Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.001%. Iako ga u atmosferi ima tek 0. od izuzetnog .

Troposferski ozon je štetan ozon.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere.  Troposfreski ozon . Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. npr. prinos usjeva. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. između 12 i 50 kilometara visine. kao i na razne materijale. u troposferi. . tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. na zdravlje ljudi i životinja. plastiku. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem".

. od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome.Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840.  Nastajanje ozona: . godine. Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi.

Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca. stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! .

tj. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime. i o njegovoj koncentraciji.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj. . biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje. te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog.

. katarakta očiju. Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. oštećenja materijalnih dobara ljudi. kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini.

Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje. haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi.). . potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala).. zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC). potisni plin u sprejevima . koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom..

 Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani.). nuklearne eksplozije. odnosno u njemu nastaje rupa. . ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. nadzvučne letjelice itd. koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje.

No 2000. nazvana su "ozonska rupa".  Najjača oštećenja. Godine 1999. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada). izmjerena je najveća "rupa". te nad Arktikom u proljeće . stanjenja ozonskog omotača.ljeto.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. ona se još povećala – na 30 milijuna. .

novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. međunarodne suradnje.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. te drugi mehanizmi kontrole. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). porastao je do danas na 193. od prvobitnih 46. njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. rujna 1987. među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem.  Broj zemalja potpisnica protokola. . potpisan 16.

proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. 16. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050.  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. rujna. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. Prema tome. godine!!! .

a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira.5 posto svjetskog kopna. ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi. .5 stupnja. i potapanja 11. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca.Posljedice:  Kada se jednom oslobode. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar. izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva.

Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože.  Kad bi ljudi ovog trenutka. godine globalno smanjena za 84 %. u cijelom svijetu. .26 posto. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica. stratosferi iznosi 0. godine. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu.  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %. oporavak bi bio moguć.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986.

tp.. volonter Rijeka 2010. mag.pp.ing.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful