Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj. Iako ga u atmosferi ima tek 0.001%. od izuzetnog .

između 12 i 50 kilometara visine.oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. prinos usjeva. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine.  Troposfreski ozon . na zdravlje ljudi i životinja. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem". plastiku. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. Troposferski ozon je štetan ozon. kao i na razne materijale. npr. . u troposferi.

zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome. Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi. od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.  Nastajanje ozona: .Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840. . godine.

stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! . Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja. ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj.

Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. tj.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog. i o njegovoj koncentraciji. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj. .  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime. te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja.

znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. . oštećenja materijalnih dobara ljudi. katarakta očiju.

. zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC). potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala). koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.. haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi.Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom. potisni plin u sprejevima . Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje.)..

Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. odnosno u njemu nastaje rupa. Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani.). Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). nadzvučne letjelice itd. koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. nuklearne eksplozije. .

a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada). nazvana su "ozonska rupa".  Najjača oštećenja. izmjerena je najveća "rupa".ljeto. . te nad Arktikom u proljeće . stanjenja ozonskog omotača.Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. No 2000. ona se još povećala – na 30 milijuna. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara. Godine 1999.

među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. te drugi mehanizmi kontrole. a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). porastao je do danas na 193. izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. .  Broj zemalja potpisnica protokola.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd. njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. od prvobitnih 46. potpisan 16. rujna 1987. međunarodne suradnje.

 Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. godine!!! . Prema tome. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. rujna. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. 16.

i potapanja 11. a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca. ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi.5 posto svjetskog kopna. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar. .5 stupnja.Posljedice:  Kada se jednom oslobode. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća. izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva.

.  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću. godine globalno smanjena za 84 %. prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu. u cijelom svijetu. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050. oporavak bi bio moguć. stratosferi iznosi 0.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica.26 posto. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %. godine.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986.  Kad bi ljudi ovog trenutka.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože.

volonter Rijeka 2010.tp.ing. mag.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović..pp. .