Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

god. ali se neće formirati na bilo kojem nivou. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja.maturski. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta.: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. fiksni devizni tečaj i 2. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu.Rad je preuzet sa internet adrese www. Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje. 4 .com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. kao npr. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju.

valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu.Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1.Rad je preuzet sa internet adrese www. ako imamo suficit platnog bilansa. koji se koriste kada se devizno . koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno). sistem zlatno . To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. kao što su: 1. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. sistem zlatnog standarda. Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. 2. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. znači ne odmah.com . terminski devizni tečaji.maturski. promptne devizne tečaje. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja.deviznog standarda. Dakle. i obratno. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. sistem fluktirajućih deviznih kurseva. i 2. 5 . 3.

tačke uvoza i tačke izvoza zlata. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka. 6 . zlatni pariteti. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike.Rad je preuzet sa internet adrese www.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti.maturski. To su bili tzv. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata. Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije. tj. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve. Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama.

Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja. Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. i 2. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti. ravnotežan.maturski.com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. 1 Alijagić M. tj. cijene pojedinih roba neće biti iste. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1. različitih komparativnih prednosti. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. Da bi to mogao. realan. : Monetarne finansije 7 . kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže.Rad je preuzet sa internet adrese www.god. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama. Međutim.

2. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran). to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. 3. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit.maturski. što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama.Rad je preuzet sa internet adrese www. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . Teorija platnog bilansa. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva. Monetaristička teorija i 4. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. tj. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. do relativnog porasta strane valute.com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. tj. pozitivan platni bilans. Teorija pariteta kupovnih snaga. Portfolio teorija. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa.

Po apsolutnoj verziji. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. 9 . d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati.com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga.maturski. itd. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute.Rad je preuzet sa internet adrese www. b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa.

promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). b) tržišta roba su integrisana. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. Kasnije u 20. 10 . Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama. Na bazi toga. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. d) postoji potpuna mobilnost kapitala. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute).maturski. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude.Rad je preuzet sa internet adrese www. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna.

3 3 Alijagić M. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. ponude novca. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju).maturski. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. tj. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja. : Monetarne finansije 11 .Rad je preuzet sa internet adrese www. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje.tj. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti.com Ako su dvije valute supstituti. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. portfolia. zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18. vijeku. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja.

ba/images_vijesti/ 12 . u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma. Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. što je posebno važno. nije davatelj posljednjeg utočišta. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke. Ona ne regulira rad banaka.soros.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama.g. platni sistem ili finansijski sistem u opće. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www. privatnim osobama ili državi i .Rad je preuzet sa internet adrese www. augusta 1997.maturski. emisije novca u pravom smislu. kamatne stope.org. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj.com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11.

CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja.Rad je preuzet sa internet adrese www. Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima.com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg). što je CB BiH do sada uspijevala. 13 .maturski.9558 KM za 1 EUR.

putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. Treba reći. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja. Kad je riječ o BiH. deviznog kursa za euro. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. Dakle. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje.maturski. kao i na njegovo stalno osciliranje.Rad je preuzet sa internet adrese www. To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ). 14 .

2. 4. „MATE“. 2003.yu/s/info/ 15 . Alijagić M.finnet. „Svjetlost“.soros. Nordhaus W.co.ba/images_vijesti/ www. Stojanov D.cg. 1997.htm/ www. „Svjetlost“. Bihać. 1982..: Monetarne finansije.com L I T E R A T U R A: 1. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije. Sarajevo. Njuhović Z. www.org. Univerzitet u Bihaću. Ekonomski fakultet. Samuelson P.yu.maturski.com/finansije.: Ekonomija. Zagreb. Sarajevo./files/ www. 1992.Rad je preuzet sa internet adrese www.seminarskirad.ekonomija.: Međunarodne finansije. A. 3.

maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www.com 16 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful