi se vozaču osigurala jednostavnost u rukovanju ureñajem. iza regulatora (povećano) Slika 38.4.3. a ujedno spriječilo da se dogodi uključenje 72V ureñaja i pokretanje vozila. 36 .2. Slika 37. odnosno uključenog tzv.

Brojač radi i broji vrijeme samo kada je elektromotor u aktivnom pogonu. pokraj pogonskog prekidača i otvora za nalijevanje rezervoara tekućine za pranje stakla. te na taj način mjeri potpuno efektivno i stvarno radno vrijeme i vijek trajanja sklopova. Slika 39. što znači da troši struju iz akumulatora. – brojač sati rada motora 37 .2. Ukoliko se vozilo zaustavi u prometu na semaforu ili slično.3. Smješten je na desnoj muldi blatobrana.5.4. ugrañen je brojač sati rada motora (slika 39). automatski se prekida brojanje. instrument brojač sati rada elektromotora Da bi se omogućilo prikupljanje što više relevantnih podataka o radu električnog pogona i vijeku trajanja akumulatora. elektromotora itd.

bilo je potrebno montirati posebnu vakuum pumpu. – relej za aktiviranje vakuum pumpe je pričvršćen na poprečni nosač iza regulatora 38 .4. Slika 40.4. vakuum pumpa za servo ureñaj za kočnice Obzirom da je uz pomoć benzinskog motora koji je demontiran s vozila vakuum potreban za pojačanje kočione sile uz pomoć servo ureñaja za kočnice dobivan iskorištenjem pod-tlaka u usisnom kolektoru. Automatsko uključivanje rada elektromotora realizirano je uz pomoć releja (slika 41) kojeg aktivira struja iz prekidača za stop svjetla (slika 43).2. – vakuum pumpa je pričvršćena na nosač akumulatora iznad zubne letve volana Slika 41. Za tu je potrebu montirana membranska vakuum pumpa s pogonom od 12V elektromotorom (slika 40). shema spoja je prikazana na slici 42.

Slika 43. – aktiviranje vakuum pumpe stop prekidačem – Toyota priključak D8 39 .Slika 42.

priključna cijev. – vakuum ureñaj: 1. – natpisna pločica vakuum pumpe Slika 45. pumpa. vakuum ventil Toyota 40 .Slika 44. 3. 2.

U prvom stupnju grijanja uključen je samo jedan grijač. Da bi se spriječilo pregrijavanje sustava obavezno mora biti uključen ventilator kabine. koji ujedno služe kao izolatori.2. U drugom stupnju grijanja prekidač P1 je isključen.1. tako da je električni grijač smješten u isti prostor u unutrašnjosti ventilacijskog sustava vozila (slika 47 i slika 48). Slika 46.2.4. Snaga svakog grijača je 400W. – električni grijač iznutra (zaštitna mreža je skinuta za potrebu fotografiranja) Dimenzije kutije su potpuno identične s dimenzijama radijatora za grijanje uz pomoć rashladne tekućine motora.5. Kutija je načinjena sa stranicama od nehrñajuće čelične mreže kako bi kroz nju bila omogućena nesmetana cirkulacija zraka. konstrukcija. opis i smještaj grijača Električni grijač se sastoji od tri grijača od cekasa smještenih u zajedničku kutiju od nehrñajućeg čelika (slika 46). Ukoliko je prekidač P1 uključen a isključi se ventilator grijač će se automatski isključiti. nakon uključenja prekidača prvog grijača P1 uključit će se snažan 72V relej opremljen s magnetima koji štite protiv nastajanja električnog luka. Grijači su izrañeni od cekas žice namotane na profesionalnim specijalnim keramičkim tijelima. Tek ako je uključen ventilator. a uključen je prekidač P2 te su na taj način u radu 41 . električni grijač vjetrobrana i kabine za putnike 4.5. Predviñena je regulacija grijanja u tri stupnja.

Za treći stupanj grijanja moraju biti uključena oba prekidača za grijanje P1 i P2 (slika 49).putem drugog snažnog releja preostala dva grijača. Slika 47. Prekidači P1 i P2 se nalaze na armaturnoj ploči ispod prostora za radio aparat (slika 52). – električni grijač je istih dimenzija kao demontirani radijator na vodu Slika 48. – montaža električnog grijača u otvor demontiranog radijatora na vodu 42 .

– kutija s osiguračima za električne grijače 43 . – električna shema električnog grijanja Slika 50.Slika 49.

– shema 72V kutije s osiguračima za električne grijače Slika 52.Slika 51. – prekidači za uključivanje električnih grijača vjetrobrana 44 .

4. – zaštitni relej grijača 45 .2. Spomenuti zaštitni relej svojim radnim kontaktima uključuje strujni krug prekidača za grijače P1 i P2.5. Elektromagnetni sklopnici su montirani na nosač akumulatora 12V (slika 52c). pomoću kojih se uključuje ili isključuje napajanje 72V zavojnica elektromagnetnih sklopnika (slika 52b). Obzirom da taj 72V napon kod uključenja može izazvati paljenje električnog luka (poput aparata za elektro lučno zavarivanje) sprječavanje takve negativne mogućnosti i posljedice je realizirano ugradnjom elektromagnetnih sklopnika čiji su snažni kontakti opremljeni permanentnim magnetima za gašenje električnog luka. Grijači se preko osigurača napajaju strujom iz 72V akumulatora. zaštitni elementi.2. Dijagram uključivanja grijanja: Prekidač P1 Isključen Uključen Isključen Uključen Prekidač P2 Isključen Isključen Uključen Uključen Isključeno grijanje Jačina grijanja I Jačina grijanja II Jačina grijanja III Slika 52a. princip i dijagram rada grijanja Kako bi se spriječilo bilo kakvo nekontrolirano pregrijavanje unutrašnjosti ventilacijskog sistema ugrañen je 12V zaštitni relej (slika 52a) koji se aktivira samo u slučaju da je prethodno uključen ventilator kabine koji puše i na taj način kontinuirano odvodi toplinu nastalu kod uključenih spirala grijača.

Slika 52b. – elektromagnetni sklopnici za grijače Slika 52c. – elektromagnetni sklopnici za grijače se nalaze pokraj akumulatora 12V 46 .

6. mjernog opsega 600A kod pada napona od 60 mV (slika 54). Obzirom da ne postoji nikakva potreba za mjerenjem visoke točnosti nego samo za vizualnom informacijom. 400A i 500A. 300A. Izbor željenog radnog područja se vrši pomoću četiripoložajnog minijaturnog prekidača na pločici sklopa (blok shema slika 54a). u strujni krug akumulatora i elektromotora je ugrañen shunt proizvodnje Iskra Kranj. Slika 53. – armaturna ploča s obrtomjerom 47 . Zato je obrtomjer dogradnjom jednostavnog elektroničkog sklopa prenamijenjen u ampermetar za mjerenje potrošnje struje elektromotora za vožnju (slika 53). Elektronički sklop koji je ugrañen u unutrašnjost armaturne ploče iza obrtomjera omogućava izbor četiri različita radna mjerna područja od 200A.2.4. Pošto je benzinski motor demontiran njegovom demontažom je prestala potreba za kontrolom broja okretaja. obrtomjer kao pokazivač opterećenja elektromotora Obrtomjeri su po svojoj konstrukciji mikro-ampermetri ili mili-ampermetri.

Slika 54. mjernog opsega 600A kod pada napona od 60 mV Slika 54a. – elektronički sklop koji je ugrañen u unutrašnjost armaturne ploče iza obrtomjera 48 . – shunt proizvodnje Iskra Kranj.

(minus pol) akumulatora 12V / šasija vozila Minus ulaz od shunta / šasija vozila Plus ulaz od shunta (maksimalno 60mV) + (plus pol) instrumenta obrtomjera .Elektronički sklop za obrtomjer – legenda oznaka vodova / žica bojom: Redni broj 1 2 3 4 5 6 Boja žice Crvena Crna Crna Bijela Crveno bijela Plavo bijela Značenje – priključak na + (plus pol) akumulatora 12V .(minus pol) instrumenta obrtomjera 49 .

2.2. električne sheme 4.4.7. shema tiristorskog regulatora 50 .1.7.

2.7.2. strujna shema 72V ureñaja 51 .4.

8. poluvodičkog – diodnog trofaznog ispravljača i elektroničkog sklopa. U slučaju kvara ili ako akumulatori nisu priključeni elektronički sklop isključi punjač te ga tako štiti od oštećenja. Napaja se trofaznom strujom iz električne mreže. Slika 55. Izbor izmeñu automatskog rada i održavanja vrši se prekidačem smještenim na kontrolnoj ploči procesora. punjač za akumulatore 72V Punjač za akumulatore (slika 55) je namjenski projektiran za punjenje trakcijskih olovnih akumulatora s tekućim elektrolitom.2. a smješten je u garaži za vozilo. Stacionarnog je i samostojećeg tipa. Sklop omogućava punjenje. dopunjavanje ili održavanje akumulatora za vrijeme dužeg mirovanja. Za vrijeme automatskog načina rada ureñaj se automatski sam prebacuje iz režima punjenja na dopunjavanje akumulatora ovisno o stanju elektrolita. Sastoji se od trofaznog transformatora. Proces punjenja nadzire elektronički sklop s procesorom. Pritom se pali i odgovarajuća kontrolna lampica.4. – punjač za vrijeme punjenja akumulatora 52 . Na punjaču se još nalaze ugrañeni kontrolni instrumenti voltmetar i ampermetar.

53 . kontrola nosivosti 5.5. te ukupna težina praznog vozila: Gu = 1460 kg.1. Krak težine vozila Mjerenjem na kolskoj vagi dobivena su opterećenja prednje Gp = 820 kg i stražnje Gs = 640 kg osovine praznog vozila. Razmak osovina iznosi L=2515 mm Iz ovih podataka se lako izračuna položaj težine vozila kao koncentrirane sile (slika 56): Slika 56. Raspored osovina masa po osovinama.

2. odnosno skupa vozila. vozilo je u skladu s odredbama Pravilnika. autobusa i motocikla. (2) Na pogonske kotače osobnih automobila. ako je vozilo opterećeno i u mirovanju na vodoravnoj ravnini.5. a opterećenje na prednju osovinu iznosi 820 kg. Zaključak: Obzirom da je pogonska prednja osovina. Kontrola opterećenja osovina Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama je definirano: Članak 10. 54 . mora pripadati najmanje jedna trećina ukupne mase vozila.

Broj osovina 22. Broj šasije 7. Kotača broj 30. Tip vozila 4. Kuka 35. Mjere vozila – osobni automobil – TOYOTA – CELICA – GT 2. Masa praznog vozila 19. Vrsta motora 24. Radni obujam motora u cm³ 27. 55 . Datum prve registracije 13. Snaga motora u KW 25. Boja vozila 6. – 22. Vrsta vozila 2. Marka vozila 3. –5 – 1140 – 200 –2 –1 – Otto motor (4 takta) – 103 – 6000 – 1998 – dužina: – širina: – visina: 28. 1290. Vrsta kočnica 34. Osnovna namjena 9. 1996. Godina proizvodnje 12. Mjesta za sjedenje 17. Podaci o vozilu (Napomena: navedeni podaci su prijepis iz Prometne dozvole i Knjižice vozila.6. Država proizvodnje 11. Proizvoñač 10. Model vozila 5. Maksimalna brzina 21.0 – japansko crvena svijetla 74 – JT1LST16207254754 – limuzina – za osobne potrebe – TOYOTA – JAPAN – 1989. Broj okretaja u minuti 26. 05. Od toga pogonskih osovina 23. Veličina guma 32. Vitlo –4 – prednje: – stražnje: – dvokružna – NE – NE 195/60 R 14 195/60 R 14 4365. Oblik karoserije 8. 1710.) 1. Veličina guma 33.

058 / 0.7898 m (što znači da u jednom okretaju kotača vozilo prijeñe put od 1.4 V po članku.03 km/h 1850 / 4. Nazivni broj okretaja elektromotora je 1850 o/min. a prije probne vožnje su potpuno napunjeni i kao takvi imaju stvarni napon viši od nominalne vrijednosti 72V. 2.058 / 3. Nešto veća putna brzina postiže se zbog toga što su akumulatori potpuno novi. za četvrtu brzinu 1.) 56 . za treću brzinu 1.285 * 60 / 1000 = 14.058 : 1 Proračun teoretske brzine vozila za prvu brzinu za drugu brzinu za treću brzinu za četvrtu brzinu za petu brzinu za vožnju unazad 1850 / 4.1.058 / 2. Prijenosni omjeri mjenjača – tvornički podaci su: 1.1. što znači da 36 komada potpuno napunjenih članaka ima stvaran napon 86. Promjer kotača.1.1. za petu brzinu 0.058 / 1.70 km/h 1850 / 4.14 = 1.62 km/h 1850 / 4.1. za prijenosni omjer diferencijala 4.90 km/h 1850 / 4.1. (Iako je nazivni napon jednog članka akumulatora 2 V.41 km/h Rezultati postignuti probnom vožnjom Probnom vožnjom u dužini od 18 km konstantno je u više navrata na ravnoj cesti u četvrtom stupnju prijenosa mjenjača postizana i održavana putna brzina od 60 km/sat.820 * 60 / 1000 = 59.041 * 60 / 1000 = 23. za drugu brzinu 2. Primjetna je visoka postotna razlika – preko 20% veća putna brzina. za vožnju unazad 3.322 : 1 4.57 * 4.058 * 60 / 1000 = 12.Razmatranja prijenosnih omjera mjenjača i brzine vozila 1.322 * 60 / 1000 = 37.4V – 90 V . Obrazloženje Nešto veća putna brzina od teoretski proračunate ne predstavlja pogrešku brzinomjera nego predstavlja za primijenjeni tip elektromotornog pogona normalnu pojavu. za prvu brzinu 3.1.028 * 60 / 1000 = 47.1.028 : 1 5.57 m 3.285 : 1 2.944 : 1 7.1. D = 0. Opseg kotača. za potpuno napunjeni članak napon može narasti i preko 2.058 / 4. O = D*π = 0.7898 m) 4.1.1.041 : 1 3.1.1.058 / 1.820 : 1 6.1.98 km/h 1850 / 4.

Donji Kućan. U Varaždinu.7. Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama i ostalim normama koje se primjenjuju na području sigurnosti prometa na cestama. g. te zadovoljava sve uvjete propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. 42000 Varaždin osobno TOYOTA CELICA TOYOTA. Japan Vladimir Kokot. Varaždinska 79 Vrsta vozila: Marka vozila i godina proizvodnje: Tip vozila: Proizvoñač: Vlasnik vozila: Broj šasije: Vrsta preinake: JT1LST16207254754 ugradnja električnog pogona umjesto pogona s benzinskim motorom Preinaka je na vozilu napravljena u skladu s pravilima i uzancama struke glede izbora materijala. Potpis izvršitelja preinake: 57 . Izjava o izvršenoj preinaci vozila IZJAVA o izvršenoj preinaci vozila Preinaku izvršio: Vladimir Kokot Donji Kućan. Varaždinska 79. čvrstoće i stabilnosti. funkcionalnosti. 04. studenog 2007.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->