P. 1
Rukomet pravila

Rukomet pravila

|Views: 721|Likes:
Published by Nermin Selic

More info:

Published by: Nermin Selic on Dec 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/20/2014

pdf

text

original

RUKOMET

mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat No`inovi}

1

. HISTORIJSKI RAZVOJ RUKOMETA

1.1. Razvoj rukometa u svijetu
Smatra se da je postojbina rukometa Danska gdje je, krajem 19. stolje}a, u gimnasti~koj {koli u Oldrupu bila popularizirana igra handbol (rukomet). Godine 1898. u~itelj gimnastike Hollgelr Nielsen u svoj nastavni program je uvrstio handball (rukomet), igru loptom u kojoj je u~estvovalo 14 igra~a podijeljenih u dva tima (golman i 6 igra~a). Igra je bila vrlo sli~na savremenom rukometu. Veli~ina igrali{ta bila je 40 x 20 m, dimenzije gola bile su 3 x 2 m. Godine 1906., u Oldrup {koli objavljena su prva pravila igre u publikaciji "Wejdlendling handball".1 I Nijemci tvrde da je njihova zemlja kolijevka rukometa. Klaudira, autor knjige "Das handball Spiel"2 koja je izdata 1941. godine u Lajpcigu, tvrdi da rukomet poti~e od njema~kih igara "köngsbergball" i "raffball" koje su kasnije promijenile ime u "torball" ~iji je izumitelj Konrad Korch (1846.-1911.). Igra raffball, sli~na velikom rukometu, prvi put je prikazana 1891. godine u Braunschwigu u Njema~koj. Samo ime govori da se radilo o sportskoj igri loptom, koju je trebalo ubaciti u vrata (gol). Torball je igran na igrali{tu veli~ine 40 x 20 m. Golovi su bili 2,5 x 2 m, a ispred njih vratarev prostor od 4 m. Ima, ne mali broj, istra`iva~a i histori~ara sporta koji tvrde da rukomet ima daleko ve}u tradiciju. Prema nekim podacima po~etci rukometa datiraju iz stare Gr~ke pod imenom "episkirus", a u starom Rimu sli~na igra je igrana pod imenom "harpaston".3 ^ak i Homer u svojoj "Odiseji" opisuje igra~ku igru zvanu "uranija" koja je, po ideji i obliku, vrlo sli~na rukometu. Od 1170. do 1230. godine, Valter von der Vogelweide pjevao je lirske balade o "igri hvatanja lopte"4, prete}i dana{njeg rukometa. Iz Danske rukomet se {iri u skandinavske zemlje. [vedski u~itelj Walden 1912. godine izdaje zbirku pravila "Igre u prirodi" u kojoj pored ostalih, daje pravila igre sli~ne dana{njem rukometu. Zbog specifi~nosti klimatskih uslova, ovaj sport je, u [vedskoj prete`no igran u dvoranama pa je ~esto nazivan i "dvoranski". U Njema~koj rukomet ("torball"), kao sport za `ene, razvija se zahvaljuju}i Max-u Heiser, nastavniku iz Berlina. Veliki propagator rukometa dr. Karl Schelenz, nastavnik fizi~kog obrazovanja na njema~koj Akademiji za fizi~ko obrazovanje i sport, populari{e veliki rukomet. Dimenzije igrali{ta su se pove}ale na 80 x 40 m, a dimenzije gola na 5 x 2,10 m.

1 2 3 4

Catch Your success, IHF, Bazel 1998. Osnovi rukometa, EHF, Wienna, 1997. Enciklopedija fizi~ke kulture, JLZ, Zagreb 1977. Almanah RSJ, Beograd, 1991.

7

mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat No`inovi}

RUKOMET

Carl Schelenz, Max Heiser i Erich Konig su 1917. godine izdali i prva pravila velikog rukometa. Godine 1920. rukomet je u Njema~koj uveden u {kolske programe. Ve} 1921. godine u Hanoveru su odigrane prve rukometne utakmice, pobjednik kod mu{kih bio je TS "1862" - Spandau, a kod `ena "DTV" Brühl.5 U razvoju rukometa zna~ajnu ulogu je odigrala i ^e{ka. To je ustvari tre}a zemlja koja tvrdi da je postojbina rukometa. U njoj se 1892. godine pojavljuje igra hazena ("haziti" na ~e{kom jeziku zna~i bacati) - igra sli~na rukometu, koju su odu{evljeno prihvatili ~lanovi {kolskih dru{tava. Osnovana zamisao prof. Antona Kri{tofa, nastavnika gimnastike iz Prava bila je da se prona|e sportska igra za `ensku omladinu, kao protute`a nogometu. Vladimir Karas objavljuje 1905. godine pravila u ~asopisu "Uyahova tjelesna", a A. Kri{fof ih usavr{ava i objavljuje 1906. godine. Uzor za formiranje pravila bila su pravila igre Cilová (tre~ová). U igri je sudjelovalo po sedam igra~ica. Prva pravila su dozvoljavala ~ak da u jednom timu zajedno nastupaju mu{karci i `ene. Igrali{te, je bilo dugo 48 do 51 m i podijeljeno u tri polja, dva po 16 m, sredi{nji 16 do 19 m i {irine 30 do 34 m. Gol je bio {irine 2 m i visine 2,40 m. Stative su bile kvadratnog presjeka 8 do 10 cm. Ispred gola je bio golmanski prostor polupre~nika 6 m. Lopta je bila obima 62-68 cm, te`ine 300-350 gr. Zbog velike popularnosti Olimpijski odbor ^e{ke je ovu igru 1911. godine uvrstio u program ~e{kih predolimpijskih igara.

5

Ibidem.

8

RUKOMET

mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat No`inovi}

Igrali{te za hazenu

U prvo vrijeme u svijetu popularniji je bio veliki rukomet. Prva me|unarodna rukometna utakmica u velikom rukometu odigrana je 1925. godine u mjestu Halle u Njema~koj izme|u reprezentacija Austrije i Njema~ke (6 : 3). Iste godine odr`an je i susret reprezentacije Njema~ke i Belgije (12 : 2). Prvi me|unarodni susret `enskih reprezentacija odr`an je 1930. godine u Pragu izme|u Austrije i Njema~ke (5 : 4). Na VIII kongresu Me|unarodne atletske federacije, odr`anom 1926. godine u Hagu, izabrana je komisija sa zadatkom rukovo|enja me|unarodnim rukometnim sportom i sistematiziranja pravila raznih sportova loptom. Godine 1927. ustanovljena su me|unarodna pravila rukometne igre.6 Za vrijeme odr`avanja Olimpijskih igara u Amsterdamu, 1928. godine organiziran je prikaz rukometa i odr`ana Osniva~ka skup{tina Me|unarodne amaterske rukometne federacije (IAHF). Me|unarodni olimpijski komitet je, zemlji doma}inu Njema~koj, u kojoj je veliki rukomet bio izuzetno popularan, dozvolio da na olimpijskom programu bude novi sport i Njemci su izabrali veliki rukomet koji je uvr{ten u program XI olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine. Bile su to jedine olimpijske igre na kojima se igrao veliki rukomet. U zavr{nici je u~estvovalo {est reprezentacija (SAD, Rumunija, Ma|arska, [vajcarska, Austrija i Njema~ka). U finalnoj utakmici na olimpijskom stadionu u Berlinu, pred vi{e od 100.000 gledalaca, Njema~ka je pobijedila Austriju rezultatom 10:6 (5 : 3). Tre}eplasirana ekipa bila je [vajcarska. Ipak, rukomet je nakon toga nestao iz olimpijskog programa narednih 36 godina, izuzev demonstracionog prikazivanja na XV olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine. Na Prvom svjetskom prvenstvu u velikom rukometu 1938. godine u Njema~koj, u~estvovalo je deset reprezentacija (Luksemburg, Holandija, Danska, Poljska, ^ehoslova~ka, Rumunija, [vedska, Ma|arska, [vajcarska, Njema~ka). Svjetski prvak postala je reprezentacija Njema~ke, druga je [vajcarska, a tre}a Ma|arska.

6

"[kola rukometa" Flander-Snoj, Zagreb.

9

mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat No`inovi}

RUKOMET

Prvo svjetsko prvenstvo u velikom rukometu za `ene odr`ano je u Ma|arskoj, 1949. Pobjednik je reprezentacija doma}ina, drugoplasirana Austrija, a tre}a ^ehoslova~ka. "Veliki" i "mali" rukomet igraju se uporedo sa velikim uspjehom, ali je "mali" potisnuo "veliki", ~ije je posljednje sedmo svjetsko prvenstvo za mu{karce odigrano 1966. godine u Austriji. U~estvovalo je {est reprezentacija, a pobjednik je bila SR Njema~ka, drugoplasirana DR Njema~ka, a tre}a Austrija. Posljednje Svjetsko prvenstvo u velikom rukometu za `ene odr`ano je jo{ ranije 1960. godine u Holandiji. Pobjednik je bila Rumunija, druga Austrija, a tre}a Njema~ka (zajedni~ka ekipa SR Njema~ke i Njema~ke DR). Prvo svjetsko prvenstvo u "malom" rukometu za mu{karce odr`ano je u Berlinu 1938. godine, uz u~e{}e ~etiri reprezentacije: Austrija, Danska, Njema~ka i [vedska. Prvi svjetski prvak je reprezentacija Njema~ke, druga Austrija, a [vedska tre}a. Prvo svjetsko prvenstvo u "malom" rukometu za `ene odr`ano je tek 1957. godine u Jugoslaviji, u Beogradu i Virovitici. U~estvovalo je devet reprezentacija: Austrija, ^ehoslova~ka, Danska, Ma|arska, Jugoslavija, Poljska, Rumunija, SR Njema~ka, [vedska. Svjetski prvak bila je reprezentacija ^ehoslova~ke, druga Ma|arska, a tre}a Jugoslavija. U programu olimpijskih igara "mali" rukomet je zastupljen tek od 1972. godine. Na XX olimpijskim igrama u Minchenu (SR Njema~ka) 1972. godine u~estvuje 16 mu{kih reprezentacija (^SSR, Danska, Ma|arska, Norve{ka, Jugoslavija, Rumunija, SSSR, [vedska, Njema~ka DR, Poljska, Japan, Island, SAD, [panija, Tunis, SR Njema~ka). Reprezentacija Jugoslavije nastupila je u sastavu: A. Arslanagi}, ^. Bugarski, P. Fajfri}, H. Horvat, M. Karali}, \ Lavrni}, M. Lazarevi}, Z. Miljak. S. Mi{kovi}, B. Pokrajac, N. Popovi}, M. Pribani}, D. Selec, A Vidovi}, Z. Zorko, Z. @ivanovi}, Savezni kapiten je bio Ivan Snoj, a savezni trener Vladimir Stenzl. Prvi olimpijski pobjednik je reprezentacija Jugoslavije koja je u finalnom me~u pobijedila ^SSR rezultatom 21:16 (12:5). Susret je igrao 10. septembra 1972. godine u "lympia-sporthalle". Ekipe su nastupile u sljede}im sastavima: JUGOSLAVIJA: Arslanagi}, @ivkovi}, Horvat 2 (1), Pribani}, Fajfi}, Karali}, Lovrni} 3, Mi{kovi}, Pokrajac 4, Miljak 3, Lazarevi} 6 (1), Popovi} 3. ^SSR: Pospi{il, Krlik, Satrapa 1, Jary 6, Kavan 3 (1), Luko{ik, Haber, Krepinol, Bene{ 4, Lafko 1, Kone~nu, Mike{ 1. Tre}eplasirana je bila reprezentacija Rumunije. Na narednim XXI olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine na programu je i takmi~enje `enskih ekipa. Redoslijed reprezentacija je bio sljede}i: SSSR, Njema~ka DR, Ma|arska, Rumunija, Japan, Kanada. Kod mu{kih ekipa pobjednik je bila ekipa SSSR-a, druga Rumunija, a tre}a Poljska. Me|unarodna rukometna federacija (IHF - International handbnall federation) osnovana je na kongresu koji je odr`an 10.-132.07.1946. godine u Kopenhagenu. Osniva~kom kongresu prisustvovali su predstavnici 14 zemalja: Austrije, SAD, Belgije, Danske, [vedske, SR Njema~ke, Finske, [vajcarske, Holandije, Norve{ke, Poljske, Francuske, Portugala i Urugvaja. Na inicijativu me|unarodne rukometne federacije od sezone 1956./57. godine odr`avaju se i takmi~enja KUP-a evropskih {ampiona za mu{ke, a od 1961./61. godine i za `enske ekipe. Od sezone 1975./76. godine organizira se KUP pobjednika kupova Evrope za mu{ke, a godinu dana i za `enske ekipe. Prvi pobjednici KUP-a evropskih {ampiona su reprezentacija Praga (^SSR) u mu{koj i Stinta- Bukure{t (Rumunija) u `enskoj konkurenciji.
10

Mustafa Demir & dr. 11 . Ferhat No`inovi} Za vi{e od sto godina igranja rukomet se razvio u svjetski pokret. Pan Ameri~ka (18 ~lanica). Na pet kontinenata 142 zemlje su ~lanice Me|unarodne rukometne federacije. Razvojem rukometa i njegovom masovno{}u do{lo je do osnivanja i kontinentalnih federacija: Evropa (46 ~lanice). Afrika (44 ~lanice). Azija (30 ~lanica) i Okeanija (4 ~lanice). Evropska rukometna reprezacija (EHF) osnovana je 17. U 741 klubu u svijetu danas igra preko petnaest miliona igra~a i igra~ica.RUKOMET mr. godine u Berlinu. 1991. 11.

bio je prvi javni prikaz rukometne utakmice.678 igra~a. april". Srednja tehni~ka {kola. Druga mu{ka gimnazija.. godine. borave zagreba~ki instruktor. U {kolskoj 1935. 02. a u nastavni plan je na prijedlog Marijana Flalndera uvr{ten i rukomet.7 Zna~ajan doprinos afirmaciji rukometa. Vladimira Jankovi}a. Te godine instruktori iz Zagreba odlaze u sve dijelove zemlje.. Pod vo|stvom Zvonimira Suligoja u Dr`avnoj realnoj gimnaziji. Tako u Sarajevu. na gimnasti~kom sletu 29. U~iteljska {kola. 1950. Ozbiljniji po~eci igranja rukometa u Jugoslaviji zabilje`eni su {kolske godine 1932. 07. godine gdje je kao gost me|unarodnog omladinskog kampa boravila grupa zagreba~kih gimnazijalaca. god. Prva akcija u razvoju rukometa u Jugoslaviji zabilje`ena je {kolske 1929. osnovane prve rukometne ekipe. Zna~ajnije akcije {irenja i popularizacije rukometu realizirane su 1947.mr. 1939. Prva zvani~na me|unarodna utakmica odigrana je 19./33. Ekonomska (Trgova~ka) {kola. prilikom otvaranja srednjo{kolskog igrali{ta. Usvojen je plan za {irenje rukometa u cijeloj zemlji. Nenad Herac i dr. godine. zatim Autoputu "Bratstvo-jedinstvo. Na omladinskoj akciji u izgradnji `eljezni~ke pruge Br~ko-Banovi}i. Savjetovanju su bili prisutni i predstavnici Bosne i Hercegovine. 1948. 1948. i zahvaljuju}i njima veliki broj omladinaca upoznao se sa osnovima rukometa i odigrane su prve utakmice velikog rukometa. godine.2. Beograd 1991. na akciji. dr. godine na igrali{tu "6./36. Rukomet je postao jo{ popularniji nakon XI olimpijskih igara u Berlinu 1936. Ferhat No`inovi} RUKOMET 1. Finalna utakmica odigrana je 28. koji su i odigrali tri rukometne utakmice s ekipama berlinskih srednjih {kola. u Zagrebu u tada{njoj Dr`avnoj I mu{koj realnoj gimnaziji pod vo|stvom prof. nastavnika gimnastike. Sarajevski omladinci su upoznali osnove pravila tehnike i taktike. u ljeto 1946. godine boravio je i jedan broj rukometnih stru~njaka kao {to su Kre{imir Pavlin. Odmah po zavr{etku prvih ~asova rukometa odr`ano je prvo prvenstvo srednjih {kola Sarajevo na kome su u~estvovale ekipe: Prva mu{ka gimnazija. godine u Zagrebu izme|u studentskih reprezentacija Univerziteta u Grazu (Austrija) i zagreba~kog sveu~ili{ta koja je zavr{ena rezultatom 11:2.05./30. Mustafa Demir & dr. godine odr`ano je prvo rukometno prvenstvo zagreba~kih srednjih {kola. 03. 51 . Najzna~ajniji uspjesi {irenja rukometa ostvareni su nakon I savjetovanja Rukometnog saveza Jugoslavije. kasnije istaknuti reprezentativac i savezni trener Irislav Dolenec i Borko \ulepa. izme|u srednjo{kolskih reprezentacija Zagreba i Ljubljane 8:5 (3:2).193. godine u Vara`dinu. 12 . i 15. Razvoj rukometa u Bosni i Hercegovini Razvoj rukometa u Bosni i Hercegovini usko je vezan za razvoj ovog sporta na podru~ju biv{e Jugoslavije. godine. Prvo mjesto osvojila je ekipa Srednje tehni~ke {kole 7 Almanah RSJ. koje je odr`an u Zagrebu 14. Na Omladinskoj pruzi [amac-Sarajevo odigrano je 349 rukometnih utakmica uz ukupno u~e{}e 7. Osposobljene su prve rukometne sudije i instruktori. Prva me|ugradska utakmica odigrana je u Zagrebu 1935. kao posljednja ta~ka. godine na akciji igradnje pruge [amac-Sarajevo.. dala je Rukometna ~eta sastavljena od rukometa{a iz Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata zapo~ele su aktivnosti na obnavljanju i {irenju rukometa. Akcije {irenja rukometa nastavljene su na omladinskim akcijama na izgradnji Novog Beograda 1948. Viktor Medved. godine. maja mjeseca 1948. U Sarajevu je odr`an te~aj za fiskulturne instruktore.

Zadar i Zagreb. "Mlada Bosna" Sarajevo i "Partizan" Travnik. Fuad Hajrovi}. 1959. Aleksandar Sari}. U~estvovalo je 12 ekipa. Sreto Kolija. a u finalu su pora`eni od reprezentacije Zagreba rezultatom 18 : 5. Nastupali su: Slavko Vrbac. godine. kasnije poznati sportski ljekar. Subotica. "Bosna" i "@eljezni~ar". Nastupilo je sedam gradskih reprezentacija: Beograd. i 1952. 10. Jovan Nankeli}. U nastojanjima da rukomet pro{iri u sve krajeve Bosne i Hercegovine. Vasilije Metiko{. 05. Ferhat No`inovi} koja je u finalu savladala Prvu gimnaziju. Prvi turnir `enskih ekipa za prvenstvo Bosne i Hercegovine organizovan je u Sarajevu 17. "Bosna" i "@eljezni~ar" svi iz Sarajeva. U takmi~arskoj sezoni 1949. "Mlada Bosna" Sarajevo i 13 . Prvi turnir `enskih ekipa za prvenstvo Bosne i Hercegovine organizovan je u Sarajevu 17. 1955. Trener je bio Jovan Jankeli}. Isto godine u junu mjesecu u Mostaru je organizirano Prvo prvenstvo Bosne i Hercegovine za mu{ke ekipe u velikom rukometu uz u~e{}e "Milicionera". Dragoljub Mi~ovi}. Ekipa sarajevske "Bosne" bila je diskvalifikovana. Prvaci su bili i 1951. Gimnasti~ko dru{tvo iz Kreke. "Milicionar"./50. Ivica Paukovi}. U sklopu Svjetskog sleta 19. Trener je bio Borko \ulepa. Za pobjedni~ku ekipu RK "Bosna" iz Sarajeva nastupali su: Slavko Vrebac. godine. godine u Banjoj Luci rukomet ima prvi javni nastup. U~estvovale su ekipe "Bratstvo" Travnik. oktobar" 1953. "@eljezni~ar" Sarajevo i "Mladost" Sarajevo. Sre}ko [imi}. ligu sa~injavaju ekipe: Gimnasti~ko dru{tvo iz Banja Luke. Nagli razvoj rukometa doveo je i do osnivanja Republi~ke rukometne lige za mu{ke ekipe u velikom rukometu. godine je formiran Odbor za rukomet koji je doprinio {irenju rukometa. Gimnasti~ko dru{tvo iz Mostara. Osijek. Mustafa Barali}. Organiziran je niz seminara za rukometne sudije i instruktore.RUKOMET mr. Corado Gessi. "Bosne" i "@eljezni~ara" iz Sarajeva. a kao "20. Prvo mjesto osvojila je ekipa "Milicionar" iz Sarajeva bez poraza. Prvo prvenstvo Bosne i Hercegovine za `enske ekipe u velikom rukometu odr`ano je 23. Hrvoje Rebi}. Radoslav \a{o. Takmi~enjem je rukovodio Gradski rukometni odbor ~iji je predsjednik bio Ismet Arslanagi}. 06. ekipa RK "Milicionar" iz Sarajeva osvojila je prvo mjesto i titulu prvaka FNRJ bez poraza. Drago Doputa. Sarajevo. Mustafa Demir & dr. Godine 1950. Drago Karaman. pri Savezu sportskih igara Bosne i Hercegovine. 25. U~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka. Prvo mjesto osvojile su rukometa{ice "Mladosti" iz Sarajeva. Boro Spasojevi}. Gimnasti~kog dru{tva I iz Banja Luke i "Vele`a" iz Mostara. godine. Po~etkom 1953. Rafael Br~i}. Bio je to prvi zapa`eniji uspjeh bosanskohercegova~kog rukometa. godine. Posljednje prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za mu{ke ekipe odr`ano je 1958. godine nastupila je reprezentacija Sarajeva i osvojila drugo mjesto iza reprezentacije Zagreba. Omer Ali}. 1948. i 28. Vrlo brzo dolazi do formiranja prvih rukometnih ekipa: "Milicionar". Te godine je odr`an i prvi zvani~ni turnir mu{kih ekipa u Sarajevu. Rukometa{i Sarajeva pobijedili su ekipe Osijeka sa 10 : 0 i Beograda sa 9 : 3. i 28. 1955. Petar ^ivi}. U 1949.17. Borko \ulepa. Nenad Ivani{evi}. godini je osnovan Rukometni savez Bosne i Hercekgovine i organizirana {iroka akcija {irenja i popularizacije rukometa. 1948. U~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka. . Ljubljana. Prvo mjesto i titulu prvaka Republike osvojile su rukometa{ice "Borca" iz Banja Luke. "Rudara" iz Kreke. Pero Pili}. Prvo mjesto osvojila je ekipa "Bosna iz Sarajeva. Boro Spasojevi}. godine u Sarajevu. Mustafa Barali}. juna 1450. godine. 06. godine "mali" rukomet po~inje da se {iri u Bosni i Hercegovini. Na prvom saveznom turniru u velikom rukometu u Zagrebu 12. Ranislav Radoj~i}. Brupo Palestra.

godine . "Krivaja" Zavidovi}i. Bor~eva ekipa koja je dobila 17 utakmica za redom. Zdravko Ra|enovi}. Najve}i me|unarodni uspjeh bosanskohercegova~kog rukometa ostvarili su rukometa{i "Borca" Banja Luka koji su 1976. 1974. 1960. ^ivi}.~u~e: Stanivukovi}. 1975. Ferhat No`inovi} RUKOMET "Partizan" Travnik. Rodin.1959. 1958. Za ekipu "Borca" nastupili su: Abas Arslanagi}.mr.. Nedeljko Vujinovi}. a "@eljezni~ar" iz Sarajeva 1978. Milorad Karali}. 1979. 1973. "Borac" iz Banja Luke bio je {ampion dr`ave 1959. Boro Goli}. Zoran Ravi}. Miro Bijeli}.snimljeno u Zagrebu 21. Pored toga banjalu~ki "Borac" je osvajao Rukometni kup Jugoslavije deset puta (1957.. Dobrivoje Selec. "Sloboda" Tuzla. 1975. Jovi} i Milorad Kekerovi} Bosanskohercegova~ke ekipe imale su velikog uspjeha u prvenstvima Jugoslavije. Rade Un~anin. "Bosna" (kasnije "Vitex") Visoko. Trener je bio Pero Janji}. Perovi}.. 1974. Neboj{a Popovi}. 1973.6. Momo Goli}. Ra~ki. 1976. 1961. 1972.. Mustafa Demir & dr. Prvo mjesto i titulu prvaka Republike osvojile su rukometa{ice "Borca" iz Banja Luke. i 1992. 1981.. Slobodan Vuk{a. pobijediv{i u finalu danskih KFUM sa 17 : 15 i postala najbolja ekipa kontinenta. 14 .) a "Bosna" iz Sarajeva 1963... 1969. "Mlada Bosna" (kasnije @eljezni~ar") Sarajevo. godine.stoje: Friganovi}. Atlagi}.. a samo posljednju izgubila jer je bila nekompletna . godine. godine osvojili Evropski kup nacionalnih prvaka.. U I saveznoj rukometnoj ligi za mu{karce u~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka. godine.. "Sloga-Bosnaprevoz" Doboj. "Bosna" Sarajevo... Sara~evi}. Karad`a ..

RK "Mlada Bosna" Sarajevo i RK "Borac" Banja Luka. Mustafa Demir & dr. RK "Jedinstvo . trener (stoje). Miro Bijeli}. Pero Janji}. U konkurenciji juniora i juniorki bosanskohercegova~ki rukomet je imao izuzetno mnogo uspjeha. a u Moskvi 23 : 24). godine pobjednici kupa IHF (Kupa me|unarodne rukometne federacije). Boro Goli}. Momo Goli}. Zapa`ene rezultate imale su i `enske ekipe RK "Lokomotiva" Mostar. Zagreb 1970. finalisti kupa IHF.UMEL" Tuzla. Nedeljko Vujinovi}. Slobodan Vuk{a. U dva me~a savladana je ekipa CSK iz Moskve (u Banja Luci 20 : 15. Rukometa{i sarajevskog "@eljezni~ara" bili su 1982. Zdravko Ra|enovi}. Ferhat No`inovi} [ampioni Evrope: Milorad Karali}.RUKOMET mr. Dobrivoje Selec. Abas Arslanagi}. RK "Bosna" Bosanski Brod. Neboj{a Popovi}. Reprezentacija Grada Sarajeva. U finalnom me~u u Dortmundu izgubili su od njema~kog "Gummersbacha" sa 23 : 14. Juniori Bosne i Hercegovine su dugi niz godina bili okosnica reprezentacije Jugoslavije. Zoran Ravli} (~u~e) Rukometa{i "Borca" bili su 1991. 15 . Rade Un~anin.

-77-) i Mustafa Demir (1990.. Sarajevo 1969. na XII mediteranskim igrama u Monpelieer-u u Francuskoj po prvi put u~estvovala je i mu{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine. RK "Mlada Bosna" (@eljezni~ar). Zlatan Sara~evi} (114). Adem Ba{i}. Memnun I|akovi} (35). Rukometni radnici iz BiH obavljali su najve}e funkcije u RSJ.. Najve}e po~asti bosanskohercegova~ki rukomet je dobio uvr{tavanjem igra~a iz BiH-klubova u reprezentacije svijeta. Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. na inicijativu rukometnih radnika iz Sarajeva pokrenuta je aktivnost Rukometnog saveza BiH. Ranko Bo`inovi}. Nenad Radanovi}. Rade Grbi}. Ferhat No`inovi} RUKOMET Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu dala preko sto rukometnih reprezentativaca biv{e Jugoslavije u mu{koj i `enskoj konkurenciji. Dijana Bla`evi} (6). Skup{tina je usvojila Statut i izabrala organe Saveza. Hrvoje Rebi}. a za 16 . Zdravko Ra|enovi} (137). me|utim. @eljko Ani}. Avdo Bogdani}. Abaz Arslanagi} (125). Zvonimir Serdaru{i} i Jasna Merdan-Kolar. Mustafa Demir & dr. Mirsada \altur.. Adem Vukas. Na ~elu Inicijativnog odbora nalazio se Dragan No`ica. Osniva~ka skup{tina Rukometnog saveza nezavisne i me|unarodno priznate Bosne i Hercegovine odr`ana je 5.. Jovica Elezovi}. 1992. Predsjednici Rukometnog saveza Jugoslavije iz BiH bili su \or|e Pekli} (1973. Ejub Kukavica. Neboj{a Popovi}. godine dovela je do prekida rada kako u savezu tako i u klubovima. godine konstituisano je Ratno predsjedni{tvo RS BiH u sastavu: Edhem Bahrijarevi}. Najve}i broj nastupa imali su: Zlatan Arnautovi} (150 nastupa). Za reprezentacije svijeta nastupali su: Abaz Arslanagi}. Adnan Dizdar (72). Savo Kne`evi}. Adnan Ja{arevi}. Boris Batoni~ki. Za predsjednika Skup{tine izabran je Bakir Alispahi}. Na zahtjev Sportskog saveza BiH 28.-92. Dragan Stani} i Re{ad [arenkapa.. godine. novembra 1994.. Rusmir Delahmetovi}... Adnan Had`i}. Jasna Merdan-Kolar (84). Godine 1993.). ve} juna mjeseca 1992. godine u Zenici. Zaim Kobilica. Za na{u reprezentaciju nastupali su: Mustafa \onlagi}. Rusmir Delahmetovi} (43). dotada{nji predsjednik Saveza. Mustafa Torlo i Muhamed Memi}. 07.mr.

. Za v.RUKOMET mr. godine i IHF na Kongresu u Amsterdamu 1994. Reprezentacija Francuske. Rukometni savez Bosne i Hercegovine je primljen za punopravnog ~lana Evropske rukometne reprezentacije na III kongresu koji je odr`an 21. 03. za trenera Mahmut Obrali}. 07. selektora mu{ke selekcije imenovan je Senad Fetahagi}.SAD. 1996. Ferhat No`inovi} podpredsjednika Rizah Kulagli}. godine za vrijeme odr`avanja Olimpijskih igara u Atlanti .21.d. a za ravnopravnog ~lana Me|unarodne rukometne reprezentacije na 26. Ostvarena je puna saradnja sa Me|unarodnom (IHF) i Evropskom rukometnom federacijom (EHF). prvak svijeta 1999. godine. kongresu koji je odr`an 15. Reprezentacija [vedske. 1996. 17 . {to je rezultiralo prijemom za pridru`enog ~lana IHF na kongresu u Barceloni 1992. Mustafa Demir & dr. godine u Atini. i 22. prvak svijeta 1995.

Arslanagi} (biv{a Jugoslacija) i Penu (Rumunija) 18 . Ferhat No`inovi} RUKOMET Tri golmana reprezentacije svijeta: [im~ak (Poljska). Mustafa Demir & dr.mr.

RUKOMET mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat No`inovi} 19 .

mr. Ferhat No`inovi} RUKOMET 20 . Mustafa Demir & dr.

ali prije svega humanog rukometa. Svojstva igrali{ta tokom utakmice ne smiju se mijenjati u korist jedne od ekipa. dinami~nog. Vratarev prostor odre|en je linijom vratarevog prostora (linija 6 metara) koju dobijamo na slijede}i na~in: a) 6 metara ispred vrata (mjereno od stra`nje strane linije vrata do prednje linije vratarevog prostora) usporedno s linijom vrata povu~e se linija du`ine 3 metra. a kra}e grani~ne linije zovu se linije vrata (izme|u vratnica) ili linije izvan vrata (sa vanjske strane vrata). U ovom poglavlju data su me|unarodna pravila rukometne igre koja bi trebala biti neizbje`an rekvizit svih onih koji su u i oko rukometa. Prete~a dana{njih pravila je priru~nik o haandboolu. Ferhat No`inovi} M E\UNARODNA PRAVILA RUKOMETNE IGRE Igra~i. godine danski u~itelj gimnastike Holger Nielsen. Stative i pre~ka moraju biti kvadratnog presjeka {irine 8 cm. atraktivnog. Vrata moraju imati mre`u prika~enu tako da uba~ena lopta ostane u vratima. Tri strane vidljive s igrali{ta moraju biti obojene u dvije kontrastne boje. da treniraju. 1.IGRALI[TE 1. dok su ostale linije {irine 5 cm. koje se jasno razlikuju od pozadine.4. igri sli~noj savremenom rukometu. Igrali{te (vidi sliku 1) je praugaonik du`ine 40 m i 20 m {irine koji obuhva}a dva vratareva prostora (vidi pravilo 1:4 i pravilo 6) i polje za igru. treneri. kao i svi sportski pedagozi. Kada svi kojima je knjiga namijenjena nau~e kako da igraju. Vrata (vidi sliku 2a i 2b) stoje u sredini linije izvan vrata.2. Linije vrata moraju biti 8 cm {irine izme|u stativa (vidi sliku 2a).dat }e puni doprinos unapre|enju atraktivne i uzbudljive igre . Pravila su se kroz historiju mijenjale i unapre|ivala tako da danas predstavljaju osnovu za igranje lijepog.1.RUKOMET mr. Stative vrata povezane su popre~nom gredom ~iji se stra`nji brid mora poklapati sa stra`njom stranom linije vrata. Prva me|unarodna rukometna pravila izdala je Me|unarodna rukometna federacija (IHF) u decembru 1928. Vrata moraju biti u~vr{}ena za podlogu ili zidove iza njih. o{trog. koji je objavio 1904. Mustafa Demir & dr. francuskom i engleskom jeziku. 1. Pravila igre daju fizionomiju rukometu isto kao {to i svaka druga grana sporta dobija svoju sliku na bazi pravila. Sve linije igrali{ta su sastavni dio prostora koji ome|uju. stru~njaci i rukometni radnici moraju poznavati pravila rukometne igre. godine na njema~kom. 1. da vode igru . Du`e grani~ne linije zovu se uzdu`ne linije. Mora postojati sigurnosni pojas koji okru`uje igrali{te {irine najmanje 1 m du` uzdu`ne linije i 2 m iza vanjske linije vrata. Linije izme|u dva susjedna polja mogu biti zamijenjena razli~itim bojama izme|u susjednih polja na podlozi (terenu). Pravilo 1 .savremenog rukometa. (Vidi Pravilo 6). Njihova unutarnja visina je 2 metra a {irina 3 metra.3. 21 . Ispred svakih vrata nalazi se vratarev prostor.

6. 1. (vidi sliku 1). Linija zamjene igra~a (dio uzdu`ne linije) za svaku ekipu prote`e se od sredi{nje linije do oznake 4. Linija slobodnog bacanja (linija 9 m) povla~i se isprekidano na udaljenosti 3 m ispred linije vratareva prostora. Slika 1. Mustafa Demir & dr. 1. paralelna je sa linijom vrata i udaljena 7 metara od njih (mjereno od stra`nje strane linije vrata do prednje linije oznake 7 metara (vidi sliku 1.7. Vratareva grani~na linije (linija 4 metra) je 15 cm duga linija. 1. neposredno ispred vrata. neposredno ispred vrata. Slika 1.5 metara udaljene od sredi{nje linije.). obojeni segmenti i neozna~eni dijelovi linije duljine su 15 cm (vidi sliku 1). svaka promjera 6 m (mjereno sa stra`njeg unutra{njeg ugla stativa) nastavljaju se na 3 m duga~ku liniju do vanjske linije vrata (vidi slike 1 i 2a).9.).mr.a. 22 . Sredi{nja linija povezuje sredi{nje ta~ke obiju uzdu`nih linija (vidi slike 1 i 3. To je krajnja ta~ka za zamjenu igra~a ozna~ena linijom koja je paralelna sa sredi{njom linijom i prote`e se 15 cm unutar uzdu`ne linije i 15 cm izvan uzdu`ne linije (vidi slike 1 i 3). paralelna je s linijom vrata i od nje udaljena 4 metra (mjereno od stra`nje strane linije vrata do prednje linije oznake 4 metra). 1. Ferhat No`inovi} RUKOMET b) dvije ~etvrtine kru`nice. Linija 7 m je oznaka du`ine 1 m.8. 1.5.

Pravilo 2 . nakon odmora od 5 minuta. 23 2. Odmor izme|u poluvremena traje 10 minuta. Ferhat No`inovi} Slika 2.a. drugi produ`etak igra se nakon odmora od 5 minuta. Vrijeme trajanja igre za mla|e dobne kategorije je 2x25 minuta za igra~e u kategoriji 12-16 godina i 2x20 minuta za igra~e stare 8-12 godina.2. Ukoliko je utakmica ponovo neodlu~na nakon prvog produ`etka. I ovaj produ`etak igra se 2 x 5 minuta sa odmorom od 1 minute.RUKOMET mr. Slika 2.1. ZAVR[NI SIGNAL I TIME-OUT TRAJANJE IGRE 2.TRAJANJE IGRE. . Mustafa Demir & dr. ukoliko je utakmica nerije{ena na kraju regularnog dijela a mora biti odlu~en pobjednik. Produ`eci se igraju 2 x 5 minuta sa odmorom od 1 minuta. Normalno vrijeme trajanja igre za sve kipe sa igra~ima od 16 i vi{e godina je dva puta do 30 minuta. U oba slu~aja odmor izme|u poluvremena traje 10 minuta. Produ`eci se igraju.

3. Igra~i i slu`bene osobe podlije`u osobnim kaznama za prekr{aje ili nesportsko pona{anje koji su se dogodili tokom izvo|enja slobodnog bacanja ili sedmerca u uslovima opisanim u Pravilu 2:4-5. nastavlja se slobodnim bacanjem prema Pravilu 13:4a-b. potrebnog dogovora izme|u sudija u skladu pravila 17:8.5. Zavr{ava automatskim zavr{nim signalom kojega daje javni ure|aj za mjerenje vremena ili mjerilac vremena. stav 1. sudija zvi`dukom daje znak da je vrijeme trajanja igre isteklo (17:10). Prekr{aji koji se dogode za vrijeme time-outa podlije`u sankcijama istim kao i prekr{aji za vrijeme igre (16:13. Time . Time-out se tako|e daje i u drugim situacijama zavisno od okolnosti. Sudije odlu~uju kada i koliko dugo }e biti zaustavljeno vrijeme trajanja igre ("time out"). ZAVR[NI ZNAK 2.mr. 24 . Ako sudije ustanove da je mjerilac vremena prerano dao zavr{ni signal (za kraj poluvremena ili utakmice). Prekr{aj ili nesportsko pona{anje koje se dogodilo prije ili neposredno u trenutku zavr{nog signala (zavr{etak poluvremena ili kraj utakmice) mora biti sankcionirano i onda ukoliko kazna nije mogla biti izre~ena prije zavr{nog signala. Ukoliko je lopta bila izvan igre. Ukoliko je znak za zavr{etak drugog poluvremena (ili produ`etka) dat prekasno. TIME-OUT 2. igra se nastavlja bacanjem koje odgovara situaciji u trenutku preranog prekida igre.). Ukoliko je lopta bila u igri. Trajanje igre po~inje nakon sudijskog zvi`duka za po~etno bacanje. Bacanje se mora ponoviti ukoliko se zavr{ni signal oglasio (za kraj poluvremena ili igre) upravo u trenutku izvo|enja sedmerca ili slobodnog bacanja ili u trenutku dok je lopta u letu prema golu. Ferhat No`inovi} RUKOMET Ukoliko je utakmica jo{ uvijek nerije{ena. 2.8. Ekipa koja je bila u posjedu lopte u trenutku prijevremenog zavr{nog signala ostaje u posjedu lopte i u nastavku igre. drugo poluvrijeme (ili produ`etak) mora biti skra}eno za odgovaraju}i period vremena. Ukoliko je znak za kraj poluvremena (ili prvog produ`etka) dat prekasno. Mustafa Demir & dr.4.6. pobjednik }e biti odlu~en prema propozicijama za to takmi~enje. du`ni su zadr`ati igra~e na igrali{tu i odigrati preostalo vrije igre.out je obavezan u slijede}im slu~ajevima: a) b) c) d) e) f) isklju~enje na 2 minute. nepravilne zamjene igra~a ili ulaska prekobrojnog igra~a u igrali{te. 2. 1). sudije nisu u mogu}nosti ni{ta promijeniti. 2. ne mo`e za posljedicu imati izvo|enja bacanja za ekipu u odbrani (u suprotnom smjeru). Ukoliko nije dat takav znak. Sudije zavr{avaju igru tek nakon {to je poznat neposredni rezultat slobodnog bacanja (osim slobodnih bacanja iz Pravila 13:4) ili sedmerca koji se moraju izvesti poslije zavr{nog signala (Vidi Obja{njenje br. 2). 2. dosu|ivanja sedmerca. Prekr{aj tokom izvo|enja u gore navedenim situacijama. diskvalifikacija ili isklju~enja do kraja.7. ukoliko je dozvoljen ekipni time-out. Sudije moraju pri~ekati neposredni rezultat ponovljenog bacanja prije znaka za zavr{etak igre. (Obja{njenje br. dobivanja signala od mjerioca vremena ili delegata.

1. Rezervne lopte moraju biti odmah na raspolaganju. Na po~etku utakmice ekipa mora imati najmanje 5 igra~a na igrali{tu. Tokom cijele utakmice. pove}ati broj do najvi{e 12 igra~a. u svakom poluvremenu regularnog dijela utakmice (Obja{njenje br. u trajanju od 1 minute. Ostali se igra~i smatraju zamjena (rezervnim igra~ima). ekipa mora na terenu imati jednog igra~a ozna~enog kao vratara. ZAMJENE. Lopta je izra|ena od ko`e ili sinteti~kog materijala. Ekipa se sastoji od najvi{e 14 igra~a. stajati na zapisni~kom stolu tokom trajanja igre. sa ciljem smanjenja prekida ire i izbjegavanja dosu|ivanja time-outa na utakmici. Za svaku utakmicu moraju biti na raspolaganju najmanje dvije lopte. OPREMA EKIPA 4.9. Igra~ koji je naveden kao vratar mo`e postati igra~ u polju u bilo kojem trenutku. kako slijedi: – 58-60 cm i 425-475 g (IHF lopta broj 3) za mu{karce i omladince (starije od 16 godina). Pravilo 4 . Sudije odlu~uju kada }e se koristiti rezervna lopta. 2. 16. 3. Mustafa Demir & dr. mo`e zauzeti mjesto vratara (vidi pravila 4:4 i 4:7). 3). 3. omladinke (starije od 14 godina) i omladince (od 12-16 godina starosti). (Za takmi~enja pod ingerencijom IHF-a i kontinentalnih federacija. Sudije daju znak mjeriocu vremena kada treba zaustaviti sat i nastaviti mjerenje vremena nakon zavr{etka time-outa. Lopta mora biti okrugla. – 50-52 i 290-330 g (IHF broj lopte 1) za omladinke (od 8-14) i omladince (8-12) godina starosti. {to se odnosi na obim i te`inu lopte. Vanjski materijal ne smije biti sjajan ili sklizak (17:3). Svaka ekipa ima pravo na jedan ekipni time-out.RUKOMET mr.2. U tom slu~aju sudije moraju brzo zamijeniti lopte. Lopta mora odgovarati Pravilima 3:1-2. Ferhat No`inovi} 2. Nakon time-outa (15:3b) uvijek mora biti dat znak zvi`dukom za nastavak igre i mjerenje vremena.10.1. Isto tako. Veli~ina i te`ina lopti za "Mini-rukomet" nisu odre|ena ovim Pravilima. 3.LOPTA 3. igra~ u polju u bilo kojem trenutku. Ekipa mo`e u bilo kojem trenutku tokom igre. Pravilo 3 . ovo je regulisano posebnim propozicijama).3.EKIPA. Prekid mjerenja vremena trajanja igre daje se mjeriocu vremena sa tri kratka zvi`duka i znakom rukom br. Za razli~ite kategorije ekipa koriste se razli~ite oznake brojeva veli~ine lopte. Na igrali{tu istodobno smije biti najvi{e 7 igra~a. 25 . uklju~uju}i produ`etke. – 54-56 cm i 325-375 g (IHF broj lopte 2) za `ene.4.

Igra~i u polju jedne ekipe moraju nositi jednoobrazne dresove. moraju dobiti od zapisni~ara/mjerioca vremena odobrenje za nastup i moraju biti upisani u zapisnik utakmice. 16:1d 15:3d i 15:6b). Pravila za zamjenu igra~a vrijede tako|er i tokom time-outa (osim za vrijeme ekipnog time-outa). ukoliko je igra~ kojeg zamjenjuje napustio igrali{te (4:5). 9). mora ga se kazniti ponovo na 2 minute. Igra~u ili slu`benoj osobi dozvoljen je nastup ukoliko je upisan u zapisnik i prisutan na po~etku utakmice. u svako doba i vi{ekratno bez najave zapisni~aru/mjeriocu vremena. 4. Samo je toj slu`benoj osobi dozvoljeno da se obrati zapisni~aru/mjeriocu vremena i eventualno sudijama (vidi Obja{njenje br.2. u svakom trenutku u}i u igrali{te preko linije za zamjenu igra~a (vidi Pravila 4:4 i 4:6). Jedan od njih mora biti naveden kao "zvani~ni slu`beni predstavnik". ekipa se mora reducirati za jednog drugog igra~a u trajanju do 2 minute (uprkos ~injenici da prekobrojni igra~ mora napustiti igrali{te). 9). 4. 9). Ekipi je dozvoljeno prijaviti najvi{e 4 slu`bene osobe za utakmicu. Ukoliko je vi{e igra~a iste ekipe po~inio prekr{aj pogre{ne zamjene u istoj situaciji.mr. vidi Obja{njenja br. Nepravilna zamjena mora se kazniti isklju~enjem na 2 minute igra~a koji je na~inio prekr{aj. Igra se u oba slu~aja nastavlja izvo|enjem slobodnog bacanja za protivni~ku ekipu (13:1a-b: vidi Obja{njenje br.5. u principu. igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipu (13:1a-b. OPREMA 4. Igra~i i slu`bene osobe koji stignu nakon po~etka utakmice. Dres igra~a koji igra na mjestu vratara 26 . Dresovi obiju ekipa moraju se jasno razlikovati kombinacijom boja. slu`benim predstavnicima nije dozvoljen ulazak u igrali{te tokom utakmice. : Time-out).4. Igra~i moraju ulaziti i napu{tati polje za igru preko njihove linije za zamjenu (4:5). ka`njava se samo igra~ koji je prvi u~inio prekr{aj. Ovo isklju~enje stupa na snagu odmah.7. stoga se ekipa mora reducirati za jo{ jednog igra~a na vrijeme preostalog trajanja njegove prve kazne. vidi Obja{njenje br. Zbog tog prekr{aja. Igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipu (13:1a-b. isto vrijedi i za zamjenu vratara (vidi tako|er 4:7 i 14:10). Ukoliko igra~ koji nema pravo nastupa u|e u igrali{te mora biti diskvalifikovan (16-16a). IGRA^I ZA ZAMJENU 4. Igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivnika (13:1a. Igra~ s pravom nastupa mo`e. ipak vidi Obja{njenje br. Igra~i za zamjenu smiju sudjelovati u igri. mora se kazniti isklju~enjem na 2 minute. 9).3. Na sudijama je da donesu odluku ho}e li i kada trajno prekinuti utakmicu (17:13). Ukoliko igra~ u|e u igrali{te dok mu nije istekla vremenska kazna od 2 minute. Ukoliko prekobrojni igra~ u|e u igrali{te. ili ukoliko igra~ nepravilno utje~e na igru iz prostora za zamjenu igra~a. 4. Op}enito.6. Ferhat No`inovi} RUKOMET Igra se mo`e nastaviti i ako broj igra~a u ekipi padne na manje od 5 igra~a na igrali{tu. 4. Slu`bene osobe ne mogu biti zamijenjene tokom utakmice. Mustafa Demir & dr. Kr{enje ovog pravila ka`njava se kao nesportsko pona{anje (vidi Pravila 8:4.

Isklju~ivo sa namjerom da pomognu povrije|enom igra~u svoje ekipe (4:2. Igra~ se ne mo`e vratiti u igru dok to nije u~injeno.7. Igra~i moraju nositi brojeve koji su najmanje veli~ine 20 cm na le|ima i najmanje 10 cm na prsima.1. nao~ale bez trake za u~vr{}ivanje ili s tvrdim okvirom kao i ostalih predmeta koji mogu biti opasni (17:3). maske za lice. prstenje. 5. ukoliko se nalazi unutar vratarevog prostora. mora odmah i dobrovoljno napustiti igrali{te (po pravilima za zamjenu igra~a). VRATARU NIJE DOZVOLJENO: 5. Pravilo 5 . 4.5. Boja brojeva mora se jasno razlikovati od boje dresa. U slu~aju povrede sudije mogu dati dozvolu (znak rukom br. u suprotnom izbacivanje se ponavlja)" nakon izbacivanja ponovno dodirnuti loptu izvan vratarevog prostora ukoliko je prije toga nije dodirnuo neki drugi igra~ (13:1a).8. Ferhat No`inovi} mora se bojom razlikovati od boje dresa igra~a u polju obiju ekipa i protivni~kog vratara (17:3). rana sanirala i za{titila te o~istilo tijelo i dres. kako bi se zaustavilo krvarenje. Ukoliko igra~ ne postupi po zahtjevu sudija u vezi gore navedenog. u poku{aju odbrane ugro`avati protivni~ke igre (8:2. Smatra se da je vratar napustio vratarev prostor u trenutku kada je bilo kojim dijelom tijela dodirnuo podlogu izvan vratarevog prostora. 16:16b). prilikom poku{aja odbrane u vratarevom prostoru doticati loptu svim dijelovima tijela.VRATAR . ukoliko to u~ini. napustiti vratarev prostor s loptom koju ima pod kontrolom "(slobodno bacanje u skladu sa 13:1a.9. satove. dodirnuti loptu koja le`i ili se kotrlja po tlu izvan vratarevog prostora (13:1a). pritom vrataru nije dozvoljeno odugovla~iti sa izvo|enjem izbacivanja (Pravila 6:5. Igra~i koji ne ispunjavaju ove uslove ne smiju nastupati dok ne otklone nepravilnosti. napustiti vratarev prostor sa loptom koju nema pod kontrolom i nastaviti igru u polju za igru. Traka mora biti {iroka oko 4 cm i mora se razlikovati od boje dresa. 12:2 i 15:3b) napustiti vratarev prostor ukoliko nije u posjedu lopte i sudjelovati u igri u polju za igru. Kapiteni ekipa moraju nositi traku na nadlaktici.11. 27 . ako su sudije dale znak za izvo|enje izbacivanja. Nije dopu{teno no{enje predmeta koji mogu biti opasni za igra~e.10.2. 4. 4. Trake za kosu su dozvoljene ukoliko su na~injene od mekanog i elasti~nog materijala. narukvice. 5. ogrlice ili lan~i}e.8. Brojevi koji se koriste treba da budu od 1 do 20. 16:1d. 7:7).GOLMAN VRATARU JE DOZVOLJENO: 5. To uklju~uje. smatrat }e se da se nesportski pona{a (8:4. 5. 16:1d i 16:3c). {titnike za glavu. 5.4. 16:3d. 5. 8:5). Ukoliko igra~ krvari ili ima krvi na tijelu ili dresu. 5. Mustafa Demir & dr. npr. 16 i 17) dvjema osobama kojima je "dopu{ten nastup" (vidi 4:3) da u|u u igrali{te za vrijeme time-outa. nau{nice.RUKOMET mr. vratar podlije`e pravilima koja se primjenjuju na igra~e u polju za igru. kretati se s loptom u vratarevom prostoru a da pritom ne podlije`e ograni~enjima koja se odnose na igra~e u polju za igru (Pravila 7:2-4. 4.3.6. Igra~i moraju nositi sportsku obu}u.

6.GOLMANSKI PROSTOR 6. sve dok time nije o{tetio protivnika. vratar je mora vratiti u igru izbacivanjem (Pravilo 12). slobodno bacanje ukoliko igra~ u polju stupi u vratarev prostor s loptom u posjedu (13:1a). U vratarev prostor dozvoljen je ulazak samo vrataru (vidi i 6:3). i nakon toga je uhvati vratar ili ostane unutar vratarevog prostora. Ulazak u vratarev prostor se ne ka`njava ukoliko: a) b) c) 6. a da je pri tome vratar nije dodirnuo. kada ga dodirne bilo kojim dijelom tijela. 6. Kada igra~ u polju stupi u vratarev prostor dosu|uje se slijede}e: a) b) c) 6.12. dozvoljeno je igrati loptom kada je u zraku iznad vratarevog prostora. 28 .6. Kada lopta ostane u vratarevom prostoru. igra~ stupi u vratarev prostor bez lopte i time ne ostvari nikakvu prednost. uklju~uju}i i liniju vratarevog prostora. dodirivati loptu stopalom ili potkoljenicom dok le`i na tlu unutar vratarevog prostora ili se kre}e prema polju za igru (13:1a) prekora~iti vratarevu grani~nu liniju (4 metra) ili njenu projekciju na obje strane.5.7.8. Ferhat No`inovi} RUKOMET 5. odbrambeni igra~ stupi u vratarev prostor tokom ili nakon poku{aja odbrane a da time nije doveo protivnika u nepovoljan polo`aj. unijeti loptu u vratarev prostor dok ona le`i ili se kotrlja po tlu izvan vratarevog prostora (13:1a) vratiti se s loptom iz polja za igru u vratarev prostor (13-1a).mr. sedmerac kada obrambeni igra~ stupi u vratarev prostor i tim sprije~i jasnu priliku za zgoditak (14:1a). ako je lopta u{la u vrata slobodno bacanje. prije nego je lopta napustila ruku izvo|a~a sedmerca (14:9). U vratarevom prostoru lopta pripada vrataru. 5. 5.1. 6.2. igra~ stupi u vratarev prostor nakon {to je igrao loptom.11. osim kada se izvodi izbacivanje (12:2). ako je lopta zavr{ila u vratarevom prostoru ili ako vratar dodirne loptu i ona ne u|e u gol (13:1b) ubacivanje ako lopta pre|e preko vanjske linije vrata (11:1). vidi i 6:2c).3. 6.10. Smatra se da je igra~ u polju stupio u vratarev prostor. 5.4. 6. ukoliko igra~ u polju stupi u vratarev prostor bez lopte i time ostvari prednost (13:1a. Igra se nastavlja (izbacivanjem prema pravilu 6:5) ukoliko odbrambeni igra~ dodirne loptu u poku{aju odbrane. slobodno bacanje.VRATAREV . Ukoliko igra~ vrati loptu u svoj vratarev prostor donose se slijede}e odluke: a) b) c) d) zgoditak. Me|utim. Mustafa Demir & dr. Pravilo 6 .9. ili ako je u vratarevom posjedu (13:1a-b). Igra~u u polju nije dozvoljeno dodirivati loptu koja le`i ili se kotrlja u vratarevom prostoru. Lopta koja se iz vratarevog prostora vrati u polje za igru ostaje u igri. igra se nastavlja ako lopta pro|e kroz vratarev prostor i vrati se u polje za igru.

RUKOMET mr. U mjestu ili kretanju: a) b) ^im se potom lopta uhvati jednom ili objema rukama. igra~ nakon skoka dodirne tlo samo jednom nogom. pa ~ak i ako ona le`i na tlu (13:1a). igra~ koji stoji sa obje noge na tlu podigne jednu nogu i ponovo je spusti ili pomakne nogu s jednog mjesta na drugo. uhvati loptu i potom dodirne tlo drugom nogom. 7. Igra se nastavlja ako lopta dodirne sudiju na igrali{tu.2. PASIVNA IGRA IGRANJE LOPTOM Dozvoljeno je: 7. tada je igra~ ne smije dodirnuti vi{e od jednom nakon odbijanja ili vo|enja. 7.8. bedra i koljena. bacati.9. drugog igra~a ili okvir vrata (13_1a). Ako je lopta dodirnula nekog drugog igra~a ili okvir vrata. Mustafa Demir & dr. Gre{ke u hvatanju lopte se ne ka`njavaju. tijelo. 7.1. igra~u je dopu{teno da odbije ili vodi loptu i ponovo je uhvati. igra~ nakon skoka objema nogama istodobno dodirne tlo te potom podigne jednu nogu i ponovo je spusti ili pomakne nogu s jednog mjesta na drugo. 7. 7. glavu. jednom rukom vi{e puta odbijati loptu od tlo (voditi loptu) ili kotrljati po tlu jednom rukom i nakon toga je uhvatiti ili podi}i jednom ili objema rukama. Ukoliko je lopta ve} bila od kontrolom. i potom se odrazi istom nogom ili dodirne tlo drugom nogom.IGRANJE LOPTOM. hvatati. Komentar: Pogre{kom u hvatanju smatra se ako se lopta nakon poku{aja hvatanja ili zaustavljanja ne uspije staviti pod kontrolu.4.3.7. igra~ dodiruje tlo samo jednom nogom. dr`ati loptu najvi{e 3 sekunde. dodirivati loptu potkoljenicom ili stopalom osim kada igra~a u te pogodi protivni~ki igra~. zaustavljati. sa njom se mora odigrati najkasnije nakon 3 sekunde ili najvi{e tri koraka (13:1a). Odbijanje ili vo|enje lopte smatra se zapo~etim kada igra~ dodirne loptu bilo kojim dijelom tijela i usmjeri je prema tlu. Nije dozvoljeno: 7. premje{tati loptu iz jedne ruke u drugu odigrati loptom iz kle~e}eg sjede}eg ili le`e}eg polo`aja. (13:1a-b). 7. u~initi sa loptom najvi{e tri koraka dr`e}i loptu (13:1a): smatra se da je korak izveden kada: a) b) c) d) 7.6. ruke. jednom odbiti loptu od tlo i ponovo je uhvatiti jednom ili objema rukama. Ferhat No`inovi} Pravilo 7 . dijelove s loptom 29 . gurati ili udarati po lopti koriste}i dlanove-{ake (otvorene ili zatvorene). dodirnuti loptu vi{e od jednog puta ukoliko ona u me|uvremenu nije dodirnula tlo.5.

g. Mustafa Demir & dr. Progresivno ka`njavanje podrazumijeva da za odre|eni prekr{aj nije dozvoljeno dosuditi samo slobodno bacanje ili sedmerac. spre~avati i ugro`avati protivnika (sa ili bez lopte). ili nije upu}en udarac prema golu.1. jer prelazi okvire prekr{aja koji se uobi~ajeno doga|aju u borbi za loptu.4. Fizi~ki i verbalni ispadi koji nisu u duhu sportskog pona{anja smatraju se kao nesportsko pona{anje (za primjer vidi Obja{njenja br. Svaki prekr{aj koji odgovara definiciji progresivnog ka`njavanja zahtjeva li~nu kaznu po~iniocu.).). Ukoliko ne do|e do promjena na~ina napada i nakon znaka upozorenja. c) obuhvatiti. NIJE DOZVOLJENO: 8.10. koja se ka`njava slobodnim bacanjem protiv ekipe koja je u posjedu lopte (13:1a). h). U nekim slu~ajevima sudije mogu dosuditi slobodno bacanje protiv ekipe u napadu bez prethodnog davanja znaka upozorenja za pasivnu igru. Nije dopu{teno zadr`avati loptu u posjedu vlastite ekipe bez vidljive namjere napada~ke akcije ili poku{aja upu}ivanja udarca na gol (vidi Obja{njenje br.2. Igra~ koji svojim napadom ugrozi protivnikovo zdravlje mora biti diskvalifikovan (16:6c) pogotovo ako: 30 8. (16:1d. dlanovima-{akama ili nogama. 16:3c-d i 16:6b. dr`ati. . progresivno ka`njavanje tako|er se primjenjuje i kod nesportskog pona{anja. dosu|uje se slobodno bacanje protiv ekipe koja je u posjedu lopte (vidi Obja{njenje br. u suprotnosti sa pravilima ometati.11. Ovo se odnosi i na igra~e kao i na slu`bene predstavnike. 5. 7. 4. Pravilo 8 . Ferhat No`inovi} RUKOMET PASIVNA IGRA 7. 18). sankcioniraju se progresivnim ka`njavanjem. kada igra~ namjerno ne `eli da iskoristi jasnu priliku za zgoditak. po~ev{i sa opomenom (16:1b) i ima tendenciju prema stro`ijem ka`njavanju (16:3b i 16:6g).5.mr. Kada se prepozna mogu}a namjera pasivne igre.PREKR[AJI I NESPORTSKO PONA[ANJE DOZVOLJENO JE: 8. a) kori{tenje ruku i dlanova za blokiranje lopte ili dolazak u njen posjed b) protivniku otvorenim dlanom skrenuti loptu iz bilo kojeg smjera c) blokirati protivnika tijelom. natr~avati ili neskakivati na protivnika. npr. 8. 8. ~ak i kada protivnik nije u posjedu lopte d) biti sprijeda u dodiru sa tijelom protivnika. blago povijenih ruku. na igrali{tu ili van njega. b) blokirati ili izgurati protivnika rukama. To se smatra pasivnom igrom. gurati. Opomena i isklju~enja date zbog drugih kr{enja pravila tako|er se ra~unaju u progresivnost. Slobodno bacanje izvodi se sa mjesta na kojem se nalazila lopta u trenutku prekida igre. Time se daje mogu}nost ekipi u napadu da promijeni na~in napada kako bi sprije~ili oduzimanje lopte. i odr`avati taj kontakt s namjerom kontrole i pra}enja protivnika.3. a) istrgnuti ili izbiti loptu protivniku iz ruku. Kr{enja pravila 8:2 kada je akcija uglavnom ili isklju~ivo usmjerena prema protivniku a ne prema lopti. 4). pokazuje se znak upozorenja (znak br.

uz pretpostavku da se odbrambeni igra~ nije kretao. osim u slu~aju kada vratar izvodi izbacivanje (12:2 stav 2). uz pretpostavku da se vratar nije kretao. namjerno stopalom ili koljenom ili na bilo koji na~in uputio udarac u tijelo protivni~kog igra~a. koji je poku{ao privesti udatrac ili dodavanje. to se podrazumijeva i potplitanje (podmetanje) noge. odgurne protivnika koji je u trku ili skoku ili nasrne na njega tako da protivnik izgubi kontrolu nad svojim tijelom. ako je prekr{aj direktno ili indirektno zbog prekida. Ina~e bi se igra nastavila izvo|enjem slobodnog bacanja za protivnika (vidi Pravila 13:1a-b. Igra~ koji je po~inio "fizi~ki napad" za vrijeme trajanja igre mora biti isklju~en (16:9-11). Sudije moraju dati jasan znak da priznaju postignuti zgoditak.ZGODITAK 9. Zbog kr{enja pravila 8:2-7 dosu|uje se sedmerac u korist protivnika (Pravilo 14:1). 9. za posljedicu imao spre~avanje protivnika u jasnoj prilici za potizanje zgoditka. sbojom akcijom prouzro~io udarac u glavu ili vrat protivni~kog igra~a. 8.6.2.7. Mustafa Demir & dr. pogodi odbrambenog igra~a loptom u glavu prilikom poku{aja izravnog upu}ivanja lopte prema golu tokom izvo|enja slobodnog bacanja. ukoliko se nakon postizanja zgoditka i prije izvo|enja po~etnog bacanja oglasio zvu~ni signal na kraj utakmice ili poluvremena (po~etno bacanje se ne izvodi). Ferhat No`inovi} a) b) c) d) sa strane ili otraga udari ili povu~e za ruku igra~a. 8. Postizanje zgoditka treba se dozvoliti ukoliko je u~injen prekr{aj pravila od strane odbrambenog igra~a a lopta je svejedno u{la u gol. ako prije ili tokom udarca izvo|a~ ili njegovi suigra}i nisu po~inili prekr{aj. 31 . ali i tako|er 13:12 i 13:3). 6) biti }e ka`njeno diskvalifikacijom (16:6d). pobjednik je utakmica je nerije{ena ako obje ekipe imaju isti broj postignutih zgoditaka ili nisu postigle niti jedan zgoditak (vidi Pravilo 2:2). Zgoditak se vi{e ne mo`e poni{titi ako su ga sudije dosudile i dali znak da se izvede po~etno bacanje. 9.3. za posljedicu ima diskvalifikaciju (16:6e. Zgoditak treba priznati za protivnika ukoliko je igra~ ubacio loptu u vlastiti gol. Ekipa koja je postigla vi{e zgoditaka od protivnika.1. Sudija na liniji vrata potvr|uje da je zgoditak postignut sa dva kratka zvi`duka i Znakom br. 16:13b. na igrali{tu ili van njega (primjere vidi u Obja{njenju br. ovo se primjenjuje i u situacijama kada vratar napusti vratarev prostor i do|e u kontakt sa protivnikom u protunapadu. Slu`beni predstavnik koji je skrivio "fizi~ki napad" (fizi~ko obra~unavanje) mora biti diskvalificiran (16:6f).RUKOMET mr. Zgoditak se ne mo`e priznati ako su sudije ili mjerilac vremena prekinuti igru prije nego je lopta cijelim obimom pre{la gol liniju. ili isto tako. 12. pogodi vratara u glavu prilikom izvo|enja sedmerca. Zgoditak je postignut kada lopta u punom obimu pre|e liniju vrata (vidi sliku 4). Pravilo 9 .8.d). e) 8. Grubo nesportsko pona{anje igra~a ili slu`benog predstavnika. Fizi~ki napad koji se dogodi izvan vremena trajanja igre.

Mustafa Demir & dr. Igra~ koji izvodi po~etno bacanje mora jednom nogom stajati na sredi{njoj liniji prije nego lopta napusti njegovu ruku (13:1a).UBACIVANJE 11. Ako ekipa koja je dobila `rijeb odabere stranu. (Vidi Obja{njenje br. pa ~ak i onda kada je takav razmak manji od 3 metra. Ubacivanje bez sudijskog zvi`duka (vidi 15:3b) izvodi ekipa ~iji igra~i nisu zadnji dodirnuli loptu prije nego je pre{la liniju.5 metara sa svake strane sredi{ta). Pravilo 11 .1. 10.2. 11. 10. nakon kojega se mora bacanje izvesti u roku od 3 sekunde (13:1a). 11. Novi zrijeb vr{i se prije po~etka svakog produ`etka i sve odredbe Pravila 10:1 primjenjuju se tako|er i tokom produ`etka. Igra~ koji izvodi bacanje mora jednom nogom stajati na uzdu`noj liniji dok lopta ne napusti njegovu ruku. Igra~u nije dopu{teno spustiti loptu na tlo ili je odbijati od tla i poslije je ponovo uhvatiti (13:1a). 11. protivni~ki igra~i ne smiju pri}i izvo|a~u bli`e od 3 metra. Po~etno bacanje u drugom poluvremenu izvodi ekipa koja nije imala po~etno bacanje na po~etku utakmice.PO^ETNO BACANJE 10. Ferhat No`inovi} RUKOMET Pravilo 10 . stav 2 i 3). protivni~ki igra~i izvo|a~a mogu biti na obje polovice igrali{ta. Ozna~ava se zvi`dukom. protivni~ki igra~i moraju se nalaziti najmanje 3 metra udaljeni od izvo|a~a po~etnog bacanja (15:7). 10. sa sjeci{ta uzdu`ne linije i vanjske linije gola na strani gdje je lopta iza{la. igra se nastavlja po~etnim bacanjem koje izvodi ekipa koja je primila zgoditak (vidi Pravilo 9:2. Kod izvo|enja po~etnog bacanja nakon postignutog zgoditka. Suigra~ima izvo|a~a slobodnog bacanja nije dozvoljeno pre}i sredi{nju liniju. Kod izvo|enja po~etnog bacanja na po~etku svakog poluvremena (uklju~uju}i i po~etak svakog dijela produ`etaka) svi igra~i moraju biti na svojoj polovici igrali{ta.4. Me|utim. Na po~etku utakmice po~etno bacanje izvodi ekipa koja je dobila zrijeb i odabrala loptu. Na po~etku drugog poluvremena. 7).4. 11.5. njima je dozvoljeno da stoje neposredno ispred linije svog vratareva prostora.1. prije nego se da znak za izvo|enje (Pravio 15:1.2.3.3. stav 2). Ubacivanje se dosu|uje kada lopta cijelim obimom pre|e uzdu`nu liniju ili kada odbrambeni igra~ u polju zadnji dodirne loptu prije nego je ona pre{la njegovu vanjsku liniju gola. U oba slu~aja. protivni~ka ekipa tada ima pravo birati stranu. ekipe mijenjaju strane.mr. protivni~ka ekipa izvodi po~etno bacanje. 32 . Po~etno bacanje izvodi se u bilo kojem smjeru sa sredi{ta igrali{ta (uz toleranciju oko 1. Prilikom izvo|enja ubacivanja. Ubacivanje se izvodi sa mjesta na kojem je lopta pre{la uzdu`nu liniju ili ako je pre{la vanjsku liniju gola. Nakon svakog postignutog zgoditka.

Ako treba izre}i li~nu kanzu radi povreda pravila. koji bi normalno doveo do slobodnog bacanja po pravilu 13:1a-b.3. i da se treba primijeniti Pravilo 13:3 u slu~aju povrede pravila od strane vratareve ekipe nakon {to je izbacivanje bilo ozna~eno i prije nego {to je ono izvedeno.2. 4:5-6.RUKOMET mr. bez sudijskog zvi`duka (ipak vidi 15_3b). 7:8. 12. Pravilo 13 . U na~elu. Sudije moraju omogu}iti razvoj igre uste`u}i se od preuranjenog prekidanja igre dosu|ivanjem slobodnog bacanja. Mustafa Demir & dr. ako time ne oduzimaju prednost ekipi ~iji igra~i nisu po~inili prekr{aj. Izbacivanje se smatra izvedenim kada lopta kojom je igrao vratar pre|e liniju vratareva prostora. 6:7b. Igra~ima protivni~ke ekipe dozvoljeno je biti neposredno ispred linije ratarevog prostora. slobodno bacanje se koristi kao na~in nastavljanja igre u odre|enim slu~ajevima kada je igra prekinuta (kad je lopta u igri) ~ak i ako nije bio povrede pravila. 12. ukoliko je mjerilac vremena intervenisao. 8:8. Izbacivanje se dosu|uje: kada vratar ima loptu pod kontrolom unutar vratarevog prostora (pravilo 6:5) ili kada lopta pre|e vanjsku liniju vrata ako ju je zadnji dirao vratar ili igra~ protivni~ke ekipe. 7:10. ekipa u odbrani na~ini povredu pravila koja za posljedicu imaju oduzimanje lopte ekipi koja je u posjedu (vidi Pravila 4:2-3. 6:7b. Ferhat No`inovi} Pravilo 12 .3. sudije ne smiju dosuditi slobodno bacanje ako odbrambena ekipa do|e u posjed lopte neposredno poslije na~injenog prekr|aja od strane ekipe u napadu. 14:4-7 i 15:2-5). To zna~i da prema Pravilu 13:1a. 11:4. Vratar ne smije dirati loptu nakon izbacivanja prije nego je dodirne neki drugi igra~ (5:7. Isto tako. bacanjem koje odgovara situaciji radi koje je bila prekinuta. 5:5. 10:3.4. kada se igra mora odmah prekinuti. sudije ne bi smjeli intervenirati sve dok nije jasno da }e ekipa u napadu izgubiti loptu ili nije u mogu}nosti nastaviti napad. 13:1a). 13.IZBACIVANJE (VRATAREVO BACANJE) 12. Pravilo 13:2 ne primjenjuje se u slu~aju prekr{aja pravila 4:2-3 ili 4:5-6. 8:8). prema Pravilu 13:1b. 7:2-4. sudije mogu odmah prekinuti igru. 13:7-8. ali im nije dopu{teno dirati loptu prije nego pre|e liniju vratareva prostora (15:7. 4:5-6. 6:2b. 6:4.SLOBODNO BACANJE DOSU\IVANJE SLOBODNOG BACANJA 13. 12:3. 6:4. sudije prekidaju igru i nastavljaju je slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipu kada: a) ekipa koja je u posjedu lopte na~ini povredu pravila koja moraju za posljedicu imati oduzimanje lopte (vidi pravila 4:2-3. dogodi dok je lopta izvan igre. Ovo podrazumijeva da se u oba slu~aja lopta smatra izvan igre. stav 3). 5:6-11. U slu~aju da se prekr{aj. . Pored situacija navedenim u Pravilu 13:1a-b.1. igra se nastavlja. Izbacivanje izvodi vratar. U suprotnom izricanje kazne treba se odgoditi do zavr{etka trenutne akcije.2. 6:2a-b. iz vratareva prostora preko linije vratareva prostora.1. 7:7-8. 33 13. zbog prekr{aja koji je po~inila odbrambena ekipa. b) 13.

13.5. Slobodno bacanje nakon toga izvodi se nakon sudijskog zvi`duka (15:3b). Slobodno bacanje se uobi~ajeno izvodi bez sudijskog zvi`duka (vidi i 15:3b) u na~elu. 13. Ako sudija ili delegat (IHF ili kontinentalnog/nacionalnog saveza) prekine igru zbog prekr{aja koji je po~inio igra~ ili slu`beni predstavnik ekipe u odbrani. u na~elu sa mjesta na igrali{tu ispod mjesta gdje je lopta dotakla strop i elemente iznad igrali{ta. igra~ koji je u posjedu lopte mora smjesta ispustiti loptu ili je spustiti na tlo na mjestu na kojem se nalazi (16:3e). 13. ekipa koja nije posljednja dirala loptu dolazi u njen posjed. me|utim. Ista iznimka kao u prethodno stavu primjenjuje se i u slu~aju kada mjerilac vremena prekine igru zbog pogre{ne zamjene igra~a ili ulaska prekobrojnog igra~a prema Pravilima 4:2-3 ili 4:5-6. mjesto izvo|enja slobodnog bacanja mora se izmjestiti na najbli`u poziciju izvan ovoga ograni~enog podru~ja.6. Sudije moraju ispraviti polo`aj igra~a u napadu koji se nalaze izme|u linije slobodnog bacanja i vratarevog prostora tokom izvo|enja slobodnog bacanja. slobodno bacanje nikada se ne mo`e izvoditi unutar vratarevog prostora ekipe koja ga izvodi ili unutar linije slobodnog bacanja protivnika. Igra~i ekipe u napadu ne smiju dodirivati ili prelaziti liniju slobodnog bacanja protivni~ke ekipe prije nego je izvedeno slobodno bacanje (15:1). Ferhat No`inovi} RUKOMET a) b) c) ona ekipa koja je bila u posjedu lopte prije prekida igre.9. Bez obzira na osnovne principe i postupke koji su navedeni u prethodnim stavovima. nalazi unutar ovih navedenih prostora. ili je odbijati od tla i ponovo hvatati (13:1a). u skladu sa prethodnim stavovima. u na~elu sa mjesta na kojem se nalazila lopta u trenutku prekida. sa mjesta na kojem je u~injen prekr{aj iznimke ovog principa su sljede}e: U situacijama opisanim u Pravilu 13:4a-b. Njima je. protivni~ki igra~i moraju biti na udaljenosti najmanje 3 metra od izvo|a~a. ako je to povoljnija pozicija od one na kojoj se dogodio prekr{aj. U slu~aju 13:4c. Ukoliko se dosudi slobodno bacanje protiv ekipe koje je u posjedu lopte u trenutku sudijskog zvi`duka. u nastavku igre i dalje je u posjedu lopte. slobodno bacanje se izvodi nakon sudijskog zvi`duka. a napada~i dodiruju ili prelaze preko linije slobodnog bacanja nego je lopta napustila ruku izvo|a~a.mr. IZVO\ENJE SLOBODNOG BACANJA 13. U slu~aju kada se izvo|enje slobodnog bacanja izvodi uz sudijski zvi`duk. ne smije vi{e spustiti loptu na tlo i podi}i je ponovo.8. mora se dosuditi slobodno bacanje za ekipu u odbrani (13:1a). . "Davanje prednosti" shodno Pravilu 13:2 ne va`i u situacijama koje su regulisane Pravilom 13:4. slobodno bacanje izvodi se tako|er uz sudijski zvi`duk. ako nepravilan polo`aj ima uticaj na razvoj igre (15:1). kada je igra prekinuta jer je lopta dodirnula strop ili u~vr{}ene predmete iznad igrali{ta. lopta se dodjeljuje onoj ekipi koja je posljednja bila u posjedu lopte prije prekida igre. Kada je igra~ koji se sprema izvesti slobodno bacanje zauzeo ispravan polo`aj za izvo|enje bacanja sa loptom u ruci. ukoliko niti jedna ekipa nije bila u posjedu lopte. U svim situacijama kada se mjesto izvo|enja. Mustafa Demir & dr. Prilikom izvo|enja slobodnog bacanja. dozvoljeno stajati neposredno ispred linije vlastitog vratareva prostora ako se slobodno bacanje izvodi sa njihove linije slobodnog bacanja. tada se slobodno bacanje izvodi sa mjesta na kojem se lopta nalazila u trenutku prekida igre.7. Kako je navedeno u Pravilu 7:10. koji rezultira usmenom opomenom ili osobnom kaznom. 34 13. slobodno bacanje radi pasivne igre izvodi se sa mjesta na kojem se nalazi lopta kada je igra prekinuta.

Nije dozvoljeno izvr{iti zamjenu vratara ako je igra~ koji izvodi sedmerac zauzeo ispravan polo`aj za izvo|enje sa loptom u ruci.RUKOMET mr. 16:1d i 16:3c). ako je prilikom izvo|enja vratar prekora~io grani~nu liniju vratara. 8. Prilikom dosu|ivanja sedmerca. Sedmerac se dosu|uje kod: a) b) c) sprje~avanje jasne prilike za postizanje zgoditka od strane igra~a ili slu`benog predstavnika protivni~ke ekipe. Ukoliko napada~ nastavi akciju i postigne zgoditak uprkos prekr{aja odbrambenog igra~a. i da vi{e nije u jasnoj prilici za postizanje zgoditka.10. 14. Pravilo 15 . ako postane o~igledno da je napada~ izgubio loptu ili kontrolu nad tijelom radi prekr{aja. 14. Sedmerac se izvodi direktnim udarcem na vrata u roku od 3 sekunde nakon zvi`duka sudije u polju (13:1a). Ukoliko napada~ zadr`i potpunu kontrolu nad loptom i tijelom uprkos povrede Pravila 14:1a. U svakoj potencijalnoj situaciji sudije se moraju suzdr`ati od dosu|ivanja sedmerca prije nego se uvjere da je zaista neophodno dosuditi sedmerac. nema razloga dosuditi sedmerac. 14. 14. IZBACIVANJE. U slu~aju ne postupanja po istom. 14. UBACIVANJE. Izvo|a~ ili njegovi suigra~i ne smiju ponovo igrati loptom nakon izvo|enja sedmerca. SLOBODNO BACANJE I SEDMERAC) 15. Igra~i moraju ostati u ispravnom polo`aju sve dok lopta ne napusti ruku izvo|a~a. liniju 4m (1:7.4. Svi igra~i moraju zauzeti polo`aj koji odgovara konkretnoj vrsti bacanja.1. 35 . Svaki poku{aj zamjene vratara u takvoj situaciji kaznit }e se kao nesportsko pona{anja (8:4. protivni~ki igra~i moraju se nalaziti izvan linije slobodnog bacanja i najmanje 3 metra udaljeni od linije 7 metara. 14. 14. Prilikom izvo|enja sedmerca. o~ito je da ne postoji razlog za dosu|ivanje sedmerca. U suprotnom. na cijeloj povr{ini igrali{ta. 14. Za definiciju "jasne prilike za postizanje zgoditka" vidi Obja{njenje br.6. dok ona ne dotakne protivnika ili okvir vrata. ~ak i ako je nakon tog igra~ propustio realizirati jasnu situaciju za postizanje zgoditka. prije nego je lopta napustila ruku izvo|a~a. nepravilnog zvi`duka u jasnoj prilici za postizanje zgoditka.OSNOVNE SMJERNICE ZA IZVO\ENJE BACANJA (PO^ETNO BACANJE. 14.SEDMERAC 14. Sedmerac }e se ponoviti.8. Ferhat No`inovi} Pravilo 14 . Lopta mora biti u ruci izvo|a~a prije izvo|enja bacanja. sudije moraju dati znak za time-out (2:8).1.7.9. (Pravilo 13:1a). Mustafa Demir & dr. dosuditi }e se slobodno bacanje za protivni~ku ekipu (13:1a). osim u slu~aju postizanja zgoditka. 5:12).3. spre~avanje jasne prilike za postizanje zgoditka od strane osoba koje ne sudjeluju u igri (osim kod primjene Komentara Pravila 9:1). sve dok lopta ne napusti ruku izvo|a~a. Igra~ koji izvodi sedmerac ne smije dodirivati ili prelaziti liniju 7 metara prije nego lopta napusti njegovu ruku (13:1a).2. u suprotnom sedmerac }e se ponoviti ako nije bio postignut zgoditak. Nepravilan po~etni polo`aj mora se ispraviti (ipak vidi Pravilo 13:8 stav 2 i 15:7). Prilikom izvo|enja sedmerca suigra~i izvo|a~a moraju biti izvan linije slobodnog bacanja dok lopta ne napusti ruku izvo|a~a.5. dosu|uje se sedmerac. osim prema Pravilu 10:3 stav 2.

Opomena se mo`e dati za: a) prekr{aje i sli~ne povrede pravila prema protivniku (15:5 i 8:2). Ferhat No`inovi} RUKOMET 15. 13: "`uti karton" je dimenzija oko 9 x 12 cm). Bacanje se smatra izvedenim kada lopta napusti ruku izvo|a~a (vidi 12:2). Sudija mora dati znak zvi`dukom za nastavak igre: a) b) uvijek za po~etno bacanje (10:3) ili sedmerac (14:4) u slu~aju ubacivanja. Kod izvo|enja bacanja. nepravilan polo`aj odbrambenih igra~a mora se ispraviti (15:3b). Nepravilan polo`aj odbrambenih igra~a tokom izvo|enja po~etnog bacanja. Igra~ mora biti opomenut ukoliko odga|a ili spre~ava izvo|enje bacanja. kao i zapisni~ara/mjerioca vremena. 12:2). Sudija obavje{tava igra~a ili slu`benu osobu koja je po~inila prekr{aj. Zgoditak se mo`e posti}i iz svakog bacanja (osim u slu~aju izbacivanja. prekr{aje koji se progresivno ka`njavaju (8:3) prekr{aje prilikom izvo|enja bacanja od strane protivnika (15:7) nesportskog pona{anja igra~a ili slu`benog predstavnika (8:4) Opomena se mora dati za: b) c) d) 16. sudije moraju ispraviti ako ti time oduzeli prednost napada~ima koji brzo `ele izvesti bacanje. 15:7. Ako sudije daju znak za izvo|enje bacanja uprkos nepravilnom polo`aju odbrambenih igra~a. kada nije mogu} "auto-gol". izvo|a~ mora jednim dijelom noge biti u stalnom kontaktu s podlogom (13:1:1a). koji ne potpadaju u kategoriju "progresivnog ka`njavanja" po Pravilu 8:3.mr. Mustafa Demir & dr. Pravilo 16 . suigra~ ne mo`e dirati loptu niti mu je izvo|a~ mo`e predati (13:1a). Druga se noga mora podi}i i ponovo spustiti.2. U ponovljenom slu~aju mora biti isklju~en (16:1c i 16:3f). 15:5. ubacivanja ili slobodnog bacanja.1.3.2. (13:1a).KAZNE OPOMENA 16. – za nastavak nakon time-outa – za nastavak slobodnim bacanjem prema Pravilu 13:4 – kada se odugovla~i sa izvo|enjem – nakon ispravke polo`aja igra~a – nakon usmenog upozorenja ili opomene 15. Izvo|a~ ne smije ponovo igrati loptom poslije izvo|enja bacanja dok ona nije dodirnula drugog igra~a ili okvir vrata (13:1a). 36 . Nakon sudijskog zvi`duka izvo|a~ mora igrati loptom prije isteka 3 sekunde. 15. izbacivanja ili slobodnog bacanja.4. Osim u slu~aju izbacivanja. prilikom izvo|enja bacanja. tada ti igra~i smiju punopravno sudjelovati u igri. o dodijeljenoj opomeni podizanjem `utog kartona (Znak br. Ukoliko im je oduzeta prednosti. svojim nepravilnim polo`ajem ili na neki drugi na~in. 15:6.

3. Ferhat No`inovi} Opomena (`uti karton) Diskvalifikacija (crveni karton) ISKLJU^ENJE NA VREMENSKU KAZNU 2 MINUTE 16. za pogre{nu zamjenu igra~a ili ulazak prekobrojnog igra~a u igrali{te (4:5-6). Islju~enje 2 minuta 16. Vremenska kazna se uvijek odnosi na vrijeme trajanja igre od 2 minute: tre}e isklju~enje istoga igra~a povla~i njegovu diskvalifikaciju (16:6g).uzdignutom rukom i podignuta dva prsta. nakon {to je neko od njih ve} prije bio opomenut.4. a prije nego je igra nastavljena (16:12). kao posljedicu diskvalifikacije igra~a ili slu`benog osobe za vrijeme trajanja igre (16:8 stav 2). sudija mora jasno ka`njenom igra~u i zapisni~aru/mjeriocu vremena. za ponovljene prekr{aje koji se progresivno ka`njavaju (8:3) za ponovljeno nesportsko pona{anje igra~a na igrali{tu ili izvan njega (8:4). niti smije u}i u igrali{te kao zamjena. pokazati da ga ka`njava isklju~enjem na vremensku kaznu od 2 minute propisanim znakom . Isklju~enje na dvije minute mora se dosuditi: a) b) c) d) e) f) g) h) 16. Nakon {to je dosudio time-out. kome je upravo izre~ena kazna na 2 minute.5. Isklju~enom igra~u nije dozvoljeno sudjelovanje u igri tokom vremena trajanja kazne. Mustafa Demir & dr. zbog neispu{tanja lopte ili njenog odlaganja na tlo kada je dosu|eno slobodno bacanje protiv ekipe koja je u posjedu lopte (13:5) za ponovljeni prekr{aj dok protivnik izvodi jedno od bacanja (15:7). Vrijeme isklju~enja po~inje se mjeriti nakon zvi`duka za nastavak igre. 37 . za drugi slu~aj nesportskog pona{anja bilo koje slu`bene osobe prema Pravilu 16:1d (8:4). zbog nesportskog pona{anja igra~a.RUKOMET mr.

tokom vremena trajanja igre. Ferhat No`inovi} RUKOMET Ako vrijeme isklju~enja igra~a u trenutku zavr{etka prvog poluvremena nije istaklo.7. u principu odnosi samo na ostatak vremena utakmice u kojoj je dodijeljena. prije po~etka utakmice ili tokom poluvremena (8:7. Takva diskvalifikacija mora se obrazlo`iti u zapisniku utakmice.6. zbog fizi~kog napada igra~a van vremena trajanja igre. Mustafa Demir & dr.9. ISKLJU^ENJE 16. c) d) e) f) g) h) 16. dizanjem. Isto vrijedi i za produ`etke. Nakon {to dosude time-out. igra~u ili slu`benoj osobi nije dopu{teno da ima bilo koji na~in komuniciranja sa ekipom. zbog prekr{aja koji ugro`ava protivnikovo zdravlje (8:5). nakon napu{tanja terena. To je sudijska odluka na osnovu njihovog sagledavanja ~injenica. Diskvalifikacija se mora dosuditi: a) b) kod ulaska u igrali{te igra~a koji nema pravo sudjelovanja (4:3) prilikom tre}eg (ili slijede}eg) slu~aja nesportskog pona{anja bilo koje od slu`benih osoba jedne ekipe. Diskvalifikacija igra~a ili slu`bene osobe vrijedi uvijek do kraja preostalog vremena igre. Diskvalifikacija smanjuje broj igra~a ili slu`benih osoba koji su na raspolaganju ekipi (osim u slu~aju navedenom u 16:13b). uvijek povla~i za sobom isklju~enje na 2 minute za ekipu. sudije moraju jasno pokazati diskvalifikaciju igra~u ili slu`benoj osobi koja je po~inila prekr{aj i zapisni~aru/mjeriocu vremena. 16:13b. sudije moraju jasno pokazati isklju~enje igra~u koji ga je po~inio i zapisni~aru/mjeriocu vremena. Igra~ ili slu`bena osoba mora odmah napustiti igrali{te i prostor za zamjenu igra~a. propisanim znakom-sudija prekrsti ruke iznad glave. Isklju~enje do kraja utakmice mora se dosuditi: Kada se igra~ fizi~ki obra~unava (definisano u Pravilu 8:7) za vrijeme trajanja igre (vidi Pravilo 16:13. crvenog kartona ("crveni karton" je dimenzija oko 9 x 12 cm). osim u slu~aju kada je dosu|ena kao posljedica fizi~kog obra~unavanja (16:6e-f) i potpada pod kategoriju a ili d u Obja{njenju br. Me|utim. Diskvalifikacija igra~a ili slu`bene osobe. zbog tre}eg isklju~enja na 2 minute istog igra~a (16:5). Ekipi je me|utim dozvoljeno pove}ati broj igra~a u polju nakon {to je isteklo vrijeme kazne od 2 minute. zbog grubog nesportskog pona{anja igra~a ili slu`bene osobe na igrali{tu ili izvan njega (8:6). 6. 16. Diskvalifikacija ne treba za sobom da povla~i naknadne posljedice poslije utakmice.8. smanjenje ekipe u polju trajati }e 4 minute ukoliko je igra~ bio diskvalifikovan u situaciji navedenoj u Pravilu 16:12. na igrali{tu ili izvan njega. Nakon dosu|enog time-outa. (17:11). prenosi se u drugo poluvrijeme. 38 . DISKVALIFIKACIJA 16.mr. 16. stav 1 i Pravilo 2:6) na igrali{tu ili izvan njega.d). To podrazumijeva da se ekipa smanjuje za jednog igra~a u polju (16:3g). zbog fizi~kog napada slu`bene osobe (8:7). zbog ponovljenog nesportskog pona{anja igra~a ili slu`bene osobe tokom poluvremena (16:13d). nakon {to je jedna od njih ve} prije bila ka`njena isklju~enjem na dvije minute po Pravilu 16:3d (8:4).10. Diskvalifikacija se.

VI[E OD JEDNE POVREDE PRAVILA U ISTOJ SITUACIJI 16. Ipak. b) c) d) PREKR[AJI IZVAN VREMENA TRAJANJA IGRE 16.13. tada se. ovo se uvijek odnosi u slu~aju prekr{aja koje tretiramo kao fizi~ko obra~unavanje.RUKOMET mr. prije nego je utakmica nastavljena. ova kombinirana kazna za posljedicu ima redukciju u polju za igru u trajanju od 4 minute (16:8. ekipa se tada dodatno ka`njava. Isklju~eni igra~ ne smije se zamijeniti i mora odmah napustiti igrali{te i prostor za zamjene. nije mu dopu{teno da ima bilo koji na~in komuniciranja sa ekipom. (ako je dodatno isklju~enje na 2 minute igra~u tre}e isklju~enje. Isklju~enje se uvijek odnosi na preostalo vrijeme trajanja igre. ako se igra~ kojemu je upravo izre~ena vremenska kazna na 2 minute grubo nesportski pona{ao prije nego je igra nastavljena. tada se tom igra~u dosu|uje dodatne 2 minute isklju~enja (16:3h). ekipa se dopunski ka`njava. ako se igra~ kojemu je upravo izre~ena diskvalifikacija (direktno ili kao tre}e isklju~enje) grubo nesportski pona{a prije nastavka igre.12. Ova pravila odnose se na "vrijeme igre" uklju~uju}i produ`etke i time-ut ali ne i poluvremena (vidi 2:8). pa }e nastaviti igru sa igra~em manje u polju za 4 minute. Sudije moraju obrazlo`iti isklju~enje igra~a u zapisniku utakmice. a ti prekr{aji zahtijevaju druga~ije kazne. 39 . nakon odlaska. stav 2.11. igra~ se diskvalificira). radi daljnjeg postupanja ovla{tenih tijela (17:11). i nastavit }e igru sa igra~em manje u vremenu od 4 minute. dosu|uje samo najte`e kazna. i ekipa mora nastaviti igru sa jednim igra~em manje na igrali{tu.). ako se igra~ kojem je upravo izre~ena diskvalifikacija (izravno ili kao tre}e isklju~enje) nesportski pona{a prije nastavka igre. 16:6 i 16:9 generalno uklju~uju prekr{aje tokom vremena trajanja igre. Ako igra~ ili slu`bena osoba po~ini vi{e povreda pravila istovremeno ili u nizu. Situacija opisane u Pravilima 16:1. Ferhat No`inovi} Isklju~enje do kraja Time-out 16. prije nastavka igre. 16:3. Mustafa Demir & dr. u na~elu. postoje neki izuzetci. igra~ se diskvalificira (16:6d). kojom prilikom ekipa nastavlja igrati smanjenim brojem igra~a u polju u vremenu od 4 minute: a) ako se igra~ kojem je upravo dosu|ena vremenska kazna na 2 minute nakon toga nesportski pona{a.

Kada druga ekipa do|e u posjed lopte. grubo nesportsko pona{anje ili fizi~ko obra~unavanje od strane igra~a ili slu`bene osobe koje se dogodilo tokom utakmice ali izvan vremena igre. On postaje sudija u polju kada ekipa u odbrani do|e u posjed lopte. jedan od sudija postavlja se u poziciju "sudije u polju" iza ekipe koja izvodi po~etno bacanje. Pravilo 17 . vrata i lopti prije po~etka utakmice. uz prisustvo drugog sudije i kapitena obiju ekipa (10:1). ovaj sudija zauzima poziciju iza vanjske linije vrata sada odbrambene ekipe. Njima poma`e zapisni~ar i mjerilac vremena. Sudije nadziru pona{anje igra~a po~ev{i od trenutka ulaska u sportski objekat i zavr{ava izlaskom iz njega. Jedan sudija vr{i "`rijebanje". cijelu utakmicu trebaju voditi jedne te iste sudije. Poslije zavr{etka igre: e) Pisani izvje{taj. Na po~etku utakmice. h).5. ekipa mo`e nastaviti igru istim brojem igra~a na igrali{tu kao i u trenutku zavr{etka poluvremena. Drugi sudija zapo~inje utakmicu kao "sudija kraj vrata" na vanjskoj liniji vrata ekipe koja je bila u odbrani na po~etku utakmice. osiguravaju da je broj igra~a i slu`benih osoba u prostoru za zamjene u propisanim granicama. 17. i moraju ka`njavati svaki prekr{aj (vidi i Pravila 13:2 i 14:2). oni odlu~uju kojom }e se loptom igrati (Pravila 1 i 3:1) Sudije utvr|uju da li su svi igra~i obje ekipe u propisanim dresovima. 17. utvr|uju i provjeravaju prisutnost "slu`benog predstavnika" obiju ekipa. Ferhat No`inovi} RUKOMET Nesportsko pona{anje.6. sve nepravilnosti moraju se otkloniti (4:1-2 i 4:7-9).SUDIJE 17. U na~elu. Tokom poluvremena c) d) Nakon disskvalifikacije tokom poluvremena.2.mr. 17.3. Tokom utakmice sudija moraju vi{e puta me|usobno zamijeniti strane. 17.1. Sudije su odgovorni za pregled igrali{ta. provjeravaju zapisnik utakmice i opremu igra~a. Mustafa Demir & dr. Svaku utakmicu sude dvojica ravnopravnih sudija. 40 . 17. daje se opomena u slu~aju nesportskog pona{anja (16:1d) daje se diskvalifikacija u slu~aju ponovnog ili grubog nesportskog pona{anja ili u slu~aju fizi~kog napada (Pravilo 16:6b. u slu~aju ponovljenog nesportskog pona{anja bez obzira na Pravila 16:3 c-d koja se primjenjuju tokom vremena trajanja igre.4. Njihova je odgovornost da osiguraju odigravanje utakmice u skladu s pravilima. mora se kazniti na slijede}i na~in: Prije po~etka igre: a) b) daje se opomena u slu~aju nesportskog pona{anja (16:1d) daje se diskvalifikacija u slu~aju grubog nesportskog pona{anja ili fizi~kog obra~una (16:6d-f) ali se ekipi dozvoljava zapo~eti igru sa 12 igra~a i 4 slu`bene osobe. d-f. Sudija u polju zapo~inje utakmicu zvi`dukom za izvo|enje po~etnog bacanja (10:3).

2. Isklju~enja (16:11) i diskvalifikacije navedene u Pravilu 16:8. 4 stav moraju biti obrazlo`ene u zapisniku utakmice. Ukoliko postoji ikakva sumnja u ta~nost mjerenja vremena. glavni zadatak mjerioca vremena je vo|enje vremena igre. 9. Op}enito mjerilac vremena mo`e prekinuti igru samo kada je to neophodno. Ukoliko nema javnog mjernog ure|aja sa automatskim zavr{nim signalom. prevladat }e odluka sudije u polju. Ferhat No`inovi} Ako jedan od sudija nije u mogu}nosti suditi do kraja utakmice. ovakva se situacije rje{ava u skladu s propozicijama toga takmi~enja). 17.MJERILAC VREMA I ZAPISNI^AR 18. Tako|er vidi Obja{njenje br.7. . Nakon sudijskog dogovora. Pravilo 18 . mjerilac vremena je odgovoran za davanje zavr{nog signala na kraju poluvremena i na kraju utakmice (vidi pravilo 2:3).13. time-outa i vremena kazne za isklju~enog igra~a. Ako obojica sudija dosude prekr{aj i njihova odluka je jedinstvena u pogledu ekipe koja je skrivila prekr{aj.10. sudije donose zajedni~ku odluku (vidi tako|er i Pravilo 2:3). 17. 17. drugi sudija nastavit }e suditi utakmicu sam. Mustafa Demir & dr. glavni zadatak zapisni~ara je vo|enje evidencije igra~a.11. U na~elu. 15:3b). Ukoliko se ne mogu slo`iti oko odluke. Nakon utakmice sudije su odgovorne za uredno i ta~no sastavljanje zapisnika. Isto tako. diskvalifikacija i isklju~enja. Ostali zadaci kao {to su kontrola broja igra~a i slu`benih osoba u prostoru za zamjene.9. Obavezno je dati time-out. daju jasno vidljiv znak rukom i igra se nastavlja nakon zvi`duka (2:8f. (Za takmi~enja pod ingerencijom IHF-a i kontinentalne federacije. @alba se mo`e ulo`iti samo na odluke koje su protivne pravilima. smatraju se zajedni~ko m odgovorno{}u. 17.1. 17. 17.RUKOMET mr. Mora se sve poku{ati kako bi se utakmica nastavila. Ukoliko obojica sudija dosude prekr{aj ili lopta iza|e izvan igrali{te. Ukoliko ne postoji javni mjerni ure|aj. zgoditaka. Tokom utakmice samo se "slu`beni predstavnici" ekipa imaju pravo obra}ati sudijama. 17. mjerilac vremena mora postaviti karton na zapisni~kom stolu. a sudije imaju razli~ito mi{ljenje kojoj ekipi treba pripasti lopta.14. vremenskih kazni. ulazak i izlazak rezervnih igra~a. mjerilac vremena mora izvje{tavati slu`bene predstavnike ekipe o odigranom vremenu ili o preostalom vremenu igre posebno tokom prekida vremena. Obojica sudija odgovorna su za kontrolu vremena trajanja igre. 41 18. Sudije imaju pravo privremeno ili trajno prekinuti utakmicu. Obojica sudija odgovorna su za bilje`enje zgoditaka. 17. koje se odnosi na pravilan postupak prilikom intervencije zapisni~ara/mjerioca vremena kad izvr{avaju svoje gore navedene zadatke. prije nego se donose odluka o trajnom prekidu. koji pokazuje vrijeme isteka isklju~enja i broj isklju~enog igra~a. ulazak igra~a u igrali{te koji nema pravo nastupa. donosi se zajedni~ka odluka do koje sudije dolaze nakon me|usobne konsultacije. ulazak igra~a koji je do{ao nakon po~etka utakmice. izri~e se te`a kazna. Crna boja dresa u prvom redu namijenjena je sudijama. Odluke koje donesu sudije na osnovu njihovog zapa`ena ili njihovih sagledavanja ~injenica su kona~ne. Isto tako vode zabilje{ke opomena. ali i imaju razli~ita mi{ljenja o te`ini kazne. time-outa.8.12. Ukoliko na javnom mjernom ure|aju nema mogu}nost prikaza i vremena isklju~enja (najmanje tri za svaku ekipu na takmi~enjima pod okriljem IHF-a).

U slu~aju da jedna od ekipa pobijedi oba poluvremena susret se zavr{ava sa rezultatom od 2:0. Mustafa Demir & dr. Izme|u dva poluvremena je pauza od 5 minuta. 42 . Golovi postavljeni na gol-aut liniji su opremljeni tako da se mogu staviti u pijesak i garantuju potpunu sigurnost. TRAJANJE SUSRETA Utakmica po~inje tako da sudija baca loptu u zrak (kao u ko{arci) na sredini igrali{ta. Trajanje susreta je podijeljeno u dva poluvremena. U slu~aju nerije{enog rezultata na kraju prvog poluvremena vr{i se sudijsko podbacivanje i igra se sve dok jedna od dvije ekipe ne postigne pogodak. TEREN ZA IGRU TEREN za igru.mr. 6 metara ispred gol-aut linije. Ferhat No`inovi} RUKOMET P RAVILA IGRE RUKOMETA NA PIJESKU (BEACH HANDBALL) Rukomet na pla`i (pijesku je kolektivan sport izme|u dvije ekipe koje imaju za cilju ubaciti loptu u suparni~ki gol. Sastaviti teren za rukomet na pla`i je jednostavno i zahtijeva veoma malo vremena. u trajanju od 10 minuta. 1) 2) Ekipa koja pobijedi prvo poluvrijeme dobija 1 bod. na dnu prekriven pijeskom (pr`inom) je pravouglog oblika i dimenzija 12 metara {irine i 27 metara du`ine. Golmanov prostor je ograni~en paralelno sa gol-aut linijom. Drugo poluvrijeme zapo~inje na isti na~in kao i prvo poluvrijeme sudijskim podbacivanjem. Golovi imaju dimenzije 3 metra {irine i 2 metra visine i postavljeni su na gol-aut liniji.

ali je postavljen ili ne Dozvoljeno je da igra~i izvode vra}anje lopte u igru. slijedi izvo|enje jedan protiv golmana. pri ~emu se dodjeljuju dva boda protivni~koj ekipi. KA`NJIVOST Ukinuta su privremena ka`njavanja.izvodi se sa sredine linije koja ozna~ava neutralnu zonu. GOLOVI POSTIGNUTI OD STRANE GOLMANA Kada golman realizuje gol. ekipi se dodjeljuje jedan bod.RUKOMET mr.neutralna zona U toku izvo|enja faula izme|u odbrambenog igra~a i igra~a koji izvodi faul treba biti distanca od jednog metra Dozvoljeno je izvo|enje SLOBODNOG UDARCA i sa linije od 6 metara bez obzira na odbranu. U slu~aju o{trog faula slijedi diskvalifikacija igra~a koji se u potpunosti mora udaljiti sa terena i biva zamijenjen sa drugim igra~em. ekipa dobija dodatni bod za razliku od igra~a (kada realizuje pogodak). Ferhat No`inovi} U slu~aju da svaka ekipa pobijedi po jedno poluvrijeme. vra}anje lopte u igru po~inje od strane golmana (iz njegovog prostora) U toku vra}anja lopte u igru od strane sudije (sudijsko podbacivanje) dozvoljeno je dodavanje lopte unutar njegovog prostora .vrijedi dva boda. U rukometu na pla`i kontakti izme|u igra~a su ka`njivi sa velikom strogo{}u. {utiranje sa sedam metara i jedan protiv golmana. koji ne daju dodatno sabiranje. 10) U toku vra}anja lopte u igru sa bo~ne linije nije dozvoljeno direktno {utiranje na gol 11) Izvo|enje sedmeraca . PRAVILA I POSEBNE ODLUKE 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) Utakmica po~inje sudijskim podbacivanjem Dozvoljeno je bacati se na loptu Dozvoljeno je uzeti loptu iz golmanovog prostora nije dozvoljeno ostaviti loptu na pijesku du`e od tri sekunde Poslije postignutog pogodka. postavljanje le|a itd. Ako je gol realizovan izravno cepelin . RA~UNANJE GOLOVA I KA@NJAVANJE Prilikom postizanja pogodka. Mustafa Demir & dr. 43 . Svaki prekr{aj je ka`njen tako da se ekipi protivni~koj dodjeljuje dodatni bod. Izuzetak su golovi postignuti iz neutralne zone (golmanov prostor). ~ak i iz neutralnog prostora. Ako je gol realizovan iz dvostrukog cepelina vrijedi tri boda. 12) Nije dozvoljeno da se igra~ koji izvodi faul potpoma`e od svog igra~a.

Sudija dodjeljuje time out samo kada je lopta van terena ili kada ekipa koja je tra`ila time out ima loptu.vrata se nalaze na sredini vanjske linije golmanovog prostora i du`ine su 3 metra. Pobje|uje ekipa koja je nakon kompletne serije realizovala vi{e golova.mr.3. Na zvi`duk sudije.2. – linija golmanovog prostora je paralelna sa vanjskom linijom od koje je udaljena 6 metara – prostor za igru je du`ine 15 metara. JEDAN PROTIV GOLMANA U slu~aju nerije{enog rezultata po isteku drugog poluvremena (1 : 1) slijedi izvo|enje JEDAN PROTIV GOLJMANA. Realizacija gola vrijedi dva boda. tako `enskih kao i mije{anih ekipa. Daje loptu golmanu.1. Golman mo`e odlu~iti da {utira direktno na gol . i {irine 12 metara. Du`ina igrali{ta (dugi krajevi igrali{ta) se zove Bo~ne linije dok kra}i dijelovi igrali{ta se zovu vanjske linije igrali{ta – gol . PRIJEDLOG DOPUNE VA@E]IH PRAVILA IGRE BEACH HANDBALL (ZADNJA PRAVILA) Pravila igre po EHF (izdavanje august 1997. U slu~aju nerije{enog rezultata produ`ava se izvo|enje {uteva sve dotle dok jedna od dvije ekipe ne ostvare prednost u golovima. Pravila koja slijede su u potpunosti obja{njena.) su jednim dijelom nadopunjene sa pravilima Beach Handball-a. Svaki igra~ polazi na zvi`duk sudije iz jednog od dva bo~na ugla. 14. Teren za igru je pravouglog oblika veli~ine 27 metara i {irine 12 metara (uzimaju}i u obzir prostor za igru i dva golmanova prostora). akcija se poni{tava i ne mo`e se ponoviti. za bilo koji faul napravljen na napada~u od strane golmana slijedi dodjeljivanje dva boda protivni~koj ekipi. – sadr`i prostor za igru i dva golmanova prostora – povr{ina igrali{ta mora imati sloj pr`ine debljine najmanje 40 cm – oko igrali{ta mora biti predvi|en prostor od 3 m.za svako poluvrijeme . koji ima tri sekunde za dodavanje lopte (unutar golmanovog prostora) svom suigra~u koji se slobodno kre}e po ~itavom terenu.2 boda.iza gola protivnika. god. U sv ome izvo|enju u~estvuje pet razli~itih igra~a za svaku ekipu. mogu biti sastavljene kako od mu{kih ekipa. Ukoliko dolazi do {utiranja cepelina ekipi se dodjeljuju dva boda. 1. Pravilo 1 .out linija i postavljena je u pijesak. Mustafa Demir & dr. – linija izme|u stativa se zove gol . Ukoliko lopta u toku dodavanja dodirne pijesak.Teren za igru 1. golman protivni~ke ekipe mo`e iza}i iz svog prostora.po jedan time out. Utakmice i turniri Bach Handball-a se mogu igrati tj. 1. – zapisni~ki stol treba da bude takav da omogu}i prisustvo najmanje tri osobe i mora najmanje biti udaljen tri metra od bo~ne linije u visini sredine igrali{ta 44 . Nakon {uta igra~a koji je {utirao stavlja se iza gol-aut linije . a visine 2 metra. Ferhat No`inovi} RUKOMET TIME OUT Sv aka ekipa mo`e zatra`iti .

– prostor za zamjenu igra~a mora biti du`ine 15 metara i {irine 3 metra. 3. Za mje{ovite utakmice se koristi mala lopta. ka i za djecu. – Beach Handball se igra sa gumenom loptom. 2. ali ne mijenjaju prostor za zamjenu igra~a. – U slu~aju nerije{enog rezultata na kraju jednog poluvremena koristi se metod [UT NA GOL i postignuti gol odre|uje pobjednika. 3.370 grama. Da bi se izbjegao prekid golman u saradnji sa sudijama mo`e zamijeniti loptu u {to kra}em vremenskom periodu. Poslije poluvremena ekipe vr{e promjenu strana za igru. dok bacanje nov~i}a odre|uje stranu igrali{ta. – Po pravilu jedna ekipa treba da sadr`i 8 igra~a. i obima 54 . – Svako poluvrijeme zapo~inje sudijskim podbacivanjem.1.RUKOMET mr. – Svi igra~i trebaju igrati bosih stopala. Lopte za zamjenu (eventualnu) u toku utakmice moraju biti stavljene na odre|eno mjesto. 16. Za mu{karce se koristi lopta te`ine 350 .4.2. Ako je broj igra~a manji od broja 4 igra se prekida i ekipa gubi susret. 3. i obima 50 . – Jedna utakmica sadr`i dva poluvremena koji daju ta~an rezultat utakmice. Druga ekipa odre|uje stranu na kojoj }e se vr{iti zamjena igra~a. Osim ovoga mo`e slijediti {ut sa mjesta gdje je izvr{ena pogre{na zamjena. Sportske patike i ostali tipovi patika nisu dozvoljeni. najmanje 6 igra~a trebaju biti predstavljeni na po~etku utakmice.1.Ekipe 3.5.6.52 cm. prekida se igra i mo`e se nastaviti samo sa SLOBODNIM [UTOM (pravilo 13) ili {utom sa 6 metara (pravilo 14).4. Ferhat No`inovi} 15. – U slu~aju pogre{ne zamjene. 2. 3. 2.3. – Prije po~etka utakmice na raspolaganju se trebaju nalaziti najmanje tri lopte . Pravilo broj 4 .2.trebaju biti iste i orginalne.3. igra~ koji je pogrije{io mora biti ka`njen. Ove poteze izvodi protivni~ka ekipa. Pravilo broj 3 3. na svakom vanjskom bo~nom dijelu igrali{ta predvi|en je prostor za zamjenu – golmani mogu napustiti teren za igru cijelom bo~nom linijom ili bo~nom linijom svog golmanskog prostora – golmani ulaze u igru u prostoru bo~ne linije golmanskog prostora. koja omogu}ava dobro pripajanje za dlan. Dozvoljava se igrati u ~arapama kao i upotreba sportskih poveza. 45 . – Maksimalno 4 igra~a svake ekipe (3 igra~a plus golman) mogu biti u terenu za igru.300 grama. Za `ene se koristi lopta te`ine 280 . Ostali igra~i su rezerve koji se nalaze u prostoru za zamjenu. iza svakog gola. Pravilo broj 2 2. – Svaka ekipa mo`e tra`iti tajm-aut za svako poluvrijeme. a pauza izme|u dva poluvremena je 5 minuta.56 cm. Pobjednik svakog poluvremena osvaja jedan bod. Svako poluvrijeme traje 10 minuta. igra zapo~inje sudijskim podbacivanjem (pravilo broj 15). Mustafa Demir & dr.

7.) – Golman mo`e napustiti prostor za igru. Gol se priznaje i ozna~ava jedan bod kada lopta pre|e liniju gola. Mustafa Demir & dr. 3. igra~i koji su bili diskvalifikovani pravilo /17. Ako golman odlu~i da u~estvuje u jednom od {uteva.bacati se na loptu .1.Golman 3.2. 3. – Zamjena golmana. Lopta ne mo`e stajati na pijesku du`e od tri sekunde i igra~ koji je posljednji dotakne ne mo`e je ponovo uzeti.Odnos prema protivniku 8. Pravilo broj 9 .7. Dozvoljeno je igrati . Ferhat No`inovi} RUKOMET Pravilo broj 5 . U slu~aju da su ekipe pobijedile po jedno poluvrijeme koristi se metod jedan protiv golmana. Kada golman nije u kontaktu sa loptom.1.7.11.1. igra zapo~inje od strane golmana iz golmanovog prostora..kada se kotrlja ili kada se nalazi na pijesku.3. – Ako golman postigne pogodak kao igra~. 46 .3. 3. Ako golman postigne gol iz golmanovog prostora sa DIREKTNIM [UTOM u toku akcije JEDAN PROTIV GOLMANA ekipi se dodjeljuje jedan bod ekstra. Igra~i ne mogu u}i u golmanov prostor i koristiti SLOBODAN [UT. 4.Igra sa loptom 7. on preuzima ulogu igra~a. 3. prelaze}i bo~nu liniju prostora za zamjene (svoje ekipe) ili prelaze}i liniju gola (pravilo 1. Pravilo broj 6 6.1.1. Svaka ekipa odre|uje 5 igra~a koji se takmi~e u {utevima sa protivni~kom ekipom. Igra~i koji su bili udaljeni (pravilo 17.mr. – Lopta se mo`e uvijek uzeti (igrati) kada se kotrlja ili kada se nalazi na pijesku i u golmanovom prostoru.) ili isklju~eni (17. – Poslije svakog postignutog gola. Pravilo broj 8 .8.3..Rezultat koji odlu~uje rezultat utakmice 9.7. – spektakularne faze igre omogu}avaju dobivanje dodanog boda – poslije svakog pogodka igra se nastavlja ubacivanjem lopte u igru od strane golmana.10. 9.9.1.).) mogu ponovo u}i u igru ili mogu biti zamijenjeni ~im se uka`e mogu}nost za TURNOVER izme|u dvije ekipe. Golman mo`e u}i u igru (prostor za igru) prelaze}i bo~nu liniju svog golmanskog prostora (pravilo 1. ekipi se dodjeljuju dopunski (naknadni) bod.2. 4.). Pravilo broj 7 . mo`e napustiti svoju golmanski prostor i u~estvovati u igri kao i svi ostali igra~i (mo`e u}i u prostor za igru).3. {est metara izuzev {uta (pravilo 9.) mogu biti zamijenjeni ~im postoji mogu}nost za TURNOVER izme|u dvije ekipe. iz njegovog prostora.

a spasi gol i prekr{i pravilo slijedi {ut sa {est metara. 10. Ferhat No`inovi} a drugi igra~ ga zamjenjuje postavljaju}i se na gol.9) 47 . Igra~i poslije {uta ponovo se vra}aju u prostor za rezerve.Ponovno stavljanje u igru 11.1. 11.1.4. Mustafa Demir & dr..) Pravilo I.3. Ako golman napusti golmanov prostor mo`e se ponovo vratiti jer nije u posjedu lopte. Svako poluvrijeme po~inje sudijskim podbacivanjem.[utiranje golmana 12. Oba golmana zapo~inju ovaj element igre postavljaju}i se na gol . Kada se realizuje gol u toku igre.7. U po~etku igra~ mora staviti stopalo na mjesto gdje se spajaju linija golmanskog prostora i linija prostora za igru.H:F: Ponovni po~etak igre se zapo~inje kada lopta u potpunosti pre|e bo~nu liniju.4.1.7.1. U toku zapo~injanja igre odbrambeni igra~i moraju se postaviti Pravilo broj 12 .kruga nije odlu~en produ`ava se izvo|enje jedan protiv golmana. Odluka o pobjedniku slijedi kada su ekipe izvele jednak broj {uteva.1. I. – U toku akcije jedan protiv golmana svi igra~i koji u~estvuju trebaju ostati u prostoru za rezerve. i nakon tri sekunde mora ili dodati loptu suigra~u ili {utirati direkt na gol protivnika. [ut golmana se koristi kada lopta pre|e vanjsku liniju gola ili golmanskog prostora. Igra~i zauzimaju pozicije u terenu zavisno od njihovih mogu}nosti (tra`e najbolju soluciju za tra`enje lopte). 9. U toku ovog dodavanja lopta ne smije dotaknuti pijesak. 5.F. 9.liniju. – Ako golman u fazi odbrane spasi gol u toku izvo|enja jedan protiv golmana. 11. 9. U situaciji jedan protiv golmana sudija baca nov~i} (odre|ivanje strane igrali{ta) odakle se po~inje izvoditi jedan protiv golmana. Golman sa loptom mora ostati u svom golmanskom prostoru.2.Po~etak susreta 10. 10. 10.5. pobjednik je ekipa koja je na osnovu pet {uteva dala vi{e golova. – Ako je broj igra~a manji od broja pet u jednom krugu ekipa }e imati manji broj mogu}nosti jer nijedan igra~ ne}e mo}i {utirati po drugi put.2. 9. (pravilo broj 5. Primjenjuju se pravila 11.3. Pravilo broj 11 . U ovom slu~aju druga ekipa po~inje prva izvoditi {uteve jedan protiv golmana. Pravilo broj 10 . – Ako rezultat u toku prvog poluvremena .4.H.RUKOMET mr. najmanje jedan metar na udaljenosti od igra~a koji izvodi akciju. U momentu kada lopta napusti ruku igra~a oba golmana mogu i}i naprijed. Kada sudija da znak igra~ dodaje loptu golmanu na gol-aut liniju.2. U slu~aju pogre{ke akcija se prekida..6. a da lopta ne dodirne pijesak. 9.3. 11. U ovom slu~aju ekipe mijenjaju polo`aj u igrali{tu i ponovo se mora birati {est igra~a (idi pravilo broj 6). igra se nastvlja ubacivanjem lopte iz golmanskog prostora (dok u klasi~nom rukometu se zapo~inje sa centra).

Pravilo broj 14 se izvodi kada: Igra~ koji {utira ne mo`e dodirnuti ili u}i u golmanov prostor prije nego {to lopta napusti njegovu ruku (slobodan {ut). tj. Ako se postigne gol u toku {uta sa {est metara dodjeljuje je jedan bod ekstra (pravilo 9.1. 48 . 13. 13.mr.1. Pravilo broj 14 . Mustafa Demir & dr.Slobodan {ut 13.1. gdje je do{lo do prekida igre. 13. Svi se moraju staviti na liniju golmanovog prostora.2. Slobodan {ut se izvodi sa mjesta gdje je do{lo do povrede pravila.3. U slu~aju da jedna od ekipa povrijedi pravila koristi se slobodan {ut. u toku izvo|enja slobodnog {uta ekipa koja je u fazi napada mora biti najmanje jedan metar od linije golmanovog prostora.[ut sa {est metara 14. Ferhat No`inovi} RUKOMET Pravilo broj 13 . Izvodi se sa mjesta gdje je do{lo do povrede pravila. Golman i protivni~ki igra~ se nemogu pribli`iti igra~u koji {utira bli`e od jednog metra zna~i da udaljenost igra~a koji {utira od odbrane mora biti najmanje jedan metar.).4. Igra~i koji se nalaze u odbran moraju biti barem jedan metar udaljeni od igra~a koji izvodi slobodan {ut.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->