D.T. Suzuki dgovor .G. JungD. 'T. SUZUKI Predgovor CG, JUNG Uredio Christmas Humphreys bivsi predsjedni Budistickog drusiva 1 Londons Zagreb, 1998.Naslor izvornika “An Introduction to Zen Budd hisin © RIDER, zastupnit preminutog aurora, DI Suzubiya, 195 Prijevod: Zdenka Sajko redila: Marina Kral Grafidko oblikovanje: Zlatko Hay Grafieka priprema: ARCODE do.o, Zagreb ‘Tisak: Kastmiiler Zagreb Nakladik: Biovega do, Zagreb ‘Sva prava pridrZava BIOVEGA doo, Nii jedan div ove Iinjige ne sme se koristiti bez prethoxlnog odobrenja nabladnika CIP —Ketalonzaciu pubes ‘Nacional i sweusiiss kagome, Zagreb UDK 2965, SUZUKI, Dace Tete vod azn budizm /D.T Suzuki spredovor CG. hung; __| eto Christmas Humpty; Zag Biooga, 1998 - 148 ses 17am. Prijevod dle: An Induction vo Za Buddhism Dasetr ‘Totaro Saraki -Se.9-31 -Prodgovor - Biblcgratike bie ws tekst. - Kaze, ISBN 953-6567-02-4 90224053, 2 BILJESKA UREDNIKA DAISETZ TEITARO SUZLIC, prerninul profesor budist- ke filozofife na SveutStu Otani w Kyotu, roden je 1870, Bio je vierojatino najveet zivuei strana ze budizma, @ lumro je 1966. Bro} njegovih alavnih djela o zen budiemu nna englesicom jezik jo dvadeset i pet, a nna est djela na japanskom jo8 je nepoznato Zapsadu, Povrh toga, bio je, Kako jas ture’ 0 2 pIVE uvitel) ovog precimets ia Prife objaulivania serije njegovih Eseja 0 iu (Essays on Zen Buddhisan) 1927. godine hista se nije znafo 0 zenu Kao Zivotno iskustvu, bavzev5i ‘jelo Kaiten Nukariya Religion of the Sanur (Luaac S Co. 1915, { Easopis Phe Lastern Buddhist (1921-1959) Dr. Suzuki pisoo je vierodostojno, Ne san da je prow avo original dela na sanskrin, kineskom, japanskom i pal jezik, vee je bio upucen 1 tdlasiya znanja zapedne tnisli na njemackont | francuskon, tent engleskom kojee Je tako leeno govorio i pisao, K tome, bio je vise od znansivenika, Tako sam nije bio svecenik nijedne bude stiske sekte, bio je postovan w svakon hi Japan Kako syjedhe svi koji su mat sje do nog, njeovo je ‘aie 0 duhovnin 19 1 duboko, Kacl je govorio o visi sta or rio je kao Gavel. Koji uw njima prebiva. Svima koji su dotaklivanjske granice Ijezovog uma dojmio se kao éovjck Koj trata inteleKtualnc simbole kojinut bi opisae stan svjesbott “Hzvan intelekta jeaova Da bi se ova} eilj Svinn oniina koji ne mou seit do ewsei Ui pisana djela moraostvario, nakon Drugog svjetskox rata djela dr: Suzukija skupljena su u idan nakladnika RidersCo. «1 London te objavijena u osam svezaka. Razlikuju se po znaéaj, od slavna tri sveska Fsaja 0 zen budizrau (Essays in Zen Buddhisin) do zbirke spisa nastalih w vise od pedeset godina koje sam nazvao Studijama o sen budicinu (Studies in Zers Buddhism). Ne iznenaduje da e najpop- lanl ipak Vvod w zen buclizaan iim je kastajim izda ima dodan vrto zanimljiv preegovor de. Caria Junga iz Zuricha. Dr. Jung je svojim djelom Tajna zlatnog cvijeia (The Secret of the Golden Flower) bio predvornik ‘zgradnji mosta izmedu uslavnom kineske mish i zapadne psihologtje. Tako dr. nije w poipunostt prihvacao komentare ovog velikog psihologa smatrajici da ne Pokazuju dovelino znanja o zeru, oni znaéajno pridonose ‘oyom Cuvenom pokusaje predstavljanja zen budizma ‘liateljima Zapada, Zanimanje za zen jo$ uvijek raste i sve vise zapadnih pokusava igreéi neizrecive, Zen uw englesko) nosti (Zen in English Literatur’) BM. Plytha, 10) Zen budizan (Zen Buddhisin), Put cena Way of Zen) Alana Wattsa te Zen w umujetnosté strelicarston (Zen in the Art of Archery) Keerrigela sliedili su mnogi dg od kojih svi ne pokazuju vrijeme 4 energ razumijevanje mjesta zena u podrugjy duhovios Zivot, Prirodu: zona i njegove postupke je lako pogrestio razti- jel, a buduéi da je dr. Suzuki Zapadu dao devet desetina seg znanja koje ovaj ima o doiiénom predmeti, njegov Uced je najpourdanijl vodie 2a sve kojt po prvi put pristupag zen. Neka uistinu to i bude vod w radosti ena za tisaée novih étatelja te neka ih vodi u pomnije prouéavanje koje zauzvrat, nakon ulogenios napora, vod ‘to aslobodenja srca i uma, plodova zen ishustva CHRISTMAS HUMPHREYS Divs predseduik Budlisiickog drustva w LondonuSADRZAJ Bileska wredbat wo Predgovor autora 8 Predgoyor €.6. unga ° 1 Uvort 3 DSO fe 2ON an sass 80 3. Je i zen nihilizam? oon 4. Nelogi¢an zen es 5. Zon — vise afirmacija a 6, Praktiéan zen. 8 7. Satori, li zauzimanje Novos BCMA soe 97 8. KOI enn sono OD 9. Dvorana za meditaciin Zivot redovtitka ono 129 Kazalo “7Cian’ eva prikupleni prvobitno sw napisani 2a New as, éasops ko je objavvan i Japan za vrijeme rata 1014 tw urednisivw gospodine Robertgona Set. Ui nithovo objastivanie 100 ije Cina dodrom sejorn, Kasnie su post cxnova prve serie mogh Zen eaja (Zen Bseay 102 fodine) ko}, naravno, pokrivaja vise it manje isto pox drugje. Nedavnio sam se dosjetio da se élanei ipak mogu ponovino Liskali ito u obllku lige. Razlog 2a to su Zen eset oj Su preteski za cne koji Zele malo iwvodnog znanja 0 zen. Nece Hi stoga moji strani peijteli pozdnaviti neste Sto se ‘moze smatrati nvodom? S ovim na uu prosio sam Gita rukopis i ispravio sve azreske u svezis jezikom i koristenim rmaterijalom. Mada lana dosta misii koje bik sada fella vidjets malo dragacije larazene, nisam ih promijenio jer njihova reviziju nei zbjezno podrazumijeva prepravljanje ditavog kontelsta. Sve dok pogresno ne prikazuju stvari, mogu ostati onako kako su napisane. Posluzi li Knjiga zaista hao vrsta uvecla uw zen budizam b voui li Gitatelja u proutavanje moja drusih djela, el je postignut, Ne trazt se nikakav zmanstvena pristup pred met, Osim Uvoda preporuta se i keristenje pratece knjige, Priruénih 0 zen: budizinu. DTS Kamakura, kolovex 1954, dr. 0.0. Jung DIBLA DAISETZ, TEITARO SUZUKA 0 ren budizmu su tajbojim doprinesima znanju 0 zivuéer budiznn 1 posljednjih nekoliko desetljeéa, 2 sam. zen je najvadnifi plod s drveta éije kerijenje je zbirka knjiga pali kanona.* Ne mozemo biti doveljuo zahvalni autor, prvo zbog anjenice Sto je priblizio zen zapacnom razumievanju, ‘drugo zbog nacina na koji je te postigao. Orijentalne religijske prededibe obiéno se tolike rezlikuju od naiih zapadnjackih da smo Sak iv samom prijevodu rijeéi sunceni s velikim potesso¢ama, i priligno smo daleko ed Lznesenth deja koje jeu nekim okelnestima holje ne prevoditi. Tyebam samo spomentiti kineskt rao, rijee koja jo nije prevedena ni na jedan europski jezik. | originalni budistitki spisi sadrée gledista i ideje koje se, vise ii ne, ne mnogu prilagoditi prosjecniom zapadniaékon: razumijevanju. Na primjer, ne znan koja Je duhovne: podloga (i mozda Klimatska?) sh priprema ngna da bi se iz budistickog pojma kana izvela neka potpuno éista ideja. Usprkos sven Ste zname o sustini zena i ovdje se javlia pilanje srediSnje percepcije, nenadmasne w svejoj posebnosti, Ova neabicsa pereepelja naziva se satori, 2 ‘moze se prevesti kao *pross jetlienje™. Suzuki kaze: je raison d’el bez njega nema zena”. Zapad- irebeto biti tedko shvalt So mst podrazunijeva pod "prosyjetiienjem", ili 8to gnati "pro- svjeljenje" u reliaiskor gavoru. Meditin, savor? apisie "Rake (an aes Ones prianajy, vor je Bultina“Prepavied @ ‘ut. Tome pritkenn azo eit prena sku ven, benge adahteant ot Jpet, 1umjetnost 1 nagin prosyjetlienja koje je gotovo nemoguée razumjti. [sien prosy jeilienje Haku (Pai-chang Muwichal, 724814 ge.) na stranici 9. SIjedese moze sluziti kao dodaint primjer: vedovnik je iednona prlikom dosao Genshi leet ssanati gee su vrata Wo puta istine. Gensha ga je upites potoka” "Da , éujem," odgovorio je redovitik. “Tao st rata,” podudio ga je weitels Zalovoljt éx se ovirn prinyjerina kojt jasno oslikavaju neprozirnost sa‘ort iskusiva. Promatrajaei prinijer 2a prinnjeroi i dalje je krajaje nejasno kako dolazi do tox Prosvjellienja i od coga se sastoji, dragim rijetiia na Sto ilk Gime je covjek prosvijetlien. Kaiten Nukariya, 1 sam) nckadainji profesor na So-To-Shu Callegeu u ‘okiju, -govoredi o prosvjetijeni kare: “Oslobodivsi se posresnog shvaéanja Sebe, sjedeée ston raMo ucinith je probuditi naservaTNEM AL ‘tmidrost, istu i o2ansku, Koja zen utili nai= vyoju Buddhin un, bodhi it prajna, Ona je boaensko svjetlo, unutarnit raj, Kijué svee moralnog bog: {stva, IZvor sveg uljecaja 1 moe, sjediste liubaz hhosti, pravie, suosjeéanja, nepristrane ljubav, Fhumanosti i milosti, jeri svih stvavi. Kad je ova lunutarnja mudrost potpano probiadena, tact mo- emo shvaiti da je syatko of nas u duu, w sstini, po prirodi istovjetan s n ivotom ili Burldhom, cia svatko zauvijek Zivi licem w liee 5 Buddhom, da svakog okrwzuje obilie milosth od Blageslovljenog, da On potice 1 prirodu, da On otvara njegove duhovne oéi, da On. raxvila njegove nave spasobnosti, da On odreduje njegov zadatak i da Zivot nije ocean rodenja, bolesti, starosti i sumrti niti dolina sua vee sreti Burddhin hram, Cista Zeaulfa gdje se aziva blazen- stvo nitvan 10 Tad nasi umovi doziv|javaye tava revolucija. Vise ras ne mange bijes I mrZnjs, me grizn mas zavist ambicija, ne bedu nas zalost i zlovelja, ne savla avaju nas melankolija | oa,” 1 opisue sustina pro svjellenja. Mara se priznat la bi ovaj ealomak zaniijevao samo siine promjene da bi se nasao 1 neko) krSéanskoj rmistignoj knjzi bogosluzja. Ipak, ne uspijeva nam pomoc sve s razaunijevanjens safor? iskustya episanog ovom iya se vjerojatno ‘ohraéa zapailnom racionalizmu koje je 1 sam usvojio dobrim dijelom, pa zato sve i 7vuel tako beziwvjetno a skrovitest zen-priga jo bolja cod ad usu Delphin’ jer sadrzava puno vise, a gover sani. Zen je soe seu we prihotogifa u zapadujackom siniste ‘eet? Ovo misenye izrazaya Rudolf Otto u svom uvod Ohasamine knjige Zen kad kake da jo Nukariya stavio magiéni orijentalni svijet deja u nase zapadne filozotske kategovije i pomijeSeo ga s ovina. Ako se pozovemo na psihofizi¢hi paraletizam, najtvrdu od svi doktrina, da bi ‘objasnili ova) mnistiont intultival osjeéa) ne-dvojnosti (Niehtzweiheit), Jednotu i coincidentia opposttorium, potpuno smo izbaéeni iz podrutja keane, kwatsea i sutorija.* Boje je pretivexino si dopu cegzotienom skrovitoséu zen-pria te cielo vrijeme imati a je salon’ mysteriurn ine(fabile, to weitel rena Kako mi shvaéamo, izmedu pri nog prosyjelljenja je jaz na Gije se premos ; najboljem slutaju snoze ukazali, ali se nikada ne moze postiéi 1 praksi' Covjek ima osjeéaj da je dedirnuo pravu "Tokedono no ao, ok am wh ‘pas ception dn on So fom ae bl sto beeiecis iletst seturna Dod. nsy an eg pokwsas de desde Fae sop Faia rer i eoznavenf OG) sda fe {lke tesa eles e poonel wim ens cena ta wel "imu, a ne nesto camisljeno i ghumijeno, To nije 2bu- njujuéa tajnavitost, vee pri iskustwo koje zbunjuje sve jerike. Sator® dolazi kao neste neoéekivano, neste Sto se ne mode osekivat Otkad su u podrudju krSéanstva dopustene vizie Svetog trojstva, Madone, Raspeca i Sveca zastinika, ovjek ima ddojam da, vise ii manje, taka mora | biti, Rézumaliv je i letimiéni uvid facoba Bochmea u sentrwn naturae putem snceve zrake koja se odbija o limeni tanjur. ‘Tele fe prihvan . m diegalu",* ili éak Swedenborgovog "Covjeka u ervenom kaputu’ koji ga je htio onviknut od prejedanja, i kojeg je ‘ovaj prvi, unato’ Lome ili mozda zbog toga, prepoznao hao Gospoda Boga. * Takve jo stvari tesko prihvaliti jer graniée s groteskom. Mnogi dozivljaji savor, medutim, ne samo da graniée 3 groteskom, veé su upravo tisred nje i zence kao potpunia bestistiea Medutinn, za svakog tko Je posvetio desta vremiena pro uéavanj, § Ynbaviju { razumijevanjem, evijetu shane Drirode dha Dalekog Istoka, otpadaju mnose od ovih ‘zvanrednih stvari koje jednostavinog Europljanina vode iz jedne nedoumice u drugu. Zen je uistinu jedan od najljepsih cvjetova kineskog duiha’ prozetog netzmnjernim ‘svijetom misli buntizma Onaj, dake, tko je zaista pokusa Farumjeti budisticiu doktrinu, barem do oxdeedenos Stupnja, to jest, odrieanjem raznih zapadnjackin pre. drasude, doéi Ge do odredenih dubina ispod bizarnos ogrtaéa individualnog satori dozivljaja ili ée osjetith LUanemirujuce poteskoce koje je flozofski i reigiski Zopaal do sada zanemarivao, Kao filozof, covjck se iskliudivo bavi ma ata sa Z)votoen, e's paganizmom ("Zabwa- Vid Pete cus der deen Mpa des 18 aad Tava oj bine Adal Spe, 19. 1. Wiliam Whit, vunec! Sevdenborg We, Sverak 243, “ati restinao ra of mgtscchnint emg cpa sede of tala tori lost Kona je apne Ceo agen (Sums aca 24) " rs 'jujems ti, Gospod, sto nisam kno dria Hui zapadnjaékih granica nema satorija ~ to je orijentalna stvar. No, je li zaista take? Zar mi, ustvari, nen sarori? [Kael paziive proucavamo zen tekst, ne mozemo se otett tutiskti da je, sa svim sto je neobieno njemu, satoré uusivari prinedno zbivanje, nesto toliko jednostavno* da ne vidimo Sum od drveca, i pokuiavajuei to abjasnitt Lvijek kazemo nesto Sto druge jako ziumjuje. Nukariya® ie avi kal kize ida je wzaluidan svaki pokitsaj objasnjenja ili analize sadraaja zena u svezi s prosyjelje- rnjem. Unated tome autor se usuduje izjaviti 0 prosvje- Ujenju da ono obubvata wid u privode jasévve i da je O40 ccmancipacija svjesne of prividne predadzbe 0 jastvu. © Privid u svedt s prirodomn jastva je uebieajena zamjena ega [ jastva. Nukariya "jastvo" smatra Sve-Buddhom, to jest, Jednostavno, potpunom svijesti (Bowusstsctustotalitit) 0 ivotu, Citira Pan Shana koji kaze: "Svijet uma obubvaca tay univerzum syojim svjetiom,” dodajusi, "To Je koa nick! Zivot { Kozmicki dub, a u isto vrijeme individuals ivot f individuals eb.” Kako god ca Covjek definira jastvo, uvijek je to nesto Sto nije ego, a buduéi da viSe razumijevanje ega vedi do jastva, ovo posljednje je stvar Sireg dusevnog obzora koji jobuihvaca zhanje exa te ga prema tome nadia. Jednako ao Sto je ego odredeno znanje © mom jastrn, tako je i Jastvo znanje o mom egu koje se, medutizn, vise ne Uozivljava uw obliku Fires ill viseg ea, veé u obliht ne- ea (Nicht fel), Tima nine, a von e Yee. A Ka dj se ‘lab detrog ute plane vise isu pani, a ve ns ote iodutin, hast, kad tlta stg wmyento Poca (0 ft poste sar piain st pose panine | ve o4 Vode (Sau Rota lien of the Sarai te. 123 2 tpeetene ule uv Fest dehy 132 iro tea, Ono fesobedene nOvakve misit poznate sj autor Deutche Theolowie ‘Bilo koje stvorenje koje Zeli postati svjesno ovog sav Senstva mora prvo izgubili sve svoje stvorenistve (Geschopfesart), nestorstva (Etwasheil) | jastve.” "AKO pripisem neko dobro sebi, Lo se dogaula zbog zabiute da fe ono moje ili da sam ja Dobro. To je uvijek 2uak nesa. ‘rsenosti ludosti. Da sam svjestan ise, takoder bih bio svjestan da ja nisam Dobro, da Dobro nije moje ida one nije od mene." *Covjek kaze: ‘la, jada lu, bio san th abl, all shivaCarn eto jest i Bio fe wishin Bog.” Ovo vee dost govori o sadrZaju prosvfetenja. Doatvija) satarija se tumati t formalira kao probo| sviesti koja je icena egom uw obliku jastva koje je ne-ego. Ova predodzia odgovara prirodi zena, al takoder i misticizun: Meistera Eckeharta." Svojoj propoy jedi nit emu "Blago Siromasnima duhom” kaze: "Kad sam ¥asa0 ‘nFoga, sve stvari rekose, ‘Bog posto’ Ali to me ne moze ‘ucint blazenim jer time sebe shvacamn kao stvarenie. No, ' proboju," kada Zelin stati prazan u volji Boga i ostat prazan bez te vole Boxa | sviltnjegovit djl, i bea samoz Toga = tad sain vise od svih stvorenja, Jer nisamt ni Bog ni stvarenje: Ja sam ono sto jesamn, 1 ono Slo eu astath sala i zauvijedt ‘Tada osjetin nagli'trzaj koji me waiize iznad svih andela. Ovim treajem postajen: take bogat da ‘moze zadovoljti usprkos svemti Sto ga cin pprhos svimm njegoviin bodjim djelima, jer at vom proboju spoznajem sto sme Bog i ja zajedno. Fada sam ja ouo ito am bio," | postajemn nil vise niti manje od toga, jer ja sam nepokretno biée koje pokrete sve sivari Bog vise ne prebiva it 6ovjekty, jer je cavjek kro "es en ova whonancn (te, obo Bint OF. "Meister Gotcha’ Selefien wt Pegten, en Baie, 1912 " cst sens oa: has teh lo ogee sat baaesvaodgevorn je: “Dn ren fe sen (Se Pa Zon Ihatisysie217) 5a aap ene fe easamce vec (Swen Hs Zo adste tyt 10) spore Sui, Aye Zo Ran, at 20, 21. Zew cua lean wr proba prrh erecta senaie freeing eth (Si thor st 18) 4 svoje siromastvo ponovo esvojio ono Sto je eduvijek bio i Sto 6e zauvijek bit." Ovaje ustvari wtitej opisue sxtortiskustvo, oslobodenie *priroda Buddhe* lt bozanska sveukupnos. Buduci da se zhog skramnosts zanstvenika ne usuduyern izreet metatizikat wedi, ves Postrazumaijevan promjenu svijesti Koju je nnoguce doi Vieli, satorgje: prvenstveno pristupans Kao psiholoskom problema. Za svakox tho se ne slaze ili ne razumije ovo slediste, “objasujenje" Ce se sastojati od rijee ber. stvamog ‘acenja. On n tom shueaj ne moze izaraxditi most ad ovih apstrakeija do odnosnih Ginjenica, deugim vijeeima, ne moze razumijeti kako miomiris ey jetiog lovora (str, 99+ {00,) ii Stipalihon stisnat wos (str. 95.) mogu urjecatt na ‘nalue promjene svijest. Naravno, naljednestaynija stvar bila bi smijestitt sve ove price 1 Kraljewstvo bajki, ili ba- rrem, ako éovjek prifwwaca éinjenice onakvina kahve jest odbaciti sh kao trenutle samoprijevare. (Ovdie bi Coviek ‘moza0 vino upotrijebit raz. “autostzestia’, tog jadnog bijelog slona iz trgovine duhovnily neprimjerenosti!) Orhilina { edgovorno ispitivanje éudnih pojava ne moze olako prijedi preko ovih njenica, Jasno da nikad ne soZemo konaéno odrecti je bi osoba zaista "prosv elena ili “iskupljema’ ili to samo zaunilja. Za to nemamo krite- rile. Povrh toga, dabro znamo da je zamisliena bol éesto uno bolnija of takezvane prave boli, jer je prati jedva _rimjetna moralna patnja koja je wrokovana sumornim ‘sjeéajem samooptuzivanja. To, dakle, nije pitanie *stvae ‘nih Ginjenica’, yee duhevne stvarnosi, odnsto psihicko ~Zbivanje dogadaja zaanow kao sators Svak duovni dogad) je ska asta Da tome mj tak, ne i bilo mi svijest ns pojavnottzhivanja, Masa je sam 10 sebi psihicko zbivanye, pa prema tome, cove Drosvitlenie *stvarnin tt vin fe pared. Cavjek Koj ina prosjetleaje i koji ture da anil je prosijtljonTude nnshenje ne maze wnjestonjega ode bas nist w vedi ga kroz jastvo kojemn je dods 1stim dodivijaern. Caf Kad bi tazao,njegova lz bi Gnhovna tonics Da, eck: da rele priposjesti nsw nista drug do svjesne izmisljotine i krivetvorinc, na temelj takvib lat mogla bi se napisativrlo zainajva paiholoska stuja jebaakim awansvenim pristupom s kakvim se predstavija psihopatologija halucinacije. Cinje- ra dla postot reek port ri hojem st kroz mnoga steljeearadit mnog blistavi tanovi devolian je rarog in se harem osmjclimo na ozblian pokusaj do aden takvih dogadanja uw podrucje znanstveniog razimijevaia Ranie sam postaviopitanje posto Ii na Zapadu nesto slléno sarorifu. Ako pribvatimo kazivanja nasth zapadih Inistika, povrSno gleajuei ne otkrivano nista Sto i mt i naman silo. Prema nasenn razanisljanj stupnievi razvoju ovilesti ne postoje. Puka pomisae postojanit ogromme psiholeSke raze iznexdt svjest 0 pestojanf nekog predinwsa | sijesit 0 stjest 0 predinesse granichs citroumnosen na koju se jedva rode odgovorith Covjek bi tedko prista pri sliéuom problenma toliko ozbilno da tuzme w obzir psiholaske uviete 1 pocaini ahvos pro- blema. Znaéaino je ca postavtjane taki i lia pitanja po pravilti ne proiziazt tz mntelekiualne petro, no tam Ee ga ima skoro wvijek je ukorjenjeno « primitivno religijskoj praksi. U Indit je yoga, a u Kini budizam esigutran motivirajucu snagu za pokusaj eta iz okova andredenog stanja sviesti koje je Coviek osjetao nepat- punin. Sto se tice zapadnog mistictzma, njegovt st tekstovi puni upata o tome Kako se Govjek moze t mora sloboditi "ja-stva" (Fehhaftigheit) svoje svijesti, kako bi s¢ kroz manje 0 syom biew mogao wk ina njegs | doseéi unutarnjex (vozanskog) Covjeka. Ruysbroeck {oristi slik koja je takoder peamsta indjskim hlezotima, naime drv0 kojemnu je korijenje kore, a grane doljo" "L mora se uspeti uz divo viere koje raste prema dae, ‘Posto stars diva, negore keen reste prea ger, negove rane prensa dl Zee se Brshman | pet ont tree (Catter/panished 1 Sdbyays,§ Vali, 1) Ne obese prespstav a Jeors) Danansh mist rode 1275, pono ov lke Indskog Tekst 1% jer mu fe Korienje kod boga."” Ruysbroeck takever haze, Kano yoga: "Cevjek ce bit sabodan | er slik, esloboden oil sve vezanost i ispradzen od svi stvorcnja."* "Ne smnije ga dotaknuti poznda i patnja, dobitak i gubitak, uwzdizanjci padanje, briza za druge, witak istrah, i neée Dianjatl uz nijeno stvorenje U tose se sas "iedin= Sto" bica | zac "bat okrenut prema unt’. To zack "da je Govjek okrennt prema unutra, w svom sreu, i otuda noze ose i razanyet unutarnje djelovanje i wistarnje "ieéi Boga." * Ovo nove stanje svijesti Koje potiée obijezene Je einjenicom da vanishe joc na svijest ega, mjesto 12 koje arajuéa vezanost, nego da pra sviest Stoji atvorena za dvuige utjceaje. Ova} “dnaai” utjecaj Eoviek vise neve osjegati hao vastto delovane, vee kao jel: ne-ega kojenm fe svijest svrha.” Kao da Je neki predimet pr ‘xhveo glavno obiljezje ezntprenzeo ajesto.* To je pitanje dobro poznatog religiskos iskustva kojex je fornnlirao Sv. Pavao (Galiéani, i, 20). Tu je bez sunimje opisano novo stanje svijet odroxeno of prijasnjeg stanja svijesti row dalekosezii proves religiskog preobrazaya Mote se prigovoriti da se nije promijenila svijest sama po sebi, vee samo svijest o neéemu, kao da je netko fokrenud stranicu kajige i vidio druzu sliku istim ogima, Bojim se da je Lakvo shyacane samo proizveline tuma- cenje jer se ne slvze s Cinjenicama, Stvar je u tome da se ‘utekstu ne opisuje samo deg shika i predmiet, vee prije ishustvo preobrazaja koje je Gesto rezultal snaznih previ anja. Brisanje jedne slike f zamjena za druga je priligne fa of Ragsbroech, The Moen of te Spiraad Vaorigs: 3 ‘amas preven Ci, Wyaick Dom 1045, st 7 GL ua eel str 32 150, Corpodens Fort ne datrinine-egn, "i (Cita z Lankavatara sate Suh Ba te Zon us, te. 76) 2 Vale et he” Bh ae ilo ag oot Ao te spn raj (Sunn ay Za Bodin Te 70) asvatodnevni dogedn koji wena obilezia preobrazaye iskustva, Ne vidi ae ruita drugo, nee ovjek tat dtrugacie. Wao da je prestorn fi gledenja zai nova dimenzija. Kaa cite} pita: "Cujo auborenje ota", on otto mish a neo savin drigaic ‘things "basen. Sve fe esto propa peepee es eo Soe ova pelea predenatvjetina | srantarna, Lako jes svjest a peter, cove maze i syst ta rast stapnjevinna, tw) i Si} er, povesie i dle, Razlike w stupajevinna si, medhtin, esto vaste karter po oie (© polpuno ovise o razvoju ‘osobnost, to jest 0 prirod! osobe koja pereipira Inntelet ne za stanje osobe koja pereipira, 1 ono) "mj ti kojoj esoba razmisija samno logiki. Intelekt je iz hnuzde zaposjednut probavljanjem sadrzaja svijesti i ‘netodama probavljanja, Potrebna je filezofska strast da bi se prisiilo na pokusaj savladavanja una | proboja do percepeiie onox Koji percipira, Takva sirsst je, medutim, Z010v0 nerazluciva od religijske motivirajuce snage, Sitav ovaj problem pripada procesu reliiskog preobea 2a9 koji Je neusporediv s intelektom. Anlicka filozofija nesumnjivo u veliko) meri stoit preobrazajnnm procesit na usluz, Sto se Sve manje moze reel 2a now lilozofij. Schopenhauer je implicima antighi. Netzscheov Zarate str, pak, nije filezafija nego dramski preobrazajnt proces koji je u potpunosti progutao intelekt. To vise nije pian mmisli yee w najvisem smisittpitanje mistioca mish, 110 na svakoj straniel knjige. Novi Covjek, potpiine preabrazen Covjek, pojavit Ge se na pozarnici, Govjek Koji je razbio ‘yusku starog Covjeka i Koji ne samo da aleda novo nebo i nov zm, nego ih je i stvorie, Angelis Silesius je to je ol Zarathusive: Meine Leib isi ein Schuil, in dem ein Kuichetein Vom Goist der Ewigheit will ausgebritel sein. WH 9 o°0) prone ado, Tani ik Howell e mans eo. va lepta ov edeg mm HNistanog drags” Cla in Ze atten tne 235) ® (Moje je tijelo usa u kojem Ge se iz dubia vjetnost tloet pie.) Satoriu w podrucju krscansiva odgovara dodivija) reli- ‘gijskog preobradoja, Medatiny, bude da postoje razni stupnjevi i tipovi takvog iskuistva, ne bi bilo suvisno poblize on iviSe odgovara zen Iskusivi, Bez sumnje eno iskustvo koje se od ‘stalin sliénih iskustava vazlikyje po tome sto se priprema sastoji od "prepustanja” (sich lasera), *ukidanja slika" drugih stvari. Ono se ravlikuje od religijsi iskustava Koja se, poput dulovnils viezbi Sv. Tanaca, temelje iia vjezbanju 1 zamisljanju svetih.stika, Lov postjednja kategorii 2elio bik ukljweits | preobrazay kroz vjert i molitvu te kroz iskustvo zajednice w protestantizamu, jer uw njima odluéujucu ulogi igra vrlo odredena pretposta- va, @nikako "praznina” ii “otpastanje" Izjava svojstvena ‘vom posljedajem, "Bos je Nista, bila bl w nacelu neustla- diva § kontemplacijom strast, ¢ vjerovanjem is oGekiva- njima zajednice, Analogija zapadnjagkog iskustva sa satoriom je ograniena wk mistika Cije su izreke, parado- ksalno, a rubu krivov erja ti su ga prekoratile:Priznto je da je ta kvalitela navukla neodobravanye erkve na Meistera Eckeharta, Da je budizan "erkva’ w nage smislu rijet, zen pokret bi joj sigurne bio nepodnos|iv teret, Razlog toga je rajnie individualni oblis metoda’* te tkonoWlasticnt stay mnogih uciielfa2” U ono} mjert a ojo) je 7en pokret, tjekom stolieca stvorent st Kolektivni oblici kao Sto se moze vidjeli iz Suzulijevih djela o Obucavanju redovnika zen budizia™, ali njlhov oblik i Sank, "efor natin of wd resus on Pi, Lat [te Sane som Wceninue"Desth estar sta Ze. | aa nei tt toh (Sts ays Zen ean Wy 3) Redo abe telnet. na kojenn oe (Suzan urs 70 Puan, st 8) Uae kage "Rastevang hoje we race, of Bad. New tee dugg” (Sind, Paes Zan eddy 3) Saul, he Ion the Ze ada Man; We, YESadr2a) tiéu se jedino vanjekih formi, Osim redovniéke halje, put duhovie obuke ili oblisovanja sastojt se (xl koana. Koan podrazunjeva paradaksaino pitanje, izraz ili djeto ucitela, Prema Suzukijevens opisu, uglaviom st to pltanga koje ucitel)dajeu obliku priéa. Leitel ih ucenike daje 2a meditaciju. Klasiéni prinijer je Wer i Mu Jednom je redovnik pitao u Tana li pas bud arav?", na Sto je titel) vigovorie: "Wat." Kako Suzuki primjecyje, ovaj "Wa" jednostavno znasi "Wut, o€ito ono Sto bli sam pas odgovorio. Na prvi pogied sini se da takvo pitanje predvida ili projudicira konaéni ishod meditacije i da odreduje njen sadrZej, popat jezuitskih duhovnll vjea it nek jogiiskih Imeeditacija éiju sadrZzinu odreduja pitanja koja je postay ubitelj. Koant st, madutim, tako razmeliki, take nepdredes i, ianad svega, tako nadmoéno paradoksalni da éak i strucnjak, tapkojuéi u potpunom mrakit, ne zna koje odgovarajuce rjesenje Ce izaCi na vidjelo, Povrh toga, opist fskustava su Loliko miutni da se ni a jednom siuéaja mote opaziti racioaina veza izmeda koaita i iskustya, a ojo ne bi bilo prigovora. Bududi da se ne moze dokazati logicki slijed, moze se pretpestaviti da Aoan-metoda tit najmanje ne ograniéava slobodu dubovnih zbivanja te da prema towne, Kouatni rezultat protzlaat iz osobne predis. pozivije inicirane csobe Potpuno unistenje racionalnos Intelekta koje obuka ima za eilj stvara gotovo potpuut ‘odsutnost pretpostavke o svijest, Time je syiesna pretpo- stavka iskljuccna koliko god je to moguee, all nesvjesna prctpostavka nije, 0 st, postoyece neprimetno psikotoske odredenje koje je sve samo ne praznina i odsutnost pretpostavke. Ovaj simbenik je dar prirode i kad dal Gxigovor ~ Sto je otito sazori iskustyo to je «ulgavor Prirode koja je uspjeta izravno prenijetisvoje reakeije u svijes.” Ono sto neesvjesna priroda ticenika suprotstevlja Lucitelj lt Aoait kao odgovar je ofito satori. Cini mi se dda je barem ovo promatranje koje, prema svitn apisima, Sea (says tn Zen Badin, yt 8) kate: nen ph sop fe iacan ida nef je ili viSe togno Lzrazava sustinu sasorija. Ove risljenje takoder packava éinjeniea da su "letimiéan avid u vlastitprirodu’, *prvobitan éevjok* i dubina biéa 22 zen wtiteje esto najvaznije stwari.® Zen se raalikuje od svih ostalihfilozofekih i mecitativnih praksi po svom nagelu "odsustva pretpostavki” (Woraus- wicung). Buddha se strogo edhacnje, zotovo bogohiulno se ignorira, lako ~ ili mazda zhog toga ~ bi mogao biti niajjaéa ot svi duhovnih pretpostavki. No, i on sam je slika i zbog toga se mora staviti na stranu. Nigta ne smije ppostojali osim onog Sto je stvarno prisutno, to jest Coviek Sasvojom polpunom, niesyjesniom pretpastavkomt koje se nikad, nikad ne moze rijesti upravo stoga sto ona jes! nesyjesna. Odgovor Koji olazi iz praznine, syjetlo koje izbija iz najernjog mraka, to su oduvijek bila iskustva dlivnog i blageslovijenox, prosy etljenja Svijet svijest je neizbjezno svijet Kpunjen ogranivenjina F aldovima koji stoje na putu. Sastej se od uvijek jedino- strane nuznosti nastale kao postjedica sustine svijest. Dijedna svijest ne moze uulomiti vibe od veto malog broja istovremenih predodzbi. Sve astale moraju ostati sje, daleko od o¢iu. PoveCanje istovrementh sedrZaja sinjesi stvara pomutnju u svijesti, Konfuziju, éak do tocke ezorijontacije. Svijest ne samo da zahtijeva, vec jest po ‘s¥ojoj samo} sudtin, strogo ozraniéena na nekoliko i stoga jasnih sadrZaja, Zahvalu za nau opéenitu orijentaciju ugujemo iskljutivo einjenie} da putem paznje mozemo ives razmjerno brzo nlzanye slika. Paany je, medatim, ‘vapor za koji nismo stalno spesobni, Zato nam taj anni mum istovremenih percepeija i nizanja slika mora, takoreéi, biti dovoljan, Zbog toga su velika podrutia ‘Giteta nen akan Kate: “Urine piv Gaya astro Dbadastar (Stat ser in Zen adr, se 7) Kad rewk ‘sntrate Hu! Netga cag pec ovo} nn gor “Tokadl wa orce [vaste ee prj oder fs 210) Sater daily uaielp eave “prvvbbiog cveka~ His Neng ree: Ne rh adoro, ne meh na 2, Ye sls ojo oa proba sev ovo en 2 hos {inte prio tes doicat tivo” Gat, sr 28), 1'miogucih percepeija trajno zanemarena i svijest se uviiek vote za najuzi Krus. Ne mZe se pon Sto bi se dogediio kad bi individualna svijest jednim pogtedom uspjela buat stovremonu shku sveg Sto wnoze zamisliti. Ako Je Covjek vee uspio izaraditi strukturu svijeta od nekoliko jasnih stvari koje mode pereipirati u jednotn trenutht, Koji bozanski prizor bi li mu se ukazao da moze pereipitali pun toga odjeduon i to jasio? Ova se pitanje ochiost santo hia percepee za koje smo sposobn. li ako bi tonne dod hesvjesne satrZaje ~ to jest salvaje koji nist jo8 ili nist vise sposobni bit w svijesti~ fonda pokusai zamislt itaw prizor, pa, to je izvan najsmielifh sanjariia. Ova nezanni- slivost Je, naravno potpuna nemognenost 4 svjesnom bik, ali u nesvjesnon obliku ona je éinjenica, jer sve ‘ona Sto kijuca ispod je uvijekprisitna mogucnost pre- dodzbe. Nesvjesno je potpunost svih podsviesnih cimbe- piika koje je nemoguée uvidjet, "porpuni prikiie" moguice prirode. Ona Cini citavo uredenje 17 kojeg, $ vremena na vrijeme, svijest zima samo djeige. Ako se svijestisprazni od svi sar Zaja Kolko god je moguée, ovaj dr 1 stanje (harem u kratketrajne stanje) nesvje pomaknuce kao pravilo w zeny proizlaal iz Cinjenice da Se ener svjestiog povlael tz adh? | prenosi na pojaan pramine il na Kean. Buduci da ovo dvoje posheduih mora biti stabilno, slijed slika je takoder ukinnt, @ 5 ujime i eneraija koja odrZava kinctike syjesiog, Kel koja je sacuvana prelai ncsviesto | pos peivodne zalfhe do odredetiog. makst Spremnost nesvjesnih sadraja da se probijuw svijest. Buchigé da praznjenje i zatvaraunje sviesnog nije laka svar, hhuzna je poschna obuka i neodreiteno digo Yremensko razdoblje” da bi se proizveo taj masiimumy napetostl Koj oul do konagnog proboja nesvjesnih sada u svijest, Sadajt Kojl probiji nisu ni w kojem sluéaju potpuno neodredeni, Psihijatrijsko iskustvo u Ljeéenja suuobolnost Pokuznje da postoje &udne veze izatedu svjesih salrZaja oihidhsrn, <8 ana « Kink, Kae -Sv aki napor ial ul mora se walovis(Srabs. sua Zon Man te 178) 2 te halucinacja joni Koja pada a nih, Ove su vexe iste kao i one izmedit snova i djlatne ssijesti normal ju. Vez jeu sustink Korurencass™ odes: nes esa saairZa} anos na powrsin sve sto je x nsysirem sist azno™ 2a ispmnjenje, odnasno za porpunest srjesne “onijentacije. Ukoliko se ponent ii sitor nametnuti Aijelovi nesvjesnog uspjesno uzrade u Zivot svjesnoz, Dowie se cblik pshithog postojanja Koil bole clzovara ‘jelo} esobnosts ako uklanja neplache snkobe sojesne { hesvjesne osobnost. edema psihoterspija pociva na ‘vom nagelt w meri u koje} se mogla oteti poviiesno} bredvasudi da nesvjesto Cava saano infantile | moral nize SadrZaje. Sigurno je da pestoji mira Kuta, ropa tarniea prijwvih tapi, koje st, niedutins, manjenesvjesne, 4 vise shrivene i samo napola zaboravljene. No, ovo § ejelinom neeyjeanog ims toltke veze koiko i Sup zub 3a ‘ont osobaosti. Nesvjesti je osnova svih metalzi¢hih {rd sve micologje, sve Tez (4 ono) mer Kojo} nije isklyueiva keticks) 1 svih oblika 2iveta temelenih na pstholokim pretpostavkma. Svaka najezda nesvjesnog je edgovor na odredeno stanje sxjesnog i taj adgovor dolazi iz cjelokupnosti mozudih ideja koje posto to jest iz Citavox uredenia koje je, kao) Sto je objasnjeno gore, istovremena slika in potensia psihickog postojanja. Revavajanje na pojedinaéna, jedno- strano, djelomiléno obiljezje odgovara stistini svjestiog. Reakeija uredenja uvijek ima obiljezje potpunosti, jer je w sklailu s priroder koja nije podjeljena nikakvom diferen- tljainom svijesti.” Odatle jo) neailolpya snaga. To je inbjv, poipuno prosvjetliujudi cdgovor, neovekivan, ¥ 7. Napa eligi po ‘ced nti bing yea of {aio nema syria Msteria “Had wn ferent, jase vangostrahe! svat kt ne tere tad gies isto ane sean (Suny Pin ‘uaa Us 2koji kao prosyjetlienje 1 otkrovenye djenije js bolle jer je svjesno ugurano u shjept uli bez nade” Kai, dakle, nakon pune godina teskog vjezbanja i napo- og vazaranja racionalnog razumijevanja, zen uéenike obi odgovor — jedint istinski odgovor ~ od same Privo, sve Sto je roseno 0 satoriju more se razumijetl. Kako Je lako i Vidjetl, prirodinost (Nanurhaftigheit) je ono sto isijava 12 vecine zen-pri¢a. Da, mozemo s potpumom susretlivo8éu prihvatiti prosvijetljenog uéenika koji je, kkako prita kaze, zazelio syom utiteliw dobra phlusku kao hhogradks (vidi str. 105-104), Koliko rmudrost leat neit Jevomn “Wu, cagovoru na pitanje « budistigko} priredi Psa! Moramo, medutim, uvijek vzeti u obzir das jedne strane postoji velik broj ljudi Koji ne mogit razlikovath duhovnu mudrast i besmislice, as druge strane puno Idi koji su toliko uvjerent svoju nalarenost da u zivetu nisi sreli mlkog do samo budale Tako je vaznost zen budizma za razumijevanje procesa ligiiskog preobradaja welika, nije vjerojatno da ée ga koristit uci sa Zapada, Duhovni pojmovi nuzai zac redostajut Zapa Tko bi od nas tako siijepo vjerovao hhadedenon utiteju j njegovim nerazumiyvim nacinima ponasanja? Ovakvo postovanje pretna sito} Ijudskoj oso hnnosti postoji jedino na Istoku. Tko bi se mogao hval da vjeruje w moguénost iskusiva preobrazaja koje je paradoksalno preko svake miere, stovise do te mjere da je Covick spreman Artvovali mnoge godine it zamrno} polrazi za takvim etljem? I Konaéno, tko bi se ust Dribvatiti vjerodostojnost preobrazajnog iskustva neke Aruge vjere? Coyjek koji, mozda iz patoloshih ravlows, ima Previge toga reci o sebi ne bi bio pouwilan, | takav covjek he bi imap razloga da se Zali na nedastatak sljedbenika medu nama. Ati ako "Leitelj" zada tezak zadatak ko zahlijeva vise od mehaniékos ponavljanja, Europljanin poéinje sumnjat jer je strma staza samorazvopa za njega i inn a pte “ave your anti io ce (Siarubi, Poa in Ze Bcidhisns, |, sx; 98) : oF ppakleno Zaloby Ne suumnjana da se sator? iskustvo dogada i na jer tani ude Koji njuse Konacni ei Euvati od tikakve boli da bi mu se priblizi, Ali oni é Suet, ne samo iz srameziivosti ver i zaio bi svaki polkas) prenasenja svog iskustva drugina bie bezuspjedan, U naj Kult ovakvin tednjama, éak ti Crkva a se suprotstayi svitn takvim mna jer ona mogu biti samo krivovjerna, destin! pokret at nao) kultturi Koji djelomieno razumije | Koji bi djelomiéno trebao razumicti ovakve tednje je pslhoterapija. Nije, dale, shiajno da je ovaj predgovor napisao psihoterapett Gledano sustinski, psihoterapija Je dijalektitka veza izmed lijeenika i pacijenta, Ona je razgovor \zmeda dvije ‘duhovne celine w kojem je sva mudrost samo alat. Ci je preobraZaj, ne predodredena veé neodrediva promjena dit je jediné kriterij nestanak ja-stva, Nikakavi napori s Iijesnikove strane ne mogu pris iskustvo da se pojavi. [Nayvige sto an moze ueiniti je da pacifenta olaksa put do zauzimanja stava Kojim ée se suprotstavit) i najmanjem folport: prema prestidnom iskustvu. Ako znanje 1 veliku ulogu w naSin zapadul ekvivalentno vaznestt tradicionalne duhovne atmiostere Zen i njogove tehnike most postojatt fe duhovne kulture i to je hiezova pretpostavka, Ne mozZeS unistiti racionalistieht innelekt Koji nikad nije ni postojao. Struenjak cena nije njas nedastatkea kulture. Stoga se 1 ked nas nerijetko dogada da se terapijom mora pro:avesti svjesnt ‘ego i svjesne, kullivirano razumijovanje prije no sto éovjek moze uopée pomisliti © ukidanjn jastva i racion: tome, psiheterapija seni w korn slutaju ne bavi Hudiina oj su, poput en redovnika, spremani na bilo hog iatine, vee vilo esto § najtvrdoglavijim titna, Zadaei psihoterapije ait naravno jo8 raznolikifi i mragna 35‘sob Faze dugog procesa susrecti ses puno vise otpora Iz ovih mnogin drusih seat eras pins rena Zapatnjaéke wvjete nije nl preporucly nit nga Medutin, pihoterapeit kot ocho zaokpion elem svoj eraie ne pepklehan ka vidi cen tei ran rent orijenane mete dihewnos. “ee livana" ~ to jest "went cijelin?™ Dobro fe porta Cingniea da ovaj prob eatin zachuplae naj Znige move Lsteha vise odie tsuee goto th tom poate rarvieie mee Mlozaske tari ko rasienal in pak itom snr Nee su se, solo inate, aust ahagienim (misterioen alte foie oe mer ot lseanstvo) i intlektoalninn ¢itorott od Page Schopeahvers), Sumo dhvie tragedje Gactheovog Rausta | Netiscnevon Zarate oz pat proboja pxpanog iskustea (Garces edn sa 2Zapadipoutki" Joi danas ne cna Sto On proee curepskog umn ko write obeeavaus a htt? ahaee, jer su prekrivent materijinosen | ofevidnosen nate, priests srk lat eas ee aljvice da opeed inajmanjes mika > nist isan srevtacia zene ga sav | sangshare ga zap Set shuns ska ukolko ve ne veo pga nege Stree posh preva unntya da nade on hte Ba pada 1 porotte muxe demonckos rodenj pri ga seanane srahote i epasnot te prt opsirushe ape i zamSeni Ibn, Naresh sina pet Svojin, Tho ita za o eho mntvina “remellle © U svea 5 ori pcan spomernti\enaieskeg misika Williama 26 kako je Goethe nazvao Fain ilo debtajims "Dionizovos iskustva"? Covjek mora provitati Bardo Thodod, Tibetan- sku hnjigu nartvih, unab’ag, kao Sto sum presezio”, Kako bi nasao istorajacku paralelt mucenjina i katastrofama Zapaitnjackog “nacina upastanja u eylovitost. To je vazno, ‘ne dobre namjere, sprelno openasanje ili Cak intele ktunina akrobatika. Tp je eno Sto se, waluzijana, u vedi {Hi mnanjin fragmenting, pojavijuje pred psiheteraveuton: koji se eslobodio ishitrenih | kratkovdnih nautenih wje- Fenja, Ako je on sluga svajoj Kvazi-biolosko) vjers, tad €e Luvijek pokusati svesti svoja opazanja ma esto otreano svakidasnje i pri tom ih dovesti do racienalistickos naviviika Koll jo dovoljan sao onorn tho je eadov ljan prividima. Pret medi seim prividima, medutiny, Je da esto moze nekom biti doveljne. ‘Taj privid stoji iza sveg nepodnoslives i ispred sve napretha i najteze ga je nadvladati, Nade It psihoterapeut malo vremena izvant svojth Korisnih djelatnosit za malo razsniStianja, take je s jen prozrett svoj viastite privide, maze mu ppostatijasno kako su Suplia i pitha, kako suproina Zivotu sva racionalisticka reduciranja 1 susrett § neshn Zivim Sto Ge se tazviti, AKo nastavi, uskero ée shvatiti Sto znati ‘iovito otvorit vrata kraj kojih bi se svi rao prostjal ‘Ne Zelim da se nt 1 Kofi okolnostima sist da tinne dajem bile kakve preporuke il mucin bilo kakve savjote. Alt kad Jjudi Zapada poému govoriti © zenu, sinatram svojom luanosen pokazati Buroplianinu gdje jonas ule na tu najduzu od svih cesta” koja vod ui satori, i kejim je teskoeanta postit put Kojim je gala simno nekolicina nah nnsjveei [jk ~ kao baja na visoko) plain, istjavajtel maglovitit buduénost, Bila bi neadrava poareska pretpo. staviti da se sator’ iii semadhé mogu naci negije ispod Uh visina. Za potpuno iskustvo sve sto je manje ili mane vjedno cd ejeline ne dokazi vy obzir, Psibeloski znaea} ‘ovog se moze rsezumjeti wzimajui w ebair éinjenicu da je svjesne samo dio duhovneg i zbog toga nikad nije spo- 1, Baste, Dor Titel Fotenbure, Rashes eich, 7‘sobno za duhovinn potpranest, Za to je potrsbno beskrajno prosirenje nesvjesnog. Ove posljednje, medutim, se te ‘moze ugrabiti vjeSim formulama nit istierati popit davia Pater nausnih dogini, jer meSto poput Sutbine prianja uz nies ~ da, ponekad je to sama Sudina, kao sto Kaust i Zarathustra vrlo jasno pokanaju. Postignice potpruesti trazi da se Koristi ejtina, Nista manje neée biti dovolin, stoga ne moze biti laksih uyjeta, nikakvih Zanjen nikakvih Kempromisa, 8 obzironn na to da sw i Faust i Zarathustra. iako velo eljenjeni, na granici razwnljvost za Buropljanina, te8ko se move obekivati od kultiviranc Dublike koja je tek podela slasati o zatanmjenou svijet use da bude sposobna stvoriti prikladun predodzin duhownog stanja éavjeka koji je upravo npao ti konf wait procesa iiudividuactie, termin kojim sam czagio "pos. lajanie cijelim” (Ganzwerdung). Ljudi izvlaée vjetnik patologije, Yese sami sebe s terminclogijom "neuroze" { “psihoze", Sapucu o "ajni stvarania’ ~ al sto moze stveritt ovjek kof vierojatno sje plesmik? Nesporazunn kojeg sam Posliednies spomenuo je u moderna vremena potakao ‘hemali broj ju da sami see nazoves“unijetnicima’. Kao dda "umjetnost” nema nikakve veze sa “sposobnoseu"t Aho nemaé nigta za 'stvoriti", moéda stvaras seb. Zen poksauje koliko "postati cijelim” zatae Istokw. Za0k\4- plienost wonetkaria moze mozda ukrutiti kea- ljeznicu strasljives Europljanina i mu osigurati par nhaoéala za njegovu kratkovidnost da iz svoje "mracne pe uid” moze uzivati barem w Itimiciiom posiedk za svijet duhovnog iskustva, do lad zavijenog w izmaglien gurno neée lose zavrSil, jer on! Kojl su prestravijeni bit e ucinkovito zasti¢eni od daljnjeg kvarenja, kao i od sve ~zmatajnog, Korisnam idejom © "autostigesti” (vidi stra nleu 104), Htio bi, medatim, upozoriti padlivog | dobro- hhotnog éitatelja da ne potejeniue duhovint dubinu Istoka i da ne smatra zen jetiniin v bila kojom smishi* Gorljivo pothranjivan stav doslovnog vjerovanja orjentaln rizniet Imisli u ovom Je shucajt: manja opasnost, jer, nasbeea tt enn nema onih izvanredno nerazuunlivih rijett kao tt Indijskim kullovima. Zen se ne igra ni sa slozer tehnikama” hatha-yoge Kojo zavode fizioloski orijenti- anog Europlianina laznom nado da se duh moze doseci sjelenjen i disanjern Naprotiv, zen zahtieva inteligenelju I snagu volle, kao f sve velike stvari koje Zele postath stvarne. "Zen ae artongs, vee napa zacatak w POHL REA pratin glove nat caer wb (Sua, Yassin Zn Beclnn 1 16, Wii abner te $3 "Kad tals bueastvo.- kal Hoes posi tad” Aade ney (Guauhs, Psa on Ze iia, 2910 L. poglavlje uvoD BUDIZAM je tijekom sveg razvoja popritnio oblik Koii se toliko razlikuje od takozvanog prinitivnog ill originalnog ipa da opravdano mozemo isaknull njosov povijesint podjelt na cuje skole, hinayana i mahayana, ili Malt kola 1 Velika kola estobodenja. Mahayana, sa svim svojim rraznim formulama, ustvari nije nista detigo do razyi ‘oblix budizina kojemu je Kralntizvor ineijskiutemeljiel veliki Buddha Sakyaminl. Kad Je ovaj razeijent obi Imahayane doseo u Kinu, 2 potom Japan, nastavio se dalje razvijati iu ovitn zemljama, Raz su, bee sumnje, poticali kineski i japanski budisti¢ki vede koji st znali rinnijeniti nacela svoje vjere na nestalne uvjete Zivota ligiiske potrehe Luidl. Promjens + prilagodda koj sit praveli joS je vise produbila vee postojest jaz izmedu ‘mahayane' i njenog primitivnijeg oblika. Moze se vedi da i Zs ot esa, ws Kot pips ean jenna Un a se se og revit st st se gle Efeen speanat has naa cans end, Serbs asa nse jeg nega rezone prom sksver slic pu bai sav aan OB en el Fealtownn olsreg printing ik oviginabig olin U nds me ep matte kale: Madlysvika spare pep Mitra h Yogacara el tsnnge | Vasari U Kit rasta ‘la Ten Cente Kegon (aentsaba) Se cing) 2 {chan id Osi ont w pam postop Hace, Shingo Sy Jy Sre eve scott sekte pip ht mais linn ”mahayana ul damasnjem obliku ne pokazufe, ba povrsno gledano, obiljezia koja se smatraju najistaknatim psobinama prvobitneg budizma, Nel bi lua iz tog razloga igjavili da ova gu nije budizam 8 smislu koji se ebigno podrazunnije Medutim, moja je twrdnja sijedeéa: sve sto ut seb ima Zivot Je organizam, a po samo} svojo} priredi ogranizam se nikeel ne zadr2ava a istom stanju postojanga. Ztr fe sasvim drugaéiji, kao ato je i modi hrast 5 njeZnim liSsem Lek prokijalim iz zestitne Iiuske sasvim drugatiji od potpuno Fnvaslog, descojanstyenog, divoyskog drveta koje se uzdize do neba Na, kroz. ave raznavrsne faze promjene posto}l hoprekidan rast i jasni znaci istovjetnosti, prema Kojima ‘namo da je ta jedna te ista biljka prosia mnoge razine postojanja. Takozvani primitivnl budizam je sjeme; hjega fe nastao budizan Dalekog Istoka s obeéanjem daljojeg razvoja, Znanstvenici mogit govoriti © poyi- jesnom budizmt, no ja ovaje ne sagleslavam budizaan sano 1 njegovom povijesnom razvithu, vet is gledist tla joS uvijck uljee nia nas Hivet kao poticajna duhowna snaga 1a Dalekon Istoku. Meda brojim sekarna budizzna koje su se poavite narotto Kini t Japan, nalazimo jedimstvent red Koji tvrdi da suitina i duh budizma prenosi avo od svog zaéetnika, bez ikakvog tajnog spisa ili lajanstvenog obreda. Ova} je red jedan od najznagajniih vidova budizma, ne samo iz sledisia povijesne vaznosti I Zivotne duliovne stass | zbog vrlo originalnog i poticanog natina manifestiranja Njegovo skolastiéko ime je "Doktrina Buddhinog st (hudddhabridaya)", ali je obigno znan kao zen, Lako je ime izvedeno iz kineske transiiterecije (ch'an-nay zanna na Japanskom) originalne sanskriske rjecl, zea nije isto Sto 1, ka Slo 6e bith objasnjeno Kesnije. (va je Skola po mnogosemu jedinstyena w povijesti religiia. Teoretski, njene se doktrine mogu nazvati spe- kkulalivnim mistiezzanom, no one se predstavljaju i prike z7yjt na takay nag da samo onl upucenict koji su taken duge obuke uistinu spoznalt sustay mogu razumjeti rnjihovo konaino znagenje. Za one koji nisu postight ov prodornost it znanju, to jest za one kojt wm, djelatnom Zivotu, so, izcazay anja poprinaju dosta onetan izgled. Takvi lil, pro sudan, sirov, trafic zen pa éak & zag vise ih manje koneeptualno, smatrajix ga krajpje apst- inim i smijeSnimy ili narnjerno nerazumjivin kako bi na taj nagin o€uvao svoju prividnu snagu od vanjske kritike. No, preina sliedbenicina, prividne paradolsalne tvrdnje zenn nisit umjetne tvorevine smisljene da bi se skrivale 1a nejasnoce. Budaéi da ludski jezik nije primjeren izrazavanju najdubljih istina zena, one ne mogu biti predimet loxiékog izlazanja;njih se treba iskusiti u dubini use, kada po prvi put { postaju razunijive. Nijedna druga grana Vjrlskog iskustva nije se izrazila jednostaynije 1 fzravnije od zena. "Ugljen je crn.” - ovo je jasne, ali zen, tvrdi, "Uglien nije crn." [ ovo je jasno, a kad dodemo do istine stvari, Cak i jastie od prvog, pozitivnes iskaza. Osobno ishustvo je u zemu, dakle, sve. Edeje su nerazu- infive ono tko nema podrsku iskustva. To je plitkoca ‘duha. Malo dete nema ideja jer nema dovoljno razvijen rmentalitet da bi moglo dedivieti nesto kroz ideje. Ako Uuopée ima ideje, one su sigurno vrlo nejasne i mutne i ne podudaraju se sa stvarnoséu. Da bi se neka stvar ‘hajjasnije {najusplesnije razumiela, weba je, dakle, sob dozivjet. Osobno je iskustve apsolutna nuznost, naregito ako je stvar vezana uz sam divot. Bez tog iskustwa nista slede njegovog dubljes djelovanja nece se ispravno, atime ni uspjesno politi Temelj vit pojnova je jednostayno, herafinirano iskustvo. Zen stavija najveci naglasak na to temeljne iskustvo te oko njega gradi sve one verbalne | onceptualne skele poznate u zen knjizevnosti kao "Pesto. vice" (jap. goroku, Kin. yu-lu). lake skela pruza yrio korisno sredstvo ca dosezanje unutaruje strarnosti, ipak Je to samo pomna obrada | unnjetna tvorevina, Kad je Shvatimo kao Konaéni stvarnost, gubimo njen cjelovit nsinisao, Priroda Yudskog razuanijevanja prisiljava nas da nie vjerujemo previse u nadgradnj, Mistfikacia nije cil ena, ali onima koji nisu dotakli sredisnj finjcniew Zivota zen se neizbjeduo Gui zbunjujuchn. Prodri kroz Koncept falnu nadgradnju | ono Sto tise cinilo Kao mishifikacyja sinjesta €e nesttl, a istovremeno ce doet do presvijetljenja zaanog kao satori Zen, stoga, vrlo snagno i ustrajno zahtijeva unutarnje duhovno istustvo, On ne pridaje nikakyu istinsket Vazniost, svctim sutrama ili ajihovim tumeeenjima ed strane mudrit f ucenit Id. Osobno fe Iskustvo odiueno suprot slavljeno antoritetu i objektivnom objavljenju, a kao nnajpraktigniju: metod posi sljedbenici zena predlaz Japanskomn Ovalie treba rect nekoliko riject 0 sustayno) obuek stjed- benika zena za postizanje chihovne spoznaje, a koja je peje spomenuta kao tereljno iskustvo zena. Pa njoj se zen nadmoéno razlikuje od ostalih oblika misticizma, Ovakyo duhovno iskustvo, take snazzio asobno, Koil vetine je istika povremeno, zasebna i neoeekivana. Da bi ga prizvall, krSéant se sluze molitvon, mnusenjern tijela ii es. Kontemplacijon, a njegove ispunjenje prepustajt: boza skoj milosti. Buduét da budizan ne priznaje natprirodue sile u ovin: stvarimna, zen-imetoda dubovne obtike pra- ‘Migna je susiaviia. Shlonos! prema njo} bila je snazna jos ‘od njenih pocetaka tt Kini, Kako je vrijeme protjecalo, pojavio se konaéno pravilan sustav, pa danas zen-skola ima temelitu metodu uz. pomoé hoje se sliedbenict uvje- Bavaju za postizanje svog eilja, U njoj lez! praktiena vrijeduost zena. Dok je s jedne strane zen kainic spe Kulativan, s ditige strane njegova metedika disciplina ima vrlo plodan i blagotvoran vtbinak na moralno biee Gavjcka. Poncked zaboravliamw njegovu visoko apstraktnt tp ec aio mde atv mee Taino anit via Gs Latte apes Deorae car (tenant cata 4 naray izrazenu w Einjenicama svakeclnevnog, prakticnog, ‘ivota. All tu miocame vijeniti sivarnu vrijednost zena, jer zen pronalazi nevzrecivo duboku misao ek (u podzayyt prsta u pozdrav ili “dobro jutro" upnceno prijatelja kojeg shuajno srvinemo na uliei. § gledita zene, najpraktignije ic ono nejskrovitife, i obrauto. Gijel sustay discipline kejit Je zen usvojie |e posiedica tenneljnog,iskustva, Reka saan da je-zenmistigan. To je netzbjezno, ako zmamo dda je zen glavna misao orientaine kulture. Zapad éesto ne tspijeva tt potpunosti doseet dubine orijentalnog dub, po svojo} pravo} priredi suprotstavlja alozika je najnatajnie obilez}e zapadne Istok je sintetiéan u svojo] metoel rasudivanja, 1 nije iu toliko stalo do razrade pojeilinosti koliko do sveo- buhvatnog intuitivnog razamijevanja ejeline, Stoga je istotnjagki um, ako pretpostavime da pestoli, nuéno raejasan i neodreden te se Eini da ea pokaatelja Koji bi neapuceno} asobit odjednom otkro svoj sadeza) Stvar Je tu, pred nasin o¢ims, i odbija da je ignoriram, no kal se odvazimo zgrabiti je u vlastite ruike da bismo je bolje i sustavnife proueil,izmige nam i gubimo joj trag. Zen naan izazivatki izmice. Uzrok toga nije nikakva svjesna il ena Inkav'tina Koj istoenjackt tim Koristi da kzbje- ‘ane ispitivanje drug. Nedokugivost je, tako reéi, uw samo} gradi istoénjackox uma. Da bismo, dakle, razumijeli Istok, ‘moramo razumjeti misticizam, to jest zen. Medutim, moramo imati na wau da postoje raza tipoyi ciznna, racionalni iraetonaln, spekulativnl tokultnl, wun i fantastion,, Kad kaem da je Istok mistiéan, ne mislim da je fantasti¢an, iracionalan i da je polpuno nemoguée dovesti ga u podrudje intelektualnog raziuni- evan. Jednostavino mistint da u djelovanju itoenjatkox §ima postoji nesta smnireno, spokojno, tho, newznemin- nice Sto kao da uvijek gleda u beskonaénost, Ovaj mir i {Sina nis« znek puke ispraznost i ncdljclatnost. Tine nije ona egoljele pustinje bez Yegetacije, nti je to tisina lesa palog it yjeCni sau T teuleZ. To je Sina "vjeenog bezana” 5uw kojeau su zakopane sve suprotnosti i uyjetis to je tina Boga Koll, duboko razmisijajuci o svojim prostinn, sad nym | budueim djelima, spekojna sjedk na tront apeoltne jecinote i veukupnost, To je "tiina groma” usred bljeska {i buke sukobljenih clektriciteta. Ovakva tiSina prodima sve orifentaino.Tesko onom tko je vidi kao dekadenciju i sm, Jer Ce ga savladatl silna djelatnost i vjetne tine. To je ‘ono So podrazumijevam gov rect o misticizmu orijtalne kulture, Tvrdim da je uljecaj zena glavni razlog njego- vanja ovakvog misticizmna. Ako se budizarn na Dalekom Istoku trebeo razviti tako da zadovoljirelizifske teznje Judi, onda Je moray izrastt uw zen, Tadijet ste mista, ai nghoy je misticizam previse spokniativan, Kontemplativan, previse slozen, a povrh toga nema stvarne, Zivotne veze 8 praklignim svijetor pojedinosti ut kojem Zivimo, Supro- ‘mi tome, misticizam Dalekog stoka je iavavan, praktigan | kznenadyjuce Jednostavan, Nije se mogao razviti ni a a drugo do 1 zen, Sve ostale budisticke sete u Kuni kso iu Japann, jasno ‘odaju svoje indijsko porijoklo. Njihova metafiziéka sleze- nost, zamorna frazeologija, vrlo apstraktne rasudivanje i prodoran uvid w priredu stvari su yrlo otito indiiski, hinalo kinesKE fl japanski. Svi koji su upoznati s daleko- Jstoenim budizmom smjesta 6e to prepoznat Pogiedajmo, na primjer, krajnje slozene obrede koje prakticira Shingon sekta te njezin razradeni sustay mandale kojim pokusava razjasniti syemir. Niti jedan kineskt ii japanski wn nije mogao stvoriti tako za splet filozafije bez potetnog ijecaja indiske mish promotri kako je vrlo spekulativna filozofija Madhyarnike, ‘Tendaia (kin. 'ien-tai) ii Kegona (Avatamsaka ili Ganda” ‘yyuha na sanskartu). Nihovo apstraktne miljenje i logitka Jjasnoca su nistinu zadivljujuce. Ove Cinjenice jasno Pokazups da su navedene sekte dalekeistocnog budizms, ‘bili, uvezene, Kad nakon razmatranja opéex gleditta budizma stignemo do zena, moramo priznati da su njegova jednostaynost, 6 izravnost, sklonost k pragmatiénom te njegova bliska voza sa svakodneynim Zivotom u znatnoj suprotnostis ostalim bbudistickin: sektama. Nesunnjive je da su glavne ideje ‘ena izvedene 12 budizma { da zen mozemo smatratt ijegovim razvojnim stupnjom. No, taj je stupan) postignn kako bi se zadovoljle potrebe narocito svojstvene psiho- log ljudi Dalekog Istoka. Duh budizma napustio je svoju visoko metafizi¢ku nadgradnju kako bi postao prakticna disciplina Ziveta. Rezulat Je zen. Stoga, usudujem se rect da Jeu emu sistematizirana, ili bole kristalizirana sya filozofija, religija i sam Zivot Ijudi Dalekog Istoka, a poselino Japanaca. "72. poglavije S10 JE ZENt Prije no Sto nastavim s donekle podrobnim tumacenjen zen ucenja na sljedecim stranicams, depustite mi ecdgovo- iti na nckeliko pitanja u vezi stvarne prirede zena, a koja Gesto postavljaju kriticari Fe li zen sustav filozofije, visoko intelektualan 1 duboko metafiziéan, kao Sto je | vecina budistickih tieensa? Veé sam ustyrdio da 1 zenu nalazimo kristalizirany sv filozofiju Isto) uwobigajenom smislu je’. Zen zacijelo Ijen na logic: i analizi. Ako niSta drugo, on je antipod i. pod Gime podrazunijevarn dualistiekt natin anis- Jena U zen mozda ima intelektuanih elemenata, jer 2en Je éitav um i u njemu nalazimo mnoge stvari. No, um nije -mjeavina stvari koja se dijli na puno sposobnosti od koji Zen nas nema Sto navi © intelekutalno} analizi, nitt ima bilo kakve odredene doktrine koje namece stjedhenicima. U avon smishi ze1 Je priliéno kaotiéan, Sljedbeniet zona mogu imati skup oktrina, ali na svoj viastiti racun i za svoju vlast obrobit, ont ne dusuju tu ginjeniew zenu. Zato, u 1 nema sveti Knjiga i degnaiskily nageta, nit simbotickth Formula pomocu Koj se moze spoznati znacenje zens, Da me, dakle, pitaju éenin zen poduéava, odgovorio bih, zen ne podigava niéen cenj cena koja postoie laze iz Covjekovog vlastitog tuna, Mi saunt see podues- ‘vam, Zen samo pokazue pul. Ukoliko to pokazivanye nije »poducavanje, u zenu sigurno nema niceg namjerne ‘adanog k20 osnovna doktrina il temeljna iozolia. Zen twrdt da je budizam, no sva budistigka wéenja ona kvima kako su iznesena w sutrama j sastrama, zen smatra ‘otpacima papira korisnima za brisanje prjavtine intelekta {inista vise. Medutim, nernojte mislii da je zen ui Svaki nihilizam je samodestruktivan + ne vod nikuda Nogativizam je dobar kao metods, ali najviSa istina je afirmacija, Kad se kaze da zen nema filozofiju, da poriée svaki uljecaj doktrine, da odbacuje svu takozvanui syetu Iknjizeynost kao glupost, ne sinijero i ddjelom negiranja zen istice nesto prilieno pozitivno | ‘zauvijek afirmativno. Ovo ée postajai jasnije kako buvdemo i dalje Jel zen religie? On nije religja smnisla podrazumijeva, jer zen nema Boga Kojeg obozava, nema ih obreda koje slavi, nema budses pretiva- lista za mrtve, i posljednje, zen nema duse o éijoj se dobrobiti brine netko drugi i ja jo besmrtnost stvar od sine vaénosti za neke ljude. Zen je osloboden svih ovih dogmatskih i "reliijskih" optereéenja Kad kazem da u zenu nema Boga, pobozni éitatel) moze bi Sokiran, af to ne znaci da zen pore Boz}e postojanje Zen se ne bavi ni poricanjem ni afirmacijom. Kad se neste porige, samo poricanje obuhvaéa neito neporeéeno., Ista se stvar moze reéi i za afirmaciju. Ovo je neizbjezno logici. Zen se deli uzdict iznad logike, zen Zelh nat vi8u afirmaesju gdje nema antiteza. U zenn, stoga, Bog se ne porige nili se na njerma inzistira, jedino Sto u zen nema takvog Boga kakvog su zamisilt Zidovshi i kr3éanski ‘movi. 2 istog rarloga iz kojeg zen nije filezofia, zen nite ni religia. Sto se ti¢e svih onih slika raznih Buddha, bodhisattv, deva { ostalh biéa s Kojima se éov ek susreée u zen hramovimna, ‘oni su poput mnogih drugih kemada drveta, kaniena ii metala, Oni su poput kamelia, azalja ili kamenih syjetiki 40 uu main yetu. Pokloni se kamelji Koja je sada punom ‘evalu 1 Stuj je kao bozanstvo ako 2elis, rekao bi zen, U tom din ima isto toiko religije koliko iw Klanjanje raznim budistigkim bogovima, ili u prskanju svetom vedo, ili sudjelovanju u Bozjoj veeeri. Sva ova poboana djela koja veéina takozvanih religijski sviesnih Ijudi smatra hvale- veijednim | svetim, w ocima zena sw umjetne Wworevi On smielo izjavijuje da "bezgresni yogi ne ulaze u nirvanu i da redoynici koji krSe pravila ne idu u pakao’. Ovo je, za obiéan um, u suprotnostis prirodnim zakonom moraliog #ivota, all u tome leit istina i Zivot zene. Zen Je duh covjeka. Zen vjeruje ny ove umutarnjn eisioen L obrotu. Sve sto je dodano ili nasiIne otrgnuto ranjava cjelovitost duha. Stoga je zen naglaseno protiv sveg religifskog konvencionalizana, Medutim, njegova je nereligioznost samo prividna, Oni koji su istinski religioznt bit ¢e iznenadent da se u barbarskoj deklaraciji zona nalazi toliko religioznog. No, resi da je zen religija w smislu krScanstva ili muha- ‘medanstva bilo bi pogresno. Da bi razjasnio svoju tvrdnja citiram sljedece. Kad se Sakyamuni rodio kas da je podignuo jednu ruku prema niebu, a drugotr pokazao na emi, wrviknuvst; " Yznad neba | ispod neba, edino sem ja Onaj kojog slave!" Umimon, esnivaé Ummon Skole zena ovo komentira rijesima; "Da sam bio s nan w trent kad je to izgovorio, sigurno bih ga bio ubio jednin vem F bacio les ut siri8te! gladnog psa." Koji bi to hevjernici ikad i2reklt ovakve mahnite primjedbe o duhovnom vodi? No, jedan od zen uéitelja, nasljednik Ummona kaze: "Zaisla, to je sluaiti svijetu, 2rtvujuel sve &to ima, tijelo i wn! ahvalan mora da je bio 7a Ijubav Buddhe! Zen se ne smije zamijeniti $ oblikom meditaeije kakav prakliciraju ljudi "Nove misli", kriéanski znanstvenict, hindu sannyasini il neki budisti. Prema zemu, dhyana ne ‘xlgovara ono] praksi koja se provodi u zenu. Covjek moze ‘Ge aio Batace Kod prativata (ee P) a‘meditirati ni neki religiski ili fozofski predmet dok jo pod stegom zea, ali samo uzgredno, jer sustina zena Lope nije tome. Cilj zens je staviti um pod stegt, uéinit ga vlastitim viadarom kroz «vid w njexovu stvarni prirodu. Uvid u stvarmu prirodu éovjekovog wma il dase le tomelini cil) zen budizma. Zen je, dakle, vise od meditaclje | dhyate w obicnom smishs, Zen diseiplina se sastojt uw otvaranju mentalngg oka kako bi se vidio sam raalog postojanja Da bi moditirao, Fovjek mora na nesto usmijeriti svoin ‘misao, na primjer aa jednotu Boga, njezovar beskrajnt Ijubay ili na nestalnos! sivari, Al, zen Zelt izbject upravo lo. Ako postoft nesto Sto zen jako naglasava onida je to Postizanje slobode, to jest slahode od svih neprirodniht 2apreka, Meditacija je nesto umjetno stvoreno, ne pripada 5 pee 1 u ribe u vod? One lee, one plivaj, Nije tito dovolino? ko Zeli usredotoditi svoju misao na Jestnstvo Boga i Zovjeka ii na niStavnost svog Zivota? Tho 2eli biti zarobljen w dnevna ispoljavania svoje Zivoine «jjlatnosti meditacijana na dobrotw bozanskox postojanja ili na vjecmu vate pakla? Mozemo reét da fe krseanstvo monoteistiéko i vedlantizam [panterstican, ali ne mozemo sligno trait o zenu. Zen nije ni moneteizam, ni panteizamn, zen odolijeva sina takin, ‘omalkama. Zato uw zen nena 1 koji se moze Uusmjcriti misao. Zen je plutajuéi oblak na metus. Ne dizi ga nikakav vijak, ne zanzdaya nikakva veaica, pomige se kako ga fe volja, Nikakva meditacije uece zadi nna fednom\ mijestu. Meditacija nije zen. Ni pateizay Imonoteizam ne asiguravaju zen prediet koncentr Da je zen mondteisti¢an, mazda bi gavario svojin sije- benicima da meditirayi na jednolu stvari gdje su sve rrarlike 1 nejednakosti, obavijene prosvietliuiucom sv osu, izbrisane. Da je zen panteistican, govorio bit dai napstnij evijet w pollu odrazava bo7}t slavu. Ali ano. Sto zen kaze je: *Nakon 80 su sve stvari svedene na, 42 Jednotu, na sto se svadi 10 Jedno?", Zen Zelda je um Covjeka' slobodan t neopterecen, eak je 1 deja jednate th ‘sveukupnosti Kamen spotieanja i kobna zamka koja prijeti prvobitnoj stebodi dub Zen, dake, ne trafi da usredotogimo nasu misao na ej a je pas Bos ii da su kilogram i pol lana bozanissi. Kal 1 ein, la se predaje edredenom sustavi filozonie 4 vie nema zena. Zen jednostavino osjoéa ca je vatra topla, a led hladan, jer kad padne mraz mi drhtim i pozdrae vijame vatru. Osjeéaj je svc 1 svemn, kako Faust kaze, sya nasa teoretiziranja ne dotiéu stvarnos.. li ‘osjeéa se ovdje mora razumjett wt svom najdubijen smisii § najeiscem obliku. Cak i kad se kade "Ovo je osjecaj’, anaéi dda zena vise tu nenia, Zen odolijeva stvaranju bilo kakvih polmova. Zbos toza ga je esko shvatit Meditacija koja zen mudi je wzeti stvari takvima kakve Jesu, smatrati snijeg bijelim, a gavrana ernim. Kad govorimo o meditaciji, w vecini sluéajeva mistimo na njczino apsivektno svejstvo, to jest melita je znana kao usredototenje uma na neku velo uopéenu pestavkw koja po prirodi stvari uviiek blisko i izravno vezana 's retniin sivarima Ui Zivotu, Zen opaza il osjeéa, ane apstrahira ii meditia. Zen prodire i napostetka se gubt ‘utom uronjavanju. Meditacja je, s druge strane, atvoreno Aualistiéna i posljedéno neizbjeZno povrsina eden kvitiéar® smatra zen "budistitkim pandanom dubo- vaih vjedbi Sv. Ignaciia Loyala’. Kriitar pokazuje veltku sklonost ka pronalazenu. krseanskih analogija za bud stigke stvari i ovo je jedan od takvih sluésjova, Oni koji bar donekle jasno razumij. zen smiesta Ge vidjeti da je ova usporedba sasvimn promasena. Cak i povrsno goveresi, slichesti izmedu zen-vjezbi i onih koje neljitel) Drastva Isusa, Kontemplacije + malitve Sv. [gnaclja su, s glodigta zena, samo proizvodi ma8te porno istkani w korist pobaznil, a w stvarnosti to Tibor Ley Wiad Uovong the Tors, aisie kao gomilanje erijepova na glavus Covjeka, a. pri to hema istinskog dobitka 1) duhovnom zivotu, Meduti mozemo reéi da ove duhovne vjezbe po neBemu shige ‘odredenitn meditacijama hinayana budizana, kao &to su Pet nagina umirivanja uma, Devet mshi o neéistot ii Sest ii Deset predieta pameéenja. Zen ponekad matt “ubojstvo uma i proklinjanje ispraiznng Sanjarenja". Ovo je i2java Griffisa, vrlo poznatog autora djela Religions of Japan (Religije Japan)’ Ne znam sto togno misli pod “ubojstvor wna", misli Hi da zen djelovanje uma tako da veke misao na jedi stva lt da zazove san? Gospodin Reisehauier 1 svajo} knjtzi* gotovo pristaje uz ovo videnje Griffisa izjavljujusi da je zen ‘mistiéno samoopijanje”. Znaéi li to da je zen opijen takozvanim *Velikim Jastvom", kao Sto je Spinoza bio opijen Bogom? Tako x. Neischauer nije bas jasan glede ‘aatenja “opijenosti", mazda misit da Je Zen nepravilno Dobuzet misty 0 "Velikom Jastvit® kao konaénoj stvarnosti vog svijeta pojedinasti. Zapanjujuce je vidjeti kako sa povréni neki od nekritickih promatraéa zenal Zapravo, zen nema "um" kojeg treba ubiti, zato u zenu nema ni “ubijanja wana". Zen, opei, nema “java” 1 koje se mozerno skloniti kao w utociste, toga, zenu nema ni "jastva" koje ‘nas mode opit Istina je da je zen krajnje neuhvailjiv, barem u poled njegovih izvanjskih obiljezja. Kad mislis da si ga na trenutak, letimicno, spoznap vise ga nema, Izdaleka igleda tako pristupaeno, alt e4m mu se pribliis widis da Je jos dalje od tebe no prije. Ako, dakle, ne posvetis nekoliko godina ozbiljnog uéenja razumijevanju njegovih osmovnih naéela, ne moées oGekivati da ée8 poteti shvacati "Da bi se uziligao do Boga Covjek mora si¢i m sebe,” to si rijeci Hugoa "Ako Zelis istraziti duboke bozje stvari, istradi dubine vlastitog duha," ovo je rekao Richard od Tan ‘Sides of Buddhio in Pop, te. 18. aa Sy. Viktora. Kad se sve ove duboke stvar jastva’ uopce nema. Tao gdje silazis nema duha, Boga cije se dubine mogu izmjeriti. Zasto? Jer zen je bezdan. Zen izjav}juje, jako na malo drugodiji nagin:"Nista ustvari ne postoji Sitom trostrukog svijeta. Cdje deli idjeti urn (ii duh = sin)? Sva Getiri elementa su prazna po svojoj Konaénoj prirod. Gje bi moglo biti Buddhine oraviste? ~ ali gle! istina se odvija upravo pred tvoum focima. To je sve to ona jest — i uistinu niSta vile!" ‘Tyenuitak oklijevanja i zen je nepovratno izgubljen. S¥i Buddhe proslost, sadasnjosti i buduenosti mogu pokusati haljerati te da ga jos jedniom uhvatis, no on je ipak tisueu Inilja daleko. "Ubojstvo uma” i "samoopijanje", stvarno! Zen nema vremena baviti se takvim kritikama, Kriticari mogu simatrati da zen hipnetiziva um do stanje nesvjesnosti, a kad to postigne ostvarena je omiljena bbucisti¢ka doktrina praznine (surtyaza), uw kojoj osoba nije svjesna objeKtiviiog svijeta il sebe, tzgubjena uw ogramno) [praznini ma sto ona bila, Ovo tumaéenje opet ne uspijeva ‘opisati zen kako treba, Togno je da u 2enn posteje irazi koji mogu navesti na takvo tumaéenje, ali da bismo racumjeli zen moramo ovdje napraviti Skok. Moramo prekora¢it “ogromnu prezninu", Osoba se mora probualt i stanja nesy esnosti ako ne Zell biti #iva zakopana, Zen se postize jedino kad se napusti "samoopijanje" i kad se “pijanac’ stvarno probudi u svojem dubljem jastyu. Ako tum treba "ubiti, posao prepusti zen, jer zen je taj Koll ‘povratit ubijenog i bezivatnog u stanye vjecnog 2iveta, ‘odite se pontovno, probudite se iz sna, ustanite od rtvih, , vi pljanice!’, uzviknuo bi 2en. Nemoj poh vati, dakle, vidjeli ze povezanih ogiju, tvoje ruke su suviSe nesigurne da bi ga drzale. I zapainti da ovo nist samo pute rij. Mogao bih navestt mnogo takvih kaitik ali se nadam da Je gornje dovolina priprema éitatejevom um za pozitivnre igjave 0 zenu koje slijede, Temeljna ideja zena je doéi uw veo s unntarnjim djelovaniem naseg biéa i to na na}. 45izravniji mogues nadin, bez ostanjanja na ista sto je tzvan)sko ili dodano. Stoga zen odbacuie sve sto sliti vanjskom autoriteti, Ui potpunesti se vjeruje w eovjekovo Lunutarnje bi¢e, jer koji god autoritet da postoji tt zem, sve dolazt iautra, Ovo je tocno u najuzem sis nije Cak nf sposobmost rasudivanja se ne sinatra konagnom il potpunom. Cprave suprotno, otezava mt da doe it Agjizravniju Komunikaciju sa samiin sobom, Intelekt ispunjava svoj zadatak kad djeluje kao postednik, a zen nema nista s posrednikom osim kad zeli saopeitt sebe drugima. Iz tog razioga svi spisi su samo pokusni i emeni, 1 njima nema konagnosti, Sredisnia Zivouna ® Redovnik odzoveri: "Da, gospodine, jesar.” Nato utitel) rege: "Wami Salicu éaja." Kasnije, drugi redovnik dede | ovaj mit uputt isto pitanje: "Jes it io ovdje ikad prije ‘Ovaj put odgovor je bio sasvim suprotan. "Nisam nikad bio ovdje, gospodine." Stari uditelj, medutim, odgovori isto kao prije: "Uzi Salieu Caja.” akon toga, Inju (redovnik oi je vouio samostan) lupita ueitelja: “Kako to da jednako nudis Salicu Caja ber obzira na to sto redovnik odgovori?” Stari ueitelj uzvikne: "O, Injul" {ovaj se smjesta odazove "Da, uéitelju." Nato Joshu rege: "Umi Salien baja” Joshu (778-897,) je bio jedan od najpronicljiviih zen lucitela za vrijeme T'ang dinasiie fahvaljujuet jem zen 3 Kit se jo ranvio Kazu da je patovao leo sam- Aleseto} godin ciljem da se usavrs w ovladavanju zenom. Umro je u sto i dvadesetoj godin. Sve njegove izjave bile su poput sian dragulia. O njemu je reteno: "Niezov zen muna usnama." Redovnik Koji je jo8 uvijek bio cvnik dode k njem i zatrazi da ga pouei zen, JJoshu rege: "Jes li ves dorutkovac?” Redlovnik odgovori Ekova0." "Ako je tako, tad operi svoje posude:" Ova uaite- Jjeva primjedba otvorita je pripravniku oct za istinu 0 a, gospodine, vee sam der Jednog dana mea je dvoriste kad ga redovnik pit: "Di si tako mudar i svet usitelj rect mi, kako to da se pagina wopée skupla u tvom dveristu" Usitelj ree: "Dolazi izvana." Jednom drugom prlikem pitali su ga: “Zasto ovo 8Seto mijesto priv prasinu2" Na tof eigover be “kv J08 jedna éestica prasine! aie we Soshovom sams hn i ames.ant bio je sta Kamen most hao jena el amos rnamsnitost, Stan redenidca ‘pit: Prijenchog vremena Go ser za va sna ors nos al og ovale me vid, vidi san as Sos rede: "Vids dash a ne kane most” "Gdje je onda taj kaanen oven, CPIN® #1 PreSa0 preko ne bio je hitar od Jednom drugom prilikom kad sit Joshua pitali za taj isti Kaneni most, njegov odgovor bijase: "Koni wat brelaze, Indi ga prelaze, svi ga prelaz No, avin It mi stn zatvorent ogtatont evanon batr? mb anja edgovorin "Sean Shoe apie ava rida esa Jose ae fess neuspjeh, UE Prostate razgovor im Vsana (Russa i Kyoaana (lang-shan), Krajem sv0e letvog bore Kovan ost sama il er "Neen lie ee Kyoranalgovoré “Otro an zemlje 90 YYisan reve: "Onada nisi potratio lieto." Saula je bio red na Kyozanu da pita Yisana sto je radio tijekom prateklog Heta, te on upita: "Kako si ti proveo ljeto? Yedan obrok dnevno i dobar san moet.” Ovo je izazvalo Kyozanoy komentar: * Onda nisi potratio et." Konfucijanshi znanstvenik pise: “Oni trae istinu, pred Teko od seb sani, dok je ona upravo kraj nit.” Ista se stvar moze recii7a en, Trazimo mo ede se one hajmanje nalaze, tp jestu verbalaun apstrakeifamsa | itho} istanéanosti, dok islina zona. zaista eZ u Konkremim stvarima svakodnevnog. zivota, Redovnik upita uéitelja "Vee je neko vrijeme otkako sam dosao Kk ‘yama dha me podcite s¥etom putt Budhie, no nikad hist dali ni shatnjt toga. Molin vas, imajte vise raza anja." Na ovo je dan sledesi odgovor: "Kako te isis, Sine moj? Svako jutro me pozdvavljas, | 2ar ti j ilzdravim? Kad mi doneses Salicu Caja, za je jane prifvatinn ne waivann I ispijaja je? Osim ov aga, kakwe j08 poduke Zel8 od mene?" Je li to zen? Je li to divotno iskustvo koje zen Ze da imamo? Zen pjesnik pier Kako éudesto ncobiéne, i kako zapanjujuce je oval Vucem voc, nosim gorivo. Kad se zen promatra kao nelogi¢an i neracionala bojalivi Gitatlji se uplase i mozda ne Fete inal nikakve veze s nim, no siguran sam da ée ovo poglavije posveceno prakticnoin zenu ubladti svi njezove sirogest i sirovost koja se mofda pojavfuje w intelektualnom pristupt. U on) inyjeri Kojo} je istina zena uv njegovo} prabticno} nie sinijemo previse naalasawati njegov it tracionalnost. To tnoze teZiti jos veéoj nepristupagnosti zena 2a obie intelekt. Da bil nadalje pokazao kako je zen jodnostavna duisto Yrieme naglasio prakignu stremt onna, ciirat ct jos eke oft takozvanih“slugaeve" w Sa paiva nj tn abst eek hiv jes, zit, crit olobeenj ol pinine Dokezivanjaintelektualie amaze Ve pattem se i te netko zamol: da dolratis neki kucanst prediet f te jednostavne zazove pa iment Takve st anpreatif Exote 2goe hjesedbgaa sa an ter tae osobite pozornost.& ipl w nim je zenro kop Jo Maron pun neon is hol ko yn nnajvisih mogucih spekulacija za Ijudsko razamnijevan Sliede jo8 neke takve zeae, jednostavne, Inari T praktine, a pet tremens macenjn Sekyo (Shiney opin edeg od svoth vesam edowika: “Modes I ulatttpeezan poser ‘Da, gospodine,” on odgovori "Pokazi mi kako to rach Redovnils ispruzi ruku { ubvatl prazan proster Saku. Sokkyo reve: “Je lito nacth? A, ipak nema’ nit” "Kofi fe onda upita retovni, "tej nacin™ sited smjesta unvativedovnika 2a nos i porute, 10 aw. 1 ye Za nes Strasno bol tviknu "Ob, oh, kako ie jako vices {a evs) nab se dobro hata pravan proson” rece uditelj. PEER rom ey Kad je Yenkwana (Yen-kuan), Jed fenckuan), jetnog. od Macteuovih dena, redovink upita iko je pravi Varcchara Dek ee da mi dda vee s vodam u Bz Redormak ra sa donese kako je trap, all Yenkyran sa hare th on ‘ral a ease meso, Nakon so Je pst oso tuaredbu, redoynik ponovne upta uetaja thee prart Ndrochana Duda. “Prveast Buddha vise ke oti tg Uri aces Pi pcb jt Za nega Tanger Mtoe ia on a homeless Hen ia Zen Ih pl Shang Saar ota wn je odgovor. U svezi s ovom zgodom, jedan drtgi uestel) Komentira: "Da, preéasni stari Bueldba je vee dugo ovaj.” [Nesmatras Ii ove zgode potpuno oslobodenima ed intele ituialnih slezenest, Sto bi onda mislioo sljedeéem shuéaju Chua (Chung, umro 775), ubitelja iz Ne ‘yanga, koji je obicavao zvati svog slugu tri puta na dan, Zovoreéi: "0, moj shugo, moj slugo!” Na ovo bi slus Fedovno edgevarao: "Da, zospodars." Konaéno je 2ospo- dar prinyjetio: "Misio sain da sarn.u zablundt glede tebe, ali ti si taj Kojt Je u zabludi glede mene." Nije li ovo ‘dovoljno jednostayno ~ samo zazivanje nekoga po iment? Chuov posliednji Komentar moda nije bss razumliv s sledista uobieajene logike, no Covjck koji zove i drugi Kojt vara jedina je off najuobicajeniily i najpraktienijih stvari w zivotu. Zen tvridi da je Ista upravo i, pa mozemo vidjeti kako je zen trezven. U njemu nema Inisterije, dinjenica se nudi svima: ja te pozdrawljzm i ti se javlas; jedan “zdravo!” izaziva drugi ‘zdravo!” it je sve. Ryosui (Liang-sul) prouéavae je zen pod vedstvom Mayokua (Ma-ku, Suvremmenik Rinzaia). Kad je Mayoku pozvao:"O, Ryosti!” ovaj odgovori, "Dat" Tako pozvan tri pula, odgovori tri puta, auitel reée: "O, tt ghapi monde!” Oyo je Ryosuia develo k pameti, Tad je razumio zen i tizvikne;°O, ucitelja, nemo) me vise zavaraveti. Da nisam dosan K tebi, sutre | sastre bi ine éitav Zivot kukavno ‘vodile na krivi put." Kasnije Ryosui rece nekolicint brace redovnika koji su provedili vrijenne u samostant prouca- vajuci budistichu filozofiju: "Sve 8to znate, znam i ja; alt ‘ono sto ja ram, nitko od vas ne zn. Nie li sjano Sto je Ryosuii mogao takvo sto izrect samo zato jer Je shvatio mnatenie veiteljevog poziva? Cine i ovi primjeri predmet kojim se bavinno barem malo jasnijin ii razamijivijim no prije? Mogao bib nabrajati fovakve rgade u nedogled, no i ove desad eitirane dovoljno ppokazuja da zen ustvari nije slozen nit fe Lo ztanost koja zahlijeva najvise umijece apstrakeife i spekulacije. i snagu zena Gini njegova jednostavnost, izravnost 1 *Ahn praktouest, "Dobro jtro,hako ste dans vote! ~ vo Js pt, pt sna Kal fe gan solo ue gong Kj pata ta ral, snfestaye xtse oy ean | proguro seu Magovaenien Cash or rele stato nantae fer Tedarnik eorse woo ‘tate mode bi pease si pevess exe pool opsna zai ek Ze ee Dotshneepecan dee cegn. Zen se he sae ike Poni snaturatinnan traruranica, a a Siledenje svoj prirounhsklonot bes ey nthovorprvehia viene ela Iudskog delovana nos tvainistos Rojenns neon osjeéaj morala i rcligijskia svijest. Zivotinje raja nista, 4 bepreaniyreino 20 heptane sneg aoa hepreta do vin ving Seldgelc dog ca Iii Kat te Beso, jogo nah thc pues tea sTrsem roa Kao to rl sue paca okjevanja nije dopusien” Ustel)rete: “ist re ones brit onl Ovo ie natvaizn To caer des Sto treba je otvoriti of Glasoviteg uitelja jednom su pital: “Cimis i ikad ikakav napor da se poutisistini>” "Da, 4 "Kako vjezbas” "Kad sam gladan, jeden; kad sam umoran, spavenn.” , "Tako rade so; made Use vs da san ved una isti nacin?” ee to ne?" “Jer kad jodu, ne jedu, vee misle o razmim druginn Da stvarina i tako si dopustaju da bud wznemirent. Kad Spavait, ne spayaja, Yee sanjaju o tisuéu i jednoj stwari Po tome oni nist Kao ju” Nazovemo li zen naturalizanom, to je zbog stroge stege ‘u njegavy pezadini, U tom smistu, ane onake kako ont raztizdani to vide, Zen mozemo oznariti naturalizmon. Raritrdani nemajt slebodu velje, njihove stt ruke 1 noge vezane izyanjskin ntjecajima pred Kojima su oni potpuno bespomocnl. Zen, nasiyprol, wdiva w savrsenoj slobedis on Je sain svoj gospodar: Zen Hema "prebivalita’, da upotri= jebimo omiljent izrsa (2 Prajaparaamita sutr. ima Ii neka stvar: odredeno prebivaliste, ona je sputana, vise nije itna, Shedeci razgovor ée sigurne objasniti ovo. ste [Revdovnik je pita: "Gdje fe prebivaliste wma?” im,” odgovort ucitel), “prebiva tame gdje 1 peebivanja "Sto se mish pod gdje nema prebivanja *Kad um ne prebiva ni u kojem odredencin pred ‘metus tad kazemo da prebiva tamo gdje nema prebivanja.” 1 prebivanje ni w kakvorn odredenom “Zon ne prebivati_u dvojnosti dabei ala,-posto- janja i nepostojanja, mish | materi, to ati ne prebivati DTU praznin’ ni ai ne prazini, ni w spokoju ni wt nespoko)a, Tamo ge nema prebivalista, to je pravo prebivaliste Seppo (Hsueh-Feng, 822-908.) bijase jedan od najsréanijih tragalaca istineu povijasti zens za vrijeme Tang dinasti Kaau da je nosio kutlséw 2a dugih godina svojih nat Ikovnith zen pohoda. Njegova je idoja bila sit) na jednom ‘0d najprezzenijih{najtezib mijesta u samostanskom 2 = to jest, kao kuhar ~ a kutlaéa je bila njegov simbol. Kad je kenaeno nashijedio Tekusana (Telt-shan) kao zen wtitelj pristupi mu redovnik i upita: "Sto si to postigae pod 9sYorstvom Tokusana? Kako s! min + samoponzdan! ‘Ota sam od kutepraonih maka {preanih rir srnce rato: Nj oe alin ejay akin he etait’? Redo a hij de nor eked Hyak (Pacing) obi predavaeozenu On rete "Poste Se psovima na inane a hase Keds zal pce, Nato ova) rai ob uke, nfegova tla propo fam reéi veo zen" lelja da ispuni obecanie. ali ne reée ni eit. To je bila 7. poglavije SATORL ILI ZAUZIMANJE NOVOG GLEDIST/ Cilj zen discipline sestoji se od zauzimanja novos, gledisia za prowatranje sustine stvavi. Ako si imao naviku misiti Togieno u skladu $ pravilima dvojiost, rijeSi ih se i doe Ges blir gledista Zena. Ti | ja naveduo Zivinno a istom svijet, no tko moze reci da je stvar Kou popiilarne nnazivamo kamen a koja led ispod mog prozora ista 72 nas ‘obojicu? Tri ja liievanno aj u Salieu. Taj je Gin prividno {stl za obojica, no tho zana koliko je subjektivno dubok jaz izmedu tvog 1 mog ispijanja, U vom pifenju mozda nema zena, dol: je moje spunjeno-Zenein do vrha, Razlog za.to je: ti se hreéeS w logickom krugu, a ja sam izvan nega. Tako ustvari nema nigeg novos u takozvanom novom leaistu zena, izraz “novi” prikladno izzazava zen natin promatranja svijeta, no njegova upotreba ovale je ustupak fd strane zona Ovo zauzimanje novog gledista u zenu zove se stort (1H nia kineskean), a njegoY glagolsk oblik je sazoru. Bez njea hema zena, Je Zivot zeua pocinje s Yotvaranjem saforyia" atort se moze definirati Kao intuitival uvid, za ranikae bd intelektualnog 1 logickow razumijevanja. Kakva god da je definicija, satori znadi razotkrivanje novos svijeta dosad hheopazenog u konfuziji dualistickeg uma. Ovo uvednom primjedbon Zetinn da se Citatelj 7 Trajprsdinet pba obra w Zon Pass 1 ofstn dale‘mondo (Aoslowne, “pany: | ogovaranje’), ko naan Se, objasniti moju tvr “ eae Mai reovaik upton je Jos da 0 pout Uéitelj rete: Se pea cen veh “Yest li doruckovao ili nisi2" “Da, ueitel, jesam,” odgovori reciovntk "Tai i eperi svoje zajetice,* bio je tre | oval je savjet sanjesta I odgovor. olvorio redovniku o¢i da vie istinw Kasnj, Linmon je Komentiran odgovor, govoreeis “Fe tian odgovor, gover “ke vo} Joshuovo} prime tlo hale poscbne apa i Iie? Ako bo, Koa to up? A Jone la hy fe 10 scar koje jo redovrikpostizao? fos knee Seen Ieedgovrio vo Uinnevexa pa Vah uel (nan be zn Sto estos edale miegon komentar. On poten ncpotreban, ko da shias toge mii brads Lata Moe se vidoe vase ed ezovor. a ova ef in ms, postigao sors Ie pike sen pope Sto to eve zm -Josuova primes opranu tion, :edevnikove psiane stay, tims shea igatova slo? Govore Kant ian noo ae eo ogo vite wi zno? Po ments pac &jednom sme redo mcd id io ee ee sator’ nije bez svrhe. 2 ms “okusan be vet poznar ate Sida pesto esto kn So ze kof ea svete pie tiara dais Gorichovu dae feb yuan a ga pout von item Jeng a san ajo Van pokisevahid proctel agonelkn sors Kywan rege: "Zasto ne le” “Urano ie hes heen Baan apa ses prua je Tosa Or fe tro brsval, kad odyenon Ryatan padi ele Sto se Tokusanoy otvori, ® * ove Hyuakujo (Pai-ehing) izade ‘dnog dana pratesi svog ” gospoiara Basoa (Ma-tsu), kad ugledase jato divijth ako let. Baso upilas "810 je 107" "To su dive guske “Kamo lete2" "Odletjete su. re ga. Baso naglo uhvati Obuzet bolom, Hyakujo povikae "Ob! On!" Baso rege: "Kades da su odetjele, ali su svejedno ovdie joS od samog potetke.” 0d ovog se Hyakuiova leda ovlazise znojem. Imao je saiort Postoji Wi ikakva vera Kzme djelica, gasenja svijese i zavrtanja nosem? Moramo ra¢i zajedino s Unmno- rnom: Ako niema nilkalwve veze, kako st onda svi dosti do ‘sporiaie istine zena? Ako posteji veza, Koji je to wnutarnji ‘alos? Sto je ta sozor’? Koji je to novi nagin gledanja na, sivari? Pod vodstvem Daiyea (Tachniy, vellkog zen uéitelia Sung Ainastije, divio je redovnik zvan Doken (T20-chvien) koji je proveo mnoge godine 1 prougavanju zena, ai koj dotad nikal nije otkrionjegove tajne, ako th je i bilo. Bio je priliéno obeshrabren kad su ga po zadatku poslaliu jedan Ludaljent grad. Putovanje cie je okonéanje zahtijevalo pola ‘godine bilo je viSe smetnja no pomoe njezovom uéenju. Sogen (Tsitng-yan), jedan od brase redovnika, najvise je suosjecao s nj pa reve: * Pralit Gu tena ovom putovanji, T ucinit eu za tebe sve Sto mogu. Nema razloga da ne hnastavis sa svojom meditacijom cak i dok putules.” Jedne veteri Doken je ofainitki preklinjzo prijatelja da mu pomozne i rieSavanje zagonetke Zivota. Prijatelj rece: *Voljan: sam pomodi ti kako god mogu, ali postoje nelse stvari-u kojima tne anogu biti nil od kakve poroti. Za ager ani VEN 99ih se moras sam pobrina.*Doken it ola Aoje su to svar Pratl) mut ree "Ne pine Kian Seca, to} aman ane Sapam vo} dla. Moras sn 2a be fs il Kl se 2eliS odazvati zovu prirvie, moras se pobr ‘ ti sam 2 she, jer U ja ne moat Dit hake pays Mitko Arugi dot sam nce nos twojetjelo po ove} cet” Ova Prise savjetsmjestaj otvaro an veda nh ko Je tdi isin Kofi esa to tak sheen rice cae aso kako ivazt sv rade Soge rece da eee coo zavesen eda goes dala pratnj hakon ove hee vise nad nit, ako ostvt Dskena da say ng Bltevanje. Nakon pola godine Doken se vrai 10} Samnostan. Daiye, na sven put iz plenine si sreine Dokena i smjesta prijetsedece:"Ovay put on Paes ” Sota, dopusti da pitam, sto je sijevnulo kroz. ktican savjet PL SSA ap Kyogen (Hsiang.yen) je bio uéenik Hyakujoa (Pal-chan. Nakon uéiteljeve smrti otiao je & Yisanna (Kutet-shan) kajt je bio stor uéenik Hyakujoa. Yisan ga upita: "Kaze m da si uio pod vodstvom mog pokojnog usitelja ida si lauzetno inteligentan. Razumijevanje zena kroz. taj medi hhuzno zavréava intelektualnim analiti¢kim shyacanjen koje nije od velike koristi. No, svejedno mazes imattuvid W istinu zena. Reci mi svoje videnje razloga radanja i luniranja, to jest, videnje svog viastitog biea prije no sto uti roditelst darovali 2ivet." ko upltan, Kyogen nif ana kako olzovorit,Poviukao se svoju sob | ustrajno proutevao svefe bileske + bropovijed nfhovos poking used, Ne rnnsas Sagovarjui olen hj predsave kan stay idee ati sek isan prebinao ga da ga pou vert zm a Vsancagevor:"Zasa t nena Sam fito unt ina Bi pei isnijovanu Osi oa, sve ol mgt ret sao moje inikad ne moze biti tvoje.” Kyogen je bio. sotsran| 100 smatrao ga je neljubazninn. Kenano je odlugio spaliti sve svoje biljeske Koj, ¢ini se, nist hile nod kakve pomod hjegovom duhovnom blagestanjt te, povlaéest se potpuno i svijeta, provesti ostatak ivota w samodi, Ziveet jeano- Stavno «skladu s budistigkiny pravilima, Misti je: "Koja fe Korist od aenja budizina kojex je tako teSko razumjott i koji je preistancan da bi me drugi poduéili njemu? Bit a obigan redovnik beskucnik, opterecen mi a predubokima za misli Napu ‘o kolibu nedalcko grobnice Chua, naro- ddhog niitelja u Nanyang Jednox dana je plijevio korov ii meo tle kad kamenci¢ kojeg je pomeo tidari © bambus. Neotekivani zvik proizveden ostrim udarcer wzdigao je {Z0Y un do stanja satorija. Niezovo) radosti nije bilo ica. Pitanje koje mu je Yisan postavio postalo je co syoje izgubljene novus dobrotu Kad je era Providna, Osjecao se kao da je 3 rotitele. Osim toga, shvatlo je ¥ ‘ovaj odbio poueiti ga, jer je shvatio da ne bi mogao Uazir et ovo iskustve da je Yisan bio dovoljno neljubszan objasniti mu stvar. Maze li se zen objasaiti pa da uéitelj moze objagnjavanjem vodit sve svoje ucenike do prose etliena? Jeli satoré nesto to uopée nije moguce intelekinalno analizirall? Da, to je iskusive koje nkatvo objasneng ik argument ne mote prenijeli drugima ukoliko ga potonji nisu prethodno ozivjeli. Ako je satoré podlozan analizi u sms da tako postaje savrseno jasan druugom koji ga nikad nije dozivio, {aj safort nece biti nikakay sazori, Satori pretvoren pojam prestaje biti saford i tu vise nece biti zen iskustva. ‘toga sve Sto mozemo uéinitd w zenu wt smisla poduke je ‘ukazatl predloti ili pokazati put tako da Eovjeliova pasinja bade uismjerena ka cilju. Sto se tige postizanja cilja i hvatanja same stvari, to Covjek mora uiniti vlastitim rrukama, jer nitko drugi to ne moze uiniti za njega. Sto se tige znakove, oni leze posvuda. Kad je Covjekow um, ‘eo 7a satori, oh se $njiun sudara posvuda. Neartikulirani avn, nerazgoyjema prinjedba, bilfka w cratu ili bezna- 01Seine god bao posrane, vj je it pith ho otra jeg un prema stor Kako se Ei. Be Pap dog pot uchk ho ep vad expan nersnneran, Caged dd ij sje ekplojkea tse same zemine tema Sa wre, je asa Su un on sn eka suztyevanje Rede eck Xaaloga i spreman, prelate arson ane Sesmjesta vaca “ acai v0} prvi ct, to fs, okwak S¥oj ravo ja Od sac poteka sta tse mje tava Se io si Elio vide ilo Je pred tobom ej lee samo siti taj Kofi Je drza0 08% zatvorene. Stoge tet na nist 24 ebay ita za phi Soc pai ‘vom mania. Ne dol ti pea i tebe, nao zane aie stwarno toe, ve je smn pose pare Kozankoku (Huan Shan-ku), konftel Ki Shan), ones pes dda Saga, dso je Kado (Ht ng) dag ined zk ee wl ee: "kt pst on eon hoje ko dobro poznajes i koji prikladno opisuje uéenje zena. Nije 4 Konfuej eovo, Mise It daskrtvam svar od vam ubeniet moi? Zaita nema nist vas shovate™ ozanoke pokuso cagovaity alr ga Kwvaide smjsta surijeti, govoreds "Ne, ne!" Konfuclis austvonnh ésfeeao se tnjno, al nije zo kako set sie Su Sta panna, dv bran fu fiom eva ‘ak Jo diseo ajexovim minsen. Len el sje mis" Kad e Knfucsnae adgoverio pas ao, Kova rete: "Eve, nema taza sl el ee Ox0 podsjecane je smjesta velo Kozankahor th oxvarany seins. Siedes Ge primjr bit vel da pokaz sto tte jt ‘kako se eta, Medutin ete moze ups "Neos pomnog cana svn toh objasnjenfuteekora heey altarvu mati. Nemoded i tote opie sara seer 4, ak 3 opie ina? Teo pre jes eta Ga je ka ojo eae Honaeno pont? Na ove pot cee aikzen mtogao hi odgovorts Sto se ge sack ieee a 102 Satori ni zens noma satréaja koji bi se mogan tvom intelekti objasaiti,peikazat i pokuzal, Zen nema posla uni, @ sarori je vrsta unutarnje percepeije ~ ne peFcepja jednog pojedinacnog predueta, vee pexoxocia. samne Stvarnosti. Krajnje odresiste satorda fe Jastvo, neta iikakvog drugog cilja osim da se éovjek vrati saamorn seb to, Joshu reée, "Lzmi Salicu éaja" Zato, Nansen reee, “Ovo je dobar srp, tako dobro sijece." Tako djeluje Jastvo i treba ga uhvalili, ako se nopeée moze ubbvatiti, usted njegoveg djelovanja, Buduéi da satori eilja u korijen pestojanja, njegovo postizanje opéenito oznaéava prekretnict ts Eovjekovom Aivotu, Postignuée, medutim, mora biti disto i temeljto. Mlak sazori, ako tako nesto | postoj, gori je od nikakvox satorija. Viehsliedece prianjere: Ked je Rinzai (Lin-ehi) ponizno primio trideset udaraca ‘Al Obakua (Huang po), bio je to vrlo bijedan prizor, no Gim je postigao satori postao je sasvim druga osoba Njegov prvi uzvik bio je: "U Obakuovor budizanu nema ppuno toga'™ Kix) je ponoyno vidio prijekornog Obakua, ratio mu je ustign plhuskom o lice. "Kakva drskost! Kakva besramnost, ovjek moze pomisiti. No, bilo je razloza za Rinzaicva bezobra8tinu, pa nije ni Cudo sto je Obaku bio priliéno zadoveljan ovakvim postupkem. Kad je Tokusan spaznao istinu zena, sunjesta je izvadlio sve svoje Komentare Dijamanine sutre, nekad tako eijenje smatrane neophodnima da ih je morao nositi gdje god bi iSao, pa ih zapalio i pretvorio rukopise 1 pepeo. Uzyikniio je: "Ma koliko da je daboko znanje zakucaste filozofije, ono je poput vlasl hose koja leti kroz golemo wrostranstvo svemira, Na koliko da je vazuo Covjekoro iskustvo u syjetovnim stvarima, ono je poput kapt vod bagene u neizmjeran bezdan.” Jechiog dana, nakon zgode 5 letedim guskama koju sam ‘vee spontentio, Baso se pojavio u dvorani ra predavanyjai spremao se govoriti pred okupljenima, kad istpi Elyakujo