Professional Documents
Culture Documents
JAVNO PREDUZEĆE
POSLOVNI PROSTOR
21000 NOVI SAD, Narodnog fronta 53
tel/fax: 021/489-00-11
I
nicijatori, pokretači i realizatori DaNS-a kao Zapisa iz arhitekture urbanizma i dizajna,
DaNS - Zapisi iz arhitekture, urban- imali su zamisao i želju da pisanom reči, pratećim ilustracijama i stavom, pomognu i
izma i dizajna / Articles from doprinesu da nam okruženje u kom živimo, ta građena sredina, grad kao celina i kuće,
Arcitecture, City Planning and Design; stanovi, radni prostori i sva druga mesta susretanja, okupljanja i zajedništva postaju i
www.dans.org.yu; budu bolji i lepši. Bilo je to pre 23. godine. U međuvremenu, Društvo arhitekata Novog
Izdavač/Publisher: Društvo arhitekata Novog Sada kao izdavač časopisa, uspelo je da složi eto već pedeset redovno numerisanih svezaka,
Sada, Miletićeva 20; Novi Sad, Vojvodina, DZ što uz dve, posebno izdate sveske časopisa čini preko 4000 stranica bogate građe o urb-
Srbija i Crna Gora; arhitektonskoj praksi, o kojoj je svedočilo, sada već skoro 350 autora iz reda struke i pratećih
e-mail: dans@eunet.yu; disciplina.
tel/fax: 021/423-485; Trudom prvog Glavnog i odgovornog urednika arhitekte Dušana Prodanovića, pa poton-
jeg u ličnosti arhitekte, prof. dr Svetlane Vuković koja je na simboličan način, zadnje uređenim
Glavni i odgovorni urednik / brojem primila Oktobarsku nagradu Novog Sada, koja je Društvu arhitekata Novog Sada
Editor-in-Chief: Slobodan Jovanović, arh. dodeljena upravo za njegovu izdavačku delatnost, trudom svih kolega koji su DaNS stvarali
Pomoćnik glavnog i odgovornog i doprinosili mu, kao članovi Uredništva, jedno vreme i Saveta časopisa, trudom svih sarad-
urednika / Deputy Editor: nika - autora priloga, pa i naporom koji sam lično činio potpisujući kao Glavni i odgovorni
Vladimir Mitrović, istoričar umetnosti urednik, eto već 28. brojeva DaNS-a čini mi se da hrabro možemo ustvrditi da su naši Zapisi
Uredništvo / Editorial Board: iz arhitekture urbanizma i dizajna postali relevantno i priznato štivo i svedočanstvo o urban-
Ružica Jovanović, arh., Biljana Jovanović- izmu i arhitekturi Novog Sada, Vojvodine i cele zemlje. Da smo bili otvoreni prema svetu i
Šušnjar, arh., prof Dušan Krstić arh., Žolt za sve ono što je ključ za razumevanje i čitanje arhitekture ovog podneblja i vremena našeg
Ivanović, arh., Darko Polić, arh. života i stvaranja.
Grafički dizajn / Graphic design: Da li su kuće u kojima živimo bolje od onih pre, da li je naš grad lepši nego je bio juče,
Miroslav Šilić, arh. da li je ugodniji, sigurniji za život, ostaju pitanja za moguće odgovore vremena. Koncepcijom
Redakcija u inostranstvu / časopisa nastojali smo da se akcentuju pozitivni primeri stvaralaštva, ne bi li poslužili za
International Editorial Board: ugled novim i mlađim stvaraocima. U kritici smo bili suzdržaniji, možda i više nego je treba-
Saša Gačić, arh. (Geneve), Mr. II Srđan lo i više no što naša graditeljska praksa zahteva. Čuvali smo se kavge i kritizerstva. Stvorili
Jovanović Weiss, arh. (New York), Kaliopa smo nezaobilaznu dokumentaciju i građu, otvorenu pred javnošću. Govorili smo o delima, o
Jović, arh. (Wien), Siniša Macedonić, arh. ljudima, o stvaranju i kulturi prostora i stvaralačkog čina. Za saradnike i prijatelje imali smo
(Frankfurt), Verica Nenadović-Žarković, arh. većinu najboljih.
(Moskva), Josip Pilasanović, arh. (Budapest); Dočekali smo Arhitektonsku školu u Novom Sadu i njene prve diplomce i poslediplomce
Sekretar redakcije: kod njenog osnivača, sve do nedavno i voditelja Ranka Radovića. Svedočili smo o prvoj udar-
Svetlana Falb noj desetini nosilaca Tabakovićeve nagrade arhitekture i o sijaset drugih raznim povodi-
Prevod / Translation: ma i nagradama apostrofiranih kolega. Govorili smo o onima koji su otišli sa javne scene, a
Dubravka Bugarski-Alimpić; nastavićemo da ih cenim po delima koja su ostavili.
Lektor / To je to sveukupno stanje stvari i nije slučajno da sam se u naslovu Uvodnika opredelio
Received by and profesional reading: za te dve reči koje se sticajem okolnosti pojavljuju više puta i raznim povodima u ovom pede-
Milka Poša setom broju. Nastojaćemo da DaNS i na dalje prati to stanje stvari. I kao materijalizovane fak-
Redakcija prima utorkom i sredom 12-14h te u prostoru, ali i kao uslove njihovog nastanka i osobina – svedočanstava o prostoru i vre-
menu, o duhu i dahu njegovom, kako je to svojevremeno od arhitekata naših tražio pesn-
Štampa / Printed by: FORMA, Novi Sad ik Miroslav Antić.
Cena / Price: 400 dinara
U Novom Sadu, juna 2005. Slobodan Jovanović
Prvi broj magazina DANS štampan je 1982.
godine. U junu 1984. i maju 1998. godine
štampana su posebna izdanja. DANS izlazi
četiri puta godišnje
Broj finansira:
Javno preduzeće Poslovni prostor, Novi Sad
Naslovna strana: Poslovni objekat auto-elektro servisa sa auto salonom na Bulevaru vojvode
Stepe u Novom Sadu
Autor fotografije: Milan Konjević
DaNS 50
sadržaj
DANI ARHITEKTURE NOVOG SADA 2005.
14. Okrugli sto dana arhitekture 2005.
15. Projekat Grad Scena
16. Napušteni, zaboravljeni, neiskorišćeni
18. Zakasneli Haussmann u vojvođanskim gradovima
21. Uređenje javnih prostora u gradskim središtima u Vojvodini
25. Projektni studio DaNS
NOVI OBJEKTI
26. 2+2 objekta u novosadskoj ulici Petra Drapšina
30. Divno je živeti
ARHITEKTURA U SVETU
34. Kuće od drveta i kartona
36. 3LHD
40. Fudbal i arhitektura Petera Eisenmana
42. Milenijumski park u Čikagu
ISTORIOGRAFIJA
44. Arhitekta Aleksandar I. Medvedev
48. Čitanje prošlosti Vrnjačke Banje
PUTOPIS
52. Put u Italiju: Bijenale u Veneciji - U pohode Paladiju
55. Japan - Reanimacija napuštene škole
REAGOVANJA
58. Pitanje teme u arhitekturi
ISTRAŽIVANJA
60. Gradsko polje
STUDENTSKI RADOVI
62. Arhitektonska studija Studentskog društvenog centra
AKTUELNOSTI
IZLOŽBE
NOVE KNJIGE
NOVI ČASOPISI
T
radicionalne Dane arhitekture naslovima publikacija koje su na Salonu prezen- DAYS OF ARCHITECTURE OF NOVI SAD 2005
Novog Sada, Društvo arhitekata tovane, uz uvodni tekst u kom podsećam na
Novog Sada, trinaesti put za redom neke momente od značaja za istorijat nas- The 13th Days of Architecture with the central
organizovalo je, ove 2005. godine, tanka i održavanja Dana arhitekture Novog event titled – Salon of Architecture of Novi Sad
u vreme od 16.-23. maja.Program Sada, izražavajući nadu da će nova imena na – were organised by the Association of Architects
Dana arhitekture Novog Sada 2005. obuh- našoj urb - arhitektonskoj sceni, uz stare aso- of Novi Sad from May 16th to 23rd, 2005. The
Salon gathered 60 authors and authorial teams
vatio je, kako je to već ustaljeno: SALON ve projektno izvođačke prakse kao još aktivne
with more than 80 works grouped in seven
ARHITEKTURE i OKRUGLI STO NA TEMU JAVNI stvaraoce i mentore mladih, ne samo odgo- categories. This year the Salon returned to the
PROSTORI GRADA. Održana je GODIŠNJA, varati na zadatke investitora, već kvalitetno Gallery of Matica Srpska, the hall of which on the
ovog puta i IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA. doprinositi i nekoj budućoj memoriji domaće ground floor is appropriate to the needs of such
Prvi put u program Dana uvrštena je i održana urb - arhitektonske prakse. Katalog, pozivnicu an exhibition. Media coverage of the event was
je RADIONICA NA TEMU URBANI MOBILIJAR, i prateći plakat manifestacije dizajnirao je arhi- symbolic. Several hundreds of visitors participat-
a kao prateće manifestacije upriličene su pro- tekta M. Šilić. ed in the ceremonial opening of the exhibition
mocije firmi KNAUF i AMT UNIAGENT. Čitav program Dana arhitekture odvijao and official awarding of prizes (charters). The
ORGANIZACIONI ODBOR Dana arhi- se u salama Galerije Matice srpske, na Trgu Salon was opened by Mrs Vesna Prosenica, the
tekture Novog Sada 2005. činili su arhiteki: galerija 1. u Novom Sadu. City Architect, and Mr Lazar Kuzmanov, president
Darko Polić, mr Nemanja Radusinović, Bojan Pored arhitekata Jovana Zorića predsed- of the Association of Architects of Novi Sad. The
official opening was followed by the round table
Tepavčević, Milica Stojković, Ivana Kuzmanović nika DANS-a u prethodnom mandatu, Lazara
dedicated to the topic of Public Spaces, where
i Ana Petrović. Kuzmanova novoizabranog predsedni-
several works and designs were presented.
ŽIRI SALONA, arhitekti: Silvija Kacenberger, ka DANS-a i Silvije Kacenberger predsedni- Traditional prizes were awarded during the
Nenad Kuzmanović i Lazar Kuzmanov, opre- ka Žirija ovogodišnjeg Salona, u ceremoni- 13th Salon of Architecture of Novi Sad – the
delili su se za dodelu POVELJE SALONA ji proglašenja dodeljenih povelja i uručenju City Prize and charters for individual categories.
ARHITEKTURE u 7 od 9. mogućih tematskih Nagrade učestvovala je i arhitekta Vesna The Salon jury composed of Silvija Kacenberger,
područja, za dodelu GODIŠNJE NAGRADE Prosenica Gradski arhitekta Novog Sada. Nenad Kovjanic and Lazar Kuzmanov decided to
ARHITEKTURE NOVOG SADA koja se dodelju- Za program i sadržaj Dana arhitek- award the Prize of the City of Novi Sad for the
je pojedincima autorima ili autorskim timovi- ture zapaženo je bilo interesovanje, prisus- best architectural work realised in the previous
ma iz oblasti arhitekture, za najuspešnije arhi- tvo i izveštavanje lokalnih medija: Dnevnik, year to the authorial team of Dusan Miladinovic,
tektonsko delo realizovano u protekloj godini. Građanski list, TV Panonija i TV Most. an architect and Dario Cupic from Novi Sad for
SPECIJALNO PRIZNANJE – NAGRADA Kao i ranijih godina Danima su prisust- the Business premise of the car salon at Novo
naselje.
SALONA ARHITEKTURE, ove godine, Žiri nije vovale kolege iz Beograda, Niša, Zrenjanina,
According to the tradition, a lot of urban designs
dodelio. Subotice i Kikinde. Učesnici Dana arhitekture
were displayed at the Salon. The jury decided to
Ove godine Salon je imao i posebno imali su pred sobom i aprilski broj lista DaNS, reward the work of Jelena Josipovic and Nebojsa
štampan KATALOG sa kolor reprodukcijama kao i poslednje izašli broj časopisa Društva Djurdjulov made for the competition announced
svih izloženih radova, osnovnim legendama arhitekata Niša Arhitektura, koji je doneo i by the town of Akureri at Iceland. The Charter of
o njihovim autorima, projektnim i izvođačkim promovisao kolega Aleksandar Keković. the Salon in this field was awarded to the archi-
organizacijama, lokacijama, nameni i datumu tect of a younger generation, Aleksandar Rackov
nastanka projekata ili realizacija, odnosno sa Slobodan Jovanović (the design of the business premise Mering in
Zrenjanin). The Charter of the Salon in the cat-
SKUPŠTINA DRUŠTVA ARHITEKATA NOVOG SADA egory of realisation was awarded to Miodrag
U
R. Jovanovic for the building of the Crematory
vreme Dana arhitekture Novog Kuzmanov. U novi sastav Upravnog odbo- in Novi Sad. The reward in the category of inte-
Sada, neposredno pre njiho- ra izabrani su arhitekte Ilja Mikitišin, Dragan rior was awarded to Nemanja Radusinovic, an
vog otvaranja, 16. maja održana Marinčić i mr Nemanja Radusinović predloženi architect from Novi Sad, for the interior of a
je Godišnja i Izborna Skupština od novoizabranog predsednika Društva, te residential unit that is modern both in terms of
Društva arhitekata Novog Sada. Dubravka Ðukanović, Srđan Crkvenjakov, Leon form and content . In the category of publish-
Osamdesetak članova i gostiju saslušalo je Nešić, Ðorđe Grbić i mr Ljiljana Vukajlov na ing, scientific-specialised works and books two
Izveštaj o radu u prethodnom periodu koji predlog bivšeg sastava Upravnog odbora. equal charters were awarded for the books titled
Gradotvorci I (Town Creators) – residential prem-
je podneo arhitekta Jovan Zorić predsednik Po dogovoru i uz saglasnost Upravnog
ises from Baroque to Modern in Subotica (by
Društva u prošle 4. godine. odbora Društva u prethodnom sastavu, tre-
Gordana Prcic, Viktorija Aladzic and Mirko Grlica)
U kraćoj raspravi potom, sa pozitivnim, balo je da se iznesu (u tezama bar) i osnovni and Vrata (The Door) – the architectural jewel
ali ikritičkim kvalifikacijama rezultata aktivnos- stavovi i sugestije o daljem radu Društva. from Kikinda (by Biserka Ilijasev). The reward for
ti Društva, izneti su i elementi mogućeg ino- Kao zaduženi za to predložio sam Skupštini the best works of students was awarded this
viranja programskih sadržaja i metoda rada da se pitanju statusa i pozicije Društva i statu- year to the graduation paper of Andrea Tamas
o čemu govore i na licu mesta deljeni tek- sa i pozicije arhitekata, te arhitekture u gra- and a business-shopping centre of Milos Protic.
stovi potpisani od oba kandidata za funk- du Novom Sadu posveti, posebno zakazana Both works deal with direct surroundings of the
ciju budućeg predsednika Društva (Lazar plenumska rasprava za koju će biti i vremena i old town core.
Kuzmanov i Slobodan Kuzmanović), sa pred- pripremljene podloge. The production presented at this year’s 13th
lozima po tri kandidata za budući sastav Prisutni su se složili da se priprema ovakve Salon of Architecture of Novi Sad was quite
Upravnog odbora Društva. rasprave svakako upriliči kao deo programa i good and satisfactory, diverse in contents and
conscious and responsible in authorial terms.
Tajnim glasanjem, 81. prisutnog člana obaveza novoizabranog Upravnog odbora.
And, as probably the most important, the fact is
Društva, Skupština se zatim opredelila da novi
that a large number of presented projects were
predsednik Društva arhitekata Novog Sada Slobodan Jovanović either realised or they shall soon be.
bude u sledećem mandatu arhitekta Lazar
O
bjekat auto-elektro servisa je jedan
od poslovnih objekata na loka-
litetu duž Bulevara Vojvode Stepe
preko puta stambenih blokova na
Novom Naselju. Projektni zadatak
je nalagao da ceo program treba ispoštovati
u vezi vrlo preciznih uslova Boschovih servisa
auto-elektrike i uskladiti ih sa željama investi-
tora o proširenju sadržaja i isprojektovati savre-
men objekat „za XXI vek“ kako je naglasio sam
investitor.
Detaljnom analizom postavljenih uslo-
va i zatečenom ne dovršenom halom došlo se
do najracionalnijeg rešenja. Prateći i dopunski
sadržaji su smešteni u postojeću halu, koja je iz
tih razloga pretrpela određene izmene, a uz nju
je predviđen nov objekat za tehnički pregled
vozila i servis auto-elektrike. U samom početku
procesa projektovanja uključeni su stručnjaci iz
ostalih oblasti neophodnih za usklađivanje svih
instalacija, konstrukcije, regulacije spoljašnjeg
saobraćaja i uređenja sa nivelacijom okolnog
terena.
Naravno da su projektanti unapred post-
avili određene smernice u likovnom oblikovan-
ju, odnosno naglašavanje određenih elemena-
ta u cilju jasne i karakteristične forme objek-
ta. Stav autorskog tima da je objekat jedinst-
ven organizam koji ne deli funkciju od izgle-
da odnosno da svaki objekat mora da priča
o sebi, iznutra, preko fasade. Veliki stakle-
ni ekran pokazuje osnovnu namenu, tj. opre-
deljenost ka sadržaju a to je automobil. Ceo
izlog je nagnut prema ulici ne samo iz razlo-
ga postizanja dinamične forme, pokreta, već
i umanjuje prodor sunčevih zraka. Pod koji se
pod malim nagibom penje već od same ulice
omogućava lakši pristup i bolje sagledavan-
je vozila, i u logičnoj je sprezi sa kosim stak-
lom teko da se ne čini da izlog pada. Na spra-
tu fasada se produžava u enterijer auto salona
preko isto tako nagnutog i krivudavog zastak-
ljenog zida. Ovo omogućava pregled kako
unutrašnjosti salona tako i prilaznog prostora,
pa sve do bulevara. Dušan Miladinović
Centralni motiv ovog objekta, koji je na
neki način i zaštitni znak, je ipak drugi ele- Rođen 11.12.1964. u Beogradu, diplomirao je na arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Od
menat. Nagnuti polucilindar obložen tamnim i 1998. god. radi i na arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu, kao asistent - stručni saradnik na
srebrnim limom sa uskim horizontalnim otvori-
predmetima »Elementi i sklopovi zgrada« i »Arhitektonske konstrukcije I«, a na istom predmetu
ma po najpre liči na deo svemirskog broda ili
drži predavanja iz oblasti »Savremeni materijali i konstrukcije u arhitekturi i građevinarstvu«. Na
komandnog mosta nuklearne podmornice. On
arhitektonskom fakultetu radi i urbanističke projekte za rešavanje centra Kule i Apatina.
ne oslikava funkciju objekta niti pokazuje nje-
Suosnivač je D.O.O. »PORTAL« u kome od 1996. god. radi na poslovima glavnog projektan-
gov sadržaj. Unutar toga je stepenište koje od
ta. Iz oblasti urbanizma radio je kao spoljni saradnik JP »URBANIZAM« na urbanističkom projek-
prizemlja vodi do komandne kancelarije vlasni-
tu rešenja dela auto puta na prilazu Novom Sadu. Pohađao nastavu i položio državni stručni ispit
ka objekta. Bez velikih staklenih površina, što
je najčešći način oblikovanja stepenišnog pro- iz oblasti PROTIV POŽARNE ZAŠTITE za VSS. Pored projektovanja obavlja i poslove nadzornog
stora koji je na fasadi, ono ne konkuriše izgle- organa i rukovođenja na gradilištima. Iza sebe ima veliki broj projekata stambenih, poslovnih i
du i atraktivnost auto-salona. Stepenište kojim industrijskih objekata, kao i projekata adaptacije i rekonstrukcije. Pored projektovanja u visokoj
se penje ka vrhu do luksuzne kancelarije, koja gradnji bavi se i dizajnom u projektima brodogradnje.
više liči na atraktivan apartman, pokazuje i put
ka uspehu. Moglo bi se reći da svojom arhitek- Dario Čupić
turom objekat podržava težnju investitora da
predstavi Bel-car kao savremenu firmu visokih Rođen u Novom Sadu 1969. Apsolvent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Specijalnosti:
profesionalnih domena. Arhitektonski dizajn i 3D prezentacija.
Obrazloženje:
Svojim viđenjem i predlogom revitalizacije
urbanog tkiva centralne zone grada, auto-
ri su uspešno odgovorili na složene uslove
međunarodnog konkursa za vrlo aktuelnu
temu u oblasti urbanizma – odumiranje grad-
skog centra. Sveobuhvatnim pristupom od
programa ponuđenih atraktivnih namena (sa
akcentom sa sadržajima kulture, poslovanja
i obrazovanja), preko novih urbanih struk-
tura i formi, novog saobraćajnog koncepta
i uređenja morske obale, do uspostavljanje
novih simbola – vizuelnih repera u vidu sve-
tionika, ostvarili su osnovni cilj postavljenog
zadatka oživljavanje pojedinih gradskih zona
(četvrti) i uspostavljanje njihovog novog iden-
titeta.
JELENA JOSIPOVIĆ
Rođena 1977. god. u Bačkoj Palanci. Studirala
je arhitekturu na Arhitektonskom odseku FTN u
Novom Sadu. Diplomirala 2002. god. sa radom
na temu: „Francuski kulturni centar u Novom
Sadu“ kod mentora Prof Dr Ranka Radovića.
Učestvovala na niz konkursa iz oblasti projek-
tovanja i urbanog planiranja (nagrada Salona
arhitekture 1999 godine za studentski rad, III
nagrada na Konkursu za uređenje desne obale
Nišave, 2003 godine). Od 2002 godine zaposle-
na je u AD “PLAN“-u Novom Sadu. Student je
poslediplomskih studija na FTN u Novom Sadu,
gde radi kao asistent-saradnik od 2002 godine
na predmetima Arhitektonsko projektovanje 2 i
Prostorna kompozicija.
NEBOJŠA ÐURĐULOV
Rođen 1978. god. u Novom Sadu. Studirao je
arhitekturu na arhitektonskom odseku FTN
u Novom Sadu. Diplomirao 2003. godine sa
radom na temu: „Višeporodične urbane vile na
Telepu“ kod mentora Dr Radivoja Dinulovića. Od
2004 godine zaposlen u AD “PLAN“-u u Novom
Sadu (saradnik na Projektu parternog uređenja
centra Novog Sadu i Projektu Garni hotela u
okviru Master centra u Novom Sadu). Student je
poslediplomskih studija na FTN u Novom Sadu.
Obrazloženje:
Igrajući se oblikovnim elementima, struk-
turalnim kontrastima, kombinujući rastere i
različite osovinski postavljene kubuse, autori
su na izuzetan projektantski način odgovorili
na tešku urbanističku temu, objekta na uglu.
Objekat u dva trakta prati regulacije ulica koje
se sustiču na uglu, dok uveden treći trakt koji
dominira i spaja već formirane delove objekta,
gradi skladnu celinu. Prodori masa, slobodne
otvorene površine i proporcionalan raspored
otvora na fasadi uz izuzetnu čistotu linija,
daju za pravo razmišljanju da je arhitektonsko
projektovanje sklad oblikovnih formi i struk-
turalnih masa, što je u ovom slučaju rezultiralo
dobrim arhitektonskim projektom.
RACKOV ALEKSANDAR
Rođen 1971. Diplomirao na Arhitektonskom
fakultetu u Beogradu 1998. Zaposlen od
1998. u birou ‘’ARS FORMA’’ u Zrenjaninu,
odgovorni projektant i direktor. Od (2000-
2002) radio kao stručni saradnik na predmetu
Projektovanje 2 na Arhitektonskom fakultetu
u Novom Sadu.
Obrazloženje:
Svojim objektom autor je krugu gradskog
groblja u Novom Sadu dodao nedostajući
arhitektonski i urbanistički sadržaj, na način
koji korektno nastavlja liniju zamisli arhi-
tekata – projektanata postojećih objekata,
a izražavajući se sopstvenim prepoznatljivim
arhitektonskim izrazom, koji predstavlja nje-
gov kreativni doprinos osnovnoj ideji i arhitek-
tonsko – urbanističkom konceptu.
MIODRAG R. JOVANOVIĆ
Rođen u Novom Sadu 28. 03. 1942., stanuje u
Novom Sadu u ulici Fruškogorska 17 u Novom
Sadu.
Srednju građevinsku tehničku školu-arhi-
tektonski otsek, u Novom Sadu pohađao
od 1957-1961 god. Studirao u Skopju(1961-
63) i Beogradu(1963-67). Diplomirao na
Arhitektonskom fakultetu u Beogradu školske
godine 1966/1967.
Radio u: Užičkoj Požegi (GP Radnik,1969-71),
Užicu (Zavod za urbanizam i projektovan-
je,1971-75 ) i Novom Sadu (Urbanistički zavod
Novog Sada 1975, Investprojekt”’ Arhitektura
1975-90, A.D. Pro-Ing , od 1990 g.).
Obrazloženje:
Autor enterijera stambene jedinice je, kroz
rekonstrukciju postojećeg stana, čistim lini-
jama, izraženim geometrijskom formama i
materijalizacijom doprineo da prostor bude
maksimalno iskorišćen i funkcionalan. Boja
ambijenta enterijera svojom otvorenošću
i modernim duhom odiše atmosferom
domaćeg. Agresivnim enterijerskim potezima,
što obradom plafonskih površina, što ostalim
svedenim elementima u duhu neomodern-
izma, kvalitetnom upotrebom osvetljenja
i minimalističkim odnosom prema dizajnu
mobilijara, autor je uspeo da dobije pitom
prostor smeran porodici što zaslužuje svaku
pohvalu.
NEMANJA RADUSINOVIĆ
Obrazloženje:
Oba dela su izuzetni izdavački poduhvati.
Njihov doprinos u struci prevazilazi značaj
isključivo kao bogate dokumentacione građe
koji je rezultat dugogodišnjeg istraživanja,
već predstavljaju pomak u proučavanju gra-
diteljske baštine vojvođanskih gradova.
Obrazloženje:
Dva studentska rada istražuju istu temu koja se odnosi na rekonstrukciju novosadskog grad-
skog centralnog tkiva što je dominantni problem danas, a reflektuje se kroz interpolacije novih
objekata u zaštićeno gradsko jezgro. Različitim arhitektonsko urbanističkim pristupom shodno
studentskom nivou, radovi zavređuju pažnju kao poziv i ostalim diplomcima sa novosadske škole
arhitekture da nastave dalja istraživanja u ovoj izuzetnoj i kompleksnoj oblasti.
ANDREA TAMAŠ
T
ema Okruglog stola: JAVNI PROSTORI GRADA, okupila je rela- raznih ustanova sklonih istraživačkom radu.
tivno mali broj učesnika, ali je izazvala interesantnu i bogatu Razloge Osmanovih bulevara i radikalnih intervencija u Parizu
diskusiju. Moderator rasprave bila je mr Ljiljana Vukajlov, asis- komentarisali su Darko Polić i Ružica Jovanović kao arhitekti – urbanis-
tent na odseku za arhitekturu Fakulteta tehničkih nauka u ti iz Novog Sada ističući potrebu provere vremenski različitih situacija u
Novom Sadu. kojima su se određene promene i intervencije dešavale.
Svako od prisutnih učesnika pokušao je da problematiku sagleda i prikaže SAŠA ASENTIĆ, performer i NATAŠA MURGE, vizuelni umetnik
iz sopstvenog ugla, proveravajući mogućnosti rešavanja uočenih nepo- iz Novog Sada, organizovali su decembra 2004. godine , na odseku
voljnih situacija. Bilo je različitih zapažanja, komentara, pohvala i pred- za arhitekturu FTN u Novom Sadu, seminar na temu GRAD – SCENA
loga. Opšti je utisak Skupa da u ovakvim raspravama obično nedostaju privlačeći na njega veći broj predavača iz raznih oblasti. Prezentovali su
ljudi iz značajnih gradskih institucija koji su najuticajniji da se određene svoj rad ističući velike mogućnosti oživljavanja napuštenih ili neadekvat-
ideje i predlozi sprovode u delo. Neprolaznost aktuelnosti teme Javni no iskorišćenih prostora i površina putem delovanja umetnika, per-
prostori grada dokazana je i ovom prilikom. formera, slikara ili samih korisnika ili vlasnika prostora ili nedovršenih
SLOBODAN JOVANOVIĆ, arhitekta iz Novog Sada, podsetio je objekata. Formirali su novu organizaciju PER- ART koja je u partnerskom
prisutne da se o ovoj temi i govorilo i pisalo u prethodnom vremenu odnosu sa više organizacija i pojedinaca sa ciljem da se permanentno
.on je u okviru teme UREĐENJE JAVNIH PROSTORA U GRADSKIM radi na oživljavanju prostora.
SREDIŠTIMA U VOJVODINI, jasno definisao javne prostore kako bi smo MIODRAG R. JOVANOVIĆ, arhitekta iz Novog Sada, istakao je
ih mogli sagledavati i uočavati, a zatim istakao značaj javnih prostora važnost aktiviranja ljudi kao učesnika u oživljavanju i u organizaciji
kao osnovnih mesta okupljanja ljudi u naseljima uopšte. Veoma stu- događaja u nekom prostoru, navodeći sopstvena htenja i iskustva sa
diozno, izložio je i objasnio problematiku uređenja javnih prostora kroz prostorom uokolo studentskih domova koje je projektovao na Limanu
mnoštvo interesantnih primera iz većeg broja naselja u Vojvodini. Naveo u Novom Sadu.
je različite pristupe i koncepte iz prakse, istakavši značaj očuvanja iden- Saradnjom umetnika i studenata arhitekture sa odseka arhitek-
titeta prostora, načina i simbolike njegovog nastajanja, tradicije i kul- ture pri FTN u Novom Sadu došlo je, u okviru projekta GRAD –SCENA
ture stanovnika svakog naselja kao i važnost poštovanja potreba koris- do PROSTORNE STUDIJE NAPUŠTENIH I NEISKORIŠTENIH OBJEKATA,
nika prostora. Proces uređenja javnih prostora u gradskim središtima POVRŠINA I PROSTORA NOVOG SADA koju su na Okruglom stolu prezen-
je prikazao kao jedan izuzetno ozbiljan, stručan, složen i permanentan tovali MILIVOJ DAJIĆ i RADONJA DABETIĆ, studenti arhitekture iz Novog
poduhvat koji treba da objedini delovanje ljudi različitih struka. Na kra- Sada, objasnivši cilj, zadatak i metodologiju izrade Studije,pomalo i pro-
ju je dao i vizije i izložio neke od mogućnosti prihvatljivih transformaci- vokativno izrazivši svoje želje da učestvuju u promenama i sprovođenju
ja koje bi ljudima više prijale od trenutno prisutne i nasilne promene ideja u realnost , a nezadovoljni dosadanjim rezultatima .
životnog ambijenta. RUŽICA JOVANOVIĆ je ukazala na opasnost od generacijskog suko-
BILJANA PAVLOVIĆ, arhitekta–urbanista iz Novog Sada, pokrenu- ba i objasnila da neostvarivanje ideja nije posledica neaktivnosti ranijih
la je pitanje uvođenja zahteva istoričnosti mesta u Zakon o planiranju i generacija, već postojanja mnoštva prepreka u stručnim i političkim kru-
uređenju prostora kao obavezan deo pri planiranju i oblikovanju pros- govima sa kojima će se mladi vrlo brzo i sami suočiti.
tora. SLAVKO ŽUPANSKI, arhitekta iz Novog Sada izneo je primer kada su
SILVIJA KACENBERGER, arhitekta–urbanista iz Novog Sada istakla je u prethodnom vremenu konstatovani bili napušteni prostori u gradu, a
da uvek postoji odgovornost svakog pojedinačnog autora po pitanjima sve akcije potom zakočene i oživljavanje onemogućeno iz najrazličitijih
sagledavanja specifičnosti naselja i njegovih korisnika, pa prema tome i razloga pri čemu je bitnih bilo i onih koje zavise od mentaliteta ljudi i
mogućnost njihovog uvažavanja pri oblikovanju prostora i ugrađivanja sredine.
u planove. Mr LJILJANA VUKAJLOV je, zaključujući Skup ukazala na značaj
ALEKSANDAR STANOJLOVIĆ, arhitekta iz Pančeva, izložio je svo- vaspitno – obrazovnih ustanova koje sem edukacije moraju mlade ljude
ja istraživanja na temu ZAKASNELI HAUSSMANN U VOJVOĐANSKIM i pripremati za budući rad i saradnju sa brojnim drugim ustanovama.
GRADOVIMA. On je sa velikom naklonošću svoju pažnju posvetio poja- Armija mladih ljudi kojoj se svakodnevno daju najrazličitiji istraživački i
vi prosecanja bulevara kroz centralna područja Novog Sada, Zrenjanina, projektantski zadaci, mogla bi u okviru redovnih zadataka, na vežbama
Pančeva, i Subotice. Preispitujući neophodnost prosecanja osmanskih uraditi značajna istraživanja, snimiti zatečeno stanje, dati idejna rešenja
bulevara kroz saobraćajno rasterećenje, ideološke razloge, želju za podi- kroz proveru na nekim budućim konkursima ili pri praktičnim interven-
zanjem modernosti, istakao je daje posledica,ipak razgrađenost pros- cijama..
tora i nepovratno izgubljen značajan deo starih centralnih delova nas- Ocenila je da je Okrugli sto pokrenuo značajna pitanja za grad , ali
elja. da se moraju tražiti rešenja kroz komunikaciju i saradnju među ljudima
Iznenađenje kod prisutnih je bilo da autor ove urbanističke studi- . Svi smo zapravo na istom zadatku .
je nije zaposlen u nekoj od ustanova koje se bave urbanizmom, da mu
niko nije naložio da se bavi ovom temom sem znatiželje i ljubavi za Ljiljana Vukajlov
tematiku života naselja kao motivacije u radu.
Konstatovano je potom u raspravi da bi bilo dobro da se ovakva Mr Ljiljana Vukajlov, arhitekta, asistent na odseku za arhitekturu FTN
vrsta studija prihvate kao model istraživanja i da se konstantno praktiku- Univerziteta u Novom Sadu.
ju pri planiranju uređenja naselja, te da se ostvaruje saradnja stručnjaka
P
rojekat Grad Scena (*) predstavlja Analiza i stvaranje mape socio- Projekat Grad Scena osvaja urbane prostore
interdisciplinarni istraživački prostor prostornog stanja u Novom Sadu i koristi njihovu arhitekturu da naglasi iskustvo
otvoren za saradnju, komunikaciju izvođačke umentosti, da otkrije (moguća / slo-
i produkciju među umetnicima - jevita) značenja koja ovi prostori žele saopštiti i
Projekat Grad Scena bavi se odnosom između
performeri, plesači, umetnici novih da ispita mogućnosti funkcionisanja grada kao
ljudi i prostora kao i odnosom između
medija, dizajneri scene, dizajneri svetla, režisere, scene.
umetničke i urbane sfere istražujući teatral-
dramaturge - arhitektama, sociolozima, «...ambijenti prirodni ili pozorišni mogu se
nost urbanih prostora i svakodnevnog života
teoretičarima umetnosti i studentima. Grad zamisliti ne samo kao prostori, već kao i aktiv-
koristeći njihove performativne aspekte - raz-
Scena istražuje transformacijske procese urbane ni protagonisti u kompleksnom sistemu trans-
sredine i demografskih tokova, njihove uzroke i vijanje domaće savremene umetničke scene i
formacije. Oni aktivno učestvuju u događajima
posledice, u našem društvu i tematizira ih kroz informisanje o savremenim tokovima izvođačke
koji se organski odvijaju u oživljenim prostori-
savremenu izvođačku umetnost. umetnosti; stvaranje kritičkog odnosa prema
ma. Pozorišni ambijent je pozicija u političkom
aktuelnoj stvarnosti; pronalaženje novih modela
smislu, korpus znanja u školskom smislu i realno
prezentovanja kulture i umetnosti.
Aktuelizacija gradskih prostora mesto u pozorišnom smislu.» (Ričard Šekner)
Grad Scena posebnu pažnju poklan-
ja produkciji i stvaralačkom procesu. Svojim
Evidentiranje i aktuelizacija gradskih prostora koji Saša Asentić
su izgubili svoj funkciju /sadržaje i ispitivanje mod- aktivnostima Grad Scena se suprotstavlja stanju
ela privremenog korišćenja tih prostora kroz post- koje uzrokuje medijska industrija komercijalne (*) Projektni tim: Saša Asentić – performer, Nataša
avljanje različitih procesa i produkata izvođačke zabave koja filtrira, ignoriše i marginalizuje ino- Murge – vizuelni umetnik, Ljiljana Vukajlov – arhi-
umetnosti radi uključivanja istih u razvojne pla- vativne, nove ili eksperimentalne projekte koji tekta, Olivera Kovačević Crnjanski – koreograf,
nove Grada Novog Sada i razvijanje interdisciplin- nisu za masovno tržište ili umetničke procese Dragana B. Stevanović – slikar, Stela Kristofolini
koji su netržišno orijentisani. Učesnici imaju pri- – kulturolog (Berlin), Katinka Marac –dizajner svetla
arne saradnje po pitanju ove problematike; kao i
liku da propitaju, provere i da ponude nove ide- i scene (Amsterdam), Stefano Kolibaj – arhitekta i
tematiziranje drugih prostora društvene interak- dizajner svetla (Berlin) i Julija Martin – landscape
cije - trgovi, ulice , prolazi, parkovi, stanice, plaže, je, obogate domaću scenu i sagledaju je u širem
arhitekta (Edinburg). Partneri: Odsek za arhitek-
čekaonice, dvorišta, stambene zgrade, itd. - u (regionalnom i evropskom) kontekstu. Iskustva i turu na Fakultetu tehničkih nauka (Novi Sad), Off
kojima se ogledaju procesi društvenih promena produkti stečeni u ovakvom programu saradnje Limits International Theatre Festival and Symposium
(strukturalne promene naseljenih oblasti, kretanje umetnika doprinosi stvaranju bogatije domaće (Dortmund), Lelastiko Art Association (Breša) i
stanovništva, korišćenje javnog prostora, pitanja scene i prenošenja znanja i veština u oblasti Stealth.unlimited (Roterdam).
vlasništva, napuštanje prostora i objekata, itd.) savremene izvođačke umetnosti.
U
okviru projekta Grad scena, čiji je nik, učesnik budućih manifestacija, gledalac, ti, ili natkriti.
pokretač i autor Saša Asentić, a u stručnjak, graditelj, ili političar, na duboko Postoji neujednačenost detaljnosti prika-
organizaciji Kamernog pozorišta razmišljanje i traganje za novim rešenjima i zivanja pojedinih aspekata, ili čitavih lokaci-
muzike Ogledalo iz Novog Sada, u akcijama. ja, ne samo zbog različitosti istraživača, već i
decembru 2004. godine u amfite- Studenti odseka za arhitekturu izvršili su zbog različitih mogućnosti sagledavanja tih
atru Odseka za arhitekturu Fakulteta tehničkih snimanje dvadeset tri lokacije u gradu koji se aspekata i lokacija. Čini se ipak najznačajnijim,
nauka, organizovan je skup pod nazivom Grad mogu izdvojiti u tri tipološke celine - objekti što je započeta evidencija objekata, površina i
scena. Na tom skupu pored nekoliko pre- (završeni, konstrukcije, kompleksi), površine (ter- prostora i što su oni sagledani kao potencijal-
davanja, prezentovana je i Prostorna studija ase, platforme, platoi) i slobodni prostori (trgo- na mesta kulture i socijalizacije. Studenti su u
o napuštenim i neiskorišćenim objektima, vi, dvorišta). Snimljeno je jedanaest završenih napuštenim, neiskorišćenim, neinteresantnim,
površinama i prostorima Novog Sada. objekata, po tri nedovršena objekta (konstruk- neuređenim, nefunkcionalnim, zapostavljenim i
Osnovni zadaci ove studije bili su da se pre cije) i kompleksa, i po jedna terasa, platforma, vlasnicima nepotrebnim objektima, površinama
svega uoče takve lokacije u gradu, daju osnovne plato, trg, kao i dva dvorišta. Na karti Novog i prostorima, videli potencijalno mesto oku-
informacije - tipologija, adresa, vlasnik, koris- Sada su kataloški obeležene lokacije snimljenih pljanja, boravka, obrazovanja i uživanja lju-
nik, trenutna namena - prikažu i opišu osnovne objekata, površina i prostora, a svaka lokacija je di. U pojedinačnim prikazima nema baš svih
karakteristike, a zatim izvrši kritička valorizacija prikazana posebno. Većina snimljenih objekata, podataka, što ostavlja mogućnost dorađivanja.
i predlože potrebne intervencije. površina ili prostora su napušteni, bez trenut- Korišćeni metod istraživanja pruža samo prve i
Osnovni ciljevi studije su pokušaj oživljavanja nih korisnika. Njihovi vlasnici ili nisu poznati, ili najvažnije informacije na osnovu kojih se može
napuštenih i neiskorišćenih objekata i prostora su trenutno odsutni. Primetna je velika nebri- planirati dalje intervenisanje ili organizovanje
u Novom Sadu i njegovom okruženju, ukazivan- ga vlasnika za materijalna dobra, ali i društva performansa i drugih vidova okupljanja i aktivi-
je studentima arhitekture na još jedan način da preduzme hitne korake u sprečavanju pro- ranja ljudi. Ovo istraživanje bi svakako, trebalo
sagledavanja prostora, uočavanjem potencijala cesa devastacije pojedinih elemenata grada. nastaviti. Dalje istraživanje moglo bi da se orga-
i u manje privlačnim elementima grada, kao i Svi nedovršeni objekti su duže vreme izloženi nizuje kao detaljnije, šire i omasovljenije.
pokretanje javnog mnjenja na temu odnosa lju- delovanju različitih vremenskih uticaja, pa im je Istraživački postupak bi se mogao produ-
di prema objektima, površinama i prostorima bonitet loš. Zato je za nekoliko objekata potreb- biti, uvođenjem još nekih dodatnih aspe-
koji su iz najrazličitijih razloga postali neinte- na i provera bezbednosti pri korišćenju. Objekti kata analize. Na primer snimak osnova svih
resantni, nefunkcionalni, zapostavljeni, vlasni- dobrog boniteta, koji ne zahtevaju nikakve objekata, utvrđivanje tačnih dimenzija objeka-
ku nepotrebni. intervencije, mogu se odmah oživeti organi- ta, nekadašnje namene površina ili pros-
Uočeni objekti, površine i prostori, od kojih zovanjem odgovarajućih manifestacija. Za svaku tora, godina gradnje, podaci o projektanti-
su neki postali i ruglo grada, mogli bi posta- snimljenu lokaciju dati su konkretni predlozi za ma itd. Na nivou grada moguće je organizo-
ti mesta kulturnih dešavanja i socijalizacije, uz njihovo aktiviranje. Prilikom planiranja rekon- vati snimanje svih elemenata strukture grada i
angažovanje inicijatora ovog projekta, kao i strukcija manje očuvanih objekata, površina ili sačiniti kartoteku svih pojedinačnih objekata,
uz pomoć samih korisnika. Istraživački rad bi prostora, mogla bi se napraviti lista prioriteta površina i prostora grada. Zatim čitav postu-
trebalo da pokrene svakog građanina Novog intervencija. Pre svega nezavršene objekte treba pak istraživanja mogao bi se sprovesti na više
Sada, pa i svakog čoveka, bez obzira da li je sanirati, završiti, a završene rekonstruisati, revi- lokacije u Novom Sadu, u okolnim naseljima, ali
on istraživač, vlasnik, potencijalni novi koris- talizovati, adaptirati, ili samo očistiti, preuredi- i u svakom drugom naselju. Takođe se nameće
Zakasneli Haussmann u
vojvođanskim gradovima
Č
etiri prosperitetna vojvođanska gra- su granice kontinualno izgrađenog grada bile zona povećane atraktivnosti, raskršće ima ten-
da pretrpela su velike transformaci- na pristojnoj razdaljini od centra, pa bi i obi- denciju da postane skver, odnosno javni pro-
je na planu horizontalne i vertikalne lazno kretanje u magistralnom luku ili baj-pasu stor više kategorije. Neke ranije prognoze su
regulacije u periodu socijalizma koje bilo optimalno sa stanovišta gubitka vremena. govorile da će raskrsnica Bulevara Oslobođenja
su u mnogome izmenile dotadašnje Konačan utisak je da su novi bulevari probi- i Jevrejske / Futoškog puta u Novom Sadu kod
prostorno ekonomske i saobraćajne prilike. jani prvenstveno iz ideoloških razloga. Lokalne Futoške pijace biti realan centar grada, mesto
Najznačajnija promena se dogodila probijan- i pokrajinske vlasti u doba socijalizma svesno svih susreta, pandan istorijskoj nultoj tački gra-
jem velikih magistralnih bulevara kroz grad- su prekidale istorijski i graditeljski kontinuitet da na Trgu Slobode.
ska jezgra Novog Sada, Zrenjanina, Pančeva sa građanskom prošlošću, što je začelo lag- Nakon trasiranja i postavljanja saobraćajne
i Subotice. Veliki urbanistički poslovi koje su ani nestanak tradicionalnih srednjoevropskih infrastrukture, pristupilo se sledećem važnom
sproveli svetski gradovi u 19. veku: London zgrada i kuća u nizu na regulacionoj liniji, na koraku - popunjavanju praznih površina duž
(John Nash, Regent street), Pariz (Haussmann, tradicionalnoj parceli u tradicionalnom bloku. bulevara reprezentativnim poslovnim, stam-
veliki bulevari), Rim (Corso Vittorio Emanuele) Novi duh, čiji je koren u Atinskoj povelji, bio je benim ili objektima javne namene koji visinski
i mnoštvo drugih, zahvatili su pomenute ideološki osnov za građenje novog, otvorenog i sadržajno treba da pojačaju primaran značaj
vojvođanske gradove ali tek 70-tih godina grada koji bi postepeno zamenio tradicionalni. gradskih arterija. Ovaj proces traje i trajaće još
20. veka “kada je bilo para” i snažne političke Stoga je trasiranje novih bulevara kroz grads- dugo vremena, u zavisnosti od ekonomske
volje. Postupak probijanja novih ulica možemo ko tkivo bez poštovanja nasleđenih vrednosti moći pojedinog grada. Logično je da Novi Sad
nazvati izrazom “osmanizacija” (haussman- bio prvi korak ka realizaciji radikalne zamene prednjači u ovom poslu, dajući šansu investitori-
nizacija) po velikom Baronu Osmanu koji je za starog grada za novi. To nije bila zamena ma da grade u centru grada na praznim placev-
relativni kratko vreme sredio Pariz po novim građevinskog fonda, već zamena čitavog kon- ima i arhitektima da duž velikih bulevara realizu-
principima planiranja gradova 19. veka. Naši cepta organizacije grada i života u njemu, ju svoje prostorne ideje. U vremenu tržišne eko-
gradovi nemaju srednjovekovnu podlogu kao posebno pogodna za bogatu Vojvodinu koja je nomije, građevinsko zemljište duž novih bule-
Pariz ili Rim i odmah su u svojoj graditeljskoj imala sredstava i političke volje da ovakve akci- vara postaje atraktivno jer frekventna ulica ili put
genezi dotakli period baroka koga karakterišu je i sprovede. privlače investitore, cena zemljišta raste, fizičke
između ostalog široke i prave ulice. Stoga se iz Polazeći od teze da je urbanizam discipli- strukture se grade sa većom spratnošću, men-
današnje perspektive postavlja veliko pitanje na koja kompromisno rešava različite interese jaju se urbanistički parametri, menja se silueta
da li su ovi postupci razvoja vojvođanskih gra- određenog prostora i koje mora da miri suko- grada i gradske vizure i konačno, težište grada
dova u 20. veku bili opravdani, jer saobraćajni bljene aktere u životu jednog grada, svaka- se pomera u pravcu novog bulevara što može
prodori su rešili neke probleme ali su doneli i ko će prva asocijacija biti da su novi buleva- da smanji atraktivnost starih istorijskih jezgara,
mnogo novih muka. ri vojvođanskih gradova probijeni da bi rešili samim tim manja ulaganja u dalje održavanje
Da bi se probio moderan bulevar kroz prvenstveno saobraćajne probleme. Na ovo ili razvoj.
gradsko tkivo, bilo je potrebno raseliti sve ukazuje izrazito saobraćajni karakter ovih ulica, Probijanjem bulevara stvaraju se nove reg-
ljude koji su tu stanovali, porušiti sve objekte veliki kapaciteti (gradske magistrale) i dosled- ulacione linije koje najčešće smanjuju veličinu
u kojima se živelo, poslovalo, čak molilo bogu, no projektovane i izvedene saobraćajne trake, naslanjajućeg bloka što negativno menja
što je pravilo ogroman trošak eksproprijaci- biciklističke staze i trotoari. odnos zadržanih objekata u zaleđu bloka pre-
je zemljišta, rušenja i stambenog zbrinjavanja Sa druge strane, trase po kojima su ma novim strukturama duž bulevara. Nove
raseljenih stanovnika. povučeni gradski bulevari predmet su jedne strukture su veće po volumenu i značajnije po
Novi bulevari primaju frekventan motorni studiozne urbanološke analize: prvi kriteri- nameni od zadržanih objekata u zaleđu. Ovim
saobraćaj i ove ulice postaju gradske magistrale jum trasiranja je bio što kraće spojiti tačke A svi elementi bloka trpe promene i vremenom
prvog reda. Pošto prolaze kroz gusto izgrađeno i B bez ikakvog poštovanja zatečenog stanja, se prilagođavaju novonastalom stanju.
područje centralne zone, oni oslobađaju glavne građevinskog fonda i urbanističkih parameta- Novi Sad je posle rata radikalno promen-
gradske trgove i trgovačke ulice motornog ra počev od bloka, preko parcele do fizičkih io tokove i funkcionisanje motornog i javnog
saobraćaja čime se najlepši javni prostori u gra- struktura. Onovremeni planer je osmislio širinu gradskog saobraćaja. Odlučnim intervenci-
du pretvaraju u pešačke zone. saobraćajnog koridora, povukao dve paralelne jama u prostoru, osnovna šema kretanja u
Međutim, rešavanje tranzitnog saobraćaja (najčešće prave) linije spojivši tačke A i B i sve gradu su se od nekadašnjih radijalnih pret-
u centralnim zonama se moglo sprovesti i što se našlo na tom putu moralo se jednostavno vorila u ortogonalna. Novi gradski buleva-
nežnijim, manje bolnim metodama urbane porušiti. Zbog toga su nestali čitavi vredni ans- ri (Oslobođenja, Mihajla Pupina, kralja Petra,
rekonstrukcije (povlačenjem regulacione lini- ambli i ulični potezi delova gradova koje su deo ulice Maksima Gorkog) su postali nosio-
je i proširivanjem postojećih ulica, menjanjem brižno podizali građanski slojevi stanovništva ci saobraćaja dok je, na primer, nekadašnja
režima kretanja motornog saobraćaja) ili grad- tokom 19. i prve polovine 20. veka. magistralna Železnička ulica postala slepa za
njom unutrašnjih (u širem centru) i spoljašnjih Novi saobraćajni kapacitet tranzitnog i motorni saobraćaj. Bulevar Mihajla Pupina,
(na periferiji) magistralnih prstenova, kako magistralnog karaktera ulaze u drugačiji odnos izgrađen kao reprezentativni Bulevar Maršala
je uradila većina evropskih gradova srednje ka ulicama koje ih preseca. Stvaraju se nove Tita je gradski autoput koji se iznenada sužava
veličine. Ova teza dobija na snazi nakon anal- raskrsnice koje su najčešće pod oštrim ili tupim na samo dve saobraćajne trake. Snažna ver-
ize veličina vojvođanskih gradova posle Drugog uglom što otežava regulisanje saobraćaja. tikalna simetrija Brašovanovog solitera Glavne
svetskog rata a pre perioda velikog mehaničkog Neke ulice nižeg ranga postaju slepe ulice bez pošte imala je poseban ideološki zadatak da
priraštaja stanovništva kada su postojeće ulice živog protoka saobraćaja. U preseku novog sakrije kupolu Sinagoge koja nije pristajala osi
mogle da prime deo saobraćajnih kretanja, dok bulevara i poprečnih ulica prvog reda stvara se Maršalovog bulevara. Kontinualan građevinski
niz istorijske Železničke ulice / kralja Aleksandra primereni izgledu šireg centra grada. Danas se magistralni bulevar približno na istoj trasi kao
je prekinut dok su jake pešačke komunikacije na Bulevaru Oslobođenja grade najznačajniji postojeća glavna ulica, zarotiran za mali ugao.
gurnute kroz podzemni prolaz. Voluminozne objekti savremene arhitekture u Novom Duž nove trase je izvedeno šest novih zgrada
poslovne zgrade i robne kuće, bastioni trgov- Sadu i svakako će u budućnosti biti ogledalo od velike gradske važnosti (autobuska stanica,
ine u komunističko vreme, su prekroji- današnjeg vremena, materijalnog i duhovnog pošta, sud, robna kuća) ali je do danas položaj
li današnji Trg Galerija i okolne ulice potpuno stanja ovog trenutka. regulacione linije ostao nekadašnji. Novi objek-
im zatvarajući sunce, vetar, pešačka kretanja. Zrenjanin je činio grube greške u plani- ti su parcijalno razmešteni i građevinska linija
Zamena grada se dogodila i u jednom bočnim ranju grada time što su urbanisti i vlasti izve- im je za mali ugao pomerena u odnosu na reg-
kraku ovog bulevara: čitava strana trgovačke li specifičnu formu “gradske magistrale” ulacionu. Ulica je zadržala komercijalni karak-
Jevrejske ulice ustupila je mesto Srpskom nar- koja je skoro paralelna sa glavnom ulicom. ter sa frekventnim motornim saobraćajem.
odnom pozorištu, za čije je građenje, bez Glavna ulica i glavni trg (delimično) su time Subotica je “najbezbolnije” prošla u odno-
obzira na nacionalni značaj, mogla da padne oslobođeni motornog saobraćaja. Glavna, su prema ovoj temi. Aleja Maršala Tita ne vodi
i manja žrtva. danas pešačka ulica, međutim, ima suviše veli- kroz strog centar grada, rušenja zatečenih kuća
Bulevar Oslobođenja je primaran grad- ku širinu za trgovačko - pešačku ulicu za grad su bila manja i saobraćaj u njoj nije tranzitni.
ski potez čiji se uticaj oseća na znatno širem veličine Zrenjanina i pešačka kretanja se vrše na Prostorno se ipak nadovezuje na celu priču jer
prostoru od same linije Bulevara. Širenje gra- površinama nekadašnjih trotoara, dok su delo- su za njenu realizaciju korišćene iste metode
da ka zapadu i pomeranje težišta učinilo je da vi nekadašnjeg kolovoza pretvoreni u “zelene kao i u prethodnim slučajevima. Ovom Alejom,
Bulevar postane poslovno središte grada. Ova površine”. Sa druge strane, tranzitni saobraćaj subotičke vlasti su dobile željenu ulicu u duhu
duga i monotona linija je stroga u svojoj funk- se obavlja Magistralom kroz centar gra- modernog urbanizma, na prostoru tradiciona-
cionalnosti, bez želje za toplim, humanim, lep- da jer Zrenjanin nema adekvatnu obilaznicu. lnog grada.
im prostorima. Čine je stereotipna i konfekci- Magistrala je trasirana po gusto izgrađenom Razgrađenost je opšti utisak koji stvaraju
jska rešenja partera i objekti naglašene sprat- gradskom tkivu ne poštujući nasleđene ele- dodirne zone novih modernih bulevara i tradi-
nosti, dok se zonirani urbanizam zadovoljio mente i danas podseća na monofunkcionalan cionalnih delova grada. Duž probijenih bule-
rešavanjem funkcije i propisanih koeficijena- gradski autoput bez flankiranih novih objekata vara nižu se moderna zdanja u duhu Atinske
ta. Bulevar je prosečen kroz periferne delove i drugih sadržaja pored saobraćajnih. povelje bez poštovanja zatečenog stanja ili
Novog Sada ruralnog karaktera koji nisu bili Pančevo je isplaniralo ali nije izvelo novi ogoljeni kalkani starih kuća na koje su se
Zrenjanin Pančevo
U
ređenje javnih prostora u gradskim građevinskih blokova, javnih prolaza, veža, čovek- društvo - prostor, tokom vremena.
središtima u Vojvodini razmotrićemo pasaža, tremova, ali i uređenja svih sadržaja Motivi, ciljevi, metodi i rezultati dejstvovanja u
na nekoliko primera iz prakse, unutar i uokolo tih prostora. JP, pri tome, one su promenljive kategorije koje
tradicije i stvarnosti uređenja i II Brojni učesnici u stvaranju JP, graditelji, zavise od društveno- ekonomskih i društveno
korišćenja tih prostora. Zato što korisnici ili samo posmatrači ovih pros –političkih odnosa i ukupnih materijalnih i kul-
su, već izvršene intervencije, one koje se vrše tora i njihove veze sa zatvorenim JP ili pros- turnih uslova i potencijala svake konkretne sre-
ili one koje će tek biti vršene u JP ovih središta, torima privatnog karaktera i namene, uređenje dine i doba.
od velikog značaja i uticaja na graditeljsko JP čine jednim od najsloženijih zadataka, pa
nasleđe i na njegov kulturno – istorijski sloj. Za upravo zato i jednom od najprivlačnijih tema Bavljenje JP podrazumeva
razmatranje teme od izuzetne važnosti su tri društveno – stručnog angažmana i aktivnosti međutim, njegovo prethodno
grupe činjenica : svakog od tih učesnika u najrazličitijem vidu definisanje.
I Problematika uređenja, ujedno i oplemen- njihove društvene ili privatne organizovanosti
jivanja JP gradskih središta, u većem ili man- i interesa. Pod JP podrazumeva se naime, svaki onaj pro-
jem obimu svejedno, obuhvata sobom pitanja III Poput svih drugih intervencija u prostoru stor u gradu koji nema izričito status privat-
sanitarno – higijensko-komunalnog, arhitek- uopšte, uređenje i oplemenjivanje JP ima ne nog vlasništva i nije, kuća ili stan pojedinca
tonskog, hortikulturnog i svekolikog drugog samo osnovnu prostornu dimenziju, već i širu ili kako se to kaže „granični prostor“ između
umetničko- estetskog uređenja parternih vremensku komponentu. To je trajan proces „nas“ i „drugih“( cit. prema: Irena Rakočević,
površina, izgleda zgrada, ulica, unutrašnjosti uzvratnog uticaja i međuzavisnosti na relaciji Privatni život u prestonici, Politika, Bgd, 14
P
o prvi put u istoriji Društva Arhitekata
Novog Sada, ove godine je u okviru
arhitektonske manifestacije Dani
Arhitekture Novog Sada organizova-
na crtačka radionica - DANS Projektni
Studio. Kako je tema ovogodišnjih dana arhi-
tekture bila javni gradski prostori, tako je orga-
nizacioni odbor Društva Arhitekata Novog
Sada odlučio da i tema ovog projekta DANS-
ovog projektnog studija bude usko povezana
sa javnim površinama našeg i ostalih gradova.
U nadahnutom ambijentu izložbenog prostora
- velike sale Galerije Matice Srpske, učesnici
su ovog puta dobili zadatak da u relativno
kratkom vremenskom roku u trajanju od 30
minuta isprojektuju i daju svoj idejni predlog
za arhitektonsko rešenje gradske javne klupe.
Trajanje crtačke radionice nametnulo je da
radovi sadrže ono sto je najbitnije u našoj
profesiji a to je sama ideja koja je naravno
podržana znanjem antropoloških
mera (u ovom slučaju) a opet, očišćena
od tehničkih detalja koji su uvek predmet
daljnjih razrada.
Od skoro dvadeset kvalitetnih i zanimljivih
radova arhitekata i studenata Arhitektonskog
Fakulteta u Novom Sadu, za tri najbolja rada
dodeljene su povelje Društva Arhitekata Novog
Sada za učešće u DANS-ovom Projektnom
Studiju. Žiri u sastavu Marina Vraneš, dipl.
ing.arh., Tamara Karadžić, dipl.ing.arh. i
mr. Nemanja Radusinović, dipl.ing.arh. je za
prvonagrađeno konceptualno arhitektonsko
rešenje gradske klupe proglasio rad studen-
ta Arhitektonskog Fakulteta u Novom Sadu
Nenada Miloševa, drugu nagradu je poneo
takođe student Arhitektonskog Fakulteta u
Novom Sadu Vladimir Dukic, a treću nas arhi-
tekta Vladimir Iličić.
DANS-ov projektni studio organizo-
van je i zamišljen kao progresivno delovan-
je profesionalaca na vizuelni identitet našeg
grada. Rad u projektnom studiju DANS-a bi
se organizovao i u okviru manifestacije Dani
Arhitekture Novog Sada, a i u drugim termin-
ima tokom godine, gde bi arhitekti i studenti
arhitekture (kao i svi zainteresovani) mogli da
daju svoj dizajnerski, idejni doprinos rešavanju
estetskih i funkcionalnih celina ili delova našeg
grada. Radovi naših profesionalaca bi bili na
raspolaganju zainteresovanim investitori-
ma koji bi, posle posete izložbi radova, ideju
mogli da otkupe i da je, uz saradnju sa autori-
ma, materijalizuju u cilju ulepšavanja i kvalita-
tivnog napretka našeg grada.
Nemanja Radusinović
Tranziciona
U tranzicijskom periodu u kom se, manje ili više društvo
menja u potrazi ka jasnoj viziji ali nejasnim putevima, i savre-
meno graditeljstvo, svedeno u najvećoj meri na veliki broj
stambenih objekata, prolazi kroz svoju tranziciju u kojoj je
ulica Petra Drapšina jedan od novosadskih trodimenzionalnih
prikaza te potrage. Nema novog društva bez novog stila u
arhitekturi, rekao bi Filip Džonson. U potrazi za originalnim
izrazom inspiracija autora objekata se često crpi iz dalekih
Međuratna stilova istorizma (koristeći sigurne alate postmoderne), preko
Međuratne moderne, ali što je posebno značajno i original-
Istorija koja prati ljude i događaje u ulici Petra Drapšina nije nih savremenih rešenja kojih u ovoj ulici ima više.
ostavila mnogo zanimljivosti. Njena pozicija u širem centru Primena elemenata postmoderne, kao što je i sam stil
grada bila je prednost u odnosu na one brojne novosad- fino složena slika krhotina prošlosti, i po svojoj je suštini
ske ulice sa dugačkim nizovima prizemnih kuća izduženih nepravedna prema nasleđenoj stambenoj arhitekturi Novog
parcela, koje će se u procesu velike rekonstrukcije poslednjih Sada. Prizivanje stila međuratne Moderne u stamben-
15 godina, pokazati kao izuzetna (tržišna) vrednost koja će im objektima višeporodičnog stanovanja, ima više oprav-
opredeliti brojne investitore za ulaganje u potpunu rekon- danja nego one iz perioda akademizma, zbog velikog bro-
strukciju baš ove ulice. Od mnoštva objekata koji su nestali ja nasleđenih primera koncentrisanih uglavnom na Malom
poslednjih godina, ističu se dva na onom delu koji ulicu Petra Limanu (okolina Varadinskog mosta), ali u određenom bro-
Drapšina preseca ulica Laze Kostića. Jednospratna stambena ju, i u nedalekoj Železničkoj ulici. Reminiscencija na arhitekt-
zgrada, graditelja Jovana Melke (1930), sa kasnije otvorenim uru međuratne Moderne isključivo je u domenu oblikovanja
mansardnim krovom svojom posebnom finoćom malog fasade. Svakako da bi bilo tendenciozno izbegavanje istine o
višeporodičnog stambenog objekta, eklektička je mešavina često velikom, pa i presudnom, uticaju želja investitora koji,
stilova međuratnog perioda prve polovina XX veka. Jasno su od svoje samoubeđenosti da je projektantski posao samo
uočljive razmere i moduli koje donosi moderni stil ali obučen lako stečena veština, kao rezultat imaju tužnu imitaciju loše
Darko Polic
Darko Polić
Divno je živeti P
adine Fruške gore usmerene pre-
ma Novom Sadu i bačkoj ravnici
decenijama su privlačili stanovnike i
vikendaše a sa njima arhitekte i gra-
ditelje. Po blagim brdovitim vencima
Vikend kuća porodice Radenković-Ćulibrk razbacano je mnoštvo kvalitetnih porodičnih
Lokacija: S. Kamenica, potez Popovica kuća, letnjikovaca i vikend kuća. Na padinama
Spratnost: Su + P Fruške gore postoje čitavi potezi naselja vikend
Netto površina: 273 m2 kuća, poslednjih godina često pretvorenih u
Površina placa: 3000 m2 porodično stanovanje. Projektovanjem vikend
Denivelacija terena: 9 m. kuća tokom proteklih pola veka sigurno se
Godina projektovanja: 2003. bavilo dosta arhitekata. Ta inspirativna tema
Godine izgradnje: 2003-2004. nije detaljnije istražena a ni u literaturi nije ih
Autor: Dubravka Đukanović, dia ostalo mnogo toga zabeleženo. Ipak, posledn-
Saradnici: Biserka Baričić, dig, projekat jih godina publikovano je nekoliko vikend kuća
konstrukcije objekta; Zoran Vapa, dig, pro- - arh. Krstonošića za porodicu Mirosavljević
jekat potpornih zidova u okviru projekta u Rakovcu (1966), kružne osnove od zidana
spoljašnjeg uređenja od tesanog lokalnog kamena, arh. Zora Pajkić
za porodicu Dimić na Iriškom Vencu (1968),
izgrađena od crvene opeke i sopstvena vik-
endica arh. Milidragovića na potezu Rakovac
- Salaksija (1985), sa livenim betonskim ele-
mentima. U njima se oseća određena odgov-
ornost prema specifičnom projektnom zadatku
ali i maštovitost u arhitektonskim rešenjima i
izboru materijala.
Lokacija vikend kuće na Popovici je dese-
tak kilometara od Novog Sada, na desnoj oba-
li Dunava, u neposrednom okruženju nacio- ka sproveden dosledno i bogato. U kombinaci- dvorište u logični niz. Na tom području arhitek-
nalnog parka Fruška gora. Na prostranoj par- ji sa travnatim kaskadama, jezerom, prelivan- tura prelazi u enterijer i dizajn koji je uspešno i
celi, relativno ujednačenog nagiba, nalazio se jem vode, primenjen koncept je stvorio jednu originalno rešen. Vidljiva je dobra saradnja na
zaparloženi vinograd, sa malom vinogradar- novu, planiranu biocenozu, slikovitu tokom svih relaciji autor investitor, obostrano razumevanje
skom kućom i bunarom. Kako je novi objekat godišnjih doba i vremenskih prilika. i prihvatanje sugestija.
lociran na najvišoj tački terena, uz južnu grani- Arhitektura vikend kuće na Popovici nije Arh. Đukanović, inače već iskusan projek-
cu parcele, ostali deo dvorišta zauzimaju zelene ekstravagantna. Ukomponovana je u prirodno tant-enterijerist, sa brojnim izvedenim radovi-
površine i veštačko jezero, nepravilnog oblika, okruženje nadahnuto i znalački. Projektovana ma, enterijeru vikend kuće posvetila je poseb-
koje se snabdeva kišnicom. Prečišćavanje vode u širokim potezima sa naglašenom teksturom nu pažnju nizom prostornih situacija koji
vrši se filterima i sistemom malih prelivnih jezera materijala i četvorovodnim krovom. Povoljan olakšavaju i poboljšavaju kućnu organizaci-
u kojima žive ribice, kao u prirodnom staništu. položaj objekta omogućava da se iz svih delova ju podređenu odmoru i uživanju u prirodnom
Snažni potporni zidovi, visine 2-6 m., postav- kuće pruža veličanstven pogled na grad i ravni- okruženju. Oslobođen strogih zahteva uređenja
ljeni prilikom izgradnje obezbedili su stabilnost cu. Razuđena osnova, sa obodnim natkriven- porodičnog životnog prostora, enterijer vikend
tla na čitavom prostoru kao i različite sadržaje im terasama formira približno kvadratni oblik kuće na Popovici je pregledan, lepo organi-
u dvorišnom delu. Na severnoj strani jezera je i omogućava neposredan kontakt sa prirod- zovan i funkcionalan. Kuhinja, kupatilo i trpe-
platforma za sunčanje i silazak u vodu, formira- nim okruženjem preko pristupnih staza. Veliki zarijski deo detaljno su dizajnirani i savremeno
na umesto krova stare kuće, čiji su zidovi nivel- otvoreni trem sa slobodnim stubovima opa- opremljeni. Unutrašnjost je dopunjena zidanim
acijom terena sa tri strane ukopani i iskorišćeni suje južno pročelje. U suterenu su smeštene detaljima zidnih niša, polica i lukova sa slo-
kao zidani trapovi. Na donjem platou sa koga prostrana garaža, pomoćne prostorije i vinote- bodnim stubovima. Boje su pažljivo odabrane,
se ulazi u staru kuću sačuvan je bunar uz doda- ka (150 m2). U nešto manjem prizemlju (123 nežnih tonaliteta. Dnevno osvetljenje je maksi-
to igralište za košarku. Velika strmina zemljišta m2) se nalazi dnevni boravak sa otvorenim malno, enterijer prima dnevno svetlo preko
vešto je iskorišćena za kaskadno nivelisanje ter- kaminom, kuhinja, dve spavaće sobe, kupatilo. terase ali i svetlarnika i prozora. Nameštaj
ena čitavim ansamblom terasa od lomljenog i Ispred dnevnog boravka je velika terasa - roštilj uglavnom savremen, nenametljivog izbora.
tesanog kamena, ređanog bez maltera u vidu i zidana peć. Specifična funkcija vikend kuće po Veštačko osvetljenje, raznovrsno i kvalitetno.
niske ograde oko veštačkoj jezera. Inspiracija definiciji zahteva prostrane prostore za dnev- Materijali koji su korišćeni na uređenju
autora su svakako bili klasični japanski vrtovi ni boravak, izdvojen odmor i posebno prelaze dvorišta i izgradnju kuće su prirodni, lokalni,
kao i brojni svetski časopisi iz te oblasti. Izbor ka dvorišnom delu u vidu terasa i otvorenih dobrog kvaliteta. Osnovni građevinski materi-
drveća, šiblja, barskog bilja, cveća i ostalih bilja- tremova čime se integriše unutrašnji prostor i jal korišćen u enterijeru i eksterijeru je duplo
P
asivna solarna kuća koju još nazivaju vi boja, kao refleksije sa neba, bio je odličan, jedinice - celine, prave se u radionici a potom
i “pasivna kuća” ili “low energy- arhi- ali je glavni razlog za ovaj eksperiment ipak bio montiraju na licu mesta. Istovremeno, aktuel-
tektura”, štedi energiju za grejanje. - ekologija! Autor je ovu fasadu kasnije, vrlo noj estetici (de)konstruktivizma i minimaliza-
To se postiže ispravnom orijentaci- uspešno primenio i na više drugih objekata. ma, odgovara ova modularnost i struktural-
jom kuće u odnosu na strane sveta i Spoljni zidovi dvojne kuće u Bregenzu izam drvenih konstrukcija. Uz razvoj tehnologi-
osobine terena i time što se unutrašnja toplota uglavnom su od kartonske, industrijski proizve- je zaštite od požara, sve to je pogodovalo pra-
kuće čuva. Višak toplote koja nastaje od života dene termoizolacione lepenke, lepljenje u slo- vom bumu drvene arhitekture danas u Evropi.
ljudi i rada mašina u njoj akumulira se u za to jevima običnog talasastog kartona uz određene Nove tehnologije i konstrukcije omogućavaju
posebno projektovanim toplotnim ostavama, vatrootporne premaze. U kućama sličnog tipa i asimetričnost što ukida monotoniju - najveći
npr. u naslagama kamena ispod terena, da bi danas se primenjuju i drugi materijali - slama, problem drvene kuće.
se kad je to potrebno, vratio nazad po principu glina, razna mikrofiber vlakna itd, ali glavni
toplotne pumpe, najčešće uz pomoć ventila- element njihove gradnje ipak je ostalo drvo. Estetika promišljena kroz
cionih kanala. Toplota se uvek kreće od toplog okruženje
ka hladnom, ukoliko postoji njihova veza Drvena arhitektura
- toplotni mostovi. Na južnoj fasadi, koja je Od modernizma na ovamo, arhitekte ne
obično i jedina sa velikim prozorima, ugrađuju Drvena arhitektura pojavila se 80-tih u Evropi interesuje samo kuća već i pejzaž. Potpuno
se stakla koja se greju električno. u modernizovanom izdanju i to prvo na severu apstraktne i minimalističke forme Dvojne vile u
Da bi se savladao celokupni problem pro- Švajcarske, oko Ciriha - sa arhitektama Peter Bregenzu pokušavaju da se uklope u njega kao
jektovanja jedne ovakve kuće arhitekta mora Zumptor, Gigon-Gajer, Birkhalter - Zumi, ali i neka vrsta samoniklog kristala. Drvo ne može
da sarađuje sa naučnicima. Na primeru Dvojne inženjerima kao Jirg Konzet koji je uspeo da da bude neprirodno a strukture koje ono daje
vile u Bregenzu (1996) ova saradnja je real- drvo kao noseći materijal poveže sa metalom uvek su organske. Ovu fasadu W. Unterrainera,
izovana kroz zajedničke proračune iz dome- - žica, metalne zatege i sl. - i tako dobije lag- koji inače retko na fasadi upotrebljava i boju,
na arhitektonske fizike i naknadni monitoring ane modularne konstrukcije koje plene svojom odlikovao bi purizam stakla kad on ne bi bio
sa kontrolnim merenjima, koji je dao dobre lepotom. Masovna upotreba drveta u arhitek- narušen drvenim venecijanerima postavljenim
rezultate. U neku ruku, ovde se radilo o eks- turi započela je inače znatno ranije, tokom 60- na južnoj fasadi spolja, sunčanim kolektorima.
perimentu koji je dobio naučnu potvrdu pošto tih, uvođenjem industrije lameliranog drveta, Na zadnjoj strani, objektu su pridodata dva
je na objektu primenjena inovatorska fasada čija se proizvodnja danas napušta radi elimi- aneksa: betonski i drveni - garaže i ostave, u
od više slojeva drvenih ploča sa termoizolaci- nacije štetnog uticaja lepka. prirodnim bojama i teksturama ovih materijala,
jom od saćastog kartona sa vazdušnim slo- Drvena arhitektura je u biti modular- što narušava minimalizam glavnog kubusa -
jem za provetravanje, a kao završna obloga na i ograničena dimenzijama građe i ploča. staklene kocke i objektu daje čar ležernosti.
korišćeno je obično armirano staklo, 7 mm, Danas se uglavnom gradi sistemom masivnih U Nemačkoj su 20-tih godina prošlog
sa Aluminijumskim nosačima koji se inače drvenih ploča koje su pokazale izuzetna veka postojale dve grupe umetnika koji-
koriste za staklene bašte. Estetski efekat ove statička i termička svojstva a čiji su preseci ma je pejzaž sa samoniklim arhitektonskim
jeftine fasade, na kojoj se mestimično pojav- znatno manji od sličnih, betonskih. Svi delo- strukturama u njemu bio glavna preokupaci-
ljuju ogledalski efekti a mestimično razni preli- vi jedne kuće pa i čitave njene voluminozne ja. Glasnogovornik obe bio je nemački arhi-
tekta Bruno Taut sa čuvenim Staklenim pavil- drvetu - Altoa ili Rajta. Razlikovali su se i od
jonom na Svetskoj izložbi u Kelnu (1914). Kao konstruktivizma pošto u njihovim struktura- HOUSES MADE OF WOOD AND
i Unterrainer, obe grupe autora pokušavale su ma konstrukcija nije bila - ono najvažnije! CARDBOARD
da svoje strukture uklope u pejzaž ne na način Minimalizmom i jednostavnošću formi vila u
da one budu “što diskretnije”, već suprotno, Bregenzu nas podseća i na rane apstraktne Wooden architecture appeared in Europe dur-
davši njihovoj “veštačkoj prirodi” punu slobo- radove Mondrijana i Maljeviča. Međutim sem ing the 80’s, in a more updated version, first
du rasta i razvoja, što je povratno trebalo da u uživanju u performansu sletanja trodimen- in the north of Switzerland, around Zurich
ga obogati. zionalnog Maljevičevog “Crnog kvadrata” na – with architects Peter Zumptor, Gigon-Geier,
Unterrainera-ova težnja da se bude što alpsku Eco- pastoralu , lepota ovog objekta leži Birkhalter-Zumi and engineers such as Jirg
Konzet, who managed to connect wood as the
prirodniji - zbog čega i odbija da gradi velike i u njegovoj ekonomiji, a što tvrdi i sam autor.
main material with metal-wire, metal joints etc.
objekte - je za pohvalu. Pod pojmom: human Maljević je u svom Manifestu suprematizma,
and get light modular constructions that seize
objekat, on podrazumeva onu veličinu objek- nagovestio - “Ekonomija je peta dimenzija”. with their beauty. The mass use of wood in
ta koja je po svojim merama bliska čoveku. Ono što je nagovestio došlo je četiri decenije architecture started much earlier, during the
Promišljeno i restriktivno prema slobodama bez kasnije. 60’s, by introduction of improved (compreg-
pravog povoda, ovaj vredan autor smatra da će Društvo XXI veka biće očigledno decen- nated) wood, the production of which is being
kroz povratak na jednostavne forme, prirodne tralizovano i slobodno a što već i jeste u boga- given up for the purpose of elimination of
materijale i inženjerstvo - u izvornom smis- tim zemljama u kojima autor radi. Redukciju, harmful impact of glue. Wooden architecture is,
lu te reči, uspeti da se svojim kućama približi međutim ne treba mešati sa “hi-tech” arhitek- essentially, modular and limited by dimensions
devičanskoj prirodi u kojoj one najčešće leže. turom, kod koje su jednostavne forme proiz- of the building material and boards. The system
Poslednjih godina Unterrainer je u Fedkirschu vod tehnoloških zahteva, pošto se kod auto- of construction that is mainly used today is the
podigao i dva veća objekta - Fabriku za prera- ra sličnih Unterraineru zapravo radi o “low - one of massive wooden boards that have proven
du drveta LOT i Novu autobusku stanicu. Velike tech” arhitekturi, arhitekturi koja štedi. Dvojna to posses exceptional static and thermic proper-
ties and the intersections of which are much
objekte gradio je i na početku svoje karijere da vila u Bregenzu ekonomična je zbog upotrebe
smaller than similar ones made of concrete. All
bi od toga brzo odustao. jeftinog građevinskog materijala i lake izrade - parts of a house and even its complete volume
drvo, karton, armirano staklo. Ekonomične je i unit – unity, are made in workshops and later
Manje je više forma - kocka, sa malom površinom zidova u on assembled at site. At the same time, this
odnosu na kubaturu u jednostavnoj konstruk- modularity and structurality of wooden con-
Estetika Dvojne vile u Bregenzu ekstremni ciji. Vila takođe poseduje dobre termotehničke structions corresponds to the current aesthetics
je primer minimalizama, sa kojim ulazimo u osobine, štedi gorivo i struju. Ekonomična je of (de)constructivism and minimalism. Along
XXI vek, i kao takvu treba je analizirati. Ona i po svom dizajnu - samo jedna kocka i ništa with the development of fire protection tech-
u sebi nosi i nešto strukturalističko na način više nology, all this was in favour of a true boom
arh. Huga Heringa i škole Rudolfa Štajnera , of wooden architecture in Europe today. New
pripadnika ranog modernizma sa početka Jadranka Bunuševac technologies and constructions enable also the
20-tog veka, koji su se robusnošću razlikovali asymmetry eliminating monotony – the largest
od drugih modernista koji su takođe radili u problem of wooden houses.
3LHD
3LHD BIOGRAFIJA
3LHD je arhitektonski studio koji vode partneri – arh. Saša Begović,
Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak. 3LHD djeluje od
1994. godine i iza sebe ima mnogobrojne projekte i realizacije u
Hrvatskoj i inozemstvu koje su nagrađivane najvažnijim hrvatskim i
internacionalnim nagradama.
Za projekt i realizaciju memorijalnog Mosta hrvatskih bran-
itelja u Rijeci 3LHD je nagrađen najvažnijom svjetskom nagradom
za mlade nadolazeće arhitekte AR+D award, koju dodjeljuje naju-
gledniji svjetski arhitektonski časopis The Arthitectual Review. Za
isti projekt 3LHD je osvojio i najvažniju hrvatsku arhitektonsku
nagradu Viktor Kovačić za najbolju realizaciju 2001. godine. Most Most u Rijeci
je još dobio priznanja Piranesi (Piran, Slovenija), Bauwelt (Berlin,
Njemački) kao i nagradu najvažnijeg američkog časopisa za diza- Ime: Mosta hrvatskih branitelja
jn I. D. Magazine. Za projekt kuće Vila Klara 3LHD je nagrađen Lokacija: Rijeka, Hrvatska
državnom nagradom Vladimir Nazor za 1999. godinu, a 1996. Autor: 3LHD
pobijedili su na 24. salonu mladih sa projektom Hotel M, te su Projektni tim: 3LHD – Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja
dobili priznanje za nacionalni muzej Koreje u Seoulu. Projekti 3LHD- Grozdanić, Silvije Novak, Siniša Glušica,
a prezentirani su u najuglednijim svjetskim časopisima kao japan- Suradnici: Koraljka Brebrić, Milan Štrbac
ski A+U, britanski The Architectual Review, njemački DB, talijans- Konstrukcija: C.E.S. Rijeka (Jean Wolf, Zoran Novacki, Dušan Srejić)
ki Interni, hrvatski Oris itd. Arhitekti 3LHD-a održali su predavanja Dimenzije: Dužina 47m, širina 5,4m, raspon nad vodom 35,7m,
na mnogim internacionalnim fakultetima i institucijama kao što su visina vertikala spomenika 9m
RIBA London (UK), Arhitektonski Trijenale u Künstlerhaus u Beču, Naručitelj: Grad Rijeka, Hrvatska
arhitektonski fakulteti u Gracu, Beču, Minhenu. Radovi 3LHD-a izl- Projekt: Prva nagrada na javnom natječaju, 1997.
agani su u Beču, Kopenhagenu, Londonu, a 3LHD je upravo pozvan Projektna dokumentacija 1998-2000.
u New York na veliku izložbu Open: new design for public space u Realizacija: 2001.
Van Alen Intitute u društvu najeminentnijih svjetskih arhitekata kao
Fotografije: Aljoša Brajdić i Arhiv 3LHD-a
N. Foster, P. Eisenman, W. Alsop, Diller&Scofidio. Posljednji uspjeh
Podaci i izvori za tekst: www.studio3lhd.hr; www.novilist.hr;
3LHD-a je pobjeda na natječaju za hrvatski paviljon za svjetsku
www.zarez.hr
izložbu EXPO 2005 u gradu Aichi u Japanu.
Detaljnije: www.studio3lhd.hr/mhb Nagrade: AR+D (2002); Nagrada Viktor Kovačić za najuspešnije
arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj (2001).
K
1. prostor događanja “U MORU”
oncepcija predstavljanja Hrvatske na EXPO 2005
temelji se na planu i metafori solane. Inicijalna Tavanica prijemne hola je prozirna staklena površina tj. bazen
okvirna tema «Kap vode» ovom se koncepcijom ispunjen vodom koji tako nastavlja igru s morskom površinom
kulturološki nadograđuje u «Kap vode - zrno koja je započeta pred paviljonom. Jedino svetlo dolazi odoz-
soli» s obzirom na prepoznatljivu specifičnost go, kroz sloj vode i prelama se kroz talase na njenoj površini.
hrvatskog pejzaža i istirje – solanu. So je sadržana u svakoj Posetioci su u prostoru “jadranskog podmorja”.
kapi morske vode, ali je i njena suprotnost koja se dobiva
isključivo napornim radom ljudi. Ne treba zaboraviti da je 2. prostor događanja “IZ MORA”
izvorno značenje reči “kultura” uzgajanje. Na temelju ovako U prostoru glavne dvorane posetioci nastavljaju da “putuju”
formulisanog koncepta oblikovan je prostor i sadržaji koji morem. U plavkastoj polutami na oba bočna zida-ekrana
bez nametljive spektakularnosti i lažnog sjajas prenose sliku projektuju se motivi mora i paške solane. Projekcija je kontro-
Hrvatske posetiocima. Paviljon je podeljen na dve etaže i pet lisana pomoću kompjutera i senzora koji registriraju kretanje
prostorno-scenskih celina. posetioca po prostoru.
cela dvorana postaje scena-prostor solane - karakteristična mogao dobiti posebno oblikovanu bočicu morske vode s nat-
podela na pravokutna polja-bazene omeđena pregradama pisom «Kap mora - zrno soli, Hrvatska». Naravno, ta so je
ispunjena humcima prikupljene morske soli. samo rezultat rada i napora, znanja i kreativnosti, strpljivosti
i mudrosti hrvatskih ljudi koji žive na obalama jednog te istog
4. prostor događanja “NAD HRVATSKOM” mora kojeg dele sa ljudima naizgled dalekog Japana. Taj mali
Pokretnom platformom posetioci počinju da se polako dižu poklon na kraju njihove posete Hrvatskom paviljonu trajno
na galeriju. Prostor se ponovo transformiše, a svetla se pola- će ih podsećati na vrijedne ruke ljudi u jednoj dalekoj lepoj
ko gase. Ono što su do sada bila bela polja solane postaje zemlji.
jedan ogromni vodoravni ekran (15 x 25 m) za uspravnu
projekciju filma o Hrvatskoj. Njeni krajolici, more, gradovi, LOGO “KAP VODE - ZRNO SOLI”
brodovi, ljudi i kultura snimljeni su odozgo, iz ptičje pers- Krug simbolizira kap vode, a kvadrat zrno soli. Crveni krug
pektive, dajući posetiocu osećaj da leti nad Hrvatskom. podsjeća na onaj iz japanske zastave, a crveni kvadrat na
Izmenjuju se karakteristični prizori i strukture: ribarska mreža, poznati hrvatski kvadrat. Kao što je kvadrat u krugu tako je i
polja pšenice, vinogradi, urbana struktura Dubrovnika, sta- Hrvatska u Japanu.
dion usred fudbalske utakmice, jedriličarska regata, slavon-
sko kolo, paška čipka. Gledaoci putuju laboratorijima Plive, Fotografije: 3LHD i iz Japan Times-a od 5. aprila 2005.
mrežnim prikazom kompjuterskog 3D modela broda, struk- Tekst i prikazi paviljona: www.croatiaexpo2005.hr
turom mikročipa. Film ukratko predstavlja našu tradiciju,
prirodne lepote, kulturno nasleđe, savremenu industriju i Priredio: Darko Polić
tehnologije, kao i brigu za okruženje i čistoću mora.
O
bjekti sportskih stadiona, mesta te pokušaćemo da pronađemo u njegovim sta- klub onih velikih, i po ovom pitanju. Po svim
spektakla i događaja, priredbi i dionima. Posebno je zapažen konkursni rad za ostalim merilima, pre svega igračkim i fudbal-
dešavanja oduvek bude posebnu stadion u Minhenu, zatim rešenje Olimpijskog skim, on je to već godinama, redovan učesnik
pažnju i podstiču graditelje svih centra u Lajpcigu, kao i dve realizacije. Objekat Lige Šampiona sa pregršt trofeja. Otvoreno je
epoha i civilizacija. Neizmerna snaga novog futurističkog zdanja NFL kluba Arisona pitanje infrastrukture i stadiona i tu na scenu
i energija koja se rađa na ovim objektima spada Cardinals u Glendejlu definitvno će pomeriti stupa Peter Eisenman sa svojim timom, uz
u one neobjašnjive impulsivne fenomene ljud- granice u arhitekturi i tehnologiji a ovom pri- neizbežnu podršku stručnjaka iz grupe HOK
skog društva. Šta to može navesti stotine hil- likom ćemo predstaviti nama geografski bliži Sports.
jada ljudi da budu u jednom ritmu, da osećaju projekat u Španiji. Klub je izrazio spremnost da finansi-
neke specifičnu nit koja ih veže tih devedeset ra projekat ukoliko grad podrži ideju sa 10%
minuta? To je neobjašnjivo, mora da se oseti! Estadio Riasor – La Coruna troškova (komunalne takse, infrastruktura itd.),
Od vremena velikih graditelja antičkih sta- kao što je i grad Vigo podržao gradnju stadio-
diona, postoje mislioci i vizionari koji uspevaju Početkom 2001 godine ostvareni su prvi konkret- na Balaidos. Međutim, gradonačelnik Francisko
da pronađu uvek nešto novo, pomere granicu ni potezi na ambicioznom projektu realizacije Vasquez nije podržao predsednika Lendoira u
mogućeg, sagrade nešto do tada nezabeleženo novog stadiona fudbalskog kluba Deportivo iz njegovim planovima da projekat obuhvati celu
ili pak usavrše ono do tada poznato. I u vre- La Korunje. Arhitekta Eisenman posetio je grad okolnu zonu i klub je samostalno krenuo u svo-
menu današnjem srećemo takve ljude, velike na severu Španije i tom prilikom od predsed- jevrsni poduhvat koji bi treba da korenito pro-
ljude arhitekture. Postoje, nema ih mnogo, ali nika, gospodina Lendoira dobio na poklon dres meni sliku grada.
su dragoceni i cenjeni. Upravo ovi ljudi, velik- sa imenom i brojem Brazilca Đalminje, najboljeg Početkom maja meseca 2003 prezentovan
og uma i širokog shvatanja, uspevaju da shvate igrača ovoga kluba. Lendoiro je naglasio svoj je novi stadion, po rečima investitora i arhitekte,
i osete tu specifičnu nevidljivu nit koja nosi hil- san da klubu i gradu podari novi stadion pošto jedan od najlepših fudbalskih stadiona na sve-
jade ljudi u istom ritmu. Ako arhitekta nema i ”postojeći Riasor uz sve moguće rekonstrukcije tu. Projekat vredan 141 miliona E osmislio je,
ne oseća tu nit, on i ne može da osmisli stadi- ne može postati objekat sa pet zvezdica”. Prvi naravno, Peter Eisenman u saradnji sa španskim
on koji živi. Među velikim imenima svetske arhi- čovek kluba je projekat novog objekta nazvao arhitektom Carlosom Seaoneom. Novi stadion
tekture koja danas potpisuju projekte stadio- čudom i uporedio ga sa Gugenhajm muzejem će pored zone postojećeg stadiona zauzeti još
na širom sveta, svakako veliku pažnju zavređuje u Bilbaou. Klub je svestan da je novi objekat okolnog prostora, imaće 36.000 mesta, nara-
graditeljski opus Petera Eisenmana. Pominjanu stepenica sa kojom će klub definitivno preći u vno sva sedeća kao što to UEFA preporučuje.
nevidljivu nit u viziji ovog američkog arhitek- Pored činjenice da je to ipak samo 1.500 novih
M
ilenijumski park u Čikagu nalazi se međunarodno priznatih autora i koncentracije preko BP pešačkog mosta (BP Brige). To je
u srcu Čikaga, na potezu između sadržaja na relativno malom prostoru, neki od do sada prvi i jedini most koji je Geri projek-
centra grada i Mičigenskog kritičara smatraju da je to manje park, a vise tovao sa namerom da zaštiti koncertni pros-
jezera na površini od 24,5 svetska izložba! tor od saobraćajne buke koja dolazi sa Ulice
ekera (oko 1 ha), omeđen uli- Najveću atrakciju i žižnu tačku parka pred- Kolumbus. Meandarska putanja mosta počinje
cama Mičigenska avenija (Michigan Avenue), stavlja Prickerov muzički paviljon (Jay Pritzker od Velikog travnjaka uvijajući se jednim delom
Kolumbus (Columbus), Monro (Monroe) i Pavilion) gledalište Veliki travnjak (Great paralelno Ulici Kolumbus, a onda se u luku
Rendolf (Randolph). Inicijator izgradnje parka Lawn) arhitekte Frenka Gerija (Frank Ghery) izdiže iznad nje i završava preko puta ulice u
je dugogodišnji gradonačelnik Čikaga Ričard sa pripadajućim pesačkim mostom. Izgled Grent parku (Grant Park)u ukupnoj dužini od
Dejli koji je želeo fizičku rekonstrukciju pros- Paviljona nikoga ne ostavlja ravnodušnim bez oko 280m (925 feet).
tora na toj atraktivnoj lokaciji do tada zauze- obzira da li komentari idu u pozitivnom ili neg- I most kao i muzički paviljon izgleda pot-
toj neodgovarajućim sadržajima kao sto je ativnom pravcu. To je 36,5m (120 feet) viso- puno skulptoralno. Pod je izveden od drvenih
ogroman neugledan parking prostor i čijim je ka raskošna blještava konstrukcija od rostfra- dasaka i podseca na palubu broda, a parapet
delom prolazio koridor centralne železničke ja, zakrivljenih i zatalasanih površina, koja nat- i bocne strane mosta su od istog rostfraja kao
pruge Ilinoisa. kriljuje scenu dovoljno veliku da primi čitav sim- i paviljon. Utisak džinovske zmije koja gmize
Ideja je bila da se sa budžetom od 150 fonijski orkestar i hor od 150 Elanova. Južno uz i preko Ulice Kolumbus pojačan je izborom
miliona dolara izradi podzemna garaža, a na od proscenijuma pruža se gledalište sa 4000 i veličinom ploča od rostfraja kojima je most
nivou ulice park sa koncertnom scenom na fiksnih sedišta i travnjak koji može da primi još obložen. Sa distance se te ploče presijavaju
otvorenom, klizalište i restoran i da park bude 7000 potencijalnih gledalaca - slušalaca kon- kao koza zmije. I ponovo Gerijeva višeznačnost
završen 2000. godine (otuda i njegov naziv cerata. i višeslojnost: pešački most nije samo masiv-
Milenijumski). Međutim, kako se projekat raz- Gledališni prostor je natkriven “akustičnom ni akustični štit, već i promenada gde se sva-
vijao, postajao je sve ambiciozniji i trostruko rešetkom” - cik-cak konstrukcijom od metalnih kim sledećim korakom pesak nagrađuje
premašio prvobitnu cifru, dostigavši konačnu cevi koja potpuno zasvođuje površinu ovalnog novom i drugačijom vizurom parka i okoline.
cenu 475 miliona dolara. Oko polovine te travnjaka poput paučinastog svoda. Rešetka Fascinantno!
sume prikupljeno je od donatora - pojedinaca, ima funkciju da o nju bude okačeno oko 200 Zapadno od Velikog travnjaka na SBC trgu
bogatih Čikažana ili raznih korporacija i fon- zvučnika kako bi se omogućio ujednačen (SBC Plaza) “lebdi” čudesna reflektujuća skulp-
dacija. Imena svih darodavaca koji su uložili kvalitet distribucije zvuka u svim delovima tura “Kapija oblaka” (“Cloud Gate”), teška
po milion ili vise ugravirana su na mermer- oko 180m (600 feet) dugog gledališta. Osim 110t (!), čiji je autor Anis Kapur (Anish Kapoor)
nom zidu Milenijumskog monumenta na Rigli kvaliteta u akustičnom smislu, ova rešetka je - britanski vajar poreklom iz Indije. Elipsasto
skveru (Wrigley Square) u parku. Najveći dona- omogućila sasvim novu vizuelnu percepciju i oblikovana struktura dugačka je 20m (66 feet)
tori imali su pravo da izaberu autora pojedinog doživljaj okolnog prostora i istorijski čuvenog i 10m (33 feet) visoka. U njenom podnožju,
umetničkog dela u parku i ujedno je po daro- niza nebodera uz Mičigensku aveniju. Potpuno izveden je lučni prolaz visine 2.75m (9 feet).
davcima nazvan određeni objekat ili prostor. zadivljujuće, spektakularno! Zbog svog bubregolikog oblika skulptura je
Park je rangiran među svetski najreprezen- Gerijeva magija se ne završava na muzičkoj odmah u narodu dobila nadimak “The Bean”
tativnije urbane prostore. Zbog broja pozvanih sceni na otvorenom već se produžava šetnjom (pasulj ili vrsta popularne tvrde bombone pod
nazivom “jellybean” istovetnog oblika). korišćeni stakleni blokovi poput opeka. Tornjevi bicikliste, kao i za ljubitelje trcanja i vožnje
Kapija zapravo nikuda ne vodi i nje- su postavljeni uz uze ivice pravougaonog rolšua. U dva nivoa ovog objekta smešten je
na prava svrha je, po recima autora, da pru- “bazena”- trga od crnog granita.”Bazen” je grejani parking za 300 bicikla, tuševi(!) i kasete
zi vizuelnu avanturu skulpture od dvodimen- izveden preciznom denivelacijom u dubini za ostavljanje ličnih stvari, onda još i prodavni-
zionalne površine do trodimenzionalnog pro- od 1/8 inča (nešto vise od 3mm!)i praktično ca delova za bicikle, kafe - sve sto je potreb-
stora. I namera umetnika je naišla na maso- stvarajući samo skramu vode po kojoj se može no da podrži i ohrabri bicikliste u samom cen-
vni i oduševljeni odziv. Jako je zabavno lično hodati, šljapkati, prskati na radost dece,a i tru grada i podstakne korišćenje ovog pre-
doživeti ili posmatrati druge u igri primicanja mnogih odraslih posetilaca. voznog sredstva za odlazak i dolazak sa posla.
ili odmicanja od blještave gledajuće površine Iza fasade od staklenih blokova skrivene Ohrabrujuće i jedinstveno ! Ono sto ne bi tre-
“kapije”, u izobličenoj slici posetilaca oko su vodene pumpe koje ispuštaju vodu sa vrha balo zaboraviti na kraju je odavanje priznan-
skulpture, u izvitoperenom izgledu uličnih tornjeva i ona se kaskadno sliva niz stranice kula ja grandioznom inženjerskom poduhvatu.
frontova sa naherenim neboderima, u trenut- ka dnu. Tu su i high-tech LED video skrinovi Naime, čitav park je napravljen na krovu tro-
noj boji čikaskog neba. Autor je svojim kon- na kojima se prikazuju lica oko 1000 stvarnih, spratne podzemne garaže za 4000 vozila i
ceptom i estetikom nesumnjivo postigao da slučajnim uzorkom izabranih građana Čikaga. iznad željezničkog i autobuskog koridora. Za
se skulptura tako džinovskih dimenzija i tezine Svako lice se prikazuje po 5 minuta i za to takav zahvat u “podzemnom”svetu bilo je
čini laganom, skoro bestežinskom, lebdećom. vreme se menja njegov izraz - trepće, smeši se, potrebno izgraditi vrstu mostovske konstrukci-
Mudro, promišljeno i maestralno! mršti, pući usne i iznenada iz tako napućenih je sa mnoštvom stubova podupirača, kesona i
SBC plaža na kojoj se nalazi skulptu- usana izbacuje se mlaz vode u bazen-trg. I ostalih potpornih elemenata i silu druge infra-
ra “Kapija oblaka” je zapravo krov restor- onda, svakih 15 minuta novo džinovsko lice. strukture neophodne za funkcionisanje glamu-
ana izgrađenog na nižem nivou parka na Trg je ispunjen uzdasima iznenađenja i rados- roznih objekata i sadržaja “gornjeg” sveta.
MekKormik Tribjun Plazi i klizalištu (McCormic nom cikom male i one nešto veće dece. Iako je rok završetka Milenijumskog parka
Tribune Plaza and Ice Rink).Taj donji trg je ori- U jugoistočnom delu parka ugođaje mogu pomeren četiri godine, vredelo je čekati. Čikago
jentisan ka Mičigenskoj aveniji gde posetioci potražiti oni koji u parku žele mir, opuštanje je dobio pravu riznicu arhitekture, inženjerstva,
parka u letnjem periodu mogu uživati u hra- i sporiji ritam. To je prostor Luri vrta (The pejzažne arhitekture, umetnosti, kompjuter-
ni i picu u kafeima na otvorenom, a u zimskim Lurie Garden) čija je autorka Ketrin Gustavson ske tehnologije, performansa - atrakciju za sve
mesecima, od novembra do marta, isti prostor (Kathryn Gustavson). Vrt je zasađen na površini nivoe posetilaca i korisnika parka bez obzira na
se pretvara u klizalište. Tako je zaista i bukvalno od oko jednog ara (2.5 acre) i podeljen je njihov ukus i senzibilitet.
omogućena vitalnost i korišćenje parka tokom veštačkim potokom na dva dela - jedan sa viso-
čitave godine. kim rastinjem i drugi sa višegodišnjim biljka-
U jugozapadnom delu parka, na ukrštanju ma raznih vrsta, boja, oblika i mirisa. Očekuje
Monro ulice sa Mičigenskom avenijom, stižemo se da ce puna lepota i vrednost vrta moci da
do još jednog izvora uzvanja i atrakcije parka se sagleda za nekoliko godina kada biljke i
- fontane porodice Kraun (Crown Fountain), krošnje drveća nabujaju u punoj masi i veličini. IZVORI
onoga što neki nazivaju urbanom fontanom Na samom severoistočnom uglu parka, na Kamin, Blair- A no place transformed into a
21. veka. Njen autor je Huame Plensa (Juame raskrsnici ulica Rendolf i Kolumbus, nalazi se grand space, Chicago tribune, Chicago, July
Plensa) konceptualni umetnik iz Barselone. mala transparentna zgrada Biciklističke stan- 18, 2004
Fontanu čine dva naspramno postavljena 15- ice (Bike Station) arhitekte Dejvida Stila (David Chicago Suntimes, Chicago, July 11, 2004
metarska (50feet) tornja za čiju fasadu su Steele) iz Čikaga. To je doslovno pravi raj za Repeat, Observations on architecture, articles
by Lynn Becker
T
ridesetih godina XX veka, među palata i Banski dvor), Bosanskoj Krupi i Jajcu. U Banji, Gimnaziju, hotel i nekoliko stambenih i
objekte građanske i klasične arhi- periodu od 1935-1941. godine kao ovlašćeni administrativnih zgrada u Soko Banji i dr. Na
tekture Niša, prodiru novi objekti arhitekta u Nišu, projektuje i realizuje nekoliko svoj zahtev 1957. godine iz zdravstvenih razlo-
moderne arhitekture, koju su njeni stotina privatnih i javnih zgrada. Pored brojnih ga, vraća se kao profesor u Tehničku školu
protagonisti najčešće označavali vila, palata sa stanovima i lokalima za rentu, to Nikola Tesla u Nišu, i kao šef Arhitektonskog
kao stil MODERN. Jedan od predstavnika su i značajni javni objekti kao što su Šegrtski odseka predaje Projektovanje stambenih, pol-
ovog avangardnog arhitektonskog izraza, sa dom, (zgrada Gradskog poglavarstva, kasnije joprivrednih, industrijskih i javnih zgrada i
najviše izvedenih objekata u Nišu, bio je arhi- Gradskog narodnog odbora), Dom Berze rada, Istoriju arhitekture sa stilovima. Godine 1960.
tekta Aleksandar Medvedev, koji se u svom Vakufski dom u Nišu, više vila i hotela u Niškoj stiče zvanje Pedagoškog savetnika. i prelazi
dinamičnom životnom putu, 1935. godine, Banji, Dom Berze rada u Kruševcu i Bajinoj za stručnog savetnika u Preduzeće za projek-
trajno nastanjuje u Nišu i otvara svoj privat- Bašti, nekoliko vila u Aleksincu i drugim gra- tovanje Investprojekat u Nišu, gde nastavlja da
ni projektni biro. Rođen je 1900. godine u dovima. projektuje sve do penzije 1964. godine.
Melitopolju, u Carskoj Rusiji. U vihoru revolucio- Po oslobođenju radi na osposobljavanju Osim projektantske delatnosti, nadzo-
narnih zbivanja, kao gimnazijalac i kadet, posle vojnih objekata i javnih zgrada u Nišu - pro- ra nad izvođenjem radova i pedagoškog
teških dana emigracije u Turskoj i Bugarskoj, jekat Vojne parne pekare u krugu kasarne u rada, značajnu aktivnost ostvario je i kao član
na putu ka Parizu, gde je nameravao da Nišu i dr. Od 1947. do 1950. g. kao šef grupe revizionih, kolaudacionih i drugih stručnih
započne studije arhitekture, ostaje sa svojim, projektanata u Birou Niš, filijali Projektantskog komisija.Za svoj zapaženi društveni i stručni
već ranije pristiglim drugovima, u Beogradu. zavoda NR Srbije, radi na projektovanju indus- rad proglašen je za zaslužnog člana Društva
Upisuje 1924. godine studije arhitekture na trijskih zgrada i zgrada društvenog standarda - arhitekata Srbije (1960.) i Društva inženjera i
Tehničkom fakultetu Beogradskog univerziteta, kružna peć ciglane u Nišu, više škola, internata tehničara u Nišu (1963.)
radeći paralelno, još kao student arhitekture, domova kulture, zadružnih domova itd.
u Beogradskim preduzećima Kalorija i Neimar. Od 1950-1953. kao redovni profe- Arhitektura i stil
Studije arhitekture završava blistavim diploms- sor Srednje tehničke škole u Nišu, predaje
kim radom, projektom muzeja, 1929. godine. pet stručnih predmeta na Arhitektonskom i Stvaralački opus Ing. Aleksandra I. Medvedeva,
Građevinskom odseku. Godine 1953. osniva ovlašćenog arhitekta, (kako je najčešće pot-
Životni put i stvaralački opus Projektni biro u Nišu (današnji Niš projekat) i pisivao svoje projekte), počinje klasičnim
vodi ga kao uspešan direktor do 1957. godine, obrazovanjem na Arhitektonskom odseku
Od 1929-1935. godine arh. Medvedev, paralelno projektujući veći broj višespratnih Tehničkog fakulteta Beogradskog univerziteta.
kao opunomoćeni zastupnik građevinskog stambenih i poslovnih zgrada u Nišu, Upravu Radovi iz studentskog perioda /1924-1929.
preduzeća Bikar i Šijački izvodi radove na saobraćajne sekcije i Dom železničara u sačuvani u planoteci AM/, rađeni su po uku-
gradilištima u Beogradu, Banja Luci, (Banska Zaječaru, mlekare u Nišu i Aleksincu i Soko su njegovih tadašnjih profesora, koji su bili
Berza rada u Nišu - perspektiva, 1938. Šegrtski dom u Nišu - osnova prizemlja, 1938.
jativu formiranja Berze rada, kao originalnih stanom upravnika na trećem, suženom, spratu
Prvi projekti u Nišu institucija. Berze rada su bili objekti za prih- - Dečju ustanovu i Biblioteku građanske kasine.
vat, obezbeđenje higijenskog i medicinskog U prizemlju objekta bili su predviđeni restoran,
Prvi projekti manjih individualnih objekata, tretmana pridošlica sa sela, potencijalnih rad- kafana, bife, niz dućana, prostorije za poslugu
rađeni u okviru samostalnog Projektnog biroa u nika i radnica, njihovog smeštaja i ishrane, do i upravu, biro - verovatno Projektantski biro
Nišu (1935-1936), zadržavaju pojedine tragove obezbeđenja zaposlenja, za koje je organizova- za arh. Medvedeva - i kancelarije za humana
građanske arhitekture, posebno u oblikovanju no posredovala Berza rada. društva. Objekat je bio koncipiran sa vrlo origi-
fasada, što je rezultat odnosa preovlađujućeg Arh. Medvedev, zahvaljujući uspostavljen- nalno rešenom zakrivljenom osnovom na uga-
ukusa investitora i nedovoljne autoritativnosti om poznanstvu, postaje jedan od nosioca raz- onoj lokaciji u centru Niša.
mladog arhitekte. Po ukusu bogatih naručioca voja sistema i funkcija ovih institucija.
on je, u početnim projektima u Nišu, primo- Po njegovim projektima i nadzorom, izvedene Raspored masa objekta, sa naglašenim
ran da prerađuje svoje početno moderno su, u kratkom vremenu (1936-1938) zgrade centralnim, lučno ispupčenim delom i vertikal-
arhitektonski koncipirane fasade, unoseći u Berze rada u Nišu, Kruševcu i Bajinoj Bašti, a nim akcentom sa satom uspešnije su rešene od
njih detalje, koji odudaraju od ličnog čistog bio je konsultant i u nekoliko drugih gradova sličnih primera iz tog perioda, što naglašava
Modern stila. Evidentni tragovi intervencija te (Beograd, Skoplje). i Medvedev u obrazloženju rečima: “U arhi-
vrste mogu se pratiti po serijama skica, pre Ugaona zgrada Doma Berze rada u Nišu, tektonskom smislu dobija se lepa perspektiva
konačnog projekta, u kojima je iz varijante u sa prizemljem i dva sprata izgrađena je, 1937. monumentalnih masa i kontura zgrade.” Po
varijantu menjana osnovna moderno koncipi- godine na ekskluzivnoj lokaciji na Nišavskom mnogim kriterijumima, takva zgrada Šegrtskog
rana arhitektura. keju u stilu čiste Moderne. doma (po današnjoj klasifikaciji Internata), bila
kasnijim projektima i realizacijama Dva posebna bočna krila za”muške” i bi verovatno, za to vreme, jedna od najek-
(1937-1941), kao zreo i već afirmisan arhi- “ženske” spaja ekskluzivni glavni lučni ugaoni skluzivnijih zgrada takve funkcije u evropskim
tekta, Medvedev je mogao u potpunosti da ulaz sa dvokrilnim metalnim vratima, bočnim razmerama.
razvije i realizuje svoj karakterističan i autorski posebno dizajniranim svetiljkama i bronzanim Po predaji projekta, sredinom 1939.
prepoznatljiv stil Modern, koji se i danas, kao reljefom iznad ulaza. Čista fasadna platna spa- godine, gradske vlasti Niša su uočile ekskluz-
originalan arhitektonski rukopis, može čitati jaju se na akcentovanom ugaonom delu objek- ivni karakter novoprojektovane zgrade i
na većini njegovih stambenih, javnih pa čak i ta. predložile da se ona prenameni za potrebe
privrednih objekata iz tog perioda. nove zgrade Gradskog poglavarstva, koje do
Zgrada Šegrtskog doma tog vremena nije imalo svoju namesku zgra-
Projekat Berze rada du. Arh. Medvedev uspeva da za kratko vreme,
Projekat ambiciozno zamišljenog Šegrtskog vrlo vešto, prilagodi svoj projekat potrebama
Značajni događaj u razvoju stvaralačkog doma sa dečjom ustanovom I bibliotekom potpuno nove funkcije, bez gubljenja njegov-
opusa arh. Medvedeva bilo je njegovo građanske kasine, u centru Niša, započet je ih arhitektonskih vrednosti. Umesto učionica
slučajno poslovno poznanstvo sa Dragišom početkom 1939. godine, takođe na inicijati- isprojektovana je svečana sala sa balkonom za
Cvetkovićem (1893-1960, političar, ministar i vu Dragiše Cvetkovića. Po prvobitnom pro- skupštinske potrebe. Vrlo luksuzno su rešeni
predsednik vlade) povodom potrebe dogradn- jektu iz te godine (sačuvanom u porodičnoj kabineti za rukovodioce poglavarstva i orga-
je zvonika na postojećoj Sabornoj crkvi u Nišu, dokumentaciji) može se zapaziti neverovatna na, kancelarije za sve službe i potrebne prateće
koje je zapamćeno po anegdotskoj okolnosti veština projektanta da u okviru jedinstvenog, prostorije. U prizemlju je ostao restoran sa kaf-
njihovog upoznavanja. Cvetković, prethodno trospratnog objekta, objedini funkcije Šegrtski anom u centralnom izbačenom delu i dućani
uspešan predsednik Niške opštine, tada kao dom - sa savremenim komfornim smeštajem u zapadnom krilu. Objekat je počeo da se
ministar socijalne politike i narodnog zdravlja za 180 šegrta, učionicama za teoretsku nas- gradi već naredne 1940. godine. Grubi rado-
Kraljevine Jugoslavije, pokreće, za ono doba, tavu, salom za gimnastiku, kancelarijama nas- vi su završeni početkom 1941. godine.. Po
vrlo savremenu i izuzetno interesantnu inici- tavnika, pratećim prostorijama, ekskluzivnim oslobođenju, već 1947. godine, radovi se nas-
Šegrtski dom u Nišu - perspektiva, 1938. Berza rada u Kruševcu - perspektiva, 1939.
tavljaju i 1948. godine zgrada se završava za ti karakteristike prostora i svoje objekte uklopi u sačuvanim projektima. Ostaje poruka da se
funkciju Gradskog narodnog odbora. tako da se i danas ima utisak da su oni odu- arhitekturi Moderne Aleksandra I. Medvedeva,
Prema prvobitnom projektu (1939), a i kao vek tu (zgrada Šegrtskog doma u Nišu, vila posveti više pažnje, dok njegovi značajni objek-
izveden objekat (1948) zgrada je zadržala sve Dragiše Cvetkovića i neizgrađeni Banovinski ti u Nišu nisu potpuno nestali, od čega ne
karakteristike stila Modern. Kasniji analitičari hotel u Niškoj Banji i dr). može da ih zaštiti ni takozvana “prethodna”
je asocijativno vezuju za najuspelija ostvaren- U arhitekturi Aleksandra Medvedeva zaštita, a mala je verovatnoća da će u dogled-
ja ovog stila, podvlačeći hrabru kompozici- posebno mesto zauzima detalj, koji je proučen no vreme stići na red za proglašenje za kultur-
ju osnove i ukupnog volumena sa elementima do perfekcije, pa se stiče utisak da se ponav- na dobra, što su davno zaslužili kao i svi drugi
privlačnih Mendelsonovih zaobljenih ugaonih lja, a u stvari je uvek nov. Mirna horizontal- značajni sačuvani objekti iz perioda Moderne
formi, karakterističnih za stil Modern. nost fasada, presečena vertikalnim akcentima, (1930-1940) u Nišu i Niškoj Banji.
Pored uspele opšte arhitektonske kom- kružni, polukružni i zaobljeni elementi u osno-
pozicije zgrada obiluje posebno dizajniranim vama i na fasadi, kružni prozori, akcenti kao Mr Mihailo Medvedev, arhitekt
detaljima elemenata. Gradski sat, konzole za sat, držač zastave, prorezi na zaobljenim bal-
zastave, vrata od gvozdenih profila sa ukrasnim konima, metalne ograde, rukohvati stepeništa
lajsnama, gelenderi stepeništa, izlozi dućana, itd, jesu elementi njegovog prepoznatljivog
obrada podova, opšivi limom na krovu i niz arhitektonskog rukopisa. Kao pobornik Odabrana bibliografija
drugih detalja su smišljeni i razrađeni veštom savremene arhitekture, arh. Medvedev ostavio
rukom arh. Medvedeva, kao elementi celine je u Nišu i drugim gradovima Srbije veliki broj 1) B. Andrejević, Spomenici arhitekture Niša od
arhitekture objekta. značajnih objekata karakterističnog arhitekton- 1878. do 1944., Niški zbornik 11, Niš 1982. 90.
Stil Modern, kao preovlađujući savreme- skog izraza u kome se može pratiti evolucija 2) M. Živković, Graditelji Niša, Niš 1993. 9.
3) A. Kadijević, Jedan vek traženja nacionalnog sti-
ni arhitektonski izraz toga doba imao je svo- od stila Modern ka savremenoj arhitekturi, koja
la u srpskoj arhitekturi, Beograd 1997. 19. 197.
je poklonike, posebno među mlađim arhitek- je obeležila naš period socijalističke izgradnje. 4) Retrospektivna izložba: Projekti i arhitektura
tima, koji su stvarali pretežno u Beogradu - Sačuvana planoteka, koja se sasto- Ing. Aleksandra I. Medvedeva, ovl. arhitekta,
Dobrović, Zloković, Kojić i drugi - gde su pro- ji od skica i projekata za preko 150 objeka- Salon 77, Niš 1994; Ruski arhitekti u Srbiji, Politika
jektanti, (kao i u slučaju početnih iskustava A. ta, i veliki broj izvedenih zgrada, tek treba da 24. februar 1999.
Medvedeva u Nišu), bili pod uticajem klasičnog dožive ozbiljnu stručnu ocenu i valorizaciju, 5) A. Ð. Keković, Z. Čemerikić, Moderna u Niškoj
ukusa jakih investitora, i retko su uspevali da se koja može odrediti pravo mesto arhitekture Banji: vile i hoteli, Arhitektura i urbanizam 8,
autorski u potpunosti samostalno izraze. Aleksandra Medvedeva u ukupnom arhitekton- Beograd 2001. 60-71.
6) M. Medvedev, Projekti i arhitektura Aleksandra
Poslednjih godina pred rat arh. Medvedev, skom stvaralaštvu našeg vremena. Kao preda-
I. Medvedeva, Arhitektura i urbanizam 8, Beograd
kao već priznati arhitekta, imao je prednost ni arhitekta, profesor i pedagog Medvedev je 2001. 79-84;
da se, slobodno autorski izražava, tako da je svoje bogato iskustvo preneo nizu generacija 7) Graditeljska baština Niša ispisana rukopisom
njegova arhitektura stilski čistija od jednog arhitekata, koji su nastavili njegovu graditeljsku arhitekte Medvedeva, Niški vesnik 14, januar
dela slične arhitekture toga doba u Beogradu misiju. Grad Niš mu se odužio nazvavši njegov- 2002.
i drugim gradovima. Osim izuzetnog afinite- im imenom novi bulevar pored i danas moder- 8) Aleksandar I. Medvedev, u: Leksikon srpskih
ta za rešavanje vrlo komplikovanih uzidanih i nog objekta Srednje tehničke škole, izgrađene neimara, Beograd 2002. 127;
nepravilnih osnova, u kojima je i iz nemogućih po njegovom projektu 1948-1949. godine. 9) Pola veka plodne i raznovrsne projektantske
uslova lokacija uspevao da izvuče najelegantni- Nažalost većina njegovih objeka- delatnosti Aleksandra Medvedeva, Niški vesnik
15, mart 2002.
ja rešenja funkcionalnih i luksuznih stanova, sa ta izgrađenih u Nišu i drugim gradovi-
10) M. Medvedev, Znameniti arhitekti Niša - Arh.
modernom arhitekturom (što je karakteristično ma doživljava tužnu sudbinu. Nestručno Aleksandar I. Medvedev, Arhitekt 10, Niš novem-
za većinu njegovih izvedenih i neizvedenih se dograđuju, nadgrađuju i pregrađuju. bar 2002. 16-22;
gradskih palata). Uništavaju se izvanredno osmišljene karakter- 11) Priča o zaslužnom neimaru Rus koji je ulepšao
Umeo je sa velikom veštinom da ose- istike stila Modern, tako da tragovi ostaju samo Srbiju, Politika 14. decembar 2003.
P
rošlost Vrnjačke Banje, sudeći po jstvima vrnjačkih voda povećava iz godine u ju određenih etnografskih vrednosti, u samoj
pisanim i materijalnim podacima, godinu broj posetilaca i bolesnika, koji traže Banji je sačuvano tek par građevina podignutih
odn. predanjima, proteže se čak do lek za svoje bolesti,a kojima Banja još zadugo, u tradicijama narodnog neimarstva, mada im
rimskog, tačnije kasnoantičkog doba, čak i po nastanku pomenutog društva, nije bila je autentični izgled znatno narušen.
sa naznakama naseljavanja i u pre- spremna da pruži ni najelementarnije uslove za Drugu i najbrojniju, grupu sačinjavaju
istorijskom periodu, i uglavnom je poznata. privremeni boravak. objekti tipa manjih,ili većih banjskih vila,
Osim u knjigama, o prošlosti Vrnjačke Banje Baveći se godinama istraživanjem, eviden- građenih za porodični odmor i uživanje, a
čita se i na terenu, na sačuvanim objektima cijom i valorizacijom objekata banjske arhitek- ponekad i za prihvatanje gostiju. Zahvaljujući
graditeljskog nasleđa – malim i velikim vilama, ture Vrnjačke Banje, uz analogna istraživanja ekonomskim mogućnostima i društvenom
kvartirima, pansionima, hotelima. “Najčitljiviji” u drugim banjama na području kraljevačkog statusu investitora - među kojima ima indus-
period započinje 1868. godine, kada grupa Zavoda za zaštitu spomenika kulture, najin- trijalaca, trgovaca, lekara, političkih prvaka,
obrazovanih i znamenitih ljudi iz Vrnjaca, tenzivnije sam “čitala” njenu skoriju prošlost zanatlija, umetnika i imućnih zemljodelaca
Karanovca, Trstenika i Kruševca, na simboličan tokom tri letnje sezone (1993-1995), kada - Vrnjačka Banja vrlo rano postaje pogod-
praznik (Sv. Vrače Kozmu i Damjana) osni- su u okviru studentske prakse vršena terens- no mesto za iskazivanje projektantskog i gra-
va dobrovoljno udruženje sa imenom ka istraživanja, prikupljanje građe i arhitekton- diteljskog umeća, kao i za prodore novih ide-
OSNOVATELNO- FUNDATORSKO DRUŠTVO sko i fotografsko snimanje građevina koje pri- ja i evropske arhitektonske misli, koji se neret-
LEKOVITE KISELO-VRUĆE VODE U VRNJCIMA, padaju graditeljskom nasleđu Vrnjačke Banje. ko svode na prolaznu modu (neobarok, neok-
u čijem statutu, između ostalog, piše “da su Time su nastavljena dugogodišnja nastojanja lasicizam, secesija, Moderna, mešavina nave-
humanost i rodoljublje osnovni i jedini motiv Zavoda na staranju da se prirodna i stvorena denih i drugih, manje poznatih stilova). Iako
udruživanja i da je cilj Društva podizanje Banje baština sačuva od zaborava, potcenjivanja, pa su različite po stilu,veličini,hronologiji,oprem
u selu Vrnjcima”. i uništenja,ali su ove akcije imale i još jedan,ne ljenosti,ili očuvanosti – svaka od tih banjskih
Deo doline Zapadne Morave u kojoj se manje važan cilj – da ukažu i pomognu Banji vila predstavlja skup spomeničkih i ambijental-
nalazi Vrnjačka Banja, svojim povoljnim kli- kako da povrati i zadrži svoj položaj, ugled i nih vrednosti,odn. kockicu bogatog mozaika,u
matskim i balneološkim karakteristikama od važnost u sistemu banja Srbije i Evrope. kome se jasno čita dokumenat jedne epohe,
pradavnih vremena je pružao optimalne uslove Vrnjačka Banja je jedino naselje banjsk- sa svim njenim pozitivnim i negativnim kom-
za osnivanje i opstanak ljudskih naseobina. Na og tipa u Srbiji čiji se urbanistički i arhitek- ponentama.
osnovu obavljenih istraživanja,kao i povremenih tonski razvitak može kontinuirano pratiti u Uporedo sa ovakvim zgradama,podižu se
slučajnih nalaza arheološkog materijala,može periodu dužem od jednog veka, kroz poje- monumentalne građevine tipa velikih vila, pan-
se zaključiti da se ljudski život na ovom pro- dine primere građevina i ambijenata,i to u siona za izdavanje, hotela ili sanatorijuma, koji
storu odvijao i u praistoriji,dok se gotovo sa nekoliko hronoloških etapa,tesno poveza- se mogu svrstati u treću grupu sa namenom
sigurnošću konstatuje nastanjenost ovih kra- nih sa tipološkim oblicima i stilskim odlikama. smeštaja, dužeg boravka i zadovoljavan-
jeva u neolitu. Pronađeni i donekle sačuvani Zahvaljujući svom skokovitom načinu razvo- ja ostalih potreba većeg broja banjskih gost-
materijali pružaju nepobitne dokaze o razvi- ja, Banja poseduje specifičan fond graditeljske iju. Njihova reprezentativna i atraktivna arhi-
jenosti i uređenosti života u antičkom perio- baštine koji zbog svoje raznolikosti i samos- tektura, građena po ugledu na istovrsne objek-
du to se,naročito, odnosi na korišćenje min- vojnosti zauzima istaknuto mesto u kulturno- te iz čuvenih evropskih banjskih i turističkih
eralnih i termalnih voda za oporavak rimskih istorijskom i graditeljskom nasleđu Srbije. centara,pokazuje izvesne karakteristike vezane
legionara iz obližnjih kastruma,kao i udaljenih za tle i podneblje u kome je nastala, a kao
vojnih logora na dunavskom limesu,što doka- Tipovi građevina odraz umetničkih sklonosti graditelja i eko-
zuje i slučajno otkriće starog rimskog izvo- nomske moći vlasnika. Arhitektonski elemen-
ra sa bazenom za kupanje (Fons Romanus), Organizovan, racionalan i regulisan razvoj stal- ti i primenjeni materijali, karakteristični za nar-
otkopanog 1924. prilikom radova na kaptaži nog banjskog naselja sa građevinama trajnog odno neimarstvo, ugrađeni na nov način i
tople vode . Tokom nekoliko decenija,sve do karaktera - kupatila, mehane, kvartiri (stanovi), prilagođeni stilu dekorativne obrade određene
kasnih pedesetih godina, Rimski izvor je bio u pansioni, vile, hoteli, sanatorijumi - nastaje tek epohe, odslikavaju rađanje posebnog pravca
funkciji,arhitektonski uobličen prema estetskim nakon obrazovanja neke vrste banjske uprave u banjskoj arhitekturi,svojstvenog uglavnom
merilima iz vremena između dva svetska rata,o (Osnovatelno-fundatorskog društva) i traje, sa samo Vrnjačkoj Banji,pod čijim uticajem se kas-
čemu svedoče brojne fotografije i razglednice promenljivim ritmom, sve do današnjih dana. nije grade objekti u okolnim,pa čak i udaljen-
iz tog perioda. Zatim je, usled preuređenja Sa stanovišta zaštite nepokretnih kulturnih im banjama. Većina tih objekata i danas je u
parka, jednostavno zatvoren – i donedavno dobara i po kriterijumima i metodologiji koji se upotrebi, u svom izvornom obliku, ili sa man-
su samo retki starosedeoci i upućeni stručnjaci primenjuju u praksi,najveću vrednost i značaj jim izmenama, tako da je sasvim moguće
znali da se pod poklopcem šahta skriva jedan poseduju objekti banjske javne i stambene izvršiti restauraciju njihovog autentičnog izgle-
od najznačajnijih i najređih spomenika te vrste arhitekture, koncentrisani u središtu Vrnjačke da.
u Srbiji. Banje. Oni su istovremeno i najbrojniji, a u Nezavisno od nabrojanih grupa, u Banji su
Interesovanje za upotrebu lekovitih voda hronološkom pogledu najmlađi u ukupnom postojali, ili još uvek postoje pojedinačni objek-
oživljava ponovo tek u XVIII veku, o čemu fondu graditeljskog nasleđa. ti koji se po tipologiji ne mogu svrstati ni u jed-
se, uglavnom, saznaje iz legendi i predan- Najmalobrojnija je grupa građevina na nu od njih,ali su po svojoj originalnosti, arhitek-
ja. Sigurniji podaci,na osnovu slučajnih zapi- kojima su primenjeni prostorni sklopovi i tonskim, ambijentalnim i istorijskim vrednosti-
sa, potiču tek od početka XIX veka,a razvoj konstruktivni,kao i dekorativni elementi narod- ma zaslužni za celokupan visoki nivo i značaj
Banje u savremenijem smislu te reči započinje nog graditeljstva i tradicije, prilagođeni životu banjske arhitekture i urbanizma, te im pripada
oslobađanjem Srbije od Turaka i postepen- u urbanoj sredini i potrebama banjskih gostiju. odgovarajuće mesto u okviru celine graditeljsk-
im političkim i ekonomskim jačanjem nove Za razliku od ruralnih celina na padinama Goča og nasleđa (crkva Rođenja Bogorodice, kupa-
države. Protok informacija o lekovitim svo- i pojedinačnih kuća u okolnim selima, koje ima- tilo, zamak i kapela Belimarkovića, kur-salon,
Periodi gradnje
Hronološka analiza pokazuje da su postojeći
objekti graditeljskog nasleđa, evidentirani
i proučavani tokom poslednjih dvadesetak
godina, izgrađeni u vremenski jasno odvojen-
Vila Kula Pansion Balkan
im fazama. Izuzev crkve, posvećene Rođenju
Bogorodice iz 1834. godine, najstariji sačuvani
objekti potiču iz zadnje četvrtine XIX veka, što
dokazuje važnost, ali i aktivnost Osnovatelno-
fundatorskog društva (Brđovića kvartiri,
Stražilovo, zamak Belimarković, Gradištanac,
kompleks Mir-Šumadija, Avala). Druga faza
započinje 1900. i traje do svršetka Prvog svetsk-
og rata, a odlikuje se brojnim vrednim objek-
tima - vile Jela, Gavrić, Grlica, Carić, Slavuj,
Agnesa, Anđelija, Desanka, Atina, Andromahi,
Mon plaisir; pansioni Zrak, Zlatibor, Dobrila,
Balkan, Kolo srpskih sestara, Banaćanka I i
II, Kosovo i hoteli Arnovljević i Sotirović. Vile
Minjon, Peć, Mišović, Zdravlje, zatim pansioni
i hoteli Luksor, Jadran, Rivijera, Florida, Ohrid,
Palas, Mon repos, Bled, Snežnik, Splendor i
sanatorijumi Sv. Đorđe i Živadinović izgrađeni
su u periodu 1920-1930. godine, kao i mnogi
drugi objekti, koji ovom prilikom nisu nave-
deni, jer ne postoje sasvim sigurni podaci o
Zamak Belimarković
godini građenja. nosti i nadahnuća. juje njihovu vrednost - tako prečišćene poka-
Uz nekoliko izuzetaka, od 1930. godine Neoklasicističke stilske karakteristike su, zuju izvestan stepen otmenosti i elegancije,
pa do početka Drugog svetskog rata, gradi se naizgled, najzastupljenije, ali i najuočljivije, bar kojima se zrela srednjeevropska secesija, inače,
uglavnom u stilu Moderne - vile Vojvodina, kad se posmatraju fasade banjskih objekata. Na ne može pohvaliti. Diskretni dodiri ovog stila
Maruška, Đorđević, Ebert, Mila, Zoraida, Zosik, većini građevina zapažaju se ugaoni, ili podeo- očitavaju se na karakterističnim oblicima prozo-
Hortenzija, Miletić, Ideal, LJilja, Bane, Moma- ni pilastri u vidu sloga masivnih tesanika, zatim ra i mansardi, čija stolarija dekorativnom obra-
Nada, Milanka, Petrović, Pahuljica, pansioni i ravni ili kanelirani stubovi, sa kapitelima,ili bez dom i načinom zastakljivanja pokazuje visoke
hoteli Radonić, Jugoslavija, Švajcarija, Tara i njih, skromno ili bogato profilisani kordonski i vrednosti secesije, a zatim na stilizovanoj flo-
dr. krovni venci, ravne ili složene atike, timpanoni. ralnoj, figuralnoj i linearnoj ornamentici fasa-
Četvrtaste ugaone zupčaste kulice, prozorski dne plastike i elemenata od kovanog gvožđa,
Izazovi evropskih stilova okviri i parapeti,razvijena prilazna stepeništa i kojih ima u izobilju i u srećnoj simbiozi sa svim
drugi konstruktivni dekorativni elementi često drugim stilovima, izuzevši folklorni.
U svim fazama razvoja, nešto kraćeg od jednog imaju i primesa neorenesanse, ili akademizma,
stoleća - ako se računa od osnivanja Društva, naročito kod obrade prizemnih zona velikih Folklorni i moderni stil
do početka Drugog svetskog rata - Vrnjačka zgrada.
Banja je svojom arhitekturom odgovorila na Odvojeno, ili u saglasju, primenjuju se Kad se već pominje folklorni stil, iako je vrlo
sve izazove evropskih stilova koji su vladali u neretko i neobarokni elementi, odn. detalji malo takvih objekata sačuvano u izvornom
tom periodu i čiji su odblesci, preko Srednje dekorativne plastike u vidu balustrada i medal- obliku, treba naglasiti da su neke njegove
Evrope, prodrli dublje na jug, do naših kra- jona, razvijenih atika baroknih formi sa akro- karakteristike “čitljive” čak i na zgradama koje
jeva. “Čitanje” stilskih odlika na objektima terijama (na pojedinim kalkanima). Izuzetno su hronološki, tipološki, pa i stilski, vrlo daleko
graditeljskog nasleđa u Banji je otežano, usled su obrađeni balkoni, terase, stepenišni gelen- od tradicija narodnog neimarstva. Pored
činjenice da se nijedan od poznatih, ili primen- deri, kapije i ograde od kovanog gvožđa,a podruma, koji se često susreće i kod prizemnih
jenih stilova ne može sresti u čistom i jasno nisu retke ni manje kule, završene kupolicama, kuća, ozidanog kamenom, ili karakterističnim
prepoznatljivom obliku, kao što je to, uosta- kupastim krovovima, ili kubetima različitog slogom kamena i opeke, tradicionalna arhitek-
lom, slučaj i u drugim oblastima naše zemlje, oblika i prečnika, u kombinaciji sa pseudogots- tura se može prepoznati u zidanim ili drvenim
jer su se uticaji vladajućih evropskih stilova u kim obradama otvora, plastike, ili stolarije. tremovima, četvorovodnim krovovima pod
arhitekturi, putujući sa zapada i severa na jug, Najteže je prepoznati odlike secesije, jer ćeramidom, stolariji sa rešetkama i slogom
prečišćavali od kitnjaste nadgradnje, ali istovre- su krajnje stilizovane, ponekad deformisane i opeke oko otvora, kao i u povremenoj upotre-
meno i oplemenjivali primesama lokalnih vred- osiromašene, što po mom mišljenju ne uman- bi vidljivog ili lažnog bondruka, očigledne
Put u Italiju
Bijenale u Veneciji - U pohode Paladiju
N
a inicijativu DaNS-a Turistička agen- su i zimi. U Severnoj Italiji su razvijene indus- je primer odlično sačuvanog istorijskog grada
cija “Kompas” iz Novog Sada orga- trije, naročito automobilska industrija, rafineri- i hiljadugodišnjeg perioda istorije umetnosti i
nizovala je studijsko putovanje u je, brodogradilišta, tekstilna industrija itd. U graditeljstva.
Italiju za arhitekte Novog Sada na Italiji su od 1955. godine do danas izgrađena Za našu grupu iz Novog Sada bilo je pra-
Bienalle di Venezia koji se održao od 27 autoputa, te je saobraćaj veoma razvijen i vo uživanje prvog dana da obiđemo Izložbu
12. septembra do 7. novembra 2004. godine. dobro rešen. arhitekture u prekrasnom parku Giardini gde je
Uz posetu Internacionalnoj izložbi arhitekture 30 zemalja iz celog sveta imalo svoje paviljone
“Metamorph” u Veneciji predviđena je bila i Venecija u kojima su predstavljali ili svoju arhitekturu u
poseta Paladiju velikom arhitekti Italije iz XVI prošlom periodu ili svoje vizije u budućnosti u
veka uz posetu Vićenci, Veroni i Padovi. Na put Venecijanski zaliv sa svojim draguljem Venecijom oblasti arhitekture i urbanizma. Za mene kao
su krenuli stručnjaci iz Novog Sada, arhitekti, predstavlja danas jedan od najznačajnijih urbanistu najviše su ostavili utisak Španski
urbanisti, građevinci, kolege iz pokrajinskog i turističkih lokaliteta u Italiji. Svoj položaj na paviljon sa pregledom arhitekture od 20 godi-
gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ostrvima udaljena je 4 km od kopna i 2 km od na u Španiji i to su objekti stanovanja, fakulte-
javnih preduzeća, opštinskih službi i studenti otvorenog mora. Na površini od oko 7 km2 sa ti, stadioni, biblioteke i dr.
sa Novosadskog fakulteta. oko 100.000 stanovnika i još 200.000 na obali Holandski paviljon je predstavio
Pre nego što pređem na opis ovog studi- predstavlja centar provincije Veneto sa burnom višedecenijsko nasipanje obala i zaliva i oduz-
jskog putovanja nekoliko reči o ovom delu istorijom. Naseljavana je od izbeglica iz sused- imanjem prostora od mora i pretvaranjem u
severne Italije – provinciji Veneto, koji spa- nih naselja pred najezdom Varvara. Deli je na životne prostore. Italijanski je predstavio arhi-
da u ekonomski najrazvijenije delove Evrope. dva dela kanal Grande dužine 3,8 km a širine tekturu Italije u zadnjih 50 godina što je veoma
Italija je zemlja sa oko 57.348.000 stanovni- 30 m do 70 m u koji se ulivaju brojni kanali. impresivno delovalo. Finska, Kanada i Austrija su
ka koja se proteze na 301.000 km2. Uz dolinu Pravougaone blokove povezuje 350 mostova, predstavili arhitekturu u drvetu. U Američkom
reke Po razvijena je poljoprivreda i proizvodi se koji su prvobitno bili od drveta, a kasnije od paviljonu neobični su bili prikazi objekata sa
žito, pirinač, šećerna repa, duvan, a na obron- kamena. Sa obalom je povezuje železnica i put automobilima kojima se stiže po spratovima
cima Alpa se gaje vinogradi, voćnjaci, maslin- sa drugim mostovima građenim tek u XIX i XX do stanova i prodavnica, zatim ogromni stadi-
jaci, ima šuma i razvijen je turizam. Mnoštvo veku. Danas Venecija izgleda kao u XIII veku oni na krovovima kula, zatim stambene zgrade
jezera i šuma sa skijaškim centrima atraktivni i predstavlja jedinstven grad u svetu. Venecija budućnosti od jedinica od plastičnog materi-
Paladio
Trećeg dana u Italiji krenuli smo U pohode
Paladiju u Vićencu. Put prema Vićenci je bio
živopisan kroz zatalasane obronke Alpa sa
voćnjacima i vinogradima, kroz manja naselja
sa izuzetnim vilama u parkovima i dobrim seos-
kim putevima. Uz put za Vićencu svratili smo u
mesto Brassano de Grappa gde smo videli jed-
nu ulicu sa spomen-drvoredom gde na svakom
drvetu oblikovanom kao zelena polukupola
stoji posveta rodoljubima iz Drugog svetskog
rata u Italiji, sa imenom i prezimenom ubijen-
og. U ovom naselju interesantan je i pokriveni
most na jednoj rečici. Dalje prema Vićenci
stali smo kod vile koju je projektovao Andrea
Paladio Barbaro-Maser. Čuveni Andrea Paladio
rođen je u Padovi (1508-1580). Počeo je kao
klesar u kamenu, a postao je najpoznatiji arhi-
tekta XVI veka u ovom delu Italije. U svoj stil je
ugradio romanski stil i zamenio tako gotski do
tada preovlađujući stil. Živeo je u Vićenci koju
je ovekovečio svojim objektima. Prvi objekat
Paladija obišli smo kao vilu Barbaro-Maser
uz put za Vićencu. To je skladna građevina,
sa spratnim centralnim delom u prizemnim
krilima, uređenim parkom i skulpturama.
Naslednici plemićke porodice Barbaro i danas
žive u jednom delu vile i od ulaznica održavaju
ovaj objekat. U centralnom delu zgrade su pro-
stori za dnevni boravak sa oslikanim zidovima
od Paola Veroneza. U Vićenci su brojni objekti
koje je izgradio Paladio i to su: Teatro Olimpico,
Vila Rotonda, bazilika Paladija i još 11 objekata
duž ulice Corso Paladio u centru grada. Takođe
je izgradio crkvu u Veneciji i Santa Madiore
u romanskom stilu sa stubovima na ostrvu.
Objekat Teatro Olimpico je veoma neobično
pozorište izgrađeno na mestu starog zatvora
sa salom po uzoru na rimska pozorišta, s tim
da je na pozornici izgrađeno tri ulice koje se
smanjuju u perspektivi, a srednja ulica ima još
dve - znači ukupno pet ulica Tebe. Objekti u
ulicama su od štukature i drveta i jedinstveni
su u svetu rađeni u perspektivi. Pozorište su
završili sin Paladija Sila i arhitekta Scamon posle
njegove njegove smrti. Vila Rotonda je posled-
nje Paladijevo delo i smatra se najuspešnije.
Bazilika Paladija na Trgu Piaca dei Siguori u Prva žena završila je fakultet 1679. godine. U Veroni smo obišli trg u centru gra-
centru Vićence ima izuzetan izgled sa krovom Dalje smo došli do Palaco della Ragione da Pjaco Bra, zatim čuvenu Arenu podignu-
koji je u obliku obrnutog krova broda. izgrađene u XIII veku sa konstrukcijom od drve- tu u I veku naše ere, eliptičnog oblika (200
Vićenca je veoma stari grad, nastao na ta i krovom u vidu obrnutog brodskog korita. x 180 m.), građena od cigle i mermera sa
obroncima Monte Berico, i na dve reke Astico Ova gradska kuća je gorela u više mahova ali susednih brda, koja je rekonstruisana u XVI
i Retrone. Grad je izdeljen ulicama na velike je ponovo rekonstruisana i oslikana. Poznata je veku. Karakteristični su zid oko grada iz doba
blokove pravougaone, a posle 476 godine po slikama Ðota i njegovih učenika. U XV veku Rimljana iz III veka naše ere. Piazza Erbe trg
(pada Rimskog carstva) izgrađen je oko grada su radili slikari Donatelo i Andrea Montenja. U voća i povrća na mestu Foruma Romana. Grad
eliptičan zid. širenje grada je u XIV veku, u XVI XV veku je u Padovi podignuta i prva botanička je prepun muzeja, biblioteka, crkava i drugih
veku to je grad Paladija. U XIX i XX veku se raz- bašta u Evropi. spomenika. Čuven je balkon Julije gde se sku-
vija ekonomski i danas ima 100.000 stanovni- U popodnevnim časovima smo obišli plja omladina i turisti, gde se ljubavne poruke
ka. To je industrijski grad i grad turizma i umet- Veronu koja vazi za najotmeniji grad Italije. i želje u vidu papirića lepe po zidovima i bal-
nosti. To je jedan od najlepših i najstarijih grado- konu. Sledeći peti dan smo krenuli preko Trsta
va Italije. Danas ima trista hiljada stanovni- i Portoroža za Beograd.
ka i po važnosti je drugi grad iza Venecije u
Padova i Verona distriktu Veneto. Nalazi se na putevima koji
Umesto zaključka nameću se zapažanja
o izvanrednoj povezanosti istorije, tradicije i
vezuju Italiju sa Srednjom Evropom. Ima raz-
Četvrtog dana studijskog putovanja u Italiju umetnosti sa modernim zahtevima industri-
vijenu industriju i poljoprivredni je centar gde
posetili smo Padovu i Veronu. Padovu je po je, saobraćaja, stanovanja. Vićenca, Padova
se održavaju Međunarodne izložbe mašina.
predanju osnovao Antenor, izbegavši iz Troje, i Verona su postojali još u rimsko doba i te
Takođe je značajan kao centar izdavaštva,
i u IV veku postaje Rimski grad. Danas ima tradicije su očuvane do danas.
štampanja i publikacija. U trgovini su čuvena
trista hiljada stanovnika i razvijen je industrijski Poseban kvalitet ovih gradova je očuvana
vina, voće i mermer što se izvozi u mnoge zem-
grad na raskrsnici puteva i centar je regiona. lje. Zbog svog povoljnog geografskog položaja priroda, obronci Alpa koji se spuštaju ka
Obilazak Padove započeli smo sa kružnim Verona je nazvana: “Vrata Italije”. Verona je Jadranskom moru. Sva tri grada su na reka-
trgom Della Vale na površini od 8,8 ha, na kulturni centar i poznata je po svojoj arhi- ma sa bogatim poljoprivrednim zaleđem i raz-
kojem je u Rimsko doba bilo pozorište. Trg u tekturi i umetnosti. Danje, to je univerzitets- vijenom industrijom, sa razvijenim turizmom
sredini ima kružnu zelenu površinu sa vodom ki grad sa manjim fakultetima. Turistički cen- zahvaljujući očuvanim vrednostima arhitek-
oko koje je smešteno 78 mermernih kipova tar Italije, Verona je prepuna turista iz celog ture, skulpture i slikarstva i uopšte kulture.
poznatih građana Padove, kao znak poštovanja sveta sa bezbroj muzeja i biblioteka. Preko leta Rešen saobraćaj sa velikim parkinzima obod-
ovim zaslužnim građanima u prošlosti. Sa trga se održavaju čuvene opere, koncerti i drame u no oko očuvanih centara i gradski saobraćaj sa
smo obišli čuvenu baziliku Svetog Antona, areni. Grad je nastao u I veku naše ere na mes- autobusima na pogon na gas. Izdvojene radne
portugalskog sveca. U nastavku smo došli do tu Rimskog logora. U centru grada su bili are- zone van gradskog područja, na ulazima u gra-
zgrade Padovskog univerziteta osnovanog na, amfiteatar, pozorišta, mostovi, lukovi i dr. dove odlični autoputevi i saobraćajnice dopri-
1222., kao najstarijeg u Evropi. Poznat je po Reka Adidža prolazi kroz Veronu. U XV veku nose usklađenom razvoju celog područja.
sali za seciranje u vidu amfiteatra i po čuvenim Verona postaje deo države Venecije i sledeća
naučnicima koji su završili ovaj Univerzitet kao četiri veka je veliki uticaj Venecijanske vladavine Fotografije: Jasna Milidragovic i autor
što su: Kopernik, Galileo Galilej i mnogi drugi. na arhitekturu i uopšte umetnost. Gordana Milidragović
V
olonterski kampovi predstavljaju novi, zanimljivi ljudi, da se steknu nova znanja, drveta iz drugih zemalja jer je cena niža, ali to
jedinstven oblik dobrovoljnog, volo- iskustva i veštine, da se unapredi znanje stra- višestruko šteti: šumama, ekosistemu i životnoj
nterskog rada namenjenog ljudima nih jezika. Organizatori prvog srednjoročnog sredini. Stoga se ideja o organizovanju radnog
starijim od 18 godina sa ciljem međunarodnog volonterskog radnog kampa u kampa javila kao jedno od mogućih rešenja
stvaranja kontakata između učesnika mestu Kikući, na ostrvu Kjušuu u Japanu bili su problema i načina da se stanje u budućnosti
iz inostranstva i lokalnog stanovništva, čime se lokalna nevladina organizacija Kikuchi Furusato poboljša, odnosno da se šume obnove, prome-
doprinosi boljem razumevanju različitih nar- Suigen Koryukan Centar i nevladina organizaci- ni opšte prihvaćeno mišljenje o nepopularnosti
oda, kultura, načina života i razmišljanja. Za ja NICE iz Tokija koja se, pored ostalog, bavi rada u šumi, kao i ukaže na lepotu i privlačnost
osmišljavanje volonterskog kampa obično su međunarodnom razmenom volontera. života u seoskim regionima. Volonteri su imali
zadužene nevladine organizacije koje uočavaju Glavni motiv za održavanje ovakvog tipa prilike da svakodnevno kontaktiraju i sarađuju
neki problem i u dogovoru sa lokalnom zajed- kampa, baš na ovom mestu, bio je oživljavanje sa lokalnim stanovništvom i tako promovišu
nicom rešavaju ga na ovim putem. Zbog toga i animiranje lokalne zajednice koja se suočava ideje interkulturalnosti, zajedništva i steknu
teme kampova mogu biti veoma različite: sa problemom iseljavanja stanovništva u nova znanja i iskustva kroz različite aktivnosti.
ekologija, umetnost, arhitektura i renoviranje, velike gradske centre. Zbog toga, šume, jedan Na mestu današnjeg Suigen Koryukan
građevinski radovi, istraživanja, rad sa decom od glavnih privrednih potencijala ovog kraja, Centra, u kome su volonteri živeli tri meseca,
ili hendikepiranim osobama i sl. Odluka da se ostaju zapuštene i polako gube na kvalitetu jer je sve do 2000. godine radila lokalna srednja
učestvuje u volonterskom radnom kampu je je sve manje, naročito mladih ljudi, koji bi u škola. Školski objekti su građeni u stilu tradi-
način da se putuje i upozna neka strana zemlja njima radili i o njima brinuli. Takođe, sadašnja cionalne drvene arhitekture u periodu posle
na potpuno nesvakidašnji način, da se upoznaju ekonomska politika države propagira uvoz Drugog svetskog rata. Međutim, usled depop-
ulacije regiona, odnosno migracije ljudi iz ove organskoj poljoprivredi i sl. atraktivnu, mrežu.
ruralne sredine ka većim gradskim centrima, Pored ovih aktivnosti u Centru se, u sarad- I kao još jedna od aktivnosti u cilju promo-
nije bilo dovoljno učenika i škola je morala da se nji sa drugom nevladinom organizacijom cije, animacije i proširenja delatnosti u staroj
zatvori. Posle ovoga, lokalno stanovništvo, koje „Kodomo-art“ organizuju dečji vikend ili letnji školi je i organizovanje međunarodnih radnih
je izuzetno vezano ovo mesto, ne želi da ostavi kampovi koji se zovu „Ukusno selo“. Namenjeni volonterskih kampova. U periodu od septem-
školu da propada, nego poziva nevladinu orga- su deci iz velikih gradova, da bi doživeli seoski bra do decembra 2004. godine po prvi put je
nizaciju „Kirari Suigen Mura“ da ovde osnuje način života i da kroz druženje, igru i zajednički organizovan ovakav kamp, na ovom mestu.
manji centar za ovaj region, pa tako nastaje rad sa lokalnim stanovništvom nauče koji su to Glavni zadaci volontera i organizatora su bili
Kikuchi Furusato Suigen Koryukan Centar. poljoprivredni poslovi u toku godine i kao se da uspostave vezu sa lokalnim stanovništvom
Osnovni cilj osnivanja Centra je održavanje, obavljaju. Takođe imaju prilike da vide i nauče kroz različite aktivnosti, a sve u cilju inter-
briga i popravka objekata koji su se nekada neke stare, zaboravljene zanate ili da učestvuju kulturalne saradnje, razumevanja, shvatanja
nalazili u okviru srednje škole. U toku poslednje u pripremanju hrane na tradicionalni način. međunacionalnih sličnosti i različitosti i želje da
4 godine na glavnoj školskoj zgradi je zamen- Ovi programi su interesantni kako za goste koji se upoznaju i drugi narodi i kulture.
jen dotrajao krov, okrečena fasada, i nekim od otkrivaju mnogo toga novog i zanimljivog, tako Volonteri su učestvovali u svakodnevnim
učionica je promenjena namena u skladu sa i za lokalnu zajednicu kao jedan vid turističke aktivnostima žitelja Suigen regije kao što su
novim funkcijama. Tako je napravljena tradi- ponude koja ne traži puno sredstava . briga o šumama kroz različite poslove: podi-
cionalna japanska soba postavljena tatamijem- Svakako još jedan od razloga za razvoj zanje mladih sadnica, uklanjanje starog drveća,
pirinčanom asurom, zatim je u dve učionice turističke ponude je predivna priroda u ovom čišćenje tla od starih grana, košenje trave i
napravljena postavka muzejskih eksponata koji kraju koji je naročito poznat po prelepim vodo- sl. Volonteri su sarađivali i u poljoprivrednim
su korišćeni u nekadašnjoj školi, neke učionice padima koji se nalaze na samo 15 min. hoda poslovima, kao što su žetva pirinča, branje
pretvorene su u sale za sastanke lokalne zajed- od Centra. Lokalna zajednica se trudi da ih mandarina, uzgajanje pečurki, berba povrća i
nice, a u jednoj su i kancelarije NVO. Tako su učini pristupačnim, trasirajući šumske staze do sl. Takođe u saradnji sa Kikuchi Furusato Suigen
školski objekti ponovo zaživeli i ljudi je ponovo posebno interesantnih lokacija, najboljih vidika, Koryukan Centrom, volonteri su učestvovali u
posećuju, da bi pogledali muzejsku postavku, ili zatim postavljanjem urbanog mobilijara, javnih programu „Ukusno selo“ kao osoblje, a jedan
učestvovali u nekoj od mnogobrojnih aktivnosti toaleta i sl. Takođe u zadnjem, napuštenom od najinteresantnijih programa je bila škola
Centra, kao što su: pijaca organski proizvede- delu školske parcele se počelo sa konstrukci- stranih jezika za decu osnovnoškolskog uzrasta
nog povrća, festivali muzike i hrane, razna kul- jom novog parka, kao još jednog vida turističke u kojoj su volonteri podučavali decu engles-
turna dešavanja (koncerti, pozorišne predstave) ponude. U budućnosti se očekuje povezivanje kom, ali i njihovom maternjem jeziku kroz igre,
i edukativne radionice o ekologiji, zaštiti šuma, ovih manjih celina u sveobuhvatnu, turistički razgovore i pripremanje tradicionalnih jela iz
pojedinih zemalja.
Kroz radionice volonteri su imali prilike da
se upoznaju sa aktuelnim stanjem i razmene
mišljenja o stanju životne sredine, posebno
šuma, globalnom zelenom pokretu, zatim o
načinu organizovanja i rada nevladinih orga-
nizacija, lokalnom jeziku, kulturi, hrani...
A sve je počelo od napuštenog školskog
objekta, koji je volonterskim doprinosom
lokalne zajednice i promenom funkcije postao
Kikuchi Furusato Suigen Koryukan Centar.
Objekat građen u stilu tradicionalne drvene
arhitekture tako je obnovljen i kroz, zaista
mnogobrojne aktivnosti Centra, on ponovo
živi i ljudi ponovo tu navraćaju. Organizovanje
međunarodnog volonterskog kampa na ovom
mestu, takođe je doprinelo aktiviranju, ani-
miranju, oživljavanju ruralne sredine, razmeni
ideja i mišljenja između stranih volontera i
lokalnog stanovništva, i sami tim upoznavan-
ju različitih kultura, naroda, običaja, jezika;
ali i promovisanju bogate turističke ponude
ovog regiona na kojoj će se zasnivati buduće
aktivnosti.
Svetlana Sabolović
U
ovom su društvu svi relevantni li objekat arh. Zoran Radojičić i Dejan Miljković. poliranom foajeu, a maleni bar, za troje, uz nju
kriterijumi temeljno relativizovani, Na enterijeru je radila arh. Ivana Milenković. je sasvim nemušto formulisan. Friz postera sa
tačnije – izvrnuti naopako, i to uz Arhitektura četvrtog izdanja zgrade ovenčana je portretima slavnih velikana i prizorima iz velikih
dugogodišnji trud. Naravno da su najvišim stručnim priznanjima - Glavna nagrada predstava ovoga pozorišta, plasiran na zidovi-
ovdašnji, današnji arhitekti – odavde. XXVI beogradskog Salona Arhitekture; Nagrada ma iznad crnog mermera, definitivno je pre-
Delirijum tremens ovoga društva se, po prirodi Večernjih novosti; Nagrada grada Beograda za bukirao nepostojeći foaje, i pri tom ostao bez
stvari, čita i na arhitekturi koju emituje. Atributi arhitekturu; BPB Trophy SCG 2003 za projekat značaja za publiku u filmskoj bežaniji.
- kič, surogat, šlingeraji umesto arhitekture, bili enterijera; i ove godine - Nagrada za arhitektu- Ulazni zastakljeni atrijum, iz koga se ulazi u
bi komplimenti za ovovremsku masovnu arhitek- ru Saveza Arhitekata Srbije za 2004. foaje, ogromne je visine, koja znatno premašuje
tonsku hiperprodukciju. Sa druge strane, svaka Simbioza svih mnogobrojnih aspekata arhi- njegove bazne dimenzije, dubinu i širinu, te
strahovlada ima svoje disidente, tako se i dešava tekture: svrhovitosti, funkcije, ambijentalnih ima sakralni karakter. Formiraju ga neminov-
da nikne ovde i pismena arhitektura. Nesumnjivi i likovnih, estetskih karakteristika, jeste njena ni ovde „u modi” okrugli stubovi iste visine.
talenat i izvanredni arhitekti koje imamo, pali mentalna karta, u kojoj je prvi podatak, ime i Monumentalnost ovakve ulazne konstrukcije bi,
su, po prirodi stvari - sa neba, bez zasluga prezime – Tema. Pitanje je svih pitanja na arhi- samo eventualno, ako bi neko voleo, bila prim-
društvenog ambijenta. Ali i takvi ipak rastu u tekturi JDP-a, koliko je i da li je inače - pismena erena zgradi neke velike moderne opere, u sta-
ovom klimatskom području relativizacije svega i arhitektonska artikulacija ove zgrade adekvatna tusu i po dimenzijama, recimo - Metropolitena,
ignorancije ikakvih argumenata. U takvoj klimi Temi i karakteru jednog dramskog pozorišta. sa glomaznom, glamuroznom salom, scenom
je već dugo notorna navika da se Arhitektura U atmosferi te zgrade naprosto ne stanuje - i foajeima, u kojoj se izvodi Vagner, i za koju
misli, vrednuje i čita samo prosto - kao likovni pozorište. Zašto? ulaznica košta 500 $. Za dramsko pozorište,
artefakt. Naravno, likovnost arhitekture je samo Vaclav Havel (Pisma Olgi) će umesto mene koje je sasvim drugog karaktera, u koje ljudi
naslovna korica jedne debele knjige koju čini reći zašto: « ...Pozorište uvek predstavlja nešto dolaze da se druže sa glumcima na sceni, i kao
jedna arhitektura. više nego samo ustanovu: ono je ognjište sa najbližim prijateljima preživljavaju isto što i
Pitanje Teme u Arhitekturi smisleno možemo (tačnije: jedno od ognjišta) društvenog života oni, nema mesta otuđenoj grandioznosti i kate-
razmatrati samo kroz pismenu arhitekturu, pis- i misli, nezamenljivi sastavni deo ‘duše naro- dralskim visinama, masovnoj upotrebi masivnog
menih stvaralaca, arhitekata od potencijala, da’, mali organizam, povezan hiljadama niti sa mermera. Raskoš, reprezentativnost, glamur,
odlikaša u njenoj Izgradnji. Tema u Arhitekturi velikim organizmom društva, u kojem odigrava večitost i tvrdoća materijala samo oduzima-
je, međutim - pitanje njene Nadgradnje. svoju nezamenljivu aktuelnu društvenu ulogu. ju jednom dramskom pozorištu od neophodne
Minimiziranje banalne funkcionalnosti arhitek- Ono poseduje sopstvenu opštinu gledalaca, mu atmosfere, od njegove intelektualne misi-
ture je ovde odavno opšti trend. Ni za najbolje koja nije samo mehanički zbir njegovih stalnih je, avangardne uloge, pripadajućeg mu asketiz-
današnje arhitekte funkcionalnost arhitekture ili slučajnih posetilaca, već nešto više: određena ma, usidrenosti u ovde i sada, uz tako mu ima-
nije determinanta zbog koje bi žrtvovali išta vrsta zajednice... Ti ljudi zapravo ne odlaze nentne - promenljivost i prolaznost.
od svojih likovnih (formalnih) preokupacija. Ali, na ovu ili onu pretstavu, već odlaze u ‘svo- Umesto da ovaj atrijum kompenzuje
dešava se, da taj „umetnički“ žar obesmisli i je’ pozorište pomalo kao u svoj duhovni dom, nedostajući foaje, na njegovoj sredini, a u oso-
ono što bi bila sama - TEMA Arhitekture, njen- posećuju ga pomalo kao svoj klub, tj iz želje vini oba ulaza, (u atrijum i zatim u foaje), post-
oj funkciji primereni Duh, Karakter, Značenja, da budu zajedno. Zato smatram da je važno avljen je bazen, koji ”jede” trećinu njegove
Priča. i sve ‘oko’ pozorišta: atmosfera sale i zgrade, površine. Tako je sasvim iščašena komunikaci-
genius loci, život u foajeu, izložbe, plakati, ja između dva ulaza, osim ako neko ne reši da
Jugoslovensko Dramsko Pozorište, blagajna i blagajnik, razvodnice itd. Socijalnost prepliva bazen, a preostala površina je krajn-
četvrto izdanje pozorišta predstavlja dakle, ipak nešto trajnije, je teskobne prolaznosti, svedene na hodničke
složenije i dublje nego što je to samo atmosfera širine, te nema nikakvog govora da se tu neko
Razmere i kompleksnost poduhvata ove rekon- dvočasovnog doživljaja...» U ovom, poslednjem zadrži. Bazen je obogaćen skulpturom Mrđana
strukcije su impresivne, savladane od veoma izdanju zgrade JDP-a, Vaclav Havel bi, bojim se, Bajića, enormne visine, u zarđalom čeliku, među
mladih, talentovanih arhitekata, i omogućene teško mogao da pronađe išta od onoga što mis- poliranim mermerom i sjaktećim inoxom....
od veoma sirotog grada. Podizanje objekta iz li da je važno za pozorište, osim - dvočasovnog ”Atrijum je zapravo estetičan prostor čija je
oblasti kulture, u našim životnim okolnostima doživljaja. A ni ja, odani poklonik Taliji. dominanta ekspresivna konstruktivna apoteoza
znači podvig, jer isti ovde opstaju na društvenoj, Ta opština gledalaca - publika je svrha svake vizuelne komunikacije skulptora Mrđana Bajića.”
državnoj brizi, savesti i oskudnim sredstvima, pozorišne kuće, njen pravi i verni stanar. Njoj – kažu autori objekta. Prostor - esencijalni med-
u ovom slučaju – Beograda. Pošto arhitektura jeste neophodno da se u dramskom pozorištu ijum arhitekture, morao bi da artikuliše životne
ovog objekta nema premca u toj svojoj dimen- oseća drugačije nego u holu neke korporacije. potrebe, u njihovim filozofskim, psihološkim,
ziji, što je podvig Beograda, zaslužuje prvenstvo Kako je to razumela arhitektura JDP-a? sociološkim, antropološkim dimenzijama.
u interesu za njeno držanje Teme. Foaje, centar okupljanja opštine gledalaca, Estetičan – samo (poželjan) atribut, dogradnja
Pozorište ”Manjež” otvoreno u Beogradu ne postoji u slučaju JDP-a. Bukvalno je ”pojeden” na sve prethodno...
1920-e, na mestu Vojne škole za jahan- rampom u priličnom nagibu, u skoro celoj svo- Ulazna vrata u atrijum, a zatim, naspram-
je, (osnovao knez Mihailo Obrenović 1860), joj širini i dubini, a kojom je savladana denivel- na ista takva u foaje, su visine oko pet meta-
stradalo je u požaru 1927. Na istom mestu je acija između ulaznog portala i sale. Ova ram- ra! Promaja je tako obezbeđena do samog
podignuto novo pozorište (1929), po projek- pa uspešno izbacuje hodočasnike iz pozorišta, ulaska u salu. Nije moguće videti za tu neu-
tu arh. Nikolaja Krasnova, u duhu akademiz- jer nema govora da iko poželi da na njoj zas- dobnost i nelogičnost ikakav drugi razlog osim
ma, koje je zatim pretrpelo tri rekonstrukcije tane sa prijateljem i prosto ga upita: Kako ti ”estetičnosti” u modulaciji fasadne staklene
- po projektu arh. Momčila Belobrka, otada - se sviđa predstava? Prepuno gledalište, posle podele, i to za ulaz u Intimu, Toplinu, Dom,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište (1948). Tada predstave, evakuiše se niz rampu – foaje film- Dramsko Pozorište!! Iza tih vrata, a u okviru atr-
je dobilo otvoreni atrijum sa fontanom, u čijem skom brzinom. Iluzija - foaje je u crnom poli- ijuma je plasirana blagajna pozorišta. Potreban
središtu gracilni ženski akt skulptora Borisa ranom mermeru na podu i zidovima, sa maso- je visok stepen inteligencije da je namernik sa
Kalina. Drugu rekonstrukciju su izveli arh. Đorđe vno primenjenim dekorativnim „tranzenama” ulice otkrije, a potom da, pametnica, upotre-
Bobić i slikar Čedomir Vasić (1985-1987). Posle od inoxa. Longitudinalno na foaje, brutalno je bi svu snagu da otvori metalna zastakljena vra-
požara (1997), koji je zgradu uništio, raspisan naslonjen hodnik sa garderobom i barom, skoro ta, dva i po puta viša od njega ... Ovaj ulaz-
je javni arhitektonski konkurs za njenu – rekon- celom svojom dužinom. Prepunjena kaputima, ni doživljaj je inače (ne) zaštićen nadstrešnicom
strukciju. Prvu nagradu su dobili a potom izve- garderoba je boemski akcenat u mermernom, na visini od jedno 20 m iznad prilaznog platoa.
Kišobran se mora imati, da bi čovek sačekao Kuća bez tajni preko normalnih prozora duple fasade. Takođe
nekoga pred ulazom, kada pada kiša. Takve ovenčan svim arhitektonskim nagradama.
nadstrešnice su inače ovde modni krik, nose se Poslovni objekat MPC u novobeogradskom bloku Fasada kao apstraktna slika, kažem – odlična,
u Beogradu... 21 slučaj je svesnog ignorisanja Teme. Izuzetno čista desetka. Ali iza nje rade neki ljudi koji nika-
Posle uglancanosti ulazne partije ukazuje talentovan i posvećen arh. Vasilije Milunović, ko ne uspevaju da apstrahuju svoju zabunker-
se Sala, jedini uverljiv dokaz da u kući stanuje dobio je za ovaj projekat, prošle godine isanost u krtičnjaku,svih osam sati radnog vre-
pozorište. Zbog uverljivosti ovog dokaza, a da bi Nagradu za Arhitekturu Saveza Arhitekata Srbije mena, svakoga dana.
se držali teme u naslovu, samo najkraće o njoj: za 2003-u. To je mali poslovni objekat, 2.000 Njujork Tajms, (New York Times) podiže
Ogromna visina, nedostatak neophodne kohezi- m2, privatnog investitora. Arhitekti je bio cilj da novu zgradu, na stotinak metara od svo-
je nivoa („odlepljeni”su, ne drže se međusobno unutrašnjost, radni prostor poslovne kuće izloži je postojbine na Menhetnu, po njemu nazva-
parter, balkon, lože i galerije), zbog čega je na znatiželjnim prolaznicima glavne saobraćajne nog, legendarnog Tajms skvera. Renco Piano,
izvestan način – razvaljena. Sa tim osobinama arterije Novog Beograda, kako bi kuća delovala, arhitekta visokog svetskog renomea, dobitnik
sale izostaju gledaocu - „cosy” osećaj bliskosti i po rečima arhitekte „kao kuća koja nema svojih najprestižnje Prickerove nagrade za arhitekt-
prisnosti sa ukupnim gledalištem, „uvlačenja” u tajni.” Fasada objekta ima tretman opne, zastak-
događaj na sceni. uru jeste Arhitekta nove zgrade velike novine.
ljena providnim staklom otkriva unutrašnju
Mnogi Beograđani su oduševljeni fasa- Investitor je zahtevao da zgrada ima transpar-
kompoziciju kuće, te se njeni unutrašnji kon-
dom zgrade JDP-a, koja blješti zasenjujuće kao struktivni elementi čitaju kao višeslojnost fasa- entnu strukturu i prozirnu fasadu, otvorenu pre-
da je nova godina - svako veče. Izronila je u dnog platna. Da li je ova višeslojnost fasade ma spoljašnjem svetu, da simbolizuje iskreno-
surom Beogradu kao nimfa iz morske pene. bila cilj, ili je to bila ideja potpuno transpar- st i otvorenost novinske kuće prema javnos-
Neodoljivo me asocira na Felinijev Amarkord, entne „kuće bez tajni”, nema značaja, jer su ti (konačno –TEMA!), da se prostor u kome se
kada Gradiska iz svoje pomrčine, samo što ne takvi ciljevi mogli biti postavljeni samo kurioz- „prave vesti”, kao i aktivnosti novinara „vide
umre od sreće kada ugleda blještavi brod, sav iteta radi. Od značaja je pitanje Teme, tj da li je kao na dlanu”. Pošto je novinska zgrada aktiv-
u svetlećim girlandama, koji se iznenada poja- ona „pogođena” ako poslovni objekat postaje na i danju i noću, baš kao i život u NY, vizuel-
vio u njenoj oronuloj zabiti. Svi smo Gradiska. prozračni izložbeni paviljon, što arh. Milunović na komunikacija onih spolja i onih iznutra biće
Na žalost, preko dana, nema te fatamorgane. ističe kao okosnicu svoje ideje. Naravno,ova je neprekidna, produktivno osvetljena.
Učešće zgrade u ulici je anonimno, sterilno, kao zgrada scena unutrašnjeg događaja samo u Pored maksimalnog iskorišćenja prirodnog
i svake druge, obavijene staklom kuće. Ono što dnevnih osam sati radnog vremena, te je pitanje osvetljenja, zahtev klijenta je bio i održavanje
je iza staklenog izloga - originalna fasada arhi- kada i koga ona može da animira kao izložbeni željene temperature u objektu što je više
tekte Krasnova, samo se tek nazire. Šteta. Da li paviljon, zašto bi joj uopšte takva ideja pris- moguće prirodnim putem. Arhitekta Piano je
je stavljanje originalne fasade u izlog, što apso- tajala. Ako blješti iznutra noću, što nije prim- najviše vremena i umeća na projektu posvetio
lutno niko na planeti ne radi, izraz naše iskom- ereno ni izložbenom paviljonu, jedina publika fasadnoj mreži od tankih keramičkih elemena-
pleksiranosti zbog strašnog našeg nehata pre- iz automobila u četvrtoj brzini, može da se seti ta sa dvostrukom funkcijom: da akumuliraju
ma našem nasleđu? Ili je to izraz novovalskog, da samo prodavnice lustera u svetu tako blješte spoljnu temperaturu, i da usmeravaju spoljnje
vladajućeg glamura, koji ne poznaje i ne priznaje noću, pa da neko i stigne sutradan da tu pazari svetlo na željene površine u objektu. Rezultat
lepotu patine, pa su staklo i inox postali jedini neku lampu. je 70% prirodnog svetla više nego u drugim
građevinski materijal ovde? U svojoj sterilnosti Ako se neko pita otkud u ovako malom
objektima ovoga tipa i ušteda energije u pogle-
takva fasada ne dozvoljava nikakve naznake na objektu trafostanica, odgovor je jasan: fasad-
du grejanja, hlađenja i rasvete prostora na nivou
sebi da se iza nje događa pozorište... Najnovije na opna znači - neophodnost klimatizacije cele
slikarije scena iz predstava, kojima se šara stak- godine, iako ovdašnja klima dozvoljava skoro cele zgrade 25%, a zgrada transparentna...
leni izlog – dezavuišu ga, a još više to čine – pola godine bez nje. Providna kuća otkriva svoj To je taj prebogati svet, u kome se radi
originalnoj fasadi. enterijer eksterijeru, pa tako i spolja ulazi unu- vrhunska arhitektura, uz neprikosnoveni, prvi
Promašaj Teme Dramskog Pozorišta rezul- tra, ali samo vizuelno, bez - vazduha. Ali, to su zahtev - ušteda energije. Svet u kome svaka
tat je vladajuće mode u ovdašnjoj i ovovrems- ovde zanemarive sitnice. zapeta u rečniku arhitekture mora da ima svoju
koj arhitekturi: „Likovnost” po svaku cenu, uz Neodoljivo je podsetiti se da je arhitekta svrhu i opravdanje. Svet u kome bi se za smisle-
nezaobilazne: staklo, inox, visoke okrugle stu- Milunović jedan od autora zgrade Zepter u uli- nost arhitekture tražio jači dokaz od istaknute
bove (trebalo na trebalo), kačkete itd. Ili jesi...Ili ci 7. Jula u Beogradu. U tretmanu fasade ovog likovnosti arhitektonskog artefakta.
nisi – taj arhitekta... poslovnog objekta dijametralno je drugačiji
kreativni stav. Tvrdi bunker sa puškarnicama Ljiljana Bakić
G
radsko polje je, najjednostavni- dobija i istorijska činjenica da je Smederevo
je rečeno, neizgrađen pros- poslednja prestonica srednjevekovne Srbije.
tor između tvrđave i varoši. U Pre 130 godina Emilijan Josimović, prvi
prošlosti ovaj je brisani prostor srpski urbanista (1821, Stara Moldavija-1897,
imao odbrambenu ulogu u svojoj Sokobanja) zapazio je prostorni i estetski
širini i neizgrađenosti. Pošto su utvrđenja izgu- potencijal Gradskog polja u Beogradu osmislivši
bila svoju primarnu ulogu razvojem naoružanja veličanstven park koji je do danas zadržao svoj
tokom XIX veka i promenila namenu, tako su i turski toponim - Kalemegdan, danas jedan od
Gradska polja dobila svoje novo mesto i ulogu najlepših prostora prestonice. Ostala Gradska
u gradu postavši prostorna veza između mon- polja u zemlji su zapuštena i neiskorišćena, u
umentalnih tvrđava sa kulturno-reprezenta- Nišu, Kladovu, Smederevu i Šapcu. Imperativ
tivnim ili rekreativnim sadržajima, kao funkcije situacije u Smederevu i Šapcu je uklanjanje
slobodnog vremena, i čitavih četvrti Varoši koja železničkih postrojenja, pomeranje stanice u
su poslovno trgovački centri grada. stranu i povezivanje širokim pešačkim potezi-
Baviti se Gradskim poljem u našim gradovima ma varoši sa Tvrđavom i rekom.
znači razmišljati o jednom značajnim gradskom
prostoru sa velikim razvojnim potencijalima. Smederevsko polje - prepoznatljiv
Mnoge metropole su od svojih Gradskih polja
landmark
kao (ne) urbanih delova napravili reprezenta-
tivne prostore koje prepoznaje čitav svet. Neka
Infrastrukturno i parterno uređenje ovako
od najpoznatijih Gradskih polja su Crveni trg
oslobođenih površina ne bi trebalo da iziskuje
ispred moskovskog Kremlja i Tjenamen ispred
mnogo materijalnih i planskih napora. Zbog
Zabranjenog grada u Pekingu. Beč je svoja
utiska kojeg stvara stabilna silueta tvrđave, koju
polja zatrpao blokovima oko Ringa, dok je
ritmično prekidaju vertikale kula, nije potrebno
Pariz svoja pretvorio u opštepoznata, Jelisejska
detaljno pejzažno uređenje zelenih površina.
polja.
Najbolja je kombinacija popločanih pešačkih
Crveni trg u Moskvi skoro je potpuno
poteza sa velikim travnatim površinama i
popločan prostor, izrazito javnog karaktera -
mestimično zasađenim kvalitetnim stablima.
najreprezentativniji gradski trg, paradni plac i
Južni zid Tvrđave je paralelan sa regulacionom
omiljena slika na suvenirima urezana u skoro
linijom blokova centra Smedereva i zajedno
svakog stanovnika planete (mada većina nika-
stvaraju dugačak, ali dovoljno širok javni pros-
da nije tamo bila). Kroz Crveni trg se čitav nar-
tor, koji bi uz male prostorne intervencije, lako
od urbano materijalizuje u svojoj domovini; on
mogao postati manifestacioni. Ako bi se obod
simboliše ne samo Moskvu, već čitavu Rusiju i
novonastalog Paradnog trga ojačao jakim
slovenski Istok.
gradskim sadržajima, ovaj gradski prostor bi
Izvlačimo paralele Crvenog trga sa sme-
oživeo i postao deo svakodnevnih kretanja nje-
derevskim poljem, poredimo dramatičan uti-
govih stanovnika, a ne samo rekreativaca i tur-
sak koga stvaraju tvrđavska platna Kremlja i
ista. Smederevo bi logično trebalo da postane
Smedereva koja izlaze na široki pretprostor. Neki
pristanište za brodove bele flote na krstaren-
istraživači oba grada poetski dovode u vezu sa
ju Dunavom jer je grad sa svojom tvrđavom
Svetim Trojstvom (kao i Konstantinopolj) zbog
prvorazredna turistička atrakcija i spomenik
trougaonog oblika grada u osnovi. Na značaju
kulture od izuzetnog nacionalnog značaja.
Aleksandar Stanojlović
Dragana Konstantinović
PREDAVANJA
Prof. Dušan Krstić je, 25. maja 2005. godine u amfiteatru Odseka arhitekture FTN u Novom Sadu i u organizaciji Društva
arhitekata Novog Sada održao još jedno zapaženo i značajno javno predavanje.
Govorio je o arhitekti Rudolfu M. Šindleru (1887-1953) otkrivajući ga kao ključnu ličnost Moderne arhitekture iz vremena
prve polovine 20. veka.
O Šindleru koji je sarađivao sa F. L. Rajtom i R. Nojtrom i ostvario, kako bi to Dobrović govorio, pobornička i pionirska
dela, o njegovom radu, delu i mestu u istoriji moderne arhitekture, prof. Krstić je, za DaNS obećao poseban prilog za
jedan od sledećih brojeva. (S.J.)
STANJE STVARI
Grupa od četvoro umetnika, iz Ljubljane i Zagreba (Lara Badurina,
Barbara Blasin, Saša Kerkoš i Fedor Kritovac) otvorila je, 14. juna, 2005.
godine, u Kafe-galeriji Izba, u Željezničkoj ulici u Novom Sadu izložbu
pod naslovom „Stanje stvari“. Radove je odabrala, tumačila i promo-
visala Rosana Radenković, kustos i istoričar umetnosti iz Zagreba. U
pratećem katalogu Izložbe, Radenkovićeva objašnjava da je ideja Izložbe
zasnovana na „istraživanju mogućih odnosa koje umjetnost uspostav-
lja prema imperativima potrošačkog društva, prema potrošnji robe i
prema potrošnji znakova kao reklamnih kodova koji posreduju impera-
tiv potrošnje,“ te da „sintagma Stanje stvari sadrži dvostruko značenje
stanja stvari: kao predmeta fizičkog svijeta i stanja stvari kao okolnosti
koje utječu na naše postupke“, a da „Ideja za naslov izložbe potječe
iz naslova starog filma Wima Wendersa iz 1982. godine (The State of
Things), gdje se na kraju filma snimatelj sa kamerom u ruci suprotstavlja
vatrenom oružju, kao trajna metafora (ne)mogućnosti suprotstavljanja
umjetnosti agresiji koja dolazi iz svijeta na koji se referira“.
Za nas, posebno je intrigantan rad arhitekte Fedora Kritovca, jer
ilustruje njegovo kontinuirano zanimanje za sve različite manifestacije
IZDALEKA IZBLIZA
Slikar, sa diplomom novosadske Akademije umetnosti (1984), posle-
diplomac Akademije likovnih umetnosti u Ljubljani (1987), sa zvanjem
redovnog profesora predmeta Intermedijalna istraživanja, na Akademiji
u Novom Sadu, izložila je u Galeriji Centra za vizuelnu kulturu u ulici
Laze Telečkog 3/I. u Novom Sadu, početkom juna meseca ove godine,
seriju foto- zapisa pod naslovom Izdaleka izbliza.
Inspirisana susretom sa porodičnim fotografijama iz perioda šezdesetih
godina prošlog veka, njihovim skeniranjem, uvećavanjem, kadriranjem i
dopunjavanjem zapisima preko
njih, Lidija Srebotnjak Prišić je uspela da pokrene, ne samo lično osećanje
efemernosti predmeta i prostora koje fotografije beleže, već da stvori
i kod posmatrača iluziju stanja promena, odnosno da kombinacijom
foto-beležaka sa zapisima, izvuče, negde iz drugog plana prostora,
faktički i simbolički, neke u prvi mah nesagledane činjenice.
Lidija Srebotnjak je, čini nam se, u izložbenom prostoru Zlatnog oka,
u tom ambijentu građanskog stana starog Novog Sada, sa alkovnom
i balkonom prema Zmaj Jovinoj ulici, radovima koje je izložila, uspela
da nas, snagom umetničkog izraza usmeri ka, danas već pomalo zabo-
ravljenim, a nikada ne prevaziđenim mogućnostima sinteze vremena,
prostora i arhitekture.
Možda se sve to danas samo nekim drugim imenom zove. (S.J.)
MANASTIRI SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA slikara toga doba Arsenija Teodorovića, Nikole
OVČARSKO-KABLARSKE SVETOG SAVE U MOLU Aleksića i Novaka Radonjića. Ovakve pub-
Sava Ljubičić likacije namenjene su širokom krugu čitalaca,
KLISURE od stručnjaka i lokalnog stanovništva do
Delfina Rajić, Miloš Timotijević Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika
kulture, Subotica 2004. gostiju i turista koji posećuju Suboticu i oko-
Narodni muzej, Čačak 2004.
Srpski i mađarski (22 str.: ilustr.; 17 cm.) linu. Štampanje ovih svezaka omogućilo je
(303 str.: 250 ilustr.; 24 cm.)
Pokrajinsko ministarstvo za obrazovanje i kul-
turu koje je i ovom prilikom pokazalo da ima
… Autori su pristupili izradi rukopisa vrlo SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA razumevanja za praktične projekte institucija
nove knjige
Od ArchiCAD verzije 4.55 ovo je sedmo izdanje Ako ste mislili da o Terazijama znate sve, knjiga
Tijane Borić će vas sigurno razuveriti. Ova mla- Naša tradicionalna arhitektura, kojoj pripada
istog izdavača na našem jeziku. Okosnica ovog i arhitektura paštrovske kuće, kao jedan od
da autorka koja iza sebe ima više publikovanih
Priručnika je prevod sa engleskog - ArchiCAD primera narodnog graditeljstva na primorju,
radova i učešća na naučnim skupovima, don-
9 Training Guide od Thomasa M. Simmonsa. odlikuje se funkcionalnošću i čovekomernošću.
osi pred nas knjigu kojom se obraća ne samo
Autor, je poznati američki arhitekta, predsed- stručnoj, već i široj publici, zapravo svima nama Graditelji ove u suštini jednostavne arhitek-
nik kompanije Archivista, najuspešnijeg pro- koji smo zainteresovani za sudbinu Beograda, ture vodili su računa o svakom detalju, pro-
davca ArchiCAD-a u Americi. Autorov priručnik kao i za njegovu slikovitu prošlost. U knjizi porciji i meri, prilagođavajući se okruženju i
pod nazivom: Step by Step je dugo godina bio vaskrsavaju zaboravljeni objekti, njihovi vlasnici i materijalu koji im je bio dostupan. Analizom
standardni deo ArchiCAD dokumentacije od anegdotski duh koji ih obeležava, razotkrivajući unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora, te njegovim
verzije 5.0 Sam Priručnik se sastoji od 16 vežbi mnoge tajne i nepoznanice, ovog nama tako rasčlanjavanjem na segmente, kao i analizom
koje pažljivog čitaoca uvode u mogućnosti poznatog mesta. Prikazujući nastanak arhitek- prostornih elemenata niza, grupacije i sklopa,
ArchiCAD-a. Posle upoznavanja sa osnovnim tonsko-urbanističkog okvira Terazija, autorka kao i javnih sadržaja, pokušalo se doći do ove
tehnikama, čitalac počinje da gradi realizovanu precizno atribuira, datuje, analizira i vrednuje endemične arhitekture, kao i načina i uslova
dvoetažnu rezidenciju Drukner-Braunštajn od graditeljske domete koje su neimari Terazija pod kojim je ona nastala i opstala. U poruka-
prvog zida pa sve do štampanja/plotovanja, ostvarili, posmatrajući sve burne i nepredvidive
ma koje ona emituje, element kosog jednovod-
renderinga i animacije. Kao što je uobičajeno promene na koje su uticali različiti sociološki,
nog krova u oblikovnom smislu, jednostavna
u ovakvim izdanjima, tekst sadrži preko 1200 ekonomski, prostorno-ambijentalni i kulturno-
istorijski činioci. ¨Arhitektonski okvir Terazija, osnova kuće u nizu u funkcionalnom smislu i
prikaza ekrana koji znatno olakšavaju upozna- grupisanje nizova stvaranjem ulica u prostor-
formirao se tokom burnih stotinu godina, od
vanje sa ArchiCAD-om. Uz Priručnik se dis- nom smislu, nalazimo elemente posebnosti
poslednjih decenija XIX, do osamdesetih godi-
tribuiraju dva CD-a u posebnoj plastičnoj u odnosu na druge kuće Jadranskog primor-
na XX veka. Nepredvidive stihijske transformaci-
kutiji, koji sadrže demo verziju ArchiCAD-a i je grada, od orijentalne varoši do moderne, ja. Stoga ovu jedinstvenu formu kuće u nizu
startne fajlove vežbi. U uvodnom delu nacio- evropske prestonice, reflektovale su se veoma možemo smatrati za posebni tip primorske
nalizovanog Priručnika nalazi se tekst arh. jasno na urbanistički lik Terazija. Graditeljski kuće naše Jadranske obale. (Iz Sažetka) U radu
Petra Arsića prof. Arhitektonskog fakulteta u korpus Terazija dragoceno je svedočanstvo su detaljno analizirani faktori koji su uticali na
Beogradu - ArchiCAD i ArhiTEKTA i tekst arh. rađanja i stvaranja jednog mladog grada, kao stvaranje ovakvog tipa kuće u našem graditeljs-
Ivana Jovanovića, projektanta u firmi BDSP YU i svih krupnih problema sa kojima se Beograd kom nasleđu poput geografsko-klimatskih,
- Vreme je za sutra. Dodatak se sastoji iz tri suočavao u trenutku kad je stupao u red društveno-istorijskih, prostorno-rurističkih.
priloga: Praktični saveti za ArchiCAD, namenjen evropskih metropola¨. Ona se kritički osvrće Izvršena je i detaljna analiza arhitektonskog
pre svega zahtevnijim korisnicima ArchiCAD- ¨...na stavove i idejno estetske zablude minulih sklopa i proporcijskih odnosa unutar njega,
a na osam kolor strana strana, Arhitektonski vremena, koji su značajno doprineli zaboravu, kao i analiza detalja unutrašnjeg prostora.
projekti urađeni u ArchiCAD-u, izbor radova izmenama ili devastaciji spomeničkog nasleđa
Sa stanovišta izbora teme, njenog detaljnog
primenjenih od enterijera do urbanizama i Terazija¨. Takođe nas podseća na ne ostva-
proučavanja i izvedenih zaključaka, monografi-
uobičajeni engleski izrazi u ArchiCAD-u, sa rena ili izgubljena znamenja ovog prostora,
dajući omaž Terazijskoj terasi i zaboravljenoj ja predstavlja izuzetan doprinos proučavanju
preko 500 odrednica. Izdavač je nacionalizova- narodnog neimarstva kod nas. (Iz Recenzije)
Terazijskoj fontani. Knjiga obiluje napomenama
noj verziji priručnika dodao: Rečnik ArchiCAD
i korisnom literaturom, kao i mnoštvom intere-
izraza, Izbor priloga naših saradnika i korisnika
santnih i do sada neobjavljenih fotografija iza
ArchiCAD-a, i dva teksta arh. Ivana Jovanovića kojih se često krije predusretljivost strastvenog
i Praktični saveti za ArchiCAD od Zsolta Varge. kolekcionara starih fotografija i razglednica i
Priručnik je dobra literatura za učenje i koristan poznavaoca arhitekture Beograda, g. Miloša
podsetnik. Jurišića.¨Terazije, su, dakle, prava slikovnica
naše skorije arhitektonske prošlosti, ... istovre-
meno riznica velikih arhitektonskih vrednosti i
nezamislivih promašaja¨. (Milan Prosen)
Ova studija sa podnaslovom Kritička valorizacija loga, Savetnika u Muzeju grada Novog Sada, Deo jedne od najvrednijih kolekcija starih
tipologije stanovanja sa prostorno-sociološkog a istoričara po struci objavljena je u izdanju razglednica Novog Sada i Vojvodine g. Slavka
aspekta, magistarski je rad Svetlane Radović, Foruma, aprila meseca 2005. godine, kao pre- Košutića ovih dana je ugledala svetlo dana
odbranjen na Arhitektonskom odseku FTN u vod kroz knjigu Vojvodina na starim razgledni-
Novom Sadu. U šest poglavlja autorka anal- istog naslova štampanog na mađarskom jezi- cama. Isti autor je već publikovao knjigu Novi
izira niz faktora koji presudno utiču na činioce ku 2002. godine. Sad kroz uspomene starih razglednica u dva
vezane za život i rad u tretiranim područjima U pitkom i jezički sjajnom prevodu Vladimira izdanja (Novi Sad 1996; 1998) sa različitim
Novog Sada - delovi Bistrice, Detelinare, Limana Popina, čitaoci sada izašle knjige mogu da izborom razglednica koja je prikazala ozbil-
III, Bloka IV na Bulevaru Oslobođenja, kao uživaju u skoro pedesetak tekstova, svojevre- jan i studiozan rad ovog kolekcionara. Nova
spratna naselja i deo Salajke i kraja oko ulice meno pročitanih u emisijama Radija Novog Košutićeva knjiga donosi značajne novine
Cara Dušana, klo prizemnih naselja. Posebno Sada na mađarskom jeziku u ciklusu o istoriji i kada je u pitanju sadržaj i odabir materijala.
su zapažena poglavlja u kojima se donose pro- životu Novosađana. Prateće tekstove pisao je sam autor koji je
storno-morfološke karakteristike stambenih Knjiga A. Ozer otkriva nam kako je Novi Sad kroz formu kratkih zapisa pokušao da isprati
tipova. Velike promene na polju stanovanja nastao i razvijao. Kako su nastali i kakvi su vizuelnu prezentaciju vojvođanskih gradova.
u Novom Sadu koje su zadesile grad tokom bili njegovi kvartovi, njegove kuće, institucije i Knjiga je koncipirana tako da je većim gra-
poslednjih desetak godina, kada je zabeležen građani. Kakve su bile novosadske zime i leta, dovima posvećeno više pažnje (Novi Sad,
i najveći indeks porasta broja stanovnika, u gde su ih i kako su ih Novosađani provodili. Zrenjanin, Kikinda, Subotica….) dok su manja
urbanističkoj i sociološkoj literaturi nisu imale Gde su i kakve su nam bile pijace, kako je mesta, varošice i sela, predstavljana verovatno
odgovarajuću stručno-naučnu valorizaciju. Novi Sad postao banjski, a potom i sajamski po prvi put kraćim izborom starih razglednica
Autorka se odlučila da “ispravi grešku” i da grad, kako mu je i od koga pisana prva isto- i propratnim tekstom. Izbor starih razglednica
izvrši detaljno istraživanje navedenih delova rija, kako se uzdizao kao trgovačko i kulturno odabran je pažljivo dok je nešto od materi-
grada kroz literaturu, plansku dokumenatciju središte. jala publikovano premijerno. Košutić se ovoga
i opširne ankete, kako bi dala prikaz tipova Agneš priča o gradu, o Dunavu, o novosads- puta odlučio za razglednice koje su uglavnom
stanovanja i načina života protekle decenije. kim Mađarima, o duplom mandatu Svetozara crtane i na kojima ima dodatnih intervencija ali
Autorka takođe pravi rekapitulaciju dosadašnjih Miletića na mestu gradonačelnika, o istorijs- nisu zanemarene ni tradicionalne razglednice
teoretskih napisa o tipologiji stanovanja kod kim događajima, ali i o zbivanjima na prom- na kojima su motivi grada dati u foto tehni-
nas stvorivši jednu vrstu udžbenika sa ute- enadi, u pozorištu, na ulicama. O tramvaju i ci. Posebnu vrednost predstavlja želja autora
meljenim teoretskim karakteristikama putem fijakerima i bezbroj drugih detalja društvenog da prikaže razglednice sa hramovima raznih
različitih kriterijuma ocenjivanja, od prostornih i javnog života i običaja Novosađana. veroispovesti što bi mogao biti i jedan korak
do svojinskih. Posebno su analizirani javni pros- Budući je istraživač, istoričar i muzeolog, A. ka novom Košutićevom projektu u kome će se
tori u stambenim ambijentima. Anketa sprove- Ozer je rezultate svog traganja za dokumen- njegova bogata kolekcija naći u tematskom
dena na sistematskom slučajnom uzorku (284 tima, materijalnim ostacima i za pričama o okruženju. Knjiga je solidnog dizana i odlične
stanovnika pomenutih naselja) bila je okosnica životu u Novom Sadu izložila faktografski štampe (Publikum, Beograd) i nastavlja proces
socioloških razmatranja i posebno je štampana tačno, provereno i precizno. Njeni su prikazi u kome autor sa uspehom promoviše svoju
na kraju knjige koja je pisana zanimljivo, lako i svedočenja istoriografska, ali sa zapažanjima bogatu kolekciju starih razglednica. Knjiga se
razumljivim jezikom. (VM) kulturologa i žene sa senzibilitetom za detalj i može nabaviti u svim novosadskim knjižarama.
rafinman u odnosima multietničke zajednice (VM)
dragoceni.
Za odbranu grada pred poplavama i nanosi-
ma, knjige poput ove uvek su dobrodošle i
imaju trajnu vrednost. (S.J.)
novi časopisi
kazom nagrađenih radova. Blok novog broja ljuje budući koraci u radu ove organizacije
posvećen je i funkciji Glavnog gradskog arhi- - Konkursi (Klub arhitekata će se angažovati,
tekte i predstavljanju niškog gradskog arhi- bilo kao organizator ili učesnik, samo u zaista
tekte Jovana Mandića. 50 godina Instituta za anketnim i zaista investitorskim konkursima);
arhitekturu i urbanizam Srbije obeležen je pri- Nagrade (Klub arhitekata želi da povremenim
godnim tekstom i izborom radova sa istoimene dodeljivanjem nagrade za životno delo proširi i
izložbe. Sledi detaljni prikaz 13. Salona urban- obogati listu klasika srpske arhitekture, nagra-
izma u Banjaluci. U rubrici Istoriografija arh. da se može dodeliti i posthumno); Izložbe
Zoran Čemerikić se pita Da li dovoljno brinemo (Svoju prvu izlagačku manifestaciju Klub arhi-
o našem arhitektonskom nasleđu? Arh. tekata će održati krajem avgusta u Galeriji na
Ivan Bogdanović autor je iscrpnog izveštaja Andrićevom vencu. Tema će biti Srpska arhi-
sa Bijenala u Veneciji dok grupa studenata tektura na međi vekova: ličnosti, dela, metodi);
(Mladenović, Bojić, Stanković) piše o heroju Leksikon (U pripremi je treće izdanje Leksikona
moderne arhitekture - Danijelu Libeskindu. O srpskih neimara. Projekat je zasnovan na entuz-
nagradama u srpskoj arhitekturi pišu Vladimir ijazmu istraživača i dobroj volji arhitekata). U
Mitrović (Tabakovićeva nagrada arhitekture) i rešavanju staleških problema Klub će se zala-
Dijana Milašinović-Marić (O nagradama za arhi- gati za zaštitu autorskih prava arhitekata, za
tekturu). Prilozima iz Berlina i Egipta časopis verifikovanje cenovnika kojim će se adekvatno
nastavlja praksu u kojoj arhitekti donose svoje nagraditi njihov trud kao i za sprečavanje div-
zapise sa stručnih putovanja. Tu su i redovne lje gradnje i nelojalne konkurencije svake vrste.
rubrike, prikazi izložbi (Alvar Alto u Nišu), nove Dalje, novi broj Arhitekture donosi intervju
knjige i časopisi. Redakcija uskoro najavljuje sa doajenom beogradske arhitekture Irenom
i svoje elektronsko izdanje. Arhitekt se može Roganović koji potpisuje Mare Janakova. Arh.
nabaviti u sedištu DaN-a (Generala Milojka Tamara Tasić piše o obnovljenoj Pupinovoj kući
Lešjanina 52, Niš) ili mejlom: dan-arh@eunet. u Idvoru. U stalnoj rubrici Lazar D. Kesić ovo-
yu. (VM) ga puta analizira ličnost i delo arh. Luja Kana
(Arhitekta po želji kuća). U rubrici Hronika, novi
broj donosi Program, pozivnu anketu i više pri-
kaza za prostorno-programsku proveru pote-
za ulice Jurija Gagarina u Novom Beogradu.
Mesečnik se može nabaviti isključivo pre-
platom na adresu Kluba arhitekata (Nehruova
214, Novi Beograd) ili mejlom: klubarh@yubc.
net (VM)
43
je po~elo sa radom 1. januara 1992. godine.
Osnovna delatnost preduze}a je izdavanje poslovnog prostora u zakup.
Preduze}e raspolae sa vie od 160.000 m2
komercijalnog poslovnog prostora, smetenog u preko
1800 poslovnih objekata.
Najatraktivniji poslovni objekti nalaze se u centru grada,
gde je i ponos preduze}a Poslovni centar APOLO. septembar
2003