Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. kao npr.maturski.god. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj.Rad je preuzet sa internet adrese www. ali se neće formirati na bilo kojem nivou. Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju. sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. fiksni devizni tečaj i 2. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj.: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou.com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. 4 .

Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1.com . koji se koriste kada se devizno . To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom. 2. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. kao što su: 1. promptne devizne tečaje.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu. Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. sistem zlatno .maturski.deviznog standarda. znači ne odmah. Dakle. sistem zlatnog standarda. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. 5 . ako imamo suficit platnog bilansa. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. i obratno. terminski devizni tečaji. sistem fluktirajućih deviznih kurseva. 3. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno). možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. i 2.Rad je preuzet sa internet adrese www.

Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve. 6 . Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu.maturski. tj. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije.Rad je preuzet sa internet adrese www. zlatni pariteti. To su bili tzv. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. tačke uvoza i tačke izvoza zlata. U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti.

Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. realan. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti.maturski. cijene pojedinih roba neće biti iste. ravnotežan.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja. REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti. tj.god. Međutim. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama.Rad je preuzet sa internet adrese www. Da bi to mogao. i 2. Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže.com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973. 1 Alijagić M. : Monetarne finansije 7 . Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. različitih komparativnih prednosti. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1.

to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. 3. tj. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa. Monetaristička teorija i 4. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva.maturski. pozitivan platni bilans. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran). Teorija pariteta kupovnih snaga. Portfolio teorija.Rad je preuzet sa internet adrese www. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . do relativnog porasta strane valute. tj. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži.com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. Teorija platnog bilansa. 2. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit.

Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda.com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa. 9 . Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati. Po apsolutnoj verziji.maturski. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta. d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena.Rad je preuzet sa internet adrese www. itd. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga.

U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna.maturski. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude. b) tržišta roba su integrisana. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. Kasnije u 20. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute).Rad je preuzet sa internet adrese www. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). d) postoji potpuna mobilnost kapitala. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. 10 . promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. Na bazi toga. Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase.

a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje.Rad je preuzet sa internet adrese www. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju). Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. portfolia. onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. ponude novca. : Monetarne finansije 11 .com Ako su dvije valute supstituti. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva.3 3 Alijagić M. vijeku. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja.maturski. tj.tj. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu.

com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11. privatnim osobama ili državi i .Rad je preuzet sa internet adrese www. emisije novca u pravom smislu. Ona ne regulira rad banaka.ba/images_vijesti/ 12 .4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama. što je posebno važno.maturski.g. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke. kamatne stope. platni sistem ili finansijski sistem u opće.org. augusta 1997. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj.soros. u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. nije davatelj posljednjeg utočišta. Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www.

što je CB BiH do sada uspijevala.Rad je preuzet sa internet adrese www. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita.maturski.com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg). CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1.9558 KM za 1 EUR. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima. 13 . Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute.

svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. kao i na njegovo stalno osciliranje. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. deviznog kursa za euro. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ). 14 .Rad je preuzet sa internet adrese www. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. Treba reći. Kad je riječ o BiH. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. Dakle.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da.maturski.

Alijagić M. Ekonomski fakultet.htm/ www. Nordhaus W.: Ekonomija.ba/images_vijesti/ www.: Međunarodne finansije. www. Bihać.finnet.co. Sarajevo. Stojanov D.org. Njuhović Z. Univerzitet u Bihaću.ekonomija.yu/s/info/ 15 . „Svjetlost“. Samuelson P. A.soros.Rad je preuzet sa internet adrese www.com L I T E R A T U R A: 1. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije. 2003.yu. 4.cg. 1982.seminarskirad.maturski. 2.com/finansije. „Svjetlost“. 1997.. 1992. 3. Zagreb. Sarajevo.: Monetarne finansije. „MATE“./files/ www.

Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.com 16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful