P. 1
STVARNO PRAVO - SKRIPTA

STVARNO PRAVO - SKRIPTA

|Views: 4,249|Likes:
Published by Dragan Licanin

More info:

Published by: Dragan Licanin on Jan 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/21/2013

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. precario). a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. S obzirom na kvalitet. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. vratiti svoj posjed. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. Istinit i neistinit posjed. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda. Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući. Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor).pravo služnosti.COM . korištenja stana itd). istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. odnosno ugovor. Ovdje spada i tzv. MeĎutim. Titulus ne daje posjed. Dakle. predaja stvari). MeĎutim. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit.BH-PRAVNICI. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. MeĎutim.prethodnik nije bio vlasnik. ali savjestan posjednik.tradicijom). postaje neistinit. Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr. Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. 4 WWW. Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu. osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena. Naime. Npr. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. već samo pravo na posjed. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom.tradicija. clam. Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu. U suprotnom je savjestan.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda).BH-PRAVNICI. Za zakonitost posjeda. ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne. Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. on je nesavjestan posjednik. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. Npr. Zakonit i nezakonit posjed. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar. posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja. Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. Najčešća pravna osnova je pravni posao.WWW.COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. takoĎer silom.

je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. Savjesnost se prezumira. STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda. 3. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi.rasipnika). Kod simboličke tradicija. a stvar zadržava kao detentor. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. Poseban oblik fizičke predaje je tzv. kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. tj. MeĎutim. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed.COM . Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. izdvojene stvari i sl. sama tradicija isprave. odnosno pravna osnova ne postoji. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. izdvajanjem stvari i sl. Npr. isprava. Npr. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. podstanar kupi stan u kome stanuje. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. MeĎutim. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. vlasnik proda kuću. Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Posjed koji je istovremeno zakonit. Prema objektivističkoj konstrukciji. Očitovanjem detentor stiče animus. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. Traditio brevi manu.BH-PRAVNICI. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. 5. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika.WWW. tj. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan. obilježi obradi i sl. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. Npr. znaka. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. tj. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari.BH-PRAVNICI. vlasnik proda kuću. znakova.predaja ključa od stana). Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. suprotno se mora dokazati. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište.»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). Prema subjektivističkoj konstrukciji. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku. kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. Npr. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda. MeĎutim. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. 2.sticanje bez obzira na prethodnika.

3. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari. tu nema prenosa posjeda. Gubitak posjeda. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu.BH-PRAVNICI. Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena.COM . Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan. 6 WWW. a niko drugi ga ne stiče (npr. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. Npr. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan. prelaženjem preko nečije livade. da podiže zgradu iznad odreĎene visine). Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite. 4.zakup. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. ex lege. a istovremeno ga neko drugi stiče. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. prezumira se da je zakonit. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje. Pored ovoga. neovisno o svojoj volji. 7. a nakon prodaje kao zakupac stvari. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac. odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr. ili odlukom nadležnog državnog organa. Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera. kad vlasnik stana proda stan. Npr. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed. PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda.propast ili napuštanje stvari). U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. npr. Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani.COM posjednik. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena.BH-PRAVNICI. Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom.WWW. 2. posudba i sl). Dakle. naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari.

5. Nedostatak protupravnosti (npr. Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. 3. niti imao korist). Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. 2. u potpunosti ili djelimično. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). Kao prigovore može navesti: 1. Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok). Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. Teret dokazivanja je na tužiocu.WWW. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). 6.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude). onaj ko je dao nalog za smetanje. nečinjenjem (prekarist). Tužbeni zahtjev glasi: 1. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok). Da je opasnost od smetanja neposredna. Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. ali i meĎusobno.BH-PRAVNICI. Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda. fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. ometa i osporava. I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje. Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. 2. Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem.COM . petitorni prigovor je 7 WWW. 3.BH-PRAVNICI. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. te činjenicu smetanja. 4. niti dao nalog. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava. Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje). Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik). te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio. Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. 3.COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1. Izuzetno. 2. Odgovornost posjednika stvari za štetu. što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. Pravno se štiti svaki posjed. 2. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1. a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik.

odnosno prava. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu.faktičku vlast. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi. XI . granice te vlasti. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice. 8 WWW. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju. pretvoren u pravni odnos. tj. sadržaj vlasti. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. tj. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje. odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos. Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika.COM . a sve više i javnopravnog karaktera. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. uživanje.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva.BH-PRAVNICI. korištenje i raspolaganje sa stvari. Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. neće se voditi novi postupak. Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Na osnovu pravne vlasti. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba. nego rješenjem. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva.WWW. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. MeĎutim. Rješenje je konačno. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. ta vlast je najšira. time se ne utiče na konačno rješenje parnice. odnosi se na posjedovanje.BH-PRAVNICI. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati. posebno nakon I svjetskog rata. objekti vlasnikovog prava su stvari. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava.PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS. MeĎutim.

susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište. industrijski civilni). najčešće načela savjesnosti i poštenja. Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni. Raspolaganje može biti faktičko (npr. upotreba. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. tj. Poznata su u svim pravnim sistemima. Npr. frui.COM . SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište).BH-PRAVNICI. Prema tome. Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. Neuobičajene imisije su zabranjene. Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed. b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. abuti).BH-PRAVNICI. e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. Faktički odnos u pravu vlasništva.uništenje.WWW. Mogu biti direktne i indirektne. Najtipičniji primjer je šikana. bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). Npr. jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa. Neplodonosna stvar se upotrebljava. a plodonosna koristi.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da). trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. Imisije.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju. kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. susjedska prava zabrana štetnih imisija. uti. Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene. Susjedska prava. te mogućnosti eksproprijacije. Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja. Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem. Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr. 9 WWW. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva.prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari. korištenje i raspolaganje (possidere. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva. c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. Direktne imisije su zabranjene. Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine.

BH-PRAVNICI. Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. drugom raspolaganje itd). Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. Npr. ubiranje plodova. a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika. 10 WWW. Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. jednom pripada korištenje. troškovi korištenja i sl). Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. prozoru itd). Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). Ako nema saglasnosti suvlasnika.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. sukcesivno. prerada stvari itd). a ne po sadrţaju. svi zajedno. jedan za ostale. u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika. o tome odlučuje sud. ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso. svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica).COM . b) Pravo na upravljanje. Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. redovno održavanje sa manjim popravkama itd. cigli. Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). S druge strane. To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. traženje polaganja računa itd. Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr.BH-PRAVNICI. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. davanje stvari trećoj osobi u posjed). to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio.WWW. ali samo u alikvotnom dijelu. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće.COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi. OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka). to ne bi bilo suvlasništvo. ali samo u veličini svoje kvote. a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu. odlukom državnog organa (npr. ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed).

ali samo na odreĎeno vrijeme. Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima. tj. Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine. odluku donosi sud. Ugovorom se može odreći tog prava. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. Svoj dio može prodati. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. Nastaje po sili zakona. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW.graĎanskopravni ortakluk i sl). Pored navedenih.COM . ali nisu odreĎeni. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom. 3. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut. Zajednička imovina bračnih drugova. osim ako je to zakonom odreĎeno. kao i prihodi od te imovine. odnosno suvlasništvo. ali su odredivi. Traje do podjele ostavine. Ako se ne mogu sporazumjeti. Pravo na podjelu ne zastarijeva. bez saglasnosti ostalih. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo.BH-PRAVNICI. PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva. Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. Karakteristična je za naturalnu privredu. zajedničkog vlasništva i suvlasništva. 2. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio.WWW. Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno. mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr.BH-PRAVNICI. nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo. nakon čega nastaje suvlasništvo. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi.

odvajanje plodova. 2. Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan. (npr. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Dakle. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti.COM . komasacija.BH-PRAVNICI. zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele. 12 WWW. Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta. te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. tj. sticanje od nevlasnika. te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju. Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu.WWW. c) Posjed odreĎene kvalitete. Osim toga mora biti efektivan. Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta). Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. prerada. dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta. arondacija) i dr.BH-PRAVNICI.COM poslovni prostor). spajanje i miješanje. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti.uzurpacija. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava. Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. nalaz blaga). Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. okupacija. b) Sposobnost stvari. d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti). pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno. graĎenje na tuĎem zemljištu. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo. što je inače karakteristika prava vlasništva. srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM 13 WWW.COM .BH-PRAVNICI.

pretpostavke su sposobnost osobe.COM . službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik).bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva. 3.BH-PRAVNICI. a za nekretnine 20 godina. zakonit i istinit. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr. najam). te da ju je uzukapijent izgubio. ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr.WWW. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari. U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda). a za vanrednu samo savjestan. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda. U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. a za nekretnine 10 godina. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme. b) Stvar mora biti pokretna. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme. depozit. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri).posudba. dosjelost samo može ponovo započeti. Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja.BH-PRAVNICI. Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr. zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju). Prema ZOVO. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. Vlasnikom postaje: 1. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika. c) Pravni posao mora biti naplatan. te podizanje vlasničke tužbe. 2. Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti. Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje.COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. Ukoliko takve okolnosti otpadnu. sposobnost stvari. Dakle. Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji.

tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada.WWW. ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom.zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu. najkasnije 10 godina od završene izgradnje. odnosno izradi novu stvar. Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. Prema ZOVO-u. vlasnik zemljišta savjestan.BH-PRAVNICI. ZOVO razmatra 3 slučaja: 1. Prema ZOVO. Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake. vlasnik zemljišta nesavjestan. nastaje suvlasništvo. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom). . Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: . 2.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva. a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan.COM . kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta.zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu. 3. Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. 15 WWW. srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1. onaj ko preradi. 2. savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu. ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta.BH-PRAVNICI. Graditelj nesavjestan. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari. nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. . U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke.

16 WWW. U suprotnom slučaju. Okupacija može biti slobodna i vezana. a nikad vlasnik materijala. rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta. ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. Tradicija spada u izvršenje ugovora. Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. vodeći računa o potrebama stranaka.neko baci novine nakon što ih je pročitao). odnosno objekta. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja. titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr.zamjena. Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt. Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari. koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta.BH-PRAVNICI. darovanje). vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni. MeĎutim. Modus ili način sticanja. Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. 3. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. MeĎutim. Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. Pored objektivne valjanosti. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj.WWW. Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. odluku o vlasništvu će donijeti sud. Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. Graditelj i vlasnik nesavjesni.COM . Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr. kupoprodaja. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika. posebno o njihovim stambenim prilikama.COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje.vaĎenje potonulih stvari iz mora). sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba. Graditelj i vlasnik savjesni.BH-PRAVNICI. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. uzufruktuar i zakupac. 4. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo. a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake.

O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu. prednost ima onaj čija molba je prije stigla. Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. dan.Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene.COM . a ne onaj čija je pravna osnova starija. Sudska dozvola za upis. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata.BH-PRAVNICI. .Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. Prema pravnom pravilu OGZ-a. u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. Postoji i publicijanska tuţba. Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: .U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. U slučaju propasti. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava. . Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje. Opće pretpostavke valjanosti isprave su: . Npr. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. sudska dozvola i izvršenje upisa.Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). ali se može dati i u posebnoj ispravi. ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini. mjesec. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari.WWW. Ukoliko na stvari 17 WWW. . Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik. constitutum possessorum. cessio vindicationis).COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species). razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. godina) i potpisana.Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. . ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari.Isprava mora biti datirana (mjesto.BH-PRAVNICI. a ne onaj kome je prvom prodata. . MeĎutim. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige. U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva. Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina. Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis. ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina.

On dokazuje: svoje vlasništvo. otuĎio. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. Civilni plodovi. Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno.BH-PRAVNICI. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati). Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani.COM postoji posredni posjed. potrošene. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. te identitet stvari. kao i vrste troškova (nužni. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe. Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina. tuženikovu faktičku vlast na stvari. oštećena ili uništena. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. modus sticanja i vlasništvo prethodnika. Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. a ne i generičkih stvari. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva. Pošto je to po pravilu nemoguće. a ima i pravo 18 WWW. koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. te plodova koje je propustio ubrati.WWW. ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). korisni i luksuzni troškovi). upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. U dokazivanju vlasništva stvari.COM . Npr. najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). Ukoliko je stvar potrošena. otuĎene ili zanemarene plodove. oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. Teret dokazivanja je na tužitelju. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost. obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. uništio.BH-PRAVNICI. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu.npr. bilo originarno ili derivativno. Zbog toga ne odgovara za štetu. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. treba ići dalje u dokazivanju.

dok mu se troškovi ne nadoknade. samo ako su korisni osobno za vlasnika. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio. Npr.WWW. Prigovori koji odgaĎaju. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. Prigovori tuţenog. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari.COM retencije stvari (ius retentionis). te činjenicu uzne miravanja.ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju.administrativni radnik). Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. 3. važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao.BH-PRAVNICI. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Rok zastare potraživanja je 3 godine.vodovodnu instalaciju. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima. Shodno tome. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1.COM . odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev. Izuzetno. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari. Rok zastare je 3 godine. 19 WWW. tj. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari. a vlasnik je limar. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi).BH-PRAVNICI. odnosno kvalificirani posjednik. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. 2. a on je tu korist naknadno odobrio. već je dovoljno da dokaže svoj posjed. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. tj. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove. onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju. već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. MeĎutim. ako je posjednik u stan uveo npr. a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao). S druge strane. Kao i kod nužnih troškova.tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). ali i kvalificirani posjednik. Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus. U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana.

WWW.COM . Tužba ne zastarijeva.BH-PRAVNICI. 20 WWW.BH-PRAVNICI.COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja.

katastarski broj). Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine. XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi.BH-PRAVNICI. Tužba ne zastarijeva. Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. jer se ona prezumira. c) Zbirke katastarskih planova. Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr. Tuženi se brani prigovorima i to: .prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka.WWW. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. Pored toga. Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog.tužitelj je bio. On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda). Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW. Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. . d) Pomoćnih knjiga. te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. Ako su pravne osnove iste jačine.prigovori koji negiraju. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. Posjed ne smije biti stečen na viciozan način. Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju.COM . dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji. Ako ima više osoba.prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari). a u koje se upisuju nekretnine. kao i identitet stvari. stvarna prava na tim nekretninama. Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika. Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge.BH-PRAVNICI. Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela. a ne pojedine čestice koje ga čine. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana. a tuženi je sada). U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. . parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu.COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. onda su suvlasnici. Dakle. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. b) Zbirke isprava.

služnost puta). ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. Isprave su poredane hronološki.zabrana otuĎenja). registar zemljišta itd). Osim stvarnih prava. a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu. Prema tome. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika. katastarskim brojem.WWW. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. u praksi se to upisuje u vlasnički list. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova. ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. poslovna nesposobnost). Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti. popisni list ili posjedovnica. U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem.BH-PRAVNICI. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A.služnost. predbilježba i zabilježba 1 . Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. zatim 4 obvezna prava : najam.registar vlasnika. (npr. prvenstveni red itd. Zabilježbe se. List C. ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu. U suprotnom. teretni list ili teretovnica. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. npr. Predbilježba se mora opravdati. a opravdava se zabilježbom. Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja.COM . prekup. List B. MeĎutim. Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču. Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom. NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu.BH-PRAVNICI. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim.COM uložak. te pravna osnova sticanja prava vlasništva. predbilježba je uvjetan upis. nazadkup (?). 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik. prenosa.poslovna nesposobnost. založno pravo). Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu. Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno. imenom predjela u kome leži. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. vlasnički list ili vlastovnica. zakup. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr. 22 WWW. prenose. nazivom čestice. Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. kulturom i površinom. Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige.

