Rad je preuzet sa internet adrese www.maturski.

com

POJAM DEVIZNOG KURSA ( TEČAJA )

Intervalutni kurs (tečaj) ili šire, devizni kurs (tečaj) je cijena neke strane valute izražena u domaćoj valuti ( u domaćem novcu ). Termin ili pojam „valuta“ odnosi se na efektivni novac, dok se pod pojmom „devize“ označava kratkoročna potraživanja domaćih lica u stranoj valuti prema inostranim licima. Kada je u pitanju način izražavanja deviznog tečaja ili tzv. Način kotiranja (ili notiranja) deviza, imamo: 1. direktno kotiranja deviznog tečaja i 2. indirektno kotiranje deviznog tečaja.

Direktno kotiranje deviznog tečaja je kada cijenu neke strane valute izražavamo u domaćoj valuti, kao npr.:

1 DEM = 1 KM 1 USA $ = 2.22 KM Indirektni način izražavanja (kotiranja) deviznog tečaja je obrnut od direktnog i to je kada cijenu domaće valute izražavamo u nekoj (ili nekim) stranim valutama, npr.: 1 KM = 1 DEM = 0.5 € Pri direktnom notiranju kupovni tečaj je niži od prodajnog, a kod indirektnog notiranja kupovni tečaj je viši.

3

već prema svakodnevnom djelovanju ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. Ovdje kurs predstavlja odraz odnosa ponude i tražnje. u praksi imamo različite modalitete (varijante) deviznog tečaja. fiksni devizni tečaj i 2. Fluktirajući devizni tečaji koji se danas primjenjuju.: rukovođeno – fleksibilni devizni tečaj klizajući devizni tečaj višestruki devizni tečaj I fiksni i fleksibilni devizni tečaji imaju mnogobrojne prednosti kao i mane. su tečaji koji se ne formiraju na bazi službenog pariteta.maturski. Monetarna kriza i druga uzastopna devalvacija američkog dolara 1973. zbog toga treba reći da ne postoji apsolutno čisti niti fiksni niti fluktirajući devizni tečaj. 4 . ali se neće formirati na bilo kojem nivou. Pored navedena dva osnovna sistema (vrste) deviznog tečaja.Rad je preuzet sa internet adrese www. Fiksni devizni tečaji su oni tečaji koje propisuje država u namjeri da se na deviznim tržištima uspostave što stabilniji odnosi.god. kao npr. Ovi tečaji stalno teže da ponudu i potražnju deviza uravnoteže i zato stalno osciliraju (fluktiraju). sahranila je mit fiksnog deviznog tečaja kao sinonima deviznih tečaja. fluktirajući (slobodni ili fleksibilni) devizni tečaj.com VRSTE DEVIZNIH KURSEVA (TEČAJA) Osnovne vrste deviznog tečaja su : 1. već na unaprijed utvrđenom (od države) nivou.

promptne devizne tečaje. ako imamo suficit platnog bilansa. sistem fluktirajućih deviznih kurseva. kao što je tražnja za bilo kojom drugom robom funkcija cijene te robe. 5 . Ponuda i tržnja deviza su posljedica stanja platnog bilansa nacionalne ekonomije. terminski devizni tečaji. znači ne odmah. koji se primjenjuju ako se devizni – valutne transakcije realiziraju odmah (promptno).Rad je preuzet sa internet adrese www. kao što su: 1. Tražnja za devizama se kreće suprotno kretanju deviznog tečaja. sistem zlatnog standarda. To znači da viši devizni tečaj strane valute destimulativno utiče na tražnju za tom valutom. koji se koriste kada se devizno . Dakle. i obratno. Tražnja deviza je veća od ponude u situaciji kada je platni bilans u deficitu. tada je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. sistem zlatno .Sa aspekta tehnike deviznih plaćanja imamo: 1. 2.valutne transakcije obavljaju u jednom kasnijem roku ili terminu. FORMIRANJE DEVIZNOG KURSA (TEČAJA) Devizni tečaj se formira na deviznom tržištu pod uticajem ponude i tražnje deviza. i 2.com . Formiranje deviznog tečaja razmotrit ćemo u različitim sistemima deviznog tečaja.maturski. možemo reći da je devizna tražnja funkcija deviznog tečaja.deviznog standarda. 3.

6 . Države su imale obavezu da zlato kupuju ili prodaju po tako utvrđenim cijenama u nacionalnim valutama. Fluktuirajući devizni kursevi omogućavaju državi autonomiju u pogledu vođenja svoje ekonomske politike. SISTEM FLUKTUIRAJUĆIH DEVIZNIH KURSEVA U ovom sistemu devizni kurs se formira samo na bazi djelovanja tržišnih faktora – dejstva ponude i tražnje deviza. zlatni pariteti.com SISTEM ZLATNOG STANDARDA U doba zlatnog standarda svaka država je imala fiksiranu cijenu zlata izraženu u nacionalnoj valuti.Rad je preuzet sa internet adrese www. To su bili tzv. tj. Time je bio uspostavljen fiksan odnos između nacionalnih valuta indirektno putem fiksnih paritetavaluta prema zlatu. Zbog toga u tom novčanom sistemu kursevi valuta nisu bili potpuno fiksni jer su mogli fluktuirati između donje i gornje zlatne tačke. tačke uvoza i tačke izvoza zlata. jeste efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa. U novčanom sistemu zlatnog standarda postojale su gornja i donja zlatna tačka. SISTEM ZLATNO – DEVIZNOG STANDARDA Ovaj novčani sistem se bazirao na konvertibilnosti papirnog novca u zlato i potpunoj slobodi izvoza i uvoza zlata.maturski. Ovdje se misli na tržište potpune konkurencije. Najvažniji argument koji se koristi u prilog prednosti fluktuirajućih u odnosu na fiksne devizne kurseve.

com Fluktuirajući devizni kursevi počeli su se primjenjivati u većini zemalja svijeta od 1973. Realan devizni tečaj je takav tečaj koji uspijeva izjednačiti opći nivo cijena u zemlji sa općim nivoom cijena u inostranstvu. ravnotežan. Zbog toga će se uz realni devizni tečaj. devizni tečaj prije svega treba da bude: 1.god. realan. kao i bez poremećaja unutrašnje ekonomske ravnoteže. tj.maturski. različitih komparativnih prednosti. i 2. Ravnotežni devizni tečaj je onaj tečaj koji osigurava uravnotežen platni bilans zemlje u dužem vremenskom periodu i to takvu ravnotežu platnog bilansa koja se postiže bez pretjeranih trgovinskih i deviznih ograničenja. a robe čija je cijena relativno viša u zemlji koja ih proizvodi nego u inostranstvu moći će se rentabilno uvoziti. cijene pojedinih roba neće biti iste. Da bi to mogao. Navedene razlike su uglavnom i posljedica različitih uslova privređivanja. : Monetarne finansije 7 . robe čija je cijena u zemlji relativno niža moći rentabilno izvoziti.Rad je preuzet sa internet adrese www. zbog različite strukture cijena u pojedinim zemljama.1 Realan devizni tečaj je pretpostavka i nužan uslov ravnotežnog deviznog tečaja. REALNI I RAVNOTEŽNI DEVIZNI TEČAJ Devizni tečaj treba da uspješno ostvaruje ili da uspješno pomogne ostvarivanje ekonomskih zadataka koji se od njega očekuju. 1 Alijagić M. Međutim.

Kurs ravnoteže je takav nivo deviznog kursa (tečaja) koji platni bilans zemlje održava u ravnoteži.com TEORIJE FORMIRANJA DEVIZNOG TEČAJA Postoje slijedeće teorije formiranja deviznog tečaja: 1. tj. – grupa autora: Poslovne finansije 8 . Mane ili manjkavosti teorije platnog bilansa pri objašnjavanju kako se formiraju devizni tečaji su: 2 Njuhović Z. 3.2 Sve je obrnuto ako je platni bilans jedne zemlje negativan (deficitaran).Rad je preuzet sa internet adrese www. Uz teoriju platno – bilansnog pristupa formiranja deviznog tečaja razvio se i pojam kursa ravnoteže. TEORIJA PLATNOG BILANSA Po ovoj teoriji devizni tečaj zavisi od stanja platnog bilansa. Zbog toga će doći do jačanja vrijednosti nacionalne valute. pozitivan platni bilans. Teorija platnog bilansa. Portfolio teorija. što dalje dovodi do toga da je ponuda deviza veća od tražnje za devizama. to onda znači da je priliv deviza veći od odliva deviza. Monetaristička teorija i 4.maturski. 2. do relativnog porasta strane valute. kada je odliv deviza veći od njegovog priliva. kada dolazi do slabljenja domaće valute tj. tj. Ako jedna nacionalna ekonomija ima suficit. Teorija pariteta kupovnih snaga.

b) ova teorija ne ulazi u objašnjenje uzroka nastanka datog stanja platnog bilansa.com a) platni bilans nije jedina i određujuća determinanta u objašnjavanju načina formiranja deviznog kursa. te se zato paritet kupovne snage valuta dviju zemalja može definisati i kao odnos nivoa cijena tih dviju zemalja.maturski. 9 .Rad je preuzet sa internet adrese www. devizni se kurs dviju zemalja izračunava kao odnos nivoa cijena u tim zemljama. Ona objašnjava kretanje kurseva dviju valuta kao odnos kupovne snage ili moći tih dviju valuta. TEORIJA PARITETA KUPOVNIH SNAGA Po teoriji pariteta kupovnih snaga. c) ne objašnjava uzročno – posljedične veze između kretanja cijena i dohodaka u jednoj nacionalnoj ekonomiji u odnosu na inostranstvo. d) ova teorija nam ne govori na kojem nivou će se devizni tečaji formirati. Relativna verzija (varijanta) teorije pariteta kupovnih snaga objašnjava devizni tečaj kao tečaj iz baznog perioda korigovan odnosom domaćih i vanjskih cijena iz istog vremenskog perioda. Pretpostavka je također da proizvod ima istu cijenu i u zemlji i u inostranstvu. Imamo dvije verzije teorije patiteta kupovnih snaga: a) apsolutna i b) relativna verzija. Odnos kupovnih snaga valuta određen je odnosom cijena. Ova verzija zasniva se na pretpostavci slobodne međunarodne trgovine i mogućnosti izbora tržišta na koje se proizvod može kupiti ili prodati. itd. Po apsolutnoj verziji. osnovna determinanta formiranja deviznog tečaja je kupovna snaga valute.

b) tržišta roba su integrisana. promjena cijena je ovisna o promjeni novčane mase. promjena deviznog tečaja zavisi od razlike u stopama rasta novčane mase u zemlji i inostranstvu Pretpostavke monetarističke teorije formiranja deviznog tečaja su: a) privreda je na nivou pune zaposlenosti.maturski. po kojem je osnovni faktor određivanja deviznog tečaja ponuda novca dviju valuta (domaće i strane valute). Na bazi toga. Ona polazi od teorije pariteta kupovnih snaga prema kojoj promjena deviznog tečaja slijedi promjene inflacije u zemlji i inostranstvu. vijeku u doba klasičnog ekonomskog učenja. Po primitivnoj (jednostavnoj) varijanti kvantitativne teorije novca.Rad je preuzet sa internet adrese www. Značajan faktor su i relativni troškovi držanja ovih valuta mjereno razlikama u nominalnim kamatnim stopama. 10 . vijeka postavljena je varijanta ove teorije pod nazivom model „valutne supstitucije“. U monetarističkoj teoriji deviznog tečaja presudne varijable deviznog tečaja su ponuda novca i tražnja novca koja treba da je stabilna. Teorija uvodi i faktor inflatornih očekivanja. U daljem razvoju ove teorije nakon velikih oscilacija deviznih tečaja 70-ih godina 20. c) integrisana su nacionalna i međunarodna tržišta. vijeku je potpuno razvijena u formi monetarističkog koncepta. Jedna od bitnih pretpostavki ove teorije je. da se cijene brzo prilagođavaju promjenama novčane mase (ponude novca). Kasnije u 20.com MONETARISTIČKA TEORIJA DEVIZNOG TEČAJA Ova teorija je nastala u 19. a na bazi toga se onda i devizni tečaj brzo prilagođava promjeni novčane mase. d) postoji potpuna mobilnost kapitala. Faktor inflatornog očekivanja može uticati da novi ravnotežni devizni tečaj odstupa u odnosu na tečaj na kojem bi se proces prilagođavanja tečaja zaustavio djelovanjem porasta novčane mase ili novčane ponude.

tj. čime se utiče na kretanje kamatne stope i kretanje deviznog tečaja. osnovni faktor formiranja deviznog tečaja je stanje na financijskom tržištu. PORTFOLIO TEORIJA DEVIZNIH TEČAJA Ova teorija je nastala još u 18.com Ako su dvije valute supstituti. Prema portfolio teoriji deviznog tečaja. Monetarna vlast putem politike otvorenog tržišta (kupovine i prodaje državnih vrijednosnih papira) i povećanjem novčane mase (količine novca u opticaju).tj. ponude novca.3 3 Alijagić M.Rad je preuzet sa internet adrese www. Ni model valutne supstitucijekao korak naprijed u razvoju monetarističke teorije formiranja deviznih kurseva.maturski. vijeku. zbog čega će doći do znatnih odstupanja ravnotežnog deviznog tečaja od očekivanog. Zbog toga je i razvijena nova teorija formiranja deviznih tečaja – portfolio teorija deviznih tečaja. utiče na vlasnike imovine (portfolia) da iznalaze optimalnu strukturu svoje imovine. Po portfolio teoriji ravnotežni devizni tečaj na kratak rok određen je kretanjima na tržištu novca i ponašanjima vlasnika imovine u smislu optimizacije njihovog portfolia. nije mogao u potpunosti da objasni velike i česte oscilacije deviznih tečaja u savremenim monetarnim kretanjima. Portfolio je određeni sastav imovine koju njen vlasnik posjeduje. portfolia. : Monetarne finansije 11 . onda će promjene nominalnih kamatnih stopa dovesti do promjene tražnje udomaćoj valuti. a svoj veliki razvoj doživjela je nakon sloma sistema zlatno – deviznog standarda i prelaska sa fiksnih na fluktuirajuće devizne tečaje.

Rad je preuzet sa internet adrese www.4 U tom smislu ona ne odobrava kredite bankama. Ovaj model funkcionisanja CB zasniva se na dvije pretpostavke: Devizni kurs domaće valute je fiksan u odnosu na neku izabranu po pravilu čvrstu i konvertibilnu valutu ( kod nas je to bila DM a sad je EUR) Nema kreiranja tj. platni sistem ili finansijski sistem u opće. jer je emisija novca svedena na štampanje domaće valute. a na bazi 100% pokrića u nekoj stranoj valuti ( EUR ) 4 www.g.maturski.org. nije davatelj posljednjeg utočišta.ba/images_vijesti/ 12 . augusta 1997. Ona ne regulira rad banaka. Najvažnija odluka iz tog sporazuma jeste funkcioniranje CB BiH na načelima “Currency boarda”. privatnim osobama ili državi i . u skladu s odlukama Daytonskog sporazuma.com DEVIZNI TEČAJ BOSNE I HERCEGOVINE Currency board – Valutni odbor Centralna banka BiH počela je djelovati 11. što je posebno važno. kamatne stope. emisije novca u pravom smislu. CB BiH zbog načela Currency boarda djeluje drugačije u odnosu na tipične centralne banke.soros.

KM – u svakom momentu može zamjeniti za EUR u skladu s prethodno definiranom i fiksnom kursu od 1. Currency board je system prema kojem CB BiH može emitirati samo onoliko KM koliko ima deviznih rezervi izraženih u eurima.com Aranžman Valutnog odbora u BiH osigurava da se valuta BiH – konvertibilna marka. CB BiH je obavezna osigurati da ukupan iznos njezine novčane passive nikad ne nadmaši ekvivalentan iznos izražen u KM njezinih neto deviznih rezervi. što je CB BiH do sada uspijevala. inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita.maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www.9558 KM za 1 EUR. Takav aranžman valutnog odbora osigurava stabilnost lokalne valute. za razliku od klasične centarlne banke koja emisiju primarnog novca može vršiti i “ex nihilo” (iz ničeg). 13 . CB BiH dodatnu emisiju može obavljati samo na temelju suficita u bilansu plaćanja.

Naime svaki standard po kojem se u prošlosti formirao devizni tečaj je padao pod „silom“ ponude i tražnje deviza. putem kojeg se utiče na kretanje kamatne stope kao i samog deviznog tečaja. da ne postoji apsolutno stabilan niti fiksni niti flukturirajući devizni tečaj. svaki od njh će na neki način oscilirati u zavisnosti od potražnje. Dakle. kao sto to čine tipične centralne banke u drugim zemljama. 14 . Kao drugi jako bitan faktor navela bih i stanje na financijskom tržištu. na njegovo formiranje znatan utjecaj ima ponuda i tražnja.maturski. deviznog kursa za euro. kao i na njegovo stalno osciliranje.Rad je preuzet sa internet adrese www. postoje mnogobrojni faktori koji utiču na formiranje deviznog tečaja. Kad je riječ o BiH. Naša CB ne može izdavati vrijedonosne papire niti odobravati kredite komercijalnim bankama. To je i jedan od najvećih nedostataka ovog aranžmana ( Currency boarda ). ovdje djeluje centralna banka u okviru posebnog modela – aranžmana Currency boarda ( Valutnog odbora ) i domaća valuta kod uvođenja vezana je u smislu pariteta tj. Treba reći.com Z A K LJ U Č A K: Na osnovu prethodnog izlaganja možemo zaključiti da. i pored svih teorema i standarda o formiranju deviznog tečaja.

3.finnet.: Međunarodne finansije.maturski. Sarajevo.. Ekonomski fakultet. 4.htm/ www. 1982. Univerzitet u Bihaću.com/finansije. A.org.co.yu. 2. Njuhović Z.seminarskirad.yu/s/info/ 15 .cg.: Ekonomija. „Svjetlost“.: Monetarne finansije.soros. Alijagić M. Samuelson P.ekonomija. 2003.com L I T E R A T U R A: 1. „MATE“. (redaktor)-grupa autora: Poslovne finansije. Sarajevo. Nordhaus W. 1992.ba/images_vijesti/ www.Rad je preuzet sa internet adrese www. Zagreb. Bihać. Stojanov D./files/ www. 1997. www. „Svjetlost“.

com 16 .maturski.Rad je preuzet sa internet adrese www.