Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tržište Novca i Kapitala

Tema:

VRSTE NOVCA

Profesor: Dr.Jovan Sejmenović

Student: Elvis Husejinovic

Bijeljina 2009

2. Literatura Bijeljina 2009 .1.3. Meralni novac 2. Depozitni novac 2.4. Papirni novac 2.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka SADRZAJ: 1.Uvod 2. Elektronski novac 3.Vrste novca 2. Zakljucak 4.

Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac. jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. među njima je počela razmjena. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom. a za bakren nož tri janjeta. a višaka nije bilo. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka UVOD Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Bijeljina 2009 . Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi lljudskog roda. zbog ostatka višaka. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. za glineni lonac valjalo dati jedno janje. iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. Međutim. te (3) sredstvo razmjene. Potrebe ljudi bile su male. Jednom robom plaćala se druga roba. a druga pretežno ratarstvom. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica. a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. već zemljan lonac. (2) spremnik vrijednosti. tako je npr. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta.

a naročito rijetkosti. nije bilo zgodno uvijek i posvuda nositi vagu. manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta. Za tu su svrhu poslužili metali. mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe. Za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe. Papirni novac 3. Oni su u prirodi vrlo rijetki.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka VRSTE NOVCA Postoje 4 vrste novca i to su: 1. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. srebro i zlato. Elektronski novac 1.zlato i srebro . Izdvojio se zlatni novac zbog svojih vrijednosti. Metalni novac Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine. ali su s vremenom plemeniti metali . kovine. zato su i veoma skupi. a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada. Problematično ga je bilo Bijeljina 2009 . Metali koji se koriste jesu željezo. Međutim. bakar. Depozitni novac 4.preuzeli ulogu novca.U prvo su se vrijeme zlato i srebro vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i novac kovan od različitih vrsta navedenog (još prije 8 000 godina). Metalni novac 2.

on se postepeno izliže. bakra. posebno ako se upoređuje sa zlatom. u otpticaj se ubacuje tzv. određena težinom zlata koja je u njemu sadržana počinje odstupati od vrijednosti koja je na njemu naznačena. sidra.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka pronaći i prerađivati. kada se postepeno povlaci iz upotrebe. utiskivali su se u svaki komad posebni znaci. u obliku kotača. a umjesto njega. Uzimajući u obzir sve što je do sada rečeno. četvrtast. aluminija. jer on nema nikakvu vrijednost. motike. Nezavisno od toga on i dalje u prometu funkcioniše po Bijeljina 2009 . Papirni novac.“Metalni novac je cirkulisao u mnogim zemljama svijeta sve do tridesetih godina ovog vijeka. Zamjena zlatnog za papirni novac vršena je sa ciljem da s eomogući kontrola rada emisione banke.a u iznosima koji su naznačeni na pojedinim komadima papirnog novca. Obično je taj znak prikazivao vladarov lik. zatim srednjovjekovni gradovi i konačno država. država odredjenim zakonskim propisima propisuje da se na njenoj teritoriji kao opšte sredstvo plaćanja koristi papirni novac. mača ili neke životinje itd. postavlja se pitanje kako je moguće da papirni novac funkcioniše kao novac. kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće. svaki izlizani zlatni novac prestaje da bude stvarni ekvivalent za robu čiju vrijednost određuje. S tim u vezi. Danas je zlatan i srebrn novac rijedak: najčešći je sitan kovani novac od nikla. treba imati u vidu da pri novčanom opticaju metalnog novca. Samim tim. Naime. Kovani novac imao je različite oblike: mogao je biti okrugao. aluminijske bronce i drugih slitina metala. karakteristike kovanog novca kao općeg ekvivalenta jesu: 1) trajnost 2) djeljivost 3) homogenost 4) identičnost 5) rijetkost Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine. tako da poslije izvjesnog vremena njegova stvarna vrijednost. to jest da u njemu nema više primjesa drugih (jeftinijih) metala. Danas je metalni novac svuda u svijetu okrugla oblika. jer su vladari prvi počeli kovati svoj novac. Općenito.

to on nosi u sebi latentnu mogućnost da se metalni novac u svojoj monetarnoj funkciji zamijeni znakovima od drugog materijala ili simbolima. Polazeći od ovih činjenica.“2 2. S tim u vezi postavlja se pitanje od čega zavisi količina papirnog novca u opticaju i čime je određena vrijednost papirnog novca u prometu? Da bi se dao validan odgovor na postavljeno pitanje treba znati da papirni novac u prometu funkcioniše kao predstavnik zlata. Kultura. 1947. str. str. banknotes. 2 Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.Marks. papirni novac u prometu funkcionise kao predstavnik zlata.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka ovoj vrijednosti koja je u njemu naznačena. te u odnosu prema robnim vrijednostima simbolički predstavlja istu količinu novčane robe u kojima se robne vrijednosti izražavaju. njem. Zlata.1 Dakle. tj. Dakle. Beograd. Uzimajući činjenice da papirni novac nema vrijednost koja je potrebna da bi se izrazila vrijednost drugih roba.Jovan Sejmenović. 72 Bijeljina 2009 . Papiergeld) je razvijeniji oblik znaka vrijednosti. „Tržište novca i kapitala“. Papirni novac Papirni novac (engl. tj. Kapital. paper currency. Tom I. Banja Luka 2009. proistekao iz funkcije novca kao prometnog sredstva. Samim tim njegova količina u opticaju se određuje potrebnom količinom zlatnog novca u prometu. njen metalni novac život od funkcionalnog. Po nominalnoj vrijednosti. Dunja Mirjanović. paper money. Marks je isticao sljedece: „Pošto sam novčani opticaj rastavlja stvarnu sadržinu monete od niminalne sadržine. 71. 1 K. uvijek postoji mogućnost da se punovrijedan novac zamijeni papirnim novcem. Papirni novac izdaje središnja ili emisijska banka neke zemlje. proizilazi zaključak da on u prometu ne može funkcionisati samostalno nego samo kao predstavnik neke druge robe kojom se izražava vrijednost svih drugih roba.82.

koji zahtijevaju da se izdavanje papirnog novca ograničiti na količinu koja bi u prometu morala osigurati platni promet bez cijena robe. „Monetarne i Javne Finansije“. Vuti je povukao skoro sav novac i izdao blagajničke zapise od kojih je svaki vredeo 400. izuzetno retke životinje. Budući da nema svoju supstancu (unutrašnju) vrijednost. Banja Luka 2009. U optjecaju je državni papirni novac s prisilnim tečajem i različitim stupnjem zamjenjivosti za zlato i devize. koji su se pravili od kože belog jelena. bili su veličine kvadratne stope i nosili su posebnu šaru. posle stalnih vojnih pokreta protiv Huna u Mongoliji koji su iscrpeli carstvo.Monopol na izdavanje papirno novca dobija država. 3 Dr.Žarko Ristić.niti pokriće u zlatu. Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Neumjereno tiskanje papirnog novca i razni poremećaji u robnom prometu dovode do odstupanja od ove norme i pojave deflacije i inflacije.odnosno centralna (emisiona3) banska. Poslije se od toga odustalo. pošto ga je država proglasila definitivnim zakonskim sredstvom prometa ii plaćanja. s mogućnošću da se u svako doba papirni novac može zamijeniti odgovarajućom količinom plemenitog metala. pa je stalno dolazilo do dramatičnih promena u njegovoj vrednosti. 46 Bijeljina 2009 . Ti zapisi. Dr. Njegovo se kretanje podvrgava samo zakonima novčanog optjecaja. jer je broj belih jelena bio veoma ograničen.osnovno obilježje papirne valute jeste „da je relativno bezvrijedan papir.Slobodan Komazec.Jovan Sejmenović. Prvi pokušaj da se on uvede desio se tokom vladavine cara Han Vutija.000 bakarnih novčića. Privatno kovanje je destabilizovalo novac. Jedno od dostignuća koje je bez svake sumnje kineskog porekla jeste papirni novac. Ovaj neverovatni eksperiment u centralnom bankarstvu bio je osuđen na propast.koji se u prometu mora primiti u neograničenim količinama“.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka U početku se težilo da za svu izdanu količinu papirnog novca (i ostalih novčanica) banka ima u svojim trezorima zlatno pokriće. str.

Ovaj posao je 812. kada se on zvao "leteći novac" zbog toga što je mogao da ga oduva vetar. obično tri godine. Ovaj rani papirni novac nije bio potpuno zamenljiv nego je bio sertifikat koji su privatne banke davale trgovcima u zamenu za gotovinu.čekom. I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. Ovaj novac imao je naštampanu napomenu da važi samo do određenog datuma. godine. trgovci su mogli da ga zamene za gotovinu prilikom povratka u svoje provincije. godine. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima . 3. Tako je nastao papirni novac. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje. kada su bile dozvoljene samo zvanične novčanice koje je ona štampala. jedan štampar je. veka. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Te su se potvrde zvale banknote. Ideja je bila da se spreči da lopovi pokradu trgovce prilikom povratka kući. pre nego što je uhvaćen i osuđen na smrt. Mongoli su štampali novčanice kineskog stila 1292. godine kineske banke počele su da izdaju potpuno konvertibilne banknote koje je sankcionisala država. . Godine 1183.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Kinezi su iznova počeli s papirnim novcem oko 800. pa je stoga inflacija besnela tokom 12. što je očigledno dovodilo do njegove brze cirkulacije kada bi se primakao datum isticanja navedenog roka.Depozitni novac Bijeljina 2009 . Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Iako je bio izdat u glavnom gradu. godine preuzela vlada. To je doprinelo da falsifikovanje postane atraktivna delatnost.Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. godine naše ere. bonom i dr. Banke su im izdavale potvrde na osnovi kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. doznakom.600 lažnih novčanica. Ideja o papirnom novcu polako se širila na zapad. naštampao 2. Nije se mnogo mislilo na podupiranje novca odgovarajućim zlatnim rezervama. ali su one povučene 1023. Oko 1000.tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. a najraniji papirni novac u Evropi štampan je u Švedskoj 1601.

Pojavom depozitnog novca banke nisu bile samo posrednici nego i kreatori novca. Vjerovnici su rijetko povlačili gotov novac iz banke. Depozitni novac je glavna i odgovorna kategorija za pojavu inflacije. šablonizirano pismo s obvezom da se donosiocu isplati određena količina novca. Plaćanje se pojavom žiro-novca moglo vršiti ili gotovinom ili proknjižavanjem iznosa s jednog na drugi račun pomoću virmana. a u suprotnom se to vršilo pomoću čeka koji cirkulira u sistemu bezgotovinskog plaćanja i koji predstavlja pojednostavljeno. Primarni depoziti (primarni depozitni novac) – poslovna banka izdaje depozitni novac na temelju pologa gotovine (novčanice). te bankari nisu ponovo za njih davali nove potvrde nego su knjižili iznose na računima svojih klijenata. 2. Bijeljina 2009 . Treći naziv je skripturalni novac (lat. scribere – pisati). do njih ne dolazi pologom stvarnog novca.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Depozitni novac (depozit je anglosaskog podrijetla i novijeg datuma – polog nečega) što je zapravo saldo na računu. pa su banke počele dio gotovine posuđivati drugim komitentima čime je došlo do pojave kredita kao vida potraživanja. te predstavlja stvarni prvobitni novac. Sekundarni depoziti (derivativni ili izvedeni depozitni novac. nepravi depoziti) – poslovna banka izdaje novac odobravanjem kredita. Depozitni novac ulazi u novčani sistem na 2 načina: 1. Ako su oba komitenta bila u istoj banci bilo je jednostavno. Razvoj novca i novčanih surogata okarakteriziran je dematerijalizacijom novca – brža cirkulacija novca i niži troškovi. Žiro banke su uglavnom uzimale polog onih novčanica koje su bile u opticaju (banknote).

„slabosti novca“. kao odnos između ukupne mase banknota i kreditnog novca u odnosu na zlatnu bazu (∑ svih banknota + kreditni novac / zlatna baza). ali u obliku žiralnog (depozitnog) novca kojeg autonomno stvara bankarski sistem zemlje. a kako su banknote obično imale 25% pokriće u monetarnom zlatu. Budući da su u sistemu zlatnog pokrića kod izdavanja žiralnog novca. Svaka promjena postotka zlatnog pokrića izaziva ekspanziju ili kontrakciju novčanog opticaja (banknote + depozitni novac). što je ćesto dovodilo do pojave kriza. banka je mogla odobriti 10 dolara kredita u banknotama. Tako se dobiva okrenuta piramida kreditnog novca. u takvim uslovima. inflacije i. slabljenje kreditnog sistema u cjelini.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Stvaranje novca na temelju 2 potpuna oblika kredita: 1. banke morale držati obvezno pokriće u gotovom novcu. a u hiperinflaciji i raspada monetarnog i kreditnog Bijeljina 2009 . Kao snažan faktor i instrument privrednog razvoja. bilo je dakle moguće kreirati 44 dodatna dolara od čega 4 u banknotama. Obični kredit – sastoji se u prepuštanju kupovne snage na temelju stvarnih ušteda (akumulacije) i koji ne mogu premašiti vrijednost realnih ušteda prema načelu «depoziti stvaraju zajmove» 2. Taj podatak nam daje totalni koeficijent ekspanzije kreditnog novca. te kao doznaka za novac dalje optječe u sferi prometa i služi za podmirivanju međusobnih obveza između prodavača i kupca putem prenošenja potraživanja duga. ali i u razne druge svrhe izvan normalnih novčanih funkcija. kredit se više koristi za podsticanje stope rasta i zaposlenosti. izdavanje kojeg je opet zasnovano na obveznom pokriću u zlatu. Prema nekim proračunima. Pravi bankarski kredit – također prepuštanje kupovne snage. Da bi ta količina novca ostala pod kontrolom postojali su određeni mehanizmi regulacije. posebno u konceptima „aktivnog novca“. to je ukupna količina kreditnog novca u krajnjem slučaju opet određena količinom raspoloživog monetarnog zlata. Kreditni novac proizlazi iz funkcije novca kao platežnog sredstva. na temelju jednog dolara kojeg je neka osoba uložila u banku. a 40 u depozitnom novcu.

Velika brzina prenosa podataka je osnovni preduslov za istovremeni prenos informacija o proizvodima potencijalnim klijentima. Elektronski novac može se efikasno koristiti za elektronsku trgovinu samo ako postoji infrastruktura visokog tehničkog nivoa. depozitnog ili bankarskog novca. stvarna prisutnost digitalnog novca na tržištu je marginalna. preko metalnog pune unutrašnje vrijednosti-do njegovih surogata.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka sistema. 4 Dr. direktor odeljenja za nove tehnologije u ovoj banci. a koji će biti podržan od strane najvećih američkih banaka. Shlomo Rosen. Dr. posebno. „Monetarne i Javne Finansije“. Domaćinstva moraju biti opremljena personalnim računarima sa odgovarajućim softverom. Elektronski novac Digitalni novac je jedan od najreklamiranijih Internet koncepata. osnivač firme DigiCash. Namera je da se stvori jedan sveobuhvatan platni sistem koji će moći da obavlja kako transakcije na veliko tako i transakcije na malo. 1995. Interesantna novina u oblasti elektronskog novca jeste pokretanje modela elektronskog novca od strane Citicorp–a. na red dolazi rešavanje problema bezbednosti. a njima je vešto dirigovao David Chaum. Brojni mediji najavljivali su revoluciju elektronskog novca. Na bazi vlastite tehnologije Citicorp–a. Banja Luka 2009.Iz cjelokupnog prethodnog izlaganja uočljiv je razvoj novca od robnog ili naturalnog. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Međutim. godine razvio je i patentirao ovaj ambiciozni poduhvat pod isto tako ambicioznim nazivom — elektronski monetarni sistem (Electronic Monetary System — EMS). 51 Bijeljina 2009 .i pored buke u medijima. pored pisanja o revoluciji i dezintermedijaciji.Slobodan Komazec.odnosno do apstraktnih formi u obliku čistog papirnog novca i. nisu učinili mnogo da nametnu ovaj koncept elitnom bankarskom društvu i regulatorima. Pristup mora biti jednostavan i ekonomičan. reklama je jedno a realnost nešto drugo . str. Kada su ispunjeni ovi tehnički uslovi.4 4.Jovan Sejmenović.Žarko Ristić. Delom su za ovo zaslužni i mediji koji.

Sistem mora da funkcioniše sa velikim brojem potrošača i da bude konstruisan tako da se lako može proširiti. biti u mogućnosti da smanji broj prodajnih objekata i zaposlenog osoblja. on će profitirati usled poboljšanja imidža (inovativni trgovac) i. Ovo prihvatanje uveliko će zavisiti od odnosa troškova i koristi koje će novi platni sistemi pružati stranama koje u njima učestvuju. uslov za to jeste šire prihvatanje i upotreba njihovog sistema. Sistem treba da omogući da i domaćinstva (sitni trgovci) primaju uplate elektronskog novca. On će. Oni će profitirati od honorara i provizija. Sistem treba da omogući i sitna plaćanja (mikro–plaćanja). Centar poverenja pomaže izgradnji poverenja u izvesni platni sistem. sa jedne strane. Prihodi ovog centra sastoje se od honorara i provizija. Sistem mora biti transparentan. elastičnost sistema je vrlo bitna. On će biti odgovoran za integritet podataka koji se prenose i za autentičnost strana u transakciji. To bi. „Centar poverenja“ će kontrolisati digitalne potpise i ključeve. usled većeg obima prodaje. Finansijske institucije mogu da promovišu izvesne sisteme. One će prikupljati pazar od trgovaca i biće odgovorne za kliring transakcija i pružanje pomoćnih usluga (obuka korisnika. verovatno. Treba omogućiti velikom broju potrošača da istovremeno obavljaju transakcije plaćanja. Odgovarajući sistem računovodstva mora biti efikasan i efektivan. a upotreba sistema jednostavna. Njima treba omogućiti plaćanje od kuće na što jednostavniji i efikasniji način. Finansijske institucije nastupaju u svojstvu posrednika. Njihovi prihodi sastojaće se od provizija za usluge.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka Novi platni sistemi zasnovani na digitalnom novcu biće uspešni samo ako ih prihvati veliki broj ljudi. Bezbednost se može postići kriptografskim metodama i transakcionim brojevima. veliki broj finansijskih institucija (obično manje institucije na regionalnim tržištima) verovatno će imati poteškoća prilikom uključivanja u ovakve sisteme zbog visokih troškova i nedostatka stručnog osoblja. Primarni cilj potrošača je da na što jednostavniji način obave kupovinu. Sa druge strane. takođe. Konstruktori sistema odgovorni su za razvoj platnih sistema. Prema tome. a troškovi po jednoj transakciji plaćanja moraju biti niski. Međutim. Otvoreni sistemi moraju imati adekvatne mere bezbednosti pri obavljanju elektronskih plaćanja. Međutim. Trgovac bi trebalo da snosi troškove transakcije plaćanja. omogućilo analizu informacija o plaćanju i konstruisanje Bijeljina 2009 . rešavanje problema). Postoje polemike oko toga da li sistem treba da omogući praćenje elektronskog prenosa podataka i elektronskih plaćanja.

a realna vrijednost prikazuje koliko se drugih Bijeljina 2009 . Predstavljanje realnog novca u elektronskom obliku nužno zahteva preslikavanje karakteristika realnog novca. smanjilo poverenje u elektronski novac zbog fluktuacije njegove vrednosti. Sa druge strane. postoji mogućnost kopiranja ovih novčanica i njihovog puštanja u opticaj. Značaj elektronskog novca povećava se sa povećanjem značaja Internet trgovine. međutim. kao što su anonimnost. Ako su ovi kursevi nestabilni.Njegova je vrijednost određena vrijednošću druge robe koja se kupuje novcem. Poverenje u neku elektronsku valutu znači da treba da postoji stabilan ‘devizni kurs’ između elektronske i realne valute. ZAKLJUČAK: Novac ima vrijednost bez obzira na to je li riječ o zlatu kao novcu ili drugim vrstama novca. Prema tome. Prema tome.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka detaljnog profila potrošača. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom ‘problem dvostrukog trošenja’. za uzvrat. platni sistem mora da poseduje mehanizme za prepoznavanje i prevenciju ponovljenih plaćanja istim digitalnim novčanicama. Veoma je bitno omogućiti konvertibilnost elektronskog novca u ‘pravi’ novac uvek kada potrošač to želi. autentičnost i mogućnost sitnih plaćanja. U slučaju kvara na konkretnom medijumu moraju postojati mehanizmi za povratak na originalno stanje pre kvara. treba uvažiti činjenicu da veliki broj potrošača želi da ostane anoniman. ukazaće se mogućnost profitiranja po osnovu arbitražnih transakcija što bi. Razlikujemo nominalnu i realnu vrijednost novca. Nominalna je vrijednost označena vrijednost. Elektronski novac se skladišti na računarskim fiksnim diskovima ili na nekom drugom medijumu. Digitalne ‘novčanice’ sastoje se od izvesnog broja bitova.

Papirni novac figurira kao novac snagom državnog autoriteta.Bez obzira na to može li se strani novac bez teškoća mijenjati za nacionalni novac. Kad je potražnja velika.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka vrsta robe može kupiti danom količinom novca ili jedinicom novca. Kad se narušava ravnoteža nastupaju odgovarajući poremećaji. finoća se iskazuje u karatima). Za razliku od papirnog novca. iako se zlato više ne upotrebljava u funkciji novca.103 g zlata. U razvijenim je tržišnim privredama dopuštena zamjena papirnog novca drugih država u «nacionalni papirni novac» bez ikakvih teškoća. Promjena cijena robi izaziva promjenu vrijednosti novca. «nacionalnog novca» u papirni novac drugih država. Državni autoritet na to nema utjecaja.Zlatom se trguje u uncama (mjera za težinu. a tome poglavito pribjegavaju države. a cijena je unce zlata na burzama oko 390 dolara (stanje 2. Vrijednost novcase mijenja. i cijena zlata na tržištu ravna se prema ponudi i potražnji. zatim upotreba u zdravstvene svrhe i za izradu nakita. Zlato se često koristi i za štednju. i obrnuto. travnja 1996. kao što i njezini građani svoje uštede nastoje čuvati u stranom novcu. kao što se utvrđuju cijene drugih vrsta robe.To znači da je između novca i robe težnja prema ravnoteži.)Korištenje zlata i danas je prisutno u novčarstvu.Države danas imaju vlastiti papirni novac. zlato ima vrijednost kao plemenita kovina. Prodajom zlata u svako se doba može doći do novca (valute) bilo koje države. LITERATURA: Bijeljina 2009 . te postaje novac u pravnom smislu riječi tek kad ga država odredi kao zakonsko sredstvo plaćanja gospodarskih transakcija koje se iskazuju u novcu. a ovisi o ponudi i potražnji. 1 unca = 31. koji je u pravilu zakonsko sredstvo plaćanja i drugih novčarskih transakcija u njezinom prostoru. i vrijednost se njezina novca utvrđuje ponudom i potražnjom. velika je njegova industrijska upotreba. novac poskupljuje i obrnuto. Iako se više neposredno ne koristi za kovanje novca. u danoj se državi sve transakcije iskazuju u nacionalnom novcu (novcu te države). Država čiji novac nitko neće kupiti za podmirivanje međunarodnih obveza koristi se novcem drugih država. To je jedan od oblika trgovine novcem. koji se u svezi s uzrokom neravnoteže posebno nazivaju. ili je takva zamjena zabranjena.Za međunarodno funkcioniranje papirnog novca druga su pravila.

aspx?id=33021&Page 3.e-trgovina. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.org/wiki/Novac 2. Dr.wikipedia. str.html Bijeljina 2009 .Jovan Sejmenović. 44 INTERNET: 1.Fakultet za polsovne i finansijske studije Banja Luka 1) Dr.hr/main.Jovan Sejmenović.yu/placanje/elektronski_novac. str. Dr. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dunja Mirjanović. „Tržište novca i kapitala“. 70 2) Dr. „Monetarne i Javne Finansije“. http://limun.Žarko Ristić. Banja Luka 2009. Banja Luka 2009.Slobodan Komazec.co. http://hr. http://www.