PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

S obzirom na kvalitet. korištenja stana itd). Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit.COM . MeĎutim. vratiti svoj posjed.tradicijom). Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. postaje neistinit. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Naime. on je nesavjestan posjednik. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. takoĎer silom. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar. a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. već samo pravo na posjed. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr. MeĎutim. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava. U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile. Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne. istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. precario). Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.BH-PRAVNICI.WWW. ali savjestan posjednik. Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti. osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). MeĎutim. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. Npr.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. predaja stvari).COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao.BH-PRAVNICI. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor). ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda). U suprotnom je savjestan. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. Zakonit i nezakonit posjed.pravo služnosti. Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu. ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. Npr. posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja.tradicija. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. Za zakonitost posjeda. Ovdje spada i tzv. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom. odnosno ugovor. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu.prethodnik nije bio vlasnik. Istinit i neistinit posjed. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. Najčešća pravna osnova je pravni posao. prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. clam. Dakle. Titulus ne daje posjed. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. 4 WWW. osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr.

a stvar zadržava kao detentor. 2. Traditio brevi manu. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište.COM . Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. Npr. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Prema subjektivističkoj konstrukciji. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. izdvajanjem stvari i sl.BH-PRAVNICI. Savjesnost se prezumira. tj. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. Poseban oblik fizičke predaje je tzv. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi.rasipnika). MeĎutim.predaja ključa od stana). suprotno se mora dokazati. isprava. zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju. tj. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. znakova.WWW. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. izdvojene stvari i sl. Npr. Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Očitovanjem detentor stiče animus. podstanar kupi stan u kome stanuje. je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. znaka. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan. Npr. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. MeĎutim. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. Prema objektivističkoj konstrukciji. vlasnik proda kuću. kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda. Kod simboličke tradicija. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. tj. sama tradicija isprave. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora.BH-PRAVNICI. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. Posjed koji je istovremeno zakonit. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. vlasnik proda kuću. 5. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. 3. Npr. MeĎutim.»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). odnosno pravna osnova ne postoji. obilježi obradi i sl.sticanje bez obzira na prethodnika. Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus.

kad vlasnik stana proda stan. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite. 2. a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari. Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom. Npr. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. da podiže zgradu iznad odreĎene visine). Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. posudba i sl).BH-PRAVNICI. Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. prezumira se da je zakonit. Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. ili odlukom nadležnog državnog organa. Gubitak posjeda. 4. ex lege. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed. 6 WWW. a istovremeno ga neko drugi stiče. 3. a nakon prodaje kao zakupac stvari. Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera. Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. a niko drugi ga ne stiče (npr. npr. Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari. Npr. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. prelaženjem preko nečije livade. neovisno o svojoj volji. Dakle. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr. Pored ovoga. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje.zakup. tu nema prenosa posjeda. U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1.COM posjednik. 7. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed.BH-PRAVNICI. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena. PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda. Tradicija transportom (traditio per transmissionem).COM . pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan.propast ili napuštanje stvari). Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena.WWW. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću.

2. Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. Da je opasnost od smetanja neposredna. Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok). Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. 3. te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. Teret dokazivanja je na tužiocu. Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje. niti imao korist).COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1. Odgovornost posjednika stvari za štetu. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda.COM . Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda. Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem. Tužbeni zahtjev glasi: 1. te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. Izuzetno. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje). Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda. ometa i osporava. 2. Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. 3. ali i meĎusobno. 5. 3. te činjenicu smetanja. 2. Pravno se štiti svaki posjed. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. 4. 6. Kao prigovore može navesti: 1. Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik). jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). u potpunosti ili djelimično. Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude).WWW. petitorni prigovor je 7 WWW. Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik. Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. nečinjenjem (prekarist). Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. 2. što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. Nedostatak protupravnosti (npr. niti dao nalog. onaj ko je dao nalog za smetanje. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok).

Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje.BH-PRAVNICI. pretvoren u pravni odnos.COM . time se ne utiče na konačno rješenje parnice. sadržaj vlasti. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu. ta vlast je najšira. posebno nakon I svjetskog rata.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak. tj. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. XI . a sve više i javnopravnog karaktera. Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. odnosno prava. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. neće se voditi novi postupak. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. MeĎutim. Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava.faktičku vlast. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. Na osnovu pravne vlasti. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. objekti vlasnikovog prava su stvari. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju. Rješenje je konačno. MeĎutim.PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS. 8 WWW. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. tj. korištenje i raspolaganje sa stvari. nego rješenjem. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. uživanje. odnosi se na posjedovanje. granice te vlasti. koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda.WWW. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju.BH-PRAVNICI. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi.

d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. Susjedska prava.prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. korištenje i raspolaganje (possidere.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva. upotreba.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da). Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene. Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. Mogu biti direktne i indirektne. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos. Npr. Imisije. Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar. Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. najčešće načela savjesnosti i poštenja. te mogućnosti eksproprijacije. Neplodonosna stvar se upotrebljava.BH-PRAVNICI. Najtipičniji primjer je šikana. susjedska prava zabrana štetnih imisija. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine. Faktički odnos u pravu vlasništva. Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike. frui. kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). industrijski civilni). Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište). OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava.uništenje. Raspolaganje može biti faktičko (npr. Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa. 9 WWW. Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. uti. Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna.WWW.BH-PRAVNICI. trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište. nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. Neuobičajene imisije su zabranjene. Direktne imisije su zabranjene. Poznata su u svim pravnim sistemima. tj. Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed. Prema tome. Npr. a plodonosna koristi. e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja.COM . Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari. abuti).

a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. cigli. Npr. po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu. b) Pravo na upravljanje. redovno održavanje sa manjim popravkama itd. prozoru itd). Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. drugom raspolaganje itd). Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso. troškovi korištenja i sl). SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica). davanje stvari trećoj osobi u posjed). to ne bi bilo suvlasništvo. to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. o tome odlučuje sud. ali samo u veličini svoje kvote. Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). 10 WWW. Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka).BH-PRAVNICI. S druge strane. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari. Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu. Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. svi zajedno. jedan za ostale. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. a ne po sadrţaju. prerada stvari itd). Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed). To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi.BH-PRAVNICI. Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva. Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. sukcesivno. ubiranje plodova. jednom pripada korištenje.COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). Ako nema saglasnosti suvlasnika. OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo.COM . ali samo u alikvotnom dijelu. Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio. odlukom državnog organa (npr. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. traženje polaganja računa itd.WWW. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika. ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva. ali samo na odreĎeno vrijeme.BH-PRAVNICI. Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno. mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. Nastaje po sili zakona. Pravo na podjelu ne zastarijeva. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. Karakteristična je za naturalnu privredu. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo. odnosno suvlasništvo. Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. nakon čega nastaje suvlasništvo. osim ako je to zakonom odreĎeno. ali su odredivi. tj. Ako se ne mogu sporazumjeti. nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. 2. Traje do podjele ostavine. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine.COM .WWW. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. zajedničkog vlasništva i suvlasništva. a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW. Svoj dio može prodati. PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi. Pored navedenih. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. kao i prihodi od te imovine. ali nisu odreĎeni. Zajednička imovina bračnih drugova. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. bez saglasnosti ostalih. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio.graĎanskopravni ortakluk i sl). Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova. Ugovorom se može odreći tog prava. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja. Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo.BH-PRAVNICI. odluku donosi sud. 3. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom.

srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1. c) Posjed odreĎene kvalitete. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. komasacija. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Osim toga mora biti efektivan. te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju.BH-PRAVNICI. te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten).BH-PRAVNICI. (npr. Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana. Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo. tj. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan. 2. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta.COM . etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja.COM poslovni prostor). dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. 12 WWW.uzurpacija. Dakle. d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti). okupacija. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. spajanje i miješanje. pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno. odvajanje plodova. graĎenje na tuĎem zemljištu. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. sticanje od nevlasnika. Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. što je inače karakteristika prava vlasništva.WWW. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava. b) Sposobnost stvari. zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele. arondacija) i dr. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. nalaz blaga). Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta). prerada. Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji.

COM .WWW.BH-PRAVNICI.COM 13 WWW.BH-PRAVNICI.

najam). dosjelost samo može ponovo započeti. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. 3. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik). Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Prema ZOVO. zakonit i istinit. pretpostavke su sposobnost osobe. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri). Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr. Vlasnikom postaje: 1. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti. a za vanrednu samo savjestan. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke.COM . Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr. Ukoliko takve okolnosti otpadnu. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika. Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. Dakle. Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje. b) Stvar mora biti pokretna. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja. U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda). Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed. te podizanje vlasničke tužbe. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr. c) Pravni posao mora biti naplatan.COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. sposobnost stvari. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja. depozit. 2. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme.BH-PRAVNICI. te da ju je uzukapijent izgubio. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan. a za nekretnine 20 godina. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari.bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet.WWW.posudba.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju). a za nekretnine 10 godina. službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda.BH-PRAVNICI. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva.

zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom. . vlasnik zemljišta savjestan. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. Prema ZOVO-u. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom). ZOVO razmatra 3 slučaja: 1. Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne.zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. onaj ko preradi. Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. vlasnik zemljišta nesavjestan. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta. 15 WWW. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. 2. Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. najkasnije 10 godina od završene izgradnje. Prema ZOVO. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene.COM . primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari.WWW. ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva. Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. odnosno izradi novu stvar.tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: . ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. nastaje suvlasništvo. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta. Graditelj nesavjestan. U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke. . postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari.BH-PRAVNICI. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada. srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. 2. Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu.BH-PRAVNICI. steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1. 3. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu.

Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. 16 WWW. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor).vaĎenje potonulih stvari iz mora). Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika. MeĎutim. odnosno objekta. darovanje). Modus ili način sticanja. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba. U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. 4.BH-PRAVNICI. koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. kupoprodaja. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. Okupacija može biti slobodna i vezana. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt. Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. vodeći računa o potrebama stranaka. a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr.BH-PRAVNICI. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta. U suprotnom slučaju. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. Graditelj i vlasnik savjesni. uzufruktuar i zakupac. rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima.neko baci novine nakon što ih je pročitao). a nikad vlasnik materijala. 3.COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje. odluku o vlasništvu će donijeti sud. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. posebno o njihovim stambenim prilikama.WWW. titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr. titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja. sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva.COM . Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari. vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni. ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. Graditelj i vlasnik nesavjesni. Pored objektivne valjanosti. MeĎutim. Tradicija spada u izvršenje ugovora.zamjena.

Npr.Isprava mora biti datirana (mjesto. U slučaju propasti. ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. . prednost ima onaj čija molba je prije stigla. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik. ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari. Sudska dozvola za upis. Postoji i publicijanska tuţba.COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu. Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Ukoliko na stvari 17 WWW. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: . Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva.COM . . ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. Prema pravnom pravilu OGZ-a. Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. ali se može dati i u posebnoj ispravi. constitutum possessorum. Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis.BH-PRAVNICI. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. cessio vindicationis).Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi.U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava.BH-PRAVNICI. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species). ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina. Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina.Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene. . PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. . Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja. sudska dozvola i izvršenje upisa. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari. MeĎutim. a ne onaj čija je pravna osnova starija. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige. razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria. Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari. . Opće pretpostavke valjanosti isprave su: .Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. godina) i potpisana. dan. Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren.WWW. u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari.Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. mjesec.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje. a ne onaj kome je prvom prodata.

obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. kao i vrste troškova (nužni. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. a ne i generičkih stvari.WWW.COM . Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani. bilo originarno ili derivativno. On dokazuje: svoje vlasništvo. pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. otuĎio. Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno. Pošto je to po pravilu nemoguće. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. te identitet stvari. Zbog toga ne odgovara za štetu.BH-PRAVNICI. otuĎene ili zanemarene plodove. treba ići dalje u dokazivanju. te plodova koje je propustio ubrati. Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe. Civilni plodovi. uništio. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu. Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina. modus sticanja i vlasništvo prethodnika. a ima i pravo 18 WWW. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda. Ukoliko je stvar potrošena. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove. korisni i luksuzni troškovi). Teret dokazivanja je na tužitelju. ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost. koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati).npr. tuženikovu faktičku vlast na stvari.BH-PRAVNICI. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. Npr. oštećena ili uništena. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu. potrošene. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. U dokazivanju vlasništva stvari.COM postoji posredni posjed. U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi.

ako je posjednik u stan uveo npr. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik. dok mu se troškovi ne nadoknade. Izuzetno. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari. Prigovori tuţenog. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana. 19 WWW. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi). Rok zastare je 3 godine. Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari. Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju. odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev. a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja. tj. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus.tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. Prigovori koji odgaĎaju. onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. a on je tu korist naknadno odobrio. već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. tj. Rok zastare potraživanja je 3 godine. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1. Npr. te činjenicu uzne miravanja. a vlasnik je limar. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. 2. već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način.ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju.BH-PRAVNICI. već je dovoljno da dokaže svoj posjed. odnosno kvalificirani posjednik. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju. samo ako su korisni osobno za vlasnika. S druge strane.administrativni radnik). Kao i kod nužnih troškova. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. ali i kvalificirani posjednik. 3. a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao).COM . važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao.BH-PRAVNICI. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari.COM retencije stvari (ius retentionis).WWW. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. Shodno tome. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik.vodovodnu instalaciju. MeĎutim. vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr.

Tužba ne zastarijeva. 20 WWW.BH-PRAVNICI.COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja.COM .BH-PRAVNICI.WWW.

On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda). Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju. Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela. Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. a u koje se upisuju nekretnine. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari.prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari). stvarna prava na tim nekretninama. a tuženi je sada). zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama.WWW. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. c) Zbirke katastarskih planova. Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja. Pored toga. a ne pojedine čestice koje ga čine.BH-PRAVNICI. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji.BH-PRAVNICI.COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka. XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi. parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu. jer se ona prezumira. Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika.katastarski broj). onda su suvlasnici. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog. Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Posjed ne smije biti stečen na viciozan način.tužitelj je bio. Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način. Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine. Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. Ako ima više osoba. Ako su pravne osnove iste jačine.COM . kao i identitet stvari. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed. . d) Pomoćnih knjiga. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. Tužba ne zastarijeva. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana.prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda. Tuženi se brani prigovorima i to: . Dakle. . te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr.prigovori koji negiraju. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev. b) Zbirke isprava.

Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova. List C. te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. List B. ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu. Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A.BH-PRAVNICI.služnost puta). 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik.BH-PRAVNICI. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno. (npr. Zabilježbe se. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim. nazivom čestice. a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu. te pravna osnova sticanja prava vlasništva. katastarskim brojem. U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. 22 WWW. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr.služnost. Isprave su poredane hronološki. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem. Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. nazadkup (?). Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. Osim stvarnih prava. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr. a opravdava se zabilježbom. zakup. u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. popisni list ili posjedovnica. u praksi se to upisuje u vlasnički list. zatim 4 obvezna prava : najam. predbilježba je uvjetan upis. prekup. prenose.COM . ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti. ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. MeĎutim. Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. Predbilježba se mora opravdati. Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige.registar vlasnika. NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu. Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. prvenstveni red itd. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. vlasnički list ili vlastovnica. imenom predjela u kome leži. predbilježba i zabilježba 1 . kulturom i površinom.WWW. Prema tome. poslovna nesposobnost). registar zemljišta itd). U suprotnom.zabrana otuĎenja).COM uložak. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. prenosa. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba. npr. teretni list ili teretovnica. založno pravo). Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom.poslovna nesposobnost.

Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra. Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu. Osim uzusfruktusa. U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. Služnosti moraju biti korisne (utilis). 8. Postoje izuzeci od načela konsenzusa. 3. 2. 4.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. Ako se sadržajno isključuju. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. posebno klauzulom intabulandi.BH-PRAVNICI. Služnosti su same za sebe neprenosive.BH-PRAVNICI. 6. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. Izuzetak je tzv. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine. ta obavezna prava djeluju erga omnes.vlasnička služnost. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo. Služnost ne može postojati na služnost. Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. Načelo prioriteta (prvenstva). Služnosti su stvarna prava. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. 23 WWW. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima.WWW. 7. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). služnosti su nedjeljiva prava. SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti. stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere). a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu. Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. Zajednička načela služnosti su: 1.COM . Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. što znači da se služno dobro što manje opterećuje. te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. Služnosti su jedinstven pravni institut. Po ovom načelu. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. Jednom upisana. jači u pravu). Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. a koji se brišu. poput stvarnih prava. osobi vlasnika. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. Upis ima konstitutivno značenje. teretima i dr). 5.

WWW.COM .BH-PRAVNICI.COM 24 WWW.BH-PRAVNICI.

Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi.WWW. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom. Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju.pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi).COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske.pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur). Trajne su u pravilu negativne služnosti. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna.pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla. Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti.sluţnost vode. služnost puta). U slučaju podjele služnog dobra. .sluţnost paše (servitus pasciendi). (servitus proiciendi). služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus).pravo ugradnje grede u tuĎi zid). . koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih. nastrešnice i sl. . Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: . Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. U slučaju podjele gospodujućeg dobra. . Primjeri negativnih služnosti: . postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina. najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus). Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra. .BH-PRAVNICI. Stvarne služnosti su stvarna prava. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način. .pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi). . stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. koja se javlja kao služnost staze (iter). Mogu biti pozitivne i negativne. stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova.pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone.pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi). Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra.BH-PRAVNICI. Neovisno o načinu izvršavanja. Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: . 25 WWW.sluţnost puta. zraka ili vidika (servitus fenestrae).COM . mada to mogu biti i pozitivne (npr.pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd. Trajne i povremene sluţnosti. služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via). Pozitivne i negativne sluţnosti.

COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus).BH-PRAVNICI. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak troškova snosi uzuar. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik.BH-PRAVNICI. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu. Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari. Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. Osobne služnosti su neprenosiva prava. Uz ugovor kao titulus. Prodajom objekta habitacije. 26 WWW. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara. a u korist drugog. pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca.WWW. a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo. ako odbije mora se odreći uzusa. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta. MeĎutim. Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). te npr. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta. Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. već je odreĎena osobno. ali iznimno i pokretne stvari.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku.COM . Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom. ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam). u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv. ne mijenjajući suštinu stvari. TakoĎer su i nenasljediva prava. Pravni posao može biti ugovor ili oporuka. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). pripada vlasniku stvari. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna. odlukom državnog organa i dosjelošću. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom.

Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. Ukidanjem odlukom državnog organa. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra. 3. Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi. B. Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. Primjer je otvaranje nužnih prolaza. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. 5.BH-PRAVNICI. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini. 4. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra. Sjedinjenjem (confusio. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. Po vrsti povrede za koju se podiže. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. što je u stvari služnost puta.WWW. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra.COM . U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu. 7. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina. koji može biti ugovor ili oporuka. Posjed prava služnosti mora biti istinit. Istekom vremena. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. 6. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. 2. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja.BH-PRAVNICI. jer se ne može ni posjedovati. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti.

SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. Izuzeci ovog načela su: 1. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava. u slučaju podjele stvari. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda.WWW. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka.kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa. OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. Primjer je zastara potraživanja. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. S druge strane.COM . ako treba i sudskom prodajom zaloga. To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). U suprotnom je to pignus. kod hipoteke ne). Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. Tzv. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi.COM fluktuacije dužnikove imovine. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. Pored toga. oblik može biti pignus ili hipoteka. npr. tj. a ne samom isplatom potraživanja. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima.generalna hipoteka nije dozvoljena. a založiti se može i suvlasnički dio. govorimo o kauciji. Po nekim pravnim sistemima. Isto važi i za založnog dužnika. Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. 2. strane koja je vlasnik zaloga.

sudska odluka ili zakon). Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima. otpremnici. U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni. Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. 3.BH-PRAVNICI. a da time ne čini ometanje posjeda. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. a za koje propis veže postanak založnog prava. Upis u javnu knjigu nije potreban. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika.COM . Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). Osnova sticanja je ugovor o zalogu. javna skladišta. Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano. Ugovor je konsenzualan. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. Zavisno od navedenih osnova. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. 2. sudske odluke i zakona. a ako on to ne učini. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. a dužnik posredni posjednik. a prestaje u trenutku iznošenja. na stvarima koje su objekti ugovora. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku.WWW. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca. a može biti zaključen i usmeno. s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. To je cesija ili ustup potraživanja.BH-PRAVNICI. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. a radi osiguranja svojih potraživanja. Najmodavac ima pravo perkluzije. Oba uživaju posjedovnu zaštitu. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu. prevoznici i dr. Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. tj. Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika. Kad odluka suda postane izvršna. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku. 29 WWW. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja.

WWW.COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku.BH-PRAVNICI. Istovremeno.BH-PRAVNICI.COM . Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom. 30 WWW. sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem.

PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1. Kod zaloga nekretnina. Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga.BH-PRAVNICI. ako nije istovremeno i osobni dužnik.BH-PRAVNICI. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. Odricanjem. putem tužbe vindicatio pignoris. Ono što eventualno preostane nakon namirenja. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti.COM . Obe tužbe su nezastarive. 3. odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa.WWW. Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. ili je zadrži za sebe. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. Kod pokretne stvari.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. Kad je cijena propisana. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar. Prestankom potraživanja. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. 2. 2. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar. Iz postignute cijene. kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. 4. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. 31 WWW. Propašću zaloga. ništava je antihreza (pactum antichericum). Vlasnik zaloga. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. vraća založnom dužniku. bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. 3. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria). Kod ugovora u privredi. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari.

a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao. STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe. pružanje njege odreĎenoj osobi. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr. Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti.BH-PRAVNICI. sudska odluka i zakon. obrada zemlje itd. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus). 3. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. sudske i (eventualno) zakonske. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere). Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1.1/3 uroda) ili nominalno (npr. 32 WWW. Izvršnom prodajom zaloga. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. 6. već samo zajedno sa opterećenim dobrom. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti. A. dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine.COM 5. U slučaju promjene vlasnika. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika. tj. 2. Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament. PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni. a stvarno sadašnji vlasnik. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti. Redovno se radi o fizičkim osobama. Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja.BH-PRAVNICI. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe. Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus).200 kg krompira godišnje). Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan. Dovoljno je da je odrediva (npr.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina.COM . Prema osnovi nastanka i sticanja.WWW. Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam. Objekat sticanja su nekretnine. Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi.cjelokupnom svojom imovinom. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti.

uz pristanak svih stranaka. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. Potrebni su titulus i modus sticanja. Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. Npr. ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. koji ima konstitutivno značenje. Pravo može prestati i prije isteka roka. Prestankom prava graĎenja. uslove i ograničenja. a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. Modus je upis u zemljišne knjige. trajanje prava graĎenja itd. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd.BH-PRAVNICI. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio). sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine. STICANJE. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe.BH-PRAVNICI. U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies. žičare itd). SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja. obavezu i rok izgradnje. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta.WWW.vijeka.COM . pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade. Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe. na površini ili iznad površine zemljišta (bunari. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari. PRESTANAK. Veći dio sadržaja je ugovorni. Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne.COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. vrstu. B. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano. Pravo je nasljedivo. Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. veličinu i način izgradnje graĎevine. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW. u slučaju podjele nekretnina se. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika. zgrade. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. ima pravo i na posjedovnu zaštitu.

bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja. nije moguće kreirati voljom stranaka. Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. ali na osnovu ugovora.BH-PRAVNICI. kao i ostala stvarna prava. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva. već isključivo zakonom. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja.COM . Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa.WWW. Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva.BH-PRAVNICI. Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja. 34 WWW.COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful