Professional Documents
Culture Documents
Šteta je
nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta)
(ZOO čl.155).
Posle nastupanja zastarelosti prava da zahteva naknadu štete, oštećenik može zahtevati od
odgovornog lica, po pravilima koja vaće u slučaju sticanja bez osnova, da mu ustupi ono
što je dobio radnjom kojom je prouzrokovana šteta. (ZOO, čl. 209)
Vrste štete
1. Materijalna i nematerijalna šteta – materijalna šteta nastaje na imovinskim
(materijalnim) dobrima; nematerijalna šteta nastaje na neimovinskim dobrima
(život, zdravlje, fizički i psihički integritet, čast, sloboda, ugled itd.)
2. Stvarna šteta i izmakla dobit – stvarna šteta predstavlja umanjenje postojeće
imovine; izmakla dobit predstavlja sprečavanje uvećanja imovine
3. Neposredna i posredna šteta – neposredna šteta je direktna posledica štetne
radnje, dok je posredna šteta indirektna posledica štetne radnje
4. Pozitivni i negativni interes – pozitivni interes (šteta zbog neispunjenja) je šteta
koja nastaje zbog neispunjenja ugovorne obaveze; negativni interes je šteta koju
određeno lice trpi zato što je opravdano verovalo da će zaključiti određeni ugovor
sa određenim licem ili pak zato što je opravdano verovalo da je ugovor koji je već
zaključen punovažan
5. Konkretna i apstraktna šteta – konkretna šteta je ona šteta čije je postojanje
stvarno dokazano i iznos konkretno utvrđen; apstraktna šteta je ona šteta čije se
postojanje i iznos ne moraju dokazivati pošto se njeno postojanje pretpostavlja, a
iznos naknade štete se procenjuje na osnovu unapred propisanih opštih kriterijuma
1
6. Predvidiva i nepredvidiva šteta – predvidiva šteta je ona šteta koja se u vreme
zaključenja ugovora mogla predvideti; nepredvidiva šteta je ona šteta koja se u
vreme zaključenja ugovora nije mogla predvideti
7. Postojeća, buduća i eventualna šteta – postojeća šteta je ona šteta koja je već
pruzrokovana i čije posledice su već nastale; buduća šteta je ona šteta koja će u
budućnosti sigurno nastupiti – može da se manifestuje kao nastavak štete koja se
već trpi ili kao šteta koja tek treba da nastupi nakon što je štetna radnja preduzeta;
eventualna šteta je ona šteta za koju postoji mogućnost da će nastupiti u
budućnosti, nakon što je štetna radnja preduzeta
Uslovi odgovornosti
šteta,
uzročna veza između štete i radnje štetnika,
krivica i
Šteta je umanjene nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njenog povećanja (izmakla
korist), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna
šteta) (ZOO čl.155).
Uzročna veza je veza koja postoji između dve pojave, tj. između uzroka i posledice, pri
čemu je jedna pojava uslovljena (izazvana) drugom.
Krivica postoji kada se jedno lice ne ponaša onako kako se ponaša razuman i pažljiv
čovek u određenoj situaciji. Da bi se određeno lice smatralo krivim za određenu radnju
potrebno je da ono bude sposobno za rasuđivanje, odnosno da je sposobno da shvati
značaj svoga dela i da je sposobno da upravlja svojim postupcima. Oblici krivice su
umišljaj i nehat. Umišljaj (namera) postoji kada određeno lice ima svest o tome da
svojom radnjom pričinjava štetu drugome i volju da drugome nanese štetu. Nehat
(nepažnja) može biti svesni i nesvesni. Svesni nehat postoji kada određeno lice predvidi,
zna da svojom radnjom može prouzrokovati štetu, ali olako drži da do toga ipak neće
doći. Nesvesni nehat postoji kada određeno lice uopšte ne predvidi da svojom radnjom
može prouzrokovati štetu, ali je morao i mogao predvideti. Zakon o obligacionim
odnosima razlikuje tri stepena nehata: gruba nepažnja, obična nepažnja i odsustvo
pažnje koje se poklanja vlastitim poslovima.
Protivpravnost postoji u slučaju kada se nekom ljudskom radnjom krše određene pravne
norme kojima se štite imovinski interesi ili neimovinski interesi koji se brane imovinskim
sankcijama. Međutim, ne mora svaka radnja kojom je izazvana šteta da bude i
protivpravna.
2
Postoje izvesne okolnosto koje isključuju protivpravnost. To su:
1. vršenje javne dužnosti – radnja lica koje u vršenju službene dužnosti svojom
radnjom izazove štetu drugome, nije protivpravna, pod uslovom da ju je službeno
lice preduzelo u okviru svojih službenih ovlašćenja;
2. pristanak oštećenog – postoji kada određeno lice dopusti drugom da preduzme
radnju kojom mu nanosi štetu. Pristanak nije dozvoljen ako se odnosi na radnju
koja je zakonom zabranjena;
4. krajnja nužda – postoji kada neko lice izazove štetu da bi od sebe ili drugog lica
otklonilo istovremenu protivpravnu opasnost, ali takva radnja je dozvoljena samo
ako je vrednost spasenog dobra nesrazmerno veća od vrednosti dobra koje se
žrtvuje;
6. korišćenje svojim pravom – lice koje korišćenjem svog prava drugome nanese
štetu, nije dužno da je nadoknadi (Qui suo iure utitur, neminem laedit – Ko koristi
svoje pravo, nikom ne nanosi štetu)
Vrste odgovornosti
3
Odgovornost po osnovu pravičnosti – u odgovornost po osnovu pravičnosti spadaju: 1.
odgovornost neuračunljivih lica za štetu koju prouzrokuju drugome, pod uslovom da se
nadoknada ne može dobiti od lica koje bilo dužno da vodi nadzor nad njim i da je
materijalno stanje štetnika znatno povoljnije od materijalnog stanja oštećenog (ZOO čl.
169); 2. odgovornost roditelja maloletnih počinilaca štete koji su sposobni za rasuđivanje
pod uslovom da maloletnik nije sam u stanju da plati naknadu i da je materijalno stanje
roditelja znatno povoljnije od materijalnog stanja oštećenog lica (ZOO čl. 169); 3.
nadoknada štete koja je prouzrokovana pravno dopuštenim radnjama, koje oštećeni mora
da trpi (lica čija su dobra žrtvovana da bi se zadovoljio određeni javni interes ili pak
pretežniji interes nekog drugog).
Odgovornost za drugog:
4
maloletnik nije sam u stanju da plati naknadu i da je materijalno stanje roditelja
znatno povoljnije od materijalnog stanja oštećenog lica (ZOO čl. 169).
2. odgovornost za lica nesposobna za rasuđivanje (duševno bolesna lica i lica
zaostalog umnog razvoja) – za štetu koju prouzrokuje lice koje usled duševne
bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili iz nekog drugog razloga nije sposobno za
rasuđivanje, odgovara lice koje je na osnovu zakona, odluke nadležnog državnog
organa ili ugovora dužno da vodi nadzor nad njim. Ovo lice se može osloboditi
odgovornosti ako dokaže da je nadzor vršilo onako kako je trebalo ili da bi šteta
nastala i pri brižljivom vršenju nadzora. Duševno bolesna lica i lica zaostalog
umnog razvoja su odgovorna za štetu: 1. ako je šteta prouzrokovana za vreme
svetlih trenutaka i 2. po osnovu pravičnosti, ako se nadoknada ne može dobiti od
lica koje je bilo dužno da vodi nadzor nad njim i ako je materijalno stanje štetnika
znatno povoljnije od materijalnog stanja oštećenog.
3. odgovornost za pomoćnike - kada određeno lice (gospodar posla) angažuje
pomoćnika kako bi obavilo određeni posao ono je odgovorno za štetu koju
pomoćnik prouzrokuje. Ovde možemo razlikovati dve situacije: 1. pomoćnik
može prouzrokovati štetu licu koje je sa gospodarom posla zaključilo ugovor o
delu (npr. određeno lice dogovori sa zidarom da mu sagradi šupu, a zidar sa
sobom povede još jednog kolegu da mu pomogne), dakle između odgovornog lica
i oštećenog od ranije postoji obligacioni odnos. Radnje koje je preduzeo
pomoćnik smatraju se radnjama gospodara posla. Gospodar posla odgovara jedino
za štetu koja je prouzrokovana radnjama pomoćnika koje su preduzete u cilju
izvršenja obaveze gospodara posla ili u vezi sa tim. Pomoćnik prilikom obavljanja
posla treba da pokaže onoliko znanja, pažnje i umešnosti, koliko se zahteva i od
gospodara kada on sam lično obavljao posao. Zato gospodar posla odgovara uvek
kada bi se određena radnja njemu mogla upisati u krivicu, on se može osloboditi
odgovornosti jedino ako dokaže da se radnja kojom je prouzrokovana šteta njemu
ne bi mogla upisati u krivicu. Sa druge strane treba znati da ukoliko određeno lice
angažuje sebi zamenika za jedno tačno određeno vreme onda odgovara jedino ako
je pogrešio u izboru lica; 2. pomoćnik može prouzrokovati štetu nekom trećem
licu (npr. slučajnom prolazniku padne cigla na glavu koju je pomoćnik ispustio) u
kom slučaju gospodar posla odgovara ako nije pokazao potrebnu pažnju prilikom
izbora ili u nadziranju pomoćnika, ili prilikom davanja instrukcija i opreme.
Gospodar posla se može osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da je u napred
navedenim situacijama bio pažljiv koliko je trebalo. Solidarno sa gospodarom za
štetu odgovara i pomoćnik, ako je kriv.
4. odgovornost poslodavca za zaposlene – za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi
sa radom prouzrokuje trećem licu odgovara poslodavac kod koga je zaposleni
radio u trenutku prouzrokovanja štete, osim ako dokaže da je zaposleni u datim
okolnostima postupao onako kako je trebalo. Oštećeni ima pravo da zahteva
nadoknadu štete od poslodavca, ali i direktno od zaposlenog ako je on štetu
prouzrokovao namerno (umišljajno) (ZOO čl. 170). Poslodavac odgovara samo za
štetu koju zaposleni pričini u radno vreme i na radnom mestu u delokrugu poslova
koji su mu povereni. Lice koje je oštećenom nadoknadilo štetu koju je zaposleni
prouzrokovao namerno ili krajnjom nepažnjom, ima pravo od tog zaposlenog da
5
zahteva naknadu plaćenog iznosa (pravo na regres od zaposlenog). To pravo
zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete (ZOO čl. 171).
5. odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ – pravno
lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u
vezi sa vršenjem svojih funkcija. Pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je
štetu skrivilo namerno ili krajnjom nepažnjom, to pravo zastareva u roku od šest
meseci od dana isplaćene naknade (ZOO čl. 172).
Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne delatnosti – šteta nastala u vezi sa
opasnom stvari, odnosno opasnom delatnošću smatra se da potiče od te stvari, odnosno
delatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete (ZOO čl. 173). Stvari od
kojih preti prekomerna opasnost štete jesu opasne stvari. Prema definiciji koju je dao
Mihailo Konstantinović opasne su sve pokretne i nepokretne stvari koje svojim
položajem, svojstvima ili samim postojanjem predstavljaju povećanu opasnost za
okolinu, one stvaraju rizik štete koji se ne može uvek izbeći ni pri najvećoj mogućoj
pažnji, i to je upravo ono što ih čini opasnim. Opasna delatnost je svaka ljudska delatnost
od koje preti veća, neuobičajena opasnost štete, koja se ne može uvek, ni uz najveću
pažnju, izbeći. Za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za štetu od opasne
delatnosti odgovara lice koje se njome bavi (ZOO čl. 174). Ako je imaocu oduzeta
opasna stvar na protivpravan način, za štetu ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo
opasnu stvar, ako imalac nije za to odgovoran (ZOO čl. 175). Umesto imaoca stvari, i isto
kao on, odgovara lice kome je imalac poverio stvar da se njome služi, ili lice koje je inače
dužno da je nadgleda, a nije kod njega na radu. Ako imalac poveri opasnu stvar licu koje
nije osposobljeno ili nije ovlašćeno da njome rukuje, odgovaraće za štetu od opasne
stvari. Imalac opasne stvari se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potiče
od uzroka koji se nalazio van stvari, a nije se mogao predvideti ni izbeći, ako je šteta
nastala isključivo radnjom oštećenog ili trećeg lica.
6
4. Odgovornost u vezi sa obavezom zaključenja ugovora
5. Odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od opšteg interesa
6. Odgovornost u slučaju povrede autorskih i srodnih prava
Podeljena odgovornost postoji u slučaju kada je oštećeni doprineo da šteta nastane ili da
bude veća nego što bi inače bila, tada oštećeni ima pravo na naknadu štete, ali koja je
umanjena srazmerno njegovom doprinosu nastanku štete. Kada se ne može utvrditi koji
deo potiče od radnje oštećenog lica tada sud određuje iznos naknade vodeći računa o
okolnostima konkretnog slučaja.
Odgovornost više lica za istu štetu (solidarna odgovornost) – za štetu koju je više lica
prouzrokovalo zajedno, svi učesnici odgovaraju solidarno. Solidarno odgovaraju za
prouzrokovanu štetu i lica koja su je prozrokovala radeći nezavisno jedan od drugog, ako
se ne mogu utvrditi njihovi udeli u prouzrokovanoj šteti (ZOO čl.206).
Naručilac i izvođač radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju trećem licu za štetu
koja mu nastane u vezi sa izvođenjem tih radova (ZOO čl.207).
Udeo svakog štetnika u prouzrokovanoj šteti, a prema njemu i udeo u iznosu naknade
štete, se određuje prema njegovoj krivici i težini posledice koja je proizašla iz njegovog
delovanja. Ako se na ovaj način ne može utvrditi udeo onda na svakog štetnika pada
jednak deo. Solidarni dužnik koji je isplatio oštećenom više nego što otpada na njega ima
pravo da od svakog od ostalih solidarnih dužnika zahteva da mu naknadi ono što je platio
za njega (ZOO čl. 208).
Isključenje odgovornosti
Viša sila predstavlja određene događaje koji su izvanredni (nije ga mogao predvideti ni
veoma pažljiv čovek), neizbežni (nije se mogao izbeći ni sa najvećom mogućom pažnjom
razumnog čoveka) i spoljni. Viša sila isključuje odgovornost.
Krivica oštećenog postoji u situaciji kada oštećeni svojim postupcima omogući štetniku
da mu prouzrokuje štetu ili da šteta bude veća nego što bi inače bila. Krivica oštećenog
može biti osnov za isključenje odgovornosti počinioca (ako je oštećeni doprineo nastanku
7
štete sa namerom ili grubom nepažnjom) ili osnov za umanjenje odgovornosti počinioca
(ako je oštećeni doprineo nastanku štete sa običnom nepažnjom).
Naknada štete
Posebni slučajevi
Posebno o naknadi štete u slučaju smrti – u slučaju smrti se mogu javiti sledeći oblici
materijalne štete: 1. troškovi lečenja od zadobijenih povreda i drugi potrebni troškovi koji
su nastali u vezi sa lečenjem do nastupanja smrti; 2. izgubljena zarada računajući od
nastupanja povrede pa do smrti; 3. troškovi sahrane i u vezi sa sahranom i običajima; 4.
šteta zbog izgubljenog izdržavanja ili pomoći (pravo na naknadu štete imaju lica koja je
umrli izdržavao ili lice koje je po zakonu imalo pravo da od poginulog zahteva
izdržavanje). U slučaju smrti pravo na nematerijalnu štetu usled pretrpljenih duševnih
bolova imaju članovi uže porodice umrlog (bračni drug, deca i roditelji), ali i braća i
sestre i vanbračni partner, ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.
Naknada štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda – u ovom slučaju
javlja se pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete. Ko drugome povredi čast
kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o prošlosti, o znanju, o sposobnosti drugog
lica, ili o nečemu drugom, a zna ili bi morao znati da su navodi neistiniti, i time mu
prouzrokuje materijalnu štetu dužan je naknaditi je. U slučaju povrede prava ličnosti sud
može narediti objavljivanje presude, odnosno ispravke, ili narediti da štetnik povuče
izjavu kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se
postiže naknadom (ZOO čl.199). Ako je naneta povreda ugledu, časti, slobodi ili pravima
ličnosti postoji i pravo na novčanu naknadu nematerijalne štete.
8
Satisfakcija u posebnim slučajevima – pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog
pretrpljenih duševnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog
odnosa podređenosti ili zavisnosti navedeno na kažnjivu obljubu, kao i lice prema kome
je izvršeno neko krivično delo protiv dostojanstva ličnosti i morala (ZOO čl.202).
Naknada štete
Šteta je neznati
Ko drugom prouzrokuje štetu dužan je istu naknaditi.
Šteta je neprijatan doživljaj, a naknada štete je satisfakcija za taj neprijatan
doživljaj.
Naknada štete ne može biti veća od štete.
Odgovorno lice je dužno, ako je to moguće, da uspostavi stanje koje je bilo pre
nastanka štete, a ako to nije moguće, da oštećenog obešteti odgovarajućim
novčanim ekvivalentom.
Obaveza naknade štete dospela je od trenutka nastanka štete, a ako se šteta
događala u dužem vremenskom periodu kontinuirano od prestanka stvaranja štete.
Ukoliko je moguće oštećeni dobija obeštećenje naturalnom restitucijom, a ukoliko
nije, obeštećenje u novčanom iznosu.
Naknada štete dosuđena u novcu, određuje se prema cenama u vreme presuđenja.
Zahtev za obeštećenje u novcu mora biti jasno nominalno opredeljen.
Umanjenje nečije imovine je obična šteta, a sprečavanje povećanja imovine je
izmakla korist.
Kapitalizirana renta je naknada buduće štete koja se može platiti u određenim
slučajevima, jednokratno.
Nužna odbrana isključuje odgovornost za štetu.
Lice koje u slučaju dozvoljene samopomoći prouzrokuje štetu licu, koje je
izazvalo tu reakciju, nije dužno da tako nastalu štetu nadoknadi.
Ako su za nastanak štete odgovorni i oštećeni i štetnik ili je šteta nastala obojici,
svako od njih odgovara za ukupnu štetu koju su pretrpeli, srazmerno svojoj
krivici.
Podeljena odgovornost za nastanak štete postoji kada šteta potiče od radnji
oštećenog, kao i od štetnikovih radnji.
Nadležni organ koji uz dozvolu obavlja opšte korisne delatnosti odgovara samo za
štetu koja prelazi normalne granice.
Svako je ovlašćen zahtevati uklanjanje izvora opasnosti od kojeg može nastati
znatnija šteta ili prestanak delatnosti od koje potiče uznemiravanje i/ili opasnost
od štete.
Imalac opasne stvari odgovara za štetu koja od te stvari nastane.
Oštećeni ima pravo na izmaklu korist koju je objektivno mogao da realizuje da
nije bilo štetne radnje.
Pravo na naknadu nematerijalne štete imaju fizička, a ne i pravna lica.
Poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi sa radom po
opštim načelima odgovornosti.
Radnik odgovara za štetu Poslodavcu, koja je nastala na radu i u vezi sa radom, a
prouzrokovao ju je namerno ili krajnjom nepažnjom.
9
Za štetu koju pričini maloletno lice, solidarno su odgovorni i mal. lice i njegovi
roditelji, ukoliko postoji propust u vaspitanju koji je u uzročnoj vezi sa nastalom
štetom.
Za štetu koju pričini maloletno lice mlađe od 7 godina uvek odgovaraju roditelji.
Za štetu koju prouzrokuje lice koje nema sposobnost rasuđivanja, odgvorno je lice
koje je dužno da vodi nadzor nad tim licem.
Republika Srbija je odgovorna za štetu koju pretrpe treća lica, a koja nastane
radom njenih organa u vršenju svojih funkcija i/ili u vezi sa njima.
Za štetu nastalu usled akata terora odgovara država, koja je dužna da pruži
sigurnost i zaštitu svim licima i imovini na svojoj teritoriji.
10
Advokat, čijim je posredovanjem stranka zaključila nedozvoljeni pravni posao, dužan
je stranci naknaditi svu štetu koja je iz takvog ugovora za stranku proistekla. (Vrhovni
sud Srbije, Rev.295/89)
Naknada štete koju prouzrokuje sud, ostvaruje se tužbom podnetom protiv države.
(Vrhovni sud Srbije, Rev.6203/2002 od 10.11.2002.g.)
Lovačko društvo je odgovorno za štetu koju, lovostajem zaštićena divljač pričini.
(Vrhovni sud Srbije, Rev.563/99 od 22.06.1999.g.)
Za štetu koju pričini medved, za koga je propisana trajna zabrana lova odgovara
Republika Srbija, čiji je organ propisao trajnu zabranu lova pod uslovom da je oštećeni
preduzeo propisane mere za sprečavanje štete od divljači. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.1516/98)
Usled smrti pacijentkinje nad kojom je uz njen pristanak lekar odgovarajuće
specijalnosti izvršio abortus, odgovara isključivo štetnik, pa nema uslova za podeljenu
odgovornost. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1048/98 od 18.03.1997.g.)
Za štetu koja nastane usled nestručne vožnje vozača gradskog saobraćaja, tako što je
usled naglog kočenja autobusa putnica pala u autobusu i povredila nogu, odgovorna je
organizacija udruženog rada-javnog prevoza u kojoj je vozač zaposlen. (Viši privredni
sud Pž.4436/88)
Radna organizacija za održavanje puteva odgovorna je za štetu oštećenom u slučaju
kada je do štete došlo usled propusta radne organizacije da put pospe solju ili nekim
drugim sredstvima, kako bi sprečila stvaranje leda na putu i na taj način put učinila
bezbednim za saobraćaj. (Vrhovni sud srbije, Rev.222/84)
Greda za fizičke vežbe je opasna stvar pa za štetu koju pretrpi učenik zbog pada sa
grede na času fizičkog vaspitanja odgovara njen imalac-škola. (Vrhovni sud Srbije,
rev.4525/97 od 19.05.1998.g.)
Vlasnik šahta na trotoaru odgovara za štetu od opasne stvari. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.2655/97 od 09.09.1997.g.)
Za štetu nastalu usled požara izazvanog varnicom koja je izletela iz dimnjaka
pomoćne stambene zgrade tužene, a koji dimnjak nije sagrađen po pravilima struke,
odgovorna je tužena kao vlasnik zgrade i dimnjaka – imalac opasne stvari. (Presuda
Okružnog suda u Zrenjaninu, Gž.1607/95 od 26.11.1997.g.)
Njiva nije opasna stvar pa za štetu od vatre na njivi ne odgovara imalac njive, po
pravilima objektivne odgovornosti, već lice koje je vatru zapalilo. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.3849/95 od 13.09.1995.g.)
Šteta nastala od ujeda psa, tretira se kao šteta od opasne stvari i za nju odgovara njen
imalac. (Vrhovni sud Srbije, Rev.2978/95 od 12.07.1995.g.)
Za štetu prouzrokovanu neispravnim liftom, kao opasnom stvari, odgovorna su
društveno pravna lica koja su nosioci prava korišćenja, upravljanja i raspolaganja
stanovima u društvenoj svojini, odnosno organizacija na koju su društveno-pravna lica
prenela ta prava i etažni vlasnici. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1065/85)
Proizvođač odgovara za opasna svojstva stvari ako nije preuzeo sve što je potrebno da
štetu spreči. (Vrhovni sud Srbije, Rev.3973/97 od 30.09.1997.g.)
Isporučilac je dužan da proizvođaču obezbedi kontinuirano snabdevanje električnom
energijom. Izuzetno u slučaju kvara ili više sile, isporuka električne energije može biti
privremeno obustavljena ili ograničena i isporučilac je dužan da radove na otklanjanju
kvara, koji je posledica više sile, otkloni u što kraćem roku vodeći računa o vremenu koje
11
najviše odgovara potrošačima, a u protivnom odgovara za štetu koju potrošači električne
energije pretrpe. (Viši privredni sud, Pž.3119/95 od 16.05.1995.g., Sudska praksa
privrednih sudova 4/95)
Visina naknade štete se određuje prema cenama u vreme donošenja sudske odluke.
Vreme donošenja sudske odluke podrazumeva i kraći vremenski period od dana
utvrđivanja štete (veštačenja) do dana donošenja prvostepene presude. (Vrhovni sud
Srbije, Rev.3618/04 od 26.01.2005.g.)
Organizator okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenom ili otvorenom prostoru
odgovara za štetu (smrt, telesna povreda, ...) koju neko pretrpi usled izvanrednih
okolnosti – gibanja publike i opšteg nereda. (Vrhovni sud Srbije, Rev.6348/98 od
24.03.1998.g.)
Za štetu prouzrokovanu aktom nasilja odgovaraju sve zajedno ili posebno svaka
društveno politička zajednica na čijoj teritoriji je šteta nastala. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.106/86)
Pravosnažno okončan postupak u sporu radi novčanog potraživanja, nije smetnja da
se u novom postupku ostvari zahtev za naknadu štete usled obezvređivanja dosuđenog
iznosa. (Vrhovni sud Srbije, Gž.108/94 od 05.10.1994.g., Bilten sudske prakse VSS 4/94)
Nužne troškove sahrane sačinjavaju i troškovi pogrebnog ceremonijala, uključujući i
druge uobičajene troškove vezane za sahranu, kao što su odeća žalosti pokojnikovog
bračnog druga i najbliže srodnike, troškove uređenja groba neposredno posle
sahranjivanja, troškovi održavanja groba koji se u skladu sa propisima plaćaju prilikon
obezbeđenja grobnog mesta i troškovi podizanja nadgrobnog spomenika. (Rešenje
Okružnog suda u Požarevcu, Gž.567/98 od 17.05.1998.g.)
Troškovi podušja (četrdesetodnevni, polugodišnji i godišnji pomen) uzimaju se u
obzir pri odmeravanju naknade štete zbog smrti bliskog srodnika, s tim što se visina
naknade određuje prema mesnim običajima. (Vrhovni sud Srbije, Rev.230/94 od
17.02.1994.g.)
Autoru scenarija reprizno emitovane drame posle isteka ugovorenog roka od tri
godine, pripada pravo na naknadu štete zbog povrede imovinskog i moralnog autorskog
prava. (Vrhovni sud Srbije, Gž.406/83, Bilten sudske prakse Višeg privrednog suda u
Beogradu, I-VI/1984.g.)
Učesnik sportske igre kome drugi igrač pri igri nanese telesnu povredu, nema pravo
na naknadu štete nastale telesnom povredom, izuzev ako mu je povreda nanesena
namerno ili grubim kršenjem pravila sportske igre. (Zaključak Savetovanja predstavnika
Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog
suda o problemima nematerijalne štete od 15.01.1986.g.)
12
Imovno stanje štetnika nije bitan element kod odmeravanja visine naknade
neimovinske štete. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1504/98 od 21.04.1998.g.)
Pravno lice nema prava na naknadu nematerijalne štete. (Presuda Višeg
trgovinskog suda, Pž.7022/02 od 30.10.2002.god.)
Zbog povrede poslovnog i društvenog ugleda pravnog lica, ono ima pravo samo
na naknadu materijalne, a ne i nematerijalne štete. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.4765/99 od 27.10.1999.g.)
Neobjavljivanje čitulje o sahrani propustom radnika tuženog lista, supruga i sin
pokojnika pretrpeli su nematerijalnu štetu. (Okružni sud u Beogradu, Gž.5987/94)
Potraživanje naknade nematerijalne štete prelazi na naslednike ukoliko je
potraživanje utvrđeno pravosnažnom sudskom odlukom ili sporazumom.
(Vrhovni sud Srbije, Rev.6734/99 od 22.03.2000.g.)
Neistinita informacija koja se objavi u listu je osnov za utvrđivanje naknade
nematerijalne štete zbog nanetog psihičkog bola izazvanog povredom ugleda i
dostojanstva istog. (Presuda Vrhovnog suda Srbije, Rev.504/ od 17.09.2003.g.)
Naneta verbalna uvreda od strane tužioca ima se ceniti kao doprinos tužioca
nastanku štetnog događaja, a ne kao protivpravni napad na tuženog. (Presuda
Opštinskog suda u Ivanjici, P.br.183/98 od 11.09.2001.g. i Presuda Okružnog
suda u Užicu, Gž.br.2142 od 16.10.2002.g.)
Preduzeće je dužno da naknadi štetu radniku za pretrpljene duševne bolove zbog
umanjene životne aktivnosti nastale zbog profesionalnog obolenja – vibracione
bolesti, po principu objektivne odgovornosti. (Vrhovni sud Srbije, Rev.6875/98
od 06.07.1999.g.)
Duševni bolovi zbog neosnovanog lišenja slobode predstavljaju jedinstveni vid
štete, koji obuhvata sve štetne posledice nematerijalne prirode, vezane za ličnost
oštećenog, proistekle iz neosnovanog lišenja slobode. (Vrhovni sud Srbije,
Rev.1776/98 od 28.07.1998.g.)
Naknada štete zbog neosnovanog lišenja slobode, kao i naknada štete zbog
neopravdane osude, dosuđuje se u jedinstvenom iznosu, jer je reč o jedinstvenoj
nematerijalnoj šteti. (Vrhovni sud Srbije, Rev.41/97 od 26.02.1997.g.)
Lice prema kome je odbijena optužba zbog odustanka javnog tužioca od
krivičnog gonjenja, nema pravo na naknadu štete zbog povrede ugleda. (Vrhovni
sud Srbije, Rev.4528/96 od 13.11.1996.g.)
Naknada nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog vođenja
krivičnog postupka i određivanja pritvora pripada samo napred oštećenom licu, a
ne i članovima njegove uže porodice, a radi se o jedinstvenom vidu štete vezane
za ličnost oštećenog. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1742/91)
Brojni ožiljci na licu predstavjaju naruženost jakog stepena, koja posebno s
obzirom na lokalizaciju, zbog izloženosti okolini, prouzrokuje kod povređenog
duševne bolove i stvara kompleks inferiornosti, za šta mu, kao poseban vid
nematerijalne štete, pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u skladu sa
čl.200 ZOO, kao satisfakcija trpljenjima. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1032/85)
Pravo na naknadu štete prpada i licu zadržanom u pritvoru, a krivičnom presudom
mu je izrečena kazna uslovne osude u određenom trajanju. (Savezni sud, GŽ.3/91)
Neosnovanim lišenjem slobode tužiocu je nanet duševni bol zbog povrede
slobode kretanja, a javnim objavljivanjem toga događaja nanet mu je duševni bol
13
zbog povrede ugleda. Objavljivanjem u sredstvima javnog informisanja vesti o
pokretanju krivičnog postupka protiv tužioca za bezčasteće krivično delo narušen
je ugled tužioca kao radnog čoveka i došlo je do povrede njegove časti, koja
predstavlja trpljenje jakih duševnih bolova u dužem vremenskom trajanju. Pri tom
kod dosuđivanja pravične novčane naknade ima se uzeti u obzir da je tužilac
propustio da u krivičnom postupku traži javno objavljivanje da je neosnovano
lišen slobode. (Vrhovni sud Srbije, Rev.2794/81)
Jačina i dužina trajanja fizičkih bolova i straha, kao i duševnih bolova koje je
tužilac pretrpeo zbog estetske naruženosti i umanjenja životne aktivnosti,
opravdavaju dosuđivanje novčane naknade za navedene vidove nematerijalne
štete. (Presuda Okružnog suda u Valjevu, Gž.318/05 od 24.02.2005.g.)
Novčana naknada nematerijalne štete za pretrpljeni strah može se dosuditi iako
oštećeni u saobraćajnom udesu nije pretrpeo telesnu povredu. (Vrhovni sud
Srbije, Rev.4283/01 od 24.01.2002.g.)
Obmana o trudnoći koju je učinila supruga nije dovoljna da suprug prema njoj
ostvari naknadu neimovinske štete zbog osećaja poniženosti i uvređenosti.
(Presuda Okružnog suda u Požarevcu, Gž.1017/2001 od 11.11.2001.g.)
Kada je sud dosudio naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenog straha lakog
intenziteta, a nije se izjasnio o intenzitetu straha, tada je imajući u vidu odredbe
čl.200 ZOO, materijalno pravo pogrešno primenjeno. Tužilac bi imao pravo na taj
vid naknade štete samo u slučaju pretrpljenog straha srednjeg ili jakog inteziteta.
(Presuda Okružnog suda u Čačku, Gž.470/05 od 12.04.2005.g.)
Prilikom određivanja visine naknade za umanjenje životne aktivnosti uzima se u
obzir činjenica u čemu se sastoji umanjenje pojedinih životnih aktivnosti.
(Presuda Okružnog suda u Valjevu, Gž.498/04 od 22.03.2004.g.)
U slučaju naročito teškog invaliditeta nekog lica, sud može dosuditi njegovom
bračnom drugu, deci i roditeljima pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne
bolove. (Vrhovni sud Srbije, Rev.189/02 od 11.04.2002.g.)
Majka ima pravo naknade štete za duševne bolove koje je pretrpela u štetnom
događaju smrću zametka ljudskog bića u njenom telu, koje još nije rođeno.
(Vrhovni sud Srbije, Rev.2606/99 od 06.10.1999.g.)
Vanbračni drug ima pravo na pravičnu naknadu za duševne bolove zbog smrti lica
koje je živelo sa njim, ako je između njega i umrlog postojala trajna zajednica
života. (Presuda Saveznog suda, Gzs.2/02 od 13.06.2002.g.)
14
Lice pogođeno neistinitom informacijom ima pravo na naknadu nematerijalne
štete prema osnivaču i glavnom uredniku lista. (Vrhovni sud Srbije, Rev.113/03
od 05.03.2003.g.)
Lice kome su bez njegovog znanja prenete stvari u drugu hotelsku sobu da bi u
prethodnoj bio smešten drugi gost, ima pravo na naknadu nematerijalne štete za
doživljeno poniženje. (Vrhovni sud Srbije, Rev.1421/97 od 02.04.1997.g., Bilten
sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, 4/97)
Tabela osiguravajućih organizacija o visini naknade za pojedine vidove
neimovinske štete ne obavezuje sudove prilikom rešavanja sporova ove vrste.
(Vrhovni sud Srbije, Rev.380/83)
Izvori: ,,Naknada štete kroz sudsku praksu,, priredila Gordana Stanojčić, dipl.pravnik,
prvo izdanje, 2006.g., ,,Poslovni biro,, d.o.o. Beograd, Bilteni sudske prakse Vrhovnog
suda Srbije, Izbor iz sudske prakse - ,,Glosarijum,, Beograd.
zanimljivosti Srbija
15
Advokatski tim Džajića, Cvetkovića i Marinkovića, priprema tužbu za naknadu štete
protiv države Srbije, zbog načina na koji su uhapšeni. Tužba će obuhvatiti i medije koji
su snimali i objavili tok hapšenja. Po mišljenju oštećenih došlo je do kršenja zakona na
njihovu štetu, pa će štetnici morati da im isplate milionsku odštetu!
Opštinski sud u Nišu, dosudio je D.A na ime odštete zbog fizičkih i duševnih bolova
iznos od 150.000 din. D.A – petnaestogodišnjeg Roma je, kada se vraćao iz škole,
presrela grupa skinhedsa, koja ga je udarala pesnicama po glavi i čitavom telu, i pri tom
vikali: ,,Ciganine šta ćeš ti u Srbiji,,. Opštinski sud u Nišu je smatrao da je maloletni A.D.
bio žrtva ozbiljnog rasističkog napada i zato mu je dosuđena naknada štete. Izvor: B 92
28.08.2007.g.
zanimljivosti Svet
16
međutim umesto toga od supruga i njegove rodbine u braku trpi poniženja i psihička
zlostavljanja ! (Izvor NetPortal 07.04.2008. g.)
Švedska – Vrhovni sud Švedske potvrdio je presudu po kojoj donator sperme mora da
plaća izdržavanje biološkoj majci, koja je dok je bila u lezbijskom braku, rodila trojicu
dečaka. Sud je obavezao donatora sperme i pored toga što se on, prilikom davanja
sperme, dogovorio i ogradio od svih daljih obaveza, uz obrazloženje da je on ipak otac ta
tri dečaka! (Izvor Index.hr.II/06)
Kanada – Kanađanin koji je priznao da je ukrao žilete vredne cca 70 €, dobio je
odštetu od cca 7.800 € zbog povrede koju je zadobio kada ga je obezbeđenje prodavnice
prilikom hvatanja u krađi povredilo. Čuvari su po mišljenju sudije William Ehrcke
primenili prekomernu silu! (Izvor NetPortal IV/07)
Nemačka – Ginekolog je obavezan odlukom suda da mora plaćati izdržavanje detetu
svoje pacijentkinje, nakon što je ona ostala trudna, iako joj je on ugradio kontraceptivni
inplantat. Ginekolog je dužan plaćati izdržavanje deteta dok ne navrši 18 godina života,
svakog meseca po 700 € ! (Izvor NetPortal XI/06)
USA – Jedan Amerikanac tužio je jedan lanac brze ishrane jer je u hamburgeru
pronašao neiskorišćen kondom. Van Miguel Hartless tvrdi da je u svom hamburgeru
pronašao upakovani kondom pod listom salate. Hartless tvrdi da ga je to jako uznemirilo,
da se čak testirao na HIV. Srećom nije zaražen, ali ne odustaje od zahteva za obeštećenje
(izvor: NetPortal /XII 07)
Nemačka – Ljubomorni Nemac Ferdinand Holzc u želji da se osveti bivšoj supruzi
koja ga je napustila, preko interneta je distribuirao porno snimak u kojem ,,glavnu ulogu,,
ima njegova bivša supruga. Sud ga je obavezao da na ime naknade štete oštećenoj –
bivšoj supruzi isplati 35.000 € ! (Izvor NetPortal)
Nemačka – Jens Lorek, advokat iz Drezdena očekuje da će razgranati posao tražeći
odštetu od države za ljude koji veruju da su ih oteli vanzemaljci. Advokat smatra da
postoji potreba za tom vrstom pravne pomoći, a da je problem jedino u tome što se ljudi
plaše da prijave takvo svoje iskustvo da ne bi od sebe ,,napravili budale,, ! (Izvor
NetPortal X/06)
U Norveškoj je najmanja suma koja se isplaćuje u slučaju stopostotne lekarske greške
- milion evra . U SAD 15% pacijenata traži naknadu štete zbog lekarske greške,
uglavnom posle hirurškog zahteva i to najviše plastične hirurgije . Prosečna suma koja se
isplaćuje u SAD , kao naknada štete za lekarsku grešku iznosi oko 450.000 US$ . (Izvor
www.blic.co.yu)
Milo Đukanović je na ime nematerijalne štete tražio milion evra za povredu ugleda i
časti . Tužbu je podneo protiv direktora dnevnika ,, Vijesti ,, Željka Ivanovića zbog izjave
i komentara u kojim je optužio bivšeg premijera da stoji iza napada na njega . (Izvod ,,
Politika ,, 14.09.2007.g.)
Viši sud Crne Gore je nedavno preinačio prvostepenu presudu , kojom je kao
neosnovan odbijen tužbeni zahtev poznatog režisera Emira Kusturice , kojim je tražio da
mu novinar ,, MONITORA ,, Andrej Nikolaidis i taj list , zajedno isplate obeštećenje od
100.000 € , na ime duševnih bolova i patnji zbog objavljivanja teksta ,, Dželatov šegrt ,,
2004. godine . Vijeće Višeg suda je preinačenom presudom Kusturici dosudilo naknadu
štete od 14.000 € . (Izvor: www.cafemontenegro.com)
17