PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). odnosno ugovor.tradicijom). osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). Najčešća pravna osnova je pravni posao. Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti. 4 WWW. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed.BH-PRAVNICI. Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda). prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit. Dakle.tradicija. MeĎutim. Titulus ne daje posjed. U suprotnom je savjestan. a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah. već samo pravo na posjed. ali savjestan posjednik.COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. Ovdje spada i tzv. Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr. Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu. Npr.prethodnik nije bio vlasnik. prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. korištenja stana itd). Npr. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. precario). Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar.COM . vratiti svoj posjed. takoĎer silom. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. MeĎutim. ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr. MeĎutim. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi.WWW. posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja. Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. Za zakonitost posjeda. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. S obzirom na kvalitet. Naime. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. Zakonit i nezakonit posjed. postaje neistinit. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. on je nesavjestan posjednik. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor). predaja stvari). Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. clam. To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne. Istinit i neistinit posjed.pravo služnosti. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed.BH-PRAVNICI.

kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum.BH-PRAVNICI. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika. vlasnik proda kuću. Poseban oblik fizičke predaje je tzv.sticanje bez obzira na prethodnika. Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. obilježi obradi i sl. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. znakova. MeĎutim. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. izdvajanjem stvari i sl. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija. suprotno se mora dokazati. tj. znaka. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. Kod simboličke tradicija. Npr.BH-PRAVNICI. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. podstanar kupi stan u kome stanuje. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji.COM . prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. a stvar zadržava kao detentor. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. Npr.rasipnika). 3. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. odnosno pravna osnova ne postoji.predaja ključa od stana). Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Prema objektivističkoj konstrukciji. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed. Npr. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. MeĎutim. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. MeĎutim. Savjesnost se prezumira. Očitovanjem detentor stiče animus.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan. tj. Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju. sama tradicija isprave. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku.WWW. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. Traditio brevi manu. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda. Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. izdvojene stvari i sl. tj. Posjed koji je istovremeno zakonit. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. Npr. isprava. zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. kupac je istovremeno i savjestan posjednik.»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Prema subjektivističkoj konstrukciji. je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. 5. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. 2. vlasnik proda kuću. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja.

Pored ovoga. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. kad vlasnik stana proda stan. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed. Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera. Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. Gubitak posjeda. PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. tu nema prenosa posjeda. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. 7. 6 WWW. naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću.propast ili napuštanje stvari). Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. ex lege. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan.zakup. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena.BH-PRAVNICI.COM posjednik. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari. a nakon prodaje kao zakupac stvari. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. da podiže zgradu iznad odreĎene visine). neovisno o svojoj volji. posudba i sl). Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan. te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena. U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac. 3. Npr. Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). Npr. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. prelaženjem preko nečije livade.WWW. Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite. a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu. npr. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti.COM . ili odlukom nadležnog državnog organa. pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). Dakle. Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. prezumira se da je zakonit. 2. a niko drugi ga ne stiče (npr. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani. a istovremeno ga neko drugi stiče. 4. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed.BH-PRAVNICI.

Pravno se štiti svaki posjed.COM . Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. Nedostatak protupravnosti (npr. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik). 2. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. Kao prigovore može navesti: 1. jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. 2. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). 2. Odgovornost posjednika stvari za štetu. te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio.BH-PRAVNICI. niti imao korist). Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem. petitorni prigovor je 7 WWW.COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1. Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik. Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje). I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). 2. nečinjenjem (prekarist). Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima. Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude). a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok).BH-PRAVNICI. Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. 3. Izuzetno. niti dao nalog. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). 4. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). Teret dokazivanja je na tužiocu. što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. u potpunosti ili djelimično. Tužbeni zahtjev glasi: 1. Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. ali i meĎusobno. te činjenicu smetanja. Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok). Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje. 5. 6. onaj ko je dao nalog za smetanje. 3. te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. ometa i osporava. 3. Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. Da je opasnost od smetanja neposredna.WWW. Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost.

XI . ta vlast je najšira. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika. tj. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari.COM . Rješenje je konačno. odnosi se na posjedovanje. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. pretvoren u pravni odnos. Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. tj. posebno nakon I svjetskog rata. 8 WWW. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos. uživanje. nego rješenjem.BH-PRAVNICI. odnosno prava. Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva. time se ne utiče na konačno rješenje parnice. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje.PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS. korištenje i raspolaganje sa stvari. MeĎutim. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. neće se voditi novi postupak.faktičku vlast. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak. MeĎutim. sadržaj vlasti. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju. Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog. Na osnovu pravne vlasti. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja.WWW. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. granice te vlasti. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. objekti vlasnikovog prava su stvari. a sve više i javnopravnog karaktera.BH-PRAVNICI. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi.

WWW. Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike.uništenje. Direktne imisije su zabranjene. Imisije. industrijski civilni). upotreba. Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni.BH-PRAVNICI. susjedska prava zabrana štetnih imisija. abuti). e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. Npr. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. te mogućnosti eksproprijacije. uti.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište). jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa. d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. frui.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da). kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari. Neplodonosna stvar se upotrebljava. Susjedska prava.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. tj. nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. Poznata su u svim pravnim sistemima. Raspolaganje može biti faktičko (npr. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine. Npr. 9 WWW. Mogu biti direktne i indirektne. Neuobičajene imisije su zabranjene.prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. korištenje i raspolaganje (possidere. Prema tome. Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed. Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari. Faktički odnos u pravu vlasništva. bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. a plodonosna koristi. Najtipičniji primjer je šikana.COM . SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos. Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. najčešće načela savjesnosti i poštenja. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište.BH-PRAVNICI. Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava. c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja. Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju.

Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. redovno održavanje sa manjim popravkama itd. To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. ali samo u alikvotnom dijelu. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva. S druge strane. već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće. već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. Ako nema saglasnosti suvlasnika.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. svi zajedno. po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). to ne bi bilo suvlasništvo. Npr. 10 WWW. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari.WWW. Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr.COM . OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. cigli. sukcesivno. b) Pravo na upravljanje. to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka). davanje stvari trećoj osobi u posjed). traženje polaganja računa itd. Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio. troškovi korištenja i sl). jednom pripada korištenje. Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso. Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed).BH-PRAVNICI. o tome odlučuje sud. svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela. ali samo u veličini svoje kvote. Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. jedan za ostale. a ne po sadrţaju. ubiranje plodova. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. prerada stvari itd). SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica). To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi. prozoru itd). Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika.COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. drugom raspolaganje itd). ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari. Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu.BH-PRAVNICI. odlukom državnog organa (npr. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika.

Ako se ne mogu sporazumjeti. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW. nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo.graĎanskopravni ortakluk i sl). Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. Traje do podjele ostavine. odnosno suvlasništvo. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. Zajednička imovina bračnih drugova. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva. kao i prihodi od te imovine. tj. Ugovorom se može odreći tog prava.BH-PRAVNICI. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. odluku donosi sud. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja.BH-PRAVNICI. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova. osim ako je to zakonom odreĎeno. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. nakon čega nastaje suvlasništvo. zajedničkog vlasništva i suvlasništva.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. 3. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi. Pravo na podjelu ne zastarijeva. mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima. 2. Karakteristična je za naturalnu privredu.COM . PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva. Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1.WWW. Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. ali su odredivi. ali samo na odreĎeno vrijeme. bez saglasnosti ostalih. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom. a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela. Svoj dio može prodati. Pored navedenih. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. ali nisu odreĎeni. Nastaje po sili zakona.

zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele. tj. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Dakle. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1. komasacija. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. spajanje i miješanje. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji. d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti).WWW. nalaz blaga). Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo. Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana.uzurpacija. c) Posjed odreĎene kvalitete. okupacija. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. 2. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. graĎenje na tuĎem zemljištu. dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. odvajanje plodova. b) Sposobnost stvari. Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta). (npr.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. sticanje od nevlasnika.COM poslovni prostor). te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade.COM . Osim toga mora biti efektivan. prerada. što je inače karakteristika prava vlasništva. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta.BH-PRAVNICI. Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. arondacija) i dr. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja. Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan. Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava.BH-PRAVNICI. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. 12 WWW. pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno. Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta.

BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.COM 13 WWW.COM .

BH-PRAVNICI. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. 2. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.posudba.COM . najam). Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda. Vlasnikom postaje: 1. a za nekretnine 20 godina. Prema ZOVO. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme. U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. Dakle. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. c) Pravni posao mora biti naplatan. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja. zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja.WWW. Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva. 3. U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda). ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti. Ukoliko takve okolnosti otpadnu. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. b) Stvar mora biti pokretna. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke. te podizanje vlasničke tužbe. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri). Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu.bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr. pretpostavke su sposobnost osobe. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik). Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet. Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja. Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. zakonit i istinit. dosjelost samo može ponovo započeti.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju).BH-PRAVNICI. a za nekretnine 10 godina. a za vanrednu samo savjestan. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan. depozit. Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. sposobnost stvari.COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. te da ju je uzukapijent izgubio. Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje.

vlasnik zemljišta nesavjestan. Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom. Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom). ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku.COM . nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Graditelj nesavjestan. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene. . 2. Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake.BH-PRAVNICI. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. vlasnik zemljišta savjestan. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu. ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu.zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). najkasnije 10 godina od završene izgradnje. Prema ZOVO. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada. savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala.WWW. Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. 2. . Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. onaj ko preradi.tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). odnosno izradi novu stvar. U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: . 3. steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1. nastaje suvlasništvo.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva.zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta. 15 WWW. srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. ZOVO razmatra 3 slučaja: 1. postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari. Prema ZOVO-u. U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke. a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu.BH-PRAVNICI.

koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. U suprotnom slučaju. Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt. ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj. Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr. sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta.zamjena. vodeći računa o potrebama stranaka. Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. MeĎutim. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari. Graditelj i vlasnik nesavjesni. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake. Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari. Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. Okupacija može biti slobodna i vezana. Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. Graditelj i vlasnik savjesni. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. kupoprodaja.WWW. darovanje).COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. a nikad vlasnik materijala. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji. Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. odluku o vlasništvu će donijeti sud.BH-PRAVNICI. Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. Tradicija spada u izvršenje ugovora. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva. rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. odnosno objekta. uzufruktuar i zakupac. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika.vaĎenje potonulih stvari iz mora).neko baci novine nakon što ih je pročitao). titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo. 16 WWW. 4. Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba.BH-PRAVNICI.COM . Pored objektivne valjanosti. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. posebno o njihovim stambenim prilikama. Modus ili način sticanja. Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. MeĎutim. vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni. 3.

Prema pravnom pravilu OGZ-a. razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria.Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene. prednost ima onaj čija molba je prije stigla. Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina. . . sudska dozvola i izvršenje upisa. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata. . Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja. U slučaju propasti. constitutum possessorum.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje.WWW. Postoji i publicijanska tuţba. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. a ne onaj kome je prvom prodata. . Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari.COM . U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige.BH-PRAVNICI. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi. ali se može dati i u posebnoj ispravi. godina) i potpisana. Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren. dan. O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. .Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: . Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. Opće pretpostavke valjanosti isprave su: . Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik. MeĎutim.U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. a ne onaj čija je pravna osnova starija. Sudska dozvola za upis.Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. Npr. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species).COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava. ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu. u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. cessio vindicationis).BH-PRAVNICI. ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. mjesec.Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini.Isprava mora biti datirana (mjesto. Ukoliko na stvari 17 WWW.

te plodova koje je propustio ubrati. Pošto je to po pravilu nemoguće. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova. obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. potrošene.COM postoji posredni posjed. Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina. tuženikovu faktičku vlast na stvari. Ukoliko je stvar potrošena. sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe. a ima i pravo 18 WWW. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva.COM . pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. U dokazivanju vlasništva stvari. koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu. oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. uništio. Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). On dokazuje: svoje vlasništvo. Civilni plodovi. korisni i luksuzni troškovi). Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. otuĎio. ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. treba ići dalje u dokazivanju. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. Npr. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati). Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. te identitet stvari. a ne i generičkih stvari.BH-PRAVNICI. otuĎene ili zanemarene plodove. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda. kao i vrste troškova (nužni. modus sticanja i vlasništvo prethodnika. Teret dokazivanja je na tužitelju. Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. bilo originarno ili derivativno. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove. U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani.npr.BH-PRAVNICI. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu. Zbog toga ne odgovara za štetu. oštećena ili uništena.WWW.

vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. samo ako su korisni osobno za vlasnika. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao. Rok zastare potraživanja je 3 godine. ali i kvalificirani posjednik. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). tj. već je dovoljno da dokaže svoj posjed. luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. dok mu se troškovi ne nadoknade. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja. odnosno kvalificirani posjednik.administrativni radnik). Prigovori koji odgaĎaju. MeĎutim. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari.COM retencije stvari (ius retentionis).ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju. ako je posjednik u stan uveo npr. 19 WWW. Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. tj. a on je tu korist naknadno odobrio.BH-PRAVNICI. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove. a vlasnik je limar. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio. odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev.COM . Kao i kod nužnih troškova. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. te činjenicu uzne miravanja. Prigovori tuţenog. 2. 3. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari. Npr.BH-PRAVNICI.vodovodnu instalaciju. već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način. U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana. Shodno tome. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. S druge strane. Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. Izuzetno. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima.WWW. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao).tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik. a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi). Tužitelj mora dokazati da je vlasnik. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. Rok zastare je 3 godine. Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus.

WWW.COM . Tužba ne zastarijeva.BH-PRAVNICI.COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja. 20 WWW.BH-PRAVNICI.

prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari). Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini. a ne pojedine čestice koje ga čine.BH-PRAVNICI. Ako ima više osoba. . zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog. Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda). Ako su pravne osnove iste jačine. c) Zbirke katastarskih planova.WWW. Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. Posjed ne smije biti stečen na viciozan način. Tuženi se brani prigovorima i to: . Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. stvarna prava na tim nekretninama. Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana.COM . Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja. dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji. zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama.prigovori koji negiraju. Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika. Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge.katastarski broj). Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. a u koje se upisuju nekretnine. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. onda su suvlasnici. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. jer se ona prezumira.tužitelj je bio. Tužba ne zastarijeva. b) Zbirke isprava. Dakle. Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju. Pored toga.COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela. a tuženi je sada). XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi. .BH-PRAVNICI. parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu. d) Pomoćnih knjiga.prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. kao i identitet stvari. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev.

kulturom i površinom. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. prenosa.BH-PRAVNICI.COM . katastarskim brojem. nazivom čestice. zakup. zatim 4 obvezna prava : najam. List C. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem. prekup. Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe.registar vlasnika. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. u praksi se to upisuje u vlasnički list. založno pravo). imenom predjela u kome leži. ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim. a opravdava se zabilježbom. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova.BH-PRAVNICI. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr. MeĎutim. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. prvenstveni red itd.služnost. npr. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika. u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. (npr. Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. Zabilježbe se. predbilježba i zabilježba 1 .COM uložak. Osim stvarnih prava. 22 WWW. 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik. Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige. List B. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba. Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču. poslovna nesposobnost).služnost puta). U suprotnom. a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu.poslovna nesposobnost. Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu. teretni list ili teretovnica. Prema tome. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A. popisni list ili posjedovnica. NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. Predbilježba se mora opravdati. ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu.zabrana otuĎenja). U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. nazadkup (?). vlasnički list ili vlastovnica. Isprave su poredane hronološki. Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti.WWW. Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom. Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. te pravna osnova sticanja prava vlasništva. prenose. registar zemljišta itd). te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. predbilježba je uvjetan upis. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja.

jači u pravu). Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. 7.BH-PRAVNICI. 3. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere). 8.WWW. što znači da se služno dobro što manje opterećuje. Postoje izuzeci od načela konsenzusa. Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima. Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. Služnosti su stvarna prava. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. 6. te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu. Služnost ne može postojati na služnost. služnosti su nedjeljiva prava. Služnosti moraju biti korisne (utilis). 2. ta obavezna prava djeluju erga omnes. SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo.vlasnička služnost. teretima i dr). posebno klauzulom intabulandi. a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine. Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. 5. Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu.BH-PRAVNICI. Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. Služnosti su same za sebe neprenosive. Zajednička načela služnosti su: 1. U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. Ako se sadržajno isključuju.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. Služnosti su jedinstven pravni institut. Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. Osim uzusfruktusa. a koji se brišu. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. 23 WWW. osobi vlasnika. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). Po ovom načelu. Upis ima konstitutivno značenje. Izuzetak je tzv.COM . 4. poput stvarnih prava. Jednom upisana. Načelo prioriteta (prvenstva).

WWW.BH-PRAVNICI.COM .BH-PRAVNICI.COM 24 WWW.

COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini.WWW. U slučaju podjele gospodujućeg dobra. Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju.sluţnost paše (servitus pasciendi).BH-PRAVNICI. postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina.pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd.sluţnost vode. .pravo ugradnje grede u tuĎi zid). Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. mada to mogu biti i pozitivne (npr. Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra.pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi). .pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur). najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus).COM . koja se javlja kao služnost staze (iter). služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske. Trajne i povremene sluţnosti. Pozitivne i negativne sluţnosti.sluţnost puta. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna. Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: . ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi.pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi). Primjeri negativnih služnosti: . Trajne su u pravilu negativne služnosti.pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način. Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra. Stvarne služnosti su stvarna prava. . . zraka ili vidika (servitus fenestrae). Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: . služnost puta).pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone. stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus). koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih. (servitus proiciendi). .BH-PRAVNICI. Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom. 25 WWW. . Mogu biti pozitivne i negativne. U slučaju podjele služnog dobra. Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. nastrešnice i sl. služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via). Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. Neovisno o načinu izvršavanja. . stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova. Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti.pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi).

a u korist drugog. Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik. potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja.BH-PRAVNICI.COM . Pravni posao može biti ugovor ili oporuka. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna. odlukom državnog organa i dosjelošću.WWW. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta. ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. Ostatak troškova snosi uzuar. u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. ako odbije mora se odreći uzusa. a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. MeĎutim. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine. Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku. pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca. Uz ugovor kao titulus. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. ali iznimno i pokretne stvari. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. te npr. već je odreĎena osobno. Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus). Osobne služnosti su neprenosiva prava. pripada vlasniku stvari. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti. Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam).BH-PRAVNICI. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). ne mijenjajući suštinu stvari. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu. TakoĎer su i nenasljediva prava. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom. 26 WWW. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima.COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. Prodajom objekta habitacije. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta.

Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra. 6. B. Ukidanjem odlukom državnog organa. Primjer je otvaranje nužnih prolaza. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra. 5.BH-PRAVNICI. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra. a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini. 4. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra. U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu. 3. Istekom vremena. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla.COM . Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. koji može biti ugovor ili oporuka. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu.BH-PRAVNICI. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. jer se ne može ni posjedovati.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. Posjed prava služnosti mora biti istinit. što je u stvari služnost puta. 2. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti. Sjedinjenjem (confusio. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. 7. Po vrsti povrede za koju se podiže.WWW. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra.

kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. Pored toga.WWW. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW. oblik može biti pignus ili hipoteka. Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika.COM fluktuacije dužnikove imovine. Po nekim pravnim sistemima.BH-PRAVNICI. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. kod hipoteke ne). založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari. Primjer je zastara potraživanja. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava. Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. 2. Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. npr. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu.generalna hipoteka nije dozvoljena. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. strane koja je vlasnik zaloga. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. U suprotnom je to pignus. ako treba i sudskom prodajom zaloga. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa. Tzv. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. u slučaju podjele stvari. Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. govorimo o kauciji. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava.BH-PRAVNICI. razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima. a ne samom isplatom potraživanja. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi. SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). tj. S druge strane. To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze. a založiti se može i suvlasnički dio.COM . Isto važi i za založnog dužnika. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. Izuzeci ovog načela su: 1.

Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. a da time ne čini ometanje posjeda. a može biti zaključen i usmeno. Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima. U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. a radi osiguranja svojih potraživanja.WWW. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta. 3. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. sudske odluke i zakona. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. tj. Najmodavac ima pravo perkluzije. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika. 2. javna skladišta. Kad odluka suda postane izvršna. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca. 29 WWW. Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku.COM . sudska odluka ili zakon). Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao. Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika. Ugovor je konsenzualan. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni. Oba uživaju posjedovnu zaštitu.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika. a prestaje u trenutku iznošenja. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. a ako on to ne učini. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. Upis u javnu knjigu nije potreban. Zavisno od navedenih osnova. a dužnik posredni posjednik. prevoznici i dr. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige. a za koje propis veže postanak založnog prava. a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu. otpremnici. na stvarima koje su objekti ugovora. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. To je cesija ili ustup potraživanja. s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko.

COM .COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku. 30 WWW.BH-PRAVNICI. Istovremeno. Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom. sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem.BH-PRAVNICI.WWW.

Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. ako nije istovremeno i osobni dužnik. 4. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. ili je zadrži za sebe. Kod pokretne stvari. 2. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. ništava je antihreza (pactum antichericum). ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria). bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. Odricanjem.BH-PRAVNICI. založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika. Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. Kod zaloga nekretnina. kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. putem tužbe vindicatio pignoris. 31 WWW. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. Prestankom potraživanja. Ono što eventualno preostane nakon namirenja.BH-PRAVNICI. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1.WWW. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar.COM . Iz postignute cijene. nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Vlasnik zaloga. 2. Propašću zaloga. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar. 3. vraća založnom dužniku. 3. Kod ugovora u privredi. Kad je cijena propisana. Obe tužbe su nezastarive.

Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti. a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). sudske i (eventualno) zakonske. 3.1/3 uroda) ili nominalno (npr. ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina. sudska odluka i zakon.COM . Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1. pružanje njege odreĎenoj osobi. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus). Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere). dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti. STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe. PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus). Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. Redovno se radi o fizičkim osobama. OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti. Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno. obrada zemlje itd. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom.BH-PRAVNICI. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni. Prema osnovi nastanka i sticanja. Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr. Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno. 2.BH-PRAVNICI. Izvršnom prodajom zaloga. već samo zajedno sa opterećenim dobrom. 6. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika.WWW. Dovoljno je da je odrediva (npr. U slučaju promjene vlasnika. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. tj.COM 5. a stvarno sadašnji vlasnik. Objekat sticanja su nekretnine. Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti.cjelokupnom svojom imovinom. 32 WWW. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan.200 kg krompira godišnje). Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe. A.

Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. na površini ili iznad površine zemljišta (bunari. U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. Pravo može prestati i prije isteka roka. vrstu. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika. sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja.COM . u slučaju podjele nekretnina se. B. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti.vijeka. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. Veći dio sadržaja je ugovorni. PRESTANAK. Modus je upis u zemljišne knjige. Pravo je nasljedivo. obavezu i rok izgradnje. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine. koji ima konstitutivno značenje. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari. trajanje prava graĎenja itd. žičare itd). ima pravo i na posjedovnu zaštitu. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem. a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. zgrade.BH-PRAVNICI. TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio).BH-PRAVNICI. U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. STICANJE.COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu. Potrebni su titulus i modus sticanja. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano. uz pristanak svih stranaka. uslove i ograničenja. Npr. PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW. pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade. Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne. Prestankom prava graĎenja. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe. veličinu i način izgradnje graĎevine. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta.WWW. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd.

nije moguće kreirati voljom stranaka. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva.WWW. Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja.COM . Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. 34 WWW.BH-PRAVNICI. ali na osnovu ugovora. bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja. Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva. već isključivo zakonom. kao i ostala stvarna prava.COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”. Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa.BH-PRAVNICI.