Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

ali se neće formirati na bilo kojem nivou.: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane.Rad je preuzet sa internet adrese www. kao npr. fiksni devizni tečaj i 2. Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje.maturski. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj.com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu.god. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. 4 . Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973.

Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. promptne devizne tečaje. ako imamo suficit platnog bilansa. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. 5 . i 2. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno).com . kao što su: 1.maturski.Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. znači ne odmah. To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. sistem zlatnog standarda.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu. 2. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. sistem zlatno . i obratno. 3. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. sistem fluktirajućih deviznih kurseva.deviznog standarda. terminski devizni tečaji. Dakle.Rad je preuzet sa internet adrese www. koji se koriste kada se devizno .

Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama.maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. To su bili tzv. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve. 6 . tj. U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka. Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti. zlatni pariteti. tačke uvoza i tačke izvoza zlata. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike.

REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. tj. Da bi to mogao. cijene pojedinih roba neće biti iste. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1.god. različitih komparativnih prednosti. ravnotežan. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti. Međutim. i 2.com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973.Rad je preuzet sa internet adrese www. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja.maturski.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti. Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. 1 Alijagić M. : Monetarne finansije 7 . Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. realan.

tj. Teorija platnog bilansa. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran). TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže.maturski. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. Monetaristička teorija i 4. Teorija pariteta kupovnih snaga. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama.com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. 3. 2. tj. pozitivan platni bilans.Rad je preuzet sa internet adrese www. to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva. do relativnog porasta strane valute. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. Portfolio teorija.

com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda. b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati.Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. 9 . Po apsolutnoj verziji. itd. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta.

promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase. b) tržišta roba su integrisana. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute). U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca. 10 . Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19.maturski. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. d) postoji potpuna mobilnost kapitala. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. Kasnije u 20. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. Na bazi toga.Rad je preuzet sa internet adrese www.

vijeku.3 3 Alijagić M. Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. : Monetarne finansije 11 . zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18.com Ako su dvije valute supstituti.tj. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. portfolia.Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski. tj. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju). onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. ponude novca. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima.

u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma.Rad je preuzet sa internet adrese www. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke.org.g.soros. privatnim osobama ili državi i . Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”.maturski. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. emisije novca u pravom smislu. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www. Ona ne regulira rad banaka. nije davatelj posljednjeg utočišta. platni sistem ili finansijski sistem u opće. kamatne stope.com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11. augusta 1997.ba/images_vijesti/ 12 . što je posebno važno.

Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute. 13 .Rad je preuzet sa internet adrese www. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja. CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1.9558 KM za 1 EUR.com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg).maturski. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima. što je CB BiH do sada uspijevala.

To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ). postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje.maturski. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. kao i na njegovo stalno osciliranje. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. Kad je riječ o BiH. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. Treba reći. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. 14 . deviznog kursa za euro. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja. Dakle.Rad je preuzet sa internet adrese www. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja.

Bihać. 2003.: Monetarne finansije. 1982.org.ekonomija.ba/images_vijesti/ www. 3.com L I T E R A T U R A: 1. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije.Rad je preuzet sa internet adrese www. „Svjetlost“. 4.seminarskirad./files/ www.: Ekonomija. Nordhaus W. 2.maturski.co. Zagreb. Samuelson P.yu/s/info/ 15 .yu.. Ekonomski fakultet.soros. Sarajevo. Alijagić M.com/finansije.: Međunarodne finansije. Stojanov D. „Svjetlost“.cg. Njuhović Z. 1997. Sarajevo.finnet. Univerzitet u Bihaću. A. „MATE“.htm/ www. www. 1992.

maturski.com 16 .Rad je preuzet sa internet adrese www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful