PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah.BH-PRAVNICI. Za zakonitost posjeda. Dakle. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar. ali savjestan posjednik. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi. osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr.COM . Npr. Zakonit i nezakonit posjed. vratiti svoj posjed.WWW. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. već samo pravo na posjed. Titulus ne daje posjed. clam. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. korištenja stana itd). Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. odnosno ugovor.tradicijom). Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. MeĎutim. osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. MeĎutim. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit.BH-PRAVNICI.pravo služnosti. precario). način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. postaje neistinit. Npr. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda). Istinit i neistinit posjed. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. MeĎutim. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor). Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. S obzirom na kvalitet. takoĎer silom. predaja stvari). posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja. Ovdje spada i tzv. U suprotnom je savjestan. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu. Naime. Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr.prethodnik nije bio vlasnik.COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva. ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr.tradicija. U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga. istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava. on je nesavjestan posjednik. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu. 4 WWW. Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. Najčešća pravna osnova je pravni posao.

BH-PRAVNICI. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. Posjed koji je istovremeno zakonit. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. izdvojene stvari i sl. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda. Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište. Poseban oblik fizičke predaje je tzv. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. tj.rasipnika). zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda.sticanje bez obzira na prethodnika. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. Npr. je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. Očitovanjem detentor stiče animus. 3. izdvajanjem stvari i sl. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. Traditio brevi manu. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. tj.BH-PRAVNICI. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. vlasnik proda kuću. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. MeĎutim. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. MeĎutim. Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Npr. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi. isprava. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. 5.COM .»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). vlasnik proda kuću.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan.predaja ključa od stana). Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju. suprotno se mora dokazati. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. Npr. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku. Npr. znaka.WWW. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. Prema subjektivističkoj konstrukciji. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. Savjesnost se prezumira. znakova. MeĎutim. kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. podstanar kupi stan u kome stanuje. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Prema objektivističkoj konstrukciji. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. a stvar zadržava kao detentor. kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed. Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. Kod simboličke tradicija. obilježi obradi i sl. sama tradicija isprave. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija. tj. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. odnosno pravna osnova ne postoji. 2. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja.

PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda. Gubitak posjeda. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. prezumira se da je zakonit. 2. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje. Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom. Npr. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. Npr. odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan. pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). posudba i sl). tu nema prenosa posjeda. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed. Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). kad vlasnik stana proda stan. Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu. ex lege.COM .zakup. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. a istovremeno ga neko drugi stiče.BH-PRAVNICI. Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. npr. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. a niko drugi ga ne stiče (npr. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti. 3. 7. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari.BH-PRAVNICI. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani. Dakle. Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. ili odlukom nadležnog državnog organa. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari. U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite. a nakon prodaje kao zakupac stvari. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću. prelaženjem preko nečije livade. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena.COM posjednik. Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena. neovisno o svojoj volji. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena. 6 WWW. Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera.WWW. 4.propast ili napuštanje stvari). naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. da podiže zgradu iznad odreĎene visine). Pored ovoga.

Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. te činjenicu smetanja. nečinjenjem (prekarist). Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok). Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda. 2. Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda. ometa i osporava. Da je opasnost od smetanja neposredna. Odgovornost posjednika stvari za štetu. Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok). Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda. petitorni prigovor je 7 WWW. 3. 6. niti dao nalog. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. Kao prigovore može navesti: 1. što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. u potpunosti ili djelimično. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik). Izuzetno. Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio. onaj ko je dao nalog za smetanje. Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. 5.COM . 3. Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1. ali i meĎusobno. fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik. Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. 3. Teret dokazivanja je na tužiocu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava. te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). Nedostatak protupravnosti (npr. 2. Pravno se štiti svaki posjed. Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. 4. Tužbeni zahtjev glasi: 1. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima.COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude). Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti. niti imao korist). On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. 2.WWW. Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje). Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. 2.

uživanje. neće se voditi novi postupak. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. Na osnovu pravne vlasti. granice te vlasti. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. odnosno prava. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju.PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS. Rješenje je konačno. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos. tj. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi. Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice.BH-PRAVNICI. Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. 8 WWW. koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva. odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. korištenje i raspolaganje sa stvari. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda.BH-PRAVNICI. time se ne utiče na konačno rješenje parnice. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. ta vlast je najšira. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava. objekti vlasnikovog prava su stvari. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak. MeĎutim. a sve više i javnopravnog karaktera. odnosi se na posjedovanje. nego rješenjem.COM .WWW. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. MeĎutim.faktičku vlast. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja. posebno nakon I svjetskog rata.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum. tj. sadržaj vlasti. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu. XI . Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog. pretvoren u pravni odnos. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva.

U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. Imisije. u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. upotreba. Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. Prema tome.BH-PRAVNICI. najčešće načela savjesnosti i poštenja. korištenje i raspolaganje (possidere. trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). 9 WWW. Faktički odnos u pravu vlasništva. Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr. kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. uti. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. Npr. tj. Raspolaganje može biti faktičko (npr. abuti). Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju. Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. Poznata su u svim pravnim sistemima. a plodonosna koristi. e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. Susjedska prava. susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište. Najtipičniji primjer je šikana.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da). Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište).prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva.BH-PRAVNICI. Neuobičajene imisije su zabranjene.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar. Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni.WWW. nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos. frui.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike. b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari. industrijski civilni). Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. Neplodonosna stvar se upotrebljava. Npr. Direktne imisije su zabranjene. Mogu biti direktne i indirektne.COM . susjedska prava zabrana štetnih imisija. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari.uništenje. c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine. OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava. te mogućnosti eksproprijacije. Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene.

BH-PRAVNICI. S druge strane. jednom pripada korištenje. davanje stvari trećoj osobi u posjed). Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed). Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr. ali samo u veličini svoje kvote. Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva. Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu. svi zajedno.BH-PRAVNICI. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari.WWW. a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari.COM . u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika. ubiranje plodova.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. o tome odlučuje sud. to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. odlukom državnog organa (npr. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar.COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica). redovno održavanje sa manjim popravkama itd. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. 10 WWW. Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. jedan za ostale. traženje polaganja računa itd. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. Npr. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće. Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo. To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. b) Pravo na upravljanje. svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela. Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. drugom raspolaganje itd). To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi. Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. a ne po sadrţaju. sukcesivno. a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika. cigli. već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka). ali samo u alikvotnom dijelu. to ne bi bilo suvlasništvo. prerada stvari itd). ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio. troškovi korištenja i sl). po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. prozoru itd). Ako nema saglasnosti suvlasnika.

2. Ako se ne mogu sporazumjeti. odluku donosi sud. ali su odredivi. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. nakon čega nastaje suvlasništvo. osim ako je to zakonom odreĎeno. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima.BH-PRAVNICI. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. odnosno suvlasništvo.WWW. Pravo na podjelu ne zastarijeva. Zajednička imovina bračnih drugova. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi. Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno.COM . nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. bez saglasnosti ostalih.BH-PRAVNICI. ali nisu odreĎeni. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva. 3. Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova.graĎanskopravni ortakluk i sl). mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr. Pored navedenih. Traje do podjele ostavine. Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni. Karakteristična je za naturalnu privredu. tj. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. ali samo na odreĎeno vrijeme. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine. Nastaje po sili zakona. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. Svoj dio može prodati. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva. Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. kao i prihodi od te imovine. a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi. Ugovorom se može odreći tog prava. zajedničkog vlasništva i suvlasništva.

2. Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta). Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. 12 WWW.BH-PRAVNICI. dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade. prerada. Osim toga mora biti efektivan. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. nalaz blaga). zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. komasacija.BH-PRAVNICI. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. b) Sposobnost stvari. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija. Dakle.uzurpacija. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. c) Posjed odreĎene kvalitete. te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju. Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. sticanje od nevlasnika. (npr. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti. pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno.COM poslovni prostor). arondacija) i dr. Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti). okupacija.COM . Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. što je inače karakteristika prava vlasništva. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta. odvajanje plodova. Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. tj. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1. Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava. spajanje i miješanje. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu.WWW. Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan. graĎenje na tuĎem zemljištu.

COM 13 WWW.WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM .

U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda). Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. Dakle. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti. a za nekretnine 10 godina. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik).posudba. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika.bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju). pretpostavke su sposobnost osobe. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme.COM . Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje. zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada. 2. a za nekretnine 20 godina. U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke. Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet.WWW. Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. 3. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika.COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. Prema ZOVO. zakonit i istinit. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja. službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva. Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan. a za vanrednu samo savjestan. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. sposobnost stvari. Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr. ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda. c) Pravni posao mora biti naplatan. b) Stvar mora biti pokretna. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri).BH-PRAVNICI. te da ju je uzukapijent izgubio. najam). Ukoliko takve okolnosti otpadnu. dosjelost samo može ponovo započeti. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. te podizanje vlasničke tužbe. Vlasnikom postaje: 1.BH-PRAVNICI. depozit. Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed.

2.WWW. Prema ZOVO-u. ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu. U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: . Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr. odnosno izradi novu stvar. Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. 3. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva. vlasnik zemljišta savjestan. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. . 15 WWW. Graditelj nesavjestan. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan. U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke. onaj ko preradi. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove. savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne. vlasnik zemljišta nesavjestan.zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. 2. nastaje suvlasništvo.tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu.BH-PRAVNICI.zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom). Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. najkasnije 10 godina od završene izgradnje. ZOVO razmatra 3 slučaja: 1. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta. Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. Prema ZOVO. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu. ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo.BH-PRAVNICI. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene. . Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake.COM . srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari. Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti.

ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba. a nikad vlasnik materijala. kupoprodaja. odnosno objekta. Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. odluku o vlasništvu će donijeti sud. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika. Graditelj i vlasnik savjesni. sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta.neko baci novine nakon što ih je pročitao). titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr. 3. posebno o njihovim stambenim prilikama. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari.BH-PRAVNICI. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva. a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr. Graditelj i vlasnik nesavjesni. MeĎutim. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. Okupacija može biti slobodna i vezana. titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja. 16 WWW. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor).COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj. Tradicija spada u izvršenje ugovora. uzufruktuar i zakupac. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. Modus ili način sticanja. Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji.vaĎenje potonulih stvari iz mora). Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. 4. Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari. Pored objektivne valjanosti.COM . vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni. rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo.BH-PRAVNICI. vodeći računa o potrebama stranaka. Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. darovanje). Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. U suprotnom slučaju. Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr.zamjena. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta. Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt.WWW. MeĎutim.

U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva. Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. mjesec. Opće pretpostavke valjanosti isprave su: . Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: .U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. cessio vindicationis).Isprava mora biti datirana (mjesto. Postoji i publicijanska tuţba. dan. . . a ne onaj kome je prvom prodata. MeĎutim. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata. vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige. Sudska dozvola za upis. Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species). u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava. Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren. . Npr. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. Ukoliko na stvari 17 WWW. ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini. Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari. a ne onaj čija je pravna osnova starija.COM .Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. prednost ima onaj čija molba je prije stigla. constitutum possessorum. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari.COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu. . Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina. ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina. Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja.WWW. . Prema pravnom pravilu OGZ-a. sudska dozvola i izvršenje upisa. godina) i potpisana. O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari. Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari.Isprava mora biti javna ili javno ovjerena.BH-PRAVNICI. ali se može dati i u posebnoj ispravi.Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene. ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari. U slučaju propasti. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik.Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl). ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje.BH-PRAVNICI. Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi.

Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu. Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati). obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. Civilni plodovi. Zbog toga ne odgovara za štetu. Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove. kao i vrste troškova (nužni. Teret dokazivanja je na tužitelju. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. On dokazuje: svoje vlasništvo. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova.BH-PRAVNICI. te plodova koje je propustio ubrati. ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost.COM . U dokazivanju vlasništva stvari. Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. uništio. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. Ukoliko je stvar potrošena. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. bilo originarno ili derivativno. koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. potrošene.BH-PRAVNICI. otuĎene ili zanemarene plodove. otuĎio.WWW.COM postoji posredni posjed. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi. korisni i luksuzni troškovi). Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. te identitet stvari. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. tuženikovu faktičku vlast na stvari. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova. Npr. Pošto je to po pravilu nemoguće. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva. oštećena ili uništena. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda. U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). a ima i pravo 18 WWW. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe. pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu.npr. najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . a ne i generičkih stvari. treba ići dalje u dokazivanju. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. modus sticanja i vlasništvo prethodnika.

vodovodnu instalaciju. Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju.WWW. te činjenicu uzne miravanja. Kao i kod nužnih troškova. Tužitelj mora dokazati da je vlasnik.BH-PRAVNICI. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1. a vlasnik je limar. samo ako su korisni osobno za vlasnika. Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik. U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove.ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju. luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način. Shodno tome. Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju. tj. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). 3.BH-PRAVNICI. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi). S druge strane.tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. Prigovori koji odgaĎaju. a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao). Rok zastare potraživanja je 3 godine.COM retencije stvari (ius retentionis). odnosno kvalificirani posjednik. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari. Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. dok mu se troškovi ne nadoknade. MeĎutim. već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr. važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao. Izuzetno. ali i kvalificirani posjednik. 2. ako je posjednik u stan uveo npr. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja. Prigovori tuţenog. već je dovoljno da dokaže svoj posjed. tj.COM . Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. Npr. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio. Rok zastare je 3 godine. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari.administrativni radnik). U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. a on je tu korist naknadno odobrio. 19 WWW.

WWW.BH-PRAVNICI. Tužba ne zastarijeva.BH-PRAVNICI.COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja. 20 WWW.COM .

COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. d) Pomoćnih knjiga. .prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda. jer se ona prezumira. c) Zbirke katastarskih planova. Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika. a tuženi je sada). Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge. Posjed ne smije biti stečen na viciozan način. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. kao i identitet stvari. Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju. Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr. Tužba ne zastarijeva. Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Ako ima više osoba.COM . zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama. XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. Dakle. te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. onda su suvlasnici.prigovori koji negiraju. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. . Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine. Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka. Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. stvarna prava na tim nekretninama. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini.tužitelj je bio. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. Tuženi se brani prigovorima i to: . Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način.BH-PRAVNICI. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima.WWW. Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW. Ako su pravne osnove iste jačine. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. b) Zbirke isprava. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana. a u koje se upisuju nekretnine. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev. Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda). Pored toga.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela.prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari). a ne pojedine čestice koje ga čine. zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed.katastarski broj).BH-PRAVNICI. parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu.

List B. prenosa. Predbilježba se mora opravdati. Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. (npr. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. poslovna nesposobnost). Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti.registar vlasnika. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim. imenom predjela u kome leži. Zabilježbe se. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. teretni list ili teretovnica. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika. U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. nazadkup (?). popisni list ili posjedovnica. VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba. a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A. ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. predbilježba je uvjetan upis. ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja. MeĎutim. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. u praksi se to upisuje u vlasnički list. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu.BH-PRAVNICI. u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. Prema tome. prenose. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. založno pravo). Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. katastarskim brojem. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem. kulturom i površinom.COM . 22 WWW. prvenstveni red itd. predbilježba i zabilježba 1 . Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. vlasnički list ili vlastovnica.poslovna nesposobnost. U suprotnom. Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom. a opravdava se zabilježbom. zatim 4 obvezna prava : najam. Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. prekup. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr. te pravna osnova sticanja prava vlasništva. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova.BH-PRAVNICI. Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige.COM uložak. nazivom čestice. npr.WWW. 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik. List C. zakup. Osim stvarnih prava.služnost. Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu.zabrana otuĎenja). registar zemljišta itd).služnost puta). Isprave su poredane hronološki. ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka.

Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. osobi vlasnika. Služnosti su stvarna prava. Služnosti moraju biti korisne (utilis). 7. a koji se brišu. već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere). Po ovom načelu. Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine.BH-PRAVNICI. teretima i dr). SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. posebno klauzulom intabulandi. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. Osim uzusfruktusa. poput stvarnih prava. 2. Služnosti su jedinstven pravni institut. Služnost ne može postojati na služnost. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti. Jednom upisana. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. ta obavezna prava djeluju erga omnes. Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. Zajednička načela služnosti su: 1. 4.WWW.BH-PRAVNICI. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima.vlasnička služnost. 3.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. Ako se sadržajno isključuju. služnosti su nedjeljiva prava. a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. 23 WWW. 5. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. Služnosti su same za sebe neprenosive. Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra. Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. Načelo prioriteta (prvenstva). stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. što znači da se služno dobro što manje opterećuje. a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu.COM . Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu. 6. XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Postoje izuzeci od načela konsenzusa. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo. jači u pravu). Izuzetak je tzv. Upis ima konstitutivno značenje. 8.

COM 24 WWW.COM .BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.

Primjeri negativnih služnosti: . Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra.WWW. koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih. Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: . . Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju. (servitus proiciendi). koja se javlja kao služnost staze (iter). .COM .pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi). Mogu biti pozitivne i negativne. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom. zraka ili vidika (servitus fenestrae). Stvarne služnosti su stvarna prava. služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via).sluţnost puta. . stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. . ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način.pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi). Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus). služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus). Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra.COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini.pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur).sluţnost vode. Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti. Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina.BH-PRAVNICI. . služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske.BH-PRAVNICI. Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: . .sluţnost paše (servitus pasciendi). Neovisno o načinu izvršavanja. mada to mogu biti i pozitivne (npr. Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna. 25 WWW. Pozitivne i negativne sluţnosti.pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone.pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd. Trajne su u pravilu negativne služnosti. . stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova. U slučaju podjele služnog dobra. nastrešnice i sl.pravo ugradnje grede u tuĎi zid). služnost puta). Trajne i povremene sluţnosti.pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi). U slučaju podjele gospodujućeg dobra.pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla.

26 WWW. odlukom državnog organa i dosjelošću. ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam). Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. ako odbije mora se odreći uzusa. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. već je odreĎena osobno. Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku. ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). a u korist drugog. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari. Prodajom objekta habitacije. Ostatak troškova snosi uzuar. Osobne služnosti su neprenosiva prava. Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. pripada vlasniku stvari. MeĎutim. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. Uz ugovor kao titulus. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine.BH-PRAVNICI. Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna.BH-PRAVNICI.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca. Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara.WWW. a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. TakoĎer su i nenasljediva prava. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava.COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. Pravni posao može biti ugovor ili oporuka. Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). te npr. ali iznimno i pokretne stvari. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima. oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta.COM . Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. ne mijenjajući suštinu stvari. Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik. Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus).

consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. jer se ne može ni posjedovati.BH-PRAVNICI. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla. 3. a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini. koji može biti ugovor ili oporuka. Posjed prava služnosti mora biti istinit. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. Primjer je otvaranje nužnih prolaza.BH-PRAVNICI. B.WWW. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra. Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. 7. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. 5. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria. Sjedinjenjem (confusio. Istekom vremena. Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. Po vrsti povrede za koju se podiže. 2. 4. 6. U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. Ukidanjem odlukom državnog organa. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra.COM . Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra. Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. što je u stvari služnost puta. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti.

COM fluktuacije dužnikove imovine. To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. Tzv.BH-PRAVNICI. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. Po nekim pravnim sistemima. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda. tj. kod hipoteke ne).generalna hipoteka nije dozvoljena. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka).WWW. Izuzeci ovog načela su: 1. a založiti se može i suvlasnički dio. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. govorimo o kauciji. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW. u slučaju podjele stvari. U suprotnom je to pignus. a ne samom isplatom potraživanja. U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi. npr.COM . Pored toga. Primjer je zastara potraživanja. Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. strane koja je vlasnik zaloga. Isto važi i za založnog dužnika. SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. ako treba i sudskom prodajom zaloga. OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari. S druge strane. oblik može biti pignus ili hipoteka. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava.kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare. razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima.BH-PRAVNICI. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima. OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). 2. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu. Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava.

Zavisno od navedenih osnova. 29 WWW. a dužnik posredni posjednik. Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. 3. otpremnici. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja.BH-PRAVNICI. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni.BH-PRAVNICI. a prestaje u trenutku iznošenja. javna skladišta.COM .WWW. Najmodavac ima pravo perkluzije. Kad odluka suda postane izvršna. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. sudska odluka ili zakon). Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. a za koje propis veže postanak založnog prava. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. tj. a radi osiguranja svojih potraživanja. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika. prevoznici i dr. To je cesija ili ustup potraživanja. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta. a da time ne čini ometanje posjeda. Ugovor je konsenzualan. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. sudske odluke i zakona. a može biti zaključen i usmeno. Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko. Oba uživaju posjedovnu zaštitu. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. na stvarima koje su objekti ugovora. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika. Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima. Upis u javnu knjigu nije potreban. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. a ako on to ne učini. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. 2. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu.

sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem. Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom.WWW.BH-PRAVNICI. 30 WWW.COM . Istovremeno.COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku.BH-PRAVNICI.

založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria).BH-PRAVNICI. Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar. odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. 3. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava.BH-PRAVNICI. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. 2. Kod zaloga nekretnina.WWW. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. Vlasnik zaloga. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. 4. Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari. Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. Kod pokretne stvari.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. ako nije istovremeno i osobni dužnik.COM . ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. Prestankom potraživanja. 3. Odricanjem. Kod ugovora u privredi. putem tužbe vindicatio pignoris. Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. 2. kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. Obe tužbe su nezastarive. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. ništava je antihreza (pactum antichericum). vraća založnom dužniku. Iz postignute cijene. nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti. Kad je cijena propisana. Ono što eventualno preostane nakon namirenja. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar. ili je zadrži za sebe. Propašću zaloga. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga. 31 WWW. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana.

Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. Dovoljno je da je odrediva (npr. Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). Izvršnom prodajom zaloga. 3. Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere). ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti.1/3 uroda) ili nominalno (npr. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti. Redovno se radi o fizičkim osobama. već samo zajedno sa opterećenim dobrom. Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja. pružanje njege odreĎenoj osobi. Objekat sticanja su nekretnine. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus).BH-PRAVNICI. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno.cjelokupnom svojom imovinom. 32 WWW. 2. A.200 kg krompira godišnje).WWW. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus). a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine. sudska odluka i zakon. Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. a stvarno sadašnji vlasnik. sudske i (eventualno) zakonske. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr.COM . obrada zemlje itd. Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. 6. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti. STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe. Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi. OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti. Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno. U slučaju promjene vlasnika. PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam. tj. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika.COM 5. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom. Prema osnovi nastanka i sticanja.BH-PRAVNICI. Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1.

na površini ili iznad površine zemljišta (bunari.BH-PRAVNICI. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu. Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. obavezu i rok izgradnje. sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine. PRESTANAK. U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. zgrade. sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. Pravo može prestati i prije isteka roka. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano. veličinu i način izgradnje graĎevine. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja. TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio). Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. u slučaju podjele nekretnina se. pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade. Prestankom prava graĎenja. Pravo je nasljedivo. Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta. uz pristanak svih stranaka.BH-PRAVNICI.COM .COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. ima pravo i na posjedovnu zaštitu. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW.vijeka. Modus je upis u zemljišne knjige. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika. Veći dio sadržaja je ugovorni. vrstu. koji ima konstitutivno značenje. a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. STICANJE. trajanje prava graĎenja itd. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem.WWW. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu. žičare itd). PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies. Npr. B. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe. U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. uslove i ograničenja. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. Potrebni su titulus i modus sticanja. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti. Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena.

Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva. kao i ostala stvarna prava.WWW. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva. Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. nije moguće kreirati voljom stranaka. ali na osnovu ugovora. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja. Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja. bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja.COM .BH-PRAVNICI. Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa. već isključivo zakonom.COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”.BH-PRAVNICI. 34 WWW.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful