Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1.4. Literatura Bijeljina 2009 .1.2.Uvod 2. Elektronski novac 3. Meralni novac 2. Depozitni novac 2.Vrste novca 2. Papirni novac 2. Zakljucak 4.3.

Potrebe ljudi bile su male.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Međutim. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. među njima je počela razmjena. Jednom robom plaćala se druga roba. a druga pretežno ratarstvom. tako je npr. te (3) sredstvo razmjene. iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. Bijeljina 2009 . za glineni lonac valjalo dati jedno janje. Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. a višaka nije bilo. već zemljan lonac. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. zbog ostatka višaka. a za bakren nož tri janjeta. (2) spremnik vrijednosti.

Oni su u prirodi vrlo rijetki. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. Elektronski novac 1. manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1. Metali koji se koriste jesu željezo.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. bakar. kovine. Depozitni novac 4. Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina). Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 . Papirni novac 3. Metalni novac 2.zlato i srebro . nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. zato su i veoma skupi. ali su s vremenom plemeniti metali . srebro i zlato. a naročito rijetkosti.preuzeli ulogu novca. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. Za tu su svrhu poslužili metali. Međutim. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe.

a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca. sidra. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. bakra. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. četvrtast. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. motike.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. aluminija.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Općenito. on se postepeno izliže. u obliku kotača. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . Samim tim. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. a umjesto njega. aluminijske bronce i drugih slitina metala. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine. Papirni novac. treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca. tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. mača ili neke životinje itd. u otpticaj se ubacuje tzv. Naime. jer on nema nikakvu vrijednost. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. S tim u vezi. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla. posebno ako se upoređuje sa zlatom. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće.

Dakle. paper money. paper currency. 2 Dr. Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba. 71. Kultura. str. 1 K. Dunja Mirjanović. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. njem. Polazeći od ovih činjenica.1 Dakle. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. 72 Bijeljina 2009 . Beograd. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata.Marks.Jovan Sejmenović. Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva. Banja Luka 2009. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju. Tom I. str.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena. to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine. 1947.82. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata. njen metalni novac život od funkcionalnog. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba. Zlata. Kapital.“2 2. Po nominalnoj vrijednosti. tj. tj. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. banknotes. „Tržište novca i kapitala“. Papirni novac Papirni novac (engl.

Žarko Ristić. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala.niti pokriće u zlatu. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija.osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir.000 bakarnih novčića. 3 Dr. 46 Bijeljina 2009 . str. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400. „Monetarne i Javne Finansije“. koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe.Slobodan Komazec. Poslije se od toga odustalo. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. Banja Luka 2009. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast.koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac. Privatno kovanje je destabilizovalo novac. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije. Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost. Ti zapisi. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. izuzetno retke životinje. Dr. koji su se pravili od kože belog jelena. posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo.Jovan Sejmenović. Dr.odnosno centralna (emisiona3) banska.

600 lažnih novčanica. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad.čekom. Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292.Depozitni novac Bijeljina 2009 . a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601. Godine 1183. Tako je nastao papirni novac. Iako je bio izdat u glavnom gradu. doznakom. godine. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar. godine naše ere. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. Ovaj posao je 812. jedan štampar je. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. 3. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. obično tri godine. naštampao 2. Te su se potvrde zvale banknote. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. . bonom i dr.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. godine preuzela vlada. što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje.Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima . kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. godine. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. ali su one povučene 1023. Oko 1000. veka. pa je stoga inflacija besnela tokom 12. pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt.

šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca. Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote). Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. Bijeljina 2009 . Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac. nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita. a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Treći naziv je skripturalni novac (lat. Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice). do njih ne dolazi pologom stvarnog novca. 2. scribere – pisati). Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno. te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. te predstavlja stvarni prvobitni novac. pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja.

banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti. to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. Prema nekim proračunima. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. slabljenje kreditnog sistema u cjelini. posebno u konceptima „aktivnog novca“. Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije. banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). što je ćesto dovodilo do pojave kriza. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . u takvim uslovima. „slabosti novca“. Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. a 40 u depozitnom novcu. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. inflacije i. a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu.

Dr. a njima je vešto dirigovao David Chaum. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i.Jovan Sejmenović. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). na red dolazi rešavanje problema bezbednosti.Slobodan Komazec. Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. reklama je jedno a realnost nešto drugo .i pored buke u medijima. posebno. 1995. osnivač firme DigiCash. Banja Luka 2009. depozitnog ili bankarskog novca.Žarko Ristić. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji. str. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata. 4 Dr. „Monetarne i Javne Finansije“. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. Shlomo Rosen. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. 51 Bijeljina 2009 .4 4. Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima. pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka. Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca. Međutim. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci.

Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. Sistem mora biti transparentan. Prema tome. Sa druge strane. Međutim. sa jedne strane. On će. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema. Oni će profitirati od honorara i provizija. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. Međutim. elastičnost sistema je vrlo bitna. Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. verovatno. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. takođe. usled većeg obima prodaje. Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. To bi. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge. biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja. rešavanje problema). a upotreba sistema jednostavna. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja.

Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. za uzvrat. Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. međutim. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj. Ako su ovi kursevi nestabilni.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem. Sa druge strane. kao što su anonimnost. Prema tome. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi. a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . Prema tome. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman.

finoća se iskazuje u karatima). te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu. «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru. novac poskupljuje i obrnuto. velika je njegova industrijska upotreba.Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac.103 g zlata. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). Državni autoritet na to nema utjecaja. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila. Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji.Države danas imaju vlastiti papirni novac. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca. Za razliku od papirnog novca. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca. i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom. ili je takva zamjena zabranjena.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita. LITERATURA: Bijeljina 2009 . kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. Vrijednost novcase mijenja. Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. Kad je potražnja velika.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu. Zlato se često koristi i za štednju. travnja 1996. a tome poglavito pribjegavaju države. To je jedan od oblika trgovine novcem. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. 1 unca = 31. a ovisi o ponudi i potražnji.Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta. Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca. i obrnuto.

Jovan Sejmenović. Banja Luka 2009. 44 INTERNET: 1.html Bijeljina 2009 . Banja Luka 2009. Dr. Dunja Mirjanović.Jovan Sejmenović.org/wiki/Novac 2. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr.e-trgovina.aspx?id=33021&Page 3.yu/placanje/elektronski_novac.Slobodan Komazec.hr/main.co. http://www.wikipedia. 70 2) Dr. Dr. http://limun. str. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. http://hr.Žarko Ristić. str. „Tržište novca i kapitala“. „Monetarne i Javne Finansije“.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful