Professional Documents
Culture Documents
v v
RECNIK JEZICKIH
NEDOUMICA
Cetvrto, preradeno i d9Punjeno izdanje
o NAMENI I UPOTREBI RECNlKA
IVANKLAJN
NAPOMENA UZ CETVRTO IZDANJE SKRACENICE
U ovom izdanju dodato je blizu 500 novih odrednica, a mnoge druge su dot. - dativ P 60 - Pravopis srpskohrvatskoga
preradene i dopunjene. Izbacene su odrednice koje su se odnosile iskljucivo na engl. - engleski knjizevnoga jezika,
hrvatsku varij antu. fro - francuski Novi Sad - Zagreb 1960.
Pravopisna tumacenja uskladena su s novim Pravopisom Matice srpske gen. - genitiv port. - portugalski
(1993), uz izvesna mala odstupanja koja su naznacena kao takva. Za pojedine gr. - grcki PR - Pravopisni recnik (u Pravopisu
reci i dalje se upucuje na Pravopis iz 1960. godine (skracenica P 60), buduCi ijek. - ijekavski iz 1993)
da je on imao znatno obimnij i recnik, ada su nj egova osnovna nacela zadrzana izg. - izgovara se PR 60 - Pravopisni recnik (u
i u novom Pravopisu. ital. - italijanski Pravopisu iz 1960)
knjiz. - knjizevni sh. - srpskohrvatski
lat. - latinski sr. - srednji
m. -muski sp. - spanski
mn. - mnozina um. -umesto
nem. - nemacki up. - uporedi
P - Pravopis srpskogajezika, v. - vidi
priredili M. Pesikan, 1. Jerkovic z. - zenski
i M. Pizurica, Matica srpska,
Novi Sad 1993.
A
anti- se pise sastavljeno: antialkoho- au), nit (od niti), rad (od radi). Ne
/icar, antitalenat, antiistorijski itd. upotrebljava se ni pri sazimanju sa-
S crticom sarno ispred imena (Anti- moglasnika (v. to). Vidi i: de; Ie.
-Diring) i ispred ponovljenog pre- a priori (dve reci u latinskom; po PR
fiksa, npr. anti-antinuklearei. sastavljeno, apriori); aprioran, ap-
Antihrist; s malim a u opstem zna- riornost, aprioristicki, apriorizam.
cenju "bezboznik, nevemik". Suprotno: a posteriori.
antivladin v. meauvladin. apsees, ne apees.
Antoan (fr. Antoine), ne Antuan. V. apscisa, ne apcisa.
-oa. Apulija, pokrajina na jugoistoku Ita-
Antoanet(a) (fr. Antoinette), Anto- lije; ne treba kod nas upotrebljavati
nijeta (ita!. Antonietta) i Antonela ita!. oblik Pulje (Pug/ie).
(ita!. Antonella). Ne postoji ime arabeska: kao groteska (v. to).
Antoanela.
Aragon, bolje nego Aragonija; ara-
Antonio, Antoniorn, Antoniov (ne go}}ski.
-ijem, -ijev): v. -io.
arbitar, arbitra (zloupotrebljava se u
Antverpen (flamanski) i Anvers (fran- sportskim izvestajima umesto obic-
cuski) ravnopravne su varijante, ma- nijeg "sudija"). Ne arbiter, osim
da je kod nas prva obicnija. kao latinizam: Petronije Arbiter
ao i -0: v. SAZETI SAMOGLAS- (rimski pisac), arbiter elegantiarum
NICI. (izg. elegancijarum), naziv za ot-
-aoe pogresno, treba -alae (slusalae, menog coveka iii kicosa.
gledalae, citalae, poznavalae, pre- arciti: bolje harGiti.
galae itd.; genitiv mn. slusalaea, Argonaut i argonaut: V. MITOLOS-
gledalaea, Gitalaea itd.) Up. -ioe. KA IMENA.
apendicitis, ne apendieit. arhibiskup: pogresno urn. nadbiskup
APOSTROF se stavlja umesto jednog (v. to); arhiepiskop (bez j jer je
iii vise izostavljenih slova: aI', il', slozena rec); arhijerej, arhijerejski.
je I', 'oeu, vi's, gos 'n, izvol'te, itd. arhiv i arhiva u znacenju "zbirka do-
Ne stavlja se u reCima s, k, nek, u kumenata" i odeljenje ustanove u
kmjim oblicima infinitiva (radit, kome se cuvaju sluzbeni spisi";
Gitat, doc) i glagolskog priloga sa- sarno arhiv kao naziv naucne usta-
dasnjeg (trazee, znajue), niti u sta- nove iii ime strucnog casopisa.
rinskim oblicima kao mea (od me-
II autarhija
blcdcti, bledeo, ijek. blijedjeti, blije- bogami (ali boga ti, boga mu, boga
dio, blijedjela. Up. izbledeti. vam itd.).
cctiristo, cetiri stotine, cetiristoti; ce- cilcti: kao L\:Cileti (v. to).
tiri hiljade, cetirihiljaditi. Cilipi, ne Cilipi.
cetvorka, dat. cetvorei i cetvorki, gen. CineCita (ita1. Cineeitta), ne CineCita.
mn. cetvorki i cetvoraka.
cinilac, ne Cinioe; mn. cinioei, Cini-
cctvoro, cetvoriea itd.: v. BROJEVI laea.
(zbirni).
cipka, dat. Cipki (obicnije nego Cipei,
cetvorodupli pogresno urn. cetvoros- kako je u PR 60, gen. mn. Cipaka i
truki. V trodupli. Cipki.
cetvoroiposobni, cetvoroiposatni, cistiji, najCistiji, ne CisCi, najCiH:i.
cetvoroipogodi.\:nji itd.
cistoca u materijalnom smislu (kuce,
cetvoro-petoro. odela i s1.), Cistota u duhovnom
cetvrtfinale: sr. roda, cesce nego (osecanja, jezika, obicaja itd.).
muskog. Vjinale. citaca proba (u pozoristu), ne Cita-
Cczare (ita1. Cesare), ne Cezare; nag- juca.
lasakje na prvom slogu. citalac (ne Citaoe); mn. Citaoci, Cita-
-cica. Prisvojni pridev od imenica na laea.
-iea zavrsava se na -iCin (MiliCin i citanka, dat. Citanci, gen. mn. Citanki.
s1.), ali od tog pravila, radi blago-
citulj a je cela rubrika posmrtnih ogla-
zvucnosti, P (tacka 85 c) izuzeo je
sa, iIi spisak umrlih: um. "Dali smo
imenice na -Ciea. Otuda ce biti
Citulju u novinama" bolje je "Dali
devojcicin, AnCiein, pevaCiein,
smo posmrtni oglas".
krojaCiein, CiCiein itd.
Civava (Chihuahua), savezna drZava
cica: kao Cika (v. to); Cica Ilija
u Meksiku; Civava (vrsta psa).
(Sianojevic: s velikim C jerje stalni
deo nadimka). Civitavekija (Civitaveeehia) , bolje
nego -kja prema P; ne Civitavekija.
cicica, CiCicin: v. -Ciea.
CLAt"J u stranim imenima: v. NASLO-
ciji god (bilo ciji), cijigod (neciji). VI
cika: cika Milan, Cika-Milane, (.~il(O coha (dat. cohi) i coja; cohan i cojan.
-A1i/al7Ov itd. (iIi sve bcz cltice: v.
CRTICA UZ IMENA). covecji (bolje) i coveciji.
oni dadnu. Aorist: dah, oni daJe iIi com, buduCi da se izgovara po en-
dadoh, oni dadose. gleskom. Up. BBe.
DATUMI. Pri pisanju ciframa mogu de, da, d'. fon, van i slieni predlozi u
se sva tri broja oznaeiti arapskim stranim prezimenima pisu se malim
ciframa s taekom, iIi se mesec slovom kad prethodi jos neko ime:
oznaeava rimskim brojem bez taeke: Sarl de Gol (Charles de Gaulle),
4. 10. 1957. iii 4. X 1957. Nije Kalderon de la Barka (Calderon de
neophodno iza poslednjeg broja do- la Barca), Ziskar d'Esten (Giscard
davati ree "godine" ili "god.". d'Estaing), Leonardo da Vinei (Le-
Pisanje nule ispred jednocifrenog onardo da Vinci), Verner fon Braun
broja, npr. 07. 03. 1982. nije (Wernher von Braun), Ludvig van
preporueljivo izvan tehniekih tek- Betoven (Ludwig van Beethoven).
stova i poslovne korespondencije. Ako se upotrebljava samo prezime,
lzmedu imena mesta i datuma onda prema P treba pisati veliko slo-
uvek se pise zarez, npr.: Vrsac, 25. vo: De Gol, Van Gog itd.
Vll1971. Francusko de transkribujemo kao
Jugoslovenskim i medunarodnim de (ne d); Tur de Frans (Tour de
standardom propisan je redosled go- France), Ferdinan de Sosir (Ferdi-
dina - mesec - dan, npr. 1997 06 nand de Saussure). D sa apostrofom
25. Takav naein pisanja primenjuje dolazi samo ispred vokala (D'Alam-
se u tehniekoj dokumentaciji, kom- ber - D'Alembert), kao i u ita-
pjuterskim izvodima i s1., ali nije po- lijanskom (D'Anuncio - D'Annun-
godan za upotrebu u obicnom tek- zio).
stu. U spanskom i portugalskom ovi
davalac (ne davaoc), mn. davaoci, predlozi ne Cine deo prezimena: otu-
davalaca. da je bolje Faljine kompozicije,
Gamino putovanje, nego De Falji-
davni: paziti da se ne upotrebljava za ne, Da Gamino.
relativno blisku proslost, eemu je U geografskim imenima ovi pred-
sklon novinarski jezik ("Jos davne lozi takode imaju malo slovo, a
1984. godine receno je..." i s1.) menja se sarno poslednja ree: Rio
davnoprosli (gramaticki termin: dav- de Zaneiro (Rio de Janeiro), Rio de
nopros/o vreme). Zaneira, itd.; Mar del Plata, u Mar
DDT: boljediditi. diditija; skracenicu del Plati, itd. V. el.
DDT (u paddima: DDT-ja, DDT- DECENIJE: v. GODIN£.
-jem itd.) treba pisati samo latini-
35 dcrati (sc)
DZ
ekselencija: pravilnije bi bilo eksce- Bela, Ibn Saud), ali se jos cesce
lencija, ali je prvi oblik (s delimic- izostavljaju: Sadat, Gadafi itd.
nim prihvatanjem francuskog izgo- Eldorado, po P velikim slovom, ali
vora) mnogo obicniji. malim u figurativnom znacenju
eksperiment (rede eksperimenat). "zemlja bogatstva".
eksponat je lose skovan oblik (od lat. elektro- uvek sastav ljeno: elektrodis-
exponere. izloziti, particip je ex- tribucija, elektroprivreda, elektro-
positum a ne exponatum): bolje je akusticki itd.
upotrebiti domacu rec izlozak. element i elemenat, gen. mn. eleme-
ekspres: ekspres kafa, ekspres resto- nata.
ran, ekspres posiljka itd. (neoba- Elza iii Elze (nem. Else); Elsa (eng!.
vezna crtica: v. CRTICA 4). Elsa), Elsi (eng!. Elsie: pogresno je
ekstra po PR se pise sastavljeno (ek- u P "Elzi").
stradobit, ekstrazarada) , ali se -em, -om: v. INSTRUMENTAL.
moze shvatiti i kao nepromenljivi
pridev i pisati odvojeno (npr. roba emajl, emajlirati (obicnije) i emalj,
ekstra kvaliteta; ti mislis da sf neSto emaljirati.
ekstra). En-Bi-Si, En-Bi-Sija iii (sarno latini-
ekstradicija (izrucenje zloCinca), ne com) NBC, NBC-ja. Vidi BBe.
ekstradikcija. Glagol je ekstradi- Endru (Andrews), ne Endrju.
ratio Endruz (Andrews), bolje nego En-
ekstrakt, ne ekstrat. drus; ne Endrjus. V. S i Z (izgovor).
ekstrovertan, bolje nego ekstraver- Enejida.
tan. ENKLITlKE: v.je, SU, ee, se.
ekll: v. eki. Enrike i Enrikes (Enrique, Henriqu-
ckvivalcnt (redc ekvivalenat). ez); pogresno je Enrikve. V. -ez.
cl, es, III, ibn, hen j dmgi predrneci u enti: v. n-1i.
arapsklll1 irnenima (licnim i geograf·
cnzim, bolje nego encim.
skim) piSLi se maiim slovom: Anvar
ei Sadat, Memmer el Gadafi, Sat el cpoha, dat. epuhi i eposi.
Arab, Dar es Salam, Zija ul lIak, Erlallgcn, erlangenski (Erlangenski
Ahmed ben Bela, Mohtaruld Dadah rukopis): ne erlangenski.
itd. Ukoliko dodu na pocetak, piSLl
se velikim slovom (El Alamejn, Ben
crkondisn 48
frankofon (koji govori francuski: freska: dat. freski i fresci, gen. ron.
frankofone zemlje Afrike). Ne fresaka.
frankofonski. fri-sop (i djuti-fri sop, v. to).
Fransoa (Franyois): zbog dva vokala front: v. ISTORIJSKI DOGADAJI;
na kraju, najpogodnije je da ispred VOJNE JEDINICE.
prezimena ostane nepromenjeno
(npr.: Fransoa Miterana, Fransoa Fruska gora; fruskogorski.
Miteranu itd.). Sarno ako nema fudbal, fudbaler, fudbalski: ne futbal
druge mogucnosti, moze se menjati itd.
"Fransoe", "Fransoi" itd. Fudiijama iIi (planina) FudZi; suvisno
Fransoaz (Franr;oise) iii Fransoaza; je "planina Fudzijama" jer ree jama
u promeni Fransoaze, Fransoazin znaei planina. V. JAPANSKA IME-
itd. V. -e (FRANCUSKO). NA.
Franjo, Franje, Franji: v. -0 (IME- Fuhimori (Alberto Fujimori, predsed-
NA); sv. Franjo Asiski; franjevac, nikPerua), prerna sp. izgovoru, bo-
franjevacki, bolje nego francis- lje nego Fudzimori, prema izvor-
kanac, -anski. nomjapanskom.
Franjo Josif (austrijski car), bolje funkcioner ifunkcionar.
nego Franc Jozef (po nem. Franz Furlanija, furlanski; stanovnik je
Joseph). U prevodima s drugih je- Furlan, z. Furlanka. Suvisno j e upo-
zika sre6e se i "Franc Dzozef', trebljavati ita!' naziv Frijuli (Friuli).
"Fransoa Zozef' i sl., sto je sasvim
pogresno. V. IMENA VLADARA. FUTUR: v. BUDUCE VREME.
frekvenc(ij)a: v. -nca.
G
h. lzvestan broj reci, kao a/va, am, odredba ipak ne iskljucuje pravo
amaj/ija, ama/ (amalin), amam, nosioca prezimena da sam odredi
asura, atar, caura (sa izvedenica- nacin pisanja u skladu s porodicnom
rna), jova, unjkati, unjkav, bile su tradicijom (npr. Cincar-M~kovic).
proglasene pogresnima u PR 60, Haiti, sa Haitija, na Haitiju (ne na
koji je dopu.stao sarno ha/va, ham, Haitima, jer nije mnozina). Up. Ta-
hamajlija, hama/(in), hamam, ha- hiti.
sura, hatar, cahura,joha, hunjkati,
hajde, hajdemo, hajdete; krnji oblici
hunjkav. Ovakvo ogranicenje ne
hajd, hajdmo, hajte prema PR 60
odgovara stvamom stanju u knjiz.
pisu se bez apostrofa. Oblici sa h,
jeziku istocnih krajeva, gde se obli-
prema PR, bolji su nego ajde, aj-
ci sa h gotovo uopste ne upotreb-
demo itd.
ljavaju. U novom PR uglavnom se
jedni i drugi oblici prihvataju kao Hajde de (nije potreban zarez
ravpopravni. V. i pojedine reci sah. posle prve reCi).
Habzburg (bolje nego Habsburg, pre- Hajd park (Hyde Park).
rna P), hab::budki; Habzburgovci Hajduk Veljko, Hajduk- Veljka,
iIi Habzburzi (dinastija). Hajduk-Veljkov itd. (iii sve bez cr-
Hadzi-. Prema Pravopisu, prezimena tice): v. CRTICA UZ IMENA,'
s dodacima hadii, llZlIl1 i s1. pisu sc NADIMC1.
sastavljeno, bez crtice: Hadzi- haj fideliti (eng1. highfldelity- viso-
pavlovic, Hadziomerovic, Uzun- ka vemost), ceSce u skracenom ob-
mirkovic, Belimarkovic i s1. Ova liku hi fl, izg. haj faj (pogresno je
svakako vazi i za prezimena naPop- haj fl).
(Popdimitrov i s1.). Pravopisna hajka, dat. hajei, gen. mn. hajki.
Hal 60
Hal (Hal, eng!. heno ime): razhkovati hemisfera, ne hemisvera.
od prezimena HoI (Hall). hemoroidi (suljevi), ne hemeroidi.
halapljiv, halapljivost, ne alapUiv. Hempsir (Hampshire), ne Hempsajr.
halo i alo (telefonski poziv). Henrih iIi Henrik se eesto upotreb-
Hamfri (Humphrey), ne Hemfri. Ijava za imena pojedinih evropskih
haps, hapsana, (u)hapsiti. (u)hap- vladara iz proslosti. Posto to nije ni
senik, ne aps itd. izvomi ni odomaceni oblik, bolje je
ime navoditi u originalu: Henri
harakiri, mn. harakiriji. Ne harikiri. (Henry) za engleske vladare, Hajn-
hareiti, bolje nego arCiti. rih (Heinrich) za nemacke, Anri
haringa, dat. haringi, gen. mn. ha- (Henri) za francuske itd. Up. Vi-
ringi i haringa. Uem.
Hart (eng!. Hart, Harte): razhkovati Herceg Novi (bolje odvojeno prema
od Hert (v. to). P), Hercegnovljanin, -anka, herceg-
novski.
Havana (grad), havana (cigara).
Herod ne nego Irod (v. to).
Heder (Heathef; eng!. zensko ime): ne
Heter, Hiter. heroin.
hrvati se, hrvac pogresno, treba: rvati humoreska: kao groteska (v. to).
se, rvac. hura iura (uzvik).
Hsinhua (agencija) ne nego Sinhua. hvale vredan (ne hvalevredan).
I
iciji, i od cega, i za cijeg itd. -ijac se javilo u novije vreme pod llti-
ici. Izraz "Kako ide?" puristi naziva- cajem mskog jezika. Za neka ime-
ju germanizmom i traze da se za- na je takav zavrsetak neizbezan
meni sa "Kako jeT; ipak, drllgi (npr. Sirijae, Libijae), ali gde god
slicni spojevi, npr. "Ide Ii?", "Kako je mogllce treba mll pretpostaviti
ide posao?", "Ovako ne ide" defi- sllfikse -ac iii -ijanac: Somalae,
nitivno sllllsvojeni II knjiz. jeziku. Tanzanae, Bolivijanae, ne Somali-
fa na (neSto) II znacenju teiiti jae itd. Tako i Gruzin (iii Gruzija-
(neeemu) pripada birokratskom sti- nae) i Bask, ne Gruzijae i Baskijae.
lu. Receniee kao "Mi idemo na sto -ije i -ij. Latinski nastavak -ius kod
veci izvoz", "Ne treba ici na po- nas se II imenima zamcnjllje obavcz-
skllpljenja" mogu se bolje iskazati: no sa -ije, npr. Iulius ~ Jlllije, Ovi-
"Cilj namje da sto vise izvezemo", dius - Ovidije i sl. U zajednickim
"Ne treba traziti izlaz u poskllplje- imenieama se llpotrebljava i nasta-
njll" i sl. yak -ij: genije, patricije, nuncije i
identican, identitet, identifikovati genij itd. V. -ijum.
(-icirati), ne indentican itd. ijedan (ikoji), i od jednog, i 0 jed-
idi mi - dodi mi (erta s razmakom): nom itd.
v. CRTA. ijekavski, ijekavac, ijekav§tina,
Iglesijas (Iglesias, sp. prezime): ne obicnije negojekavski itd.
Inglesijas,Iglezijas. -iji: v. F
iglu (eskimska kllciea od Ieda), ne -ijka: v. -ijac.
igloo -ijski: ovaj nastavak javlja se u pri-
ignorantski znaCi "neznalacki"; ne devima izvedenim od imeniea na
moze znaCiti "koji nesto iii nekoga -ija (istorijski, televizijski, kom§ij-
ignorise". U tom znacenjll treba ski, austrijski) i od svih imeniea ciji
llpotrebiti iIi neki oblik glagola ig- se genitiv zavrsava na -ija (Mali,
norisati iIi prideve nemaran, nipo- Malija - malijski, Tokio, Tokija -
dastavajuCi, potcenjivacki i sl. Ig- tokijski, aluminij, aluminija - alu-
norancija znaci "neznanje", nije minijski). Upotrebljava se i u nekim
isto sto i ignorisanje. drugim slllcajevima gde ne postoji
'Igo (fr. Hugo), Igoa, Igoov. pogodniji sllfiks: gegijski, toskijski
(nazi vi dvaJu osnovnih dijalekata
-ij: v. -ijum. albanskogjezika, od imeniea Gega
i Toska), baskijski (od Bask, v. to).
65 IMENA
-iju, kao nastavak za genitiv mnozine, IME I PREZIME. Licno ime uvek
javlja se u gost - gostiju, kokos - dolazi ispred prezimena, npr. Petar
kaka.~iju, va.\' - vasiju i u nazivima Vasic; obmuti poredak (Vasic Petar)
delova tela: ociju, usiju, prstiju treba primenjivati sarno u spiskovi-
(pored prsta), noktiju (i nokata), rna, gde je neophodan zbog az-
kostiju (i kostf), prsiju (pored prsa bucnog reda.
i prsi). Pogresno je zubiju, ustiju, Muska prezimena se moraju me-
grudiju, vratiju. Vidi i sviju. njati po padezima kao i imena (za
-ijum i -ij od lat. -ium (npr. kaleijum Petra Vasica, s Petrom Vasicem, ne
- kalcij, kriterijum - kriterij, audi- za Vasic Petrai s1.). Ako istom pre-
torijum - auditorij itd.) podjedna- zimenu prethode muska i zenska
ko su dobri nastavci; prvi se danas imena, prezime ce biti nepromenlji-
u Srbiji vise upotrebljava. Pogresno vo jedino ako je zensko ime na pos-
je pisanje bezj (kaleium i s1.). lednjem mestu: ad GO/'dane, Petra
i Branka Vasica; ad Petra, Branka
ikad(a) (bilo kad). i GO/'dane Vasic. V. i ZENSKA
ikakav, i ad kakvog, i za kakvll itd. PREZIMENA.
V. ni-. Strana muska imena ispred pre-
ikamo (bilo kamo; bilo kuda). zimena ne treba ostavljati nepro-
menjena: umesto sa Rej Carlsom,
iko, ikaga; i a kame, i za koga itd. Zil Vernovi romani, prica a Carli
V. ni-. Caplinu, treba s Rejom Carlsom,
ikoji, i od koUe)g(a) itd. V. ni-. romani Zila Verna, prica a Carliju
ikoliko (makar koliko).
Caplinu. Ipak promenlj ivost prvog
dela izostaje kod nmogih vanevrop-
iks-noge; iks-zraei (ili bez crtice: v. skih imena gde ne znamo tacno da
CRTIG4 5). Ii j e posredi ime i prezime iii
ikud(a) (bilo kuda). V. gde, kuda, viseclano ime, npr, Seku Ture, Idi
kamo. Amin Dada, Bani Sadr, Pol Pot itd.;
isto i kod svih kineskih imena (v. to).
ilirski pokret, ilirizam (v. POKRE-
Tl); ilirac.
V. i: JAPANSKA IMENA; DVO-
STRUKA IMENA.
imalac (ne imaoe); nm. imaoei, ima-
IMENA. Pored prethodne i sledeCih
laea.
odrednica v, i: IME I PREZIME;
i malo (= makar malo, iole); P ne DVOSTRUKA IMENA; ZENSKA
predvida pisanje imalo. IMENA; ZENSKA PREZIMENA;
imao-nemao, imala-nemala. GEOGRAFSKA IMENA; MITO-
IMENi\ LISTOVi\ 66
LOSKA IMENA; ZIVOTINJSKA engleski, njujodki), osim ako su u
IMENA; HOLANDSKA IMENA, sastavu geografskog imena (Srem-
ITALIJANSKA IMENA; JAPAN- ski Karlovci, Becka suma).
SKA IMENA; KINESKA IMENA; V. Cileanae; kozak; Musliman:
POLJSKA IMENA; PORTUGAL- Primorae: preeanin: Sik: solunac.
SKA IMENA; RUSKA IMENA; IMENA PAPA treba uvek davati u
KLUBOVI (IMENA); NADIMCI; prilagodenom obliku, a ne u itali-
MARKE; takode pojedina imena i janskom: Jovan (ne Dovani), Pavle
karakteristicne zavrsetke. (ne Paolo), Pije (ne Pio), Grgur (ne
IMENA LISTOVA i casopisa ne tre- Gregorio), i tako isto Benedikt, Kle-
ba prevoditi: "Muvman uvrije", ne ment. Sikst, Urban, Bonifacije itd.
"Radnicki pokret"; "Nejcer", ne Ital. lnnoeenzo kod nas glasi 1no-
"Priroda" itd. kentije iii 1nocencije, a ital. Leone
IMENA NARODA, drzavljana, sta- - Lav iii Leon.
novnika mesta i pokrajina pisu se IMENA VLADARA danas se uglav-
velikim pocetnim slovom: Arapin, nom ne prevode: Elizabeta (Eliza-
Grk, Francuz, Evropljanin, Sloven beth), Luj (Louis), Huan Karlos
(Slaven), Svaba, Vojvodanin, Lica- (Juan Carlos), ne Jelisaveta, Ludo-
nin, Zagorac, Bavarac, Dubrov- vik iii Ljudevit, Jovan Karlo i sl.
can in, Londonac itd. Kod imena 1pak se prevedeni oblik mora upo-
koja se mogu shvatiti i kao oznake trebiti u slucajevima gde je odavno
rasa postupak nije ujednacen: ve- prihvacen: Petar Veliki, Karlo V itd.
likim slovom se pisu lndijanac, Ako se redni broj pise slovima, ima
Jevrejin, Rom, Ciganin (PR pred- veliko pocetno slovo: Karlo Peti,
vida i ciganin "figurativno"), uvek Petar Prvi Karadordevic. Vidi i:
malim belae, emac i ervenokoiac. NADIMCI; Franjo JosiI Henrik:
Upotrebljeno kao zajednicka Viljem.
imenica za oznaku predmeta, zivo- IMENICE MUSKOG RODA NA
tinje, biljke i sl., ime naroda se pise -3 U jednini dobijaju atribut u m.
malim slovom: sarplaninac (pas), rodu: nas sluga, dobar sudija, ve-
hereegovae (duvan), arapin (konj) liki vojvoda, bogati gazda i sl. One
itd. koje po smislu nisu izriCito vezanc
Prisvojni pridevi od ovih imena za muskarca mogu imati i atribut u
pisu se velikim slovom (Nemcev, z. rodu: On je velika pijanica. Bio
Splicankin itd.); pridevi na -ski, je nasa dobra musterija. U mnozini
-Ski, -cki imaju malo slovo (azijski, sve ove imenice prelaze u z. rod: te
67 mo-
sluge, .I've sudije, stare§ine su nare- Indij anci: suvisno je" americki 1ndi-
dile, dosle su kolege i s1. Po mis- janci" (obieno u prevodima sa za-
Ijenju M. Stevanovica, nije pogresna padnih jezika, u kojima ista ree
ni upotreba muskih oblika prideva i znaei i lndijanac i 1ndijac). Kod nas
glagola u mnoiini (slaganje po pridev ima smisla samo ako se go-
znaeenju), kao u primeru iz lve vori 0 severnoamerickim, srednjo-
Andrica "ljednog i drugog supod- americkim odn. juinoamerickim
sticali mocni pase". lndijancima.
imenilac (ne imenioc), mn. imenioci, indijanska imena: v. NADIMCI.
imenilaca.
Indijski okean.
Imotski, iz lmotskog, imotski (pridev),
indoevropski; lndoevropljani.
1mocanin, -canka.
Indonezija: 1ndoneianin, ne Indone-
imperfekt i imperfekat.
zijac; indoneianski, bolje nego in-
impu[sivan, bolje nego impulzivan. donezijski.
imun, imunitet na nesto (iii prema infarkt, ne infrakt.
neeemu), ne od neeega.
informatika je nauka 0 koriscenju i
-in: v. -ov.
prenosenju informacija (prven-
inace: ponekad se upotrebljava kao stveno pomocu raeunara); pogresno
suvisan umetak ("Petrovic je inace je upotrebljavati tu ree da oznaei
rodeni Beogradanin" i s1.): mada "skup informacija" iii "naCin oba-
takva upotreba u naeclu nije pogres- vestavanja j avnosti".
na, ne treba s njom preterivati.
infra- sastavljeno: infracrven, infra-
inadzija, inadiika, dat. inadiiki. struktura itd.
incest: pridev incestni iii incestualan. inicijativa za nesto, ne 0 neeemu.
indicija je znak na osnovu koga se iz- injekcija (CirilicomI1HjeKUl1ja). Izgo-
vodi neki zakljueak (obieno 0 vor sa nj (11I-beKUl1ja) vise odgovara
krivienom delu); indikacijaje uput- glasovnim zakonima naseg jezika
stvo, ukazivanje, a u medicini nego in-jekClja, kako propisuju
oznaeava oboljenje ili simptom kod prirucnici. Pogresno je "inekcija".
koga treba primeniti odredeni lek. Up. konjunktura.
indigo: indigo papil; indigo kopija
ino- se javilo najpre u inokorespon-
(crtica neobavezna, v. CRTICA 3).
dent i inokorespondencija, a u no-
Indijanapolis (Indianapolis), ne 1n- vije vreme i u inopartner, inozas-
dijanopolis. tupnik, inokredit i s1. Ovakve slo-
insckt 68
zenice nisu pogresne, ali izvan usko la: /ekarom i /ekarem, vodenicarom
strucnih tekstova bolje je reCi inos- i vodenicarem, itd. V. iput. Za upo-
trani partner i s1. P dopusta i pisanje trebu instrumentala uz glagole vidi
s crticom kad su u pitanju "slo- SeA} + INSTRUMENTAL; oceniti;
bodne, katkad ironicne sprege", npr. okarakterisati; okvalifikovati; oz-
ino-jildba/er, ino-direktive. naCiti.
insekt i insekat. insulin, bolje nego inzulin.
insert znaci umetak (od lat. inserere intendant, intendantllra, intendant-
- umetnuti), posebno filmski snimak ski.
koji se ubacuje u televizijsku emisi- interegnum.
ju. Pogresno se upotrebljava u zna-
cenju od/omak ili iseeak. interes nije pogresno u znacenju in-
teresovanje, zanimanje (npr. "Nc-
instanc(ij)a: v. -nca. rna interesa za ovaj predlog"; "Sa
instant: instant supa, instant kafa i interesom su pratili dogadaje").
s1. (crtica nije neophodna: v. CRTJ- intermeco je m. roda, u mnozini
CA 4). obicno srednjeg (intermeca), mada
instinkt, instinktivan. PR 60 daje "intermeci".
INSTRUMENTAL imenica muskog lnternacionala (veliko I kao naslov
roda ima nastavak -em ukoliko se himne i naziv odredene organiza-
imenica zavrsava na meki suglas- cije), ali: Prva (Druga, Treea) in-
nik, tj. naj, Ij, nj, d, C, i, S, c iii c: ternaciona/a; isto i s rimskim
zmajem, konjem, noiem, krojacem, brojem: I (II, III) internaciona/a.
/ovcem itd. Ali ako suglasniku ne- intoksikacija (trovanje), intoksicira-
posredno prethodi glas e, nastavak ti ili intoksikovati. Ne intoksinaci-
ce glasiti -om: sprejom, hmeljom, ja, intoksinirati.
/upeiom, Becom, zecom, mesecom
itd. Od prvog pravila mogu odstu- intriga, dat. intrigi.
piti imenice na -s (jurisom, pli§om, Inzbruk (bolje nego Insbruk, prema
gu/asom, pored jurL~em itd.), od P). Up. Augzburg, Habzburg.
drugog pojedine imenice na -c i na inzenjer: bolje nego iniinjer; skrace-
-Ij (I-tre/cem, svecem; prijateljem, nica ini. (ne ing.) Inienjering (eng1.
lIc'iteljem, upraviteljem, pored re- engineering prilagodeno nasem ob-
deg prijateljom itd.). Medu imeni- liku inienjer).
cama na -ar, car ima sarno carem,
dok za ostale nema sigumog pravi-
69 ishlapiti
ska banovina). Malo slovo P pre- karakter imena: Rat dveju mza, Seo-
porucuje za "neustaljene, slobodne ba naroda, Noe dugih nozeva.
opisne nazive", navodeci primere V. i: POKRET/; RAZDOBLJA.
"odnosi nove srpske kraljevine i isto takode pleonazam: treba sarno
crnogorske knezevine", "gordi Al- isto (i) iii sarno takoae.
bion", "crnozuta monarhija" i sl.
istovarivati, istovarujem, ne istova-
ISTORIJSKI DOGADAJI,premaP, rati, istovarom.
pisu se velikim slovom prve reci kad
god imaju oblike vlastitog imena. istovjetan se danas priznaje kao pra-
Prakticno to znaci da ce se velikim vilan ijekavski oblik, madaje ranije
slovom pisati nazivi s pridevom iIi propisivano dase i u ijek. kaie sarno
rednim brojem na prvom mestu, kao istovetan.
Drugi svetski rat, Stogodisnji rat, 1st River (oba velika slova prema P).
Krimski rat, Saraj evski atentat, istruleti i istruliti: v. truleti.
Kosovska bitka, Seljacka buna, Prvi
srpski ustanak, Vartolomejska noe, istup normalno u znacenju javno is-
Dugi mars itd. Ovo obuhvata i na- tupanje, pojava pred svetom i sl.
zive frontova, ratnih operacija i sl. Up. nastup.
(Solunski front, Sremski front, isukati: kao zasllkati (v. to).
Treea ofanziva, Beogradska ope- i suvise.
racija) i mirovnih i drugih spora-
zullla (Pozarevacki mir, Minhenski iscauriti se: v. cauro.
sporazum, Becki dogovor). isCileti, isCi!eo, isCilela (ne Ll'Ciliti
Malim slovom pisu se nazivi u itd.); ijek. isCiljeti, isCilio, i.~cilj·e/a.
mnozini (oba srpska lIstanka, ista, i od cega, i 0 cemu itd. V. ni-.
krsta}ki ratovi), kao i nazivi ratova
u kojima se imenuju obe strane ITALIJANSKA IMENA (NAGLA-
(fi'ancusko-pruski rat, iracko-iran- SAK). Mnoga ital. imena kod nas
ski rot), j~r se shvataju kao opisni. se pogresno naglasavaju na pretpos-
Za revo/uciju v. tu rec. Nazivi s lednjem slogu, dok im je stvarni
nne11Jcol11 na prvol11 mestu pisu se naglask na treeem slogu od kraja.
111a] im slovom, npr. hoj (bitka) na To su pre svegaMOdena (rimuje se
Kosovu, buna protiv dahija, usta- s "v6dena"), DAkomo (rimuje se s
nak u Hercegovini, osim onih sim- "llikomo"), zatim RImini, PEzaro,
bolicnih i figurativnih, koji imaju BRfNdizi, BERgamo, TAranto, KA-
ljari, CEzare, ANdelo, MEdici,
itd. 72
izh- ne nego ish-: ishodiste, ishraniti izuzctak, mn. izuzeci, gen. mn.
itd. izuzetiikii (naglasaknazu, ne naze).
j. (I) lzmedu i i drugog samoglasnika jin (od Kaja; ali Kain, biblijsko m.
izuzev 0, j se pise: ija, ije, iju, iji. ime), Vojin, Vojislav, Milojica, Ra-
lzuzetak su slozene reCi, npr. iako, dojica, kalajisati, esejisticki itd.
arhiepiskop, dielektrik, radiestezi- Otuda je pravilnije i Grujic, Pejic,
ja, antiamericki, priucen, kao i Ostojic, ali posto pravopis ne nor-
glagol prianjati. (2) U spoju io ne mira prezimena, ne moze se za-
pise sej (bio, kupio, milion,fioka), braniti pojedincima da svoje pre-
osim kad se osnova reCi zavrsava zime pi su Gruit, Peic itd. (4) Poseb-
naj: sudijo, sudijom (prema: sudi- ni slucajevi: saj se pise glagolpro-
ja), zmijo, zmijom, zmijolik (prema: jicirati (up.projekcija); bezj se pisu
zmija), starija - starijom, arterija heroin, heroina, heroizam, heroika
- arterijom (ipak: arterioskleroza), (iako su izvedeni od heroj).
galija ~ galijot, Mijo, Cvijo (kao Vidi: -ije; ijski; -ijum; -io; -ji; lj;
Mija, Cvija) itd. Pisanje ijo imamo ZAPOVEDNJ NACJN.
jos i u recima vijoriti se, vijoglav, jadikovka, dat. jadikovci.
vijorog, u imenu Ravijojla, kao i u
recima iz francuskog: Gijom (Guil- jahati,jasem, oni jasu; pogresno je
lclUme), Vijon (Villon), semijon. (3) jasiti, jasim.
Ako i dolazi p 0 s I e drugog samo- Jajce, Jajcanin, Jajcanka, jajacki.
glasnika, izmedu njih se ne pise j: jaje, jajeta, jajetu, jajetom; dva, tri,
naime, kais, daire, laik, naivan, cetirijajeta, petjaja. Dopustenaje
neimar, seiz, oiviCiti, stoik, ruini- i promena jaje, jaja, jaju, jajem,
rati itd. J se ipak pise u slucajevima dva, tri, cetirijaja.
kad pripada osnovi reci: izdajica
(prema: izdaja), dojilja (dojiti), jak,jaCi, najjaCi.
kujica (kuja), Grujica (Gruja), Ka-
Jalta 76
.lalta: sastanak, konferencija u Jalti, jasan,jasniji, najjasniji.
ne na Jalti. jasika, dat. jasici.
jamac,jamciti,jamstvo ijemac,jem- .lasna poljana (u Rusiji), bolje ncgo
Citi, jemstvo (ali samo: jamacno). Jasnaja poljana (Pravopis, u taeki
Jamajka, na Jamajci iii na Jamajki; 21 d, propisuje malo p uz napomenu
jamajkanski, Jamajkanac, -anka. "kao Iokalitet"; po pravilll 0 imeni-
jamb,jampski. rna naselja bilo bi opravdanije veli-
koP).
janicar i (danas retko)janjir}m:
jasnocrven,jasno.::-elen itd.
.lAPANSKA IMENA dolaze nam
gotovo uvek u eng!. transkripciji. .lAT, JAT-a, JAT-ov.
Slovnom grupom ts oznaeenje su- jazavicar ijazavca/~
glasnik c: otuda kod nas treba pi- je: ovaj glagolski obIik je enkIitika,
sati Micubisi, Cusima, Ugecu, Da- sto znaei da eini akcenatsku ceIinu
cun, Sigemicu, a ne Mitsubisi i s!. s prethodnom reejll i mora biti s
Glas oznaeen engleskimch ujapan- njom u smisaonoj vezi. Otuda je ne
skom zvuei otprilike kao nase C, ali sme dob posle pauze, posle bilo
P predlaie da se zadrii vec uobi- kakvog znaka interpunkcije iii pos-
e(~ena transkripcija sa c: Mieiko,
Ie umetnute reeenice: u takvom
Hitaei, lCikava, Mainiei itd. SIieno poloiaju treba ga zameniti nagIa-
tome, englesko j (u japanskom r1) senim obIikom jest(e) iii izmeniti
treba prema P prenositi sa di: red reei. Primeri gresaka: ,,Jedan od
Fudiijama iii Fudii (v. tu ree), Ivo problema koji onemogucavaju da se
Diima, Meidii, Seidii, Gendii itd. vise postigne je odsustvovanje s
(kao i u zajedniekim imenicama posla" - treba jeste odsustvovanje
dzudo i dzijudiicu). Za razliku od s posla; "Neodgovaraj uca ishrana,
vecine azijskihjezika,japanski jas- rna sta tvrdili lekari, je po mom
no razlikuje ime i prezime, pa kod misljenju glavni uzrok oboljenja" -
nas treba oba menjati po padeiima: treba: po mom je misljenju... ; "Kri-
Jasunari Kavabata, Jasunarija Ka- vac za neuspeh predstave, ako
vabate itd. moiemo verovati izvestajima iz
jarkocrven, jarkoiut itd., sastavlje- dnevne stampe, je sam autor" - tre-
no. V. BOlE. ba: Za nellspeh ... krivacje sam au-
.larmut (Yarmouth): v. Portsmut. tor. Vidi: su; ce; se.
jun, jul ijuni, julio Oblici bez "i" su Juzna Amerika, Juzna Koreja, Juzni
pravilniji s obzirom na promenu Vijetnam (ali: juina Dalmaeija,
(juna, jula itd.), ali se danas juzna Evropa); juina Afrika
dopustaju i duzi oblici. (= juzni deo kontinenta; ali s velikim
Juraj, JUlja, Jurju itd. (ne Juraja, Ju- J kad znaci Juznoafricka Republi-
raj 1I). ka); Juzni pol, Juzno ledeno more;
Juzni Sloveni.
jurisdikcija.
Juzna Morava, ju::nomoravski;
Juropijen (The European, il11e lista). Juznomoravski region.
JUS, po JUS-ll. juzni, juiniji, naiJuiniji.
Juta, iz Jute (Utah, americka savez- juznoamericki, juinoafricki, juino-
na driava): ne Jutah. slovenski itd.
K
Lacijum i Lacij (pokrajina oko Rima); lane i lani; preldane i preklani; lanj-
ne Lacio (Lazio), osim kao ime fud- ski, preklanjski.
balskog kluba. La RoSfuko (La Roehefoueauld).
lagati nekome, ti joj lazeS i s1. bila je laso (m.), lasa (bolje nego lasoa), mn.
nOlmalna konstrukcija u starijem lasa (sr.), bolje nego lasoi.
jeziku, cesta i danas u Hrvatskoj, lastavicji (bolje) i lastaviciji.
dok se u Srbiji ovaj glagol upotreb-
Ijava s akuzativom (lagati nekoga, latinoamericki (i latinskoamericki),
tije laze/-). Latinoamerikanac. Po znacenju je
sire od juinoamericki, jer obuhva-
Labor (Pakistan), u Lahoru; ne: ta i zemlje Srednje Amerike i Mek-
Lahore, u Lahoreu (slm,oo e pripada siko.
ellgleskoj transkripciji i ne izgovara
se). Latinska Ameril{a.
limenka, dat. limenci i limenki, gen. Los Andeles (Los Angeles), losan-
mn. limenki. deleski; ne Los Andelos.
lisicji (bolje) i lisiciji. loto: lotoa, na lotou (uobicajeno,
litar (m.), bolje nego litra (z.). mada bi pravilnije bilo Iota, na
lotu). Ne treba pisati Lata niti
Literaturna gazeta, bolje nego Li- LaTa.
teratumaja (Pravopis, cl. 157 b).
Loton (Laughton), ne Lauton.
liti: v. lij.
lozinka, dat. lozinci, gen. mn. lozin-
litijum i litij. ki.
Litvanija, litvanski, Litvanac, -anka loi-ulje: bolje ulje za loienje.
tradicionalni su oblici kod nas,
obicniji nego Litva (cem11 bi odgo- lubanja i lobanja.
varalo litavski, Litavac, -avka). Lucern (Luzern), lucernski: ne lu-
lobanja i lubanja. cernski.
Ij i I: V. -ljenje. ljubiteljki.
0: ovaj predlog se u novije vreme cesto itd.), Igo, Igoa (Hugo, Hugoa) itd.
upotrebljava gde mu nije mesto, npr. Nenaglaseno a se gubi: Aldo Moro,
"Upoznali su gosta 0 stanju u op- AIda Mora, Aldu Moru, Morov, od
stini" (treba: sa stanjem), "Kakav Urha Kekonena, u gradu Portu, do
je vas staY 0 stednji energije?" (tre- Bomea itd. Ipak, za imena na -ao
ba: prema stednji energije), "Do- danas se smatra da treba da zadrZe
nece se opsiran program 0 zastiti 0: Mao, Maoa, prema Zenmin
istorijskih spomenika" (treba: pro- zibaou, iz Bilbaoa.
gram zastite iIi za zastitu), "zahtev U engleskim imenima, aw se
o ukidanju doprinosa" (treba: za izgovarao, nikadaou: Fenso (Fan-
ukidan}e doprinosa iIi da se ukinu shaw), Mek Gro (Mac Graw), Vaj-
doprinosi), itd. tlo (Whitelaw), ne Fensou itd.
-0 (IMENA). DvosIozna muska ime- -0 (IMENICE). Imenice stranog
na na -0 s dugouzIaznim akcentom, porekla na -0 kod nas su gotovo
npr. Pe.ro, Ivo, Simo, Vojo, Vlado, uvek m. roda. Neke imaju dugo 0 i
Zuko, Kiro itd. mogu imati dvojaku zadrZavaju ga u svim padezima:
promenu: kao imenice m. roda (ad biro, biroa, biroom, biroi; sako,
Pera, da) to Peru, Perov) i kao sakoa, sakoom, sakoi itd. Kratko 0
imenice na -a (ad Pere, da) to Peri, se gubi i zamenjuje padeznim nas-
Perin). tavcima, npr. torpedo. torpeda, tor-
Strana imena sa zavrsetkom -0 pedu itd.; tu spadaju i libreto, ki-
zadrZavaju to a ako je u originalu mono, intermeco, dinamo, nok-
naglaseno (pre svega u francuskim turno i druge. U mnozini, imenice
imenima): Ruso, Rusoa, Rusoom,' iz ove druge grupe najcesce prelaze
Rusoov (Rousseau, Rousseaua u srednji rod: torpeda, libreta itd.;
aa 118
Pee, pecki, Pecan in i Pecanac, Pe- persona grata (rado viden gost),per-
canka. sana non grata (nezeljena osoba).
Menja se sarno prva rec: "Proglasen
Pecka patrijarsija (velikim slovom je za personu non grata".
prve reci, i kadje naziv administra-
tivne jedinice, prema P). perunika, dat. perunici.
obJiku Petar, ne Pjotr. Poljski je pij, pijmo, pijte, popij, popijmo, po-
Pjotr (Piotr); slovenacki Peter, Pe- pijte, nepi, popi itd. V. ZAPOVED-
tra, Petru (s nepostojanim e); ne- NI NACIN.
macki Peter, Petera, Peteru; engle- pijanino: m. roda, u mnozini obicl1o
ski Piter (Peter). srednjeg (pijanina).
Pctar Vcliki (ruski car). pij anka, dat. pijanci, gen. mn. pijanki.
pctcljka, dat. peteljci, gen. mn. pe- pijedestal.
teljki i peteljaka.
pij etct.
pctolctka (ijek. petoljetka), dat. pe-
toletki: bolje petogodi§nji plan odn. Pikaso (Picasso), Pikasa ili Pikasoa
petogodisnji period. (prema sp. iIi prema fr. izgovoru).
petsto, pet stotina, petstoti; pet hi- Pirineji (bolje nego Pireneji, prema
ljada, pethiljaditi. fr.); Pirinejsko poillostrvo.
pisi kuci propalo, bolje odvojeno pre- plejada oznacava manji skup ljudi iii
ma P, ali i s crticama (pisi-kuci-pro- predmeta (prvobitno sedam); ne va-
palo). Jja je upotrebljavati umesto n1lw.\:-
pistaljka, dat. pisfaljci, gen. mn. tvo. masa. Kao tennin iz francuske
pi.\:faljki. knjizevnosti pise se s velikim P; kao
naziv sazveZda takode veliko i u
piti: v. pij. mnozini (Plejade= Vla§iCi).
pihma i pidiama. plejbek.
Pjaccnca (Piacenza), ne Pijacenca, plej-of (s crticom prema P).
Pjacenca.
plcmenka (vrsta grozda), dat.plemen-
Pjctro (ita!. Pietro), ne Pijetro. ci i plemenki.
planctarijum i planetarij. plemic, plemicki; plemkinja (bolje
planinarka, dat.planinarki, gen. mn. nego plemickinja).
planinarki. PLEMICKA IMENA: v. de.
Plasido (P16cido. sp. ime): naglasak plicina (sa cj, ali plicak (sa c), oba u
je na prvom slogu. znacenju plitko mesto.
plastenik (zimska basta od plastike, Plimut (Plymouth): v. Portsmut.
nacinjcno po analogiji sastaklenik)
losa jc kovanica: osnova plastik- Plisecka, bolje nego Pliseckaja;
Plisecke, Pliseckoj, ne Pliseckaje.
proizvoljno je skracena i spojena s
nastavkom druge reci. Up. Krupska.
pljuska, dat. pljusei, gen. mn. pljuski opasnost po... , stetan po..., koristan
i pljusaka. po , poslediee po ... , utoliko bolje
pljuvacka, dat. pljuvacki. po itd., gde se moze upotrebiti i
predlog za.
po. Prema Pravopisu, receapo ispred
zameniea pise se odvojeno kad po (=pola): dva i po; junak i po; ni
oznacava jediniee u nekom skupu po jada; bez po muke.
(distributivno znacenje), npr. "Sva- pobiti: pobij, pobijmo, pobijte.
kom svome prijatelju doneo je po pobledeti, pobledeo (ijek. poblije-
kakav poldon", "Svi su duzni obra- djeti, poblijedio, poblijedjela): ne
diti po neko pitanje", "Po koji put upotrebljava se vise poblediti
vee dolazis?". U znacenju neodre- "uciniti bledim". V. -iti.
etenosti pise se sastavljeno, npr.
"Tek se poneki slusalae javi", pobogu.
"Ponesto je jos ostalo",pokoji put, pobolevati (ne poboljevati); ijek.
poneki put (u znacenju katkada). pobolijevati.
Prilozi ponegde, pogdekad, pokat- pocrneti, poemeo, ijek. poernjeti,
Iwd, pomalo, povise, podosta itd. poemio, poemjela (postati ern);
pisu se sastavljeno; tako i u izrazu poemiti, poemio (obojiti u erno).
malo-pomalo. Isto i za poerveneti (ijek. poerve-
Umesto po tom pitanju, po pita- n.jeti) odn. poerveniti. V. -iti.
nju (necega) bolje je upotrebiti pred-
log 0, povodom iIi reCi u tom po- pocrpsti ipocrpiti: menja se kaocrp-
gledu, II pogledu (necega). Umesto sti i erpiti (v. to).
diskusija po prvoj tacki dnevnog pocuriti, po curio je, poeurice, ne
reda, bolje je 0 prvoj tacki iii po- poeureti itd.
vodom prve tacke. pocesto, pocdce.
Oblik po prvi put obicno se
smatra pogresnim i zahteva se iz- pocetak, mn. poceci.
baeivanje reci po. Za tu zabranu pocerka, retko pokcerka. V. cerka.
dosad nije dato ubedljivo obrazlo- poci za rukom je figurativan izraz,
zenje, utoliko pre !ito se dopusta ne koji ne mora uopste da se odnosi na
samo po drugi put, po tree; put itd. ruku; pogresno je "poei za nogom"
nego i po jedanput, poneki put, u jeziku fudbalskih izvestaca.
pokoji put itd.
Ispravnaje upotrebapo u spojevi- pod- ostaje nepromenjeno ispreds d,
ma kao opasan po (nekoga, nesto), inace ispred bezvucnog suglasnika
prelazi u pot-: potkradati, pOtpll-
133 podvlIci
PRAZNICI imaju veliko pocetno slo- predak, pretka, mn. preci, predaka.
vo sarno u prvoj reCi (i u reCima koje preda me, preda mnom, preda nj,
su same vlastita imena): Dvadeset preda se.
deveti novembar, Nova godina,
Bozic, Veliki petak, Dan iena itd. predcas ne nego pretcas.
Za Dan Republike v. pod Republi- predh- ne nego preth-: prethodan,
ka. prethriscanski itd.
Nazivi Duraevdan, Mitrovdan, pred jutro.
Vidovdan i sl. pisu se sastavljeno; u
padezima pored oblika Duraev- predk- ne nego pretk-: pretkongres-
dana, Duraevdanu itd., Pravopis ni, pretkomora, pretkumanovski itd.
dopusta i Duraeva dana, Duraevu pred kraj.
danu iIi Duraeva dne, Duraevu dne PREDLOZI S NEGACIJAMA: v.
itd. ni-.
V SVECI.
PREDLOZI SA DVA RAZLICITA
Prcanj, Prcanja, Prcanju (ne Prcnja PADEZA. Nisu dobri spojevi kao
itd.). prevoz sa i na stanicu, letovi iz i za
pre: v. pos/e. Sarajevo, problemi u i oko "Studi-
prebiti: prebij, prebijmo, prebijte. ja B ", jer upotrebljeni padez odgo-
vara sarno drugom a ne i prvom od
precaga, dat. preeazi. dva predloga. U ovakvim slucaje-
precanin, precanka (u znacenju virna imeniea se mora ponoviti: sa
'voj vodanski Srbin' moze se pisati i stanice i na stanicll, i:: Sarajeva i
s velikim P, prema PR). za Sarajevo. V: sa i bez; za i pro-
precka, dat. precki, gen. mn. preeki tiv.
(retko precaka). PREDLOZI, UZASTOPNI. Spoj
pred-: ostaje neizmenjeno ispred s i dva uzastopna predloga nije u
S, kao i u recima predtakmicenje, nacelu pogresan: primeri kao "ka-
predturski, preddrzavni. Inace is- men za pod glavu", "dovodi ga do
pred bezvucnih suglasnika prelazi u predkueu", "gonili su ih do na gra-
pret-: pretkomora, pretpos/ednji, nieu" nalaze se u narodnom govoru
pretkongresni, pretpro.Sli. pretpro- i kod dobrih pisaea. Ipak treba izbe-
daja, prethodni itd. gavati rogobatne spojeve kao "u 0
tome vee objavljenoj publikaeiji",
predajuci (od predavati), ne pre- "hleb je nacinjen od po uveravanju
davajuCi. pekara sveieg brasna" (treba: u
141 prckrsilac
vek; trinaesti vek, dvadeseto sto- rda, raati, raav, ne hraa itd.
Ieee; ledeno doba, neolit, anticko realka, dat. realci, gen. mn. realki.
doba, renesansa, itd. V. ISTORIJ-
SKI DOGADAJI. recca (od recj: ijek. ljeeca i rijeeca.
Reeica (mala reka): ijek. rjeCica.
razdvojiti: razdvoj, razdvojmo, razd-
vojte. V. ZAPOVEDNI NACIN. recnik, ijek. rjeenik (ne rijeenik).
reli, relija, mn. reliji; reli vozac, reli respektivni znaCi "doticni", "odgo-
takmicenje itd. (crtica neobavezna, varaju6i": pogresno ga je upotreb-
v. CRTlCA 3). Ijavati umesto respektabilan, posto-
Rcmbrant van Rajn (Rembrandt van vanja vredan (npr. "Sirija raspolaze
Rijn), prema prilagodenom obliku, respektivnom vojnom silom").
iii/an Rejn prema izvomom holand- reSetka, na rdetki (i rdeci. mada
skom izgovoru (oba uP); pogresno prirucnici ne predvidaju taj oblik);
je "Rijn". gen. mn. rdetaka, bolje nego
rcmek-dclo. re§etki. V. -tka.
ren: bolje hren. Renovka ne nego revans, reVaf}s susret, revans utakmi-
hrenovka. ca itd. (crtica nije obavezna: v. CR-
TICA 3).
rendgen (aparat), rendgenski; j pre-
zime Rendgen (Rontgen), prema P, revnostan, revnosna, -sno.
pise se na isti nacin. revolucija: velikim slovom prve reci
rcntakar, prema P bolje nego rent-a- Francuska revolucija i Oktobarska
-kG!: revolucija, kao nazivi tacno odre-
denih dogadaja, ali malim srpska
repctitorijum i repetitorij. revo/llcija, aliirska revolucija i sl.,
reprczentje pogresno: prema glagolu posto su izrazi opisnog karaktera.
reprezentovati (-irati) imenica V. ISTORIJSKI DOGADAJ1.
moze jedino da glasi reprezentant revolucionar i revolucioner.
(ali je bolje uzeti neki od doma6ih
izraza: predstavnik, primer, lIZOr, rezime (m. roda), rezimea, mn. re-
lIzorak itd.). zimei. Doma6i izrazjesaietak(mn.
saieci).
repromaterij al.
rezus-faktor (iii Rh-faktor, prva dva
Rcpublika: velikim slovom kad je slova same latinicom), rezus-pozi-
skra6eni naziv za SRJ iIi neku drugu tivan, rezus-negativan.
drZavu, npr. organi vlasti u Repub-
lici. Tako i Dan Republike, Trg Re- ribic (misi6), ribic (ribolovac).
publike. Up. Pokrajina; ISTORIJ- rid: poredenje rim. najrim.
SKA IMENA. Rijeka; Rijecanin, -anka; rijeeki.
rcsital, bolje nego recital. "Idem u Rijeku", "Dolazim iz
reskirati: bolje riskirati (up. riskan- Rijeke" danas obicnije nego na
tan) iii rizikovati. Rijeku, sa Rijeke.
Rillasila 152
strana: oblici s onu stranu, s ovu stres (eng\. stress) znaCi napetost,
strallu (pored obicnijeg s one opterecenje, napor; pogresno se
strane, s ove strane) nisu pogresni: ponekad, pod uticajem nasih reci,
nalaze se kod Vuka, Danicica i upotrebljava u znacenju "potres" ili
drugih dobrih pisaca proslog i naseg "udar".
veka. strina: strina Zora, ali strina-Zore,
STRANE SVETA. Imenice sever, strina-Zorin itd. (ili sve bez crtice):
jug, istok, zapad pisu se velikim v. CRTICA UZ IMENA.
pocetnim slovom ako su uzete "u strici i ostriCi povode se za glagolima
znacenju naroda koji onde five" (P slicnog znacenjastrugati, ostrugati,
stripliz J68
sudac, suea, vokativ suce, mn. .wei, super- sastavljeno: sllpersila, super-
sudaea. moderan, sllperrevi::ija, superreali-
Suce, .weeki; Sueeki kanal. sticki itd.; s crticom uz imena (w-
per-Nemae); odvojeno kao nepro-
suhomesnat (suvomesnat): tacnije bi menljivi pridev (.~premila nam je
bilo suhomesni (suvomesni). super veceru; super i obican ben-
suknja, gen. mn. sukanja. zin); takode i imenicki (po.~to je
sumnjati. Ovaj glagol moze biti uzrok litar sllpera?).
dvosmislenosti, u recenical11a kao supkultura (ne subk-).
"Nije bilo razloga da se sumnja u suprotstaviti.
krivicu noenog cuvara", "Mnogi
naucnici sumnjaju da se u peCini supstanc(ij)a: v. -nea.
kriju znacajna arheoloska blaga" i supstandardni (ne subs-).
sl. Vee prel11a tome da Ii je stvarni suptropski (ne subt-).
smisao pozitivan ili negativan,
recenice treba drukCije fonnulisati: surf itd.: bolje serf(v. to).
"Nije bilo razloga da se sumnjici surutka, dat. surutki.
nocni cuvar", odnosno "Krivica susetka, dat. susetki, gen. mn. suset-
nocnog cuvara bila je van sumnje" ki.
i sl.
svaki treba da se slaze s brojem koji
sumporovodonik, bolje negosumpor- mu sledi: svako pola sata, svaki sat
-vodonik (up. hlorovodonik); sum- i po, svaka tri meseea, svake dve
fJor-dioksid. v. HEMIJSKA JEDI- nedelje. Oblik "svakih" se upotre-
NJENJA. bljava tek od broja pet navise: sva-
suncc: s velikim S pise se kao naziv kih pet sati itd.
odredenog nebeskog tela: "Zemlja svako malo (um.svaki cas, cesto i sl.)
se okrccc oko Sunca", ali neka dale- nije preporuClj ivo u knjiz. jeziku.
ka sunca (=zvezde) i sedim na sun-
eu (na Suncevoj svetlosti). U svakodnevica (ili svakidasnjiea),
ncodrcdcnim slucajevima, kao "Na bolje nego svakodnevniea.
planini sija sunce", "Ne podnosim svastika, dat. svastiei; svastikin, bo-
sunce - cil11 izade,ja bezim u hlad" lje nego svastiCin.
i u figurativnoj upotrebi ("sunce sve (ne svo). V. sav.
mojc") bolje je malo pocetno slovo,
prema P. Up. mesee. SVECI: v. sveti.
svecera ili sveeeri (predvece).
svcicdnako 170
tain (vojnicka hrana; vojnicki hleb). tango (m.), mn. tanga (sr.).
taj: v. ova). Tantalove muke.
tajga,.u tajgi. Tanzanija, Tanzanac, tanzanski; ne
Tajland, u Tajlandu (ne "na Taj- Tanzanijac, tanzanijski.
landu", jer nije ostrvo). taoc ne nego talac (v. to).
tajmaut iIi tajm-aut. tapecirati, tapeciran (kao tapet); nije
-tak. U rnnozini imenica na -tak i - dobro tapacirati, -an.
dak (s nepostojanima) glastse gubi Tamer, uobicajena transkripcija za
ispred c: trenuci, poceci. zadaci, eng!. Turner; tacnije bi bilo Temer.
izdaci, gubici, otpaci, pregraci itd.; Up. Barton.
ne trenutci, otpadci itd. Taunzend (Townsend): ne Taunsend,
takoreci (sastavljeno po P). Tausend.
tchno- 178
tema. Spoj na temu niposto nije "ne- Tevton (Tevtonac), tevtonski i Teuton
pravilan", kako se ponekad tvrdi, i itd.
besmislcno je zamenjivati ga ob- ti: prema P, mogucno je pisanje ve-
likom 0 temi. Gde je mogucno, naj- likim slovom Ti (Tebe, Tebi, Tobom)
bolje je potpuno izbeCi rec tema: i Tvoj kao izraz postovanja, ali to
"Pisao je 0 savremenom iivotu" spada u "licna, autorska odstupa-
(bolje nego: 0 temama iz savre- nja" i ne regulise se opstim pravili-
menog iivota), "Ija bihnesto dodao rna.
povodom toga" (umesto: dodao na Tibingen (Tubingen), tibingenski; ne
tu temu) i sl. tibingenski.
tempera: tempera boje (crtica nije Tihi okean iii Pacifik; tihookeanski
potrebna). iii paeificki.
temperament i temperamenat. tik-tak, tika-taka; tiktakati, tikta(:em
Tcncrifc i Tenerifa; na Teneriji, bolje (bolje nego tiktakcem).
nego na Tel1erifama; pogresno na tip-top.
Tenerijima.
TITULE i oznake zanimanja pisu se
malim slovom: inienjer Matic, prof
179 tolcranlan
Ka.\:anin, majstor Zika, knez Milo§, ci, pripoveci, II krleci (ali i zago-
vladika Rade, Smail-aga. Velikim netki itd., a posebno "hvala na ees-
slovom se pisu same kad imaju titki ", sto je jasnije nego eestid).
smisao stalnog nadimka ili atribu- tkati, tkam, oni tkajll: tkaj; tkajuCi;
ta: Hajduk Ve ljko, Kraljevic Mar- tkao, tkala, tkan. Oblici tkem, tkd
ko. V. NADIMCI; aga; pa§a. i cern, ce§, mada se navode u rec-
Odredba P 60 po kojoj bi velikim nicima, vise se ne upotrebljavaju.
slovol11 trebalo pisati "nazive zivih
poglavara drzava" (Predsednik, tlo (bolje), ali i tIe.
Kralj, Papa itd.) odbacena je u no- tobolac, tobolea i to boca.
yom Pravopisu. Takva upotreba ve- tocilac (ne toeioe), mn. tocioei,
likog slova nije prihvacena ni za toci/aca.
verske titule (patrijarh. dalaj-lama
itd.) pa ni za one koje se obicno ve- tocka i tocan (toenost, netoean itd.)
zuju same za jednu licnost, kao ji- uzeto je iz ruskog, dok fonetskom
rel~ duee, kaudiljo, poglavnik.
razvoju sh. jezika vise odgovaraju
Pisanje Vi, Va.\:, n, Tvoj ostav- oblici taeka, taean itd: Pravopisom
IjCI10 je kao "stilisticka mogucnost",
iz 1960. bilo je predvideno da se
al i ne i kao "pravopisna obaveza". zadrZe same oblici sa a, ali se u
Titule kao Njeno velieanstvo, Nje- Hrvatskoj kasnije odstupilo od toga.
gova svetost patrijarh po pravilu se V. zapeta.
pisu velikim slovom prve reci. Togo, iz Toga, u Togu; Togoanac,
Skracenice dr, prof, ini. i slicne -anka, togoanski. Up. Kongo.
pisu se malim slovom, ali u potpisu to jest: skraceno tj.
obicno velikim (mada P 0 tome ne
govori), po opstem pravilu za prvo Tokio, iz Tokija, u Tokiju, Tokiorn (ne:
slov~ u recenici. Tokijom, Tokijem); tokijski. Za
stanovnike moze se reCi Tokijac,
tj. (to jest). Tokijka.
Tjcllanrnen (sastavljeno prema P). toki-voki pogresno, treba voki-toki (v.
-tka. Od dvosloznih imenica, dativ i to).
lokativ zavrsavaju se po pravilu tolerantan znaCi same "koji tolerise,
sarno na -tki: tetki, patki, motki, trpelj iv". Pogresna je upotreba u
spletki, Vlatki itd. Izuzetak je bit- smislu "koji se moze tolerisati"
ka, gde je obicnije bid nego bitki. (Povecanje radijacijeje tolerantno
Kod visesloznih irnenica radije se i sl.): treba reci prihvatljiv, pod-
upotrebljava nastavak -ci: zagone-
toljaga 180
trencrka, daL trenerei, gen. mn. tre- trojka: kaa dvojka (v. ta).
nerki, trostavacni: v. jednostavacni.
trenutak, mn. trenuci. TRPNI PRIDEV (pasivni particip)
treptati (rede trepteti, ijek. treptjeti), gradi se, u nacelu, sarna ad prelaz-
trepcem, oni trepcu, trepcuCi i trep- nih glagala: atuda su pagresni abli-
tim, ani trepte, trepted ci kaazaraana puska, neodgovore-
na pitanja, sudarena vozila; urn.
trg: v. UUC£. otecene noge, crJ...:nuta krava, balje
tri, trijl! itd,: v, BROJEVI (promena). je otekle noge, uginl!la krava. Ipak
triangl; triangulaeija; triatlon (bez i ad pajedinih neprelaznih glagala
j, jcr su slazene reci). pastaje trpni pridevi kaji su defini-
tivna usli u upatrebu: diplomiran,
Trido. Trudeau je francusko prezime neeksplodiran, preuranjen, prena-
(i u *anadi); nema razlaga da se gljen, naCitan i dr. V. i l/seliti.
transkribuje Trudo, pa engl.izga- Ukalika je pracen nekam adred-
varu. bam, trpni pridev mora daci i z a
trijumf, trijumfalan, trijumfovati, imenice na kaju se adnasi. Pogresna
trijumvir, trijumvirat. je "On se leCi ad zadobijenih pov-
reda na utakmici", "Magu se javiti
trik-snimak (crtica nije abavezna, v. svi zainteresovani graaani za ku-
CRTICA 3). povinu", ,,Kupljenu robu u drugim
trim-staza. prodavnicama astavite na ulazu":
trio (m.), trija, triju, triom; mn, trija treba " .. ad pavreda dabijenih na
(sr.). utakmici", "svi gradani (kaj i su)
trscak 182
UJrih (Ulrich), DC Urlih; Ulrika iii unazad nije dobro u spojevima kao
Ulrike (Ulrike), nc Urlika. "Video sam ga unazad tri godine"
(um. pre tri gadine), "Unazad dva
ultra- uvek sastavljeno: ultrazvuk, mescca sve su cesci kvarovi" (um.
ultraljubicast, ultrakratki, ultra- ad pre dva meseea).
levicar itd.
u nedogied (odvojeno prema P).
uludo.
unekoliko (= pomalo, doncklc).
umah (= u isti mah, odmah).
u nepovrat; u nevrat (odvojeno prc-
umalo (prilog, npr. unw!o ne za!Jo- ma P).
ravih ).
Unesko se pise s prvim velikim slo-
u me (= u mene). vom i menja kao nase imenice na
umestan, U/1/esna, umesno. -0: Uneska, Unesku itd. Dopusteno
ullajkrace (prilog, npr. IInajkrace Unita (I'Unita, naziv itaL lista) ima u
receno); ne u najkracem. originalu naglasak na poslednjem
slogu, pa nije preporucljivo menjati
unakrst. ga po padeZima (sa" Unitol11 Of, Uni-
1I11ivcrzilct 186
usput: sastavljeno, npr. "Rekao je to veliko slovo plve reci: Savet gll-
nckako usput", "Svratio bih ja, ali vernera Narodne banke Jugo-
mi nije usput". Uz put sarno u slavije, Izvr.\:ni odbor Udrllzenja
doslovnom znacenju (= pored puta). novinara Srbije itd. Kada spec i-
usred; lIsred srede. ficnom imenu prethodi oznaka vrste
ustanove, njena plva rec moze se
usta: gen. mn. ustiju ne smatra se pisati malim iii velikim slovom:
knjizevnim. izdavacko (Izdavacko) predllzece
USTANOVE. Nazivi ustanova, pre- "Narodna knjiga "Judbalski (Fud-
duzeca, organizacija, udruzenja i balski) klub "Zeljeznicar ".
politickih tela imaju veliko pocetno Ako se umesto punog naziva uzi-
slovo sarno u prvoj reCi (i U onim rna sarno jedna imenica iz njega, i
reCima koje su i same imena): Gmd- ona se pise velikim slovom: szdra
ski sekretarijat za saobracaj, Pre- je sastanak Udrllzenja, toje odlll-
dllzece za proizvodnju campa i pre- ka Saveta, dopisuje se s Akademi-
diva .,Kosmaj", Energoinvest, No- jom. Ipak, pisace se malo slovo ako
lit. Srpska demokratska stranka, je imenica odredena nekom zameni-
Donji dom, Palestinska oslobodi- com iii pridevom, npr. na.\:e udru-
locka organizacija itd. Isto vazi i zenje, ovaj savet, pomenllta aka-
za nazive skupova, kongresa, sajmo- demija.
va, izlozbi, sportskih takmicenja i I za transkribovane strane nazive,
drugih povremenih manifestacija: prema P, velikim slovom pise se
TreCi meallnarodni kongres slavis- sarno prya rec: Stejf department,
ta, Festival malih i eksperimen- Forin ofis, Mancester jllnajted,
talnih scena Jugoslavije, Olimpij- Komedifransez itd. Ali ukoliko nis-
ske igre, Sajam mode itd. Velikim mo sigumi da druga rec nije ime,
slovom, prema P, mogu se (neoba- bolje je i nju pisati yelikim sloyom.
vezno) pisati i nezvanicni nazivi od u stopu.
prideva imena mesta i vrste usta-
nove, npr. Beogradski univerzitet u stranu.
(zvanicno: Univerzitet 1I Beo- u stvari.
gradll), Berlinska opera i sl. V. usukati: kao zasukati (Y. to).
KLUBOVI; SPORTSKA TAKMI-
tENJA; VOJNE JEDINICE. u susret.
Ako je naziv slozen, tj. kad ozna- usetati se (i kad znaci "ushodati se":
cava posebno telo u okviru neke sire ne uzsetati).
organizacije, oba dela zadriavaju usiroko (ali: u sirinll).
189 uzlcbiti
usiti: u§ij, u§ijmo, u§ijte. uza: uza me, uza nj, uza se, llza te;
Utah: v. Juta. uza zid, uza §ta, uza straml (bolje
nego uz stranll) itd.
u te (= u tebe).
uzavreti: menja se kao vreti (v. to).
uteha, dat. utehi.
u zdravlje (odvojeno prema P).
uto i utom (= u taj mah, u tom trenut-
kl1). u zimu.
tali deo teksta. Tako npr. "Bio je sa koji u nezavisnu recenicu ("Po-
dan, kad su Ijudi na poslu" (= a da- ljaci znaju sta to znaci: oni su ve-
niu su Ijudi na poslu); "Bio je dan kovima bili..." itd.).
kad su Jjudi na poslu" (= bio je radni Zarez se ne sme pisati kada
dan). - "Mi cemo, prema tome, recenica sakoji ogranicava znacenje
odrediti troskove" (= Mi cemo, dak- prethodne imenice, npr.: "U roma-
Ie...); "Mi cemo prema tome odre- nima koje je objavio posle 1860.
diti troskove" (= na osnovu toga pustolovni duh ustupa mesto mcdit-
cemo ih odrediti). U mnogil11 slu- acijama" (= same u tim, ne i u ra-
cajevima zarez se moze ali ne mora nijim romanima). - "Posmrtno ce
upotrebiti, zavisno od toga koliko biti odlikovan policajac koji se go-
isticel110 vezu s ostalim delom tek- lim rukama bacio na atentatora"
sta: "U Americi(,) bez sumnje(,) (samo taj policajac), itd.
rade drukcije." - "Vreme prolazi(,) Isto vazi i za odnosne recenice
a ti si i dalj e bez stana." koje pocinju saciji, kakav, §to, gde:
Redovno se zarezom odvaja vo- sa zarezom "Oni ne mogu racunati
kativ: "Dejane, pobogu, sta to ra- na naftu, cija ce nalazista uskoro biti
dis?"' -- "Sedi, prijatclju!" - "Vi to, iscrpljena" (= ani ne mogu racunati
deco, ne mozete ni zamisliti." Ta- na nattu. Njena ce nalazista... itd.);
kode je zarez obavezan posle rece- bez zareza "Roditelj i Cija se deca
nica u inverziji, tj. kad zavisna vracaju sa zimovanja treba da dodu
rccenica dolazi pre glavne: "Kad pred skolu" (samo ti roditelji), "Me-
nam jc to rekao, zaprepastili smo sto na Jadranu gde ce se odrhti
sc" - "Sta si trazio, to si i nasao." tumir zasada nije poznato" (samo
- "Ne znajuci sta da radi, obratio to mesto), itd.
sc policij i." ZAREZ ISPRED "NEGO" i dr. Pre-
ZAREZ ISPRED "KOJI" pise se u ma clanovima l87e(2) i 191 c(5)
onim slucajevima kad odnosna Pravopisa, ispred nego i vee ne pise
rccenica pruza dopunski podatak 0 se zarez ako prethodi neki kompa-
prethodnoj imenici, nicim ne suza- rativ iii izraz ne sarno: "On se bo-
vajuCi njeno znacenje, npr.: "Polja- lje spremio nego ostali", "Izgubio
ci, koji su vekovima bili pod tudom je ne samo te beleske vee i sve licne
vladavinom, znaju sta to znaci."- isprave", "Gomile otpadaka ne
"Kriza se pogotovu oseca u operi, same sto ruzno izgledaju nego su i
koja zahteva vece izdatke." U tak- stetne po zdravlje". U drugim
vim sluc'lievima uvek se moze iska- slucajevima ispred veznika suprot-
zati isti sl11isao pretvarajuci recenicu nog znacenja (nego, vee, a, ali, a
zarzali 202
kamoli) moze se pisati zarez, npr. oblike zasuci, zasucimo, 0111 za-
"To nije bio onC) nego njegov brat", suku.
"Nije bio na CetinjuC) vee u Beeu", zasvagda.
"Ti si krivC) a ne on", "Zadatak je
tehkC) ali ne i neostvarljiv". Neee zasiti: zasij, zasijmo, zasijte.
se pisati zarez u spojevima kao zatamneti i zatamniti: kao potamne-
jedna ali vredna, mlad a iskusan, ti (v. to) i potamniti.
gde se ceo izraz oseea kao jedna zatim (= potom), ali: "Ja za tim ne bih
celina. zalio".
zarzati (ne zahrzati). zato (= stoga, otuda); za to (npr.:
zasad(a) (sastavljeno, prema P, u "Nisam kriv za to"; "Svi smo za to
znaeenju privremenosti, npr. "za- da se rad nastavi"). Nije dobar spoj
sad(a) se dobro drzi"; odvojeno, za zato jer: treba zato sto iIi sarno jer.
sad(a) , kad znaei namenu, npr. Ne preporueuje se ni zato da: um.
"nesto za sad(a) a nesto za kas- "Kazem to zato da se ne brinete
nije"). uzalud" bolje je "Kazem to da se
za se (= za sebe). ne biste uzalud brinuli".
Састављено се пишу:
а) сложенице које имају само један акценат и у којима се први део не мења, на пример: Београд
(Београда, Београду), голорук, пароброд, писмоноша, бездушан, југозападни, преполовити,
извући;
б) називи становника насеља иако се имена тих насеља састоје од две акцентоване речи и пишу
се одвојено; на пример: Новосађанин (према Нови Сад), Белоцркванка (према Бела Црква),
Бјелопољац (према Бјело Поље);
в) присвојни продеви изведени од назива места ако се састоје од две акцентоване речи, нпр.
горњомилановачки (према Горњи Милановац), јужноамерички (према Јужна Америка),
кривопаланачки (према Крива Паланка);
г) речца не уз именице и придеве с којима сраста у сложенице, на пример:
- незнање, нечовек, незахвалност, незналица, небрига, непријатељ;
- непознат, неприродан, незрео, неписмен, невелик, невидљив;
д) именице преподне и поподне кад означавају у целини време дана пре 12 сати или после 12
сати, на пример: Цело поподне/преподне смо те чекали. Али, кад се овим изразом означава неки
тренутак пре или после 12 часова, пише се растављено, нпр.: Доћи ћу сутра пре подне, одмах
после доручка.;
ђ) сложени прилози као: малопре, покадшто, гдекад, гдегде, наједном, напамет, отприлике,
снеруке и предлози: поврх, наместо, украј, уочи, подно;
е) речца нај- у суперлативу описних придева, на пример: најлепши, најлакши, најбољи, најјачи,
најједноставнији.
С цртицом између првог и другог дела пишу се полусложенице, ако сваки од саставних делова
чува свој акценат и ако се први део не мења по падежима. Тако се пишу:
а) вишечлани називи места, на пример: Херцег-Нови (из Херцег-Новог, у Херцег-Новом), Иванић-
Град;
б) две именице од којих једна одређује другу, а заједно означавају један појам, на пример: баш-
чаршија, радио-аматер, рак-рана, ауто-пут, генерал-мајор, генерал-потпуковник;
Растављено се пишу:
а) речца не у одричним облицима глагола, на пример: не знам, не верују, не долазимо, не питај,
не може; изузетак су одрични глаголи нећу, немам, немој, нисам;
б) одричне заменице нико, ништа, никоји, ничији, никакав кад се употребљавају с предлогом, на
пример: ни за кога, ни са ким, ни у чијем, ни пред каквим, ни за којим;
в) речца ли уз глаголе у упитним реченицама, нпр. Хоћеш ли доћи? Верујеш ли ми? Знаш ли то?
и у упитним реченицама са да, на пример: Да ли би ми помогла? Да ли имаш новца?
ИНТЕРПУНКЦИЈА
У писању се ради јаснијег приказивања онога што хоће да се каже, употребљавају поједини
знаци који се заједно називају интерпункција или реченични знаци.
Знаци интерпункције су: тачка, зарез, тачка и зарез, две тачке, наводници, упитник, узвичник,
заграде и црта.
Тачка се ставља на крају обавештајне - потврдне и одричне реченице, на пример: Сваки дан
учим за испит. За испит не учим редовно.
Зарез се као знак интерпункције употребљава често и у различитим реченичним ситуацијама.
Пошто је једно од основних начела српског правописа слободна (логична) интерпункција, за
употребу зареза је најважније правило да се оно што је у мислима тесно повезано, што
представља једну целину, не одваја зарезом, а делови који чине целину за себе, одвајају се
зарезом од осталих делова реченице.
Зарезом се одвајају:
а) речи и скупови речи (истоврсни делови реченице) у набрајању: Миша, Дренко, Ненад и Срђан
су отишли на излет. Понели су и добре хране, и безалкохолних пића, и друштвених игара.;
б) независне реченице кад нису повезане везницима: Дошао је, поздравио се, добро вечерао и
нестао.;
в) паралелни делови реченице кад су у супротности: Задатак је тежак, али занимљив. Поклонићу
теби а не Игору. Нисмо летовали на мору, већ у планини.
г) реченице које су у супротности: Касније смо кренули, али смо стигли на време. Ви сте пошли
раније а ипак сте закаснили.;
д) реченице у инверзији (кад се зависна реченица налази испред главне), на пример: Кад се
спремим, позваћу те телефоном. Ако можеш, помози ми. Иако сам знала, нисам одговорила на
сва питања.;
ђ) реч или скуп речи који су накнадно додати или уметнути у реченицу: То је, дакле, твој
воћњак. Све ћу ти, наравно, испричати. Ти си у праву, неоспорно.;
е) вокатив и апозиција су, такође, накнадно додати у реченицу, па се одвајају зарезом, на
пример: Ви ћете, децо, добити слаткиша. Теби ћемо, бако, донети воћа. Дела Иве Андрића,
јединог југословенског Нобеловца, преведена су на многе језике.;
ж) узвици исто нису саставни делови реченице, па се одвајају зарезом: Ух, што је хладно! Ох,
што ме боли зуб! О, стигла си?!;
з) уметнуте реченице на пример: У мом селу, које је једно од најуспешнијих у воћарсту, готово
сви гаје малине.;
и) између места и датума, на пример: Сомбор, 15. август 1991. У Новом Саду, 2. априла 1957.
Тачка и зарез се употребљавају:
а) између реченица које су у сложеној реченици мање повезане са другим реченицама, на
пример: Кад смо се срели, поздравили смо се, разговарали о школи; нисмо помињали недавну
свађу.;
б) између група речи које се разликују по сродности, на пример: На пут ћу понети: одећу, обућу,
кишобран, хигијенски прибор; књиге, свеске, прибор за писање; друштвене игре, фудбал и
рекет за стони тенис.
Две тачке се се стављају:
а) иза речи којима се најављује набрајање, а испред онога што се набраја, на пример: На пијаци
купи: сира, јаја, кајмака, меса, салате и лука.;
б) испред навођења туђих речи (управног говора); нпр. Рекао нам је дословно: "Новац за
екскурзију је обезбеђен".
Наводницима се обележавају:
а) туђе речи кад се дословно наводе. На пример: Улазећи сви заграјаше "Срећан ти рођендан!";
б) речи које се употребљавају с иронијом и којима нечему не жели да се да супротно значење.
Знам, ти си "вредница". Донео је твој "велики пројатељ".
На крају упитних реченица ставља се упитник, а иза узвичних реченица, као и иза мањих
говорних јединица које се изговарају у узбуђењу, повишеним гласом, ставља се узвичник, на
пример: Како си? Шта радиш? Ух, што сам гладна! Не вичи! Пожар! Када се питање изговара
повишеним гласом иза њега се стављају и упитник и узвичник; нпр. Он положио?! Не даш?!
Заградом се у реченици одваја оно што се додаје ради објашњења претходне речи или дела
реченице, на пример: Интерпункција (реченични знаци) доприноси јаснијем изражавању.
Именске речи (именице, придеви, заменице и бројеви) мењају се по падежима. За време Првог
светског рата (1914 - 1918) владале су несташице хране, одеће и лекова.
Црта се пише:
а) Уместо првог дела наводника у дијалогу и то у штамшаним текстовима, а други део се
изоставља; и на крају управног говора се пише црта ако се реченица наставља и објашњава
нешто о управном говору; на пример:
- Ко је то био? - Упита мајка.
- Мој друг.
- Зашто га ниси позвао унутра?
- Журио је - промрмља Милош.;
б) кад се жели нешто истаћи, или нагласити супротност, неочекиваност; на пример: Пођем ја,
кад - нигде никог. Све сам научила, све знам - не вреди, збунила сам се.
ПРАВОПИСНИ ЗНАЦИ
СКРАЋЕНИЦЕ
У српском језику, као и у другим језицима, има много речи које су преузете из језика других
народа и прилагођене нашем језику. Такве речи данас и не осећамо као позајмљенице, на
пример: пушка, чарапа, кошуља, сат, сапун, краљ и др.
У другу врсту позајмљеница или туђица спадају речи које осећамо као речи страног порекла.
Такве речи треба употребљавати с мером: кад за њих нема замене, у научним текстовима, у
областима технике и сл.
За писање позајмљеница постоје утврђена правила:
I Речи из класичних језика (грчког и латинског) су се одомаћиле у нашем језику и у научној
терминологији и прилагодиле духу нашег језика, па се пишу онако како се изговарају:
астрономија, инструмент, субјекат, хемија, гимназија, хирургија; Цицерон, Олимп, Хомер,
Аристотел, Вавилон, Цезар итд.
II У писању речи из живих језика има мало разлика.
а) Заједничке именице и придеви пишу се онако како се изговарају у језику из којег су преузете,
али прилагођено нашем писму и гласовном систему. На пример: спикер и твист се у нашем језику
не могу изговорити као у енглеском. У овакве позајмљенице спадају речи: гулаш, амбалажа,
интервју, корнер, офсајд, дует, бас, бифе, шофер, компјутер и многе друге.
б) Туђа властита имена пишу се различито:
* изворно, онако како се пишу у језику из којег потичу, ако се на српском пишу латиницом, на
пример: Ernest Hemingway (Ернест Хемингвеј), Boccaccio (Бокачо), Shakespeare (Шекспир),
Chicago (Чикаго), New York (Њујорк), München (Минхен), Zürich (Цирих); у том случају се у
загради пише како се име изговара, и то само кад се помиње први пут;
* онако како се изговарају (фонетски) кад се на српском пишу ћирилицом; у том случају се, кад
се први пут помене име, у загради пише изворно;
* фонетски, без обзира на наше писмо, кад су речи из словенских језика који се служе
ћирилицом (руског, бугарског, македонског итд.); на пример: Јесењин, Николај Гогољ, Лав
Толстој, Јаневски, Глигоров итд.
в) Имена многих страних градовa, земаља и друга географска имена пишу се фонетски и
ћирилицом и латиницом ако су већ дуго прилагођена духу нашег језика, на пример: Њујорк, Беч,
Венеција, Мађарска, Рим, Солун итд.