Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

od izuzetnog .001%. Iako ga u atmosferi ima tek 0.Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj.

na zdravlje ljudi i životinja. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem". Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. Troposferski ozon je štetan ozon. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. plastiku.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. npr. između 12 i 50 kilometara visine. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. u troposferi. kao i na razne materijale.  Troposfreski ozon . . prinos usjeva. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine.

Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840. od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3. .zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome.  Nastajanje ozona: . godine. Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi.

ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! .

čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog. tj. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje. te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. . i o njegovoj koncentraciji. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj.

znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. oštećenja materijalnih dobara ljudi. katarakta očiju. kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. . Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože.

potisni plin u sprejevima .Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom. potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala)... Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje. zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC).). haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi. koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača. .

nadzvučne letjelice itd. Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani. odnosno u njemu nastaje rupa. Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. . koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC).). Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. nuklearne eksplozije.

veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. nazvana su "ozonska rupa".  Najjača oštećenja.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita.ljeto. stanjenja ozonskog omotača. Godine 1999. izmjerena je najveća "rupa". ona se još povećala – na 30 milijuna. No 2000. te nad Arktikom u proljeće . . a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada).

potpisan 16.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. od prvobitnih 46. novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. rujna 1987. porastao je do danas na 193. međunarodne suradnje. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. . te drugi mehanizmi kontrole. među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991.  Broj zemalja potpisnica protokola.

a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. 16. proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. rujna. godine!!! .  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. Prema tome.

izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća.Posljedice:  Kada se jednom oslobode. . i potapanja 11. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva.5 stupnja. ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca. a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira.5 posto svjetskog kopna.

 Kad bi ljudi ovog trenutka. godine globalno smanjena za 84 %.  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću. .  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica. stratosferi iznosi 0. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986.26 posto. godine. u cijelom svijetu. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %. oporavak bi bio moguć.

volonter Rijeka 2010. ..pp.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović.ing.tp. mag.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful