ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

..........15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA.... 2010.................................................SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ.......22 1........................................ 1 Dopunjeno šk..................................................................................................21 DISPERZNI SUSTAVI........ 3 .................21 NEMETALI........................................../11..21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE........................................................................................... god......................................................

engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20. Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" . 10-27 kg. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja. određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. naboja protona jednaka je el. Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2). • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre. Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. st. Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . Krista . atomein = nedjeljiv) 19. st. • masa neutrona je približno jednaka masi protona.2. prema tome poznato je 112 različitih atoma. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5.6603 . Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj. Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma. Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . • veličina el.grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč.elektrona. da bi se doznalo. Masa atoma vodika je 1. Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . protona i neutrona. Najmanji je atom vodika.jezgra i elektronski omotač. pr.67 . st. Danas je poznato 112 elemenata.

( Na pr.međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma. Takva dva elektrona čine elektronski par. Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata. itd. Može ih biti sedam. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona. protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. • 2(L) ljuska 8 elektrona. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale .Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu. elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 . izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Neki imaju manju a drugi veću. Izotopi vodika: procij. • 3(M) ljuska 18 elektrona. deuterij. tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. (spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi). Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj.

O atomima na internetu: http://www. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine.ppt http://hr. Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija.drvoznanja.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama). Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti).wikipedia. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18. L.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva.com/tekst38_2. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A. Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar). Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata. Što su to izotopi? 4. Gdje se u tablici nalaze metali.hr/ http://hr. Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka. a što periode? 3. nemetali i polumetali? 6 .hr/ATOMI1.wikipedia. Lavoisier). polumetali.pse. I. 5. Svaki je element u tablici označen simbolom. posebno strukturu elektronskog omotača. Što su to skupine. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. U 19. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka). najuspješniji je bio ruski kemičar D. god. st. Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2.skole. Što znate o građi atoma? 2. nemetali. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6. Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni. Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www. Mendeljejev (1869.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www.pbf.hr/ http://www. 3.ktf-split.os-pperice-ma.

važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 .Kod učenja kemije. vježbanja ili rješavanja zadataka.

00 = 63. UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. 16. Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3.03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1. Što je to relativna atomska masa? 2. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14. Što je to mol? 6. Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 . da bi se doznalo. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1. Avogadrov broj iznosi: 6. Što je to relativna molekulska masa? 3. Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol). Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4. Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1.01 = 17.3. 8. m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol.012 kg ugljika izotopa C-12.01+ 3 . Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase.01 + 3 . Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5. 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa .01 + 14. 1. Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu. Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice.6603 .02 .03 M(NH3) = 17. Što je to molarna masa? 7. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata.

Svaki atom daje po jedan elektron. stvarajući zajednički elektronski par. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona).→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni). Kation – pozitivno nabijeni ion.(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion. ). Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone. Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. N. Na → Na+ + e. američki kemičar. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama.4.→ Cl. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma. Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. One se sastoje od simbola elemenata. Cl + e. – 1946. teorija kemijske veze 9 . Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju.(reakcija redukcije4) Na+ + Cl. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G. Lewis (1875.

Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: . Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa. postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza. Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima.Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma. Molekula vode (H2O) je polarna. Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji. vodljivost električne struje i dr. vrelište. Osim jednostruke. Metali imaju kristalnu strukturu.) posljedica su metalne veze. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. kovnost. Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. Metalna veza Svojstva metala (talište. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula.

Što su to ioni i kakao nastaju? 3. U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). masena koncentracija i množinska koncentracija. • • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno. Primjeri: vodovodna voda. 5. Jednadžbu treba uravnotežiti. Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. 2. 3. 4. gel).čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. Što su to kationi i anioni? 4. Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati.plinovito. Što znate o valenciji? 7. sapunica (pjena). mlijeko (emulzija). (g) . šećer u čaju i sl. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1. 10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 .2. Otapalo je najčešće tekućina. maslac (čvrsta emulzija). Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. morska voda. Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari. Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm). • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. (l) – tekuće. dim (aerosol). Maseni udio 7 8 1nm = 1. Cl2 ili HCl 6. a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja. želatina (sol. koloidne sustave i prave otopine. veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija). a disperzna faza je otopljena tvar. Koloidni sustavi .

ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida. klorovodična kiselina. Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze.Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9.5 g natrijevog klorida NaCl. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm).) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5. ‰. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina.05 m(NaCl) = 7. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela. 0. Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1. KISELINE.04 = 4 % 2. 3. Što znače oznake %.5 g Za pripremu otopine potrebno je 7. Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine. Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. 4. Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine. ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 . R: w(NaOH) = 0. ppm? 6. w(NaCl) = 150 g . sumporna kiselina i td.05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) . m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %.

Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. Baze Natrijev hidroksid. švedski kemičar. 3. Volta (1745. . voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo).1798. Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji. Suprotno. Što znate o pH? 5. Galvani (1737. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 . b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom. OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18. Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine.). VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. ionski spoj. Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine. srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). – 1927. H2SO4). 4. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. – talijanski liječnik i prirodoslovac L. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A. Što je reakcija neutralizacije? 7.5. • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima. Kiseline se dijele na jake (na pr. fenolftalein. univerzalni indikatorski papir). • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. Kakve su to otopine? 6. To je objasnio kao "životni elektricitet". Elektroliti 10 S. st. u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-. 2. Arrhenius (1859. Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu.

Elektrolite dijelimo na jake i slabe.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju.) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. bakar i dr. otopina šećera. aluminij. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1. Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. poniklavanje. Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. kisik. Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. 14 . a na anodi oksidacija. Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija.70. pocinčavanje i sl. baze i soli. Što je to redukcija? 5. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. Udžbenik: Kemija oko nas. str. klor. Što je to oksidacija? 4. Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8. U elektrolite ubrajamo kiseline. koji omogućuju provođenje struje. alkalijski i zemnoalkalijski metali. alkohol i sl. Što znate o Volti i Galvaniju? 2. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina. 64 . Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik.) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje. (Na pr. Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije). Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). baterije i akumulatori12. Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3.

plin koji ne gori i ne podržava gorenje. Temperatura raste. Nije otrovan. Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka. učinak staklenika. dušik i plemenite plinove. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . i dr.95%). Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. punjenje žarulja. argon Ar (0. 13 grč. ronioci. o Kisik – molekula O2 . sumpor. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. selen. Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama.plin bez boje i mirisa. znanost 15 . sinteza plastičnih masa. skupina: Halkogeni elementi 15.U nemetale ubrajamo: vodik. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . U tom dijelu ima najviše zraka. Primjeri: umjetna gnojiva. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. lijekova itd. skupina: Plemeniti plinovi 17. jako oksidacijsko sredstvo. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. boja. halogene elemente i plemenite plinove. skupina: Halogeni elementi 16.93%). Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima). Helij . alpinisti.plin za punjenje balona. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . dom + logos = riječ. oikos = kuća. poluvodiči. kisele kiše. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. ali guši jer sprečava pristup kisiku. Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18. o Stratosfera – do 50 km visine. te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje. dušik. Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova. fosfor. vode i tla. skupina: Dušikova skupina 14. kisik.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja.08%). kisik. vatrogasci. ugljik. Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. na pr. kisik O2 (20.

površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas. god. Učinak staklenika Vodena para (H2O). metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima. kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O).). građevina i dr. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere. Takve se kiše zovu kisele kiše. Sastavni je dio gradskog smoga. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. Bez omotača od stakleničkih plinova. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije.4 0. SO3. Svojstva ozona – plin blijedoplave boje. NO2).15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo. koje povećavaju kiselost kiše.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3. otapala. NO. a 16. haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. uništavanje spomenika. U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje. Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). koje može uzrokovati rak kože (melanom). Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. ugljični dioksid (CO2). ozo = mirišem. izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. grč. u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. razara organske tvari.). Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5. Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. Kao rezultat. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. zakiseljavanje tla. To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena. Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi. oštećenje očiju.8 ºC. imunološkog sustava i dr. što se naziva "učinak staklenika". Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl.6). Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. hladna i beživotna poput površine Marsa. raspršivači. Međutim. Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. nepovoljna za živa bića.

Nabrojite važnije slojeve atmosfere. lužine. Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. 80 .mzopu.16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. • razvrstavanje otpada. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). Što je to ekologija? 4. bez sadržaja drugih tvari. Koji su osnovni sastojci zraka? 3. • izolacija zgrada. 9. • povećanje energetske učinkovitosti. • industrijski procesi. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode".125 17 . a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. pesticidi itd. Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. prostornog uređenja i graditeljstva http://www. Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas. • sječa šuma. Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline. soli teških metala. • energetsko korištenje otpada. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10. • korištenje javnog prijevoza. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli. Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8. Takve vode u prirodi nema. str. • promjena tehnologija u industriji.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. • odlaganje otpada. fenoli. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo. U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli. umjetna gnojiva. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6. Ozon – svojstva? 5. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje. Nabrojite važnije stakleničke plinove. detergenti. 2.

U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. što ovisi o njihovoj reaktivnosti. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali. olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. većinom su bijele ili sive boje. bakar. Mn. METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost. odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. bizmut. slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude. srebro. kositar.5 g/cm3 . prema boji dijele se na crne (željezo.više od 4. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom. zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo.natrij. izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . Na) pet su metali. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati. magnezij. Ca.5 g/cm3 . aluminij teški metali . paladij i meteorno željezo). kobalt. Fe. Si. platina. nikal i njihove legure). Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 . a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato.do 4. Al. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su. Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O.9.željezo.mineralima.

krom. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3.html Pitanja za ponavljanje: 1. Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas. mangan.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo. a manje kao sirovog ili lijevanog željeza. alatne i specijalne čelike. BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public. To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal. ali mogu biti i bakar. Čelik se legira s brojnim metalima. volfram.carnet. aluminij i silicij. Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani.1. 138 . a poznato je više od tisuću vrsta čelika.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali. To su najčešće nikal. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2. molibden i kobalt. • Čelik je legura željeza s 0.7% ugljika.143 19 . vanadij. • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske.05 .

Kemija oko nas. 2007. 2006. Popović. Profil. • Krnić. Kovačević. • Petreski. Osnove opće i anorganske kemije. Zagreb. 2008. Alfa. 2007.10. Tkalčec. Zagreb. Pavlović. Zagreb. Herak. • Petreski. Sever. PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 . Kemija 1. Zdjelarević. Školska knjiga. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. Profil. Kemija. Zagreb. razred strukovnih škola: • Herak.

indikatori Neutralizacija. pH. SOLI Kiseline .uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode. soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina. otapala Iskazivanje sastava otopine. mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari. podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije.ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE. BAZE.

vrste Prirodna i umjetna gnojiva. efekt staklenika Tlo – sastav. CO2. Kovač. • KONZULTACIJE I ISPITI (K. zagađenje – SO2) Kisik. Kemija oko nas. Zagreb. svojstva. neelektroliti Elektroliza Galvanski članci. ozon Kisele kiše Voda . sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. atmosfera. prof. zagađivanje. elektroliti. metalna veza Tehnički važni metali: željezo. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije. bakar • LITERATURA: Herak.sastav. Profil. aluminij. vrste. Sever.Vodljivost otopina. udžbenik za 1. čišćenje Ugljikovi spojevi.) ---------------------------------------------------------------- 22 . 2008. Zdjelarević.

23 .

24 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful