vrste novca

Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

Literatura Bijeljina 2009 . Zakljucak 4. Meralni novac 2.1. Depozitni novac 2.2.4.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1. Elektronski novac 3.Uvod 2.Vrste novca 2.3. Papirni novac 2.

Međutim. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. a višaka nije bilo. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. a za bakren nož tri janjeta. Potrebe ljudi bile su male.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. već zemljan lonac. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. Jednom robom plaćala se druga roba. Bijeljina 2009 . Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda. iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. među njima je počela razmjena. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. a druga pretežno ratarstvom. zbog ostatka višaka. za glineni lonac valjalo dati jedno janje. tako je npr. te (3) sredstvo razmjene. (2) spremnik vrijednosti.

Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. Papirni novac 3.zlato i srebro . Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. Oni su u prirodi vrlo rijetki.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. kovine. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 . Za tu su svrhu poslužili metali. Metalni novac 2. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina).preuzeli ulogu novca. Međutim. a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. a naročito rijetkosti. Depozitni novac 4. ali su s vremenom plemeniti metali .Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. Elektronski novac 1. Metali koji se koriste jesu željezo. Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti. zato su i veoma skupi. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe. srebro i zlato. bakar.

treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik. Samim tim. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. u obliku kotača. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. mača ili neke životinje itd. jer on nema nikakvu vrijednost. posebno ako se upoređuje sa zlatom. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . motike. bakra. Općenito. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. četvrtast. Naime. sidra. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao. a umjesto njega.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala.a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca. aluminija. S tim u vezi. u otpticaj se ubacuje tzv. on se postepeno izliže. država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. Papirni novac. aluminijske bronce i drugih slitina metala. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla.

Banja Luka 2009. Papirni novac Papirni novac (engl. Kapital. „Tržište novca i kapitala“. to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata. Dunja Mirjanović. paper money. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Polazeći od ovih činjenica. Beograd.1 Dakle. tj. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba. 72 Bijeljina 2009 . banknotes. 1 K. Zlata. 1947.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena.Jovan Sejmenović. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba. Tom I. str. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata. 2 Dr. tj. paper currency. Dakle. njem. str. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva.82. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju.Marks. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. Po nominalnoj vrijednosti. Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti. Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu. 71. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine. Kultura. njen metalni novac život od funkcionalnog.“2 2.

odnosno centralna (emisiona3) banska. Banja Luka 2009.000 bakarnih novčića. koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe.Žarko Ristić. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. izuzetno retke životinje. 3 Dr.Slobodan Komazec. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac. Dr. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen. Ti zapisi.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. Dr. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće.osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir. koji su se pravili od kože belog jelena.Jovan Sejmenović. Poslije se od toga odustalo. str.koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“. posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize.niti pokriće u zlatu. „Monetarne i Javne Finansije“. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija. 46 Bijeljina 2009 . Privatno kovanje je destabilizovalo novac. Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti.

ali su one povučene 1023. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. veka. Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. naštampao 2. godine preuzela vlada. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292. jedan štampar je. Ovaj posao je 812. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu. Tako je nastao papirni novac.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje. Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima . što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka. doznakom. godine.Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. godine naše ere. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. obično tri godine. bonom i dr. godine.600 lažnih novčanica. . pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Oko 1000. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. pa je stoga inflacija besnela tokom 12. Iako je bio izdat u glavnom gradu. Godine 1183. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. Te su se potvrde zvale banknote.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina.Depozitni novac Bijeljina 2009 . a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar.čekom. 3.

a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno. Bijeljina 2009 . Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote). te predstavlja stvarni prvobitni novac. pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja. te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice).Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita. Treći naziv je skripturalni novac (lat. Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac. Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca. scribere – pisati). šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca. do njih ne dolazi pologom stvarnog novca. 2.

izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu. posebno u konceptima „aktivnog novca“. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). inflacije i. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. što je ćesto dovodilo do pojave kriza. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. Prema nekim proračunima. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . u takvim uslovima. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija. banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. a 40 u depozitnom novcu. „slabosti novca“. a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. slabljenje kreditnog sistema u cjelini. Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca. ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije. te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti.

Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. osnivač firme DigiCash. posebno. 1995. 4 Dr. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.i pored buke u medijima. Shlomo Rosen. depozitnog ili bankarskog novca. Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima. „Monetarne i Javne Finansije“. 51 Bijeljina 2009 .4 4.Slobodan Komazec. Međutim. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. Dr. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan. Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima. a njima je vešto dirigovao David Chaum. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi. pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji. Dr. na red dolazi rešavanje problema bezbednosti. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). str.Žarko Ristić. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo. reklama je jedno a realnost nešto drugo .Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog. Banja Luka 2009.Jovan Sejmenović.

biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja. Prema tome. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema. „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. To bi. Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. elastičnost sistema je vrlo bitna. usled većeg obima prodaje. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. Sa druge strane. sa jedne strane. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. Međutim. Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. a upotreba sistema jednostavna.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. Oni će profitirati od honorara i provizija. Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti. uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja. takođe. Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. On će. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. Sistem mora biti transparentan. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Međutim. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. verovatno. rešavanje problema).

za uzvrat. kao što su anonimnost. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi. međutim. a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine. Prema tome. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. Prema tome. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi. Sa druge strane. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj. Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara. Ako su ovi kursevi nestabilni.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama.

ili je takva zamjena zabranjena. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru. Kad je potražnja velika. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. i obrnuto. 1 unca = 31. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe. Državni autoritet na to nema utjecaja. a tome poglavito pribjegavaju države. finoća se iskazuje u karatima).Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži. To je jedan od oblika trgovine novcem.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu.Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca. Za razliku od papirnog novca. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca. Zlato se često koristi i za štednju. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). LITERATURA: Bijeljina 2009 . i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina. a ovisi o ponudi i potražnji. te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. Vrijednost novcase mijenja. novac poskupljuje i obrnuto.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila. velika je njegova industrijska upotreba. Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju.Države danas imaju vlastiti papirni novac.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu. travnja 1996.103 g zlata. kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji. «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji. Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država.

Jovan Sejmenović. Dunja Mirjanović. Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.co. Banja Luka 2009.org/wiki/Novac 2. http://limun.aspx?id=33021&Page 3. http://www. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Slobodan Komazec.Jovan Sejmenović. 44 INTERNET: 1.wikipedia.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr.hr/main. Dr. „Monetarne i Javne Finansije“. „Tržište novca i kapitala“.yu/placanje/elektronski_novac. 70 2) Dr. str.html Bijeljina 2009 . str. Banja Luka 2009.Žarko Ristić. http://hr.e-trgovina.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful