OZON I OZONSKI OMOTAC

Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

001%. Iako ga u atmosferi ima tek 0. od izuzetnog .Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.

Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. između 12 i 50 kilometara visine.  Troposfreski ozon . . u troposferi. kao i na razne materijale. prinos usjeva. na zdravlje ljudi i životinja. plastiku. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. npr. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem". Troposferski ozon je štetan ozon.

Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi.Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840. . od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.  Nastajanje ozona: . godine.zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome.

Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! . Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.

te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. .  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. tj. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime. i o njegovoj koncentraciji. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu.

kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. katarakta očiju. . oštećenja materijalnih dobara ljudi.

haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi..Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom. potisni plin u sprejevima . zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC).). potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala).. . Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje. koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.

. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. nuklearne eksplozije. odnosno u njemu nastaje rupa.). Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. nadzvučne letjelice itd. Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani.

. Godine 1999. te nad Arktikom u proljeće .  Najjača oštećenja.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. nazvana su "ozonska rupa". ona se još povećala – na 30 milijuna. a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada).ljeto. No 2000. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. stanjenja ozonskog omotača. izmjerena je najveća "rupa".

novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. potpisan 16. . izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. rujna 1987. od prvobitnih 46. među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991.  Broj zemalja potpisnica protokola. porastao je do danas na 193. njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. međunarodne suradnje.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. te drugi mehanizmi kontrole. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO).

a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. rujna.  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. 16. Prema tome. godine!!! .

a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira. i potapanja 11.5 stupnja.Posljedice:  Kada se jednom oslobode. .  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva. izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća.5 posto svjetskog kopna. ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar.

godine globalno smanjena za 84 %. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica.  Kad bi ljudi ovog trenutka. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050.  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože. . oporavak bi bio moguć. stratosferi iznosi 0. godine.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986.26 posto. u cijelom svijetu.

ing.. .pp. mag. volonter Rijeka 2010.tp.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful