ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN

KEMIJA
I. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije

Obrazovanje odraslih

Priredio: Kazimir Kovač, dipl. ing.

Varaždin, 2010.

2

................................................. 3 .............. 1 Dopunjeno šk............................................................SADRŽAJ1 KEMIJA I OKOLIŠ......................................... god.................................... 2010................./11.....................................22 1.....................................15 KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA..................21 OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE........................21 DISPERZNI SUSTAVI......................................................21 NEMETALI...................................

atomein = nedjeljiv) 19. st. naboju elektrona samo sa suprotnim predznakom. Relativna atomska masa je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase ( u = 1. STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Atomi Povijest: 5.6603 . Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . da bi se doznalo. Promjer mu je 75 pm (pm= pikometar2). Atomi različitih elemenata 2 1 pm = 10-12 m 4 . U samom središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnuti su svi protoni i neutroni koji čine jezgru atoma. Atomi obično nisu u prirodi samostalni nego se nalaze u formi molekula. Neutron • je elementarna čestica bez električnog naboja.2. Broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice. Masa atoma vodika je 1. Od 112 atoma danas je poznato oko 4 miliona različitih spojeva. Svaki atom je građen tako da se u njemu mogu razlikovati "dva dijela" . prema tome poznato je 112 različitih atoma. engleski istraživač John Dalton obnovio je atomsku teoriju 20. pr. • masa protona približno je jednaka atomskoj jedinici mase. 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata Građa atoma Subatomske ili elementarne čestice • svi atomi izgrađeni su od subatomskih (elementarnih čestica) . protona i neutrona.elektrona. st. Proton • je elementarna čestica pozitivnog električnog naboja. Oko jezgre kreću se elektroni i to tako da čine omotač oko jezgre.jezgra i elektronski omotač. Krista . naboja protona jednaka je el. st. Promjer elektronskog omotača jednak je promjeru atoma. • masa elektrona je oko 1836 puta manja od atomske jedinice mase. • masa neutrona je približno jednaka masi protona. Elektron • je elementarna čestica koja posjeduje negativni električni naboj.67 . • veličina el.grčki filozof Demokrit pretpostavio je da se tvari sastoje od malih nedjeljivih čestica (grč. Danas je poznato 112 elemenata. određena je građa atoma (engleski fizičar Rutherford i danski fizičar Bohr) Veličina atoma Najsitnija čestica elementa koji još predstavlja dotični element nazivamo atomima. Najmanji je atom vodika. 10-27 kg. Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase.

To je ujedno i redni broj elementa u periodnom sustavu elemenata. itd. izradite još nekoliko primjera! Fe 26 Izotopi Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. (spin = vrtnja elektrona oko vlastite osi). protonski broj = broj protona = broj elektrona Z = N(p) = N(e) Nukleonski broj (maseni broj) A To je zbroj protona i neutrona u jezgri atoma nukleonski broj = broj protona + broj neutrona A = N(p) + N(n) 56 Zadatak za vježbu: Odredite broj protona. • 3(M) ljuska 18 elektrona. neutrona i elektrona u atomu željeza N(p) = 26 N(e) = 26 N(n) = 56 – 26 = 30 Koristeći periodni sustav elemenata. Općenito broj elektrona koji mogu primiti pojedine ljuske jednak je 2 n2. Maksimalni broj elektrona u ljuskama iznosi: • 1(K) ljuska 2 elektrona. • 4 (N) ljuska 32 elektrona. Ista orbitala ne može imati dva elektrona istog spina. ( Na pr.Svaka orbitala može primiti najviše dva elektrona uz uvjet da se ta dva elektrona međusobno razlikuju po svojem spinu. tricij Elektronski omotač atoma Ljuske Elektroni su u elektronskom omotaču raspodijeljeni u ljuske ili energetske razine. Takva dva elektrona čine elektronski par. Općenito vrijedi da broj protona u jezgri atoma određuje kemijski element kojemu taj atom pripada. Raspored elektrona po ljuskama i orbitalama naziva se elektronska konfiguracija i svojstvena je svakoj vrsti atoma.međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri odnosno broju elektrona u omotaču. Označavaju se brojevima od 1 do 7 ili slovima K L M N O P Q. deuterij. • 2(L) ljuska 8 elektrona. Orbitale Pokazalo se da i elektroni iste ljuske nemaju jednaku energiju. Neki imaju manju a drugi veću. Zato u ljuskama razlikujemo još i orbitale . elektronska konfiguracija za kisik je 1s22s22p4) 5 . Protonski (atomski broj) Z Broj protona u jezgri atoma nazivamo protonski ili atomski broj. Izotopi vodika: procij. Atomi s istim atomskim brojem i različitom masom nazivaju se izotopi. Može ih biti sedam.

Odredi broj protona neutrona i elektrona u atomu natrija. Elementi su u tablici razvrstani prema kemijskim svojstvima: metali.org/wiki/Periodni_sustav_elemenata http://www. Što su to skupine. stoljeću javljaju se prvi pokušaji da se napravi popis kemijskih elemenata po nekim pravilima (francuski kemičar A.hr/ http://www.pse.wikipedia. Atomi kemijskih elemenata u istoj skupini imaju isti broj elektrona u vanjskoj ljusci i slična kemijska svojstva. Mendeljejev (1869. Što znate o otkriću periodnog sustava elemenata? 2. polumetali.ppt http://hr. Lavoisier).hr/ATOMI1. U 19. 3.drvoznanja.O atomima na internetu: http://www. Koliko ljusaka ima u elektronskom omotaču atoma i kako se ljuske označavaju? 6.os-pperice-ma. Povijest otkrića periodnog sustava: U 18.ktf-split.wikipedia. protonskim brojem (Z) i relativnom atomskom masom (Ar).com/tekst38_2. I. najuspješniji je bio ruski kemičar D. Elemente sličnih svojstava stavio je u istu skupinu! Periodni sustav elemenata na internetu: http://www.) koji je svrstao elemente prema rastućim "atomskim težinama" (danas: relativnim atomskim masama).hr/ http://hr.pbf. st. 5. Što su to izotopi? 4. (U nekim tablicama nalazi se i puno više raznih drugih podataka). nemetali. nemetali i polumetali? 6 . Svaki je element u tablici označen simbolom.html PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.org/wiki/Atom PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Atomi kemijskih elemenata u istoj periodi imaju jednak broj ljusaka. a što periode? 3. Elementi su razvrstani u sedam vodoravnih redova – periode i u osamnaest okomitih stupaca – skupine. god. Elementi su svrstani u periodni sustav prema rastućem protonskom broju.skole. Što znate o građi atoma? 2. posebno strukturu elektronskog omotača. Gdje se u tablici nalaze metali. Nabrojite izotope vodika i objasnite kako su građeni. Izračunajte maksimalni broj elektrona u M ljusci! Periodni sustav elemenata Popis kemijskih elemenata: Periodni sustav elemenata je popis do sada otkrivenih kemijskih elemenata. Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma. Opazio je da se slična kemijska i fizikalna svojstva elemenata pravilno (periodički) ponavljaju (zakon periodičnosti). L.

vježbanja ili rješavanja zadataka.Kod učenja kemije. važno je koristiti se periodnim sustavom elemenata! 7 .

01 + 3 . Mr(HNO3) = Ar(H) + Ar(N) + 3Ar(O) = 1. Zadatak: Izračunaj relativnu molekulsku masu dušične kiseline HNO3 zbrajanjem relativnih atomskih masa.02 Množina i mol Množina (oznaka n) Jedinica za množinu je mol (oznaka mol).012 kg ugljika izotopa C-12. 1. 16. Koliko iznosi (u kg) unificirana atomska jedinica mase? 4.03 g/mol PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE : 1.00 = 63. Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokazuje koliko je puta masa neke molekule veća od unificirane atomske jedinice mase. Izračunajte molarnu masu fosforne kiseline H3PO4. da bi se doznalo. 1023 Molarna masa Molarna masa je fizikalna veličina definirana omjerom mase i množine.3. Avogadrov broj iznosi: 6. Zadatak: Izračunaj molarnu masu amonijaka NH3. Što je to relativna atomska masa? 2. Mol je jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica.01 + 14.01 = 17. Izračunajte relativne molekulske mase za a) ugljičnu kiselinu H2CO3 b) natrijev hidroksid NaOH 5. Relativnu molekulsku masu možemo izračunati zbrajanjem relativnih atomskih masa svih atoma koji grade molekulu. Mol je množina onog sustava koji sadrži onoliko jedinki koliko ima atoma u 0. 8. Što je to relativna molekulska masa? 3.01+ 3 . Kolika je množina molekula sumporne kiseline H2SO4 u uzorku mase 200 g? 8 . Broj koji se dobije naziva se relativna atomska masa . m(X) M(x) = n(X) Jedinica za molarnu masu je g/mol. UVOD U KEMIJSKI RAČUN Mase atoma uspoređuju se sa atomskom jedinicom mase. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji kazuje koliko je puta masa nekog atoma veća od unificirane atomske jedinice mase (u = 1. Mr(NH3) = Ar(N) + 3Ar(H) = 14.03 M(NH3) = 17. Što je to mol? 6.6603 .02 . 10-27 kg) Relativne atomske mase su zapisane u periodnom sustavu elemenata. Što je to molarna masa? 7. koliko je puta masa nekog atoma veća od dogovorene jedinice.

).(reakcija redukcije4) Na+ + Cl. stvarajući zajednički elektronski par. Nastajanje kovalentne veze može se prikazati Lewisovim5 oznakama.→ Cl. Na → Na+ + e. Lewis (1875. One se sastoje od simbola elemenata. a točkicama oko simbola se prikazuju elektroni vanjske ljuske (valentni elektroni) 3 4 Oksidacija je proces otpuštanja elektrona Redukcija je proces primanja elektrona 5 G. Kation – pozitivno nabijeni ion. Pravilo okteta: Svaki atom u molekuli stvara zajedničke elektronske parove dok njima ne postigne oktet (osam elektrona u valentnoj ljusci) odnosno konfiguraciju najbližeg plemenitog plina. koji pripada i jednoj i drugoj jezgri povezujući oba atoma. Osnovne vrste kemijskih veza su: Ionska veza Kovalentna veza Metalna veza Ionska veza Atomi su neutralne čestice (broj protona = broj elektrona). Svaki atom daje po jedan elektron. teorija kemijske veze 9 .(reakcija oksidacije3) Anion – negativno nabijeni ion.→ NaCl Ionska veza nastaje elektrostatskim privlačenjem iona metala (kationi) s ionima nemetala (anioni).4. Ioni nastaju tako da atomi otpuštaju ili primaju elektrone. američki kemičar. Samo su plemeniti plinovi u prirodi u elementarnom stanju. Ioni su čestice (atomi) s pozitivnim ili negativnim nabojem. – 1946. Cl + e. N. KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Kemijske veze Atomi elemenata se međusobno povezuju i nastaju spojevi. Valencija atoma u ionskim spojevima jednaka je broju primljenih ili otpuštenih elektrona. Kovalentna veza Veza između atoma nemetala Kovalentna veza nastaje stvaranjem zajedničkih elektronskih parova.

postoje još i dvostruka i trostruka kovalentna veza. Neke molekule prikazane pomoću Lewisovih oznaka: .Jednostruka kovalentna veza nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para između atoma. Reakcija natrija i kolora može se prikazati kemijskom jednadžbom: 2Na(s) + Cl2(g) → 2NaCl(s) Neka pravila za rješavanje jednadžbi: 1. Moramo znati što su reaktanti i produkti u reakciji. Metalna veza Svojstva metala (talište. Polarnost molekula Molekule mogu biti polarne. Polarnost molekula uvjetovana je razlikom elektronegativnosti povezanih atoma i građom molekula.) posljedica su metalne veze. 6 Delokalizirani elektroni – valentni elektroni koji ne pripadaju određenom atomu. Valencija u spojevima s kovalentnom vezom određena je brojem elektronskih parova što ih atom elementa ostvari s drugim atomima. U kristalnoj rešetki su pravilno razmješteni ioni metala. nego se rasprostiru oko više atoma u kristalu ili molekuli 10 . kovnost. Metali imaju kristalnu strukturu. vrelište. vodljivost električne struje i dr. a između njih su lako pokretljivi delokalizirani 6 elektroni. Molekula vode (H2O) je polarna. Elektronegativnost je mjera sposobnosti jezgre jednog atoma u vezi da jače privlači zajednički elektronski par. Osim jednostruke. Jednadžbe kemijskih reakcija Jednadžbe kemijskih reakcija su najjednostavniji prikaz nekog kemijskog procesa.

• • Suspenzija (grubo disperzni sustav) – čestice disperzne faze su velike. Lewisovim oznakama prikažite nastajanje molekula H2. želatina (sol. Maseni udio 7 8 1nm = 1. 4. a disperzna faza je otopljena tvar. Koji elementi se vežu kovalentnom vezom? 5.čestice disperzne faze su manje (1 do 200 nm). dim (aerosol). a otopljene tvari mogu biti u sva tri agregatna stanja. sapunica (pjena). maslac (čvrsta emulzija). veće od 200 nm (nm = nanometar7) i brzo se talože na dnu (taloženje – sedimentacija). Disperzna faza – tvar koja je raspršena u disperznom sredstvu. šećer u čaju i sl. mlijeko (emulzija). Disperzni sustavi dijele se prema veličini čestica disperzne faze na: grubo disperzne sustave (suspenzije). Nabrojite osnovne vrste kemijskih veza. 3. prolaze kroz pore filtrirnog papira i pokazuju Tyndallov fenomen8. koloidne sustave i prave otopine. Brojevi ispred atoma i molekula nazivaju se stehiometrijski brojevi. Što znate o valenciji? 7. Jednadžbu treba uravnotežiti. DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi Disperzni sustavi su smjese u kojima je jedna ili više tvari raspršena (dispergirana) u drugoj tvari. 2. Primjeri: vodovodna voda. Što su to kationi i anioni? 4. Takvi sustavi nemaju neka posebna svojstva. Neki primjeri koloidnih sustava su: magla. Cl2 ili HCl 6. (g) . U otopini se disperzno sredstvo naziva otapalo. 5. Koloidni sustavi . Uz simbole i formule mogu se staviti oznake agregatnog stanja: (s) – čvrsto. morska voda. Formule reaktanata i produkata treba pravilno napisati i više se ne smiju mijenjati. masena koncentracija i množinska koncentracija. Prave otopine (otopine) – čestice disperzne faze su vrlo sitne (manje od 1 nm).plinovito. Dovršite jednadžbe slijedećih kemijskih reakcija: a) H2(g) + O2(g) → H2O(l) b) C(s) + O2(g) → CO(g) c) Al(s) + O2(g) → Al2O3(s) 5. • Sastav otopine Sastav otopine može se iskazati na više načina: maseni udio. Broj svake vrste atoma s obje strane jednadžbe mora biti jednak. PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE: 1. gel). (l) – tekuće.2. 10-9m) Tyndallov fenomen – raspršivanje zraka svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija 11 . Otapalo je najčešće tekućina. Što su to ioni i kakao nastaju? 3. Disperzno sredstvo – tvar u kojoj je nešto raspršeno.

Što znače oznake %.04 = 4 % 2. Izračunajte maseni udio natrijevog hidroksida NaOH u otopini. 3. ‰.05 m(NaCl) = 7.05 m(NaCl) = ? m(NaCl) w(NaCl) = m(otopine) m(NaCl) = m(otopine) . Kako se pripremaju otopine određenog masenog udjela? m(otopine) = 150 g w(NaCl) = 5 % = 0. Potražite u udžbeniku kako se priprema otopina zadanog masenog udjela. BAZE I SOLI Kiseline Kiseline u svakodnevnom životu (octena kiselina. ppm? 6. ako je u 500 g otopine otopljeno 20 g natrijevog hidroksida. 4. Masena i množinska koncentracija Masena koncentracija (γ) jednaka je omjeru mase otopljene tvari i volumena otopine. Iskazuje se jedinicom g/dm3 ili g/L Množinska koncentracija (c) jednaka je omjeru množine otopljene tvari i volumena otopine. Jedinica množinske koncentracije je mol/dm3 ili mol/L PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJNJE: 1. Izračunajte masu vode u kojoj treba otopiti 10 g glukoze C6H12O6 da se dobije 2 % otopina glukoze. m(X) w(X) = m(otopine) Zadatak: Treba pripremiti 150 g otopine natrijevog klorida NaCl u kojoj je maseni udio w(NaCl) = 5 %. Gdje se u svakodnevnom životu susrećemo s otopinama određenog masenog udjela (%)? 5.5 g Za pripremu otopine potrebno je 7. w(NaCl) = 150 g . Izračunaj masu NaCl koja je potrebna za pripremu otopine. 0. promilima (‰) i dijelovima u milijun dijelova(ppm). ppm = parts per milion = dijelova na milijun dijelova 12 .Maseni udio (w) je omjer mase otopljene tvari i ukupne mase otopine9. klorovodična kiselina.) – gdje se koriste? Ionizacija kiselina: HCl H2SO4 H2 O H2 O H+ + Cl2H+ + SO42- 9 Maseni udio se iskazuje postocima (%). sumporna kiselina i td. R: w(NaOH) = 0. KISELINE.5 g natrijevog klorida NaCl.

Kiseline se dijele na jake (na pr. 4. Baze Natrijev hidroksid. Suprotno. Navedite formule i nazive za nekoliko važnijih kiselina. Što je reakcija neutralizacije? 7. – 1827) i objasnio da je trzanje mišića posljedica elektriciteta koji nastaje između dva metala povezana elektrolitom. b) pomoću instrumenta ( pH – metar) I 0 kiselo I 7 neutralno bazično I 14 PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1.) radio je pokuse sa žabljim kracima koji su se trzali u dodiru s različitim metalima. st.1798. Galvanijeve pokuse proučavao je talijanski fizičar A. Galvani (1737. Prema Volti i Galvaniju nazvani su mnogi uređaji i mjerna jedinica električnog napona (volt V). srednje jake (H3PO4) i slabe (H2CO3). Oprez pri radu s kiselinama: Kod razrjeđivanja koncentriranih kiselina s vodom treba ulijevati kiselinu u vodu. univerzalni indikatorski papir). dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 13 . švedski kemičar. OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE Povijest 18. ionski spoj. 3. Volta (1745. Vrijednost pH • pH (pe-ha) je mjera za kiselost otopine. Elektroliti 10 S. H2SO4). To je objasnio kao "životni elektricitet". • pH ovisi o koncentraciji H+ iona u otopini. VUK pravilo za razrjeđivanje kiselina. – 1927.5. . Što znate o pH? 5. Definicija kiselina prema Arrheniusovoj teoriji. Arrhenius (1859. fenolftalein. • pH može imati vrijednosti od 0 do 14. – talijanski liječnik i prirodoslovac L. 2.Prema Arrheniusovoj10 teoriji kiseline su tvari koje u vodenim otopinama povećavaju koncentraciju vodikovih iona H+. Kakve su to otopine? 6. • pH se može odrediti: a) indikatorima (metiloranž.). u vodenoj otopini se razdvaja na ione (reakcija disocijacije): H2 O NaOH Na+ + OHPrema Arrheniusovoj teoriji baze su tvari koje disocijacijom u vodenim otopinama daju hidroksidne ione OH-. Na mnogim kozmetičkim proizvodima piše pH = 5. voda u kiselinu je opasno zbog prskanja kiseline (vuk pravilo). Hidroksidi topljivi u vodi nazivaju se lužine.

pocinčavanje i sl. Sve ostale tvari koje u otopinama ili talinama ne provode električnu struju nazivamo – neelektroliti. str. baterije i akumulatori12. Primjena: elektrokemijski izvori električne struje.Elektroliti su tvari čije otopine ili taline provode električnu struju. izvor istosmjerne električne struje i elektrolitna otopina.) Elektroliza Elektroliza je kemijski proces pri kojem se djelovanjem istosmjernog električnog polja ioni usmjereno gibaju i reagiraju na elektrodama. Slika – elektroliza vode Produkti reakcije su: vodik (na katodi) i kisik (na anodi) Primjena elektrolize: Elektroliza se primjenjuje pri industrijskom dobivanju mnogih elemenata: vodik. U elektrolite ubrajamo kiseline. poniklavanje. Što su to elektroliti? Koje tvari ubrajamo u elektrolite? 8. Udžbenik: Kemija oko nas. 64 . U elektrolitima postoje električki nabijene čestice – ioni. Što znate o elektrolizi i gdje se elektroliza primjenjuje? 3. Što je to oksidacija? 4. Sastoje se od dvije elektrode (od različitih metala) koje su uronjene u otopinu elektrolita. Isto tako koristi se u zaštiti metala od korozije11. NEMETALI Nemetali: 11 12 Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje metala. Procesom galvanizacije jedan metal se prevlači tankim slojem drugog metala (kromiranje. (Na pr. klor. alkalijski i zemnoalkalijski metali.70. kisik. otopina šećera. Što znate o Volti i Galvaniju? 2. baze i soli. Glavni dijelovi elektroliznog članaka su: elektrode (katoda i anoda). Elektrolite dijelimo na jake i slabe. alkohol i sl. Reakcije na elektrodama su redoks – reakcije: na katodi redukcija. 14 . Na elektrodama dolazi do reakcija oksidacije i redukcije (redoks reakcije).) Galvanski članci Uređaji u kojima se kemijska energija pretvara u električnu. aluminij. Što je to redukcija? 5. a na anodi oksidacija. bakar i dr. koji omogućuju provođenje struje. PITANJA ZA PONAVLJNJE: 1.

Osnovni sastojci su: dušik N2 (78. vode i tla. 13 grč. Nazivi glavnih skupina nemetala: 18. Zemljina atmosfera Osnovni dijelovi atmosfere su: o Troposfera – do 11 km visine. fosfor. U donjem dijelu troposfere nastaju oblaci i meteorološke promjene. Ionosfera – električki vodljiv sloj koji omogućuje telekomunikacije na velike udaljenosti. dušik i plemenite plinove. Važan za stvaranje INERTNE ATMOSFERE u reakcijama koje se provode u odsutnosti kisika. kisik. i dr. Neke od njih nalazimo u prirodi u elementarnom stanju. U tom dijelu ima najviše zraka.95%). Primjena: Aparati s kisikom – u bolnicama. Primjeri: umjetna gnojiva. Pri izgaranju s vodikom ili acetilenom postižu se jako visoke temperature – primjena u plamenicima za autogeno zavarivanje. Kemija i ekologija Ekologija13 – znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih odnosa živih bića . te njihovih odnosa prema neživu svijetu što ih okružuje. učinak staklenika.plin za punjenje balona. na pr. poluvodiči. Važni su za stvaranje inertne atmosfere kod raznih reakcija. sinteza plastičnih masa. ugljikov(IV)oksid CO2 (340 ppm) o Dušik – molekula N2 . znanost 15 .plin bez boje i mirisa. o Stratosfera – do 50 km visine.08%). kisele kiše. boja.93%). Kemijski procesi uzrokuju razne ekološke probleme: onečišćavanje zraka. skupina: Plemeniti plinovi 17. vatrogasci. dom + logos = riječ. kisik. dušik. skupina: Halkogeni elementi 15. argon Ar (0. Velike količine dušika koriste se za proizvodnju amonijaka NH3. ugljik. selen. Sastojci zraka: Zrak je smjesa plinova.sadrži ione koji nastaju zbog Sunčeva zračenja. Tu se nalazi ozonski sloj o Mezosfera – 50 do 80 km visine (temperatura -900 C) o Termosfera – 80 do 690 km visine . skupina: Halogeni elementi 16. oikos = kuća. Temperatura raste. o Kisik – molekula O2 . alpinisti.plin koji ne gori i ne podržava gorenje. o Plemeniti plinovi su kemijski inertni (ne reagiraju s ostalim elementima). sumpor.U nemetale ubrajamo: vodik. lijekova itd. kisik O2 (20. punjenje žarulja. Nije otrovan. ronioci. ali guši jer sprečava pristup kisiku. halogene elemente i plemenite plinove. skupina: Ugljikova skupina KEMIJA I OKOLIŠ Pozitivni utjecaj kemije na uvjete života i rada Mnoga otkrića u kemiji imaju pozitivan utjecaj na uvjete života i rada čovjeka. Helij . skupina: Dušikova skupina 14. jako oksidacijsko sredstvo.

SO3. raspršivači.). u kapljicama kiše nastaje manja količina ugljične kiseline H2CO3. izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. haloni – u uređajima za gašenje požara i dr. Pojave ozonske rupe uzrokuju razni spojevi koji dospijevaju u atmosferu: freoni – u rashladnim i klimatskim uređajima. NO. a 16. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. rujan je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. zakiseljavanje tla. otapanjem ugljikova dioksida CO2 iz zraka. Ozon u troposferi – nastaje kao posljedica onečišćenja zraka. god. što se naziva "učinak staklenika". Upotrebljava se kao sredstvo za dezinfekciju vode i pročišćavanje zraka u zatvorenim prostorijama (operacijske dvorane i sl. Kisele kiše Kiša otapa tvari koje se nalaze u atmosferi. 14 15 Alotropija je pojava da se elementarna tvar pojavljuje u dva ili više strukturnih oblika. NO2).8 ºC. To sve može u budućnosti dovesti do klimatskih promjena. hladna i beživotna poput površine Marsa. nepovoljna za živa bića. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere. Međutim. građevina i dr.6). imunološkog sustava i dr. U malim je koncentracijama osvježavajućeg mirisa. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. površina Zemlje bi bila 30ºC hladnija nego što je danas. Pojava prorjeđivanja ozonskog sloja u stratosferi nazvana je "ozonska rupa". Bez omotača od stakleničkih plinova. koje povećavaju kiselost kiše. čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. razara organske tvari. metan (CH4) i didušik oksid (N2O) su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima. miris ozona osjeća se već pri razrjeđenju 1 : 500 000 16 . Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. otapala. Zbog toga je u prirodnim uvjetima kiša slabo kisela (pH oko 5. Učinak staklenika Vodena para (H2O). Oni s vodom stvaraju sumpornu i dušičnu kiselinu.Ozon i ozonske rupe Ozon je alotropska modifikacija14 kisika čija se molekula sastoji od tri atoma kisika O3.). Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove. Uzrokuje teškoće pri disanju i oštećenje biljaka. Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. oštećenje očiju. uništavanje spomenika. ozo = mirišem. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. Ozon u stratosferi – na visini 15 – 55 km nalazi se ozonski sloj koji je važan za opstanak života na Zemlji. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0. Takve se kiše zovu kisele kiše. Oni izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere. Pojava ozona u troposferi je štetna (fotokemijski smog). Svojstva ozona – plin blijedoplave boje.15 vrlo je jako oksidacijsko sredstvo.4 0. Sastavni je dio gradskog smoga. Nastaje djelovanjem Sunčevog zračenja i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Smanjenje koncentracije ozona u stratosferi uzrokuje pojačano UV – zračenje. Ozon nalazimo u troposferi i stratosferi. Međunarodni sporazum o zaštiti ozonskog sloja je Montrealski protokol (1987. Kao rezultat. kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O). koje može uzrokovati rak kože (melanom). Njihovo djelovanje je štetno – uništavanje vegetacije. Izgaranjem ugljena i ostalih fosilnih goriva nastaju sumporovi i dušikovi oksidi (SO2. grč. ugljični dioksid (CO2).

lužine. Zbog toga je važno pročišćavanje otpadnih voda. Što je to ekologija? 4. • korištenje automobila koji troše manje goriva i • pošumljavanje.hr/ PITANJA ZA PONAVLJANJE: 1. Voda Kemijski čista voda jest spoj vodika i kisika H2O. • promjena tehnologija u industriji. Što znate o nastajanju ozona u troposferi? 6.Glavni izvori stakleničkih plinova su: • izgaranje fosilnih goriva. U mekoj vodi (kišnici) nema otopljenih soli. Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su: • korištenje obnovljivih izvora energije. • izolacija zgrada. Ozon – svojstva? 5.16 Zaštita okoliša na internetu: Ministarstvo zaštite okoliša. pesticidi itd. Nabrojite važnije slojeve atmosfere. umjetna gnojiva. Kako nastaju kisele kiše i zbog čega su štetne? 8. detergenti. soli teških metala.125 17 .mzopu. • energetsko korištenje otpada. bez sadržaja drugih tvari. Kod nas se koristi njemački stupanj tvrdoće (10 mg CaO/dm3). Takve vode u prirodi nema. 9. Količina otopljenih soli u vodi označuje se kao "tvrdoća vode". Što znate o nastajanju i važnosti ozona u stratosferi? 7. Koje su važnije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova? 16 Detaljnije o raznim ekološkim problemima pogledati u poglavlju Kemija oko nas. • povećanje energetske učinkovitosti. • industrijski procesi. 2. a dobiva se procesima destilacije ili deionizacije. Najčešći onečišćivači vode jesu kiseline. Koji su osnovni sastojci zraka? 3. • sječa šuma. • odlaganje otpada. str. Koji su glavni izvori stakleničkih plinova 10. • razvrstavanje otpada. Nabrojite važnije stakleničke plinove. 80 . prostornog uređenja i graditeljstva http://www. • korištenje javnog prijevoza. fenoli. Prirodne vode se razlikuju po sadržaju otopljenih soli. • poljoprivredna proizvodnja i • stočarstvo. Jedinica za iskazivanje tvrdoće vode je stupanj tvrdoće.

Reakcije: C + O2 → CO2 CO2 + C → 2CO 18 . bakar.5 g/cm3 . srebro. plemeniti ne reagiraju s kiselinama Tehnički važni metali ŽELJEZO Fe Dobivanje željeza: Za dobivanje željeza danas se upotrebljavaju isključivo oksidne i karbonatne rude. U prirodi se većinom pojavljuju u spojevima . Si. Tako velika primjena metala dolazi od kombinacije njihovih raznih svojstava. platina. Iz oksidnih ruda željezo se dobiva redukcijom ruda koksom. izvlačiti u žice (električni i telefonski vodovi) ili valjati u folije (aluminijska folija koja se koristi u domaćinstvu) vodljivost: dobri su vodiči topline i elektriciteta gustoća: laki metali . kobalt. Rasprostranjenost: od sedam najzastupljenijih elemenata na Zemlji (O. a ostale smatramo obojenima kovkost: većina metala može se kovati.mineralima. Fe. Al. paladij i meteorno željezo).natrij. većinom su bijele ili sive boje. Mn. slabije reaktivni reagiraju samo s kiselinama koje su oksidacijska sredstva. kositar. U primjeni su od pribora za jelo do konstrukcija mostova i nebodera. Ca. nikal i njihove legure). a vrlo rijetko u elementarnom stanju (zlato. prema boji dijele se na crne (željezo. odnosno ugljik(II)oksidom u visokim pećima. aluminij teški metali .do 4. olovo Kemijska svojstva metala reakcija s kisikom: daju okside metala (ne reagiraju živa. što ovisi o njihovoj reaktivnosti.5 g/cm3 .više od 4. Na) pet su metali. Svojstva metala: Fizikalna svojstva metala kristalna struktura: pri sobnoj temperaturi metali su čvrste kristalne tvari boja: neprozirni su.željezo.9. bizmut. zlato i platina) reakcija s kiselinama: reaktivniji istiskuju vodik iz kiselina koje nisu oksidacijsko sredstvo. magnezij. METALI Metali u našoj svakodnevnici imaju veliku važnost. a od svih poznatih kemijskih elemenata 4/5 su metali.

aluminij i silicij. vanadij. alatne i specijalne čelike. mangan. krom.hr/~gordpint/kemija/metali/Metali. molibden i kobalt. To su najčešće nikal. BAKAR Cu ALUMINIJ Al17 Metali na internetu: http://public. troska i grotleni plinovi Primjena željeza: • Primjena željeza je prvenstveno u obliku čelika.143 19 . To je najvažniji tehnološki i konstrukcijski materijal. Što znate o primjeni željeza i važnijim legurama? 17 Udžbenik: Kemija oko nas.carnet.html Pitanja za ponavljanje: 1. Što znate o rasprostranjenost elemenata? 2. a manje kao sirovog ili lijevanog željeza. Što znate o dobivanju željeza u visokoj peći? 3. Čelik se legira s brojnim metalima. volfram.1.05 . • Čelik je legura željeza s 0. a poznato je više od tisuću vrsta čelika.Fe2O3 + 3CO → 2Fe + 3CO2 Proizvodi koji nastaju u visokoj peći su: sirovo željezo. 138 . • Prema namjeni čelike možemo podijeliti na konstrukcijske. Prema sastavu mogu biti ugljični i legirani.7% ugljika. ali mogu biti i bakar.

Osnove opće i anorganske kemije. Herak. Kemija oko nas. LITERATURA LITERATURA ZA UČENIKE: jedan od odobrenih udžbenika za 1. Školska knjiga. 2006. Zagreb. 2008. razred strukovnih škola: • Herak. Pavlović. PRILOG: o o PREGLED PROGRAMA ZA 1. • Petreski. • Krnić. 2007. RAZRED PERIODNI SUSTAV ELEMENATA 20 . Zagreb. Tkalčec. Popović. Zagreb. Kovačević. • Petreski. Zagreb. Zdjelarević. Kemija 1.10. Alfa. Kemija. 2007. Sever. Profil. Profil.

indikatori Neutralizacija. otapala Iskazivanje sastava otopine.uvod Kiseline Lužine (baze) Ionizacija vode. mol Molarna masa Molarni volumen Vježbanje zadataka iz kemijskog računa • KEMIJSKE VEZE I JEDNADŽBE KEMIJSKIH REAKCIJA Vrste kemijskih veza – uvod Ionska veza Kovalentna veza – jednostruka Kovalentna veza – dvostruka Kovalentna veza – trostruka Polarnost molekula i elektronegativnost Vodikova veza Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija • DISPERZNI SUSTAVI Disperzni sustavi – vrste i svojstva Koloidni sustavi Prave otopine Otapanje tvari. RAZRED PREGLED PROGRAMA • STRUKTURA ATOMA I PERIODNI SUSTAV ELEMENATA Uvodni sat: zadaci kemije. elementarne čestice Izotopi Elektronski omotač atoma Elektronski omotač – elektronske konfiguracije Periodni sustav elemenata Uvod u kemijski račun: relativna atomska i molekulska masa Množina. SOLI Kiseline . podjela i svojstva tvari Sastav tvari: atomi i molekule Struktura atoma.ELEKTROSTROJARSKA ŠKOLA VARAŽDIN KEMIJA – 1. maseni udio Masena koncentracija Množinska koncentracija • KISELINE. pH. soli • OSNOVNI POJMOVI ELEKTROKEMIJE 21 . BAZE.

metalna veza Tehnički važni metali: željezo. elektroliti. neelektroliti Elektroliza Galvanski članci.) ---------------------------------------------------------------- 22 . udžbenik za 1. 2008. čišćenje Ugljikovi spojevi. svojstva. ozon Kisele kiše Voda . aluminij. Zdjelarević. prof. Zagreb. efekt staklenika Tlo – sastav. elektrokemijski niz elemenata Izvori istosmjerne električne struje • NEMETALI Nemetali – uvod Pregled svojstava nemetala po skupinama Zrak (sastav.sastav. Sever. Kovač. zagađenje – SO2) Kisik. Kemija oko nas. CO2. • KONZULTACIJE I ISPITI (K. sredstva za zaštitu bilja • METALI Metali u prirodi. vrste. Profil. bakar • LITERATURA: Herak. vrste Prirodna i umjetna gnojiva. atmosfera.Vodljivost otopina. zagađivanje. razred strukovnih škola s jednogodišnjim programom kemije.

23 .

24 .