P. 1
Devizni kurs

Devizni kurs

|Views: 698|Likes:
Published by jomiljkovic

More info:

Published by: jomiljkovic on Dec 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/25/2013

pdf

text

original

Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. fiksni devizni tečaj i 2. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta. ali se neće formirati na bilo kojem nivou. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj.Rad je preuzet sa internet adrese www. 4 . već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja. sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj. već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu.com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1.god.maturski. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. kao npr.

Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja.maturski. Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja. sistem fluktirajućih deviznih kurseva. i 2. 5 . Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. promptne devizne tečaje. To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno).Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1.Rad je preuzet sa internet adrese www. sistem zlatno . kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. sistem zlatnog standarda. znači ne odmah. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja. terminski devizni tečaji. koji se koriste kada se devizno . Dakle.com . 3. kao što su: 1. Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. i obratno. ako imamo suficit platnog bilansa. 2.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu.deviznog standarda.

U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka. Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije. tj. zlatni pariteti. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata.maturski. tačke uvoza i tačke izvoza zlata.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. To su bili tzv.Rad je preuzet sa internet adrese www. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. 6 . Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve.

1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja.god. REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu.com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973. ravnotežan. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama. Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže. i 2. cijene pojedinih roba neće biti iste. Da bi to mogao. Međutim. Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. različitih komparativnih prednosti. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1. tj.Rad je preuzet sa internet adrese www. 1 Alijagić M.maturski. robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti. : Monetarne finansije 7 . Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. realan. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti.

– grupa autora: Poslovne finansije 8 .com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. Teorija pariteta kupovnih snaga.maturski. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva.Rad je preuzet sa internet adrese www. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. pozitivan platni bilans. tj. to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit. Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. tj. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. do relativnog porasta strane valute. Teorija platnog bilansa. Portfolio teorija. Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži. Monetaristička teorija i 4. 2. što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. 3.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran).

osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga. itd. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta.Rad je preuzet sa internet adrese www.com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda. Po apsolutnoj verziji.maturski. d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. 9 . b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati.

a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca. b) tržišta roba su integrisana. d) postoji potpuna mobilnost kapitala. Kasnije u 20. vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute). promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). Na bazi toga. 10 .maturski. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama.Rad je preuzet sa internet adrese www. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je.

com Ako su dvije valute supstituti. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva. Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. tj. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja.maturski. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. ponude novca. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. : Monetarne finansije 11 .3 3 Alijagić M. zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. portfolia.tj. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje. vijeku.Rad je preuzet sa internet adrese www. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju).

platni sistem ili finansijski sistem u opće. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj. emisije novca u pravom smislu. augusta 1997. kamatne stope.Rad je preuzet sa internet adrese www.soros.maturski.g.ba/images_vijesti/ 12 . Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. što je posebno važno. privatnim osobama ili državi i . u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke.org.com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www. Ona ne regulira rad banaka. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama. nije davatelj posljednjeg utočišta.

za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg).maturski. što je CB BiH do sada uspijevala.9558 KM za 1 EUR. CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita. CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima.Rad je preuzet sa internet adrese www. KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1.com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute. 13 .

deviznog kursa za euro. Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza.maturski. kao i na njegovo stalno osciliranje. Treba reći. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. Kad je riječ o BiH. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ).Rad je preuzet sa internet adrese www. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja. 14 . kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. Dakle.

1982. Sarajevo. „Svjetlost“.cg. Samuelson P. www. 2.yu. 3.maturski. 2003. 4. Alijagić M.finnet. Njuhović Z. Sarajevo. Ekonomski fakultet. A.seminarskirad. Univerzitet u Bihaću.: Monetarne finansije. 1997.ekonomija.com L I T E R A T U R A: 1. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije.org. Stojanov D. 1992. „MATE“. Bihać.Rad je preuzet sa internet adrese www.soros.ba/images_vijesti/ www.htm/ www.yu/s/info/ 15 . Nordhaus W..: Međunarodne finansije. „Svjetlost“.co./files/ www.: Ekonomija. Zagreb.com/finansije.

maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www.com 16 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->