You are on page 1of 211

Ivan Klajn

v v

RECNIK JEZICKIH
NEDOUMICA
Cetvrto, preradeno i d9Punjeno izdanje
o NAMENI I UPOTREBI RECNlKA

Cilj je ovog recnika da na sto sazetiji i pregledniji naCin pomogne u


teskoeama i dilemama koje se javljaju pri svakodnevnom izrahvanju. Sastav-
Ijen je na osnovu postojeee norme i predloga iznetih u strucnoj lingvistickoj
literaturi. Za razliku od nekih ranijih prirucnika, recnik se ne ogranicava na
pravopis i izgovor, nego se bavi i pitanjima znacenja, gramatike i upotrebe
reci. OtucJa nisu sistematski popisivane reci sa odredenim "teskim" glasovima
(c ie, h,j i slicno), medu kojima je podosta retkih i nepotrebnih, vee se tezilo
da sc odaberu oni izrazi, oblici i konstrukcije koji stvamo zadaju teskoee u
jezickoj praksi naseg doba. Posebna paznja poklonjena je novijim reCima i
imenima koja se redovno javljaju u stampi. Akcenti nisu belezeni, buduei daje
njihovo nomliranje i teorijski i tehnicki neizvodljivo u prirucnicima ovog obi-
mao Ijekavski oblici davani su samo u onim slucajevima kad postoji kolebanje,
iIi kad se u istom slogujavljaju i drukCije oblicke neizvesnosti.
Tip upotrebljenih slava (obicna, polucma, kurzivna) nema veze s
pravilnQseu iii nepravilnoseu pojedine reCi. Za svaki oblik treba smatrati daje
dobar ukoliko nije drukcije receno.
Izvestan broj pojmova obraden je pod opstim nazivom, koji je stampan
velikim slovima, npr. DATUMI, GENITIV MNOZINE, IMENA NARODA i
sl. VeCina odrednica data je u obliku zasebne reci, ali ima i takvih koje se
odnose na pojedini glas iIi slova, na pocetak iIi zavrsetak reci. Stoga, ako se u
recniku nc nude odredena rec, treba potraziti njen sufiks iIi zavrsni deo: der-
matitis pod -itis, kuprdki pod -ski, preneti pod -neti, itd.

IVANKLAJN
NAPOMENA UZ CETVRTO IZDANJE SKRACENICE

U ovom izdanju dodato je blizu 500 novih odrednica, a mnoge druge su dot. - dativ P 60 - Pravopis srpskohrvatskoga
preradene i dopunjene. Izbacene su odrednice koje su se odnosile iskljucivo na engl. - engleski knjizevnoga jezika,
hrvatsku varij antu. fro - francuski Novi Sad - Zagreb 1960.
Pravopisna tumacenja uskladena su s novim Pravopisom Matice srpske gen. - genitiv port. - portugalski
(1993), uz izvesna mala odstupanja koja su naznacena kao takva. Za pojedine gr. - grcki PR - Pravopisni recnik (u Pravopisu
reci i dalje se upucuje na Pravopis iz 1960. godine (skracenica P 60), buduCi ijek. - ijekavski iz 1993)
da je on imao znatno obimnij i recnik, ada su nj egova osnovna nacela zadrzana izg. - izgovara se PR 60 - Pravopisni recnik (u
i u novom Pravopisu. ital. - italijanski Pravopisu iz 1960)
knjiz. - knjizevni sh. - srpskohrvatski
lat. - latinski sr. - srednji
m. -muski sp. - spanski
mn. - mnozina um. -umesto
nem. - nemacki up. - uporedi
P - Pravopis srpskogajezika, v. - vidi
priredili M. Pesikan, 1. Jerkovic z. - zenski
i M. Pizurica, Matica srpska,
Novi Sad 1993.
A

a, nepostojano: v. NEPOSTOJANO a. ABC: v. Ej-Bi-Si.


-a (IMENA). Imena kao Pera, Iva, Abdulah: v. VOKATIV.
Bora, Misa itd. menjaju se kao i Aboridzini (ne Aboridzani: engl.
imenice z. roda na-a: od Pere, Peri, Aborigines). Potreban izraz, pod us-
za Peru itd. U ijek. krajevima ova lovom da se ne upotrebljava kao
imena glase Pero, Ivo itd. i imajll zajednicka imenica umesto uro-
dvojaku promenu (v. -0). Francus- aenik iIi starosedelac, nego s ve-
ka muska imena na -a bolje je me- likim slovom kao nacionalno ime
njati kao imenice m. roda: Mara allstralij skih domorodaca.
(Alarat) , Maraa (Marata) , Marau
(Maratu) itd. Ipak se za pojedina ad (podzemni svet), adski: bolje had,
imena 1I0bicajila promena kao u z. hadski.
rodu: Dima, Dime, Dimi, Dimin (ali adhezija, adhezivan, adhezioni, ad-
pri izvomom pisanju Dumas, Du- herentan (ne ath-).
maoa, Dumasu, Dumasov). V. -e adresant znaCiposiljalac (pisma i s1.);
(FRANCUSKO). V. i fMENICE primalac je adresat.
MU,S'KOG RODA NA -a: SKRA-
CENfCE NA -a. aero- uvek sastavljeno: aeroklub, ae-
romiting, aerozaga(1enje itd.
aa. Dvostruko a javlja se u imcnima
kan Baas (v. to), Baal (fe'licki bog), Afganistan, aji;anistanski su pravil-
Varlaam (iz srednjovekovne knji- niji oblici, ali se kod nas upotreb-
zevnosti), "Haarec" (izraelski list), ljavaju samo Avganistan, avga-
Caadajev (ruski knjizevnik: ne- nistanski. Tennin Afgani (Avgani)
opravdano P 60 sazima ovo ime u iIi Afganci (Avganci), koji oznacava
Cadajev). najbrojniju naciju na podrucju Av-
aga 8

ganistana, treba razlikovati od ter- aksiom i aksioma.


mina Afganistanci (Avganistanci)- akt: mnozinajeaktovi u znacenj 1I "sli-
stanovnici iii drZavljani Avgani- ka nagog tela", akri u (retkom)
stana. znacenju "ein, postupak", akti (m.)
aga i beg. Za prave age i begove (isto- iii akra (sr.) u znaeenju "spisi".
rijske licnosti) titula se posle imena Poneki gramatieari su bez stvarnog
pise s crticom: Smail-aga, Afe- razloga zabranjivali oblik akra,
hmed-aga, Ibrahim-beg, Gazi Hus- preuzet iz latinskog, zahtevajuci da
rev-beg itd. Ako se dodaje sarno iz se kaze "staviti u altte" i sl.
postovanja iii u sali, pise se sastav- aktuelan, aktuelnost, obienije nego
Ijeno s imenom: Avdaga, Suljaga, aktualan, aktualnost.
Omeraga, Mehmedbeg itd.
akvarijum i akvarij.
agro- spojeno: agrokombinat, agro- ala (azdaja, eudoviste) obienije i bo-
tehnika itd. lje nego hala.
Aguilar, Aguirre (sp.) izgovara se alapljiv ne nego halapljiv.
Agilar, Agire.
alatka, dat. alatki, gen. mn. alarki.
Ahilej (bolje), ali i Ahil: sarno ovo
alfa: alfa zraci, alfa cestice (crtica
drugo u izrazu Ahi/ova peta. (Pra-
neobavezna); aifa, beta igama zra-
vopis ne daje osnova za pisanje
ci (bez crtice). V. CRTICA 5, 6.
malim slovom ahi/ol'a peta.)
alga, dat. algi, gen. mn. algi i alga.
AiSa i Ajsa.
alibi (mn. alibiji) znaCi prvenstveno
ajatolah, mn. ajarolasi. "dokaz da se u vreme izvrsenja
ajde, ajd (bez apostrofa). V. hajde. krivicnog dela okrivljeni nalazio na
ajvar, obicnije nego hajvar. drugom mestu". Prosireno znaeenje
"izgovor" iIi "opravdanj e" nastalo
Ajzenstajn, ne Ejzenstejn. V. RUSKA je u americkom engleskom i danas
IMENA. se prenelo i u druge jezike, ali ga
a kamoli. strogi stilisti ne odobravaju.
Akino (Aquino), ne Akvino; Benigno alijansa; Sveta alijansa.
(Benigno), ne Beninjo; Korason Alitalija (Alitalia, vazduhoplovna
(Coraz6n) Akino. kompanija): ne Al Italija.
Akira (Kurosava, japanski reditelj): alka (dat. alci, gen. mn. alki), obicnije
ne Akiro. nego halka; Sinjska alka, alkar
akord: gen. mn. akord6 i akorada. uvek bezh.
9 antcdatirati

alko-test (s crticom prema P). analizirati i analizovati podjednako


alo i halo (telefonski poziv). su dobri oblici.

Alpi, u Alpima i Alpe, u Alpama. Anciea, AnCicin: v. -Clea.

alternativa. Ovu rec u nacelu treba Andaluzija, andaluski (bolje nego


upotrebljavati sarno kad su posredi andaluzijski), Andaluzanin, -anka
dye mogucnosti, npr.: "Druga al- (ne Andaluzijac, -ijka).
ternativa izgleda nam prihvatljivi- Andi, u Andima, rede Ande, u Anda-
ja". U recenicama kao "Postojijos rna; andski.
nekoliko alternativa", a pogotovu u andelski i anaeoski.
spoju "jedina alternativa", bolje je
upotrebiti drugu imenicu: moguc- aneksija: glagol je anektirati.
nosf, resenje, izlaz, put, iii odskora angazman: u prenosnom znacenju
popularni anglicizam opeija. (politicki, drustveni a., a. pisca i sl.)
alva: v. h. bolje je reci angazovanostili anga-
zovanje.
Aljehin (uobicajeno, mada je ruski
izgovor Aljohin). Anglo-Amerikanci (=Englezi i Arne-
rikanci); anglo-ameriCki i anglo-
am, amajlija, amal, amam: v. h. amerikanski. Sastavljeno pisanje
Amazonka, dat. Amazonki (u grckoj Angloamerikanci, angloameriCki, -
mitologiji), s malim a u zllacenju ikanski dopusta se kad je znacenje
"ratoborna zena". "Amerikanci engleskog porekla".
ambar, bolje nego hambar. anglofon (koji govori engleski), bolje
americki: v. lndijanei. nego anglofonski. Up. frank%n.

aminowkiselina, amino-grupa. Anglosaksonci, anglosaksonski. Po-


red osnovnog znacenja (nekadasnji
amoralan znaCi "kome nedostaje ose- stanovnici Engleske), kod nas i u
calljc morala"; nije isto sto i nem()- drugim evropskim jezicima upo-
retian (porocan, pokvaren). trebljava se i u znacenju "narodi
Amundsen, ne Amundzen. cngleskog jezika".
analgezija, anolgetik; analgetj(ki (ne ansambl, gen. mn. ansambala.
analgezic'ki). Antarktik, antarktiCki.
anaH. Ova imenica ima sarno rnno- antedatirati i antidatirati (staviti ra-
zinu; pogresno je "anal" u uk:rstenirn niji datum od pravog).
reCima.
anti 10

anti- se pise sastavljeno: antialkoho- au), nit (od niti), rad (od radi). Ne
/icar, antitalenat, antiistorijski itd. upotrebljava se ni pri sazimanju sa-
S crticom sarno ispred imena (Anti- moglasnika (v. to). Vidi i: de; Ie.
-Diring) i ispred ponovljenog pre- a priori (dve reci u latinskom; po PR
fiksa, npr. anti-antinuklearei. sastavljeno, apriori); aprioran, ap-
Antihrist; s malim a u opstem zna- riornost, aprioristicki, apriorizam.
cenju "bezboznik, nevemik". Suprotno: a posteriori.
antivladin v. meauvladin. apsees, ne apees.
Antoan (fr. Antoine), ne Antuan. V. apscisa, ne apcisa.
-oa. Apulija, pokrajina na jugoistoku Ita-
Antoanet(a) (fr. Antoinette), Anto- lije; ne treba kod nas upotrebljavati
nijeta (ita!. Antonietta) i Antonela ita!. oblik Pulje (Pug/ie).
(ita!. Antonella). Ne postoji ime arabeska: kao groteska (v. to).
Antoanela.
Aragon, bolje nego Aragonija; ara-
Antonio, Antoniorn, Antoniov (ne go}}ski.
-ijem, -ijev): v. -io.
arbitar, arbitra (zloupotrebljava se u
Antverpen (flamanski) i Anvers (fran- sportskim izvestajima umesto obic-
cuski) ravnopravne su varijante, ma- nijeg "sudija"). Ne arbiter, osim
da je kod nas prva obicnija. kao latinizam: Petronije Arbiter
ao i -0: v. SAZETI SAMOGLAS- (rimski pisac), arbiter elegantiarum
NICI. (izg. elegancijarum), naziv za ot-
-aoe pogresno, treba -alae (slusalae, menog coveka iii kicosa.
gledalae, citalae, poznavalae, pre- arciti: bolje harGiti.
galae itd.; genitiv mn. slusalaea, Argonaut i argonaut: V. MITOLOS-
gledalaea, Gitalaea itd.) Up. -ioe. KA IMENA.
apendicitis, ne apendieit. arhibiskup: pogresno urn. nadbiskup
APOSTROF se stavlja umesto jednog (v. to); arhiepiskop (bez j jer je
iii vise izostavljenih slova: aI', il', slozena rec); arhijerej, arhijerejski.
je I', 'oeu, vi's, gos 'n, izvol'te, itd. arhiv i arhiva u znacenju "zbirka do-
Ne stavlja se u reCima s, k, nek, u kumenata" i odeljenje ustanove u
kmjim oblicima infinitiva (radit, kome se cuvaju sluzbeni spisi";
Gitat, doc) i glagolskog priloga sa- sarno arhiv kao naziv naucne usta-
dasnjeg (trazee, znajue), niti u sta- nove iii ime strucnog casopisa.
rinskim oblicima kao mea (od me-
II autarhija

Arkanzas (Arkansas): u engleskom se Atina (grad); (Palada) Atena (bo-


izgovara Arkenso, ali je kod nas ginja).
uobicajen izgovor Arkanzas (kakav Atlantik, atlantski; At/antski okean;
je nekada postojao i u SAD). Atlantski pakt (v. NATO).
Arktik, arkticki. atmosfera, atmoslerski, ne atmo-
Arlekin ili Arlekino (lik iz ita!. ko- svera, atmosverski.
medije); arlekin iii harlekin (lakrdi- atrijum i atrij.
jas).
audio-: po analogiji sa radio, najbo-
Armen itd.: v. Jermen. Ije ga je pisati s crticom: audio-
arterioskleroza. -lIrcaaj, audio-kaseta, audio-vizu-
arteski (bunar), bolje nego arteSki: elan itd.
pogresno je arterski. auditorij(um) znaci slllsaonica iii
slllsala(~ka pllblika. Nije dobra pri-
artikl i artikal; gen. mnozine artika-
menjivati ovaj izraz na gledaoce
lao
televizije iii sportskih priredaba,
artiljerija (neartilerija), artiljerijski, umesto publika iii gledaliste.
artiljerac.
Augzburg, augzburski (po novom
asfalt, aslaltni, aslaltirati, aslalter, ne Pravopisu: po P 60 bilo je Aug-
asvalt itd. sburg).
asimilirati i asimilovati podjednako Australija: Australijanac, -ijanka,
su dobri oblici. australijski, rede Australac, -alka,
aspekt: iz aspekta (necega), bolje australski.
nego sa aspekta. Austrougarska iii Austro-Ugarska
Astek(ne Actek); mn. Asteci (ne Ac- (P, u tacki 49 f (1), dopusta aba ob-
teki); astecki (ne asteski). Iika, uz napomenu da je "Iogicnije
spojeno pisanje"). Pridev jeaustro-
astma, astmatican, astmaticm:
ugarski, bez crtice; Alistrougarska
asura, atar: V. h. monarhija, Austrougarska care-
atelje (m. rada), mn. ateljei. vina (s velikim A).
atentat. Nije dobra "pokusaj aten- autarhija. VeCina recnika razlikuje
tuta", jer sarna rec atentat (od lat autarhiju (samovladu, samovlasce)
attentare -- pokusati) ima prvobit- od autarkije (privredne samodovolj-
no znacenje pokusaj ubistva. nosti, nezavisnosti od uvoza tudih
praizvoda). Prva rec slozena je s
auto 12

grclm arhein, "vladati", druga s auto-moto: sarno sjednom crticom, u


grckim arkein, "biti dovoljan". spojevima kao auto-moto klub,
auto: m. roda; mnozinaje obicnoauta auto-moto savez i sl. (veliko A kad
(sr. rod), ali je bolje upotrebiti puni je naziv odredene organizacije).
oblik automobili. Avar i Avarin; mil. Avari.
auto-: pise se sastavljeno kad znaci Avganistan, itd.: v. Afganistan.
"sopstven", "sam sebi", npr. auto- avio-karte, avio-mehanical; avio-
biograjija, autoportret, autogo!. S -saobracaj itd. U nekim recima, npr.
crticom se pise u znacenju "automo- avioflota, aviopark, P propisuje sas-
bilski", npr. auto-trke, auto-de/ovi, tavljeno pisanje, "zavisno od obje-
auto-servis. Ipak, za reci koje se dinjenosti akcenta i znacenja".
osecaju i izgovaraju kao jedinstve-
ne, npr. autoput, automehanicar, AVNOJ, AVNOJ-a i Avnoj, Avnoja;
autostop, autostoper(ka), P daje avnojski, bolje nego avnojevski.
prednost spojenom pisanju. azbestni.
AUTOMOBILSKE MARKE: v. Azija: Azijac, Azijka, azijski (danas
MARK£. obicnije) i Azijat, Azijatkinja, azi-
jatski (obicno s prizvukom primi-
tivnosti, varvarstva i s1.).
B

b: vidi v. Bajram; Kurban-bajrarn; Rarnazan-


Baas (arapska stranka): ne treba pi- ski bajrarn.
sati BAAS, jer nije skracenica. baka, dat. baki.
baba: baba Mica, ali baba-Mice, bakcH ne nego bacd
baba-Micin itd. (ili sve bez crtice): Baku, iz Bakua, u Bakuu.
v. CRTICA UZ IMENA.
Bakvold, Art (Art Buchwald): ne
Babaroga (licnost iz bajke) i babaro- Bacvold, Buhvald.
ga (kao zajednicka irnenica).
Balaton (ne Balatonj): moze se upo-
babun: pogresno se javlja u prevodi-
trebiti i nas naziv Blatno jezero
rna s engleskog (eng!. baboon)
(rnadarsko irne takode dolazi od
urnesto nase reci pavijan.
slovenske reCi blato).
bacH, ne bakcd
Balkansko poluostrvo.
Backa Palanka, Backa Topola, Backo
balsam, balsamovati (balsam irati) i
P~trovo Selo, backopalanacki,
balzam itd.
backotopolski.
Bangi (glavni grad Centralnoafricke
Baevold ne nego Bakvold (v. to).
RepubJike); "Bangui" je francuska
badminton i bedminton; ne badmin- grafija.
gton.
Bangkok, bangkocki (ne bangkoski,
Badnji dan; Badnjak (=Badnji dan); bankoski).
badnjak (hrastova grana).
banka, dat. banci, gen. nm. banaka.
Bahama iii Baharne (iii Bahamska
banknota.
ostrva), bolje nego Baharni. Up.
Bermuda.
Banjaluka 14

Banjaluka (BanjaIuke, Banjaluci), Bazedovljeva bolest, ne Bazedova.


Banjalucanin, -anka, banjalucki; bazen je uobicajeno kod nas: pra-
danas retko Banja Luka (Banje vilnije bi bilo basen (od fr. bassin),
Luke, Banjoj Luci), Banjolucanin, u svim znacenjima.
-anka, banjolllcki.
bazuka, dat. bazuki (retko bazuci).
BANJE. PR razlikuje "Vrnjacka Ba-
nja" (naselje) i "Vrnjacka banja" BBC po mogucstvu treba pisati la-
(banja); malim sIovom "banja tinicom, kao eng1. skracenicu (u
Kovilj aca" i s1. padezima: BBC-ja, BBC-ju itd.) ili
prema izgovoru Bi-Bi-Si, Bi-Bi-
barijum i barij; barijum-sulfat itd. -Sija itd. Isto vazi i za nazive ame-
Barimor (Barrymore), ne Barimur. rickih televizijskih rnreia NBC (En-
barka, u barci, gen. mn. barki. -Bi-Si), CNN (Si-En-En) itd.

Barnard (Christian Barnard), ne Bar- BCG: v. be-se-ie.


nar. bdeti, ijek. bdjeti; bdim, bdis, oni
barokomora. bde; bdeo, bdela, ijek. bdio, bdje-
la; bdenje, ijek. bdjenje: bdeCi;
Barselona je najtacnija transkripcija (pro)bdevsi, ijek. (pro)bdjevH
za sp. Barcelona. Dopusteni su i oblici bdijem, bdijd,
Barton, uobicajena transkripcija za oni bdiju, bdijuCi, bdijenje.
eng1. Burton; tacnije bi bilo Berton. Bee: instrumental Becom; Becanin,
Up. Tarner. Becanka ili BeClija, Beclijka (Bec-
Bask, Baski, ne Baskijac, Baskijci. lika).
Pridev baskijski je rdavo skovan (v. beduin (malo b, jer nije narodnost).
-ijski) ali mu nema zamene. Baskij-
ski zaliv: pogresno urn. Biskajski beg: v. aga.
zaliv. begati (ijek. bjegati) umesto beiati
Basearsija iBas-carsija (u Sarajevu); (bjeiati) ne smatra se za knjiz. ob-
s malim b u znacenju "glavni trg"; lik.
bascadijski (spoj eno). Bejsi, Kaunt (Count Basie), ne Bej-
bas upravo pleonazam, treba sarno zi; Bejsi, Sirli ne nego Besi (v. to).
bas iIi sarno upravo. Bejsinger (Kim Basinger), ne Bej-
bata: bata Dole, ali bata-Doleta, sindzer.
bata-Doletov itd. (iIi sve bez crtice): bejzbol, bolje nego bezbol (po P).
v. CRTICA UZ IMENA. bekhend (u tenisu), ne bekend.
15 bczda

bekstvo, ne begstvo. be-se-ze, be-se-iea iii (po francuskom,


Bela kuca (u Vasingtonu). sarno Iatinicom) BCG, BCG-a. Up.
BBC; DDT.
beleska, dat. beleSci, gen. mn. be-
leiaka, bolje nego beleski. Ijek. Besi, Sirli (Shirley Bassey), ne Bejsi.
biljeSka. besprizoran znaci sarno "koji je bez
beleti se, beleo se, ijek. bijeljeti se, nadzora, napusten". Besmisleni su
bijelio se, bijeljela se; beliti (ciniti spojevi kao "besprizorna izjava",
belim), belio, ijek. bijeliti, bijelio, "besprizorno ponasanje" i s1.
bijelila. V. -iti. bestraga (npL idi bestraga, bestra-
ben: v. el. ga ti glava, bestraga daleko). Neki
put (npr. s giagolom otici) ima go-
beo: ijek. je bijel i (rede) bio; kom- tovo istu vrednost kao i bez traga.
parativ bjelji (ne bjeliji).
bestseler.
Berane, z. rod mnozinc: u Beranama.
Beti Dejvis (Bette Davis), ne Bet.
beriberi, beriberija (bolest).
bez-. U prefiksu bez-, z se uvek
Berksajr pogresno: Berkshire sc u prilagodava sledecem suglasniku ili
EngIcskoj izgovara Barksir, u SAD se stapa s njim: beskamatni, bes-
Berksir. teiinski, bescarinski, beshleban (ne
Berlinski zid. "bezkamatni" itd.); be§clIlan,
Bermingem (Birmingham), bolje bdcasce (ne "bezculan"); besadr-
nego Birmingem. iajan, besubjekatski, bestrastan (ne
"bezsadrzajan" itd.); bezemljas,
Bermuda iIi Bel1llude; P dopusta i m. be::akonje (ne "bezzemIjas");
oblik Bermudi, "kao Baleari i s1.". beiucan, beiican, beiivotan (ne
Bernard, Bertrand: u francuskom "bezzucan" itd.); heSavan, besll-
krajnje d je nemo (Bernal', Ber- man (ne "bezsavan") itd.
tran), u engieskom se izgovara (npr. hezhednostan, -sna, -sno; bezbedno-
Bertrand Russell~ Bertrand Rasel). slla situacija (ne "bezbcdonosna").
Berns (cngL Burns). Drugo je prczime bezbol i b{j::bol.
Bams (Barnes).
bcz da, nedopusteno u knjiz. jeziku.
Bernstein kao ncmacko prezime izgo- "Usao sam u avion bez da mije iko
vara se Bernstajn, kao amcricko pregledao pltIjag" - treba: a da mi
Bernstajn ili Bemstin. niko nije pregledao prtijag. "Otpu-
besan, bdnji, najbe.fnji. tovali su bez da su utvrdili sta je
bcz daljcg 16

posredi" - treba: ne utvrdivsi sta je bijel: V. bea.


posredi. BijcIjina, ne Bjeljina.
bez daljeg: bolje bez aklevanja, ad- bijenale (izlozba koja se odriava
mah, svakaka i sl. svake druge godine). M. roda, u
BEZLICNI GLAGOLI: v. se. mnozini obicno sr. roda (bijenala).
bezmalo (gotovo, umalo). S velikim pocetnim slovom ako
oznacava odredenu izlozbu (npr.
beznacajan: v. znaca)an. Bijcnale 11 VC/leciji).
bez obzira. Gramaticari zahtevaju da Bik Koji Sedi (indijanski poglavica):
se izmedu ovog izraza i recenice ko- bolje Sedeci Bik, prema P.
ja sledi uvek umecena ta, npr. "Bez
obzira na to sto je predlog zakas- Bilbao, Bilbaoa, u Bilbaou (bolje nego
nia .. .", "Bez obzira na to da Ii se Bilbaa, Bilbau).
ostali slazu iii ne...". U praksi se ovo Bileca, u Bileci (2. rod); bileeki; Bile-
na ta vrlo cesto izostavlja zbog glo- canin, -anka.
maznosti. Up. s abziram /la. bilion je hiljadu milijardi, iIi milion
bezsumnje. miliona; pod americkim uticajem
biatlon (bez) jer je slozena rec). cesto se pOi:,'Tesno upotrebljava ume-
sto milijarda (hiljadu miliona).
Biblija (veliko B).
bilo odvojeno: bila ka, bila kakav, bila
bicikl, gen. mn. bicikala (bolje) iii gde, bila §ta; bila za §ta, bila skim,
bicikla. itd.
BiH (Bosna i Hercegovina). bio- sastavljeno: biadeterdient, bia-
bih, bisma, biste u oblicima pogod- hemija, biastanica itd. Sarno zahia-
benog nacina ne smeju se zamenji- -bibliagraflja P dopusta i pisanje s
va sa bi: "Da znam, rekao bih vam"; crticom, radi boljeg razdvajanja dva
,,Mi bisma hteli da udemo"; "Kad prefiksa.
biste cekali, pogresili biste n. Biograd na Moru.
Bihac, bihaeki; Bihacanin, Bihacan- bioskobdzij a (familijamo).
ka, obicnije nego Biscanin, Biscan-
ka. Birmingem (Birmingham), uobica-
jeno: tacnije bi bilo Benningem.
bij, bijma, bijte, a isto i ubij, nabij,
prebij, probij, pribij, zabij, adbij, bismo, biste: pogresno "Mi bi mog-
razbij, izbij, itd. V. ZAPOVEDN/ Ii", "Da Ii bi hteli da dodete" i sl. V.
NAC/N. bih.
17 BOJE

bista: 'l. spomenik. sarno blesak, blestav, blestati, bles-


bitisati, rec turskog porekla, prvobit- nuti.
no je znaCiI a "prapasti, prab" (oso- hodi-hilding, bodi-bilder (iIi sarno
bito u izrazu bilo i bitisalo); danas bilder).
je definiti'lno primljena u znacenju Bog, 'lelikim s10'lom ako se odnosi na
"zi'leti, postojati, bi'lst'lo'lati". hriscanskog (000. je'lrejskog, mus-
bitka, biei i bitki (v. -tka), gen. mn. limanskog) boga i ako ima osobine
bitaka; Kosovska bitka, bitka na posebnog imena, npr. U pocetku
KosovlI (v. ISTORIJSKI DOGA- stvori Bog nebo i zemlju. Malim
DAJI). slo'lom u uopstenom znacenju (npr.
Bitolj: 'l. Skoplje. njegova filozofija zapravo je tra-
ienje boga), u ustaljenim izrazima
Bjelovar, Bjelo'larac, -arka. i uzrecicama (za ime boga, boie
bjcIji: 'l. beo. pomozi, ne dao bog, krade bogu
blagodariti, blagodaran, blagodar- dane itd.), a pogoto'lu ako se odno-
si na pagansko bozanst'lo (greki bog
nost, sll'lisni rusizmi pored naseg
zahvaliti. zahvalan, zahvalnost. rata i sl.). V. i BOZANSTVA; bo::'ji.

blcdcti, bledeo, ijek. blijedjeti, blije- bogami (ali boga ti, boga mu, boga
dio, blijedjela. Up. izbledeti. vam itd.).

blcdofut, bledozelen itd., ll'lek sas- bogme i bome.


ta'lljeno. Bogojavljcnje (praznik).
Blckbcrn (Blackburn), ne Blekbum. Bogorodica: 'l. BOZANSTVA.
Bliski istok, bliskoistocni. bogzna: bogzna kakav, bogzna gde,
blizak;bliJi, najbliii (u s'lim znace- bogzno sta itd.
njima); pogresno je u PR "bliskiji". bojati se da... pogresno, kao i nadati
blizu nije pogresno u znacenju "sko- se da (v. to).
ra, goto'lo" (npr. Cekao je blizu dva hojazan, -zni, ne bojaznost (osim u
meseca). znacenju "bojazlji'lost").
hlomba, blomhirati neknjize'lno um. BOJE. Siozeni pride'li pisu se sasta'l-
plomba, plombirati. Ijeno ako oznaca'laju prelaznu ni-
bljesak (pored biijesak), hljdtav, jansu, npr. plavozelen (na sredini
bljdtati (pored blije§tati), bljesnu- izmeau pla'log i zelenog), beloiut,
ti ijekavski su oblici. Eka'lski je sivomaslinast itd.; pisu se s crticom
kad su boje od'lojene, naporeOOe,
boj na Kosovu 18

npr. plavo-zelen (mestimieno plaY bormasina, "bolje nego bor-masina"


a mestimieno zeleny, erno-belijilm, (P).
erveno-zuti dres itd. Pridevi koji Bornmut (Bournemouth): v. Port-
oznaeavaju svetliju ili tarnniju nijan- smut.
su pisu se sastavljeno (otvoreno-
plav, tamnozelen, svetlosiv, zagasi- bosanskohercegovacki (koji se odno-
toerven) , ali se pri poredenju ras- si na drzavu Bosnu i Hercegovinu),
tavljaju: otvorenije plav, zagasitije bosansko-hereegovacki (koji se tiee
erven itd. Bosne s jedne i Hercegovine s druge
strane). V. SLOtENI PRIDE VI.
boj na Kosovu (malo b: v. ISTO-
RUSKI DOGADAJI). BOZANSTVA. Imena bozanstava pi-
su se velikim slovom: Posejdon, He-
Boka kotorska i Boka Kotorska (P ra, Jupiter, Perun, Buda, Hristos itd.;
dopusta oba naeina pisanja), dat. tako i Savaot, Jehova, Gospod, Sve-
Boki, bokokotorski; Bokelj, Bokelj- visnji, Bogorodica, Gospa, Alah. Za
ka, bokeljski. Bog v. tu odrednicu. U viseClanim
bolesljiv i boleiljiv: ovaj drugi oblik ustaljenim nazivima pise se veliko
vrlo je eest i u ijekavskom, mada bi slovo prve reCi (Sveta trojiea, Duh
prema P 60 trebalo tu da glasi samo sveti) osim ako naziv saddi ime,
boljeiljiv. npr. sveta djev(ie)a Marija, sveti
Boljsoj teatr (ili teatar), Boljsog te- Kuzman i Damjan, prepodobni
atra, Boljsom teatru. mucenik Teodosije. V. i: MITOLOS-
KA IMENA; sveti.
bombon (m.) i bombona (z.); bom-
bonijera (bolje) i bombonjera. Ne Bozic.
bonbon itd. Bozic-Bata, Bozic-Bate itd. (crtica
bonton se obieno pise sastavljeno; neobavezna).
pravopisni priruenici ga ne pominju. bozji i boiiji; ne B-, osim u crkvenim
Bordzija (ital. Borgia) kod nas je tekstovima (P, taeka 15 i 38).
odavno ukorenjen oblik; pravilna Brazil, brazilski, Brazilac, Brazilka.
transkripcija bila bi Borda. Nekadasnji oblici Brazilija, brazi-
borilac (borioea, gen. mn. borilaea) lijanski, Brazilijanac, -anka danas
znaci sto i borae: danas se najvise se upotrebljavaju samo za grad Bra-
upotrebljava pridev borilacki (bori- ziliju (prestonicu Brazila od 1960).
laeki sportovi: boks, rvanje, maee- Brcko, iz Brekog(a), u Brekom(e);
vanje, dzudo, karate itd.). Breanin (iIi Break), Breanka.
19 BROJEVI

brejkdens. redni) pisu se rastavljeno, npr. sto


Bresa (Brescia, Italija), ne Bresija. cetvrdeset devet, hiljadu sest stoti-
na sedamdeset peti itd.; tako i dve
Bretanja, Bretonac, Bretonka, bre- stotine, tri stotine, itd. do devet sto-
tonski. tina (ali sastavljeno slozenice dves-
bde-bolje i briebolje (po Pl. ta, trista... devetsto i dvestoti, tri-
brigadir i brigadist(a): obe reci znace stoti... devetstoti). ad ovog pravila
"Clan radne brigade". Pored toga, postoje dva izuzetka koje Pravopis
brigadir u stranim armijama ozna- ne pominje, ali se mogu izvesti iz
cava iii je oznacavalo razne ruko- pojedinih primera u PR 60. To su:
vodece cinove, od podoficira do (1) Sastavlj enD se pisu redni broj evi
brigadnog generala (tako i kod nas u kojima je na drugom mestu broj
u nekadasnjoj cmogorskoj vojsci). stotine, hiljade iii miliona: seststo-
Brigadist(a) se u novije vreme upo- ti, dvehiljaditi, tromilioniti, stohi-
trebljava i za pripadnike teroristic- ljaditi, dvestahiljaditi, stomilioniti
kih organizacija kao sto su ita!. Cr- itd. (2) Sastavljeno se pise i imeni-
vene brigade (Brigate rosse). telj razlomka: dvadesetpetina (1 I
25; up. dvadeset petina = 20/5), dve
brijati (se), brijem (se), oni (se) bri-
eetrdesettreCine (2/43), itd.
ju; ne brijam itd.
S crticom se pisu spojevi od dye
briljantan, ne brilijantan; brilijant, reCi koji oznacavaju pribliznu vred-
brilijantski (uobicajeno, mada je i nost: pet-sest, troje-eetvoro, dese-
tu bolje briljant, briljantski). tak-dvadesetak, dan-dva, ree-dve
Brisel (Bruxelles), Brisela, u Brise- itd.
lu; ne Brisla, Brislu. V. i: SLOZENICE S BROJEM,'
Brizit (Brigitte) iii Brizita; Brizite, CIFRE; TACKA UZ CIFRE.
Briziti itd. V. -e (FRANCUSKO). BROJEVI (promena). Osnovni bro-
Brjus ne nego Brus (v. to); Brjuster jevi odpet navise nepromenljivi su
ne nego Bruster (Brewster). u srpskohrvatskom. Brojevi dva (z.
dve, ijek. dvije), tri, eetiri jos su
brojan se moze upotrebiti i u smislu
zaddali izvesne padezne oblike, i
mnogobrojan. Neki put je i pogod-
to: za genitiv dvaju (m. i sr. rod),
nije od ovog drugog prideva, naro-
dveju, ijek. dviju (z. rod), triju,
Cito pri poredenjima (sve brojniji,
eetiriju,' za dativ, instrumental i
manje brojan, najbrojniji).
lokativ dvama (m. i sr. rod), dve-
BROJEVI (pisanje). Prema Pra- ma, ijek. dvjema (z. rod), trima,
vopisu, viseClani broj evi (osnovni i eetirima (zastarelo jeeetirma). Pos-
BROJEVl 20

Ie predloga se i ovi brojevi najcesce sedam kandidata", "Spaslo se 55


upotrebljavaju kao nepromenljivi, ljudi". Nije pogresno ni ako se gla-
npr. izmeau dve vatre, sa cetiri prs- gol u rodu i broju slaze sa subjek-
ta; kad nema predloga, u knjiz. je- tom: "Tih pet godina brzo je proslo"
ziku se preporucuje promena po iii " ... brzo su prosle", "Primljeno
padeiima, npr. odnosi dveju ze- je svih 29 pripravnika" iii "Prim-
ma!ja. dogovor dvaju predsednika, Ijeni su svih 29 pripravnika".
uz ucesce trijufabrika (bolje nego: Uz brojne imenice na -ica upo-
odnosi dve zem!je itd.). trebljava se imenica u genitivu
Zbimi brojevi dvoje, troje, cet- mnozine (trojica !judi, pismo cet-
voro, petoro itd. imali su u starijem vorici studenata) odnosno genitiv
jeziku mnostvo razlicitih padeznih zbime imenice (sestorica brace);
oblika, ali se danas gotovo uvek glagol je u obliku dvojine iii mno-
upotrebljavaj u kao nepromenljivi zine m. roda: Iz nase cete os tala su
(zenas troje dece i sl.). Donekle su dvojica iii ... ostali su dvojica.
se sacuvali sarno oblici genitiva Uz zbime brojeve dvoje, troje,
dvoga, troga i dativa dvoma. tro- cetvoro, itd. glagol je u srednjem
ma (Od tog dvoga moramo ne.sto rodu: doslo je njih petoro. Za oblik
izabrati, Njima troma nisu dali imenice v. sledecu odrednicu.
nista i sl.); u mnozini se jos upotreb- BROJEVI (zbimi). Brojne imenice na
Ijava srednji roddvoja, troja, cetvo- -ica (dvojica, trojica itd.) upotre-
ra itd. (dvoja kola, cetvora vrata i bljavaju se sarno za muskarce:
sl. ). dvojica !judi, cetvorica brace, vas
BROJEVI (slaganje s imenicom i petorica, bilo ih je desetorica.
glagolom). Uz brojeve sajedan na Oblici dvoje, troje, cetvoro, pe-
kraju, imenica i glagol se upotreb- toro itd. upotrebljavaju se danas
Ijavaju u jednini: ,,Javio se trideset uglavnom u tri slucaja: (I) za skup
jedan kandidat", "Prosla je sto jed- muskaraca i zena, npr. dvoje su-
na godina". Uz brojeve dva. trio pruinika, cetvoro brace i sestara,
cetiri i sve slozene brojeve sa 2,3, desetoro mladica i devojaka, u po-
iii 4 na kraju, imenica i glagol su u rodici nasje bilo dvadeset troje; (2)
obliku dvojine: ,,Javila su se trideset uz zbime imenice, npr. troje dece,
tri kandidata", "Prosle su sto dye petoro jagnjadi, sedmoro gospode,
godine", "Spasla su se 54 coveka". cetvoro brace (pored sedmorica
Uz brojeve od pet pa navise glagol gospode, cetvorica brace, v. gore);
je u srednjem rodu, a imenica u ge- (3) uz imenice koje imaju sarno
nitivu mnozine: "Javilo se trideset mnozinu, u kom slucaju se broj obic-
21 burlcska

no slaze s imenicom po zavrsetku: radieu, paseu), a odvojeno od gla-


dvoja vrata, troje makaze, sedmo- gola na -d (nad eu, red eu, pomod
rei kola. V. i prethodne odrednice. eu). Hrvatsko odvojeno pisanje (ra-
brojilac (ne brojioc), mn. brojioci, dit CU, past eu) Cisto je graficka va-
brojilaca. rijanta,jer je izgovor i u tom slueaju
radieu, pascu.
brojka (dat. brojd, gen. rnn. brojki)
znaei cifra; ne treba je upotreblja- budi bog s nama (odvojeno, po P bolje
vati umesto broj (pogresno je npr. nego budi-bog-s-nama); ne budi-
"Inflacija se meri trocifrenim broj- boksnama.
kama", treba: trocifrenim brojevi- budzasto.
rna). Buenos Ajres (sp. Buenos Aires), sa
bronhitis, ne bronhit. j, bolje nego sa i; pridev buenos-
broving, brovning (vrsta pistolja) ajreski.
pogresl1o urn. brauning. bugivugi (sastavljeno), bugivugija,
bruka, dat. bruci. mn. bugivugiji.

Bruklin (Brooklyn), bruklinski: ne Bugojno, bugojanski, Bugojanac, -an-


bruklin.s-ki. ka.

Brus (Bruce), Bruster (Brewster), ne buka, dat. bud.


BljuS, Brjuster. Bukurest, bukure.ski i bukureStanski,
bruto: bruto tezina, bruto dohodak i Bukurestanac, -anka.
s1. (bez crtice prema P, pogotovu u bulevar: stanujemna bulevaru, dola-
viseelanim izrazima kao bruto zim sa bulevara, ne u bulevaru, iz
registarska tona). V. CRTICA 4. bulevara.
bde-bolje. bulka, dat. bulci.
bubamara. bunga]ov, bungalova. Oblici bunga-
bubasvaba. 10 i bangalo, koji se nalaze po ree-
nicima, nikada se nisu upotreblja-
Bubka (Sergej): po P, taeka 76 f (2), vali u praksi.
pravilnije je Bupka.
Bunjevac, Bunjevka, dat. -vki; bunje-
Bucer (eng!. Butcher), Bue (Butch): vacki.
ne Baecr, BaC.
buregdfija, buregdzijski, buregdzi-
BUDUCE VREME (futur) pise se nica.
sastavljcno od glagola na -ti (npr.
burleska: kao groteska (v. to).
burluJski 22

burzujski i burioaski. butcr, pliler (pll!era) i dan as retko


Busman (ne Busmanin). pular (pulra) jednako su dobri obli-
ci (pored domaceg maslac i mas-
butan-gas. 10).
c

c latinsko: v. LATINSKA lMENA. centar je ree koja se zloupotrebljava


-ca. Pri izvornom pisanju imena iz la- u nazivima ustanova: "obrazovni
tinice kao Tosca, Petrarca, prema centar" umesto skola, "klinieko-
taeki 101 b Pravopisa, u promeni -bolnieki centar" umesto bolnica,
treba c zameniti sak: Toske, Petrar- "tdni centar" kao naziv za vecu
kin, Salamanku itd. prodavnicu, "centar za zbrinjavanje
dece" umesto deeji dom itd. Uvek
-ca i -cija: v. -nca i -ncija. je bolje upotrebiti specifiean naziv
Carsko selo (u Rusiji), bolje nego pojedine ustanove. Umesto "nase-
Carskoje Selo (el. 157 b Pravopisa). Ijeni centar" dovoljno je reci nase-
Cavtat, cavtatski, Cavtacanin, Cavta- lje.
canka (rede Cavtajka). centimetar, bolje nego santimetar:
CBS: v. Si-Bi-Es. pogresno je cantimetar. Skracenica
em (bez taeke: v. SKRACENICE
cece-~uva (cece-muha, cece-mu-
MERA) .
.\:ica).
Centralnoafricka RepubIika.
cediljka, dat. cediljki, gen. mn. cedilj-
ki i cediljaka. Cesarec, Cesarca, Cesareev.
celo- sastuvljeno u slozenicama: ce- Cetinje: uobicajeno je na Cetinju, sa
lobrojan, celovecernji itd. Cetinja, ali se dopusta i u Cetinju,
iz Cetinja.
celo vreme: bolje sve vreme.
Cezar. Kadaje francusko ime (CesOl)
cenkati se i cenjkati se: oba oblika
treba ga transkribovati prema izgo-
su u upotrebi u knjiz. jeziku, mada
voro Sezar, Sezara.
priroenici obieno daju prednost ob-
liku sa 11. CIA: v. SKRACENICE NA -a.
cicamaca 24

cicamaca. civilizacijski (i civilizacioni) znaci


cifra je samo pojedinacni znak za "koji se odnosi na civi1izaciju"
pisanje brojeva (0, 1 itd. do 9). uopste; ne valja ga upotrebljavati
Pogresni su stoga izrazi kao "astro- namesto civilizovan iii kulturan
nomske cifre", "Zabe1ezenaje cifra ("civi1izacijsko ponasanje" i s1.).
od dvadeset hiljada poseti1aca" i s1., CNN: v. Si-En-En.
gde treba reCi braj, odnosno iznos, Cres, creski, Cresanin, Cresanka.
sTota, kaliCina i s1.
crknut (pogresno): v. TRPNI PRl-
CIFRE (pisanje). U sastavu recenice,
DEV
manje brojeve (pogotovu one do
deset) nije poze1jno pisati cifrom: ne crkva, gen. mn. crkava (ne crkvi).
"Dolazio je 8 puta" nego "Do1azio CRKVE. Zvanicni nazivi crkava i
je osam puta". Nije uobicajeno po- verskih organizacija pisu se velikim
cinjati recenicu cifrom: umesto ,,46 pocetnim slovom prve reci (Slpska
1judi je podne10 prijave", ,,1972. pravoslavna crkva, Katolicka crk-
godine se upisao na fakultet" bo1je va, lslamska vjerska zajednica),
je "Cetrdeset sest Ij udi... ", "Godine nezvanicni malim (protestantska
1972. se upisao... ". Ne trebamesati crha). Nazivi hramova i manasti-
cifre i slova u istom broju: ne ,,115 ra pisu se ma1im slovom (erkva
hiljada" nego iii ,,115.000" iIi "sto svetag Marka, katedrala u Mila-
petnaest hi1jada". Priblizni brojevi nu), ali samo ime velikim (Sveti
kao "dvanaestak", "sto pedesetak" Naum, Duraevi stupovi). V. sveti;
moraju se pisati slovima, ne ,,12- USTANOVE.
-ak", ,,150-tak" i slicno. Vidi i:
crmpurast (sa m, prema P 60 i
TACKA UZ CIFRE; NULA; DA-
recniku Matice srpske). Vidi: n.
TUM/.
crnac, crnkinja, crm~e (uvek ma1im
Ciganin: v.IMENA NARODA.
slovom, kao i belae, crvenokoiac).
cigla: gen. mn. cigala. V. IMENA NARODA.
cijankalijum i cijankalij. Cma Gora; Crna gora (ime nekoli-
cikcak (sastavljeno); cikcak linija, ko p1anina i visoravni).
cikcak kretanje i s1. (crtica neoba- Crni kontinent (Afrika): ve1ikim slo-
vezna: v. CRTlCA 7). yom prve reci. Up. No vi Sl'et.
cilindar, cilindra, ne cilinder. crno-bco, crno-crven itd. (s crticom
cirada i eerada (oblik sa e b1izi je za kombinacije dveju boja; spojeno
originalu). crnosiv - nijansa). P dopusta i spo-
25 CRTICA

jeno pisanje u ustaljenim izrazima If;f-Petrov, razgovori na relaeiji


kao ernobeli film, ernobeli televi- SAD-Egipat-Izrael. U nacelu, Crta
ZO/~ V. BOJ£. kao znak interpunkcije odvaja se
crno-zlIta (crnozlIta) monarhi.ia belinama, a kao pravopisni znak
(=Austrougarska). pise se bez razmaka, osim u slucaju
kad su jedan ili oba izraza koje crta
crpsti, erpell1, oni erpu; ClpuCi,o er- povezuje viseclani: utakmiea Par-
pao, crpla; erpen. Dopusta se i tizan - Kvins park rendiers, [va
elpiti, Clpim, oni erpe; erpec-i; er- AndriC- (l0. IX 1892 - 13.1111975).
pio, crpi/a; erpljen. U nekim oznakama naporednih
CRTA (povlaka) ima dvojaku upotre- veza, kao rubrika izgubljeno-
bu: kao znak interpunkcije i kao pra- naaeno, akeija selo-grad, pakt
vopisni znak. U prvom slucaju Nemacka-Italija--Japan i s1., P
oznacava pauzu (npr.: "Sve je dobra dopusta pisanje i s belinal11a i bez
pocelo, a sad - vidis i sam"), izdva- njih.
ja umetnute delove recenice ("Pod C1111 treba razlikovati od crtice:
crkvol11 je - bar se tako prica - za- u nasoj stampi redovno se srecu
kopano blago"), lIvodi nesto neoce- pogresni oblici kao Bas - cadija,
kivano ("Otrca na blagajnu, a kad kad - tad i sl. umesto Ba.~-carsija.
tamo - mrak"), zamenjuje predikat kad-tad. U izrazima tipa hoc-d-
1I naslovil11a ("Zvezda i Partizan - neees pise se crtica, ali ako su im
domacini tumira"), uvodi objas- sastavni delovi viseclani, PP zah-
njenje znacenja ("lat. mobilis - teva upotrebu cite s razmakom: idi
pokretan") ili blize odredenje teme lI1i - doai mi, dri - ne daj (ili bez
("Fudbal- pravila igre") i oznacava ikakvog znaka: hteo ne hteo itd.),
pocetak i kraj direktnog govora u dvadeset-trideset ali dvadeset pet
dija"]ozil11a (- Mene cekate? - upita - trideset itd.
Vera). - Moze posluziti (kao u ovom V. sledecu odrednicu; v. i od;
primeru) i za odvajanje poslednje izmeau; NADIMCI.
recenice iIi grupe recenica II okviru crtanka, dat. ertanki i ertanci, gen.
pasusa. mn. ertan/d.
Ko pravopisni znak, crta ima
znacenje "uo", npr. 10-12 metara, CRTICA (u stamparstvu nazvana i
45-50 stepeni, Frederik Sopen diviz iIi tire), za razliku od cite, nije
(1810-1849); takode oznacava znak interpunkcije nego sarno pra-
vezu izmedu uva iIi vise imena, npr. vopisni znak; upotrebljava se u
put Beograd-·Sarajevo--Mostm; poluslozenicama iii za razgrani-
CRTICA 26
cavanje delova reCi. Pise se uvek bez (v. to). Tamo gde nije u pitanju us-
razmaka. P je donekle smanjio upo- taljeni izraz, nego povremeni susret
trebu crtice u odnosu na Pravopis iz dveju imenica koje se mogu nati i u
1960. drugim kombinacijama, crtica nije
(l) Ostaje i dalje upotreba crtice obavezna: diez koncert, rok pevac,
u slozenim pridevima (v. to), u dvos- pop zvezda, taksi stanica, indigo
trukim prezimenima (v. to), posle kopija, slInd 1'0111 an, iiro raclIn,
cifre u slozenicama (v. SLOZENICE kolorfotografIja, dizellokomotiva,
S BROJEM), ispred nastavka u bantam kategorija, "Sam" centar,
promeni slovnih skraeenica, npr. Orijent ekspres itd.
C1anice MMF-a, 11 ZTP-u, i pri ras- (4) Pisanje bez crtice preporucuje
tavljanju reci na kraju reda (v. to). se kadje ispred imenice nepromen-
Za upotrebu crtice uz imena v. Ijiva rec stranog porekla, pridevskog
sledeeu odrednicu. iii priloskog znacenja, npr. solo
(2) Crtica se pise u simetricnim tacka, bruto tdina, neto zarada,
spoj evima (od dye reci iste vrste ekspres kafa, instant corba, gala
koje se uzajamno odreduju) kao veeera itd.
marksizam-Ienjinizam, kako-tako, (5) Ako je na prvom mestu slo-
tamo-amo, brie-bolje, navrat- vo, crtica se pise, npr. !I-bomba, g-
-nanos, pov1lci-potegni, rekla-ka- -Zica, ali nije obavezna uz imena
zala, hoceS-neCes itd. (ali: idi mi -- slova (alfa cestica, gama zraci) niti
doai mi, v. CRTA) i u pribliznim uz skraeenice (PEN Ilil/b, LP plo-
oznakama kao deset-petnaest, go- car
dinu-dve. Ne pise se u izrazima kao (6) Ne treba pisati crticu kada dye
covek iaba, slikar amater, jer tu iii vise nepromenljivih reci odreduju
druga rec odreduje prvu. imenicu (pop i rok muzika) niti kad
(3) U spojevima dveju imenica od ista rec odreduje dye iii vise imeni-
kojih prva, nepromenljiva, odredujc ca (folk pevaCi i pevacice).
drugu, crtica se zadrzava u tradicio- (7) Ako prvi element slozenice
nalnim izrazima kaospomen-plo(~a, vee sadrzi cliicu, ne treba pisati i
rak-rana, klin-corba, iar-ptica, drugu: ce-mol akord, djllti~fi'i sop.
lIzor-majka. ceten-alva, pa i u Iz slicnih razloga P preporucuje da
novij im ukoliko predstavljaju poj- se pisu sastavljeno cikcak, ping-
movnu jedinicu, kaofiks-ideja,fri- pong, dumdum, longplej itd. (zbog
-sop, dalaj-Iama, general-pukov- slozenih izraza kao cikcak(-)linija,
nik, mas-medij, kvarc-Iampa. Tu pingpong(-)turnir i s1.).
spadaju i nazivi hemijskihjedinjenja
27 cvilcti

Za spojeve s elementima aUfo, Kadaje nepromenljivo ime na pr-


mofo.jofo, kino, radio, video, mini, yom mestu a titula l1a drugom, clii-
maksi v. te reci. ca se pise u svim paddima: Smai/-
CRTICA UZ IMENA. Kad licnom -aga, od Smail-age, Feruz-pa§a itd.
imenu prethodi titula, nadimak, (v. aga).
oznaka srodstva iii zanimanja, i V. i: DVOSTRUKA IMENA;
kadaje taj prethodni deo nepromen- DVOSTRUKA PREZIMENA.
ljiv, P 60 je zahtevao da se crtica Crvena armija, crvenoarmejac, -ej-
pise u svim paddima osim nomi- ski.
nativa: kuma Mica ali od kuma- crveneti se, crveneo se, ijek. crvenjefi
-Mice, Cica Ilija ali sa Cica-Jlijom, se, crvenio se, crvenje/a se. Oblik
i tako isto Hajduk- Veljka, Zmaj- crveniti, "ciniti crvenim", danas je
-Jovi, baba-Ruio itd.; jednako i u gotovo potpuno izasao iz upotrebe.
prisvojnom pridevu (majstor-De- V. -iti.
janov, kuma-Micin). Prema novom
Pravopisu cliica je neobavezna, a ne crvenokoZac, crvenokosca (malo c).
trebaje nikada pisati ako je prv.a rec V. IMENA NARODA.
sama po sebi nepromenlj iva (tj. ako crvenosmed, crvenoiut (nijanse); cr-
uopste nema oblika za druge padde, veno-iut (kombinacija dveju boja);
sto biva kod titula stranog porekla): crveno-p/avo-be/a zastava.
kir Janju, hadii Jovana, efendi curiti, curio, curice, ne cureti itd.
Mifin, s don Perom, 0 fra Brni, ser
Dzozefe itd. V. don, fra, ser. cvileti, cvi/eo, ijek. cviljeti, cvilio,
cvilje/a: ne cviliti.
v

c i c: V. -ie, kao i pojedine reCi. U ita- CASOPISI: v.IMENA LlSTOVA.


lijanskim i spanskim i:nenim~ tre- caura, iscauriti se, ucauriti se, zaca-
ba uvek pisati cane c: Celini, Ceza- uriti se, obicnije nego cahura itd.
re, Celentano, CineCita, de Amicis, V.h.
Pucini, Felice, Beatrice, Vicenea,
Vespuci, la Fenice, Pacino itd.; cavka, dat. cavki (obicnije nego cavci,
Macado, Manca, Sanco, Koncita, kako je u PR), gen. mn. cavki;
Kamaco, ECeverija itd. V. i:JAPAN- cavciji i cavcji.
SKA IMENA. celo: v. na celu.
Caadajev: v. aa. Cclsi (Chelsea), ne Celzi.
cacanka (rakija), dat. cacanki i cemer (otrov), cemer (pojas za no-
cacanci. vae).
cajanka, dat. cajanki i cajanci, gen. Cernobilj (ne Cemobil), cernobiljski.
mn. cajanki.
cestitka, dat. cestitki, obicnije nego
Cajavec, Cajavea, Cajavcev.
cestici; gen. mn. cestitaka i cestit-
Cakovcc, u Cakoveu; cakovacki. ki. V. -tka.
cak stavise, pleonazam: treba sarno ccsto puta pogresno, treba mnogo
cak iii samo stavise. puta, dosta puta, vise puta, iIi cesto.
car (draz, privlacnost); car (dobit).
CcSir (Cheshire), ne CeSajr.
carka, dat. carci, gen. mn. carki.
Ceska; Ccska Republika (ovo drugo
carsav, ne carSa! sarno u zvanicnom ophodenju).
carter: carter aranzman, carter let
cetiri, cetiriju itd.: v. BROJEVI (pro-
itd. (ertiea nije obavezna: v. CRTl-
mena).
CA 3).
29 cuccckc

cctiristo, cetiri stotine, cetiristoti; ce- cilcti: kao L\:Cileti (v. to).
tiri hiljade, cetirihiljaditi. Cilipi, ne Cilipi.
cetvorka, dat. cetvorei i cetvorki, gen. CineCita (ita1. Cineeitta), ne CineCita.
mn. cetvorki i cetvoraka.
cinilac, ne Cinioe; mn. cinioei, Cini-
cctvoro, cetvoriea itd.: v. BROJEVI laea.
(zbirni).
cipka, dat. Cipki (obicnije nego Cipei,
cetvorodupli pogresno urn. cetvoros- kako je u PR 60, gen. mn. Cipaka i
truki. V trodupli. Cipki.
cetvoroiposobni, cetvoroiposatni, cistiji, najCistiji, ne CisCi, najCiH:i.
cetvoroipogodi.\:nji itd.
cistoca u materijalnom smislu (kuce,
cetvoro-petoro. odela i s1.), Cistota u duhovnom
cetvrtfinale: sr. roda, cesce nego (osecanja, jezika, obicaja itd.).
muskog. Vjinale. citaca proba (u pozoristu), ne Cita-
Cczare (ita1. Cesare), ne Cezare; nag- juca.
lasakje na prvom slogu. citalac (ne Citaoe); mn. Citaoci, Cita-
-cica. Prisvojni pridev od imenica na laea.
-iea zavrsava se na -iCin (MiliCin i citanka, dat. Citanci, gen. mn. Citanki.
s1.), ali od tog pravila, radi blago-
citulj a je cela rubrika posmrtnih ogla-
zvucnosti, P (tacka 85 c) izuzeo je
sa, iIi spisak umrlih: um. "Dali smo
imenice na -Ciea. Otuda ce biti
Citulju u novinama" bolje je "Dali
devojcicin, AnCiein, pevaCiein,
smo posmrtni oglas".
krojaCiein, CiCiein itd.
Civava (Chihuahua), savezna drZava
cica: kao Cika (v. to); Cica Ilija
u Meksiku; Civava (vrsta psa).
(Sianojevic: s velikim C jerje stalni
deo nadimka). Civitavekija (Civitaveeehia) , bolje
nego -kja prema P; ne Civitavekija.
cicica, CiCicin: v. -Ciea.
CLAt"J u stranim imenima: v. NASLO-
ciji god (bilo ciji), cijigod (neciji). VI
cika: cika Milan, Cika-Milane, (.~il(O­ coha (dat. cohi) i coja; cohan i cojan.
-A1i/al7Ov itd. (iIi sve bcz cltice: v.
CRTICA UZ IMENA). covecji (bolje) i coveciji.

Cilcanac (stanovnik Cilea); Ci/eanae covek zaba (bez crtice: v. CRTICA


(ucesni k svetskog fudbalskog pr- 2).
venstva II Cileu). cucccke i cllcecki.
clldi me 30

cudi me (nesto), to ga ie cudilo, zar ie, iZl1enadio sam se i iZl1enadilo me


vas to cudi? i s1. Starijijezikoslov- ie, zaprepastio sam se i zaprepas-
ci osudivali su prelaznu upotrebu tilo meje, itd. V. raduie me.
glagola cuditi kao gerrnanizarn, cudovistan (bolje; P dopusta i cudo-
zahtevajuCi da se kaze sarno cudim vL~an), cudovisna, -sno.
se, cudio se tome, zar se tome
cudite? itd. Ova zabrana uglavnorn cuka, dat. cuki.
je ostala bez dejstva,jer se izgubil0 cukunbaba, cukundeda, cukul1unuk
iz vida da gotovo svi glagoli slicnog (bolje nego sukunbaba itd.).
znacenja irnaju i povratni i prelazni cvoruga, dat. cvoruzi.
oblik: zacudio sam se i zacudilo me
r

c: za reci sa c vidi i pod c. cerci, gen. mn. cerki, prisvoJIll


cab a, iCi (kao) na cabll (veliko C pridev cerkin; diminutiv cerkica i
sarno kad oznacava hram u Meki). cerCica.

Cano (Ciano): uobicajeno kod nas, ceten-alva (i ceten-halva); ne cetena


mada bi pravilna transkripcija bila alva.
Cano. cevap, cevabdiija, cevabdiijski.
cao (ita!. ciao): uobicajeno kod nas, cevabdzinica.
mada bi pravilno bilo cao. -ci: v. GLAGOLSKI PRILOG SA-
ce j e enklitika (kao i je, v. to) i stoga DASNJI.
ne sme doCi na pocetak akcenatske Cilipi ne nego Cilipi.
celine: "Novi eksperimenti, receno cirilometodski i Cirilometodijevski.
je ovde, ce sarno potvrditi ono 5tO
se vee znalo" - treba: Novi ekspe- civot i kivot.
rimenti, receno je ovde, samo ce -cki, nikad -cski: mladicki, plemicki,
potvrditi... nikSicki, gospicki, pecki itd.
Cete-kula. corsokak.
Celentano ne nego Celentano (Celen- cu: v. BUDUCE VREME.
tano): v. c. culbastija i aulbastija.
cer ne nego kCi. cerka iIi kcerka. curka, dat. cllrki (prema PR i curci);
cerka je davnasnji narodni oblik, gen. mn. curaka i curki.
zabelezen i kod Yuka, bezrazlozno cuska, dat. cllsci, gen. rnn. cusaka i
izostavljen iz PR 60, koji beldi cuski.
samo kcerka. Dativ glasi cerki i
D

d ispred bezvucnih suglasnika prelazi se na odgovor mora cekati", "Kako


u t: otkad, otpadak, potceniti, objasnjavate sto vas nisu pozvali?",
natcovek, othraniti, prethodni itd. "Stetaje sto predlog nisu poddali i
Ostaje neizmenjeno sarno ispreds i Iekari", "Roba ne sarno sto Iezi nego
s: sredstvo, odsek, predsednik, se i kvari". Naprotiv, u slucajevima
podsisati, odsetati. U promeni kad recenica ispred veznika moze
imenica, ispred c i c, d se gubi: su- imati znacenje govorenja iIi mis-
dac - suca, suce, predak - preci; Ijenja, mogucan je i jedan i drugi
odstupanja od ovog praviia mo- veznik, prema tome da li se recenica
gucna su kod nekih redih imena (u posle veznika shvata kao iskaz iIi
P je navedeno rusko prezime Gud- kao uzrok: "Opomenite ga da kas-
COY, a u P 60 Kadcic, Zabrdac - ni" (=upozorite ga da kasni), "Opo-
Zabrdca i Brgudac - Brgudca). V. menite ga sto kasni" (=on kasni, i
Gradac. zbog toga treba da ga opomenete);
d' ida u romanskim prezimenima: v. "Zameraju Francuskoj da je izdaia
de. saveznike" (tvrde da je izdaIa),
"Zameraju Francuskoj sto je izdaia
da i st~. Najopstije uzeto, razlika saveznike" (zbog toga sto je izda-
izmedu ovih dvaju veznika je u tome Ia). Ipak, u danasnjem jeziku sve je
sto da uvodi radnju 0 kojoj se tek jaca teZnja ka upotrebi da i uz poje-
govori, za kojom se tezi iIi koja bi dine oblike koji izrazavaju stvamo
se mogia dogoditi, a sto - onu koja stanje, pa se odnos ovih veznika
se uzima kao gotova cinjenica. Otu- mora posmatrati elasticnije. Rece-
da ce se upotrebiti sto (a ne da) u nice" Cinjenica da je roman zabra-
recenicama kao "Radujemo se sto njivan sarno potvrduje njegovu
je sve u redu", "Razumijivo je sto vrednost", "Cudno je da to nismo
33 dati

ranije primetili", "Dobro je da si dan. Kada se gen. mn. dana dodaje


ostao ziv" (mada bi i u njima bilo imenicamanedeJja, mesec, godina,
prikladnije sto) vise se ne osecaju pridev iii zamenica trebalo bi da se
kao pogresne. slazu s prVOl11 imenicom: svaki
dabome i dabogme. mesec dana, poslednji mesec dana,
celli nedeJju dana, poslednju go-
daca (vila, letnjikovac u Rusiji); daca dinu dana itd. praviJnije je nego
(gozba u cast pokojnika). svakih, poslednjih itd.
dahtati: sasvimje ltobicajena prome- Za nazive Dan Republike i sl., kao i
na dahcem, dahceS, oni dahcu za promenu oblikaDuraevdan i st.,
(mada PR 60 belezi samo dascem). vidi PRAZNICI.
-dak: v. -tak. danas-sutra.
Dakar (prestonica Senegala), Daka- danas ujutru, danas uvece pogresno,
ra, u Dakaru; ne Dakra, Dakru. treba: jutros, veceras.
dalaj-Iama (rnalim sJovom, v. TJ- dan-danas; dan-danji.
TULE); pancen-Iarna.
dan i noc iii dan-i-noc (biljka).
Daleki istok, dalekoistoL~ni.
D'Anuncio (D'Annllnzio), s D'Anun-
daleko. Upotrebu ovog priloga uz ciom, D'Anunciov (ne D'Anun-
komparativ i superlativ (daleko cijem, D'Anuncijev); pridev danun-
lakSe, daleko hoJji, daleko naJpo- cijanski iii danunciovski; Danun-
godniji) bezrazlozno su osudivali cijada (roman V. Cara Emina).
poneki puristi, trazeci da se zameni
sa mnogo, znatno iii kudikamo darivalac i darovalac (ne -aoc), mn.
(sarno ovaj poslednji prilog moguc darivaoci (darovaoci), darivalaca
je uZ'superJativ). (darovalaca),' takode darodavac.

Dales (Dillies, prezime: pogresno je darmar.


u PR 60 Dais). Dartmut (Dartmouth): v. P/imut.
da Ii; skraceno da I'. daska, dat. dasci.
Dalmatinac, Dalmatinka (dal. Dal- dasto-mi-ti-dasto (prema P 60), iii
matinki); dalmatinac (pas). odvojeno, bez crtica (tako u recniku
daljni i daljnji; do daJjeg, bolje nego Matice srpske).
do daJjnjeg. dati: pored dam, das, onidaju dopus-
damping, ne dcmping,' dampinski. taju se i narodski oblici dadem,
dadd, oni dadu i dadnem. dadnd,
DATUMl 34

oni dadnu. Aorist: dah, oni daJe iIi com, buduCi da se izgovara po en-
dadoh, oni dadose. gleskom. Up. BBe.
DATUMI. Pri pisanju ciframa mogu de, da, d'. fon, van i slieni predlozi u
se sva tri broja oznaeiti arapskim stranim prezimenima pisu se malim
ciframa s taekom, iIi se mesec slovom kad prethodi jos neko ime:
oznaeava rimskim brojem bez taeke: Sarl de Gol (Charles de Gaulle),
4. 10. 1957. iii 4. X 1957. Nije Kalderon de la Barka (Calderon de
neophodno iza poslednjeg broja do- la Barca), Ziskar d'Esten (Giscard
davati ree "godine" ili "god.". d'Estaing), Leonardo da Vinei (Le-
Pisanje nule ispred jednocifrenog onardo da Vinci), Verner fon Braun
broja, npr. 07. 03. 1982. nije (Wernher von Braun), Ludvig van
preporueljivo izvan tehniekih tek- Betoven (Ludwig van Beethoven).
stova i poslovne korespondencije. Ako se upotrebljava samo prezime,
lzmedu imena mesta i datuma onda prema P treba pisati veliko slo-
uvek se pise zarez, npr.: Vrsac, 25. vo: De Gol, Van Gog itd.
Vll1971. Francusko de transkribujemo kao
Jugoslovenskim i medunarodnim de (ne d); Tur de Frans (Tour de
standardom propisan je redosled go- France), Ferdinan de Sosir (Ferdi-
dina - mesec - dan, npr. 1997 06 nand de Saussure). D sa apostrofom
25. Takav naein pisanja primenjuje dolazi samo ispred vokala (D'Alam-
se u tehniekoj dokumentaciji, kom- ber - D'Alembert), kao i u ita-
pjuterskim izvodima i s1., ali nije po- lijanskom (D'Anuncio - D'Annun-
godan za upotrebu u obicnom tek- zio).
stu. U spanskom i portugalskom ovi
davalac (ne davaoc), mn. davaoci, predlozi ne Cine deo prezimena: otu-
davalaca. da je bolje Faljine kompozicije,
Gamino putovanje, nego De Falji-
davni: paziti da se ne upotrebljava za ne, Da Gamino.
relativno blisku proslost, eemu je U geografskim imenima ovi pred-
sklon novinarski jezik ("Jos davne lozi takode imaju malo slovo, a
1984. godine receno je..." i s1.) menja se sarno poslednja ree: Rio
davnoprosli (gramaticki termin: dav- de Zaneiro (Rio de Janeiro), Rio de
nopros/o vreme). Zaneira, itd.; Mar del Plata, u Mar
DDT: boljediditi. diditija; skracenicu del Plati, itd. V. el.
DDT (u paddima: DDT-ja, DDT- DECENIJE: v. GODIN£.
-jem itd.) treba pisati samo latini-
35 dcrati (sc)

decidan, decidno pogresno umesto deliti: bez razloga su osudivani spo-


decidiran, decidirano (ali i jedno i jevi kao deliti (necije) misljenje,
drugo moze se uvek zameniti nasim deliti (neeiju) zabrinutost, deliti
izrazima odlucan, odseean iIi ne- slavu (s nekim) i s1.
dvosmislen). deljenje (ijek. dijeljenje), ne delenje.
decji (bolje) i deeiji. DELJENJE NA SLOGOVE: v.
Deda Mraz, Deda-Mraza, Deda- RASTAVLJANJE REel NA KRAJU
-Mrazov (ili sve bez crtice: v. CR- REDA.
TICA UZ lMENA). demanti, demantija (nedemant), mn.
dejstvo, (iz)dejstvovati upotrebljavaju demantiji (ne demanti).
se i u ijekavskom pored djejstvo, deminutiv i diminutiv. Oblik na di-
(iz)djejstvovati. uobicajen je u svim evropskim
dekada znaCi "deset dana"; pogresno jezicima; bezrazlozno je zabralljen
se ponekad, pod uticajem engleskog, u PR 60.
upotrebljava urn. decenija (deset Demir kapija (odvojeno, bolje nego
godina). s crticom, prema P); malo k za kli-
dekolte (m. roda), mnozina dekoltei. sum, a veliko (Demir Kapija) za na-
Delfi (u Grckoj), iz Delfa, u Delfima; selje.
pridev: del/ski (neopravdano je Dempsi (Dempsey), bolje nego
delfijski u PR 60). Dempsej.
Delhi iii Nju Delhi (New Delhi); del- Denev (Deneuve), ne Danev; Katrin
hijski. Nije opravdan izgovor Deli, (Catherine), ne Ketrin.
prema engleskom. Deng Sjaoping.
deli: deh Radivoje, deli Radivoja (bez depandans, ne depadans.
crtice). V. CRTICA UZ lMENA:
NADlMCI. deprecijacija (novca), deprecirati;
pogre'sno je depresijacija, depresi-
delilac (ne delioc), mn. delioci, deli- rati; rec dolazi od la1.pretium, cena
laca. i nema veze s recju depresija.
delinkvt~nt. delinkvencija (od la1. de- derati (se) i drati (se); derao, derala
linquae): pogresni su (mada uneti i drao, drala; deracu i dracu. Medu
u PR 60 i druge prirucnike) oblici slozenim glagolima, oblik bez e
delikvent, delikvencija. llajvisc se upotrebljava u glagolu
Up. depandans; Iwnjunktura. odrati, odran (pored oderati, ode-
Dcsanka 36

ran), rede u glagolima izderati, Dilindzer (Dillinger): ne Dilinger,


proderati se, razderati, dok pode- osim kadaje nemacko prezime.
rati, poderan ima sarno oblike sa e. Dima: v. -a (IMENA).
Desanka, Desanki, Desankin. dinosaur, bolje nego dinosaurus.
desert, ne dezert. diplomirani (student i s1.) nije po-
Desan (fr. Deschamps). gresno: v. TRPNI PRIDE V
deterdzent je kod nas usvojeno sa Diras, Margerit (Marguerite Duras),
eng1. izgovorom; pravilnije bi bilo ne Dira.
detergent, ali se taj oblik upotreb- dirinciti i dirindiiti.
ljava sarno kao strucni hemijski ter-
mm. dirka, dat. dirki i dirci.

devetsto, devet stotina, devetstoti; Diseldorf (Diisseldorj), ne Dizeldorf


devet hiljada, devethiljaditi. disko: disko-klub, disko-ritam itd.
(crtica nije obavezna: v. CRTlCA 3
dcvojcica: v. -Gica.
i 4).
Devonsir (Devonshire), ne Devon-
sajr. diskusija pogrdno kad se primenjuje
najednog coveka (u mojoj diskusiji,
dczen, dezeniran: bolje desen, dese- povodom diskusije gospodina N.N.
niran (fr. dessin). i s1.). Treba reCi uce§ce u diskusiji,
dczcrt ne nego desert. izlaganje, istupanje, izjava, reGi i
dezintoksikacija; dezintoksicirati sl.
dezintoksikovati. Disan (fr. Duchamp).
dielektrik, dielektrican (bez j jer su divalj, divlji, najdivljiji.
slozene reCi). Divlji zapad.
dijabetcs, bolje nego dijabet; ne di- divot-izdanj e (posebno, raskosno
jabetis. opremljeno izdanje).
dijalektalan (koji pripada dijalektu: dizel: dizel motor, dizel gorivo itd.
bolje dijalekatski iii dijalektni); (neobavezna crtica: v. CRTICA 3).
dijalekticki (koji se tice dijalektike).
djuti-fri sop iii skraceno fri-Sop (v.
dijapozitiv, dijaprojektor itd. CRTICA 3 i 7).
Dijaz iii Dijas (Diaz): v. -ez. do: v. od, CRTA, kao i pojedine reci
dilatacija (sirenje); dilatacione spoj- sa do-.
nice (ne "diletacione").
37 dolcpotpisani

doba se u danaSnjemjeziku menjakao dohodovnije stvoreno poslednjih go-


imenice srednjeg roda: tom dobu, dina prema imenici dohodak. Bolji
tim dobom itd. U mnozini, umesto je oblik dohodni, koji su i ranije
dobima boje je upotrebiti drugu rec: upotrebljavali ekonomisti.
vremenima, razdob/jima, periodi- doimati se, doimam se i doim/jem se.
mao
doista.
dobar dan.
dojahati, dojasem, oni dojasu.
dobar vece: V. dobro vece.
dojence: V. odojak.
dobijati, dobijao i dobivati, dobivao.
do jesenas.
dobitak, mn. dobiei.
dojilja, ne doi/ja.
dobiti: dobijen i dobiven.
dojka, dat. dojei, gen. mn. dojki i
doboga i do boga (PR daje primere dojaka.
"To je doboga lose", ali "Do boga
se cuje"); do boga miloga. do juce(r).

dobrodosao (kao pridev, npr. "Svaka do jutros.


promena bice dobrodosla"; rastav- do kada i dokad(a).
ljeno kao uzvik: Dobra dosli!). dok god; dokle god.
dobro jutro. dokon, dokona i (rede) dokolan,
dobro vece; u narodnom jeziku i dokolna.
dobar veee(r), s akcentom na a. do kraja (P daje prednost odvojenom
do danas. pisanju).
dodatak, mn. dodaei. do kuda i dokud(a).
doduse. dokumen(a)t: mnozinu u sr. rodu,
do davola. dokumenta, neki jezikoslovci su
zabranjivali iz istih razloga kao i
dogodine. akta (v. to) ifakta.
dogovoriti se 0 necenzu, ne dogovo- Dolac (kod Travnika), Doca, u Docu.
ritl ne.ijto.
dolepotpisani i dole potpisani (ovo
dohakati (nekome), bolje nego do- drugo "kada se prilog zeli naglasi-
akati. ti", prema PR). Ukoliko nema takve
dohodak, dohotka, mn. dohoci. potrebe za naglasavanjem, dovoljno
je i sarno potpisani.
doliti 38

doliti: dolij, do lijm 0, dolijte. do podne, ali dopodne kao imenica:


do malopre i domalopre. up. pre podne.

domorodac, domoroca, mn. domoro- dopola.


ci, domorodaca. do proletos.
don ilra, nepromenljive titule, pisu se do sada i dosad(a).
bez cltice, malim slovom (don Niko, dosetka, dat. dosetki, gen. mn. doset-
Ira Erne itd.), osim kad su stalni deo ki i dosetaka.
imena: Don Kihot (v. to), Don Zuan
(v. to), Fra Andeliko (Fra Angeli- dosije, dosijea: bolje dosje; mn.
co), Fra Dijavolo (Fra Diavolo) itd. dosijei (dosjei).

Don (Dawn, eng!. z. ime), ne Daun, do sinoc.


Doun. doskora (ali: do skora videnja);
donedavna i donedavno. takode doskoro.

doneti: v. -neti. dosluh (biti u dosluhu s nekim): dosluk


sarno ako se upotrebljava u prvobit-
Don Kihot, donkihotski, donkihot- nom znacenjuprijateljstvo (od tur-
stvo, donkihoterija. Strucnjaci za skog dost, prijatelj).
spanski kazu i Don Kihote, prema
originalnom izgovoru (sp. Don Dostojevski: romani Dostojevskog,
Quijote). ne "Dostojevskijevi".

Don Zuan je kod nas tradicionalni do sutra.


oblik za sp. Don Juan, ali je bolje doskolovati, doskolovanje: ne do-
Don Huan, prema stvarnom izgovo- skolovavati, doskolovavanje.
ru. Upotrebljen kao zajednicka Dos Santos: v. PORTUGALSKA
imenica sa znacenjem "Ijubavnik, IMENA.
zenskaros" pise se malim slovom i
sastavljeno, doniuan. Izvedenice: do tada i dotad(a).
doniuanski, doniuanstvo. do tamo (bolje nego dotamo, prema
Donja Stubica, Donji Lapac itd. (oba P).
pocetna slova velika u imenima na- dotie moze imati i vremenska zna-
selja); Donji grad (gradska cetvrt cenja, "do tada" (npr. Ja se sve dotle
iii opstina); donji Dunav itd. (donji nisam bunio) iIi "za to vreme" (Dok
tok reke). bude pub like, dotle ce se i prikazi-
donjo-: donjogradski, donjolapacki vati).
itd. dovece(r).
39 dubiti

dovek(a). drags tor. (U americkom engleskom,


dovesti: dovezen (ne doveien). odakle je uzeto, drugstore ima
prvenstveno znacenje "apoteka"; u
do videnja (odvojeno; "u emisijama i Evropi oznacava prodavnieu hrane
do slusanja, do gledanja", prema i drugih proizvoda koja je otvorena
PR). do kasno u noc).
do volje (odvojeno, prema P).
dreka, dat. dreci.
dovoljno: praceno namemo-posle-
drhtati: PR dopustadrscem, ddcuCi,
dicnom recenieom, cesto se po-
drhcem, drhcuCi i drhtim, drhteCi.
gresno javlja umesto suvise, npr.:
Neknjizevno je drktati, drhtjeti.
"Organizamje dovoljno slab da bis-
mo ga smeli izlagati novim napori- drska, dat. ddci, gen. mn. ddki (ret-
ma", treba: Organizam je .~uvise ko drZaka).
slab... itd. drugaciji i drukCiji (i drugojaciji).
do vraga. Drugi svetski rat: v. ISTORIJSKI
dovratak, mn. dovraci. DOGADAJI.
dovrh (predlog, npr. dovrh bureta), drustvenopoliticki iii drustveno-
ali: do vrha. -politicki, zavisno od toga koliko
dozlaboga. "naglasavamo posebnost kompone-
nata" (P, tacka 58f (3)). Isto bi mo-
dozrcti: kao zreti (v. to). glo vaziti i za pridev drustveno-
dozvoliti, dozvola reci su ruskog ekonomski.
porekla, ali danas jednako obicne
drvnoindustrijski.
kao i nase dopustiti, dopustenje;
dozvola ima i specificna znacenja drvopreradivac, drvopreradivacki.
koj;{ dopustenje nema (vozacka DRZAVE IZ PROSLOSTI: v.IS-
dozvola i s1.). TORIJSKA IMENA.
dr. (s tackom) skracenieaje ad drugi. dd - ne daj (erta s razmakom) iii dri
Kao skracenica od doktor, pise se ne daj: v. CRTA.
bcz tacke, malim slovom (ali ve-
dubiti, dubim, oni dube; dubio, du-
likim D aka je na pocetku potpisa
bila, dubljen. Mnogo su redi danas
iii receniee). Nije prihvacena u
obliei dupsti, dubem, oni dubu;
praksi odredba PR 60 po kcjoj se u
dubao, dubla; duben. Isto i za
paddima pise dra, dru, drom itd.
slozene glagole izdubiti (retka
Doctor ,\'cientiae (u lekarskim titu-
izdupsti), udubiti, produbiti.
lama) skracuje se dr sc., ne dr sci,
Dubrovnik 40

Dubrovnik: Dubrovcanin, Dubrov- dusebriinik, du§egupka, rasprostra-


canka ili Dubrovkinja; Dubrovacka njeni oblici, mada je pravilnije
republika. du§obriinik. du§ogupka.
duce (Duce, Musolinijeva titula): Dusica, DusiCin.
malim slovom, prema P. dusman i du.~manin, mn. du§mani.
dug i dugackak. Oba prideva upotre- Dus Santus: bolje Dos Santos (v.
bljavaju se kako u prostomom tako PORTUGALSKA IMENA).
i u vremenskom znacenju: duga ili
dugacka daska, dug iii dugacak Duval se prenosi kao Dival kad je
govor itd. Stepeni poredenja su du- francusko prezime, Duval kad je
ii, najduii iii dulji, najdulji. americko.

Dugi otok (ali u nazivima naselja oba duZiti i duljiti.


pocetna slova velika: Dugo Selo, dva (promena): v. BROJEVI (prome-
Duga Resa itd.). na).
dugodnevica, bolje nego dugodnev- DVA PREDLOGA: v. PREDLOZI,
nica. UZASTOPNI.
dugo vremcna: nije pleonazam, mada dvaput; dva puta.
sc ponekad rec vremena moze
dva-tri (npr. dva-tri puta).
izostaviti. Dugo godina: bolje
mnogo godina iii godinama. dve hiljade, dvehiljaditi.
dugoZivcci (radioaktivni clementi), ne dvesta i dve stotine; dvestoti i dve-
dugoiivuCi. stotiniti.
Duhovi (praznik); duhovski. dve zemlje, dveju zemalja: v. BRO-
JEVI (promena).
DuICineja dopusteno uP kao "tradi-
cionalni izuzetak", pored pravilnijeg dvogodac, dvogoca, mn. dvogoci.
Dulsineja (sp. Dulcinea). dvoiposobni, dvoiposatni, dvoipogo-
dumdum metak (crtica neobavezna, di§nji itd.
v. CRTICA 7). dvoje, dvojica itd.: v. BROJEVI
dur: D-dur, F-dur itd. (veliko slovo (zbirni).
po mogucstvu latinicom), obicnije dvoje-trojc, dvojica-trojica.
nego De-dur, Efdur, kako propisuje
dvojka, dat. dvojki i dvojci, gen. mn.
PR. Up. mol.
dvojaka, bolje nego dvojki.
Dusan: Dusan Silni (v. NADIMCI);
dvostavacni: v. jednostavacni.
Dusanov zakonik.
41 DVOSTRUKA PREZIMENA

DVOSTRUKA IMENA u francus- u zenskim prezimenima (Ljiljana


kom pisu sc s crticom, npr. Jean- Molnar-Talajic) i muskim kada je
-Paul, Jean-Jacques, Marie-The- prvi dec nepromenljiv (Mihailo Po-
rese, pa crticu treba zadrzati i pri lit-Desancic). Strana prezimena
fonetskom pisanju: Zan-Pol, Zan- uglavnom se upravljaju prema iz-
-Zak, Mari-Terez. Menja se same vomom obicaju: francuska su uvek
drugi dec (Zan-Pola, Zan-Polu itd.). sa crticom, npr. Tuluz-Lotrek (Tou-
DVOSTRUKA PREZIMENA i pre- louse-Lautrec), Sen-Simon (Saint-
zimena s nadimkom po pravilu se -Simon), a prema P i ruska, i kada
pisu bez crtice: Andrija KaCic Mio- su im oba dela promenljiva (Rim-
sic, Nikolaj Rimski Korsakov, Petar ski-Korsakov, Saltikov-Scedrin).
Petrovic Njegos. Crtica se pise same
v

DZ

dzabe i diaba. Dzibson: pogresno urn. Gibson (Gib-


dzak (vreca), dak (ucenik). son).

dfamahirija, nova arapska imenica dzida (koplje); dida, dido (junak).


koja znaci otprilike "svenarodna dfijudzicu, diijudiicua (sastavljeno
republika". Ne treba urnesto Libija prema P; danas uglavnom zame-
upotrebljavati izraz (Libijska) Dza- njeno izrazomdiudo).
mahirij a, osim u tekstovima gde se Dzilbert: pogresno umesto Gilbert
i druge drzave oznacavaju punim (Gilbert).
zvanicnim nazivom.
Dzingis-kan.
dzangrizati, diangrizav, diangrizalo
i cangrizati itd. Dfo (Joe), ne Dzoe.

dzbun: obicnijeibun. Dzoana se kod nas upotrebljava za


dva eng1. zenska imena, Joanna (ili
dzem (pekmez), dem (deo konjske Joanne: skraceno od Josephine
opreme). Anne) i Joan. U ovom drugom
Dzems iIi Dzejms (engl. James): P da- slucaju ispravnija je transkripcija
je prednost prvom obliku kao tradi- Dzoun.
cionalnom. Dzoi (Joey), oblik odmila od Dzo; ra-
dzem sesn (eng1. jam session): ne zlikovati od z. imena Dzoj (Joy).
"sejsn". Dzong, Erika (ne Jong).
Dzersi (Jersey): engl. izgovor je Dzou Enlaj (ili eu Enlaj, prema sta-
Dzerzi. rijoj transkripciji). V. KINESKA
dfez: diez orkestar, diez muzika i s1. IMENA.
(neobavezna crtica, v. CRTICA 3).
43 dZus

dzuboks je kod nas primljeno preko je ree slozena, s elementom do koji


italijanskog: prema izvomomobliku se javlja i u drugim japanizmima
(engl.juke-box) taenije bi bilo diuk- (aikido, busido itd.). Izvedenice:
-boks. diudista, -istkinja, -isticki, diudas.
dzudo: pravilno je diuda, diudu, dzul (jedinica mere); aul (ruza, turci-
diudom itd., a u praksi eesce diu- zam).
doa, diudou. diudoom. Ova druga dzus: v. aus.
promena mogla bi se braniti time sto
f)

d Pisanje ovog glasa, u latinici, pomo- derdef, danas retko aeraev.


cu dva slova (dj) cesto je neizbe7.ll0 Devdelija: v. Skoplje.
11a pisacoj masini, ali u rukopisu i u
stampi treba obavezno upotreblja- Dorde, Uorda, Uordu, Uordev; ne
vati znak U a. Uordeta, Uordetu, Uordetov.

Dakomo (Giacomo): naglasak je na Durad, Uurda, Uurdu, Uurdev (ne


Da, ne na ko. Uurada itd.).

dakovickije pridev prema imenu Ua- Durdevdan: v. PRAZNICI.


kovica, a aakovacki prema Uakovo dus (od engl.juice) trebalo bi da glasi
(ali i Uakovica). Imenice Uakovac, dius, ali je ree nepotrebna pored
Uakoveanin, -anka odnose se na naseg izraza (vocni) .'10k. Drugo je
stanovnike oba ova mesta. aus kao teniski termin, od engl.
deneral zastarelo (danas general); deuce (tacnije bi bilo: djus).
Ueneral Jankovic (mesto). Duzepe (Giuseppe), Uuzepa.
Derdapska klisura.
E

-e (ZAVRSETAK IMENA). Za tairea, Voltaireov itd. V. sledecu


skracene oblike kao Mile Kole odrednicu.
Rade, Dane, Bole, Dule itd. 'grama~ -e (FRANCLTSKO). Muklo e na
tike priznaju sarno promenu Mila, zavrsetku [1'. zenskih imena kao
Milu, Milov itd., ali se danas mora Franr;oise, Brigitte, Simone moze
dopustiti i promena Mileta , Miletu , se u transkripciji izostaviti (Fran-
Miletov. Ona vazi i za slovenacka i soaz, Brizit, Simon) iii zameniti
makedonska imena (Stane, Staneta nasim -a (Fransoaza, Brizita, Simo-
itd.). Naprotiv, imena Borde i Pav- na). U padezimaje bolje upotrebiti
Ie u padezima glase sarno Borda, nastavke kao za imenice na -a:
Bordu, Pavia, Pavlu itd. (v. pod tim Fransoaze, Fransoazi itd.
odrednicama).
U zapadnij im govorima, a poseb- -ec i -ek (IMENA). Za promenu slo-
no u Hrvatskoj, imena odmila kao venskih imena s nepostojanim e do
Mate, Jure, Vice, Joze menjaju se danas nije nadeno sigumo i jedin-
kao imenice na -a: ad Mate, Mati, stveno resenje. Prema P 60, srpsko-
za Matu itd. Ista promena vazi i za hrvatska, tj. kajkavska imena u
prczimena Hraste, Cale, Smoje itd. zavisnim padezima gube e, npr.
[mena iz zivih neslovenskihjezi- Tkalec - Tkalca, dok ga imena iz
ka zadrZavaju -e u svim padezima: dmgih)ezika zadrzavaju, npr. Ca-
Cile, Cilca, u Cileu (Chile, Chilea, pek -- eapeka, Muromec - Murome-
u Chileu),Hajne, Hajnea (Heine, ca. Ovom propisu je zamereno sto
Heinea), Bize, Bizea (Bizet, Bize- ne pravi razliku u promeni kaj-
ta) itd. 1 muklo (neizgovoreno) e, kavskih i stokavskih oblika (npr.
prema Pravopisu, zadrz.ava se uko- Sremec i Sremac), sto slovenacka
liko se pi~e izvomo: Voltaire, Vol- imena nasilno odvaja od kajkavskih,
ECka 46
a pogotovu sto namece neobicne mada je PR 60 dopustao sarno ek-
oblike kao Zebec - Zepca, Macek- shibicija itd.
Macka, Zmazek - Zmaska i s1. Na egzodus, ne eksodus.
osnovu novijih istrazivanja, kao
najpogodnije moglo bi se prihvatiti ej u ruskim imenima: v. R USKA
sledece resenje: (l) Sh. i slovenacka IMENA.
imena sa tri iIi vise slogova uvek Ej-Bi-Si, Ej-Bi-Sija iIi (sarno latini-
gube e, npr. Vrhovec - Vrhovca, Ce- com) ABC, ABC-ja, ABC-ju. Vidi
sarec - Cesarca, Cakovec - Cakov- BBe.
ca, Kumrovec - Kumrovca, Vodo- ejds: bolje sida (v. to).
pivec - Vodopivca. (2) Dvoslozna
sh. i slovenacka imena na -ec -ek: v. -ec.
uglavnom gube e, npr. Sremec - eki, ekija (danas uobicajeni oblik, pre-
Sremca, Gubec - Gupca, Kranjec- rna fro ecu, mada je po postanku
Kranjca, ali ga zadrZavaju tamo gde skracenica od eng1. European Cur-
bi se ispadanjem e dobio neuobi- rency Unit).
cajen oblik, npr. Zebec - Zebeca, ekloga, dat. ek/ogi.
Jazbec - Jazbeca, Prelcec - Prelce-
ca. (3) Sva imena na -ek i sva ime- eko- s crticom prema P: eko-miting,
na iz drugih jezika zadrZavaju e, eko-stranka i s1.
dakle Macek - Maceka, Frantisek ekolog, pored strucnjaka za ekologi-
- Frantiseka, Jirecek - Jireceka, ju, moze oznacavati i pripadnika
Muromec - Muromeca itd. ekoloskog pokreta (pokreta za ocu-
Ecka, u Ecki. vanje covekove sredine). Suvisan je
anglicizam "ekologist".
Edhem: v. Midhat.
ekonomista, ekonomija: skracenicaje
ed-memoar. ek., ne ec. ili ecc.
efekt i efekat. eks (bivsi): PR propisuje spojeno
efendija: efendi MUjo, efendi Muje pisanje, npr. ekskralj, ekssampion,
(bez crtice: v. CRTICA UZ IME- a s crticom sarno ispred vlastitog
NA). imena: eks-Cehos!ovacka, eks-
egejski, Egej, Egejsko more, danas S!avija. Ispred viseclanog izraza
obicnije negojegejski itd. najbolje je pisati odvojeno, npr. eks
Sovjetski Savez.
egzibicija, egzibicionist(a}, -istkinja,
-ionizam danas je opste prihvaceno, Eks an Provans (Aix-en-Provence).
eksces; ekscesni.
47 Erlangcn

ekselencija: pravilnije bi bilo eksce- Bela, Ibn Saud), ali se jos cesce
lencija, ali je prvi oblik (s delimic- izostavljaju: Sadat, Gadafi itd.
nim prihvatanjem francuskog izgo- Eldorado, po P velikim slovom, ali
vora) mnogo obicniji. malim u figurativnom znacenju
eksperiment (rede eksperimenat). "zemlja bogatstva".
eksponat je lose skovan oblik (od lat. elektro- uvek sastav ljeno: elektrodis-
exponere. izloziti, particip je ex- tribucija, elektroprivreda, elektro-
positum a ne exponatum): bolje je akusticki itd.
upotrebiti domacu rec izlozak. element i elemenat, gen. mn. eleme-
ekspres: ekspres kafa, ekspres resto- nata.
ran, ekspres posiljka itd. (neoba- Elza iii Elze (nem. Else); Elsa (eng!.
vezna crtica: v. CRTICA 4). Elsa), Elsi (eng!. Elsie: pogresno je
ekstra po PR se pise sastavljeno (ek- u P "Elzi").
stradobit, ekstrazarada) , ali se -em, -om: v. INSTRUMENTAL.
moze shvatiti i kao nepromenljivi
pridev i pisati odvojeno (npr. roba emajl, emajlirati (obicnije) i emalj,
ekstra kvaliteta; ti mislis da sf neSto emaljirati.
ekstra). En-Bi-Si, En-Bi-Sija iii (sarno latini-
ekstradicija (izrucenje zloCinca), ne com) NBC, NBC-ja. Vidi BBe.
ekstradikcija. Glagol je ekstradi- Endru (Andrews), ne Endrju.
ratio Endruz (Andrews), bolje nego En-
ekstrakt, ne ekstrat. drus; ne Endrjus. V. S i Z (izgovor).
ekstrovertan, bolje nego ekstraver- Enejida.
tan. ENKLITlKE: v.je, SU, ee, se.
ekll: v. eki. Enrike i Enrikes (Enrique, Henriqu-
ckvivalcnt (redc ekvivalenat). ez); pogresno je Enrikve. V. -ez.
cl, es, III, ibn, hen j dmgi predrneci u enti: v. n-1i.
arapsklll1 irnenima (licnim i geograf·
cnzim, bolje nego encim.
skim) piSLi se maiim slovom: Anvar
ei Sadat, Memmer el Gadafi, Sat el cpoha, dat. epuhi i eposi.
Arab, Dar es Salam, Zija ul lIak, Erlallgcn, erlangenski (Erlangenski
Ahmed ben Bela, Mohtaruld Dadah rukopis): ne erlangenski.
itd. Ukoliko dodu na pocetak, piSLl
se velikim slovom (El Alamejn, Ben
crkondisn 48

erkondisn (sastavljeno). Cesto su po- Etrurija, Etrurac, -rka, etrurski; dan-


godniji izrazi klimatizacija iii kli- as retko Etruscanin, -nka, etrus-
ma-ureiJaj. canski.
esej, esejist(a), esejistkinja, esejisti- euforijaje osecanje prijatnosti, odat-
ka, esejisticki. Ie i razdraganost, zanos, uzbudenje;
eskalacija znaci postepeno pojaca- pogresno se upotrebljava u smislu
vanje (ratnih napora, iii i neceg "mahnitanje, pomama, rusilacki
drugog u figurativnoj upotrebi); ne bes".
moze biti sinonim za "invaziju", Euridika, dat. Euridiki.
"ofanzivu" i sl. -ev: v. -ov.
eskudo (portugalska novcana jedini- evandelj e, itd.: v. jevaniJelje.
ca: bolje nego eskudos, sto je oblik
mnozine). -evi: v. -ovi.

eSelon, eselonirati, bolje i danas obic- Evripid i Euripid.


nije nego esalon, esalonirati. evro- (neevropo-): evrocentrican, ev-
ETA: v. SKRACENICE NA -a. rocentrizam, evrokomunizam, Ev-
roazija, Evrovizija, evrovizijski itd.
etar, etra i eter, etera (u svim zna-
cenjima). Evropa: Evropljanin, -anka, evropski,
rede Evropejac (obicno u smislu
-eti, -iti: v. -iti, -eti. "covek evropske kulture"), Evro-
etiketa, pored znacenja nalepnica, pejka, evropejski.
znaci i skup pravda 0 lepom pona- -evski: v. -ovski.
sanju iii ceremonija!. Nije dobar
oblik etikecija. -ez kao zavrsetak spanskih prezimena
kod nas se obicno prenosilo prema
etil-alkohol iii etano!. pismu (Lopez, Rodrigez, Velaskez
Etiopija, Etiopljanin, etiopski (ne itd.) i P predvida da se zadrii takva
Etiopijac, etiopijski). transkripcija. Prema sp. izgovoru
ETNICI: v.IMENA NARODA. bilo bi ispravnije Lopes, Rodriges,
Velaskes itd.; neka prezimena, kao
etno- sastavljeno: etnopark, etnoge- Markes (Marquez), Gonzales ilijos
neza, etnomuzikolog itd. tacnije Gonsales (Gonzalez), prim-
Etoal (pariski trg, punim nazivom ljena su iskljucivo u tom obliku. Isto
Etoile-Charles de Gaulle); ne vazi i za prezimena na -az (Dij az iIi
Etual. Dijas), -iz (Ruiz iii Ruis) i -oz (Mu-
njoz iIi Munjos).
F

Fabijus je bolja transkripcija za fr. fer:fer odnosJer igrac itd.;fer-plej.


Fabius (prema uobicajenomnacinu ferije: mnozina z. roda, ne sr. rod.
prenosenja imena na-ius) nego Fa-
fica (automobil).
bij is.
FIDE (nepromenljivo prema P) ili Fi-
FABRICKI NAZIVI: v. MARK£.
da, Fide, Fidin.
fajda: v. vajda.
FIFA: v. SKRACENICE NA -a.
fak(a)t: moze se uvek zameniti sa Ci-
fijasko (m.), mn.fljaska(sr.), obicnije
njenica. Mn. faW iIi po latinskom
negofljasci.
fakta (mada su ovaj drugi oblik kri-
tikovali pojedini gramaticari iz is- fijat (automobil); Fijat, Fijata iIi FIAT,
tih razloga kao i akta: v. to). FIAT-a (fabrika). V. i MARK£.
falanga, dat.falangi, gen. mn.falan- fiks-ideja (s crticom); predlagano je,
gi ifalanga. ali bez stvamog razloga, da se za-
meni sa "fiksna ideja".
FAP, FApo-a, FAP-u (fabrika);jap (ka-
mion). fJJozof, filozofski, filozoflja, filozofi-
rati, prema nasem tradicionalnom
farisej, farisejski, obicnije nego izgovoru grckih reci: v. S i Z. Nisu
farizej, farizejski. opravdani oblici filosoj. filosofija
fascikla ifascikl. itd., primljeni iz ruskog.
fasistoidan (blizak fasizmu): ne filtar, filtra, gen. mn. filtara, bolje
fasizoidan, fasisoidan. nego filter, filtera.
FBI, FBI-ja (bolje latinicom), iIi Ef- finale se upotrebljava u muskom i u
-Bi-Aj, Ef-Bi-Aja. srednjem rodu: u sportskom zna-
cenju cesci je sr. rod.
fioka 50

fioka, u fioei. folklor i pridev fo/k/orni oznaeavaju


Firenca; Firentinac, -inka,firentinski. celokupnu kulturu i obieaje jednog
Javljaju se i oblici Florentinac,jlo- naroda; pogresno je svoditi ih na
rentinski (prema lat.) i Fjorentinac, znaeenje narodnih igara (plesova).
fJorentinski (prema ital.fiorentino). Izraz naeiona/ni folk/or je pleona-
stiean: treba reci sarno folk/or iIi
firer (nem. Fuhrer): malim slovom, naeiona/ni obicaji, narodna umet-
prema P. V. TITULE. nost i sl.
firnajz i fimajs (ifirnis, prema P). fon: v. de.
fizickohemijski (koji se odnosi na
FONETSKO I IZVORNO PISA-
fizieku hemiju); fizicko-hemijski
NJE: v. lZVORNO PlSANJE.
(fizieki i hemijski). V. SLOZENl
PRIDE VI. Forin ofis (Foreign Office). Pogresno
je "Forenj". V. USTANOVE.
Fjumicino (Fiumicino, rimski aero-
drom): ne Fjumicino, FijumiCino. Formen (engl. Foreman), ne Fore-
man.
flamenko (spanska igra), ne fla-
mengo. foto-: po P uvek spojeno, bez obzira
na znaeenje (fotoaparat,fotorepor-
flamingo (ptica): po PR 60 mnozina
ter, fotomontaza, fotokopija, fo-
je jlaminzi. V. -0 (lMENlCE).
tokopirati; fotoce/ija, fotoe/ement,
Flasing Medouz (Flushing Mea- fotosinteza). Prednost crtici se daje
dows). sarno u "slobodnim i slueajnim
foaje je m. roda, mnozinafoajei. vezama" kao foto-ate/je, foto-
-iz/ozba, foto-materijal.
Foca, focanski, Foeak (rede Foea-
nin), Foeanka. Poslednjih godina fotos nije dobro urnesto fotografzja,
preimenovana u Srbinje, ali bez snimak iii slika.
stvamog razloga (Foea je staro slo- fra: v. don.
vensko ime grekog porekla).
FRANCUSKA lMENA: v. D VOS-
foka, dat. foki. TRUKA lMENA.
foksterijer. Francesko (Francesco), Franeeska
Foli Ber.zer (Folies Bergere), ne Foli (Francesca), ne Franc-. Franeeski
Berie. (Franceschi), Franeeskija, ne Fran-
folk: folk pevac, folk repertoar i sl. eeskog.
(neobavezna crtica: v. CRTICA Frankenstajn (Frankenstein), ne
3. 6). Frankestajn.
51 FUTUR

frankofon (koji govori francuski: freska: dat. freski i fresci, gen. ron.
frankofone zemlje Afrike). Ne fresaka.
frankofonski. fri-sop (i djuti-fri sop, v. to).
Fransoa (Franyois): zbog dva vokala front: v. ISTORIJSKI DOGADAJI;
na kraju, najpogodnije je da ispred VOJNE JEDINICE.
prezimena ostane nepromenjeno
(npr.: Fransoa Miterana, Fransoa Fruska gora; fruskogorski.
Miteranu itd.). Sarno ako nema fudbal, fudbaler, fudbalski: ne futbal
druge mogucnosti, moze se menjati itd.
"Fransoe", "Fransoi" itd. Fudiijama iIi (planina) FudZi; suvisno
Fransoaz (Franr;oise) iii Fransoaza; je "planina Fudzijama" jer ree jama
u promeni Fransoaze, Fransoazin znaei planina. V. JAPANSKA IME-
itd. V. -e (FRANCUSKO). NA.
Franjo, Franje, Franji: v. -0 (IME- Fuhimori (Alberto Fujimori, predsed-
NA); sv. Franjo Asiski; franjevac, nikPerua), prerna sp. izgovoru, bo-
franjevacki, bolje nego francis- lje nego Fudzimori, prema izvor-
kanac, -anski. nomjapanskom.
Franjo Josif (austrijski car), bolje funkcioner ifunkcionar.
nego Franc Jozef (po nem. Franz Furlanija, furlanski; stanovnik je
Joseph). U prevodima s drugih je- Furlan, z. Furlanka. Suvisno j e upo-
zika sre6e se i "Franc Dzozef', trebljavati ita!' naziv Frijuli (Friuli).
"Fransoa Zozef' i sl., sto je sasvim
pogresno. V. IMENA VLADARA. FUTUR: v. BUDUCE VREME.

frekvenc(ij)a: v. -nca.
G

g.: v. gospodin. gauco: v. -0 (IMENICE).


Gacko, Gacka, u Gacku; Gacanin, gazda:gen.mn.gazda, negazdi;gaz-
-anka; gatacki. da Milutin, gazda-Milutina, gazda-
gajka, dat. gajci, gen. mn. gajki. -Milutinov itd. (iii sve bez crtice):
v. CRTICA UZ IMENA.
gala: gala rucak, gala predstava i s1.
(crtica nije potrebna: v. CRTICA 4). Gazela (velikim slovom kao naziv
mosta u Beogradu).
Galbrejt (Galbraith), ne Galbrajt.
Gazimestan, ne Gazi Mestan.
galijot.
gde god (bilo gde),gdegod(ponegde):
Galilej, galilejevski, ali imenom i pre-
v. god.
zimenom Galileo Galilei.
gde, kuda, kamo. Ne smatra se pravil-
galimatijas oznacava sarno nejasan,
nom upotreba recigde, negde, igde,
zapleten govor iIi pisanje: pogresno
nigde za oznaku cilja kretanja, npr.
ga je upotrebljavati u znacenju
"Gde tesT', "Gde ste krenuli?",
"zbrke" uopste ("galimatijas oko
"Poslji ga negde", "Ne idem nigde".
deviza" i s1.).
U ovakvim recenicama treba upo-
gama: gama zraci (v. CRTICA 5). trebiti kuda, nekuda, ikuda, niku-
Gana, ganski; Ganac, Gankinja iIi da, odnosnokamo, nekamo, ikamo,
Ganjanin, -anka. nikamo (danas uglavnom zastarelo,
osim u hrvatskoj varijanti). Oblici
garantija i garancija.
kud(a), nekud(a), ikud(a), nikud(a)
garsonjera (obicnije) i garsonijera. u starijemjeziku nisu oznacavali cilj
Gaskojn (Gascoigne), ne Gaskoin. kretanja nego put kojim se prolazi
gastritis, ne gastrit. (up. ovuda, tuda, onuda), pa se ra-
53 GENITIVNI ZNAK

zlikovaloKamo ideS? (odgovor: Na sansi, bransi, kopCi, kandii, tajni,


more, U podrum itd.) od Kuda ides? cisterni, smetnji, radnji, normi, ta-
(odgovor: Kroz brda, Preko dvorista bli, pertli itd. Poneke od ovih ime-
itd.). niea mogu imati i nastavak -a
gda (gospoda), gdica (gospodiea). (horda, alga, cisterna). Iskljucivo
iii pretdno nastavak -a javlja se kod
gejzir i gejzer. osnova sa zavrsetkom na st, zd, st,
Generala Zdanova: u Ulici (ulici) sc, sc, ks, ps: mnogo vrsta, lasta,
generala Zdanova, ne "u General zvezda, basta, gosca, bosca, taksa,
Zdanovoj". V. i ULICE. elipsa itd.
general-major (pridev: generalma- GENITIV MNOZINE (imeniee m.
jorski),general-pukovnik, general- roda). Imeniee sa zavrsetkomkt, nt,
-potpukovnik; general armije pt, rt u gen. mn. umecu nepostojano
generalstab, generalstabni iii gene- a, bilo da to a mogu dobiti i u nomi-
ralstapski. nativu jednine iii ne: elemen(a)t-
elemenata, projek(a)t - projekata,
genije i genij. koncept - koncepata, patent - pa-
GENITIV MNOZINE (imeniee z. tenata itd. Preporucljivijije gen. mn.
roda). Ako se osnova imeniea na-a kontakata, delikata, inserata nego
zavrsava s dva iii tri suglasnika, u kontakta i sl. Glas a se umece i kod
gen. mn. one mogu izmedu njih da jednog dela imeniea sa zavrsetkom
umetnu nepostojano a iii da dobiju suglasnik + I: bicikala, ansambala
genitivni zavrsetak -i. Prvom naCinu (bolje nego ansambla), ali sarno
se daje prednost, pa je bolje npr. spektakla. Sa drugim suglasnickim
primedaba, maraka, pripovedaka, zavrseeima umetanje a nije uobi-
svetiljaka, krosanja, sabalja, basa- cajeno: obliei kaoakorada, obelisa-
na nego primedbi, marki itd. Stirn ka, diftonaga, patrijaraha danas su
ipak ne treba preterivati: malo ko uglavnom izisli iz upotrebe. V. NE-
bi upotrebio oblike majaka, pomo- POSTOJANO a.
ranadia, sluiaba, opazaka, doga- GENITIVNI ZNAK stavlja se na
ma,jimata itd., kakvi se mogu naci poslednje slovo da bi se razlikovao
u pojedinim gramatikama. Za ove gen. mnozine od oblika jednine, npr.
poslednje imeniee najcesCi nastavak imam prijatelja, podaci iz instituta,
je -i, a takode i za mnoge druge koje znacenje reef. Sa istom vrednoscu
nikad ne ubaeuju nepostojano a: upotrebljava se i vodoravna erta,
lampi, molbi, borbi, nepravdi, hor- znak duzine: prijatelja, institutii,
di, cavki, vojski, algi, kavgi, kalji,
GENITIV, PRISVOJNI 54

reCi. Ne treba stavljati ove znake nistrativnihjedinica: Jufuomoravski


kadaj e jasno da je posredi mnozina, region, Moskovska oblast. Sarno u
bilo po obliku imenice (projekata, nekim slucajevima gde je "neka-
rno/hi) iIi po susednim recima dasnja opsta imenica uglavnom...
("Imamdosta prijatelja", "podaci iz postala sarna po sebi vlastito ime",
svih instituta" i sl.). kao Gorski Kotar, Srpska Krajina,
GENITIV, PRISVOJNI: v. PRIS- Hrvatsko Zagorje, P propisuje oba
VOJNI PRIDEVI. velika slova, stirn sto ni malo slovo
u drugoj reCi ne bi bilo pogresno.
GENITIV, SLOVENSKI: tako se Transkribovana strana imena kao
naziva genitiv upotrebljen urnesto Sijera Nevada, Rio Grande, 1st Ri-
akuzativa u odrecnim recenicama, ver, Long Ajlend pisu se velikim slo-
npr. "Ne znam muirnena", "Nismo yom obeju reCi, buduci da su "za nas
culi vaseg odgovora", "Pridi, Mar- jezicki sistem nemotivisana i ne-
ko, ne zameci kavge". Ovakav ge- prozirna". To ne vazi za prevedena
nitiv svojstven je starijem i narod- strana imena kao Ognjena zemlja,
skom jeziku; danas se uglavnom Zuta reka, Aralsko jezero, niti za
cuva u hrvatskoj varijanti, dok se u imena koja nisu geografska (v.
srpskoj zamenjuje akuzativom (Ne USTANOVE, NASLOVl).
znam mu irne, itd.). Za nazive drzava iz proslosti v.
GEOGRAFSKA IMENA (pisanje ISTORIJSKA IMENA.
pocetnog slova). Prema Pravopisu, Za spojeve prideva s geografskim
u imenima naselja, drZava, zemalja imenom nema sigurnih propisa: PR
i kontinenata sve reci osim veznika 60 daje s jedne strane juina Evro-
i predloga pisu se velikim pocetnim pa,jugoistocna Evropa, istocna Sr-
slovima: Vrnjacka Banja, Novi Sad, hija, zapadna Bosna, s druge strane
Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srednja Evropa, Srednja Arnerika,
Petrovac na Mlavi, Sjedinjene Ame- au nekim slueajevima pravi razliku:
ricke DrZave. U ostalim geograf- zapadna Evropa kao geografski
skim nazivirna sarno prva ree ima pojam, a Zapadna Evropa kad
veliko slovo (Jadransko more, Tihi oznacava "zemlje i narode". U sva-
okean, Balkansko poluostrvo, Crno- kom slueaju, nazivi kontinenata i
gorsko primorje, Goli otok, Bliski drzava pisace se s oba velika slova:
istok, Suecki kanal, Rt dobre nade), Severna Amerika, Juzna Amerika,
osim u slucaju da je i neka druga Severna Koreja, Novi Zeland itd.
ree vlastito ime (Velika Morava). geopoliticki.
Na isti naein pisu se i nazivi admi-
55 god

Getingcn (Gottingen), getingenski: selje, u toku gradnje ovog naselja i '


ne getingenski. sl.).
geto, m. roda, u mnozini sr. roda U funkeiji prideva, ovaj oblik se
(geta). upotrebljava da oznaCi stalnu oso-
binu: vladajuca klasa. olaksava-
Gi (fr. Guy), ne Gij. juce okolnosti, svetleea reklama.
Gibson (Gibson), ne Dzibson. leteCi tanjir itd. Nije pravilno upo-
Gilbert: u engleskom se izgovara Gil- trebljavati ga kao glagol, vezan za
bert (ne Dzilbert), u franeuskom odredeno vreme i pracen priloskim
Zilber. odredbama, npr. "trenutno nedo-
stajuca sredstva", "nedostajuca
gladak, glaai, najglaai i glatkiji, sredstva za gradnju", "savremenije
najglatkiji. misleci Citaoei" i sl.
GLAGOLSKI PRILOG PROSLI, gledalac (ne gledaoc), mn. gledaoci,
kao i sadasnji (v. sledecu odred- gledalaca.
nieu), mora imati zajednicki subjekt
s glavnom recenieom. Stoga je glikoza i glukoza.
pogresno npr. "Presavsi j edva sto- Gloster (Gloucester). ne Glocester,
tinak metara, ukazala nam se jos Glosester; Glostersir (Gloucester-
jedna rusevina"; treba iIi "Pre- shire), ne Glostersajr.
savsi ... ugledali sma jos jednu gnev, gnevan. gneviti, razgneviti
rusevinu" iIi "Posta sma presli... (ekavski); obliei gnjev itd. su
ukazala nam se jos jedna rusevina". ijekavski.
GLAGOLSKI PRILOG SADAS- gnezdo (ne gnjezdo), gnezditi se,
NJI gradi se dodavanjem nastavka ugnezditi se; ijek. gnijezdo, (u)gni-
-Ci na 3.liee mnozine sadasnjegvre- jezditi se.
mena: cekaju-Ci, rade-Ci. poznaju-
Ci. Ovaj oblik uvek se odnosi na Gnjilane, u Gnjilanu (ne u Gnjilani-
subjekt glavne receniee, pa su po- rna, Gnjilanama).
gresne npr. receniee "Pregledajuci god se pise odvojeno kad ima znacenje
evideneiju, pao nam je u oci veliki svaki, bilo koji, npr. sto god rekao,
broj izostanaka" (treba: Dok sma koga god naae§, kakvi god bili, gde
pregledali... iIi: PregledajuCi evi- god se nalazio, kud god da adem,
deneiju, zapazili sma... ), "Kakva su kadgod zelis itd. Sastavljeno se pise
iskustva stecena gradeci ovo nase- u oblieima koji znace neodredenost,
lje?" (treba: dok se gradilo ovo na- npr. stogod (ponesto), kogod (pone-
ko), kakavgod (nekakav), gdegod
GODlNE I DECENIJE 56

(ponegde), kakogod (nekako), kad- gore-dole.


god (pokatkad) itd. Kao god se pise goreimenovani, gorenavedeni, gore-
odvojeno. pomenuti (sastav1jeno po P), ali: vec
GODINE I DECENIJE. Sedam- gore imenovani.
desete godine XX vekajesu godine Gornji Milanovac, Gornja Stubica
od 1970. do 1979, osamdesete go- itd. (oba pocetna slova velika u ime-
dine od 1980. do 1989, dvadesete nima nase1ja); Gornji grad (ime
godine od 1920. do 1929. itd. gradske cetvrti iIi opstine); gornja
Naprotiv, decenije pocinju jedini- Bosna.
com i zavrSavaju se nu1om: osma
gornjo-: gornjovaroski, gornjograd-
decenija obuhvata godine od 1971.
ski itd.
do 1980, deveta decenija od 1981.
do 1990, treea decenija od 1921. Gorski kotar.
do 1930. itd. Gorski vijenac.
Pos1ednja godina XX veka je
goruci (goruce pitanje i s1.) nije
2000; prva godina XXI veka je
pogresno, jer je to pridev nasIeden
2001. V. i DATUM!.
iz staros1ovenskog, a ne glago1ski
godinu-dve. pri10g (koji glasi gored);
godisnji, godisnjica (u spoju s bro- gospa: gospa Mara, ali gospa-Mare,
jem): v. SLOZENICE S BROJEM gospa-Marin itd. (iIi sve bez crtice):
gol-aut, gol-razlika. gol-linija (s cr- v. CRTICA UZ IMENA.
ticom); golgeter (sastav1jeno). Gospic, gospicki, Gospicanin, -anka.
Golijat (biblijska 1icnost);golijat (div, Gospod (i Gospodin, kada je u tom
snazan covek). znacenju); malogu uzvicima i psov-
Goli otok; Go1ootocanin (nekadasnji kama (gospoda mu njegovog, 0,
logoras na Go1om otoku), golo- gospode! i s1.). V. BOZANSTVA.
otocki. gospodar: vokativ gospodaru, rede
GoIsvordi (Galsworthy), ne Gols- gospodare; gospodarom i-em; gos-
vorti. podarov i -ev; Gospodar Jovanova
iIi Gospodar-Jovanova (u1ica).
Gomez iIi Gomes (Gomez): v. -ez.
gospodin: skracenog. (neg-n, g-na i
gonilac (ne gonioc), mn. gonioci. s1.); u mnozini gg. (ali je bo1je titu-
gonilaca. 1isati pojedinacno, npr. g. Matic i g.
Gonzales iIi Gonsales (GonzQ/ez): Simic, iIi pisati uce10, npr. gospoda
v. -ez. poslanici).
57 griz

gospodnji (u crkvenirn tekstovirna i gran pri (fl'. grand prix): velikirn


Gospodnji ). pocetnirn slovorn ako je naziv odre-
gospoda: skraceno gda; gospodica: dene rnanifestacije.
skraceno gdica. gravira i gravura (od fl'. gravure).
gospostina (ne gospodstina). Francuski nastavak -ure kod nas se
neki put prenosi sa i (lektira, uverti-
gosca: gen. rnn. go§{;a (ne gosCi). raj, a neki put sa u (brosura, avan-
gotovo: v. skoro. tura).
Gradac: predlozeno je da se rnenja GRCKA IMENA: v. -os; S i Z.
Gradca, Gradcu, po analogiji s grCko-rimski.
prirnerirna zadrZavanja d koje daje
P 60 (Zabrdca, Brgudca), a i radi grebati i grepsti; grebao, grebala i
razlikovanja od irnena Grac (u Aus- grebla; grebacu i grepscu.
triji). Drugi strucnjaci srnatraju da Gregorcic (slovenacki), Gregorcic
je pravilno sarno Gradac - Graca, (srpskohrvatski).
Gracu (kao sudac - suca i s1.). grejpfrut: u Hrvatskoj i BiH upotre-
Gradiscanski Hrvati, s velikirn G bljava se i skraceni oblik grejp iIi
"kao etnografska skupina" ali i s grep. Predlozne zamene limunika,
rnalirn, "opisno" (PR). gorcak, iutunja i s1. nisu prihvacene
GradiSka, u Gradiski i Gradisci; u praksi.
Bosanska Gradiska, Nova Gradis- grend slem (oznaka teniskih tumira),
ka, Gradiscanin, -nka. ne gren slem.
GRADOVI: v. GEOGRAFSKA lME- Grinic (Greenwich), ne Grinvic;
NA. grinicki (rneridijan itd.). Londonska
GRAD"SKE CETVRTI: v. vue£. cetvrt s poznatorn opservatorijorn
izgovara se Grinic (iJi Grinidz);
Graham: tradicionalna transkripcija nekoliko naselja istog imena u SAD
leod nas (narocito u izrazu Graha- izgovaraju se Grenic: tako i Grenic
mov hleb), ali stvami eng1. izgovor Vilidz (Greenwich Village), umet-
je Grej em iii Grel1l. nicka cetvrt u Njujorku.
granata je sarno artiljerijski rnetak; gristi, grizen (ne griien: tako i izgri-
pogresno je "rucna granata" (buk- zen, nagrizen, ugrizen, odgrizen,
valan prevod engl. iIi fl'. grenade) zagrizen itd., ali zagriien kao
umesto rucna bomba. pridev, v. to).
griz, ne gris.
Grocka 58

Grocka, u Grockoj; Grocanin, -anka; gubitnik je skovano po ugledu na


grocanski. dobitnik, ne sasvim ispravnom
gro-plan (bolje: prvi iIi krupni plan). analogijom (ne postoji imenica koja
bi odgovarala imenici dobit), ali je
groteska, u groteski (bolje nego danas u sirokoj upotrebi. Suvisanje
grotesci); gen. mn. groteski (retko anglicizam luzer.
grotesaka).
gugutati, gugucem i gugukati, gu-
Gruco Marks pogresno, treba Grauco gucem (pored gukati, gucem).
(eng!. Groucho Marx).
gugutka, dat. gugutki. gen. rnn. gu-
grudi, gen. grudf (ne grudiju). gutaka iii gugutki.
grundig (marka), Grundig (fabrika); guska, dat. guski (obicnije nego gus-
ne Grunding. ci, kako je u PR), gen. mn. gusaka;
Gruzija: gruzinski igruzijski; Gruzin, gusCica (mala guska) i guskica
-inka i Gruzijanac, -anka (ne Gru- (odmila).
zijac, -ijka). guscji i gusciji (drugi oblikje laksi za
Gubec, Gupca, Gupcev. izgovor).
gubitak, mn. gubici. Gutenberg, ne Gutemberg.
gu bitas: lose skovana rec, ali joj dosad
nije nadena zamena.
H

h. lzvestan broj reci, kao a/va, am, odredba ipak ne iskljucuje pravo
amaj/ija, ama/ (amalin), amam, nosioca prezimena da sam odredi
asura, atar, caura (sa izvedenica- nacin pisanja u skladu s porodicnom
rna), jova, unjkati, unjkav, bile su tradicijom (npr. Cincar-M~kovic).
proglasene pogresnima u PR 60, Haiti, sa Haitija, na Haitiju (ne na
koji je dopu.stao sarno ha/va, ham, Haitima, jer nije mnozina). Up. Ta-
hamajlija, hama/(in), hamam, ha- hiti.
sura, hatar, cahura,joha, hunjkati,
hajde, hajdemo, hajdete; krnji oblici
hunjkav. Ovakvo ogranicenje ne
hajd, hajdmo, hajte prema PR 60
odgovara stvamom stanju u knjiz.
pisu se bez apostrofa. Oblici sa h,
jeziku istocnih krajeva, gde se obli-
prema PR, bolji su nego ajde, aj-
ci sa h gotovo uopste ne upotreb-
demo itd.
ljavaju. U novom PR uglavnom se
jedni i drugi oblici prihvataju kao Hajde de (nije potreban zarez
ravpopravni. V. i pojedine reci sah. posle prve reCi).
Habzburg (bolje nego Habsburg, pre- Hajd park (Hyde Park).
rna P), hab::budki; Habzburgovci Hajduk Veljko, Hajduk- Veljka,
iIi Habzburzi (dinastija). Hajduk-Veljkov itd. (iii sve bez cr-
Hadzi-. Prema Pravopisu, prezimena tice): v. CRTICA UZ IMENA,'
s dodacima hadii, llZlIl1 i s1. pisu sc NADIMC1.
sastavljeno, bez crtice: Hadzi- haj fideliti (eng1. highfldelity- viso-
pavlovic, Hadziomerovic, Uzun- ka vemost), ceSce u skracenom ob-
mirkovic, Belimarkovic i s1. Ova liku hi fl, izg. haj faj (pogresno je
svakako vazi i za prezimena naPop- haj fl).
(Popdimitrov i s1.). Pravopisna hajka, dat. hajei, gen. mn. hajki.
Hal 60
Hal (Hal, eng!. heno ime): razhkovati hemisfera, ne hemisvera.
od prezimena HoI (Hall). hemoroidi (suljevi), ne hemeroidi.
halapljiv, halapljivost, ne alapUiv. Hempsir (Hampshire), ne Hempsajr.
halo i alo (telefonski poziv). Henrih iIi Henrik se eesto upotreb-
Hamfri (Humphrey), ne Hemfri. Ijava za imena pojedinih evropskih
haps, hapsana, (u)hapsiti. (u)hap- vladara iz proslosti. Posto to nije ni
senik, ne aps itd. izvomi ni odomaceni oblik, bolje je
ime navoditi u originalu: Henri
harakiri, mn. harakiriji. Ne harikiri. (Henry) za engleske vladare, Hajn-
hareiti, bolje nego arCiti. rih (Heinrich) za nemacke, Anri
haringa, dat. haringi, gen. mn. ha- (Henri) za francuske itd. Up. Vi-
ringi i haringa. Uem.

harlekin: v. arlekin. hepiend.

harmonijum i harmonij. herbarijum i herbarij.

Hart (eng!. Hart, Harte): razhkovati Herceg Novi (bolje odvojeno prema
od Hert (v. to). P), Hercegnovljanin, -anka, herceg-
novski.
Havana (grad), havana (cigara).
Herod ne nego Irod (v. to).
Heder (Heathef; eng!. zensko ime): ne
Heter, Hiter. heroin.

Helen, Helada: v. Jelin. heroj, heroizma, heroina, heroika.

helijum i helij. Hert (John Hurt, William Hurt, glum-


ci): drugoje prezime Hart (v. to).
Helsinki, Helsinkija, helsinski; Hel-
sincanin, -anka. Hesiod, bolje nego Heziod. V. s i Z
(iZgOVOf).
Hemfri ne nego Hamfri (v. to).
hidratantni krem (koji vlazi kozu),
HEMIJSKA JEDINJENJA. Sloze- ne hidrantni.
ni nazivi eijije prvi deo nepromen-
ljiv pisu se s crticom: natrijum-hlo- hidro- uvek sastavljeno: hidrocentra-
rid, magnezijum-sulfat, ugUen-di- la, hidroelektrana, hidroavion itd.
oksid, srebro-nitrat itd. Oni sa Hilandar, hilandarski, bolje nego
spojnim vokalom 0, kao hloro- Hilendar, hilendarski.
vodonik, sumporovodonik, pisu se hiljadarka, dat. -arci i arki, gen. mn.
sastavIj eno. -arki.
61 Hristos

Himalaji, na Himalajima: nije uobi- Hojgens). Za iscrpnije podatke v.


cajeno Himalaja, na Himalaji. Pravopis, tacke 165-169.
hiper- uvek sastavljeno: hipermode- holokaust (grcka rec, danas u zna-
ran, hiperprodukeija itd. cenju "pokolj Jevreja pod nacisti-
hiperrealizam, hiperrealist(a), -isti- rna"): nema potrebe da se prenosi
cki. engleski izgovor holokost.
hitac, hiea, mn. hici. Hon, Goldi (Goldie Hawn), ne Houn.
Hju (engl. Hugh), ne Hjug, Hjudz; Honduras, Hondurasanin, -anka:
Hjuz (Hughes, prezime). honduraski, bolje nego hondura.fki.
hlapiti: kao ishlapiti (v. to). Hongkong (bolje nego Hong Kong);
hongkon.fki.
hobi, hobija, mn. hobiji.
hocd-necd; hoeu-neeu. honorisati ili honorirati (nagradivati
honorarom), ne honorarisati.
Hok, Hokins (Hawk(e), Hawkins): ne
Houk, I-Ioukins. Horhe (sp. Jorge); portugalsko (i bra-
zilsko) Jorge izgovara se Zode (ne
hokus-pokus. Zarge).
Holandija: naglasak je na drugom
ho-ruk (uzvik).
slogu, ne l1a prvom.
Hose (sp. Jose), ne Hoze. Portugal-
HOLANDSKA IMENA. Holandski
sko (i brazilsko) Jose izgovara se
jezik ima slozen vokalski sistem i
Zoze.
nedoslednu ortografiju, pa je tesko
dati sigurna pravila za transkripci- Ho Si Min iIi Hosimin (bivsi Sajgon),
ju. Spoj ae se prenosi kao a (Claes ho.fiminski.
- Kla~), ee kao e (Vermeer - Ver- hranilac (ne hranioc), mn. hranioei,
mer), 00 kao 0 (.loop - .lop), oe kao hranilaca.
11 (De Boer - De Bur), ou kao au
hrapav, hrapavost, ne rapav, rapa-
(Hmilen -- Hauten), ij kao ej ili aj
vost.
(Dijkstra - Dejkstra ili Dajkstra),
III i u.v kao oj (Zuider Zce - Zojder hrbat, hrpta ili hrbata.
Ze, CruYfl- Kroj f). Spoj seh se cita hrcak, mn. hreci ili hrNwvi.
sh (ne §), npr. Selieveningen - She-
hrid j e obicno z. roda, ali se dopusta i
veningen; slovo g se gotovo uvek
m.: te visoke hridi j li ti visoki hridi.
izgovarah, ali se kod nas po tradiciji
prenosi kao g (Van Gogh - Van Hristos i Hrist, u padezima sarno:
Gog, l-luygens -- Hajgens iii bolje Hrista, Hristu, Hristov.
hromozom 62
hromozom, obicnije nego hromosom. hteo ne hteo (bez crte prema P). Isto
hropac i ropac. vazi i za druge spojeve ovog tipa:
znala ne znala, radio ne radio itd.
hrskati, hrskav, hrskavica, ne rskati,
rskav, rskavica. huka, dat. huci.

hrvastina, ne hrvatStina. humka, dat. humci, gen. mn. humki.

hrvati se, hrvac pogresno, treba: rvati humoreska: kao groteska (v. to).
se, rvac. hura iura (uzvik).
Hsinhua (agencija) ne nego Sinhua. hvale vredan (ne hvalevredan).
I

i. Pogresne su konstrukeije kao "ne- Ibzen (uobicajeno kod nas; prema


razvijene i zemlje u razvoj:.l", "na norveskom izgovoru tacnije je Ib-
postanskim i saiterima banaka", sen).
"izmene penzijskog i zakona 0 -ica. Od imeniea s ovim zavrsetkom
doprinosima", gde je atribut ostav- prisvojni pridev zavrsava se na
ljen bez imeniee. U takvim sluca- -iCin: kraljiCin, drugaritin, Dani-
jevima imeniea se mora ponoviti cin, MimiCin, Sujicin itd., ne kralji-
(nerazvijene zemlje i zemlje u raz- Gin itd. Izuzetak su imeniee na-Cica
voju) iIi upotrebiti drukCiji skiop (v. to).
receniee (nerazvijene zemlje i one
l/ razvoju; na salterima posta i ba-
-ie, ne -ie, u svim siovenskim prezime-
naka). nima osim srpskohrvatskih (slove-
Vidi i: ni. nackim, poIjskim, ukrajinskim itd.),
kao i u ruskim imenima po oeu:
i-: v. ni-. Sergejevic, Nikolajevic itd. Obliei
iako sastavijeno u znacenju mada, kao "Oton ZupanCic", "Petar Ilic
premda ("PomoCi eu yam iako sam Cajkovski", mada ih P (tacka 105
umoran"), inace rastavljeno ("Ako e) dopusta "kao dubletnu moguc-
mozes i ako znas, pomozi": "I ako nost", danas su zastareli.
padne, nece se razbiti"). Od sh. licnih imena neka imaju
Iberija; Iberae (bolje nego Iberijae); -it a neka -ie: Radic, Dobric ali
iberski (boIje nego iberijski), lber- MiIie, Batrie itd.
sko poluostrvo. Imeniee koje oznacavaju vrsioea
radnje imaju nastavak -it: vodic,
ibn: v. el. gonic, branic, teklic, ribic. V. i:
-jevic; ljutie; moskvic.
iciji 64

iciji, i od cega, i za cijeg itd. -ijac se javilo u novije vreme pod llti-
ici. Izraz "Kako ide?" puristi naziva- cajem mskog jezika. Za neka ime-
ju germanizmom i traze da se za- na je takav zavrsetak neizbezan
meni sa "Kako jeT; ipak, drllgi (npr. Sirijae, Libijae), ali gde god
slicni spojevi, npr. "Ide Ii?", "Kako je mogllce treba mll pretpostaviti
ide posao?", "Ovako ne ide" defi- sllfikse -ac iii -ijanac: Somalae,
nitivno sllllsvojeni II knjiz. jeziku. Tanzanae, Bolivijanae, ne Somali-
fa na (neSto) II znacenju teiiti jae itd. Tako i Gruzin (iii Gruzija-
(neeemu) pripada birokratskom sti- nae) i Bask, ne Gruzijae i Baskijae.
lu. Receniee kao "Mi idemo na sto -ije i -ij. Latinski nastavak -ius kod
veci izvoz", "Ne treba ici na po- nas se II imenima zamcnjllje obavcz-
skllpljenja" mogu se bolje iskazati: no sa -ije, npr. Iulius ~ Jlllije, Ovi-
"Cilj namje da sto vise izvezemo", dius - Ovidije i sl. U zajednickim
"Ne treba traziti izlaz u poskllplje- imenieama se llpotrebljava i nasta-
njll" i sl. yak -ij: genije, patricije, nuncije i
identican, identitet, identifikovati genij itd. V. -ijum.
(-icirati), ne indentican itd. ijedan (ikoji), i od jednog, i 0 jed-
idi mi - dodi mi (erta s razmakom): nom itd.
v. CRTA. ijekavski, ijekavac, ijekav§tina,
Iglesijas (Iglesias, sp. prezime): ne obicnije negojekavski itd.
Inglesijas,Iglezijas. -iji: v. F
iglu (eskimska kllciea od Ieda), ne -ijka: v. -ijac.
igloo -ijski: ovaj nastavak javlja se u pri-
ignorantski znaCi "neznalacki"; ne devima izvedenim od imeniea na
moze znaCiti "koji nesto iii nekoga -ija (istorijski, televizijski, kom§ij-
ignorise". U tom znacenjll treba ski, austrijski) i od svih imeniea ciji
llpotrebiti iIi neki oblik glagola ig- se genitiv zavrsava na -ija (Mali,
norisati iIi prideve nemaran, nipo- Malija - malijski, Tokio, Tokija -
dastavajuCi, potcenjivacki i sl. Ig- tokijski, aluminij, aluminija - alu-
norancija znaci "neznanje", nije minijski). Upotrebljava se i u nekim
isto sto i ignorisanje. drugim slllcajevima gde ne postoji
'Igo (fr. Hugo), Igoa, Igoov. pogodniji sllfiks: gegijski, toskijski
(nazi vi dvaJu osnovnih dijalekata
-ij: v. -ijum. albanskogjezika, od imeniea Gega
i Toska), baskijski (od Bask, v. to).
65 IMENA

-iju, kao nastavak za genitiv mnozine, IME I PREZIME. Licno ime uvek
javlja se u gost - gostiju, kokos - dolazi ispred prezimena, npr. Petar
kaka.~iju, va.\' - vasiju i u nazivima Vasic; obmuti poredak (Vasic Petar)
delova tela: ociju, usiju, prstiju treba primenjivati sarno u spiskovi-
(pored prsta), noktiju (i nokata), rna, gde je neophodan zbog az-
kostiju (i kostf), prsiju (pored prsa bucnog reda.
i prsi). Pogresno je zubiju, ustiju, Muska prezimena se moraju me-
grudiju, vratiju. Vidi i sviju. njati po padezima kao i imena (za
-ijum i -ij od lat. -ium (npr. kaleijum Petra Vasica, s Petrom Vasicem, ne
- kalcij, kriterijum - kriterij, audi- za Vasic Petrai s1.). Ako istom pre-
torijum - auditorij itd.) podjedna- zimenu prethode muska i zenska
ko su dobri nastavci; prvi se danas imena, prezime ce biti nepromenlji-
u Srbiji vise upotrebljava. Pogresno vo jedino ako je zensko ime na pos-
je pisanje bezj (kaleium i s1.). lednjem mestu: ad GO/'dane, Petra
i Branka Vasica; ad Petra, Branka
ikad(a) (bilo kad). i GO/'dane Vasic. V. i ZENSKA
ikakav, i ad kakvog, i za kakvll itd. PREZIMENA.
V. ni-. Strana muska imena ispred pre-
ikamo (bilo kamo; bilo kuda). zimena ne treba ostavljati nepro-
menjena: umesto sa Rej Carlsom,
iko, ikaga; i a kame, i za koga itd. Zil Vernovi romani, prica a Carli
V. ni-. Caplinu, treba s Rejom Carlsom,
ikoji, i od koUe)g(a) itd. V. ni-. romani Zila Verna, prica a Carliju
ikoliko (makar koliko).
Caplinu. Ipak promenlj ivost prvog
dela izostaje kod nmogih vanevrop-
iks-noge; iks-zraei (ili bez crtice: v. skih imena gde ne znamo tacno da
CRTIG4 5). Ii j e posredi ime i prezime iii
ikud(a) (bilo kuda). V. gde, kuda, viseclano ime, npr, Seku Ture, Idi
kamo. Amin Dada, Bani Sadr, Pol Pot itd.;
isto i kod svih kineskih imena (v. to).
ilirski pokret, ilirizam (v. POKRE-
Tl); ilirac.
V. i: JAPANSKA IMENA; DVO-
STRUKA IMENA.
imalac (ne imaoe); nm. imaoei, ima-
IMENA. Pored prethodne i sledeCih
laea.
odrednica v, i: IME I PREZIME;
i malo (= makar malo, iole); P ne DVOSTRUKA IMENA; ZENSKA
predvida pisanje imalo. IMENA; ZENSKA PREZIMENA;
imao-nemao, imala-nemala. GEOGRAFSKA IMENA; MITO-
IMENi\ LISTOVi\ 66
LOSKA IMENA; ZIVOTINJSKA engleski, njujodki), osim ako su u
IMENA; HOLANDSKA IMENA, sastavu geografskog imena (Srem-
ITALIJANSKA IMENA; JAPAN- ski Karlovci, Becka suma).
SKA IMENA; KINESKA IMENA; V. Cileanae; kozak; Musliman:
POLJSKA IMENA; PORTUGAL- Primorae: preeanin: Sik: solunac.
SKA IMENA; RUSKA IMENA; IMENA PAPA treba uvek davati u
KLUBOVI (IMENA); NADIMCI; prilagodenom obliku, a ne u itali-
MARKE; takode pojedina imena i janskom: Jovan (ne Dovani), Pavle
karakteristicne zavrsetke. (ne Paolo), Pije (ne Pio), Grgur (ne
IMENA LISTOVA i casopisa ne tre- Gregorio), i tako isto Benedikt, Kle-
ba prevoditi: "Muvman uvrije", ne ment. Sikst, Urban, Bonifacije itd.
"Radnicki pokret"; "Nejcer", ne Ital. lnnoeenzo kod nas glasi 1no-
"Priroda" itd. kentije iii 1nocencije, a ital. Leone
IMENA NARODA, drzavljana, sta- - Lav iii Leon.
novnika mesta i pokrajina pisu se IMENA VLADARA danas se uglav-
velikim pocetnim slovom: Arapin, nom ne prevode: Elizabeta (Eliza-
Grk, Francuz, Evropljanin, Sloven beth), Luj (Louis), Huan Karlos
(Slaven), Svaba, Vojvodanin, Lica- (Juan Carlos), ne Jelisaveta, Ludo-
nin, Zagorac, Bavarac, Dubrov- vik iii Ljudevit, Jovan Karlo i sl.
can in, Londonac itd. Kod imena 1pak se prevedeni oblik mora upo-
koja se mogu shvatiti i kao oznake trebiti u slucajevima gde je odavno
rasa postupak nije ujednacen: ve- prihvacen: Petar Veliki, Karlo V itd.
likim slovom se pisu lndijanac, Ako se redni broj pise slovima, ima
Jevrejin, Rom, Ciganin (PR pred- veliko pocetno slovo: Karlo Peti,
vida i ciganin "figurativno"), uvek Petar Prvi Karadordevic. Vidi i:
malim belae, emac i ervenokoiac. NADIMCI; Franjo JosiI Henrik:
Upotrebljeno kao zajednicka Viljem.
imenica za oznaku predmeta, zivo- IMENICE MUSKOG RODA NA
tinje, biljke i sl., ime naroda se pise -3 U jednini dobijaju atribut u m.
malim slovom: sarplaninac (pas), rodu: nas sluga, dobar sudija, ve-
hereegovae (duvan), arapin (konj) liki vojvoda, bogati gazda i sl. One
itd. koje po smislu nisu izriCito vezanc
Prisvojni pridevi od ovih imena za muskarca mogu imati i atribut u
pisu se velikim slovom (Nemcev, z. rodu: On je velika pijanica. Bio
Splicankin itd.); pridevi na -ski, je nasa dobra musterija. U mnozini
-Ski, -cki imaju malo slovo (azijski, sve ove imenice prelaze u z. rod: te
67 mo-

sluge, .I've sudije, stare§ine su nare- Indij anci: suvisno je" americki 1ndi-
dile, dosle su kolege i s1. Po mis- janci" (obieno u prevodima sa za-
Ijenju M. Stevanovica, nije pogresna padnih jezika, u kojima ista ree
ni upotreba muskih oblika prideva i znaei i lndijanac i 1ndijac). Kod nas
glagola u mnoiini (slaganje po pridev ima smisla samo ako se go-
znaeenju), kao u primeru iz lve vori 0 severnoamerickim, srednjo-
Andrica "ljednog i drugog supod- americkim odn. juinoamerickim
sticali mocni pase". lndijancima.
imenilac (ne imenioc), mn. imenioci, indijanska imena: v. NADIMCI.
imenilaca.
Indijski okean.
Imotski, iz lmotskog, imotski (pridev),
indoevropski; lndoevropljani.
1mocanin, -canka.
Indonezija: 1ndoneianin, ne Indone-
imperfekt i imperfekat.
zijac; indoneianski, bolje nego in-
impu[sivan, bolje nego impulzivan. donezijski.
imun, imunitet na nesto (iii prema infarkt, ne infrakt.
neeemu), ne od neeega.
informatika je nauka 0 koriscenju i
-in: v. -ov.
prenosenju informacija (prven-
inace: ponekad se upotrebljava kao stveno pomocu raeunara); pogresno
suvisan umetak ("Petrovic je inace je upotrebljavati tu ree da oznaei
rodeni Beogradanin" i s1.): mada "skup informacija" iii "naCin oba-
takva upotreba u naeclu nije pogres- vestavanja j avnosti".
na, ne treba s njom preterivati.
infra- sastavljeno: infracrven, infra-
inadzija, inadiika, dat. inadiiki. struktura itd.
incest: pridev incestni iii incestualan. inicijativa za nesto, ne 0 neeemu.
indicija je znak na osnovu koga se iz- injekcija (CirilicomI1HjeKUl1ja). Izgo-
vodi neki zakljueak (obieno 0 vor sa nj (11I-beKUl1ja) vise odgovara
krivienom delu); indikacijaje uput- glasovnim zakonima naseg jezika
stvo, ukazivanje, a u medicini nego in-jekClja, kako propisuju
oznaeava oboljenje ili simptom kod prirucnici. Pogresno je "inekcija".
koga treba primeniti odredeni lek. Up. konjunktura.
indigo: indigo papil; indigo kopija
ino- se javilo najpre u inokorespon-
(crtica neobavezna, v. CRTICA 3).
dent i inokorespondencija, a u no-
Indijanapolis (Indianapolis), ne 1n- vije vreme i u inopartner, inozas-
dijanopolis. tupnik, inokredit i s1. Ovakve slo-
insckt 68
zenice nisu pogresne, ali izvan usko la: /ekarom i /ekarem, vodenicarom
strucnih tekstova bolje je reCi inos- i vodenicarem, itd. V. iput. Za upo-
trani partner i s1. P dopusta i pisanje trebu instrumentala uz glagole vidi
s crticom kad su u pitanju "slo- SeA} + INSTRUMENTAL; oceniti;
bodne, katkad ironicne sprege", npr. okarakterisati; okvalifikovati; oz-
ino-jildba/er, ino-direktive. naCiti.
insekt i insekat. insulin, bolje nego inzulin.
insert znaci umetak (od lat. inserere intendant, intendantllra, intendant-
- umetnuti), posebno filmski snimak ski.
koji se ubacuje u televizijsku emisi- interegnum.
ju. Pogresno se upotrebljava u zna-
cenju od/omak ili iseeak. interes nije pogresno u znacenju in-
teresovanje, zanimanje (npr. "Nc-
instanc(ij)a: v. -nca. rna interesa za ovaj predlog"; "Sa
instant: instant supa, instant kafa i interesom su pratili dogadaje").
s1. (crtica nije neophodna: v. CRTJ- intermeco je m. roda, u mnozini
CA 4). obicno srednjeg (intermeca), mada
instinkt, instinktivan. PR 60 daje "intermeci".
INSTRUMENTAL imenica muskog lnternacionala (veliko I kao naslov
roda ima nastavak -em ukoliko se himne i naziv odredene organiza-
imenica zavrsava na meki suglas- cije), ali: Prva (Druga, Treea) in-
nik, tj. naj, Ij, nj, d, C, i, S, c iii c: ternaciona/a; isto i s rimskim
zmajem, konjem, noiem, krojacem, brojem: I (II, III) internaciona/a.
/ovcem itd. Ali ako suglasniku ne- intoksikacija (trovanje), intoksicira-
posredno prethodi glas e, nastavak ti ili intoksikovati. Ne intoksinaci-
ce glasiti -om: sprejom, hmeljom, ja, intoksinirati.
/upeiom, Becom, zecom, mesecom
itd. Od prvog pravila mogu odstu- intriga, dat. intrigi.
piti imenice na -s (jurisom, pli§om, Inzbruk (bolje nego Insbruk, prema
gu/asom, pored jurL~em itd.), od P). Up. Augzburg, Habzburg.
drugog pojedine imenice na -c i na inzenjer: bolje nego iniinjer; skrace-
-Ij (I-tre/cem, svecem; prijateljem, nica ini. (ne ing.) Inienjering (eng1.
lIc'iteljem, upraviteljem, pored re- engineering prilagodeno nasem ob-
deg prijateljom itd.). Medu imeni- liku inienjer).
cama na -ar, car ima sarno carem,
dok za ostale nema sigumog pravi-
69 ishlapiti

inzinjcrija, iniinjerijski, iniinjerae ganizirati, komponirati itd.) odgo-


uobicajeno je u vojnoj tenninologiji, varaju srpski na -isati (operisati,
mada bi tacnije bilo inienjerija itd. regulisati) odnosno na-ovati (orga-
-io. Imeniee na -io dobijaju j ispred nizovati, komponovati). Mnogi gla-
padeznih nastavaka -a, -u, -i: sa goli, ipak, imaju i u Srbiji samo nas-
radija, na radiju, u studijima (ali: tavak -irati: eitirati, studirati, tre-
radiom, seenariom). Instrumental nirati, telefonirati, provoeirati, fi-
ima zavrsetak -iom (ne -ijem), pris- nansirati itd. V. i pojedine glagole.
vojni pridev (kod imena) zavrsava iridijum i iridij.
se na -iov (ne -ijev): Mario, Mari- Irig, Irizanin, Irizanka, iriski; Iriski
om, Mariov; Antonio, Antoniom, venae.
Antoniov (za razliku od: Antonije,
Antonijem, Antonijev); Tokjo, To- Irod (ne treba iz zapadnoevropskih
kiom itd. jezika prenositi oblik Herod); Irodi-
jada (zena Iroda Antipe).
-ioe pogresno, treba -ilae: nosi/ae,
tuii/ae, cini/ae, prevodi/ae, pove- iserpsti i iserpiti; iserpljen (obicnije)
ri/ae, prati/ae itd. U gen. mn. nosi- i iserpen. Menja se kao erpsti odn.
loea (ne nosioea), tuiilaea (ne erpiti (v. to).
tuiioea), itd. Up. -aoe. iseuriti, iseurio, iseurice, ne iseureti
ionako (npr. "Ne zurite, voz ionako itd.
kasni"; ali "Moze i ovako i onako"). ishitrcl1. Glagol ishitriti, koji je da-
-iol1ar i -irmer podjednako su dobri nas izisao iz uporebe, znacio je
nastavei; e je danas obicnije (mi- izmisliti, pronaCi. Pored toga, za
lioner, milieioner, ko/ekeioner, trpni pridev ishitren recniei daju i
jimkeioner itd.) osim u reci misio- znacenja izvestacen, namesten i
nar i donekle reakeionar. Samo sa vest, dovitljiv, /ukav. Danas se
e javlja se rec penzioner. uglavnom upotrebljava u znacenju
uraaen na brzinu, nedovoljno pri-
iotkud(a). premljen, kao u spojevima "is-
i po: v. po (=pola). hitrena odluka", "ishitren potez" i
IRA: v. SKRACENICE NA -a. sl. Bolje je u tom smislu upotrebiti
neki drugi izraz: prenaglj'en, brzo-
-irati, -isati, -ovati. Sva tri nastavka p/et, nepromisljen, iznuaen i s1.
javljaju se u glagolima stranog
porekla; cesto hrvatskim oblieima ishlapiti, ish/apio, -i/a i ish/apeti
na -irati (operirati, regulirati, or- (ijek. ish lapje ti), ish/apeo, -e/a
(ijek. ish/apio, -pje/a).
iskipCli 70

iskipeti, iskipeo, iskipd:e (ijek. iski- jabst. Mnozina je danas u svakom


pjeti, iskipio, iskipjela), ne iskipiti slucaj u na -i (rea/isfi itd.).
itd. Istanbul (tako je u PR 60, pod odred-
iskoristiti: iskoriscen, iskoriH;avati i nieom Stambol; obicnije nego Is-
(reck) iskoristen, iskorWavati. tambul). Samo u istorijskom kontek-
iskosa. stu upotrebljavaj u se nazivi Stal11-
bol (Stambul), Carigrad, Konstan-
iskrvariti, iskrvaviti: kao krvariti, tinopolj (Konstantinopol), Vizant (v.
krvaviti (v. to). Vizantija).
ispiti: ispij, ispijmo, ispijte. isti kao zameniea, umesto on, ovaj i
ispocctka: po P spojeno u znacenju s1. (npr. "zanatska delatnost i tras-
'isprva' (npr. "ispocetkaje tako mis- kovi koji su za istu vezani") nedo-
lio"), ali: "krenimo iz pocetka". pustivo je izvan kaneelarijskogjezi-
ispostovatije neologizam, skovan kao ka.
svrseni glagol prema nesvrsenom istiha (=potibo, neprimetno) i ispoti-
po.~tovati: nema razloga da se sma- ha.
tra nepravilnim. istocna (lstocna) Evropa, istocno-
ispotiha i istilza (v. to). evropski; isto6w Srbija itd.; Istoc-
ispravka, dat. ispravci, gen. mn. no rimsko earstvo (P dopusta i
ispravki (rede ispravaka). Istocnorimsko earstvo). V. GEO-
GRAFSKA IMENA; v. i sledecu
ispred. Nije dobra u znacenju 11 ime, odrednieu.
npr. "govoriti ispred kolektiva",
"Pozdravio ih je ispred svog pre-
ISTORIJSKA IMENA. Nazivi
duzeca". drZilva iz pros]osti, prema P, pisu se
velikim slovom samo prve reCi: Tur-
ispreka (ijek. isprijeka): po PR uvek sko earstvo, Mletacka repllblika,
sastavljeno, pa i kad znaci "s one Austraugarska earevina itd. To se
strane Save, iz Vojvodine". Rede odnosi i na nezvanicne nazive
ispreko. proslih i sadasnjih zemalja kao Re-
isprva i isprve. publika svetog Vlaha, Zemlja izla-
iss- ne nego is-: iskolovati, isunjati se zeceg sunea (Japan), Zemlja hiljadu
itd. jezera (Finska), Treci rajh, Istocna
Nemacka, Zapadna Nemacka itd.,
-ist(a): realista, egoista, socijalista kao i na nazive administrativnih je-
itd. (obicnij e) i realist, egoist, soci- diniea (Beogradski pasaluk, Drav-
71 ITALIJANSKA IMENA

ska banovina). Malo slovo P pre- karakter imena: Rat dveju mza, Seo-
porucuje za "neustaljene, slobodne ba naroda, Noe dugih nozeva.
opisne nazive", navodeci primere V. i: POKRET/; RAZDOBLJA.
"odnosi nove srpske kraljevine i isto takode pleonazam: treba sarno
crnogorske knezevine", "gordi Al- isto (i) iii sarno takoae.
bion", "crnozuta monarhija" i sl.
istovarivati, istovarujem, ne istova-
ISTORIJSKI DOGADAJI,premaP, rati, istovarom.
pisu se velikim slovom prve reci kad
god imaju oblike vlastitog imena. istovjetan se danas priznaje kao pra-
Prakticno to znaci da ce se velikim vilan ijekavski oblik, madaje ranije
slovom pisati nazivi s pridevom iIi propisivano dase i u ijek. kaie sarno
rednim brojem na prvom mestu, kao istovetan.
Drugi svetski rat, Stogodisnji rat, 1st River (oba velika slova prema P).
Krimski rat, Saraj evski atentat, istruleti i istruliti: v. truleti.
Kosovska bitka, Seljacka buna, Prvi
srpski ustanak, Vartolomejska noe, istup normalno u znacenju javno is-
Dugi mars itd. Ovo obuhvata i na- tupanje, pojava pred svetom i sl.
zive frontova, ratnih operacija i sl. Up. nastup.
(Solunski front, Sremski front, isukati: kao zasllkati (v. to).
Treea ofanziva, Beogradska ope- i suvise.
racija) i mirovnih i drugih spora-
zullla (Pozarevacki mir, Minhenski iscauriti se: v. cauro.
sporazum, Becki dogovor). isCileti, isCi!eo, isCilela (ne Ll'Ciliti
Malim slovom pisu se nazivi u itd.); ijek. isCiljeti, isCilio, i.~cilj·e/a.
mnozini (oba srpska lIstanka, ista, i od cega, i 0 cemu itd. V. ni-.
krsta}ki ratovi), kao i nazivi ratova
u kojima se imenuju obe strane ITALIJANSKA IMENA (NAGLA-
(fi'ancusko-pruski rat, iracko-iran- SAK). Mnoga ital. imena kod nas
ski rot), j~r se shvataju kao opisni. se pogresno naglasavaju na pretpos-
Za revo/uciju v. tu rec. Nazivi s lednjem slogu, dok im je stvarni
nne11Jcol11 na prvol11 mestu pisu se naglask na treeem slogu od kraja.
111a] im slovom, npr. hoj (bitka) na To su pre svegaMOdena (rimuje se
Kosovu, buna protiv dahija, usta- s "v6dena"), DAkomo (rimuje se s
nak u Hercegovini, osim onih sim- "llikomo"), zatim RImini, PEzaro,
bolicnih i figurativnih, koji imaju BRfNdizi, BERgamo, TAranto, KA-
ljari, CEzare, ANdelo, MEdici,
itd. 72

DiROIamo, DoMEniko, MANgano parnjaka na -iIi, jer se odgovaraj lIci


i dr. preIazni glagoli gotovo uopste ne
Za izgovor ita!' imena vidi c, s, z, upotrebljavaju. Otuda razlikovanjc
kao i pojedinacna imena. zavrsetaka -iIi i-eli nema u da-
itd. (ne i I. d.). nasnjem jeziku ni pribIizno onaj
znacaj koji su mu po tradieiji prida-
i tc kakav, i Ie kako, i Ie koliko. vali gramaticari. V. oiiveli.
-iti, -eti. Za mnoge glagole izvedene -itis (ne -it) u nazivima oboljenja:
od prideva gramaticari propisllju bronhilis, apendicilis, gaslritis,
zavrsetak -iIi kada su preIazni, tj. dermatilis, kolilis itd.
kada pokazllj 1I da sc na nekoga iIi
nesto prenosi osobina iskazana ito.Ovaj izraz sme se upotrebiti samo
pridevom, a zavrsetak -eli (ijek. - posle rcceniee koja je po smisiu
jeli) kad su nepreIazni, tj. kad znace zavrscna, tj. tamo gde bi mogia da
da neko iii nesto stice doticnu oso- dode i tacka. Ispravnoje, npr.: "Na-
binu. Ta razlika se jos cuva kod ma- knada sc placa po kvadraturi stana,
njeg broja glagoia kao sto su olupi- ito: za stan do 30 m"100 dinara ... "
ti (uCiniti tupim) --olupO)eti (postati itd. Pogrcsno jc: "Naknada prema
tup),oslepiti, oslijepili (oduzeti vid) kvadratllri stana iznosi, ito ... " iii:
- oslepeti, oslijepjeti (izgubiti vid), "Naknada se placa na sledeci naCin,
pocrnili (obojiti 1I erno) - pOC'r- ito..." gde je i 10 sasvim suvisno
nO)eti (postati ern). Kod vecinc posle izraza na sledeCi naCin.
drugih giagoia ova razlika se de- it. sl. (= i tome slicno).
limicno iIi potpuno izgubila. Glagoli -ium ne nego -ijum (v. to).
ozdravili, slabiIi, oslabili upotrcb-
Ijavaju se danas samo u obliku na -ivac je cest sufiks u novijim rccima,
-iIi: tako i ocelaviti, omlitavili, ola- za Ijude i za sprave, ne samo od
bavili, ocoraviti (mada ovijos imaju giagoia na -ivali (islerivac, raz-
i radni pridev na-eo: ocelaveo itd.). reaivac, polpaljivac itd.) nego i od
Parovi osijediti - osijedjeti, oslari- onih na -avali (pojacivac, zamrzi-
ti - OSlaljel i, omrSaviti - omrsavjeli vac, oglasivac, omekSivac itd.).
jos donekle cuvaju tu razliku u Ivanic Grad, ivanicgrad~ki.
ijekavskom, dok se u ekavskom Ivo: Ive Andrica, Ivi Andricu, Ivin,
upotrebljavaju samo obliei osedeli, obicnije nego Iva, Ivu, Ivov. V. -0
oslariti i omrsaviti. Giagoli kao ze- (IMENA).
lenO)eti se, ogrubO)eli, zanemeti
(zanijemjeti) i drugi ostali su bez
73 izuzcy

izasta (izac~to) iIi i za sta, i za sto (P izmalena.


dopusta oba nacina pisanja). Up. izmedu. U upotrebi s brojevima, ne
Ilizasta. treba veznik i zamenjivati crtom: ne
izbiti: izbij, izbijmo, izbijte. "izmedu 18-20 casova" nego "iz-
izbledcti, izbledeo, ijek. izblijedjeti, medu 18 i 20 casova". Up. od.
izblijedio, izblijedjela. Upotreblja- izmestiti: obicnije je premestiti, pre-
va se i u prclaznom znacenju "uci- seliti. U znacenju iscasiti, uganuti
niti bledim", mada bi po pravilu tu ne spada u knjiz. jezik.
morao do6i glagol izblediti, izble- izmusti: izmuzen (ne izmuien).
dio (ijek. izblijediti, izblijedio). V.
-iti. iznebuha.

izbliza; izbliie. izneti: v. -netic

izc- ne nego isc-: iscrtati, iscepkati izokola.


itd. IZOSTAVLJENI GLASOVI: V.
izc- ne nego ISC: isca(h)uriti se, APOSTROF; SAZETI SAMO-
iscesljati itd. GLASNICI.

izdalcka; izdalje. iz pocetka: V. ispocetka.

izdatak, mn. izdaci. izrana (= rano, zarana), izranije


(= odranije).
izdubiti: v. dubiti.
izraz: dob do izraza i doCi do izra-
izgladncti, izgladneo, ijek. izglad- iaja jednako su dobri oblici.
njeti, izgladnio, izgladnjela.lzglad-
niti, izgladnio znacilo bi "uciniti izrcda (= redom).
gladnim". V. -iti. izs- ne nego is-: islikati, isijavati itd.
izgrcbati i izgrepsti: v. grebati. izs- ne nego is-: isetati se, istrikati,
izgrizcn, ne izgriien: v. gristi. isunjati se itd.

izh- ne nego ish-: ishodiste, ishraniti izuzctak, mn. izuzeci, gen. mn.
itd. izuzetiikii (naglasaknazu, ne naze).

izjedna. izuzctan ima naglasak na prvom


slogu: pogresno je izuze'tan, izu-
izjutra. ze'tno.
izlozba, gen. mn. izloibi i (rede) izuzev. Smatra se da je pravilnije sa
izloiaba. akuzativom (npr. "Pregledali su sve
izljubiti (ne iiljubiti). prostorije izuzev balkon i kuhinju"),
IZV,l!1
74
mada je danas obicnija upotreba s se ne odvajaju crticom, npr. Johna
genitivom (po ugledu na predlog Updikea, Updikeov itd. Ukoliko je
osim: " ... sve prostorije izuzev tekst cirilicki, iii latinicki s fo-
balkona i kuhinje"). netskim (transkribovanim) preno-
izvan; izvana. V. van. senjem imena, izvorni oblik treba
dati prilikom prvog navodenja ime-
izvannastavni; izvannaucni; izvan- na, u zagradi, u fusnoti iii u indek-
nacionalan (i vannastavni itd.). suo
izvcceri (= predvece). lzvan toga, upotreba izvorne
izvcstan, izvesna, izvesno. latinicke grafije u cirilickom tekstu
nije opravdana. P je dopusta (tacka
Izvcstija je mnozina sr. roda, ne z. rod: 101 a) samo u slucaju da auto I' tek-
lzvestija su javila, u moskovskim sta nije uspeo da sazna kako se izgo-
Izvestijama (ne "u lzvestiji"). vara doticno ime: navodi se primer
izvezen, ne izveien (u oba znacenja). "MeIJY I1MeHI1Ma yrmcaHI1 cy 11
izviniti (sc), izvinim (se), neka (se) oni HeKI1 Wuyts 11 Bayzew, a Wuyts -
izvine, izvinio, -i/a: ne izvinem, iz- -OBO I1Me nOHaBJba ce I1 KacHl1je".
vinu, izvinuo (sto su oblici od glago- U ovom slucaju, kao sto se vidi iz
la izvinuti = saviti). Glagol izviniti primera, sh. nastavak pise se cirili-
(se) osudivan je kao rusizam, ali je com i odvaja crticom.
potreban u knjiz. jeziku i ne moze Viseclane strane izraze (za raz-
se zameniti saoprostiti ili ispricati. liku od imena) treba uvek pisati u
originalu, npr. "C' est la vie" (ne "Se
izvolcvati (ijek. izvolijevati, bolje la vi"), "Time is money" i sl.
ncgo izvoljevati).
izvrsilac (ne izvrsioc), mn. izvrsioci,
IZVORNO PISANJE: U naucnim i izvrSi/aca.
strucnim tekstovima, strana imena
izjczika s latinickim pismom treba izvrsiti: v. vrsiti.
navesti u izvomom obliku, jer bez izi- ne nego ii-: iiariti, iieniti, iiiveti
tog oblika nije mogucno konsulto- itd.
vanje strucne literature, prevodenje iidiikljati i iiclikati.
na strane jezike, dopisivanje sa
strancima itd. Nasi nastavci pri tom
J

j. (I) lzmedu i i drugog samoglasnika jin (od Kaja; ali Kain, biblijsko m.
izuzev 0, j se pise: ija, ije, iju, iji. ime), Vojin, Vojislav, Milojica, Ra-
lzuzetak su slozene reCi, npr. iako, dojica, kalajisati, esejisticki itd.
arhiepiskop, dielektrik, radiestezi- Otuda je pravilnije i Grujic, Pejic,
ja, antiamericki, priucen, kao i Ostojic, ali posto pravopis ne nor-
glagol prianjati. (2) U spoju io ne mira prezimena, ne moze se za-
pise sej (bio, kupio, milion,fioka), braniti pojedincima da svoje pre-
osim kad se osnova reCi zavrsava zime pi su Gruit, Peic itd. (4) Poseb-
naj: sudijo, sudijom (prema: sudi- ni slucajevi: saj se pise glagolpro-
ja), zmijo, zmijom, zmijolik (prema: jicirati (up.projekcija); bezj se pisu
zmija), starija - starijom, arterija heroin, heroina, heroizam, heroika
- arterijom (ipak: arterioskleroza), (iako su izvedeni od heroj).
galija ~ galijot, Mijo, Cvijo (kao Vidi: -ije; ijski; -ijum; -io; -ji; lj;
Mija, Cvija) itd. Pisanje ijo imamo ZAPOVEDNJ NACJN.
jos i u recima vijoriti se, vijoglav, jadikovka, dat. jadikovci.
vijorog, u imenu Ravijojla, kao i u
recima iz francuskog: Gijom (Guil- jahati,jasem, oni jasu; pogresno je
lclUme), Vijon (Villon), semijon. (3) jasiti, jasim.
Ako i dolazi p 0 s I e drugog samo- Jajce, Jajcanin, Jajcanka, jajacki.
glasnika, izmedu njih se ne pise j: jaje, jajeta, jajetu, jajetom; dva, tri,
naime, kais, daire, laik, naivan, cetirijajeta, petjaja. Dopustenaje
neimar, seiz, oiviCiti, stoik, ruini- i promena jaje, jaja, jaju, jajem,
rati itd. J se ipak pise u slucajevima dva, tri, cetirijaja.
kad pripada osnovi reci: izdajica
(prema: izdaja), dojilja (dojiti), jak,jaCi, najjaCi.
kujica (kuja), Grujica (Gruja), Ka-
Jalta 76
.lalta: sastanak, konferencija u Jalti, jasan,jasniji, najjasniji.
ne na Jalti. jasika, dat. jasici.
jamac,jamciti,jamstvo ijemac,jem- .lasna poljana (u Rusiji), bolje ncgo
Citi, jemstvo (ali samo: jamacno). Jasnaja poljana (Pravopis, u taeki
Jamajka, na Jamajci iii na Jamajki; 21 d, propisuje malo p uz napomenu
jamajkanski, Jamajkanac, -anka. "kao Iokalitet"; po pravilll 0 imeni-
jamb,jampski. rna naselja bilo bi opravdanije veli-
koP).
janicar i (danas retko)janjir}m:
jasnocrven,jasno.::-elen itd.
.lAPANSKA IMENA dolaze nam
gotovo uvek u eng!. transkripciji. .lAT, JAT-a, JAT-ov.
Slovnom grupom ts oznaeenje su- jazavicar ijazavca/~
glasnik c: otuda kod nas treba pi- je: ovaj glagolski obIik je enkIitika,
sati Micubisi, Cusima, Ugecu, Da- sto znaei da eini akcenatsku ceIinu
cun, Sigemicu, a ne Mitsubisi i s!. s prethodnom reejll i mora biti s
Glas oznaeen engleskimch ujapan- njom u smisaonoj vezi. Otuda je ne
skom zvuei otprilike kao nase C, ali sme dob posle pauze, posle bilo
P predlaie da se zadrii vec uobi- kakvog znaka interpunkcije iii pos-
e(~ena transkripcija sa c: Mieiko,
Ie umetnute reeenice: u takvom
Hitaei, lCikava, Mainiei itd. SIieno poloiaju treba ga zameniti nagIa-
tome, englesko j (u japanskom r1) senim obIikom jest(e) iii izmeniti
treba prema P prenositi sa di: red reei. Primeri gresaka: ,,Jedan od
Fudiijama iii Fudii (v. tu ree), Ivo problema koji onemogucavaju da se
Diima, Meidii, Seidii, Gendii itd. vise postigne je odsustvovanje s
(kao i u zajedniekim imenicama posla" - treba jeste odsustvovanje
dzudo i dzijudiicu). Za razliku od s posla; "Neodgovaraj uca ishrana,
vecine azijskihjezika,japanski jas- rna sta tvrdili lekari, je po mom
no razlikuje ime i prezime, pa kod misljenju glavni uzrok oboljenja" -
nas treba oba menjati po padeiima: treba: po mom je misljenju... ; "Kri-
Jasunari Kavabata, Jasunarija Ka- vac za neuspeh predstave, ako
vabate itd. moiemo verovati izvestajima iz
jarkocrven, jarkoiut itd., sastavlje- dnevne stampe, je sam autor" - tre-
no. V. BOlE. ba: Za nellspeh ... krivacje sam au-
.larmut (Yarmouth): v. Portsmut. tor. Vidi: su; ce; se.

jaruga, ujaruzi. jedak, jetka, jetko; jetkiji, naJjetkiji.


77 Jcvrcjin

jedan i drugi. Upotrebljeni da oznace Jelin, jelinski, Jelada: danas cesce


uzajamnost, ovi brojevi bice u sred- Helen, helenski, Helada, a sarno
njem rodu ako se odnose na mus- helenizam, helenista, -isti(Yli.
karca i zenu: "Maja i Goran zaziru jelka, dat.jelki i jelci, gen. mn.jelki,·
jedno od drugog", "Pitam se sta su Jelka (ime), dat. Jelki.
supruznici reklijedno drugom".
Jenki (Yankee), Jenkija, mn. Jenkiji.
jedanput.
jeres (2. roda: ta jeres, te jeres i); je-
jedinka: po PR 60 ima dat. jedinci retik; jeretic'an, jereticki.
"za nezivo" a jedinki "za zivo";
gen. mn.jedinki. Jermen i Jerrnenin (mu. Jerrneni), Jer-
menka, Jerrnenija,jermenski tradi-
JEDINJENJA: v. HEMIJSKA JE- cionalni su oblici u Srbij i; nema ra-
DINJENJA. zloga da se zamenjuju oblicima
jednakostranicni, jednakokrak: ro- Arrnen(ac), Armenija itd.
gobatnc kovanice, bezrazlozno us- jeroglif: bolje hijeroglif
vojenc u pojedinim udzbenicima
matematike namcsto uobicajenog Jerusalim (ne Jerusalem, Jeruzalcm).
ravnostran, ravnokrak. (Ravno- jescnas: v. -so
moze imati i znacenje "jednako", jeste je danas mnogo cesci oblik nego
kao u ravnomeran, ravnoteia, jest, i po reCima M. Stevanovica "ne
ravnodnevica itd.). moze mu se sporiti knjizevni ka-
jednoiposobni,jednoipogodisnji,jed- rakter". Jest se jos cuva u spoju to
noiposatni itd. jest i u izreci sto jest, jest.
jcdnostavacni, dvostavacni, trosta- jevandelje i evandelje,' O)evandelj-
vacni itd. upotrebljava se u muzic- ski, O)evandelski i O)evandeoski;
koj tcn1Jinologiji za kompoziciju od O)evandelista (pisac jevandelja);
jcdnog, dva, tri itd. stava (stavka). evangelisticka i (rede) evanae-
Ovi oblici su potrebni posto bijed- listicka crkva; evangelik, rede
nostavni imalo drugi smisao. evangelista iii evandelista (pripad-
jcftin,jejiiniji, najjeftiniji, jeflinoca, nik evangelisticke crkve).
danas obicnije nego jevtin, jev- -jevic (ne -ijevic. -ijevic) u poljskim
tinoe·a. prezimenima: Sjenkjevic (Sien-
jege.iski: v. egejski. kiewicz), Mickjevic (Mickiewicz),
Ivaskjevic (lwaszkiewicz) itd.
jekavsld itd.: v. ijekavski.
Jevrejin i (rcde) Jevrej; mn. Jevreji.
je Ii; skracenoje I';je I' da;je I' te?
jczicki 78

jezicki (koj i se tice jezika, govonl); Pavao, a u Bosni i Herecgovini i


jezicni (kao anatomski termin). Ivan Pavle.
-ji: ovaj pridevski sufiks moze imati i ju. Oblik jll umesto je (zamenica 3.
oblik -iji. tako da je pored pra- liea) moze se upotrebiti samo uz
vilnijeg dec'ji, coveCji, macji, kozji, glagolske oblike je, nije (Na.\'laju
vucji, vraiji itd. dopusteno i deciji, je; Nijeju video), au ijekavskom i
coveciji itd. (ali sarno pG.\ji). Ob- posle drugih reci sa zavrsctkom)e
liku -iji P daje prednost posle (npr. Prije jll pogledaj pa onda
suglasnickih grupa (npr. ovciji, reci).
gusciji, vrapciji), radi lakseg izgo- juce (retkojllcer) , juc'era.\'lIji (obicni-
vora. je nego juceranji); juc'e-prekjuce.
jon, jonizirati (jonizovati), jOllizaci- Juce uveee pogresno, treba: sinoe,.
ja, jonizujuCi: nije uobicajeno ion jug: v. STRANE SVETA.
itd.
jugo,juga,jugu. Kao ime automobila
Jong (Erika) ne nego Dzong. muskog roda, a najces6c i kao na-
Jorge: v. J-Jorhe. ziv vetra, mada u tom slucaju neki
Jorksir (Yorkshire), ne lorksajr; gramaticari dopustaju sarno sr. rod.
jorldirski; jorkSir(ac) (prase). jugo- sastavljeno: jugoistok. jugoza-
Jose: v. Hose. pad; Jugopetrol itd.; takode u sa-
Ijivim slozenieama kaojugojildbal,
Josanicka Banja: v. BANJ£. jugoinflacija, Jugosvaba itd. S er-
jos uvek (npr. "Jos uvek ga nema") tieomjugo-jugoistok. j IIgo~j I1goza-
nalazi se i kod dobrih pisaea, ali ga pad.
puristi zabranjuju kao germanizam, Jugoslavija: akeenat je na go, krat-
trazeCi da se kaze i dalje, jos jed- kouzlazni. Dugosilazni akeent na
lIako, iIi sarno jos. sla, mada rasprostranjen, ne smatra
jova i joha: v. h. se pravilnim, jer u standardnom
Jovanka, da!. lovanki, lovankin (ne stokavskom govoru silazni akeenti
lovancin). ne mogll do6i na llnutrasnje slogove
reci. Jugoslavija je neknjizevno kao
Jovan Krstitelj, lovan Ziatousti (sve- sto je neknjizevno zabordvio,
ei); lovan bez Zemlje (eng!. vladar). !ivada, dev6jka i sl.
Jov~m Pavle (papsko ime). U Hr- Junajted pres (United Press).
vatskoj se upotrebljava oblik Ivan
79 juznoamcricki

jun, jul ijuni, julio Oblici bez "i" su Juzna Amerika, Juzna Koreja, Juzni
pravilniji s obzirom na promenu Vijetnam (ali: juina Dalmaeija,
(juna, jula itd.), ali se danas juzna Evropa); juina Afrika
dopustaju i duzi oblici. (= juzni deo kontinenta; ali s velikim
Juraj, JUlja, Jurju itd. (ne Juraja, Ju- J kad znaci Juznoafricka Republi-
raj 1I). ka); Juzni pol, Juzno ledeno more;
Juzni Sloveni.
jurisdikcija.
Juzna Morava, ju::nomoravski;
Juropijen (The European, il11e lista). Juznomoravski region.
JUS, po JUS-ll. juzni, juiniji, naiJuiniji.
Juta, iz Jute (Utah, americka savez- juznoamericki, juinoafricki, juino-
na driava): ne Jutah. slovenski itd.
K

ka: osnovni oblik je k (bez apostrofa: kadsto = katkad.


up. sa), pa je bolje k meni, k nehu kad-tad.
nego ka meni, ka nebu. Ka je
uobicajeno ispred suglasnickih gru- Kain (licnost iz Biblije).
pa (ka prozoru) a neizbdno ispred kais; kaisar, kaisariti.
k iii g: ka kub, ka gradu i s1. KAJKAVSKA IMENA: v. -ee.
kabaljero, mn. kabaljerosi: v. -0
kakao, kakaoa, kakaoll (prema P bo-
(IMENICE).
lje nego kakaa, kakau).
kabare (m. roda, mn. kaharei) i ka-
kakav god (ma kakav), kakavgod
haret; pridev kabaretski.
(nekakav): v. god.
kabel, kabela i kabl, kab/a: pridev
kakav-takav.
kabe/ski i kablovski. Drugo je ka-
baa, kabla (= vedra, cabar). kako god (bilo kako), kakogod (neka-
ko): v. god.
kaciga, dat. kacigi.
kadar, kadrovi kod nas oznacava ce- kako-tako.
lokupno osoblje neke sluzbe ili pro- kalajisati.
fesije: nije dobra upotrebljavati ga kalambur (od fro ealembour) znaci
za pojedinca ("Onje na tu duznost igra reCima. Pogrdno se upotreb-
poslat kao proveren kadar" is!.). !java u znacenju "zbrka, guzva,
kad god (svaki put kada), kadgod splet" i slicno.
(pokatkad): v. god.
kaJcijum i kaleij; kaleijum-karbonat
kadikad = katkad. itd.
kadli (= a ono, a kad tamo); ali: Kad Kalemegdan, bolje nego Kalimegdan.
Ii ce doci?
8] kasika

kalif: uobicajeno kod nas; izvomom karabinijer, karabini}erski; ne kara-


obliku vise bi odgovaralo halif iIi binjer.
halifa. karakterisati: v. okarakterisati.
kalijum i kali}; kali}um-jodid itd. karate klub, karate udarae itd. (crti-
kalodont (pogresno kaladont) poseb- ca neobavezna, v. CRTICA 3).
na je fabricka marka, koju ne treba Karibi, karipski (ne karibski); Ka-
upotrebljavati u opstem znacenju ripsko more.
"pasta za zube".
karika, dat. kariei.
Kaijari (Cagliari): naglasak je na
prvom slogu. Kario Veliki.

kaljuga, dat. kaljuzi. Kariove Vari, prihvaceno u P kao


oblik uobicajen kod nas; u originalu
Kamoens. Prezime najveceg pOl tugal- je Karlovi Vari (Karlovy Vary).
skog knj izevnika, Camoes, prema P
transkribuje se kao Kamois, a blize Karnegi (Carnegie), ne Kamedzi:
izvorom izgovoru bilo bi Kamojs iIi pogresanje naziv beogradske ulice
Kamojns. Moze se ipak zadrZati i "Kamedzij eva".
odomaceni oblik Kamoens, kakav se karta, gen. mn. karata (ne kart i). Up.
upotrebljava i u drugim evropskim GENlTIV MNOZINE (imeniee i.
jezicima (engl., fr., ital. Camoens, rada).
rusko KaMo3Hc itd.). Kartagina, kartaginski, Kartaginja-
KampuCija iIi Kampucija (prvi oblik, nin; danas neuobicajeno Kartaga,
kako se tvrdi, blizi je originalnom kartaski, Kartazanin.
izgovoru); danas ponovo Kambo- kasina (vrsta gradanskog kluba u
dza. proslosti) ali kazino (otmena koc-
kanda (kao da). kamica). Neopravdano je u PR 60
kandiija i kamdiija (u izvomom tur- "kazino ne nego kasino ", buduci da
skom oblikuje m). se ree u originalu (ita!. i fro casino)
izgovara saz. Novi PR dopusta oba
Kanton, kanfonski (ne kantonRi). oblika.
kao god. Kastilja (Castilla) bolje i obienije
kapaljka, dat. kapaljei. nego Kastilija (prema nemaekom).
kaprico (m.), ne kaprico; mn. kapri- Izvedenice: kasfiljanski, Kastilja-
ca (sr.). nac, -anka.
kasika, dat. kasici.
katalonski 82

katalonski, Katalonac, -onka (od Kejsi (eng!. Casey), ne Kejzi.


Katalonija), bolje nego katalanski, Kejptaun (eng!. Capetown), danas
Katalanac (prema obliku koji pos- obicnije nego Keptaun.
toji u romanskimjezicima).
Kejt je eng!. zensko ime (Kate); ne
katarka, dat. katarci, gen. mn. ka- treba ga mesati s muskim imenom
tarkio Kit (Keith).
katarza: pridev katartican (ne katar- Kembel, ne Kempbel (u eng!. Camp-
zican). bell p se ne izgovara).
kategorija: muva kategorija, bantam Kembridz (Cambridge), kemhriai.
kategorija itd. (crtica neobavezna,
v. CRTICA 3). Kenterberi (Canterbllly), kenterbe-
rijski.
katolikinja, ne katolkinja.
Keops i Heops.
kaudiljo (malo k: v. TITULE).
Kerber (mitsko cudoviste), kerber
kavga, dat. kavzi i kavgi; gen. mn. (strog cuvar na ulazu).
kavgi.
Kevedo (Quevedo), ne Kvevedo.
Kazablanka (Casablanca), u Kaza-
blanki. kg (bez tacke), ne kgr. V. SKRA-
CENICE MERA.
Kazahstan, Kazah, mil. Kazasi;
kazaski (ne kazahski). kicanka, dat. kieanei, gen. mn.
kicanki.
kazaljka (bolje nego skazaljka), dat.
kazaljci, gen. mn. kazaljki. kijati, kijavica, kijavac (neuobicaje-
no kihati itd.).
kazino: v. kasina.
kilovat-cas, kilo vat-sat.
kcerka i eerka (v. to); (k)eerkica i
(k)eerciea. kimono je m. roda, u mnozini obic~o
srednjeg (kimona), mada PR daJe
kci, keeri: keel' je akuzativ (Pozovit~ "kimoni".
moju keer); u novije vreme ponekl
gramaticari ga dopustaju i kao no- KINESKA IMENA. Drugi i treci
minativ (Ova je moja keel' - pored slog u kineskim imenima ljudi Ci.ne
boljeg i pravilnijeg Ova je moja celinu, pa su ranije gotovo u SVlm
kCi). KCi je iskljuCivo nom~nativ, ~a evrapskimjezicima spajani crt~co~,
je pogresno npr. "Pozovlte mOJu npr. Mao Ce-tung; pogresan Je blO
kci" , " grab Vukove kCi Mine" i s!. nas nacin pisanja Mao Ce Tung.
Prema novoj latinickoj transkripciji
keciga, dat. keCigi.
83 klizaljka

"pin'jin", koja je na predlog samih kinja, gimnazistkinja, socijalistki-


Kineza prihvacena kod nas i u veCini nja itd.; izuzetak je modiskinja.
drugih jezika, ta dva sloga pisu se kipcti, kipeo, kipece (ijek. kipjeti, ki-
sastavljeno. Istovremeno je doslo i pio, kipjela), ne kipiti.
do fonetskih promena u odnosu na
raniju transkripciju: Mao Cedung, Kirgiz, Kirgizija, kirgiski (ne kirgij-
Dzou Enlaj (um. eu En Laj). Deng ski).
Sjaoping (um. Teng Hsijao Ping), kir Janja, kir Janje (bez crtice: v.
Hua Guofeng (um. Hua Kuo Feng) CRTICA UZ IMENA).
itd. Odavno ustaljene oblike ne tre- Kirkegor je najtacnija transkripcija
ba menjati. pa ce ostati npr. Peking za dansko Kierkegaard; moze se
(ne "Bejdillg"), Sangaj (ne "Sang- prihvatiti i Kjerkegor iii Kerkegor
haj"), KonfuCije iIi Konfucije (ne (izgovor ovog prezimena varira i u
"Kung Fuce"), Lao Ce itd. Iscrpna danskom).
pravila za prenosenje kineskih ime-
na data su u novom Pravopisu (tacke Kit (engl. Keith), ne Kejt.
124-135). Kjoto (jap.), ne Kioto.
Kincski zid (n Kini), kineski zid (u Kjusu (jap. ostrvo).
prenesenom smislu). Klark (engl. Clark, Clarke). Pogresno
kino s cliicom: kino-program, kino- se kod nas uobicajilo "Klerk"
-pred~tava, kino-projektor itd.; sas- (Gebl).
tavljeno u kinoteka, kinoteeki. k1eka, dat. kleki.
kinofikacija je rdavo skovana rec; klcsta (ekavski) i klijesfa (ijek.); ne
bolje je upotrebiti opisni izraz kljesta.
(izg~adnja bioskopa i sl.).
klevetati, klevecem, oni klevecu,
kino-operatcr, ne kino-aparater. klevecuCi, ali i klevetam, kleveta-
Kintcro (Quintero), ne Kvintero. ju, klevetajuCi.
kinuti, obicnije nego kihnuti. k1ika, dat. kliki.
-kinja jc nastavak za ziva bib zen- klima-uredaj.
skog roda: pogresno je "dvanaest- klin-corba.
kinja", "petnaestkinja" i sl. umesto
dvanaesfica, petnaesfica. U iz- k1ise (m. roda), mn. kliJiei.
vedenicama od imenica stranog k1izaljka, dat. klizaljci, gen. mn. kli-
porekla cuva se zavrsno t: student- zaljki.
klizati 84

klizati (se), klizam, oni klizaju, knjiievnojezi(~ki


(koji se tice knji-
klizajue-i i kliiem, oni kliiu, kliiui'i. zevnog jezika). V. SLOZENI PRI-
klopka, u klopei; gen. mn. klopki. DE VI.

kJovn, klovnovski: blize originalu bilo ko umesto kao: v. SAZETI SAMO-


bi klaun, klaun(ov)ski, ali ni oblici GLASNICI.
sa "ov" ne mogu se smatrati po- ko baj agi (odvojeno prema PR) i kao
gresnim. Kod starijih anglicizama bajagi. Pogresno je bojagi, kobo-
cesto se nas oblik upravlja prema jagi.
pisanju a ne prema izgovoru (up. kocni (npr. uredaj), bolje nego koCi-
tunel, tramvaj, vat, tomahavk itd.). oni.
kJub, klupski (ne klubski). kod sa glagolima kretanja, npr. "Kod
KLUBOVI (lMENA). Ova imena koga ides?", "Hajdemo kod mojih",
mogu se pisati s navodnicima ili bez "Svraticu kod prijatelja" i sl., oblik
njih. Veliko pocetno slovo ima samo je u najsiraj upotrebi u savremenom
prva rec (npr. Crvena zvezda. govomom i pisanomjeziku; besmi-
Mancester junajted). sleno je traziti da se uvek zamenj uj e
Imena muskog rada koja znace predlozima k, do iii dativom. Nije
nesto zivo mogu imati akuzativ jed- dobra kod koje oznacava istovre-
nak genitivu, npr. pobedie-emo menost, npr. "kod otvaranja pake-
"Obilie-a ", nadigrali su "Hajdu- ta", "kod prijema bolesnika", "kod
ka ", ilijednak nominativu (naracito vecere", "kod toga", gde se mogu
ako prethodi predlog): navija za upotrebiti drugi predlozi: pri ot-
"Hajduk ", prdao je u "Partizan ". varanju paketa, prilikom prijema
kneginja (ne knjeginja). bolesnika, za veeerom itd. V. i: II
(so genitivom).
Knez Mihailova uliea (bez crtice pre-
ma P): v. Mihailo. koeficijcnt i koejieijenat.

Kninska Krajina. kofcr, obicnije nego kz{(a

KNJIZEVNI LIKOVI: v. NADIM- ko god (bilo ko), kogod (poneko). V.


Cf. -god.

knjiievno-istorijski (knjizevni i isto- kohabitaeija (termin iz fl'. politike),


rijski); knjiievnoistorijski (koji se ne koabitaeija.
tice istorije knjizevnosti); knji- koji: kojeg(a), kojem(u) znaCi isto i
ievnoteorijski; knjiievno-jezicki jednako je pravilno kao i koga,
(koji se tice knjizevnosti i jezika); kome.
85 kompjutcr

Oblik akuzativa kojeg(a)/koga kolaps: glagoljekolabirati (ne kolap-


sme se upotrebljavati sarno za ziva sirati).
bica: covek koga smo sreli i s1. kolekcioner i kolekcionar.
Kada se zamenica odnosi na nesto
neZivo iIi na imenice zbimog zna- kolevka (ijek. kolijevka), u kolevci,
cenja (kao narod), mora zadrzati gen. mn. kolevki (PR daje i koleva-
oblik koji: predlog koji ste podne- ka).
Ii, poslednjifilm kojije snimio. skup koliki-toliki; koliko-toliko.
koji imam cast da pozdravim i sl. kolokvijum i kolokvi}.
Odnosna zamenica treba da stoji
neposredno posle imenice na koju kolor fotografija, kolor dijapozitiv
se odnosi. Umesto "Stiglaje vest da itd. (crtica nije obavezna: v. CRTI-
su teroristi podmetnuli bombu u CA 3).
kraljevskom dvorcu koja je ek- Kolumbo, Kristifor ili Kristof(P): ne
splodirala u toku noci" treba: ... da Kristofer, sto je eng!. oblik;Kolum-
su u kraljevskom dvorcu teroristi bovo jaje.
podmetnuli bombu, koja... ; umesto koma: u Citanju decimalnih razloma-
"Sednica ce se oddati 14. maja u ka, izraz koma treba zameniti nasim
Valjevu, na kojoj ce 0 Iiku preminu- recima: 5,3 - "pet zarez tri" iIi "pet
log naucnika govoriti N. N." treba: celih tri".
U Valjevu ce se 14. maja odriati
sednica na kojo). .. iIi posle reci komfor, komforan.
"Valjevu" staviti tacku i poceti noyu kominike, -ea i komunike, -ea (ali i
recenicu: Na njoj ce 0 liku itd. jedno i drugo je suvisno pred nase
koji god (rna koji), kojigod (poneki). reCi saopstenje).
V. -god. komitent (naruCilac posla), ne ko-
koji put. mintent.

koka-kola (pice); Koka-Kola, izYor- komocija nije dobro kao imenica od


no Coca-Cola (kompanija ili fabri- prideva komotan. Treba reci ko-
ka). moditet, komotnost iIi jos bolje
udobnost, bezbriZnost. nehaj,
kokosji (bolje) i kokosiji. lezemost itd.
kolac, kolca i koca; mn. kocevi, kompakt-disk (iii bez crtice: v. CR-
kolcevi, koci i kolci, gen. koceva, TICA 3).
kol(~eva i kolaca.
kompjuter (eng1. compute!). Po-
gresno je kompjutor. Domaci izraz
kompOSl 86
je racunar, alije potrebna i engles- sekventan, konsistencija, konsis-
ka rec, prvenstveno zbog izvedeni- tentan, konsultovati (-ant, -acija),
ca kompjuterski, kompjuterizovati, konsumirati (-acija). Ipak, izgovor
-izacija. saz (primljen iz nemackog) preov-
kompost: pridev kompostni. ladao je u reCimakonzerva (-ativan,
-irati, itd.), konzilij(um), konzul,
komsika (tako u recnicima SANU i konzulat, konzularni i drugima.
Matice srpske; PR dopusta sarno Nije jasno zbog cega PR propisujc
komsijka). Up. miraidiika. "konzola (ne konsola )": u rec-
Konavli, iz Konavala, u Konavlima; nicirna se javljaju oba oblika.
konavoski i konavljanski; Konav- konsekvenc(ij)a v. -nea.
ljanin, Konavljanka i Konavoka.
konsenzus, ne koncenzus.
KONDICIONAL: v. bih, bismo.
kontaktirati s nekim, ne kontaktirati
konformizam, -ista, -isticki (nekom- nekoga.
formizam itd.).
kontakt program, kontakt emisija
Konfucije, konfucijanac, konfuci- (crtica neobavezna: v. CRTICA 3).
janski i Konfucije itd.
kontejner (ne kontener niti kontaj-
Kongo, Kongoanac, kongoanski; ner).
predlozeni oblici "Konzanin" i
"konski", rnada bi bili pravilniji, kontingent, ne kontigent.
nisu prihvaceni. kontra- sastavljeno: kontrarevoluci-
KONGRESI: v. USTANOVE. ja, kontraspijunaia, kontraoba-
vestajni, kontraadmiral itd. Crtica
konjunktura (ne konjuktura), kon- (prema P) sarno pri udvajanju, npr.
junktiv (ne konjuktiv), konjunktivi- kontra-kontrarevolucija.
tis (ne konjuktivitis). Sve tri ove
reci, kao i konjugacija, konjugirati kontrastni.
(-ovati), pisu se u cirilici sa KOHj- kontroverzan, kontroverza ili kontro-
(buduci da sadde kon- i osnovu na verzija (ne kontra-).
j-), ali se obicno izgovaraju s gla- konveksan znaci "ispupcen", konka-
som J-b. Up. injekcija. van "udubljen".
konkistador (spanski osvajac): po- konver (engl. Convair), nekadasnja
gresno je konkvistador. marka putnickog aviona; ne brkati
kons- je bolje nego konz- u latinskim sa konvejer - prenosna traka.
recima: konsekvenc(ij)a, kon- konz-: v. kons-.
87 kostati

kooperacija (kooperant); kooptira- s genitivom, npr. koris(;enje (korL~­


ti; koordinacija (koordinata, koor- tenje) sreds tava, i bezlicne kon-
dinirati). strukcije, npr. sredstva se redovno
kopacka, dat. kopacki, gen. mn. koriste; svi ovi oblici mogucni su
kopacki, rede kopacaka. samo od prelaznih glagola. U poje-
dinim izrazima, kao koristiti bolo-
Kopar: v. Skoplje. vanje, koristiti godisnji odmor, je-
kopejka, dat. kopejki, gen. mn. kope- dino se prelazna konstrukcija i upo-
jaka iii kopejki. trebljava.
Kopenhagen, kopenhaski; Kopen- korozija: glagolje korodirati.
haianin, -anka. Koruska, u Koruskoj; koruski Slo-
koprodukcija (ne "kooprodukcija"), venci.
koproducent. korzo, korzoa, korzou, obicnije nego
korak-dva. korza, korzu.
Koran i Kuran. koska, dat. koski i kosci, gen. mn.
Kordova, Kordobes: vidi v. koski.

Koreja: Severna Koreja, Juzna Ko- kosmos, kosmicki, kosmonaut, bolje


reja; Korejac, -jka, korejski, Sever- nego kozmos itd.
nokorej ac, severnokorejski, itd. bo- Kosovo: Kosovac, Kosovka (ne Ko-
lje nego Koreanac, koreanski itd. sovar, sto je albanski oblik); Ko-
korelirati je naknadno izvedeno iz soyka devojka.
imenice korelacija (u lat. nema Kosovo polje (bitka na Kosovu po-
takve glagolske osnove), ali se mora lju); Kosovo Polje (naselje).
prih~atiti, jer mu nema zamene.
Kosovska bitka, Kosovski boj (v. IS-
korespondencija, -ent, ne korespo- TORlJSKI DOGADAJI).
dencija itd. Kostarika (Costarica), II Kostariki.
koristiti nesto: veCina strucnjaka da- kostni (dopusteno u PR kao pridev od
nas dopllsta i prelaznu upotrebu kost) pored kosni i kostani.
ovog glagola, mada je doskora
smatrano za pravilno jedino "koris- Kostolac, Kostolca, u Kostolcu.
titi se necim". Prelazna upotreba Koscusko (Kosciuszko), gen. Kos-
nuino proizlazi iz postojanja trpnog cuska (ne KOSCllSkog).
prideva (koriH:en i koristen, prema kostati je iz nemackog; preporucuje
PR), iz upotrebe glagolske imenice se domaci glagol stajati, ali zame-
kolcdz 88

na nije uvek mogucna (npr.: lepoje, Krajisnik (stanovnik Krajine), kra-


afi i kosta; nek koDa sta kosta; ko- jisnik (graniear); krajiski, bolje
fiko kosta stajanje? itd.). Umesto nego krajinski.
cena kostanjapredlaze seproizvod- Kraljevic Marko.
na cena.
Kraljevo: Kraljeveanin, -anka, kra-
kotedz, ne kotei (ree je engleska, ne Ijevacki.
francuska).
krasta, gen. mn. krasta (ne krasti).
Kotor Yaros (bez crtice P). Po tra-
dicijije m. roda (iz Kotar Varasa, u krasti: kraden (ne kraaen).
Kotor Varosu), ali se u novije vre- kratki metar: rdavo skovan izraz urn.
me javlja i kao z. rod (iz Kotor Va- kratkometraini (iii kratki) jilm.
rasi). Kotorvarosanin, -anka, kotor- kratkodnevica, bolje nego kratko-
varoski. dnevnica.
Kouto ne nego Koto (port. Couto). kratkoziveCi (radioaktini elementi),
koverat (i koverta, kuverat, kuverta: ne kratkoiivuCi.
pogresno je ko/erta is!.). Kreka, u Kreki; kreka (vrsta uglja).
Koviljaca: banja Koviljaea (v. BA- krematorijum i krematorij.
NJE).
krempita; kremsnita.
kozak: prema PR, malim slovom "u
znaeenju staleza, vrste vojske is!.", krepak, krepCi i krepkiji.
velikim "kao etnieki ogranak". krep-papir, krep-saten (s crticom po
Kozara: kozaracki iii kozarski (medu PR).
jezikoslovcima postoje razlieita kresendo, ne kreScendo. Ree je obie-
misljenja 0 tome koji je oblik no m. rada, u mnozini srednjeg
pravilniji); Kozareanin, -nka. (kresenda).
kozji (bolje) i koziji. krevetac, kreveca, mn. kreveci.
kracati i kracati (sa istim znaeenjem). Kricton pogresno: eng!. Crichton se
kraj: v. nakraj. izgovara Krajton.
kriska, dat. krL~ci, gen. mn. krisaka i
Krajina: Negotinska Krajina, Knin-
skaKrajina itd.; maloku istorijskim kriski.
nazivima Vojna krajina, KoCina kra- kriterijum i kriterij.
Jma. krivo. fmati krivo pogresno, treba:
gresiti, varati se, ne hiti u pravu.
89 kula Ncbojsa

krivulja i kriva: ova druga menja se Krupska i Krupskaja (Lenjinova su-


kao prava (v. to). pruga); u padezima samo Krupske,
Krk, krcki, Krcanin, -anka. Krupskoj, Krupsku, Krupskom, ne
Krupskaje itd.
krletka, u krletki i u krleci.
Krusevae: Krusevljanin, -ljanka,
kroasan, ne kroason. krusevacki.
krojacica, krojaCicin (v. -cica). kruska, dat. krusci, gen. mn. krusaka.
kroki, krokija, mn. krokiji. kruzeiro (bivsa brazilska novcana je-
kromanjonae, kromanjonski. dinica, sada kruzado).
kros, krosovi i krosevi. krvariti znaGi prvenstvenopustati krv
krosto (u spoju.:asto i krosto, ni zasto (npr. rana krvari), a krvaviti znaGi
ni krosto). ciniti krvavim, ali se srece i obmu-
ta upotreba. Okrvariti znaci isto sto
krotak, krotkiji, najkrotkiji. i okrvaviti.
krozje sasvim ispravno u vremenskom Ksenofont, bolje nego Ksenofon.
znacenju, bilo da oznacava trajanje
(kroz vekove, kroz ceo dan) ili tre- kuCi umesto kod kuce, s glagolima
nutak u buducnosti (doCi ce kroz dve mirovanja ("Nema ga kuci", "Bo-
nedelje). Nije dobra upotrebljavati lje je da sedis kuci"), ne spada u
ga za oznaku sredstva ili posredstva, knj izevni jezik.
npr. "Kroz svoje stihove izrazio je kud(a) god (bilo kuda), kudgod
teznje naroda" (treba: Svojim sti- (nekuda): v. -god.
hovima...), "Delovali su kroz svoje kuda, kamo: v. gde.
predstavnike" (treba: preko svojih
prtdstavnika), itd. kudikamo.

krstiti moze imati i sire znacenje kufer: bolje kofer.


"imenovati, dati ime" (nee emu), kuga, dat. kugi.
nezavisno od crkvenih obreda. Tako kujna, kujnski: bolje kuhinja, kuhinj-
isto, prekrstiti moze znaeiti "pro- ski.
meniti ime" (necemu).
kuka, dat. kuki.
krticji (bolje) i krtiCiji.
kukavicji (bolje) i kukaviciji.
krunski prine: pogresno u prevodi-
ma sa engleskog ili nemaekog urn. kukumavka, dat. kukumavki i kuku-
naseg izraza prestolonaslednik. mavci.
kula Nebojsa, ne Nebojsina kula.
kllltllrnoisiorij ski 90

kulturnoistorijski (koji se tice kul- kvaka, dat. kvaki.


tume istorije); kulturno-istorijski kvalifikovati: v. okvalifikovati.
(kultllrni i istorij ski).
kvalitativan (koji se tice kvaliteta,
kulturno-urnetnicki; kultlirno-za- npr. kvalitativne promene), kvalite-
bavni; kulturno-prosvetni. tan (koji je dobrog kvaliteta, npr.
kurn, kuma: kum Pera, kuma Bran- kvalitetna roba). Ova druga upo-
ka; u padezima s crticom (neoba- treba bez razloga je zabranjivana
veznom, v. CRTICA UZ IMENA): (up. ukusan - kojije dobrog llkusa,
kum-Pere, s kuma-Brankom, ku- zvucan - koji jasno zvuCi, obiman
ma-Brankin itd. -velikog obima itd.). Ne treba upo-
Kurnrovec, Kumrovca; kumrovacki. trebljavati kvalitetan uz imenice
koje ne oznacavaju materijalni pro-
kunstdruk hartija (cvrsta bela harti- izvod: nije dobro kvalitetna utak-
ja za kvalitetnu stampll; nema od- mica, kvalitetna muzika i sl.
govarajllceg domaceg izraza).
kvarc-larnpa (s crticom prema P).
kupe (m. roda), mn. kupei.
kvazi- sastavljeno: kvaziumetnost.
Kupres, Kupresanin, Kllprdanka, kvazinaucan, kvazirodoljublje itd.
kupreski i kupreski.
Kvibek, kvibecki, bolje nego Kvebek,
Kuran i Koran. kvebeeki (eng!. Quebec: fro izgovor
Kurosava, Akira (ne Akiro). je Kebek); ne kvebeski, kvibeski.
kurs: mn. kursevi (retko) i kursovi. Stanovnici su Kvibecani iii Kve-
becani (ne Kvebesani).
kutak, mnozina (neuobicajena) kuci.
kvocka, dat. kvocki, gen. mn. kvo-
KV (= kvalifikovani) i VKV (= vi- (~aka.
sokokvalifikovani): posto se velkim
slovima II skracenicama beleZe kvrga, dat. kvrgi.
samo pocetna slova reci, ispravnije
bi bilo kv. i vkv.
L

laboratorija i laboratorij; laborato- lamborgini (Lamborghini, marka


rijski. sportskih automobila): ne lambor-
-lac: v. -ioe, -aoe i pojedine reCi. diini.

Lacijum i Lacij (pokrajina oko Rima); lane i lani; preldane i preklani; lanj-
ne Lacio (Lazio), osim kao ime fud- ski, preklanjski.
balskog kluba. La RoSfuko (La Roehefoueauld).
lagati nekome, ti joj lazeS i s1. bila je laso (m.), lasa (bolje nego lasoa), mn.
nOlmalna konstrukcija u starijem lasa (sr.), bolje nego lasoi.
jeziku, cesta i danas u Hrvatskoj, lastavicji (bolje) i lastaviciji.
dok se u Srbiji ovaj glagol upotreb-
Ijava s akuzativom (lagati nekoga, latinoamericki (i latinskoamericki),
tije laze/-). Latinoamerikanac. Po znacenju je
sire od juinoamericki, jer obuhva-
Labor (Pakistan), u Lahoru; ne: ta i zemlje Srednje Amerike i Mek-
Lahore, u Lahoreu (slm,oo e pripada siko.
ellgleskoj transkripciji i ne izgovara
se). Latinska Ameril{a.

laik, laicki, laieizam. LATINSKA IMENA. Prema klasic-


nom (rimskom) izgovoru e se uvek
lajtmotiv. izgovaralo kao k, ae kao aj, oe kao
lama: v. dalaj-Iama. oj, a sit uvek su izgovarani kako
Lamans (kod nas obicno sastavljeno se pisu. Strucnjaci za latinski otuda
u fonetskoj transkripciji, up. Njujork transkribuju npr. Caesar kao Kaj-
- New York). lzvorno: La Manehe. sar, Cieero kao Kikeron, Horatius
kao Horatije itd. Izvan usko strucnih
Latvija 92

tekstova ne treba odstupati od davno letak, mn. leci.


utvrdenih oblika Cezar, Ciceron, letelica (ijek. letjelica) i letilica: po
Horacije itd. Podrobnije 0 prilago- tumacenju P (tacka 68 d) ovaj dru-
davanju lat. imena i lat. reCi uopste gi oblik nije pogresan.
govori P u tackama 95-98. Vidi i:
-ije; -os. Letonija je oblik zasnovan na sred-
njovekovnom lat. nazivu te zemlje,
Latvija je Letonija (ne treba je brkati kod nas obicniji nego Latvija (v. to).
s Litvanijom, v. to); Latvijac, -ijka
= Letonac, -onka.
letos: v. -so

Lauton ne nego Loton (Laughton). levo-desno.

LD (licni dohodak): pravilnije bi bilo lezbijski, lezbijka, bolje nego lez-


l.d.; najboljeje pisati ceo izraz bez bejski, lezbejka.
skraCivanja. lefaljka, na/eialjci, gen. mn.leialjki.
Ie: francuski odredeni clan u naslovi- leiecke i leZeCki.
rna treba izostaviti (v. NASLOVI); Ii: odvojeno (je Ii, da Ii, bi Ii, sta Ii,
ako se mora preneti, pisemo ga kao gde Ii, ako Ii itd.) ali sastavljeno u
Ie (ne I ni I'): Le Korbizje (Le Cor- veznicima doli, kadli. negoli, (a)
busier), Bar-Ie-Dik (Bar-Ie-Due) kamoli, (a) nekmoli.
itd.
Libertivil (Libertyville), ne Libertvil.
ledije ustaljen oblik kod nas, ne treba
ga zamenjivati sa lejdi. libreto: m. roda, u mnozini obicno sr.
roda (libreta).
len i lenj; leniji, najleniji i lenji, naj-
lenji; ijek. lijen, ljeniji, najljeniji i LICNOSTI U KNJIZEVNIM DE-
ljenji, najljenji. Imenica je lenost LIMA: v. NADIMCI.
(ijek. lijenost) ili lenjost. Iiftboj.
-Icnje: v. -ljenje. Iiga, u ligi. V. SPORTSKA TAK-
Le Pen, Zan-Mari (Jean-Marie Le MICENJA.
Pen): ne Lepen. Iij, lijmo, lijte. V. ZAPO VEDNI
lepojka, dat. lepojki i lepojci; le- NACIN.
pojkin. Lijam (Liam, irsko ime); ne Lajam.
leska, dat. leski i lesci. Lijaoning ne nego Ljaoning (kineska
Lester (engl. Leicester), ne Lejcester provincija).
i sl. Lika, u Lid (retko Liki).
93 Luzicki Srbi

limenka, dat. limenci i limenki, gen. Los Andeles (Los Angeles), losan-
mn. limenki. deleski; ne Los Andelos.
lisicji (bolje) i lisiciji. loto: lotoa, na lotou (uobicajeno,
litar (m.), bolje nego litra (z.). mada bi pravilnije bilo Iota, na
lotu). Ne treba pisati Lata niti
Literaturna gazeta, bolje nego Li- LaTa.
teratumaja (Pravopis, cl. 157 b).
Loton (Laughton), ne Lauton.
liti: v. lij.
lozinka, dat. lozinci, gen. mn. lozin-
litijum i litij. ki.
Litvanija, litvanski, Litvanac, -anka loi-ulje: bolje ulje za loienje.
tradicionalni su oblici kod nas,
obicniji nego Litva (cem11 bi odgo- lubanja i lobanja.
varalo litavski, Litavac, -avka). Lucern (Luzern), lucernski: ne lu-
lobanja i lubanja. cernski.

lokalpatriot(a), -tizam, -tski. Lucano (ital. Luciano), ne Lucano ni


LuCijano.
Long Ajlend (Long Island).
LuCija (ita!. Lucia), ne LuCija. Nag-
longplej: longplej ploca (crtica nije lasakje na drugom slogu.
obavezna, v. CRTICA 7).
Lucindan: v. PRAZNICI.
Lopez iii Lopes (Lopez); v. -ez.
Luka, dat. Luki (Vukov oblik "Je-
Lorel, Stan iii Sten (eng!. Stan Lau- vandelje po Luci" danas je zasta-
rel), ne Laurel. reo).
Lorena (oblast u Francuskoj), ne Luskov, ne Luzkov.
"Loren.
lutka-film: bolje lutkarski film iii
Lorka: bolje Garsija Lorka (Garcia film s lutkama.
Lorca, Federico; u spanskom se
nikad ne izostavlja prvo prezime). Luiicki Srbi; luiickosrpski.
LJ

Ij i j. Francusko if iii ill kod nas se u (ijek.pokoljenje), buduCi da dolazi


zajednickim imenicama prenosi kao od reCi koleno (ijek. koljeno).
lj: jeljton, paviljon, fotelja, giljoti- Ljermontovljeva ulica iii Ulica Ljer-
na, detalj, portfelf, pa otuda i emalj montova: pogresno "Ljerrnontova
(offr. email), pored emajl. U vlas- ulica", "bio sam u Ljerrnontovoj".
titim imenima, starija transkripcija
bila je takode lj, kao u reci Bastilja -Ijev: v. -ov.
(Bastille), ali je danas uobicajeno Ijubav: za ljubav neeemu, nekome,
j, prema savremenom fro izgovoru: ne necega, nekoga.
Vijon (Villon), Mirej (Mireille), Ljubica, Ljubicin.
Kamij (Camille), Rambuje (Ram-
bouillet), Neji (Neuilly) itd. V. Ijubicica, ljubiCiein (v. -Ciea).
Marselj; Versaj. Ijubiteljka, dat. ljubiteljki, gen. fill.

Ij i I: V. -ljenje. ljubiteljki.

Ijaga, dat. ljagi i ljazi. Ijudi fabe: v. eovek iaba.

Ljaoning (kineska provincija), ne Li- Ijuljaska, dat. ljuljasei. gen. mn.


jaoning. ljuljaski.

-ljenje. Pravilno je samo odeljenje, Ijuska, dat.ljusei, gen. mn. Ijusaka.


oboljenje, osvetljenje, deljenje, pa- Ijustiti: ljusten, ljustenje: PR dopusta
ljenje, zapaljenje, truljenje, evilje- i ljuscen, ljuscenje.
nje itd., a ne odelerije, obolenje itd. Ijutic i ljutie (cvet).
Jedino pokolenje ima I u ekavskom
M

m (malo, bez tacke kao skracenica za Magbet (po tradicionalnoj transkrip-


metar). ciji engleskog Macbeth): ne Mak-
rna odvojeno: ma koji, ma koliko, ma bet, Mekbet.
kakav, ma sta, ma kud itd. (ali sas- magisterijum i magisterij.
tavljeno mada = iako).
Maglaj: Maglajac iIi Maglajlija, Ma-
macevaJac (ne macevaoc), mn. mace- glajka, maglajski.
vaoci, macevalaca.
magnezijum i magnezij; magnezi-
macji (bolje) i maciji. jum-oksid itd.
macka, dat. macki, gen. mn. macaka. Magreb (severozapadna Afrika), ma-
maceha, dat. macehi i macesi. grepski.
Madrid, madridski, Madridanin, mahagoni i mahagonij.
-anka (ne Madrizanin). mahati, masem, masuCi (nije dobro
Madar, ;ica, maaarski, Madarska i maham, mahajuCi, mada ga PR
Madiaritd. dopusta).
madaron (malo m). mahnit, mahnitost (ne manit).
magacin i magazin u znacenju skla- majcica, majacin: v. -Cica.
diste; samo magazin u znacenj u lis-
majka, majci, majCin, gen. mn. maj-
ta (ah je nepotrebno pored izraza
casopis, revija, zurnal). ki (dopusteno i majko i majaka).
Majka (= baka, s dugouzlaznim a)
magacioner uobicajeno ali nepravil- ima dativ majki, prisvojni pridev
no: trebamagaciner (magazinel) iii majkin.
skladistar.
Majler 96
Majler (Norman), rasprostranjena ali maltene (i maIne).
pogresna transkripcija: eng\. Mai- mandator je sarno onaj ko izdaje man-
ler izgovara se Mejler. dat (za sastav vlade is!.); onoga ko
Majorka, na Majorki. prima mandat, tj. buduceg predsed-
nika vlade, treba zvati mandatar.
majstor: majstor Steva, majstor-Ste-
ve, majstor-Stevin itd. (iIi sve bez Mandela (Nelson), ne Mendela.
cliice: v. CRTICA UZ IMENA). manekenka (pored maneken), dat.
Makijaveli (Machiavelli), makijave- manekenki, gen. run. manekenki.
lizam. makijavelista, -stkinja, maki- manuti, manem, u znacenju ostaviti
javelisticki. (nesto), okaniti .'Ie (necega), kao i
povratno manuti .'Ie, obicnije je nego
makro- sastavljeno: makroplan, mak-
mahnuti (.'Ie). Up. i omanuti.
rofotogrc{{ija, makrobiotika itd.
manzetna: bolje manseta (fr. man-
maksi: kao mini (v. to).
chette). Nijedan od predlozenih
Malaga (Malaga), u Malagi. Nagla- domaCih izraza, kao zavratak, su-
sakje na prvom slogu. vratak, orukvica. zarukavlje itd.,
Mala gospojina (praznik). nije prihvacen u praksi.
MALA SLOVA. Pisanje naslova i manj (osim) bez apostrofa: manj
natpisa iskljuCivo malim slovima (u ako... manj da...
knjigama, casopisima, na plakatima, manje-vise.
spicama itd.), izazvano potrebama Mao, Maoa, Maou, Maom. U punom
likovne obrade teksta, sve je ceSce obliku: Mao Cedung, Mao Cedun-
poslednjih godina kod nas i u svetu. ga (ranije: Mao Ce Tung). lzvede-
Nema razloga da se smatra po- nice: maoista, maoizam, maoistic-
gresnim, kao sto nije pogresno (u ki.
istim takvim tekstovima) ni pisanje
Marbelja (Marbella), ne Marbela.
iskljucivo velikim slovima.
V. VELIKO POCETNO SLOVO. Marfi, rasirena ali pogresna tran-
skripcija za eng!. Murphy: treba
Mali (drZava), Malija, malijski.
Merfi.
malo- sastavljeno u slozenicama: ma- Marija, vokativ Marija iii Marijo.
lokalibarski, maloprodaja itd.
Mario, Marija, Mariju, s Mariom.
malo-pomalo.
marka: dat. marki, gen. mn. maraka.
malopre i malo pre. Up. GENITIV MNOZINE (imenice
Malta, MalteZanin, -anka; maltdki. i. roda).
97 mcd

MARKE i fabricki nazivi plSU se Mataruska banja: v. BANJ£.


malim slovom (obicno pod navod- mati, akuzativ mater, vokativ mati: u
nicima) kad oznacavaju predmet, ostalim paddima menja se kao
npr. "zastava 10 I ", "mercedes", imenice na -a (matere, materi,
"drina", "marlboro", "pentreksil", materom, nase matere, nasim ma-
"kolt", "kalasnjikov", "boing", terama itd.).
"ronson" itd. Velikim pocetnim slo-
yom pisu se kad oznacavaju fabriku: Matiea srpska.
.~trajk u "Sittvenu ", direktor "Folks- Mauthauzen (Mauthausen), ne Mat-
vagena" i s1. hauzen.
Za automobilske marke m. roda Mavar, Mavra (ne Mavara), mn. Ma-
akuzativ je jednak nominativu: Vo- vri (ne Mavari); mavarski.
zim "opel", Imam "ford", Prodao
sam" lIloskvic", ne: Vozim "opela" Mazina (ita!. glumica, Giulietta Ma-
i s1. sino): ne Masina.

Marselj (Marseille), po P bolje nego mazurka, dat. mazurki i mazurci, gen.


Marsej. Sarno sa lj upotrebljavaju mn. mazurki.
se izvedenice Marseljac, Marseljka, medecina, medecinski, ne nego me-
Marselj eza. V. lj. dicina, medicinski.
marsovae (u tekstu P 60), Marsovac Medici (Medici): naglasak je na pr-
(u recniku): svakako je bolje veliko vomslogu.
slovo, kao i za nazive stanovnika medievalan (srednjovekovni), medi-
drzava itd. na Zemlji. ev(al)ista, mediev(al)istika, bez j,
marsruta (obicnije) i bolje negomars- jer je rec slozena (Jat. medium ae-
-ruta. vum - srednji vek).
maska, maski i masci,' gen. mn. mas- medijum i medij (u svim znacenjima:
ki. ipak, u znacenju sredstava masovne
maslina (drvo i plod); maslinka komunikacije, pod uticajem eng!.
(plod), dat. maslinci, gen. mn. mass media, preovladuje oblik
maslinki. medij: tako i pridev medijski).

mas-medij, mn. mas-mediji. Medvescak (ne Medvescak).

mastan, masna. masno. mea (stari iIi pesnicki oblik od meau)


bez apostrofa (P, tacka 220 b).
masinka, dat. masinki i masinci, gen.
mn. masinki.
mcdu- 98
medu- sastavljeno u slozenicama: Mendeljejev: Mendeljejevljev sistem
meduprostor, meduljudski itd. (= periodni sistem elemenata).
Medumurje, Medumurac, -urka (bo- Menhetn (najpribliznija transkripci-
lje) i MedimUtje, Medimurac, -urka. ja za eng\. Manhattan). UMenhet-
medutim. nu (kao gradska cetvrt), ali i na
Menhetnu (jer je ostrvo).
meduvladin (npr. meduvladin ko-
mitet), provladin (provladin list), meni (jelovnik), menija, mn. meniji.
antivladin, nevladin (nevladina or- menjati (nekog coveka) ne maze
ganizacija) lose su skovani oblici. znaciti "smenjivati" iIi "zamenji-
U nedostatku boljih treba, kad god vati": pogresno "Marie menja
je mogucno, upotrebiti opisne Perica na polozaju direktora" i s!'
izraze: "komitet za vezu izmedu vla- mera: preduzeti, doneti mereza nesfo
da" i s!' (ili u cilju necega), ne 0 necemu.
Mefistofel, bolje nego Mefistofeles. Merdok (eng!. Murdoch, Murdock),
Mej (eng!. Mae i May), ne Me. ne Mardok.
Meka, u Meki. merilae (ne merioc), mn. merioci,
Mekdonald (McDonald); Mekdo- merilaca.
nalds (McDonald's, naziv restora- Merilin (Marilyn), ne Merlin.
na). merino: merino ovca, merino vuna
Mekgro (McGraw), Mek Gro (Mac (crtica nije potrebna).
Graw): pogresno Mek Grou. mesee: dva, tri, cetiri meseca, pet
Meklin (Maclean, McLean), ali Mek- meseci, proslo je mnoga meseci (ali:
lejn kadje skotsko prezime: Ficroj Nekoliko malih meseca kruzi oko
Meklejn. planete). Kao naziv Zemljinog pra-
Meksiko, Meksikanac, -anka; mek- tioca pise se s velikim M (putova-
siCki iIi meksikanski. Glavni grad nje na Mesec is!.). Ipak, prema P, i
nasi isto ime kaa i drzava, a zvanicni tada je preporucljivije malo slovo
naziv na spanskom je Ciudad de kada se ne misli na sarno nebesko
Mexico (izg. Sjudad de Mehiko). telo, nego na njegov izgled sa Zem-
Nije opravdano upotrebljavati eng!. lje: izlazak i zalazak meseca, mese-
oblik Meksiko Siti (Mexico City). cev sjaj, mlad mesec, pun mesec
itd.
melburnski, ne melburnski: v. -ski. Up. sunce; v. i dan.
Mendela (Nelson) ne nego Mandela. mesee-dva.
99 mislilac

MESECI (kalendarski). Nije dobra Miklosic, Franc (P dopusta i Miklo-


"u petom mesecu", u "devetom sic).
mesecu" i sl., nego treba svaki mikro- uvek sastavljeno: mikroorga-
mesec oznaciti imenom: 11 maj1l, U nizam, mikroklima, mikroprocesor
septembru itd. V. i DATUM!. itd.
mcta- sastavljeno: metajezik, metalo- Mile, Mileta (Mila): V. -e (ZAVR-
gican itd. SETAK IMENA).
mctak, mn. meci. milenijum i milenij.
mctalo- sastavljeno: metalostrugar, Milcseva (manastir).
metalopreradivac itd.
Milica, Milicin.
mctar-dva.
milicionar i milicioner (i milicajac,
metcorolog, meteorolo.fki, meteo- familijamo).
rologija, ne metereolog i sl.
milion: v. BROJEVI (pisanje).
mctil-alkohol iii metanal.
milionar i milionet:
Mctuzalem (malo m u figurativnom
znacenju "covek u dubokoj staros- Milojica.
ti"). Milos: vokativ Milose ili Milosu.
Mickjcvic (Mickiewicz), bolje nego mini: prema P odvojeno kad se odno-
Mickij evic. si na odecu, npr. mini suknja, mini
Midha!: prcma P, tacka 76 f (3), u kostim, mini moda, a s crticom u
muslimanskim imenirna Midhat, drugirn spojcvima (mini-golf mini-
Edhem, Subhija ne vrsi se jed- -serija, mini-rat itd.).
nacenje po zvucnosti. Sa t ce se pi- minut i minuta.
s;ti sarno odgovarajuca albanska mirazdiika (obicnije nego mirai-
imena, Mithat odnosno Ethem diijka); dat. miraidiiki.
(tacka J08).
Mirca (rurnunsko i rnoldavsko Mir-
migavac i:migovac. cea), ne Mircea.
Migcl (sp i pOlio Miguen; pogresna misao vodilja (bez crtice prema P,
je transkripcija Miguel. tacka 59 a).
Mihailo ] Mihajlo, Mihailovi(~ i Mi- misionar (obicnije) i misianer.
hajlovic (ali sarno knez Mihailo,
Ulica knew Mihoila iii Knez Mi- mislilac (ne mislioc); rnn. mislioci,
hailova ulica, prema PR). mislilaca.
misji 100

misji (bolje) i misiji. Mleci, Mletaka; Mletacka republika


MiSlen (Michelin), ne Miiilin, Mi- (v. ISTORIJSKA IMENA).
selin. mlecan: s kratkim e (mleean, ijek.
MITOLOSKA IMENA se pisu ve- mljeean) u izrazima kao mleeni
likim pocetnim slovom kao i sva proizvod, mlecna cokolada i s1.; s
druga: Afrodita, Jupiter, Tezej itd. dugim e (mlecan, ijek. mlijeean) u
U grckoj mitologiji, medutim, pos- znaeenju "koj i ima mleka" (mleena
tQje i pluralna imena bozanstava, krava).
kao Erinije (Eumenide), Gorgone, Mlecni put (v. NEBESKA TELA).
Hesperide, Mojre (kod Rimljana mnogopostovani, mnogocenjeni, mno-
Parke) itd. Posto ona oznacavaju gouvaieni (novi P ne predvida ras-
sarno odreden broj licnosti (obicno tavljeno pisanje).
sestre), imaju sve osobine licnog
imena, pa i nj ih treba pisati velikim mnogo sta,mnogo cega; mnogo ko,
slovom. Otuda i Muze (devet Muza; mnogo koji, mnogo kad itd.
ali malo m u prenesenom znacenju: MNOZINA JEDNOSLOZNIH
muza gaje izneverila, pesnikjuje IMENICA: v. -ovi.
nazivao svojom muzom i s1.); Ar- mnjenjeje i ekavski i ijekavski oblik,
gonauti (ali: argonauti kao zajed- bolji (prema PR) nego mnenje
nicka imenica u znacenju "smeli (ekavski) i mnijenje (ijek.).
moreplovci").
mocuga, c1at. mocuzi.
Mitrovdan: v. PRAZNICl.
modiskinjaje tradicionalni oblik, bez
Mitrovica (Sremska, Kosovska), t jer za razliku od drugih imenica
Mitrovcanin, -nka, 111 itrovacki. tog tipa (v. -kinja) ne postoji muski
mladicki (ne mladicski). oblik. P ipak smatra da ni modist-
mladoturcin, mladoturci. kinja nije pogresno.

mlak, mlaCi, najmlaCi. modus vivendi, modus operandi:


menja se sarno prva ree (modusa
mlaz: mn. mlazevi i mlazovi. vivendi itd.).
mlafnjakje fonetski pravilniji oblik moguc i mogucan (pridev), moguce i
(up. paziti - painja, voziti - nad- mogucno (prilog) imaju isto zna-
voinjak, kukuruz - kukuruznjak), cenje.
ali je u praksi znatno cesce mlaz-
njak. mogucstvo: po mogucsTvu i po
l11ogucnosfi.
101 mrzak

Mohikanac: nema razloga za pisanje moskvic (automobil), ne moskvie.


malim slovom, posto se figurativno motika, dat. motici.
upotrebljava sarno u izrazuposled-
motka, dat. motki, gen. mn. motki i
nji Mohikanac.
motaka.
mol: c-mol, f~mol itd. (prvo slovo bi
moto-: prema P sastavljeno kad znaci
po pravil~ trebalo pisati latinicom),
"motomi", npr. motopumpa, mo-
obicnije nego ce-mol, ef~mol itd.
tokultivator, motonautika; s crticom
Prema ustaljenom obicaju u muzi-
kad znaci "motociklisticki", npr.
ci nazivi durskih tonaliteta se pisu
v~likim, a molskih malim slovom. moto-trke, moto-kros, moto-jedi-
nica itd. V. i auto-moto.
Up. dlll:
motocikl (ne motorcikl), gen. mn.
molilac (ne molioc), mn. molioci,
1I10tocikala iii motocikl6.
moli/aca. Moliteljka, dat. mo/itelj-
ki. mozda. Nije knjiievna upotreba sa-
dasnjeg vremena u znacenju bu-
momcad: ne moze llvck da zameni
dueeg: "Mozda ga nadem", "Maida
izraze tim i ekipa, zbog teskoea u
prestane kisa" (treba: Moida ell ga
padcznoj promeni, u gradenju slo-
naCi, Moida ee prestati kisa).
zcnica (up. prvotimac) i zbog ne-
prikladnosti izrazaienska momcad. mozcbiti (prilog, npr. "On je, moie-
biti, u pravu"), ali: "Moze biti da je
momcntan i momentGiIO pravilno je on u pravu".
izvedeno od kasnolatinskog mo-
mr (od magistar) pise se kao dr (v.
mentaneus (up. spontan od spon-
to). U englesk0111 Mr. je skracenica
taneus). Neopravdano je u PR" mo-
od mister (gospodin), s velikim M i
menta/no, ne momelltano ".
tackom po americkom obicaju, bez
Monpelije (Montpellier), ne Monpc- tacke po britanskom.
Ije.
mraz: mn. mrazevi i mraZOVI.
montazer jc samo onaj ko obavlja
mrk, mrkiji, najmrkiji; mrkocrven,
filsmku iJi televizijsku montazu;
mrkoiut.
radnik koj i montira masine i uredajc
zove se monter. Mrkonjic Grad (bez crtice prema P),
mrkonjiegradski.
Monte Karlo.
mrSaviti, rede mrsaveti (ijek. mrSa-
moratorijum i moratorij
vjeti).
morfijum i morfU. mrzak: mrskiji, najmrskiji i mrii,
mormon, rnormonka, dat morrnonki. najmrii.
mrLcli 102

mrzeti, mrzim; mrzeo, mrzela; ijek. Musliman, Muslimanka, s velikim M


mrziti i mrzjeti, mrzio, mrzila i kao etnicki nazi v (danas cesce
mrzjela. Bosnjak, -kinja); s malim m u
mucilac (ne muCioe), mn. muL'ioei, znacenju pripadnik islamske vere.
muCilaea. Pridev muslimanski, kadaje upotre-
bljen u ovom drugom znacenju,
mungos, mungosa (zivotinja). PR 60 moze se zameniti sa islamski.
daje "mungo, munga, mn. (po
span.) mungosi", ali pogresno, jer musti: muzen (ne muzen).
rec nije spanska niti u spanskom ima muvolovka i muholovka, dat. -vei.
taj oblik. Muza (u grckoj mitologiji), muza
musaka, dat. musaki. (preneseno): v. MITOLOSKA
IMENA.
N

n i m. Promena n u m ispred b ili p nacifasizam, -ista, -isticki; naeional-


vrsi se u i z v e den i m reCima, tj. soeijalizam, -ista, -isticki.
ispred sufiksa: stan -stambeni, pre- nacas (=caskom, trenutno).
hrana - prehrambeni, zelen -
zelembac; tako i ermpllrast (prema na cast.
PR 60), mada za zavrsetak -pllrast, na celu. Kao oznaka za predvodnika,
nepoznatog porekla, nije sigumo da ovaj izraz mora do6i posle spojasa
se moze smatrati sufiksom. U + imenica: "delegacija s Pavlom
s I 0 zen i m recima n ostaje ne- Pavlovi6em na celu" a ne "na celli S
promenjeno: jedanpllt, vanbracni, Pavlom Pavlovi6em".
vanpartijski, stranplltiea, erven- nacetvoro (i nacetvero).
perka itd.
na cistac, prema PR bolje nego na-
na: pogresno "l1a upravnom odboru je Cistae.
odluceno ... ", "na redakciji smo
govorih...", "na mesnoj zajednici..." nacisto: biti naCisto s necim.
i s1. Treba: na sastankll upravnog naculjiti i nacliliti (usi).
odbora, 1I redakciji itd. nad- ostaje nepromenjeno ispred s
Vi: Cetinje; Novi Beograd; Rije- (nadskociti, nadstre§niea), inace
ka: Vb: Umka; telelon. ispred bezvucnog suglasnika prelazi
nabavka: dat. nabavei, gen. mn. na- u nat-: natkriliti. natcovek itd. U
bavki i nabavaka. reCi naddruJtven pisu se dva d.
nabiti: nabij, nabijmo, nabijte. nad(a): nada mnom, nada me (= nad
nabolje. mene), nada se (= nad sebe) itd.

na brzinu. nadaleko; nadalje.


nadasvc 104

nadasvc. Naprotiv, imena upotrebljena kao


nadati sc Uc) da... pogresno kao i "za oznake predmeta dobijaju malo
nadati se je". Mora se upotrebiti pocetno slovo: bela rada, lepa kata
druga konstrukcija: nadajmo se, tre- (cvetovi), marica (policijski auto-
ba se nadati, mozemo se nadati i mobil),fiea, stojadin itd.
s1. nadlctati, nadleeuCi (ne nadletajuCi).
nadbiskup (u katolickoj i anglikan- nadno (kao predlog, npr. nadno ulice;
skoj crkvi): nadbiskup od Kenter- ali: Pao je na dno reke).
berija, od Jorka, nearhibiskup, kako nadohvat; na dohvatu.
se ponekad pogresno javlja u pre-
vodima sa engleskog. U pravo- nadolc.
slavnoj crkvi: arhiepiskop. nadomak; na domaku.
naddrustvcn. nadri- i nazovi- pisu se sastavljeno:
nadcsno. nadrilekar, nadripesnik, nazoviu-
metnost itd.
NADIMCI i atributi, kada su stalni
deo imena, pisu se velikim slovom: nads-, ne nats-.
Dusan Silni, Plinije Mladi, Prokle- nadstrcsnica.
ta Jerina, Hajduk Veljko, Ricard nadtrcati.
Lavovo Srce.
Nadimak upotrebljen "iza licnog nadugacko; nadugo.
imena, kao njegova zamena", po na dusak (odvojeno prema P).
tacki 56 a Pravopisa, vezuje se cr- nadvojc; nadvoje-natroje.
tom (ne crticom), npr. Milosav -
Mija Aleksic. nadzak-baba (PR 60 dopusta i na-
Licnosti iz knjizevnih i scenskih dzagbaba).
dela, bajki, stripova itd. pisu se ve- naftni (naftna polj'a) i nafteni; ne nai
likim slovom prve reci: Sluskinja, tin.
Prvi vojnik, Covek s tasnom; ve- naglas (= glasno).
likim slovom pisu se i ostale reci ako
su upotrebljene kao vlastito ime, nagnuti (sc): promena kaosagnuti se
npr. Majka Hrabrost, Deda Mraz, (v. to).
Snesko Belie, Paja Patak. Ovako se nagorc (u oba znacenja: "okrenut je
pisu i indijanska imena: Crveni nagore" i "cas nabolje, cas na-
Orao, SedeCi Bik (bolje nego "Bik gore"); ipak: sa zla na gore; doCi
Koji Sedi", prema P). eemo na gore (= na vece zlo).
105 namrtVQ

na gotovs. najprvi, najposlednji. najzadnji mogu


NAGRADE: v. ODLIKOVANJA. se upotrebiti kao pojacani oblici od
prvi, poslednji, zadnji.
nagrizen, ne nagriien. V. gristi.
najradije, ne najraae. V. rado.
nahero (= nakrivo).
najstrozi, ne najstroiiji. V. stroh
nahuditi ne nego nauditi.
najvoleti: ispravno u znacenju "naj-
naime (prilog), ali: Poslao sam mu vise voleti".
poziv na ime.
nakon sto: v. posto.
naiskap.
nakoso.
na izgled i naizgled (P dopusta oba
naCina pisanja). na kraj: odvojeno kada se kraj moze
tumaciti kao imenica u akuzativu
na izmaku (odvojeno prema P; ali (Stigose na kraj puta; Tesko je s
naizmak, sastavljeno). njim izaci na kraj; s kraja na kraj),
naizmence (bolje) i naizmenice (po- inace sastavljeno (Stanuje nakraj
red: naizmenicno). sela; To mi nije ni nakraj pameti).
naizust. nakratko.
~aj-: u superlativima prideva koji nakrivo.
poCinju saj pisu se dvaj: najjaCi. nakrkace i nakrkacke (sastavljeno po
naJjeftiniji, najjasniji itd. P).
najaviti i najava su izrazi novijeg nakrupno.
porekla, sasvim dobro skovani, a
upotrebljavaju se posebno u radio- naksutra i nakoslltra.
televizijskom recniku. Ne mogu se na leto.
pOtpUllO zameniti ni saobjaviti, ob- nalevo.
java (jer te reCi ne pokazuju da se
objavljuje nesto sto tek predstoji) ni nalivpero.
sa nagovestiti, -staj (sto uvek ima namah.
smisao neodredenosti). na malo.
najedanput; najedared. na me (= na mene).
najednom. namesto (predlog, npr. "Ja radim na-
na jesen. mesto tebe") ali: "Stavi ga na me-
sto n.
najlonka, dat. najlonki, gen. mn. naj-
lonki. namrtvo.
na ncsrccli 106

na nesrecu. napose (= zasebno).


naneti: v. -neti. naposletku.
naniie. na pravac.
na noge. naprazno (uzalud; besciljno).
nanovo. na precac.
na nj (= na njega). napred-nazad.
naocare (mn. Z. roda) i naocari (mn. na prekid.
z. iIi m. roda); dativ sarno nao- na preskok.
carima.
na pretek.
na oci (npr. "Ne izlazi mi na oei");
PR 60 daje i naoCi u znaeenju na na priliku.
izgled. na primer; skraceno npl:
naocigled. na prolece.
naodmct. naprosto.
naoko u znacenju "na izgled", "pri- naprotiv.
vidno"; na oko u doslovnom zna-
naprstak, naprska, mn. naprsci.
cenju.
na prste (uvek odvojeno prema P).
naovamo.
na pakost. Napulj: Napuljac, -ljka i Napolitanac,
-itanka; napuljski i napolitanski.
napamct u znacenju naizust (nauCiti
napamet); ali: pasti, padati na narandza i naranca (ipomorandia),
pamet (nekome). narandiast i narancast.

na parce. narcisizam, narcisista, narcisoidan


(od gr. imena Narcis): pogresno je
napismeno. narcizam, narcista.
napitak, mn. napici. narodnooslobodilacki; N arodno-
na pocek. oslobodilacka borba, N arodno-
napokJon. oslobodilacki rat (s velikim N pre-
rna P, kao nazivi odredenog isto-
napola (ali: na pola puta).
rijskog dogadaja). V. NOB.
napolje (= van, npr. "Napolje iz
narucilac (ne narucioc), mn. naru-
sobe!"); na polje u doslovnom
Cioci, naruCilaca.
znacenju.
107 natc-

naruciti: v. poruCiti. Monda ", Clanak u "Der Spiglu",


naruku (ii'i nekome naruku), ali: kako pise "I'Unita ".
rnetni ga na ruku. Da bi se razlikovali od ostalog
teksta, naslovi se stavljaju medu
naruSilac (ne narusioe), mn. naru- navodnike iIi se pisu kurzivom. Pra-
.\:ioei, narusilaea. vopis dopusta i upotrebu sarno ve-
NASA: v. SKRACENICE NA -a. likog slova kadaje ono dovoljno da
nasamo. otkloni dvosmislenost, npr. "posve-
ta Gorskog vijenca". V. i ZAKONI.
na se (= na sebe).
na smrt (P dopusta i sastavljeno na-
nasigurno. smrt).
na sHu. na srecu.
nasitno. nasred.
naskoro. nasto (= posto, odsto).
naskroz; skroz-naskroz. na stranu.
naslaga, dat. naslazi. nastup. Pored starijeg znacenja na-
naslepo. pad bolesti iii izliv besa moze imati
NASLOVI listova i casopisa, knjiga, i znacenje koje odgovara glagolu
knjizevnih dela, clanaka, dokurne- nastupiti (pojaviti se), npr. nastup
nata, ugovora itd. pisu se ve1ikirn na seeni, prvi nastup predpublikom
i sl.
pocetnirn slovorn prve reci (a u os-
talirn recirna sarno ako su vlastita nasukati se: promena kaozasukati (v.
imena): Vecemje novosti, Slobod- to).
na DSJ,lrnacija, Gorski vijenac, Bib- nasumce i nasumiee.
lija, Talmud, San letnje noCi, Ver-
sajski ugovor, Dusanov zakonik itd. nasuprot necemu (ne: necega).
Tako se pisu i strani naslovi (Nju- nasuvo (i nasuho); ali: poloiio ga je
jork tajms, Velt am zontag), osim na suvo.
ako se prenose izvomo (New York nasiroko.
Times, Welt am Sonntag). Nije po-
trebno prenositi odredeni clan na naste srce; nataste.
pocetku ovih naslova: saradnik natanko (= potanko).
" Monda ", (:Janak u "Spiglu ", kako natc-, ne nadc-: natcovek, natco-
pise " Un ita ", a ne saradnik "Le veeanski, natculan itd.
na (e 108

na te (= na tebe). navodnika "ako je recenica pod


na ternu: v. lema. navodnicima potpuno zavrsena",
npr. A on ga upita: "Kada mislite
natenane.
ponovo u Dubrovnik?" - Nasme-
natk-, ne nadk-: nalkolenica, nal- jao sam se i odgovorio: "Dobro ste
kompenzacija itd. uCinili. "Naprotiv, navodnik ee dob
NATO (NATO-a, NATO-u) iliAtlan- pre drugog znaka ako se citira sarno
ski (Severnoatlantski) pakt. Su- deo recenice, npr. Cuvajte se nji-
visno je "NATO-pakt", posto je u hove" bratske pomob" I ~ Branko
skraeenici NATO (North Atlantic tu prekida stihom "da on llmre pri-
Treaty Organization) vee sadrzana lika je ". U praksi ove pravopisne
rec treaty ~ pakt. odredbe nisu dovoljne, jer ee i pri
navodenju potpuno zavrsene recc-
na to.
nice drugi znak ipak doei i z van
NATPISI MALIM SLOVIMA: v. navodnika ako po smislu ne pripa-
MALA SLOVA. da toj recenici, npr. Svi ste culi za
natrijurn i natrij; natrijum-hlorid itd. izreku "Mislim, dakle postojim ". --
natrojc. Zorje bilo tesko da Iwze.f: "lzvi-
nite, pogresio sam "?
naucnofantasticni; nau(~noistrazi­ U dijalozima, umeci kao "rece
vacki; naucnostrucni; naucnoteh- on" odvajaju se s obe strane zarc-
nicki (svc spojeno prema P). zima il i crtama, a oba dela navoda
na ustrb (P dopusta i nouslrb). (ukljucujuei tacku, uzvicnik iii upi-
nauznak (pasti nauznak, lezali na- tnik na kraju) dolaze medu navod-
uznak) znaci na leda, na ledima; nike:" Znas sta ", sapnu mi ona, "ja
suprotno je nicic'e (= licem prema eu da se vratim. "- "Da Ii bi prih-
dole). valili poskupljenje" - pita jedan
Citalac - "kad bi sami morali au-
navece.
tobusom do do laze na posao?"
navek; l1a vjeki vjekov. Navodnicima se obeleiavaju i
naveliko (npr. prica se naveliko), ali: saljivi, ironicni, iargonski iIi fami-
prodaja 110 veliko. lijarni izrazi, ali s takvom upotre-
bom ne valja preterivati. Pogresno
navisc.
je stavljati medu navodnike svaki
naviti: navij, navijmo, navijte. figurativno iIi metaforicki upotrebl-
NAVODNICI. Prema P 60, tacka, jen izraz: u recenicama kao Ruko-
uzvicnik i upitnik pisu se unutar vodioci treba cesee da se "spuste"
109 ncandcrtalac

u bazu, Putnike "ocekuje" kiosk s nazao.


osveiavajueim piCima, Matemati- nazderati se: v. iderati.
ka je njegova" slaba tacka" navod-
nici su sasvim suvisni. nazivo (sastavljeno, prema reeniku
Pri navodenju teksta od vise pa- Matice srpske, mada ga PR ne
susa treba svaki od njih poeeti beldi). Up. uiivo.
navodnikom, dok se samo na kraju NBA (po pravilu samo latinicom) ili
poslednjeg pasusa stavlja zavrsni En-Bi-Ej.
navodnik. NBC: v. En-Bi-Si.
V. i POLUNAVODNICI.
-nea i -ncija. Umesto konsekvenca,
navrat-nanos. rezonanca, frekvenea, asonanea,
na vrcme. supstanea, instanca itd. smatra se
navreti (= navaliti), ijek. navrijeti; da su bolji oblici na -cija: kon-
navrem, oni navru; navrevsi (ijek. sekvencija itd. Ipak, pojedine reei
navrijevsi); navro, navrla. (lice!1ca, kadenca, sekvenca) danas
se javljaju sarno sa zavrsetkom -ca.
navrh (sastavljeno kadje predlog, npr.
navrh kuee, navrh jezika), ali: po- ne se I1vek pise odvojeno od glagola u
peo se na vrh. lienom obliku (ne znam, ne dam, ne
bih, ne mogu, ne treba, ne vidim
nazad: nije dobra "nazad dye godine" itd.) osim II spojevima neeu (need
i sl. V. unazad. itd.), nemam (nemas itd.) i nemoj
na zdravlje. (nemojmo. nemojte). Odvojenoje i
nazdravo (= bez bolesti, iznenada, od priloga na -Ci: ne znajuCi, ne
npr. nazdravo me zabolela ruka). videa itd.
, S trpnim pridevom pise se sastav-
naZlmIl. ljeno (nepreveden, netaknut itd.),
na zio. ali odvojeno II poredenjima: ne
nazovi-: v. nadri-. ovlaien nego potpuno raskvasen;
ne pokvareni ali ipak osteceni;
nazrcti: kao prozreti (v. to). zalepljena, a ne prosivena, kako je
nazvati (nekoga telefonom) nije do- trebalo. V. nikad nepreialjen.
bra, treba: pozvati tele/o!1om, tele- ncalbanae, nesloven, nearapin, ne-
/o!1irati, javiti se. evropljanin itd. Pise C;~ malim po-
nazalost (sastavljeno, prema P; ali: no cetnim slovom, sastavljeno.
zalost svih nas). ncandcrtalae, neandertalski.
NEBESKA TELA 110

NEBESKA TELA. Irnena nebeskih - treba: da poCine... ; "Zabranili su


tela i sazveZda pisu se velikirn slo- mu da se ubuduce nikako ne pojav-
yom: Mars, Saturn, Danica, VlasiCi, ljuje u krugu preduzeca" - treba: da
Skorpija itd. U viseclanirn nazivi- se uhuduce ikako pojavljuje... iii:
rna, velikirn slovom pise se sarno Naredili su mu... ; "Izlazim slobod-
prva rcc: Vcliki medved, Juzni krst, no, bez straha da me neko ne pre-
Mlecni put. Za Sunce, Mesec, Zem- pozna" - bolje: da ce me neko pre-
lj u v. te reci. poznati. V. i sumnjati.
nebeskoplav (iii nebesnoplav). U prisustvu priloga samo iii za-
menicesvi negacija moze dovesti do
Nebojsa: v. kula. dvosmislenosti, npr. "Za gubitke
necaka, dat. necaki i necaci; necakin. nij e odgovoran sarno direktor"
ne daj boze (Pravopis ne predvida (zavisno od smisla moglo se reci
pisanje nedajboie). "Nije sarno direktor odgovoran za
gubitke" iIi ,,Jedino direktor nUe
nedaleko trazi predlog od: nedaleko odgovoran za gubitke"), "Svi koji
od lvfostara, nedaleko od kuce, ne su pratili razvoj dogadaja ne slaiu
nedaleko Mostara, nedaleko kuce. se s njegovim zakljuccirna" (treba:
nedelja-dve. Niko od onih koji su pratili... ne
nedostatak, mn. nedostaci. slaze se... odnosno: Od onih koji su
pratili... ne slazu se svi s njegovim
nedug, nedugacak; nedugo zatim. zakljuccima).
neeksplodiran (neeksplodirana bom- V. i: ne; ni; ni-; nikad nepre-
ba is!.) moze se prihvatiti u ne- ialjen; GENITIV, SLOVENSKI.
dostatku boljeg izraza. V. TRPNI negde i nekud: v. gde.
PRJDEV
negoli.
nefrit (mineral), nefritis (zapaljenje
bubrega). neizvestan, neizvesna, neizvesno.

NEGACIJE. Ako posle glagola iii nejednakostranicni, raznostranicni:


izraza negativnog znacenja, kao glomazne i lose kovanice umesto
spreeiti, onemoguCiti, zalJraniti, uobicajenog raznostran (raznostra-
sumnjati itd., iii bez straha, bez ni trougao).
opasnosti itd., dolazi zavisna neka ili nek (pise se bez apostrofa).
recenica, suvisno je stavljati negaci- neki dan; neki put.
ju i uz glagol te recenice. "SpreCili
smo ih da ne pocine jos vecu stetu"
III ncscncl

nekolicina se upotrebljava sarno za NEPOSTOJANO a umece se ujedan


muskarce (ne za zene niti za pred- deo reci stranog porekla da bi se
mete). razbila suglasnicka grupa na kraju,
nekoIiko. Oblici nekolika coveka, npr. artikal, kredenae (bolje i
nekolika sela, nekolike iene i s1. obicnije nego artikl, kredene). A je
prema Vukovom tumacenju znace neobavezno u recima na -kt, -rt, -
"manje od pet", dok bi oblik neko- nt: oblici subjekat, projekat, kove-
liko (!judi, sela, iena) znaCio "vise rat, elemenat, proeenat dobri su kao
od cetiri". U danasnjem standard- i subjekt, kovert itd. Jpak, neposto-
nom jeziku ta razlika se izgubila. jano a danas se sve manje upotreb-
Najcesce se uotrebljava oblikneko- Ijava u ovakvim recima: insekt, kon-
liIw, bez obzira na broj, a pridevski ecrt, testament obicnije je nego in-
obI ik javlja se i u mnozini m. lOda sekat itd., akat iIi studenat osecaju
(npr. nekoliki zadaci), sto je ranije se kao neknjizevni, a kontakt, de-
s111atrano nepravilnim. likt, insert, jogurt, komandant i
mnoge druge imaju sarno taj oblik.
Nemac itd.: ijekavski je Nijemac, ali V. GENITIV MNOZJNE.
Njemica, Njemacka, njemacki.
NEPOSTOJANO e: v. -ee.
nemajka, dat. nemajei, gen. mn. ne-
majki. neprimenljiv i neprimenjiv.

nemali, nemala, nemalo; nemalo za- nepristrastan (bolje nego nepris-


tim; nemalo vremena (ali: ne malo trasan), -sna, -sno i neprL~tran, -a,
-0.
nego dosta).
nemastan, nemasna, nemasno. neprofitni (koji nema za cilj zaradu,
npr. neprofitna organizaeija): raz-
nemogu..c, nemoguce i nemogucan, likovati od neprofitabilan - koji se
nemogucno jednako su dobri obli- ne isplati.
Cl.
nepromenljiv i nepromenjiv.
nemusliman, -anka, -anski.
neretko.
nenasit i nenasitan (i nezasit, nezasi-
tan). nesalomljiv i nesalomiv.

neostvariv i neostvar!jiv. nesloven: v. nealbanae.

neovlascen i neovla.iften. nesrecan, nesrecnik, -niea i nesretan,


nesretnik, -iea.
nepokolebiv i nepokolebljiv.
nesenel (National, u razliCitim eng!.
nazivima): ne nej.ifenel.
-ncli 112

-neti: u glagolimadoneti, odneti, une- ni-. U zamenicamaniko, nikoji, niciji,


ti, izneti, poneti, zaneti, naneti, nista, nikakav, nijedan i iko, ikoji,
razneti, prineti, preneti, proneti, iciji, ista, ikakav, ijedan predlog se
ijek. oblikje donijeti, odnijeti, uni- stavlja izmeduni (i) i promenljivog
jeti itd.; pogresno jedonesti, odnesti dela i pise se rastavljeno: ni skim,
itd. Trpni pridev donet, odnet itd. ni na sta, ni po koju cenu, ni za ciju
(ijek. donijet, odnijet itd.) ili done- ljubav, ako i od koga nesto cujes,
sen, odnesen itd.; ne donesen, mislis li ti i 0 cemu? itd. Vidi i:
odne§en itd. izasta; nizasta.
neto: kao bruto (v. to). -ni i-ski: v. -ski i -ni.
neumestan, -sna, -sno. Nibelunzi; nibelunski.
nevelik (= omanji); ne velik ali ipak nicice: v. nauznak.
dovoljan.
niciji, ni od cijeg, ni sa cijim itd. V.
nevladin: v. meauvladin. ni-.
nezadugo (sastavljeno po PR). nigde i nikud: v. gde.
nezamenljiv i nezamenjiv. nijedan, -dna, -dno (ali: ni jedan ni
nezamisliv i nezamisljiv. drugi; nijedanjedini). S predlozi-
nezaposlen, nezaposlenost i (retko) rna se pise rastavljeno: ni sajednim,
nezaposljen, nezaposljenost. ni zajednog itd.

nezavisan, nezavisna (ne nezavistan). nijedanput; nijedan jedini put.

nezasit i nezasitan (i nenasit, nena- nijesam, nijesi itd. dopusteno je u ijek.


sitan). knjiz. jeziku kao i nisam, nisi itd.
ni. Ispred ne, necu, nemoj, nemam nikad nepreialjen i slicni spojevi
oblik ni ili niti zamenjuje se sa i: sadde odrecni izraz ispred glagol-
"On to ni ne zna", "Toliko para ni skog prideva koji je i sam negiran:
nemam" pogresno, treba: On to i ne tako isto i nikad neslucena srec'a,
zna, Toliko para i nemam. Ne sme nikad neostvarene zamisli, ni6m
se, medutim, upotrebiti i u znacenj u neizazvane sankcije, ni od koga
"takode" kad je recenica odrecna. nezaboravljen dogaaaj, nigde
Umesto: "Dosadasnji pokusaji, pa i nezabeleieni podaci itd. Nije dobro
onaj americki u koji je ulozeno nikadpreialjen, nigde zabeleieni i
najvise sredstava, nisu dali rezulta- s1., sto se kosi s pravilom 0 dvos-
ta" treba: Dosadasnji pokusaji, pa trukoj negaciji. Jedino uz prilog ni-
ni onaj americki... malo upotrebljava se i glagol u
113 nokaut

potvrdnom obliku: "Nimalo zbu- niz, u znacenju mnostvo, veliki bra},


njen, Milan odvrati..." obicnije je menja se po padezima kao i svaka
nego "Nimalo nezbunjen..." druga imenica: u nizu slucajeva,
nikakav, ni od kakvog, ni s kakvim clanak s nizom primera (ne: u niz
itd. V. ni-. slucajeva, sa niz primem). Glagol
se slaze s imenicom niz: "Prosao je
nikl i nikal. (ne: praslo je) niz godina."
niko, ni od koga, ni 0 kome itd. V. ni-. niza, bolje nego niz (predlog) ispred
Nikolaje (rumunsko Nicolae), gen. reci koje pocinju sa s ili z: niza
Nikolaja; ne Nikolae. stranu, niza zid itd.
Nikoljdan, Nikoljdana i Nikolja dne: nizasta (nizasto) i ni za sta (ni za sto):
v. PRAZNICI. P dopusta oba nacina pisanja. Sas-
Niksic, Niksicanin, -anka, niksicki. tavljeno pisanje svakako je bolje u
priloskom znacenju, npr. "Nizasta
nimalo: v. nikad neprezaljen. se naljutio" (= za sitnicu, bezraz-
Nimcovic (Aron), Nimcoviceva od- lozno), a rastavljeno kad se cuva
brana: ne Nimcovic. znacenje reci nista, npr. "Mi vas ni
za sta ne optuzujemo". Up. izasta.
niodakle, niotkud(a).
nizbrdo (nanize); niz brdo u doslov-
niska, dat. nisei.
nom znacenju.
nisko- sastavljeno: niskoakumulati-
niz vodu; niz vetar.
van, niskokalorican, niskopraduk-
tivan, niskoradioaktivan itd. Up. n+j: ova kombinacija glasova ne jav-
visoko-. Ija se u srpskohrvatskim recima
Nis, Nislija, Nislijka; knjiski oblici (izuzev u skracenici Tanjug), nego
se zamenjuje glasomnj: trn+-je ~
Nisevlj"anin, -evljanka retko se upo-
trnje. V. injekcija; konjunktura.
trebljavaju.
NOB (izg. en 0 be) moze biti ne-
Niska banja (veliko B kad je rec 0
promenljivo iIi se menjati NOB-a,
naselju: v. BANJ£).
NOB-u itd.
nit (= ni, niti; nije potreban apostrof).
nobelovac (malo pocetno slovo).
nitrogen, nitrogenski javlja se u losim
prevodima urn. azot, azotni. nocas: v. -so
Nojsatel pogresno, treba Nesatel (Neu-
niukoliko (= niposto), ali: "Ni ukoli-
ko dobiju sredstva, nece nastaviti chatel).
rad". nokaut.
nokdaun 114

nokdaun. novine (dnevni list) uvek u mnozini:


nokturno je m. roda, u mnozini sred- danasnje novine, iz novina, donesi
njeg (nokturna). jedne novine (ne jednu novinu).
V. i: IMENA LISTOVA.
Nolti, Nik (Nick Nolte), ne Nolt.
Novi svet.
non-stop; non-stop prodavnica, non-
-stop radno vreme itd. novi vek.

nordijac, nordijka, nordijski. Novi Vinodolski (ne Novi Vinodol).

Norfok: u engl. Norfolk slovo I se ne Novi zavet.


lzgovara. Novi Zeland, Novozelandanin, -anka,
nos, nosom (bolje) i nosem; nosovi i novozelandski.
nosevi. novo- s glagolskim pridevima pise se
nosilac (ne lIosioc), mn. nosioci, nosi- sastavljeno: novoizabran, novoos-
laca. novan, novosagraden, novodosavsi
itd.
nosiljka, dat. lIosiljci, gen. mn. nosilj-
ki iIi nosiljaka. Novobeogradanin, -nka: novobeo-
gradski.
nov. Kad se odnosi na pojam koji nije
odranije poznat, ne treba upotreb- npr. (na primer); ne na pi: niti napr.
ljavati odredeni vid ovog prideva n-ti i enti (PR 60 daje oba obIika pod
(novi): ne "Predlozeno je da se sa- recju potencija).
gradi novi most", "Javlja se novi NULA. Oznake doba dana kao 9.05,
problem", nego nov most, nov prob- 13.01 ne treba Citati doslovno, "de-
lem. vet nula pet", "trinaest nula jedan",
Novi Beograd: stanujem u Novom nego "devet i pet", "trinaest (caso-
Beogradu, idem u Novi Beograd va) i jedan minut". U oznacavanju
(kao: u Beogradu, u Beograd) ali i datuma, pisanje nule ispred jedno-
na Novom Beogradu, na Novi Beo- cifrenogbroja, npr. ,,04. 03.1987",
grad (kao: na Dorcolu, na Karabur- uobicajeno je sarno u poslovnoj ko-
mi i s1.). respondenciji. V. DATUM!.
Novigrad, Novigrada (u Istri, Dal- nuncij i nuncije.
maciji, Podravini);Novi grad (grad- nusprostorije, nuspojava, nusprihod,
ska cetvrt iii opstina). nusproizvod, nusprodukt.
nuzspecijalnost.
lIS nufun

nuzzarada, nllzzgrada, nuzzanima-


nje.
nuzan (neuobicajeno nuidan); nuina,
nllino.
NJ

nj: v. n + j; injekcija; konjunktura. njihaljka, dat. njihaljci.


njegov je u starijernjeziku irnalo sarno njin (urnesto njihov) nije uobicajeno
neodredenu pridevsku prornenu: u danasnjem knjiz.jeziku.
njegov brat, njegova brata, njego- njiska, dat. njisci.
Vll bratll itd. Danas se kao pravilni
priznaju i mnogo cesci oblici nje- Nju Delhi: v. Delhi.
govog, njegovom itd. Isto vazi i za Nju dil (New Deal, Ruzveltova eko-
prornenu zarnenica njen (njezin) i nomska reforrna)
njihov. Nju Dzcrsi (New Jersey): tacnije je
Njegovo velicanstvo, Njeno velican- Nju Dzerzi. Up. Diersi.
stvo, Njegova svetost, Njegova ek- Njufaundlend (Newjoundland).
selencija, Njihova visocanstva is!.
kurtoazne formule bolje su (prema Nju Hempsir (New Hampshire), ne
P) s velikim pocetnirn slovorn prve Hernpsajr. V. -si/~
reci, mada ni rnalonj nije pogresno. Njujork tajms (izvomo: New York
Skracenice kao nj. V., nj.k. v., nj.sv. Times). V. NASLOVI.
obicno se pisu malim slovom. Up. Njukasl (Newcastle), ne Njukastl.
vas.
Njukom (Newcomb, Newcombe), ne
Njcmica itd. (ijekavski): v. Nemac. Njukomb.
njen i njezin jednako su pravilni obli- njuska, dat. njusci, gen. mn. njuski.
ci. Za prornenu v. njegov. Njeno
velicanstvo is!.: v. Njegovo veli-
canstvo.
o

0: ovaj predlog se u novije vreme cesto itd.), Igo, Igoa (Hugo, Hugoa) itd.
upotrebljava gde mu nije mesto, npr. Nenaglaseno a se gubi: Aldo Moro,
"Upoznali su gosta 0 stanju u op- AIda Mora, Aldu Moru, Morov, od
stini" (treba: sa stanjem), "Kakav Urha Kekonena, u gradu Portu, do
je vas staY 0 stednji energije?" (tre- Bomea itd. Ipak, za imena na -ao
ba: prema stednji energije), "Do- danas se smatra da treba da zadrZe
nece se opsiran program 0 zastiti 0: Mao, Maoa, prema Zenmin
istorijskih spomenika" (treba: pro- zibaou, iz Bilbaoa.
gram zastite iIi za zastitu), "zahtev U engleskim imenima, aw se
o ukidanju doprinosa" (treba: za izgovarao, nikadaou: Fenso (Fan-
ukidan}e doprinosa iIi da se ukinu shaw), Mek Gro (Mac Graw), Vaj-
doprinosi), itd. tlo (Whitelaw), ne Fensou itd.
-0 (IMENA). DvosIozna muska ime- -0 (IMENICE). Imenice stranog
na na -0 s dugouzIaznim akcentom, porekla na -0 kod nas su gotovo
npr. Pe.ro, Ivo, Simo, Vojo, Vlado, uvek m. roda. Neke imaju dugo 0 i
Zuko, Kiro itd. mogu imati dvojaku zadrZavaju ga u svim padezima:
promenu: kao imenice m. roda (ad biro, biroa, biroom, biroi; sako,
Pera, da) to Peru, Perov) i kao sakoa, sakoom, sakoi itd. Kratko 0
imenice na -a (ad Pere, da) to Peri, se gubi i zamenjuje padeznim nas-
Perin). tavcima, npr. torpedo. torpeda, tor-
Strana imena sa zavrsetkom -0 pedu itd.; tu spadaju i libreto, ki-
zadrZavaju to a ako je u originalu mono, intermeco, dinamo, nok-
naglaseno (pre svega u francuskim turno i druge. U mnozini, imenice
imenima): Ruso, Rusoa, Rusoom,' iz ove druge grupe najcesce prelaze
Rusoov (Rousseau, Rousseaua u srednji rod: torpeda, libreta itd.;
aa 118

znatno je manje uobieajen muski Obala Sionovace (drhva u Afriei).


oblik, libreti, kimoni, intermeci itd. obiiviti: obavij, obavijmo, obavijte.
V. pojedine reCi, a posebno: auto;
scenario; studija; simpanzo. obelodaniti znaei izneti na javnost
Imeniee sp. ili port. porekla,gau- nesto sto se krilo iIi zataskavaIo; ne
co,flamingo, kabaljero, gringo itd. treba tu ree upotrebljavati kada je
grade mnozinu kombinujuCi spanski po smislu dovoljno i objaviti,
i nas nastavak: gaucosi, kabaljero- saopstiti, izneti i sl.
si i dr. Mada je u naeelu bolje uzi- Oberstdorf, ne Obersdorf.
mati sarno domaci nastavak (PR 60 obestan, obesna, obesno; obesniji,
daje flamingo, flaminzi), spansko s najobesniji.
ne moze se uvek izbeci: u pojedin-
im reeima ono se kod nas najeesce obilovati neCim (ne s neCim, 1I ne-
prenosi i u jedninu, npr. pezo(s), cemu).
lndio(s), desperado (s). Vidi: peze- objekt i objekat; gen. mn. objekata.
ta; mungos; eskudo; kruzeiro. oblutak, mn. obluci.
oa. Franeusko oi kod nas se tran-
oboje: V. oba.
skribuje kao oa (ne ua): Antoan
(Antoine), Fransoa (Franr;ois), obolevati (ne oboljevati); ijek. obo-
Boalo (Boileau), Leroa (Leroi) itd. lijevati.
Kombinaeija oin, ako joj ne sledi oboljeoje, ne obolenje. V. -Ijenje.
samoglasnik, prenosi se kao oen:
obresti (se),obretem (se), oni seobre-
Poenkare (Poincare), Zoenvil (Jo-
tu, obreScu; obreo, obrela.
inville), Koentro (Cointreau).
oba, obaju, obama ili obema (m. i sr. obrvati i ophrvati (v. to).
rod): obe, obeju, obema (z. rod); obuhvatati, bolje nego obuhvacati.
oboje, oboga iii obojega, oboma iIi obuimati (nesvrseno prema obujmi-
obojem (ali najeesce ostaje nepro- ti), obuimam i obuimljem; obuima-
menjeno). U ijekavskom ce umesto juCi i obuimljuCi.
obe biti obje, um. obeju - obiju i
urn. obema - objema. Oboje se Obzerver (The Observe,: britanski
prvenstveno upotrebljava za mus- list), ne Observer, Opserver.
karea i zenu, za dvoje deee iii mla- obzirom oa..., obzirom da... pogresl1o,
duneadi, kao i u opstem znaeenju i treba s obzirom (v. to). V. i bez
jedno i drugo (npr. oboje je tacno). obzira.
Obojica se upotrebljava sarno za -oc (pogreSno urn. -lac): V. -ioc: -aoe.
dva muskarea.
119 od kada

OCENE odIican, vrlo dobar, dovo- odbiti: odbij, odbijmo, odbijte.


ljan itd. treba (prema M. Sipki) pi- odbramben, ne odbranben.
sati velikim pocetnim slovom prve
reci kad su izvan teksta, tj. kad se od danas.
pisu ispod zadatka i pismenih sas- od - do. Ukoliko se ispred dva broja
tava. koji oznacavaju gornju i donju vred-
oeclliti, ocenjivati nije dobra sa in- nost upotrebljava predlog od, pred-
strumentalom ("Ocenili su to kle- log do mora se pisati slovima a ne
vetom", "Predlog je ocenjen prih- zamenjivati crtom: "Ziveo je od
vatljivim") treba: ocenili su to kao 1642. do 1727" (ne "od 1642-
klevetll, ocenjen je kao prihvatljiv. 1727"), "od 18 do 20 casova" itd.
Up. ozna6ti. Up. izmeau.

Oecvi iIi Ocevi (praznik): v. otac. odeljenje, ne odelenje. U ijekavskom:


odjeljenje, odio iIi odje/ (gen. u oba
ocekivati je da... pogresno, kao i na- slucaja odjela).
dati se da (v. to).
odeljenjski (odeljenjska zajednica),
Ocenas (molitva). ne odeljenski.
ocevidae, ocevica, mn. ocevici. oderati: kao derati (v. to).
ocvrsnuti: ocvrsnllo, -snufa i ocvr- odgonetka: kao zagonetka (v. to).
sao, ocvrsla.
odgristi: odgrizen (ne odgriien).
occlaviti, ocelavio sam, ali ocelaveIi
starac (pridevski). Tako i ocoraviti, odh- ne nego oth-: othraniti. othuk-
ocopaviti. V. -iti. nllti itd.

ocutati (ne otcutati). Odiseja (Homerov ep); odiseja (za-


jednicka imenica u znacenju "dugo
od- ostaje nepromenjeno ispred sis i mucno lutanje, potucanje").
(odskakati, odsteta itd.), inace
ispred bezvucnog suglasnika prelazi odiskona.
u ot-: otkako, otkloniti, otpadak, odjahati, odjasem, oni odjasu.
othraniti, otcepiti itd. odjedanput, odjednom, odjedared.
odaliska, dal. odaIiski, gen. mn. oda- od jesenas.
Iiski i odalisaka.
od jure.
odasvud(a) i odsvud(a}.
od jutros.
odavno i odavna.
od kada i otkad(a}.
odbitak, mn. odbici.
odlallc 120

od lane i od lani. upotrebljava za objasnjenje iste


od letos. stvari dmgim recima ("Krece se kao
kraljica u sahu, odnosno pravo i po
ODLIKOVANJA I NAGRADE, dijagonali"), gde urnesto odnosno
prema P, obicno se pisu malim slo- treba reci to jest.
Yom, npr. odlikovan je ordenom
zasluga za narod J reda; ima me- odojak je mladunce koje jos sis a
dalju za hrabrost. Velikim slovom (najcesce prase), dojence je beba;
prve reCi pisace se nazivi koji ima- odojce i sisance imaju oba zna-
ju karakter imena, npr. Legija casti, cenja.
Takovski krst, a i drugi kada je po- odoka (priblizno, otprilike).
trebno istaci "doslovnu sluzbenu odolevati (ne odolj'evati); ijek. odo-
fonnulacij u naziva". lijevati.
odliti: odlij, odlijmo, odlijte. od onda i odonda.
odmalena. odonud(a).
odmaloprc. odozdo i odozdol(a).
odmarati, odmoriti, umesto odmarati odozgo i odozgor(a).
se, odmoriti se (" - Sta radite? -
Odmaramo", "Idem malo da od- od pocetka.
morim") potpuno je neprihvatijivo odranije (ne od ranije).
u knjiz. jeziku. odrecan i odrican znaCi ista.
odmila; od miloste. odreda (svi odreda); rastavljeno u
odncdavna i odnedavno. doslovnom znacenju, npr. iCi od
odnckud(a). reda do reda, covek od reda i za-
kona.
odncti: v. -neti.
ods-, ne ots-: odskakati, odseCi, od-
odnos: izraz u odnosu na ponekad se sek, odsesti, odstraniti, odsustvo
zloupotrebljava u poredenjima. itd.
Umesto "Cene su 2,5 puta vece u
odnosu na proslu godinu" dovoljno od sada i odsad(a).
je reci " ... nego prosle godine". od sinoc.
odnosno znaci izbor izmedu dveju iii odskora.
vise mogucnosti ("Crvenom i pla- odspred(a).
yom bojom oznacena je topla od-
nosno hladna voda"); pogrdno se odsto (= posta, nasto).
121 oko

odstrag(a) = odstrag. ofsajd: ofsajd pozicija, ofsajd zamka


odsukati: kao zasukati (v. to). (crtica nije neophodna).

odsutan. odsutnost, odsustvo. ogladneti, ogladneo, ijek. ogladnje-


ti, ogladnio, ogladnjela (ne upotre-
odsvud(a) i odasvud(a); takode od- bljava se vise ogladniti "uciniti
svalwd(a), odsvuklld(a), odsvagde. gladnim"). V. -iti.
ods-, ne ots-: odsetati, odskrinuti, oglupeti, oglupeo (ijek. oglupjeti,
odsrajiti, od~tampati, odsunjati se ogilipio, oglupjela) i oglupaveti,
itd. -veo (ijek. oglupavjeti, -vio, -vje-
odsteta. laY, danas sa istim znacenjem kao i
od tada i otad(a). oglupiti, -io i oglupaviti, -io. V. -iti.

oduska, oduske i odllsak, oduska. ogoleti, ogoleo (ijek. ogoljeti, ogolio,


ogoljela) "postati go"; ogoliti,
oduvek. ogolio "uciniti golim". V. -iti.
odvajkada. ogrebati i ogrepsti: kao grebati (v. to)
odvesti, odvezen (ne odveien). i grepsti.
odvijati sc. Ovaj glagol se sasvim pra- ogrubeti, ogrubeo (ijek. ogrubjeti,
vilno upotrebljava za radnje i zbi- ogrubio, ogrubjela) i ogrubiti,
vanja, npr. "Let se odvija po planu", ogrubio (po recnicima ovo drugo bi
"Evo kako su se odvijali dogadaji" znacilo "uCiniti grubim"). V. -iti.
i 51. Neosnovani su pokusaj i da se oi (francusko): v. oa.
ograniCi na doslovno znacenje (od-
motavati se), jer je posredi sasvim okaniti sC,okanim se, nek se onokani
ista figurativna upotreba kao u gla- toga, nek se oni okane; okanio se,
gol.ima razvijati se, teci, odigravati okanila se; ne: okanuti, okanem,
se i drugima. okanllo.

odviti: odvlj, odvijmo, odvijte. okarakterisati kao, npr. "Okarakte-


risali su ga kao neiskrenog", ne
odvrtka, dat. odvrtki, gen. mn. odvrtki "neiskrenim". Up. oceniti, okvali-
i odvrtaka. fikovati, oznaciti.
od zimus. O'Kejsi (O'Casey), ne O'Kejzi.
oformiti, neprikladan rusizam: bolje oko (predlog) moze se upotrebiti i fi-
je UOb!iL'iti, oblikovati, obrazovati, gurativno, npr. nesporazum oko
formirati. necega, ali se s tom upotrebom cesto
preteruje: umesto "problemi oko
okracati 122

snabdevanja", "nagadanja oko nje- omega, dat. omegi.


govog prelaska u Partizan", "oko omlitaveti, omrsaveti: kao olabaviti
toga se dosta raspravljalo" bolje je: (v. to).
problemi sa snabdevanjem, naga-
omorika, dat. omoriei.
danja 0 njegovom prelasku, 0 tome
se dosta raspravljalo. Onasis (grcko prezime), ne Onazis.
okracati i okracati (sa istim znace- onesvestiti (se), onesveScen i one-
njem). sveSten.
oktobar (ne oktombar); Oktobar (ve- opaska, dat. opasei, gen. mn. opaski
likim slovom kad se odnosi na re- (PR 60 daje i opazaka).
voluciju 1917); Oktobarska revolu- OPEK, OPEK-a, OPEK-u.
cija. ophrvati je cesce nego obrvati, mada
oktopod (ne oktapod). je ovaj drugi oblik pravilniji (pre-
oktroisati. rna rvati).
okuka, na okuei. oportun znaci umestan, prikladan,
potreban: razlikovati od oportuni-
okvalifikovati kao npr. "Izmene za- stic~ki (= koji menja staY prema pri-
kona okvalifikovane su kao nuzno 1ikama, prevrtljiv, neprincipijelan).
zlo", ne "nuznim zlom". Up. oee-
opravka: dat. opravei, gen. mn. op-
niti, okarakterisati, oznaCiti.
ravki i opravaka.
olabaviti, olabavio, -vila (retko ola-
opredeljenje (ne opredelenje). Po-
baveti, olahaveo, -vela, ijek. ola-
modna rec u politickom recniku: gde
havjeti, -vio, -vjela), ali: olahaveli
god je moguce treba je zameniti sa
konopei (pridevski). V. -iti.
odluka, re§enost, izjasnjavanje itd.,
oleandar, oleandra i oleander, oleal1- prema smislu.
dera.
opruga, dat. opruzi.
olovka, dat. olovei, gen. fill. olova-
Opserver ne nego Obzerver (v. to).
ka.
opste- s pridevima pise se sastavljeno:
-om, -em: V. INSTRUMENTAL.
opstepoznat, opsteobrazovni, op-
omanuti, omanem, u znacenju "izne- stenarodni, opstevaieCi itd.
veriti, ne uspeti, podbaciti", obicnije
opstina: malo 0, npr. opstina Vracar,
je nego omahnuti. V. manuti. opstinu Savski venae.
omaska, dat. ol11asei, gen. mn. oma- OPSTINE: v. ULICE; GEOGRAF-
ski. SKA IMENA.
123 Oskar

optimalan znaCi najpogodniji, koji osamsto, osam stotina, osamstoti;


najbo/je odgovara; otuda ovaj pri- osam hiljada, osamhiljaditi.
dey ne treba upotrebljavati u kom- osecaj se upotrebljava uglavnom u
parativu i superlativu (optimalniji, fizioloskom smislu (osecaj gladi,
najoptimalniji). toplote, dodira itd.), a osecanje u
oratorijum i oratorij. smislu dusevnog dozivljaja, emocije
orden: v. ODLIKOVANJA. (osecanje tuge, neina osecanja).
lpak, ove dye reCi ne mogu se uvek
Orel, ore/ski (tradicionalno kod nas i strogo razgraniciti, utoliko pre sto
u drugim jezicima, mada je ruski je u hrvatskoj varijanti stanje sas-
izgovor Arjol). Up. Potemkin. vim drukCije: osjeeaj ima psihicko
ORGANIZACIJE: v. USTANOVE. znacenje (osjecaj tuge, njeini
Orijent (u znacenju 'istocne zemlje i osjecaji), dok se u fizioloskom
narodi'); Orijen! ekspres (bez crtice znacenju upotrebljava osjet.
prema P). osedeti, osedeo (ijek. osijedjeti, osi-
orman i ormar. jedio, osijedje/a): danas se gotovo
ne upotrebljava osediti, osedio
Ormuski iii Hormuski tesnac (mo- (ijek. osijediti, osijedio), "uciniti
reuz); ne -ski. sedim". V. -iti.
-os, -es u starogrckim i -us, -is u lat. Osijek, osjeCki, Osjecanin, -anka.
imenima kod nas se izostavljaju:
Homeros - Homer, Aristote/es ~ osim i sem podjednako su dobri obli-
Aristotel, Sextus - Sekst, Traianus ci: ovaj drugi se upotrebljava samo
- Trajan, Martialis - Marcijal. Ipak u ekavskim krajevima.
se -os zadrhva u dvosloznim ime- Osimski sporazum: tacnije bi bilo
nima grckih ostrva: Rodos, Samos, Ozimski, jer je nazvan po mestu
Hios itd. mnogo je obicnije nego Ozimo (Osimo) u srednjoj Italiji. V.
Rod, Sam, Hij. Grcka imena na S i Z.
-Ides dobijaju nastavak -kle (Pe- osjeka (nastalo pogreSnom analo-
rikle, Sofokle, Temistokle itd.), kod gijom prema sjeCi) ne smatra se za
starijih pisaca i -klo (Perik10, itd.). pravilan ijek. oblik, nego samo
huena na -as kod nas dobijaju -a: oseka.
Leonidas - Leonida, Augias -
Augija, Aeneas - Eneja (mada se Oskar, dobitnik "Oskara" (veliko
kao uobicajeni dopustaju i Augije, pocetno slovo; navodnici nisu
Enej). Za imena na -ius v. -ije. neophodni). V. ODLIKOVANJA.
oskudcvati 124

oskudevati u neeemu ili neeim; ne na osvdtenje kao stanJl oblik od


necemu. osvecenje (crkve i s1.).
oslabiti, oslabio, oslabila, ali oslabeli osvetljenje (ijek. osvjetljenje), ne os-
misiCi i s1.: up. olabaviti. vetlenje.
oslepeti, oslepeo (ijek. oslijepjeti, Osvjencim (Oswificim): ne Osvjen-
oslijepio, oslijepjela) "izgubiti cim. Kad se govori 0 zloglasnom
vid"; oslepiti, oslepio (ijek. oslijepi- nacistickom logoru, bolje je upotre-
ti, -io, -ila) "liiiiti (nekoga) vida". biti nem. ime Auiivic (Auschwitz).
V. -iti. ostrokonda, obicnije nego ostro-
oslobodilac (ne oslobodioc), mn. kondia.
oslobodioci, oslobodilaca. otad(a) i od tada.
osmoletka (ekavski), osmoljetka otcepiti, otcepljenje (ne odc-); oce-
(ijek.): umesto jednog i drugog bo- piti (cepnuti, udariti).
lje je osmogodisnja skola.
otcepiti (izvaditi cep); ocepiti (stati
osnov i osnova; na osnovu i na os- nekom na nogu).
novi (necega).
otcutati ne nego oCutati.
Osovina: velikim pocetnim slovom
otcusnuti.
(prema M. Sipki) kad se misli na
osovinu Rim-Berlin-Tokio u II otecen ne nego otekao: V. TRPNI
svetskom ratu; sile Osovine. PRIDE V.
ostarcti, ostareo (ijek. ostarjeti, os- otiCi: odem i otidem; odoh i otidoh;
tario, ostarjela) "postati star", os- otidi! PR 60 dopusta i oblike
tariti, ostario "uCiniti starim"; da- otit/em, otit/oh, otit/i, koje neki
nas se razlika u znacenju uglavnom strucnjaci ne smatraju knjizevnima.
izgubila. V. -iti. otkad(a) i od kada.
ostatak, mn. ostaci. otkako.
ostrici: v. striCi. otkud(a).
ostriga, dat. ostrigi i ostrizi. otpadak, mn. otpaci.
ostruga, dat. ostruzi. otpiti: otpij, otpijmo, otpijte.
ostvarljiv i ostvariv. otpocetka ne nego od pocetka.
osvestiti (se), osvescen, osvescenje i otpola (tako u recniku Matice srpske,
(rede) osveSten, -stenje. Drugo je mada ga pravopisni prirucnici ne
beleie: up. dopola, napola itd.).
125 ovaj

otprc, ijek. ofpnje, pise se sastavljeno Od naziva biljaka grade se pri-


kao prilog, npr. "Ja ga otpre pozna- devi na -ov odnosno -ev bez obzira
jem". Kad je spoj dva predloga (u na rod imeniee: hrasfov, orahov, ali
Pravopisu se 0 takvoj upotrebi nista i lipov, trdn)ev, brezov itd. Za bilj-
ne kaze) bolje je pisati odvojeno, ke sa zavrsetkomr nastavakje uvek
npr. od pre nedelju dana (up.: do -ov: borov, javorov.
pre nedelju dana). -ov i-in. Prezimena s ovim zavr-
otprilike. seeima, mada po poreklu prisvojni
otprvc. pridevi, danas su imeniee i stoga u
instrumentalu jednine imaju ime-
otud(a). nicki zavrsetak -om: Cehovom,
otupcti, ofIlpeo, (ijek. otl/p)eti, ofu- Vasiljevom, Dimitrovom, Lenjinom,
pio, ofl/pjela) "postati tup", otl/lJi- Subotinom itd. Dopusta se ipak i pri-
fi, otl/pio "uciniti tupim". V. -iti. devski nastavak -im, prvenstveno
otvoreno: v. BOJE. kod sh. prezimena: Vasiljevim, Mi-
ljanovim, Tokinim itd. Vokativ se
-ov, -ev, -Ijev su sufiksi za gradenje moze zavrsavati na -e (Hruscove,
prisvojnih prideva (v. to). Imeniee Staljine) iIi bitijednaknominativu,
sa zavrsctkom r mogu dobiti -ov ili naroCito ako prethodi titula (druze
-ev (lekarov i lekarev), ali imeniee Breznjev, profesore Spalatin).
stranog porekla i one na -er imaju
sarno -ov (direktorov, majstorov, ovaj i taj. Zameniea ova), ova, ovo
del'erov), a kod car pridev je sarno oznacava bliskost govornom lieu
carev. Kod zajednickih imeniea na (bilo doslovno, bilo bliskost u vre-
-.~ nastavak je -ev (kosarkasev,
menu ili u mislima); zameniea tal,
kicosev), a kod imena uglavnom ta, to oznacava bliskost sagovorni-
-ov (Kisov, Busov, Krasov), osim ku, odnosno izvesnu udaljenost od
kad je u prethodnom slogu 0 (Kosev, gOVOITKlg liea (manju nego zameni-
Milosev). ea ona)). Poslednjih godina sve je
Nastavak -ljev dobijaju imena sa cesca pogresna upotreba zameniee
zavrsetkom -v (Kirovljev, Jakovljev, ova) namesto tal, npr. "lz Spanije
Miroslavljev); za licna imena nam javljaju da je u ovo) zemlji iz-
dopusta se i nastavak -ov (Tomisla- bio nov talas teroristickih napada"
vov). lmeniee brat, sin i mui imaju (treba: u to) zemlji). 1 kada se za-
prideve bratovljev (pored bratov i meniea odnosi na sadrZaj prethod-
bratovlji), sinovljev (sinovlji) i nih receniea, najcesce treba upotre-
muievljev (muzevlji). biti tal: umesto "Drustveni proiz-
ovamo-onamo 126

vod je porastao za 3, a nacionalni Kod veeine ostalih kraei oblik, uko-


dohodak za 4,6 odsto. Izovih poda- liko postoji, oseea se kao zastareo
taka zakJjucujemo..." bolje je: ... Iz iIi pesnicki, npr. kljuCi, puti, idra/i,
tih podataka... divi i sl. Oei (umesto ocevi) upo-
ovamo-onamo. trebljava se danas samo u izrazima
kao grad~ki oei, erkveni oei.
-ovati: v. -irati. Nastavak-ovi odn. -evi dodaje se
ovcji i ovciji (drugi oblik je laksi za i dvosloznim imenicama kaogo/lIb,
izgovor). jelen, prsten, pojas, h~aj, soko itd.,
ovde i ovamo moraju se razlikovati gde je gotovo isto tako uobicajena i
kao i gde i kuda (v. to): Ovele kraea mnozina: go/ubovi iIi go/ubi
stal1ujem, ali Do§ao sam ovamo, itd.
Preaite ovamo, Pos/ali su ih ova- Za imenice sa zavrsetkom s iii z
1110 i td.
nastavak glasi -ovi (g/asovi, nizovi),
ali neke dobijajll i -evi. Mada Sll
ovde-ol1de. konzervativniji gramaticari odbija-
overac (ovjerac) dobro je kao i Ii da priznajll taj izuzetak, dan as su
ovU)eri/ae, ovO)eritelj i ovU)ero- sasvim pravilni i uobicajeni oblici
vite/j. 110sevi, kursevi, pojasevi, mrazevi,
-ovi, -evi kao nastavak za mnozinu m/azevi (porednosovi itd.). V. iPlit.
dodaje se prvenstveno jednosloznim ovlastiti: ov/aH;en i ov/a§ten; ov/a-
imenicama (brodovi, krajevi) i H:enje i ov/a§tenje.
dvosloznim iii trosloznim imenica- -ovna, -evna je nastavak ruskih zen-
ma koje gubitkom nepostojanog a skih patronimika (imena po ocu, kao
svode osnovu na jedan slog (vetar urn. rodu -ovic, -evic): ne treba ga
- vetrovi, ce§alj - ce§/jevi, oraD - mesati s prezimcnima na -0 va, -eva.
or/ovi). lzvestan broj jednosloznih Menja se po pridevskoj promeni:
imenica dobija sarno nastavak -i, Pavlovnoj, Nikolajevnoj itd.
npr. zubi, konji, prsti, aaci itd.; tu
spadaju i imena naroda (Rusi, Grci, ovrci (ovr§iti): v. vditi.
Cesi, itd.) i merne i novcane jedi- -ovski, -evski. Prezimena s ovim
nice (grami, vati, omi, ina, z/oti, zavrsetkom uvek imaju naglasak na
jeni itd.). Od imenica na -k (znak, njemu kad su poljskog iii ruskog
zrak, zvuk, vuk, krik itd.) jednako porekla (Malinovski, Tomasevski,
je uobicajena kraea i duza mnozina: Dostojevski i sl.). Takav naglasak
znakovi i znaci itd. (ali uglavnom se uobicajio kod nas, pa veeina
sarno duza u genitivu:znakova itd.). strucnjaka smatra da ga treba pri-
]27 ozivcti

meniti i na makedonska prezimena, ofiveti, oiiviti. Prema opstoj razlici


iako je u njima izvorni naglasak na koja vazi za glagole na -iti i one na
trecem slogu od kraja: Tupurkovski, -OJeti (v. pod -iti), recnici i pri-
Kolisevski bolje je nego Tupurkov- rucnici propisuju oiiviti u znacenju
ski, KoliSevski. uCiniti iivim, a oiiveti, ijek. oiivjeti,
Ozava, Seidzi (ne Seidi: v. JAPAN- dopustaju sarno u znacenju postati
SKA IMENA). iiv. Mnogobrojni primeri iz knji-
zevnosti i stampe pokazuju, medu-
ozelencti, ozeleneo, ijek. ozelenjeti, tim, da se danas u oba znacenja upo-
ozelenio, ozelenjela. trebljava sarno ovaj drugi oblik; po
oznaciti, oznacavati nije dobro sa in- recima M. Stevanovica, "tu razliku
strumentalom ("Stampa ovu de- u znacenju gramaticari ijezicki pu-
klaraciju oznacava uspehom Evrop- risti bezuspesno nastoje da ocuvaju
ske zajednice", "U Londonu je in- u jeziku". Stoga se dan as mora
tervencija oznacena preranom"); smatrati ispravnom kako neprelaz-
treba: oznacava kao uspeh, ozna- na upotreba tako i prelazna: ne sarno
cena kao prerana. Up. oceniti. "Priroda je ozivela", "Ozivece za-
ozeniti se (nekom), oienio sam se boravljeni obicaji", nego i "Oziveli
njome, ne: oieniti (neku), oienio (oiivjeli) smo trgovinu", "Uspehje
samje. Prelazno se moze upotrebiti oziveo (ijek. oiivio) nekadasnje
sarno s muskarcem kao objektom, nade", "Treba oziveti (oiivjeti) us-
npr. oieniti sina (=naci mu zenu). nulu palanku" i sl.
p

Pacino (AI Pacino), ne PaCino. moze se smatrati za tesku gresku.


pacji (bolje) i paciji. Umesto dva para pantalona, pet
pari panta/ona i sl. bolje je i jas-
PADEZI: v. GENITIV; INSTRU- nije dvoje pantalone, pet pantalo-
MENTAL; VOKATIV na (iii petore pantalone) itd.
Pag, pa.§ki, Pazanin, Pazanka. paramilitarni (u prevodima sa eng. i
pakpapir. fr.) suvisno pored naseg izrazapara-
palacinka, dat. palaCinki i palaCinci, vojni.
gen. mn. palaCinki i palaCinaka. paramparce, paramparcad.
paljenje, ne palenje. paranoja, paranoik, paranoicall;
Panama: Panamac, Panamka,panam- paranoidan (sklon paranoji).
ski, panama §e§ir; Panamski kana!' Pariska komuna.
Pandfab, bolje nego Pendzab; pan- Pariz: pariski; Parizanin, -anka (Pari-
diapski (ne -bski). zlija samo u podsmesljivom tonu).
paoci (na tocku): jednina je palac, PARTICIP PREZENTA: v. GLA-
paoca, gen. mn.palaca (nepaoka). GOLSKI PRILOG SADASNJI.
Moze se upotrebiti sinonimibica. partnerka, dat. partnerki, gen. mn.
papa (malo p, v. TITUL£). V. i IME- partnerki.
NAPAPA. pastorka, dat. pastorki, gen. mn. pas-
par. Upotreba u znacenju nekoliko torki i pastoraka.
(par dana, video sam ga par puta, pastrmka, pastrmki i pastrmci, gen.
u par reCi is!.) nije preporucljiva, mn. pastrmki.
ali se srece i kod dobrih pisaca i ne
129 Pctar

pasa: s crticom posle imena (lbrahim- pejzaz, pejzazista, -isticki. ne pejsai


-pasa, Omer-pasa Latas itd.). itd.
pat pozicija (crtica nije neophodna, penaltik, iskvareno od eng!. penalty
v. CRTICA 3). kick (kazneni udarac): treba reCi iii
patricij i patricije. penal iii jedanaesterac.

patrijarh (malo p, v. TIrULE); mn. Pendhb: V. Pandiab.


patrijarsi, gen. mn. patrijaraha i penjati (se), penjao (se), penjala (~e)
patrijarhii. i peti (se), pea (se), pela (se).
Pavao i Pavle se jednako menjaju po Perast, Perastanin, Perastanka, pe-
paddima: PavIa, Pavlu, Pavlom, raski.
Pavlov. Pogresno je "Pavleta", "s perestrojka, dat. perestrojci.
Pavletom" itd.
perfekt i perfekat.
pav)aka, dat. pavlaci.
pergament i pergamenat.
Pav)ova, Ana (balerina), ne Pavlov-
na. perika, dat. perici.

PC (skrac. od personal computer) Perl Harbor (Pearl Harbor); nema


dvosmisleno je u cirilickom tekstu, opravdanja za pisanje "Harbur",
pa je bolje pisati po izgovoru pi-si, mada je zaddano i u PRo
pi-sija. perpetuum mobile, ne perpetum.
Pecuj (danas retko Pecuh) nas je na- Persijski zaliv je tradicionalno ime;
ziv za madarski grad Pee (Pees). nikakvog razloga nema da se nazi-
pecurka, dat. pecurci, gen. mn. va "Arapski" iii "Arapsko-persijski
peG~uraka.
zaliv".

Pee, pecki, Pecan in i Pecanac, Pe- persona grata (rado viden gost),per-
canka. sana non grata (nezeljena osoba).
Menja se sarno prva rec: "Proglasen
Pecka patrijarsija (velikim slovom je za personu non grata".
prve reci, i kadje naziv administra-
tivne jedinice, prema P). perunika, dat. perunici.

pega, dat. pegi. peruska, dat. perusci. gen. rnn.


perI/ski i perusaka.
pejorativan (rec je lat. porekla, nema
potrebe da se uzima u fro obliku Petar, Peter. Ruski oblik ovog imena,
pezorativan). iz razloga koji su objasnjeni u Cl.
105 f Pravopis~, treba uzimati u
Pelar Veliki 130

obJiku Petar, ne Pjotr. Poljski je pij, pijmo, pijte, popij, popijmo, po-
Pjotr (Piotr); slovenacki Peter, Pe- pijte, nepi, popi itd. V. ZAPOVED-
tra, Petru (s nepostojanim e); ne- NI NACIN.
macki Peter, Petera, Peteru; engle- pijanino: m. roda, u mnozini obicl1o
ski Piter (Peter). srednjeg (pijanina).
Pctar Vcliki (ruski car). pij anka, dat. pijanci, gen. mn. pijanki.
pctcljka, dat. peteljci, gen. mn. pe- pijedestal.
teljki i peteljaka.
pij etct.
pctolctka (ijek. petoljetka), dat. pe-
toletki: bolje petogodi§nji plan odn. Pikaso (Picasso), Pikasa ili Pikasoa
petogodisnji period. (prema sp. iIi prema fr. izgovoru).

pctorka: kao cetvorka (v. to). pingpong (sastavljeno prema P);


pingpong takmicenje i sl. (v. CR-
petoro-sestoro; pet-sest. IlCA 7).
pctrolejka, dat. petrolejci, gen. mn. pire (m.), pirea, mn. pirei; krompir-
petrolejki. -pire, kesten-pil-e (s cliicom) iii bo-
Pctrovac na Morn. Up. Biograd. lje pire od krompira, pire od keste-
Pctrovdan: v. PRAZNICI. na.

petsto, pet stotina, petstoti; pet hi- Pirineji (bolje nego Pireneji, prema
ljada, pethiljaditi. fr.); Pirinejsko poillostrvo.

pczcta (spanska novcana jedinica) i pisati vclikim, malim slovom i pisati


pezos (novcanajedinica vise latin- s velikim, s malim slovom jednako
skoamerickih zemalja) kod nas su su pravilni oblici. V. i s(a) + IN-
vee odomaeeni oblici. Prema izvor- STRUMENTAL.
110m izgovoru bilo bi ispravnijepe- piska, dat. pisci i piski.
seta i peso. V. -0 (IMENICE). pismcn (pored znacenja koje ima u
peiorativan: v. pejorativan. spojevima kaopismen covek) znaCi
pfenig (stoti deo nemacke marke), ne u prvom redu "iskazan slovima,
plening, fenig. napisan". Potpuno bezrazlozno su u
nekim skolama tradicionalni izrazi
Pigmej (pripadnik africkog plemena); pismeni zadatak, pismena veibo
pigmej (patuljak). itd. zamenjeni s "pisani zadatak",
pihtija iii pihtije, bolje nego piktija i "pisana vezba".
piktije (u turskom ova rec ima h).
131 Pljcvlja

pisi kuci propalo, bolje odvojeno pre- plejada oznacava manji skup ljudi iii
ma P, ali i s crticama (pisi-kuci-pro- predmeta (prvobitno sedam); ne va-
palo). Jja je upotrebljavati umesto n1lw.\:-
pistaljka, dat. pisfaljci, gen. mn. tvo. masa. Kao tennin iz francuske
pi.\:faljki. knjizevnosti pise se s velikim P; kao
naziv sazveZda takode veliko i u
piti: v. pij. mnozini (Plejade= Vla§iCi).
pihma i pidiama. plejbek.
Pjaccnca (Piacenza), ne Pijacenca, plej-of (s crticom prema P).
Pjacenca.
plcmenka (vrsta grozda), dat.plemen-
Pjctro (ita!. Pietro), ne Pijetro. ci i plemenki.
planctarijum i planetarij. plemic, plemicki; plemkinja (bolje
planinarka, dat.planinarki, gen. mn. nego plemickinja).
planinarki. PLEMICKA IMENA: v. de.
Plasido (P16cido. sp. ime): naglasak plicina (sa cj, ali plicak (sa c), oba u
je na prvom slogu. znacenju plitko mesto.
plastenik (zimska basta od plastike, Plimut (Plymouth): v. Portsmut.
nacinjcno po analogiji sastaklenik)
losa jc kovanica: osnova plastik- Plisecka, bolje nego Pliseckaja;
Plisecke, Pliseckoj, ne Pliseckaje.
proizvoljno je skracena i spojena s
nastavkom druge reci. Up. Krupska.

plast,pla.\:tom iplastem; mn.plastovi Plitvicka jczcra.


i pla.\:tevi. plovka, dat. plovki; plovciji (lakse za
plavo-1Jeo-crvcn; plavomodar, pla- izgovor nego plovc/i).
vosiv; plavozelen iii plavo-zelen, plus: mn. plusovi i plusevi.
zavisno od znacenja (v. BOJE). plutonijum iplutonij.
plavojka, dat. plavojki, gen. mn. pljacka, dat.pljacki, gen. mn.pljacki.
plavojki.
pljeskati, pljeskam. pljeskajuci i
plebs, plebejac, plebejka (dat. ple- pljescem, plje§cuCi.
be/ki), plebejski.
Pljevlja (mnozina sr. roda), iz Pljeva-
plccka, dat. pleCki, gen. mn. plecki i lja, u Pljevljima; Pljevljak, Pljev-
plecaka. ljanka; pljevaljski.
pljuska 132

pljuska, dat. pljusei, gen. mn. pljuski opasnost po... , stetan po..., koristan
i pljusaka. po , poslediee po ... , utoliko bolje
pljuvacka, dat. pljuvacki. po itd., gde se moze upotrebiti i
predlog za.
po. Prema Pravopisu, receapo ispred
zameniea pise se odvojeno kad po (=pola): dva i po; junak i po; ni
oznacava jediniee u nekom skupu po jada; bez po muke.
(distributivno znacenje), npr. "Sva- pobiti: pobij, pobijmo, pobijte.
kom svome prijatelju doneo je po pobledeti, pobledeo (ijek. poblije-
kakav poldon", "Svi su duzni obra- djeti, poblijedio, poblijedjela): ne
diti po neko pitanje", "Po koji put upotrebljava se vise poblediti
vee dolazis?". U znacenju neodre- "uciniti bledim". V. -iti.
etenosti pise se sastavljeno, npr.
"Tek se poneki slusalae javi", pobogu.
"Ponesto je jos ostalo",pokoji put, pobolevati (ne poboljevati); ijek.
poneki put (u znacenju katkada). pobolijevati.
Prilozi ponegde, pogdekad, pokat- pocrneti, poemeo, ijek. poernjeti,
Iwd, pomalo, povise, podosta itd. poemio, poemjela (postati ern);
pisu se sastavljeno; tako i u izrazu poemiti, poemio (obojiti u erno).
malo-pomalo. Isto i za poerveneti (ijek. poerve-
Umesto po tom pitanju, po pita- n.jeti) odn. poerveniti. V. -iti.
nju (necega) bolje je upotrebiti pred-
log 0, povodom iIi reCi u tom po- pocrpsti ipocrpiti: menja se kaocrp-
gledu, II pogledu (necega). Umesto sti i erpiti (v. to).
diskusija po prvoj tacki dnevnog pocuriti, po curio je, poeurice, ne
reda, bolje je 0 prvoj tacki iii po- poeureti itd.
vodom prve tacke. pocesto, pocdce.
Oblik po prvi put obicno se
smatra pogresnim i zahteva se iz- pocetak, mn. poceci.
baeivanje reci po. Za tu zabranu pocerka, retko pokcerka. V. cerka.
dosad nije dato ubedljivo obrazlo- poci za rukom je figurativan izraz,
zenje, utoliko pre !ito se dopusta ne koji ne mora uopste da se odnosi na
samo po drugi put, po tree; put itd. ruku; pogresno je "poei za nogom"
nego i po jedanput, poneki put, u jeziku fudbalskih izvestaca.
pokoji put itd.
Ispravnaje upotrebapo u spojevi- pod- ostaje nepromenjeno ispreds d,
ma kao opasan po (nekoga, nesto), inace ispred bezvucnog suglasnika
prelazi u pot-: potkradati, pOtpll-
133 podvlIci

kovnik, potceniti, potCiniti, pothvat podlistak, podliska, mn. podlisci.


itd. Cuva se celo u recima poddi- podloga, dat. podlozi.
ja/ekat, podaakon i u recima na
podt- (v. to). podmladak, podmlatka, mn. pod-
mlaci.
poda mnom; poda nj (= pod njega);
poda se (= pod sebe). pod nebom (odvojeno prema P).

podatak, mn. podaci. podnoc (= kasno uvece).

pod bogom (odvojeno prema P). podnosilac (nepodnosioc), mn.pod-


nosioci, podnosi/aca.
podbradak, podbratka, mn. podbra-
ci, podbradaka. podp- ne negopotp-: potpalubni, pot-
pukovnik itd.
podbuo, podbu/a ipodbuhao, podbu-
h/a: podhuhnuti, bolje nego pud- podrafavalac (nepodrazavaoc), mn.
bunuti. podrazavaoci, podrazavalaca.
podc- ne nego potc-: potceniti, pot- podruku: u PRje izostavljeno, ali po
centar itd. analogiji s drugim prilozima (npr.
naruku) svakako ga treba pisati kao
podc- ne nego potc-: potCiniti, pot-
jednu rec u izrazima iCi, driati se
covek itd.
podruku. (Ali: dos/o mi je pod
PODELA REel NA KRAJU RE- ruku.)
DA: v. RASTA VLJANJE REC] NA
pods-, ne pots-: podsvest, podsetiti,
KRAJU REDA.
podsmevati se, podstanar, podsti-
podelak (ne podeok), gen. podeoka, caj, podstrek itd.
mn. podeoci, pode/aka. Takode:
pods-, ne pots-: podsiti, podmati itd.
pode/jak, podeljaka. Ijek. podjelak,
jJodiokb, podioci, podjelaka, iii podt-: podtacka, podtekst, podtema,
podjeUak itd. podtip.
podh- ne nego poth-: pothodnik, pot- poduhvat i pothvat; poduhvatati i
hvat itd. poduhvacati.
podij urn i podij. Podunavije,Podunavac,Podunavka
podjednak danas znaci isto sto (dat. Podunavki); "Podunavka"
(easopis: dat. -ki i -ci).
jednak.
podviti: podvij, podvijmo, podvijte.
pod jesen.
podk- ne nego potk-: potkontinent, podvuci,podv/aCiti. Ovi glagoli mogu
potkralj itd. imati i preneseno znacenje, analog-
pocnta 134

no glagolima istaCi, istieati, nagla- pokotenje (ijek. pokoljenje). V. -Ije-


siti, naglasavati: pravilne su rece- nje.
nice kao "Podvukao je znacaj ovog Pokrajina: velikoP (neobavezno) ako
dela", "PodvlaCim da nije bilo ni- je skra6eni naziv za odredenu pokra-
kakvih sukoba" i sl. Isto vazi i za jinu (npr. za "Autonomna pokraji-
glagol potertati (npr. "Pisac zeli da na Vojvodina"). Up. Republika.
poterta negativnost svojihjunaka").
POKRETI (kultumi, politicki, drus-
poenta, ne poanta. tveni, verski), umetnicki pravci,
pogdegde; pogdekoji. stilovi itd. pisu se malim pocetnim
slovom (hriscanstvo, humanizam,
poglavnik (malo p, V. TITULE).
reformaeija, ilirski pokret, raeiona-
pogodak, pogotka, mn. pogoei. lizam, barak, moderna itd.) a tako
POGODBENI NACIN: v. bih, bi- isto i njihovi pripadnici: ilirae,
smo. marksista, obrenovicevae, mojsije-
vae, nadrealista itd.
pogotovo i pogotovu.
pokriti: pokrij, pokrijmo, pokrijte.
pogreska, dat. pogreSei, gen. mn.
pogrdaka. pota: eelih pola sata, ovih pola go-
dine, dobrih pola minuta uobi-
poimence (bolje) i poimeniee.
cajeno, mada bi pravilniji bio sr. rod:
poizdatje. eelo, ovo, dobra.
pojas: mn. pojasevi (retko pojasovi, pota jedan, pola dva itd. (umesto dva-
pojasi). naest i pO,jedan i po itd.) svojevre-
pojasniti: glagol novijeg datuma, mo- menD je osudivano kao gennanizam,
ze se upotrebiti u smislu "delimicno danas je definitivno uslo u knjiz. je-
objasniti, uCiniti jasnijim". zik.
po jedanput, po jednom. potaziti za rukom: v. poCi za rukom.
pojeftiniti (obicnije) i pojevtiniti. poliandrija;poliedar; polietilen (bez
j jer su slozene reci).
pokadsto (kod starijih pisaca obicno
poka,~to, sto Pravopis nije uvazio). polijetej (veliki sve6njak).

pokatlmd. Polinezija, polineianski (bolje nego


polinezijski), PolineZanin, -anka.
pokoji (=poneki); ali: po koji put vee
dolaziF Svako ce dati po koji di- politi: poli;", polijmo, polijte.
nar. politikant, politikantski, politikant-
stvo.
135 poncti

politikolog, -gija, -oh\:ki i politolog, pomajka, dat. pomajei, gen. mn.


politologija, politolo.\:ki. pomajki.
polivinil (ne poluvinil). pomalo; malo-pomalo,' pOl1wnje.
polonijum i polonij. pomfrit, pomfrita (od fl'. pommes
polovinom meseca, polovinom XIX Fites); ne pomfri, pomfrija.
veka i s1.: bolj e sredinom. pomoc: v. u pomoe.
polu- sastavljeno: polubrat, poluzva- pomocu neccga iIi s pomoeu neeega
nican, polufahrikat itd. S crticom (oba oblika su pravilna). Spoj uz
(prema P) sarno ako druga ree pomoe bolje je primeniti l1a ljude
poeinje velikim slovom, npr. polu- nego na stvari, dakle "Mcrili smo
- Mar1a1~ polu-Franeuz. (s) pomoL'u instrumenata", ali
polufinalc: Sf. roda, eesc::: nego "Merili smo uz pomoe laboranta".
muskog. Vjinale. .
pomodarka, dat.pomodarki, gen. rnn.
POLUNAVODNICI, u vidu obienih pomodarki.
(jednostrukih) apostrofa, obavezno
pomozi bog, pomoz' bog (pozdrav)
se upotrebljavaju kad se unutar
ali: ni rod ni pomozbog.
navoda nesto navodi, npr. Zapanjio
me je va.\: cYanak "Zasto u 'Zorki' Pompcji, u Pompejima (u lat. je
ne vole 'gastarhajtere'''. - "Moja mnozina m. roda) iIi Pompeja, u
o/JIiljena lektira i danas je 'Don Pompeji.
Kihot''', kaie ovaj umetnik. P pomusti: pomuzen (ne pomuzen).
predvida i njihovu upotrebu "kao
ponaosob.
blazi vid izdvajanja neke formu-
lacije (umesto navodnika iIi pod- ponasanje: neopravdano se upotreb-
vlaeenja)", naroeito za objasnjenje ljava u mnozini. Umesto "Takva
znaeenj a neke reCi, npr. bordo 'tam- ponasanja ne mogu se vise toleri-
nocrven', dilovati' preprodavati'. sati" treba reci takvo ponasanje
polutka, dat. polutki, gen. mn. polut- (takva praksa) iIi takvi postupei i
ki (PR daje i polutaka). s1.

Poljkinja i Poljakinja. ponekad.


POLJSKA IMENA, u izvomom je- poneki, poneko (npr. Poneki se ne
ziku, uvek su naglasena na pretpos- slaiu s time; ali: Svako je dobio po
lednjem slogu. V: -jevic; Koseusko,' neku [=pojednu] nagradu).
Osvjentim; Petar; ri,' -ski,' Seetin; poneti: v. -neti.
Sleska..
ponistavac 136

ponistavac i ponic~tivac: v. -ivac. porcelanje bezrazlozno zabranjeno u


ponovo, ponova I ponovno. PR 60: svi evropski jezici imaju
oblik sa e (od ital. porcellana), pa
pontifeks (1at. pontifex - prvosve- je on svakako bolji nego poreulan,
stenik, sinonim za papu): pogresno mada se i ovaj drugi mora prihvatiti
je pontif(prema engl. obliku). zbog duge upotrebe koju je imao
poodavno i poodavna. narocito u zapadnim krajevima.
pop: pop pevac, pop muzika i sl. (cr- poredak, poretka, mn. poreci.
tica neobavezna) ali: pop-art; pop- Porgi i Res (Porgy and Bess): ne Por-
-rok; pop-rok muzika. V CRTICA dzi.
3,6.
porno- s crticom: porno~fi1m, porno-
Pop-: v. Hadii-. -casopis itd.
popcti (sc), popnem (se), popeo sam portparol.
(se), ne popenjem, popenjao.
portret iportre: preporucljivijije prvi
popevka, dat. popevci, gen. mn. pope- oblik, jer se lakse menja po pade-
vki i popevaka. zima i bolje odgovara izvedenica-
popiti: popij, popijmo, popijte. rna portretski, portretista, portre-

poplaveti, poplaveo (ijek. poplavje- tisticki, portretirati.


ti, poplavio, poplavjela) "postati Portsmut (uobicajcna transkripcija za
plav". Ne upotrebljava se pop16vi- eng\. Portsmouth, kao i Plimut -
ti, "uCiniti plavim". V. -iti. Plymouth, Dartmut - Dartmouth,
po podne se pise rastavljeno kao Bommut-Bournemouth itd.). Nije
odrcdba (nedeljom po podne; u sest dobro pisati Portsmaut i sl., posto
sati po podne) a sastavljeno kad je se diftong iz reci mouth (usee) u
imenica (nedeljno popodne; celo ovim imenima sveo na neodredeni
popodne; svakog popodneva). poluglas (Portsm't).

popola (npr. deliti popola). Portugaljc bolji oblik,jer se tako ova


zemlja zove i u originalu, dok je
po pravilu, bolje nego u pravilu. Portugalija uzeto iz nemackog (Por-
popravka, dat. popravci, gen. mn. tugalien). Up. Brazil.
popravki i popravaka. PORTUGALSKA IMENA. Slova s
po prilici. i z na kraju reci i ispred bezvucnog
po prvi put: v. po. suglalsnika u portugalskom (ali ne
i u brazilskoj varijanti) izgovaraju
]37 post,kriplum

se kao .\:. Otuda bi najpribliznija posctilac (ne posetioc), mn. posetio-


transkripcija bila Soares, Janes. ci, posetilaca.
Antunes, Dos Santos, Kosta, Ago- poskupeti,poskupeo (ijck. poskllpje-
stinjo is!.; P ipak predlaze da se ti, -pio, -piela) "postati skup"; da-
zadrzi s prema pisanom ob]iku nas se uglavnom upotrebljava i sa
(Soares. Dos Santos itd.). znaccnjem "uciniti skupim", umes-
Nenaglasenoo u portugalskom se to poskupiti, poskllpio. V. -iti.
izgovara 1I, ali takav izgovor kod nas
ne treba prenositi (u protivnom bi poslati, pos/jem i po.~a/jem: poslan i
se umcsto Antonio, gen. Antonija, poslat.
Mario, gen. Marija i sl. moralo pi- posle, pre: nije dobro "deset godina
sati Antoniju, Antonijua, Antonijuu posle", "Kuvajt, sest meseci posle",
itd.). Stoga i Dos Santos, a ne Dus "dan pre" is!., sto se javlja pod uti-
Santus. cajem bukvalnih prevoda s en-
lzmeuu dva samoglasnika s se gleskog i francuskog. Treba reci
izgovara kao z: Jose - Zoze, Car- "deset godina posle toga", "sest
doso - Kardozo. meseci kasnije", "dan ranije" itd.
Nazalni diftong ao nemoguce je poslc podue i poslepodne: kao po
tacno preneti u nas jezik, pa se mora podne (v. to).
zadrzati u oblikuao: 20ao, Falkao,
Sao Salvador itd. posrcbriti,posrebren (ne posreb/jen).
Slovna kombinacija Ih izgovara posred; posred srede.
se /j, a nh - nj: Carvalho - Karva- posredi (posredi .Ie nesto = u pitanju
ljo, Agostinho - Agostinjo, Cunhal je nesto); odvojeno,po sredi, samo
- Kunjal. u doslovnom znacenju "po sredini".
Imena sa zavrsetkom -eira, kao
H:reira, Pereira, Oliveira, naglasena postavka, d~t. postavci, gen. mn.
su na e, a ne na i. postavki.
V. i pojedinacna imena. po.stdiplomski, postdiplomac; takode
poscdeti, posedeo (ijek. posijedjeti, poslediplomski.
posijedio, posijedjela). Gotovo se posto (= odsto, nasto); postotak, mn.
ne upotrebljava posediti (posijedi- postoci.
ti), -io, "uCiniti sedim". Isto i po- po straui.
siveti, posiveo (ijek. posivjeti, po-
sivio, -vjela) u odnosu na posiviti, postskriptum: skracenica P.S., po
-io. V. -iti. pravilu latinicom. (pravopis dopusta
iPS, bez tacaka, sto nije uobica-
posiljalac 138

jeno.) Post-postskriptum (dodatak Potcmkin (tradicionalno kod nas: ta-


postskriptumu), skracenica P.P.S. ko i u Pravopisu, Cl. 156 b), mada
posiljalac (ne posiljaoe), mn. posi- je ruski izgovor "Patjomkin". Po-
Ijaoei, posiljalaea. temkinova sela.

posto moze biti vremenski veznik pothimalaJski, ne podh-.


("Posto je to rekao, nastavi malo pothranjcn, pothranjenost (u zna-
tisim glasom") i uzrocni ("Posto cenju nedovoljne ishrane): bolje
nema primedaba, predlog se usva- neishranjen, -ost iii neuhranjen,
ja"): ova druga upotreba pokatkad -ost.
je neosnovano zabranjivana. U iz- potka, dat. potki, gen. mn. potki.
vesnim slucajevima moze biti nejas-
no da Ii je znacenje vremensko iii potkraJ (npr. potkraj leta).
uzrocno: tada se za uzrocno zna- potkultura, ne podk-.
cenje moze upotrebiti buduCi da, a potom (= zatim).
za vremensko nakon sto (obIik koji
su pojedini strucnjaci smatrali ne- potprcdscdnik.
pravilnim, aIi kojije cesto nezamen- potpukovnik; skraceno ppuk. (ne
ljiv, npr.: "Javio se nakon sto su tri p.puk.).
bcogradska lista pisala 0 njegovom potrazilac (ne potrazioe), mn. po-
slucaju").
trazioei, potrazilaea.
posto-poto. potrcpstina.
poStovalac (ne postovaoe), mn. potrcsti: potresen, ne potrden.
postovaoei, postovalaea.
potrti: kao satrti (v. to).
potamncti, potamneo (ijek. potam-
njeti, potamnio, potamnjela) "po- Potsdam; Potsdamski sporazum.
stati taman";potamniti, -io "uCiniti povazdan.
tamnim". V. -iti.
povcrilac (ne poverioe), mn. po veri-
potasiJum pogresno (obicno u pre- oei, poverilaca.
vodima s eng!. i fr.) umesto: ka-
povcsti: povezen (ne poveien).
lij(W11).
poviti: povij, povijmo, povijte.
potccniti, ne podeeniti.
povlaka, dat. povlaei. U pravopisnoj
potcrtati (ne podertati). Za znacenje tenninologiji obicniji je izraz erta.
v. podvuCi.
povodac, na povoeu, mn. povoei.
potciniti, potCinjen, ne podc-.
139 pravobranilastvo

povodom (llecega) i u povodu (ne- praistorija, -ij"ski pogresllo je skovano


ccga) jednako su dobri oblici. po analogiji sapracovek, pradavni
povrh (prcdlog). i sl. Moze se upotrebiti za najranija
razdoblja istorije, ali kad jc rec 0
povuci-potegni. vremenu pre istorije (pre prvih
pozelcncti, pozeleneo (ijek. pozele- pisanih spomenika), pravilno je
njeti, pozelenio, -njela). Ne upotre- samo preistorij"a, -ij"ski. Drugo jc
bljava se pozeleniti "uciniti zele- predistorij"a (dogadaji koji su ne-
nim". Isto i poiuteti, -eo (ijek. cemu prethodili, npr. predistorij"a
poiutjeti, -tio, -tjela) odn. poiutiti, zlocina).
-io. V. -iti. prakcr (od nem. dijalekatskog Prae-
pozicija se pogresno upotrebljava kao ker), bolje nego praher. Moglo bi
suprotnost od opozieija, urriesto se zameniti doma6im mlatilo, tre-
"stranka na vlasti", "rezim" i sl. sac iii isprasivac.
poznavalac, ne poznavaoe; mn. po- pratilac, ne pratioe; mn. pratioei,
znavaoei, poznavalaea. pratilaea.
poznavati: poznajem, poznajd itd. prava (geometrijski termin) menja se
(nc poznam, poznas, sto su oblici kao pridev, dakle na pravoj (ne na
od svrsenog glagola poznati); pravi); otuda je i u mnozini bolje
poznajuti (ne poznavajuti). presek dveju pravih, na pravima
Pozcga, u Pozegi (obicnije nego Po- (mada se tu cesce srecu oblici
zezi); Pozdanin, -anka; poidki; imenicke promene: presek dveju
Slavonska Pozega, Uzicka Pozega. prawl, na pravama).

poznjcti i poieti; poianjem, oni pravilo: v. po pravilu.


poianju i poinjern, oni poinju; im- pravo: hiti u pravu, ne hiti u pravu,
perativ poianji i poinji; poinjeo i bolje nego imati prpvo, nemati pra-
poieo; poinjevsi i poievsi; po- vo (oblici nastali po ugledu na nem.
injeven. i fr.). Drugo je imati pravo na
pozutcti: v. pozeleneti. (nesto), imati pravo da (se nesto
uCini).
pra- sastavljeno: prajezik, prapo-
stojhina itd. pravobranilac (ne pravohranioe),
mn. pravohranioei, pravohra-
pracka, dat. pracki, gen. mn. pracki i nilaea.
pracaka.
pravobranilastvo (ne -iostvo).
PRAZNICI 140

PRAZNICI imaju veliko pocetno slo- predak, pretka, mn. preci, predaka.
vo sarno u prvoj reCi (i u reCima koje preda me, preda mnom, preda nj,
su same vlastita imena): Dvadeset preda se.
deveti novembar, Nova godina,
Bozic, Veliki petak, Dan iena itd. predcas ne nego pretcas.
Za Dan Republike v. pod Republi- predh- ne nego preth-: prethodan,
ka. prethriscanski itd.
Nazivi Duraevdan, Mitrovdan, pred jutro.
Vidovdan i sl. pisu se sastavljeno; u
padezima pored oblika Duraev- predk- ne nego pretk-: pretkongres-
dana, Duraevdanu itd., Pravopis ni, pretkomora, pretkumanovski itd.
dopusta i Duraeva dana, Duraevu pred kraj.
danu iIi Duraeva dne, Duraevu dne PREDLOZI S NEGACIJAMA: v.
itd. ni-.
V SVECI.
PREDLOZI SA DVA RAZLICITA
Prcanj, Prcanja, Prcanju (ne Prcnja PADEZA. Nisu dobri spojevi kao
itd.). prevoz sa i na stanicu, letovi iz i za
pre: v. pos/e. Sarajevo, problemi u i oko "Studi-
prebiti: prebij, prebijmo, prebijte. ja B ", jer upotrebljeni padez odgo-
vara sarno drugom a ne i prvom od
precaga, dat. preeazi. dva predloga. U ovakvim slucaje-
precanin, precanka (u znacenju virna imeniea se mora ponoviti: sa
'voj vodanski Srbin' moze se pisati i stanice i na stanicll, i:: Sarajeva i
s velikim P, prema PR). za Sarajevo. V: sa i bez; za i pro-
precka, dat. precki, gen. mn. preeki tiv.
(retko precaka). PREDLOZI, UZASTOPNI. Spoj
pred-: ostaje neizmenjeno ispred s i dva uzastopna predloga nije u
S, kao i u recima predtakmicenje, nacelu pogresan: primeri kao "ka-
predturski, preddrzavni. Inace is- men za pod glavu", "dovodi ga do
pred bezvucnih suglasnika prelazi u predkueu", "gonili su ih do na gra-
pret-: pretkomora, pretpos/ednji, nieu" nalaze se u narodnom govoru
pretkongresni, pretpro.Sli. pretpro- i kod dobrih pisaea. Ipak treba izbe-
daja, prethodni itd. gavati rogobatne spojeve kao "u 0
tome vee objavljenoj publikaeiji",
predajuci (od predavati), ne pre- "hleb je nacinjen od po uveravanju
davajuCi. pekara sveieg brasna" (treba: u
141 prckrsilac

pub1ikaciji koja je 0 tome vee ob- PREDUZECA: v. USTANOVE.


javljena; h1eb je, po uveravanju pe- prcdvccc (sastav1jeno po P).
kara, nacinjen od sVeZeg brasna).
prcd zoru.
PREDMETI (SKOLSKI), prema P,
pisu se malim slovom (npr. polagao prcgalac (ne pregaoc), mn. pregao-
je istorijujezika s dijalektologijom, ci, pregalaca.
ima slabe ocene iz poznavanja prcgradak, pregratka, mn. pregraci.
prirode), osim ako se ze1i nag1asiti prcgristi, pregrizen (ne pregriien).
da je to zvanican naziv predmeta
(prijavljujem ispit iz predmeta prchrambeni, ne prehranbeni.
Op.~ta metodologija nauka). prcistorija, ne praistorija (v. to).
prcdnjo-: prednjoazijski, prednjo- prckipcti, prekipeo, prekipece (ijek.
nepcani itd. prekipjeti, -kipio, -kipjela) , ne
prcdp- ne nego pretp-: pretpremijera, prekipiti.
pretprodaja, pretponocni itd. prckjucc, obicnije nego prekjucer;
prcds-, ne prets-: predsednik, pred- prekjucerasnji, obicnije nego prek-
skazati, predsoblje, predstava, juceranji.
predstavka, pred~tojati itd. prcklanc i preklani.
prcdsedavati sastanku, sednici itd., prcko. Neki 1ektori zamenjuju preko
ne sastankom, sednicom. u ko1iCinskom znacenju (preko pet
prcdscdnik,pred~ednica: v. ZENSKJ kilograma i sl.) sa "vise od": za tak-
OELlel ZA NAZIVE ZANlMANJA. vu zabranu nema nikakvog osnova.
V. ispreka.
prcdskolski.
prckonoc (ali: preko noCi).
prcdtakmiccnjc.
prckontrolisati: bo1je prokontroli-
prcdtckst pogrcsno, trebapretekst (= sati.
izgovor, iz1ika, prividni povod: od
1at. praetextus). prcko puta.

predturnir. prckosutra i preksutra.

predturski. prcko voljc.

prcduslov je dobra i potrebna rec prckrstiti: v. krstiti.


(mada svojevremeno osudivana kao prckrsilac (ne prekrsioc), mn. pre-
germanizam); nema sasvim isto krsioci, prekrsilaca.
znacenje kao uslov.
prclctati 142

preletati, pre/eeern; pre/eeuCi (ne presesti (nekome;prese/o mi je itd.) i


pre/etajuei). prisesti (uglavnom u ijek. krajevi-
preliti: pre/ij, pre/ijrno, pre/Ute. rna: prisjesti, prisje/o mi je).

prema: u novinskom jeziku neki put presrecan i presretan.


se upotrebljava suvisno ("placanja prestonica znaci isto sto ig/avni grad
prema inostranstvu", "podrskapre- (neke drZave); ne mora se uopste
rna Jugoslaviji") iii pogresno umes- vezivati za pojam prestola i monar-
to drugog predloga ("napadiprema hije.
nasim polozajima" - treba: napadi prestruktuirati pogresno urnestopre-
na nase polozaje). strukturirati (iIi bolje prepraviti,
prenagljen: v. TRPNI PRIDEV preob/iCiti, preustrajiti, reorganizo-
pre nego: uobicajeno je danas, ali ne vati).
i obavezno, dodavanjesto:pre nego Preseren (ne Presern), France (ne
(c~to) se vrati. Franc). U padezima: Preserna,
prenosno znacenje (ijek. prenosno i Presernu itd. E je nepostojano, kao
prijenosno) isto je sto i preneseno u slovenackomPeter (v. to) i u ime-
odnosnojigurativnoznacenje. nima na -ec, -ek (v. to).

preodolevati: kao odo/evati (v. to). pretcas.

preostatak, mn. preostaci. pretekst, ne predtekst.

prepiska, dat. prepisci. prethodan, prethoditi, prethodnik.

preplitati, prep/ieem i prep/etati, pretkongresni.


prep/eeem. pretp-, ne predp-: pretp/ata, pretpos-
pre podne (dve reCi), ali prepodne, /ednji. pretpremijera, pretpradaja,
prepodneva kadje imenica. Up. po pretpraznicni, pretpras/i, pretpo-
podne. noeni itd.

preporucivati, preporucujem: ne preuranjen: v. TRPNI PRIDEV


preporucati, preporucam. prevaga, dat. prevazi.
presahnuti: presahnuo, -hnu/a ipre- prevashodan,prevasnodno u starijem
sahao, -h/a. jeziku znacilo je izvrstan, od/ic~an.
presbiro, presbiroa, rnn. presbiroi. Suvisno je kao zamena za prven-
stven (-no) iIi preteian (-no).
preseljenje, ne prese/enje.
prevesti, prevezen (ne preveien).
143 prisutan

previti: previj, previjmo, previjte. prilog: u prilog necemu (npr. njego-


prcvlaka, dat. prev/aei; Prevlaka voj tvrdnji), ne neeega.
(ime), dat. Prevlaei. priljezan je ijek. oblik, ali se upotre-
prcvodilac (ne prevodioe), rnn. pre- bljava i u ekavskom (mada bi tacnije
vodioci, prevodi/aea. bilo pri/ezan).

prcvoditcljka, dat. prevoditeljki, primalac (ne primaoe); mn. primao-


gen. mn. prevodite/jki. V. ZENSK1 ei, prima/aca.
OBLlC1 ZA NAZ1VE ZAN1MANJA. primarijus.
prczati (plasiti se, trzati se); prezam, primcdba: gen. mn. primedaba, bo-
prezas, oni prezaju; prezajui'i; Ije nego primedbi. V. GEN1TlV
prezaj, ~jmo, jte; pre::.ao, preza/a. MNOZ1NE (imeniee z. roda).
Drugo je prezati (konja i sl.): pre- primenlj iv i primenjiv.
zem, prezeS, oni preiu; preiuCi;
preii, -imo, -ite. Primorac, Primorka (veliko slovo ako
se misli na stanovnike Hrvatskog,
PREZIIVlENA: v. DVOSTRUKA Slovenackog, Cmogorskog primor-
PREZ1MENA; 1ME 1 PREZ1ME; ja; malo slovo kad znaci stanovni-
ic'; ~jevic; -ski; i pojedinacna pre- ka primorskih oblasti uopste). Pri-
Zll11ena. mOlje (s velikim P kad se odnosi na
prianjati: po Pravopisu bezj. radi sla- odredenu regiju).
ganja sa svrsenim glagolom prio- prineti: v. -neti.
nuti.
pripiti se: pripij se, pripijmo se, pri-
pribiti: prihij, pribijmo, pribijt~.
pijte se.
pribrezni je rusizam koji je bolje za- pripovetka, dat. pripoveei (dopusta
meniti rjomaCimfpri)oba/ni, (pri)o- se i pripovetki), gen. mn. pripo-
ha/ski, kao i pribreije sa priobalje. vedaka.
pridavati: pridajuCi, ne pridavajuci. prirodno-matematicki.
PRlDEVI S BROJEM: v. SLO- Prisli (Elvis), rasprostranjena ali po-
ZEN1CE S BROJEM gresna transkripeija: eng!. Presley
prihvatati i prihvai:ati. izgovara se Presli.
prikldtiti (ne prikljdtiti); ijek. pristrastan, -sna, -sno (bolje negopri-
priklijestiti. strasan) ipristran, -a, -0.
Prilcp,prilepski, Prilepcanin, -canka. prisutan. Stilskije neopravdana pre-
terana upotreba izraza prisutan je
PRISVOJNI PRIDEVI 144

u znacenju ima, postoji i sl.: umes- Pristina: tradicionalni naziv za sta-


to "Prisutne su teznje ka zatvaranju novnikaje Pristevac (z. Pristevka),
triista" mnogo je bolje "Javljaju se pridev pristevski. Danas se moraju
teznje ... " iii "Tezi se...". Nije dobra smatrati pravilnim i oblici Pristinac,
porediti ovaj pridev (npr. "Sve su -inka (iii Pristinjanin, -njanka),pris-
prisutniji zahtevi...", "Jedan od naj- tinski.
prisutnijih problema...") niti ga upo- pritiskati, pritiskam, oni pritiskaju,
trebljavati u spoju s reCima suprot- pritiskaj, pritiskajuCi; takode pri-
nog znacenja ("prisutna je nesta- tiscem, oni pritiscu, pritisCi, pri-
sica", "prisutanje nedostatak" i sl., tiscuCi.
umesto cega se jednostavno moze
reci nema). pritka, dat. pritki, gen. mn. pritaka i
pritki.
PRISVOJNI PRIDEVI na -ov, -ev,
-in grade se prvenstveno od imeni- pritoka, dat. pritoci.
ca koje oznacavaju Ijudska bica pri tom(e).
(putnikov, piscev, ienin), zivotinje privezak, priveska, ono sto je prive-
(or/ov, jeiev, kornjaCin), biljke (v. zano; privesak, priveska (ijek.
pod -ov) i nebeska tela (Suncev, privjesak, privjeska), ono sto visi
Zemljin, Marsov). Rede i ne uvek iIi na cemu nesto visi: privesak za
dopusteno jeste gradenje ovih obli- kljuceve. Obe reci mogu imati fi-
ka od naziva organizacija, ustano- gurativno znacenje sporedni deo,
va, Iistova: "Geneksov", "Borbin", nevaian dodatak, prirepak.
vladin, Akademijin i sl.
Umesto prisvojnog prideva nije priviti: privij, privijmo, privijte.
dobro upotrebljavati imenicu u geni- priznajuci, ne priznavajuCi.
tivu: spojevi kao bulevar Lenjina, prljavobeo (v. BOJE).
nov rekord Stekica, slican je i stav
Krleie ispravnije glase Lenjinov pro- sastavljeno: proarapski, pro-
bulevar, nov Stekicev rekord, slican izraelski, profasisticki itd.; malim
je i stav Krleiin. lpak, genitiv se slovom proamerikanac i sl.
mora upotrebiti ako od njega zavisi probdeti: kao bdeti (v. to).
odnosna recenica: "Slican je i stay probiti: probij, probijmo, probijte.
Krleze, koji je jednom napisao ..."
itd. procent i procenat.
V. -Cica; -ica; -ov; -ski. procuriti, procurio je, procurice, ne
prisiti: prisij, prisijmo, prisijte. procureti itd.
145 provrcti

prodajuci, ne prodavajuci. V. a posebno za prvo javno prikaziva-


ZAPOVEDNI NACIN. nje necega (promocija knjige,
produzetak, mn. produieci. stranke i sl.).

progristi: progrizen (ne progriien). proneti: v. -neti.

proizlaziti je bolje nego proizilaziti, prosilac (ne prosioc), mn. prosioci,


ali ni ovaj drugi oblik nije pogresan: prosilaca.
isto umetnuto i nalazi se i u glago- prosta prosirena recenica, ne prosto
Iimasilaziti, obilaziti, nailaziti, po- prosirena.
dilaziti, prevazilaziti itd. (dopusteno prostirka, dat. prostirci, gen. mn.
je i izilaziti, pored obicnijeg izlazi- prostirki i prostiraka.
ti).
prositi: prosij, prosijmo, prosijte.
projekt i projekat.
protestant moze znaciti i "onaj koji
projicirati (sliku na platno i sl.);pro- protestuje".
jektovati (praviti nacrt, projekat, ali
moze biti i sinonim za projicirati). protestni.

prokazan i prokaien. protestovati, protestujem, ne pro-


testvovati, -stvujem.
prokontrolisati, bolje nego prekon-
trolisati. protiv se zloupotrebljava u jeziku
sportskih novinara: "pobedi6emo
Prokuplje,prokupacki, Prokupcanin, protiv Zvezde", "izgubili su protiv
-canka. Francuza", "utakmica protiv Bugar-
prolecni je bolje nego proletnji, pro- ske" umesto: pobedi6emo Zvezdu,
letni; ipak, u ijek. najcesCi oblik je izgubili su od Francuza, utakmica s
proljet[2i (pored proljecni i proljet- Bugarskom.
nji). protiv- sastavljeno: protivkandidat,
proletos: v. -.I'. protivpravan, protivzakonit itd.
proliti: prolij, prolijmo, prolijte. protivvazdusni.
prolongirati znaci "produziti", rede protivvrednost.
"odugovlaCiti"; pogresno je u zna- provladin: v. meauvladin.
cenju "odloziti, odgoditi".
provodadzika, provodadiiki.
promocija: osnovno lat. znacenje ove
reCi je unapreaenje, ali se danas provreti: menja se kao vreti (v. to).
upotrebljava i u smislu reklame iIi
reklamne kampanje (po engleskom),
prozrcti 146

prozreti: prozrem, oni prozru i pticji (bolje) i pticiji.


prozrim, oni prozre; prozri, -ite; PTT (izg. pe te te) moze biti ne-
prozreo (ijek. i prozrio), prozrela; promenlj ivo iIi se menjati PTT-a,
prozret. PTT-u itd.
prozdreti (ijek. proidrijeti), proi- pucaljka, dat. pucaljki i pucaljci.
drem, oniproidru; proidrecu (ijek.
proidrijecu); proidro, proidrla; Pul (naziv agencije): ne treba pisati
proidrt. Takode: proiderati, proi- PUL, j er nij e skracenica (engl. pool
derem, oni proideru, proideratu, - zajednica, udruzenje).
proiderao, -ala, proideran. Nije Pula, Puljanin, Puljanka;pulski.
dobro proidrati, proidracu. V. i punomastan, -sna, -sno.
iderati.
pustahija, imenica m. roda, znaci
prsi (mn. z. roda) iprsa (ron. sr. roda); "razbojnik" iIi "siledzija"; ne sme
gen. prsiju, PI'S! i prs6; u prsima. se brkati s pustinjom i pustarom.
prstni (prema prst, dok je prsni =
puska, dat. pusci, gen. mn. pusaka.
grudni).
put: putevi i putovi; putem i putom
Pruska (bolje) i Prusija; Prus, Prus- (ali sarno putem II znacenju "po-
kinja; pruski. sredstvom"). Put liZ osnovne bro-
prvi put, ne prvi puta. Vidi i: po. jeve pise se sastavljeno: jedanput,
Prvi svetski rat, Prvi ustanak: v. IS- dvaput, triput, stoput (ali dva puta,
TORlJSKI DOGADAJI. tri puta, sto puta itd.). Od rednih
brojeva i zamenica se odvaja: prvi
P.S.: vidi postskriptum. put, drugi put, treCi put itd.; neki
psalam (ne psalm); gen. psalma. put, koji put, svaki put (ali: nijedan-
pseudo- sastavljeno: pseudokritika, put kao jedanput). Uz put: v. us-
pseudomislilac, pseudoumetnicki put.
itd. S crticom liZ imena: pseudo- puter, putera, danas retko pUlar, pu-
-Rafael, pseudo-Dionisije itd. tra (i buter, v. to).
psiho- sastavljeno: psihodrama, psi- puzecke i puzecki.
hoterapija itd.
R

r: slogotvomo r (kao u drvo, prst) Rade, Radeta i Rada: v. -e (ZAVR-


karakteristika je naseg i jos nekih SETAK lMENA).
slovenskih jezika. Ne sme se upo- radi oznacava svrhu, namenu, cilj rad-
trebljavati umesto "er" u tran- nje: "Dosli su radi potpisivanja ugo-
skripciji engleskih imena, npr. "Tm- vora", "Sve sam to ucinio tebe radi".
bul" (treba: Tembul), "Frst" (treba: Pogresno se upotrebljava u znacenju
Ferst). uzroka, umesto zbog iii lIsled:
Rab, rapski, Rabljanin, Rabljanka. "Izostali su radi bolesti", "Kaznjen
racionalizovati (-liz irati, -lisati) je radi prebrze voznje" i sl. Po-
zllaci uciniti racionalnim; nije isto gresno je i "radi toga sto" urn. zbog
!ito i racionirati (-nisati) = ogra- toga sto iii zato st~.
niciti (ishranu, snabdevanje). radiestezija, -Uski, radiestezist(a)
racji (bolje) i racUi. (bezj jer su slozene reci).

racunica. KOllzervativniji j ezikoslov- radijski: pridev koji u poslednje vre-


ci dopustaju ovu rec sarno u zna- me sve cesce zamenjuje slozenice sa
cenju knjige, udzbenika iIi skolskog atributnim "radio-". Ima tu prednost
predmeta, dok u izrazima kao nab sto se moze udaljiti od imenice (npr.
svoju rO("lInicll, pogreSnaje ta va,~o radijski i televizijski program i).
rm'zm;ca i sl. traze da se zameni sa radijum i radU.
raclin. radijus.
rad (stariji iIi pesnicki oblik predloga radio (promena): v. -io.
radi, npr. rad njega) pise se bez
apostrofa. radio- se po P najcesce pise s crticom,
npr. radio-stanica, radio-emisUa,
Radio Beograd 148

radio-predajnik, radio-aparat, ra- veselimo se sto si dosao itd. V. (~udi


dio-teleskop; u spojevima kao ra- me.
dio program, radio drama, radio raga, dat. ragi.
oglasi (kriterijumi razlikovanja nisu
jasni) prednost se daje odvojenom raglan (ne ranglan); raglan-rukavi
pisanju, ali ni tu crtica nije pogresna. (crtica neobavezna).
Spojcno je kada se odnosi na Rahmanjinov: Rahmanjinovljev kon-
zracenjc, npr. radioaktivan, radio- eert (ne "Rahmanjinov koncert"),
izotop, radioterapija. V. i sledece Rahmanjinovljeve kompozieije.
dye odrednice. rajsferslus (patent-zatvarac); ne raj-
Radio Beograd, Radio Novi Sad i ferslus.
slicni nazivi stanica pisu se s velikim raketa: raketa zemlja-vazduh, zel71-
R, bez crtice. Po padezima se me- Ija-zemlja itd., s cliom (ne crticom)
nja sarno ime grada: Radio Beogra- bez razmaka.
da, na Radio Novom Sadu. G1agol
se slaze s prvom iIi drugom reci: rak-rana.
Radio Ljubljana je javio iii javila. rang-Hsta.
radio-televizija (s velikim R kad se ranoranilac (ne ranoranioe), mn.
odnosi na odredenu organizaciju); ranoranioei, ranoranilaea.
radio-televizijski. rapav, rapavost: bolje hrapav, hra-
radi se 0 (nccemu): ovaj izraz, mada pavost.
zabranjivan kao "varvarizam", re- rasc- ne nego ras(~-: rascdljati,
dovno se srece i kod najbolj ih pisa- rascavrljati se itd.
ca. Ko zeli moze ga zameniti saree
je 0 (nccemu),posredije (nesto) ili raskos, raskosi (z.) i rasko/i. raskoJia
u pitanjll je (nesto). (m.).

rado, radije, najradije: ne rat/e, raso i rasol, gen. ro.l"Ola.


najrac1e. raspolaganje, ne raspoloienje, U
Radojica. izrazima staviti, dati na raspola-
ganje, biti nekome na raspolaga-
raduje me (nesto), to gaje obrado-
nju, imati na rasp 0 lagonj 1I.
valo, veseli nas .~to si dosao is!.:
nema stvamog razloga da se zame- rass- ne nego ras-: rasepllriti se,
njuje povratnim oblicima radujem rasrajiti itd.
se (necemu), obradovao se tome, RASTAVLJANJE RECINA KRA-
JU REDA. Pri prekidanju reCi cr-
149 RAZDOBLJA

ticom nije pozeljno da u prethodnom Novi P razlikuje "pravila" pri-


redu ostane sarno jedno slovo (npr. blizno jednaka onima u P 60, od
u- potreba), ajos manje da se sarno neobaveznih "preporuka", Cijije cilj
jedno slovo prenosi u sledeCi red "da prelom reei bude jezieki 10-
(npr. studi- 0). Crtica treba da se giean". Ove druge su fonetski veo-
nade na granici sloga, sto znaCi da rna slozene i zahtevaju konsultova-
preneseni deo treba uvek poCinjati nje opsimih tabela, pa ihje u praksi
suglasnikom (osigu- ranje, nikako vrlo tesko primeniti.
osig- uranje iii osigur- anje), osim rastenje (od rasti), ne rascenje.
ako se i ispred crtice nalazi samo-
glasnik (petna- estak, radi- onica). Rastko.
Suglasnicki skupovi mogu se ras- rastresen, ne rastresen.
tavljati na vise nacina, npr. dru- rasceretati se.
.~tven, dru.~- tven, drust- ven; pri
tom ipak treba paziti da preneseni Raska: dat. Raskoj, danas retko Ras-
deo ne pocinje skupom teskim za ki, Rasci.
izgovor, dakle, pam- cenje (ne pa- rasomon, rasomonijada (prema filmu
mcenje), zdrav- stveni (ne zdra- A. Kurosave) oznaeava zabunu nas-
vstveni), rekor- deri (ne reko- talu us led razliCitih iskaza 0 istom
rderi), itd. dogadaju. Ne valja ovu ree upotre-
U slozenicama, ako im se jasno bljavati u uopstenom znaeenju
osecaju sastavni delovi, granica "zbrka, metez".
izmedu njih vaznija je od granice raSta (= zasto; radi eega), retko
sloga, pa ce se deliti nr. pred- lIS- radsta.
10 v, super- aktivan (a ne pre- dus-
10 v, supe- raktivan). RATOVI: v. ISTORIJSKI DOGA-
U 1atinici, lj, nj i di se ne rastav- DAJI.
Ijaju, osim u reCima kao Tan- jug, Ravijojla.
nad- ziveti, gde oznacavaju po dva ravnodnevica, bolje nego ravno-
glasa. Pri izvomom pisanju stranih dnevnica.
imena udvojeni suglasnici se ras-
tavljaju: Maz- zini, Wil- Iiams. razbiti: razbij, razbijmo, razbijte.
Ako se ree i inaee pise s crticom, razbolevati se (ne razboljevati se):
ovu treba ponoviti na poeetku sle- ijek. razbolijevati se.
deceg reda: spomen- -ploea, fran- RAZDOBLJA, vekovi, epohe prema
cusko- -pruski itd. Pravopisu se pisu malim poeetnim
slovom: stari vek, srednji vek, novi
razdvojiti 150

vek; trinaesti vek, dvadeseto sto- rda, raati, raav, ne hraa itd.
Ieee; ledeno doba, neolit, anticko realka, dat. realci, gen. mn. realki.
doba, renesansa, itd. V. ISTORIJ-
SKI DOGADAJI. recca (od recj: ijek. ljeeca i rijeeca.
Reeica (mala reka): ijek. rjeCica.
razdvojiti: razdvoj, razdvojmo, razd-
vojte. V. ZAPOVEDNI NACIN. recnik, ijek. rjeenik (ne rijeenik).

razgneviti, ne razgnjeviti: v. gnev. reeksport.

razlike. U spoljnopolitickim tekstovi- Regenzburg (ne Regensburg, prema


rna, pod uticajem engleskog, upotre- P).
bljava se pogresno umestonesugla- region: Niski region, Juznomoravski
sice, neslaganje, razilaienje, raz- region i sl. (veliko slovo prve reCi,
like u misljenju ("Razlike izmedu prema tacki 26 b Pravopisa).
Egipta i Libije mogu biti uklonjene" reis-ul-ulema (malo r: v. TITULE).
i sl.).
reizbor, reizbornost, reizborni i re-
razmotriti, razmatrati, ne rasmotri- osiguranje nisu dobra skovane reci
ti, rasmatrati. budu6i da je strani prefiks spojen s
razneti: v. -neti. doma6om osnovom, ali im dosad
razocaranje, bolje nego razocarenje. nije nadena prava zamena.
Rejli ne nego Raj Ii (Reil~v, irsko pre-
razoruzanje: tacnije bi bilo razo-
rztiavanje, jer oznacava praces a ne zime).
stallj e. Rcjmon: pogresno urn. Remon (fr.
razumcti, razumem, oni razumeju: Raymond). Engl. Raymond izgo-
razumeo, -ela; razumej, -ejmo, vara se Rejmond.
-ejte, ijek. razumjeti, razumijem, Rejnolds, uobicajeno kod nas za eng!.
oni razumiju; razumio, razumjela; Reynolds, mada je izvomi izgovor
razul11ij, -ijmo, -ijte. Renolds.
razviti: ra::vij, razvijmo. razvUte. rejon, rejonski, ne reon. reonski.
razvlastiti: razvla,\'cen i razvlasten. rckIH-kazala.
razdz- ne nego raidz-: razdzakati se. rekonkista (sp. Reconquista ), ne U'-
raidiilitati se. konkvista.
razz- ne nego ra::-: raieniti, ra::ariti rekvizit i rekvizita.
se, raiestiti se.
razan i raien (od razi).
151 Rijcka

reli, relija, mn. reliji; reli vozac, reli respektivni znaCi "doticni", "odgo-
takmicenje itd. (crtica neobavezna, varaju6i": pogresno ga je upotreb-
v. CRTlCA 3). Ijavati umesto respektabilan, posto-
Rcmbrant van Rajn (Rembrandt van vanja vredan (npr. "Sirija raspolaze
Rijn), prema prilagodenom obliku, respektivnom vojnom silom").
iii/an Rejn prema izvomom holand- reSetka, na rdetki (i rdeci. mada
skom izgovoru (oba uP); pogresno prirucnici ne predvidaju taj oblik);
je "Rijn". gen. mn. rdetaka, bolje nego
rcmek-dclo. re§etki. V. -tka.

ren: bolje hren. Renovka ne nego revans, reVaf}s susret, revans utakmi-
hrenovka. ca itd. (crtica nije obavezna: v. CR-
TICA 3).
rendgen (aparat), rendgenski; j pre-
zime Rendgen (Rontgen), prema P, revnostan, revnosna, -sno.
pise se na isti nacin. revolucija: velikim slovom prve reci
rcntakar, prema P bolje nego rent-a- Francuska revolucija i Oktobarska
-kG!: revolucija, kao nazivi tacno odre-
denih dogadaja, ali malim srpska
repctitorijum i repetitorij. revo/llcija, aliirska revolucija i sl.,
reprczentje pogresno: prema glagolu posto su izrazi opisnog karaktera.
reprezentovati (-irati) imenica V. ISTORIJSKI DOGADAJ1.
moze jedino da glasi reprezentant revolucionar i revolucioner.
(ali je bolje uzeti neki od doma6ih
izraza: predstavnik, primer, lIZOr, rezime (m. roda), rezimea, mn. re-
lIzorak itd.). zimei. Doma6i izrazjesaietak(mn.
saieci).
repromaterij al.
rezus-faktor (iii Rh-faktor, prva dva
Rcpublika: velikim slovom kad je slova same latinicom), rezus-pozi-
skra6eni naziv za SRJ iIi neku drugu tivan, rezus-negativan.
drZavu, npr. organi vlasti u Repub-
lici. Tako i Dan Republike, Trg Re- ribic (misi6), ribic (ribolovac).
publike. Up. Pokrajina; ISTORIJ- rid: poredenje rim. najrim.
SKA IMENA. Rijeka; Rijecanin, -anka; rijeeki.
rcsital, bolje nego recital. "Idem u Rijeku", "Dolazim iz
reskirati: bolje riskirati (up. riskan- Rijeke" danas obicnije nego na
tan) iii rizikovati. Rijeku, sa Rijeke.
Rillasila 152

Rinasita: v. Un ita. ropac (samrtni) uobieajeno, mada PR


Rio de Zaneiro (naglasak je na e). dopusta sarno hropac.
Menja se sarno poslednja ree: iz Rio roto-papir, roto-roman itd.
de Zaneira, u Rio de Zaneiru itd. Rotsild (Rothschild), ne RoCild.
Skraceno: Rio, iz Rija, u Riju itd.
Stanovnici se zovu Karioke (port. Roiaj je stariji oblik, zabelezen i u
cariocas). Vukovom Rjecniku; danas u samom
tom mestu preovladuje oblik Rozaje
Risan: Risnjanin, Risnjanka, risanski; (lokativ: u Rozajama, ali se euje i:
Risanski zaliv. u Rozaju).
Riskov, ne Rizkov. rskav, rskavica, rskati, ne nego hr-
roba je zbirna imenica i kao takva skav, hrskavica, hrskati.
nema mnozinu. PogreSno je "izvoz Rt dobre nade.
nasih roba" (treba: izvoz nase robe
iii nasih proizvoda), "Zakonom su rucka, dat. rucki, gen. mn. rucki (PR
obuhvaeene sve robe" (treba: svi daje i rucaka).
proizvodi iIi sve vrste robe). Ruiz (Rui:::.) i Ruis: v. -ez.
robnonovcani (sastavljeno po P). rukovodilac (ne rukovodioc), mn.
robustan, robustni, ne robusni. rukovodioci, rukovodilaca.

rodoskvrn, rodoskvrnilacki (ne ro- rupcaga, dat. rupcazi.


doskrvan); rodoskvrnjenje (incest). Rurke ne nego Rork (engl. Rourke).
Rodrigcz iIi Rodriges (Rodriguez): v. RUSKA IMENA. Nenaglaseno () i
-cz. kod nas se pise 0, a ne a: Borodino,
rodaka, dat. roaaki i roaaci; roaakin. Solovjov, Koroljov, Korcnoj, itd., ne
Bm'adino itd. Ispred e, i suglasnici
rok: rok muzicar, rok sastav itd. se prenose kako se pisu, bez U1uek-
(neobavezna crtica: v. CRTICA 3). savanja: Lebedev, Smolensk, Neva,
Rokenrol (prema P bolje nego rok- Nikitin, Fadejev, DerZavin, Nekra-
-en-roJ). SOY, Tihonov, Hie (a ne Ljebedev,
Rolan Garos (Roland-Garras), ne Njikiein itd.). Od ovoga su izuzctak
Garo. imena sa slogovima njin, njev i /jev
rols-roj s (automobil), Rols-Roj s (Lenjin, Dobrinjin, Bakunjin, Ka-
(Rolls Royce) (fabrika). renjina, Konjev, Turgenjev, Jakov-
Ijev, Vasiljevski) i poneki vee odo-
ronilac (ne ronioc), mn. ronioci, maeeni oblici kao Ljermontov,
ronilaca.
153

Onjegin, Dnjepar, Staljin, Mende- Ruzdi (Salman), ne Rusdi.


Ijejev, Raspu6in. rvati se, rvat, bez h.
Nastavci -oj, -aja, -oje po pravi-
lu se zamenjuju nasim pridevskim rzati, ne hrzati.
nastavcima: Trubecki, "Literatuma d. Cesko slovo f kod nas se pre-
gazeta", Carsko Selo itd. Pravopis nosi sa rz: Jirzi (Jifi) , DvorZak
ipak dopusta i oblike kao Boginska- (Dvofc'rk); iza zvucnih suglasnika
ja, Novaja ziznj, Raboceje delo i sl., prenosi se na z (Bedzih - Bedfich,
ali sarno u nominativu, dok ce pro- Jindzih -Jindfich) a iza bezvucnih
mena biti po nasem, Boginske, Ra- sa s (Psibram - Pfibram, TSeblicki
boceg dela i sl.; tako i Boljsoj tea- - Treblicky). Poljsko rz izgovara se
tar (v. to). z (ne rzf): Jezi (Jerzy), KazimjeZ
Ruska prezimena nemackog po- (Kazimierz), Gzegoz (Grzegorz),
rekla kod nas su uobicajena sa iz- AndZej (Andrzej). Iza bezvucnog
vomim izgovorom, npr. Ajzenstajn, suglasnika izgovara se s: Ksistof
Bronstajn, Majerholjd, pa je to us- (Krzysztoj).
vojio i novi P (ne vise Ejzenstajn i Pri pisanju cirilicom treba paziti
sl., kako je bilo po P 60). da d i z ostaju odvojeni u AH)l,)Kej,
V. -it; -ov; -ovna. V. i pojedina oe)l,)KHX, JHH)l,)KHX - ne AHl,Iej itd.
imena.
rusilac (ne rusioc), mn. rusioci,
rusilaca.
s

s i z (izgovor). Grcko obicno (neu- Carls (Charles), DzeG)ms (James),


dvojeno)s izmedu vokala ina kraju Dzo(u)ns (Jones), Vels (Wales,
reci kod nas se po tradiciji prenosi Wells i Welles) itd. Kad prethodi
sa z: kriza, muzej, muzika, filozoj vokal, transkribujemo prema izgo-
parazit, Ezop, Tezej, Sizif, Pelopo- voru, koji je nekada z a nekad s:
nez itd. Kod pojedinih redih imena Rouz (Rose), Metjuz (Matthews),
javlja se is, prema klasicnom izgo- Endruz (Andrews: ne Endrus); Ris
voru: Hesiod, Mesopotamija, Efes, (Reese), Cejs (Chase), Luis (Lewis.
Dionis, Dionisije (bolje nego Hezi- Louis), Glinis (Glynis) itd.
od itd.). S. z is u portugalskom: v. POR-
U spanskim reCima cita se uvek TUGALSKA IMENA.
s, ne z: Hose (Jose), Rosario (Ro- -8 (sufiks).Nocas moze znacitiprosle
sario). Kasa Rosada (Casa Rosa- nod, ove nod koja dolazi iii ove
da) itd.; izuzetakje Andaluzija,jer nod koja je u toku. Zimus. prole-
je to nas odomaceni oblik. V. -ez; z; tos. letos,jesenas obicno se upotre-
pezeta. bljavaju za proteklo godisnje doba,
Za ita!. reci kod nas je usvojen ali mogu oznacavati i ono koje pred-
sevemoitalijanski izgovor z: izolo- stoji.
vati (od ita!. isolare), kazamat(ital.
casamatta), Piza (Pisa), Brindizi sa. Osnovni oblik ovog predloga je s
(Brindisi), Karuzo (Caruso), Ceza- (pise se bez apostrofa!). Obliksa u
re (Cesare) itd. V. kasina; Mazina; starijem jeziku je upotrebljavan
osimski. sarno ispred suglasnika koji oteia-
U eng!. imenima, nezavisno od vaju izgovor s, npr. sa pticom, sa
originalnog izgovora, krajnjes posle kcerima, sa mnom, sa sirom, sa
suglasnika kod nas se prenosi sa s: skolom, sa zecom, sa zaljenjem.
155 s(a)+INSTRUMENTAL

Danas se znatno prosirila upotreba niti, nahraniti, napojiti, natopiti,


oblika sa, ali se ipak preporucuje s ispuniti. pokriti, propratiti i dr.;
gde god je to moguce, dakle s pri- takode glagoli kretanja kao voziti
jateljem, s decom, s gostima, s in- (se), putovati, doh, otih i dr. kad
teresom, s omladinom itd. (bolje imenica u instrumentalu oznacava
nego sa prijateljem itd.). Poneki prevozno sredstvo (Putujem vozom
autori, zbog blagozvucnosti, radije itd.). Instrumental bez predloga
upotrebljavaju obliksa ispred voka- traze i pridevi zadovoljan i neza-
la, narocito ako ovome sledijos jed- dovoljan.
no "s" (sa ispitom, sa osam nogu Predlog s(a) ipak se moze upo-
zvuci lepse nego s ispitom, s osam trebiti u ovom znacenju u dva
nogu). slucaja: (1) ako ispred imenice stoji
sa- i su- (prefiksi): v. pod su-. osnovni broj iii prilog za koliCinu,
npr. zakucati s tri ekspera, ukrasiti
Safok (eng!. Suffolk), ne Safolk. s malo cveta, potkrepiti s dosta
sa i bez, sa iii bez. Buduci da ova dva primera; (2) ako posle predloga
predloga zahtevaju razliCite padeze, dolazi neka nepromenljiva rec, kao
ne smatraju se pravilnim spojevi kao sto je broj, slovo, skracenica iIi citi-
sa i bez doplate, sa ili bez pratio- rani izraz, npr. pomnoiiti sa deset,
ea: treba s doplatom i bez nje, s oznaciti sa X Docekase ih sa
pratiocem ili bez njega. Up. za i "Ziveli oslobodioci!"
protiv. Nisu retki slucajevi kad se isti
spoj glagola sa imenicom moze upo-
s(a)+INSTRUMENTAL. U nacelu,
predlog s(a) ne upotrebljava se uz trebiti i s predlogom s(a) i bez nje-
instrumental kad ovaj oznacava ga, liZ male razlike u znacenju. Upo-
sredstvo, orude iIi predmet radnje: redi: "On se puskom borio protiv ne-
prijatelja" - "On ses puskom u ruci
"Ume da rukuje masinom" (ne: s
borio protiv neprijatelja"; "Posao si
masinom), "Trgujete tudom imovi-
vozom a vratio se automobilom" -
nom" (ne: s tudom), "Roditelji su
se ponosili mnome" (ne: sa rnnom), "Posao si kao puki siromah a vratio
se s automobilom"; "Rat je za nas
"Nicim vas necu opteretiti" (ne: Ni
sa Cim) itd. Medu najcescim glagoli- poceo bombardovanjem Beograda"
rna koji traze instrumental bez pred- (odgovor na pitanje kako?) - "Rat
je za nas poceos bombardovanjem
loga jesu opremiti, snabdeti (se),
Beograda" (odgovor na pitanje
naoruiavati, ovladati, zagospo-
dariti, sluiiti se, posluiiti, raspo- kada?). Neki put razlike u znacenju
lagati. baviti se, ponositi se, zame- i nema, npr. ,,(Sa) svojim zvucnim
sabili 156

glasom i dostojanstvenim drianjem meri: I sam sam toga svestan; Dete


podsetio nas je na Saljapina". 0 se samo vratilo.
izrazu pisati velikim (malim) slo- samnom.
vom odnosno pisati s velikim...
svojevremeno se medu lingvistima samo- sastavljeno u slozenicama:
vodila polemika koja je ostala bez samofinansiranje, samodovoljan
konacnog resenj a, pa se mora smat- itd.
rati da su oba oblika podjednako samoposluga isamousluga podjedna-
dobra. ko su dobre reCi.
sabiti: sabij, sabijmo, sabijte. sanatorijum i sanatorij.
sablja, gen. mn.sabalja: v. GENITIV Sancez iii Sances (Sanchez). v. -ez.
MNOZINE (imenice i. roda). San Francisko, prihvaceno u PR kao
sadrzaj i sadriina. Obe reci upotre- ustaljen oblik, mada bi po izvomom
bljavaju se kako za materijalne tako izgovoru bilo tacnije San Fransis-
i za duhovne pojmove (sadriaj iii ko.
sadriina kutij e, paketa i sl., sadriaj San Hose (u Kostariki, SAD, itd.),
iii sadriina romana, ugovora itd.). bolje nego San Hoze. Izvomo: San
Safo: v. Sapfo. Jose.
sagnuti se: sagnuo, sagnula i sagao, sankcija je kazna, kaznena mera, ali
sagla; sagnuvsi se i sagavsi se; sankcionisati znaci odobriti, pot-
sagnuh se, sagnu se i sagoh se, saie vrditi,ozakoniti.
se. sanke,sankati se isanjke, sanjkati se.
SAJMOVI: v. USTANOVE. Sankt Peterburg (nekadasnje i novo
saksofon, ne saksafon. ime Lenjingrada); ne Sankt Peters-
burg, sto je oblik u zapadnimjezici-
SALT, SALT-a, SALT-u.
rna. Pridev: sanktpeterburski.
Salvador, bolje nego EI Salvador
Sanremo, ne San Remo.
(odredeni clan el ne cini deo imena
u uzem smislu). Glavni grad se zove sanskrit: kao blizi originalu pre-
San Salvador. porucuje se obliksanskrt.
sam, -a, -0. Da bi se razlikovalo od Santa Kruz (prema uobicajenom ob-
oblika glagola jesam i od priloga liku koji preporucuje PR) iii Santa
selmo (=jedino), oznacava se akcen- Krus (po sp. izgovoru).
tima: sam i samo (ne samo!). Pri- Santijago (po P: vemije sp. izgovoru
bilo bi Santjago).
157 sc

santimetar: bolje centimetar (v. to). sazetak, rnn. sazeci.


Sao Paulo (Sao Paulo), ne Sao Pao- SAZETI SAMOGLASNICI. Obli-
lo. ci iz familijamog govorako (=kao),
Sapfo (bolje nego Safo). Menja se kao doso (=dosao), kazo (=kazao) i sl.,
imena na -a: od Sapfe, Sapfi, Sap- kao i dijalekatski dosa, stiga, reka
fin. itd., prema Pravopisu pisu se bez
apostrofa, a sa znakom duzine (cir-
saplitati, saplicem i sapletati, sa- kumfleksom): k6, dos6, kaz6, dosa,
pldem. reM itd.
sastojati se od necega, bolje nego iz s boka.
necega.
scenario iscenarij; mn.scenariji (m.)
sa strane. i scenarija (sr.).
sasiti: sasij, sasijmo, sasijte. sci. (skracenica) ne negosc.: vidi pod
Saterlendje pogresna transkripcijaza dr.
engl. Sutherland: treba Saderlend. se. Ova zamenica se upotrebljava za
satrti i satreti (ijek. satrijeti); satrvsi gradenje povratnih glagola, u svim
i satrevsi (ijek. satrijevsi); ostali licima (perem se, peres se itd.), a
oblici kao kod glagola trti (v. to). takode i za bezlicnu konstrukciju,
say, sveg(a) (ne svog), svem(u) (ne koja se javlja samo u 3.1icujednine,
svom). Srednji rodsve (nesvo): sve npr. radilo se, prica se, to se zna.
vreme, sve ono znanje, sve troje itd. Ista zamenica ne moze obavljati obe
funkcije istovremeno, pa nisu dobre
Sava centar (bez crtice prema P) sko- recenice u kojima se povratni glagoli
vano je po ugledu na engleski; pre- upotrebljavaju kao bezlicni, npr.
rna na$em redu reci bolje je Centar "Ovom se alatkom bez teskoca slu-
"Sava". zi", "Na peronu se ne sme zadrza-
Savamala, savamalski. vati", "Kada se bori za zivot, svi
savetovati nekoga (nesto) i saveto- obziri otpadaju". Tu se mora upo-
vati nekome (nesto). Isto i posave- trebiti drugi sklop recenice, npr.
tovati. "Ovom se alatkom bez teskoca
rukuje", ,,Nije dozvoljeno zadda-
savijutak, mn. savijuci. vati se na peronu", "Kada se covek
saviti: savij, savijmo, savijte. bori za zivot, svi obziri otpadaju".
sazreti: kao zreti (v. to). S bezlicnim glagolom ne sme se
upotrebiti imenica u akuzativu:
SAZVEZDA: v. NEBESKA TELA.
Scan 158

"Ovu se knjigu lako (;ita", "Moglo semijon (vino): v.j.


se navesti i druge slucajeve", nego Sen-Simon (fr. Saint-Simon).
"Ova se knjiga lako cita", "Mogli
Senta, sencanski, Sencanin, -anka.
su se navesti i drugi slucajevi".
Se je enklitika (up.je; su) i stoga Sen Trope (Saint Tropez): z se ne
ne sme doCi na pocetak akcenatske izgovara.
celihe: umesto "Ovaj projekat, a seoba po pravilu oznacava masovno
najverovatnije i svi ostali, se odlaiu seljenje, migraciju (seoba naroda,
za bolja vremena" treba: "... odlaiu seoba ptica) ali nije pogresno ni u
se za bolja vremena". smislu selidba.
V. sobom; v. i se je.
seoce i selce.
Sean v. Son.
ser (eng1. sir) ostaje nepromenjeno
secirati (les i s1.), ne sekcirati. ispred imena: ser Dion, ser Diona,
sedamsto, sedam stotina, sedamsto- sa ser Dionom. Upotrebljava se uz
ti; sedam hiljada, sedamhiljaditi. licno ime (ser Vinston) iIi uz ime i
prezime (ser Vinston CerCi!), nika-
sedecke i sedeeki.
da uz sarno prezime. Ne sme se os-
sedeljka, dat. sedeljci, gen. mo. se- tavljati neprevedeno kada nije zva-
deljki. nicna titula ("Da, ser" i s1., pogresno
se je u govoru se sliva use: On se u prevodima filmova umesto "Da,
vratio. Neki gramaticari dopustaju gospodine").
i puni oblik (On se je vratio), drugi serf, serfer, serfovati, bolje nego surf
smatraju daje to nepravilno. itd.
Sejmur pogresno: engl. Seymour servis (PR dopusta iserviz u znacenju
izgovara se Simor. "gamitura istovrsnih predmeta").
seks bomba, seks-sop (crtica neoba- sever: v. STRANE SVETA.
vezna): ne seksi-sop. Severni pol; Severna Amerika, Se-
seksepil, seksepilan, ne seksipil, sek- verna Koreja, Severna Irska (ali
sipilan. malo s kad je posredi sarno deo
ddave iIi kontinenta: severna Ita-
sekund i sekunda; gen. mo. sekuna-
lija, severna Afrika, severni Ba-
da iIi cesce sekundi.
nat); Severno more.
sem: v. osim.
severno- uvek sastavljeno: severno-
semenka, dat. semenci, gen. mn. se- americki, severnoafricki, severno-
menki. korejski itd.; Severnoatlantski pakt.
159 sinlagma

Severnjaca (=Polarna zvezda). V. sigurnostan, -sna, -sno.


NEBESKA TELA. Sijetl (Seattle), ne Sietl, Sitl.
severoistok, -oeni, severozapad, -dni; Sik, Siki (veliko pocetno slovo, jer
severo-severoistok, severo-severo- imaju osobine etnicke zajednice).
zapad. Kao pridev u starnpi je upotreblja-
sfcra, sferni, ne svera i sl. vano sikski i sikovski; pravilno bi
sfinga, dat. sfingi, bolje nego sfinks. bilo jedino sieki.
Veliko S kad oznacava spomenik u SILAZNI AKCENTI: v. izuzetan;
Egiptu. Jugoslavija; televizija; -tor.
sh. jc skracenica za srpskohrvatski. silicijum isilicij; silicijum-dioksiditd.
Pogresnoje pisatis/h, S-H i slicno. Pod uticajem engleskog (gde je si-
shema, shizofrenija: v. sema, sizo- licon - silicijum, silicone - silikon)
frenija. cesto se brka element silicijum sa
silikonima (organska jedinjenja).
sholastika i skolastika, sholastieki i
Silicijumski Cip (u racunarima), ne
skolastieki, sholastiear (-ik) i sko-
silikonski; Silicijumska dolina
lastiear (-ik).
(centar elektronske industrije u Ka-
shvatati i shvacati. lifomiji), ne Silikonska.
Si-Bi-Es, Si-bi-Esa iIi (sarno latini- Silvio, sa Silviom, Silviov (razlikovati
com) CBS, CBS-a. od: Silvije, Silvijem, Silvijev). V.
Sicilijanka, dat. Sicilijanki; (u sahu) -io.
sicilijanka, dat. sicilijanki i sicili- Simona (Simone, fro Z. ime), bolje
janci. nego Simon: u promeni Simone, Si-
sida, side (bolje nego ejds); nema ra- moni, Simonin. V. -e (FRANCUS-
zloga i.a pisanje velikim slovima. KG).
Sidnej, kod nas uobicajena tran- simpozijum i simpozij.
skripcija za ime grada, mada se u simultanka, dat. simultanci, bolje
engl. izgovara Sidni. Kada je licno nego simultanki.
ime iIi prezime, treba svakako tran-
sinagoga, dat. sinagogi.
skribovati Sidni.
sinocni (up. nocni); PR dopusta i
Si-En-En, Si-En-Ena iIi (sarno latini-
sinocnji.
com) CNN, CNN-a.
sifiliticar, -iean, -ieki (ne sifilistiear). sintagma je grupa od dye iIi vise reci
u medusobnoj gramatickoj vezi;
Sigorni (Sigourney), ne Sigumi.
sinlaksicki 160

pogresno se upotrebljava umesto -ski, -cki, -cki (u imenima). Od prezi-


"izreka", "geslo", "uzreCica" i sl. mena kao Stravinski, Pilsudski,
sintaksicki (od sintaksa): bolje je Dalski, Musicki, Racki itd. ne moze
sintakticki (kao praksa - praktican, se praviti prisvojni pridev: ne Stra-
profilaksa - profilakticki, elipsa - vinskijeva muzika, nego sarno mu-
eliptican i sl.). Upotrebljava se i zika Stravinskog.
oblik s domacim nastavkom sin- Neslovenska prezimena kao eng!.
taksni. Mekloski (McCloskey), ita!. Fran-
ceski (Franceschi) menjaju se kao
Sinjska alka; sinjski alkar. imena na -i: Mekloskija, Meklosk-
Sirijus. iju, itd., ne Mekloskog, Mekloskom.
Sisak, sisacki, Siscanin, -anka. U poljskim prezimenima ispred
-ski, -ska dolazi nj (ne n): Bzezinj-
sisati: sisam, oni sisaju i sisem, oni ski (Brzezinski), Polanjski (Polan-
sisu; sisaj, sisajte i sisi, sisite; sisa- ski), Grodenjska (Grodzienska) itd.
juCi i sisuCi. V. -ski.
SIV, SlV -a, SlV -u. -ski i -ni. I -ski, (-Cki, -ski) i -ni (-an)
sivomaslinast: v. BOJE. upotrebljavaju se kao sufiksi opsteg
Sizifov posao (veliko S), rede SlZl- znacenja za izvodenje prideva od
fovski iii sizifski posao (malo s). imenica. Nema opsteg pravila 0
tome kad ce se upotrebiti jedan a kad
s jeseni. drugi. Cesto se u srpskoj varijanti
sjutra je oblik iz juznih narecja, upotrebljava oblik na -ski a u hr-
dopusten pored obicnijegsutra. vatskoj na -ni, npr. autobuski - au-
tobusni, operski - operni, poreski
skafandar, skafandra, bolje nego
- porezni itd. U drugim slucajevima
skafander, skafandera.
se i u Srbiji upotrebljavaju oba
skajhok (Skyhawk, tip aviona): ne sufiksa, bez razlike u znacenju, npr.
skajhouk. padeski i padezni, obalski i obalni,
Skalfaro (ital. Scalfaro) naglaseno je iii s izvesnom razlikom (npr.: logicki
na prvom slogu. - koji se tice logike, logican - koji
skalpel, ne skalper. je u skladu s logikom, pravilan u
rasudivanju). V.jezicki.
skaska, dat. skasci, gen. mn. skaski.
ski-lift.
Skenderbeg, obicnije nego Skender-
-beg. sklopka, dat. sklopci.
161 skripta

skonccntrisati. 0 pravilnosti ovog cijanoveJugoslavije), Bemus (Beo-


oblika misljenja strucnjaka se ra- gradske muzicke svecanosti) itd. V.
zilaze, ali se obicno smatra da je i sledece dye odrednice, TA CKA U
bolje sarno koncentrisati, odn. SKRACENICAMA, kao i pojedine
usredsrediti, sabrati itd. skracenice.
Skopljc, Bitolj, Dewlelija, Kopar- SKRACENICE MERA (metrickih
odomaceni su sh. oblici imena ovih jedinica). Pravopis predvida da se
gradova i treba ih upotrebljavati skracenice m, em, dm, mm, km, g,
uvek u srpskohrvatskom kontekstu. kg, dkg, mg, I (litar), hi (hektolitar),
Izvorne oblike Skopje, Bitola, Gev- t(tona) i druge njima slicne pisu bez
gelija, Koper treba pisati sarno tamo tacke, obicno latinicom, ali i 6irili-
gde se sva strana imena navode u com (osim za skracenice V - volt i
izvornom obliku (u redovima '/OZ- W - vat, gde je latinica neophodna
nje, imenicima, na geografskim kar- radi razlikovanja).
tama i s1.). SKRACENICE NA -a. Nema opsteg
skoro igotovo podjednako su pravilni resenja za padesku promenu skra-
oblici: skoro ceo sat, skoro sasvim cenica kao sto su CIA, ETA, IRA,
nov dobro je kao i gotovo ceo svet, FIFA, NASA, ANSA itd. Gdeje to
gotovo sasvim nov. mogucno, treba ih pisati sarno s
skorojevicki, ne skorojevicski. pocetnim veIikim slovom, npr. pri-
padnik Ete, dogovor s Fifom, iii
Skotland jard (Scotland Yard). upotrebiti isred njih neku zajednicku
SKRACENICE nacinjene od po- imenicu, npr. za organizaciju ETA,
cetnih slova pisu se veliko: OUN, s tajnim udruienjem IRA. U pro-
EZ, SAD, SPS, HDZ, JAT, AVNOJ, tivnom, skracenica mora ostati
UNICEF. Padezni nastavci, ukoli- nepromenljiva, npr. agent CIA, radi
ko je skracenica promenljiva, pisu za CIA. Nije pozeljno pisati agent
se malim slovima i odvajaju crti- CIE, za ETU, NASIN i sl., jer
com: iz SPS-a, u ZTP-u itd. Skra- padezni nastavak nije deo skra-
cenice koje se izgovaraju kao po- cenice i ne moze se pisati veIikim
sebne reci mogu se pisati i sarno slovom.
pocetnim velikim slovom: Unicef, skraja (sastavljeno po P), ali: s kraja
Unicefa, Jat, Jata itd. Sarno na ovaj na kraj.
drugi nacin pisu se skracenice koje
sadrze vise od jednog slova pojedine skripta ima sarno mnozinu sr. roda:
reci, npr. Tanjug (Telegrafska agen- Citam skripta (ne skriptu), uCim i::.
skroz-naskroz 162

skripata, nalazim u skriptima (uo- Za pisanje slovima, u P (tacka 60


bicajeno ali pogresno skriptama). c) prihvacen je davnasnji predlog
skroz-naskroz. strucnjaka da se pise sastavljeno,
npr. dvadesetpetogodisnji, eetrde-
SKUPOVI: v. USTANOVE. settrogodisnjak, tridesetsestoea-
sladoledfij a (cml,!J,OJIel,mja). sovni itd. Ranije pisanje (po P 60)
sladostrastan, -sna, -sno. dvadeset petogodisnji i sl. unosilo
je razmak na neodgovarajucem mes-
slamka, dat. slamci.
tu, a moglo je dovesti i do nespora-
slastan, -sna, -sno. zuma (npr. "Video sam cetrdeset
slati, .faljem (ne siljem). petogodisnjaka", "Slavi se dvadeset
petogodisnjica").
sledeCi: ijek. slijedeei i sljedeCi.
SLOZENI PRIDEVI. Spoj dvaju
s leda.
prideva pise se s crticom ako svaki
sleva, ne s leva. od njih zadrzava prvobitnu vrednost
slomiti se menja kao lomiti: slomim, i ako slozenica oznacava ravnopra-
slomiS:... oni slome, slomljen; po- van odnos iii vezu medu njima: rus-
gresno je slomijem, slomijes, oni ko-engleski (recnik), iransko-iracki
slomiju, slomijen. (rat), industrijsko-stoearski (kraj),
kulturno-umetn ieko (drustvo) itd.
slovenski je od Sloven, a slovenaeki
Ako izrazavaju jedinstven pojam--
od Slovenac iii Slovenija. U Hr-
prvenstveno u onim slozenicama
vatskoj se za prvi pojam kaze
koje se mogu izvesti od imenice s
Slaven, slavenski, dok slovenski
pridevom - pisu se sastavljeno bez
znaci slovenacki.
crtice: knjiievnoteorijski (od knji-
SLOVENSKI GENITIV: v. GENI- ievna teorija), zapadnonemacki
TIV, SLOVENSKI. (od Zapadno Nemacko) , socijal-
SLOZENICE S BROJEM. Kada demokratski (od socijalna demo-
priJevi go di.fnj i, meseCni, dnevlli, kratija), narodnooslobodilacki itd.
nedeljni itd. iii imenice godisnjica, U nekim slucajevima tesko je odrc-
godisnjak grade slozenicu s brojem diti koliko su dva pojma medusob-
na prvom mestu, broj se moze pi- no povezana, pa bi se moglo braniti
sati cifrom i posle njega staviti crti- npr. i pisanje drustveno-po!iticki
ca (ne tacka)!: I7-godi.~nji, 25- (drustveni i politicki) i drustveno ..
-godisnjica, 40-godisnjak, I8-me- politicki (premadrustvena politika,
seeni, 20-satni itd. Ne treba pisati politika u drustvu). V: BOJE;
25-togodi.fnjica, I8-tomeseeni i sl.
163 S obzirom na

SLOZENICE S BROJEM; srpsko- "u proteklom periodu snabdevcnost


hrvatski; vojno-. je bila redovna" nego " ...snabde-
slucaj. Jezikoslovci nerado gJedaju na vanje je bilo rcdovno".
upotrebu ove imenice s glagolom snaha, snasi (rcdc snahi), snahin.
hiti, kao u primerima "Je Ii i s to- Oblici snaja, snajka, snasa dopus-
bom bio taj slucaj?", "Kod nas to teni su u familijamom govoru, kao
nije slucaj", "Mogu se sukobiti dye reCi odmila.
struje, kao sto je to slucaj u Irskoj". snajper je naziv za strelca; njegovo
Smatra se da je bolje: "Je Ii i s to- oruzje je snajperska puska. Po-
bom bilo tako?", "Kod nas to nije gresno jesnajperom nazivati oruZje;
tako", " ... kao sto (to) biva u Irskoj" suvisan je oblik snajperista.
i sl.
snek-bar.
sluga, sluzi i slll::i; gen. mn. slugu. V.
IMENICE MUSKOG RODA s neruke (=nezgodno, nepovoljno):
NA -(/. pise se odvojeno prema P.

slusalac (ne slusaoe), mn. slu.\:aoei, sneti: v. -neti.


slll.\:alaea. snishodljiv znaCi u prvom rcdu "koji
sluzavka, dat. sluzavki, gen. mn. gleda s visine, koji udostojava
slllzavki. (nekoga svojom paznjom), pokro-
viteljski". U novije vreme steklo je
Smail-aga Cengic; Smrt Smail-age i znacenje "usluzan, smeran, poni-
Cengic(/ (naslov). V. aga. zan".
smesa i smesa (ijck. smjesa, smjesa). s nogu.
smijuljiti se je ijek. oblik: ckavski je so: pridev soni, retko solni.
smejuljiti se.
sobom (zamenica) moze imati i zna-
smreka, dat. smreki. cenj e sa sobom, kao u izrazima no-
snabdeti (ijek. snabdjeti): stanJI siti .wbom, vodi,ti sobom i sl.
recnici davali su sadasnje vreme s obzirom na (neSto), ne obzirom na
snahdim, snabdi{ oni snabde. U (nesto). Normativni prirucnici obic-
stvarnosti se gotovo uvek upotreb- no zabranjuju spoj .I' ob::irom da ("S
ljavaju obJici snahdem, snabdeS, obzirom da nisu svi dosli, mora-
oni snahdeju (ijck. snahdijem, cerna..." itd.), zahtevajuCi da se kaze
snahdije.\:, snabdiju). .I' obzirom na to sto. Umesto jednog
snabdevenost (stanje) treba razliko- i drugog maze se upotrebiti buduCi
vati od snabdevanja (procesa): ne da. Up. bez obzira.
socio- 164

socio- sastavljeno: sociokulturni i sl. mu svakako dati prednost nad ob-


soda-voda. likomspasiti, spasim, onspasi, oni
spase, spasio, spasila, spasen. Uko-
sodijum pogresno (obicno u prevodi- liko bi se prihvatio oblik spasiti,
rna sa eng!. i fr.) umesto: natrij(um). moral a bi se priznati i glagolska
Sofija: Sofijae, Sofijka, SOfljski. imenieaspasenje (umestospasenje)
Sokobanja, sokobanjski; Soko-grad. i nesvrseni glagol spasavati (urn.
spasavati), mada za njih nema pot-
Sokolac (kod Sarajeva), Sokoea, u vrde u recnieima.
Sokoeu.
spavacica (spavaca kosulja), spava-
Sokrat: sokratski i sokratovski. Cica (zena koja spava).
soldateska: kao groteska (v. to). spektrograf, spektmgrafija, spek-
solo: solo pevanje, solo instrument i troskop itd.: ne spektogralitd.
sl. (eliiea nije potrebna: v. CRTICA spekulacija, itd.: v. spekulacija.
4).
spletka, dat. spletki, gen. mn. spleta-
Solovjov (rusko prezime), ne So- ka.
lovjev.
spocetka (prema P sastavljeno) u
Solunac iii Solunjanin (gradanin So- znacenju "isprva", ali krenuo je s
luna), solunac (borae sa Solunskog pocetka; .I' pocetka na kraj.
franta).
spojka, dat. spojki i spojci, gen. mn.
Solunski front: veliko S (v. front). spojki.
Somalac (stanovnik Somalije), Somal- spoljni i spoljnji.
ka, somalski; ne Somalijae, -ijka, spoljnopoliticki; spoljnotrgovinski.
sOllJu!zjski.
SPOMENICI: v. ULICE.
Soni (Sony, fabrika), soni (marka).
spomenik ide s dativom: spomenik
Soros, Dzordz (George Soms, po Neznanomjunaku. spomenik Dosi-
americkom izgovoru), bolje nego tejll Ohradovicu bolje je nego .\jJo-
Soras, Soros. menil( Neznanogjunaka, spomenik
SOS iIi S.O.S. Dositeja Ohradoviixi. Naprotiv, bi-
sta ide s genitivom (bista Dositeja
Sousa (pOli.) izgovara se Soza.
Obradovica), kao i domaci sinonim
spasti. Oblik spasti, spasem, on spa- poprsje.
se, onispasu, spasao, spasla, spa-
spomen-ploca, spomen-muzej, spo-
sen tradieionalan je u Srbiji i treba
men-dan itd.
165 srpskohrvatski

s pomocu ipomotu (v. to). srednjo-: srednjovekovni, srednjo-


sporazumeti se: kao razumeti (v. to). skolski, srednjotehnicki, srednjo-
prugas itd.;srednjoistocni, srednjo-
SPORTSKA DRUSTVA (IMENA): bosanski, srednjoamericki itd.
v. KLUBOVI.
Srednje- samo kad oznacava stepen
SPORTSKA TAKMICENJA, tumi- iii kolicinu (tj. tamo gde se moze
ri, manifestacije itd., kao i lige i javiti i "nisko-" iIi "visoko-"): sred-
druga udruzenja k1ubova pisu se njeproduktivan, srednjeradioakti-
vetikim pocetnim slovom prve reci: van, srednjerazvijen (iIi srednje
Prvenstvo sveta u kosarci, Petna- razvijen) itd.
este Ljubicevske konjicke igre, Sredozemno more; Sredozem1je.
Mlindijal, Olimpijske igre, Turnir
lwndidata, Kup sampiona, Prva Srem. U ijekavskim tekstovima pisace
liga, Druga srpska liga, Cetvrta se Srijem, Srijemac, srijemski, ali:
kvalifikaciona grupa Evropskog Sremica (zbog kratkog vokala pos-
jitdbalskog prvenstva itd. Ie sr), Sremski Karlovci, Sremska
Mitrovica (jer se u imenima naselja
s proleca. zadrzava lokalni izgovor: up. Osi-
sprovesti, sprovoditi imaju i znacenje jek, Rijeka i u ekavskim tekstovi-
izvri:.'iti, ostvariti, npr. sprovesti ma).
mere, odluku, izmene, rejormu is!., Sremski front (veliko S: v.front).
a posebno u izrazu sprovesti (spro-
voditi) /I delo. U istom znacenju Srpska akademija nauka i umetnos-
upotrebljava se, pretezno u hrvat- ti: v. USTANOVE.
skoj varijanti, i provesti (provodi- Srpska pravoslavna crkva: v. CR-
ti). KVE.
s rask;da (nije s raskida = voljanje), srpskohrvatski (sastavljeno kao na-
odvojeno po P, mada se dopusta i ziv jezika, ali: srpsko-hrvatski
sraskida. odnosi, srpsko-hrvatski sukob is!.).
srccka, dat. srecki, gen. mn. sretaka. U naucnoj upotrebi i da1je se dvo-
cIani naziv jezika smatra najtac-
srcdisnji i sredisni. nijim, s tim sto se koristi i naziv
Srednja Evropa, Srednja Amerika srpski kao njegov krab oblik (tak-
(ali malo s kad nije rec 0 posebnoj va praksa je bila i pre Novosadskog
geografsko-istorijskoj ce1ini: sred- dogovora iz 1954). Prema Zakonu
nja A::ija, srednja Dalmacija itd.); o sluzbenoj upotrebi jezika i pisa-
Srednji istok. ma (1991) "u Republici Srbiji u
srpstvo 166

sluzbenoj je upotrebi srpskohrvat- grad (ispod Velebita), iz Starigra-


ski jezik, koji se, kada predstavlja da, Starigradanin, -anka.
srpski jezicki izraz, ekavski ili Stari Sloveni (veliko S u obe reCi,
ijekavski, naziva i srpskim jez- premaP 60).
ikom". U Ustavu Republike Srbije
pominje se sarno termin srpskohr- Stari svet (nasuprot Novom svetu, v.
vatski jezik. to).

srpstvo (pripadnost, osobina); Srp- stariti i stareti (ijek. starjeti).


stvo (srpski narod). stari vek.
stadijum i stadij. Stari zavet.
Stajnbek, Dzon (John Steinbeck), staro- sastavljeno u slozenicama:
bolje nego Stajnbek. staroengleski, starokatolik itd.
stakalce i stakaoce. starosedelac (ne starosedeoc); mn.
staklenka, dat. staklenci. starosedeoci, starosedelaca.

stambeni, ne stanbeni. staY premanecemu, neo necemu. Ne


treba ovu imenicu upotrebljavati
stani-pani. umesto imenice misljenje; u los,
star. Izrazi kao dete staro sest meseci konferencijaski jezik spadaju kon-
nisu pogresni, buduci da se normal- strukcije "zauzet je stav..." (umes-
no kaze doba starosti, godine sta- to: smatra se da, reseno je da itd.),
rosti, starost od sest meseci i sl. Ne "stav je glavnog odbora da se ne
valja, medutim, pitati "Koliko si odugovlaCi" (umesto: glavni odbor
star'?" (umesto "Koliko ti je godi- smatra da ne treba odugovlaCiti) i
na", "Koliko imas godina?") niti sl.
odgovarati "Star sam 30 godina" stega, dat. stezi.
(um. "Imam 30 godina", "Tridesct
mi je godina"). Stejt department (State Depart-
ment).
staralac (ne staraoc), rnn. saraoci,
staralaca. stereo- s crticom (stereo-snimak, ste-
reo-uredaj itd.) iIi odvojeno.
Stara Pazova.
s tim(e).
Stara planina.
stiskati: menja se kao pritiskati (v. to).
Stari grad (gradska cetvrt, opstina);
Stari Grad (na Hvaru), iz Starog stjuardesa: m. oblik je stjuard (ne
Grada, Starogradanin, -anka; Stari- stjuart).
167 striCi

-stkinja: v. -kinja. 60), npr. "Istok i Zapad su postigli


-stni: glas t se cuva u pridevima od sporazum", "Rat Severa i Juga u
stranih osnova, npr. robustni, pro- Americi trajao je cetiri godine",
testni, azbestni, kontrastni, dok u "odnosi Sever-Jug". Bliski istok,
domaCim pridevima ispada ispred Srednji istok, Daleki istok, Divlji
n: mastan, masni (masna, masno), zapad imaju veliko slovo samo u
holestan, bolesni itd. prvoj reCi.
V. i odrednice severni, severois-
stoik, stoicki, stoicizam (sve bezj). tok, juini itd.
stojccke i stojeeki. stranka: dat. stranki i stranci kad se
Stokholm (Stockholm), bolje nego odnosi na coveka (posetioca u
Stokholm (po nem. izgovoru). ustanovi); samo stranci u smislu
stolac, stolca i stoca; Stolac (u Her- politicke partije. Gen. mn. strana-
cegovini), iz Stoca, u Stocu. ka, ne stranki.

stoni, obicnije nego stolni. stranputica.

stonoga, dat. stonozi. strastan, strasna, strasno.

stopedesetogodisnji is\.: v. SLO- strategijski i strateski znace isto.


ZENICE S BROJEM streha, dat. stresi; ne streja.
stoput i sto puta. Strejsend ne nego Strajsend; Barbra,
stotinak, retko stotinjak (priblifno ne Barbara (Barbra Streisand).
sto); stotinka (stoti deo), dat. -ci i strepeti (ne strepiti), strepim, stre-
-ki, gen. mn. -ki. peeu, strepeo, -eta. Ijek.: strepjeti,
stotinarka, dat. -arci i -arki, gen. mn. strepjeeu (strepjet eu), strepio,
-arki. strepjela.

strana: oblici s onu stranu, s ovu stres (eng\. stress) znaCi napetost,
strallu (pored obicnijeg s one opterecenje, napor; pogresno se
strane, s ove strane) nisu pogresni: ponekad, pod uticajem nasih reci,
nalaze se kod Vuka, Danicica i upotrebljava u znacenju "potres" ili
drugih dobrih pisaca proslog i naseg "udar".
veka. strina: strina Zora, ali strina-Zore,
STRANE SVETA. Imenice sever, strina-Zorin itd. (ili sve bez crtice):
jug, istok, zapad pisu se velikim v. CRTICA UZ IMENA.
pocetnim slovom ako su uzete "u strici i ostriCi povode se za glagolima
znacenju naroda koji onde five" (P slicnog znacenjastrugati, ostrugati,
stripliz J68

pa se cesto cuju obJici (o)strigati, mn. se ne upotrebljava. Studio


oni ostriiu, striiuCi, imperativ (umetnicka radna prostorija), instru-
(o)striii, (o)stri::ite: umesto toga mentalstudiom, mn. studiji (m.) iIi
gramatike dopustaju sarno (o)striCi, studija (sr.).
oni ostrigu, striguCi, (o)strizi, stvaralac (ne stvaraoe), mn. stvarao-
(o)strizite. Radni pridev je (o)stri- ei, stvaralaea.
gao, (o)strigla, trpni (o)striien,
(o)striiena. su je enklitika, kao ije (v. to), sto znaei
da se ne sme upotrebljavati bez
striptiz; striptizeta i striptizerka. naslanjanja na prethodnu naglasenu
stroncijum i stroneij. ree. Pogresno je npr.: "Navedeni
strozi, najstroii, ne stro::iji, najstro- podaci, rekao je u diskusiji Marie,
iiji; ne najstrozije zabranjeno nego su najbolji dokaz..." - treba: najbo-
najstroie zabranjeno. lji su dokaz... - "Svi lekovi koji se
nalaze na ovom i na prethodnim
strukiran i teliran (0 kosuJjama), lose spiskovima su povueeni iz prodaje"
kovanice iz trgovaekog recnika, - treba: povllceni su iz prodaje;
nedopustive u knjiz. jeziku. "Medu zemljama koje su uspele da
struktuirati pogresno urn. strukturi- izmaknu ovoj krizi su Austrija i
rati (iii strukturisati). V. prestruk- Danska" - treba: jesu Austrija i
tuirati. Danska.
struktura se moze eesto zameniti su- i sa- su ravnopravni prefiksi (sa-
nasim reeima sastav, sklop, ustroj- borae = suborae, saigrac = sllig-
stvo iii grada. Ne valja upotrebJja- rac, savremen = suvremen, saose-
vati ovu ree u znaeenju sastavnog cati = suoseeati itd.); sa- je obienije
deJa iii jedinice, npr. "U dogovoru u Srbiji a su- u Hrvatskoj, ali neke
su ueestvovale sve drustvene struk- reei imaju samo sa- u obe varijante
ture", gde se misli na eJemente (saialjevati) a neke sarno su- (su-
drustva, drustvene snage, na poje- gradanin).
dince i organizacije itd. sub- ispred bezvuenog suglasnika
studentski; Studentski park; Stu- postaje sup-: suptropski, SlipStan-
dentski trg. dardni, supkutani, sllpkultura.
studija (naueni rad i sl.), instrumen- Cuva se u reCi subpolaran (koji se
tal studijonz, rnn. studije (takode u graniCi s polamom oblascu).
znaeenju "studiranje"). Studij (pro- Subhija: v. Midhat.
ueavanje), instrumentaJstudijem, u subjekt i subjekat.
169 svcccra

sudac, suea, vokativ suce, mn. .wei, super- sastavljeno: sllpersila, super-
sudaea. moderan, sllperrevi::ija, superreali-
Suce, .weeki; Sueeki kanal. sticki itd.; s crticom uz imena (w-
per-Nemae); odvojeno kao nepro-
suhomesnat (suvomesnat): tacnije bi menljivi pridev (.~premila nam je
bilo suhomesni (suvomesni). super veceru; super i obican ben-
suknja, gen. mn. sukanja. zin); takode i imenicki (po.~to je
sumnjati. Ovaj glagol moze biti uzrok litar sllpera?).
dvosmislenosti, u recenical11a kao supkultura (ne subk-).
"Nije bilo razloga da se sumnja u suprotstaviti.
krivicu noenog cuvara", "Mnogi
naucnici sumnjaju da se u peCini supstanc(ij)a: v. -nea.
kriju znacajna arheoloska blaga" i supstandardni (ne subs-).
sl. Vee prel11a tome da Ii je stvarni suptropski (ne subt-).
smisao pozitivan ili negativan,
recenice treba drukCije fonnulisati: surf itd.: bolje serf(v. to).
"Nije bilo razloga da se sumnjici surutka, dat. surutki.
nocni cuvar", odnosno "Krivica susetka, dat. susetki, gen. mn. suset-
nocnog cuvara bila je van sumnje" ki.
i sl.
svaki treba da se slaze s brojem koji
sumporovodonik, bolje negosumpor- mu sledi: svako pola sata, svaki sat
-vodonik (up. hlorovodonik); sum- i po, svaka tri meseea, svake dve
fJor-dioksid. v. HEMIJSKA JEDI- nedelje. Oblik "svakih" se upotre-
NJENJA. bljava tek od broja pet navise: sva-
suncc: s velikim S pise se kao naziv kih pet sati itd.
odredenog nebeskog tela: "Zemlja svako malo (um.svaki cas, cesto i sl.)
se okrccc oko Sunca", ali neka dale- nije preporuClj ivo u knjiz. jeziku.
ka sunca (=zvezde) i sedim na sun-
eu (na Suncevoj svetlosti). U svakodnevica (ili svakidasnjiea),
ncodrcdcnim slucajevima, kao "Na bolje nego svakodnevniea.
planini sija sunce", "Ne podnosim svastika, dat. svastiei; svastikin, bo-
sunce - cil11 izade,ja bezim u hlad" lje nego svastiCin.
i u figurativnoj upotrebi ("sunce sve (ne svo). V. sav.
mojc") bolje je malo pocetno slovo,
prema P. Up. mesee. SVECI: v. sveti.
svecera ili sveeeri (predvece).
svcicdnako 170

svejednako (=stalno). sveza iii svczica, kao vrsta reci, da-


sveska: gen. mn. sl'ezaka: danas ret- nas se zove veznik (vezniei su npr.
i, a, da, iii, ali, ako, nego,jer i dr.).
ko sl'ezak, gen. sveska, mn. svesci,
svezaka (sarno u znacenju toma iIi U starijem jeziku sveza moze zna-
broja casopisa). citi i veza. spoj, au gramatickoj ter-
minologiji moze oznacavati izraz od
Sveta gora. dvej u iIi vise reCi.
svcti (skraceno sv.) pise se malim slo- svezak v. sveska.
yom kad se odnosi na coveka (sveti
Marko, iivot svetog Save) a velikim sviju (gen. mn. od sav) danas uglav-
kad oznacava praznik, erkvu ili nom zastarelo iIi pokrajinski, pored
geografsko ime (na Svetog Nikolu; obicnijeg svih.
Sveti Petar na Limu; letovanje u svitac, mn. svici, svitaca; svitak, mn.
Svetom Stefanu). Za izraze kaoSve- svici, svitaka.
ta trojica v. BOZANSTVA. svo: v. sav.
svctiljka, dat. sveti(jci. svoj se odnosi na subjekat receniee:
svetitelj ka, dat. svetite(jki. "Milan parkira blizu svoje kuce"
svctJo kao imeniea, pre svega u go- ("blizu njegove kuee" odnosilo bi
vornom jeziku (Upali svetlo is!.) se na kueu nekog drugog coveka).
nije pogresno, ali za preeiznost Ovo pravilo se samo delimicno pri-
izrazavanja cesto je pogodnijesvet- menjuje u J. i 2. lieu mnozine, gde
lost odn. osvet(jenje, rasveta. Ijek. se i na.~, vas mogu odnositi na sub-
oblik je svjetlo, ali svijetlo kao jekat: "Svi mi znamo snagu i
pridev (npr. jedno svijetlo mjesto). velicinu nase zemlje", "Radi va.~e
Sl'ctlo- u nazivirna boja: v. BOJE. bezbednosti sedite sto dalj e od pro-
zora". I u treeem lieu neki put se
Sveto pismo. mora upotrebiti njegov, njen, odn.
svetost je papska titula: Vasa svetos- njihov primenjeno na subjekat da bi
ti, Njegova svetost. V. vas; njegov. se izbegla dvosmislenost: "Knj izev-
Sveto trojstvo, Sveta trojica: v. niei su sa zanimanjem saslusali sud
BOZANSTVA. uglednog gosta 0 njihovom stvara-
lastvu" (svom bi se mogao shvatiti
svc u svemu: izraz definitivno usta- kao da je gost govorio 0 sopstvenim
ljen u knjiz. jeziku, neopravdano delima). S druge strane, u odre-
osudivan kao germanizam. denim konstrukeijama dopusteno je
Svevisnji. svoj i kad se ne odnosi na subjekat:
171 svrsctak

"staviti svaku svar nasvoje mesto", s vremenom (bolje) i vremenom (v.


"nazvati svakogasvojim imenom", to).
"dati svakom svoje", "raditi nesto svrha, dat. svrsi.
u svoje vreme".
svrsetak, rnn. svrseci.
svracji (bolje) i svraciji.
svraka, dat. svraki.
v

sajka, dat. sajci. sema,sematski, sematizovati, obicnije


sampita; samralna. nego shema itd. Sarno oblik sema
upotrebljava se u srnislu tehnickih
sapka, dat. sapci i sapki. naclia.
brae (saren konj; vrsta rnitraljeza); Serbur (Cherbourg), serburski (ne
Sarac (irne konja). serburSki).
sarka, dat. sarki (obicnije negosarci, seri-brendi (s crticorn prerna PR); jos
kako je u PR). tacnije bi bilo ceri-brendi, posto je
sarolik, ne .~arenolik. rec engleska (cherry brandy - li-
bronja (saren vo), Saronja (irne ker od tresanja). Drugo je seri, vrs-
vola). ta vina (engl. sheny od spanskog
Jerez).
sarov (saren pas), Sarov (irne psa).
sest hUjada, sesthiljaditi.
Sar-planina, sarplaninski; sarplani-
nac (pas). seststo (=sest stotina), seststogodi.~nji
(= 600-godisnji), seststoti pisu se
sarulja (sarena krava), Sarulja (irne sastst (rnada se tako ne izgovaraju)
krave). da bi se razlikovali od oblika broja
Sat el Arab. 6: sesto, sestogodisnji (=6-godis-
Seetin (Szczecin), ne Scecin. nji).

sevrsnuti se. Sibenik, Sibencanin, -canka,sibenski


(retko sibenicki).
sega, dat. .~egi.
SUa (engl. Sheila), ne Sejla.
Sejla, ne nego Sila (v. to).
173 sljaka

simpanzo iii .\:impanza (ovaj drugi viski, veldki (u PR 60 kao pridevi


oblik narocito u mnozini: afrieke od Vis odnosno Veles), kupre§ki
sil1lpanze). (pored kupreski, od Kupres u PR),
sio mi ga Dura (po P bolje nego s cr- vitdki itd.
ticama, .I:io-mi-ga-Dura). Sasvim je pogresno upotreblja-
vati nastavak -ski za imena sa
sipka, dat. sipci, gen. mn. sipaka i zavrsetkomrilin, npr. Serbur, Mel-
.\:ipki. burn, Tonkin, Kanton, Getingen itd.:
-sir. Zavrsetak -shire u nazivima eng!. njihovi pridevi glase iskljucivo.l:er-
pokraj ina izgovara se sir, ne .\:ajr: burski, melburnski, tonkinski, kan-
Jorksir (Yorkshire), Devonsir (De- tonski, getingenski.
vonshire), Dorsetsir (Dorsetshire) SKOLSKI PREDMETI: v. PRED-
itd. Tako i Nju Hempsir (New MET! (SKOLSKI).
Hampshire), driava u okviru SAD.
skoljka, dat. skoljei, gen. mn. skolja-
sisarka, dat. sisarei, gen. mn. sisarki. ka i skoljki.
siska, dat. siski, gen. mn. siski i sisaka. skorpija, obicnije nego skorpija (PR
siti: .I:ij, §ijmo, sijte. V. ZAPOVEDNI bez razloga zabranjuje prvi oblik);
NACIN. ,I:korpion (oruzje).
sizofrcnija, -ican, -iear, obicnije nego Skotska: Skot, Skotkinja. Nisu pre-
shizoji-enija itd. porucljivi oblici Skotlandanin, Skot-
-ski: ovaj nastavak se javlja umesto landanka, skovani po ugledu na ne-
nastavka -ski ako se osnova zavr- macki.
sava na S, i, h, g iIi na k kome pret- skrga, dat. skrgi.
hodi jos jedan suglasnik: kieos- Sieska iii Slezija je nas tradicionalni
kieo,l:ki, .Iupei ~ lupeski, Vlah- naziv za pokrajinu na jugozapadu
vlaski, Prog - praski, Njujork ~ Poljske i severu Cehoslovacke:
njujodki. Ako zavrsnomk prethodi pridev sleski. U stampi se posled-
vokal, nastavak ce biti -eki: Astek njih godina uobicajio oblik Sljonsk
- osteCki (ne asteski). (prema poljskom, pogresno transkri-
Za osnove sa zavrsetkom s ili z bovano umesto Slonsk), koji se ne
nema odredenih pravila: cesci je moze upotrebiti za ceski deo pokra-
nastavak -ski, kao u eirkuski, tuni- jine niti za ranija istorijska razdob-
ski, odeski, kavkaski, vrbaski (bo- Ija. Up. Furlanija.
lje nego vrbaski), teksaski (bolje
nego teksaski), ali se javlja i-ski: slj aka, dat. .1:ljad
sljuka 174

sljuka, dat. sljuki. Sri Lanka: tacnije je Sri Lanka (.~ri


sminka, dat. srnin!d. je indijski izgovor); Srilancanin
(Sri-), sri!ancanski (.~ri-). U geo-
So (Shcfw) , ne Sou; Dzordz Bernard grafskom sl11islu (za razliku od
So (George Bernard Shaw), bolje politickog) moze se i dalje upotre-
nego Bernard So. bljavati ime Cejlon, Cejlonjanin,
sofersajbna neknjizevno, treba reci cej!onski.
vetrobran, vetrobransko stak!o iii stab, Jitabni iii stapski.
prednje stak!o.
stajerac (malo s kad oznacava vrstll
Son (Sean, irsko ime cesto u zemlja- konja).
ma eng!. jezika): ne Sin.
Stajnbek (Steinbeck): bolje Stajnbek,
sorts, bolje nego sorc: mn. sortsevi i po al11erickom izgovoru ovog pre-
(retko) sortsovi. Zlmena.
sou, anglicizal11 s Cijom se upotrebom staka, dat. staci.
preteruje: ako priredba sadrzi samo
muzicke tacke jednog izvodaca (bez stavise (=cak, pored svega). (Ali: "Sta
gostiju, baleta, skeceva itd.) treba vise da kazem?"). V. cak.
jc nazvati koncert a ne SOli. Slo- Stipaljka, dat. stipaljci. gen. mn.
zenice: ,~oll-biznis; soumen. stipaljki.
spanac: po P l11alim slovom u zna- stipati, stipam, oni stipaju, stipaju!:i;
cenju "ucesnik gradanskog rata u danas retko stip/jem, stiplju, ,Wp-
Spaniji". ljuCi.
sparkasa (bolje: stedna kasica odnos- sto ida: v. da.
no stedionica). sto god i stogod: v. god.
spekulacija, spekulisati (-irati) i spe- Stokholm: bolje Stokholm (v. to).
ku!acija, spekulisati (-irati) mogu
il11ati isto znacenje, ali je oblik sa,~ sto Ii.
obicniji II znacenju "trgovina u ci- stono: ,~tono rei'; stano rece, ,~t()no
Iju sticanja vel ike dobiti" (up. spe- rekose, stono kaiu itd.
!w!ant), a oblik sa s u znacenju strajkbreher, strajkbrelzerski.
"nagadanje, razl11atranje, teoreti-
sanje" (up. pridev speku!ativan - Strbac, Strpca, Strpcev.
koji se tice razmisljanja). stuka, dat. stuki.
sperploca. sukun-: bolje cukun- (v. to).
175 sut

sumadijski, danas obicnije nego sunka, dat. §unki.


,I"umadinski, supalj, §upljiji, naj§upljiji.
sund Iiteratura, §und roman i sl. sut: §utom, §utovi (bo1je) i §utem,
(neobavezna crtica: v. CRTICA 3). §utevi.
T

-t i -tao Imeniee m. rada grckog porekla MERA); (2) u titulama dr (doktor),


kao arhitekt, diplomat, demokrat, mr (magistar), gaa (gospoda),
patriot itd. mogu imati i oblike ar- gaica (gospodiea); (3) u skrace-
hitekta, diplomata itd. Ovi duzi nieama od velikih pocetnih slova (uz
obliei danas su obicniji, pogotovu poneki izuzetak kao M.P. l =mesto
za imeniee s dvosloznom osnovom: pecata] i N.N.).
at/eta, poeta, esteta i s1. Mnozina TACKA UZ CIFRE. Kad se u pisa-
je LI danasnjemjeziku gotovo uvek nju viseeifrenih brojeva odvajaju
na -i: arhitekti, itd. V. -ist(a). grupe od po tri eifre, u matelllatiei
tacka, tacki (ne tacci). se to cini praznim prostorom (beli-
tacka gledista: bolje samog/ediste iii nom), npr. 5 721, 32 850 000 itd.
stanoviste. Izvan strucnih tekstova obicnije je i
prakticnije odvajanje tackom:
TACKA U SKRACENICAMA. 5.72], 32.850.000. Ni tacko111 ni
Skracenje reci belezi se tackom u belinom ne razdvajaju se cetvoro-
oblieima kao v. (vidi),g. (gospodin), eiheni brojevi koji znace godine.
hI'. (broj), din. (dinara), god. (godi- Tackom posle arapske ei fre oz-
na), n.e. (nove ere iii nase ere), i dr. nacava se redni broj: 40. pred.s-ed-
(i drugo), i sl. (i slicno). U nekim nik SAD, mesto u 17. redu, 6. juna
slucajevima dvoclani iii troclani 1944. godine itcl. U slozenieama
izraz pise se samo s j ednom tackom kao 30-godisnji, 12-mesecni pise se
na kraju: tj. (to jest), itd. (i tako da- ertiea a ne tacka. Tacka se izostav-
Ije), np': (na primer), tzv. (tako- Ija ako neposredno posle rednog
zvani). Tacka se ne pise u sledecim broja dolazi jos neki znak inter-
slucajevima: (1) u skracenieama m, punkeije (zarez, erta, zagrada), npr.
km, kg itd. (v. SKRACENICE
177 Taunzcnd

rat za f,pansko nasleae (1701- takozvani: skracenica tzv.


1714), primedbe na 3, 9, 15, 22. i taksi, taksija, mn. taksiji; taksi safer.
31. strani; to ne vazi za pocetnu taksi stanica itd. (crtica nije obavez-
zagradu, npr. ,,1983. (godina naft- na, v. CRTICA 3).
ne krizer', jer je ona od broja
odvojena belinom. Posle rimskih talac, ne taoc; mn. taoci, talaca.
brojki ne stavlja se tacka (pa ni kad talent i talenat.
oznacavaju mesece: v. DATUM!), talibani (pokret u Avganistanu).
osim u naslovima poglavlja, ode-
ljaka i 51. kada se broj i naslov Talijan, Talijanka, talijanski upotre-
nalaze u istom redu, npr.: 1. UVOD, bljavano je i u Srbiji do II svetskog
II. EVROPA, III. VANEVROPSKE rata. Danas se ti oblici osecaju kao
ZEMLlE. zastareli iIi hrvatski, pa se zame-
Tacka se pise izmedu broja sati i njuju sa Italijan, -anka, italijanski.
minuta, npr. 9.30,11.15 itd. Ne sme Talmud.
sc u tim oznakama upotrebljavati tamneti: kao potamneti (v. to).
zarez.
tamno-: V. BOlE.
Tagor (Rabindranat), ne Tagore: e se
javlja sumo u eng!. transkripciji i ne tamo-amo.
izgovara se. Up. Lahar. tamtam.
Tahiti, sa Tahitija, na Tahitiju (ne na Tanganjika, u Tanganjiki i Tanganji-
Tahitima). Up. Haiti. Cl.

tain (vojnicka hrana; vojnicki hleb). tango (m.), mn. tanga (sr.).
taj: v. ova). Tantalove muke.
tajga,.u tajgi. Tanzanija, Tanzanac, tanzanski; ne
Tajland, u Tajlandu (ne "na Taj- Tanzanijac, tanzanijski.
landu", jer nije ostrvo). taoc ne nego talac (v. to).
tajmaut iIi tajm-aut. tapecirati, tapeciran (kao tapet); nije
-tak. U rnnozini imenica na -tak i - dobro tapacirati, -an.
dak (s nepostojanima) glastse gubi Tamer, uobicajena transkripcija za
ispred c: trenuci, poceci. zadaci, eng!. Turner; tacnije bi bilo Temer.
izdaci, gubici, otpaci, pregraci itd.; Up. Barton.
ne trenutci, otpadci itd. Taunzend (Townsend): ne Taunsend,
takoreci (sastavljeno po P). Tausend.
tchno- 178

tchno- sastavljeno: tehnomenadiel; teorijski i teoretski; teoreticar; teo-


tehnobirokratski itd. rizirati (-izovati).
Tcksas (Texas), Teksasanin, -anka, Tcrazijc, na Terazijama: ne "izgled
teksaski (bolje nego teksaski: v. nekadasnjeg Terazija" nego neka-
-ski). dasnjih Terazija.
tele- sastavljeno: telekomunikaeije, tercijaran, ne tereijalan.
teledirigovan itd. termo- sastavljeno: termoelektrana,
telcfon: na telefonu (Ko je na tele- termonuklearni, termodinamika
fonu? Ostanite na telefonu i sl.) sas- itd.
vimjc ispravan sklop, nema potrebe tetka, dat. tetki, gen. mn. tetaka;
da se zamenjuje sa "pored telefo- tet(k)a Zora, ali s tet(k)a-Zorom,
na" i sl. tet(k)a-Zorin itd. (iii sve bez cliice:
telcvizija: akcentje kratkouzlazni na v. CRTICA UZ IMENA).
Ie iii dugouzlazni na vi. Akcent Tetovo, tetovski, Tetovac, -ovka; teto-
televizija (dugosilazni na vi) smatra vae (pasulj).
se nepravilnim iz istih razloga kao i
Jugosltzvija (v. to). tetrapak.

tema. Spoj na temu niposto nije "ne- Tevton (Tevtonac), tevtonski i Teuton
pravilan", kako se ponekad tvrdi, i itd.
besmislcno je zamenjivati ga ob- ti: prema P, mogucno je pisanje ve-
likom 0 temi. Gde je mogucno, naj- likim slovom Ti (Tebe, Tebi, Tobom)
bolje je potpuno izbeCi rec tema: i Tvoj kao izraz postovanja, ali to
"Pisao je 0 savremenom iivotu" spada u "licna, autorska odstupa-
(bolje nego: 0 temama iz savre- nja" i ne regulise se opstim pravili-
menog iivota), "Ija bihnesto dodao rna.
povodom toga" (umesto: dodao na Tibingen (Tubingen), tibingenski; ne
tu temu) i sl. tibingenski.
tempera: tempera boje (crtica nije Tihi okean iii Pacifik; tihookeanski
potrebna). iii paeificki.
temperament i temperamenat. tik-tak, tika-taka; tiktakati, tikta(:em
Tcncrifc i Tenerifa; na Teneriji, bolje (bolje nego tiktakcem).
nego na Tel1erifama; pogresno na tip-top.
Tenerijima.
TITULE i oznake zanimanja pisu se
malim slovom: inienjer Matic, prof
179 tolcranlan

Ka.\:anin, majstor Zika, knez Milo§, ci, pripoveci, II krleci (ali i zago-
vladika Rade, Smail-aga. Velikim netki itd., a posebno "hvala na ees-
slovom se pisu same kad imaju titki ", sto je jasnije nego eestid).
smisao stalnog nadimka ili atribu- tkati, tkam, oni tkajll: tkaj; tkajuCi;
ta: Hajduk Ve ljko, Kraljevic Mar- tkao, tkala, tkan. Oblici tkem, tkd
ko. V. NADIMCI; aga; pa§a. i cern, ce§, mada se navode u rec-
Odredba P 60 po kojoj bi velikim nicima, vise se ne upotrebljavaju.
slovol11 trebalo pisati "nazive zivih
poglavara drzava" (Predsednik, tlo (bolje), ali i tIe.
Kralj, Papa itd.) odbacena je u no- tobolac, tobolea i to boca.
yom Pravopisu. Takva upotreba ve- tocilac (ne toeioe), mn. tocioei,
likog slova nije prihvacena ni za toci/aca.
verske titule (patrijarh. dalaj-lama
itd.) pa ni za one koje se obicno ve- tocka i tocan (toenost, netoean itd.)
zuju same za jednu licnost, kao ji- uzeto je iz ruskog, dok fonetskom
rel~ duee, kaudiljo, poglavnik.
razvoju sh. jezika vise odgovaraju
Pisanje Vi, Va.\:, n, Tvoj ostav- oblici taeka, taean itd: Pravopisom
IjCI10 je kao "stilisticka mogucnost",
iz 1960. bilo je predvideno da se
al i ne i kao "pravopisna obaveza". zadrZe same oblici sa a, ali se u
Titule kao Njeno velieanstvo, Nje- Hrvatskoj kasnije odstupilo od toga.
gova svetost patrijarh po pravilu se V. zapeta.
pisu velikim slovom prve reci. Togo, iz Toga, u Togu; Togoanac,
Skracenice dr, prof, ini. i slicne -anka, togoanski. Up. Kongo.
pisu se malim slovom, ali u potpisu to jest: skraceno tj.
obicno velikim (mada P 0 tome ne
govori), po opstem pravilu za prvo Tokio, iz Tokija, u Tokiju, Tokiorn (ne:
slov~ u recenici. Tokijom, Tokijem); tokijski. Za
stanovnike moze se reCi Tokijac,
tj. (to jest). Tokijka.
Tjcllanrnen (sastavljeno prema P). toki-voki pogresno, treba voki-toki (v.
-tka. Od dvosloznih imenica, dativ i to).
lokativ zavrsavaju se po pravilu tolerantan znaCi same "koji tolerise,
sarno na -tki: tetki, patki, motki, trpelj iv". Pogresna je upotreba u
spletki, Vlatki itd. Izuzetak je bit- smislu "koji se moze tolerisati"
ka, gde je obicnije bid nego bitki. (Povecanje radijacijeje tolerantno
Kod visesloznih irnenica radije se i sl.): treba reci prihvatljiv, pod-
upotrebljava nastavak -ci: zagone-
toljaga 180

no§ljiv, u granicama dozvoljenog transfer, ali transverzala, transverza-


itd. Ian (ne transferzala).
toljaga (bolje) i tojaga; daL -zi. transirati (P dopusta i traniirati; ne
Tonkinski zaliv, ne Tonkinski. V. -§ki. tranCirati).

topao i topal. Trasi, ne nego Trejsi (Tracy, Tracey,


prezime i zensko ime).
topiti (se): v. rastopiti.
travka, dat. travci i travki.
toplifikacija, losa, hibridna kovanica
od domace osnove i stranog nastav- trebati. Upotrebljava se bezlicno ako
ka. Bolje je reCi daljinsko grejanje, je u spoju s glagolom, npr. "Svi tre-
uvoilenje daljinskog grejanja, ba da dodu" (ne: trebaju), "Treba-
odnosno izgradnja toplovoda. 10 je da znas" (ne: trebao si), "Tre-
balo bi da razmislimo" (ne: trehali
top-Iista. bisrno). Ako nema drugog glagola,
tor, -dol~ Imenice kao okupator, korn- trebati se menja normalno kroz sva
pozitor, ventilator, ambosodor, to- lica: "Ne trebas mi", "Trebao mi je
reador itd. u gradskom govoru njegov savet", "Sta su yam trebali
najcesce imaju dugosilazni akcent kljucevi?" Dopusteno je i kao prela-
na trccem slogu, ali se za knjizevni zan glagol, npr. "Trebacemo vas"
priznaje samo kratkouzlazni akcent "Trebao sam novaca", "Trebate Ii
na drugom slogu, s duzinom na nesto?", mada je u tom slucaju bo-
trecem: okupator, kompozTtor itd. lje: "Trebacete nam", "Trebalo mi
Up. Jugoslavija. je novaca", "Treba Ii yam nesto?".
Torkemada (Torquemada), ne Tor- U odnosnim recenicama kao
kvemada. "Evo imena ljudi koji su trebali da
govore" pogresan je licni oblik Sll
torpedo je m. roda, u mnozini obicno trebali, ali ne bi valjalo ni "koji je
srednjeg (torpedo). trebalo do govore", jer se ne slaze
trafo-stanica. sa subjektom u mnozini. U takvom
trans- (prefiks) pise se sastavljeno i slucaju jedini izlaz je da se trebati
ne menja oblik: transgresija, trans- zameni nekim drugim glagoJom
saharski, transsibirski. (imati, morati itd.).

transcendentan i transcendentalan Trebinje, trebinjski, Trebinjanin (i


(u filozofiji ova dva prideva imaju Trebinjac), Trebinjka.
razl i Ci to znacenj e). trebovati i trebovanje su rusizmi iz
vojnog recnika, stilski neprikladni
181 TRPNI PRIDEV

u knjiz. jeziku, ali im nema prave triput i tri puta.


zal11cne. trista i tri stotine, tristoti; tri hiljade,
trece- sastavljena (trecerazredni, tre- trihiljaditi.
cestepeni, trei:epozivae); retka tre- trodupIi, troduplo nisu knjizevni iz-
eo- (trecoskolae, treeoskolski). razi: treba reci trostruk, trostruko.
Treci rajh. trogodac, trogoea, mn. trogoei,
trend, anglicizam s cijom se upatre- troiposobni, troiposatni, troipogo-
bom preteruje poslednjih godina. disnji itd.
Kadje moguce, treba ga zameniti s
pravae razvoja, sklonost, teinja, troje, trojiea, itd.: v. BROJEVI (zbir-
stremljef!je, tendeneija, pojava i sl. ni).

trencrka, daL trenerei, gen. mn. tre- trojka: kaa dvojka (v. ta).
nerki, trostavacni: v. jednostavacni.
trenutak, mn. trenuci. TRPNI PRIDEV (pasivni particip)
treptati (rede trepteti, ijek. treptjeti), gradi se, u nacelu, sarna ad prelaz-
trepcem, oni trepcu, trepcuCi i trep- nih glagala: atuda su pagresni abli-
tim, ani trepte, trepted ci kaazaraana puska, neodgovore-
na pitanja, sudarena vozila; urn.
trg: v. UUC£. otecene noge, crJ...:nuta krava, balje
tri, trijl! itd,: v, BROJEVI (promena). je otekle noge, uginl!la krava. Ipak
triangl; triangulaeija; triatlon (bez i ad pajedinih neprelaznih glagala
j, jcr su slazene reci). pastaje trpni pridevi kaji su defini-
tivna usli u upatrebu: diplomiran,
Trido. Trudeau je francusko prezime neeksplodiran, preuranjen, prena-
(i u *anadi); nema razlaga da se gljen, naCitan i dr. V. i l/seliti.
transkribuje Trudo, pa engl.izga- Ukalika je pracen nekam adred-
varu. bam, trpni pridev mora daci i z a
trijumf, trijumfalan, trijumfovati, imenice na kaju se adnasi. Pogresna
trijumvir, trijumvirat. je "On se leCi ad zadobijenih pov-
reda na utakmici", "Magu se javiti
trik-snimak (crtica nije abavezna, v. svi zainteresovani graaani za ku-
CRTICA 3). povinu", ,,Kupljenu robu u drugim
trim-staza. prodavnicama astavite na ulazu":
trio (m.), trija, triju, triom; mn, trija treba " .. ad pavreda dabijenih na
(sr.). utakmici", "svi gradani (kaj i su)
trscak 182

zainteresovani za kupovinu", "Robu Tunis, tuniski, Tunisanin, -anka (ne


kupljenu u drugim prodavnicama..." Tunizanin).
V. nikad neprezaljen.
tupeti, ijek. tl/pjeti (postajati tup), tl/-
trscak, tdcan sa C, ali tdee (zbillla piti (ciniti tupim): V. otl/peti.
imenica) sa e, sve od istog korena Tur de Frans (Tour de France).
kao trska.
Tuson (Tucson, u Arizoni): ne Takson.
Tdic, trsi{;ki, Trsicanin.
Tuzla, tuzlanski, Tuzlak, Tuzlanka.
trti, trem, treS, oni tru i tarem, tareS,
oni tam; imperativ tri i tori; tanlc'i; tuzilac (ne tuzioc), gen. tuzioca, mn.
tro, tria; trven, trvena i trt, trta. tuzioci, tuzilaca; sa istim znacenjem
tuzitelj, tuziteljka: tuzila.m'O (ne
Trubeckoj: bolje Trubecki, au pade- tuziostvo).
zima sarno Trubeckog (ne Trubec-
koja), Trubeckom, Trubeckim. Tru- TV. Ova skracenica uvek se pise ve-
beckaja: bolje Trubecka, au pade- likim slovima. bcz tacke, a ako sle-
zima sarno Trubecke (ne Trubecka- di neka imenica, P daje prednost
je), Trubeckoj, Trubeckom. V. RU- odvojenom pisanju: TV dnevnik, TV
SKA IMENA. program, TV gledaoci. Dopusteno
je i pisanje s crticom. (v. CRTlCA
truleti, truleo, trulela (ijek. truljeti, 5).
trzt/io, tmljela) i tru/iti, tru/io, tru-
lila. Isto i za slozeni glagolistruleti tvoj: V. ti.
(istru/iti). Truljenje (ne trulenje). tvorba reci, danas opsteprihvaceno
trunka, dat. trunci. kao gramaticki tennin. Pogodnijeje
od ranijeg graaenja reCi, jer ima i
tugovanka, dat. tugovan ci. odgovarajuci pridev: tvorbeni.
Tuluza je nas odomaceni oblik za fro tzv. (= takozvani).
Toulouse; ne treba pisati u m. rodu
Tuluz.
u

u sa genitivom, npr. II nas, u iena, u ucelo.


Cmogorar.:a dobra je kao i kod u ucas (odmah, ubrzo).
istom znacenju.
ucauriti, obicnije nego ucahuriti (v.
Vb: na Ubll, idem na Ub, bolje nego caura).
1I Ubll itd.
ucestali, -la, -10 (ucestale pretnje i
uhcditi, IIbedljiv, lIbeaenje bezra- sl.), ucestalost; nije dobra ucestan,
zlozno su osudivani kao rusizmi i lIcestanost.
trazcno jc da se zamene sa IIveriti,
ucetvoro, upetoro, u§cstoro itd.
lIverljiv, lIverenje (sto nije mogu6e
u recenicama kao "Ubedili su ga da uCitcljica, lICite/jiCin.
dode"). Vcka, na UCki.
u hcsccnjc. udalj; skok lIdo/j.
u bcskraj. udaraljka, dat. udoraljr.:i.
u bcstrag. udes: pored ranijeg znacenja slidbi-
uhiti: ubij, lIbijmo, ubijte; lIbij boie no, dcll1as je potpuno prihvaceno i
(Pravopis ne predvida pisanje lib i- znacenje nesrecan slucaj iIi soo-
boze). braixljna nesreca.

ublcdeti, lIhiedeo (ijck. ublijedjeti, udesno.


lIblijedio, ub/ijedjela). Vdine (Italija), kod nas se menja kao
ubog, uhogiji, najubogiji. mnozina: u Udinama, Siovenacko
ime je Videm.
u hrk.
udno (npr. udno sobe), ali: Ii dnu sobe.
ubuduce.
udvoje.
uglas 184

uglas (npr. povikati uglas). ukrasti, ukradell (ne ukraaell).


u glavu. ukratko.
ugljen-dioksid, ugljen-monoksid. ukrivo.
ugnezditi se, ne ugnjezditi se: v. ukrug (= unaokolo), ali u krug u
gnezdo. doslovnom znacenju (npr. Uaite u
Ugri (Madari), ne Ugari; gen. mn. krug).
Ugara; jednina (danas neuobi- ukrupno (= u krupnom novcu; u
cajena) glasi Ugrin. Ugro-flnski glavnim crtama).
(ugro-finskajezicka porodica). u leto.
ugristi: ugrizen (ne ugriien). ulevo.
uhleblje (ijek. uhljeblje) iii uhljebije ULICE i dr. U nazi virna ulica, trgo-
(po crkvenoslov. obliku). va, gradskih cetvrti, parkova, grade-
uime. vina, spomenika itd. sarno se prva
u inat (i uz inat). rec pise velikim slovom: Bosanska
1Iliea, Trg aleksillackih rlldara,
uistinu. Savski venae, Stari grad, KoslIt-
ujedanput; IIjedared (sastavljeno njak, SllIdenlski park, Dom sindi-
po P 60). kala, Novo groblje, Pobednik, Bela
ujedno. kuca itd.
Prema P 60 trebalo je i rec ulica
u jesen. pisati velikim pocetnim slovom ako
uj utro i ujlltru. dolazi na prvo mesto (Bosanska 1I1i-
uklestiti (ne ukljdtiti); ijek. IIklije- ea ali Uliea bosanska). U P se istice
.~t i t i.
daje u mnogim slucajevima oprav-
danije malo slovo: "selo Lipovo,
ukoliko i utoliko pisu se zajedno, osim ulica Yuka Karadzica, broj 12";
kad koliko i toliko cuvaju svoje "Ostace bez struje ulice Savska,
posebno znacenje (P 60 daje primer: Jaksiccva i Ratnih vojnih invalida";
"U koliko ga puta bude davao, u takode kad je skraceno, npr. "ul.
toliko puta ce mu se i vracati"). Cirila i Metodija". Trcba izbegavati
u korak (odvojeno prema P). birokratski obicaj da se rec uliea
ukoso. uvek stavlja na pocetak ("u Ulici
Nemanjinoj" urn. normalnog "u
u kostac (odvojeno prema P). Nemanjinoj ulici"); kad to kontekst
u kovitlac. dopusta, moze se uvek upotrebiti i
IRS Unita

kraei naziv ("u Nemanjinoj"); pogo- unakrstan, -.'Ina, -.'Ina,


tovll jc besmisleno dodavati ulica i unaokoio.
ispred naziva koj i vee sadrze reci
kao hu!evw; venae, pri!az, trg itd. unapred.
("Ulica bulevar Vojvode Stepe", unapredenje (prelazak u visi polozaj)
"Ulica Andrieev venae" i sL). ne treba mesati sa unapreaivanjem,
Ulis (ne Uliks): bolje Odisej, osim koje podrazumeva duzu radnjll:
kada jc naslov romana Dz. Dzojsa "Nas institut radi na unapredivanju
(.T. .loyce, Ulysses). rne: unapredenju] poljoprivrede".

uJiti: ulij, u!ijmo, ulijte. unatrag; IInatraske.

UJrih (Ulrich), DC Urlih; Ulrika iii unazad nije dobro u spojevima kao
Ulrike (Ulrike), nc Urlika. "Video sam ga unazad tri godine"
(um. pre tri gadine), "Unazad dva
ultra- uvek sastavljeno: ultrazvuk, mescca sve su cesci kvarovi" (um.
ultraljubicast, ultrakratki, ultra- ad pre dva meseea).
levicar itd.
u nedogied (odvojeno prema P).
uludo.
unekoliko (= pomalo, doncklc).
umah (= u isti mah, odmah).
u nepovrat; u nevrat (odvojeno prc-
umalo (prilog, npr. unw!o ne za!Jo- ma P).
ravih ).
Unesko se pise s prvim velikim slo-
u me (= u mene). vom i menja kao nase imenice na
umestan, U/1/esna, umesno. -0: Uneska, Unesku itd. Dopusteno

umesto (necega). je, mada redc, i pisanje u izvornom


obliku UNESCO, UNESCO-a, da
umctak; mn. umeci. bi se sacuvalo 0 kao sastavni deo
umeti: menja se kao razumeti (v. to). skracenice (pocetno slovo cngL reCi
umiti: urnij, umijma, umijte. organization).

Umka: na Umki, idem na Umku, bo- uneti: v. -neti.


Ije ncgo u Umki itd. Unicef, Unicefa iii UNICEF, UNI-
umnogom(e). CEF-a.

ullajkrace (prilog, npr. IInajkrace Unita (I'Unita, naziv itaL lista) ima u
receno); ne u najkracem. originalu naglasak na poslednjem
slogu, pa nije preporucljivo menjati
unakrst. ga po padeZima (sa" Unitol11 Of, Uni-
1I11ivcrzilct 186

tin dapisniki s1.). Kadje mogucno, upetoro.


treba izbeci promenu, pisuci sa /i- UPITNIK (znak pitanja) mora se pi-
starn ., Un ita ", dapisnik lista " Uni- sati na kraju svake nezavisne upit-
ta" i sl. Naprotiv, ime casopisa ne recenice. Pogresni su primeri
"Rinasita" (Rinascita) naglaseno je kao: "Da Ii je do toga moralo doCi.
na slogu na, pa se moze normalno S malo vise brige za Ijude..." iIi:
menjati: "Rinasite", "Rinasiti" itd. "Cime se moze objasniti ovako mali
univerzitet: Univerzitet u Beogradu; broj ucesnika. Organizatori kazu..."
Beogradski univerzitet; Univerzitet U oba primera trebalo je umesto
(veliko U ako se shvata kao skrace- tacke da stoji upitnik.
nje punog naziva). V. USTANOVE. Upitnik se ne stavlja uz zavisno-
univerzum je matematicki iii stati- -upitne recenice, npr. "Pitamo se da
sticki tennin; nepotrebno je u smi- lije do toga moralo doci." - "Osta-
slu svemir (kasmas, vasiana). 10 je neizvesno cime se moze objas-
niti ovako mali broj ucesnika." U
unuka, dat. unllci; IInukin, bolje nego naslovima se upitnik moze ali ne
l1/11,eil1. mora staviti, zavisno od intonacije,
unutar (predlog s genitivom) dobraje npr. "Sta nam donosi novi zakon?"
i potrebna rec. i "Sta nam donosi novi zakon".
unutrasnji i unutarnji jednako su U nizu recenica koje su smislom
pravilni oblici. Obicno se prvi upo- tesno vezane jedna za drugu, iza
trebljava u materijalnom znacenju, upitnika moze doci i malo slovo:
a drugi u duhovnom (unutarnji iivot Ka? zarja? - Gde je ubi/en? ka ga
i sl.). je ubio? zbog cega? Sveje to asta-
10 nerazjasnjeno. 1 pri navodenju
unutrasnjopoliticki (ne unutarpo- direktnog govora, s crtom iJi bez nje,
liticki); u17l1trasnjotrgovinski. tekst se nastavlja malim slovom:
u nj (= u njega). Zasta mi je to trehala? pamisli
unjkati, IInjkav: v. h. Petar. - Gde ste? - vikalaje stori-
ca.
uoci (predlog, npr. uaCi praznika, uo-
e; hitke), ali: gledati u 06, reCi u uplitati, IIplicem i upletati, IIplecem.
aei. u pocetku.
uokolo; 1I0krug. upodne.
u pamet; uzmi se u pamet (= opameti upola.
se). u pomoc, ne upamac.
lX7 lIspcli

nposlen i IIpo§ljen: uposlenje i upo"~­ Urlih ne nego Ulrih (v. to).


!jenjc. -us (latinsko): v. -os.
n povodn (necega) dobra je kao i usahnuti: usahnllo, -hnllia i usahao,
povoc!OI11 (necega). -hla.
upoznati, IIjJoznavati: llpoznajuCi (nc use (= u sebe).
/ljJoznavajuCi). "Upoznali su ga 0
rczultatima u sprovodenju plana" useliti. "Useljen stan" i "neuseljen
pogrcsno, treba: upoznali su gas re- stan" nisu gramaticki pravilni obli-
zultatima. Takode pogresno "Upo- ci (useljava se covek a ne stan), ali
znati smo daje bilo sukoba", treba: se u nedostatku boljeg izraza mora-
ohaveiiteni smo da je bilo sukoba. ju prihvatiti. V. TRPNI PRJDEV

uprazno (tako u recniku Matice srp- useljenje, ne uselenje.


ske, mada ga pravopisni prirucnici usisivac, usisavac i usisac jednako su
ne bclezc; up. naprazno). dobri oblici (prvi je najuobicajenij i).
upraznjavati (nesto), rusizam: goto- usitno.
vo uvek moze se zameniti glagolom
uskipeti, uskipeo, llskipecc (ijek.
haviti se (necim).
uskipjeti, uskipio, uskipjela) , ne
uprkos ncc'emu, ne uprkos neeega. uskipiti itd.
u prolecc. usklicnik: u Pravopisuje usvojen ter-
upropastiti: kao zaprepastiti (v. to). min uzvicnik(v. to).
u protivnom. Uskrs (malou samo kadje zajednicka
imenica, uznacenjuuskrsnuce). Up.
uprstc (prilog, npr. znati uprste).
Vaskrs.
ura, recte hura (uzvik).
usled: ijek. je usljed i uslijcd.
uranijum iii uranij (hemijski ele-
uspavanka, dat. uspavanci.
ment): Uran samo kao naziv planete
iii bozanstva. uspeti. Umesto bezlicnih oblika kao
u raskorak (odvojeno prema P). "Ne uspeva mi da otvorim", "Us-
pelo imje da pobegnu", gramaticari
uravnilovka je ruska rec, ali potreb- preporucuju licne ("Ne uspevam da
na u nasem jeziku, jer nema od- otvorim", "Uspeli su cia pobegnu")
govarajuce zamene. iii traze cia se glagol uspeti zameni
urazumiti (sc): urazumil11, oni ura- izrazom poCi za rukom.
zume; urazlIIni, -imo. -ite; urazu-
mio, -i/a"' urazumljen.
tiSI'll I 188

usput: sastavljeno, npr. "Rekao je to veliko slovo plve reci: Savet gll-
nckako usput", "Svratio bih ja, ali vernera Narodne banke Jugo-
mi nije usput". Uz put sarno u slavije, Izvr.\:ni odbor Udrllzenja
doslovnom znacenju (= pored puta). novinara Srbije itd. Kada spec i-
usred; lIsred srede. ficnom imenu prethodi oznaka vrste
ustanove, njena plva rec moze se
usta: gen. mn. ustiju ne smatra se pisati malim iii velikim slovom:
knjizevnim. izdavacko (Izdavacko) predllzece
USTANOVE. Nazivi ustanova, pre- "Narodna knjiga "Judbalski (Fud-
duzeca, organizacija, udruzenja i balski) klub "Zeljeznicar ".
politickih tela imaju veliko pocetno Ako se umesto punog naziva uzi-
slovo sarno u prvoj reCi (i U onim rna sarno jedna imenica iz njega, i
reCima koje su i same imena): Gmd- ona se pise velikim slovom: szdra
ski sekretarijat za saobracaj, Pre- je sastanak Udrllzenja, toje odlll-
dllzece za proizvodnju campa i pre- ka Saveta, dopisuje se s Akademi-
diva .,Kosmaj", Energoinvest, No- jom. Ipak, pisace se malo slovo ako
lit. Srpska demokratska stranka, je imenica odredena nekom zameni-
Donji dom, Palestinska oslobodi- com iii pridevom, npr. na.\:e udru-
locka organizacija itd. Isto vazi i zenje, ovaj savet, pomenllta aka-
za nazive skupova, kongresa, sajmo- demija.
va, izlozbi, sportskih takmicenja i I za transkribovane strane nazive,
drugih povremenih manifestacija: prema P, velikim slovom pise se
TreCi meallnarodni kongres slavis- sarno prya rec: Stejf department,
ta, Festival malih i eksperimen- Forin ofis, Mancester jllnajted,
talnih scena Jugoslavije, Olimpij- Komedifransez itd. Ali ukoliko nis-
ske igre, Sajam mode itd. Velikim mo sigumi da druga rec nije ime,
slovom, prema P, mogu se (neoba- bolje je i nju pisati yelikim sloyom.
vezno) pisati i nezvanicni nazivi od u stopu.
prideva imena mesta i vrste usta-
nove, npr. Beogradski univerzitet u stranu.
(zvanicno: Univerzitet 1I Beo- u stvari.
gradll), Berlinska opera i sl. V. usukati: kao zasukati (Y. to).
KLUBOVI; SPORTSKA TAKMI-
tENJA; VOJNE JEDINICE. u susret.
Ako je naziv slozen, tj. kad ozna- usetati se (i kad znaci "ushodati se":
cava posebno telo u okviru neke sire ne uzsetati).
organizacije, oba dela zadriavaju usiroko (ali: u sirinll).
189 uzlcbiti

usiti: u§ij, u§ijmo, u§ijte. uza: uza me, uza nj, uza se, llza te;
Utah: v. Juta. uza zid, uza §ta, uza straml (bolje
nego uz stranll) itd.
u te (= u tebe).
uzavreti: menja se kao vreti (v. to).
uteha, dat. utehi.
u zdravlje (odvojeno prema P).
uto i utom (= u taj mah, u tom trenut-
kl1). u zimu.

utoliko v. ukoliko. uz inat (i u inat).

utovarivati, utovarujem, ne utova- uzjahati,lIzja§em, oni llzja§u.


rati, lItovaram. uznos.
utroje. uzor-majka, uzor-dete itd.
utrti: kao satrti (v. to). uz put: v. usput.
uveee. uz to.
uvesti: uvezen (ne uvezen). Uzun-: v. Hadzi-.
u vezi s neCim, ne u vezi necega: u uz vetar.
vezi s Va.~im pitanjem, u vezi s tim UZVICNIK (znak uzvika). Pravila 0
itd. pisanju velikog slova posle uzvic-
uvis, skok uvis (ali: 1I visinll). nika ista su kao i za upitnik (v. to).
uviti: lIvij, uvijmo, uvijte. V. i: NAVODNICI
uvo, uva, pored: uho, uha. Promenu uzvodu.
lIveta, lIvetu, uvetom neki grama- Uficka republika (v. GEOGRAFSKA
ticari ne priznaju za knjizevnu. IMENA).
uvozan znaci "koji se tice uvoza" ufitak, mn. u~ici.
(uvozne tarife i sl.); umesto lIvozna ufivo: sastavljeno, kao i drugi prilozi
mha, uvozne cipe/e i sl. bolje je slicnog sastava (uce/o, ukra tko,
lIvezena mba, uvezene cipe/e. ll/udo itd.), mada ga PR ne beldi.
uvrh (predlog). uflebiti (ne uzljebiti), uz/ebljen;
uvrstiti, uvr§ten i uvr§cen; uvrstenje ijek. ui/ijebiti, ui/ijebljen.
i uvr§cenje; uvr§tavati i uvrsCivati.
uzbrdo (navise); uz brdo u doslovnom
znacenju.
v

v. Englesko w na pocetku reCi ispred vakuum, vakuumiran, ne vakum, va-


samoglasnika kod nas se prenosi sa kumiran.
v (ne sa u): Vajld (Wilde), Voren Valas (Wallace: P predlaze da se
(Warren), Vest (West), Vilkins zadrzi kao tradicionalno, mada bi
(Wilkins) itd. blize eng!. izgovoru bilo Volas).
U spanskom, b izmedu vokala
ima zvuk slican nasem v, ali se kod van (u stranim imenima): v. de.
nas prenosi sab: Kuba, lbanjes, San vandalisticki (cesto u prevodima sa
Sebastijan itd. lzuzetak su samo Ha- engleskog) ne nego vandalski.
vana (sp. la Habana) i Kordova vannastavni; vannaucni: vannacio-
(Cordoba), imena koja u svim nalan (i izvannastavni, itd.).
evropskimjezicima po tradiciji ima-
ju v. lme iii nadimak Cordobes tre- vapiti: vapijem, vapijes, oni vapiju i
ba prenositi kao Kordobes (ne Kor- vapim, vapis, oni vape.
doves). varijanta, gen. mn. varijanala. bolje
Vaclavske namjesti se kod nas upo- nego varijanti. V. GENITIV MNO-
trebljava kao mnozina, dok je u tINE (imenice i. rada).
ceskomjednina sr. roda. Najbolje je variti nije preporuCljivo u znacenju
prevesti taj naziv kao Vaclavski (ili zavarivali. U mesto vurilac, varilac-
Vaclavljev) Irg. ki bolje je zavarivac, zavarivacki.
vaga, na vagi. varka, dat. varci, gen. mn. varki.
vagon-restoran; vagon-li. Vaskrs je crkvenoslovenski oblik: u
vajda, uvajdili se siroko se upotreb- obicnom govoru nema razloga da
Ijava u knjiz. jeziku i pravilno je kao mu se daje prednost nad narodnim
ijajda. oblikom Uskrs.
191 vcrcsija

vaskularni (koji se tice krvnih sudo- U obracanju pise se malim slo-


va): ne vaskulni. yom ("Nadamo se, velicanstvo, da
cete... ", P) ali velikim Va.i'e veli-
vas dobija veliko V u kurtoaznim izra-
canstvo, a neobavezno veliko Nj u
zima Va§a visosti, Va.§e velicanstvo,
zamenicama treceg lica (Njegovo,
Vi:I.i'e preosve.i'tenstvo i s1. Vidi i:
Njeno velicanstvo). V. njegov; va§.
velicanstvo; Vi.
Velika Gospojina (praznik); Velika
vaska, dat. va§ki i va§ci, gen. mn.
Morava.
va.i'aka i va.i'ki (pored: va.\', gen. mn.
va§iju). veliki: Petar Veliki i s1. (v. IMENA
VLADARA); Velika Morava; Veli-
vat: gen. ml1. vati; vat-cas, vat-sat.
ka Britanija; Veliki petak (v. PRAZ-
Vavilon, Vavilonjanin, vavilonski. NICI). Vidi i:pisati velikim slovom.
vaza, bolje nego vazna. Veliki medved, Velika kola (saz-
v.d. (vrsilac duznosti). veZde).

ve-ce (nuznik), ve-cea iii WC, WC-a VELIKO POCETNO SLOVO: v.


(BLI" BLI,-a); nc vc. Bog; BOZANSTVA; CRKVE; de;
GEOGRAFSKA IMENA; IMENA
vecina s imenicom u genitivu trazi
NARODA; ISTORIJSKA IMENA;
glagol u jednini (Vee ina /judi
ISTORIJSKI DOGADAJI; KLU-
podriava ovu odlllku). ali nije
BOVI (IMENA); MALA SLOVA;
pogresan ni glagol u mnozini (sla-
MARKE; Mesec; NADIMCI; NAS-
ganje po smislu: Veeina /judi
LOVI; NEBESKA TELA; OCENE;
jJodriavaju OVll odlllkll).
ODLIKOVANJA; POKRETI; PRA-
vegetarijanac, vegetarijanka, -ans- ZNICI; PREDMETI; RAZDOB-
ki, -~nstvo, ne vegeterijanac itd. LJA; revolllcija; SPORTSKA TAK-
VEKOVI: v. RAZDOBUA. MICENJA; STRANE SVETA; Sun-
ce; sveti; TITULE; ULICE; UPIT-
Velaskez iii Velaskes (Velazquez):
NIK; USTANOVE; Vi; VOJNE JE-
v. -ez.
DINICE; ZAKONI; Zemlja; ZNA-
vcle- sastavljeno: veleizdaja, vele- CI ZODIJAKA; ZIVOTINJSKA
po§tovan itd. IMENA; i pojedine reci.
veJicanstvo je titula kralja i kraljice, veresija: smatra se da treba tako da
odnosno cara i carice, dok se glasi i u ijek. (ne vjeresija), posta
visocanstvo (iii visost) upotreblja- nije izvedeno od reci vera (vjera),
va za pnnceve i princeze. nego je turskog porekla.
Versace 192

Versace (Versace), Versacea, Ver- Vidovdan: v. PRAZNICI.


saceav; ne Versace, Versaci. vijoglav, vijoriti se (sa j).
Versaj (Versailles), versajski, balje i Vilja. Prezime Villa u italijanskam se
danas abicnije nega Versalj, ver- izgavara Vila, u spanskam Vilja:
saljslei. taka i Panea Vilja (Pancho Villa).
veseli me: v. raduje me. Viljem (BI1JbeM) nije pagadna tran-
Vestinghaus (Westinghouse), ne Ves- skripcija za eng!. William i srodna
tinghauz. V. s i z (izgavar). imena iz drugih jezika. Balje je en-
ves-masina (s crticam; balje: masina gleska ime prenasiti kao Vilijem, a
za pranje). iz drugih jezika prema izvarnom
abliku: nemaeki Vilhelm (Wi/he/m),
vesticji, balje nega vesticiji. halandski Vilem (Willem) itd.
veza: v. u vezi. viljuska, dat. vi/ju,~ci, gen. mn.
veibanka, dat. veibanci. vi/jll.~aka.

Vi, Vas, Vam(a), Va.L u paslavnaj vinovnik je rusizam, ali ga ne treba


prepisci (ali ne i u drugim vrstama adbacivati, jer ima nesta drugaeije
tekstava) uabicajena je da se pisu znaeenje nega nasa rec krivac.
velikim slavall1 kad se adnase na virtuoz, virtuozan, virllloski, vir-
jcdnu asobu. Up. ti. tuozitet ili virtuozl1ost: ne virtouz,
via (kao lat. rec, npr. Bee via Budim- virtouzan.
pdta); Cirilicam sarno Bl1ja. Vis, viski (abicnije nega vfski).
viceadmiral, vicekralj, viceSampion visocanstvo nije isto sto i velicanstvo
itd. (v. to). Upatreba velikog paeetnag
Vicenca (Vicenza), ne Vicenca. slava kaa za velicanstvo. V. i nje-
video: video-uredaj, video-leaseta, vi- go v, vaS.
deo-le/ub, video-spot itd. P dapusta visok, visi, najvW (ne vis/ji ni
i advajena pisanje, a uvek advajeno visociji).
u viseclanim spajevima kaa video i visokoucen, visokokvalifikovan (v. i:
audio uredaji, video og/asi i rek- KV), visokokvalitetan, visoko-
lame. frekvenlan, visokoka/orican, vi-
video-rikorder i video rikorder. U sokoradioaktivan; visokocenjen,
istam znaeenju maze se upatrebiti i visokopo,~tovan (uvek sastavljeno
magnetoskop. s pridevam magne- po P).
loskopski.
193 VOKATlV

visost: kao visocanstvo (v. to). vodovodzija (BO,llOBOI,lI1ja), famili-


viSe-manjc. jamo.

vitamin: vitamin B, vitamin C itd. iIi vodstvo, ne vocstvo.


B-vitumin. C-vitamin itd. (P pise Vojin, Vojislav, ne Vain itd.
Be-vitamin, Ce-vitamin). VOJNE JEDINICE. Nazivi vojski,
Vizantija (driava), vizantijski i vi- paravojnih formacija,jedinica, gar-
2untinski. Vizantinac (bolje nego nizona i vojnih oblasti pisu se ve-
Vizantijac); Vizant (staro ime Cari- likim slovom prve reCi: Jugoslo-
grada, au prenesenom smislu i Vi- venska narodna armija, Sesta flo-
zantije), vizantski. ta, Zbor narodne garde, Banjalucki
vizitkarta. ko rpus, Skopska armij.l'ka oblast;
taka i: Sremski Font, lstocnifront,
vizuelan (obicnije) i vizualan. TreCi ukrajinski Font itd.
vkv. (malim slovima): v. KV vojno: PR beleii samo sloiene prideve
VLADARI: v. IMENA VLADARA. koji se pisu sastavljeno, kao vojno-
vladika, dat. vladici. geografski, vojnoistorijski, vojno-
tehnicki, vojnomedicinski, vojno-
vlaga, dat. vla::i. sanitetski, vojnoobavestajni itd.
vlastela ide s glago 10m u mnoiini (kao Ipak, ani kao vojno-pomorski.
gospoda, braca): vlastela su bila vojno-civilni morali bi se pisati s
liZ kralja. ne vlastela je bila. crticom, jer su u njima oba dela
vlastcoski, vlasteostvo i vlastelski, ravnopravna. Poneki se mogu pisati
vla.l'felsfvo. na oba nacina, zavisno ad tuma-
cenja, npr. vojnopoliticki (koji se
vlat maze biti i. i m. rada: .I've vlati, odnosi na vojnu politiku) i vojno-
svi vlatovi. -politicki (vojni i politicki). V.
VMA: v. Vojnomedicinska akademi- SLOtENI PRIDEVI.
.I a . Vojnomedicinska akademija, skra-
vocka, dat. vocki, gen. mn. vocaka. ceno VMA (izgovor "ve-em-a", ne
vodcnicaje mlin na obali reke iii pa- "ve-me-a").
toka; pogresno se upotrebljava za Vojtjeh (Vojtech, ceski); Vojceh
rucne sprave (vodenica za kafu - (Wojciech, poljski).
treba: mlin za kafu). VOKATIV (peti padei). Imeniee sa
vodic, ne vodic. zavrsetkom na prednjonepcani su-
glasnik(c, r1, C, di, S, i, ij, nj,j) dobi-
voki-[oki 194

jaju u vokativu nastavak-u: Maticu, vu, alije i tu mnogo obicniji nasta-


kovacu, kicosu, lupeiu, konju, zma- yak -e: Periee, loviee itd.
/11 itd. Otuda i Milosu, Radosu itd., voki-toki (od eng!. walkie-talkie): ne
bolje nego Milose, Radose. Za toki-voki.
il1leniee na-r javlja se i nastavak-e
i nastavak -Ii: care, profesore, gos- Volga, na Volgi.
podaru, frizeru, pastire i pastiru, volt, gen. mn. volta i volti.
pisare i pisaru itd. volja za nesto (npr. volja za rad), ali i
Vokativ jednak nOl1linativu do- za neCim.
pustenje (ne i obavezan) u sledecil1l
slucajevima: (1) za imeniee kao Vorcester pogresno um. Vuster (v. to).
macak, patak, tetak od kojih je Vomer braders (Warner Brother!))
nemoguce napraviti vokativ na -e; iIi skraceno Vomer. Ne treba pisati
(2) za prezil1lena na -ek, -ak, -ec, "Vorner bros" jer je Bros. samo
-ac, npr. Macek, Cicak, Paljetak, skraceniea od Brothers.
Krivee, Sremee, Bunusevae, Ko- votka, dat. votki.
larae, Ibravae (ali i: Kolarce, Ibrav-
ce); (3) za strana imena i prezime- VOZILA: v. MARKE.
na na -k, -g, -h, -c, npr. Diek, Zak, void: malim slovom prema P.
Dag, King, Hajnrih, Erih, Bah, Vranjska Banja. V. BANJE.
Franc, Kae itd.; (4) za prezimena na
-ov i -in (v. pod -ov); (5) za musli- vrapcji i vrapciji (drugi oblikje laksi
manska imena kao Salih, Refik, za izgovor).
Abdulah (gde se javlja i nastavak vraiji (bolje) i vraiiji.
-U.· Refilm, Abdulahu).
vrci: v. vditi.
Licna imena na -a (i. i m.)
uglavnom imaju vokativ jednak vremenom. Bolje s vremenom, npr.
nominativu: Marija!, Nikola!, Lu- "Gradovi se s vremenom menjaju",
ka l , Marta!, Olga!, itd. Nastavak "S vremenom je postajao sve raz-
-0 dobijaju dvoslozna imena s du-
drailjivij i" i s1.
gouzlaznim akeentom, kao Mara, vremenski period: prva rec je su-
Lj ilja, Goea, Boia, Zika itd. (Mara!, visna.
Ljiljol itd.). Imena na -ica dobijaju
vreti (ne vriti); vrim, vris, oni vru;
u vokativu zavrsetak -e: Miliee, radni pridev vreo, vrela (ekavski i
Daniee itd. Za muska imena kao ijekavski) iii vrio, vrela (samo
Periea, loviea, Radojiea gramaticari ijek.). lednako se menjaju i slo-
propisuju vokativ jednak nominati- zenice provreti, uzavreti itd.
195 Vus\cr

Vrhnika, u Vrlmiki. nacm vrsi, vrsimo, vrsite, radni


Vrhovcc, Vrhovca (ne Vrhoveca): v. pridev vrhao, vrhla, trpni pridev
-ec. vr,l;en. Isto i slozeni glagol ovrCi,
ovreCi (ijek. ovrijeCi) odnosno
vrhovnik: malo v. Up. poglavnik. ovrsiti.
vrlo i veoma podjednako su dobri vrsiti (= obavljati). Treba izbegavati
lZraZI.
upotrebu glagola vr,i'.;iti, izvditi,
Vrnjacka Banja. V. BANi£. izvr,l;avati sa imenicom tamo gde se
vrstan, vrsna, vrsno. isti pojam moze oznaCiti posebnim
glagolom: umesto vrSiti pregled
vrSilac (ne vrSioc), mn. vrSioci, bolje je pregledati, um. vrsiti za-
vdilaca. menu - zamenjivati itd.
vrsiti, vrCi (zito). U novije vreme upo- vruc, vrilcl, najvrilC'i.
trebljava se s istim oblicima kao i
glagol vrSiti (= obavljati); po stari- vucji (bolje) i vUl'iji.
joj promeni infinitiv glasi vrCi iIi Vuster (Worcester), ne Vorcester;
vreCi (ijek. vrijeCi), sadasnje vreme vustersir(ski) sos (Worcestershire
vr,l;em, vr§es, oni vrhu, zapovedni sauce).
z

z u spanskomjeziku uvek se izgovara ga su pogresni svi spojevi kao "To


kao s, ali se kod nas u mnogim ime- je za poludeti" (treba: To je da covek
. . ..
l1lma prenosl prema plsanJU, npr. poludi), "To je za ne verovati" (tre-
Zapata, Zamora, Alkazar, Lazariljo, ba: To je neverovatno), "Je Ii burek
Somoza, Gonzaga. Novi P je tran- za ovde iii za poneti" (treba: iii ga
skripciju saz propisao kao normal- nosite i sl.) V. nadati.
nu. osim ispred bezvllcnog suglas- Pogresan je predlog, padez ili
nika. npr. Velaskez (Velazquez), oboje u spojevima kao sklonost za
Kusko (ClIZCO), i u onim imenima rasipanjem (treba: ka rasipanju),
gde je "uslo u obicaj s", npr. Sara- pritisci za povecanjem cena (tre-
gosa (Zaragoza), Pansa (Panza). ba: za povcC'anje cena iii da sc
Vidi i -ez. povecaju cene), re§enost za pro-
U italijanskom z se nekad izgo- menama (treba: da se ostvare pro-
vara kao C a neki put kao odgo- mene i s1.). Vidi: volja; zahtev.
varajucu zvucni suglasnik (sliveno Bezrazlozno su pojedini grama-
d~); posto ovog drugog glasa nema ticari osudivali upotrebu predloga
u sh., 1110ra se uvek prenositi kao c: za uz glagole kretanja, npr. "Sutra
Enco (£I1Z0). Macini (Mazzini), polazim za Skoplje", "Ova roba ide
Manconi (Manzoni), Cavatini za Italiju".
(Zavattini), Katancaro (Catanzaro) zai protiv, za iii protiv nije dobro
itd. Zbog slicnosti s odgovarajucom ispred imenice: zo i protiv moder-
nasom recju neki put bi se mogla nizac[je, za iii protiv strucnog obra-
prihvatiti i transkripcija z: Gazeta zovanja (treba: za modernizacijll i
(Gazzetta), Zefireli (Zeffirelli). protiv nje. za strucno obrazovanje
za. U sh. se predlozi ne mogu upotre- iii protiv njega). Ispravno je u
bljavati uz glagol u infinitivu: sto-
197 Zi\GRADA

priloskoj upotrebi (bez imenice), zacudo; za eudo veliko.


npr. "Ima glasova za i protiv", zadatak, mn. zadaci.
"Jestc Ji za iii protiv". Up. sa i bez.
zadavati: zadajuci, l1e zadavajui.:i. V.
zabadava. i: ZAPOVEDNl NACIN.
zabavnomuzicki (koji se tice zabavne zadnji u znacenju poslcdnji nije
muzike); zahavno-muzicki (zabav- pogrcSno: nastalo je normalnim
ni i mllzicki). V. SLOtENl PRI- prosirenjem prostornog znacenja
DE VI (ono sto je zadnje u nekom redu is-
zahelcska: kao beleska (v. to). tovremeno je i poslednje pri broja-
zabiti: zabij, zabijmo, zabijfe. nju). Kako je pokazao M. Ste-
vanovic, takva upotreba prideva
zablesnuti (ekavski), zahljesnufi zadnji srece se kod mnostva dobrih
(samo ijck.). V. blesak. pisaca, od Vuka i Danicica pa do
zaboga; za hoga miloga. nasih savremenika.
zacclo. zadnjonepcani.
zaccniti sc (od smeha, placa, kaslja) i zadugo; za dugo vremena.
zacenuti se; zacenim se, oni se zadevica. Pravilno bi bilo zadevica
. .
zacenc 1 zacenem se, Oill se zacenu. (ekavski) odnosnozacijevica (ijek.),
zacrtati u metaforickoj upotrebi nije ali je oblik sa if mnogo obicniji i u
pogrdno, ali ga treba umereno ekavskim i 11 ijek. krajevima (nalazi
upotrebljavati, jer su izrazi kao se i kod Vuka i u recniku JAZU).
zacrtana linija, zacrtane smernice, zagasito-: V. BOJE.
zacrfani putevi razvoja i s1. postali
sablon 11 odredenim vrstama po- zagonetka, dat. zagonefki i zagone-
litickogjezika. ci, gen. mn. zagonetaka (bolje nego
zagonetki).
zacviieti, zacvileo, zacvilece, ijek.
zacviljeti, zacvilio, zacviljela: ne zagovarati (nesto): upotreba u zna-
zacviliti. cenju zastupati, braniti, zauzimati
se za (nesto) nije uobicajena kod
zacas; za casak. dobrih stilista. CeSca je imenica
zacauriti se, obicnije nego zaea- zagovornik (necega) - ko se zauzi-
huriti se. rna za nesto, branilac, pristalica.
zacetak, mn. zaeeci. ZAGRADA. Znak interpunkcije koj i
zacuditi: v. eudi me. se odnosi na tekst u zagradi stavlja
se i sam u zagradu, npr.: "Pedagozi
zagrcbati 198

se zale da televizija (zar sarno ona?) zahtcv za neCim (npr. zahtevi za


odvraca mlade od citanja." - "Za- pravednijom raspodelom) danas je
htevali su (u aprilu!) da se pojaca svc cesca konstrukeija (po ugledu
grejanje." Tacka se stavlja u za- na imenieu zelja), ali je pravilnije
gradll samo ako je i eela receniea u zahtev za ne§to, zahtevi za pravilni-
njoj, npr.: "Od pristanista do eentra ju raspodelu.
stigli smo za 35 minuta! (Autobus zahvaliti, zahvaljivati, ne: zahvaliti
na istoj rclaeiji putuje preko dva se, zahvaljivati se (osim kad znaci
sata.)" U protivnom tacka dolazi odreCi se, npr. "Zahvalio se na casti,
van zagrade, npr.: "On kaze da Sll predlazuci da mesto nj ega UZll1U
vozila bila u kvaru (to je istina)." nekog mladeg").
Uglaste zagrade [ 1 upotreblja-
vaju se u naucnim i kritickim tek- zahvaljujuci. Stilski je neprikladno
stovima kad zelimo u eitirani tekst upotrebljavati ovu rec za negativne
da ubaeimo sopstvene napomene, pojave (zahvaljujuCi nesta§ici, zah-
dopune iii ispravke. Isti znak se valjujuci slabom zdravlju, zah-
predvieta za slucaj zagrade u zagra- valjujl/Ci kritikama i s1.): treba reci
di, ali takva upotreba nijc mnogo zbog, usled, pod dejstvom itd.
rasprostranjena, i P savetuje da je zahvatati, bolje nego zahvacati.
umesto dva para zagrada bolje isko- zainat.
ristiti zareze, ertc, iii izmeniti sklop
receniee. zaintrigirati (prema franeuskom)
Receniea "mora ostati gramaticki maGi pobuditi radoznalost, zago-
pravilna i kad se izostavi zagradeni licati, kopkati.
tekst" (P tacka 205 a): stoga su zajahati, zajasem (ne zaja§im) , oni
pogrcsne receniee kao "On trosi zajasu.
mnogo (ali svoje novec) i niko nema za kad(a) (sarno odvojeno, prerna P).
prava da nad njima bdi ida ga zato
prekoreva", gde je umesto zagrada zakasniti, zakasnio sam, ali kao
trebalo staviti zareze iii erte. pridev zakasneli, zakasnela, zakas-
nelo (npr. zakasnele rcforme i s1.).
zagrebati i zagrepsti (v. grebati).
zakazati: u spojevima kao urc(laji su
zagrizcn, u znaccnju zadrt, okoreo, zakazali, zakazala je organizacija
/anatican, normalno se upotreblja- pasla i s1. bolje je upotrebiti izne-
va u knjiz. jeziku. Drugo je zagri- vcriti, izdati, pokvariti se, otkazati
zen, trpni pridev od zagristi (npr. poslusnost.
zagrizena jabuka).
199 zapadna

zakljucak i zakljuciti upotrebljavaju zaliha, dat. zalihi (P dopusta i zalisi).


se Ll politickom recniku pogresno zalistak, zaliska, mn. zalisci, zalista-
kao da znace odluku, uz izostavlja- ka (na biljci; u srcu); zalizak, zolis-
njc pojma treba. Npr.: "Donet je ka, mn. zalisci, zalizaka (deo kose).
zakljucak da se ogranici radno
vremc" umesto: "Doneta je odluka zaliti: zalij, zalijmo, zalijte.
da se ogranici ... " iii: "Donet je zalog i zaloga.
zakljucak da treba ograniciti ...". zamalo (u znacenju: umalo, samo §to
"Zakljuceno je da se krivci pozovu ne, uskoro iii za kratko vreme), ali:
na odgovomost" umesto: "Odluceno za malo vremena, za malo novca
je da se krivci pozovu..." iii: "Za- itd.
kljuceno je da krivce treba pozvati
na odgovomost". za me (= za mene).

ZAKONI. Prema ostem pravilu za zamerka, dat. zamerei.


naslove (v. NASLOVI), nazivi za- zametak, mn. zamed.
kona i drugih pravnih akata pisu se zamnom.
s vclikim pocetnim slovom prve reci,
npr. Zakon 0 upravnom postupku. zanavek.
Nije reseno kako treba pisati nazive zanemarujuci kao pridev (,,Ima raz-
zakonskih predloga, koji pocinju lika, ali su zanemarujuce", "u
rccju naert, prednacrt, predlog i s1. zanemarujucim kolicinama") po-
U praksi se i tu najcesce pise veliko gresno je, treba zanemarljiv.
samo prva rec (npr. Predlog zako- zanemeti, zanemeo, ijek. zanijemje-
no 0 osnovnom obrazovanju), mada ti, zanijemio, zanijemjela. Oblik
ima argumenata i u korist pisanja zanemiti "uCiniti nemim" ne upotre-
prerjlog Zakona... odnosnoPredlog bljava se. V. -iti.
Zakona ...
zaneti: v. -neti.
zakonomcran, zakonomernost: ru-
sizmi koji se najcesce mogu zame- za nj (= za njega).
niti nasim recima zakonit (zakoni- zapad: v. STRANE SVETA.
tost), redovan, pravilan itd. zapadna (Zapadna) Evropa, zapad-
zakratko. noevropski; Zapadna Morava; Za-
zakutak, mn. zakuci. padno rimsko carstvo (P dopusta i
Zapadnorimsko carstvo). V. GEO-
zalagati se, zalazuci se (ne zala- GRAFSKA IMENA.
gajuCi).
zapaljcnjc 200
zapaljenje, ne zapalenje; zapaljenj- kratak, zapovedni nacin zavrsavace
ski (ne zapaljenski). se na -j, -jmo, -ite: braj, brajmo,
zapeta je rusizam, kao i tocka (v. to). brojte (tako i: izbraj, prebraj itd.),
Pravopisom iz 1960. usvojenje ter- kroj (prekroj, itd.), laj, podoj,
minzarez, koji je danas definitivno pradaj (od pradati), zadaj (od za-
prihvacen u skolama, pa nema ra- dati), itd. Ako je vokal u sadasnjem
zloga za vracanje na zapetu. vremenu dug, nastavei zapovednog
nacina bice -ii, -jim 0, -jite: gaji,
zaplitati, zaplicem i zapletati, za- gajimo, gajite; taji, zataji, bleji,
pldem. prodaji (od pradavati), zadaji (od
zapodenuti, rede zapodeti i zapodes- zadavati), itd.
ti: zapodenem, zapodenes itd.; V. i pojedinacne glagole.
zapodeo, -la, zapodeven, zapode- zaprega, dat. zaprezi.
nut i zapodet.
zapreka, dat. zapreci.
zaposlen, zaposlenost, zaposlenje i
(retko) zaposljen, zaposljenost, zaprepastiti: zaprepascen, -scenost
zaposljellje. i zaprepa,~ten, -stenost; zapre-
pascenje i -stenje; zaprepasCivati i
ZAPOVEDNI NACIN (imperativ). zaprepastavati.
Glagoli koji u 1. lieu sadasnjeg vre-
zaprSka, dat. zapr,~ci.
mena imaju zavrsetak -ijem (npr.
pi/em, ubijem) imacej u sva tri ob- zarana (prilog).
Iika zapovednog nacina: pij, pijmo, zardati (ne zahraati).
pijte, ubij, ubijmo, ubijte. Tako isto
i popij, (napij, otpij itd.), bij (sabij, zaredom kao prilog (npr. triput zare-
izhi), prcbij, prabij, nabi), zabij dom) najbolje je pisati sastavljeno,
itd.), kri} (otkri), pokri), sakrij itd.), mada ga PR ne beldi.
.iii) (sa.~ij, zasij, prisi) itd.), Ii) (ulij, ZAREZ. Od svih znakova inter-
doli), odlij, dij itd.), savij (pre vi). punkeije zarez ima najraznovrsniju
zavij, navij, uvij, odvij itd.), brij i najslozeniju upotrebu, koja se
(obrij, izbrijJ i drugi. Pogresni su sarno manjim delom moze podvrg-
obliei kao ubi, popi, obri se, sasite, nuti strogim pravilima. Osnovl1o
do lite itd. nacelo je da se zarezom odvajaju
Kod ostalih glagola sa glasomj u receniee iii delovi receniea ako se
osnovi oblik imperativa zavisi od njima iznosi nesto posebno, naknad-
duzine vokala koji se nalazi ispred no dodato, a da se zarez ne stavlja
togaj u sadasnjem vremenu. Ako je ako su smislom tesno vezani za os-
201 ZAREZ ISPRED ..NEGO"

tali deo teksta. Tako npr. "Bio je sa koji u nezavisnu recenicu ("Po-
dan, kad su Ijudi na poslu" (= a da- ljaci znaju sta to znaci: oni su ve-
niu su Ijudi na poslu); "Bio je dan kovima bili..." itd.).
kad su Jjudi na poslu" (= bio je radni Zarez se ne sme pisati kada
dan). - "Mi cemo, prema tome, recenica sakoji ogranicava znacenje
odrediti troskove" (= Mi cemo, dak- prethodne imenice, npr.: "U roma-
Ie...); "Mi cemo prema tome odre- nima koje je objavio posle 1860.
diti troskove" (= na osnovu toga pustolovni duh ustupa mesto mcdit-
cemo ih odrediti). U mnogil11 slu- acijama" (= same u tim, ne i u ra-
cajevima zarez se moze ali ne mora nijim romanima). - "Posmrtno ce
upotrebiti, zavisno od toga koliko biti odlikovan policajac koji se go-
isticel110 vezu s ostalim delom tek- lim rukama bacio na atentatora"
sta: "U Americi(,) bez sumnje(,) (samo taj policajac), itd.
rade drukcije." - "Vreme prolazi(,) Isto vazi i za odnosne recenice
a ti si i dalj e bez stana." koje pocinju saciji, kakav, §to, gde:
Redovno se zarezom odvaja vo- sa zarezom "Oni ne mogu racunati
kativ: "Dejane, pobogu, sta to ra- na naftu, cija ce nalazista uskoro biti
dis?"' -- "Sedi, prijatclju!" - "Vi to, iscrpljena" (= ani ne mogu racunati
deco, ne mozete ni zamisliti." Ta- na nattu. Njena ce nalazista... itd.);
kode je zarez obavezan posle rece- bez zareza "Roditelj i Cija se deca
nica u inverziji, tj. kad zavisna vracaju sa zimovanja treba da dodu
rccenica dolazi pre glavne: "Kad pred skolu" (samo ti roditelji), "Me-
nam jc to rekao, zaprepastili smo sto na Jadranu gde ce se odrhti
sc" - "Sta si trazio, to si i nasao." tumir zasada nije poznato" (samo
- "Ne znajuci sta da radi, obratio to mesto), itd.
sc policij i." ZAREZ ISPRED "NEGO" i dr. Pre-
ZAREZ ISPRED "KOJI" pise se u ma clanovima l87e(2) i 191 c(5)
onim slucajevima kad odnosna Pravopisa, ispred nego i vee ne pise
rccenica pruza dopunski podatak 0 se zarez ako prethodi neki kompa-
prethodnoj imenici, nicim ne suza- rativ iii izraz ne sarno: "On se bo-
vajuCi njeno znacenje, npr.: "Polja- lje spremio nego ostali", "Izgubio
ci, koji su vekovima bili pod tudom je ne samo te beleske vee i sve licne
vladavinom, znaju sta to znaci."- isprave", "Gomile otpadaka ne
"Kriza se pogotovu oseca u operi, same sto ruzno izgledaju nego su i
koja zahteva vece izdatke." U tak- stetne po zdravlje". U drugim
vim sluc'lievima uvek se moze iska- slucajevima ispred veznika suprot-
zati isti sl11isao pretvarajuci recenicu nog znacenja (nego, vee, a, ali, a
zarzali 202

kamoli) moze se pisati zarez, npr. oblike zasuci, zasucimo, 0111 za-
"To nije bio onC) nego njegov brat", suku.
"Nije bio na CetinjuC) vee u Beeu", zasvagda.
"Ti si krivC) a ne on", "Zadatak je
tehkC) ali ne i neostvarljiv". Neee zasiti: zasij, zasijmo, zasijte.
se pisati zarez u spojevima kao zatamneti i zatamniti: kao potamne-
jedna ali vredna, mlad a iskusan, ti (v. to) i potamniti.
gde se ceo izraz oseea kao jedna zatim (= potom), ali: "Ja za tim ne bih
celina. zalio".
zarzati (ne zahrzati). zato (= stoga, otuda); za to (npr.:
zasad(a) (sastavljeno, prema P, u "Nisam kriv za to"; "Svi smo za to
znaeenju privremenosti, npr. "za- da se rad nastavi"). Nije dobar spoj
sad(a) se dobro drzi"; odvojeno, za zato jer: treba zato sto iIi sarno jer.
sad(a) , kad znaei namenu, npr. Ne preporueuje se ni zato da: um.
"nesto za sad(a) a nesto za kas- "Kazem to zato da se ne brinete
nije"). uzalud" bolje je "Kazem to da se
za se (= za sebe). ne biste uzalud brinuli".

zasclak, zaseoka i zaselka; mn. zatrti: kao satrti (v. to).


zaseoci i zaselci: zaselaka. zatrudncti, zatrudnela. zatrudnece,
zasigurno (= svakako, bez sumnje: ijek. zatrudnjeti, zatrlldnjela. Ne
tako u rceniku Matice srpske, mada zatrudniti.
ga pravopisni priruenici ne beleze). zatvoreno-: v. BOJE.
zaspati: sadasnje vreme je zaspim, zauvek.
zaspiL. oni zaspe, ne zaspem, za uzvrat CPR dopusta i spojeno pisa-
zaspd.. (sto su obJici od glagola nje, zallzvrat).
zasuti=zatrpati). Pojedini gram a-
tieari ipak smatraju da u 3. lieu nmo- zavidan, pored toga sto znaei "koji
zine treba dopustiti i oblik zaspu, izaziva zavist iIi divljenje", "pri-
zbog veJike rasprostranjenosti. liean", "nesvakidasnji" (npr. zavid-
na veliCina, zavidan lIspeh), moze
zastalno (prema PR; obienije je za biti i sinonim za zavidljiv (zavidan
stalno). covek). Pogresno se primenjuje na
zasukati, zasucem, oni zasucu; zasu- negativne pojave, npr. "Ispoljili su
Ci, -Cimo, -Cite (promena kao vikati, zavidnu kolieinu neznanj a".
vicem). Gramatieari ne dopustaju zavijutak, mn. zavijllci.
203 ZNACI ZODIJAKA

zavisan (koji zavisi od nekoga, ne- sto hiljada kilometara daleko od


cega); ne zavistan, osim kad znaci Zemlje; avion salje signale stanici
ZClvidljiv. na z~mlji, ali kosmicki brad salje
zavrsetak, mn. zavrSeci. signale stanici na Zemlji; "U av-
gustu rnnogi meteori padaju na Zem-
zaziveti: prvobitno znacenje je po- lju", ali "Meteor je pao na zemlju u
ziveti, ostati dugo u zivotu. U nasem Kanadi".
vcku prvi put je zabelezeno znacenje Raketa zemlja~zemlja, zemlja-
poceti ziveti, a odatle i razviti se, vazduh, s crtom (ne crticom) bez
uhvatiti korena i sl. U politickom razmaka, prema P.
recniku poslednjih godina takva
upotreba se rasirila do te mere da je Zemlja izlazeceg sunca (Japan),
postala moda koju dobri stilisti izbe- Zemlja hiljadu jezera (Finska). V.
gavaJu. GEOGRAFSKA IMENA.

zbirka, dat. zbirci. zen budizam (v. CRTICA 4).

zbiti: zbij, zhijmo, zbijte. Zenica, zenicki, Zenicanin (i Ze-


nicak), Zenicanka (i Zenickinja).
zbrda-zdola.
zgoditak, mn. zgodici.
zdesna, ne s desna.
Zimbabve: u nedostatku boljihmogu
zecji (boljc) i zeciji. se upotrebiti oblici zimbabveanski,
zejtin, ne zeitin. U knjiz.jeziku treba Zimbabveanac, -anka.
dati prednost reCi ulje. Zimerman (Zimmerman), Zineman
zelembac, ne zelenhac. (Zinnemann), sa Z ako su americka
zeleneti se, zeleneo se, ijek. zelenjeti prezimena.
se, zelenio se, zelenjela se. Glagol zimus: v. -so
zeieniti "ciniti zelenim" gotovo se zlosrecan i zlosretan.
nikad ne upotrebljava. V. -iti.
Zmaj Jova, Zmaj-Jove, Zmaj-Jovin
Zeleni kontinent (Juzna Amerika). itd. (crtica neobavezna); Jovan Jo-
Up. Crni kontinent. vanovic Zmaj (uvek bez crtice).
Zcmaljac iii Zemljanin (stanovnik zmijolik.
planete Zemlje). Up. Marsovac.
ZNACI ZODIJAKA nisu normirani
zemlja: s velikim Z kao naziv plane- uP, ali posta imaju svojstva imena,
te, as malim u znacenju tlo i u svim treba ih pisati velikim slovom, npr.
ostalim znacenjima. Primeri: dva- Lav, Devica, Strelac, Vaga itd.
deset kilometara iznad zemlje, ali
204

znacaj an se cesto pogresno upotreb- zoolog, zoologija, zooloski; zooloski


[java mesto znatan, npr. "Utrosena vrt (s velikim Z kad je naziv od-
su zanacajna sredstva". Recenica redene ustanove); zoo-vrt, zoo (ne
"Javile su se znacajne razlike" bice ZOO).
ispravna ako se htelo reci da su raz- zreti (= sazrevati): zrem, zres, oni zru,
like vazne iii da nesto posebno zna- a takode zrim, zris, oni zre; zreo,
ce, ali ne i ako se mislilo na znatne zrela (ekavski i ijekavski) i zrio,
(prilicne, osetne) razlike. Na isti zrela (sarno ijek.). Jednako se me-
naCin, beznacajan (nevazan) treba njaju i slozeni glagolisazreti, dozre-
razlikovati od neznatan (sitan). ti, itd.
znacka, dat. znacki; gen. rnn. zna- zubatac, zubaca, rnn. zubaci, zuba-
caka i znacki. taca.
ZNAK PITANJA: v. UPITNIK. zverka, dat. zverki, gen. mn. zverki.
Zodijak (veliko Z). V. ZNACI ZODI- zvizdukati, zviiducem (pored zviz-
JAKA. ducem, sto je fonetski pravilnije ali
neuobicajeno).
v

ialibozc (prilog). zeljezara, ieljezo, ieljeznica, ieljez-


zalilae (ne ialioe), rnn. ialioci, iali- nicki itd. ijekavski su oblici: ekav-
loca. ski je ielezara, ielezo, ieleznica,
ieleznicki itd.
ialopojka, dat. ialopojei, gen. mn.
::olopojki. zena borae, iena astronaut itd. (bez
crtice).
Zana (Jeanne, fro Z. ime) bolje nego
Zan, da bi se razlikovalo od muskog zeniti (se): v. oieniti.
Zan (Jean). V. -e (FRANCUSKO). zenka, dat. ienki, gen. mn. ienki.
iandar i iondarm. Zenmin zibao, Zenmin zibaoa, Zen-
iaoka, dat. iaoei, gen. mn. iaok6 min zibaou (bolje nego iibaa,
(rctko iolaka). iibau).
Zarkoervcn (sastavljeno). ZENSKA IMENA sa zavrsetkom na
iar-ptiea. suglasnik, prema clanu 103 e Pra-
vopisa, mogu ostati nepromenjena
zbun (danas retkodibun).
iii se menjati kao da se zavrsavaju
zdcrati, iderem; naiderati se, naide- na -a: Kannen, Karmene, Kanne-
rem se; preiderati se, preiderem se. ni, Karmenin itd. Kod rnnogih ime-
Ne smatra se pravilnim idrati, na kao Nives, Ines, Ingrid, Liv, Pi-
naidrati se. Oblik idreti (ij ek. idri- lar itd., a posebno kod engleskih kao
.feti) uglavnom se cuva jos sarno u Dzin (Jean), Seron (Sharon), Meri-
slozenici proidreti (v. to). lin (Marilyn) itd., najbolje je izbeCi
zcga, iegi i iezi. promenu po padeZima. Up.: -e,
zeludae, ieluea, mn. ielud. iell/da- FRANCUSKo.
ca.
ZENSKA PREZIMENA 206

ZENSKA PREZIMENA. Oblici kao ziri, iirija, mn. iiriji.


"Simiceva" od pocetka naseg veka ziro-racun (neobavezna crtica: v.
upotrebljavali su se za neudate, a CRTICA 3).
"Simicka" za udate zene. Danas se
nastavak -ka sacuvao samo u fami- Ziskar je osnovni deo u dvostrukom
lijarnoj upotrebi, pa se mora reCi prezimenu Ziskar d'Esten (Giscard
"Simiceva", "Tacerava", itd. uko- d'Estaing); ako se ne uzima puni
liko se ne navodi licno ime. Nije oblik, upotrebljava se samo Ziskar,
dobra "Seles je pobedila" i sl. V. i: a nikada samo D'Esten.
IME I PREZIME. ZIVOTINJSKA IMENA pisu se s
ZENSKI OBLICI za nazive zani- velikim pocetnim slovom ako pred-
manja i polozaja cesto nedostaju, iii stavljaju vlastito ime odredene zivo-
su nepogodni zbog familijarnog tinje (Sarulja, Zelenko, Brundo,
prizvuka (ministarka, .~ef(ov)ica, eule, Fifi, Belka itd.); ako su upo-
ambasadorka itd.). Tamo gde pos- trebljena samo kao oznaka za boju,
toje, npr. predsednica, urednica, pasminu i sl. pisu se malim slovom
saradnica, Citateljka, prevoditeljka, Uarulja, zelenko, rundov, i1lea
lekarka, nema razloga da se za zenu itd.).
upotrebljava m. oblik (predsednik zleb (ne iljeb); ijek. ilijeb.
itd.). Posebno treba paziti da ne zlezda (ne iljezda); ijek. ilijezda.
dode do gramatickog nesklada Pridev ilezdani (ijek. iljezdani) iii
izmedu imenice i glagola: umesto ilezdni (ijek. ilijezdni).
"Ministarje izjavila..." treba naves-
ti ime i prezime doticne zene-mini- zmigavac i migavac.
stra. Umesto premijer iii ncpri- Zode (pOli. Jorge), ne Zorge.
kladnog premijerka, moze se reci zuljiti, iulje ga ruke, iuljile su ga ruke
predsednica vlade. i iuljati, iuljaju ga, iuljale su gao
zetelac, ne ieteoc; mn. ieteoci, iete- Zupancic (Oton): nije opravdano
laea. V. -ioe; -(lOC. Zupancic, mada ga PR tolerise kao
zeti (ne injeti). Ostali obliei kao kod "tradieionalno".
glagolapoinjeti (v. to). zurka, dat. iurki.
zidak, iitka, iitko; iitkiji, najiitkiji i zuteti se, iuteo se, ijek. iutjeti se, iu-
iidi, najiidi. tio se, iutjela se. Retko se upotreb-
zigolo, iigoloa. Ijava glagoliutiti, "Ciniti zutim". V.
zilavka, dat. iilavci i iilavki. -iti.
207 Zvakati

zvakati bi prema fonetskirn zakonirna


trebalo da irnaivacem, ivaces, dok
bi ivacem, ivacd bilo od oblika
ivatati. U praksi su danas ostali
sarno oblici ivakati, ivacem, iva-
cd. Up. zviidukati.
За оне који још увек нису сигурни

како се шта пише:


x Велика и мала слова
x Састављено и растављено писање речи
x Интерпункција
x Правописни знаци
x Скраћенице
x Писање туђих речи

ВЕЛИКА И МАЛА СЛОВА

Великим почетним словима се пишу властита имена, и то:


а) лична имена и презимена: Милорад, Здравко, Ана, Јована, Петровић, Сувајџић, Јовановић;
б) надимци и атрибути ако се сами употребљавају или су срасли с именом и постали његов
саставни део: Миша, Гоца, Јован Јовановић Змај, Душан Силни, Ричард Лављег Срца, Петар
Велики;
в) имена божанстава: Јупитер, Афродита, Зевс, Аполон;
г) имена животиња и грађевина: Шарац, Јаблан, Вучко, Сава центар, Криви торањ у Пизи;
д) имена припадника народа: Србин, Црногорац, Мађар, Грк;
ђ) имена становника градова, крајева, земаља, држава, континената: Новосађанин, Пироћанац,
Нишлија, Бачванин, Југословен, Европљанин, Аустралијанац;
е) имена небеских тела: Сунце, Земља, Месец, Кумова слама, Марс, Венера;
ж) имена континената, држава, насељених крајева и места (све речи у њима осим везника и
прилога): Европа, Србија, Црна Гора, Хорвешка, Мачва, Далмација, Лика, Београд, Тршић, Нови
Сад, Босна и Херцеговина, Брод на Купи, Јужна Америка, Двор на Уни;
з) имена мора, река, језера, планина и друга географска имена: Дунав, Палић, Копаоник,
Морава, Јадранско море, Фрушка гора, Плитвичка језера, Балканско полуострво; ако се састоје
из више речи, пишу се великим почетним словом само прве речи, а друге само ако су властите
именице: Јужна Морава, Бели Дрим.
и) имена улица и тргова: Студентски Трг, Железничка улица, Београдска улица; ако се састоје из
више речи само се прва реч пише великим словом а остале малим словом изузев властитих
имена: Булевар Николе Тесле, Улица Петра Петровића Његоша;
ј) имена празника: Божић, Ускрс, Бајрам, Ђурђевдан, Нова година, Први мај;
к) називи установа, предузећа, друштава: Матица српска, Основна школа "Младост", Војвођанска
банка, Београдско драмско позориште, Српско певачко друштво, Спортско друштво "Партизан",
Медицински факултет у Београду, Организација уједињених нација;
л) називи књига, часописа, новина, књижевних дела: Општа енциклопедија, Наш језик, Борба,
На Дрини ћуприја, Свет компјутера;
љ) присвојни придеви изведени од властитих именица суфиксима -ов, -ев, -ин: Марков,
Милошев, Марин, Босанчева, Београђанкина, Југословенов.
Великим почетним словом се пише:
а) прва реч у реченици:
Спушта се ноћ. Ледена киша добује у прозоре. Где су људи? Нема живе душе! Улице су пусте.;
б) прва реч после две тачке када је управни говор међу наводницима:
Ал' говори Муса Арбанаса:
"Приђи, Марко, не замећи кавге,
ил' одјаши да пијемо вино...";
в) наставак писма иза наслова ако се писмо наставља у новом реду, и то без обзира да ли се иза
наслова ставља зарез или узвичник:
Драга мама,
Твоје писмо сам примила тек јуче иако...
Или
Драга Љиљо!
Молим те, немој се љутити што се ретко јављам...
Великим почетним словом пишу се заменице Ви и Ваш из поштовања према особи којој се пише:
Драги наставниче, Јављамо Вам се одмах по доласку у летовалиште. На путу смо се држали
Ваших препорука...
Малим словом се пише:
а) наставак управног говора ако је био прекинут уметнутом реченицом ради неког објашњења;
а пример:
"Хоће ли сви", питао је директор на збору ученика, "помоћи у уређењу околине школе?";
б) наставак реченице после управног говора, на пример:
"Хоћемо!" - одговорили су сви присутни ученици.
"Кренимо на посао, онда, одмах после састанка" - повикаше неки ученици.;
в) присвојни придеви изведени од властитих именица суфиксима -ски, -шки, -чки, нпр.:
новосадски, београдски, европски, чешки, нишки, суботички, амерички, крагујевачки;
г) заменице ви и ваш кад се у писму не обраћа само једној особи већ групи или кад се пише
допис некој установи, фирми, друштву; нпр.:
Основној школи "Ј.Ј. Змај",
Обавештавамо вас да је...

САСТАВЉЕНО И РАСТАВЉЕНО ПИСАЊЕ РЕЧИ

Састављено се пишу:
а) сложенице које имају само један акценат и у којима се први део не мења, на пример: Београд
(Београда, Београду), голорук, пароброд, писмоноша, бездушан, југозападни, преполовити,
извући;
б) називи становника насеља иако се имена тих насеља састоје од две акцентоване речи и пишу
се одвојено; на пример: Новосађанин (према Нови Сад), Белоцркванка (према Бела Црква),
Бјелопољац (према Бјело Поље);
в) присвојни продеви изведени од назива места ако се састоје од две акцентоване речи, нпр.
горњомилановачки (према Горњи Милановац), јужноамерички (према Јужна Америка),
кривопаланачки (према Крива Паланка);
г) речца не уз именице и придеве с којима сраста у сложенице, на пример:
- незнање, нечовек, незахвалност, незналица, небрига, непријатељ;
- непознат, неприродан, незрео, неписмен, невелик, невидљив;
д) именице преподне и поподне кад означавају у целини време дана пре 12 сати или после 12
сати, на пример: Цело поподне/преподне смо те чекали. Али, кад се овим изразом означава неки
тренутак пре или после 12 часова, пише се растављено, нпр.: Доћи ћу сутра пре подне, одмах
после доручка.;
ђ) сложени прилози као: малопре, покадшто, гдекад, гдегде, наједном, напамет, отприлике,
снеруке и предлози: поврх, наместо, украј, уочи, подно;
е) речца нај- у суперлативу описних придева, на пример: најлепши, најлакши, најбољи, најјачи,
најједноставнији.
С цртицом између првог и другог дела пишу се полусложенице, ако сваки од саставних делова
чува свој акценат и ако се први део не мења по падежима. Тако се пишу:
а) вишечлани називи места, на пример: Херцег-Нови (из Херцег-Новог, у Херцег-Новом), Иванић-
Град;
б) две именице од којих једна одређује другу, а заједно означавају један појам, на пример: баш-
чаршија, радио-аматер, рак-рана, ауто-пут, генерал-мајор, генерал-потпуковник;
Растављено се пишу:
а) речца не у одричним облицима глагола, на пример: не знам, не верују, не долазимо, не питај,
не може; изузетак су одрични глаголи нећу, немам, немој, нисам;
б) одричне заменице нико, ништа, никоји, ничији, никакав кад се употребљавају с предлогом, на
пример: ни за кога, ни са ким, ни у чијем, ни пред каквим, ни за којим;
в) речца ли уз глаголе у упитним реченицама, нпр. Хоћеш ли доћи? Верујеш ли ми? Знаш ли то?
и у упитним реченицама са да, на пример: Да ли би ми помогла? Да ли имаш новца?

ИНТЕРПУНКЦИЈА

У писању се ради јаснијег приказивања онога што хоће да се каже, употребљавају поједини
знаци који се заједно називају интерпункција или реченични знаци.
Знаци интерпункције су: тачка, зарез, тачка и зарез, две тачке, наводници, упитник, узвичник,
заграде и црта.
Тачка се ставља на крају обавештајне - потврдне и одричне реченице, на пример: Сваки дан
учим за испит. За испит не учим редовно.
Зарез се као знак интерпункције употребљава често и у различитим реченичним ситуацијама.
Пошто је једно од основних начела српског правописа слободна (логична) интерпункција, за
употребу зареза је најважније правило да се оно што је у мислима тесно повезано, што
представља једну целину, не одваја зарезом, а делови који чине целину за себе, одвајају се
зарезом од осталих делова реченице.
Зарезом се одвајају:
а) речи и скупови речи (истоврсни делови реченице) у набрајању: Миша, Дренко, Ненад и Срђан
су отишли на излет. Понели су и добре хране, и безалкохолних пића, и друштвених игара.;
б) независне реченице кад нису повезане везницима: Дошао је, поздравио се, добро вечерао и
нестао.;
в) паралелни делови реченице кад су у супротности: Задатак је тежак, али занимљив. Поклонићу
теби а не Игору. Нисмо летовали на мору, већ у планини.
г) реченице које су у супротности: Касније смо кренули, али смо стигли на време. Ви сте пошли
раније а ипак сте закаснили.;
д) реченице у инверзији (кад се зависна реченица налази испред главне), на пример: Кад се
спремим, позваћу те телефоном. Ако можеш, помози ми. Иако сам знала, нисам одговорила на
сва питања.;
ђ) реч или скуп речи који су накнадно додати или уметнути у реченицу: То је, дакле, твој
воћњак. Све ћу ти, наравно, испричати. Ти си у праву, неоспорно.;
е) вокатив и апозиција су, такође, накнадно додати у реченицу, па се одвајају зарезом, на
пример: Ви ћете, децо, добити слаткиша. Теби ћемо, бако, донети воћа. Дела Иве Андрића,
јединог југословенског Нобеловца, преведена су на многе језике.;
ж) узвици исто нису саставни делови реченице, па се одвајају зарезом: Ух, што је хладно! Ох,
што ме боли зуб! О, стигла си?!;
з) уметнуте реченице на пример: У мом селу, које је једно од најуспешнијих у воћарсту, готово
сви гаје малине.;
и) између места и датума, на пример: Сомбор, 15. август 1991. У Новом Саду, 2. априла 1957.
Тачка и зарез се употребљавају:
а) између реченица које су у сложеној реченици мање повезане са другим реченицама, на
пример: Кад смо се срели, поздравили смо се, разговарали о школи; нисмо помињали недавну
свађу.;
б) између група речи које се разликују по сродности, на пример: На пут ћу понети: одећу, обућу,
кишобран, хигијенски прибор; књиге, свеске, прибор за писање; друштвене игре, фудбал и
рекет за стони тенис.
Две тачке се се стављају:
а) иза речи којима се најављује набрајање, а испред онога што се набраја, на пример: На пијаци
купи: сира, јаја, кајмака, меса, салате и лука.;
б) испред навођења туђих речи (управног говора); нпр. Рекао нам је дословно: "Новац за
екскурзију је обезбеђен".
Наводницима се обележавају:
а) туђе речи кад се дословно наводе. На пример: Улазећи сви заграјаше "Срећан ти рођендан!";
б) речи које се употребљавају с иронијом и којима нечему не жели да се да супротно значење.
Знам, ти си "вредница". Донео је твој "велики пројатељ".
На крају упитних реченица ставља се упитник, а иза узвичних реченица, као и иза мањих
говорних јединица које се изговарају у узбуђењу, повишеним гласом, ставља се узвичник, на
пример: Како си? Шта радиш? Ух, што сам гладна! Не вичи! Пожар! Када се питање изговара
повишеним гласом иза њега се стављају и упитник и узвичник; нпр. Он положио?! Не даш?!
Заградом се у реченици одваја оно што се додаје ради објашњења претходне речи или дела
реченице, на пример: Интерпункција (реченични знаци) доприноси јаснијем изражавању.
Именске речи (именице, придеви, заменице и бројеви) мењају се по падежима. За време Првог
светског рата (1914 - 1918) владале су несташице хране, одеће и лекова.
Црта се пише:
а) Уместо првог дела наводника у дијалогу и то у штамшаним текстовима, а други део се
изоставља; и на крају управног говора се пише црта ако се реченица наставља и објашњава
нешто о управном говору; на пример:
- Ко је то био? - Упита мајка.
- Мој друг.
- Зашто га ниси позвао унутра?
- Журио је - промрмља Милош.;
б) кад се жели нешто истаћи, или нагласити супротност, неочекиваност; на пример: Пођем ја,
кад - нигде никог. Све сам научила, све знам - не вреди, збунила сам се.

ПРАВОПИСНИ ЗНАЦИ

Правописни знаци се употребљавају уз поједине речи за разлику од интерпункције која се


употребљава у реченици.
У правописне знаке се убрајају: тачка, две тачке, неколико тачака, црта, цртица, заграда,
апостроф, знак једнакости, знаци порекла, акцентски знаци и генитивни знак.
а) Тачка се као правописни знак употребљава:
- иза скраћеница: нпр., итд., сл., тј.;
- иза редних бројева када се пишу арапским бројкама: 15. март 1991. године.
Тачка се не пише иза редних бројева написаних арапским бројкама када се иза њих нађе други
правописни знак (зарез, заграда, црта или који други); нпр.:
О томе ћете наћи информације на 119, 120, 121 и 122. страни.
На неким спратовима (2, 4. и 5) су покварене електричне инсталације.
На 10-15. километру ћеш угледати планинарски знак.
б) Две тачке се као правописни знак пишу:
- између бројева или слова којима се исказује неки однос и читају се "према". На пример:
Резултат утакмице је 2:1 у корист "Црвене Звезде".
Коренски самогласник се смењује о:и:а у речима пловити - пливати - поплавити.
в) неколико тачака (најчешће три) стављају се:
- уместо изостављеног текста и у испрекиданом тексту; на пример:
Предлози су: код, поред, у, са...
Кад се воз зауставио, он се појави... и рече: "Дивно је вратити се кући".
г) црта се као правописни знак употребљава:
- између бројева уместо предлога до, нпр.:
Купи 10 - 15 килограма кромпира.
Иво Андрић (1892 - 1975) је добио Нобелову награду за књижевност.
Ако се испред првог броја налази предлог од, црту не треба писати већ исписати и предлог до;
на пример: Први светски рат је трајао од 1914. до 1918. године.
- између назива градова и других места да би се означио правац кретања, на пример:
Пут Београд - Ниш има велики привредни значај.
- између два или више имена којима се означавају тако тесно везани појмови да они чине један
појам.: Утакмица "Црвена Звезда" - "Партизан" је увек најзначајнија утакмица која се игра.
д) цртица се као правописни знак пише:
- између делова полусложеница: радио-апарат, ауто-механичар, фото-апарат, аеро-митинг;
- при растављању речи на слогове на крају ретка;
- у сложеним или изведеним речима у којима се први део пише бројем а други део словима:
150-годишњица, 40-тих година прошлога века, 15-годишњак;
- између скраћеница и наставка за облик, на пример:
Према Танјуг-овој вести, до рата међу сукобљеним странама неће доћи. Културна сарадња са
УНИЦЕФ-ом је добра.
ђ) заграда као правописни знак:
- служи да означи оба облика речи о којима се говори, нпр.:
Предлог с(а) ус инструментал средства се не употребљава.
- ставља се иза редног броја или слова којима се означава нови одељак: 1), 2), 3) итд. - а), б),
в) итд.
е) апостроф се ставља уместо изостављеног слова: Је л' то тачно?
ж) знак једнакости се употребљава између речи да би се означила њихова једнака вредност, а
чита се: једнако, равно, исто што, јесте. На пример:
химба = сумња, тата = субјекат (у реченици)
з) знаци порекла су > и <. Употребљавају се у стручним текстовима.
- знак > се чита "дало је" или "развило се у", нпр.:
твојега > твоега > твоога > твога;
- знак < се чита "постало је од", нпр.:
црњи < црн -ји; јуначе - јунак –е
и) акцентски знаци се бележе у стручној литератури (обично из граматике) и у обичним
текстовима кад је потребно да се означи реч која се од исте речи у суседству разликује само
акцентом; нпр.:
Сâм сам то увидео.
Дошао је да дâ оглас.
ј) генитивни знак се ставља на крајњи вокал генитива множине кад је потребно означити
разлику овога облика од других облика, најчешће генитива једнине исте заменице. На пример:
Из примерã можете закључити о тој појави. Значи, генитивним знаком је назначено да је то
генитив множине, односно да се из више примера може закључити, а не само из једног.

СКРАЋЕНИЦЕ

У српском језику постоје две врсте скраћеница:


I Скраћенице које настају скраћивањем речи у читању се изговарају потпуно, као да нису
скраћене. И оне се међусобно разликују, а најчешће се употребљавају следеће:
а) скраћенице код којих се скраћивање означава тачком:
бр. (број) тзв. (тако звани) ж.р. (женски род)
уч. (ученик) и сл. (и слично) в.д. (вршилац дужности)
стр. (страна) тј. (то јест) о.г. (ове године)
б) скраћенице за мере, величине, новчане јединице које се пишу без тачке:
m (метар) g (грам) USD (амерички долар)
cm (центиметар) t (тона) EUR (евро)
km (километар) l (литар) JPY (јапански јен)
kg (килограм) dcl (децилитар) GBP (британска фунта)
mg (милиграм) hl (хектолитар) SIT (словеначки толар)
Пошто су то међународне скраћенице пишу се латиницом.
в) Без тачке се пишу и следече скраћенице: др (доктор), гђа (госпођа), гђица (госпођица).
II Скраћенице које су настале од првог слова или слога сваке речи у вишесложним изразима
(сложене скраћенице) читају се различито:
а) неке се читају потпуно као да су сви деливи речи написани, а пишу се без тачке, нпр.:
ВПШ - Виша пословна школа
УН - Уједињене нације
ПТТ - Пошта, телефон, телеграф
б) неке постају речи па се читају као скраћенице и мењају по падежима, нпр.:
Била сам у САД-у. Из САД-а сам донела компакт дискове са оперском музиком.
в) скраћенице преузете из страних језика пишу се како се изговарају и мењају се по падежима,
нпр.:
Унескова помоћ земљама у развоју је драгоцена.
Помоћ у храни и лековима је стигла од Уницефа.

ПИСАЊЕ ТУЂИХ РЕЧИ

У српском језику, као и у другим језицима, има много речи које су преузете из језика других
народа и прилагођене нашем језику. Такве речи данас и не осећамо као позајмљенице, на
пример: пушка, чарапа, кошуља, сат, сапун, краљ и др.
У другу врсту позајмљеница или туђица спадају речи које осећамо као речи страног порекла.
Такве речи треба употребљавати с мером: кад за њих нема замене, у научним текстовима, у
областима технике и сл.
За писање позајмљеница постоје утврђена правила:
I Речи из класичних језика (грчког и латинског) су се одомаћиле у нашем језику и у научној
терминологији и прилагодиле духу нашег језика, па се пишу онако како се изговарају:
астрономија, инструмент, субјекат, хемија, гимназија, хирургија; Цицерон, Олимп, Хомер,
Аристотел, Вавилон, Цезар итд.
II У писању речи из живих језика има мало разлика.
а) Заједничке именице и придеви пишу се онако како се изговарају у језику из којег су преузете,
али прилагођено нашем писму и гласовном систему. На пример: спикер и твист се у нашем језику
не могу изговорити као у енглеском. У овакве позајмљенице спадају речи: гулаш, амбалажа,
интервју, корнер, офсајд, дует, бас, бифе, шофер, компјутер и многе друге.
б) Туђа властита имена пишу се различито:
* изворно, онако како се пишу у језику из којег потичу, ако се на српском пишу латиницом, на
пример: Ernest Hemingway (Ернест Хемингвеј), Boccaccio (Бокачо), Shakespeare (Шекспир),
Chicago (Чикаго), New York (Њујорк), München (Минхен), Zürich (Цирих); у том случају се у
загради пише како се име изговара, и то само кад се помиње први пут;
* онако како се изговарају (фонетски) кад се на српском пишу ћирилицом; у том случају се, кад
се први пут помене име, у загради пише изворно;
* фонетски, без обзира на наше писмо, кад су речи из словенских језика који се служе
ћирилицом (руског, бугарског, македонског итд.); на пример: Јесењин, Николај Гогољ, Лав
Толстој, Јаневски, Глигоров итд.
в) Имена многих страних градовa, земаља и друга географска имена пишу се фонетски и
ћирилицом и латиницом ако су већ дуго прилагођена духу нашег језика, на пример: Њујорк, Беч,
Венеција, Мађарска, Рим, Солун итд.

You might also like