STVARNO PRAVO - SKRIPTA

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

STVARNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. POJAM I KARAKTERISTIKE STVARNOG PRAVA Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi povodom stvari. Stvarno pravo u subjektivnom smislu su ovlaštenja koja subjektima u stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektivnog prava. Karakteristike stvarnog prava su: a) Stvarnopravnost. Neposredni objekat stvarnopravnog odnosa je stvar. b) Apsolutnost. Stvarno pravo djeluje protiv svakoga (contra omnes) c) Broj stvarnih prava odreĎen je propisom (numerus clausus=zatvoren broj). To znači da stranke nekom pravu ne mogu odreći stvarnopravni karakter, ukoliko je to pravo propisom odreĎeno kao stvarno pravo. S druge strane, stranke ne mogu svojim sporazumom stvoriti neko novo stvarno pravo, ako ono nije propisima predviĎeno kao takvo. 2. OBLICI STVARNIH PRAVA Stvarna prava mogu se klasificirati na: a) Stvarna prava na vlastitoj stvari (pravo vlasništva) i b) Stvarna prava na tuĎoj stvari ili sektorska prava (pravo služnosti, založno pravo, stvarni tereti i pravo graĎenja).

X – POSJED (POSSESSIO)
1. ODNOS ĈOVJEK – STVAR Ovisno o elementu čovjekove volje, mogu se razlikovati ove grupe odnosa: a) Mehanički odnos – kod ovog odnosa čovjek se faktično nalazi u odnosu prema stvari, ali on tog odnosa uopće nije svjestan (npr.list koji slučajno padne na šešir neke osobe). Budući da u takvim slučajevima nije aktivirana ljudska volja, ovaj odnos za graĎansko pravo nema nikakvog značaja. b) Detencija je faktični odnos izmeĎu čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa. Detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi (obično za drugu osobu). c) Posjed je kao i detencija svjestan faktički odnos čovjeka i stvari. Razlikovanje posjeda i detencije zavisi o konstrukciji posjeda. Poznate su 2 konstrukcije posjeda: rimska (subjektivistička) i germanska (objektivistička). Prema rimskoj konstrukciji posjeda, konstitutivni elementi posjeda su corpus possessionis i animus possidendi. Corpus je objektivni element i predstavlja faktičko držanje stvari, a animus je subjektivni element, odnosno volja da se stvar drži za sebe. Razlika u odnosu na detenciju je u elementu volje. Po objektivističkoj ili modernoj konstrukciji, animus nije konstitutivni element posjeda, odnosno dovoljan je samo corpus, Te se posjed definira kao faktička vlast na stvari. To podrazumijeva mogućnost faktičkog raspolaganja sa stvari.

Posjed prvenstveno predstavlja faktički odnos izmeĎu čovjeka i stvari. Taj odnos u pravilu je skup činjenica, tj.činjenično stanje koje duže vremenski traje. MeĎutim, ima faktičkih stanja koja nisu posjed.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Posjed se od njih razlikuje po tome što pravo štiti upravo faktičko stanje koje se zove posjed. MeĎutim, karakteristično je da se posjed, uprkos zaštiti koju mu daje pravni poredak, time ne pretvara u pravo. Upravo zbog toga, u posjedovnoj parnici ne raspravlja se o pravu na posjed, već o činjenici posljednjeg mirnog posjeda i o činu smetanja. Pitanje prava rješava se u vlasničkoj parnici, gdje se ispituje ko ima pravo na posjed. Dakle, može se zaključiti da je posjed faktičko stanje zaštićeno pravom. 2. SUBJEKTI POSJEDA U načelu, posjed mogu sticati sve fizičke osobe na svim stvarima na kojima mogu ostvariti i održavati faktičku vlast. Za osobe koje nisu u stanju samostalno ostvariti faktičku vlast na stvari (djeca, slaboumni odnosno duševno bolesni) posjed stiču njihovi zakonski zastupnici. 3. OBJEKTI POSJEDA Kao objekti posjeda mogu se pojaviti stvari i prava. Posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva. Što se tiče prava, objektom posjeda mogu biti samo imovinska i prometna prava. Npr. statusna prava se ne mogu posjedovati (bračno pravo, roditeljsko pravo itd). Kada je u pitanju posjed prava, ZOVO kao mogući objekat posjeda navodi samo pravo stvarne služnosti. 4. VRSTE POSJEDA Neposredan i posredan posjed. Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičku vlast na stvari. Posredan posjed ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed po osnovu nekog pravnog posla. Samostalan i nesamostalan (izvedeni) posjed. Samostalan je posjed kada faktičku vlast na stvari vrši njen vlasnik. Naziva se i vlasničkim ili vlastitim posjedom. Nesamostalan je posjed kod koga se faktička vlast vrši na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika (npr.posjed zakupca, depozita ra, uzusfruktuara itd). Nesamostalan posjed može biti neposredan (kad zakupac sam vrši faktičku vlast) i posredan (kad zakupljenu stvar da u podzakup). Samostalan posjed takoĎer može biti neposredan i posredan. Individualni posjed i suposjed. Posjed je individualan kad samo jedna osoba ima posjed. Kod suposjeda više osoba ima posjed na istoj stvari ili pravu. Suposjednici mogu faktičku vlast vršiti svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. S obzirom na objekat posjeda, posjed može biti posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari je vršenje faktičke vlasti na stvari. Faktička vlast postoji kada postoji svakodobna realna mogućnost raspolaganja sa stvari. Dakle, ne traži se da se stvar uvijek mora imati neposredno u rukama. Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba okja vrši faktičku vlast na stvari postoje 2 izuzetka (po ZOVO): 1. Posjed se ne priznaje osobama koje po osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u domaćinstvu vrše faktičku vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po uputama te druge osobe (npr.kućna pomoćnica, vozač itd). 2. Nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kad je stekao faktičku vlast na stvari. Dakle, nasljednik stiče pravo na posjedovnu zaštitu već u trenutku smrti ostavitelja, mada će po pravilu tek kasnije steći faktičku vlast na naslijeĎenoj stvari. Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktičke vlasti. Otuda i naziv tabularni ili zemljišnoknjižni posjed. Tabularni posjed ne uživa posjedovnu zaštitu. Posjed prava. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda, posjed prava imala je svaka osoba koja je faktički izvršavala bitni sadržaj nekog prava i manifestovala volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Najčešća pravna osnova je pravni posao. Savjestan ili pošten posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. clam. pravo na posjed ima onaj ko ima titulus. Objekat posjeda mogla su biti samo prava čiji se sadržaj izvršava trajanjem (npr. takoĎer silom.tradicijom).WWW. Savjestan posjednik naziva se i posjednik u dobroj vjeri (bonae fidei possessor). Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus (naslov) sticanja. Posjednik kome je posjed silom oduzet može odmah. Zbog toga zakonit posjed može biti savjestan i nesavjestan. Dakle. pa ni sticatelj ne može postati vlasnik već samo zakonit posjednik. Pravna osnova na kojoj se zasniva posjed pribavila bi sticatelju pravo vlasništva. a zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda. Sticanje posjeda silom može biti savjesno i nesavjesno. Zakonit i nezakonit posjed. ako sticatelj silom oduzme stvar koju smatra svojom (npr. Zakonit je posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. posjed se može klasificirati prema posebnim kvalitetima koji se odnose na osnovu sticanja.COM . Istinit je posjed koji je stečen na pravno dozvoljen način (npr. a dosadašnji posjednik se tom zaposjedanju nije usprotivio samo zato što za njega nije znao. prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi.pravo služnosti. Nesavjesno je u slučaju kada sticatelj zna da uzima tuĎu stvar. vratiti svoj posjed. odnosno ugovor. Prevarom (clam) je stečen posjed do kojeg se došlo izazivanjem zablude ili dr žanjem prethodnog posjednika u zabludi. u ovakvom slučaju posjednik je bez obzira na valjanu pravnu osnovu ipak nezakonit. U suprotnom je savjestan. može se reći da je posjed prava faktičko izvršenje sadržaja nekog prava. Za zakonitost posjeda. precario). istinit i neistinit te savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. korištenja stana itd). MeĎutim. on je nesavjestan posjednik. Silom (vi) je stečen posjed do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući fizičku silu ili psihičku prisilu. a nesavjestan je posjednik u zloj vjeri (malae fidei possessor). osoba koja od lopova kupi ukradenu stvar je zakonit posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način sticanja (tradicija). Npr.COM Za posjed prava nije bilo potrebno postojanje pravnog odnosa iz kojeg bi posjed prava rezultirao. već samo pravo na posjed. MeĎutim. Istinit i neistinit posjed. Posjed je stečen silom na indirektan način u slučaju ako je posjednik došao u posjed faktičkim jednostranim zaposjedanjem stvari. ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena.tajno sticanje kod koga se posjed stiče krijući.BH-PRAVNICI. Ovdje spada i tzv. Naime.BH-PRAVNICI. 4 WWW. Savjesnost i nesavjesnost su subjektivne.tradicija. osim valjane pravne osnove potreban je i pravilan način sticanja (npr. Npr. To je samopomoć i ne predstavlja smetanje posjeda.prethodnik nije bio vlasnik. Na toj osnovi mogu se razlikovati zakonit i nezakonit. način sticanja i odreĎene subjektivne momente u osobi samog posjednika. postaje neistinit. S obzirom na kvalitet. Savjestan (pošten) i nesavjestan (nepošten) posjed. prekarij je ugovor po kome je jedna strana prepustila drugoj strani odreĎenu stvar na besplatnu upotrebu do svakodobnog opoziva.kupac silom oduzme kupljenu stvar jer prodavač oklijeva da mu je preda). Nesavjestan ili nepošten je posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova. predaja stvari). Titulus ne daje posjed. To je slučaj prekariste koji na opoziv ne vraća dobivenu stvar. Nezakonit je posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Govoreći o posjedu prava kao općem pojmu. U ovom slučaju radi se o direktnoj primjeni sile. ali usljed nekih drugih nedostataka do sticanja vlasništva ipak nije došlo. Neistinit ili viciozan je posjed koji je stečen silom. Taj posjed ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadržaju te služnosti. ZOVO priznaje samo posjed prava stvarne služnosti. da dosadašnji posjednik ne sazna za samovoljno oduzimanje posjeda. ali savjestan posjednik. MeĎutim. Tipičan slučaj tajnog sticanja je kraĎa. Zloupotrebom povjerenja (precario modo) se posjed stiče u slučaju kad neko nastoji samovoljno pretvoriti u trajno stanje ono što mu je dato kao usluga.

Dovoljno je da se stvar stavi u takav položaj da sticatelj nad njom može vršiti faktičku vlast. suprotno se mora dokazati. vlasnik proda kuću. Poseban oblik fizičke predaje je tzv. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda izmeĎu neposrednog i posrednog posjednika. izdvojene stvari i sl. MeĎutim. izdvajanjem stvari i sl. tj. Savjesnost pravne osobe prosuĎuje se prema savjesnosti njenih organa koji su ovlašteni da je zastupaju.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Danas aprehenzija obuhvata svaki akt kojim se stiče faktička vlast na stvari. Simbolička tradicija prvenstveno dolazi u obzir kod stvari koje su prostorno udaljene i od prenositelja i od sticatelja. sama tradicija isprave.WWW. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. Kod derivativnog sticanja se radi o prenosu posjeda. MeĎutim. a ne zna za nedostatak poslovne sposobnosti prodavca. Prema objektivističkoj konstrukciji. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. 5. je nezakonit posjednik jer je pravni posao ništav. Kod simboličke tradicija. ukoliko su ispunjene pretpostavke da akt oduzimanja istovremeno omogućuje sticatelju i onemogućuje prethodniku faktičko raspolaganje sa stvari. Derivativno sticanje je sticanje posjeda sa voljom prethodnog posjednika. tj. Tu se sticatelj sa dozvolom prenositelja sam stavlja u posjed.COM . Npr. Očitovanjem detentor stiče animus. Fizička predaja ili predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) je najčešća vrsta tradicije kod prenosa posjeda pokretnih stvari. Posjed se kod nekretnina na originaran način stiče po pravilu tako da se stupi na zemljište. Predaja znacima ili simbolička tradicija (traditio symbolica) je vrsta tradicije kod koje se prijenos obavlja pomoću oruĎa. jednostrani fizički akt kojim se dolazi do faktičke vlasti na stvari. Kao slučaj originarnog sticanja posjeda smatra se i samovoljno protivpravno oduzimanje tuĎeg posjeda.rasipnika). Npr. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. odnosno pravna osnova ne postoji. Osoba koja kupi stvar od poslovno nesposobnog (npr. tj. kupac je istovremeno i savjestan posjednik. Savjesnost se prezumira. kao traditio brevi manu (tradicija kratkom rukom) i constitutum possessorum. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. U današnjem pravu postoji nekoliko vrsta tradicije: 1. Skup tih pravnih učinaka naziva se pravo posjeda. Posjed koji je istovremeno zakonit. isprava.predaja ključa od stana). Npr. istinit i savjestan naziva se kvalificiranim posjedom. obilježi obradi i sl.COM Nezakonit posjednik takoĎer može biti savjestan i nesavjestan.sticanje bez obzira na prethodnika. znaka. pa sama ta prostorna udaljenost sprečava da se izvrši predaja iz ruke u ruku. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika izmeĎu detencije i posjeda. prenosilac sa neke uzvisine sticatelju pokaže zemljišnu parcelu i dopusti mu da se sam stavi u posjed. znakova. nije uvijek potrebno da prenosilac i sticatelj stvar fizički zahvate rukom. 3. Tradicija je prenos posjeda sa prethodnog na novog posjednika. a stvar zadržava kao detentor. 2. Prema subjektivističkoj konstrukciji. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. vlasnik proda kuću. I prije i poslije prodaje on je neposredni 5 WWW. Način na koji se posjed stiče naziva se tradicija. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Tradicijom se u stvari prenose pravni učinci vezani za činjenicu posjeda. Za originarno sticanje potrebna je aprehenzija.»predaja dugom rukom» (traditio longa manu). zamjenjuje fizičku predaju stvari (npr. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. Originarno sticanje je sticanje posjeda mimo volje ili protiv volje prethodnog posjednika. Traditio brevi manu. MeĎutim. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. ponekad je osim stupanja potrebno da se zemljište ogradi. STICANJE I GUBITAK POSJEDA Posjed se može steći originarno i derivativno. podstanar kupi stan u kome stanuje. Tradicija očitovanjem (traditio per declarationem) javljala se u 2 osnovna oblika. Npr.

Npr. Gubitak posjeda može biti apsolutan i relativan. posudba i sl). Dakle. Kupac stana je posta o posrednim posjednikom. prelaženjem preko nečije livade.zakup. U učinke stvarnopravnog karaktera spadaju: 1. ili prestankom graĎanskopravnog odnosa na osnovu kojeg je nastao (npr. Učinci kod kojih se posjed javlja kao objekat pravne zaštite. neovisno o svojoj volji. Takav gubitak javlja se kod prenosa posjeda. a kada se posjednik služnog dobra pokori toj zabrani.BH-PRAVNICI. da podiže zgradu iznad odreĎene visine). Ovdje se predaja smatra izvršenom uručenjem stvari prevozniku ili osobi koja organizira otpremu. Posredni posjed apsolutno prestaje apsolutnim prestankom neposrednog posjeda za koji je vezan. prezumira se da je zakonit. Originarno sticanje posrednog posjeda moguće je jedino preko zastupnika. Pored ovoga.BH-PRAVNICI. tu nema prenosa posjeda. Ova odredba ZOO-a je dispozitivnog karaktera. Učinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka sticanja stvarnih prava: kao način sticanja prava vlasništva i založnog prava na pokretninama. kad vlasnik stana proda stan. Učinci kod kojih se posjed javlja kao presumpcija o postojanju stvarnih prava. 3. ili odlukom nadležnog državnog organa. a prodavač je ostao neposredni posjednik predmetnog stana. Posjed negativne stvarne služnosti izvorno se stiče zabranom vlasniku. Posjed se gubi kad posjednik prestane vršiti faktičku vlast na stvari. 4. jer važi princip da stvarna služnost prati dobro u čiju korist je ustanovljena. pa stranke mogu ugovorom drugačije odrediti. istovremeno i vlasnik te stvari i naziva se prezumiranim vlasnikom stvari. a niko drugi ga ne stiče (npr. Posjed prava stvarne služnosti apsolutno prestaje prestankom vršenja njenog sadržaja. 6 WWW.COM posjednik. Npr. pa u njemu ostane odreĎeno vrijeme kao najmoprimac. a istovremeno ga neko drugi stiče. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. 7. Relativno prestaje prenosom posjeda dobra u čiju korist je služnost ustanovljena. Derivativno sticanje posrednog posjeda moguće je i u konstitutivnom obliku. posjed prava stvarne služnosti se derivativno stiče i tradicijom. Tradicija transportom (traditio per transmissionem). te nasljeĎivanjem dobra u čiju korist je stvarna služnost uspostavljena. naravno samo onda kad je zastupnik originarnim putem stekao neposredni posjed. Originarno se posjed prava afirmativne stvarne služnosti stiče otpočinjanjem sadržaja te služnosti. Posredni posjed stvari takoĎer se može sticati derivativno i originarno. a nakon prodaje kao zakupac stvari.propast ili napuštanje stvari). Derivativno se posredni posjed stiče prenosom tog posjeda sa jedne na drugu osobu putem pravnog posla. Pri tome se gubitkom posjeda ne smatra slučaj kada je posjednik samo privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari. npr. Gubitak posjeda. te kao pretpostavka sticanja prava vlasništva i prava stvarne služnosti dosjelošću. PRAVNI UĈINCI POSJEDA Skup pravnih učinaka posjeda naziva se pravom posjeda.COM . Pravni učinci mogu se podijeliti na učinke stvarnopravnog i učinke obaveznopravnog karaktera. O pristanku se može govoriti samo ako je zasnovan na pravno valjanom očitovanju volje. Apsolutan gubitak posjeda je kad posjednik gubi posjed. istinit i savjestan posjednik odreĎene stvari. odnosno posjedniku služnog dobra da se njime koristi na odreĎeni način (npr.WWW. Relativan gubitak je kada dosadašnji posjednik gubi posjed. Derivativno se posjed prava stvarne služnosti stiče kad se njegov sadržaj vrši uz pristanak vlasnika ili posjednika služnog dobra. ex lege. pri sticanju prava vlasništva od posjednika koji nije vlasnik (samo izuzetno). Presumpcija je u vezi sa publicijanskom tužbom. Posjed prava stvarne sluţnosti može se steći originarno (izvorno) ili derivativno (izvedeno). 2.

Pasivno je legitimiran onaj ko je izvršio čin smetanja. Prema ZOVO-u postoje 2 oblika zaštite: samopomoć i sudska zaštita. Smetanje posjeda može se izvršiti činjenjem. Da se utvrdi da je tuženi počinio smetanje tužiteljevog posjeda.BH-PRAVNICI. te činjenicu smetanja. Rok za podizanje tužbe je 30 dana od saznanja za smetanje i počInioca (subjektivni rok). Nedostatak animusa turbandi (tvrdi da uopće nije bio svjestan da čini smetanje). Prava i obaveze savjesnog i nesavjesnog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku kod reivindikacije. te onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno a on se od toga nije ogradio. 2. I ovo uskraćivanje ograničeno je na subjektivni rok od 30 dana (od saznanja za smetanje) i objektivni od godinu dana (od učinjenog smetanja). On dokazuje da je posljednji mirni posjednik. 3. Uznemiravanje posjeda obuhvata radnje i ponašanja kojima se faktička vlast posjednika ograničava. Samopomoć je pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije neovlašteno smetanje posjeda. a svakako godinu dana od učInjenog smetanja (objektivni rok). 2. Nedostatak pasivne legitimacije (tvrdi da nije izvršio smetanje. Izuzetno. Pravo na samopomoć se gasi 30 dana nakon saznanja za smetanje i njegovog počinitelja (subjektivni rok). Nedostatak protupravnosti (npr. Da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje. 3. ometa i osporava. Zaštita posjeda u slučaju samovoljnog i protupravnog smetanja je najvažniji pravni učinak posjeda. odnosno najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (objektivni rok). Istek prekluzivnog roka (tuženi tvrdi da je tužitelj prekoračio rok). Odgovornost posjednika stvari za štetu. 4. Viciozni posjednik takoĎer ima pravo na zaštitu. Jedino na ovu okolnost sud pazi po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. jer se u posjedovnoj parnici raspravlja isključivo o posljednjem stanju posjeda i činu smetanja. Aktivno je legitimiran i nasljednički posjednik. 2. petitorni prigovor je 7 WWW. Da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje. ali i meĎusobno.sudski organ je izvršio deložaciju na osnovu pravosnažne presude). onaj ko je dao nalog za smetanje.WWW. Da je opasnost od smetanja neposredna. 5. Kao prigovore može navesti: 1. Odbrana tuţenog Tuženi se može braniti stavljanjem prigovora. Aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to i neposredni i posredni posjednik prema trećim licima. Teret dokazivanja je na tužiocu. Smetanje posjeda je samovoljno uznemiravanje ili oduzimanje posjeda. odustaje od vršenja faktičke vlasti na stvari). Da je samopomoć nužna jer bi sudska zaštita stigla prekasno. Može se koristiti pod slijedećim pretpostavkama: 1.COM . Nedostatak aktivne legitimacije (tvrdnja da tužilac nije bio posjednik).COM Najvažniji učinci obaveznopravnog karaktera su: 1. 6. nečinjenjem (prekarist). Pravno se štiti svaki posjed. što podrazumijeva da preduzete mjere po vrsti i intenzitetu ne smiju preći granicu koju nalaže svrha njihovog poduzimanja. Petitorni prigovor (pozivanje na pravo vlasništva) načelno se ne uvažava. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktičke vlasti prethodnog posjednika i uspostavu faktičke vlasti od strane oduzimaoca. te da prema tome nije izvršio smetanje posjeda time što je samovoljno vratio posjed stvari). Vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozni posjednik. fizički i verbalno (u slučaju ozbiljne prijetnje kada posjednik opravdano. Tužbeni zahtjev glasi: 1. u potpunosti ili djelimično. 3. osim protiv osobe od koje je došao do posjeda na viciozan način. niti imao korist). niti dao nalog. Sudska zaštita ostvaruje se posjedovnom tužbom (tužbom zbog smetanja posjeda). Da način vršenja samopomoći odgovara prilikama u kojima postoji opasnost. 2.

Privremena naredba je sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja posjedovne parnice. 8 WWW. Sve kasnije evropske kodifikacije zasnovane su na rimskom shvatanju. a sve više i javnopravnog karaktera. DOMINIUM) POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U klasičnom rimskom pravu vlasništvo se shvatalo kao potpuna i isključiva vlast na fizičkoj stvari koju su svi dužni poštivati.COM dozvoljen u slučaju kad je u toku postupka zbog smetanja posjeda pravosnažno okončan postupak kojim je tuženom priznato pravo vlasništva na spornoj stvari. nego rješenjem. Krajnji rezultat takvog stanja je pretvaranje prava vlasništva iz subjektivnog prava u socijalnu funkciju. posebno nakon I svjetskog rata. korištenje i raspolaganje sa stvari. uživanje. XI . odnosi se na posjedovanje. odnosno prava. Ta pravna vlast pripada vlasniku i u slučaju kad nema posjed stvari. pretvoren u pravni odnos. MeĎutim. Takvim rješenjem se u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo prije smetanja ili se smjesta nareĎuje povrat u prijašnje stanje. razvila se ideja socijalizacije prava vlasništva. time se ne utiče na konačno rješenje parnice. Rješenje je konačno.BH-PRAVNICI. a iznimno se mogu pojaviti i neka druga dobra i prava. objekti vlasnikovog prava su stvari. U sistemu graĎanskog prava pravo vlasništva je jedno od subjektivnih stvarnih prava. MeĎutim. tj. Nasuprot rimskom konceptu individualizacije i apsolutizacije prava vlasništva. Odluka suda Parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom. pravo vlasništva se može definirati i kao pravni odnos.petitorni postupak apsorbira posjedovni postupak.PRAVO VLASNIŠTVA (PROPRIETAS. pravo vlasništva je pravni odnos vlasnika prema trećim licima. sadržaj vlasti. pri čemu se ta 2 pojma koriste kao sinonimi. sud će rješenjem odrediti povrat oduzetog posjeda. neće se voditi novi postupak.faktičku vlast. Ovdje važi načelo petitorum absorbet possessorum.BH-PRAVNICI. U tom slučaju definicija glasi ovako: Pravo vlasništva je društveno-ekonomski odnos. posebno ako se radi o vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Njena suština je u naglašavanju socijalne funkcije prava vlasništva koje se sastoji u obavezi vlasnika da korištenjem objekta svog vlasništva povećava općedruštveno bogatstvo. Pravo vlasništva po ovoj ideji podliježe ograničenjima graĎanskopravnog. U tom smislu može se reći da je pravo vlasništva skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu neke stvari. odnosno zabraniti dalje smetanje pod prijetnjom novčane kazne ili odrediti druge mjere potrebne za zaštitu od daljeg smetanja.WWW. koja za posljedicu mogu imati i oduzimanje prava vlasništva ukoliko je to u općem interesu društva. vlasnik može vlasničkom tužbom u svako doba osigurati i faktičku vlast. u kome snagom pravne norme odreĎena stvar u cjelosti pripada odreĎenom pravnom subjektu.COM . odnosno vlasnikovo pravo je apsolutno i isključivo. odnosno prava su zakon i prava trećih osoba. Ovisno o tome da li je smetanje izvršeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem posjednika. tj. Na osnovu pravne vlasti. Već se na osnovu ranijeg rješenja izdaje novo rješenje o izvršenju i izvršiće se uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. ta vlast je najšira. Ako tuženi ponovo izvrši isto ili slično smetanje posjeda. a zajednički elementi tih kodifikacija su: o vlasništvu se govori kao o vlasti i subjektivnom pravu. granice te vlasti.

Npr.prestankom uzusfruktusa vlasnik automatski ima ovlaštenje korištenja stvari. Zato nije moguće pravo vlasništva više osoba na jednoj stvari tako da je svaka osoba vlasnik cijele stvari. uti. Mogu biti direktne i indirektne. Susjedska prava. Kriterij razgraničenja je uobičajenost s obzirom na vrstu i namjenu nekretnine i s obzirom na lokalne prilike.WWW. Tipična ovlaštenja u sadržaju vlasništva: posjed. SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA Sadržaj prava vlasništva podrazumijeva društveni i faktički odnos.COM KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA a) Jedinstvenost – Skup vlasničkih ovlaštenja uvijek je vezan uz jednog subjekta. frui. Direktne su one kod kojih je radnja upravljena direktno na to da supstance dospiju na susjedno zemljište (npr. susjedska prava zabrana štetnih imisija.BH-PRAVNICI.COM . Zloupotreba prava vlasništva može biti institucionalna i individualna. upotreba. Individualna zloupotreba je povreda nekog moralnog pravila unutar okvira samog instituta prava vlasništva. susjed ima pravo pobrati plodove koji su sa njegove voćke pali na susjedno zemljište. U pravu se pravi razlika izmeĎu upotrebe i korištenja. Zabrana zloupotrebe prava vlasništva. d) Jednovrsnost prava vlasništva – Sadržaj prava vlasništva ne može se podijeliti po ovlaštenjima izmeĎu različitih subjekata. Neplodonosna stvar se upotrebljava. U doktrini nije stvoren jedinstven pojam imisije. Institucionalna zloupotreba je vršenje prava protivno zakonski propisanom cilju.uništenje. Poznata su u svim pravnim sistemima. e) Rekadentnost (elastičnost) prava vlasništva – Pravo vlasništva se automatski vraća u svoj puni obim čim otpadnu ograničenja koja su na njemu postojala (npr. kad počinilac svoje pravo vrši isključivo u cilju nanošenja štete drugome. dakle postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. može posjeći grane susjedove voćke koje se nadvijaju nad njegovo zemljište itd. Pod društvenim odnosom podrazumijeva se odnos vlasnika prema drugim licima s obzirom na stvar. Može se reći da su imisije uticaji koji na korištenje nekretnine imaju gasovite. Raspolaganje može biti faktičko (npr. bez potrebe da se to ovlaštenje ponovo uspostavlja nekim aktom). Direktne imisije su zabranjene. Indirektne imisije su one kod kojih je susjedno zemljište slučajno ili djelovanjem prirodne sile ili zbog prirode imisionog izvora izloženo smetnjama koje potiču od radnje na susjednom zemljištu (npr. u smislu uslova i načina na koji vlasnik može isključiti druge osobe od uticaja na objekat vlasništva. nije svejedno da li se radi o tvornici ili bolnici s obzirom na vrstu buke koja se mora tolerisati. Indirektne imisije se dijele na uobičajene i neuobičajene.zbog zračnog pritiska dim iz susjednog dimnjaka se zadržava nad dvorištem drugog susje da). trošenje i sl) i pravno (sklapanje pravnih poslova s obzirom na stvar). 9 WWW. b) Maksimalna dispozitivnost – Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja se odnose na ekonomsko iskorištavanje stvari. te mogućnosti eksproprijacije. najčešće načela savjesnosti i poštenja. abuti). c) Isključivost – Vlasnik na osnovu svog subjektivnog prava može svakoj drugoj osobi onemogućiti bilo kakav uticaj na objekat svog vlasništva. Imisije. OGRANIĈENJA PRAVA VLASNIŠTVA Postoje 4 osnovna oblika ograničenja prava vlasništva: zabrana zloupotrebe prava. Registruje se stepenom isključivosti koji propisuje pravni sistem. Zloupotreba prava vlasništva može se posmatrati i kao štetna radnja. odnosno kad se prelaze okviri instituta prava vlasništva.odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na odreĎenom objektu. Prema tome. krute ili tekuće stvari koje dolaze sa susjedne nekretnine.BH-PRAVNICI. jedino vlasnik može potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa. Faktički odnos u pravu vlasništva. tj. Pod susjedskim pravom podrazumijevaju se ograničenja prava vlasništva na nekretninama koja su nastala radi ureĎenja susjedskih odnosa. a plodonosna koristi. industrijski civilni). Pri tome se misli na sve vrste plodova (prirodni. Neuobičajene imisije su zabranjene. Najtipičniji primjer je šikana. korištenje i raspolaganje (possidere.neko kroz prozor baca smeće u susjedno dvorište). Npr.

OBLICI PRAVA VLASNIŠTVA Individualno vlasništvo. ali samo u alikvotnom dijelu. jedan za ostale. treba posebno istaći slijedeće: a) Pravo na posjed. cigli. a ne po sadrţaju. SUVLASNIŠTVO (CONDOMINIUM) Suvlasništvo je vlasništvo više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari. redovno održavanje sa manjim popravkama itd. odlukom državnog organa (npr. Svaki suvlasnik ovlašten je štititi cijelu stvar prema trećim licima. Kad bi vlasništvo bilo podijeljeno po sadržaju (npr. b) Pravo na upravljanje. o tome odlučuje sud. Upravljanje zajedničkom stvari je organizacija vršenja vlasničkih ovlaštenja kod suvlasništva.WWW. već da svaki od braće ima svoj vlasnički udio u svakom dijelu kuće (svakom crijepu. c) Ostala prava i obaveze u pogledu cijele stvari. troškovi korištenja i sl). Ako bi zajednička stvar bila realno podijeljena tako da svakoj osobi pripadne fizički odvojeni dio. ne bi se viš e radilo o suvlasništvu već o communio pro diviso.BH-PRAVNICI. Na jednoj stvari može postojati pravo vlasništva više osoba (suvlasništvo i zajedničko vlasništvo). To znači da svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnička ovlaštenja. ako su 3 brata suvlasnici trospratne kuće. SUBJEKTI I OBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA Svaki pravni subjekat može biti subjekat prava vlasništva (fizička i pravna lica). traženje polaganja računa itd. Objekat prava vlasništva mogu biti sve stvari u prometu. u skladu sa načelom rekadentnosti prava vlasništva proširuje se pravo ostalih suvlasnika. a za vanredno upravljanje saglasnost svih suvlasnika. već razdijeljeno vlasništvo (tipično za feudalizam). Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od ½ vrijednosti stvari. Ako nema saglasnosti suvlasnika. drugom raspolaganje itd). to ne znači da svaki sprat pripada po jednom bratu. Suvlasništvom se izmeĎu suvlasnika stvara zajednica koja nije posebna pravna osoba. dužan snositi sve troškove i terete koji se odnose na stvar (održavanje. Vlasništvo izmeĎu suvlasnika podijeljeno je po obimu. To podrazumijeva mogućnost samostalnog podizanja posjedovnih i vlasničkih tužbi. ubiranje plodova. 10 WWW.COM Za štetu od imisionih radnji odgovara se samo ako je znatnija. svi zajedno. Poslovima redovnog upravljanja smatraju se npr. S druge strane. Pravo vlasništva ne može postojati bez subjekta. Vlasnička ovlaštenja pripadaju svakom suvlasniku samo u obimu njegovog alikvotnog dijela. Način na koji se vrši posjed zajedničke stvari prvenstveno je pitanje internog sporazuma meĎu suvlasnicima (npr. prerada stvari itd). Suvlasništva koja nastaju mimo volje suvlasnika zovu se communio incidens (slučajna zajednica). sukcesivno. ali može postojati stvar koja nema vlasnika (res nullius). Npr. ali samo u veličini svoje kvote. PRAVNI POLOŽAJ SUVLASNIKA U SUVLASNIĈKOJ ZAJEDNICI Poloţaj pojedinog suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. Kod individualnog vlasništva nosilac vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt. jednom pripada korištenje. Ako otpadne pravo jednog od suvlasnika. Posjed zajedničke stvari pripada svim suvlasnicima zajedno (suposjed). Svaki suvlasnik istovremeno je vlasnik cijele stvari. U pogledu prava suvlasnika s obzirom na cijelu stvar. prozoru itd). a poduzimanje nekog posla je nužno za redovno održavanje stvari.kod sudskog utvrĎivanja udjela bračnih drugova u zajedničkoj imovini) i na osnovu zakona (nasljeĎivanje. po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreĎeni. Suvlasništvo može nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka). davanje stvari trećoj osobi u posjed).COM . svaki suvlasnik je srazmjerno visini alikvotnog dijela. to ne bi bilo suvlasništvo.BH-PRAVNICI.

Svaki učesnik ima pravo zahtijevati podjelu zajedničkog vlasništva koja se sastoji u odreĎivanju pojedinih dijelova. što znači da svojim dijelom može raspolagati potpuno samostalno. OBLICI ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničko vlasništvo pojavljuje se u 3 osnovna oblika: 1. Svoj dio može prodati. Kućna zadruga je radna i imovinska zajednica članova jedne ili više porodica sa specifičnom organizacijom i zajedničkom imovinom čije jezgro čini zajedničko vlasništvo nekretnina. a pretpostavke su otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika. To je imovina koju bračni drugovi radom steknu tokom trajanja bračne zajednice. Sporazum se zaključuje u pisanoj formi. a ostali suvlasnici nemaju pravo prvenstva kupovine. Samo svi zajedničari zajedno i sporazumno mogu raspolagati zajedničkim vlasništvom. Činjenice na osnovu kojih se postaje učesnik u zajedničkom vlasništvu nisu iste i ne moraju biti jednake činjenicama na osnovu kojih se stiče vlasništvo. Pravo na podjelu ne zastarijeva. kao i prihodi od te imovine. 3. Nastaje po sili zakona. ali nisu odreĎeni.COM . Bračni drugovi upravljaju zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno. Traje do podjele ostavine. U njen sastav načelno ulaze sva stvarna i obavezna prava.WWW. ali su odredivi. nakon čega nastaje suvlasništvo. zajednica ne predstavlja pravnu osobu. odluku donosi sud. odnosno suvlasništvo. Pored navedenih. Svaki učesnik u zajedničkom vlasništvu ima pravo na vlasničke i posjedovne tužbe prema trećim licima. zajedničko vlasništvo se pretvara u suvlasništvo. a izgraĎena je na graĎevinskom zemljištu na kome postoji pravo vlasništva. Nasljednička zajednica je skup osoba na koje su kao nasljednike prešla imovinska prava i obaveze koje čine ostavinu odreĎenog ostavitelja. bez saglasnosti ostalih.BH-PRAVNICI. RAZVRGNUĆE SUVLASNIĈKE ZAJEDNICE (PODJELA) Svaki suvlasnik ima pravo zatražiti podjelu imovine. Karakteristična je za naturalnu privredu. ali samo na odreĎeno vrijeme. Ugovorom se može odreći tog prava. ETAŢNO VLASNIŠTVO Etaţno vlasništvo je pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. osim ako je to zakonom odreĎeno. Svaki suvlasnik je potpuni vlasnik svog alikvotnog dijela. Suvlasnici sporazumno odreĎuju način podjele. Objekat pojedinačnog vlasništva je dio zgrade kao samostalna stvar (stan ili 11 WWW. PRAVA ETAŽNOG VLASNIKA NA ZAJEDNIĈKIM DIJELOVIMA ZGRADE I ZEMLJIŠTU NA KOME JE ZGRADA PODIGNUTA Vlasništvo dijela zgrade u vlasničkopravnom reţimu postoji kada se radi o zgradi u pravu vlasništva. Zajednička imovina bračnih drugova. Ako se ne mogu sporazumjeti. ali samo ako je fizička podjela nemoguća bez znatnog smanjenja vrijednosti stvari. tj.COM Poloţaj suvlasnika s obzirom na njegov alikvotni dio. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je jedinstven institut.graĎanskopravni ortakluk i sl). Suvlasniku se ne može narediti da zatraži podjelu. Sud može odlučiti da se podjela izvrši prodajom stvari. Ako se odrede dijelovi pojedinih zajedničara. Dijelovi pojedinih subjekata su odredivi.BH-PRAVNICI. nastao kombinacijom elemenata pojedinačnog vlasništva. zajedničkog vlasništva i suvlasništva. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ZAJEDNIĈKOG VLASNIŠTVA Zajedničari zadržavaju svoj individualni subjektivitet. mogući su i drugi oblici zajedničkog vlasništva (npr. 2. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO Zajedničko vlasništvo je pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po dijelovima koji nisu ni realno ni idealno odreĎeni.

te trajnog prava korištenja zajedničkih dijelova i graĎevinske parcele. U takvom slučaju vlasništvo dijela zgrade je kombinacija 3 elementa: pojedinačnog vlasništva. prerada.BH-PRAVNICI. dakle vlasnik može dio zgrade prenijeti na drugu osobu pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. b) Sposobnost stvari. ORIGINARNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Originarno ili izvorno sticanje prava vlasništva podrazumijeva sticanje koje se ne zasniva na pravu vlasništva prethodnika. graĎenje na tuĎem zemljištu. d) Vrijeme dosjelosti odreĎeno zakonom (rok dosjelosti). te je kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige upisana osoba koju sadašnji posjednici i ne poznaju. Vlasništvo dijela zgrade u okviru društvenog vlasništva javlja se u 2 varijante: 1. (npr. U sadržaj vlasništva na dijelu zgrade spada i pravo na upravljanje zgradom. Objekat suvlasništva je zemljište na kome je zgrada podignuta. a prodavaču nametnuta obaveza prodaje stana. Zakonom o proda ji stanova na kojima postoji stanarsko pravo načelno je zagarantovano nosiocu stanarskog prava pravo kupovine stana. etažno vlasništvo nije skup maksimalnih ovlaštenja.BH-PRAVNICI. Ovdje se vlasništvo dijela zgrade sastoji od 2 elementa: pojedinačnog vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji. Neprekidnost posjeda u meĎuvremenu se prezumira. c) Posjed odreĎene kvalitete. srazmjeran je vrijednosti posebnog dijela u odnosu na vrijednost cijele zgrade. Višestambena zgrada u društvenom vlasništvu izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Načelno je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću. Pravo vlasništva na dijelu zgrade prvenstveno je prometno pravo.COM poslovni prostor).WWW. što je inače karakteristika prava vlasništva. Onaj ko se poziva na dosjelost mora dokazati da je bio u posjedu u trenutku otpočinjanja i u trenutku završetka dosjelosti. Dosjelost (usucapio) Dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu posjedovanja stvari kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Pretpostavke za sticanje vlasništva dosjelošću su slijedeće: a) Sposobnost sticatelja (uzukapijenta).COM . nalaz blaga). sticanje od nevlasnika. sticanje na osnovu odluke državnog organa (eksproprijacija. pravo vlasništva se može steći originarno i derivativno. 2. SADRŽAJ ETAŽNOG VLASNIŠTVA Vlasništvo dijela zgrade je skup odreĎenih ovlaštenja i dužnosti koje ima jedna osoba u pogledu dijela zgrade. Suvlasnički dio etažnog vlasnika na zemljištu na kome je zgrada podignuta. okupacija. 12 WWW. Nosilac stanarskog prava po zakonu ima pravo prvenstva u otkupu. odvajanje plodova. Kao originarni načini sticanja mogu se izdvojiti: dosjelost. STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Kao i ostala subjektivna graĎanska prava. Osim toga mora biti efektivan. komasacija. Tabularni posjed ne može poslužiti kao dovoljna pretpostavka dosjelosti. Za dosjelost su sposobne sve stvari na kojima je moguće steći pravo vlasništva. zajedničkog vlasništva na zajedničkim dijelovima i trajnog prava korištenja graĎevinske parcele.uzurpacija.mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Porodična stambena zgrada izgraĎena na parceli u društvenom vlasništvu. Duţnosti vlasnika dijela zgrade u načelu su usmjerene na održavanje dijela zgrade i čitavog objekta. Posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan (pošten). spajanje i miješanje. tj. Dakle. arondacija) i dr. Objekat zajedničkog vlasništva su zajednički dijelovi zgrade. gdje postoji niz slučajeva da sticanja nisu knjižena. Dosjelost je posebno značajan institut kod rješavanja pitanja vlasništva zemlje na selu. Vlasnik etažnog stana ima pravo useliti u stan.

COM 13 WWW.COM .WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.

pretpostavke su sposobnost osobe. ali se ne može završiti dok ne proĎu 2 godine od kada je osoba postala poslovno sposobna ili je dobila zakonskog zastupnika. a za vanrednu samo savjestan. c) Pravni posao mora biti naplatan. Rok vanredne dosjelosti za pokretne stvari je 10 godina. saznanje nesavjesnosti (uzukapijent kroz svo vrijeme dosjelosti mora biti savjestan posjednik). Zastoj i prekid dosjelosti Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. Kvalificiran posjed je onaj koji je savjestan.zlatni sat kao nagrada za učešće na nekom takmičenju).BH-PRAVNICI. Ukoliko takve okolnosti otpadnu. Rok redovne dosjelosti za pokretne stvari je 3 godine. a započeta dosjelost se prekida i proteklo vrijeme propada.COM . Prema ZOVO. b) Stvar mora biti pokretna. sposobnost stvari. 3. odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo. moraju se ispuniti slijedeće pretpostavke: a) Sticatelj mora biti savjestan (u dobroj vjeri). dosjelost samo može ponovo započeti. ali kad takve okolnosti otpadnu dosjelost se nastavlja a vrijeme proteklo prije zastoja se uračunava. te da ju je uzukapijent izgubio. Okolnosti za prekid dosjelosti su: gubitak posjeda. Sticanjje prava vlasništva od nevlasnika Načelo zaštite poštenog sticatelja koje je izgraĎeno u prometu. Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti takve stvari stavlja u promet. a za nekretnine 20 godina. te podizanje vlasničke tužbe.BH-PRAVNICI. 2. Da bi se u pomenutim slučajevima steklo pravo vlasništva. postoje 3 slučaja u kojima se pravo vlasništva može steći od nevlasnika. najam). Onaj ko stvar stekne na javnoj prodaji. Dakle.bračna veza (izmeĎu bračnih drugova dosjelost ne teče). Od osobe kojoj je vlasnik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije osnova za sticanje prava vlasništva (npr.COM Vrste dosjelosti Po našem pravu postoje redovna i vanredna dosjelost. službena odsutnost osoba protiv kojih teče dosjelost itd. zahtjev se mora podnijeti u 14 WWW. U rok dosjelosti računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni posjednici ili kao kvalificirani posjednici (obzirom da je savjesnost sastavni dio kvalificiranosti posjeda).WWW. Vlasnikom postaje: 1. ZOVO je dao pravo prijašnjem vlasniku da od savjesnog sticatelja traži povrat stvari koja za njega ima posebno značenje (npr. Za redovnu dosjelost se traži kvalificiran posjed. Kvalificirani posjednik nije postao vlasnik stvari u trenutku kad mu je predana u posjed zato što je posjed stekao od nevlasnika. Vanredna dosjelost koristi se u slučaju kada savjesni posjednik ne može dokazati pravnu osnovu sticanja. a za nekretnine 10 godina. U slučaju podizanja vlasničke tužbe dosjelost se prekida samo pod pretpostavkom da je parnica i provedena. Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti. Vanredna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu savjesnog posjeda kroz zakonom odreĎeno vrijeme. Bitno je napomenuti da se dosjelost protiv maloljetnih ili poslovno nesposobnih osoba ne obustavlja. U ovaj rok računa se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. depozit. Obzirom da se radi o izuzetku od pravila da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Okolnosti koje mogu izazvati zastoj dosjelosti su npr.posudba. kvalificiran posjed i zakonsko vrijeme. Redovna dosjelost je sticanje prava vlasništva na osnovu kvalificiranog posjeda vršenog kroz zakonom odreĎeno vrijeme. zaštita savjesnog sticatelja važi samo u tačno odreĎenim slučajevima i uz tačno odreĎene pretpostavke. zakonit i istinit. odreĎena je korektura principa da se vlasništvo može steći samo od vlasnika. Prijašnji vlasnik u takvom slučaju mora dokazati da stvar čiji povrat traži ima za njega posebno značenje. priznanje tuĎeg vlasništva na stvari. Savjestan je sticatelj koji ne zna ili iz razloga vjerovatnoće ne mora znati da stvar koju stiče nije vlasništvo otuĎivatelja.

savjesni vlasnik ima pravo da u roku od 1 godine od miješanja zahtijeva da mu nova stvar u cjelosti pripadne. Ako je novu stvar izradio od svog materijala svojim radom. onaj ko preradi. Tek nakon što se utvrdi da on nije postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. U ovom slučaju graditelj stiče vlasništvo na objektu. vlasnik zemljišta savjestan. vlastito platno se odnese krojaču da od njega sašije odijelo). Spajanje i miješanje (sjedinjenje – commixtio) Ukoliko se pomiješane stvari ne mogu razdvojiti. srazmjerno vrijednosti pojedinih stvari prije miješanja. načelno nastaje suvlasništvo na novoj stvari. 2.WWW.COM roku od 1 godine od sticateljevog sticanja prava vlasništva. zemljištu na kome je objekat izgraĎen i zemljištu nužnom za redovnu upotrebu tog objekta. vlasnik zemljišta nesavjestan. najkasnije 10 godina od završene izgradnje. ili da nova stvar pripadne nesavjesnom vlasniku. s tim da mu nesavjesni vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. primjenjuju se odredbe o spajanju i miješanju stvari. Prerada (specificatio) je prerada jedne ili više stvari u drugu stvar koja se po ekonomsko -socijalnim mjerilima smatra novom i različitom. U tom slučaju dužan je nadoknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosječne graĎevinske cijene u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke. Vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu vrijednosti zemljišta u visini prometne cijene. kao potencijalni vlasnici graĎevine i zemljišta na kojoj je izgraĎena javljaju se graditelj i vlasnik zemljišta. a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio – graditelj savjestan. GraĎenje na tuĎem zemljištu (aedificatio) U slučaju graĎenja na tuĎem zemljištu. a savjesnom sticatelju se mora dati naknada po prometnoj cijeni stvari. Obzirom da spajanje i miješanje stvari redovno nastaju uz pomoć ljudskog rada. . Graditelj nesavjestan. 3. s tim što je dužan drugoj strani nadoknaditi vrijednost stvari nad kojom je izgubila vlasništvo. ali samo uz prepostavku da je bio savjestan (nije znao niti morao znati da je materijal tuĎi i da ga nije ovlašten upotrijebiti) i da je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala.BH-PRAVNICI. 2. vlasnik vrednije stvari stiče pravo vlasništva na novu stvar. odnosno izradi novu stvar. ako od 2 pomiješane stvari koje se ne mogu razdvojiti jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu. steći će pravo vlasništva nove stvari u 3 slučaja: 1. ako rušenje ne bi bilo u javnom interesu. 15 WWW. nastaje suvlasništvo. Ako je od njegovog materijala novu stvar izradila druga osoba na osnovu pravnog posla s njim (npr.tražiti od graditelja isplatu prometne cijene zemljišta (graditelj stiče vlasništvo na zemljištu). postavlja se pitanje vlasništva na novonastaloj stvari. Ukoliko je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao ili morao znati da se njegova stvar miješa sa tuĎom).COM . ZOVO razmatra 3 slučaja: 1.zahtijevati da se zemljište vrati u prvobitno stanje (rušenje objekta). Ako su vrijednosti rada i materijala jednake. Graditelj nije znao niti mogao znati da gradi na tuĎem zemljištu. Prema ZOVO. Ako od tuĎeg materijala izradi novu stvar. U ovom slučaju vlasnik zemljišta može: .zahtijevati da mu pripadne vlasništvo na objektu. Sud iznimno može odlučiti da se objekat ne sruši. Ako su vrijednosti spojenih ili pomiješanih stvari približno jednake. . Prema ZOVO-u.BH-PRAVNICI. nužno je takav slučaj okvalificirati kao preradu stvari i prema pravilima o preradi ocijeniti da li je onaj ko je spajanjem odnosno miješanjem izradio novu stvar postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari. Rok zastare je 3 godine od saznanja za izvršenu izgradnju. Obaveza da se drugoj strani nadoknadi vrijednost rada. odnosno materijala može se izvesti iz odredaba ZOO-a o sticanju bez osnove.

darovanje). titulus (naslov) sticanja i modus (način) sticanja.neko baci novine nakon što ih je pročitao). Tradicija kao modus sticanja vlasništva je prenos posjeda izvršen u namjeri da se prenese vlasništvo stvari.COM Pravo izbora izmeĎu navedenih opcija vlasniku pripada u roku od 3 godine od završetka izgradnje. ZOVO takoĎe ne precizira pitanje pravnih učinaka gradnje tuĎim materijalom. Modus ili način sticanja. Ako su vrijednosti objekta i zemljišta približno jednake. Vlasništvo prethodnika kao pretpostavka sticanja vlasništva proizilazi iz načela da niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. Okupacijom se vlasništvo može steći samo na napuštenim pokretnim stvarima. Titulus ili naslov sticanja je pravni posao u kome je do izražaja došla volja stranaka da se prenese vlasništvo. Napuštenom se smatra stvar za koju njen vlasnik nedvosmisleno izrazi volju da je više ne želi posjedovati (npr. vlasništvo će pripasti graditelju uz naknadu vlasniku zemljišta po prometnoj cijeni. posebno o njihovim stambenim prilikama. rok za zahtjev je 3 godine od završetka izgradnje objekta. uz obavezu nadoknade graditelju u visini prosječne graĎevinske cijene objekta. uzufruktuar i zakupac. Pravno relevantnu volju o napuštanju stvari može izraziti samo poslovno sposobna osoba. MeĎutim. Preovladava stanovište da na ovaj slučaj treba primijeniti pravila predviĎena za situaciju nesavjesnog graditelja i savjesnog vlasnika zemljišta. vodeći računa o potrebama stranaka. prednost nad vlasnikom imaju savjesni posjednik. Slobodnom okupacijom stvar može steći svaki pravni subjekt. MeĎutim. Odvajanje plodova (separatio) Pravo vlasništva na odvojenim plodovima načelno pripada vlasniku plodonosne stvari. U ovom slučaju pravni učinak zavisi od odnosa vrijednosti objekta i zemljišta. Graditelj i vlasnik savjesni.vaĎenje potonulih stvari iz mora). a nikad vlasnik materijala. odnosno objekta. Okupacija (occupatio) Okupacija je uzimanje napuštene pokretne stvari u posjed sa namjerom da se prisvoji.BH-PRAVNICI. Taj pravni posao može biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). Strana kojoj pripadne vlasništvo dužna je drugoj strani nadoknaditi vrijednost izgubljenog zemljišta. Njemu pripada samo obaveznopravni zahtjev na naknadu prema graditelju. Titulus mora prvenstveno biti objektivno valjan pravni posao.WWW. Jedini pravilan način sticanja pokretnih stvari je tradicija. pravo vlasništva na izgraĎenom objektu i zemljištu uvijek stiču vlasnik zemljišta ili graditelj.zamjena. ZOVO ne sadrži pravila za ovaj slučaj. titulus mora biti i kauzalni pravni posao čija je kauza (ekonomska svrha) sticanje vlasništva (npr. 3. koji takoĎer stiču vlasništvo separacijom. Graditelj i vlasnik nesavjesni. Apstraktni pravni poslovi ne mogu postati pravne osnove za sticanje vlasništva. Modusi sticanja pokretnih i nepokretnih stvari su različiti. a vezana okupacija propisom je dozvoljena samo odreĎenim fizičkim i pravnim licima (npr.BH-PRAVNICI. Putativni titulus (subjektivno valjan) nije dovoljan za prenos vlasništva. kupoprodaja. U suprotnom slučaju. Izvršenjem se obaveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni. 16 WWW. Okupacija može biti slobodna i vezana. Ako graĎevinski objekat vrijedi znatno više od zemljišta. Za derivativno sticanje vlasništva potrebne su 3 prepostavke: vlasništvo prethodnika. DERIVATIVNO STICANJE PRAVA VLASNIŠTVA Derivativno je sticanje kod kojeg sticatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prethodnika. Tradicija spada u izvršenje ugovora. sud će vlasništvo objekta dosuditi vlasniku zemljišta.COM . Pored objektivne valjanosti. Nakon tog roka može tražiti samo isplatu prometne cijene zemljišta. 4. odluku o vlasništvu će donijeti sud.

a ne onaj čija je pravna osnova starija. Ukoliko na stvari 17 WWW. PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA Razlikuje se relativni i apsolutni prestanak prava vlasništva. . Npr. sudska dozvola i izvršenje upisa. Učinak jednog upisa u odnosu prema ostalima ravna se po trenutku kad je molba stigla. . Postoji i publicijanska tuţba. Pasivno je legitimisan neposredni posjednik. Reivindikacija (rei vindicatio) Reivindikacija je tužba kojom vlasnik neposjednik traži od posjednika nevlasnika povrat individualno odreĎene stvari (species). ako dvije osobe zatraže upis prava vlasništva na istoj nekretnini. U ovom slučaju nije potrebna fizička predaja za sticanje vlasništva.BH-PRAVNICI. Modus ili način sticanja prava vlasništva nekretnina kod derivativnog sticanja je upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist sticatelja. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA S obzirom na 2 vrste tipičnih povreda prava vlasništva. Prema pravnom pravilu OGZ-a.WWW. Za upis kao način sticanja potrebne su 3 pretpostavke: zemljišnoknjižna isprava. Aktivno je legitimisan samo vlasnik koji je izgubio posjed stvari.COM . mjesec. teorija i praksa su to načelo korigovale u smislu da kasniji kupac stiče vlasništvo samo ako nije znao niti morao znati da je zemljište prodato i predato u posjed prvom kupcu. . Sticatelj u pravilu podnosi molbu zemljišnoknjižnom sudu da mu se dozvoli upis. MeĎutim. a druga za zaštitu od drugih oblika smetanja u vršenju vlasničkog prava.Klauzula intabulandi – izričita izjava onoga čije pravo se prenosi da pristaje na upisivanje. Ako vlasnik otuĎi pokretnu stvar dvojici. a ne onaj kome je prvom prodata.Isprava mora biti datirana (mjesto. godina) i potpisana. ne prestaje vlasništvo na ostacima stvari.Osobe koje učestvuju u pravnom poslu moraju biti tačno označene. pravo vlasništva stiče onaj kome je stvar prvom predata. Mjesno nadležan je sud na čijem području je nekretnina. razlikuju se i 2 tipične vlasničke tužbe: reivindikacija i actio negatoria. Daje se obično u samoj osnovnoj ispravi. O relativnom prestanku govori se kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari.Ne smije imati vidljivih mana koje bi slabile njenu vjerodostojnost (prepravke i sl).Isprava mora biti javna ili javno ovjerena. . u kojoj se za tužitelja prezumira da je vlasnik. Sudska dozvola za upis.COM Izuzetak od načela da se pravo vlasništva stiče predajom stvari javlja se kod tradicije očitovanjem (traditio brevi manu.U njoj mora biti tačno naznačena pravna osnova. Pravo na podnošenje reivindikacije ne zastarijeva. ZOVO nema odredbe za slučaj dvostruke prodaje nekretnina. dan. constitutum possessorum. . Opće pretpostavke valjanosti isprave su: .Tačna oznaka zemljišta (odnosno prava) u vezi kojeg se treba izvršiti upis. cessio vindicationis). U slučaju propasti. Prva se koristi za vraćanje oduzete stvari. vlasnik zemljišta postaće onaj ko je prvi zatražio upis u zemljišne knjige. Posebne pretpostavke valjanosti isprave su: . Potpis otuĎivaoca mora biti sudski ovjeren. To je općinski sud kod kojeg se vode zemljišne knjige. Apsolutni prestanak je u slučaju napuštanja (derelikcije) stvari i propasti stvari.BH-PRAVNICI. gdje se pravo vlasništva stiče u trenutku zaključenja pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva. ali se može dati i u posebnoj ispravi. prednost ima onaj čija molba je prije stigla.

uništio. Vlasnik nema pravo naknade za ubrane. Ostale plodove dužan je vratiti vlasniku (dospjele neubrane i ubrane nedospjele plodove . ali njihovu vrijednost može odbiti prilikom naknade nužn ih i korisnih troškova koje traži savjestan posjednik. Vlasniku je dužan predati samo neubrane plodove. upravo stvar koja se nalazi kod tuženog. potrošene. najamnina koju je ubrao za godinu dana unaprijed je ubrani nedospjeli civilni plod). sve do prethodnika koji je vlasništvo stekao origina rno ili je posjedovao stvar dovoljno dugo da dovrši dosjelost.WWW. Protuzahtjev posjednika u vezi troškova Obaveza nadoknade troškova zavisi od vrste posjeda (savjestan ili nesavjestan). oštećenja ili nastalu upotrebom stvari. tuženikovu faktičku vlast na stvari. U dokazivanju vlasništva stvari. Nesavjestan posjednik mora vratiti stvar u stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda. nesavjesni posjednik mora nadoknaditi štetu usljed uništenja. korisni i luksuzni troškovi). kao i vrste troškova (nužni. a ne i generičkih stvari. Pošto je to po pravilu nemoguće. Ukoliko je stvar potrošena. Savjestan posjednik zadržava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani.COM .BH-PRAVNICI. Ako je i prethodnik vlasništvo stekao derivativno. a u praksi je uobičajeno da se uz taj zahtjev istakne i zahtjev da se tužitelju prizna pravo vlasništva. Savjesni posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova. obaveza naknade štete zavisi od toga da li je tuženi savjestan (pošten) ili nesavjestan posjednik. tužilac koji je upisan kao vlasnik ima presumpciju da je zaista i vlasnik (onaj ko negira mora to i dokazati). Savjesni posjednik stiče pravo vlasništva naturalnih plodova već u trenutku separacije. a ima i pravo 18 WWW. tužitelj dokazuje postojanje pretpostavki koje su bile potrebne za sticanje prava vlasništva. pored vraćanja kuće će vlasniku morati platiti i najamninu za svo vrijeme korištenja kuće. Ovom tužbom može se tražiti povrat samo individualno odreĎenih. Kod derivativnog sticanja dokazuje se pravna osnova sticanja. oštećena ili uništena. treba ići dalje u dokazivanju. Posjednik mora udovoljiti tužbenom zahtjevu. Civilni plodovi. bilo originarno ili derivativno. te plodova koje je propustio ubrati. Savjestan posjednik je onaj ko iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje njegova. jer se stvar faktički koristila u meĎuvremenu. otuĎene ili zanemarene plodove. Sporedni tuţbeni zahtjev u vezi plodova Naturalni plodovi. Nesavjesni posjednik dužan je vratiti vlasniku sve civilne plodove. a stvar vraća vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tuţbe. koji zatim učestvuje kao stranka u parnici a neposredni posjednik izlazi iz postupka. Zbog toga ne odgovara za štetu. te identitet stvari. Osnovni tužbeni zahtjev ili petit mora se tačno naznačiti u tužbi. otuĎio. U reivindikaciji tužbeni zahtjev glasi na povrat stvari. Nuţni troškovi (impensae necessariae) su troškovi nužni za samo održavanje stvari. Bez njih bi stvar potpuno ili djelimično propala. Npr.npr.BH-PRAVNICI. Teret dokazivanja je na tužitelju. modus sticanja i vlasništvo prethodnika. Ukoliko se radi o vlasništvu nekretnina.COM postoji posredni posjed. Nesavjestan posjednik dužan je vlasniku predati sve plodove i nadoknaditi vrijednost plodova koje je potrošio. ako je nesavjestan posjednik stanovao u kući 5 godina ne plaćajući najamninu. On dokazuje: svoje vlasništvo. neposredni posjednik može pozvati u parnicu posrednog posjednika. Dokazivanje identiteta stvari jeste dokazivanje da je stvar za koju tvrdi da je njegova.

Npr. Aktivno je legitimisan vlasnik stvari. Čin uznemiravanja mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje. odnosno zaustavljaju tužiteljev zahtjev. U načelu se ne nadoknaĎuju ni savjesnom ni nesavjesnom posjedniku.BH-PRAVNICI. Prigovori koji odgaĎaju. a vlasnik je limar. Tuženi u reivindikaciji može staviti 3 vrste prigovora: 1. Tužitelj dokazuje faktički čin uznemiravanja.WWW. te činjenicu uzne miravanja. Rok zastare je 3 godine. Actio negatoria Actio negatoria je tužba koja služi za zaštitu vlasništva u slučaju kada vlasniku nije oduz et posjed stvari. 19 WWW. dok mu se troškovi ne nadoknade. Korisni troškovi (impensae utiles) su troškovi kojima se objektivno povećava vrijednost stvari. Vlasnik stvari ima pravo umanjiti iznos nužnih troškova za vrijednost koristi (plodova) koje je posjednik imao od stvari. ali samo onih koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. onaj po čijem nalogu je ometanje izvršeno. ali i kvalificirani posjednik. kod pokretnih stvari tužilac će dokazati svoj naturalni posjed. 3.BH-PRAVNICI. S druge strane. Nesavjesni posjednik nema pravo retencije stvari. Ometanjem (uznemiravanjem) se shvata svaka pozitivna ili negativna radnja kojom se vlasnik ometa ili ograničava u vršenju prava vlasništva (najčešći slučajevi su neovlašteno vršenje prava služnosti i imisije). tj. Prigovori tuţenog. luksuzni troškovi se nadoknaĎuju savjesnom posjedniku ali samo ako je njima povećana vrijednost stvari. Savjesni posjednik ima pravo naknade troškova po objektivnom kriteriju. Izuzetno. troškovi koje je imao posjednik vlasniku ne predstavljaju korist za vlasnika kome treba stan a ne ordinacija. Prigovori koji negiraju tužiteljev zahtjev (npr. MeĎutim. samo ako su korisni osobno za vlasnika. Nesavjesni posjednik takoĎer ima pravo na naknadu nužnih troškova. te onaj u čiju korist je ometanje izvršeno. pod uslovom da se ono što je dodato radi zadovoljstva ili uljepšavanja može odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari. U drugom slučaju tužba se zove actio negatoria publiciana. U tom slučaju se na njih primjenjuje režim predviĎen za korisne troškove.COM retencije stvari (ius retentionis). Tužitelj mora dokazati da je vlasnik. Zato ne mora dokazivati ni pravnu osnovu ni modus. a kod nekretnina činjenicu da je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. ako je posjednik u stan uveo npr. već je vlasnik ometan u vršenju svog prava na neki drugi način.vodovodnu instalaciju. a on je tu korist naknadno odobrio. Prigovori koji ukidaju tužiteljev zahtjev – exceptio rei venditae ac traditae (tuženi tvrdi da mu je upravo tužitelj prodao i predao stvar). a tuženi dokaže da rok dosjelosti nije prošao). Luksuzni troškovi (impensae voluptuariae) su troškovi koje je posjednik učinio radi vlastitog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari. već se samo ispituje kolike bi troškove imao vlasnik da je sam uveo vodovod (troškovi nisu isti ukoliko je vlasnik u konkretnom slučaju vodoinstalater ili npr.administrativni radnik). već procjenjivanje da li učinjena poboljšanja koriste vlasniku i koliko. odnosno kvalificirani posjednik. Za onog ko posjeduje stvar prezumira se da je zakonit i savjestan posjednik (praesumptio iuris). a ne mora dokazivati da tuženom ne pripada pravo koje prisvaja. Ovo ne podrazumijeva samovolju vlasnika. tj. Nesavjesni posjednik ima pravo naknade troškova po subjektivnom kriteriju.ako je nesavjesni posjednik pretvorio stan u ljekarsku ordinaciju. 2. Tuženi mora dokazati pravo koje je prisvojio. vlasnik stana ne može tvrditi da to i za njega nije koristan trošak. Kao i kod nužnih troškova. važe pravila retencije i umanjenja troškova za vrijednost koristi koje je savjesni posjednik imao. Rok zastare potraživanja je 3 godine.COM . Shodno tome. Pasivno su legitimisani: izvršilac čina ometanja. u mjeri u kojoj je vrijed nost stvari povećana po prometnim kriterijima. oba posjednika imaju pravo odnošenja (ius tollendi).tužitelj tvrdi da je vlasništvo stekao dosjelošću. Dokazivanje vlasništva je mnogo lakše nego kod reivindikacije jer je tužitelj istovremeno vlasnik i posjednik. već je dovoljno da dokaže svoj posjed.

Tužba ne zastarijeva.WWW.BH-PRAVNICI.COM Tuţbeni zahtjev ili petit usmjeren je na prestanak uznemiravanja i propuštanje daljeg uznemiravanja. 20 WWW.COM .BH-PRAVNICI.

kao i identitet stvari. zatim da se stvar nalazi u posjedu tuženog. Ako ima više osoba. dakle prigovori koje tuženi može staviti i u reivindikaciji. Tuženi se brani prigovorima i to: . Jedno zemljišnoknjižno tijelo može biti u vlasništvu samo jedne osobe. Dokazati zakonitost posjeda znači dokazati pravnu osnovu sticanja. jer se ona prezumira. On kao tužitelj mora dokazati elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom (zakonitost i istinitost posjeda). a u koje se upisuju nekretnine.COM Actio publiciana Actio publiciana je tužba kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod koga se stvar nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi. mora izvršiti otpis te čestice iz svog ZK uloška. stvarna prava na tim nekretninama. Tužba ne zastarijeva. . b) Zbirke isprava.BH-PRAVNICI. c) Zbirke katastarskih planova. Glavna knjiga obuhvata zemljišta jedne katastarske općine.jednu livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela. Sastoji se od zemljišnoknjižnih (ZK) uložaka. ukidaju ili zaustavljaju tužbeni zahtjev. U nju se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. te drugi pravni odnosi u vezi sa nekretninama. Tuţbeni zahtjev ili petit glasi da je tuženi dužan predati stvar tužitelju. Ako vlasnik želi otuĎiti samo jednu česticu (npr.prigovor jačeg ili jednako jakog posjeda.WWW. Čestica ili katastarska parcela je dio zemljišne površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. Dokazati istinitost posjeda znači dokazati da je posjed stečen na pravilan način.COM . parnicu dobiva onaj ko ima jaču pravnu osnovu.BH-PRAVNICI. a tuženi je sada). Dakle. a ne pojedine čestice koje ga čine. Posjed ne smije biti stečen na viciozan način. XII – ZEMLJIŠNE KNJIGE POJAM I FUNKCIJA ZEMLJIŠNIH KNJIGA Zemljišne knjige su javni registri koje vode općinski sudovi. Zemljišna knjiga sastoji se od: a) Glavne knjige. Aktivno legitimisan je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. .prigovori koji negiraju. Pasivno je legitimiran sadašnji posjednik stvari. Objekat pravnog odnosa je zemljišnoknjižno tijelo u cjelini. Čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo ne moraju u prirodi ležati jedna do druge. onda su suvlasnici. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišnoknjižno tijelo. d) Pomoćnih knjiga. Pravna osnova (titulus ili pravni posao) mora biti objektivno valjana. Ako su i tužitelj i tuženi kvalificirani posjednici (tj. Ako su pravne osnove iste jačine. zemljišne knjige osiguravaju i zakonom predviĎeni način sticanja stvarnih prava na nekretninama.tužitelj je bio.prigovor prava vlasništva (tuženi dokazuje da je vlasnik stvari). Tužbom se može poslužiti i vlasnik stvari koji neće ili ne može dokazati vlasništvo prethodnika. publicijanskom tužbom se štiti jače pravo na posjed. Novi vlasnik će izvršiti pripisivanje te čestice u svoj ZK 21 WWW.katastarski broj). Jaču pravnu osnovu ima posjednik koji je stvar stekao naplatno u odnosu na posjednika koji je stvar stekao besplatno. prednost ima posjednik kod koga se stvar nalazi. Zemljišnoknjižno tijelo je čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni položaj (status). Tužitelj ne mora dokazivati savjesnost posjeda. Pored toga.

NAĈELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA Načelo javnosti ima formalnu i materijalnu stranu. kulturom i površinom. Zbirka isprava sadrži originale ili ovjerene prepise svih isprava na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu. Načelo povjerenja je nužna posljedica materijalne strane načela javnosti. registar zemljišta itd). a u popisnom listu se kod odgovarajuće čestice upućuje na upis u vlasničkom listu. Služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. predbilježba i zabilježba 1 . Zabilježbe se. novi vlasnik mora osnovati novi ZK uložak za tu česticu. Zabiljeţba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganje knjižnim pravom. a nije ni morao znati da se vanknjižno stanje ne slaže sa knjižnim. Na povjerenje u zemljišne knjige može se pozvati samo onaj ko nije znao. Ovdje se upisuju stvarna prava kojima je zemljište opterećeno.COM . te pravna osnova sticanja prava vlasništva. U suprotnom. U popisni list trebalo bi upisati i stvarna prava u korist nekretnine (npr. List C.služnost. zakup. npr.služnost puta). VRSTE UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU Razlikuju se 3 vrste upisa: uknjižba.BH-PRAVNICI.registar vlasnika. ZK uložak se sastoji od 3 lista: List A.BH-PRAVNICI. Sticatelj mora poznavati stanje u zemljišnim knjigama i poznavati faktičko posjedovno stanje. vlasnički list ili vlastovnica. poslovna nesposobnost).WWW. Isprave su poredane hronološki. a opravdava se zabilježbom.poslovna nesposobnost. Uknjiţba je svaki bezuvjetan i definitivan upis sticanja. predbilježba je uvjetan upis. Predbilježba se mora opravdati. Osim stvarnih prava. prenose. u praksi se to upisuje u vlasnički list. MeĎutim. nazivom čestice. popisni list ili posjedovnica. u glavnu knjigu će se upisati samo pravna osnova i pozvat će se na samu ispravu. teretni list ili teretovnica. nazadkup (?). Opravdana predbilježba ima značenje uknjižbe. zatim 4 obvezna prava : najam. prekup. prvenstveni red itd. 22 WWW. (npr.zabrana otuĎenja). Predbiljeţba je upis kojim se knjižna prava stiču.COM uložak. Zbirka katastarskih mapa je zbirka katastarskih planova. Pomoćne knjige su različiti registri koji služe za lakšu orijentaciju u glavnoj knjizi (npr. Materijalna strana se sastoji u tome što se zemljišne knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti svog sadržaja. prenosa. ograničavaju i prestaju pod uslovom naknadnog opravdanja. Prema tome. katastarskim brojem. U popisni list se upisuju sve čestice koje čine jedno ZK tijelo i to sa rednim brojem. imenom predjela u kome leži. List B. Formalna strana znači da je uvid u zemljišnu knjigu svakome dozvoljen. Ako se sadržaj isprave ne može ukratko unijeti u glavnu knjigu. predmet upisa mogu biti i 4 gore navedena obvezna prava. ograničenja i prestanka knjižnih prava koji ne zavise ni od kakvog daljeg postupka. Vodi se posebno za svaku glavnu knjigu. ako ih propisi predviĎaju mogu odnositi i na prisilnu upravu. 1 Ne znam ovo prevesti na Bosanski jezik. U vlasnički list upisuje se ime vlasnika i eventualna ograničenja vlasnika u raspolaganju njegovim ZK pravima (npr. te stvarnopravna ograničenja vlasništva (npr. založno pravo). Tek tada se može pozvati na povjerenje u zemljišne knjige. ukoliko je čestica u istoj katastarskoj općini kao ZK tijelo novog vlasnika.

Načelo specijalnosti (načelo odreĎenosti) podrazumijeva da svaki upis u zemljišnoj knjizi čini samostalnu i odreĎenu pravnu cjelinu. te za njih važe osnovne karakteristike stvarnih prava. 4. Pod prelaganjem služnosti podrazumijeva se njeno premještanje na onaj dio služnog dobra gdje će biti manje opterećujuća za vlasnika služnog dobra. Prenose se samo zajedno sa dobrom za koje su vezane. Služnosti moraju biti korisne (utilis). U zemljišne knjige iznimno mogu biti upisana i neka obavezna prava. Ako se sadržajno isključuju. Upis ima konstitutivno značenje. što znači da se služno dobro što manje opterećuje. Ne mogu postojati služnosti na činjenje. Pravni učinak upisa proizvešće najranije pristigli zahtjev – prior tempore quotior iure (raniji u vremenu. 5.WWW. teretima i dr). Načelo prioriteta (prvenstva). Služnosti su jedinstven pravni institut. a taj red prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao u sud.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. osobi vlasnika. U tu svrhu služi i institut prelaganja sluţnosti. stranke će sporazumno ili sudski riješiti koji upisi ostaju. 23 WWW. Služnosti se moraju pažljivo izvršavati. Načelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stiču isključivo upisom u zemljišne knjige. a postoje i slučajevi vanknjižnog sticanja prava vlasništva i služnosti. Načelo potpunosti zahtijeva da zemljišne knjige sadrže sve pravno relevantne činjenice za promet nekretnina (podaci o vrsti i veličini nekretnine. Zajednička načela služnosti su: 1. 7. Služnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari. a koji se brišu. Po ovom načelu. Izuzetak je tzv. služnosti su nedjeljiva prava. prema kojima se upis može izvršiti po službenoj dužnosti ili na osnovu jednostranog zahtjeva (predbilje žba i zabilježba). Služnosti su stvarna prava. 6. Služnost ne može postojati na služnost. Osim uzusfruktusa. 2. jači u pravu). već opterećena strana mora samo trpjeti ovlaštenikovu radnju (pati) ili propuštati vlastitu radnju (non facere). Načelo preglednosti je zahtjev da se zemljišne knjige vode na način da svako može brzo i lahko doći do podataka o upisanim nekretninama i stvarnim pravima. Saglasnost stranaka iskazuje se pravnim poslom. što znači da moraju zadovoljavati neku potrebu. Jednom upisana. SLUŽNOSTI (SERVITUTES) POJAM I ZAJEDNIĈKA NAĈELA Sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih se ovlašteniku dozvoljava odreĎeno korištenje tuĎom stvari. Služnosti su same za sebe neprenosive. a istovremeno zadržati svoj sadržaj i svrhu.vlasnička služnost.COM Načelo stvarnosti znači da su objekat upisa u zemljišne knjige nekretnine i stvarna prava na nekretninama. te se ovo načelo naziva i načelom konstitutivnosti upisa. ta obavezna prava djeluju erga omnes. ukida ili ograničava i osobe koja stiče ZK pravo. pravni učinak upisa ravna se prema njegovom prioritetnom redu. Načelo konsenzusa nalaže da se upisi u zemljišne knjige mogu izvršiti samo na osnovu saglasnosti osobe čije pravo se prenosi. Postoje izuzeci od načela konsenzusa. XIII – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI A. Podnesci koji stignu istovremeno se upisuju u zemljišnu knjigu sa naznakom da imaju isti red prvenstva. posebno klauzulom intabulandi.COM . poput stvarnih prava. a sticatelj svoj pristanak iskazuje i molbom za upis. Načelo legaliteta podrazumijeva da sud po službenoj dužnosti mora ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za upis u zemljišne knjige. Izuzetak od ovog načela su nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige. 8. 3.

COM 24 WWW.WWW.BH-PRAVNICI.COM .BH-PRAVNICI.

Pozitivne i negativne sluţnosti. Neovisno o načinu izvršavanja. služnost progona stoke (actus) i služnost ceste (via).sluţnost paše (servitus pasciendi).pravo otvoriti prozor u tuĎem zidu zbog svjetla. Terete cijelo služno dobro i vezane su sa cijelim gospodujućim dobrom. . Objektom stvarnih služnosti mogu biti isključivo nekretnine. Svrha im je bolje ekonomsko iskorištavanje gospodujućeg dobra. Dobra povezana služnošću ne moraju biti susjedna. .pravo zabraniti susjedu gradnju kojom bi se ovlašteniku oduzelo svjetlo ili vidik (servitus ne luminibus officiatur). zraka ili vidika (servitus fenestrae).pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tuĎi zid (servitus tigni imitendi). služnosti takoĎer mogu biti privremene i sezonske. Kod negativnih služnosti titular ima pravo zahtijevati od vlasnika služnog dobra da se suzdrži od obavljanja odreĎenih radnji na svom dobru koje bi kao vlasnik imao pravo obavljati. postoje bez obzira na promjene vlasnika nekretnina.sluţnost puta. koja ovlašćuje na napasanje stoke na tuĎem zemljištu Kućne ili gradske su služnosti kod kojih su gospodujuća dobra zgrade ili zemljište oko njih.pravo ugradnje grede u tuĎi zid).sluţnost vode. Razlika je u tome da li vlasnik gospodujućeg dobra ima pravo na odreĎena činjenja ili ima pravo zahtijevati nečinjenje od vlasnika služnog dobra. mada to mogu biti i pozitivne (npr. služnost puta).BH-PRAVNICI.WWW. Prestanak objektivne koristi predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne služnosti. Trajne su u pravilu negativne služnosti. (servitus proiciendi).pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuĎu zgradu (servitus oneris ferendi). 25 WWW. U slučaju podjele gospodujućeg dobra.COM . . U slučaju podjele služnog dobra. . . Trajne i povremene sluţnosti.BH-PRAVNICI.pravo zabraniti susjedu podizanje njegove zgrade naviše (servitus altius non tollendi). Stvarne služnosti su nedjeljiva prava. stvarna služnost ostaje u korist svih njegovih dijelova. nastrešnice i sl. Stvarne služnosti su stvarna prava. služnost napajanja stoke (servitus pecoris ad aquam ad pulsus) i služnost vodovoda (aquaeductus). najčešće obuhvata služnost crpljenja vode iz tuĎeg bunara ili izvora (aquae haustus).pravo postaviti dijelove svoje zgrade u tuĎem zračnom prostoru – balkone. . ali vlasnik služnog dobra može zahtijevati da prestane služnost u pogledu onih dijelova čijim potrebama više ne služi.COM STVARNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES REALES) Pojam i karakteristike Stvarna sluţnost je pravo vlasnika jedne nekretnine (gospodujuće dobro – praedium dominans) da za potrebe te nekretnine obavlja odreĎene radnje na nekretnini drugog vlasnika (služno dobro – praedium serviens) ili da zahtijeva od vlasnika služnog dobra da se suzdržava od obavljanja odreĎenih radnji koje bi inače iao pravo obavljati na svojoj nekretnini. Tipični primjeri pozitivnih gradskih služnosti su: .pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak (servitus fumi) itd. koja se javlja kao služnost staze (iter). Primjeri negativnih služnosti: . Neki ustaljeni oblici poznati su još od rimskog prava: . Vrste stvarnih sluţnosti Poljske sluţnosti su one kod kojih je gospodujuće dobro namijenjeno poljoprivrednom iskorištavanju. Pozitivne služnosti su one čiji titular ima ovlaštenje koristiti služno dobro na odreĎeni način. stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. Mogu biti pozitivne i negativne. Povremene su služnosti čiji se sadržaj sastoji u ponavljanim radnjama njihovog ovlaštenika (npr. .

Pravo plodouţivanja (ususfructus) je stvarno pravo na tuĎoj stvari koje ovlašteniku daje osobno pravo da upotrebljava tuĎu stvar i crpi njene plodove ne mijenjajući ekonomsku namjenu i suštinu stvari. Ako je uložio korisne i luksuzne troškove. Pravni posao može biti ugovor ili oporuka. već je odreĎena osobno. te npr. STICANJE PRAVA SLUŽNOSTI Pravo stvarne sluţnosti može se steći pravnim poslom. Uzufruktuar ne odgovara za smanjenje njene vrijednosti nastalo redovnom upotrebom. te objekat uzufrukta mogu biti samo nepotrošne stvari. ali samo do visine koristi koju ima od stvari. a u korist drugog. U načelu su osobne služnosti djeljiva prava.svaki suvlasnik može osnovati služnost na svom idealnom dijelu. odlukom državnog organa i dosjelošću. Prestankom uzufrukta “viseći” plodovi (fructus pendentes) pripadaju vlasniku. jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. pravo upotrebe (usus) i pravo stanovanja (habitatio). Habitant uživa posjedovnu zaštitu kao neposredni posjednik. Uz ugovor kao titulus.BH-PRAVNICI.COM . ili ga ovlaštenik može prenijeti na druge (dati stan u najam). u vezi potrošnih stvari može se zasnovati tzv. Kod osobnih služnosti pasivna strana je svakodobni vlasnik stvari. 26 WWW. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe. Razlika izmeĎu uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna. TakoĎer su i nenasljediva prava. Zbog toga bi ugovor morao biti u pisanom obliku. bez obzira da li je u položaju uzuara ili uzufruktuara. Pravo kod uzufrukta je neprenosivo i nenasljedivo. Dužan je stvar vratiti vlasniku kad istekne rok plodouživanja. kada ti dijelovi nakon smrti ostavitelja postaju zasebne nekretnine. kod kojeg kvaziuzufruktuar stiče pravo vlasništva na stvarima. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuĎe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice. ali se za vrijeme trajanja njegovo izvršenje može prenijeti. ako odbije mora se odreći uzusa. ovisno od toga da li izvršenje prava pripada samo ovlašteniku i njegovoj porodici. Objekti osobnih služnosti mogu biti nekretnine. a pravni režim habitacije može biti ustanovljen kao kod uzusa ili uzufrukta. potreban je i upis u javnu knjigu kao modus sticanja. Plodouživatelj snosi redovne troškove i porez. pripada vlasniku stvari. Oporukom vlasnik dobra može zasnovati služnost na štetu jednog dijela nekretnine. Vrste osobnih sluţnosti U našem pravu to su pravo plodouživanja (ususfructus). Pravo stanovanja (habitatio) je osobna služnost sa ovlaštenjem služiti se tuĎom zgradom ili njenim dijelom za stanovanje.WWW. Ovo pravilo važi za sve osobne služnosti.BH-PRAVNICI. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari. Uzufruktuar vlasništvo plodova stiče separacijom. ne mijenjajući suštinu stvari.COM OSOBNE SLUŽNOSTI (SERVITUTES PERSONALES) Osobne sluţnosti su stvarna prava na tuĎoj stvari na osnovu kojih ovlašteniku pripada korištenje ili upotreba tuĎe stvari. ali se kod nekih služnosti izvršavanje njihovog sadržaja može prenijeti na drugu osobu. Habitacija je zasebna služnost samo po svom objektu. ali iznimno i pokretne stvari. a nakon isteka roka dužan je njihovu vrijednost vratiti u novcu. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara. ali je vlasnik dužan uzufruktuaru ili njegovim nasljednicima nadoknaditi troškove uložene u proizvodnju plodova (obradu zemlje). oni mu se nadoknaĎuju kao poslovoĎi bez naloga (negotiorum gestor) u trenutku prestanka uzufrukta. Ostatak troškova snosi uzuar. Ovlaštenik zadržava pravo služnosti uprkos promjeni u osobi vlasnika stvari. Uzufruktuar po prestanku prava vraća stvar vlasniku u stanju u kakvom je bila u trenutku prijema.nepravi uzufrukt (quasi ususfructus). pravo stanovanja se ne gasi ako je upisano u zemljišnoj knjizi prije prava vjerovnika ili ako je tako ugovoreno izmeĎu habitanta i kupca. Prodajom objekta habitacije. I ovdje je pretpostavka sticanja prava upis u javnu knjigu (zemljišna knjiga). a aktivna nije odreĎena s obzirom na vlasništvo. Osobne služnosti su neprenosiva prava. MeĎutim.

Uz pravni posao kao titulus potreban je i modus. Odricanjem – jednostranom izjavom ovlaštenika služnosti. Dosjelošću se stvarna služnost stiče faktičkim ostvarivanjem za vrijeme od 20 godina. odnosno 3 godine ukoliko se vlasnik služnog dobra protivi njenom vršenju. a ovlaštenik osobne služnosti posjednik stvari koja predstavlja služno dobro. za prestanak prava služnosti potrebno je izvršiti upis brisanja u zemljišnu knjigu. Zaštita pomenutih posjeda ostvaruje se putem posjedovne tužbe. Po vrsti povrede za koju se podiže. 2. Nesigurnost je u pogledu moguće promjene obima dužnikove imovine i u vezi ranijeg namirenja drugih vjerovnika. koji je za nekretnine upis u zemljišne knjige. Ukidanjem odlukom državnog organa. 5. Tužbom na utvrĎenje vlasnik gospodujućeg dobra zahtijeva da se prema vlasniku služnog dobra utvrdi postojanje prava služnosti. a na teret vlasnika gospodujućeg dobra. ako je ustanovljena na odreĎeno vrijeme. Nevršenjem (non usu) za vrijeme od 20 godina.COM Odlukom državnog organa pravo stvarne služnosti stiče se u slučajevima predviĎenim zakonom. koji može biti ugovor ili oporuka. Actio confessoria je tužba koju ovlaštenik prava služnosti podiže protiv osobe koja ga neosnovano sprečava ili ometa u izvršavanju prava služnosti. Naknadu utvrĎuje nadležni organ po zahtjevu vlasnika služnog dobra. ali i svaka treća osoba koja sprečava ili ometa izvršenje prava služnosti. a za pokretne stvari predaja služnog dobra. Primjer je otvaranje nužnih prolaza. Sjedinjenjem (confusio. Ovlaštenik stvarne služnosti je posjednik prava stvarne služnosti. Pravo osobne sluţnosti u pravilu se stiče na osnovu pravnog posla. 6. Propašću služnog ili gospodujućeg dobra. Time je vjerovnik osiguran od eventualne 27 WWW. consolidatio) vlasnika služnog i gospodujućeg dobra u istoj osobi. 7. B. Odluku u pravilu donosi sud ili drugi ovlašteni državni organ. 4. Podiže se u slučaju osporavanja ili dovoĎenja u sumnju prava služnost od strane vlasnika služnog dobra. Osobna služnost ne može se steći dosjelošću. što je u stvari služnost puta. ZALOŽNO PRAVO POJAM I FUNKCIJA ZALOŽNOG PRAVA Zaloţno pravo je stvarno pravo na tuĎem objektu kojim vjerovnik u pravnom odnosu dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako mu dužnik ne ispuni preuzetu obavezu. Posjed prava služnosti mora biti istinit. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI 1. Osnovna svrha založnog prava je eliminisanje dvostruke nesigurnosti vjerovnika u pogledu namirenja potraživanja. U svim slučajevima gdje je pravo služnosti upisano u zemljišnu knjigu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. actio confessoria je slična vlasnikovoj tužbi actio negatoria.COM . a sud je ustanovljava na zahtjev zainteresirane strane uz pretpostavke da do nekretnina nema dovoljne putne veze i ako je korist koju prolaz donosi veća od štete koja se njime čini.WWW. zaštita se ostvaruje putem posjedovne tužbe. ako postane nepotrebna ili prestane razlog zasnivanja. ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ovisno o vrsti povrede. Tužitelj mora dokazati postojanje svog prava služnosti i faktički čin ometanja od strane tuženog. Istekom vremena. 3. Sporazumom izmeĎu vlasnika služnog i gospodujućeg dobra. tužbe na utvrĎenje i actio confessoria. U takvom slučaju vlasnik služnog dobra ima pravo na odgovarajuću naknadu. jer se ne može ni posjedovati. Pomoću založnog prava se iz čitave dužnikove imovine izdvajaju odreĎeni objekti iz čije vrijednosti se vjerovnik može namiriti. Pasivno legitimiran je vlasnik služnog dobra.

BH-PRAVNICI. kod hipoteke ne). razlika izmeĎu pignusa i hipoteke ispoljava se u tome da li vjerovnik ima detenciju zaloga ili ne (kod pignusa ima. red namirenja vjerovnika ravna se prema trenutku osnivanja založnog prava. Objekti založnog prava moraju biti takvi da vjerovnik iz njih može naplatiti svoje potraživanje. založno pravo nastavlja postojati na svim dijelovima stvari. strane koja je vlasnik zaloga. Slučaj kad prestanak potraživanja ne izaziva automatski i prestanak založnog prava. U te razloge spadaju osiguranje minimuma egzistencije dužnika i zaštita odreĎenih javnih i društvenih interesa. u slučaju podjele stvari. To znači da u slučaju djelomičnog podmirenja duga založno pravo ostaje u nesmanjenom obimu sve do potpunog izmirenja potraživanja. Neke stvari i prava su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. govorimo o kauciji.BH-PRAVNICI. a založiti se može i suvlasnički dio. Ako se u zalog daju gotov novac ili vrijednosni papiri. Ako je pravo upisano u zemljišnim knjigama radi se o hipoteci. Pored toga. OBJEKTI ZALOŽNOG PRAVA Objekti založnog prava mogu biti stvari (pokretne i nepokretne) i prava. Isto važi i za založnog dužnika. a ne samom isplatom potraživanja. npr. ako treba i sudskom prodajom zaloga. a hipoteka založno pravo na nekretninama (izuzetno važi i za brodove i avione). Založni vjerovnik je istovremeno vjerovnik u obaveznopravnom odnosu za koji je založno pravo vezano. SUBJEKTI U ZALOŽNOPRAVNOM ODNOSU Subjekti založnopravnog odnosa su založni vjerovnik i založni dužnik. Založno pravo može nastati i prije nastanka potraživanja koje se njime osigurava. Založni vjerovnik će se namiriti iz založenog objekta. dakle stvari u prometu ili pravo koje ima novčanu vrijednost. Tzv. oblik može biti pignus ili hipoteka. OSNOVNI OBLICI ZALOŽNOG PRAVA Razlikuju se 2 osnovna oblika: pignus i hipoteka. Po nekim pravnim sistemima. gdje založno pravo ostaje i nakon zastare.kod davanja zaloga za buduće i uvjetne obaveze (kaucioni ili kreditni zalog. tj. S druge strane. Objektom založnog prava mogu biti stvari u suvlasništvu i zajedničkom vlasništvu. Primjer je zastara potraživanja. Načelo specijalnosti – založno pravo se stiče na samo odreĎenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreĎeno potraživanje vjerovnika. Načelo oficijalnosti – založno pravo se ostvaruje isključivo putem suda. Ako je objekat založnog prava neko pravo (potraživanje). Načelo nedjeljivosti – Potraživanje se osigurava cjelokupno i to cjelinom zaloga.generalna hipoteka nije dozvoljena. odnosno kauciona ili kreditna hipoteka). U suprotnom je to pignus. Pignus ili ručni zalog je po našem pravu založno pravo na pokretnim stvarima. STICANJE ZALOŽNOG PRAVA 28 WWW. a dužnik nema pravo na povrat stvari ili njenog dijela. NAĈELA ZALOŽNOG PRAVA Načelo akcesornosti – nastanak. ako ima založno pravo na odreĎenom objektu. trajanje i prestanak založnog prava zavise od postojanja potraživanja čije ispunjenje se osigurava. a ne prema trenutku traženja izvršenja ili osnivanja same obaveze.COM . Izuzeci ovog načela su: 1. TakoĎer je bitno napomenuti da hipoteka prestaje tek njenim brisanjem u zemljišnoj knjizi.COM fluktuacije dužnikove imovine.WWW. 2.

29 WWW.BH-PRAVNICI. Upis u javnu knjigu nije potreban. a radi osiguranja svojih potraživanja. Takav slučaj naziva se simultana ili zajednička hipoteka. Predajom stvari vjerovnik postaje neposredni. založno pravo se stiče upisom u zemljišne knjige. Zakonsko založno pravo koje imaju komisionari. može se založiti više ZK tijela jednog vlasnika. a za koje propis veže postanak založnog prava. Nuţno zaloţno pravo najčešće se pojavljuje kao prisilno sudsko založno pravo. Redoslijed meĎu njima se ravna po redu prvenstva koji se računa prema trenutku zatraženog upisa u zemljišne knjige. Zavisno od navedenih osnova. sudska odluka ili zakon). Za osnivanje je potrebna pravna osnova (ugovor. Zakonska hipoteka stiče se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki. a dužnik posredni posjednik. sa izuzetkom zakonske hipoteke kod koje upis nije potreban. Vjerovnik može tražiti da sud naloži dužniku da se suzdrži od takvih radnji. 3. da samovoljno spriječi iznošenje stvari iz unajmljenog objekta. Osnova sticanja je ugovor o zalogu. Samo založno pravo stiče se upisom u zemljišne knjige.WWW. otpremnici. Oba uživaju posjedovnu zaštitu. Hipotekarni dužnik ne smije smanjivati vrijednost založene nekretnine. Prisilno založno pravo na nekretnini stiče se na osnovu sudske odluke (sudska hipoteka). s tim da nužno založno pravo može biti prisilno i zakonsko. Ugovor je konsenzualan. Ugovor o hipoteci zaključuje se u pisanom obliku. razlikuje se dobrovoljno i nužno založno pravo. Osniva se upisom u sudski pljenidbeni zapisnik u izvršnom postupku. Sticanje zaloţnog prava na pokretnim stvarima. Zaloţno pravo na nekretninama – hipoteka Objekat hipoteke je čitavo zemljišnoknjižno tijelo jednog vlasnika. prevoznici i dr. To je cesija ili ustup potraživanja. javna skladišta. tj. Najmodavac ima pravo perkluzije. sudske odluke i zakona. a može biti zaključen i usmeno. a da time ne čini ometanje posjeda. a ako on to ne učini. Zakonsko zaloţno pravo osnova se u trenutku kad se dogode odreĎene činjenice koje nisu ni ugovor ni sudska odluka. a prestaje u trenutku iznošenja.BH-PRAVNICI. vjerovnik može zahtijevati prisilnu naplatu potraživanja i prije dospjelosti. Uz osnovu (titulus) za sticanje založnog prava potreban je i modus. Ista nekretnina može biti založena nekolicini vjerovnika. Najčešća osnova za hipoteku je pravni posao. Sticanje zaloţnog prava na pravima Dobrovoljno se založno pravo na pravima stiče ugovornim prenosom potraživanja (ili nekog drugog prava) na založnog vjerovnika. Hipoteka se može na drugog prenijeti samo zajedno sa potraživanjem koje je tom hipotekom osigurano. U našem pravu postoje 3 tipična slučaja zakonskog založnog prava: 1. Zakonsko založno pravo vlasnika poljoprivrednog zemljišta na životinjama (i drugim stvarima) kojima je počinjena poljska šteta.COM Založno pravo stiče se na osnovu pravnog posla. 2. na stvarima koje su objekti ugovora. Ako jedno ZK tijelo nije dovoljno za podmirenje potraživanja. Kad odluka suda postane izvršna. a on treba izmeĎu ostalog sadržavati osnovu iz koje potiče hipotekom osigurano potraživanje i njegovu visinu izraženu u novcu. Osniva se u trenutku unošenja stvari u unajmljeni objekat. Založno pravo najmodavca na stvarima najmoprimca.COM . Dobrovoljno zaloţno pravo na pokretninama se stiče predajom stvari u posjed vjerovnika.

Istovremeno.COM Prisilno založno pravo na pravu se osniva zabranom dužnikovom dužniku da izvrši plaćanje svom dosadašnjem vjerovniku. Sama naplata založenog potraživanja vrši se nužnom cesijom.BH-PRAVNICI.COM .BH-PRAVNICI. sud zabranjuje založnom dužniku raspolaganje tim potraživanjem.WWW. 30 WWW.

nedozvoljena je klauzula kojom se vjerovniku zabranjuje prodaja zaloga ili kojim se vjerovniku prepušta vlasništvo zaloga ako njegovo potraživanje ne bude isplaćeno po dospjelosti.COM . 4. Kod pignusa je ništava i odredba ugovora kojom se založnom vjerovniku daje pravo da u slučaju neisplate duga može po unaprijed odreĎenoj cijeni prodati ili za sebe zadržati založenu stvar. 3. Zastari podliježu meĎusobna potraživanja zalogodavca i zalogoprimca za naknadu štete zbog pogoršanja stvari. Vlasnik zaloga. 2.BH-PRAVNICI. Odricanjem. Prestankom potraživanja. Sud može odlučiti da vjerovnik sam proda stvar po cijeni koju utvrde eksperti ili stvar zadrži za sebe u slučaju da bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno veliki u odnosu na vrijednost stvari. Vjerovnik ih može u tom slučaju zadržati. putem tužbe vindicatio pignoris. Kod pokretne stvari. založno pravo prestaje izjavom o odricanju ili povratom založene stvari zalogodavcu. PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA Založno pravo može prestati: 1. Propašću zaloga. ili je zadrži za sebe.BH-PRAVNICI. s tim što se iznos čistog prihoda odbija od vjerovnikovog potraživanja. U ovom slučaju založno pravo trebalo bi preći na svotu novca koju vlasnik ostvavri na ime osiguranja ili naknade štete za propalu stvar. Obe tužbe su nezastarive. bez obzira da li je on istovremeno i založni dužnik. Antihreza je kod pokretnih stvari moguća ako založena stvar daje plodove. Iz postignute cijene. založni vjerovnik na raspolaganju ima založnu tužbu (actio pigneraticia) kod pignusa. OSTVARIVANJE ZALOŽNOG PRAVA Pravilo je da založni vjerovnik ostvaruje založno pravo sudskom prodajom založene stvari. Ovo pravilo ima nekoliko izuzetaka: 1. 31 WWW. Ovakva klauzula iznimno je dopuštena ako je u zalog data stvar čija cijena je propisana. založni vjerovnik namiruje se prije ostalih vjerovnika. redoslijed naplate odreĎuje se prema datumu nastanka založnih prava.COM NEDOZVOLJENE KLAUZULE U ZALOŽNOM PRAVU Ako je založnom pravu osnovna svrha namiranje potraživanja prodajom zaloga. Tužbeni zahtjev usmjeren je na namirenje vjerovnikovog potraživanja prodajom zaloga. Založni vjerovnik može tražiti predaju zaloga i od svake treće osobe. a nije ugovoreno kome će oni pripasti nakon odvajanja. Rok zastare je 1 godina od dana kad je založena stvar vraćena. Kod zaloga nekretnina. koja je slična reivindikaciji a može se upotrijebiti samo kod pignusa. ZAŠTITA ZALOŽNOG PRAVA Za zaštitu prava namiranje iz vrijednosti založenog objekta. ništava je antihreza (pactum antichericum). ne može tražiti da se vjerovnik najprije namiri od osobnog dužnika. Ono što eventualno preostane nakon namirenja. Kod ugovora u privredi. 2. Sjedinjenjem (confusio) vlasnika založene stvari i založnog vjerovnika u istoj osobi. vjerovnik je ovlašten sam prodati stvar nakon isteka roka od 8 dana od upozorenja dužniku. 3. Pasivno je legitimiran vlasnik založene stvari. Za prestanak hipoteke potrebna je pisana izjava hipotekarnog vjerovnika data kod nadležnog državnog organa (u pravilu suda koji vodi javnu knjigu gdje je upisana hipoteka). kojom hipotekarni vjerovnik ugovara da u slučaju neisplate duga svoje potraživanje namiri ubiranjem plodova ili iskorištavanjem nekretnine na drugi način. ako nije istovremeno i osobni dužnik. Kad je cijena propisana. odnosno troškova zbog poboljšanja stvari. vjerovnik i dužnik se mogu sporazumjeti da vjerovnik stvar proda po toj cijeni. Kad je ista stvar založena nekolicini v jerovnika. Kod hipoteke je to hipotekarna tužba (actio hypotecaria).WWW. vraća založnom dužniku.

Nač elno su moguće 3 osnove sticanja: pravni posao. Prema osnovi nastanka i sticanja. obrada zemlje itd. U slučaju promjene vlasnika.1/3 uroda) ili nominalno (npr. u pravilu periodične činidbe od njenog svakodobnog vlasnika. Kumulativne pretpostavke sticanja su osnova (titulus) i način sticanja (modus). dok je kod predijalnog ovlaštenik svakodobni vlasnik odreĎene nekretnine. Javnopravni su oni čija osnova je u propisu javnog prava. Redovno se radi o fizičkim osobama. Takve zaostale činidbe zastarijevaju nakon 3 godine od dospjelosti.200 kg krompira godišnje). Dovoljno je da je odrediva (npr. Činidba naturalnog davanja ne mora biti odreĎena. 3. tj. 2.BH-PRAVNICI. ili kao posebna klauzula ugovora o otuĎenju nekretnina. Javnopravni i privatnopravni stvarni tereti. pružanje njege odreĎenoj osobi. realni tereti bi se mogli podijeliti na ugovorne. sudska odluka i zakon. 6. 32 WWW. Karakteristike prava stvarnog tereta su: 1. a stvarno sadašnji vlasnik.kriterij za količinu davanja mogu biti potrebe izdržavanog lica u granicama primjerenom izdržavanja). već samo zajedno sa opterećenim dobrom. OBLICI Personalni i predijalni stvarni tereti. PRAVO STVARNOG TERETA POJAM Pravo stvarnog tereta je stvarno pravo na tuĎoj nekretnini sa ovlaštenjem na odreĎene. Pozitivan karakter i periodičnost činidbe. Činjenje kao sadržaj činidbe može biti npr. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Sadržaj činidbe može biti davanje (dare) ili činjenje (facere).COM . Dvostruka stvarnopravna i osobna odgovornost svakodobnog vlasnika opterećene nekretnine za ispunjenje dužnih činidbi. Pravni posao kao titulus sticanja može biti ugovor i testament.cjelokupnom svojom imovinom. A. Založno pravo ponovo nastaje kad vjerovnik vrati posjed stvari. Ovaj institut se najčešće skraćeno naziva realni tereti. za dospjele a neizvršene činidbe osobno odgovara prethodni. Novčano davanje (renta) daje se periodično ili povremeno. STICANJE Sticatelji mogu biti fizičke i pravne osobe. a privatnopravni oni čija je osnova pravni posao. Personalni je onaj kod kojeg je osoba ovlaštenika odreĎena ad personam. Ugovor kojim se osniva pravo stvarnog tereta može biti samostalan. Izvršnom prodajom zaloga. Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe. Kod oporuke se pravo stvarnog tereta ostvaruje kroz legat izdržavanja. Naturalno davanje može biti odreĎeno alikvotno (npr.COM 5.WWW. Smatra se da njena visina treba biti u konstantnom razmjeru sa vrijednošću nekretnine (clausula rebus sic stantibus). Za dospjele činidbe vlasnik opterećene nekretnine odgovara i osobno. Činidba davanja može imati oblik novčanog i naturalnog davanja. Stvarnopravna podrazumijeva odgovornost opterećenom nekretninom.BH-PRAVNICI. Gubitkom posjeda založene pokretne stvari. sudske i (eventualno) zakonske. Objekat sticanja su nekretnine.

PRAVO GRAĐENJA POJAM Korijeni ovog prava su u ustanovi rimskog prava pod nazivom superficies. za činidbe dospjele u vrijeme dok je bio vlasnik stvari. Potrebni su titulus i modus sticanja. Graditelj kao posjednik graĎevine i zemljišta na kome je izgraĎena. trajanje prava graĎenja itd. uz pristanak svih stranaka. PRESTANAK. pravo korištenja zemljišta za redovnu upotrebu zgrade.vijeka. uz odreĎenu (relativno nisku) naknadu graditelju. vlasnik zemljišta postaje vlasnik graĎevine. Pravo je nasljedivo. veličinu i način izgradnje graĎevine. U našem pravu stvarni tereti ne nastaju direktno na osnovu zakona. u slučaju podjele nekretnina se. ZAŠTITA Sticatelji mogu biti sve fizičke i pravne osobe.BH-PRAVNICI. Savremeni pojam prava graĎenja stvoren je tek početkom 20. U zaštiti prava graĎenja mogu se koristiti vlasničke tužbe. PRESTANAK I ZAŠTITA Na prestanak prava stvarnog tereta primjenjuju se na odgovarajući način pravila o prestanku prava služnosti. žičare itd). Petitorne tužbe mogu biti osobne i stvarnopravne. Pravo graĎenja se po pravilu stiče derivativnim putem. Prestankom prava graĎenja. sa zahtjevom na namirenje dospjelih činidbi iz opterećene nekretnine. ustanovi pravo izdržavanja u korist jedne osobe. a petitornim tužbama se zahijeva ostvarenje činidbe koja je sadržaj prava stvarnog tereta. Obuhvata pitanja koja se odnose na periodičnu naknadu vlasniku zemljišta. Pravo stvarnog tereta štiti se prejudicijalnim i petitornim tužbama. Prejudicijalnom tužbom zahtijeva se utvrĎivanje postojanja prava stvarnog tereta. Pravo može prestati i prije isteka roka. sporazumom izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. Titulus je ugovor izmeĎu graditelja i vlasnika zemljišta. Pojam graĎevine obuhvata razne objekte ispod površine. obavezu i rok izgradnje. Modus sticanja je upis u zemljišne knjige. zgrade. a ne prestaje propašću graĎevine jer ovlaštenik može izgraditi novu. Pravo graĎenja je stvarno pravo na tuĎoj stvari čiji je sadržaj ovlaštenje da se izgradi i ima u vlasništvu graĎevina na tuĎem zemljištu.COM . TakoĎer prestaje i sjedinjenjem (confusio). Modus je upis u zemljišne knjige. PRAVO GRAĐENJA U NAŠEM PRAVU 33 WWW.WWW. na površini ili iznad površine zemljišta (bunari. One mogu biti ugovorno i zakonski ograničene. vremenske granice trajanja prava graĎenja itd. uslove i ograničenja.BH-PRAVNICI. pravo otuĎenja zgrade i prenosa prava korištenja zemljišta. B. ima pravo i na posjedovnu zaštitu. Osobne su usmjerene na prethodnog vlasnika. Stvarnopravne su protiv sadašnjeg vlasnika. Npr.COM Odlukom suda realni tereti se ostvaruju tek iznimno. Pravo graĎenja redovno prestaje istekom roka na koji je osnovano. STICANJE. vrstu. SADRŽAJ I KARAKTERISTIKE Razlikuju se zakonski i ugovorni sadržaj prava graĎenja. Pravo mogu zasnovati samo vlasnici zemljišta. koji ima konstitutivno značenje. Veći dio sadržaja je ugovorni. Bitne karakteristike prava graĎenja su prometnost i nasljedivost. Zakonski se uglavnom svodi na konstitutivne elemente prava graĎenja: pravo izgradnje i držanja u vlasništvu graĎevine na tuĎem zemljištu.

COM U našem pozitivnom graĎanskom pravu ne postoji institut pod nazivom “pravo graĎenja”. Zakonom o graĎevinskom zemljištu predviĎeno je da općina može graĎanima i graĎanskim pravnim osobama dati na korištenje neizgraĎeno zemljište u društvenom vlasništvu radi izgradnje objekta na kome mogu imati pravo vlasništva. već isključivo zakonom. 34 WWW. kao i ostala stvarna prava.WWW. nije moguće kreirati voljom stranaka.COM .BH-PRAVNICI. bez obzira što se po sadržaju i funkciji ne razlikuje od prava graĎenja. U našem pravu moguće je graĎenje na zemljištu na kojem postoji pravo vlasništva.BH-PRAVNICI. ali na osnovu ugovora. Razlog tome je činjenica da pravo graĎenja. Pomenuto pravo korištenja je po svom sadržaju identično pravu graĎenja. Takve propise sadržavali su i poslijeratni savezni propisi (propisi SFRJ) u po gledu zemljišta u općenarodnoj imovini. Takav odnos ostaje na nivou obaveznopravnog odnosa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful