P. 1
OZON I OZONSKI OMOTAC

OZON I OZONSKI OMOTAC

|Views: 1,800|Likes:
Published by xarus_sd

More info:

Published by: xarus_sd on Jan 23, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/19/2012

pdf

text

original

Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

od izuzetnog .001%. Iako ga u atmosferi ima tek 0.Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.

plastiku. na zdravlje ljudi i životinja. između 12 i 50 kilometara visine. Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. u troposferi. kao i na razne materijale. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem". Troposferski ozon je štetan ozon.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. npr. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. prinos usjeva.  Troposfreski ozon . .

Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi. .zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome. godine. od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840.  Nastajanje ozona: .

stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! . Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj.

te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. tj. . i o njegovoj koncentraciji. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime.

 Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. katarakta očiju. . oštećenja materijalnih dobara ljudi.

. koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.). Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje. . potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala).. zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC). haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi. potisni plin u sprejevima .Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom.

koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). odnosno u njemu nastaje rupa. nuklearne eksplozije.). nadzvučne letjelice itd. . Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani.

stanjenja ozonskog omotača.  Najjača oštećenja. a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada). izmjerena je najveća "rupa".ljeto. No 2000. nazvana su "ozonska rupa". ona se još povećala – na 30 milijuna. te nad Arktikom u proljeće . . Godine 1999.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara.

te drugi mehanizmi kontrole. izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. međunarodne suradnje.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. od prvobitnih 46. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. . novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. potpisan 16. njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. porastao je do danas na 193. rujna 1987.  Broj zemalja potpisnica protokola.

a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. rujna. proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. 16. Prema tome.  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. godine!!! .

izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4. a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar.Posljedice:  Kada se jednom oslobode.5 posto svjetskog kopna. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća. i potapanja 11.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca.5 stupnja.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva. . ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.

Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050. .  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica. godine.  Kad bi ljudi ovog trenutka. u cijelom svijetu.26 posto. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986. stratosferi iznosi 0. oporavak bi bio moguć. godine globalno smanjena za 84 %. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože.

.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović.. volonter Rijeka 2010.pp.tp. mag.ing.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->