Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. fiksni devizni tečaj i 2. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou.god. Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja.Rad je preuzet sa internet adrese www. kao npr. 4 .: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. ali se neće formirati na bilo kojem nivou.com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj.maturski. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju.

deviznog standarda. sistem zlatnog standarda. ako imamo suficit platnog bilansa. koji se koriste kada se devizno .Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1. 2.maturski.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu. sistem fluktirajućih deviznih kurseva. znači ne odmah. Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja. terminski devizni tečaji. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu.com . kao što su: 1. 3. Dakle. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. promptne devizne tečaje. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom.Rad je preuzet sa internet adrese www. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno). i 2. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. sistem zlatno . i obratno. 5 .

Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata. zlatni pariteti.Rad je preuzet sa internet adrese www. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. tj. 6 . Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije.maturski. Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. To su bili tzv. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. tačke uvoza i tačke izvoza zlata. Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama. U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka.

i 2. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže. cijene pojedinih roba neće biti iste. realan.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja.Rad je preuzet sa internet adrese www. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti.com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973.god. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama. Međutim. Zbog toga će se uz realni devizni tečaj.maturski. Da bi to mogao. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti. različitih komparativnih prednosti. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. tj. 1 Alijagić M. : Monetarne finansije 7 . REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. ravnotežan.

što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži.maturski. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . Portfolio teorija. do relativnog porasta strane valute. Monetaristička teorija i 4. to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran). 2. tj. 3. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. Teorija platnog bilansa. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa.Rad je preuzet sa internet adrese www.com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. tj. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. Teorija pariteta kupovnih snaga. pozitivan platni bilans. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva.

itd. d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda.com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa.Rad je preuzet sa internet adrese www. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta.maturski. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. Po apsolutnoj verziji. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga. 9 . Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja.

Kasnije u 20. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. Na bazi toga. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja.maturski. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu.Rad je preuzet sa internet adrese www. d) postoji potpuna mobilnost kapitala. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute). promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. b) tržišta roba su integrisana. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). 10 . Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca.

com Ako su dvije valute supstituti. tj. : Monetarne finansije 11 . zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja. vijeku. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje.Rad je preuzet sa internet adrese www. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine.tj. Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva. portfolia. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18. ponude novca.3 3 Alijagić M.maturski. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju).

com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11.org. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj.g.maturski. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. emisije novca u pravom smislu.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama.ba/images_vijesti/ 12 . CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke. u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma. što je posebno važno. privatnim osobama ili državi i .soros. platni sistem ili finansijski sistem u opće. kamatne stope. Ona ne regulira rad banaka. augusta 1997. nije davatelj posljednjeg utočišta. Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www.Rad je preuzet sa internet adrese www.

com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. 13 . inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita. Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg). što je CB BiH do sada uspijevala. CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja.maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www.9558 KM za 1 EUR. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima.

na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja.Rad je preuzet sa internet adrese www. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. kao i na njegovo stalno osciliranje. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama.maturski.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. Kad je riječ o BiH. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje. 14 . da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja. Dakle. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. deviznog kursa za euro. Treba reći. To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ).

„MATE“. 4. 2.Rad je preuzet sa internet adrese www. Ekonomski fakultet.: Monetarne finansije.co. Bihać./files/ www.ba/images_vijesti/ www. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije. Nordhaus W. Univerzitet u Bihaću. „Svjetlost“.org.soros.. Njuhović Z.com L I T E R A T U R A: 1. 2003. Alijagić M.cg. 1992. Zagreb. Samuelson P.yu/s/info/ 15 . 1997. www.finnet.: Ekonomija. Sarajevo. Stojanov D.htm/ www. „Svjetlost“.maturski. A. Sarajevo. 3.seminarskirad.ekonomija. 1982.com/finansije.yu.: Međunarodne finansije.

maturski.com 16 .Rad je preuzet sa internet adrese www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful