P. 1
Oslobođenje [broj 23000, 5.1.2011]

Oslobođenje [broj 23000, 5.1.2011]

|Views: 454|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SRIJEDA, 5. 1. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.000

LIST GODINE U SVIJETU 1992. SVAKI DAN UZ ^ITATELJE

23.000
12-13. strana

Saga o transferu napokon gotova

Edin D`eko sutra potpisuje za City
Faris Gavrankapetanovi}

DANAS PRILOG

44. strana

WikiLeaks objavio

50.000 pacijenata godi{nje

5. strana

Izrael se sprema za veliki rat na Bliskom istoku
19. strana

U @I@I
OHR o nametanju privremenog finansiranja

2

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Bo{njaci pokrenuli za{titu nacionalnog interesa

Jednoglasno protiv

majorizacije
Sve ono {to se do sada de{avalo bilo je suprotno ustavnom principu podjele klju~nih {est funkcija u RS-u, jer nijedna nije pripala Bo{njacima
Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a na ju~era{njoj sjednici odr`anoj u Banjoj Luci donio je odluku o pokretanju za{tite vitalnog nacionalnog interesa na izbor premijera i Vlade ovog entiteta. Predsjednik Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a Mujo Had`iomerovi} kazao je da je ovo jednoglasna odluka bo{nja~kih delegata kao odgovor na na~in izbora rukovodstva Vije}a naroda RS-a i izbor ~lanova Vlade kojima je povrije|en ustavni princip jednakopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda u RS-u.

OHR: Zna se {ta je ~iji posao

Ne}emo se
Entitetske vlade du`ne su blagovremeno obezbijediti neometano funkcioniranje javnih finansija i tako za{tititi interese gra|ana
Odluku o privremenom finansiranju u FBiH, koja }e omogu}iti funkcioniranje nov~anih tokova u federalnom bud`etu u prva tri mjeseca ove godine, morat }e usvojiti doma}e vlasti.

mije{ati
Interesi najugro`enijih
- OHR smatra da su entitetske vlade u okvirima svojih nadle`nosti du`ne blagovremeno obezbijediti neometano funkcioniranje javnih finansija, kazala je glasnogovornica OHR/EUSR-a u BiH Jamila Milovi} - Halilovi} na upit Oslobo|enja da li postoji mogu}nost da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donese odluku kojom }e proglasiti odluku o privremenom finansiranju FBiH od 1. januara do 31. marta 2011. godine zbog nepostojanja novog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH, koji bi ovu odluku trebao potvrditi nakon {to je usvoji Predstavni~ki dom federalnog Parlamenta. Novoizabranipredstavnicivlasti u FBiH morat }e sami osigurati uvjete za funkcioniranje ovog entiteta, {to podrazumijeva i osiguravanje uvjeta za funkcioniranje nov~anih tokova unutar bud`eta i prema bud`etskim korisnicima. - Kako bi se za{titili interesi gra|ana, pogotovo najugro`enijih, OHR apeluje na sve odgovorne da stvore uslove za formiranje Doma naroda FBiH i da obezbijede finansiranje na nivou Federacije, kazala je Milovi} - Halilovi}. FBiH je jedini nivo vlasti u BiH koji nije uspio osigurati, ako ne dono{enje bud`eta za ovu godinu, a ono barem usvajanje odluke o privremenom finansiranju za prvi godi{nji kvartal, iako se iz bud`eta osiguravaju sredstva za naknade bora~koj populaciji i socijalno ugro`enim kategorijama, kao i dio naknada za isplatu penzija. Samo za redovnuisplatupenzija za oko 366 hiljadapenzionera u FBiHfederalna Vlada iz bud`eta mjese~no upla}uje Zavodu penzijsko-invalidskogosiguranjaFBiH oko 13 miliona KM. Na ovajna~inomogu}ava se isplata neumanjenih penzija, redovnih i povla{tenih. Iz bud`eta se ispla}ujunaknade za vi{e od stotinuhiljadakorisnikabora~ko-invalidskeza{tite, nekoliko desetina hiljada civilnih `rtava rata i jo{ vi{e neratnih invalida, kao i pla}e za vi{e od sedam hiljada zaposlenika i du`nosnika federalnih institucija. Sve naknade, pla}e i penzije za decembar pro{le godine, a ~ija isplata se vr{iretroaktivno u januaru ove godine, bit }e ispla}eni i bez privremenog finansiranja jer su te isplate planirane i vr{e se iz pro{logodi{njeg bud`eta. Problem }e biti ukoliko se do kraja ovog mjeseca ne formira novi saziv Doma naroda Parlamenta FBiH. Prema Ustavu i zakonima u FBiH, odluku o privremenom finansiranju moraju potvrditi oba doma Parlamenta, kako bi ona stupila na snagu.

Ignorisana jednakopravnost

Diskriminiraju}e
“Sve ono {to se do sada de{avalo bilo je suprotno usta vnom prin ci pu po dje le klju~nih {est funkcija u RS-u, jer nijedna nije pripala Bo{njacima. To je diskriminiraju}e i njime je majoriziran bo{nja~ki narod. I ja pitam one koji su tako odlu~ivali mo`e li biti sre}an jedan narod, ako tu sre}u uskra}uje drugom“, istakao je Had`iomerovi}. Dodao je da delegati iz reda bo{nja~kog naroda ostaju kod ranijeg stava da proces konstituisanja Vije}a naroda nije okon~an zbog na~ina na koji je izvr{en i zbog potpredsjednika Bo{njaka na osnovu glasova predstavnika klubova Srba, Hrvata i ostalih, jer su

\APO Proces konstituisanja Vije}a naroda nije okon~an zbog na~ina na koji je izvr{en i zbog potpredsjednika Bo{njaka na osnovu glasova predstavnika klubova Srba, Hrvata i ostalih, jer su Bo{njaci napustili sjednicu nakon {to nije do{lo do izbora Mirsada \ape
Bo{njaci napustili sjednicu nakon {to nije do{lo do izbora Mirsada \ape na funkciju predsjednika Vije}a. Klub delegata bo{nja~kog naroda, u nastavku sjednice, podr`ao je bud`et i ekonomsku politiku RS-a za 2011. jer u njima nema elemenata koji vrije|aju nacionalne interese bo{nja~kog naroda. odnosu na 2010. prepolovljena sredstva namijenjena za pomo} povratnicima, izbjeglim i raseljenim licima, kao i sredstva za Ministarstvo prosvjete RS-a. Had`iomerovi} je tako|e potvrdio da je Klub Bo{njaka uputio apelaciju Ustavnom sudu RSa za ocjenu ustavnosti izbora Vije}a naroda RS-a. Da podsjetimo, predsjedavaju}i i potpredsjedavaju}i Vije}a izabrani su bez volje Kluba Bo{njaka, zbog ~ega smatraju da je prekr{en Poslovnik o radu ovog tijela.
G. KATANA

Prekr{en Poslovnik
Had`iomerovi} je dodao da su predstavnici ovog naroda konstatovali ozbiljnu zamjerku zbog ~injenice da su u ovo go di{ njem bud`etu u

Presedan
Zasad je to mogu}e samo u Predstavni~kom domu, koji ima verificiran novi saziv jo{ od 22. novembra, ali ne i rukovodstvo, dok novi saziv Doma naroda shodno izbornim rezultatima iz oktobra2010. godine, jo{ nije poznat. FBiH jo{ jednom je u apsurdnojsituaciji u kojoj se ~ak razmi{ljalo da se prijedlog odluke o privremenom finansiranjuna|eprednovimposlanicima Predstavni~kog i starim sazivom Doma naroda, koji nakon po~etka konstituiranja zakonodavne vlasti u FBiH nema vi{e nikakvih ustavnih i zakonskih ingerencija, {to bi predstavljalo presedan u dosada{njoj parlamentarnoj praksi.
S. [e.

V I J E S T I

Predsjednik Ustavnog suda RS-a Mirko Zovko

Bo{njaci bez ustavnog upori{ta
Predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske Mirko Zovko rekao je da bi eventualno pokretanje pitanja vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a zbog izbora Srbina za predsjedavaju}eg, bilo bez ustavnog osnova. On je naveo da je za tu inicijativu ~uo iz medija, ali da do sada takav zahtjev nije stigao. “Volio bih i da ne stigne. Ne smijem prejudicirati bilo kakve odluke, ali mogu dati izjavu jer ona uop}e nije dvosmislena. Teoretski se mo`e desiti, kao {to je to sada, da iz jednog naroda niko ne dobije jednu od tih funkcija, ali u Ustavu ne pi{e da mora biti bar jedan, ve} da najvi{e dvije funkcije mogu obavljati predstavnici iz jednog naroda ili iz ostalih“ obja, snio je Zovko. On je podsjetio da u ~lanu 69 Ustava Republike Srpske, u stavu 2, amandman 76, izri~ito stoji da od {est funkcija, predsjednik Narodne skup{tine, Vlade RS-a, predsjedavaju}i Vije}a naroda RS-a, Us-

tavnog i Vrhovnog suda i republi~ki tu`ilac, kandidati iz reda konstitutivnih i ostalih mogu obavljati najvi{e dvije funkcije. Zovko je podsjetio da u FBiH ve} drugi mandat tri funkcije obavljaju Bo{njaci, iako je to protivustavno. “Bo{njaci su na du`nosti predsjednika Vlade, Skup{tine i Vrhovnog suda“ naveo , je Zovko.

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

U @I@I

3

Iako su sve dr`ave EU ratificirale SSP, nema razloga za slavlje

EK ote`e verifikaciju da
Sporazum ne stupi na snagu
Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP) Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, unato~ ~injenici da ga je ratificiralo svih 27 dr`ava ~lanica, ne}e stupiti na snagu sve dok vlasti na{e zemlje ne izvr{e svoje obaveze propisane privremenim sporazumom, doznaje Oslobo|enje. Tako gra|ani BiH nemaju razloga za slavlje {to je Francuska, kao posljednja dr`ava ~lanica EU koja je to trebala u~initi, odnosno njen senat, 22. decembra 2010. godine, ratificirao SSP sa BiH, jer se njegovi benefiti ne}e mo}i koristiti.

S obzirom na to da vlasti BiH nisu ispunile obaveze iz privremenog sporazuma, gra|ani na{e zemlje jo{ dugo ne}e mo}i koristiti benefite SSP-a, a evropski put dr`ave bit }e znatno usporen
tao je (pre)duga~ak spisak obaveza koje moraju ispuniti u skladu sa obavezama iz privremenog sporazuma. To su prvenstveno dono{enje zakona o dr`avnoj pomo}i na razini BiH, zakona o bankarskojsuperviziji, obligacijama, kao i dr`avne energetske strategije. Brojne su i obaveze pred vlastima BiH koje se odnose na provo|enje dokumenta Evropsko partnerstvo ~ija je provedba na godi{njem nivou tek ne{to ve}a od 40 posto u odnosu na potrebe. Sve ovo, stoga, ukazuje da su veoma male {anse da BiH, kako najavljuju potpisnice platforme za formiranje vlasti (SDP, SDA, NSRB i HSP), dobije status kandidata za EU do 2013. godine. Dok vlasti ne budu ispunile obaveze koje su same preuzele potpisivanjem SSP-a, gra|ani BiH trpjet }e sankcije jer na{a zemlja ne}e mo}i koristiti ve}e pogodnosti, prvenstveno finansijske kroz poticajna sredstva instrumenta pretpristupne pomo}i (IPA) fondova. Jer, da su vlasti ispunile obaveze iz privremenog sporazuma i kada bi SSP stupio na snagu, stvorili bi se preduvjeti da se realizacija fondova vr{i putem dr`avnih institucija BiH. No, oni }e ovako jo{ ostati da se realiziraju putem Direkcije EU u BiH. I to je jo{ jedan od pokazatelja koliko daleko je na{a zemlja do{la na evropskom putu!
Almir TERZI]

Od{krinuta vrata
Kako je za Oslobo|enje pojasnio Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH, da bi SSP stupio na snagu, mora pro}i i proces notifikacije (akt kojim se slu`beno stavlja do znanja da je dokument postao pravosna`an) i to u Evropskoj komisiji. - Evropska komisija mo`e otezati sa notifikacijom SSP-a sa na{om zemljom jer BiH nije ispunila preuzete obaveze iz privremenog sporazuma. To prakti~no zna~i da on ne}e mo}i stupiti na snagu sve dok ne dobije prolaznost u Evropskoj komisiji, naveo je Amer Kapetanovi}, {ef Odsjeka za EU u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Naime, cijeni se kako }e varijanta „otezanja“ notifikacije u EK-u biti izvjesnija od one da se SSP verificira, s obzirom na to da
Bruxelles: EU ~eka, a vlasti BiH ni{ta ne rade

osim suspenzije nema mehanizama da se zaustavi njegovo stupanje na snagu. Verifikacija SSP-a, pa njegova suspenzija, potpuno bi vratila BiH na po~etak svih de{avanja u ve zi s evrop skim pu tem, a Bruxelles ne `eli potpuno zatvoriti vrata na{oj zemlji za EU jer bi time postala jedina dr`ava u regiji u potpunoj izolaciji. - Stupanje na snagu SSP-a, pored benefita, donosi i nove obaveze. BiH kr{i privremeni sporazum i preoptimisti~no je o~ekivati da se preuzmu novi zadaci kada ni oni stari jo{ nisu rije{eni. U skladu sa stanjem koje imamo, mi bismo u narednih pola godine

SUSPENZIJOM DO IZOLACIJE Verifikacija SSP-a, pa njegova suspenzija, potpuno bi vratila BiH na po~etak svih de{avanja u vezi s evropskim putem, a Bruxelles ne `eli potpuno zatvoriti vrata na{oj zemlji za EU jer bi time postala jedina dr`ava u regiji u potpunoj izolaciji
trebali ubrzano raditi na evropskom putu zemlje ako `elimo bar donekle nadoknaditi izgubljeno

vrijeme. No, imaju}i na umu ~injenicu da formiranje vlasti ide veoma sporo, imamo razloga za ozbiljnu zabrinutost, nagla{ava Kapetanovi}.

Duga~ak spisak obaveza
Do kraja 2010, i to sa zaka{njenjem od ~ak godinu dana, Vije}e ministara BiH na prijedlog Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH donijelo je odluku o ukidanju starosne granice zabrane uvoza putni~kih automobila, teretnih vozila i autobusa i pneumatskih guma iz EU {to je bila direktna obaveza iz SSP-a. S druge strane, vlastima BiH os-

Predsjedni{tvo BiH

Sulejman Tihi}

Damir Ma{i}

Salmir Kaplan

Radmanovi}evo Protiv RS-a u sau~e{}e Mubaraku Ustavnom sudu
Povodom pogibije vi{e gra|ana izazvane teroristi~kim ~inom u Aleksandriji, predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiHNeboj{aRadmanovi}uputio je telegramsau~e{}apredsjednikuArapskeRepublikeEgipatHosnijuMubaraku. “S velikom tugom primili smo vijest o gnusnomteroristi~komnapadu na crkvuDva sveca u Aleksandriji. Povodom ove tragedije, koja je odnijela`ivotemnogihnevinihljudi, Vama i narodu Egipta, upu}ujem izraze najdubljeg sau~e{}a, u ime Predsjedni{tva BiH, naroda BiH i svoje. Molim Vas da moje iskreno `aljenje prenesete porodicama nastradalih gra|ana’’, navedeno je u telegramu. Nakon {to je u Slu`benom glasniku RS-a objavljen Zakon o statusu dr`avne imovine koja se nalazi na teritorijitog entiteta i pod zabranom je raspolaganja, dopredsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik SDA Sulejman Tihi} pokrenuo je postupak kod Ustavnog suda BiH sa zahtjevom za njegovoponi{tenje. U saop}enju za javnost poja{njeno je da insistiranjeNarodneskup{tine RS-a na ovom zakonu predstavlja uporno i grubokr{enjeUstava i zakona BiH koje ~ini vlast RS-a. Tihi} }e zatra`iti izricanje privremenemjerezabraneuknji`bedr`avne imovine na podru~ju RS-a.

Neka kantoni urade svoje
Najboljerje{enje je da kantonalneskup{tine urade svoj posao i imenuju delegate za Dom naroda FBiH, prokomentarisao je glasnogovornik SDP-a BiH Damir Ma{i} za Fenumogu}nosti da visokipredstavnikValentinInzkonametneodluku o privremenomfinansiranju FBiH. Ma{i} je dodao da je “vrlo lako ustanoviti koji kantoni i politi~ke partijeko~ezavr{etakovogposla“ “SDP ~ini sve da . otko~iovajproces jer bez konstituiranjaDomanaroda ne mo`ebitiizabranavlast u FBiH, ali ni delegati za Dom narodadr`avnogParlamenta{to zna~i da ne mo`ebitiformirana vlast na dr`avnomnivou“ pojasnio je Ma{i}. ,

Inzko }e morati intervenirati
SDA je mi{ljenja da }e zbogsporosti u konstituiranju Doma naroda federalnog Parlamenta odluku o privremenom finansiranju FBiH za prva tri mjeseca ove godineipakmorati nametnuti visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. “Konstituiranje Doma naroda FBiH }e i}i te`e i bojimo se da }e zbog toga morati intervenirati visoki predstavnik za BiH“ rekao je za Fenu glasnogovornik SDA , SalmirKaplan. Inzkomo`enametnutiprivremenofinansiranje i to bi moglobitijedno od rje{enja ukoliko se ne odr`i sjednica Doma naroda, smatrapredsjedavaju}iZastupni~kog doma Parlamenta FBiH Safet Softi}.

4

DOGA\AJI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Kod nas je klju~ni problem {to nastavnici ne znaju koristiti ud`benike, jer je skoro ukinuto stru~no usavr{avanje, {to je stra{na gre{ka

Jasim Rendi}, otac 28-godi{njaka zato~enog u Srbiji

Jasmin je u te{kom

psihi~kom stanju
On je svjestan da robija bez razloga, pa je zbog toga njegovo psihi~ko stanje lo{e. Nije ni{ta uradio
Sudsko vije}e Vi{eg suda u Sremskoj Mitrovici za dvadeset dana ponovo }e razmatrati opravdanosti, pritvora Jasmina Rendi}a, 28-godi{njeg Tuzlaka, koji je ve} deveti mjesec zatvoren u Sremskoj Mitrovici, pod izgovorom da se ~eka dokumentacija iz Afganistana, ~ije pravosu|e tereti Rendi}a za navodnu prevaru putem ~eka bez pokri}a. “Jo{ nema nikakve dokumentacije, barem validne” , potvrdio nam je Jasim Rendi}, otac 28-godi{njeg Jasmina, dodaju}i da je za sada iz Afganistana stiglo nekoliko ne~itkih dokumenata, sa kontradiktornim informacijama, primje}uju}i da je o tome Oslobo|enje nekoliko puta pisalo.

Mirko Banjac

direktor Republi~kog pedago{kog zavora RS-a

DOBAR

LO[

ZAO

Jasmin Rendi}: Srbija ga nezakonito dr`i u zatvoru

^udne optu`be
Naime, iz Afganistana su do sada stigli dokumenti bez potpisa, ne~itki i sa {turim informacijama o prevari, koju je Rendi} navodno po~inio u zlatarskoj radnji trgovca po imenu Rametulah, u ju`nom Kabulu. No, u isto vrijeme, optu`be su ~udne jer na{i dr`avljani ne izlaze iz ameri~kih vojnih baza u kojima rade, a Rendi} je bio menad`er u jednoj od baza. “Na`alost, i pored svih nelogi~nosti iz Afganistana koje dolaze u srbijanske sudove, prvo u onaj iz Sremske Mitrovice, a potom i u Apelacioni u Novom Sadu, moj sin je i dalje u zatvoru. Po zakonu, oni su njega u ekstradi cij skom pri tvo ru mo gli dr`ati 18 dana, najvi{e 40, u posebnim slu~ajevima, ali oni ga, eto bez dokaza, dr`e ve} skoro devet mjeseci” ja, da se Jasim Rendi}, isti~u}i da je njegov sin lo{eg zdrav-

PREDSJEDNI[TVO BiH
Tematskom debatom Vije}a sigurnosti UN-a Bosna i Hercegovina }e ovog mjeseca predsjedavati samo na nivou ambasadora - stalnog predstavnika pri UN-u, umjesto uobi~ajene prakse da to bude {ef diplomatije. Takva instrukcija upu}ena Ministarstvu vanjskih poslova iz Predsjedni{tva BiH izazvala je ~u|enje u diplomatskim krugovima.

PA@NJA Najvi{e pa`nje na{em dr`avljaninu posvetio je ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut, koji je nekoliko puta posjetio Rendi}a te uspostavio saradnju sa na{om ambasadom u Pakistanu, nadle`nom i za Afganistan
stvenog stanja, iako je nedavno prekinuo {trajk gla|u. “Ma, mi nismo imali razloga za slavlje. Slavi}emo kad Jasmin iza|e iz zatvora” , zaklju~uje kroz suze Jasim Rendi}. Ina~e, dr`avne institucije BiH poprili~no su ignorisale problem 28-godi{njeg Tuzlaka. Najvi{e pa`nje na{em dr`avljaninu posvetio je ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut, koji je nekoliko puta posjetio Rendi}a te uspostavio saradnju sa na{om ambasadom u Pakistanu, nadle`nom i za Afganistan, kako bi se do{lo do pravih informacija o optu`bama iz ove azijske zemlje.
A. [e.

D@ENANA KULUGIJA
Dr`avni organi i nevladine organizacije u BiH udru`ili su se u borbi protiv pedofilije i dje~ije pornografije. Pokrenut je i portal www.sigurnodijete.ba koji pru`a korisne savjete roditeljima i djeci. Psihologinja D`enana Kulugija upozorava da je internet ogromna torba u kojoj se nalazi mnogo toga korisnog, ali i mra~ne zone.

Ignorisanje
“Supruga i ja smo ga uvjerili da prekine {trajk gla|u. Poslu{ao nas je, ali je i dalje u te{kom psihi~kom stanju. Ima i povredu na le|ima, nastalu od ne kog osi pa po ko`i. Na`alost, on je svjestan da robija bez razloga, pa je zbog toga njegovo psihi~ko stanje lo{e. Nije ni{ta uradio! Afganistan {alje neke dokaze, koji nemaju osnova za izru~enje, a Srbija ga dr`i u zatvoru” , dodaje Jasim, koji je pred novogodi{nje praznike bio u posjeti sinu.
Foto: Senad GUBELI]

@ELJEZNICE RS-a
U nekoliko posljednjih godina @eljeznice Republike Srpske napravile su gubitak od 159,6 miliona maraka, {to je samo 74 miliona manje od ukupnog kapitala preduze}a. Zbog takvog poslovanja @eljeznice RS-a su do{le pred sami rub opstanka.

RATKO VARDA
Ko{arka{ki reprezentativac BiH briljira ove sezone u dresu Prokoma. Uz sjajne partije u Euroligi, odli~no igra i u prvenstvu Poljske. Ukoliko uspije odr`ati formu, Varda bi mogao biti udarna snaga na{e reprezentacije na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

VIJEST U OBJEKTIVU Nagrade najboljima
Stru~ni `iri NVO Svjetlo dodijelio je nagrade najboljim sportistima i sporta{icama polaznicima programa [kola sporta dr. Socrates za 2010. Za najboljeg sportistu progla{en je evropski prvak u stonomtenisu, prvak BiH u stonom tenisu, prvak BiH u plivanju 50 m prsno Edin Dizdarevi}. Za najbolju sporta{icu progla{ena je ~lanica nogometne ekipe BiH i ~lanica ko{arka{ke ekipe Almedina Vite{ki}. [kola okuplja 28 mladih s lakom i umjerenom retardacijom oba spola.

VIJEST U

BROJU

neregistrovanih vozila evidentirano je u FBiH u prvih devet mjeseci pro{le godine.

11.277

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

INTERVJU

5

Faris Gavrankapetanovi}, direktor KCUS-a

Imamo 50.000
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

pacijenata godi{nje
Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu sredinom decembra dobio je u Be~u Evropsku povelju za kvalitet, a njegov direktor svojim je medicinskim zvanjima u pro{loj godini dodao i magisterij poslovnog upravljanja i menad`menta, nagradu Ujedinjena Evropa i priznanje Me|unarodnog centra za mir Sloboda za humanu predanost zdravlju ~ovjeka
pacijenata i 3.600 mjese~no pru`enih dijaliza sa radom u 4 smjene. Naj~e{}e se na{i ~itatelji `ale na period ~ekanja kada je o snimanjima rije~, te na nedostatak reagensa zbog kojih se ~ekaju nalazi: u ~emu je problem? slu`iti sve pacijente Kantona Sarajevo, Federacije BiH i {ire, te je logi~no da postoje i liste ~ekanja. Va{ konkretan upit na nedostatak odre|enih reagensa vezan je za nemogu}nost isporuke tenderski odabranog ponu|a~a, tako da je KCUS morao obnoviti proceduru javne komnjen priliv sredstava od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH usljed ograni~enog obima usluga, {to }e najvjerovatnije dovesti do revizije programa usluga koje se finansiraju putem ovog zavoda. Klini~ki centar redovno prima pacijente i iz Republike Srpske i distrikta Br~ko na osnovu zaklju~enih ugovora i propisane dokumentacije uslovljene od ovih zavoda. Naj~e{}e pominjani problem korupcije u zdravstvu ve`e se za preplitanje privatne i javne zdravstvene prakse. Vi ste, kao ministar, zagovarali potpuno odvajanje lije~ni~kog posla u smislu da se Va{e kolege opredijele - kada }e to u BiH biti izvodivo? - Pitanje preplitanja privatne i javne zdravstvene prakse regulisano je va`e}im propisima usvojenim 2001. godine. Pravilnik koji reguli{e rad ljekara izvan punog radnog vremena donosi federalni ministar zdravstva, a odobrenje za rad donosi poslodavac, {to je propisano odredbom Zakona o radu. Klini~ki centar postupa u skladu sa navedenim propisima. Kako se KCUS nosi sa recesijom: koji je bilans godine iza nas i {ta o~ekujete u finansijskoj 2011? - Recesija koja je pogodila gotovo cijeli svijet reflektirala se na dr`avu BiH, kao i na na{u ustanovu s obzirom na to da je najve}a zdravstvena ustanova u dr`avi. U prethodne tri godine Klini~ki centar je poslovanje okon~ao pozitivnim finansijskim rezultatom, te ula`emonapore i na{eprocjene su usmjerene ka pokrivanju nastalih tro{kova, a definitivnirezultat}e bitipoznatkrajemovogmjeseca, kada se okon~aju sve bilansneradnje.

Liste ~ekanja
Ipak, otvorene su dvije nove klinike, stigla je i nova oprema: {ta to zna~i za pacijente? - Prelaskom na novi lokalitet Pedijatrijske klinike u martu 2009. i Klinike za ginekologiju i aku{erstvo u novembru2010. okon~ani su decenijski projekti. Dobili su nove prostorije i sofisticiranu opremu kojaomogu}avaboljeuvjete za rad osoblja i kvalitetniju uslugu za pacijente, {to }e za Klini~ki centar zna~iti pove}ani obim usluga u narednim periodima. Isto se mo`e re}i i za Kliniku za kardiohirurgiju, ~ije otvaranje se predvi|a po~etkom aprila 2011. a koja je zapravo drugi ve}i projekat u pro{loj godini. Pro{irenje kapaciteta za pacijente kojima je potrebna hemodijaliza tako|e je zapo~eti projekat u koji smo u{lizbogenormno pove}ane potrebe za pru`anjem ove vrste usluge. Najve}i smo dijalizni centar sa 250 dijaliziranih

Priznanje za kvalitet dodijeljeno je na sve~anoj ceremoniji u Be~u 14. 12. 2010.

HEMODIJALIZA Pro{irenje kapaciteta za pacijente kojima je potrebna hemodijaliza tako|e je zapo~eti projekat u koji smo u{li zbog enormno pove}ane potrebe za pru`anjem ove vrste usluge. Najve}i smo dijalizni centar sa 250 dijaliziranih pacijenata i 3.600 mjese~no pru`enih dijaliza sa radom u 4 smjene
peticije nabavke, {to je u skladu sa Zakonom. KCUS je i najve}a i najva`nija zdravstvena ustanova u BiH: koliko pacijenata imate iz ostalih kantona, a koliko iz RS-a? - Izvr{enje planiranog obima usluga usporeno je posljedicama recesije. Smanjen je priliv pacijenata iz drugih kantona, posebno iz Ze-do (prihod manji za 3.000.000), Srednjobosanskog kantona (prihod manji za 500.000) i Mostarskog kantona (priliv smanjen za 400.000). Izuzetno je va`no spomenuti i sma-

U brojkama
Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu godi{nje hospitalizira oko 50.000 pacijenata, ostvari 500.000 b.o. dana i 18.000 operacija. Putem specijalisti~ko-konsultativnog savjetovali{ta ubilje`i 450.000 ambulantnih usluga, 44.000 usluga hemodijalize i 5,2 miliona laboratorijskih analiza. po~et proces transformacije zdravstva te da }e uvo|enje privatne prakse u mre`u podstaknuti konkurenciju ~iji rezultat je da se postigne najkvalitetniji efekat u pru`anju zdravstvene za{tite i postizanju kvaliteta zdravstvene usluge, na {to usmjerava i Zakon o pravima pacijenata. Mi{ljenja smo da }e to dovesti do uvo|enja pro{irenog zdravstvenog osiguranja, {to je neminovno usljed pove}anja broja oboljelih, tako da velike tro{kove lije~enja nije mogu}e pokriti na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

- Problemi s kojima se gra|ani susre}u ti~u se du`eg perioda zakazivanja svih dijagnosti~kih procedura - ultrazvuk, CT, magnetna rezonanca mogu se prevazi}i adekvatnom podjelom poslova unutar zdravstvenih ustanova, nivoa zdravstvene za{tite. Mogu}i razlog za liste ~ekanja je i pro blem ne dos tat ka opreme na nivou zdravstvenih ustanova, tako da KCUS, koji raspola`e sa 8 UZ, 4 CT, 3 MR, 3 Angio sale, 7 klasi~nih RTG aparata, trpi kontinuirani pritisak gra|ana jer postoje}i kadar i postoje}a oprema ne mogu op-

Privatne ordinacije
- Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je u ovoj godini prvi put putem javnog nadmetanja izvr{io odabir odre|enih privatnih ordinacija za deficitarne usluge u kojima pacijenti sa uputnicom ljekara op{te prakse mogu obaviti specijalisti~ke preglede na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a. Smatramo da je ovim za-

TAKORE]I... PRIVID
@ene na velikom broju pozicija u BiH znatno su pla}enije od mu{karaca, podaci su portala posao.ba. Tako `ene finansijski menad`eri u prosjeku imaju neto platu 1.835 KM, s tim da je maksimalna plata na ovoj poziciji 3.915 KM, dok mu{karci imaju prosje~nu neto platu 1.391 KM, a maksimalna plata je 3.125 KM. Ipak, u generalnom poretku mu{karci bolje zara|uju. Prosje~na plata mu{karaca iznosi 1.015 KM, a `ena 941 KM, {to zna~i da su mu{karci u prosjeku bolje pla}eni za 7,8 posto.

6

DOGA\AJI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Prevareni `iranti u za~aranom krugu

Danas o BiH u Vije}u sigurnosti
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH danas }e biti odr`ana konferencija za novinare povodom po~etka jednomjese~nog predsjedavanja BiH Vije}em sigurnosti UN-a. BiH je kao nestalna ~lanica VS-a za period 2010 - 2011. godina od 1. januara preuzela jednomjese~no predsjedavanje ovim tijelom. Instrukcijom Predsjedni{tva BiH, od 20. decembra 2010. godine, MVP je obavije{ten, izme|u ostalog, da je utvr|en nivo predsjedavanja tematskom debatom VS-a na nivou ambasadora, odnosno stalnog predstavnika BiH pri UN-u. Podsje}amo, ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj je Predsjedni{tvo BiH upozorio da odlukom da BiH predsjedavanje debatom odr`i na nivou ambasadora, mo`e prouzrokovati utisak da na{a zemlja ne pridaje dovoljan zna~aj ulozi koju ima u ovom tijelu UN-a.

Ne znamo {ta dalje
Institucije za reviziju nisu nadle`ne za reviziju Agencije za bankarstvo, koja opet nije nadle`na za reviziju rada banaka - i {ta sad?
Neopisivo je razo~arenje i jo{ dublji o~aj ~lanova Udru`enja za za{titu `iranata u BiH negativnim odgovorima koje su dobili nakon ponovljenog kruga pisama svim nadle`nima u dr`avi. Tra`ili su i o~ekivali da }e nakon posljednjih izbora kona~no neko ne{to da poduzme, odnosno da se dr`ava i Parlament ozbiljno pozabave rje{avanjem problema nastalih nekontrolisanim plasmanom kredita kreditno nesposobnim du`nicima te da se zakonom obezbijedi da banke upotrijebe sve instrumente naplate od du`nika prije nego se okrenu jemcima. Da banke i MKO kroz odgovore dr`avnih institucija na neki na~in daju svojim `rtvama na znanje - ne mo`ete nam ni{ta, dokaz je upravo D`enana Had`imahmutovi}. @eni koja je nju prevarila i zadu`ila da sa mnogim drugim obmanutim `irantima vra}a njena 53 kredita u 2010, jedna banjalu~ka banka dala je novih 25.000 KM pozajmice.

Ne mo`ete nam ni{ta

Eskalacija negativnog
Udru`enje demokratskih pravnika u BiH sa zabrinuto{}u prati doga|aje oko implementacije rezultata izbora i konstituisanja zakonodavne i izvr{ne vlasti na svim nivoima u BiH i upozorava na eskalaciju separatizma, nacionalizma i {ovinizma koje pojedine stranke i njihovi predstavnici ispoljavaju. Gra|anima BiH potrebna je organizovana i efikasna dr`ava u kojoj ne}e biti diskriminacije. Potrebni su nam demokratija i realan put izlaska iz siroma{tva, navodi se u saop}enju. Udru`enje poziva gra|ane, politi~are i me|unarodnu zajednicu da daju podr{ku samo onima koji se zala`u za demokratsku i prosperitetnu dr`avu BiH.

Odgovori
Dobili su negativne odgovore i od nekih koji jo{ nisu ni zasjeli u fotelje, ali znaju, pozivaju}i se i na poslovnike o radu i na zakone, da nisu nadle`ni za revizije u~inka rada agencija za bankarstvo niti ministarstava finansija - resor za bankarski sektor. Naime, predsjedniku Udru`enja za za{titu `iranata Joci Cvjetkovi}u iz [amca od Ureda za reviziju institucija BiH, Glavne slu`be za reviziju javnog sektora Republike Srpske i Odbora Narodne skup{tine RS-a za reviziju stigli su gotovo identi~ni odgovori na zah-

Negativni odgovori koje je na svoje zahtjeve dobilo Udru`enje za za{titu `iranata

tjeve za revizijom u~inka rada institucija ~iji je nerad, smatraju u Udru`enju, ohrabrio banke i mikrokreditne organizacije da nezakonito sti~u dobit preko le|a `iranata. Iz Glavne slu`be za reviziju ka`u da vr{e reviziju prema go-

di{njem planu glavnog revizora ili na zahtjev Skup{tine ili Odbora za reviziju. Iz Odbora tvrde da zahtjev Udru`enja nije pre dmet rada Glavne slu`be, te shodno poslovniku NSRS-a Odbor nije nadle`an po predmetnom zahtjevu. Iz

Ureda za reviziju institucija BiH Cvjetkovi} je dobio jo{ kra}i odgovor, re~enicu u kojoj ga podsje}aju da Zakon o reviziji institucija BiH ne predvi|a nijednu aktivnost koja bi bila dijelom mandata ili prava poduzimanja pojedina~nih

Formiranje vlasti

Samo k
Struja korak ka kraju supervizije
Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderick Moore ocijenio je da je zatvaranje supervizije za Br~ko sasvim opravdano, ali da to, u skladu sa arbitra`nom odlukom, ne zavisi od supervizora, nego od Vije}a za provo|enje mira koje odlu~uje o tome. Prema njegovim rije~ima, va`an korak naprijed u zatvaranju supervizije bilo bi ispunjenje svih uslova u vezi sa snabdijevanjem distrikta Br~ko strujom iz jedne od elektroprivreda BiH. Poru~io je da je krajnje vrijeme da stranke u BiH formiraju vlast, jer to od njih o~ekuju gra|ani koji su obavili svoj dio posla, prenijela je Srna. Zapadnohercegova~ka`upanija bi mogla biti jedna od prvih `upanija Federacije koja }e dobitinovuvlast, izjavio je AnteMi{eti}, predsjednik Skup{tine ZH@-a. Mi{eti} je rekao kako bi Skup{tina ZH@-a do krajatjedna trebala dostaviti kandidacijske liste iz ove `upanije za Dom naroda FBiH, a potom i krenuti u proces formiranja `upanijske Vlade.

Naga|anja
- Trudimo se {to prije zavr{itiprocesformiranjavlasti jer nas ~eka ogroman posao. Do kraja ovoga tjedna bismo Sredi{njem izbornom povjerenstvu (SIP) trebali dostaviti kandidacijske

ZH@: Rasplet do kraja sedmice

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine
zmatra izvje{taje po obavljenim revizijama Glavne slu`be za reviziju bud`etskih i drugih pravnih lica, razmatra godi{ nje pla no ve za re vi zi ju Glavne slu`be te po potrebi zahtijeva od nje da izvr{i posebne revizije.

DOGA\AJI

7

VIJESTI

Obmane
O~igledno da vi{e od 200.000 jemaca, bh. gra|ana obmanutih, prevarenih i dovedenih na rub egzistencije ne predstavlja potrebu za revizijom bilo koga. "Institucije za reviziju nisu nadle`ne za reviziju Agencije za bankarstvo, koja opet nije nadle`na za reviziju rada banaka i {ta sad? Ima li iko u dr`avi da mo`e i smije da zaviri u kreditne dosjee i utvrdi na koji na~in su banke i MKO zasnivali ugovore o kreditiranju sa kreditno nesposobnim du`nicima? Je li to neko misli da su `iranti telad koja ni{ta ne znaju? Ako smo dobru volju da pomognemo skupo platili, zar sad treba da mirno stojimo dok nam bacaju pra{inu u o~i da bi ovi u bankama mogli i dalje da plijene imovinu, skidaju sa plata i po 80 posto sa penzija. Gdje su tu ljudska prava?", pita se Nijaz Bunjo, prevareni `irant iz Kiseljaka. Predsjednica sarajevskog ogranka Udru`enje `iranata u BiH D`enana Had`imahmutovi} zaklju~uje da je rije~ o za~aranom krugu i da ne znaju {ta dalje ako ni dr`ava ne}e da se pozabavi problemom nezakonito plasiranih kredita. "Ovu situaciju nisu mogli proizvesti `iranti. Kod nas je postojala dobra volja, pomo}i nekome da do|e do kredita. Dobre volje nema kod falsifikovanja i dopisivanja iznosa na kredite. Tu po~inje kriminal. [ta se desi sa firmama koje nezakonito posluju? Banke i MKO ne da su plasirale jedan ili deset nezakonitih kredita, ve} istoj osobi kreditno prezadu`enoj daju i po 50 kredita i ta je pojava postala masovna", isti~e ova Sarajka.
A. S.

Grahovac otkazao odlazak u Vi{egrad
Federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac otkazao je u~e{}e na sas tan ku u Vi {e gra du ko ji }e bi ti odr`an danas povodom obilje`avanja 50 godina od kada je Ivo Andri} za roman “Na Drini }uprija“ dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost. Kako se navodi u saop}enju iz kabineta Grahovca, on je prethodno prihvatio u~e{}e na ovom sastanku prema protokolu koji je iz Ministarstva civilnih poslova BiH upu}en e-mailom 28. decembra pro{le godine. S obzirom na ~injenicu da su u me|uvremenu dostavljene izmjene u odnosu na prihva}eni protokol, Grahovac je obavijestio Ministarstvo civilnih poslova BiH da otkazuje dolazak u Vi{egrad, isti~e se u saop}enju.

Markacija s NATO-om i EUFOR-om
Ministar pravde RS-a D`erard Selman rekao je da }e predstavnici entitetske Vlade, [taba NATO-a u Saraje vu i EUFOR-a, kra jem ja nu ara odr`ati sastanak na kojem }e biti rije~i o markiranju granice izme|u RS-a i FBiH. Reaguju}i na izjavu visokog predstavnika BiH Valentina Inzka da je namjera RS-a da markira granicu suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu, jer taj posao treba raditi sa NATO-om i EUFOR-om, Selman je u izjavi za Srnu ocijenio da je takav stav neumjesan. Rekao je da markiranje me|uentitetske linije izme|u RS-a radi u skladu sa Aneksom 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je dodao da su NATO i EUFOR tra`ili dodatne informacije za{to se to radi i napomenuli da su oni autoriteti u toj pri~i.

revizija, posebice obveze i prava revizije institucija i podru~ja rada bankarskog sektora. "Uz punu potporu radu va{e institucije i s po{tovanjem", stoji na kraju odgovora Cvjetkovi}u od glavnog revizora. Interesantno da isti poslo-

vnik o radu Odbora za reviziju na koji se pozivaju u Odboru predvi|a da upravo on "pregleda izvje{taje finansijske re vi zi je, re vi zi je u~in ka...", "obavlja tematske rasprave saslu{anjem odgovornih u ministarstvima, revidi-

ranim institucijama, fondovima, op{tinama, gradovima..." i "po potrebi zahtjeva od Glavne slu`be da izvr{i posebnu reviziju". U Poslovniku o radu NSRSa u ~lanu 65, pored ostalog, stoji da Odbor za reviziju ra-

u ZH@-u

adrovi HDZ-a
liste za Dom naroda FBiH, rekao je Mi{eti}, pritom odbaciv{i navode kako bi se iz `upanija gdje je HDZBiH izborni pobjednik moglo sabotirati delegiranje izaslanika u Dom narodaFBiHkako bi se sprije~iloformiranje vlasti na razini FBiH. - To su najobi~nijanaga|anja. Mi }emobitime|uprvim`upanijama koje }e formirati vlast. @elimo samo najbolje za BiH i trudimo se da dr`ava opstane. Sve drugo {to se radi, stvari su na kojima se ru{i dr`ava BiH, izjavio je Mi{eti}. Predsjednik @upanijskog odbora HDZ-a BiH za ZH@ ZdravkoBe{li} je, pak, izjaviokako se ~eka da klubovi politi~kih

Ova stranka ima 13 od ukupno 23 zastupnika u Skup{tini ZH@-a i situacija je sasvim otvorena da se vlast {to prije konstituira
[to se, pak, ti~e samog sastava Vlade, Be{li} je rekao kako }e Vladu ZH@-a ~initi samo kadrovi HDZ-a BiH. tar za sastav nove vlade ZH@a, izjavio je kako o~ekuje od predsjednika Skup{tine skoro dono{enje odluke o imenovanju mandatra za sastav nove Vlade. - Nakon toga idemo u proceduru sastavljanja Vlade i njena potvr|ivanja na Skup{tini. Kako sada stvari stoje, u odnosu na trenutni sastav Vlade, imat }emo samo jednu promjenu. Ministar gospodarstva Dario Sesar }e biti zastupnik u Skup{tini i napustit }e Vladu. Mogu}e su i neke druge promjene, no ne bih sada naga|ao o tome, rekao je ]osi}.
J. GUDELJ

stranaka dostave Skup{tini liste kandidata za Domove naroda koje }e predsjednik Skup{tine potom poslati na ovjeru u SIP. - Kad }e se liste dostaviti i ovjeriti u nekim segmentima, ne ovisi od nas u ZH@-u. Vjerujem i kako }e ve} tijekom ovoga tjedna predsjedniku Skup{tine biti dostavljeno ime mandatara za sastav Vlade ZH@-a. To }e biti Zdenko ]osi} iz HDZ-a BiH, koji je i aktualni predsjednik `upanijske vlade. Potom }e mandatar, sukladno Poslovniku Skup{tine, u roku od 30 dana predlo`iti svoj tim, odnosno sastav Vlade, koji Skup{tina treba potvrditi, pojasnio je Be{li}.

Jedna promjena
- HDZBiH ima 13 od ukupno 23 zastupnika u Skup{tini ZH@a i situacija je sasvim otvorena da se vlast {to prije konstituira. [to se, pak, ti~e izaslanika za Dom naroda FBiH, iz ZH@-a se delegiraju dva Hrvata i jedan }e biti iz HDZ-a BiH, a drugi iz HDZ-a 1990. Tako|er, bit }e delegirani i po jedan Srbin i Bo{njak i to iz NS Radom za boljitak, izjavio je Be{li}. Zden ko ]osi}, aktu al ni premijer i izvjesni manda-

Privremeno finansiranje u SBK-u
Skup{tina Srednjobosanskog kantona ju~er je na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog odluke o privremenom finansiranju potreba SBK-a za period od 1. januara do 31. marta 2011. u iznosu od 32,3 miliona KM. Data je saglasnost na finansijske planove Direkcije za ceste, Slu`be za zapo{ljavanje i Agencije za privatizaciju SBK-a za 2011. te odluku o privremenom finansiranju kantonalnog Zavoda za zdravstveno osiguranje za prva tri mjeseca ove godine.

8

DOGA\AJI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Konstituisano rukovodstvo Fonda za zapo{ljavanje invalida FBiH

V.d. predsjednik Ivica Marinovi}
Kako to da od predstavnika invalida u novoizabranim privremenim organima Fonda samo jedan ~lan nije slijepa osoba?
Ivica Marinovi}, dosada{nji savjetnik ministra za rad i socijalnupolitikuFBiH, v.d. predsjednik je Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom, ~iji je aktuelnizadatak br. 1. registracija Fonda i njegovo za`ivljavanje. Fond je nedavno dobio i svoj Upravni i Nadzorni odbor. Na ~elu UO je JasminaHercegovac, uposlenicaistogministarstva, a uposlenikovogministarstva Ivo Jelu{i} je predsjednikNO Fonda.
Zijad Arap~i} Ivica Marinovi} Fikret Zuko

Radoji~i} ~estitao Bo`i}
Predsjednik Narodne skup{tine RS-a Igor Radoji~i} uputio je patrijarhu srpskom Irineju, mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju, episkopima, sve{tenstvu, mona{tvu i svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve ~estitku povodom predstoje}eg velikog hri{}anskog praznika - Bo`i}a, koji }e se po julijanskom kalendaru proslaviti 7. januara. “@elim da bo`i}ni i novogodi{nji praznici budu proslavljeni u porodi~noj sre}i i namjeri da svojim bli`njima i svim ljudima dobre volje pru`imo uvjerenje da }e nam istinske ljudske vrijednosti, sadr`ane u Bo`ijimporukama, bitivodilja u daljnjem radu i `ivotu“ naveo je Radoji~i}. ,

Oskrnavljeno groblje
Srbipovratnici u seloKova~ice kod Srebrenice ogor~eni su zbog skrnavljenja mjesnog pravoslavnog groblja i smatraju da je to jo{ jedan vid zastra{ivanja samo pet srpskih porodica koje su se vratile na svoja ognji{ta. Nepoznati vandali su tokom novogodi{njih praznika poru{ili {est nadgrobnih spomenika i oborili krst na ulaznoj kapiji. @itelji Kova~ice isti~u da nemaju namjeru da napuste svoja ognji{ta. Oni ka`u da su do sada imali dobre odnose sa povratnicima Bo{njacima iz susjednihsela i da pretpostavljaju da su ovaj vandalizam po~inile osobe koje tu ne `ive, nego povremeno dolaze. Potparol CSB-a Bijeljina Dragomir Peri} rekao je da policija preduzima operativne mjere s ciljem otkrivanja po~inilaca ovog krivi~nog djela.

Zakon je davno donijet
U Upravnom odboru je sedam ~lanova, a tri osobe su invalidi, saznajemo od FikretaZuke, predsjedinikaUdru`enjaslijepih KS. To su Almas Kulovi}, iz Saveza slijepih FBiH, Suad Zahirovi}, slijepa osoba, ~lan

kabinetapotpredsjedniceFBiH i Ivan Peri} iz Saveza slijepih FBiH. U NO su dvije osobe s invaliditetom: Zijad Arap~i}, predsjednik Udru`enja invalida BiH i Veselin Rebi}, direktor preduze}a za zapo{ljavanje slijepih i slabovidnih lica TMP Sarajevo. Zuko nam ka`e da su konstituisanjem organa Fonda, a nakon pro{logodi{njeg usvajanja zakona iz ove oblasti,i, svakako, uz izradu podzakonskih akata, stvoreniuslovi za ve}ezapo{ljavanjeinvalidakoje, u op}ojnesta{ici radnih mjesta, sa Fondom ili bez njega, sigurno ne}e i}i lako. „Ali ako se budepo{tovaozakon, po kojem, na svakih 16 za-

poslenih, poslodavac mora zaposliti i jednu invalidnu osobu, ili pla}ati poene ukoliko to ne u~ini, morajudo}ivedrijidani za nas“, kazao nam je Zuko, a Arap~i} je kratko prokomentarisao: „Rekao sam, bit }u privremeni~lanNO ukoliko se misliraditi ozbiljno, a ako ne, onda }emo druga~ije i mene ne}e biti tu.“ Podsjetimo samo jo{ na to da je Zakon o zapo{ljavanju invalida stupio na snagu februara 2010. Ali u praksi kao da i nije.

Harmonija
„Zaista su invalidi ugro`eni, po svim osnovama, ali nije dobro {to je i ovo privremeno rukovodstvo, izuzev Arap~i}a,

sastavljeno samo od slijepih osoba. Ne govori li to u prilog onome na {to stalno ukazujem, da, na`alost, sami invalidi u svojim redovima treba da uvedu vi{e harmonije i pravde. Ako to oni ne urade, kako onda mogu o~ekivati od drugih“ ka, zao nam je D`evad Kamber iz Saveza udru`enja oboljelih od poliomyelitisa, povrede mozga i ki~mene mo`dine FBiH, izra`avaju}i nadu da }e budu}e stalno rukovodstvo predstavljati i drugi invalidi. Utoliko prije {to i Zakon ne pravi razliku izme|u kategorija i vrste invaliditeta. Iako su, ako }emobitiiskreni, neki i me|uinvalidima upravo to htjeli.
E. KAMENICA

Ozvani~eno u Gora`du

Koalicioni sporazum
SDP-a i SDA
SDP-u pripala mjesta premijera i ~etiri ministra, koliko }e u Vladi Kantona imati i SDA
SDP i SDA ju~er su potpisivanjem me|usobnog sporazuma za formiranje vlasti ozvani~ili koaliciono djelovanje na podru~ju BPK-a Gora`de. Sporazumom su precizirani osnovni principi djelovanja i raspodjela pozicija u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti, s tim da nije preciziran termin formiranja nove vlade. Defini{e se i raspodjela pozicija u zakonodavnoj vlasti, {to je ve} dijelom implementirano tokom skup{tinskih zasjedanja. Osim raspodjele pozicija, sporazumom su dvije stranke utvrdile i sedam zadataka koje u narednom periodu treba implementirati kako bi sistem u BPK-u funkcionisao. Zadatak svih ~lanova SDP-a i SDA je da na nivou svojih centrala i na vi{im nivoima vlasti obezbijede finansijsku stabilnost BPK-a Gora`de, ulaganje u privredu i infrastrukturu na ovom podru~ju. Uz to, stranke }e tra`iti da se u Vladu Federacije imenuju ministri iz BPK-a Gora`de, da se otpi {e kre di tno za du`enje Kantona ostvareno

Porodili{te bez grijanja
Porodili{te u bolnici “Fra Mihovil Su~i}“ u Livnu nema adekvatno grijanje, a ni odgovaraju}uopremu za kupanje tek ro|enih beba, pa novoro|en~ad kupaju u obi~nom lavabou, odnosno sudoperu predvi|enom za pranje ruku i medicinskih instrumenata, javila je Srna. @ene koje su se porodile, griju se elektri~nim grijalicama koje su donijele od ku}e, potvrdila je glavna sestra na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeljenju An|elka Milolo`a. Da bi osigurala sredstva za rekonstrukciju i opremanje porodili{ta koje se nalazi u katastrofalnom stanju, bolnica je po~etkom decembra pokrenula humanitarnu akciju Novo porodili{te za novi `ivot, u kojoj bi do polovine 2011. trebalo prikupiti oko 150.000 KM, da bi bili stvoreni bolji uslovi zdravstvene za{tite i njege majki i beba.

Preokupacija ~lanova SDP-a i SDA je da obezbijede finansijsku stabilnost BPK-u Gora`de

Zadaci
Pred sje dni ca KO SDP-a D`evida Mujkovi} i predsjednik Kan to nal nog odbo ra SDA Salko Obho|a{ su potpisali sporazum o formiranju vlasti u BPK-u Gora`de, prema ko jem SDP-u pri pa da mjesto premijera i 4 ministra, koliko }e u Vladi Kantona imati i SDA.

implementacijom sredstava MMF-a, te da se izvr{i objedinjavaje zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo i BPK-a Gora`de.

Za deset dana
Me|utim, sve to }e morati sa~ekati formiranje kantonalne Vlade. Kada }e se to desiti, ju~er nije precizirano, a na potezu je SDP koji treba predlo`iti mandatara Vlade. Pozicije u Vladi su poznate.

SDP }e pored premijera predlo`iti ministre privrede, bora~kih pitanja, socijalne politike i urbanizma, dok }e SDA predlagati ministre obrazovanja, nauke kulture i sporta, finansija, MUP-a i pravde. Pretpostavlja se kako bi u narednih deset dana mogli imati prijedlog cjelokupnog sastava Vlade, kojeg ~eka rje{avanje studentskih stipendija, kreiranje bud`eta i drugih va`nih pitanja. A. H.

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

DOGA\AJI

9

Nakon poplava u Bosni i Hercegovini

Manje {tete uz procjenu rizika
Poplave katastrofalnih razmjera u decembru 2010. pokazuju koliko je va`no da svi zna~ajni sektori, kao i sve slu`be pripravnosti posjeduju osnovna znanja o rizicima koji mogu dovesti do gubitka `ivota i imovine
U ime danske vlade u posljednje dvije godine smo savjetovali vladin sektor za{tite i spa{avanja pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine o kori{tenjuzapadnoevropskih principa, metoda i iskustava u procjeni rizika na nacionalnomnivou. Poplavekatastrofalnih razmjera u decembru 2010. pokazujukoliko je va`no da svi zna~ajnisektori kao i sve slu`be pripravnosti posjeduju osnovna znanja o rizicimakojimogudovesti do gubitka ljudskih `ivota i imovine, a isto tako nanijetivelike{teteokolini. Ta znanjatrebakoristiti dvojako, u spre~avanju nastanka pomenutih gubitaka, kao i u osiguravanju u~inkovitog odgovora ako se nesre}e, ipak, dese. Ako bi se ovi principiprimijenili u BiH, onda bi to zna~ilo da oni sektori koji su odgovorni za dnevnu proizvodnju elektri~ne energije iz hidroelektrana i o~uvanje okoli{a u i oko tokovarijeka, tako|erimajuodgovornost da osiguraju proizvodnju i okoli{ u slu~ajukatastrofa. Ta tijelaimajuodgovornost da sprije~e nesre}e kao i prouzrokovane {tete. Ovi sektorimoraju, dakle, procijenitirizike koji su posljedica obilnih ki{a i topljenja najboljuprevenciju, katastrofe su neizbje`ne. U tom slu~aju je slu`baspasila~kepripravnosti na svimnivoima ta kojatrebaanaliziratirizike od katastrofa i nesre}a i provesti planiranje, da bi se obezbijedila potrebna pripravnost. To se, dakle, odnosi na tijelazadu`ena za pripravnost u op}inama, entitetima kao i na nacionalnom nivou. Vlasti trebaju za sve rizike izraditi tabele s u~estalostinesre}a i izra~unatimposljedicamogu}emanji. Trebalo bi bitijasno ko je odgovoran za obnovu infrastrukture i ko mora pru`iti pomo} stanovni{tvu dok se domovi, institucije i sl. ne obnove.

Cjelovit pristup
U Danskoj je 2004. objavljena studija o nacionalnojranjivosti. Ta studija je sadr`avalapregledprijetnji i rizika za dru{tvopodijeljeno na prirodne i klimatski uzrokovane prijetnje (oluje, poplave, po`ari u prirodi), antropogeneprijetnje(terorizam, saobra}ajnekatastrofe, industrijskenesre}e) i tehnolo{keprijetnje (prekidsnabdijevanja el. energijom, IT sistemskikvarovi, eksplozije). Zatim je analiziranaodgovornostpojedinihsektoravezana za prevenciju{teta, kao i opisukupneslu`bespasila~ke pripravnosti u Danskoj. Svakegodine se izradijedantakavizvje{tajkojianaliziranove ili pove}aneprijetnje(razvojklimatskihpromjena, razvojterorizma, IT sabota`e) i pratirazvojpripravnosti. Svake ~etvrte godine nadle`ne vlasti u svimop}inama u Danskojmorajuprocijenitilokalnerizike i prilagoditislu`buspasila~kepripravnosti tim rizicima. Nesre}e s niskomvjerojatno}om, ali s vrloozbiljnimposljedicama, mogu se dogoditi. Stoga je potrebno imaticjelovitpristupplaniranju, kojipriprema upravu i odgovor resursa pripravnosti kao i obnavljanje najva`nijih funkcija dru{tva. U Danskoj se koristi DEMA model za cjelovito planiranjepripravnosti da bi se pripremilo za ekstraordinarnenesre}e, koje se nemogurije{itiobi~nimresursima i rutinama. To ima za ciljoja~ativlastitusposobnost da se sprije~enesre}egdje je to mogu}e, kao i da se upravljanjima kada je to potrebno. U BiHje 2010. vladadonijelaodluku da sektor za za{titu i spa{avanjeMinistarstvasigurnosti izradi procjenu rizika na nacionalnom nivou. Rezultat mora biti dostavljen vladi u 2011. Rad na ovoj procjeni je u toku. Do sada je odr`ano pet seminara i radionica gdje je vi{e od 60 stru~njaka iz razli~itih sektora, op}ina itd. identificiralo i analiziralorizikeprocijeniv{injihovuu~estalost i mogu}ekonsekvence. Slijede}i korak nakon izrade procjene rizika bi trebao biti rad na operativno primjenjivom i cjelovitoorijentisanomplaniranju pripravnosti. Poplave iz decembra 2010. pokazuju koliko je va`an ovaj posao.
Ph. D. [efik MUHI] i Ib JENSEN,
zamjenik generalnog direktora Agencije za vanredne situacije Kraljevine Danske (The Danish Emergency Management Agency – DEMA)

Zapadnoevropski modeli
Mo`e se konstatovati da je BiH izlo`enavrlo visokimrizicima u usporedbi s mnogimdrugim zemljama, a posebno Danskom, {to mi svakakopoznajemonajbolje. Prirodnekatastrofe su ~estena Balkanu u oblikujakihzemljotresa, velikihpo`ara ili katastrofalnihpoplava i klizi{ta. Nesre}ekojima je uzrok~ovjek,a koje se de{avaju u industrijskoj proizvodnji, pri transportuopasnihkemikalija kao i nesre}ekoje su uzrokovanelo{imodr`avanjemsigurnosneopremei infrastrukturemoraju se, tako|er, uzeti u obzir. Poplave iz decembra 2010. prouzrokovale su zna~ajne materijalne {tete prevashodno na stambenim objektima i poljoprivrednoj proizvodnji. Po nekim nezvani~nim procjenama, ukupni gubici se kre}u izme|u 200 i 250 milionaeura i prisutna je neizvjesnost me|u gra|anima i poslovnim subjektima o tomekako i da li }e se uop{te ovi gubicimo}inadoknaditi. Jo{se nemo`eznatijesu li gubici mogli biti manji da se branama i akumulacijama hidrocentrala upravljalo u boljoj koordinaciji izme|u zemalja i izme|u odgovornih vlasti na terenu. No, va`no je da novasaznanjavezana za poplavebudukori{tena pri analizistvarnihrizikakako bi se u budu}nosti{tetemogleumanjiti ili sprije~iti. Pripremljenost od poplava mora se optimizirati. Naprimjer, u nekim mjestima mogu se rijeke i rije~na korita pripremiti tako da u slu~aju poplava {tete budu {to manje. Zapadnoevropski (danski) modeli o kojima smo savjetovali grade se na sljede}im principima: princip odgovornosti sektora zahtjev za procjenurizika- zahtjev za prevenciju/smanjenje rizika - zahtjev o planiranju pripravnosti.

Prirodne katastrofe su ~este na Balkanu

PRIMJER IZ DANSKE U Danskoj je 2004. objavljena studija o nacionalnoj ranjivosti. Ona je sadr`avala pregled prijetnji i rizika za dru{tvo podijeljeno na prirodne, klimatski uzrokovane i tehnolo{ke prijetnje
snijega i sl.te izraditiplanovekako bi se izbjegle {tete. Oni moraju izraditi planove koordinacije i saradnje, tako da se kapaciteti akumulacijskihjezera i rijekaiskori{tavajuoptimalno izme|u grani~nih dr`ava i izme|u nadle`nih tijela. Moraju postojati planovi za odr`avanje brana i akumulacija, tako da moguizdr`atipritisak i dotokvode po potrebi. Ovdje se radi o sveobuhvatnoj analizi koju bi trebalo da provede vi{e nadle`nih tijela. To u principu zahtijeva veliki posao i potrebno je vrijeme da se provede planiranje i odlu~i o nu`nim pobolj{anjima. Stoga je neophodno da se rezultati ovih analiza razmotre na najvi{em nivou vlada zemalja. Na ovome poslu je potrebno raditi i zbog toga{to klimatskepromjenemogudovesti do ~estih i jo{ obilnijih ki{a. Ali to tako|er zna~i da dru{tvena korist od u~inkovite prevencijepostajeve}a. Klimatskepromjenemogurezultirati i suhim ljetnim mjesecima, {to opet pove}ava rizik od {umskih po`ara. ^ak i uz ma tih nesre}a. Planiranjem se treba osiguratipotrebnapripravnost u slu~ajunaj~e{}ih i najgorih nesre}a. Planovi su ti koji moraju osigurati da je jasnapodjelanadle`nosti i zadataka izme|u razli~itih tijela. Samo ako se planira, mo`e se znatiko je odgovoran u konkretnim situacijama i kakav odgovor se mora pru`iti. Ovdje mora postojati jasna podjela odgovornosti kako na operativnom, tako i na koordiniraju}em nivou. Mora se investirati u efikasnu komunikacija izme|u razli~itih tijela slu`be pripravnosti, tako|er i u slu~ajuprekidanapajanjaelektri~nomenergijom ili drugih tehnolo{kih nesre}a. Slu`ba pripravnosti mora imati jasne planove za uzbunjivanjegra|ana i preduze}akako bi oni sami mogli preduzeti najbolje mjere opreza protiv mogu}ih {teta. O stanju tokova voda i po`ara treba se permanentno izvje{tavati. Oporavakzajednice za normalnofunkcionisanjenakonkatastrofetrebaplaniratitako da dru{tveno-ekonomski gubici budu {to je

10

KOMENTARI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prijeti li Lagumd`ija?!
N
FOKUS
Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

U Lagumd`ijinim `eljama i pozdravima srpsko-hrvatskom bloku koji (bi) nas u bolju budu}nost vodi(o) s Radon~i}em (SBiH }e, navodno, sto posto u oporbu) ima i stanovite prijetnje. Ali ne (samo) toj zanimljivoj politi~koj skupini ve} svima nama; biva, ako ovo naduravanje potraje, eto vam oni, pa u`ivajte

iz je vrlo zanimljivih, {tovi{e za njega ~ak i neuobi~ajeno preciznih stavova, u in ter vjuu za Oslo bo|enje iznio Bo`o Ljubi}. Njegova analiza legitimnosti Hrvatskog za je dni{ tva, da ka ko, za slu`uje na ro~itu po zor nost. Lider mla|ega HDZ-a tvrdi, naime, kako je njegova stranka tu predizbornu koaliciju skupo platila, prepu{taju}i HSP-u oba kompenzacijska mandata - na federalnoj i dr`avnoj razini, ~ime su se Juri{i}evi prava{i po prvi put u svojoj povijesti prometnuli u po`eljne partnere za formiranje vlasti. Nakon ~ega ni bh. socijaldemokrati nisu imali kud, te su zaboravili vrijeme crnih ko{ulja. Usto, Ljubi} tvrdi kako u platformi ima dosta toga {to je prihvatljivo i devedesetki, ili {to bi kazali zdru`eni Zlatko Lagumd`ija i Sulejman Tihi}, devedeset posto onoga {to je zapisano u programu te stranke, kojoj, ina~e, pro{logodi{nji listopad ne}e ostati u ba{ lijepom sje}anju, stoji i u, sad ve}, glasovitom dokumentu crveno-zelene koalicije. Istina, odnedavno ponovo najbolji (politi~ki) prijatelj Dragana ^ovi}a to ne mo`e ba{ pouzdano znati, jer, tvrdi, jo{ nije ni dobio ono {to su ~elnici SDP-a, SDA, HSP-a i NSRB-a ve} potpisali. Ipak, ~ak i ukoliko je to

Z

to~no - {to, jasno, nije lako povjerovati - svi oni koji su pro~itali platformu, ne mogu zanijekati kako su Hrvatima u njoj ispunjene najsmjelije i bo`i}ne i novogodi{nje `elje. Pod uvjetom da je, kako bi kazali politi~ari, ona - operativna. Ili, {to bi se ba{ na staru godinu, ~ini mi se i malo nervozno, zapitao Bakir Izetbegovi}: [to Hrvati (jo{) `ele?! bilja, to je mo`da dois ta pra vo pi ta nje. Mada sam prije dojma kako bi trebalo odgovoriti na upit za{to je najmalobrojniji bh. narod doveden u poziciju da mu se tek sad, poslijeizbornim doku men tom iza ko je ga je, evo, stala ova iznena|uju}a ko ali ci ja, po ku {a va vra ti ti konstitutivnost. Pitanje je, zapravo, retori~ko, ali je i adresirano na sve tri strane - a, dakako, niti multietni~ki socijaldemokrati nisu nevini. Stoga, a kad smo ve} kod `elja, vjerujem da je jedna od Ljubi}evih da mu Sulejman Ti hi} bu de pre go va ra~ki partner. Smatra ga realnim politi~arom koji je s onu stranu svakog radikalizma. Ba{ kao {to, uostalom, taj bo{nja~ki prvak vjeruje ka ko bi se s biv {im Ju ri {i}evim ko ali cij skim par tnerom lako dogovorio. Ni Milorad Dodik, koji je vi{ekratno afirmirao Tihi}evu umjerenost, ne bi, tako|er,

U

imao ni{ta protiv toga da mu s druge strane stola sjedi stari prudski drugar. Me|utim, a kao {to je to, po ma lo i tu`no, nedavno kazao esdeaov ski li der gra|ani su odlu~ili druga~ije; izbori su promovirali uvjerljive pobjednike SDP, te slijedom toga i Zlatka Lagumd`iju, ~iji je trenuta~ni odnos prema drugaru Mili takav da eresovski vo`d ~esto (i s nemalom sjetom) pomisli na svoga nekada{njeg najboljega neprijatelja Ha ri sa Si lajd`i}a. Dok mostarski sto`ernik ne voli niti misliti na Kom{i}eva partijskog {efa, a, naravno, niti ovaj na njega. ta kvim okol nos ti ma, kada, dakle, samo najve}i optimisti vjeruju da }emo prije prvih visibaba dobiti dr`avnu vlast, Lagumd`ija obznanjuje kako je stranka pobjednica spremna biti vrlo kon stru kti vna opor ba. Ili, da citiram njegovu poruku su par ni~kom ta bo ru: Ako misle da }e mo}i bez nas, neka im je sa sre}om! Lagumd`ija, dodu{e, ba{ kao kad ono ka`e da su u njegovoj koaliciji, od ~etiri potpisnice, tri stranke hrvatskog naroda, zna biti i cini~an. U ovom slu~aju, me|utim, njegova je logika neoboriva i u de mo krat skim dr`ava ma uobi~ajena; po{tovat }emo, veli, svaku ve}inu koja se formira zakonskim proce-

D

durama. Ali, naravno, o~ekuje da i svi akteri u Bosni i Hercegovini prihvate svaku ve}inu koju SDP formira po va`e}im ustavnim i zakonskim procedurama. [to je, nedvojbeno, i stanovita poruka ^ovi}u koji je ve} nekoliko puta zaprijetio blokadom ukoliko mu se ne ispuni svaki zahtjev. Onaj o raspodjeli fotelja, naro~ito. oj ma sam, me|u tim, kako u Lagumd`iji nim `elja ma i pozdravima srpskohrvat skom blo ku ko ji (bi) nas u bolju budu}nost vodi(o) s Radon~i}em (SBiH }e, na vo dno, sto pos to u oporbu) ima i stanovite prijetnje. Ali ne (samo) toj zanimljivoj politi~koj skupini ve} svima nama; biva, ako ovo naduravanje potraje, eto vam oni, pa u`ivaj te. A mo`da je - ~ak - rije~ i o poruci, u ovom slu~aju, prili~no nezainteresiranoj me|unarodnoj zajednici... Slijedom ~ega se moramo vratiti Ljubi}u i Tihi}u i njihovim obostranim simpatijama (a ni Lagumd`iji ovaj prvi nije ba{ mrzak). Nije li vrijeme da taj dvojac sjedne za pre go va ra~ki stol. Mo`da i prije ponedjeljka ka da }e srpsko-hrvat ski prvaci i njihov bo{nja~ki jatak ponovo stolovati u Sarajevu? Ili to, ili kao {to nas pla{i Lagumd`ija, da svi zajedno u`ivamo!

23.000 Oslobo|enja
Petog januara Oslobo|enje izlazi pod brojem 23.000. Toliko dana su ~itatelji mogli pro~itati istinu o raznim doga|ajima kod nas i u svijetu. Nekada je to bilo ugodno, a ponekad i neprijatno. Ali, uvijek je bilo istinito. Mo`ete biti ponosni na to. ^estitamo. Nekad je neko rekao “jedna istina vi{e vrijedi nego stotine la`i“. Ovo je dio pisma koje je na na{u adresu stiglo uz novogodi{nje ~estitke na{ih redovnih ~itatelja, bra~nog para Gor da ne i Zvo ni mi ra Krzna ri}a. Nema ljep{eg na~ina da se po`eli sretna nova godina od iskazivanja iskrene brige o sitnicama koje `ivot zna~e: a istina je svakako najva`nija od svih sitnica koje nas odre|uju. Ako je Oslobo|enje uspjelo barem iskazati spremnost da iznad svega po{tuje istinu, onda zaista nema razloga da ne budemo ponosni. Pri~u o Oslobo|enju i tek djeli} bogate historije ispisane u 23.000 brojeva donosimo na narednim stranicama. Danas i ovdje, zarad ove okrugle cifre, valja se osvrnuti na ulogu i mjesto koje ova novina ima u vremenu koje `ivimo. Nije nikakva tajna: Oslobo|enju je, upravo zbog pe~ata historije koji nosi, bila namijenjena postdejtonska egzekucija. Godinama se sistematski i sistemski radilo na njegovom uru{avanju, oti ma lo se od Oslo bo|enja upra vo ona ko ka ko se kr~mi la ne ka da{ nja imovina radnog naroda Bosne i Hercegovine. Tek ilustracije radi: i danas ~ak traju postupci pred sarajevskim sudovima na kojima Oslobo|enje (~esto uludo) dokazuje kako nije usred ratnog Sarajeva, onih najte`ih gladnih i opsjednutih godina, kupovalo papir od {tamparije koja je bila sastavni dio ove ku}e. Ne samo novinari bez granica ve} i oni koji su pristali da budu ograni~eni, kao i svi oni koji su rat proveli u prijestolnici BiH i imali sre}u da pre`ive, znaju da je Oslobo|enje zapravo bilo jedina adresa na koju je stizao novinski papir, kao izraz solidarnosti kolega iz cijelog svijeta. Istina u postdejtonskoj BiH nerijetko je podre|ena politi~kim ambicijama pa ni ova pri~a sa papirom nije izuzetak, ba{ kao {to ni Oslobo|enje ne bi bilo izuzetak u razaranju svega {to nosi breme zajedni~ke pro{losti, da “grupa intelektualaca svih nacionalnosti“, kako to opisuje prof. dr. Mirko Pejanovi}, nije odlu~ila da pokuca na vrata najja~e grupacije u zemlji. Sa molbom: sa~uvajte Oslobo|enje! Bilo je to u jesen 2005. a nepunu godinu kasnije Grupacija MIMS postala je vlasnik novine ili, bolje re~eno, onog {to je ostalo od nekada{njeg Oslobo|enja. Uza sve naslije|ene i usput nametnute pro ble me, Oslo bo|enje danas mo`e biti zadovoljno: opstalo je i ostalo i uprkos recesiji bilje`i rast tira`a. O kvalitetu novine neka sude ~itatelji, ba{ kao i o ure|iva~koj politici koja nastoji da ru {i politikom nametnute ba ri je re. Oslo bo|enje je bi lo i os ta lo novina svih Bosanaca i Hercegovaca ma kojem narodu pripadali i ma koju vje ru (ne) pra kti ci ra li. Is kre no sam uvje re na da je na{ naj ve}i us pjeh sa`et u sloganu Oslobo|enja Mi nemamo parti ju, ma da se skoro svakodnevno suo~avam s pitanjima ko je na{ politi~ki favorit. Istina. Za nju se borimo i njoj zi vje ru je mo, a da ne bi bi lo di le ma o po li ti~kim is ti na ma vri je di pod sje ti ti da no vi na ri, ure dni ci, na{e kolege operateri i svi zaposleni u ovoj ku}i ne ma ju ni ka kvih su mnji da je ~ovjek najve}a istina i da ljudi u ovoj zemlji zaslu`uju da `ive mirno i zajedno. Bo sna i Her ce go vi na je ta na{a najve}a istina u ime koje i uz koju Oslo bo|enje i pos to ji. I u ~iju sre tni ju budu}nost duboko vjerujemo i za nju se zala`emo. Na jedini vjerodostojan na~in: profesijom, objektivno{}u, ~injenicama i otvore nih stranica.

OSVRT

Pi{e: Vildana SELIMBEGOVI]
vildana.selimbegovic@oslobodjenje.ba

Uza sve naslije|ene i usput nametnute probleme, Oslobo|enje danas mo`e biti zadovoljno: opstalo je i ostalo i uprkos recesiji bilje`i rast tira`a. O kvalitetu novine neka sude ~itatelji, ba{ kao i o ure|iva~koj politici koja nastoji da ru{i politikom nametnute barijere

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

Da ti roknu samo dvije…
GOST OSLOBO\ENJA

N

e volim posljednju pono} zbog ~epova pjenu{aca. Kada se kazaljke poklope, novogodi{nja ludnica zapo~inje praskanjem plutanih projektila {to zuje na sve strane na radost onih {to u`urbano podme}u uske, elegantne ~a{e love}i djeli} erupcije slatkastog vina. ^ak i zvonki zvuk stakla, kao pratnja `elja za sretno nastupaju}e ljeto, unosi nemir. Panika me savlada kada krene radosna plotunska paljba iz bogatih poslijeratnih tajnih arsenala oru`ja. Zato posljednjih dana prosinca vi{e volim da sam negdje u svom dijasporskom nespokoju, nego u rodnim krajevima {to vuku sje}anja. Od svih sarajevskih posttraumatskih stresova najvi{e me drma taj u`as od eksplozija bilo koje vrste. Sje}am se kada sam se u prolje}e 1993. godine dokopao Zagreba, to~no sam znao tko je bio moj sugra|anin. Na pucanj podnevnog topa sa Starog grada bacao sam se, kao i ostali moji sunesre}nici na Jela~i}a placu, u prvi zaklon. Lako je bilo purgerima da se ismijavaju na{em ve} patolo{kom strahu, kada u to vrijeme nisu ~uli ni stih Kemine pjesme (Ako pita{ kako mi je? Da ti roknu samo dvije, sve bi ti se samo kazalo…), a kamoli tek pre`ivjeli, bar, tren u najve}em paklu Europe na kraju drugog milenijuma. Poslije tada mirne prijestonice Croatie, zavr{io sam u polji-

ma lala. Prvo {to mi je zasmetalo nije bila beskrajna ravnica, {to bode oko naviklo na olimpijske planinske vijence oko rodnog grada, nego zagrobna ti{ina. Strah od paklenih detonacija zamijenila je bezvu~na zlosutna kanonada unose}i jo{ ve}i stres u srce koje je ve} naviklo da radi 200 na sat bje`e}i od snajpera i “stopedesetpetica“ . U Nizozemsku sam stigao malo prije sretne nove 1994. godine. Napeti `ivci s mukom su se opu{tali u rajskoj zemlji. Tekli su posljednji dani 12. mjeseca sa osje}ajem krivnje zbog bogate trpeze. Strogo smo pazili da pjenu{ca ne bude na prenapu~enom stolu. Odlu~ili smo nazdraviti francuskim vinom i belgijskim pivom uz bogato pro{arane njema~ke {unke i {vicarske sireve. Sve~ano napeto odbrojavanje je zapo~elo i kada smo ~ekali da se kazaljke poljube odjeknulo je gore nego u najte`im uspomenama. Sijevalo je sa svih strana. Miris ravnice zamijenili su barutni oblaci i raznobojni dijelovi kartona {to su ispunili jedinstvenu no}. Artiljerijska paljba nije prestajala do ranih jutarnjih sati. Kada se razdanilo, umjesto asfalta vidjeli smo samo lavu otpadaka {to ostavljaju razna pirotehni~ka sredstva kod nas poznatija kao vatromet. Od tog strahometa najvi{e su pla{ili “topovski udari“ ki, neski produkti napravljeni samo da izazovu {to vi{e loma, praska,

Pi{e: Pavle PAVLOVI]

Posljednjih dana prosinca vi{e volim da sam negdje u svom dijasporskom nespokoju, nego u rodnim krajevima {to vuku sje}anja. Od svih sarajevskih posttraumatskih stresova najvi{e me drma taj u`as od eksplozija bilo koje vrste

eksplozije {to ledi krv u `ilama. Prva smjena stare i nove godine u tu|ini donijela je i prva saznanja o zemlji za koju smo mislili da umrtvljena ne `ivi na ulici, nego samo u obrisima mamutskih prozora na ku}icama iz bajke. Doznao sam tada da su ovi ljudi u klompama europski {ampioni u potpaljivanju raznih eksplozivnih sredstava. Cijelu godinu `ive za 24 ~asa ludovanja kada mogu da rokaju do mile volje, bez ikakvih ustezanja. Samo ovog 31. prosinca Nizozemci su u vatrometu spalili preko 110 milijuna eura. Recesija ili ne, tu {tednje nema. ]eif je gu{t, tradicija je tradicija. U toj novogodi{njoj no}i nema kod njih kao kod nas ludovanja pod maliganima, poskakivanja uz glazbu. Lijepo sjede doma uz TV, gledaju nekakve krimi}e i onda koji minut pred pono}, kao po komandi, zauzimaju mjesta ispred svojih ku}a i pale bez granica. Prvog dana sije~nja uvijek mi bude `ao centra Den Haaga ili Amsterdama. Tu mora{ gaziti po debelom sloju ostataka raketa, kao do prije nekog dana po snijegu {to je paralizirao kompletan `ivot. Mjesecima pred po~etak legalne i strogo kontrolirane prodaje vatromet arsenala sredstva informiranja kre}u sa upozorenjima. Recimo, samo su uo~i 2010. nastradale o~i 420 ljudi, od kojih su ve}inom bili klinci. Izgubljeno je i 120 prstiju i {aka. Poginulo je 11

osoba. Velika cijena rata u`ivanja u sve~anim eksplozijama. Na Face booku i Twiteru sve su brojnije grupe koje tra`e zabranu najve}eg dru{tvenog poroka {to zahvata sve generacije. Umjesto pojedina~nih, privatnih vatrometa predla`u se zajedni~ki koje bi organizirale op}ine i gradske uprave, kao {to je to ve} nekoliko godina u Roterdamu. Dakako male su {anse da to pro|e, ali zato tje{i da broj prodatih za{titnih nao~ala za ljubiteljepotpaljivanjaraketarapidno raste: u toku 2010. prodato je nekoliko desetina tisu}a. Dakako nabavio sam i ja jedne. Balkanski domi{ljat koristim nao~ale za skijanje, a glavu iz iskustva za{titio kacigom… Ipak, pomislim da skoknem do grada Ensedea, na istoku Nizozemske. Tamo ve} deset godina nema prijete}eg {i{tanja eksplozivnih sredstava {to lete kroz najlu|u no}. Poslije katastrofalne detonacije u jednom skladi{tu pirotehni~kih sredstava za vatromet, kada je nestala cijela gradska ~etvrt i poginulo 23 ljudi, odlu~eno je da ovdje vi{e nikada ne}e biti novogodi{njih “zabava“ po ~emu je Nizozemska poznata u ovom dijelu Europe. Uz lagano dizanje krigle piva iz buradi belgijskog samostana sve}enika reda Trapista i dobro nabijene ~epove u u{ima, po`elim svi ma ne za bo ra van do~ek nove godine sa {to manje mirisa baruta u zraku.

POLIGON
Reagiranje Zapa`anja

P.S: Oba reagiranja Oslobo|enje objavljuje sa zaka{njenjem, a na zahtjev Vije}a za {tampu BiH

Po{tovani gospodine Majstorovi}, U dnevnomlistuOslobo|enje od petka, 22. 10. 2010, potpisali ste tekst: “Ko }e predstavljati bh. skijanje?” u kojem ste naveli mnogo neistinitih pokazatelja, namjerno ili nenamjerno, ali najvjerojatnije ispisanih tu|om rukom, a uz va{ potpis. Tekst uglavnom govori o FIS Alpine Kampu u kojem se nalaze 4 bh. skija{a - skija{ice: Svetlin Leon (1993), Sabljica Kerim (1994), Halilovi} Amira (1993) i Had`i} Sumejja (1994). Radi va{eg znanja i znanja~italacanavodim: To je ta~an podatak. Da ste se obratili Ski-savezu BiH, saznali biste i ostale ta~ne podatke: Izbor u~esnika FIS Alpine Kamp je proveden po proceduri: 1. dana, 8. 6. 2010. dolazi dopis iz Me|unarodne skifederacije (FIS) za u~e{}e na testiranju FIS Alpine Kamp i to za godi{ta 1993, 1994. Stoga je odmahvidljivo da u tome ne mogu u~estvovati @ana Novakovi} (1985), MajaKlepi}(1988), Marko Rudi} (1990), Maksim Kusmuk(1992), IgorLaikert(1991);

Provjerite, pa komentirajte Pohvala medijskom “Ko }e predstavljati bh. skijanje?”; Oslobo|enje, 22. oktobar 2010. neprofesionalizmu
2. dana, 11. 6. 2010. od Ski-saveza BiH upu}en je dopis (preveden) svim ski-klubovima u BiH u kojima ih pozivamo da prijave kandidate; 3. SK Blidinje nije prijavilo takmi~are: Franjo Bo{njak (1994), Ivak Krajinovi} (1994); 4. SK @eljezni~ar je prijavio Leona Svetlina (1993) - bez prijaveJahjaLokmi}(1994); 5. SK Ilid`a je prijavioAmiruHalilovi} (1993), bez prijaveIndaHad`ovi} (1994); 6. SK Jahorina svojim dopisom izvje{tava Ski-savez BiH da nema kandidata, stoga nema Kristine Kusmuk (1994). Od 4 prijavljena kandidata kandidatkinje na test je oti{lo svih 4 i svih 4 polo`ilo test. FIS Alpine Kamp je predvi|en za juniore/ke koji imaju bodove, a svih 4 su poredani po bodovima i svih 4 imaju najbolje bodove. FIS Alpine Kamp se odr`ava u dvije faze: 1. od 26. 9. do 23. 10. 2010; 2. od 4. 11. do 19. 12. 2010. Za jednog u~esnika FIS Alpine Junior Kampa FlS izdvaja 25.000 eura, {to je ukupno donacija 100.000 eura za BiH. U proteklim godinama FIS Alpine Junior Kamp koristio je Enis Be}irbegovi}, @ana Novakovi} (3 godine), pro{le godine Svetlin Leon i Halilovi} Amira. O svim ovim podacima upoznat je predsjednik Zdravko Lasica i potpredsjednik Ramiz Mehmedagi}. Mi smo jako zadovoljni {to FlS podr`ava na{e juniore/ke i nadamo se da }e se to i nastaviti. Provjeru svih navedenih podataka mo`ete dobiti u kancelariji Ski-saveza BiH, s tim da FIS bodove mo`ete provjeriti na web: www.Fis-ski.com. Vidim da vodite brigu oko strana~ke pripadnosti, ali za nas su u~esnici svih zbivanja oni koji su najbolji, bez obzira na to {to svi takmi~ari (nekada) mogu biti iz Federacije BiH ili iz RS-a. Moj odlazak u Soelden i testiranje skija je neistina, jer ja nikada ne testiram skije. U Soeldenu sam bio gost FlS-a uz odobrenje Ski-saveza BiH. Znam voziti skije, koliko dobro nije bitno, imam zadovoljavaju}u ocjenu sa Fakulteta za sport (ako je to neko mjerilo).
Zlatko HRNJI], generalni sekretar Ski-saveza BiH

“Trnje i ru`e“, TV dodatak Antena
U dodatku TV Antena, u rubrici “Trnje i ru`e“, moj ina~e uva`eni kolega Ramo Kolar kuje u zvijezde juno{u Federalne televizije (FTV) Avdu Avdi}a za prilog iz ^ajni~a u politi~kom magazinu “60 minuta“. A svoj panegirik, uz dodjelu ru`e, zaklju~uje: “Ve} sad, umjesto nekih birokratski poslu{nih novinara, Avdi} mo`e raditi sa studentima `urnalistike. I na kraju: ubudu}e kad god budem morao spomenuti, obja{njavati ne}u ni{ta, no samo re}i: Avdo Avdi}.“ Naravno, o ukusima i afinitetima se ne raspravlja. Da apstrahujem subjektivan sud, po kome Avdo Avdi} nije lice za TV, nema foni~nost glasa, upadljivo lo{e dikcije, siroma{nog jezika, priprostih manira u opho|enju sa licima koja intervjui{e. Osim toga, Avdi} nema ni deceniju sta`a kao TV reporter, ali ono {to je najbitnije, Avdi}a ne krasi profesionalizam, posebno u smislu uva`avanja temeljnih eti~kih postulata profesije kojom se bavi ili u koju je zalutao. Evo dva upe~atljiva gafa koji ga potpuno diskredituju u ulozi mogu}eg instruktora i edukatora budu}ih novinara i reportera. (1) U emisiji “60 minuta“ (23. 11. 2009), u storiji o na~elniku @ivinica, na koga je pucano, Avdi} u bolni~kom ambijentu, ~ovjeku na aparatima, uporno gura mikrofon u lice nastoje}i dobiti bilo kakvu izjavu. Prizor degutantan, a u profesionalnoj ravni predstavlja paradigmu medijskog le{inarenja. (2) “60 minuta“ (4. 10. 2010), prilog Avde Avdi}a, samo naizgled o izbornom debaklu Stranke za BiH, a meta je zapravo bio lider stranke Haris Silajd`i}. Ovaj doista {okantan uradak do sr`i je necivilizovan, nekulturan, neeti~an, sa elementima medijskog lin~a. Jedina upotrebna vrijednost ovih uradaka je da slu`e budu}im novinarima i reporterima kao ilustracija medijskog neprofesionalizma.
Du{an BABI]

12

JUBILEJ

23.0
srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

^lanovi ratnog kolegija ispred sru{ene zgrade u Ned`ari}ima

Izdava~ki uspjeh
U znak solidarnosti Oslobo|enje je stampano i kao podlistak {irom svijeta

Novina se na ulicama Sarajeva tra`ila kao hljeb

Svaki dan uz
U 23.000 brojeva ispisana je bogata historija Oslobo|enja, koje je u ovih gotovo punih sedam decenija ostalo vjerno principima novinarskog zanata
Oslobo|enje se jutros, po 23.000. put, na{lo u rukama ~italaca. U toliko brojeva ispisana je bogata historija ovog dnevnika, koji je u ovih gotovo punih sedam decenija ostao vjeran principima novinarskog zanata. Sve je po~elo 30. augusta 1943. kada je u Donjoj Trnovi kod Bijeljine, jednom od kutaka tada{nje slobodne teritorije, od{tampan prvi broj Oslobo|enja – organa Narodnooslobodila~kog fronta za Bosnu i Hercegovinu. Odluka o izdavanju lista donesena je na sastankuPokrajinskogkomiteta KPJ za BiH. Poslije prvog, iz istog {tamparskog stroja iza{ao je i drugi broj Oslobo|enja. List je potom {tampan u Tuzli, selu Busijama kod Ribnika, u Me|e|em Brdu kod Sanice i u Jajcu. Posljednjibroj, od ukupno30 {tampanih u Drugom svjetskom ratu, iza{ao je 12. aprila 1945. u oslobo|enom Sarajevu. u Ned`ari}ima iza{li su milioni primjeraka novina, koje su generacije urednika, novinara i grafi~ara stvarale za sve nara{taje ~italaca. Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito odli-

Prelom na prvoj liniji

Na{i po~eci
Evo jo{ nekihzanimljivosti iz tih ratnihgodina. Prvu glavu lista izradio je u drvetu Toma{ Petrovi}, prvi inicijali bili su A. H. (AvdoHumo), H. B. (HasanBrki}), M. P. i R. (Rodoljub ^olakovi}), dok su prvi grafi~ari bili Vlasto Milosavljevi}, Slobodan Naran~i}, Josif Romano, Pero Grinfelder i Bo{ko Fi{er. Prvi urednik, a kasnije i prvi direktor Oslobo|enja, bio je Rodoljub ^olakovi}. Zajedno sa listom Oslobo|enje gra|ena je i na{a izdava~ka ku}a. Porodica je s brojnim izdanjima izrasla u Novinsko-izdava~ko {tamparsku radnu organizaciju NI[RO Oslobo|enje, jedno od najve}ih izdava~kih preduze}a u biv{oj Jugoslaviji. Sve do ratne 1992. iz {tamparskih strojeva kovao je 1963. na{ list Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1978. Oslobo|enje je postalo nosilac najvi{eg priznanja Bosne i Hercegovine – Nagrade ZAVNOBiH-a. U redovnom godi{njem izboru Slobodne Dalmacije, Oslobo|enje je 1989. progla{eno najboljim dnevnim listom u tada{njoj Jugoslaviji. Sedmog aprila 1992. na ulicama Sarajeva, poslije no}i i dana terora nad glavnim gradom BiH, pojavljuje se besplatanprimjerak Oslobo|enja sa tri udarna naslova – „Masovni zlo~ini nad gradom“ „Narod , tra`i smjenu vlasti“ i „Evropa priznala BiH“ . Stalna rubrika „U `i`i“ tako|er je posve}ena

O Oslobo|enju je pisala i strana {tampa

00
OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

JUBILEJ

13

~itatelje
stradanju Sarajeva, „koje ba{ na svoju godi{njicu bije bitku za novo oslobo|enje“ Po. kloniv{i ovaj broj, Oslobo|enje je pokazalo da }e ostati uz svoje ~itaoce i u najte`im vremenima. To se potvrdilo u vi{e od hiljadu dana opsade Sarajeva tokom kojih je list neprekidno {tampan, zahvaljuju}i ogromnoj po`rtvovanosti ~lanova ratne redakcije i solidarnosti koju su prema nama pokazale kolege iz svijeta. Samo 14. i 15. maja 1992. Oslobo|enje je iza{lo kao dvobroj, jer je na{a {tamparija te{ko o{te}ena u artiljerijskom napadu. Ta borba za istinu - i za Bosnu i Hercegovinu - pla}ena je i ljudskim `ivotima. Prvi bh. novinar koji je izgubio `ivot tokom rata bio je na{ dopisnik iz Zvornika Kja{if Smajlovi}, koji je ubijen za svojim radnim stolom kada su JNA i paravojne jedinice iz Srbije provodile etni~ko ~i{}enje u tom gradu. Agresorska granata je u julu 1992. usmrtila na{eg fotoreportera Salka Hondu u trenutku kada je fotografisao Sarajlije u redu za vodu. Sedamnaestog marta 1993. snajperski hici pokosili su i finansijsku slu`benicu Oslobo|enja Zuhru Be{i} dok se vra}ala s posla. Nekoliko na{ih kolega je ranjeno na radnim zadacima.

List godine u svijetu
Ratne 1992. Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je dobilo i Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu „za izuzetnuodanost istini i slobodi“ Oskar Romero (Texas), nagradu „za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima“ agencije Inter Press i Service, nagradu za „zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira“ fondacije Alfons Komin (Barcelona), nagradu „za borbu protiv ksenofobije“ Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava „Saharov“ Evropskog parlamenta, Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Misuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Zlatno pero slobode Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ) i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).
Daniel OMERAGI] Rotacija nije stala ni u najte`im vremenima

NA ULICAMA OPKOLJENOG GRADA Sedmog aprila 1992. na ulicama Sarajeva, poslije no}i i dana terora nad glavnim gradom BiH, pojavljuje se besplatan primjerak Oslobo|enja sa tri udarna naslova – „Masovni zlo~ini nad gradom“, „Narod tra`i smjenu vlasti“ i „Evropa priznala BiH“

14

CRNA HRONIKA
EsvaldinaZahirovi}a (28) iz Sarajeva u ponedjeljaksu uhapsilislu`benicipolicije Tre}e PU zbogsumnje da je u proteklom periodu na podru~juop}ineNoviGrad provaljivao u vozila i iz njih krao sve {ta bi prona{ao. Prilikom pretresa njegove ku}eprona|ena su tri autoradio kasetofona, dje~ija autosjedalica i provalni~ki alat. Zahirovi} je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode D. P. MUP-a KS -a.

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Iz vozila krao i dje~ije sjedalice

@ena se otrovala lijekovima

Tijelo tridesetsedmogodi{nje Jagode Luki} iz Omarske u ponedjeljak je dovezeno u Dom zdravlja Omarska. Ljekari su konstatovali da je `ena mrtva i obavijestili pripadnikelokalnePolicijske stanice. Tokom uvi|aja utvr|eno je da je Jagoda Luki} izvr{ila samoubistvo, a kako se nezvani~no moglo saznati, ona je preminula usljed trovanja, nakon {to je popila ve}u koli~inu lijekova. D. P.

Na nastavku su|enja Zorni}u, Daci}u i Canu

Za odbranu
sa slobode i
Odluka o (ne)prihvatanju novog/starog jemstva najvjerovatnije danas
Bra}a Haris Zorni} (nekada Lutvija Daci}) i Hamdo Daci}, optu`eni za me|unarodni {verc droge i pranje novca, ju~er su u nastavku su|enja u Sudu BiH, osim hotela Exclusive, kao jemstvo ponudili ku}u vrijednu 595.075, te stan vrijedan 142.000 maraka, a Sudsko vije}e }e odluku o njihovom (ne)osloba|anju donijeti najvjerovatnije danas. Ku}a koju je ponudio Haris Zorni} je u vlasni{tvu Nikole Suboti}a koju mu je on darovao da je mo`e upotrijebiti za jemstvo. Tre}eoptu`eni u ovom predmetu Acik Can je, kako smo ju~er pisali, za pu{tanje iz pritvora ponudio svoju ku}u koja vrijedi 430.000 maraka, te u gotovini jo{ 51.000 maraka. Podsje}amo, Sudsko vije}e kojim predsjedava sudija Mirsad Strika je prije nekoliko sedmica prihvatilo jemstvo koje su ponudili bra}a Daci} - za Harisa Zorni}a 4.839.347 maraka, za Hamdu Daci}a 4.386.275

prijateljeva ku}a
Hotel Exclusive izgra|en novcem od droge?

Zorni} kao Assange
Zorni}ev advokat Nikica Gr`i} kazao je da vi{e ne postoje razlozi za zadr`avanje njegovog klijenta u pritvoru, jer }e uskoro biti dvije godine kako je iza re{etaka. “Nije sporno ni to da je on pobjegao iz Njema~ke unato~ jemstvu od 160.000 maraka. Ipak, on je tada za Njema~ku bio vezan samo poslom. On je danas za BiH vezan i poslom i porodicom. Moj klijent je znao, prije nego mu je odre|en pritvor, da se protiv njega vodi istraga i tada je mogao pobje}i. Kao primjer }u spomenuti Juliana Assangea, koji je iz pritvora iza{ao za 200.000 funti, iako je osumnji~en za prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a“, kazao je Gr`i}.

maraka, koliko ukupno vrijedi hotel Exclusive, ~iji su vlasnici. Tada je Can ponudio ku}u koja sa zemlji{tem vrijedi 485.688 maraka. Nakon ovoga Apelaciono vije}e Suda BiH je ovo jemstvo, kojem se usprotivilo i Tu`ila{tvo BiH, odbilo jer su objekti i vlasni{tvo nad njima sporni, odnosno jer postoji zabrana raspolaganja hotelom Exclusive. [to se ti~e Cana, bilo je sporno to {to nije vlasnik zemlji{ta na kojem se nalazi ku}a, tako da je u drugom poku{aju ponudio nov~anu protivvrijednost zemlji{ta od 51.000 KM. Dr`avni tu`ilac Dubravko ^ampara ju~er je rekao da

Tu`ila{tvo i dalje ostaje pri stavu da se trojici optu`enih ne treba ukinuti pritvor jer i dalje postoji opasnost od bjekstva. Podsje}amo, hotel Exclusive, koji je ponu|en kao jemstvo, prema optu`nici, izgra|en je novcem od preprodaje droge. Fahrija Karkin, advokat Cana, kazao je da se nakon bjekstva Du{ana Jankovi}a, osu|enog za ratni zlo~in vr{i pritisak na Sud BiH da se optu`eni vrate u pritvor navode}i primjer Almira [alji}a, optu`enog za {verc droge, koji je prvo pu{ten, pa nakon nekoliko dana ponovo pritvoren.
Dk. OMERAGI]

Uhap{en zbog Grani~ne policije na ubistva Pripadnici
osnovu raspisanih potjernica preksino} su uhapsili @eljka Suvajca (45) i Predraga Popovi}a. Suvajac je otkriven na Me|unarodnom grani~nom prelazu Ra~a kada je iz Srbije poku{ao da u|e u BiH. Kontrolom je ustanovljeno da su za njim raspisane dvije potrage.

Zbog te{kog ubistva CJB Banja Luka raspisao je potjernicu 2009. godine, a zbog izazivanje op{te opasnosti zatra`io ga je Osnovni sud Bosanska Gradi{ka. Nakon hap{enja Suvajac je predan slu`benicima Policijske stanice Bijeljina. Predrag Popovi}, dr`avljanin BiH, uhap{en je u Bosanskoj Gradi{ci na ulazu u BiH i to po potjernici koju je zbog kra|a automobila za njim raspisao MUP RS-a.
D. P.

Istraga silovanja i zlostavljanja 15-godi{njakinje

@ivini~ka sedmorka ostaje iza re{etaka
Kantonalni sud u Tuzli ju~er pored spolnog odnosa sa neje produ`io pritvor sedmorici mo}nom osobom, biti pod is@ivini~ana osumnji~enih da tragom za silovanje i omosu po~etkom decembra 2010. gu}avanje u`ivanja opojnih imali vi{e seksualnih odnosa sa droga, dok se za 27-godi{njeg 15-godi{njakinjom, ~ija je spoMazi}a sumnja da je pored sobnost pru`anja otpora bila spolnog odnosa sa nemo}nom smanjena zbog konzumiranja osobom po~inio i krivi~na djealkohola i marihuane. la neovla{tena proizvodnja i Naime, Sud je na prijedlog stavljanje u promet opojnih tu`itelja Mensura Top~i}a droga, te omogu}avanje u`ivaodlu~io da Selmir ^elebi} (23), Sa privo|enja osumnji~enih nja opojnih droga. Ina~e, seSabahudin Mazi} (27), Armin Ibri{evi} (21), dmorka iz @ivinica uhap{ena je 4. decembra Asim Ferhatbegovi} (22), Aldin Be{irevi} (22), 2010, dva dana nakon zlostavljanja maloljetniBesim Huri} (20) i Eldar Klopi} (20) moraju os- ce u ku}i 23-godi{njeg Selmira ^elebi}a, u `ivitati jo{ mjesec u pritvoru, a do tada se najavlju- ni~kom naselju Kri`aljka. Tada je privedeno jo{ je podizanje optu`nica. pet osoba, me|u njima i dva maloljetnika. Iako Ju~er je saop{teno i to da }e tu`ilac pro{iriti is- iz Tu`ila{tva TK-a isti~u da su i oni predmet istragu kada su u pitanju ^elebi} i Mazi}. Prvi }e, trage, njihovo pritvaranje nije tra`eno. A. [e.

Nakon {to je zapalio Slavicu Kre{i}

Kalajevac smje{ten u pritvor na prijedlog Kantonalni sud u Tuzli,
Tu`ila{tva, odredio je pritvor Muhamedu Kalajevcu (20) iz @ivinica, koji se sumnji~iza poku{ajubistvaSlavice Kre{i}, te o{te}enje njene imovine. Kalajevac je, podsje}amo, 1. januara ispred kafi}a Uno u @ivinica-

ma benzinom polio, a potom zapalio vlasnicu Slavicu Kre{i} nakon {to je odbila da mu poslu`ipi}e jer je bio pijan. Bijesni mladi} je iza{ao, a potom se vratio sa kanisterom benzina kojim je po~eopolijevatiobjekat.Kada ga je vlasnica izgurala van, on je benzinompolio nju i njenauto, a potom ih zapalio. Intervencijompolicije Kalajevac je uhap{en, dok je Kre{i}eva sa opekotinama preba~ena u tuzlanski UKC, odakle je nakon pru`ene pomo}i opu{tena. S. K.

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Na benzinskoj pumpi Mon-Ami u Kne`evuD.F. iz tog mjesta je u ponedjeljak poku{aoda falsifikovanom nov~anicom od 20 KM plati nato~eno gorivo. Nakon ovog doga|aja policija je uzela izjavu od osumnji~enog, a prema rije~ima portparola CJB-a BanjaLukaGospeArsenovi}, protivnjegaslijediprijava zbog falsifikovanja novca. U toku je prikupljanje ostalih podataka vezanih za ovo krivi~nodjelo.

15

Prijava zbog falsifikovanja

Oplja~kane dvije kladionice

U BanjojLuciu ponedjeljak su izvr{ena dva razbojni{tva u sportskimkladionicama. Nepoznata maskiranaosoba je,uz prijetnju upotrebe no`a, od radnice kladionice u Ulici Gavrila Principa ukrala oko 400 KM, te pobjegla. Po istom scenariju, dakle uz upotrebu no`a, napada~ je od radnice kladionice u Ulicisrpskihustanikaoteo oko 300 KM. Policija radi na rasvjetljavanju ovih krivi~nih djela.

Obavljena obdukcija tijela ekshumiranih na Ivan-sedlu

dokumenti Ajdarija i Toli}ev lan~i}
Jednoj osobi pucano u glavu, dok je druga zadobila dva ustrela u tijelo, od kojih je jedan hitac ispaljen u le|a • Mobiteli, novac...
Patolog Nermin Sarajli} ju~er je obavio obdukciju dva tijela koja su 29. decembra 2010. prona|ena i ekshumirana u {umi u blizini Ivan-sedla, a za koje se sumnja da su posmrtni ostaci Marija Toli}a (42) i Vernera Ajdarija (33), kojima se svaki trag gubi 25. marta 2010, a ~ija se likvidacija stavlja na teret pripadnicima grupe kojom je rukovodio Zijad Turkovi}. Obdukcijom je, kako nezvani~no saznajemo, ustanovljeno da je jednoj osobi pucano u glavu, dok je druga zadobila dva ustrela u tijelo, od kojih je jedan hitac ispaljen u le|a. Gornji dio jednog tijela je, navodno, bio zamotan u najlon kesu, kao da je `rtva gu{ena.
Automobil Riste Grahovca

Na|eni

Trebinje

Izgorio golf policijskog slu`benika
Identitet posmrtnih ostataka utvrdi}e se analizom DNK

Pored tijela su, kako se moglo ~uti, na|enidokumenti na ime Verner Ajdari, kao i 500 eura, dok je drugo tijelo, za koje se prepostavlja da je Toli}, kako smo ve} objavili, bez ruku. Skupocjeni lan~i}, koji je ve} prilikom ekshumacije uo~en oko vratajednogle{a, navodno

je prepoznat kao Toli}ev. Iz Tu`ila{tva BiH potvrdili su da }e ubrzo biti ura|ena i analiza DNK uzoraka prona|enih tijela, te upore|ena sa DNK uzetim od srodnika Toli}a i Ajdarija, tako da }e se sa sigurno{}u utvrditi da li se zaista raD. P. - L. S. di o njima.

Risti Grahovcu, slu`beniku Centra javne bezbjednosti Trebinje, ju~er oko 4.30 sati je izgorio golf 2 koji je bio parkiran nedaleko od njegove ku}e u naselju Varina Gruda. Pripadnici Vatrogasne jedinice Trebinje odmah su nakon dojave iza{li na teren sa tri vozila i ugasili po`ar. Uvi|aj su, po nalogu de`urnog tu`ioca, obavili pripadnici CJBa Trebinje. Utvr|eno da je do po`ara

do{lo na prednjem dijelu automobila koji se potom pro{irio u unutra{njost vozila. Uvi|aju je prisustvovao i vje{tak protivpo`arne struke, kako bi se ustanovilo kako je do{lo do po`ara. Operativni rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog doga|aja se nastavlja, navodi se u saop{tenju CJB-a Trebinje.
D. P.

Bosanski Brod

Poku{ao zadaviti majku
Petar Topalovi} priveden, a potom zbog agresivnog pona{anja u policijskoj stanici preba~en na Odjel neuropsihijatrije
Pripadnici Policijske stanice Bosanski Brod uhapsili su prekju~er Petra Topalovi}a iz ovog grada jer je napao svoju majku M. Z. te bio agresivan prema policajcima. Topalovi} je uhap{en u no}i sa nedjelje na ponedjeljak, pola sata iza pono}i, nakon napada na majku, koja je uspjela da pobjegne iz ku}e. On je, kako smo nezvani~no saznali, majku poku{ao zadaviti. Topalovi} koji je nakon toga priveden, s agresivnim pona{anjem nastavio je i u policijskoj stanici. Kako je saop{teno iz CJB-a Doboj, on je zbog bojazni od napada na policijske slu`benike, kao i mogu}eg samopovre|ivanja s lisicama na rukama doveden Policijsku stanicu Bosanski Brod. Me|utim, kako se ni tu nije smirio, vozilom Hitne pomo}i je prevezen u Odjeljenje neuropsihijatrije u dobojskoj bolnici, gdje je zadr`an na lije~enju. U dobojskoj bolnici nam je re~eno da je Topalovi} pod sedativima. Kako smo nezvani~no saznali, kod njega su ustanovljene traume iz mladosti koje su dovele do te{kog psihi~kog stanja, usljed kojeg se agresivno pona{a. Policija radi na dokumentovanju krivi~nog djela nasilje u porodici ili porodi~noj zajednici.
Dk. O.

Tuzla: Pritvoren osumnji~eni za silovanje
Kantonalni sud u Tuzli odredio je jednomjese~ni pritvor Elvisu Krajinovi}u (22) iz Tuzle, koji se sumnji~i da je 29. decembra 2010, sa jo{ jednom osobom, silovao 19-godi{nju djevojku na pomo}nom stepeni{tu iza SKPC-a Mejdan. Djevojka je, podsjetimo, silovana uz prijetnju vatrenim oru`jem i to na naro~ito okrutan i poni`avaju}i na~in, a Krajinovi}, uprkos neospornim dokazima, negira umije{anost, te odbija otkriti identitet drugog po~inioca. Ina~e, on je odranije poznat policiji po izvr{enju krivi~nih djela, ali i kao konzument droge. Iz Tu`ila{tva doznajemo da se jo{ provjeravaju navodi iz prijavestudentice P.A.(26) iz @ep~a, koja je prijavila da su je u subotu silovala tri mu{karca. Ona }e narednih dana biti saslu{ana u Tu`ila{tvu TK-a, te }e bitiura|enavje{ta~enja i ljekarskipregledi, kako bi se provjerila ta~nost njenih navoda. Naime, djevojka je, kako nezvani~no saznajemo, u policiji dala dva opre~naiskaza. U jednom je navela da je silovana, dok je u drugom tvrdila da je `rtva razbojni{tva. S. K.

Sarajevo: Razbojnici odnijeli 1.300 KM
Nad radnicima kladionice Williams u Paromlinskoj ulici i benzinske pumpe TMP Ahmetspahi} u Bojni~koj ulici u Sarajevu u ponedjeljak su izvr{ena razbojni{tva. U oba slu~aja, po~inioci su bili naoru`ani pi{toljem. Od radnika pumpe oteto je oko 1.000 KM, a iz kladionice oko 300 KM. Slu`benici policije rade na rasvjetljavanju ovih krivi~nih dijela, identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca. D. P.

16

OGLASI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

17

Za godinu dana

Snage bezbjednosti Kosova postaju vojska
U septembru }e biti prva procjena i na osnovu dosada{njeg napretka vjeruje se da }e u januaru 2012. SBK biti spreman da bude progla{en vojskom Kosova
Snage bezbjednosti Kosova (SBK) bi po~etkom sljede}e godine mogle da budu progla{ene dr`avnom vojskom Kosova, a odluku o tome kosovske vlasti bi mogle da donesu u septembru, ako bude dato pozitivno mi{ljenje o obu~enosti te formacije, pi{e pri{tinski list Koha ditore, pozivaju}i se na me|unarodne izvore. ‘’U septembru }e biti prva procjena i na osnovu dosada{njeg napretka smatramo da }e u januaru 2012. SBK biti spreman da bude progla{en vojskom Kosova“ rekli , su izvori dnevnika.

VIJESTI

Austrija vra}a 1,3 miliona eura
Austrija }e Hrvatskoj vratiti 1,3 miliona evra koje je zaplijenila na ra~unima koji su u vezi sa biv{im hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom i njegovim ro|akom ako se doka`e da je novac nastao krivi~nim djelom po~injenim u Hrvatskoj, prenosi Srna. Ukoliko bi Sanader odbio izru~enje moglo bi mu biti su|eno po austrijskim zakonima zbog pranja novca. Austrijsko tu`ila{tvo dobilo je od Hrvatske indicije da bi Sanader u Austriji mogao spremiti dio novca ~ije je porijeklo od “Fimi medije“, ali u trenutku kada su ra~uni otkriveni i kada je pokrenut postupak, ~itava stvar postaje isklju~ivo austrijska. Austrijska kazna za pranje novca ide prema koli~ini novca i to od {est mjeseci do pet godina zatvora. {to se naoru`anja ti~e. O~ekuje se pove}anje broja pripadnika Snaga bezbjednosti Kosova tokom 2011. godine, kao i pove}anje njihovih aktivnosti i profesionalno usavr{avanje. Tako|e se o~ekuje da ove snage potpi{u niz sporazuma o saradnji sa zemljama iz regiona, ali i predstavnicima Evropske unije. Tokom ove godine, SBK }e u svojim redovima, pored redovnih pripadnika, imati i rezervni sastav.

Odrije{ene ruke
U tom slu~aju Vlada Kosova treba da ima odrije{ene ruke da najdalje do po~etka naredne godine proglasi SBK za dr`a vnu voj sku. Na taj na~in se `eli okon~ati duga~ka tranzicija kosovske armije, po~ev{i od biv{eg OVKa u Kosovski za{titni korpus, a zatim u snage bezbjednosti, pi{e Koha ditore. Mirovne snage NATO-a na Kosovu (KFOR) su pomogle na pre do va nje SBK-a, a me|unarodni izvori su izjavili da }e se SBK osamostaliti ~im dostignu pun kapacitet, prenosi Blic online. Ovo osaOkon~anje duga~ke tranzicije kosovske vojske

mostaljivanje SBK-a treba da otvori mogu}nost kosovskim institucijama da djeluju tako {to }e proglasiti stvaranje vojske, navode ti izvori. O odluci treba da se slo`i i Me|unaro dna ci vil na kan ce la ri ja (ICO), koja nadgleda provo|enje plana Martija Ahtisarija o nezavisnosti, i {ef kancelarije Pieter Feith. Stvaranje vojske Kosova ne bi predstavljalo problem u vezi sa ostankom KFORA i funkcionisanjem te mirovne

misije, koja }e do tada znatno smanjiti broj svojih vojnika. Na osnovu Ahtisarijevog paketa, me|unarodne vojne snage }e nadgledati formiranje Snaga bezbjednosti Kosova, dok se ne zaklju~i da su ove snage postigle pun operativni kapacitet.

Ukinuti pojmovi izbjeglica i prognanik
U novom popisu stanovni{tva u Hrvatskoj, koji }e biti proveden od 1. do 28. aprila, izba~eni su pojmovi izbjeglica, prognanik i rat, a gra|ani ne}e morati ni ovaj put da se izjasne o narodnosti i vjeroispovijesti, javlja Srna. Tako, naprimjer, na pitanje o razlogu doseljenja u sada{nje mjesto stanovanja vi{e nije ponu|en odgovor rat i politi~ki razlozi, ve} prisilna migracija, a na pitanje o razlogu odsutnosti iz mjesta popisa ne nude se odgovori prognanik i izbjeglica.

Sporazumi
Po postizanju kapaciteta, Snage bezbjednosti postaju nezavisna sila, ali ipak pod me|unarodnim nadzorom,

Socijalna slika Hrvatske

Jedni na skijanje, drugi ne mogu platiti grijanje
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Po~ela je invazija gotovo 150.000 hrvatskih skija{a na austrijska, slovenska, talijanska i francuskaskijali{ta, a podaci o brojuljubitelja skijanja kompariraju se s neslu`benim procjenama da najmanje pola milijuna hrvatskih gra|ana ne mo`e podmiriti ni osnovne tro{kove mjese~nih re`ija. Usprkos recesiji i krizi nacionalne ekonomije, za doma}e zaljubljenike u skijanje, kako se isti~e, izgleda da nema krize. Smatra se da }e ljubiteljizimskihradosti iz Hrvatske na zimovanju ove godinepotro{iti oko 40 milijuna eura. Prema procjenama, ~etvero~lanafamilija}e za sedmodnevniboravak u nekom od popularnihalpskihskija{kih centara iske{irati prosje~no oko 20.000 kuna. Iz putni~kih agencija tvrdi se da prodaja skija{kih aran`mana uop}e nije umanjena zbog recesije i financijskih problema u kojimagrcacijeladr`ava. [tovi{e, kakoka`u, prodaja je porasla za 10,a nekitvrde i za ~ak 20 posto u odnosu na pro{lu godinu. Ovisno o terminu i lokaciji, cijena 7-dne-

Invazija gotovo 150.000 Hrvata na austrijska, slovenska, talijanska i francuska skijali{ta

vnog aran`mana kre}e se od 2 do 5 tisu}a kuna po osobi. Najmasovniji val skija{a iz Hrvatske uputio se prema skija{kim odredi{tima odmah nakon novogodi{njih praznika. Zimovanje u ovom tjednu u europskim skijali{tima ujedno je i najskuplje jer se poklapa sa {kolskim raspustom i u ostalim zemljama. Sa druge strane, pojava da sve ve}i broj hrvatskih gra|ana ne mo`e platiti mjese~nera~une za struju ili komunalijetako|er se tematizira. Prema nekim istra`ivanjima, vi{e od 50 posto gra|ana Hrvatske

ima problema s pla}anjem re`ija na kraju svakog mjeseca, a najmanje pola milijuna ljudi uop}e nije u stanju podmiriti ra~une za osnovne tro{kove kao {to su struja, voda, komunalije itd. Me|uonimakojisvakodnevno ne mogu ni spojiti kraj s krajem procjenjuje se da je vi{e od 300.000 nezaposlenih, te jo{ oko 80.000 zaposlenih koji rade, ali mjesecima ne dobivaju pla}e. No, u porastu je i broj zaposlenih koji zbog niskih primanja tro{kove re`ija mogu platiti samo sa zaka{njenjem. Podatak koliki je dug hrvatskih gra|ana za re`ije je nedostupan,ali se procjenjuje da je rije~ o stotinama milijuna kuna. Ku}ni bud`eti i nov~aniciprosje~nihobitelji sve su tanji. Ovo ilustriraju i podaci humanitarnih organizacija koje potvr|uju da im se sve ~e{}e za pomo} obra}aju zaposleni. Sa svojimpla}ama ne mogunitiprehranitidjecu,a kamoliplatitimjese~nera~une za struju, plin ili vodu a broj onih kojima je potrebnanov~anapomo} za podmirivanjeosnovnih re`ija, kako se navodi, ve}i je za oko 20 do 30 posto u odnosu na pro{lu godinu.
Jadranka DIZDAR

Bugarska odbila izru~iti vladiku Jovana
Sofijski apelacioni sud odbio je ju~e da isporu~i makedonskim vlastima vladiku Jovana, poglavara Pravoslavne ohridske arhiepiskopije i ukinuo mu mjeru pritvora i zabranu napu{tanja Bugarske, javlja Srna. Makedonsko Ministarstvo pravosu|a zatra`ilo je od vlasti u Sofiji da isporu~e vladiku Jovana, ~ije je svjetovno ime Zoran Vrani{kovski, kako bi izdr`ao pravosna`nu dvoipogodi{nju zatvorsku kaznu zbog pronevjere 250.000 eura crkvenih para u vrijeme dok je bio na ~elu jedne eparhije makedonske crkve. Sve vrijeme pritvora vladika Jovan proveo je u manastiru u blizini Sofije.

18

SVIJET

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon {to su hiljade ptica pale na gradi} Beebe

Gr~ka najavila nove mjere u borbi protiv ilegalne imigracije

Dizanje ograde na granici sa Turskom
Ljevi~arske opozicione stranke kritikovale su plan o izgradnji ograde kao nehuman, a sli~no je reagovala i Evropska komisija
Gr~ka je saop}ila da }e izgraditi ogradu na dijelu svoje granice s Turskom, kako bi sprije~ila veliki broj ilegalnih imigranata koji tim putem ulaze na gr~ku teritoriju, javlja Fena. Poslije ekonomske krize, ilegalna imigracija je jedan od najve}ih problema s kojima se Gr~ka suo~ava i prijedlog o izgradnji ograde du`ine od 12,5 kilometara, tuma~i se kao znak o~aja i frustracije vlade u Atini, prenosi u utorak BBC. kratkoro~ne mjere, koje nisu pomogle sistematskom rje{avanju problema migracije“ , kazao je Cerceno. Sli~na je ocjena Billa Frelicka iz nevladine organizacije Human Rights Watch. “Ograda sigurno ne}e rije{iti problem s kojim je Gr~ka suo~ena. Samo }e skrenuti imi gran te na dru ge ru te. Gr~ka ima veoma duga~ku oba lu, pa }e ti lju di bi ti U ovom slu~aju to je Gr~ka, u ko ju dru ge ~la ni ce bez mnogo zadr{ke vra}aju sve takve ljude koje uhvate na svojoj teritoriji.

Teret
Rezultat je, ka`e Frelick, da Gr~ka podnosi nesrazmjerno veliki dio tereta ilegalne imigracije. “Druge zemlje ~lanice su za do vo ljne ova kvim sis te -

Biolozi istra`uju uzroke pomora
Oko 3.000 uginulih ameri~kih svraka i evropskih ~voraka palo je u novogodi{njoj no}i poput ki{e na gradi} u Arkanzasu te izazvalo zabrinutost stanovnika koji naga|aju o trovanju zraka ili vode
Pomor hiljadu crnih ptica, koje su u novogodi{njoj no}i pale s neba na gradi} Beebe u ameri~koj saveznoj dr`avi Arkanzas, potaknuo je ispitivanje u koje su se uklju~ili i biolozi iz nacionalnog ornito{kog laboratorija Univerziteta Wisconson-Madison, prenosi Fena. drve}a podigao velika jata ptica koja su uletjela u oluju s gradom ili grmljavinom. Gradi} Beebe poznat je po velikim jatima ptica koje je ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko godina poku{alo otjerati, ali je na kraju odustalo. Kao `rtve iznenadne oluje nekoliko stotina pataka palo je 1973. godine s neba u blizini Stuttgarta u Arkanzasu, poznatom kao “svjetskoj prijestolnici pataka“. U drugom slu~aju su biolozi na{li stotine uginulih pelikana u sredini {ume, a obdukcijom je utvr|eno da su bili pogo|eni gromom.

Human Rights Watch
Devet od deset ilegalnih imigranata koji u|u u Evropu to u~ine preko gr~ke granice s Turskom u oblasti Evros, na sjeveroistoku zemlje. Procjenjuje se da je samo tokom pro{le godine u Gr~ku u{lo i uglavnom ostalo oko 120.000 ilegalnih useljenika. Gr~ki ministar za za{titu dr`avljana Christos Papucis izjavio je da njegova zemlja nema kapacitete da primi toliko veliki broj imigranata uglavnom s Bliskog istoka, ali i iz Afganistana i Iraka. Lje vi~ar ske opo zi ci one stranke kritikovale su plan o izgradnji ograde kao nehuman, a sli~no je reagovala i Evropska komisija, ~iji je portparol Michele Cercone rekao da niko ne spori da Gr~ka ima veliki problem s imigrantima, ali izgradnja ograde nije i rje{enje tog problema. “Ograde i zidovi su se u pro{losti pokazali samo kao

Ograda }e skrenuti imigrante na druge rute, pa }e biti izlo`eni opasnostima na otvorenom moru

Traumati~no
Oko 3.000 uginulih crnih ptica - ameri~kih svraka i evropskih ~voraka, koji se zimi ~esto okupljaju u jata, palo je u novogodi{njoj no}i poput ki{e na gradi} u Arkanzasu te izazvalo zabrinutost lokalnih stanovnika koji su naga|ali o trovanju zraka ili vode. “To je bilo traumati~no za puno ljudi. Bilo je zastra{uju}e“, izjavila je Karen Rowe iz ornitolo{ke slu`be Arkanzasa koja je dopremila primjerke uginulih ptica na Univerzitet WisconsonMadison. Prva testiranja nisu pokazala prisutnost otrovnih plinova u pti~jem perju, ali su biolozi na{li znakove fizi~ke traume koji mogu poticati od udara grada ili groma, izvijestio je bostonski dnevni list Christian Science Monitor u internetskom izdanju. Jedno od mogu}ih obja{njenja jest da je vatromet iz kro{nji

Uginu}e riba
Dan prije neobi~nog pomora ptica u Beebeu, 200 km dalje kod Ozarka u Arkanzasu, u rijeci Arkanzas je prona|eno oko 10.000 uginulih riba, vrste koja se naziva bubanj. Utvr|eno je da je rije~ o bolesti koja je pogodila samo tu vrstu riba. U nedostatku doga|anja prvog radnog dana u godini, vijest o ki{i uginulih ptica u Arkanzasu bila je u ponedjeljak jedna od vode}ih u programu ameri~kih TV mre`a, prenosi Hina.

izlo`eni opasnostima na otvorenom moru. Ovo je mnogo {iri problem koji obuhvata osnovne razloge ljudskih migracija, disfunkcionalni sistem procesuiranja ilegalnih imigranata u Gr~koj i, na kraju, neravnomjernu raspodjelu tereta unutar Evropske unije“ , kazao je Frelick. Prema tzv. dablinskim pravilima za svakog uhva}enog ilegalnog imigranta, ma gdje bio u Uniji, odgovorna je zemlja ~lanica kroz koju su i u{li u Uniju.

mom, jer cijeli problem svaljuju na Gr~ku. Dakle, u pitanju je nepravedan sistem koji najve}i teret stavlja na zemlje ~lanice koje su, ne svojom gre{kom, na periferiji Unije i tako rute preko kojih ilegalni imigranti prvi put ulaze u Evropsku uniju. Efekat tako nepo{tenog sistema, u kojem nema ravnopravne podjele tereta, jeste da zapravo podsti~e Gr~ku da pravi ograde, odvra}a ljude i skre}e ih pre ma dru gim ~la ni ca ma Unije“, kazao je Frelick.

Poplave u Australiji

Potopljeni gradovi, 200.000 ljudi bez doma
Jake ki{e, koje od katoli~kog Bo`i}a padaju na sjeveru Australije, napravile su velike poplave u dr`avi Kvinslend, a ugro`eno podru~je veli~ine je Njema~ke i Francuske zajedno. Jedna od najve}ih poplava u posljednjih nekoliko decenija u Australiji ugrozila je `ivote 200.000 stanovnika i uzrokovala evakuacije ~itavih gradova. Sigurnosne slu`be boje se da bi nivo vode mogao ostati povi{en jo{ najmanje dvije sedmice, zbog ~ega bi se mogao pove}ati broj komaraca koji prenose bolesti. Australijske vlasti saop}ile su da je od kraja novembra, kada su po~ele jake ki{e i poplave, do sada poginulo 10 osoba. Na ugro`enom podru~ju `ivi oko 200.000 stanovnika, a veliki broj porodica morao je da iseli iz svojih domova i potra`i uto~i{te u prihvatili{tima koja su smje{tena na ve}oj nadmorskoj visini. U prete`no poljoprivrednom podru~ju Kvinslenda poplavljena su ukupno 22 grada. Zbog izlijevanja rijeke Fitzroy zatvoren je aerodrom u gradu Rockhamptonu, a u prekidu je i drumski saobra}aj ka Brisbaneu jer je glavni autoput pod vodom, prenosi Radio Slobodna Evropa.

OP]INSKI SUD U GORA@DU Zemlji{noknji`ni ured Br. 045-0-DN-10-000 252 U Gora`du 4. 1. 2011. godine Na osnovu ~l. 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH (Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Gora`du najavljuje

USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu broj 045-0-DN-10-000 252, po zahtjevu Mulahmetovi} Re{ada, sin Red`a, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja ulo`ak upisane su u P.L. br. 1203/08 K.O. Gora`de I, ozna~ene kao k.~. 2235/1, zv. Centar, ku}a i zgrada, povr{ine 100 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik nekretnine upisane u P.L. 1203/08 K.O. Gora`de I je Ristanovi} Miljenko, sin Vlade, sa 3/8 dijela, Ristanovi}, ro|. Jagodi} Slava sa 1/8 dijela i Mulahmetovi} Re{ad, sin Red`a, sa 1/2 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef zemlji{noknji`nog ureda Edin Halilovi}, dipl. pravnik

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

19

WikiLeaks objavio tajnu ameri~ku depe{u

VIJESTI

Izrael se sprema za veliki rat na Bliskom istoku
U depe{i se navodi ocjena izraelskog na~elnika general{taba Gabija Ashkenazija da }e se naredni rat na Bliskom istoku voditi u Libanu i pojasu Gaze
jednoj procurjeloj ameri~koj diplomatskoj depe{i, koju je objelodanio WikiLeaks, a objavio norve{ki list Aftenposten, pi{e da se Izrael “priprema za veliki rat na Bliskom istoku“. U dokumentu iz novembra 2009, pored ostalog, stoji da je izraelski na~elnik general{taba Gabi Ashkenazi ~lanovima jedne ameri~ke delegacije rekao da iranske rakete velikog dometa “predstavljaju ozbiljnu opasnost za Izrael“ prenosi Fena. ,

Pakistan: Ubijen guverner Pend`aba
Guvernera najve}e pakistanske pokrajine Pend`ab u utorak je iz vatrenog oru`ja ubio jedan od njegovih stra`ara u pakistanskoj prijestonici, saop}ila je policija. Njegovo ubistvo predstavlja atentat na najvi{e rangiranu politi~ku li~nost od ubistva biv{e premijerke Benazir Bhutto u decembru 2007. Guverner Pend`aba Salman Taseer bio je visokorangirani ~lan Bhuttove Pakistanske narodne stranke i blizak saradnik predsjednika Asifa Alija Zardarije. Policijski zvani~nik Mohammad Iftikhar izjavio je da je Taseera ubio jedan od njegovih stra`ara iz elitnih snaga sigurnosti nakon {to je do{ao do tr`nog centra Khosar u Islamabadu, popularnog me|u zapadnjacima i bogatim Pakistancima. Jo{ pet osoba je ranjeno dok su ostali pripadnici slu`be sigurnosti reagovali na napad.

U
Oru`je

Vojska Izraela: Tajna depe{a datirana 2009. godine

General Ashkenazi je i pored toga naglasio da neposrednija opasnost po njegovu zemlju poti~e od Hezbollaha i Hamasa koji, kako je rekao, “primaju novac i oru`je od Teherana“ . U depe{i se navodi i ocjena generala Ashkenazija da }e se naredni rat na Bliskom istoku voditi u Libanu i u pojasu Gaze. Izrael je, ina~e, od ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u ponedjeljak za-

tra`io da odgodi planiranu posjetu toj zemlji zato {to su zaposleni u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova stupili u {trajk. Zaposleni u izraelskim ambasadama tra`e retroaktivno pove}anje plata za vi{e mjeseci i odnedavno odbijaju da izraelskim politi~arimapoma`u u koordiniranjudiplomatskihposjeta. Visokizvani~nikizraelskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da zbog svega toga predsjedniku Medvedevu ne bi bio prire|en adekvatan do~ek i da je ruska strana pristala na odga|anje posjete. Istovremeno, njema~ki Centar za svemirska istra`ivanja DLR negirao je tajne diplomatske depe{e u kojima se navodi da Berlin i Washington razvijaju tajne {pijunske satelite pod okriljem komercijalnog programa. Depe{e ameri~ke ambasade u Berlinu

od februara 2009. do februara 2010. godine objavio je norve{ki dnevnik Aftenposten i u njima se navodi da se projektom HiROS predvi|a gradnja neodre|enog broja posmatra~kih satelita visoke rezolucije koji su u mogu}nosti da zabilje`e predmete na zemlji velike samo 50 centimetara.

Eksplozija u autobusu
Od eksplozije u autobusu u Guatemala Cityu poginulo je pet lica, dok je vi{e desetina zadobilo te`e opekotine. Policija smatra da je uzrok eksplozije vatrena bomba ku}ne izrade, koja je ili ba~ena na autobus ili je podmetnuta, jer se vozilo zapalilo. Me|u poginulima ima i djece. Javni saobra}aj u Gvatemali ~esta je meta nasilne iznude novca kriminalnih bandi. Lokalne organizacije za za{titu ljudskih prava saop{tile su da je vi{e od 150 voza~a autobusa i njihovih pomo}nika ubijeno tokom 2010. Prema policijskim pretpostavkama, voza~i autobusa su tokom 2010. isplatili vi{e od 1,5 miliona dolara iznu|enog novca organizovanim kriminalnim grupama. Uhap{eno je i optu`eno vi{e od 500 ljudi zbog poku{aja iznude novca.

No}no snimanje
Satelitiko{taju oko 205 milionaeura, a njihova upotreba zapo~e}e 2012. i 2013. godine i mo}i }e da snimaju i no}u. U objavljenim depe{ama navodi se i da je gradnja satelita pod punim nadzorom njema~ke obavje{tajne agencije BND i DLR. Portparol DLR-a demantovao je da je HiROS {pijunski satelit i naglasio je da nije rije~ o tajnom projektu.

Iran pisao me|unarodnim zvani~nicima

POZIV U OBILAZAK
nuklearnih postrojenja
Iran je pozvao predstavnike Rusije, Kine, Evropske unije, svoje saveznike u arapskom svijetu i zemlje u razvoju da po lo vi nom ja nu ara obi|u nuklearna postrojenja u toj zemlji, javlja Fena. U pismu ambasador Irana pri Me|unarodnoj agenciji za atomsku energiju Ali Asghar Soltaniyeh predlo`io je da strani zvani~nici posjete Iran za vikend, 15. i 16. januara, prenosi AP. Takav potez mogao bi da zna~i `elju za dobijanje podr{ke uo~i nove runde razgovora s predstavnicima {est zemalja koje u~estvuju u pregovorima o iranskom nuklearnom pitanju - Sjedinjenim Dr`avama, Francuskom, Njema~kom, Velikom BritaniMe|u mjestima koja }e biti posje}ena su nuklearna postrojenja Bu{ehr i Natanz

jom, Kinom i Rusijom. Portparol iranskog Ministarstva inostranih poslova Ramin Mehmanparast pot-

vrdio je da je Teheran pozvao odre|ene am ba sa do re sa akreditacijama Me|unarodne agen ci je za atom sku

ener gi ju (IAEA), pre no si Srna. Me|u mjestima koja }e biti posje}ena su nuklearna postrojenja Bu{ehr i Natanz. Inspekcije iranskim postrojenjima ve} vr{e inspektori IAEA, ali prema ocjeni analiti~ara, spomenuta turneja usmjerena je na diplomate, a ne na kontrolore. No va run da raz go vo ra izme|u Irana i pet stalnih ~lanica Vije}a sigurnosti UNa, SAD-a, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske plus Njema~ke ve} su zakazani za kraj januara u Istanbulu. Vije}e sigurnosti uvelo je ~etiri runde sankcija Iranu i zahtijeva da obustavi program oboga}enja uranijuma.

Bashir spreman za podjelu Sudana
Predsjednik Sudana Omar al-Bashir rekao je ju~er u obra}anju stanovnicima ju`nog dijela zemlje da }e pozdraviti rezultate referenduma o nezavisnosti ovog dijela Sudana ~ak i ako gra|ani odaberu secesiju. “Li~no }e mi biti `ao ako se Sudan podijeli, ali }u istovremeno biti sretan ako budemo imali mir u Sudanu izme|u dvije strane. Pozdravit }u va{u odluku, ~ak i ako to bude secesija“ rekao je Bashir u obra}anju zva, ni~nicima iz ju`nog dijela zemlje. Bashir je u govoru rekao da je jedinstvo najbolji izbor za ju`njake, ali je insistirao da `eli dobre odnose sa ovim dijelom zemlje, ~ak i ako se on osamostali. On je ponovio ocjenu da su veze izme|u sjevernog i ju`nog Sudana jedinstvene.

20

OGLASI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Univerzitet u Sarajevu Fakultet zdravstvenih studija u Sarajevu Na osnovu Odluke Upravnog odbora br. 01 — 1 — 1193/10 od 30. 12. 2010. godine donesene na 66. sjednici Upravnog odbora raspisuje

KONKURS
za prijem studenata u diferenciranu tre}u i ~etvrtu godinu za: • • • • • Studij fizioterapije......................................................................................................................25 kandidata Studij medicinsko-laboratorijskih dijagnostika ......................................................................25 kandidata Studij radiolo{kih tehnika .........................................................................................................25 kandidata Studij sanitarnog in`injerstva ...................................................................................................25 kandidata Studij sestrinstva ........................................................................................................................25 kandidata

Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA TRAVNIK

KONKURS
za prijem pripravnika u Upravu policije Ministarstva unutra{njih poslova Srednjobosanskog kantona 1. Diplomirani ekonomist ......................................................................- 1 izvr{ilac Pored op}ih uslova propisanih za prijem u radni odnos kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove: 1. Visoka stru~na sprema - ekonomski fakultet Prijem pripravnika vr{i se radi osposobljavanja za rad ovla{tenih slu`benih lica u Upravi policije u skladu s Pravilnikom o obavljanju pripravni~kog sta`a u Ministarstvu unutra{njih poslova. Uz prijavu na konkurs za prijem pripravnika kandidati su du`ni dostaviti: - prijavu sa kra}om biografijom i kontakt-telefonom - kopiju li~ne karte - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak - uvjerenje o neka`njavanju - dokaz o ste~enoj stru~noj spremi O rezultatima konkursa kandidati }e biti pisano obavije{teni. Prijave sa prilo`enom dokumentacijom (ovjerene fotokopije) slati isklju~ivo putem po{te, sa naznakom “Za konkurs - pripravnici“, na adresu: Ministarstvo unutra{njih poslova Srednjobosanskog kantona, Aleja konzula bb, 72 270 Travnik. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. MINISTAR mr. sci. Sed`ad Milanovi}

Napomena: nastava }e se organizovati ukoliko se prijavi minimalno 25 kandidata. Za prijem studenata u diferenciranu ~etvrtu godinu za: • • • • • Studij fizioterapije......................................................................................................................25 kandidata Studij medicinsko-laboratorijskih dijagnostika ......................................................................25 kandidata Studij radiolo{kih tehnika .........................................................................................................25 kandidata Studij sanitarnog in`injerstva ...................................................................................................25 kandidata Studij sestrinstva ........................................................................................................................25 kandidata

Napomena: nastava }e se organizovati ukoliko se prijavi minimalno 25 kandidata I Op{ti uslovi koje kandidati trebaju ispunjavati: 1. Za upis kandidata u diferenciranu tre}u i ~etvrtu godinu • Zavr{ena dvogodi{nja vi{a medicinska {kola odgovaraju}eg smjera 2. Za upis kandidata u diferenciranu ~etvrtu godinu • Zavr{ena trogodi{nja Vi{a medicinska {kola odgovaraju}eg smjera II Kandidat je obavezan prilo`iti: • prijavu • uvjerenje o prethodno zavr{enoj vi{oj medicinskoj {koli odgovaraju}eg studija (dvogodi{nji ili trogodi{nji studij) • uvjerenje o polo`enim ispitima. Prijave se dostavljaju po{tom na adresu: Fakultet zdravstvenih studija Univeziteta u Sarajevu, Bolni~ka br. 25, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina. III Tro{kovi studija su 3.000,00 KM za jednu akademsku godinu. IV Konkurs ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja. V Rezultati primljenih kandidata }e se objaviti na oglasnoj plo~i Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu i web stranici (www.fzs.unsa.ba). FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U SARAJEVU

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine
Njema~ka privreda

SVIJET FINANSIJA

21

Kralj prognoze O^EKUJE RAST
Savezna vlada najavljuje pove}anje od 1,8 posto, predsjednik njema~kih poslodavaca Dieter Hunt ovu je brojku zaokru`io na 2 posto, a Michael Haise o~ekuje da }e ona biti 2,6 procenata
Predvi|anja ekonomista i raznih instituta kada je rije~ o njema~koj privredi u 2011. godini kre}u se od opreznih do izuzetno optimisti~nih. Michael Haise, ekonomski direktor koncerna Allianz, kojeg je njema~ko izdanje Financial Timesa proglasilo za kralja prognoze u 2010, o~ekuje nastavak privrednog rasta u Njema~koj i ove godine. Njema~ka savezna vlada za ovu godinu najavljuje privredni rast od 1,8 posto. Predsjednik njema~kih poslodavaca Dieter Hunt ovu je brojku zaokru`io na 2 posto, a Haise o~ekuje da }e ona biti i ve}a i iznositi 2,6 procenata. - Rizici su posebno vidljivi kada se uzme u obzir da kriza s eurom jo{ nije rije{ena. U tom smislu nas i dalje o~ekuju te{ka vremena. I dalje se postavlja pitanje da li }e dolar ostati stabilan ili }e do}i do devalvacije, koja bi mogla i nas povu}i, a razlog je sve ve}a mo ne tar na na pe tost izme|u SAD-a i Kine. Postoji i opasnost od rasta cijene sirovina, {to mo`e dodatno poremetiti na{u ra~unicu, rekao je on. Ipak, dolar i cijene sirovina najmanje brinu Haisea. Najvi {e ga lju ti to {to kri za s eurom jo{ nije rije{ena i {to Evro pa ni je u sta nju bi ti

BiH
Protekla godina u Evropskoj uniji bila je obilje`ena ozbiljnim izazovima, finansijskim i politi~kim, iz kojih se evropski blok, kako barem sada djeluje, uspio izvu~i i, po sve mu su de}i, pos ta ti jo{ ~vr{}i. Na finansijskom planu najve}u opasnost po EU predstavljala je ekonomska kriza, koja je te{ko pogodila zajedni~ku valutu, dovode}i u pitanje ne samo opstanak eura, nego i samu EU koja ga je stvorila. Euro je odu vi jek bio na krhkim osnovama, prije svega zbog ozbiljnog debalansa izme|u ekonomski sna`nih dr`ava poput Njema~ke i siroma{nijih ju`nih ~lanica kao {to je Gr~ka. Ovaj jaz, koji je godinama ignoriran, eksplodirao je u lice evropskim liderima po{to je privredna recesija sve dr`ave dovela u pote{ko}e sredinom pro{le godine, kada su bile primorane podr`ati banke garancijama vri je dnim oko ~et vrti ne evropskog bruto dru{tvenog proizvoda. Zbog toga se finansijska kriza prelila u politi~ke institucije, a predsjednik Vije}a EU je upozorio da ova kriza predstavlja prijetnju koja bi mogla razoriti EU i Evropu vratiti u haos iz tridesetih godina pro{log stolje}a. Stvaranje stalnog sigurnosnog finansijskog mehanizma koji bi poslu`io kao brana za budu}e probleme u eurozoni stvorilo je politi~ki problem, jer je za ovako ne{to bilo neophodno izmijeniti Lisabonski sporazum ni godinu od njegovog stupanja na snagu. Iako je to pitanje u prvi mah podiglo veliku pra{inu, stvar je na kraju rije{ena vrlo jednostavno, jednoglasnom odlukom {efova dr`ava i vlada ~lanica EU na samitu 17. decembra u Bruxellesu, u skladu s kojom bi izmijenje-

EU

Finansijski i politi~ki izazovi

Bruxelles: Evropski blok postao jo{ ~vr{}i

EURO BOLJI OD MARKE Dok je njema~ka marka godi{nje gubila prosje~no 2,6 posto na vrijednosti, inflaciona stopa eura u Njema~koj kre}e se oko 1,5 posto godi{nje
odlu~na i jednoglasna kada je rije~ o finansijskoj politici. Prema mi{ljenju Haisea, euro je jo{ i najsvjetlija ta~ka u cijeloj pri~i. - Od 1999. bilje`imo plus od oko 13 miliona radnih mjesta u Evropi, u odnosu na oko sedam miliona u SAD-u. Kupovna mo} je bila veoma visoka, inflaciona stopa u prosjeku 2 posto. To je tako|er

bolje u odnosu na 2,5 posto u SAD-u. U ovih 11 godina euro je u odnosu na dolar dobijao na vrijednosti i, {to je tako|er va`no, devizne rezerve su, sa 18 posto na po~etku monetarne unije, pove}ane na 27 procenata, podsje}a Haise. - Euro se i Njema~koj posebno isplatio, ka`e on. Dok je njema~ka marka godi{nje gubila prosje~no 2,6 posto na vrijednosti, inflaciona stopa eura u Njema~koj kre}e se oko 1,5 posto godi{nje. Uz to, Njema~koj je od kada je uvela euro, po{lo za rukom da obim izvoza pove}a za oko 90 posto. - Teza koja se stalno ponavlja po medijima kako je Njema~ka s eurom samo na gubitku lako je oboriva. Od velike va`nosti za na{u privredu je da imamo stabilan euro, zaklju~uje Haise.

Velika Britanija: PDV 20 posto
Stopa poreza na dodanu vrijednost podignuta je u Velikoj Britaniji sa 17,5 posto na 20 posto, budu}i da vlada nastoji pobolj{ati porezne prihode kako bi smanjila nivo duga zemlje. Poslovna udru`enja tvrde da }e pove}anje najte`e pogoditi maloprodajne firme, dok protivnici tog poteza ukazuju da }e najve}e `rtve biti najsiroma{niji gra|ani. U vladi upozoravaju da je pove}anje PDVa nu`no kako bi se smanjio visok bud`etski manjak. Ministar finansija George Osborne naglasio da je podizanje stope PDV-a mo}an alat za smanjenje bud`etskog manjka, koji je 2010. godine iznosio oko 150 milijardi funti. - U razdoblju evropske du`ni~ke krize i velikog bud`etskog manjka vlada nije imala alternativu ukoliko `eli izbje}i dodatno smanjenje prora~una, kazao je on. PDV se ne napla}uje za prehrambene proizvode, dje~ju odje}u, novine i ~asopise.

ni sporazum trebalo stupiti na snagu 1. januara 2013. godine, kada isti~e va`enje sada{njeg privremenog mehanizma. Veliku buru u EU i strah od nemogu}nosti pronala`enja odgovaraju}eg rje{enja izazvalo je i usagla{avanje Evropskog parlamenta i Vije}a EU u vezi s bud`etom za 2011. godinu, prvog koji je usvajan u skladu s Lisabonskim sporazumom, i budu}ih na~ina finansiranja EU. Nakon kolapsa procedure, postojala je osnovana opasnost da bud`et za 2011. go di nu ne bu de usvojen na vrijeme i da EU u novu godinu u|e s privremenim fi nan si ra njem, {to bi one mo gu}ilo pro vo|enje ~itavog niza programa, prije svega nastavak formiranja Evropske diplomatske slu`be. To je, me|utim, izbjegnuto nakon {to je EP 15. decembra usvojio novi prijedlog bud`eta koji je Evropska komisija ekspresno izradila, ali se mnogi analiti~ari u Bruxellesu sla`u da je ovim samo ostvareno primirje u ratu oko finansiranja izme|u EP-a i Vije}a EU i da }e rat biti nastavljen prvom prilikom. Natezanja izme|u EK i Vije}a EU, s jedne, i EP-a, s druge strane, bilo je i u vezi s formiranjem Evropske diplomatske slu`be, ali su po tom pitanju sve nesuglasice rije{ene, pa je ovo tijelo zvani~no po~elo s radom 1. decembra, ali je stvarno po~elo funkcionirati 1. januara.

London

Vrijednost Applea 300 milijardi dolara
Prvog radnog dana u novoj godini tr`i{na kapitalizacija tehnolo{kog diva Applea prvi put je prema{ila nivo od 300 milijardi dolara. Zadnja cijena dionice Applea u ponedjeljak je iznosila 329,57 dolara, {to predstavlja rast od 2,17 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan. Tr`i{na vrijednost kompanije dostigla je pritom 302,32 milijarde dolara. Apple je tako druga najve}a kompanija u SAD-u po kriteriju tr`i{ne kapitalizacije, a na tre}em mjestu je konkurentski Microsoft, ~ija vrijednost trenutno iznosi 239,38 milijardi dolara. ^elnu poziciju i dalje dr`i energetski gigant Exxon Mobil, s tr`i{nom vrijedno{}u od 375,92 milijarde dolara.

Bruxelles je voljan “pogurati“ Srbi ju u pro ce su pri dru`ivanja, ali ta pogodnost ne}e biti data bianco i srbijanska Vlada }e morati uraditi sve {to je do sada obe}avala. Da bi ispu ni la am bi ci ozan plan da ove godine dobije status kan di da ta i da tum za po~etak pregovora o ~lanstvu u Evropskoj uniji, Vlada }e morati uraditi sve {to je do sada samo obe}avala - uhapsiti preostale ha{ke bjegunce, provesti reforme i istovremeno od go vo ri ti us pje {no na upitnik Evropske komisije, pi{e beogradski Blic.

Bruxelles }e “pogurati“ Srbiju

List navodi da je vlastima u Beogradu upu}ena poruka da mogu ra~unati na ustupak da za Srbiju bude manji vremenski razmak izme|u dobijanja statusa kandidata i odre|ivanja datuma za pregovore o ~lanstvu. Odgovor vlasti na pozitivne signale iz Bruxellesa je ubrzan rad na upitniku i akcioni plan. Od 325 preporuka koje je EK naveo u izvje{taju o napretku pro{le godine Vlada Srbije je izabrala 50 najva`nijih i za njihovo ispunjenje napravila akcioni plan. Rok za ispunjenje plana je polovina ove godine.

22

BIZNIS I EKONOMIJA

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

INTERVJU Rusmir Hrvi}, direktor Vispaka

Vratiti zlatnu d`ezvu

NA POLICE BiH
Manja stopa obavezne rezerve
Upravno vije}e Centralne banke BiH donijelo je odluku o smanjenju stope obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obra~un obavezne rezerve ~ija je ro~nost do jedne godine, sa 14 posto na 10 posto. Stopa obavezne rezerve na depozite oro~ene na period du`i od jedne godine ostaje 7 posto. Ovom odlukom bi dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke iznosila oko 300 miliona KM, {to bi trebalo imati indirektan efekt na likvidnost realnog sektora. Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Slu`benom glasniku BiH, a primjenjuje se od 1. februara 2011. godine, saop}eno je iz CBBiH.

Vispak se nije sna{ao u ekonomskoj krizi i izgubio je neke pozicije na tr`i{tu • U vremenu krize ciljali smo na pro{irenje proizvodnje
Razgovarala: Alema PENDEK

Akcija BH Airlinesa
Aviokompanija BH Airlines pokrenula je akciju za putovanja koja po~inju od 15. januara i zavr{avaju do 31. marta. BH Airlines je objavio nove promotivne tarife ve} od 109 eura, s uklju~enim taksama za sve svoje destinacije, osim za Sarajevo - Istanbul - Sarajevo i Sarajevo - Beograd - Sarajevo. Karte se mogu kupiti od 1. januara do 15. februara. Iz BH Airlinesa napominju da je broj mjesta ograni~en.

Privredno dru{tvo AS Jelah osnovano je 1995. godine i za kratko vrijeme postalo je jedno od vode}ih trgova~kih preduze}a u BiH. U julu 2007. kupili su kompaniju Kent, da bi nedavno postali ve}inski vlasnik Vispaka. S novoizabranim direktorom Vispaka Rusmirom Hrvi}em razgovarali smo o razvoju AS-a, kupovini ve}inskog dijela dionica Vispaka i budu}im planovima. • ^emu kompanija AS Jelah mo`e zahvaliti ovakav uspjeh? - Iako smo relativno mlada kompanija, AS je brzo postao jedno od vode}ih trgova~kih preduze}a u BiH, s godi{njim prometom od preko 76 miliona KM. Za uspjeh mo`emo zahvaliti ~injenici da smo neprestano pratili svoju misiju i dosljedno i oprezno provodili planirane strategije u sektoru trgovine. Ponosni smo na to da ni ekonomska kriza nije ne{to posebno poremetila na{e poslovanje. Koristimo se raspolo`ivim metodama menad`menta i oslanjamo se ponajvi{e na konkretne ~injenice.

zve, espresso kafe, a njeni proizvodni procesi su na zavidnom stepenu tehni~ko-tehnolo{ke razvijenosti. Zbog toga ovo povezivanje ima za cilj da Vi spak, zdru`en s AS-om u grupaciju i podstaknut AS-ovom finansijskom snagom, vrati ono {to je izgubio u prethodnom peri-

15.000 TONA Ove godine pre}i }emo proizvodnju od 15.000 tona gotovih proizvoda
Rusmir Hrvi}: Postoje}a radna mjesta ne}e do}i u pitanje

zvodnje ili uvoditi neke nove proizvode? - Na{ cilj za po~etak je vratiti najja~e bh. brendove, poput zlatne d`ezve, espresso kafe, stampi krema i drugih, na police {irom BiH, ali i {ire kako bismo omogu}ili kupcima koji su vezani za te proizvode da i dalje u`ivaju u njima. Grupacija AS }e zajedni~kim snagama i resursima vratiti i oja~ati izgubljene pozicije Vispaka u BiH i regionu te graditi zajedni~ki nastup na tr`i{tu.

Prepoznatljivost Kenta
• Prije Vispaka, AS je kupio i dionice preduze}a Kent. Kakva su iskustva s preuzimanjem ove tvornice? - U julu 2007. uspje{no smo izvr{ili kupovinu na{eg tada{njeg najve}eg konkurenta na tr`i{tu, tvornice keksa i vafla Kent Visoko, koja je imala stopostotni strani kapital. Kupovina ove kompanije bila je odli~an poslovni potez, jer smo tako udvostru~ili svoje kapacitete, a s obzirom na prepoznatljivost brenda Kent, pridobili smo veliki udio na tr`i{tu. • Kakva je situacija s proizvodnjom keksa? Kakvo je stanje na tom tr`i{tu, jeste li zadovoljni? - Danas smo, sude}i prema posljednjim istra`ivanjima nezavisne istra`iva~ke ku}e GFK, preduze}e koje sa svojim brendovima Master i Kent zauzima prvo mjesto u segmentu tvrdih keksova, i to ispred proizvo|a~a iz susjedstva Kra{a i Bambija. Na{a dana{nja proizvodnja keksa iznosi preko 600 tona, a proizvodnja kocke, pakovanje zrnaste robe, pakovanje pra{kaste robe i prerada kafe prelazi 700 tona mjese~no. Iz ovoga proizlazi da }emo ove godine pre}i proizvodnju od 15.000 tona gotovih proizvoda. • S obzirom na to da ste u vrijeme ekonomske krize preuzeli Vispak, da li je to pot vrda te ze da je kri za {ansa? - Da, jer svaka kriza mo`e biti i {ansa ako se iskoristi na pravi na~in i ako se povuku ispravni poslovni potezi. Mi smo u vremenu krize zapravo ciljali na pro{irenje proizvodnje. Kako sada stvari stoje, napravili smo bum na tr`i{tu keksa. Prodaja na{ih proizvoda na doma}em i ino-tr`i{tu te na{e analize i njihovi rezultati dokazuju opravdanost ove investicije.

Zov tr`i{ta
• Koji su glavni proizvodi preduze}a AS Jelah? - Po~eli smo jednostavnim oblikom proizvodnje: {e}era kocke i mljevene kafe te pakovanjem zrnaste i pra{kaste robe. Pra}enjem ponude i potra`nje na tr`i{tu, uo~ene su velike mogu}nosti u podru~ju proizvodnje keksa. Potra`nja za ovim proizvodima bilje`i permanentan rast tokom nekoliko posljednjih godina. Nakon provedenih analiza prodaje, prikupljanja i analize informacija o proizvo|a~ima i uvoznicima, zaklju~eno je kako je upravo proizvodnja keksa podru~je u kojem }e privredno dru{tvo AS, koriste}i snagu tr`i{nog potencijala, na pravi na~in odgovoriti na zov tr`i{ta. • Ne da vno ste pos ta li ve}inski vlasnik Vispaka. Otkud interes za kupovinom dionica ove prehrambene industrije iz Visokog? - AS recesijom nije oslabio, nego je iskoristio kako bi oja~ao. Vispak se nije sna{ao u ekonomskoj krizi i izgubio je neke pozicije na tr`i{tu. No, s druge strane, Vispak je kompanija koja ima tradiciju, posjeduje neke od najja~ih doma}ih brendova, poput zlatne d`e-

• Kakvi su vam planovi za budu}nost, imate li ve} ura|enu strategiju razvoja? U {ta }ete ulagati, koji vam je cilj? - Na{ cilj je da u narednih pet do sedam godina postanemo jedan od pet najve}ih proizvo|a~a konditorskih proizvoda u jugoisto~noj Evropi. @elimo {iriti proizvodne pogone i paletu proizvoda. Da bismo se postavili u ovom periodu tamo gdje smo planirali, moramo raditi u pravcima koji podrazumijevaju stalni rad na provjeri i pobolj{anju kvaliteta proizvoda, pove}anju fizi~kog obima postoje}eg proizvodnog programa, pro{irenju proizvodnih kapaciteta u proizvodnji, o~uvanju i pobolj{avanju odnosa u distribucijskim mre`ama, ali i na zapo{ljavanju stru~nih kadrova.

U}i me|u najja~e

RMU Zenica: 19.142 tone uglja
Komorati Rudnika mrkog uglja Zenica su u decembru proizveli 19.142 tone uglja, {to je 97 posto planirane proizvodnje za taj mjesec. Ukupna proizvodnja uglja u tri pogona u pro{loj godini dostigla je 198.000 tona, ili 69 posto od planiranih 290.000 tona uglja. Posljednjeg mjeseca 2010. najve}e koli~ine uglja eksploatirane su iz pogona Stara jama - 12.066 tona. Iz jame Raspoto~je, gdje je nakon polugodi{njeg zastoja uzrokovanog po`arom, proizvodni proces pokrenut sredinom decembra, eksploatirano je 5.555 tona uglja. U jami Stranjani, gdje su u toku pripreme za pokretanje proizvodnje obustavljene 14. marta 2009. godine, kada je, usljed eksplozije metana, `ivot izgubio jedan, a povrije|eno 14 rudara, u decembru je iskopana 1.521 tona uglja.

76 MILIONA KM AS je brzo postao jedno od vode}ih trgova~kih preduze}a u BiH, s godi{njim prometom od preko 76 miliona KM
odu, da vrati pozicije kod potro{a~a uz pomo} distributivne mre`e AS-a. Povezivanjem ove dvije kompanije omogu}ava se jedinstven nastup svake od pojedina~nih kompanija u grupi, kako na tr`i{tu nabave, tako i na tr`i{tu prodaje. • Ka kvi su vam dalj nji planovi u vezi sa Vispakom, da li }e biti otpu{tanja ili zapo{ljavanja radnika?

- Uzev{i u obzir ~injenicu da Vispak posjeduje potpuno tehni~ko-tehnolo{ki usavr{ene proizvodne kapacitete, spremne da se iskoriste za obimnu proizvodnju, ne treba o~ekivati da }e se odigrati neke velike promjene u unutra{njoj organizaciji same proizvodnje ili radne snage Vispaka. Te`nja ka maksimalnoj iskori{tenosti proizvodnih kapaciteta Vispaka zna~i da postoje}a radna mjesta ne mogu do}i u pitanje. Naprotiv, pove}ana proizvodnja mo`e rezultirati jedino pove}anjem radnih mjesta u proizvodnim pogonima. • Vispak ve} ima izgra|ene odre|ene brendove. Da li }ete raditi na pro{irenju proi-

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
Modri~a

BIZNIS I EKONOMIJA
1.520,80
BIFX

23

942,84

SASX-10

927,56

SASX-30

Sarajevska berza

Porasla vrijednost dionica Kamengrada
Na kotaciji fondova i kotaciji obveznica nije bilo zaklju~enih transakcija
Gerhard Lehner i Bo{ko Kure{evi}

Uspje{na saradnja

KOLEKTIVA IZ AUSTRIJE I BiH
Za potrebe kompanije „Lehner i Frank“ u BiH je anga`irano vi{e od 200 radnika
Saradnja s partnerima u Modri~i je odli~na i traje vi{e od pet godina. Na bh. tr`i{tu smo du`e od deceniju i va{e firme su zanimljive za strane ulaga~e i zna~ajne investicije, izjavio je direktor austrijske kompanije „Lehner i Frank“ Gerhard Lehner prilikom posjete Modri~i. Ovaj kolektiv iz Kindberga veliki je trgovac, ~ija je poslovna aktivnost vezana za BiH, Indiju, Banglade{ i Italiju. - S Banglade{om i Italijom sara|ujemo kada je u pitanju ko`a, a u BiH imamo odli~ne rezultate u korparstvu i namje{taju od plastike, dodao je Lehner. Cilj posjete Modri~i je da, pored poslovne saradnje s Modri~a-{pedom, po~nu partnerske odnose s jo{ jednim brojem ovda{njih privrednih kolektiva. - Ovo su zanimljivi prostori i ljudi za na{u kompaniju. Kroz poslovne aktivnosti, a za potrebe na{e kompanije, u BiH je anga`irano vi{e od 200 radnika. U periodu svjet ske eko nom ske kri ze to je zna~ajna brojka, istakao je Lehner.

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 239.966,45 KM. U sklopu 10 transakcija ukupno je prometovano 4.638 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 560,40 KM, u sklopu jedne transakcija prometovano je 40 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,01 KM. Na kotaciji fondova i kotaciji obveznica nije bilo zaklju~enih transakcija. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 239.406,05 KM, u sklopu devet transakcija prometovano je
Ukupan dnevni promet 239.966,45 KM

4.598 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RMU Kamengrad d.d. Sanski Most u iznosu od 177.425,11 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 70,97 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu nije bilo zaklju~enih transakcija, kao ni na tr`i{tu za emitente u ste~aju. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta RMU Kamengrad d.d. Sanski Most od 5,61 posto i dostigle su cijenu od 70,97 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent BH Telecom d.d. Sarajevo od 0,63 posto i dostigao cijenu od 18,80 KM, saop}io je SASE.

2.500 FILIJALA Rije~ je o glavnom predstavniku Spaara, koji posjeduje vi{e od 2.500 filijala {irom Evrope
Predstavnik Modri~a-{peda Bo{ko Kure{evi} je kazao da je austrijska kompanija zna~ajan partner i za ostale privredne subjekte u BiH. - Rije~ je o glavnom predstavniku Spaara, koji posjeduje vi{e od 2.500 filijala {irom Evrope. Imamo odli~nu saradnju s poslovnim partnerima iz Austrije, a na pomolu je privredno povezivanje jo{ jednog broja kolektiva iz Modri~e i jedne firme iz Grada~ca s ovom kompanijom, rekao je on. Dodao je da je „Lehner-Frank“ zainteresiran za zna~ajna ulaganja na ovim prostorima, {to bi utjecalo na o`ivljavanje malih i srednjih preduze}a te zapo{ljavanje zna~ajnog broja lica koja su trenutno na birou rada. M. BEGI]

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 4. januar/sije~anj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST 18,80 70,43 29,00 70,97 -0,63 0,26 0,00 5,61 18,80 75,00 29,00 70,98 18,80 70,01 29,00 70,97 128 59 1.911 2.500 2.406,40 4.155,54 55.419,00 177.425,11 2 4 1 2 14,01 -0,57 14,01 14,01 40 560,40 1

Kantonalna privredna komora Tuzla

Ve}a industrijska proizvodnja
Nakon poslovne krize u 2009. godini, do{lo je do pove}anja industrijske proizvodnje u Tuzlanskom kantonu, izjavio je predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanovi}. - Ono ~ime smo zadovoljni, jeste ~injenica da idemo ka boljem i o~ekujem da }emo u prvom kvartalu 2011. godine taj dio jo{ vi{e pobolj{ati, rekao je on. Prema njegovim rije~ima, rad KPK-a u 2010. godini obilje`ile su brojne edukacije i pripreme za fondove IPA, a ostvarena je i dobra saradnja s lokanim zajednicama u TK-u i Posavskom kantonu. Pored toga, KPK je predstavljao privredu TK-a na svim sajmovima u BiH, s kolektivnim postavkama. - Mislim da je taj dio veoma dobar i zna~ajan. Pored toga, sve vrijeme s vladama TK-a i Federacije BiH poku{avamo stvoriti {to bolji ambijent i {to bolje rezultate za privredu TK-a, rekao je Kikanovi}. Prema njegovim rije~ima, KPK }e se u 2011. godini uklju~iti i u projekte smanje-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 002 - 5. 1. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Nedret Kikanovi}

nja nezaposlenosti u TK-u. - Ono {to `elimo je potaknuti doma}e i strane investicije, da s njima otvorimo nova radna mjesta. To je aktivnost koju moramo raditi zajedno, i Vlada i sve institucije koje su vezane za privredu, kazao je Kikanovi}.

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.467093 1.463571 26.401522 0.078389 0.261755 0.707246 1.770363 0.565032 0.249832 0.217873 1.539933 0.940484 2.271837 1.453648 0.047698 1.840239

1.955830 1.470770 1.467239 26.467691 0.078585 0.262411 0.709019 1.774800 0.566448 0.250458 0.218419 1.543792 0.942841 2.277531 1.457291 0.047818 1.844851

1.955830 1.474447 1.470907 26.533860 0.078781 0.263067 0.710792 1.779237 0.567864 0.251084 0.218965 1.547651 0.945198 2.283225 1.460934 0.047938 1.849463 USD 1.54582 BAM 2.265027

SDR (Special Drawing Rights) na dan 03. 01. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 03. 01. 2011 =

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

95,62

$ 0,40 %

91,92

$ 0,40 %

1.408,50

$ 1,01 %

30,79

$ 1,08 %

2,468

$ 0,53 %

804,50

$ 0,12 %

619,25

$ 0,20 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Kad svako nare|uje

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izgradnja sekundarne mre`e vodovoda kroz Rakovicu

[aht i vodomjer u
dogovoru sa gra|anima
Dosad ulo`eno 12 miliona maraka • Mje{tani i dalje koriste vodu iz cisterni i bunara
Nakon izgradnje pet objekata vodovodnog sistema u Rakovici, potpisana su dva ugovora za gradnju sekundarne mre`e kroz ovo naselje, kazao je na~elnik Op}ine Ilid`a Amer ]enanovi}. - Potpisana su dva ugovora, od ukupno ~etiri lota mre`e, koja }e se prostirati na oko dvadeset kilometara. U saradnji sa gra|anima, tokom zime }emo osigurati sredstva za zavr{etak ovog projekta. Kako je Rakovica veoma razu|eno naselje koje je do`ivjelo ekspanziju po pitanju stanovni{tva, podsjetio je ]enanovi}. Na~elnik ilid`e je istakao kako }e se nadle`ni dogovoriti sa gra|anima da se {ahtovi i vodomjeri ugrade u paketu, {to }e i stanovnicima Rakovice biti povoljnije, nego kada bi sami pla}ali priklju~ke. Stanovnik Rakovice Adem Alibali} kazao nam je ju~er kako on i njegove kom{ije nemaju informacija o gradnji sekundarne mre`e, te da nikakvih novosti nisu dobili ni iz Mjesne zajednice. - KJKP Rad ili vatrogasci mi dovuku vodu, to uredno platim, a pored cisterne imam i bunar. Tako se i dalje snalazimo, napomenuo je Alibali}, te dodao kako je pri~a da }e stanovnici ovog ilid`anskog naselja do ljeta dobiti vodu prostrujala me|u gra|anima, ali da nikakvih razgovora sa nadle`nima nije bilo od predizbornih skupova. Podsje}amo, u saradnji sa KJKP Vodovod i kanalizacija, Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona i Op}ina Ilid`a dosad su u vodosnabdijevanje Rakovice ulo`ili oko 12 miliona maraka, dok bi cijeli projekat mogao ko{tati do 15 miliona KM.
J. MILANOVI]

Voza~i Grasovih autobusa na pola puta prekinuli vo`nju

Foto: D`. KRIJE[TORAC

VOZA^I ISTJERALI
putnike iz autobusa
Iz Grasa nismo dobili odgovor, ali su nam iz nadle`ne slu`be poku{avali objasniti kako su odgovore uredno poslali
Kantonalno javno komunalno preduze}e Gras nalazi se u izuzetno te{koj situaciji, a to se mo`e vidjeti na hiljadu i jednom primjeru. Pored nezadovoljstva radnika ovog preduze}a sa kojim se javnost svakodnevno upoznaje, u posljednje vrijeme sve vi{e dolazi do izra`aja i nezadovoljstvo korisnika. Naime, na{ sugra|anin Ibrahim Hot obratio nam se kako bi se po`alio na nekorektnost voza~a Grasa koji je 12. decembra na autobuskoj liniji Drvenija - Pofali}i u 22.30 sati putnicima rekao da iza|u u Drinskoj ulici, bez ikakvog obrazlo`enja. Iako je Hot nekoliko puta poku{avao u Grasu saznati zbog ~ega je zajedno sa jo{ desetak putnika istjeran na pola dionice ove linije, to mu nije po{lo za rukom. - Niko mi nije htio objasniti, a ja uredno pla}am kartu. Svako malo slu{amo kako postoje neki problemi, kako su uposlenici napadnuti, ali {ta je sa nama kada tra`imo svoja prava. Pla}amo uredno karte, a ovako se postupa sa nama. Ne vidim drugi na~in nego da cijelu ovu bruku dam u medije, kazao je jo{ 15. decembra Hot. I mi smo poku{ali do}i do odgovora za{to su putnici na pomenutoj relaciji istjerani iz vozila. U Slu`bu za informisanje KJKP Grasa poslali smo i pitanja zbog ~ega se identi~na situacija dogodila putnicima na minibuskoj liniji za Rje~icu, 16. decembra. Nakon slanja upita, pozvali smo uposlene u slu`bi kako bismo provjerili da li je dopis sa pitanjima stigao na {to su nam potvrdno odgovorili. Povratnu informaciju ~ekali smo danima, da bi nam iz Grasa kazali kako su oni na na{a pitanja ve} davno odgovorili. S obzirom na to da iz Grasa nismo dobili nikakvu informaciju, zamolili smo ih da nam ponovo proslijede odgovore, ali ni nakon toga - ni{ta. Da li je u pitanju bila poledica, nezadovoljstvo voza~a ili ne{to tre}e, uglavnom na{em sugra|aninu Ibrahimu Hotu nismo uspjeli odgovoriti zbog ~ega je morao iza}i iz vozila, iako je kartu uredno kupio, ali nadamo se kako takvih situacija u budu}nosti ne}e biti.
S. HUREMOVI]

]enanovi}: Povoljnije u paketu

Alibali}: Snalazimo se

Sa Direkcijom za autoceste FBiH, Op}ina Ilid`a po~ela je eksproprijaciju zemlji{ta i ku}a na trasi kojom }e prolaziti koridor 5c. - Izuzimanje zemlji{ta se radi na potezu od Lepenice gdje }e se nalaziti kru`ni tok, pa do druge petlje na skretanju za Vlakovo, pojasnio je ]enanovi}.

Izuzimanje zemlji{ta na trasi 5C

[kola skijanja za osnovce

Jeftinije uz participaciju Op}ine
SportskisavezKantona Sarajevo ve} petnaestu godinu organizuje na Igmanu[kolu alpskog skijanja za u~enike. I ove godine Op}inaNovoSarajevo pomo}i }e realizaciju {kole sa 40 KM participacije, odnosnoumanjenjemcijene za u~enikenovosarajevskihosnovnih{kola i to za sve kategorije u tri programa: obukapo~etnikaiznosi 100 KM, a uz participacijuOp}ine 60 maraka, dok }e uz participaciju obuka po~etnika sa kori{tenjem baby-lifta iznositi 110 KM, a napredni kurs usavr{avanja ski-tehnike (carving tehnika) 170 KM. Obuka }e se odvijati u ~etiri petodnevne smjene (ponedjeljak petak), s polaskom u osam i povratkom 14 sati, tokom raspusta. Aran`man [kole alpskog skijanja obuhvata: ski-kartu, u~itelja, sendvi~ i ~aj, petodnevni prevoz do skijali{ta, smje{taj ski-opreme na planini, diplomu, osiguranje polaznika i ljekarsku slu`bu. Prva smjena je od 3. do 7. januara, druga od 10. do 14, tre}a od 17. do 21. i ~etvrta od 24. do 28. januara.

Izgradnja dvadeset kilometara mre`e

Pregled radova
Lokacije
Spojni cjevovod RO Bjelu{e - PS Bo`i}i Spojni cjevovod Kakrinje - hidrofleks Krivodol Glavna sekundarna mre`a Rukodol Ugovorena vrijednost ovih radova je Glavna sekundarna mre`a rezervoara Bo`i}i Glavna mre`a ulica Zenik, Gornja mahala i ^esma Ugovorena vrijednost ovih radova je Glavna mre`a Rosulje - Kakrinje Potisni cjevovod hidrofleks Krivodol Ugovorena vrijednost ovih radova je Rakovica centar, [amin gaj, dio Kobilja~e, Stanjevac Ugovorena vrijednost ovih radova je

Du`ina u metrima
986 1 .863 559 335.715,59 KM 1 .830 2.095 331.050,72 KM 2.542 1 .820 382.130,60 KM 4.410 325.927,12 KM

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 25
Ure|enje parka Atmejdan
DE@URNI TELEFON

Pa`ljivo sa
Foto: D`. KRIJE[TORAC

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

kulturnom

U Atmejdanu planirano postavljanje dje~ijih igrali{ta

ba{tinom
ra ju bi ti kon sul to va ni stru~njaci iz te oblasti, kako bi ovo po dru~je os ta lo za {ti}eno“, kazala je prof. dr. Ljuji} - Mijatovi}, te dodala da, ukoliko treba uvesti nove sadr`aje u Atmejdanu, to treba prepustiti stru~njacima, a ne predvi|enim projektima naru{avati izgled kulturne ba{tine. Podsje}amo, Turska vojna misija izdvojila je 100.000 eura za re kon stru kci ju par ka Atmejdan, kod Muzi~kog paviljona. Op}ina Stari Grad je za ovaj projekat obezbijedila potrebnu projektnu dokumentaciju i radovi bi uskoro trebali po~eti. Za hortikulturno ure|enje parka Atmejdan, Op}ina Stari Grad }e izdvojiti 10.000 KM.
Mr. BABI]

Uskoro bi trebalo po~eti ure|enje parka, za {to je Turska vojna misija izdvojila 100.000 eura
Vije}nica Op}inskog vije}a Starog Grada prof. dr. Tatjana Ljuji} - Mijatovi} (SDP) na posljednjem zasjedanju se osvrnula na nedavnu videoprezentaciju projekata Op}ine Stari Grad, vezanu za ure|enje parka Atmejdan, gdje je planirano postavljanje dje~ijih igrali{ta. Iako je pro je ktom pre dvi|eno postavljanje igrali{ta, prof. dr. Ljuji} - Mijatovi} je ukazala na va`nost hortikulturnog ure|enja ovog parka. “Njegovom ure|enju treba pristupiti stru~no i sa velikom pa`njom, jer se radi o velikoj parkovskoj povr{ini, a odnosi se na prostor gdje se nalazi Muzi~ki paviljon. Ovaj park je dio kulturne ba{tine Sarajeva i BiH, a o njegovom hortikulturnom ure|enju mo-

Prevencija delinkvencije

Nema novca za
projekat Odli~an 5+
Projekatprevencijemaloljetni~ke delinkvencije Odli~an 5+ okon~an je usljednedostatkapodr{kenadle`nihinstitucija. Ovo je na konferenciji za medijeistakaoBorisCigler, direktor agencije Mark In, koja je realizirala navedeni projekat. snovan na emitovanju kratke TV forme, stru~na lica pod vodstvom pedagoga kreirala su edukativni i informativni sadr`aj namijenjen roditeljima, ali i svim odraslim osobama. Me|utim, zbog nerazumijevanja nadle`nih, projekat moramo obustaviti, istakao je Cigler. Jedina institucija koja je podr`ala projekat bila je Op}ina Stari Grad sa na~elnikom Ibrahimom Had`ibajri}em na ~elu. - Bud`eti institucija i slu`e za ovakve i sli~ne projekte. Svi mi znamo kritikovati, a kada treba ne{to poduzeti, onda nas nema ni na mapi. Op}ina Stari Grad i dalje }e podr`avati ovaj projekat, a nadam se da }e i nova struktura vlasti krenuti na{im putem, kazao je Had`ibajri}.
S. Hu.

Klizanje u Zetri

Cijene nepromijenjene
Nakon napisa pojedinih medija da je do{lo do promjenecijenaklizanja u Zetri, odnosno poskupljenja, iz KJP ZOI ‘84 obavje{tavajugra|ane da je cjenovnik u odnosu na pro{lu godinu ostao nepromijenjen. U toku decembra2010.na snazi su bileakcijskecijene, o ~emuje javnostobavije{tena, kao i o tome da }e cijene i termini klizanja za januar, februar i mart 2011. biti odre|eni naknadno. Aktuelni cjenovnik va`i do 28. februara, a prema njemu u besplatnim terminima garderoba se pla}a marku, a o{trenje i iznajmljivanje klizaljki po pet KM. U komercijalnim terminima ulaz je pet KM, kao i iznajmljivanje klizaljki, a garderoba ko{ta marku.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Foto: S. GUBELI]

- Apsurdno je da op}ine, Grad i Kanton ne po{tuju vlastiti akcioni plan i tako se poigravaju `ivotima na{ih sugra|ana. Ne ka`emo da bi se ovim projektom rije{ila maloljetni~ka delinkvencija, ali zasigurno bi u dobroj mjeri doprinio njenoj prevenciji. U okviruovogprojekta, koji je za-

Isklju~enja struje i vode
Otklanjanje kvarova na energetskim postrojenjima moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati Dobrinja 25, od 9 do 15 Had`i}i grad 2, a od 12 do 13.30 sati Dobrinja 27. Zbog otklanjanja kvarova na mre`i, danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Balibegovica, Brije{}e brdo, Mehmeda Boji}a, Gli{e Jankovi}a, Bosanskih gazija, Osik, Zabosnice, Posavska, Jahijela Fincija i Porodice Hasagi}.
dam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split 1 svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati,

PORODILI[TA

12 2

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.29, 11.30 i 16.35, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15 i 14.45, [tokholm via Geteborga 9.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Minhen 12.25, Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Geteborg via [tokholm 17.15, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amster-

Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Poljeutorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivari Tetovoutorkom i petkom u 18.30 sati, Br~kosvaki dan u 6.30 i 1 5.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15. 5 sati svaki dan, Banja Luka svaki 1 dan u 9. 5, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljinasvaki dan u 1 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bo1 sanskaDubica svakidanu1 sati,Hrenovicasva4.30 kidanu7isvakidanosimnedjeljeu16.30sati,Palesvaki dan u 7 10, 1 i svaki dan osimnedjelje u 16.30 sati, , 4 Zvorniksvaki dan u 1 sati, Srebrenicasvaki dan 5.30 u 7 0 sati, Biha}svaki dan u 7 1 i 22 sata, a ra1 . .30, 3.30 dnimdanima u 1 sati, Bugojnosvaki dan u 10, 1 5.30 4, 1.30 i 19 sati, Gora`desvaki dan u 8 sati, Grada~ac 7 svaki dan u 8.30 i 1 sati, NoviTravnik svaki dan u 1 7 3 sati, Ora{jesvaki dan u 6.30 sati(prekoTuzle), Olovo svakidanu5,6.30,8.30,10.30,1 1 1 1 1.30, 2.30, 3.20, 4, 1 16, 1, 18, 20 i radnimdanima u 9.30 sati, San5.35, 7

skiMostsvakidanu1 Te{anjsvakidanu71 1 5.30, , 3.5 i 11 sati, Tuzlasvaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 75 . 1.30, 1 1 1 1 16, 1 i 18, te radnimdanima u 2.30, 3.30, 4, 5.35, 7 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7 9.5, 10, 1 1 .30, 1 3, 3.30, 1 1 1.30, 19 i 22 sata, VelikaKladu{a1 sa4, 5.30, 7 5.30 ti,Zenicasvakidan6.30,8.30,10.30,1 1 16.30 2.30, 4.30, i18.30autoputem,radnimdanimau7 9.30,1.30,1 .30, 1 3.30, 1 1.30i19.30,aprekoVisokogiKaknjasvakimda5.30, 7 nomu21sat,a radnimdanomu5.30,Vare{svakidan u 8.45, 10.45, 1 1 16.45, 18.45 i 20.45, a ra2.45, 4.45, dnimdanimau6.45,Brezasvakidanu7 8.45,10.45, .30, 1 1 16.45, 18.45 i 20.45, a radnimdanima u 2.45, 4.45, 6.45, 10.30, 1 1 1 1 i 19.30 sati, Kakanji Vi3.30, 4.30, 5.5 soko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 1 1 1 1.30, 2.30, 3.30, 1 16.30, 1.30 i 19.30, a radnim danima u 7 10, 1 5.30, 7 , 2, 1 16, 18 i 20 sati, Visoko radnimdanima u 10.45 i 4.30, 1 1 sati,Busova~aradnimdanimau10.30i1 sa5.5 4.30 ti,FojnicaiKiseljaksvakidanu7 9.30,1 1 .30, 1.30, 3.30, 1 1.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak 5.30, 7 radnim danima u 16.5. 1

26

KULTURA

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Be~ki koncerti u 2011.

Bo`i}ni koncert u Narodnom pozori{tu Sarajevo
ovodom Bo`i}a, najradosnijeg pravoslavnog praznika, ve~eras }e se u 19 sati u Narodnom pozori{tu Sarajevo odr`ati Bo`i}ni koncert. To je bio razlog odr`avanja ju~era{nje konferencije za novinare u prostorijama SPKD Prosvjeta, ~iji aktivisti su i organizirali ~itav program.

P

@elimo da ovaj
doga|aj postane tradicija
Povezali smo duhovno sa gra|anskim,. sa tradicijom i obi~ajima, koji su se. provodili i ~uvali u srpskom narodu,. kako u gradu, tako i na selu,. rekla je Milica Kajevi}.

Yusuf Islam, Bon Jovi, Katy Perry...
Najve}i koncert u dvorani Stadthalle odr`a}e se 31. maja, kada }e Yusuf Islam be~koj publici pjevati stare hitove
Naji{~ekivaniji koncerti u Be~u u novoj godini su nastupi Bon Jovija, Herberta Grönemeyera i naro~ito Cata Stevensa, koji }e kao Yusuf Islam nastupiti u austrijskoj prijestolnici nakon 35 godina. Prvi veliki koncert u be~koj Stadthalle odr`a}e Katy Perry 27. februara. Svoj posljednji nastup u Be~u ameri~ka pop pjeva~ica imala je tek u oktobru, kada su karte za koncert rasprodate u rekordne tri minute. James Blunt }e svoj novi album „Some Kind of Trouble“ predstaviti 16. marta, a Jamiroquai i pjeva~ Jay Kay }e nakon petogodi{nje pauze svoje fanove obradovati koncertom u Stadthalleu 28. marta. Najve}i koncert u dvorani Stadthalle odr`a}e se 31. maja, kada }e Yusuf Islam be~koj publici pjevati stare hitove „Morning Has Broken“, „Father and Son“ ili „Wild World“ iz doba Cata Stevensa, ali i muziku nastalu nakon prelaska na islam i povratka na scenu 1995. godine, kao {to su albumi „Another Cup“ i „Roadsinger“. Stadion Enst Happel }e 18. juna ugostiti jednog od najve}ih njema~kih muzi~ara Herberta Grönemeyera, „vlasnika“ najprodavanijeg njema~kog albuma svih vremena, albuma „Mensch“ iz 2002. godine. Drugi veliki koncert na najve}em be~kom koncertnom prostoru je koncert grupe Bon Jovi 22. jula. Tokom svoje tridesetogodi{nje karijere na koncertima Bon Jovija je bilo 35 miliona ljudi, zbog ~ega se ovaj rokbend ubraja u najpopuB. F. K. larnije na svijetu.

Himna ljubavi
Da SPKD Prosvjeta prvi put od obnavljanja, odnosno od 1993. godine, organizuje koncert ovakve vrste za pravoslavni Bo`i}, istakla je Milica Kajevi}, predsjednica Upravnog odbora Prosvjete. - Aktivisti ovog dru{tva dugo su radili na osmi{ljavanju Bo`i}nog koncerta i njegovoj realizaciji. @elimo da ovaj doga|aj postane tradicija, od ovog prvog koncerta da se nastave i svake naredne godine, {to bi bilo veoma bitno za

Nove knjige

“Svila“ Alessandra Bariccoa
Alessandro Baricco svjetska je knji`evna zvijezda, a njegov roman “Svila“ do sada je preveden na 27 jezika. Na na{em jeziku prevod s talijanskog je uradila Vanda Mik{i}, uskoro}e bitidostupan i bh. ~itateljima. Za ovaj svoj roman autor }e napisati da to - nijeroman, nitipripovijetkanegopri~akojazapo~inje s ~ovjekomkojiobilazisvijet, a zavr{avasmiruju}im jezerom za vjetrovita dana. “^ovjek se zoveHervéJoncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se re}i da je to ljubavna pri~a. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i `elje, i boli, za kojesavr{enozna{{ta su, ali nema{pravihrije~i da ih iska`e{. A opet, nijeljubav. (Drevni je to obi~aj. Kada ti ponestane rije~i da ne{to imenuje{, koristi{ pri~e. I djeluje. Ve} stolje}ima.). Svakapri~a ima svojumu-

sve gra|ane srpske nacionalnosti, ali i drugih nacionalnosti, koji `ive u ovom gradu. Program smo prilagodili zna~aju velikog pravoslavnog praznika, a tako smo i koncipirali sadr`aj. Povezali smo duhovno sa gra|anskim, sa tradicijom i obi~ajima, koji su se provodili i ~uvali u srpskom narodu, kako u gradu, tako i na selu, rekla je Kajevi}, iznose}i dio programa i imena u~esnika, koji }e nastupiti ve~eras u Narodnom pozori{tu. Nastupit }e glumci sarajevskog Kamernog teatra: Gordana Boban, koja }e kazivati

Prvu poslanicu sv. apostola Pavla upu}enu Korin}anima iz Novog zavjeta – „Himna ljubavi“ i Miodrag Miki Trifunov koji }e govoriti divnu baladu Alekse [anti}a „Pretprazi~ko ve~e“ . - Zatim smo uklju~ili pjesme i igre sa sijela u starom Sarajevu, u koreografiji Jelene Dopu|e i igre iz Sarajevskog polja, koje su se igrale i u staroj sarajevskoj varo{i, u srpskim ku}ama u 19. vijeku, kao i arhai~ne igre i pjesme srpskog seoskog stanovni{tva. Izvest }e ih Akademski ansambl tradicionalnih igara i pjesama

AKCUS Seljo, zajedno sa narodnim orkestrom Bentba{a, koji je nedavno proslavio 35 godina rada. Igre iz Sarajevskog polja su u koreografiji Refika Kuli}a, kazala je Kajevi}. Akademik Teodor Romani}, nekada{nji predsjednik Prosvjete, koji je i dalje veoma aktivan u radu ovog dru{tva, bio je glavni i najstru~niji savjetodavac u koncipiranju muzi~kog programa. On je govorio o muzi~kim ta~kama i tome ko }e jo{ nastupiti na Bo`i}nom koncertu: - Koncert }e po~eti nastupom Interreligijskog hora Pon-

Kazali{ni rekorder

Stilske
ziku. Ova posjeduje bijelu muziku. Va`no je to napomenuti, jer bijela je muzika ~udna vrsta muzike, {to ponekadzbunjuje: svira se polako, ple{e se sporo...” Pri~a se de{ava u 19. stolje}u i autor ju smje{ta u to vrijeme i doba da bi, po vlastitupriznanju, “izbjegao“ avione, strojeve i psihoanaliti~are. To ostavlja za nekidrugi put. Bh. izdava~ “Svile“ je Buybook.

vje`be igraju 43. godinu
Najdugovje~nija kazali{na predstava na svijetu ove godine slavi 43. godi{njicu kontinuiranog igranja Gluma~ki par Pero Kvrgi} i Lela Margiti} u Maloj dvorani Lisinski 19. sije~nja }e izvedbom “Stilskih vje`bi“ obilje`iti rekordnu godi{njicu predstave koju je 1968. prema tekstu

Raymonda Queneaua u Teatru &TD postavio Tomislav Radi}. U prvoj sezoni uz Kvrgi}a je glumila Mia Oremovi}, no ve} drugu sezonu ulogu preuzima Lela Margiti} koja zajedno s Kvrgi}em danas nosi titulu najdugovje~nijeg gluma~kog para u jednoj predstavi. Njihov kazali{ni rekord upisan je i u Guinnessovu knjigu povodom 40. godi{njice zajedni~kog igranja “Stilskih vje`bi“ Tada je izda. na i monografija o predstavi koju su odgledale generacije zaljubljenika u kazali{te, a fanovi su je mogli pogledati u zagreba~kom tramvaju broj 11, {to je autenti~no mjesto radnje u adaptaciji Queneauaovog teksta. “Stilske vje`be“ danas su pod okriljem kazali{ta Planet Art umjetni~kog ravnatelja Marka Torjanca, a ~esto igraju na repertoaru zagreba~kog kazali{ta Vidra. (tportal.hr.)

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
U pripremi

27

Orozovi}eva monodrama o [anti}u
U produkciji SPKD Prosvjeta i uz podr{ku federalnog Ministarstva kulture i sporta, 2. februara }e, na godi{njicu smrti Alekse [anti}a, biti odr`ana premijera monodrame “Volio sam Eminu opasno po `ivot“ Ratka Orozovi}a. Glavnu ulogu (Alekse [anti}a) tuma~it }e Dragan Jovi~i}. Orozovi} isti~e da ve} nekoliko godina nosi ideju da uradi monodramu o [anti}u, s akcentom na njegovu ljubavnu poeziju i ljubavne jade.

Zagreba~ko kazali{ta mladih u JDP-u

Milica Kajevi}, Teodor Romani} i Nenad Marilovi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare

Foto: S. Gubeli}

tanima. To je poznati ansambl koji djeluje u Sarajevu ve} godinama i njeguje religiozne i narodne pjesme naroda i narodnosti BiH. Oni }e izvesti kompoziciju Ro`destvo tvoje (Bogorodice Djevo i Blagosloven jesi Gospodi). Nakon toga }e isti hor otpjevati „Heruvimsku pesmu“ Stevana Mokranjca, te „Hvalite“ P. I. ^ajkovskog. Pontanima je ove kompozicije ve} izvodila i sa njima nastupala u vi{e navrata. Horom }e, kako je uobi~ajeno, dirigovati Josip Katavi}. Romani} je izdvojio „Paraliturgijske pjesme“, koje }e izvesti vokalni ansambl Ihos, Muzi~ke akademije Isto~no

Sarajevo. Umjetni~ki rukovodilac ansambla je Valentina Cvijeti} - Dutina. U {esto~lanom ansamblu su uz Cvijeti} – Dutinu, Klaudija Krkoti}, Pe|a Hart, Stefan Mojisilovi}, Borislav Bjelogrli} i Marko Simani}, a nastupaju uz klavirsku pratnju Jovane Bara}. Prema Romani}evim rije~ima, ove kompozicije i na~in izvo|enja Ihos ansambla bit }e interesantne za na{u publiku.

Slobodan ulaz
- To su kompozicije prili~no savremenog zna~enja i izvo|enja, ali i komponiranja, naglasio je Romani}, te dodao

da }e sarajevska publika imati priliku ~uti i kompoziciju „Rosa pade na livade“ koju je napisala Valentina Cvijeti} – Dutina, a izvest }e je sopranistica Klaudija Krkoti}. Sopranistica Krkoti} }e nastupiti uz kamerni orkestar Eho sa Muzi~ke akademije Isto~no Sarajevo, koji ~ine flautistica Zerina Herenda, violinistica Amina Kold`o, harmonika{ Almir Me{kovi} i Pe|a Hart na udaraljkama. Na Bo`i}nom koncertu bit }e i dvije kompozicije: J. Marinkovi}a „Kakve cura o~i ima“ i P. Konjevi}a „Nane, ka`i tajku“ To . su vranjanske pjesme, koje su obradili ovi istaknuti kompozitori. Izvest }e ih sopranistica Jelena ^amur uz klavirsku pratnju Nevene ]ekli}. Na kraju konferencije za novinare Nenad Marilovi}, generalni sekretar SPKD Prosvjeta, rekao je da je generalni pokrovitelj Bo`i}nog koncerta Kanton Sarajevo, a da su pomogle i institucije Grad Sarajevo, te op}ine Centar i Stari Grad i istakao izuzetnu susretljivost menad`menta Narodnog pozori{ta Sarajevo, te da je zahvaljuju}i svemu tomu SPKD Prosvjeta uspjela obezbijediti besplatan ulaz za sarajevsku Mr. SEKULI] publiku.

Prizor iz predstave nastale po romanu Borisa De`ulovi}a

“Generacija ‘91/95”
Ansambl Zagreba~kog kazali{ta mladih gostova}e tokom januara na sceni Jugoslovenskog dramskog pozori{ta (JDP) u Beogradu, gdje }e izvesti tri predstave. Na sceni Teatra “Bojan Stupica“ 28. januara bi}e izvedena predstava “Generacija ‘91/95” nastala po , motivima romana “J..o sad hiljadu dinara“ splitskog novinara i pisca Borisa De`ulovi}a, u re`iji Boruta [eparovi}a, najavio je JDP. Okosnicaromana je apsurdnasituacija koja nastaje susretom dvije grupe preru{enih vojnika na tajnom zadatku - pripadnika HVO i Armije BiH, u ljeto 1993. Dvanaest dje~aka od ~etrnaest do osamnaest godina, izabranih na audiciji, preuzima biografije dvanaest De`ulovi}evih likova i preko njihulazi u ratnuhronologiju1990ih godina i u vrijeme koje je prethodilo. Gosti iz Zagrebaizve{}e29. januara na Velikoj sceni “Ljuba Tadi}“ predstavu “Bu|enje prolje}a“ Franka Vedekinda, u re`iji Olivera Frlji}a. Ta predstava je na ovogodi{njemJugoslovenskompozori{nom festivalu u U`icu progla{ena za najbolju. Za 30. januar na sceni Teatra “Bojan Stupica“ najavljena je predstava “Gara`a“ - koprodukcija Zagreba~kog kazali{ta mladih i njujor{kog teatra “La MaMa“ . Predstava je nastala prema istoimenom romanu Zdenka Mesari}a, u re`iji Ivice Buljana, a tema je porodi~no nasilje, eksploatacija djece i socijalna zapu{tenost.

Odlazak Fadila Had`i}a

Bio je dragulj komedije
Jergovi}evi “Psi na jezeru“

Roman smrti i seksualnosti
Retrospektiva Pieta Mondriana

Ko je otac geometrijske apstrakcije?

28

OGLASI

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 2.12. Izbornog zakona BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), i Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanju ~lanova izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 9/10 i 37/10), te ~lana 1. Odluke o raspisivanju javnog oglasa za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Kladanj, Op}insko vije}e Kladanj raspisuje

J AV N I O G L A S za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Kladanj
1. Raspisuje se javni oglas za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Kladanj. ^lana Op}inske izborne komisije Kladanj imenuje Op}insko vije}e Kladanj, uz saglasnost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na period od 7 (sedam) godina. 2. Pravo prijave imaju svi kandidati koji ispunjavaju uvjete propisane Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima, a kako slijedi: a) za ~lana Op}inske izborne komisije ne mo`e biti imenovana osoba (~lan 2.3. IZBiH): - koja se ne mo`e kandidovati u smislu odredbi ~lana 1.6, 1.7. i 1.7a. Izbornog zakona BiH; - koja je ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog organa, politi~ke stranke ili koalicije (predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar, sekretar ili ~lan izvr{nog odbora ili glavnog odbora); - koja je nosilac izabranog mandata ili je ~lan izvr{nog organa vlasti, osim u slu~ajevima predvi|enim ~lanom 2.12. stav 4. ovog zakona koja je kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti; - kojoj je izre~ena kazna za te`u povredu Izbornog zakona ili propisa za koji je li~no odgovorna u posljednje ~etiri godine ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke. b) Osoba koja se kandiduje za ~lana Op}inske izborne komisije mora ispunjavati sljede}e op}e i posebne uslove propisane izbornim zakonom i podzakonskim aktima: - da ima pravo glasa; - da ima prebivali{te u op}ini; - da ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera ili zavr{enu vi{u {kolu, odnosno VI/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera i - da posjeduje iskustvo u provedbi izbora (~lanstvo u izbornoj komisiji, ~lanstvo u bira~kom odboru, rad u stru~nim organima koji su pru`ali pomo}i u provo|enju izbora, objavljivanje stru~nih i nau~nih radova iz oblasti izbora). Izuzetno od odredbi alineje ~etiri op}ih i posebnih uslova ~lan Izborne komisije mo`e biti osoba koja ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme. 3. Sastav Op}inske izborne komisije mora biti multietni~an tako da odr`ava zastupljenost konstitutivnih naroda uklju~uju}i i ostale, vode}i ra~una o posljednjem popisu stanovni{tva provedenom na dr`avnom nivou. U sastavu Op}inske izborne komisije nastojat }e se osigurati da broj ~lanova manjeg zastupljenog spola bude najmanje 1/3 od ukupnog broja ~lanova. 4. Uz prijavu na javni oglas potrebno je dostaviti sljede}u dokumentaciju: - kra}u biografiju sa li~nim podacima kandidata (ime i prezime, ime oca, jedinstveni mati~ni broj, ta~na adresa, broj telefona za kontakt, kao i podatke o kretanju u slu`bi); - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom stepenu i vrsti stru~ne spreme; - dokaz o izbornom iskustvu za kandidata (potvrda op}inske izborne komisije o radu na bira~kom mjestu, rje{enje o imenovanju u op}insku izbornu komisiju ili bira~ki odbor ili neki drugi dokaz koji mo`e potvrditi da kandidat ima iskustvo); - svojeru~no potpisana i od nadle`nog organa ovjerena izjava o nacionalnoj pripadnosti; - svojeru~no potpisana i od nadle`nog organa ovjerena izjava o nepostojanju smetnji iz ~lana 2.3. Izbornog zakona BiH (da nije ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog tijela politi~ke stranke ili koalicije, da nije kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti, da nije izre~ena kazna za te`u povredu izbornog zakona ili propisa za koji je li~no odgovorna u posljednje ~etiri godine ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke) i - uvjerenje o prebivali{tu izdato od CIPS-a. Krajnji rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objave javnog oglasa. Po zatvaranju javnog oglasa, Komisija za izbor, imenovanja, odlikovanja i op}inska priznanja Op}inskog vije}a izvr{it }e klasifikaciju kandidata. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove javnog oglasa, Komisija }e obaviti intervju, nakon ~ega }e sa~initi ranglistu sa redoslijedom kandidata, prema uspjehu postignutom na intervjuu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave za ovaj javni oglas dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom: "JAVNI OGLAS ZA IMENOVANJE ^LANA OP]INSKE IZBORNE KOMISIJE - NE OTVARAJ" na sljede}u adresu: KOMISIJA ZA IZBOR, IMENOVANJA, ODLIKOVANJA I OP]INSKA PRIZNANJA OP]INSKOG VIJE]A KLADANJ Ulica Kladanjskih brigada br. 2 75 280 Kladanj PREDSJEDAVAJU]I Op}inskog vije}a Nijaz ^orbi}, dipl. ing.

Na osnovu ~lana 6. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 34/03) i ~lana 11. Odluke o na~inu upravljanja Javnim preduze}em ''Park prirode Hutovo Blato'' d.o.o. ^apljina („Slu`bene novine HNK“, broj: 2/06) ministar trgovine, turizma i za{tite okoli{a HNK

PONI[TAVA JAVNI KONKURS
za izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odbora u Javnom preduze}u «Park prirode Hutovo Blato» d.o.o. ^apljina Poni{tava se javni konkurs za izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odbora u Javnom preduze}u «Park prirode Hutovo Blato» d.o.o. ^apljina objavljen u dnevnim novinama “Oslobo|enje” i “Ve~ernji list” od 22. 10. 2010. godine i u “Slu`benim novinama FBiH”, broj: 70/10 od 27. 10. 2010. godine, i istovremeno, a na osnovu Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa HNK u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala («Slu`bene novine HNK», broj: 4/07), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH («Slu`bene novine FBiH», br: 34/03) i ~lana 11. Odluke o na~inu upravljanja Javnim preduze}em ''Park prirode Hutovo Blato'' d.o.o. ^apljina („Slu`bene novine HNK“, broj: 2/06), Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a Hercegova~ko-neretvanske kantona objavljuje:

PONOVNI JAVNI KONKURS
za izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odbora u Javnom preduze}u «Park prirode Hutovo Blato» d.o.o. ^apljina Objavljuje se javni konkurs za izbor tri (3) ~lana Nadzornog odbora, u Javnom preduze}u ''Park prirode Hutovo Blato'' d.o.o. ^apljina. 1. Op}i kriteriji za imenovanja Svi kandidati za pozicije u nadzornom odboru koje su predmet ovog javnog konkursa trebaju ispunjavati slijede}e op}e kriterije: - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine, - da su stariji od 18 godina, ali ne stariji od 70 godina, - da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da se na njih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nisu na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj: 34/03), - da nisu izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija ili savjetnici u smislu Zakona o sukobu interesa («Sl. glasnik BiH», broj: 16/02), - da nemaju privatni interes u privrednom dru{tvu u kojem se kandidiraju u smislu ~lana 2. ta~ka 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH, - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i privredni prekr{aj nespojive s pozicijom za koju se kandidiraju, - da im pravosna`nom presudom nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti privrednog dru{tva. 2. Posebni kriteriji za imenovanja Pored op}ih kriterija, kandidati za ~lanove nadzornog odbora moraju ispunjavati i slijede}e posebne kriterije: - visoka stru~na sprema (VII stupanj) - najmanje jedna (1) godina iskustva na rukovode}im radnim mjestima, Prilikom procjene kvalifikacija i iskustva kandidata uzet }e se u obzir i slijede}i kriteriji: - rezultati ostvareni u dosada{njem radu, - sposobnost upravljanja i sklonost ka timskom radu, - komunikacijske i organizatorske sposobnosti. 3. Podno{enje prijava Uz prijavu na javni konkurs koja treba da sadr`i kra}u biografiju sa preciznim kratkim pregledom profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, adresu i kontakt-telefon, kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena fotokopija): - diploma o zavr{enom fakultetu,
BiH Mostar, Bra}e Feji}a bb Centrala: +387 36 551 841, 551 823, 550 680

-

-

-

uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopiju CIPS li~ne karte, potvrdu o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene VSS, potvrdu o radnom iskustvu na rukovode}im radnim mjestima uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri (3) mjeseca). uvjerenje da nisu osu|ivani za krivi~no djelo protiv imovine, privrede, ustavnog ure|enja, zloupotrebe slu`benog polo`aja ili druge odgovorne du`nosti, uvjerenja da im nije izre~ena za{titna mjera u smislu Zakona o privrednim prestupima, ovjerenu izjavu da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere (ovo se odnosi samo na kandidate koji su u posljednje tri godine bili zaposleni u dr`avnoj slu`bi na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini, bilo na nivou dr`ave ili entiteta), ovjerenu izjavu da se na njih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, ovjerenu izjavu da nemaju direktnih ili indirektnih interesa u bilo kakvoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba li~nih interesa sa njihovim slu`benim du`nostima. ovjerenu izjavu da nisu na funkciji u politi~koj stranci.

Kandidati koji budu stavljeni na popis za u`i izbor bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor koju imenuje ministar. Nakon intervjua, i na temelju dokumentiranih odluka svakog ~lana komisije, Komisija za izbor }e putem pisane preporuke predlo`iti rang-popis s najboljim kandidatima ministru. Sve informacije u toku postupka kandidiranja su transparentne osim, ako informacije o podnositeljima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka BiH («Sl. glasnik BiH», br. 32/01). Javni oglas }e se objaviti u ''Slu`benim novinama FBiH'' i dnevnim novinama ''Oslobo|enje'' i ''Ve~ernji list''. Rok za podno{enje prijava je 15 dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja. Prijave s tra`enim dokumentima s naznakom ''PRIJAVA NA JAVNI KONKURS - NADZORNI ODBOR J. P. PARK PRIRODE HUTOVO BLATO'', treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: Ministarstvo trgovine, turizma i za{tite okoli{a HNK Bra}e Feji}a bb, 88 000 Mostar Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. MINISTAR Samir Sunagi}
Tel.: +387 36 551 823 Fax.: +387 36 552 806

NOVITET - HONDA CR-Z

MOTOCIKLI

HIBRIDNI COUPE ZA MLADE
Honda CR-Z je automobil za osobe sa izraženom odgovornošću ka životnoj sredini i formalno je nasljednik kultnog CR-X modela iz osamdesetih godina... Str. 30

MV Agusta Brutale Cannonball kit

Autosvijet
OSLOBO\ENJE
srijeda, 5. januar 2011. godine

VRHUNSKE PERFORMANSE ZA UNIKATAN MOTOCIKL
FANTASTIČNE KARAKTERISTIKE MODELA MV AGUSTA BRUTALE VEĆ ODAVNO SU POZNATE ŠIROM SVIJETA, ALI UPRAVO CANNONBALL KIT JE STVOREN DA SE OVAJ, PO MNOGO ČEMU POSEBAN DVOTOČKAŠ, TRANSFORMIŠE U UNIKATAN MOTOCIKL SA VRHUNSKIM PERFORMANSAMA...
Str. 34

TEST – MAZDA 6 FL SPORT 2.2 CD TE

BOLJA OD PRETHODNIKA

NOVITET

Ferrari 599 GTO

100 KM/H ZA MANJE OD ČETIRI SEKUNDE
NAJBRŽI CESTOVNI FERRARI RAZVIJA NEVJEROVATNIH 335 KM/H, A RAZGRABLJEN JE I PRIJE ZVANIČNOG POČETKA PRODAJE, TE SE VEĆ SVRSTAO U RED ISTINSKIH EKSKLUZIVA NA ČETIRI TOČKA
Str. 33

Redizajnirani model Mazde 6 osim blagih dizajnerskih korekcija i novih detalja u unutrašnjosti može da se pohvali i sa nekoliko poboljšanih karakteristika u odnosu na prethodnika... Str. 32

30

AUTOSVIJET
Novitet - Honda CR-Z

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Novogodišnji popust u Autolineu

NIŽA CIJENA ZA MERCEDES
Glavni zastupnik Daimlera AG za Bosnu i Hercegovinu pripremio je vrlo privla~nu novogodišnju ponudu za Mercedes-Benz putni~ka vozila. AUTOline želi tako dobrodošlicu svim kupcima u novoj, 2011. godini sa 11 posto popusta na salonska vozila, a na sva vozila dostupna u AUTOlineovom prodajnom centru u Sarajevu odobrava se dodatni popust od 11 posto. Tako }e kupci po izuzetno povoljnim cijenama mo}i odabrati svoju novogodišnju zvijezdu A-, B-, C-, E-, GLK- ili M-klase. Popust vrijedi za ograni~enu koli~inu vozila. Detaljne informacije o dostupnim vozilima i novogodišnjem popustu kupci mogu dobiti u AUTOline prodajno-servisnom centru, ali i na web stranicama www.mercedes-benz.ba i www.autoline.ba.

Ambiciozni planovi

ŠKODA ŽELI UDVOSTRUČITI PRODAJU

Automobil za
Kompanija “Škoda” ~eška filijala, podigla je ciljeve poslovanja i sada , želi da udvostru~i prihod u narednih pet godina, umjesto prvobitnog plana da udvostru~i prodaju u narednih desetak godina, prenio je internet portal “Autonews” , javljaju novinske agencije. Predsjednik Odbora direktora “Škode” Winfried Vahland izjavio je dnevniku “Hospodarske novine” da kompanija naredne godine o~ekuje globalni napredak, koji }e dosti}i 45 procenata. On o~ekuje da }e se najve}a stopa rasta ostvariti u ~etiri regiona, u Evropi, Rusiji, Indiji i Kini. U ovoj godini “Škoda” je planirala da proda 750.000 automobila, deset posto više nego lani. Cilj kompanije za 2011. je da proda najmanje 780.000 vozila, dok bi do 2016. trebalo da isporu~i 1,5 miliona vozila.

Šesta po redu Honda sa ekološki orijentisanom IMA tehnologijom teško da će postati istinska nasljednica kultnog CR-X modela...
Predstavljanjem koncepta CR-Z ljubiteljima Honde zaigralo je srce, jer su kona~no do~ekali pravog nasljednika sada ve} kultnog modela CR-X iz 80-ih godina. Me|utim, nakon objavljivanja podataka o performansama novog modela svi su ostali, najblaže re~eno, razo~arani. Naime, Honda ovaj put nije imala cilj da razvije ~istokrvno sportsko vozilo za široke narodne mase, ve} atraktivni coupe, koji je prijateljski nastrojen ka sve ugroženijoj životnoj sredini. I pored toga, na doma}em tržištu trenutno se traži primjerak više, a potražnja je tolika da je ve}ina produkcije orijentisana upravo na prodaju u Japanu. Ipak, Honda je odlu~ila da ovaj model ponudi i tradicionalno zahtjevnoj evropskoj klijenteli, po cijeni koja starta od 21.900 eura. Šta CR-Z zapravo predstavlja u Hondinoj gami najbolje je objasnio izvršni potpredsjednik prodaje za ameri~ko tržište John Mendel, koji je izjavio da je ovaj model motor od 122 KS uvezan sa Hondinim kompaktnim i laganim Integrated Motor Assist hibridnim elektri~nim sistemom.

Istinski hibrid
Hondin napredni I-VTEC sistem kontroliše otvaranje i zatvaranje jednog usisnog ventila po cilindru, da bi se poboljšalo sagorijevanje na niskim obrtajima, dok 10-kilovatni elektromotor pomaže u ubrzanju, a tako|e funkcioniše i kao generator prilikom ko~enja za akumuliranje kineti~ke energije, koja se kao elektri~na skla-

Visoka sigurnost vozila

TOP SAFETY PICK ZA GOLF, JETTU, TIGUAN I TOUAREG
Ameri~ki osiguravaju}i institut za sigurnost na autoputevima (IIHS) je ove godine nagradio ukupno šest Volkswagen modela nagradom “TOP SAFETY PICK 2011” Nijedan drugi proizvo|a~ nije dobio više. U . klasi kompaktnih vozila, Jetta, Golf i Tiguan su vozili do pobjedni~kog podija. Touareg je jedini veliki SUV model koji je dobio nagradu. Po mišljenju ameri~kih ocjenjiva~a, svi Volkswagen modeli pružaju visok nivo zaštite putnika u slu~aju prednjeg, zadnjeg i bo~nog udara, kao i u slu~aju prevrtanja vozila. Pored strukture karoserije, standardni sigurnosni sistemi, kao što su ABS, ESP i zra~ni jastuci su tako|e bili testirani od strane IIHS-a. TOP SAFETY PICK se dodjeljuje svake godine od strane IIHS-a za vozila koja pokazuju izuzetne karakteristike u svom segmentu, zahvaljuju}i dodatnim mjerama u oblasti aktivne i pasivne sigurnosti.

Paketi opreme Uz Hondu CR-Z stižu samo dva paketa opreme: standardni i bogatiji EX
specifi~ni hibridni coupe namijenjen mla|im osobama sa izraženom odgovornoš}u ka životnoj sredini. Šta to u prevodu zna~i, najbolje govore tehni~ke osobine ovog modela, kojeg pokre}e štedljivi 1.5-litarski i-VTEC benzinski

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 5. januar 2011.
Investicije

AUTOSVIJET
AUDI ULAŽE 11 MILIJARDI EURA

31

U idu}ih pet godina Audi je odlu~io investirati ~ak 11,6 milijardi eura u nove proizvode i tehnologije, postrojenja te ljudske potencijale, javljaju mediji. Temelj je to za održavanje stabilnog rasta, koji je Audi doveo do lidera po broju prodanih automobila u premijum segmentu. Najve}i dio novca, gotovo 9,5 milijardi eura, utroši}e se na razvoj tehnologija, uklju~uju}i elektri~na i hibridna vozila poput R8 e-tron ili Q5 Hybrid modela. Inovacije zahtijevaju ljude, tako da u Audiju ra~unaju da otvore još 1200 radnih mjesta i to ve} u 2011. g. Najviše }e se tražiti inženjeri, koji }e biti zaduženi za elektromobilnost te razvoj i implementaciju laganih konstrukcija, s ciljem daljnjeg smanjenja mase budu}ih modela.

Rekordi

NAJVIŠE PRODATIH AUTOMOBILA U 2010.

a odgovorne
Po uzoru na Insight i Civic i CR-Z-ov enterijer ima high-tech izgled

dišti u 100-voltni IMA nikl-metal hibridni baterijski uložak. Istovremeno, benzinski motor ima funkciju automatskog isklju~ivanja, kada se vozilo zaustavlja, ~ime se u~inkovitost kompletnog sistema još više poboljšava. Po uzoru na Insight i Civic i CR-Z isti~e se futuristi~ki stilizovanim enterijerom high-tech izgleda i ergonomski intuitivnim kontrolama. Instrument tabla osvijetljena je

trodimenzionalno, tako da jarko plavi kolorit rezultuje slojevitim prikazom pokaziva~a. Sjedišta su izvedena u sportskom maniru, upravo kao i multifunkcionalni upravlja~, oko kojeg je postavljena ve}ina komandi ugra|ene opreme. Uz Hondu CR-Z stižu samo dva paketa opreme – standardni i bogatiji EX. Istovremeno, šestostepeni ru~ni mjenja~ dolazi kao standardni dio opreme,

dok se kao opcija nudi i kontinuirana CVT transmisija. Lansiranjem modela CR-Z Honda je predstavila svoj šesti po redu automobil sa ekološki orijentisanom IMA tehnologijom. Sa hibridnim pogo-

Prema procjenama koje je objavio Center Automotive Research (CAR), u ovoj godini u svijetu je prodano ukupno 58.929.000 novih automobila, najviše u istoriji. U prošloj godini bilans je zaklju~en sa 47.448.669, u 2009. sa 55.756.604, a u dosad rekordnoj 2007. prodano je 56.854.836 novih automobila. Ove godine najviše je prodano u SAD - 11,5 miliona, što po~etkom godine niko nije mogao slutiti. Na drugom mjestu je Kina, sa 11,4 miliona, koja je i najzaslužnija za rekordan rezultat. Bez imalo sumnje Kina sljede}e godine postaje najve}e automobilsko tržište i dugo, dugo niko je ne}e skinuti s trona. U Japanu je prodano blizu pet miliona, a u Njema~koj - tri. Upravo na ekspanziji kineske proizvodnje i prodaje stru~njaci predvi|aju da }e u 2011. biti prodano 65 miliona automobila.

Sankcije

KAZNE ZA KORIŠTENJE MOBITELA

Potrošnja Honda CR-Z prelazi 100 kilometara sa pet litara goriva, uz minimalno emitovanje štetnih gasova
nom Honda CR-Z 100 kilometara prelazi sa samo pet litara goriva, uz minimalno emitovanje štetnih izduvnih gasova. Da li }e zbog ovakvih karakteristika, bogate opreme, te poslovi~nog Hondinog kvaliteta ovaj model uspjeti da osvoji i srca Evropljana, vidje}emo veoma brzo.

Naši voza~i naveliko i u svakoj prilici razgovaraju mobitelom tokom vožnje i pri tome zanemarivo mali broj ljudi koristi hand-free ure|aj, koji zakon jedini priznaje i dozvoljava razgovor mobitelom tokom vožnje samo ako se koristi taj ure|aj. Razgovor mobitelom u vožnji, a bez hands-free ure|aja, kažnjiv je i u Evropi. Pri tom je raspon nov~anih kazni od 35, pa ~ak do 624 eura. Najniža nov~ana kazna je u Francuskoj i iznosi 35 eura, a potom slijede Poljska sa 55, Švicarska sa 66 eura, Danska sa 67 eura i Luksemburg sa 74 eura. Druge države imaju znatno oštrije kriterije i znatno više nov~ane kazne za isti prekršaj. Tako je u Austriji kazna od 50 eura na više, u Belgiji od 100 eura na više, a u Španiji od 91 do 300 eura. Uvjerljivo najve}e kazne su u Italiji i kre}u se od 155 pa ~ak do 624 eura.

32

AUTOSVIJET

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Test - Mazda 6 FL Sport 2.2 CD TE

Bez nedostataka prethodnika

Tri godine nakon predstavljanja druge generacije Mazde 6 testirali smo redizajnirani model, koji osim blagih dizajnerskih korekcija i novih detalja u unutrašnjosti može da se pohvali i bolje podešenim vješanjem, te štedljivim i veoma uglađenim 2.2-litarskim turbodizelašem...
Najpoželjnije limuzine srednje klase na doma}em tržištu tradicionalno su one sa njema~kim predznakom. To potvr|uje i mnoštvo Passata, Mondea, Audija „~etvorki“, Mercedesa C klase, Vectri... koje svakog dana sre}emo na našim putevima. Me|utim, na tim istim putevima sve ~eš}e zapažamo i još jednu limuzinu - Mazdinu seriju 6. Blago „umivanje“ kroz koje je prošla kompletna Mazdina gama nije zaobišlo ni „šesticu“, koja nam je na test došla u bogato opremljenom petovratnom izdanju sa FL Sport opremom i zanimljivim 2.2-litarskim dizelašem. jenjati ono što je dobro, oni su se kod redizajna dotakli tek detalja sa kojima su dobili dinami~niji karakter „šestice“. Kao dizajnerski

novi laki naplaci promjera 17 i 18 cola. I gabariti su blago promijenjeni, pa je redizajnirana „šestica“ sa 4.755 mm duža za dva centimetra od dosadašnje, dok su širina od 1.795 i visina od 1.440 mm ostali nepromijenjeni. Isti je ostao i me|uosovinski razmak od 2.725 mm, koji je kao i kod prethodnog modela najzaslužniji za prili~no komforan enterijer.

na}i udobnu poziciju. Raskošna unutrašnjost nije zakinula prtljažnik. Njegovih 510 litara se zahvaljuju}i odli~nom Karakuri sistemu preklapanja zadnje klupe lako pove}ava na raskošne 1.702 litre, što je jedno od najboljih ostvarenja u klasi.

Maksimalno 199 km/h
Za razliku od blago „ušminkavanja“ vanjštine i unutrašnjosti sa redizajniranim modelom napravljena su brojna poboljšanja na podvozju, ali i na motorima. Ugra|eni 2.2-litraš u svojoj po~etnoj opciji sa 129 KS i 340 Nm obrtnog momenta konstantno raspoloživog od 1.800 do 2.600 o/min, uvezan je sa veoma preciznim šestostepenim ru~nim mjenja~em, koji je zbog modifikovanih prenosnih odnosa direktno zaslužan za prili~no izraženu dinami~nost. Promjene je doživjelo i ogibljenje, koje sada još efikasnije upija neravnine, ali istovremeno zadržava izvanredne osobine po pitanju upravljivosti i držanja podloge. Upravlja~ki sistem zaslužuje posebne pohvale, jer do voza~a dolazi velika koli~ina povratnih informacija, što u kombinaciji sa dinami~kom kontrolom stabilnosti, oplemenjenom regulacijom proklizavanja, rezul-

Spoj „trice“ i „šestice“
Poznata Mazdina zoom-zoom dizajnerska filozofija na drugoj generaciji „šestice“ je pokazala svoje pravo lice, pa su dizajneri japanskog proizvo|a~a imali prili~no težak posao da osvježe ovaj automobil. Uz moto da ne treba mi-

Potrošnja Novi agregat je tiši, uglađeniji, te znatno iskoristiviji u odnosu na dosadašnji, a sa prosječnom potrošnjom od 5,2 litre
uzor uzeta je „broj manja“ Mazda 3, u ~ijem maniru su preoblikovani odbojnici, gril motora, te prednja i zadnja svjetla, a tu su i Smještanjem u udobna sjedišta sa opcijom grijanja sti~e se utisak da zapravo sjedite u sportskom automobilu, a ne u porodi~no orijentisanoj limuzini, koja stremi ka udobnosti i ekonomi~nosti. Ono što posebno treba pohvaliti je preglednost analogno-digitalnih instrumenata, kao i raspored komandi, koji ne zahtijeva privikavanje. Tu prije svega mislimo na položaj ru~ice šestostepene ru~ne transmisije, te prekida~a za podešavanje automatske klimatizacije i fabri~kog audio CD sistema sa izmjenjiva~em diskova. U zadnjem dijelu putnici mogu ra~unati na natprosje~nu prostranost, tako da }e i više osobe lako

Mazda 6 FL Sport do 100 km/h ubrza za 10,7 sekundi

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 5. januar 2011.
MOTOR: ZAPREMINA MOTORA: SNAGA: MAX. OBRTNI MOMENT: UBRZANJE 0-100 km/h: MAX. BRZINA: PROSJEČNA POTROŠNJA: MJENJAČ: 4 cilindra, turbodizel 2.184 ccm 129 KS pri 3.500 o/min 340 Nm pri 1.800-2600 o/min 10,9 s 195 km/h 5,2 l eurodizel 6-stepeni, ručni

AUTOSVIJET

33

tuje odli~nim voznim osobinama. Test vožnja na kružnoj stazi pokazala je da se ispod ljepuškastog dizajna Mazde 6, koja u petovratnoj izvedbi ima naglašen porodi~an karakter, krije vrhunski izbalansiran automobil, koji je spreman ponuditi vrhunski užitak i u izrazito dinami~noj vožnji. Takav odnos nude samo rijetki automobili u klasi, te ga treba staviti u prvi plana kada je rije~ o najja~im adutima ovog automobila... Zahvaljuju}i „peglanju“ obrtnog momenta

Unutrašnjost Dizajneri su „šesticu“ obogatili sa nekoliko novih detalja, među kojima se ističu „klavir lak“ obloge instrument table, te redizajniran multifunkcionalni upravljač
japanski stru~njaci su u potpunosti uspjeli neutralisati takozvanu „turbo rupu“, pa je „šestice“ sada još ugla|enija i jednostavnija. Pri mjerenju performansi, 2.2-litarski turbodizelaš odli~no se nosio sa masom vozila od 1.550 kilograma, ubrzavaju}i automobil od 0 do 100 km/h za 10,7 sekundi. U domenu realno ostvarivog je maksimalna brzina od 199 km/h. Temeljni zahvati na motoru uticali su i na potrošnju goriva, koja je na našem testu iznosila sve-

ga 6,4 litre eurodizela. U pozitivnosti možemo uvrstiti i efikasni ABS ko~ioni sistem sa diskovima na svim to~kovima promjera 300 i 280 mm, koji je preko 1,5 tona teško vozilo i nakon nekoliko uzastopnih oštrih ko~enja sa 100 km/h zaustavljao za 42 metra.

Provjerene vrijednosti
Mazda 6 s pravom spada u jedan od najboljih automobila u svojoj klasi, a aktuelni redizajn više

je odgovor na aktuelne trendove nego što je bio stvarna potreba. Dizajnerske promjene nisu velike, što ide posebno na ruku vlasnicima dosadašnjih modela, koji ne}e imati utisak da je njihov automobil ostario preko no}i. Uzmemo li u obzir opremljenost, kvalitet, atraktivnost, te mnoge druge pozitivnosti, cijena do registracije od 50.796 KM je i više nego odmjerena, pogotovo ako ovo vozilo uporedimo sa sli~no opremljenom evropskom konkurencijom.

Novitet – Ferrari 599 GTO

Najbrži cestovni Ferrari svih vremena
Ferrari 599 GTO razgrabljen je i prije zvaničnog početka prodaje, te se već svrstao u red istinskih ekskluziva na četiri točka... Do 100 km/h stiže za 3,35 sekundi, a sposoban je da potegne i do nevjerovatnih 335 km/h...
Pomjeranje granica fizike Italijanima je oduvijek išlo od ruke, što potvr|uje i najnoviji model sa „propetim konji}em“, koji nosi veoma zvu~nu GTO oznaku i epitet najbržeg cestovnog Ferrarija svih vremena. Podsje}amo da je Ferrari odrednicu Gran Turismo Omologata u dosadašnjoj istoriji koristio samo dva puta 1962. godine na modelu 250 GTO i 1984. godine, kada je predstavljen model koji se zvao jednostavno GTO. Najnoviji model iz Maranella pokre}e 6,0-litarski V12 agregat sa ~itavih 670 KS, dostupnih pri 8.250 o/min. Strahopoštovanje ulijevaju i kamionski obrtnim moment od 619 Nm, te šestostepeni automatski mjenja~, kojem za prelaz iz brzine u brzinu treba samo 60 milisekundi. Zahvaljuju}i kombinaciji monstruoznog benzinskog agregata i superbrzog mjenja~a 1.605 kg teški GTO do 100 km/h stiže za samo 3,35 sekundi te postiže maksimalnih 335 km/h. Podsje}amo da je Ferrari GTO nastao kao miks testnog 599XX i „klasi~nog“ 599 GTB modela Fiorano, ali sa puno više karakteristika od prvog. Od 599 GTB je preuzet enterijer, dok je od 599XX uzeta šasija sa elektronskim kontrolisanim upravlja~kim sistemom. Koliko su ubjedljive performanse najbržeg cestovnog Ferrarija, pokazuje i podatak da ovaj model stazu u Fioranu obi|e za 1:24 sekunde, sekundu brže od do sada najbržeg Enza. Za zaustavljanje Ferrarija 599 GTO su zaduženi karbon-kerami~ki diskovi, sa posebnim sistemom hla|enja, kakav se primjenjuje na F1 bolidima. Osim što dobro hladi, ovaj sistem omogu}ava i konstantan rad ko~nica, te zaustavni put od samo 32,5 metara sa brzine od 100 km/h. U odnosu na standardni model GTO nudi i brojne vizuelne promjene, prvenstveno agresivnije i aerodinami~ki prilago|enije spojlere, te zadnji difuzor u F1 stilu. Sportskim duhom prožeta je i unutrašnjost, sa karbonskim polugicama za ru~no biranje brzina smještenim iza upravlja~a i prekida~em za isklju~ivanje kontrole proklizavanja, podešavanje podvozja i parametara motora poznatijim kao „Manetino“. Tu je i Virtual Race Engineer multimedijalni sistem, putem kojeg se svi ti parametri mogu jednostavno iš~itati. Ferrarijeve ekskluzive nikada nisu bile

Kočenje Keramički-karbon diskovi imaju poseban sistem hlađenja, koji se primjenjuje na bolidima F1

Cijena Za najbrži cestovni Ferrari bilo je potrebno izdvojiti 345 hiljada eura
jeftine, te stoga ne treba da bude ~udno što limitirana serija od samo 599 modela i sa epitetom najbržeg cestovnog automobila, koji je sišao sa traka u Maranellu, košta ~itavih 345 hiljada eura. Pardon koštala je, jer je u samo nekoliko dana prodano svih 599 GTO modela.

34

AUTOSVIJET

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MV Agusta Brutale Cannonball kit

Jača, brža, ekskluzivnija
Lansiranje novih Brutale naked motocikala, kreiranih u MV Agusta CRC dizajnerskom centru, znači novu revitalizaciju za za ovog, sada već kultnog, italijanskog proizvođača, poznatog po izradi visokoperformantnih motocikala, koji se sada mogu dobiti i sa ekskluzivnim Cannonball kitom...
MV Agusta u svoju Brutale ponudu uvrstila je posebni Cannonball kit, dizajniran od strane MV Agusta Corse odjela, koji za cilj ima ne samo da poboljša ionako vrhunske performanse, ve} i da obezbijedi još više prestiža. glava motora, bregaste osovine, ventili i kompletan izduvni sistem, koji je u potpunosti izra|en od titanijuma. Kako tvrde u MV Agusti, nove tehni~ke komponente svoje pravo lice trebale bi da pokažu kada se Brutale Cannonball na|e na trka~oj stazi. Uzbudljive performanse obezbije|ene su vrhunskom šasijom, kao i ogibljenjem visokog kvaliteta, koji sada omogu}avaju voza~u da uživa u lakom rukovanju, što svakako rezultuje i tipi~nim zadovoljstvom vožnje motocikala MV Agusta.

Obimne izmjene
Ciljevi MV Aguste pri kreiranju ovog kita su bili veoma jasni - pove}ati u~inkovitost, u~initi motocikl još lakšim i to uz potpuno korištenje najaktuelnijih moto-tehnologija. Tako su ro|ene posebne komponente, koje se mogu dobiti isklju~ivo kao dio Cannonball kita. U nove dijelove uklju~eni su izme|u ostalog revizionirani kontrolni menadžment agregata, poboljšana je

Čista snaga
Uzbu|enje po~inje i pogledom na brojke: maksimalna snaga iznosi 165 KS, 21 KS više od standardne 1090RR verzije. Posebno

Dizajniranje Na službenim stranicama MV Agusta moguće je dizajnirati primjerke Brutale Cannoball zahvaljujući posebnom 3D programu, nakon čega ih je moguće naručiti upravo preko interneta

zanimljivo je i to da pri 9.000 o/min Brutale Cannonball razvija okruglo 140 KS, a ve} pri 10.000 o/min voza~ ima na raspolaganju ~ak 20 KS više. Što se ti}e obrtnog momenta, on je sa 112 Nm ostao isti kao i na standardnom modelu 1090RR, ali zahvaljuju}i maloj masi Cannonball verzije od 184 kg, fluidnost, odnosno brutalnost pri razvoju snage svakako je na strani dora|enog modela.

Dragulj
Kada se sve sagleda, MV Agusta Brutale Cannonball predstavlja tipi~an primjer esencijalnih i pametnih detalja, ukombinovanih sa skupocjenim materijalima, kao što su karbon i avionski aluminij. Jedinstvene i fantasti~ne karakteristike modela MV Agusta Brutale ve} odavno su poznate širom svijeta, ali upravo Cannonball kit je stvoren da se ovaj po mnogo ~emu posebni dvoto~kaš transformiše u unikatni motocikl sa vrhunskim performansama, koje klijenti ovog italijanskog proizvo|a~a o~ekuju sa izlaskom svakog novog modela. Na službenim stranicama MV Agusta omogu}eno je dizajniranje svakog primjerka Brutale Cannonball i to zahvaljuju}i posebnom 3D programu. Svaki model se oblikuje, a zatim pretvara u titanijski ili karbonski dragulj, koji je mogu}e naru~iti upravo preko interneta, ali pod uslovom da imate 15.725 eura, plus 9.000 eura, koliko košta Cannonball kit.

Vrhunska šasija i ogibljenje garant su visokokvalitetnih performansi

OSLOBO\ENJEgodine srijeda, 5. januar 2011.
Predstavljamo - Chevrlolet Orlando

AUTOSVIJET

35

Monovolumen za porodicu
Nova godina na automobilska tržišta donosi nove automobile, od kojih se neki s nestrpljenjem očekuju, dok se drugi tek trebaju dokazati u svijetu četverotočkaša. Jedan od interesantnijih automobila koji će uskoro doći i na naše tržište je svakako Chevrolet Orlando...
Novo kompaktno Chevroletovo višenamjensko vozilo svojim robustnim izgledom i spuštenom linijom krova sa siluetom inspirisanom crossoverima dovodi stil i karakter u ovaj segment, ali i zadržava prepoznatljivo lice Chevroleta: podijeljena rešetka maske na kojoj se isti~e prepoznatljiva „mašnica“ Orlandova vanjština . privla~i oštrim, istaknutim linijama blatobrana, niskim i spuštaju}im linijama krova, te naglašenim bo~nim staklima, a sve to je spakovano u robustan automobil, što je i najvažnija prepoznatljiva karakteristika ovog monovolumena. Glavna karakteristika unutrašnjosti su tri reda sjedišta, koja asociraju na raspored sjedišta u pozorištu, jer su drugi odnosno tre}i red nešto odignutiji i daju mogu}nost odli~nog pregleda kroz vjetrobransko i bo~na stakla. I pored odignutosti tre}eg reda, te padaju}e linije krova, sasvim je dovoljno prostora za glavu putnika, zbog ~ega dizajnerima treba odati poštovanje. Da je Orlando prostran, porodi~ni automobil, potvr|uje i niz odjeljaka i pretinaca raznih veli~ina i oblika na raznim mjestima, uklju~uju}i pretinac za sitan novac i dva velika drža~a za ~aše na središnjoj konzoli, drža~e za autokartu i boce integrisane u prednja i stražnja vrata te cijeli niz pojedina~nih pretinaca za pohranu u prtljažniku koji uz oborena sjedišta nudi 1.487 litra. zra~ne zavjese. U slu~aju sudara senzorska tehnologija Orlanda otklju~a}e sva vrata, što i te kako može pomo}i u eventualnom spašavanju putnika.

Dva dizela i jedan benzinac
Orlando }e na tržište do}i u ponudi sa tri motora: dva dizelaša i jednim benzincem. Oba dizel agregata opremljena su common-rail tehnologijom ubrizgavanja i imaju istu zapreminu: 2,0 litra. Snažniji dizel isporu~uje 163 KS pri 3.800 o/ min i 360 Nm okretnog momenta pri 2.000 o/min, dok slabiji dizel agregat isporu~uje 130 KS i 350 Nm maksimalnog okretnog momenta pri istom broju okretaja. Oba motora imaju identi~nu emisiju i potrošnju goriva od 159 g/km i 6,0 l/100 km, a razlikuju se u postizanju maksimalne brzine. Naime, snažniji agregat dostiže

195 km/h, a slabiji dizelaš ide do maksimalnih 180 km/h. Benzinski motor dostupan odmah pri predstavljanju na tržištu je 1,8-litarski sa 141 KS pri 6.200 o/min i 176 Nm maksi-

mom je 28.300 KM (paket opreme LS). Ulazni dizelski model s 2.0 motorom (130 KS) i 6-stepenim mjenja~em u prodaji }e biti po cijeni od 34.700 KM. Navedena cijena odnosi se na paket opreme

Sigurnost
Da su tvorci Orlanda veliku pažnju posvetili sigurnosti, svjedo~i struktura karoserije, koja se sastoji od ~elika visoke ~vrsto}e, korištenog u izradi svojevrsnog kaveza, za u~inkovitu sigurnost u slu~aju frontalnog, bo~nog ili stražnjeg udara. Pored toga putnici su zašti}eni sa dva prednja i dva bo~na zra~na jastuka, te dvije

Ambiciozni plan Chevroleta U narednih 15 mjeseci, sedam novih vozila, među kojima je i Orlando
malnog okretnog momenta pri 3.800 o/min. Maksimalna brzina za ovu verziju je 185 km/h. Emisija štetnih gasova i potrošnja goriva 1,8-litarskog benzinskog motora iznose 172 g/km i 7,3 l/100 km. Cijena ulaznog benzinskog modela s 1.8 motorom (141 KS) i kliLT, koji uklju~uje: ABS, ESP, 6 vazdušnih jastuka, klima-ure|aj, CDradio MP3, upravlja~ s komandama audio-sistema, elektri~ne podiza~e prednjih i stražnjih stakala, elektri~no pokretana vanjska ogledala, volan podesiv po visini i dubini, putni kompjuter, zadnje parking senzore.

36

AUTOSVIJET

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Vremeplov - Toyota Celica

40 godina zanosne dame
Legendarni Toyotin kupe Celica, koji je debitovao 1970. godine, vrlo brzo je postao prepoznatljiv po atraktivnom izgledu i izrazito sportskim osobinama te veoma pristupačnim cijenama. Bazirana na prototipu EX-1 “Car of the Future”, Celica je predstavljala revolucionarno djelo japanskih inžinjera, koje je kasnije mnogim drugim proizvođačima, najblaže rečeno, bilo uzor u kreiranju tada malobrojnih sportskih kupea...
Prva generacija Celice puštena je na tržište u oktobru 1970, a predstavljala je umanjenu verziju Toyotinog superautomobila, 2000GT. Prva serija je debitovala u dvije verzije, LT, koju je pokretao 1.6-litarski karburatorski agregat i ST opcija sa istim motorom napajanim gorivom pomo}u dvostrukih Solex karburatora. Atraktivna Celica prodavala se dobro od samog po~etka, a plasman je dodatno poboljšao GT model, koji na tržište stiže 1974. godine. GT opcija predstavljala je najja~u varijantu u ponudi,

3T-GTE motor, a kako bi se zadovoljile FISA regulative za B grupu Svjetskog Rally šampionata (WRC), 200 jedinica Celica GT-TS je izra|eno i pušteno u slobodnu prodaju. Manje promjene uvedene su krajem 1983, a prepoznatljivi detalj je bio redizajnirana prednja sekcija sa preklopnim svjetlima.

Četvrta serija (1986-1989)
U 1986. godini Celica je dizajnerski kompletno modifikovana. Ona je sada posve vozilo sa prednjim pogonom, zaobljenom karoserijom i novim 2.0-litarskim motorima sa ~etiri cilindra. Verzija ST i GTS dolazile su sa motorom od 116 KS, dok je GT-S dobio tada najkapacitetniju opciju od 135 KS. Sa prednjim ili pogonom na sva ~etiri to~ka i nezavisnim ogibljenjem Toyota je od Celica kreirala gotovo savršeni all-around sportski automobil. Na japanskom tržištu Toyota 1986. godine predstavlja i GT-Four opciju, varijantu sa stalnim pogonom na

jer je ispod prednjeg poklopca krila 1.6-litarski agregat sa dvije bregaste osovine u glavi i dvostrukim Solex karburatorima. Naglašeno sportski GT model isticao se i raznim estetskim nadogradnjama poput donjeg spojlera, zatamnjenih stakala, a tu su bili i koža, klimatizacioni ure|aj, GT prednji gril, te dodatni instrumenti na centralnoj konzoli. Koliko je prva Celica postala popularan automobil, potvr|uje i ~injenica da je 1974, 1976. i 1977. ovaj model osvajao Motor Trend titulu “uvoznog automobila godine” .

Proizvodnja Celica se danas više ne proizvodi, ali ohrabruje najava japanskog proizvođača da bi u bliskoj budućnosti mogli reinkarnirati ovo slavno ime
16, i GT-Four, dok je 2.0 GT-i 16 Cabriolet ponu|ena samo u nekim zemljama Starog kontinenta. Posebno rally izdanje od 5.000 jedinica bilo je u Japanu otkriveno kao model GT-Four RC, odnosno Carlos Sainz verzija u Evropi. Od 5.000 jedinica, 1.800 su bile za japansko tržište, 3.000 je dodijeljeno Evropi, 150 Australiji, 25 Singapuru, i jedan mali broj je plasiran na Novi Zeland i ostala tržišta.

prošlih serija. Nakon dvije godine proizvodnje, Toyotini stru~njaci odlu~ili su da osvježe postoje}i model, kako dizajnerskim, tako novim mehani~kim elementima. Da bi se sa 1110 kilograma Toyotin ultralaki kupe primjerno pokazao i na otvorenoj cesti, bio je zadužen 1.8-litarski ~etverocilindraš, koji osnažen VVT-I, i njenom evolutivnom VVTL-i tehnologijom, razvija 143 KS pri 6.400 o/min, odnosno 192 KS pri 7.800 o/min. Rezultat ovih promjena je ubrzanje po~etnog modela do 100 km/h za 8,7 sekundi, dok je TS identi~nu radnju obavljao za samo 7,4 sekunde. Razlike su osjetne i u maksimalnoj brzini, koja se kretala od respektabilnih 205 km/h za slabiju i 225 k m/h za top verziju,

Druga serija (1978-1981)
Druga generacija Celice lansirana je 1978 (proizvodnja zapo~ela krajem 1977) i bila je ponovo dostupna u ST i GT trimovima. Snagu je sada obezbje|ivao 2.2-litarski motor, a nova generacija nudila je više sigurnosti i ekonomi~nosti nego prethodni model. Kao i uspješni prethodnik i MkII serija 1978. godine nagra|ena je od strane Motor Trenda titulom “uvozni automobil godine” . Druga generacija Celica se može podijeliti na dvije serije (poznate kao serija A i serija

Šesta serija (1994-1999)
sve to~kove, kao i turbo GT-S model sa 2.0litarskim agregatom od 190 KS. Model Celica ST165 GT-Four svoj debi u Svjetskom Rally šampionatu imala je 1988. na Tour de Corse rallyju, gdje je završila na odli~nom šestom mjestu. Prva WRC pobjeda stiže naredne godine na WRC Rallyju u Australiji. Toyota nakon samo ~etiri godine pete serije u produkciju uvodi šestu generaciju. Nova Celica bila je dostupna u Coupe ili Liftback formi. Sa novim modelom stigla je i nova oprema sa standardnim vazdušnim jastucima, te ABS ko~nicama dostupnim

Peta serija (1990-1993)
Peta generacija Celice uvedena je u junu 1989, a osim potpuno novog izgleda dobila je i ABS ko~nice, kao i brojne luksuzne dodatke. Sa svojim kožnim sjedalima, mo}nim audio-sistemom sa deset zvu~nika, elektrifikovanim sjedištima i krovnim otvorom nova Celica pokretana turbo motorom od okruglo 200 KS postala je jedan od najpoželjnijih coupea na tržištu. Paketi opreme za Evropu bili su podijeljeni na nekoliko opcija: 1.6 ST-i, 2.0 GT-i

B). Ove dvije Celice razlikovale su se samo po izgledu, a imale su motor identi~nog kapaciteta. Ipak, i pored dobre prodaje, serija II je podbacila na tržištu, za šta je prije svega bio zaslužan ne baš ubjedljiv izgled.

Treća serija (1982-1985)
Tre}a generacija Toyotinog coupea Celica puštena je u proizvodnju 1982. godine. Styling je znatno promijenjen u pore|enju sa prethodnim modelima, a sportske osobine sada je osiguravao 2.4-litarski motor. U junu 1982. u Japanu je lansirana prva Celica Turbo. Verziju GT-T pokretao je 1.8-litarski

na svim modelima. Šesta generacija se i u WRC-u pokazala kao prili~no konkurentna u sezoni 1995, ali nažalost fabri~ki tim je izba~en iz konkurencije zbog nepravilnosti turbopunja~a. Ovaj model zabilježio je odli~nu prodaju na gotovo svim tržištima, a i pored svog veoma atraktivnog oblika Toyota je za 2000. godinu ponovo pripremila novi model.

Sedma serija (2000 - 2006)
Kada se 2000. godine pojavila sedma generacija ovog popularnog automobila, dizajnom je prili~no odudarala od modela

a sve to uz relativno skromnu prosje~nu potrošnju od 7,7 do 8,4 litre bezolovnog benzina na 100 kilometara. Što se sigurnosnih elemenata ti~e, elektronski ure|aji tipa VSC ili Toyotin naziv za kontrolu stabilnosti, te Brake Assist, dodani su na listu opreme, što je uz pove}anje prednjih disk ko~nica na 275 mm, te bolju zaštitu putnika u slu~aju kolizije, rezultovalo da Celica u pogledu sigurnosti, najblaže re~eno postane lider u svom segmentu. Koliko je popularna i zadnja sedma generacija Toyotinog kupea govori i podatak o prodaji preko 50.000 jedinica samo na evropskom kontinentu, što je dovoljan pokazatelj o prihva}enosti ovog automobila ~iji je najve}i adut unikatna kombinacija efektnog, dinami~nog izgleda i vrhunskih performansi. ^ak i danas ovaj model plijeni pažnju gdje god da se pojavi, ali to nije bilo dovoljno da Toyota lansira zamjenika. Naime, posljednja Celica sa proizvodnih traka silazi 21. aprila 2006. godine, kada po~inje da živi legenda o jednom od rijetkih automobila koji je za male novce mogao da pruži puno užitka.

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38 [TAMPA•TISAK•PRES
Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu, broj IUS-325/06 od 9. 5. 2006. godine, Internacionalni univerzitet u Sarajevu 5. 1. 2011. raspisuje:

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na~elnik policije Darko Seni} tvrdi

KONKURS
za prijem zaposlenika u radni odnos I 1/01 Generalni sekretar Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.............................................- 1 izvr{ilac Opis poslova i zadataka: Upravno-administrativni i pravni poslovi, koordinira finansijsko-poslovnu djelatnost, vo|enje zapisnika, sastavljanje odluka, pravilnika, priprema materijale, prati rad i prisustvuje sjednicama Senata, a po potrebi i drugih tijela Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, na kojima u~estvuje u savjetodavnom svojstvu, te odgovara za vo|enje zapisnika navedenih tijela, komunikacija sa inspekcijom i drugim organima iz oblasti visokog obrazovanja Posebni uslovi za radno mjesto: Visoka stru~na sprema — diplomirani pravnik, najmanje pet godina radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme, od ~ega najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodnim radnim mjestima i najmanje dvije godine radnog iskustva na izradi i primjeni propisa iz oblasti obrazovanja i nauke, poznavanje problematike visokog obrazovanja, obavezno aktivno poznavanje engleskog jezika, po`eljno poznavanje turskog jezika, poznavanje rada na ra~unaru, izra`ene organizacijske i komunikacijske sposobnosti. 1/02 Pravni savjetnik .......................................................................................................................- 1 izvr{ilac Opis poslova i zadataka: Pomo} pri upravljanju op}im poslovima i savjetovanje o njima, stru~na izrada i obrada pravnih akata, rje{avanje pravno-administrativnih pitanja i podr{ka u vo|enju administrativno-pravnih i organizacijskih poslova, sastavljanje razli~itih pravnih spisa, vo|enje dokumentacije. Posebni uslovi za radno mjesto: Visoka stru~na sprema — diplomirani pravnik, najmanje 2 godine radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme, od ~ega najmanje godina radnog iskustva na izradi i primjeni propisa iz oblasti obrazovanja i nauke, poznavanje problematike visokog obrazovanja, obavezno aktivno poznavanje engleskog jezika, poznavanje rada na ra~unaru, izra`ene organizacijske i komunikacijske sposobnosti. 1/03 Arhivar......................................................................................................................................- 1 izvr{ilac Opis poslova i zadataka: Vr{i administrativno-tehni~ke poslove za potrebe Internacionalnog univerziteta i njegovih organizacionih jedinica, prijem, kompletiranje, obrada i arhiviranje po{te, vodi knjigu protokola, vodi odgovaraju}e evidencije o kancelarijskom poslovanju, obavlja i druge poslove po potrebi i po nalogu rukovodioca slu`be. Posebni uslovi za radno mjesto: Srednja stru~na sprema (dru{tvenog smjera ili gimnazija) ili visoka stru~na sprema, najmanje godina dana radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, obavezno poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na ra~unaru, izra`ene organizacijske i komunikacijske sposobnosti. 1/04 Sekretarica.................................................................................................................................- 3 izv{ioca Opis poslova i zadataka: Provjera i prepis korespodencije, koncepata i izvje{taja u skladu sa uredskim standardima, ispitivanje zahtjeva za sastanke i pomaganje u njihovom organiziranju, ostvarivanje i podr`avanje komunikacijske, dokumentacijske i interne koordinacijske aktivnosti izme|u univerziteta i organizacionih jedinica, u svrhu pomaganja rukovodiocu organizacione jedinice i ostalom rukovodnom osoblju, evidentiranje i sre|ivanje dokumentacije, vo|enje zapisnika i bilje{ki, daktilografski poslovi, neoficijalni prevodi sa stranog jezika, drugi poslovi po nalogu nadre|enog. Posebni uslovi za radno mjesto: Srednja stru~na sprema ili visoka stru~na sprema dru{tvenog smjera, najmanje godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, obavezno aktivno poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na ra~unaru, po`eljno poznavanje turskog jezika, izra`ene organizacijske i komunikacijske sposobnosti. 1/05 Bibliotekar ................................................................................................................................- 1 izvr{ilac Opis poslova i zadataka: Vo|enje rada univerzitetske biblioteke, razvoj zbirki i nabavka neophodnih knjiga, katalogizacija, klasifikacija i ostali tehni~ki poslovi, koordinacija sa ~lanovima akademskog osoblja Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, drugi poslovi po nalogu nadre|enog. Posebni uslovi za radno mjesto: Visoka stru~na sprema - bibliotekarstvo (zavr{en filozofski fakultet — odsjek komparativna knji`evnost i bibliotekarstvo ili ekvivalent), polo`en stu~ni ispit, najmanje godina dana radnog iskustva na istim poslovima, obavezno aktivno poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na ra~unaru, izra`ene organizacijske i komunikacijske sposobnosti. II Uz prijavu na konkurs koja treba da sadr`i naznaku radnog mjesta za koje se kandidat prijavljuje i li~ne podatke, kandidati trebaju dostaviti sljede}e dokumenate: 1. Biografiju 2. Li~nu kartu, 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 4. Diplomu o stru~noj spremi (zavr{enom odgovaraju}em fakultetu), 5. Dokaz o tra`enom/potrebnom radnom iskustvu (potvrda ili uvjerenje), 6. Dokaz o poznavanju engleskog jezika, 7. Dokaz o poznavanju rada na ra~unaru. Dokazi o ispunjavanju tra`enih uslova moraju biti dostavljeni u originalu ili ovjerenoj kopiji. III Izbor kandidata koji ispunjavaju formalno-pravne uslove konkursa izvr{it }e se putem prethodne provjere radnih sposobnosti. U izbornom postupku provjerava se: poznavanje odredbi o kancelarijskom poslovanju, poznavanje engleskog jezika, komunikacijske vje{tine i orjentacija ka timskom radu, kao i motiviranost za rad. Sa izabranim kandidatima zaklju~it }e se ugovor o radu na odre|eno vrijeme uz obavezan probni rad u trajanju od tri mjeseca. Izabrani kandidati, prije zaklju~ivanja ugovora o radu, du`ni su pribaviti dokaz (uvjerenje) o op{toj zdravstvenoj sposobnosti potrebnoj za obavljanje poslova radnog mjesta i uvjerenje o neka`njavanju izdato od nadle`nog suda. IV Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom sa naznakom: KONKURS ZA PRIJEM ZAPOSLENIKA (sa naznakom radnog mjesta za koje se prijavljuje) dostaviti li~no (svakim radnim danom od 10 do 15 sati) Rektoratu Internacionalnog univerziteta u Sarajevu ili preporu~enom po{tom na adresu: Internacionalni univerzitet u Sarajevu Hrasni~ka cesta 15 71 210 Ilid`a Sve dodatne informacije zainteresirani kandidati mogu dobiti na brojeve telefona 033 957 101 ili 033 957 102. Konkurs ostaje otvoren do 12. 1. 2011. godine. Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se uzeti u razmatranje.

Beograd sve

bezbjedniji
Za prvih 11 mjeseci 2010. za 46 posto smanjen je broj ubistava
Politika, Beograd Bezbednosna slika glavnog grada se, u poslednjihgodinudana, uvelikojmeripromenila u odnosu na raniji period. Prema podacima beogradske policije, u prvih 11 meseci 2010. u odnosu na isti period prethodne godine, kriminal u glavnom gradu jesmanjen. Razbijenoje18 organizovanih kriminalnih grupa, ~ije su vo|e i ~lanovi uhap{eni. Smanjenjebrojnajte`ihkrivi~nih dela – ubistava, silovanja i razbojni{tva. DarkoSeni}, na~elnikbeogradskeUpravekriminalisti~kepolicije, ka`eza„Politiku” dauporedneanalizebezbednosnesituacije u srpskoj prestonici, gradovima u okru`enju i Evropi idu u prilog tome da je Beogradbezbedangrad, kadajere~ oli~noj iimovinskojsigurnostigra|ana. Zaprvih11 meseci 2010. godine u odnosu na isti periodprethodnegodine, za46 odstojesmanjen broj ubistava, za 20 odsto je manje silovanja, za 22 odsto je manje kra|a automobila i za 24 odsto je manje razbojni{tava. Krivi~na dela iz oblasti imovinskog kriminala ~ine vi{e od 70 odsto problematike op{teg kriminaliteta, a me|u njima dominiraju kra|e. Naj~e{}a meta lopova su objekti u Novom Beogradu i na Paliluli, dok se tokom leta, broj kra|a pove}ava na Zvezdari. Broj razbojni{tava u Beogradu smanjen je za oko 25 odsto u svim gradskim op{tinama, osim u Rakovici. Skoro duplo je manje razbojni{tava u kladionicama i menja~nicama, a na meti plja~ka{a, u odnosu na pro{lu godinu, manje su bile i zlatare, po{te i benzinske pumpe. Za razliku od njih, banke su plja~kane dvostruko vi{e nego lane. Kra|a automobila je manje za oko 22 odsto. njeodre|enihkrivi~nihdela. Zasadaimne dozvoljavamodastepennjihoveorganizacijeprerasteune{toozbiljnije. Upro{lojgodini uhapsili smo vo|e i ~lanove 18 kriminalnih grupa, koje su se bavile trgovinom narkoticima, razbojni{tvima, kra|ama, otmicama – nagla{ava Seni}.

Kra|e

Zlo~in iz koristoljublja
– Od 11 ubistava u Beogradu, policija je rasvetlilaosam. Zarazlikuodranijihgodina, kada se ve}ina ubistava de{avala zbog borbe oko prevlasti nad narko-tr`i{tem, u ovojgodini, motivskorosvihubistavajekoristoljublje. Konkretno, u ovim slu~ajevima, re~ jeoplja~kamamenja~nicaistanova – obja{njava Seni}. Prioritet u radu Uprave kriminalisti~ke policije, ka`ena{ sagovornik, bilojeirasvetljavanje slu~ajeva iz ranijih perioda. – Po~etkom oktobra 2010. godine, rasvetljenisuoru`aniobra~unime|uosobamaiz kriminogene sredine, koji su se dogodili 2004. godine. OdbegliLukaBojovi}iVladimirMilisavljevi}, kaoiSretkoKalini}, kojije ekstradiranizHrvatskeiuhap{eniMilo{Simovi}, pripadnici„zemunskogklana” osu, mnji~enisuzaubistvoMilutinaJovi~i}aprilikompoku{ajaubistvaZoranaNedovi}a, Du{kaTanovi}a, GoranaGordi}a, MiroslavaRazdoljcaiGoranaGmijovi}a. Poredtoga, onisu osumnji~eniizaubistvoDejana@ivan~evi}a, poku{aj ubistva ~lanova privatnog obezbe|enja Andrije Dra{kovi}a i za ubistvo BrankaJevtovi}a– otkrivaSeni}za„Politiku” . Na{ sagovornik tvrdi da nove kriminalnegrupenisuvi{eorganizovane, kao{tosu to nekada bili pojedini beogradski klanovi. – Grupesepopotrebiorganizujuzavr{e-

Problem narkomanije
Na{ sagovorniknapominjedaukolikone do|edosistemskihpromena, nijevelikioptimista po tom pitanju, jer smatra da borbaprotivnarkomanijezahtevavi{eljudstva iboljumaterijalno-tehni~kuopremljenost. – Problemnarkomanijenijeprisutansamoudosadaprepoznatljivojpopulaciji, ve} on sve vi{e dose`e i do {kolskih dvori{ta. Zbogtogasmo, ususretnovojsistematizaciji u MUP-u, predlo`ili da u sedi{tu beogradskepolicijenasuzbijanjunarkomanije, kako preventivno, tako i represivno, umesto dosada{njih 40 policajaca radi minimum 100 ljudi. Predlo`ili smo i da u policijskim stanicama na teritoriji ~itavog grada postoje timovi od pet, {est policajaca, koji }e tako|e raditi samo na tome. U predlogu je navedeno i da se na nivou Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a formira nova slu`ba, zadu`ena samo za borbu protiv narkotika – ka`e Seni}.
Danijela VUKOSAVLJEVI]

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 39

Hrvatski prevarantski par

Kako ne sa`alijevati

NA[E NEGATIVCE
Kad je prevara otkrivena, Bonnie Lovrin i Clyde Kalmeta bili su u hrvatskoj Vladi! Clyde kao ministar prometa, a Bonnie ni manje ni vi{e nego - pravosu|a
Slobodna Dalmacija, Split Doga|aju se takve stvari i u tradicionalnim kriminalisti~kim kulturama, ne ka`em da toga nema, samo {to tamo prevaranti, ~im uzmu novac, gledaju da nekako netragom nestanu. Ima i tamo budala kojima padaju na pamet sulude ideje za veliku lovu, pa oglase da prodaju sydneysku operu na fete ili Kineski zid na metre. Kao {to vazda ima, i vazda }e biti budala {to }e u tome prepoznati sjajnu priliku - odli~an je to zid, kamen vezan vapnom i ri`om, nema tu smrti, a Kina je budu}nost, to je Amerika dvadeset prvog stolje}a, valja to uzeti dok je jo{ jeftino, dvjesto kilometara te ograde sutra }e vrijediti brat bratu pola milijuna dolara. Ali dok budala negdje najkasnije tre}u no} u podru~nom pritvoru u Liaodongu shvati da svojeru~ni potpis ovla{tenog prodava~a Kineskog zida, gospodina Napoleona Bonapartea, lokalnom sudu nije dovoljan, lukavi }e agent za nekretnine ve} biti daleko, s ameri~kim paso{em, umjetnom bradom i imenom Abraham Lincoln, nude}i nekom ruskom {verceru zemnim plinom Manchester United za milijun eura, na rasprodaji, sjajna prilika, jo{ koji dan dok je zimska pauza u Premiershipu. Na tom mjestu mora vas pro}i bijes i obuzeti ona vrsta simpatije kakvu gajite prema sli~nim negativcima iz holivudske B-produkcije, luzerima {to arapskim bogata{ima prodaju engleske nogometne klubove, pa navijate za njih do kraja filma. Ideja da se pedeset osam `ivih ljudi proglasi nestalima, proda njihova zemlja, pa pobjegne u hrvatsku Vladu, toliko je sumanuta da vam je upravo `ao {to to nije film, u kojemu }e gospo|a Virginia Wolf i gospodin Dante Alighieri, sitni d`epari i biv{i ministri jedne egzoti~ne male europske dr`avice, zavr{iti negdje na bijelom pijesku Maldiva, pijuckaju}i koktele pod suncobranom od palmina li{}a.

Bez slabe to~ke
Ana Lovrin i Bo`idar Kalmeta: Skovali savr{en plan

Savr{eno za apartmane
Tako je, rekoh, u tradicionalnim kriminalisti~kim kulturama. U Hrvatskoj, me|utim, prevaranti zametnu trag tako {to se neko vrijeme sakriju u hrvatskoj Vladi. Cijela dr`ava tra`i beskrupu lo zni pre va ran tski par, hrvat ske Bonnie i Clydea {to su zajebali pedesetak ljudi, a oni im cijelo vrijeme pred nosom, ministri u Vladi. Ona, {to je najbolje, ministrica pravosu|a. - Gospo|o ministrice, imamo fotorobot one prevarantice iz Zadra! - slavodobitno objavio ravnatelj policije. Ve} smo poslali svim upravama. - [ta ja znam – sumnji~avo ministrica gleda amaterski portret u olovci. - Izbri{ite ove bore oko o~iju i poravnajte malo podbradak, grozno izgledam. Ovih je dana @upanijski sud u Zadru presudio tako da pedeset osam ljudi koje je Grad prije sedam godina proglasio nestalima, pa im zemlju prodao nekom gra|evinskom poduzetniku, ipak – postoji. ^uli ste mo`da za taj slu~aj, tada{nji gradona~elnik, stanoviti Bo`idar Kalmeta, i gradska tajnica, jo{ stanovitija Ana Lovrin, skovali su savr{eni plan – pedeset osam

DIRLJIVO SAMOUVJERENI Puni su hrvatski, nizozemski i austrijski zatvori takvih na{ih lopova i prevaranata, do posljednjeg ~asa dirljivo samouvjerenih kako }e ba{ oni biti prvi u cjelokupnoj povijesti Hrvatske koje nitko ne}e uhvatiti, prvi koji nemaju nijednog neprijatelja u vlasti, nijednog ~inovnika kojemu su se ne~im nekako zamjerili i koji bi ih sutradan kao svjedok pokajnik mogao prodati tu`ila{tvu. I da }e ve} na sljede}im izborima Hrvati opet, petnaesti put, glasati za njih
Zadrana slu`beno su proglasili osobama nepoznata boravi{ta, dodijelili im pravnog zastupnika koji se na ro~i{tu uop}e nije pojavio, na{li dvojicu gradskih ~inovnika koji su posvjedo~ili kako je pedeset osam Zadrana preko no}i netragom nestalo i kako su posljednji put vi|eni u le te}em ta nju ru iznad Novog Zelanda, njihovu zemlju prepisali na Grad i potom prodali tvrtki Jadran Invest. - Odli~na zemlja, vrhunska, ve} imamo neke Ruse koji su jako zagrijani. – uvjeravao Kalmeta kupce. - Klima je savr{ena, izmi{ljena za apartmane. Plus ima nafte. - Nema ih. Nestali – uvjerljivo }e gospo|a Lovrin. - Pojavila se bila na Vi{njiku neka sekta, da vam ne pri~am, neki hoh{tapler {to se predstavljao kao izvan ze ma ljac, gu ru as tral nog oslobo|enja kroz tantri~ki seks, i sve ih odveo na Novi Zeland. Samo jednog dana pokupili stvari, ostavili zemlju Gradu i oti{li na Novi Zeland. - Kakvi kreteni – nasmijao se kupac. - Koliko mora{ biti glup da nasjedne{ na takvu pri~u!? Gdje da potpi{em? Sve do tada, kako vidite, pri~a je upadljivo ista kao svugdje i uvijek. Sydneyska opera, Kineski zid, Aljaska ili Vi{njik, oduvijek je i odsvugdje bilo hoh{taplera i naivnih budala. Dok bi negdje drugdje, me|utim, pedeset osam gra|ana shvatilo da su prevareni, vje{ti bi trgovci ameri~kim saveznim dr`avama i zadarskim gradskim ~etvrtima odavno ve} u zemlju propali. Ne i u Hrvatskoj: kad je prevara otkrivena, Bonnie Lovrin i Clyde Kalmeta bili su u hrvatskoj Vladi! Clyde kao ministar prometa, a Bonnie ni manje ni vi{e nego – pravosu|a.

Bonnie i Clyde
- Ne znam – vrtio je {ef Jadran Investa u rukama kartu Aljaske, istrgnutu iz {kolskog atlasa i pe~atiranu `igom zadarskog Odsjeka za urbanizam. - Malo mi je s neruke. - Imamo mi i bli`e – spremno je usko~ila tajnica Grada Ana Lovrin. - Osamnaest tisu}a kvadrata na Vi{njiku. - A vlasnici?

Morate osjetiti sa`aljivu simpatiju prema budalama {to su, unato~ svakom historijskom iskustvu ove nesretne katastarske jedinice, i dalje potpuno uvjereni da }e ba{ njihova vlast trajati do kraja kenozoika, i da }e vje~no biti pod za{titom svoga ministarskog imuniteta. ^itavi svjetski geostrate{ki blokovi i diktatorski re`imi padali su im pred o~ima u pravilnim povijesnim intervalima, vlastiti im vojskovo|e, premijeri i predsjednici zavr{avali u zatvorima, a oni su i dalje bez ostatka sigurni da plan nema nijednu jedinu slabu to~ku, da ih nit ko do kra ja `ivo ta ne}e pi ta ti {to je bi lo s onom ze mljom, da se pedeset osam ljudi koje su proglasili nestalima nikad ne}e pojaviti, i da ne}e na svojoj zemlji primijetiti betonski kompleks sa dvjesto pedeset stanova. Puni su hrvatski, nizozemski i austrijski zatvori takvih na{ih lopova i prevaranata, do posljednjeg ~asa dirljivo samouvjerenih kako }e ba{ oni biti prvi u cjelokupnoj povijesti Hrvatske koje nitko ne}e uhvatiti, prvi koji nemaju nijednog neprijatelja u vlasti, nijednog ~inovnika kojemu su se ne~im nekako zamjerili i koji bi ih sutradan kao svjedok pokajnik mogao prodati tu`ila{tvu. I da }e ve} na sljede}im izborima Hrvati opet, petnaesti put, glasati za njih. Ne ka`em, ima – rekoh – takvih budala svugdje, vazda ih je bilo i bit }e, ali u razvijenijim kriminalisti~kim kulturama oni su za{ti}eni kao osobe trajno ograni~ene mogu}nosti rasu|ivanja. Ozbiljna dr`ava mora {tititi svoje budale. I sve koje oni izaberu.
Boris DE@ULOVI]

POMO] U KU]I NOVOSTI I PREPORUKE Estetska i funkcionalna uloga svjetla
Arterija protiv krvnih ugru{aka
U Velikoj Britaniji je predstavljena vje{ta~ka arterija, koja onemogu}uje za~epljenje i koja po izgledu podsje}a na {pa ge te. Do sa da se pri ugra|ivanju bajpasa koristila vena iz drugog dijela tijela ili vje{ta~ka, koja je dopu{tala stvaranje krvnih ugru{aka. Istra`iva~i isti~u kako je nova arterija ~vrsta, fleksibilna i otporna na zgru{avanje.

40

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Mo}ni saveznik svakog doma
Jaka centralna svjetlost nije dobra ni ako imate namje{taj od sjajnih materijala jer reflektuju svjetlost, pa ona djeluje jo{ ja~e
Rasvjeta u ku}i ima estetsku i funkcionalnu ulogu i doprinosi boljem izgledu doma}instva. U dnevnoj sobi postavite i lampe. Preporu~uje se da lampa za ~itanje bude iza vas, da usmjerena svjetlost pada na knjigu preko ramena, a ne u o~i. U ovoj prostoriji glavni izvor svjetlosti usmjeren je na sto, a to mo`e da bude luster ili vise}a svjetiljka, zavisno od veli~ine prostorije i od dimenzija stola. Po`eljno je da radna plo~a i sudopera budu dobro osvijetljene. To mo`ete da postignete postavljanjem nekoliko halogenih lampica ili neonki ispod gornjih elemenata. Prostoriju }ete vizuelno pove}ati ako izvore svjetlosti postavite na zidove i plafon. Prostorija }e izgledati manja ako u nju postavite lampe koje snop svjetlosti usmjeravaju prema podu, tako da plafon i zidovi ostaju u polumraku. Ako u prostoru dominira jako osvjetljenje, nije dobro da zidovi budu bijele boje ili sa sjajnim premazima. Jaka centralna svjetlost nije dobra ni ako imate namje{taj od sjajnih materijala jer reflektuju svjetlost, pa ona djeluje jo{ ja~e. Prostori s tamnim, mat-zidovima upijaju svjetlost, te je u tom slu~aju dobro koristiti ja~e sijalice ili ve}i broj rasvjetnih tijela. U ovakvom prostoru }e, pored centralnog osvjetljenja na plafonu, dobro do}i i svjetlost lampi, koje se postavljaju na ni`e sto~i}e ili na zidove.

Geni za dug i zdrav `ivot
U sklopu istra`ivanja u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika starijih od 100 godina, otkriveno je da su tri gena zaslu`na za dugovje~nost, tvrde ameri~ki nau~nici. Dva gena u~estvuju u stvaranju dobrog holesterola koji {titi od arterijske kalcifikacije. Tre}i gen preventivno djeluje na nastanak dijabetesa. Voditelji istra`ivanja vjeruju da sa svojim timom mogu razviti lijek, koji imitira funkcije navedenih gena i tako ljudima omogu}uje du`i i zdraviji `ivot.

Prevencija multiple skleroze
Ameri~ko-njema~ka ekipa nau~nika iz Dresdena i Harvarda je razvila vakcinu za prevenciju multiple skleroze. Ciljna grupa su djeca kod koje je pojavljivanje te bolesti izvjesno. Nau~nici su otkrili da manja koli~ina antigena vezanih uz antitijela mo`e deaktivirati uni{tenje imunolo{kih }elija. Vakcina bi se na tr`i{tu mogla pojaviti za 10-15 godina.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Zlatni nakit je in
Ako ne volite eksperimentirati modnim dodacima i te{ko vam je udovoljiti kada je nakit u pitanju, predla`emo da investirate u zlatni nakit. Zlato je uvijek moderno, izgleda odli~no i jako efektno te }e svaku va{u modnu kombinaciju u~initi posebnom i elegantnom. Kako se ove sezone nosi nakit, koji privla~i pa`nju, u modnim krugovima poznatiji pod nazivom statement nakit, prona|ite komade, koji }e odli~no izgledati neovisno {to }ete odjenuti. Male zlatne nau{nice savr{en su komad ukoliko tra`ite nakit koji mo`ete nositi svaki dan, kao i veliki prsten, koji je fenomenalan. Nakit koji savjetujemo za posebne prilike su narukvice, koje }e odli~no izgledati na crnu, crvenu i bijelu boju.

^okoladni kola~ sa kokosom
Potrebno:
120 g putera 60 g krupno isjeckane ~okolade malo cimeta ka{i~ica kafe u granulama 2 jajeta 250 g {e}era malo ekstrakta vanilije 60 g bra{na pola kvasca 180 g strugane gorke ~okolade 80 g kokosovog bra{na

Za kovr~e prvo kod frizerke
Kovr~ava kosa daje instant-glamur, {to je u sve~anom raspolo`enju veoma korisno. Me|utim, kako napraviti kovr~e koje ne}e izgledati staromodno?! Najbolje bi bilo za prvi put zakazati posjet frizerki i ta~no pratiti {to ona radi s va{om kosom, korak po korak, kako biste proces mogli ponoviti kod ku}e sami. Dok vam frizerka pravi frizuru, pitajte je koji je {ampon najbolji za va{ tip kose, koji regenerator i u~vr{}iva~. Ve}ina proizvo|a~a ima regenerator, koji se ne ispire, a koji poma`e kovr~anju ko se. Pje na je po se bno ko ri sna za kovr~anje tanke i rijetke kose. Ka da ko ris ti te uvi ja~e, ne moj te u~vr{}ivati kosu ~im ih skinete, nego tek kada kovr~e poprime le`eran oblik.

Priprema:
Na pari rastopite ~okoladu za kuhanje, puter, cimet i kafu. Skinite sa {tednjaka i malo rashladite. Ka{ikom ulupajte jaja sa {e}erom, a kada smjesa postane pjenasta, dodajte vanilin-{e}er. Bra{no i kvasac pomije{ajte sa razmu}enim jajima i {e}erom, pa mije{ajte dok ne dobije ~vrstu masu, a zatim dodajte rastopljenu ~okoladu i kokosovo bra{no. Pecite 25-30 minuta na 180 stepeni Celzijusa.

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
KompanijaHewlett-Packard je obezbijedilapopust za svojEnvy13,pa je takoovaj proizvodsadamogu}ekupiti po cijeni od 999 dolara, {to je smanjenje za cijelih 450 dolara. Ovom ponudom je obuhva}en Intel1.6GHzCore 2 Duo procesor(SL9300), 3GB sistemskememorije, ATI MobilityRadeon HD 4330 grafika sa 512MB posve}ene memorije, Beats zvuk, 250GB (5400o/min) harddiskdrive kao i eksterni SuperMulti 8X DVD+/-R/RW drive sa Doublelayerpodr{kom,a tu je i Windows 7 HomePremium64-bitnioperativnisistem. Mo`e se re}i da je Envy13 direktanodgovor na AppleovualuminijskuMacBook linijukoja se mo`esmjestitinegdjeizme|u 13’’ MacBook Pro i MacBook Air.

41

Eset Smart Security poznat je kao jedan od boljih softvera za detektovanje i blokiranje malwarea i {tetnih softvera. Prilikom testiranja Eset Smart Security je uspje{noblokirao 21 od 25 napada, {to je veoma dobar rezultat. Ono {to jo{ odlikuje Eset Smart Security 4.2 jeste i velika brzina rada, tako da bi se moglo re}i i da je njihov skener najbr`i u cjelokupnoj ponudi budu}i da je zauzeo fantasti~no drugo mjesto prilikom testiranja. Performansesistemaostajunetaknuteniti je njihova brzina rada ugro`ena uz instalirani Eset. Me|utim, Eset Smart Security pored velike brzine karakteri{e i nizak nivo sigurnosti tako da ne zaslu`uje preporuku i pored odli~ne brzine rada.

Eset Smart Security 4.2

Popust za Envy 13

Rje{enja budu}nosti

U dana{nje vrijeme vi{e nije dovoljno da antivirus softveri skeniraju fajlove na ra~unaru korisnika. Potrebno je da u pitanju budu moderna rje{enja koja }e stalno {tititi korisnika i govoriti mu da li je sigurno da klikne na link koji je `elio, da li je pop-up poruka koja se pojavljuje i koja tra`i da instalirate update softvera istinita, kao i da li da preuzme sadr`aj sa svoje omiljene dru{tvene mre`e jer je u pitanju legitimni alat ili djelo sajber kriminalaca koji `ele da ukradu li~ne informacije korisnika. Sve u svemu, za moderno surfanje internetom potrebno je allin-one internet sigurnosno rje{enje koje mo`e da identifikuje, blokira i o~isti ra~unar od malwarea.

Kompanija MSI jedva ~eka odr`avanje CES 2011 u toku kojeg }e predstaviti ne{to od svog hardvera koji }e po prvi put postati dostupan u toku odr`avanja ovog sajma potro{a~ke elektronike u Las Vegasu. Me|u proizvodima koji }e biti predstavljeni je i Wind U270, 12’’ laptop koji je baziran na novoj AMD-ovoj Brazos platformi. Model U270 te`ak je 1,3 kg, njegova debljina je ne{to ispod jednog in~a, a odlikuje ga i 1.6GHz Zacate akcelerisana procesna jedinica (E-350, ta~nije), do 4GB RAM-a, a tu je i 320/500GB hard drive, integrisana grafika (Radeon HD 6310 koja pru`a podr{ku za DirectX 11). Tu su i slot za SD karticu, D-Sub i HDMI izlazi kao i USB 3.0 port.

MSI Wind U270

LG-ev LW6500 Cinema™ 3D TV

Novi standardi o{trine prikaza
Na Sajmu potro{a~ke elektronike (CES 2011) u Las Vegasu, kompanija LG Electronics predstavit }e LW6500 Cinema™ 3D TV koji je dizajniran s ciljem da postavi nove standarde o{trine prikaza na 3D televizorima. Izuzetna 3D slika modela LW6500 zasnovana je na patentiranom Film-type Patterned Retarder (FPR) panelu, koji optimizira razdvajanje slika u stereo sliku. Slika se zatim filtrira kroz specijalno dizajniranenao~alekako bi pru`ila gledaocima zaista o{tre, jasne slike prikazane na ekranu. LG 3D tehnologija ne zahtijeva elektronske shutter nao~ale, a samim tim je i prikaz na LW6500 u potpunosti bez treperenja. Ova inovacija je potvr|ena Flicker Free certifikatom dodijeljenim od Intertek i TÜV, dvije najcjenjenije agencije za certifikaciju na svijetu. LG LW6500 je prvi 3D televizor koji posjeduje ovakav certifikat. LG LW6500 karakterizira prikaz

Specifikacije:

- 3D TV (Cinema™ 3D) - Smart TV - 3D Light Boost - Flicker-Free (Intertek / TÜV certification) - Blur-Free - LED Plus - Local Dimming - TruMotion 200Hz - Wide Viewing Angle - 2D to 3D conversion - Depth/Viewpoint Control - USB 2.0 - DLNA/WiFi/DVR ready - DivX Plus/HD - HDMI 1.4 - Smart Energy Saving moraju sinhronizirati sa televizorom, {to zna~i da gledaoci mogu posmatrati ekran iz bilo kog ugla. S obzirom na to da su daleko jeftinije od elektronskih shutter nao~ala, gledaoci mogu nabaviti nao~ale za cijelu porodicu. LW6500 tako|er posjeduje 3D Light Boost funkciju koja koristi tanak film koji pokriva ekran i time omogu}uje prikazivanje 3D slika uz maksimalno osvjetljenje. LW6500 objedinjuje sve prednosti Smart TV tehnologije, uklju~uju}i pristup LG aplikacijama i ogromnoj koli~ini vrhunskog sadr`aja preko HuluPlus, YouTubea i drugih internet-servisa.

slike koji ~ini 3D u`itak daleko manje zamaraju}im za o~i. Sa te`inom od samo 16 grama, 3D nao~ale ko-

je se isporu~uju sa ovim televizorom nemaju elektronskih dijelova i funkcioniraju bez baterija. Nao~ale se ne

Lista najopasnijih u 2010.

Mac OS X u vrhu
Usprkos op}em vjerovanju, Windowsinisubilinajopasniji operativni sistem za kori{tenjetokom2010. prema“listinajopasnijih“ koju objavljuje firmaTrendMicro, ve}Mac OS X. Iako kompanija nije iznijela puno razloga koji stoje iza ove odluke, isti~e se masivna sigurnosna zakrpa za Mac OS X od 644 MB izdana u aprilu pro{le godine, te op}enita Appleova sklonosti tajenju i dugi ciklusi izdavanja zakrpi koji pove}avaju rizik za krajnje korisnike. Nema informacija da li i kako su propusti iskori{teni za sigurnosnenapade, ali rastom popularnosti Mac OS X zasigurno postaje sve pri-

Kapacitet iz Lexara
Lexar predstavlja dvije ka pa ci te tne Class 10 SDXC memorijske kartice, posebno pogodne za upotrebu pri snimanju HD videa ili fotografija visoke rezolucije. Lexar Professional 133x SDXC kartice dolaze u kapacitetima od 64 i 128 GB s garantiranom minimalnom brzinom prijenosa podataka od 20 MB/s. Kompanija s ovim karticama cilja prvenstveno na profesionalce koji koris te mo der ne DSLR ure|aje i svakodnevno snimaju velike koli~ine HD videa i fotografija visoke rezolucije. Kartice u prodaju kre}u tokom prvog kvartala ove godine po preporu~enim cijenama od 399,99 (64 GB) i 699,99 dolara za model od 128 GB.

Napadi putem Officea
Microsoft je upozorio da je otkriven zlo}udni kod koji iskori{tava propust u Officeu, omogu}avaju}i zarazu ra~unara nakon {to korisnik samo ozna~i poruku elektronske po{te. Za propust je ve} izdana zakrpa u novembru, ali je tek sada uo~en zlo}udni kod koji ga poku{ava zloupotrijebiti. Propust je izuzetno opasan s obzirom na to da je za zarazu dovoljno da korisnik samo ozna~i poruku e-po{te sa zlo}udnim sadr`ajem koja se automatski prikazuje u Outlookovom prozoru za ~itanje. Stoga u Microsoftu nagla{avaju nu`nost instalacije ove zakrpe kako bi se sprije~ilo {irenje zaraze.

mamljivijom metom za pisce zlo}udnog softvera. Na Trend Microvoj listi se nalaze i najopasnije internetske stranice, hardver, socijalne mre`e, softver za internetskestranice, internetskiprotokoli, vr{ne domene, datote~ni formati, okru`enja za izvr{avanje, te infekcijski kanali.

42

FELJTON

srijeda, januar 2011. srijeda, 5. 5. maj 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Plavi {ljemovi, crna pijaca (8)

MANIPULACIJA
vodosnabdijevanjem
Otvaranje takozvanih UN-ovih plavih puteva u prolje}e 1994. godine, koje je na odre|eni broj mjeseci omogu}ilo ogroman dotok trgova~ke robe u grad preko aerodroma, pomoglo je konsolidiranju i {irenju ekonomskih pozicija sarajevskih poduzetnika s najboljim politi~kim vezama
Pi{e: Peter ANDREAS

Na sastanku Stranke demokratske akcije u februaru 1994. godine Alija Izetbegovi} je jasno stavio do znanja da }e lojalnost i poslu{nost prema SDA imati prednost nad kompetetno{}u i kvalifikacijama. Funkcioneri u ministarstvima i dr`avnim kompanijama koji nisu bili ~lanovi stranke bivali su istiskivani i zamjenjivani strana~kim miljenicima. Ovako to obja{njava jedan vi{i zvani~nik bosanske vlade, koji je najuren za vrijeme rata: „Rije{ili su se svakog ko im nije bio poslu{an. Umjesto da organiziraju narod, oni su se nadali pomo}i iz inostranstva.“ Otvaranje takozvanih UN-ovih plavih puteva u prolje}e 1994. godine, koje je na odre|eni broj mjeseci omogu}ilo ogroman dotok trgova~ke robe u grad preko aerodroma, pomoglo je konsolidiranju i {irenju ekonomskih pozicija sarajevskih poduzetnika s najboljim poli-

ti~kim vezama. Cijene su pale, a ponuda se pove}ala, {to je donijelo prijeko potrebno olak{anje stanovni{tvu. Ali, {a~ica trgovaca pod za{titom SDA izvukla je najve}u ekonomsku korist. Mali nezavisni konkurenti su u sve ve}oj mjeri gurani ustranu.

Hrasni~ki komandant
Prema rije~ima jednog biv{eg zvani~nika bosanske vlade, nova sarajevska elita je „koristila vojne jedinice stacionirane na Dobrinji i u Hrasnici da blokira robu koju su u grad dovozili mali privatni poduzetnici koji nisu u`ivali politi~ku za{titu“ On, . konkretno, navodi da je „komandant Hrasni~ke brigade bosanske armije Fikret Prevljak godinama prije rata bio blizak s Bakirom Alispahi}em. Prevljak je, uz o~ito odo bre nje na dre|enih, nametnuo cestarinu od 500 njema~kih maraka mnogim kamionima koji su zujali Igmanskom cestom, koja se spajala s plavim putem koji je vodio

Ova knjiga govori o nametanju, odr`avanju i prekidanju opsade Sarajeva i o periodu nakon opsade. Ne fokusiram se na slu~aj Sarajeva samo zbog toga {to se radi o naro~ito fascinantnoj i va`noj historijskoj pri~i. Opsada je mo}an objektiv, kroz koji se mo`e detaljno promatrati odnos izme|u materijalnih i performativnih aspekata konflikta, me|unarodne intervencije i postratne obnove. Na izuzetno sku~enom geografskom prostoru, oko kojeg se vode `estoki sporovi, opsada predstavlja upe~atljivu ilustraciju me|uovisnosti podzemnog i nadzemnog svijeta, zvani~nog i nezvani~nog, pozornice i zakulisnog prostora, u oru`anim konfliktima i vanjskim intervencijama. U naj{irem smislu, ovo je knjiga o dinamici ratne ekonomije, pristupu medijskih i humanitarnih radniu grad.“ On, tako|er, tvrdi da je Prevljak „koristio svoje ljude za plja~kanje kamiona koji su vukli robu poduzetnika koji nisu bili pod Izetbegovi}evom za{titom. Stekav{i politi~ku i ekonomsku mo} zahvaljuju}i opsadnim uvjetima, nova sarajevska elita

ka zonama sukoba te o politi~kim reperkusijama napisana kroz pri~u o Sarajevu. Preciznije re~eno, pitanja preusmjeravanja humanitarne pomo}i, kr{enja embarga, trgovanja s neprijateljem, ratnog profiterstva i paravojnih jedinica se, u slu~aju Sarajeva, presijecaju i kristaliziraju. U koncentriranoj formi, opsada rasvjetljava va`ne elemente politi~ke ekonomije savremenih konflikta i dileme, protivrje~nosti i neplanirane posljedice humanitarnog djelovanja. Ovako je ukratko opisao knjigu „Plavi {ljemovi, crna pijaca“ autor Peter Andreas, profesor politi~kih nauka i internacionalnih studija na univerzitetu Brown (SAD). Oslobo|enje }e prenijeti nekoliko poglavlja ove knjige, ~iji }e prevod u januaru objaviti sarajevska izdava~ka ku}a Rabic. vilo trajno naslije|e, koje je potrajalo dugo nakon prekida opsade. Neke od dinamika opsade u opsadi `ivo ilustriraju nastojanja da se pove}aju o~ajni~ki potrebne zalihe vode za stanovnike Sarajeva, a koja su nailazila na frustracije i odugovla~enja. Ni-

u nas ta ja nju aku mu li ra la je zna~ajan „po~etni kapital“ za budu}e poslovne poduhvate i bit }e u najboljem polo`aju za iskori{tavanje procesa postratne obnove. Opsadno okru`enje tako je omogu}ilo radikalnu rekonfiguraciju strukture dru{tvene mo}i u gradu, {to je osta-

Razglednice iz Turske, Saudijske Arabije i UAE (3)

Veli~anstvena Kaba
Odmah uz harem, iza dijela gdje se nalaze Safa i Merva, bili smo pored jedne manje zgrade koja sada slu`i kao biblioteka, a za koju ka`u da se pretpostavlja da se na tom mjestu nalazila ku}a u kojoj je ro|en Muhammed a.s.
Pi{e: Damir [I[I]

Kaba djeluje veli~anstveno, {to i prili~i najsvetijem mjestu za muslimane, a oko nje veliki broj ljudi. Od }o{ka gdje se nalazi Crni kamen po~eli smo s tavafom, koji je prvi u nizu obreda koji su vezani za umru. U vjerskom obredu umre Kaba se obilazi sedam krugova. S obzirom da je bila velika gu`va, vrijeme je brzo prolazilo, pa je nastupila i jacija (dnevni peti namaz). Obi{li smo jo{ jedan krug oko Kabe, a nakon zavr{etka namaza dovr{ili smo tavaf, potom klanjali dva rekata namaza iza dijela gdje se nalaze stope Ibrahima a.s. Put nas je dalje vodio do brdo Safa, koje se nalazi u haremu, i po~eli smo drugi dio obreda zvani „saj“ izme|u dva brda, Safe i Merve. Po zavr{etku ovog dijela obreda (sedam puta hodanje izme|u Safe i Merve) iza{li smo iz harema Kabe i oti{li do prve berbernice. Obrijali smo kosu sa glave kao zavr{ni ~in umre i time stekli uslove da skinemo ihrame i obu~emo svoju odje}u. Odatle smo taksijem do{li u grad (stambeni dio), gdje smo se opet na-

{li s Muhamedom, koji nas je dopratio do stana. Obukli smo svoju odje}u, ve~erali i umorni, ali zadovoljni po{li na spavanje.

Zemzem voda
S obzirom da smo u me|uvremenu dobili informaciju da nam je sastanak u Islamskoj banci za razvoj u D`edi zakazan za sljede}i dan, vrijeme smo iskoristili da upoznamo Meku. Na putu od mjesta gdje smo bili smje{teni do harema Kabe smo prolazili pored Brda svjetlosti, na kome se nalazi poznata pe}ina Hira, u kojoj je po~ela objava Kur’ana Muhammedu a.s. Mi se nismo penjali na ovo brdo, ali se izdaleka da primijetiti najvi{i sagra|eni sat na svijetu, koji se nalazi odmah uz harem Kabe, uzdignut nad novoizgra|enim hotelom. Taksi nas je dovezao u blizini Kabe, a odmah uz harem, iza dijela gdje se nalaze Safa i Merva, bili smo pored jedne manje zgrade koja sada slu`i kao biblioteka, a za koju ka`u da se pretpostavlja da se na tom mjestu nalazila ku}a u kojoj je ro|en Muhammed a.s.

Sat u Meki viso~iji i od Big Bena

Potom smo oti{li sa jedne od strana harema gdje se nalazi veliki broj kranova i izvode se radovi za pro{irenje harema, jer je iz godine u godinu sve ve}a gu`va prilikom posjete ovom svetom mjestu. Imali smo priliku vidjeti i jumbo plakate na kojima je istaknut budu}i izgled harema i okolice nakon zavr{etka radova. Ostatak dana smo proveli uz samu Kabu, piju}i Zem Zem vodu i upoznavaju}i ljude iz cijelog svijeta. Nave~er smo oti{li do stana, gdje smo se odmarali i pripremali za sutra{nji sastanak u Islamskoj banci za razvoj. U nedjelju ujutro po nas je do{ao automobil i odveo nas do Islamske banke za razvoj u D`edi, gdje nas je primio Mohamed Ahmed Salem, s kojim smo razgovarali oko na{eg projekta opremanja ambulante za prihvatni centar Duje koji djeluje pri na{oj organizaciji. On je ve} bio upoznat s na{im projektom, pa je razgovor protekao u srda~nom tonu. Od njega smo dobili sugestije vezane za projekt te savjete {ta da uradimo kako bi se ubrzao proces njegovog odobravanja i realizacija s jo{ nekim projektima u BiH

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

FELJTON
cuje u postoje}i vodovodni sistem. Uz podr{ku filantropa Georga Sorosa i Me|unarodnog komiteta spasa, Cuny i njegove kolege uspjeli su transportnim avionima C-130 u Sarajevo dostaviti dva sistema za hitni tretman vode. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno savladati izuzetne tehni~ke, logisti~ke i politi~ke prepreke - kao {to je provla~enje masivnih, ~eli~nim plo~ama okovanih modula kraj srpskog oficira za vezu na sarajevskom aerodromu. Na deklaraciji, koju su srpske vlasti morale unaprijed odobriti, pisalo je samo „filteri za vodu“. Brian Stears, humanitarni radnik koji je bio specijalista za provla~enje raznih stvari kraj srpskih aerodromskih vlasti - {to je ponekad zahtijevalo da ih nadma{i u pi}u obja{njava kako je to i{lo: Srbi nisu imali pojma o ~emu se radi - valjda su kontali da je to nekakva spravica - pa su samo potpisali. A onda su sletjeli avioni, a u njima ogromni jebeni rezervoari, jedan zauzima ~itav avion, a Srbi }e: „[ta je ovo, koju vra`ju mater?“ Ali, odobrenje je ve} bilo stiglo odozgo, a ovi tipovi na aerodromu nisu se htjeli suprotstavljati pretpostavljenima, pa smo ih lijepo utovarili i uvezli u grad prije nego {to je bilo ko stigao bilo {ta re}i.
(Sutra: Ni Soros nije pomogao)

43

1066.

NA DANA[NJI DAN

Umro Eduard Ispovjednik, anglosaksonski kralj od 1042, po kojem su nazvani anglosaksonski pravni obi~aji, kodifikovani poslije njegove smrti.

francuska kraljica ita janskog je Katari Me ce 1589.jaUmrlanajedesmrtidi~i, k}erkarijaligoIIspodarapoFirirenkla Lorenca II, ko je posli mu`a An od 1560. vlada la Francuskom kao regentkinja. Uz podr{ku pape Grgura XIII 1572. organizovala pokolj protestanata, Vartolomejsku no}. [ah i kao princ mogul od 1628. do ga je zba1592.Ro|enski carD`ehan,nipoznat1658, kadMaHaram, cio sin Aurangzeb. Sagradio ~uve mauzolej Tad` hal za caricu Mumtaz Mahal, u kojem ej i on sahranjen 1666. Prijestonicu 1648. premjestio iz Agre u Delhi. Vilhelm K. Rentgen U gujev iza Novine bske, ski in ti list u mlji, slu`be 1834.neKraformacuvniure{le{tampanserzeje Daprvidosrp-no glasilo kne`evi Srbije. Prvi dnik bio Dimitri vi vi},

je bilo nikakvo iznena|enje {to su srpske vlasti (koje su kontrolirale najva`nije predratne izvore vode u gradu) drasti~no preprije~ile pristup vodi. Me|utim, iznena|enje predstavlja ~injenica da je pristup vodi ote`avan i iznutra. Ni{ta tako sna`no ne simbolizira bijedu u kojoj je grad `ivio kao slike iscrpljenih Sarajlija koji vuku plasti~ne kanistere vode, prkose}i srpskoj snajperskoj vatri i minobaca~kim napadima. Stotine stanovnika grada poginuli su ili bili ranjeni u beskrajnoj potrazi za vodom. Na}i vodu, do~ekati red, odnijeti je porodici - to je ~inilo svakodnevnu rutinu mnogih stanovnika gra da i glo bal nu pu bli ku snabdijevalo stalnim dokazima, visoke vidljivosti, da je ci vil no sta no vni{ tvo `rtva srpske agresije. Sarajevo je imalo {a~icu izvora pitke vo-

de koje nisu kontrolirale opsadne snage. Pivara u centru imala je svoje dubinske izvore, iz kojih je voda cisternama dopremana u druge dijelove grada. Iskopani su i drugi javni izvo ri, na ko ji ma su ugra|ene slavine, gdje bi ljudi satima ~ekali u redu da napune kanistere.

1916.

1895. Njema~ki fizi~ar Vilhelm Konrad Rentgen objavio da je proosniva~ Novina serbskih u Be~u. na{ao x-zrake, Pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo kasnije nazvane italijanski brod Brindizi s ju`noslovenskim iselpo njemu. jenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD-a koji su krenuli da
pomognu Srbiji i Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu. Poginulo 390 ljudi, 102 spasena.

Osno ma~ka ja, kasni na na Naci listi~ka. Na vlast {la 1919.derzvavanaHiNjeonal-socirajadni~ka partima~ke.doje 1933, a njen li Adolf tler postao kancelar Nje linu po~eo us predvo|en ko ti~kom zacijom Sa Spar Ro1919.U BerKarorganiLibknetanakvez ~elu.taka, smuniszom Luksemburg i lom htom na sa zne Vajo posta Neli Tejlor guver u is 1925.Guverlaner ameri~keRos,veprvadr`avenerkamingtoriji SAD-a. osnovu ra s nacis Nje 1942.Nagom svjetspokorzuramabugarpaciti~komti~ke-ka ma~kom, Prvi pus ske fa{is voj ske po~eo, u Dru skom tu, oku ju jugoisto Srbije. ku u Mos SSSR-a, Bu ske, ^eho Ma|arske, Poljske i Rumu 1949.Nakusastanslova~ke,kvi,tavladeuzajamnu ekogar- nije donijele odlu o stvaranju Savje za nomsku pomo}, SEV, radi organizacije i uskla|ivanja dugoro~nog razvoja zemalja-~lanica. Iste godine SEV-u pristupila Albanija, a 1950. Isto~na Njema~ka. Savjet rasformiran 1991.

„Filteri za vodu“
Fred Cuny, uva`eni ameri~ki ek spert za po mo} u slu~ajevima katastrofa, pokre nuo je 1993. go di ne odva`an i ambiciozan projekt za uspostavu sistema za hitni tretman vode u Sarajevu. Da je proradio u punom kapacitetu, sistem bi, makar jedan dio dana, snabdijevao teku}om vodom ve}inu gradskog stanovni{tva. Ideja se sastojala u tome da se filtrira voda iz rijeke Miljacke, koja proti~e kroz grad, i da se uba-

Zulfikar Ali Buto

1964. 1969. 1976. 1991.

Predstavnici Udru`enja gra|ana - humanitarne organizacije Me|unarodni forum solidarnosti Emmaus iz DobojIstoka boravili su krajem novembra i po~etkom decembra u vi{ednevnoj radnoj posjeti Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji s ciljem uspostavljanja saradnje s institucijama koje su spremne podr`ati aktivnosti koje realizira ova organizacija iz BiH, prije svega za podr{ku socijalnim kategorijama i ranjivim grupama u kolektivnom centru Duje u Klokotnici. Na{ saradnik Damir [i{i} prenosi impresije sa ovog zanimljivog putovanja, koje je rezultiralo uspostavom brojnih odnosa s ovom organizacijom. u narednih {est mjeseci. Nakon toga smo imali susrete s Mo ne irom Al-Ho sa ri jem i Ahmed Bin Rabaom, s kojima smo raz go va ra li oko mo gu}nosti doniranja dijela kurbanskog mesa s kojim raspola`e ova banka na{em centru, odnosno {ti}enicima koji borave u njemu. Dobili smo uvjeravanja da su oni spremni udovoljiti na{im zahtjevi ma, ali su nam da li odre|ene smjernice i savjete kako se mo`e do}i do realizacije ovog projekta. zadr`ali sve do ve~ere. Ostatak no}i smo proveli gledaju}i televiziju, a saudijski kanali obiluju vjerskim programima, filmovima i sportom. Naredna dva dana u Meki iskoristili smo za bolje upozna va nje gra da. Upo zna li smo Nermina iz Kalesije, koji je u ovom gradu na postdiplomskom studiju. On nam je pomogao oko kupovine po klo na za na {e u BiH i odveo do novosagra|ene fabrike gdje se pakuje kod muslimana vrlo poznata Zem Zem voda. Oti{li smo i do trgo vi ne gdje se pro da je svje`e cije|eno ljekovito ulje od ~urokota. Ponovo smo obi{li haremu oko Kabe, obilazili novoizgra|ene dijelove d`amije. Poseban do`ivljaj je bio bo ra vak na naj vi {em spratu harema, tzv. balkonu, sa koga se vidi Kaba i sve

Put u D`edu
Susreli smo se i s Huseinom @ivaljem, koji je zaposlen u ovoj banci, s kojim smo ru~ali. Jo{ neko vrijeme smo boravili u D`edi, odakle nas je voza~ vratio u Meku. U stan smo stigli relativno kasno, jer smo se u D`edi

ono {to se de{ava oko nje. Tako je zavr{en na{ boravak u svetom gradu Meki, a ve} sljede}eg dana ~ekala nas je ponovo D`eda. Na putu prema D`edi pro{li smo pored mjesta koje se zove Mina, a na kome had`ije bacaju kamen~i}e prilikom obre da had`a. Mjes to je ure|eno i znatno sigurnije u odnosu na neka ranija vremena, kada je gotovo svake godine nemali broj had`ija zbog velikih gu`vi gubio `ivote. Po dolasku u D`edu sastali smo se s jednim ~lanom privredne komore Saudijske Arabije, koji je zainteresiran za poslovnu saradnju izme|u BiH i Saudijske Arabije. Spomenuo je mogu}nost investiranja u BiH te dolazak u januaru s grupom kolega biznismena u BiH. Tom prilikom }e posjetiti i na{ prihvatni cen tar te sa gle da ti mo gu}nosti pomo}i centru kao i drugim aktivnostima koje realizira na{a organizacija oko pomo}i `rtvama trgovine ljudima, seksualnog iskori{tavanja djece, povratni~koj populaciji... Ve~erali smo u restoranu na obali mora, a na{a nova destinacija je Medina.
(Sutra: D`amija s dvije kible)

1993. 1996.roristi~kihosumnji~enIzraelu ugakojizama sulapogisaIn`enjer, kao or ni tor ta sa moubila~kih te napada u nule desetine jevrejskih civila. Poginuo po{to je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon. si vukla poslje ni Ministar odbrane iz ^e~eni privremeno 1997.Ruprojativpoislamskihje,rodnjetajeuditojceokon~av{istva vojnu kampanju te ris republici. grad ma obja vio ke prema ko je 2.000 ljudi 1999.Beopodatski Fond zaKohujimanitarno pravo nasil-no izgubilo `ivot tokom 1998. na sovu. Ne hirurg Njujorka, op da je ta izvr{io ope ci moz sa po strane, 2001.tu`biurovra}enaizramujedozvoga zatu`engre{nedva puoslobo|en op i la rad. vre sa ubi napa ma Pales u Tel vu nule {e 2003.U istotincamenimAvimopogila~kim22 osodibe, vidva od 100 povrije|eno. U 85. godi umro Ma ti, naj ni umjetni po je 2003.kinepoputolarnifijihji.filmskihsimo \iroka ujedansliodratnoj italijanskoj ma gra

1928. Ro|en Zulfikar Ali Buto, predsjednik Pakistana. Od Tokom posjete Svetoj zemlji papa Pavle VI avgusta 1973. sastao se u Jerusalemu s patrijarhom Atinagobio predsjednik rom I. Prvi susret poglavara dvije crkve od 15. vijeka i prva vlade koja je priposjeta rimokatoli~kog poglavara Svetoj zemlji. znala nezaviSSSR lansirao vasionski brod Veneru 5 u snost Bangladepravcu Venere, a pet dana potom i Veneru 6, {a. U julu 1977. koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja. vojnim pu~em U Kambod`i u vrijeme re`ima Crvenih Kmera ga zbacio geneprogla{en novi ustav kojim je naziv zemlje proral Mohamed Zimijenjen u Demokratska Kampu}ija. ja ul Hak, u marUmro srpski pisac Vasko Popa, najprevo|eniji tu 1978. osu|en srpski pjesnik u drugoj polovini 20. vijeka. Nana smrt pod opzivan jezi~kim ~udotvorcem i posljednjim velikim originalnim tu`bom da je napjesnikom. redio ubistva Tanker “Braer“ ispustio 85.000 tona sirove politi~kih protinafte pored obala Velike Britanije. vnika, obje{en u U Gazi ubijen palestinski terorista Jahja Aja{ aprilu 1979.

Huan Karlos I

2004. 2006.
had`iluka.

1938. Ro|en {panski kralj Huan Karlos I. Poslije smrti diktaVlasti u Kini naredile da oko 10.000 civetki, tora Fransiska `ivotinja sli~nih ma~kama, na buvljim pijacama Franka 1975. u ju`noj provinciji Gvandong ubiju po{to su geneti~ki testovi pokazali da su one mogu}i prenosioci smrtonosnog virusa imao presudnu SARS. ulogu u uspostavljanju demoU muslimanskom svetom gradu Meki poginulo najmanje 76 osoba, a 62 su povrije|ene, ka- kratskog poretka u [paniji. da se jedna ~etvorospratnica sru{ila tokom tradicionalnog

44

SPORT

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Saga o transferu bh. reprezentativca napokon gotova

Edin D`eko u ~etvrtak

potpisuje za City
Klubovi dogovorili transfer, ~ija vrijednost se procjenjuje na oko 30 miliona eura • Na{ internacionalac ugovor sa Cityem potpisa}e u trajanju od pet godina, a sedmi~no bi mogao zara|ivati preko 100.000 funti • Debi 15. januara
Jasmin LIGATA

N

apokon je i saga o transferu bh. reprezentativca Edina D`eke gotova. Naime, na{ internacionalac od ~etvrtka, kada bi trebao potpisati ugovor, i zvani~no }e postati novi igra~ Manchester Citya, koji je dogovorio sve uslove Edinovog prelaska sa Wolfsburgom. “Slobodno napi{ite. Istina je, City i Wolfsburg su se dogovorili oko uslova prelaska Edina D`eke iz Njema~ke u Englesku“ rekao nam je D`ekin menad`er , Irfan Red`epagi}, koji }e danas, kao specijalni gost Citya, posmatrati me~ na Emiratesu protiv Arsenala.

I Edin ~eka potpis
Priznao nam je i to kako je stalno na vezi sa D`ekom, koji se trenutno nalazi u Marbelli, gdje se Wolfsburg sprema za nastavak sezone. “Sada nam samopreostaje da dogovorimo uslove pod kojima }e Edin igrati za City, ali mislim da }e to bitinajmanjiproblem, jer smo ve} ranijerekli{ta `elimo.”

RED@EPAGI] D`eko je trenutno u [paniji i odmara se u svojoj sobi. Nije trenirao zbog malaksalosti, s obzirom na to da je na pripreme otputovao malo prehla|en. U narednih dan-dva izvadi}emo vizu i sakupiti dokumente i onda se uputiti u Manchester na finalizaciju dogovora

Edin D`eko nije bio previ{e raspolo`en za razgovor, tek nam je poslao SMS u kojem je napisao da }e dati izjavu za medije onog trenutka kada i zvani~no potpi{e ugovor sa gra|anima. “Kad zavr{im posao, bi}e izjava. Trenutno ~ekam vizu“ napisao nam je bh. , reprezentativac, ~ime nam je samo potvrdio odlazak u Englesku, dodaju}i kako je zadovoljan ~injenicom da karijeru nastavlja u Manchesteru. Prema procjenama engleskih medija, na{ napada~ bi na Eastlandsu mogao zara|ivati vi{e od 100.000 funti sedmi~no, a ugovor bi trebao biti potpisan u trajanju od pet godina. “D`eko je trenutno u [paniji i odmara se u svojoj sobi. Nije trenirao zbog malaksalosti, s obzirom na to da je na pripreme otputovao malo prehla|en. U narednih dan-dva izvadi}emo vizu i sakupiti dokumente i onda se uputiti u Manchester na finalizaciju dogovora“ , priznao nam je Red`epagi}, koji }e zajedno sa D`ekom u}i u istoriju Bundeslige, ali i BiH. Naime, D`ekin transfer iz Wolfsburga u Manchester City najve}i je ikada u Njema~koj, a daleko je najve}i od svih bh. igra~a koji su ikada igrali u inostranstvu, ra~unaju}i i prelazak Elvira Balji}a u Real Madrid. Tako|er, D`ekin transfer najve}i je ukoluko se u obzir uzmu i svi igra~i iz regije, ra~unaju}i Vidi}a, Modri}a, Eduarda... Ina~e, saga oko transfera bh. reprezentativca na Otok trajala je nekoliko mjeseci, a da bi D`eko mogao zavr{iti u Cityu nagovijestio je trener Wolfsburga Steve McClaren, koji je prije nekoliko dana po prvi put progovorio o tome kako }e vukovi izgledati bez svog kapitena u nastavku sezone. Tako|er, McClaren je tada dodao i to kako Manchester ne treba `aliti da potro{i koju funtu vi{e na D`eku, s obzirom na to da ga on smatra idealnim igra~em za City. “D`eko i Tevez }e biti najmo}niji par Premiershipa“ tvrdi McClaren, te upo, zorava kolegu Mancinija kako treba raditi sa D`ekom.

EDIN D@EKO Edin D`eko nije bio previ{e raspolo`en za razgovor, tek nam je poslao SMS u kojem je napisao da }e dati izjavu za medije onog trenutka kada i zvani~no potpi{e ugovor sa gra|anima. “Kad zavr{im posao, bi}e izjava. Trenutno ~ekam vizu“, napisao nam je bh. reprezentativac, ~ime nam je samo potvrdio odlazak u Englesku, dodaju}i kako je zadovoljan ~injenicom da karijeru nastavlja u Manchesteru

“D`eko je u stanju posti}i gol iz svih pozicija. Podjednako je dobar glavom, desnom i lijevom nogom. Sna`an je u duelima i ima dobru tehniku, te osje}aj za gol. To je ono {to Cityu treba i D`eko je odli~na kupovina za njih“ smatra En, glez na klupi Wolfsburga. “@elim mu sve najbolje u Cityu i nadamo se da }e uspjeti ispuniti svoj san i sav potencijal koji posjeduje.”

Rekorder Wolfsburga
D`eko je, podsjetimo, rekorder Wolfsburga po broju datih golova u istoriji ovog kluba. Na{ reprezentativac je u 142 odigrane utakmice za njema~ki tim postigao 84 pogotka, a protekle sezone bio je i prvi topnik Bundeslige sa 22 postignuta gola. Godinu prije toga, kada je Wolfsburg osvojio naslov prvaka Njema~ke D`eko je bio drugi strijelac lige, sa 26 postignutih pogodaka, a u prvoj sezoni u dresu Wolfsburga, u osam navrata je tresao protivni~ke mre`e, uprkos tome {to nije ~esto igrao. Sada, u Manchesteru ga o~ekuje borba za mjesto sa Carlosom Tevezom i Marijom Balottelijem, s obzirom na to da }e se gra|ani vjerovatno rije{iti Emmanuela Adebayora, za kojeg je zainteresovan Real, te Roque Santa Cruza, koji bi karijeru mogao nastaviti u Laziju. D`eko bi debi, ukoliko uspje{no pro|e ljekarski pregled u {to ne sumnjamo, mogao imati 15. januara kada Manchester City igra doma}i me~ protiv Wolverhamptona.

Edin D`eko
Edin D`eko je karijeru zapo~eo u @eljezni~aru, u kojem je od 2003. do 2005. godine odigrao 40 utakmica i postigao pet golova. Od 2006. do 2007. godine igrao je u Teplicama iz ^e{ke, a u 43 utakmice je 16 puta bio strijelac. U me|uvremenu je igrao kao posu|eni fudbaler u Ústí nad Labemu, gdje je {est puta bio strijelac u 15 me~eva. U sezoni 2007/2008. potpisao je ugovor sa Wolfsburgom, u ~ijem je dresu odigrao 111 utakmica i postigao 66 golova. U nacionalnom dresu BiH je odigrao 31 utakmicu u kojima je 17 puta tresao protivni~ke mre`e.

Mancini: Dogovorili smo D`eku!
Engleski mediji, ta~nije BBC prenosi izjavu menad`era Citya Roberta Mancinija koji je potvrdio kako su se klubovi dogovorili oko obe{te}enja. “Sa Wolfsburgom smo dogovorili uslove obe{te}enja za D`eku. Me|utim, sada imamo va`nu utakmicu protiv Arsenala i o njemu }emo pri~ati nakon toga. Zadovoljni smo, jer smo dobili odli~nog igra~a, kojeg je `eljelo pola Evrope“ izjava je Mancinija, kojom je potvrdio ku, povinu bh. napada~a. Edin D`eko napokon napu{ta Wolfsburg i odlazi u Manchester City

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Nakon odlaska Adila Ramia

45

U @elji slave transfer Edina D`eke, ali...

Spahi} bi mogao u Lille
Adil Rami, francuski odbrambeni fudbaler i dosada{nji gra~ Lillea, potpisao je ugovor sa {panskom Valencijom, kojoj }e se priklju~iti na ljeto ove godine, a u Lilleu su ve} krenuli u potragu za njegovim nasljednikom. Prema pisanju pojedinih francuskih medija, kao mogu}a odbrambena ljetna poja~anja ovog kluba spominju se ~etiri imena, me|u kojima je i kapiten bh. reprezentacije koji nosi dres Montpelliera Emir Spahi}. Pored Spahi}a, na listi onih koji su zanimljivi Lilleu nalazi se meksikanski reprezentativac i igra~ Alkmaara Hector Moreno, Milan Bi{evac (Valenciennes), te crnogorski reprezentativac i igra~ moskovskog Lokomotiva Marko Ba{a.

Amar Osim: Uzda se u uigranost ekipe

Amar Osim ne}e
dovoditi poja~anja
Imamo to {to imamo. Dovodimo igra~e u okviru bud`eta i sa tim novcem ne mo`emo dovesti boljeg igra~a od ovih koje trenutno imamo, ka`e @eljin menad`er Amar Osim • Pripreme za prolje}e startaju 19. januara
Koga }e @eljezni~ar dovesti od D`ekinog transfera, upitali smo menad`era kluba Amara Osima, aludiraju}i na to kako }e tim sa Grbavice, transferom Edina D`eke iz Wolfsburga u Manchester City, na ime mehanizma solidarnosti dobiti oko milion eura. “Ne}emo nikoga dovesti. [to bismo?” re~e nam odmor, ni menad`er tima sa Grbavice, te objasni... “Poja~anje vrijedi oko 100.000 eura godi{nje, a mi nemamo tih novaca. Uostalom, ko bi nam to bio poja~anje iz ove lige? Dobar igra~ je D`akmi}, ali je on oti{ao u Ju`nu Koreju, dobar je i Raspudi}, ali on je igra~ Borca, kao i Trivunovi}. Dobar bi nam bio i Alen [koro, ali je on u Meksiku“ pri~a Osim, koji }e , se osloniti na uigranost ekipe. “Imamo to {to imamo. Dovodimo igra~e u okviru bud`eta i sa tim novcem ne mo`emo dovesti boljeg igra~a od ovih koje trenutno imamo. Na{a procjena je da bismo vi{e izgubili nego dobili kada bismo doveli novog igra~a, s obzirom na to da bi mu trebalo vremena da se adaptira i uigra sa ekipom.” Osima smo upitali i o mogu}em odlasku napada~a Damira Rov~anina, koji nezadovoljan minuta`om tra`i raskid ugovora. “Rov~anin ne mo`e tek tako oti}i jer je nezadovoljan. Redovno ga pla}amo i ima obaveze prema nama. Poku{a}emo iskoristiti ~injenicu da mu je do isteka ugovora ostalo jo{ {est mjeseci i prodati ga, a on bi se trebao malo vi{e truditi da se nametne“ ka`e , Osim i dodaje kako je @eljo u ranijim periodima i bio na niskim granama, jer se nije vodilo ra~una o igra~ima. Ina~e, za sada je u @eljezni~ar do{ao tek Nermin Jamak, koji }e, ~ini se, biti i jedino poja~anje, ako je vjerovati Osimovim rije~ima, dok su klub napustili Haris Be{lija i Anatolij Kolobov. Plavi pripreme po~inju 19. januara, a sedam dana poslije putuju u Pulu, gdje }e se zadr`ati desetak dana, nakon ~ega slijedi povratak u Sarajevo, a onda ponovni odlazak u Me|ugorje. Vrijeme do po~etka priprema Amar Osim }e iskoristiti za razgovore sa [ehi}em, Svrakom, Stani}em, Popovi}em, ]ulumom i Radovanovi}em oko produ`enja vjernosti klubu, s obzirom na to da im ugovori isti~u na ljeto.
J. LIGATA

Protiv Napolija krenuti u pobjedni~ki niz: Diego Milito

Milito impresioniran novim trenerom
Napada~ evropskog prvaka Intera Diego Milito istakao je kako je impresioniran onime {to je dosad vidio od novog trenera Leonarda, koji je pro{li mjesec zamijenio neuspje{nog [panca Rafaela Beniteza. “Leonardo je na mene ostavio sna`an dojam. Dosad sam ga znao samo kao trenera Milana, ali sada me uspio jako impresionirati. Sjajna je osoba koja igra~ima {alje jasnu poruku. Ekipa }e slijediti njegove upute i nadamo se da }emo ispuniti ciljeve koje smo sebi zadali. Ve} protiv Napolija `elimo krenuti u pobjedni~ki niz“, rekao je argentinski fudbaler Milito.

Werder doveo Sarajliju

Denni Avdi} potpisao do 2014.
Kao zamjena za PortugalcaHuguAlmeiduWerder je u svojeredovedoveo [ve|anina bh. korijenaDennijaAvdi}a, s kojim je potpisao ugovor do 2014. 22-godi{nji Avdi} ve} se priklju~io pripremama Werdera u turskom Beleku, a ovog napada~a novinarima je predstavio menad`er kluba Klaus Allofs. “Vrlo smo zadovoljni{to smo uspjeli dovesti Dennija. On je pravi centarfor. Mo`e zadr`ati dugo loptu, jak je u zraku, ima nos za gol, a dobar je i u odbrambenimzadacima“ istakao je Allofs. , Ina~e, Avdi} je u [vedskoj bio me|u najboljim igra~ima lige, a u protekloj sezoni u 37 odigranih utakmica u dresuElfsborgapostigao je 22 pogotka. Avdi}, koji je ro|en u Sarajevu, izgubljen je za bh. reprezentaciju, s obzirom na to da je ve} odigraojednuutakmicu za [vedsku. Na treninzima Werdera ovaj napada~ se naj~e{}e mo`e vidjeti u dru{tvu sunarodnjaka po ro|enju Sajida Husejinovi}a, koji bi u nastavku Bundeslige mogao dobiti ve}u minuta`u.
J. Li. Avdi} na treningu Werdera u dru{tvu Husejinovi}a

46

SPORT

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Odr`ana sjednica Upravnog odbora FK Sarajevo

Ispuniti obaveze uo~i priprema
Nova uprava `eli ta~no znati koliko je bordo klub du`an u ovom trenutku i kakvo je stanje na ra~unu u trenutku kada po~inje svoj rad
Na ju~era{njoj vi{esatnoj sjednici Upravni odbor FK Sarajevo zatra`io je od klupskog menad`menta da pripremi i kopira svu dokumentaciju do danas u 11 sati kako bi on narednoj sjednici zakazanoj za sutra utvrdio ta~an presjek finansijskog stanja. Iz izvora u UO ko{evskog premijerliga{a saznajemo da nova uprava `eli ta~no znati koliko je bordo klub du`an u ovom trenutku i kakvo je stanje na ra~unu u momentu kada po~inje svoj rad. Svi podaci }e biti dostupni javnosti kako se odre|ene obaveze ne bi prebacivale ovom sastavu UO. Administracija }e pripremiti i kopije materijala o statutu i pravilnicima kluba, te podatke o sistematizaciji radnih mjesta kako bi svi ~lanovi UO dobili va`e}a akta u skladu sa kojima }e raditi. [ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi} }e na~initi plan aktivnosti prvog tima koje }e se odvijati na zimskim pripremama u Sarajevu i van njega kako bi UO preuzeo obaveze da bi se ispunio cilj, a to je izlazak u Evropu. Vare{anovi} }e sno si ti od go vor nost u tre na`nom procesu i igra~kom kadru, a UO u realizaciji organizacionog i finansijskog dijela. Kako sada stvari stoje, velike su {anse da se zavr{na faza priprema obavi u turskom gradu Antaliji u periodu kada to planom rada predvidi strateg bordo tima. Osigurana je nova oprema za prvi tim. Ju~e se, izme|u ostalog, razgovaralo i o promjeni sistema-

Naredna sjednica UO sutra: Amir Rizvanovi} i Bakir Had`iomerovi}

Uskoro obe{te}enje za D`akmi}a

Doskora{nji kapiten tima sa Ko{eva Muhamed D`akmi} nalazi se pred potpisom ugovora za Gangwon iz Ju`ne Koreje. ^ekaju se rezultati zavr{nih ljekarskih pregleda, a FK Sarajevo bi u narednih desetak dana trebao dobiti obe{te}enje od 140.000 eura za D`akmi}ev transfer.

tizacije radnih mjesta kako bi unutra{nja organizacija bila prilago|ena zahtjevima modernog kluba {to je odgovornost menad`menta. Na taj na~in utvr|eno je vi{e problema koji se moraju po~eti rje{avati u najskorije vrijeme.
Z. RA[IDOVI]

PREMIERSHIP Fulham uvjerljivo protiv WBA
Strijelac prvog gola za tim sa Old Trafforda: Hernandez
Reuters

Izbor IFFHS-a najboljeg golmana svijeta za 2010.

Casillas tre}u godinu zaredom na vrhu
Golman Reala i reprezentacije[panijeIkerCasillasodbranio je naslov najboljeg golmana svijeta u izboru Instituta za fudbalsku istoriju i statistiku (IFFHS). Pobijedio je 29-godi{nji [panac tre}i put uzastopno i nikad ubjedljivije, nadma{iv{i drugoplasiranog Brazilca Julija Cesara iz Intera za 180 bodova (304:124). Tre}e mjesto zauzeo je Chelseaov ~e{ki golman Petr ^ech ispred jo{ dvojice golmana osvaja~a medalja sa Svjetskog prvenstva, Nijemca Manuela Neuera i Holan|anina Marteena Stekelenburga, koji su se u izboru pojavili prvi put, ba{ kao i sedmoplasirani Fernando Muslera, Lazijev golman koji je uspje{no na SP-u branio gol polufinaliste Urugvaja. Italijan Gianluigi Buffon, koji je zbog povreda propustio ve}i dio godine, pao je na deveto mjesto nakon {to je 2008. i 2009. zavr{avao odmah iza Casillasa. U IFFHS-ovu izboru sudjelovali su ekspertni timovi iz 86 zemalja svijeta. Njih 65 da-

Begovi} nije mogao spasiti Stoke
Fudbaleri Manchester Uniteda su na Old Traffordu savladali Stoke City, ~iji dres nosi reprezentativni golman BiH Asmir Begovi}, rezultatom 2:1 u utakmici22. kolaPremiershipa. Izabranici Alexa Fergusona su poveli golom Hernandeza u 27. minuti, {to je bio rezultat prvog poluvremena. Gosti su u nastavkususretaiskoristili neigranje nekoliko standardnih prvotimaca vi{estrukih prvaka Engleske, te pogotkomWhiteheadizjedna~ilirezultat na 1:1. Ipak, radostStokeanijetrajaladugo jer je Nanisjajnim udarcem sa ivice kaznenog prostora savladao na{eg reprezentativca. Osim me~a u Manchesteru, sino} je ekipa Fulhama u Londonu bila uvjerljiva protiv WBA, a doma}i su upisalipobjedurezultatom 3:0 uz goloveDaviesa, Dempseya i Hangelanda, dok je Blackpool pora`en na svomterenu odBirminghamarezultatom 1:2. Rezultati: Manchester United StokeCity2:1 (Hernandez27, Nani62 - Whitehead 50), Fulham - WBA 3:0 (Davies 56, Dempsey 56, Hangeland65), Blackpool- Birmingham1:2 (Campbell 68 - Hleb 13, Dann 89).
O. Z.

Velike zasluge za zlato [panije na SP-u u Ju`noj Africi: Iker Casillas

Messi igra protiv Athletica
Ponajbolji fudbaler dana{njice, argentinski genijalac Lionel Messi, vratio se u Barcelonu i u ponedjeljak trenirao pod nadzorom Pepa Guardiole. Messi (23) je dobio produ`eni odmor tokom bo`i}no-novogodi{njih praznika, zbog ~ega nije bio u sastavu u nedjeljnoj utakmici 17. kola Primere, u kojoj je Barcelona i bez njega pobijedila Levante sa 2:1. Igri }e se Messi vjerovatno vratiti danas u gostima kod Athletic Bilbaa, u revan{-utakmici osmine finala Kupa kralja. Prvi dvoboj na Camp Nouu zavr{io je rezultatom 0:0.

lo je svoj glas Casillasu, jednom od najzaslu`nijih pojedinaca za zlato [panije na Mundijalu u Ju`noj Africi. Od 19 golmana na spisku je 12 Evropljana, tri Ju`noamerikanca, dva Afrikanca i po jedan Sjeveroamerikanac i predstavnikOceanije. Prednja~e[panci s ~etiri predstavnika ispred Holan|ana s dva. [estorica njih brane u engleskom Premiershipu, a po ~etvorica u Primeri i Seriji A. Ve}ina ih (11) igra za inostrane klubove, dok preostali brane gol svojih mati~nih klubova u domovini. Casillas }e dobiti nagradu na IFFHS-ovoj gala-prire-

dbi koja }e se odr`ati tokom 2011. godine. IFFHS, izbor najboljeg golmana svijeta za 2010. godinu: 1. Iker Casillas ([panija, Real) 304 boda, 2. Julio Cesar (Brazil, Inter) 124, 3. Petr ^ech (^e{ka, Chelsea) 56, 4. Manuel Neuer (Njema~ka, Schalke) 53, 5. Maarten Stekelenburg (Holandija, Ajax) 48, 6. Victor Valdes ([panija, Barcelona) 38, 7. Fernando Nestor Muslera (Urugvaj, Lazio) 37, 8. Edwin van der Sar (Holandija, Manchester United) 32, 9. Gianluigi Buffon (Italija, Juventus) 28, 10. Timothy Matthew Howard (SAD, Everton) 15...

Juventus bez Iaquinte tri sedmice
Juventus }e u}i u nastavak italijanskog prvenstva bez svog na pa da~a Vin cen za Iaquinte, koji se povrijedio tokom treninga. Lije~ni~ka testiranja su potvrdila da }e 31-godi{nji fudbaler, koji je u 17 ovosezonskih utakmica zabilje`io {est golova i tri asistencije, morati pauzirati dvadesetak dana. “Iaquinta je u ponedjeljak bio na snimanju koje je pokazalo da je istegnuo lijevi bedreni mi{i}. Vrijeme njegovog oporavka se procjenjuje na 20 da na“, obja vio je klub. Prvenstvo Italije se nakon kra}e zimske pauze nastavlja u ~etvrtak me~evima 18. kola. ^etvrtoplasirani Juventus }e ugostiti Parmu na svom terenu.

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine
NLB Bh. predstavnici protiv slovena~kih

SPORT

47

[iroki u Novom Mestu,
Igokea doma}in Olimpiji
Idemo odigrati na tragu utakmice u Zadru, a ho}e li to biti dovoljno za novu pobjedu, vidje}emo, ka`e trener [irokog Ivan Veli}
Prvo kolo NLB lige u novoj godini predstavnicima BiH donosi duele protiv slovena~kih [iroki TT Kabeli i Igokea }e u 14. kolu regionalmog takmi~enja odmjeriti snage sa Krkom u Novom Mestu, odnosno Union Olimpijom, vode}im timom lige koji }e gostovati u Lakta{ima. Trener bh. prvaka Ivan Veli} je po~etkom sezone izjavio kako }e njegovoj ekipi prevashodni cilj biti borba za opstanak, no kako je ove sezone NLB liga ujedna~ena kao nikadaprije, tako je i [iroki zahvaljuju}i odli~noj doma}oj formi, uz posljednju pobjedu u Zadru zauzeo visoko peto mjesto sa bodom zaostatka za vode}im Ljubljan~anima. “U startu nas niko nije vidio u kombinacijama za vrh lige, no svojim smo igrama zaslu`ili ovako visoko mjesto. Ko zna {ta }e biti do kraja, no bilo bi najljep{e kada bi se ovako nastavilo“ , ka`e Veli}. Drugo uzastopnop gostovanje vodi ih na noge prvaku Slovenije koja ima identi~an omjer
NLB
Regionalna liga 13. kolo

VIJESTI

U Lakta{ima gostuje ljubljanski euroliga{

13 9 4 988:933 22 13 9 4 1021:951 22 13 8 5 990:922 21 13 8 5 1038:991 21 13 8 5 1009:1036 21 13 7 6 1049:940 20 13 7 6 996:1008 20 13 6 7 1069:1115 19 13 6 7 1049:1081 19 13 5 8 954:964 18 13 5 8 1000:1048 18 13 5 8 983:1046 18 13 4 9 1038:1048 17 13 4 9 983:1084 17 PAROVI Igokea - Union Olimpija (17.00) Cibona - Hemofarm (18.00) Krka - [iroki TT Kabeli (20.00) Crvena zvezda - CEZ Nymburk (20.00) Zadar - Cedevita (20.15) Budu}nost - Par tizan (7.januar) Radni~ki - Zagreb CO (19.januar)

1. Olimpija 2. Budu}nost 3. Krka 4. Cedevita 5. [iroki 6. Par tizan 7. Zagreb 8. Radni~ki 9. Hemofarm 10. Igokea 11. Nymburk 12. Cibona 13. Zadar 14. C. zvezda

Esmir Rizvi} na probi u Zrinjskom
Mostarski Zrinjski bi u nastavku takmi~enja u Ligi 13 mogao biti ja~i za reprezentativnog centra BiH Esmira Rizvi}a. Na treningu plemi}a u ponedjeljak se pojavio 28-godi{nji, 212 centimetara visoki Zeni~anin, koji }e u narednim danima biti na probi, nakon ~ega }e trener Boris D`idi} odlu~iti o tome ho}e li ga i zadr`ati. Pro{lu sezonu, nakon univerzitetske karijere u Americi, Rizvi} je proveo u slovena~kom Zlatorogu za koji je u prosjeku postizao osam ko{eva i ~etiri skoka po utakmici. Nakon toga se povrijedio i ostao bez anga`mana, a iako ga je selektor ko{arka{ke reprezentacije BiH Sabit Had`i} pozvao u kvalifikacije za Eurobasketu u Litvaniji, ni u dresu BiH nije igrao. Karijeru je po~eu u zeni~kom ^eliku. Podsjetimo da je krajem pro{le godine u Zrinjski stigao bek Sindis Demi}, a ekipu napustio Seid Hajri} koji je oti{ao u Poljski Anwil.

(8-5), a kako ka`e Veli} `elja je da se odigra na tragu utakmice poput one u Zadru kada su od po~etka nametnuli svoj stil igre i u pojedinim trenutcima imali prednost i 15 razlike: “Poku{a}emo igrati sli~no kao i u Zadru, mada se radi o ekipama sa potpuno razli~itom formom. Bi}e te{ko, Krka igra fantasti~no na svom parketu i radi se o izuzetno jakoj i iskusnoj ekipi sa dosta prekaljenih

igra~a. Idemo odigrati onako kako smo igrali u Zadru, a vidjet }emo ho}e li to biti dovoljno za novu pobjedu“ zaklju~io je Ve, li} u ~ijem sastavu mo`da ne}e biti [imeta [pralje. Naime, kapiten [irokobrije`ana proteklih dana nije trenirao jer ga jo{ mu~i kost desne ruke, ali je sa ekipom otputovao u Sloveniju. S druge strane, ne{to te`e ide Igokei. Viceprvak BiH je u svojoj premijernoj sezoni do

sadasakupio pet pobjeda, {to se ipakmo`eokarakterisati kao uspjeh. Trener Slobodan Klipa na dobrom je putu da uigra potpunorenoviransastavkoji se jo{ mora dokazati na strani Aleksandrov~ani u novoizgra|enoj dvorani u Lakta{ima imaju dva poraza (Zagreb i Cedevita), a sada im u goste dolazi Euroliga{. Pod upitnikom je nastup @arka Rako~evi}a koji ima virozu. M. I.

NBA Miami lako savladao Bobcatse

James i Wade 69 od 96
Heat ostvario 11. pobjedu zaredom u gostima i ukupno 18. trijumf u posljednjih 19 utakmica
LeBron James i Dwyane Wade jo{ su jednom potvrdili za{to su najve}e zvijezde Miamija. Zajedno su postigli 69 od 96 ko{eva Heata u gostuju}oj pobjedi protiv Charlotte Bobcatsa 96:82. Iako su na poluvrijeme gosti oti{li sa samo s ~etiri poena prednosti, tre}u ~etvrtinu su rije{ili u svoju korist s 31:16 i pitanje pobjednika je bilo zaklju~eno. Bila je to Miamijeva 11. pobjeda zaredom u gostima i ukupno 18. trijumf u posljednjih 19 utakmica u NBA ligi. James je ubacio 38 ko{eva (26 u drugom poluvremenu), devet skokova i pet asistencija, dok mu se Wade priklju~io s 31 poenom, 11 skokova i ~etiri asistencije, a u dresu Miamija je jo{ samo Chris Bosh imao dvozcifreni broj poena (11). Hidayet Turkoglu napokon je pokazao navija~ima Orlanda za{to su ga ~elnici kluba prije dvije sedmice u velikoj razmjeni vratili u ekipu iz koje je oti{ao u ljeto 2009. godine. Tur~in je u pobjedi protiv Golden Statea 110:90 ubilje`io svoj tre}i triple-double u NBA karijeri. S deset poena, deset

Poraz Caje, 15 poena Teletovi}a
U posljednjem susretu 14. kola ACB lige, Estudiantes je u Madridu u triler zavr{nici savladao Caju Laboral 72:70 i tako prvake dodatno udaljio od vode}ih Barcelone i Real Madrida koji im sada bje`e za dvije pobjede. Reprezentativac BiH Mirza Teletovi} susret je okon~ao sa 15 ko{eva i osam skokova i uz San Emeterio (18 poena) bio naj bo lji u re do vi ma po ra`enog tima. Estudiantes su do pobjede nosili German Gabriel sa 17, te Medley-Caner sa 12 poena. Rezultati: Valencia - Cajasol 78:73, Menorca - Fuenlabrada 79:88, Estudiantes - Caja Laboral 72:70, Manresa - Zaragoza 58:42, Bilbao Basket - Barcelona 63:65, Real Madrid - Granada 84:57, Valladolid - Gran Canaria 73:70, Joventut - Unicaja 89:85, Lagun Aro - Alicante 56:61. Poredak: 1. Barcelona 25 bodova, 2. Real Madrid 25, 3. Caja Laboral 23, 4. Fuenlabrada 23, 5. Valencia 22...

James i Wade: Ubacili 38, odnosno 31 poen

Reuters

asistencija i 14 skokova pomogao je Orlandu na putu do {este uzastopne pobjede, a sjajan je s 22 ko{a i 17 uhva}enih lopti bio i Dwight Howard.

Rezultati: Charlotte - Miami 82:96, Orlando - Golden State 110:90, Boston - Minnesota 96:93, New Orleans - Philadelphia 84:77, Denver - Houston 113:106, Utah - Detroit 102:97.

Barceloni je ju~e odr`an `rijeb za drugi krug takmi~enja u ko{arka{koj Euroligi. Top 16 }e se igrati od 19. januara do 3. marta, a ~etvrtfinale }e izboriti dvije najbolje ekipe iz ~etiri grupe. U skupini E su smje{teni Panathinaikos, Caja Laboral, Unicaja i Lietuvos Rytas, {to zna~i da }emo gledati duel izme|u na{ih reprezentativaca Mirze Teletovi}a i Kenana Bajramovi}a. Branitelj naslova Barcelona je u grupi F sa

U

Top 16 Eurolige

Teletovi} protiv Bajramovi}a, \edovi} sa Barcom
Maccabijem, Union Olimpijom i Virtusom Nihada \edovi}a. U grupi G snage }e odmjeriti Real Madrid, Efes Pilsen, Montepaschi i Partizan, dok su u grupu H smje{teni Fenerbah~e, Olympiacos, @algiris i Valencia. ^etvrtfinalna serija se igra na tri pobjede, od 22. marta do 6. aprila a Final Four }e se odr`ati u dvorani Sant Jordi u Barceloni, od 6. do 8. maja.

48

SPORT

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Rukometna reprezentacija BiH danas igra sa Srbijom

Ra|a: Izboriti povoljan rezultat
Ovaj kontrolni me~ sa Srbijom bi}e jaka provjera za na{ kombinovani tim, koji, iako mlad, nije puno slabiji u odnosu na onaj iz kvalifikacija za EP, rekao je selektor Vojislav Ra|a
Rukometna reprezentacija Bosna i Hercegovine danas }e zavr{iti mini pripreme u Zrenjaninu, koje su trajale od 3. do 5. januara. Njihov zavr{ni ~in bi}e kontrolna utakmica sa selekcijom Srbije u Rumi, u 17 sati. Selektor BiH Vojislav Ra|a rekao je da su na{i rukometa{i pokazali ozbiljan odnos prema obavezama i da su marljivo trenirali.

Harmandi} u Bundesligi?
“Putovali smo du`e od o~ekivanog, ali bitno je da to nije previ{e iscrpilo igra~e. Oni su u ponedjeljak uve~e obavili prvi trening, a u utorak jo{ dva. U srijedu ne}e biti treninga jer nam kontrolna utakmica sa Srbijom po~inje dosta rano. Zato }emo prijepodne iskoristiti za razgovore o tome kako da odigramo najbolje {to mo`emo i ostvarimo povoljan rezultat protiv reprezentacije koja se nalazi u zavr{nici priprema za nastup na Svjetskom prvenstvu u [vedskoj“, kazao je Ra|a, koji je potvrdio da u dana{njem me~u, uz Ba{i}a, Toromanovi}a, Terzi}a, Doborca i Savi}a, ne}e mo}i ra~unati ni na Adnana Harmandi}a: „Morao je otkazati dolazak u posljednji trenutak. Harmandi} nije sretan tretmanom koji ima u Silkeborgu, s kojim ima ugovor na jo{ dvije godine. Kazao mi je da je krajnje nezadovoljan minuta`om u toj ekipi. Zbog toga je odlu~io da mijenja sredinu i poku{a prona}i novu ekipu. O~ekujem da }e u veoma kratkom roku potpisati

Svi }e imati jak motiv da daju maksimum: Vojislav Ra|a

BEZ [ESTORICE Iako ne}emo imati pet-{est reprezentativaca iz standardne postave koji su igrali kvalifikacije za EP, opet }emo raspolagati igra~ima koji su ve} nastupili za reprezentaciju, osim Kara~i}a. Nakon ovih priprema zna}emo na koga }emo mo}i ra~unati u martu, kada igramo kvalifikacione utakmice sa Estonijom, istakao je selektor bh. rukometa{a
Selektor BiH je naglasio da je imenovanje Senjanina Maglajlije na funkciju sportskog direktora reprezentacije dobra vijest za sve u stru~nom {tabu i za reprezentaciju u cjelini. “Saradnja sa Maglajlijom funkcioni{e korektno. On }e nam mnogo pomo}i svojim znanjem i iskustvom, ali i na organizacionom planu. Bitno je da podignemo atmosferu na vi{i nivo u reprezentaciji i da vrijeme koje pred nama iskoristimo na najbolji na~in. Maglajlija }e sigurno da ti do pri nos i vje ru jem da }emo uspjeti vratiti samopouzdanje za utakmice protiv Estonije kada }emo juri{ati na pobjede i nakon toga se pripremati za klju~ne me~eve sa Ma|arskom i Makedonijom, koja nije bolja reprezentacije od na{e“ rekao je , Ra|a i nastavio: „Znam da li~im na pokvarenu plo~u kada pri~am o tome kako reprezentacija ima neosporni kvalitet. Gledaju}i na{u kvalifikacionu grupu, sumnjam da }e se ikad ponoviti {ansa za lak{i plasman na EP. Protiv Ma|arske sve je dobro funkcionisalo 45 mi nu ta i po ka za li smo da mo`emo igrati s njima. Makedonija je objektivno slabija, ali sve ovo o ~emu govorim moramo da potvrdimo na terenu, a ne da zaka`emo.“ G. VRANJE[

ugovor s novim klubom. Rije~ je o bundesliga{u“, rekao je Ra|a, koji u prvi mah nije `elio imenovati klub za koji bi Harmandi} mogao uskoro zaigrati, ali je nakon insistiranja ipak otkrio da je srednji bek reprezentacije u pregovorima sa Wetzlarom. Na{a rukometna selekcija je izostankom Harmandi}a ostala samo s jednim igra~em na mjestu srednjeg beka. Ra|a isti~e da }e ga na toj poziciji zamijeniti Ivan Kara~i} ili Marinko Kele~evi}. „Vidje}emo koliko }e njih dvojica pru`iti na mjestu srednjeg beka. Iako ne}emo imati pet-{est reprezentativaca iz standardne pos-

tave koji su igrali kvalifikacije za EP, opet }emo raspolagati igra~ima koji su ve} nastupili za reprezentaciju, osim Kara~i}a. Nakon ovih priprema zna}emo na koga }emo mo}i ra~unati u martu, kada igramo kvalifikacione utakmice sa Estonijom.

Saradnja sa Maglajlijom
Ovaj kontrolni me~ sa Srbijom bi}e jaka provjera za na{ kombinovani tim, koji, iako mlad, nije puno slabiji u odnosu na onaj koji je igrao u dosada{njem toku kvalifikacija. Vjerujem da }e svi imati jak motiv da daju maksimum i izbore dobar rezultat protiv Srbije.“

In memoriam

Drago Dopu|a
Bh. sport je ostao bez jo{ jednog velikana, ~ovjeka koji je cijeli svoj `ivot posvetio sportu i sportistima. Umro je u 84. godini Dragomir Drago Dopu|a. Bio je svestrani sportista. Trenirao je atletiku, bavio se rukometom i fudbalom, prvo kao aktivni sportista, a zatim i kao sudija. Jedan je od rijetkih koji je u biv{oj dr`avi bio savezni sudija i u rukometu i u fudbalu. Rukometom se po~eo baviti od njegovih samih po~etaka u Sarajevu poslije Drugog svjetskog rata. Kako se prvo igrao veliki rukomet, kratko je nastupao za Milicionar, ali se vrlo brzo, ve} 1948. po~eo baviti su|enjem a kada se po~eo igrati dana{nji, mali rukomet postao je i me|unarodni rukometni sudija. Pored rukometa ,Drago Dopu|a je paralelno bio i fudbalski sudija, gdje je dijelio pravdu na utakmicama saveznog ranga. Sve vrijeme nije zanemarivao

SNJE@NA KRALJICA Maria Riesch drugoplasirana

Schild tre}i put kraljica Sljemena
Najbolja hrvatska skija{ica Ana Jelu{i} zauzela 11. mjesto, a do prvih bodova stigla je i Sofija Novoseli} osvojiv{i 25. mjesto
Austrijanka Marlies Schild pobjednica je sedmog izdanja Snje`ne kraljice, slaloma Svjetskog kupa skija{ica na Sljemenu. Za najbolju slaloma{icu dana{njice bila je to tre}a pobjeda na Sljemenu nakon trijumfa 2006. i 2007. godine, ~etvrta pobjeda ove sezone u pet slalomskih utrka, te ukupno 25. pobjeda u karijeri. Drugo mjesto osvojila je Njemica Maria Riesch sa 0.75 sekunde zaostatka, dok je tre}a bila Talijanka Manuela Moelgg sa 1.08 sekundi zaostatka. Najbolja hrvatska skija{ica Ana Jelu{i} zauzela 11. mjesto, a do prvih bodova stigla je i Sofija Novoseli} osvojiv{i 25. mjesto. U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Riesch sa 833

ni rad sa mladim nara{tajima, pa je na mnogim seminarima bio predava~ rukometnim sudijama, a u vi{e mandata biran je i za predsjednika Zbora rukometnih sudija Sarajevo. A da je bio zaista kvalitetan sudija, svjedo~i i priznanje “Zlatna pi{taljka“ rukometnih saveza Jugoslavije i BiH. Tako|er se bavio i atletikom, gdje je na 1.500 m bio republi~ki prvak.

Marlies Schild i tre}eplasirana Manuela Moelgg

Reuters

bodova, druga je Amerikanka Lindsey Vonn sa 647 bodova, a tre}a je Austrijanka Elisabeth Goergel sa 483 bodova.

U poretku slaloma{ica vodi Schield sa 400 bodova, ispred Ri es ch (320) i Po utiainen (300).

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

HOPMAN KUP Belgija bolja od Kazahstana

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 12/03), ~lana 15. Zakona o cestama Federacije BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 12/10 i 16/10) i ta~ke VII Odluke o uskla|ivanju naziva firme, djelatnosti, na~ina upravljanja i poslovanja kapitala JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 40/10), a u postupku imenovanja na pozicije u nadzornim odborima javnih preduze}a i privrednih dru{tava u kojima federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojima, prema va`e}im zakonima, pravilima i propisima, imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, te na osnovu saglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija o b j a v lj u j e

J AV N I O G L A S
za imenovanje na poziciju ~lana Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo I PREDMET JAVNOG OGLASA - da nema privatni finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzorni odbor kandiduje, - da nije direktor ili ~lan uprave dru{tva, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik BiH“, br.16/02 i 12/04) i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 70/08), - da nije predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili upravnog odbora drugog privrednog dru{tva ili institucije vlasti u skladu sa ~lanom 264. Zakona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09), - da nije lice na kojeg se odnose odredbe ~lana 4. Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 48/05, 54/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 70/08, 71/08, 4/09, 10/09, 26/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10) - da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje poslova u nadzornom odboru u koji se kandiduje. VI POTREBNI DOKUMENTI Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu i kontakttelefon. Uz prijavu treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopiju li~ne karte (CIPS), - diplomu o visokoj stru~noj spremi, - dokaz o radnom iskustvu u privredi, odnosno u oblasti iz nadle`nosti ovog preduze}a, - uvjerenje da se protiv kandidata, podnosioca prijave na konkurs, ne vodi krivi~ni postupak od nadle`nog kantonalnog suda (ne starije od tri mjeseca), - uvjerenje da nije osu|ivan za privredni prijestup nespojiv s du`no{}u u nadzornom odboru pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne od nadle`nog op}inskog suda, - izjave o ispunjavanju op}ih uslova navedenih pod ta~kom V USLOVI ZA POZICIJE za alineje od 7. do 15. Kandidati koji budu pozvani na intervju du`ni su dostaviti ovjerene kopije tra`enih dokumenata. Kopije dokumenata }e biti vra}ene kandidatima samo na njihov zahtjev. VII OSTALE NAPOMENE Podnosioci prijave s kojima se ne stupi u kontakt u roku od osam (8) dana od isteka roka za podno{enje prijave ne}e biti uzeti u razmatranje u daljem procesu kandidovanja. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor koju imenuje federalni ministar prometa i komunikacija po ovla{tenju Vlade Federacije BiH. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Obrasci }e se dobiti neposredno prije odr`avanja intervjua u sjedi{tu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija u Mostaru. Li~ni podaci o podnosiocima prijava su tajni i mogu se prikupljati i obra|ivati samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka BiH („Slu`beni glasnik BiH“, broj 32/01). Kandidat kojeg nakon intervjua preporu~i Komisija za izbor, smatrat }e se da je najuspje{nije pro{ao otvorenu konkurenciju, a Federalno ministarstvo prometa i komunikacija osigurat }e da se izvr{i i javno objavi kona~na imenovanja na upra`njenu poziciju. U slu~aju kada postoje dokazi da u postupku imenovanja nisu ispo{tovani principi ili postupci utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, bilo koji kandidat ili bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor za kona~no imenovanje. Prigovor se podnosi Vladi Federacije BiH putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, a kopija se dostavlja Ombudsmenu Federacije BiH. Oglas }e biti objavljen u «Slu`benim novinama Federacije BiH» i dnevnim novinama Oslobo|enje i Dnevni list. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren ~etrnaest (14) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom na koverti: „Prijava na javni oglas za ~lana Nadzornog odbora JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo — ne otvarati“. Na pole|ini koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave i adresu. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostaviti na slijede}u adresu: Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Bra}e Feji}a bb 88 000 Mostar Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za ~lanove Nadzornog odbora u privrednom dru{tvu JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo. II SASTAV NADZORNOG ODBORA JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo ........5 ~lanova, kako slijedi: - 1 ~lan - predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija - 1 ~lan - predstavnik Federalnog ministarstva finansija - 1 ~lan - predstavnik Federalnog ministarstva unutra{njih poslova - 2 ~lana - stru~na lica iz oblasti cesta

Ana Ivanovi} i Novak \okovi} uvjerljivi protiv Australije

Reuters

III OPIS POZICIJE ^LANA NADZORNOG ODBORA - zajedno sa ostalim ~lanovima nadzire poslovanje i rad uprave, - izgra|uje i razvija odnose izme|u Nadzornog odbora, uprave, udjeli~ara ili vlasnika i drugih sudionika, a naro~ito u postupku dono{enja odluka kojima se uti~e na vrijednost kapitala Dru{tva, - razmatra i usvaja finansijske izvje{taje uprave o poslovanju Dru{tva, - utvr|uje prijedlog odluke o smanjenju i pove}anju osnovnog kapitala preduze}a, - utvr|uje prijedlog odluke o statusnim promjenama, promjeni oblika i prestanku preduze}a, - obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom preduze}a. IV MANDAT ^LANA NADZORNOG ODBORA Mandat ~lanova Nadzornog odbora je ~etiri godine od momenta imenovanja Nadzornog odbora od Skup{tine ovog dru{tva, na prijedlog Vlade Federacije BiH sa mogu}no{}u ponovnog imenovanja u skladu sa zakonom. Lice kona~no imenovano na pozicije ~lana Nadzornog odbora ostvarivat }e pravo na naknadu za rad u Nadzornom odboru u skladu sa uslovima utvr|enim Zakonom o pla}ama i drugim materijalnim pravima ~lanova organa upravljanja institucija Federacije Bosne i Hercegovine i javnih preduze}a u ve}inskom vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 12/09). V USLOVI ZA POZICIJE Kandidat mora ispunjavati slijede}e kriterije: - da ima visoku stru~nu spremu, - vi{egodi{nje iskustvo i stru~no znanje posebno iz okvira djelatnosti preduze}a za koje se tra`i imenovanje te da je upu}en u sadr`aj i na~in rada organa upravljanja preduze}a. Kandidati — stru~na lica iz oblasti cesta moraju imati vi{egodi{nje iskustvo u oblasti cesta i cestovne infrastrukture, VSS — gra|evinski, saobra}ajni, ma{inski, pravni ili ekonomski fakultet. Prilikom procjene kvalifikacija i iskustva svih kandidata uzet }e se u obzir i slijede}i kriteriji: - sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva i uva`avanja interesa drugih zainteresiranih sudionika, - sposobnost za savjesno, odlu~no, odgovorno i profesionalno obavljanje upra`njene pozicije, - izra`ena individualnost, inicijativnost, nezavisnost u radu i nepristrasnost u dono{enju odluke, - komunikacijske i organizacijske sposobnosti, - znanja i sposobnosti razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanja privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja nadzornog odbora, korporativnog upravljanja i strategije poslovne etike, - sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima i naklonjenost timskom radu, - rezultati rada ostvareni tokom karijere, - teritorijalna pripadnost, - spol, - nacionalnost. Pored navedenih kriterija, svaki kandidat treba ispunjavati i slijede}e op}e kriterije: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup nespojive s du`no{}u u nadzornom odboru pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, - da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti nadzornog odbora za koji se kandiduje, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije na funkciji u politi~koj stranci u skladu sa ~lanom 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine,

Srbija nadomak
Teniska reprezentacija Belgije pobijedila je Kazahstan rezultatom 3:0 u me~u grupe A Hopman kupa u Perthu. Prvi poen Belgiji donijela je Justine Henin koja je savladala Sesil Karatan~evu sa 2:0 (6:4, 6:3). Ruben Bemelmans pobijedio je Andreja Golubeva tako|er u dva seta 6:4, 6:4 i tako svojoj ekipi donio prednost od 2:0. U me~u mje{ovitih parova Henin i Bemelmans su pobijedili Karatan~evu i Golubeva sa 4:6, 6:2, 10:8. Predstavnici Srbije Novak \okovi} i Ana Ivanovi} zabilje`ili su pobjedu u duelu sa Australijom. Poslije trijumfa prvog reketa Srbije u singlu nad Lleytona Hewitta, odnosno slavlja Ivanovi}eve protiv Ali{e Molik, srpski teniseri su bili bolji od australskog tandema i u dublu rezultatom 2:1 (6:7, 7:5, 7:6 (6)). Srbija je na taj na~in zabilje`ila i drugu pobjedu u okviru grupe A, pa }e im za prolaz u finale u duelu sa Belgijom, koju predstavljaju Justine Henin i Ruben Bemelmans, biti potrebna jedna pobeda. Me~evi drugog kola u grupi B }e se igrati danas. Rezultati: grupa: Belgija - Kazahstan 3:0, Srbija Australija 3:0, poredak: Srbija 2:0 (6:0), Belgija 1:1 (4:2), Australija 1:1 (2:3), Kazahstan 0:2 (0:6); grupa B: parovi drugog kola: SAD - Italija, Velika Britanija Francuska (srijeda), poredak: SAD 1:0 (3:0), Italija 1:0 (2:1), Velika Britanija 0:1 (1:2), Francuska 0:1 (0:3).

FINALA

Reli Dakar

Carlos Sainz dolazi na cilj u Tucumanu

Reuters

Sainz opet najbr`i
[panski voza~ Carlos Sainz (Volkswagen) pobjednik je druge etape ovogodi{njeg izdanja Relija Dakar vo`ene od Cordobe do Tucumana u Argentini u du`ini od 764 kilometra. Sainz je u drugoj etapi bio 1:03 minute br`i od prvog pratioca, Kataranina Nassera al-Attiyaha (Volkswagen), te 1:34 od tre}eg Francuza Stephanea Peterhansela (BMW) U ukupnom redoslijedu vodi Sainz sa 3:05 minute ispred Peterhansela i 3:19 ispred Al-Attiyaha. U konkurenciji motociklista pobjednik druge etape je Francuz Cyril Despres, koji vodi i u ukupnom redoslijedu.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PORODICI izdajem dvosoban, polunamje{ten stan, privatna ku}a, Pofali}i. Tel. 544-969, 065/987-116. CENTAR, ve}i dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje. Mob. 916-429, 526-022. IZDAJEM dvokrevetnu sobu djevojkama, Otoka, zasebno kupatilo. Tel. 524-588. CENTAR, dvosoban namje{ten stan, eta`no grijanje, 600 KM. Tel. 810-716. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM stan, nova Breka, dvoiposoban, namje{ten, 2 kat, na du`e vrijeme. Tel. 442-175. IZDAJEM vikendicu na jahorini. Mob. 063/265-421. IZDAJEM stan, Alipa{ino polje B faza, Trg ZAVNOBIHA, III sprat, 40m2, centralno, internet, kablovska, telefon. Mob. 061/172-997. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812046. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa mi ci ili bra~nom pa ru. Mob. 061/358-772. IZDAJEM udobnu sobu `enskoj osobi, 300m od Katedrale prema Bjelavama. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Sarajevske olimpijade 40, III sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/132488. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem na mje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. GARA@A 14m2, Kranj~evi}eva 25, 80 KM mje se~no. Tel. 659-243, 062/845-839. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kab. Tel. 652-293. VOGO[]A, nenamje{tena garsonjera, novogradnja, plin, lift, ostava, 150 KM. Mob. 061/252-918. ^. VILA-Kvadrant, stan 60-40m2 pos. prostora, biro-predstav. i sl. sve u sklopu stana. Mob. 061/074-131. IZDAJEM gara`u, centar, K. Begova. Mob. 061/421-514. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. IZ DA JEM ga ra`u u na jam, Ul. Kranj~evi}eva blizu `eljezni~ke stanice. Tel. 061/268-858. IZDAJEM u zakup gara`u Ul. H. Kre{evljakovi}a kod Drvenije mosta. Tel. 061/268-858. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958. PRODAJEM stan 58m2, I sprat, Alipa{ino polje C faza, cijena po dogovoru. Mob.061/594-508. NA Ba{~er{iji prodajem ili izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745525. PRODAJEM dvosoban, top-renoviran stan, gornje Ciglane, II sprat, PVC, 48m2+balkon, 60.000 eura. Mob. 061/486-739. PRO DA JEM stan-ku}u. Ilid`aLu`ani u nizovima, dvoeta`na sa gara`om, ba{tom naprijed i pozada. Mob. 061/222-465. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, novogradnja, Skenderija, 2 sprat, eta`no grijanje, ogra|en veliki balkon. Mob. 061/352-112. PRODAJEM ku}u na Ilid`i-Otes, 450m2 oku~nice, gra|evinska dozvola. Tel. 033/538-364, 062/527-254. PRODAJEM ku}u 8x9m, sa 1.000m2 ba{te, Otes. Tel. 033/628-896. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici kod @eljinog stadiona, III sprat useljiv ili mijenjam za garsonjeru. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasno Ul. Azize [a}irbegovi}, trosoban, dva balkona. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg he ro ja 85.000 KM i 36m2 65.000KM. tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2 u Hrasnom, Porodice Ribar adaptiran, dvostrano orjentisan, dva balkona. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom Trg me|unarodnog prijateljstva, VI sprat, 102.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na Ba{~ar {i ji, Bra vad`iluk. tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 55m2, II sprat, Ul. Titova. Tel. 061/225-164. PRODAJEM dvoiposoban stan na Do bri nji sa cen tr. gri ja njem 1550KM/m2. Tel. 061/323-524. PRODAJEM stan u Starom Gradu, Ul. M.M.Ba{eskije, 53m2. tel. 062/156882. PRODAJEM stan 80m2 na Alipa{inom Trg me|unarodnog prijateljstva adaptiran ili mijenjam za dvosoban. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u u Resniku kod Pazari}a, 750m2 oku}nice uz autoput pre ma Mos ta ru, 70.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 89m2 na Ba{~ar{iji kod pijace, II sprat. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 48m2 na Skenderiji kod Likovne akademije, II sprat. tel. 065/021-556. PO VO LJNO pro da jem ku}u sa oku}nisom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka br. 122. Mob. 061/201-700 PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. KO NJIC, ku}a sa dvi je ga ra`e, oku}nica, kod `eljezni~ke stanice. Mob. 062/992-252. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 92m2, III kat, Grbavica. Tel. 061/299911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizo va 57m2, 62m2, 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u u S. Gradu 200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel. 061/299911. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM stan u centru 83m2, 77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Gabelina 83m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Hrasnom 53m2, 82m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru M. Tita 121, 147m2. Tel. 061/299-911. STAN 53m2, Grbavica I, D. Numi}a, dvosoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, os ta va, 108.000 KM. Mob. 066/340-748. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, II sprat, 64m2, C.G. sa balkonom i podrumom. Mob. 065/495-660. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Mob. 061/199-845 i 033/665-966. STARI grad, prodajem devastiranu ku}u, 3,30 zemlji{ta, Brusulje 77, papiri uredni, cijena 10.000 eura. Mob. 061/543-853. VELE[I]I, novogradnja 48m2, prizemlje (klasi~no stanje) Rau-Bau), 50.000 KM, nije uknji}eno. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 56m2, u centru grada, ul. ko{evo br. 5. Mob. 062/814279. STROGI centar 143m2, II sprat u blizini doma armije i stan od 170m2, II sprat kod Bo{nja~kog instituta. Tel. 062/649-370, 061/072-845. PRODAJEM stan od 103m2 na I katu u Ul. Had`iidrizova. Tel. 061/268858. PRODAJEM stan 99m2, II kat, Titova. Tel. 061/268-858. PRODAJEM stan na XV katu, 57m2, Ul. D`emala Bijedi}a. Tel. 061/268858. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, idelana za poslovni prostor. Tel. 061/215-033. PRODAJEM stan 37m2 Malta Ul. Ferde Hauptmana, II sprat + balkon i stan 74m2 na Grbavici kod Kapu}ina, I sprat. Tel. 061/072-845, 062/649-370. PRODAJEM vrlo kvalitetan stan od 84m2 + balkon, Ul. Adema Bu}e, III sprat u blizini pumpe Imzit I stan 77m2 na Alipa{inom polju VIII sprat kod Merkatora. Tel. 062/649-370. PRODAJEM ku}u 300m2 novije gradnje, 2009. god sa dvori{tem od 700m2, ga ra`a, Bu da ko vi}i. Tel. 061/072-845, 063/556-886. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net MOSTAR-Sutina, ku}a 57m2+terasa 24m2+vo}njak 1250m2, za se bno gra|ena ostava, sve dozvole. Tel. 033/215-199, 063/722-002. PRODAJEM stan, Obala Kulina Bana, 59m2, III sprat, potpuno adaptiran, zgra da ne ma lif ta, ci je na 135.000KM. Tel. 062/156-882. PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079-751. DOBRINJA II, prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan, 91m2, IV sprat, 140.000 KM. Mob. 062/606-831 i 033/450-976. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja 3 mokra ~vora, parking. Tel. 033/227-460. VI[NJIK 21a, 80m2, ~etverosoban, 3 sprat, gara`a. Mob. 061/205-235. CENTAR 100m2, Had`iidrizova, novija gradnja, 6 sprat, lift, extra. Mob. 061/205-235.

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

GRBAVICA-[oping, 80m2, gara`a, sre|en, 80.000 eura. Mob. 061/205235. CENTAR, Kotromani}a, 114m2, 2 sprat+par king, odli~an. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, Ul. Ko{evo, 52m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. MARIN DVOR, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, Petrakijina kod Lovca, 106m2, 2 sprat, odli~an. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat+gara`a. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 40m2, jednoiposoban, 1 sprat, sve novo, 115.000 KM. Mob. 061/205-235. DOLAC Malta, F. Hauptmana, 54m2, 2 sprat, lift, 103.000 KM. Mob. 061/205-235. HRASNO, A. lipa, 53m2, PVC stolarija, ugradbena kuhinja i plakari, sve novo, 106.000 KM. Mob. 061/205-235. STARI Grad, Franjeva~ka, 37m2, 3 sprat, lift, novija gradnja, 45.000 eura. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 10-16h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM ve}i stan na Grbavici I, sa gara`om. Mob. 066/848-420. PRODAJEM zemlju i {umu. Mob. 062/688-855. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Ka di no se lo), po vo ljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749305.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu, Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, centralno grijanje s balkonom za stan u Banja Luci. Mob. 065/589-171. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova u zgradi do 60m2 opremljen ili prazan za izdavanje za poznate klijente, agencija. Tel. 062/465-466.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten stan sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Tel. 061/928-632. U NAJ^ISTIJEM i najmirnijem dijelu Sarajeva, izdajem stan (dvije jednokrevetne sobe i soba dnevnog boravka), zaseban ulaz, cen. grij. i druge pogodnosti. Tel. 033/225-074, 061/252-782. CENTAR ve}i dvosoban stan namje{ten, plinsko grijanje, II kat. tel. 061/916-429, 033/526-022. IZDAJEM dvosoban stan u ul. Kolodvorska. Mob. 061/520-352. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. tel. 061/145-122. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZDAJEM radnju na Ba{~ar{iji, mo`e za sve namjene osim igara na sre}u. Mob. 062/150-684. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen tral no gri ja nje, 650KM. Tel. 061/170-461. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, ul. Kulina bana, I sprat, svi priklju~ci za internet, video nadzor, klimatizirano. Mob. 061/206-923. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na Stupu (Ba~i}i), kirija 500 KM. Mob. 061/198-642. GARSONJERA u centru, povoljno, za jednu ili dvije osobe, komforna, lijepo namje{tena, plinsko grijanje, telefon. Mob. 061/869-396. IZDAJEM pos. prostor, plato Skenderija C-36 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788.

PRODAJA
PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM ku}u u centru grada 480m2, poslovni prostor 80m2. Mob. 063/874-490.

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. VRACA, A. Smajlovi}a, troiposoban stan 91m2, I sprat, eta`no grijanje, velika terasa, luksuzno sre|en, 120.000 eura. Mob. 061/165-294, od 17-19 sati. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262599. PRODAJEM jednosoban stan 41m2, Lo`ioni~ka 5/16. Tel. 646-261. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. GRBAVICA I, Kapu}ino, trosoban stan 72m2, 11 sprat, cijena po dogovoru (jeftino). Mob. 061/893-105. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRO DA JEM ku}u u Ru mi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRO DA JEM ku}u na Pe lje {cu, 30.000 eura, na se lje Mi li}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445371, iza 15 sati. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693470. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. VRLO povoljno prodajem grobno mjesto na Barama. Mob. 061/905156. PRODAJEM nov plinski re{o sa 2 kola i bocom sa regulatorom i crijevom, povoljno. Mob. 061/863-783. KO@NA jakna, futrovana, br. 50, sme|a boja i 2 skija{ke jakne, `uta boja, br. 50 i 54. Mob. 061/516-910. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. MOTORNA pila partner, dupla staklena balkonska vrata PVC, eloksirana 50% jeftinije. Mob. 062/607461. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM ugostiteljski iventar, se}ije sa stolovima, drvene stolove sa klupama, kuhinjska oprema. Mob. 061/570-891. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

51
KUPOVINA

NEKRETNINE PRODAJA
PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. STAN 71m2 u Hrasnom, kod Robota. Mob. 065/021-556. PO SLO VNI pros tor 80m2, na Ba{~ar{iji, Bravad`iluk i stan 89m2, Telali, 2 sprat. Mob. 065/021-556. STAN 58m2 kod Lorisa, adaptiran. Mob. 065/021-556. STAN 45m2 u Hrasnom, Trg heroja, 85.000 KM i 36m2, 68.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN 65m2 na Alipa{inom, Trg me|un. pri ja telj. 6 sprat. Mob. 065/021-556. STAN 52m2 na Grbavici kod @eljinog stadiona, 3 sprat. Mob. 065/021-556. DVOSOBAN stan 56m2, ^engi} Vila, mo`e i zamjena za ve}i do 80m2. Mob. 061/864-651, 618-944. POLJINE, devastirana kfu}a na 2847m2 sa kompl. infrastrukturom. Tel. 608-962. GARSONJERA 30m2, Alipa{ino polje, cen. grij. sun~ana, 46.500 KM. Tel. 542-446. CENTAR, Ciglane, ~etverosoban stan 94m2, 1 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526. PRODAJEM 50 dunuma zemlje, Reljevo, mo`e u parcelama, cijena od 5 do 20 KM/m2. Mob. 066/616-597, 057/343-015. KU]A useljiva, 200m2 prostora i 2 dunuma oku}nice po vo}em, 130.000 KM, Reljevo. Mob. 066/616-597, 057/343-015. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701977. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko pu ta Dru{ tva pi sa ca. Mob. 061/869-396. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ija hi}a. Tel. 061/835-890.

KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi i fondova, isplata odmah. Mob. 063/804-124. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu u FBiH i RS, naj po vo ljni je. Mob. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM staru deviznu {tednju dionice, obveznice,odmah isplata povoljno. Tel. 061/268-892. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526918. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

OSTALO
USTUPAM grobno mjesto na ulazu u groblje Bare. Mob. 061/107-851.

TEHNIKA
PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM plinsku pe} Maju. Tel. 440-727, 061/740-293. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM `enske bunde od Bizama i Rakuna. Tel. 062/525-981. PRODAJEM patent kojim se sprje~avaju poplave nastale izljevanjem rijeka i potoka. Tel. 061/511-149, 070/207-261. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM dje~ija kolica, igraonu i kreveti} u odli~nom stanju. Mob. 062/178-268.

VOZILA
PRODAJEM Polo Wolksvagen, Opel Korsu i Ford Fijestu, povoljno. Mob. 061/703-280 i 033/633-244. PRODAJEM Opel Korsa — Skong, 1997. godina, 5 vrata, boja crvena, registrovana do 23.7.2010., 160.000 KM, cijena 5.000 KM. Mob. 061/222295. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM za golfa alnaser, altenator, 2, 3, 4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470. PRODAJEM golf dizel 1,9 5DI, 2002. god. sa opremom. Mob. 061/106-673. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. GOLF 3 TDI karavan, crveni, 95. god. tek registrovan, ABS aerbeg, cen. brava, duplo zaklju~avanje, 7.300 KM. Mob. 062/607-461. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934.

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne osobe 24 sata, stan i braha obezbije|eni, plata 300 KM. Tel. 658867. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

dragom prijatelju

Petog januara 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

MIRZETA PA[ALI]
Sje}at }emo se tvog drugarstva, plemenitosti i dobrote. Tvoji drugari: Brankica, Mladen, Sejo, Seka, Muhamed i Jasna Tafro
85 NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i. el. pe}i, bojlere, osigura}e, instalacije. Tel. 062/180-021. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvo kril na, u bo ji drve ta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. VODOINSTALATER radi popravke i adaptacije povoljno. Mob. 061/222927. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. VR[IM adap ta ci ju sta no va. Tel. 061/256-132. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, itd.). Mob. 061/132149. ZA |ake i studente instrukcije iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973, 446-056. VODOINSTALATER-elektri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, el. pe}i, osigura~a, itd. Mob. 061/180-120. PREVOZ klimatiziranim kombi vozilom na planine, izlete, seminare po BiH i {ire. tel. 061/222-310. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika na planine i sve destinacije. Mob. 062/214-690 i 033/220-402. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje sta na, pe gla nje). Tel. 061/374-458. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. MOLERSKE usluge nudimo gletovanje, moleraj, stolarija, radijatore, tapete i sve po dogovoru. Tel. 033/456979, 061/219-768. PROF. Francuskog, ovla{teni sudski tuma~, prevodi tekstove s francuskog na bosanski i obrnuto s ovjerom. Tel. 061/480-069.

OGNJENU OGIJU JOKANOVI]U
Najiskreniju su}ut upu}ujemo porodici. Dunja, Janja, Maja i Mario
87

FERIDA GALIJA[EVI]A
Sa ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Goran i Mirza sa porodicama
67

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. SA NI TET SKI pre voz pa ci je na ta www.ba. Tel. 061/564-564, 061/100567. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore. Mob. 062/688-855. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233078. DAJEM instrukcije iz matemetike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534231. VOZA]I, ako ne mo`ete upaliti svoje vozilo ili je oslabio akumulator pozovite Tel. 033/531-996 i 062/639470. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. PROFESOR francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645-307. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. SERVIS zdravlja, ni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, buhe, u{i, stjenice, mi{eve, itd. Tel. 033/219-761, 061/928-535. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141676, 033/204-805.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

mom dragom profesoru i mentoru

em. prof. dr. OGNJEN JOKANOVI]
Mr. sc. Biljana Buhavac sa porodicom
93 PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Mob. 061/227-189. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva vr{i opravku instalacija, mon. sanitar. ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehani ke, ma {in skih ele me na ta. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. TELEFAX servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570-350. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po do go vo ru, po vo ljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

IBRAHIM HAD@IBEGOVI]
5. I 1993 - 5. I 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga D`emila, sinovi Senad i Mirza sa porodicama
70

Dragi Sejo, Ti zna{... toliko toga “neprevodivog u rije~i“ nas je povezalo u ovim burnim i te{kim godinama. Bila je takva sre}a poznavati te. Bilo je tako lako voljeti te! Ako je za utjehu, tamo gdje si oti{ao, granice ne postoje. Mirno spavaj, prijatelju. Sau~e{}e porodici i svima koji su te voljeli. Jadranka Mili~evi} i Radmila @arkovi}
94

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

FUADU CERI]U
S po{tovanjem, Ha{meta sa djecom i njihovim porodicama
31

RAZNO
FONDACIJA za bolji `ivot tra`i srodne du{e za sve slobodne djevojke, dame i mu{karce zbog dru`enja i braka. Mi smo tu da niste sami. tel. 066/655-435.

srijeda, 5. januar 2011. godine
TU@NO SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POSLJEDNJI POZDRAV

profesoru i dugogodi{njem kolegi

ISMET I]O HAD@ISULEJMANOVI]
Mama, tata i brat Neven
83

SEADU FETAHAGI]U

prof. dr. OGNJEN JOKANOVI]

Porodica Gerussi
71101

Uposlenici Energoinvest d.d. - Sektor Energoin`enjering Sarajevo
001

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg kolege Seada

[estog januara 2011. navr{it }e se 2 godine otkako je preselila na ahiret na{a draga mama, svekrva, majka i pramajka

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

SEAD FETAHAGI]

FATIMA (AVDE) ALAGI]
6. 6. 1926 - 6. 1. 2009.

IRMA OPRHAL JOVANOVI]

preminula 4. januara 2011. u 35. godini. Sahrana }e se obaviti 5. januara 2011. godine u 12.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: mama Rabija, tata Krunoslav, brat Alen, suprug Zoran, svekrva Mirjana, zaova Milica, djeveri Dejan i Darko, te porodice Oprhal, Jovanovi}, Begovi}, Mid`i}, ^i~i}, Filipovi}, Halilba{i}, Pahor, Bav~i}, Sudar, Lucovi} i ostala mnogobrojna porodica, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Avde Smajlovi}a br. 31/1.
000

Zilka Spahi} - [iljak, Marijana Had`ijusufovi}, Ivan Cvitkovi}, Dino Abazovi}
73

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju ~uvamo najljep{e uspomene na tebe. Zauvijek u na{im srcima i mislima. Tvoji sinovi Enver i Enes sa porodicama
68

dragoj

Januara, 5. 2011. godine, navr{ava se 40 najtu`nijih dana otkako sa nama nije na{a

IRMI

INN’A LILL’AHI VE INA ILEJHI RAD@IUN POSLJEDNJI SELAM

velikom prijatelju

od kom{ija: Ilije, Rade, Gordane i Luke
78

prof. had`i HALILU BJELAKU
Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ga za sva dunjalu~ka dobra nagradi d`enneti-firdeusom, a njegovoj porodici `elimo sabri-d`emil. Red`eb Dedei} sa porodicom
72

ALMASA (MUSTAFA) NICEVI], ro|. HELA]
Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i sve d`ennetske ljepote koje si i zaslu`ila. Tvoj suprug Sabit sa porodicom
77

POSLJEDNJI POZDRAV

IRMI OPRHAL
POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom
na{oj dragoj prijateljici

k}erki na{ih prijatelja Rabe i Krune Dunja i Janja
87

AZRI RALJEVI]

SEADU

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

OSLOBO\ENJE

Sje}anje na tebe ne mo`e izblijedjeti, jer }emo tvoju dobrotu, vedar duh, toplinu, srda~nost i neposrednost pamtiti dok smo i mi `ivi. Seka i Hamica Rami}
85

S ljubavlju i po{tovanjem, Zorica, Sejo, Erol, Vanja, Sara i Erik
75

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Petog januara 2011. godine navr{ava se sedam dana od preseljenja na ahiret na{eg

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

ZAHVALA
Zahvaljujemo Hitnoj pomo}i Sl. Brod, grani~nim slu`bama BiH i Hrvatske, na{em prijatelju dr. Feridu Lati}u i ostalim doktorima i osoblju Op}e bolnice “Dr. Josip Ben~evi}” u Sl. Brodu, imamu Hasanovi}u i d`ematu Sl. Brod, Hitnoj pomo}i Sarajeva, ljekarima i osoblju KC Ko{evo, posebno doktorima Gavrankapetanovi}u, Had`ismailovi}u, Burazerovi}u, te medicinskom osoblju In. njege neurohirurgije, rodbini, prijateljima, kom{ijama i svima koji su bili uz nas u ovim te{kim trenucima.

ADMIRA (MEHMED) [ABI]A
Tevhid }e se prou~iti danas u 16 sati u ku}i majke, Ul. Ferhadija br. 3/I. Ku}a `alosti: Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 45. O`alo{}eni: otac Mehmed, majka Fikreta, supruga Adijata, k}erke Ajla, Adna i Alma, brat Vahidin, snaha Vildana, brati} Mirza, amid`a Ibrahim sa porodicom, strine Hasna, Ha{a, Mejra, Umija i Ai{a sa porodicama, daid`e Zikret i Ihsan sa porodicama, dainice Rada i Safija sa porodicom, tetke Fadila i Lejla sa tetkom Fauziem i porodicom, punica Emina sa suprugom Muhamedom Granovom, punac Ned`ad Ibri{imovi}, {ure Emir Granov sa porodicom, Oro i Zlatan Ibri{imovi}, ro|aci i rodice, te porodice [abi}, Ibri{imovi}, Granov, Pilav, Dedi}, Omerovi}, Kelle, Ivojevi}, Ra{idovi}, Had`ipiri} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. AL-FATIHA

HVALA Porodica [abi}
81

Sa dubokim bolom javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

na{oj dragoj

SLAVKO (FRANJE) FLEGER
preminuo u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 75. godini. Sahrana }e se obaviti 5. januara 2011. godine u 14 sati na katoli~kom groblju Sveti Mihovil u Ko{evu. O`alo{}eni: supruga Slavica, sinovi @eljko i Zoran, snahe Branka i Jelena, unu~ad Igor, Jovana i Marko, svastika Mira, porodice Juri{i}, Hod`i}, ^i~i}, Petkovi}, Kova~evi}, Vujadinovi} i kumovi Po`ar i Marjanovi} Ku}a `alosti: Ul. Odoba{ina br. 21.
000

MIRKU CVITANOVI]U

IRMI OPRHAL

Osta}e dok `ivimo, na{e sje}anje na tebe, na tvoju mirnu, ali upornu borbu da pobijedi{.

Iskrena su}ut njegovoj obitelji. Martin Ragu` i Nikica Gr`i}
79

Neka ti je lahka zemlja, mila, i vje~ni mir tvojoj umornoj du{i. Tvoja tetka Jasmila i Izet sa djecom Selmom, Tarikom i Almom
82

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

dragoj

SLAVKI (FRANJE) FLEGER
Dragom tati od njegovog sina @eljke, snahe Branke i unuka Igora
80

na mog dragog

ADEMA KAHRIMANOVI]A
S po{tovanjem ~uvam uspomenu na tebe. Tvoja supruga Sadija
64

POSLJEDNJI POZDRAV

IRMI

IRMI

SLAVKI (FRANJE) FLEGER
Sonja, Mikan i teta Mila
88

SJE]ANJE

na na{u dragu

MEJASU (SUBA[I]) KAPI]
Tvoja plemenitost i dragi lik su uvijek uz nas. Tvoji: Mirza, Selma, Imran i Eman
80 71

Adi i Zora Sahani} sa obitelji
88

Dragom tati od njegovog sina Zorana, snahe Jelene i unuka Jovane i Marka

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
SJE]ANJE na na{eg dragog

had`i AVDO-beg BUDNJO
5. 1. 2009 — 5. 1. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Zahida, sinovi Fahrudin i Sabahudin, snahe Nermina i Lejla, unu~ad [ejla, Selma, Karim i Tarek
63

Petog januara 2011. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od kada nas je zauvijek napustio na{ radni kolega

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV piscu, kriti~aru i publicisti

NED@AD TERZI] TERZA
iz Doboja

IZET (RAMIZ) AVDAGI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 5. januara 2011. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) na mezarju Ugorsko.

Po dobroti }emo te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcima uvijek ~uvati. Kolege kolektiva DD Dobojputevi Doboj-Jug
040

POSLJEDNJI POZDRAV dragom dje~aku

O`alo{}eni: supruga Rasema, k}erka [uhra, sin [uhret, unuci Anel, Armin i Meris, unuka Anela, zet Mujo, snaha Sanela, sestre Izeta, Ismeta i Safeta, bra}a Ismet i Safet, {ure, svastike, zetovi, bad`e, sestri}i, sestri~ne, brati}i, brati~ne, te porodice Avdagi}, Be{lija, Hala}, Deli}, Kuni}, Medi}, Tokali}, Zuki}, Belet, Popara, Spahi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Menjak br. 20. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SEADU FETAHAGI]U
23. XII 1935 — 28. XII 2010.

suprugu na{e dugogodi{nje sekretarice Zorice. Sarajevski ratni teatar SARTR
001

Sa bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a majka Sa bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

KERIMU
Obitelj Mufti} molim da primi izraze mog dubokog sau~e{}a. Hatid`a Had`iosmanovi} — Mahi}
65

[ERIFA MUJ^INOVI], ro|. [ARAN

ZAGORKA (NEDELJKA) CEKI], ro|. ^AN^AR
preminula 3. januara 2011. u 83. godini. Sahrana }e se obaviti 5. januara 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare.

preminula 3. januara 2011. u 83. godini. Sahrana }e se obaviti u srijedu, 5. januara 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Lav. O`alo{}eni: sin Edin Dino, k}erka Ida, snaha, zet i unuka. Ku}a `alosti: Ul. D`emala Bijedi}a br. 44/5.
000

OSLOBO\ENJE

OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

O`alo{}eni: sin Jovan, k}erka Jasna, sestra Koviljka, zet Neboj{a, snaha Nevenka, unu~ad Vladimir i Dejan, snaha Anita, porodice Ceki}, Stani{i}, Obradovi}, Sulji}, Bakari}, Pe{i}, Ranitovi}, [ip~i}, te ostala mnogobrojna porodica i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. A. [a}irbegovi} br. 12/18, stan Stani{i}.
000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV .za ovaj trenutak - pripremajte se — (hadis)

srijeda, 5. januar 2011. godine Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

had`i [EVKA hanuma (BEGO) MURTI], ro|. VARNICA

]AMKA (OSMAN) MIRVI], ro|. OMANOVI]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 78. godini.

OGNJENU OGIJU JOKANOVI]U
dragom, plemenitom i nadasve ~ovjeku. Hvala na dru`enju i vremenu zajedni~ki provedenom. Njegovi Ljilja i Aljo
62

preselila na ahiret u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 86. godini. D`enaza }e se klanjati u srijedu, 5. januara 2011. godine, poslije ikindija-namaza (14.15 sati) u haremu d`amije Budakovi}i, a ukop }e se obaviti na mezarju Budakovi}i. O`alo{}eni: sinovi Jusuf, Bego, Alija i [eval, k}erka [evala, unuci Almir, Samir, Admir, Adis, Alma, Emir, Nesim, Nermin, Naida i Safet, praunuci, zet Namik, snahe Hidajeta, Zarfa, Nermina i Safija, njene Nermina i Seida, te porodice Murti}, Brankovi}, Varnica, Memi{evi}, D`afo, Halvad`ija, Kuduz, Kurtali}, Had`i}, Kurspahi}, Be{irevi}, Kustura, Smailbegovi}, Ad`em, Cero, Drapi}, Bulatovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u porodi~noj ku}i merhume u 14.15 sati, Ul. Mihrivode 28 A. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se obaviti u srijedu, 5. januara 2011. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: suprug Zajko, sinovi Zijad, Sejdo i Muhamed, k}erka Saima, snahe Mirsada, Enisa i Enisa, zet Abdussabur, unu~ad Eldina, Mirela i Ajdin, sestra had`i Fehrija i zet had`i Omer, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, daid`i~ne i teti~ne sa porodicama, zaova Emina sa porodicom, djeveri Edhem i Hamdo sa porodicama, jetrva Sevda sa porodicom, te porodice Mirvi}, Omanovi}, Rogge, Kadri}, Elezovi}, Kadri}, Grabovica, ]ati}, Bukva, Alibegovi}, D`ananovi}, Muhi}, Hamzi}, Kapo, Handrka, Gugi}, Ajanovi}, Katica, Be}irovi}, Marava, Dugalija, Sejtarija, Feriz, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i merhume u Ulici fojni~ka br. 7/I — Dolac-Malta.
000

Na dan opro{taja od

SEJE FETAHAGI]A
Sa prijateljskim osje}anjima, Gojko i Melika
59

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[EMSA (EMIN) ALJIJI, ro|. ^UTUK
preselila na ahiret u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 86. godini. D`enaza }e se obavti u srijedu, 5. januara 2011. godine, u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.

MIRZETA (MEHO) PA[ALI], ro|. ME[ANOVI]

Opra{tamo se od na{eg

preselila na ahiret u ponedjeljak, 3. januara 2011, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 5. januara 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Omer, sin Armin, k}erka [ejla, zet Midhad Deliba{i}, snaha Muamera, unuk Harun, sestra Minheta, sestri~na Amina Pa{i}, snaha Slavica, brati}i Zlatko i Sanjin Me{anovi}, djever D`evad sa porodicom, zaove Jasmina i Sadina sa porodicama, te porodice Pa{ali}, Me{anovi}, Zub~evi}, Korman, Deliba{i}, \edovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u mesd`idu na Ilid`i - Pejton. Ku}a `alosti: Bosanskih gazija br. 5/IV.
000

SEJE FETAHAGI]A

O`alo{}eni: k}erke Fatima, Amira i Zahida, zet Enver, unu~ad i praunu~ad, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Aljiji, ^utuk, Palo, Sabrihafizovi}, ^avka, Kadrija, Hasanovi}, Mahmutovi}, D`abija, Muri}, Bilal, Komarica, Prutina, @iga i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Stro{i}i br. 59.

Prijatelji iz Collegiuma Artisticuma
60

000

Petog januara 2011. navr{ava se godina otkako nije sa nama

Danas se navr{ava ~etrdeset dana od kada nas je napustio na{ dragi suprug, tata, djed

IN MEMORIAM

HUSO (MUSTAFE) MUSI]
Sje}amo ga se sa ljubavlju i po{tovanjem. Porodica
AX

DARINKA STUDEN

DRAGO [UNJI]

4. 1. 2010 — 5. 1. 2011.

Pro{la je godina dana otkako je na{a Teta Dara oti{la na put s kojeg povratka nema. A nama ~itava vje~nost...

Ovom prilikom zahvaljujemo rodbini, prijateljima i kom{ijama na iskrenim izrazima sau~e{}a. Supruga Olivera sa djecom
71124

Puno, puno nam nedostaje. S neizmjernom ljubavlju, tugom i po{tovanjem zauvijek }e `ivjeti u na{im srcima. Njene Nikolija i Sretenka
57

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
POSLJEDNJI POZDRAV

Danas, 5. januara 2011, pune su tri godine od kada je preminula na{a draga

dragom

VENCESLAVA [AGI, ro|. KRSTI]
Tugujemo bez tebe, tvoje ljubavi i snage. Mnogi te spominju po tvojoj dobroti kao dragu mama Slavu. Zahvalni smo svima koji te ne zaboravljaju. O`alo{}ena rodbina i prijatelji
55

OGIJU

Brat Dean, ne}akinja Jana
54

Dvadeset osmog decembra 2010. godine u Dubrovniku je preminula na{a velika prijateljica

Petog januara 2011. navr{ava se sedamnaest godina od odlaska na ahiret

SJE]ANJE

na na{e drage

MILICA MICA GRACI], ro|. SAMARD@I]
udova dr. MELKA

AHMEDA ABE (BE]IRA) HAD@ISELIMOVI]
1920 - 1994.

DRAGE (KO@AR) ADROVI] RASIM (HAJDO) HUBI] DERVI[ (GALJAN) ADROVI]
Dragi na{i, vrijeme prolazi, bol ne prestaje, tuga nas razdire, a praznina ostaje, koju niko ispuniti ne mo`e. Puno vas volimo. Neka vam Allah podari lijepi d`ennet. Va{i Safeta i Suljo, unuke Amela i Lejla
29

Sahrana je obavljena 30. decembra 2010. godine u porodi~noj grobnici na Boninovu Dubrovnik. S velikim po{tovanjem i ljubavlju sje}a}e je se porodice Sparavalo i Japek.
56

Uvijek si nas u~io da istinu treba re}i, a ovo je samo djeli} istine o tebi: Stamen poput ste}ka, otvorenog srca prema prijatelju, bri`an otac i moralan suprug, revolucionar i patriota, vizionar za sva vremena. Dragi Aba, nek’ ti je rahmet golemi i lahka zemlja bosanska. Sin Ferid i k}erka Vasvija sa porodicama
18

Petog januara 2011. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog

Petog januara 2011. navr{ava se 16 godina od smrti na{e drage

SJE]ANJE

MUGDIM \ELI]
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo trajnu uspomenu na tvoju dobrotu i s ponosom te nosimo u na{im srcima. Tvoja porodica
51

D@EMILE BAD@AK, ro|. \ONO
Neka ti je vje~ni rahmet. S ljubavlju, tugom i po{tovanjem tvoji: suprug Junuz, k}erka Azra, sin Jasmin, nevjesta Aida i unu~ad
001A

NIKOLA TOMI]
5. 1. 1989 - 5. 1. 2011.

Vrijeme koje prolazi ne bri{e sje}anja. S ljubavlju, tvoji najmiliji: Brana i Sandra, porodice Tomi} i Drobac
53

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

na na{e drage roditelje

NIKOLAJEVI] NADA, ro|. KOVA^EVI]
1. 10. 2010.

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO

KONSTANTIN KO^O
5. 1. 1994.

5. 1. 2010 - 5. 1. 2011.

ZORA LU^I]

Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010
52

Vesna i Zdenko s porodicom
22

Porodica
32

58

PREDAH

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Pred vama je iznimno naporan radni dan koji }e obilovati nepredvi|enim situacijama i nesporazumima. Naoru`ajte se strpljenjem i nastojte obaviti {to vi{e posla kako biste izbjegli zaostatke. Godit }e vam udvaranje saradnika, no pripazite da va{ odnos ne pre|u profesionalnu granicu. Tra~evi i ogovaranja ostalih kolega mogli bi imati {tetan uticaj na va{u reputaciju. Puni radnog elana i entuzijazma, u svaki }ete zadatak unositi dio sebe. Umjetnici, javne osobe i sporta{i mogu o~ekivati poja~an interes ulaga~a i sponzora. Iskoristite {arm i duhovitost za pristupanje osobama koje vam se svi|aju. Samci, idealna je prilika da upoznate nekog s kim }ete ostvariti avanturu, a mo`da ~ak i ozbiljniju vezu. Vrlo ste energi~ni i raspolo`eni za bavljenje sportom. Ukoliko je va{ posao vezan uz nekretnine, turizam ili se bavite porodi~nim biznisom, nai}i }ete na probleme koji }e vam uvelike ote`ati rad. Otkazivanje saradnje ili ugovora na kojeg ste ra~unali moglo bi vam pomrsiti ra~une. Bit }e vas vrlo lako iznervirati. Smetat }e vam svaka sitnica, zbog ~ega bi bilo najpametnije da izbjegavate ulazak u ikakve rasprave i povu~ete se u osamu. Prednost }ete davati terenskom radu i komuniciranju s klijentima, dok }e vam rad u uredu i administrativni zadaci biti prava gnjava`a. Mnogi }e dobiti priliku otputovati na kra}i poslovni put ili }e prisustvovati va`nom sastanku. Posve}ivat }ete mnogo pa`nje svojoj boljoj polovici. Zajedno }ete izlaziti i mnogo razgovarati, {to }e dovesti va{u vezu na vi{u razinu. Nastojat }ete po svaku cijenu do}i do dodatne zarade. Listat }ete oglasnike u potrazi za honorarnim poslom ili se raspitivati o najboljim na~inima za ulaganje. Obratite pa`nju na signale koje vam {alje osoba iz va{e neposredne blizine. Starijim pripadnicima znaka i onima koji imaju problema s tlakom preporu~uje se da izbjegavaju boravak na vru}ini. Uticaj planeta potaknut }e vas na akciju. Ukoliko ve} neko vrijeme niste zadovoljni tretmanom u radnoj sredini, kona~no }ete se zauzeti za sebe i zahtijevati ve}a prava. Nezaposlene pripadnice znaka mogle bi biti pozvane na razgovor za `eljeni posao. Nemojte se dvoumiti da li ve~er provesti kod ku}e ili vani. Izlazak s prijateljima pokazat }e se odli~nim potezom jer }ete se dobro zabaviti. Bolje }ete se osje}ati u ulozi timskog igra~a nego u samostalnim aktivnostima. Vage koje su na odgovornoj poziciji imat }e te{ko}a s dono{enjem odluka pa }e se po~eti vi{e oslanjati na savjete bliskih suradnika. Ako je va{a veza upala u monotoniju, po~nite razmi{ljati o uvo|enju promjena. Mo`da bi vam malo razdvojenosti od partnera moglo pomo}i da shvatite pravu prirodu svojih osje}aja. Uspjeh }ete postizati u svemu ~ega se prihvatite, a posebno spretnima pokazat }ete se u vo|enju pregovora. Pomo} bliskog prijatelja omogu}it }e vam da se domognete rada na unosnom projektu. Zanimljivi susret osvje`it }e vam svakodnevicu i razbiti monotoniju u koju ste upali. Samci }e skupiti hrabrost i napraviti prvi korak ka osvajanju osobe koja im ve} neko vrijeme okupira misli. Va{ }e rad i djelovanje biti pod pove}alom javnosti, stoga si ne}ete mo}i priu{titi pogre{ke. Izbjegavajte sukobe s ostalim kolegama, a pogotovo s nadre|enima. Lo{e }ete podnositi kritike i suvi{e burno reagirati i na najmanju sitnicu. Ne}ete prihva}ati ni dobronamjerne savjete jer }ete biti uvjereni da sve znate sami i da ne trebate ni~iju pomo}. Skloni ste tu`nim mislima i ~estim promjenama raspolo`enja. Iskoristite dana{nji dan za dovr{avanje napornih dijelova posla. Posjedovat }ete jaku koncentraciju koja }e vam omogu}iti da bez gre{ke obavite i najkomplikovanije zadatke. Ne}ete pogrije{iti ukoliko ve~er provedete u dru{tvu bliskih prijatelja. Ugodna ve~era sa prijateljima dobro }e vam do}i da se opustite i zaboravite na poslovne brige. U dobroj ste formi, stoga je iskoristite za intenzivno vje`banje. Bavit }ete se finansijskim pitanjima, a posebice onima vezanim uz investiranje i kupoprodaju dionica. Povoljno je vrijeme da po~nete razmi{ljati o otvaranju `ivotnog osiguranja. Vi{e od i~eg }e vam trebati vlastiti mir i samo}a. Svaki slobodni trenutak koristit }ete za opu{tanje uz televizijski program ili knjigu, dok vam dru`enje s prijateljima ne}e biti ni najmanje zabavno. Nastojte odr`avati korektne odnose sa svima u radnoj okolini. Premda }e vam jedan od suradnika i}i na `ivce svojom lijeno{}u i ignorancijom, vi{e }ete posti}i ukoliko mu na lijep na~in uka`ete u ~emu grije{i. Va{a }e bezrazlo`na ljubomora i sumnji~avost uzrokovati krizu u mnogim ljubavnim vezama. Nemojte napadati partnera samo zato {to se osje}ate nesigurnima.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: kr~ag, obala, raonik, amur, iskoristiti, sk, masti, k{, tama, irska, i, ilakati, u, janik, {ator, alejica, ipe, naramenice, on, ar~, rik, al, osa, ota, n, m, kin, ati, avi, leo, pac, don, ica.

Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), OGLASNA SLU@BA: nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije Tel/fax: 205-938 nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" UNICREDIT BANK DD, agencije Inter Press i Service, nagradu transakcijski ra~un broj: "za zajedni~ki rad novinara razli~itih 3383202250044019, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: nagradu "za borbu protiv ksenofobije" 1990490005630121, Kluba evropskih rektora, nagradu za VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, ljudska prava "Saharov" Evropskog transakcijski ra~un broj: parlamenta, "Me|unarodnu nagradu 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero filijala Sarajevo, transakcijski ra~un slobode" Me|unarodnog udru`enja broj: 5715000000017279 novina (FIEJ), Nagradu “Premio Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” [tampa: Unioninvestplastika dd, u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i Semizovac bb “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas promjenljivo obla~no, poslije podne u zapadnim i ju`nim predjelima sa slabom ki{om, na planinama sa snijegom. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od -10 do -2, maksimalna dnevna od -1 do 7°C. Narednih dana temperatura u porastu. Sutra sun~ano, na zapadu i jugu umjereno obla~no. U no}i u svim predjelima naobla~enje, na sjeveru sa slabom ki{om. U petak i subotu umjereno obla~no. U nedjelju prete`no sun~ano. U Sarajevu umjereno obla~no. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura -7, maksimalna dnevna 0° C.

Danas se ki{a o~ekuje u ju`noj Evropi, susnje`ica na Britanskim ostrvima i u Francuskoj, a snijeg na Skandinavskom poluostrvu. U centralnim predjelima kontinenta bi}e sun~anih perioda. Maksimalana temperatura kreta}e se od -12 do -2 na sjeveru, i od 12 do 17°C na jugozapadu kontinenta. Danas na Balkanu umjereno obla~no sa sun~anim periodima. Samo u Gr~koj i mjestimi~no du` Jadranskog primorja obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom. Maksimalna temperatura od -3 do 3, na jugu do 11°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
TRON: NASLJEDSTVO

srijeda, 5. januar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

BANJA LUKA

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338186.

KINA
KINOTEKA
CABIRINE NO]I
re`ija: Federico Fellini, uloge: Giuliet ta Masina, Amadeo Nazzari, Francois Perier... po~etak u 19 sati.

3D, SF spektakl, re`ija: Joseph Kosinski, uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde... po~etak u 17.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

3D, animirani, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Yuri Lowenthal, Melanie Grif fith, Isabelle Fuhrman, Anthony Anderson... po~etak u 16 i 18 sati.

MEGAUM
animirana avantura, re`ija: Tom McGrath, glasovi: Will Ferrell, Brad Pitt, Tina Fey... po~etak u 11.30, 13.30 i 16 sati.

MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
3D, animirani, re`ija: Maria Lindberg, glasovi: Max von Sydow, Alexander Skarsgard... po~etak u 14 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
GULIVEROVA PUTOVANJA
3D, avanturisti~ka fantazija, re`ija: Lob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet... po~etak u 15.30, 17.15 i 19 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

TERMIN
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Jamie Foxx, Juliet te Lewis, po~etak u 14, 16.10, 18.20 i 20.30 sati.

TRON: NASLJEDSTVO
3D, SF spektakl, re`ija: Joseph Kosinski, uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde... po~etak u 20 sati.

MEETING POINT
BO@I]NA PRI^A
drama, porodi~ni, re`ija: Robert Zemeckis, uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara... po~etak u 21 sat.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.Izlo`ba fotografija Alije M. Ak{amije, u saradnji Bo{nja~kog instituta i Bo{nja~ke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagreba~ku `upaniju, otvorena je za posjete do sredine januara 2011.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO

OSTAVLJENI

TRAGA^
akcija, triler, re`ija: Hong-jin Na, uloge: Yun-seok Kim, Jung-woo Ha, Yeong-hie Seo, In-gi Jung, Hyo-ju Park... po~etak u 19 i 21.30 sati.

CINEMA CITY
MURJACI S KLUPE

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika Alme Zild`i} “Refleksije“, za posjete je otvorena do 16. januara 2011. godine. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 16.45, 18.30, 19.30, 21.15 i 22.15 sati.

akciona komedija, re`ija: Adam McKay, uloge: Will Ferrell, Mark Wahlberg, Derek Jeter, Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Dwayne Johnson... po~etak u 18 i 20.15 sati.

drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Mirela Lambi}, Mirsad Tuka, Dragan Marinkovi}, Vilim Matula, Zijah Sokolovi}, Ejla Bav~i}-Tarak~ija, Meto Jovanovski... po~etak u19.45 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

TRON: NASLJEDSTVO
3D, akcija, avantura, re`ija: Joseph Kosinski, uloge: Jeff Bridges, Olivia Wilde, Michael Sheen... po~etak u u 20.45 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
animirani, re`ija: Maria Lindberg, po~etak u nedjelju u 11.20 i 13.10 sati.

POZORI[TA
NARODNO
KONCERT
organizator: Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvo Prosvjeta, po~etak u 20 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

TUZLA

GRAD LOPOVA

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temuPORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati. kriminalisti~ki triler, re`ija: Ben Af fleck, uloge: Ben Af fleck, Rebecca Hall, Jon Hamm... po~etak u 16 sati.

komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u 11.45, 13.45, 15.45, 17.45 i 20 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba povodom 111 godina ro|enja Isaka Samokovlije. Autor izlo`be je Eli Tauber, a za posjetioce je otvorena do 15. januara, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote.

ZENICA

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Berine [u{~evi} “Svjetlonosci i no}obdije“, otvorena za posjete do 23. januara 2011. godine.

KRONIKE IZ NARNIJE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5.

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
CURA NA LO[EM GLASU
komedija, romansa, re`ija: Will Gluck, uloge: Emma Stone, Penn Badgley, Amanda Bynes, Dan Byrd, Lisa Kudrow, Stanley Tucci... po~etak u 15 i 17 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Pra{njavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, posve}ena 30 godina banjalu~kog rokenrola. Za posjete izlo`ba je otvorena do 30. januara 2011.

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
UNA
OSTAVLJENI
drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Tony Grga, Mirsad Tuka, Mirela Lambi}, Zijah Sokolovi}, Dragan Marinkovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

avantura, fantastika, re`ija: Michael Apted, uloge: Georgie Henley, Skandar Keynes, Ben Barnes... po~etak u 13, 15, 15.15, 17.30 i 19.45 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE srijeda, 5. januar 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Margot na vjen~anju
DRAMA
Re`ija: Noah Baumbach Uloge: Susan Blackwell, Nicole Kidman, Jack Black

18.00
PINK

Margot je veoma uspje{an pisac kratkih pri~a, ali je neuroti~na i gdje god se pojavi stvara probleme. Iznenada odlu~uje da sa svojim sinom Klodom provede vikend kod sestre koju dugo nije vidjela. Iste ve~eri se Polin, njena sestra, udaje za Malkolma. Margot se ne sla`e sa izborom svoje sestre i poku{a}e da u~ini sve kako bi pokvarila njihovu vezu.

Ne mo`e{ pobje}i
AKCIJA/TRILER
Re`ija: Robert Harmon Uloge: Jean-Claude Van Damme, Rosanna Arquette, Kieran Culkin

HIT
20.45
HRT 2

AKCIJA
Re`ija: John Woo Uloge: John Travolta, Christian Slater, Samantha Mathis, Delroy Lindo, Bob Gunton, Frank Whaley, Kurtwood Smith

DANA

22.00
PINK

Clydie je o~ajna mlada `ena s dvoje male djece koju korumpirani poduzetnici poku{avaju otjerati s njene zemlje. Kada Mookie, Clydiein sin, prona|e Sama kako se skriva na njihovom imanju, ~ini se da je sudbina uplela svoje prste i da je upravo Sam osoba koja mo`e pomo}i potresenoj Clydie u njenoj borbi protiv pokvarenih investitora.

Zrakoplovni major Will Deakins i zrakoplovni kapetan Riley Hale partneri su i prijatelji. No, dok Deakins ima psihoti~an karakter koji dolazi do izra`aja jer mu je uskra}eno napredovanje u slu`bi, Hale je uravnote`eni i nepokolebljivi po{tenjak kojem prepotentni Deakins ve} poprili~no ide na `ivce. Zajedni~ki odlaze na probni let najmodernijim avionom koji nosi dva nuklearna projektila, ali Hale ne zna da je Deakins planirao otmicu projektila kako bi ih u suradnji s poslovnim ~ovjekom Prichettom prodao i obogatio se...

FILMOVI

El Cortez
DRAMA/TRILER
Re`ija: Stephen Purvis Uloge: Lou Diamond Phillips, Bruce Weitz, Glenn Plummer

29. ulica Mali heroji
AVANTURISTI^KI
U ovoj uzbudljivoj avanturi za cijelu porodicu, duhom mlada djevojka i njen voljeni pas u~e cijeli grad pravom zna~enju hrabrosti.

Program za{tite za princeze
14.45 HRT 2
KOMEDIJA
Re`ija: Allison Liddi

DRAMA

Re`ija: George Gallo

22.20
MRE@A

Manny je autisti~an no}ni portir ljigavog hotela, nedavno otpu{ten iz zatvorske umobolnice u kojoj je bio zatvoren zbog ubojstva. ^ini se kako mu lijekovi doista poma`u, te da je sposoban samostalno `ivjeti. Me|utim, upravo kada pomisli kako mu je `ivot kona~no sre|en, u njemu se po~inje pojavljivati cijela gomila sumnjivih likova, od kojih izgleda svaki `eli prevariti Mannyja. Naravno, to ba{ i nije istina, ali kome vjerovati?

12.20 RTRS

Re`ija: Craig Clyde

Frank Pesce mla|i kao jedan od finalista na izvla~enju prve dr`avne lutrije New Yorkaje dobio 6,2 miliona dolara. Bijesan zbog ishoda, istr~i iz dvorane i po~ne razbijati prozore na obli`njoj crkvi. Nakon {to ga privedu na policiju, gdje radi i njegov stariji brat Vito, Frank po~ne obja{njavati razloge svog neobi~nog pona{anja...

Carter Mason `ivi kao obi~na tinejd`erica u malom mjestu u Iowi. Neobi~no je samo to {to joj je otac tajni agent. Jedan od zadataka agenta Masona vodi u Costa Lunu, gdje je upravo izveden pu~. Pretendent na prijestolje poku{at }e ubiti princezu Rosalindu, ali spa{ava je me|unarodni Program za za{titu princeza...

10.50 HRT 2

Savr{eno ubistvo
TRILER
Re`ija: Andrew Davis Uloge: Michael Douglas, Gwyneth Paltrow, Viggo Mortensen, David Suchet, Sarita Choudhury

SPORT

22.10
NOVA

Milijuna{ Steven Taylor ~ovjek je koji ima sve, no ono {to najvi{e `eli je ljubav i vjernost njegove supruge. Inteligentna Emily, koja radi kao vi{ejezi~ni prevoditelj u ameri~koj ambasadi pri UN, upustila se u vezu s Davidom Shawom, talentiranim, ali siroma{nim umjetnikom iz centra. Nakon {to su Emily i David mjesecima u tajnoj vezi, David je pomislio da }e uslijediti kraj Emilyna braka i po~etak njihova zajedni~kog `ivota, no ~ini se da Steven ima druga~ije planove.

Igokea - Union Olimpija
NLB liga Ko{arka

Wolverhampton - Chelsea
Engleska Premier liga

16.55 BHT Nogomet

20.40 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 94. ep. (r) Program za djecu 10.00 Kako to 10.15 Mekanike u misiji 10.30 Tomica i prijatelji 10.35 Pingu 10.40 Fantasti~na ~etvorka, 3. epizoda 11.05 Villa Maria, serija(r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 95. epizoda 13.05 2001: Suluda odiseja u svemiru, kanadski igrani film /RP/ 14.45 Pri~e iz Hercegovine: Livno, dok.program 15.10 Vijesti 15.20 Crna hronika, doma}a igrana serija, 75. i 76. epizoda /RP/ 16.25 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 16.50 Pingu, crtani film

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Nodi, crtana serija 09.25 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.35 Zaboravljene igra~ke, crtani film 10.05 Doktor @ivago, serija 10.55 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 11.05 Karmelita, TV novela 12.00 Dnevnik 1 12.20 Mali heroji, film 14.00 Stanarka napu{tenog zamka, mini serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, tv novela 16.00 Od sna manastir, reporta`a 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Karmelita, serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Timmy, crtani film 09.10 Iron kid, crtani film 09.35 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force 10.55 WINX, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 107. ep. 13.00 Pali an|eo, 90. ep. 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Hayat production show, zabavno-muzi~ki program 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija, 110. ep. 16.50 Indija, serija, 108. ep. 17.50 Doma}ica Ovako

OBN
06.15 Iron Man, crtani film 06.35 Oggy i `ohari, crtani film 06.55 Johnny Test, crtani film 07.20 Metajets, crtani film 07.45 Gusarska akademija, crtani film 08.00 Ludo srce, serija 09.00 Top Shop 09.15 A la Carte, Specijal 10.00 Bilo jednom u Turskoj, Turska serija 10.45 Stol za 4, Specijal Zagreb-2.tjedan 11.15 V.I.P Survivor, Bez cenzure-dan 11.55 OBN Info 12.10 Dejana talk show: Kako zaraditi? Mo`e i striptizom!, talk show 13.00 Skrivena kamera, humoristi~ki program 13.45 Top shop 14.05 C.S.I: Las Vegas, kriminalisti~ka serija 15.00 Top Shop 15.30 Gümüs, serija

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Danijela, serija 08.00 [e}erna vodica, film 09.30 Udri mu{ki, talk show 10.30 Superstaza Deda Mraza, interaktivni kviz 11.00 Valentina, serija 11.50 Turist point 12.00 Info top 12.10 ^ini, serija 13.00 Mi nismo an|eli, serija 13.35 Grand poga~a, muzi~ki program 14.00 Info top 14.10 Mje{oviti brak, serija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.05 Be Ha Te bebe 09.10 Ozie Boo, animirana serija 09.15 Pravi pas, drama 09.30 Muzi~ki program 09.45 Nau~na postignu}a, obrazovna serija, 10/47 10.00 BHT vijesti 10.10 Ljubavna oluja, igrana serija, 257/313 11.00 Moja mala kuhinja 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 38/130 12.00 BHT vijesti 12.15 BiH u 2010, specijalna emisija (r) 13.15 Oligarsi, umjetnost i dolari, strani dokumentarni program (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 7/230 (r) Program za djecu i mlade 15.00 Be Ha Te bebe 15.05 Ozie Boo, animirana serija 15.10 Robot Robi, animirana serija, 14/52 15.25 Mini school 15.40 Bakine pri~e, 10/20 15.50 Majstori kuhinje: Menu Bella Roma 16.20 Gorko-slatko, igrana serija, 8/230 16.55 Ko{arka, NLB liga: Igokea Union Olimpija, prijenos 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 18.55 Moj prvi izbor, reporta`a 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Koliko visoko je nebo, dokumentarni film 20.40 Nogomet, engleska Premier liga: Wolverhampton Wanderers - Chelsea, prenos 22.45 BHT vijesti 23.00 TV Justice, sudska hronika 23.30 Feniks je sagorio uzalud, snimak predstave 00.30 Koliko visoko je nebo, dokumentarni film (r)

Upitnik

KVIZ 19.05

Karmelita
SERIJA

17.05

Jesen sti`e, Dunjo moja SERIJA 21.00
18.00 Biometeorolo{ka prognoza 18.02 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 27. i 28. ep. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Top Meblo 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, 111. ep. 21.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serijski program, 7. i 8. ep. 22.00 ZMBT profili 22.20 El Cortez, film 00.20 Seks i grad, serija 01.00 Sport centar 01.05 Autoklub Reprizni program Hayat TV-a 01.30 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 28. ep. 02.00 Vijesti u 7 03.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, 7. i 8. ep.

Gümüs
16.45 16.50 16.55 17.25 17.55 18.55 19.00 19.55 21.00

^ini
SERIJA

TELENOVELA 19.55

12.10

17.00 Federacija danas, informativni program 17.30 Villa Maria, igrana serija, 28. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.20 Na{a mala klinika, igrana serija, 3. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz 19.20 La Linea, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 TV Bingo show, vanredno kolo 21.24 Dnevnik, najava 21.25 Ameri~ki top model, reality serijal, 6. epizoda 22.15 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.00 Umjetnik i grad: Ibrulj, dokumentarni program 23.25 Koncert Maksima Mrvice 00.30 Federacija danas (r) 01.00 Dnevnik 3

17.55 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, predstavljanje politi~kih subjekata 18.05 Trio relikt, ruske romanse 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Moj biznis, obrazovni rijaliti {ou 21.00 Kraj dinastije Obrenovi}, serija 22.00 Patrijarh Pavle, dokumentarni film 22.45 Dnevnik 3 23.07 Sport 23.12 Finansijske novosti 23.16 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 23.30 Kejt i Leopold, film 01.30 Trio “relikt”, ruske romanse 02.30 Patrijarh Pavle, dokumentarni film 03.10 Dnevnik 2

00.05 00.10 01.00 01.30 02.00 04.00

Vremenska prognoza OBN Info A la Carte, Specijal Stol za 4, Specijal Zagreb-2.tjedan Bilo jednom u Turskoj, serija OBN Info V.I.P Survivor, reality show Gümüs, serija V.I.P. Survivor 2010.-Veliko finale, U`ivo iz studija u Beogradu Vox populi C.S.I: Las Vegas, kriminalisti~ka serija Playboy Girls, holivudska pri~a Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a Rat bendova, muzi~ki spektakl ^uvari planeta, dokumentarni program

15.00 Danijela, serija 15.50 Info top 16.00 Valentina, serija 17.00 Ivkova slava, serija 17.30 Superstaza Deda Mraza, interaktivni kviz 18.00 Margot na vjen~anju, film 19.50 Info top 19.55 Turist point 20.00 Farma specijal 21.00 Grand parada, muzi~ki program 22.00 Ne mo`e{ pobje}i, film 00.00 Kreni, film

RTS
12.00 12.15 12.25 12.30 12.35 15.00 15.10 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.00 19.30 20.05 21.00 21.45 21.50 23.40 23.55 Dnevnik Sport plus Vrijeme Evronet Gastronomad (r) Vijesti 48 sati-svadba Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Najava Dnevnika 2 Oko, info Srbija na vezi Dnevnik Bela la|a, serija 48 sati-svadba Vijesti Plja~ka tre}eg Rajha, film Dnevnik Evronet (r)

RTCG
11.55 12.00 12.05 13.00 13.45 14.55 15.10 15.20 15.30 15.45 16.20 17.15 17.30 18.00 18.20 18.55 19.20 19.30 20.00 20.30 21.30 22.05 22.30 22.45 22.50 23.00 23.30 01.05 Kalendar Vijesti Obrazovna (r) Dok. emisija: Heroina (r) Simfonjiski orkestar la Verdi Obrazovna emisija Studio sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Bez domovine, 451/10 Muzi~ki mix Lajmet Cetinjska mitropolija, 3/5 1765/06 Muzi~ki mix Pri~e sa [varcvalda Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Dokumentarna emisija Muzi~ki mix Crna Gora 20. vijeka Stil Muzi~ki mix Studio sport Kalendar Dnevnik 3 Dokumentarno ve~e: Grabovica kroz vrijeme Koncert

FOX LIFE
07.05 Ko `iv ko mrtav, serija 07.50 Svita, serija 08.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.15 O~ajne doma}ice, serija 10.50 Ko `iv ko mrtav, serija 11.40 Svita, serija 12.40 Razvedeni Gari, serija 13.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 13.30 Sta`isti, serija 14.15 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 15.05 Ko `iv ko mrtav, serija 15.55 Ulica sje}anja, serija 16.45 [kola za parove, serija 17.35 Ko je Samanta?, serija 18.00 Svita, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Sta`isti, serija 20.25 Razvedeni Gari, serija 20.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 21.10 Privatna praksa, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.50 Ko je Samanta?, serija 23.15 O~ajne doma}ice, serija 00.50 @enske pri~e, serija 01.40 Ko `iv ko mrtav, serija

UNIVERSAL
06.10 07.10 09.10 11.10 12.10 13.10 Sudija Ejmi, serija McLeudove k}eri, serija Erika, serija Sudija Ejmi, serija Ne{ Brid`iz, serija Dvostruki `ivot Elenor Kendal, film 15.00 Ubistva u Midsomeru, film

TV1000
06.00 Bili Batgejt, film 08.00 Lijepi i blesavi, film 10.00 Pobuna u {koli, film 12.00 Zajedni~ka tu`ba, film 13.45 11. septembar, film

EUROSPORT
09.15 Alpsko skijanje, SK Zagreb, Hrvatska 10.00 All sports 10.45 Sanke, SK Koenigsee, Njema~ka, live 11.30 Watts 11.45 Sanke, SK Koenigsee, Njema~ka, live 12.45 Ski-skokovi, SK - Four Hills Innsbruck, Austrija 13.45 Cross-country skijanje, SK Obersaxen, [vajcarska 14.15 Cross-country skijanje, SK Dobbiaco, Italija, live 15.45 Ski-skokovi, SK - Four Hills Bischofshofen, Austrija, live 17.15 Biatlon, SK 19.00 Pikado 20.15 Reli, Dakar, live 20.45 All sports 20.55 Konji~ki sport 22.55 Riders Club 23.00 Golf Club 23.05 Yacht Club 23.20 Reli, Dakar 23.45 Olimpijski magazin 00.15 Ski-skokovi, SK - Four Hills Bischofshofen, Austrija 01.00 Reli, Dakar

Ubistva u Midsomeru
SERIJA

Pobuna u {koli
FILM

15.00

10.00

17.00 19.00 20.00 21.00 23.00 00.50 01.50

Zakon i red, serija Ne{ Brid`iz, serija Zakon i red, serija Misterija Hejvena, serija Mre`a la`i, film Zakon i red, serija Ubistvo na Plezent Drajvu, film 03.40 Ubistva u Midsomeru: Neznan~eva Smrt, serija

16.00 Mo}ne patke 3, film 17.40 Do|i da vidi{ raj, film 19.50 Slovo srama, film 22.00 D`ejson X, film 00.00 Lovac na stare koke, film 02.00 Iskonska `elja, film 04.00 Rogovi u vre}i, film 05.40 Slovo srama, film

srijeda, 5. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.18 14.55 15.25 16.00 16.58 17.10 17.16 17.20 18.02 18.14

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
08.00 Bumba, crtana serija 08.15 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 Roary, crtana serija 09.30 Slomljeno srce,serija (r) 10.20 Gumus,serija (r) 11.50 Asi,serija (r) 13.10 IN magazin (r) 13.50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.45 Slomljeno srce, serija 15.40 Najbolje godine,serija (r) 16.40 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija - nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.10 Savr{eno ubistvo, film 23.45 Ve~ernje vijesti 00.00 Savr{eno ubojstvo, film - nastavak 00.35 [mokljani na faksu, film 02.10 Bra~ne vode, serija 02.35 Na rubu zakona, serija 03.20 Ezo TV, tarot show 04.20 Transmorfers, film

63
^etiri `ene, serija (r) Bestseller TV Hit dana Iz dana u dan... Vijesti Bestseller TV Vrata tajne, turska serija Iz dana u dan... Bestseller TV Hit dana Vijesti u 16 Pop corn ^etiri `ene, serija Suveniri Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vijesti Film Dnevnik (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Muzi~ki spot 07.30 Melo Korigen, animirana serija 08.10 Muzi~ki blok 08.25 Crtani film, veseli autobusi 08.30 Kapri, serija (r) 9.30 Svjedo~anstva o genijima (r) 10.30 Toyotin svijet divljine (r) 11. 00 Biznis vijesti 11.10 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 12.00 Vijesti plus 12.20 Edgemont, serija (r) 13.10 Direktno, dijalo{ka emisija sa Adisom Ru`di} (r) 14.30 Toyotin svijet divljine (r) 15.30 Svjedo~anstva, obrazovni igrani serijal 17.00 Vijesti plus 17.20 Ponovno otkrivanje rijeke Jang Ce 17.50 Edgemont, serija 18.00 Biznis vijesti 18.25 Kapri, serija 19.30 Dnevik tv1 20.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em 21.10 TV1 ordinacija (r) 21.00 Biznis vijesti 22.00 Dnevik u 22 22.40 Kaka, dok. film (r) 00.00 Vijesti plus

TVSA
07.00 10.00 10.02 10.25 10.35 10.47 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.15 14.10 15.00 15.10 15.25 15.35 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.02 19.25 20.00 20.50 21.00 21.30 22.00 22.30 00.20 00.50 02.30 Sarajevsko jutro, u`ivo Vitaminix (r) Grimove bajke (r) Barimba (r) Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Vijesti TVSA Crna Guja, serija(r) Frej`er, serija Megakatastrofe, dok. (r) Vijesti TVSA @ivot i zdravlje, infoprogram (r) Obavezan smjer (r) Vijesti TVSA Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Dobre vibracije, u`ivo Vijesti TVSA Nastavak emisije dobre vibracije, u`ivo Crna Guja, serija Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Vitaminix, program za djecu Grimove bajke, program za djecu Barimba Avanture u arhitekturi, BBC dok. program Tarih, dok. serijal (r) Javni agent 033 Sarajevdisanje, dok. program Ve~ernje vijesti Jane Eyre, 1/2 Glas Amerike Igrani film Reprizni program

TV TK
09.00 09.55 11.10 11.55 12.00 12.10 12.15 13.55 14.00 14.10 16.00 17.30 18.00 18.45 19.00 19.30 21.30 21.45 00.00

18.22 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.35 23.00 23.03 23.05 23.15 00.00 00.45 01.30

Vijesti Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, (r) Lugarnica 20, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Bikini - otoci iz snova u zabranjenom podru~ju, dokumentarni film Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Debbie Travis preure|uje 2 (5/14) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, (r) TV kalendar (r) @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom (r) More ljubavi, serija (122/164) Hitna slu`ba 15, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije~ i `ivot: S ~ime smo u{li u novu godinu?, religijski program Moja obitelj 7b, humoristi~na serija (1/9) Indeks, emisija o {kolstvu Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info 8. kat: Kod mame je najbolje, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Novogodi{nje odluke, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, serija (3/106) LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi In memoriam Fadilu Had`i}u: Novinar, hrvatski film Policijske pri~e 3: Krvava subota, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Drugi format: Pavli~i} i Tribuson Retrovizor: Kraljevi, serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica 2, serija (r) Retrovizor: Dragi Johne 1, humoristi~na serija (r)

08.25 Lagodan `ivot Zacka i Codyja 2, serija za mlade (5/39) 08.50 Jelenko, serija za djecu (r) 09.20 Aladinove pustolovine, crtana serija (11/26) 09.35 Paulino ljeto, serija za djecu (r) 10.05 Tvoja sam sudbina, serija (r) 10.50 Program za{tite za princeze, film (r) 12.15 Skica za portret (r) 12.25 Proces (r) 12.50 Paralele (r) 13.20 U istom loncu (r) 14.15 Mala TV (r) TV vrti}: Za~arani snjegovi} (r) Patuljkove pri~e: Novogodi{nji do~ek gospodina lava, crtani film (r) Mala princeza: @elim moje sanjke, crtani film (r) 14.45 29. ulica, ameri~ki film

MRE@A PLUS
09.00 09.10 09.30 10.00 10.25 10.55 11.20 12.00 13.00 15.49 15.50 16.50 18.20 20.00 22.20 00.20 01.00 Timmy, crtani film Iron kid, crtani film Fifi, crtani film Bakugan, crtani film Ben 10 alien, crtani film Winx, crtani film Sirene, crtani film Indija, serija Pali an|eo, 91.epizoda Sport centar 1001 no}, serija Indija, serija Sasuke, ninja ratnici, zabavni program 1001 no}, serija El Cortez, film Seks i grad, serija Sport centar

Hannah Montana
SERIJA

17.10

Gumu{

SERIJA 16.40

16.25 Gdje je moj robot?, dokumentarni film (r) 17.10 Hannah Montana 2, serija 17.35 Dva i pol mu{karca 6, humoristi~na serija (16/24) 17.55 Hitna slu`ba 15, serija (19/22) (r) 18.45 @drijeb: Svjetski skija{ki kup - Snje`na kraljica Sljeme, emisija 18.50 @drijeb: Svjetski skija{ki kup - Snje`na kraljica Sljeme, prenos 19.30 @drijeb: Svjetski skija{ki kup Snje`na kraljica Sljeme, emisija 19.45 Hit dana 19.57 Ve~eras 20.00 Dobra `ena, serija 20.45 Ciklus akcijskih filmova: Slomjena strijela, ameri~ki film 22.35 CSI: Miami 7, serija 23.20 Dnevnik plavu{e: Novogodi{nje odluke (r) 23.30 29. ulica, film (r)

TV MOSTAR
09.00 Timmy, 28. ep. 09.10 Iron Kid, 28. ep. 09.30 Fifi, 35 i 36. ep. 10.00 Bakugan, 35. ep. 10.25 Ben 10 alien, 13. ep. 10.55 Winx, 35. ep. 11.20 Sirene, 35. ep. 12.00 Indija, 107. ep. 13.00 Pali an|eo, 91. ep. 14.00 Bistro, 19. ep. (r) 14.30 Sasuke, ninja ratnici 15.00 Sportski magazin, (r)15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, 110. ep. 16.50 Indija, 108. ep. 18.00 Grad 19.30 Dnevnik TV1 20.00 1001 no}, 111. ep. 21.00 Blaga prirode, snimka 22.00 Dnevnik TV1 22.20 El cortez, film 00.20 Seks i grad, 76. ep. 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
13.00 TV liberty 13.30 Bonaventura 14.00 Autovizija 14.00 Vrata tajni, serija 14.30 IC sport 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Pensacola, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Melodije orijenta 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 ADS kviz 21.30 Autoshop magazin 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC r. 00.10 Pensacola, serija

RTV USK
12.00 Vijesti 12.15 Strogo povjerljivo 13.20 Smrt {pijunima, 12/16 (r) 14.30 Vijesti 14.35 Dugo putovanje do {kole, dok. program 15.00 Nauka borbe, 55 16.00 TV intervju(r) 16.40 Veterani danas (r) 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 Moje dijete, savjetovali{te za roditelje (r) 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.05 Biografije: Dostojevski 20.55 TV Liberty 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija23.00 Ruski zatvori - nekad i sad 16/40

TV SLON
16.02 Vijesti 16.07 Da sam ja neko, dok. program 16.35 TV Liberty 17.05 TOP 7 (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.30 Sredinom sedmice, info- program 21.10 Sto~ar, 91/130 22.05 Folk-top 10 23.00 Slon extra info

TV ZENICA
14.10 Dok.program (r) 15.00 Vijesti 15.10 Klinika, serija 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Razglednica (r) 17.00 Discovery dok. program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog Mali oglasi 18.00 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.30 Muzi~ki spotovi 19.50 Obavje{tenja 20.00 Srijedom, konrakt program 21.00 Sfera, emisija iz kulture 21.30 TV izlog 22.00 Plima `ivota, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Srijedom, kontakt program (r) 00.30 Glas Amerike

RTV VOGO[]A
13.30 U pokretu, omladinski program 14.00 Pret~as 14.30 Bajke iz cijelog svijeta 15.00 ^etiri `ene, telenovela (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.25 Izbori 2011 - neposredna obra}anja 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Magazin Plus, sedmi~na hronika Viso~ke regije 20.40 Lokalno je primarno 21.00 ^etiri `ene, telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Istina, emisija o povratku 23.00 Sedam dana u Maglaju TV Maglaj 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r) TV Vogo{}a

RTV BN
08.35 Sesil i Pepo, dje~iji program 09.05 Biblijske pri~e, crtana serija 10.00 Novosti 10.05 UMS 10.20 Kradljivac srca, serija (r) 11.05 Grom u raju, serija11.50 Horoskop 12.00 Podnevne novosti 12.15 Vrijeme ~uda, film 14.00 Novosti 14.05 Kamiond`ije, serija (r) 15.00 Jelena, serija (r)16.00 Dnevnik 1 16.10 Greh njene majke, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.20 Muzi~ki show Du{ka Kuli{a 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Greh njene majke, serija -9. i 10. ep. 22.45 Dnevnik 3 23.15 Razmjena gluposti, film

ATV
10.25 Winx, crtani film 10.55 Sirene, crtani film 11.20 Aladin, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski letopis 18.20 Sasuke, Nind`a ratnici, zabavni program 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Amplituda 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 El Cortez, film 00.20 Sex i grad, serija 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, ATP Doha, Katar 07.30 Hokej, U-20 S[ USA, polufinale 09.00 Watts 10.00 Tenis, ATP Doha, Katar 13.00 Tenis, ATP Doha, Katar, live 20.15 Ski-skokovi, SK - Four Hills Bischofshofen, Austrija

SPORT KLUB
08.30 ATP Champions Tour: Deleray Beach and Zurich 09.00 FullTilt Poker 10.00 Hopman Cup: Great Britain France 15.30 Fudbal mondijal magazin 16.00 NBA Live 16.15 Premier League: Blackpool Birmingham 17:45 Premier League News 18.00 Copa del Rey: Malaga - Sevilla, direktno 20.00 NBA Live 20.15 Premier League News 20.45 Premier League: Arsenal Manchester City, direktno 22.45 NBA Live 23.00 FullTilt Poker 00.00 Copa del Rey: Athletic Bilbao Barcelona 01.30 Premier League: Wolves - Chelsea

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Kako to funkcioni{e tehni~ka dostignu}a 07.45 Kako to rade? 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Razorna laboratorija 10.00 Pre`ivljavanje 10.55 Oru`je budu}nosti 11.50 Auta po mjeri 2008. 12.45 Generalka 13.40 Prljavi poslovi 14.35 Oru`je budu}nosti 15.30 Pre`ivljavanje 16.25 Gra|evinske intervencije 17.20 Razotkrivanje mitova 18.15 Pograni~na policija SAD 19.10 Kako to funkcioni{e tehni~ka dostignu}a 19.40 Kako to rade? 20.05 Dekonstrukcija, 2 epizode 21.00 Sam u divljini 21.55 Ameri~ke drvosje~e 22.50 Pograni~na policija SAD 23.45 Auta po mjeri 2008.

N. GEOGRAPHIC
08.00 Megagra|evine: Kineski pametni toranj 09.00 Rastavljanje najve}ih: Yankee Stadium 10.00 Podru~je smrti za pingvine 11.00 Ledeni grad 12.00 Morski pas ~udovi{te 13.00 Kineski pametni toranj 14.00 Vladanje i kontrola 15.00 Zlatni tuljani obale kostura 16.00 Vojska dupina 17.00 Zato~eni u inozemstvu: Delhi 18.00 [apta~ psima: Molly, Jane i Genoa 19.00 Pretpovijesni predatori: O{tre ralje 20.00 Drevne tajne: Zagonetka srebrnog faraona 21.00 Deset biblijskih po{asti: Prve kletve 22.00 Zato~eni u inozemstvu: Oteti u Iraku 23.00 Drevne tajne: Zagonetka srebrnog faraona 00.00 Deset biblijskih po{asti: Prve kletve

VIASAT HISTORY
06.00 Misterija neurednih ratnika 07.00 Tajm tim godina X 08.00 Ljubavni problemi 08.30 Misterije istorije 09.00 Izgubljeni gusarski brod Crnobradog 10.00 Bler 11.00 Veliko bjekstvo: Neispri~ana pri~a 12.00 D`ingis Kan 13.00 Lovci na naciste 14.00 Misterija neurednih ratnika 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Sikert protiv Sard`enta 17.00 Prvi ljudi u svemiru 18.00 Gospodari rata 19.00 Pol Pot - putovanje na polja smrti 20.00 Impresionisti 21.00 Premijera: 1066 22.00 Biblijske zagonetke 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Sikert protiv Sard`enta 01.00 Prvi ljudi u svemiru 02.00 Gospodari rata 03.00 Pol Pot - putovanje na polja smrti 04.00 Impresionisti

ANIMAL PLANET
07.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 08.10 Neobi~ne `ivotinje - 2 epizode 09.05 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Spa{avanje divljih `ivotinja- 2 epizode 11.50 Policija za `ivotinje 12.45 RSPCA 13.10 Veterinari sta`isti 13.40 @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje 14.30 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 15.00 Divlja planeta 15.30 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 16.25 Najgori britanski ljubimac- 2 epizode 17.20 ^udna stvorenja Nika Bejkera 18.15 Bjekstvo u raj za {impanze 18.40 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 19.10 Sve o psima 20.05 Veterinar za cio svijet 21.00 Brzina `ivota 21.55 U potrazi za d`inovskom anakondom

Ski-skokovi-Austrija
SPORT

20.15

21.30 Hokej, U-20 S[ USA, live, za 3. mjesto 23.45 Watts 00.30 Ski-skokovi, SK - Four Hills Bischofshofen, Austrija 01.30 Hokej, U-20 S[ USA, live, finale

Rukometna reprezentacija BiH danas igra sa Srbijom

Ra|a: Izboriti povoljan rezultat

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
srijeda, 5. januar 2011. godine

48. strana

Dostignu}e nau~nika u Abu Dhabiju

Vje{ta~ka ki{a
Stvaranjem vje{ta~ke ki{ne oluje iz vedra neba nau~nici su na korak bli`e ostvarenju cilja stanovni{tva u pustinji koje svoju surovu okolinu `eli pretvoriti u profitabilnu, samoodr`ivu oazu u kojoj rastu biljke
Nau~nici u Abu Dhabiju tvrde da su tokom ljeta 2010. godine vi{e od 50 puta stvorili vje{ta~ke ki{ne oluje iz vedra neba, ~ime su na korak bli`e ostvarenju cilja stanovni{tva u pustinji koji svoju surovu okolinu `ele pretvoriti u profitabilnu, samoodr`ivu oazu u kojoj rastu biljke. Prema pisanju lista Arapski biznis, olu je su dio taj nog pro je kta ko ji podr`ava [vicarska, a koji je zatra`io {eik Kalifa bin Zajed al-Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, te vo|a Abu Dhabija. Weathertec, klimatski projekt vrijedan oko jedanaest miliona dolara koristi jonizatore koji podsje}aju na velika sjenila za lampe kako bi stvorio polje negativno nabijenih ~estica, od ~ega se potom stvaraju oblaci. “Projekt trenutno funkcioni{e na podru~ju regije Al Ain. Po~eli smo u junu 2010. godine i do sada postigli stvaranje brojnih padavina“ objasnio je Helmut , Fluhrer, osniva~ {vicarske kompanije koja stoji iza projekta Metro Systems International. On je dodao da su tokom 122 dana ljetnih mjeseci jonizatori uklju~eni 74 puta kada je vlaga vazduha dosegla potrebnih 30 posto ili vi{e. Vje{ta~ke oluje su

Otrov u sto~noj hrani
Gotovo hiljadu peradarskih i svinjogojskih farmi u Njema~koj obustavilo je isporuke svojih proizvoda nakon otkri}a dioksina u sto~noj hrani, a radi prevencije zaklano je 8.000 pili}a. “Za provo|enje kontrole bit }e potrebno nekoliko sedmica. Za{tita potro{a~a je ispred svega“ rekao , je glasnogovornik ministarstva poljoprivrede u saveznoj pokrajini Donja Saska, gdje se nalazi najvi{e pogo|enih farmi. Zasad nije poznato kako je toksi~ni dioksin dospio u sto~nu hranu. Sporni dioksin izaziva ve}i broj bolesti, kao {to su karcinom i spontani poba~aj, pa je hrana odmah po otkri}u potpuno povu~ena iz prodaje.

Zemljotres u Zenici
Zenicu je ju~er u 9.15 sati potresao zemljotres ja~ine tri stepena Richterove skale. Epicentar je bio 10 kilometara sjeveroisto~no od Zenice, a intenzitet pet stepeni Merkalijeve skale, javio je portal Sarajevo-x. Seizmolog Federalnog seizmolo{kog zavoda Ivan Brlek rekao je da je potres bio dovoljno jak da ga gra|ani osjete, ali da nije prouzrokovao materijalnu {tetu. Prema Richterovoj skali, zemljotres magnitude tri stepena ~esto se osjeti, ali rijetko uzrokuje {tetu.

KLIMATSKI PROJEKT Weathertec, klimatski projekt vrijedan oko jedanaest miliona dolara, koristi jonizatore koji podsje}aju na velika sjenila za lampe kako bi stvorio polje negativno nabijenih ~estica, od ~ega se potom stvaraju oblaci

stvarale tu~u, olujne udare vjetra pa ~ak i sna`ne munje, ostavljaju}i lokalno stanovni{tvo s brojnim pitanjima. Biv{i direktor Instituta za tehnologiju „Max Planck“ profesor Hartmut Grassl nagla{ava kako bi se moglo raditi o prekretnici cijelog ~ovje~anstva. “Projekt ima brojnu primjenu. Jedna od najva`nijih sigurno je dovo|enje vode u su{na podru~ja“ zaklju~io je profe, sor Hartmut Grassl.

Planinski vrh nazvan po Putinu
Pre mi jer Kir gis ta na Al ma zbek Atam ba jev po tpi sao je ukaz po ko jem }e je dan od vrho va pla nin skog sis te ma Tjan [an u toj ze mlji no si ti ubu du}e ime rus kog pre mi je ra Vla di mi ra Pu ti na. Sa vje tnik kir gis tan skog pre mi je ra Farid Nijazov rekao je agenciji RIA No vos ti da je ri je~ o do sa da be zi me ni vrh na vi si ni od 4.500 me ta ra na dmor ske visine, u oblasti bazena rijeke Ak Su na te ri to ri ji ^uj ske oblas ti. Ukaz Atam ba je va upu}en je parlamentu Kirgista na na usva ja nje. Ra ni je je odlu kom kir gis tan ske vlas ti jedan od vrhova Tjan [ana u Isik-kul skoj oblas ti na zvan imenom prvog ruskog predsjednika Borisa Jeljcina.

POSLJEDNJE VIJESTI
PUCNJAVA ISPRED KAFI]A X-TENDA - Sino} oko 22.30 sati dvije nepoznate osobe pucale su ispred ugostiteljskog objekta X-Tenda - Bulevar Me{e Selimovi}a do broja 27. Nezvani~no, kako smo saznali iz MUP-a Kantona Sarajevo, nepoznate osobe iz jednog od pasa`a pucale su u pravcu vlasnika koji se u tom momentu nalazio ispred svog objekta. Ispucano je vi{e metaka, a po prona|enim ~ahurama radi se o malokalibarskoj municiji, vjerovatno iz dobo{ara. Nepoznate osobe potom su pobjegle. AVIONSKA NESRE]A - Dva pilota su povrije|ena kada se vojni avion ju~er sru{io u zapadnoj Turskoj. Avion je pao prilikom trena`nog leta nedaleko od grada Izmira, javio je AP. Uzroci incidenta se istra`uju. LED ZAROBIO RIBARSKE BRODOVE - Pet ribarskih ruskih brodova sa ukupno 500 ljudi na njima, zarobljeno je u santama leda u Ohotskom moru, zapadno od poluostrva Kam~atka. Ruski ledolomci su se ju~e uputili ka brodu koji se nalazi u najopasnijoj situaciji, jer ga struje vuku i nalazi se samo kilometar od obale. Operaciju spa{avanja ometaju jaki vjetrovi, a jedan od zvani~nika kompanije kojoj pripadaju ledolomci rekao je da se pobolj{anje vremena o~ekuje danas.

Nevin odle`ao 30 godina u zatvoru
Tu`ioci iz ameri~ke dr`ave Teksas proglasili su na osnovu DNK nalaza nevinim mu{karca koji je zbog silovanja i plja~ke u zatvoru proveo 30 godina. DNK rezultati do{li su samo sedam dana nakon {to je Cornelius Dupree Jr. pu{ten na uslovnu slobodu. Bio je ozna~en kao ~ovjek koji je 1979. godine napao `enu. Kada je osu|en 1980. na 75 godina zatvora, Dupree je imao samo 20 godina. Sada ima 51 godinu i najdu`e je proveo nevin u zatvoru od svih zatvorenika koji su u Teksasu zatra`ili DNK analizu. O~ekuje se da }e biti poni{tena kazna Du-

Cornelius Dupree Jr. sa suprugom Selmom

pree zbog oru`ane plja~ke. Iz zatvora je 2008. godine pu{ten James Woodard, koji je nevin na robiji proveo 27 godina dok ga nije oslobodio DNK nalaz. Rekorderi u Sjedinjenim

Dr`avama po broju godina koje su nevini proveli u zatvoru su James Bain i Lawrence McKinney. Bain je nevin robijao 35 godina, dok je McKinney u zatvoru proveo 31 godinu, prenose mediji.

LOTO
6 7
9 4

2. KOLO 9
5 0

12 14 25
6 5 2 1 4 5 7 2

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->