P. 1
KEMIJA 1. godina - za obrazovanje odraslih - DOPUNJENO 2010.

KEMIJA 1. godina - za obrazovanje odraslih - DOPUNJENO 2010.

|Views: 3,966|Likes:
Published by flestia

More info:

Published by: flestia on Jan 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/01/2013

pdf

text

original

ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

.. 1 Dopunjeno šk........21 NEMETALI.....................................22 1. god.......................21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE............SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ............................... 2010.................................. 3 ............................../11................................................................................................21 DISPERZNI SUSTAVI......................15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA..............................................................................................................................

st. atomein = nedjeljiv) 19. st. Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . Najmanji je atom vodika. 10-27 kg. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase.jezgra i elektronski omotač. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. st. engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20. Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj. prema tome poznato je 112 različitih atoma. da bi se doznalo. Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2).elektrona. Masa atoma vodika je 1. naboja protona jednaka je el. Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri.grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč. Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. • masa neutrona je približno jednaka masi protona. Danas je poznato 112 elemenata. • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja. određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. Krista . U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma. • veličina el.2. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. pr. protona i neutrona. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja.6603 .67 . Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" .

To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale . protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. Može ih biti sedam.Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu. elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 . Takva dva elektrona čine elektronski par. Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma. Neki imaju manju a drugi veću. (spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi). Izotopi vodika: procij. neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata.međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q. Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. deuterij. • 3(M) ljuska 18 elektrona. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. itd. ( Na pr. • 2(L) ljuska 8 elektrona. tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona.

Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www. Što su to skupine. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6. Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.hr/ATOMI1. 5. Što su to izotopi? 4. Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti).hr/ http://www. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka). st. 3. a što periode? 3.os-pperice-ma.hr/ http://hr. nemetali. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine. Mendeljejev (1869.pse. nemetali i polumetali? 6 . L. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18. najuspješniji je bio ruski kemičar D.O atomima na internetu: http://www.ktf-split. Svaki je element u tablici označen simbolom. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju.drvoznanja. Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali. U 19. posebno strukturu elektronskog omotača. Što znate o građi atoma? 2. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar).com/tekst38_2. Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama). Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva. Gdje se u tablici nalaze metali.wikipedia. Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.pbf. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A.wikipedia. polumetali. god.ppt http://hr. Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata. I.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www. Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2.skole. Lavoisier).

Kod učenja kemije. vježbanja ili rješavanja zadataka. važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 .

012 kg ugljika izotopa C-12. Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa. Što je to molarna masa? 7. Što je to mol? 6. Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 . Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu.01+ 3 .3. 16. Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol). Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1.02 . UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine. da bi se doznalo. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0.01 = 17. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata. 8. Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4. Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4. Što je to relativna molekulska masa? 3.03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1. Avogadrov broj iznosi: 6. Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa .6603 . Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica. Što je to relativna atomska masa? 2. 1.01 + 3 . m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol.03 M(NH3) = 17. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14.01 + 14.00 = 63. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5.

Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem. Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone. stvarajući zajednički elektronski par. teorija kemijske veze 9 .→ Cl. ).(reakcija redukcije4) Na+ + Cl. N. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G. Svaki atom daje po jedan elektron. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. Lewis (1875. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju. One se sastoje od simbola elemenata. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona). Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina. Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama.(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion. Cl + e. – 1946.4. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma.→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni). Na → Na+ + e. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. američki kemičar. Kation – pozitivno nabijeni ion.

Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: . Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. Osim jednostruke. postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala.Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma. Molekula vode (H2O) je polarna. Metali imaju kristalnu strukturu. Metalna veza Svojstva metala (talište. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima. vodljivost električne struje i dr. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa. Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji. kovnost.) posljedica su metalne veze. vrelište.

10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 . Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). 3. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. Koloidni sustavi . Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. Maseni udio 7 8 1nm = 1.2. sapunica (pjena). mlijeko (emulzija). 4. a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja.plinovito. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno. • • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. gel). Primjeri: vodovodna voda. veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija). Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5. Cl2 ili HCl 6. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. (g) . Što su to kationi i anioni? 4. morska voda. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1. Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm). koloidne sustave i prave otopine. 5. a disperzna faza je otopljena tvar. U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. šećer u čaju i sl. želatina (sol. (l) – tekuće.čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. Otapalo je najčešće tekućina. 2. Što su to ioni i kakao nastaju? 3. dim (aerosol). Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. Jednadžbu treba uravnotežiti. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati. Što znate o valenciji? 7. Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. maslac (čvrsta emulzija). masena koncentracija i množinska koncentracija. DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari.

3. 4. w(NaCl) = 150 g . Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine.) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). R: w(NaOH) = 0. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm). Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. KISELINE. ppm? 6.5 g Za pripremu otopine potrebno je 7. klorovodična kiselina. Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5.5 g natrijevog klorida NaCl. Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1.05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) . ‰. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze. ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela. Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine.05 m(NaCl) = 7. sumporna kiselina i td. Što znače oznake %.04 = 4 % 2. m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %. Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini. ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 .Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9. 0. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina.

Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine.). 2. To je objasnio kao "životni elektricitet". Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu. H2SO4). Suprotno. Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. – talijanski liječnik i prirodoslovac L. Galvani (1737. univerzalni indikatorski papir). • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A.5. 3. Volta (1745. Baze Natrijev hidroksid.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima. . Što je reakcija neutralizacije? 7. • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž. srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.1798. voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo). fenolftalein. ionski spoj. Što znate o pH? 5. Elektroliti 10 S. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). Arrhenius (1859. u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-. Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine. Kakve su to otopine? 6. – 1927. Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom. st. Kiseline se dijele na jake (na pr.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5. 4. švedski kemičar. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 . VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18.

str. Što je to redukcija? 5. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1. U elektrolite ubrajamo kiseline.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju. alkohol i sl.) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. baze i soli. poniklavanje. Što znate o Volti i Galvaniju? 2. Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). pocinčavanje i sl.) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama. 14 . bakar i dr. koji omogućuju provođenje struje. aluminij. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje. Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8. alkalijski i zemnoalkalijski metali. Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije). Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija. otopina šećera. Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. klor. Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik. kisik. 64 . Što je to oksidacija? 4. (Na pr. baterije i akumulatori12. Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. a na anodi oksidacija.70. U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. Elektrolite dijelimo na jake i slabe. Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina. Udžbenik: Kemija oko nas.

U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika. Primjeri: umjetna gnojiva. i dr. dušik. ali guši jer sprečava pristup kisiku.U nemetale ubrajamo: vodik. kisele kiše. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima). skupina: Halogeni elementi 16.plin za punjenje balona. dom + logos = riječ. skupina: Dušikova skupina 14. Nije otrovan. vatrogasci. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . kisik. Helij . selen. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18. Temperatura raste. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . vode i tla.08%). sinteza plastičnih masa. Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama.93%). 13 grč. argon Ar (0. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. punjenje žarulja. alpinisti. kisik. U tom dijelu ima najviše zraka. kisik O2 (20. jako oksidacijsko sredstvo. te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje. znanost 15 .plin koji ne gori i ne podržava gorenje. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. na pr.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova. poluvodiči. boja. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. dušik i plemenite plinove. učinak staklenika. lijekova itd.plin bez boje i mirisa. o Stratosfera – do 50 km visine. halogene elemente i plemenite plinove. Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka. ronioci. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. oikos = kuća. skupina: Plemeniti plinovi 17. fosfor. o Kisik – molekula O2 . sumpor.95%). Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. skupina: Halkogeni elementi 15. ugljik. Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju.

otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. ugljični dioksid (CO2). Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . ozo = mirišem. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. NO. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. Bez omotača od stakleničkih plinova. Takve se kiše zovu kisele kiše. Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi.6). Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. uništavanje spomenika. otapala. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika.4 0.15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo. nepovoljna za živa bića. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. a 16. Kao rezultat. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje.8 ºC. građevina i dr. metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima. Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3. Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. imunološkog sustava i dr. površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas. što se naziva "učinak staklenika". U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. SO3. kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). oštećenje očiju. Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. koje povećavaju kiselost kiše. Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. Učinak staklenika Vodena para (H2O). Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. Sastavni je dio gradskog smoga. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena. Međutim. Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića.). zakiseljavanje tla. koje može uzrokovati rak kože (melanom).). raspršivači. razara organske tvari. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka. hladna i beživotna poput površine Marsa. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere. grč. Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu. NO2). Svojstva ozona – plin blijedoplave boje. god.

• razvrstavanje otpada. • energetsko korištenje otpada. Koji su osnovni sastojci zraka? 3. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10.mzopu. • odlaganje otpada. Nabrojite važnije slojeve atmosfere. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli. • industrijski procesi. fenoli. Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7. 9. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće. Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline. umjetna gnojiva. Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode". 80 . • korištenje javnog prijevoza. lužine. • izolacija zgrada. Takve vode u prirodi nema. Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas. a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije.16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. detergenti. Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. pesticidi itd. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo.125 17 . prostornog uređenja i graditeljstva http://www. bez sadržaja drugih tvari. Nabrojite važnije stakleničke plinove. Što je to ekologija? 4. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje. • sječa šuma.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6. 2. • promjena tehnologija u industriji. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. soli teških metala. str. • povećanje energetske učinkovitosti. Ozon – svojstva? 5. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli.

a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato. zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo. METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost.željezo.9. U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . srebro. Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 . Mn. plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude.natrij.do 4.5 g/cm3 . U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. kositar. paladij i meteorno željezo). Fe. magnezij.mineralima. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom. Ca. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati.više od 4.5 g/cm3 . Si. odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. prema boji dijele se na crne (željezo. slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva. bakar. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su. platina. izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . bizmut. aluminij teški metali . Na) pet su metali. olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. Al. Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O. većinom su bijele ili sive boje. kobalt. što ovisi o njihovoj reaktivnosti. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali. nikal i njihove legure).

Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani.carnet. To su najčešće nikal. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika. molibden i kobalt. Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas.143 19 . Čelik se legira s brojnim metalima.1. ali mogu biti i bakar. krom. 138 . a poznato je više od tisuću vrsta čelika. alatne i specijalne čelike.05 . • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske. • Čelik je legura željeza s 0. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2. To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal.7% ugljika.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3. a manje kao sirovog ili lijevanog željeza.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo. BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public. volfram. mangan.html Pitanja za ponavljanje: 1. vanadij. aluminij i silicij.

Kemija. • Krnić. Popović. PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. Kemija oko nas. Kemija 1. Herak. Kovačević.10. Školska knjiga. 2007. Profil. 2007. RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 . Zdjelarević. Alfa. • Petreski. Sever. 2008. • Petreski. Tkalčec. Zagreb. Zagreb. Zagreb. razred strukovnih škola: • Herak. 2006. Zagreb. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. Profil. Pavlović. Osnove opće i anorganske kemije.

podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma. otapala Iskazivanje sastava otopine. mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE.uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije.ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. SOLI Kiseline . BAZE. indikatori Neutralizacija. soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . pH. elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina.

CO2. Kovač. Profil. vrste. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije. udžbenik za 1.sastav. prof. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav. Zagreb. Zdjelarević. svojstva. sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. 2008. Kemija oko nas. vrste Prirodna i umjetna gnojiva. atmosfera.Vodljivost otopina. • KONZULTACIJE I ISPITI (K. čišćenje Ugljikovi spojevi. bakar • LITERATURA: Herak. elektroliti. metalna veza Tehnički važni metali: željezo. efekt staklenika Tlo – sastav. zagađenje – SO2) Kisik. zagađivanje. Sever.) ---------------------------------------------------------------- 22 . ozon Kisele kiše Voda . neelektroliti Elektroliza Galvanski članci. aluminij.

23 .

24 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->