ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

........................ 1 Dopunjeno šk................................ 2010..............22 1......................21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE.....................................................................................................21 DISPERZNI SUSTAVI....................................................................................SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ..............................21 NEMETALI....................... god... 3 ......../11....15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA.............................................................................

protona i neutrona. pr.2. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . • veličina el. naboja protona jednaka je el. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. atomein = nedjeljiv) 19. Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj. 10-27 kg. Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. prema tome poznato je 112 različitih atoma. Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" . st. st. da bi se doznalo. st.6603 . Danas je poznato 112 elemenata. Najmanji je atom vodika. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5.jezgra i elektronski omotač. • masa neutrona je približno jednaka masi protona. Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja. U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma. Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2).elektrona. Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja. engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20.grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč. Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. Krista .67 . Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. Masa atoma vodika je 1.

protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. Izotopi vodika: procij. izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. Neki imaju manju a drugi veću. itd. Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. ( Na pr. (spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi).Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu. Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q. Može ih biti sedam. • 2(L) ljuska 8 elektrona. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale . neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata. elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 .međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona. Takva dva elektrona čine elektronski par. deuterij. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj. • 3(M) ljuska 18 elektrona.

Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka. L. Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni. Svaki je element u tablici označen simbolom. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18.hr/ http://hr.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine. posebno strukturu elektronskog omotača.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama). st. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6. Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva. Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www. U 19.drvoznanja. nemetali i polumetali? 6 . Što su to skupine.com/tekst38_2. Što znate o građi atoma? 2.pse. najuspješniji je bio ruski kemičar D.skole.hr/ATOMI1. 5. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.hr/ http://www. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A.wikipedia. Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija. Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali. Mendeljejev (1869. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www. Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata.O atomima na internetu: http://www. Što su to izotopi? 4.ktf-split. god.wikipedia. 3. Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2. nemetali. polumetali. I.pbf. Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti). Lavoisier). Gdje se u tablici nalaze metali. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka).ppt http://hr.os-pperice-ma. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar). a što periode? 3.

vježbanja ili rješavanja zadataka. važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 .Kod učenja kemije.

012 kg ugljika izotopa C-12. Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1.3. Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 . Što je to relativna atomska masa? 2. 1.01+ 3 . Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase. Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14. 8.00 = 63.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol). 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine.01 + 14. 16.03 M(NH3) = 17.01 + 3 . da bi se doznalo. Avogadrov broj iznosi: 6. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata. Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4. Što je to mol? 6. Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3.01 = 17. Što je to molarna masa? 7. Što je to relativna molekulska masa? 3. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1. UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4.02 . Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa.03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1.6603 . Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica. m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice.

Svaki atom daje po jedan elektron. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. ). Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju. Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina.→ Cl. Cl + e. američki kemičar.→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni). N.4. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova.(reakcija redukcije4) Na+ + Cl. teorija kemijske veze 9 . Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. Na → Na+ + e. One se sastoje od simbola elemenata. Lewis (1875. stvarajući zajednički elektronski par. Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama. Kation – pozitivno nabijeni ion.(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion. – 1946. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona). Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem.

Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. kovnost. Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula. U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala. Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa. Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji. Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: . vodljivost električne struje i dr. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. Metalna veza Svojstva metala (talište. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . Osim jednostruke.Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma.) posljedica su metalne veze. vrelište. postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza. Molekula vode (H2O) je polarna. Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. Metali imaju kristalnu strukturu.

a disperzna faza je otopljena tvar.plinovito. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati. Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm). Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. Koloidni sustavi . mlijeko (emulzija). morska voda. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. (g) . Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno. veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija). 5. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. masena koncentracija i množinska koncentracija. 4. • • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. maslac (čvrsta emulzija).2. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1. 2. koloidne sustave i prave otopine. želatina (sol. gel). Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. Primjeri: vodovodna voda. 3. Jednadžbu treba uravnotežiti. Maseni udio 7 8 1nm = 1. Otapalo je najčešće tekućina. dim (aerosol). Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. šećer u čaju i sl. Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja. Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. sapunica (pjena). Što su to kationi i anioni? 4. Što znate o valenciji? 7. Cl2 ili HCl 6. (l) – tekuće.čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. 10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 . U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari. Što su to ioni i kakao nastaju? 3.

Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5.05 m(NaCl) = 7. Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze. m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %. sumporna kiselina i td. 4.Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9. KISELINE.05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) . Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine.5 g Za pripremu otopine potrebno je 7. ‰. Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine. ppm? 6. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm). Što znače oznake %. 3. ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 .04 = 4 % 2. klorovodična kiselina. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina. w(NaCl) = 150 g . 0. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela.) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1. R: w(NaOH) = 0. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine. Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida.5 g natrijevog klorida NaCl.

Što je reakcija neutralizacije? 7. fenolftalein. univerzalni indikatorski papir). Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5.). 2. Što znate o pH? 5. – talijanski liječnik i prirodoslovac L.1798. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 . voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo). • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž. Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. – 1927.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. 4. • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine. srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). Elektroliti 10 S. To je objasnio kao "životni elektricitet". – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom. u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-. ionski spoj.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima. Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. st. Kakve su to otopine? 6. Suprotno. Kiseline se dijele na jake (na pr. Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji. H2SO4). Galvani (1737. 3. Arrhenius (1859. Volta (1745. b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Baze Natrijev hidroksid.5. . OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18. švedski kemičar.

Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje. Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. alkohol i sl. Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik. pocinčavanje i sl. Što je to redukcija? 5. baterije i akumulatori12. otopina šećera. Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. kisik. aluminij. Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8. Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3. poniklavanje. (Na pr. koji omogućuju provođenje struje. Što znate o Volti i Galvaniju? 2.70. Udžbenik: Kemija oko nas. Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). 64 . alkalijski i zemnoalkalijski metali. bakar i dr. 14 . klor. str.) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama.) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. baze i soli. U elektrolite ubrajamo kiseline.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. a na anodi oksidacija. Što je to oksidacija? 4. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina. Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije). U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1. Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija. Elektrolite dijelimo na jake i slabe.

dom + logos = riječ. vode i tla.U nemetale ubrajamo: vodik. ronioci. dušik i plemenite plinove.95%). sinteza plastičnih masa. Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova. Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama. Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. Helij . U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. dušik. kisele kiše.plin koji ne gori i ne podržava gorenje. te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje.08%). poluvodiči. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. halogene elemente i plemenite plinove. kisik. 13 grč. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . U tom dijelu ima najviše zraka. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. skupina: Dušikova skupina 14. boja. ali guši jer sprečava pristup kisiku. alpinisti. argon Ar (0. Primjeri: umjetna gnojiva. vatrogasci. Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . učinak staklenika. oikos = kuća. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima). skupina: Halkogeni elementi 15. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. i dr. na pr. fosfor. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. skupina: Plemeniti plinovi 17. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . kisik. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. sumpor. Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju. kisik O2 (20. o Kisik – molekula O2 . ugljik. lijekova itd. o Stratosfera – do 50 km visine. Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18.93%). jako oksidacijsko sredstvo. selen. skupina: Halogeni elementi 16. Temperatura raste. Nije otrovan.plin bez boje i mirisa.plin za punjenje balona. znanost 15 . punjenje žarulja.

NO2). koje može uzrokovati rak kože (melanom). Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. Učinak staklenika Vodena para (H2O). Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". SO3. nepovoljna za živa bića. Međutim.8 ºC. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. građevina i dr.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3. Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. uništavanje spomenika. Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl. Bez omotača od stakleničkih plinova. imunološkog sustava i dr. oštećenje očiju. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka. a 16. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika.). izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. otapala. u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje.). zakiseljavanje tla. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji. razara organske tvari. Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5. metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima. Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije. Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. što se naziva "učinak staklenika". koje povećavaju kiselost kiše. otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. Kao rezultat. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. ozo = mirišem. Takve se kiše zovu kisele kiše. god. raspršivači. hladna i beživotna poput površine Marsa. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere. Sastavni je dio gradskog smoga. To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena.15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo.4 0. U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. grč. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. ugljični dioksid (CO2).6). haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Svojstva ozona – plin blijedoplave boje. površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas. NO.

Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline. 9. • korištenje javnog prijevoza. Takve vode u prirodi nema. • povećanje energetske učinkovitosti.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. • industrijski procesi. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. pesticidi itd. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje. lužine. Koji su osnovni sastojci zraka? 3. Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10. umjetna gnojiva. • sječa šuma. • razvrstavanje otpada. Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6. • energetsko korištenje otpada. Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli. prostornog uređenja i graditeljstva http://www. str. Ozon – svojstva? 5. Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli. Nabrojite važnije slojeve atmosfere.mzopu. soli teških metala. detergenti. • promjena tehnologija u industriji. a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo.125 17 . fenoli. Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8. Što je to ekologija? 4. • izolacija zgrada.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. bez sadržaja drugih tvari. Nabrojite važnije stakleničke plinove. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). 2. • odlaganje otpada. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode".16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. 80 .

U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su. Fe. što ovisi o njihovoj reaktivnosti. prema boji dijele se na crne (željezo. Al. izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato.9.mineralima. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom.željezo. Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 . slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva. Ca. Na) pet su metali. bizmut. bakar.natrij. kositar. paladij i meteorno željezo). Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O. olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. Si. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali. nikal i njihove legure). METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost. većinom su bijele ili sive boje.5 g/cm3 . U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . aluminij teški metali . kobalt.5 g/cm3 .do 4.više od 4. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati. platina. magnezij. srebro. Mn. plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude. zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo.

krom. • Čelik je legura željeza s 0. a poznato je više od tisuću vrsta čelika. ali mogu biti i bakar.143 19 . Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas. Čelik se legira s brojnim metalima. vanadij. 138 .html Pitanja za ponavljanje: 1. a manje kao sirovog ili lijevanog željeza. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika. molibden i kobalt. To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal.05 . • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali.1. aluminij i silicij. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo. Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani. To su najčešće nikal.7% ugljika. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3. BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public. volfram. mangan. alatne i specijalne čelike.carnet.

PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. Osnove opće i anorganske kemije. Zagreb.10. 2006. Kemija. Zagreb. Kovačević. 2007. Sever. Tkalčec. • Petreski. Alfa. 2007. Herak. Pavlović. Profil. Profil. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. Kemija oko nas. Zagreb. Kemija 1. • Petreski. Školska knjiga. • Krnić. Zagreb. RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 . razred strukovnih škola: • Herak. Popović. 2008. Zdjelarević.

BAZE. otapala Iskazivanje sastava otopine. indikatori Neutralizacija. SOLI Kiseline . soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije. mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari.uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode.ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE. pH.

atmosfera. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav. čišćenje Ugljikovi spojevi. zagađivanje.Vodljivost otopina. metalna veza Tehnički važni metali: željezo. vrste Prirodna i umjetna gnojiva. Zagreb. zagađenje – SO2) Kisik. Zdjelarević. neelektroliti Elektroliza Galvanski članci.) ---------------------------------------------------------------- 22 . vrste. Sever.sastav. sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. aluminij. 2008. Profil. ozon Kisele kiše Voda . Kovač. prof. elektroliti. svojstva. CO2. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije. udžbenik za 1. Kemija oko nas. bakar • LITERATURA: Herak. efekt staklenika Tlo – sastav. • KONZULTACIJE I ISPITI (K.

23 .

24 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful