Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

Zakljucak 4. Meralni novac 2. Depozitni novac 2.Uvod 2. Literatura Bijeljina 2009 .Vrste novca 2.2.3.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1.4. Papirni novac 2. Elektronski novac 3.1.

tako je npr. za glineni lonac valjalo dati jedno janje. među njima je počela razmjena. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. već zemljan lonac. a druga pretežno ratarstvom. a za bakren nož tri janjeta.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. Potrebe ljudi bile su male. Jednom robom plaćala se druga roba. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. (2) spremnik vrijednosti. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. zbog ostatka višaka. Međutim. Bijeljina 2009 . iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. a višaka nije bilo. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. te (3) sredstvo razmjene. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske.

Depozitni novac 4. Metali koji se koriste jesu željezo. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1.preuzeli ulogu novca. nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. Metalni novac 2. a naročito rijetkosti. ali su s vremenom plemeniti metali . srebro i zlato. a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. zato su i veoma skupi. Međutim. bakar. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. Za tu su svrhu poslužili metali.zlato i srebro . kovine. manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina). Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Papirni novac 3. Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 . Elektronski novac 1. Oni su u prirodi vrlo rijetki. Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti.

jer on nema nikakvu vrijednost. Naime. država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . u obliku kotača. bakra. mača ili neke životinje itd. S tim u vezi. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće. Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao. u otpticaj se ubacuje tzv. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. Papirni novac. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac. Općenito. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. motike. on se postepeno izliže.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. sidra.a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca. treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca. a umjesto njega. tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. aluminijske bronce i drugih slitina metala. četvrtast.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. aluminija. posebno ako se upoređuje sa zlatom. Samim tim. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik.

tj. „Tržište novca i kapitala“. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. 1947. banknotes. Dakle. Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu.Jovan Sejmenović. Po nominalnoj vrijednosti.82. Papirni novac Papirni novac (engl.1 Dakle. njen metalni novac život od funkcionalnog. Zlata. Beograd. njem. Dunja Mirjanović. paper money. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba. tj. str. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju.Marks. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata. 1 K. Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti.“2 2. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. 72 Bijeljina 2009 . Polazeći od ovih činjenica. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba. Kapital. to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. Kultura. 2 Dr. 71. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. paper currency. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena. Banja Luka 2009. Tom I. str.

Dr. posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti.odnosno centralna (emisiona3) banska. Ti zapisi.niti pokriće u zlatu. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen. koji su se pravili od kože belog jelena. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija.Jovan Sejmenović. „Monetarne i Javne Finansije“. 3 Dr.Slobodan Komazec. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala. Poslije se od toga odustalo. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. Banja Luka 2009.Žarko Ristić. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja. Dr. str.koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe. izuzetno retke životinje. 46 Bijeljina 2009 . Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće.osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir.000 bakarnih novčića. Privatno kovanje je destabilizovalo novac.

Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja.Depozitni novac Bijeljina 2009 . doznakom. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. pa je stoga inflacija besnela tokom 12. . Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar. bonom i dr. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. godine. Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima .600 lažnih novčanica. pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt. obično tri godine.čekom. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina. godine. godine naše ere. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. Te su se potvrde zvale banknote. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka. Godine 1183. jedan štampar je. Oko 1000. kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. naštampao 2. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292. godine preuzela vlada. Iako je bio izdat u glavnom gradu. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. 3. Ovaj posao je 812. veka. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. Tako je nastao papirni novac. a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601. ali su one povučene 1023.

te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca. Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice). pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja. do njih ne dolazi pologom stvarnog novca. Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno. te predstavlja stvarni prvobitni novac. a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. scribere – pisati). Bijeljina 2009 . Treći naziv je skripturalni novac (lat. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote). 2. nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca.

slabljenje kreditnog sistema u cjelini. ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. a 40 u depozitnom novcu. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. Prema nekim proračunima. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu. te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija. Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. u takvim uslovima. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. što je ćesto dovodilo do pojave kriza. posebno u konceptima „aktivnog novca“. inflacije i. banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. „slabosti novca“. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca.

Dr. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka. str.4 4.i pored buke u medijima.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. 51 Bijeljina 2009 . Međutim. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). Shlomo Rosen. osnivač firme DigiCash. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji. Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata. posebno. pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji. 1995. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima. 4 Dr. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi.Žarko Ristić. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima.Slobodan Komazec. „Monetarne i Javne Finansije“.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom. Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo. depozitnog ili bankarskog novca.Jovan Sejmenović. a njima je vešto dirigovao David Chaum. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. reklama je jedno a realnost nešto drugo . na red dolazi rešavanje problema bezbednosti. Banja Luka 2009. Dr.

Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Sistem mora biti transparentan. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. Međutim. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja. rešavanje problema). Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. On će. usled većeg obima prodaje. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). elastičnost sistema je vrlo bitna. „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. Oni će profitirati od honorara i provizija. takođe. Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. verovatno. To bi. Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. a upotreba sistema jednostavna. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. Prema tome. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge. Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja. Sa druge strane. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. Međutim. sa jedne strane. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema.

Prema tome.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . međutim. za uzvrat. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi. Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. Sa druge strane. Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem. Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj. kao što su anonimnost. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova. Ako su ovi kursevi nestabilni. autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. Prema tome. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine.

1 unca = 31. Državni autoritet na to nema utjecaja. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). a ovisi o ponudi i potražnji. Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe. finoća se iskazuje u karatima). Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju.Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta. kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca. te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu. LITERATURA: Bijeljina 2009 . i obrnuto. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila. travnja 1996. To je jedan od oblika trgovine novcem. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca. a tome poglavito pribjegavaju države.Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac.Države danas imaju vlastiti papirni novac. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. ili je takva zamjena zabranjena. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru.103 g zlata. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. Zlato se često koristi i za štednju. i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom. velika je njegova industrijska upotreba. Vrijednost novcase mijenja. Za razliku od papirnog novca. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu. novac poskupljuje i obrnuto. Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji. Kad je potražnja velika.

Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.aspx?id=33021&Page 3. Dr.co. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr.yu/placanje/elektronski_novac. str. „Tržište novca i kapitala“. 70 2) Dr. Banja Luka 2009.wikipedia.Jovan Sejmenović. str. 44 INTERNET: 1.Slobodan Komazec. Dunja Mirjanović.hr/main. Banja Luka 2009. http://hr. „Monetarne i Javne Finansije“.e-trgovina. Dr. http://www.Jovan Sejmenović.html Bijeljina 2009 .Žarko Ristić.org/wiki/Novac 2. http://limun.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful