Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

Iako ga u atmosferi ima tek 0.001%. od izuzetnog .Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.

između 12 i 50 kilometara visine. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. na zdravlje ljudi i životinja. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. npr. plastiku.  Troposfreski ozon . Troposferski ozon je štetan ozon. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. u troposferi. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem". Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. . prinos usjeva.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. kao i na razne materijale.

zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome.Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840. godine. . Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi. od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.  Nastajanje ozona: .

stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! . ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja.

. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog. i o njegovoj koncentraciji.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu. tj.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj. te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja.

. znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. oštećenja materijalnih dobara ljudi. Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. katarakta očiju.

potisni plin u sprejevima .). potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala). zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC).Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom. haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi.. koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.. . Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje.

). Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani. . odnosno u njemu nastaje rupa. Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. nuklearne eksplozije. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. nadzvučne letjelice itd.

Godine 1999. No 2000.ljeto.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada). . nazvana su "ozonska rupa". stanjenja ozonskog omotača. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. ona se još povećala – na 30 milijuna.  Najjača oštećenja. te nad Arktikom u proljeće . izmjerena je najveća "rupa".

njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. međunarodne suradnje. porastao je do danas na 193. rujna 1987. potpisan 16.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. te drugi mehanizmi kontrole. od prvobitnih 46.  Broj zemalja potpisnica protokola. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). . među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd.

proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. 16. rujna. Prema tome. a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050.  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. godine!!! . razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina.

 Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva. .5 posto svjetskog kopna. izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća. ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.Posljedice:  Kada se jednom oslobode.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca.5 stupnja. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar. a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira. i potapanja 11.

26 posto. oporavak bi bio moguć.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986. godine globalno smanjena za 84 %. godine.  Kad bi ljudi ovog trenutka.  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću. stratosferi iznosi 0. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050. u cijelom svijetu. .  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica.

pp.tp.ing.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović.. mag. . volonter Rijeka 2010.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful