PREDGOVOR

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, salavat I selam na Allahovog Poslanika, na njegovu OlsnU porodlcu i na sve ashabe.

Ono u ~ta nema sumnje jeste cia islamsko nasljede lma vafnu ulogu te Ie briga 0 njemu nasa obaveza, fer na njegovom reIu stoji Allahova Knllga 1 Sunnet vjerovjesnika Mutunmeda. kao dva najve6l1 najvafnija nasljeda.

Mi smo "linili da Knjigu poslije naslijede oni NaSi robovi /toje Mi odaberemo. (Fatlr, 32.) A na reIu odobranih je Bofill Poslanik plemenitl, nanjep~l salavat i selam na njega, njegove ashabe sve one koji ga slljede do Sudnjeg dana. On veli: "Ostavljam yam one poslije rega, ako se budete priddavali, neeete zalutatl, Allahovu Knjigu I mol Sunnet. ,. (Muslim i Hakim)

I doista, nema drugog puta ka uspjehu. Ovo je jedni ispravni put I on Ie obaveza svakom pametnom, punoljetnom i od Ijudi i od ~ muAkarcu I zeni, bogatom i siromahu, vladaru i podanilru obaveza cia budu u islamu i cia rade po njemu, cia se pokoravaju Allahovim odredbama i udaljuju od Njegovih zabrana. Najveea zastlta ovog nasljeda jeste ~tampanje i distribudja njegovlh vrijednostlljudima koji Ce se time pouCitl vrijednostlma svoje vjere.

Poznata je vaznost i maCaj porodice u dredenom drustvu, Ona Ie vaspitnoobrazovana ustanova za rnladlea i djevojku u kojoj se odgajaju I poduCavaju.

':" Ona je uzrok prosperiteta jednog drustva kao i njegove dekadence. Ona je izvor njegove moo. Iz nje se radaju jake lienostl koje vode drustvo, iz nle izlaze buduee odgajateljice ...

Zato yam bahrejnska 'OrglJfllzlu:lJa u,.",.lIIog preporodtJ'predstavlja porod,tCni komplet knjiga kao veliki poduhvat i vrijednu hediju svakoj porodici koju ce svako ctatl i Cije su ljepote pre1azne. Tako Ce muslimanska porodica fivjetl u imanskom ambijentu. Ona ce kao takva postatl uistinu odgojnoobrazovana ustanova iz koie ce iZlazitl jake musllmanske generadje koje ce bili u stanju cia se odupru svakom neprijateljstvu bUo izvana iii imutra. Ovaj komplet se nudi svakom ocu koji feU odgojitl svoju porcxlicu, svakoj majci koja feli svoju porodicu uvesli u Diennet, svakom bratu koji feli ispravni put, svakoj djevojd koja feli cia vjeruje u Allaba .. i cia bude odgojateljica buduCih pokoljenja.

Urucujerno yam ovaj komplet kao hediju moleCi Allaba a cia okoristl njime svaku boSnjaclru porodicu i cia svaki na~ posao radimo u Njegovo ime .

•

()t~l- ~I.'l 'H)i1l 'I"" OrgemtztICtja ulam!flloll preporo_ -lMbrejrl

,,~I c 4.:-~~\ ~;\ ~ ~\ ~~ Jr. rW

ow lllUQTUU flNANSlM

ORGANIZACUA ISCMI&ICOG OOGQIA IAHIWN

~

SKRACElYA ZBIRKA F1K11SKlff PROP/SA

Autor: ALI BIN FERID EL f1JNDI

Prijevod: Hasan Hakic Lektor: Muhidin Dianko Urednik: Imad eJ Misri

PREDGOVOR

Zahvala pripada sarno Allahu, od Njega pornoc trazimo i molimo Ga za oprost. Utjecerno se Allahu od zla, nas sarnih i zlih djela nasih. Koga Allah uputi na dobro, za njega nema zablude, a koga u zabludu dovede, za njega nema upucivaca. Svjedocim da nema drugog Boga osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga i svjedocim da je Muhammed a.s. Allahov rob i Poslanik.

Fikh je jedna od temeljnih islamskih znanosti. Kad bi se njegovi proptsi uporedili sa bilo kojim drugtm propistma ili zakontrna, oni bi nadrnastlt i potcintlt svaki drugt zakonik, jer, ko god se suprotstavi vjert, ona ga savlada.

Poznato je da je francuski zakonodavac odustao od rimskog prava i vecmu zakonskih normi utemeljio na islamskom fikhu malikijskog mezheba. Suvisno je napominjati da su oni prilikom preuzimanja fikskih propisa od muslimana u Spanijl u njih ubacili proptse koji odgovaraju njihovom idolopoklonstvu i obtcajima njihove sredine.

Islamski ucenjact su podjelili fikh na sest dijelova:

PRVI DIO: /badat [obredoslovtje)

~,~~,

Ovaj dio regulise vezu izmedu covjeka i njegovog Gospodara, te covjekovo ispravno iskazivanje pokomosti Allahu dz.s. odajuci Mu na taj nacin svoje priznanje kao Gospodaru.

Prema tome: namaz, zekat, post, hadz, umra i sve sto je u vezi s tim, kao 8tO su: cistoca, klanje, zavjetovanje i slicno, sve to predstavlja prtbllzavanje covjeka Uzvisenom Allahu i clnt ga sigurnirn pod zastttom Gospodara koji je Milostiv i Mccan, koji prasta grtjehe i prima pokajanje, koji zestoko kaznjava i obilno nagraduje.

5

DRUGI 010: Muamelat (medu50bni postupd)

~~Utl\

Ovaj dto ureduje odnose IjudJ, jednfh prema drugtm u svakodnevnom Zivotu u sto spada kupoprodaja, poklon, oporuka. iznajmljivanje. udruZivanje i svaki drug! imovinski kontaktl.

1'REC1 DIO: Munakehat (braeno pravo)

°r~\~P

Ovaj dio regullSe odnose izmedu muia t iene u toku ztvota 1 nakon smrti, a obuhvata sldapanje braka, razvod, iddet "lscektvanje", nasljedstvo, oporuku, ustanovljavanje porljekla, podtzanje potomstva i druga prava i duZnosti bracnfh drugova.

CETVRTI DIO: Ukubat (kazneno pravo)

~~#\

Ovaj dio deflntse grantee zlodjela, prestupa t prekriaja te odreduje smisao zlodjela, propisuje kazne t popravne mjere, odreduje iskupljenje za pojedtne prestupe. Sve ove kame proptsane su radt zastite pet osnovnih ljudskih prava koja je Islam zagarantovao. a to su:

1. VJera - zbog zastite vjere propisana je kazna za odmetmstvo, 2.Zlvot - u ctlju zastite zivota za ubtcu je U odredentm

SIU~evtma propisana smrtna kazna, t>

3. t - u svrhu ocuvanja castl propisane su kazne za blud kao t za potvaranje postenih una,

4. Imetak - radi zasttte imetka propisana je kazna za onog 1m krade,

5. Pamet - u cllju zasttte pametl proplsana je kazna za onog 1m upotrebljava alkohol.

Neke kazne tmaju vtsestruku ulogu kao sto je npr. kaZnjavanJe drumskih razbojn1ka.

Sto se tice popravnih mjera, Islam prepusta sudijl da, shodno veliCini prekrSaja, po svom nahodenju, izrekne kaznu zatvora, btcevanja, protjerlvanja, proskrlbiranja, ill neku drugu kaznu.

Za odredivanje kazne ill popravne mjere nadlezan je same

w~a •

6

Za razliku od kazni i popravnih mjera, kefareti (iskupljenja) su licne kazne koje covjek odreduje sam sebi u cilju samoodgoja,

Samokaznjavanje moze uslijediti ako covjek prekrsi zakletvu, ili ako se hotimtcno omrsi i tome slicno, Kefareti su prepustent pojedincu da set tzdvajanjern imetka. iii kaznjavanjern tijela, iskupi za propust koji je ucinio, ali pod uvjetom da nije javno grijesto.

PETI DIO: l'1urafeat ttuzitestvo)

~W,},

Ova] dio obuhvata propise koji se odnose na pokretanje optuznice zbog parnicenja medu ljudima do kojih dolazi u svakodnevnom ztvotu, u sta spada odredivanje svojstva sudije, vodenje postupka, podizanje i pobijanje optuzbe, zakletve, svjedoci i drugi poslovi koji prate sudstvo.

SESTI DIO: Voim pohodi

~)W,

Ova] dio obuhvata definiciju islamskih i neislamskih zemalja, uredivanje odnosa izmedu jednih i drugih, vrste medusobnih ugovora, odredivanje glavartne, proglasavanje rata, propise 0 borbi [dzihadu}, ratnom plijenu i dr. Iz navedenog se vidi da Islam prati covjeka u svim trenucima njegova ztvota, bez obzira da li on nesto radi Ill ne, da li se budi ill odlazi u postelju, Islam je stalno uz njega, poput blagog i miIostivog saputnika koji ga upucuje, ispravlja, poducava i vodi.

Vecina ljudi je zanemarila mnoge islamske propise zbog njihovog nepoznavanja ili zbog loseg razumijevanja prihvatajuct zemaljske neznabozacke zakone, umjesto Allahovog seriata koji je sveobuhvatan.

Licno smatram, da je takvima ponuden jednostavan fikh kojeg bi oni moglt lahko razurnjeti, on bi bio prvi korak ka razurnijevanju i prihvatanju sertata, jer poznato je da se onaj ko nesto ne zna dovoljno, suprotstavlja tome. Na takav nacin bismo zaprijecili puteve protagonistima bezbostva i materijalizma, te oni ne bi moglt proturati svoju pokvarenu robu i svo]e izmlsljene zakone medu muslimane.

7

lslamsko Seriatsko pravo posjeduje mnoge vrline koje su vellkl umovi otkrili. a najvaZnije su:

BOiANSTVENOST... SerIat temelji svoje postojanje I svoJe

proptse od UzviSenog Allaha Imji je stvami Zakonodavac 1 Presuditelj.

LJUDSKOST ... ona odgovara Ijudskoj prirodi i zadovoljava u

potpunostl, duhovne i tJelesne potrebe covjeka.

SVEOBUBVATNOST ... obuhvata sve strane ljudskog Zivota, 1 to svaku- stranu u sadejstvu sa ostallma. .

SREDISNJOST... u sertatu nema pretjertvanja, nema nedoreeenosti, sve je na mudrostl utemeljeno i sa mjerom dato.

STVARNOST ..• ona ne Zivi u svijetu maste 1 ne podlijeie l1Jeptm snovtma, nego je vezana za stvamost i nju ureduje.

POZlTlVNOST ... ona na mot ne gleda negativno. URAVNO'I'EZENOST ..• u svim podrucjlma zakonodavstva. za dobro je propisana nagrada, a za zlo kama.

JASNOST ... u seriatu nema nejasnoca niti taJni. Dna objedinjuje evrsttnu i elasticnost: cvrstlnu u temeljima, a elastlenoat u pojedinostlma, s konacmm cUjem jedinstva na kraju.

Nasi casnt prethodnici, neka ih Allah nagradt, ucinW su nam znacajne usluge. Medutim, njihova djela su suviie opstma, ito oteZava njihovo citanje i savladivanje. Zbog toga je bUo nuzno da se fikh ponudi na jedan jednostavan i pnvlaean naetn,

Pred nama je djelo koje je izuzetno sazeto. jasno 1 prtstupacno, koje spominje samo opee prtznate stavove, navodeet samo ono najneophodnlje za muslimane, a ostavljajuft pojedJnosU za

~~~. .

U jednoj male] knjizt prezentiran je say ftkh i njegovt propls!.

Ovo djelo nije skraceni tekst kojem su potrebni komentarl, ono se od takv1h tekstova bitno razlikuje, jer:

a) navodi jasne proplse,

b) prldriava se umjerenosti i precaznostt u proptsima,

c) objasnjenje i dokaze prepusta spectjallsttma za to,

d) u pogledu pitanja po kojima su stavovt uleme razllcttl navodJ sarno neophodne dokaze bez komentarlsanja,

e) izbjegava ponavljanje, razilaf.enje i pretpostavke.

t) proptst koje spominje pribvatljivl su jer se drZe Kur'anakOg I

hadiskog teksta, a ne mezheba, .

g) propise navodi jednostavno t prihvatljtvo,

h) djelo je pisano prtvlacntm stllom,

8

t) nije ostavljeno ni jedno poglavlje fikha, a da nije spomenuio one najvazmje u njemu,

j) djelo se moze tretirati kao mala fikhska enciklopedija, ili skraceni zbomik fikhskih propisa,

k) iako je ovo djelo veoma kratko, mislim daje potrebno svakom, 1) one je dokaz da je nacionalnost muslimana njihova vjera.

Njegovi izvori obuhvataju sve islamske krajeve, kroz sva stoljeca, Djelo je napisano u Indiji, stampano u Egiptu, a rasirtt ce se, ako Bog da, po cijelom islamskom svijetu.

Moj udio u ovom djelu je shjedeci:

1. Uporedivanje propisa sa onim sto se nalazi u temeljnim fikhskim i hadiskim djelima kao dopuna ovim odredbama za koje sam smatrao da nedostaju

2. Svoje komentare i pojasnjenja pisao sam u fusnotama

3. Oznacavanje dokaza iz Kur'ana i hadisa.

4. Objasnjenje nepoznatih rijeci.

5. Uspostavljanje redoslijeda i rednih brojeva shjedeci orginalni redoslijed, osim u iznimnim slucajevima.

6. Postavljanje sadrzaja tema onako kako su navedene u knjizi.

KONACNO:

Sto bude ispravno, to je od Allaba, pa neka Mu je hvala, a ako bude nesto neispravno, to je od mene, pa molim Ga za oprost.

Ocekujerno nagradu od Allaha i molim Ga da nas ucmt onim koji traze buduci svijet djelima na ovom svijetu, ada nas odstrani od onih koji traze ovaj svijet djelima buduceg svjeta!

On je Onaj koji upucuje i pomaze.

8. Dzumadel-ula 1404. 10. Februar 1984.

JUSUF EL-BEDRI

9

WOD

;VJjl\

U IME ALLAHA, MlLOSTIVOG, SAMILOSNOG

Nekaje hvala Allahu, Gospodaru svih s\jetova t nekaje salavat na Njegova casnog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

Neki iskreni prijatelji su traiili od mene da 1m naptAem krafe djelo 0 fikhskim pitanjtma koje bt obuhvatilo Ibadet t muame1at, U svijetlu Kur'anat hadtsa, uz traZenje i odabiranJe naJispravnlJeg misljenja izmedu svih stavova koje su navelt ranljl imami, kOJl1Il bt se kortstfll ucemet I nastavntcl U Islamsktm skolama radi pripreme za studiranje na fakultetima.

U pocetku sam im se izvinuo smatrajuel da nisam sposoban za tako vaZan zadatak a nedostaje m1 znanje I materljalne potpore, pa se bojim da ne bib mogao udovoljiti zahtjevu.

Krace vrijeme sam predavao na nekim arapskim fakultettma I koristlo se prt tom uobtcajemm udzbenlctma I Uteraturom te sam i na taj naein uocto neophodnost sastavljanja jednog novog dJela o fikhu, sllcnog onom sto su od mene rantje traZlli, jer mi nemamo nekog kraeeg djela koje bt obuhvatlo sva flkhska poglavlja. Knjlge koJe tmamo, ili su ogramcene na obredoslovlje, iii su preopSlme obzirom da se osvreu cak ina pttanja kOja se uopee nlsu dogodOa, vee postojl samo pretpostavka da bt se mogla desttt, te naiiroko objaAnJavaju pojedmacna pttanja zbog cega postaju dosadne 1.8 one koji fele prostrttt svoje znanje 0 fikhu, a teska su za ueemke kojl su tek zavriilt osnovne skole, S druge strane one su ograntcene na same jedan mezheo, sto jOs vise produblJuJe mezhebske razllke.

Zbog toga sam se odlucto da prlstuplm pisanju ovog dJela.

OslanjajuCi se na Allaha dZ.s. poceo sam prikupljatl Okhska pitanJa po ie1jenom principu, pridrZavajuct se izbora do kojeg su strufnjad doSli U svjetlu Kur'ana i hadisa. Nisam nt najrnanje sumnjao da onaJ ko postupa na ovakav naem radi po Allahovom vjerozakonu i uputi

N· lanika

~egova pas s.a.v.s.

Da sam sabirao fikhska pttanja na osnovu jtdnog mezheba oslobodio bib se truda oko konsultiranja mnoglh knJIga, medutfm, odustao sam od toga jer sam Zelio eta privikavam ueeruke Ispravnoj metodt, shodno rlJecima Uzvtienog Allaha:

10

"Ako se u necernu ne slazete. obratite se Allahu i Poslaniku" (En-Nisa: 59).

Naporninjem svojoj bract da sam zadovoljio svoju dusu i umirio savjest i obzirom da U ovo djelo nisam nista unio licno i proizvoljno. Naprotiv. sve sto sam u njemu dao predstavlja stavove poznatih imama u kojim su ih slijedili milioni muslimana.

Predajem vam knjigu "Izbor propisa islamskog vjerozakona" ocekujuci od vas da je nepristrasno proucite i da mi skrenete paznju na nedostatke i greske koje uocite.

Molim Uzvisenog Allaha da ovo moje djelo bude ispravno i primljeno. a moj trud nagraden, te da se njime okoristi svako ko trazi pravi put, a Allah je najvect Dobrocinitelj i Najmilostiviji.

Ali bin Fend El-Kesdzenurt El-Hindi

11

BISMILLAIIIK·KAIIMANIK-KAIIIM

PODJELA FIKIIA

.. '

~\ ~L.,,J\

HvalaAllahu, Gospodaru, svih svjetova. NekajeAllahovblagoslov i spas na Muhammeda s.a.v.s., njegovu casnu porodlcu t iskrene drugove.

Ftkh je nauka koja proucava islamsko zakonodavstvo, proizaSlo iz Objave koja je dostavljena Muhammedu s.a.v.s.

Fikh se djeli na dva djela:

1. Prvt dio obuhvata sarno tbadate (obredoslovlja) kao sto su namaz i post i kada su u pitanju ovi proptsi niko ne moie rusta ni oduzeti ni dodatl.

2. Drugi dio je vezan za dunjalueke poslove u pogledu kojlh je uzvtsenl Allah dozvollo svome Poslaniku da se dogovara sa ashabima kad se radi 0 opstim poslovima kao sto su interest pojedinca u zajednict iii politlcki poslovi.

Prvt dio je poznat kao tbadat, a drugt kao muamelat.i

CIl.JE VI SERIA TA

~rJ\ ~~

Svrha senata je zastita vjere, zastita zivota i imetka, razuma t zastita casti i porijekla. Svi njegon propls1 odgovaraju ljudskoj prirodt, kao sto Uzvtseni Allah kaze: ''11 upravi lice svoje \jeri kao pravi vjemik, vjeri, djelu Allahovu, prema kojoj je On Ijude nactnto." 2

"Allah ieli da yam olaksa, a ne da poteskoce imate." 3

1) Ovo je podjela ranijlh ucenjaka, a u predgovoru je navedena preciznija podjela flkha koju su ustanov1Je kasntje generadje.

2) Er-Rum: 30

3) El-Bekare: 185

12

IZVORI SERlATA

~rJ' J~l,¥a4

Izvor sertata je objava od Allaha njegovom Poslaniku, uz ono sto nam je on svojim hadisom objasnio. Pitanja u kojima su se ucenjaci raztslt traze potvrdu u Kuranu i sunnetu I, shodno rijectma Uzvisenog Allaha: "Ako se u necemu ne slazete. obratite se Allahu i Poslaniku." 2

FIKIISIiI PROPISI

~,~ccH ~~~,

Pod fikhom se podrazumjevaju sertatski propisi u Islamu.

Islamski ucenjaci su ove proptse podijelili na sest vrsta.

1. Vadiib ili fard je ono sto je naredeno da se radi, za cije izvrsenje se zasluzuje nagrada, a za neizvrsenje kazna.

2. Mendub - naredba koja se tzvrsl ali nije stroga kao vadztb, pocinilac ima nagradu a ko je ostavi zasluzu]e ukor. ( Naredba da se zapise dug) Cesto se zove i potvrdeni sunet.

3. Mustehab - preporucljtva radnja, Ko je uradi ima nagradu a ko je izostavi nema za to kazne ( Klanjanje dva rekjata prije aksanskog farza ).

4. Mubah, ili halal je ono cime se ne zasluiwe nagrada, ako se uradi, niti se zasluzuje kazna ako se izostavi.

5. Mekruh je ono sto je zabranjeno raditt, ali njegov poctnilac ne zasluzuje kaznu, i ako je to djelo pokudeno kod Allaha i suprotno je ponasanju koje je On propisao, kao sto je npr. mokrenje u zmijsku rupu/"

1) Sunnetje: svaka rijec. djelo, ostavljanje tli odobrenje koje je precutno odobno Resul s.a.v.s. Od sunneta je nesto vadzib ilt potvrdeni sunnet ill mustehab.

2) En-Nisa: 59

3) Ako se mubah ucinr s nijetom, zasluzit ce se nagrada, shodno hadisu:

"Djela se cjene prema narnjerama." (Buhari)

4) Mekruhje molaiti u zmijsku rupu zbog moguce opasnosti. U pogledu ovih proptsa postoji izvjesno razilazenje medu ucenjacrma, Tako hanefije prave razliku izmedu farda i vadziba, a i ostali mezhebi to prihvataju, ali sarno u odnosu na propise 0 hadzu. Hanefija takode dijeli mekruh na: mekruhi tenzihen i mekruhi tehrirnen, zatirn sunnet na: potvrdeni i nepotvrdeni sunnet kod Safija.

13

6. Haram je ono sto je zabranjeno raditi i za sta slijedi kazna.

OSIVOI'A FIKffSKA PRA VILA

:i..~ .. !"",..u \ ~ \ ~ \ yil \

PRVO FRA "ILO:

JJ~\ O~W,

Djela se vrijednuju prema namjerama. Muhammed s.a.v.s. je rekao: "Djela se cijene pram narnjerama." Prema tome. namjera [mjjet) je faktor koji izdvaja ibadet od obtcaja t pravi razliku medu ibadetima. Nijjet je uvjetovan iskrenoscu prema Allahu koja ce poteet sa njegovog pravog mjesta. iz ctsta srca, U tom smlslu takode se uvjetuje da ntjet bude zajedno sa ibadetom. u tacno odredeno vrijeme. Ulema smatra nijjecenje njecima novotarijom.

onoao FRA VILO:

LW\ oJ>. \il \

..

Surnnjorn se ne potiskuje ubjedenje, pa ako covjek sumnja da Ii je izgubto abdest ili nije, znaci da je pod abdestom. ako sumnja da 11 je uopste uzeo abdest ill ntje, znact da nije pod abdestom.

TRECE PRA VILO:

J:J'd\ O~W,

Teskoca zahtjeva olakstcu, a Uzvlseni Allah kate: "Allah ieU da vam olaksa, a ne da poteskoce tmate.' 1 U tom smislu Zakonodavae olaksice daje: na putovanju, za vrijeme bolesti, prilikom prtsile, zaborava ill nez-nanja, ali sve to pod odredenim uvjetlma

CETIIRTO PHA VILO:

~\), eJS.~'

Stetu treba otklonlti, jer je Alejhiselam rekao: "Nema stete ni nanosenja stete." Za ovo pravilo vezana su naredna pravila:

1) El-Bekare: 185

14

U nevolji su dozvoljene zabranjene stvari; Nevolja se mora tacno procijeniti; Jedna steta se ne otklanja drugom stetorn,

PETO PRA VILO:

L.c\J..\ o~lAJ'

Obicaji se prihvataju. Ibn Mesud kaze: "Ono sto muslimani smatraju dobrtrn, to je i kod Allaha dobro". Obicaj ce biti prihvacen pod uvjetom da se ne suprotstvalja slovu seriata ili nekom fikhskom propisu.

SESTO PRA VILO:

L~W' oJ>.'u1l,

Potreba zauzima mjesto zakonodavstva i to pod odredenim uvijetima koje su strucnjaci objasnili.

IZVORlISLAMSKoa ZAKOlVODA VSTVA if~'1' ~~'J~l 04

Izvori islamskog zakonodavstva su dokazi, a njih ima dvijc vrste: govorni i analogni. Govorni dokazi su Kur'an i hadis, iz cega se crpe propisi shodno odredenom izrazu, da Ii je on opcenit ili se odnosi na konkretnu situaciju, da li je neogranicen ili ogranicen, da Ii je kategortckog znacaja i vjerodostojnostt ili je sarno ltcnog uvjerenja, itd.

Sto se tice drugth dokaza, oni su svi vezani za Kur'an i hadis, a to je ono sto se nazrva idztfhad. Neki od tih dokaza su opceprthvaceni, dok se oko nekih dokaza stavovi uleme razilaze. To su: tdzma, kijas, istihsan (odobravanje), istishab [smatranje dobrim), opce kortstt, sprecavanje zabranjenog, postupak nekog ashaba, propisi onih prije nas i obicajt.

Djela iz usuli fikha opsirno obraduju ova pltanja, pa ko zeli podrobnija objasnjenja iz tog podrucja, neka odgovor potrazt u tim djeIima.

Idztihad je ulaganje svih mogucnosti kako bi se na osnovu sertatskog dokaza donijeli odredeni proptst,

15

..

OBREDOSLOVLJE ~\.)uJ\ ~'&'

• •

Prvo i najvrljednije sto je Uzviseni Allah proplsao od lbadeta jeste pet dnevnih namaza. S obztrom daje clstooaJedan od uvjeta namaza, ovo poglavlje cemo poceti odredbama 0 C1stOCl.

ClsTOCA

~

a )L&bJ\ ~\y.\

"ODA llYJEl'IE VRS1E

\.t-W'J ~L:l'

lma viSe vrsta voda:

1. Clat& i ciate6a, to je ona voda koja je sama po sebl etat.a I koJom se postiZe cistoca, poznataje kao opcenita veda, bez obzlra da 11 se radl 0 morskoJ vodi, kisniei, snijegu ill izvorskot vodl.

U ovu vrstu spada t ona voda koja je IzmIjenjena zbOg dugog staJanJa ili zbog mijeAanja sa nectm sto je clsto, a ne mole Ie odvoJltl od vode, poput lisca ill zemlje.

2. CIata. ali De i ciate6. (njome se ne moZe posttfl ClieenJe).

To je voda za koju se ne moze re~ da je voda.Tu spada stree, ruZina voda, sokovi i druge tekuClne, kao i voda kojaJe promljenjena neCirn ito se moze odvojitl od nje (npr. sapun m Safran).

3. Sto Be tice vode u koJuje up.,- Deciat, a aka Je promiJenlla jedno od tri svojstva.: boju, okus ill mtns, ona nlje nI fista nI ctsteCa.. U tome se slaZu svi ucenjacl. Medutlm, ako Be nl Jedno njeno svojstvo ne izmijeni, ona je cista i clstefa, s tim ito 88ftJa uvjetuje da njena kolicina bude veea od pola kubnog metra.

4. sUr je voda koJ. _tame u poaudi nakon.pljenja. CmjefUI sur, kao i sur nekih iivotinja. sveJedno da Ii se njthovO mesoJede ill ne, cistje i clstefl, osim vode kojuje nalokao pas W svfnJa,Jer - je takva voda nectsta,

16

o IVEC/STOCAMA

~~~, ~U

. .,

Necistoca je one sto je ruzno i od cega se moramo strogo cuvati i prati svaki dio tijela ill odjece na koji padne necistoca,

VRSTE IVECISToCA

..::Jl...o~, t'il

1. Mrljina tu spada sve sto ugine (bez sertatskog klanja) osim covjeka, ribe i skakavca. Ako ztvotinja kojoj se krv ne pusti (kao mrav iIi pcela) upadne u vodu i ugine, to nece uticati na njenu ctstocu, pod uvjetom da voda ne promjeni svoja svojstva.

Sto se tice kosti mrljine (rog, papak, dlaka ill pero I. one su ctste, Koza mrljine postaje potpuno cista stavljenjem.!

2. Krv. svejedno da li se radi 0 krvi koja istice, ili krvi hajza i nifasa. Krv buha i njima sllcnth ztvotlnjtca ne smeta.

3. Gnoj, ono sto se povrati, izmet r mokraca. Mokraca muskeg djeteta koje se hrani sarno majcmim mIijekom se najlakse ctsti, jer dovoljno je sarno saprati vodom.

4. Zivotinjski izmet, iako neki ucenjaci kazu da izmet i mokraca ztvotmja cije se meso jede nisu necisti.

5. Pas i svinja su necisti. Posudu iz koje pas nesto pojede ili popije treba oprati sedam puta i to prvi put ne pere se same vodom nego i zemljom (sredstvima za pranje).

6. Vedijja - bijela cvrsta tekucina koja ponekad izlazi poslije napornog mokrenja.

7. Mezija - bijela sluzava tekucina koja izlazi prilikom razmisljanja 0 spolnom opcenju ill nadrazaja, kod muskarca i zene stirn sto kod zene izlazi vise.

Sto se tice sperme, ona je ctsta kao pljuvacka i slina iz nosa, ali ipak lljepo ju je oprati ako je u tekucern stanju, a dovoljno je potrti ako se osust.

8. Sve vrste alkoholnih piea, kod vectne uleme, mada ima

uleme koja kaze da je alkohol ctst,

1) Dozvoljeno je kortstenje sirista od mrtvih Zivotlnja po misljenju Ebu Hantfe i drugih sto potrduju rivajeti od Ahmeda u kojima se navodi da su ashabt jell sir koga su strtlt Perzijanci (vatropoklonici).

17

OTKLIt f'UIlI'iJE' f'{fCiSTOCE:

~\....t~,~.~,

Vino postaje cisto ako se pretvor! u stree. Kof.a mrljtna ItIttIJenjem postaje cista. TIjelo I odj~a se elste pranjetn sve dotle dok Ie ne odstrani necistoca i njen trag, ako je necis~ vldlJtva. He smeta da ostane trag kojeg je tesko ukloniti kao sto Je boJa lavL Ako neetstoca na tljelu fit odjeci nije vtdljiva ona se BsH Jedn1m pranjem vodom. Ako u maslo upadne nesto poput mtAa. ono fe se oCistltl tako sto ce se izbac1tl mis I clio masla oleo njep, ako Je maslo u evrstom stanju, ali ako je u tecnom stanju, onda ga treba bacitl svega.

5to se tlce ogledala, sablje, nom, nokta i svega sto je glatko bez hrapavostl, to se cisti brisanjem sve dok se ne odatrant trag

necistoee, . (.

Brtsanje obuce od zemlJu je dozvoljeno ako Be time odstnml trag nectstoee, ito znaet da zemlJa moze bitt sredstvo za CtlfeDje obuce.

Ako nesto padne na odjecu tIt tijelo, a ne zna se da 11 Be radI 0 mokraet flt vodi, niJe obavezno ispttlvati da Ii se radi 0 jednom OJ drugom.

NIJe obavezno pranje noge ako se uprasi zemlJODl sa ultce, til

uprlja blatom sa puta. ,

Ako se ne zna mjesto na kojem je odJeea neCista. "a zna • stgumo da je dio odjeee neeist, onda je obavezno opraU 8\fU tu odjeru.

POJYASAIVJE PRiLIKOM OBA VLJAlYJA IVUZDE I CISCElYJE J'oSLUE lYUZDE

~~~'J ~~, ~I.,ai ~\,)r

Prilikom obavljanja nuZde treba se pridriawtl 8l1Jed~ pravda

adaba: ,.t,

- . . '.;'

1. Kada se pode u nuZnik. treba se obutll ne noslU sa sobom nista na eemu ima naptsana rljec Allah Ui ajeti jz K~ana.

2. Teeba se udaljitl i sklonitl od svljeta, a posebno prtllkom obavljanja velike nuZde.

18

3. Prouciti Bismillu i Euzu prije ulaska u nuznik, iIi prije skidanja odjece kada se nuzda vrsi na otvorenom prostoru, tako sto ce reci: "Bismillahi, allahume inni euzu bike minel hubusi vel habatsi." Ovako treba da postupi i musko i zensko,

4. Treba sutjeti prilikom obavljanja nuzde i ne govoriti nista osim u slucaju da se nesto stvarno mora progovoriti. Nece se ponavljati za mujezinom, niti ce se odgovaratt na selam, a ako kihne onda ce u sebi rect "EI hamdu lillahi".

5. Da postuje Kiblu tako sto joj se nece okretati ni sprijeda ni otraga, nego ce se okrenuti tako da mu ona bude s desne iIi lijeve strane, osim u sluca]u kad je zaklonjen od Kible nectm u neposrednoj blizini.

6. Da potrazi pogodno mjesto za obavljanje nuzde sa kojeg nece na njega pasti iIi doci necistoca.

7. Da ne obavlja nuzdu u zrvotinjsku jazbinu zbog mogucnosti da u njoj bude zlvotinja koja bi mu nanijela zlo.

8. Da ne obavlja nuzdu na putevima kojima prolaze Ijudi i gdje ljudi odsjedaju i pricaju.

9. Da bez nuzde ne mokri stojeci, jer to odudara od dostojanstva, a postoji i mogucnost prskanja mokracorn.

10. Da ne mokri na mjestu gdje se kupa, niti u stajacu iii tekucu vodu, niti na kabur, niti u dZamiji, pa makar to biIo i u kakvu posudu.

11. Da u nuzntk ulazi lijevom nogorn, a iz njega izlazi desnom, izgovarajuct rijec "gufraneke".! Poslije obavljanja velike iIi male nuzde obavezno je odstraniti necistocu sa onih mjesta odakle je tzasla pranjem vodom iIi brisanjem kamenom.

Umjesto kamena moze se koristiti i drugi cvrstt predmet, pod uvjetom da je ctst, da se njime moze odstraniti nectstoca i da njime nije zabranjeno ciscenje nakon obavljanja nuzde.

12. Da kamenje uzima desnom rukom, a da se njima brise Iijevom rukom, i da se ne brise sasusenim Zivotinjskim izmetom, tier je to hrana dzina) niti sa kostima. Poslije obavljenog brisanja iii pranja treba dobro oprati ruke sapunom iIi ih obrisati trljanjem

o zemlju.

NAPOMENA: Poprskati vodom po vesu i stidnom mjestu radi otklanjanja vesvese (sumnje).

1) Ebu Davud, TInn1zi, Nesai, Ibn Madie i Ibn Hiban

19

ISLAMSKA PRIRODNOST

~~~, O;WJ' J\ a"

1. Stmbollslama, a i praksa ranijih poslanika, je ob~je III sune-eenie.! Obrezivanje je vadZlb. Preporueuje se da se ta duznost .obavi sedam dana nakon rodenja. Svrha obrezlvanJa Je visestruka: da se ne skuplJa prljavstina na koZiel, da cOvJek bude u moguenosti dobro Iseijedttl mokraeu nakon mokrenja. da ne umanjuje nadraiaj prlllkom spolnog opcenja ltd. Sto Be Ute probijanja usiju ill nosa to ne spada u prlrodna obUjeZja Islama i neld ucenjact, poput GazaUja, to zabranjuju S obJ'Jrom da to prouzrokuje bolove t za njega nema seriatskl opravdanog razJoga. Medutlm, aka se radi 0 probijanju usiju kod Zene radl noienJa nakita, onda je to dozvoljeno.

2. Uklanjanje dlaka sa stldnth mjesta i Ispod pazuha mote Ie ucmttt brijanjem ill sisanjem, a obreztvanje nokata preporueuJe se svake sedmice.

3. Od prirodn1h obiljeZja je i pustanje brade, I to Je vadZtb. Od brade se ne uzima nista, a brljanje brade je haram. Po pitanju pustanja brade hadisi su u zapovjednoj formi, kao ito je kod Buharlje, Musllma I drugth. Sunnetje kraUU brkove, kako bOJef.e Buhartja i Muslim od Poslanika s.a.v.s.: "Brade pUitajte.a brkove kratlte". Brkovi se krate da ne doseZu bijelu l1n1ju na gomJoj usn1, nit! se brlju potpuno.

4. gto se tice kose na glavt, dozvoljeno ju je brijatl, all Je bo,e ostavlJati je duzu ako ce se drzati uredno. Medutlm, mekrub Je brljatl dIo glave, a dto izostavljatl. Pohvalno je odgoditl brljanJe kose do hadZdZa, ili umre ako ee se to uskoro obaviU. (Vldt:

Rijadus-salihin)

5. Pohvalno je mlrtsatl se mosusem ill nekim drugtm mirIsom koji je prijatan. Sve avo je Muhammed a.s. prakt1kovao t naredtvao da se praktlkuje.

1) Sunetenje una podrazumtjeva obreztvanje dtjela poIl'lOII organa ~t"kao

uhor (kfitoris) radi uravnoteZenJa nadraiaja. Poslanik s.a.v.s. je Hdd1

koja je sunetila Zelle: "0dreZt dio a ne c1Jelo Jer to ee Je uetn1U prlJatnlJom u lieu 1 ugodnijom njenom mutu." Vefa raAirenost bluda u ndalamaldm zemljama je otuda Ato De pomaju sunefenJe f.e:na.

20

Uzvtseni Allah je rekao: "0 vjerniei, kad hocete da namaz obavtte, liea svoja i ruke svoje do iza lakta operite - a dio glava svojih potarite - i noge svote do iza clanaka" ]

RUKIVOVI ABDESTA:

~ _rP}' JlS')\

1 Nijjet, odruka aa ce se uztmatt abdest, conosi se u sreu, tako da nije uopce propisano tzgovaratt nijjet pri uzlrnanju abdesta.

2. Pranje liea vrst se odakle je kosa nikla, pa do pod bradu uzduz i od uha do uha u strtnu.

3. Pranje ruku do iza laktova.

4. Potiranjem glave nije obavezno obuhvatiti eijelu glavu (nego sarno cetvrtmu), ali bi bilo bolje obuhvatiti eijelu glavu jer nam jedan hadis to preporucuje. To ce se uclniti na taj nactn sto ce se palcevt staviti u ust, a kaiiprsti iznad cela, te ih povuci prema potlljku, a potom vratiti na pocetnt poloZaj.

5. Pranje nogu do iza clanaka.

6. Pridrzavanje redosljeda pri pranju pojedinih dijelova tijela.

Ovo posljednje se smatra ruknom kod nekih mezheba, dok je po hanefijskom mezhebu sunnet.

SlJlVlVETl ABDESTA:

1. Ucenje Bismille na pocetku.

2. Pranje zuba misvakom. Misvak je grubo drvce kojim se ctste zubt. Najbolji je onaj izraden od eraka koji se donosi iz Hldzaza jer on uevrscuje nepee i odstranjuje zubne bolesti. Ako nema misvaka zubi ce se oprati cetktcom, ili bar prstom protrljati.

Upotreba misvaka se preporucuje i pred obavljanje namaza, pred ucenje Kur'ana, nakon budenja iz sna i prilikom promjene zadaha iz usta. Upotreba misvaka u bilo koje doba dana ne utice na valjanost posta, jer je Muhammed s.a.v.s. u toku posta

1) EI-Maide:6

~l

upotrebljavao mlsvak. Sunnet je opraU misvak ":J~U)n svake upotrebe. Pranje ruku do iza saka trt puta na pocetku abdesta. kao i izapiranje usta i nosa po tr1 puta.

4. Rastavljanje brade prstima radi boljeg pranja i ukrStenja

prstlju pri pranju ruku.

5. Pranje svakogdijela tijela po tri puta, osim potiranja~ fIedanputJ.

6. Poeinjanje s desnom stranom prilikom pranJa ruku 1 nogu.

7, Trljanje vodom prilikom pranja, .

8. Uzastopnost, to jest da se uzintanje abdesta ne preklda neklm

drugim poslorn. .

9. Potiranje usiju nakon potiranja glave i to unutrainJost uigu kaZiprstirna, a vanjsku stranu palCevima. PotiranJe uAiju Ie obavlja jedanput bez uzimanja nove yodel. jer je Muhal1lJMd s.a.v.s. potirao glavu i usi jedanput.

10. Kod pranja Itca, ruku i nogu oprati vise nego sto je obavezno.

11. Voditi racuna 0 umjerenosti u troSenju vode, tako da ee De pretjeruje pri upotrebi vode.

12. ycenje c!ove u toku ili poslije abdesta. Propi~ doyUJasl:

"Subhanekellahumme ve bi hamdike. Eshedu en la ilahe ilia ente. Estegfiruke ve etubu Uejk". 2

Izostavljanjem nekog od abdeskih sunneta umanJuje se nagrada za abdest.

STA KVARI ABDEST

~~i\ ~\i

•

ABDEST KV ARI:

~~),~

1. Sve sto izade na prtrodne otvbre (prednji i zadnji): mokra~ izmet, vjetar, zatim sperma, vedijja i mezija. Ako se posumnja u pustanje vjetra, to ne utice na valjanost abdesta, osim u slueaju da se cuje ili osjetl smrad.P

1) Nema sJguma hadisa da bi se na njega oslonlli u pogledu potlral\Ja AlJe 1 vrata.

2) Ntje vj~o:~na ostm jedna dova u toku abdesta od Ebu Musaa d EIarte

Allahum It zembt, vevesst' 11 ft darla ve barlkJt ft nat. dok ~IJe

abdesta postoji viSe sahib dova kao: EShedu en Ia ilihe tDaDahu vahde&u II §erike lehu ve e§hedu enne muhammeden abduhu ve resuluh. (MuaUm)

3) Pod OVim ne treba shvatltl da se mJsll bukvalno na gIas ill smrad neF Ie mtslt da se osoba uvjerl da je tztSao vjetar.

22

2. Duboki san pri kojern se izgubi svijest, osim u slucaju da se zaspi u takvom polozaju, pri kojern uopce nije moguce ispustiti vjetar.

3. Gubljenje svijesti, bez obzira da Ii se radi 0 ludilu, padanju u nesvijest, pijanstvu iIi gubljenju svijesti zbog upotrebe kakvih Iijekova.

4. Dodirivanjem spolnog organa bez ikakva zastora kvari se abdest dok doticanje zene ne kvari abdest kod veIikog broja fikhskih ucenjaka (Dzumhur). Hazreti Aisa r.a. je izjavila da je Muhammed s.a.v.s. poljubio jednu od svojih zena, a potom otisao na namaz ne uzimajuct abdest nakon toga, s tim sto je on najbolje vladao svojom strascu (zabiljezio je Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn Madze).

o tome ima i drugih sahih hadisa.

Meduttm, ako bi se zensko tijelo dodirnulo sa strascu, onda bi to kvarilo abdest.

Onaj ko uzme abdest. a kasnije posumnja da Ii ga je Izgubto Hi ne, smatrace se da ima abdest.

Izlazak krvi, osim iz polnog organa zene pri hajzu i nifazu ne kvari abdest, kao ni povracanje ni jedenje devina mesa.!

HADA JE OBA VEZlVO UZiMAIVJE ABDESTA

>- ~ y\ JJ ~~

Uzimanje abdesta je obavezno radi obavljanja namaza, bez obzira da Ii se radi 0 farz namazu Ili naflli. kao i radi tavafa - obilazenje oko Kabe. Neki ueenjaci smatraju da nije dozvoljeno dodirivanje mushafa bez abdesta, a kao dokaz za to uzimaju se rijeci Uzvisenog Allah a: "Dodimuti ga smiju sarno oni koji su cisti".2, kao i rijeci Muhammeda a.s. :"Kur'an smije dotaknuti sarno onaj koji je cist",3

1) Navodi Muslim od Dzabtra Ibn Semure da je Poslanik a.s. naredio abdest poslije jedenja mesa deve.

2) EI-Vakia: 79

3} Hadts su zabiljeZili Malik u Muvetau, Ebu Davud u Merasilu i Derekutni.

23

Mustehab je uzetl abdest radi ucenja Kur'ana. ucenja ezana. pred spavanje t kada je coVjek neokupan (dZunup) pa h~ da jede, ptje ill ponovo o¢i t prije kupanja. bez obzlra da 11 Be radl 0 obaveznom fii dobrovolJnom kupanJu (gusulu).

IYAPOJflEIYB:

~\6 ;;

.. .

1. U toku uzlmanja abdesta dozvoljen je razgovor t u badtsJma nema meta sto bi to zabranjivalo.

2. Nema nikakve osnove u hadtsu za ucenje posebnth dow prilikom pranja svakog djela tljela.

3. Ako neko posumnja kollko je puta nesto oprao prl uztmanju abdesta, uzeee manji broj.

4. Ako se na dijelovima tijela koJi se moraju' opraU prlllkom uzlmanja abdesta nade nesto sto ,spnj¢~va dodtr s vodom npr. lak na noktlma, abdest neee bitlispravan;

5. 8to se tice same boje (kao 800 je kna) ona ne utice na valJanoat abdesta.

6. Dozvoljeno je zatraziti pomoe od drugog pri uzmanju abdeata. 7" Dozvoljeno je nakon uztmanja abdesta obrisaU Be BsUm peskirom, marahmicom i shcno,

8. Dozvoljeno je grijanje vode za abdest.

MESH PO MF.,STVAMA

#\js~\

Umjesto pranja nogu kod uzlmanja abdesta dozvolJeno je uzetl mesh po mestvama temeljeCi to na sahib sunnetu m mesh po earapama. Za valjanost mesha sart je da se obuku- mestve lead osoba tma abdest.

•

24

Za valjanost mesha potrebno je ispuniti sltjedece uvjete: 1

1. Da pokrivaju svu nogu do iza clanka,

2. Da ne propustaju vodu,

3. Da same stoje na nogama bez posebnih pricvrscenja,

4. Da je moguce u njima hodati..

Mesh se uzima s gomje strane mestvi. Nije odredeno koliko treba potrati mestvu, pa je obavezno potrati onoliko koliko se moze smatrati da je dovoljno za mesh.

Vrijeme vazenja mesha je dan i noc za onega ko je kod kuce (mukim) i tri dana i tri noel za onog koje na putu (musafir).

Mesh ce prestati vaZiti ako istekne vrijeme vazenja, ako se odzunupi, ili ako se skine mestva. U tim slucajevtma noge se moraju oprati prilikom uzimanja abdesta.

VJERSKO KUFArfJf - aUSUL

j--J\

Kupanje (gusul) je obavezno u pet slucajeva:

1. Nakon izlaska spenne uz osjeca] strasti, u snu ili najavi, kod muskarca ili kod rene. Ako spenna izade bez nadrazaja (strasti) zbog bolesti npr, onda nije obavezno kupanje.

Ako se nesto sanja, ali se na odject ne nade nista, nije se duzno kupati. Kada se probudi iz sna i osjeti vlaznost na odject, a ne sjeca se sna, ako ustanovi da se radi 0 spenni obavezan je da se okupa.

2. Poslije spajanja polnih organa tj. stavljanja glavica u zenski poIni organ makar i ne doslo do tzlucivanja sperme, obavezni su se okupati i musko i zensko.

3. Nakon prestanka hajza i nifasa.

4. Nakon smrti. Svi se slazu da je obavezno okupati mrtvaca. osim sehida koji pogme na bojnom polju.

5. Primanje Islama, kada nevjernik primi Islam obavezan je da se okupa, sto se zakljucuje iz hadisa Ebi Surname.

1) Ovo su uvijeti koje su postavili ucenjact bez argurnenata iz sunneta. 25

MCIlY VZlMAIYJA aUSULA' SnODl¥O YOSLAIYlKOVOJ rRAJ(S1

4..~._ • ...i \ 4;. Q S'

....

Nijjet i "bismillah"opratl ruke tri puta, zatim opratl stidna mjesta,

zatim uzeti abdest kao sto se uzima z namaz, s tim ito se pranje nogu rnoze odgoditl do zavrSetka gusula,

potom oprati glavu tri puta, uz rastavljanje ko~.

A onda vodom oprati cijelo tijelo, peruci PIVO desnu stranu, obracajuet paZnju da se opere ispod pazuha, zatim unutraiqJost usiju, pupak i noZni prstl kao sto je praktikovao Muhammed s.a.v.s.

Zena se kupa kao i muskarac, s tim sto ona nije obavezna raspUtati pletenice pod uvijetom da voda dopre do kortjena kose (da ne ostane nijedan clio glave nepokvasenl.!

KADAJE PREPORUCEIYO OKUPATI SE

~\ Jlc.J:.~\

U nekoliko slucajeva pozeljno (mustehab) Je da se musliman okupa i za takvo kupanje btee nagraden, ali neee biti kaZnjen ako ga tzostavi:

1. Kupanje petkom i to u vremenu od pojave zore ~ diuma namaza, a najbolje bi bilo pred sam odlazak na dzumu,

2. Kupanje na Ramazanski i Kurbanski Bajram. iako u tom pogledu nema '1erodostojnih hadtsa, ali se prenose evrste Izjave asbaba.

3. Kupanje nakon opremanja mrteaca, u kom smlslu se prenost hadis basen (pohvalan).

. 4. Kupanje pred oblaeenje ihrama za hadZdZ ili umru, ito je mendub kod vectne ueenjaka.

5. Svi ucenjact preporucuju kupanje pred ulazak u Mekku, tako za izostavljanje toga kupanja ne predvidaju ftdju, a vefina Ih smatra da se umjesto kupanja moze uzeti abdest.

6. Mendub je okupati se pred polazak na Arefat .

•

1) Rod dijela fakiha rasphee pletemce, a pesebnc kod gusulamog~ 26

SASTA VIVI DIJELOVI GUSULA

4\_j I$' ) \

1. Nijjet u sreu.

2. Oprati cijelo tijelo.

TEJEMllM

~,

Umjesto abdesta ili gusula moze se uzet tejemum zbog slijedecih razloga:

1. Ako se ne nade voda, ili se nade kolicina koja je nedovoljna za ciscenje.

2. Kada je covjek bolestan Ili ranjen, pa se boji da ce mu se upotrebom vode pogorsati bolest ili otezati proces izljecenja, pod uvjetom da bude stguran u to na osnovu vlastltog iskustva ili izjave pouzdanog lijecmka muslimana.

3. Ako voda bude toliko hladna i tesko je ugrijati, pa se boji da ce mu nauditl ako je upotrijebi.

4. Kada je voda u blizini, ali se covjek plasi za sebe. svoju cast ili svoj imetak, ili izostajanje saputnika ako ode po vodu.

5. Isto tako u slucaju kada mu je potrebna voda za pice, ili pice nekom drugorn, makar i psu.

Tejemum se uzlma zemljom i svim sto je od zemlje, poput pijeska ili kamenia.

IVACIIV UZlIf1AIVJA TEJEffllMA

4,~tQ5

.w

.. ..

Prvo se odluci da ce se uzeti tejernum [nijet], potom se prouci Bismilla, a onda se rukama dotakne cista zemlja te se potre lice, a zatim sake do zgloba iza saka, Sunnet je da se prilikom uzimanja tejemurna s ruku otrese i opuse prasina i da se ne trlja lice rukama. Dovoljno je da se jednom dotakne zernlja i za lice i za ruke, shodno hadisu u kom je Alejhiselam rekao Ammaru:

27

"Dovoljno ti je ovo", a potom rukama dotaknu~. zemUu, opuhao s njth prastnu, a zatim potrao po lieu i Sakama.l

Dozvoljeno je obavljatl sa tejemumom ono sto Je dozvoljeno sa gusulom i abdestom. Tejemum moZe zamljenitl gusull abdest Ulerna postavlja uvjet za uzimanje teJemuma na stupanJe namaskog vremena.P Jednim tejemumom moie se klanJatt Vile farzova.

STA KVARlTl!JEMlM

4...a.i1 j

1. Sve sto kvari abdest.

2. Dolazak vode za onog ko je nije imao.

3. Prestanak razloga za nemoguenost upotrebe vode.

Kada se neld namaz obavi tejemumom, a potom dade voda nakon sto je namaz obavljen. nije obavezno ponavljaU nama&. pa makar jOs bUo vremena za njegovo ponovno obavljanje.

Ako voda dode prije nego sto se zavrii namaz, teJemum ee se pokvariti pa je potrebno ponovo uzeti abdest i klanJaU. (Po ovom pitanju postoje opreena misljenja)~

MESH PO ZA VOJU I RAM

O~\~~'

Obavezno je uzett mesh po zavoju Ui gipsu, nakon tejemuma

umjesto pranja vodom. •

a) mesh po zavoju se uzima preko cjelokupnog zavoja. a mesh

po obuct sarno po gomjoj strani obuee, , .

b) za mesh po zavoju nije uvjet da zavoJ bude stavljen dokJe

covjek pod abdestom, . • .. .

c) zavoj se ne mora ski dati kad se covjek odiunupt.

d) mesh po zavoju nema odredenog roka,

e) mesh po zavoju je vadzib, mesh po mestvama dozvoljen.

1) Buhan, Kitabu tejemum: 1/87

2) Ebu Hanifa se raztJazt I ne postavlja uslov DaStupa namaskog vmDaJ8 t dokazt su na nJegovoJ stran

28

IIAJZ I NlFAS

~UiJ\J ~,

Hajz (menzes) je pojava k.tvi iz polnog organa zene dok j e zdrava, a koju nije prouzrokovalo radanje djeteta.

Prema misljenju vectne ucenjaka hajz se ne pojavljuje prije napunjene devete godine, pa ako se ranije primijeti krv, to je zbog neceg drugog.

Baja krvi koja se pojavljuje prilikom hajza, moze biti crna, crvena, zuta ili negdje izmedu bijele i erne.

Najmanje trajanje hajza nije ograntceno, a za najduze trajanje neki kazu da je deset dana, dok drugi kazu da je petnaest dana.

Najduzi period cistoce izmedu dva hajza nije ogranicen, a najkraci je petnaest dana.

Nifas je pojava krvi koju je prouzrokovalo radanje djeteta. Najkraci period nifasa nije ogramcen, a najduzi moze bitt cetrdeset dana. 1

STA SE IVE SMIJE CIIVITI U TOKU ffAJZA I1V1FASA

~ .. r~lQj'J ~~ ~ fi~

1. Dok je zena u hajzu i nifasu smatra se necistom (dzunup). pa joj je zabranjeno sve ono sto je zabranjeno dzunupu. Ne dotice musaf i ne sjedi u mesdzidu.

2. Zabranjeno joj je da posti i da klanja s tim sto je obavezna napostiti one dane koje nije postila u toku hajza Ilt nifasa, dok izostavijene namaze nije duzna naklanjavati, jer je Alejhiselam naredio da se naposti propustent post, a nije naredio da se naklanjaju namazt.?

3. Zabranjeno je poino opcitt sa zenom koja ima hajz ili nifas, sve dok se ne ocisti. jer Uzvtseni Allah je rekao: "I pitaju te 0 mjesecnom pranju. Reci: To je neprtstojnost.

1) Kad Malikija i Safija 60 dana.

2) Ako prestane krvarenje u doba ikindije, klanja se podne i ikindija, a aka prestane u doba jacije klanja se aksam i jacija. Ova je stav ashaba i vecine uleme, kao Malika, Safije i Ahmeda.

29

Zato ne opette sa Zenama za vr1je~e mjeseeDog pranjat ne prilazite tm dok se ne okupaju. A kada se okupaJu onda 1m prilaztte.!

Svi se slazu da je dozvoljeno dodirlvanje iene u takvom stanju, radt nasladtvanja iznad pupka t ispod koljena. Veetna smatra da je zabranjeno nasladivanje ttjelom iene u stMlj\t hajZa. II dasa na dijelu izmedu pupka i kolj ena , dok neld smatraju da je t to dozvoljeno jer je Muhammed s.a.v.s. rekao: "Radlte sto god hoeete ostm spolnog opcenja. "2

IST/ffAZA

~~~\

~

Istihaza je izlazak krvi izvan odredenog perloda hajZa .. menstruacije.

Ako je period hajza bio uobtcajen 1 poznat prlje tstihaze, taj period ce se smatrati hajzom, a krvarenje wan toga je tstthaza.

Ako se mogne razltkovatt krv hajza. od ostale, onda ~ Ie

postupitl na osnovu te razlike. . .

Zena nije obavezna da se kupa zbog istihaze da bi mogla klanJatl u btlo koje doba, osim onda kad joj prestane hajz, all je obavezna da uztma abdest za svakt namaz. Isto tako je obavezna da prlJe uzimanja abdesta opere svoj spolni organ t zastttl ga krpom ill vatom od izlaska nectstoee.

Vectna smatra da je tstthaza poput sahib! uzura 1 da 'ne treba uztrnatt abdest za neki namaz prlje nastupanja valda toga namaza.

Njenom muzu je dozvoljeno opcenje s njom.

Ona se srnatra cistom, pa je obavfzna klanjatl t postttl, a mote boravtti i u itlkafu.

1) El-Bekare: 222.

2) Zabtlje!ill MusUrn. Ebu Davud I drugS.

30

SANIBI UZUR ))..w\ O~

Ko bude imao neki uzur, kao sto je: nernogucnost drzanja mokrace, nekontroIisan izlazak vjetra Hi tstihazu, da bi bio cist namaz mora ispuniti shjedece uvjete:

1. Oprati mokracu ili krv nakon nastupanja namaskog vremena.

2. Zasttti se krpom koja ce sprijectti odlijevanje krvi, Hi zamotati polni organ necim sto ce spnjecitt izlazak mokrace.

3. Kad nastupi namasko vrijeme uzeti abdest za doticnt namaz, a potom ne obracatt paznju hoce li nesto istect iIi se ispustiti.

4. S jednim abdestom moze se klanjati sarno jedan farz namaz i vise sunneta. Ako se desi da bude izmedu dva pojavljivanja mokrace Hi krvi toIiko vremena da se moze octsttti, uzeti abdest i obaviti namaz, onda je sahibi uzur duzan u tom vremenu ocistiti se i klanjati.

IVAMAZ OIVOG KO IVE noz« lVACllVl VODE IVI ZEMLJE

~)..I~\ Jj~ o)~

Onaj ko ne mogne nact vode za abdest niti zemlje za tejernum, obavtce namaz bez abdesta i tejemuma. Takav namaz nije duzan ponavljati.

31

DEFIIVICIJA I ZlVACAJ NAMAZA

~~~~~

'" ~ \.I -J

Namaz je posebna vrsta ibadeta kojl poctnje tekbirom a zavrsava se selamom. Rijec salat jeztckl oznacava dovu.

Namaz je stub vjere i prvi ibadet kojim je Allah obavezao svoje robove. U pocetku je bilo proptsano po dva rekata, da bi tokom rruradza Uzviseni Allah u direktnom obracanju svom Poslaniku a.s. propisao pet namaza.

Svi muslimani su jednogIasni da onaj ko ostavlja namaz zanijekavSi obaveznost postaje nevjernlk. Medutlm, ko priznaje njegovu obaveznost, ali ga izostavlja zbog zauzetosti iIi lijenosti, prema misljenu vecine ucenjaka ne prestaje biti vjernik, ali postaje veliki grtjeSnik i duzan je da se pokaje. Neki ashabi, kao i dio kasnijih uCenjaka. smatraju da prestaje biti musliman onaj ko namjerno izostavi namaz taka da prode cjelokupno namasko vrijeme. I ovo je ispravno misljenje.

Narnaz kojim nas je Uzvtseni Allah zaduzio sastoji se od pet namaza u toku dana i noct i to u tacno odredeno vrijeme. Uzvtseru Allah kaze: "Vjerniclma je propisano da u odredeno vrijeme namaz obavljaju." 1

lVAMASKA VREMEIYA

oJlAJ\ ~t!)\

U Kur'anu kerimu se spominju namaska vremena. Tako Uzvtseni Allah kaze: "I obavljaj namaz pocetkorn i krajem dana i u prvim casovima noel. "2

Sabah, podne i ikindija namaz su na pocetku, u sredini i prt kraju dana, dok su aksam i jacija u prvtm casovtma noct.

Uzvtseni Allah je takode rekao: "Obavljaj propisane namaze kad sunee s polovine neba krene, pa do nocne tmme, i namaz u rom, jer namazu u zort rnnogi prisustvuju. "3

1) En-Kisa: 103

2) Hud: 114

3) El-lsra; 78 n ••• Namazu u zon rnnogt prlsustvuju" rrnsle se na meleke. (prtm. prev.)

32

U ovom ajetu se prvenstveno upozorava na vrijeme podne - namaza, ali isto tako i na ostale propisane namaze.

1. Vrijeme podne - namaza pocmje kad sunce prede polovinu neb a i traje dok se sjenka nekog predmeta ne poveca za jednu svoju duzinu.

Sunnet je da se za vrijeme velikih vrucina, podne - namaz odgodi do jedne trecine njegovog vremena.

2. Vrijeme ikindije - namaza pocinje istekom podnevskog vremena. Mekruh je odgadati ikindiju dok sunce ne pozutt (prtbliz! se zapadu).

lkindija je prema misljenju vecine mufesira, srednji namaz kojeg Kur-an spominje u ajetu "Redovno namaz obavljajte narocito onaj srednji i pred Allahom ponizno stojte".!

3. Vrijeme aksam - namaza pocinje od zalaska sunca i traje do nestanka rumenila na zapadu.

4. Tada pocinje vrijeme jacije i traje sve do pol a noel. a neki kazu da je jaciju dozvoljeno klanjati sve do zore. U tom smislu Muslim prenosi od Katade da je Alejhiselam rekao: "U spavanju nema grtjeha, nego je pocinio grijeh onaj ko ne obavi namaz prije nego sto nastupi vrijeme shjedeceg namaza."

Mekruh je spavati prije, iIi pricati nesto poslije jacije - namaza. 5. Vrijeme sabah - namaza pocinje od pojave prave zore i traje do izlaska sunca. Mustehab je malo pozuriti obavljanjern sabah - namaza, tako da se klanja prije razdanjivanja.

Ovo su vremena u kojima se moraju obavljati namazi, uz napomenu da se onaj ko stigne klanjati jedan rekat prije izlaska namaskog vremena, sttgao klanjati i propisani namaz.

Ko prespava neki namaz iIi ga zaboravi. klanjat ce ga kad se

sjetl.

Mekruh je klanjati naflle namaz u slijedecim slucajevima:

a) nakon klanjanja sabah - namaza pa sve do izlaska sunca,

b) od pocetka radanja sunca, pa dok sunce ne odskoci u visinu

jednog koplja,

c) kad je sunce na sredini neba.

d) od klanjanja ikindije - namaza pa do zalaska sunca.

U pomenutim vremenima, s izuzetkom, mogu se obaviti namazi koji imaju odredeni povod, kao sto su tehijjetul - mesdzid, namaz poslije tevafa ill poslije abdesta itd.

I} EI-Bekare: 238

33

Kada se prouci ikamet za nastupajuCi farz naIDaJ. mekrubJe bavitl se dobrovoljolm namazom.

EZAlY IIKAMBT

•

to\i'~\J .J'~~'

Ezan spada u potvrdene sunete.

To je ogIasavanje pocetka namaskog vremena posebnlm rijectma. Njime se poziva na namaz i u ciZemat t on predstavlja jedno od obiljeZja Islama. Sunet ga je prouCiti, makar covjek 111m klanjao, pa cak i za prosle namaze.

Ezan je propisan prve godlne po hidZrt. Povod njegovog propta. vanja bUo je okupljanje rnuslimana na zajednicld namaz. om aU bill u nedoumici kad treba da dodu s obzirom da ih niko ~e pozIvao.

Jednog dana 0 tome je zapoeeo razgovor pa au neld rekll:

"Uzmite zvono poput krscana ", dok su drugi rek1i: "Uzmtte trobu poput -Jevreja", Hazreti Orner je predloito da neko pozIva na namaz t njegovo misljenje je odobreno, pa je Muhammed a.1. naredio Abdullahu b. Zejdu da poziva na namaz (ucenJe ezana).l

RijeCi ezana i ikameta, u obliku u korn se t danas uee.usete au Iz sna kojeg su sanjalt Abdullah ibn Zejd i Orner ibn Hattab.

Ezan ima petnaest recernca: cetiri puta pm tekbtr. oIfaIe

reeemce po dva puta, te "la Ulahe illallah" jedan put.

Prema tome ezan glasi ovako:

Allahu ekber Allahu ekber Allahu ekber Allahu ekber, Eshedu en la Ilahe illallah eshedu en la ilahe Illallah, Eshedu enne Muhamrneden resulullah Eihedu enne

Muhammeden resulullah,

Hajje ales-salah Ha,ije ales-salah, Hajje alel-felah Hajje alel-felah • Allahu ekber Allahu ekber

La ilahe illellah.

Ikamet trna jedanaest recentea; po dva puta prv1 i poslednJl tekbtr i recernca "Kad kametis-salah", a ostale reeemce po jedan pult

1) Hadis 0 propisivanju ezana prenose Buharija 1 Ah.med.. au pmtajt cmc hadtsa koju je zabUjeZlo nrmtzi od AbdulafJa b. Zejda kaf.e se eta: je on reJrao:

"BUala pouet ezanu jer je njegov glas prodomljl". •

2) U tom obliku ikamet glasi: Allahu ekber Alfahu ekber elhedu e1-1a dahe UeDah eihedu en-ne Muhammeder-resuJlah haJ-Ja ales-salah haj-ja aiel felah kad kametls-salah kad kametls-salah Allaliu ekber Alabu Ciber]a IahI

U-lellah. lkamet kojt se uCl u BosntJe Ispravan. ,!

34

Sunnet je da mujezin rijeci sehadeta dva puta izgovori u sebi prije nego sto ih izgovori naglas.

Prilikom sabahskog ezana pro pisano je da se poslije rtjeci "hajje alel- -felah" dva puta izgovori "es-salatu hajrun minen-nevm" Mustehab je onom ko cuje ezan da ponavlja ono sto govori mujezin, osim poslije rtject "hajje ales-salah" i "hajje alel-felah", kada treba reci lila havle ve la kuvvete illa billah".

Isto to treba ciniti i prilikom slusanja ikameta, osim poslije rijeci "kad kametis-salatu'', kada treba reci "ekamehelahu ve edameha" (Hadis je daif. slab).

Nakon ezana sunnet je prouciti slijedecu dovu:

"Allahumme rabbe hazihtd-da'vettt-tammeti vessalatil kaimeti ati Muhammedenil- vesile-te vel-fadilete veb-ashu mekamen mahmudenillezi veadtehu inneke latuhliful - mtad",

Sunet je da onaj koji uci ezan i ikamet bude pod abdestom, zatim ih ucl stojeci, okrenuvsi se prema Kibli, s tim sto ce se, pri izgovaranju rijec! "hajje ales-salah", okrenuti glavom i grudima na desnu stranu. a pri izgovaranju rtject "hajje alel-felah" na lijevu stranu. Prste ce staviti u usi, Ezan ce trciti polahko, a ikamet brze.

Ezan se uci na pocetku namaskog vremena.

Prije sabahskog ezana lijepo bi bilo proucttt dodatnt ezan. Propisani ezan za dzumu je onaj pred hutbu. a ezan prije toga

nije bto u praksi Muhammeda a.s., vee ga je uveo h. Osman u doba svoga hilafeta, radi upozorenja ljudi za dzumu-namaz.

Ko ude u dzamiju nakon sto je obavljen namaz, ako hoce moze u sebi prouciti ezan i ikamet, ali je ezan dzernata dovoljan i za one koji dodu posliie dzernata.!

lVOVOTARlJE FRl EZAIYU ~I~~I t ~

Od stvari koje nisu od sunneta:

1. Dodavanje tekstu ezana "sejjidina" kod izgovaranja: Eshedu enne Muhammede resulullah.P

2. Sto se tice pjevanja pri ezanu i zanosenja dodajuci harf ili duzinu to je bida (novotarija).

3. Takode glasno izgovaranje salata i selama po ezanu.

1) Treba ostavitl dovoljno vremena Izmedu ezana i ikameta kako bi oni koji cuju ezan prtspjeli u dzernat nakon sto se pnprerne tj. nakon sto obave nuzdu i abdeste se.

2) Jer ortginalm tekst je bez dod atka "sejjidina".

35

UVJETI ZA VAlJAlYOST lYA.MAZA OJ\_.aj\ ~ .l, J~

Uvjetl za valjanost namaza, bez kojih bi namaz hio neispravan. su slijedeci:

1. Svijest da je nastupilo namasko vrijeme. makar se radIo 10 preteZnom misljenju ill izvjesfu pouzdane osobe.

2. Uzetl abdest, a ako je potrebno i okupaU see

3. CistoCa tljela, odjeee i mjesta na kome ce se klanJatt. mora biti zadovoljena. Ko nije u moguenosti ntkako odstranltl neetstoeu, klanjace u neeistoj odject t nece obnavljati taJ nama.

4. Propisno odjevanje za obavljanje namaza: za muikarca obavezno polaivanje tljela od pupka do koJjena, za ienu pokrtvanje cijelog tijela osim llea i ruku do saka.! Odjeca ne smlje bitt prozima u toj mjeri da otkriva da Ii je boja koZe bijela ill crvena.

Dozvoljeno je klanjatl u jednoj haljinki. ali je bolje da na tgelu budu dvije odjeee, iIi vise njih i da to bude najbolja odjeal koja se Ima.

Mekruh je klanjati same sa donjom odjecom, bez ogrt.afa. W klanjatl u tijesnoj odjeci koja oertava sramotna mjesta. ill kJaDjaU U otetoj odject

Ne smeta da eovjek klanja gologlav, Nema ni jednog dokala da je vrtjednije pokrtti glavu u namazu, izuzev onog ito se l'8I1un1je lz rljeCi Uzvisenog Allaha: "Ltjepo se obuelte kad hoeete cia namaz

obavite" . 2 ..

5. Okrenutl se prema KibB. Ona] ko vtdi Kabu duian je da Ie prema njoj okrene, a onaj ko ntje u moguenostl da je vldl. dulan

je da se okrene u njenom pravcu. · . :.

Jedino je dozvoljeno da putmk, u toku naftle namaza, bude okrenut u praveu prema kojem tdeenjegova jahallca.

Onaj koji je u strahu, ili je na nekt drugl naein pris1lJen. bolestan, ill slteno, pa se ne moze okrenutt prema Kibll, maZe Ie okrenutll mtmo Klble.

1) Ovdje se misU na stidna mjesta u namazu koja au razUClta ad stldnth mjesta uopste t kod mU§karaca t kod lena, Talco je !ena uopIte sva sttdna i lreba se sva zastrtt ostm, pri namazu gdje treba ol1a1l.l1tce t lake, a akoje gledaju Ijudi pokri~ Uce 1 ruke makar bila u nam&ZU. stidno lIlteeto kocf mulkaraca je dlo ad pupka do koljena uopite, a-u namazu treba pokrtU 1 rarnena koja spadaju u sttdna mjesta u namszu.

·2) El-Earaf: 31

36

FARZOVllVAMAZA

O)\...aj\ ~\}

PIVi je nijet ili odluka, jer je Alejhiselam rekao: "Djela se cijene prema namjerama", U nijetu se mora odrediti namaz koji ce se klanjati.

Nijet je namjera ili odluka koja se donosi u sreu s kojom jezik nema nista. Nije preneseno od Poslanika s.a.v.s. niti od njegovih ashaba da su oni ikada izgovarali nijet.

Drugi je pocetni tekbir, tj. tzgovaranje njeci "Allahu ekber'', Treci je stajanje u namazu. Ko ne moze stajati, klanjat ce sjedect, a ako ne moze ni sjedect, onda Iezeci na strani.

Nafila namaz se moze klanjati sjedeci. ali je bolje da se klanja stojeci.

Cetvrti: Proucitt Fatihu na svakom rekatu farza ili nafile namaza. Prema misljenju vecine ucenjaka Bismilla je ajet Fatihe, i ajet svih Kur'anskih sura. U tom smislu vadzib je i Bismillu prouctti uz Fatihu, naglas ili u sebi posto Poslanik a.s. nije staIno ucio Bismillu naglas nego bi vise ucio u sebi.! Ko ne zna uctti Fatihu uct sedam ajeta iz Kur'ana, a ako ne zna nista iz Kur'ana ucit ce "Subhanellah, El hamdu lillah" koliko iznosi ucenje Fatihe.

Peti: ruku-pregibanje preko polovine tijela tako da ruke budu na koljenima. Na rukuu covjek mora biti smtren, u smlslu da mu miruju svi organi, a klcma mu mora bitt potpuno poravnata.

Sesti: vracanje sa rukua i uspravno stajanje tako da se svaki ktcmeni prsljen vrati na svoje mjesto uz potpunu smirenost.

Sedmi: dvije sedzde za svaki rekat. Sedzda se cini sa sedam dijelova tijela: lice, ruke, koljena i stopala. I na sedzdt treba da bude poravnata kicma. Prilikom sedzde i celo i nos moraju biti pripijeni uz tlo, bez ikakvih prepreka kao sto je npr. kosa iIi odjeca,

Osmi: sjedenje izmedu dvije sedzde uz potpunu smirenost. Deveti: posljednje sjedenje u namazu.

Desetl: ucenje et-tehijatu na posljednjem sjedenju koje glasi:

Et-tehijatu, elmubarekatu es-salavatu et-tajibat lillah. Esselamu alejke ejjjuhenebfju verahmetullahi ve berekatuh.

1) Ahmed, Nesai i Ibn Huzejme prenose da Poslanik s.a.v.s., Ebu Bekr i Orner nlsu ucili Btsmillu naglas u drugom rtvajetu dolazi da su je ucllt u sebi. po Muslimovom rivajetu nijece se ucenje naglas

37

Es-selamu alejna ve ala ibadillahis-salihin. EShedu en 11 tlIahe tllellah. Ve eshedu ene Muhammeden abduhii ve resOluh.1 Jedanaestl: Donljetl salavat na Vjerovjesnika (s.a.v.s.) nakon ucenja Ettehijjatu na poslijednjem sjedenju. Po neldm meshebima prouctti salavate je sunnet,

Salavat glasi: "Allahumme salli ala Muhammedin ve ali III Muhammed kerna sallejte ala Ibrahime veala ali Ibrahlme ve birlk ala Muhammedin ve ala ali Muhammed, kema ba.rekte alA Ibrahime ve ala au Ibrahime inneke hamidun medZid.

Napomena: Nije sunnet ubaciti rijec sejjidina dok se uCi salavat. Dvanaesti: predaja selama na desnu stranu. I predaJa selama na Ujevu stranu je propisana, ali nije obavezna.

Osim navedenog obavezno je pridriavati se redosljeda medu ovim farzovima, iako to nismo nabrojali u farzove namaza,

SlJI'IlYElJ lYAMAZA

O~.Ah.;,r· ..

Neke radnje u namazu su sunnet i treba pridriavatl ih se.2 1. Oizanje ruku u cetirt slucaja u namazu:

a) kod pocetnog tekbira,

b) prilikom rukua,

c) prilikom vraeanja sa rukua,

d) prilikom ustajanja na treet rekat.

Ruke se diZu naspram ramena, tako da krajevi prstiju budu naspram gornjeg dijela usiju, a palcevt naspram doljnjeg dijela usiju, i da prstt budu Ispruzern. Ruke se diZu u toku tzgOV8l8Pja pocetnog tekbira, sto se odnosi i na muskarce i na iene podJednako.

2. Mendub je stavitl desnu ruku po lijevoj tj. na podlaktlcu lljeVt poslije pocetnog tekbira. Navode se rivajeti koji uputuJu da je Poslanik s.a.v.s. stavljao ruke na prsa i 0 stavljanju ruku tspod prsa, tako da ne obuhvataju prsa ili pak ispod pupka ne poatojl o tome sahib hadis.3

1) Ellehtjjatu poznato kod nas je takode ispravno.

2) Bolje refl mustehab.

3) U ''NEJWL EvrAR" stoji:Neld faldh1 kafu da fovjek mof.e iZabraU, poIto ne postojl od Poslantka a.s, msta 0 ovom.A hadts 0 !ltavJJanJu _ pra_aJe sahih. bUjeii ga Ibn Huzejme. Hadise 0 vezanJu rulu na pupku bBJdi Ahmed I £bu Davud i oba tmaju mahanu, a hadls Ibn Huzejme Je saIifh 1 ispravruJi po pltanju- 3 ... 25.

38

3. Pocetna dova. Prenosi se vise oblika ove dove, a jedan od njih glasi: "Vedzdzehtu vedzhije lillezi fetares-semavati vel-erda hanifen muslimen ve ma ene minel-rnusrtkin. Inne salati ve nusuki ve mahjaje ve memati Iillahi rabbil-alemin. La serike lehu ve bizalike umirtu ve ene minel muslimin." 1

4. Poslije pocetne dove a prije ucenja Kur'ana, u sebi proucite:

Euzu billahi mines-sejta-nir-radztrn.

5. Poslije proucene Fatihe reci "amin, bez obzira da li klanjao kao imam, za imamom ili pojedinacno. Onaj koji klanja za imamom treba reel "amin" istovremeno kad to ucini imam. ni prije ni poslije imama. Rijec "amin" nije dio Fatihe, a njeno znacenje, prema najodabranijem misljenju, je "Uslisaj Boze",

6. Prouciti jednu suru iii nesto iz Kur-ana poslije Fatihe na prvom i drugom rekatu.

Preporucuje se da se duze uci na sabah-namazu, kratko na ikindiji i aksamu, a srednje na jaciji i podne-namazu. i da se na dzuma-namazu uci suretul- dzumua i elmunaflkun, iIi sebbihisme rabbikel-eala i el-gasijeh.

7.Glasno uCiti na dzuma-namazu, sabahu. Bajramima. namazu pri pomraCenju sunca prilikom dove za kisu i na prva elva rekata aksamai jacije.

Sto se tice naftla, u dnevnima se ne uci naglas, dok se u nocnim moze uctti naglas, a moze i u sebi.

8. Izgovaranje tekbtra, prilikom dizanja i spustanja, sjedenja i stajanja osim poslije vracanja sa rukua kada se izgovara: semi-Allahu limen hamideh.

9. Sunnet je izravnati glavu i led a na rukuu, osloniti se rukama na koljena, odvojiti ih od tijela i rastrttt prste na koljenu.

10. Na rukuu tri puta tzgovorttt "Subhhane rabijel-azim", iii "Subhaneke llahumme rabbena ve bfhamdtk'<, a nakon vracanja sa rukua reci: "Rabbena ve lekel-hamd" iii Allahumme rabbena lekel hamdu mtl'es-semavatt ve mil'el-erdi ve mll'e rna bejnehuma ve mil'e masi'te min sein ba'd. Ehles-senat vel medzdi ehakku rna kalel-abdu ve kuluna leke abd. La mania lima eatajte ve la mu'tije lima mena'te ve la jenfeu: zeldzeddt minkel-dzedd'' 3

1) Ahmed, Muslim i Tirrnizi prenose hadis koji navodi pomenutu dovu. Hadts koga btljezt dzernata tj. Buhartja. Muslim. sakupljaei sunena oslm Ttrmtzija navodi dovu:

Allahumrne baid bejni ve bejne hatajaje kerna baatte bejnel mesnk vel magrfb, Allahumme nekkini min hatajaje kema junekka ssevbul ebjedu mine ddenes. Allahumme gsilni rni hatajaje btsseldzt vel mai vel bered.

2) Moze se dodati na ovu dovu jos "Allahumme gfir li" biljeii dzernaat osim Tirmizija.

3) Muslim i Nesaia

39

Sto se tire kunuta. nakon rukua, na sahah-naJlJ8lAl.UD'I'dje pmptsano kao sastavnl dio namaza. jer je Ak-Jhtse1arn to Bnto IaIDO jedan II~ uCe6 tada dow za potJaCene zatoCenlke u Mekki. a po1mn je to napustlo t do laaja Ztvota vISe nije uClo kunut dow na sabah ..

namazu.

Musltm prenosi od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik (s.a.v.a.) na sabah-namazu, mjesee dana uClo kunut-dovu a potom smo saznaII da je on to napustlo nakon sto je objavJjeno: "Od tebe ne zavtsl da II ee on pokaJanje njJhovo primiti, tlt ee ih na muke staviti".l

Sad B. Tarlk pnea da je rekao svome oeu: "OCe, tl sl klanJao za Allahovim Poslanikom (s.a.v.s.), Ebu Bekrom, Omerom, Osmanom i Alijom. Da Ii su ont ucUi kunut dovu na sabah nama .. ? On je odgovorlo: "Sine to je novotarlja". 2

11. Prilikom odlaska na sedzdu prvo spusUti koljena, a potom ruke, a prilikom ustajanja sa sedide prvo podignuti ruke, azatbn koljena. Celo i nos stavljatl na tlo kao i ruke koje treba odvojiU od tijela. Sake cirZatl u vtstnt ramena, a prste priljubijene Jedan uz drugi pruZiti prema Kibli.

12. Na sedZdi tri puta izgovorltt: "Subhane rabbijel-ea1a'!.

13. Izmedu dvlje sedZde sjeditl tako sto ee se ispruZltl lIJeva noga i sjesU na nju, a desnu upravitl okrenuvsi prate prema Klbll te izgovoritl: "Allahumafgtr li verhamni ve afini vehdini verzuknl". a Ako covjek klanja pojedmaeno, lijepo bi bilo da ovdJe J08

doda: "Allahume hebli kalben tekiijen nekiijen minei-ilrld berijjen la kAfiren ve la sekiijen". 4

14. Posl1je druge sedzde kratko sjestl, prije nego sto se uatane

na drug! rekat. to

15. Prilikom sjedenja na tesehudu staViti Iljevu ruku na Iijevo koljeno tako da vrhovi prstiju budu naspram vrha koljena i da budu pruzem, a desnu ruku na desno kolJeno,

•

1) Ali Irnran: 128

2) Ovo se odnost na kunut prt sabah namazu jer u sahthu atojt cia je &110 kunut na akSamu. jadji. podne au sunenu dolazt da je etn10 kunut na ikindijt lakoder. Onto Je Poslanik s.a.v.s. kunul zbog nevolJe koja bI radesUa musltmane pa bi to napustlo nestankom tog uzroka. A kuDut IU etnW I hu}efai raStdtnt r.a. Hazretl Orner je etnio kunut prt komje moHo proUv krStana prl borbama proUv njlh. Kunut je dakle proPIfan pd nevolJt t to 118

bOo kom Carol namazu. (Fetvel kubra I dto 223 do 225 _tr:).

3) 1lnnizi. Ebu Davud, ibn MadZe. Hakim 1 Bejhekl

4) Ezra) kate da u ovom smtslu postoji hadis fnejful-evtar 3: 13)

40

sve prste skupiti osim kaziprsta kojeg ce ostaviti pruzena i podizati ga priIikom izgovaranja ettehijjata do predaje selamr 1 Vrh palca treba staviti na zglob srednjeg prsta ispod kaziprsta.P

16. Jedan od potvrdenih sunneta je prouciti ettehijjatu i salavat na Poslanika s.a.v.s. iza ettehijjatu na prvom sjedenju nakon drugog rekata i u trorekatnih i cetverorekatnih namaza. 3

17 Na prvom tesehudu sjesti na lijevu nogu, stopalo desne ispraviti i prste okrenuti prema Kibli. To isto ucirrlti i na drugorn sjedenju , stirn sto ce se lijeva noga izbaciti malo u stranu ispod desne.

18. Na posljednjem sjedenju, prije selama, prouctti jednu dovu. Prenosi se da je Alejhiselam tom prilikom ucio:

"Allahumme tnni euzu bikemin azabi dzehennerne ve min azabil-kabrt ve minfitnetil mahja vel me mati vemin serri fitnetil mesihtd-dedzdzal''."

Isto tako se prenosi dova: "Allahummagfir Ii rna kaddemtu ve rna ehhartu ve rna esrertu ve rna ealentu ve rna esreftu ve rna ente ealemu bihi mtnni, entel-mukaddimu ve entel-muehhiru la ilahe tlla ente". 5

Dova treba da bude kraca od tesehuda.

19. Prilikom predaje selama okrenuti se na desnu stranu i to pri izgovoru prvog selama, a na lijevu pri tzgovoru drugog selama.

20. Sunnet je prouciti zikr i dovu, ali u sebi i odmah nakon farz namaza." Muhammed s.a.v.s. je zabranio da se to uci naglas, a Uzviseni Allah kaze: "I spominji Gospodara svoga, ujutro i navece u sebi, ponizno i sa strahopostovanjem." 7

21. Nakon sto preda selam imam ce se pomjeriti s mjesta na kom je klanjao ako ne bude tamo zena,

1} Ne postoji vjerodostojna predaja u sunneLu kao potvrda podizanja kaziprsta pri Izgovoru "illallah" niti mu ima osnove, nego mice se kaziprst tokom ucenja ettnijjat do predaje selama. Ovo biljezi Ebu Davud i Nesaija sa sahib senedom.

2) U pogledu polozaja desne ruke prillkom tesehuda ima i drugih varijanti 0

kojima govore vjerodostojni hadisi.

3) Po ovom pitanju postoje razlicita misljenja.

4) Muslim, Ebu Davud, Nesai i ibn Madze

5) Biljezi Muslim

6} Zikrovi poslije farza su brojni kao: subhanellah, el hamdu lillah.

Allahu ekber 33x iii lOx.

7) EI- Earaf: 205

41

22. OnaJ koJ11danja za fmamom ostafe na svom ~-~bun ne ustane, a za naftlu-namazje mendub da Be ~ nadn.tF.to. Sjederge imama sa dZema~ama. radi dove, nakon. svrSetka ~ u suprotnosti je sa praksom Muharmned as. t Hu1efa1 RaStdtna.l .

SBIWl SEDmA 2 ~,~~

Sehvi sedi.da je propisana u slijedeCim slueajevima:

1. Kad se preda selam, prije nego sto se namaz mvrAi. ako Ie to desi u zaboravu a potom se sjeti.

2. Ako se iz zaborava dod a nesto namazu.

3. Ako se zaboravi prvi tesehud, iii ako se zaboravl sjestl, pa se sjeti prije nego sto se ustane u tom slueaju. vratice se na sJedenJe. a ako se potpuno ustane nece se vracatt (ako bi se watllo pok.vario bi se namaz), nego ce se uCiniti sehvi-sedZda.

4. Kada se posumnja koliko se ldanjalo odbaciee se ono u ito se nije sigurno i nastaviti od onog U sto se sigumo (manji clio), a potom uciniti sehvi-sedZdu.

5. Aka se dvoumljenje pojavi u toku namaza, sehvi-sedtda Oe se ucinitl prije predaje selama, a ako se sumnja pojavl nakon zavrietka namaza sehvi-sedZda ce se ucinitl naknadno.e

Ako imam ucini sehvi-sedZdu, s njim ee sehvi-sedidu uCln1U I oni koji klanjaju za njim.4

SBDZDBI JJLA VI!/I'

o J'j-.;;J, O~

..

KoprouCiili~e *t ukom se nalazi sedZda. tmJStebabjepmuflU tekbr i uCiniti sedZdu, a potom ponovo donijeti tekbir 51 vratiti se sa sedtde.'

•

1) Ovdje se mtsli na ono 8tO se etm u nekim dfamtjama kad Jedan oct prtsutnth glasno ponavlja ztkr nakon namaza, a IJudt ga ~ednJ&1 sUjede.

2) U Bosnt se mnoge greske oko SEHVI SEDZDE neosnovano prtpt8)1ju hanetljskom meshebu-vtdl pogtavlje "PRAVILA OKO SEIM SED2DE U NAMAZU". (na stranlct 181).

3) Treba spomenuti da su se tslamski ucenjact raztiU u vezt s pttanJem vremena kada se cini sehvi-sedZda.

4) Pravilo je da onaj ko ldanja za imamom. ako nesto pogriJeli. ne6e ~ sehvt-sedZdu jer imam podnosi njegovu grelku. all alto lmam pogrlJeII onda, ee t onaJ ko klanja za njim uftntU sedidu zajedno 8 nJim.

5) Kod Saftja je sarno jedan tekbir sa sedZelei-tilavet. _

6) Sarno E6u Harill'e smtara da se sedfdei-tiJavet vad!tb, a za dow uzIm8 Kur'anski ajet: "SedZdu obavljaj t nastoj da se GospodaJU svome prtbUllf'. (EI-Alek: 19)

42

Ako se nalazi u namazu. ucintt ce sedzdu neposredno posIije proucenog ajeta, bez obzira da Ii je klanjao kao imam iIi pojedinacno. a onaj koji klanja za imamom ucinice sedzdu zajedno sa imamom.

Da bi se mogalo uciniti sedzdei-ttlavet potrebno je okrenuti se prema KibIi i biti propisno obucen. Sto se tice abdesta kao uvjeta za sedzdei-tilavet u vezi s tim pitanjern su se flkhski ucenjaci razislt.

Prilikom pomenute sedzde treba izgovoriti: "Sedzede vedzhije ltllezi halekahu ve sekka sernahu ve besarehu bi havIihi ve kuvvettihi fete barekellahu ahsenul-halikin"

Za ovu sedzdu ne treba tesehud niti predaja selama. Sedzdei - tilavet se nalazi na petnaest mjesta:

1. "Oni koji su bliski Gospodaru svome doista ne zaziru da Mu se klanjaju, sarno Njega hvale i sarno pred Njim licem na tle padaju", (El- Earaf: 206)

2. " Allahu se pokorava sve sto je na nebesima i na zemlji, htjeli iii ne htjeli, a i sjene njihove, ujutru i u sumrak''.

(Er- Rad: 15)

3." Allahu se klanja sve sto zivt nanebesima i nazemlji, u prvom redu meleki. i oni se ne ohole".

(En-Nahl:49)

4. Reci: "Vjerovali u Njega iii ne vjerovali, oni kojima je jos prije objavljivanja Njegovo dato znanje, padaju Iicem na tle kad im se On etta, i govore: "Hvaljen neka je Gospodar nas, obecanje Gospodara naseg se ispuniIo i padaju Iicem na tle placuci, i On im uvecava strahopostovanje".

(EI-Isra: 107-109)

5. 'To su ti vjerovjesnici koje je Allah mtloscu svojom obasuo, potomci Ademovi i onih koje smo sa Nuhom nosili, i to su potomci Ibrahimovi i Israilovi, i onih koje smo uputili i odabrali. Kad hi im se ajeti Milostivog citali, oni bi licem na tle padali i plakali". [Merjern: 58)

6. "Zar ne znas da se i oni na nebesima i oni na zemlji Allahu klanjaju, i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drvece i ztvotm]e. i mnogi ljudi. a mnogi i kaznu zasluzuju? A kogaAllah ponizi, nikoga ne moze postovanim ucinitl. Allah radi ono sto hoce ."

(El- Hadz: 18)

43

7 o "0 vjemtel, namaz obavljajte I Gospodaru svome~, 1 dobra dJela finite da bt ste postigU ono sto leltte". (EI-Hadi:' 77) 1 8. A kad 1m se rekne: "Padajte Dlelee pred MDostivlm", om pltaju: "A ko je Mllostlvl?" Zar da padamo niflee samo Ato Dam U naredujeA?" I j08 se viSe otuduju. (El-Furkan: 60)

9. "Pa da se ldanjaju Allahu, kojt izvodi ono 8tO je sla1veno na nebestma I u zemljt I koji zna ono 8tO la1jete I ono ito na Javl iznosite Allah je jedan i nema Boga ostm Njega, Gospodar avega sto postoji". (En-Neml: 25-26)

10. "U nase rljecl vjeruju sarno oni koJi, kad se njima opomenu, lieem na tie padaju, i kojt Gospodara svoga veHaju t hvale I kojI se ne ohole." (Es-Sedida: 15)

11. "I Davud se uvjert da smo mi bas njega na kusnJu stavW, pa oprost od Gospodara svoga zamoll, pade ltcem na tle t pokaja se." (Sad: 24)

,

12. Medu znamenjima Njegovim su noe i dan, 1 Sunee I MJeaec.

Ne padajte llcem na tle ni pred Suncem nl pred Mjesecom. vet padajte hcern na tie pred Allahom, koji ih je stvorlo. Alto ieltte da se sarno Njemu jedinom klanjate, a ako oni neee da te posluAaju, pa, onl koji su kod Gospodara tvog hvale Ga t noeu 1 danJu I ne dosaduju sen, (Fussllet: 37-38)

13. "Bolje padajte llcem na tle, pred Allahom t ldanjaJte set" (En-Nedim: 62)

14. "I zasto, kad im se Kur'an etta, na tie llcem ne padajU?l" (EI-Insikak: 21)

15. " Ne valja tot I ti njega ne sluSaj, vee moUtvu'obavlJaj I nastoJ

da se Gospodaru svome prlbliZisr " (EI-Alek: 19) •

Sedidei tilavet se cini same kad se uct Kur'an, ntje pobebno pri fitanju prijevoda.

•

1) Cudno je da se ova sedZda u 808m ne fini, iako je potvrdena 18 vile dokaza. U musnedu lmarna Ahmeda je zabiljef.eno od Ukbe Ibn Andra daje on upltao Poslantka s.a.v.s. da 1l sura HadZ lma prednost nad ostallm surama u dvlje sedide? Poslantk s.a.v.s. je odgovorto: "Oa, ako ne ~ te dvlje sedZde neka lh 1 ne flta". Isto blljef.e 1 Abu Davud t '11nrdA TaIcIDde

je potvrdeno od Omera Ibn Hataba r.a. da je flnto te dvtJe sedIbe 1 daJe rekao da sura HADZ tma prednost nad cstahm U ove 4vlje sedl.de. BtlJde Abu DaVl.!'i I Ibn MadZeh od Amr IbrU-As-a cia ga ~sl8nIk s.a.v ••• poduCio 0 15 sedZeil, od kojib su dvtje u surl HAD 2.Haftz Ibn KeIIIr da svt ov1 dokazl potvrduJu jednl druge.

44

ZIKR, DOVA I DOlVOSEIVJE SALAVATA IVA ALLAIIOVOa POSLAlVlKA SA.V.S.

~, Jj-'i) ~ O~\J ~~JJlj ~.ul

Zikr je izgovaranje jeztkom, UZ osjecanje u srcu rtjeei koje upucuju na slavljenje Uzvisenog Allaha, Njegovo velicanje i zahvalu Njemu.

Obavezno je sto vise praktikovati zikr, jer Allah spominje onog ko Njega spominje. Onaj ko cini zikr pretekao je druge u dobru, on je stvamo iiv, upucen je na najvrjednija dobra djela i krenuo je putem spasa. Zikr ctnt onaj ko redovno praktikuje, ujutro i uvece u svako doba i u svim situaeijama oblike zikra koji se prenose od Alejhiselama.

Mustehab je zoo ctnltt u sebi i pri tome biti eiste odjece, cista ttjela, ugodno namirtsan, okrenut prema Kibli, u kruzocima u kojima se cmt zikr.!

Posebnu east ima onaj ko clnt zikr izgovarajuct rijeei koje se odnose na Allahovo jedinstvo.

Zikr ima veliku tezinu na mizan-terezij. On odmara dusu i predstavlja govor koji je najdrazi Allahu dz.s.

U zikr spada i istigfar, kojim se brtsu grijesi, a koji se ctnt izgovarajuct.'Estagflrullah, estagfrrullah, estagfrrullah"

Mustehab je da se zikr cmt sadrZajnim dovama i da se broji na prste jer je to bolje nego brojati na tespih. jer ce i prsti progovoriti u sudnjem danu - kako kaze hadis.

Mendub je da ni jedan skup ne prode bez spominjanja Uzvtsenog AIlaha i donosenja salavata na Njegova Poslanika ( s.a.v.s.) i da se pri rastanku prouci dova koja je propisana da se uei na kraju sastanka ili sijela kao kefaret za eventualne grijehe uCinjene tom prilfkom.P

Dova predstavlja Iskazivanje ljudske nernoci i pokomosti pred SvemoguCim Gospodarom. Allah je naredio Ijudima da Mu se ponizno mole i obecao im da ce udovoljiti njihovim dovama, bez obzira koliki im grijesi bili. 8to se tice spominjanjaAllaha, izrazima kao Allah , Allah, Kajjurn, kajjum ... , ovo su novotarije, a jos gore od ovogjeste Hu, Hu ... kao sto rade dervisi u tekijama - ALLAH IH UPUTIO.

1) Pod kruzocima za zikr ne misli se na halke koje potenciraju rnase, kao i dervist pri cemu placu i uce svoje ilahije i zikrove kojih nema u sunnetu.

2) Ova dova glastr'Subhanekellahumme ve bi hamdike, eshedu en 1<1 ilahe llla ente. estagfiruke ve etubu ilejke.

45

Zeltm JOS da ukazem na novotartje kOJe se desavaju po mevludima 1 tevhldtma t kOje niJe propieao Allah 1lttt na to podstrekao Poslantk s.a.v.s.

Vjemik je duzan da oclstl svoJe lbadete od svth izmtl1jotina I zabluda, t ako ne bude to uradto dljelo mu neee bltl prlmljeno jet' u hadtsu od hazrett AiSe stojt, da je rekao Poslardk: "Ko uvodI nesto novo u ovu nasu vjeru sto nije od Dje, to se ne prtma." Hadls je Muttefekun alejh.

Poseban bereket t posebne vrijednostt ima Istihara.

Adabi dove su: cuvanje od harama u jelu, plfu I odljevanju. Pt> moguenosti se treba okrenuti prema Ktblt, pratlU odabrana vremena kao sto je dan Arefata, mjesec Ramazan, petak, zadnJa treema noet, vrijeme pred zoru, u toku sedide, u toku padanja ktse, tzmedu ezana i ikameta, kada se sukobe dvtJe WJ8ke, prilikom Zestokog straha, i kada se srce posebno raznJe!I.

Uvjetl dove su: prtsutnost srca, iskazivanJe netmaaUne I skrusenosti, da se ne moli za nesto sto predstavlja griJeh 01 lddanje rodbinske veze, da se ne ocekuje odugovla&nje 8 ushsavanjem dove nego da se moll sa uvjerenjem da ee mu btU usltsana, Prema tome, ne treba govorttl "Oprostl m1 ako h~·. Isto tako treba birati najsadrZajotje rlject, kao npr. "MoUm Te II dZenet t traZim od Tebe da me sacuvas dZehennema", fftba ponavljatl dovu, a ako se uci dova za nekog drugog, treba poeet:I sa sobom.

Ne valja molitl protlv sebe, svoje porodice ru tmetka. Posebno se usltsavaju dove rodltelja, postaea, ,putntka, potlaeenog kao i dova musllmana svome bratu u odsutnosti.

PreporuCUje se citanje knjiga 0 zikru kako hi se poznaJtJutamJl i veeemji zikr, salavat i drugo sto Dam je preplsao Poslantk (s.a.v.s.).

a) Izbor zikrova i dova od Mehmada Handit~a,

b) Shvatanja koja trebamo ispravitl,

c) Zbirka koja je prevedenat cekamo Je medu nama "S1Tr MUSUMANA" od dova sunneta I Kur'ana.

Salavat koji se donosi na Allahova Poslanika (s.a.v.s.), ako je od UZVisenog Allaha, predstavlJa pohvalu za Poe1ald1ra s.a.v.S. pred melekima. Kad je od meleka, on predsta~a dovu t tsUgfar, a kad je od nas on predstavlja t.razenje milostl.

Salavat je vadZib svtm melekima i Ijudima, ltd dilnIma. Salavat dopire do njega. u njegovom cas nom mezan.t. Neld u~~ smatraju da je duznost donijetl salavat kad god Be AlejhJlelam

46

spomene i ko to odbije on je skrtac. Kad se klanja treba pomenuti zajedno salavat i selam. U hadiskim djelima se spominju razni oblici salavata.

STA KVARlIVAMAZ ~~,~~

IVAMAZ KVARI:

o'>laJ\ ~~

Ako se nesto namjerno pojede ili popije.

2. Ako klanjac namjerno Izgovort nesto sto nije iz namaza, osim upozorenja imamu.

3. Pokreti koji nisu vezani za namaz, koji su uzastopni i ponovljeni, tako da set ako covjek gleda klanjaca sa strane, stice utisak da on nije u namazu. Ucenjaci kazu da tri ili vise takvih pokreta kvare namaz. Medutlm, jedan ill dva koraka napravijena radi popune safa ne kvare namaz.

4. Namjerno izostavljanje nekog uvjeta za namaz ili sastavnog dijela namaza takode kvari namaz.

5. Ako se nasmije u namazu, a ne kvari se namaz osmtjehom.

STA JE DOZVOLJElYO KLAJVJACU

j4a~c~~

1. Smijesak bez glasa ne kvari namaz,

2. Klanjacu je dozvoljen mali pokret, kao sto je namjestanje odjece i nakasljavanje, 1

3. Poravnanje covjeka u safu pomijeranjem nazad ili napred ne

kvari namaz,

4. Podsjecanje imama u ucenju Ili ako pogrijcst,

5. Spnjecavan]e da neko prode ispred klanjaca ne kvari namaz,

6. Otprimanje selama isaretom ruke dopusteno je u namazu, 7 Cesanje po tijelu (manje od tri puta) nece pokvariti namaz. Ako u toku namaza treba na nesto upozoriti, muskarac ce reel:

"Subhanallah'', a ako zena upozorava ona nece nista govoriti, nego ce dIanom udariti po gornjoj strani druge ruke, ane dianom o dIan.

I} Dozvoljeno je Zen! da drzi dijete prt namazu, s tim da hi ga spustila pn rukuu ! sedzdt,

47

I'iAKLANJA VAIYJB JYAHAZA O~\ ~L..;d

Onaj ko zaboravl namaz niga prespava, obavesan gaje nak1an-

jati i u tome se slaZu svl ueenjact. .

Medutlm, ko svjesno izostavl namaz, po mliljenJu veeme ueenjaka, duzan je naklanjati ga Pako clio grtjeha ostaJe. jer namaz nije obavljen u njegovom vremenu). Neld pak ufenJacl 8ma~u da naklanjavanje uopee nije propisano t kaZu da je onaJ 1m izostavi namaz duZan pokaJatl se, a potom klanjatl ito viAe nama namaza. jer Uzvi8eni Allah nije dozvollo odgadanje namaza eak ni bolesno] nitl tznemogloj osobt.!

Ipak uvjet teobe, koja je obavezna jeste nadolmadivanJe onog 800 je propusteno, 800 podrazumljeva obavezu nakJanjavanja propusternh namaza.

JYAMASKI MEKRUIII i')\...AJ' .J ~\A Jfo'

KLAIYJIICU Jl! M£KRun:

j' .,.u ofo..J" '.

1. Da izostavi neld od namaskih sunneta.

2. Da se 19ra odjeeom u toku namaza.

3. Da diZe pogled prema nebu t gleda u nesto sto ee ga zaokupltl

od misU na namaz.

4. Zatvaranje oflju.

5. Pokaztvanje rukama prt predajt selama.

6. Klanjanje u prtsustvu jela, ~ pod pritlskom potrebe za obavljanjem nuzde, ill neceg drugog 9to umanjuje koncentradJu. 70 IOanjanje u pospanom stanju (kad san savlac!uJe).

8. PridrZavanje posebnog mjesta za klanJanJe u dfamlJl. osbn

u slueaju imama.

9. Pokrett glavom UI oetma.

10. Sjedenje na petama (kod tesehhuda).

II. Prostiranje ruku prUikom sedZde.

•

1) Ovo mtSljene zastupaju ZahlrIje. a od nJth su to m1AljenJe U2U Ibn TejmtJe. Ibn KajJtm 1 dr.

48

MJESTA IVA KOJIMA

JE ZAHRAIVJEIVO KLAIVJATI

~ o')laJ\ ...f' ~\ ~Iyl

1. Mezarje, jer je Alejhiselam zabranio da se klanja na mezarju, I

2. Crkva,

3. Smetljiste,

4. Klaonica,

5. Srediste puta,

6. Torovi deva,

7. Hamam, kupatilo

8. Iznad Kabe.

Klanjanje namaza u mezarju je haram i takav namaz je neispravan, jer je po vjerodostojnlm hadisima zabranjeno klanjanje u mezarju, Alejhiselam je izjavio: "Allah je prokleo jevreje i krscane zbog toga sto su na grobovima svojih poslanika podigli mesdzide" 2 Namaz obavljen unutar Kabe ispravan je bez obzira da Ii se radilo 0 farzu ili 0 nafili.

STA VLJAIVJE FERDE

~.r-J\ ~~1

Mustehab je da klanjac ispred sebe postavi perdu, koja bi sprecavala prolaz ispred njega.

Za perdu se moze iskoristiti sve sto moze uspravno pred klanjacem stajati pa cak i kraj njegove postelje. Izmedu njega i perde treba da bude onoliko koliko se moze ucmitl sedzda,

Zabranjeno je prolaziti izmedu klanjaca i njegove perde. Kad klanjac postavi perdu njemu je dozvoljeno da onernogucava prolazak ispred sebe. Perda se stavlja ispred imama i ako covjek klanja sam.

DZEMAT

.. \ ! I ..... 1 - ~~ ~~~

Klanjanje u dzernatuje potvrdeni sunnet, a neki imami smatraju daje to farzi kifaje. Ovrijednosti klanjanja u dzernatu govore mnogt hadisi.

1) Nazalost, dZamije u Bosni su cesto na kaburovima, Allah je prokleo ko to bude clnlo. Treba ill pravitl dZamije na drugom rnjestu ill izmjestltl kaburove.

2) Buhart, Muslim, Ebu Avane i Ahmed

49

I zenamaje takode sunnet da klanjaju u df.ematu, iako lmje bolje da klanjaju u kuet, jer je Alejh1sselam rekao: "Nemojte braniU va8im zenama da tdu u dfmnjju, iako su im njihove kufe bolje za ~1h".1

Vrijednije je klanjaU u dfmnjji u kojoj se saku~ vefj broJ ijudl, makar ona bila i udaljena, osim u slucaju da njen imam praktfkuje novotarlje, iii u slucaju kada ce se njegovlm odsustvom bltIadllamUa zatvoritl. Tada je bolje klanjati u dfmnjji s manjbn broJem klanJab.

Mustehab je da se u dZamiju ide dostoJanst.vena t mekruh Je Zwiti. Najprece je da imam bude onaj ko najvlie uet AlJahow knjigu, zatim onaj ko najbolje poznaje sunnet (ako au IsU u kiraetu), a ako su jednald u pogIedu poznavanja sunneta, onda onaj koji je starlji po godinama.

Niko ne treba bitl imam drugome u njegovoj porodtct. nlU tamo

gdje je on pretpostavljenl, osirn ako mu ovaj odobrt.

Dozvoljeno je da bude imam:

1. Onaj koji sjedl onom koJi stojl, 1 obrnuto,

2. Onaj ko ldanja naftlu onom ko klanJa farz, 1 obmuto,

3. Djecak koji je svjestan obaveze, kao I sUjepac,

4. Onaj ko je manje vrijedan vrijednJjem od sebe. Nije ispravno da Zena bude imam, izuzev zenama.

Mekruh je da imam bude onaj ko grijesi, ilt onaJ ko prakUkuje novotarije (bid'ate),

Imamu se preporucuje da ne dulji previse sa dZematltjama, a kad klanja sam, onda neka dulji koUko hoce,

Proptsano je da imam saceka onog ko ude u diamlJu. kako bI on postigao vrljednost dZemata. Poznato je da bt Poslaotk odu!to s prvtm rekatom zbog onih kojt dolaze.

Obavezno je slijeditl tmama, a zabranjeno 1ft pdje nJega. Cak je mekruh kretatl se istovremeno sa imamom osim poeetnog tekbira i predaje selama ako muldedija uctni poeetnt tekbir m predaju selama prije imama ill 19tovremeno namaz ee mu btU pokvaren.

SUjedenje tmama sastojl se u tome da muktedtJa ne pocne neito ciniti sve dok imam ne poene, all mora poeetl s neldm ruknom prije nego sto imam zavrst taj rulm.2

Aka muktedija zakasni ucinttt jedan rukn, tako cia imam zavrit taj rukn, a muktedija na prethodnom ruknu , namaz mu neee biti pokvaren, ali aim zakasnl dva rukna, namaz mu je pokvarenl

•

1) Ahmed. Ebu Davud. Belheld llbn Huzejme

2) Na primjer da saeeka dok imam ne uetn1 sedIdu 1 smlrt ee na -"dI a potom ode na sedzdu prlje nego Ito Be imam vratt sa sedl.de.

so

Ako muktedija pretekne imama za jedan rukn, to mu je haram, ali mu to nece pokvariti namaz. Medutim, ako bi pretekao imama za dva rukna to bi mu pokvarilo namaz!

Ako za imamom klanja jedan covjek, mustehab je da on stane desno od imama, ali ako dode jos jedan stace s lijeve strane imama. a zatim ce se obojica povuci natrag ili ce imam proci naprijed. Ako dode rena ona ce sarna stati iza muskarca, a nece stati s njima usaf. Dvojica i vise ljudi treba da stanu iza imama.

Ljudi staju u saf ispred djecaka, a zene iza djecaka. Djecaci mogu upotpuniti saf muskaraca,

Mustehab je da imam upozori na ravnanje i upotpunjavanje safova. Mekruh je da covjek bude sam u safu. Ako ne nade mogucnost da stane u safu ispred sebe, stace u slijedect saf, s tim sto ce povuci nekog ispred sebe, kojern je sunnet da se vrati i bude s njim u safu.!

Pozeljno je stajati u prednje safove i na desnu stranu.

Ko sttgne imama donijece tekbir stojeci, a potom se prikljuciti imamu, bez obzira u kom se on stanju nalazio. Ako ga stigne na rukuu. iIi stigne stavit svoje ruke na koljena prije nego se imam vrati s rukua, stigao je na taj rekat.

Onaj ko zakasni na prvi rekat radice isto ono sto radi imam, te ce i sjediti s njim na posljednjern sjedenju, pa cak i dovu uciti i nece ustajati da naklanjava propustene rekate sve dok imam ne preda selam.

Kada imam uci naglas, a ne ostavt vremena muktediji da prouci Fatihu sa muktedije. spada duznost ucenja Fatihe. zbog obaveze da sutl i slusa kada se uci Kur'an, jer Uzvtseni Allah je rekao: "A kad se uct Kurian. vi ga slusajte i sutite da bi ste bili pomtlovani" 2 Dok u namazima u kojima imam uci u sebi na prvom i drugom rekatu, podnevskom i ikindijskom, muktedija uct fatihu i suru, a na trecem i cetvrtorn rekatu bilo kojeg namaza uti sarno fatihu.

Dozvoljeno je da se neko ko je poceo imamiti povuce i postane muktedija, u slucaju da se pojavi redovni imam. Dozvoljeno je napustiti imama ako za to postoji opravdan razlog.P

1} Zabranjeno je klanjanje izvan safa ako ima rnjesta u safu ispred, a ako nema onda ce klanjati sam iza safa, jer Allah ne zaduzuje covjeka onim sto je izvan njegovih mogucnosti.

2} El-earaf 204

3} A to tako sto ce muktedija zavrsiti namaz po sebi i prije Imama, a to iz razloga sto se boji ako bude cekao imama, da ce izgubitt priliku da ode na put sa drustvom.

51

Mustehab je da se imam nakon predaje selama. ~erl4eano ill lijevo, a potom se pomjerl sa mjesta na kojem je klaqjae. jer Alejhisselam je tmao obicaj cia sjedi poslije selama samo t_ za kollko se moze re~: "Allahumme entesselAmll ve rn1nkes-eelImu tebarekte ja zeldielali vel ikrAm".l

Ako za Imamom budu i Zene, on ee saeekatr da Be one raztdu. Mekruhje da imam bude na uzviAenijem mjestu. dokje muldediji dozvoljeno da stane na visem mjestu.

Dozvoljeno je slijediti Imama iza kakve pregrade aka Be ~u pokreti tmama, btlo da se vldi ill da se cuje imam.

Ako se tmamu nesto dogodi, npr. gubljenje abdesta, dozvoVeno mu je proturanje nekog drugog pred diemat da upotpunt namaz.

AIm imam izostavi neld namaski sart iii rukn, dufan je obnovW namaz, a muktedija nije ako nije znao za to, a prlstupto je za njlJn2 kao sto se to de silo Omeru r.a. kadje klanjao kao imam, a zaboravIo da je dZunup. Poslije. kad se sjetio, sarno je on ~.

Prenosenje iza imama je mustehab ako ima potrebe za tim, all ako muktedije cuju glas tmama, onda je to pokudeno. to Je nepotrebna novotarija.

IVAMAZ U STRAIIU

J.r' o~

Namaz u strahu (salatul-havf) propisan je kao namaz u toku borbe, a nactn njegova obavljanja spomenut je u Kur'anu:s

1. Ako se neprijatelj ne nalazi u pravcu Kible, jedna skupina ee klanjati s imamom jedan iii dva rekata, a potom ee ga napuetlU t sami upotpuniti namaz. Nakon sto oni zavrAe I stanu nuuprot neprtjatelja doet ce druga skupma, a Imam, koji 1h je eekao na namazu klanjace s njima one sto mu je ostalo od namaza, te ee oni , nakon njegovog selama, upotpanrti svoj namaz.

2. Ako se neprijatelj nalazi u pravcu Kible, sv1 ee ldaDjaU zajedno, ali ee na sedzdu za imamom ifi samo prva skuptna, dok

1) El-Fethur-Rebbaru. 4/82

2) Ueenjact se razilaze kada je u pitanju netspravnosl namaza mu1dedue. u sJufaju kad namaz tmama bude pokvareri.

3) Kad tJ budes medu njima t budes zajedno namaz obavlJao, nekaJedDI • tobom namaz obavljaju i neka svoje oruZje uzmu; i doW &udete oba~ namaz neka drug1 budu iza vas. a onda neka dodu on! koJi Jol AlMa obavlll namas, pa neka i oni obave namaz s tobom, ali neka drf.e ondje .qe i neka budu oprezm ... (En-Nisa: 102)

52

ce druga pratiti neprijatelja. Kad se oni vrate sa sedzde, tek tada ce druga skuptna ici na sedzdu, i tako cio namaz.

3. Ima jos nekih oblika namaza u strahu.

4. Kada se strah jos vise pojaca i bojni redovi se poremete. svako ce klanjati onako kako moze: tduci, jasuci okrenut prema KibIi ili ne, spustajuci se na ruku i sedzdu koliko mogne. Ruknove koje ne mogne obaviti, spadaju sa njega.

IVAMAZ I'fUSAFIRA

}W\e~

1 • SKRACIV AIVJE IVAMAZA

~\

Musafiru je propisano skracivanje cetverorekatnth namaza. Uzviseni Allah je rekao: "Nije yam grijeh da namaz na putovanju skratite".' Skracivanje namaza pocinje od kada musafir izade iz mjesta boravka pa sve do njegovog povratka.

U Kur'anu i hadisu nije spomenuta najmanja duzina putovanja na kojoj je dozvoljeno skracivanje namaza. Vecina ucenjaka smatra da je to dan hoda, odnosno cetrdeset osam milja.?

Neki ucenjaci smatraju da covjek stice status musafrra ako putuje tri milje. i vise. i to na osnovu prakse Alejhisselama.

Enes r.a. je izjavio: "Vjerovjesntk (s.a.v.s.) je obicavao klanjati po dva rekata kad putuje na udaljenost od tri milje" 3

Ebu Seid El-Hudri r.a. kaze: "A11ahov Poslanik (s.a.v.s) je obicavao skratiti namaz kad bi putovao na udaljenost jednog ferseha (tri milje) 11.4

Neki imami smatraju da je musafir obavezan skracivati namaze jer Vjerovjesnik (s.a.v.s.) nikada. kao musafir, nije upotpunio cetverorekatni namaz.

Covjek se smatra musaflrom od momenta kad napusti svoje mjesto, te od tada skracuje namaz, pa sve dok se ne vrati do prvih kuca svoga mjesta.

1) Ne postoji sunnetom odredena razelaljina puta koju treba preci musafir da

bi mogao kratiti namaz, nego ono sto se smatra putovanjem na njemu covjek kratt namaz kao musafir.

2) To je nesto oko 81 km, s tim sto nije uvjet da se ta udaljenost prede za odredeno vrijeme. Naprottv, sva ulema je jednoglasna da postaje musafir onaj ko tu udaljenost prede avionom za manje od pola sata.

3} Ahmed, Muslim, Ebu Davud i Bejheki

4) ZabiljeZio Seld h. Mensur

53

Ako covjek odluCi da na putu ostane odIecJeIlo -u., o~ De gubi status musaflra, ostm u sluc.u kad,odluCi·~ se D@_s. u tom mjestu. DeSavalo se da ashabt borave u udaJjeolm ~ vise od godinu dana i cia stalno skraCuju namar... ;' "

Trojica tmama, izuzev Saftja, smatraju da muaa,Qr.lrojl boravt u jednom mjestu, ~ekaju~ da obavt neki PQSAO. atalno ee skractvati namaze, Saftja smatra da ce skrativanje. trajatl. do osamnaest dana.

SPAJANJE lYAMAZ4

~\

Dozvoljeno je da spoji podne i ikindlju, te akSam 1 jaclJu, u vremenu prvog (takdim) ill drugog (te'h1r) namaza. Alejhlsselam je, kad bi nastupUo ikindijsko vrijeme odsjedao 1 klanJao skupa podne i ikindiju, a tako je postupao i u pog1edu akiama IjaC1je.l

Neki smatraju da je spajanje dozvoljeno 1 prtUkom: Idle 1 snijega, Zestoke hladnoce, i bolestt, dok jedni spajanje namaza opravdavaju i kad su u pitanju vaznt poslovt2 a spaJanJe namaza bez potrebe je veliki grtjeh.

DOBROVOLJIVl IYAMAZ

t)a;lt i')\...p

DobrovoljDi namaz se dijeli na neogra.n1Cen1 i ograniCQp1 (ver.an za. odredenu situactJu). Za neograntCenl namaz je dovo~ n1jet da ee se klanjati, poslije cega se moZe klanjaU neo~ broJ rekata.

Ogranteenog, dobrovoljnog namaza, tma dvije vrste:

a) dobrovoljni namazi koji se klaJIjaju u dZematu kao BajramL namaz pri pomracenju sunca Ut mjeseca 1 namaz pit traieDJu kiSe.

b) namazt u kojima nije propisan dzemat, tu spadaju sv1 oatal1 dobrovoljnt namazt,

1) Ebu Davud j nrmizi hadis hasen •

2) Muslim j Buharija su zabiljeZili da je Alejhlselam sastavlO podne. iklDdlju. ak.Sam 1 jaclju u Medtni, kada nlje bilo straha nft1 Idle. UpUan: Ita je tiUo • Urn, Ibn Abbas je odgovorto da je htie da olakla svom l.UDIIIetu.

54

1 • SUlVlVETI PET DIVEVlV1H lVAMAZA: ~ j.riJI ~ ~IJ)'

Dva rekata prije sabaha, dva ili cetiri rekata. prije i dva poslijepodne namaza, dva poslije aksama i dva nakon jactje-namaza To su potvrdeni sunneti (sunneti muekkede).

Nepotvrdeni sunneti su: dva iIi cetiri rekata prije ikindije, dva prije aksama i dva rekata. prije jacije.

Mustehab je u sunnet namazu poslije aksama i prije sabaha prouciti ELKAFIRUN na prvom rekatu i IHLAS na drugom rekatu.

2. VITR IVAMAZ

;},

Vitr je potvrdeni sunnet. Moze se klanjati najmanje jedan rekat, a najvise trinaest rekata.. Klanja se dva po dva rekata, a potom zavrsi jednim rekatom. Moze se klanjati bez predavanja selama izmedu, sa jednim ili dva tesehuda, to jest da se sjedne prije posljednjeg rekata, a rnoze da se klanja cetiri rekata, potom jos cetiri i na kraj u tri rekata.

Ako se vitr klanja od tri rekata, onda bi na prvom rekatu lijepo bilo proucitt "Sebbihisme rabbikel-eala", na drugom "El-kafirun", a na trecern sure "Ihlas". Ubejj b. Ka'b r.a. je rekao: "Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je na vitr-namazu ucio "Sebbihisme rabbikeleala", "Kul ja eijuhel kaftrun'' i "Kul huvallahu ehad", a u rtvajetu Ebu Davuda i Tirmizije na zadnjern rekatu "Kul huvallahu ehad, Felek i Nas".

Ako se klanja vise rekata, onda ce se uciti ono sto se mogne iz Kur'ana,

Kunut-dova je opcentto propisana na vttr namazu, dok Safija smatra da je treba ucitt samo na drugoj polovini Ramazana.!

Najvrijednije je klanjati vitr namaz u zadnjoj trectni noel, osim onog koji se boji da ce prespati, pa ga klanja prije spavanja.

Ne mogu biti dva vitr namaza u jednoj noci.

1) Autor je na margini zapisao: "Hasan b. Ali r.a. kaze: "Allahov poslanik (s.a.v.s.) me je poucio sta cu ucili na kunut-dovi vitr narnaza: "Allahummehdini flrnen hedejte ... " - vidi u knjizi "SHVATANJA KOJA TREBAMO ISPRAVlTI"

55

3. l'IoC/fIlYA/flAZ

Jei1' r\J

Nocni namaz je veoma poieljan s obEtrom da Uzvlieni AIah pohvaljuje one koji obavljaju n~nI namaz t uYl"ltava th rnedu svoje odabrane robove te kaie: "I oni kojl pmvode n~ pred Gospodarom svojim na tle padaju~ i stoje8".1

Ovaj namaz se nekada naziva ramazanska naftla," m teraVlb namaz, namaz s pauza.ma; jer su praktlkovaU da Be odmaraju za vrijeme njega.

Nocni namaz nema odredeni broj rekata.

Najbolje je slijediti Allahova Poslanika Is.a.v.s.), kojl DUe n1 u Ramazanu ni izVan njega ldanjao noenog namaza viAe od jedanaest rekata, kao sto to od njega prenosi h. Aib r.a,

Alejhisselam je podsticao na noem namaz. Talco je tzmedu ostalog rekao: "Ko u Ramazanu ldanja noent namaz, vjeruJua u Allaha i ocekujuCi Njegovu nagradu, btee mu oproitent ranIJI

~~. .

Nocnt namaz se moze klanjatt i u dzematu, Jer je Alejhi.8dmto ponekad einio, a Orner b. Hattab r.a. Je naredio da se, utoku Ramazana, nocnt namaz ldanja u dZematu (za vrijeme svoje vladavme).

Dozvoljeno je da se nocm namaz klanja i pojedlnaenck

Noem namaz je bolje klanJati u dZamljt. Prve generacije su obtcavale klanjati s dugim rekatima, pa su tako naJednczm rekatu uCili i do dvjestQ ajeta.

Posto je to bUo opterecenje za muktedije. kasn1jl ueenjad au smanjili ueenje, a poveeah broj rekata, pa su klanjalt po dvadeset. a neld eak i cetrdeset rekata, s tim sto su kratko uCili na svakom rekatu.

~. DUlIA .. /YAJJlAZ

~,

.

Vrijeme ovog namaza pocinje od kako sunce odskoCl za Jedno koplje i traje do zevala. MoZe imati dva, a najviie osam rekata.

1) El-Furkan: 64

S6

5. IS TIIIA RA

OJ~t"

Ko hoce da ucmi neku dozvoIjenu radnju, a dvourni se da Ii je to za rijega dobro iIi nije, sunnet mu je da klan]a dva rekata mimo farza, u bilo koje doba noel iIi dana, i na njima uc! sta hoce, nakon Fatihe. a poslije toga se obrati Allahu dovom u kojoj ce Ga moIiti da mu ukaze na ono sto je bolje.

Buhart prenosi riject Dzabira r.a. "Allahov Poslanik (s.a.v.s.) nas je poducavao tstthari, u svim poslovima, kao sto nas je poducavao kakvoj suri iz Kur=ana, govorto je: "Kad neko od vas hoce nesto da uradi neka klanja dva rekata, mimo farza, a zatim neka kaze:

"Allahume inni estehiruke bi'iImike ve estakdiruke bikudretike ve es'eluke min fadlikel-azim fe inneke takdiru ve la akdiru ve ta'lernu ve la ealemu ve ente allamul-gujub, Allahumme in kunte ta'lernu enne hazel-entre (ovdje treba spomenuti i ono sto se zeli raditi] hajrun Ii fi dim verneast ve akfbeti-ernri'' - ili je rekao:

"Adzilli emri ve adZilihi-fakdirhu li ve jessirhu n summe barik Ii fihi. Ve in kunte ta'lemu enne hazel-ernre (ponovo spomenuti ono sto se zelt raditt] serrun li fi dini ve measi ve akibeti emrt'' - ili je rekao : "Adzil! ernrt ve adzilt.fasrtfhu anni vasrtfni anhu vakdir lijel-hajre hajsu kane ve reddmi bthi,

6.IVAMAZ PRlLIKOM POMRACElVJA SUIVCA

J~\O~

J

Bolje je da se ova] namaz klanja u dzematu, on ima dva rekata, na svakom rekatu po dva rukua. Dugo se ucl, a potom tzgovara tekbir i uctni dugu ruku. Zatim se klanjac uspravi tzgovarajuci "Semiallahu limen hamideh" i ponovo uci nesto krace od prvog ucenja, Onda se Izgovort tekbir i uctnt nesto kraca ruku od prethodnog, a zatim se obave dvije sedzde. I na drugom rekatu se postupa isto tako.

Potom ce imam odrzatt hutbu u kojoj ce reel: "Sunce i Mjesec su Allahovi znakovi, oni se ne pornracuju zbog necije smrti ili zivota. Kad to vtdite, pozurtte da obavite (prigodni) namaz" 1 Ovaj traje od pomracenja pa sve dok pomracenje ne prestane.

I] Muttefekun Alejhi

57

7~ IVAMAZ PRILIKO/ff POMRACBNA /fIJES£CA

~LOe~~' o~

Isti je kao i namaz pri pomrafexvu Sunca. 8. JVAMAZ ZA KISV

~lt.~w .. ~\ i')\...., !

Ovaj namaz je sunnet, obavlja se kada zav~u dugt aulnl periodi. Imam ce tada sa muktedijalD8' klm\jaU dva J:euta u vrijeme kad nije mekruh klanjati. Naglas ce uCltl, na prvom rekatu Fatihu i Sebbihisme rabbikel eala, a na drugoIa FaUhu 1 El-gasijeh. Potom ee imam odriati hutbu, a kad zavril s hutbom svi klanjaet ce pustltl ruke, obuci naopacke odJeb1; okrenUU se prema Kibli i uputiti dovu Allahu dZ.s.

9.TEIIIJJBTLfL.MESDZlD

~\"J.

. ..

Onaj ko ude u dZamiju, klanjafe dva rekata tehlJ1etul-meaMJda (pozdrava dZamiji). To se postiie klanjanjem bUo kog namaza ,pa Cak i farza,prlJe nego sto se sjedoe, pod u'Vjetom da setako zanijetl. Dozvoljeno je sastavitt dva namaza 8 jednlm niJetom. I tim da obadva nisu farzovt. Prema tome, kad imam zaniJeti fan, ko oije obavio tehijjetul-mesdZtd, uz nijet za farz, d~e I ntjet za tehijjetul-mesdZld.

Tehijjetul-mesdZid ne spada nt u slucaju kad imam petkom drtt hutbu. Tehijjetul-mesdZid, za svaku dZamiju, sastoji Be od elva rekata, osim harem! ierlfa u Mekki, elj! se tehijjetul-mesdlld sastoji od tavafa i klanjanja dva- rekata namaza iza Mekami Ibrahima. Kod nekih ueenjaka tehijjetul ... me'" Be klanJa u svako vrijeme.

58

....

DZUMA IYAMAZ

~'O~

Dzuma-namaz je farzi ajn, kojeg je duzan klanjati svaki musliman. slobodan, punoljetan. pametan a koji nije na putu i nema opravdanja za izostajanje od dzernata.

Prema tome dzumu, nisu duzni klanjati: dijete, rob putnik. duznik koji se plasi hapsenja, niti onaj koji ima neki uzur-zapreku zbog koje mu je dozvoljeno izostajanje dzernata.

Ako zena ili onaj ko ima pomenuti uzur, prisustvuje dzuminamazu, dzuma ce im biti ispravna. U vrijeme Allahova Poslanika (s.a.v.s.) zene su dolazile i klanjale dzumu-namaz, Medutim, fikhski ucenjaci smatraju da zene nisu obavezne klanjati dzumunamaz. Ovo turnacenje proizilazi iz riject Alejhiselama koji kaze:

"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, duzan je petkom klanjati dzumu-namaz, osim cetvoro: rena, bolesntk, rob i dijete' 1

Ko stanuje dalje od tri milje od mjesta gdje se klanja dzuma-

namaz nije obavezan doci na dzumu.

Vrijeme dzume je vrijeme podne-namaza. Dzemat je uvjet valjanosti dzume-namaza.

Nema dokaza kada je u pitanju broj Ijudi koji je neophodan za valjanost dzuma-namaza. Ucenjaci su se razisli u vezi s tim pitanjem. Neki su cak rekli da je ispravno sa dvojicom Ijudi klanjati dzuma-namaz, nalazecl potvrdu u njectma Alejhiselama koji je rekao: "Dvojica i vise cine dzernat"

Dozvoljeno je obaviti dzurnu u gradu i na selu, u dZamiji ili u nekoj drugoj teritoriji pa cak i na otvorenom prostoru.

Dozvoljeno je obavljati dzumu na vise mjesta u jednom gradu i neosnovane su tvrdnje nekih ucenjaka koji smatraju da se ne smije s dzumom istovremeno ili prije nje, klanjatl druga dzuma u istom gradu,

Prilikom dzurne obavezno je prouciti dvije hutbe. Kad se imam popne na mtmber, mustehab je da prisutnima nazove selam, a potom sjedne i okrene se prema prtsutnima, te da se prouci ezan.

Uvjet je da hutba sadrzt zahvalu Allahu dz.s., salavat na Allahova Poslanika, vaz i ucenje iz Kur'ana.

Mustehab je da hutba bude jasna, rjecita i bez grubih rijeci, jer je cilj hutbe vaz kojeg prisutni trebaju razumjeti.

1) Sened ovog hadisa je slab-datf

59

, .

U drugom djelu butbe treba prouefU'dovu za muslbnane.1 Propisano je da se stoji za vrljeme hutbi, a da se Izmedu dvlje butbe malo sjedne.2

Mustebab je glasno uciti butb. a hutba treba d.a bude krafa od namaza.Prisutni su obavezni sluSati hutbu t zabranjen 1m Je razgovor za vrijeme hutbe.P

Hatib treba da bude neko od pretpostavljenib kao Ito je hallfa, namjesnik ill kadija, jer je hutba uputa za dobrobtt vjere t ovoga svijeta.

Sunnetje posUje dzume, klanjati dva ill cetrt rekata.4

8to se tice sunneta prije dZume nije zabnjeZeDO da ga Je Alejbiselam praktikovao. Medutim, kad se ude u dZam1ju treba klanjati dva kratka rekata tehijjetul-mesdZlda, makar to bIlo 1. vrijeme hutbe.

Za onog ko ee prisustvovati dZum1 mustebab5 Je da Be okupa, obuee cistu odjecu, i da porani u clZamiju.

Nakon ezana kojim se poziva na dzumu, zabranjenaJe kupovlna i prodaja kao i sklapanje svih ugovora.

Mustebab je petkom, i uoci petka, proucitJ suru Kehf I Cello donositi salavat na Vjerovjesnika (s.a.v.s.), s tim 5to to ne treba cinitl glasno u dZamiji.

Ko stlgne najedan rekat dzuma-namaza tajje sttgao na diumu, a ko sugne na manje od jednog rekata, on mora klanJati i!eUrl rekata (podnevskog farza).

Na prvom rekatu je Ujepo uciti suru dzumu'a, a Jlf drugom El-munaftlrun ili sebbihisme rabbikel-eala i El-gaiijeh.'

Ako se za jedan dan sastanu Bajram i dZuma, onaJ 1m lda:qJa Bajram nije obaveza.n klanjatl dzumu, ali je imam obavezan da klanja dzumu, kako hi je mogao ldanjati ko hoee, kao i ani kojl nisu klanjali Bajram namaz. Ko klatlja Bajram a ne klanJa dZumu. duzan je klanjati podne namaz.

1) Za vrljeme ave dove ni imam ni prtsutn1 ne dItu ruke, i ako hi to uBniII, poc1nil1 bl grtjeh (HaSljetu tbn Abtdtn: 2: 158)

2) Ova sjedenje je radt odmora za haUba. a nlJe radt dove paJe ~ dove

Jzmedu hutbl bldAt. :, . ~ ,

3) Nije dozvoljen razgovor medu prlsutnlma, all je ~ obJidtaft,1e imamu lieno.

4) lQanjate se u dZamiji eenn rekata, a ako to izostane onda ee lie klanjaU u kuti sarno dva rekata posto je to bOa praksa Allahcwa·Po8Ianika , ... ,.8.

5) Rod nekih ufenjaka kupanje radl dZume je vad!lb. .

60

BAJRAM·/YAMAZI

J.~, O~

Bajram-namazi su propisani prve godine po hidzri. Bajram-namaz je potvrdeni sunnet. Alejhiselam ga je redovno klanjao. Naredivao je i muskarcima i zenama da dodu na Bajramnamaz.

Za Bajramje mustehab okupati se, namirisati i obuci najljepse odijelo. J

Sunnet je da se nesto pojede prije polaska na Ramazanski bajram, ali ne ina Kurbanski bajram,

Bajram se moze klanjati u dzamiji, ali ga je bolje klanjati na otvorenom prostoru (musalla), osim u Mekki, gdje ga je najbolje klanjati u Mesdzdtl-haremu.

Preporucuje se dolazak na musallu djece i zena, svejedno da ll se radi 0 djevojkama, udovicama, staricama, ili onima kod kojih je u toku mjesecno pran]e, stirn sto ce ove poslijednje stati izvan musalle.

Mendub je da se na Bajram ode jednim putem, a vrati drugim.

Vrijeme klanjanja Bajram-namaza je od kako sunce odskoct za tri koplja pa do podne.

Sunnet je da se Kurban-bajram klanja nesto ranije kako bi ostalo vise vremena za klanje kurbana, a Ramazanski Bajram treba klanjati nesto kasnije kako bi ostalo vise vremena za davanje sadekatul-fttra.P

Za Bajram nije propisan ni ezan ni ikamet.

Bajram ima dva rekata na kojimaje sunnet donijeti tekbire Na prvom rekatu sedam tekbira, poslije pocetnog tekbira , a prije ucenja Kurana, ana drugom prije ucenja Kur'ana pet tekbira, osim tekbira kojim se ide na kijam. Prilikom ovog tekbira treba podici ruke, a izmedu tekbira treba stavljati desnu ruku po lijevoj i ucintti zahvalu Allahu dz.s. (rect elhamdu lillah).

Ko ne klanja Bajram u dzematu, klanjace dva rekata kod kuce ill u dZamiji.

Sunnet je poslije Bajram-namaza, proucttt hutbu poput dzumanske hutbe u kojoj ce savjetovati prisutne, a na Kurban-

l} U pogledu kupanja povodom Bajrarna nema pouzdanih hadisa, ali postoje autenticne izjave ashaba iz koji se uocava vrijednost toga. (nejlul-evtar: 1 :357)

2} I da bt ljudi mogli nesto pojestl prije Bajram-namaza.

61

Bajram upozorltl na vaZnost kurbaDa. Hutbu ee hatib proieU tekbtrom. Otpoctnje je el hamdom. Za~jaU ~ramsku hutbu

tekbtrom nije sunnet. ...

Hadts koji govort 0 dvije hutbe 1 sjedenju ~u. ~jth llQe

pouzdan. ' '. " . . ~ >.

Za vrljeme Bajrama dozvoljeno je 1 pofelJno Je obtlrd.Je )eats I zabavlJati se onim sto je po sertatu dozvoljeno, a Ito oJ&e8va ItjeJo t odmara dusu.

Mustehab je Bajram prijatelJtma eesntatt ~.).~

'Tekabbellahu minna ve minke" ( NekaAllah prlnd od nas I ad ti6e}.

Sunnet je za vrijeme Bajrama donosltt tekb1re,tzsovar&jU~ "Allahu ekber Allahu ekberu AlIahu ekberu kebira ", tIt"AIlaIm ekberu Allahu ekber, la tlahe tllellahu vslJ8bd ekber, AIlahutllber

~, . .- ,

ve Ulahll-hamd". "

Vrijeme tekbtra, za Ramazansld BaJram. je od kalco Ie WIt mladak (uoci Bajrama) pa dok imam ne lzade da klanJa Bajram, a za Kurban-bajram od sabaha, na Dan Arefata, do t1dndlJe posljednjeg dana Bajrama opeentto. Nekt kaZu da tekbtre posebno treba uettt nakon farz-namaza.

DmIYAZB-lfAMAZ }~\ Js O~,

Sunnet je obtct bolesnika, svejedno da Ii se radno 0 mUAkoJ tit ienskoj osobt. TIme se iskazuje postovanJe prema nJeplu t udovoljava obavezi koju imamo prema njemu. PrtItkom posJete uciruee se dova za njegovo izljecenje.

Dozvoljeno je obiCi bolesnika ne~emlka (s ctlJem poztvanja na

islam). ' ,

Propisano je lijecenje bolesnfkas pa makar t kod Ujetnlka kojt je nevjemik.

Ujeeenje rnk'.torn i dovamaje dozvoyeno pod uvjetom da se u njIma spominje Allah i da ryegove rijeC1 budu potpuno ~.

Ruk'a su dove u kojima se moliza bolesnika. poput~ rljeCi "Alahunune sft entes-Saft la sifae iDA Aifauk" ( M9J Bofe tt1~ (ga) jer n sf Onaj koji uistinu lijeCi. Bez tvoga 1tjeka I1ema BjeDva).l Allahov Poslanik (s.av.s.) je zabranjo lijeCene vj~kojekaJLvfh predmeta na bolesnika, a nije dozvolJeno nI wlAnje'drivanl ztIaa.2

, , ,

1) Muttefekun alejhl (od Aile) -

2) Kao sto je Nur dova, hamajUje i ostale slime haram stvat1

62

Zabranjeno je bolesniku koji boluje od zarazne bolestt, da boravi medu zdravim osobama.

Pozeljno je sto cesce podsjecanje na smrt i priprernanje za nju ctnjenjern dobrih djela.

Sunnet je covjeka na samrti oprezno uputiti na tzgovaranje lila illahe illellah" i okrenuti ga prema Kibli 1 • tako da lezi na desnoj strani. kao sto je sunnet takav poloza] praktikovati i prilikorn spavanja.

Kad se ustanovi smrt, treba zatvoriti oct mrtvacu i pokriti ga.1'reba pozuriti sa opremanjem i ne cekati dolazak bilo koga osirn skrbnika.

Mustehab je obavijestiti rodbinu i prijatelje 0 smrti. Dozvoljeno je plakanje za umrlim bez podizanja glasa i nancanja. Naricanje predstavlja kukrijavu uz plac sto je haram (zabranjeno) .

Mustehab je da rodaci i komsije pripreme hranu za porodicu umrlog koja je zaokupljena smrtnim slucajern.

Sto se tice spravljanja hrane za druge ljude od strane porodice umrlog, u njegovoj kuct i okupljanje radi hrane je mekruh (pokudeno) prerna misljenju svih imama.

Opremanje umrlog: kupanje, umotavanje u ceftne. klanjanje dzenaze i ukopavanje, sve su to propisi koji predstavljaju farzi kifaje, tj. kolektivnu duznost muslimana.

Sehid koji pogme na bojnom polju nece se kupati, nego ce se zamotati u njegovu odjecu koja moze posluziti i kao ceflni, i nece mu se klanjati dzenaza.?

Ako dijete bude potpuno formirano okupat ce se i zamotati u ceflne a ako ne, onda sarno ukopati.

Vadzib (duznostl je pri kupanju mrtvaca da voda obuhvati cijelo tijelo jedan put.

IVACIIV KVPAlYJA ~ .. Q/

.. ~

.. ..

Mrtvac se stavi na uzdignuto mjesto, skine se odjeca s njega i prekrije stidna mjesta, te mu se blago pritisne tijelo kako bi izaslo iz njega ako ima sta tzact, Potom ce onaj koji kupa zamotati ruke krpom, odnosno obuct rukavtce, zanijetiti kupanje mrtvaca, a onda oprati i ocistiti njegova stidna mjesta, te ih prekriti pokrtvacem. Zatim cemo uzeti

I} Hadis nije sahih

2) U pogledu klanjanja dzenaze sehidu posto]e razltcttt stavovi

63

abdest. a potom ga okupati trt ill pet puta, poch:",,* ,. deane strane i stavljajufi kamfora iii sapuna, pri posljednJem ~ Kad se zavrSi kupanje posuSiU tijelo Cistom krpom I staVlU,. u nammsane eeflne.

Ako mu • nakon kupanja, a prtje stavljanja fe8na, lzade neito iz stornaka, obavezno je opraU ono na sto padne neC1s~. a De mora mu se ponovo uzimati abdest.

Zenu mrle kl~ti sam> iena1, dok je Il1USkata.l daDJo1Ieno da .010.rjqJMl ~2 Ebu Be1o:ajeolo1p81a ~SlJIXUifl UomtRLamn.

Veeina is1amsldh ucenjaka smatra da je dozvoljer;lo. da &wJek okupa svoju suprugu jer se prenosi da je H. Allja okupao ~ suprugu H. Fatimu.

Onaj koji kupa wnrle osobe treba da bude poboian 1 da tajl ave sto vidi na mrtvacu, kako bi postlgao sto vecu nagradu. , da to radi u ime Allaha di.s.

Mrtvac se zamotava u ceflne koji ga. mogu prelaiU. maar b1lt iz sarno jednog dijela.

Mustehab je da se muskarac zamota u tri Cariafa, a ienaIrD u pet. Ova lifafa. tzar, kosulja i zavijac, Ida cefini budu lijepl. t18tI i bljeli. a nije uvjet da budu novt.

Melauh je pretjerivanje u pogledu ceftna i nlje dozvoljeno feftDe pravitl od svile.

Izdaci za opremu padaju na teret imovine umrlog aim je ostavlo fmovtne, a ako nije onda na onog ko je bio duian da ga izddava. bez obzira da Ii se radllo 0 muskarcu ili Zem.

Mui to nlje obavezan jer opremanje ne spada u odiJeyanje na koje je on obavezan. Klanjanje ciZenaze-namaza je farzI-klfaJe.

Uvjetl za dZenazu-namaz su 1st! kao i uvjett za osta1e namaze. Sastavni dijelovi d.Zenaze-namaza: nijet, stajanje, cetJri tekbtra. dova za umrlog i selam.

Prilikom izgovaranja tekbira diZu lie ruke, dok, neld kaZu da se ruke diZu sarno pri izgovaranju poeetnog tekbira.

Poslije prvog tekbira u sebi se proue! Fattha. (Satlje smatraju da je to rukn).

Poslije drugog tekbira donose se salavat na AlejbJse1ama (DeJd salavat ubnyaJu u rulmove). Najvrljedniji ob1ik~ '~ salli Muhanunedin ve ala ali Muhammed keml sallejte alA ~

1) Rose iene treba rasplestll dobro opraU. a potom th opleetl u tit pIetI:IdI:e. dvtje sa strana i jednu naprijed. te ih sve b1 staviH pOIuIt.

2) Ebu Davud i Ibn MadZe prenose od Aile r.a. da je rekJa: "Da mI Je ponovo domjeU ono s10 je bilo, AJejhisselama ne bi nileo dn.tgl okupao oslin nJt4Pe

supruge." .

64

ve ala ali Ibrahime inneke hamidun medzid. Allahumme barik ala Muhammedin ve ala ali Muhammed kerna barekte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahim inneke hamidun medzid".

Nakon treceg tekbira prouci se dova za umrlog. Prenosi se vise verzija ove dove, na primjer: "Allahummagflr lihajjina ve mejjitina ve sagirina ve kebirina ve zekerma ve unsana ve sahidina ve gaibtna. Allahurnme men ahjejtehu minna feahjihi aIel Islam ve men teveffejtehu minna fe teveffehu aIel iman. Allahumme la tahrtrnna edzerehu ve la teftinna ba'dehu".!

Nakon cetvrtog tekbtra, lijepo je reel: "Rabbena atina fld-dunja haseneten ve ftl-ahireti haseneten ve kina azaben-nar".

Potom se preda selam prvo na desnu, a zatim na Iijevu stranu. Imam stane naspram glave muskarca i naspram sredine zenske osobe.

Jedna dzenaza vrijedi za vise osoba.

Mustehab je da pri klanjanju dzenaze budu tri ili vise safova.

Ko zakasni na neki od tekbira Izgovortce ih naknadno, a ne smeta ako ih i ne nadokandi.

Dozvoljeno je klanjati dzenazu pored kabura, a poslije ukopa nakon sto je vee obavljena dzenaza-namaz, kao i dzenaza odsutnom.s

Dokaz tome je Allejhiselamovo klanjanje dzenaze sehtdirna Uhuda, kao i dzenaze pored kabura crnkinje koja]e mela dZamiju. Zabrana klanjanja na groblju ne odnosi se na klanjanje dzenazenamaza. Osnov za klanjanje dzenaze odsutnoj osobi (salatulgaibi) je Allejhiselamovo klanjanje dzenaze Negusu, sto su zabtljezilt Buharija i Muslim.

Dzenaza se moze klanjati u dZamiji ali je bolje klanjati je izvan dzamije.

Najprece je da dzenazu klanjaju rodaci umrlog, kao sto je otac ill djed, te sin ili drugt srodnici.

Lijepo je da se sa dzenazom pozuri.

Onaj ko prati dzenazu moze iei ispred nje iIi iza nje, ali onaj ko je u prevoznom sredstvu treba iei iza nje.

Mekruh je pri pracenju dzenaze podizati glas, pa makar se radilo i 0 zikru ili ucenju Kur'ana, zbog postojanja zabrane u tom pogledu, i prakse prvib muslimana da sute u toku pracenja dzenaze. Neki ucenjact poput Nevevtja, cak smatraju da je to haram.

1) Nesai i Ibn Madze

2} Neki smatraju da je to bilo dozvoljeno Iskljucivo Allejhiselamu s obzirom

da je Negus bio musliman kojije medu krscanlma skrivao svoj Islam. a osim toga njemu ntko drug! nije klanjao dzenazu,

65

· Propisano je da se ustane kad naide di.enaM. makarae •• t 0 nevjemtku.1

DZenazu mogu prat1ti t zene (oko ovog se u1ema razlJazi).

Najbolje je pri kopanju kabura potkopatl malo onu stranu lmJa je u pravcu Kible (lahd). Kad se mrtvac stavlja u Kabur. treba p unostti od pozada 1 spusttti ga u kabur, na desnu stranu olerenuvAl ga prema KibH.

Onaj koji spusta mrtvaca treba izgovorlU: "BismtJl'ht ve ala milleti resUlill8h" (u tme Allaha i na vjerl Allabova Poslan1ka).

Ucenjact smatraju da je mekruh steranje platna po Kaburu. all neki od njih i to dozvoljavaju, jer je U Allejhlselamov kabul" stavljeno platno.

Mustehab je Ispod glave mrtvaca stavitl ferpl~ kao 1 cia kabur bude pokriven platnom prilikom spustanja mrtvaca, bez obara da H se radllo 0 muskareu ili teni.

Ko prisustvuje ukopu, treba tri puta rukama baciti zemlJe DB kabur u pravcu glave 1 prt prvom bacanju reet "MiDha haleknAkum" (od zemlje smo vas stvorill), pri drugom '\Pe ftbl nuidukum" (u nju vas vraeamol, a pri treeem "ve DdIlhI nuhndzkum tareten uhra" (I iz nje eemo vas po drugt put 1zveIt1).2

Nakon ukopa mustehab je proucltt dovu za umrlog 1 zamoUU Allaha dZ.s. da ga ucvrsti prilikom kaburskih ispltivanJa.

Ucenje talkina, poslije ukopa, nema pouzdanog dokaza. U tom pogledu se jedino prenose izjave neldh ashaba, aU Je i sened Uh izjava slab (daif).

Kabur moze biti uzdignut iznad povraine zemlJe u v1sVtujednog pedlja, da bi se vidjelo da je to kabur, a haram je da bude vtie ad toga zbog zabrane pod1zanja kabura, zidanja t paljenja svlJeeA na njima.

Stogs su ucenjaci izdali fetvu 0 ruienju turbeta 1 sve ltD .Ie

sagradeno na kaburu. •

Dozvoljeno je da se iznad kabura stavi kamen ill drvo, Irao znak po kome ee se kabur prepoznavati. Zabranjeno je prekrlvaDje kabura tepibom i slieno ali se moZe zemlje na njega oabadU.

Ptsanje Kur'ana ill imena umrlog na kaburuje zabraDJeno, dok neld ueenjaci smatraju da je dozvolJeno napisaU sarno njepO ime iIi datum smrtl.

1) Ebu Hanife, Malik j Saftja smatraJu da je ovaJ prooll derogIr8n ~ hadisom. On! kojt smatraju da treba ustau ISPred dZenaze ~ tD zbog opomc::ne kOju smrt predstavlJa.

2)Taha:55

66

Stavljanje grane, bez obzira da li je svijeza ill suha, spada u novotariju [bid'at), jer tog nema u sunnetu.! kao i bacanje cvijeca, iako je to dozvoljeno.

Prece je da grobovi muslimana budu zajedno, nego da budu pojedmacno.

Ucenje Kur'ana, pored kabura, nije propisano, niti je u tom pogledu zabiljezen ikakav hadts.

Ako neko umre na ladi i bude postojala mogucnost njegova raspadanja prije nego sto sttgne se na kopno, okupat ce se, zamotati u ceflne, klanjat ce mu se dzenaza, a po tom ce se svezati za nesto tesko i baciti u more.

Nije dozvoljeno otkopavanje kabura i ukopavanje nekog drugog u njegov kabur dok god u njernu bude nesto od njegovih kostiju. Kad on ist.ruhne i postane zernlja onda se moze kopati u njegov kabur.

Safije smatraju da je zabranjeno prenosenje mrtvaca iz jednog grada u drugi, cak i ako je on ostavto takvu oporuku, ona se nece izvrsttt.?

Malikije smatraju da je dozvoljeno prenosenje mrtvaca ako postoje razlozi za to kao sto su: posjeta rodbini i ukopavanje medu njima.

H.Aisa je pored kabura svoga brata Abdurrahmana, koji je prenesen iz Etiopije u Mekku, rekla: "Tako mi Allaha da sam bila prisutna ne bi bio ukopan ntgdje osim ondje gdje si umro".

Imami Ahmed opcentto dozvoljava prenosenje mrtvaca, uzimajuci za dokaz postupke ashaba.

IZRAZA V AIVJE SA UCESCA

~LQ.HJ ~~,

Mustehab je porodici umrlog izraziti saucesee, podsjecajuct ih na strpljivost i pokusavajuci ih razvedriti i ublazitt im tugu, makar se radilo i 0 nemuslimanu.

Ako se izrazava saucesce muslimanu zbog smrti muslimana. reel ce se: "Eazamellahu edzreke ve ahsene azaeke ve gafere limejjitike" (Allah ti je povecao nagradu, olaksao ti tugu i oprostio tvom umrlom.)

1) Naprottv, u tom pogledu Buharija prenosi hadis koji je poznat i vjerodostojan, ali su se fikhsld ucenjact razislt u vezt s tim pttanjem, ali je to btlo dozvoljeno sarno Allahovom Poslaniku (s.a.v.s.) ili ga u tom pogIedu treba slijediti.

2) Njegovo misljenje pojacava Poslanikova (s.a.v.s.) naredba da se vrate tijela sehida Uhuda na mjesto njegove pogibije. Drugi smatraju ovo svojstveno sarno sehtdima Uhuda.

67

Ako se tzraZava sauce~e muslimanu zbog smrt1 nemusJtmana, reet ee se "Eazamellahu eclZreke ve ahsene azaeke" (Mlah 11 nadoknadio gubitak i olakSao tugu).

Aka se nemuslimanu tzraZava saueesee zbog smrtt musltmana .: re~t ee se: "Gaferellahu UmejjlUke" (neka Allah oprosU" ·tfom umrlom).

Sunnet je ipak da se sauces~e tzrazi sljedettm rlJ~ "lnne Iillaht rna ehaze ve lehii rna eata ve kullu ieJ·tn tndehQ'1Ii ed!elIn musemma, Fel-nasbir vel-nahtesib" (Allahu pnpada ono Ito je uzeo i ono sto je dao, sve je kod njega do odredenog rolra. Pa prema tome strptmo se i ocekujmo nagradul.!

Mekruh je isjedavati se 1 u grupama se okuplJaU kod oZalos~ene porodice, jer tm to obnavlJa ~ost I iziskuje troIkove. Zato treba da se brzo razidu.2

Sto se nee okupljanja ucaca u kuei umrlog i poklanjanJa Ullltom sevapa od njihova ueenja, uz uztmanje nalmade za to od"porodk:e umrlog, to je ruZna novotarija koja se mora doldnuU. jet to pI\'e generacije muslimana nisu praktikovale, a ono ito ked njlh DUe bIIo u vjeri. ne mose bit! u vjerl n1 kasmjth genera<:Ua. A Joi gore novotarije od tog su: sedmine, ceteresruee, mevludl. tevhIdIltd.

I'OSJETA OROBlJV

)..,,&1 1 i J 'tj

Mustehab je muskarctma da posje~uJu groblJe jer to podsJeta na buduet svijet (ahiret) 1 koristi umrlom jer se za aJega fInl Istlgfar. ostm u slucaju kad su groblje ill mrtvac suvlie udaljenl. tako da hi to zahtjevalo posebno putovanje, a to je zabranjeno (haram), jer je Alejhiselam rekao:

liNe poduztmajte posebna putovanja ostm do tJ1 meedfJda:

EI-mesdZidul-haram (u Mekki) , ~aj moj mesdZid (u Medlntl , El-mesdZidul-aksa (u Jerusal1mu)" .3

Posjetu grobljima, od strane Zena, dozvoliU su neld tmaDd jer ta posjeta tma za cUj podsjecanje na buduei svijet, a u tom pogledu nema razlike izmedu muskaraca 1 iena. Utvrdeno je da je b. Alii posjetila kabur svoga brata Abdur-rahmana.

1) Buhart, Muslim. Ebu Davud, Nesala. Ibn Madf.e I ~ed

2) U vjerociostoJnom hadisu se spomJnJe da okuplJanJe radI saueelta apada u naricanje, jer to spada u dZahWJetske postupb.

3) Buhart, Muslim t drugt

68

Medutim, ceste posjete rena grobljima su zabranjene jer je Alejhiselam rekao: "Allah je prokleo zene koje cesto posjecuju groblja" 1

Prilikom posjeta grobljima treba se pridrzavati slljedecih uputa:

Onaj ko cini posjetu doer ce do kabura, okrenuti se prema lieu umrlog, nazvati mu selam i uciniti dovu za njega, govorect: "Esselamu alejkum ehled-dijari mlnel-mu'mtnine vel-musltmin. Ve inna in saellahu bikum lahikun. Entum feretuna ve nahnu lekum tebeun ve. Nes'elullahe lekumul-affjeh.?

Zabranjeno je (haram) pored kabura upraznjavati neislamske postupke kao sto je: naricanje. dozivanje umrlog Hi trazenje pomoci od njega, kao sto obtcne mase cesto cine (obtlazeci turbeta).

Umrlom ce koristiti dobra djela koja je on uradio dokje bio ztv. shod no rtjecima Vjerovjesnika (s.a.v.s.): "Kad Ademov sin umre, prestaju njegova djela, osim u tri slucaja: trajna sadaka, nauka kom se kortsti, Ili dova koju cini njemu dobro odgojeno dijete. "3

Ucenje dove i trazenje oprosta za umrlog propisano je Kur'anom: "Oni koji poslije njih dolaze govore: "Gospodaru oprosti nama i bract nasoj koja su nas u vjeri pretekla". 4 Zabranjeno je psovati i grditi umrle, jer su oni otisli sa onim sto su pripremili.

Odabiranje Bajrama, ill noct uoci Bajrama, za posjetu groblju, upraznjavanje neislamskih postupaka, u odnosu na umrlog, kruZenje oko kabura, sjedenje na njemu, ucenje Kur'ana uz naknadu pored kabura. podjela voca i hrane pored umrlog na kaburu za vrijeme blagdana, sve su ovo prazne novotarije koje su uvedene ill preuzete od nemuslimana. a koje prouzrokuju srdzbu Uzvtsenog Gospodara.

Ako su na nekom kaburu ustanovljene neke novotarije, kao sto je prekrivanje kabura, palenje svijeca na njernu, posipanje mirisa po njernu i odrzavanje gozbi u posebnim danima pored njega, duznost nam je prekinuti posjetu takvom kaburu i stalno ga izbjegavati, Hi odstraniti od njega novotarije i neislamske obicaje.

Ako je kabur iznad zemlje vise od pedlja vadzfb (duznost) je poravnati ga sa zemljom.

Iz svega ovog izuzima se kabur Vjerovjesnika (s.a.v.s.), jer vrijednost posjete njegovoj dZamiji ne brtse se tamosnjim btd'attma.

1) Ibn Madre i Nesa1

2} Muslim. ibn Madze i Ahmed 3} Muslim i Nesai

4} EI-Hasr: 10

69

Obilaienje oko kabura, rna fiji on bio, potiraJ1le {PO: qJemu, njegovo Ijubljenje i dotlcanje predstavlJa pokudene 1lO1Ot.arUe. TraZenje od umrlog da odagna nevolje i poteskofe. posredovanje preko umrlog, stavlJanje u kabur napisanth falbt, kao I tvrdnje da se mrtvacf sastaju svakog cetvrtka na divanu. radl rasprave e dogadajima u sverniru, u toku naredne sedmiee; au Itralne novotarije koje dovode u mnogobo§tvo (§1rk).

Neka nas Allah sacuva od njihr

70

ZEKAT O~)I ~~

Zekat! je jedan od pet temelja Islama, i spomenutje zajedno sa namazom osamdeset i dva puta u Kur'anu.

Zekat kao opcenito dijelenje, propisan je na pocetku Islama, a odredivanje kolicine koja se daje od razlicitih vrsta imetaka uslijedio je druge go dine po htdzri.

Onaj ko zanijece obavezu zekata, izlazi iz Islama, a ko se ustegne od davanja uzece mu se stlom, uz popravne mjere od strane nadleznlh organa.

Zekat je duzan dati onaj ko posjeduje nisab, u sta ne ulaze nuzne potrebstine bez kojih covjek ne bi mogao, kao sto su: odjeca, hrana, stan, vozilo i alat za protzvodnju.

Skrbnikje duzan da na ime zekata izdvoji odredenu kolicinu iz imetka djeteta.

Kad umre neko, ko je duzan dati zekat iz njegova imetka se prvo izdvoji zekat, pa tek onda se provodi oporuka i dijeli se nasljednieima.

Zabranjeno je odgadan]e zekata nakon sto nastupi vrijeme njegove obaveze, to jest nakon sto prode godina dana.

Dozvoljeno je dati zekat prije nego sto prode godina dana. Nista ne smeta ako nisab bude okrnjen u toku godine.

Zekat se daje na: zlato, srebro (novae), poljoprivredne proizvode, plodove, trgovacku robu, stoku koja se napasa, rudnike i blago,

ZFKAT IVA IVDVAe ~illl 0\.5' ,

~.. J

Duznost je dati zekat na zlato i srebro, bez obzira da It oni bili u obliku valute. u obliku odredenih predmeta iii nepreradeni, pod uvjetom da imaju vrijednost nisaba i da su presli godinu.

Prema odabranijem misljenju duznost je dati zekat i na zlatni i srebreni nakit.P kao i na posude od zlata i srebra.

1) Rijec zekat, uzeta je od glagola zekkaa juzekki tezkijeten, a znaci porast i povecanje. Uzet je ova] izraz jer zekat treba da bude razlogom povecanja imovine.

2) Ne daje se zekat na nakit koji se upotrebljava ostrn u odredenim uslovtma. Medutim, ako se nakit drii kao imetak (imetak. ulozen u nakit) onda je i na njega obavezno dati zekat,dok Hanefije smatraju da se mora dati zekat u svakom slucaju.

71

Nisab na zlato je dvadeset zlatnJh dinara (mlskala)l, iz cega Ie daje cetrdeseti dio, t sve iznad toga u istom omjeru.

Nisab na srebro lznosi dvije stotlne dirhema (srebreqlaka). a to je pet oka jer je jedna oko eetrdeset dJrhema (624 grBmaI.

Ne moZe se dirhem (srebm) pridodati dinaru (z1$1) da hi se

u~~wmomsab. .

Zekat se ne date na almas i sve vrste bisera.

ZEKATlYA nraovAclCvROBV

o)~\ JP Jf i\)j

Duznost je dati zekat na trgovacku robu, tako ito ee Be ustanoviti da 11 roba, koju vlasnik posjeduje na kraju godine. doeUZe vrijednost nisaba, i ako dostJ.Ze, izdvoji~ se cetrdesett dto ¥rUed" nosti na tme zekata, makar u toku god1ne nisab biG 1 olalJje.a.

ZEKAT IYA POLJOPlllVREDIYE PIlOlZVODB tJJ)' O~j

Na p<JIJopnvn:uut: prmzvoue 1 VI0UUVt: UPCt:IULO UUUIUtJL je datl zekat sto se razumije tz rlject Uzvlsenog Allaha: "0 Vjemlcl, udJeljujte od llJeptb stvari koje sticete (trgovlnom) i od onog ito yarn Mi iz zemlje dajemo".2

Na polJoprtvredne protzvode kojt se ne mogu ostavIJati t luiltl jer brzo propadaju, poput voea 1 pam., niJe uztman zeat u doba Hulefal- Rastdtna, S obzirom da se ti protzvodl prodaju Gdmah za novae, na koji je obavezno dati zekat. .

Nisab na poljoprivredne protzvode i plodove iznosi pet "mjera" Zita ociscenog od slame a jedna "mjera" !znost 60 sa'a, Na poljoprivredne protzvode, ako dostignu kollClnu rueaba, na Ime zekata mora se Izdvojiti desetirut, sa zemljista koje nlJe na .. vodnjavano, a pola desetine sa zemljista koje se nawdnJava.

Nisab plodova t Zitarica odreduje se procjenom. t to prlJe ietVe, nakon sto plodovi sazriju, a zrno otvrdne koci,zttarlca.

Nije dozvoljeno ubiranje plodova i zitarica prije procjene zekata, a nakon procjene odredtvanje koltetne zekata, vlasnlct slobodno

1) Miskal iznostl4,44 grama, ito mati daje ntsah u zlatla 20& 4."'JIdnakD je 88,8 grama, a odredili au neld ufenjad 85 grama.

2) El·Bekare: 267 Ovdje je dijeljenje spomenuto opeentto. all lie De mid uopeeno na dijeljenje. vet se m1sU na t.afno odredeno tzdvaJ8JIje =.kat .

72

raspolazu prinosorn. Onaj ko procjenjuje, duzan je prilikom procjene ostaviti trecinu iii cetvrtinu vlasniclma kao odstetu r.<"'1 umanjenje roda zbog uzimanja ptica ili polijeganja usljed vjetra ili kise.

Prilikom izdvajanja zekata uzimaju se kvalitetni plodovi kao sto je Uzviseni Allah rekao: "Udjeljujte od lijepih stvari koje sticete i od onog sto vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte one sto ne vrijedi da hi ste to udjelili". 1

Zekat treba da bude djelo drage volje.

ZEKAT IVA STOKU ~u\ . L\ o~·

rr: )

Duznost je dati zekat na stoku, pod uvjetom:

1. Da prode godina dana od kupovine, odnosno posjedovanja stoke.

2. Da stoka bude na past, jer nema zekata za stoku koja se hrani sarno u stajama

3. Da dostigne nisab.

lVISAB KOD DEVA

1. Za pet deva - ovca od godinu dana, ili koza od dvije godine.

2. Za deset deva - dvije ovce.

3. Za svakih slijedecth pet deva po jedna ovca.

4. Kad broj deva dosttgne 25, onda se daje deva kojaje napunila jednu godinu i usla u drugu (Bintu Mehad), ill devac koji je napunio dvije godine i usao u trecu (Ibn Lebun).

5. Kad se dostigne broj od trideset i sest deva, onda se daje deva od dvije godine (ibnetu lebun].

6. Na cetrdeset deva daje se deva koja je napunila tri godine i usla u cetvrtu (hikka).

7. Na sezdeset ijednu devu daje se deva kojaje napunila cettrt godine i usla u petu (dzezea).

8. Na sedamdeset i sest deva daju se dvije deve, od po dvije godine.

9. Od devedeset jedne do sto dvadeset deva, daje se dvije deve od po tri godine koje su prosle period parenja.

1) EI-Bekare: 267

73

10. Ako neko ima viSe od navedenog broJa deva OIUIIt,e na svaklh cetrdeset, daje deva od dvtJe godlne, a na svakIh peaeset, deva od tn godine (htkka).l

I'IlSAB KOD OOf{BDA ;i:J 1 '-:-' L..a.i

1. Na trideset goveda daje se bik od godinu dana.

2. Kad neko dostigne imetak od eetrdeset laava, ondaje duf.an da da kravu od dvije godine.

3. Kad neko dosngne imetak od §ezdeset krava dufan je daU

dva bika od po godmu dana. •

4. Na imetak od sedamdeset krava daje se: krava od dvlje gocUne

i bik od godinu dana.

5. Naimetakod osamdesetkravadaju se d\1jekraveod po_jldbae.

6. Na imetak od devedeset krava daju se: tri bIka od po godtnudana. 7. Na imetak od stotinu krava daje se: jedna krava od dvlje

godine i dva bika od godinu dana. .

8. Na imetak od sto de set krava daju se: dvtJe krave od po dvtje godine i bik od godinu dana.

9. Na imetak od sto dvadeset krava daju se: trt krave od po dvlje godine ill cetirt bika od po godinu dana.

10. Na sve, sto bude vise od navedenoga na svaldh b1deaet grla navedene krupne stoke daje se po jedan bik, ana svaldh cetrdeset po jedna krava, od po dvije godine.

•

IVlSAB IYA S«NU STOKV ~, ~L.a,j

1. Na lmetak koji brojl od cetrdeset do sto dvadeaet ovaca daje

se jedna ovca. •

2. Na imetak od sto dvadeset t jedna, do dvlJe&to ovaca daju Ie dvije ovce.

3. Od dvijesto jedne do tristo ovaca daju Be trl 0YCe.

4. Ako bude vise od navedenog broja onda, na svaldh atoUnu ovaca daje se j08 po jedna ovca.

1) Haneftjskt ufenjad kao t Sem, smatraju da nakon 'lID dvadelel. deva

treba ponovo raeunati lspoeetlca. Na svaldh pet, pre1w Ito dvadeeet ... ovca, uz dvtje deve od po trl god1ne sve do sto eetrdeaet I pet. Kad Ie d8ju dvlje deve od po tri godine I Jedna od godlnu dana. Na ato ~ deva daju se b1 deve od po b1 godine. a zaUm opet 1s~ (Ed-DlnuI-HaHa'/US)'

74

Od ovaca uzimaju one koje imaju najmanje godinu dana, a od koza one koje imaju dvije godine.

Vekas (kolictna izmedu dvije propisane ctfre) ono sto je vise od jednog a manje od shjedeceg broja, racuna se viskom i na njega nema zekata.

ADABI SAKUPLJACA ZEKATA olS')' ~~ ~I~T

1. Prilikom uzimanja zekata mora se strogo voditi racuna 0 pravu vlasnika imetka.

2. Ne smije se uzeti najvrijedniji dio imetka, osim ako vlasnici licno to dozvole.

3. Nije dozvoljeno uzimanje stoke koja je pod mahanom. Na ime zekata uzima se imetak prosjecne vrijednosti.

Na ime zekata, od zrvotinja uzima se sarno od: deva, goveda i ovaca dok na: konje, mazge i rnagarce nema zekata, osim u slucaju da budu predvideni kao trgovacka roba.

Zekat je dug-obaveza. Dozvoljeno je dati ga i iz druge vrste imovine a ne sarno iz one na koju je bio duzan dati zekat.

Ako imetak propadne prije izmirenja ze kata , obaveza ostaje osim u slucaju. da neko nije bio u mogucnostt dati zekat bez oklijevanja sa svoje strane.

Ne moze se dati vrijednost, umjesto imetka na koji se da]e zekat, osim u slucaju kad tog imetka nema.

KOME SE DAJE ZEKAT

o~)\ JJ~

Zekat se moze dati u osam fondova.

Uzviseni Allah kaze: "Zekat pripada sarno sirornasima i nevoljntcima, i onima koji ga sakupljaju, i onima eija srca treba pridobiti i za otkup iz robstva, i prezaduzenima i u svrhe na Allahovu putu, i putniku narnjemiku. Allah je odredio tako. A Allah sve zna i mudar je". I

1. Siromasi su oni koje je potrebno pomoci, oni koji nernaju dovoljno za izdrZavanje iii nemaju imetka uopce.

1) Et-Tevbe: 60

75

2. Nevoljnict su vrsta siromaha koji se usteiu ad pre_ pa Ijudi ne uoeavaju njihovo stanje. On! imaJu pravo na.1Iekat _I siromasi, sve dok ne budu imali imetak u vrijednosti ntsaba.lcada i oni postaju duZni davatl zekat.

Nevoljnik trna nesto viSe imetka nego stromah, all mu nlau dovoljni njegovi prihodi.

3. Sakupljael zekata su onl koje vladar tIt njegov opunomofenlk ovlaste da sakupljaju zekat od bogatth. Onl su sakuplJafl pa. makar bili i bogan.!

4. Oni cija srca treba pridobitl su !judi od kojlh se oeekuje pribliZavanje i ulazak u Islam, Ui uevrsl:ivanJe u lslamu, onJh eve vjerovanje nije stabilno ill sprecavanje da Cine zlo musllmamma. U ovoj kategoriji mogu biti musltmani i nemusllmanl. '.!

5. otkup iz robstva obuhvata one lmji su sklopill ugovor 0 otJpJpu. 2 kao i robove opCenito Clja sloboda se otkup\juje jz Bejtul-rnaJa.

6. Prezaduieni su oni koji su uzeU velike pozajmice ill garantovali neciji dug, ill pozajmili radi izmirenja Ijudi.

7. Pod pojmom "na Allahovom putu" 3 misli se na borce kojl Ie bore za uzdizanje Allahove .vjere. Po misljenju veeme ufenjaka ovo se odnosi na mudZahide. Medutim, Kur'anski izraz obuhvata i sve druge Ijude koji rade na Allahovom putu, a najvainlji dfJhad u nasern vremenuje osposobijavanje onih koji ce pozlvatt u lslam, te njihovo upuctvanje u krajeve u koje su potrebnt kao I izucavanje islamskih znanosti.

8. Putnik namjernik je onaj koji nema sredstava da se vrat1 u svoje mjesto.Takvom se daju sredstva od zekata, ~bi mu ee pomogIo da ostvari svoj cflj.

Nije obavezno dijelJenje zekata podjednako na sve ove kategorlje, vee je vladar duZan da ga rasporeduje shodno intereslma dru§tva.

Mustehab je dati prioritet bliZnjima koji imaJu pravo na zekat poput brace Ui muza,

1) Ono slo skupljact uzimaju predstavlja naknadu m nJthov rad. Nuuprot tome, kada bi se radUo 0 bogatalevom sinu ill opunomotentku om De bI mOgli primiti naknadu.

2) Ugovor 0 otkupu (mukatebe) sastojl se u tome da fovjek sJdopl ugovor. svojim robom ill robmjom na odredeni iznoa kojl ee se davatI u .... ma t kid sve rate otplale rob pos1.aje slobodan.

3) ObjaAnJavajufi izraz "na Allahovom putu" Fahrudin-razI (4/464) kale:

"Obltk lzraza - na Allahovom putu - ne ograntfava ~ na baraL U tom slueaju Feddalu svom tefstru spom1nJe da s~.kt ~ do-molill davanje zekata u sve dobrotvome svrhe. kao Ito au: opremanje mrtvaca, tzgradnja tvrdava, podizmje dZamija, jer Izz'az na Allabovom putu obuhvata sve to.

76

Nije dozvoljeno dati zekat nemuslimanu iIi ateisti, niti potomcima Hastmovim i Mutalibovim (Poslanikovim blizim rodacima), niti onima koje smo duzni izdrzavatt kao sto su roditelji, djeca, zene i drugt ako se lie no dijeli zekat.

Nije dozvoljeno iznositi zekat u drugo mjesto osim u slucaju kad u doticnom mjestu nema nikog kome se moze dati zekat.

SADEKA TUL·FITR

p\ ~lS"' j

Sadekatul - fitr je duzan dati onaj ko posjeduje jedan sa' hrane vise nego sto mu je potrebno za njega i njegovu porodicuza jedan dan i noc, Duznost ih je dati za sebe i za sve one koje tzdrzava kao sto su: djeca, zena i sluge koje mu obavljaju odredene poslove.

Iznos sadekatul-fltraje sa' psenice, datula, nze, iIi neke druge hrane. Jedan sa' tznost cetiri mudda, a mudd je pregrst covjeka eije su sake srednje velicine.

Duznost sadekatul-fitra pocinje od zalaska sunca uoct Ramazanskog Bajrama a mogu se dati i prije toga, na dan ili dva.

Neki dozvoljavaju da se sadekatul-fitr daje od pocetka ramazana. Vrijeme davanja tsttce izlaskom ljudi na musallu.

Sadekatul-fitr se daje u iste fondove kao zekat.

JOS IVEKl PROPI51 0 ZEKA TV

o~)\ r~\ ~~

1. Jedan dio fikhskih ucenjaka smatra da dug moze biti izmiren zekatom. U slucaju kada je siromasan covjek zaduzen, vlasnik mu moze otpisati dug na ime zekata, takav zekat je vazeci.

2. Imetak koji je ostav'j..n na cuvanje moze posluzttt na ime zekata bez obzira da li gaje vlasntk preuzeo iIi nije.

3. Nije dozvoljeno kupovanje onog sto je izdvojeno na ime zekata, jer bi to znactlo uzimanje onog sto je dato u ime Allaha. Nevevi smatra da je to mekruh-tenzihen, a ne mekruh-tahrimen, dok vecina uleme to osuduje.

1) Hanefije smatraju da je dozvoljeno umjesto toga dati novcanu vrijednost sadekatul-fitra. BiljeZi Buhartja, Muslim od Ibn Omera r.a. da kaze: "Naredio je Allahov Poslantk (s.a.v.s.) zekjatul fttr u Ramazanu saa hurmi Hi sa' a jecrna za slobodnog i roba, musko i zensko. malo i veliko od musllmana". Podrazumjeva se mogucnost davanja drugih zrnastih plodova kao: riza, psenica, kukuruz i nedozvoljava se davanje vrtjednosti u noveu jer Allah gdje hoce novae. a gdje hoce hranu naredi davanje hrane.

77

4. Mustehab je zekat dati poboinlm Ijudtma, jer Onaj koJI,R.ye zekat pomaze pobozne, ucene, uljudne 1 dobre csebe, Ibn ~ je rekao: "Siromastma kojl ne klanjaju ne treba rdita davatl ave dok se ne pokaju i ne poCnu obavljaU namaz". NJIma treba pridodati j druge grtjesnike i one koji su na stranpuUd, oatm u izuZetnim slucajevtma.

5. Vladar je duzan I, U osnovt, da ubire zekat I odreduJe one koji ee to raditi (sakupljace)., MeduUm, kad su se imec1 Jako umnoZili h. Osman r.a. je prepustio vlasnicima imetaka daon1 sand izdvajaju zekat jz svoje imovine.

Saftje smatraju da je bolje predati zekat vladan.t (BeJtu-malu) ako je to uobiCajeno, dok Hanbelije kaZu da je to d~, aU je bolje da vlasnik lie no podjeli svoj zekat.

6. AIm je vladar nepravedan moZe mu vlasnik predatl svoJ Rkat ali je bolje da ga on hcno, uz saglasnost vladara podjelt.

DOBROVOLJIYO DUBlJBIVJE t.~' 4i~

Mustehab je dobrovoljno dijeliU imetak (sadaka) mimo zeata. jer to ima brojne vrljednostl , kao sto su : bereket u tmetku. vdIka nagrada, otldanjanje Gospodareve srdzbe, produiavanje t.Ivota, duhovnog uzdizanja. Zastita od oholosti ,1 hvalisanja, omogufuje anima koji dijele, na ahiretu brz odlazak u dZennet, kao 1 brie ozdravljene bolesnfka;

vnsrz SADAIm

,

t'Y\~J

Za sve sadake vaZl prav1lo: svako debro djelo je sadaka. Plematome. sadaka Il1O'1.e biti: materijalno pomaganje, dobar savjet. pomae UfOZenom, narec1ivanje dobra, odvraeanje od 7Ja, uklanjanje sputa cmog sto smeta prolaznidma. odla7<lk na namaz. 19epa rljeC. opten,Je sa suprugom. A iznad svega je: tekbir, tesbih. hamd i istigfar.

1) Zekat kao tsIamska obaveza nije n1 sUfan poredma. takeama. cadnIkIm daibinama. Zekal je pavo u tmetku t1'l11..lb1oi I Allah • .mpop1R£O robovIma. a ave daZbine koje se ad IjudI uzlmaju bespravno llJez 08JII1aqI D8 ~ eta Jlje &wJek dao 1.ekjat ill da lije CXJvjek bogat ill sIromaIan. jeste ua ... tmedia betpaIVnO t mus1iIrian ima obawze da to "*- Allah dt.:A. katJ:: "0 vjaDldjednl ctruafaIlne

Jedlte 1metke bespavno". (Ntsa:29) . ,

78

Medutim, ovdje se misli na materijalno dijelenje i ugoscavanje hranom, pa makar to bilo i zasadivanje vocke ciji plod ce jesti neko zfvo bice.

Nije dozvoljeno davanje sadake nekom sa strane dok se ne udovolji potrebama svoje djeee, porodiee i bliinjih. Prema tome, treba pocetl od sebe, svoje supruge i djeee. zatim svog sluge, a potom ostalih ljudi. Najbolja sadaka je ona kojom se odrzava rodbinska veza.

Sadaku kvari prigovor onome kome je ucinjena kao i njegovo uznemiravanje i oholost nad njim.

Sadaka koja se udijeli iz harama neispravna je i Allah je ne prima.

Zena moze dati sadaku iz kuce svoga muza ako zna da ce se on slozttt s tim, ali joj je haram da to cini ako ne zna hoce li on biti zadovoljan stirn. Iz toga se izuzima sitno. beznacajno dijeljenje za koje nije potrebna dozvola.

U osnovi nije dozvoljeno da se podjeli vise od trecine imetka. ali ona] ko je snazan i zaraduje, a nije zaduzen, a strpljiv je i ako uz to nema mkoga koga bi morae izdrzavati, moze podijeliti say svoj imetak.

Ovu opcenttu sadaku dozvoljeno je davati muslimanu i nemuslimanu, jer pripadnost Islamu nije uvjet da bi se mogla dati sadaka. Isto tako je dozvoljeno sadaku davati zrvotinjama. pa makar se radilo i 0 psu.

Najbolja sadakaje trajna sadaka.

Sadaka je zahvaliti se na ucinjenom dobru. Onom ko ucini nesto dobro treba nadoknaditi u noveu, ill ucenjern dove za njega zahvaljujuci mu se rijecima: "dzezakellahu hajra" (Neka te Allah nagradi dobrim).

79

Post je jedan od teme1ja Islama.

Rije6 savm (POSt) znaci ustezanje, a owije se mlsIt na ustezanje od svega sto kvari post u vremenu od pojave %Ore do waska sunca.

Post se dijeli na dvije vrste: obaveZDi i dobrovoljnl

1. U obavezne (farz) postove spada ramazanski post, kefaret t zavjetni post (nezr).

2. U dobrovoljne postove spada postitl Sest dana iewala, Dan Arefata, ASlin i dr,

RAMAZA/fSIU POST ~ \..AI J ~ _JJJ

llzviSeni Allah je reka.o: "0 vjemici, propisuJe yam se poet, kao

sto je propisan onima prije vas, da biste se grljeha klonlll".1 Onaj ko zanjjece obavezu posta izl~ iz Islama.

Post je propisan druge godtne po hidZri.

Poeetak mjeseca Ramazana utvrduje se vtdenjem mladaka. pa makar ga vidio jedan pouzdan oovijek. tli upotpunjaV8Jljem ia'bana na trldeset dana.

Razllke u pojavljivanju mladaka se ne uzillU\iu u obzlr pa kad se vtdi mladak u jednom mjestu obavezni su muslimaJd u svtm zemljama svijeta da poste, jer Alejhtselamove rijeci "PgsUte kad vtdite (slijedeft) mladak", 2 predstavljaju opee obra~je cjelokupnom islamskom ummetu.

Neki imami zastupaju misljenje da se svaka islamska polaajtna treba orijentisati nrerna svom vtdentu mladaka.3

•

SASTA I'1'Il DUELOVI POSTA r~' LS"J

1. Nijjet - odluka da ce se postiti, ne mora se izgovorlU, donoll se prije zore, s tim sto vecma fikhsldh ucenJaka smatra da se fA dobrovoljn1 post moze donljetl odluka sve do pred podnc .

1) El-Bekare: 183

2) Ahmed. Muslim. Nesai i Oarimi

3) Ut.vrdIvaqJe ~ posta unaprljed takvtmom je netspravno I ne .m ..

takvu praksu, ntko ad uleme u osnovI sport se sa sunnetam lldfmaom wnmeta.

•

80

2. Imsak - ustezanje od svega sto kvari post u vremenu od pojave zore do zalaska sunca.

Svaki musliman koji je punoljetan, pametan, zdrav i mukim (nije na putovanju) duzan je postiti.

Da bi zena bila duzna postiti, mora biti cista od hajza i nifasa. Roditelji trebaju naredivati svojoj djeci, koja mogu izdrZati post, da poste.

DOZVOLJEIVO JE DA IVE POSTE:

ybAJ' .J ~ f.-?

Osobe koje su u dubokoj starosti, bolesnik za kojeg nema izgleda da ce ozdraviti, kao i ljudi koji rade izuzetno napome poslove, a nernaju drugog izvora opskrbe osim prihoda iz tih poslova koje obavljaju.!

Svi spomenuti su, umjesto posta, duzni dati fidiju (otkup) tako sto ce za svaki dan nahraniti po jednog siromaha u visini od jednog mudda hrane.

Dozvoljeno je da ne poste bolesnici i putnici, ali su onda duzni da naposte dan za dan.

MEKHun JE DA SE OMRSI

P'O~J

Mekruh je da se omrsi bolesnik koji moze podnijeti napor posta. Zene za vrijeme hajza i nifasa su obavezne da prekinu post, ali su isto tako obavezne napostiti one sto su propustile zbog hajza i nifasa.

Zabranjeno je (haram) postiti na Ramazanski i Kurbanski Bajram, te drugi, treci i cetvrti dan Kurban-Bajrama 2, kao i postiti svaki dan cttava zivota.

Mekruh je postiti sarno petkom-', iIi sarno subotom, iIi sarno sumnjivi dan", ili neprekidno postiti dva dana ( bez uzimanja hrane u toku noel ).5

1) U ovu kategoriju spadaju i zatvorenrci koji rade teske flzrcke poslove i nemaju uslove za post.

2) Po ovom pitanju postoje i druga misljenja, a najblize sto je receno 0 postu

u toku ovih dana je da je to mekruhi tehrimen, jer bi takav post predstavljao odbijanje Allahova ugoscvanja, u cemu su jednaki svt ljudi.

3) Ali je dozvoljeno postiU ga s danom prije iii danom poslije.

4) To je dan kojim se upotpunjava trideset dana sa'bana. Ali ako se desi da

to bude dan kad je neko uobicajio da posti, onda mu je dozvoljeno da posti.

5) Kao j drugu polovinu sa'bana, ako se ne radi 0 nekom uobtcajenom postu. iIi da zena posti u prtsutnosti muza, bez njegove dozvole.

81

POST CE em POKY AIlEJY

r~'~J

1. Ako se nesto svjesno pojede ill poplje, ali aka se nesto pojede ilt popije u zaboravu, greskom ill prtsflom, tada nema ohaveR napastanja.

2. Ako se namjemo prouzrokuje povraeanje, ali ko povraU be! svog djelovanja to mu neee nauditl postu.

3. Ako dode do pojave hajza iIi nifasa.

4. Ako dode do ejakulacije usljed Ijubljenja tit sarno nadraZivanja. Ako sjeme izade kao posljedtca gledanja ill razmisljanja, to neee pokvariti post.

5. Ulazak hrane ili neceg drugog u unutrasnjost tiJeJa kroz prtrodne otvore. 1

PREKID POSTA GRESKOM

~~t~

Ako se nesto pojede ill popije ill ako se spolno opti greskom, (greske u pogledu zalaska sunca ill pojave zore) to mu neft pokvariU post, jer je Uzvtsent rekao: "NiJe grljeh U onom ito pogrijestte, grijeh je ako to namjerno ucfmte", 2

Medutlm, nekilmami kazu da I to kvari post.

Kada se post pokvarl spolrnm opeenjem, obavezno je napostttt taj dan i uciniti keffaret oslobadanjem roba, il1 uzastopnlm postorn dva mjeseca, ili ugoscavanjem sesdeset slrornaha. Prema misljenju veetne uleme, iena nije duzna da uc1n1 keffaret, Uer je muZ bio uzrokom prekidanja posta) prlm.prev.

Ko u toku dana sazna da je nastuplo Ramazan duf.an je

zapostiti i napostlti taj dan. •

1) Ka~ npr. da iena prillkom pranja uvuee prst u svoj spolnl organ. Ona je duma da opere sarno vanjsku necistoaJ.

2) El-Ahzab:5 H.Orner r.a, i grupa ashaba su se omrsllijedne prWke mtaIee1 da je sunce wlo. MeduUm. breo se pokazalo da orw ntje zaIIo paje Orner rekao:

. .. Tako mi AIlaha, nije nam bila namjera da po&l1IIIO gdJeb "

,t niJe ntkom naredio da naposU taj dan.

82

STA JE DOZVOLJEIVO POSTACU

~ l..dl j Jf: Lo

1. Dozvoljeno je postacu ronjenje i kupanje u vodi.

2. Dozvoljeno je podvlacenje surme, namirisavanje i ljubljenje

za onog ko je u stanju da kontroltse svoju strast.

3. Injekcija u venu Ili izvan nje.!

4. Pustanje krvi, krvarenje, ispiranje usta i nosa.

5. Mirisi poput sunne i kreme ne smetaju postu.

6. Isti je slucaj i sa lijekovima koji dopru u zeludac mimo prtrodnih otvora.

DOBROVOLJIVI POST tJ~\ ~~

SUNNETJE:

1. Postiti sest dana sevvala nakon Bajrama.?

2. Postiti na Dan Arefata za onog koji nije na hadzdzu, jer je mekruh da posti onaj ko je na Arefatu.

3. Postiti deseti dan muharrema (asura], s tim sto ucenjact preporucuju da se uz njega posti i deveti dan.

4. U pogIedu odredenog posta u mjesecu redzebu, kao i i ibadetu u toku jedne posebne noel toga mjeseca, nema vjerodostojnth hadtsa.P

5. Sunnet je postitt ponedeljkom i cetvrtkom.t

6. Sunnet je postiti "bijele dane" u mjesecu: trtnaestt, cetrnaesti i petnaesti dan svakog hidzretskog mjeseca.f

7 Onaj ko dobrovoljno postt, moze se omrsiti kad god hoce.f

1) U pogledu branljive injekcije postoje razliclti stavovt,

2) Ovdje se ne uvjetuju odredeni darn. Dovoljno je da bude sest dana sevvala sarno ne bajramskih.

3) Medutim, u pogledu redzeba, zul-ka'deta, zul-hidzeta i muharrerna.Alejhiselam je rekao:

"Od svetih mjeseci [eshuri hurum) nesto posti a nesto izostavi" (Ahmed, Ebu Davud, Ibn Madze i Bejheki-vjerodostojnim senedom)

4) A takode i u subotu, nedelju i ponedeljak jednog mjeseca i utorak, srijedu i cetvrtak shjedeceg mjeseca.

5) Buhari, Nesaia, Ibn Madre i Bejheki.

6) U jednorn hadisu se kaze: "Onaj ko dobrovoljno posti, odlucuje 0 svom postu" Ucenjact se razilaze po tom pttanju, da li se takav post mora nadoknaditi a najodabranije je mlsljenje da moze napostiti ako hoce.

83

"DABI POSTA ~ ~\ ~\.)\

Postacu se preporueuje - mustehab je:

1, Ustajanje na sehur (rucak pred sorul, 0 ovom pltanJu postojl iclima (saglasnost svih islamsldh ueenjaka). medutim, onaJ 1m izostavi sehur neee biti grijesan. Ovom propisu ~ Be udovolj1t1 uzimanjem hrane ill bar jednog gutljaja vode. VriJeme sehura pofinje od pola noel i traje do pojave zore, a preporuflJIvo Je odgoditi ga do pred kraj njegova vremena. Ako Covjek sumnJa da Ii se pojavila zora ill nije. on rnoze jesU sve dok ne bude sJg\uaD da se zora pojavila.

2. PoZuriti sa iftarom, cim se ustanovi da je sunce zailo.

Mustehab je da se postac odmah omrsi, t to sa nepamlm broJem datula, a ako ih nema onda vodom. To ce ucinitl prlJe klanJanJa aksam-namaza.

3. Upu~ivanje dove Uzvtsenom Allahu pred if tar t u toku posta, jer postae tma pravo na dovu koja neee bitl odbtjena. PreporueuJe se za trtar dova "Zehebezzameu vebtelletiluruku ve ecbbeteledZru msaellah" (Zed je ugasena, lavne Zile su osYjdeDe, I nagrada je uptsana ako Bog dale

4. Uzdriavanje od svega ito je u suprotnostl s postom. CuvanJe

jeztka, sluha i spolnih organa. ,

5. Preporucuje se postacu da upotrebljava misvak, bez obzlra

da Ii se radilo 0 pocetku dana iii njegovom ~u. .

6. DareZljivost, ueenje i proucavanje Kur'ana treba da bude stalno prlsutno kod muslimana, a u toku Ramazana kod poatafa to treba da posebno dode do izraZaja.

1. Mustehab je cia se, narocito u zadnjib deset dana Ramazana, pojaca ibadet, tako da hi LejIe tul- K'adr proveo u ibadetu.

IVAPIlSTAIVJE RAMAZANA ~\..A4) ~Wii

One dane koje postaC ne bude postiou toku RamazanantjeobaftlnO odmah napostiti, tovaztza keffaret, ali to ostaje dug. PostaCuaeostz1ja moguenost da dug imlIri u bilo koje vrijeme, bez tpkvog pawtaqa. Nlje oba.vezno napaStanje dan 1m dana, all se trojJca Jmama aWN da propusteni post treba napostiti prije nastupanja alljedefeg

84

Ramazana. Ako se to izostavi bez opravdanog razloga, onda je postac duzan uz naposcavanje, za svaki dan dati fidiju, u visini jednog mudda hrane. Hanefije smatraju da treba napostiti same dan za dan bezfidije.

Ko umre pod dugom posta njegov nasljednik je duzan da na ime toga nahrani onoliko siromaha koliko je dana posta ovaj ostao duzan, To moze ucmiti za njega i neko drugi, sa dozvolom nasljednika. Neki cak smatraju da i nasljednik rnoze postiti za umrlog.

U krajevima. u kojima je suvtse dug dan ili noc, moze se uzeti mekkansko ili medinsko racunanje vremena, ili racunanje vremena po uzoru na najblize krajeve u kojima je razlika dana i noel tokom godine umjerena.

LEJLETUL-HADR ~'ill

) ~

Lejletul- kadr je najvrijednija noc u godini i preporucuje se njeno trazenje u neparnim nocima, zadnjih deset dana Ramazana.

Ona nije precizno odredena, ali vecina ucenjaka smatra da bi to mogla biti dvadeset sedma noc Ramazana.! Ibadet u toj noel bolji je od hiljadu mjeseci.

Itlkafje boravak u dZamiji s nijjetom pribhzavanja Uzvisenom Allahu.

Svi islamski ucenjaci su slozni (idima) 0 pitanju propisanog itikafa.

Posto]e dvije vrste itikafa: itikaf koji je sunnet i koji je obavezan (vadZib). Na taj itikaf se covjek obavezao. To je zavjetni itikaf i obavlja se u vrijeme koje je odredeno zavjetom. Dobrovoljni itikaf (sunnet) moze se obaviti u bilo koje doba, ali je mustehab obavljati ga zadnjih dest dana Ramazana. Ovaj itikaf se moze prekinuti kad god hoce mu'tekif.

Uslovt itikafa su: nijjet, boravak u dzamiji. nikako izvan nje. ltikaf mora biti u dzamiji u kojo] se obavljaju svi vaktovi. Neki fikhski ucenjaci dozvoljavaju da itikaf bude u bilo kojo] dZamiji. Ako zena zelt obaviti itikaf i ona mora biti 1.1 dzamijt.?

1) U tom pogledu Ahmed i Bejheki prenose hadis od Ibn Omera, a od Ubejja b.Ka'ba hadis prenosi Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi.

2) Ovo je misljenje vecine ucenjaka, a temelji se na itikafu Poslanikovih una u njegovoj dZamiji (zabiljeZio Muslim).

85

Ujepo bi bUo da post! onaj ko boravi u itikafu (mu'teldf). all nefe smetatl ako ne bude postto.

Nije tacno odredeno kada treba zapoceti itikaC. AIm se on obavija u zadnjih deset dana Ramazana, treba u~i u diamiju priJe zalaaka sunca.

Mustehab jet onom ko boravi u ttikafu, da Cini ito vile dobrovoljnih ibadeta: namaza, ucenje Kur'ana, tezbtha, tahmlda. tekbira, tehllla itd.

U to ulazi ucenje i citanje tefsirskib i hadiskih djela i tome a1. Preporuceno je da se ogradl jedno mjesto. u unutraiDJOIU dZamije, po ugledu na Vjerovjesnika (s.a.v.s.).!

Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se bespotrebntm rljetlma t djelima, ali je tsto tako mekruh uzdrZavati se govora opcemto, mislect da to predstavlja ctn poboznostr,

Dozvoljeno je da mu'tekif tzade iz itikafa da bi: ispraUo porodicu, uredio kosu,obrijao glavu, podrezao nokte, okupao ee, obukao najljepsu odjeeu i namirisao see

Mu'tekif moze izaci radi potrebe, prisustvovanJa diumlnamazu ili dzenazt, obilaZenja bolesnika iii odlazak kuei da bl, bez zadrZa.vanja, naredio porodici da mu donese nesto sto mu Je potrebno, iii pak odlazak na pijacu na kratko. 5to se Ute jela I pica, to ce obavljati U dZamiji.

1) ZabUJe!io Muslim

86

- --

IIADZDZ 1 UMRA

a~\J ~\

Hadzdz je peti temelj Islama.

Hadzdz je duzan obaviti svaki musliman koji je punoljetan, pametan i ima mogucnostt,

Obaveza hadzdza se jednako odnosi i na muskarce i na zene. Duznost je obaviti hadzdz bar jednorn u toku ztvota (a takode i umru, prema nekim fikhskim ucenjacima).

Ko obavi vise puta hadzdz, srnatrace mu se dobrovoljnim ibadetom. Lijepo bi bilo obavljati ga svakih pet godina.

RUKIVOVI flADZDZA:

~l$' t )

Hadzdz cine cetiri sastavna dijela (rukna):

1. ihrami, 2. tavaf, 3. sa'j, 4. stajanje na Arefatu.

Svi oni, izuzev stajanja na Arefatu, cine i sastavne dijelove umre.

OBLACEIVJE WRAMA ~~r;J1

Oblacenjern ihrama zapocinju obredi hadzdza. Pristupiti hadzdzu se moze na cetiri nacina:

1. Ifrad - Zanijeti se hadzdz na Mikatu, nakon sto se potpuno obavi hadzdz, izade se iz zone hadzdza, zanijeti umra i obavi se (i zove se mufrid).

2.TemeUu - Prvo zanijeti umru iz mikata svoga kraja, u mjeseclma hadzdza, a potom obaviti hadzdz iz Mekke, vracajuci se u Mikatu (zove se el-rutemeti).

3. Kiran - Zanijjeti se umra i hadzdz zajedno na svom mikatu (zove se el-karin).

4.Itlak - Zanijeti se ulazak u obred bez ikakva odredenja, i u tom slucaju moze postupati kako hoce.

Ko obavlja hadzdz na drugi (temettu) i treci (kiran) nactn, duzan je zaklati kurban.

Ihrami se oblace na mikatima:

Zul-hulejfa - za stanovnistvo Medine i njene okoline i za sve koji produ kroz Medinu.

87

OZuhva 8 za stanovnlAtvo Sarna. Mistra, Magreba t SVI lIDJi

ovuda produ.!

JeJem1em - za pravac Jemena, kao 1 za Indgce kojI doIaIr II tog Jft\QL Kamul-menazl - za NedZd 1 za sve koji prolaze Um pravcem. Zatu Irk ~ za lrak, Horasan 1 sve koji dolaze tz tog pravca.

Za one koji Zive u Mekki. ill na podruC:ju izmedu Mekke I Mtkata, mjesto njihovog boravka je njihov Mikat (i tu ee obu~ ihrame).

Prillk.om oblaeenja thrama propisano je ucenje telbtje. Mustehab je ponavljatl je 1 gtasno je tzgovaraU. te je uBU tmova. prJ svakom novom povodu, kao ito je odmaranje, kretanje ltd. Telbga je jedna od ihramsldh obaveza, kao ito je za namaz poeetnl te~r.

Tekst telbije koji je prenesen od Alejhiselama, gJas1:

"Lebbejkellihume lebbejk.. Lebbejke 1A Serike leke lebbejk. Innel-hamde ven-nrrnete leke vel.mulk. LA Serike lek".2

Veelna smatra da je duznost tzgovaratl telbiju na ovaj nafln.

SUIVlYETIIlIRAMA: ~\.r~\ ~ ...,. J

1. Kupanje.

2. Obuct ihram nakon klanjanja dva rekata name.

3. Podrezati nokte, skratlti brkove lodstraniti d1ake sa sUdnih JqJe8ta.

4. Nakon izgovaranja telbije, prouettt dovu i donijeU salavat na

Vjerovjesnika (s.a.v.s.). _

Za prekri8J koJI mubrim (OD8J koJI Je obglr·o lbnm_ uciDl, mora lzvriitl otkup: k18DJelD ovce, poetom td d ••• , ill dlJelJenJem trl sa'a hr8De.

PrekrSaji su npr.:

1. Pokrivanje glave i oblaeenjem srvane odjeee.

2. Sisanje kose, rezanje nokttju i upotreba mmsa,

3. 4ubavne igre, ka.o ito je poljubac i slieno.

4. Sklapanje braka. ,

5. Ubijanje onog sto se ulovi na kopnu.

Ako hadZija.. dok je u ihramu, spolno opCi (sa svojom suprugom) duzan je odmah uCiniti keffaret i na.do~ tako ito ee rak1aU devu, a ako je ne nade, onda govefe, a aim I)i. to ne Dade ondasedam ovaca, a ako ne nade ni ovce, onda ee prodjenlU,ypjedn~t

• . ~w:

1) Trgove. ovth .mjesta su nestali, danas IJud1 oblafe 1hr~btgu.

Uz opreznosti) gradu koji se nalazt sjevemo ad ~ na ob8ll

Crvenog mora. ; ". \f" ,.

2) Kutubus-sltte. Saftja 1 Bejhekt.

88

deve u noveu i za taj novae kupiti hrane i podijeliti. Ako ne nade hrane. onda ce za svaki mudd hrane postiti po jedan dan. Kazr. za loy u haremu je klanje iste zrvotinje koju je ubio.

DRVGI RVKlV: TAVAF

J,#,

Tavaf je obilazenje oko Kabe sedam puta. Uvjeti tavafa su: l. Odluka (nijjet).

2. Biti cist i pod abdestom.

3. Biti propisno obucen.

4. Tavaf cinttt unutar harema i kretati se u smjeru koji ce omoguciti da mu Kaba bude s lijeve strane.

5. Pocinjati krugove od Hadzerul- esveda i zavrsavati ih kod Hadzerul - esveda.

6. Prilikom tavafa cijelo tijelo mora biti izvan prostora koji se smatra sastavnim dijelom Kabe, sto znaci da ne smije npr. pruziti ruku u prostor iznad hidzra 1 ill sazirvana.f

SlJlV.lVETI TAVAFA J'#\~~Yj

1. Ujednaceno trcanje u prva tri kruga, Ovo trcanje je sunnet sarno prilikom tavafa poslije kojeg ce doci sa'[, kao sto je tavafi kudum iIi tavafi ifada.

2. Otkriti desnu plecku tako da se sredina gomjeg ogrtaca stavi ispod desnog ramena, a krajevi prebaee na lijevo rarne.

3. Pred pocetak tavafa treba poljubiti Hadzerul-esved, ako je moguce, a ako nije onda je dovoljno dotaci ga rukom, iIi bar pruziti ruku prerna njemu, jer je Muhammed s.a.v.s. to radio i preporucto da se to radio

Ovim cinom se ne smije shvatiti nadnaravnost Hadzerul-esveda u smislu da on moze nanijeti stetu iii korist H. Orner r.a. je jedne prilike poljubio Hadzerul-esved i rekao: "Ja znarn da si ti kamen koji ne moze nanijeti stetu niti kortst, i da nisam vidio Allahova Poslanika (s.a.v.s.) kako te ljubi ni ja te ne bih poljubio" 3

1) Hidzr je Ismailov a.s. kameni luk, on se nalazi pored Kabe i smatra se sIijelom Kabe iako je odvojen od njenih zidova.

2} Sazirvan je razlika izmedu vertikale na kojoj su temelji Kabe i vertikale kabenskih zidova. Ti temelji se uzdizu iznad zemlje dvije trecine.

3) Ovaj hadis je zabiljeZilo sedam prenosilaca hadisa i TIrmizi za njega kaze da je hasen sahih.

89

4. Dotaknuti jemenski ugao k.oji se nalam nasupret Hadlaulesvedu. iz pravca Ismailovog luka.

5. Prouctti dovu kod multezima (kabensktb vrata) kad sezaVlii

tavaf.

6. Nakon zavrsetka tavafa klanjatl dva rekata naftle 1za mekamJ

Ibrahima. napiti se Zemzem vode i vraUti prema HadZerul-esvedu prije odlaska na sa'j.

TREel RUKN: SA'J

rJ'

Sa1 trcanje izmedu Safe i Merve, u jednom i drugom pravcu. Uvjeti sa'ja:

1. Odluka (nijjet),

2. Da bude nakon tavafa,

3. Da se upotpuni sedam prolazaka,

4. Oa ti prolasci budu uzastopni, bez preldda.

SlJlYl'iETI SA' JA:

~\~.y

1. Brie kretanje na prostoru izmedu dva zelena obiljeZja, gdje je treala Hadzera Ismailova a.s. majka.

2. Zastajanje na Safi i Mervi radi ucenja dove.

3. Izgovoriti po tri puta "Allahu ekber" prilikoin uzlaskanaSafu

i MelVU •

4. Da sa'j uslijedi odmah, nakon tavafa

5. Izaet na sa'j kroz vrata Safe, uceci ajet "Innes--SafI. vel mervete min seairil18.hi femen hadzel-bejte evrtemere lelA dzunaha alejhi en jettavvefe b~ima, ve men tetavvea haJrea feinnellahe sakirun alim" (Safa i Merva su Allahova casna mjeata, zato onaj koji Kabu hodoeastt iii umru obavi, ne CJni ntkakav prestup ako krene oko njih. Onaj koji drage volje uClnl kakvo dobra dje1o, slijedi mu nagrada, jer Allah je doista blagodaran I sve zna).!

6. Onaj koji obavlja sa'j mora biti cist. 7 ... Sa:i treba obavljati Iduet (hodajuet).

8. Ne treba smetatl drugtma koji obavljaju.sa:J.

9. U toku sa'ja razmiSljati. 0 svojoj ponJznostl_i OYisnoSti 0 ADahu di.l.

1) El-Bekare: 158

90

CETVRTI RUK!V: STAJAIVJE IVA AREFATU

~~ Jj)1

Ovo je najvazni]i rukn hadzdza, jer je Alejhiselam rekao: "EIHadzdzu Arefe" (Hadz je Arefat). 1

VADZIBI STAJAIVJA IVA AREFATU: ~L>-\

.' J

1. Boravak naArefatu devetog zulhidzeta, od podne do zalaska sunca.

2. Nocenje na Muzdelifi, nakon silaska sa Arefata, uoci desetog zulhidzeta.

3. Bacanje kamencica na Akabi, prvi dan Bajrama.

4. Brijanje ili skracivanje kose, nakon bacanja kameneica na Akabi.

5. Nocenje na Mini tri noel: jedanaestu, dvanaestu i trinaestu, ili dvije noel za onog koji iuri.

6. Bacanje kamenctca na trt odrdena mjesta, prvi. drugt i trect dan Bajrama, poslije podne.

SUIVlYETII ADABI STAJAIVJA IVA AREFATU:

~\~Tj J})\ ~ ~ J

1. Izlazak na Minu osmog zul-hidzeta [jevmut-tervije) i nocenje tame devete noel zul-htdzeta,

2. Kretanje prema Nemirf? izjutra devetog zul-hidzeta.

3. Boravak u Nemiri do Iza zevala, gdje se klanja podne i ikindija skraceno i spojeno u podnevskom vaktu.

4. Odlazak na Arefat, poslije klanjanja podne i ikindije-namaza, sa imamom.

5. Odlaganje aksam-namaza dok se ne dode na Muzdelifu, gdje ce se klanjati aksam ijacija skraeeno i spojeno, ujacijskom vaktu. 6. Zadrzavan]e kod Mes'artl-harama sve do pojave rumenila zore. Ovdje treba biti okrenut prema Kibli i vrijeme provoditi sjecajuct se Allaha di.s. i upucujuci mu dove.

7. Obaviti tavaful-ifadu prije zalaska sunca.

1) Ovaj hadis je zabiljeZilo pet prenosilaca hadisa.

2) Dzamija Nemire se nalazi u dolini Ume pored Arefata

91

8. KupanJe popodne (na Bajram) nakon boravka na Arefatu.

9. Ako bude moguee, stat! pored stljene na kojoJ.Ie staJao Allahov Poslanik (s.a.v.s.).

10. U toku stajanja na Arefatu c1n1tl z1kr 1 dove upul:lvatt Allahu dZ.s.

11. Sa Arefata krenuti putem koJt vodJ preko Me-zemejna.1 12. Sto cesce lzgovorltl telblju na putu na M1nnu. An:fat I Muzdelifu.

13. Uzimanje sedam kameneiea na Muzdelttl rad1 bacanja na Akabi, a ne vise, kao sto mase cine.

14. Napustanje Muzdelife nakon pojave zore, a prtje sun~ 1zlaska.

15. Ubrzati hod kroz dolinu Muhassir. 2

16. Bactti kamencice na Akabt. (pm dan Bajrama) u vremenu od izlaska sunea do podne, lzgovarajuCi "Allahu ekber" prilIkom bacanja svakog kamenciea,

170 Ucno preklatl kurban, iii bar prlsustvovatl njegovom

klanju.

18. Pojestt nesto od svog kurbana.

19. Otlcl ltcno na baeanje kamenetea,

20. Bacati kameneice na Akabu iz unutraSnjosU dohne, okrenut prema njoj, taka da Kaha bude s lijeve, a Minna s desne strane.

lVAPO"'EIVE:

..:..t\@ , ;

.. .

1. Kad neko hoce da ude u Mekku, okupaee se tzvan Mekke 8 nijjetom ulaska u Mekku 1 uci u nju u toku dana,S

2. Kad ude u Mekku, uputiee se prema MesdZldll-hramu.1rad ugleda Kabu, stace, podiet ee ruke i reci: "A1lAhumme ztd hAzelbejte tesrifen ve tekrimen ve ta'zimen ve mehabeten, ve ztd men serrefehu ve azzamehu mimmen hadZeliehu evI t'emerdlu tesrffen ve tekrimen ve tazimen ve berren. AllAhumme entesselamu ve minkes-selam ha.iiin2 rabbena bis-selAm". 4

1) To je klanac jzmec1u elva brda u Mekki izmedu Meiaril-barama I Aretata. koji se zavrSava u dolini Ume kod df.amlJe u Nemlrl.

2) Mjesto lzmec1u Mekke i Arefata, a neld ka!u tzmedu VIne t Arefa~=

najprlhvaUjMje mtsljen~ da se muhasstr nalazl izmedu Mine t M .

3) U Mekku se moZe uti i ~u i nofu ali je preporuBJIVo da Ie uJazI daDJu.

4) Ovo prenose Bejbeki i Ibn "Ebt SeJbe pouzdantm senedom od h. Omera.

Mec1utlm. mogu se ucitl t neke druge dove koJe hi odgovaralt ovoj prt1tcl.

92

(Moj Gospodaru, poveca] ovom hramu cast, ugled, postovanje i velictnu. Onome ko je obavio hadzdz iii umru, stujuci i velicajuct ova] hram, povecaj cast, ugled, velicinu i dobrotu Moj Gospodaru, Ti si selam i od Tebe dolazi selam. Pocasti nas, Gospodaru. sa selamom).

3. Kad se ude u Mesdzidil-haram obavice se tavafi-kudum.

u toku hadzdza obavlja se vise tavafa, ali su najpoznatija tri

koja su posebno vezana za Hadzdz:

a) Tavafi - kudum (tavaf pri dol sku)

b) Tavaful-ifada

c) Tavaful-vedai (oprosni tavaf).

Sastavni dio (rukn) hadzdzaje tavaful-ifada koji se obavlja nakon povratka sa Arefata, a dva ostala tavafa spadaju u sunnete hadzdza.

Postoji cetvrti tavaf, koji je dobrovoljan i za kojeg je mustehab da ga hadzija obavi kako hoce i kada hoce, kao i pett tavaf (tavafi tehije) koji se obavlja umjesto dva rekata tehijjetul mesdzida.

4. Sto se tice sa'ja dozvoljeno ga je odgoditi do iza tavaful-ifade. 5. Brijanje iIi skracivanje kose na glavi spada u hadzdzske obrede, neki imami ga cak smatraju jednim od ruknova hadzdza, ali ga vecina ubraja u vadzfbe hadzdza,

6. Vrijeme bacanja kamencica, brijanja gIave i tavaful-ifade pocinje od pola noel uoci Bajrama.

7. Hadzija skida Ihrame, nakon sto obavi dva od slijedeca tri

obreda:

a) brijanje glave i bacanje kamenctca,

b) ili brijanje glave i obavljanjem tavafa,

c) iIi bacanjern kamencica i obavljanjern tavafa.

Kad obavi dva od tri navedena obreda, hadziji je dozvoljeno sve sto mu je bilo zabranjeno oblacenjern ihrama, osim spolnog opcenja i sklapanja braka, a kad obavi i treci obred, onda mu je i to dozvoljeno.

8. Kad zavrsi obavljanje tavaful-ifade i sa'ja, vratice se na Minu i prenocit ce u njoj.

9. Drugi dan Bajrama hadzija ce na Mini sakupiti dvadeset i jedan kamenctc i nakon zevala, ali prije klanjanja podne-namaza bacice prve kamenctce (malo dzemre). zatim druge (srednje dzernre) i nakon trece (veliko dzemre ili akaba) na koje je bacao kamencice prvi dan Bajrama.

N a svakom dzemretu bacice po sedam kamencica: kao sto je uctnio i prvi dan na akabi.

10. To ce isto uctnttt drugt i treci dan Bajrama, nakon zevala.

93

11 ... Imam ee odriatl hudbu:

a) sedmog zul-htdzeta, nakon podne namaza, u Mekld, upoznaee haditje 0 proplstma hadidZa.

b) devetog zul-hidzeta, u Nemiri, pred lIlazak na.Arefat.

c) treet dan Bajrama, na Mint, nakon ito au bafen1 kamen~le1 gdje ce ih poueitt 0 mogucnosti odlaska i prestanku bacanja kamencica.

VMRA

o~,

Nacin obavljanja umre je sljedeCl: obuku se ihramf 23 umru 1sto onako kao sto se oblace za hadZdZ. Oblaeenjem ihrama ra UDDU postaje zabranjeno sve sto je zabranjeno obJafenJem lhrama 1.8 hadZdZ. Potom se ulazi u Mekku, obavlja se tavaf za umru t .)l potom obdje ill skrati kosa i tek onda skldaju se Ihrami.

POSJETA DZAMIJ1 o .J~),

Mustehab je posjetiti Alejhiselamov kabur! i njegovu d!amiju, a posebno se to odnost na onoga ko obavlja hadZdZ.

Prvo ce doct u casnu dZamiju i klanjatl tehijjetul-mesdZld, a potom se uputiti prema mubarek sobi, okrenuti se prema nJoj t nazvati selam Vjerovjesniku s.a.v.s. rijecima: "Esselan1l1 aleJkeja Resulallah. Esselamu alejke ja Nebijallah" t sl. Zattm ee se pomjeriti malo udesno i nazvati selam Ebu Bekru r.a., a potom ce se pomjeriti jos malo udesno i nazvati selam Omeru r.a.2

Ako potom neko bude htio da uci dovu j da se obratl Uzvtienom Allahu, okrenuce se prema Kibli i·zamolitl Allaha za ono §to teU.

1) Albani, u svom dje1u " Menasikul-hadZ" (str.59) kat.e: "Surmetje poeJetltt Poslanikovu diamiju, shodno hadisu: ''PutovaU se .ale sarno radI tit dta.m1je" Oedna od njth je Poslantkova df.amtja).

2) Albani u navedenom djefu (str. 61) kaZe: ''Praktlkovanje nekog poeebnog naCina prilikom posjete njegova kabW'8 kao i kabura dvq1ce n,Jepth aihaba. kojeg spommje Gazalt, predstavlja novotarlju".

94

«URBAN I AKIKA ;1Q .. Q.Jlj ~~,

KURBAIV

~~\

Kurban je one sto se kolje na Kurban-Bajram s namjerom pribhzavanja Allahu rlZ.s.

Klanje kurbana je potvrdeni sunnet za svakog muslimana koji

je u stanju da to ucmi, jer Uzvisent Allah kaze:

"Zato se svome Gospodaru moli i kurban kolji" I Neki smatraju da je klanje kurbana vadzib,

Svrha kurbana je oztvljavanje sunneta Ibrahima a.s. i poboljsavanje ishrane u toku bajramskih dana.

Vrijeme klanja kurbana pocinje nakon klanjanja Bajramnamaza i traje do kraja treceg dana Bajrama.

Starosna dob kurbana:

Ako se kolje ovca kurban mora biti star najmanje godinu dana, Koza i govece moraju imati po dvije godme, ili priblizno toliko, a deva cetiri godine.

UVIJETI KURBAIVA: \~.~.1 .. :.

~ .r--t.J

1. Kurban ne smije imati mahane koja bi umanjila vrijednost mesa,

2. Kurban ne smije biti hrom niti bolestan, nitt suvise mrsav.

3. Dopusteno je da kurban bude prepolovljenog uha, ili slomljenog roga.

4. Govece i deva mogu se zaklati za sedam osoba, a bravce za jednu osobu ukljucujuci tu i ukucane, Najvrijednije je da se zakolje rogat, mlad ovan.

Preporucljivi nacin podjele kurbana je sljedeci:

-kurbansko meso se podijeli na tri dijela, potom sejedna trecina ostavi ukucanima, druga se podijeU stromasnlma, a treca pokloni prijateljima.

1) El- Kevser: 2

95

Nije dozvoljeno prodati rusta od kurbana~pa cak. i kurbansku koztcu, niti je dozvoljeno kao protuuslugd, onom ko je klao kurban dati dio kurbanskog mesa.

Ko odluct klati kurban mekruh muje da siAa kosu t slJ~ nokte u toku deset dana zul-hidZeta, sve do klanja kurbana.

Za hedj (hadZijski kurban) vaZe proplsl obtCnog kurbana. oatm sto se on kolje na Mini iii u Mekkl.

AKlKA 4 ~ a.J\

-* ..

Akika je ldanje kurbana povodom rodenJa djeteta, I to je potvrdeni sunnet.!

Za nju vaZe propisl kurbana u pogledu: starosne dobJ, nepostojanja mahane i podjele.2

Mustehab je da se akika prired1 sedmi dan od rodenja djeteta (III isti dan u sedmici kad je dijete rodeno, pa makar to bilo t posJIje nekoliko sedmica).

Mustehab je da se tada djetetu nadije tme, muskom dJetetu da se obrije glava i da se podjel1 u zlatu ill srebru onollko koJiko je biJa teska djefija kosa.

Ucenjaci preporueuju da se tom prilikom prouCt emu u desno uho djeteta, a ikamet u lijevo.

KLA/'IJI! I LOll

J .. ./Zit J o~ ..u,

•

Pod pojmom klanje misU se na klanje Zivotlnje c1je je meso dozvoljeno jesti.

Nacin klanja: nakon sto se prlpremi ostar noZ, ovca se povaU na lijevu stranu, okrene se premtl Kibli3 i prouCi se "Bismtllahl vallahu ekber", a potom se jednim zamahom preslJeee grklJan, zdrijelo i vratne zUe.

1) U hadisu se kale da je svako djete prtvezano za svoju aJdJcu. Ito po miSljenju uleme znaCi da ee djeletu kOJem ntJe pnTedena a1dka btU onemogueeno da se zauztma za svoje roditeije. dok taeld kaiu da ee to uttc:aJ na njegov odgoj. (BiljeZi Ashabu-suneh j Ahmed - sahib)

2) Za mUAko djete se kolJu dva, a moZe I jedan kurban, a za f.en8ko jedan kud:1aIL

3) Ovo je mtSljenje uleme mada nema hadtsa po ovom pltanJu.

96

Deva se kolje tako sto joj se. u stojecem stavu sveze lijeva prednja noga, a potom zabije noz u gomji dio prsa, izgovarajuci "Bismillahi vallahu ekber", te se pokrece noz sve dok deva ne izdahne.

Uvjeti za ispravnost klanja:

1. Noz mora biti ostar kako bi sto lakse prolila krv. Nokat ili kost ne mogu posluziti za klanje.

2. Neophodno je prouciti Bismillu jer je Uzviseni Allah rekao:

"Ne jedite ono meso pri cijem klanju nije spomenuto Allahovo ime" 1 Ako se zaboravi spomenuti Allahovo. ime nece biti umanjena vrijednost klanja,

3. Presjecanje grkljana, zdrijela. vratnih ztla mora biti odjedanput. Nije dozvoljeno podizanje ruku prije nego sto se zavrst s klanjem, pa se ponovo povrate (nakon izvjesnog vremena). Ako se ruke odmah vrate, vecina ucenjaka smatra to dozvoljenim cinom.P

4. Da bi klanje bilo ispravno mora ga obaviti musltman.P

5. Ako zivotinja bjezt ill je upala u bunar (ali je jos ziva) dozvoljeno je odstupanje od uobtcajenog klanja, dopusteno je klanje na drugom djelu tijela iz kojeg ce jos oteci krv.

6. Klanjem zenke, kolje se i ono sto je u njenoj utrobi.

Sve sto se ulovi u moru, dozvoljeno je jesti osim zabe i krokodila.

Klanje morskog ulova nije potrebno. jer ono nastaje samom smrcu.

Sto se tice ulova na kopnu, ako ga zatekne Zivog, obavezan je preklati ga, ako ga zatekne mrtvog, dozvoljeno ga je jesti pod slljedecim uvjetima:

a. Lovac mora biti covjek kome je dozvoljeno klanje.

b. Potrebno je prouciti Bismillu pnltkom odasiljanja strijele, metka ili pak slanja kerova.

I} EI-En'am: 121

2} Da noz ne stigne do klcmene mozdine, sto je mekruh kod hanefija. Isti je slucaj i sa odsjecanjem j odvajanjem glave od tijela, jer to onesvescuje iivotinju i usmrcuje je prije nego sto joj otekne krv.

3} Neki ucenjaci dozvoljavaju da ldanje obavi krscanin, ili ztdov (kitabija) ali pod odredenim uvjettma.

97

c. Sredstvo za lov mora bltl toHko oAtro da probijakotu~.

Prema tome, nije dozvoljen lOY stapom. kamenom i slIeno,.fer bI tada Ztvotinja blla sarno nabodena,

d. Zlvotlnje koje love kao sto su: lovacki psi, orlOVi. moraju btU dresirani tako da se odazovu kad ih vlasntk pozove i da poalulaju kada budu ukoreni. Sa lovaekim pslma se ne smtJu druitU dnJgJ psi i ne hi trebalt jesti nista od ulova.

e. Aka ulovljena Zivotlnja padne u vodu, pa ugtne, a I De zna se da U je uginula od gadanja III utopa, nije je dozvoljeno Jests. Ako lovacki pas odvoji dio Zivotinje, taj dlo oije dozvo)Jeno jesU.

98

HRAIVA I PICE ~,~\ ) ~lAW\

I1RAIVA

~~I

Sve vrste hrane, U osnovi su dozvoljene, shodno sveobuhvatnosti Kuranskog ajeta: "On je za vas sve sto postoji na zemlji stvorio" 1

Prema tome, nikakva vrsta hrane nije zabranjena, osim one za ciju zabranu postoji dokaz u Kur'anu, hadisu ili kijasu.

Uzvtseni Allah je zabranio neke vrste hrane, jer su one stetne

po organizam ili razarajuce za pamet.

Zabranjenojejesti:

1. Mrljinu, to jest Zivotinje koje su uginule.

2. Meso udavljene ztvotinje. bilo da je udavljena uzetom, ili da je uginula zavrtanjem glave.

3. Meso ubijene zivotinje ili zivotmje koja je umorena tupim predmetom kao sto je stap, kamen i sltcno.

4. Meso Zivotinje koja se strmoglavila u bunar ili kakvu rupu, pa uginula prije nego sto su je uspjelt preklati.

5. Meso zivotinje koju je druga zrvotmja nabola rogom i usmrtila je.

6. Meso Zivotinje kojuje ulovilazvijer i nacela]e, sto je prouzrokovalo smrt ztvotmje.

7 Krv koja tsttce za razliku od jetre i slezene.

8. Svinjsko meso zbog njegove necistoce, kao i svinjsku mast jer ona nastaje od nectstih stvari.

9. Ono sto je zaklano u necije drugo a ne u Allahovo tme, to jest one pri cijem je klanju spomenuto necjje drugo ime, mimo Allahovog imena.

10. Ono sto je zaklano na zrtveructma. tu spada i one sto je zaklano na: grobovima, turbetima i svim mjestima gdje postoje znakovi obozavanja nekog drugog mimo Allaha, ili posredovanja kod njega.

11 Domaci magarci i mazge.

I} EI-Bekare: 29

99

12. Meso svlh zv1jeri koje tmaju ocll\1ake poput: Java, Ugra, medvjeda, slona, vuka, psa, Sakala, Iis1ce, Iastce t dNgth IIvotirUa koje imaju oenjake za ujedanje 1 lddanje mesa.

13. Meso svih pnca koje love kandZom, kao ito au: orao, 8Oko.

kobac, sova i drugt.

14. Prljave Ztvotlnje koJe su ogavne, kao sto su insekU.

15. Svaka hrana lli plfe u koju je upalo neetstcee.

16. Sve sto je same po sebi necisto kao sto je Izmel

17. Zabranjeno je jestt meso ztvot1nJe koja Jede neetat, tzv. dZellala. Njeno meso ce bitl dozvolJeno aim Be tzvjesna vrtjeme zatvon i hrant etstom prirodnom hranom.

Ako se meso lestne izmijeSa sa dozvoljemm mesom, zabranjeno je jesti oboje kako navodi Buharija.

Sve vrste pica U osnovt, su dozvoljene, ostm onJh IroJe au

Kur'anom, hadtsom, fii kijasom zabranjene, a to au:

1. alkohol i sve sto opija.

2. mlijeko Zivotlnje cije meso nije dozvoljeno Jestt,

3. sva ptea koja su nectsta,

Onom ko je u nuzdt, dozvoljeno je da uzme zabranJerlu· hranu i pice, ali samo u kolicini koja mu je dozvolJena da saO.Iva fJ90l

100