PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr. U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile.pravo služnosti. 4 WWW. predaja stvari).tradicija. To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda. Najčešća pravna osnova je pravni posao. odnosno ugovor. Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. MeĎutim. vratiti svoj posjed. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti. Ovdje spada i tzv. postaje neistinit.prethodnik nije bio vlasnik. takoĎer silom. Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. Istinit i neistinit posjed. istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. ali savjestan posjednik. S obzirom na kvalitet. ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr. precario). Za zakonitost posjeda. clam. MeĎutim.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. Npr. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed.COM . Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr. Zakonit i nezakonit posjed. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. on je nesavjestan posjednik. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar.BH-PRAVNICI. a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. U suprotnom je savjestan. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne.WWW. Npr. način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga. Naime. Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). Titulus ne daje posjed. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi.BH-PRAVNICI. Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. već samo pravo na posjed. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor). ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja.tradicijom).COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. MeĎutim. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. Dakle. korištenja stana itd). Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda). prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva.

Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. Kod simboličke tradicija. tj. je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. suprotno se mora dokazati. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. vlasnik proda kuću. Posjed koji je istovremeno zakonit. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. Savjesnost se prezumira. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku. odnosno pravna osnova ne postoji. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. Traditio brevi manu.sticanje bez obzira na prethodnika. sama tradicija isprave. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Očitovanjem detentor stiče animus.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan.rasipnika). obilježi obradi i sl. Prema subjektivističkoj konstrukciji. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika. kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. isprava. tj. tj.BH-PRAVNICI. Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. MeĎutim. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. MeĎutim. Npr.predaja ključa od stana). izdvojene stvari i sl. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. podstanar kupi stan u kome stanuje. Poseban oblik fizičke predaje je tzv. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda. zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište. vlasnik proda kuću. izdvajanjem stvari i sl.»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). Npr. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. a stvar zadržava kao detentor. Prema objektivističkoj konstrukciji. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. 2. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed.BH-PRAVNICI. Npr. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. znakova. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. Npr. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. znaka.WWW. 3. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. 5. Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju. MeĎutim.COM .

pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. 4.BH-PRAVNICI. Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. Npr. Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. ili odlukom nadležnog državnog organa. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. kad vlasnik stana proda stan. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. prelaženjem preko nečije livade. npr. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. 7. prezumira se da je zakonit. Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan. 2. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan. Gubitak posjeda. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). da podiže zgradu iznad odreĎene visine). Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani.COM . neovisno o svojoj volji. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću.propast ili napuštanje stvari).WWW. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari. tu nema prenosa posjeda.COM posjednik. a nakon prodaje kao zakupac stvari. Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr. posudba i sl). 3. Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. Pored ovoga. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena. Npr. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena. ex lege. naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. 6 WWW. Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite.BH-PRAVNICI. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. a istovremeno ga neko drugi stiče. a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed. Dakle. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari.zakup. Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed. U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje. te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena. a niko drugi ga ne stiče (npr. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac.

te činjenicu smetanja. 2. 3. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Kao prigovore može navesti: 1. 6. fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. 4. a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). Pravno se štiti svaki posjed. Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik). što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda. Odgovornost posjednika stvari za štetu.WWW. te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio. Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje).BH-PRAVNICI. Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. ali i meĎusobno. u potpunosti ili djelimično. niti dao nalog. 3.BH-PRAVNICI. Nedostatak protupravnosti (npr. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. nečinjenjem (prekarist).COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda. Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude).COM . Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. niti imao korist). 2. 3. Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik. Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. onaj ko je dao nalog za smetanje. I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. 5. Izuzetno. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. 2. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok). Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava. Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. ometa i osporava. Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok). te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). petitorni prigovor je 7 WWW. Da je opasnost od smetanja neposredna. Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. Teret dokazivanja je na tužiocu. 2. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima. On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem. Tužbeni zahtjev glasi: 1.

PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS.WWW. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu. MeĎutim. pretvoren u pravni odnos. Na osnovu pravne vlasti. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda. Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. sadržaj vlasti. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva. odnosi se na posjedovanje. odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. Rješenje je konačno. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. MeĎutim. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje. time se ne utiče na konačno rješenje parnice. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. tj. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog.COM . koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. tj. odnosno prava.BH-PRAVNICI. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos.faktičku vlast. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. neće se voditi novi postupak. posebno nakon I svjetskog rata. 8 WWW.BH-PRAVNICI. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. korištenje i raspolaganje sa stvari. objekti vlasnikovog prava su stvari. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju. XI . Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda. nego rješenjem. ta vlast je najšira. a sve više i javnopravnog karaktera. Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava. uživanje.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak. granice te vlasti. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati.

Npr. industrijski civilni). nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. Imisije. frui. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. Neuobičajene imisije su zabranjene. Direktne imisije su zabranjene. susjedska prava zabrana štetnih imisija. Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene. Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna. Raspolaganje može biti faktičko (npr. tj. Mogu biti direktne i indirektne. Poznata su u svim pravnim sistemima. Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište).COM . bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos. Npr. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava. korištenje i raspolaganje (possidere. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari. e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. a plodonosna koristi. kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. Susjedska prava. u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa.uništenje. uti.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. Prema tome. susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište. 9 WWW. c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da).BH-PRAVNICI. abuti). Faktički odnos u pravu vlasništva. upotreba. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike. Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem.prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni. Najtipičniji primjer je šikana. Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta.WWW. d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja. trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar.BH-PRAVNICI. te mogućnosti eksproprijacije. Neplodonosna stvar se upotrebljava. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. najčešće načela savjesnosti i poštenja.

c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed. troškovi korištenja i sl).BH-PRAVNICI. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica). Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. cigli. 10 WWW. već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari. Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. drugom raspolaganje itd). b) Pravo na upravljanje.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. to ne bi bilo suvlasništvo. Npr. sukcesivno. prozoru itd). a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika. Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio. ubiranje plodova. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. S druge strane. Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed). svi zajedno. to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. jedan za ostale. To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi. Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr. traženje polaganja računa itd. a ne po sadrţaju. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu.WWW.COM . Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu. u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika. Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. jednom pripada korištenje. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. ali samo u alikvotnom dijelu. Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. davanje stvari trećoj osobi u posjed).COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće. redovno održavanje sa manjim popravkama itd. Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). odlukom državnog organa (npr. svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela.BH-PRAVNICI. Ako nema saglasnosti suvlasnika. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka). o tome odlučuje sud. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso. OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo. Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. ali samo u veličini svoje kvote. prerada stvari itd).

Pravo na podjelu ne zastarijeva. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja. tj. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima. Traje do podjele ostavine. ali su odredivi.WWW. Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom. odnosno suvlasništvo. Ugovorom se može odreći tog prava. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi. PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. 3. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni. nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno. bez saglasnosti ostalih. Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. 2. Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. ali nisu odreĎeni. nakon čega nastaje suvlasništvo. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. odluku donosi sud. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine. Svoj dio može prodati. Zajednička imovina bračnih drugova. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. zajedničkog vlasništva i suvlasništva. kao i prihodi od te imovine.BH-PRAVNICI. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo. Karakteristična je za naturalnu privredu. Pored navedenih. Ako se ne mogu sporazumjeti. Nastaje po sili zakona. ali samo na odreĎeno vrijeme. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi.graĎanskopravni ortakluk i sl). a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva.COM . Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela. osim ako je to zakonom odreĎeno.BH-PRAVNICI. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut.

Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta).BH-PRAVNICI. Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju. Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa.uzurpacija. tj. pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno. što je inače karakteristika prava vlasništva. srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija. Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1.COM . okupacija. graĎenje na tuĎem zemljištu. Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. Dakle. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta. zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele. arondacija) i dr.BH-PRAVNICI. (npr. prerada. c) Posjed odreĎene kvalitete.WWW. 12 WWW. 2. sticanje od nevlasnika. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. odvajanje plodova. Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan. Osim toga mora biti efektivan. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava.COM poslovni prostor). Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. komasacija. b) Sposobnost stvari. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo. spajanje i miješanje. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti). nalaz blaga). Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji.

BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM .COM 13 WWW.WWW.

Vlasnikom postaje: 1. Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet. Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje.posudba. a za nekretnine 20 godina. Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. dosjelost samo može ponovo započeti. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme.BH-PRAVNICI. U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda).WWW. 2. te da ju je uzukapijent izgubio. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. c) Pravni posao mora biti naplatan. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik). Dakle. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda. a za vanrednu samo savjestan. zakonit i istinit. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri).COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. najam). Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja.BH-PRAVNICI. te podizanje vlasničke tužbe. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. sposobnost stvari. pretpostavke su sposobnost osobe.bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu. Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr. a za nekretnine 10 godina. b) Stvar mora biti pokretna.COM . zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. Prema ZOVO. Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed. depozit. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju). Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. 3. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan. Ukoliko takve okolnosti otpadnu.

Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. vlasnik zemljišta nesavjestan.WWW. vlasnik zemljišta savjestan. odnosno izradi novu stvar. Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu. .BH-PRAVNICI.tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari. 3. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu. onaj ko preradi. Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti.COM . U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke.zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). najkasnije 10 godina od završene izgradnje. nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. . U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: . a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan. Prema ZOVO-u. ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. 2. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom). Ako su vrijednosti rada i materijala jednake.zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. Prema ZOVO. savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne. Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. Graditelj nesavjestan. 2. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. ZOVO razmatra 3 slučaja: 1. srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. nastaje suvlasništvo. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari. steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene. ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari.BH-PRAVNICI. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo. 15 WWW. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu.

Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt. Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr. Pored objektivne valjanosti. Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja. titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. 3. sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba. Graditelj i vlasnik savjesni. odluku o vlasništvu će donijeti sud. MeĎutim. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari.COM . 16 WWW. Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji. Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. vodeći računa o potrebama stranaka. 4. Okupacija može biti slobodna i vezana. posebno o njihovim stambenim prilikama. MeĎutim.neko baci novine nakon što ih je pročitao). darovanje).BH-PRAVNICI. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. odnosno objekta. Graditelj i vlasnik nesavjesni. kupoprodaja.vaĎenje potonulih stvari iz mora). rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta.zamjena. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. uzufruktuar i zakupac. vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni.WWW.BH-PRAVNICI. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. U suprotnom slučaju. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr. Tradicija spada u izvršenje ugovora. Modus ili način sticanja.COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje. ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika. Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. a nikad vlasnik materijala.

Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene. ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. MeĎutim. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. Npr. Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. . u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. a ne onaj čija je pravna osnova starija. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik. Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis.COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu.BH-PRAVNICI.COM . sudska dozvola i izvršenje upisa. dan. Ukoliko na stvari 17 WWW. razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige. Sudska dozvola za upis. godina) i potpisana. a ne onaj kome je prvom prodata. Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari. ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava.WWW.Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). Opće pretpostavke valjanosti isprave su: . Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. . Postoji i publicijanska tuţba. . Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari.Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. constitutum possessorum. U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva. Prema pravnom pravilu OGZ-a. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi.Isprava mora biti datirana (mjesto.BH-PRAVNICI. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. . Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja. ali se može dati i u posebnoj ispravi. .U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species). cessio vindicationis). U slučaju propasti. prednost ima onaj čija molba je prije stigla. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje. mjesec.Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: . Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina.

koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. a ima i pravo 18 WWW. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. otuĎio. Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu.BH-PRAVNICI. Npr. tuženikovu faktičku vlast na stvari.COM postoji posredni posjed. sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. treba ići dalje u dokazivanju. Pošto je to po pravilu nemoguće. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda.COM . Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. modus sticanja i vlasništvo prethodnika. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. otuĎene ili zanemarene plodove. te identitet stvari. najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). On dokazuje: svoje vlasništvo. potrošene. U dokazivanju vlasništva stvari. te plodova koje je propustio ubrati. oštećena ili uništena. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. korisni i luksuzni troškovi). ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe.BH-PRAVNICI. a ne i generičkih stvari. Ukoliko je stvar potrošena. kao i vrste troškova (nužni. bilo originarno ili derivativno. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva. uništio.npr. upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani. Teret dokazivanja je na tužitelju. Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina.WWW. Civilni plodovi. Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati). Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi. Zbog toga ne odgovara za štetu. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove.

Prigovori tuţenog. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev. ali i kvalificirani posjednik. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus. te činjenicu uzne miravanja. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr.COM retencije stvari (ius retentionis).ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. Shodno tome. Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. Kao i kod nužnih troškova. tj. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik. Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao. Izuzetno.BH-PRAVNICI. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. a vlasnik je limar. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi). već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način.WWW. Rok zastare je 3 godine.vodovodnu instalaciju. samo ako su korisni osobno za vlasnika. Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik. ako je posjednik u stan uveo npr. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. 3. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima.COM . Prigovori koji odgaĎaju. 19 WWW. a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja.tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. već je dovoljno da dokaže svoj posjed. U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao). 2. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju. MeĎutim. vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. dok mu se troškovi ne nadoknade. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari. odnosno kvalificirani posjednik. Rok zastare potraživanja je 3 godine. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio.administrativni radnik). Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari. Npr.BH-PRAVNICI. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1. već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja. a on je tu korist naknadno odobrio. tj. S druge strane.

COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja.WWW.BH-PRAVNICI.COM .BH-PRAVNICI. Tužba ne zastarijeva. 20 WWW.

On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda).COM . Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Dakle. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno.prigovori koji negiraju. Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju. a ne pojedine čestice koje ga čine.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela. Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge. zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama. d) Pomoćnih knjiga. Tužba ne zastarijeva. Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine. a u koje se upisuju nekretnine. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. Ako ima više osoba. parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu. .prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari).COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. stvarna prava na tim nekretninama. c) Zbirke katastarskih planova. kao i identitet stvari. onda su suvlasnici. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. a tuženi je sada).tužitelj je bio. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana. XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini. te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama.BH-PRAVNICI. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW.BH-PRAVNICI. dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji.katastarski broj). Pored toga. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima.WWW. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev. . Tuženi se brani prigovorima i to: . Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. b) Zbirke isprava. Ako su pravne osnove iste jačine. Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika. Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja.prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda. jer se ona prezumira. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed. zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog. Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način. Posjed ne smije biti stečen na viciozan način.

u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu. registar zemljišta itd). prvenstveni red itd. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja.zabrana otuĎenja). Isprave su poredane hronološki. Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom. NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu.registar vlasnika.COM uložak. založno pravo). ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. zatim 4 obvezna prava : najam. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno. 22 WWW. prekup. zakup. vlasnički list ili vlastovnica. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču. imenom predjela u kome leži. List C. 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova. Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. te pravna osnova sticanja prava vlasništva.COM . prenose. predbilježba je uvjetan upis. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. nazivom čestice. a opravdava se zabilježbom. Osim stvarnih prava. Zabilježbe se. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr.WWW. Prema tome. ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu. katastarskim brojem. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem. nazadkup (?). List B. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr.služnost. Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika. u praksi se to upisuje u vlasnički list.BH-PRAVNICI. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr. poslovna nesposobnost). (npr. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim.poslovna nesposobnost. U suprotnom. MeĎutim. popisni list ili posjedovnica. ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba. Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. prenosa. teretni list ili teretovnica.služnost puta). npr. predbilježba i zabilježba 1 .BH-PRAVNICI. Predbilježba se mora opravdati. kulturom i površinom. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A. Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige.

Osim uzusfruktusa. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti.WWW. stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. Služnosti moraju biti korisne (utilis). te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere).vlasnička služnost. Zajednička načela služnosti su: 1.COM . Načelo prioriteta (prvenstva). Služnost ne može postojati na služnost. posebno klauzulom intabulandi. Upis ima konstitutivno značenje. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. 23 WWW. 2. 6. U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. 7. teretima i dr). 8. Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Po ovom načelu. XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine. poput stvarnih prava. Izuzetak je tzv. 5. Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. 4. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo. Služnosti su same za sebe neprenosive. a koji se brišu. Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu. a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu. Služnosti su jedinstven pravni institut. jači u pravu). a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Jednom upisana. osobi vlasnika. Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. Postoje izuzeci od načela konsenzusa.BH-PRAVNICI. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. Ako se sadržajno isključuju. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. ta obavezna prava djeluju erga omnes. Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. služnosti su nedjeljiva prava. 3. SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari.BH-PRAVNICI. što znači da se služno dobro što manje opterećuje. Služnosti su stvarna prava.

COM .BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.COM 24 WWW.

. Trajne su u pravilu negativne služnosti. koja se javlja kao služnost staze (iter).BH-PRAVNICI. Trajne i povremene sluţnosti. mada to mogu biti i pozitivne (npr.pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone.BH-PRAVNICI. (servitus proiciendi). koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih.pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi). . Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra. 25 WWW. Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra. stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova. . Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju.pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur). služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via).pravo ugradnje grede u tuĎi zid). stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način. .pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi). služnost puta).WWW. U slučaju podjele gospodujućeg dobra. Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus). postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina. ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi.sluţnost puta. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna.sluţnost vode. Stvarne služnosti su stvarna prava.pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi). Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. U slučaju podjele služnog dobra.sluţnost paše (servitus pasciendi).pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla. zraka ili vidika (servitus fenestrae). nastrešnice i sl. . Pozitivne i negativne sluţnosti. Primjeri negativnih služnosti: . služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus). Neovisno o načinu izvršavanja. Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: . . Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti. Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: .COM . .pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd. Mogu biti pozitivne i negativne. Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom.COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini. služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske.

TakoĎer su i nenasljediva prava. Ostatak troškova snosi uzuar. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna. potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava. Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom. u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv. MeĎutim. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. već je odreĎena osobno. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom. Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu.COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta. Uz ugovor kao titulus. Prodajom objekta habitacije. a u korist drugog. Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik.BH-PRAVNICI. ne mijenjajući suštinu stvari. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti. Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku. ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam).COM . Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus). Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. ali iznimno i pokretne stvari. 26 WWW.WWW. Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). Osobne služnosti su neprenosiva prava. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. te npr. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. odlukom državnog organa i dosjelošću. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. Pravni posao može biti ugovor ili oporuka. a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo.BH-PRAVNICI. pripada vlasniku stvari. ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari. ako odbije mora se odreći uzusa. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje).

Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. 2. Posjed prava služnosti mora biti istinit.COM . Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. 5. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina. Po vrsti povrede za koju se podiže. što je u stvari služnost puta. Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti. B. 6. Primjer je otvaranje nužnih prolaza. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Istekom vremena. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra. U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu. 4. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra. 3. 7. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. koji može biti ugovor ili oporuka. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini. Sjedinjenjem (confusio. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. Ukidanjem odlukom državnog organa. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja. Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra.BH-PRAVNICI. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi.WWW. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe.BH-PRAVNICI. jer se ne može ni posjedovati.

Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. a založiti se može i suvlasnički dio. oblik može biti pignus ili hipoteka. Pored toga. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze. govorimo o kauciji. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW.kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima.BH-PRAVNICI. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. strane koja je vlasnik zaloga.COM . U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). Primjer je zastara potraživanja. založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare. ako treba i sudskom prodajom zaloga. kod hipoteke ne).generalna hipoteka nije dozvoljena. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima. OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi.BH-PRAVNICI. Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. S druge strane. OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava. Po nekim pravnim sistemima. a ne samom isplatom potraživanja.WWW. To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. Isto važi i za založnog dužnika. Izuzeci ovog načela su: 1. Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda. Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika.COM fluktuacije dužnikove imovine. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). U suprotnom je to pignus. Tzv. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). u slučaju podjele stvari. Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. 2. tj. npr.

Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat. Zavisno od navedenih osnova. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1. To je cesija ili ustup potraživanja. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni. javna skladišta. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca.BH-PRAVNICI. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika. s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. 2. Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta. a ako on to ne učini. Kad odluka suda postane izvršna. sudska odluka ili zakon). a radi osiguranja svojih potraživanja.WWW. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku. prevoznici i dr. a da time ne čini ometanje posjeda. sudske odluke i zakona. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige. Najmodavac ima pravo perkluzije. Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. tj. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. Ugovor je konsenzualan. otpremnici. Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. a dužnik posredni posjednik. Oba uživaju posjedovnu zaštitu. 3. Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. a za koje propis veže postanak založnog prava. a prestaje u trenutku iznošenja. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. na stvarima koje su objekti ugovora. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano.COM .BH-PRAVNICI. Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika. Upis u javnu knjigu nije potreban. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. 29 WWW. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. a može biti zaključen i usmeno. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika.

30 WWW.BH-PRAVNICI.WWW. Istovremeno.COM . Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom. sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem.COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku.BH-PRAVNICI.

3. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. ništava je antihreza (pactum antichericum). Odricanjem. 3. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. Prestankom potraživanja.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. Obe tužbe su nezastarive. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta.WWW. ili je zadrži za sebe. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria). Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar.BH-PRAVNICI. Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar. 4. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga. Kad je cijena propisana. kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. Iz postignute cijene. 2. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari.BH-PRAVNICI. Kod zaloga nekretnina. putem tužbe vindicatio pignoris. Vlasnik zaloga. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Kod pokretne stvari. Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. 31 WWW. odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1.COM . vraća založnom dužniku. ako nije istovremeno i osobni dužnik. Propašću zaloga. Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Ono što eventualno preostane nakon namirenja. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava. bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. 2. založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika. Kod ugovora u privredi.

Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi.200 kg krompira godišnje). Izvršnom prodajom zaloga. 6.1/3 uroda) ili nominalno (npr. sudska odluka i zakon. Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni.cjelokupnom svojom imovinom. Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti. a stvarno sadašnji vlasnik. obrada zemlje itd.COM 5. A. Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1. Redovno se radi o fizičkim osobama. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan. U slučaju promjene vlasnika. ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina. Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti. pružanje njege odreĎenoj osobi. a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe. Objekat sticanja su nekretnine. sudske i (eventualno) zakonske. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. 3. Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine. Prema osnovi nastanka i sticanja.WWW. 2. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus). PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. već samo zajedno sa opterećenim dobrom. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere). 32 WWW. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus). Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam.COM . STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. tj. Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. Dovoljno je da je odrediva (npr. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno.

Npr. Potrebni su titulus i modus sticanja. TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio). Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd.BH-PRAVNICI. a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. zgrade. U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano. Pravo može prestati i prije isteka roka. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. uz pristanak svih stranaka.COM . sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine. ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. vrstu. trajanje prava graĎenja itd. Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe. obavezu i rok izgradnje. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW. STICANJE. B. Veći dio sadržaja je ugovorni. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne. PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari. uslove i ograničenja. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. žičare itd). U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem. Pravo je nasljedivo. veličinu i način izgradnje graĎevine.COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu.WWW. Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena.BH-PRAVNICI. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. koji ima konstitutivno značenje. Prestankom prava graĎenja. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. u slučaju podjele nekretnina se. ima pravo i na posjedovnu zaštitu. na površini ili iznad površine zemljišta (bunari. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja. PRESTANAK. Modus je upis u zemljišne knjige. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta.vijeka.

Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja.WWW. 34 WWW. Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva.BH-PRAVNICI. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva. Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa.BH-PRAVNICI.COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”. nije moguće kreirati voljom stranaka. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja. bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja. kao i ostala stvarna prava.COM . Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. već isključivo zakonom. ali na osnovu ugovora.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful