ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

..... 3 .......21 NEMETALI........................SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ.................. god................................................... 2010....................................................................................../11.........................15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA.................................................21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE.........................................................................................................................21 DISPERZNI SUSTAVI.............22 1...... 1 Dopunjeno šk.................

Masa atoma vodika je 1. protona i neutrona. da bi se doznalo.elektrona. Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri.jezgra i elektronski omotač. Krista . U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma.67 . Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. st.grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč. • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase. prema tome poznato je 112 različitih atoma. st. Danas je poznato 112 elemenata. Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa .2. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. • masa neutrona je približno jednaka masi protona. Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. pr. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. atomein = nedjeljiv) 19. engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . naboja protona jednaka je el. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre. Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" . st. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja. Najmanji je atom vodika. • veličina el. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5. Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj. Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. 10-27 kg. Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja.6603 . Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2).

Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q. To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 . Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale . tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata. Takva dva elektrona čine elektronski par. • 2(L) ljuska 8 elektrona. Neki imaju manju a drugi veću. deuterij. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona.Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu.međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. itd. Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. ( Na pr. (spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi). Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. • 3(M) ljuska 18 elektrona. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. Izotopi vodika: procij. Može ih biti sedam.

drvoznanja. Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18.hr/ http://hr.hr/ http://www. Što su to skupine. Što su to izotopi? 4. 3. Lavoisier). Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2. Gdje se u tablici nalaze metali. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka).com/tekst38_2. god. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6. Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www.hr/ATOMI1. U 19. nemetali. Što znate o građi atoma? 2.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama).ktf-split. Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni.wikipedia. I.skole. najuspješniji je bio ruski kemičar D. Mendeljejev (1869. posebno strukturu elektronskog omotača. Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti).O atomima na internetu: http://www. Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar). polumetali. st. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma. Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata. 5.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija.os-pperice-ma. nemetali i polumetali? 6 .pbf. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju. Svaki je element u tablici označen simbolom. a što periode? 3. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A.ppt http://hr. Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka.wikipedia. L.pse.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www.

važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 . vježbanja ili rješavanja zadataka.Kod učenja kemije.

Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3.03 M(NH3) = 17. Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa.012 kg ugljika izotopa C-12. UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. Što je to molarna masa? 7. Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4. Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol). Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica.6603 .01 = 17.00 = 63. Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5. Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu. Što je to relativna atomska masa? 2. Avogadrov broj iznosi: 6. Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1.01 + 3 . 16. 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4. m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol. 8.03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1. 1. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Što je to relativna molekulska masa? 3.3.01 + 14. da bi se doznalo. Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 .01+ 3 . 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14.02 . Što je to mol? 6. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1.

). Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem.4. Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina. Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju.(reakcija redukcije4) Na+ + Cl.→ Cl. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. Na → Na+ + e. američki kemičar. Svaki atom daje po jedan elektron.(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion. Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama. Lewis (1875. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma.→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni). N. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona). stvarajući zajednički elektronski par. Cl + e. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G. – 1946. One se sastoje od simbola elemenata. teorija kemijske veze 9 . Kation – pozitivno nabijeni ion. Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone.

Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: . Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza.Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma. vrelište. U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. Metali imaju kristalnu strukturu.) posljedica su metalne veze. vodljivost električne struje i dr. kovnost. Molekula vode (H2O) je polarna. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula. Metalna veza Svojstva metala (talište. Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Osim jednostruke. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa. Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima. Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji.

DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari. a disperzna faza je otopljena tvar. dim (aerosol). Cl2 ili HCl 6. Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. 5. • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija). 2. 4. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. gel). morska voda. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno. Što znate o valenciji? 7. koloidne sustave i prave otopine. Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. (g) . • • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. Otapalo je najčešće tekućina. Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm). Što su to ioni i kakao nastaju? 3. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1.čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. sapunica (pjena).plinovito. Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. želatina (sol. Maseni udio 7 8 1nm = 1. Što su to kationi i anioni? 4.2. masena koncentracija i množinska koncentracija. Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5. Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. 3. Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. maslac (čvrsta emulzija). a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja. mlijeko (emulzija). šećer u čaju i sl. Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). Primjeri: vodovodna voda. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati. Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. (l) – tekuće. Jednadžbu treba uravnotežiti. 10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 . Koloidni sustavi .

05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) .5 g Za pripremu otopine potrebno je 7.Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9. m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %.) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida.04 = 4 % 2. Što znače oznake %. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela.05 m(NaCl) = 7. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine.5 g natrijevog klorida NaCl. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina. klorovodična kiselina. 3. Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze. ‰. 4. sumporna kiselina i td. 0. Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine. ppm? 6. w(NaCl) = 150 g . R: w(NaOH) = 0. KISELINE. ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 . Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1. Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm). Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5.

fenolftalein. švedski kemičar. st. srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). Elektroliti 10 S. voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo). Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji. – 1927. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A. ionski spoj. univerzalni indikatorski papir). Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine. .). OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 . Suprotno. Što je reakcija neutralizacije? 7. Volta (1745. – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom.1798. Kiseline se dijele na jake (na pr. b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. To je objasnio kao "životni elektricitet". Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu. Galvani (1737. H2SO4).5. Baze Natrijev hidroksid. • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. 3. – talijanski liječnik i prirodoslovac L. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. 4. u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima. Arrhenius (1859. Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine. Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. 2. Što znate o pH? 5. VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. Kakve su to otopine? 6. • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5.

Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8. Što je to oksidacija? 4. Što znate o Volti i Galvaniju? 2. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina. Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. Elektrolite dijelimo na jake i slabe. koji omogućuju provođenje struje. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. pocinčavanje i sl. U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. alkohol i sl. poniklavanje. baze i soli. Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija. baterije i akumulatori12.70. Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije). Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik. klor. bakar i dr. otopina šećera. U elektrolite ubrajamo kiseline. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1. str. Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3.) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju.) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. kisik. alkalijski i zemnoalkalijski metali. aluminij. a na anodi oksidacija. 14 . Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. Udžbenik: Kemija oko nas. 64 . Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. (Na pr. Što je to redukcija? 5.

Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka. i dr.95%). ronioci. sinteza plastičnih masa. učinak staklenika. Helij . fosfor. Nije otrovan. boja. Primjeri: umjetna gnojiva. Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. vatrogasci.93%). na pr. ali guši jer sprečava pristup kisiku. U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. dušik. o Stratosfera – do 50 km visine. jako oksidacijsko sredstvo. selen. Temperatura raste. vode i tla. Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika. punjenje žarulja. kisele kiše. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . skupina: Plemeniti plinovi 17. kisik O2 (20. Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. skupina: Halogeni elementi 16. dom + logos = riječ. argon Ar (0. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . skupina: Halkogeni elementi 15. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. poluvodiči. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. oikos = kuća. alpinisti.plin za punjenje balona. skupina: Dušikova skupina 14. halogene elemente i plemenite plinove. te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje. znanost 15 .U nemetale ubrajamo: vodik. dušik i plemenite plinove. U tom dijelu ima najviše zraka.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima).plin bez boje i mirisa. lijekova itd.plin koji ne gori i ne podržava gorenje. ugljik. sumpor. kisik.08%). 13 grč. o Kisik – molekula O2 . Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. kisik.

4 0. koje povećavaju kiselost kiše. NO. Kao rezultat.15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo. ozo = mirišem. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. nepovoljna za živa bića. izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije. Međutim. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima.6). haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena. otapala. Takve se kiše zovu kisele kiše. Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka. Bez omotača od stakleničkih plinova.8 ºC.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji. koje može uzrokovati rak kože (melanom). god. Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi.). Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. NO2). Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. oštećenje očiju. ugljični dioksid (CO2). raspršivači. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas. Sastavni je dio gradskog smoga. uništavanje spomenika. Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. a 16. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). zakiseljavanje tla.). Svojstva ozona – plin blijedoplave boje. što se naziva "učinak staklenika". Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. imunološkog sustava i dr. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. razara organske tvari. SO3. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . grč. građevina i dr. kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). Učinak staklenika Vodena para (H2O). hladna i beživotna poput površine Marsa. Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl. Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu. Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića.

str. Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8. Koji su osnovni sastojci zraka? 3. • industrijski procesi. prostornog uređenja i graditeljstva http://www. Što je to ekologija? 4. 9. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće. • korištenje javnog prijevoza. Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas. • energetsko korištenje otpada. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10. Ozon – svojstva? 5. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. soli teških metala. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje. Nabrojite važnije stakleničke plinove. • promjena tehnologija u industriji. 80 . Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. 2.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. bez sadržaja drugih tvari. • razvrstavanje otpada. Takve vode u prirodi nema. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. umjetna gnojiva. Nabrojite važnije slojeve atmosfere. • sječa šuma. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli.16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. • povećanje energetske učinkovitosti. U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli.125 17 .mzopu. fenoli. lužine. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo. detergenti. • izolacija zgrada. a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode". Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. pesticidi itd. • odlaganje otpada. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6. Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7.

zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo. Ca. Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 . bizmut. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali. a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato. paladij i meteorno željezo).5 g/cm3 .mineralima.natrij. prema boji dijele se na crne (željezo. platina. Fe. kobalt. bakar. nikal i njihove legure). Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O. Na) pet su metali. METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost. većinom su bijele ili sive boje. plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude. odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom. izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . kositar. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. Si. srebro.željezo.9. Mn. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su. U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva.više od 4.do 4. aluminij teški metali . olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. Al. magnezij.5 g/cm3 . što ovisi o njihovoj reaktivnosti. U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati.

BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo.1. Čelik se legira s brojnim metalima. vanadij. a poznato je više od tisuću vrsta čelika. aluminij i silicij.05 . Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani. • Čelik je legura željeza s 0. mangan.carnet. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2. molibden i kobalt. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika. volfram. 138 .143 19 . Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas. • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske.7% ugljika.html Pitanja za ponavljanje: 1. alatne i specijalne čelike. To su najčešće nikal. ali mogu biti i bakar.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3. To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal. krom. a manje kao sirovog ili lijevanog željeza.

Zagreb. Pavlović. RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 . Kemija. Školska knjiga. 2007. Popović.10. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. • Petreski. Tkalčec. Kemija 1. Zagreb. Zagreb. razred strukovnih škola: • Herak. Kemija oko nas. Herak. Alfa. Kovačević. 2008. Zagreb. Zdjelarević. Profil. Osnove opće i anorganske kemije. 2006. • Petreski. Profil. Sever. 2007. • Krnić.

mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari. elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE. otapala Iskazivanje sastava otopine. soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . SOLI Kiseline . podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma.uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode. BAZE. indikatori Neutralizacija.ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije. pH.

CO2. neelektroliti Elektroliza Galvanski članci. 2008. udžbenik za 1. Zdjelarević. aluminij. Kemija oko nas. zagađenje – SO2) Kisik. • KONZULTACIJE I ISPITI (K.Vodljivost otopina. metalna veza Tehnički važni metali: željezo. vrste Prirodna i umjetna gnojiva.sastav. vrste. svojstva. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije. atmosfera. Profil. ozon Kisele kiše Voda . sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. elektroliti. Kovač. Sever. bakar • LITERATURA: Herak. Zagreb.) ---------------------------------------------------------------- 22 . čišćenje Ugljikovi spojevi. zagađivanje. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav. prof. efekt staklenika Tlo – sastav.

23 .

24 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful