1.

UGOVOR O KUPOPRODAJI
 za kupoprodajni ugovor još se koriste nazivi "kupnja", "prodaja", "kupnja i prodaja", premda se uvijek radi o
istoj vrsti ugovora
 predmet ugovora o prodaji obično je stvar, ali može biti i neko pravo, npr. tražbina

1.1. Kupoprodaja stvari

 ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje da će stvar koju prodaje predati kupcu, a kupac se
obvezuje prodavatelju platiti cijenu
 kupoprodaja je konsenzualan ugovor jer se smatra sklopljenim samim sporazumom, a ne tek prodajom stvari
 kupoprodaja – dvostrano obvezni i naplatni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima
obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene
 svaki od njih je ujedno i vjerovnik i dužnik

1.2. Kupoprodaja prava

 ono što vrijedi za prodaju stvari vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu predaje stvari kod kupoprodaje prava
ima ustup prava (cesija)
 mnogi ugovori u suvremenom pravu zasnivaju se na prodaji prava – diskont mjenica, faktoring itd.

1.3. Oblik (forma) kupoprodaje

 vrijedi načelo neformalnosti (nije propisan oblik), osim kad je zakonom određeno
 ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku, a i ugovor o kupoprodaji s obročnim
otplatama

1.4. Rizik
 mogućnost da u nekom pravnom poslu slučajno nastane propast ili oštećenje stvari koje vlasništvo
treba prenijeti s jednog suugovaratelja na drugoga
 ako je za propast ili pogoršanje stvari kriv jedan od suugovaratelja, on snosi sve posljedice
 ako je stvar propala ili se pogoršala bez krivnje nekog od suugovaratelja, valja utvrditi od kojega trenutka rizik
prelazi od jednog suugovaratelja na drugoga
 prodavatelj snosi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari do predaje stvari kupcu, a s predajom
stvari rizik prelazi na kupca

1.5. Sastojci ugovora o kupoprodaji stvari

Stvar
 mora biti odreĎena ili barem odrediva
 odreĎena – ako je ugovorom određena njezina količina
 odrediva – ako se prema ugovoru može odrediti
 ako je u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji propala već postojeća stvar o kojoj su se stranke
sporazumjele, iz ugovora ne nastaju nikakvi pravni učinci
 ako je u trenutku sklapanja ugovora stvar samo djelomično propala, kupac može raskinuti ugovor ili
tražiti razmjerno sniženje cijene
 stvari možemo podijeliti na:
› pokretne i nepokretne
› postojeće i propale prije ugovora
› u prometu i izvan prometa
› sadašnje i buduće
 u trgovačkom pravu objekt prodaje je najčešće trgovačka roba
 stvar na koju se kupoprodaja odnosi mora biti takva da je dopuštena njezina kupoprodaja
 ako prodavatelj proda stvar koja je izvan prometa, ugovor je ništetan
 za stvari kojih je promet ograničen vrijede posebni propisi, npr. za lijekove, oružje i sl.
 kupoprodaja se može odnositi i na buduće stvari

Cijena
 odreĎena i odrediva cijena
› cijena je vrijednost stvari izražena u novcu
› prema kontinentalnim pravilima, ona se pretežno mora sastojati od novca, a ne od stvari jer bi se tada
radilo o zamjeni (razmjeni)
› mora biti određena ili odrediva
› odreĎena – ustanovljena je u fiksnom iznosu (npr. 1kg jabuka = 10,00 kn)
› odrediva – ako ugovor sadržava dovoljno podataka pomoću kojih bi se mogla odrediti
› ako nije određena ili odrediva ugovor nema pravni učinak
 › to vrijedi za građanskopravnu kupoprodaju
 cijena u trgovačkom pravu
› ako je posrijedi kupoprodaja između subjekata trgovačkog prava, ugovor o prodaji smatra se
sklopljenim, mada se stranke nisu izričito sporazumjele o cijeni niti u ugovoru ima dovoljno podataka
da bi se mogla odrediti – kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u
vrijeme sklapanja ugovora, a kada nje nema, razumnu cijenu
› razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora u mjestu prodavatelja, a
ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu utvrđuje sud
 propisana cijena
› propisalo ju je mjerodavno tijelo
› kupac duguje samo iznos propisane cijene, makar je ugovorena i viša cijena
› propisi o cijenama su prisilnopravne naravi i prodavatelj bi morao znati da je viša cijena od
propisane nedopustiva
› pravna posljedica već isplaćene više cijene od propisane jest to da kupac ima pravo da
zahtijeva da mu se vrati razlika
› zakonodavac ne predviđa što se događa ako stranke ugovore nižu cijenu od propisane – nema
društvene opasnosti
 odreĎivanje cijene od trećega
› stranke se mogu sporazumjeti da cijenu odredi treća osoba
› takva cijena ima konstitutivno značenje
› ako treća osoba kojoj je povjereno određivanje cijene neće ili ne može odrediti cijenu, stranke imaju
ove mogućnosti:
→ odrediti cijenu naknadno
→ raskinuti ugovor
› ako ne učine ni jedno ni drugo, smatra se da je ugovorena razumna cijena
 odreĎivanje cijene ostavljeno jednoj strani
› smatra se da takva odredba i nije dogovorena, a kupac duguje cijenu kao u slučaju da ona nije
odreĎena
› ako se radi o graĎanskopravnoj prodaji, cijena će se utvrđivati iz okolnosti i prema podacima iz
ugovora, u protivnom ugovor nema pravni učinak
› ako se pak radi o trgovačkoj pravnoj prodaji, prodaja je valjana, a cijena se određuje na način
opisan u cijeni u trgovačkom pravu

1.6. Obveze suugovaratelja

 kupoprodaja je dvostrano obvezni ugovor pa obveza jedne strane čini pravo druge strane

Obveze prodavatelja
 predaja stvari
 odgovornost za nedostatke

Predaja stvari
 prodavatelj je dužan predati stvar kupcu na ugovorenome mjestu
› ako ono nije određeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku
sklapanja ugovora imao svoje prebivalište ili boravište
› kad je prema ugovoru potreban prijevoz, a ugovorom nije određeno mjesto ispunjenja, predaja se
smatra učinjenom uručenjem stvari prijevozniku ili otpremniku
 prodavatelj je dužan predati stvar u vijeme predviĎeno ugovorom
› ako nadnevak predaje nije ugovoren, prodavatelj je dužan obaviti predaju u razumnom roku od dana
sklapanja ugovora
 prodavatelj je ispunio obvezu predaje stvari kupcu u trenutku kad mu je uručio stvar ili predao ispravu
kojom se stvar može preuzeti
 ako drukčije nije ugovoreno, sve troškove predaje, uključujući i one koji joj prethode, snosi
prodavatelj, a troškove poslije predaje snosi kupac

Odgovornost za nedostatke
 prodavatelj je ispunio ugovor u cijelosti tek kada predana stvar ima svojstva koja su ugovorena ili
uobičajena
 odgovara za nedostatke koji mogu biti:
› materijalni nedostaci
→ svako odstupanje prodane stvari od svojstava što ih mora imati prema ugovoru, poslovnom
običaju i propisu
› pravni nedostaci
→ ako na prodanoj stvari ima pravo neka treća osoba pa to isključuje, ograničava ili umanjuje
kupčeva prava
 odgovornost za nedostatke moramo strogo razlikovati od odgovornosti za naknadu štete
  odgovornost za nedostatke vezana je uvijek uz postojanje ugovora, a šteta se može uzrokovati građanskim
deliktom i povredom obveze iz ugovora

Odgovornost za materijalne nedostatke

 kod odgovornosti za materijalne nedostatke razlikujemo nedostatke u kakvoći (kvaliteti) od nedostataka u
količini (kvantiteti)

Nedostaci u kakvoći (kvaliteti)

 prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je imala u trenutku prelaska rizika na kupca
› vidljivi nedostaci
→ mogu se uočiti običnim pregledom stvari
→ kupac je dužan primljenu stvar na uobičajen način sam pregledati, ili je dati na pregled
čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće i o vidljivim nedostacima obavijestiti
prodavatelja za trgovačke ugovore bez odgaĎanja u roku od osam dana
→ kupac je dužan svoje primjedbe o vidljivim nedostacima odmah priopćiti prodavatelju
→ obavijest o nedostatku stvari mora sadržavati detaljan opis nedostatka i poziv prodavatelju da
pregleda stvar
› skriveni nedostaci (nevidljivi)
→ pojave se poslije, odnosno nakon stručnog ispitivanja
→ u takvim okolnostima kupac je dužan pod prijetnjom gubitka prava o dotada
nevidljivom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca od otkrivanja
nedostataka
 strane mogu ugovorom ograničiti ili sasvim isključiti prodavateljevu odgovornost za nedostatke stvari
 unatoč sklapanju odredbe o neodgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari (klauzula neodgovornosti),
takva je odredba ništetna ako je:
› nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o tome nije izvijestio kupca
› ako je takvu odredbu prodavatelj nametnuo kupcu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako
se radi o trgovačkom ugovoru
 kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku stvari može:
› zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni ili da mu preda (dostavi) drugu stvar bez nedostataka
› zahtijevati sniženje cijene
› izjaviti da raskida ugovor
 kupac ima pravo izbora u ostvarenju svojih prava, svi se zahtjevi ne mogu postaviti kumulativno
 u svakom od navedenih slučajeva kupac ima pravo i na naknadu štete
 kupac može raskinuti ugovor samo ako je prodavatelju ostavio naknadni primjereni rok za ispunjenje
ugovora, a bez tog roka ako je nakon obavijesti o nedostacima prodavatelj izjavio da neće ispuniti
ugovor, ili iz okolnosti konkretnog ugovora proizlazi da on to ne može ni u naknadnom roku

Nedostaci u količini (kvantiteti)

 odredbe koje se odnose na kakvoću jednako se primjenjuju i na količinu, ali uz dvije specifičnosti
› ako je predana manja količina od ugovorene, kupac može raskinuti ugovor samo glede dijela
stvari ili količine koja nedostaje, a ne cijeli ugovor
› kad ugovorena količina ili predana stvar čini cjelinu ili ako kupac ima opravdani interes primiti
ugovorenu stvar ili količinu u cjelini, kupac može potpuno raskinuti ugovor
 ako prodavatelj preda kupcu veću količinu od ugovorene, a kupac u razumnome roku ne izjavi da
višak odbija, smatra se da je primio taj višak i dužan ga je platiti po cijeni za ugovorenu količinu robe

Jamstvo (garancija) za ispravnost prodane stvari

 jamči se da će prodana stvar ispravno funkcionirati ako se rabi prema uputama u tijeku odreĎenog
vremena
 proizvođač izravno odgovara kupcu ako mu je prodavatelj predao jamstveni list kojim proizvođač jamči
ispravnost stvari za određeno razdoblje od predaje stvari kupcu
 prijeko je potrebno da se uz proizvod prilože upute kako se njime upravlja i jamstveni list kojim se daje
jamstvo za ispravno funkcioniranje proizvoda u jamstvenom roku u kojem se uklanjaju nedostaci i kvarovi
nastali pri normalnoj uporabi proizvoda
 jamstveni (garantni) rok može se utvrditi propisom, uzancama, može ga dati proizvođač, ali ga strane i same
mogu ugovoriti
 kupac može, ako stvar nije ispravna, izravno zahtijevati i od prodavatelja i od proizvoĎača da stvar
poprave u razumnom roku, a ako to ne učine da predanu stvar zamijene ispravnom
 kupac ima pravo i na naknadu štete

Odgovornost za pravne nedostatke – zaštita od evikcije

 evikcija – pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekoga trećeg
 do evikcije dolazi na temelju nekog prava trećeg na stvar i uvijek ima pravnu osnovu
  u svim naplatnim ugovorima postoji obveza otuĎivatelja da stjecatelja zaštiti od evikcije ako se pojavi
treća osoba sa svojim zahtjevima
 kod ugovora o prodaji prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari ili pravu postoji prava trećega koje
isključuje, umanjuje ili ograničava kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten niti je pristao
preuzeti takvu stvar
 kad se utvrdi da treća osoba polaže neko pravo na stvar, kupac je dužan o tome izvijestiti prodavatelja
i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava trećega i preda drugu stvar bez nedostataka
 kad prodavatelj ne postupi prema zahtjevu kupca, tj. ne zaštiti ga od evikcije, pa treći uspije sa svojim
zahtjevom, razlikujemo dvije situacije:
› ako je kupcu oduzeta stvar u cijelosti, ugovor se raskida prema zakonu – potpuna evikcija
› ako se umanjuju ili ograničavaju prava kupca (npr. treći dokaže da ima, uz vlasnika, pravo uporabe
stvari), kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili tražiti razmjerno sniženje cijene

Obveze kupca
 isplata cijene
› isplata u vrijeme i na mjestu određenom ugovorom
› kad se radi o uzastopnim predajama, ako nije što drugo ugovoreno ili ne proistječe iz okolnosti posla,
kupac je dužan platiti svaku stvar u trenutku njezina preuzimanja
 preuzimanje stvari

1.7. Slučajevi prodaje s posebnim pogodbama

 prodaja s pravom prvokupa
› pravo je određenih osoba, većinom prodavatelja stvari sadašnjem prodavatelju, da vlasnik stvari, ako
je prodaje, mora stvar namijenjenu kupoprodaji ponuditi najprije njima
 kupnja na pokus
› ugovor u kojem kupac uzima stvar uz uvjet da je iskuša (isproba) kako bi utvrdio odgovara li njegovim
željama i da se zatim izjasni ostaje li pri ugovoru ili ne
› rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari predane kupcu da je isproba snosi prodavatelj do kupčeve
izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka do kojeg je kupac bio dužan stvar vratiti
prodavatelju
 kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva
› ugovor o kupoprodaji u kojemu prodavatelj zadržava pravo vlasništva na stvari koja je predana kupcu
sve dok kupac ne ispuni svoje ugovorne obveze
› redovito se radi o isplati cijene na obroke
 kupoprodaja sa specifikacijom
› pravo kupca da poslije odredi kakvoću, oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari
› ako kupac ne napravi specifikaciju do ugovorenoga roka ili do proteka razumnog roka od dana kada
ga je prodavatelj tražio da učini specifikaciju, prodavatelj može izjaviti da raskida ugovor ili sam
napraviti specifikaciju prema onome što mu je poznato o kupčevim potrebama

1.8. Ugovor o kupoprodaji nekretnina

 mora sadržavati odredbu kojom mu prodavatelj daje bezuvjetnu dozvolu za uknjižbu prava vlasništva
 ako kupac prodavatelju u trenutku potpisa ugovora, preciznije u trenutku ovjere potpisa prodavatelja na
ugovoru kod javnog bilježnika, plaća kompletnu kupoprodajnu cijenu, ugovor o kupoprodaji sadržavat
će bezuvjetnu dozvolu za uknjižbu prava vlasništva
 ako se pri potpisu ugovora isplaćuje dio cijene, a prodavatelj daje bezuvjetnu dozvolu za uknjižbu
prava vlasništva, primoran je na težak sudski spor, čiji je ishod vrlo neizvjestan ako je nakon uknjižbe
kupac prodao nekretninu trećoj osobi, a nije do kraja uplatio cijeli iznos

2. UGOVOR O ZAMJENI
 ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje da će predati drugoj strani odreĎenu stvar tako da
ona stekne pravo vlasništva
 glavna obveza svake strane jest predaja stvari drugoj strani u vrijeme i mjestu predviĎenim ugovorom,
te odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke stvari
 budući da je ugovor o zamjeni recipročno obvezni ugovor, strane međusobno predaju stvari u načelu jednake
vrijednosti
 to nije uvijek moguće pa se može kombinirati pri zamjeni različitih stvari i prava, a i doplatiti eventualna razlika
u novcu
 pritom valja paziti da pri protučinidbi, koja može biti predaja stvari i davanje novca, vrijednost u novcu ne bude
veća od vrijednosti stvari
3. UGOVOR O TRGOVAČKOM ZASTUPANJU
3.1. Zastupanje kao gospodarska djelatnost
 u najširem smislu – pod zastupanjem se razumijeva svaki oblik zastupanja nečijeg interesa
 u trgovačkom pravu – oblici zastupanja se mogu podijeliti na:
› zastupanje što ga obavljaju određena tijela društva kojima se manifestira poslovna sposobnost pravne
osobe
› zastupanje koje zastupnik obavlja kao svoju gospodarsku djelatnost na temelju posebnog ugovora sa
zastupanim – trgovačko zastupanje

3.2. Pojam i obilježja

 ugovorom o trgovačkom zastupanju zastupnik se obvezuje da će za vrijeme trajanja ugovora
pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora u ime nalogodavatelja i za njegov račun te da će,
ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s trećim osobama u ime nalogodavatelja i za njegov račun, a
on se obvezuje da će zastupniku za svaki ugovor koji je sklopio ili koji je sklopljen njegovim
djelovanjem platiti odreĎenu proviziju
 dva pravna odnosa:
› odnos zastupnika i nalogodavatelja u kojem zastupnikove obveze mogu biti vrlo široko postavljene,
uključujući i ovlaštenje za sklapanje ugovora s trećim
› odnos između zastupnika i trećega koji nastaje na temelju ovlasti iz zastupničkog ugovora
 zastupnik na temelju ugovora o zastupanju s trećim može sklapati odreĎene poslove od kojih je
najčešće ugovor o kupoprodaji
 sklopljeni posao ne obvezuje zastupnika nego nalogodavatelja
 svaki ugovor o zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku
 poseban oblik odgovornosti u ugovoru o zastupanju pojavljuje se kod del credere odgovornosti
 zastupnik se može u pisanom obliku obvezati nalogodavatelju da jamči za ispunjenje obveze trećega iz
ugovora te tada ima pravo na posebnu naknadu – del credere proviziju
 imenovan ugovor, formalan, konsenzualan, dvostrano obvezan naplatan ugovor
 nalogodavatelj može imati na istom području za istu vrstu poslova više zastupnika, npr. za prodaju
automobila Ford u mnogim gradovima RH
 nasuprot tomu, trgovački zastupnik ne može bez pristanka nalogodavatelja preuzeti obvezu da na istom
području i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavatelja

UGOVOR O ZASTUPANJU
TRAŽI I PREGOVARA
ZASTUPNIK

PROVIZIJA SKLAPANJE UGOVORA

IZVRŠENJE POSLA
NALOGODAVATELJ 3.OSOBA

3.3. Obveze suugovaratelja

Obveze zastupnika
 dužan je skrbiti se za interese nalogodavatelja i u svim poslovima koje poduzima dužan je postupiti u skladu
s načelima savjesnosti i poštenja s pozornošću dobroga gospodarstvenika
 držati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj
 davati nalogodavatelju sva potrebne obavijesti o stanju na tržištu
 čuvati poslovne tajne svog nalogodavatelja
 nakon prestanka ugovora o zastupanju vratiti nalogodavatelju sve stvari koje mu je on dao na uporabu za
vrijeme trajanja ugovora
 da na istom području za istu vrstu poslova ne radi za drugog nalogodavatelja
 odgovarati nalogodavatelju za ispunjenje obveze iz ugovora u čijem je sklapanju posredovao ili prema ovlasti
nalogodavatelja – del credere jamstvo

Obveze nalogodavatelja
 isplatiti zastupniku naknadu (proviziju) za ugovore sklopljene njegovim posredovanjem i za ugovore što ih je
sam zastupnik sklopio ako je za to bio ovlašten
 isplatiti zastupniku del credere proviziju za del credere jamstvo
  isplatiti posebne troškove koje je zastupnik učinio u korist nalogodavatelja ili na njegov nalog, zastupnik
nema pravo na naknadu redovitih troškova, osim ako je drugačije ugovoreno
 staviti zastupniku na raspolaganje odreĎeni materijal, uzorke, cjenike, opće uvjete ugovora ili ostalu
dokumentaciju potrebnu za obavljanje zastupničkih poslova
 dati zastupniku sve obavijesti potrebne za ispunjenje njegovih obveza iz ugovora

Zastupnik ima pravo na proviziju i za ugovore što ih je nalogodavatelj sam sklopio izravno s klijentima koje je našao
zastupnik. Pravo na proviziju zastupnik stječe kad je ugovor ispunjen, ali i onda kad se ugovor ne ispuni, a
što je uzrokovao nalogodavatelj. Visinu provizije određuju strane ugovorom, odnosno tarifom zastupnika, a inače se
plaća uobičajena provizija u određenoj branši, odnosno za određenu stvar.

4. UGOVOR O KOMISIJI
 ugovorom o komisiji komisionar se obvezuje da će za proviziju obaviti u svoje ime, i za račun
komitenta, povjereni mu posao ili više njih
 komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena
 komisijski ugovor, kao i zastupnički, razumijeva dva odnosa: odnos komisionara i komitenta te odnos
komisionara i treće osobe

Komisijski ugovor razlikuje se od zastupničkoga po tome što komisionar radi po nalogu i za račun komitenta, ali u
svoje ime. Ugovor što ga on sklapa jest njegov ugovor, a treći ne mora ni znati za komitenta, dok zastupnik radi i u
ime i za račun komitenta. Komisionar se od posrednika razlikuje po tome što komisionar sklapa poslove s trećima, a
posrednik samo dovodi svog komitenta u vezu s trećima.
Komisijski ugovor je imenovan, neformalan, konsenzualan, dvostran obvezan naplatan ugovor.

4.2. Značenje i sadržaj komisijskog ugovora

 gospodarsko značenje komisijskog ugovora – komisionar kao profesionalac, osobito u vanjskoj
trgovini, za komitenta uštedi vrijeme i skladišni prostor, prodaje, odnosno kupuje uz povoljnije uvjete,
proširuje poslovno područje komitenta, može ga kreditirati itd.
 oblici komisijskog ugovora:
› kupovni – većinom pri uvozu robe
› prodajni – pri izvozu robe
› del credere – kad komisionar odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja (trećeg) komitentu,
ali samo ako je posebno jamčio komitentu da će suugovaratelj ispuniti svoje obveze

UGOVOR O KOMISIJI
KOMISIONAR
PRONALAZI,
PREGOVARA I
PRIMLJENA KORIST SKLAPA UGOVOR

PROVIZIJA
IZVRŠENJE I
NALOGODAVATELJ PLAĆANJE 3.OSOBA
POSLA

4.3. Obveze ugovaratelja

Obveze komisionara
 pridržavati se naloga komitenta
o ako je komisionar sklopio posao uz nepovoljnije uvjete od uvjeta određenim nalogom, dužan je
nadoknaditi komitentu razliku, a i eventualnu štetu
 čuvati povjerenu mu robu
 utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent primitkom od prijevoznika
 obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi
 priopćiti komitentu imena osoba s kojima je obavio povjereni mu posao
 položiti račun komitentu o obavljenom poslu bez nepotrebnog odgađanja
 predati komitentu sve što je primio na temelju posla za račun komitenta, kao i sva potraživanja i ostala prava
koja je stekao prema trećemu
Obveze komitenta
 dužan je isplatiti komisionaru proviziju kad komisionar obavi posao
 ako se ne ostvari posao zbog uzroka za koji ne odgovara ni komisionar ni komitent, komisionar svejedno ima
pravo na odgovarajuću naknadu za svoj trud
 komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu
 ako visina naknade nije određena ugovorom ili tarifom komisionara, komisionaru pripada naknada prema
obavljenom poslu i postignutom rezultatu
 komitent mora komisionaru nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za ispunjenje naloga, i to s kamatama
od dana kada su bili učinjeni

5. UGOVOR O POSREDOVANJU
 ugovorom o posredovanju posrednik se obvezuje dovesti u vezu s nalogodavateljem treću osobu koja
bi s njim pregovarala o sklapanju konkretnog ugovora, a nalogodavatelj se obvezuje da će isplatiti
posredniku odreĎenu proviziju ako ugovor bude sklopljen
 posrednik ne sklapa ugovor s trećom osobom i time se bitno razlikuje od komisionara i zastupnika
 kod ugovora o trgovačkom zastupanju zastupnik se obvezuje pregovarati s trećim osobama o sklapanju
ugovora u ime nalogodavatelja i za njegov račun, te, ako je tako ugovoreno, s trećom osobom sklapa ugovor
u ime i za račun nalogodavatelja, dok komisionar na temelju komisijskog ugovora sklapa s trećim ugovor u
svoje ime, a za račun komitenta
 i kod zastupničkog i kod komisijskog ugovora sklapaju se po dva ugovora, između zastupnika ili komisionara i
nalogodavatelja, te zastupnika ili komisionara s trećim
 posrednik sklapa s nalogodavateljem ugovor o posredovanju kojim preuzima obvezu da će dovesti u vezu
svog nalogodavatelja i trećega, koji onda pregovaraju bez posrednika i sklapaju određen posao
 nalogodavatelj ne mora pregovarati ni sklapati ugovor s osobom koju mu je posrednik našao, ali posredniku
odgovara za štetu ako je postupio suprotno načelu savjesnosti i poštenja
 imenovan, neformalan, konsensualan, naplatan je ako doĎe do sklapanja posla

Gospodarsko značenje suvremenog posrednika

 da se angažiraju stručnjaci koji dobro poznaju stanje na udaljenijim tržištima i kreditnu sposobnost i ugled
sudionika
 posrednik – osoba koja se profesionalno bavi praćenjem oscilacija na tržištu, potrebom tržišta za određenom
robom itd.
 posrednik omogućuje i olakšava sklapanje ugovora na manje poznatom ili nepoznatom tržištu

UGOVOR O POSREDOVANJU

PRONALAZI
POSREDNIK

PROVIZIJA

PREGOVARA I SKLAPA UGOVOR

NALOGODAVATELJ UGOVOR 3. OSOBA
IZVRŠENJE I PLAĆANJE POSLA

6. UGOVOR O DJELU
6.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o djelu izvoditelj se obvezuje da će obaviti odreĎeni posao kao što su izrada ili popravak
neke stvari, fizički ili intelektualni rad i sl., a naručitelj se obvezuje da će izvoditelju za taj posao platiti
naknadu
 zakon je utvrdio vrlo širok opseg poslova što ih izvoditelj može obavljati na temelju ugovora o djelu, npr.
imenovane ugovore (prijevoz, gradnja), a neki su se razvili u praksi i zakon ih još nije obuhvatio (inženjering,
konzalting i sl.)
 ugovor o djelu je opći ugovor koji se primjenjuje kad je posrijedi obavljanje određenog posla uz naknadu ako
taj odnos nije drukčije uređen
 ugovor o djelu je imenovan, konsensualan, dvostrano obvezan, naplatan i neformalan ugovor
  za ugovor o djelu važan je rezultat rada, a ne sam rad, mada ima i iznimaka
 bitni sastojci ugovora o djelu jesu djelo i naknada
 kad se djelo sastoji od izrade (ili popravka) pokretne stvari, a izvoditelj tu stvar izradi od svog materijala, može
nastati dvojba u pravnoj kvalifikaciji takva ugovora
 ako se jedna strana naziva naručiteljem, investitorom, a druga izvoditeljem radova, poduzetnikom, velika je
vjerojatnost da su strane kanile sklopiti ugovor o djelu, a ako se nazivaju kupcem i prodavateljem,
pretpostavlja se da je posrijedi ugovor o kupoprodaji
 opće je pravilo da materijal u ugovoru o djelu daje naručitelj, a u ugovoru u prodaji prodavatelj –
strane se mogu sporazumjeti
 u nedostatku ugovornih odredaba, zakonodavatelj daje tri osnovna kriterija
o od čijeg se materijala izrađuje stvar
o bitna svojstva materijala
o izvoditeljev rad

6.2. Sklapanje ugovora nadmetanjem

 ugovor o djelu se sklapa izjavom ponuĎenika o prihvatu ponude
 poziv na nadmetanje načelno se ne smatra ponudom koja obvezuje ponuditelja i čijim se prihvatom sklapa
ugovor, već pozivom zainteresiranima da daju ponudu prema objavljenim uvjetima
 poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvođenje određenih radova uz
određene uvjete i uz određena jamstva, obvezuje pozivatelja na sklapanje ugovora, i to s onim tko ponudi
najnižu cijenu
 u skladu s načelom dispozitivnosti pozivatelj može isključiti svoju obvezu na sklapanje ugovora s
ponuditeljem najniže cijene, ali to mora izričito navesti u pozivu za nadmetanje
 ako je obveza za sklapanje ugovora isključena, poziv za nadmetanje smatra se kao poziv zainteresiranima
da oni ponude ugovor u skladu s objavljenim uvjetima
 kad se nadmetanjem želi postići najpovoljnije umjetničko ili tehničko rješenje radova (intelektualni angažman),
poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba obvezuje pozivatelja na sklapanje ugovora o djelu ako
je:
o sudionik u nadmetanju prihvatio uvjete sadržane u pozivu
o njegovo rješenje prihvatila komisija koje je sastav unaprijed objavljen

6.3. Obveze ugovaratelja

Obveze izvoditelja
 obveza obavljanja djela
› glavna obveza
› izvoditelj odgovara za zakašnjenje ako nije obavio djelo u roku određenim ugovorom
› izvoditelj u načelu nije dužan posao obaviti osobno, osim ako osobno obavljanje posla nije
ugovoreno ili proistječe iz prirode posla
› u svakom slučaju odgovara naručitelju za posao kao da ga je sam obavio
 odgovornost za nedostatke
› izvoditelj je odgovoran za nedostatke obavljenog djela
› naručitelj je stoga dužan pregledati obavljeno djelo čim je to moguće i o nedostacima bez odgađanja
obavijestiti izvoditelja
› radi li se o skrivenim nedostacima, naručitelj mora o njima obavijestiti izvoditelja u roku od mjesec
dana (subjektivni rok)
› nakon dvije godine od primitka obavljenog posla, naručitelj se ne može više pozvati na skrivene
nedostatke (objektivni rok)
› naručitelj ima pravo na uklanjanje nedostataka, sniženje cijene, odnosno raskid ugovora, ali i na
naknadu štete
 dužnost upozorenja na nedostatke materijala ili naloga
› izvoditelj je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je on predao, a koje je
primijetio ili morao primijetiti jer inače odgovara za štetu
› ako naručitelj i nakon upozorenja zahtijeva da se stvar izradi od materijala s nedostacima, izvoditelj je
dužan postupiti prema njegovu zahtjevu i tada naručitelj snosi posljedice izrade stvari od takvog
materijala
› izvoditelj nije dužan postupiti prema zahtjevu naručitelja kad je očito da materijal nije prikladan za
naručeno djelo ili kada bi to moglo nanijeti štetu izvoditeljevu ugledu
› u oba slučaja, izvoditelj može raskinuti ugovor

Obveze naručitelja
 isplata naknade
› naknada za obavljeno djelo može se odrediti obvezatnom tarifom ili kojim drugim obveznim
aktom (ako ih nema, ugovorom)
› u nedostatku ugovorne odredbe naknadu utvrđuje sud prema:
 → vrijednosti uloženog rada
→ vremenu redovito potrebnom za takav rad
→ uobičajenoj naknadi za tu vrstu rada
› izvoditelj može tražiti predujam, a da bi osigurao svoje potraživanje iz ugovora u djelu, prije svega radi
isplate naknade, izvoditelj ima i pravo zaloga na stvarima što ih je napravio ili popravio
› u tijeku obavljanja djela može biti i većih radova i troškova od predviđenih
› ako je naknada izračunata na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvoditelja za njegovu
točnost, on ne može zahtijevati njezino povećanje čak ni onda ako je u posao uložio više rada i
imao veće troškove od predviĎenog
› ali ako je izvoditelj proračunao naknadu, a nije izričito jamčio za njezinu točnost pa se tijekom
rada prekoračenje proračuna učini neizbježivim, izvoditelj mora o tome bez odgaĎanja
obavijestiti naručitelja, inače gubi svako pravo na tražbine zbog povećanih troškova
 obveza primanja djela
› naručitelj je dužan primiti djelo obavljeno prema ugovoru i pravilima struke
› obveza primanja djela sastoji se od niza radnji potrebnih da se izvoditelju omogući predaja
djela – pregled i odnošenje stvari, dostavljanje potrebne ambalaže i sl.
› ako naručitelj ne preuzme završeni posao, snosi pravne posljedice vjerovničkog zakašnjenja
› ako naručitelj na poziv izvoditelja bez opravdanog razloga ne pregleda i ne primi završeni rad, smatra
se da je djelo primio bez prigovora i tada naručitelj preuzima rizik propasti ili oštećenja stvari i gubi
prava koja mu zakonom pripadaju, tj. pravo da zahtijeva uklanjanje nedostataka

7. UGOVOR O GRADNJI
7.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o gradnji izvoditelj se obvezuje da će u ugovorenom roku i prema odreĎenom projektu
izgraditi ugovorenu graĎevinu na odreĎenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno već
postojećoj graĎevini obaviti kakve druge graĎevinske radove, a naručitelj (investitor) obvezuje se da
će za obavljanje tih radova isplatiti odreĎenu svotu
 ugovor mora biti u pisanom obliku
 ugovor o gradnji jest vrsta ugovora o djelu pa se i na odnose iz takva ugovora supsidijarno primjenjuju
odredbe zakona o ugovoru o djelu, ako ti odnosi nisu uređeni drukčije
 u definiciju ugovora o gradnji uvrštena su dva sastojka koja treba objasniti, a to su građevina i projekt
 graĎevine – zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostali
građevinski objekti za koje su potrebni veći i složeniji radovi
 u trenutku sklapanja ugovora o gradnji naručitelj mora imati određenu tehničku dokumentaciju, do koje
redovito dolazi sklapanjem ugovora o projektiranju s projektantom
 prema zakonu, projekt je toliko bitan da se bez njega ugovor ne može sklopiti
 osim sadržaja i cijene, bitan sastojak ugovora o gradnji jest rok za izgradnju

7.2. Obveze suugovaratelja

Obveze izvoditelja
 obveza izgradnje graĎevine
› prema odreĎenom projektu i u ugovorenom roku
› ako izvoditelj u ugovorenom roku ne obavi ugovorene graĎevne radove, on kasni i na njega se
primjenjuju opće odredbe o dužničkom zakašnjenju
› najčešće se ugovara kazna sa svim posljedicama primjene toga instituta, a glede izvođenja građevnih
radova zakašnjenje može utjecati i na cijenu radova
› za sve vrijeme gradnje izvoditelj je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i
ispitivanje kakvoće i količine upotrijebljenog materijala
› za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova, izvoditelj mora imati pismenu
suglasnost naručitelja i ne može zahtijevati povišenje ugovorene cijene za obavljene radove
› samo nepredviĎene hitne radove, koji se moraju obaviti kako bi se osigurala stabilnost objekta
ili spriječio nastanak štete, izvoditelj može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja
› o nepredviđenim pojavama i poduzetim mjerama izvoditelj je dužan bez odgađanja izvijestiti
naručitelja, a ima pravo i na pravičnu naknadu za nepredviđene radove koji su morali biti obavljeni
 odgovornost za opće nedostatke
› odgovornost za solidnost građevine
› odgovornost izvoĎača za nedostatke graĎevine koji ne ugrožavaju njezinu solidnost odnosi se
na kakvoću tzv. malih radova, npr. fasade, drvenarije, grijanja, kanalizacije i sl. – tipični
nedostaci i kod klasičnog ugovora o djelu
› na odgovornost za te nedostatke primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona o ugovoru o djelu
› prava naručitelja prema izvoditelju zbog nedostatka građevine prelaze i na sve buduće stjecatelje
građevine ili njezina dijela
  odgovornost izvoditelja, projektanta i nadzornog tijela glede nedostataka bitnih za graĎevinu
› izvoditelj odgovara i za nedostatke zemljišta na kojem je podignuta građevina
→ osim ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom ispravom
nije utvrđeno da je zemljište prikladno za gradnju
→ da se tijekom gradnje nisu pojavile okolnosti koje bi dovele u sumnju osnovanost navedenih
isprava
› ako je nedostatak graĎevine ili zemljišta posljedica nekog nedostatka u provedbi nadzora,
odgovornost snosi i osoba koja obavlja nadzor
› pojačana odgovornost očituje se u tome što traje deset godina od primopredaje radova, dok inače
odgovornost izvoditelja i za skrivene nedostatke prema ugovoru o djelu zastarijeva za dvije godine
od primitka posla

Obveze naručitelja
 preuzimanje graĎevine
› nije zakonom posebno uređeno
› primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu
 plaćanje cijene
› cijena radova određuje se prema jedinici mjere ugovorenih radova jedinična cijena, ili u ukupnom
iznosu za cijeli objekt (ukupno ugovorena cijena)
2 3
› jedinična cijena određuje se po m za površinu, po dužinskome metru za dužinu ili po m izgrađenog
prostora
› ukupno ugovorena cijena – cijena koja se utvrđuje za čitavu ili za dio građevine
› može se u iznimnim slučajevima mijenjati

7.3. Odredba "ključ u ruke"

 znači da se izvoditelj obvezuje da će samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i davanje
odreĎene graĎevine na uporabu
 ugovorena cijena u tom slučaju obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i tzv. viškova radova
 ne isključuje mogućnost povišenja cijene zbog nastupanja promijenjenih okolnosti

7.4. Klizna skala

 odredba u nekom ugovoru prema kojoj, unatoč tomu što je prvobitno određena cijena fiksna, konačna
cijena ovisi o cijeni materijala, radne snage, energenata i ostalih čimbenika koji utječu na visinu
troškova proizvodnje u odreĎeno vrijeme na odreĎenom tržištu
 klizna skala je u stvari odredba o reviziji cijene

8. UGOVOR O OSTAVI
8.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o ostavi ostavoprimatelj obvezuje se da će primiti pokretnu stvar od ostavodavatelja i
čuvati je besplatno ili uz naknadu i da će je vratiti nakon odreĎenog vremena ili na zahtjev
ostavodavatelja
 konsensualan, neformalan, imenovani, može biti nenaplatan, jednostrano i dvostrano obvezan ugovor
 predmet osteve prema našem pravu mogu biti samo pokretne stvari
 ugovor o ostavi ne čini temelj za stjecanje vlasništva jer je ostavoprimatelj dužan vratiti baš onu stvar koju
je primio na čuvanje
 bitni sastojci ugovora o ostavi jesu predmet i vrijeme trajanja ostave, a naknada kao nagrada za trud što ga
je ostavoprimatelj uložio na čuvanje stvari čini bitan sastojak samo u slučaju kad je ostava naplatna

8.2. Obveze suugovaratelja

Obveza ostavoprimatelja
 primanje stvari
 čuvanje stvari
› u slučaju naplatne ostave, ostavoprimatelj je dužan čuvati stvar kao dobar gospodar
› to znači da se od ostavoprimatelja zahtijeva pozornost koja se pri čuvanju stvari može zahtijevati od
svakoga dobroga gospodara
› kod besplatne ostave ostavoprimatelj je dužan čuvati stvar kao svoju vlastitu
 vraćanje stvari
› stvar se u načelu mora vratiti u stanju u kojem je primljena na čuvanje
Obveze ostavodavatelja
 preuzeti stvar
 nadoknaditi ostavoprimatelju troškove
 dati naknadu ako se radi o naplatnoj ostavi
 ostava je naplatna ako je naknada ugovorena ili ako se ostavoprimatelj bavi primanjem stvari na čuvanje kao
svojim redovitim zanimanjem ili ako se naknada mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla

9. UGOVOR O USKLADIŠTENJU
9.1. Pojam i obilježja
 konsenzualan, dvostran je obvezan naplatni ugovor, neformalan
 razvio se iz ugovora o ostavi pa se i na njega primjenjuju pravila o ostavi
 na ugovor o uskladištenju mogu se primijeniti i odgovarajuća pravila ugovora o nalogu
 glede skladišnine, pogotovo njezina prijenosa, primjenjuju se opća pravila o vrijednosnim papirima
 od ugovora o uskladištenju moramo razlikovati ugovor o zakupu skladišnog prostora kod kojeg skladištar
ne preuzima odgovornost za čuvanje i održavanje robe, nego daje skladišni prostor u zakup pa se na
taj ugovor primjenjuju odredbe ugovora o zakupu
 ponajprije je ugovor trgovačkog prava

9.2. Obveze suugovaratelja

 skladištar je dužan primiti i čuvati robu, poduzimati radnje da bi je očuvao i predati je ostavodavatelju
 ostavodavatelj je dužan predati robu skladištaru, za čuvanje platiti naknadu i preuzeti robu nakon čuvanja
 skladištar odgovara prema objektivnom kriteriju (uzročnosti), a to znači da odgovara i za slučajnu štetu
nastalu na robi
 skladištar je obvezan ostavodavatelja upozoriti na nedostatke i prirodna svojstva robe, ako i na
neispravnu ambalažu – mora opaziti
 ako su se na robi događale neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se pokvari ili propadne,
skladištar je dužan robu prodati bez odgaĎanja na najpogodniji način ako to na poziv skladištara ne bi
na vrijeme mogao učiniti ostavodavatelj – najpogodniji način prodaje javna kupoprodaja
 skladištar odgovara za štetu na robi nastalu zbog propasti, umanjenja ili oštećenja od njezina primitka
do predaje, ovisno o stupnju svoje krivnje
 ako je šteta nastala bez skladištareve krivnje ili je prouzročena običnom nepozornošću, skladištar je dužan
platiti štetu koja ne prelazi visinu vrijednosti robe
 ako je šteta prouzročena s nakanom ili grubom nepozornošću, skladištar je dužan nadoknaditi punu štetu
koja se uz stvarnu štetu sastoji i od izmakle koristi

9.3. Skladišnica
 vrijednosni papir koji je na zahtjev ostavodavatelja skladištar dužan izdati ostavodavatelju kao dokaz da je
robu primio na čuvanje, a koji sadržava pravo imatelja skladišnice da raspolaže robom predanom
skladištaru na uskladištenje
 skladišnica se sastoji od dva dijela – priznanice (recepisa) i založnice (varanta)
 priznanica – dio skladišnice kojim se može prenijeti vlasništvo na robi
 založnica – dio skladišnice kojim se može prenijeti založno pravo na uskladištenoj robi
 skladišnica, odnosno njezini dijelovi prenose se indosamentom zajedno ili odvojeno
 omogućuje pravo na robu dok je u skladištu

10. UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

10.1. Definicija i obilježja ugovora o zajmu
 ugovorom o zajmu zajmodavatelj se obvezuje da će zajmoprimatelju predati odreĎenu svotu novca ili
odreĎenu količinu drugih zamjenjivih stvari na kojima on stječe pravo vlasništva, a zajmoprimatelj se
obvezuje da će zajmodavatelju poslije odreĎenog vremena vratiti istu svotu novca, odnosno istu
količinu stvari iste vrste i kakvoće
 posudba – ugovor kojim se posuditelj obvezuje da će stvar predati posudovniku na besplatnu uporabu, a
primatelj se obvezuje nakon određenog vremena vratiti istu posuđenu stvar
 posudba je uvijek besplatan ugovor, kod kojeg se mora vratiti baš posuđena stvar posudovniku
 ugovor o posudbi je realan ugovor jer nastaje tek kad posuditelj preda posudovniku odreĎenu stvar
na besplatnu uporabu
 nasuprot tomu, ugovor o zajmu je konsensualan, dvostrano obvezni, neformalan ugovor
  bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet, trajanje i, u slučaju da se radi o naplatnom zajmu, naknada
za pozajmljivanje – zajmodavatelj se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate pa tako zajam može biti
besplatan i naplatan
 zajam može biti novčani ili robni
 kod vraćanja novčanog zajma u našem pravu vrijedi načelo monetarnog nominalizma, što znači da se
zajam vraća samo u iznosu novčanih jedinica u kojem je bio izražen
 zajam može biti nenamjenski, kada se njime zajmoprimatelj može koristiti u bilo koju svrhu i namjenski kada
se ugovorom unaprijed utvrđuje svrha za koju zajmoprimatelj mora upotrijebiti primljenu stvar ili novac

Ugovor o zajmu Ugovor o kreditu

 zajmodavatelj može biti bilo koja fizička i  zajmodavatelj je banka
pravna osoba  predmet mogu biti samo novčana sredstva
 predmet može biti novac ili druge zamjenjive  uvijek je naplatan
stvari  formalan
 može biti nenaplatan ili naplatan
 neformalan

10.2. Pojam i obilježja ugovora o kreditu

 ugovorom o kreditu banka se obvezuje da će korisniku kredita staviti na raspolaganje odreĎenu svotu
na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme, za utvrĎenu namjenu ili bez utvrĎene namjene, a korisnik se
obvezuje da će banci platiti ugovorene kamate i vratiti dobivenu novčanu svotu u vrijeme i na način
utvrĎen ugovorom
 ugovor o kreditu ima svoje ishodište u ugovoru u zajmu

 poseban imenovani ugovor bankarskog prava s obilježjima koje zahtijeva suvremeno gospodarstvo
 razlike ugovora o zajmu i ugovora o kreditu
 osim što je imenovan, naplatan i formalan, ugovor o kreditu je i konsensualan, dvostrano obvezan
 obično se radi o ugovoru o pristupanju (adhezijskom)
 adhezijski ugovor – sklapa se na temelju pripremljenih bankarskih formulara koje korisnik mora
prihvatiti bez izmjena i dopuna, što znači da banka daje uvjete i stranka ne može pregovarati sa
bankom

10.3. Sadržaj ugovora o kreditu

 bitni sastojci ugovora o kreditu jesu:
› svota kredita
› uvjeti davanja kredita
› uvjeti vraćanja kredita
 pri sklapanju ugovora o kreditu banka je dužna držati se bankovnih uzanci i dobrih poslovnih običaja
 kakav će biti sadržaj ugovora o kreditu uvelike ovisi o vrsti kredita

11. UGOVOR O ZAKUPU

Zakup – odnosi se i na uporabu koje čini širi Najam – odnosi se samo na uporabu tuđe
pojam od uporabe jer uključuje i uživanje stvari stvari
(npr. ubiranje plodova pri zakupu
poljoprivrednog zemljišta)

11.1. Pojam i obilježja

 ugovorom o zakupu zakupodavatelj se obvezuje da će predati određenu stvar zakupoprimatelju na
korištenje, a zakupoprimatelj se obvezuje da će mu za to platiti određenu zakupninu i nakon prestanka
zakupa vratiti zakupljenu stvar
 uporaba obuhvaća i uživanje stvari – plodouživanje
 bitni sastojci ugovora o zakupu jesu suglasnost o sadržaju ugovora, zakupnina i vrijeme trajanja
ugovora
  zakup je konsenzualan, naplatni, neformalan i dvostrano obvezan ugovor
 u zakup se daju prije svega pokretne stvari i nekretnine
 iznimno se u zakup može dati i pravo

11.2. Obveze ugovaratelja

Obveze zakupodavatelja
 predaja stvari, odnosno prava
› zakupodavatelj je dužan predati zakupoprimatelju zakupljenu stvar u ispravnom stanju,
zajedno s njezinim pripacima
› sam čin predaje ima ulogu ispunjenja, a ne nastanka obveze, a može se sastojati od:
→ predaje iz ruke u ruku
→ simbolične predaje (npr. predaje ključeva stana ili automobila)
→ predaje očitovanjem (npr. kad zakupodavatelj očituje zakupoprimatelju)
 održavanje stvari
› zakupodavatelj je dužan održavati stvar u ispravnom stanju, što razumijeva potrebne popravke
› troškove sitnih popravaka izazvanih redovitom uporabom snosi zakupoprimatelj
 odgovornost za nedostatke
› zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju
njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira na to je li zakupodavatelj za njih znao
› zakupodavatelj ne odgovara za nedostatke stvari koji su u času sklapanja ugovora zakupoprimatelju
bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati
› zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju i za pravne nedostatke

Obveze zakupoprimatelja
 korištenje stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni
› u tom opsegu je uporaba i korištenje stvari temeljno i najvažnije zakupčevo pravo
› za štetu koja nastane zakupodavatelju zbog korištenja stvari suprotno ugovoru ili njezinoj namjeni
odgovara zakupoprimatelj bez obzira na to je li se tom stvari koristio osobno ili se njome koristila
osoba koja radi po njegovom nalogu
› ako se zakupoprimatelj i nakon opomene zakupodavatelja koristi tom stvari suprotno ugovoru,
namjeni ili zanemaruje njezino održavanje, a usto prijeti opasnost veće štete, zakupodavatelj može
otkazati ugovor i bez davanja otkaznog roka koji se inače mora poštovati
 plaćanje zakupnine
› zakupnina – naknada za uporabu i korištenje zakupljene stvari
› u dnevnoj praksi govorimo o plaćanju zakupnine i pri tome mislimo na isplatu u novcu
› pravno – zakupnina se daje u novcu ako je tako ugovoreno odnosno propisano, što je i pravilo,
pogotovo u trgovačkom pravu
› zakupnina može biti predaja neke stvari, npr. plodova što ih donosi zakupljena stvar
› zakupoprimatelj je dužan plaćati zakupninu u rokovima određenim ugovorom, zakonom ili običajem
mjesta u kojem je stvar predana (u nedostatku ugovora ili zakona)
 vraćanje zakupljene stvari
› vraćanje neoštećene stvari zakupodavatelju
› za iskorištenost stvari koja nastaje njezinim redovitim korištenjem, kao i za oštećenja koja potječu od
njezine dotrajalosti, zakupoprimatelj ne odgovara
› ako je za vrijeme zakupa zakupoprimatelj obavio kakve promjene na stvari, dužan ju je vratiti u
prvobitno stanje

11.3. Podzakup
 ugovorom o podzakupu zakupoprimatelj prenosi na drugoga, tj. podzakupoprimatelja svoje pravo korištenja
zakupljene stvari – prenese na drugoga ovlasti koje mu pripadaju na temelju ugovora o zakupu
 zakupoprimatelj nema pravo prenošenja vlasništva jer ga ne stječe zakupom
 ako drukčije nije ugovoreno ili propisano, zakupoprimatelj može stvar dati u podzakup
 zakupljena stvar može se dati u podzakup uz uvjet da se time ne nanosi šteta zakupodavatelju
 ugovor o podzakupu može trajati najduže do prestanka ugovora o zakupu

11.4. Leasing
 mada sadržava sastojke već poznatih i spomenutih ugovora, ne može se kvalificirati kao jedan od tih ugovora
jer čini jedinstven pravni odnos
 predmet ugovora o leasingu jest predaja na korištenje pokretnih stvari, redovito vrlo velike vrijednosti
i visoke tehnologije
 vijek trajanja opreme u tehničkom smislu mora biti duži od trajanja ugovora o leasingu
11.5. Timesharing – ugovor o davanju turističkog objekta na vremensko korištenje
 ugovorom o davanju turističkog objekta na vremensko korištenje davatelj se obvezuje da će predati na
korištenje turistički objekt, održavati ga, a korisnik je ovlašten da se primljenim objektom koristi u skladu s
njegovom namjenom određen broj godina u određenom razdoblju u tijeku godine, da će ga vratiti i cijelu svotu
zakupnine prema pravilu platiti unaprijed
 timeshare – vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekom ljetovalištu stalno ili
za razdoblje od nekoliko godina
 ugovor se sklapa za posebnu sobu, apartman, stan na dvije etaže, vilu i sl. za odreĎeni tjedan ili tjedne
uporabe svake godine
 korisnik ne postaje vlasnikom nekretnine

12. UGOVOR O NAJMU

 ugovorom o najmu najmodavatelj se obvezuje da će predati određenu stvar najmoprimatelju na uporabu,
a ovaj mu se obvezuje da će za to platiti određenu najamninu i nakon prestanka najma vratiti unajmljenu stvar
 bitni sastojci ugovora o najmu su suglasnost o sadržaju (objektu) ugovora, najamnina i vrijeme
trajanja ugovora
 najam je bez obzira na sadržaj ugovora konsezualan, naplatan i imenovan ugovor, formalan

13. UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI

13.1. Definicija ugovora o prijevozu
 ugovorom o prijevozu prijevoznik se obvezuje da će prevesti na određeno mjesto neku osobu ili neku stvar,
a putnik ili pošiljatelj stvari se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti određenu naknadu
 ugovore o prijevozu stvari možemo podijeliti na:
› ugovor o prijevozu stvari željeznicom
› ugovor o prijevozu stvari u pomorskoj i unutarnjoj plovidbi
› ugovor o prijevozu stvari u cestovnom prometu
› ugovor o prijevozu stvari u zračnoj plovidbi
 budući da svaka vrsta prijevoza ima svoje posebnosti, odnosi iz svih ugovora o prijevozu ne mogu se jednako
urediti
 osim odredaba Zakona o obveznim odnosima koji se primjenjuju na sve vrste ugovora o prijevozu, posebni
oblici ugovora što ih zahtijevaju pojedine vrste prijevoza uređeni su posebnim zakonima – prometno pravo,
meĎunarodne konvencije o prijevozu (za prijevoz izvan granica države)

13.2. Opće odredbe za sve ugovore o prijevozu

Subjekti
 subjekti ugovora o prijevozu jesu prijevoznik i pošiljatelj kod ugovora o prijevozu stvari, odnosno
prijevoznik i putnik kod ugovora o prijevozu osoba
 prijevoznik – fizička ili pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim poslovanjem, ali i svaka
druga osoba koja na temelju ugovora o prijevozu obavlja prijevoz uz naknadu
 prijevoz može biti:
› slobodan – nisu utvrđena stalna vremenska ni prostorna doticanja određenih postaja
› linijski
→ određene relacije i red vožnje
→ organiziran je, redovito, kao javni prijevoz u kojem je cijena utvrđena tarifom prijevoznika,
obično uz suglasnost državnog tijela
 visina naknade za prijevoz određuje se, u pravilu, tarifom ili kojim drugim aktom, i ne može se ugovoriti viša
naknada

Odustanak od ugovora
 prijevoznik ne može odustati od ugovora o prijevozu
 putnik i pošiljatelj stvari mogu odustati od ugovora o prijevozu ako najave odustanak prije početka
prijevoza i ako odustanu zbog zakašnjenja ili odbijanja prijevoznika da obavi prijevoz
 ako pošiljatelj ili putnik odustanu od ugovora prije nego što je započeo prijevoz, dužni su nadoknaditi
štetu prijevozniku koja mu je zbog toga nastala
 ako je prijevoznik toliko zakasnio s prijevozom da druga stranka nema više interesa za ugovoreni prijevoz, ili
kad prijevoznik neće ili ne može obaviti prijevoz, putnik ili pošiljatelj može zahtijevati povrat naknade za
prijevoz
13.3. Opće odredbe ugovora o prijevozu stvari
 ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje da će stvari prevesti na mjesto koje je ugovoreno i
predati ih primatelju, a pošiljatelj se obvezuje da će za to platiti određenu naknadu
 imenovan, konsensualan, dvostrano obvezan, naplatan i neformalan ugovor

13.4. Odnosi izmeĎu prijevoznika i pošiljatelja

Obveze pošiljatelja
 obveza propisanog pakiranja stvari
 obveza izvješćivanja o podacima koji se odnose na pošiljku
 obveza plaćanja naknade i troškova u svezi s prijevozom

Obveze prijevoznika
 prijevoz stvari
 izdavanje teretnog lista, odnosno u pomorskom prijevozu teretnice
 izvješćivanje pošiljatelja i postupanje prema nalozima
 odgovornost za gubitak ili oštećenje pošiljke

Teretni list
 obvezatna prijevozna isprava u željezničkom, cestovnom i zračnom prijevozu kojom prijevoznik potvrđuje da
je primio na prijevoz određenu količinu robe
 za prijevoz stvari morem teretnica – konosman, a za prijevoz stvari u unutarnjoj plovidbi teretnica ili
teretni list
 u meĎunarodnom prometu izdavanje teretnog lista propisano je konvencijama i posebnim zakonima
 sadržaj teretnog lista
› nadnevak i mjesto sačinjenja
› ime (tvrtka, naziv) i adresa pošiljatelja i prijevoznika
› registracijski broj vozila
› podaci o vrsti, količini i pakiranju pošiljke
› popis isprava koje se prilažu uz teretni list
› nadnevak i mjesto utovara
› ime (tvrtka, naziv) i adresa primatelja
› odredište i mjesto istovara
› iznos naknade za prijevoz, odnosno zabilješka da je naknada plaćena unaprijed
› troškovi prijevoza
› odredba o iznosu kojim je pošiljka opterećena
› potpisi obiju strana
 popunjava se u barem tri primjerka
 nije vrijednosni papir, ali ako sadržava odredbu po naredbi ili na donositelja, on to postaje

Teretnica (konosman)
 isprava u pomorskom prijevozu kojom brodar (prijevoznik) potvrĎuje da je stvari primio na prijevoz i
da će ih na odredištu predati zakonitom imatelju isprave
 teretnica i njezine potrepštine ureĎene su Zakonom o pomorskoj i unutarnjoj plovidbi
 teretnicu izdaje brodar i potpisuje je osobno ili preko punomoćnika
 bez obzira na razlike, teretnica ima trostruko značenje:
› njome se potvrđuje da postoji ugovor o prijevozu
› služi kao dokaz da je brodar primio teret na prijevoz
› njome se utvrđuje pravni odnos prema primatelju stvari (teret označen u teretnici uručuje se imatelju
teretnice)

13.5. Odnosi prijevoznika i primatelja

 prijevoznik je obvezan primatelja obavijestiti bez odgaĎanja o prispijeću pošiljke i staviti mu je na
raspolaganje kako je ugovoreno
 prijevoznik je obvezan podnijeti primatelju teretni list
 preuzimanjem pošiljke i teretnog lista primatelj se obvezuje da će isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz,
ako nije što drugo određeno u ugovoru o prijevozu ili u teretnom listu, te mu isplatiti iznose kojima je pošiljka
opterećena
 zajednička obveza (ali i pravo) prijevoznika i primatelja jest utvrĎivanje istovjetnosti (pošiljka koja je
primljena od pošiljatelja) i stanja pošiljke
14. UGOVOR O OSIGURANJU
14.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja da će osiguraniku ili korisniku
osiguranja isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju
platiti premiju osiguranja
 osiguratelj – preuzima obvezu isplatiti određenu svotu novca ili učiniti što drugo kada se dogodi osigurani
slučaj
 osiguranik – osoba koja sklapa ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj račun, uplaćuje premije i stječe
pravo iz osiguranja ako se dogodi osigurani slučaj
 ugovaratelj osiguranja – pojavljuje se pri sklapanju ugovora o osiguranju u korist treće osobe korisnika
osiguranja
 korisnik osiguranja – razlikuje se od osiguranika time što je osiguranik ugovorna stranka, a korisnik
osiguranja ne sudjeluje u sklapanju ugovora, ni osobno ni preko zastupnika
 svojim obilježjima ugovor o osiguranju je konsenzualan, dvostrano obvezan, naplatan i imenovani ugovor
s elementima ugovora na sreću – aleatorni element
 sklapa se adhezijski – osiguranik pristupa osiguravateljevim općim i posebnim uvjetima i potpisuje policu koja
je unaprijed sastavljena i tiskana

14.2. Sastojci osiguranja

 osiguranje kao pravni odnos sadržava temeljne sastojke koji su ujedno i sastavni dijelovi ugovora o
osiguranju:
› svota osiguranja
› rizik – obuhvaćen ugovorom o osiguranju, mora biti budući neizvjestan, i nezavisan od isključive volje
ugovaratelja osiguranja ili osiguranika
› osigurani slučaj – događaj prouzročen osiguranim rizikom
› interes osiguranja
› premija osiguranja – novčana svota koju je na temelju ugovora o osiguranju osiguranik odnosno
ugovaratelj osiguranja dužan platiti osiguratelju
› naknada iz osiguranja
› polica osiguranja – isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju koju je osiguratelj, uredno sastavljenu i
potpisanu, obvezan bez odgađanja predati osiguraniku odnosno ugovaratelju osiguranja
› pričuvna osiguranja – dodatna osiguranja
› reosiguranje
 u većini slučajeva polica je zakonski oblik ugovora o osiguranju i tada je bitan sastojak ugovora
 polica je legitimacijski papir jer se njome osiguranik pred osigurateljem legitimira kao nositelj prava
osiguranja
 polica može biti i prezentacijski papir jer se njome u određenim slučajevima može ostvariti pravo iz nekoga
drugog pravnog posla (npr. naplata putem akreditiva)
 polica može biti i vrijednosni papir, ali samo ako su je strane tako sastavile da ima i sve potrepštine
vrijednosnog papira
 može privremeno biti zamijenjena listom pokrića

14.3. Obveze ugovaratelja

Obveze osiguranika
 obveza prijavljivanja okolnosti važnih za ocjenu rizika
 obveza plaćanja premije osiguranja
 obveza izvješćivanja osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja

Obveze osiguratelja
 obveza plaćanja premije osiguranja
 obavijestiti osiguranika o uvjetima osiguranja
 isplata osigurnine
 obveza naknade troškova osiguraniku nastalih zbog sprječavanja i spašavanja od nastupa štetnog slučaja

15. UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGA

15.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o ispitivanju robe i usluga kontrolor se obvezuje da će stručno i nepristrano obaviti ugovoreno
ispitivanje robe i izdati o tome ispravu, a naručitelj ispitivanja obvezuje se za izvršeno ispitivanje isplatiti
ugovorenu naknadu
  predmet ugovora je ispitivanje robe i usluga
 ispitivanje može biti utvrĎivanje identiteta, kakvoće, količine i drugih svojstava robe
 u obzir dolazi i ispitivanje kakvoće i količine pakiranja, ispitivanje kakvoće i količine otpreme, utovara,
pretovara i istovara robe, ispitivanje slaganja robe uskladištenja i sl.
 ugovor o ispitivanju robe ne sklapa se samo uz ugovor o kupoprodaji, nego i pri realizaciji drugih
ugovora, npr. ugovora o osiguranju, kada se brodovi, zrakoplovi i druga vozila prije osiguranja klasificiraju na
temelju obavljenih ispitivanja, a prema klasifikaciji i drugim čimbenicima sklapa se ugovor o osiguranju
 ugovor o ispitivanju robe sklapa se redovito pri vanjsko-trgovačkim transakcijama, pa se za takve
ugovore donose i posebni propisi
 ugovor o ispitivanju je samostalan ugovor – u našem je zakonodavstvu uređen kao imenovan, dvostrano
obvezan, naplatan, konsenzualan i neformalan ugovor

15.2. Obveze ugovaratelja

Obveze kontrolora
 obveze ispunjenja ugovorene usluge
› kontrolor je obvezan obaviti ispitivanje u opsegu i na način koji su odreĎeni ugovorom
› ako ugovorom način i opseg kontrole nisu odreĎeni, kontrolna organizacija obavlja ispitivanje
na način koji odgovara prirodi stvari postupajući s pozornošću urednog stručnjaka
› s obzirom na opseg, ispitivanje može biti potpuno i djelomično
› potpuno ispitivanje – ispituje se svaki komad robe, svaka jedinica proizvoda
› djelomično ispitivanje – ili ispitivanje na preskok, ispituju se određene količine robe – uzoraka
 obveza izdavanja certifikata
› izvršitelj ispitivanja obvezan je izdati ispravu o obavljenom ispitivanju robe – certifikat
› certifikat – pisana isprava kojom se kao istinito posvjedočuje stanje robe ili kao istinitom označuje
neka okolnost
› ispitivanje se smatra obavljenim tek s izdavanjem certifikata
 obveza čuvanja robe, odnosno uzoraka
 obveza obavještavanja naručitelja kontrole
› nakon obavljene kontrole, kontrolor ima obvezu da sastavi izračun neočekivanih i neuobičajenih
troškova u vezi s ispitivanjem robe
› te troškove (i ako su neuobičajeni) snosi naručitelj kontrole, jer kontrolor obavlja svoju stručnu uslugu
u sklopu redovitih troškova za određene vrste ispitivanja

Obveze naručitelja kontrole

 naručitelj kontrole dužan je kontroloru za obavljeno ispitivanje i čuvanje robe platiti ugovorenu ili uobičajenu
naknadu
 naručitelj kontrole mora kontroloru nadoknaditi i sve nužne i korisne troškove koji su učinjeni za njegov
račun
 roba namijenjena kontroli mora se izdvojiti ili na prikladan način identificirati
 naručitelj kontrole mora predati kontroloru i sve potrebne dokumente za obavljanje ispitivanja robe

16. UGOVOR O LICENCIJI

16.1. Pojam i obilježja
 ugovorom o licenciji, davatelj licencije obvezuje se da će ustupiti stjecatelju licencije u cijelosti ili
djelomično pravo iskorištavanja izuma, znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije se
obvezuje da će mu za to platiti odreĎenu naknadu
 ugovor o licenciji je imenovan, formalan, konsenzualan te dvostrano obvezan i naplatan ugovor

16.2. Značenje ugovora o licenciji i pravo industrijskog vlasništva

 ugovor o licenciji ima veliku važnost kako u unutarnjoj tako i u meĎunarodnoj poslovnoj suradnji, jer
se njime uređuju odnosi izumitelja i trgovaca koji gospodarski iskorištavaju stvaralaštvo drugih
 ta se vrsta ugovora pojavila praktički tek s tehničkom revolucijom, kad su pronalazaštvo i drugi oblici
stvaralaštva dobili zamah
 1883. g. – u Parizu donesena MeĎunarodna konvencija o zaštiti industrijskog vlasnišva

16.3. Sadržaj ugovora o licenciji

 izum (pronalazak)
› novo rješenje odreĎenog tehničkog problema, a rezultat je stvaralačkog rada koji je tehnički
izvodljiv i može se primijeniti u industrijskoj ili u drugoj djelatnosti
› radi zaštite izumiteljevih prava, izum se može zaštititi dobivanjem isprave o patentu od Državnog
zavoda za intelektualno vlasništvo
 › patent – isključivo pravo koje štiti njegova nositelja glede gospodarskog iskorištavanja izuma
› patent je isključivo pravo iskorištavanja zaštićenog izuma, što znači da njegov nositelj ima
pravo isključiti svakog trećeg od iskorištavanja patenta bez dozvole
 know-how (znanje i iskustvo)
› u užem smislu je primijenjeno tehničko znanje, metode i podaci potrebni za praktično
stvaranje i primjenu tehnike koja služi u industrijske svrhe
› ne uživa patentnu zaštitu i najbolje ga je zaštititi ugovorom o licenciji
 tehničko unapreĎenje
› tehničko je rješenje ostvareno racionalnijom primjenom poznatih tehničkih sredstava i
tehnoloških postupaka kojima se postiže povećanje proizvodnosti rada, poboljšanje kvalitete
proizvoda, ušteda materijala i energije, bolje iskorištavanje postrojenja i instalacija kao i
poboljšanje ispitivanja proizvodnje i tehničke zaštite na radu
› tehničko unaprjeđenje ne sadržava novo rješenje ali se približava pojmu know-how u užem smislu,
kao primijenjeno tehničko znanje i iskustvo
 uzorak
› takva je dvodimenzionalna tvorevina, slika ili crtež, koja može poslužiti kao predložak i
prenijeti na industrijski ili obrtnički proizvod
 model
› trodimenzionalna tvorevina koja čini industrijski ili obrtnički proizvod ili se na takav proizvod
može prenijeti
› uzorak i model mogu se zaštititi u Zavodu za industrijsko vlasništvo samo ako su novi i to onda ako se
prema vanjskim obilježjima bitno razlikuju od onih koji su poznati i od onih koji su zaštićeni kao uzorci
odnosno modeli
 robni žig
› znak upotrijebljen u gospodarskome prometu ili namijenjen tom prometu kako bi se
razlikovala roba jednog gospodarskog subjekta od robe iste ili slične vrste drugog
gospodarskog subjekta
 uslužni žig
› znak koji organizacija za obavljanje usluga rabi u prometu kako bi se njezine uslužne
djelatnosti razlikovale od istih ili sličnih uslužnih djelatnosti drugih subjekata
› i robni i uslužni žig zaštićuju se prijavom i upisom u registar pri Državnom zavodu za intelektualno
vlasništvo, koji o pravu na žig izdaje rješenje

16.4. Obveze davatelja licencije

 mora u određenom roku predati stjecatelju licencije predmet licencije i svu tehničku dokumentaciju
potrebnu za praktičnu primjenu predmeta licencije
 dati stjecatelju licencije sve upute i obavijesti potrebne za uspješno iskorištavanje predmeta licencije
 jamčiti da pravo iskorištavanja predmeta ugovora pripada njemu, da na predmetu ugovora nema tereta i
da iskorištavanje nije ograničeno u korist nekoga trećeg
 jamčiti stjecatelju licencije izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije

16.5. Obveze stjecatelja licencije

 mora platiti davatelju licencije ugovorenu naknadu u vrijeme i na način određen ugovorom
 iskorištavati predmet licencije na ugovoreni način, u ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama, što
znači da stjecatelj licencije ne može predmet licencije iskorištavati drugačije nego što je to ugovoreno
 uzdržati se od korištenja naknadnih usavršavanja predmeta licencije (to se ne odnosi na nove
pronalaske koji se patentiraju) ako zakonom ili ugovorom nije drugačije odreĎeno
 čuvati predmet licencije u tajnosti čak i onda kad se ne radi o patentiranom izumu, nego i onda kad su
posrijedi nepatentirano tehničko iskustvo i znanje
 obilježiti robu oznakom na kojoj je vidljivo da je proizvod proizveden po licenciji
 zakonodavac je tom odredbom, uz interes davatelja licencije i interesa stjecatelja licencije, prije svega
nastojao zaštititi interes potrošača, jer on mora biti informiran o podrijetlu proizvodnje
 u slučaju da se naknada određuje u zavisnosti od opsega iskorištavanja, stjecatelj licencije podnosi izvješća
o opsegu iskorištavanja i obračun naknade