Sadržaj:  Što je ozon?  Nastanak ozona  Što je ozonski omotač?  Važnost ozonskog omotača  Uništavanje ozona  Ozonske rupe  Kako zacijeliti i zaštiti ozonski omotač?  Posljedice  Zanimljivosti .

001%.Što je ozon?  Ozon je plin blijedoplave boje čija je molekula načinjena od tri atoma kisika Sastavni je dio zemljine atmosfere je značenja za zemlju i cjelokupni život na njoj. Iako ga u atmosferi ima tek 0. od izuzetnog .

oko 10% nalazi se u nižim slojevima atmosfere. u troposferi. Taj sloj ozona znanstvenici su nazvali "ozonskim omotačem".  Troposfreski ozon . . kao i na razne materijale. plastiku. tek tri molekule na svakih deset milijuna molekula zraka. na zdravlje ljudi i životinja. Troposferski ozon je štetan ozon. između 12 i 50 kilometara visine. najveću koncentraciju ima u stratosferi između 20 do 25 kilometara visine. Zbog vrlo reaktivnog djelovanja s drugim molekulama on ima neposredan i vrlo štetan učinak na rast šuma. Iako je ozon u atmosferi rijedak plin. prinos usjeva. Stratosferski ozon – u njemu se nalazi 90% ozona. npr.

od kojih se neki vežu s drugim molekulama kisika i na taj način nastaje ozon – O3.Nastanak ozona  Ozon je otkrio njemački znanstvenik Christian Fridrich Schönbein 1840.  Nastajanje ozona: .zračenje sunca razbija molekule «normalnog» kisika otpuštajući na taj način slobodne atome. godine. Na taj način nastaje spomenutih 90 % ozona u stratosferi. .

stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć!!!! . ZAPAMTITE: Bez ozonskog omotača tj. Sloj ozona na udaljenosti 2025 km od Zemljine površine koji nas štiti od negativnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca.Što je ozonski omotač? Naš nevidljivi štit od opasnog UV zračenja.

Važnost ozonskog omotača  Ozonski omotač absorbira ultraljubičasto zračenje sa Sunca i time omotač štiti zemljinu površinu i cjelokupni život na njoj. čime ima važnu ulogu u reguliranju Zemljine klime. i o njegovoj koncentraciji.  Zbog absorbiranja ultraljubičastog zračenja u stratosferi ozon ujedno preuzima i dio topline u tom procesu. te tako neposredno utiče na raspodjelu temperature atmosfere. Tako ozonski omotač predstavlja prirodni štit za život na Zemlji. . tj. biološki vrlo aktivnog UV-B zračenja i potpuno nas štiti od smrtonosnog UV-C zračenja. količini u stratosferi ovisi i količina štetnog UV zračenja koje će dospjeti do površine Zemlje.  Ozonski omotač upija oko 77% štetnog.

katarakta očiju. znantnog smanjenja poljoprivrednih uroda. . kao i narušavanja zdravlja živog svijeta u cjelini. Posljedice UV-B zračenja: dokazano je da UV-B zračenje dovodi do pojava malignih i benignih oboljenja kože. oštećenja materijalnih dobara ljudi.

koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača. . haloni (BFC) (aparati za gašenje požara) pesticidi i drugi.. zatim nepotpuno halogenizirani kloroflorougljici (HCFC).). potisni plin u sprejevima .Uništavanje ozona  Tko sve ugrožava ozonski omotač? Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom. potom ugljik-tetraklorid i metil-kloroform (otapala). Od brojnih kemikalija koje je stvorio čovjek najviše ozon uništavaju – kloroflorougljici (CFC) (sredstva za hlađenje..

nadzvučne letjelice itd. . Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. odnosno u njemu nastaje rupa. Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda.). nuklearne eksplozije. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani.

Ozonske rupe  Ranih osamdesetih dokazano je oštećenje ozonskog omotača nad Antarktikom s pomoću NASA-inog satelita. No 2000. stanjenja ozonskog omotača. ona se još povećala – na 30 milijuna. te nad Arktikom u proljeće . izmjerena je najveća "rupa". . Godine 1999. veličine 27 milijuna kvadratnih kilometara.  Najjača oštećenja. nazvana su "ozonska rupa".ljeto. a vidljiva su nad Antarktikom svako antarktičko proljeće (od rujna do listopada).

njihove proizvodnje i uporabe kako bi se spriječila daljnja oštećenja omotača. te drugi mehanizmi kontrole. međunarodne suradnje.Kako zaštiti i zacijeliti ozonski omotač?  Montrealski protokol. izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem. od prvobitnih 46. rujna 1987. . a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO). potpisan 16.  Broj zemalja potpisnica protokola. porastao je do danas na 193. među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. novčane i stručne pomoći zemljama u razvoju itd.

 Prema tome. a potpuno zacijeljivanje ozonskog omotača predviđa se oko 2050. razgradnja ozonskog omotača nastavit će se i doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. proglašen je Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. godine!!! . 16.  Nastavi li se Montrealski protokol provoditi dosadašnjim mjerama i tempom. nakon čega će nastupiti razdoblje postupnog oporavka. rujna.

5 stupnja. izračunato je da će za samo tri desetljeća prosječna temperatura na površini Zemlje porasti za 4. klorofluorougljici ostaju aktivni nekoliko desetljeća.Posljedice:  Kada se jednom oslobode. i potapanja 11.  Točno je da se ozonski omotač tanji i oštećuje zbog erupcija vulkana ili zbog promjenjivih aktivnosti Sunca. što će uz efekt staklenika dovesti do djelomičnog otapanja polarnih kapa i podizanja razina svjetskih mora za jedan metar.  Ako se ne prestane sa upotrebom HFC i sagorijevanjem fosilnih goriva.5 posto svjetskog kopna. . ali je to sitnica u usporedbi s onim što čovjek čini sam sebi. a znanost još ne zna načine da se njihovo djelovanje neutralizira.

prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu. oporavak bi bio moguć. .  Ozon se oštećuje u prosjeku četiri-pet posto po desetljeću. a u industrijaliziranim zemljama za 97 %.  Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u  Dobra je vijest da je potrošnja CFC-a od 1986.  Kad bi ljudi ovog trenutka. u cijelom svijetu. stratosferi iznosi 0. Zemlja i njen omotač bili bi u skladu negdje oko 2050.Zanimljivosti:  Znanstvenici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog štita za jedan posto donosi 2-3 posto povećanja učestalosti raka kože.26 posto.  Stanje koje se opisuje kao ozonska rupa je ono koje je karakterizirano kao područje pokrivenosti ozonskim slojem manjim od 200 Dobsonovih jedinica. godine globalno smanjena za 84 %. godine.

volonter Rijeka 2010. mag. ..tp.pp.ing.Projekt “Rijeka– zdravi grad” Interesna grupa građana za unapređivanje i zaštitu okoliša Pripremio: Ozren Stefanović.