P. 1
Oslobođenje [broj 23004, 9.1.2011]

Oslobođenje [broj 23004, 9.1.2011]

|Views: 447|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/04/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 9. 1. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.004

Virus uzima maha, a ljekari tvrde da nema mjesta za paniku

O~ekuje se sve vi{e
oboljelih od gripe H1N1
1.500 gra|ana Tuzle protestovalo zbog silovanja
Neredi u Al`iru Lista 26 “opasnih”
6. strana

Dvije osobe poginule, 400 povrije|eno
15. strana

Naj`e{}i u bjekstvu ili iza re{etaka
10. strana

Pove}ati kazne

Foto: Samir KARI]

silovateljima
Neboj{a Nikoli}
5. strana

DANAS PRILOG

2-3. strana

Josipovi} - Lagumd`ija

Zenica je najprivla~nija za ulaganja

Funkcionalna vlast nu`na za ubrzanu integraciju BiH
2. strana

U @I@I
Sporazum SDP-a i SDA u BPK-u

2

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

1.500 gra|ana Tuzle protestovalo

Mijenjati Krivi~ silovateljima
Strah me je, bio je napis na jednom od brojnih transparenata i ujedno moto ju~era{njeg mirnog okupljanja, na kojem je oko 1.500 Tuzlanki i Tuzlaka protestovalo zbog silovanja, nasilja i kriminala u njihovom gradu
Iz zvu~nika postavljenih tik pored kipova velikana Ismeta Mujezinovi}a i Me{e Selimovi}a, ju~er oko 12 sati u Tuzli, ~ula se muzika. Bile su to pjesme Dubioze kolektiv i hip-hopera Frenkija, u kojima se kritikuje vlast i policija, ali i op{te stanje u dru{tvu. ne, jo{ jedna studentica je prijavila silovanje, me|utim, navodi iz njene prijave se jo{ provjeravaju. Muzika „kod Ismeta i Me{e“ se gasi, a okupljeni gra|ani o~ekuju da se organizatori obrate. Mikrofon uzima Mirza ]atibu{i}, tuzlanski glumac i jedan od organizatora mirnih protesta. - Dana{nji skup predstavlja emotivni istup gra|ana, koji se na ovajna~insolidari{u sa `rtvama okrutnih krivi~nih djela, a koja predstavljaju najbrutalniji oblik napada na integritet jedne individue kao gra|anina grada Tuzle i dr`ave Bosne i Hercegovine. Dakle, `elimo da uka`emo na ovaj problem. Ono {to je bitno je da se uporedo sa ovim protestom odvija rad jedne radne grupe, koja treba da sve nezadovoljstvo gra|ana artikuli{e u odre|ene pravne zahtjeve, kazao je ]atibu{i}, dodaju}i da }e te zahtjeve uputiti predstavnicima izvr{ne i zakonodavne vlasti, a koji su prema njegovom mi{ljenju - najodgovorniji. Potom, on mikrofon prepu{ta @eljki Pavlovi}, studentici Medicinskog fakulteta, koja je

Vlada FBiH glat odbila inicijativu

Da li je o`ivljena
Plehova inicijativa?
Prije skoro godinu poslanik u federalnom Parlamentu Fehim Pleh pokrenuo inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda kako bi se pomoglo neodr`ivim kantonima
Nastavak parlamentarne procedure nacrta zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, donesenog 2008. godine, jedna je od prioritetnih stavki u potpisanom sporazumu izme|u SDP-a i SDA o formiranju novog saziva Vlade Bosansko-podrinjskog kantona. Dvije stranke, koje }e u~estvovati u formiranju federalne Vlade, a ra~unaju da }e imati ve}inu i u oba doma Parlamenta FBiH, sporazumjele su se i da se s tog nivoa BPK-u, do kona~nog usvajanja izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda, osiguraju grant sredstva koja }e mu omogu}iti fiskalnu odr`ivost. 1,27 posto sredstava. Na ovaj na~in bi se od iznosa sredstava prikupljenih od PDV-a kojima raspola`e FBiH, oko 28 miliona KM usmjeravalo neodr`ivim kantonima.

Kazniti krivce
Omladinci iz nekoliko nevladinih organizacija namje{tali su transparente na kojima je pisalo „Kaznite krivce, za{titite `rtve“, „Grad je nesiguran“ „Ve}e kazne za po~ini, oce krivi~nih djela“, „Strah me je“ Napis na posljednjem ... transparentu, ujedno je bio i mo to ju~era{ njeg mir nog okupljanja, na kojem je oko 1.500 Tuzlanski i Tuzlaka, protestovalo zbog silovanja, nasilja i kriminala u njihovom gradu. Protesti su uslijedili nakon {to je 29. decembra pro{le godine prijavljeno silovanje devetnaestogodi{nje studenti ce kod SKPC Mej dan u ovom gra du, a u ci je lom slu~aju, jedan od po~inilaca je uhap{en. Potom, 1. januara ove godi-

Gra|ani su nesigurni

Tri kantona
Osim BPK-a, s bud`etskim deficitom godinama se suo~avaju Zapadnohercegova~ki i Posavski kanton. Od 2001. do 2009. godine pomagala je FBiH izdvajanjem bud`etskih grantova. U pro{loj godini grantovi su ukinuti, a zbog takve situacije bud`et BPK-a je, kako je procijenio Pleh, ostao u minusu od oko 16 miliona KM. Iako je Pleh predlo`io da Parlament donese odluku da se izmjenom zakona, uz BPK, obuhvate jo{ dva finansijski neodr`iva kantona sa hrvatskom ve}inom, Vlada je njegovu inicijativu odbila. Takvu odluku donijela je na osnovu mi{ljenja Ministarstva finansija, koje se od dono{enja ovog zakona uporno protivi inicijativama za njegove izmjene. - Ukoliko bi novopredlo`eni na~in raspodjele bio prihva}en, to bi dovelo do smanjenja koeficijenta koji se odnosi na FBiH, {to bi se negativno odrazilo na njenu fiskalnu stabilnost, navedeno je u mi{ljenju Ministarstva finansija koje je Vlada prihvatila. Ministarstvo je tom prilikom iniciralo osnivanje radne grupe koja bi detaljno analizirala sve javne prihode u FBiH, ali se, o~ito, na tome stalo, tako da takav izvje{taj nikad nije ugledao svjetlo dana pred federalnim ParlamenS. [e. tom.

POVOD Protesti su uslijedili nakon {to je 29. decembra pro{le godine prijavljeno silovanje devetnaestogodi{nje studentice kod SKPC Mejdan u ovom gradu

Ukinuti grantovi
Nije novost da BPK spada u finansijski neodr`ive kantone u FBiH, sa veoma lo{im izvornim prihodima. Osim toga, predstavnici tog kantona du`e vrijeme upozoravaju da sredstva koja BPK dobija po osnovu raspodjele prihoda od indirektnih poreza u FBiH, po odgovaraju}oj zakonskoj formuli, nisu dostatna. Stoga je izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH prije skoro godinu inicirao poslanik SDA u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH Fehim Pleh. Izmjenu je u julu pro{le godine u formi nacrta prihvatio taj dom, ali je zastala u proceduri usvajanja u Domu naroda Parlamenta FBiH. Izmjenom je bilo predvi|eno da se za dodatno finansiranje bud`etski neodr`ivih kantona iz ukupne godi{nje sume javnih prihoda koji pripadaju FBiH izdvaja

V I J E S T I

Susret Lagumd`ije i Josipovi}a u Zagrebu

Funkcionalna vlast nu`na za ubrzanu integraciju BiH
U Zagrebu je ju~er odr`an radni sastanak predsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine dr. Zlatka Lagumd`ije i predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovi}a. Dr. Lagumd`ija je informirao predsjednika Republike Hrvatske o toku dogovora za formiranje vlasti na svim nivoima u Bosni

i Hercegovini. Slo`ili su se da je funkcionalna vlast nu`na za ubrzanu integraciju Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Tako|er su se slo`ili da je institucionalna jednakopravnost Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda, bitna za stabilnost Bosne i Hercegovine. Predsjednik Josipovi} je istakao da }e Bosna i Hercegovina, kao cjelovita dr`ava, biti ~lanica Evropske unije i NATO-a, te da }e na tom putu imati punu podr{ku Republike Hrvatske, saop}io je Centar za informisanje Socijaldemokratske partije BiH.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

U @I@I

3

zbog silovanja

ni zakon i pove}ati kazne
Politi~ari, doktori, glumci...
Na ju~era{njim protestima u Tuzli, pored, reklo bi se, obi~nih gra|ana, prisustvovali su i predstavnici javnog, kulturnog i politi~kog `ivota grada Tuzle. Bili su tu glumci, doktori, ministri, vije}nici... Svi su oni sa drugim gra|anima Tuzle, dali podr{ku `rtvama silovanja, ali i zatra`ili obra~unavanje sa kriminalcima, te mijenjanje Krivi~nog zakona Federacije BiH.
Na protest iza{lo oko 1.500 Tuzlaka i Tuzlanki

bila jedna od najanga`ovanijih tokom organizovanja protesta. Drago joj je, ispri~ala je @eljka, {to u njenoj Tuzli jo{ ima ljudi koji vjeruju da se stvari trebaju i moraju mijenjati. - Zlo se nikad ne de{ava samo zato {to ga drugi ~ine nego i zato {to oni koji to gledaju ne ~ine ni{ta da to zlo sprije~e. Bez obzira na statistike o kojim neki (op}inske vlasti u Tuzli op. a) govore, `rtvi nasilja i njenoj porodici to nije dva, tri ili pet posto, nego 100 posto. I ako ovaj na{ skup `rtvama nasilja ne}e otkloniti njihove traume, neka barem znaju da nisu sami i da }emo u~initi bilo {ta da se takve stvari vi{e ne de{avaju, poru~ila je @eljka, a prisutni gra|ani su njen govor pozdravili aplauzom.

Transparenti ostavljeni ispred Suda i Tu`ila{tva TK-a

Prioritet nove vlasti
Govori su zavr{eni, a okupljeni gra|ani se pripremaju krenuti prema zgradi Kantonalnog suda

ZAHTJEVI Gra|ani zahtijevaju izmjenu Krivi~nog zakona Federacije BiH, u kojem }e se drasti~no pove}ati kazne za krivi~na djela kao {to je silovanje

i Tu`ila{tva u Tuzli, smatraju}i da su zaposlenici ovih institucija najodgovorniji za trenutno stanje. Prije polaska razgovaramo i sa Gordanom Isabegovi}em, ~lanom Omladinskog pokreta Revolt i jednim od organizatora protesta. On zahtijeva da prioritet nove vlasti u Federaciji BiH i kantonima, bude upravo borba protiv kriminala i nasilja.

- Mi ne `elimo da ta borba bude samo borba na papiru nego `elimo konkretne mjere. Prije svega, `elimo ve}a bud`etska izdvajanja za rad policije i da se pove}a kapacitet pravosudnih institucija, kako bi mogli da suzbijaju kriminal, ispri~ao nam je Isabegovi}, isti~u}i da gra|ani zahtijevaju izmjenu Krivi~nog zakona Federacije BuH, u kojem }e se drasti~no pove}ati kazne za krivi~na djela kao {to je silovanje. Kolona sa transparentom na kojem pi{e Strah me je, krenula je prema Tu`ila{tvu i Sudu... Prolazimo pored zgrade u kojoj je smje{ten MUP Tuzlanskog kantona, a slu`benici polici je re gu li {u odvi ja nje sao bra}aja. Ho}e li se ovdje zaustavljati, upitao nas je slu`benik policije. Ne, ne}e. Idu pravo do Suda i Tu`ila{tva, odgovaramo. Protestanti su stigli, a kako je subota, zgrada Tu`ila{tva i Suda

je bila prazna. Tek poneki policajac je ~uvao objekat. No, to nije sprije~ilo okupljene gra|ane da zvi`ducima, povicima, galamom... jo{ jednom jasno ka`u kako su nesigurni, te kako od nadle`nih zahtijevaju obra~un sa kriminalcima, razbojnicima i silovateljima.

Naprijed, omladino!
Nakon kra}eg zadr`avanja, protestanti su se po~eli razilaziti, a transparente su ostavili na ulazu i na prozore zgrade Suda i Tu`ila{tva. - Tako je omladino. Samo naprijed, dobacuje jedna starija Tuzlanka, podr`avaju}i protestante i nadaju}i se da }e omladina kona~no po~eti mijenjati stvari u ovoj zemlji. Transparenti su ostali, u nadi da }e ih tu`ioci, sudije, ali i predstavnici op}inske i kantonalne vlasti, nekada pro~itati.
Samir KARI]

Boris Tadi}

Milorad Dodik

Igor Radoji~i}

UG Za Srebrenicu

^estitka Dodiku
Predsjednik Srbije Boris Tadi} uputio je ~estitku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku povodom 9. januara - Dana Republike. - Vama i svim gra|anima ~estitam Dan Republike Srpske. @elim vam uspeha u nastojanjima da se u vreme svetske ekonomske krize pobolj{a standard gra|ana RS-a, naveo je Tadi} u ~estitki. Tadi} je istakao da }e Srbija, kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, sa svoje strane nastaviti da se zala`e za dogovor tri konstitutivna naroda i dva entiteta u BiH, koji }e stabilizovati prilike u BiH i dovesti do pomirenja, boljeg razumijevanja i uva`avanja razli~itih identiteta i nacionalnih interesa.

RS u nikad boljoj poziciji
Republika Srpska nikada nije bila u boljoj politi~koj poziciji i uspjela je da vrati snagu svojim institucijama, a njena pozicija bi}e o~uvana i u narednom vremenu, poru~io je predsjednik RS-a Milorad Dodik. - Mislim da nikada nismo imali ve}u svijest o sebi, a to smo stekli mukotrpnom i upornom borbom za na{ politi~ki status u nemogu}im uslovima. Pozicija Srpske }e biti o~uvana i u budu}em vremenu, iako ona kao uspje{an projekat mnogima ne odgovara, rekao je Dodik za Glas Srpske povodom Dana i krsne slave RS-a.

Zakulisna aktivnost SDP-a
Potpredsjednik SNSD-a Igor Radoji~i} rekao je da se u ovom momentu vodi {iroka zakulisna aktivnost SDP-a, pomognuta SDA, da se sabotira me|ustrana~ki sastanak u ponedjeljak, 10. januara, i da ~ak na taj sastanak ne do|u ni oni koji su ga sazvali, prenijela je Srna. - [to se ti~e SNSDa, mi }emo i}i na taj sastanak i o~ekujemo da }e i ostali koji su bili prisutni pro{li put do}i, rekao je Radoji~i} ju~er. On je istakao da SNSD o~ekuje da na sastanak, osim SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SBB-a i SBiH, do|u i predstavnici nekih drugih stranaka.

Baviti se budu}no{}u
U po vo du pra vo sla vnog Bo`i}a, Udru`enje gra|ana Za Srebrenicu organizovalo je ju~er dru`enje gra|ana svih nacionalnosti, prenijela je Fena. HakijaMeholji}, predsjednikUdru`enja, istakao je da im je cilj da se razvija tolerancija. - @elimo da se bavimo budu}no{}u Srebrenice. Normalno, ne `elimo da zaboravimo pro{lost, ali o tome neka se brinu histori~ari i tu`ila{tva. Na{ je cilj da Srebrenici vratimo stari sjaj, nekada{nju du{u i da gra|ani, istinski povratnici i domicilni stanovnici svojim idejama unaprijede `ivot, ali i su`ivot u ovom gradu, poru~io je Meholji}.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sastanak politi~kih lidera najvjerovatnije 11. januara

IZJAVA DANA
O~igledno je da vlasti ne}e biti konstituisane u punom kapacitetu jo{ nekoliko mjeseci i jeste institucionalna kriza, ali nije nam prvi put.

Salmir Kaplan

Damir Ma{i}

Veso Vegar

@arko Papi},

direktor IBHI-ja

SDA iznosi prijedlog za
formiranje vlasti
Nije isklju~ena mogu}nost da u ponedjeljak bude odr`an sastanak lidera SDA, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SDP-a BiH
SDA }e, ukoliko se stvore potrebni preduslovi u utorak, 11. januara, na sastanku lidera politi~kih partija u BiH, iza}i sa svojim prijedlogom za formiranje vlasti, izjavio je portparol SDA Salmir Kaplan za novinsku agenciju Srna. Kaplan je pojasnio da se SDA iz tih razloga nije odazvala na sastanak lidera koji je najavljen za ponedjeljak, 10. januara, i da je predlagala da sastanak predstavnika politi~kih stranaka u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH bude odr`an na nivou predsjednika tih partija. klju~ena mogu}nost da u ponedjeljak bude odr`an sastanak lidera SDA, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SDP-a BiH na ko jem bi bi lo ri je~i o bu du}em predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH i drugim aktuelnim temama u vezi s formiranjem vlasti. Govore}i o preksino}njem sastanku lidera SDA i SDP-a BiH Sulejmana Tihi}a i Zlatka Lagumd`ije, Kaplan je rekao da je rije~ o njihovom uobi~ajenom sastanku, odnosno “obi~noj kafi“. Portparol SDP-a BiH Damir Ma{i} nije mogao da potvrdi eventualni sastanak lidera SDA, HDZ-a, HDZ-a 1990 i SDP-a, istakav{i da }e javnost biti blagovremeno informisana ukoliko se on bude odr`avao. - Sastanak lidera politi~kih partija u BiH najavljen za poFoto: Amer KAJMOVI]

DOBAR

LO[

ZAO

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBiH
I pored ~injenice da opasni virus gripe H1N1 ve} nekoliko sedmica hara svijetom, pa i na{im regionom odakle svakodnevno dolaze alarmantne informacije o pove}anju broja oboljelih i, ~ak, smrtnim slu~ajevima, Zavod za javno zdravstvo FBiH }e tek u ponedjeljak imati kompletne podatke, jer je „tek formiran {tab koji }e prikupljati informacije“.

STJEPAN KRE[I]
Tek nakon {to je iz Ureda visokog predstavnika u BiH upu}ena jasna poruka kako se OHR ne}e mije{ati u dono{enje odluke o privremenom finansiranju FBiH i pozvane vlasti da rade svoj posao, a CIKBiH kazao kako nema prepreka da stari saziv Doma naroda Parlamenta FBiH usvoji tu odluku, reagirao je njegov predsjedavaju}i Stjepan Kre{i}, najaviv{i sjednicu za 27. januar.

nedjeljak, 10. januara, najvjerovatnije ne}e biti odr`an, jer SDA i Stranka za BiH ne}e u~estvovati na njemu, rekao je za Srnu Veso Vegar, portparol HDZ-a 1990, stranke koja koordini{e organizaciju sastanka, istakav{i da bez te dvije partije sastanak nema smisla.

Dogovor
On je dodao da je na ovom sastanku neupitno u~e{}e SNSD-a, SDS-a, HDZ-a, HDZa 1990, da bi do{li i predstavni ci SBB-a BiH, dok se SDPBiH, tako|er, nije odazvao sastanku. - Sastanak }e biti prolongiran za utorak, 11. januara. Ako se na sastanku lidera svih parlamentarnih stranaka u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine postigne dogovor, za taj sastanak ne}e ni biti potrebe, rekao je Vegar.

HIDAJET HUMI]
Predsjednik udru`enja Korak Hidajet Humi} jedan je od rijetkih koji je javno progovorio o tome da institucije vlasti ~esto slu`e privatnim, a ne javnim interesima. Umjesto da primjenjuju zakone, uslovljavaju one ~ija prava su ugro`ena da povuku sudsku tu`bu nakon ~ega se njihov predmet razmatra.

Formiranje vlasti
On nije mogao re}i ni{ta vi{e u vezi s prijedlogom SDA za formiranje vlasti, pojasniv{i da je on jo{ u procesu izrade. Kaplan je rekao da nije is-

BANKE
Prevareni `iranti raskrinkali su namjeru banaka da formiranjem institucije bankarskog ombudsmena, koji bi bio pozicioniran u okviru organizacione strukture banaka, posredno uti~u na njegov rad. Navedena funkcija treba biti organizaciono i finansijski nezavisna u svome radu, a pretpostavka za to je da bude izvan bilo koje komercijalne banke, zahtijevaju `iranti.

VIJEST U OBJEKTIVU Zimske radosti
Sarajevski mali{ani, iako `ive u gradu koji je 1984. godine bio doma}in14. zimskiholimpijskih igara, danasnemaju ba{ mnogo mjesta na kojima bi upra`njavalizimskesportove. Aktivna su dva klizali{ta. Uz ono poreddvorane Zetra, otvoreno je jo{ jedno, istina manje, u Novom Sarajevu. Ono je tokom zimskog raspusta u {kolama koji je po~eo sa novomgodinom, svakodnevno sve posje}enije. U`ivaju mali{ani, ali i roditelji. Nadajmo se da }e narednih zima biti vi{e ovakvih mjesta u bh. prijestonici.

VIJEST U

BROJU

konvertibilnih maraka iznosi najni`a cijena rada u gra|evinarstvu u RS-u i ne mijenja se ve} tri godine.

125

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

INTERVJU

5

Neboj{a Nikoli}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Zenica

Zenica je najprivla~nija za privredna ulaganja
Poslijeratna de{avanja bila su takva da su Zenicu privredne investicije zaobilazile u {irokom luku.l Mi smo svi pri`eljkivali malo bolja vremena. Danas je situacija znatno povoljnijal
Razgovarao: Mirza DAJI]

• Koliko je Zenica posljednjih godina otvorila vrata privrednicima za ulaganje? - U prirodi ~ovjeka je da jako brzo zaboravi lo{e trenutke iz svog `ivota. Prije samo 15-ak godina Zenica, u privrednom smislu, bila je skoro mrtav grad. Industrije nije bilo, a sve ono {to nam je bila pokreta~ka snaga nije postojalo. Svi bitniji privredni subjekti ili su prestali sa radom ili su samo pre`ivljavali. Desetine hiljada ljudi bile su ostale bez posla. Poslijeratna de{avanja bila su takva da su Zenicu privredne investicije zaobilazile u {irokom luku. Mi smo svi pri`eljkivali malo bolja vremena.

Entuzijazam Zeni~ana
Danas je situacija za razliku od perioda koji sam pomenuo, a koji nije bio tako daleko, znatno povoljnija. Zahvaljuju}i entuzijazmu i ljubavi Zeni~ana prema svom gradu, zahvaljuju}i ZEPS-u, pokrenutoj integralnoj proizvodnji u @eljezari Zenica, kao i izgradnji infrastrukturnih objekata kao {to su privredna zona, stadion, muzej, arena i sli~no, {to priznali ili ne, jeste zasluga i op}inske administracije i Vije}a Op}ine Zenica, stvoren je puno povoljniji ambijent za privredu u Zenici. Danas je Zenica jedan od najboljih, ako ne i najbolji grad i najprivla~niji u BiH za privredna ulaganja. Danas u Zenici imamo Prevent, Cimos, RM-LH, Messer, Francu Zmajevac i mnoge druge firme. • Pitanje aerozaga|enja u Zenici je problem koji je prisutan koliko i sama `eljezara.

[ta je Op}insko vije}e uradilo po tom pitanju? - Vije}e Op}ine Zenica i u ovom, a i u ranijem sazivu, u zadnjoj godini mandata uhvatilo se uko{tac sa problemom aerozaga|enja. Moram priznati da u formalnopravnom smislu po zakonskim i ustavnim rje{enjima, rje{avanje ovog problema nije u nadle`nosti Op}ine. Cijene}i da je to jedan od bitnih faktora koji ~ine kvalitet `ivota, OV, zajedno sa op}inskom administracijom, pokrenuo je niz aktivnosti na rje{avanju ovog problema. Ura|eno je mnogo na pobolj{anjumonitoringazaga|enosti zraka u Zenici. Kao plod svih tih aktivnosti tematskih sjednica, Zenica je prvi put od nastanka @eljezare dobila federalnog inspektora za za{titu okoli{a sa stalnim sjedi{tem u na{em gradu, formiran je {tab za ekscesne situacije, a AMZ je dobio okolinske dozvole koje predstavljaju pravni okvir, preciziraju ta~ne rokove sa datumima za dovo|enje proizvodnje u skladu sa okolinskim standardima. Pitanje zaga|enosti je problem koji postoji vi{e od 60 godina i veoma je te{ko za kratak period dovesti to na optimalnu normu. Ali ono {to je Op}ina Zenica uradila u posljednje dvije godine po pitanjuza{titeokoli{apredstavlja vi{e od onoga {to je ura|eno u posljednjih pola vijeka. • Za{to se prolongira rasprava o privatizaciji komunalnog preduze}a Komrad? - Ne prolongira se uop{terasprava o privatizaciji Komrada. Ustvari, nemaprivatizacijeKomrada, nego se formira nova firma, a zaklju~ak OV je definisao da }e se o pitanju prijedloga formiranja nove firme, sastati predstavnici

OKOLI[ Ono {to je Op}ina Zenica uradila u posljednje dvije godine po pitanju za{tite okoli{a predstavlja vi{e od onoga {to je ura|eno u posljednjih pola vijeka
Op}ine, sindikata i JP Komrad. Formiranjem novog op}inskog preduze}a daje se mogu}nost radnicima JP Komrad da dobiju tamo posao i da se otvori proces namirivanja onoga {to im je Komrad ostao du`an po pitanju penzijsko-imovinskog osiguranja. • Koliko se OV u ovoj godini bavio problemima od velike va`nosti za Zeni~ane? - Vije}eOp}ine ima svojplanrada. Pored tih tema koji se ti~u di-

rektnenadle`nostiOp}ineZenica, na gotovo svakoj sjednici se raspravlja i o onim temama koje su u nadle`nostiKantona, Federacije ili dr`ave s ciljem da op}inska administracija i Vije}e kao direktni predstavnici gra|ana daju inicijative i smjernice vi{im organima vlasti kako bi donijeli {to bolja rje{enja iz svoje nadle`nosti, a koji se direktno ti~u kvaliteta `ivota u Zenici. Koliko u tome uspijevamo, cijene gra|ani. • [ta je od bitnijih stvari realizovano u 2010. godini? - Rezultati rada OV u 2010. godini sa svojim odlukama bi}e takvi da }e opredijeliti kvalitet `ivota u nekoliko sljede}ih decenija. Moramnaglasiti da smo u ovojgodini, prvi u dr`avi, izvr{ili analizu tla i biljaka u bliziniindustrijskezone i donijeli zaklju~ke o daljim aktivnostima. Dalje {to je bitno, jeste da smo krenuli u realizaciju projekta izgradnje termoelektrane u Zenici. Dali smo prethodno saglasnost na koncesiju za izgradnju hidroelektrane Vranduk, dali saglasnost na potpisivanje ugovora o prijateljskom okru`enju sa Elektroprivredom BiH kojim se precizira izgradnja komunalne infrastrukture u mjesnim zajednicama koje gravitiraju kod HE. Usvojili smo sve neophodne odluke vezane za kreditno zadu`enje Op}ine za potrebe izgradnje glavne gradske magistrale, razmatrali i intenzivirali aktivnosti vezane za izgradnju regionalnog vodovoda Plava voda. Usvojen je ~etverogodi{nji plan ulaganja Op}ine Zenica iz oblasti putne i vodovodne infrastrukture, kao i oblasti javne rasvjete. Donijeli smo odluku o raspisivanju javnog poziva vezanog za deponiju industrijskog otpada

Ra~a, prihvatiliplansanacije za koji su od Op}ine osigurana sredstva za sanaciju i uklanjanje deponije komunalnog otpada Si|e, donijeli odluku o zbrinjavanju svih nosioca stanarskog prava ~ime je omogu}eno ru{enje kasina u Blatu{i, a Vije}e Op}ine dalo je saglasnost na kupovinu zemlji{ta za azil za pse. Vrijeme }e pokazati zna~aj donesenih odluka. Ono {to je jedna od bitnih stvari i {to je novina u radu svih op}inskih vije}a je da su sve ove odluke donesene jednoglasno. • Posljednjih godina Zenica je dobila kvalitetne sportske objekte, nedostaje jo{ zatvoreni olimpijski bazen?

Nedostaje kadrova
- U svakom slu~aju, u zadnjih par godinaZenica je u sportskeinfrastrukture ulo`ila vi{e nego svi gradovi u Federaciji, a vjerovatno i u cijeloj BiH ~ime je stvorila uslove za kvalitetno bavljenje sportom u ovom gradu. Izgra|eni su Gradska arena, atletski stadion... Neosporno je da nam ne nedostaje kadrova, kao ni kvalitetnih talenata, ali da nedostajesistemskorje{enje u dr`avi i nadam se da }e Zakon o sportu koji }e tretirati na~in formiranja sportskih klubova kao i njihovo finansiranje, definitivno izna}i sistem. Ono na {to se definitivno ide jeste rekonstrukcija bazena u Crkvicama, izgradnja Aqua parka i zatvorenog olimpijskog bazena. Idejni projekat je gotov. Sastavni dio tog projekta~ija }e realizacijapo~eti, nadam se u fazama }e biti i zatvoreni bazen. Neosporna ~injenica je da Zenici kao graduzatvorenibazenjakobitan da bi zaokru`ili svoju cjelinu u sportskoj infrastrukturu.

TAKORE]I... ZAPO[LJAVANJE
Tokom decembra pro{le godine u Bugojnu je zaposleno 36 osoba od kojih su 15 KV i sedam NK radnika, devet sa srednjom stru~nom spremom, dvije osobe sa diplomom V[S, te tri osobe sa VSS, prenijela je agencija Fena. U 2011. zaposlenje pri`eljkuje 5.436 osoba, koliko ih se trenutno nalazi na evidenciji bugojanskog Biroa za zapo{ljavanje. Prema kvalifikacionoj strukturi, najvi{e je KV i NK radnika, a zna~ajan je i brojfakultetskoobrazovanih osoba. Visoku stru~nu spremu imaju 104, a vi{u {kolsku spremu 85 nezaposlenih osoba.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Iako virus uzima maha, a ljekari tvrde da nema mjesta za paniku
Preporuke Ministarstva zdravstva FBiH
Federalno Ministarstvo zdravstva izdalo je preporuke kojih bi se trebali pridr`avati svi gra|ani kako bi se za{titili od infekcije virusom nove gripe: Prekrijte usta maramicom ako ka{ljete i ki{ete Papirnu maramicu odmah odlo`ite propisno Redovito perite ruke sapunom i teku}om vodom Provjetravajte prostorije u kojima boravite Izbjegavajte dodirivati o~i, nos i usta Izbjegavajte grljenje, rukovanje i ljubljenje Poja~ajte higijenu okoline Ako ste bolesni, ne idite na posao, ne putujte, bolesnu djecu ne pu{tajte u {kolu, te se javite svom ljekaru Najbolji vid prevencije je vakcinacija koja se, prvenstveno, preporu~uje hroni~nim bolesnicima

D`ombi}: Inzkova odluka {tetna
Aktuelni ministar finansija RS-a AleksandarD`ombi}tvrdi da odlukavisokog predstavnika Valentina Inzka, kojom je obustavio primjenu Zakona RS-a o statusudr`avneimovinekoja se nalazi na teritoriji tog entiteta do odlukeUstavnogsuda BiH, “mo`e da prouzrokuje velike {tete i za RS i Federaciju BiH” te da je “ira, cionalna“ prenijela je Srna. , - Smatramo da postoji ustavna nadle`nost za Zakon koji smo donijeli i da nije bilo nikakve potrebe za Inzkovom odlukom, rekao je D`ombi}. Najavio je da }e biti pokrenut proces dono{enja zakona koji }e nadle`nost za knji`enje prenijeti sa sudova na izvr{ne strukture vlasti, kao {to je geodetska uprava RS-a. D`ombi}, ~iji je izbor za premijera RS-a blokiralo pokretanje vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bo{njaka u Vije}unaroda RS-a, precizirao je da }e do odluke Ustavnog suda RS-a nastaviti da radi stari sastav Vlade RS-a.

O~ekuje se sve vi{e oboljelih od gripe H1N1
Mu{karac u KCUS-u u te{kom stanju • ^eka se nalaz mu{karca preminulog u UKC-u Tuzla • Preporuke epidemiologa
U Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu i dalje se nalaze dva mu{karca oboljela od gripe H1N1. Jedan od njih u te{kom je stanju, dok je drugi ne{to stabilniji, rekla je glasnogovornica KCUS-a Biljana Jandri}, ju~er kasno poslijepodne. Istovremeno, u Tuzli se i{~ekuju rezultati nalaza, koji bi trebali pokazati da li je mu{karac iz Doboja preminuo od posljedica virusa H1N1. nica Univerzitetsko-klini~kog centra u Tuzli. Podsje}amo, prekju~er je na Klinici za infektivne bolesti UKC-a Tuzlapreminuopedesetpetogodi{nji mu{karac iz Doboja. Kod njega je tokom prijema u bolnicu ura|en molekularni test, a kada je preminuo, po~elo se sumnjati da se radi o virusu H1N1. Ina~e, kako nam je kazala Odoba{i}eva, na UKC-u Tuzla nema drugih pacijenata kod kojih se sumnja da su zara`eni ovim virusom. - Bilo je gra|ana koji su se javili, ali to je uobi~ajeno, jer je po~eo period sezonske gripe, kazala je Odoba{i}. Glavni federalni epidemiolog Jelena Ravlija izjavila je za agencijuFena da se gripajavlja svake sezone s ve}im ili manjimomjeromtako da nemarazloga za paniku kad je u pitanju virus H1N1. No, dodala je da ima potrebe za nekim pravilima pona{anja koja mogu doprinijeti da ve}i broj stanovnika ne oboli. Ravlija isti~e da tome mo`emo doprinijeti primarno vakcinacijom, te mjerama osobne i kolektivne higijene. Od ostalih mjera opreza preporu~uje se podizanje otpornosti organizma, izbjegavanje pretrpanih i zagu{ljivih prostorija, te njihovo ~esto provjetravanje...

Potvrda Vlade RS-a za 20 dana
Predsjedavaju}i Vije}a naroda RS-a Momir Mali} tvrdi da bi za dvadesetak dana Ustavni sud RS-a mogao potvrditi novu vladu RS-a, na ~iji izbor je Klub Bo{njaka Vije}a naroda RS-a pokrenuo pitanje za{tite vitalnog nacionalnog interesa, prenosi Fena. Mali} ne vjeruje da }e se o tom vetuposti}idogovor u ponedjeljak, 10. januara, na sjednici Vije}a naroda RS-a, kao ni narednogdana na zajedni~kojkomisijiVije}a i Narodneskup{tine RS-a, a da }e kona~nu odluku donijeti Ustavni sud RS-a. On je ju~er rekao da smatra da je Vije}a naroda RS-a konstituirano, iako je to ura|eno bez prisustva i saglasnosti Kluba Bo{njaka u tom tijelu.

Sezona gripe
- Sumnjam da }emo nalaz dobiti preko vikenda. ^im rezultati budi gotovi, zamolila sam doktoricu da kontaktira kolege u Sarajevu i provjeri da li je nalaz pozitivan ili negativan, kako bismo mogli obavijestiti javnost, kazala nam je Amra Odoba{i}, glasnogovor-

I virus B
Doktorica Ravlija je naglasila da je najve}a aktivnost gripe evidentirana na podru~ju Kantona Sarajevo, mada se i u ostalim kantonima bilje`i pove}an broj bolesti sli~nih gripi, respiratornih infekcija. - Laboratorijski je potvr|eno

prisustvo virusa H1N1, pored njega i virusa B (skloniji praviti ograni~ene epidemije) {to odgovara cirkuliraju}im virusima u regionu. Za o~ekivati je da }e u narednom periodu do}i do pove}anog broja oboljelih, kazala je dr. Ravlija. Od 3. do 7. januara na Klini~kom centru Univerziteta Sarajevo hospitalizirane su ~etiri osobe starosti od dvije do 54 godine kod kojih je potvr|ena infekcija virusom H1N1, a od tog broja jedna osoba je u te{kom stanju. Prvi smrtni slu~aj od posljedica virusa H1N1 u 2011. godini registriran je 5. januara. Mu{ka osoba (1946), koja je odranijeimalahroni~nooboljenje, primljena je u Op}u bolnicu u Sarajevu 5. januara sa simptomima opse`ne upale plu}a, te je u toku te no}i i preminula.
J. F. – S. K.

U RS-u u porastu broj prijava nasilja u porodici
Trebinju ne treba pomo} sa strane
Na~elnik Op{tine Trebinje Dobroslav ]uk rekao je ju~er da Trebinje nije indiferentna op{tina, niti u~mala zajednica koja o~ekuje intervenciju sa strane ili neki novac, ve} grad koji preispituje i dublje ponire u svoje resurse, prenijela je Srna. Podsje}aju}i na va`ne projekte realizovane u proteklom periodu u op{tini Trebinje, ]uk je istakao zavr{etak izgradnje ju`ne gradske obilaznice i nastavak izgradnje njenog isto~nog kraka, zatim idejnog projekta trajnog rje{avanja vodosnabdijevanja pitkom vodom cijele op{tine.

Nasilnike uputiti na lije~enje
Broj `ena koje prijavljuju da su izlo`ene nasilju u porodici iz godine u godinu se pove}ava, a samo pro{le godine na SOS linije primljeno je vi{e od 15.000 poziva, od ~ega su u vi{e od 98 posto slu~ajeva pozive uputile `ene
U Republici Srpskoj je u porastu broj prijava porodi~nog nasilja, a nadle`ne institucije }e poku{ati da u cilju rje{enja ovog problema primijene model Austrije, prenijela je Srna. Direktor D`ender centra Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS-a Spomenka Kruni} je navela da u Austrijipolicijaodstraninasilnika i zabrani mu pristup ku}i i `rtvama, dok je nasilnik obavezan da ide na lije~enje, a ako to ne uradi, izri~e mu se sankcija. - Zajedno sa policijom, sudstvom, zdravstvom i socijalnim ustanovama, poku{a}emo da sli~an model primijenimo i u Republici Srpskoj, istakla je Kruni}eva za srbijansku Politiku. Kruni}eva je rekla da se `rtve nasilja smje{taju u sigurne ku}e u kojima im se pru`a i odgovaraju}a terapija, ali je nedavno u Modri~i otvorena i “mu{ka ku}a“ u kojoj su smje{teni na, silnici, koji su podvrgnutipsihosocijalnom tretmanu. Ona je rekla da se broj `ena koje prijavljuju da su izlo`ene nasilju u porodici iz godine u godinu pove}ava, a samo pro{legodine na SOS linijeprimljeno je vi{e od 15.000 poziva, od ~ega su u vi{e od 98 posto

Sigurne ku}e
Kada nasilnik zavr{i tretman, dodaje ona, stru~na komisija odlu~uje da li }e supru`nici nastaviti zajedni~ki `ivot ili se mirno razi}i.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

DOGA\AJI

7

Fejzagi} zahvaljuje na @uljevi}evoj “velikodu{nosti”

Mi smo oduvijek vlasnici stanova, a vi ste biv{i nosioci stanarskog prava
Naprosto je zapanjuju}e da iko razuman mo`e ra~unati na mogu}nost da u ovom vremenu vlast oduzme stanove od njihovih zakonitih zemlji{noknji`nih vlasnika i pokloni ih biv{im nosiocima stanarskog prava, smatra ~lan Udru`enja za za{titu nacionalizirane, konfiskovane i privatne imovine
Iako se zakon o denacionalizaciji jo{ ni ne nazire, rasprava o toj problematici, zapo~eta nakon presude o kardinalovoj rezidenciji,ne prestaje. Mi }emo stranice i dalje dr`ati otvorenim za sva mi{ljenja, u nadi da }e to pomo}i kada kona~no do|e na red i ova problematika. Prije nekoliko dana prenijeli smo stav Zorana @uljevi}a iz UG Dom, a tim povodom je reagovao Esad Fejzagi} iz Udru`enja za za{titu nacionalizirane, konfiskovane i privatne imovine. Podsje}amo, @uljevi} je, zbog slu~aja rezidencije, najavio i mogu}nost pokretanja krivi~ne prijave protiv premijera Mustafe Mujezinovi}a. Esad Fejzagi}, sudija dr`avnogSuda, opetsmatra da „ovaj doga|aj, za ~lanove na{eg udru`enja, a ubije|eni smo i za svakog objektivnog gra|anina, predstavlja upravo suprotno: po~etak kraja najve}e sramote doma}ih vlasti i nadamo se, nastojanje da se eklatantno kr{enje temeljnih ljudskih prava na u`ivanje privatne imovine, napokon sistemski i temeljito dokine“ .

VIJESTI

Bo`i}ni prijem u Mitropoliji
U sjedi{tu Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu sino} je odr`an bo`i}ni prijem kojem su prisustvovale mnogobrojne zvanice iz javnog i dru{tvenog `ivota BiH. Po`eliv{i svima mir Bo`iji bo`i}nim pozdravom “Mir Bo`iji - Hristos se rodi“ mitropolit dabrobosanski Ni, kolaj je istakao da BiH ima ~etiri velika naroda, koji su na njenoj teritoriji odavno, gdje su svojim radom stvorili mnogo, a i danas stvaraju. “Mi se radujemo tom stvarala{tvu i molimo se Bogu da tog rada jo{ vi{e bude. Dozvolite meni malom ~ovjeku da po`elim jo{ ljep{u BiH. Narodi koji u ovoj dr`avi `ive to sigurno `ele“ rekao je vla, dika Nikolaj, prenosi FTV. On je istakao da se praznuje Bo`iji dolazak ljudima, da bi i ljudi Bogu do{li na poklonjenje.

Izja{njenje stranaka
Esad Fejzagi} se osvrnuo i na tvrdnju gospodina @uljevi}a „kako je SDP uvijek imao razumijevanja za ove probleme te da }e sad imati i mogu}nost da ispuni obe}anja, pogotovo ako premijer bude Nik{i}“. „Mo`da bi bilo bolje da je @uljevi} pogledao programske ciljeve ove stranke, koja se u svakoj prilici poziva na dosljedno po{tivanje i primjenu Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i odluka Evropskog suda u Strasbourgu“ isti~e Fej, zagi}, dodaju}i da se SDP, SDA i ostale stranke koje }e formirati vlast u FBiH {to hitnije treba da izjasne o planovima za rje{enje ovog problema. (slu~aj Strunjak protiv Republike Hrvatske), kojom je potvr|ena superiornost prava vlasni{tva u odnosu na prava biv{ih nosilaca stanarskog prava, @uljevi} je rekao da odluka nije koncipirana na pravi na~in. „Va{ sagovornik iznosi tvrdnju da }e nova odluka sa~injavati nove elemente, kao {to je deveti protokol EU! Dakle, gospoda iz UG Dom koji su, prema vlastitim tvrdnjama, ‘prerasli u eksperte ~ije savjete tra`e mnogi’, ne samo {to bi da ispravljaju pravomo}ne presude najvi{eg suda Evrope ve} znaju i kakve }e presude taj sud donositi u budu}nosti“, zaklju~uje Esad Fejzagi}.
Edina KAMENICA

Esad Fejzagi}

Zoran @uljevi}

Temeljna neistina
No, Fazlagi}u je posebno zasmetalo to {to je @uljevi} vlasnike stanova, koje je dr`ava, rje{avaju}i navodni vi{ak stambenog prostora, dala u zakup drugim osobama, nazvao biv{im vlasnicima: “@uljevi} pri tome nudi ‘velikodu{no’ i rje{enja tako {to, kako ka`e, prvo treba biv{e vlasnike stanova obe{te-

titi kako bi ih sada{nji korisnicimogliotkupiti za certifikate...!? Upotrebljavaju}i pridjev biv{i, svjesno iznosi temeljnu neistinu. Naime, mi, vlasnici stanova, to smo bili oduvijek, to smo sada (zemlji{ne knjige su javne isprave i svako mo`e provjeriti ovu ~injenicu) i to }emo biti i ubudu}e, za razliku od korisnika na{ih stanova koji jesu biv{i nosioci stanarskog prava“ is, ti~e Fejzagi}, za koga je naprosto zapanjuju}e da iko razuman mo`e ra~unati na mogu}nost da u ovom vremenu vlast oduzme stanove od njihovih zakonitih zemlji{noknji`nih vlasnika i pokloni ih biv{im nosiocima stanarskog prava.

Logika tra`i suprotno
„Takvo ne{to se u postratnom sistemu rje{avalo dono{enjem zakona o nacionalizaciji, ali ninekada{njasocijalisti~ka vlast nije, tokom vi{e od 30 go-

dina, odlu~ila nacionalizirati ove stanove! Kako je to gospodin @uljevi} zamislio? Tako {to bi nas, koji smo svojim parama sagradili te stanove, prekri`io kao vlasnike, a njih, kojima su stanovi dati na kori{tenje, ostaviti na miru? I logika, i evropski zakoni, ka`u da treba uraditi suprotno: zamjenske stanove ponuditi njima, biv{im nosiocima stanarskog prava, a vlasnicima vratiti njihovo! To je najavila vi{estrana~ka vlast prije dvadeset godina, kao jedan od svojih temeljnih programskih ciljeva“ podsje}a Fejzagi}, ponovno , isti~u}i da „vra}anje privatnih stanova u posjed njihovim zakonitim vlasnicima nije ni pitanje restitucije ni denacionalizacije. Jedina istina je da smo instrumentima dr`avne prisile ve} vi{e od 50 godina uskra}eni da svoju imovinu koristimo“ . Komentari{u}i pravomo}nu odluku Suda u Strasbourgu

Marko Pavi}: RS }e postojati
Predsjednik Demokratskog narodnog sa ve za Mar ko Pa vi} izja vio je da je Dan Re pu bli ke Srpske dan ka da nje nim stva ra oci ma tre ba oda ti du`no po {to va nje i dan kad svima treba dati do znanja da je RS ~vrsto opre di je ljen za za sve {to je ra tom izbo rio, a Dej ton skim spo ra zu mom do bio. - Niko ne}e ni sada ni u budu}nosti osporiti ~injenicu postojanja RS-a i ko god poku{a ne{to drugo uraditi, neka ide na referendum pa }e vidjeti kakav }e odgovor dobiti od gra|ana, rekao je Pavi} za Srnu povodom 9. januara, Dana Republike Srpske.

renja `rtava u dr`avne organe, odnosno neadekvatno ka`njavanje nasilnika.

Pregovori Sindikata policije i Vlade SBK-a
Nastavak pregovora izme|u Sindikata policije i Vlade SBK-a zakazan je za utorak, zbog ~ega je odgo|en {trajk koji je Sindikat najavio za 14. januar. Kako je za Fenu kazao Dragan [kulj, predsjednik Sindikata policije SBK-a, vlasti toga kantona policiji i radnicima organa uprave za period od 2007. do prve polovine 2009. duguju oko 4,5 miliona KM po osnovu kr{enja prava iz kolektivnog ugovora. Policija }e od pregovara~kog tima Vlade SBK-a insistirati i na primjeni Zakona o pla}ama za policijske slu`benike ~ija je primjena trebalo da po~ne 30. novembra pro{le godine, koji bi izjedna~io pla}e svih policajaca u Federaciji BiH.

Negativan uticaj na djecu
- Uzroci nasilja su socijalni, ekonomski i, nerijetko stav da je nasilje dru{tveno prihvatljivo, {to je posebno zabrinjavaju}e. Na porast nasilja uti~e nekoliko faktora – ratna pro{lost, posttraumatski stres, te{ka ekonomska situacija, tranzicija, dodala je ona. Ona je navela da nasilje u porodici ima negativan uticaj i na djecu, koja ~esto zagaze u vode kriminala, alkoholizma, droge i, nerijetko, postanu `rtve trgovine ljudima.

RS }e primijeniti austrijski model suzbijanja nasilja u porodici

slu~ajeva pozive uputile `ene. - Zabrinjava podatak da je u posljednjoj deceniji po~injeno96 ubistava u porodici i da su u 56 slu~ajeva `rtve bile `ene, ka`e Kruni}, dodaju}i da je na

pove}an broj prijava nasilja uticalo usvajanje Zakona o za{titi od nasilja u prodici i tretiranje nasilja u porodici kao krivi~nog djela. Prema procjenama ovog

centra, na svaki prijavljeni slu~aj dolaze ~etiri neprijavljena, a vi{e slu~ajeva se prijavljuje na SOS telefone nego nadle`nim dr`avnim organima najvjerovatnije zbog nepovje-

8

DOGA\AJI

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dok korisnici usluga iz
Gora`de: Cijene vi{e za pola marke
Od 10. ja nu ara po~inju se primjenjivati i nove cijene usluga u ugos ti telj skim objektima u Gora`du. Na ime, pro {le se dmice u prostorijama Obrtni~ke komore Bosan sko po drinj skog kan to na Go ra`de odr`an je sastanak na kojem je prisustvovala grupa vlasnika ugostiteljskih objekata koji se nalaze u Ulici Zaima Imamovi}a i prema gradskoj dvorani. Dogovoreno je da se izvr{i korekcija cijena svih usluga kako bi se od 10. januara po~ele primjenjivati nove. Stoga }e gra|ani Gora`da za nekoliko dana za ugostiteljske usluge izdvajati vi{e novca. Za kafu, ~aj, kiselu vodu i obi~nu vodu, umjesto jedne marke, pla}at }e marku i po, kao i za sva ostala pi}a pola marke vi{e od dosada{nje cijene. Bez obzira na opravdanost ili ne, podizanje cijena i u ugostiteljskim objektima samo se dobro uklopilo u novogodi{nju ~estitku o poskupljenjima. A. H.

Kablovski
(ne) zavise
Skidaju kanale kako im se prohtije, postave drugi ne pitaju}i potro{a~e zbog kojih i postoje. Zatamnjuju utakmice na HRT-u 2, signala nema dva-tri dana, al’ ra~un ostaje isti. Pojedine programe prebace u dodatne pakete, ho}e{ gledati, plati vi{e…
Pitanje za milion maraka. Ko {titi gra|ane od samovolje kablovskih operatera? Kada zatamnjuju program, i to ne samo HRT2, (jedno vrijeme i Novu TV). Skidaju kanale kako im se prohtije, postave drugi ne pitaju}i potro{a~e zbog kojih i postoje. Signala nema dva-tri dana, al’ ra~un ostaje isti... Pojedine kanale prebace u dodatne pakete, ho}e{ gledati, plati vi{e. Po svom naho|enju odlu~uju koje }e programe emitovati, korisnicima slobodno mogu pove}avati cijene itd. Lista pritu`bi potro{a~a na rad operatera, barem u Sarajevu, velika je. Udru`enje za za{titu potro{a~a, kao i sami korisnici su nemo}ni, ali Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) mogla bi ne{to uraditi. Radi li?

Branka ro|ena na Bo`i}
U porodili{tu Doma zdravlja u Prnjavoru na najradosniji hri{}anski praznik Bo`i} ro|ena je djevoj~ica Branka, ~iji su roditelji Slavica i @eljko Vrhovac iz ^iv~ija. Mala Branka na svijet je do{la u 17.20 sati, te{ka je 3.350 kilograma i duga~ka 53 centimetra. U Prnjavoru je 1. januara ro|ena i prva ovogodi{nja beba u Republici Srpskoj.

Doboj: Pu{ten u rad toplovod
Zamjenik na~elnika Op{tine Doboj Vlado \ur|evi} ju~er je pustio u rad novu toplovodnu trasu, kojom su grijanje dobili stanari dobojske Ulice bra}e Jugovi}a. Rije~ je o okon~anju prve faze projekta toplifikacije ulica Milo{a Obili}a, Vidovdanske i Bra}e Jugovi}a u vrijednosti oko pola miliona KM. Gra|ani koji stanuju u ovom dijelu grada tople radijatore u stanovima imaju nakon 28 godina ~ekanja. - Po zavr{etku izgradnje, toplovod }e biti dug 1.840 metara sa tri dodatna voda du`ine oko 200 metara, rekao je ~lan gra|evinskog odbora Ranko [ljuka. On je napomenuo da su stanari ulica obuhva}enih toplifikacijom prikupili 110.000 KM, od ~ega je finansirana prva faza projekta, dok }e nastavak radova finansijski podr`ati Op{tina Doboj. Iako su radovi na prvoj fazi toplifikacije zavr{eni jo{ prije nekoliko dana, stanari ovih ulica odlu~ili su da se pu{tanje u rad nove toplovodne trase odr`i danas, dan prije obilje`avanja 19. ro|endana Republike Srpske.

Ko ne da HRT2?
- Prava istina kada je rije~ o zatamnjenju HRT2 a za vrijeme prenosa utakmica jeste da ta televizija kupi ekskluzivno pravo i RAK nama po{alje dopis da u tom periodu zatamnimo sliku. Ako to ne bismo uradili, prijeti kazna koja iznosi i do stotinu hiljada KM. Naime, za vrijeme utakmice vrti se dosta reklama koje na HRT-u ne `ele da se emituju na na{em podru~ju. Evo, na primjer, neka Oslobo|enje napravi intervju sa poznatim glumcem ili pjeva~em. Taj intervju bez dozvole nadle`nih va{eg lista ne smije niko prenijeti. Pa nama bi prvo i{lo u prilog da prenosimo te utakmice, ali ni{ta ne mo`emo uraditi. Nije bitno koja je utakmica doma}a ili evropska - moramo zatamniti za vrijeme prenosa i to je to, kazali su nam u pravnoj slu`bi jednog operatera u Sarajevu. Maja ^eli}, direktor Sektora prodaje, marketinga i brige o korisnicima Telemacha, (naziv pod kojim operateri BH Cabel Net, Elob i Global Net djeluju nakon ujedinjenja), za Oslobo|enje ka`e

Prijedor: Toplane podnijele 3.941 tu`bu
Prijedorska Toplana za prvih pet godina rada podnijela je 3.941 tu`bu protiv korisnika koji za centralno grijanje duguju oko 2,8 miliona KM, a u sudskim postupcima od toga je na pla}eno 815.000 KM ili 29,14 posto. Od 2005. do 2009. godine broj utu`enih korisnika je od 660 do 1.070 godi{nje, dok za 2010. godinu podaci o sudskim postupcima protiv du`nika jo{ nisu objedinjeni. Direktor prijedorske Toplane Dragan Savanovi} pojasnio je da je rije~ samo o fizi~kim licima koja se, po Zakonu o obligacionim odnosima, utu`uju svake godine, dok se pravna lica koja ne pla}aju redovno grijanje, po istom zakonu, utu`uju svake tri godine. Doma}instva za centralno grijanje u Prijedoru pla}aju 1,479 KM, bud`etski korisnici 2,65 KM, a privredni subjekti 3,35 KM po kvadratnom metru grijnog prostora.

Amela Odoba{i}: RAK bez nadle`nosti za cijene

da za vrijeme njihovog spajanja, programska {ema nije mijenjana, te da se prije zamjene ili dodavanja kanala vr{e analize gledanosti. - Kada je rije~ o osnovnom paketu, postoji solidan izbor od 67 programa. S druge strane, dodatne pakete neki ljudi ho}e, neki ne}e, a tu spadaju sportski, paketi za odrasle, porodi~ni paketi. Dakle, i tu postoji za svakog pone{to. Do prekida signala ponekad do|e, ali u svakom poslu dogode se neke stvari na koje ne mo`ete uticati, pa tako ni na to. Nekad se desi i da je konekcija na internet sporija, ali

gdje god brzina nije odgovaraju}a, po{aljemo na{u ekipu kod korisnika da provjeri o ~emu se radi, isti~e ^eli}. Pravnik u Pravnoj slu`bi kablovske televizije HS Rifat Pa~o mi{ljenja je da RAK nigdje u BiH ne provodi takvu stegu prema operaterima kao u Sarajevu. Isti~e da kad RAK ka`e da se kanal zatamni, to se ovdje mora uraditi iako ne i u ve}em dijelu zemlje, mada ova agencija djeluje na nivou ~itave dr`ave. - HRT2 moramo zatamniti kada je o sportskim prenosima rije~ i smatram da se po tom pitanju ovdje, u Saraje-

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

9

dana u dan gube `ivce

Nova oprema za gora`dansku bolnicu

operateri
od RAK-a
Kantonalna bolnica Gora`de

Aparati vrijedni 42.000 maraka
Nova oprema omogu}it }e pravovremenu dijagnostiku i prije planiranja operacija, ka`u u Kantonalnoj bolnici Gora`de
Kantonalna bolnica Gora`de uz pomo} Ministarstva zdravstva BPK-a nabavila je opremu neophodnu za svakodnevan rad ove ustanove. Rije~ je o savremenim aparatima uz pomo} kojih }e se unaprijediti pru`anje usluga pacijentima. Sredstva za ovaj projekat od 42.000 maraka obezbjedilo je kantonalno Ministarstvo zdravstva. - Nabavili smo centrifugu za transfuziologiju sa 4.000 obrtaja, zatim mikroskop za rad u mikrobiolo{kom laboratoriju, kao i aparat za odre|ivanje krvne slike. Tako|e, u okviru ovog projekta nabavljen je i dio opreme za poro|ajni odjel, a rije~ je o vakuum-ekstratoru te senzorima za puls-oksitometriju za bebe te dio opreme za oralnog hirurga, pojasnio je direktor bolnice dr. Fadil Jahi}, podsje}aju}i da se o~ekuje i isporuka tzv. oksigen-dozatora, nastavka za boce s kisikom. Pored pomenutih, u okviru drugog projekta, planirana je i nabavka aparata koji ova ustanova do sada nije imala. Rije~ je o pi{tolju za biopsiju za {to je kantonal no Mi nis tar stvo zdrav stva odobrilo dodatnih 7.000 maraka. - Ovaj apa rat je ve oma zna~ajan iz razloga {to slu`i za uzimanje uzoraka iz mekih tkiva i prostate kod mu{karaca. Na taj na~in omogu}it }e se pravovremena dijagnostika i prije planiranja operacija, dodao je Jahi}. Opremanjem Kantonalne bolnice Gora`de sa savremenim aparatima znatno }e se olak{ati pru`anje usluga pacijentima. O potrebi obnavljanja dotrajale opreme svjedo~i i podatak da ona zastarijeva unutar pet godina, dok bolnica posjeduje aparate starije i od 15 i vi{e godina.
A. H.

Mesud Lakota: @ale nam se korisnici

Lakota: RAK je kriv
Mesud Lakota, sekretar Udru`enja za za{titu potro{a~a BiH tvrdi da je za sve {to se de{ava na relaciji kablovski operateri – korisnici, kriv RAK. - Nama se `alilo dosta korisnika kablovskih televizija. Najvi{e na lo{u uslugu, ali i cijene. Me|utim, najve}i problem je ustvari RAK, koji je kablovskim operaterima dao dozvolu za rad i oni bi trebali odre|ivavu, provodi najve}a stega. Voljeli bismo da nije tako i nikada ne zatamnimo samovoljno. Naime, prava za prenos Lige prvaka ovdje imaju FTV, BHT i RTRS, a za ove, kao i ostale sportske prenose na HRT-u dobijemo nalog od RAK-a da zatamnimo sliku. Kada su drugi programi u pitanju, nije istina da se prebacuju iz analognog u digitalni signal. Neki jesu testno i{li u analognom, pa su preba~eni, ali to je bilo i najavljeno na na{em internom kanalu. To je sada slu~aj sa programom Arena sport. No, ono {to je sigurno jeste da HRT ili Nova TV nikada ne}e biti preba~eni u dodatne pakete i ostat }e u osnovnom paketu na{e usluge. Evo, nedavno smo na zahtjev korisnika iz dodatnog u osnovni paket vratili TV 1000. Trenutno nudimo 60 kanala u osnovnom paketu i 50 u digitalnom, a od tog broja 90 posto njih nikada nije ni biti pravila igre. Ova institucija je zasigurno glavni krivac za sve {to potro{a~ima u Sarajevu serviraju kablovski operateri. Ne rade svoj posao, ugovori se kr{e i kazne za to trebale bi biti velike, nagla{ava Lakota, dodaju}i da regulatorne agencije, kako u ovom slu~aju, tako i u drugim oblastima, uglavnom slu`e vladaju}im strukturama, a ne {tite interese gra|ana. ra da zaklju~e ugovore sa zastupnicima za odre|ene programe, dodaje Odoba{i}. Kada je rije~ o prenosima sportskih manifestacija, Odoba{i} nagla{ava da su operateri u BiH potpisali ugovor sa EBU, VG Media i AGICOA, kojim nisu regulisana prava na distribuciju sportskih programa sadr`anih u programima stanica, te svi operateri koji primaju signal putem satelita imaju obavezu da zatamnjuju sportske sadr`aje. - Distributeri, koji primaju signal HRT2 zemaljskim putem, imaju pravo da program distribuiraju bez ikakvih izmjena, a na osnovu potpisanog ugovora sa HRT2, isti~e portparol RAK-a. [to se cijena ti~e, RAK ipak nema nadle`nosti da odobrava cijene priklju~ka ili pretplate ili njihove promjene cijena, s obzirom na to da su one uslovljene tr`i{nim zakonitostima.
E. H.

Petar \oki}, ministar rada i bora~kih pitanja RS-a

lo na analognom signalu, obja{njava Pa~o. Svi kablovski operateri, kazala nam je portparol RAK-a Amela Odoba{i}, du`ni su da uspostave info-kanal sa osnovnim podacima o usluzi koju pru`aju korisnicima i listu kanala koje distribuiraju. RAK, me|utim, nema nadle`nost da odobrava ili zabranjuje listu.

Isplata dodatka za nezaposlene borce
Novoizabrani ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS-a Petar \oki} rekao je ju~er da }e u ponedjeljak po~eti isplata bora~kog dodatka za 2010. godinu za 25.700 demobilisanih boraca Vojske RS-a koji su trenutno nezaposleni, prenijela je Srna. \oki} je rekao da je za ovu kategoriju obezbije|eno 3.700.000 KM, a da }e u skladu sa prilivom sredstava u bud`et za ove namjene biti ispla}ivan bora~ki dodatak i ostalim demobilisanim borcima. - RS danas nema materijalne mogu}nosti da ispuni sva o~ekivanja svih onih koji su se anga`ovali i dali svoj doprinos za RS, ali smatramo pravi~nim da vodimo ra~una o onima koji su najugro`eniji u toj kategoriji, a to su nezaposleni koji nemaju nikakva primanja, rekao je \oki} nakon prijema koji je za predstavnike bora~kih organizacija RS-a organizovao predsjednik RS-a Milorad Dodik. \oki} je naglasio da je na prijemu kod predsjednika RS-a istaknuto da ukupnu politiku prema bora~koj populaciji treba voditi na principima pravi~nog rje{avanja svih otvorenih pitanja, posebno u dijelu sredstava koja RS mo`e da izdvoji za ove kategorije. Predsjednik Bora~ke organizacije RS-a Pantelija ]urguz rekao je da ne postoji opravdanje za Vladu RS-a kada je u pitanju selektivna isplata bora~kog dodatka, ali da treba sa~ekati period do pravoslavne Nove godine da se vidi kome }e i kako Vlada isplatiti bora~ki dodatak. - Mi smo se dogovorili pretpro{le godine da se bora~ki dodatak u teku}oj godini ispla}uje za prethodnu godinu do bo`i}nih praznika. Mogli bismo da razumijemo da je Vlada u nedostatku sredstava isplatila bora~ki dodatak za one najugro`enije demobilisane borce, ali je to mo ra lo bi ti pri je bo`i}nih praznika, rekao je ]urguz i dodao da neko mora da odgovori za{to to i nije bilo tako.

RAK bez nadle`nosti
- Operater je du`an da prije po~etka distribucije dostavi obrazac sa listom svih programa uz izjavu o rije{enim pravima na distribuciju; da prije svake izmjene koja podrazumijeva uklju~ivanje novih programa dostavi programsku listu; te da obavijesti o izmjenama u rasporedu distribucije, najkasnije sedam dana prije namjeravane izmjene. RAK ipak nema nadle`nost da odobrava ili zabranjuje listu, jer ponuda zavisi od potra`nje korisnika i operate-

10

CRNA HRONIKA
Nepoznata osoba izvr{ila je, uz prijetnju pi{toljem, razbojni{tvo u prodavnici STR Eso u Ulici Sumbul-~esma broj 15 - op}ina Stari Grad nad radnicom Z. S. iz Sarajeva. Tom prilikom ukradena je odre|ena su ma nov ca, sa op}eno je iz Ministarstva unutra{njih poslova KS-a. Slu`benici policije rade na identifikaciji i pronalasku izvr{ioca.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Razbojni{tvo nad radnicom STR Eso

Ispod sjedi{ta dr`ao pu{ku

Slu`benici policijske stanice Kakanj su prilikom kon tro le vo zi la audi (M73-E-772), kojim je upravljao S. I. iz Kaknja, ispod sjedi{ta prona{li lova~ku pu{ku sa podrezanom cijevi i kutiju u kojoj se nalazilo deset patrona municije kalibra 16/70 mm za koju S. I. nije imao urednu dokumentaciju. S. I. je li{en slobode, sapo}eno je iz MUP-a ZDK-a.

Lista 26 “opasnih“ tuzlanskih momaka dvije godine poslije

Naj`e{}i u bjekstvu

ILI IZA RE[ETAKA
Pad grupe Beriza Kabilovi}a, koja je po~ela preuzimati Tuzlu nakon slabljenja klanova okupljenih oko Merseda Had`i}a i Damira Mehi}a, zape~atila presuda vo|i • Sukobi, ranjavanja, ubistva...
Obra~un Beriza Kabilovi}a i njegovog bliskog prijatelja Elvisa Hamzi}a sa Osmanom Goci}em, koji se desio sredinom maja2010. u tuzlanskom naselju Kula, nedavno je dobio svoj kona~an epilog. Kantonalni sud u Tuzli odlu~io je da Hamzi}, zbog poku{aja Goci}evog ubistva, mora na ~etverogodi{nju robiju, dok je Kabilovi} zbog u~e{}a u tu~i, koja je prerasla u oru`ani obra~un, dobio 17 mjeseci zatvora. Time je u pritvoru zavr{ila skoro ~itava grupa kriminalaca koju je proteklih godina predvodio Beriz Kabilovi}, 23godi{njak ro|en u Zvorniku.

PUCNJAVA U KLUBU INCOGNITO Mersed Had`i}, poznatiji pod nadimkom Mirso [vicarac, u bjekstvu je nakon pucnjave u sarajevskom klubu Incognito, a spominjan je kao naru~ilac napada na Damira Mehi}a, prilikom kojeg je ubijen Jasenko Hajdarhod`i}
Od osoba koje su ~inile njegovu grupu na slobodi su Elvir Habibovi} i izvjesni Kuba. Dvadestdvogodi{nji Amir Avdi}, osumnji~en za u~e{}e u napadu na Mehi}a i Hajdarhod`i}a, uhap{en je pri je mje sec u Nje ma~koj, te isporu~en MUP-u TK-a. Svojevremeno je uhap{en i Irfan Smaji}, koji je nakon priznanja u~e{}a u ubistvu Hajdarhod`i}a, te uloge svjedoka pokajnika, dobio 25 mjeseci zatvora. Prvooptu`eni u ovom predmetu Kemal Selimovi} iz Seljublja, ro|ak Merseda Had`i}a, osu|en je u Kantonalnom sudu u Tuzli na dvadeset godina robije, dok je Osman Vanti}, jo{ jedan Had`i}ev prijatelj, nedavno oslobo|en optu`bi za poku{aj ubistva Fatmira Mujaja, u sarajevskom klubu Incognito. Na spomenutom spisku nalaze se i bra}a Samir i Damir Mehi}, koji se godinama dovode u ve zu sa mno go broj nim kri vi~nim djelima, a kojima se ni jedan tu`ilac nije ozbiljnije pozabavio. Spisak otkriva i to da su na slobodi i Elvir Sadikovi}, Irfan Dadanovi}, Denis Durakovi}...
A. [E]KANOVI]

Rafali u za{titara
Naime, Kabilovi}ev uspon u kriminalnim krugovima po~eo je nakon slabljenja klanova okupljenih oko Merseda Had`i}a, zvanog Mirso [vicarac i Damira Mehi}a, zvanog Bibi. Kabilovi} je njihov me|usobni obra~un iskoristio kako bi poku{ao realizirati svoj san - postati “glavni u raji“, odnosno u gradu. Prvo se sukobio sa za{titarima u diskoteci Roma i vlasnikom Asimom Ku~evi}em, kada je i sam lak{e ranjen. Nakon kra}e istrage, Kabilovi} je uhap{en, a sa njim u zatvoru zavr{ili su Admir Mehmedovi} i Vahid Fejzi}. Nakon izlaska iz pritvora, Kabilovi} i Fejzi} su demolirali kafi} Mozart, koji je potom i zatvoren. Osipanje Kabilovi}eve kriminalne grupe nastavljeno je i hap{enjem Enisa Sa~evi}a i Vehida Fejzi}a, Vahidovog brata. Oni su po~etkom augusta pro{le godine poku{ali ubiti Ivicu Kantora, za{titara u Domu mladih u Tuzli. Ispalili su u njega nekoliko rafala iz automatske pu{ke,
Sa uvi|aja na mjestu jednog u nizu obra~una

Beriz Kabilovi}

Kemal Selimovi}: Osu|en na 20 godina

Mersed Had`i}: U Zagrebu?

zbog ~ega ih je Kantonalni sud u Tuzli nagradio sa pet godina i osam mjeseci zatvora, koliko je dobio Sa~evi}, odnosno godinu i po robije za Fejzi}a. Kabilovi} i grupa okupljena oko njega tek su izuzetak kada je u pitanju procesuiranje onih sa debelim kriminalnim dosjeom sa podru~ja Tuzle. Ukoliko pogledamo spisak 26 osoba sa najvi{e krivi~nih djela po~injenih u Tuzli, a koji je pri-

je skoro dvije godine na~inilo Tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona, nakon obra~una u kojem je ubijen Jasenko Hajdarhod`i}, a ranjen Damir Mehi}, ni{ta se bitno nije promijenilo. Naime, jo{ se traga za Mersedom Had`i}em, najzvu~nijim imenom sa spomenutog spiska. Had`i}, poznatiji pod nadimkom Mirso [vicarac, u bjekstvu je nakon pucnjave u sarajevskom klubu Incognito, a spo-

minjan je kao naru~ilac napada na Damira Mehi}a, prilikom kojeg je ubijen Jasenko Hajdarhod`i}.

Hap{enje u Njema~koj
Prema nezvani~nim informacijama, Mirso [vicarac se krije u Zagrebu, no istra`ni organi BiH nikada ozbiljnije nisu pristupili rje{avanju tog slu~aja. Jedina zvani~na informacija je da nije u BiH?!

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

CRNA HRONIKA
Slu`benicipolicijeDruge PU priveli suA. A. (1971) iz Sarajeva zbog osnova sumnje da je po~iniokrivi~no djelo iz ~lana 52. ZONDINOM-a. Kod njega je prona|en i oduzetpi{toljmarke CZ, cal 7,65 mm za koji nijeimaoodobrenjeza no{enje i dr`anje vatrenog oru`ja. A. A. je predat u Odsjek za zadr`avanjeosoba li{enih slobode MUP-a KS-a i nakon kriminalisti~ke obrade, otpu{ten je iz slu`benih prostorija.

11

Oduzet pi{tolj marke CZ

Te`e povrije|en biciklist

Je dna oso ba te`e je po vri je|ena u sao bra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na regionalnom putu @ep~e - Zavidovi}i, u mjestu Orahovica. U nesre}i su u~estvovali vozilo mercedes (ST 900 HG), kojim je upravljao N. Z. iz Zavidovi}a i biciklista M. S. iz @ep~a, koji je tom prilikom zadobio te{ke povre de i po mo} mu je ukazana u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Zbog krijum~arenja Albanaca

U tuzlanskom naselju Stupine

Pregazio pje{aka

I POBJEGAO
Za sa da ne po zna ta oso ba, preksino} je u tuzlanskom naselju Stupine, upravljaju}i motornim vozilom, udarila {esnaestogodi{njeg pje{aka G. A. iz Tu zle, te po bje gla sa mjes ta nesre}e. Povrije|eni mladi} je kolima Hitne pomo}i preba~en na tuzlanski UKC, gdje su mu ljekari konstatovali te`e tjelesne povrede. O doga|aju je upoznat de`urni kantonalni tu`ilac, dok su uvi|aj na mjestu doga|aja obavili slu`benici OKP PU Tuzla. Kako je re~eno, poduzimaju se potrebne mjere i radnje na prona las ku po~ini oca ovog kri vi~nog djela. S. K.

Tu`ila{tvo BiH: Optu`nica proslije|ena Dr`avnom sudu na potvr|ivanje

Podignuta optu`nica

Kantonalni sud Mostar

protiv Neboj{e [upi}a
[upi} je optu`en i da je ~etiri osobe albanske nacionalnosti izrabljivao, te da se prema njima pona{ao ne~ovje~no
Tu`ilac Posebnog odjela za organizovanikriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH podigao je optu`nicu protivNeboj{e[upi}a(30), ro|enog u Dubrovniku i nastanjenog u Trebinju, zbog krijum~arenja dr`avljana Albanije. U optu`nici se navodi da je optu`eni [upi} zbog sticanja finansijske koristi zajedno sa jo{ jednomosobomoti{ao u Ulcinj, gdje je prona{ao ~etiri osobe albanske nacionalnosti, la`no im obe}ao da }e ih prebaciti u Italiju, gdje im mo`e obezbijediti posao i za tu uslugu im zatra`io 3.000 eura po osobi. Ove ~etiri osobe albanske nacionalnosti su obezbijedile novac i predale ga [upi}u, koji ih je zatim 28. februara 2006. godine, zajedno s jo{ jednom osobom, putni~kim vozilom ilegalno prevezao u BiH. [upi} je ove ilegalne albanske mi-

TRI DANA BEZ HRANE Kako se navodi u optu`nici, [upi} je zajedno sa jo{ tri osobe koje su mu pomagale ove albanske dr`avljane dr`ao tri dana zaklju~ane u jednoj sobi ne daju}i im hranu
grante smjestio u jednu ku}u u op{tini Trebinje. Kako se navodi u optu`nici, [upi} je zajedno sa jo{ tri osobe koje su mu pomagale ove albanske dr`avljane dr`ao tri dana zaklju~ane u jednoj sobi, ne daju}i im hranu, svakodnevnoulaze}i u sobu, koriste}injihovu nemo} i prijete}i im, zahtijevaju}i da od rodbine s Ko-

sova tra`e jo{ po 1.000 eura. Zbog blizine policije, pomaga~i optu`enog su 3. marta 2006. ilegalne migrante izveli iz ku}e, ugurali ih u kombi u kojem su ih odvezli na jedno brdo, gdje su migrantima rekli da se sakriju u {umu dok po njih ne do|e [upi}. Albanski migranti su, vidjev{i da se u blizini na cesti nalaze radnici koji obavljaju radove, potr~ali prema radnicima i od njih zatra`ili da pozovu policiju, koja je ubrzo do{la i privela ih u Policijsku stanicu Trebinje. [upi} se tereti da je prema osobama koje su iz koristoljublja prevedene preko dr`avne granice BiH i koje ne ispunjavaju uslove za zakoniti ulazak postupao u svrhu izrabljivanja i na ne~ovje~an, te poni`avaju}i na~in. Optu`nica je proslije|ena Sudu BiH na Dk. O. potvr|ivanje.

Kantonalni sud Mostar: Tarik Gra~i} osumnji~en za kra|u 870 maraka

Plja~ka{ kladionice ostaje iza re{etaka
Sudija za prethodni postupak Kantonalnog suda Mostar Mladen Juri{i} odredio je jednomjese~ni pritvor Tariku Gra~i}u (29) iz Maglaja zbog sumnje da je 27. decembra pro{le godine iz kladionice Bet Li ve u mos tar skom na se lju Smr~enjaci oteo 870 maraka, javila je Fena. Prema navodima Kantonalnog tu`ila{tva Mostar, Gra~i} je tog dana oko 17 sati upao u spomenutu kladionicu s uperenim pi{toljem i tra`io od tamo{nje djelatnice da mu da novac, {to je ova, boje}i se za vlastiti `ivot, i u~inila. Bje`e}i iz kladionice, utr~ao je u audi kojem je u me|uvremenu otkazao mjenja~, pa je sporno vozilo ostavljeno kod stadiona Bijeli brijeg. Kako se doznaje, policija je u automobilu prona{la i dokumente vlasnice audija, za koju se ispostavilo da je sestra Tarika Gra~i}a, koji se u me|uvremenu predao policiji na savjet advokata iz @ep~a D`evada Hrnji}a. Gra~i} je do sa da {est pu ta osu|ivan i to za tri te{ke i tri lake kra|e.

Uvredljivi grafit na ulazu zgrade Zvonka Juustor{i}a ri u ulici Zabre Na ulaznim vratima u ha
ba~ka u Mostaru, gdje `ivi Zvonko Juri{i}, predsjednik HSP-a BiH, osvanuo je ju~e grafit “Juri{i}u, izdajice” Juri{i} je, ina~e, predsjednik . partije koja je jedna od potpisnica programske platforme usagla{ene s SDP-om BiH, SDA-om i NSRzB-om za formiranje vlasti u mandatnom periodu do 2014. godine,prenosi Fena.

Uz prijetnju vatrenim oru`jem

Oplja~kana prodavnica Merkur
Uz pri je tnju va tre nim oru `jem ne po zna ta oso ba iz vr{i la je ra zboj ni{ tvo u pro da vni ci Mer kur u Uli ci Ja hi je la Fin ci ja broj 48 (op}ina Ilid`a) nad ra dni com [. F. i tom pri li kom ukra de na je odre|ena su ma nov ca. O tom doga|aju obavije{ten je kantonalni tu`ilac u Sarajevu. Slu`benici policije rade na identifikaciji i pronalasku izvr{ioca.

12

REGION

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Hrvatska, Makedonija, Srbija, BiH i Kosovo te{ko do ~lanstva u EU

Korupcija prati Balkan
Mnogo godina organizovani kriminal i korupcija nailazili su na mali otpor {to je spre~avalo razvoj i rast zemalja ili je gu{ilo njihov uticaj u jugoisto~noj Evropi
Zemlje Balkana, koje korupcija prati kao sjena, sada `ele da u|u u EU i sve je ve}apotreba za procesuiranjem i dovo|enjem odgovornih pred lice pravde. U tekstu pod naslovom“Gdje god pogledate korupcija prati Balkan“ AP navodi da, iako , mnogismatraju da je u ovomdijelu svijeta korupcija endemske prirode, drugi vide napredak. rupcije, ka`e komesar za pro{irenje [tefan Füle. U po~etku, istrage o korupciji u Hrvatskoj uklju~ivale su manje igra~e kao {to su univerzitetski profesori koji su u zamjenu za mito davali prolazne ocjene studentima ili administrativni slu`benici koji su u zamjenu za novac brzo i bez problema izdavali gra|evinske dozvole, ali nakon toga na red su do{le i vi{e strukture dru{tva.

Irinej slu`io liturgiju u Ni{u
Patrijarh srpski Irinej slu`io je ju~er ujutro, drugog dana Bo`i}a, Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu u Ni{u, a liturgiji je prisustvovao i gradona~elnik Ni{a Milo{ Simonovi} sa saradnicima, prenijela je Srna. Drugi dan pravoslavnog Bo`i}a obilje`ava se na praznik Sabora Presvete Bogorodice, koji Crkva praznuje u znak zahvalnosti {to je rodila Spasitelja ljudskog roda. Patrijarh srpski Irinej slu`i}e u eparhiji ni{koj i tre}eg dana Bo`i}a - na praznik Svetog arhi|akona Stefana.

Novi zakoni
- Mnogo godina organizovani kriminal i korupcija nailazili su na maliotpor{to je spre~avalo razvoj i rast tih zemalja ili je gu{ilo njihov uticaj u jugoisto~noj Evropi, ka`e politi~ki analiti~ar Balkana Mi{a Gleni. On je dodao da se to sada u velikoj mjeri mijenja zbog uslova koje je EU postavila regionalnim vladama u dono{enju novih zakona. Protiv optu`bi za korupcijubore se biv{i i aktuelni lideri Hrvatske, Crne Gore i Kosova, ali ni drugezemljeBalkana nisu daleko odmakle. ^lanice EU Rumunija i Bugarska su pod pritiskom Bruxel-

Vre}e novca
lesa da se bore protiv mita i korupcije ve} vi{e od tri godinenakon ulaska u EU. U me|uvremenu, Njema~ka i Francuska upozorile su nedavno da omogu}avanje putovanja bez viza u EU gra|anima Rumunije i Bugarske imalo “te{ke posljedice“ za bezbjednost bloka. Sve to usporava proces {irenja Unije dublje na Balkan. Ispunjavanje uslova za ~lanstvo u EU moglo bi biti te{ko za Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, BiH i Kosovo od kojih, kako ocjenjuje AP, nijedna nije ~ista od korupcije. Na listi 170 zemalja grupe Transparency International o percepciji korupcije Makedonija i Hrvatska dijele 62. mjesto, Rumunija je na 69, Bugarska 73, u odnosu na zemlje kao {to su Njema~ka koja je na 15. mjestu ili Francuska na 25. Na ovoj listi BiH je na 91. mjestu, a Kosovo na 110. - Dok je Hrvatska ve}inom ispunila uslove za ~lanstvo, ona mora pove}ati borbu protiv koBiv{i premijer Hrvatske Ivo Sanader uhap{en je u Austriji pro{log mjeseca zbog zloupotrebe polo`aja. On se iznenada povukao 2009. nakon {to su mediji po~eli da istra`uju izvor njegovog bogatstva i prikazali fotografije na kojima nosi satove vrijednosti 150.000 eura. Crnogorski premijer Milo \ukanovi} povukao se nedavno sa funkcije, ali je odbacio da je to u~inio zbog pritiska me|unarodne zajednice zbog njegove navodne kriminalne pro{losti.

Oskrnavljeno zadarsko groblje
Nepoznati vandali oskrnavili su u no}i sa ~etvrtka na petak zadarsko gradsko groblje, o{tetiv{i 72 krsta koje su naopa~ke zaboli u zemlju, prenosi Srna. Hrvatski mediji prenose da se u Zadru po~elo spekulisati da je rije~ o satanizmu, koje se spominjalo i prije vi{e godina tokom sli~nog doga|aja na groblju. Krstovi su o{te}eni i okrenuti i na katoli~kim i na pravoslavnim grobovima, te mediji navodi da vandalizam nema nacionalne i vjerske motive. Policija je obavila uvi|aj i traga za vandalima. Na istom groblju je 2005. godine stotinjak krstova okrenuto naopa~ke. Krstovi okrenuti naopako u ve}ini slu~ajeva upu}uju na satanisti~ke kultove ili obrede.

Koha ditore o \eli}evom boravku u Prizrenu

Objava rata
Srbije za Kosovo
Pri{tinskilistKohaditorepi{e ju~er da je potpredsjednik Vlade Srbije Bo`idar \eli} posjetu Prizrenu za Bo`i} iskoristio da “objavi rat” Srbije za Kosovo. - Iz Prizrena, potpredsjednik Vla de Srbi je Bo`idar \eli} objavio je rat Srbije za Ko so vo i po ru~io vi so kim predstavnicima EU da je Kosovo Srbija, pi{e Koha ditore. List podsje}a da je Vlada Kosova odobrila posjetu \eli}a Prizrenu povodom Bo`i}a. Ipak, kako se navodi, \eli} je “iskoristio taj boravak za politi~ke izjave kojima je jasno stavio do znanja da }e Srbija nastaviti beskompromisnu borbu za teritoriju“. Vlada Kosova je, s druge strane, kako je prenio Koha ditore, odlu~ila da ne komentari{e \eli}eve izjave. Ministar unutra{njih poslova u ostavci Bajram Red`epi na pitanje lista nije htio da komentari{e izjave \eli}a, rekav{i da je “njegovu posjetu odobrio zamjenik premijera Hajredin Ku~i“ . Koha ditore navodi da ni Ku~i, a ni portparol Vlade u ostavci Memli Krasni}i ju~er nisu odgovarali na telefonske pozive. Policija Kosova je rekla da je obezbijedila delegaciju Srbije i da je posjeta predstavnika srbijanske Vlade Prizrenu protekla bez incidenata. \eli} je u Prizrenu rekao da se politika Srbije prema Kosovu nije promijenila i ne}e se mijenjati. - Srbija nikada ne}e priznati nezavisno Kosovo. Srbija istovremeno veoma dobro zna da se mora na}i rje{enje za pitanje Kosova kako bi u{la u Evropsku uniju, kazao je potpredsjednik Vlade Srbije.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

13

@enevski dnevnik Le Tamp o Ha{imu Ta~iju

Uspon u OV-u Kosova pripreman u [vajcarskoj
Kru`ile su glasine da su lideri OVK-a prikupljali i novac od {verca heroina za kupovinu vojnog oru`ja namijenjenog Kosovu, pi{e list
@enevski dnevnik Le Tamp pi{e da je Ha{im Ta~i, sredinom devedesetih godina, iz [vajcarske pripremao svoj uspon u Oslobodila~koj vojsci Kosova. Albanska dijaspora u [vajcarskoj prikupljala je zna~ajna finansijska sredstva za OVK tih godina, navodi ovaj list. U tekstu pi{e da su se {efovi i pristalice OVK-a redovno nalazili u gradu Arau, “u stanovima, kafi}ima i redakciji jednog lista“. U ~lanku se dalje dodaje da su biv{e izbjeglice iz [vajcarske i albanski politi~ki aktivisti Bardil Mahmuti, Hidejat Hiseni, Azem Sila, Adem Grabovci i Ramadan Avdiu prikupljali novac. - Kru`ile su glasine da su lideri OVK-a prikupljali i novac od {verca heroina za kupovinu vojnog oru`ja namijenjenog Kosovu, pi{e list. Le Tamp podsje}a da je jo{ 1998. godine u [vajcarskoj bila pokrenuta istraga protiv pojedinih kosovskih Albanaca zbog {verca oru`ja, kr{enja teritorijalnog suvereniteta u inostranstvu, neprijateljstva i u~e{}a u kriminalnoj organizaciji. Ha{im Ta~i je `ivio u [vajcarskoj od 1994. do 1998. godine, gdje je imao status politi~kog azilanta i studirao je politi~ke nauke i istoriju na Univerzitetu u Zürichu, tokom godinu dana. Pro fe sor i ek spert voj ne strategije Albert Stahel sje}a

VIJESTI

CroPix

Mirjani Sanader odobren ra~un
MirjaniSanader, supruzibiv{egpremijera Hrvatske Ive Sanadera, banka nije `eljelaisplatitiposljednjedvijepla}ezbog sudske blokade ra~una. Odbrana biv{eg premijeranajavila je da }e zbogtogaprosvjedovati kod “mjerodavnih tijela“ . - To~no je da banka u kojoj je odlukom @upanijskog suda u Zagrebu zamrznut ra~un gospo|e Sanader nije `eljela isplatiti dvije zadnje pla}e i obrana to smatra kr{enjem ljudskih prava i protuustavnom mjerom, zbog ~ega }emo idu}eg tjedna mjerodavnim tijelima uputiti dopis, kazao je za Hinu jedan od Sanaderovih branitelja, odvjetnik Goran Sui}, prenosi Fena. Po posljednjim informacijama, banka je Mirjani Sanader odobrila otvaranje novoga teku}eg ra~una, na koji }e ubudu}e “sjedati“ pla}a, pa se problem na taj na~in rije{io, dodao je Sui}.

Ha{im Ta~i: Sje}aju ga se kao opreznog studenta

Protesti Albanaca
Oko 500 Albanaca protestovalo je ju~er u ju`nom dijelu Kosovske Mitrovice zbog izvje{taja specijalnog izvjestioca Vije}a Evrope Dika Martija. Protest u organizaciji nevladine organizacije Rilindija i veterana OVK-a, protekao je bez incidenata. Albanci su protest zapo~eli u centru grada pro{etav{i centralnim ulicama, da bi se poslije ne{to vi{e od 20 minuta razi{li. Za vrijeme protesta bilo je poja~ano prisustvo Kosovske policijske slu`be, EULEKS-a i Kfora na glavnom ibarskom mostu koji razdvaja sjeverni i ju`ni dio Kosovske Mitrovice. Regionalni portparol KPS-a Besim Hoti rekao je da je protest bio prijavljen i da ga je policija obezbje|ivala. Marti je u izvje{taju kao jednog od glavnih organizatora trgovine ljudskim organima na Kosovu ozna~io Ha{ima Ta~ija. se Ta~ija kao “veoma opreznog“ studenta. - Poha|ao je moje predavanje o ratu mud`ahedina u Afganistanu. Koristio je njihove mehanizme borbe za sop-

stveni rat, rekao je Stahel. List ocjenjuje da je Ta~i ostavio veoma malo tragova u [vajcarskoj gdje je bio diskretan, nepovjerljiv te veoma obazriv zbog svojih tajnih politi~kih aktivnosti. - Ta~i je redovno, pet do {est puta godi{nje, i{ao tajno na Kosovo kako bi utvrdio veze sa odgovornima u OVK-u, mada kao azilant na to nije imao pravo i mogao mu je biti oduzet status u [vajcarskoj, pi{e list. Po kona~nom odlasku na Kosovo i pod te{kim sumnjama, nadziran od obavje{tajnih slu`bi vi{e evropskih zemalja, Ta~i je bio optu`en i za organizaciju ubistava svojih rivala u sklopu pokreta za nezavisnost Albanaca, navodi Le Tamp.

EULEX: Optu`nica protiv Sabita Gecija
Tu`ila{tvo EULEX-a podiglo je optu`nicu protiv dvojice biv{ih komandanata Oslobodila~ke vojske Kosova, Sabita Gecija poznatog kao Big bos i Rize Alijua za ratne zlo~ine protiv civila u dva logora na sjeveru Albanije. Ovo je prva optu`nica iz istrage EU o zlo~inima OVK-a, koja je po~ela poslije navoda Carle del Ponte o slu~aju @uta ku}a, ali se u ovom slu~aju ne odnosi na zlo~ine protiv kosovskih Srba, nego protiv Albanaca, politi~kih protivnika OVK-a. Optu`nicu je, kako navode diplomate, potpisao tu`ilac Robert Din, i odnosi se na zlo~ine po~injene u logorima u Kuke{u, koji su slu`ili kao logisti~ke baze OVK-a, ali ih je Geci pretvorio i u zatvore za osobe koje nisu u~estvovale u ratu.

Iz Afganistana `ele u Evropu

Talas ilegalnih imigranata PRED GRANICOM SRBIJE
Srbija je tranzitna zemlja i posljednja linija odbrane zemljama EU, te realno postoji mogu}nost da se broj ljudi koji ilegalno ulaze u Srbiju jo{ pove}a
Nezapam}eni talas imigranata koji je preplavio Gr~ku ima za posljedicu da sve ve}i broj stranaca ilegalno ulazi u Srbiju, tra`e}i put do zemalja EU. Beogradski list Blic navodi da u prilog tome govori i podatak da je broj zahtjeva za dobijanje azila u Srbiji u pro{loj godini ~ak 10 puta ve}i u odnosu na 2008. godinu. Izvr{ni direktor Centra za za{titu i pomo} tra`ilaca azila Rado{ \urovi} rekao je da, ako se uzme u obzir da je Srbija tranzitna zemlja i posljednja linija odbrane zemljama EU, realno postoji mogu}nost da se broj ljudi koji ilegalno ulaze u Srbiju jo{ pove}a. On je napomenuo da se vi{e hiljada ilegalnih migranata iz Turske i sa Bliskog istoga nalazi u gr~koj luci Patrija, gdje podnose zahtjev za azil, ali da gr~ke vlasti nisu u mogu}nosti da sve zahtjeve adekvatno procesuiraju, te da u mnogim slu~ajevima nema ni prevodioca. - Mnogim imigrantima su omogu}ili privremeni boravak od mjesec dana, {to ljudi koriste da kamionima, kolima, ~ak i pje{ice pobjegnu u Makedoniju ili na Kosovo i odatle ulaze u na{u zemlju, dodao je \urovi}. Blic pi{e da je me|u stranim dr`avljanima, koji su u Srbiji zatra`ili azil, sve ve}i broj maloljetnika i to bez pratnje roditelja, a najvi{e ih je iz Afganistana, koji bi da u Evropi zarade da bi pomogli porodici ili svom selu. Gr~ka planira da iskoristi stare vojne baze za smje{taj ilegalnih imigranata, jer su centri za prijem izbjeglica prenatrpani. U planu je izgradnja 12 kilometara za{titne ograde pored rijeke Marice na granici sa Turskom, kako bi se sprije~io dolazak izbjeglica. Samo u pro{loj godini u Gr~ku je sti glo vi {e od 130.000 azilanata.

Marovi} `eli pomo}i bratu
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Svetozar Marovi} rekao je da je isklju~ivo posve}en na~inu na koji bi mogao da pomogne svojim najbli`im, istini i, kako se nada, pravdi. - Nikoga ne krivim, ni za koga se ne borim, osim {to se borim za svoje po krvi i prijateljstvu, rekao je Marovi}. Marovi}ev brat Dragan uhap{en je krajemdecembra, zajedno sa predsjednikom budvanske Op{tine Rajkom Kuklja~om i jo{ osmoricom funkcionera tog grada. Oni su osumnji~eni da su zloupotrijebili funkcije u slu~aju Zavala.

14

SVIJET

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso u Budimpe{ti

Evropske zemlje zabrinute

zbog ograni~avanja
U Washingtonu aktiviran zapaljivi paket
U po{tanskom uredu u Washingtonu u petak se aktivirao zapaljivi paket veli~ine knjige, sli~an onima kakvi su u ~etvrtak aktivirani u dva dr`avna ureda u su sje dnoj sa ve znoj dr`avi Marlyand, objavila je policija. TV mre`a MSNBC izvijestila je da je paket bio adresiran na Janet Napolitano, ministricu domovinske sigurnosti. Za sada nije poznato da li su incidenti povezani i je li ista osoba poslala sva tri paketa. Policija u Washingtonu u poslijepodnevnim satima je primila dojavu da se u po{tanskom uredu u sjeveroisto~nom dijelu grada zapalio jedan paket, rekao je njezin glasnogovornik Nicolas Bruel.

SLOBODE MEDIJA
Evropska komisija prou~ava ma|arski zakon kako bi provjerila da li se njime naru{avaju principi garantovani pravilima EU
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso boravi u Budimpe{ti u posjeti tokom koje bi na povr{inu mogle da izbiju napetosti oko novog ma|arskog zakona o medijima. Barroso prisustvuje sve~anostima kojima Ma|arska obilje`ava preuzimanje uloge predsjedavaju}eg u Evropskoj uniji tokom prvih {est mjeseci ove godine.

Zamjerke Orbanovoj vladi
Nezadovoljstvo izaziva i novi poreski sistem koji je uvela Orbanova vlada. Njegova konzervativna stranka Fide{ pro{le godine je ostvarila ubjedljivu izbornupobjeduzahvaljuju}i obe}anjima o ekonomskom rastu. Jedna od mjera u tom pravcu bilo je i uvo|enjetakozvanogkriznogporeza na poslovanje velikih kompanija, ~esto u stranom vlasni{tvu. drugih dijelova Evrope. A ako Ma|arska treba da promijeni svoj zakon - ~ini se da je njegova poruka, to treba da u~ine i drugi. Nelagodnost u mnogim evropskim prijestolnicama ne ti~e se, me|utim, samo ma|arskog medijskog zakona ve} generalnog pravca kojim je krenula Orbanova vlada. Ograni~enja mo}i ustavnog suda tako|er bude strahovanja da ma|arska vlada namjerava da oslabi mehanizme koji treba da za{tite ma|arsku demokratiju od jedne, dominantne politi~ke stranke.”

EU zabrinuta
U velikom broju evropskih zemalja postoji zabrinutost da novi ma|arski zakon o medijima ozbiljno ograni~ava slobodu govora. O~ekuje se da neslaganje oko toga bude jedna od tema sastanka Barrosa i ma|arskog premijera Viktora Orbana. U Bruxellesu je ve} saop{teno da Evrop ska ko mi si ja prou~ava ma|arski zakon kako bi provjerila da li se njime naru{avaju principi o slobodi {tampe, garantovani pravilima EU. Orban je u ~etvrtak priznao da je {estomjese~no ma|arsko predsjedavanje Evropskom uni jom lo {e po~elo zbog kontroverzi oko zakona, ali je i prkosno poru~io vladaBarroso i Orban: O zakonu o medijima iza zatvorenih vrata
Reuters

U zemljotresu u Iranu povrije|eno 11 ljudi
Najmanje 11 ljudi povrije|eno je ju~er u zemljotresu ja~ine 5,1 stepen Rihterove skale koji je pogodio ju`nu iransku provinciju Fars. Zemljotres, drugi u ovoj provinciji od srijede, pogodio je grad Nurabadu. Najmanje 16 ljudi je povrije|eno u srijedu, a 17 sela je o{te}eno kada je zemljotres ja~ine 5,3 stepena pogodio oblast Ardakan, u provinciji Fars. Najmanje sedam ljudi je poginulo, a nekoliko sela je o{te}eno u zemljotresu 21. decembra u ju`noj provinciji Kerman.

ma Francuske i Njema~ke da on ne komentari{e njihove zakone o medijima. Prethodno je jedan od njema~kih ministara izjavio da bi Ma|arskoj tokom predsjedavanja trebalo da bude oduzeto pra vo da u ime EU sa tre}im zemljama razgovara o medijskim slobodama. O~ekuje se da }e u razgovorima Barrosa i ma|arskog premijera iza zatvorenih vrata vladati napetost, jer me|u ~lanicama Evropske unije raste zabrinutost zbog politi~kog pravca kojim je krenula Orbanova vlada. U centru pa`nje je kontroverzni novi ma|arski zakoni o medijima, no to nije jedini

problem. Nekoliko evropskih zemalja smatra da ma|arska vlada nije ba{ najbolji predstavnik evropskih vrijednosti, javio je iz Budimpe{te diplomatski urednik BBC-a Jonathan Marcus.

Po pravilima
- Uo~i Bo`i}a Orban je insistirao da medijski zakoni ne}e biti promijenjeni. Sada je, pred posjetu Evropske komisije, izgleda promijenio mi{ljenje, rekav{i kako }e Ma|arska, kao ~lanica Evropske unije, igrati po pravilima. Ali do koje se mjere Orban predomislio, nije sasvim jasno. I dalje insistira na tome da ma|arski zakoni prosto odra`avaju praksu iz

U sukobima uo~i glasanja poginulo {est osoba

Stanovnici Ju`nog Sudana na referendumu o otcjepljenju
I ^ile priznao palestinsku dr`avu
^ile je priznao palestinsku dr`avu, pridru`uju}i se tako ostalim ju`noameri~kim dr`avama u nastojanju da privole Palestince i Izraelce da nastave pregovara~ki proces ka trajnom miru na Bliskom istoku. Ministar vanjskih poslova Alfredo Morenoizjavio je da ^ileslijedirezolucije UNa svojom odlukom da prizna postojanje dr`ave Palestine kao “slobodne, nezavisne i suverene dr`ave, u miroljubivoj koegzistenciji s dr`avom Izrael“ . Brazil, Argentina, Bolivija i Ekvador priznali su palestinsku dr`avu pro{log mjeseca, a o~ekuje se da im se pridru`e Urugvaj i Paragvaj u predstoje}im sedmicama. ^eti ri mi li ona gra|ana Ju`nog Su da na da nas odlu~uju na referendumu o otcjepljenju tog dijela zemlje. U danu pred po~etak glasanja u sukobima je poginulo {est osoba. Zbog odr`avanja referenduma, ali i zbog nasilja karakteristi~nog za ovo podru~je, Ju`ni Sudan je u sredi{tu pa`nje me|unarodne zajednice. Na ulicama Jube, glavnog gra da Ju`nog Su da na, atmo sfe ra je pra zni~na. Automobili su ukra{eni zastavama, a preko razglasa se ljudi pozivaju da iza|u na glasanje. Agenti izborne ko mi si je dis tri bu ira li su izborne kutije i materijale {irom juga. - Referendum koji se obavlja jednom u `ivotu i zato je jako va`no da izrazimo svoje pravo na samoopredjeljenje“, ka`e Alfred Alafi. Zabrinuti za regionalnu bez bje dnost, kre di bi li tet svoje diplomatije u Africi i arapskom svetu i u strahu od eventualnih novih krvavih sukoba, u Sudan su do{li broj ni ame ri~ki zva ni~nici. - Radi se o podru~ju veli~ine Francuske. Ju`ni Sudan je ve}i od Kenije, Ugande, Ruande i Burundija zajedno. Ipak, u cijeloj oblasti ima sa mo 50 ki lo me ta ra asfaltiranog puta i sve je to unutar gradova. Van gradova nema asfalta, tako da }e prikupljanje glasa~kog materijala i}i veoma te{ko. To }e se raditi helikopterima, motorima i automobilima. Samim tim, rezultate ne}emo dobiti preko no}i. Bi}e potrebno sigurno 14 dana, ka`e Berry Vokly, generalni konzul SAD-a u D`ubi. Ako referendum uspije, Sudan }e biti podijeljen na sjeverni dio, prete`no nastanjen muslimanskim i arapskim sta no vni{ tvom i na ju`ni dio koji se defini{e kao afri~ki i hri{}anski, ali }e to biti mogu}e tek od jula kada se zavr{ava prelazni period predvi|en mirovnim sporazumom iz 2005. godine. Tim spo ra zu mom oko n~an je 21-godi{nji gra|anski rat juga i sjevera, u kojem su poginula oko dva miliona ljudi. Ju`ni Sudan ima oko osam i po miliona stanovnika, a iako je bogat naftom, u slu~aju nezavisnosti posta}e jedna od najsiroma{nijih zemalja na svijetu. Vi so ka pred sta vni ca Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Cathrine Ashton izjavila je pred referendum o nezavisnosti Ju`nog Sudana, da ovaj doga|aj ima najve}u va`nost za odr`ivi mir u toj afri~koj zemlji.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET
ZZ “Poljoprom” - u ste~aju Ul. Prijedorska 3 79 260 Sanski Most
Broj: St 5/04 01-354/2010 Sanski Most, 5. 12. 2010. godine

15

Al`ir potresaju neredi zbog rasta cijena hrane

Na osnovu ~lana 99. Zakona o ste~aju i likvidaciji (“Slu`bene novine FBiH” broj 23/98), Zakona o izvr{nom postupku (“Slu`bene novine FBiH” broj 32/03, 33/06 i 39/09), Zaklju~ka Ste~ajnog vije}a od 28. 5. 2010. godine, Odluke odbora povjerilaca broj OP-152O-02/2010 od 2. 7. 2010. godine u postupku unov~avanja ste~ajne mase ste~ajnog du`nika ZZ “Poljoprom” - u ste~aju, Sanski Most (U daljem tekstu: Prodavac) Ste~ajni upravnik, o b j a v lj u j e:

OGLAS
ZA TRE]U JAVNU PRODAJU NEKRETNINA I PRIPADAJU]EG ZEMLJI[TA STE^AJNOG DU@NIKA ZZ “POLJOPROM” - U STE^AJU, SANSKI MOST, PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Reuters

A/ Popis predmeta prodaje:
Red. Broj Lot I NAZIV-LOKACIJA K-^/ P.L. Poslovni prostor — objekat u Kijevu PVN 06-03/10 OZNAKA u M2 Z.K. ulo`ak 148, parcela 1399 POVR[INA 84,48 m2 PO^ETNA CIJENA/KM = 45.619,00 Ukupno = 45.619,00 = 120.929,00 Ukupno = 120.929,00 = 44.282,00 Ukupno = 44.282,00 = 294.300,90 Ukupno = 294.300,90

Al`ir: Nasilje na ulicama se ne smiruje

Dvije osobe poginule,

a 400 povrije|eno
U Al`iru raste napetost uzrokovana rastom cijena hrane i pove}anjem nezaposlenosti • Sukobi omladine i policije
Dvije osobe su poginule, 400 je povrije|eno, od toga 300 pripadnika policije, u neredima u Al`iru koji su izbili zbog rastu}ih cijena hrane i sve ve}e nezaposlenosti, rekao je ministar unutra{njih poslova Dahou Oul Kablija. Jedna osoba poginula je u mjestu Ain Lah|el u regionu Misila, 300 kilometara jugoisto~no od Al`ira, a rije~ je o 18godi{njem Azedinu Lebzi koji je stradao u poku{aju da upadne u policijsku stanicu. Kablija je dodao da je drugi demonstrant poginuo u mjestu Bou Smail, oko 50 kilometara zapadno od Al`ira, ali da uzrok smrti jo{ nije utvr|en. Medicinski zvani~nik rekao je ranije da je 32-godi{njeg Akriha Abdelfataha neko udario kanisterom za gas u lice. Kablija je rekao da je policiji nare|eno da se uzdr`i od nasilja i da su zbog toga “platili“. - Vi{e od 300 pripadnika policije je ranjeno, dok je na drugoj strani povrije|eno manje od 100 ljudi, rekao je on. Omladina se sukobila sa policijom u Al`iru i nekoliko drugih gradova usprkos apelima imama na mir. U mjestu Anaba, 600 kilometara zapadno od Al`ira, 17 ljudi je povrije|eno, me|u njima tri policajca, kada su demonstranti bacali kamenje na snage bezbjednosti, rekle su slu`be za vanredne situacije. Neredi, koji su izbili u petak nakon molitve u siroma{nom dijelu grada, nastavili su se duboko u no}. Prema rije~ima o~evidaca, demonstranti su uni{tili prostorije lokalne op{tinske administracije i sru{ili elektrovodove zbog ~ega radni~ko predgra|e Auzas nije imalo struje. U gradu Tizi Ouzoru, prijestonici isto~nog regiona Kabilije, neredi su se iz centra pro{irili na predgra|a. Demonstranti su palili gume kojima su blokirali glavni put za Al`ir. Generalni sindikat al`irskih radnika i ministar trgovine Mustafa Benbada optu`ili su proizvo|a~e i trgovce na veliko za “napumpavanje“ cijena. Prema podacima Me|unarodnog monetarnog fonda, oko 75 posto Al`iraca su mla|i od 30 godina, a 20 posto omladine je nezaposleno. Mnogi su kvalifikovani, ali ne mogu da na|u posao.

Lot II

Poljopriv. apoteka i prip. P.L. br. 0770 Objekat: 116 m2 zemlj. - Vedro Polje bb Br. parc. 1579/3 Zemlji{te 708 m2 PVN 05-12/09 Poslovni prostor - objekat u Poljaku PVN 05-03/10 Poslovni objekt i pripadaju}e zemlji{te - Lu{ci Palanka, Sanski Most. PVN 03-02/10 Poslovni prostor - objekat u Starom Majdanu PVN 02-03/10 Z.K. ulo`ak br. 153, parc. broj 909 P.L. br. 0349 64,74 m2

Lot III

Lot IV

Objekat: 390,90 m2 Zemlji{te: 258 m2 47,85 m2 (neto gra|ev. povr{.)

Lot V

P.L. broj 0615 Parc. br. 931/2

= 43.639,00 Ukupno = 43.639,00

Assange izdaje knjigu
Ute me lji telj Wiki Leaksa Julian Assange izvijestio je kako }e u aprilu u Velikoj Britaniji objaviti vrlo osobnu knjigu u kojoj }e ~itateljima ponuditi pri~u o svojoj borbi ~iji je cilj, kako tvrdi, uspostavljanje novih odnosa me|u narodima i njihovim vladama. - Nadam se da }e ta knjiga biti jedan od klju~nih dokumenata na{eg nara{taja, rekao je Assange. Knjiga }e iza}i u izdanju male {kotske izdava~ke ku}e Canongate Books iz Edinburgha, s kojom je potpisao ugovor. Prva knjiga Juliana Assangea otkrit }e filozofiju WikiLeaksa, uz pri~u o fascinantnom `ivotu ~ovjeka koji nas je prisilio da radikalno razmislimo o nekim temeljnim ljudskim idejama poput transparentnosti, demokratije, vlasti i mo}i, rekao je glavni izdava~ Canongatea Alfred A. Knopf.

B/ Uslovi i na~in prodaje 1/ Imovina se prodaje kao cjelina po Lotovima I, II, III, IV i V. 1.1./ Imovina po Lotu II nalazi se u odnosu zakupa u trajanju du`em od pet godina, te se primjenjuje ~lan 32 Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH” br. 38/78, 29/80, 4/89, 29/90, 22/91, “Slu`beni list RRiH” br. 21/92, 3/93 i 18/94), odnosno korisnik imovine imaju pravo pre~e kupnje pod istim uslovima. 2/ Imovina se prodaje u vi|enom stanju i po cijenama koje su utvr|ene od ovla{tenog sudskog vje{taka gra|evinske struke. 3/ Procjene vrijednosti nekretnina i zemlji{ta, kao i dokaz o vlasni{tvu mogu se pogledati u prostorijama Prodavca. 4/ Prodaja imovine javnim nadmetanjem odr`a}e se 24. januara 2011. godine (ponedjeljak) u 11 sati u prostorijama ZZ “Poljoprom” Sanski Most - u ste~aju, Sanski Most, Prijedorska br. 3. 5/ Uslovi prodaje: - imovina }e se prodavati metodom usmenog javnog nadmetanja. - pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja ispunjavaju Zakonom propisane uslove. - javno nadmetanje odr`at }e se i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, koji ispunjava uslove iz oglasa. - strani dr`avljani imaju pravo u~e{}a uz uslov da budu zadovoljene odredbe Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. - ponu|ene cijene predstavljaju po~etne cijene nadmetanja. - na javnom nadmetanju mogu u~estvovati pravna i fizi~ka lica koja izvr{e polog nov~anih sredstava u visini od 10% po~etne cijene odnosno maximalno 10.000,00 KM. Uplatu izvr{iti na transakcijski ra~un Prodavca: Zemljoradni~ka zadruga “Poljoprom” - u ste~aju, Sanski Most otvoren kod Balakan Investment Bank - UNA Filijala Biha}, Filijala Sanski Most broj 5688621340000557, sa naznakom: Tre}a javna prodaja - Lot broj:_. (navesti broj Lota). Uplate izvr{iti najkasnije do 21. januara (petak) 2011. godine do 14 sati. Uplatnicu-nalog za prenos, sa naznakom broja Lota za koji se prijavljuje ponu|a~ je obavezan dostaviti najkasnije u ponedjeljak 24. 1. 2011. do 10 sati u sjedi{te Prodavca. Depozit se ura~unava u postignutu prodajnu cijenu, a ponu|a~ sa najvi{om ponudom bi}e progla{en pobjednikom-najpovoljnijim kupcem. - postignutu cijenu na javnom nadmetanju, umanjenu za iznos osiguranja, kupac je du`an uplatiti u roku od 30 (trideset) dana od dana okon~anja nadmetanja-progla{enja pobjednika. - sve poreze i tro{kove uknji`be i prenosa snosi kupac. - strana fizi~ka lica i pravna lica kao ponu|a~i moraju dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova po osnovu reciprotiteta me|u dr`avama pri sticanju vlasni{tva, ili ispunjavanju uslova za primjenu Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. - ponu|a~ima koji ne steknu status kupca, odnosno drugog i tre}e rangiranog ponu|a~a, upla}eni depoziti bi}e vra}eni u roku od pet (5) dana, po okon~anju postupka tre}e javne prodaje. - imovina se prodaje po principu “vi|eno-kupljeno”, te se naknadne reklamacije po bilo kom osnovu ne}e uva`avati. - ako najpovoljniji ponu|a~ ne uplati ukupnu postignutu prodajnu cijenu u nazna~enom roku, smatra}e se da je odustao, te gubi pravo na povrat garancije-depozita, a kupcem se progla{ava drugo rangirani, odnosno tre}e rangirani ponu|a~ u istom Lotu. - uvo|enje kupca u posjed kupljene imovine izvr{i}e se u roku od 30 dana od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora. - imovina koja je predmet prodaje mo`e se pogledati radnim danima od 8 do 16 sati, a dokumentacija o vlasni{tvu i procjenama ovla{tenog sudskog vje{taka gra|evinske struke mo`e se pogledati u prostorijama Prodavca, Ul. Prijedorska broj 3, (kancelarija broj 4) radnim danima od 8 do 14 sati. Kontakt-telefon je 037-686-109, a kontakt-osoba je Izedin Halilovi}.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Mladen Zirojevi}

vanjskotrgovinski partner
RiTE Gacko: Ulaganja 45 miliona KM
Investicije u RudnikGacko u ovojgodinibile su oko 18 miliona KM, dok }e u narednojgodiniiznositi oko 27 miliona KM, izjavio je rukovodilac ovog rudnika Bojo Vukovi}. On je pojasnio da je novaculo`en u mehanizaciju i za izmje{tanje korita rijeke Gra~anice te za otvaranje novog kopa iz kojeg}e se od sljede}egodineeksploatirati ugalj za potrebe Termoelektrane Gacko. Ukupnasredstva od oko 45 miliona KM bit }e obezbije|ena iz vlastitih sredstava RiTE Gacko. - Izmje{tanjem korita Gra~anicedu`ine1.400 metaraprakti~no prelazimo na novi kop, {to }e zna~iti dodatnustabilnost u radu i doprinosrazvoju i cijelom elektroenergetskom sistemu RS-a, istakao je Vukovi}. Govore}i o proizvodnimrezultatima, on je napomenuo da je na povr{inskom kopu Gra~anica, gdje se vr{i eksploatacija uglja, u ovoj godini proizvedenovi{e od 4,5 milionametarakubnih uglja, {to je za 2 posto vi{e od plana proizvodnje. Otkrivka~vrstemaseostvarena je sa 65 posto, a zbogvremenskihprilika i te{kih rudarsko-geolo{kih uslova eksploatacije nije bilo mogu}e ispuniti plan. RukovodstvoRiTEGackoisti~e da su rezerve uglja u Gata~kom polju dovoljne za stabilan rad postoje}egsistema u narednih 100 godina.

EU GLAVNI

Period od deset mjeseci 2010. godine obilje`io trend zna~ajnog porasta izvoza i blagog rasta uvoza, a to je vrlo zna~ajan ekonomski pokazatelj, pogotovo u vrijeme ekonomske krize
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} izjavio je da je period od deset mjeseci 2010. godine obilje`io trend zna~ajnog porasta izvoza i blagog rasta uvoza i da je to vrlo zna~ajan ekonomski pokazatelj, pogotovo u vrijeme ekonomske krize, koja je itekako prisutna u BiH. Prema podacima resornog ministarstva, u deset mjeseci uvezeno je robe u vrijednosti 11,12 milijardi KM, {to je vi{e za 878 miliona u odnosu na isti period2009. godine. Ukupanizvoz je iznosio5,82 milijarde KM i bilje`i rast za 1,26 milijardi u odnosu na istiperiodprethodne godine. Trgovinski deficit je iznosio 5,30 milijardi KM i smanjen je za 384 miliona u odnosu na isti period 2009. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u deset mjeseci je 52,33 posto, {to je za 7,83 postovi{e u odnosu na isti period prethodne godine. dio, sve vi{e prilago|ava tr`i{nim uvjetima privre|ivanja i strogim institucionalnim, zakonskim i podzakonskim pravilima poslovanja kojima su regulirane pojedine grane privrede, a {to je dijelomnametnuto i prihva}enim procesima integracija, odnosno EU integracijama i CEFTA.

Ipak rast
- Za o~ekivati je da da }e „zdravi“ dio bh. privrede biti sna`niji i konkurentniji, a da }e se oni „slabiji“ reorganizovati, oja~ati i polako po~eti napredovati. Zna~i, u 2011. godini realni sektor bh. ekonomije }e svakako napredovati. Ne zna~ajno, ne previ{e, ali }e ostvaritirast, istakao je Zirojevi}. S druge strane, na institucijama vlasti svih nivoa koje imaju zakonskuobavezu da direktno ili indirektno utje~u na kreiranje poslovnog ambijenta i poma`u privrednesubjekte je da u vremenukrizepoma`uposlovanjeprivrednihsubjekatakrozinstitucionalne i zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju. - Na ovakav na~in, kombinacijom napretka bh. privrede i anga`ovanjem institucija vlasti, sigurno je da mnogo optimisti~nije mo`emo gledati na napredak bh. privrede u 2011. godini, kazao je Zirojevi}.

Mladen Zirojevi}

Daleko je nulta godina
- Evropska unija je na{ glavni vanjskotrgovinski partner, u kojoj je izvoz pove}an za 719 miliona KM, dok je uvoz iz zemalja EU zabilje`io blagi rast od 59 miliona KM, istakao je Zirojevi}, prenosi Fena. Najuspje{nije tr`i{te za izvoznike je tr`i{te zemalja CEFTA 2006. U deset mjeseci vrije-

VTKBiH: U pripremi INCOTERMS 2010.
Vanjskotrgovinskakomora BiH priprema bosansko-englesko izdanje pravila Me|unarodnetrgova~kekomore za kori{tenje trgova~kih termina u unutarnjoj i me|unarodnoj trgovini. Ta pravila }e bitiizdata jer od 1. januaravrijedenovapravila INCOTERMS 2010, koja zamjenjuju dosada{njiINCOTERMS2000. Novapravila se prvenstveno odnose na promjene u sigurnostitereta, kao i pove}anuupotrebu elektronske komunikacije u svakodnevnom poslovanju. U pripremi je, tako|er, serijaradionica na kojima}e INCOTERMS 2010. biti dostupan ~lanovima VTKBiH, prenosi Fena.

dnost izvoza na to tr`i{te se pove}ala za 364 miliona KM u odnosu na istiperiodprethodne godine, dok uvoz bilje`i rast od 230 miliona KM. Od ~lanica CEFTA BiH suficit ima s Crnom Gorom, Kosovom i Albanijom, a deficit s Hrvatskom i Srbijom. Zirojevi} je kazao da je robna razmjena u poljoprivrednom sektoru u tom periodu na strani uvoza zabilje`ila rast od 27 miliona KM u pore|enju s istim razdobljem prethodne godine, dok je bh. izvoz poljoprivrednih proizvoda tako|er zabilje`iorast od 86 miliona KM. Sektor industrije u deset mjeseci bilje`i rast uvoza od 851 milion KM, dok na strani izvoza ostvarujeve}uvrijednost, i to 1,14 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Pokri-

EGIDA Od ~lanica CEFTA BiH suficit ima s Crnom Gorom, Kosovom i Albanijom, a deficit s Hrvatskom i Srbijom
venost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda u tom periodu iznosila je 22,46 posto. - Prate}ikretanjeekonomskih pokazatelja krajem 2010. godine, nije realno o~ekivati da }e 2011. godina biti tzv. nulta godinaprijekrize, odnosno u na{em slu~aju 2008. godina. Me|utim, svakako da gajimo optimisti~na o~ekivanja, dodao je Zirojevi}. Napomenuo je da se bh. privreda, odnosno njen „zdraviji“

Zajedni~ke aktivnosti Doboja i @ep~a

Sporazum o me|usobnoj saradnji
Sporazum je posebno bitan za ostvarivanje puta u procesu pridru`ivanja EU
Direktor Podru~ne privredne komore Doboj Sre}ko Stojakovi} i direktor Razvojne agencije @ep~e Branka Janko potpisali su sporazum o me|usobnoj saradnji. - Cilj je unapre|enje poslovanja i razvijanje usluga kroz zajedni~ke aktivnosti i projekte, kao i da se partnerskasaradnjainstitucionalnodefini{epremapoveljiEvropskeunije za mala i srednjapreduze}a te dokumentimaSvjetskebanke, kao i me|unarodnimdokumentimakoji se odnose na jugoisto~nu Evropu, rekao je Stojakovi}. Sporazum je posebnobitan za ostvarivanje puta u procesu pridru`ivanja EU, zbog ~ega je za podr{kuprivredineophodnoobezbijeditiadekvatnu i neposrednusaradnju svihinstitucija i subjekata, jer je na me|unarodne projekte mogu}e aplicirati samo u partnerstvu s ostalimu~esnicima u dru{tvenifestacija na podru~ja Doboja i @ep~a. Sporazumne strane }e vr{iti razmjenu iskustava, znanja, vje{tina, dobre prakse i informacija ste~enih kroz razli~ite aktivnosti i projekte, kao i uspostaviti partnerske odnose i timsko u~e{}e u aktivnostima i projektima koje finansira EU. - Sporazumom je, tako|er, definiran regionalni razvoj ruralnog turizma i poduzetni{tva u ruralnim podru~jima, rad na projektima obnovljivih izvora energije i energetskih potreba, osna`ivanje razvoja lokalnih resursa s ciljem pobolj{anja `ivota gra|ana, rekla je ona. Dodala je da je sporazum otvoren i za druge asocijacije privrede, nevladine organizacije i ostale strane koje nisu prvobitno potpisnice sporazuma, a koje prihvataju odredbe sporazuma. ma Ministarstvu nisu vra}ali, rekao je on i dodao da iz 2008. godine postoje dugovanja za mineralno |ubrivo i gorivo prema Direkciji za robne rezerve. Prema njegovim rije~ima, svi poljoprivrednici koji imaju dugovanja prema Ministar stvu po ljo pri vre de is klju~eni su iz sistema dodjele podsticajnih sredstava.

Formiran Savjetodavni odbor
Profesor Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu Suljo Borovina izabran je za predsjedavaju}eg novokonstituiranog Savjetodavnog odbora Agencije za rad i zapo{ljavanje, a za njegovog zamjenika izabrana je Velka Od`akovi}, generalni sekretar Saveza sindikata RS-a. Ovo je prvi put da je Savjetodavni odbor Agencije konstituiran na tripartitnoj osnovi, jer ga ~ine predstavnici nadle`nih institucija, poslodavaca i sindikata na svim nivoima vlasti u BiH, saop}eno je iz Agencije. Na sastanku u Sarajevu usvojen je Poslovnik o radu Savjetodavnog odbora, a razmatran je i Program rada Agencije za 2011. godinu.

nom, privrednom i politi~kom `ivotu. Branka Janko je izjavila da }e sporazumne strane imati razra|enu saradnju u lokalnom ekonomskom razvoju, posebno unapre|enju ambijenta za poslovanje MSP-a, pospje{ivanje preduzetni{tva i preduzetni~kog duha, samozapo{ljavanja te kreativnosti i inovatorstva kao i organiziranjezajedni~kihprivrednih i drugihma-

RS: Poljoprivrednici na mukama

Duguju 30 miliona KM
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj po raznim osnovama Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS-a duguju oko 30 miliona KM. Predsjednik Udru`enja poljoprivrednih proizvo|a~a i sto~ara RS-a Vladimir Usorac rekao je da oko 3.000 poljoprivrednika Ministarstvu duguje novac koji su dobili kao podsticaje za |ubrivo i naftu ili za nabavku ma{ina i stada. - Poljoprivrednici su sebe doveli u veoma nepovoljan polo`aj, jer ako ne vra}aju du-

gove, ne mogu da dobiju ni podsticaje ni kredite kod drugih banaka, rekao je on. Pomo}nik ministra poljoprivrede, {umarstva i vodopri vre de RS-a Zo ran Ko va~evi} je kazao da neka od ovih dugovanja datiraju jo{ iz 1998. godine. - Za poljoprivrednike u RSu nabavljeni su razna oprema i stada, a oni dugovanja pre-

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.
Penziona reforma i tr`i{te kapitala u BiH (4)

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Revizija indeksa na Sarajevskoj berzi

Cementara u SASX-10
Iz sastava indeksa isklju~en Rudnik mrkog uglja Banovi}i
Sarajevska berza (SASE) izvr{ila je prvu redovnu godi{nju reviziju indeksa SASX-10. U toku revizije do{lo je do promjene sastava indeksa, tako da je umjesto Rudnika mrkog uglja Banovi}i d.d. Banovi}i (RMUKR) u sastav indeksa u{ao emitent Tvornica Cementa Kakanj d.d. Kakanj (TCMKR). Novi sastav SASX-10 od 10. januara je sljede}i: (simbol, emitent, prilago|ena tr`i{na kapitalizacija (KM), pri la go|eno u~e{}e u in de ksu) BHTSR BH Telecom d.d. Sarajevo 444.890.744,11 KM, prilago|eno na 20 posto, JPESR JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 444.890.744,11 KM na 20 posto, te JPEMR JP Elektroprivreda HZHB Mostar 434.337.940,00 KM, prilago|eno na 19,53 posto. Na da lje, no vi sas tav SASX-10 ~ine: HTKMR Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar 277.959.660,00 KM, pri la go|eno na 12,50 pos to, BSNLR Bo sna li jek d.d. Sa ra je vo 110.145.712,00 KM, na 4,95 posto, FDSSR Fa bri ka du ha na Sa ra je vo d.d. Sa ra je vo 94.462.174,40 KM,

Prednosti
~ileanskog modela
Su{tina penzione reforme u ^ileu zasnivala se na uvo|enju i pove}anju poreza, smanjenju dr`avnih tro{kova i privatizaciji dr`avnih preduze}a
Pi{e: mr. Ismet KUMALI]

Cementara u Kaknju: Uvr{tavanje na listu dokaz uspje{nog poslovanja

Prije nego se upustimo u tra`enje mogu}ih rje{enja, `elimo podsjetiti na nekoliko odrednica koje odre|uju cijeli proces. Karakter fondova je dugoro~an, on mora biti {irok i uklju~iti i druge segmente (razvoj, zaposlenost, tr`i{te). Uz to, zahtijeva disciplinirano pona{anje i provo|enje fiskalne politike. Reformu nije mogu}e provesti bez u~e{}a i odgovor nos ti dr`ave u Sistem ko~i razvoj oba stu pa (prvi i POGRE[AN SMJER drugi). No, ako uporedimo Postoje velike rezerve U provo|enju rena{e sada{nje stanje i za smanjenje tro{kova, kompariramo s ^ileom, forme treba koristiti iskustva drugih. Do- ali ne postoji politi~ka onda mo`emo konstativolja da se to i uradi. bar primjer je ^ile. rati sljede}e: privatizaciSu{tina penzione reSva energija je ja nije provedena do forme u ^ileu se zausmjerena na to kako kraja. Ostalo je da se snivala na uvo|enju se „naka~iti“ na bud`et, privatiziraju strate{ka i pove}anju poreza, pre du ze}a (te le kom, a ne ide ka radu i smanjenju dr`avnih elektroprivreda, veliki stvaranju tro{kova i privatizasistemi). To je va`no i za ciji dr`avnih preduo`ivljavanje tr`i{ta kapize}a. Dr`avno zadu`ivanje se koristilo u tala. Reforme u poreskoj politici su uglamanjoj mjeri. Prema procjenama Corbo vnom provedene, ali se cijeli sistem isi Schmit-Hebbel, tre}ina privrednog ras- komplicirao. Unutar zemlje ne funkcionita ^ilea od 80-ih godina do danas je po- ra jedinstveni poreski sistem i nema harsljedica penzione reforme. Ve}ina fi- monizacije izme|u postoje}a dva sistenansijske imovine se nalazi u portfelju ma. Sistem ko~i razvoj. Komplicirano penzionih fondova, a nerazvijeno tr`i{te dr`avno ure|enje i odsustvo politi~ke vokapitala se razvilo u tr`i{te na kojem se lje za uspostavljanje efikasne dr`avne sredstva od {tedi{a kre}u prema investi- administracije, uz visok nivo lokalne satorima bez problema. mouprave, dovelo je do skupe dr`ave. Vratimo se na stanje kod nas. Sada{nja Postoje velike rezerve za smanjenje trostopa od 23 posto ne osigurava stabilnost {kova, ali ne postoji politi~ka volja (bar ne sistema. Stopu bi trebalo svesti na `elje- u ovom momentu) da se to i uradi. Sva nih 15 posto, {to prakti~no predstavlja energija je usmjerena na to kako se „nasmanjenje od 35 posto. Imamo dugoro~ni ka~iti“ na bud`et, a ne ide ka radu i stvadeficit od 35 posto u startu. Ako `elimo ranju. provesti reformu a da dodatno ne opteBiH se kre}e u pravcu relativnog zare}ujemo privredu, onda se aktivnost os ta ja nja u odno su na ze mlje iz mora usmjeriti u dva pravca: smanjenje okru`enja. Finansijsko tr`i{te je plitko bud`etske potro{nje i pove}anje zaposle- i ban ko cen tri~no, s kon cen tra ci jom nosti na dugi rok. Ako sada pretpostavi- aktive od 76,4 posto u pet banaka. Tr`imo da pove}avamo zaposlenost 1 posto {te kapitala je uspostavljeno, ali mu godi{nje a da ostavimo penzije na istom treba dalji podsticaj za razvoj. Industrinivou, potrebno nam je 35 godina da sa- ja fondova, kao najva`niji u~esnik na niramo deficit. tr`i{tu kapitala, jo{ uvijek je nedovoljno Uzmemo li iskustvo ^ilea, gdje je re- razvijena. Ne postoje ni jasne vizije daforma utjecala na privredni rast godi{- ljeg razvoja. nje skoro 1 posto, onda bi nam trebalo (Sutra: Mirovina s manje straha)

manje od 20 godina da saniramo po~etni deficit. U gornji odnos nismo uzeli deficit u bud`etu, koji, prema posljednjim podacima (prera~unato), iznosi 36,36 posto. Ako bi vlada uspjela smanjiti bud`etsku potro{nju za iznos koji pokriva 1,5 posto „bud`etskog“ deficita, onda bi se i taj deficit mogao sanirati u narednih 20 godina. S obzirom na to da se radi o dugoro~noj reformi, scenarij i ne izgleda lo{e.

na 4,25 pos to, ENISR Ener go in vest d.d. Sa ra je vo 70.630.728,00 KM, na 3,18 posto, ENPSR Energope trol d.d. Saraje vo 65.915.064,00 KM, na 2,96 pos to, IK BZRK2 IK Ban ka d.d. Ze ni ca 26.302.027,92 KM, na 1,18 posto, te TCMKR Tvornica Cementa Kakanj d.d. Kakanj 254.918.926,00 KM, pri la go|eno na 11,46 posto, saop}ila je Sarajevska berza.

Iz Elektroprivrede BiH

Obmanjivanje neistinama
Elektroprivreda BiH ponovo se na{la u {tampi na udaru smijenjenog i iz RegistraemitenataKomisije za vrijednosne papireFBiHbrisanogbiv{egpredsjednika NO EPBiH Zijada D`emi}a, saop}eno je ju~er iz ove kompanije. U saop}enju se navodi da D`emi} “po svom obi~aju, neistinama“ poku{ava obmanuti javnost tvrdnjom da “Jerlagi} poklanja Alpiqu kvote CO2 Elektroprivreda BiH vrijedne 621 milion eura“. - Ne `ele}i komentirati te nebulozne izjave `elimo upoznati javnost o ovom dijelu posla s mogu}im strate{kim partnerom na izgradnji zamjenskog bloka 7 u TE Tuzla {vicarskom kompanijom Alpiq. Emisija CO2 u elektroenergetskim objektima EPBiH referentne 1990. godine je bila devet miliona tona CO2. Ga{enjem {est blokova snage od po 32 MW, dana{nja emisija CO2 iznosi {est miliona tona, ka`e se u saop}enju. To zna~i da EPBiH ima ste~eno pravo u odnosu na referentnu 1990. godinu od tri miliona tona emisije CO2. Alokacija CO2 zna~i da EPBiHvr{ipreno{enje, odnosno ste~eno pravo za emisiju CO2 s postoje}ih svojih blokova iz dvije TE na novi, svoj, u 100 procentnom vlasni{tvu, zamjenski blok 7 u TE “Tuzla“ . - To je jasno i Alpiqu jer je ova kompanija aplicirala na starte{ko partnerstvo kroz ponu|eni otkup 50 procenata elektri~ne energije a ne na bilo {ta drugo vezano za blok 7, pa tako ni na alokaciju emisije CO2, navodi se u saop}enju iz Elektroprivrede BiH.

PKKS: Tri stru~na seminara
Privredna komora Kantona Sarajevo u januaru planira realizirati tri stru~na seminara za privrednike. Seminar o temi „Standard ISO u zdravstvu“ zakazan je za 18. i 19. januar, a namijenjen je rukovodstvu organizacija i institucija koje se bave „proizvodnjom zdravlja“ i koje imaju namjeru krenuti u proces uspostavljanja sistema upravljanja kvalitetom u svom poslovnom sistemu. „Interna revizija u preduze}ima i bankama“ tema je seminara koji }e biti odr`an 26. januara, a cilj je upo zna va nje po la zni ka s na~inom pripreme i vo|enja interne revizije te koristima za preduze}e od sa ra dnje in ter ne re vi zi je i in ter ne kontrole. Radionica za poslovne sekretarice planirana je za 31. januar i treba ukazati na zna~aj dobrih komunikacijskih vje{tina u funkciji li~nog i uspjeha preduze}a ili organizacije, navode iz PKKS-a.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Na Birou 8.428 gra|ana iz Novog Sarajeva

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sve vi{e lo`i{ta u Sarajevu

Udi{emo ~a| i sumpor
Predlo`ili smo ~elnicima Kantona nabavku aparata za mjerenje izduvnih gasova i isklju~ivanje vozila iz saobra}aja, ka`e Tais
Uzroke zaga|enosti vazduha u Sarajevu, neizmjerene jo{ iz ratnog perioda, ne rje{avamo i to je na{ problem, kazao nam je ekspert za kvalitet zraka u federalnom Hidrometeorolo{kom zavodu Martin Tais. - Svaki dan se rade automatska mjerenja koli~ine ~estica, ~a|i i sumpora u zraku, a svaka vrijednost se zasebno o~itava. Kriza nas tek o~ekuje, ako padne snijeg. O~ito je da grad ima sve vi{e individulanih lo`i{ta i to je ono {to zabrinjava, istakao je Tais. Prema Taisovim rije~ima, Mi nis tar stvo pros tor nog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona, sa ministrom Abidom Jusi}em na ~elu, uradilo je mnogo po pitanju instaliranja stanica za mjerenje kvalitete zraka, ali... - Potrebno je osigurati apa-

U prosjeku se 290 gra|ana mjese~no prijavi na Biro

Posao tra`i 68 in`injera
Na po slje dnjoj, 24. sje dni ci Op}inskog vije}a Novo Sarajevo, vije}nicima je, pored ostalih, podnesena i informacija o stanju nezaposlenosti u ovoj op}ini. Prema rije~ima predstavnika Slu`be za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, u Novom Sarajevu je 8.428 osoba na Birou, od ~ega je 60 posto `ena svih starosnih doba. U prosjeku se njih oko 290 mjese~no prijavi na Biro, 160 se bri{e sa evidencije nezaposlenih, a mogao se ~uti i podatak da od novosarajevskih poslodavaca Biro prosje~no u jednom mjesecu dobije pet zahtjeva za zapo{ljavanje isto toliko osoba. Od 8.301 registrovanih nezaposlenih na birou Novo Sarajevo zaklju~no sa 31. oktobrom 2010. prvi put zaposlenje je tra`ilo njih 2.908, a 1.288 je bilo demobilisanih vojnih obveznika i 173 RVI. Kad je rije~ o stru~nim spremama najvi{e je u potrazi za poslom bilo nekvalifikovanih radnika, ukupno 1.852, a po brojnosti prijavljenih na biro su i maturanti gimnazije 576, prodava~a je 369 i 200 diplomiranih ekonomista. Interesantno je i to da zaposlenje na birou u ovoj op}ini ~eka i 38 diplomiranih in`injera poljoprivrede te 30 in`injera elektrotehnike.
A. S.

Nu`na ve}a kontrola vozila na ulicama

rate uposlenicima Ministarstva unutra{njih poslova, kako bi se mjerenja izduvnih gasova na vozilima mogla obavljati na licu mjesta, ta~nije na ulici, kako bi se ona koja su neispravna odmah mogla isklju~iti iz saobra}aja, napomenuo je Tais.

Tais je podsjetio kako su nadle`ni u Hidrometeorolo{kom zavodu predlo`ili ~elnicima Kantona Sarajevo nabavku aparata. - Nisu sporne odredbe zakona, ve} ~injenica da se oni kod nas ne provode, dodao je Tais.
J. M.

Nema rje{enja za Staru `eljezni~ku stanicu na Ilid`i

O~ajna Kadira moli za pomo}

Stanari

tra`ili
selidbu u Malu aleju
Kadira sa djecom u stanu iz kojeg su izba~eni Propala ideja da se objekat pretvori u muzej

Strah od sutra
Kako smo i najavili, a nakon {to su izba~eni iz podruma od tridesetak kvadrata u Ulici Muhamed-bega Kapetanovi}a Ljubu{aka, samohrana majka Kadira Brutus i njeno troje djece izba~eni su i iz prostorije na Bjelavama u koju su uselili. - Sada smo u jednoj ku}i na Grdonju, ali nemam 50 KM za kiriju niti 50 za struju i vodu, tako da me gazdatjera. Nakon{to je prijeodre|enog vremena objavljen tekst u va{im novinama, javio mi se jedan ~ovjek iz Zenice, koji mi je kazao da ovdje ima rodbine, te na Ilid`i ima stan u koji bih mogla privremeno useliti sa djecom. Zove me svakih pet-{est dana i govori mi da imam strpljenja, pa se nadam da bi ne{to od togamoglo biti. Ovdje nema nikakvih uslova, a drva mi donese kom{inica, nagla{avaKadira, dodaju}ikako je izgubila svaku nadu da bi danas-sutra moglo biti bolje. Svi koji Kadiri `ele pomo}i, mogu to u~initi putem broja telefona 062/971-009.
E. H.

Na~elnik Ilid`e Amer ]enanovi} kazao je, kada je u pitanju obnova i nova namjena Stare `eljezni~ke stanice, kako je {teta da objekat na najpo`eljnijoj lokaciji ove op}ine i dalje propada. - Da se Op}ina pita, odmah bi je sru{ili. Tu imamo sedam stanarskih prava, a `ao mi je samo jedne `ene koja

`ivi u toj zgradi. Dio zemlji{ta je u op}inskom vlasni{tvu, a iako se ~ini da je objekat mali, tu se nalazi 18.500 kvadratnih metara prostora, istakao je ]enanovi}. Na~elnik Ilid`e je podsjetio kako je Stara `eljezni~ka stanica pod za{titom dr`ave, te kako je Op}ina nudila @eljeznicama FBiH i BH Telecomu

da zajedno ulo`e u obnovu ovog objekta koji bi postao muzej. - To nije uspjelo, a i kada smo na{li potencijalne investitore, nosioci stanarskog prava pos ta li su be zo bra zni, tra`e}i da im se osiguraju zamjenski stanovi i to u Maloj aleji, naglasio je ]enanovi}.
J. M.

Po`ar u Ulici Safeta Had`i}a

Demanti na navode o upo{ljavanju u Tre}oj O[

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Ju~er ujutro, oko 6.30 sati, do{lo je do po`ara u porodi~noj ku}i vlasni{tvo D. Z. u Ulici Safeta Had`i}a. U po`aru nije bilo povrije|enih, a pri~injena je zna~ajna materijalna {teta, potvrdio je de`urni operativni MUP-a Kantona Sarajevo. De`urni dispe~er Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Salem Rami} kazao je kako je po`ar u 6.58 sati stavljen pod kontrolu, a u 8.35 u potpunosti uga{en. U ga{enju po`ara sudjelovali su 13 vatrogasaca i pet cisterni. Izgorjelo je potkrovlje i krovna konstrukcija objekta, a uzroci }e biti poznati nakon uvi|aja. J. M.

Izgorio krov, povrije|enih nema

Odbijen na konkursu
Nakon izjave Nijaza Imamovi}a, ~lana [kolskog odbora Tre}e O[ i Vije}a roditelja Kantona, u vezi sa upo{ljavanjem mimo konkursne procedure u ovoj {koli, na{oj redakciji obratio se suprug u~iteljice Ramize Deronji} Ragib, koji je demantovao navode da je dobio posao na mjestu domara. - Konkurisao sam poput drugih ljudi i dobio odbijenicu. Zahtijevam od Oslobo|enja da demantuje takve navode jer ja jesam konkurisao u Tre}u O[, dobio odbijenicu i ulo`io `albu {to mogu dokumentovati, kazao je Deronji}, te dodao kako je ve} dvije godine bez posla, te da to mo`e potvrditi odbijenicama iz drugih firmi u kojima je konkurisao tra`e}i zaposlenje.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.
Nema ka{njenja u izgradnji dvorane na Grbavici

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Postavljanje ~eli~ne

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

KONSTRUKCIJE
Uskoro slijedi pokrivanje objekta • Tri miliona KM osigurana u bud`etu Novog Sarajeva
Izgradnja sportske dvorane na Grbavici odvija se prema planiranoj dinamici. Prema rije~ima Nusreta D`anke, tehni~kog direktora u firmi Unigradnja, do sada su ura|eni betonski radovi do nulte kote. - Sada di`emo ~eli~nu konstrukciju, a nakon toga slijedi pokrivanje. Nemamo ka{njenja u odnosu na planiranu dinamiku, iako su nam niske temperature pravile probleme. Me|utim, to smo prevazi{li i idemo dalje, istakao je D`anko. Za prvu fazu izgradnje ovog objekta Op}ina Novo Sarajevo izdvojila je ~etiri miliona maraka, dok su u bud`etu za ovu godinu planirana jo{ tri miliona maraka. - Na ovaj na~in stvaramo preduslove za bavljenje sportom svih udru`enja iz Novog Sarajeva, a otvorenje o~ekujemo krajem 2011, istakao je Ned`ad Kold`o, na~el nik Op}ine Novo Sarajevo. Sportska dvorana na Grbavici bi}e tre}a po veli~ini u Kantonu Sarajevo i mo}i }e primiti vi{e od 1.500 gledalaca. U okviru ovog sportskog objekta }e se nalaziti poslovni prostori, streljana, kuglana, fitnes-centar.
Ni niske temperature nisu prekinule radove S. Hu.

Podr{ka BH Telecoma Udru`enju Oaza

OKOM KAMERE

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE

50 godina rada
U sklopu obilje`avanja 50. godina Udru`enja za podr{ku osobama sa intelektualnim pote{ko}ama Kantona Sarajevo Oaza, njegovi ~lanovi, uz podr{ku BH Telecoma, organizovali su novogodi{nju zabavu i sportsko takmi~enje. Tokom novogodi{nje zabave, podijeljeno je vi{e od 150 novogodi{njih paketi}a za korisnike sa te`im i te{kim oblikom intelektualnih te{ko}a, dok su korisnici Udru`enja Oaza na sportskom takmi~enju osvojili {est zlatnih medalja.
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Potezi na suncu
Trg oslobo|enja - Alija Izetbegovi} uvijek je bio mjesto okupljanja gra|ana spremnih na povla~enje poteza u {ahu, ali i onih koji do|u da bi o ovoj igri nau~ili ne{to vi{e, razmijenili kakve vijesti. Posljednjih dana sugra|ana je sve vi{e. Dugi zimski dani br`e pro|u uz promi{ljanje koju figuru premjestiti, a i zrake sunca u podne vi{e su nego po`eljne. J. M.

BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Odr`avanje postrojenja bez struje bi moglo ostaviti trafopodru~ja: od 13.30 do 15 sati Oprkanj, od 12 do 13.30 Mali bravad`iluk, od 8.30 do 10.30 sati Dositejeva, a od 10.30 do 12 Dolina 2.

PORODILI[TA

8 16

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.20, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 14.55 i 15.45, Beograd 11.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05, Amsterdam 10.15

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Istanbul 13, Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~ 14.10, 21.40 i 19.10, Beograd 14.15 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Frankfurt 21, Amsterdam 15.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati

utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje,

Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla sva-

ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 1.30, i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 1 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, 1.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 1 13.30, 1.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

20

KULTURA

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Plakati reklame

Na{i stru~njaci u svijetu

Sarajevo kao
dio evropske i
svjetske historije
Plakat izlo`be Gorana Martina [timca

“[kartdirektor“ u Galeriji ULUPUH
Iako se percepcija struke znatno popravila, djelomi~no je ostala svijest kako nas dizajneri, a osobito oni u ogla{iva~koj industriji, varaju i manipuliraju prikazuju}i razne proizvode i usluge boljima i ljep{ima nego {to uistinu jesu
Izlo`ba “[kartdirektor“ Gorana Martina [timca, kojom se daje uvid u rad tog me|unarodno nagra|ivanog autora na podru~ju grafi~kog dizajna i vizualnih komunikacija u proteklih deset godina, otvorena je u Galeriji ULUPUH. Sam naziv izlo`be, na kojoj su predstavljeni plakati, tiskani oglasi i televizijske reklame koji ilustriraju pozitivnu primjenu grafi~kog dizajna nastalog u visokokomercijalne svrhe, aktualizira problematiku sve izra`enijeg, ali pre{utnog prijezira prema komercijalnom dizajnu, u odnosu na “onaj drugi“, nastao u kulturne, humanitarne i sli~ne svrhe kojemu struka unaprijed pripisuje ve}u vrijednost, isti~e se u povodu ove izlo`be. Po [tim~evim rije~ima, iako se percepcija struke znatno popravila, djelomi~no je ostala svijest kako nas dizajneri, a osobito oni u ogla{iva~koj industriji, varaju i manipuliraju prikazuju}i razne proizvode i usluge boljima i ljep{ima nego {to uistinu jesu. Istina o svjesnoj manipulaciji posve je druga~ija, smatra [timac, napominju}i kako reklamni dizajneri i art-direktori uop}e ne posjeduju egzaktna znanja kojima bi svjesno manipulirali potro{a~e, ve}, ba{ kao i ostali, `ele napraviti ne{to lijepo, pametno i smisleno. U predgovoru izlo`be Kre{imir Purgar je istaknuo da neke od ponajboljih uradaka Gorana [timca, prvenstveno plakate i oglase nastale u rasponu od jednog desetlje}a, karakterizira “jednostavnost vizualnog komuniciranja par excellence“, {to ne smatra samo posljedicom reducirane narativnosti, nego i osmi{ljene stilske strategije koja dodatno fokusira narativnu strukturu na vizualni simbol. Goran Martin [timac (1971, Zagreb) umjetni~ki je direktor i tekstopisac, biv{i vi{egodi{nji kreativni direktor agencije Digitel. ^lan je ULUPUH-ove Sekcije za grafi~ki dizajn i vizualne komunikacije i Hrvatskog dizajnerskog dru{tva (HDD). Dobitnik je niza nagrada i priznanja na doma}im i me|unarodnim ogla{iva~kim festivalima poput New York Festivala, Epice, Eurobesta, MIAF-a, Magdalena, Effie Croatia, Festa te na izlo`bama ZGRAF-a i HDD-a. Od 2006. godine vodi vlastiti studio Razum&Osje}aji u kojemu se bavi oblikovanjem vizualnih komunikacija s naglaskom na primjeni grafi~kog dizajna u ogla{iva~koj industriji. Izlo`ba “[kartdirektor“ bit }e otvorena do 12. ovog mjeseca. (tportal.hr)

O ulozi odraza sje}anja kroz urbanu i identitetsku (re)konstrukciju, o slu~aju Sarajeva, pi{e Nadia Capuzzo Ðerkovi}, doktor sociologije na Univerzitetu u Genevi
U svim evropskim knji`arama, u izdanju Presses Universitaires de Rennes - PUR (Francuska), u prodaji je knjiga “Sje}anja i historija u central noj i is to~noj Evro pi“ (Mémoire et histoire en Europe cen tra le et ori en ta le). Knjiga pod uredni{tvom Daniela Barica, Jacquesa le Ride ra i Dra ge Ro ksan di}a sadr`i trideset tematskih tekstova eminentnih stru~njaka, me|u ko ji ma su Zrin ka Bla`evi}, Jasna Adler, Anca Baicoianu, Marijan Bobinac, Philippine Casarotto Dauga, Bernard Doumerc, Maciej Falski, Marcos Farias - Ferreira, Catherine Horel, Reka Horvat, Audrey Kichelewski, Snje`ana Koren, Krassimira Krastanova, Castilla Manea Grgin, Dino Milinovi}, Anka Mi {e ti}, Hrvo je Pe tri}, njoj se nalazi i tekst dr. Nadie Ca puz zo - Ðer ko vi}, po sve}en Sarajevu pod nazivom “Le role des expressions memorielles dans (re)construction urbaine et identitaire. Le cas de Sarajevo“ (Uloga odraza sje}anja kroz urbanu i identitetsku (re)konstrukciju. Slu~aj Sarajeva). Na tr`i{tu se pojavila jo{ jedna knjiga u kojoj dr. Capuzzo - Ðerkovi} govori o Bosni i Hercegovini, pod nazivom “World Heritage and Cultural Diversity“ (Svjetska ba{tina i kulturna raznolikost) koju je objavila njema~ka komisija UNESCO-a, u suradnji sa Branderbu{kim tehnolo{kim univerzitetom UNESCO Chair in Heritage Studies iz Cottbusa (Njema~ka). U knjizi se me|u tridesetak stru~nih tekstova

Knjiga je u prodaji u svim evropskim knji`arama

Dra`en Nemet, Sylvie Ramel, Nicolas Vatin i Zlata @ivakovi} - Kerze. Knjiga je podijeljena na {est tematskih dijelova i u

Ostvaren novi trend u kinematografiji

Snimanje filma mobilnim
U narednih pet godina pametni telefoni }e se sve vi{e koristiti u filmskoj industriji, smatra Matani}
Redatelj Dalibor Matani} sni mio je krat ko me tra`ni igrani film “Brave Blue Boy” za samo jedan dan, koriste}i isklju~ivo mobilni telefon, i to pametnu nokiju N8. Snimanje se odvijalo u Zagrebu, na potezu Trg `rtava fa{izma (redateljima omiljeni) klub “Sedmica“, a u filmu glume mladi Sven Klobu~ar i Valentina Bri{ki. Film traje {est minuta i 40 sekundi, a predstavlja pri~u o ljubavi prema `eni i prema voljenom klubu. Film “Brave Blue Boy” pokazuje hrabrost iz svakodnevnog `ivota mladog para. - “Brave Blue Boy” prikazuje temu koja mi je dosta zabavna i bavi se problemima s kojima se susre}e skoro svaki mu{karac u svojoj vezi, obja{njava Matani}, koji je odu{evio i kriti~are i publiku svojim posljednjim filmom “Majka asfalta“. - Prije desetak godina bilo je “in” snimati fotoaparatom, a

Michael Caine, britanska filmska zvijezda

Sretan samim sobom
Michael Caine, jedna od najve}ih i najuspje{nijih britanskih filmskih zvijezda, sa zavidno izgra|enom karijerom u Hollywoodu i dobitnikom dva Oskara, koji je glumio u vi{e od stotinu filmova, u nedavno objavljenoj biografiji otkrio je da je za razliku od filmskog blje{tavila njegov privatni `ivot imao i mra~nih strana. Detalje o burnom i prili~no raskala{nom `ivotu, sklonost neumjerenom konzumiranju alkohola kao protute`i stresu koji sa sobom nosi popularnost, otkrio je sam u svojoj biografiji. Premda se bli`i koncu osmog desetlje}a `ivota i dalje snima filmove i `ivot mu se posljednjih godina mnogo razlikuje od onog koji je vodio u mladosti. “Sasvim sam sretan samim sobom i nemam nikakvu potrebu da nekoga impresioniram. Ja sam porodi~an ~ovjek, imam predivnu porodicu. Nedavno sam dobio jo{ tri unuka koji me potpuno op~injavaju” ka, zao je, izme|u ostalog, u intervjuu za BBC.

Kadar iz filma “Brave Blue Boy”

u posljednje vrijeme usavr{avaju se mobiteli. Vjerujem da }e se u idu}ih pet godina pametni telefoni sve vi{e koristiti u filmskoj industriji i ne sumnjam da budu}nost ide u tom smjeru. Osim {to ljudi ne primje}uju da snimate film, zbog ~ega su prirodniji i pristupa~niji, otvaraju se mogu}nosti za snimanje situacija i predmeta koje se ina~e ne mogu snimiti zbog potrebne

brze reakcije. Vjerujem da }e se u narednih pet godina pametni telefoni sve vi{e koristiti u filmskoj industriji. Puno su manji tro{kovi, tehnika postaje dostupnija i nokia N8 sa snimanjem videa HD kvalitete to potvr|uje, rekao je Matani} nakon snimanja. Osim mogu}nosti snimanja videoisje~aka HD kvalitete, te njihovog montiranja, nokia N8, ima 12-megapi-

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Knji`evni susret u Galeriji Mak

Sarajevski Tin
Direktorica Muzeja knji`evnosti i umjetnosti BiH Medhija Maglajli} i direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahi} ocijenili su da je tokom svih proteklih festivala, od osnivanja 1984. godine do danas, Muzej bio festivalski prostor posve}en najzna~ajnijim stvaraocima iz zemlje i svijeta. Dogovoreno je da }e u Galeriji Mak ove godine na Festivalu na temelju prijedloga selektora za knji`evnost Mirsada Be}irba{i}a biti realizovan izuzetan susret “Sarajevski Tin” posve}en Tinu Ujevi}u. U programu }e u~estvovati autor projekta Goran Matovi}, umjetnici i pjesnici iz Sarajeva i Hrvatske, te predstavnici gradova Vrgorca i Sarajeva. - Ideja ovog multimedijalnog susreta, ideja je dijaloga. Obra}anje drugima – to je veli~anstveni dijalog {to ga ~ovjek neprekidno vodi s drugima i sa svijetom. To je Tinova ideja “pobratimstva lica u sve-

Tin Ujevi}

Nadia Capuzzo - Ðerkovi}

nalazi i tekst dr. Nadie Capuzzo - Ðerkovi} “Bavljenje pro{lo{}u: Uloga o~uvanja kulturnog naslije|a i spomenika u postkonfliktnom dru{tvu“ u kojem je autorica istaknula zna~aj o~uvanja kulturnog i historijskog naslije|a Bosne i Hercegovine kao efika snog in stru men ta za odr`ivi ra zvoj u pro ce su obnove politi~ke stabilnosti i ekonomskog razvoja zemlje, te ja~anja kulturne i socijalne kohezije i promocije uspostave dijaloga. Nadia Capuzzo - Ðerkovi} je doktor sociologije na Univerzitetu u Genevi. Bavi se istra`ivanjem procesa prezervacije i rekonstrukcije kulturnog naslije|a Bosne i Hercegovine i jugoisto~ne Evrope, te pitanjima identiteta i

ko le kti vnog pam}enja u dru{tvima koja proizlaze iz oru`anog sukoba, tokom kojeg je u svom istra`ivanju razvila upotrebu vizualnih metoda, te je do sada na ovu tematiku ve} objavila: “La reconstruction du bazar de Sarajevo apres la guerre de 1992-1995” u knjizi “Bazars ottomans dans le Balkans” (Non Lieu, Paris, 2009), “La reconstruction du patrimoine culturel en Bosnie & Herzegovine: un outil pour la reconciliation?” u knjizi “Un passe plein d’avenir...a la ren con tre du pa tri mo ine mondial” (L’Harmattan, Paris, 2008), “Le ro le des expres si ons me mo ri el les dans la (re)construction urbaine. Le cas de Sarajevo” u knjizi “Histoire et memoire

en Europe centrale et orientale” (FFP, Zagreb, 2008.), “Urbicide and contested revivals” u knjizi “Architectural Imitations. Reproductions and Pastiches in East and West” (Shaker Publishing, Maastricht, 2005) i “Les aspects culturels d’une transition démocratique. La reconstruction urbaine a Sarajevo” u knjizi “Theorie et pratique de la democratie” (Economica, Paris, 2005). Nadia Capuzzo - Ðerkovi} radila je u Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH. ^lanica je istra`iva~kog odbora Sociologie des arts et de la culture (CR-SAC), Societe Suisse de Sociologie i Foruma UNESCO. @ivi u Genevi i Sarajevu.
Mr. S.

miru“, rekao je Matovi}. Realizatori susreta su Sarajevska zima, Teatar poezije iz Zagreba i Kulturno sredi{te Vrgorac. Likovni program za Galeriju Mak izabrala je Meliha Hused`inovi}, selektorica likovnog programa. Od 8. do 17. februara odr`at }e se izlo`ba poljskog plakata, a od 18. do 25. februara izlo`ba fotografija Mladena Pikuli}a “Avlijaner“.

Sarajevska zima u Bo{nja~kom institutu

Gostuju Poljaci, Italijani, [panci...
Na osnovu prijedloga Ognjena ugostiti Slovence - koncert KarBomo{tara, selektora Sarajevske men Pe~ar i Marko Hatlak, vizime, mr. Amina Rizvanbegovi} olon~elo i harmonija (10. febru- D`uvi}, direktorica Bo{nja~kog ara), ~e{ki Puela trio (13. februinstituta Fondacija Adil Zulfi- ara), duo Messieri i Selva, sokarpa{i} i Ibrapran i alt saksohim Spahi}, difon, udaraljke i rektor Sarajevelektronika, iz ske zime, postiSan Marina (18. gli su dogovor fe bru ara). Bit o festivalskom }e odr`ani konprogramu koji certi “Roman}e se odvijati u ti~na era” duo , Bo{ nja~kom Misty sa iz institutu u Salo`bom fo to rajevu. grafija iz Srbije - Obostrana (16. februara), izvanredna su- Karmen Pe~ar i Marko Hatlak iz “Od srca Sararadnja prote- Slovenije jevu“ Rafal Barklih godina, koja je realizirana od tmin ski (te nor) i Mi lo sla va samih po~etka rada Instituta u Brzezinska (klavir) iz Poljske jednom od najzna~ajnijih kul- (22. februara), potom Canto turno-historijskih zdanja u Sara- d’amor iz Italije (23. februara), jevu, garantira da }emo ljubite- koncert Christian Schmid i Ruljima muzike i ove godine poda- dolf Leopold, klavir i ~elo iz riti izvrsne muzi~ke programe, Austrije (24. februara) i Paco izjavio je Spahi}. Diez, koncert {panske tradiciTako }e Bo{nja~ki institut onalne muzike (28. februara).

4. sajam dje~ije kreativnosti

Bajkovnica u Mostaru
Do 12. januara djeci }e se svakim danom, u ~etverosatnom stvarala~kom dru`enju, ponuditi mno{tvo razli~itih sadr`aja
Centar za dramski odgoj, u suradnji sa Mostarskim teatrom mladih, 2008. godine koncipirao je i ostvario program prvog sajma dje~ije kreativnosti Bajkovnica. Programi su se odvijali svakim danom u vrijeme {kolskog raspusta, a prema rije~ima Seada \uli}a, ideja im je bila da pru`e djeci i mladim ljudima iz osnovnih {kola Mostara kreativno provo|enje slobodnog vremena. - Ponudili smo im: predstave za djecu i mlade, interaktivne teatarske programe koji problematiziraju nasilje mladih i nad mladima, narkomaniju i alkoholizam, umjetni~ke filmove (animirane i igrane), kreativne radionice po metodologijama drame i teatra u obrazovanju, forum teatra, improvizacijskog teatra, {kolu scenskog ma~evanja, {kolu lijepog govora, elementeneverbalnogizra`avanja, dramske igre i mno{tvo drugih mogu}nosti. Program je realizirao stru~ni tim Centra za dramski odgoj, koji ove i ovakve programe i radionice godinama izvodi {irom svijeta, kazao nam je \uli}. Trogodi{nje iskustvo uvjerilo je organizatoreBajkovnice da su ovakve aktivnosti djeca rado prihvatila, te da imaju izuzetno zna~ajan efekt. Zbog svega toga i ove godinerealizirajuprogram 4. sajma dje~ije kreativnosti. Na eMTeeM-ovoj Gradskoj sceni “ToniPehar“ izvedena jeinteraktivnapredstava“Maske“ i time je otpo~ela Bajkovnica. - Ovaj put bismo `eljeli u program uklju~iti mnogo vi{e djece, posebno onih mali{ana kojima je te{kodo}i do Mostarskog teatramladih u kojem je pro{logodi{njiprogramrealiziran. Zato {kolama nudimo dogovor i zajedni~ku aktivnost u realizaciji ovako zami{ljenog cjelodnevnog programa Bajkovnice za u~enikesvihmostarskih{kola, rekao nam je Sead \uli}. Ovogodi{nji sajam trajat }e do 12. januara i djeci Mostara, u ~etverosatnom stvarala~kom dru`enju, svakim danom, ponudit }e mno{tvo razli~itih Mr. S. sadr`aja.

Na ASU

Dalibor Matani}

kselni fotoaparat s Carl Zeiss optikom, Xenon bljeskalicom i velikim senzorom koji je usporediv s onima koji se nalaze u kompaktnim digitalnim fotoaparatima. I tako, svi ti podaci potvr|uju da je Matani}ev mobilni eksperiment, ipak samo u sklopu reklamne kampa nje za po zna tog proi zvo|a~a mobilnih ure|aja.
Mr. S.

Suvremeni {panski filmovi
U programima Sarajevske zime sura|ivat }e ove godine studenti i diplomirani dramaturzi Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, organizirat }e se razgovori u okviru multimedijalnog programa Festivala. To je dogovoreno na sastanku direktora Sarajevske zime Ibrahima Spahi}a sa prof. Zijadom Mehi}em, dekanom ASU. Na Aka de mi ji scen skih umjetnosti prikazat }e se izabrani suvremeni {panski kratki i eksperimentalni filmovi od 9. do 12. februara, u izboru Marte Delatte. Akademija scenskih umjetnosti i Sarajevska zima sura|ivat }e i na realizaciji 4. ekolo{kog festivala koji }e se odr`ati od 5. do 10. marta. Mr. S.

22

OGLASI

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

Foto: Amer Kajmovi}

24

9. januar 2011. godine

Najpo`eljnije destinacije svijeta

Zimski dvorac

Sankt Petersburg
ankt Petersburg je jedan od gradova koji su u svom postojanju ~esto mijenjali ime, ali su zato uvijek plijenili svojom ljepotom, fascinirali historijom i uzbu|ivali li~nostima koje su u njemu ro|ene, odrastale ili stvarale. Sankt Petersburg bio je od 1914. do 1924. Petrograd, a od 1924. do 1991. Lenjingrad. Grad je smje{ten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Balti~kom moru. ^esto se pojednostavljeno naziva Petersburg, dok je neformalno poznat i kao Piter, kako ga zovu njegovi stanovnici.

S

Petar I Veliki, osniva~ grada

ERMITA@
Relativno je mlad grad, nastao po~etkom 18. stolje}a, nakon {to je Rusija od [vedske osvojila Ingriju. Osnovao ga je 27. maja 1703. car Petar I. Veliki, te je bio glavni grad Ruskog carstva vi{e od dvjesto godina do ruske revolucije 1917, kada je prijestolnica preseljena natrag u Moskvu. Grad je zna~ajno evropsko kulturno sredi{te i va`na ruska luka na Balti~kom moru. Sankt Petersburg ~esto se naziva najzapadnijim ruskim gradom. Povijesni centar Sankt Petersburga i pripadaju}i ansambl tvore mjesto svjetske ba{tine UNESCO-a. Grad je tako|er sjedi{te muzeja Ermita`, najve}e umjetni~ke galerije u svijetu. Kao rusko politi~ko i kulturno sredi{te tokom vi{e od 200 godina, ~esto se smatra ruskom sjevernom prijestolnicom, te je tokom svoje povijesti nazivan i Venecijom sjevera ili sjevernom Palmirom. U gradu svoja sjedi{ta ima veliki broj stranih konzulata, me|unarodnih kompanija, banaka i drugih poslovnih subjekata. Ruski car Petar I Veliki vodio je politiku kojom je u Rusiju `elio uvesti zapadne vrijednosti, te je radi toga `elio osnovati novu prijestolnicu bli`e Evropi, jer se do Moskve u to doba vrlo dugo putovalo. Tokom velikog sjevernog rata, Petar Veliki osvojio je {vedsku tvr|avu Nyenskans na rijeci Nevi u Ingriji. Nekoliko sedmica kasnije, vi{e nizvodno, na otoku Zaja~i, 5 km od u{}a rijeke u Finski zaljev, zapo~eo je gradnju Petropavlovske tvr|ave koja je postala prvom zidanom gra|evinom novoga grada. Grad je tada slu`beno nazvan po svom za{titniku, apostolu Svetom Petru, ali mnogi smatraju da je njegov

osniva~ grad nazvao po sebi. Pozvani su mnogi arhitekti, in`enjeri i graditelji iz cijele Evrope koji su isu{ili mo~varan prostor i sagradili jedan od najmodernijih tada{njih gradova, ali grad su prisilno izgradili kmetovi iz cijele Rusije i {vedski ratni zarobljenici pod nadzorom Aleksandra Danilovi~a Menj{ikova. Grad je postao baza {irenja evropskih utjecaja u Rusiji, a bio je ruski prozor u Evropu. Tokom prvih godina nakon osnivanja spontano je izrastao oko Trga Trojstva na desnoj obali Neve, kraj Petropavlovske tvr|ave, ipak, Sankt Petersburg uskoro se zapo~eo razvijati prema zadanom planu. Do 1716, Domenico Trezzini razvio je projekt prema kojem }e se centar grada smjestiti na Vasiljevskom otoku, oblikovan pravokutnom mre`om kanala. Projekt nije bio dovr{en, ali jo{ je evidentan u rasporedu ulica. 1716. Petar Veliki imenovao je JeanBaptistea Le Blonda glavnim arhitektom Sankt Petersburga. Petar Veliki posebno je cijenio izgled Pariza i osobito Versaillesa, te su mnoge gra|evine izgra|ene prema pari{kom uzoru. Stil petrinskog baroka, kojeg su razvili Trezzini i drugi arhitekti, ilustriran zgradama kao {to su Menj{ikovska pala~a, Kunstkamera, Petropavlovska katedrala i Dvanaest kolegija, postao je po~etkom 18. stolje}a istaknut u gradskoj arhitekturi. Petar Veliki 1724. je u Sankt Petersburgu osnovao rusku Akademiju znanosti, Univerzitet i Akademsku gimnaziju. Petar Veliki umro je 1725. Njegovo dugogodi{nje autokratsko forsiranje modernizacije Rusije nailazilo je na znatno protivljenje staromodnog rus-

Fjodor Dostojevski, jedan od velikana koji su pisali o Sankt Petersburgu

Engleska ~etvrt sa Katedralom sv. Isaka; Petropavlovska tvr|ava; Trg Dvora; Zimski dvorac; Petrov dvorac; Nevski prospekt

kog plemstva, {to je rezultiralo s nekoliko atentata i slu~ajem izdaje u koju je bio upleten i njegov vlastiti sin. Radi toga, Petar II svoje je sjedi{te preselio natrag u Moskvu. Ipak, ~etiri godine kasnije, za vrijeme carice Ane, Sankt Peterburg ponovo je postao glavnim gradom Ruskog carstva, status kojeg }e zadr`ati idu}ih 186 godina, tokom kojih je bio centar svih zbivanja u Rusiji.

OPSADA
Najzna~ajniji neoklasi~ni arhitekti koji su djelovali u Sankt Petersburgu, uklju~uju}i i arhitekte stila Empire, bili su Jean-Baptiste Vallin de la Mothe Antonio Rinaldi, Jurij Felten, Giacomo Quarenghi, Andrej Voronjihin... Revolucija 1905. zapo~ela je u Sankt Petersburgu te se brzo pro{irila u provincije. S po~etkom Prvog svjetskog rata, grad je 1914. preimenovan u Petrograd, ime po kojem je ve} bio poznat na drugim slavenskim jezicima, jer je naziv Sankt Petersburg zvu~ao isuvi{e njema~ki. 1917. u Sankt Petersburgu je izbila februarska revolucija ko-

ja je ozna~ila kraj ruske monarhije i kasnije iste godine Oktobarska revolucija, zapo~eta napadom krstarice Aurora na carski Zimski dvorac, gdje je bila smje{tena privremena vlada, koja je na vlast dovela komuniste i Vladimira Lenjina. Blizina grada granici, prijetnja njema~kih bombardiranja i invazije, kao i okupljanje antisovjetskih armija, prisililo je bolj{evike da glavni grad 12. marta 1918. presele u Moskvu, ~ime je Petrograd izgubio na zna~enju. Ima ne{to {to ve`e Sarajevo i Petrograd, a to je opsada. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Lenjingrad je bio pod njema~kofinskom opsadom, od septembra 1941. do januara 1944, ili ukupno 872 dana, Sarajevo je bilo pod opsadom 1.479 dana. Sankt Petersburg ima dugu i svjetski poznatu tradiciju knji`evnosti. Dostojevski ga je nazvao najapstraktnijim i samovoljnijim gradom na svijetu. Ruski pisci ~esto su ga do`ivljavali kao prijete}i i nehuman mehanizam. Groteskni, ~esto ko{marni imid` grada, istaknut je u posljednjim Pu{kinovim pjesmama, petro-

gradskim pripovijetkama Gogolja, novelama Dostojevskog, stihovima Bloka i Mandelj{tama i u simbolisti~kom romanu Peterburg Andreja Belog. Prema Juriju Lotmanu, u poglavlju “Simbolizam Sankt Petersburga“, navedeni knji`evnici bili su nadahnuti simbolizmom iz samog grada. Posljedice `ivota u Sankt Petersburgu na polo`aj siroma{nog slu`benika u dru{tvu opsjednutom hijerarhijom i statusom tako|er su postale zna~ajna tema za pisce kao {to su Pu{kin, Gogolj i Dostojevski. Jo{ jedna va`na zna~ajka knji`evnosti Sankt Petersburga misti~ni je element, koji uklju~uje urbane legende i popularne pri~e o sablastima, jer djela Pu{kina i Gogolja uklju~uju pri~e o duhovima koje se vra}aju u Sankt Petersburg u potragu za drugim likovima, kao i druge fantasti~ne elemente, stvaraju}i nadrealni i apstraktni imid` grada. Pisci iz 20. stolje}a, kao Vladimir Nabokov, Ayn Rand, Andrej Beli i Jevgenij Zamjatin, zajedno sa svojim u~enicima Serapionovim bratstvom, stvorili su potpuno nove knji`evne stilove i pridonijeli novim uvidima u razumijevanje dru{tva kroz vlastita iskustva u gradu. Ana Ahmatova postala je istaknutom figurom ruske poezije. Njena poema Requiem fokusira se na tragedije `ivota za vrijeme staljinisti~kog terora. Tako|er je zna~ajan i Josif Brodski, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1987. Dok je `ivio u Sjedinjenim Dr`avama, njegova djela na engleskom bila su odraz `ivota i u Sankt Petersburgu iz jedinstvene perspektive insajdera i autsajdera u djelima Vodi~ za preimenovani grad i U sobi i pol.
(Pripremila N. I.)

9. januar 2011. godine

25

Dobrila Govedarica, izvr{na direktorica Fonda otvoreno dru{tvo

Nastavljamo pomagati gra|anima BiH F
Razgovarao: Almir TERZI]

ond otvoreno dru{tvo djeluje u BiH od 1993. godine. Od tada do sada Fond je ulo`io pribli`no 90 miliona dolara u mnogobrojne aktivnosti koje su pokrivale ~itav spektar potreba, od pomo}i medijima do javnog zdravstva. Dodatnih sedam miliona dolara investirale su druge organizacije iz mre`e Otvoreno dru{tvo, dok je 50 miliona dolara humanitarne pomo}i u vrijeme rata u BiH plasirano putem Soros humanitarnog fonda. Fond otvoreno dru{tvo BiH nedavno je pokrenuo jednu me|u mno{tvom svojih aktivnosti, ali koja je, dozvolite mi da to primijetim, od velikog zna~aja za brojne gra|ane BiH - pomo} narodnim kuhinjama. Otkud Otvoreno dru{tvo u ovom poslu, mislio sam da Vi ne dajete humanitarnu pomo}? - U pravu ste, mi se ve} vi{e od 15 godina ne bavimo humanitarnim aktivnostima. U junu 2009. George Soros je osnovao tzv. Interventni fond za ubla`avanje posljedica ekonomske krize u vrijednosti od 100 miliona dolara. Fond je namijenjen zemljama centralne i isto~ne Evrope, uklju~uju}i i BiH. Tako se, dakle, otvorila mogu}nost da pomognemo bar jednom dijelu ekonomski i socijalno ugro`enih gra|ana u BiH. S obzirom na visoku stopu siroma{tva u BiH i prije globalne ekonomske krize, procijenili smo da }e ekonomska kriza

CIVILNO DRU[TVO I BiH Vrlo je nezahvalno davati jednozna~ne ocjene o civilnom dru{tvu pogotovo {to se sam pojam razli~ito razumijeva. Da bi civilno dru{tvo moglo postati zna~ajan korektiv vlasti, obje strane moraju imati pribli`no sli~no poimanje sopstvene uloge u dru{tvu kao i uloge onog drugog. Bojim se da to kod nas nije slu~aj
najvi{e pogoditi upravo najsiroma{nije. U tom kontekstu je donesena oduka o odobravanju 285.000 KM pomo}i kuhinjama Crvenog kri`a/krsta i ona je obuhvatila sve javne kuhinje CK-a, odnosno Sarajevo, Mostar, Banju Luku, Bijeljinu, Vlasenicu i Bile}u, a sredstva su raspore|ena prema broju korisnika.

INTERVENTNI FOND
Jeste li planirali jo{ neke segmente pomo}i ugro`enim kategorijama stanovni{tva? - Mi smo iz Interventnog fonda do sada odobrili 24 projekta u ukupnoj vrijednosti od 1,8 miliona dolara (2,5 miliona KM), {to je 20 posto iznad prvobitno odobrenog nivoa sredstava za BiH. Najve}i iznos, od ukupno 1,25 miliona dolara, dodijeljen je Fondaciji za socijalno uklju~ivanje, ~ija je djelatnost unapre|enje kapaciteta i uloge nevladinog sektora u umanjivanju siroma{tva i ja~anju socijalne inkluzije. Fondaciju sufinansira i [vicarska agencija za razvoj i o~ekujemo da }e u periodu 2010-2012. Fondacija podr`ati pribli`no 80 projekata usmjerenih prema ranjivim skupinama u dru{tvu i obuhvatiti oko 20.000 korisnika. U prvom krugu 21 organizacija je dobila sredstva za implementaciju projekata, a ja }u pomenuti samo neke kao ilustraciju: Udru`enje "@ivot sa Down sindromom", Crveni kri` Livno, Savez slijepih Republike Srpske, Udru`enje hranitelja Tuzlanskog kantona itd. Od manjih projekata koje smo podr`ali iz Interventnog fonda izdvojila bih projekat "Stvaranje

Nama je ekonomska kriza donijela samo pove}ani obim posla Zahvaljuju}i Interventnom fondu i finansiranje na{ih redovnih aktivnosti je ve} osigurano i odobreno do kraja 2012. S obzirom na visoku stopu siroma{tva u BiH, i prije globalne ekonomske krize procijenili smo da }e ona najvi{e pogoditi upravo najsiroma{nije te je u tom kontekstu donesena oduka o odobravanju 285.000 KM pomo}i kuhinjama Crvenog kri`a/krsta

Foto: Amer KAJMOVI]

26

9. januar 2011. godine

odr`ivog prihoda za `ene isto~ne Bosne", koji je implementirala organizacija Bosanska inicijativa za lokalni razvoj iz Tuzle. Ovaj projekat je primjer kako se malim sredstvima, uz kreativan pristup i dobru organizaciju, mo`e stvoriti relativno velika vrijednost i posti}i vi{estruki efekti. Projekt ima za cilj da pomogne porodicama u kojima je `ena hranitelj. Donacija je omogu}ila `enama iz pet sela isto~ne Bosne da prehrane svoje porodice uzgojem pili}a. Ali ne samo to, nau~ile su ne{to novo i stekle samopouzdanje da svojim radom, uz malu pomo} sa strane, mogu ishraniti porodicu. Projekat jo{ traje, ali se ve} mogu identifikovati sjajni rezultati - uz 24.000 dolara na{e pomo}i, 218 `ena je u~estvovalo u projektu, a uzgojile su 18.000 pili}a ~ija bi tr`i{na vrijednost bila oko 140.000 dolara.

MNOGO URA\ENOG
Kada govorimo o sumiranju rezultata, kraj godine, odnosno po~etak nove, uvijek su prilika da se podvu~e crta onoga {to je ura|eno. Osim ovih vidova pomo}i stanovni{tvu o kojima ste govorili, Fond otvoreno dru{tvo u toku protekle godine aktivno je u~estvovao i u pru`anju podr{ke organizacijama civilnog dru{tva. Mo`ete li ukratko podsjetiti {ta je to {to je osim navedenog jo{ realizirano u toku 2010. godine? Koji su prvi efekti ovih aktivnosti? - Pitanje o efektima je no}na mora svih onih koji su se upustili u avanturu "dru{tvenih reformi", a moraju nekome obrazlo`iti kako su iskoristili sredstva koja su im povjerena. Jedan moj kolega, kada do|e vrijeme pisanja izvje{taja, ima obi~aj da ka`e: E, da vidimo koliko smo grama demokratije ove godine napravili! Kod humanitarnih projekata efekte mo`ete relativno lako identificirati, da pojednostavim - neko je bio gladan, a sada je malo manje gladan. Dok

humanitarni projekti pru`aju satisfakciju da ste doprinijeli da nekome bude bolje, bavljenje javnim politikama uglavnom vam donosi frustraciju. Nastojanje da demokratija ne ostane samo na nivou formi i institucija nego da dobije i svoj demokratski sadr`aj, koji }e se, izme|u ostalog, ogledati u punom po{tivanju vladavine prava, ljudskih prava, odgovornosti vlasti itd., {to je zapravo na{a osnovna misija, rijetko vam u kratkom roku i neposredno pokazuje efekte. Ulazite u prostor gdje se sudaraju brojni akteri, interesi, vrijednosni sistemi i nema nikakve garancije da }ete, ~ak i da svaki korak izvedete savr{eno, posti}i cilj koji ste zacrtali. Pri tome, nemate nikakvu realnu mo}. Va{a mo} je samo u argumentima kojim raspola`ete, pod pretpostavkom da neko `eli da ih saslu{a. Gotovo je nemogu}e ukratko prezentirati preko 70 razli~itih projekata koje smo realizirali u saradnji sa organizacijama civilnog dru{tva ili samostalno, kao operativne projekte. Zato bih nasumce pomenula samo nekoliko. Kao svojevrsno finale na{eg desetogodi{njeg anga`mana u oblasti primjene me|unarodnog humanitarnog prava u procesuiranju ratnih zlo~ina pred doma}im pravosu|em, preveli smo, objavili i podijelili sudijama, tu`iocima, advokatima {irom BiH 1.000 primjeraka knjige "Pravo komandne odgovornosti". Ova knjiga daje sveobuhvatnu analizu doktrine odgovornosti pretpostavljenog i opsega njene primjene, kao i te{ko}a koje se pojavljuju pri dokazivanju odgovornosti pretpostavljenog u kontekstu krivi~nog gonjenja i to kroz sudsku praksu od prije Prvog svjetskog rata do dana{njeg rata protiv terorizma. Na inicijativu Tu`ila{tva BiH, a u saradnji sa Uredom Registrara BiH, podr`ali smo stru~ni tim koji je pripremio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o me|unarodnoj pravnoj pomo}i. Prijedlog je trenutno u parlamentarnoj proceduri, a njegovim

ZA[TITA OKOLI[A POSLJEDNJA, TURIZAM PRVI Kad bi, kojim ~udom, Zuko D`umhur danas krenuo u Hodoljublje, odustao bi na prvom koraku. Za{tita okoli{a je ovdje potpuno marginalna tema, a istovremeno progla{avamo turizam jednim od glavnih razvojnih pravaca! Ipak, ono {to je na{ apsolutni prioritet je vladavina prava u naj{irem smislu i posebno borba protiv korupcije
usvajanjem i primjenom sprije~ilo bi se izbjegavanje sudskih procesa ili izvr{enje krivi~nih sankcija zloupotrebama dvojnih i vi{estrukih dr`avljanstava. Centar za zastupanje gra|anskih interesa nizom razli~itih aktivnosti nastojao je da uka`e na problem netransparentnosti javne potro{nje, da bud`et nije ne{to ~ime vlast mo`e i treba raspolagati isklju~ivo po svom naho|enju, nego da je to na{ novac o ~ijem tro{enju bismo morali biti i konsultovani i informisani.

BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
Koje su to akcije i aktivnosti Fonda otvoreno dru{tvo BiH na koje ste posebno ponosni u protekloj godini? - Ono {to je mene ili, ispravnije, sve nas u Fondu izuzetno obradovalo u protekloj godini, jeste prva presuda za diskriminaciju u BiH. Ponukani nekim prethodnim slu~ajevima kada su zakoni usvajani samo da bi se ispunila forma ili neke me|unarodne obaveze, mi smo 2009. neposredno po usvajanju Zakona o zabrani diskriminacije odlu~ili da testiramo spremnost institucija za njegovu stvarnu primjenu putem tzv. strate{kog parni~enja. Ideja je bila da u saradnji sa advokatskim komorama osnujemo antidiskriminacijski tim koji bi pokretao razli~ite slu~ajeve diskriminacije pred doma}im sudovima. Ideja, me|utim, nije bila motiviraju}a za etablirane advokate iz razli~itih razloga, pa smo saradnju uspostavili sa organizacijom Va{a prava koja se ve} godinama bavi pru`anjem besplatne pravne pomo}i. Ova organizacija je od tada do sada podnijela deset tu`bi za diskriminaciju, a prva presuda je donesena 6. jula 2010. Presuda je potvrdila postojanje diskriminacije u procesu obrazovanja propu{tanjem da se preduzmu mjere inkluzije u slu~aju jednog dje~aka - osobe sa posebnim potrebama - i nalo`ila da mu se omogu}i dalje {kolovanje po posebnom nastavnom programu prilago|enom njegovim individualnim potrebama uz podr{ku posebnog stru~nog tima i u~e{}e asistenta. Pravna stanovi{ta iznesena u ovoj presudi ne}e imati implikacije samo za dje~aka o kojem je rije~ nego za jo{ mnogo druge djece u BiH koja su u sli~noj situaciji. Dr`ava se obavezala na inkluziju djece sa posebnim potrebama kroz nekoliko zakona i me|unarodnih konvencija usvojenih puno prije Zakona o

9. januar 2011. godine

27

go zainteresirani gra|ani. Istra`ivanja javnog mnijenja pokazuju visok nivo nepovjerenja gra|ana u institucije i razo~arenje politi~kim procesima u BiH. Mislim da mi ne mo`emo i ne smijemo sebi dozvoliti luksuz otu|enja od politi~kih procesa, niti dopustiti da politi~ke elite budu jedini arbitar u javnim poslovima.

ZA[TITA MANJINA
Poseban problem u BiH predstavlja djelovanje udru`enja i organizacija koje okupljaju predstavnike nacionalnih manjina. Naime, njihovo finansiranje iz bud`eta ~esto nije izravno, ve} u~estvuju u raspodjeli novaca putem aplikacija za projekte. Mislite li da je to pravi na~in o~uvanja djelovanja ovih dru{tava u BiH koja su od iznimne va`nosti jer joj daju elemente multietni~nosti, multikulturalnosti? - Zakonom o za{titi pripadnika nacionalnih manjina predvi|ena je finansijska podr{ka dr`avnih vlasti nacionalnim manjinama, ali, na`alost, nije propisan na~in kako }e se ona dodjeljivati. U BiH `ivi 17 zakonom priznatih nacionalnih manjina, a brojnost pojedine manjine, {to bi bio i jedan od elemenata za alokaciju bud`etskih sredstava, mo`emo samo naga|ati. Rje{enje bi moralo voditi ra~una i o nacionalnim manjinama koje nemaju tzv. mati~nu dr`avu. U na{em slu~aju to su Romi, koji su ujedno najbrojnija manjina. Naime, za o~ekivati je, i to je uobi~ajena praksa, da se, recimo ~e{ka ili talijanska manjina pove`u sa mati~nim dr`avama i na taj na~in osiguraju dio sredstava potrebnih za rad udru`enja, o~uvanje i promociju vlastite kulture, obi~aja, jezika. Romi u tom smislu nemaju mati~nu dr`avu, te su po jo{ jednom osnovu u nepovoljnijem polo`aju. Svakako da bi sistemsko rje{enje bilo bolje, ali ni projektni pristup ne mora nu`no biti lo{ ako se odvija na efikasan i transparentan na~in, ako je dostupan svima i ako je zasnovan na jasno definisanim kriterijima. [ta je, prema Va{em mi{ljenju, to na {to bi u budu}nosti u BiH trebali obratiti ve}u pa`nju. Je li to za{tita ~ovjekove okoline koja je u EU postala broj 1 kada su u pitanju projekti, unapre|enje civilnog sektora ili ne{to tre}e? - Obje pomenute oblasti su jako va`ne. Da li nam zaista rijeke kad pro|e visoki vodostaj moraju izgledati kao u onim kataklizmi~nim scenama iz filmovima Mad Max tipa? Da li se gra|ani Zenice zaista moraju gu{iti sumpordioksidom? Koliko je predjela nepopravljivo uni{teno bjesomu~nom sje~om {ume ili kamenolomima? Stotinu pitanja mo`ete postaviti. Kad bi, kojim ~udom, Zuko D`umhur danas krenuo u Hodoljublje, odustao bi na prvom koraku. Za{tita okoli{a je ovdje potpuno marginalna tema, a istovremeno progla{avamo turizam jednim od glavnih razvojnih pravaca! Ipak, ono {to je na{ apsolutni prioritet je vladavina prava u naj{irem smislu i posebno borba protiv korupcije. Uzalud je donositi propise o zabrani odlaganja sme}a gdje kome padne na pamet ako te propise ne}emo provoditi. [ta vrijede elaborati o za{titi okoline na koje Zakon ve} obavezuje investitore ako se oni mogu upakovati tako da mo`ete graditi i raditi bez obzira na to koju }e to {tetu po okoli{ izazvati?

zabrani diskriminacije i bilo bi posve prirodno da te zakone i primjenjuje. Na`alost, kako sam ve} rekla, puno je primjera da zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru i nakon {to su, uz mnogo muka usvojeni, vidite da ste i dalje gotovo jednako daleko od rje{enja problema. Samo po sebi, po~etak nove godine je prilika da se govori i o planovima. [ta je to {to mo`emo u toku ove godine o~ekivati da }e biti glavne aktivnosti i smjernice djelovanja Fonda otvoreno dru{tvo BiH? - Ne}e biti nekih zna~ajnih promjena u smislu otvaranja novih programa i oblasti djelovanja. Planovi za narednu godinu su na tragu onoga {to smo i do sada radili, pri ~emu }e do}i do nekih modifikacija i kvalitativnih pomaka. Kako je strate{ko parni~enje kao model zagovaranja dosta dug i neizvjestan proces, odlu~ili smo pro{iriti antidiskriminacijski program i poduzeti jo{ niz aktivnosti koje bi u kona~nici doprinijele ve}oj efikasnosti ili boljim mehanizmima za{tite od diskriminacije, ali i prevencije diskriminatornih praksi i postupaka. Od 2007. godine, kada smo objavili studiju "^emu u~imo djecu", kontinuirano radimo na zagovaranju kvalitetno obrazovanje koje }e razvijati sposobnost za kriti~ko promi{ljanje razli~itih vrijednosti, samostalno rasu|ivanje i razumijevanje sebe i svijeta oko sebe. Fiskalna transparentnost i antikorupcijske politike i dalje su u sredi{tu na{eg rada. Sada ve} skoro tradicionalno stipendiranje istra`ivanja iz oblasti javnih politika koje uklju~uje i edukaciju i mentorstvo tako|er nastavljamo, kao i stipendiranje srednjo{kolaca pripadnika romske manjine. Stipendije za magistarske i doktorske studije u Velikoj Britaniji i Budimpe{ti koje osigurava Soros mre`a, a administrira Studentski resursni centar i dalje }e biti dostupne mla|im akademskim gra|anima.

POMO] SVIMA
U proteklim godinama Fond otvoreno dru{tvo BiH pomogao je mnogim nevladinim organizacijama, medijima, pojedincima. Ulo`eno je mno{tvo sredstava za edukacije, stipendije. Koliko globalna ekonomska kriza i recesija utje~u na rad Dru{tva? - Nama je ekonomska kriza donijela samo pove}ani obim posla zahvaljuju}i Interventnom fondu. Finansiranje na{ih redovnih aktivnosti je ve}

osigurano i odobreno do kraja 2012. Pribli`avanje Bosne i Hercegovine EU nu`no implicira ve}em stepenu razvoja demokratskog dru{tva. Pitam ovo iz razloga {to me zanima Va{e mi{ljenje koliko su doma}e vlasti BiH spremne, odnosno koliko poma`u radu prvenstveno nevladinog sektora? Jesu li trenutna izdvajanja za to dovoljna? - Zaista ne znam koliko je aktuelno izdvajanje za nevladin sektor. Postoji, me|utim, podatak koji se odnosi na 2007. godinu. Prema istra`ivanju koje je proveo IBHI u 2007. je ukupno, na svim nivoima vlasti, izdvojeno 107 miliona KM za nevladin sektor. Od ukupnog iznosa dodijeljenog 42,9 posto je namijenjeno nevladinim organizacijama, 44,1 posto sportskim organizacijama, a 13 posto bora~ko-invalidskim i drugim srodnim organizacijama. Zanimljivo je i da je preko 20 miliona KM dodijeljeno bez ikakve tenderske procedure. Ovo su podaci, ali ja te{ko, zapravo, mogu dati odgovor na ovo pitanje jer nemam informaciju o prirodi aktivnosti koje su finansirane. Znam da je 100 miliona KM, definitivno, mnogo novca. Kakve su Va{e ocjene - u kakvom je trenutno stanju civilno dru{tvo u BiH? Je li ono jo{ u po~etnim fazama razvoja ili mo`emo re}i da je kao u razvijenim demokratijama svijeta postalo zna~ajan korektiv vlastima? - Vrlo je nezahvalno davati jednozna~ne ocjene o civilnom dru{tvu, pogotovo {to se sam pojam razli~ito razumijeva. Da bi civilno dru{tvo moglo postati zna~ajan korektiv vlasti, obje strane moraju imati pribli`no sli~no poimanje sopstvene uloge u dru{tvu, kao i uloge onog drugog. Bojim se da to kod nas nije slu~aj. Ono {to mogu ustvrditi jeste da danas, u odnosu na period od prije pet ili deset godina, na civilnoj sceni djeluje znatno vi{e organizacija koje su i kompetentne i ustrajne u zahtjevima za odgovorno{}u i transparentno{}u vlasti i ve}im demokratskim standardima u zemlji. To {to ih druga strana ~esto lo{e ~uje ili ne reaguje, ne umanjuje zna~aj onoga {to rade. Ovdje moram dodati da odgovornost za razvoj demokratije ne le`i samo na politi~kim elitama niti organizacijama civilnog dru{tva ili, pak, medijima. Uostalom, neke od najva`nijih demokratskih tekovina u istoriji nisu izborile politi~ke elite, ne-

MALA SREDSTVA, VELIKI REZULTATI "Stvaranje odr`ivog prihoda za `ene isto~ne Bosne", koji je implementirala organizacija Bosanska inicijativa za lokalni razvoj iz Tuzle, ima za cilj da pomogne porodicama u kojima je `ena hranitelj. Projekat jo{ traje, ali se ve} mogu identifikovati sjajni rezultati uz 24.000 dolara na{e pomo}i, 218 `ena koje su u~estvovale u njemu uzgojile su 18.000 pili}a ~ija bi tr`i{na vrijednost bila oko 140.000 dolara

PREDNOST FONDOVA
Koliko nam u svemu ovome mo`e pomo}i pravilno kori{tenje sredstava pretpristupne pomo}i (IPA) fondova? - IPA fondovi su kao jezero puno ribe - vje{t ribar }e i kom{iluk nahraniti, a nevje{t jedva da }e uta`iti glad. Efikasno kori{tenje IPA fondova podrazumijeva, prije svega, dobro organizovanu dr`avu koja zna {ta ho}e i kompetentnu administraciju. Na{a kvota za period 2007-2013. iznosi 550 miliona eura, ve} smo u ogromnom zaka{njenju koliko je meni poznato, tako da je te{ko o~ekivati da }emo iskoristiti i polovinu sredstava koja su nam na raspolaganju. Nedavno ste na Skup{tini Transparency Internationala BiH dobili i li~no, ali i priznanje kao Otvoreno dru{tvo za dugogodi{nju podr{ku njihovim aktivnostima. Koliko Vam ovakve nagrade zna~e? - Uvijek je lijepo primiti priznanje, ~ak i onda kad ne mislite da vam neko priznanje uop{te pripada.

28

9. januar 2011. godine

Drugonagra|ena pripovijetka na 26. kulturno-knji`evnoj manifestaciji

Skinut }u ti zvijezde u ka{iku
@iri: predsjednik Ivan Lovrenovi}, te ~lanovi Had`em Hajdarevi} i Tanja Stupar - Trifunovi} i{~itali su pro{le godine 159 pripovijetki pristiglih iz svih krajeva svijeta na knji`evno-kulturnu manifestaciju ”Susreti Zija Dizdarevi}” i odabrali tri najbolje, za koje su nagrade uru~ene 28. novembra 2010.
Edin KREHI]

Mati je uvijek bila zabrinuta. “Ismare, mora{, to je za tvoje dobro!” Zalud. Otac je {utio. I povisila bi ton: “Ismare, nemoj me ljutiti, umorna sam!” Zalud. Otac je {utio. I vrisnula bi, di`u}i kuhinjsku krpu kao da zamahuje. “Ismare, dobi}e{ batine, kunem ti se!” Zalud. Otac je {utio. Scena je uvijek bila ista: namrgo|eno dje~ije lice gotovo zariveno me|u tanjire na blistavom stolnjaku kuhinje koja miri{e na pitu i kola~e, prijete}i nadvijena mati i otac kako lista novine ili pregleda radove svojih u~enika donesene tog dana iz {kole. I naposlijetku bi rekla: “Enese, vidi{ da me ni{ta ne slu{a, vala mo`e{ to ostavit da jedemo u miru i Ismara nahranit!”

mje}ivao. “Ima puno zvijezda, nikad ih ne}emo sve pojesti“, govorio bi prije druge ka{ike. “Kad jedne pojedemo, rode se druge“, objasnio bi otac. “I nikad se ne}e prestat ra|ati“. “Nikad“, rekao bi otac i prinio novu ka{iku, a potom mara mi com nje`no obri sao dje~akovu bradu, ako malo supe iscuri po njoj. Dje~ak je tada imao po prilici nepune ~etiri godine. I rastao je. I otac bi redovno i{ao u radnju da kupi novu tjesteninu za supu u obliku sitnih zvijezda, jer je njegov Ismar druga~ije ne bi pojeo. Davno je to bilo...

ris {ume i rijetkih poljskih trava. Tada mu je u nosu o~ev miris, kojeg godinama poku{ava udahnuti jo{ jednom. Pred o~ima mu je o~eva ruka {to ga je nje`no pomilovala po razbaru{enoj kosi. I odlu~ne rije~i. “Budi dobar, slu{aj mater.” Bio je dijete zaplakao je prigu{eno, jer je to bila jedina stvar koju je otac mrzio, jedino tada bi ga ru`io i poprijeko gledao. Ismar bi odmalena u takvim trenucima, do bola u stomaku i plu}ima, suzdr`avao pla~ {to mo ra jes ti po sno povr}e, ili ne mo`e iza}i napolje po ki{i iako su sva druga djeca ve} na {kolskom igrali{tu, ili... Samo da odobrovolji oca.

IGRA
Otac bi progovorio. “Ho}u, `eno, {ta god ti ka`e{.” Mirno bi odlo`io papire, privukao stolicu do sinove, pa polako uzeo ka{iku. A, dje~ak bi odjednom `ivnuo, uspravio se i dotakao oca po obrazu, kako je radio kada je bio beba, {to nikada niko nije znao objasniti. Niti }e. Deranove o~i upijale bi oca i ~ekale... “Zna{ {ta }emo sada raditi“, upitao bi ga otac. “Znam.” Igra za kuhinjskim stolom je bila ista svakoga dana. “Da ~ujem“, nastavio bi otac. “Skinu}emo zvijezde s neba i staviti u ka{iku“, odgovorio bi dje~ak ushi}eno. “A, onda...”, nastavljao je otac. “Onda }emo zvijezde pojesti“. “Bravo. A, za{to?” “Od supice sa zvijezdama se raste. Da budem veliki kao ti.” “I jo{ ve}i, sve do zvijezda“, rekao bi otac i prinio ka{iku dje~akovim ustima i ovaj bi kona~no po~eo jesti. I mati bi odahnula i osmijehnula se, a dje~ak je nije pri-

RUKSAK Ne pro|e dan da se Ismar ne sjeti. Oca, supe, zvijezda, bezbri`nog djetinjstva prekinutog prenaglo kada je imao devet godina i kada je njegov otac, s malenim ruksakom na le|ima iz kojeg je virila plasti~na fla{a davno popijene coca-cole od 1,5 litara u koju je bila nato~ena voda, oti{ao u koloni {to se poput rijeke uspinjala vijugavim brdima koja bi u svim drugim prilikama bila kao iz bajki, oblo`ena gustom {umom i rijetkim poljskim travama {to se uvla~e u nosnice, opijaju mirom i tjeraju na sladak san
Ali ne pro|e dan da se Ismar ne sjeti. Oca, supe, zvijezda, bezbri`nog djetinjstva prekinutog prenaglo kada je imao devet godina i kada je njegov otac, s malenim ruksakom na le|ima iz kojeg je virila plasti~na fla{a davno popijene coca-cole od 1,5 litara u koju je bila nato~ena voda, oti{ao u koloni {to se poput rijeke uspinjala vijugavim brdima koja bi u svim drugim prilikama bila kao iz bajki, oblo`ena gustom {umom i rijetkim poljskim travama {to se uvla~e u nosnice, opijaju mirom i tjeraju na sladak san. Ismar Hukara svake godine, barem jednom, uglavnom ljeti, ba{ kao i onda kada je otac kretao, stane pred ta brda i gleda ih dugo, ~esto od zore do zaIaska sunca. I {uti. Uzdahne. Pa, onda jo{ jednom. Tada ne osjeti vjetri} na ko`i, niti vrele zrake sunca, miOnog na kojeg li~i kao jaje jajetu, kako bi govorila kom{inica Rada svaki put kada do|e kod majke na kafu, {to se de{avalo svakog poslijepodneva. Plakao bi Ismar i zbog manje bitnih stvari, {to se mali{anu ~ine velikim poput planine. Recimo, dok je bio sasvim mali, nije plakao kada ga kupaju poput ve}ine vr{njaka, ali jeste ako bi neko drugi prije njega otvorio vrata banje. “Ne, ne... Ho}u ja da otvorim!”

SUZE
Ili, ako bi neko odvrnuo slavinu kada ga strpaju u kadu da saperu blato nakon fudbala na livadi gdje bi usred su{e na{ao baru da u nju zarije glavu. “[to si ti otvorio, ho}u ja...” I suze bi krenule, a otac povilenio. “@ivote moj, sve }u ti dati, samo nemoj plakat. To ne trpim nikako.” Ipak, otac bi popustio, zatvo-

rio vrata kupatila ili slavinu, da Ismar mo`e da ih ponovo otvori, i dje~ije suze bi presahle, a po~injao smijeh, {kakiljanje i igra vodom. Majka bi kasnije rekla da im je sin, makar jedinac, isuvi{e razma`en, njen suprug previ{e popustljiv, ali danas to Ismar naziva ~istom ljubavlju. Ili o~evim predosje}ajem da }e sve kratko trajati. I puno godina poslije, kada Ismar otvara vrata ili odvr}e slavinu na ~esmi, neizostavno se sjeti oca i osmijehne no{en tom ~istom ljubavi. A, ve} slijede}eg trenutka bi mogao zaplakati jer mu otac fali. Ali, bori se, kao onda kada je bio mali, da ga ne naljuti. Otac se zbog sinova pla~a nije naljutio samo jednom. Onog dana kada je odlazio s malenim ruksakom na le|ima iz kojeg je virila plasti~na fla{a davno popijene coca-cole od 1,5 litara u koju je bila nato~ena voda. Ismar je tada bez suzdr`avanja zaridao silno, da bi se brda tresla, ali ga u masi istih sudbina niko nije mogao ~uti, ugu{en u vlastitim jecajima rastanaka. Na istom mjestu, puno godina kasnije, Ismar uvijek zapla~e. Kri{om se osvrne da ga ko ne vidi, pa ni leptir koji se vrti oko njegove glave, zbunjen ili ~ak uznemiren jecajima sa svih strana. Tada, u masi svijeta prvo vidi majku, a potom druge ljude, svake godine ne{to starije, ali oni njega ne vide u trenutku tuge {to ne jenjava, pogleda zamagljenih suzama i izgubljenih u pro{losti u kojoj im je oduzet najve}i dio srca. Onda Ismar zaustavi suze. Otac bi se ljutio. I mati bi jo{ vi{e patila ako mu pri|e i vidi ga uplakanog, svake godine u isto doba, na ljetnoj `egi, podno {umovitog brda gdje su stope hiljada ljudi jednom davno utabale travu, koja se kasnije podigla. Za razliku od ljudi {to su ostali tu le`ati zauvijek. Prvo je oca sanjao redovno, a onda su snovi postajali rje|i, slike u njima sve blje|e. Rekla mu je mati da tako bude s vremenom jer lice, blago i drago, nestaje u dubini svijesti i izroni tek ponekad. Valjda da ~ovjeka `elja mine. Ali, lako je majci, ona ga i da-

lje sanja svaku no}. A, Ismar joj zavidi. Otac ga je volio. On je volio oca. Najvi{e na svijetu. Bio je nastavnik. Ka`u dobar. Ne samo kao pedagog, ve} ~ovjek. Sje}a se, bio je dijete kada bi otac do{ao ku}i iz druge smjene i rekao s vrata da ne zaboravi ili da ga {ta drugo ne bi smelo: “Slu{aj, `eno, ima jedno dijete, dobro dijete...” Majka bi ga gledala pozorno. “Na ci~i zimi dolazi u d`emperu, nema jakne, ne mogu njegovi priu{tit da mu kupe.”

LJETO
Majka bi bez rije~i izvadila onaj za je dni~ki ofu ca ni nov~anik iz bifea u ormaru dnevnog boravka i izbrojala novac za jaknu. Su tra bi otac obra do vao dje~aka. Sebe jo{ vi{e. Nekoliko dana kasnije, neko drugo dijete bi po ki{i dolazilo u sandalama. I Ismarovi roditelji bi mu kupili nove cipelice. Nekoliko dana kasnije... Po~eo je rat! Mati bi, dok je bilo kafe i drva, stavljala d`ezvu na {poret kako bi dok piju i sjede jedno pored drugog, dijelili brigu o Ismaru. Prvo je nestalo kafe. Pa drva. Onda hrane. Otac se prijavio u vojsku. I rijet ko bivao ku}i. A, kada bi do{ao, brzo bi iza{ao, u jednoj u~ionici okupljao djecu i u~io ih da ~itaju, pi{u, ra~una ju... Nema veze {to napolju padaju granate. I mrtve glave. “[kola... nau~iti... znati... zapamtiti...” Ismaru tada nisu smetale okolne detonacije, ni {to mora u~iti. Jer je bio uz oca. I gledao ga kako si}u{nim ostacima krede pi{e na tabli. A onda {etka razredom i svako malo neko dijete pogladi po kosi. Mnogo kasnije }e se sjetiti i shvatiti da su to uglavnom bila djeca koja su ve} ostala bez o~eva ili majki. Djeca su voljela njegovog oca. Svi su ga voljeli... Ljeto je bilo u jeku I glad. I smrt.

9. januar 2011. godine

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE ”Susreti Zija Dizdarevi}”
Pi{e: Josip VRI^KO

josip.vricko@oslobodjenje.ba

Kara|or|evo, samo

drugim sredstvima
Zbog ~ega su Srbi i Hrvati(ce) po~eli intenzivno produbljivati odnose... Ili, da budem konkretan: Za{to Hrvatice, i to neke od najljep{ih, tr~e u srpske krevete ba{ kao nekad Tu|man u Kara|or|evo?!
a sve je, zapravo, kriv Bo ris Ta di}; ~im je ono, uo~i posjete prijateljskoj Hrvatskoj, obznanio kako se budi sa Severinom, za ovu je hrvatsku umjetnicu staroga hrvatskog prezimena - Vu~kovi}, tamo daleko porastao interes. Nije bilo vikenda, a da djevojka sa sela nije gostovala u Beogradu i okolici. I tako jedne ve~eri se i zaljubila. A gdje bi, doli na Adi Ciganliji. I, zanimljivo, nije se raspjevana Spli}anka zagledala u kakva studenta arheologije, nego u srpskog milijardera Milana Popovi}a. Nije zato, dakako, kriva Severina - studenti arheologije jedu u studentskim menzama, a ne na Adi i sli~nim mjestima... I da ne du`im, samo {to se ovaj hrvatsko-srpski par zaljubio, ve} su obznanili da }e se na jesen vjen~ati. Ali, ni su o to mu sa mi odlu~ili. Sevin Milan, ina~e srbi jan ski kralj ba kra, ima vra~aru: bez nje ne donosi nikakvu odluku. A ona mu je kazala kako je kucnuo pravi trenutak, te da mlada (?) mora biti starija od 35 godina. Mla|e djevojke, tvrdi ta stara vje{tica, nose negativnu energiju. Budu}i Severina ima i tri godine vi{ka, stekli su se svi uvjeti.

Z

Ismar je stajao uz majku, sav uplakan, u mno{tvu istih. Otac je ~u~nuo s onim ruksakom na le|ima iz kojeg je virila boca davno ispijene coca-cole u kojoj je bila voda. I privukao sina. I ~vrsto zagrlio. Ismar bi se zakleo da je vidio suze u tim o~ima punim ljubavi, {to su u jednom kratkom trenutku bljesnule poput zvijezda koje je jeo iz ka{ike dok je bio manji. Jeo bi i dalje, ali godinama nije bilo zvijezda, ni prodavnice u kojoj su ih kupovali, ni prodava~a ~ijeg sina bi Enes redovno pogladio po kosi u razredu ili na ulici.

NEBO
Tog dana kada je Ismaru otet dio srca, otac ga je poljubio sna`nije nego ikada. Ili mu se to samo u~inilo. I stavio mu je ruku na kosu. Kao onoj djeci bez o~eva i majki. I okrenuo se, s ruksakom na le|ima iz kojeg je virila boca davno ispijene coca-cole u kojoj je bila voda. Stigao je jo{ samo re}i: “Ako...”, malo je od{utio, “ne stignem... nemojte plakati, bi}e mi te`e...” Tada je nestao u masi istih sudbina. Majka sada o sinu brine sama, bez obzira {to je odrastao. A, sin ne zna da je utje{i. Samo jednom, davno, sjeo

SAN Prvo je oca sanjao redovno, a onda su snovi postajali rje|i, slike u njima sve blje|e. Rekla mu je mati da tako bude s vremenom jer lice, blago i drago, nestaje u dubini svijesti i izroni tek ponekad. Valjda da ~ovjeka `elja mine. Ali, lako je majci, ona ga i dalje sanja svaku no}
je da joj pravi dru{tvo uz kafu. Nisu progovorili ni rije~i. I majka je, nakon posljednjeg gutljaja, rekla: “Idi napolje sa dru{tvom, `ivi dalje.” Ismar je poslu{ao. Dobio svoje dijete. I dao mu ime Enes. “Gdje je moj dedo {to sam dobio ime po njemu?” Ismar sinu ne zna odgovoriti. Premali je. Kako da mu objasni da tijelo jo{ nisu na{li. U mno{tvu istih. Zato digne ruke prema nebu i poka`e: “Gore, me|u zvijezdama, one se uvijek ra|aju.” A, onda mu punu ka{iku zvijezda prinese ustima...

BRIJUNI Srpski {arm, valjda malo i zbog oca, bio je koban i za Luciju [erbed`iju; za ~etiri godine rodila je dvoje djece piscu i redatelju Filipu Gaji}u. I, dakako, ljetuju na Brijunima, gdje su [erbed`ije zamijenili Brozove. Samo im jo{ fale (tri) pudlice. Da se brojna djeca i unuci imaju s kim igrati... Kad ne igraju u Radinim predstavama. Zapravo, u malom obiteljskom kazali{tu
i vi{e nego onaj gotovo mitski Sevin ku}ni uradak. No, na kon {to je no vo pe~ena kraljica bakra, tog lakog, ali skupog metala ({to, pak, nikako ne sugerira da je i sama ne{to lak{a), ostavila kr{noga Hrvata, kojemu su u Rijeci preko no}i propali neki poslovi, i poletjela u ~vrsti, a da kakav, srpski zagrljaj, Hrvati, kroni~no sumnji~avi glede svega {to dolazi s istoka, vrlo su se zabrinuli. Novine istra`uju, pod go to vo za je dni~kim naslovom: {to je to magi~no i privla~no u de~kima iz isto~nog susjedstva. Ili, drugim rije~ima: Zbog ~ega su Srbi i Hrvati(ce) po~eli intenzivno produbljivati odnose... Ili, da budem konkretan: za{to Hrvatice, i to neke od najljep{ih, tr~e u srpske krevete ba{ kao nekad Tu|man u Kara|or|evo?!

U Severininu slu~aju, odgovor je jasan: Ljepu{kast je, dodu{e, njezin Milan, ali ona ne ka ko vo li, kad je pi ta ju: Gdje }e{ ve~eras, odgovoriti: Odoh malo u Miami, samo da Milan sleti. Svojim avionom, zna se. “Slu~aj ba kar“, nagnao je brojne novinarske istra`iva~e da se zapitaju za{to Hrvatice kidi{u put Beograda kao guske u ma glu. A po vi jest je pri li~no bo ga ta ta kvim slu~aje vi ma. Mno gi su se odmah sje ti li Mi re Fur lan, koja se u svoga Srbina Gorana (Gaji}a) zaljubila u Beogradu i goto vo odmah ga dove la u Za greb. ^ime je ba{ poka za la ka ko je ljubav sli jepa. Dove la ga je, na ime, po~etkom 91. i to u stan njezine bake, ina~e @idovke. Nisu izdr`ali ni nekoliko tjeda na i utekli su u Los Angeles. Da je Mira imala vra~aru, odmah bi krenu la put Amerike zemlje obe}ane.

MA, KAKVI BROZOVI?!
Srpski {arm, valjda malo i zbog oca, bio je koban i za Luciju [erbed`iju; za ~etiri godine rodila je dvoje djece piscu i redatelju Filipu Gaji}u. I, dakako, ljetuju na Brijunima, gdje su [erbed`ije zamijenili Brozove. Samo im jo{ fale (tri) pudlice. Da se brojna djeca i unuci imaju s kim igrati... Kad ne igraju u Radinim predstavama. Zapravo, u malom obiteljskom kazali{tu. Udarac, mo`da i najte`i, hrvatskoj mu{koj sujeti zadala je ovih dana i vi{e-manje uvijek lagano odjevena voditeljica Nikolina Pi{ek. I ona je ostavila svoga Hrvata, ina~e ronioca i zaljubila se u srbijanskog biznismena Matiju ]orkovi}a. I on, naravno, ima avion, a Nikolina se bolje osje}a u zraku, negoli pod vodom. I, eto, to je zasad otprilike to; tu`na, za svakog autenti~nog Hrvata, pri~a. Me|utim, ne treba klonuti duhom. Treba uzvratiti istom mjerom. [to prije!

UH, [TO ]E ZVONITI!
Mada, mo`da ima i nekih zapreka; kada je, javljaju beogradski portali, Milan kupio vilu u blizini ~enejskog aerodroma, pozvao je staru vje{ticu da vidi ima li tu kakve negativne energije. I ona mu je kazala kako odmah treba sru{iti ku}u, a i bazen. A radnici koji su ru{ili morali su na nogavicama i rukavima nositi zvon~i}e kako bi rastjerali zle duhove. Nemojte se zato ~uditi ako Severina ovih dana zazvoni. Sve u svemu bit }e to, ve} vidim, jedan divan brak. ‘Vako Milan, ‘vako Severina, a izme|u vra~ara. Eh, to bi valjalo snimiti. Gledalo bi se to

30

9. januar 2011. godine

DOM

MOJ

Dizajn kuhinje je evoluirao i pretvorio je u mjesto za u`ivanje. Ukoliko niste ljubitelji klasi~nih kuhinja, `elite ne{to novo, atraktivno i prepoznatljivo, odlu~ite se za egzibicionisti~ke kuhinje koje su opremljene najnovijom generacijom kuhinjskih ure|aja, ugradbenom led-rasvjetom i inovativno{}u u dizajnu

U`ivajte u modernoj kuhinji
Monika GALOVI], dipl. ing. arh.

Kuhinja nije samo mjesto za pripremanje obroka. Ona je prilago|ena za dru`enje, ~itanje `eljene literature ili pra}enje omiljene TV serije. Kolorit vi{e nije ograni~en na nekoliko osnovnih boja i paletu uzoraka s teksturom drva. Slobodu u odabiru boja pro{irila je ponuda napa, plo~a za kuhanje, praonika i ostalih ure|aja. Otvorene, dinami~ne boje zauzimaju svoje mjesto u modernim kuhinjama, jer se promijenila op}a svijest o zna~aju i ulozi kuhinje u svakodnevnom `ivotu. Svi oni kojima su brodovi, jahte i jedrilice omiljena zabava za vrijeme ljeta, mo`da na|u inspiraciju za dizajn kuhinje ba{ u ovim

MOJ VRT

Spatifilum ili sobna kala
Porijeklom je iz tropskih {uma. To zna~i da zahtjeva polusjenu i vla`an zrak te umjerenu sobnu temperaturu. U kvalitetnom supstratu uz umjereno ali redovno zalijevanje te kvalitetnu prihranu odrasle biljke mogu cvjetati skoro cijele godine
Tekst i fotografije: ANA MRDOVI], dipl. ing. hort. ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Ako ste u nedoumici koju sobnu biljku izabrati za va{ dom svesrdno vam preporu~ujem spatifilum (Spathiphyllum sp.) ili sobnu kalu kako je mnogi ljubitelji zovu i prepoznaju. To je biljka lijepih zelenih listova, bijelih cvjetova, koji u po~etku cvatnje prijatno miri{u, skromna u zahtjevima i njezi, lako se razmno`ava, ~isti zrak od ra znih ispa re nja i zra~enja i ima pozitivan u~inak na zdravlje i psihu ljudi. Pa {to se vi{e od je-

dne sobne biljke mo`e po`eljeti odnosno zahtijevati! Spatifilum je relativno nova biljka kod nas, jer je u {iroj primjeni nekih petnaestak godina. Ve} za ta ko krat ko vri je me svrstala se me|u vode}e sobne biljke. Ako smatrate da vam uzgoj sobnih biljaka ne ide od ruke poku{ajte s ovom biljkom jer su velike {anse da uspijete. Pa da je pobli`e upoznamo. Porijeklom je iz tropskih {uma. To zna~i da zahtijeva polusjenu i vla`an zrak te umjerenu sobnu temperaturu. U kvalitetnom supstratu uz umjereno

ali redovno zalijevanje te kvalitetnu prihranu odrasle biljke mogu cvjetati skoro cijele godine. Cvjetovi se razvijaju postepeno uz svje`e zelene duguljaste listove. Na po~etku cvatnje kod nekih vrsta cvjetovi prijatno miri{u. Prilikom ocvjetavanja bijeli dio «cvijeta» po~inje da zeleni i su{i se pa u toj fazi ocvjetale cvjetove treba odrezati. Zalijevati treba redovno kada se prosu{i povr{inski dio supstrata. Obi~no je to jednom sedmi~no iako to zavisi od mnogo faktora. Ukoliko smo ga zaboravili zaliti, listovi se povjese, ali se

nakon zalijevanja brzo podignu i osvje`e. Prihranjivati ga treba naizmjeni~no gnojivima za ze le no li sne i onim za cvjetaju}e sobne biljke. Ljeti ~e{}e, a zimi rje|e. Uko li ko mu se su {e vrhovi listova, znak je da je zrak suh pa ga treba povremeno oro{avati i tu{irati. Presa|uje i ujedno razmno`ava se kada korijen preraste lonac i zgusnu se listovi. Najbolje ga je presa|ivati u prolje}e u lonac koji je za 2-4 cm {iri od prethodnog. To je i prilika da ga razmno`imo dijeljenjem na dvije ili vi{e biljaka koje posadimo u

9. januar 2011. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

plovilima. Ovakve kuhinje pripadaju egzibicionisti~kim, ali se pripremite i na egzibicionisti~ku cijenu, jer za prave efekte morate koristiti provjerene projektante, izvo|a~e i vrhunske materijale. Ukoliko `elite maksimalno negirati kuhinju u prostoru, a opet ju istaknuti na poseban na~in, u~inite to smje{tajem praonika, plo~e za kuhanje i pe}nice u zaseban, koloristi~ki vrlo neutralan element poput „otoka“. Preostali dio kuhinje oblikujte ormarima, koje mo`ete u integralnom do`ivljaju tretirati kao sliku ili poster, postavljanjem printa sa `eljenim motivom preko svih fronti. Na ovaj na~in u prostoru dominira `eljeni prikaz, a kuhinja postaje umjetni~ka i vrlo sofisticirana.

Sprije~ite dijete u grickanju noktiju
Grickanje noktiju je ~esto na~in na koji se djeca osloba|aju intenzivnih ali prolaznih napetosti koje im se doga|aju
Ponovno ste svoje dijete uhvatili s prstima u ustima i kako so~no grize nokte i zanoktice? Po hiljaditi put ste ga opomenuli i povisili ton da ne grize nokte jer je to ru`na navika, ali jednostavno ne poma`e? Nije vam jasno zbog ~ega je uop}e po~elo gristi nokte i {to god rekli i napravili ne funkcionira? Razlozi zbog ~ega je va{e dijete uop}e po~elo gristi nokte mogu biti razli~iti, od nekakve znati`elje, dosade, stresa, pa tako kasnije i iz navike. U tu skupinu navika spada i kopanje nosa, sisanje prsta kod manje djece, uvijanje kose, vu~enje kose, {kripanje sa zubima, no naj~e{}e je grickanje noktiju. Grickanje noktiju je ~esto na~in na koji se djeca osloba|aju intenzivnih ali prolaznih napetosti koje im se doga|aju. Sva djeca s vremena na vrijeme postanu zabrinuta zbog odre|enih stvari, kao primjerice stvari koje moraju nau~iti u vrti}u ili {koli, zatim zbog srame`ljivosti u dru{tvu vr{njaka ili starije djece i sl. Ako va{e dijete svaki dan grize nokte, to je jedan od na~ina na koji se ono nosi sa stresom, te si s tim pru`a potrebnu utjehu, pa se u tom slu~aju ne trebate posebno zabrinjavati. Vjerojatno }e va{e dijete s vremenom prestati samo od sebe, no ako se gri`nja noktiju nastavlja du`e nego {to vi procijenite da je to normalno, postoje jednostavni na~ini kojima mo`ete svojem djetetu pomo}i da prestane s tom navikom. Najva`nije od svega je da otkrijete razlog zbog ~ega je vi{e dijete po~elo grickati nokte i fokusirati se na rje{avanje tog problema. Bilo da je to nekakav dje~ji strah koji se vama ~ini bezna~ajan, a djetetu predstavlja veliki problem, kao {to je odlazak u vrti}, dolazak prinove, do ozbiljnih stvari kao {to je sva|a u obitelji, razvod braka i sl. Posvetite svoje vrijeme u otklanjanju strahova i stresova koje va{e dijete pro`ivljava. Lo{a vijest je da ako va{e dijete ne `eli prestati gristi nokte, na`alost nema mnogo stvari koje mo`ete u~initi, jer ve}inu vremena va{e dijete to radi iz navike, a to zna~i nesvjesno. Ako je to slu~aj, va{e zanovijetanje ne}e puno pomo}i, jer i odraslima je te{ko se osloboditi ru`nih navika, a kamoli ne djeci. U pravilu, ako se dijete s grickanjem noktiju ne ozlje|uje i op}enito se ne ~ini previ{e pod stresom, najbolji na~in da sprije~ite ili umanjite grickanje noktiju na najmanju mogu}u mjeru je da redovito podrezujete nokte da budu {to kra}i, te naravno {to ~i{}i, kako biste sprije~ili unos bakterija u usta. Ono {to je najva`nije je da poku{ate zadr`ati pozornost djeteta na drugim stvarima, a ne na noktima, {to nije niti malo lagan zadatak. Ukoliko }ete vr{iti pritisak na dijete zbog grickanja noktiju, samo }ete pogor{ati situaciju. Svaki poku{aj da sprije~ite grickanje noktiju od deranja, zanovijetanja, pa do bojanja noktiju s gorkom emulzijom, kako biste sprije~ili grickanje, a da dijete na to samo nije spremno, to }e shvatiti kao kaznu, htjeli vi da to tako djeluje ili ne. [to manje buke oko grickanja noktiju uz ukazivanje da to nije lijepa navika, va{e dijete }e to shvatiti kao pozitivnu kritiku i s vremenom prestati. Mo`da }e upravo to zanovijetanje i posramljivanje odraditi vr{njaci va{eg djeteta, koji vjerojatno ne}e propustiti priliku da ga zadirkuju, ako }e grickanje noktiju biti izra`eno. Ako se to dogodi, iskoristite situaciju te djetetu objasnite da bi s prestankom grickanja noktiju i njegov problem bio rije{en, no nikako ga i vi nemojte jo{ vi{e posramljivati, nego stanite na njegovu stranu. Sa smirenim i promi{ljenim razgovorom „natjerajte vodu na svoj mlin“, a ono {to je klju~no je da u tim trenucima saznate razlog grickanja noktiju. Nije naodmet da pomognete djetetu da postane svjesno kada gricka nokte, te da koji puta samo preuzme kontrolu nad grickanjem. Utvrdite tajni znak kojim }ete djetetu dati do znanja da prestane kada ga uhvatite da gricka nokti}e, primjerice lagani dodir nadlaktice, ramena ili pak tajnu rije~. Primjerice, poku{ajte djetetove ruke prilikom svake aktivnosti preokupirati s drugim stvarima. Kada gleda televiziju ili mu ~itate knjigu neka u ruci dr`i omiljenu igra~ku. Naravno da ne mo`ete svake sekunde kontrolirati dijete, ali ta igra~ka }e ih isto tako umjesto vas podsje}ati na to {to ne smiju raditi. Zapamtite, prisilom rijetko }ete bilo {to posti}i. Naoru`ajte se strpljenjem i rezultati }e sigurno do}i.

odgovaraju}e, ne prevelike, lonce. Na novo razmno`ene bi ljke ne}e odmah cvjetati, jer najprije ja~e raste korijen a tek kasnije formira cvjetove. Istra`ivanja su dokazala da je to izuzetna biljka za ~i{}enje zraka u prostorijama od raznih isparenja (formaldehid, benzeni) i zra~enja. To je

jedan od bitnih razloga {irenja i masovnijeg uzgoja ove biljke u domovima i poslovnim prostorima. Smatra se da na 10 mł zraka treba da do|e jedna biljka. Ne smije se konzumirati jer je blago otrovna, ali tu biljku i ne uzgajamo za ishranu ve} za ukras. To je samo upozorenje da je

ne treba uzgajati na dohvatu male djece. U prodaji je vi{e vrsta sobne kale od onih minijaturnih do onih koje u promjeru mogu biti i vi{e od jednog metra, ali te su uglavnom za poslovne prostore. Listove joj treba kontrolirati i brisati vla`nom krpom odozdo i odozgo da se na njima ne bi naselili {tetnici iako je vrlo rijedak slu~aj da oboli, jer je to relativno zdrava sobna biljka. Ukoliko sobna kala ne cvjeta, znak je da je na suvi{e tamnom mjestu, da je «gladna» ili je tek presa|ena pa treba da «poraste» da bi procvjetala. Dakle u savremenim uslovima `ivljenja u zatvorenim prostorima punim isparenja i zra~enja pomo}i nam mogu sobne bi ljke da da ne pro`iv lja va mo lje p{e i zdravije, a me|u vode}im biljkama neka bude ba{ sobna kala.

Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

32

9. januar 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

9. januar 2011. godine

33

Mada je prije ne{to vi{e od godinu dana u izboru uglednog magazina Autosport Brazilac Ayrton Senna progla{en za najboljeg voza~a najbr`eg cirkusa u istoriji, ipak je Michael Schumacher, statisti~ki gledano, najbolji voza~ svih vremena. Danas dr`i 31 rekord u Formuli 1, a njegove vo`nje prije par godina u Ferrariju su protivnike dovodile do ludila. No, on kao da je bio predodre|en da se bavi ovim sportom. Ro|en je 3. januara 1969. godine u malom njema~kom mjestu Hurth Hermulheim. Kada je imao samo ~etiri godine, njegov otac Rolf ga je doveo da vozi karting, a Michael je bio jedan od najmla|ih voza~a. Prvu titulu osvojio je sa samo {est godina. Schumacher je nastavio da vozi karting sve do 12. godine, kada je u Luksemburgu dobio voza~ku za junior karting. Godine 1983. Schumacher dobiva i njema~ku karting-voza~ku i iste godine osvaja Junior karting prvenstvo Njema~ke, a 1987. godine postaje najbolji karting-voza~ u Evropi. Osim kartinga, vje`bao je taekwondo i igrao fudbal.

Michael Schumacher, sedmerostruki prvak For mule 1

Mo`da nije najbolji, ali je najtrofejniji
Sa ~etiri godine po~eo da vozi karting, a sa 18 postaje najbolji karting-voza~ u Evropi • Sa sedam osvojenih titula i jo{ 30 ostalih rekorda najtrofejniji je voza~ svih vremena u najbr`em cirkusu • Pro{le godine vratio se na stazu da vozi svoju 16. sezonu
Michael Schumacher: Te{ko dosti`an rekorder

DEBI U FORMULI
Prvi korak prema Formuli Schumacher je napravio 1988. godine kada je vozio njema~ku Formulu Ford, a ne{to kasnije i Formulu 3. Posljednje takmi~enje koje je Schumacher vozio prije Formule 1 je bilo World Sports Prototype Championship, gdje je u dvije trke osvojio peto i deveto mjesto. Ti po~etni~ki rezultati su odu{evili mnoge i Schumacher je debitovao u Formuli 1 1991. na trci za Grand Prix Belgije za volanom Jordan Forda. Te je sezone vozio samo {est trka i osvojio ~etiri poena. Mercedes je ve} tada pod svaku cijenu `elio da dovede novu njema~ku zvijezdu u svoj tim, ali je Schumi uporno odbijao i odlu~io da vozi za Benetton Ford. O kakvom talentu je rije~, Schumacher je pokazao ve} u svojoj prvoj punoj sezoni 1992. u kojoj je uspio da pobijedi na Grand Prix Belgije i osvoji tre}e mjesto u generalnom plasmanu. Sezonu je dominirao duel iz Williamsa, Nigel Mansell i Riccardo Patrese, a sljede}e sezone Damon Hill i Alain Prost. Schumacher je, me|utim, opet pobijedio jednu trku u sezoni, ovaj put u Portugalu, ali nije uspio da zavr{i ~ak sedam od 15 trka te je zavr{io kao ~etvrti u generalnom plasmanu. Sezona 1994. mu je donijela prvu {ampionsku titulu. Tu sezonu su obilje`ile smrti Ayrtona Senne i Rolanda Ratzenbergera, ali i skandal u kojem su mnogi timovi, uklju~uju}i i Schumacherov Benetton, opru`eni za varanje. Schumacher je sezonu po~eo kao iz snova i pobijedio je u {est od prvih sedam trka, da bi zatim bio suspendovan na dvije trke, jer je u trci za Grand Prix Britanije ignorisao crnu zastavu da bi njegov bolid zatim i “pao” na inspekcijskom pregledu poslije belgijskog Grand Prixa. Sve to vrijeme Damon Hill je topio prednost i pred posljednju trku u sezoni (Grand Prix Australije) prednost Schumachera je iznosila samo poen. U Australiji Schumacher je vodio ispred Hilla, ali je u jednoj krivini izletio sa staze i u `elji da se

BROJEVI Broj trka: 268 [ampion: 7 Pobjede: 91 Pole position: 68 Najbr`i krugovi: 76 Podiji: 154 Odustajanja: 55 Bodovi u karijeri: 1.441 Prva trka:VN Belgije 1991. Prva pobjeda: VN Belgije 1992. Zadnja pobjeda: VN Kine 2006. Zadnja trka: VN Abu Dhabija 2010.

Iako na povr{ini izgleda da Schumacher nema puno prijatelja u Formuli 1, on je uvijek poku{avao zadr`ati prijateljske odnose s drugim voza~ima. Njegovi najbli`i prijatelji su Jean Alesi, Johnny Herbert i Jean Tod. Nakon trke Schumacher se skriva od medija, ne `eli puno biti u centru pa`nje. Njegov brat Ralf, tako|e nekada voza~ Formule 1, smatra da je Michael najbolji voza~ svih vremena, ali on tvrdi da je Ayrton Senna najbolji voza~ koji se ikad takmi~io u Formuli 1. Bez obzira na bogatstvo, popularnost i status, Schumacher je porodi~an ~ovjek koji u`iva u igri sa svojom djecom i hodanju u {umi sa svojom suprugom Korinom. Schumi obo`ava `ivotinje i na svojoj farmi u [vajcarskoj ima ze~eve, konje, kornja~e i pse. Iako su ga smatrali hladnom osobom, sve je iznenadila ~injenica da je nakon nesre}e na Tajlandu i na [ri Lanci, kada su poginule na hiljade ljudi, odlu~io dati ~ak deset miliona dolara pomo}i `rtvama cunamija. Ova donacija je velika i za tako bogatog ~ovjeka kakav je Shumacher, koji godi{nje zara|uje 70 miliona dolara te mijenja percepciju koju o njemu imaju. vrati na stazu udario u Hilla. Nijedan od voza~a nije uspio da zavr{i trku i Schumacher je postao prvi Nijemac {ampion Formule 1. Posljednju sezonu u Benettonu, 1995, Schumacher je pro{etao do nove titule i zavr{io sa 33 poena prednosti ispred Hilla. 1995. sezone Ferrari se dosta popravio, ali je i dalje na papiru zaostajao sa Benettonom i Williamsom. U svojoj prvoj sezoni sa Ferrarijem Schumacher je zavr{io kao tre}i u generalnom plasmanu i ostvario tri pobjede, {to je vi{e nego {to su svi voza~i Ferrarija zajedno ostvarili od 1991. do 1995. godine. Ferrari je, ipak, imao dosta mehani~kih problema i Schumacher nije uspio da zavr{i {est od 16 trka. Naredna sezona donijela je duel sa Jacquesom Villeneuvom, koji je vozio za mo}ni Williams. Villeneuve je poveo na po~etku sezonu, ali ga je Schumacher stigao i prestigao prednost i pred zadnju trku imao bod prednosti. U posljednjoj trci u [paniji do{lo je do kontakta dva voza~a, ali je Villeneuve uspio da prestigne Schumachera i osvoji ~etiri boda dovoljna za titulu. Poslije trke, ~elnici Formule 1 su optu`ili Schumachera da je krivac za sudar i diskvalifikovali ga za narednu cijelu sezonu 1997. godine. Sezona 1998. je donijela Miku Hakkinena, koji je postao Schumacherov glavni rival za titulu. U uzbudljivoj borbi oba voza~a su imala po 80 poena dvije trke prije kraja, ali je Hakkinen onda pobijedio zadnje dvije trke i osvojio titulu. Sezonu su obilje`ile dvije situacije koje su ko{tale Schumachera titule. Prvo je u Britaniji dobio kaznu od deset sekundi u posljednjem krugu, a onda i u Belgiji kada je udario u Hakkinenovog klupskog kolegu Davida Coultharda u situaciji kada je Coulthard zaostajao cijeli krug. U 1999. sezoni Ferrari je kona~no osvojio titulu konstru-

^injenice o Schumiju

PRELAZAK U FERRARI
Po~etkom 1996. Schumacher je potpisao da vozi za Scuderia Ferrari, tim koji nije uspio da osvoji titulu sa voza~em od 1979. niti titulu konstruktora od 1983. godine. Ferrari je po~etkom devedesetih godina imao dosta problema sa poznatim V12 motorom, koji nije vi{e mogao da se nosi sa manjim, lak{im i ekonomi~nim V10 motorima od konkurencije, dok je spori pit tim bio pri~a za sebe. Do kraja

ktora, ali je Schumacher zavr{io na petom mjestu u generalnom plasmanu nakon {to je morao da propusti {est trka zbog povrede jer je slomio nogu nakon udara u za{titnu ogradu.

PRVA TITULA
Poslije dvije godine gubljenja titule od Hakkinena, Schumacher je kona~no osvojio svoju prvu {ampionsku titulu sa Ferrarijem u sezoni 2000. Ponovo je Hakkinen bio glavni konkurent, ali je Schumi vodio od po~etka do kraja i sigurno osvojio titulu. U sezoni 2001. vidje-

li smo jednu od najve}ih dominacija i Schumacher je osigurao titulu ~etiri trke prije kraja sezone sa 58 poena prednosti nad Coulthardom. Posebno treba ista}i trku u Kanadi gdje je Michael zavr{io na drugom mjestu iza brata Ralpha (to je bio prvi put da su bra}a zauzela prva dva mjesta u trci Formule 1) kao i trka u Belgiji gdje je Schumacher ostvario 52. pobjedu u karijeri i prestigao Alaina Prosta po broju pobjeda. U narednoj sezoni nije vi|eno ni{ta novo, mada se Ferrari na{ao na glasu kritika kada je na trci u Australiji naredio Ru-

bensu Barrichellu, koji je u tom momentu vodio, da u samoj zavr{nici pusti Schumachera da pobijedi. Schumacher i Barrichello su te sezone pobijedili devet od 17 trka, a Michael je zavr{io sa 67 poena prednosti ispred klupskog kolege. Michael Schumacher je oborio rekord legendarnog argentinskog voza~a Juana Manuela Fangia od pet {ampionskih titula, kada je osvojio svoju {estu titulu u sezoni 2003. Najve}a konkurencija su mu bili voza~i McLaren Mercedesa i Williams BMW-a. Tokom sezone Schumacher je imao bod prednosti ispred Juan

Pablo Montoye i dva boda prednosti ispred Kimija Raikkonena. Me|utim, tada Formula 1 donosi novo pravilo za gume koje je natjeralo Michelin (koji je snabdijevao Williams i McLaren sa gumama) da pravi potpuno nove gume za trku u Italiji dok pravilo nije va`ilo za Schumachera koji je koristio Bridgestone gume. Schumacher je na kraju osvojio titulu sa dva poena prednosti ispred Raikkonena. Posljednju titulu Schumacher je osvojio u 2004. godini kada je pobijedio u rekordnih 12 od prvih 13 trka i sa 34 poena prednosti nad klupskim

kolegom Barichellom. U narednoj sezoni Schumacher je pobijedio samo jednu trku, a godina je protekla u poznatom skandalu sa gumama, te je u generalnom plasmanu zavr{io kao tre}i.

POVRATAK NA STAZU
Posljednja sezona Schumachera u Formuli 1 je bila 2006. Iako je vozio jako dobro i ostvario ~etiri pobjede, Schumacher je na kraju zavr{io kao drugi u generalnom plasmanu iza {ampiona Fernanda Alonsa. Nakon toga se Schumacher povukao da `ivi u [vajcarskoj sa

`enom i djecom, ali je ostao da radi kao savjetnik u Ferrariju. Ipak, strast za brzinama i opasnostima nije ga napu{tala. Sa ~etiri prebacio se na dva to~ka u u~estvovao u mnogim trkama motocikla, U jednoj takvoj do`ivio je i nesre}u, koja ga je umalo ko{tala glave, ali je pro{ao samo sa povredom vrata. Ta povreda ko{tala ga je i povratka u svijet Formule 1, kada mu je 2009. godine Ferrari ponudio da se vrati na stazu i zamijeni povrije|enog Felipea Massu. To je bio znak da je legendarni Schumacher voljan da se vrati. Nijemci, koji su dugo ~ekali priliku da ga anga`uju, nisu `eljeli da propuste posljednju {ansu. Uo~i sezone 2010. Michael je potpisao za Mercedes. Mnogi su smatrali da je to proma{aj, ali ime Schumachera privuklo je brojne sponzore i sigurno je da }e u Mercedesu dobro zaraditi, iako }e za njegov povratak izbrojati vi{e od 60 miliona eura. Sigurno je, me|utim, da Schumacheru novac nije bio presudan za ponovni izlazak na stazu, jer se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 900 miliona. Pro{lu sezonu je zavr{io kao deveti u generalnom plasmanu osvojiv{i 72 boda (pobjednik Vettel osvojio je 256), a sigurno je da }e ove godine nastojati da bude jo{ bolji, iako je u januaru napunio 42 godine. Ako Mercedes napravi konkurentan bolid, mo`da Schumacher postane prvak i osmi put.

34

9. januar 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Simboli~no zna~enje
broja sedam
Prvo spominjanje ideje da se sastavi jedna ovakva lista se ve`e za Herodota, oca historije, jo{ u 5. vijeku pr.n.e. Kasnije je gr~ki istori~ar Kalimakus od Sirene napisao knjigu koja se, pretpostavlja se, zvala ”Kolekcija ~uda po svijetu”. Na`alost, rukopis ove knjige je uni{ten zajedno sa uni{tenjem Aleksandrijske biblioteke
Po~et }emo sa sedam svjetskih ~uda koja su poznata i kao sedam drevnih svjetskih ~uda. Po redoslijedu gradnje to su: Velika piramida u Gizi, Vise}i vrtovi u Babilonu (Semiramidini vise}i vrtovi) Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efesu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolosa s Rodosa, Svjetionik u Aleksandriji (Faros) Prvo spominjanje ideje da se sastavi jedna ovakva lista se ve`e za Herodota, oca historije, jo{ u 5. vijeku pr.n.e. Kasnije je gr~ki histori~ar, Kalimakus od Sirene, napisao knjigu koja se, pretpostavlja se, zvala “Kolekcija ~uda po svijetu“. Na`alost, rukopis ove knjige je uni{ten zajedno sa uni{tenjem Aleksandrijske biblioteke. Me|utim, prema Rolandu Goocku, prvi spisak ~uda je sa~inio gr~ki pjesnik Antipatros iz Sidona izme|u 150. i 120. godine pr.n.e. Nije poznato ni to da li se pjesnik vlastitim o~ima uvjerio u ljepote sedam drevnih ~uda, ali to ga nije omelo u tome da sastavi spisak. Interesantno je da je, iako je bio Grk, izostavio Akropolis u Atini, jednu od gra|evina kojima se divimo i dan-danas. Za{to je rije~ ba{ o sedam ~uda, a ne o nekom drugom broju, zavisilo je o simboli~nom zna~enju broja sedam za ljude tada{njeg doba. Kasnije su mnogo puta za razne druge gra|evine davani epiteti osmog ~uda svijeta. Interes za Antiku i ove gra|evine nanovo je pobu|en tek u 16. vijeku sa Martenom de Vosom (1532-1603) i Athanasiusom Kircherom iz Fulde. Tako|er su svoj doprinos u ponovnom skretanju pozornos-

Dobar po~etak
Treba cijeniti svaki napor da se shvatanje o `ivotu, pa i on sam, promijeni nabolje
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Prili~an broj vinskih boca {to su se na{le na trpezi u slavljeni~koj atmosferi novogodi{nje no}i bio je zatvoren ~epom na navoj, a ne plutanim zapu{a~em. Proizvodnja vina u svijetu ve} nekoliko godina je u porastu koji proizvo|a~i plutanih ~epova nisu mogli da prate. Zbog toga su bili prisiljeni da hrastovu koru (sirovinu od koje se prave ~epovi) tretiraju hemijskim sredstvima kako bi se br`e razvijala. No to im se osvetilo. Vinari su nedugo potom uo~ili da vino u fla{ama zatvorenim plutanim ~epovima vi{e nije onog kvaliteta kakav je bio prilikom punjenja. Zbog toga se u posljednje vrijeme ~e{}e opredjeljuju za boce sa zatvara~em na navoj. Ova pri~a uo~i Nove godine zabilje`ena je na degustaciji slovena~kih vina uprili~enoj u Sarajevu. Danas mi se ~ini kao dobro upozorenje o tome da pri kupovini i konzumiranju hrane i napitaka ne treba gledati samo na to da li je svje`a, ispravna, dakle zdrava nego i to u ~emu je i kako zapakovana ili servirana. [to tehnologija vi{e napreduje, sve smo dalje od klasi~nih izvora zdrave vode, hrane, ~istog zraka, nezaga|ene zemlje. Zabrinjavaju}e brzom i koli~inski alarmantnom zaga|enju posljednjih godina doprinose prirodne katastrofe i kataklizme. Jedna od najve}ih te vrste - poplave u Australiji jo{ je u toku. Naspram tog u`asnog hira prirode na po~etku ove godine ohrabruju}e su najnovije odluke vlada [panije i Italije.

zije, a ~etvrtina zavr{i na Apeninskom poluostrvu. Italijanski ministar za za{titu okoline Stefanija Presti|akomo kazala je da je ta mjera klju~an korak u borbi protiv zaga|enja i pove}anja odgovornosti za sistem recikla`e. Brojne organizacije za za{titu prirodne sredine ne samo u Italiji nego i van njenih granica pozdravile su uvo|enje zabrane kojoj se industrijski sektor veoma protivi. Tokom januara, zabrana upotrebe najlon-vre}ica stupa na snagu i u Vranju (Srbija). Uz to mnoge akcije nevladinih organizacija i me|unarodnih ekolo{kih pokreta pouzdan su nagovje{taj da }e se sli~no za dvije, tri godine dogoditi i u cijeloj Evropi, a potom i kod nas.

Zeusovog kipa u Olimpiji

IDEJE I PROMJENE
Pa`nje vrijedna je i akcija Odjela Grada Be~a za upravljanje otpadom koji je uputio poziv gra|anima da bo`i}ne i novogodi{nje jelke nakon praznika ostave na jednu od 482 lokacije za sakupljanje jelki postavljenih {irom grada. Be~lije su zamoljene i da o~iste drvcad od nakita i lameta kako bi se ona lak{e obra|ivala u elektrani Simmering. U ovu najve}u evropsku elektranu za proizvodnju energije iz biolo{ke mase bi}e otpremljeno 200.000 bo`i}nih jelki, a to je koli~ina od 670 tona drveta nakon ~ijeg sagorijevanja se obezbijedi mjese~na potro{nja energije za vi{e od 3.300 be~kih doma}instava. Beogradska op{tina Vo`dovac uo~i praznika sugerisala je gra|anima da za Novu godinu kupuju jelke sa busenom koje }e, nakon {to slavlje prestane, mo}i da donesu u zgradu Op{tine kako bi ih zaposleni zasadili na lokaciji budu}ih parkova u njihovom naselju {to je lijep gest i sa stanovi{ta za{tite `ivotne sredine i spre~avanja sje~e mladih ~etinara. O~ito je da ima mnogo dobrih ideja o tome kako za{tititi `ivotnu sredinu, ali ih je u mnogim sredinama naprosto nemogu}e provesti. Sve, naime, ukazuje na to da je ekolo{ka kriza, kriza morala i zbiljski prezir spram ~ovjeka. Zbog toga treba cijeniti svaki pa makar to bio i najmanji napor da se odnos prema `ivotu pa i on sam promijeni nabolje. Jedan od onih {to je najve}i dio `ivota posvetio upravo tome bio je i novinar, publicist i ekologist Nijaz Abad`i}. Prije neki dan navr{ilo se pet godina od kada nas je zauvijek napustio. Inicijativu podr`anu i od Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine da jedna ulica u Sarajevu dobije njegovo ime zaturena je negdje u ladicama lokalne administracije. Za{to i do kada, pitaju se njegovi istomi{ljenici i prijatelji?

DVIJE ZABRANE
[panija je sa 1. januarom uvela veoma rigorozan zakon o zabrani pu{enja, koji je do sada zadimljene barove, restorane, diskoteke i kockarnice ve} pretvorio u prostore bez duhanskog dima. Pu{enje je zabranjeno i na dje~ijim igrali{tima i na pristupima {kolama i bolnicama. [panska ministrica zdravlja Leire Pajin po~etak primjene zakona najavila je podsje}anjem na to da od bolesti povezanih s pu{enjem u toj zemlji godi{nje umre 50.000 ljudi, od kojih je 1.200 pasivnih pu{a~a. Italija je s po~etkom 2011. godine zabranila upotrebu plasti~nih kesa u radnjama i supermarketima {irom zemlje, a umjesto njih, mo}i }e da se koriste biorazgradive, platnene ili papirne kese. Italijani spadaju me|u najve}e potro{a~e plasti~nih kesa u Evropi, sa vi{e od 300 kesa po osobi godi{nje. Ina~e, u Evropu se svake godine uveze oko 100 milijardi plasti~nih kesa iz Kine, Tajlanda i Male-

ti na ove gra|evine dali umjetnik Maerten van Heemskerck i Johann Fischer von Erlach sa svojom Historijom arhitekture. Ina~e, pojam ~uda svijeta je i nastao tek tada. Grci su te gra|evine nazivali sedam znamenitosti (ta hepta theamata). Danas arheolozi rasvjetljavaju neke od misterija koje su vijekovima bile pratnja drevnim gra|evinama. Za njihove graditelje one su predstavljale slavljenje religije, mitologije, umjetnosti, mo}i i nauke. Za nas one odra`avaju mogu}nost ~ovje~anstva da prilagode okolinu svojim potrebama grade}i monumentalne gra|evine od kojih neke i danas odolijevaju vremenu. Od pobrojanih drevnih ~uda samo su piramide u Gizi jo{ ~itave. Od ostalih gra|evina ostali su predlo{ci, umanjene kopije, ili ~ak ni to, ve} mo`emo rekonstruisati njihov izgled samo po nepotpunim pri~ama ili stiliziranim slikama na nov~i}ima. Zbog nestanka 6 anti~kih ~uda, 8. jula

Artemidin hram u Efesu

9. januar 2011. godine
Keopsova piramida

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

2007. izabrano je novih sedam: Kineski zid, Koloseum (Rim), Tad` Mahal (Indija), Machu Picchu, Kip Krista Otkupitelja (Brazil), grad Petra, Chichen Itza. U nekoliko narednih brojeva predstavit }emo vam ta ~uda koja je su nastajala u razli~itim vremenima i koja su primjer ljudske dovitljivosti, kreativnosti i kona~no uspjeha. Keopsova ili Velika piramida u Gizi je grobnica faraona Keopsa. Izgra|ena je oko 2560. pr.n.e. po nalogu faraona Keopsa, Snefruova sina i nasljednika. Smatra se da je oko 100.000 ljudi gradilo Keopsovu piramidu punih 20 godina. Svaki je kamen visok 2 m, neki su dugi i po 5 m. Blokovi vapnenca i granita od kojih je sagra|ena ova piramida i koji su va|eni iz kamenoloma na lijevoj obali Nila dopremani su ~amcima niz rijeku. To se moglo raditi jedino u prolje}e, kada se Nil izlijevao, pa je zato trebalo 20 godina i oko 500.000 plovidbi da se donese potrebna koli~ina kamena. Ostaci vise}ih vrtova u Babilonu nalaze se na isto~noj obali rijeke Eufrat, na oko 50 km ju`no od Bagdada, u Iraku. Historija svjedo~i da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine ~uvenog kralja Hamurabija. Ipak, smatra se da su legendarni vise}i vrtovi izgra|eni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II i to po `elji njegove supruge koja je bila dovedena iz Medije i naro~ito voljela planinski pejza`. Zeusov kip u Olimpiji napravljen je u ~ast vrhovnog boga starih Grka u ~iju ~ast su se odr`avale i Olimpijske igre. U vrijeme Olimpijskih igara prestajali su ratovi, a atlete iz Male Azije, Sirije, Egipta i Sicilije su dolazili da proslave Olimpijadu i obo`avaju svog boga nad bogovima - Ze-

usa. Statua se nalazila u samom gradu Olimpiji, na zapadnoj obali dana{nje Gr~ke, oko 150 km zapadno od Atine. Artemidin hram u Efesu (gr~ki: Artemision) je bio gr~ki hram posve}en Artemisu, a koji je bio zavr{en oko 550. pr.n.e. u Efesu (Ephesusu) (dana{nja Turska) u doba ahemenidske dinastije Perzijske imperije. Ne postoje ostaci originalnog hrama. Hram je bio projekt dug 120 godina koji je po~eo Krez od Lidije. Postoje razli~ita vjerovanja o obliku i sadr`aju hrama, ali najvi{e opisa dolazi od Plinija. Po Pliniju hram je bio 115 metara duga~ak i 55 metara {irok, te napravljen gotovo potpuno od mramora. Hram je sadr`ao 127 stubova jonskog reda svaki po 18 metara visine. Mauzolej u Halikarnasu, jedan od sedam svjetskih ~uda, bio je nadgrobni spomenik karijskog kralja Mauzoleja. Bio je izgra|en na povr{ini od 33 x 39 m, a visok 50 m. Kolos s Rodosa. Iako je od vremena izgradnje ove ogromne statue do njenog uni{tenja proteklo svega 56 godina, ova svojevrsna i neponovljiva gra|evina svakako je zaslu`ila svoje mjesto me|u svjetskim ~udima. Kolos s Rodosa nije samo gigantska statua - on je simbol jedinstva naroda koji je naseljavao Rodos, prelijepo mediteransko ostrvo. Svjetionik u Aleksandriji je napravljen izme|u 300. i 280. godine pr.n.e. na poluostrvu Farosu. Napravio ga je gr~ki arhitekta Sostrat. Bio je visok oko 130 metara, sagra|en na ulazu u aleksandrijsku luku. Radio je po sistemu rotiraju}ih ogledala, preko dana je rasprostranjivao svjetlost od sun~evih zraka, a preko no}i uz pomo} baklje. Smatra se da je izgra|en po naredbi Ptolomeja II.
Pripremila N. I.

Akvarij za zlatne ribice
Po~etnici ~esto zbog neznanja stavljaju ribe u nespreman akvarij, {to dovodi do bolesti i uginu}a riba. To se mo`e sprije~iti cikliranjem akvarijske vode
Nakon {to ste nabavili sve potrebno za akvarij, potrebno je akvarij i opremu o~istiti (prebrisati octom i isprati, te ispirati {ljunak sve dok voda ne bude potpuno bistra). Ako stavljate mangrove panjeve, potrebno ih je prokuhati. Nakon {to napravite setup, ulijete vodu tretiranu sredstvom za pripremu vode (npr. Nutrafin Aquaplus), uklju~ite svjetlo (10 - 12 sati dnevno), grija~ i filter, potrebno je pri~ekati barem dvije sedmice prije nego {to se u akvarij stave ribice da bi dorokute, kugle i sli~ne neprimjerene oblike jer se u njima ribica osje}a dezorijentirao i vremenom oslijepi. 1. Akvarij bi trebao biti u obliku pravokutnika ili kocke (npr. zlatnim ribicama kocke ne odgovaraju jer moraju imati {to ve}u duljinu za plivanje). 2. Isto tako prejaka rasvjeta koliko god godila bilju, mo`e na{tetiti ribici. Za zlatne ribice ne bi trebala biti veca od 0.5w/l. 3. Ako se akvarij ne kupuje u kom-

{lo do biolo{kog sazrijevanja akvarija. Taj proces naziva se cikliranje, {to ozna~ava uspostavljanje biolo{ke ravnote`e i stvaranje korisnih bakterija u filteru koje razgra|uju {tetne spojeve nastale truljenjem nepojedene hrane i izmeta riba. U akvarij mo`ete uliti neko sredstvo za poticanje tog procesa, npr. Nutrafin Cycle, sredstvo }e najbolje djelovati ako ga stavite na filter spu`vu. Za vrijeme cikliranja do}i }e do zamu}ivanja vode, {to je normalno i razbistriti }e se samo od sebe. Korisno je ubaciti i malo hrane za ribice makar ih u akvariju jo{ nema. Kada se kre}e u kupnju akvarija, jako je va`no odabrati akvarij pogodnog oblika za useljavanje riba i ostalih akvarijskih organizama. Posebna napomena da nipo{to ne kupujete {esteSemiramidini vrtovi, crte` iz {esnaestog vijeka

pletu sa grija~em i filterom, treba paziti da njihova ja~ina bude u skladu s litra`om akvarija. 4. Pri odabiru bilja treba paziti da ono bude pogodno za dr`anje u akvariju s ribicom (npr. kada su u pitanju zlatne ribice, treba izbjegavati sve vrste mahovina i sli~no bilje, dok je anubias zbog svoje otpornosti idealna biljka za ovu ribicu koja naraste velika i koja jako voli jesti bilje). 5. [to se akvarijske podloge ti~e (kame~i}i, hranjiva podloga), treba paziti da ako se stavi supstrat (hranjiva podloga), kame~i}a bude dovoljno da ne bi mutio vodu. 6. Nikako nemojte stavljati plasti~ne biljke i dekoracije jer se na njih ribica mo`e ozlijediti. Isto vrijedi i za razne amfore i ostale ukrase u kojima se ribica mo`e zaglaviti.

36

9. januar 2011. godine

ORDINACIJA

Gripa ili influenca
Virus gripe A je uzrok pandemija (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa gripe zabilje`ena je osobito po~etkom 20. stolje}a kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko miliona ljudi diljem svijeta
ripa je virusna infekcija koja u po~etku bo les ti uzro ku je vru}icu, glavobolju i bolove u mi{i}ima (myalgia). Dan dva nakon po~etka bolesti javlja se umjereno pe~enje `drijela, suhi iritiraju}i ka{alj, prozirna sekrecija i za~epljenost nosa, malaksalost s osje}ajem umora. Ka{alj i osje}aj iznemoglosti i umora mogu trajati kod nekih ljudi tjednima nakon zavr{etka op}ih simptoma bolesti. Virus se prenosi kaplji~nim putem ili izlu~evinama zara`ene osobe. Ponekad se zaraza mo`e prenijeti zara`enim predmetima. Gripa se razlikuje od obi~ne prehlade; po~etkom bolesti, simptomima, duljinom trajanja bolesti i mogu}im komplikacijama, koje mogu biti zna~ajno te`e kod gripe nego kod obi~ne prehlade.

G

UZRO^NIK GRIPE
Virus gripe pripada grupi Ortomyxovirusa i postoji u tri oblika. Virus grupe A, B i C. Oni su podijeljeni u podtipove na osnovu navedenih povr{inskih antigena H i N. Povr{ina virusa obavijena je haemaglutininom (H) i enzimom neuraminidazom (N), koji su neophodni za pri~vr{}ivanje virusa na sluznicu di{nih puteva i ulazak u stanicu doma}ina. Virus gripe A ima sposobnost mutacije (promjene) izgleda, sastava H i N antigena (glavnih infektivnih, odnosno virulentnih) dijelova virusa i zato se smatra kako on uzrokuje te`i tok bolesti. Upravo virus gripe A je uzrok pandemija (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa gripe zabilje`ena je osobito po~etkom 20. stolje}a kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko miliona ljudi diljem svijeta. Virus gripe B uzrokuje bla`e simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podlo`ni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije tipom B virusa gripe naj~e{}i su u kasarnama i {kolama. Gripa uzrokovana C tipom virusa naj~e{}e uzrokuje blage klini~ke simptome bolesti. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u op}oj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u ~ovjeka.

Sim pto mi gri pe po~inju obi~no 24-48 sati nakon inkuba ci je i nas ta ju izne na da. Drhtanje, osje}aj zime, bolova u mi{i}ima ekstremiteta, le|a, vrata i cijelog tijela, naj~e{}e su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo ~esto bolovima oko ili iza o~iju osobito kod pokretanja o~nih jabu~ica i potom vrlo brzo vru}ica koja se u prva tri dana naj~e{}e kre}e oko 38-39,5 stupnjeva C. Oboljeli se osje}aju doista bolesno i malaksalo i naj~e{}e ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obi~no traju 3-5 dana. Za gripu je karakteristi~na pojava navedenih tzv. op}ih simptoma, a zatim pojava simptoma di{nih puteva. Simptomi di{nih puteva javljaju se 13 dana nakon po~etka op}ih simptoma bolesti, a o~ituju se

umje re nim gre ba njem i osje}ajem boli u `drijelu, suhim ka{ljem, za~epljeno{}u i curenjem prozirnog sekreta iz nosa. Tek nekoliko dana kasnije ka{alj mo`e biti produktivan (javlja se oskudno iska{ljavanje manje koli~ine sluzavo bijelog sekreta) iz di{nih puteva. Ko`a oboljelih je naj~e{}e u`arena i crvena, sluznice suhe i ispucale, a bjeloo~nice crvene, dok o~i po~inju suziti.

DIJAGNOZA BOLESTI
Djeca mogu uz navedene simptome imati mu~ninu, povra}anje i proljevaste stolice. Osnovni op}i simptomi bolesti traju 3-5 dana, ali ka{alj uz malaksalost i osje}aj umora mogu se nakon po~etka bolesti zadr`ati i nekoliko tjedana nakon smirivanja osnovnih simptoma.

SIMPTOMI Simptomi gripe po~inju obi~no 24-48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Drhtanje, osje}aj zime, bolova u mi{i}ima ekstremiteta, le|a, vrata i cijelog tijela, naj~e{}e su prvi znakovi bolesti. Zatim se javlja glavobolja s vrlo ~esto bolovima oko ili iza o~iju osobito kod pokretanja o~nih jabu~ica i potom vrlo brzo vru}ica koja se u prva tri dana naj~e{}e kre}e 38-39,5 stupnjeva C. Oboljeli se osje}aju doista bolesno i malaksalo i naj~e{}e ih ovi simptomi primoraju na ostanak u krevetu. Navedeni simptomi obi~no traju 3-5 dana

9. januar 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Pravilna ishrana najja~i stup zdrava organizma!
Ramo KOLAR

i kao kompliUPALA PLU]A dno janaj~e{}ije nastanak kaci gripe Glavno obilje`je virusne, bakterijske ili mje{ovite upale plu}a. bakterijske upale Primarna rusna upala plu}a nakon gripe plu}a kaovikomplikacija je ponovna pojava gripe je najrje|a ali i najte`a. Ta kvi bo le sni ci temperature obi~no se ne oporavljaju nakon dva do tri nakon nestanka op}ih dana pobolj{anja simptoma, ve} imaju napadaje ka{lja sa ili bez tijeka bolesti. vru}ice, a ponekad isTakvi bolesnici ka{ljavaju i sukrvavi iska{ljaj. Sr~ani bolesnici nakon ponovne sa stenozom mitralnog pojave vru}ice zaliska (su`enjem mitralimaju produktivni nog zaliska) imaju pove}anu sklonost razvoju ka{alj virusne upale plu}a kao (iska{ljavaju), a komplikacije gripe. na plu}ima se ~uje karakteristi~an LIJE^ENJE zvuk bakterijske MIROVANJEM Glavno obilje`je bakteupale plu}a Di ja gno za bo les ti naj~e{}e se postavlja klini~ki, na temelju simptoma bolesti, koji su dosta karakteristi~ni za gripu. Osim toga, za dijagnozu bolesti osim karakte ris ti~nih sim pto ma bolesti, zna~ajan je i period u kojem se javlja, a to je obi~no po~etak zime i pojava u epidemijama. Ozbiljnost simptoma, karakteristi~ni op}i simptomi u po~etku bolesti i visoka temperatura razlikuje gripu od obi~ne prehlade ili neke druge virusne infekcije di{nih puteva. Iako je gripa ozbiljna virusna bolest, simptomi u ve}ine oboljelih nestaju kroz 7-10 dana. Me|utim, poznate su i komplikacije gripe. One se jav lja ju kod oso ba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili sta rijih osoba koje boluju od kroni~nih bolesti kao bolesti srca, KOPB (kroni~na opstrukti vna bo lest plu}a), kod obo lje lih od ner vnih bolesti ili kod imunokompromitiranih osoba (obo ljelih od HIV-a ili kod oso ba ko je su na terapiji imunosupresi vima ili kortkoste ro idima). Najve}i problem, a uje-

rijske upale plu}a nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana pobolj{anja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vru}ice imaju produktivni ka{alj (iska{ljavaju), a na plu}ima se ~uje karakteristi~an zvuk bakte rij ske upa le plu}a. Uzro~nici koji naj~e{}e uzrokuju bakterijsku upalu plu}a nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylo coc cus aureus i Hemophilus infuenze. Bolesnici s najve}im rizikom za razvoj ove bolesti su sr~ani bolesnici ili oboljeli od kroni~nih plu}nih bolesti. Od izvan plu}nih komplikacija naj~e{}i je Reyev sindrom. Gripa se naju~inkovitije lije~i mirovanjem, boravkom u krevetu nekoliko dana, odr`avanjem do vo ljne ko li~ine te ku}ine u tijelu (rehidracijom), lijekovima za suzbijanjem op}ih simptoma bolesti (sredstva za sni`enje tj. temperature i lijekovima protiv bolova) i izbjegavanjem bilo kakvih napora. Od lijekova se naj~e{}e uzi ma ju pa ra ce ta mol, ace til sa li cil na ki se li na (aspirin), antireumatski lijekovi NSAR (ibuprofen, voltaren, ketonal itd) Acetilsalicilna kiselina ne smije se davati djeci zbog

mo gu}eg ra zvo ja Reyevog sindroma (`ivotno opasan poreme}aj koji uzrokuje upalu mozga i naglo nakupljanje masti u jetri), stoga se djeci naj~e{}e daje paracetamol. Tako|er se mogu za ubla`avanje simptoma bolesti koristiti sredstva za olak{anje disanja, kod za~epljenosti nosa kapi za nos - nosni de kon ges ti vi ili mas ti (smanjuju otok sluznice) i inhaliranje pare (inhalacija). Postoje lijekovi koji mogu ubla`iti tok gripe, osobito te`ih oblika gripe koji su naj~e{}e uzrokovani virusom grupe A. To su amantadin ili rimantadin. Ovi lijekovi mogu smanjiti trajanje i te`inu vru}ice i simptoma di{nih putova kod oboljelih od gripe. Nijedan od navedenih lijekova ne smanjuje te`inu virusne upale plu}a, ali se i jedan i drugi mogu davati za br`i oporavak.

CIJEPLJENJE U JESEN
Za{tita stanovni{tva od infekcije virusom gripe najefikasnije se posti`e cijepljenjem koje se obavlja naj~e{}e u jesen prije o~ekivane epidemije po~etkom zime. Potrebne su oko 2 sedmice kako bi organizam stvorio antitijela na soje ve umrtvlje nih uzro~nika gripe koji se nalaze u cjepivu. Cjepivo je sas tav lje no od mrtvih uzro~nika gripe, jednovaljano kada se u cjepivu nalaze umrtvljeni tipovi jedne grupe vi ru sa ili dvo va lja no, odno sno vi {e va lja no (naj~e{}e tri soja) koje poti~e organizam cijepljenoga na stvaranje antitijela na vi{e tipova virusa gripe. Svake se godine uvodi razli~ito cjepivo koje se prire|uje na temelju predvi|anja mogu}ih sojeva virusa gripe koji su bili zastuplje ni kod pret ho dne epidemije ili koji su ve} izolirani u drugim dijelovima svijeta u sada{njoj predsezoni.

Kao {to sam i obe}ao u zaklju~ku pro{le rubrike, nastavlja se pri~a o imunom sistemu organizma, koji }e, jel tako, jak, izboriti se s ve}inom infekcija, upala i drugih nametnika i bolesti. Niko nema u funkciji stopostotni imuni sistem, pa mu je potrebno pomo}i. Neke od metoda i na~ina nazna~eni su u prvom nastavku pri~e o ovoj temi, pa ovdje idemo dalje. Naravno, poma`e nam Vedran Hasanagi}, koji je ovome problemu u svojim istra`ivanjima diljem svijeta posvetio dosta vremena i prostora... NEPRAVILNA I LO[A ISHRANA Imuni sistem djeluje uz podr{ku minerala, vitamina, enzima, proteina, ugljenih hidrata, dobrih masno}a i ostalih hranljivih elemenata. Ve}inu elemenata potrebnih imunom sistemu unosimo u organizam putem ishrane. Drugi elementi, koje organizam sam proizvodi, zavisni su, ili se ne mogu proizvesti, bez onih koje unesemo kroz usta. Mnogi ljudi misle da se pravilno hrane ako ~esto jedu povr}e. Na~in pripreme namirnica, uobi~ajen kod na{ih naroda i narodnosti, uglavnom uni{ti sve ljekovite i hranljive elemente iz povr}a ili vo}a. Pravilna ishrana je najbolji na~in da se poja~a snaga imunog sistema, a nepravilna, siguran na~in da se imuni sistem oslabi. LO[A PROBAVA Bez obzira koliko ljekovitih i hranljivih materija unosimo u organizam, putem ishrane ili suplemenata, ne}emo imati velike koristi od njih ako ih organizam ne apsorbira putem metabolizma. Dobra probava je vrlo va`an dio imunog sistema. Ako se hrana ne provari dobro, vitamini, minerali, i ostali elementi, koji poma`u imunom sistemu, ostaju neiskori{teni, i imuni sistem ne dobiva gorivo potrebno za pravilno funkcioniranje. I na probavu se mo`e utjecati promjenama u ishrani. ANTIBIOTICI I DRUGI SINTETI^KI LIJEKOVI Antibiotici su dizajnirani da uni{tavaju bakterije i viruse koji izazivaju infekcije u organizmu. Eh, kad bi samo uni{tavali zlo~este bakterije. Na`alost, antibiotici uni{tavaju i dobre bakterije koje direktno poma`u imunom sistemu. Svaki progutani antibiotik }e djelomi~no oslabiti imuni sistem. Ovo nije sve. Po{to se antibiotski lijekovi podvrgnu metabolizmu, jetra je ta koja treba da preradi otpadne materije ovih lijekova i eliminira ih iz organizma. Kod nekih antibiotika to nije mogu}e, te jetra po~ne talo`iti toksi~ne materije u samoj sebi. Tako|er, kod pre~estog uzimanja sinteti~kih lijekova, jetra nema vremena da eliminira sve otrovne supstance, pa ih talo`i. Ovo smanjuje funkcionalnost jetre, koja je glavni organ imunog sistema. Jetra je ta koja regulira sve va`ne elemente potrebne za odbranu organizma. Pravilna ishrana }e poja~ati funkcije jetre i pomo}i pri eliminaciji toksina (Za vi{e informacija o {tetnom utjecaju antibi-

otika preporu~ujem ~lanak “Antibiotski paradoks“ autora Vedrana Hasanagi}a). HEMOTERAPIJA I RAZNA DRUGA ZRA^ENJA O ovome ne treba mnogo ni govoriti. Ovi tretmani uni{tavaju }elije, bez obzira na to jesu li zdrave i korisne, ili zlo}udne. Ovo je najbr`i na~in za uni{tavanje imunog sistema. NEPRAVILNA FUNKCIJA JETRE Bilo koja nepravilnost u funkciji jetre automatski oslabljuje imuni sistem. To ne zna~i ni{ta drugo doli ovu formulu: Nefunkcionalna jetra = nefunkcionalan imuni sistem. BAKTERIJSKE I VIRUSNE UPALE I INFEKCIJE Ovo bi pod normalnim okolnostima vjerojatno trebalo da bude najbezazleniji na~in oslabljivanja imunog sistema. Kako? Ako, na primjer, dobijemo najobi~niju prehladu, jak imuni sistem se aktivira i bori protiv virusa. Zavisno od snage odbrambenog mehanizma, prehlada mo`e trajati 3 do 15 dana. U ovim momentima imuni sistem je u stvari optere}en vi{e nego {to je oslabljen. Ako je samo prehlada u pitanju, po zavr{etku virusnog napada, poslije kra}eg vremena, imuni sistem }e se vratiti u normalu. Problem je ako pored prehlade dobijemo, naprimjer, i urinarnu infekciju. Imuni sistem je ve} optere}en borbom protiv virusa prehlade i nema dovoljno snage da se bori i protiv bakterija koje izazivaju urinarnu infekciju. Problem postaje jo{ ve}i ako se zbog prehlade uzmu antibiotici... Ono {to Hasanagi} podrazumijeva, ali posebno ne podvla~i, tako|er treba ista}i. Borba za uspostavljanje stabilnog imunog sistema je sustavna. Zna~i, nisu u pitanju palijativne mjere, kojima je ve}ina nas sklona, nego stalni rad na stabilnom imunom sistemu, {to, prevedeno, zna~i: prije svega pravilna ishrana (iz obroka u obrok, ne iz dana u dan), izbjegavanje {tetnih utjecaja koliko je mogu}e, te prepoznavanje signala koje nam organizam {alje, a na koje se mora odmah odgovoriti...Nastavak u sljede}oj rubrici...

38

9. januar 2010. godine

Posu|eno iz Dalmatinske k
[pageti s pr{utom i umakom od gorgonzole
Ljubitelji tjestenina nemaju problema sa sastavljanjem svojih jelovnika, jer kombinacije su zaista mnogobrojne. [pageti zauzimaju posebno mjesto u svijetu pa{ti i kombinacije s njima najbrojnije su. Ovo jelo ba{ i nije najbolji izbor za one koji su na dijeti ili su pak uvjereni vegetarijanci, no one druge po{tovatelje talijanske spize zadovoljiti }e u potpunosti. Umak od gorgonzole za ovu je prigodu donekle modificiran i oboga}en za~inskim biljem, no u osnovi rije~ je o klasi~nom umaku kojega se mo`e upotrijebiti u brojnim jelima. Za njegovu pripremu potrebno je prethodno skuhati lagani, ne previ{e ~vrst, be{amel umak, a ostalo je vrlo jednostavno. Sir gorgonzolu, uz stalno mije{anje kutla~om, rastopiti u nje`nom be{amelu uz dodatak usitnjenih listova bosiljka i ma`urana (u nedostatku svje`ih mogu poslu`iti su{eni). Ukoliko je umak previ{e gust, doliti malo mlijeka, a kako bi ukus bio jo{ intrigantniji, mo`e se dodati malo ribanog parmezana. Va`no je posti}i lijepu glatku teksturu umaka, pa ga treba uz stalno mije{anje polako kuhati 10-ak minuta. Pred sam kraj, kada se sav sir otopio, doliti malo vrhnja za kuhanje, te kuhati jo{ dvije do tri minute. [pagete kuhati u slanoj vodi paze}i da se na skuhaju previ{e (al dente), ocijediti ih te pristaviti u posudu na zagrijani maslac. Posuti ih fino rezanim listi}ima pr{uta, dodati kapare po `elji, sve dobro zagrijati i izmije{ati te slo`iti na tanjur. Vru}e {pagete s kaparima i pr{utom obilato posuti rezanim svje`im listovima celera te preliti pripremljenim umakom od gorgonzole. Tanjur ukrasiti tanko rezanim pr{utom i raj~icom ili maslinama i poslu`iti dok je vru}e.

Doma}a ~okolada
Sigurno }e neki od vas re}i da je ovo puno muke ni oko ~ega. Puno jednostavnija varijanta je oti}i u du}an i kupiti onu lipu ~okoladu sa 70 posto kakaa sa dodatkom naran~e, ali ovo sam obe}ala napraviti jednoj curici pa evo, obe}anje kod mene nije ludom radovanje. Ovo je jedno vrijeme bio jako popularan slatki{ za raditi kod ku}e, ali kako postoji moda u kuhinji, kao i u svemu drugome, ova ~okolada je izi{la iz mode ve} par godina. Jo{ jedan brzi recept, najte`e od svega je oprati kalupi}e ako otopljenu masu lijete u njih. Ja tu komplikaciju ~esto izbjegnem da masu kompletno ulijem u tepsiju prekrivenu alu folijom, po vrhu ukrasim bajamima u komadu i onda prije poslu`ivanja nare`em na kockice. 30 dkg cukra 250 gr margarina 1 dcl vode 1 vanilja 25 dkg mlijeka u prahu 50 gr kakaa malo nasjeckanih oraha, bajama, suvica Sve sastojke otopite pa dodajte nasjeckane orahe, bajame, suvice namo~ene u malo ruma, sve,

Lazanje sa tikvom
Ako ovo ne probate napraviti sada, vrlo brzo }e pro}i sta|un od ove vrste bu}e. No} vje{tica i gotovo. Mo`da netko i bu{i bu}e za taj veliki ameri~ki praznik pa ako ne znate {ta }e te sa unutra{njosti evo ideje. Tikvu sam kupila na placi koja nije velika, ali dote}i }e za dva ru~ka. Prvi je ova lazanja a za drugi }u ne{to smisliti. Sam recept je jednostavan, jedino {to mo`da triba malo vi{e vrimena za izradu, ali i ostale vrste lazanja nisu manje zahtjevne. I, naravno, ostati }e dosta sudova za oprat. 400 gr tikve 3 mrkve 1 kapula 250 gr svje`eg sira 250 gr gaude pretusimul (per{un) bili luk 1 pakovanje lazanja be{amel Na malo masla i maslinova ulja sparite kapulu pa onda dodajte naribanu mrkvu i malo kasnije naribanu bu}u. Dodajte sitno nasjeckani pretusimul i jedan ~e{anj bilog luka pa posolite, popaprite i ulijte malo bilog vina. Neka se to kuha desetak minuta na laganoj vatri. Mo`ete dodati jo{ malo bosiljka i kurkume, moga omiljenog za~ina, naravno, ako vam pa{e nepcima. Nakon deset minuta kuhanja, skinite sa vatre i ohladite. Tada dodajte svje`iji sir. Be{amel napravite od malo masla i dvije ka{ike bra{na - napravite lagano zapr{ku pa zalijte sa malo manje od litra mlika. Za~inite sa pinkicu mu{katnog ora{}i}a i po `elji dodajte malo parmezana. Sla`ite lazanje. Najprije na dno tepsije ili zdjele stavite kaciolu (kutla~u) be{amela, slo`ite red lazanja, red be{amela, red bu}e sa sirom, red nagratanog sira gaude ili slo`ite nasjeckanu mozzarelu pa redoslijed opet ponovite. Zavr{ite be{amelom i nagratanom gaudom. Pecite 40 minuta na 180 C. P.S. U zadnje vrijeme tijesto za lazanje ne kuham, ali zato kad pe~em prvih dvadesetak minuta, pokrijem alufolijom pa se one doslovno skuhaju u to~u od be{amela i ostalih to~eva u doti~nim lazanjama.

naravno, po va{oj `elji. Otopljenu masu ulijte u malo nauljene kalupi}e ili jednostavno ulijte u tepsiju koju ste prekrili alu-folijom. Sutra nakon hla|enja nare`ite i poslu`ite.

Sve, ali ba{ sve, mo`ete nataknuti na {tapi}e koje zovemo ra`nji}ima i od toga napraviti spizu koju svi vole. Srpska (biv{a Yu kuhinja) uspjela je ra`nji}e registrirati kao nacionalni specijalitet odjeveno u baloner (ogrta~, mantil) balkanskog kulinarstva iako su gr~ki ra`nji}i, prema mnogim izvorima, uz one perzijske, rodona~elnici tog, po mnogo ~emu, iznimnog obroka. Nije tajna samo u pukom nabijanju odre|enih komada namirnica na {tapi} (drveni ili metalni), te potom njihove obrade nad temperaturom plamena ili `ara, ve} se magija pravih ra`nji}a krije u izboru mesa (jer mesni su ra`nji}i prvi), te pravilno odre|ene marinade koja tom mesu osigurava so~nost i neponovljiv okus. Upravo zato recept za marinadu ide prije svega: Maslinovo ulje pomije{ati s bijelim vinom, limunovim sokom, paprom, solju, za~inskim biljem i izmrvljenim lovorovim listom. Omjer: za 500 gr mesa potrebno je 8 `lica maslinova ulja, 4 `lice trpkoga bijelog vina (debit, kujun|u{a…), 3 `lice limunova soka, 0,5 `li~ica bijelog mljevenog papra, 1 `li~ica soli te 1 `li~ica kosanog svje`eg ma`urana i maj~ine du{ice. Sve sastojke za marinadu potrebno je dobro istu}i `icom za snijeg sve dok se ne dobije gusta smjesa. Meso pripremljeno za ra`nji}e, zatim treba preliti pripremljenom marinadom i ostaviti u hladnjaku oko 12 sati, uz ~e{}e prevrtanje. Ovo ne treba zanemariti jer upravo o tom procesu ovisi krajnji rezultat. [to se samoga mesa ti~e, na vrhu po`eljnosti svakako se nalazi svinjski vrat bez kosti. Iako su upravo drevni Grci ti koji su ovaj, svjetski popularan, objed prvi promovirali (pod na-

Pravi ra`nji}i

zivom Suvlakja), uklju~iv{i janje}e meso kao izvorno, njihovi sljednici proslavili su ga kao specijalitet Balkan Grilla koji podrazumijeva upotrebu svinjetine. To ne treba ~uditi, jer svinjska je vratina od pamtivijeka poznata kao pozicija koja na ro{tilju daje najbolje rezultate, a na ra`nji}e su ju naticali ne samo Grci ve} i Rumunji, Bugari, Makedonci itd. Lukavstvo je presudilo kada je o uvr{tenju u klasi~nu svjetsku gastronomiju rije~. Turska i perzijska kuhinja daleko prije ovu metodu pripreme mesa bilje`i kori{tenjem janjetine i teletine, a o pastirskom i hajdu~kom ra`nju slavonskomad`arske i cetinske gastronomije (koja uklju~uje sv. vratinu u kombinaciji s pancetom, povr}em i gljivama) ne treba niti govoriti. No, vratimo se pripremi ra`nji}a. Meso narezano na kockice bridova 4 cm (ili druga~ije) polo`iti u zdjelu te preliti pripremljenom ma-

9. januar 2010. godine

39

uharice
\uve| od {pinata
[pinat mi je povr}e koje sam u djetinjstvu doslovno mrzila, valjda iz razloga {to sam ga ~esto morala jesti, slabokrvnost, mr{avost i sli~na ve} sad nepoznata i zaboravljena stanja, ali kako je vrime prolazilo, tako mi se on sve vi{e i vi{e svi|ao. ^esto ga spremam s tim da pazim da ga ne pravim previ{e pa da mi ne ostaje za poslije, njega je ipak bolje raditi fri{koga. Ovo je jedan od primjera moje omiljene kombinacije povr}a i rizi. Pravo vegetarijansko jelo koje, ako mu dodate malo nasjeckane slaninice, mo`e lipo le}i i svakom ljubitelju mesa, naravno kao prilog. Ipak ga ja preporu~am kao glavno jelo uz dodatak neke sezonske salate. 2 kapule 3 `lice maslinova ulja (1 `lica masti) 1 kg {pinata 2 jaja 1 kiselo vrhnje 2 ~ikare ({olje) rizi Na maslinovu ulju izdinstamo sitno sjeckanu kapulu (ako niste vegetarijanac, mo`ete staviti i `licu masti), dodajte 2 ~ikare rizi, lagano prodinstajte da se ulje ve`e za rizi (tako se ne}e zalipit). Dodajte sol, papar, te sitno isjeckan {pinat koji ste prethodno obarili. Lagano izmije{ajte, uspite u vatrostalnu zdjelu, te prelijte sa izmu}enim jajima i vrhnjem (zajedno izmutite kao za musaku). Pecite oko pola sata na 200 °C. Ako se odlu~ite za samostalno jelo, poslu`ite uz jogurt, a ako vam je prilog, dobro se sla`e sa {niclima u saftu.
(Objavljeno na Gastrodiva)

U RESTORANU

U sjeni Plje{evice na obali Une
Dragan MARIJANOVI]

rinadom. Nakon {to je meso odle`alo, ocijediti ga, nataknuti na {tapi}e za ra`nji}e te ispe}i na dobro ugrijanim gradelama uz ~esto okretanje. Tzv. |uve~ ri`a (koja to nije) naj~e{}i je prilog kada je o Yu-grillu rije~. Ustvari, to je ri`oto od sezonskog povr}a, a poslu`uje se orijentalni pilav od povr}a uz salatnu garnituru i, na grilu prepe~ene, lepinje umo~ene u ov~ji loj. Po{tuje li se izvorna receptura, dobit }emo vrhunsko jelo klasi~ne svjetske gastronomske ba{tine. Ajvar, feferoni, crvena kapula i ostali dodaci samo su stvar izbora doma}ina, no ~a{a dobre gra{evine smjestiti }e cijeli do`ivljaj u europski krug. U slast!

Hotel Park je najlegendarnije ugostiteljsko mjesto u Biha}u, jednom od na{ih najljep{ih gradova, bokovima naslonjenim pod sjene Plje{evice i obale Une, te na uzbudljive unske tjesnace koji se pojavljuju ve} nekoliko kilometara nizvodno i plato koji sporim serpentinama otvara grad, rijeku i veliko polje prema petrova~kom platou. Ljepote su to koje privla~e ljude u ovaj grad, i u njegov dobri stari hotel Park, u srcu grada, kojega mi je vrtni dio jedan od najljep{ih u nas, jer je otvoren prema najve}em gradskom parku i lijevoj obali Une s jedne, i staroj jezgri grada s duge strane. U vrijeme masovne izgradnje socijalisti~kih hotela, ovaj je imao sre}u da se netko pametan nije natjecao visinom, nego je lijepo ra{irio taj objekt po prostranoj livadi i spasio ga da ne postane gradsko ruglo. Stabla su razbila njegovu dominaciju nad prirodom, pa se mo`e kazati kako je on lijepo uklopljen u ambijent kraji{ke arhitekture i njegovanog okoli{a. Gradski hoteli u dubokim provincijama (s tim da je ovdje rije~ provincija kompliment!) i njihove kavane, obi~no su ujedeno i gradske kavane, pa je ova u hotelu Park, zajedno s prostranim restoranom s ukupnih vi{e od dvije stotine mjesta, redovitim okupljanjem Bi{}ana. Tu se ~itaju prve novine, pije prva kava, ka`e se prvo ‘dobro jutro!’’, a bome se zna dobro pojesti i popiti, jer Kraji{nici ne bje`e puno od prirodnih potreba! Mislim, ovdje je kuhinja dosta specifi~na; u su{tini je kontinentalna, ali veza s rijekom i njezinom ribom ~ini ju donekle i mediteranskom, ako ne po morskoj, onda svakako po izvrsnoj unskoj ribi. Morskih specijaliteta ima vi{e negoli se to, ovako duboko na kontinentu, mo`e i o~ekivati. Ripa~ko polje puno je povr}a, pa ga je i u hotelskome restoranu koliko ho}ete i kakvoga ho}ete. Ovdje stalno sjede Bi{}ani skloni humoru, oni promatraju gradsku vrevu koja ih se ne doti~e i ne ti~e, ali joj mjere ‘puls’ i naravno, imaju komentar na sve. Ljeti, to je doista fantasti~an prostor, zaklonjen od jakog sunca tvr|avom, i osvje`avan Unom, a taj dio obale grad je organizirao u golemu pla`u, pa, ruku na srce, strancu se u najmanju ruku u~ini ~udnim kada Bi{}ani ljeti uop}e odlaze

na more. A gdje }e to vam na moru konobar na pla`u donijeti pivo ili }evap~i}e u natopljenoj lepinji? Prolje}a ovdje uljep{aju maturanti brojnoh srednjih {kola, gradski parovi isklju~ivo ovdje prire|uju svadbene zabave, pa je tu doista uvijek `ivo. Ljeti je rafting na Uni naj - sport, ribolovna, vesla~ka i druga prvenstva i natjecanja - neka su i europska - vezana uz Unu, pa je ovdje rijetko prazno, {ezdesetak soba i nekoliko apartmana uvijek su puni gostiju. ^ini mi se da su to uglavnom Nijemci, Austrijanci, Talijani, turisti iz Hrvatske, Slovenije, Japana i odsvuda do kuda je stigla slika ovih unskih ljepota, pase tada hotel park i nje-

se s konobarskom tacnom. On mi je prorekao da }u se jednom o`eniti iz ovih krajeva! Ka`u da je umro nasmijan. Samo jednom sam zano}io u ovom hotelu, u vremenu koje bi najradije zaboravili i hotel i ja. Bio je kolovoz i bila je Oluja. Pristigao sam u Biha} u ~asima njegove deblokade. Pro{ao kraj ona dva generala {to su se susreli i rukovali na Korani kao pokraj turskog groblja. Na{ao sam u gradu {okirane prijatelja. Neke nisam... ~asnici iz petoga korpusa smjestili me ovdje. Sve je mirisalo na smrt. Nakon dvije neprospavane no}i i golemim usiljenih reporterskih mar{eva, zaspao sam negdje u prizemlju. Ne sje}am se je li to

gov restoran pretvaraju u neoficijelni me|unarodni simpozij, pun {arenila i razlika, i sve je nekako radosno i u`urbano; netko vu~e vesla, netko izroni na doru~ak u ronila~koj opremi, ukratko, zahvaljuju}i dobrom poslovanju i ulaganju u obnovu ovoga lijepoga zdanja i njegovo uklju~ivanje u suvremene ugostiteljske trendove. Drago mi je i osobno {to ovo danas sve ovako lijepo izgleda, jo{ da su ljudi boljega standarda kakvoga su nekada bili, pa da svi budu zadovoljni: i ovi koju nude i ovi koji pla}aju za ponudu. Dolazio sam tu prije rata desetak godina, a nikada spavao nisam! [ator kraj Une i kava koje se miris {iri rijekom u zoru, lipljan na tavi i pivo u rijeci u`ici su kojima se i u ovim godinama katkada po~astim. Ali, sje}am se starih konobara; recimo Sabrije. Taj nasmijani ~ovjek, omalen i vi`ljast izvodio je performan-

bila namjenska soba ili pak nekakav nu`ni smje{taj. Sanjao sam konje. Nju{e me i r`u. Budio se u znoju. Jedva ~ekao da svane, pa }u valjda neki drugi put spavati. Ujutro, kroz prozor su me ljubopitljivo promatrala dva para krupnih konjskih o~iju! Pri~am to „konobaru“ u vojnoj odori, a on mi prospe kavu od smijeha. Tu se vezuju konji za potrebe Korpusa, ka`e mi. Ni{ta vi{e, sre}om ne sli~i tom vremenu. Osim spomenika. Spomenici su da se spominjemo vremena iza nas. Biha} se ure|uje, uvijek se ure|uje. I njegov stari hotel ure|en je i na mar{rutama turista i njihovih agencija, a ima ih i iz Mostara i Plitvica, pa se to komotno mo`e nazvati konkretnom, a ne deklarativnom suradnjom, ucrtan je debelim slovima na turisti~kim mapama. Svrte puls grada, njegovih ljudi i rijeke. A bome i mirise kuhinje.

40

9. januar 2011. godine

9. januar 2011. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Igre za 3DS
Nintendo Japan je objavio listu od 30 Nintendo 3DS aplikacija i igarakoje}e biti dostupne za testiranje na Nintendo World2011 doga|ajukoji}e se odr`ati u Japanu u tokuovogmjeseca. Ovo }e bitiprvi put da se ovajdoga|ajodr`ava od 2006. godine kada je kompanija napravila podu`u pauzu. Treba napomenuti da }e ovajdoga|ajmahombitiposve}enNintendo 3DS ure|aju. Me|u naslovima koje }e posjetiociovogdoga|ajamo}i da isprobajuspadaju: AnimalCrossing, Dead or Alive Dimensions, Kingdom Hearts 3D, The Legend of Zelda: Ocarina of Time 3D, Mario Kart, Metal Gear Solid Snake Eater 3D, “The Naked Sample“ Nintendogs + , Cats, Paper Mario, Pilotwings Resort.

43

Android fragmentacija
Kreator jedne od najvi{e preuzimanih igara za Android-platformu Angry Birds tvrdi da `albevezane za fragmentaciju OSa nisu ni{ta drugo ve} izgovor za kreatore aplikacija. U nedavnom intervjuu, jedan od osniva~a kompanije Rovio Peter Vestrerbacka je komentarisao napade Stevea Jobsa na Android-platformu. Jobs je tada rekao da Android dodatno pogor{ava to {to postoji jako mnogo ure|aja na kojima postoje razli~ite verzije i konfiguracije operativnog sistema. Jedan od osniva~a Rovio tvrdi da fragmentacija nije problem, ali da je Jobs u pravu kada ka`e da ima vi{e izazova za programere zbog ove ~injenice, ali i da na taj na~inprogrameri mogu dosta toga da nau~e.

UltraDrive MT
SuperTalent je predstavio svoj novi Solid State Drive – UltraDrive MT. U pitanju je 2.5“ drive koji je baziran na SATA 3Gb/s interfejsu. Interesantna stvar vezana za ovaj drive je da koristi Indilinx Barefoot kontroler. Drive koristi SLC ili MLC nand flash ~ipove i podr`ava TRIM karakteristiku. Kada su u pitanju brzine ~itanja/pisanja, ovaj drive obezbje|uje brzine od 255MB/s i 250MB/s respektivno. SuperTalent se za sada nije oglasio po pitanju informacija vezanih za cijene ili dostupnost ovih driveova, ali jeste kada su u pitanju kapaciteti koji }e se kretati od 32GB do 256GB.

PeaZip 3.6.0
PeaZip je open source menad`er arhive i fajlova, besplatan je za upotrebu i ima mogu}nost ekstraktovanja ve}ine formata arhiviranja kako u okviru Windows, tako i u okviru Unix sveta. Od mainstream 7Z, RAR, TAR i ZIP do eksperimentalnih kao {to su PAQ/LPAQ linija, trenutno najmo}niji dostupni kompresor. Za kreiranje arhiva PeaZip podr`ava {irok opsegkompresionih i enkripcionihstandarda, od onih najbr`ih do onih najmo}nijih. Nova verzija nosi oznaku PeaZip 3.6.0 i ona donosi veliki broj unapre|enja kao {to je unapre|enje za Crypto Lybrary sa crc_hash_2010-12-19, kao i veliki broj zakrpa za ranije primije}ene slabe ta~ke i nestabilne verzije.

I amateri mogu da izra|uju visoko kvalitetne fotografije

Potpuno nove kategorije

Mini NB550D

digitalnih fotoaparata
Kompaktni digitalni fotoaparat s mogu}no{}u izmjene objektiva prvi je predstavio Olympus. U sklopu o`ivljavanja nekad veoma cijenjenog i popularnog tr`i{nog imena PEN, japanski proizvo|a~ je naumio napraviti fotoaparat malih dimenzija i velikih sposobnosti koji }e uz to biti i jednostavan za kori{tenje. SLR fotoaparati s mnogo pomo}ne elektronike koja automatizira proces fotografiranja nisu bili zadovoljavaju}i izbor jer su preveliki i preskupi. Izbacivanjem pri zme nu`ne za op ti~ko tra`ilo bitno su smanjene dimenzije fotoaparata, a preuzimanjem tehnologija iz svijeta kompaktnih fotoaparata smanjena je cijena. PEN-ovi su izra|eni oko istih svjetlosnih ~ipova koje koriste i Olympusovi SLR fotoaparati, a velik doprinos kvaliteti fotografija daje i kori{tenje kvalitetnih objektiva. PENova formula se pokazala prili~no uspje{nom u komercijalnom smislu. Utrka za megapikselima je dovela do stagnacije kvalitete fotografija na kompaktnim fotoaparatima. U isto vrijeme je kvalite-

Novi Toshibin

NETBOOK

ta rasla na SLR fotoaparatima jer tamo proizvo|a~i nisu nametnuli smjernice koje se kose jedna s drugom kao {to su smanjivanje ~ipa i pove}avanje rezolucije. Olympusov uspjeh motivirao je i proizvo|a~e poput Panasonica i Sonya da predstave svoje kompaktne fotoaparate s izmjenjivim objektivima. Panasonic je posebnu pa`nju posvetio kvaliteti snimljenog videa na svojim proizvodima, dok je Sony svoje NEX fotoaparate usmjerio vi{e prema jednostavnosti kori{tenja. Svaka od platformi ima neke posebnosti, ali im je

svima zajedni~ka jednostavnost kori{tenja, manje dimenzije od SLR sistema, ali i daleko ni`a cijena. Fotoaparati s izmjenjivim obje kti vi ma sku plji su od kompaktnih, ali koli~ina novca koji je potrebno izdvojiti za njih je bitno manja od one potrebne za kupovinu SLR sistema. Pored tijela, nu`no je kupiti barem jedan objektiv, a to }e se kroz vrijeme pretvoriti u vi {e od je dnog obje kti va, bljeskalice i filtre. Kom pa kti s iz mje nji vim objektivima uglavnom se prodaju u paketu s objektivima, koji su tako bitno povoljniji.

STAGNACIJA Utrka za megapikselima je dovela do stagnacije kvalitete fotografija na kompaktnim fotoaparatima, a istovremeno je kvaliteta rasla na SLR fotoaparatima
Ima li korisnik u svom posjedu SLR sis tem is tog proi zvo|a~a, mo`e koristiti i postoje}e objektive.

ToshibaComputerSystemspredstavio je najnoviji model unutar netbookfamilije, miniNB550D. Osna`eninternetskom tehnologijom AMD’s HD ovaj mini nudi napredno multimedijsko iskustvo s visokom kvalitetom zvuka preko stereozvu~nika Harman/Kardon. Novi Toshibin netbook mini NB550D pokre}u AMD-C30 ili AMDC50 procesor sa AMD Radeon HD 6250 grafikom, sadr`i 1 GB DDR3 1066 Mhz radne memorije, nadogradivo do 2 GB, tvrdi disk kapaciteta do 250 GB, TruBrite 10,1 in~ni ekran s LED pozadinskim osvjetljenjem, formata 16:9, rezolucije 1.024x600 piksela, tri USB utora te HDMi izlaz, ugra|ene zvu~nike Harman/Kardon, VGA web kameru te ostale karakteristike svojstvene ovoj vrsti ure|aja. Dimenzije ovog Toshibinog mali{ana iznose 261,9x189,6x16,6 milimetara, te`i 1,32 kilograma, baterija nazivno mo`e izdr`ati ne{to iznad devet sati, a isporu~uje se s Windowsima 7 u verziji Starter (32 bit). MiniNB550D bit }e na raspolaganju u prvom kvartalu 2011. {irom Evrope.

Paradoxovih sedam
[vedski Paradox Interactive odr`at }e konferenciju za novinare Paradox Interactive Convention 2011 u New Yorku krajem mjeseca, ali zatvorenu za javnost, za {to se namjeravaju iskupiti najavom sedam projekata u izradi. Osim najave ve} poznatih novih igara, poput Magicke, Pride of Nationsa, Magne Mundi, Sword of the Starsa II i Crusader Kingsa II i drugih, Paradox namjerava predstaviti i sedam projekata pod kodiranim imenima: Project Spring Break, Project Ice Man, zatim Orange, Penny, Tatanka, Mayflower i Doom. Novim informacijama nadamo se nakon 22. januara.

The Sims fran{iza uskoro nas vodi u srednji vijek
Ako postoji serijal koji je ostavio dubok trag na PC i konzola{koj zajednici proteklih godina, to je The Sims. Fran{iza koja je zapo~ela kao jednostavan simulator svakodnevnog `ivota, sada nas vodi u fantasy svijet prepun ~arobnjaka i vje{tica. The Sims: Medieval poku{at }e, koriste}i formulu koja je u~inila serijal toliko popularnim uz dodatak RPG elemenata, dosti}iuspjeheprija{njih naslova. Sadr`ajane}emanjkatikad igra iza|e u martu ove godine. Postoji ve} mnogo igara smje{tenih u fantasy svijet, Fable 3 kao pri-

Samsung Infuse 4G
Samsung je na CES-u predstavio smartphone koji }e dolaziti s Androidom 2.2. Prema navodima proizvo|a~a, Infuse 4G je najtanji mobitel s Androidom. Od specifikacija, najvi{e se isti~e 1,2-gigahercni procesor Hummingbird i 4,5-in~ni Super AMOLED Plus ekran koji donosi jo{ bolji kontrast i ve}u ~itljivost na sun~evom svjetlu. Na pozadini ure|aja smje{tena je 8-megapikselna kamera, a prednja je rezolucije 1,3 megapiksela. Za sada, ure|aj je najavljen samo za ameri~ki AT&T.

mjerinteresantnog i zabavnogakcijskog RPG-a. Ono {to }e izdvojiti The Sims: Medieval od ostalih bi}e smisao za humor. Novitrailerdonosi nijansu ma{tovitog humora u stilu Monty Pythona.

44

FELJTON

srijeda, januar 2010. nedjelja, 9. 5. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Plavi {ljemovi, crna pijaca (12)

Naser Ori}, kralj Srebrenice
Dio Ori}eve mo}i navodno je proisticao iz kontrole nad raspodjelom humanitarnih zaliha. Tome je u prilog i{la ~injenica da je UNHCR, koji tokom ve}eg dijela rata nije imao osoblja u Srebrenici, imao manje utjecaja na raspodjelu u Srebrenici, nego u Sarajevu
Pi{e: Peter ANDREAS

William Shawcross pi{e da su „Holan|ani vidjeli Nasera Ori}a, muslimanskog vo|u Srebrenice, kao ubicu i gangstera, koji je teroriziraoizbjeglice i silnoprofitirao na u`asima kroz koje je enklava prolazila - kao i na dostavljenoj zapadnoj humanitarnoj pomo}i.“ Ori} je, istotako, bio neomiljen u nekim me|unarodnim humanitarnim agencijama u Srebrenici. Jedan ~lanosobljanevladineorganizacije Ljekari bez granica (Médicins Sans Frontières) zapisao je u martu 1994 godine: „Kralj ovog mjesta je, bez konkurencije, komandant Naser... Bez njegovog zvani~nog odobrenjani{ta se u ovomgradu ne mo`e uraditi... On kontrolira crno tr`i{te, prostituciju i op}inu.“ Dio Ori}eve mo}i navodno je proisticao iz kontrole nad raspodjelom humanitarnih zaliha. Tome je u prilog i{la ~injenica da je UNHCR, koji tokom ve}eg dijela rata nije imao osoblja u Srebrenici, imao manje utjecaja na raspodje-

lu u Srebrenici, nego u Sarajevu. Kao i u Sarajevu, uzimanje dijela pomo}i i prijavljivanje ve}eg broja primatelja hranilo je vojnike i snabdijevalo crno tr`i{te. Prema nekim navodima, op}inske vlasti su tako|er poku{ale pod kontrolu staviti dio lokalnog osoblja koje je radilo u me|unarodnim humanitarnim agencijama, {to je dovelo do krize u odnosima, koja je ve}inu agencija na koncu navela da zna~ajnoumanjeobimsvojihoperacija u Srebrenici.

Policajac, izbaciva~, tjelohranitelj
Ori} (biv{i policajac, izbaciva~ i tjelohranitelj Slobodana Milo{evi}a) i njegoviljudi (od kojih su neki imali kriminalne dosjee od prije rata) ~eli~nom rukom su vladali Srebrenicom, ispuniv{i vakuum u strukturi mo}i, nastao nakon {to je ve}ina predratne srebreni~ke politi~ke i ekonomske elite pobjegla pred borbama. Ogroman dotok izbjeglica, te{ki opsadniuvjeti i ekstremnanesta{icaza-

Ova knjiga govori o nametanju, odr`avanju i prekidanju opsade Sarajeva i o periodu nakon opsade. Ne fokusiram se na slu~aj Sarajeva samo zbog toga {to se radi o naro~ito fascinantnoj i va`noj historijskoj pri~i. Opsada je mo}an objektiv, kroz koji se mo`e detaljno promatrati odnos izme|u materijalnih i performativnih aspekata konflikta, me|unarodne intervencije i postratne obnove. Na izuzetno sku~enom geografskom prostoru, oko kojeg se vode `estoki sporovi, opsada predstavlja upe~atljivu ilustraciju me|uovisnosti podzemnog i nadzemnog svijeta, zvani~nog i nezvani~nog, pozornice i zakulisnog prostora, u oru`anim konfliktima i vanjskim intervencijama. U naj{irem smislu, ovo je knjiga o dinamici ratne ekonomije, pristupu medijskih i humanitarnih radnilihastvorili su plodno tlo za korupciju i zloupotrebe. U tom smislu, Srebrenica je iskusila unutra{nju opsadu sli~nu sarajevskoj „opsadi u opsadi“ . Ori} je istovremeno bio uveliko po{tovan i hvaljenzbognaporakoje je ulagao u odbranu grada, naro~ito u po~etnoj fazi rata, kada je

ka zonama sukoba te o politi~kim reperkusijama napisana kroz pri~u o Sarajevu. Preciznije re~eno, pitanja preusmjeravanja humanitarne pomo}i, kr{enja embarga, trgovanja s neprijateljem, ratnog profiterstva i paravojnih jedinica se, u slu~aju Sarajeva, presijecaju i kristaliziraju. U koncentriranoj formi, opsada rasvjetljava va`ne elemente politi~ke ekonomije savremenih konflikta i dileme, protivrje~nosti i neplanirane posljedice humanitarnog djelovanja. Ovako je ukratko opisao knjigu „Plavi {ljemovi, crna pijaca“ autor Peter Andreas, profesor politi~kih nauka i internacionalnih studija na univerzitetu Brown (SAD). Oslobo|enje }e prenijeti nekoliko poglavlja ove knjige, ~iji }e prevod u januaru objaviti sarajevska izdava~ka ku}a Rabic. dobro brinuo o stanovni{tvu Srebrenice. Takvi proturije~ni opisi Ori}a - nemilosrdni ratni poglavica i nekavrstaRobinaHooda- poklapaju se s nekimopisimasarajevskih kriminalnih branitelja. Me|utim, glavna razlika je u tome {to su u Sarajevu lokalni likovi poput Juke i Cace u po~etnoj fazi

predvodio operaciju odbacivanja srpskih snaga i stvorio odr`ivu vojnu jedinicu od {arolike, odrpane grupe lokalnih regruta. Komandant kanadske jedinice Unprofora rekao je holandskim istra`iva~ima koji su radili na izvje{taju o Srebrenici da je Ori} bio izuzetan vojni komandant i da se

Nirnber{ki proces i njegovo naslije|e (2)

Uni{tavanje njema~kog

militarizma i nacizma
Osmog maja 1945. godine u Berlinu su predstavnici njema~kog glavnog zapovjedni{tva potpisali akt o bezuvjetnoj kapitulaciji Njema~ke, a 5. juna deklaraciju o porazu Njema~ke i preuzimanju vrhovne vlasti u Njema~koj vladama SSSR-a, Velike Britanije, SAD-a i privremenoj vladi Francuske
Deklaracija od 1943. godine uspostavila je ne samoprincipodgovornosti hitlerovskih zlo~inaca, nego i princip njihove sudske nadle`nosti. Istovremeno, u odnosu na glavnenacisti~kezlo~ince~ijizlo~ini nemajuodre|enigeografskilokalitet, donijeta je odluka o njihovom ka`njavanju „u skladu sa zajedni~komodlukomvladasaveznika“ . [to se ti~e sadr`aja „zajedni~ke odluke“, mi{ljenja savezni~kih dr`ava su bila podijeljena. Velika Britanija, gdje se od maja1941. godine nalazio jedan od glavnih ratnihzlo~inaca R. Hess, i SAD, ~iji su najve}i finansijski monopoli odr`avali poslovne kontakte s nacisti~komNjema~komtokom~itavograta, u vi{emstepenu su zastupaliidejuusvajanjazajedni~kogpoliti~kogakta o strijeljanjuglavnihratnih zlo~inaca, a ne organiziranja javnog me|unarodnog su|enja. PremijerVelikeBritanijeW.Churchill i lord D. Simon, dr`avnisekretar SAD-a K. Hell i ministar finansija G. Morgentau predlagali su operativno politi~ko i administrativnorje{enje. Oni su smatrali da lideri savezni~kih dr`ava trebaju sastavitispisak od nekolikostotina glavnihratnihzlo~inaca i u slu~aju njihovoghap{enjasmrtno ih kazniti bez ikakvog suda. ili stavimo pod kontrolunjema~ku industriju koja se mo`e koristiti za vojnu proizvodnju; pravedno i brzokaznit}emo sve ratnezlo~ince i zahtijevati naturalnu kompenzaciju za {tetu koju su nanijelinacisti, izbrisati sa licazemljenacisti~kupartiju, nacisti~kezakone, organizacije i ustanove, iskorijeniti bilo koji nacisti~ki i militaristi~ki utjecaj iz javnih ustanova, kulturnog i ekonomskog `ivota njema~kog naroda, kao i zajedno poduzeti druge mjere prema Njema~kojkojemogubitipotrebneradi budu}eg mira i bezbjednosti cijelog svijeta.“ Uskoro nakon toga savezni~ke dr`ave stavile su do znanja njema~kom zapovjedni{tvu te pro{irili sljede}u zajedni~ku izjavu: „U ime svihujedinjenihnarodakoji se nalaze u ratu s Njema~kom, vlade Sovjetskog saveza, Velike Britanije i SAD-a ovim putem zvani~no upozoravaju sve komandante i

Pribli`avanje stavova
Na kraju je prevladalo stajali{te Moskve, premakojem je bilopotrebno ne samo kazniti ratne zlo~ince, nego i pokazati antiljudsku su{tinu fa{izma, prona}i njegove uzroke i uvjete. S istimciljemsovjetskastranapredlagala je i organizaciju javnog suda. Umnogome je kompromisu po ovompitanjupomogla ~injenica da je od jeseni 1944. godine stav Moskve dobio odlu~nu podr{ku ratnog ministra SAD-a G. Stimsona, glavnog tu`ioca F. Bidla, dr`avnog sekretara E. Stetiniusa, koji je smijenio K.

Njema~ka kapitulacija 8. maja 1945. godine

Hella, savjetnika predsjednika S. Rosenmana, vrhovnogsudije SADa F. Frankfurtera, a kasnije i od presjednika SAD-a H. Trumana. Zahvaljuju}ipribli`avanjuameri~kog i sovjetskog stava, principi Deklaracije od 1943. godinebili su produbljeni odlukama Krimske konferencije triju dr`ava (februar 1945. godine), koji su proglasili

kao svojciljuni{tavanjenjema~kog militarizma i nacizma. „Odlu~ni smo“ pi{e u izjavilideratrijudr`ava, , „da razoru`amo i raspustimo sve njema~keoru`anesnage, jednom i zauvijekuni{timonjema~kigeneral{tab, koji je vi{e puta pomagao obnovi njema~kog militarizma, oduzmemo ili uni{timo svu njema~kuvojnuopremu, likvidiramo

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

FELJTON
jum~arili mali broj protutenkovskih raketa, ali navodno ih nisuznaliupotrebljavati. Odbranu grada dodatno je potkopala ~injenica da je Unprofor redovno oduzimao svo oru`je na koje nai|e, u sklopu {irih nastojanja na razoru`avanju UN-ovih „za{ti}enihzona“ Dok su srpske . snage napredovale, holandski mirovnjaci sjedili su po strani, naivno vjeruju}i srpskim uvjeravanjima da se stanovnicima Srebrenice ne}e ni{ta dogoditi. Nakonpusto{enjaSrebrenice, neki od srpskih vojnika nosili su UN-ove {ljemove i vozili se uokolo u UN-ovim vozilima koje su ukrali od Holan|ana da bi namamili u zasjede stanovni{tvo u bijegu. Za nekoliko dana ubijeno je preko 7.000 mu{karaca i dje~aka - daleko najgori masakr u cijelomratu. Kad su se vijesti o razmjerama pokolja pro{irile - uz pomo} satelitskih fotografija masovnih grobnica zaokupile su, uz {ok i u`asnutost, pa`nju svijeta, nakratko premjestiv{i reflektore sa Sarajeva. Srebrenica je, tek kad je pala, prestala biti opskurna enklava, {to je bila ve}i dio rata. Ali je korist, na kraju, izvuklo Sarajevo: razmjere srpskih zvjerstava u Srebrenici u~vrstile su me|unarodnu zajednicu u namjeri da intervenira silovitije, a intervencija je do{la kasnije tog ljeta, u vidu NATO-vih zra~nih udara oko glavnog grada.
(Sutra: Paralela s Lenjingradom)

45

1792. 1793. 1804. 1856. 1873. 1878. 1878. 1922. 1942. 1945.

NA DANA[NJI DAN

Mirom u Ja{iju, kojim je okon~an rusko-turski rat, zapo~et u avgustu 1787, Rusija pro{irila granicu do Dnjestra. Francuz @an-Pjer Blan{ar izveo prvi let balonom iznad Sjeverne Amerike.

Turci ispred manastira Moravica ubili srpskog arhimandrita Georgija \or|evi}a Had`i-\eru, narodnog prvaka u rudni~kom kraju. [est dana potom po~ela tzv. sje~a knezova, {to je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog us- Simon de Bovoar tanka. 1908. Ro|ena francuska Ro|en srpski kompozitor i muzi~ki pedagog knji`evnica Stevan Stojanovi} Mokranjac, ~lan Srpske Simon de Bovokraljevske akademije, horovo|a Beogradskog pjeva~kog ar, autorica dru{tva, jedan je od osniva~a Srpske muzi~ke {kole. Njegovo djelo smatra se najzna~ajnijom etapom u razvoju srpske naci- romana, pozorionalne muzike u 19. vijeku. {nih komada i Umro [arl Luj Napoleon III, ne}ak Napoleona Bonaparte, predsjednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska zaposjela Nicu i Savoju i po~ela kolonijalno osvajanje Indokine. Po~eo rat protiv Pruske, zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zba~en s prijestola. Poslije zaklju~enja mira s Pruskom 1871. emigrirao u Englesku, gdje je umro. U srpsko-turskom ratu srpska vojska u{la u Ni{, Turci narednog dana predali tvr|avu i varo{, okon~ana turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, odlu~uju}a bila pobjeda Brani~evske brigade na ^egru. Umro italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije. Po dolasku na prijesto, 1861, inaugurisao parlamentarnu monarhiju. Ro|en gvinejski dr`avnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsjednik poslije sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan od osniva~a Afri~kog demokratskog zbora, 1946, Demokratske stranke Gvineje, 1947, od 1956. na ~elu afri~kog sindikata Generalne konfederacije radnika crne Afrike. Poslanik teritorijalne skup{tine Gvineje 1953, od 1956. do 1958. Skup{tine Francuske. U Petrovgradu, danas Zrenjaninu, Kikindi i drugim mjestima u Banatu, Nijemci u Drugom Ri~ard Nikson svjetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. 1913. Ro|en Istog dana, ma|arske okupacione vlasti po~ele masovno hadr`avnik Ri~ard p{enje i ubijanje Srba s druge strane rijeke Tise. U \ur|evu Nikson, jedini kod @ablja, [ajka{u i Gospo|incima strijeljano 60 Srba. Po~elo iskrcavanje trupa SAD-a, u Drugom svjetskom ratu, na najve}e filipinsko ostrvo Luzon. Borbe okon~ane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

Naser Ori}

rata upravljali samo pojedinim dijelovima linije opsade, dok su u SrebreniciOri} i njegoviljudi tokom cijelog rata upravljali cijelim gradom. Vojska bosanskih Srba dodatno je stegnulaom~u oko Srebrenicesredinomfebruara1995. godine, i to u tolikojmjeri da je blokiralasnabdijevanjeUnprofora. Komandant holandskih trupa upozoravao je da se humanitarna situacija rapidno pogor{ava, napominju}i~ak da su „{vercerski kanali zatvoreni“ ^ini se da . ta opaskapotvr|ujeva`nostkrijum~arenja za odr`avanjeenklave i da su srpskesnageimalekapacitet, a i namjeru, da zaustave taj nezvani~ni mehanizam pre`ivljavanja. Kad je Srebrenica pala po~etkom jula 1995. godine, Ori} i njegovinajbli`ikomandanti ve}

su bili napustili enklavu nekolikomjeseciranije, po nare|enju komande bosanske armije (zbog „konsultacija i obuke“). U bosanskoj {tampi bile su ra{irene {pekulacije da je sarajevska vlada donijela strate{ku odluku da `rtvuje Srebrenicu, gradi} koji nikad nije bio smatran vojno odr`ivim. Sli~ne {pekulacije o namjernomdizanjuruku od Srebrenice okru`ivale su odluke UN-a i zapadnih vlada, naro~ito odluku da se odbiju opetovani zahtjevi holandskog Unprofora za NATO zra~ne udare u cilju odbijanja srpske vojne ofanzive.

filozofskih eseja. @ivotna saputnica filozofa @anPola Sartra.

Najgori masakr
Nekih 2.000 Srba, uz podr{ku oklopa i artiljerije, pregazilo je uglavnom nebranjeni gradi}. Branitelji su prethodno prokri-

Povodom 65. godi{njice pobjede nad fa{izmom, poku{ava se napisati nova povijest Drugog svjetskog rata, napraviti revizija njegovih rezultata, opravdati ili ~ak heroizirati naciste i njihove pomaga~e. U nametnom i me|unarodnoj zajednici politiziranom tuma~enju historije ~uju se tvrdnje o navodno jednakoj odgovornosti Hitlera i Staljina, nacizma i komunizma za po~etak Drugog svjetskog rata, zanemaruju}i o~iglednu razliku izme|u ideologije i prakti~ne politike Sovjetskog saveza i Tre}eg Reicha. Fakti~ki se na taj na~in poku{ava napraviti revizija nirnber{kog procesa, koji je jasno ozna~io inicijatore i krivce za ovaj rat, kada su definirani nacisti~ka ideologija i ozna~eni nacisti~ki zlo~ini. Historijsko-dokumentarni odjel Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije vratio se tom procesu i njegovim rezultatima, a Oslobo|enje }e u nekoliko nastavaka, zahvaljuju}i pomo}i ruske ambasade u BiH, objaviti najzna~ajnije detalje vezane za nirnber{ki proces. stra`e saveznih zarobljenika u Njema~koj i na teritorijamaokupiranim od strane Njema~ke, kao i slu`benike Gestapoa i sva licaneovisno o karakterunjihoveslu`be i ~ina u ~ijukompetenciju su predani savezni zarobljenici u zoniratovanja ili na linijamakomunikacija ili u pozadini. Oni izjavljuju da }e sva ova licasnositiistuindividualnuodgovornost kao i njema~kovrhovno zapovjedni{tvo i nadle`ne njema~kevojne i vojno-morske i zra~ne vlasti za bezbjednost i blagostanjesvihsavezni~kihzarobljenikakoji se nalaze u njihovoj nadle`nosti. Svako lice koje je krivo za lo{e pona{anje ili je dozvolilolo{epona{anjeprema bilokojem od savezni~kihzarobljenika tokom ratovanja, na linijama komunikacija, u logoru, bolnici ili drugom mjestu bit }e podvrgnutobespo{tednomgonjenju i ka`njavanju. Vlade Sovjetskog saveza, Velike Britanije i SAD-a upozoravaju da }e smatrati ovu odgovornostbezuvjetnom pod svim okolnostima, od kojene}ebitimogu}e se osloboditi prebaciv{i je na bilo koje vlasti i lica.“

Kona~ni kompromis
Tre}egmaja1945. godine, tokomposjeteministra V. Molotova SAD-u, na Osniva~kojkonferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija u San Franciscu, odr`ano je savjetovanje ministara vanjskih poslova SSSR-a, SAD-a i Velike Britanije, tokom kojeg je ameri~ki predstavnik,

~lan Vrhovnog suda SAD-a S. Rosenman, uru~io sovjetskoj i engleskojdelegacijinacrtsporazuma o osnivanju Me|unarodnog vojnog tribunala. Bilo je odlu~enopozvatiFrancusku da se pridru`i tim pregovorima, koji su trebali biti po~eti u Londonu. U cjelini je Sovjetskisavez podr`aoameri~kiprojekt te unio samonekolikoamandmana. To je V. Molotov, nakonkonsultacija s J. Staljinom, saop}io sovjetskom ambasadoru u SAD-u A. Gromiku, koji je to prenio S. Rosenmanu. Upravo na toj osnovi savezni~ke dr`ave su postigle kona~ni kompromis. Kao {to je poznato, 8. maja 1945. godine u Berlinu su predstavnicinjema~kogglavnogzapovjedni{tvapotpisali akt o bezuvjetnoj kapitulaciji Njema~ke, a 5. juna deklaraciju o porazuNjema~ke i preuzimanju vrhovne vlasti u Njema~kojvladamaSSSR-a, Velike Britanije, SAD-a i privremenojvladiFrancuske. Deklaracija je definirala krug optu`enika: „Glavni nacisti~ki lideri, koje su odredilipredstavnicisaveznika, i sva licakoji na osnovusvogimena, ~ina, slu`benog polo`aja ili du`nostimogubitiosumnji~eni za zlo~ine, podstrekavanje ili izdavanje naredbi i provo|enju ratnih i sli~nihzlo~inamorajubiti uhap{eni i predati predstavnicima saveznika. “
(Sutra: Presude izre~ene 1. oktobra)

1953. 1962. 1978. 1992. 1996.

{ef dr`ave u istoriji SAD-a koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjene postupkom impi~menPotonuo ju`nokorejski feribot, poginulo 349 ta. Predsjednik osoba. SAD-a postao SSSR i Kuba potpisali trgovinski sporazum na 1969, ponovo osnovu kojeg je Kuba dobijala robu po poizabran 1972, a vla{}enim cijenama. Ugovor prestao da va`i 1991. 1974. se povukao U Iranu po~ela islamska revolucija. Godinu zbog afere Voterdana kasnije zba~en {ah Reza Pahlavi. gejt. G. 1972. normalizovao Bosanski Srbi proglasili republiku srpskog naroda u BiH i saop{tili da je ta republika federal- odnose s Kinom.
na jedinica Jugoslavije. ^e~enski pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici tra`ili prekid rata u ^e~eniji.

Obustavljen vazdu{ni humanitarni most za Sarajevo, najve}i vazdu{ni most u istoriji vazduhoplovstva poslije sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u BiH obavljeno 13.000 humanitarnih letova, kojima je dopremljeno vi{e od 160.000 tona pomo}i. Pri hap{enju, pripadnici SFOR-a ubili bosanskog Srbina Dragana Gagovi}a, optu`enog pred Ha{kim tribunalom za zlo~ine u ratu i BiH. Vlada SAD-a pokrenula istragu o ste~aju multinacionalne elektrodistributerske kompanije Enron, najve}em bankrotstvu u istoriji SAD-a.

1996. 1999. 2002.
2003. 2004. 2005.

U izvje{taju Vije}u sigurnosti Ujedinjenih nacija, inspektori za oru`je Hans Bliks i Mohamed el Baradej naveli da do tada nisu otkrili nijedan dokaz o tome da Irak posjeduje ili razvija hemijsko, biolo{ko ili nuklearno oru`je.

Mahmud Abas

Turska potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna, ~ak i u slu~aju rata, kao prvi korak u pravcu po~etka pregovora o ulasku te zemlje u EU. Sudanska islamisti~ka vlada i pobunjenici sa juga zemlje potpisali sporazum kojim je zavr{en najdu`i gra|anski rat u Africi, koji je trajao 21 godinu.

2005. Palestinci izabrali Mahmuda Abasa za nasljednika dugogodi{njeg lidera Jasera Arafata.

46

SPORT

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Edin D`eko potpisao za Manchester City

Gra|anin
Transfer je vrijedan 31 milion eura, a bh. reprezentativac }e svjetloplavi dres nositi narednih 4,5 godina • Godi{nje }e, iako su podaci nezvani~ni, primati oko devet miliona eura
Jasmin LIGATA

sa desetkom

NA LE\IMA
Edin D`eko: Sve je bilo jasno nakon ponude Citya

Edin D`eko nova je desetka Manchester Citya. ^ekala se samo pisana potvrda njegovog transfera iz Wolfsburga u City, a ona je stigla u petak nave~er, svega sat prije pono}i. Bh. reprezentetivac jo{ se u utorak oprostio od suigra~a, koji su ostali u Marbelli, gdje se vukovi spremaju za nastavak Bundeslige, a do petka nave~er ~ekao je potrebnu vizu kako bi napokon ozvani~io svoj dolazak na Otok. U me|uvremenu su se pojavile razne {pekulacije poput la`nih Edinovih izjava koje su prenesene u italijanskoj {tampi, a koje su glasile kako je D`eko `elio u Juventus, a ne u City. Upravo zbog toga Irfan Red`epagi}, menad`er bh. internacionalca, poslao je cirkularnu poruku svim novinarima u kojima je rekao da ne}e izlaziti u javnost dok se ci-

jeli posao ne okon~a. Sada, kada je na po kon sve za vr{e no, Red`epagi} tvrdi kako ga posao oko transfera ko{ta `ivaca, ali da je sretan {to je na{a zemlja dobila igra~a u najja~oj ligi svijeta.

Edin D`eko u intervju za Cityevu veb-stranicu

je kako se D`eko nije mnogo dvoumio oko toga gdje }e nastaviti karijeru.

Zavr{en posao
“Kada se pojavio City sa ponudom i sa jakom `eljom da anga`uje Edina, bilo je jasno gdje }e D`eko oti}i. U nogometu ne postoji blizu nekog kluba ili daleko, ve} jesi li zavr{io ili ne. D`eko je zavr{io sa Cityem i potpisao je ugovor na ~etiri i pol godine i to je jedina istina” zavr{io je me, nad`er bh. reprezentativca, ~iji

Kontrolisane izjave
“Nismo smjeli bez ljudi iz Citya izlaziti u javnost. Oni su nas zamolili da izjave idu preko njih i da oni objave zvani~no kada je Edin potpisao. Mali problem se pojavio {to smo vizu dobili tek za tri dana, a ne za jedan koliko se ina~e ~eka, pa otud prostora za {pekulacije. Ali, vjerujte, ni u jednom trenutku nije bilo upitno ho}e li D`eko potpisati ili ne“ , obja{njava Red`epagi}, koji je uz ro|aka Nasera Huki}a najvi{e povukao kada su u pitanju pregovori sa Cityem. Tvrdi da nije bilo natezanja oko sedmi~ne plate, jer se D`ekina tr`i{na vrijednost ve} odavno zna. “Nije bilo problema oko plate i Edinovih godi{njih primanja, ali da bismo sve uklopili bilo je potrebno malo vremena.“ Red`epagi} tvrdi kako D`eko nije bio obe}an nijednom klubu, ni Milanu, koji je u Sarajevo do{ao po njega, niti Juventusu ili Bayernu, kako se to pominjalo proteklih mjeseci. “Da smo se obe}ali nekome, ne bismo nikada pogazili rije~, a za City smo se odlu~ili zbog Roberta Mancinija, koji je najvi{e od svih `elio D`eku. On nas je ubje|ivao i ubijedio da je City pravi klub za Edina, da je to klub budu}nosti, koji nema finansijskih pote{ko}a i da }e Edin najvi{e napredovati igraju}i za Manchester City. Mancini u Edinu vidi prvog napada~a Premiershipa, a svi oni koji su gledali City protiv Arsenala svjesni su da im upravo nedostaje igra~ poput D`eke. Tevez je odli~an, borben, brz, okretan, ali niko od napada~a Citya nema ubojitost poput D`eke. On je klasi~ni centarfor i Mancini ga smatra prevagom u odnosu na ostale timo-

Vijest dana na zvani~noj stranici Citya

Ostvarenje ambicija va`nije od novca
Bh. nogometni reprezentativac Edin D`eko u petak je kona~no zavr{io sve formalnosti oko prelaska u Manchester City, potpisav{i ugovor na ~etiri i po godine. D`eko }e u novom klubu nositi dres sa brojem 10, objavljeno je na zvani~noj stranici Citya, gdje uz to stoji da bi u dresu Citya mogao debitovati 15. januara kada na Estlandesu gostuje Wolverhampton. “Ve} dugo se moje ime povezuje s klubom, jo{ od pro{log ljeta, ali me Wolfsburg nije `elio prodati sve do danas“, rekao je D`eko uz osmijeh nakon {to je obavio ljekarski pregled. “Bilo je i previ{e {pekulacija o mom transferu, no ja se nisam obazirao na to. Ako previ{e razmi{ljate o tome, to se mo`e odraziti na igru. Uvijek me jako privla~ila pomisao da se pridru`im Cityu. Igrali su dobro pro{le sezone i puno sam ih pratio na TV. Sad su {pekulacije gotove i ja `elim igrati {to bolje mogu“ nastavio je bh. reprezentativac na te~nom engleskom , jeziku. Dodao je kako svi pri~aju o tome da City ima puno novca, ali on smatra kako je puno va`nije da tu mo`e ostvariti svoje ambicije. Razgovarao je s trenerom Mancinijem koji mu je rekao da je City pravi klub za njega. “City se bori za titulu u Premiershipu i to je ono {to `elim. Uzbu|en sam {to }u igrati s Tevezom i Toureom, koje sam dosad gledao na TV-u, te {to }u biti u timu s Boatengom i Kompanyem protiv kojih sam igrao. @elim tako|er dokazati navija~ima za{to je klub izdvojio novac za mene. Svi `ele golove i ja ih `elim postizati, ali vi{e od toga `elim da je tim uspje{an i da igramo dobro“ dodao je D`eko, te naveo kako ne zna pu, no o gradu Manchesteru jer je dosad bio samo jednom. ve. Uostalom, City je do sada dovodio igra~e koji su im se sami nudili, ali ovo je po prvi put da dovode igra~a kojeg `ele ve} mjesecima i sada se napokon vide obrisi prave ekipe. Nemaju vi{e proma{aja sa poja~anjima, jer se ona dovode ciljano, dok su se prije gomilali igra~i. Boateng, Kolerov, Balloteli, Silva… svi igraju i zato City izlgleda sve bolje, a sa Edinom bi trebao do se gnu ti vrhu nac“, sma tra Red`epagi} i jo{ jednom doda-

BROJKE 50.000

Toliko je u eurima vrijedio njegov transfer iz @eljezni~ara u Teplice, koje su ga poslije godinu i pol prodale Wolfsburgu za ~etiri i pol miliona eura.

66

Po go da ka pos ti gao je D`eko u Bundesligi za Wolfsburg, {to ga ~ini najboljim strijelcem ovog kluba u istoriji. Ina~e, D`eko je u svim natjecanjima za Wolfsburg postigao 84 pogotka u 111 nastupa.

U CITY ZBOG MANCINIJA Da smo se obe}ali nekome, ne bismo nikada pogazili rije~, a za City smo se odlu~ili zbog Roberta Mancinija, koji je najvi{e od svih `elio D`eku. On nas je ubje|ivao i ubijedio da je City pravi klub za Edina, da je to klub budu}nosti, koji nema finansijskih pote{ko}a i da }e Edin najvi{e napredovati igraju}i za Manchester City
transfer vrijedi gotovo 80 miliona eura. Naime, 31 milion eura ide na ime obe{te}enja za Wolfsburg, koji }e, u zavisnosti od broja nastupa i pogodaka na{eg napada~a u dresu Citya, inkasirati jo{ pet miliona eura. Edin se, navodno, odrekao svojih pet odsto od transfera, a godi{nje }e, iako su podaci nezvani~ni, primati oko devet miliona eura. Sve na bro ja no ~ine Edi na D`eku najskupljim igra~em sa prostora biv{e Jugoslavije, a njegov transfer iz Wolfsburga u Englesku u}i }e u istoriju Bundeslige kao najskuplji ikada.

10

Broj koji }e Edin D`eko nositi na dresu Manchester Citya. Bh. napada~ htio je broj 9 ili 11, ali su oba zauzeta, pa se ipak odlu~io za desetku, iako je malo nedostajalo da se odlu~i za broj 99.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

U srijedu zavr{ava odmor za igra~e Olimpica

Vukovi poja~ani na prolje}e
Uz Asima [kalji}a, Admira Ra{~i}a, Almira Plisku i Nedima Hiro{a, ekipi s Otoke bi se mogao pridru`iti i golman Sarajeva D`enaldin Hamzagi}
Odmor na kojem su bili igra~i Olimpica u srijedu zvani~no zavr{ava, kada je u 1 sat zakazana prozivka igra~a i sastanak gdje }e {ef stru~nog {taba vukova Mehmmed Janjo{ iznijeti plan za nas ta vak ta kmi~enja. Me nad`ment najmla|eg sarajevskog premijerliga{a zimski prelazni rok je dobro iskoristio te doveo nekoliko novih igra~a. @elje Mehmeda Janjo{a su dobrim dijelom ispunjene, tako da }e igra~i koje je on `elio vidjeti u timu u proljetnoj polusezoni i zaigrati u dresu zeleno-bijelih. Obe}anja da Olimpic ulazi u druga~ijem sastavu u drugi dio takmi~enja su ispunjena, ekipa poja~ana, a sada jo{ ostaje da se vidi koliko }e igra~a napustiti vukove. Mnogo se govorilo o odlasku kapitena Muhameda Suba{i}a, Milo{a Vidovi}a i Mladena Luci}a, ali }e u srijedu biti jasno da li }e ovi igra~i produ`iti vjernost vukovima u jo{ jednoj polusezoni. Ugovor stopera Vedrana Je{ea, koji je istekao u ovom prelaznom roku, sude}i prema rije~ima spor tskog di re kto ra Olimpica Hamdije Spahi}a, vi-

OSTAJU ILI ODLAZE? Mnogo se govorilo o odlasku kapitena Muhameda Suba{i}a, Milo{a Vidovi}a i Mladena Luci}a, ali }e u srijedu biti jasno da li }e ovi igra~i produ`iti vjernost vukovima u jo{ jednoj polusezoni
Mehmed Janjo{ pove{}e vukove od 20. januara na pripreme u ^itluk

{e nije upitan, jer }e Je{e, koji je imao nekoliko ponuda iz na{e zemlje i inostranstva, produ`iti vjernost Olimpicu. Jedino ostaje sporan ostanak Adisa ]ulova, kojem je istekao ugovor. No, po svemu sude}i, usluge ovog napada~a koji je u sastavu vukova tri godine vi{e ne}e biti potrebne timu sa Otoke. Poja~anja na koja }e sigurno

mo}i ra~unati Mehmed Janjo{ su: Asim [kalji}, Admir Ra{~i}, Almir Pliska i Nedim Hiro{. No, ni tu nije kraj promjenama koje spremaju u Olimpicu. Naime, prema pisanju nekih bh. internet-portala u redove vukova bi mogao do}i igra~ FK Sa ra je va D`enal din Ham za gi}, koji bi, prema navodima, ve} u ponedjeljak mogao pos-

tati novi ~lan Olimpica. No, postoji jo{ jedan igra~ koji je na listi `elja {efa stru~nog {taba Janjo{a, navodno je rije~ o bh. reprezentativcu, o ~ijem imenu u Olimpicu nisu `eljeli govoriti. S obzirom na to da su obe}anja oko poja~anja ekipe dobrim djelom ispunjena, vjeruje mo da }e a`ur ni tim mend`menta ovog kluba u~ini-

ti sve da i ovaj fudbaler bude dio tima s Otoke. S obzirom na to u ekipi vukova o~ekujemo jo{ promjena do po~etka priprema koje po~inju u ~etvratak. “Sedam dana }emo trenirati u Sarajevu, a onda odlazimo u ^itluk gdje }emo od 20. do 30. januara imati pripreme za po~etak drugog dijela takmi~enja“ ka, Al. BE[IREVI] zao je Janjo{.

Prozivka igra~a Zrinjskog zakazana za ponedjeljak

Levani Kutalija se priklju~io plemi}ima
Kutalija je kvalitetan igra~, koji }e sigurno biti pravo poja~anje za na{ tim. On mo`e da igra na vi{e pozicija u veznom redu, {to je upravo ono {to nam treba, kazao je trener Zrinjskog Slaven Musa
Jedno od poja~anja u redovima Zrinjskog bi}e Levani Kutalija, koji je nakon raskida ugovora sa Slavijom pro{le sezone pola godine proveo kao slobodan igra~. Gruzijac bi, pre ma ri je~ima {e fa stru~nog {taba Zrinjskog Slavena Muse, sutra trebao potpisati ugovor sa ovim mostarskim klubom. “Razgovarao sam s njim, a suradnja je dogovorena i sa njegovim menad`erom“, kazao je Slaven Musa, te dodao: “On je kvalitetan igra~, koji }e sigurno biti pravo poja~anje za na{ tim. Kutalija mo`e da igra na vi{e pozicija u veznom redu, {to je upravo ono {to nam treba“. Uz potpisivanje ugovora sa novim igra~em u Zrinjskom sutra po~inju i pripreme za proljetni dio Premijer lige BiH, a prozivka igra~a je zakazana za 12 sati. “Nemamo vremena za gulusezoni“, kazao je Musa. Pripreme sa mostarskom eki pom ne}e po~eti Alek \uri} i Mirza Rizvanovi}, dok }e u ovoj polusezoni u dresu Zrinjskog ponovo, nakon {to je nastupao za Zmaj iz Makarske i Osijek, zaigrati Pero Stojki}. Iskusni Samir Duro, 33godi{nji vezni igra~ koji je u posljednjih godinu dana nosio dres ^elika, nastavi}e karijeru u timu iz Mostara. Slaven Musa je svjestan situacije u kojoj se njegova ekipa nalazi, pa je spreman napraviti mnoge promjene. “Potreban nam je igra~ na desnom boku, ali ne}emo `uriti u iznala`enju rje{enja. Za sada }u poku{ati uigrati nekoliko perspektivnih omladinaca, kao i nove igra~e“ ka, zao je Musa. Treninzi po~inju u ponedjeljak, a dio priprema za slijede}u polusezonu Zrinjski }e odraditi u Neumu.
Al. BE[IREVI]

Zasjedanje Upravnog odbora FK Sarajevo u utorak

Uskoro isplata dijela dugovanja
Po~inju pripreme i igra~i moraju raditi u dobroj atmosferi. Ukoliko je atmosfera naru{ena, onda je te{ko o~ekivati dobre rezultate, rekao je Rizvanovi}
Prema rije~ima predsjednika Amira Rizvanovi}a, sjednica Upravnog odbora FK Sarajevo odr`a}e se u utorak, kada }e biti razgovora o finansijskoj situaciji u klubu. Dio upraveklubazasjedao je u ~etvrtak, ali nisu donesene nikakve odluke zbog ~injenice da je na sjednici prisustvovalo {est ~lanova. Stoga je novo zasjedanje odgo|eno za utorak, a predsjednik uprave nam je kazao kako }e igra~i uskoro dobiti dio zaostalih plata. “Sjednica se nije trebala odr`ati u subotu. Nakon {to u ~etvrtak nismo bili u punom sastavu, dogovorili smo se da novi sastanak bude u utorak, jer `elimo da svi ~lanovi Upravnog odbora odlu~uju o predstoje}im obavezama. Zasad mogu re}i da }emo u narednih nekoliko dana isplatiti dio dugovanja prema igra~ima, stru~nom {tabu i klupskim uposlenicima“ rekao je , Rizvanovi}. Podsjetimo da je {ef stru~nog {taba tima sa Ko{eva Mirza Vare{anovi} u ponedjeljak zakazao

Ima}emo kvalitetne pripreme za nastavak sezone: Amir Rizvanovi}

Poja~anje veznog reda Zrinjskog: Levani Kutalija

bljenje, odmah poslije prozivke po~injemo sa treninzima. Trebamo uigrati ekipu, kako bismo iza{li iz nezavidne situacije u kojoj se nalazimo. Trenutno zauzimamo nisko 13. mjesto na tabeli, {to }emo morati popraviti u drugoj po-

prozivku uo~i zimskih priprema. “Po~injupripreme i igra~imoraju raditi u dobroj atmosferi. Ukoliko je atmosfera naru{ena, onda je te{koo~ekivatidobrerezultate. Stoga smo se pobrinuli da organizujemo kvalitetne pripreme, a o destinacijama }emo govoriti kasnije“ , dodao je Rizvanovi}, koji je jo{ jednompodvukaokako`elidetaljan finansijskiizvje{taj, odnosnouvid u dugovanja kluba. O. Z.

48

SPORT

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Poziv za golgetera Bravo Publikuma

Uo~i susreta sa Manchester Unitedom u FA Cupu

Ervin Agi~i} na probi u Pescari
Mladi Ervin Agi~i}, golgeter juniorskog sastava ljubljanskog kluba Bravo Publikuma, iako je po godinama kadet i koji je bio u nominaciji za najboljeg kadetskog fudbalera BiH u izboru portala SportSport.ba, odlazi na probu u Italijansku Pescaru. Pro{le sezone je ovaj 15-godi{njak postigao 29 golova, dok je ove u 16 nastupa osam puta zatresao protivni~ke mre`e. Agi~i} nije do kraja iskoristio odmor, jer je iznenada dobio poziv iz Pescare, pa je prijevremeno po~eo sa treninzima kako bi bio spreman da se u Italiji poka`e u najboljem svjetlu. Na probi }e biti pet dana. “Nadam se da }e u Italiji pro}i sve najbolje. Potrudit }u se da poka`em {to sve mogu i da poku{am zadovoljiti. Sre}a da nemam povreda i da mogu pokazati svoj kvalitet. Zaista sam sretan {to mi se ne{to ovako desilo“, kazao je Agi~i} za za bh. internet-portal. Mladi igra~ pokazuje svojim us-

Roy Hodgson
napustio redse
Liverpool }e u sutra{njoj utakmici tre}eg kola FA Cupa s klupe predvoditi Kenny Daglish • Ponosan sam {to sam vodio klub sa takvom istorijom, tradicijom i navija~ima. S druge strane tu`an sam {to nisam uspio staviti svoj pe~at na ekipu, kazao je sada ve} biv{i trener Liverpoola
Uo~i velikog duela protiv Man ches ter Uni te da, Roy Hodgson i Liverpool su sporazumno raskinuli ugovor. Redse }e u sutra{njoj utakmici tre}eg kola FA Cupa s klupe predvoditi Kenny Daglish. “Zahvalni smo Royu na svemu {to je u~inio u posljednjih {est mjeseci, no obje strane su mi{ljenja da je za klub u ovom trenutku najbolje da odstupi sa du`nosti. @elimo mu sve najbolje u budu}nosti“, za engleske medije je izjavio vlasnik Liverpoola John Henry. Ovo i ni je ve li ko izne na|enje, jer su redsi sa Hodgsonom na klupi zabilje`ili veliki pad forme, {to je rezultiralo zauzimanjem tek 12. mjesta na tabeli, te su trenutno bli`e zoni ispadanja nego borbi za europska takmi~enja. No, u susretu protiv vragova koji se igra danas Liverpool }e poku{ati osvijetliti obraz kako bi barem u FA Cupu zabilje`io uspjeh. Iako Old trafford sigurno nije mjesto gdje se tra`i prolaz dalje, jer }e i Sir

Ervin Agi~i} u 16 nastupa postigao osam pogodaka

pje{nim nastupima u starijoj konkurenciji da je spreman da zaigra i za bolji klub. Iako nastupa za reprezentaciju Slovenije, `elja mu je nositi nacionalni dres na{e Al. B. domovine.

Liverpool bez Hodgsona protiv Manchestera

Alex Fergunson tra`iti trijumf, te u dvoboj u~i u najja~em sastavu. Hodgson izgleda nije `elio podnijeti jo{ jedan poraz, jer su vragovi u ovom duelu sigurno favorizovana ekipa. Redsi su se u FA Cupu posljednji put borili protiv Uniteda u sezoni 2005/06, kada je Liverpool u osmini finala bio bolji s 1:0 pogotkom Petera Croucha, a redsi su u toj sezoni oti{li do kraja, {to im je i posljednji osvojeni trofej.

Sa Hodgsonom na klupi redsi nisu imali zapa`enijih uspjeha. “Ponosan sam {to sam vodio klub sa takvom istorijom, tradicijom i navija~ima. S druge strane tu`an sam {to nisam uspio staviti svoj pe~at naekipu. Zahvaljujem svima s kojima sam izgradio blizak odnos u klubu i `elim zahvaliti navija~ima Liverpoola“, rekao je sada ve} biv{i trener redsa.
Al. B.

Van Gaal iznenadio na pripremama

Real mjesec bez Pepea
Pepe, prvotimac Real Madrida i reprezentativac Portugala, zbog povrede mi{i}a bi}e van terena najmanje mjesec dana, javljaju {panski mediji. Ovaj je odbrambeni igra~ povredu zadobio u utakmici Kupa [panije protiv Levantea, gdje su ukupnim rezultatom 8:2 izborili plasman u ~etvrtfinale. Pepe }e zbog povrede propustiti klju~ne me~eve protiv Villareala, Almerije, Mallorce i Osasune, te me~ u ~etvrtini finala [panskog kupa koji kraljevi igraju protiv gradskog rivala Atletico Madrida. Prema prognozi povratak na teren ovog 27-godi{njeg odbrambenog igra~a o~ekuje se po~etkom febraura, gdje bi Pepe ponovo mogao zaigrati u dresu Madrida protiv Real Sociedada.

Thomas Kraft na golu Bayerna
Prema pisanju njema~kih medija, po~etak proljetnog dijela sezone na golu aktuelnog njema~kog prvaka Bayerna do~ekat }e 22-go di{ nji Thomas Kraft, umjesto dosada{njeg broja jedan HansJorga Butta (36). To je potvrdio dosada{nji tok priprema u Dohi, jer holandski stru~njak Louis van Gaal Krafta koristi na trening-utakmicama na golu prvog tima. “Zasad pri~ekajmo. Ne}u jo{ ni{ta govoriti, ali mislim da je jedan od mojih poslova kao Bayernovog trenera razvijati mlade igra~e“ komentirao , je Van Gaal. Navodno takvu trenerovu odluku nisu odu{evljeno prihvatili ~elni ljudi Bayernove uprave Karl-Heinz Rummenigge i Uli Hoenes, navodi Bild, te bi ona mogla dodatno uzdrmati njegovu poziciju. Holandski strateg i odranije je poznat po davanju prilike mladim golmanima. Tako je u Ajaxu afirmisao Edwina van der Sara, a u Barceloni Victora Valdesa, obojicu u dobi kad su imali tek 20 godina.

Transfer D`eke u Cityu centru pa`nje

Isplati}e se milioni za Dijamanta
Mirza Var{ebovi} uo~i okupljanja fudbalera Sarajeva

Ja~i od svih pote{ko}a

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.
NLB LIGA Ko{arka{i [irokog TT Kabeli do~ekuju Cibonu

SPORT
NLB
Regionalna liga

49
15. kolo

Biv{i prvaci Evrope se
moraju vaditi na Pecari
Moramo biti na tragu na{ih igara iz zadnjih utakmica, pa i posljednje u Novom Mestu koju smo od Krke izgubili, ali nismo odigrali lo{e, rekao je Veli}
Trener aktuelnog prvaka BiH KK [iroki TT Kabeli Ivan Veli} vjeruje da njegov tim mo`e nastaviti uspje{nu seriju na doma}em parketu i ve~eras savladati Cibonu u 15. kolu NLB lige. [irokobrije`ani su prvu utakmicu protiv vi{estrukog prvaka Evrope, koji je trenutno na pretposljednjem mjestu tabele, igrali u drugom kolu u Zagrebu. Upravo su tada ubilje`ili drugi poraz i nagovijestili da }e se ove sezone boriti za opstanak. Ipak, scenarij se odvijao druga~ije, a izabranici Ivana Veli}a su u 14 dosada{njih utakmica upisali osam pobjeda, {to ih je plasiralo u gornji dio tabele. S obzirom na to da }e pro{losezonske finaliste lige do~ekati na svom parketu, tim sa Pecare va`i za velikog favorita. Naro~ito je to istaknuto ukoliko se ra~una na lo{u formu Cibone i krizu kroz koju velikan evropske ko{arke prolazi. “Cibona je danas samo ime nekada velikog kluba, najve}eg u Evropi. Na`alost, ali to je tako. Svjesni smo da je ovo za Cibonu vrlo va`na utakmica, mo`da va`nija nego za nas i svjesni smo da }e poku{ati seriju neuspjeha prekinuti u nedjelju. Me|utim, mi u zadnje vrijeme

1. Krka 2. Olimpija 3. Budu}nost 4. Cedevita 5. Par tizan 6. Zagreb 7. CEZ Nymburk 8. [iroki 9. Igokea 10. Hemofarm 11. Zadar 12. Radni~ki 13. Cibona 14. C. zvezda

15 10 15 10 14 9 15 8 14 8 14 8 15 7 14 8 15 6 14 7 15 5 14 6 14 5 14 4

5 1148:1068 5 1140:1071 5 1082:1016 7 1193:1158 6 1114:1001 6 1081:1085 8 1196:1224 6 1081:1114 9 1116:1123 7 1133:1155 10 1178:1207 8 1163:1212 9 1057:1130 10 1065:1183

25 25 23 23 22 22 22 22 21 21 20 20 19 18 61:65 97:94 85:77 78:53 74:80

[iroki ostvario osam pobjeda

IVAN GRGAT Cibona je danas samo ime nekada velikog kluba, najve}eg u Evropi. Na`alost, ali to je tako. Svjesni smo da je ovo za Cibonu vrlo va`na utakmica, mo`da va`nija nego za nas i svjesni smo da }e poku{ati seriju neuspjeha prekinuti u nedjelju. Me|utim, mi u zadnje vrijeme igramo dobro i ne trebamo se pla{iti nikoga
draviti do nedjelje. Ako ih ne bude, ne}emo se unaprijed predati. Jednostavno, moramo biti na tragu na{ih igara iz zadnjih utakmica, pa i posljednje u Novom Mestu koju smo od Krke izgubili, ali nismo odigrali lo{e. Mi dugo dr`imo dobru formu i ako na to gledamo, mi smo u prednosti“, dodao je Veli}, osvrnuv{i se na stanje u Ciboni. “Cibona je promijenila trenera koji je ve} unio neke novine, poja~ao agresiju u obrani. Protiv Hemofarma su bili pokretljiviji nego prije bez obzira na uvjerljiv poraz. Ako se gleda roster mi nismo favoriti, ali igramo ku}i i nikome ne dajemo ulogu favorita na na{em parketu“ dodao je Veli}, koji je , iskoristio priliku da se po`ali zbog slabe podr{ke sa tribina. “Igramo odli~no, a imamo slabu posjetu na utakmicama“, izjavio je Veli}.
O. ZUKI]

PETAK, 14. KOLO Budu}nost - Par tizan SUBOTA, 15. KOLO Nymburk - Radni~ki Zagreb - Igokea Olimpija - Zadar Cedevita - Krka NEDJELJA [iroki - Cibona(17 sati) PONEDJELJAK Hemofarm - Par tizan(18)

FA CUP

igramo dobro i ne trebamo se pla{iti nikoga. Vjerujem da mo`emo pobijediti Cibonu“ , rekao je iskusni centar [irokog Ivan Grgat, koji je nekada igrao u dresu tima iz Zagreba. Trener Ivan Veli} muku mu~i s virozom. U ~etvrtak su s treninga izostali Vedran Morovi} i Darko Planini}, a njihov nastup u nedjelju je upitan. “I Grgat je pod virozom odigrao protiv Krke. Vjerujem da }e i Morovi} i Planini} oz-

Cesc Fabregas

Reuters

NBA San Antonio i Miami jedva do slavlja

Arsenalu samo remi protiv Leedsa
Na pragu velikog iznena|enja bili su fudbaleri drugoliga{a Leedsa u susretu tre}eg kola FA Cupa protiv Arsenala na Emiratesu. Me~ je zavr{io bez pobjednika rezultatom 1:1. Ponovljena utakmica, koja }e odlu~iti o putniku u daljnju fazu takmi~enja, na rasporedu je 18. januara na Ellend Roadu. FA Cup, rezultati: Arsenal - Leeds 1:1, Millwal - Birmingham 1:4, Blackburn - QPR 1:0, Bolton - Rork City 2:0, Brighton - Portsmouth 3:1, Bristol - Sheffield W. 0:3, Burton - Middlesbrough2:1, Coventry- CrystalPalace 2:1, Doncaster - Wolverhampton 2:2, Fulham - Peterborough 6:2, Huddersfild - Dover 2:0, Hull - Wigan 2:3, Lincoln - Hereford 3:4, Norwich Leyton 0:1, Preston - Nottingham 1:2, Reading - WBA 1:0, Scunthrope - Everton 1:5, Sheffield U. - Aston Villa 1:3, Sauthampton - Blackpool 2:0, Stoke - Cardiff 1.1, Sunderland - Notts County 1:2, Swansea - Colchester 4:0, Torquay - Carliste 1:0, Watford Hartlepol 4:1, West Ham - Barnsley 2:0, Stevenage - Newcastle 3:1.

3000. pobjeda

Bostona
Stoudemire je utakmicu protiv Phoenixa zavr{io sa 23 poena i devet skokova, dok je u pobjedi New Yorka Felton ostvario triple-double u~inak
Ko{arka{i San Antonija su te{ko do{li do pobjede na gostovanju kod Indiane, dok je Miami muku mu~io kod Milwaukeeja. I jedan i drugi tim je na kraju opravdao ulogu favorita, a San Antonio je slavio rezultatom 90:87, dok je Miami slavio sa 101:95. Opet je odluku u svojimrukama dr`ao Argentinac Manu Ginobilikoji je utakmicuzavr{io sa 25 poena, te po ~etiri asistencije i skoka, s tim da je petnaestsekundiprijekrajapogodioklju~na slobodna bacanja za vodstvo 88:87. Kasnije je prednost potvrdioParkerbacanjima za 90:87, a sa zvukomsirene je produ`etak proma{io Posey. Sa drugestrane, produ`etak su igrali ko{arka{i Miamija. U zavr{nici me~a su najprije u~inili nepotrebni prekr{aj na Bogutu, pa je loptu izgubio Arroyo, a sekundu prije kraja je Boykins izjedna~io na 91:91. Sa zvukom sirene nije pogodio Wade, ali u produ`etkuMiamivi{eni{tanije prepu{tao slu~aju. Najbolji je bio LeBron James sa 26 poena, 10 skokova, pet asistencija i {est ukradenih lopti. Jo{ jedan od favorita NBA LigeBoston je slaviolak{e od prethodnika, slomili su lako Toronto (122:102), a bila je to ve~ernjihovog novaka Lukea Harangodya koji je ostvario premijerni NBA double-double u~inak.
Ubacio 26 poena: LeBron James
Reuters

Ubacio je 17 poena i uhvatio 11 lopti. Ujedno je ovo bilajubilarna3000. pobjedaBostona u novijoj historiji NBA lige. Prvaci Los Angeles Lakersi ni u petak nisu odu{evili, iako su pobijedili. Bili su bolji od New Orleansa (101:97), ali je mu~enje trajalo od prve minute. [panac Pau Gasol je sa 20 poena, 13 skokova i sedamasistencija bio najzaslu`niji za pobjedu. AmareStoudemire je prvi put nakonovoljetnogodlaska u New York igrao protiv svog biv{eg klubaPhoenixa. Njegova je ekipa deklasirala doma}ina pobijediv{i 121:96, a Stoudemire je

utakmicu zavr{io sa 23 poena i devet skokova. Najbolji je kod New Yorka bio RaymondFelton koji je ostvario triple-double u~inak sa 23 poena, 10 skokova i 11 asistencija. NBA liga, rezultati: Indiana San Antonio87:90, Washington - New Jersey 97:77, Philadelphia - Chicago 105:99, Boston Toronto 122:102, Minnesota Portland 98:108, Orlando - Houston 110:95, Memphis - Utah 110:99, Milwaukee - Miami 95:101, produ`etak, LA Lakers New Orleans 101:97, Golden State- Cleveland116:98, Phoenix - New York 96:121.

[panija
Rezultati: Malaga - Athletic Bilbao 1:1, Real Sociedad - Sevilla 2:3

50

SPORT
Iz RK Bosna BH gas

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Iz Rukometnog kluba Izvi|a~

Sredinom januara na

turniru u Vara`dinu
Studenti obavili prvi trening u dvorani “Ramiz Sal~in“ na Mojmilu u pripremama za proljetnu polusezonu
Odmora za rukometa{e Bosne BH gas vi{e nema. Studenti su u ~etvrtak obavili prvi trening u dvorani “Ramiz Sal~in“ na Mojmilu u pripremama za proljetnu polusezonu. Na prvom ovogodi{njem oku plja nju i tre nin gu bh. prvaka bili su prisutni Mesari}, Uvodi}, Memi}, Neki}, Me|i}, Rakovi}, Pa`in, Divkovi}, Efendi}, Kara~i} i Terza, dok su zbog reprezentativnih obaveza bili odsutni ^aki}, Vra`ali}, Savi}, Pucelj, ^elica, Kapisoda i Milosavljevi}. U toku priprema za nastavak sezone 2010/11, rukometa{i Bosne BH gas sudjelova}e na dvo dne vnom me|unarodnom turniru u Vara`dinu, 14. i 15. januara. Uz izabranike {efa stru~nog {taba Irfana Smajlagi}a, na ovom turniru nastupi}e i doma}in Varteks Di Caprio, prvak Srbije Crvena zvezda, te hrvatski

Rukometa{i Izvi|a~a zapo~eli pripreme

Skauti na pripremama
U Gradskoj sportskoj dvorani u Ljubu{kom zapo~ele su pripreme igra~a Ru ko me tnog klu ba Izvi|a~ Mi Grupe nakon blagdanskog odmora. Prozivku igra~a obavio je stru~ni koordinator Josip Glava{ i pomo}ni trener Tomislav Bo{njak, a sudjelovalo je 18 rukometa{a, me|u kojima su bili i ~lanovi Rukometne akademije Izvi|a~. Trener skauta Silvijo Ivandija je odsutan, jer je kao selektor juniorske reprezentacije Hrvatske na pripremama, kao i Mirko Herceg, igra~ prve postave Izvi|a~a koji je pozvan u reprezentaciju. Tako|er su bili odsutni Senjamin Buri} i Dejan Malinovi}, koji su pozvani u reprezentaciju Bosne i Hercegovine koja je na pripremama. Izvi|a~ od 24. januara putuje u Pore~ na pripreme, nakon ~ega slijedi drugi dio natjecanja u Premijer ligi i dugo o~ekivano evropsko prolje}e u Kupu pobjednika kupova.

Igra~i {ampiona BiH ponovo na okupu

viceprvak, na{i~ki Nexe, koji sa klupe predvodi iskusni bh. strateg Kasim Kamenica. Organizator je pozivom pomenutim ekipama `elio da pobudi ve}e zanimanje publike i o~ekuje se da }e dvorana u Vara`dinu biti ispunjena do posljednjeg mjesta tokom

ove rukometne smotre. Raspored utakmica, petak: Bosna BH gas - Nexe (16 sati), Varteks Di Caprio - Crvena zvezda (20). U subotu }e se odigrati utakmica za tre}e mjesto u 17, dok je finale u 20 sati.
G. V.

Nagrade na SP-u za rukometa{e u [vedskoj

Uo~i Izbora najboljih sportista SBK/KSB u 2010.

Novom {ampionu 308.500 KM
Ukupno 24 reprezentacije tra`i}e u [vedskoj od 13. do 30. januara naslov svjetskoga rukometnog prvaka. Uz laskavu titulu najboljima }e pripasti i 200.000 {vicarskih franaka ili 308. 500 KM od ukupnog nagradnog fonda, koji iznosi 450 hiljada “{vicaraca“ ukupni fond ili 694.200 maraka. Ovogodi{nje Svjetsko prvenstvo mo`e se podi~iti najve}im nagradnim fondom ikada, pa tako i nagradama za najbolje. Dodajmo da }e pora`eni finalist ku}i bogatiji za 150.000 franaka (231.400 KM), tre}e mjesto donosi 75.000 franaka (115.700 KM), a nagrada za ~etvrtoplasirane iznosi 25.000 franaka (38.500 KM). Uklju~uju}i sve tro{kove (nagradni fond, osiguranje, kompenzacija klubovima, bonusi za kvalifikacije te tro{kovi organizacije), IHF }e u Svjetsko prvenstvo ulo`iti oko ~etiri miliona {vicarskih franaka ili 6.171.000 KM.

Pred `irijem te`ak zadatak
Manifestacija na kojoj }e se saznati imena najboljih sportista za 2010. godinu odr`at }e se 4. februara u Gornjem Vakufu/Uskoplju
Upravni odbor Sportskog saveza SBK/KSB sa ciljem {to uspje{nije organizacije manifestacije Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2010. godinu imenovao je `iri od istaknutih dugogodi{njih sportskih radnika i novinara, koji }e raditi u sljede}em sastavu: Branko Pili} - predsjednik, Nevres Jemend`i} - potpredsjednik, Zvonko ^ili}, Samir Pinjo i D`evad Ibrahimovi}. “Pred ~lanovima `irija nalazi se te`ak zadatak da me|u najboljima izaberu najbolje, s obzirom na to da je 2010. godina obilovala uspjesima na{ih sportista koji su se na balkanskim, evropskim i svjetskim prvenstvima popeli na pobjedni~ka postolja i jo{ jednom potvrdili ~injenicu da su sportisti na{i najve}i ambasadori koji ime na{eg kantona i dr`ave pronose diljem

Uo~i Svjetskog prvenstva u rukometu

Ko }e najslijediti najbolje sportiste SBK/KSB u 2009. godini?

svijeta“ izjavila je Amela Trbo, vi}, sekretar Sportskog saveza SBK/KBS. Odluka `irija bit }e saop{tena na manifestaciji Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2010. godinu, koja }e se odr`ati 4. februara 2011. godine u Gornjem Vakufu/Uskoplju. Upravni odbor Sportskog saveza SBK/KSB, sa ciljem promoci-

je i popularizacije sporta, a posebno kod mladih, donio je odluku da se dodijele i nagrade za najboljeg juniora i juniorku, kadeta i kadetkinju, najperspektivniju sportiskinja i sportistu (do 14 godina) te najbolju kadetsku mu{ku i `ensku ekipu i najbolju juniorsku mu{ku i `ensku ekipu.
ENI news

Francuzi `ele zlato uprkos problemima
Za nekoliko dana u [vedskoj po~inje Svjetsko prvenstvo za rukometa{e, a aktuelni prvaci Francuzi imaju velikih problema sa povrije|enim igra~ima. Selektor Claude Onesta ostao je bez Narcissea, G. Gillea i Junillona, no opet smatra da je svaki rezultat osim zlata neuspjeh. “Znamo da ni{ta osim zlata ne bi bio uspjeh. Me|utim, postoje i protivnici, jaki protivnici koji imaju svoje {anse i adute“ kratko je re, kao selektor francuskog rukometnog nacionalnog tima Claude Onesta.

Raikkonenu ne nedostaje Formula 1
Finac Kimi Raikkonen (31), svjetski prvak u Formuli 1 iz 2007. godine, insistira da mu uop}e ne nedostaje svijet koji je napustio. Finac je na kraju 2009. godine iza{ao iz Formule 1, a pro{lu je sezonu proveo u Svjetskom relija{kom prvenstvu, voze}i za Citroenov drugi tim. Tu je zavr{io deseti u ukupnom poretku, a tokom cijele sezone medijski se provla~io njegov mogu}i povratak u svijet Formule 1. “Naravno da mi je pala na pamet takva ideja, jer ~ovjek razmi{lja o svemu. Ali zapravo nisam ozbiljno o tome razmi{ljao jer mi Formula 1 pro{le sezone uop}e nije nedostajala. Zanimalo me ho}e li mi Formula 1 nedostajati i kada bolje razmislim, to uop}e nije bio slu~aj“, komentirao je Raikkonen. Kako sada stvari stoje, upitan je nastavak Raikkonenove karijere u bilo kojem motorsportu nakon {to je dva dana prije Bo`i}a pro{le godine preminuo njegov otac Matti.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

51

Bh. atleti~ar Hamza Ali} putuje na pripreme u Makarsku

Radujem se prvim nastupima
Ali} }e najprije nastupiti na Evropskom dvoranskom prvenstvu, koje }e se od 4. do 6. marta odr`ati u Parizu, dok ga nakon toga o~ekuje Evropsko prvenstvo u baca~kim disciplinama u Sofiji
Nakon niza povreda, trenutno mi je najva`nije da se vratim takmi~enjima, a formu }u podi}i nakon nekoliko nastupa, rekao je najbolji atleti~ar BiH Hamza Ali}, koji }e danas putovati u Makarsku, gdje po~inje pripreme uo~i ovosezonskih nastupa. Naime, reprezentetivac na{e zemlje }e najprije nastupiti na Evropskom dvoranskom prvenstvu, koje }e se od 4. do 6. marta odr`ati u Parizu, dok ga nakon toga o~ekuje Evropsko prvenstvo u baca~kim disciplinama u Sofiji. “Vratio sam se treninzima i uspje{no sam se oporavio od povrede lakta. Zasad ne razmi{ljam o rezultatima, koliko mi je va`no da zapo~nem sa takmi~enjima. Dugo nisam u~estvovao na jednom mitingu, {to mi nedostaje i ~emu se radujem“ rekao je Ali}, pot, vrdiv{i kako nema velike ambicije kada je u pitanju prvih nekoliko ovosezonskih takmi~enja. “Vjerovatno }u prije Evropskog prvenstva u Parizu nastupiti na nekoliko mitinga u regionu na kojima mi rezultat ne}e

OLIMPIJSKA NORMA Normu ve} imam, ali je moram ovjeriti. To mi ne predstavlja pritisak, jer ima jo{ mnogo vremena do Igara u Londonu. Na jednom od naredna tri velika takmi~enja poku{a}u sti}i do rezultata koji mi garantuje u~e{}e na Olimpijadi
igre u Londonu 2012. godine. “Normu ve} imam, ali je moram ovjeriti. To mi ne predstavlja pritisak, jer ima jo{ mnogo vremena do Igara u Londonu. Na jednom od naredna tri velika takmi~enja poku{a}u sti}i do rezultata koji mi garantuje u~e{}e na Olimpijadi“, dodao je Ali}, koji je na Svjetskom prvenstvu 2009. u Berlinu osvojio deveto mjesto.
O. ZUKI]

U narednom periodu `eli potvrditi normu za OI u Londonu 2012: Hamza Ali}

biti u prvom planu. Va`no mi je da se dobro pripremim i da ne rizikujem novu povredu. Osim toga, prvi nastupi }e biti uverti-

ra za Svjetsko prvenstvo koje }e se u avgustu odr`ati u Ju`noj Africi“, nastavio je Ali}. Rekord bh. baca~a kugle izno-

si 20.56 metara, a u narednom periodu }e poku{ati ponoviti rezultat od preko 20 metara, kako bi ovjerio normu za Olimpijske

SVJETSKI KUP SKIJA[A Veleslalom vo`en u Adelbodenu

Identi~no vrijeme Svindala i Richarda
Nor ve`anin Aksel Lund Svindal i Francuz Cyprien Richard trijumfovali su na ~etvrtom veleslalomu sezone koji je ju~e odr`an u {vajcarskom Adelbodenu. Svindal i Richard su nakon dvije vo`nje ostvarili identi~no vrijeme od 2:25.28 minuta, podijelili pobjedu u {vajcarskom ski-centru i tako uspjeli da prekinu dominaciju Amerikanca Ted Ligetya u veleslalomu ove sezone, a na podijumu im se pridru`io Thomas Fanara, jo{ jedan francuski skija{. Poslije prve vo`nje vodio je Ligety, s predno{}u od 36 stotinki u odnosu na olimpijskog {ampiona u veleslalomu [vajcarca Carla Janku, a pratio ih je Benjamin Raich iz Austrije. Richard je u prvoj vo`nji ostvario tek 21. vrijeme, za skoro jednu i po sekundu lo{ije od Ligetyevog, dok je Svindal bio {esti. Fan tas ti~nom dru gom vo`njom Richard je do{ao do ubedljivog vo|stva, a onda je uz stazu ispratio veliki broj skija{a koji nisu uspeli da ga nadma{e. Odli~an je bio i Ivica Kosteli}, koji je nakon 16. mjesta u prvoj vo`nji na kraju zavr{io kao ~etvrti. Ligety,

Haye i Vladimir Kli~ko dogovorili borbu
Ivica Kosteli} se probio na tre}e mjesto u generalnom plasmanu

koji je jurio ~etvrti uzastopni trijumf u veleslalomu ove sezone, vrlo brzo poslije starta oti{ao je pre{iroko, ali je uspio da se vrati na stazu i na kraju je bio tek 28. Zahvaljuju}i pobjedi Svindal je preuzeo vo|stvo u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 435 bodova, ispred Austrijanca Michaela Walchhofera sa 409 i Ivice Kosteli}a koji je sakupio 404. U Adelbodenu je danas na programu slalom. Re zul ta ti, ve le sla lom u Adelbodenu: 1. Cyprien Richard (Fran cus ka) i Aksel

Lund Svin dal (Nor ve {ka) 2:25.28, 3. Thomas Fanara (Francuska) +0.20, 4. Benjamin Raich (Austrija) +0.22, 5. Ivi ca Kos te li} (Hrvat ska) +0.24... Ukupni poredak za Svjetski kup: 1. Aksel Lund Svindal (Norve{ka) 435, 2. Michael Walchhofer (Austrija) 409, 3. Ivica Kosteli} (Hrvatska) 404, 4. Silvan Zurbriggen ([vicarska) 395, 5. Ted Ligety (SAD) 379... Redoslijed u veleslalomu: 1. Ted Ligety (SAD) 303, 2. Aksel Lund Svindal (Norve{ka) 265, 3. Cyprien Richard (Francuska) 242...

David Haye i Vladimir Kli~ko napokon su dogovorili borbu, otkrio je ukrajinski te{ka{. Na zasad nepoznatom mjestu borit }e se drugog jula ove godine za ujedinjenje svjetskih bokserskih titula po IBF, WBO i WBA verzijama. ‘’Da, dogovorili smo datum. David je rekao da ne bi boksao s mojim starijim bratom Vitalijem jer da mu je prete`ak i da udara prejako. Odabrao je radije male-

nog brata’’, rekao je {aljivi 34-godi{nji svjetski bokserski prvak u te{koj kategoriji po verzijama IBF i WBO. Istom je prilikom mla|i Kli~ko objavio da }e 30. aprila boksati protiv drugog Britanca Dereka Chisore, kao i da se kani tre}i put u godini boriti u septembru. Protiv Chisore trebao je boksati pro{log mjeseca, ali je otkazao zbog povrede.

Reuters

Formula 1 Hispania anga`ovala Karthikeyana
Indijski voza~ Narain Karthikeyan }e naredne sezone Formule 1 voziti za {pansku ekipu Hispania. Karthikeyan je 2005. godine ve} vozio za tim Eddieja Jordana - Jordan F1, dana{nji Force India, prenose agencije. Indijac je nakon toga bio testni voza~ Williamsa, nakon ~ega se takmi~io na 24-satnoj utrci Le Mans. U pro{loj sezoni je nastupao u seriji Nascar te u Superleague Formula.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM dvosoban, komplet namje{ten stan, Dobrinja III, 350 KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM trosoban, ekstra sre|en stan, Centar, \i|ikovac. Mob. 061/205-235. GRBAVICA 65m2, 50m2, nije namje{ten, dvoiposoban i trosoban namje{ten, Grbavica, pos. prostor 80m2, Centar. Mob. 061/460-150. IZDAJEM jednosoban stan u Vogo{}i, strancima. Mob. 061/724-574. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, centralno grijanje, 650KM. Tel. 061/170-461. IZDAJEM namje{ten stan sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Tel. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, ul. Kulina bana, I sprat, svi priklju~ci za internet, video nadzor, klimatizirano. Mob. 061/573-640. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202611, 061/219-464. GARSONJERA u centru, povoljno, za jednu ili dvije osobe, komforna, lijepo namje{tena, plinsko grijanje, telefon. Mob. 061/869-396. IZDAJEM pos. prostor, plato Skenderija C-36 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. PORODICI izdajem dvosoban, polunamje{ten stan, privatna ku}a, Pofali}i. Tel. 544-969, 065/987-116. IZDAJEM dvokrevetnu sobu djevojkama, Otoka, zasebno kupatilo. Tel. 524-588. CENTAR, dvosoban namje{ten stan, eta`no grijanje, 600 KM. Tel. 810-716. IZDAJEM sobu kod Socijalnog, cen. grij. kab. TV. Tel. 659-895, 062/943-021. DOBRINJA C-5, dobro namje{ten stan 86m2, et. grij. izdajem stancu. Mob. 061/146-298. IZDAJEM namje{ten stan, Alipa{ino polje-A faza. Mob. 062/961-144. KVADRANT, N. Sarajevo, dvosoban 60m2, ozbiljnoj osobi, mogu}a prodaja. Mob. 061/701-128. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM stan, nova Breka, dvoiposoban, namje{ten, 2 kat, na du`e vrijeme. Tel. 442-175. IZDAJEM vikendicu na jahorini. Mob. 063/265-421. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan,f na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, poseban ulaz, stari grad. tel. 033/232-776 i 061/842-370. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM udobnu sobu `enskoj osobi, 300m od Katedrale prema Bjelavama. Tel. 225-747, 063/947075. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Sarajevske olimpijade 40, III sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/132-488. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. TROSOBAN, namje{ten stan, cen. grijanje+garsonjera, za mu{karca, blizu bolnice Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM gara`u, Ko{evsko brdo, M. Maruli}a. Mob. 061/232-816. IZDAJEM opremljen ugostiteljski objekat, Stari Grad. Mob. 061/173835. IZDAJEM ekskluzivnu ku}u u Sarajevu/Stup II, Lepeni~ka ulica. Tel. 00385959126270. JEDNOSOBAN namje{ten stan kod stadiona Ko{evo, za dvije studentaice. Tel. 208-024. IZDAJEM namje{tenu sobu, Kova~i}i, {um. fak. upotreba kuhinje, kupatila, inter. Mob. 062/942-982. ATRAKTIVAN pos. prostor 27m2+8m2 galerija, Trg heroja, centralna pozicija. Mob. 061/390748. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. IZDAJEM-prodajem stan 140m2, Ciglane. Mobn. 063/419-296. IZDAJEM poslovni prostor 15m2, u centru. Mob. 063/717-908. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. GARA@A 14m2, Kranj~evi}eva 25, 80 KM mjese~no. Tel. 659-243, 062/845-839. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kab. Tel. 652-293. VOGO[]A, nenamje{tena garsonjera, novogradnja, plin, lift, ostava, 150 KM. Mob. 061/252-918. ^. VILA-Kvadrant, stan 60-40m2 pos. prostora, biro-predstav. i sl. sve u sklopu stana. Mob. 061/074-131. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan studenticama u blizini medicinskog fakulteta. Tel. 213-958. PRODAJEM stan-ku}u. Ilid`aLu`ani u nizovima, dvoeta`na sa gara`om, ba{tom naprijed i pozada. Mob. 061/222-465. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, novogradnja, Skenderija, 2 sprat, eta`no grijanje, ogra|en veliki balkon. Mob. 061/352-112. PRODAJEM ku}u na Ilid`i-Otes, 450m2 oku~nice, gra|evinska dozvola. Tel. 033/538-364, 062/527254. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. KU]E: Vasin-Han, Vratnik (Hendek-d`amija) Gazin-Han i Bjelave, vikend ku}e: Pale (Potoci, Kriva}e, Gornji Pribanj, Centar, zemlji{te: Kasindo-4.000m2, Ilid`a 6 dunuma. Mob. 061/375-787. DOBRINJA-49, 55, 68m2, Mojmilo-68m2, Mejta{-54m2, Alipa{ino polje-53, 59, 77m2, ^engi} Vila64m2, Isto~no S-55m2, Marindvor39 i 121m2, Grbavica-54m2 i 131m2, Hrasno 59m2. Mob. 066/488-818. ASIMA Ferhatovi}a 63m2, 2 sprat, dvoiposoban, cen. grijanje, 2 balkona, dvostrano orijentisan. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 55m2, II sprat, Ul. Titova. Tel. 061/225-164. PRODAJEM dvoiposoban stan na Dobrinji sa centr. grijanjem 1550KM/m2. Tel. 061/323-524. PRODAJEM stan u Starom Gradu, Ul. M.M.Ba{eskije, 53m2. tel. 062/156-882. POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nisom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka br. 122. Mob. 061/201700 PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 92m2, III kat, Grbavica. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2, 62m2, 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u u S. Gradu 200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel. 061/299-911. JEDNOSOBAN stan 35m2 + 2 lo|e, lift, centar kod pivare, 110.000 KM. Mob. 062/461-305. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM stan u centru 83m2, 77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Gabelina 83m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Hrasnom 53m2, 82m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru M. Tita 121, 147m2. Tel. 061/299-911. STAN 53m2, Grbavica I, D. Numi}a, dvosoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, ostava, 108.000 KM. Mob. 066/340-748. VELE[I]I, novogradnja 48m2, prizemlje (klasi~no stanje) RauBau), 50.000 KM, nije uknji}eno. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 56m2, u centru grada, ul. ko{evo br. 5. Mob. 062/814-279. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, idelana za poslovni prostor. Tel. 061/215-033. POFALI]I, blizu FDS, ku}a s dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, sve komunalije, oku}nica 441m2. Mob. 062/439-329, 066/430574.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172518. PRODAJEM stan, Obala Kulina Bana, 59m2, III sprat, potpuno adaptiran, zgrada nema lifta, cijena 135.000KM. Tel. 062/156-882. PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079-751. DOBRINJA II, prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan, 91m2, IV sprat, 140.000 KM. Mob. 062/606-831 i 033/450976 POFALI]I, ku}a sa tri stana, gara`a, 350m2 zemlji{ta, odmah useljiva, bez posrednika. Tel. 544-969, 065/987-116. NOVO Sarajevo, dvosoban stan 56m2, 2 balkona, 1 sprat, plin, useljiv. Tel. 619-736. GRBAVICA, troiposoban stan, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/964-797. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12 sa oku~nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{}anicu. Bob. 061/304599 i 033/665-419. CENTAR, prodajem pos. prostor 157m2, prizemlje, parking, pogodno za sve namjene. Mob. 061/304599, 665-419. PRODAJEM jednosoban stan, 31m2, VP, Vi{njik. Mob. 066/125453. NI[I]I, 21.000m2 {ume, 300m od regionalnog puta Semizovac-Olovo. Mob. 061/166-612. KOMFORAN trosoban stan 75m2, na Vojni~kom polju. Mob. 065/726993. RAKOVICA-G. polje, plac od 1550m2, pogodno za stanovenje ili vikend. Mob. 061/390-748. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. RAKOVICA, 1.400m2 zemlje, cijena 25.000 KM. Mob. 066/680-100. NED@ARI]I, novogradnja, stan delux sa klimom 50 i 60m2, cijena povoljna. Mob. 061/072-815. STAN 94m2, N. Breka, I. Mujezinovi}a, 2 banje, 2 WC, 3 balkona, 2 kat. Tel. 612-007. KU]A sa ba{tom prodajem ili mijenjam za stan, Sarajevo, Stari Grad. Mob. 062/213-753. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, blind. vrata, 115.000 KM. Mob. 061/203-346. PRODAJEM-mijenjam ku}u 140m2m2, u Donjim Brelima kod Makarske. Mob. 062/752-598. CIGLANE, ~etverosoban stan 94m2, 1 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, 6 sprat, dvosoban, ekstra renoviran, namje{ten. Mob. 066/340-748. DOBRINJA C-5, S. ilegalaca, dvoiposoban, gara`a, kompletno adaptiran, opremljen, 130.000 KM. Mob. 063/023-372. C. CIGLANE, 69M2, A. Hangija, 4 sprat, 2 vel. bakona, 2 mok. ~vora, 139.000 KM. Mob. 061/899-209. DOBRINJA I, Trg sabora bosanskog, 2 sprat, 3,5 soban, 2 kom. ~vora, balkon, 104.000 KM. Mob. 062/295-919. DOLAC MALTA, 82m2, Z. od Bosne, 2 sprat, trosoban, balkon, 2.350 KM/m2. Mob. 061/899-209. DOBRINJA C-5, 85M2, H. Turajli}a, 1 sprat, troiposoban, kompletno adaptiran, renoviran. Mob. 061/899-209.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI za nekretnine potrebno vi{e stanova i ku}a, za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713, 063/890-569. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova u zgradi, za iznajmljivanje. Mob. 061/437-732, 203127. POTREBNO vi{e stanova u zgradi do 60m2 opremljen ili prazan za izdavanje za poznate klijente, agencija. Tel. 062/465-466.

PONUDA
POSLOVNI prostor 65m2, u Centru, pogodan za ljekarske ordinacije, notare, predstavni{tva i sl. Mob. 061/344-365. U NAJ^ISTIJEM i najmirnijem dijelu Sarajeva, izdajem stan (dvije jednokrevetne sobe i soba dnevnog boravka), zaseban ulaz, cen. grij. i druge pogodnosti. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, I sprat, terasa, grijanje, blindo vrata, Aneks. Tel. 033/649-033. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, Dobrinja C-5 kod Merkatora. Mob. 061/188-129. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. tel. 061/573-640. IZDAJEM pos. prostor 190m2, kod bolnice Jezero, pogodan za sve djelatnosti. Mob. 061/170-254. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centar, kod Katoli~kog {kolskog centra ul. Nikole Ka{ikovi}a. Mob. 061/130-194. POSLOVNI prostor 33m2, Centar. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor 110m2, Centar, 2.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Kranj~evi}eva, 115m2, namje{ten, 1.200 KM. Mob. 062/907831. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan zaposlenoj `enskoj osobi ili studentici, blizu Katedrale. Mob. 062/625-163. JEDNOSOBAN stan u ul. Kolodvorska. Mob. 061/520-352.

PRODAJA
PRODAJEM parcele u Sreseru — Pelje{ac. Pogodno za prikolice ili kontejnere. Tel. 00385 98 593-105. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM stan 37m2, ^engi} Vila, adaptiran. Tel. 033/513-759. PRODAJEM stan 58m2, I sprat, Alipa{ino polje C faza, cijena po dogovoru. Mob.061/594-508. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2, za 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573640. NA Ba{~er{iji prodajem ili izdajem poslovni prostor 30m2. Mob. 061/745-525. PRODAJEM dvosoban, top-renoviran stan, gornje Ciglane, II sprat, PVC, 48m2+balkon, 60.000 eura. Mob. 061/486-739.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
K. BRDO, 41m2, 3 sprat, jednosoban, pretvoren u jednoiposoban, plin. et. balkon, adaptiran. Mob. 061/899-209. K. BRDO, N. [. Dede, 1 sprat, 37m2, jednosoban, Mob. 061/899209. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja 3 mokra ~vora, parking. Tel. 033/227460. STAN 53m2, 3 sprat, preko puta O. Masli}, Hrasno 37m2, 1 sprat, Grbavica 72m2, 67, centar 106m2, 117m2, 154m2, 123m2, 75m2. Mob. 061/460-150. STAN Vi{njik 80m2, garsonjera 26m2 sa stvarima, garsonjera 30m2 K. brdo. Mob. 061/460-150. KU]A u Tuzli, na tri eta`e i dva restorana, u centru ku}a u Pofali}ima sa dva pos. prostora. Mob. 061/460150. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 10-16h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM jednosoban stan u centru. Tel. 201-875, 062/204-717. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373217. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM ve}i stan na Grbavici I, sa gara`om. Mob. 066/848-420. PRODAJEM zemlju i {umu. Mob. 062/688-855. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. POLJINE, devastirana kfu}a na 2847m2 sa kompl. infrastrukturom. Tel. 608-962. GARSONJERA 30m2, Alipa{ino polje, cen. grij. sun~ana, 46.500 KM. Tel. 542-446. CENTAR, Ciglane, ~etverosoban stan 94m2, 1 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-396. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. GRBAVICA I, Kapu}ino, trosoban stan 72m2, 11 sprat, cijena po dogovoru (jeftino). Mob. 061/893-105. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203.

53

NEKRETNINE PRODAJA
DOBRINJA I, Trg zlat. ljiljana, 53m2, 2 sprat, balkon, 81.000 KM. Mob. 062/295-919. M. ^AZIMA ]ati}a, 70m2, prizemlje, trosoban, balkon-lo|a, adaptiran, veranda, 158.000 KM. Mob. 061/899-209. CENTAR, 96m2, H. Kre{evljakovi}a, 14 sprat, zadnji, troiposoban, balkon-lo|a, 2.200 KM/m2. Mob. 061/899-209. S. GRAD, 122m2, M.M. Ba{eskije, 2 sprat, plinsko et.-struja, balkon+gara`a, 2.550 KM/m2. Mob. 061/150-519. DOBRINJA I, O. Sarajeva, 67m2, 4 sprat, dvoiposoban, balkon, zadnji sprat, povoljno. Mob. 061/150-519. CENTAR, 57m2, A. Jabu~ice, prizemlje, alu, komplet renoviran, 1.700 KM/m2. Mob. 066/340-748. ^. VILA, B.M.Selimovi}a, 16 sprat, jednosoban, 2 lifta, kompletno namje{ten, 70.000 KM. Mob. 0617247777. [VRAKINO, 29m2, 2 sprat, preko puta Mupa, renovirana garsonjera, 52.000 KM. Mob. 061/526-243. STARI Grad, 29m2, 2 sprat, jednosoban, renoviran. Mob. 062/295919. VRACA, A. Smajlovi}a, gara`a, 13m2, 8.500 KM. Mob. 062/295919. BU]A Potok, 33m2, A. Bu}e, novija gradnja, 6 sprat, lift, balkon, 1.850 KM/m2. Mob. 061/247-777. HRASNO, 36m2, Trg heroja, 3 sprat, jednosoban, kompletno adaptiran, renoviran, balkon. Mob. 066/340-748.

POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. KOVA^I]I, Ljubljanska, trosoban stan, 2 balkona, eta`ni ulaz+gara`a 17m2 u objektu. Tel. 212-479. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2, novogradnja. tel. 033/227-460, 0038521-691728. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445371, iza 15 sati. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, 4 sprat. Tel. 649-602. STAN na Vojni~kom polju-H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Vogo{}i-Jo{ani~ka, 114m2, dvoeta`ni, adaptiran, 2 balkona, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, B. Kr{o, 77m2+2 balkona, 2 sprat, cen. grij. 120.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, P. Ribar, 59m2, 2 balkona, cen. grij. 2.200 KM/m2. Mob. 061/415-787. STAN, Skenderpa{ina, gradnja 2009. god. 118m2, 2 gara`e, luksuzan. Mob. 062/907-831. STAN, ^. Vila, 53m2, 15 sprat, balkon, 1.700 KM/m2. Mob. 061/415787. PRODAJEM 4 ku}e, 12 dunuma zemlje, 2 pos. prostora u Donoj Vogo{}i, 600.000 KM. Mob. 062/907831.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
smrtov n sje}an ice, ja...) tel/fax : ++387 (

OGLAS NA SL (mali oglasi, U@BA:

Had`eli bb, Had`i}i

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

MARS d.o.o.
0)33-2 05-93 8

Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
OTES-Trg ote{. bataljona, 6 sprat, adaptiran, 77m2+gara`a 17m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136. DVOSOBAN stan, Hrasno, 13 kat, 58m2+2 balkona, 110.000 KM. Mob. 066/801-737. TROIPOSOBAN, Alipa{ino-B faza, 1 kat, 77m2, 130.000 KM. Mob. 061/320-439. GARSONJERA, M. [najdera, 2 kat, 21m2, potpuno adaptirana, 62.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN, Hrasno-A. [a}irbegovi}, 68m2+balkon, 143.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan na Malti-Paromlinska, VP, 68m2+balkon, 143.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN, ^ekalu{a, 1 kat, 90m2, 26.000 KM. Mob. 061/320439. DVOSOBAN, ^. vila-Vrani~in neboder, 11 kat, 54m2+balkon, 98.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN, Trg med. prij. 6 kat, 70m2+balkon, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN, ^. Vila-F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. ^ETVEROSOBAN, D. Ozme, 4 kat, kao potkrovni, ekstra ure|eno, sve novo, 136m2. Mob. 066/801-737. LOGAVINA, S. Grad, jednosoban 29m2, 1 sprat, 67.000 KM. Mob. 061/702-881. K. BRDO-M. Had`ijahi}a, jednoiposoban, 44m2, 2 sprat, plinsko gr. balkon, useljiv, 86.000 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, 54m2, 11 sprat, cen. grij. sve novo, 2.050 KM/m2. Mob. 066/801-711. PRU[^AKOVA, Centar, 85m2, renoviran, 1 sprat, 230.000 KM. Mob. 061/702-881. OTES, dvosoban 49m2, renoviran, sa novim stvarima, 3 sprat, grijanje, 70.000 KM. Mob. 061/702-881. ILID@A-Pejton, ku}a u nizu, 2 eta`e, 80m2, ba{ta, potpuno sre|en, balkon, 145.000 KM. Mob. 066/801711. NED@ARI]I, novogradnja, garsonjera 34m2, 8 sprat, lift, cen. grij. 55.000 KM. Mob. 061/702-881. NED@ARI]I, novogradnja, 58m2, 4 sprat, sun~an, lift, cen. grij. 1.650 KM/m2. Mob. 066/801-711. GARSONJERA u Hrasnom-A.B.[imi}a, 2 sprat, 28m2, 68.000 KM. Mob. 065/819-136. NED@ARI]I, novogradnja, 57m2, 7 sprat, balkon, klima, lift, 1.650 KM/m2. Mob. 066/801-711. GRBAVICA-Radni~ka, VP, 46m2, 90.000 KM. Mob. 065/819-136. IVAN^I]I, iza Srednjeg, plac 3.500m2, uz potok, struja, voda, 17.000 KM. Mob. 066/801-711. PRODAJEM plinsku pe} Maju. Tel. 440-727, 061/740-293. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM ugostiteljski iventar, se}ije sa stolovima, drvene stolove sa klupama, kuhinjska oprema. Mob. 061/570-891. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM sliku Petra Tije{i}a 21x26cm, ulje, 900 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM sliku Milene [otre 40x60 cm, ulje, 500 KM. Mob. 061/709-593. PRODAJEM vuneni crni {tof-moher 2,5 m, 25 KM. Tel. 210-736. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM pelene za odrasle, Medium — srednje br. 2. Mob. 061/364663. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, isplata odmah. Mob. 061/836-657. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

PRODAJA
STAN, Podgaj, 1 sprat, 63m2, 145.000 KM. Mob. 062/907-831. CENTAR-A. Jabu~ice, garsonjera 25m2, 60.000 KM. Mob. 061/415787. STAN, Hrasno-P. Ribar, 2 sprat, 38m2, 80.000 KM. Mob. 061/415787. STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, 39m2, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. DOBRINJA-Kunovska, 1 sprat, useljiv, 42m2, 67.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN, Socijalno, prizemlje, adaptiran, 41m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Titovoj, 5 sprat, nema lifta, 25m2/2.500 KM. Mob. 065/819-136. KU]A u Starom Gradu sa pomo}nim objektima, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. POFALI]I, ku}a P+S+200m2 oku}nice+gara`a, 110.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN na Dobrinji C5-A.[eremeta, VP, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. ZEMLJI[TE 1.360m2, Plandi{teIlid`a, 80.000 KM. Mob. 061/170254. STAN u Bu}a potoku, novogradnja, 2 sprat, 111m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u-Mejta{, VP, adaptiran, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. S. KOLONIJA, stan u 3 eta`e+ba{ta, adaptiran, A. Ljubovi}a, `uta cigla. Mob. 061/170-254. STAN na Ko{evskom brdu-H. Had`ijahi}a, adaptiran sa novim stvarima, 69m2, 165.000 KM. Mob. 065/819-136. JEZERO, stan 82m2, 1 sprat, 2.350 KM/m2, ugao D. Ozme i Jezero, super lokacija. Mob. 061/170-254. STAN u Hrasnom-A.B.[imi}a, VP, adaptiran, 60m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN u B. Potoku, novogradnja 2006. god. 6 sprat, 87m2/1.300 KM. Mob. 065/819-136. ZEMLJI[TE 2.800m2, Rakovica, nedaleko od d`amije, pogodno za ku}e i vikendice, 30 KM/m2. Mob. 061/415-787. KU]A, Vraca, 4 eta`e, ba{ta, grijanje, 300.000 KM. Mob. 062/907831. STAN, Grbavi~ka, 5 sprat, nema lifta, 69m2+2 balkona, 1.800 KM/m2. Mob. 062/907-831. DRVENIJA, 96m2, 2 sprat, 2.500 KM/m2, zgrada Metalke. Mob. 061/170-254. STAN, Vraca-A. Smailovi}a, 1 sprat, 94m2+2 balkona, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Centar-Muvekita, kod hotela Evrope, 3 sprat, dvoeta`ni, adaptiran, 67m2, 220.000 KM. Mob. 065/819-136. VOGO[]A, stan 56m2+2 balkona, 3 sprat, cen. grij. 1.450 KM/m2. Mob. 062/907-831. M. DVOR, jednosoban 46m2, 3 sprat, plin, 2.350 KM/m2. Mob. 066/801-711. TITOVA, 5 sprat, potkrovni, lift, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 190.000 KM. Mob. 065/819-136. DOBRINJA 5-S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136. MALTA-Paromlinska, 1 sprat, adaptiran, 79m2/2.200 KM. Mob. 065/819-136. TROIPOSOBAN, Alipa{ino-N. Smailagi}a, 6 kat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439.

VOZILA
PRODAJEM kuke za auto, dva komada, polovne. Tel. 033/610-151. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran za 15.000 KM sa rezervnim djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM za golfa alnaser, altenator, 2, 3, 4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693470. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. NOV kombi, citroen-jamper metalik, 8+1, registrovan, dizel, kasno osiguran. Mob. 061/817-141. D@IP mitcubishi pajero pinin 1,8,4+4, registrovan, 2000. god. cijena 10.400 KM. Mob. 061/102-888. KPT mjera~ kompresije za benzince i novu bo{ pumpu za vozilo fap 1616/1620. Mob. 061/820-252. KAMION korpa 12m, iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. RENAULT clio 3, benzin, 100 ks, registrovan do 11/2011. god. servisiran, gara`iran, cijena 12.000 KM. Mob. 062/605-978. KOMPLET felge 5jx14 (5 {arafa) sa zimskim gumama za VW polo, odli~nos tanje. Mob. 061/390-748. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. GOLF 3 TDI karavan, crveni, 95. god. tek registrovan, ABS aerbeg, cen. brava, duplo zaklju~avanje, 7.300 KM. Mob. 062/607-461. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845.

OSTALO
RASPRODAJA drvenog i kamenog uglja, po cijeni na vagu. Do|ite i prisustvujte vaganju i utovaru. Mob. 063/544-343. USTUPAM grobno mjesto na ulazu u groblje Bare. Mob. 061/107-851. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. GROBNO mjesto — Sv. Marko sa spomenikom. Mob. 061/548-351. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM patent kojim se sprje~avaju poplave nastale izljevanjem rijeka i potoka. Tel. 061/511149, 070/207-261. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. VRLO povoljno prodajem grobno mjesto na Barama. Mob. 061/905156. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. MOTORNA pila partner, dupla staklena balkonska vrata PVC, eloksirana 50% jeftinije. Mob. 062/607461. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM kombi {tof 3m duple {irine, cijena 40 KM. Mob. 062/966709. PRODAJEM kupaoni~ke radijatore, kvalitetne, garancija dugorajna. Tel. 800-514, 061/922-476. PRINT ma{ina Rodin Sulvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017. PISA]A ma{ina Unit-TBM nekori{tena i rezbarija< ajfelov toranj 124x40 cm. Tel. 646-327. NERC bunda, tel. 221-308.

ZAPOSLENJE
POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178 i Mob. 061/225-424. POTREBNA kuharica za rad u restoranu, hitno. mOB. 061/534-379. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

USLUGE
„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore. Mob. 062/688-855. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. DAJEM instrukcije iz matemetike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. KERAMI^ARSKE usluge, profesionalno i kvalitetno, sa garancijom. Mob. 061/083-369. VOZA]I, ako ne mo`ete upaliti svoje vozilo ili je oslabio akumulator pozovite Tel. 033/531-996 i 062/639-470. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM pos. prostor u Novom Sarajevu do 50m2 prizemlje ili I sprat. Tel. 061/573-640. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM akcije obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM obveznice ratne od{tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM vozila havarisana, strane table, neispravna. Mob. 061/820000. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje, uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

TEHNIKA
PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Devetog januara 2011. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od kada nije sa nama na{a voljena

ZLATA BILI]
S ljubavlju, po{tovanjem i zahvalno{}u ~uvamo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Tvoji: Ivana, Boki, Se{a i buraz
020 SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windovsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. ELEKTRI^AR vr{i opravke {poreta, bojlera, TEA pe}i, ve{ ma{ina, itd. Mob. 063/155-868. DOMA]E baklave ekstra kvaliteta, za sve vrste sve}anosti, ku}na dostava. Mob. 061/206-345. ISTRA@UJEMO {tete na~injene potro{a~ima gasa u Sarajevu. Vidi:www.gas-gangrena.com CERTIFIKOVANI ra~unov|a vodi poslovne knjige, pravnim i fizi~kim licima. tel. 033/237-878 i 061/482045. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, itd.). Mob. 061/132-149. ZA |ake i studente instrukcije iz matematike, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973, 446-056. VO DO IN STA LATER-elek tri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, el. pe}i, osigura~a, itd. Mob. 061/180-120. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika na planine i sve destinacije. Mob. 062/214-690 i 033/220-402. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519685. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno kombi Iveco, nosivost 1,5 T na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108-779. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-458. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. PROFESORICA hemije daje instrukcije iz hemije, studentima i u~enicima. Mob. 062/331-174. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, mijenjam konvektore radijatorima i ostale popravke na grijanju. Tel. 800-514, 061/922-476. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. MOLERSKE usluge nudimo gletovanje, moleraj, stolarija, radijatore, tapete i sve po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768. PROF. Francuskog, ovla{teni sudski tuma~, prevodi tekstove s francuskog na bosanski i obrnuto s ovjerom. Tel. 061/480-069. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva vr{i opravku instalacija, mon. sanitar. ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 061/359-500. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a.

USLUGE
MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201, Ismo. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/733-400, 061/073285. PREVOZ putnika novim lux kombi vozilima, {irom BiH i Evrope, povoljno. Mob. 062/213-645,062/671603. TEPSER s.o.d. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita) Mob. 061/524-461, 200-003. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. PRESVLA^IM kau~e i stolice i sve opravljam. Dolazim na lice mjesta. Tel. 544-932 i 062/522-986. TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728. NAJEFIKASNIJE i najpovoljnije uni{tavamo `ohare, stjenice, mrave i mi{eve, dolazak na adresu. Mob. 063/693-201. ARHITEKTA vr{i stru~ni nadzor nad izvo|enjem gra|evinsko-zanatskih radova. Mob. 061/566-482. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. PROFESOR francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 645-307. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. SERVIS zdravlja, ni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, buhe, u{i, stjenice, mi{eve, itd. Tel. 033/219761, 061/928-535. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i. el. pe}i, bojlere, osigura}e, instalacije. Tel. 062/180-021. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. VR[IM adaptaciju stanova. Tel. 061/256-132. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292.

POSLJEDNJI POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{oj prijateljici

ZDENKA @IGA, ro|. ILI]

preminula 3. januara 2011. u 73. godini.

VELINKA ^ATAL

Ukop }e se obaviti 10. januara 2011. godine u 12 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Asim @iga, k}erka Dika, sestra Janja, zaove Remzija Miza i Asima sa porodicama, porodice @iga, Abdurahmanovi} i Ili}, kom{ije Braco Cuculi} sa porodicom, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.

Caca, Sandra, Damir, Stana
229 PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. TELEFAX servis V&R, popravljamo telefakse, telefone, telefonske instalacije, baterije, brzo, kvalitetno, povoljno. Tel. 570-350. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

Ku}a `alosti, Ul. Hiseta br. 3/pr.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

LEJLA (ZULFO) PROLI]

preselila na ahiret u petak, 7. januara 2011, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 10. januara 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Elma, zet D`enan, te porodice Proli}, Karahasanovi}, Pa{ovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji ^obanija. Ku}a `alosti, Kulovi}a br. 3/VI.
000

SJE]ANJE

RAZNO
IZGUBLJEN ru~ni sat (Raketa), draga uspomena, molim po{tenog nalaza}a da se javi na tel. 522-357, 061/438-950, slijedi nagrada.

na na{eg dragog

MIRKA (KOJE) TO[I]A
9. 1. 2002 - 9. 1. 2011.

BRA^NE PONUDE
FONDACIJA za bolji `ivot tra`i srodne du{e za sve slobodne djevojke, dame i mu{karce zbog dru`enja i braka. Mi smo tu da niste sami. tel. 066/655-435.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
AX

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga
SJE]ANJE

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Zauvijek u na{im srcima

SJE]ANJE

VELINKA ^ATAL, ro|. KNE@EVI] EMINA (ILIJASA) STRIK, ro|. KRIVO[I]
9. 1. 2009 — 9. 1. 2011.

KARMELA STANOJLOVI]
9. 1. 1993 — 9. 1. 2011.

preminula 7. januara 2011. godine. Sahrana }e se obaviti 10. januara 2011. godine, u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: suprug D`evad Sejo, k}erke Maja i Nina, brat Predrag sa porodicom, tetke Stana i Nada, ujak Rajko, ujna Milica, porodice Kne`evi}, ^atal, Gvozdenovi}, [obot, Radi}, Kovi}, Jevremovi}, Be}irovi}, Be{lagi}, Top~agi}, Zuko, Pari}, Plasto, Be{i}, Tuzlak, Gurda, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. ^obanija br. 13.
000

MAJA ALBAHARI
4. 8. 1978 — 9. 1. 2008.

Dragan
184

S po{tovanjem i ljubavlju sje}at }emo te se majko zauvijek. Tvoja djeca
AX

SJE]ANJE

Tvoji: Dario, Sanda, Antonela i Leon
172

na na{e drage

POSLJEDNJI POZDRAV

po{tovanom gospodinu

Devetog januara 2011. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{e sestre

NUSRETU MUJI^I]U

BAHRIJE D@UKI]

SALKO KEMO SALKETI]
9. 1. 2007 — 9. 1. 2011.

ADIN SALKETI]
21. 1. 1993 — 21. 1. 2011.

Vrijeme prolazi, a vi ste s nama u mislima i nedostajete. Obitelji iskreno sau~e{}e. Hatid`a i Osman Had`iosmanovi}
220

Porodica Sestre: Fatima Agi}, Hajrija Parla i Behija Filipovi} sa porodicama.
214 111

POSLJEDNJI POZDRAV TU@NO SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE

s velikom tugom i dubokim bolom na{oj dragoj

Desetog januara navr{avaju se tri godine otkako nas je napustio na{ voljeni suprug, tata i djed

ANTON TONI [EPAROVI]

NATALIJA NATA JOVI^I]
9. 1. 2007 — 9. 1. 2011.

NADI DUGAND@I]

Uvijek }emo Te voljeti. Tvoji najmiliji: supruga Danica, k}erka Ljiljana i sin Vlatko sa porodicama
030

S ljubavlju: Snje`a, Damir, Lana i Mak S ljubavlju, sin i k}erka sa porodicama
20 212

IN MEMORIAM SJE]ANJE

Danas je 20 godina od smrti na{e majke, bake i supruge

SADHIJA SIJA HOD@I], ro|. LOJO
9. jan. 2010 — 9. jan. 2011.

VERONIKE VERE FILIPOVI]
9. 1. 1991 — 9. 1. 2011.

U na{im si srcima i mislima. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoja porodica
AX

Mnogo nam nedostaje{ i po~ivaj u miru Bo`jem. Vole Te Tvoji: Davor i Brana, te unuci Kristijan, Sandra i Teo, kao i suprug Tomo
146

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

U nedjelju, 9. januara 2011, navr{ava se sedam godina od smrti na{e drage

na na{e drage

MARE BUTIGAN
AHMET METO IDRIZ
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na njenu dobrotu. Sin Pero sa obitelji
AX

REFIJA MAHI], ro|. IDRIZ
9. 1. 1999 — 9. 1. 2011.

JUSUF ZIDIN MAHI]
1976 — 2011.

1991 — 2011.

Vje~no `ivite u na{im mislima i srcima. Neka vam Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Va{e sestre i svastike

190

TU@NO SJE]ANJE

na na{u najmiliju

MAJA (MILENKO) ALBAHARI
9. 1. 2008 — 9. 1. 2011. Uvijek s nama i u na{em srcu. VOLIMO TE mama Seka i tajkan Milenko
136

TU@NO SJE]ANJE

na{oj najdra`oj MAJICI

MAJA (MILENKO) ALBAHARI
9. 1. 2008 — 9. 1. 2011.

Jo{ uvijek TE tra`imo, pronalazimo u svemu. S ljubavlju, tvoji Muli}i: D`evad, Branka, Ida i Adi
136

Devetog januara 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od preseljenja na ahiret na{eg dragog supruga i tate

MUHAMEDA (IBRAHIMA) GLO\E
(Kanada)

MAJA ALBAHARI
Beskrajno smo tu`ni {to smo te izgubili. Tvoja dobrota, plemenitost i po`rtvovanost koju si nesebi~no poklanjao svima oko sebe, ne mogu se zaboraviti. S ljubavlju i po{tovanjem uvijek }emo ~uvati sje}anje na TEBE. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~iti rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Zulejha, k}erke Ines, Dijana i Meliha, zetovi Mirsad, Zlatko i Dino, unu~ad Damir, Maja, Matea i Damir F.
8106

Tra`imo te posvuda, a ti si jo{ uvijek tu, tako stvarna. Tvoje o~i, tvoj osmijeh, sve je tu... Tvoji Bara}i
180

58

PREDAH

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Previ{e ste se opteretili razmi{ljanjima o partneru i njegovim poslovnim problemima. Neka situacija vas inspiri{e osim {to niko ne vidi da za to ima ikakvog razloga. Egzaltirani ste ne~ijim prisustvom i vjerovatno veoma zaljubljeni. Bez obzira na to da li ste slobodni ili ne, neko ko `ivi u inostranstvu predstavlja za vas srodnu du{u. Promijenite svoj uobi~ajeni re`im ishrane, u svoj meni ubacite vi{e `itarica. Mnogi vas ne}e prepoznati po {armu, pri~ljivosti, komunikativnosti jer vi te osobine pokazujete samo u dru{tvu odabranih, mogu}e jednog Lava ili Strijelca. Mogu}e je interesantno poznanstvo na poslu, naro~ito ako radite sa strancima. Neko sli~an vama, dopa{}e vam se na prvi pogled. Potreban vam je neko ko vas dobro razumije. Ponekad i iskreni razgovor djeluje kao dobra psihoterapija. Naporan dan za sentimentalne du{e. Ako namjeravate da krenete u akciju, prvo izbri{ite sve SMS poruke iz memorije jer }ete nai}i na posesivnog partnera koji }e od prvog dana `eljeti da vas u svemu kontroli{e. Vi ste neko ko ~eka da ga pozovu i veoma ste ponosni, ne `elite da napravite prvi korak. Na takav na~in samo se vra}ate korak unazad. Podsti~ite kod sebe vedar duh i optimisti~ko raspolo`enje. Pripazite kada dajete obe}anja drugima. Obe}ajte im samo ono {to ste sigurni da }ete i napraviti. Ukoliko znate da ne}ete imati vremena, radije im odmah objasnite situaciju kako bi oni imali vremena tra`iti nekoga drugoga za pomo}. Opustite se u dru{tvu bliske osobe. Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje. Mogu}i su problemi sa probavom te se preporu~uje konzumiranje dijetalne ishrane. Kanalizirajte svoju energiju ako `elite ostvariti uspjeh. Nemojte je nepotrebno rasipati uokolo. Promjena pozicije bila bi bolja nego {to mislite, razmislite jo{ jednom o opcijama. Pripremite se na manje probleme s partnerom. Ako se on udalji od vas, utjehu potra`ite u prijateljima. Nemojte se izolirati. Nemojte poku{avati kontrolirati ni~ije pona{anje. Od prevelikog napora mogu}e su glavobolje. Vrijeme je za zabavu i igre. Poslovne obveze stavite po strani kako biste bili slobodni slijediti srce gdje god vas vodi. Pretjerano ste zahtjevni u svakom pogledu, naro~ito ako ste `enski predstavnik ovog znaka. Ako ste mu{karac, o~ekujete da vam partnerica po mnogim pitanjima povla|uje. Skloni ste raspravama i ubje|ivanju sa va{im bli`njim. Nemojte se nervirati ako vas ne budu ba{ u svemu slu{ali. [to vi{e se dru`ite s osobama na vi{em polo`aju i onima od kojih mo`ete imati koristi. Niko ne voli ulizice, ali malo komplimenata vam mo`e donijeti veliku korist. Va{a ambicioznost se ne}e svi|ati partneru, pa ako vam je stalo do njega, poku{ajte mu posvetiti vi{e vremena. Ako ve} neko vrijeme imate planove o novim poslovima, ovo bi moglo biti dobro vrijeme za pretvaranje planova u akciju. Nema razloga da optu`ujete druge saradnike za pogre{nu procjenu ili za svoj poslovno-finansijski neuspjeh. Ne budite nepravedni prema osobi ~ije namjere jo{ ne poznajete dovoljno. Imate utisak da partner uporno prikriva dio istine, {to dodatno uti~e na va{e mrzovoljno raspolo`enje. Ipak, svako od vas zagovara stil ili taktiku koju najbolje poznaje. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na svoje snove. U emotivnom ste stanju koje }e vam donijeti ranjivost, zabrinutost i zbunjenost. [to manje razmi{ljajte o osje}ajima. Uklju~ite se u kreativne aktivnosti koje }e vas potpuno zaokupiti, a najbolje bi bilo posvetiti se isklju~ivo sebi. Umjesto da razmi{ljate o partneru ili ljubavi, svoje vrijeme i energiju ulo`ite u osobni razvoj. Pojavit }e se neobja{njiva privla~nost prema nepoznatoj osobi, ali to {to pro`ivljavate vi{e je plod va{e ma{te. Nalazite se na ta~ki preokreta. Dosta va`no u ovom trenutku je ne zaboraviti razgovarati. Nemojte sami donositi odluke. Poka`ite osje}aj odgovornosti i respekta prema partneru. Ali svoje standarde dr`ite visoko i vrijeme provodite samo o osobama s kojim dijelite zajedni~ke vrijednosti i te`nje. Bolje je biti sam nego kompromitirati principe. Jedan duhovno orijentirani doga|aj otvorit }e vrata romantike. Ovo nije vrijeme za neke dramati~ne odluke. Radije prema promjenama krenite postepeno i polako. Poku{ajte biti {to veseliji i dare`ljiviji jer vam se te kvalitete kroz dan mogu vi{estruko isplatiti. Dajite bez razmi{ljanja, a zauzvrat }ete dobiti otvorena srca, a i sami }ete biti privla~niji. Emotivna ~arolija }e se pojaviti kada prestanete zbrajati rezultate. Va{e kreativne, ali i prakti~ne sposobnosti su iznimno nagla{ene. Va{ {arm }e privla~iti suprotan spol vi{e nego ina~e. Posao i zadovoljstvo, ~ini se, ipak idu zajedno, budu}i da {to vi{e poslovnog uspjeha postignete, osje}at }ete se privla~nije. Odnosite se prema poslovnim obvezama odgovorno i primijetit }ete kako }e vas i ljubavni odnosi vi{e zadovoljavati. Ukoliko vas mu~e neke dileme, savjete potra`ite kod ro|aka ili najbli`ih prijatelja. Razmislite o putovanju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: jorgovan, ip, prioritetna, ekser, maks, t{, planina, rado, kala, g, brada, naglo, u, nilot, ris, hodnik, kant, rijaset, ci, {g, ese, tarm, r, eneja, d, seda, inosav, {arena, eti~ar.

Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), OGLASNA SLU@BA: nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije Tel/fax: 205-938 nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" UNICREDIT BANK DD, agencije Inter Press i Service, nagradu transakcijski ra~un broj: "za zajedni~ki rad novinara razli~itih 3383202250044019, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: nagradu "za borbu protiv ksenofobije" 1990490005630121, Kluba evropskih rektora, nagradu za VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, ljudska prava "Saharov" Evropskog transakcijski ra~un broj: parlamenta, "Me|unarodnu nagradu 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero filijala Sarajevo, transakcijski ra~un slobode" Me|unarodnog udru`enja broj: 5715000000017279 novina (FIEJ), Nagradu “Premio Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” [tampa: Unioninvestplastika dd, u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i Semizovac bb “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas toplo za ovaj period godine. Tokom dana prete`no sun~ano, na zapadu i jugu umjereno obla~no. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar, u Hercegovini jugo. Minimalna temperatura od 1 do 7, maksimalna dnevna od 8 do 15 stepeni C. U no}i naobla~enje u svim predjelima. Narednih dana prete`no obla~no, u utorak i srijedu mjestimi~no ki{a, a temperatura u manjem padu. U no}i srijedu na ~etvrtak razvedravanje. U ~etvrtak prete`no sun~ano, na sjeveru obla~no. U Sarajevu prije podne prete`no sun~ano, popodne sun~ano. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 2, maksimalna dnevna 10 stepeni C.

Danas obla~no sa ki{om u Portugalu, [paniji, Francuskoj, Njema~koj i ^e{koj. Snijeg se o~ekuje u sjevernoj i isto~noj Evropi. Prete`no sun~ano bi}e na Balkanu, u zemljama Beneluksa i Velikoj Britaniji. U oblasti Sjevernog mora puha}e jak vjetar. Maksimalna temperatura kreta}e se od -6 do 2 stepena C na sjeveru i od 10 do 17 stepeni C na jugu. Danas na Balkanu prete`no sun~ano, samo du` jadranske obale umjereno obla~no. Na Jadranskom moru puha}e umjeren do jak jugo. Maksimalna temperatura kreta}e se od 8 do 16 stepeni C. U no}i naobla~enje sa zapada.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
OSTAVLJENI

nedjelja, 9. januar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

TERMIN
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Robert Downey Jr., Zach Galifianakis, Michelle Monaghan, Jamie Foxx, Juliet te Lewis... po~etak u 18, 20 i 22 sata.

MOSTAR

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.Izlo`ba fotografija Alije M. Ak{amije, u saradnji Bo{nja~kog instituta i Bo{nja~ke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagreba~ku `upaniju, otvorena je za posjete do sredine januara 2011.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirani, avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i}, po~etak u 12, 14 i 16 sati.

KINA
MEETING POINT
BO@I]NA PRI^A
drama, porodi~ni, re`ija: Robert Zemeckis, uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara... po~etak u 21 sat.

drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Mirela Lambi}, Mirsad Tuka, Dragan Marinkovi}, Vilim Matula, Zijah Sokolovi}, Ejla Bav~i}-Tarak~ija, Meto Jovanovski... po~etak u 20.40 sati.

BELVEDERE
drama, re`ija: Ahmed Imamovi}, uloge: Sad`ida [eti}, Nermin Tuli}, Minka Muf ti}... po~etak u 20.30 sati.

POZORI[TA
OKC ABRA[EVI]
MORTAL KOMBAJN
Teatar u Abra{evi}u, autor: Pavel Sala, adaptacija i re`ija: Branislav \akovi}, prijevod: Tanja Mileti} Oru~evi}, igraju: Ir vana Filandra, Marija Gavrilovi}, Senaid Pajevi}, Matea Turi}, Tajma Pala, Goran ]esi}, po~etak u 19 sati.

POZORI[TA
MLADI
MA^AK U ^IZMAMA
adaptacija i re`ija: Drago Buka, igraju: Damir Kustura, Elma Ahmetovi}, Merima Lepi}, Mario Drma}, Sanin Milavi}, Adnan Goro, Mirza Tanovi}, po~etak u 11 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u u 16.30, 18.30 i 21.15 sati.

CINEMA CITY
TURIST
akcioni triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany... po~etak u 18 i 20.10 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

TRON: NASLJEDSTVO
3D, SF spektakl, re`ija: Joseph Kosinski, uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde... po~etak u 18.50 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BANJA LUKA

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temuPORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 12, 13.40, 14.25, 15.50, 16.30 i 18.35 sati.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

KINA
MULTIPLEX PALAS
GULIVEROVA PUTOVANJA
3D, animirani, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Yuri Lowenthal, Melanie Grif fith, Isabelle Fuhrman, Anthony Anderson... po~etak u 13 sati. 3D, avanturisti~ka fantazija, re`ija: Lob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet... po~etak u 15.30, 17.15 i 19 sati.

MURJACI S KLUPE

UMJETNI^KA BiH
Retrospektivna izlo`ba Koste Bogdanovi}a pod nazivom “Uzvi{eno u senci“, za posjete je otvorena do 14. januara.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba povodom 111 godina ro|enja Isaka Samokovlije. Autor izlo`be je Eli Tauber, a za posjetioce je otvorena do 15. januara, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote. akciona komedija, re`ija: Adam McKay, uloge: Will Ferrell, Mark Wahlberg, Derek Jeter, Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Dwayne Johnson... po~etak u 18.15 i 20.30 sati.

TUZLA

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 16.45, 19.30, 21.15 i 22.15 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5.

MUZEJI
GRADA ZENICE

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
animirani, re`ija: Maria Lindberg, po~etak u nedjelju u 111.50 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Ben Stiller, Jessica Alba, Owen Wilson, Robert De Niro, Dustin Hof fman... po~etak u 13.30, 15.40, 17.50 i 20 sati.

Izlo`ba slika Alme Zild`i} “Refleksije“, za posjete je otvorena do 16. januara 2011. godine. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

TURIST
triler, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany... po~etak u 19.15, 20.45 i 22.45 sati.

MEGAUM
3D, animirani, re`ija: Tom McGrath, glasovi: Will Ferrell, Brad Pitt, Tina Fay... po~etak u 13.15, 15.15 i 17.15 sati.

ZENICA

BIHA]

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA
3D, animirani, re`ija: Ben Stassen, po~etak u 12 i 13.45 sati.

KRONIKE IZ NARNIJE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Berine [u{~evi} “Svjetlonosci i no}obdije“, otvorena za posjete do 23. januara 2011. godine.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338186. avantura, fantastika, re`ija: Michael Apted, uloge: Georgie Henley, Skandar Keynes, Ben Barnes... po~etak u 13, 15.15, 17.30 i 19.45 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MUMIJEVI I ZVIJEZDA PADALICA
3D, animirani, re`ija: Maria Lindberg, glasovi: Max von Sydow, Alexander Skarsgard. Stellan Skarsgard, Mads Mikkelsen... po~etak u 11 sati.

KINA
UNA
PARANORMALNA AKTIVNOST 2
horor, re`ija: Tod Williams, uloge: Brian Boland, Molly Ephraim, Katie Featherston... po~etak u 18 i 20 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Pra{njavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, posve}ena 30 godina banjalu~kog rokenrola. Za posjete izlo`ba je otvorena do 30. januara 2011.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MEGAUM
animirana avantura, re`ija: Tom McGrath, glasovi: Will Ferrell, Brad Pitt, Tina Fey... po~etak u 14.15 i 16.15 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 15 i 17 sati.

OSTAVLJENI
drama, re`ija: Adis Bakra~, uloge: Mira Furlan, Tony Grga, Mirsad Tuka, Mirela Lambi}, Zijah Sokolovi}, Dragan Marinkovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 9. januar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Jecaji u tami
DRAMA
Re`ija: Craig Brewer Uloge: Samuel L. Jackson, Christina Ricci, Justin Timberlake

00.00
PINK

Srednjovje~an farmer i bluz-muzi~ar Lazarus, kojeg je nedavno napustila `ena, pred svojom ku}om pronalazi izmu~enu djevojku i prima je u ku}u. Problemati~na i promiskuitetna Re `eli ubrzo da ode, ali Lazarus odlu~uje da je spasi od nje same i autodestruktivnog pona{anja, pa je zatvara u ku}i. U `elji da joj pomogne, on tra`i iskupljenje i za sebe, ali njegove metode nisu nimalo uobi~ajene.

HIT
00.10
HRT1

DANA

Pet lakih komada
DRAMA
Re`ija: Bob Rafelson Uloge: Jack Nicholson, Karen Black, Billy Green Bush, Fannie Flagg, Sally Struthers, Ralph Waite

Schneider je policajac iz Marseillea koji se propio nakon prometne nesre}e u kojoj je poginula njegova k}i, a supruga ostala trajni invalid. Zbog toga jedne no}i pijan napravi incident u gradskom autobusu. Time zavr{i njegova detektivska karijera, kao i sudjelovanje u potrazi za serijskim ubojicom koji siluje i mu~ki ubija `ene. Istodobno, zlo~inac sli~noga tipa upravo }e biti pu{ten iz zatvora, onaj kojega je upravo Schneider tamo smjestio prije mnogo godina. Justine, djevojka kojoj je psihopat ubio roditelje, nikada nije izbrisala traumu, a sada joj prijeti opasnost, jer bi se ubojica mogao okomiti na nju…

KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Olivier Marchal Uloge: Daniel Auteuil, Olivia Bonamy, Catherine Marchal, Francis Renaud, Gérald Laroche, Guy Lecluyse

23.00
HRT2

Mladi i prgavi Robert Dupea obavlja te{ke fizi~ke poslove na naftnom polju i `ivi s konobaricom Rayette. Te{kog karaktera, Robert se ~esto neugodno odnosi prema Rayette, koja je u nj opsesivno zaljubljena. Nakon {to da otkaz na poslu, Robert odlazi u Los Angeles i ondje od sestre, pijanistice, sazna kako je njihov otac te{ko bolestan.

FILMOVI

Pogodi ko dolazi na DRAMA/KOMEDIJA ve~eru Re`ija: Stanley Kramer
Uloge: Sidney Poitier, Katharine Hepburn, Spencer Tracy, Katharine Houghton, Cecil Kellaway, Isabel Sanford

Kuduz

Re`ija: Ademir Kenovi}

DRAMA

Libertas

Re`ija: Veljko Bulaji}

DRAMA

AVANTUR. Klokan Jack Re`ija: David McNally
Najbolji prijatelji Charlie Carbone i Louis Fucci mu~e se kako bi napredovali u `ivotu, no njihovi pogledi na svijet sasvim su razli~iti. Louis je vje~ni optimist, {to je dobro, s obzirom da konstantno privla~i nesre}u. Otkako je prije dvadeset godina spasio Charliejev `ivot, Louis ih je upleo u niz sumnjivih poslova kojima bi se trebali brzo obogatiti.

08.35
HRT2

Neobi~an ljubavni par sti`e zrakoplovom u San Francisco. Neobi~nim ih ~ini razlika u boji ko`e: on je crnac, doktor John Prentice, a ona bjelkinja, Joey Drayton. John i Joey nenajavljeno sti`u u posjet njezinim roditeljima, obavijestiti ih kako se nakon kratke veze namjeravaju vjen~ati. Oprezni John boji se kako }e roditelji primiti vijest o njihovoj vezi no zanesena i slobodoumna Joey, odgojena u liberalnoj obitelji, ne boji se ni~ijih reakcija.

U sumornom ambijentu gradske periferije po~inje pri~a o lokalnoj zavodnici koja se udaje za doskora{njeg robija{a Kuduza, ~ovjeka kojeg razapinju strasti. Po~etni nesporazumi i pra{tanja izme|u supru`nika, a zatim potjere i sva|e, mirenja i molbe, neminovno vode ovu vezu dvoje ljudi elementarnog naboja tragi~nom zavr{etku. On }e izvr{iti zlo~in.

21.20 FTV

Libertas redatelja Veljka Bulaji}a bavi se `ivotom i djelom Marina Dr`i}a, velikog hrvatskog pisca koji je neumorno pisao o dru{tvenim vrlinama i manama svog vremena. Prate}i politi~ka previranja u rodnom Dubrovniku i Italiji u 16. stolje}u, Marin Dr`i} je stvorio komediografski opus koji je ostao svje` i aktualan do dana{njih dana.

21.35 HRT1

21.0O NOVA

SPORT

FILMOVI

Madejino porodi~no okupljanje
KOMEDIJA
Re`ija: Tyler Perry Uloge: Tyler Perry, Blair Underwood, Lynn Whitfield

Tre}e poluvrijeme
Dragan D`aji}, legenda Crvene zvezde, jedan od najboljih evropskih napada~a svih vremena dao je ekskluzivni intervju TV 1 u emisji Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em. Prvi put nakon hap{enja od prije ~etiri godine legendarni D`aja je govorio za jednu TV postaju. O Crvenoj zvezdi, biv{oj Jugoslaviji, Musemi}u, Katalinskom, Su{i}u, o ratnim vremenima i kona~no o hap{enju govori legendarni D`aji} u emisiji Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em.

Kartel
21.15 TV1
TRILER/DRAMA
Re`ija: F. Gary Gray

10.00
PINK

Za porodi~no okupljanje baka Peri je uvijek odgovorna. Ove godine imat }e da rije{i mnogo porodi~nih zavrzlama ali i ljubavnih problema njenih ne}aki.

Sean Vetter i Demetrius Hicks ~lanovi su Odjela za borbu protiv narkotika - DEA i nalaze se u vje~nom ratu protiv krijum~ara na granici izme|u Meksika i Kalifornije. Veoma su uspje{ni u svom poslu zbog ~injenice da su odrasli na ulici i da su biv{i kriminalci. Kada mu jedan od klju~nih krijum~ara ubije `enu, ovaj rat za Vettera postaje li~an. @elja za osvetom je, iako Vetterova pokreta~ka snaga, i prepreka u propisnom obavljanju posla.

22.10 MRE@A

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Te{anjske manjine, dokumentarni program 08.35 Parohija Sv. proroka Ilije u Maglaju, dokumentarni program 09.05 ZIZ Crvene kapice Tomica i prijatelji Pingu [oni i njegovo stado Mala princeza Medo Rupert 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Novi `ivot, igrana serija, 12. epizoda 13.30 Beverly Hills 90210, igrana serija, 30. epizoda 14.15 Vijesti 14.25 Kratko putovanje u raj, ameri~ki igrani film /RP/ 16.00 U ime oca, sina i kolta, italijanski igrani film /RP/

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
10.00 Pitanje savjesti, film za djecu 10.45 RTRS preporu~uje 10.50 Bo`i}ni program 11.45 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 12.00 Dnevnik 1 12.20 Zlatopis, koncert 13.00 Otad`bina je svaki kamen, sve~ana akademija povodom Dana Republike, direktan prenos 14.10 Miris ki{e na Balkanu, serija 15.05 Ranjeni orao, serija 16.10 Humanitarni rok koncert, reporta`a 16.40 Gastronomad 17.00 Vijesti 17.10 Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina, hronika 17.20 Tango je tu`na misao koja se ple{e, film

HAYAT
07.00 Moj dom 07.30 Fifi, crtani film, 43. i 44. ep. 08.00 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 6. ep. 08.25 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 8. ep. 08.50 Graditelj Bob, crtani film, 22. ep. 09.00 Iron kid, crtani film, 7. ep. 09.30 Talent time, dje~iji show program 10.30 Iron kid, crtani film, 10. ep. 11.00 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski tv show, 27, 28. i 29. ep., 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Opasni dje~ak, igrani fiulm 14.30 1001 no}, serija, 109, 110, 111, 112, 113. i 114. ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program

OBN
07.00 Ironman, crtani film 07.20 Oggy i `ohari, crtani film 07.40 Johny Test, crtani film 08.00 Metajets, crtani film 08.20 Nimboli, crtani film 08.35 Ironman, crtani film 08.55 Oggy i `ohari, crtani film 09.15 Johny Test, crtani film 09.35 Metajets, crtani film 09.55 Nimboli, crtani film 10.10 ^uvari planeta, dokumentarni program 11.00 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 11.50 Nemojte {ta zamjeriti mit Fadil und Dario, humoristi~ka emisija 12.20 Dejana Show: Kako zaraditi? Mo`e i striptizom!, talk show

PINK
08.00 Stimboj, film 09.25 Grand hitovi 10.00 Madejino porodi~no okupljanje, film 12.00 Info top, infoprogram 12.10 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top info-program 14.10 @ivotinjski instinkt, film 16.00 Info top, infoprogram 16.10 Nemogu}a misija, zabavni program

07.10 Divljina Rusije, strana dokumentarna serija, 6/7 (r) 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Ozie Boo, animirana serija 08.20 Bruklinski most, igrana serija, 11/35 08.45 Intermeco 08.50 Debate o debatama 09.45 TV Liberty 10.15 BHT vijesti 10.25 Adelboden: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 1. utrka, prijenos 11.30 Samo za zabavu, revijalni program 12.00 BHT vijesti 12.15 Obalska stra`a, igrana serija, 28/61 13.00 Retrovizor, muzi~ki program 13.25 Adelboden: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 2. utrka, prijenos 14.25 Biti lijep: [minka, osnova ljepote, 4/8 15.20 Miris ki{e na Balkanu, igrana serija, 4/14 (r) 16.15 BHT vijesti 16.25 Smanji Gas!, emisija o saobra}aju 16.55 Ko{arka: NLB liga: [iroki TT Kabeli - Cibona, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Tale, doma}a igrana serija, 1/8 21.15 Kod ku}e je najbolje, show 22.40 BHT vijesti 22.55 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 23.25 BHT sport 23.40 The Doha Debates 00.30 Obalska stra`a, igrana serija, 28/61 (r) 01.15 Kod ku}e je najbolje, show (r)

Paralele
23.05
17.30 Anti~ki Rim: Cezar, strani dokumentarni program, 1. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.25 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 18.50 Crvene kapice, crtana serija 19.15 [oni i njegovo stado 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ranjeni orao, igrana serija, 17. epizoda 21.20 Kuduz, doma}i igrani film /RP/ 23.04 Dnevnik, najava 23.05 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 23.35 Dnevnik 3 23.55 Novi `ivot, igrana serija, 12. epizoda 00.35 Beverly Hills, igrana serija, 30. epizoda

Zauvijek mlad
SERIJA

20.10

Moj dom
MAGAZIN

07.00

Gümüş
SERIJA

Sve za ljubav
ZABAVNA EMISIJA

18.45

17.00

19.00 Humanost na djelu 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 Zauvijek mlad, serija 20.50 Ko{arka - finale Kupa RS - Borac nektar - Igokea, direktan prenos 23.00 Dnevnik 3 23.20 Vremenska prognoza 23.25 Ko{arka - finale kupa RS: Mladi Kraji{nik - Igman, snimak 01.20 Otad`bina je svaki kamen, sve~ana akademija povodom dana Republike, snimak 02.25 Tango je tu`na misao koja se ple{e, film 03.55 Dnevnik 2 04.25 Humanitarni rok koncert, reporta`a 04.55 Muzi~ki program 05.15 Pitanje savjesti, film

19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e: Zeko rek,o, informativni program 20.10 Stubovi Zemlje, serija, 2. dio 22.00 To~kovi, igrani film 00.00 Kartel, igrani film 01.50 Sport centar Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam Blam, zabavni program 03.45 Hayat produkcija, zabavno-muzi~ki program 05.30 Nema vi{e: Zeko rek,o, informativni program 05.55 ZMBT profili 06.10 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 30. ep.

13.10 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.05 Gümüş, serija 15.15 Gümüş, serija 16.25 Gümüş, serija 17.35 Gümüş, serija 18.45 Gümüş, serija 18.55 OBN Info 19.05 Gümüş, serija-nastavak 20.00 Veronika je odlu~ila umrijeti, film 21.40 Arhiv srca, talk show 22.35 Nemojte {ta zamjeriti mit Fadil und Dario, humoristi~ka emisija 23.10 Balti~ka oluja, film 00.40 Veronika je odlu~ila umrijeti, film 02.30 Rat bendova, muzi~ki spektakl 04.30 ^uvari planeta, dokumentarni program

17.00 Sve za ljubav, zabavni program 18.30 Info top infoprogram 18.45 Birajte svoj hit, narodna muzika 19.00 Ljudi u crnom, film 21.00 Paparazzo potjera show emisija 22.00 Film 00.00 Jecaji u tami, film 02.00 Grand hitovi

RTS
08.15 09.00 09.06 10.00 10.05 11.00 12.40 13.00 13.15 13.25 13.30 14.10 14.50 15.00 15.45 16.50 17.20 18.26 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.45 00.00 00.15 02.15 Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Moj ro|ak sa sela: Pred oltarom, serija (r) Gastronomad Dnevnik Sport plus Vrijeme Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti Sat Vijesti Rockovnik Zadnja po{ta Srbija: Dimitrovgrad put ka Senokosu Najava dnevnika 2 Sasvim prirodno Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Moj ro|ak sa sela, serija Dok. program Dnevnik Reprizni program Moj ro|ak sa sela, serija

RTCG
11.55 12.00 12.05 12.35 13.45 14.15 14.55 15.20 15.30 15.45 16.15 16.55 17.25 17.55 19.05 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.00 22.25 22.45 22.55 23.00 23.30 00.00 Kalendar Vijesti Sat TV Vaterpolo, Evroliga: Primorac-seged, snimak Abs (r) Etno Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Crno-bijeli svijet Muzi~ki mix Obrazovni program Dokumentarni program Vaterpolo, Evroliga: Budva - Pro Reko, direktno Muzi~ki mix Dnevnik 2 SAT TV Muzi~ki mix Profil Dok. program Obrazovni program Muzika Studio sport Kalendar Dnevnik 3 Sat TV (r) Izbor iz zabavnog programa

FOX LIFE
07.05 Sta`isti, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Vill i Grejs, serija 09.40 O~ajne doma}ice, serija 11.20 Sta`isti, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 Kupidon, serija 13.20 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 14.10 Bratstva i sestrinstva, serija 14.55 Vill i Grejs, serija 15.40 O~ajne doma}ice, serija 17.15 Ru`na Beti, serija 18.00 Privatna praksa, serija 18.50 Kupidon, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Vill i Grejs, serija 21.10 Svita, serija 21.50 Prava krv, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 [apat duhova, serija 00.55 Ru`na Beti, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
06.30 Sudija Ejmi, serija 09.30 Misterija Hejvena, serija 11.30 Ubistvo na Plezent Drajvu, film 13.20 Bilo jednom jedno vjen~anje, film 15.10 Oteta: Bjegunaca ljubavi, film

TV1000
08.00 Pobuna u koko{injcu, film 10.00 Pajkan i po, film 12.00 Smrt joj lijepo stoji 14.00 Tr~i, Roni, tr~i, film 16.00 Laku no}, majko, film

EUROSPORT
10.00 Nordijsko kombinovano skijanje, Njema~ka, live 10.45 Alpsko skijanje, [vajcarska, live 11.30 Alpsko skijanje, Austrija, live 12.45 Cross-country skijanje, Italija, live 13.15 Nordijsko kombinovano skijanje, Njema~ka 13.45 Ski-skokovi, ^e{ka, live 14.30 Cross-country skijanje, Italija, live 14.45 Ski-skokovi, ^e{ka, live 15.30 Biatlon, SK 16.15 Snuker, London, UK, live 17.30 Cross-country skijanje, Italija 18.15 Biatlon, SK 18.55 Wintersports weekend magazin 19.00 Pikado 20.30 Reli, Dakar, live 21.00 Snuker, London, UK, live 23.00 Reli, Dakar 23.30 Ski-skokovi, SK Harrachov, ^e{ka 00.30 Biatlon, SK 01.00 Reli, Dakar

Dobra `ena
SERIJA

Albino aligator
FILM

19.00

20.00

17.00 Erika, serija 19.00 Dobra `ena, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Te{ka meta, film 01.00 Misterija Hejvena, serija 03.00 Opasna tajna, serija 05.00 Sudija Ejmi, serija

18.00 Kockari, film 20.00 Premijera: Albino aligator, film 22.00 Vilard, film 00.00 Heteroseksualac 2 miris ljubavi, film 2.00 Lezbejke 2. - dive, film

nedjelja, 9. januar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Il Giardino armonico u Vara`dinu (r) 08.35 Zlatna kinoteka: Pogodi tko dolazi na ve~eru, ameri~ki film 10.20 Adelboden: Svjetski skija{ki kup - slalom (M), prenos 1. vo`nje 10.58 \akovo: Misa, prenos 12.00 Biblija 12.10 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 12.40 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom

63
Vijesti Iz dana u dan... Divlji u srcu, serija Bestseller TV Vijesti Bestseller TV Auto shop magazin Veliki susret, serija Bestseller TV Moj dom, magazin Vijesti Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vremenska prognoza Film Vijesti Autoshop magazin Dnevnik (r)

NOVA
08.30 09.00 09.20 09.35 10.00 10.15 10.40 11.10 11.40 12.10 13.05 14.00 15.30 17.00 17.10 17.30 19.15 20.05 21.00 22.35 23.55 01.30 03.15 Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automotiv, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Ace Ventura: [a{avi detektiv, film ^arolija u vodi, film (r) Vijesti Nove TV ^arolija u vodi, film nastavak Showtime, film (r) Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, glazbeno-humoristi~ni show Klokan Jack, film Red carpet, showbiz magazin Sve za lovu, film (r) Sjeme zla, film (r) Pirati i otok s blagom, film

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.30 Music box 08.10 Bogati i slavni (r) 09.30 Pri~a o dva grada, film (r) 10. 20 TV1 ordinacija (r) 11. 00 Biznis vijesti 11.10 Nevje{ta ~udovista, film 12.00 Vijesti plus 13.10 Blaga prirode sa Anom Bunti} 14.10 Music box 14.30 Candy, film (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Michael Jackson, dokumentarni film (r) 18.00 Biznis vijesti 18.20 Rolling stones, dok. film 19.30 Dnevnik tv1 20.10 Blaga prirode sa Anom Bunti} (r) 21.00 Biznis vijesti 21.15 Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Bogati i slavni 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 Crna Guja, serija (r3) 08.30 Program za djecu 11.00 Obavezan smjer, revijalni program (r) 11.30 Javni agent 033, revijalni program (r) 12.00 Pusti muziku, zabavno-muzi~ki program (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Vijesti TVSA 13.10 TVSA dokumenti, doma}i dok. program (r) 15.00 Sumorna ku}a, serija (r) 15.35 Robin Hood, serija, 9/39 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Ne{to za raju, revijalni program (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture, best off 22.00 Metronom, emisija o klasi~noj muzici 22.30 Igrani film 00.00 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu (r) 00.30 Muzi~ka dopuna 02.00 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 07.15 08.50 12.00 12.10 12.20 14.00 15.15 15.20 16.00 19.00 19.30 20.50 21.00 22.30 23.30 00.00

06.05 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.35 Euromagazin (r) 07.05 TV kalendar 07.17 Mala TV: (r) TV vrti}: Mrkva (r) Ninin kutak: Mikado (r) Danica i krijesnica (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Slikar Pjer (r) Baltazar i gusarski problemi (r) 08.05 Prijatelji 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 Pri~am ti pri~u: Leptir koji je toptao no`icama, crtani film (r) 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 [erif u New Yorku 1, mini-serija (1/3) 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 TV kalendar (r) 12.31 Plodovi zemlje 13.23 Rijeka: More 13.53 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Bijeli o~njak, ameri~ki film (r) 17.40 Globalno sijelo 18.13 Lijepom na{om: Veliko Trojstvo (1/2) 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 protiv 100, kviz 21.00 Stipe u gostima 3, serija 21.35 Libertas, hrvatski film (r) 23.45 Vijesti 00.00 Vijesti iz kulture 00.10 Ciklus europskog filma: MR 73, francuski film 02.10 [erif u New Yorku 1, mini-serija (1/3) (r) 03.40 Skica za portret (r) 03.50 Lijepom na{om: Veliko Trojstvo (1/2) (r) 04.50 Plodovi zemlje (r)

MRE@A PLUS
10.30 Iron kid, crtani film, 5. epizoda 12.00 Opasni dje~ak, film 14.00 1001 no}, igrane serije, 109, 110, 111, 112, 113, 114 (r) 19.40 Nema vi{e zeko reko, emisija 20.10 Stubovi zemlje 2, film 22.10 Kartel, film 00.10 Sport centar

Olimp
SPORTSKA EMISIJA

15.50

Red carpet
SHOWBIZ MAGAZIN

22.35

Tre}e poluvrijeme
SPORTSKA EMISIJA

21.15

13.20 Adelboden: Svjetski skija{ki kup slalom (M), prijenos 2. vo`nje 14.15 Gospo|a Lambert sje}a se ljubavi ameri~ki film (r) 15.50 Olimp - sportska emisija 16.25 Rukomet (M) turnir uo~i SP, prijenos finala Hokej, EBEL liga: Medve{~ak Red Bull, uklju~enje u prijenos 19.55 Ve~eras 20.00 Gospodar prstenova: Dvije kule, ameri~ko-novozelandski film (r) 23.00 Filmski boutique: Pet lakih komada, ameri~ki film 00.35 Gara`a: Mlinski Kamen i Spu{tene rolete 01.05 Kraj programa

TV MOSTAR
10.30 Iron Kid, crtani film, 5. epizoda 12.00 Opasni dje~ak, igrani film 14.00 1001 no}, igrane serije,109, 110.111, 112, 113, 114 (r) 19.30 Dnevnik TV1 20.10 Stubovi zemlje 2, igrani film 22.10 Kartel, igrani film 00.10 Sport centar

TV KAKANJ
09.00 Denis napast 09.10 U~enje Kur,ana09.20 Program TV Sahar 10.00 Svijet na dlanu 11.00 Stvoreni za ubijanje 12.00 Pri~a o majmunima, crtani film 13.30 Genijalci, film 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Legende bh sporta 16.30 Peta dimenzija 18.00 Svakodnevnica 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.25 Svi vole Rejmonda, serija 21.10 Oluja, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Trening, film

RTV USK
13.00 Moje dijete 13.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal (r) 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.45 Razmi{ljaj zeleno, dok. program (r) 15.15 Hronika kraji{kih gradova 16.05 Balkanski talenti, dok. program 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.10 Izborna hronika 20.15 Time out 21.00 Plan B program za mlade 21.30 Vijesti 21.35 Orelijen, 1. dio 23.05 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija 14.50 @ivotne pri~e,dok. program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.25 Zoo hoby, emisija o `ivotinjama 19.15 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 KVIZ Extra 20.30 Igrani film 22.10 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
11.00 Gostiona (r) 12.00 Iz razmjene: Portreti (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Odlika{i (r) 16.00 Svjetlo vjere (r) 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Biografije, dok. (r) 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Igrani film 00.00 Odjava programa

RTV VOGO[]A
11.15 Autovizija 11.50 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj (r) 12.30 Bo{njaci u Turskoj, dok. program 13.00 Sportski program 15.00 TV Zehra, magazin za `enu i porodicu 16.00 Uljep{aj svoj `ivot (r) 17.00 Te{anjska hronika TV Smart 17.30 Bo{njaci u Turskoj, dok. program 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Auto Shop Magazin 20.30 Sportski program 23.00 Igrani film 01.00 Bo{njaci u Turskoj, dok. program (r)

RTV BN
07.00 Nekad i sad 08.50 Muzi~ki show Sne`ane Djuri{i} 09.50 Muzi~ki show: Mitra Miri}a 10.30 Selo 11.00 JV komerc 12.00 BN music stars 13.00 Mar{ na Drinu, film 15.00 Sre}an Dan Republike, otvoreni program 19.30 Dnevnik 1 20.05 Preljubnici 20.40 Muzi~ki izlog 21.00 Greh njene majke, serija 22.45 Masmediologija na Balkanu, film 00.15 Strani film 02.00 Satelitski program

ATV
07.00 Ben Ten, crtani film 08.00 Jutarnji program 9.55 Vijesti 10.30 Iron Kid, crtani film 11.00 Winx 11.30 Sporti} 11.55 Vijesti 12.00 Opasni dje~ak, film 13.40 1001 no}, serija 18.00 Sasuke, nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.00 Stubovi zemlje 2/4, film 22.00 Kartel, film 00.00 Sport centar

EUROSPORT 2
09.00 Snowboard 10.00 Tenis, ATP Doha, Katar, finale 11.45 Odbojka, Italijanska liga 12.45 Nordijsko kombinovano skijanje, SK 13.45 Alpsko skijanje, SK Adelboden, [vajcarskaLive 14.30 Cross-country skijanje, SK Val di Fiemme, Italija, live 15.30 Fudbal, Asian Cup Katar, live: Japan - Jordan 16.15 Tenis, ATP Doha, Katar, finale 17.00 Snowboard, SK Bad Gastein, AustrijaLive 18.30 Fudbal, Asian Cup KatarLive: Saudijska Arabija - Sirija 19.30 Stoni fudbal 21.30 Tenis, ATP Doha, Katar, finale 23.00 Snowboard, SK Bad Gastein, Austrija 00.30 Ski-skokovi, SK Harrachov, ^e{ka 02.00 Stoni fudbal

SPORT KLUB
07.00 ATP Chennai, polufinale 09.45 Uskijavanje 10.15 NHL: Colorado - NY Islanders 12.00 NBA Action 12.30 NBA: Orlando - Houston 14.30 FA Cup: Manchester United - Liverpool, direktno 16.30 NBA Live 17.00 FA Cup: Leicester Manchester City, direktno 19.00 ATP Brisbane ili ATP Chennai, finale 21.15 Portugalska liga: Leiria - Benfica, direktno 23.15 ATP Brisbane ili ATP Chennai, finale 01.00 NHL: Carolina - Atlanta 03.00 NBA: Portland - Miami, direktno

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima na putu 06.25 Kako to rade? - 2 epizode 07.15 U potrazi za zabavom 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 10.00 Opasan lov, pri~a o Filu Harisu 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Sam u divljini 12.45 Opasan lov - iza kulisa 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 U potrazi za zabavom 15.30 Oru`je budu}nosti 16.25 Grad motora 17.20 Dodaj gas 18.15 Takmi~enje u izradi automobila 19.10 Ameri~ki ~operi 20.05 Razotkrivanje mitova 21.00 Ros Kemp u Afganistanu 21.55 Nevolje u raju 22.50 Discovery mi je spasio `ivot 23.45 Kako pre`ivjeti katastrofu

N. GEOGRAPHIC
08.00 Alkatraz s polarnim medvjedima 09.00 Velik, ve}i, najve}i: Zra~na luka 10.00 Pomorska patrola Ujedinjeno Kraljevstvo: 3. nastavak 11.00 [apta~ psima: Boo i Brittany Dawg 12.00 [apta~ psima: Cesar ide u Vegas 13.00 U unutra{njosti divova prirode: @irafa 14.00 U unutra{njosti divova prirode: Kit 15.00 Teraformiranje Marsa 16.00 Izvanzemaljski svjetovi 17.00 Marsovski roboti 18.00 Svemirska ~udovi{ta 19.00 Poznati svemir: Ima li koga? 20.00 Pomr~ina 21.00 Munja 22.00 Istra`ivanje planeta Zemlja: Lov na izvanzemaljce 23.00 Pomr~ina 00.00 Munja 01.00 Istra`ivanje planeta Zemlja: Lov na izvanzemaljce

VIASAT HISTORY
06.00 Kako su napravljeni „Majmuni“ 07.00 Tajm tim godina X 08.00 Dikensova Engleska 09.00 Tajne dubina 10.00 Isusov tajni `ivot 11.00 @ivjeti sa neprijateljem 12.00 Faraonov izgubljeni grad 13.00 Vikingovo putovanje 14.00 Kako su napravljeni „Majmuni“ 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Mi Evropljani 17.00 Kada je Kina gospodarila morima 18.00 Ubistvo Anrija IV 19.30 Svjedok: Sa balkona sobe 306 20.00 Gerouov zakon 21.00 Nebeski put ~aja 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Tajm tim godina X 00.00 Mi Evropljani 01.00 Kada je Kina gospodarila morima 02.00 Ubistvo Anrija IV 03.30 Svjedok: Sa balkona sobe 306 04.00 Gerouov zakon 05.00 Nebeski put ~aja

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 Posed merkata Odrastanje Divlja planeta Psi - jedna rasa, jedna pri~a Planeta beba Posao za psa 2 epizode Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode Policija za `ivotinje Saba i tajna nosoroga Planeta beba Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom Sve o psima, ma~kama, ljubimcima Brzina `ivota Veterinar za cio svijet Nevjerovatna putovanja sa Stivom Lenardom Sve o psima ^udna stvorenja Nika Bejkera K9 Policajci sa psima Borba za kitove Divlje i bez cenzure

Bh. atleti~ar Hamza Ali} putuje na pripreme u Makarsku

Radujem se prvim nastupima
51. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 9. januar 2011. godine

Reli Dakar vozi se u ^ileu i Argentini

Granica izdr`ljivosti
Voza~e }e ruta i ove godine voditi kroz Argentinu i ^ile, kroz suhu pustinju Atakama preko planinskog lanca Anda te raznim drugim zahtjevnim krajolicima
Kada je krajem sedamdesetih godina pro{log vijeka pokrenuto najte`e takmi~enje u moto-sportu, bilo je tada poznato kao Pariz – Dakar. Bio je izazov za mnoge ljubitelje motocikla, auto mo bi la i ka mi ona da pro`ive avanturu koju }e pamtiti cijelog `ivota. S vremenom je prijestolnica Francuske otpala kao mjesto starta, a nakon {to 2008. godine organizatori nisu bili u mogu}nosti garantirati sigurnost sudionika u afri~kim prostranstvima, kada nije ni odr`an, cijeli reli je preseljen u Ju`nu Ameriku gdje posljednje tri godine kre}e i zavr{ava u glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu. Voza~e }e ruta i ove godine voditi kroz Argentinu i ^ile, kroz suhu pustinju Atakama preko planinskog lanca Anda te raznim drugim zahtjevnim krajolicima, a na startu }e se na}i 480 ekipa i ~etiri kategorije. Osim {to ovaj doga|aj zadr`ava ime Dakar, prema glavnom gradu Senegala u kojem je tradicionalno zavr{avao, Dakar 2011. zadr`ava tradiciju da se start odigrava prvog dana u godini. To zna~i da je

PRVI DOGA\AJ Reli Dakar je ujedno i prvi sportski doga|aj kojim zapo~inje svaka godina {to je zapravo tek sitnica u pore|enju s drugim elementima koji ga ~ine razli~itim od svih takmi~enja koja se organizuju u svijetu
reli Dakar ujedno i prvi sportski doga|aj koji zapo~inje svake godine {to je zapravo tek sitnica u pore|enju s drugim elementima koji ga ~ine razli~itim od svih takmi~enja koja se organizuju u svijetu. Ju~e je vo`ena {esta etapa u kojoj je ~etvrti put na ovogodi{njem reliju na nekoj od etapa kod automobilista trijumfovao Carlos Sainz, aktuelni pobjednik Dakara. [panac je do trijumfa do{ao u vremenu od 4:53:53 sata, s predno{}u od devet sekundi u odnosu na timskog kolegu Nassera Al-Attiyaha, katarskog princa koji ve} {est godina sudjeluje na najte`em reliju na svijetu, dok je tre}i bio jo{ jedan voza~ te ekipe i biv{i pobjednik Dakara Giniel de Villiers iz Ju`noafri~ke Republike. Sainc je i dalje prvi u poretku relija i ima za ne{to vi{e od dva i po minuta

Reli Dakar po~inje i zavr{ava u Buenos Airesu

Carlos Sainz, vode}i u konkurenciji automobila

prednosti u odnosu na Al-Attiyaha. Portugalski motociklista Ruben Faria je do svoje druge etapne pobjede na ovogodi{njem Dakaru do{ao u vremenu od 5:35:27 sati poslije pre|enih 456 kilometara u okviru specijala od Ikuikua do Arike. Iza Farije na KTMu, sa 50 sekundi zaostatka, do{ao je njegov sunarodnik Helder Rodrigues na Yamahi, dok je tre}e vrijeme imao branilac titule Cyril Despres iz Francuske. [panac Marc Coma je na kraju brzinca imao zaostatak od oko pet i po minuta u odnosu na pobjednika, ali jo{ zauzima ~elnu poziciju u generalnom plasmanu sa devet minuta prednosti ispred Despresa. Na Dakaru je u subotu bio slobodan dan, a reli se nastavlja danas, ustvari u no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka po srednjoevropskom vremenu, etapom od Arike do Antofagaste. Pred motociklistima }e biti brzinac od 631 kilometra, a automobilistima od 611, a svi takmi~ari }e uz to morati da pre|u jo{ 208 kilometara.

POSLJEDNJE VIJESTI
DJEVOJ^ICA PRE@IVJELA PAD AVIONA - Desetogodi{nja djevoj~ica pre`ivjela je pad aviona u zapadnoj Venecueli kada je poginulo pet ostalih osoba u njemu, najvjerovatnije ~lanova njene porodice. Amilcar Mendes, direktor civilne za{tite u zapadnoj dr`avi Cojedes, izjavio je da se mali avion PN68 sru{io na rubu farme kod mjesta Lima Blanco. Mendes je kazao da su dva mu{karca i tri `ene koji su bili u avionu poginuli, dok je djevoj~ica pre`ivjela bez povreda. NIGER: OTETI FRANCUSKI DR@AVLJANI - Dvojicu zapadnjaka, za koje se vjeruje da su francuski dr`avljani, oteli su naoru`ani ljudi koji su upali u bar u nigerskoj prijestolnici u kojem su stranci sjedili i prisili su ih da odu s njima. Nije potvr|rno da li je incident povezan s Al-Kaidom. ARIZONA: KONGRESNICA TE[KO RANJENA Kongresnica Gabrielle Giffords te{ko je ranjena u pucnjavi kada je za sada nepoznati napada~ do{ao ju~e na javni skup u Arizoni i otvorio vatru, pri ~emu je ubio {est i ranio 12 ljudi. Giffordsova (40) je hicem pogo|ena u glavu tokom javnog skupa koji je bio organizovan u Tusconu u Arizoni. Doktori se bore za njen `ivot. Svjedoci ka`u da je nepoznati napada~, tinejd`er ili dvadesetogodi{njak, ispucao petnaest metaka i pobjegao, ali ga je policija nedugo zatim uhapsila.

HOPMAN CUP Belgija nemo}na u finalu

Amerikanci {esti put osvojili titulu
Amerikanci John Isner i Bethanie Mattek - Sands donijeli su svojoj zemlji {esti naslov pobjednika na Hopman Cupu, tradicionalnom takmi~enju mje{ovitih reprezentacija koje se u januaru odr`ava u australskom Perthu. U finalnom su pobijedili Belgiju rezultatom 2:1 i tako nakon 2008. godine donijelo novi naslov ameri~kom tenisu. Finale je po~elo osvajanjem boda Belgije, a donijela ga je Justine Henin koja je, te`e od o~ekivanog, pobijedila Mattek - Sands sa 2:0 (7:6 (6), 6:3). Ni ka kvih pro ble ma da

ATP turnir u Brisbaneu

Soderling i Roddick u[ve|anin Robin Soderling i finalu
Amerikanac Andy Roddick igrat }e u finalu teniskog ATP turnira u Brisbaneu, vrijednog 220.000 dolara. Prvi nosilac Soderling u polufinalu je savladao ^eha Radeka [tepaneka rezultatom 2:0 (6:3, 7:5), dok je drugi nosilac Roddick pobijedio Ju`noafrikanca Kevina Andersona sa 2:1 (6:2, 4:6, 6:2).

LOTO
Jedinu pobjedu za Belgiju ostvarila Justine Henin

3. KOLO

izbori izjedna~enje nije imao John Isner koji je lako u dva seta savladao Rubena Bemelmansa (6:3, 6:4), pa je

odluka pala u igri mje{ovitih parova. Tamo je, pak, ameri~ka kombinacija bila uvjerljiva i slavila (6:1, 6:3).

1

13 14 28 29 42
3 3 1 8 4 9 2 3 8 0 9 9

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->