vlasnička služnost. Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. Služnosti su jedinstven pravni institut. Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. teretima i dr). XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. Služnosti su stvarna prava. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. služnosti su nedjeljiva prava. poput stvarnih prava. te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. Služnosti moraju biti korisne (utilis). Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. posebno klauzulom intabulandi. Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra.COM . SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari.BH-PRAVNICI. Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu. a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. 6. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. 8. 2.WWW. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. Načelo prioriteta (prvenstva). Osim uzusfruktusa. Po ovom načelu. Postoje izuzeci od načela konsenzusa. ta obavezna prava djeluju erga omnes.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu. 3. već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere). 5. Zajednička načela služnosti su: 1. a koji se brišu. Ako se sadržajno isključuju. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. 7. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima. 4. Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. Služnost ne može postojati na služnost. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). što znači da se služno dobro što manje opterećuje. Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Služnosti su same za sebe neprenosive. Jednom upisana.BH-PRAVNICI. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. 23 WWW. Izuzetak je tzv. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo. Upis ima konstitutivno značenje. jači u pravu). osobi vlasnika.

COM .COM 24 WWW.BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.

sluţnost paše (servitus pasciendi).COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Mogu biti pozitivne i negativne.COM . Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način. služnost puta). .sluţnost puta. koja se javlja kao služnost staze (iter).pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi). .pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi).pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi). .pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom.pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd. . koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih. Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra. Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. Stvarne služnosti su stvarna prava. . Trajne i povremene sluţnosti. Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra. postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina. Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju. stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova.WWW. ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi. zraka ili vidika (servitus fenestrae). Trajne su u pravilu negativne služnosti. 25 WWW.BH-PRAVNICI. stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena.sluţnost vode. Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: . nastrešnice i sl. služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via).pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur). U slučaju podjele gospodujućeg dobra. U slučaju podjele služnog dobra. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna. . Primjeri negativnih služnosti: . Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: . Pozitivne i negativne sluţnosti. najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus). . Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti. Neovisno o načinu izvršavanja. (servitus proiciendi). služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus).pravo ugradnje grede u tuĎi zid).pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla. Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske.BH-PRAVNICI. mada to mogu biti i pozitivne (npr.

Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). ako odbije mora se odreći uzusa. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu. u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine. već je odreĎena osobno. oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta. Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. te npr. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus). Pravni posao može biti ugovor ili oporuka.BH-PRAVNICI. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. ne mijenjajući suštinu stvari. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. odlukom državnog organa i dosjelošću. Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku.COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. Osobne služnosti su neprenosiva prava. Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari. pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca.BH-PRAVNICI. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna. potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. TakoĎer su i nenasljediva prava. ali iznimno i pokretne stvari. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. a u korist drugog.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). Prodajom objekta habitacije. Ostatak troškova snosi uzuar. 26 WWW. Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu.WWW. Uz ugovor kao titulus. ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam). MeĎutim. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta.COM . pripada vlasniku stvari. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom.

što je u stvari služnost puta. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. 4. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria. Ukidanjem odlukom državnog organa. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu. koji može biti ugovor ili oporuka. jer se ne može ni posjedovati. Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina.BH-PRAVNICI. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe. 3.BH-PRAVNICI. consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi. 5. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. Primjer je otvaranje nužnih prolaza. U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu.COM . Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. 2. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra. Sjedinjenjem (confusio.WWW. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. B. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra. a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini. Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. Posjed prava služnosti mora biti istinit. Po vrsti povrede za koju se podiže. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. Istekom vremena. 7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. 6. Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti.

kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. Po nekim pravnim sistemima. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). Primjer je zastara potraživanja. strane koja je vlasnik zaloga. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda.COM fluktuacije dužnikove imovine. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava. a založiti se može i suvlasnički dio. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. a ne samom isplatom potraživanja. Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari.WWW. kod hipoteke ne). tj. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu.BH-PRAVNICI. Tzv. govorimo o kauciji. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa.generalna hipoteka nije dozvoljena. S druge strane. Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika.BH-PRAVNICI. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze. Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. oblik može biti pignus ili hipoteka.COM . To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. U suprotnom je to pignus. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. Isto važi i za založnog dužnika. Pored toga. Izuzeci ovog načela su: 1. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi. OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). npr. 2. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. ako treba i sudskom prodajom zaloga. SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava. u slučaju podjele stvari. OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka.

Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. To je cesija ili ustup potraživanja. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. a za koje propis veže postanak založnog prava. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku.WWW. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca. a prestaje u trenutku iznošenja. javna skladišta. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika. a radi osiguranja svojih potraživanja. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige. Oba uživaju posjedovnu zaštitu. a ako on to ne učini. s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko. na stvarima koje su objekti ugovora. tj. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. Kad odluka suda postane izvršna. 3. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. Upis u javnu knjigu nije potreban. Zavisno od navedenih osnova. a da time ne čini ometanje posjeda. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja. Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima.COM . U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1. Ugovor je konsenzualan. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. sudske odluke i zakona. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika. a dužnik posredni posjednik. Osnova sticanja je ugovor o zalogu.BH-PRAVNICI. Najmodavac ima pravo perkluzije. otpremnici. a može biti zaključen i usmeno. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni. Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao.BH-PRAVNICI. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku. prevoznici i dr. 2. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. sudska odluka ili zakon). Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu. 29 WWW.

BH-PRAVNICI.WWW.COM .COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku. Istovremeno.BH-PRAVNICI. Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom. 30 WWW. sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem.

ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria). ništava je antihreza (pactum antichericum). Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. vraća založnom dužniku. nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti.WWW. založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika.BH-PRAVNICI. ili je zadrži za sebe. Kod zaloga nekretnina. Iz postignute cijene. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. Kod ugovora u privredi. s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. 2. 2. Prestankom potraživanja. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari.COM . odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar. bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. Odricanjem. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. ako nije istovremeno i osobni dužnik. Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. putem tužbe vindicatio pignoris. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga. Vlasnik zaloga. Kad je cijena propisana. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. Kod pokretne stvari. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa. 3.BH-PRAVNICI. 4. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. Ono što eventualno preostane nakon namirenja. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Propašću zaloga. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. Obe tužbe su nezastarive. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. 31 WWW. 3.

Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi. dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine.COM . Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus). pružanje njege odreĎenoj osobi. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan.200 kg krompira godišnje). U slučaju promjene vlasnika. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika. Objekat sticanja su nekretnine. Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao. a stvarno sadašnji vlasnik. sudska odluka i zakon.COM 5. već samo zajedno sa opterećenim dobrom. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom.WWW. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus). A.1/3 uroda) ili nominalno (npr. Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. 6. sudske i (eventualno) zakonske. Dovoljno je da je odrediva (npr. ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina. Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. Prema osnovi nastanka i sticanja. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere). obrada zemlje itd. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno. Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament.cjelokupnom svojom imovinom. 2. 32 WWW. tj. Izvršnom prodajom zaloga. OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni. Redovno se radi o fizičkim osobama.BH-PRAVNICI. 3.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti.BH-PRAVNICI. Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe. Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno.

U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem. Pravo je nasljedivo. Prestankom prava graĎenja. PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies.BH-PRAVNICI. pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade. na površini ili iznad površine zemljišta (bunari. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. trajanje prava graĎenja itd. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. vrstu. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW. Potrebni su titulus i modus sticanja. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari.BH-PRAVNICI. ima pravo i na posjedovnu zaštitu. Modus je upis u zemljišne knjige. TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio). a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu. U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe. sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine.vijeka.COM . Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. obavezu i rok izgradnje. STICANJE.WWW. uz pristanak svih stranaka. u slučaju podjele nekretnina se. Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja. PRESTANAK. B. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti. uslove i ograničenja. Veći dio sadržaja je ugovorni. koji ima konstitutivno značenje. veličinu i način izgradnje graĎevine. Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano.COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. žičare itd). ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. Npr. zgrade. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. Pravo može prestati i prije isteka roka. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika.

BH-PRAVNICI. Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva.BH-PRAVNICI.COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”. bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja.WWW. ali na osnovu ugovora.COM . Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa. Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja. 34 WWW. već isključivo zakonom. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva. kao i ostala stvarna prava. nije moguće kreirati voljom stranaka. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->