ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

.............................................21 DISPERZNI SUSTAVI...........21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE...................... 3 ............................/11.......................................SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ............ 2010...................................................21 NEMETALI....... god............................................. 1 Dopunjeno šk................................................................................................15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA............................................22 1......................

Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja. Masa atoma vodika je 1.6603 . • veličina el. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja. engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20. Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase.elektrona. Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2).grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč. Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" . Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa .67 . Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre. 10-27 kg. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5. Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj. Najmanji je atom vodika. • masa neutrona je približno jednaka masi protona. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase.2. pr. Danas je poznato 112 elemenata. naboja protona jednaka je el. st. atomein = nedjeljiv) 19. prema tome poznato je 112 različitih atoma. Krista .jezgra i elektronski omotač. U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. protona i neutrona. Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. da bi se doznalo. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. st. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. st.

(spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi). • 3(M) ljuska 18 elektrona. izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj. Neki imaju manju a drugi veću. deuterij. Može ih biti sedam. elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 . Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata.međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. • 2(L) ljuska 8 elektrona. itd. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale . Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona. protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. Takva dva elektrona čine elektronski par. Izotopi vodika: procij. Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q.Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu. Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. ( Na pr.

nemetali i polumetali? 6 . Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali.hr/ATOMI1. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine. Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija.wikipedia. Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www. st. Svaki je element u tablici označen simbolom. Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka.skole. Mendeljejev (1869.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www. Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2.drvoznanja. Gdje se u tablici nalaze metali.O atomima na internetu: http://www. Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti). Što su to skupine. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18. god. L. Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva.hr/ http://hr. posebno strukturu elektronskog omotača. najuspješniji je bio ruski kemičar D. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka). Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6. polumetali.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Što znate o građi atoma? 2.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.ktf-split. a što periode? 3. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A.com/tekst38_2.pbf.pse. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma. Što su to izotopi? 4. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar). Lavoisier).ppt http://hr. 3. U 19.hr/ http://www.wikipedia. nemetali. Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata.os-pperice-ma. I. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama). 5.

Kod učenja kemije. vježbanja ili rješavanja zadataka. važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 .

00 = 63. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1.02 .03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1.01+ 3 . Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4. m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol.01 + 14. Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1. Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0. UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5. Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa. Avogadrov broj iznosi: 6. 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol). 16. Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 . Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4.03 M(NH3) = 17.012 kg ugljika izotopa C-12. da bi se doznalo. Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3.01 = 17.3. Što je to relativna atomska masa? 2. Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase. Što je to mol? 6. 8. Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica.01 + 3 . Što je to molarna masa? 7. Što je to relativna molekulska masa? 3. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata. 1.6603 . Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa .

teorija kemijske veze 9 . One se sastoje od simbola elemenata.(reakcija redukcije4) Na+ + Cl. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G.(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion. ). Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama. Lewis (1875. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. Kation – pozitivno nabijeni ion.4. Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone. stvarajući zajednički elektronski par.→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni). Na → Na+ + e. Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju. američki kemičar. Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina. Svaki atom daje po jedan elektron.→ Cl. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona). Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. N. Cl + e. – 1946. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma.

Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza. Osim jednostruke. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji. vrelište. Metali imaju kristalnu strukturu. Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima. vodljivost električne struje i dr.Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. kovnost. Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: .) posljedica su metalne veze. Metalna veza Svojstva metala (talište. Molekula vode (H2O) je polarna. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula. Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa.

Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm). Maseni udio 7 8 1nm = 1. U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. Što znate o valenciji? 7. • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. Otapalo je najčešće tekućina. Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno. Koloidni sustavi . Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. 5. 10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 . 2.2. a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja. mlijeko (emulzija). 4. Jednadžbu treba uravnotežiti. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1. morska voda. gel). Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. Što su to kationi i anioni? 4. (l) – tekuće. Što su to ioni i kakao nastaju? 3. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. a disperzna faza je otopljena tvar. Cl2 ili HCl 6. sapunica (pjena). • • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). koloidne sustave i prave otopine. maslac (čvrsta emulzija). masena koncentracija i množinska koncentracija. Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. dim (aerosol). DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari. šećer u čaju i sl.čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). Primjeri: vodovodna voda. (g) .plinovito. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. 3. Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. želatina (sol. veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija).

Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9. 4. Što znače oznake %. ppm? 6. Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 . Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela. Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze. R: w(NaOH) = 0. w(NaCl) = 150 g . Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini.05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) .5 g Za pripremu otopine potrebno je 7.04 = 4 % 2. 0. ‰.5 g natrijevog klorida NaCl. Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine. klorovodična kiselina. sumporna kiselina i td. KISELINE. m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm). ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida.05 m(NaCl) = 7. Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5.) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). 3. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina.

VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. Galvani (1737. To je objasnio kao "životni elektricitet". Volta (1745. švedski kemičar. . OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18. Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji.). Što je reakcija neutralizacije? 7. Elektroliti 10 S. Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine. Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu. Arrhenius (1859. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine. srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). 3. Suprotno. fenolftalein. Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5. – talijanski liječnik i prirodoslovac L. H2SO4).1798. • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A.5. univerzalni indikatorski papir). – 1927. st.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom. Što znate o pH? 5. Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. Kiseline se dijele na jake (na pr. 2. 4. ionski spoj. u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-. voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo). Baze Natrijev hidroksid. Kakve su to otopine? 6. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 .

) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama. Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije). klor. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina. a na anodi oksidacija. Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. baze i soli. poniklavanje. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8.) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. Što je to oksidacija? 4.70. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1. U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. str. koji omogućuju provođenje struje.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju. otopina šećera. Elektrolite dijelimo na jake i slabe. Što znate o Volti i Galvaniju? 2. Što je to redukcija? 5. Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. 14 . Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3. kisik. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje. Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik. pocinčavanje i sl. 64 . aluminij. U elektrolite ubrajamo kiseline. baterije i akumulatori12. Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. (Na pr. Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija. Udžbenik: Kemija oko nas. alkohol i sl. alkalijski i zemnoalkalijski metali. bakar i dr.

ronioci. dušik. fosfor. kisik. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18. sinteza plastičnih masa. kisik O2 (20. o Stratosfera – do 50 km visine. skupina: Plemeniti plinovi 17. skupina: Halkogeni elementi 15. lijekova itd. ali guši jer sprečava pristup kisiku. alpinisti.plin bez boje i mirisa. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . skupina: Halogeni elementi 16.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . U tom dijelu ima najviše zraka. argon Ar (0.plin koji ne gori i ne podržava gorenje. U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. sumpor. Nije otrovan. boja. Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju. o Kisik – molekula O2 . Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova. i dr.plin za punjenje balona. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. 13 grč.08%). Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama. Temperatura raste. znanost 15 . skupina: Dušikova skupina 14. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . kisik. dom + logos = riječ. vode i tla. Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. ugljik. kisele kiše. Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika.93%). te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje. Helij . Primjeri: umjetna gnojiva.U nemetale ubrajamo: vodik. selen. jako oksidacijsko sredstvo. učinak staklenika. oikos = kuća. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima). Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. vatrogasci. punjenje žarulja. dušik i plemenite plinove. poluvodiči. na pr. halogene elemente i plemenite plinove.95%). Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka.

NO2). raspršivači. zakiseljavanje tla. Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5. Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Kao rezultat. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . hladna i beživotna poput površine Marsa. u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. koje može uzrokovati rak kože (melanom). uništavanje spomenika. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika. imunološkog sustava i dr. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. razara organske tvari. Učinak staklenika Vodena para (H2O). To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena. ugljični dioksid (CO2).). grč. koje povećavaju kiselost kiše. NO.4 0. haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. Takve se kiše zovu kisele kiše. god. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji.). Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi. SO3. nepovoljna za živa bića.6). Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. građevina i dr. Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. oštećenje očiju. Sastavni je dio gradskog smoga. a 16. Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu. otapala. Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije. što se naziva "učinak staklenika". metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima. Bez omotača od stakleničkih plinova. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. ozo = mirišem.8 ºC. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere.15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo. Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". Svojstva ozona – plin blijedoplave boje. Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. Međutim. površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas.

a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije. 80 . Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas.16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. Nabrojite važnije slojeve atmosfere.mzopu. • razvrstavanje otpada. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6. Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. Koji su osnovni sastojci zraka? 3.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. pesticidi itd. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli. soli teških metala. U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli. fenoli. • sječa šuma. detergenti. • odlaganje otpada.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. str. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. 9. • energetsko korištenje otpada. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10. Takve vode u prirodi nema. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo. • korištenje javnog prijevoza. • izolacija zgrada. Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline. prostornog uređenja i graditeljstva http://www. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode". Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7.125 17 . Ozon – svojstva? 5. 2. Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. umjetna gnojiva. • promjena tehnologija u industriji. Što je to ekologija? 4. Nabrojite važnije stakleničke plinove. • industrijski procesi. bez sadržaja drugih tvari. • povećanje energetske učinkovitosti. lužine.

olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . prema boji dijele se na crne (željezo. bizmut. bakar.natrij. što ovisi o njihovoj reaktivnosti. paladij i meteorno željezo).mineralima. Si.željezo. kobalt. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su. Ca. METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost. Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 .5 g/cm3 . većinom su bijele ili sive boje. Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O. Al.više od 4. Na) pet su metali. kositar. slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva. nikal i njihove legure). U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato.9. srebro. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude. odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali.do 4. platina. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati. Fe. Mn. zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo.5 g/cm3 . aluminij teški metali . izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . magnezij.

a manje kao sirovog ili lijevanog željeza. 138 .html Pitanja za ponavljanje: 1.05 .1. aluminij i silicij.143 19 .7% ugljika. vanadij. mangan.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali. Čelik se legira s brojnim metalima. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika.carnet. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3. Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2. BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public. Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas. volfram. krom. To su najčešće nikal. molibden i kobalt.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo. a poznato je više od tisuću vrsta čelika. • Čelik je legura željeza s 0. ali mogu biti i bakar. To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal. • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske. alatne i specijalne čelike.

RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 .10. 2006. Zagreb. Zdjelarević. Školska knjiga. Profil. Alfa. Zagreb. Zagreb. razred strukovnih škola: • Herak. Sever. Kemija. Pavlović. • Krnić. • Petreski. • Petreski. Popović. Osnove opće i anorganske kemije. PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. Kovačević. Kemija 1. Zagreb. 2007. Kemija oko nas. 2007. Profil. 2008. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. Tkalčec. Herak.

ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. SOLI Kiseline . podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma. otapala Iskazivanje sastava otopine. soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . pH. indikatori Neutralizacija.uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode. elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije. mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari. BAZE.

ozon Kisele kiše Voda . neelektroliti Elektroliza Galvanski članci.sastav. 2008. vrste Prirodna i umjetna gnojiva. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav. zagađenje – SO2) Kisik. vrste. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije. svojstva. Zdjelarević. prof. Zagreb. CO2. efekt staklenika Tlo – sastav. sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. • KONZULTACIJE I ISPITI (K. Profil. metalna veza Tehnički važni metali: željezo.Vodljivost otopina. elektroliti.) ---------------------------------------------------------------- 22 . Kemija oko nas. atmosfera. Kovač. čišćenje Ugljikovi spojevi. udžbenik za 1. Sever. bakar • LITERATURA: Herak. zagađivanje. aluminij.

23 .

24 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful