Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

Vrste novca 2.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1. Depozitni novac 2.1. Meralni novac 2. Papirni novac 2. Zakljucak 4.3.2.4.Uvod 2. Literatura Bijeljina 2009 . Elektronski novac 3.

Bijeljina 2009 . Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta. Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. a višaka nije bilo. Jednom robom plaćala se druga roba. zbog ostatka višaka. već zemljan lonac. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda. Potrebe ljudi bile su male. a za bakren nož tri janjeta. među njima je počela razmjena. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. Međutim. te (3) sredstvo razmjene. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. (2) spremnik vrijednosti. za glineni lonac valjalo dati jedno janje. tako je npr. iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. a druga pretežno ratarstvom. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao.

a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti. Međutim.preuzeli ulogu novca. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. srebro i zlato. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Za tu su svrhu poslužili metali. zato su i veoma skupi. Oni su u prirodi vrlo rijetki. a naročito rijetkosti. Metali koji se koriste jesu željezo. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina). Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 .zlato i srebro . manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. Elektronski novac 1. Metalni novac 2. kovine. Papirni novac 3. ali su s vremenom plemeniti metali . nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1. Depozitni novac 4. bakar. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu.

u obliku kotača. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. on se postepeno izliže. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće. Papirni novac. a umjesto njega. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. Samim tim. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. mača ili neke životinje itd. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. sidra. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik. motike. Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla. Općenito. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. posebno ako se upoređuje sa zlatom. četvrtast. S tim u vezi. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac. Naime. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca.a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. u otpticaj se ubacuje tzv. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala. bakra. jer on nema nikakvu vrijednost. aluminija. aluminijske bronce i drugih slitina metala.

Zlata. paper money.Marks.82. 1947. Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti. Papirni novac Papirni novac (engl. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. Dakle.1 Dakle. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. 2 Dr. tj. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. Beograd. „Tržište novca i kapitala“.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena. paper currency. str. Polazeći od ovih činjenica. Kultura. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba. Dunja Mirjanović.“2 2. Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu. Po nominalnoj vrijednosti. njen metalni novac život od funkcionalnog. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva. to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine. tj. njem. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba. Banja Luka 2009. str. Kapital. 1 K.Jovan Sejmenović. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju. 72 Bijeljina 2009 . Tom I. banknotes. 71. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata.

koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. „Monetarne i Javne Finansije“. Dr.odnosno centralna (emisiona3) banska.000 bakarnih novčića. Ti zapisi. posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo. str.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen.Žarko Ristić. Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost. koji su se pravili od kože belog jelena. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti. Banja Luka 2009.niti pokriće u zlatu. 3 Dr. Dr. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400. izuzetno retke životinje. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija. 46 Bijeljina 2009 .osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir.Jovan Sejmenović.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće. koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe. Poslije se od toga odustalo. Privatno kovanje je destabilizovalo novac.Slobodan Komazec. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala.

Tako je nastao papirni novac. kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. Godine 1183.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. obično tri godine.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt. naštampao 2. a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. veka. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar. što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka. godine naše ere. godine.Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. godine preuzela vlada. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. ali su one povučene 1023. pa je stoga inflacija besnela tokom 12.Depozitni novac Bijeljina 2009 .600 lažnih novčanica.čekom. 3. Iako je bio izdat u glavnom gradu. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. doznakom. Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad. godine. . jedan štampar je. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima . Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. Ovaj posao je 812. Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu. Te su se potvrde zvale banknote. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje. Oko 1000. bonom i dr. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina.

Bijeljina 2009 . nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita. te predstavlja stvarni prvobitni novac. Treći naziv je skripturalni novac (lat. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. 2. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. scribere – pisati). pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja. a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac. Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote). Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije. Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca. te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno. Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice).Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. do njih ne dolazi pologom stvarnog novca. šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca.

Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca. slabljenje kreditnog sistema u cjelini. što je ćesto dovodilo do pojave kriza. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). posebno u konceptima „aktivnog novca“. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . a 40 u depozitnom novcu. ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. Prema nekim proračunima. banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. „slabosti novca“. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. inflacije i. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu. Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. u takvim uslovima. Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu.

pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji. Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca.i pored buke u medijima. depozitnog ili bankarskog novca. direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka. Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog. 51 Bijeljina 2009 . str.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo. posebno. na red dolazi rešavanje problema bezbednosti. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. Banja Luka 2009. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima.Slobodan Komazec. Shlomo Rosen. Međutim. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. a njima je vešto dirigovao David Chaum.Žarko Ristić. 1995. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji. 4 Dr. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan. osnivač firme DigiCash.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. reklama je jedno a realnost nešto drugo . Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima.Jovan Sejmenović. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom. Dr. „Monetarne i Javne Finansije“.4 4.

Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. Sa druge strane. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. Sistem mora biti transparentan. Prema tome. Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. a upotreba sistema jednostavna. Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . verovatno. usled većeg obima prodaje. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. rešavanje problema). on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja. Oni će profitirati od honorara i provizija. Međutim. Međutim. On će. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema. sa jedne strane. „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. elastičnost sistema je vrlo bitna. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. To bi. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. takođe. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge.

Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. međutim. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova. a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem. Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. za uzvrat. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi. kao što su anonimnost. Prema tome. Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine. Sa druge strane. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. Ako su ovi kursevi nestabilni. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. Prema tome. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi.

travnja 1996. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca.Države danas imaju vlastiti papirni novac. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. Vrijednost novcase mijenja. Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države. Kad je potražnja velika. Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država.Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta. LITERATURA: Bijeljina 2009 . a ovisi o ponudi i potražnji. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu. kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji. Državni autoritet na to nema utjecaja. Zlato se često koristi i za štednju. Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji.103 g zlata.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu. novac poskupljuje i obrnuto. finoća se iskazuje u karatima). velika je njegova industrijska upotreba. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži. a tome poglavito pribjegavaju države. i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom. Za razliku od papirnog novca. ili je takva zamjena zabranjena. te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu.Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca. i obrnuto. 1 unca = 31.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru. To je jedan od oblika trgovine novcem. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca.

Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr.Slobodan Komazec. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Jovan Sejmenović.e-trgovina.wikipedia.aspx?id=33021&Page 3. „Tržište novca i kapitala“.hr/main.html Bijeljina 2009 . „Monetarne i Javne Finansije“. http://www. str. Dr.Jovan Sejmenović.yu/placanje/elektronski_novac. 44 INTERNET: 1. http://limun. 70 2) Dr.org/wiki/Novac 2. Banja Luka 2009. Dunja Mirjanović. str. Dr.co. Banja Luka 2009. http://hr.Žarko Ristić.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful