P. 1
vrste novca

vrste novca

|Views: 810|Likes:
Published by Elvis Husejinovic

More info:

Published by: Elvis Husejinovic on Dec 24, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/20/2013

pdf

text

original

Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

2.3.Vrste novca 2.4. Literatura Bijeljina 2009 .Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1. Papirni novac 2.Uvod 2. Zakljucak 4. Meralni novac 2.1. Depozitni novac 2. Elektronski novac 3.

iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. a druga pretežno ratarstvom. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. (2) spremnik vrijednosti. Potrebe ljudi bile su male. već zemljan lonac. za glineni lonac valjalo dati jedno janje. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta. a višaka nije bilo.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. Bijeljina 2009 . Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. tako je npr. te (3) sredstvo razmjene. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. Jednom robom plaćala se druga roba. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. a za bakren nož tri janjeta. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. Međutim. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. među njima je počela razmjena. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. zbog ostatka višaka. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda.

Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 . Elektronski novac 1. a naročito rijetkosti. kovine. a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. Papirni novac 3. Metali koji se koriste jesu željezo. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe.preuzeli ulogu novca. Metalni novac 2. Depozitni novac 4.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe.zlato i srebro . Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Za tu su svrhu poslužili metali. srebro i zlato. Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina). bakar. Međutim.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1. ali su s vremenom plemeniti metali . Oni su u prirodi vrlo rijetki. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. zato su i veoma skupi.

tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. aluminijske bronce i drugih slitina metala. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. a umjesto njega. jer on nema nikakvu vrijednost. sidra. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. Naime. treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca. u obliku kotača.a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca. Samim tim. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla. Papirni novac. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. aluminija. država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. posebno ako se upoređuje sa zlatom. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. u otpticaj se ubacuje tzv. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine. Općenito. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik. motike. bakra. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće. mača ili neke životinje itd. S tim u vezi.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac. on se postepeno izliže. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. četvrtast.

Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine.1 Dakle. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva. Zlata. Kultura. tj. Dunja Mirjanović. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena. paper money. 1947. Papirni novac Papirni novac (engl. Polazeći od ovih činjenica. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Beograd. Kapital.Marks. to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. 71. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju. 2 Dr.82. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. njem.“2 2. Banja Luka 2009. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba. paper currency. banknotes. str. „Tržište novca i kapitala“. Dakle. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. tj. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba. Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti. njen metalni novac život od funkcionalnog. 1 K. Tom I. Po nominalnoj vrijednosti. 72 Bijeljina 2009 .Jovan Sejmenović. str.

posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. 3 Dr. Poslije se od toga odustalo. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije.niti pokriće u zlatu. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. Banja Luka 2009. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen.odnosno centralna (emisiona3) banska. koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe. 46 Bijeljina 2009 . koji su se pravili od kože belog jelena.000 bakarnih novčića.Žarko Ristić.koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac.osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize.Jovan Sejmenović. str. Dr. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja. „Monetarne i Javne Finansije“. Dr. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija. Ti zapisi. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400. Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće.Slobodan Komazec.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. izuzetno retke životinje. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti. Privatno kovanje je destabilizovalo novac. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala.

pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. . Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu. godine preuzela vlada. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar.Depozitni novac Bijeljina 2009 . Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem.čekom. kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. Tako je nastao papirni novac. jedan štampar je. Te su se potvrde zvale banknote. Godine 1183. Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. godine. Ovaj posao je 812. obično tri godine. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. veka. godine. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje. pa je stoga inflacija besnela tokom 12.Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. Iako je bio izdat u glavnom gradu. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima . ali su one povučene 1023. 3. godine naše ere. što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina. a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601. naštampao 2.600 lažnih novčanica. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. doznakom. Oko 1000. Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. bonom i dr.

Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca. Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca. scribere – pisati). pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja. Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote). Bijeljina 2009 . te predstavlja stvarni prvobitni novac. nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita. Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice). 2. do njih ne dolazi pologom stvarnog novca. te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. Treći naziv je skripturalni novac (lat. Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac.

banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. slabljenje kreditnog sistema u cjelini. Prema nekim proračunima.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu. Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. posebno u konceptima „aktivnog novca“. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). a 40 u depozitnom novcu. „slabosti novca“. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca. te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. inflacije i. banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. u takvim uslovima. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti. što je ćesto dovodilo do pojave kriza. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije.

depozitnog ili bankarskog novca.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. Dr. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom. Banja Luka 2009. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca.i pored buke u medijima.Slobodan Komazec. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka.4 4. Dr.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). Međutim. 1995. „Monetarne i Javne Finansije“.Jovan Sejmenović. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. osnivač firme DigiCash. Shlomo Rosen. a njima je vešto dirigovao David Chaum. 51 Bijeljina 2009 . direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i. Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima. reklama je jedno a realnost nešto drugo . Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. posebno. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi.Žarko Ristić. na red dolazi rešavanje problema bezbednosti. str. 4 Dr.

Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. Sistem mora biti transparentan. Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). Oni će profitirati od honorara i provizija. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. elastičnost sistema je vrlo bitna. sa jedne strane. To bi. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. verovatno. usled većeg obima prodaje. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. takođe. Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. Međutim. on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti. Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema. rešavanje problema). Prema tome. Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge. Međutim. Sa druge strane. a upotreba sistema jednostavna. Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. On će.

Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. Prema tome. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara. autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. Sa druge strane. za uzvrat. međutim. Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. kao što su anonimnost. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj. Ako su ovi kursevi nestabilni. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi. Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman. Prema tome. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem.

Kad je potražnja velika. LITERATURA: Bijeljina 2009 . Za razliku od papirnog novca. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca. a ovisi o ponudi i potražnji. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina. «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. To je jedan od oblika trgovine novcem. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila. te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži. Zlato se često koristi i za štednju. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca. Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država. Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države. ili je takva zamjena zabranjena. kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe. novac poskupljuje i obrnuto. a tome poglavito pribjegavaju države. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). travnja 1996.103 g zlata.Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta. Državni autoritet na to nema utjecaja. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca. finoća se iskazuje u karatima). Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji. i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom.Države danas imaju vlastiti papirni novac.Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji. Vrijednost novcase mijenja.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu. i obrnuto.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu. 1 unca = 31. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru. velika je njegova industrijska upotreba. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju.

http://hr. 44 INTERNET: 1. http://limun. Banja Luka 2009. Dunja Mirjanović.yu/placanje/elektronski_novac.co. Dr.e-trgovina. „Tržište novca i kapitala“.org/wiki/Novac 2.html Bijeljina 2009 . http://www.Jovan Sejmenović.aspx?id=33021&Page 3.hr/main. str.Slobodan Komazec. Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. „Monetarne i Javne Finansije“. Banja Luka 2009.Jovan Sejmenović. str.Žarko Ristić.wikipedia.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. 70 2) Dr.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->