P. 1
Sredovjecni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji

Sredovjecni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji

|Views: 650|Likes:
Published by Eduardo Quasimodo

More info:

Published by: Eduardo Quasimodo on Jan 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/02/2013

pdf

text

original

PROF.

G J U R O

SZABO

SREDOVJEČNI
u HRVATSKOJ I

GRADOVI
SLAVONIJI.

IZVANREDNO

IZDANJE

MATICE

HRVATSKE.

U ZAGREBU. TISAK KR. ZEMALJSKE TISKARE 1920.

Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji.
U našoj domovini Hrvatskoj i Slavoniji ima kojih dvjesta razvalina sredovječnih gradova (burga), a uz to ima i nekoliko još prilično saču­ vanih i znatan broj pregrađenih i dograđenih gradova. Istina, svi ti gra­ dovi i njihovi ostaci nisu još potanje ispitani, za to će trebati još kroz decenija rada, nu kako je ipak najveći dio ispitan, može se učiniti pri¬ kaz naših sredovječnih gradova. A to h o ć e da bude ovaj sastavak. Svrha je ovoj knjižici, pokazati, da razvaline naših gradova ne mogu biti samo objektom r o m a n t i č n o g snatrenja, već da se u p o z n a zadatak ovih građevina, da se u p o z n a , kako su ove gomile kamenja svjedoci ži¬ vota već davno minulih generacija, a bez rada ovih ne bi bilo ni našega sadašnjega kulturnoga stanja. A opet ne misli nitko, da u posmatrača ubije ono voljko osjećanje, koje m i s a o n o g a čovjeka snađe, kad ugleda koju razvalinu u r o m a n t i č n o m kraju: nasuprot ova će knjižica pokušati, da nauči vidjeti i one, koji su jedva vikli gledanju. O n a želi uputiti bez nasilnoga dociranja, da onaj golemi rad, onaj tegotni, često nevjerovatno tegotni rad, nije bio hir pojedinca, već da je taj rad p r o u z r o č e n n u ž d o m vremena, koje mi danas jedva tek kao kroz maglu razabiramo. N a š e je doba spojilo nevjerovatno čvrsto i najudaljenije prostore našeg planeta i svezalo ih nerazrješivim vezom, ali ni ono n e m a sile, da spoji čvrsto o n o , što je vremenom r a z d a l e k o : tu je svaki uspjeh tek teškim radom i z n u đ e n . I nijemi kamen može m n o g o pričati, ali će to razumjeti samo onaj, koji se potrudi, da taj govor i razumije, dok će svakomu drugom ostati kamen tek k a m e n o m , a razvalina bit će mu pusta rpa kamenja. Nu to nije jedina zadaća, koju h o ć e ovaj spis da p o l u č i . Za onoga, koji ne razumije govor prošlosti, što se čuje magički iz onog ziđa, za onoga je razvalina sve prije no zanimljiva: on se ne će žacati, da u zgod¬ n o m času upotrebi ove ostatke kao građevni materijal ili izvrsno sredstvo za pošljunčenje cesta. Nu onaj to sigurno ne će učiniti, koji dobro znade, da su ti ostaci isto takovi, nerijetko i važniji dokumenti prošlosti od onih pisanih na pergameni, koji znade, da svaki narod, ako želi da bude smatran kulturnim n a r o d o m , mora imati i dokumente, da se je razvio od nižega do višega kulturnoga s t e p e n a : jer svako je kulturno stanje samo
Prof. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 1

2 rezultanta svega dojakošnjega razvoja, a ovi su s p o m e n i c i svjedoci, da je i naš narod prošao dugim fazama razvoja do sadašnjega stanja. T k o to spozna i osjeti, ne će nikada bez n u ž d e uništavati tih razvalina, bilo da ih poruši, bilo da ih k a k o m glupom nazovi-restauracijom učini bez¬ vrijednima, da im o d u z m e m o ć tajanstvenoga govora, kojim nose glase iz dalekih stoljeća u naše dane. Jer u većini slučajeva ne m o ž e m o mi ništa drugo učiniti, već priječiti, da vandalizam neukih ljudi ne pospješi djelovanje vremena, koje kule niz kotare gradi, kule gradi pa ih razgra¬ đuje. Šta znade pastirče, da čini ludo, kad lomi gotsko kružište prozora propaloga grada, tko će ga prekarati, kad i tobožnja inteligen¬ cija ne čini često ništa drugo, samo to krsti boljim nazivljem! Nu još je j e d n a svrha ovome djelu. J e d a n ljudski vijek nije do¬ statan ni za to, da ispita samo nabrzo ni same naše gradine, a opet treba, da se u p o z n a d e m o i sa tuđim s p o m e n i c i m a , koji su u m n o g o č e m bili našim drevnim majstorima uzorom u radu. Z a t o bi ovo djelo bilo rado putokaz k daljem radu, ono bi htjelo stvo¬ riti nove ozbiljne saradnike i na tom polju. Ovdje je upotrebljen sav dojakošnji rad m n o g i h od m n o g o godina, nu opet ostaje još m n o g o i m n o g o neriješenih problema, n a m e ć u se sve češće novi problemi, nova pitanja, a samo dalja istraživanja, koja se ne mogu zamisliti bez požrtvov¬ noga rada, unijet će u ovu tamu n o v o g svijetla, riješit će mnogu SI. 1. Prosjek kroz branič kulu (berchfrit). Ulaz u I. spratu; u prizemlje (tamnicu) ulazi zagonetku i postaviti nove pro¬ bleme — koje mi danas ni na¬ se samo na otvor u stropu. slutiti ne m o ž e m o . D r u g i , sretniji narodi imadu dosta djela ove vrsti, u nas je takovo djelo još sasvim manjkalo. D a k a k o , ti su sretniji narodi živjeli oduvijek u boljim životnim prilikama, pa kako su i brojem veći bili, našao se u njih i u drugim vremenima obilan broj radnika. I u nas je radnika bilo, pa ću im djela kasnije prikazati, nu svi su ti radovi nastali u novije vrijeme, dok je prošlost u tom za nas gotovo posvema izgubljena. Mi i m a d e m o samo neznatna p o m a g a l a iz prošlih vijekova, dok su n. pr. Nijemci imali

Baš u ovih zadnjih dvadesetak g o d i n a otkrilo se m n o g o toga. Od g. Izvještaji su kratki — tek o Karlovcu i Rijeci nešto su p o v e ć i — nu ipak d o n o s e m n o g u značajnu crtu. pa se ta sbirka nalazi u b e č k o m ratnom arkivu pod n a p i s o m : Vierzig zwey saubre Abrisse verschiedener Granzfestungen. U to su vrijeme bili ponajviše važni krajevi od K a r l o v c a do mora. T e k a r je u X V I ." nalazi se danas u Ljubljanskom R u d o l finumu. kraj od Senja do Rijeke. Tu je prikazan K a r l o v a c . da se sebe samog radi zainteresuje za naše gradove. koje nam toliko dragocjenih bilježaka i prikaza iz¬ nose. koja i danas služe na čast onima. Laszowski u „ S t a r i n a m a " knj. a kako su u borbi s T u r c i m a postali i naši gradovi važniji. M e r i a n a . pa gradovi od K a r l o v c a do Senja. Senj s Nehajem. Slovenci svoga Valvasora. kad vidimo. vijeku još sve više činilo. nije z a č u d n o . da u p o z n a d e m o barem nekako naše gradove i životne prilike. pa kad o n o j e d n o m dovrši pretraživanje i ispitivanje zemlje. pa je P i e r o n i ocrtao u svojim izvještajima isključivo te krajeve. Ne z n a m o . Ne mislim ovdje upozoravati na brojne zbirke starih isprava. dodavši i nacrte i tlocrte. prolazio je našim stranama vojni inžinir Ivan Pieroni. Nu kud i kamo su važniji i brojniji origi¬ nalni nacrti. već samo na onake izvore. Pred osam g o d i n a osnovan je u Z a g r e b u p o s e b a n institut za proučavanje i čuvanje tih spo¬ m e n i k a : zem. Vrlo lijepu zbirku ovakovih slika posjeduje zemalj. Pa opet je to naivno prikazivanje krajeva i pojedinih gradova često iznijelo baš o n o . Schlofiern und Stadte. to su u X V I I . u kojima su oni nikli. da po višem nalogu u p o z n a stanje naših gradova. rasijani po svim većim knjižnicama i zbirkama E v r o p e . povjerenstvo za očuvanje spomenika umjetnosti i povijesti. 29. koji su upravo ču­ desna golema djela stvorili. dok će naj¬ veći dio ostati za istraživanje m o ž d a sretnijih generacija. kako brojni letači d o n o s e i slike i tek¬ stove.) dao je i knez Raymond Montecucculi sabrati i nacrtati sbirku prikaza starih naših gradova. Ogledat ćemo ovdje malo potanje ona pomagala. Pa dok su nam za poznavanje gradova u X V I . Veliko njegovo djelo »Relazioni di anno 1639. čega ne bi bilo bez one naivnosti. . 1660. arkiv. m o ć i će kasniji radenici sabrani znatni materijal upotrebiti za dalje izučavanje. koje smo mi tekar u najnovije doba mogli tek dijelom u p o z n a t i . do 1639. N e k a k o u isto vrijeme (oko god. što su ih izrađivali. naročito L e n k o v i ć a . pa sama Rijeka. a priloženi nacrti objašnjavaju te izvještaje vrlo d o b r o . a uz taj zavod i arkeološki odjel n a r o d n o g a muzeja u Z a g r e b u . a to se u XVII. a potanje ga je prikazao E. 1636. vijeku ipak najvažnija p o m a g a l a opširni izvještaji generala.3 svoga Vischera. što su nam ih osta­ vili pređi naši. R a t o v i su s T u r c i m a primorali strani svijet. što mi danas tražimo od vjernoga prikaza grada. Ovdje ću s p o m e n u t i samo ponajglavnija. vijeku p o s t a o tisak i drvorez o p ć e n i m d o b r o m naroda. koji se poglavito dotiču gradova i ure¬ đaja njihovih. ma da i nisu njihovi bezbrojni bakrorezi o n o . vijeku nastala divot-djela.

I to je djelo vrsti iz XVII. n. str. pr. a u drugom od Karlovca do Trsta. 1660. Rekonstrukcija: oko tornjeva graba. preko nje vodi most do vrata u Bakačevoj kuli. jer je za ono doba z n a č a j a n : „Abrisz und Relationen tiber die windische und Banatische Grantzen. 8608. SI. Munition dess anderen Zeugss Requisiten auch wass zu Ausstehung einer dreymonatlichen Belagerung noch . koja su do biskupa Vrhovca bila jedini ulaz do crkve. Naslov je odugačak. Zidovi imaju strijelnice. svjedoči i eksistencija analognih slika u drugim arkivima. To je djelo u velikom folio formatu. 197. Legrada. Za nas vrijedi oso­ bito prikaz Čakovca. dasz in jeden Orth vorhandenen Geschitz. a razdijeljeno je u dva dijela. arkivu u Karlsruhe. prikaz Varaždina u gen. 1657. arkiva" X. 2. nu priopćujem ga. Koprivnice i Zagreba (to je do sada p o z n a t a najstarija slika grada Z a g r e b a ) . vijeka veliki izvještaj inžinira učinjeno u vrijeme od g. do g. Varaždina. Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. U prvom su prikazani gradovi od V a r a ž d i n a do Petrinje. wie sich solche anietzo befinden vor eines Feindes Gewalt in etwas verbessert undt dann Realiter konnten fortifiziert — werden mit der dartiber formirten Landtkarten und angehenckter Tabellen. a p o d br. pa nekoliko istarskih gradova. Najljepše je djelo ove Martina Stiera. čuva se u rukopisu u bečkoj dvorskoj knjižnici potanje prikazao Laszowski u „Vjesniku zem. izmedju kula obram­ beni hodnici.4 po kakovim su p r e d l o š c i m a narisani ovi prikazi — ima ih 29 na broj — nu svakako su gdjekoji iz znatno starijega vremena. a da su učinjene po n e k o m predlošku.

str.. K a k o vidimo. sliku Senja s p l a n o m i pri¬ kaz Nehaj-grada. str. Tovunja. On je to i u č i n i o : ostavio nam često izvrsne slike i tlocrte i opise. 3. ne spomenuvši izvora. Senja (na p o s e b n o m listu). a Brinja (Briindel) na str. ne samo da konstatuje sadašnje stanje utvrda. str. prikazan Brinj vrlo li¬ j e p o . Plan Ogulina nalazi se na str. 86.—114... i str. 57. 49. Na str. i pla¬ nove. prikazan je SI. 87.1) Poslije Stierova djela m o r a m o s p o m e n u t i Valvasorovo: „ E h r e des H e r z o g t u m s K r a i n " . d o n o s i plan Varaž­ dina i predlog za pregradnju. Virovitice. U drugom dijelu nalazimo na str. povjerenstvo za oču­ vanje spomenika u Zagrebu. tek je nekoliko sitnijih detalja doista p r i h v a ć e n o . P o k r e t n i most. 39. nalazimo vrlo lijepe slike Slu¬ nja. često vrlo opsežni. Petrinje. 107. — 104. gdje je opet jasno ) Fotografske kopije nacrta i slika ovog djela čuva zem. Sudačkoga. planove Ivanića. Karlobag. u ovom dijelu svoga djela n e m a slika mjesta i gradova.. dok je na 92. 102. U koliko se do sada moglo ustanoviti. Stierove su bilješke dragocjene: on je kao stručnjak inžinir poslan u ove strane. 85. Rijeka s Trsatom. vidimo sliku i planove Otočca s forticom. l . 47. 43. 9 3 . svesci toga g r a n d i o z n o g a djela za ono d o b a nalaze se opisi naših mjesta i gradova. Tovunja i Ogulina. plan Barilovića.. predloži za r e n o vaciju nigdje provedeni. Oštarija (sa slikom). i 36.—74. 110. 52. planove Siska. pa su d o d a n e i slike: Zagreba. na str. na str. 48. U IV.—80. kojima dodaje na str. već da učini predloge za modernizovanje tada već zastarjelih utvrda. Bihaća. 83. 56. Lede­ nicom. Sličan je napis i pred drugim dijelom ogromnoga izvještaja. Na str. . Na str. U kratko ću iznijeti sadržinu djela. a na ovećem listu prikazana je sisačka bitka. plan Gjurgjevca. nu u koliko je m o g a o upotrebio je Pieronijeve nacrte. nisu njegovi. plan Petrinje. Zvečaja.9 9 . planove Karlovca. Karlovca (na p o s e b n o m listu). 117. Siska. 66. Slunja. 89. plan i predlog za pregradnju Križevaca.. 75. 40. 35. Na str. str. Barilovića i Skrada. Modruša (sa slikom). isto za Koprivnicu. 53. i 84. fablanac.5 darinen zu verschaffen vonndten". str. sliku Belaja i Velemerića. plan Prozora i Brloga u Lici. str. — 121. 91. 59. plan Svihovca.

a slike su na str. U bečkoj dvorskoj knjižnici čuva se rukopis (br. Od str. Spominjem samo Kladusu (vrlo lijep akvarel). koji potječe iz XVIII. * Zagreb (plan). Ostale ne trebam ni spominjati. koje je već Pieroni na¬ crtao n. Weiss: Relatio germanica de statu li­ mitom contra Turcas in Croatia cum mappa. U istoj se knjižnici p o d br. Slunja (vrlo dobra slika). Labaci et illorum in Hungaria. ako i nisu u svem p o t p u n o dovršeni. Zvečaja. *Cirkvena. I on sadržava nacrte i slike (većinom akvarele) naših gradova. Brinja. Sisak. a iz g. prikaz Klokoča i Slunja. potječe prikaz Krstinje. XVIII. naslikani su naši gradovi: Trsat. Zagreba — taj je dapače vrlo dobar —. Osim karte Hrvatske i Slavonije nalazimo tu nacrte Dabra. 1746. većina ih je gotovo djetinjasto slabo nacrtana. Slike su te vrlo nejednake vrijednosti. *Gjurgjevac. arkivu) prikazani su nacrti primorskih gradova. vijeka. *Zrin. Ant. I tu sam zvjezdicom označio vrednije k o m a d e . pa Budački. a napis mu j e : Mappae geographicae regni Hungariae adjectis ichnographiis. U istom su arkivu sačuvani i pojedini nacrti gradova naročito iz X V I I I . Siska. Furjana i Modruša. Križevaca. 8607. vijeka.6 nacrtan sisački grad. Bihaća. Holstein und Weiss zu befestigen projectiert und gezeichnet worden sind". *Mittergradac in Croatia. Bečki ratni arkiv ima u odsjeku Kartenabteilung G l a zbirku nacrta pod naslovom: „Sammlung einiger Plane und insbesondere alter Schlosser von Croatien. Nu i ovako nije Valvasorov rad bio u z a l u d a n : na tim slabim slikama vidimo ipak i promjene što su se zbile na onim gradovima. 8609 u istoj knjižnici. 14. Kopriv¬ nice i Crkvene. Otočac. do 17. Slunja. Senj. Većina slika loši su akvareli. jer si s onim slabim n a c r t o m u Valvasora ne bi nitko nikakove slike m o g a o stvoriti.—35. Senja. Koprivnica (plan). iz g. Dubice. Slankamen. K a r l o v c a i okolice. *Brinj. ostalo je tekst. Otočca. a vrlo je bliz djelu Weissovu.. Zagreba*. čuva i rukopis n e z n a n a autora p o d napisom: Quadraginta ichnographiae et delineationes propu­ gnaculorum Graecii. * Križevci. a najbolja je slika Senja. 1729. Iz g. adjectis simul delineationibus et prospectibus propugnaculorum et arcium. R u k o p i s ima 41 list. welche fir die damalige Landesdefension gegen die Tirken wahrend der Jahre 1640—1740 durch die Ingenieure Tobias Breistaller.) M a t t h . pa sve dalje do M o d r u š a i nekih gradova u Lici i Krbavi. 3. *Drežnik. Gradca i *Topolovca. Zrina. pr. Ovi su nacrti svi redom va¬ ljani. Jesenke. kod Tovunja. *Tržac. Bihać. pa slike Rijeke s Trsatom. Zvjezdicom o z n a č e n i nacrti bolji su radovi. Hrastilnice. Zrina. vijek nije zaostao za XVII. Croatia et Dalmatia contra Turcas. 1744. D a k a k o da tu ima i brojnih slika madžarskih gradova. Dabar. Na 60 listova (većina nalazi se u kopijama i u zem. Drežnika. nu bolji su prikazi: Varaždina. Vrlo je blizu ovomu rukopisu drugi p o d br. 8655. 1748. koji nam nacrt tek podaje pravu sliku grada. Barilovič. . Gjurgjevca.

i Csaplovics: Slavonien und zum Teil Kroatien. u Carigrad. učinjeni o d m a h poslije reokupacije Slavonije g. kako je opisao Pigafetta g. a što se god nas tiče. opet manjkaju risarije. koje smo potonje našli i drugdje. 1608. gledeći dakako ponajpače na historiju naših gradova. A sad treba da se s p o m e n u najglavniji pisci. 1702. Lpz. nisu sasvim istinite. Nu kolikogod su nam dobro došle. IXb 113. pa ostavio svoj putopis. . N e k o l i k o nacrta donio je Marsigli u svom a g r o m n o m djelu „ D a n u b i u s . pa nam je valjda on sačuvao izvrstan prikaz staroga Slankamena. M a k s . . što ih sadržavaju službeni popisi.. K a k o se vidi. Prije svega valja da u p o z o r i m na v e o m a važne p o d a t k e . tri nacrta Vukovara. nu slike.7 K a k o se vidi iz ovoga prikaza. . a da se i čitatelji u p o z n a d u s n a č i n o m prikazivanja ovih risača. Prandstetter p u t o v a o je kao tajnik carskog poslanika A d a m a Herbersteina g.. pa nacrt Valpovačkoga grada i k o n a č n o nacrti Cernika. Iloka. Markgrof Badenski vojevao je u vrijeme oslobađanja Slavonije u ovim stranama. i to očito po naravi i nisu to nikakove fantastičke risarije. nije uspjeh potraživanja uzmanjkao. vrlo dobar nacrt Petrovaradina iz vremena. G V I . Kdnigreichs Slavonien und des Herzogtums Syrmien. 1777. koji su se pozabavili ovim s p o m e n i c i m a . pa su nam p u t o p i s c i ostavili dosta bilježaka o srijemskim grado¬ vima. p r i o p ć e n o je u Vjesniku zem. Schmalkalder. najmanje n a m je sačuvano slika gra¬ dova u Slavoniji. jusque Widdin dessine sur le lieux. To je tek j e d a n dio p o m a g a l a i izvora. tek u lijepom i zanimljivom rukopisu Prandstetterovu nalazimo vrlo dragocjenih prikaza. Zagreba i Varaždina. Virovitice. a to je potraživanje p o č e l o tek u n e t o m minulim g o d i n a m a . premda su vrlo lijepo izrađene. ) . B u d a e 1771. Fait en MDCCLI (1751). und geogr. a izdao ih je pokojni Tadija Smičiklas u svojoj 200-godišnjici oslobođenja Slavonije. d o n o s e vijesti o turskim gospo¬ darima i u koliko je to još bilo m o g u ć e o prijašnjoj kršćanskoj vlasteli. pa Piller i Mitterpacher u svom puto¬ p i s n o m djelu: Iter per Poseganam Slavoniae provinciam. J o š se našao nacrt Požege sa starom utvrdom. qui se trouvent le long du Cours de ce fleuve depuis Ulm. Ti n a m popisi d o n o s e opise tadašnjega stanja naših gradova. 1819. vijek. . koji se čuva u knjižnici grofa Khuen-Hedervaryja. Vues et Perspectives des Villes. već se istinitost njihova m o ž e još i danas usta¬ noviti. Baš su ovim stranama prolazila brojna poslanstva iz B e č a u Carigrad kroz cijeli X V I . avec les Plans. a još nekoliko drugih Sparr u velikom ruko¬ pisnom djelu: Atlas du Cours du Danube. 205. P o d kraj XVIII. W i e n . iznijet će se u ovom djelu iz najglavnijih zbiraka barem po j e d a n nacrt ili slika. N a c r t e je narisao S. Beschreibung d. Vrlo se dragocjenih prikaza našlo u g e n e r a l n o m arkivu u Karlsruhe. vijeka ostavili su nam dobre bilješke naročito Taube u djelu: Hist. 1687. arkiva X I I .". Chateaux et Abbayes. dok još nije bio tvrđavom već je bio utvrđen o n a k o . R u k o p i s se nalazi u ratnom arkivu u Beču (B.

Ozalj. kako do danas nije ni jedan drugi kraj naše d o m o v i n e . Senj. da se taj svezak može smatrati osebnim djelom. a što sam nije više m o g a o učiniti. a to je tek sačuvani dio cije¬ loga rada. Bilježio je. U 25 p o giavja opisao je L o p a š i ć sav kraj oko Kupe i K o r a n e .8 Ova su djela pisali naobraženi ljudi velikoga znanja i poznavanja svijeta. pa to tako. Brinj. Kalnik. u kojem je pisac monografije Karlovca. Ne samo da je u svom Arkivu za jugoslavensku povjesnicu. te u tom djelu o p i s a o : Susedgrad. pisao. koji i m a d e m o daleko bolja p r o m e t n a sretstva. djelo p o d na­ s l o v o m : Vollst. mjerio. nu već slijedeće djelo: Oko Kupe i Korane. G. a opisi su mu zato veoma važni. 818. Hrvatske i Slavonije. tako da mu se i danas m o r a m o diviti i mi. U p r a v o je ogroman njegov neizdani rad. 1904. arkiva".) p o č e o izlaziti i „ V i e n a c " . 1869. izašlo g. koji je sve do svoga k o n c a donosio prikaze naših gradova. šteta ] ) H i r e : Spomen-listak Mijatu Sabljaru. sv. Veliko zamišljeno djelo Laszowskovo: Hrvatske povjesne građevine. /. a god. Fras izdao je g. izdao je Truhelka svoje djelo: „Naši najljepši gradovi". arheološkog društva". Trakošćan i V. koji je u šezdesetim g o d i n a m a prolazio n e u m o r n o radeći cijelom našom zemljom. U t o m je djelu opisao cijelu Liku i Krbavu. Krapinu. Vienac. ocrtao povijest gradova u t. 1869. da ju preda „ S a v r e m e n i k u " . D r u g a manje važna djela ne spominjem. U to je doba (g. nu i u tom je djelu priku¬ pljeno toliko dobrog materijala. pa sav kraj oko Slunja. . Turskoj Hrvatskoj. Osobito je vrijedan radnik bio major Mihajlo Sabljar1). K a k o g o d su ovi pisci važni naročito za Slavoniju. nije sam R a d e dokrajčio. izdao Neke gradine i gradovi u kra¬ ljevini Hrvatskoj. dopunio je Laszowski. što su v e ć i n o m vrlo dobri i točni. gdje su prikazani bosanski sredovječni gradovi i njihove razvaline. izađe djelo Rade Lopašića: Bihać i Bihaćka krajina. sveske. zv.. Slunj. a kasnije je tu zadaću preuzela i „ P r o ¬ svjeta". 1896. (XII svezaka) pribrao sam silu materijala i napisao uzornu monografiju: Dogođaji Medvedgrada (u III. izdavač bezbrojnih pisanih spome¬ nika. S a m o b o r . Ivan je Kukuljević i na tom polju vrlo marljivo radio. risao. nije došlo dalje od I. 1835. u kojem je prikupio svoje rasijane radove. 1895. On se prvi u nas potanje osvrće na građevni sastav tih spomenika. to je ipak Lika i Krbava najranije p o t p u n o opisana. a nekih je međutim i sasvim nestalo. Zagreb 1875. ma da i ona sadržavaju nerijetko gdjekoju dobru vijest.). istraživao svakuda i na sve strane. 1890. To je djelo bilo zamišljeno kao p o č e t a k oveće serije sličnih djela. i 1870. A pet je go¬ dina kasnije izdao to djelo p o m n o ž a n o sa fotografijama S t a n d l o v i m : Fo¬ tograf ijske slike iz Dalmacije. a k tomu su u ono doba naši gradovi bili daleko bolje sačuvani. „ S t a r i n e " sabrale su obilje zanimljiva materi¬ jala. Drežnik. pa su i danas zadržala svoju vrijednost. već je god. Topographie der Karlstddter Militargrenze. „Vjesnik hrv. pa „Vjesnik zem.

Bp. K6ny6ki J. Petrovaradin. koji je nastao. Freistadt Varasdin. koja se tiču gradova. to su tek riječi. koji je tijekom stoljeća pregrađivan. nu žalibože nije se osvrtao na ostala pitanja. A. a Klaić je napisao kao uvod monografiju. pa već g. o Zelini. piše Ebner: Beschreibung der k. 1883. Piper: Burgenkunde. a tako i u drugim brojnim djelima. kad su prilike onoga doba zahtijevale njegovu eksistenciju. Noršić napisao je monografiju grada SI. V. Miinch. što su ih Madžari posudili. Kukuljevića iz g. koji piše i s mozgom i sa srcem. Kukuljević je napisao monografiju Senja (u „Leptiru" g. o plemićima Zemčejevcima itd. 4. dok Srbi upotrebljavaju za ovo potonje varoš. da je ilustrativno slabo uspjelo. koji nisu posebno pisali djela ove vrste. kaku može napisati čovjek go­ lemog znanja. 1860. bilježeći izvatke isprava za građu ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. Pišući o Frankopanima iz­ nosi on spomenike iz njihova vladanja. jer su tu prikazani i gradovi u Turskoj Hrvatskoj. O. U zadnje vrijeme bavi se direktno ovim pitanjima. od 22 prikaza cijeloga djela otpada 12 baš na gradove ovoga kraja. Od onih naših istraživača. a Magdić je god. burgus = manja utvrda. Uz to je naročito za ličke gra­ dove pribrao silu historijske građe. veoma bliza grčkoj riječi nop^og toranj i lat. 1877. a za grad Za­ greb priredio je Ivša Tkalčič upravo monumentalnu monografiju u uvodima u svoje Spomenike grada Zagreba.9 samo. Rijeka pa Karlovac imadu također svoje monografije. 1 G r a d (burg ) jest sredovječni utvrđeni stan. Mi Hrvati nemamo napose riječi za burg. 1827. kao da bi varoš ili var bila riječ madžarskoga porijetla. Ze­ mun. On je imao biti ujedno ) Riječ je indoevropska. Za nas je važno.. Krivo se uzimlje. Nekoliko studija objelo­ danio je i pisac ovog djela. donosi svu silu važnih vijesti. x . 1905. izdao djelo: Topografija i povjest grada Senja. Horvat monografiju grada Petrinje. Stadt. Samobora g. iznoseći studiju o Duvanjskom polju.). koje je već prije opisao Lopašie. treba istaći naročito brojne radove Klaićeve. o Krapinskim gra­ dovima. Grad Zrin i njegovi gospodari monografija je Iv.. 0 pojedinim gradovima nastale su i monografije. U najnovije je doba izdao sam grad Zagreb djelo. napose za urbs. Vrste zidova u jednom gradu. 1912. kozepkori varak. 1912. gdje su naši umjetnici nastojali prikazati zanimivosti grada.

Dakako da su se i u nas upotrebljavali ostaci rimskih građevina i za gradnju gradova. pa je sav stisnut i svi se dijelovi grada privinuli jedan do drugoga. Samobor. što se zove udobnost. Dakako da je bilo u vanjskom svijetu golemih burga sa velikim dvoranama i brojnim prostorijama sa sjajnim kapelama. sve. na kojemu su građeni. pa naročito kule). Grad je sagrađen na osobito zgodnom mjestu. ako se ikako moglo. Sredovječni je grad sazidan ponajviše na visini. redovno je veoma malen. ili se smjestio barem na pristupačnijem mjestu. Ta još u tursko doba traže komandanti kra­ jine tako neznatan broj stražara za gradove. zgrade za stanovanje tek su sporedna stvar. nu to već i nisu pravo gradovi. pa je morao grad biti tako stisnut. Za obranu služe odsad tvrđave. A razlogu se nije teško domisliti. a tvrđava se priklonila sasvim ravnini terena. borba je bila uvijek glavno. nu te su posvuda rijetke. po­ najviše na bregovima. dapače i kasnije prelazni . dižu se do znatne visine. a koliko sam mogao sam ispitati. Nu zato je sve građeno neobično čvrsto. da ga i ona šaka ljudi uzmogne braniti. I doista ima i takovih utvrda. potrebni za obranu. izvedenih na daleko s bastijonima u obliku peterokuta. da se svaka točka grada može lako obraniti. kojeg svijet također obi­ čava nazivati gradom. da se je sredovječni grad razvio iz rim­ skih utvrda. koji su bili neobično stiješnjeni. koje je vlast uzela u svoje ruke. Dvor se spustio. te visina nije više podavala nikakve sigurnosti. sasvim napušteni. nu to su ipak iznimke. to su već prelazi do kasnijih dvorova. po­ glavito glavna kula. a konačno su ti dijelovi. Prvo i najglavnije bila je čvrstoća i otpornost grada. kad je artilerija postala savršenijom. Dakako da je bilo dosta gradova. tornjevi. učinjene iz nasipa i graba. (okolni zidovi sa strijelnicama. u nas nema uopće takih građevina. Moramo se promatrajući gradove kloniti svakoga romantičnoga veličanja života u gradovima. nestalo je potrebe dijelova lih za obranu. Dugo su vremena mislili. T e k pod kraj srednjega vijeka nastaju prostranije građevine. Ribnik). kako je taj neznatni broj i onda mogao dostajati. već su nasuprot visoki tornjevi bili izvrstan cilj. i tu je redovno bio krut život.10 i tvrđava i stan. (Medvedgrad. gdje se je pobrinulo dovoljno i za udobnost. jer su se tako mogli lako braniti sve do vremena. Kad je nastao dvor. a kod nas ih je najveći broj. Orahovica. zadržani neko vrijeme kao dekorativni elemenat. pa je glavna postala zgrada za stanovanje. uvijek bi se pazilo. te su jedva bedemi odskočili od tla. te zidova. Zato je u sredo­ vječnom gradu sve ponajprije i ponajbolje udešeno za obranu. koje su samo pregrađene rimske utvrde. pa je često prevladavala u gradnji briga za utvrđenjem svaku drugu brigu. Grad se (burg) veoma razlikuje od dvora. nu ima i takovih. a i u gdjekojim se na­ šim gradovima dalo i udobno boraviti. Prostor. da se danas teško može pojmiti. u nizinu. tako da je boravak u njima bio i za ono doba sve prije no udoban. a za obranu gradova nije se moglo upotrebiti mnogo ljudi. dok su dijelovi. tek je sporedno.

na što upućuje upotreba stučene ciglje u mazu (mortu). da se nalaze na istom mjestu. nigdje nisam našao onoga značajnoga načina zidanja rimskih zidova. Ovaj se je odnošaj naših gradova prema rimskima morao istaći. Slankamen = Acumincum). gdje se je nekad nalazio golemi rimski tabor. pri­ povijeda. spojen nasipima i zidovima. što je naličila rimskom taboru: kvadrat. Ilok = Cuccium. da se je išta od rimskih građevina sačuvalo u kasnijim građevinama. kojim su dva puta prolazila unakrst. Nu Piper je u svojem djelu Burgenkunde upozorio s pravom na dosta česte rimske utvrde. a ono miješanje stučene ciglje u maz moglo je zaostati u onim stranama do srednjega vijeka po tradiciji. koje su sagrađene na teško pristupačnim mjestima pa su sasvim drugačijega oblika. kako to vidimo u gradu Sisku. jer je tu veza s Italijom ostala življa sve do današnjega dana. To vrijedi na­ ročito za osamljene tornjeve. premda je osnovna vrsta utvrda bila uvijek ona. gdje su stajala i rim­ ska (a sigurno i predrimska) naselja (Banoštor = Bononia ili Malata. koje su branile važnu cestu iz Optuja (Poetovium) do Osijeka (Murse). zvane specula (izgledišta). da su sve sredo­ vječne utvrde u nas rimskoga podrijetla. . gdje je kamenje poredano u zidu u koso na lijevo i na desno poput ribljih kosti ili poput zrna u klasju. a opet ne možemo ustvrditi. zv. prolazili raznolikim terenom. jer se nalaze samo antikni fragmenti. gdje se nalazi sijaset rimskih opeka. a *) Jedan od najznatnijih limesa je gornjo-germanski i raetijski limes od Rajne do Dunava. pa dalje do Taurunuma (Zemun). da je ta zagonetna utvrda postala u srednjem vijeku. sredovječnom gradu nedaleko B a s taj a u Slavoniji. n. Petrovci u Srijemu. dapače i klesanoga kamenja. opus spicatum. koji su tvrdili. a u srednjem vijeku nije taj lokalitet bio utvrđen. U Dalmaciji će biti i drugih primjera: Dioklecijanova je palača sagrađena sasvim prema osnovi rimskoga utvrđenoga logora. tako su i utvrde bile raznolike. Za mnoga mjesta znademo pouzdano. Kako su limesi 1 ): pogranični niz utvrda. a u kasnije doba je mjesto ostalo pusto. Štogod sam gradina u Hrvatskoj i Slavoniji prošao. te se u mnogom približavaju sredovječnom obliku grada. pr. našla rimska ploča s napisom. Dakako da je tu bilo i hoti­ mičnih neistina. koji govore. t. ili D a ­ ruvar. kako je na Kamengradu lugar otkrio tri kamena s napisima. a danas je jezgra grada Splita. što je kod rimskih građevina redovno bivalo. U našim je stra­ nama postojala također neka vrst limesa uz Dravu. Luka Ilić pripovijeda. gdje se još i danas nalaze znatniji ostaci rimskoga naselja.11 oblici sagrađeni su barem dijelom od takova materijala. kako se na Stupčanici. Nu i tu ima i znatnih razloga. Ima dapače i takovih lokaliteta. Možda je barem dijelom rimska građevina ruševina Lopar kod Novoga Vinodolskoga. jer i u nas se je našlo i ozbiljnijih ljudi. gdje je nekad stajao rimski utvrđeni gradić Bassianae. gdje je morao biti znatan broj utvrda.

Prethistorijski su ljudi bili neobične inteligencije. da bi takova nastala nad grobom iz rim­ skoga doba.12 kad tamo: sve te napise sastavio je sam Luka Ilić po napisima na rim­ skim novcima. dok je u Bosni malo svijeta. koje je našao. U nijednom sredovječnom gradu u Hrvatskoj (izuzevši grad Sisak) nisam našao nigdje rimskoga ciglja. kao što n. u Slavoniji. dok bi unutar tih šančeva dogradili prebivalište od suhozida ili drveta. tek je u Rumunjskoj prevladao ro­ manski jezik. gdje samo po koji običaj. ona je u mnogom bila barem ravna samoj rimskoj kulturi. da tamo nije bilo utvrde. Mnogo je podesnije mišljenje. jer i u to je doba graditelju najbolje pristajao onakav teren. rimski grob. kao n. . opet je bila nametnuta. da tamo nije postojala rimska utvrda. koji su oslobođeni od turskoga gospodstva. kad je nestalo pritiska i nastale nove potrebe. Nerijetko je iz takovog prethistorijskoga utvrđenja nastao sredovječni grad. po koja riječ i pet. pa su se pojavili ostaci. da se je sredovječni grad razvio iz prethistorijskih utvrda. stara načela za gradnju postojala su pod onim narinutim i nametnutim tuđim pokrovom. kako je nestalo svega turskog n. pa odbacili ili pro­ gutali sve. da je taj kraj bio sasvim poturčen. koji znade turski. Ilok je sav izgrađen od sre­ dovječne ciglje. nađen u ruševinama Krčin-grada nad Kozjak-jezerom kod Plitvica. čim je ne­ stalo tuđinskoga pritiska. raz­ vijala dalje do sredovječnoga grada. ali ma da je ona potrajala i tisuću godina. pr. I doista je bio sav poturčen: stari nacrti mjesta. U cijeloj su Evropi poznate takove utvrde: na zgodnom brijegu učinili bi šančeve i bedeme i prilagodili ih terenu. pa su se u srednjem vijeku. koja se je kasno oslobodila od Turčina. a ono malo tragova turskoga doba uskoro će nestati. jer je slabo vjerovatno. znali su dobro u gorskom sklopu odabrati pravo brdo za gradnju i svojski ga utvrditi. kako se je to zbivalo i u prethistorijsko doba. Osobito se dobro sačuvale takove utvrde na Glasincu kod Romanije planine u B o s n i . Gdjekad prevlada da­ kako tuđinski upliv. Tako mo­ žemo zamisliti i razvitak gradova: stare forme. Rimljani su posvuda našli već autohtonu kulturu. Rimljanin je namijenio svoju kulturu tim narodima.pređašnje kulture. pokazuju posve turska mjesta s džamijama i karavanserajima. šest građevnih ostataka svjedoči. Slankamen. dapače. u Srbiji i Bugarskoj: kad je ugnjetavač Turčin izniknuo. pr. Ti ostaci pomalo su jačali. Nahođaji rimskih novaca. Ilok i Vukovar. što je tuđa rimska kultura nametnula. pr. ma da je stalno tu bio rimski Cuccium. Nešto — dakako tek u malom — slično zbilo se n. a ta nije bila nipošto neznatna. rimskoj nema ni traga. kao što se to zbilo u Rumunjskoj ili u Bosni. Često dapače dokazuju takovi nahođaji. dokazuje. oni su znali vrlo dobro izabrati gradilište za svoje utvrde. pr. ostao je opet isti narod. grobova i drugih starina na mjestima sredovječnih gradova ne dokazuju ništa. nego da je i tamo pro­ lazio Rimljanin. koji je postojao i prije Turčina. Sporadički je samo upotrebljena po koja rimska ciglja kod grada Slankamena.

pa je više no vjerovatno. Nijedno gorsko brdo nije tako odijeljeno od masiva gorskog. da se na njemu gradi grad. nijedno se ne može tako lako braniti kao ono. smješten grad Okić. koji su nastali u ravnici. Nu i tamo ima pri­ mjera. da grad mora biti sazidan na brdu. Slično su utvrđene bile terase za obitavanje Japoda u Lici. Sačuvali su se ti ostaci zato tako dobro. Strijelnice n starim dijelovima grada Ribnika. Zvonigrad ili Brinje. koja je s druge strane okruživala grad. pa je razumljivo. da se je koja prethistorička građevina upotrebljavala i u rimsko i u sredovječno doba. vidi se taj odnošaj j o š jasnije i sve da je neprijatelj zaposjeo sve visove nad Medvedgradom. pa baš s ove strane nije ni bilo ni gradske grabe. što je daleko odmaklo od glavnoga gorskoga sklopa. koji su sagrađeni na brdu. na kojem je sazdan Medvedgrad. Nu nije svako brdo podesno. kao što je na prethistorijskom tlu smješten i grad Kolođvar u virovitičkoj županiji. pr. Prozor s gotskim okvirom i pločom u V. U široj se publici učvrstila nekako predodžba. koji bi bili doduše u sklopu gor­ skom. Sigurnost je grada bio prvi postulat kod gradnje. Taboru« SI. pa se je samo s jedne strane moglo lakše doprijeti do . da se je najprije gledalo na lokalitet. Zagrepčanima je dostatno. Isto je tako n. na pr. ali opet dostatno odijeljeni od njega. koji se uzdigao na pećini na brdu. a ta se predodžba učvrstila zato. ipak su na raznolik način bile utvrđene s grabama i bedemima. a baš se s toga mjesta vidi daleko u cijelu zagrebačku okolicu daleko u Turopolje. Po tom možemo razdijeliti gradove na ta­ kove. za lijepoga dana zagledaju Medvedgrad. jer se zaista najveći broj gradova sačuvao u brdima. Kad se uspnemo na Sljeme. da je tamo većina znatnijih gradova po­ stala od prethistorijskih utvrda. opet mu sa svojom artilerijom ne bi bio mo­ gao nahuditi. jer je poslije taj cijeli kraj opustio i nije se više naselio. gdje će se graditi. i takove. da SL 5. ravnica nije podnosila ruševina. ponajbolje su toj svrsi odgovarali onakovi dijelovi gorja. 6.13 ma da su jednostavne građevine. želja za iskorišćenjem terena uklonila je bezbrojne gradove.

da okolni viši bregovi ne smetaju. Tako je bilo i u nekim ličkim gradovima. koja je iznutra četverostrana.14 grada. a prema toj je strani okrenuo grad svoju najjaču stranu. koji su nerijetko bili sasvim bez graba. da više od 600 m. Kalnik .. dok se na Mrzin grad treba od podnožja penjati 432 m. Tako je sagrađen i grad Velika kod Požege: na vrhu brijega.. visokom. od podnožja brijega... Modruš 680 m. nad podnožjem brijega. Gradovi su u gorskim krajevima postavljeni na takove loka­ litete. To je tako uvijek bivalo i uvijek je od one strane. relativne visine nije u nas nikada sagrađen grad. naročito njegov odnos prema okolnim brdima. tima se dapače graditelji uklanjaju uvijek.. Dakako da su se gradovi morali graditi i u ravnici. Starigrad nad Orahovicom 664 m. redovno dublja i šira od graba oko gradova na bregovima. Turjan 298 m. Lijep primjer takove gradnje daje grad Ribnik na Kupi. Nitko ne će i ne može graditi grada na Sljemenu. dok je ravan pod njom 739 m... Visina brijega sama po sebi nije odlučna.. Dakako da nije uzmanjkala duboka graba. tako da je grad sagrađen na brdu 290 m. Orahovica 387 m. da je to najviši lo­ kalitet. prema kojoj je okrenut šilj. Mali 466 m. Cetin 314 m... Vrdnik 384 m. koji je gra­ đen u okrug. sagradili su tamo polukružni bastijon s 11 strijelnica za topove. koji su zgodni za obranu. nad morem. Mislim. Vočin 302 m.. pa naši gradovi nisu ni sagrađeni na znatnim visinama.. koji se primaknuo do ravnice. kako su tu duboke i široke grabe oko . Tako je glavna kula grada Čak lovca (nedaleko Pakraca). gdje je u nas nastao grad. okrenuo se četverostrani toranj jednim kutom prema najslabijem otpor­ nom mjestu. Lede­ nice 378 m. Oštre u Zagorju 736 m. Garić grad 356 m. Grebengrad 502 m. Medvedgrad je sagrađen na brdu visokom 587 m. Mrzin grad u Lici leži na brdu 1097 m. nad mo­ rem. Kalnik Veliki oko 600 m. najlakši bio napadaj. — to je u ovim stranama najviši grad —... ali to je tako odabrano. tako je sazidan i grad Gjurgjevac u obliku nepravilnoga poligona. Zato i jesu ti gradovi drukčije gra­ đeni.. do kojega se lako dopiralo samo sa strane gore. visoko. ali rav­ nica je pod tim brijegom 665 m. Ruševina jugoistočno od Turjanskoga u Lici leži na visini od 1029 m.. Grad je Komić (1029) na brijegu 350 m. pa mislim.? Milengrad 465 m. pojačana zidom u šilj prema livadi. Vrhovci kod Požege 443 m. a kad taj (9 metara debeli zid u šilj u) nije više do­ stajao za obranu. Za druge gradove u raznim stranama Hrvatske i Slavonije iznosim visinu nad morem: Zvonigrad u Lici 392 m.. Stupčanica 409 m. Bilaj 638 m. koja znatno oteščava dostatno utvrđenje grada. a dubok je samac odijelio grad od gorja. Udbina 849 m. Tu prikladnost daje položaj brda. a gdje nije bilo šilja... pa se baš ovamo okrenuo šilj grada. Drivenik 181 m. Okić je na brdu visokom oko 500 m. tako da se je lakše mogao braniti sa sviju strana.. Prema prostranom zaravanku okrenuo se grad u Orahovici (Ružica). što se tamo stere.. a pred ulazom postavile se j o š dvije kule za obranu. Tako su radili već ljudi u prethistoričko doba i upravo je začudno.

pa su se tragovi tomu sačuvali još u kasnija vremena (n. ta mi ne možemo više ni sve županije. u koje se dovodila voda. pr. 138). već je u nas imalo i pojedino pleme svoj grad. Rechtsgeschichte. akad. sijelo varaždinske žu­ panije. koji je bio glavni sudac comitata. sagrađen u obliku trokuta s tri kule na uglovima. 1914. zamjenik comesa kao suca. I u kasnija su se vremena gradile utvrde u ravnici drukčije: iz vremena prelaza od gradova do tvrđava postoji grad Sisak. Grad je bio redovno sijelo gospodara okolnoga posjeda. koje se spominju u spisima. a usred svake stranice toga četverokuta izbočila se polukružna kula. te se brinuo. pr. a uz njega bio je podžupan. jer je tu ban bio redovni sudac plemstva. ali su dosta česti primjeri gradova. Verfassimgs u. ili castrum de Vorosd. baš se od gradova u ravnici sačuvalo tek malo njih. župan Physso. kao n. Nu nije bilo samo ovakih gradova u privatnom posjedu. tako je podjednako bilo i u Hrvatskoj. bio castrum de Zagoria (valjda Krapina). da se iz njenih strijelnica uzmognu zidovi lako braniti na sve strane. jednu je takovu župu — podgorsku — prikazao Laszowski (u Radu jugosl. a comes je činovnik kraljev.15 gradišta n. glavar grada i njegove oko­ line. da se utjeraju kraljevski porezi. pr. pr. lokalizirati. već su potpadali izravno pod kraljevski sud. u okolici Kremsmunstera. gdje već odavna nema Slavena. I tu je župan bio sudac neplemićima. kod Slakovaca u Srijemu. Grabe oko gradova na bregovima nisu bile dakako ispu­ njene vodom. satnik i pristav. gdje je centar života bio castrum. Iz kasnijega je vremena grad Konjščina u Zagorju: četverokut opasan grabom. a okolni posjed (često i blizo mjesto istoga imena) pripadao bi drugomu gospodaru. 777. U toj je fazi razvitka plemstvo zadržalo svoj osobiti položaj: comes nije bio njihov sudac. od kojih je jedna trećina pripadala njemu. koje su se opet u tragovima sačuvale do današnjega dana. comes je i kao sudac i kao vojvoda podređen banu. Iz tih je župa nastao sistem županija. Kad je uređen sustav županija. castellanus. je vijeka uredba županija poglavito vojnička. gdje se spominje g. l ) Akos Timon: Ung. koji su imali drugoga vlasnika. Županije su nastale jamačno svuda iz plemenskih župa. Žalibože. . Ta je uredba ple­ menskih župa nešto prastaro slavensko. maior ili dux exercitusy nadglednik vojske. plem­ stvu je sudio samo s ovlaštenjem banovim. vojvoda vojske županije. Danas ne možemo više odrediti. Klokoč grad). comes. Beri. Do XIII. comes carialis castri. a grad je Varaždin okružen golemim zemljanim bedemima i opkopima. koji su gradovi bili nekada župa­ nijski. a poglavica župan. pa niži sudbeno-upravni činovnici: pristaldL Tako je bilo u Ugarskoj 1 ). nastali su županijski gradovi. Samo je tu birala župa svoga župana. kako je to n. Osim njega bilo je i drugih činovnika: iudex regis (bilotus) za manje važne sudbene stvari. kao središta županija. pa im tragove nalazimo i ondje.

već i starih plemenskih župa. postali su posve neovisni od comesa i castra i stekli autonomiju. tako je rod Celjskih knezova dobio županiju zagorsku i varaždinsku kao nasljedno imanje. U današnjoj se varaždinskoj županiji spominje prvi put ca­ strum g. maior villae. madžarskoga i talijanskoga podrijetla. 1252. da dogradi grad. Pravo gradnje gradova nastojali su u svako vrijeme vladari pridržati za sebe. vijeka kralj Andrija poklonio župu Podgorje Radoslavu Baboniću. S jedne su strane kraljevi sami napuštali tu uredbu. rihtardus. u Turopolju i oko Kalnika.. da hospites imaju pravo sami birati suca. Na pr­ vom se mjestu u tim dokumentima uvijek ističe. Početkom novoga doba. pa Jastrebarsko g. da se već u samo doba srednjega vijeka krnjilo to kra­ ljevsko pravo. preuzela je mnoge gradove dr­ žavna vlast. a krivo je nazivlje grad viteza otimača (Raubritterburg): svaki je grad mogao takov postati. Vukovar g.. naročito u vojsci. Nu čini se. nu sve do danas sačuvali se ostaci ne samo tih državnih tvorevina. a znači kmet. 1242.. Neispravno je nazivlje »viteški" grad. koji bi ih podjeljivali. nastanjeni oko castra u varoši ili suburbium.16 Narod se je u županiji dijelio — plemstvo je bilo izuzeto — na jobagjone. tek je sasvim sigurno. kako bi im ustrebalo. u nas ponajviše njemačkoga. (Dakako ne u kasnijem značenju kmet. Hospites (cives) su kolonisti. 1257. pa nisu morali redovno u vojsku. U drugu su ruku ojačali hospites.. da pomoću njihovom organizira obranu zemlje. to jest. pa ona sad postaje privatno vlasništvo te porodice. Pomalo je ponestalo krute organizacije comitata. hrvatskom knezu.) Castrenses su bili jače vezani uz castrum. pa su si nakon tatarske provale ishodili u kraljeva redom privilegija slobodnih općina. 1209. Virovitica g. kad mu je vlasnik u doba razvratnosti postao prosti otimač. samo su rijetki vlasnici bili doista vitezovi u smislu sredovječnom. U nas su po­ stali tako autonomni: Varaždin g. kako je to njima najbolje odgovaralo. Križevci g. da uzmognu podjeljivati dozvolu za gradnju onako. 1231. darujući čitave županije pojedinim moć­ nim velikašima.. stečene u boju s Tatarima. „udvornici" zvana). Naziv jobagjon potpuno je nejasan. pa su morali zato obavljati stanovite službe. Gradec do Zagreba g. castrenses i hospites (u Ugarskoj bila je posebna grupa. pa naslov comes nije više oznaka kraljeva činovnika. što ga je već počeo bio graditi. pa im nitko drugi nema suditi do njega. kad župan Farkaš za zasluge. 1 2 3 4 . 1242. da ih što jače vežu uza se. zalagali i prodavali. kad je Turčin zaprijetio ovim stranama. koji su imali zemlje u županiji. dobiva pravo. Samobor g. jednaka njemačkomu Graf. Jobagjoni su neplemići slobodnjaci. a poslije njega sam je kralj posljednja instancija. da ne potječe iz madžarskoga jezika. U prvo je vrijeme bila većina gradova u ru­ kama vladara. na pr. već oznaka odličnika. Tako je koncem XIII. a pri­ brajali bi ih i među castrenses. jer se veli i jobagiones regni. Baš se po . Tako nestade starih županija. 1247.

nala­ zimo slučaj. Jamnicu se javlja. Kasnije nala­ zimo slučaj. a dozvola je došla post festum. on je imao pravo ne samo gradove oduzimati. 1 3 1 2 — castrum edificare seu construere voluerit. U ispravi od g. naloži kralj Vladislav. iz Lenkovićeva popisa utvrda. sazidao pod tim gradom utvrđeni dvor. Pedalj. 1251. faciendi habeat facultatem et pecuniam suam ad opus castri in eadem expendere v a l e a t . društva X. da se nije kod gradnje drugih gradova tražila i dobila dozvola. pa je doista mnogo gradova po odredbi zapovjednika porušeno. veli s e : montem quendam Lipouch nomine contulerimus pro castro constituendo et idem suis propriis sumptibus et expensis ad honorem et confortationem regni fidelitate previa castrum extruxit. koji je g. da otvori gradska vrata. da je samo ispaljen. J o š daleko kasnije. pa je ta odredba ušla u Corpus juriš hungar. . pa je kralj opetovao g. G. kako vidimo n. . kao prorex. Gore. već utvrđeni kašteli. 1430. Sad navale svi u grad i počnu rušiti krov. Prekovrško. 1557.. u doba kad se burgi više nisu gradili. a na to provale služ­ benici banovca Gregorijanca kroz prozor u grad i spuste pokretni most. podigne u Hresnu kod Gline grad. ne mogavši natrag zadobiti svoj grad Dobru kuću. za Čuntić. IV. 1515. Ne možemo ustvrditi. 27. gdje se n. 1514. . da se poruše. i učinjeno. Pri tom se postupalo ovako — kako prikazuje Klaić u svojoj raspravi o krapinskim gradovima 1 ) —: Sam ban i banovac dođoše sa jedno 500 ljudi pred grad. pa ban pozove upravi­ telja. predloženi su mnogi na ru­ šenje. da se već u to doba nije marilo puno za pravne odredbe. Nu u to se vrijeme već slabo marilo za kraljeve naloge. Prof. jer po toj je darovnici Farkaš već započeo s gradnjom. Kad su gradovi prešli u vojničku vlast. i 1516. Martina nedaleko Našica Aleksandru od plemena Aba g. dok nije grad do temelja bio porušen (ad fundamentum esset destructum). da se „curia Šabac in modo fortalitii erecta" u blizini Krapine ima po­ rušiti. vršio to staro vladarsko pravo. diplom. Gradiusu. tek nam nisu sačuvane takove isprave.). .17 joj dozvoli vidi. svoju zapovijed. Gvozdansko preporuča. Ajtić. (Smičiklas: Cod. a slično se daje dozvola za gradnju grada kod sv. dao radi nevjere porušiti gradove Blaža Huszara Farklevcz i Knesjevec u požeškoj županiji. Nitko se ne odazove. pa tako dozvoljava ban Erdody. daje se dozvola za gradnju grada u Siraču kod Daruvara. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. 39. da se taj kaštel poruši. 1581. pr. 382. Kad je Franjo Nelipić. od 1471. kako je to učinio i kralj Matija. čl. dok je banovac ostao na mjestu sve dotle. kojom Bela daruje Ivanu sinu Jaroslavovu zemlje oko Okića. Zrin. l ) Vjesnik hrv. da je ban. jer nije bilo sredstava ni za obranu ni za uzdržavanje njihovo. da se god. arheol. uvijek bezuspješno. Za OberGradecz se javlja. da su već porušeni. čini se. . a kad je taj bio porušen. vrati se ban u Krapinu. da je vanredni sud pod predsjedanjem banovim zaključio. Nu uvijek se kralj smatrao vrhovnim gospodarom gradova. zak. . 2 . što je g. ali da nije sasvim razvaljen. a za Svinicu. već ih je mogao dati i porušiti. Hrastovicu. pr. 1471.

1202. da je n. kao n. a ne spominje nikako grada. veoma je teško u većini slu­ čajeva dati približno ispravan odgovor: sasvim je nemoguće. Germana. da je n. gdje se spominju ili comes ili comitatus. možemo lakše odgovoriti. da su ti gradovi kao i crkvene građevine bile ponajvećim dijelom sagrađene od drva.. pa moramo uzeti. Susedgrad je morao postati poslije g. 1245. da su tada još po­ svuda postojale i u nas rimske utvrde od kamena ili ciglje. vijeka ono doba. Nu mi nemamo iz kasnijega romanskoga vremena nijedan sigurni ostatak grada. . pr. dapače rekao bih.. 1217. u kojem je nastala većina zidanih gradova. isto tako castrum Gregorii (g. da je pojedini kameni grad već po­ stojao. Varasd. ponovno otkriti.. da je takav sigurno postojao.18 Na pitanje. Sigurno znademo.—1250. 1209. pa se baš i u ovim stranama spominju izričito za obranu i sklonište podesni gradovi u ono vrijeme. da je castrum Nicola kod sv. kako su nekad pomišljali. suditi po vrsti zidova o dobi postanja grada. da su već davno u doba narodnih vladara postojale utvrde. Ivana Zeline. pr. da su se razvile iz daleko starijih utvrda. pr. Medvedgrad postao u razdoblju od g. a ničim se ne da dokazati. kada su građeni. gdje se po sastavu zida i po kakovim osebinama n.. jer se prije nigdje ne spominje. kako se pravi ciglja i crijep. Tako zvana provala Mongola primo­ rala je ljude. pr. Između sjedala strijelnica. nu možemo uzeti. bio zidan. Možemo uzeti. 1209. koja govori o tom kraju. nu s prestan­ kom rimske vladavine izgubila se je ne samo u nas. Posega. kad se prvi put spominje. Za gdjekoje možemo približno sigurno naslutiti. možemo odrediti recimo godinu. spo­ menut g. ali opet ima toliko bezbrojnih slučajeva. a nešto je prije morao nastati Samobor. Nema sumnje. Cris.7. za koje s pra­ vom sudimo. kada je koji grad postao. da posvuda grade čvrste gradove. da se opet počne zidati kamenom i cigljom.. sposobnost i sprema za gradnju iz tvrdoga materi­ jala. Istina je. što bi se moralo zbiti. kada se dižu uopće sredovječni gradovi. Istina je. možda danas Kalnik). Prozor sa postranim sjedalima. pa castra Graz ili Gradec. pa se svrnuti na ispravu. da svako doba ima svoj način gradnje. nego i u većih na­ roda. 1247. castrum Greben g. kojima bi iz pisanih spomenika znali za godinu osnutka. g. pa je trebalo tek ponovno stvo­ riti tim poslovima vješte ljude. Ljudevit Posavski gradi grad kao sklonište svojima. Nu taj jači impulz nije izostao. po sastavu maza upravo ništa ne može odlučiti. N. koji grad nastao kasno zato. Na pitanje. Veoma je malo gradova. pr. te je trebalo jačega impulza. Walkow. pa je polovica XIII. daje kralj Bela zagrebačkom SI.

pr. vijeka dalje već bitno različite od starih burga. Lepoglavu. bastijonima i t. Turske navale tražile su učvršćenje starih gradova na granici. vijeka u toliko promijenile. kao što n. znademo. Virovitica. kao što se to zbilo s gradovima Farklevcz i Knezjevec u požeškoj županiji. pa ipak ga je krajiška vlast prodala na bubanj seljaku. među njima n. Nove su građevine od AVI. Ima i dosta takovih slučajeva. svojinom Blaža Huszara. Kamenjem drugih gradova gradile su se ceste. često bitno promije­ nila i modernizovala. kasarne. omogućio. Nu o tom je već u javnosti izrečen sud. g. Tako smo se domakli i pitanju. kad je nov način obrane u formi tvrđava s da­ lekim nasipima. pa kako ih nisu mogli pregrađivati. da si onđe sagradi utvrdu (Popov turen). već postoji kasniji dvor. pa je sve više gradova došlo u ruke krajišnika. kad bi se međe neprijateljske pomakle ili bi se posjed priklopio drugom posjedu. Možda je katkad bilo i političkih razloga. već se sav posao svraćao na izgradnju onakih gradova. jer se je većina gradova. 1251. dobiva Ivan sin Irislavov mjesto i dozvolu za gradnju Lipovca. gdje se rano spominje koji grad. d. koji su upropastili naše gradove. Valjda im nije više trebalo utvrde. koji su dakako preudesili gradove za svoje potrebe. Kadšto su velikaši dali srušiti koji grad. da nisu pojedinci bili prepametni. koji nosi ime nekadašnjega grada. Spomenuto je. uzanj se vezala uspomena na ce­ tinski izbor. ali se u njem pokazivao sav razvitak u gradnji gradova do najnovijega doba. bio više ni izdaleka sredovječni grad. pr. Tako je pala Bakačeva kula u Zagrebu pred stolnom crkvom. bedemima. naročito onda. kad bi se vlasnik iznevjerio. da dobije svu kupovninu peterostruko iz bo­ gate drvene građe. da su knezovi Celjski dali brojne svoje gradove srušiti. Ludbreg. Mnoge su utvrde srušene samo iz gluposti. koji su se i dalje mogli upotrebiti. d. Te je iste godine osnovao Stjepan grad u Jablancu. Varaždinski grad primjer je građevine iz kraja XVI.19 kaptolu brdo Gradyz. Dobro očuvani Cetingrad nije g. 1866. Ovdje možemo odgovoriti i na pitanje. kako i kada se gradovi i utvrde ruše. a sada nema tamo od grada ništa. To bi bili rijetki primjeri barem donekle datiranoga postanja sredovječnoga grada. Utvrda gradova nestalo je. Drugi su gradovi izgubili važnost i vrijednost uslijed novoga načina ratovanja. prepustili bi ih njihovoj sudbini. oficirski i župnički stanovi i t. da nije bilo uputno graditi nove gradove. kada se prestaje s gradnjom gradova u nas. koja je četiri do pet stotina godina bila nastavana. koji ga je naravski dao porušiti. vijeka: tu su . a ta se ne­ prestano pomicala. kad se grad počeo širiti i kad su i one postale sasvim suvišne. nu kod većine i to ne će biti moguće. a pravi nam uzroci nisu poznati. Guščerovac (i taj je porušen). te bi mogle j o š stoljeća potrajati. n. da se zaštite daleki prostori oko gradova. pr. da je kralj imao pravo odrediti porušenje grada. Kod pojedinih gradova moći ćemo po cijelom sastavu građevine približno odrediti vrijeme po­ stanka. Svakako su se prilike već početkom XVI.

vijeka. ali i taj je grad zapravo tek noviji dvor.20 sagrađeni teški baterijski tornjevi. koji je nastao tek sredinom XVIII. U stare se gradove zidalo tada koješta: dvorišta su pomoću arkada pretvarali u renesanska dvorišta kao n. kad je svaka obrana s visine postala nemoguća. da je to zastarjelo. ostav­ ljajući da druge promjene istaknem na drugom mjestu. Sve su ove novogradnje kasnijih vijekova nastale u vrijeme. Tu je glavni dio trokatna palača u oblicima njemačke renesanse. čvrsto i masivno građena održala se gotovo intaktno do današ­ njega dana. Nu već malo poslije misli vojnički inžinir Stier. Nu usavršenje je artilerije promijenilo znatno i stare gradove. koji nije imao nikada prave obrambene vrijednosti. a valjda je sagrađen i onaj u gradu Orahovici sa 11 strijelnica za artiieriju baš u to vrijeme. koji sa postojali već od prije. Gotovo isti se način utvrđivanja upotrebio početkom XVII. U to je doba mogao nastati i petokutni bastijon samoborskoga grada. tu su j o š posvuda strijelnice. pa ću tu upozoriti na neke od tih promjena. Oko cijele te građevine bila je napuštena voda. a sačuvao se u slici od g. 1664. jer su topovi sve dalje nosili. uspomenom na nekadašnje braničkule. vijeka kod gradnje otočke fortice: opet tri tornja vezana zidom. Malo ne u isto vrijeme sa sisačkim gradom nastao je Nehaj grad kod Senja: jedna jedinstvena gra­ đevina. vijeka. u V. što su ga sazidali Zrinjski na sutoku Mure i Drave. djelo XVII. sa dva pokrajna tornja i jednim četverostranim tornjem u sredini. a nasipe su sa svake strane čuvali j o š i redovi palisada. Polovicom XVI. tako. kako to vidimo kod grada Novoga u Vinodolu i kod Ogulina. a spomenici to potvrđuju. tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću artile­ rije. Tu se nalaze već u velikom broju prostrane sobe za stanovanje. I tu se pomišljalo prije svega na obranu pomoću topništva. Kasnije bi takove rondelle gradili uz glavnu kulu ili koju važniju drugu kulu. da se je i malo mjesto zakrililo unutar tih utvrda. građena od drva. da učine mjesto sadašnjem gradu. pa se kasnije urešava usko dvorište galerijom. spominjući dva grada. Osobito je za­ nimljiv grad Novi Zrinj. Tu su doduše četiri kule na uglovima. . Taboru i gradu Varaž­ dinu. koji su redom nestali. a opet je sva ta utvrda opasana grabom i nasipom sa četiri bastijona i dva rondela na ulaznoj strani. Taj je dvor opasan nasipom i grabom sa četiri omanja tornjića i petokutnim bastijonom pred ulazom u palaču. tu je grad već za ono vrijeme moder­ nim bedemima utvrđen. on je osjećao. pa opet u pre­ gledu napose svrnem na nje. Posljednja je utvrda ove vrsti današnji grad Lukavec. kad je usavršenje artilerije učinilo stare burge suvišnima. da je ta cijela građevina posve zlo sa­ građena. I prije je jamačno imala ova općina svoj grad. grad plemenite općine Turopoljske. pak toranj nad gospodskim ulazom. pr. tu se razabiraju ostaci graba i nasipa oko grada. vijeka nastaje sisački grad: tri teška okrugla baterijska tornja spo­ jena sa zidovima.

Osobito se pazilo na to. pa dogradnja Medvedgrada i t. Primjere daje grad Ilok. dočekali bi ga s lijeva s obzidanoga humka braniči. a i loše građenih zidova. Lijepe primjere te gradnje vidimo u Medvedgradu. zv. Tako i na gradu Sokolcu u Brinju. rondel do florijanskih vrata. d. dostajao je puteljak. U nas je zanimljivo smješten ulaz u Medvedgrad. Ne­ rijetko je već prije ulaza u grad stajala kakova brana. da se sredovječni zid uzmogne po svom sastavu razaznati od rimskoga i već je spomenuto. ali ima i tako­ vih građevina. Cesargrad je pregrađen i pojačan za topništvo. S toga razloga nije do sredovječnoga grada gotovo ni­ kada vodila prava cesta. Takov se barbakan sačuvao na pr. koja se s gornjih zidova dala . Belec okrugli bastijon pred ulazom. pa kako je plašta nestalo na nekim dijelovima. Rimski je maz bio često izmiješan komadićima opeke. ali je za napadača bio kud i kamo nezgodniji. I oni zidovi. već bi samo reske izmazali. učinjeni su na sličan način. Kostelgrad dobio je okruglu kulu u istu svrhu. Orahovica velik bastijon sa 11 otvora za to­ pove. u okrugloj kuli na Cesargradu. u Garić gradu. pa je tako posvuda bilo pokušaja preudezbe gradova. tek se te nisu sve sačuvale. t. Buckelquaderima učvršćeni. pa petokutnik za artileriju uz ulaz. gdje je posljednji potres odvalio velike komade plašta s kapele. Šarengrad. u Krakovu. da je i tu probijao kamen. j. a sa svake bi strane obložili zid plaštem od lijepo tesanoga ili barem pritesanoga kamenja. a tad mu je tek valjalo proći grabu. zv. Veliki je Tabor dobio valjda tek u to vrijeme treću najjaču kulu sa velikim strijelnicama u prizemlju. u Slankamenu. gdje su svi stariji dijelovi prekriveni pomno izrađenim plaštem. Morović. Nema ni kriterija. ima u svako doba dobro i pomno. t. vidi se dobro jezgra. koji je doduše stanovnicima samim bio nezgodan. u okrug izvedena građevina sa strijelnicama i inim napravama za obranu. Preduga je bila stanka između drvenih građevina u ranom srednjem vijeku i sredovječnih kamenih gra­ đevina. uglovi t. U glav­ nom nisu se zidovi ožbukali. Zidovi su Modrušgrada učinjeni isto tako. koji su građeni od cigle. Sastav sredovječnih zidova jest preraznolik. da se shema rimskoga načina gradnje u zidovima naših gradova ne razaznaje. a nije nipošto moguće po sastavu samih zidova odrediti postanje građevina. koje su bile ožbukane. jezgra sastoji od nabacanoga kamena lomljenca i morta. Debeli su zidovi svi tako zvani Gussmauer. da pripada kasnijem vremenu onaki način gradnje. nu to se nalazi i u kasno-sredovječnih građevina.21 Samobor dobio je petokutni baterijski toranj. zv. gdje bi između slojeva velikog kamenja umetali slojeve manjega kamenja: na pr. nu ponajviše tako. barbakan. da se pristup do grada očuva i za obranu podesnim učini. koji bi uvijek omogućio. a jamačno je u to vrijeme nastala okrugla kula do ulaza u grad Kostajnicu. Čini se. dok su noviji dijelovi izrađeni surovije. t. nepravilna jezgra obložena lijepo poredanim opekama na raznolik način. u tuđim je stranama nastao tu posebni građevni dio u tu svrhu. Čim je došljak prošao prva vrata.

Mnogi su gradovi imali jednostav­ nije obranjene ulaze. gdje se drvenim mostom valjalo popeti do ulaza u prvom spratu. da se malo otesao kamen živac. gdje se osobito čvrsto građenom ulaznom kulom dolazilo u predvorje. zv. Ljestvama se polazilo do povišega ulaza. a postavljena je na najopasnije mjesto (na pr. a kula je bila samo ljuska (Schale). Sama ulazna kula bila je redovno dobro građena. a tek tada bi dopro do četvrtih vrata. pa obiđe kasnije sagrađenu okruglu kulu. kada su se gradovi gradili. Kule u današnjoj Albaniji nisu drugo no sredovječne braničkule. a odavle polazilo kroz visoko smje­ štena vrata ljestvama opet na tle. Dalje je morao proći mimo oveće stražarnice. koji te kule nemaju. naročito u Italiji. Kad je tko htio doći do prostorija za stanovanje u Cesargradu. Napose ističem i tu ulaz u t. koji je nastao tako. Svakako se uvijek dolazilo najprije u predvorje grada. Stup>) U srednjem su vijeku imali pojedini plemići svoje kule i u samim varošima. ona na Trakošćanu moderna je imitacija. gdje se još danas nad kućama mjesta koči desetak takovih braničkula. a uz taj je ulaz bila smještena stražarnica. kao na pr. Posjetnik Okićgrada morao se proverati do ulaza.22 izvrsno braniti. pa se ulazilo drvenim ljestvama do čardaka. da se neprijatelj ne bi mogao učvrstiti u kuli. Vrlo je zanimljiv i ulaz u grad Pernu. gdje ih u jednom mjestu nalazimo katkada u velikom broju. Samobor. Brinje i drugi. zv. . Kad je prošao kroz treća vrata i minuo grabu. (ako je istinit nacrt. pa se odavle opet kroz posebnu zgradu dolazilo do same glavne kule. sam ulaz je branila nerijetko pomična rešetka s oštrim zupcima. Sličan je način ulaženja bio i kod grada Siska. Ta je kula najjači dio grada i služi po­ glavito za obranu 1 ). Put do Kostelgrada vodio je uz bastijonsku kulu do zida. Sačuvala se nije dakako ni jedna takova rešetka. Slično je branjen bio pristup do nutarnjega Vrhovačkoga grada. podajući mjestu osebujan karakter. koje su se u onim stranama poradi krvne osvete uzdržale do danas. Fallgitter. Velika kod Požege) mogu smatrati u cijelosti braničkulom. ako je to postojalo. u San Giminanu u Toskani. Klokoč. što ga je Lopašić prerisao iz nezna­ noga arkiva). a odavle je valjalo mimo osobito čvrste kule proći do unutrašnjega grada. Slunj. pa je tek okolišajući mogao doći do ulaznoga dijela grada. kojim se dolazilo u predvorje crkve. nu ima dosta gradova iz sviju vremena. Za sredovječni je grad značajna glavna kula ili branič kula (Berch|rit). na lijevo mu je bio čvrst zid bez ikakvoga otvora. trebalo je da prođe ulaznom kulom. da se dođe do predvorja. i tu je valjalo proći vrlo dobro smješten ulazni trakt. t. sveđer predan na milost i nemilost braniteljima. Zvečaj i brojni drugi gradovi bili su sasvim opasani zidom. Bakačevu kulu. da se uzmogne doći u predvorje. proviđen nekada jamačno hod­ nikom za obranu. nakon što je prešao gradsku grabu. Vrlo je zanim­ ljivo smješten ulaz u grad Orahovim (Ružicu). koji je do biskupa Vrhovca bio uopće jedini put. koja u ruševinama postoji i sada. koji za pravo ne spada više sredovječnim gradovima. koji je zatvarao pristup. na pr. gdje se je do ulazne kule dolazilo pokretnim mostom preko gradske grabe. kad bi već prodro u ulaz. dok se gdjekoji (na pr.

U nas nema osim četverostrane i okrugle kule druge forme do braničkule u Čaklovcu i one u Vrdniku. ako se i mogu po svojim osobinama smatrati vrlo blizima. nu po velikim i lije­ pim prozorima. pa prema materijalu. Osobita je braničkula grada V. koji bi bili jednaki. U njemačkim se stranama razlikuje braničkula određena samo za obranu i kula. (Piper zove ove potonje: bewohnbarer Berchfrit. koja je ujedno za stanovanje udešena. četverostrane. jer se uvijek gradilo prema zahtjevima terena i prilikama graditeljevim. u Driveniku je najvećim dijelom odskočila iz ugla grada. Tako je i sa braničkulama. na pr. po većoj prostranosti odaja i ne spada zapravo među braničkule. ni u nas nema dvije jednake. pa Viškovci i Vrhovci. Uređaj je braničkule prilično isti posvuda. Dobroj kući. Slunj. a čini se. već nalikuje većma na utvrđen -konak. Ako je na najvišem mjestu V. pa u Driveniku. moglo se do nje samo uskim hodnikom. gdje je sazidana na klisuri.23 čanica. u Orahovici. Nu ima dosta i takovih braničkula. Katkada se u ino­ stranim gradovima nalaze i po dvije braničkule. U gradovima izvan Hrvatske ima brojnih drugih oblika braničkule. gdje se uspinjalo najprije ljestvama do čar­ daka pred ulazom. tako je bio udešen i ulaz u mnoge druge gradove i u kasnije vrijeme. da se donekle tu radilo po lokalnoj tradiciji. u Dobroj kući kod Daruvara. Gracu kod Gline. U Zrinju je ta kula ujedno štitnica ulaza. koji je iz prvoga kata sačuvane kule vodio do vrhunca brijega. kako se to vidi na Stupčanici. a ovako se pokazuju i braničkule u Klokoču. pa silazilo opet ljestvama do tla. Takov se ulaz upotrebljavao i kod ulaza u sam grad. Caklovac) ili na najjače. Drežnik. dva susjedna grada. gdje je zaštićena polukružnom pe­ ćinom. U Viškovačkom gradu smještena je tako. u koje se ulazilo već u pri­ zemlju (Medvedgrad). u Klokoč. a to držim više no vjerovatnim. Lapcu i Brlogu u Lici.) Koliko se po današnjim ostacima može zaključit^ nije u nas nikada i nigdje bilo takove braničkule. Tabora. osim možda na Medvedgradu i Samoboru. Po obliku je u nas ta kula ili četverokut ili krug. ali u nas nema toga nikada. gdje se drvenim mostom na očuvanim zidanim potpornjima dolazilo do ulaza u visini prvoga sprata. prošlo tim ulazom u zidu. Ulazilo se redovno ula­ zom u prvom spratu. a prema strani napadaja priklopljen je četverokutu još trokut od zida sa stubištem. Prozoru. koja ima oblik slova D. nu i tu je iznutra kula četverostrana. tako su gradovi Požega. na pr. Vrdniku. u Vrhovačkom gradu iskače tek neznatno iz okolnoga zida. na pr. kamo se dolazilo drvenim ljestvama ili stepenicama. Viškovcima. Zvečaj. Uopće nema dva grada na svijetu. Broj okruglih braničkula nekako je podjednak broju četverostranih kula. Ona je peterokutna. . imali okrugle braničkule. a Stupčanica i Dobra kuća. ili u Vrdniku. koja bi slu­ žila samo za obranu. samo u Čaklovcu nalazimo peterokut. da je između nje i okolnoga zida ostao uzan prolaz. akoprem se posvuda zapaža ista ideja kod gradnje. Kalnika stajala branič­ kula.

Zvečaju. Gvozdanskom. pa nekoliko komina u Orahovici. da se u veoma razrušenim našim gradovima komini nisu baš često sačuvali. Dobra kuća kod Daruvara. gdje još staro krunište postoji. gdje se takova dvo­ rana sačuvala toliko. Lapcu. gdje je na strani napadaja silno pojačan zid. u odaji drugoga kata braničkule u Čaklovcu. Udbini. Medvedgrad. Lijep nam primjer daje za to stara braničkula grada Ribnika uz Kupu. tek se po analognim građevinama u drugim zemljama može zaključiti. koji se dao i ložiti. u Furjanu. — ako uopće mo­ žemo sačuvanu okruglu kulu sa velikim svođenim prostorijama smatrati braničkulom. Perušiću i Karlobagu. ugrađenim radi tijesnoga prostora u stijenu. Ako nije postojala bra­ ničkula. s većim i lijepo izrađenim prozorima. u gradu Novom u Vinodolu. pa se na zidovima sačuvali i dijelovi pokrovaca. Drugi su gradovi dakako imali osim glavn^ kule i posebne zgrade za stanovanje. da je i u jednom našem doista sredovječnom gradu postojala kakova dvorana ovećih dimenzija. Svi ovdje spomenuti gradovi sastoje u glavnom od braničkule. Velikoj kod Požege.m 24 Donji sprat braničkule pod ulazom nije redovno imao postrance nikakvih otvora. kako i pismeni spomenici potvrđuju. x . Garić grad. Tu su bile bolje odaje. 1 ) Zidovi su prema višim spratovima bili sve tanji. onda je taj konak bio na svaki način udešen za obranu. nerijetko bi se branič­ kula završavala kruništem. Viškovci. Takova se braničkula sačuvala u Bosiljevu. zv. Greben grad u Zagorju. Samobor. U gornje se spratove polazilo ste­ penicama. da se u svodu ostav­ ljala tek nevelika rupa. gdje su po temeljima su­ deći osim glavne kule postojale samo još neznatne građevine. Krstinji. Valpovo. Tu su pokrovci komina počivali na lijepo tesanim konsolama. T a k o je na pr. kad su se gradovi počeli pretvarati u dvorove. Novi u Lici. kako je to na pr. Tako je bilo i u Driveniku. Žalibože sve su te građevine veći­ nom nesmiljeno razrušene. u Orahovici. opasane zi­ dovima. opazit ćemo. a uvijek je gotovo svođen tako. Klokoču. tu je redovno bio jedan prostor. da se i danas još upotrebljava. pa se je i plašt komina sačuvao na pr. koja se nalazi do zazidanoga ulaza s frankopanskim grbom. — Bosiljevo. to je ipak djelo kasnijega doba. pa je sasvim uzaludno govoriti o njima. Bribir. Drugi su gradovi imali uz braničkulu poseban konak: Novi u Vinodolu. tako da se je cijeli grad pokazivao nekako kao veoma proširena braničkula. na Cesargradu. Kamengradu. da ih ima mnogo. konak (palas). M. kroz koju bi puštali sužnjeve. ono što nalazimo u nekim frankopan­ skim gradovima na pr. u Stupčanici i Čaklovcu. Tršcu. Brinje. Velikoj kod Požege. To je bila redovno tamnica. Gracu kod Gline. Prozoru. Modrušgradu. Ostatke nalazimo u V. Kad po) Sasvim je naravski. Vrhovci. palača ili hiža. Kalniku. Ako ogledamo sastav gradova sa braničkulama. Taboru. t. da su tu bile prostranije i udobnije odaje. Zvonigrad u Lici. tragova drugih većih zgrada redovno tu nema. Ne vjerujem. nu nutarnjost je posve izmijenjena. gdje osim te kule i nije bilo drugih znatnijih građevina u gradu. na koje se oslanjalo krovište kule.

u drugi gradovi s okruglom .25 mislimo na pr. no ih je ikada bilo. romanski palas grada Heba (Eger) u Češkoj. zapravo palaču s velikom dvoranom u prvom spratu. omašnost. pa je tako nastao znatan broj velikih odaja. Vrata sa kasnogotskim okvirom i komin u V. koje bi dostajale i za kud i kamo veći broj stanovnika. kao da se želi odštetiti za stiješnjenost prijašnjih dana. 8. Modruš. ali to su i u onim krajevima tek izuzetni slučajevi. gdje se koji od tih dijelova ne nalazi. koje je u svemu nastojalo postići neku SI. bilo i takovih s ogrom­ nim palačama. dok bi dakako ostalo još obilje gradova. ali pravi sredovječni grad morao je biti u svem stiješnjen. stvorilo obilje velikih i veoma velikih prostorija. Samobor. na pr. Dakako da je drugdje. kad je počelo graditi u drugo doba dvorove. da si je plemstvo. v. U ovom razmatranju spoznasmo dva glavna dijela grada. da ga uzmogne šaka ljudi braniti i obraniti. pa su sve te viteške dvorane u romanima bile mnogo skromnije no što i zamisliti možemo. žitnicu. zv. spoznat ćemo. a razumljivo je. vidjesmo. Sve one građevine s bezbrojnim velikim odajama u prednjem dijelu grada Ozlja djela su baroknoga doba. koji kao posvemašnji individualiteti ne bi spa­ dali ni u jednu grupu tih gradova. kad je polovicom XVI. Taboru. Dobra kuća. gdje su si sami kraljevi gradili gradove. da tu nije nikad moglo biti pro­ stranih dvorana. da su zahtjevi onih dana bili znatno manji od potreba kasnijih vremena. Kalnik. Brinje. pa bi se nekako mogli odrediti i tipovi sredovječnoga grada u nas. da ima dosta gradova. Prema tomu spadali bi u jedan red gradovi sa četverostranom braničkulom i posebnim konakom: Medved­ grad. Tako je morao biti veoma tijesan i Ozalj grad. na Modrušgrad (Tržan) ili V. a znademo. Nikola Zrinjski sagradio t. gdje su i carevi i kraljevi boravili i prolazili.

nu kod mnogih je ulaz bio raz­ mjerno slabo zaštićen. Od ulazne kule u Medvedgrad nije se sačuvalo gotovo ništa. Gvozdansko. jer su smješteni u ravnici. Perušić. Gradovi Okić i V. gorući sumpor. pa se tamo veći broj gradova i bolje sačuvao. Što se tiče veličine gradova.. jer su dijelom ugrađeni u samu pećinu. pa kad vidimo na pr. d. pa kasnije Konjšćina. Malo se sačuvalo od ulazne kule u Samobor. Lapac. kod nas ih nema. Kamengrad u požeškoj župa­ niji. Ovim se postiglo dvoje: jedno su prostorije postale prostranije. Mnogi su gradovi imali ulazne kule. kako će se to vidjeti u preglednom prikazu tih gradova. Pakrac. Klokoč. koji imaju kao glavni dio braničkulu. pa u rimsko doba jače razvijenu kulturu od ove u našim^stranama. Grobnik. Dri­ veniku. koji imaju zapravo sama konak: Cesargrad. Prema posebnom položaju imaju posebne oblike gradovi: Ribnik. a nemaju p o ­ sebnog konaka: Krstinja. Cernik. na ne­ prijatelja. nešto više od one u Brinju. U drugim zemljama ima i takovih gradova. a drugo među tim se konzolama ostavile izlijevnice (Gusslocher). Uopće su frankopanski gradovi u mnogočemu građevine svoje vrsti. dok su se u nas jedva tri četiri grada tek nekako uzdržala. J o š bi valjalo dva grada napose istak­ nuti: Veliki Tabor i Vinicu. Karlobag. Udbina. od kojih je najpoznatija spilja pod gradom Krapinom i ona nedaleko grada Tovunja. Slunj. Vrhovci. Grebengradu. u treći onaki gradovi. dok Bakar. Belec. pogotovo kad #se kroz cijeli srednji vijek Bosnom i Dalmacijom prolazilo na istok. Viškovci. u četvrti red oni gradovi. ako ih usporedimo s onima u drugim stranama. Kalnik razlikuju se ponešto od drugih gra­ dova. Milengrad. Gjurgjevac i Slunj.26 braničkulom i konakom: Barilović. tako da na njima počivaju zidovi gornjih spratova. naši su gradovi poprijeko malene gra­ đevine. Gdjekada i nema grad druge kule osim te ulazne. Njemačkoj i Italiji. (tu je zapravo ulaz pokraj kule u zidu grada). gdje su pri gradnji upotrebljene u velikom broju konzole. Dubrava. recimo u Češkoj. a morala su tu do ulaza pred braničkulu biti još troja vrata. a najbolje je saču- . moramo i u srednjem vijeku očekivati znatnije građevine. Movigrad. A to nije ni čudo. Grobnik i Ogulin možemo smatrati utvrđenim gradovima iz vremena prelaza k dvorovima. Sasvim je za­ seban grad Orahovica. Mi vjerujemo u neprekidnost razvitka. Požega. Kostel. koji su sagrađeni u spiljama. u Bosni već u prethistorijsko. Gračac. I susjedna Kranjska i Štajerska imala je i veći broj gradova i kud i kamo znatnije građevine od naših. Ali i u poredbi s gradovima B o s n e i Dalmacije naši su gradovi kud i kamo neznatniji i opsegom i sastavom od onih u tim zemljama. Kupinovo. iz kojih bi za obranu zidova lijevali rastopljenu smolu. pa su te zemlje ostale u jačoj vezi s drugim zemljama. Krapinska je spilja prorovom spojena s gornjim dijelom grada. vrelu vodu i t. ali ima znatan broj za obranu udešenih spilja. Oblik četverokuta s okruglim kulama na uglovima imao je grad Zemun. pa se trebalo braniti na sve strane. Prozor.

I oko utvrda stolne crkve bila je sigurno nekad graba barem na zapadnoj strani. pogotovo tamo. da ga tako odijeli. pa je baš tako pomno izrađen. platno. a kad je grad sazidan na ta­ kovoj strmini. u koje se dakako i nije nikako mogla dopremiti voda. u Gračanici kod Baćindola. gdje se gradište priključuje okolnomu terenu. na kojemu je stojao grad. U našim stranama rijetko bi se dvije grabe nalazile. na pr. na pr. Tako se nalazi još čunj. je vijeka sačuvana ulazna kula grada Ozlja. otkuda se na sve strane mogla graba čuvati. dok se je to u dru­ gim krajevima nerijetko zbivalo. koja je j o š i onda ostala. tako je Konjšćina. a j o š ima i tragove naprava za dizanje po­ kretnoga mosta. koji se mogao u onom dijelu. kad je odavna nestalo grada. drugi su gradovi sasvim okruženi grabom. Oko Medvedgrada obilazi platno cijeli grad. koja i danas osamljena stoji. u Sagovini. pa ući u ulaznu prostoriju i tek zakrenuvši doći u dvorište grada. da se naročito kod gradova u ravnici gledalo. u Varaždinskom gradu. Na tom stupu počiva i danas most preko grabe. x . da budu u blizini ka­ kove rijeke ili potoka. koji je bio do ulaza. u Subockom gradu u pož. da bi dignuti dio mosta pristajao u okvir ulaznih vrata. dignuti bilo lancima bilo gre­ dama i to tako.. Ribnik na Kupi. Katkada i nema za­ pravo tog platna. Medvedgrad nema na pr. Do nutrašnjosti Cesargrada valjalo je proći ulaznom kulom.27 vana ulazna kula u Ribniku na Kupi. preko koje je vodio drveni most. nu većina gradova na bregovima opasana je grabama. To je vanredno lijepo izra­ đen stup s prostorijom u visini sprata. tako te je potrebna bila građevina usred grabe za njenu obranu. županiji. U gradu su Gjurgjevcu dvije kule stajale za obranu ulaza. Morović u Srijemu. koji je po­ strance čuvala okrugla kula. d. Lopašić prerisao u nekom arkivu. Nerijetko je gradska graba zatrpana. tako Gjurgjevac. a k o j £ ispravan nacrt. Zidani je most preko grabe nastao u kasno doba. gdje i nema ničega drugoga do glavne kule. nu stari na­ crt je j o š pokazuje i tako se može protumačiti uređaj velike ulazne zgrade. gdje se već znatno manje pazilo na obranu ulaza. da je graba uokolo suvišna. preći preko grabe mimo okrugle kule na lijevo i oveće zgrade na desno. Stara Gradiška i t. iskopana je barem tamo. tragovi su se posvuda još sačuvali. Izvrsno je zaštićen ulaz u Milengrad: preko duboke provalije vodio je most do ulaza. već su same po sebi služile za obranu. dok je katkada platno vanredno veliko. a jedan dio toga platna stoji i danas. kao i drugi ) Dakako. Oso­ bito je pomno zaštićen bio ulazu grad Perriu. što ga je pok. važan je dio gradskih utvrda. kao na pr. tu dostaje strmina. Veoma je pros|rana graba oko grada Ozlja. Iz XVI. 1S07. često veoma znatne dubine. prema sjevernoj strani grabe. Grad opasuje redovno gradska graba. Tako je Varaždin bio optočen vodom do g. da se uzmogne i voda za obranu upotrebiti. Gdje se je mogla graba ispuniti vodom. 1 ) to se redovno i činilo. Okolni zid gradova. Pred svakim je ulazom bila graba. gdje je danas sam ulaz sazidan.

Šest ovakovih polukula nalazi se i u platnu grada Ozlja. u samoborskom gradu. nu i u potonje je vrijeme dosta tornjeva. Cesargrad je razmjerno malena građevina. Ozaljsko je platno također znatno. kako ga nalazimo u jednakom položaju i na pr. Grbovi u Nehaj gradu kod Senja. Kamengrad u požeškoj županiji očuvao je platno. dok bi prije bio zid ravan ili bi ugradili okrugle kule. 1 ) Trag ) Kasnije su polukružne kule imale redovno donji dio u koso građen. da su tek kasnije izvađali u gradskom platnu polukule.28 dijelovi grada. Gdje je trebalo. a tek od kordonskoga vijenca dizali se zidovi vertikalno u vis (na pr. nu tu su već upotrebljene druge naprave za obranu. kad je uslijed poboljšanja topništva prestao uopće svaki boj iz bliza. nije se moglo učiniti drugo već sve dijelove spojiti zidom u jednu cjelinu. koji bi mogli biti opasni i samom gradu. Slab je razmjerno zid predgrađa grada V. To su radili već i Rimljani (tornjevi Aurelijeva grada u Rimu). koje je (kao i u Vrdniku) po­ jačano izvanjskim otpornjacima. Uopće se čini. u raznim visinama. Danas je svako gradsko platno znatno porušeno. Tako je sigurno nekada bio i Cetingrad opkoljen platnom. pa opasava dalje i mjesto. da se uzmogne lakše braniti podnožje zida. kamengradsko platno ima šest polukula. naročito iz onoga vremena. SI. u V. koje zakriljuje cijelo gradište gradsko. x . da je redovno imalo naprave za obranu i strijelnice. Kod frankopanskih gradova opkoljuje platno i grad. Medvedgradsko platno nije trebalo toga pojačanja. obrambene trijemove (Wehrgang) i doksate. da se uzmogne taj gradski zid i postrance braniti. veliki prijoratski grad Pakrac opasavao je gradski zid sa sedam okruglih kula.). kruništa sa zupcima. bilo je platno pojačano kulama i polukulama (Schalen). koji su davali zaštitu strijelcu. u No­ vom okrugla kula (sada porušena r t . tabije. nu posve je sigurno. ali jer su se mo­ rali spojiti s gradom vršci suprotnog brežuljka. orahovički grad ima samo jednu polukulu u gradskom platnu. koji te osobitosti nemaju. Na desno grb Lenkovićev. tek su na uglo­ vima kule pretvorene u bastijone. d. Tabora. gdje se do ulaza u šilju smjestio peterokutni baterijski toranj za težu artileriju. koje su se katkad sačuvale. Taboru. 9.

zv. pa mi se čini. od grada Babonića nije ostao valjda ni jedan kamen. ranogotski dvostruki prozor postojao je do pred par godina na Medvedgradu. kako danas postoji. Zwinger. da je tek Cetingrad imao takovo drugo predvorje. U našim stranama. pa sklop kasarna. gdje se sačuvala i drvena greda u prozoru. i u bosanskim gradovima. i Cetingrad postao od sredovječnoga grada turska tvrđa. Taboru. Ti su veliki prozori bili samo na onim dijelovima zgrada. Kod kasnijih se dogradnja nisu nikada umetali gotski prozori. Gotski prozori u šilj s križištem nalazili su se isključivo na kapelama. koji nalazimo na pr. restauracija u profane zgrade umeću takovi prozori. Takovim Zwingerom možemo smatrati i obzidani prostor s južne strane Medvedgrada. s pomno izdjelanim doprozornicima. na pr. da je Ozalj grad pripadao u XIII. premda su se sigurno i tu nalazili. dok su drugi sačinjavali jedinstven sklop građevni. zv. Lijepo je uokviren kasnogotski prozor u gradu Ribniku na Kupi u drugom spratu kapele. već renesanski. 1 ) Mnogi su gradovi imali dva dijela: sam grad i predvorje. Medvedgrad. U nas je to rijetkost. koji je radi lakše obrane razdijeljen bio u pojedine odsječke. na pr. nema tim hod­ nicima danas traga. tako je grad Novi u Vinodolu preinačen u pro­ strani dvor. sasvim je pogrješno. Krstinja. Isto je tako u našim gradovima rijedak potajni izlaz. koji bi od svoga postanja ostali nepromijenjeni. romanski se prozor nije nijedan sačuvao. da se od prvotnoga stanja nije sačuvalo gotovo ništa ili baš ništa. u gornjem renesanske. S a ­ mobor. kasnije je grad Zrinjskih i Frankopana. naročito oni u starijim građevinama. pa tako stvorili jaču obranu t. Ovi su kasnogotski prozori !) Vrlo se često spominju u tradiciji podzemni hodnici. koji nije morao ni biti u istoj ravnini s drugim dijelovima grada. Kako su se gradovi dalje do novoga doba razvijali. Tako je na pr. gdje su se sačuvali dijelovi i kamenih križeva prozorskih. a tako je i u V.29 ovakovoga obrambenoga hodnika sačuvao se na platnu između kula oko prvostolne crkve zagrebačke. Tako se događalo. . Iz kasnijega se gotskoga doba sačuvalo nekoliko primjera lijepo urešenih prozora. drugdje su bili samo maleni prozorčići. Veoma su veliki prozori očito iz kasnijega vremena i na sigurnim dijelo­ vima gradova upotrebljeni kao na pr. sagrađen poslije Zrinjskih i Frankopana. A najveći je dio grada. tako je grad u Valpovu posvema pregrađen. kojih ima doista nerijetko pod stranim gradovima. u Samoboru u donjem dijelu pročelja prema ulazu gotske prozore. pokazuju nam brojni primjeri. P o ­ vijest nam kazuje na pr. a možda i neki lički gradovi kao na pr. pa su rijetki gradovi. koji ga dobiše iz kraljevih ruku. u donjem dijelu srednje zgrade u V. stoljeću Babonićima. prozori su u našim gradovima vrlo rijetko sačuvani. Taboru.. koliko je sigurno istraženo. pa tako vidimo na pr. Zvonigrad i Novi u Lici. U vanjskom bi svijetu pred predvorjem j o š jedan dio gradišta opasali zidom. u Malom Kalniku (u gornjem spratu). u Šarengradu. da su se gradovi u toliko promijenili. gdje je gospodar prebivao sa svo­ jom svojtom. kad se kod t.

pa naslon na vanjskoj strani. Kalnik. 10. Perušiču i t. u V. već je pro-4-^ zor bio oblijepljen prozirnom kožom. Sasvim su sačuvani gotski prozori (s kamenitim prozornim križevima) u t. Ovako su veoma često bili izvedeni prozori: u Orahovici. Kuhinje su svakako postojale u svim gradovima. Staklo se nije mnogo upotrebljavalo. ti su prozori u prizemlju. a u dvorani nad tim prizemljem već su gore zaob­ ljeni prozori. d. U našim je gradovima sve suviše razrušeno. koja su vodila u braničkulu. Vrata se nisu u starijim građevinama ni­ j < : a j c 0 sačuvala. zv. tako su se na pr. Klesarski znakovi. Prozori se u prijašnje doba nisu zatvarali krilima. J platnom ili su umetnuti bili komadići roga. jer je bilo vanredno skupo. kad bi vrata otvarali. vijeka sagradio N. u Dobroj kući kod Daru­ vara. Zrinjski. ' Q b i j e n a f. gdje je pod samim prozorom ostavljena okrugla strijelnica. Kalnik). da se u postranim žljebovima dizala gore. što ju je polovicom XVI. Jaka su bila vrata. Taboru. t. gdje su ostaci balvana ostali do današnjega dana. Obično su prostorije bile stropom odijeljene. Butzenscheiben. Medvedgrad). da bi mogli odrediti. Valpovu (u glavnoj kuli). bila su redovno teška drvena _ f a Nalaze s e u starom dijelu grada u Varaždinu. redovno okruglim ili mnogokutnim. zv. a tek na početku novoga vijeka dolaze prozori sa staklom u komadima. a kako je zid i tu veoma debeo. već je. svilom. Kasnije je po današnjem načinu bilo i prozora sa dva krila. pa se ti žljebovi sačuvali na pr. a nekoliko gotskih dovratnika u drugim gradovima (V. ž d j e z o m < K a t k a d a . a zatvarali bi ih rijetko bra­ vama. koja su visjela u kretaljkama. gdje se nalazi i sada ostatak . Svodovi nisu bili u sredovječnim gradovima česti. već redovno balvanima. Kasnogotski okvir vrata sačuvao se u ¥. Cesargrad. žitnici grada Ozlja. kao na pr. Zanimljiv je takov prozor u gradu Ribniku. Milengradu. Gotski su graditelji poredali grede stropova veoma gusto (V.30 imali redovno i kamenu ploču. koji bi se turnuli u žlijeb u zidu. ostavili su u zidu do pro­ zora sa svake strane po jednu klupu. u Šarengradu sačuvali komadi rebara staroga svoda. b i z a p j e š a k e _^ učinili u tim velikim vratima manja vrata. a na ovu učvrstili balvane. S nekom vjerovatnošću možemo to samo učiniti kod grada Orahovice u Slavoniji. Taboru. tako su u Valpovu u glavnoj kuli sa polukulama svođene prostorije. ili bi na kamenite konzole metali gredu. u Dobroj se kući sačuvao s bačvastim svodom prekriti donji dio grada). si. a oveći su jamačno imali i posebne građevine u tu svrhu. ali se dakako i važnije prostorije svo­ dile. redovno su tek donje prostorije bile svođene (na pr. jednostavna ploča zatvarala prozor tako. gdje se kuhinja valjda nalazila između glavnoga dijela grada i postranoga cetverostranoga tornja na zapadnoj strani. gdje se nekada kuhinja nalazila. pa su ih učvr­ stili dijelom u zidu.

pogotovo. pr. Krovovi se nisu u nas nigdje sačuvali. nalik onima. Trebalo je ili kopati zdence. još danas postoji u gradu Novom-Vinodolskom. koja je postojala nad tom cisternom. kad su istrunule. J o š je teže odrediti u ovim pustim ruševinama zahode. lazila. n. zv. U gdjekojim je krajevima uobičajeno bilo pokrivanje žljebnjacima kao u nas u Primorju i Bosni. tako da često mo­ X v/ žemo tek naslutiti mjesto. vrlo teško izvedeni. u kojima su označeni. Satteldach. koji su na lokalitetima. ali ih dobro poznamo po sta­ rim nacrtima.X V I . 1 u nas nalazimo gdjegdje ta­ kovih zidova. Tornjevi su imali redovno visoke krovove.31 komina. već radi toga. kako nam to pokazuju sačuvani nacrti. Nu na žalost je rušenje gra­ xv. v. ma da je bilo i takovih. mjesto polukružno završuje nerijetko u šilj. koji su imali lako pristupačne izvore unutar grada ili u neposrednoj blizini. Ponajviše je upotrebljavan strmi krov t. gdje nisu nikomu smetali. u kojima su nekad bile usađene drvene grede. koji je sve dalje u gotsko doba bivao sve strmiji. naročito kod gradova u tuđim stranama. zv. naročito na zgradama za pre­ bivanje. pa bi ga spo­ jili s gradom. Jedan takov pri­ mjer pokazuje nam grad Ribnik na Kupi. Nu bilo je i u kasno doba naročito manjih kaštela od . ^ X V . drvom ili crijepom. Rijetki su gradovi. dova i te opet zarušilo. a uz to je nerijetko upotrebljavan i t. što se zovu „Pechnase". gdje se cisterna na­ XVII. Veoma je važna opskrba grada vodom. nu ima i oblika. Nekada se pomi­ šljalo. rijetko se upotrebljavalo pokrivanje krovova na način rimski a još rjeđe se pokrivalo škriljavcem. ali se to mišljenje pokazalo sasvim neispravno. a teško da je i jedan u nas imao kapu od kamena. a sad. a iz živca je ka­ mena istesana cisterna u Dobroj kući 14 me­ tara duboka. da se lakše odbiju strijele i vijenci omazani go­ rućom smolom. ako nemamo starih tlocrta. Krovovi su bili pokriti slamom. U glavnom je krov dosta strm. koji su nerijetko bili smješteni u doksatima. Brinje. nu od starijeg se pokrovnoga materi­ jala nije do danas ništa sačuvalo do nekoliko komada u muzejima. jer je samo jedna ploha bila izvrgnuta napadaju. Velika je cisterna po­ stojala u Garićgradu. Ima mnogo zidova od kamena. Crijep je sredovječni ponešto različit od današnjega. ostali su kanali u zidovima. nu nalazili se redovno ondje. da su braničkule bile rijetko pokrivene krovom. j o š se vide ostaci zgrade. gdje je grad sazidan. koji su današnjem bliži. Vrlo se mnogo upotrebljavalo kod gradnje drvo. Pultdach. U potonjem se slučaju sagradio posebni toranj nad izvorom. ili sa­ graditi cisterne.

pokazuje još drveni obranbeni hodnik pod krovom kule grada Klokoča. Kasnije bi strijelnice pomnije izrađivali. Stepenice su u braničkuli sigurnosti radi bile redovno smještene unutar zida.. u gradu Varaždinu i drugdje. 1553. vijeka. Kasniji popisi spominju često hiilzen Castell. ili bi ih umetnuli poput prozora u strjeljačnice (Schiesskammern). gdje bi s vremenom istrunuli. Kostajnici. Na žalost se nije kod nas sačuvalo mnogo strijelnica. Smjestili bi ih ili u samom zidu.) bili od drva. Slunju. dok je sadašnji grad sagrađen tek u prvoj polovici XVIII. Dubica je nova na našoj strani također sabijena od drvenih balvana. drugi oko g. onaj Lenkovićev od g. još g. rijetko bi postojao u nas posebni tornjić sa stubama (Valpovo). Dapače i u Varaždinu bio je isprva grad od drva.32 drveta. to su ostaci u zid ugrađenih dijelova skela. u ruševinama Rudinske opa­ tije. kako ih nalazimo u gradu Konjšćini. . a tako nalazimo i u starom gradu bi­ skupske palače u Đakovu. 98. pa pred ulazom stoji na stupovima po jedan čardak. XIX. n. u Klokoću. Gotovo bih ustvrdio. da su to sve prije no strijelnice. obrambeni hodnici. sve je okruženo palisadama i optočeno vodom. koji se dolje proširuje u okrug. Preraznovrsni su oblici strijelnica (Schiessscharte). iz kojeg se puca. koji su poslije izgradnje grada ostali u zidu. da strijelac može gađati ne pruživši puške iz zida. koje su dakako raznolike i po vremenu gradnje. Od drva su bili načinjeni mostovi. koje izvana izgledaju kao kviz. Često se u zidovima vide okrugli otvori u velikom broju. ponovno Rovišće u bjelovarsko-križevačkoj županiji. 1479. pa bi im ostavljali u zidu samom toliko prostora. kako ih nalazimo na Ka­ menitim vratima u Zagrebu. V. Malene su kućice stisnute u četverokut jedna do druge na uglovima i u sredini četverokuta. gdje su strijelnice bile smještene. pa bi ostao otvor u zidu. T e š k o je bilo iz ovakih strjelnica braniti podnožje zidova. pr.). (StupčanicaCaklovac). da su i prvi i drugi kaštel turopoljski (prvi oko g. ulaz i uzlazi i u same gradove i u nutrašnjosti njihovoj. die von gezain gemacht was. 1576. 1441. jer strijelnicama se je mijenjala forma prema savršenosti oružja i po mjestu. da je najčešća forma uskoga otvora. a katkada bi u jednoj izdubli dvije takove strijelnice. pr. Grad je Ilok imao silu strijelnica na zupcima kruništa: sve su te strijelnice samo uske pukotine. T a ­ boru i Ribniku. Ulazna kula grada Kostajnice imala je pod krovištem cijeli vijenac takovih kosih strijelnica. Wallachisch dorff (XII. Od drva su bili izgrađeni brojni tornjići na gradovima sve do kasnoga doba. u gradu Ribniku. veli celjska kronika: do was ein burg in einem egg daselbst. a već položaj i sićušnost tih „stri­ jelnica" pokazuje. jer je većina gra­ dova u nas veoma razrušena. Na takov je način još u XVII. pr. Zanimljive su strijelnice na tornju crkve u Moroviću. a fotografija iz g. v. Cetinu. primitivnu drvenu tvrđavu. vijeku sazidano n. Često bi takove strijelnice izrezali iz jedne kamene ploče. a Valvasor donosi sliku. pa su dosta česte stri­ jelnice u koso. znamo. n. kako to nalazimo u gradu Konjšćini. a u drugim dijelovima grada dostajale bi drvene stepenice.

a dugo je ležao u gradu Ozlju.. Prof. da trojica mogu u isto vrijeme kroz isti otvor strijeljati. U našim je gradovima sigurno bilo rijetko kakovih napisa. Godine su se pisale isprva rimskim pismenima. U starijim se građevinama svega toga uopće ne nalazi. usjekli bi strijelnice koso u zid. nad nu­ tarnjim ulazom grb Tome Erdoda s napisom i ubilježenom godinom 1592. koji prikazuje dva lava. a gdje je bio smješten frankopanski grb. (sada je u arheol. Vida u Bakovcu kod Kosinja u Lici. 1562. danas neodgonetnutih slova. nije sasvim sigurno ustanovljeno. a danas je pohranjen u arheol. Uopće mi je poznat samo jedan napis s gradine. nu to više nisu burgi već dvorovi. a na drugom mjestu toga grada g. 1705. Od XVI. kako ih mi danas upotrebljavamo. zv. muzeju u Zagrebu. Nu doista se nad ulazom nalazi danas pra­ znina. Vrlo je star onaj trostruki grb nad trećim vratima Medvedgrada. quique. vijeku nalazimo nekoliko zapisa s godinom. Nad sada zazidanim ulazom u grad Ribnik na Kupi stoji i sada frankopanski grb: šestero traka zvijezda. morale su se dakako znatno povećati strijelnice. Grb Kaštelanovića resi ulaz grada Bisaga. vijeku nalazilo se češće zabilježenih godina: nad vratima u Trakošćanu zabilje­ žena je g. a i od tih se nije mnogo sačuvalo. pa dok u starijim gradovima nalazimo samo male strijelnice. od kojega se tragovi nalaze u blizini. Da bude sigurnost strijelcu veća. Na gradu Krapini navodno je postojao grb Ivaniša Korvina. što lome kruh. s nejasnim da­ ljim datumom. za koji vele. Horvacka). vijeka rijetko poznate. 3 . kao na pr. pa rijetko se nalaze i klesarski znakovi. gdje je ubilježena godina MDCCCII i nekoliko. Tu je vanredno fino izdjelan grb biskupa Ernušta Čakovačkoga s napisom: Arma Sigismundi epi. koji je žalibože veoma rastrošen. u kasnijim takovih sasvim nestaje. na pr. U XVII. današnje t. gdje je taj grb mogao postojati. (Novi dvori kod Klanjca. to su tek kasna vremena činila. vijeku oblik tih cifra ustalio onako. U XVI. Čim je artilerija postala veća.33 dok je iza toga križa unutri niša za streljača. rijetko oznaka godine. U Nehaj gradu kod Senja nalaze se u donjem spratu strijelnice podijeljene tako. Najljepši je grb bio smješten na gradu Gjurgjevcu (i taj je^ danas u Zagrebu). Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. muzeju u Za­ grebu). rijetko se gdje metao grb. a tek se u XVI. 1562. arapske cifre bile su prije XIV. Meni je poznat samo napis nad vratima branič kule u Bribiru. da je nekada bio na gradu Ribniku. Spomenut je još grb kralja Matije i žene mu Beatrice u Kaštelu u Senju. u Garić gradu. i XVIII. pa Lenkovićev grb u Nehaj gradu. se vijeka dalje meću grbovi sve č e š ć e : nad ulazom u varaždinski grad grb je Erdody-Rakoczy od g. nad prozorom glavne kule grb Erdod-Ungnadov. već je jedino budi pismeno budi usmenom tradicijom sačuvana uspomena na njihovu eksistenciju. u gradu Sisku. sasvim je nepoznat grb nad ulazom u Mali Kalnik. što ga je opisao Baltazar Krčelić. ecclesiensis anno doi 1488. napis na crkvi sv. Rijetki su bili grbovi.

a što je meni poznato. kako to viđamo kod obrambenih crkava u Sedmogradskoj. pa u gradu Valpovu L? ^ . Tabora. Samobor je imao pravu gradsku kapelu: donji je dio udešen za obranu. A opet je u mnogim gradovima bilo barem odaja prepuštenih bogoslužju. pa se je kapela na brdu sv. nalaze ih i u romansko. Biskupska građevina Medvedgrad imala je dakako veću kapelu kao posebnu zgradu. a i tu su pro­ zori bili veliki. nu po ostacima sudeći bio je i on udešen za obranu. a gornji nije sačuvan. da . pa su se vlasnici poslužili katkada prenosnim oltarima. I to je građevina na tri sprata. Najljepša je građevina te vrsti svakako kapela grada u Brinju. mnogo ih nalazimo na kamenju crkve u Oštarijama itd. da je bio gradski toranj. Ja mislim. možda zato. neobično debeli zid. ni gdje se je nalazila. nu po nacrtu oberstara Gideona Maretića morala je biti negdje na zapadnom dijelu.34 Klesarski znakovi nisu u nas uopće česti. pa je samo srednji dio bio prava kapela. da je nastao među njima dosta oštar kut. Njihova je svrha bila. to je već skučeni prostor grada rijetko dozvoljavao. da svi ti znakovi potječu u nas iz kasnogotskoga doba. Bili su dakako poznati već u antikno doba. možda je to učinjeno radi terena. dok opet ima takovih građevina. Jakoba do danas sačuvala kao spomen na iščezlu kapelu. a valjda će ranogotski kapitel. koja je imala šiljato završene prozore. koji su posuti tim znakovima. na glavnoj kuli grada varaždinskog. koji je sačuvan u arheol. donji i treći udešen je za obranu. Među nje­ mačkim se gradovima nalazi dosta takovih. srednji za crkvu. Tlocrt je sasvim neobičan: zidovi su slomljeni tako. Ne znamo pravo. Cesargrad imao je kapelu u prvom spratu. koji je upravljao gradnjom grada). te se do sada nisu otkrili. nu naši su sigurno svi kasnogotski. muzeju u Zagrebu. koji su imali svoje kapele. Na profanim su gradjevinama još rjeđi. osim možda onoga znaka na kamenu u razvalima Krčingrada nad jezerom Kozjakom kod Plitvica: f"1""! . kako se danas općeno sudi. gdje nema nikakva znaka. mnogi su kasnije prema­ zani. pa i u ranogotsko doba. vlasnici Bijele Stijene sam papa do­ zvolio upotrebu takovoga oltara. kako bi se plaća dala lakše ustanoviti. potjecati od te građevine. ta je kapela posvećena bila sv. kako je na pr. za koji je do­ kazano. Inače su se našli takovi znakovi na starijim L I dijelovima Vel. koje su zapravo crkveni kašteli. Nisu brojni gradovi. najveću je kapelu imao grad Orahovica. označivanje rada pojedinih klesara. Filipu i Jakobu (File zvao se kanonik. I ta je kapela nad svodom crkve imala prostoriju udešenu lih za obranu. u šilj završeni. kako ih redovno u gotsko doba nalazimo u crkvenim građevinama. svetište je stalo u sam pročelni. Okič je imao kapelu. prizidanu kod ulaza s polukružnom apsidom. Bilo je takih znakova na kamenju stolne crkve zagrebačke. tu je bila zapravo prava crkva/gotski svođena s otpornjacima izvana i velikim šiljem završenim prozorima.

35 i kapela pridonese svoje za obranu grada. Prozori su u kapeli također gotski, izrađeni kao sva klesarija crkvena veoma lijepo i pomno, veoma su veliki, sačuvalo im se dapače i kružište. Posebno je građenu kapelu imao grad Ozalj, koja je danas uklopljena u sastav u gradu, ali je nekada sigurno bila više osamljeno postavljena. Ne možemo ustvrditi, da je ka­ pela u gradu smještena uvijek na određeno mjesto, ali sigurno bi je smje­ štali tako, da i ona posluži obrani, naročito obrani ulaza, kako to vidimo u Okiću ili u Orahovici. I drugdje su se nalazile kapelice n. pr. u gradu Novom u Lici, u Karlovića dvorima na brdu Komiću i t. d. U njemačkim krajevima imaju t. zv. dvogube kapele: gornja, redovito bogatije izvedena, i donja, mnogo jednostavnije građena. Obje su bile spojene otvorom u svodu, koji je dopuštao i onima dolje, da čuju sve­ ćenika. Prava svrha tih „Doppelkapelle", kojih ima jedno trideset na broj, nije sasvim točno ustanovljena; kod nas ih nema, pa ako i pomislimo na ponešto slične kapele u Brinju i Samoboru, opet postoji bitna razlika. Donji dio nije nikada uređen kao kapela, već je mogao služiti ili kao grobnica ili kao prostor za obranu. Ovdje treba upozoriti na brojne crkve, koje su služile za obranu, ali tih je pomalo ponestalo. 0 utvrdama stolne crkve reći će drugo po­ glavlje. Tu moram istaknuti kao osobit primjer crkvu u Moroviću u Sri­ jemu, gdje je toranj opremljen strijelnicama za manje strijelno oružje. Jedno od najžalosnijih poglavlja u nauci o sredovječnim gradovima pitanje je o rekonstrukciji ili bolje tako zvanoj restauraciji gradova. Ne možemo zanijekati, da je tu odlučan osjećajni momenat: svijet s pravom osjeća, da je s tim ruševinama skopčan jedan dio njegove prošlosti, sve ako ona i nije poznata, pa želi, da bude opet onako, kako si to zamišlja u mislima. Ali pri tom se događa, da je sav kras i sva romantičnost, koja se u velike mase ljudi veže uz te gradove, samo u njihovoj fantaziji, da je nije nikad uistinu ni bilo. To je tako onima, koji si stvaraju ljepotu Venecije u duši, a ne nalaze je, kad stoje u tom gradu: prebujna je fan­ tazija dovela do spoznaje, da njihova Venecija postoji samo u duši nji­ hovoj. Prava je znanost neumitna: ona hladnim radom prikazuje istinu, pokazuje, da je mjesto onoga umišljenoga čara i sjaja tu postojala samo teška borba za život, kako je onaj život bio prema današnjem u mnogom i mnogom kud i kamo kukavniji. Ipak se nisu ljudi htjeli odvratiti od misli, da se nešto, što je iščeznulo zauvijek, može opet stvoriti, nisu htjeli vjerovati, da je ta nova tvorevina uvijek nešto sasvim različno od onoga, što je nekada tamo postojalo, nisu htjeli ni mogli pojmiti, da se ono, što je odgovaralo našemu životu prijašnjih stoljeća, ne može učiniti po­ desnim za današnje doba, nisu htjeli uvidjeti, da oni svojim radom ne dočaravaju prošlost, već krnje sadašnjost, pokazujući njenu nemoć, a ruše svetost prošlosti: što je mrtvo, nek ostane mrtvo, da se na njem nov život razvija, a ne stvaraj tobože oživjele mrtvace: taj je život samo prividan.

36 Istina, istraživanje nam je pokazalo sve jasniju sliku sliku sredo­ vječnih gradova, ali nikad ne će nitko moći sa svim istraživanjem i svim

trudom i najmanju stvar onako sagraditi, kako je nekada bila. U pede­ setim su godinama Nijemci obnovili neke svoje gradove na Rajni (n. pn

37 Rheinstein), a domala se našla sličica grada, koja je dokazala, da ta t. zv. restauracija nema ništa zajedničko s istinom, ma da su graditelji bili uvjereni, da su sve ,,u stilu" restaurovali. A tako je bilo posvuda i ka­ snije. Car je Vilim dao Hochkonigsburg restaurovati — on je uopće živio u sjaju sredovječnoga „viteškoga" doba — s troškom od milijuna, a kad je djelo bilo gotovo, mogao se svako nepristran uvjeriti, da je tu gotovo sve učinjeno, što prije nije ni moglo postojati. Grof Wilczek, prebo­ gati austrijski velikaš, dao je u novije doba „obnoviti" svoj grad Kreuzenstein na Dunavu. On je dao pokupovati pravo sredovječno kamenje

SI. 12. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu. Dio staroga tlocrta iz g. 1517.—29.

za gradnju, prave ciglje, stupove i t. d. A kad je vrlo fragmentarna ru­ ševina postala opet gradom, bilo je sve tu pravo i istinsko, a sve je skupa bila puka igrarija, nalik na kazališnu kulisu. A opet su se graditelji trudili, da sve, što znanost i iskustvo podaje, bude u tom dvoru prikazano. Kako je bilo vani, tako je bilo i u nas, samo mi, siromašan i malen narod, nemamo toliko takih restauracija, koje traže silne svote i velikoga oduševljenja. Mi te rijetke ljude, koji su se laćali ovakovoga posla, ne grdimo, mi im se možemo diviti, ali djela su im bila i ostala jalova.

38 Jedan je od prvih takovih ljudi bio grof Laval Nugent, tuđinac pod­ rijetlom, svjetski čovjek osjećajem. On je ruševine Trso^-grada „obnovio", stvorio opet grad, pometao kruništa, gdje ih nije nikad bilo, metao stu­ pove, grčke trijemove i t. d. — i nestalo je staroga stanja grada zauvijek. Tako je obnovio Dubovac, pometao i tu kruništa, a što ima taj grad sada zajedničko sa starim gradom, kako nam ga još slika pokazuje?! T a k o je i Bosiljevo restaurirano, a sad je ponovno promijenjeno, tako da od sta­ roga stanja nije ostalo gotovo ništa. Istina je, da su i u pređašnja vremena pregrađivali gradove, ali nikad nisu oponašali prošlo stanje, već bi nove dijelove stvarali u novim formama, koje pristaju svom vremenu, kako se je zbilo to kod bezbrojnih gradova: kod Ozlja, V. Tabora, Varaždina i t. d. Najpoznatija je u nas restauracija grada Trakošćana, što ga je u pede­ setim godinama XIX. v. Juraj Drašković s velikim trudom dao „obnoviti", ali ta je obnova učinjena sasvim u duhu onih obnova na Rajni, pa je gotovo sasvim uništila staro stanje grada. Sve kad bi nam uspjelo, da s današnjim poznavanjem obnovimo koji grad, — već bi bu­ duća generacija vidjela, da je i ta obnova kriva. Svakako je bolje, da se gradovi, odnosno ruševine uzdrže u njihovu stanju, koliko je to moguće, a nikako, da se stvara tobože staro, što zapravo i nije ni staro ni novo. J o š treba u nekoliko redaka spomenuti sredovječno oružje. Za napadaj i za obranu služili su lukovi 1 , od kojih su se dva primjerka sačuvala iz kasnijega vremena u zagrebačkom arheo­ loškom muzeju. Za razaranje zidova upotrebljavali su u sred­ njem vijeku isto oružje, koje su poznavali Rimljani: baliste i katapulte, pa ovnove i pomični toranj. Bilo je svakojakih kon­ strukcija tih sredovječnih bacala, a sva su bila sazdana po istoj ideji: jakim se uzetima pritegao čvrst balvan, pa kad bi naglo na­ petost užeta popustila, odskočio bi balvan i odbacio često veoma teško kamenje ili druge štetne stvari. Preraznolika su i imena tih naprava, od kojih se nije dakako ništa sačuvalo do starih slika. Razlikovao se triboc, blidda, onager, a ima i brojnih drugih naz : va. Kamenje, izbačeno iz teških naprava te vrsti, bilo je teško i do 12 centi. Sve se znatno promijenilo, kad su se stale upotrebljavati puške i topovi. To se je zbilo u početku XIV. vijeka: oko g. 1326. Fiorenca je dala načiniti topove, g. 1334. podsjedan je s ognjenim oružjem grad Meersburg na Bodenskom jezeru, ali uz to su se i dalje upotrebljavali 2 stari strojevi. Kako je u nas bilo, nije u spomenicima ubilježeno, ali za susjednu Bosnu znamo, daje za bosanskog kralja Tvrtka I. učinjen prvi top (bombarda) 3 u Dubrovniku g. 1378. , pa ih je domala bio tu i velik broj. Najstarije
) Lukom, a i drugim se napravama izbacivale strjelice, od kojih željezne šiljke, nalik na rimske, često nalazimo u ruševinama gradova. U te su šiljke umetali drvene drške s perjem. 2 ) Piper: Bugenkunde. 401. 3 ) Glasnik muzeja za Bosnu i Hercegovinu. 1914. 244.
1

1379. Barut je star izum.). u prednji širi dio kamen. u dulju se stražnju cijev metao barut. no upotreba je za to­ pove novija. scioppo) javlja se ta­ kođer u polovici XIV.39 su bombarde vrlo primitivne. koja nije no dugoljasta cijev. Isprva je barut bio skup. u stražnji dio (16 cm. vi­ jeka potječu topovi. Što se to­ pova našlo u našim starim gradovima. kasnije kuglja. Lafette su kasnije upotreblja­ vane. no na­ skoro se počeo barut proizvađati u većim količinama. kojih se nekoliko pri­ mjeraka sačuvalo u arheol. Hackenbiichse. U vri­ jeme turskih ratova li­ jevali su se topovi na bojištu samom.. U p oznije se doba skraćuje stražnji dio. pa se upo­ trebljavao i za mini­ ranje zidova.de pulvere pro bumbardis". muzeju u Za­ grebu. metao se ba­ rut. vijeka. Najstariji je oblik t. a proširuje prednji (Haubitze). sve to potječe iz kasnoga doba. što bi se usadila otraga u jaki . zv. a iz XV. Puška (scolpo. G. Cijev (93 cm) okovana je jakim obručima. a luntom se pri­ paljivalo. pa se nije mogao općenito upotrebljavati. kukasta puška. dozvoliše Dubrovčani kralju Tvrtku deset libara . pa je u glavnom kod njih već moderna forma nađena. koji se je skidao.

Forme štitova u našim stranama bit će da su bile jednake onim formama. što su bili svojina moćnih rodova Zrinjskih. . Medvedgrad. Biskupi ga zidaju. gdje sve do najnovijega doba ne prestaje borba između križa i polumjeseca.. a mnogim se gradovima ne zna ne samo ništa iz njihove povijesti.40 drveni potporanj. što dolazi u ruke čas ovom čas onom velikašu. grobni spomenici knezova iločkih. pr. Nekoliko primjeraka imaju bosanski i zagrebački muzej. (N. uz koje se veže sva povijest zemlje. Soploncha. da je Gračanica kod Baćindola u požeškoj županiji imala od iskona ovo ime. a od XV. kako se je u bezbrojnim primjerima sačuvala u muzejima. n. Viteško doba poznaje isprva samo oklope od željeznih kolutića. Frankopana. a najjasnije nam ih prikazuju nadgrobni spomenici. koje su nam sačuvane na stećcima u Bosni i Hercegovini. pa i privatni život i vlastele i kmetova. koji imaju sudbinu zemlje u rukama. Ne vjerujem n. d. kraljevi se bore za posjed grada. Suploncha. još jedino kamenje njihovo odaje nešto iz dana njihove prošlosti. po današnjem možda Šupljanica. koji se u starijim ispravama redovno zove Saploncha. pr. koplje. Kurjakovića. Pri tom se očituje cijelo kulturno stanje pojedinoga odsjeka vremena. gdje se obavlja izbor kralja. a sa kukom u prednjem dijelu u kaku gredu. o kojima se ne može danas ništa više kazati. je vijeka upotrebljavana općenito željezna odora. već se i samo ime izgubilo ili sasvim promijenilo. Povijest gradova zapravo je redovno samo povijest izmjene gospo­ dara. vojno umijeće. Dakako da ima brojnih gra­ dova. a Stupčanica je sigurno moderni pučko-etimološko protumačeni naziv grada. buzdovan i štit.) Inače se je u borbi upotrebljavao ravan mač s jednostavnim balčakom. pravni na­ zori. Ili Cetin-grad. lik T a hijev u župnoj crkvi u Stubici. luk. Ali velik je broj onih. Koliko je gradova samo po tom do­ bilo cijenu. pr. Nelipića i t.

oko g. J o š je jasnije. da se tu i u prethistorijsko vrijeme nalazilo napučeno mjesto. . da je tu od davnine moralo postojati mjesto: na ogranku zagrebačke gore. te se može lako braniti. Zagreb je svojom prošlošću neobičan grad. razvio se oko crkve sv. naročito to posvjedočavaju nalazi u današnjoj Petrinjskoj ulici. Marka gradić. koji je sa tri strane teže pristupačan. DE okoliš grada opasan zidom. koji je u u srednjem vijeku već za rana postao važnim mjestom. Nema sumnje. Zagreb se spominje prvi put tek onda. naselje. tek su doslije na­ đeni samo omanji. F plateau za artileriju. B dvorište. A prostor za braniče. budući da je sisačke biskupije nestalo. a sezalo je isprekidano gotovo do Stenjevca. da je i u rimsko doba bio Zagreb nastavan. 14. već samo za kasniji Kaptol. Tlocrt ruševina Medvedgrada. kad je Gornji i Dolnji grad s Kap­ tolom ujedinjen u jedno tijelo. ali jasni dokazi za istinitost te tvrdnje. pa je takovim ostao do današnjega dana. 1093. Taj je Gornji grad ili Varoš na Gričkih goricah tako zgodno smješten. u prvo dvorište. dok je Gornji grad sačinjavao po­ sebni dio sve do najnovijega vremena.Sredovječni gradovi u zagrebačkoj županiji. gdje je otkrito rimsko groblje. da je u to doba bilo znat­ nije naselje u današnjem Šćitarjevu (Andautonia). koji štiti ulaz kod 29. Dakako. Nu taj naziv Zagreb nije bio za cijelo SI. kad se u njem osnovala biskupija. i II. I. kule. C ostatci zgrada za stanovanje.

ostali do današ­ njega dana. da je bila nasu­ prot Dveraca.42 Pravoga burga nije Zagreb zapravo imao. koja je stajala do današnje gimnazije sve u XIX. koje su i kasnije opetovano popravljali. vijek. ali o njoj ne znamo dalje ništa. 15. na istoku okrugla kula nešto p o ­ dalje od Kamenitih Vrata. koja se spominju polovicom XIV. da se u biti svojoj nisu te utvrde promijenile od svoga postanja. pa su dije­ lovi tih utvrda. Ban je stolovao neko vrijeme na Kaptolu. nego su bitno pregrađena valjda u XVL vijeku. Mjestimice je taj zid i dvostruk. koja su se sačuvala do danas. ipak se pokazuje u glavnom posve vjernim. vijeka. nije dapače ni posve stalno utvrđeno. Na starom nacrtu vidimo* . pa i ako je dosta naivno narisan. vijeka. Spominje se doduše i kraljevska palača. Nu Kamenita se Vrata nisu sačuvala u svojoj staroj formi. 1889. a prema zapadu je utvrđen sa pet četverostranih SI. na zapad Surove dverce. Ali cijelo je mjesto bilo utvrđeno. valjda kod okrugle kule sjeverno od Kamenitih Vrata. premda tradicija hoće. kula. Prozori su u drugom spratu nad prolazom u Dugu ulicu nastali tek u najnovije doba. gdje je stajala. kako to jasno pokazuju građevni oblici. koji se vijuga prema obliku brijega. učinjen po svoj prilici lih u strateške svrhe. U dvorskoj je knjižnici u Beču pod br. sačuvan nacrt grada Zagreba iz XVI. Oko grada vodi zid. jamačno odmah iza provale Mongola. Na sjeveru se digao Popov turen. Medvedgradske ruševine g. te možemo uzeti. 9609. Na sjever su vodila (kod Popova tornja) Nova Vrata ili „Frauenthor". a na jugu nešto istočnije od Dveraca opet okrugla kula. prije su tu bile strijelnice.

Sredovječni su gradovi u sadašnjoj zagrebačkoj županiji brojni. 1792. i sagradili Popov turen u Gornjoj Varoši. ) V. pa su je porušili (g. vijeka. eccl. u koju je valjalo najprije ući. Emerika. 181. bila su zapravo toranj.43 da su i Kamenita Vrata kao i Dverce zapravo sastojali od nenatkrivene četverouglate zgrade. 1510. Schale. i svojom veličinom i svojom poviješću.. Stjepana. jedna prema sjeveru. Baš su zato. Na južnoj strani nije još bilo veli­ koga biskupskoga dvora. Sliku Zagreba iz g. B a š zato. jugosl. na četiri su ugla postav­ ljene četiri jake kule. nu toranj se i tu sačuvao do danas. druga. jer je Kaptol bio tako slabo utvrđen. I Mesnička su vrata po­ stojala do prvih decenija XIX. Kralj je Matija dozvolio. kako spo­ menuti nacrt pokazuje. smještena su bila poviše Streljačke ulice.). koja se sačuvala i danas u susjednoj kući. na sjevernoj strani još jedna omanja u sredini.) bila ni zatvorena ni pokrivena.. pa i dosta znatni. uglu (iza Kaptolske škole) još i jedna kula. zv. danas biskupska bogomolja. svezana s povješću 2 zemlje. u kojem se nalazi prastara kapela sv. a porušena su g. čija bi povijest tako tijesno bila. Dvoja su vrata. zap. zvanim Dverce. Na spomenutom je nacrtu Kaptol još utvrđen palisadama. zagr. 1854. kao u južnim vratima. utvrdili su napose stolnu crkvu.ut cum prope Turcarum incursiones fierent capitulum sepibus munire et fossatis cingere ac propugnaculis se possit". kula SI. kojom se jedino ulazilo u crkveno predvorje. sačuvala se u sjev. III. 1811. BakaČeva. sjev. Nacrt ruševina Susedgrada. Kaptol je utvrđen kasnije. koja je najvećim dijelom sada zatrpana. a do toga je tornja stajala kućica za stražare. Vrata su Dverce nastala oko g. ljene strijelnicama za tešku artileriju. vijeka. a onda bi se prola­ zilo kroz kulu kod Kamenitih Vrata. zap. već je bila t. 1335. kao što je povijest Medvedgrada ) nad Šestinama kod Zagreba. u gradskom muzeju u Zagrebu. Ta nije u doba svoga postanka (godine 1517. (g. Arkiv za povjest. ili pokraj te kule. Jaki zid opasao je cijelu građevinu. 16.). Kasnije je mjesto palisada sagrađen čvršći zid. 1850.. prema jugu.) da se zbog turskih napadaja Kaptol utvrdi palisadama i gra­ bama: . ima jedan „Pechnase". 1 ) I prema zapadu vodila su jamačno kakova vrata. Vide se tra­ govi obrambenog hodnika. 2 *) V. koji još dijelom po­ stoji i sada. Kukaljevič: Dogođaji Medvedgrada. da tu biskup Bakač sazida poznatu kulu. Možda nema u svoj Hrvatskoj grada. kako spominje Krčelić (Hist. po­ stojala sve do polovine XIX. o koju su se kasnije bili ljuti bojevi. jer nije Kaptol bio utvrđen. kojim se prolazilo. ali im ne možemo točno odrediti mjesto. . a sve su kule oprem­ Nacrt majora Sabljara oko g. a sačuvano je i ime vrata. već je postojao samo onaj dio. Pred stolnom je crkvom bila župna crkva sv.

Grad se vidi u veliku da­ ljinu sa sviju strana. da se može lako braniti. dok ga kralj Sigismund ne pokloni Hermanu i Rudolfu Albenu. dok oko g. tu gospodari župan Gardun. postavlja Nik.44 Sredinom XIII. da opet zadobije grad. 1870. vijeka oko g. odabravši za smještaj grada zaravanak brijega. nu i pogled na zagrebačku goru s juga pokazuje to dostatno. ali se ipak tako poodmaknuo. 1262. da su već ljudi u kameno doba jasno i ispravno shvaćali važnost ove pozicije. Samo par je go­ dina Gardun gospodar Medvedgrada. god. 1250. nećacima biskupa Eberharda. 1272.). koji je doduše u sklopu za­ grebačke gore. uzima ga kralj Andrija. djelo češkoga kralja Otokara. 1290. a sin Torustijev smatra grad svojim vlasništvom i prodaje ga rodu Babonića. a s okolnih viših bregova ne može se nikako s uspjehom napasti. jer je kralj povratio bio grad biskupu Timoteju (g. 1297. što je u to doba nastao grad Samobor. 17. Knezovi Celjski .. koji je grad prekupio od biskupa Ivana I. Tragovi prethistorijskoga naselja na Medved­ gradu samo posvjedočavaju. — misli se. gradnje (oko g. a onda je opet svojina kraljevska. Ma da se kaptol trudio. Torustija upraviteljem. gradi biskup zagrebački taj grad.) već u kraljevskim rukama. 1323. Osobito se taj zgodni položaj razabira s piramide na Sljemenu. ostadoše Babonići gospodari grada do god. a i s grada se je mogao razgledati dalek komad naše domovine Hrvatske. Grad nije ostao dugo u rukama biskupovim. — jer je malo poslije dovršene SI. Malo zatim nalazimo za neko vrijeme bana Mikca Prodanića gospodarom grada. Ruševine grada Suseda g. da je bi­ skupa Filu sklonulo na zidanje grada to.

nije Stjepan Gregorijanec mogao ostati više u gradu^ ) Među ruševinama našao se je ranogotski kapitel. koji su odlučivali sudbinom zemlje. popravlja Jerolim Arkonati. a gradom će zavladati Zrinski. 1531. 18. H peterokutni bastijon. Kad je g. da je i danas na brdu nad Medvedgradom kapela sv. Vidjet ćemo. po kojoj. da u njem (g. Garićgrad i t. se je i brijeg prozvao.) i umre. kako je njegova povijest doista tijesno vezana s dogođajima stoljeća. D kapela. 1610. i kupili. d. pa na neko vrijeme Erdddyjevi i Gregorijanci. 1 ) Grad SI. da po njegovoj smrti postane svojinom Jurja Brandenburškog. određuje sabor. pa taj proda grad Mariji. g. ženi Ljudevita II. sa silnim rodovima. 1574. već se dograđivao i popravljao tijekom stoljeća. te se g. da prisvoji i Medved­ grad. dade komora zaplijenjeni Medvedgrad Franji barunu ČikuUnu. a po svoj prilici potječe od kapele sv. i 1250. G. da je biskup File izmedju g. 1657. sazidao grad. F no­ slije provale Mongola. 1590. u viji dio grada. udovu grofa Sermaža. 1436. potres oštetia silno Medvedgrad. Kad je g. da je graditelj bio kanonik Benko. za gospodovanja Stjepana Gregorijanca. Grad se dakako nije izgradio odmah sav. dođu Zrinski po drugi put u posjed grada. koji je oženio udovicu Ivaniševu. po njemu spade grad — koji je već tada bio razvalina — na Julijanu Moskon. da se imaju prednji zidovi Medvedgrada opraviti. Poslije kobne bitke na Muhačkom polju kupi Medvedgrad Ivan Karlović. Filipa i Jakoba. koji pripade dakako Korvinovu sinu Ivanišu. nu založe ga grofu Tomi Mikuliću na neko vrijeme. Nevjera Vitovčevih sinova nadade kralju Matiji Korvinu priliku. Pregledajmo još j e ­ dnom ono malo vijesti o gradnji Medvedgrada.45 poželješe taj važni grad. izumro rod Gregorijančev. Tlocrt g r a d a u Samoboru. C ostatak branič kule. koji su se svršili u Bečkom Novom Mjestu smrću Zrinskog 1 Frankopana. G predvorje. a po Sermažima dođe u ruke da­ našnjega vlasnika grofa Kulmera od Rosenpichela. pa je valjda on izveo i povišenje glavne kule s ciglom. Susedgrad. Jakoba. opet vrate ovamo. kad je na­ stao i velik broj drugih gradova: Samobor. 1244. je dakle nastao u doba po­ A B polukule. ono vrijeme. Filipa i Jakoba Zanimljivo je. Već iz ovoga se kratkoga pregleda vlasnika Medvedgrada vidi. da je u gradu bila kapela o s to /s ro -4 i 1 1 U2 sv. O k i ć . koji je pohranjen u zagre­ bačkom arheološkom muzeju. 1487. zapade i taj grad njihova vojvodu Jana Vitovca. pa su ga god. a kad je izumro njihov rod. J . (O gradnji drugih gradova ne­ mamo gotovo ništa ubilježeno). Poslije događaja. zidove Medvedgrada.

To je lijepa gotska radnja. pridružujući se predvorju F — E . očito utvrđena kulom. kojim su bili zarubljeni uglovi. Od ulaznih vrata (31) nije preostalo više mnogo zida. SI. koje je na jugu odijeljeno zidom 9 od predvorja 0. Svakako je i za gradnju Medvedgrada trebalo kraljeve privole. Buckelquader). a mi stupamo u prostor 6. tu se navodno nalazio onaj trogubi grb. koji je nekada bio utvrđen zidom (35). pa je služio kao neka vrsta bastijona. U nas ima sličnih kamenova samo j o š u onim dijelovima V. Kod 34 valjalo je proći drugim vratima. pa valjda nije nitko više u gradu prebivao. Zid 28 postoji još i danas. Sad se nalazimo u predvorju D — D . koja je okruživala cijeli grad od a do x. da se tek u jednom može na­ slućivati grb Albena. 1642. Kalnika. pokazuje činjenica. izrijekom spomenuto. Ruševine-grada u Samoboru. što se pokazuje već po vrlo pomno tesanom kamenju. da se tu podigne grad. nu žalibože je grb tako oštećen. Nalijevo se diže brežuljak sa zaravankom F F . tu se je svršavala duboka gradska graba.46 već se preselio u dvor u Šestinama. gdje je nadesno zid (32) sasvim iščeznuo. 19. . da je zemljište za gradnju sam darovao. Gradnja je potrajala više godina. što okružuje grad. čuvajući ulaz 3 1 . širi od pol metra. a s krajeva pomno otesani (Bosselquader. Nalijevo se diže zid 29 do okolnoga zida. a kako je kralju bilo milo. te je već g. Na stotine je preostalo još takvoga kamenja. dok je na sjevernoj strani dostajala strmina brijega. Kod 35 bila su treća vrata. pa nije ni trebalo grabe. koji pripadaju najsta­ rijoj građevini. to su komadi duži od metra. da je Medvedgrad arx diruta. koji je sada prenesen u arheološki odjel narodnoga muzeja.

Zidovi su 2 4 0 m debeli. na kojem je sazidan. dok je kasniji ciglom dozidani sprat utvrđen običnim kamenjem tesancem. pa mimo lošijega zida 4. pred kojim je spomenuta već duboka graba. još danas preko SI. Prema jugu ima kula samo uzane prozorčiće. da je ova kula [služila i za prebivanje i za obranu (bevvohnbarer Berchfrit). saču­ A grad. Ona je u dva sprata gra­ đena u prvo vrijeme. koji je bio prizemno. pa je opremljen bio i obrambenim hodnikom. a još se do nedavna viđao dvogubi gotski prostor na . Poprečni zid 16 dijelio je prostor A od prostora B. gdje zidovi 6 i 7 zatvaraju predvorje E pridružujući se okol­ nomu zidu 8. Prošavši mimo zida 18—19... koja se u novije doba gotovo sasvim zarušila. Strateški vanredan položaj brda. Glavna branič kula I. B kapela. a nekad je služio lih za obranu grada. SI. Značajan primjer grada. kakovim vratima nema danas više ni traga. oveći prozor. Tlocrt ostataka Kod 10 bila su mala vratašca. Izvana je kula 11*50 m široka. 21. lazilo u predvorje. 12 m visoka. Tu je stajala u kutu druga kula II.Buckelquadrima". koji je danas krcat ruševinama. koji je izvrsno građen. u jednu cjelinu. tek se može sasvim točno razabrati kod nastavka 3. nad ulazom. 20. gdje su sigurno postojala četvrta gradska vrata.47 Zid 27 veoma se porušio. pa sad ulazimo u prostor A. nutrašnji prostor iznosi 7'45 m X 6*25 m. vala se još najbolje. koji se gotovo srasao sa brdom. Okić grad. Zapadni se dio sasvim porušio. dolazimo do 6. zidovi su joj na uglovima utvrđeni sa . kojima se pro­ grada Okića. Nema sumnje.

što je očito kasnija prigradnja. nu ono malo trošnih ostataka ne išta sudimo. gdje čitamo: „castra nostra Zumzed. i VII. 157.sub castro nostro. 1316. koja je znatno manjeg formata no današnja ciglja. gdje je i danas sačuvan komad kule..48 zapadnoj strani. Prosvjeta 1898. Kod c c bile su oveće zgrade. nu i taj je zid Lipovca. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. 22 je osobito jak zid. Na Standlovoj grad. Tehnika je zidova u starim dijelovima posvud jednaka. također ostatak nekakove gra­ đevine. Zid 20 zanimljiv je stoga. uglovi su bili jednostavno otesanim kamenjem učvršćeni. 1299. I ta je kula na uglo­ vima bila pojačana pupčastim ugaonim kamenjem. Nu Ivančan upozoruje na ispravu od g. quod edificari fecimus in portu Zaue". da po njima brijegu. (Gussmauer). Vrbas et Galas". 21) izrađeni su mnogo lošije. da je grad imao prostrano predgrađe i gornji grad.. palača. 1855. Sa svake strane zida je lijepo obrađeno kamenje kao plašt. pred kojom je bio prostor C. Kasniji dijelovi (zid 4. Tu je negdje morala opstojati i gradska kapela. tu nema više plašta. U novije se vrijeme vrlo porušio. Ziđe je manje pomno izrađeno. Vjes. arkiva VI. SI. Tlocrt grada mnogo lošije izvedena od drugog ziđa. koji se lagano brani. kojim danas se fotografiji zapaža znatno više ziđa no SI. kojima se danas ni temelj ne može razaznati. pa 20. zem. Grad je smješten dobro na gospoduje putem u Zagorje. a između njega ziđe. 23. ga danas nalazimo. Ovaj je dio očito određen za prebivanje. Nacrt majora Sabljara iz g. tu je bio „palas". str. x . 22. Ta se kula vrlo često opravljala i to većinom cigljom. kako to gotski prozor po­ kazuje. Susedgrad1) je također star dozvoljava nikako. učinjen u gotsko vrijeme. Grad Slavetić. Kada je grad sazidan? Karlo Robert veli g. pokazuje. a ide i željeznica. Ivančan: Pleme Aka.: .

. Deeshaza. 1287. 1439. 1 3 1 6 . a don Pedro Lasa od Kastilije. 24. a na to upućuju i ostaci grada sami. što i ona isprava od g. pa je valjda u trećoj četvrti XIII. Kao većina gradova bio je i Susedgrad kraljevski posjed sve do g. . pa u rukama te familije ostaje. pa se održi usprkos na­ valama Henningovaca. većinom uslijed ženidbenih veza. 1912. Lendave. sve dok se Dora kći Ivanova ne uda za Andriju Henninga. Nije vjerovatno... da se je dugo održao. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. nu osim nešto temeljnih zidova nije se ni tu ništa sačuvalo. Grad Samobor1) spada među oveće podore sredovječnih gradova u Hrvatskoj. slike str. dobiše doduše darovnice za Sused­ grad. pa je to bio i uzrok. tek se u Dolj. koji je kasnije prigrađen sada zapuštenom dvoru. 1 5 7 1 . a tek po smrti Tahijevoj (g. koji s njom dobije i susedgradsko i stubičko imanje g. 1345. domogne se nasiljem Franjo Tahi grada.) kupe nasljednici Si. pa biskup Šimun Erdody. 1537. vijeka nastao. nu već slijedeće ga godine ubiše Zrinjski. a jedan je dio posjeda pripao i banu Jelačiću. Ovo Podgradie svjedoči.quandam particulam terre sue hereditarie sub P o d gradie contiguam aque Zawa". 1 5 6 4 . jedan dio grada natrag dobili. Nu g. a sazdan je neposredno poviše mjesta Samobora. ali nisu nikad grada doista posje­ dovali. pa je grad s imanjem doista pripao Andriji Batoru i Andriji Teufenbachu. S poviješću Susedgrada tijesno je vezana i povijest grada Stubice. Neko vrijeme zadrži silom Susedgrad Petar Keglević. 1574. Jednu godinu dana gospodova tu Ivan Kocijan (Katzianer) g. mijenjajući se dakako prema potrebi 0 Kukuljević: Grad Samobor.^ Henning-Teufenbach ovaj dio Tahijev. ne poriče. 4 . zvanom Tot. koji su bili muževi žen­ skih članova porodice Henning. — Noršić: Samobor. nu od tog se nije ništa sačuvalo. kad ga Ludovik predaje Nikoli sinu Grgura Arlandovića od ple­ mena Aka. Banfija od D. pa tu vidimo članove porodica Frankapana. gdje je stojao grad.49 pa na ispravu od g. KaOstaci grada u Žumberku. Prof. Stubici pokazuje mjesto. da je grad već postojao. da je i Jakov Sekelj Kevendski faktički posjedovao grad. 32). gdje se spominje darovanje okolice Susedgrada cistercitima. Ivan Ungnad. U Gornjoj je Stubici također postojao grad. snije je imanje prelazilo u ruke raznih po­ rodica. Odsad su se brzo mijenjali gospodari grada. koji su tek g. jer se međutim s uspjehom borili za Susjedgrad članovi familije Henning po ženskoj lozi. (Standlove: Fotogr.

i Slav. Vjesnik hrv. koliko je bilo pregrađivanje: u donjem su dijelu j o š mali uzani gotski prozorčići. sazidan na nosu bri­ jega. a iz ovoga u kasnp dograđeni bastijon H s velikim strijelnicama za artileriju. 6 . 7 . t. 8 . nedalekom Gradišću gdje toranj (?). 1351. žitnica. koja je imala više spratova. To je bio pravi sredovječni grad. Zrin. 'i * v } k skoga. gdje je odvajkada bila blizu međa. Što se još nalazilo u pro­ storu K i I. gdje su prije postojali tek mali gotski prozorčići. zv. društva. dade kralj regiam villam Samobor Babonićima. Mjesto je Samobor prastaro. Porušeni dijelovi grada. Ma da se grad veoma često pregrađivao. Na južnu se stranu prislonio građevni sklop F. 1260. Sagrađen je na ogranku Samoborske gore. 1 ) jer je Okićki oteo Samobor grad Otokaru. nad kojim je bio sagrađen doksat za obranu (Pechnase). tu se uz krasno uokvi­ reni gotski prozor nalaze stupovi baroknoga doba. Iz pred­ građa C izilazilo se dobro obranjenim vratima kod L iz grada preko pokretnog mosta. 2 kapela. u barokno doba izgrađeni dijelovi s e n a i a z i a a n a s Kapela sv. P a i Jakova. 1272. 2 ) Klaić: „Indagines" i „Portae" u Hrv. da ga već par godina kasnije pokloni Ivanu Okićkom skupa s portarinom. do 1264. a i ta je u donjim dijelovima mogla služiti i za obranu.6 . Spojni zid između kule A i bastijona H proviđen je brojnim omanjim strijelnicama. Iz kule A polazilo se u predvorje grada G. Već pročelni zid. dobilo svoje sloboštine. da je već otprije tu nekakova utvrda postojala. a i na SI. Kukuljević drži. 1242. arheol. Grad je sačuvao dijelom svoju glavnu kulu C. Prema zapadu iskaču dvije jake polukule A i B iz zida. ulazna kula. Po katastralnoj mapi: 1. ono je već g. kako smo to u Medvedgradu zapazili. Tlocrt grada Ozlja. Sama je građevina izvedena većim dijelom na pećini. Kasniji vlasnici nisu određeni. svjedoči. 25. ipak se vidi jezgra nje­ gova i dandanas. 3. morala je postojati nekakova utvrda. tu su duboki i široki podrumi. VII. i one su dakako znatno pro­ mijenile svoje l i c e : i tu su kasnije učinjeni veliki renesanski prozori. 5 . 1. što od kapele vodi do ulaza kod L. kad je nestalo potrebe.. F i l i grada. oko g. smješten tamo. a g.8 .50 vremena. da se grad Samobor sam brani. da je Samobor sazidao češki kralj Otokar II. koji je svakako veoma kasno prigrađen. g. Nu nema dvojbe. . to se danas više ne da ustanoviti: tu se isprepleću zidovi iz raznih epoha. gl. zapravo konak N. Do te kule prislonila se gradska kapela D. 4. a u dva gornja sprata prostrani renesanski prozori. a uređena je po prilici onako. koji je samo s jedne strane bio lako pristupačan.

1395. da ga dade Barbari Frankapanki za grad Ormužd. a ženidbom pređe vlas­ ništvo na Kiepache i Alnoche. 1492. je vijeku i Samobor u rukama knezova Celjskih. a god. Grad se međutim promijenio sasvim u . Kasnije zagospoduju gradom Auerspergi. otevši jedan dio silom. Ivanu Henningu Susedgradskom. 1534. Frankapana. T o m o Bakač-Erdody. 26. Jastrebarsko. bude uveden u posjed grada (g. 1599. kaštelan Mirko od Komte. žena zarobljenoga N. Ubrzo su se odsad mijenjali gospo­ dari uslijed obiteljskih veza i intriga: drugi muž Doroteje Gruberove Ni­ kola Frankapan Tržački. a po njegovoj smrti dobi Samobor kći mu Jelena. g. svečano uveden u posjed. Grad Ozalj. pa bude SI. kupi tri godine kasnije grad. sjedini u svojoj vlasti Samobor.51 upravlja Samoborom meštar Petar. dok je drugi otkupio od B. Neko je vrijeme držala grad Katarina Brankovićeva. Polovicu grada kupi g. a kasnije ga navodno kupi od senjskoga kapetana Petra Tarnoka kralj Matija. suprug Klare Tahijeve. Leonard Gruber. Petheo. a ova ga proda g. pa Kristofor Ungnad. Ulazna kula iz g. Frankapanka. koji ga založiše svojim rođacima Albenima. Kasnije dobije Samobor Jelena Turijeva rodj. zapravo konak N. zet Ungnadov. Na desno se vidi „žitnica". sazida u mjestu samostan franjevcima i ostavi grad zetu Ivanu Ungnadu. Gregorijanca. a kad se ovaj povratio iz zarobljeništva. Jelisava rođ. koji je opet sjedinio sve posjede Samobora. od kojih prekupe grad Erdodyjevi. Kristofor Gruber. pa Kulmeri.). Franjo Tahi. U XV. udata za Muskona. Zrinskoga. 1534. vlasnik Ruda. Li­ povac. župan zagrebačke županije. Okić. Kerestinec. 1513. Drugo je sve pregrađeno u doba baroka.

a g. 1494. vijeka bio je navodno j o š cijel. potvrdi Petru posjed Okića. J o š se g. koji se dobrano udaljio od Plešivice. spodara Ivana Horvata od Saga i Jedinstvena građevina te vrste: na troBreze. spominje i Ivan II. Krapine g. Za Bele III. Zelina. najlakše j o š sa zapada. van dobi od kralja dozvolu. jer je Okić bio suviše izvrgnut napada­ jima.. opet je kraljevski. protiv Tatara. Cesargrada. bio je stalno Okić već razvaljen. Međutim su gradom zavladali Babonići. 1242. prope castrum Oclych existentes.000 f. 1416. da si sazida Lipovac g. Okić je izvrsno smješten na brijegu. kojom se Samoborcima daju sloboštine g. 1349. potvrdio. a u borbi protiv kralja Karla R o ­ be rta izgube Okić. što je kralj Vladidislavg. koji su valjda kupom došli u posjed grada. 1575. Taj je Ivan dobio mjesto Samobor. 1616. 1251. pa odsad nema spomena tomu rodu. 1393. 27 Mosni stup grada Ozlja. Novi­ grada. veli s e : hospites nostri de Zamobur. Početkom XIX. Okićki. God. kupi ga Martin Frankapan Tržački. spominje se Okhuz. Ferdinand I. sazidali su Erdodyjevi pod Okićem dvor Kerestinec. nu doskora se pretvorio u ruševinu. tako te s njom *) Kukuljević u koledaru Dragoljub g. . Kasnije dobiše dobro Pallavicinijevi. bio i ban hrvatski. Kalnika.). koji je g. Sam je grad sagrađen na pećini. a u ispravi. 1864. 1393.52 dvor. 1183. 1282. Ime se Okić1) spominje veoma rano: već gubernator Kalan govori o desetini Okića. — Hire: Prosvjeta 1903. pa je nacrt cijeloga grada još sačuvan. a taj prodaje Okić Tomi uglastom donjem dijelu smještena pomoću konsola četverostrana sobica sa strijelnicama Bakacs-Erd6dyju. ali je s njom ipak u vezi. 1214. Okić je bio već važan grad. Lipovca. pa doskora nalazimo novoga go­ SI. a g. Hrastilnice. Sigismund dade Okić Tomi Bevenjudu za 10. — Laszowski: Prosvjeta 1897. (g. dakle sve ako je kakova utvrda u Samoboru po­ stojala. Rod Erdoda zadrži grad i okolni posjed sve do kasnijih vremena. koji je još g. 1470. a sin njegov Ivan vojuje god. Kao prvi vlasnik Okića navodi se Jaroslav (Irislav). u rukama kraljevim. Pristupačan nije taj brijeg ni s jedne strane. kao posjednik zemalja oko V. Jaske. Podgorja. nu već g.

tamo gdje se put do grada utisnuo u liticu. x ) Laszowski: Rad jugosl. koji je grad dikulu grada Ozlja. jelio u dvoje. . Kapela je sazidana na ma­ lom zaravanku. sin Ivana sina Tyboldova od ple­ mena Zemče-Svetački. Gradjevine. te u nje­ govo ime gospoduje gradom Leukus. 28. 1330. Jelena. Posjed se Lipovački spominje rano: već g. Da je kraj već u neolitičko doba bio nastavan. Lipovac se ne vidi. udala se za Martina Frankapana. Odsad je povijest grada vezana usko s poviješću grada Okića. proda županu Radoslavu od plemena Babonića. pa je jedan dio grada sazidao znatno niže. a ti su tad učinili Lipovac središtem župe. svje­ doče nalazi iz tog vremena. Iz g. pa sin Rafaelov Ivan. Nije jasno. Dok je taj sazidan na vrlo vidljivu mjestu. da ga 26. a šilj je okrenut prema za­ padu. s koje se danas — tek su temelji ostali s a č u v a n i — vidi da­ leko do Zagreba. imala je polukružnu apsidu. sve dok mu ne sti­ gneš na domak. podloživši mu i neka mjesta podgorske župe. akad. Tu je svakako bila stražarnica. Odavle teče put strminom brijega do okrugle kule. morao je biti znatnije visine. otkuda se do grada može najlakše pristupiti. Povj.ad honorem et confortationem regni". 1349. Kako je grad bio dosta ma­ len. sinu Jaroslavovu. koji sazida grad Lipovac . a onda se mimo gradske kapelice ulazi u sam grad. jedna do druge. Oblik se samoga grada priljubio obliku zaravanka brijega. 1283. — Hrv. go­ spodari tu Strizmer. gospodar je grada Nikola Seč. da bi išta mogli tačnije odrediti. daruje posjed Ivanu. kći Ivanova. Samobor 248 m). God. kako su Babonići izgubili Li­ povac (oko g. Bela IV. cognatus comitis Wratizlai. 1599. X. visokom brijegu (Okić je 495 m. 139.). Građevni napis na ploči. Po svom je sastavu Lipovac1) vrlo nalik na Okić grad. ostavio je među kršnim liticama tek neznatni puteljak. Sagrađen je na 589 m. ali se je od ziđa pre­ malo sačuvalo. 1209.53 čini gotovo jednu cjelinu. članak Podgorje. uzidanoj u ulaznu noga zida. Sredovječni graditelj nije učinio nikakova pravoga puta do grada. koji dobije s njom i taj grad. Kasniji su gospodari grada vacki biskup Ivan i braća mu Rafael i Mihajlo de Mutina. od koje se ra­ zabiraju tek fragmenti. koja se je sastojala od tri prostorije.. tek * se opaža fragment poprečSI.

4 zgrade za prebivanje. 1442. gdje su na lijevo bile prostorije za gradsku čeljad. pominje se castrum. . sadašnji ulaz 2. Kostajnicom i Komogovinom u miraz svome mužu Martinu Frankapanu g. 151. pa je kaštel Podgorje prestao biti središtem županije. kasnije prozva Turerf). a g. SI. 1881. Mjesto je vrlo staro i oduvijek bilo dosta znatno. 16. ulazi se u zidom odijeljeni dio grada B.54 Lipovac je vrlo malen grad. 3. kupio Radoslav od Ivana sina Jaroslavova. 1257. 9. Tlocrt grada Ribnika. Povj. koje je kralj Bela IV. da se nije sačuvalo više ziđa. J 2 ) Lopašić: Vienac. 17 branič kula. što ga je g. 1. T a d a se spominje samo oppidum. akad. Radoslav Babonić dobio županiju podgorsku. koji donosi Jelena Muchyna sa Lipovcem.. da je čuvao prelaz u goru. Gradjevine I. 1520. Grad je sav sazidan od kamena lomljenca. kapela. Iz dvorišta A. podario i Petrinji i Samoboru. dobiva Jastrebarsko povlastice. Kad je g. Tu je već u srednjem vijeku stajao grad. 29. sazidan posve po osnovi Okić grada. koji je vanjski šilj okrenuo prema pri­ stupačnoj strani. 1283. te nije ni čudo. prilično po­ vršno. Drevna župa podgorska imala je svoj grad castellum Podgoria (1543. br. ta već g. ) Laszowski: Hrv. Grad je smješten bio tako. od koga se kod sela Drage sačuvao komad kule i nešto okolnoga ziđa.). Središtem postade grad Lipovac. 23. Laszowski u Radu jugosl. nad vratima grb Frankapana. posta ono nasljedno imanje toga roda. U Jastreharskom1) stoji danas kasniji dvor grofova Erdoda sa dvije kule na uglovima pojačan. 1293. 15 sada sazidani glavni ulaz. 138.

Nad ulazom ubilježena je g. 3 ) Ta je morala nekad biti znatno viša. Prošavši ulazom dolazimo u tijesno dvorište. tada su na pročelju pod krovom naslikane strijelnice.. 2 x . Građevni di­ jelovi.55 Nedaleko Podgorja-Turnja nalazi se mjesto Slavetič1) sa svojim gradom. ne podijeli [kralj Matija Korvin Petru Horvatu s pridjevom: Oršić de Gorica. ovaj potonji imao bi biti stari grad Žumberak. sa dva doksata na uglovima prvoga sprata. te su odslije Oršići Slavetićki ostali gospodarima grada sve do g. Ribnik na Kupi. Ime se Slavetić spominje rano. čujemo za castrenses de Schlauetich. koji se prislanjaju uz tu kulu. Kad je g. Tabor. dok je nad Poganom ) Laszowski: Hrv. a nešto se tragova sačuvalo i na kuli kod Kamenitih vrata u Zagrebu. dugačak. ali ne možemo si više predočiti prijašnje stanje grada. 1639. pokazuje i tu kasnu pregradnju. a kasnije Frankapana. dok ga g. 1898. koje je nosilo iščezli doksat. ) Tako je u isto doba urešen i V. 99. gdje je na desno sačuvana glavna kula 3 ) s uzanim prozorčićima i s dva „Pechnase". Tu su na granici stajala dva grada: Sichelberg i Sichelburg. 30. Ruševine u Žumberku slabo su dosad ispitane.. koji su pretvoreni u zahode. jer se još sada pod krovom vidi ka­ menje (Kragsteine). v. pa grad Varaždin. 1869. Grad je smješten na zaravanku nevisokoga brijega. a tijekom stolje­ ća opetovano je pregrađivan i pomalo pretvoren u dvor. 18 m. također su pripadali starom gradu. kad je prešao u ruke Levina Raucha i ostao u vlasti te porodice sve do najnovijega vremena. povjerenstvo istraživalo među. 1487. 2 ) Na lijevo je kasnija zgrada SI. a na uglovima postavljeno rubno kamenje. bio u rukama Babonića. I Slavetić je pripadao podgorskoj županiji. Povj. ustanovilo je. i već u XIII. Nu još se posvuda vide tragovi gotike: gotski prozorčići i gotski dovratnici. nu zapis na desnoj zgradi 1763. Gradjevine I. širok. da je taj grad bio 60 m.

Pjesmom proslavljeni grad Ozalp) lijep je primjer grada. u rukama je kraljevim. Bd. te grad ostaje tom rodu. 1550. Militargrenze str. 856. 1639. Kralj ga SI. 1244. proda tome rodu. Ung. Stiera iz pol. Oko g. Tada su grad nemilice oplijenili. Monarchie in Wort u. u bečkom Kriegsarchivu odnose na taj Sichelberg.). Grižanima. v. proda komora grad s posjedom ) Oster. Ruševine nad selom Žumberkom sasvim su neznatne. XVIII. Po nacrtu M. Kod diobe imanja g. 1701. dobije g. Bild. a valjda ga prikazuje i slika na jednoj karti u Kriegsarchivu B. Str. Sigismund ponovno zalaže krčkim knezovima Frankapanima (g. 1 . koji se pomalo sasvim pretvorio u dvor. 1449. zapade Ozalj s Ribnikom. 73. 68. pa tad ostaje grad u njihovu posjedu sve do kobnoga ustanka. i si. pa se nacrt Pieronijev od g. pa nam slabo što kazuju.000 for. Tlocrt tvrđave Karlovca. Već je u prethistorijsko doba bio taj kraj nastavan. 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane str. Nikola Zrinjski grad u svoje ruke. pa ga Stjepan Babonić otimlje. Vidi i Fras: Topographie d. Prosvjeta 189fi. Kroatien.. 377. kako pokazuju nalazi u ozaljskoj spilji. 193:. a kad je po­ sljednji Zrinjski Adam umro g. 31. da ga naskoro za 42. dijelom Senja i Krke Nikolu. 433.56 jamom stajao Sichelburg 1 ). 1691. i 1399. kog je prika­ zao naslikana Valvasor (XII 74). dok ga nisu izgubili u borbi protiv Karla Roberta 1327. 1398. a kad su ženidbom došli Frankapani u vezu sa Zrinjskima. IXa. i onaj od g.

NICO COM ZR Slika iz vremena. sazidao Nikola Zrinjski. Zgrada ima dva sprata. Na desno SI. . Na trokutnoj osnovci sazidana je pomoću konsola četverostrana pro­ storija sa strijelnicama na svakoj strani. Bathyany. Sve je ostalo pregrađeno u dvor s prostranim odajama. Ulazi se u grad mostom preko gradske grabe. Antuna. tako te se mogao odavle braniti pristup u gradsku grabu. na lijevo je pećina doprla do malne prvoga sprata. a tek su u XVIII. • . zv. kako to svjedoči i zapis na podnožju kule u kutu na desno. kupi ga s Grobnikom i Brodom grof Rajmund Perlas. remek-djelo klesar­ stva i ratnoga graditeljstva. koji imaju kameni gotski prozorni križ. Usred te grabe nalazi se stup. stajale su neke zgrade. Ulazna je kula sagrađena g. j o š se do sada sačuvali koloturi toga mosta. bio je tu diživ most. nad po­ drumskim vratima čitamo g. 1599.. Tu se izvana vide u zidu pod prozo­ rima kapele uzidani konsoli. 1556. gdje se ona prikučila polukružnoj grad­ skoj kuli. danas ruševina. Od staroga grada nije se baš mnogo sačuvalo. Do g. koja ga i sada posjeduje. kupi ga Th. 1770. dok je grad još čitav bio. . tek je gradska kapela sačuvala svoj gotski dovratnik i gotske prozore. 1870. Kad dođeš u unutrašnjost. G. a konačno dođe u ruke obitelji Thurn i Taxis. 1814. koja je j o š . stajala je na lijevo gotska kapelica sv. Tlocrt grada Dubovca. kako to pokazuje napis na gotskim vratima prvoga sprata SI. Kad dođeš u predsoblje. žitnica. 1556. pa se opaža. Dubovac (kod Karlovca). arkivu.» 57 Petazijevima i g. Na dvorišnoj strani grada do kapele vide se gotski lukovi. kako je tu grad pre­ stajao. još ne pokazuje.. Na litici tik uz Kupu (tom liticom prolazi sada željeznica) diže se t. a za pravo pravi sredovječni palas. što se čuva u zem. na desno je prostorija s ve­ likim četverostranim prozorima. U drugom je spratu . u tom je traktu bio nekad i nekakov samostan. 1725. 1766.. koje se viđaju j o š na fotografiji Standlovoj iz g. f ^ prije par decenija imala svoj krov. 32. vijeku sagrađene. jer ih nacrt grada iz g. ma da ga je tek g. Vrlo je kasno pregrađen istočni dio. 1821. 33.

Pod grad Ozalj spadalo je i dobro Brlog1). u pri­ iz polov. Na desno je zgrada. Gradjevine I. dobije grad general Filip Vukasović. pa se nalazi u vlasti Zrinj­ SI. . skih. a Lazowski misli. nije nemoguće. Krambergera. XVII. ona 4 ima sazidanu strijelnicu u prizemlju. Grad je smješten uz obronak brijega. Očito je to bila velika dvorana Zrinjskih. zemlju razdijeljena na tri prostorije.58 osim predsoblja samo jedan veliki prostor s pet gore zaokruženih pro­ zora. Poslije njihove propasti dobije Adam polovicu ribničkog imanja. Stiera na juž. Cijeli je grad bio okružen zidom pojačanim s pet polukula. koja prikazuje grad. Novigrad na Dobri. kad prelazi u ruke Zrinjskih. Iz predvorja su vodila spomenuta već vrata drvenim hodnikom do suprotne kule. Brlog se spo­ minje tek u drugoj polovini XVI. G. kojim vodi cesta sasvim u ravnici. strani (1). Ivana PeranNacrt prof. i Lopašić: Oko Kupe i Korane 79. Gal. v. 173. Danas je ulaz iz novijega doba Mrežnici. vijeka. a sad je to sve poravnano. Poslije dade gradačka komora grad grofovima Petazzi u za­ mjenu za posjede u Istri. 34. kasnije Dovolića. vi­ jeka. U samom se gradu sačuvala na stijeni slika. koji su imali sjedala po strani. a kasnije je predijeljena drvetom služila kao žitnica. da bi tu bio postojao kakov sredovječni grad. da je to najstariji grb te vrsti.^ a ona 3 u prvom spratu okruglu 1 2 ) Laszowski: Hrv. 2 Sudbina je grada Ribnika ) na Kupi srodna sudbini grada Ozlja. 1839. skog i kasnije drugih gospodara. Nema traga. pl. ka­ kav je bio sve do novijeg vremena. a g. graditelj lujzinske ceste. pa u njihovoj vlasti ostaje grad do pod kraj XVI. 35. jer se sa sviju strana moSI. pa je najvećim dijelom razvaljen. prekupi grad knez Nikola Frankapan. E. Tu je u predvorju ležala dugo ploča od crvenoga mramora s kasnijim gr­ bom Frankapana (dva lava lome hljeb). Tlocrt Zvečaj grada na ^rao braniti. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane 228. 1394. Povj. I tu su najstariji gospodari grada Babonići. Po nacrtu M. gdje je tijekom vremena nastao lijep dvor. a kasnije ga dobije Jos. Prema tome je i udešen. nu taj je sada prodan u seljačke ruke. da je to bila stara braničkula.

a po svojoj biti najbliži je gradu Gjurgjevcu u bjelovarsko-križevačkoj županiji. Prostorije drugoga kata nad 6 i 7 jamačno su kasnije prigradnje. Lukavec. te se mora braniti sa sviju strana. 36. kad su Fran­ kapani sazidali ulazni dio grada. stari grad plemenite općine strijelnice. Očito je hod­ nik obilazio u samom zidu do stri­ jelnica. Karlovac je zamišljen i izgrađen kao tvrđava. I ta zgrada i bra­ ničkula i ulazna kula sazidana je u gornjem dijelu mnogo nehajnije. gdje je taj hodnik zazidan. do njih se sada ne može doprijeti. pa se ovi modernizirali prema zahtjevu novoga doba. U stijenama su brojne oveće strijelnice. gdje je lijepo uokviren gotski prozor. kojima je nekad prolazio lanac diživoga mosta. a nad njima zvijezda u štitu. U prostoru 7 probijen je zid. u drugom. J o š g. Kod 13 ide se nekad diživim mostom preko gradske grabe. Iz prostorije 7 ulazi se u kasnije prezidanu kapelu 9. Varaždin. ili se posvema na­ puštali. na­ laze se gotski uokvirena vrata. Četiri oveće strijelnice brane taj ulaz. U prvom je spratu (gotski svod) bila kapela za služinčad. koje su sada nepristupačne. 1660. šiljem je okrenuta prema napadaču. dalje. Prema istoku diže se braničkula. P o d kraj XVI. Uglovi branič­ kule i zgrade 2. Nestalo je srednjega vijeka. a u prizemlju ima iste onakove SI. da je tek nedavno sa 6 „Paluarden" od zemlje (Bollwerk) podignuta. starom ulazu. u prostoru 10 jedna. P o ­ drumska je prostorija 11 sada pra­ zna.59 puškarnicu. Kod 14. stari grb Frankapana. bila je očito kapela za gospoštiju. . 1579. prva u svoj Hrvat­ skoj od g. sve uokvirene gotskim rezom. 3. zid je tu 2*45 m. Kapela je imala obrambenu zadaću. a zidovi gradski okreću gotovo polukružno do braničkule. Kod 16. koji je također sagrađen u ravnici. Nad tim se vratima vide otvori. pa T. koja je očito prezidana u isto doba. kud se nekad ulazilo u dvorište. nestalo je prava za opstanak sredovječnih burga. Grad je raz­ mjerno dobro sačuvan. pr. Stier. Uz ovaj su toranj prizidali Frankapani kasnije ulaznu zgradu 15. K a r l o v a č k a je t v r đ a bila s početka slabo građena. 4 učvršćeni su tesanim kamenjem. javlja inžinir M. nalaze se pomno klesanim okvirom opremljena vrata. vijeka gradi se Karlovac. pa tu vodi 14 ste­ penica do prvoga sprata. koja je u prizemlju presvođena bačvastim svodom: u tom je svodu četverouglasti otvor. nu kako je spomenuto. ~ " ] ~ ~~ su tu dvije strijelnice usječene. nu da su utvrde preslabe. kako smo ih našli pri turopoljske. debeo. kao n.

U X IX . Grad je u Dubovcu bio pravi Ulazilo se prije samo kroz previsoki ulaz u kuli B. morao se Karlovac odupirati turskoj navali. 1544. Po ugovoru izmed Stjepana Frankapana i Nikole Zrinjskoga od g. još brojniji kojekakovi predloži za preinaku 1 ). da ne pruža baš ni­ kakve sigurnosti. 1442. dok nije g. knezovi Frankapani. pa se tada grad ponešto opravio. turanjskog. l .60 da nose teške topove. danas u c kr. u kom se razvila vrlo živa trgo­ vina. Sve zidovlje je tako slabo. kralj Dubovac od Jurja Zrinjskog za 14000 for. vijeka za tešku artileriju sa tri skinuti s grada krov i providi grad kruništem. sačuvani su u djelu car. pa je jasno. Već g. v. da samo jedan čovjek za drugim može ići. gradom. Grad u Sisku. na svakom je uglu po jedan bastijon. ski grad dubovačkoga plemena. dvorskoj knjižnici u Beču. imamo nacrte Pieronijeve. Koncem XIV. kad su u gradu pospodovali Čupori Moslavački. dođe grad u ruke Zrinjskih.. koji su konačno sasvim dobili grad u svoje ruke. 1639. da je ta tvrđa podignuta u prvom redu za obranu Kranjske i Štajerske. SI. valjda plemen­ Utvrda XVI. Auerspergova i Zrinjskog bastijona. 37. Lavalov sin Artur Nugent dade SI. a put na nasipu tako je uzak. a ne za obranu ostataka kraljevine Hrvat­ ske. sredovječni grad. kojim su nadjevena imena: novog. 1594. 1896. zastupstvo grada Karlovca otkup grada Dubovca. G. Za izgradnju te tvrđave odabralo se mjesto na sutoku Kupe i Korane.. ko­ ruškog. ) Nacrti iz g. je vijeku bila u gradu smještena barutana. Pomalo poče tvrđava svoju važ­ nost gubiti. zaključi baterijska tornja. i kralj. a pogotovo bude to od g. dobiju od kralja Ludovika zemlju oko Dubovca braća Zudar od Olnoda (Mirko je tada bio biskup jegarski) a domala dobiju i sam Dubovac. prekupi g. pa odsad upravljaju njim karlo­ vački generali. Tvrđa je građena u obliku šesterokuta. 38. pa su pravo na taj grad zadržali i kasnije. 1650. kranjskog. inženjera Martina Stiera. a kad je sagrađena karlovačka tvrđa. Utvrda XVI. 1837. Tlocrt grada Siska. Brojni su nacrti tvrđave karlovačke sačuvani. koji nijesu nikada izvedeni. Blagajski i od g. Laval grof Nugent sazidao novu barutanu. vijeka. kad je Karlovac postao slob. 1582. 1777. Iz g.

i to onaj dio nad Mrežnicom.. na drugim su uglovima još dvije kule. Po nacrtu grad sve do propasti roda Frankopana. opasan palisadama. a bio je četverokut na dva sprata. da ga ostavi maltežkom reda. Slika grada iz konca XVIII. pa pro­ dao karlovačkom veleposjedniku Franji pl. Scherndinga od g. Restauracija Artura Nugenta pravi je primjer posve neistinske ob­ nove grada (isto tako Trsat). i drugi nacrt od g. Velika okrugla kula smještena je na šilju trokuta. 40. Grad je tako temeljito obnovljen. erar. kad ga je prodao Haraminčiću. Od Zrinjskoga grada na Švarči. 1800. zemalj. kad Houfnaglinsovu. Temeljni je oblik nepra­ vilni četverokut. Tlocrt Klinac g r a d a . 1790. ga general Herberstein dobi kao svoje vlasničtvo. akademije. kako se razvio do toga vremena. da li je četverostrana kula stara braničkula. te se diživim mostom ula­ zilo preko grabe u grad. Novigrad1) na Dobri bio je posjed Fran­ kopana. koja nema ništa zajedničkog na starim stanjem. Nacrt SI. Od njegovih ga nasljednika kupio hrv. koja nije nikad izvedena. nije sigurno. koji je podigao knez Petar oko g. Četverokut. 1809. da se od obrambenih naprava nije sačuvalo ništa do nekoliko strijelnica. 39. Scherdinga u ark. Nad Mrežnicom stoje ostaci Zvečaj ) grada. Patačiću (g.61 Nacrt bar. kojem je na jednom uglu sagrađena četverostrana kula. vijeka p o ­ kazuje grad već znatno blizu kasnim dvo­ rovima. Turku. 1660. kada je dospio u nji­ SI. daju sliku grada.. 318. koji x 2 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. bar. nu nezna se. 1146. Maltežani prodadu grad barunu Stj. 0 Grad je smješten na brdu nad rijekom ^umiiiili/inlliiiliiil//}^ Dobrom. U rukama te obitelji osta Novi­ jih tvrđava u nas. . Postoji i sada nacrt Ant. a tlocrt ga Pijeronijev predočuje još bolje. sagrađen u obliku nepravilna tro­ kuta. Tlocrt Petrinje u kršćan­ skim rukama. nije se ništa sačuvalo. vijeka i ujedno projekte za izgradnju. jugosl. a na druga tri polukružne kule. pokazuje grad pri­ lično dobro. Pijeronijev iz g. a njegov ga je rod držao do g. 1639. 180.. a na istočnoj strani iskače manja polu­ kula iz zida. Primjer najrani­ hove ruke. koji prikazuje tlocrt te utvrde XVI. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Grad Turanj počeli su graditi g. 1580.).

Ivan Karlović Krbavski kupi s Medvedgradom i Lukavec. Glavni dio braničkula s ulazom u prvom spratu. 8609. 1700. Nu grad je bio razvaljen. gdje i današnji stoji. komu su uglovi utvrđeni SI. to je bilo sve. Orig. a odavle se u prvom spratu ulazilo u grad. a u sredini okruglu glavnu kulu. 1 Laszowski: Povijest Turopolja I. drugi muž B e a trice. pa su do g. a poslije pada te familije pripoji general Ivan Herberstein Zvečaj karlovačkomu generalatu. Da je i taj ve­ oma kasni grad imao obrambenu zadaću. kad su gradom gospodovali kralj Matija. nu od toga se nije ništa sačuvalo. pa markgrof Juraj Brandenburški. prije bio pokrit baroknom kapom. Gradca (kod Gline). Prastara je župa turopoljska imala SI. Ulazilo se drvenim stubama do čardaka izvan zida. u rukopisu dvor. pa ga ostavi Zrinjskima. Stara su vlastela bila rod Zvečajskih. pa tek oko g. 41. kasnije dobiše dobro i grad Ozaljski Frankapani. Šematski prikaz V. obećali vratiti grad Turopoljcima. sazidali Turopoljci nov grad od drva na istom mjestu. Taj je grad sa­ zidan u formi četverokuta.—1479. pa su tek u vrijeme turskih napadaja sagradili oko g. 1544. Nad ulazom je toranj. žene Ivaniša Korvina. Ta je vrst ulaza bila uobičajena i kod drugih gradova. knjižnice u Beču br. 42. grad od drva. koji je sazidan tek u prvoj polovici XVIII. Sa karte Weigelove iz g. Tlocrt Ko­ četverostranim kulama. Ivaniš Korvin. svjedoče j o š brojne strijelnice u svim dijelovima grada. . Lukavca turopoljski grad Lukav ec1). No uskoro se tamo smjesti medvedgradski gospodar Ivan Thuz od Laka. koji su g. 281. 1553. a njegovi su potomci tražili svoje pravo i kasnije. možda i prije svoj grad. 1474. Polazeći od Zagreba prema Sisku ravnim Turopoljem vidimo kod D. dobiju ovi svoj grad natrag. vijeka. 1576. koji je stajnice.62 na uglovima ima okrugle kule. nu nisu toga učinili.

1700. što ga je pri­ općio Lazowszki. hodnici sa strijelnicama za obične puške. 44. nu niti dva se ne slažu međusobom. da na sutoku Save i Kupe sagradi novi grad Sisak1) u vremenu od g.63 Kad je propao Keglevićev grad Ustilonja. 43. Grad u Kostajnici na Uni. Cijelo je prizemlje danas zatrpano. smještene tako. što ga je priopćio Klaić u svojoj Po vješti Hrvata. 1552. 1550. Na zidovima između kula bile su drvene izgradnje. Tornjevi su imali tri sprata. . 1545. i kr. Po Weigelozid. 1672. Povj. vijeka postali obi­ čajni. pa je cijeli grad dobio SI. Doskora se naime uz postojeći tro­ kut učinio drugi od palisada. I. kutni bastijon. nekad ulaz u grad. bila se ovdje glasovita bitka. nisu više ničemu služili. Gradjevine. l ) Laszowski: Hrv. pregledavao je prefekt pješaka zagrebačkih Grgur Mindszenti grad i ostavio točan opis grada. da se je moglo na sve strane pucati. Kasnije je mjesto palisada učinjen Dubice. Grad je bio sagrađen u formi trokuta sa tri bastijonska tornja. Možda se isprvine nije ni pomišljalo. 40 velikih i 4 manje puške. pa je na šilju tog novog trokuta sagrađen petovoj mapi iz g. a branilo ga 10 topova razne veličine. koji i danas stoji. ratnoga arkiva u Beču. 1650. u svakom su bile oveće strijelnice za artileriju. Iz raznih godina imamo u raznim djelima silu nacrta grada. nu čim je ona postala te­ škom. 1593. te nacrt iz g. Već g. U zidu tog novog trokuta bio je uz kulu B. da se grade okrugli tornjevi (grad su gradili talijanski majstori). Grad je imao iz­ nutra još jedan sprat. mogli su još do­ nekle služiti svojoj svrsi. pa tlocrti Martina Stiera iz g.. do g. G.. 181. Od sviju nacrta (osobito je loš Valvasorov) najviše će odgovarati istini onaj iz c. Dok je artilerija bila slabija. primoran je Kaptol. Tlocrt grada oblik četvorine. koji su od XV. SI. u kojoj je potučen Hasan paša bosanski.

). ali gornja čuva.) dozvoljava kralj Rudolf. U svrhu obrane od Turaka podigao je g. Hrastovicu zauzeše Turci. Nu nije sigurno. toranj s puškarnicama. dobilo od kralja povlastice. Zagrebački je biskup imao i dva grada u Hra­ stovicu gdje se oko stare (nedavno izgorjele) crkve sv. da se „Klinbnagor" poruši. da se donja Hrastovica razori. od kojih se nešto sačuvalo. Duha vide trošni ostaci grada. da je razorio Hra­ SI. 1552. da bolje čuva Hrastovicu. Bubica. 1240. 1597. da je stara Petrinja stajala na mjestu današnje Petrinje. 1563. J o š g. tvrđu: četverokut sa četverostranim tornjem: jedan iskače na svakom uglu. 1596. a po SI. pa je talijanski arhitekt Porta sagradio modernu tvrđavu u formi petokuta sa petokutnim bastijonima. pa se g. G. 417). a podigli su ga biskupi za­ grebački. Kasnije (g. popaljen. 1583. grad veoma zna­ tan. kaptol i toranj u Čuntiću. 1592. kojoj je dodao sličnu utvrdu (Hornwerk) na suprotnoj obali Kupe. Od g. Sliku nam je sačuvao iz g. knjižnice br. I tu je tvrđavu narisao žalibože nepouzdani g. Petrinja je stalno u hrvatskim rukama. 1584.64 Petrinja je starodrevno mjesto. 1617. a biskupu pripadao je i grad Pecki (Thurn und ringmauer Potsch bey Hrastobiz). Thurn. Tlocrt grada stovicu i Gradac porušio.) posta grad svojinom biskupa zagrebačkih. koji je uz Sisak imao biti glavna utvrda na ovoj liniji (g. potvrđene g. To je petokutni gelovoj iz god. hrv. Zrina. . krajine II. Kaptol je bio vlasnik Mitter Graza i Ober Gradacz. 1573. Houfnaglius. 1242. bana i biskupa Jurja Draškovića. izvješćuje J o s . koji tu podigoše tvrđu (Lopašić: Spom. Slika iz rukopisa bečke dvor. Houfnaglius g. 1563. Kasnije (g. koji i sada postoji. 8655. 45. koje je g. 1479. Po karti WeiKlinac grad postoji i danas. 46. jedan usred zidova. po­ zivlje kralj Maksimilijan II. 1578. predlaže. Na ušću Petrinjčice u Kupu sagradi Hasan paša g. Ovaj je potonji g. 1700.

koja se spominje g. 1560. 1211. u koji se ulazi utvrđenim vratima. dozvo­ ljava se rušenje toga grada. a g. s t a f i p f i k a z g f a d a Z f i n a a bio je svojina Vuka p 0 originalu u dvor. jer se kasnije spominje samo kao castrum dirutum. ponovno daruje kralj Matija „castellum nostrum Komogoyna". U dvor. 8655. 1200.. nu od njega se nije ništa sačuvalo. a g. prastarom mjestu. a za Mitter-Gradacz traži se još g. 1205. Sredovječni gradovi. a ovaj ga dade Zrinjskima. knjiž. a u XVI. 5 Prof. pa sve dalje do g. u koliko nije bila templarska. Grad se spominje u XV. vijeku. Acha. Brankovića i njegove že­ ne Barbare. u koji se ulazi ljestvama u prvi sprat i pod krovom ima drveni hodnik sa strijelnicama. dobiva grad kao miraz sa ženom Jelenom Muchyn de Lyppowch i castrum Koztanicha et Komogoyna x ) Szabo: Kostajnica. 1242. 1442. quoddam castrum episcopatus zagrabiensis Wynodol vocatum. I u Gorama bio je grad. Terram Gore po­ klanja Andrija samostanu Topuskom g. spominje se već castrum de Guora. G. a kasnije dospije u ruke Barilovića i Banffyja. poklanja cijelu županiju. Bliži grad Prevršac (Prekovrški) dao je Zrinjski g. Gjuro Szabo. 1578. Savremenik 1916. da se Turci u njem ne ugnijezde. SL 47. 1485. knjižnici u Beču narisan je u djelu Mappae geographicae regni Hugariae Mittergradaz: na brijegu nepravilan četverokut. je vijeku pri­ padao Keglevićima. Ne­ kad je pripadao bisku­ pima zagrebačkim. a u zidu je veliki (šesterokutni) toranj.65 ali nije razoren. kad bi Gore morale pasti u obranbenu liniju protiv Turaka. Prema Ko­ stajnici postojao je grad Komogovina. 1577. koji je nekad dijelio sudbinu Bijele Sti­ jene u požeškoj županiji. (castrum Wiwar). Često se spominjao i grad u Blinji. G o r e su bile sijelo župe ili županije. . U Vinodolu kod Petrinje imali su svoj grad Kerečenji. 1550. sam razoriti. od kog su s e tek tragovi sačuvali. jer se izričito veli g. Tako smo se primakli Kostajnici1). 12 haramija. pa je valjda od­ mah i porušen. 1579. koje se spo­ minje već g. u posjedu familije Arlandovića de gen. G. kojoj g. koji ga vrati kralju. u Beču br. 1258.

1480. Danas nema u Dubiti nikakova grada. a poslije njih dođoše tu do vlasti ivanovci i priorat vranski.). 1883. i kr. To je mjesto bilo veoma znatno: po njem se prozvala stara županija dubička. kog im je i sam kralj Ferdinand potvrdio darovnicom. vi­ jeka (u ruk. koja ima gore strijelnice za kosi hitac. Na Weigelovoj karti karlovačkoga mira od g. Grad je Zrin1) bio središte ogromnoga posjeda Zrinjskih u ovim stranama. pa vidimo. 48. Kralj je Ljudevit premještao opasne mu velikaše iz Bosne i Dalmacije u hrvatske krajeve. 1328. aug. koji je skrenuo šilj prema strani. Južna je strana sva porušena. Ulaz je na istočnoj strani. dvor. T a k o *) Kukuljević: Zrin grad i njegovi gospodari. Tu su bili stari pavlinski i cistercitski SI.66 Martin Frankapan. Tu su županiju dobili templari u zamjenu za grad Senj. Tlocrt grada samostani. nije jasno. . ali se grad ne vrati nikad više u ruke Babonića. a Gvozdanskoga. a tako pokazuje Dubicu i Weissova slika iz vremena oko g. Z. Grad je pao g. 1556. u turske ruke. da se je kraj oko grada znatno promijenio do današnjeg dana. Lovri i Ugrinu za 250 maraka bečkih dinara na jednu godinu. Zadaća je grada Kostajnice obrana prelaza u Bosnu preko Une. ali jer imamo i tlocrt i nacrt grada. možemo ga spomenuti. Ako pogledamo staru sliku Kostajnice iz XVIII. koji ima na uglu prema Uni četverokutu kulu sa strijelnicama. 1729. nu poslije ubijstva Kocijanova oni su faktički gospodari grada. Tom je prilikom Weig. 1689. a između njih su sagrađene prostorije od drveta. knjižnici u Beču) opazit ćemo. da ga založi. odakle se grad može najlakše napasti. 1700. pade Kostajnica u turske ruke i ostade turska sve do g. 1302. Drugi toranj prema sjevero-zapadu ima oblik peterokuta. mape iz g. već je grad poklonio Vuku Brankoviću. da se stari grad nije bitno promijenio. u c.. predao se Laudonu. tek se oko njega sagradile moderne utvrde.) u rukama Babonića. Već g. 1538. vidimo tlocrt grada: četverokut. a na dva suprotna ugla dvije okrugle kule. a kasnije dobije Ivan Bevenjud ipak K o ­ stajnicu natrag. koja je sezala daleko preko Save. kad je na hrvatskoj strani po­ stojala Nova Dubica: mali drveni kaštel. a onda pokloni Ivanu Bevenjudu Ostrožinskom (g. Na sjevernoj strani sačuvala se dva četverostrana tornja. pa im odu­ zimao stare djedovske domove i darivao im u novoj domovini nove. Nu kad je kralju Matiji ustrebao grad. Kako su kasnije došli Zrinjski u posjed Kostajnice. nije se on mnogo obazirao ni na svoje darovnice. 1258. Zrinj meštrima Ivanu. 1699. Na vrlo solidnoj kamenoj supstrukciji uz Unu sagrađen je grad u formi ne­ pravilna trokuta. djelu: Weiss Relatio. pa s do­ zvolom Karla Roberta založi Ivan Babonić g. Već g. 1788. Kasnije dobije grad kralj. spominje se castrum Dobicha. naslikao C Schutz i grad Dubicu. U prvo je vrijeme (od g. Sa 26. Tu je kasnije prizidana polukružna kula.

. 1578. što od rana. 123. 49. uspije osvojenje. Gradjevine I. vijeka. dade u zamjenu Rahoczu s Bakvom. te se prozvaše po tom posjedu Zrinjski. s privolom kraljice Jelisave. pa je ostao u vlasti Zrinjskih. G. kad je već Kostajnica pala. pa se prikučila do desnoga ugla nasuprot ulaznoj kuli. Grad Gvozdansko. 105. premda se g. 1347. Povj. Grad je bio središte znatnoga rudarstva. a valjda i sagrađen prije njega. Glavna je kula bila okrugla. 1654. da se grad poruši. pa su davali rudnike u zakup. Zrin je pravi sredovječni grad. Na mapi karlovačkoga mira od g. matere i vojvode Stjepana svoga brata. a dosadašnjem vlasniku Zrina Lovri Totu. a ulazilo se u grad četverostranom ulaznom kulom. Pedalj. Šubići ostadoše do turske invazije gospo­ dari grada. koja po­ kazuje grad još u dobrom stanju. tražilo. a glavni toranj ima Još i krov. županu vašvarske i šopronjske županije. G. posta Zrin turski i ostade u njihovoj vlasti sve do konca XVII. jer se uvidjela važnost toga grada na turskoj međi. Ponovni pokušaj. vi­ jeka vrlo vjernu risariju. kuta. nala­ zimo prilično dobar tlocrt grada. Grad se Gvozdansko opirao dugo turskim navalama. dođe u grad straža. Ušavši u grad vidiš na lijevo još jednu kulu. to bi po prilici bilo sve. ) Laszowski: Hrv. ostadoše bezuspješni. Hrvatinićima i drugima. koji se postavio na brijegu nad selom istoga imena. Pedalj2) grad bio je veći od Gvozdanskoga. Tu nije nikad ni bilo ovećih zgrada: jaki zid okru­ žuje ovalno zaravanak. pa tako je i 31. što se od grada sačuvalo. ali grad se pretvorio u ruševinu. U ovom su kraju imali j o š ne­ koliko gradova: Gorička. među ostalima i Leonardu Gruberu Samoborskom. Povj. kad je Turčin bio konačno protjeran. Ilačom i Viljevom. VII. 1577.67 je učinio s Kurjakovićima. 1699. darovao Grguru Šubiću i njegovu sinovcu jurju na vječna vremena grad Zrin. Gradjevine I. a kod ulaza se uzdigla visoka i jaka kula. komu su uglovi bili učvršćeni polukružnim kulama. a g. 1563. kad su svi branitelji izginuli. Gvozdansko. Gvozdansko1) bio je grad u formi četveroSI. što od gladi. Na nevisokom brijegu diže se grad u formi nepravilnika 1 2 ) Laszowski: Hrv. a u Weissovu rukopisu iz XVIII. zauzmu Turci grad. do koje se dolazilo kroz predvorje. tek poslije g. Jamnicu. u zamjenu za grad Ostrovicu. 1635. Rude su otkrili valjda tek Zrinjski. Rude su opet počeli razni zakupnici vaditi. da se stalno otme grad Turčinu.

1 žara. 1380. vijeka. možda iz kojeg arkiva. pa je tada i Pedalj došao u ruke Zrinjskih. 3 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. G. pa je taj cijeli kompleks zgrada bio opasan zidom. B kule. Šubića i njegovoj svojti. G. Tlocrt grada Pedlja kroz ulaznu kulu a. koji su grad opravili i zadržali ga do poslije g. 1347. . a mogle se razabrati još tri kule i ostaci zgrada za stanovanje.68 sazidan. Posjed se Pedalj spominje rano. mjesta. 1261. grad „durch h. a grad su zadržali do turske provale. koji pokazuje grad u obliku četverokuta. Ti peranski Šubići kao da nisu bili iste loze sa Šubićima Zrinjskim. sinu Pavla bd Bribira od plem. 1563. da su to učinili zagrebački kanonici. Kralj Sigismund dade Pernu Jakovu. grad Jamnim uz Unu porušio je g. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Glavna se kula A ponešto sačuvala. po opisu Lopašićevu bio je veoma velik. a Vuk Geczi javlja. Najprije g. 1327. a ulazilo se u gradsko predvorje SI. Međutim pade i Pedalj u ruke Turcima. te tragovi utvrđenoga ulaza. Grad je sva­ kako veoma star. županu zoljskom i rođacima njegovima. isti pukovnik. obristen zerschlaifft". 1287. C branič ulaza. Grad je tada već postojao i ostao u rukama Zrinjskih. 50. kad su izgubili svoja imanja oko Save i Kupe. sina bana Rolanda. pa su ga držali sve do g. U Lopašićevoj se zbirci našao preris tlocrta grada Perne. G. Bruman) u kom je g. založi kralj Ludovik 2 *) Thaloczy-Barabas: Cod. 1346. ma da se mjesto spominje tek pod kraj XIII. 210. Babonići su mu najstariji gospodari. darova kralj Ludovik Zrin Šubićima. sko predvorje i sam grad opasavao je zid. zidom opasan i posebnim braničem C branjen. a ti gospoduju tu do g. kao svojina meštra Ratolda.. a iste godine daju taj posjed kralju u zamjenu za druge posjede. 267. Sjeverozapadno od Perne nalazi se i sada podor grada Steničnfakaz)> a mjesto se do njega zove sada Sjeničak. da je g. Blagay. pa prodaju grad meštru Olivieru. jer je Lenković izvijestio. utvrđen okruglim i četverostranim kulama. koji je i Pedalj dao razoriti. pa se kod b uspinjalo Po nacrtu majora Sabljara. Jugozapadno od Topuskog nalaze se neznatni ostaci grada Perne2). 1637. gdje su blagajski knezovi imali svoj grad od XIV. nu opet bude grad opravljen. Grad Gorička nije još ispitan. posve je razvaljena. 1563. stajala posada od 14 stra. vijeka (Brumen. oštete Turci i grad Pedalj. 1558. I grad­ A. Polazeći k zapadu dolazimo do Brub1 na ). 1225. suprotna kula B. koji prodaje posjed Babonićima. Pernjani su prvi dobili sloboštine u svoj Hrvatskoj g. Grad se osovio na teško pri­ stupačnom brdu. ljestvama do ulaza c u glavnu kulu d.

ark.v. a tu darovnicu potvrđuje kralj 1. arheol. dok nisu odstupili najveći dio posjeda za regulaciju krajine. koji u l a z a su pripadali opatiji topuskoj: Bovića. prozvani Oštro. 1334. . 1 2 arkivu. Od g.). Kvirina de Bouvich. 1435. u Lopašićevim Spomenicima hrv. 1334. nu g. nije se Precrta sačuvalo ništa do rpe kamenja. a u rečenoj bilješci od g. 1788. 1672. z. poput kakova pisma. spominje se uz Degoj. 1672. Isto se tako ° R. G. Tu ću spomenuti samo jedan. 1527. a po ženidbi zapade grad Kanižajeve. došao grad u ruke hrvatskog bana i kasnijega palatina Tome Nadažda* koji je grad i dobro zadržao uza sve napadaje knezova Frankapana. S. 345. 1202. nu samo za svog života. veliko imanje Banluk u torontalskoj županiji. Frankapana. koji se spominje u vrlo davno vrijeme. Tlocrt grada Perne. . Poslije dobiva grad Petar Palffy. VIII. a tako i od onih ostalih. koji je ujedno bio i gospodar Bistrice. kćeri Ladislava Kanižaja. dobije grad Fridrik Celjski.. pa 1.• r žinski. Sredičkog.. 56. a nema sumnje. gdje je g. koji je oženio Elizabetu. V t ne vidi vise msta do gradišta J gradova. Primjer dobro branjenoga ) O B e v e n j u d i m a O s t r o ž i n s k i m v. spominje se castellanus de Zelna. Tu se nalaze još funda­ menti prastaroga grada. kćer Stjep. 1295. daruje Ferdinand castrum Zelyna Joannis de Zapolja Petru i Ivanu Mihaljeviću Sinjskom i Andriji sinu Petrovu. da je taj grad postojao u blizini Doljnje Zeline. a kad je izumro rod Celjskih. 1536. Od grada Ostrožina. opozivlje kralj tu donaciju i daje Zelinu Ivanu Kaštelanoviću. vijeka opustio. koji je već početkom XVII.69 za 10. Q u i r i n u s i Bowich. . G. Spanougrad. 51. lipnja 1535. a po kćeri Ivanovoj Bar­ SI. u vlasti je Nikole sina Petra od Ludbrega. 1415. spominje se crkva sv. Kasnije gospodari gradom ban hrvatski Ladislav Egervarski. kupili Bevenjudi Okićki 1 ). 1434. društva XI.Lopašić u neznanom A-v . Vjes. Ovaj S. sinovac biskupa Šimuna Erdoda. 13. Quirinus bit će identičan sa Kiringradom. Nikole de Zelna. Mnogo je sasvim iščezlih gradova u županiji zagrebačkoj.000 dukata imanje Stjepanu Frankopanu. . Neko su vrijeme držali Auerspergi u zakupu grad. Pokupskog. Ženidbom dođu u posjed imanja grofovi Draškovići. 1543. bila crkva sv. To je castrum Nicola2) u kraju oko sv. krajine II. a kasnije je gospodar grada Ivan Zapolja. a g. dok nije udajom Uršule. Ivana Zeline (g. 1320. pa je taj došao udajom kćeri Ivana ^ Bevenjuda Katarine za Ivana Zempčaja u ruke tom rodu. koje spominje bilješka od g. dobije Martin Frankapan Steničnjak. pa su zato dobili g. grad je u rukama familije Bychkele. koji se diže na vanredno istaknutom brdu jedno šest kilometara od Bovića. Već g. ) Klaić u Vjesniku hrv. G. na ogromnim balvanima toga fundamenta usje­ čeni su čudni znakovi. bari u ruke Stjepana Kapitanića. II. koji su g.

a i takovih. malne sve pokazuje. udaljenim jedan sat od Sv. koji su bili i ostali svo­ jina plemena. koji su proživjeli stoljeća. Ima ih. kojima se jedva tragovi još zapažaju. da su u tim gradovima gospodovali svi rodovi. vijeku spominje se taj castrum kao posvema razvaljen. ima ih dosta dobro sačuvanih. Možda je identičan s podorom. Zrin i Samobor. Ima tu i velikih. koji su bili sijela pojedinih rodova. Ozalj. pa i takovih. vidjet će. a u XVII. Ivana Zeline.70 grad je u rukama Kerečenja. što smo o našim gradovima uopćeno kazali. prostranih gradova. koji dosad još nije ispitan. pa opet malenih. Osvrnemo li se još jedared na svekolike gradove u prostranoj žu­ paniji zagrebačkoj. da se u tim gradovima. Na tom se teritoriju nalaze naši najviđeniji i najvažniji gra­ dovi Medvedgrad. . vidjet ćemo. Sisak. Tko pročita taj pregled. koji su odlu­ čivali sudbinom zemlje.

Ova je stiješ­ njenost baš osobita značajka naročito starijih gradova srednjega vijeka. kada ga kralj Sigismund dariva Hermanu Celjskomu. jer Sutla je prastara međa. ali ima ih neko­ liko i u ravnici. nu u glavnom se ipak i s njima po­ dudaraju. pa su i dugo vrvrijeme živjeli i razvijali se za sve to vrijeme. pa tako vidimo i u nas mnogo gradova. Polazeći Sutlom od Klanjca k sjeveru opažamo. tako da ih ne trebamo postavljati naposeb. koliko za sigurnost. a u ono se doba i nisu brinuli toliko za udobnost. Tabor prikazani su potanje u Vjesniku hrv. Većina ih je i tu posagrađivana na bregovima. str. da su često opse­ gom znatniji od gradova u drugim našim stranama. koji i nemaju ništa do jedne kule. x . oko kojega se na tijesno privinule druge zgrade za prebivanje. Taj grad ima na najvišem mjestu klisure sagrađen jak toranj. Stoga ćemo se morati barem katkada osvrnuti i na ove gradove prijeko u Š t a ­ jerskoj. često su se događale s njima znatnije građevne promjene. koji se javlja već u XII. Prvi se put spominje g. T o m a Bakocz. društva XII. Cesargrad i V. Gradovi se u varaždinskoj županiji razlikuju u mnogočemu od gra­ dova u drugima dijelovima Hrvatske. Ka­ snije nalazimo i taj grad u vlasti Hermana Celjskoga. vijeku kao svojina plemića od Kunšperga. a kako su tu terenske prilike za svaki razvoj podesnije. 208.Sredovječni gradovi u Varaždinskoj županiji. Važnije se zgode ne vežu uz spomen ovoga grada. Prvi je na dohvatu grad Kunšperg1). Razdragan sjajnim prikazama fantazije zamišlja svijet svaki sredovječni grad raskošno i bogato uređenim. Cesargrad se razlikuje od susjednoga Kunšperga gotovo u svemu.. U ono je doba u glavnom svaki grad ujedno i tvr­ đava. nu to je tek izuzetan slučaj: uopće su svi ti gradovi maleni. Za seljačke ) Gradovi Kunšperg. Kao najznatniju osebinu možemo spomenuti. A u tvrđavi nema komforta. komu su kasniji gospodari bili Andrija Paumkircher. pa Erdody de Monyorokerek. a poslije gospodare tu i prebivaju članovi hrvatske familije Erdoda. kletvenika krčkih (Gurk) biskupa. da su se gotovo uvijek razvili gradovi s ove i one strane rijeke. od kojih preuzimlju grad Tattenbachi. arh. Danas je svojina kneza Windischgratza. koji su taj posjed zadržali do novijeg vremena. 1399. da nemaju glavnu kulu (berchfrit). i si.

Prednji dio grada ima neobično debele zidove. Kula H sačuvala je u prizemlju svoj svod. Iz daleka se vidi samo glavni dio grada. Sa­ građen je na brijegu tako. Cesargrad nema braničkule. gdje Položajni nacrt ruševina. otkuda se SI. u koji se ulazi pokrajnim ulazom F. a prostorije L M N tek tragove tih svodova. kad je za obranu grad­ sku trebalo više ljudi. a od toga vodi zid do kule A. Mimo oveće zgra­ de B prolazi se neutrtim putem do glav­ noga dijela grada. ali je kasnije ipak opravljen. su jedino bile odaje za ^stanovanje. pa i više prostora. dolazi u odio K. da je s tri strane uspon do njega ve­ oma oteščan. da se je mo­ gao i s grada bra­ niti. a taj je vrlo zgodno smješten. Cesargrad. se vijeku napušta. 52. učvršćen okru­ glim kulama. a spratovi su bili odijeljeni gredama. Ulazi se kroz kulu S. Cesargrad je prostran.72 je bune g. grad postradao. Nutarnjost glav­ noga dijela sastoji iz dvorišta G. pa se dolazi do grabe. 1673. da je ovo tip gradova. pa se čini vjerovatnim. a za obranu protiv daljega prodiranja po­ dignuta je kasnije kula A (koja pokazuje i sasvim drugačiju gra­ đu). Te | S u ^prostorije služile lih za obrambene svrhe. Pred prostorom K na­ stao je neke vrsti hodnik J — I . uz koji se prislonio bastijon E. nu u XVII. te se po cijelom svom sastavu bitno razlikuje od susjednoga Kunšperga. . koju je nekada branio zid. nastalih u kasnije doba.

a grad g. pa je razumljivo. 1398. kojoj je svetište bilo u deblji­ ni pročelnoga zida. vojvodi kne­ zova Celjskih. Ime se Kostel spo­ minje prvi put u po­ pisu župa Ivana arciđakona iz g.. dade on grad svomu sinu Ivanišu. To je tipičan dvor. te ga g. Kad su se Vitovčevi sinovi od­ metnuli od Ivana Korvina.: ra slika grada sa sli­ ke Vischerove (Topographia Styriae 1682) jedva će i približno vjerno predočivati sta­ ri grad. % Cesargrad brani tjesnac Sutlin kod Klanjca. građen u četverokut s kulama .. Grad je dakako imao više spratova. sagrade si Erdody Nove Dvore pod Cesarom. nu slabo je sačuvan. koji su ostali gospodari grada do propasti njegove. kako veli napis nad ulazom u grad: THOMAS E R D O D Y . 1523. a s udovicom Ivaniševom dobi ga Juraj Brandenburški. U prvom spratu nad prostorijom N bila je kapelica. da su valjda u kasnije doba sazidani bastijon Px i P 2 . Kostel uzanu dolinu Sutinsko kod Pregrade. kad ga dobivaju knezovi Celj­ ski. Ni jedan ni drugi nemaju braničkule. Kostel grad ne­ daleko Pregrade pravi je sredovječni grad. iako da je cijeli prostor bio zatvoren. tek se od toga malo sačuvalo. od kojih su zidovi polazili prema ulaznoj kuli S i k sjevernomu zidu do P. Kad su gradovi postali suvišni. proda Keglevićima. 1334.73 jer se tu trebalo pomišljati na navalu s artilerijom. Sta. da ostane Ivanu Vitovcu. COMES P E R P E T U U S MONTIS CLAUDII 1603.

pa se naročito s istoka puna već odronilo. snabdjeven strijelni­ cama za topove. kad ga je prisvojila komora. gdje je postojala po­ sebna ulazna kula. od kojega su ga prekupila braća Griinvvald. već i klesarski znakovi na vanjskim kulama. Grad V. Na ist°čnoj je strani smješten sam grad. koje sad više nema. Kralj Franjo II. Na desno od te kule podignut je peterokutni bastijon za težu artileriju... Tabor kod Desinića. 54.74 na uglovima. Od sviju se gotovo sredovječnih gradova najbolje sačuvao grad V. te je imao samo jednu ugaonu kulu. Postanak grada pada jamačno pod kraj srednjega vijeka. koji su bili graditelji toga grada. djelo Keglevića. a sav je gradski prostor opasan slabim zidom. uperenima baš u dolinu Sutinsko. pa ga izgrađivali dalje. koji i sada postoji. Novi Dvori kod Klanjca. daruje ga ministru Thugutu. U kasnije je vrijeme sazidan još najbolje uzdržani bastijon M. pa ga je zadržala do izumrća g.. Tabor dobila je porodica Ratkaj od Ivana Korvina g. Kostel grad je vrlo slabo sačuvan. a kako je bio dugo nastavan. Grad je sagrađen na zaravanku brijega. SI. pa financijalnoga erara. kako to svjedoče ne samo gra­ đevni oblici. 1502. 1793.. hodnicima i s lukovima u dvorištu. Žalibože ne znamo. nu taj dvor nije ni­ kada bio dovršen. pregrađen je kasnije u dvor. Sada je sav gradski posjed rasparceliran. Ulazilo se u grad sa zapada. ako je htio do grada. Nu Ratkaji su jamačno već nekakov grad tu našli. Tako nastaje pod K o stelom grad Gorica kod Pregrade. Danas mu je gospodarom slikar Oton Iveković. da je došljak morao obilaziti gradsko platno i proći kulu K. tek je nešto zemljišta preostalo. Pristup je do grada smješten bio tako. . kasnije postaje grad opet vlas­ ništvo komore.

Peterokutnik je isprva imao samo dva sprata. Između svakog drugog para konsola ostavljen je izljev (Gussloch). da je u odajama te prizidine svršila život Veronika Desinićeva. koje su danas djelomice zazidane. Na ka­ menju zidova prednjih kula nalaze se kasnogotski klesarski znakovi. kako to po­ kazuju strijelnice. Značajno je za grad V. jer je udešena ponajprije za udobno sta­ novanje a manje za obranu. Šilj je peterokutnika okrenut prema starom ulazu. Petra. daruje Ivan Korvin Nikoli Kotviću od Holdendorfa pristojališta toga grada. Usred toga dvorišta stoji ve­ lika peterokutna kula. od kojih je jedan navodno od ministra Thuguta.. U pokrajnoj kuli G smještena je u dva gornja sprata ka­ pela sv. imaju drugačije. opet su drugačije. iz kasnijeg doba. tu je u najvišem dijelu bila i kućna kapelica sa slikarijama. Prošavši kroz vrata B stojimo u dvorištu grada. koji su do danas sačuvali gotske prozore. proviđene strijelnicama. nu ti su izljevi kasnije opet dijelom zatrpani. . Taborom nastao. i XVII. jer su sa­ građeni na konsolama. koje su nešto niže. Ulazni trakt ima dva sprata. 55. Sam grad osta svojinom Ivaniša Korvina. a kako se je to zbog prostranosti moglo lako učiniti. Dovratnik kod B po­ kazuje gotski rez. koja je tek do­ nekle bila glavna kula (Berchfrit). Tloris kostelgradskih ruševina. gornji je udešen lih za obranu. Isprave ga spominju ra­ nije od V. Nedaleko prišlinske crkve stoji Mali Tabor. Kas­ nije se grad sve više preobražavao u dvor. jednostavnije konsole. vijeka. kako je to bio običaj u dvorova XVI. Prošavši pro­ storijama A i Hj prolazimo vratima B u dvorište. e dok je gornji dio prigrađen u r e n e sansko doba. Velika kula H ima strijelnice za veću artileriju. Nad tim (baroknim) ulazom smještena su dva izli­ zana grba. koje je kasnije do­ bilo renesansku galeriju. dok još nije bio podignut ovaj ulazni dio grada. bogatije na drugim dijelovima građevine. 1497. Tabora. Zidovi dijela I prislonjeni su tek uz ziđe: tradicija priča. Tabor.75 Ulaz kod a) morao je 1 prije tu postojati. današnji raspored nutrašnjosti te kule potječe SI. da su gornji spratovi širi. a pred tim su šiljem postavljene dvije polukule E i F. dakle prema naj­ slabijoj strani. nije novi dvor pod V. Tu su još do nedavna bile prostorije s renesanskim stropovima. Prednje kule E i F.

76 pa pređe u ruke Jurja Brandenburškog. Kasnije je u kraljevskim rukama. gdje je i ) Vidi o Krapini. Čini se. poče se SI. grad rušiti. već po­ nešto za obranu udešeh dvor s dva krila. a kasnije je bio posjed baruna Ottenfelsa. komu je u ovim stranama jedino Greben grad i Varaždin ravan bio veličinom. sv. Već u XVIII. od koje se može umjetno učinjenim kominom doprijeti do gornjeg dijela grada. arkeol društva. U sredini kasnije prizidan toranj sa strijelnicama za artileriju. 1193. l . Milengradu. 1330. 1222. a g. dok se kod B ulazilo u nutrašnji dio grada. Castrum se Krapina spominje prvi put g. imala (g. ne zavladaju i Krapinom knezovi Celjski. da je baš egzistencija spilje u gradu. Ladislava Ratkaja. hrv. u rukama Petra Hercega Gissingovca. utvrđena s tri kule i jednom zgradom za obranu ulaza. 106. u koje se ulazilo kod A. Poslije Keglevića dopade grad u ruke obitelji baruna Lichtenberga. Po razmjerno neznatnim ostacima (danas se tamo učinilo šetalište) možemo još jedino zaključiti. i si. 1399. Nema sumnje. kupuju Imreffyjevi i K e glevići Krapinu i Kostel s prostranim posjedima. da je Krapina bila prilično velik grad. kad se spominje kao županija de Crapuna. Građevina. Grad je imao predgrađe H H. Belcu. Loboru. XIII. Kralj Matija pokloni i Krapinu svomu sinu Ivanu Korvinu. što danas tu postoji. 1524. Ruševine Kostelgrada kod Pregrade. 1523. bila uzrokom. v. Sada je vlasnik grada porodica baruna Kavanagha. da je Krapina. nije više sredovječni grad. dok g. Konjšćini i Gotalovcu Vjes. koje se spominje već g. Oštrcu. da se je tu postavio sredovječni grad. Krapina1) je prastaro mjesto.) i svoj grad. 56. g.

1504. Marija daruje sinu Puchyninovu. a g. zatim Jakov Sekelj. gdje se vide dva sprata. 1259.77 rečena spilja i gdje se na starim supstrukcijama kasnije sagradila zgrada C. gdje je prikazan grad još čitav. 57. da konačno postane svojina Petra Keglevića. od kog su se sačuvali samo tragovi. x . pa Jan Vitovec i njegovi sinovi. Sve je ostalo samo fragmentarno sačuvano. pa je gradište uvalom odijeljeno od drugog dijela brijega. kad ga kraljica SI.. Tlocrt prizemlja grada V. T a b o r a . Nacrt grada na starom akvarelu. pređe u vlasništvo Fr. U prednjem dijelu grada. Berislavića. nije no više manje fantazija. kojim se prolazi od L o bora do Lepoglave. ) Nedaleko mjesta Lobora sazidali su si Keglevići krasan dvor. u kojem su prebivali sve do najnovijih vremena. a dva polukružna zida opasavala su dvorište i sav grad pred tim dijelom za prebivanje. tako da se jedva može stvoriti ikakva slika. Castrum Lobor spominje se g. Gtad je smješten na nosu brijega. Na brijegu suprot ovomu gradu zabranio je prolaz do Krapine kasnije gradić (novum castrum ex opposito castri Castri Crapina fundatum). 1 ) Ostaci su grada neznatni. Kasnije dobivaju i Lobor knezovi Celjski. Lobor grad je smješten u uzanom defileju. stanovalo se.

Tu je na sjevernoj strani ziđa bila prizidana okrugla kula kao braničkula. a spominje se g. Ivana Korvina i drugih gospodara. gdje su se još sačuvali gotski prozori i dovratnici. Grad se podigao na šilju brijega. ne zagospodova ovdje porodica Gjulaj. dobi . Grad Veliki Tabor kod Desinića. 58. u vlasti P e ­ tra Hercega Gissingovca. a po njoj obitelj Turoczy. pa u prostorijama D — G . Benedikta Turoczy de Ludbreg liber baro in Belecz.. Sa zapadne je strane pristup moguć. da se grad Belec spominje prvi put g. v. Stanovalo se u najsigurnijem dijelu grada u prostoriji C. Donji je dio grada predgrađe. Podor grada Belec dosta je dobro sačuvan. a ka­ snije četverostrana kula na suprotnoj strani. na kojem je sagrađen grad. Zidovi H—H i K . a da bi ih mogli potanje protumačiti. 1334. K čine uski hodnik i brane grad prema istočnoj strani. a kasnije pade u ruke knezova Celjskih i Jana Vitovca. kad se je razvila artilerija. dok u XVI. glavni je ulaz bio kod 7. God. gdje su prozori sa sjedalima pretvoreni u strijelnice. Ostali su dijelovi grada suviše raspali. kad ga je (Bieltz) imao grof od Sanecka pre­ dati u vlast magistra Petra Gissingovca. 1330.78 Oštre grad nije bolje sačuvan. Čini se. Gornji je dio ovalnog oblika. 1635. pa kralj Matija zove g. kao i druge zagorske gradove. proviđenom s nekoliko strijelnica. dok ne zavladaše prostranim imanjem Oštre grada Keglevići. Kasnije je grad stigla ista sud­ bina. Ba- Sl. s ostalih strana gotovo nemoguć. stijon A prizidan je kasnije. 1615. Oblik se grada prila­ godio formi zaravanka na nosu brijega. u koje se ulazilo malom uskom kulom.

Ime je dobio grad od baruna. a polukružna je kula A na lijevo branila zgodno taj ulaz. To je sijelo porodice Gotala.000 for. da je tu bio grad pre­ tvoren u dvor. da ga jedva zapažaš. gdje je i zid 3—3 neobično pojačan. postavivši ga na zaravanku od vapnenca tako. Ta je kula smještena na naj­ slabijem dijelu grada. 1824. 1544. Erdody grad opravljati. bio čitav. a još je god. u koju se srušio g. ma da si pred njim. Četverokut. dao Stj.. 1864. u prostoru G saču­ vao se ostatak komina. Tri prostorije G I E služile su za prebivanje. J o š su se nekoliko puta promijenili vlasnici. Otkako se spominje. kad je Aleksandar Mikulić izgubio grad. još je g. 59. od fiska. Oko grada graba s vodom. Grad je prava sredovječna građevina. Stari ga je graditelj izvrsno smjestio. Lijep primjer grada u ravSI. Wildenstein. bje­ žeći nakon izgubljene bitke. u kojima se nalaze strjeljačnice (Schiesskammer). U XVII. vijeku spominje se kao arx diruta. . u vlasti je obitelji Herkffy. Ulaz u grad V. T a b o r . pa proviđen još strijelnicama. str. Rukavine. Grad je Gotalovec porušen u novije doba. a sada je posjed Amona bar. Kasnije ga kupe Erdody za 12. Prema prostranomu dvorištu B B okre­ nuti su prozori tih zgrada. Sjeverna je izvrsno obranjena zgodnim po­ ložajem nad dubokim ponorom. a mala četverostrana kula G brani južnu stranu gradsku. 33. Po starim nacrtima i fotografijama vidimo. 1 ) Podor Milengrada (ili Melengrada) još je ponajbolje sačuvan. l ) Laszowski: Grad Belec. Na četvrtoj strani bio je utvrđen ulaz. nici daje nam grad Konjšćina. koji s tri strane ima izbočene polukružne kule u sredini zidova. Hrv. Preko duboke provalije K dolazilo se drvenim mostom u grad.79 s Ludbregom Tomo Mikulić i Belec. Prosvjeta 1914. pa prelazi ženidbom u ruke familije Patačić.

koji drže krov. . Pred glav­ nim ulazom kod 1. koji se najranije spominju i najduže su bili nastavani. gdje nalazimo neko neznano gradište. koji su izumrli u XVI. Prošavši tim ulazom brani grad na desno jaki z. zap. vijeku. str. da su se morali sazidati četiri nespretna stupa. na lijevo je litica s trošnim ostacima glavnoga dijela grada B. Nu nekada je bio glavni ulaz kod 2. koja svojom vrlo solidnom strukturom odaje drugo vrijeme gradnje. Odavle ide vrlo ruševan zid 13. Csanki: K6r6smegye. 60. Posebni je dio kapela C. Kroz taj se ulaz dolazilo u predvorje A. Tabora. da je veća polo­ vica grada morala biti uklonjena. spada Grebengrad1) nad Kamenom goricom. povj. taj je na uglo­ vima bio pojačan tesanim kamenom. gradjevine I. Nad dobro za­ štićenim ulazom kod 8 vidi SI. Pogled na najveću polukružnu kulu se prozor s postranim sje­ V. koji s para­ lelnim zidom 15 čini uzak hodnik do drugoga dijela grada. Tu je postojala jaka kula. koje su branile taj prvotni ulaz. dalima. da se mora ulaziti x ) Laszowski: Hrv. Među zagorske gradove. bila je graba. danas već gotovo sa­ svim zatrpana. Grad je smješten na zaravanku 502 m visokoga brijega od sj.80 kasnijih grofova Konjskih. isCprema j. Do toga je grada nastao kasnije omanji dvor. gdje se i sada razaznaju zazidana vrata. 30. na kojoj je sazdan nutarnji dio grada. pa je pokriven krovom tako. kog je potres tako oštetio. Danas je grad svojina nadbiskupije zagrebačke. iz kojega se kod 6 ulazilo u nutrašnjost. gdje je kod 12 bila neka naprava za obranu toga dijela grada. pa se vide znatniji ostaci utvrda. zahvata i u ovaj dio. 36. Litica.id. Danas je tako zarušena.

Geschichte Bosniens und Serbiens in Mittelalter. S t e phan i Pows-u za grad i zemlje na vrelištu Lonje. (Cod. Njihov je grb zubato kolo s četiri žbice a nad njim kroči lav. 1322. 1209. ako i nije falsifikat. nu ta listina.. ) posljednji toga« roda. vojvoda knezova Celjskih. komu su se rebra upirala j o š na sačuvane konsole. Potomci ovoga su gospodari Grebengrada. a u njem nema danas ništa do kule F. 1445. 221. a kako Ladi1 slav. 1914. I u povijesti Medvedgrada sasta­ jemo se Gardunom. pa se pišu Hermanffjr de Gereben. Laszovvski drži s pravom. da su j o š prije no su Vitovčevi sinovi grad izgubili. a danas je ta­ kođer sasvim prazan. koji zadrži grad. već stari vlasnici zadobili grad natrag. diplom. a to ne može biti no Grebengrad. nije imao djece. ma da je neko vrijeme bio u rukama Ivana ) Punekov sin Lorand imao je dva sina. Njegovu sinu i sinovima Vukoslavovim Hektoru i SI.. kako to svje­ doči silno krovno crepovlje. Nikolu i Hermana.. Treći dio grada G j o š je niži. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. pa ga preda svojim sinovima. da se listina od g. premda je tu moralo biti više zgrada. sin Punekov) gospodari grada sve do g. nije sasvim razjaš­ njena. Fyle. Prof. Prostor E je nešto niži. Tlocrt ruševina grada Krapine. 6 x . Gardun i brat mu Vukoslav bili su znatni boljari. 63. str. posini Baltazara Bacana g. kojom kralj Andrija II. VI.81 u grad ondje. zahvaljuje Varaždincima. kad ga osvoji Ivan Vitovec. koji su u velike prijateljevali s kraljem Andrijom. 1277. Puneku potvrdi kralj Karlo Robert g. 61. Selk. Sigurno su ovi gospodari Grebengrada sazidali lijepu gotsku crkvu (nekad franjevačku crkvu) u Remetincu pod Grebengradom. Vanjski su uglovi kapele zaobljeni. što uokolo leži. Vidi i Thalloczy: Studien z. Miinch.) tiče Grebengrada. gdje je nekad bio svod. 1481. U toj listini daje Gardun sin Gardunov i brat Wlkuslav neke zemlje Jurju sinu Braničevu i braći Mark. Nu čini se. koja je također vrlo oštećena. sve povlasticeo S malom stan­ kom ostadoše potomci Gardunovi (Petar. Grad se Greben spominje u listini od g.

koji ga posjeduju i danas. podban. 1710. udatoj za Nikolu Kaštelanovića od Sv. Petheovcima. Patačićima. ostadoše Kaštelanovići posjednici grada do svog izumrća. pa že­ nidbom pređe grad u posjed Erdoda. ) Csanki: Korosmegve. muzeju u Zagrebu. pa bude (nakon što je sastavljen inventar) uveden u posjed grada. Status familiae Patačić u svšuč. Gereczyma. Gottalima. dozvoli kralj Ma-' tija. 1621. pa vidimo. a kad je njegov sin Petar umro bez odvjetka. Grebengrad ruševina. SI. Zemčejevcitna. da se je pomalo pretvorio u dvor. a sačuvao se tako. Grb se Kaštelanovića nalazi i sada nad ulazom u grad. U djelu „Status fam. Original u grad. Gjuro Bisaški bio je g. P a t a č i ć " nalazi se potpuno rodoslovje familije Bikszadi. Bacan bio pristaša Bethlenov.82 Korvina. Grad se Bisag2) spominje također veoma rano. zauze po nalogu kraljevu ban Nikola Frankapan Greben 1 ) g. 1445. . x 2 ) Klaić: Banovanje kneza N. Stara slika mjesta Krapine s ostacima staroga grada. kako ženidbom dolaze u vezu s Kaštelanovićima. Ratkajevcima. a pod njim se u ravnici diže dvor novomarofski. knjižnici u Zagrebu. Duha u današnjoj požeškoj županiji. 62. Frankopana. Budući je Fr. Bradačima. Ipak se domognu Bacani (i suvlasnici dobara Greben grada. str. da preda imanje sestri Ani. 193. Najstariji su mu vlasnici Bisaški (Bikszadi) rođaci gospodara grebengradskih. Ma da su se i Hermanffy de Gereben otimali poslije za to dobro. Već je g. sinovi Mojsije Humskog) grada.

64. kad su okolna zemljišta rasparcelirana. Mali Kalnik s posjedom u Gor. 1556. Grad Mali Kalnik1) smjestio se baš na međi župe i varaždinske i bjelovarsko-križevačke. Oko grada bio je dubok šanac. da je grad branio jedino njegov izvanredni položaj. što je kralj Bela g. nepravilno polukružna oblika s jakom ulaznom četverostranom kulom. Bio je doista mali grada Lobora. Vel. potvrdio. dobi oba grada Vladislav Kosaca. Kalnik prešao u ruke Gašpara Alapića. pa je osamljen ostao. gradić. Kasnije je mijenjao svoje gospodare. M Grad je bio svojina Abrahama i Nikole sinova župana od Moravča. Kalnikom. pa se drvenim mostom dolazilo preko njega do ulaza. i grad Rakovac. pa je do­ lazio u sve tješnju vezu sa susjednim Vel. 1250. 63. dok je od svega drugoga ostalo tek nešto fragmenata. a kad je SI. koja je kasnije (za Draškovića?) znatno povišena. u najneprohodnijem dijelu. 1870. 1481. nu sve je to kasnije modernizovano. uze Fr. Oko g. Ti su ljudi od kralja dobili od g. Grad je bio na dva sprata. Ostaci Starog Lobora. 1620. Nikola Balša proda god. Patačići su do­ ista neko vrijeme i posjedovali grad. 1245.83 Keglevićima. 1581. Podigao se na hrptu razderane i vrlo teško pristupačne kli­ SI. osta u Malom Kalniku vlasnik Petar Balša. koji su dobivali i dijelove posjeda bisaškog. Te su se gornje pro­ storije mogle grijati. pa je stoga on i narisan u spome­ nutom djelu Status familiae Patačić. Rijeci Ivanu Gesztiju. Tlocrt ruševina surine. a g. Četiri okrugle kule razne veličine smještene su na četiri ugla gradska. G. koja se dosta dobro sačuvala. gospodovao je tu neko vrijeme i Juraj Zrinjski. Na istočnoj je strani prizidana gradska kapelica. . a sad je prešao u druge ruke. Od starog se sredovječnog grada sačuvalo tek nešto malo: donji dio ulazne kule. Orel ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine III. U novije je vrijeme bio grad svojina grofova Draškovića. Vidi se. U donjem su dijelu uzani gotski pro­ zori. u gornjem široki pro­ zori s gotskim prozornim križem.

Lobor dvor Keglevića. Među tim gradovima spominje se i „Schonhaupt. potvrdio. Cilli.84 hovački grad u zakup. zašto su to učinili. U blizini Gornje Rijeke. zinu. 157. koji je kao bra­ nič čuvao prilaz u lepoglavsku ni­ SI. a nije sasvim jasno. novi dvor.!) porušili znatan broj gradova. Knezovi su Celjski. SI. Na brijegu nad crkvom u Kamenici nalaze se ostaci nekadašnjega kaštela: donji dio peterokutnoga tornja. Kalnika. 66. Saneck u. Ivana i gdje su se do nedavna nalazili još tragovi te građevine. Dijelove posjeda dobiše kasnije Keglevići i Patačići. otkupi. 1435. . dasselbst bei haben sie ein Kloster Hermaniterorderisaufgehobenundgestifftet". I taj je grad darovao g. Mjesto je bilo izvrsno odabrano: osamljeni humak davao je svojini položajem izvrsno sredstvo za obranii. ihre Chronik als Grafen v. a kad je darovnicicu g. nalaze se neznatni ostaci gradića Čanjeva. da ga g. . Sigismund Hermanu Celjskomu. da je to bila utvrda u Lepoglavi na onom mjestu na brdu Gorici. 1398. pa opet oba Kalnika sjedini u svom posjedu. 1663. gdje je Gašpar Orehovački sazidao oko g. II. koje se tiču M. 1591._ Nema sumnje. *) Krones: die Freien v. kako priča njihova kronika. Tlocrt ruševina grada Oštrca. 65. gdje se danas nalazi kapela sv. pa se u arkivu Keglevićevu sačuvalo dosta isprava.

Kasnije dobije grad s posjedom Ivaniš Korvin. a spo­ minje se u potvrdnici kralja Ferdinanda Ivancz. 68. 1463. Ruševine grada Oštrca. 191. koji je popravljao dvor do svoje smrti. kasnijih generacija. a desno od glavnoga ulaza. društva. je Ivanec na poklon od Ivana Korvina — u posjed kaštela Ivanca. spominje već kao razvalina. stoji četverouglata kula. VIII.). Ivanec Ladislavu Erdodu. 1740. da je u Ivancu postojao u srednjem vijeku grad. simul cum castello in eadem noviter exstructo. pokloni Karlo VI. Nije vjerovatno. nad kojim je i sada grb Erdoda. Oko dvora je bila graba. Sačuvalo se l ) Laszowski: Vjes. 1558. G. dok se g. Kad je izumro rod Petheoovaca (g. Tlocrt ruševina grada Belca.1) koji čuva taj drevni prolaz. 67. . Kasnije dobiše taj dvor Kukuljevići kao potomci Petheoovaca.85 bio je grad j o š čitav. žena Benka Petheoa — obitelj Petheo de Gerse dobila SI. arheol. nalazi se podor Pusta Bela. uvedena je Frakcija Choron. g. već je taj kraj spadao pod posjed Ivanovaca u Beli. valjda najstariji dio SI. G. 1730. preko koje je vodio most. Tamo. da je kaštel u Ivancu po tradiciji sagrađen iz ruševina stare križarske crkve. hrv. dvora. Ostalo je djelo Bastijon A kasnije prizidan. 1632. gdje se krasna gorska cesta iz Podruta spušta prema Beli. spominje se.

1434. Vitovca i njegovih sinova. a drugi. . Jedan sad sasvim na­ pušten ima dvije okrugle kule. a da­ rovanjem familiji Petheo de Gerse. G. templari. izričito se spominje dirutum castrum Bela. a prije njih g. po­ kazuje se kao masivna zgrada. Johannis Jerosolimitani de Bela. I Bela dodje u ruke Jana SI. ali nutrašnjost je sva rpa kamenja. Ruševine grada B e l c a . 69. Kasniji priori nose naslov de Bela. pr. 1553. prior ordinis s. posvoji prior Matko Talovac Belu. sada sijelo bar. vidi se. kog su držali ivanovci. Ivan od Paližne. okružena zidom. pa kasnije ju vlasništvo Ivana Korvina. koji ima na četiri ugla Četiri omanje okrugle kule. Ožegovića. n. G. gdje je bio ulaz. To je po svoj prilici središte posjeda Bela. P o d gradom nastadoše dva dvora. 1063.86 dosta okolnoga zida.

jer je mjesto kao stvoreno SI. 1503. god. SI. 1618. G. Klenovnik se rano spominje. svom podbanu Ivanu Gjulaju. Velikom i Zlogonjem Mihajlu. osterr. ) Laszowski: Prosvjeta. Nu kad je rod Gjulaja izumro. I Maruševac je noviji dvor. Kasnije je posjed Patačića. v. 1391. Položajni nacrt grada Gotalovca iz god. Nu to su sve igrarije. a u XIX. vlasnik 0 Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. spominje se i Tra­ koščan.smje­ šten po jedan četverostrani toranj za obranu ulaza. koje su dobili knezovi Celjski. str. županu varaždinskomu. 1244 oduzimlje kralj Bela IV.87 U Klenovniku stoji danas dvor iz početka XVII. grad Puchuni i daje ga zajedno s Loborom. S jedne strane strmina brijega. g. U pedesetim godinama XIX.. a kasnije je svojina Jana Vitovca. dade kralj Maksimilijan II. spominje se prvi put. Mitteilungen d. s druge jezero Bednje. str. da je tu odavno postojao grad. tu se j o š vide ostaci zidova. pregradi ga podmaršal grof Juraj Drašković onako. u rukama je kralja Sigismunda. Među gradovima. 1899. ) Od grada se Vinice2) razmjerno dosta sačuvalo. g. 1397. kako ga danas vidimo. 435. stoljeća. koje pokazuju. Kasnije dobiše posjed Draškovići. 1856. 234. Tlocrt ruševina Milengrada. koji ga po­ kloni g. 71. Na nekim starijim dijelovima još su ubilježene go­ 1 dine 1564. i 1592. 70. Centralkommission. vijeka. 1353. kada se je grad pregrađivao. koji su sazidali sadašnji dvor. Pred ulazom je na obje strane. kako ga pokazuje slika u samom gradu. 1864. Najpopularniji je od sviju zagorskih gradova svakako Trakoščan. za takovu građevinu. bratu zagrebačkoga biskupa. pa odsad ostade grad u vlasti Draškovića do danas. 2 . vijeku sagradi veliku kulu posjednik njegov Schlippenbach. posjed s gradom Gašparu Draškoviću. pa Ivana Korvina. gdje su se j o š saču­ vale strijelnice. današnji grad Trakošćan nema mnogo zajedničko sa starim gradom. koji se dalje izgrađivao tijekom XVIII. Nu sredovječni je grad stajao nešto dalje. Najstariji je dio sagradio Baltazar Vragović g. Nema sumnje.

Nad tim (sada unutrašnjim) je vratima j o š grb nekadašnjih posjednika Bakica de Lak. da si stvorimo točnu sliku grada. „. Ban Benko Turoczi umre u Vinici.. na zapadu branište (Wehrgang) i kupaonica.88 mu je Herman Celjski. dobije jedan dio grada g. a kule se od kordonskoga vijenca prema tlu znatno proširuju. pa se još vide koloturi. Kao u V. a poslije izumrea knezova Celjskih gospodari tu Jan Vitovec sa svojima sinovima. veliku dvoranu. kraj nje „stara kuća" sa peći. Od okolnoga su se zida sačuvali još pojedini dijelovi s ku­ lama D i E. . dok drugi dobiše Turoczijevi. spavaonicu i sobu za boravak. Gornji dio grada okrenuo se šiljem prema ulazu. odavle se stubama pola­ zilo u palaču. koji je bio u pred­ građu C Osim ulazne kule još su dvije polukružne kule A i B štitile ovu stranu grada. kod 4 čini se da su postojala vrata. Tabor. na ko­ jima se je digao most. Sada je vlasnik grada grof Bombelles. Pod krovom iznad kuhinje bile su tri omanje sobice. da taj opis nije dostatan. dok i taj grad ne dođe u ruke Ivaniša Korvina. popisana Gjulajeva imanja. Dakako. U okolišu Vinice nastali su tijekom vremena veći dvorovi: Opeka i Zelendvor. Draškovića. 72. U gornjem dijelu bila je kuhinja. sijelo drevne županije varaždinske. Varaždinski je grad lijep primjer razvitka ratnoga graditeljstva. Ostaci grada Vinice pod­ sjećaju u mnogom na grad Vel. koji je nekad bio branjen opkopom i diživim mostom. Posjed pređe kasnije u ruke Keglevića. Ruševine grada Gotalovca. Kad je posljednji Gjulaj umro. a osim ovih postojao je još jedan ulaz. Dolje kod ulazne kule stanovali su stražari. Nad ulaznim vratima bio je toranj. glasoviti historičar Nikola Ištvanffy. popisan je i opisan i grad Vinica. Taboru tako je i tu posvuda prvi kat bio građen na vrlo lijepo tesanim konzolima. Tu je od davne davnine postojao grad. pa se njegov lik vidi na grobnoj ploči u starinskoj župnoj crkvi u Vinici. Malakocijevih. Od gornjega se dijela saču­ vala samo gomila kamenja. a u tornju (sa urom i zvonom) j o š dvije sobice. Si. 1568. Kad su g. sa sjevera su vo­ dila srednja vrata.. 1566. Na granici prema Štajerskoj nalazi se dvor Križovljan.„ Erdoda. koji ga pokloni svom podbanu Ivanu Gjulaju.

Grad Konjscina (krov djelo novijega doba). stoljece spominju imena zupana te zupanije. Iza Bathöryja dobi grad Ivan Ungnad. J o s g. 27. Od toga se drevnoga grada ni je nista sacuvalo. Po brojnim starim nacrtima. . pade grada Konjscine. Do was ein burgg in einem egg daselbst. I taj grad dopade ruku Jana Vitovca. poznamo dobro utvrde varosi i grada Varazdina. die von gezein gemacht was. da ni varos ni grad varazdinski nisu utvrdeni: Nu was dieselbe statt W a rasdin keinerley zain noch graben umbfangen. Zatim ga dobije ugarski palatin Stjepan Bathöry. pa ga posjeduju jos i sada. SL 74. IX.89 Kroz cijelo se XIII. 1585. pa markgrofa Jurja Brandenburskog.). priSl. inzenjera Martina Stiera iz g. veli kronika celjska. kasnije Ivanisa Korvina. dobiju Erdödy grad. Povijest je grada Varazdina tijesno vezana s povijescu varosi varazdinske. 1528. 73. die hette der graff Ulrich von Cilli machen lassen. Krsto pod Varazdinom. 1441. a kad se kci Ungnadova Marija udala za bana Tomu Erdöda (g. narocito po onom voj. 1660. drugoga muza udovice Korvinove. Tlocrt prvoga sprata stalice Ivana Zapolje. pa je u to vrijeme grad pretrpio navalu ceta Krste Frankopana.

Kroz okruglu se kulu polazi u grad. . gore za velike SI. pa učinio tako dvorište. nu j o š u gotsko je doba načinjen svod s re­ brima. a sad je tek fragmenat ostao. osobito je čvrsto (trbušasto) građena. (oko g. dolje za manju artileriju. koje sada više nema. Zatim se dolazilo do ulazne kule. Napose je utvrđen grad Varaždin. okruženo zgradama. koja je i sada j o š sačuvana. već su tu bile varoške dveri. Tako se mnogo očekivalo od tih tornjeva. Taj je toranj bio sprva znatno niži. nije dakako ni moglo biti krova. da je najstariji dio grada četverouglali toranj na desno od okrugloga tor nj a > kojim se sada ulazi u grad. 75. Krov je kasnije tek metnut. U prizemlju je smješten dapače i komin za grijanje gradske straže. Tlocrt ruševina Grebengrada. pa sada reže svod i dijelove onih klesarija nad klupama. 1705. kojima su dvorišne stijene urešene bile na slikanim stupovima i ornamentima. u koje je to doba učinjeno. a zapravo nije pripadao gradu. Ta okru­ gla kula ima u gornjem spratu tek strijelnice za omanje oružje.).90 Oko grada bili su zidovi s polukulama i bastijonima na uglu. koji se nisu baš nikako pokazali zgodni. utisnutima u maz. te postao bastijonski toranj. Taboru. a dvoja su vrata: Porta gegen Ungarn i Porta gegen Crobaten vodila iz grada mo­ stom preko gradske grabe. U to su doba jamačno nastale one dvije bastijonske kule V. 1807. Potanjim je istraživanjem ustanovljeno. grb Ungnadov pokazuje.. J o š su sačuvani okrajni kamenovi (Prellsteine) S desna i lijeva bile su dvije kamene klupe. kojima su zasloni bili ukrašeni vanredno lijepom gotskom klesa­ njem. Jaki zemljani nasipi brane pristup sa sviju strana. kako smo slično vidjeli u gradu V. Zidovi su postojali sve do g. dok je gradska graba sva zasuta. Iz varoši dolazilo se u grad kroz stražarnicu. Nad ulazom je grb Erdody-Rakoczyjev iz g. kad se je grad opravljao. Kasnije je toranj povišen. Kula VI. T o m o Bakač prizidao je zapadni i sje­ verni dio grada.. 1592. kroz koje se i kolima prolaziti moglo. Isprva nije bio taj prostor svođen. Na lijepo tesanom kamenju nalazimo i više klesarskih znakova. dok je služio kao bastijonski t o ­ ranj. najčešće se ponavlja znak W. i VI. I po treći put je toranj povišen. pa je njegova platforma opremljena za tešku artileriju i stari je toranj dobio velike strijelnice.

da je tu postojao grad SI. kasnije vlasništvo Turoczijevih. gdje je nekad stajalo znatnije rimsko naselje. dakako da je i ova kula i ona kula V. urešeno je galerijama na lukove. Uzano dvorište IV. a još postoji opravdana tradicija. Sat daleko od Varaždina nalazi se mjesto Kneginec. koje se drži istovjetnim s mjestom Kene. Glavna kula Grebengrada. Već . Taboru. (fragment velikoga spomenika od bronca nalazi se u arheološkom muzeju u Za­ grebu). U ovoj je županiji još jedino mjesto Rasinja. Ludbreg. koje je osim dvora spasio barem jedan toranj sredovječne građevine. u kojem je kralj Andrija bio zatvoren. s tri druge kule. 76. Danas se tamo nalazi fragment okrugle kule do crkve. Mjesto je prastaro. tek naknadno pokrivena krovom od crijepa.91 topove opremljena. nije sačuvao ništa od svoga sredo­ vječnoga grada. kako smo to sasvim jednako našli u V. a crkva da je ugrađena kasnije usred toga obzidanoga prostora. kad ga je brat kralj Emerik svladao. Ova nam kula ne kazuje ništa osobito.

92 oko g. Oko g. 1329. vide se slabi tragovi grada Opoja (ili Apaja). Tlocrt ruševina Maloga Kalnika. da je g. 77. koje nosi drevno ime Budim. Po nacrtu u djelu Status familiae Patachich. Gut-Keled bili su Bočkajevci i Apajfijevci. Na jednom brdu u blizini Rasinje. Grad Bisag. L ) Csanki: Korosmegge. Krsto Frankapan razvalio Pekrijevu Ra­ sinju. Osi s Ivanom radi posjeda Rasinje. poklonio je Opoj ban SI. 1326. koji su Rasinju zadržali. Potomci Opoj bana de gen. vijest Istvanffijevu. parbi se Stj. daje biskup Prodan templarima zemljište oko Rasinje. a pri­ padala im je i bliza utvrda Herbortjra. . 1746. Od g. 12. Herbort de gen. oko g. 1 } Iz kasnije povijesti grada bilježim SI. 1527. gospodari su ovdje baruni Inkey de Pallin. 1170. 78. svoj grad templarima za pokoj duše svoje.

Tu je j o š u pradoba živio čovjek: u krapinskim spiljama u pješčenjaku povlačio se u paleolitsko doba. Ulazna kula g r a d a Maloga Kalnika. 79. taj zapravo naj­ svoje tlo — a i samih . Tradicija tvrdi. koji je vrlo često pregrađivan. Pomalo nestaje i županija. koji ga nisu zaboravili. Varaždinske su toplice jamačno već i prije bile poznate. pa se često spo­ minju kao via antiqua. U srednjem vijeku nastaju tu omanje plemenske župe pa se pomalo stvaraju oveće žu­ panije: zagorska s glavnim gradom (valjda) Krapinom i varaždinska žu­ panija. I kad je nestalo si. U kasnije mlađe kameno doba. što su našli. sve se više diže polagano i nečujno stariji plemić toga kraja. koji su od davnine vodili ovuda. da je pre­ govaranje Kolomana s Hrvatima bilo kod Drave. kako je bio opremljen za obranu. To je ostatak sredovječnoga grada. U zimsko doba nije pre­ stajao život.93 U samom selu stoji četverouglata kula. Te su ceste ostale sve do srednjega vijeka. Rimske su ceste samo poboljšani putovi. pa nam ne kazuje ništa o tom. pa opet uzima natrag dvorova pomalo već nestaje s površine zemlje. pa moćni rod knezova Celjskih do­ biva te krajeve u svoj posjed. srednjega vijeka. U današnjoj je varaždinskoj županiji od pradavnih vremena bio ose­ bujan život. pa se baš tu razvila kultura svoje vrsti. plemstva. a uz to se j o š spominju omanje župe: hrašćinska i moravečka. ta Rimljani su i u ovim stranama nadovezali na ono. pa su gradovi iz­ gubili svoju važnost. a do nje zgrada općinskoga ureda. Važni su se događaji odigrali na tlu te županije. a najvećim su dijelom ostale u porabi do da­ našnjih dana. ostaje plemstvo Zagorja u kurijama. svojim novosagrađenim Ali pomalo nestaje toga seljak. kad je ča­ mio u Knegincu. Kralj se Andrija sjeća još zahvalno Varaždinaca. pa u brončano doba još je život bio bujniji: na brojnim su mjestima ostali tragovi toga života do današnjega dana. a Rimljanin si ih je samo po svom preudesio.

kako to pokazuju nahođaji. ) Kukuljević: Neke gradine i gradovi u Hrvatskoj. Broj je gradova u današnjoj bjelovarsko-križevačkoj županiji sada razmjerno neznatan. 80. M. vijeku dio ogromne županife krizevačke) bilo sva sila važnih gradova. 1650. No u plodnim je ovim krajevima (koji su sačinjavali u XV.l) Između dva gorska vrhunca odlo­ mio se u pravrijeme silan komad pećine: to je brdo Katalina između brda VuSI. da je i na nedalekom brijegu. Starec zvanom. Križa. a kad se na izmaku srednjega vijeka pojavio Turčin. klec i Vranilec zvanih. j o š je veći broj mjesta bio utvrđen. osobito koplje iz rimskoga vremena. Dvor u Ivancu. postojala utvrda.Sredovječni gradovi u bjelovarsko-križevačkoj županiji. P e trinianische und Banatische grantzen". Stier na „Mappa iiber die Windische. Waldverhackima. zv. Pro­ svjeta 1903. Počnimo s najstarijim gradom toga kraja. pa od današnjega Bjelovara do ispod Gjurgjevca. a vjerovatno je. s Ve­ likim Kalnikom. Da­ pače se međa prema tur­ skom posjedu napose utvr­ dila t. koji su u polukrugu pola­ zili od Koprivnice do Sv. Od davne je davnine ta klisura upotrebljena za utvrdu: i prethistorijski i rim­ ski je čovjek tu obitavao. kako je to narisao g. gdje su u tlo­ crtu prikazana i utvrđena mjesta onoga kraja u ono vrijeme. a . a od ovih su jedva tri četiri znatnija grada. C'sanki: X6rosmegye 7.

a doljnji. zv. jamačno je tu stajala uz utvrdu i kapela. Podnice prvoga sprata — po gotskom običaju vrlo na blizu metnute — počivale su dijelom u rupama. Katarini. da je Kalnik stajao još u doba narod­ nih kraljeva. Kula 7 bila je glavno obitavalište u gradu: vanredno je čvrsto građena. vijeka. dvor XVIII. potječu iz daleko kasnijega vremena: samo je gornji dio razvaline pripadao starom sredovječnom gradu. da je to bila kapela. posvećena sv. sve je ostalo podrtina kasnoga dvora. Prozori su . nu ispitivanje grada nije toga potvrdilo. Buckelquader. koje nalazimo i u zgradama 1 i 2. uglovi su utvrđeni tesanim kamenom t. koji i sada postoje. B e l a . pa se danas ne može do njega do­ prijeti. da je odavna na tom mjestu postojala utvrda i više je no vjerovatno. koje danas tu nalazimo. da je gornji (romanski) dio stariji. veoma razrušeni dio noviji.95 Sredovječni grad Kalnik nije nastao najednom. I on i drugi držali su. ma da je ziđa gotovo SI. Prizemlje je podijeljeno u dvoje: na desno je ostavljena pećina. sagrađen na raspukloj klisuri. Vjerovatno je. Najviši je dio poligon 10. a inače ih u cijeloj Hrvatskoj nema osim na Medvedgradu. Iz toga se najvišega dijela polazi uskim hodnikom 9 — 9 do glavne zgrade 7. U kutu je stubište 8 s gotskim dovratnikom. Već je Kukuljević opazio. 81. da je cijeli kalnički kraj prastara plemenska općina poput one u Turopolju. na lijevo je bila prostorija. Nu ostaci. nu arhitekt je pukotinu prekrio balvanima. Taj je hodnik dovodio u gornji sprat te prostorije. Taj je stari grad bio veoma malen. dijelom na konsolama. nestalo. ma da su i kraljevi i kraljice opetovano boravile u njem. a tradicija možda ima pravo.

ma da je njegova bila bliza Kamešnica. pa doista u mno­ gom podsjeća Kalnik na Okić. jer je Ochuz druga osoba. koji je na daleko pred gradom zatvarao gradsko predvorje. comes Novi castri. oba su grada uzidana u pećinu i na nju. a bio je znatno prostraniji od grada Kalnika. gdje se nalazi trošna gotska crkvica. koja veli.). Tu nema nigdje ništa više romanskoga. IV. da je ban Dioniz Ochuz posjedovao i Kal­ nik. koji se sasvim ras­ pao. 1243. O c h u z . Čemu su služile zapravo zgrade 1. da se castrum Kalnik spominje prvi put g. Meni se čini. (Cod. Dva gotska otpornjaka jačaju zgradu. što prikazuje i zid. 3. Kukuljević misli. polukružno završeni. grad je možda nastao tik pred mongolsku provalu ili koji čas poslije nje. Nije baš sasvim stalno. .96 u prizemlju maleni. U ispravama se čita ovako: Dionisius. gore široki. . da je kraljev grad Kalnik . U zgradi 1 bilo je očito stubište. tu je bio stari ulaz u grad. I tragovi se grabe j o š i danas razaznaju. da su vlasnici Okić grada bili i vlasnici Kalnika. do nekoliko u živac tesanih stuba) to se danas ne može više ustanoviti. (pravoga puta nema ni tu između tih zgrada. Sve drugo ziđe nije no ruševje kasnoga dvora. dipl. Iz starijega vremena SI. u listini. pa i kula 6. postoji jedna litografija. 2. . Položajni nacrt g r a d a Trakošćana. dakle je pogrešno učiniti Dioniža komesom „novoga grada Okića". 191. 82.

pa ga Vukoslav Grebenski brani protiv Austrijanaca. Već g. G. 84. God. Nu ne za dugo. koji dade g. a poslije skoroga izumrća toga roda opet je grad kraljev. osvoji Ulrrik Celjski oba Kalnika. grad je u rukama Ivaniša Korvina. 1453. koji ga prodade Baltazaru Alapiću i Benku Bacanu. U ispra­ vama od g. spominje se comes de Kemnuk i iobagiones castri. najstarijem sinu Stjepana Kosače.: castellum muratum sub castro Nagy Kemlek situatum defuncti Ladislai Orechoczi. 1270. 83. 1685. po njima Patačići. biskupu Ivanu Albenu. Grad Trakošćan prije restauracije. oba grada Vladislavu vojvodi od [sv. možda samo Malog Kalnika. Taj je morao već biti otprije faktički posjednik Kalnika. Kem­ luk i t. pa grad dođe poslije smrti zadnjega kneza Celjskoga u ruke Janu Vitovcu i malo kasnije kralju Mati j i. 1244. Ovi su sazidali novi drugi dio grada. Nu i ta je darovnica sumnjiva. Kemnuk. pa ga proda zagreb. a župani ili ba­ novi upravljaju njim. Grad Trakošćan u sadašnjosti. pa konačno familija Ožegović. SI. Save. Čini se. (Ime Kalnik pisalo se u službenim spisima svakojako: Kalnik. koji se spominje god. U gradu su se brzo mijenjali gospodari. pokloni kralj Stjepan Kalnik banu Rolandu od plemena Ratoldova. Nasljedstvom dođu u posjed grada Draškovići i Orehovački. 7 .97 branio od Tatara Filip Bebek. Kasnije dobije grad Vuk Branković. neko vrijeme uze ga kralj Sigismund opet u svoju vlast. spominje se uvijek j o š samo terra Kemluk. d. 1264. Si.. Zatim steknu pravo na grad Keglevići. 1245. Kad je kralj Matija umro. da je dakle i Kalnik bio isprva svojina kraljeva. Gjuro Szabo : Sredovječni gradovi.). 1481. ali zagrebačka crkva podigne parnicu i dobije s njom grad natrag.. Mali je Kalnik Prof.

da se nutarnji grad utvrdi (g. Križevci su prastari grad. . koji više nije bio !) Csanki: K6r6smegye. Glogovnica s drevnom crkvom bila je posjed templara. vijeka nalazila se tu SI. U kraju kalničkom ima dosta lokaliteta. 85. Kalnik. Pekrija. časom ima opet zasebnu povijest. 1405. 1390. Bedemom je bio cijeli grad opasan. koju su podigli Kustyeri de Szent Erno. Mihalja.98 nastao jamačno kasnije. koji je desetak godina poslije Zagreba dobio prava slobodnoga grada. Kasnije je u vlasti Ljud. 1397. Tlocrt ruševina g r a d a Vinice. koji je prodan i porušen. što je to mjesto s posjedom pripadalo nekad opatiji tiirjejskoj u županiji zaladskoj.). od koje se sačuvalo spremište za sakramenat. Nu već u drugoj polovici XV. Od tih se utvrda nije sačuvalo ništa. pa krvavi sabor g. nom. a svojom je historijom čas vezan uz V.. a drugima se išlo prema franjevačkom samostanu. 9. Zenthernye već g.. pa se i posjed zove Kwsthyerolcz al. Sigismund odredi. petokutni bastijoni bili su na uglovima. Između toga Gradca i sela Oseka nalazila se gotska crkva sv. Jedna su vrata vodila u grad. Važni su se sabori držali često u Križev­ cima: g. 1324. koji su sačuvali spomen prošlosti. 1299. Apatovac je dobio ime po tom. ali su se sačuvali tragovi kasnijega utvrđenja. U Guščerovctf) stajao je do pred par decenija dvor Ožegovića. kasnije i isusovaca. Na brdu Gradcu su neispitani doslije ostaci utvrda s velikim opko­ pima. utvrda. ivanovaca.

I drevna crkva sv. a i u nedalekom mjestu Trema postojala je dugo vremena utvrda. Kralj Matija uze Koprivnicu u svoju vlast. gdje je stajala. g. Od gradića u Lepavini nije ostalo ništa do gradišta. a po njihovu izumrću Ivan SI. koji je Koprivnicu s razvaljenim gradom „Kibrom" kupio g. 1461. Nacrt utvrđenoga mjesta nalazi se u dvor. 170. gdje se danas nalaze neznatni ostaci i Staroga grada.1) Mjesto je dobilo od Stjepana. knjižnici u Beču br. arkiva II. Stiera iz g. . Vitovec. Nu osim varoši postojao je tu i grad Kuwar ili Kukaproncza. Quadraginta iehnographiae . florijanski. . dvorski i „Genssbiiller Pastey'\ U glavnom je ostala Koprivnica takova sve do druge polovice XIX. da grad Kuvvar ima zapasti njegova brata Rudolfa Albena. zem. fortalicium Konzka Georgii Wragoych. 8607. koji ju je posjedovao do g. 1504. da li je stojao tamo. brata kralja Ludovika I. D o ­ skora zadobiju i Koprivnicu knezovi Celjski. biskupu zagrebačkom. od Katarine Brankovićeve. zvali su se bastijoni: popovski. da je ostavi svom sinu Ivanišu Korvinu. U katastralnoj su mapi od g. ark. U XVII. a g. 86. zem. vijeka. 1. pa je napose bila utvrđena. Tlocrt S t a r o g a grada u Varaždinu. Kralj je Sigismund dao Koprivnicu s tvrđom u zalog Ivanu Albenu. tek se ne može stalno odrediti. 215. 1356. IX. 1650. Nu daleko je važnija utvrda bila u Koprivnici.99 unutar opkopa. U popisu daća kraljevine Slavonije od god. Petru Čvrstecu (noviter erectum). u Sv. fortalicium Reuche domine Laszowski: Vjes. još stare utvrde urisane. . podijeli im te povlastice sam kralj Ludovik. 8 3 ) spominju se utvrde u županiji križevačkoj u odjelu Ivana Gerdaka. 1543. je vijeku bila Koprivnica pre­ tvorena u modernu tvrđavu s četiri bastijona i četiri „ravelina". (Vjes. kad je utvrda nestalo do slabih osta­ taka. (po prilici sat daleko od Koprivnice) ili u Koprivnici samoj. povla­ stice poput slobodnih varoši. udove posljednjega Celjskog. 1303. Križa nije bila unutar utvrda. a taj je u oporuci odredio. 1864. pa se razaznaje j o š mjesto. Po nacrtu M.. fortalicium novum Prasnycza Martini Keressy.

87. poka­ zuje već noviji dvor. fort. Johannis Bannffy. fort. Jedan su dio grada držali sve do g. Zenth Pal Johannis Horwath. Slika sačuvana u rukopisnom djelu: v Status familiae Patachich". pa Vitovec. Bwschyncz Michaelis Zempchey. Kochycze rel. a pripadao je nekoč obitelji Borotva (Britvić). proda komora imanje Rakovec i Vrbovec barunu Baltazaru Patačiću. Kerecheny. jugosl. grad njegov nećak Nikola Zrinjski. Kao jedina uspomena na vladanje Zrinjskih postojao je do nedavno zdenac.Vidi Vjes. Na zapadnoj strani županije nalazi se mjesto Rakovec. I vrbovečki je posjed došao u ruke Zrinjskih i kasnije Patačića. fortalicium Megywreche. fort Praschowcz Steph.100 relicte Dersfy.1) koje se prije zvalo Rakonog. a za bune od 1755. preko koje vodi diživi most. Swybowcz. fort. . fortalicium Gwdowcz Chrystophori Megywrechey. 1531. nedaleko Raića. G. Posjed Britvićevina ležao je blizu Trstenice u požeškoj županiji. pa nam je u ) Csanki: K6rosmegye 4. fortalicium Iwanch. od kog se danas razaznaje gradište. 1710. gdje se i sad razaznaju ruševine Britvić grada. pa su ovi ostali gospodari grada do propasti svoje. 1 . koja se je zvala vrbovečkom ili trsteničkom. koji ga dade Ivanu Karloviću. Pučići. opasanoj širokom grabom. dok su drugi dio držali knezovi Celjski. Stariji prikaz grada Varaždina. z. ark. fort. Praschowczy. zvan Zrinjski zdenac. V. nu i toga je ne­ stalo. Vrbovec2) je spadao nekada velikoj rakovečkoj gospoštiji. Chzyrquena Lad. 341. 2 ) Csanki: K6rosmegye 6. 1 i VIII. sagrađen na uzvisini. Po njegovoj smrti dobije god. 21. a imalo je svoj grad. VIII. potomci prvih gospo­ dara Rakovečkih. — Lopašić: Urbari 166. razorili su navodno seljaci i grad Rakovec. fort. SI. a po odmetnuću sinova Vitovčevih dobije i taj grad Ivaniš Korvin. 1540. — Arkiv za povj.

z. Uz crkvu se prislonio trostrani dvor sa dvije ugaone kule. 19. 1550. Možemo je smatrati dosta vjernom. koji je Ferdi­ nand darovao Ambrozu Gregorijancu g. pa Križevci. sačuvani objekti doista točno urisani. također vlasništvo biskupovo. 1527. Gjurgjevca i Rovišća sve su to ma­ lene utvrde. sve zajedno okruženo grabom. Cirkvena. preko koje vodi most.. Zanimljivo je. Mjesto je okruživao zid s devet polukula. Tu je bio glasoviti sabor g. Patachich" sačuvana slika grada Vrbovca. Crkva je stajala pred gradom. Topolovac. Legrad. Čazma. Trema. danas više ne znamo. pred kojim je bila oveća graba. prikazuje se granica prema turskoj krajini. načinjene nasipima u četverokut s kulama na uglovima. . Koprivnice. Novigrad. Osim Varaždina. Na spomenutoj već karti Martina Stiera od g.Toproisa". 88. R o višće. Reucsa i slično) imalo je i u srednjem vijeku utvrdu.. U Lovrečini1) stojao je kaštel. Kakove je utvrde imao pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa Gradec. gdje su pristaše Ivana Zapolje njega izabrali hrvatskim kraljem. najprije u rukama kraljevim. Sigetec. Drnje. arkiva VIII. Druge starije utvrde nisu u to doba imale strateške vrijednosti. jer su SI. Gjurgjevac. Svibovec. Koprivnica. Ivanić i s. Belovar. nu bliza Dubrava. da je i Belovar označen takovom utvrdom. od Čazme .101 spomenutom djelu „Status fam. ako povjerujemo nacrtu u zem. Grad Varaždin u sadašnjosti. 1393. 1650. arkivu u Zagrebu. a mjesto je središte veli­ koga posjeda.) u vlasti !) Vjesnik z. Weissenthurn (Virje?). bila je obro utvrđena. a u jednom je kutu bio grad u obliku četvorine s četiri ugaone kule. kasnije (god. vlasništvo Rakovečkih. Tu su unesene utvrde onoga doba na toj medji: Varaždin. Rovišće}) (Riucsa.

a oko grada ograđen je prostor drvom (palisade). koja je u pri­ jašnja vremena imala veoma veliku važnost. 2 ) Csanki: K6rosmegye 20. I današnji su Zdenci. imali svoju tvrđu. očito današnji Dišnik. vijeku. pa ju je kralj Sigismund g. U blizini toga Novigrada ležale su i tvrđe Decse. utvrđen na uglovima ba~ stijonima. Raca je također bila utvrđena. 8609. i 163. arkivu u Zagrebu pokazuje. knjižnice br. 3 ) Starine IV. ma da je bilo sijelo županije. i pre- SI. 154). pa da u ogradi ima još mjesta za 40 kuća. za­ ložio Mikcu Prodaviću za 8000 for. 1396.102 Derzsfyevaca Sredičkih. Stiera.) javlja. da je utvrda u Čazmi bila četverokut. x . arkiva VIII. Na sličan je način bio građen i kasniji kaštel u Rovišću. gdje se castrum spominje već g. unutar toga prostora nalazilo se nekoliko kućica. četiri male bastije i jedna kod ulaza pojačavaju utvrdu. 1455. te opasan grabom. izvješćuje Grasswein o gradnji Rovišća: visok plot opasuje utvrdu. Nu i osim ovih ima i drugdje ) Po nacrtu u rukopisu dvor. gdje je po svoj prilici sta­ jala utvrda Jdko-Szerdahely. Utvrdu je Malkoč beg g. Čazma je pra­ stari posjed zagrebačkih biskupa. z. 5. bio je Topolovac u četverokut zidani grad. U blizini današnjih Sredica stajalo je mjesto Svobočina. ist. u koji se ulazilo ljestvama u prvi sprat. da je kaštel gotov. Južno od Sredske nalazi se i danas sv. Ivan. 1597. U srednjem su vijeku bile u ovim stranama još druge utvrde. jer kapetan Laibacher (Starine 19. od Rače. pa niti mjesto grada Garešnice nije poznato. okt. koji su imali i posjed Topolovac. 3 ). 144. a ovomu na zapad grad Mogor. Musina grad nalazio se po mi­ šljenju Csankijevu sj. 1244. a isto tako i Grđevac (Gordova). koji je stavio predlog. 69. a po­ novno je sagrađena g. te više boravili tamo no u Zagrebu. 89. 257. razorio. iznutra je do polovice plota nabacana zemlja. Kako su utvrdu tamo cijenili u XVII. pokazuje nacrt u djelu M. dana familiji Fanč. Novi grad (Ujudvar) traži Csanki negdje na zapad Palešniku. Vj. kojem je pripadao i Svibovec2) gdje je i u srednjem vijeku stajao kaštel. gdje su oni podigli samostan i crkvu. (WenczelVII. Desnicza. Jakob. koji se vrlo rano spominju. Stari nacrt u zem.1) gdje su sa­ gradili utvrdu. da se dosadašnja jednostavna tvrđa izgradi daleko po modernom načinu. Nu od sveg se toga nije ništa sačuvalo. J o š se i danas razabiraju ostaci vrlo jakog zida od ciglje. a blizu Ilove Berivoy Sz. do čega nije nikada došlo. Toranj grada u Rasinji. 1559.

Istočno od Koprivnice u ~. U XIV. a nije poznato. . . stoji o s t a t a k kasnijega dvora. 90. jer su očito bila u nekoj vezi. i sada grad Gjurgjevac. zapadno od Špišić Bukovice Gradina. . ™ ™ * v . 1^*1 SI. Tuda je morala pro. LR. đ i o s u o s t a d s t a r o g a b u r g a ^ d o n j i d i o j e znatno u srednjem vijeku. a do nje Zidina. blizini Virja. nad Turnašicom Gradačko brdo. . Pogled na ruševine V.103 tragova iščezlim utvrdama: nad Sirovom Katalenom nalazi se Gradina. otkuda ime selu Gračanici zapadno od Kutine. a posjed dobi Detrik x ) Csanki: K6rosmegye 17. Nad Mikleuškom nedaleko Ku­ tine nalazi se također Gradina. 91. . .s$ laziti i rimska cesta Podravinom.irKalnika. koje j e mjesto bilo Q o r n j . Spominjem i ova mjesta iz susjedne viro­ vitičke županije. koje još postoje. nedaleko Šandrovea ostaci su neznane kule. Kalnika. da se po­ zabavimo pobliže s ono par po­ znatih ruševina. . tik današnjega Gjurgjevca. vijeku u vlasti je nasljednika bana Mikca Prodavića. Tlocrt ruševina V. . Neko se vrijeme zvalo mjesto Sušica ili je postojalo 1T . . Preostaje dakle jedino.« . SI.r « . koji ga izgubiše zbog nevjere.1) Kraj je već u prethistorijsko doba nastavan. u bližim se peskima našao kamen s rimskim napisom.

s velikim strijelnicama na najvišem katu. Stiera iz pol. 22. . quique ecclesiensis anno doi 1488. XVII. knjižnice u Beču br. kamo su se često zalijetali. nacrt je učinio g. zem. 1660. dok ne dođe u vlast knezova Celjskih. 92.104 Bebek. braći Talovcima. Na mjestu te tvrđave stajao je valjda stari koprivnički burg. a dosta je vjerna slika na nekoj mapi iz vremena oko g. U turskim je bojevima bio Gjurgjevac vrlo znano mjesto. dvije okrugle kule štitile su l ) Csanki: Kor6smegye 14. zato je građen u formi poligona.. Opis Gjurgjevca od g. 8607. pa grad ostaje u rukama njegove svojte poslije njegove smrti. koji je zamislio znatno proširenje utvrda. Na gradu je do nedavna postojao van­ redno lijepo izrađen grb biskupa Sigismunda s napisom: Arma Sigismundi epi. 1800. koji ga g. opet je kraljev. arkiva XV.000 for. Martin Stier. arkivu. 1477. Sad se taj fini posao nalazi u arheol. te izmijeni ponovno gospo­ dare. 93. koji ga založiše za 13. Tlocrt grada Dubrave. Pred ovim poligonom bio je zid u trokut. 1549. v. Tlocrt tvrđave Koprivnice. Kasnije uze i taj grad Jan Vitovec. Jedan nacrt iz početka XVIII. 1465. u Vjes. pa se morao sa sviju strana braniti. Sliku Gjurgjevca sačuvao je rukopis dvor. Po nacrtu M. očito nekaki bastijonski toranj. daje Ernuštu Čakovačkomu. Grad je sagrađen u ravnici. SI. muzeju u Zagrebu. nu g. v. Kasnije je pred ulaz postavljen toranj SI. nu domala posta opet kraljevski grad. nalazi se u zem.

a šilj je okrenut prema napadaču. i grad i župu Garić na dar. Glavni je ulaz kod E bio veoma masivno građen. pa nedaleko Križevaca postoji Garić brdo. knjižnice. nu popravljana je mnogo cigIjom. Taj je otočić htio M. Danas je put do gradine teži: gusta je šuma sa­ krila razvalinu. pa se biskupi pišu katkada comes de Garich. Utvrda u Čazmi. kao nekako pre­ dvorje. u gornjem su strijelnice u koso u zid usječene. Manja je kula B postavljena tako. da se priljubila zidu. da na južnoj strani kod glavnoga ulaza ostaje veći prostor G.Wasserburg". da je Garić grad bio nekad župski grad u kraljevoj vlasti. pa samo komad gotskoga rebra pokazuje na vrijeme postanja grada. 1277. Kula je utvrđena na uglovima tesanim kamenjem. a vanjski okružuje grad tako. već se primiče tvrđavama. da strijelac bude zaštićen. nu j o š se jasno razabiraju zgrade kod ulaza D D F . Usred Moslavačke gore. iz­ nutra je kula 8 m široka. Nema sumnje. Unutrašnjost nutar­ njeg grada danas je za­ rasla velikim drvećem. Biskup Timotej dobi od kralja g. koje je stajalo podalje na nekom otočiću. Stier također utvrditi. Ulaz je danas do zemlje. a spominje se kao castrum g. a među njima bio je vanjski ulaz. ugrađena druga kula B. građena od kamena. smje­ šten na kamenom brdu. Nutarnji je dio grada gotovo potpuni oval. pa je među pojedinim sloje­ vima kamenja metnut po jedan sloj lapora. Danas je grad posve preudešen za školu. 1256. Kako pokazuje nacrt iz rukopisa dvor. U mnogom naliči na grad Ribnik na Kupi.105 uglove toga trokuta. bio je Gjurgjevac donekle . a preko nje je vodio pokretni most. Iz kasnoga vremena. Kula A je 12 m široka j o š jedno 18 m visoka. da se je nekad ulazilo u prvom spratu. jer je dugački most vodio do mjesta.. . Zidovi su 2 5 0 m debeli. koja se pružila od jugozapada k sjeveroistoku. velika iz kamena istesana cisterna C. Ime se Garić opetuje često i u Hrvatskoj i u Bosni. U doljnjem je spratu oveća strijelnica za direktni hitac. Pravi je sredovječni grad Garićgrad. na kojem se navodno također nalaze ostaci utvrda. koji je podignut pristajao u okvir vrata. Stubama se u zidu može j o š i danas prilaziti do viših spratova. Pred ulazom bila je graba. čini se da su vrata bila gore polukružno zatvorena. Zidovi su i tu debeli (oko 2*30 m). Svi su gotovo zidovi građeni od kamena lomljenca. mjestimice i više. nu čini se. pa branič-kula A i na najslabijoj strani SL 94.

Ana SI. ali sedam godina kasnije osvoji biskup Mihalj natrag Garić. grad je kraljev. kad je nastao i Medved­ grad. 1412. da ustanovi međe grada Bršćanovca. 1380.Quadraginta ichnographiae. U biskupskim su se rukama našla oba grada. karta bilježi oznaku Bela crkva. izdaje kralj Ludovik I. Nalazi se tamo. žena kralja Sigismunda. 1544. Stari n a c r t g r a d a Gjurgjevca. a j o š se više porušio samostan pavlina sv.). Original u rukopisu bečke dvor. Dakako. što se već po njegovu sastavu vidi. 15. pa opet je svojina biskupa. Nelipiće) preselio u one strane. g. formalnu darovnicu. Grad se u novije vrijeme veoma porušio. Smješten je tako u skrovište. 8607.106 Grad je dakle nastao nekako u isto doba. a tamo se. III. Sjeverozapadno od sela M. Nu grad se taj u povijesti ističe. čazmanskom kaptolu.. in qua . . prodao je biskup Ivan oba grada Gardunu. a pred njim fundamenti okrugle kule. . koji spada među naj­ starije i najznatnije u Hrvatskoj (osnovan g. g. koji su odslije i ostali gospodari grada. si. Sva dalja povijest grada nije no neprestana izmjena gospodara. 1290. 95. Zapravo je tu Crkvina. da je taj veoma razvaljen. tek se raza­ bira na nosu brijega obzidani četverokut. dade on Bršljanac Latku. sinu Vukoslavovu. . Marije pod Garičem. pade grad u turske ruke nehajstvom branitelja. 1295. posjeduje ga Barbara Celjska. u zamjenu za bosanski Ključ. gdje vojn. kod Bastaja). . G. a kad je kralj Ludovik opasne plemiće (Šubiće. gdje je ubilježen naziv Crkvena. nu ta se nalazi nešto niže kod kote 161. a spadali su pod taj samostan i samostani u Strezi (Pavlin Kloštar) i u Dobroj kući (sv. 1409. te daje castrum nostrum Borsonovvch . Hrvatiniće. Bršljanice bilježi ta karta znak razvaline i označuje sa „Crkvena". koji su svi do nekolicine umaknuli u Ivanić.. G. Zato nalaže g. nu Medvedgrad je kud i kamo gospodskije građen. a 5. da nitko ne može lako do njega doprijeti.. Od tog se drevnog samostana sačuvao samo komad zida. Isprva svojina kraljeva. nalaze ostaci grada Bršljanca. biskupa zagrebačkog. 1363. 1364. knjižnice br. cum villis Zenthamas.

107 ecclesia in honorem s. Thome apostoli constructa extitit item Zobochyna, in qua eccl. in honorem s. Johannis evangeliste extitit edificata, nec non Kotenya in qua eccl. in honorem 0. Sanctorum extitit. Zobochyna (koja se zvala i Latkovina) je, kako je gore spomenuto, bilo mjesto kod Sredica, a pripadao je k tomu mjestu i kasniji kaštel Svibovec God. 1366. izuze kralj Ludovik Latka od sudačke vlasti banove i palatinove, pa na­ laže g. 1367., da se protiv Latka ne izdaju inkvizitorni spisi. 1 ) Kasnije je grad u rukama Treutula Ivana od Nevne (Lev. Varoši). Kutina21) je prastaro mjesto, nu od svog sredovječnog grada nije sačuvala ništa do gradišta u šumi, okružena dubokim šancem. Jedan su dio posjedovali Bršljanovački, a glavni su gospodari grada bili Roh de Decse. Kasnije je Kutina u rukama Tome Bakača, a on ostavlja Kutinu s Moslavinom, Zarvaskoom (= Jelengradom), Dianvarom i Blodynom Erdodyma, koji su doista ostali vlasnici grada sve do novijega vremena (1521.). Gradište se grada Dijanovca j o š danas zna nedaleko Ilove, a Blodyn je utvrda južno od Kutine, gdje je na katastralnoj mapi zabilje­ ženo Balatin, dok narod zove grad Plodin. Među dva potočića nalazi se u okrug gradište, opasano dubokim šancem. 1529. tražio je Ivan Kaštelanović Dianvar, Plo­ din i opp. Kothin vlasništvo P. Erdoda uzaludno za sebe. U okolici se je kutinskoj našlo mnogo rimskih ostataka, naročito na oranici Crkvište kod Fratrice, nedaleko Repušnice. Ku­ SI. 96. Nacrt ruševina Garić grada. tina se spominje kao župa g. E gl. ulaz, G predvorje, D—D zgrade za sta­ 1334. i 1364., najprije s crkvom novanje, C cisterna, A gl. kula sa stubištem u sv. Svetih, g. 1488. sv. Kata­ zidu, B manja kula za obranu najslabijega dijela rine, a g. 1501. spominje se grada. samo pleb. de Kothenya. Sjeverno od Kutine nalaze se ostaci Kutinjca grada, koji je sazdan tamo, gdje vojn. karta bilježi kotu 184. To je sasvim neobično gradište: na ostrmom brijegu dva su cunja, pokrita ruševjem ciglje i kamenja, jedan do drugoga, svaki okružen dubokim šancem. Čini se, da su tu nekad stajala dva okrugla tornja. Moslavina ima dva novija dvora, sagrađena u doba, kad su tamo gospodovali Erdody. Od sredovječnoga grada nije se sačuvalo ništa više. Tu je već rano postojao grad, kako vidimo iz darovnice od 20. XII. 1316., kojom Karlo Robert daruje Ivanu B a b o n i ć u : posessionem Petri de ) Thalloczy: Studien z. Geschichte Bos. u. Serb. str. 337 i si. Glasnik z. mu­ zeja za Bos. i Herc. 1906. 401—444. Csanki: Korosmegye 28. Vjes. z. ark. 224. 2 ) Csanki: K6rosmegye 27. — Nadgrobna ploča jednog člana familije Roh de Decse s njihovim grbom prenesena je u arheološki muzej u Zagrebu.
1

108 Monozlou, cum castro similiter vocato, pa dalje: castrum Borsonouch c. possessione et villis Sup. et Inf. Gersunche, possess. Polosnycha (= Položitica) cum castro in com. de Garyg, poss. Megeryuche c. castro. U XV. je vijeku Moslavina vlasništvo Čupora Moslavačkih. Pavao Čupor bio je župan križevački, pa ban hrvatski g. 1412.—1415., Hrvoja ga je utopio zašivši ga u volovsku kožu. Sa Stjepanom Čuporom izumro je taj rod g. 1492., a dobra dobije T o m a Bakač, pa po njemu Erdodyjevi, koji nose i danas naslov Moslavački. Gjuro Čupor, miles Zagrabiensis, osnovao je prije g. 1460. u Varalji (Podgrađu, danas ostaci kod sela Hruškovice) samostan franjevački. Moslavina pade Turcima u ruke, ali je Tomo Erdody 1591. opet ote, pa zato svjetova general Grasswein, da se ta tvrđa opet opravi, jer Turci kane Jelengrad kod Moslavine opraviti. Podori Jelengrada i Košutgrada nisu još doslije ispitani. J o š bi dvije utvrde kasnijega doba u ovoj županiji zaslužile spo­ mena. Jedno je Ivanić tvrđa, drugo Cirkvena. Ivanić je staro mjesto, mlađe je Ivanić Kloštar, ali utvrđen nije bio sve do g. 1567., kad je u četverokut utvrđen velikim bedemima s četiri bastijona. Po nacrtu Martina Stiera vidimo, da je cijela ta utvrda bila u močvari, a most je vodio do biskup­ skoga grada, koji je Stier također htio utvrditi. Cirkvena je nekada bila dapače i kralj, i slobodni grad za kralja Leopolda, nu taj su privi­ legij izgubili, pa uzalud natrag tražili g. 1790.^ U rukopisnom djelu c. kralj. dvor. knjižnice br. 8607. narisan je kaštel u Cirkveni: velika kula s ulazom u prvom spratu, uz nju poveća zgrada. Oko cijele te zgrade podignut je zid od palisada, u kojem su bila dvoja napose utvrđena vrata.
l

) V. Vjes. zem. arkiva VIII. 193.

Sredovječni gradovi u županiji požeškoj.
Razmjerno se je mnogo gradova u ovoj županiji sačuvalo, naročito u gorskim stranama te županije. Ne smijemo zaboraviti, da je opseg te županije u srednjem vijeku bio znatno manji: gotovo cijela zapadna po­ lovica županije pripadala je staroj križevačkoj županiji. Gradovi su dakako iz raznih epoha opstanka sredovječnih gradova uopće, pa pokazuju i oso­ bine svoga vremena i osobine kraja, u kojem su nastale. Počinjem prikaz s gradovima sjeverozapadnoga dijela te županije, gdje je u rimsko, a sigurno i u predrimsko vrijeme postojala znatnija kul­ tura. Rimski tragovi vode od sela Kreštelovca prema Daruvaru (rimske terme) i dalje gore prema Bastajima. Stupčanica je gradina, sat daleko od mjesta Bastaja udaljena. Mjesto Bastaji nalazište je rimskih starina, naročito onoga rimskoga grobnoga napisa, što se čuva u dvoru u Daruvaru, kamo s j e donesen g . 1842. i z Bastaja. |K | ^

Gradić je Stupčanica sagrađen na tijesnom |,e ^ " • ^ I I T ^ ^ / **^!| zaravanku brežuljka tako, da se na daleko vidi. | Usred toga zaravanka diže se jedno 18 m vi» * >» ^ ^ \^ \ soko glavna kula (Berchfrit) 7 m široka. Vrlo je ^'^^^r pomno građena, a ulazilo se u nju vratima u S1 g? T l o c f t f u š e v i n a prvom spratu, donja prostorija nije imala ni vrata stupčanice. l. Branič kula, ni prozora. Unutra vode uzidane kamene ste- 7—10 zgrade za prebivanje, penice u prvi sprat, pa dalje u drugi, koji je kasnije nadozidan cigljom. U svakom je spratu samo po jedan prozor nad ulazom. Uglovi te glavne kule su pojačani tesanim kamenom, a oko nje je bilo prigradnja u kasnije doba, od kojih se tragovi razaznaju još i sada. J o š se nekoliko omanjih prostorija nalazilo na kraju uzanoga hodnika, nu svrhu im ne možemo razaznati. Prema jugu opada šilj bri­ jega, pa je tu grad čvrsto podzidan. Za obranu grada vrijedio je po­ najviše njegov položaj na teško pristupačnom brijegu, a zid prema jugu morao je baš zato i biti čvrst, što je tu pristup do grada prikladniji. Ovaj neznatni gradić ima veliku povijest. 1 ) U srednjem se vijeku zove u spisima „Soploncza", pa su u blizini te gradine postojala i dva
) Csanki: K6r6smegye XV. szazadban. Bp. Szabo: Vjesnik hrv. arheol. društva. XI. str. 40. Klaić: Plemići Svetački, naroč. str. 15.
a

110 mjesta: Gornja i Dolnja Soploncza. Sama je gradina od prvoga časa, kad se u povijesti javlja, u rukama plemena Tiboldovića; pa u njihovu posjedu ostaje i onda, kad je kralj Robert uzeo posjed Pavlu sinu Michalchovu od plemena Tiboldovića. Oko g. 1356. vlasnik je grada župan abaujske županije Petar Poharos, a oko g. 1408. u rukama je kraljevim. Sigismund pokloni grad ženi svojoj Barbari, nu još iste godine 1428. posta vlasni­ kom grada Nikola Gorjanski, rođak Sigismudov, ban hrvatski i palatin ugarski, pa je odslije Stupčanica po­ sjed Gorjanskih sve do g. 1481., kad je taj rod domro s Jobom Gorjanskim, a gradom i posjedom zavladaše Banfijevci de Also Lendva, pa ovi ostaju gospodari grada sve do turske invazije. Kralj je Ferdinand da­ rovao doduše g. 1527. castrum Soproncza, tada vlasnost Ivana Banfija, pri­ staše Zapoljina, Valentinu Toroku, ali to je tek papirnata darovnica, pa je isti Ferdinand g 1541. potvrdio Stje­ panu Banffyju sve posjede, pa i Viro­ viticu i Szopronczu. G. 1542. pade Stupčanica u turske ruke, te su se SI. 98. Stupčanica gradina kod Bastaja tu smjestili najgori turski age. Okolnedaleko Daruvara. noga je žiteljstva nestalo, pa si je Turčin amo dovukao Vlahe iz Bosne. G. 1702. opisuje popisivač i podor Stupčanice, te veli, da je posve raz­ rušena, zidovi goli, velik toranj bez krova, a Turci da su g. 1688. po_ ^ b j e g l i odavle u Gradišku. Tada su jr tu stanovali dva age Kassum i Murat sa 40 nefera (vojnika). Stanovnici su Stupčanice živjeli u vječnoj svađi s gospodarima su­ sjednoga grada Dobre kuće, koji je u srednjem vijeku spadao među naj­ važnije utvrde u ovom kraju, te se veoma često spominjao. Taj je grad SI. 99. Tlocrt ruševina Dobre kuće. bio u neku ruku središte svega života Na desno A branič kula, B, C, D zgrade u ovom nekada vrlo živom i bogatom za stanovanje, F cisterna; £ ulazna kula. k r a j u # Q r a d j e m o r a o n a s t a t i u X I V . vi­ jeku, možda nešto kasnije od Stupčanice, a spominje se prvi put g. 1335. Dok se podor Stupčanice na daleko vidi, Dobra je kuća sazidana na osamljenom brežuljku, okruženom sa sviju strana bregovima, pa je bila

Glavna kula A. Ane. ne oteše Turci. 1480. Ruševina Dobre kuće kod Daruvara u Slavoniji. ti potomci Hrvatinovi. nisu više Nelipići. Na lijevo od ulaza vidi se podor četiriju prosto­ rija. Zidovi su glavne kule 1*5 m široki. . U dosta tijesnom dvorištu nalazi se cisterna. gospodar grada Gjurgjevca. te služi pravoslavnima kao proštenište. sina Kurjakova. pavlinski samostan sv. Poslije odlaska Turaka osta taj grad pust i razvaljen. Grad je bio isprva kraljevsko dobro. tek kad je kralj Ludovik skršio premoć staroga Gregorija.111 pravi refugium. Ulaz E branila je kula. sve dok nisi tik pod njom. već Ernušt Hampo. sazidana na litici. grad je u rukama Sekelja de Kevend. jer se ne vidi. 14 m duboko isklesana iz živca kamena. 1412. nu sva je građevina izvedena znatno slabije i površnije od one u Stupčanici. javlja se njegov sin Georgij SI. 1476. a prozori su bili na jednoj strani (kao i u susjednoj Stupčanici). dok ga g. preuzeo od goričkog i tirolskog grofa Meinharda grad Ratspurch. a poslije g. Na desno ostaci branič kule. Dobru kuću dade kralj Hrvatinićima u zamjenu za bosanski grad Greben. Jedan od gospodara Dobre kuće Benedikt Nelipič utemelji na svom pristojalištu ne­ daleko Bastaja g. 1542. I taj je gradić malen. a crkva se tog samo­ stana sačuvala do danas. a odavle je obilazio zid oko cijele građevine. gospodari grada. pod onom sa B označenom sačuvao se dijelom i svod podruma. 100. Oko g. biskup pečuvski. imala je ulaz u prvom spratu. 1358. nu već je g. (pišu ga i Gregorij) kao kaštelan Dobre kuće. koji su tu držali 30 vojnika. od koje se jedva nešto sačuvalo.

pa u tursku vlast. 102. IX. 33. vijeka ostaviše nam Piller i Mitterpacher (iz god. 1 ) Nedaleko Daruvara stajala je na osamljenom brežuljku bene­ diktinska opatija sv. U novije je vrijeme dakako i tu mnogo porušeno. hrv. Vjes. koji su još vi­ SI. ( n i 2 *) Szabo: Dobra kuća. Lijep opis te građe­ vine iz XVIII. sva­ kako utvrđena građevina.112 U okolici ima još gradišta. pred kojim je na lako pristupačnim mjestima bila iskopana graba. nu starije fotografije pokazuju još dosta od drevnih utvrda.). društva. Sada stoji još samo dio tornja na lijevo. koji su tu u blizini sazi­ dali manastir Pakru. nu od nje su se sačuvali tek tragovi. Ova velika i lijepa građevina djelo je članova obitelji Tiboldović-Zemče. žup.). . te je postojao već g. jedno je kod Končanice. X. Sam Daruvar nije iz srednjega vijeka ništa sačuvao. a isprva se zvao samostan: monasterium Bela sive Grab. Kasnije dođe u ruke svjetov­ njaka. Vjes. Vjes. ) Szabo: Tri benediktinske opatije u žup. i. Helene. XI. jakim kulama sa strijelnicama. a od okolnoga zida. a poslije izgona Turaka ostade u ruka­ ma pravoslavnih. Sa­ Sl. arheol. Tlocrt ruševina utvrđenoga samo­ mostan s crkvom bio je okružen stana u Bijeloj. ) jedno dva -i sata od Daruvara prema j. udaljenoj. drugo je kod Puklice. 6 Nešto južnije od Bijele leži mjesto Sirac ) s građevno neznatnom ruševinom sredovječnoga grada. hrv. 201. treće nedaleko Batinjana. hrv. zvano Otkope. društva. Ruševine utvrđenoga samostana u Bijeloj djeli i drevne slikari je (požeš. Kud i kamo znatniji su ostaci druge benediktinske utvrđene 2 opatije u Bijeloj. 51. str. 1782. kojemu je biJa zadaća braniti tjesnac. požeš. na zidovima. arh. arh. 101. 1234. nu zato se i danas zapažaju ostaci rim­ skih građevina i utvrda u parku do kupališta. društva. sačuvalo se dosta tragova.

a spominje se od XIV. spominje se mjesto: ad metas filiorum Bagin. 103. pa dođe opet u ruke Tiboldovića. Grad je bio *) Vjesnik hrv. 1. I to je bio posjed Tiboldovića-Zemčejevaca. Poslije zgona Turaka do­ bije grad Arsenije Carnojević na neko vrijeme. opasan šancem tako. 104. tik uz potok Bijelu. koji je također bio u vlasti Kaštelanovića i ostao njiho­ vim posjedom do g. G. Iz slabo sačuvanih ostataka jedva se može uspostaviti i u mislima slika toga grada. 1430. Kasnije postaje vlasništvo Kaštelanovića od sv. J o š g. 1343. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. kao possessio Zirch.1 I i 1 | jednom okruglom ijednom četvero­ stranom. od kojeg su potekli SI. da brani prelaz preko gore. je kaštel. a g. nepravilno četverast prostor. Tu su kasnije gospodovali Horvati Litavski. što ga zovu „zidina". 53. Ziđa se i tu malo sačuvalo. Isprva je tu stajao castellum. nu od toga se nije ništa sačuvalo. što je pri­ padala plemenu Teteny. a pred tim je bio velik. žup. Sam je kaštel bio na četverostranom prostoru. opasanom šancem. Duha. bio u turskim ru­ kama. vijeka. g.113 nad kojim je sagrađen. Nacrt ruševina grada Željnjaka U susjednoj Badljevini1) bio kod Sirača. da je tu pred nama ostatak Petrovine. dobi Gašpar Kaštelanović do­ zvolu. 1542. da tu sazida castrum. arheol. 1537. te je od njih Nikola Pekri za vri­ u pož. Nu do samoga mjesta nalazi se u ravnici gradište. Više je no vjerovatno. Tlocrt grada Caklovca Pekrijevci. 1543. društva XI. u koji se mogla puštati voda. Sat hoda od Sirača u brdima nalazi se podor grada Zelnjaka (Solnock). I taj je grad već g. pa Zapolja i Tahi. Obrambena vrijed­ nost toga gradića postojala je ponajpače u njegovu položaju: samo s jedne je strane grad bio pri­ stupačan. Nije ispravno nazivati Pekrijevce „Pakračkima". koji je položen tako. SI. da je u stalnim razmacima polu­ kružna izbočina. jeme kralja Ferdinanda igrao važnu ulogu. U Sat daleko od Pakraca stoji na brijegu kod sela Dragovića (u kojem su se sačuvali ostaci male gotske crkvice) gradina Čaklovac. 8 . 1343. U glav­ nom je četverokut s dvije kule. ali su ostale znatne utvrde od zemlje. Prof. jer s Pakracem nemaju nikakva posla. zauzimlju se staleži za očuvanje toga grada.

u rukama Petra Keglevića. muzej. Tu su u velikoj i jakoj utvrdi stolovali priori vranski Filip od Kapne. branič Beograda. 1523. 1537. pa se već god. 1446. guber­ nator priorata. Gredysthyerew. Zloboschyna et Thernowa in regno nostro Sclavoniae. G. Ivana i priorata vranskog u ovim stranama. arheol. leži pred njim poljana. Jovan Talovac. Šilj je petokutnika okre­ nut prema onoj poljani. a u bitci između Jana Vitovca. dok je g. vlasnik Kamengrada požeškog. 105. vojvode Celjskih knezova i priorata pade tu g. G. a prema j. vel in domo nostra Pukricsa". smatra Pakrac vlasništvom njihovim. koji je prenesen u hrv.in Puchruch. otkud je pristup najlakši. Branič kula grada Čaklovca okrenula šilj petokuta k pristupačnoj strani. kako smo ih upoznali u Stupčanici i Dobroj kući. nu poslije gospodari i tu Tahi. a glavna se kula porušila uzduž tako.114 vjerojatno dobro priorata vranskog. 3 ) Krones: Die Chronik der Grafen von Cilli. Uopće je građevina izra­ đena veoma solidno. SI. 3 ) Poslije preuzima prioratska dobra Ni­ kola Zrinjski. kao gubernatoru priorata Pa­ krac. nalazimo tu i braću Talovce. spominje kao Csaktornya u prioratskom posjedu. nec non curiae Rasse. Božjakovinu. isklesan u got­ sko doba. 1476. Graz 83. Po svojem sastavu spada grad u onu vrstu gradova. da se je u tom naj­ tvrđem dijelu grada stanovalo : u srednjoj je prostoriji sačuvan ostatak kamina. Od manjih se di­ jelova nije mnogo sačuvalo. pa je tu odijeljen grad dubokim šancem i učvršćen jakim zidom.. te se još prije g. is. 1439. Uglovi su glavne kule utvrđeni napose tesanim kame­ njem. Vidi se još i danas. Poslije zagospodovaše Zrinjski opet barem *) U blizom selu Brasniku našao se rimski nadgrobni spomenik. 2 ) Vjes. Pristup je do grada dosta tegotan. 55. Kasnije založi kralj Ludvik II. a u ono je doba spadao Pakrac možda još u dubičku župa­ niju. 1 ) Najznatniji je grad u ovom b e z sumnje Pakrac}) To je bilo sijelo vitezova reda sv. da se grad sačuva. Ivanu Tahiju. društva XI. bio je već Pakrac napušten. 1543. hrv. te je ostala polovica petokutnika. k r a J u b i o . arheol. ma đa su iste godine staleži u P o žunu tražili. Albert. Cornuto Baudon i Bebek . gospodara Bijele Stijene. U Pakracu je bila kratko vrijeme i kovnica novca.

000 for. 107. 1760. kako se to vidi iz jednoga pisma od 26. koji je bio proviđen strijelnicama za veće i . kula. 17. Grad u Pakracu u vrijeme dok je postojala glavna kula. gdje su u srednjem vijeku gospodovali Morovićki. na međi županije. SI. kad su se pravile katastralne mape. a g. *) Barabas: Cod. 4 . Tlocrt grada u Pakracu. a njegova ga udovica proda barunu Trenku za 96. a g. . Iza ove sačuvane kule bila je glavna " ^ i ^ S S SI. Zrinyi I. 1 ) Pakrac postade sijelom sandžakata. 1559. Da je grad j o š u renesansko doba bio izgrađivan. koji tu zaplijeni 40 konja. 106. VI. 513. kulica i nešto okolnoga ziđa. ali još je do pred par godina bilo od njega znatnijih ostataka. nalazi se gradište grada Međurtća. kupi ga tada­ šnji podžupan požeški Janković. Marija Terezija pokloni Pakrac barunu Sandoru de Szlavnica. Osim tih kula još su dvije postojale. Arsenije Čarnojević učini Pakrac sijelom eparhije. Grad je Pakrac danas gotovo sav razvaljen. Nepravilni peterokut opasan je čvrstim zidom.115 na neko vrijeme gradom. kako je viđamo još na starim fotogra­ fijama. jedna prema glavnom trgu sačuvala se do danas. Po tom tlocrtu i po starijim fotografijama možemo si dosta vjerno predočiti cijeli grad. a na uglovima su peterokuta bile okrugle kule. Kasnije je gospodar Pakraca bio barun Imbsen. manje oružje. 1691. 1864. predade se Pa­ krac carskom generalu Croyu. Zapadno od Pakraca. ponešto potkovasta oblika. 150 Turaka i 6 topova. učinjen je tlocrt. pa Kanižajevci. pokazuje i pro­ zor na sačuvanoj kuli. X.

x . dade kralj diške. grad je bio i drugima podijeljen. koja je dala i ime potoku Rašaški. U nedalekom Ben­ kovcu gradište je nepoznatoga grada. gradište opasano zidom sa 6 polukula. daruje kralj Ferdinand I. 1485. Nu svojim položajem bio je dostatno zaštićen. a kasnije ga se dočepa biskup Petar Berislavić. vijeka. Tlocrt ruševina Kamengrada. Sa karte WeiMatija Korvin Bijelu Stijenu srpskom despotu Zmaj gelove iz g. Ognjenom Vuku Greguroviću. szazadban. 6 cisterna. a valjda već g.. U staro se vrijeme ovdje kopala željezna rudača. koje narod zove Cogolj. unutarnji grad. dotično kasnije prioratu vranskom. Grad je danas posvema razvaljen. Istina. SI. U neposrednoj blizini toga grada ležala je nekad prioratska tvrđa Racessa (Rača). castellum in possessione Megyeriche Grguru Steffkoviću i Gašparu Gusiću. a u su) Csanki: K6rosmegye XV.. Prosvjeta g. II. pa je kroz sve vrijeme turskoga gospodstva bio nastavan i ciljem brojnih navala. Laszovski. pa rod Banffy. koji je tu g. jedva se vide tragovi triju polu­ kružnih kula. 1529. 1476. 109. a dolazi sprva pod imenom castrum nepotum Thyboldi. Marije de Bela Stena. Po njegovoj udovici Barbari rodj. 108. da je tu doista postojala kakova opatija. ali ipak ostade u rukama toga plemena sve do polovice XV. Zagr. umro. kad je kralj Ladislav Posthumus darovao grad gubernatoru SI. Klaić: Plemići Svetački.1) Cijeli je ovaj kraj do Save pripadao nekad ivanovcima. jer je još danas sačuvan naslov opata sv. Frankapanki dobije grad Franjo Berislavić Grabarski. 1913. 1700. pa se mjesto zove u službenim spisima „Vas megywrechye". pa nije nemoguće. Polazeći prema jugu dolazimo do neznatnih ostataka grada Bijele Stijene. I. Tlocrt Gra­ Ivanu Hunyadu. Kasnije je Bijela Stijena glavno sijelo zname­ nitoga plemena Tiboldović-Zemče. 1898.116 a g.

1) gdje se na­ laze dva gradišta a nad se­ lom Roždanikom nalaze se ostaci Britvić grada. kao i u svem kraju oko Bijele Stijene. dijelom Ivan Tahi (V. 110. Zombathel Wywar i Brytwychewina se spominju vima. Subocki grad bio je sazidan na vrhu brijega tako. Vywar je dana­ šnja Novska. prolazilo do Subockoga grada. 274. a n e d a i e k o Požege. To je mjesto prastari prelaz preko Save. 1471. 121). 1762. koja je glavni po­ sjed imala kod Vrbovca blizu Križevaca. G. koji bocki grad i Szenchewywar (== Novska). 1878. Na karti učinjenoj nakon karlovačkog mira narisan je tlocrt toga grada: nepravilan trokut opasan šancem. Taj je srednji dio *) Vidi Šišić: Sabori II. Kamengrad u Slavoniji. da Krsto dova čuvati. koji je nekada spadao familiji Britvić. Stara Gradiška ima tvrđavu sazidanu g. ne može se sasvim g. . budući da su uništiti. nu sačuvalo se nije ništa. Nekad je taj sav kraj pripadao do ^ Pakraca ivanovcima. da je identičan s gradom Čubinom. 1537. Tu je još jedno neznano gradište na­ SI. za koji drži Klaić. pa pnoratu vranskom. Vywar. spaliti.117 sjednom selu Cagama našlo se rimskih ostataka. Tu se veli. što ga je Usref beg osvojio. a u Su­ zidani. Kod Bujavice i kod Kukunjevca dva su druga gradišta. pod kojim se Nacrt ravnatelja E. Krambergera iz g. (Šilj okrekasnije je preuzeo upravu toga posjeda velikim n u t p r e m a napadaču). koje treba utvrditi. pa se g. Na karti međa karlovačkoga mira narisan je i tlocrt stare tvrđice: tik do Save bio je četverokut sa dva bastijona. da je oko cunja načinjen dubok šanac. 1536. U kraju na zapadu Bijele Stijene bilo je brojnih utvrda. koji je pripadao Svetačkima. već da valja Britvićevinu i Apparovac. I taj je grad spadao familiji Zemče-Svetački. . vrh brijega. spominje izričito: „Zombothel. Zemčej ne može svojih gra­ su od drva. Na sutoku Save i Une bio je grad Jasenovac. Jesenovacz vocatum. „Borotva" de Verbovecz. među onim grado­ . Brytwychewyna nobilium de Zemche". spo­ minje se castrum dicti Michaelis Z e m p t h e i . Barabas: Zrinyi Miklos levelek es okiratok II. čunjevi opasani šancem s nešto ka­ mena. opasan šancem. pa sada izgleda poput kratera. koji je bio napunjen vodom iz Save. tim vadum Gradysche polazilo se od nepametara prema Jajcu.

Egervarski. Sve su polukule proviđene strijelnicama za manje oružje. Vlasnik je grada bio Nikola Treutul. Kasnije je vlasništvo roda Nadasdy. Ipak se domogne zet Treutulov Petar Čeh grada. vijeku gospodovali Velički i rođaci im Bekefijevci. Nad tim se mjestom dižu ostaci staroga grada Velike. a ulaz u taj ob­ zidani prostor bio je na zapadu. 1687. kad je grad već odavna bio u turskim rukama. 1528. Polazeći od Pakraca prema Požegi. Kraljeva Velika. danas bijedno selo.118 bio utvrđen zidom u trokut sa bastijonima. Početkom XVI. Tu su se sačuvale razmjerno znatne ruševine kasno sredovječnoga grada. 1544. gdje je nekad postojala i stražarnica. dobije grad ban Lad. nu po njegovoj smrti dosudi palatin Gorjanski grad kralju.. treba skrenuti kod Kamenskog mimo Striježevice (gdje su nađeni rimski spomenici) do Kamengrada. vijeka gospoduje tu kralj Ivan Zapolja. arkivu u Zagrebu nije no fantazija. Nacrt Gradišća in Schiavonia u zem. Turci su tu držali 35 konjanika i 50 pješaka. a Sigismund je pokloni Ivanu M o roviću i sinu mu Ladislavu. spominje ga popisivač kao sasvim ruševnu. taj grad (papirnati dar) Ivanu Hoberdancu. koja je sprva bila u rukama kraljevim. oslobođen. pade u turske ruke. jer da je bio samo Nikoli Treutulu samom poklonjen. dok je jedna polukula iskočila na sjevernoj strani. kako se to radilo pod kraj XVI. 1435. a kad je taj rod domro. jednom osobito čvrstom prema za­ padu. G. 1564. jedva se viđaju neki ostaci odaja. nakon njega zagospoduju Kanižajevci. koji je pojačan s četiri polukule (Schalen) prema jugu. gdje se nalazila i cisterna. vijeka. leži mjesto Velika. bogati plemić požeške i vukovske županije. koji ostadoše tu go­ spodarima do XVI. Lopašić je u svojem djelu: Dva „Dva hrvatska junaka" priopćio i sliku Kraljeve Velike. 1535. koje je sada sasvim nestalo. I u selu Buču postojala je malena utvrda. te bude tek g. nu ta je puka fantazija. a Franjo si dade taj posjed potvrditi još g. odstupa Ferdinand svoja prava Franji i Gjuri Tahiju. spominje se i . veoma razvaljen. a kralj Ferdinand dariva g. SI. nu g. imala je nekad važnu utvrdu. 112. u koji se ulazilo pod tornjem 7. a iza bitke na Muhačkom polju boravi tu Krsto Frankapan. Nutarnji je grad. Taj je dio grada opasan na daleko čvrstim zidom. vijeka. županiji. 1702. Nešto prema j. posjed dijelili. ist. Ruševine grada u Velikoj u požeš. pa kad su si g. G. koje su danas gustom šumom prikrite. komu su u XV.

U kraju sjeverno od Požege sačuvan je barem dijelom grad Kaptol usred istoimenoga mjesta. Po temeljnom rasporedu građevine vidi se. nekad glasovita opatija templarskoga reda. a kraj je prema . unum palacium stratum et longum. Grad je pripadao kaptolu požeškom. ulazi se danas zidanim mostom. kod Treštanovaca temelji rimske zgrade i rimske skulpture. 113. ali i u okolini Kutjeva našlo se obilje i predrimskih i rimskih ostataka. U grad. Gradište je također na­ lazište prethistorijskih ostataka. koji je zamijenio diživi most. koje su slu­ žile nekad za obranu grada. nije od sredovječnoga svoga stanja ništa sačuvalo. . pa se pro­ lazi kroz četverouglatu ulaznu kulu. učinjen je šilj. Ne vidi se više nikakovih naprava. I u prethistorijsko je vrijeme bio kraj dobro napučen. Utvrda je vrlo zgodno smještena.119 Velika: . Svakako je bio središte velike gospoštije. nekad samostanska. sačuvala j o š nešto iz doba gotike. za pravo samo oveća glavna kula. sadašnja je župna. Popisivač od g. aedificiis ornatum. I u Radovancima iska­ paju se rimske ciglje. 1702. a od svoga gradića sačuvalo je tek nešto ziđa. pokazuju u zidu brojni otvori. da je grad — srodan onom u Cerniku — nastao negdje pred tursku invaziju. una turris tecturis carens ac in medio ejusdem castri quaedam domus seu camere deserte et una cisterna seu puteus". Stari grad u Kaptolu. . Kraj je ovaj u prošlosti imao daleko više utvrda. Jurja. od koga SI. je i mjesto zadržalo svoje ime. koja je podijeljena bila u tri dijela. I taj je završen okruglom kulom. veli. U Londžici našlo se ostataka iz broncanog doba.. Na sje­ veru je zid pojačan polukulom. Bangradac i Gradac. Srednji je dio bio jamačno također pregrađen. U mjestu Velikoj postojale su nakon izgona Turaka dvije crkve. vijeku sazidana lijepa crkva sv. pristup do nje — ona leži na kljunu kamenoga brijega — vrlo je težak i danas. U trokutnom dijelu grada bilo je također prostorija za stanovanje. koja danas služi kao magazin. Kutjevo. i s t od Kaptola nalazi se Pogana gradina. S. Od ove je na lijevo jedan dio grada u ruševnom stanju s okruglom kulom na uglu. Kod Vranića na­ đeni su i rimski novci na skupu. a na suprotnom je kraju u XVIII. da grad nije od pamtivijeka nastavan bio. a da su bila tu barem dva sprata. . gdje se brijeg prislanja na susjedni brijeg. a na desno je dio grada u novije vrijeme opet uspostavljen. a prema onoj strani. koji je opasan bio dubokim šancem. kod Vetova rimski spomenik. Gradić je malen. očito prethistorijske kolonije. tu se j o š opažaju tragovi kamina. gdje su bili umetnuti balvani.

u ark. a jamačno je tu postojalo naselje već od pradavnih vremena. da se stvori še­ talište. nadbiskupu kaločkomu Ugriljestvama se ulazi do gornjega dijela. da je Hrvoje za­ držao Požegu do svoje smrti (1416. Kasnije je Požega u rukama ugarske kraljice Ma­ rije od g.—1273. a mati po­ sljednjega Arpadovića Tomasina Morosini boravi često u Požegi. riti na bogomile. a ovilo oko gradskoga brijega (Burgberg). Na lijevo predgrađe. su Hedervarijevi prodali za 6000 for. dosude velikaši Požegu Hedervarijevoj obitelji. te izdaje odavle povelje. gospoduje u P o ­ žegi familija Tamasi (Vajdafi). poklonio Požegu Orig. pravo patronata nad opatijom Rudinom i tamošnje posjede. 1242. nu čini se. Hedervar izgubio Beograd. vijeka nose Frankapani i naslov župana požeških. darova kralj Ferdinand Požegu Ivanu Haber- . da se uzmogne lakše obo­ desno okrugla kula. Borba Hrvoja Vukčića Hrvatinića sa Sigismundom do­ vršila se je tako. 1423. od Velike bio je u Poljanskof gotski samostan franjevačkoga reda. Kraljica Jelisava boravi sa kćeri Marijom in Posegavara. a od grada Stražemana. kao da je rimski Inicerum istovjetan s današnjom Požegom. Tako smo se primakli mjestu. Od po­ četka XIV. kako se izraziti]e jedva gdje vidi. 1445. Podvrško (u požeš. tamo se redilo i planiralo. da je samo grad bio u njihovoj vlasti. Andrija II. gdje se kasnije digao lijep dvor. J. kojoj zadnji ostatak staroga grada. ubi erat curia reginalis. ma da se ne može ustvrditi. Mjesto se s gradom spominje g. da je opravdano mišljenje. a g. a i Sigismund daje povelje u Požegi. Kad je Fr. županiji). Da­ nas nema od toga grada go­ tovo ništa. Tlocrt grada u Požegi. k prastaroj Požegi Mjesto seprivinulo uz požeška brda.. ostala je rpa kamenja. zap.). od koga se nešto zida sačuvalo. koje je dalo cijeloj žu­ paniji ime. kad je kralj SI. u Karlsruhe. došlo u ruke obitelji Dežefi. 114. dok je mjesto s okolišem Sl. gdje je na nu..120 jugu ostao do danas slabo ispitan. Poslije g. 1227. 115.

) dala nekako i slika grada stvoriti. Nu kasnije su nađena i dva nacrta stare utvrde. gdje je prema jugu bila vojarna SI. trebalo je tvrđu pregledati.121 danczu de Zalathnok (g. arkivu u Zagrebu Possega in Schiavonia. 1210. hrv. Odavle se niže okolo Požege vijenac gradova i utvrda/od kojih su se neki dosta dobro sačuvali. drugi u zem. SI. nema ništa za­ jedničko s istinskim stanjem grada. 1751. pa se iz za­ pisnika o tom pregledanju (Kempf: Požega 371. a odavle se drvenim ljestva­ ma ulazilo u gornji sprat. a naročito onomu nad selom Viškovcima. junaka.).). G. U donjem trokutnom di­ jelu bio je ulaz i stražarnica. Slika. 117. 1550. a usred toga dijela zasuti bunar. reparabilis. Prema zapadu silazio je zid iz polovine gor­ njega dijela grada prema mjestu do Kamenitih vrata. Pregrađen od staroga grada. ) Vjes. IX. je­ dan u ratnom arkivu u Karlsruhe. Dvor u Cerniku (pož. 201. Na kraju te zgrade bio je okrugli toranj. . društva. a još je više fantazija nacrt u zemalj. Tlocrt Gračanice. žup. 2 ) Prije par godina dao je vlasnik dr. Možda su i Iločki imali neko pravo na Požegu. razbiti i kamenje x 2 ) Kempf: Požega. a taj se zid do danas sačuvao. 1702. koji je sezao do pod ra­ zinu samog mjesta Požege.) za 100 ljudi na dva sprata. što ju je priopćio Lopašić u djelu: Dva hrv. 1 ) Tvrđa je požeška bila još g. koja se spo­ minje od g. do turskih vremena. pa ma da su bile na njima izvrsno sačuvane fresko slikarije. Vraćajući se na zapad prema Kamen­ skom nalazimo kod mjesta Orljavca ostatke cigljom zidanoga gradića. Odmah do Orljavca nalazi se kod sela Čečavca nešto kamenja prastare benediktinske opatije R u d i n . žup. 116. arheol. grada u požeš. arkivu u Zagrebu. srodan drugima u požeškoj okolici. Za malo je godina pala Požega u turske ruke (1536. potvrdu i za grad Požegu. 1528. pa je do g. Reiner zidove otkopati. jer je kći Lovre Iločkoga dobila od kralja Ferdinanda g. Sve u svemu bio je to pravi burg. bila u njoj i posada. 1770. pa si možemo sad grad prilično točno predsta­ viti. ali o njegovoj prošlosti nema spomena. Preko brda j o š je jedno oveće neznano gradište.

Petru Kegleviću. a mjesto je bila sandžakom proglašeno. učinjen valjda odmah nakon reokupacije Slavonije. da je grad bio slično građen s onim u Kaptolu i u Cerniku. zauzeše Herberstein i Lenković cernički grad. prijašnji vlasnik Lorantović. Arhitektonski fragmenti po­ kazuju na doba ranije gotike. a kad je Hedervari izgubio Beograd. uze mu kralj za kaznu Pod­ vrško i dade uvesti Simeona Meršića u posjed te tvrđe. kad je kupuje Ivan de Thomassi. 1521. gdje se mora proći iz Požege do Save. nu konačno se oslobodi od turske sile nakon poraza Turaka kod Beča. 1453. ) Csanki: K6rosmegye. ) U voj. okružen grabom i drugim velikim. Nešto južnije leže ostaci tvrđe Podvrško. Neki su komadi upotrebljeni pri gradnji crkve u blizom Čečavcu. žup. gdje su prije par godina našli rimski nadgrobni spomenik. Ipak se čini. 118. koji i danas nose pridjev de Csernek. a bilo je u vlasti Dežefijevaca. 2 1 . arkivu u Karlsruhe nalazi se nacrt. uvađa budimski kaptol Lovru Hedervarskog i sina mu Emerika u posjed. 1443.122 razvesti. a curia Podvarsa g. a ma da je pre­ građen. gdje je narisan grad Cernik. G. budući da se saču­ vala samo jedna okrugla kula. u kojem su bile isječene strijelnice za manje oružje. 1413. 1 2 6 4 .. G. Ulazna kula grada Gračanice srednjem vijeku dosta često nedaleko Cernika u pož. Sav je drugi lokalitet utvrđen na daleko zemljanim nasipom s ba~ stijonima. a tlocrt se njegov jedva može konsta­ tirati. a protiv toga prosvjeduje još g. spominje. Grad je smješten u ravnici. Mjesto se u SI. šancem uokrug. 1595. Među tim kamenjem našlo se nekoliko lijepih klesanih komada našli se napisi i kamenje. G.1) Mjesto se spominje već g. ipak je temeljnu osnovu zadržao do dana­ šnjega dana. Tu su u Cerniku sjedjeli najljući turski age. Hedervari posjed za 3000 f. založi Fr. očito je i taj samostan bio utvrđen. Gradić je smješten pod brijegom. 2 Grad Cernik ) leži ne­ što južnije.

191. Tu se našlo dosta predmeta iz rimskoga i ranijega srednjega vijeka. opasan šancem. potvrdio Fr. koji je g. u koji je dignuti most prista­ jao. pa budući je on skrivio gubitak „finitimae arcis Zwechan". Gradiške našla se oveća neolitska kolonija. Dežefiju cerničkom: castrum Brewsthowcz. zv. Grad je bio svo­ jina Andrije Drežničkog. koje je priopćio Arneth 2 ) u svom Nacrt ostataka djelu pod br. alio nomine Eleskevv.123 Sad su pak njemački generali bješnjeli u Cerniku. 2 ) Arneth: Die Antiken Gold. 1525. 1537. što bi prošlost toga gradića osvijetlilo. 2 1 0 — 2 2 2 . kako otvori za balvane svje­ doče.) Turci su osvojeni gradić g. Britvićevina i t. Građen je u okrug. Silber. d. 1821. naušnica i t. 291. koji je građen po onom načinu. ) Kraj je Cernički bio i u predrimsko doba nastavan.u. Gradić je izvrsno smješten. U zid je ugrađena okrugla kula E. U jednom i drugom dijelu grada bilo je dakako pregradnja. tek mu fale zi­ dovi s prednje strane (kod F ) . Toliko se j o š sačuvalo. je vijeku grad znatno pregrađen. 1 ) Zapadno od Cernika nalazi se kod mjesta Šagovine nešto ziđa isto­ imenoga grada. 3 ) Thalloczy-Horvath: Also szlavoniai okmanytar. odlomaka grada D o l c a * fibula. koje pokazuje. Sačuvalo se nešto malo ziđa. x 0T\ . U srednjem je vijeku Dolac pri(„Turski grad"). Na vrh brijega postavljen je gradić. stojalište iščezle tvrđe Orljave. da je ta kula bila glavni dio grada za j / prebivanje. Ostrožiću de Giletinci g. kojeg je dijelio poprečki zid u dvoje. 3 ) Istočno od Dolca nalazi se Vrhovački grad. VII. a među pristojalištima toga castruma nalazi se i Dolac. (Vjes. Miinz. y I Nad Dolcem sačuvali su se ostaci t. Istočno od Cernika vidi se u gori podor Gračanice. Nad barok­ nim je ulazom grb familije Marković. Čini se. koja je viđena bila i u Zagrebu. k. tako. još se i sada vidi okvir. Možda je to za pravo castrum Brestovcz u požeškoj županiji. opet opravili.u. oko kojeg je učinjen dubok šanac. a ujedno se može sav kraj od zakreta ceste iz Požege u ravnicu pregledati. turskog ^ J grada. k. kako je građen i grad u Subockoj. Badava tražimo u spisima išta. Monumente d. U XVIII. kojom se ulazilo. da je tvrđa bila veoma malena i služila za prebi­ vanje sve do u kasno vrijeme. Na vrhu se brijega posadio grad na po­ ravnatom prostoru. a temeljna mu je osnova ostala: četverokut utvrđen sa 4 kule na četiri ugla. da se može dostatan tlocrt učiniti. 1527. Na zapadu je uzidana u okolni zid polukružna kula. arkiva. Tu je bilo prstenja. Grad je četverouglat. na brdu Slavči kod N. d. Ludovik II. zem. tako. Pred vratima bio je diživ most. da se s ove točke vidi daleko k Savi. Antiken Cabinets. među njima naj­ gore Caprara. uze mu kralj Ferdinand Šagovinu i dade je Nik. Hampel: A regibb kozepkor I.

Nu ulazilo se u grad kroz predvorje kod A. uzeo Turčin. 1230. hantur et penitus aboleantur". gdje je prelivena. ne znamo danas više. Vrhovci. našao je graničar Ferić u Malinu „krunu" od zlata. kancelarije i brata mu Stjepana. 1444. nu nije nedvojbeno ustanovljeno. 1471. da je kralj Matija naložio. ali od staroga se grada nije ništa sačuvalo. gdje su bile prostorije za stanovanje. 39. (starine XVII. G. 1536. Tu su nekad gospodovali Pleternički i Toroki. čitamo na 7. a malim četverostranim predvorjem ulazilo se u nutrašnjost. ali je bez sumnje bio grad u Drenovcu. br. Na suprotnoj je strani okrugla kula pravi sredovječni berfrit. za koju su mu platili u Beču. kojem je redu pripadala. od svake županijske vlasti. 1818. da se otešča ulaz nepozvanom. Vidi Gundrum: Prosvjeta 1905. U Pleternici stoji j o š dvor iz vremena Trenkovih. Danas se tu nalazi (na prehistorijskom tlu) sredo­ vječna gotska crkvica. od g. izuzimlje kralj Matija Ivana Pleterničkog od Sz. a ka­ snije u vlasti Banfijevaca. Orioa". u koji se ulazilo ulazom u prvom spratu. gdje je sve učinjeno bilo. da je između nje i okolnoga zida ostalo toliko pro­ stora. 1470.: „castrum (regis) de P o s o g a Dornoch vocatum iuxta fluw. Gračanica. Kako se vidi iz dosadašnjih pri­ kaza. da se jedva čovjek može provući. Nedaleko sela Viškovci nalazi se podor utvrde. čl. Miklosa. koje je g. Nikoli. Ta je kula sazidana tako. bilježnika kr. o kojoj govori Corpus juriš z. 148). Kubas a un Castelletto dishabitato che fuori ha da cento case et altretante persone. Kakova su gradišta kod Bzenice. pa se dosta dobro sačuvala. preko 900 for. do 1500. ) G. mačvanske banove. Ciglenik i Malino1) nalazišta su prethistorijskih starina.124 da tek ponešto iskače iz zida. U po­ pisu tvrđa. da s e : „idem quod castella infrascripta Knesjevec (Knežci?) et Farklevec in comitatu posegano Blasii Huszar sub nota infidelitatis infra viginti quinque dierum spatio a die datorum huius decreti computando distraSL 120. To je prehistorijski nakit. bila je okrugla glavna kula bitna sastavina u gradovima Požega. mjestu i Kobach. Od g. Crkva je u Pleternici i sada posvećena sv. U nedalekom selu Frkljevcima stojala je utvrda. kako potvrđuje Georgiceo g. Nedaleko Stupnika vide se ostaci ne­ kog gradišta. 1620. koji se spominje već g. gdje se veli. l . spominju se Vrhovci među pristojalištima grada Požege. Tu je još sačuvana u blizini gotska samostanska crkvica. pa sazidali tu kulu na dva sprata za obranu. Ratkovice i Bučja. 21 i 22. nad Slatinikom. Kobaš je imao također kaštel. kojoj su skinuli svod nad svetištem. Viškovci. Ostaci grada Dolca. Kasnije su Berislavići došli u posjed toga grada. Grad je sazidan u oval­ nom obliku. koja je građena od izvrsnog materijala.

koja se spominje od g. nazvali Marsonija. 115. koji je sačuvan u imenu potoka Mrsunje. 1516. koja je g. spo­ minje sa na četvrtom mjestu: Brod — despoti. Već je Mesić ispravno naslućivao. Stadt u. da to nije bosanski Dobor. Dolina. 1536. Oštri Vrh nad Petrovimselom nalazište je rimskih starina. Dobochacz^ . sp. kad je turska vojska došla do Zapolja. d. Zagr. gdje je bila tvrđica. Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom. a pišu se sve do pod kraj svoga vladanja „comes de Dobor" (na pr. 1339. našlo rimskih novaca. dolazimo do staroga prelaza u Bosnu kod Dubočca. Hrv. Brod je j o š u predrimsko vrijeme morao biti važan prelaz preko Save. Siče nahodišta su pret­ historijskih ostataka. 3 ) Berislavići su potomci Borić bana. Thomycza. Polazeći uz Savu do Broda. ad ripas flumini Savi et ex~ pugnationem castelli de Brod in quo 1500 homines in presidiis reliquisse dicuntur". Cimbe. kojim je ovaj cijeli kraj do turske invazije pri­ padao. naći ćemo u Tisovcu spo­ menut grad. na listu od god. U Vrbovi nalazi se gradište tvrđe. 162.) nije Soliman dozvolio dalje pljač­ kanja. ) !) Ivić: Spomenici Srba u Ug. koju donosi Ivić (u. 1910. Militargrenze u. Na onom se otočiću. a nedaleko Zapolje smatralo se odavna za rodno mjesto Ivana Zapolje. otočić pred Brodom činio je taj prelaz laganim. 1914.Ex litteris episcopi zagr. Grad je bio vlasnost Berislavića barem neko vrijeme. N. 2 ) Lešić: D. Mačkovac. u koji je usađen stup mosta. Starine V. pala Turcima u ruke.125 alio nomine Gyleth Kaštel 1 ). Entstehen d. U ispravi od g. i Slav. 1470. A među onim gradovima.. pa su ga po drevnom predrimskom na­ zivu. djelu s. 1536. Brod je u srednjem vrjeku bio vla­ stitost obitelji Berislavića Grabarskih. Turcos post SI. koje je uzeo Turčin g. S. 3 Taj despot bio je Berislavić. a isto tako i Brod2) sa svom svojom okolinom. Svrnemo li još pogled na zapad Orljave. habetur. 1536. Festung Brod a/S. U ispravi g. pa po Istvanffiju (XI. Gesch. 163. edificationem castelli Kobas Nad svetištem podignuta kula sa strijelnicama. 168). Franjo B. (Sta­ rine V. 121. Rimljani su tu našli mjesto. d. Kanila je nahodište prethistorijskih predmeta. 118) nabraja se posjed Berislavića ovim redom: Brod.) veli s e : . u posjedu S. a kasnije u vlasti Gorjanskih..

Lyzko. Jarak.. 01/ ulaz^kod A. mjesto Brod bilo strane mjesto. Zarwas et Petrocz in de Walko et Posega comitatibus aliisque. Zenth Laczlo. Komoricza. mjestu. drugi put Ovaru (Starigradu). minje g. Garčin. Vinica je bila očito nad današnjim Podvinjem. dva ugla imao iskočio je mali bastijon. a opasana je bila šancem. Brod. trati. Zalathnok. E braničkula. Libuguschy. Benedikta. kod Glogovice sačuvala se crkvica sv. bila nalazimo kasnije je vlasti Berislavića. Kasnije su Berislavići postali srpsk udespote (udova Vuka Brankovića preudala se za Franju Berislavića). Hrwsewa. Herman. 1282. Valjda je i gradište nad Slatinikom ostatak utvrde Berislavića. što ga je priopćia Ivić (sp. zap. sive castro. Petra. uglu I Četverokut. Moreu. koja je pripadala bosanskim biskupima. despoti et nobilium communis Plethernycze — despoti. Ono Zwyna bit će kasniji Svinjar. *Boroschyan. Hrwsthycza. 401). Novigrad. 163) navodi se : Arky — despoti Vywar — despoti Brod — despoti Garchyn — despoti Wynycz — despoti Pethnyewar. *Ozonychky. Boroschyan. U tom je kraju morao biti i Dobor. Ogle­ damo li ta. dj. jest posjed u blizini Broda. possessio Pethna cumturri u rukama u Veličkih i Bekefijevaca. su još gdje j o š rada danas naziv Gradina upućuje na iščezlu 1 f 7 U SI 122. ostali oko Pocrkavja. *Mozuchky. Stjepana. Dobor. pa možemo s pravom sma­ da je to j o š tvrđica iz predturskoga doba. uzidana u zid. a malo podalje tekla je Mrsunja u Savu. U tom su zidu bila troja vrata. možda prema Po-fi crkavlju. Mjesto je pri­ padalo vukovskoj županiji.. (Csanki: Magyarorszag foldrajza II. Owari Zwyna. Darnocz. Nad Petnjom ziđa od potokom je ostalo nešto Posjed se spo­ a grada Petnje.126 Danas se ruši u Brodu tvrđava. U kraju utvrdu. okrugle kule. 1536. a malo podalje crkvica sv. Na istoku je još valjda zakupu. a pripadao je g. U onom popisu zauzetih tvrđa. T l o c r t grada u Vrhovcima. gdje je i prije stajala utvrda. 1282. Možda sama utvrda niti nije bila u današnjem Kopaš. To su omanje gotske crkvice. Ta mjesta poznajemo i danas. a na s. Petnja i Pleternica. 1700. a spadao je jednom gradu Orjavi. Lad. vijeku na istom Mi poznamo tlocrt te tvrđice po koji je na nacrtu na mapi karlovačkoga mira iz g. da se posjed Berislavića nalazio u okolici Broda i uz Orljavu. utvrda u Garčinu. Paka. u kasnije ga 4 spomenici Berislavića. Dobowyk. . današnji Davor. pa su zadržo svoj posjed sve do turske navale. sagrađena u XVIII. utvrđeno: zid s bastijonima opasavao samo je sa tri prema Savi nije bilo utvrde. koji se već g. koje e možemo sigurno odrediti. mjesta vidjet ćemo. gdje je stajao kaštel. koji se zvao i Redemlye. spominje kao terra Burstian. je Ta je utvrda ležala baš pred otočićem u Savi. Nad Pocrkavjem je žalibože u novije vrijeme porušena crkva sv.

Ka­ kova je to bila utvrda. da ga moramo tražiti u okolici Broda. da je Gradac bio tamo do Pleternice. . 1560. već podalje u gori. U XV. 393). A iz u pož. Po Weigelovoj mapi iz g. Tlocrt tvrđe i zidova mjesta digla znatnija mjesta. ali ta imena su se dijelom izgubila. kralj Ivan Zapolja gospodar je Kamengrada. Kroz cijeli srednji vijek bilo je u toj županiji veoma živo.127 mjestu. (Csanki: Tort. što smo u požeškoj županiji opazili. Sama kraljica vlasnica je grada Požege. U požeškoj je županiji bilo i drugih utvrda. Od g. Mi doduše zna­ mo pristojališta te utvrde (Csanki: Tort. str. gdje se doista nalazi gradište. 1290. Možda je taj grad bio nad današnjim Orijovcem.) iz raznih vremena. Isto je tako teško odrediti. syjevi smatrali svojim j o š uvijek tvrđu Gradac. a dalje se mi­ jenjaju gospodari dosta brzo. 1700. kojemu je gospodovala familija Pakosi. foldrajza II. da su PakNa desno okrugla bra­ nič kula tik zida. selo Orjavicu. a od Gradiške do Pakraca sav je kraj u vlasti ivanovaca i kasnije prio­ rata vranskog. 445. možda je ispravno mišljenje Csankijevo. koju je dapače i narisao. se vijeku spominje i castellum Terbus. okmanytar. vidjet ćemo. a budući da je ta imala posjeda u Ple­ ternici. gdje karta bilježi Gardun grad. kao possessio Oryva cum castro suo. Isprva je u rukama familije Treutul Čeh. 123. popisa pod kraj XVII.Foldrajza II. v. Pregledamo li j o š jednom sve. Gdje je bio Ovar (Starigrad). kojima ne možemo od­ rediti točno mjesta.*). ne možemo ustanoviti. ako uzmemo. Sav kraj oko Broda 0 Thalloczy-Horvath: Also szlav. županiij. gdje je i danas mjesto istoga imena. 1442. vidimo. Benediktinci imaju tri znatna manastira. u rukama Veličkih i Bekefijevaca. a dijelom se ne mogu s današnjim stanjem identifikovati. da je tu od prethistorij­ skoga vremena bilo posvuda sve na­ pučeno. Orja grad i Csukancz. 124. ne ćemo krivo poći. pa se tragovi Broda. Nacrt ruševina od g. a danas se tamo nalazi samo gradište. vlasništvo Berislavića. a u rimsko se doba ovdje SI. varoš Szent-Miklos (Pleternicu) i grad Csuckans. po kojoj dobiva familija P a k s y : g r a d a kod Viškovaca Gradac. ne znamo. Nešto nam pomaže tražiti tu utvrdu darovnica Ferdinanda I SI. rimske kulture viđaju na mnogim mje­ stima. gdje je stajala tvrđa Orljava. spominje se castellum Gradach. koja se spominje već g. Šagovinu. a po ispravama sudeći nalazio se taj grad na brdu Trbošnjaku kod Šapne. veliki redovi imaju tu svoje posjede: Kutjevo u rukama templara. Istočno od Požege kod Blackog vidio je Luka Ilić nekakovo crkvište s ostacima utvrde. 304.

koji imaju glavnu kulu (berfrit) četverostranu ili petostranu: Čaklovac. Iz najkasni­ jega vremena bit će gradovi tipa grada u Kaptolu i Cerniku. Stupčanica. Po obliku (i po vremenu postanja) ima u ovoj županiji gotovo svih tipova sredovječnih gradova. dok je samoga grada posvema nestalo. Dobra kuća. pa oni omanji sredovječni gradovi: Gračanica. centar prostrane gospoštije istoga imena. budući je stopedesetgodišnje tursko gospodstvo promijenilo tok života. j o š su jedino Kaštelanovici od sv. Ipak je i tu nastao na pr. jer su položeni u ravnici. koji su drugačije građeni. Inače su vlasnici gradova većinom tuđinci. koji ga zadržaše sve do pada pod tursku vlast. a rod Tiboldovića. lijep dvor u Stražemanu. Duha (danas Dežanovac) domaći plemići. Tu su najstarije forme u onim gradovima.128 u rukama je obitelji Berislavića. Viškovci i Vrhovci. kasnije Zemče prozvani a konačno Svetački pokazuju već u toj promjeni imena približavanje autohtonomu pučanstvu. . nu ovdje je to tek iznimno učinjeno. U kasnije doba nastaje Pakrac i Kamengrad. U drugim se krajevima pod starim burgima kasnije podigli dvorovi.

Današnja Špišić Bukovica. Samatovcima. 184 i 259). ark. da druge i ne spominjem. županiji. Tu su prolazile i rimske ceste. pa među ostalima i Viroviticu i Stupčanicu u požeš. 1 ) SI. nije sa­ čuvala ništa do gradišta svoga sredo­ vječnoga grada. 1684. G. 1290. 9 Prof. U srednjem su vijeku opet i ti krajevi bili često spominjani. Pred turskom provalom bio je grad u rukama Ivana Banffyja od D. 1527. (Vjes. Mikleušu. da je već u predrimsko doba tu bio bogato napučen kraj: nahođaji u Marjancima. Lendave. kojom te sloboštine dobiva i grad Zagreb. Valpovu. uze mu Ferdinand g. . Budincima. Đ a ­ kovu. 1541. bogati nalazi u Bizovcu (80 kom. 125. Podgajaca (miljokaz). u ispra­ vama srednjega vijeka Bakva. Glavni nahođaji iz rimskoga doba našli su se kod Đakova. Original u Rano se već spominje i samostan fra­ arkivu u Karlsruhe. 374-376. 1243. poglavito ona uz Dravu do Osijeka i dalje prema Dalju. Dalju. Grad se virovitički nalazio od iskona tamo. Osijeka. Nu g. Dalja.) Satnici. pa u Virovitici. Gorjanima. Naši­ cama. a ovdje je izdana i isprava. God. Tenja. u Čepinu. 1280. koje joj je dalo i ime. pa je već god. Bijelom brdu. nu budući da je pristajao uz Zapolju. potvrdi Ferdinand Stjepanu Banffyju sve njegove posjede. Prikaz oslobođenja Virovitice iz turskih ruku g. nalaze se i dominikanci u tom mjestu. Virovitica je od davnine bila najznatnije mjesto te županije. z. dobilo sloboštine od kralja Bele. gdje se danas l ) C. kojom kraljica Marija potvrđuje sloboštine Virovitici. IV. VII. njevaca u Virovitici g.Sredovječne utvrde u županiji virovitičkoj. A to prirodno bogatstvo bit će uzrok. Viroviticu i daruje je kraljici Ani. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Miholjcu. da ih je gotovo sasvim nestalo. 1248. Satnice. Bijelog brda. Točno su ozna­ čene međe grada Virovitice (Wereuche) u ispravi od g. jasno svjedoče za istinitost gore iznesene tvrdnje.. Ova ravna i bogata županija nije dakako sačuvala mnogo sredovječ­ nih utvrda: kultura je tu skrivila. D.

samo onaj dio. koja je bila uvijek napunjena vodom. a spominje se već g. Ulaz je bio napose utvrđen. 126 Tlocrt ruševina grada njemački Flugblatt. novi dvor 2 ). Grad je od g. a sada dariva Bela IV. a da­ nas je vlasništvo grofa Draškovića. arhiva VIII. *) Vjes. 276. SI. pa saziđe g. Za posjed se toga mjesta često bili ljuti bojevi. a može se donekle smatrati . 1532. ) Graditelj je bio N. veli. nu ta je više no fantastična.—1804. danas pusta sela. III. . što je po­ daren templarima. što je nekad pripadao grani Gorjanskih. a bio je malena zgrada. 237. Nedaleko Sopje je također imalo svoj kaštel. 1841. 1255. koja je opkoljena bila i palisadama. Vaška je bila ne­ kada posjed biskupa zagrebačkih. koji bude g.. g. str.) nu ni od toga se nije ništa sa­ Izvana su zidovi obloženi tesanim ka čuvalo. Poslije reokupacije kupi grof Pejačević grad. Iz ratnoga arkiva u Karlsruhe imamo sliku opsade Lesslijeve. J3 rtno>sac 2 *) O toj stvari v. oteo Turcima. vlasništvo Ivana Rachkusa i Martina Betlena (ili Beglina) koji se zovu sopjanski (g. 127. 1684. koji pri­ kazuju grad u vrijeme. ne spada pod nje­ govu jurisdikciju 8 ). Sjeveroistočno od Virovitice dva su važna mjesta u srednjem vijeku. Kraj nedalekoga Mikleuša nalazile su se još u drugoj polovini XIX. izdan tom prigodom. Kan Novake dao nekada templarima. a diživim se mostom prelazilo preko široke grabe. cijelu tu župu svom vjernom banu Prijezdi. pro­ dan knezu Schaumburg-Lippeu. Isprava od 30. 1904.—1684. dokazuje i SI. Mi ga donekle poznajemo iz nacrta. kao ni od kaštela u Slatini menjem. Bio je obzidan zidom sa bastijonima na uglovima te imao četiri tornja. Ostaci grada u Vočinu. žup. Roth. 1193. karta bilježi tu uz znak ruševine Ruine Zrinyi). Sam je grad bio unutar te utvrde.Wasserburgom". prikaz u Prosvjeti od g. Kako su se u to doba veselili toj pobjedi. zem. 1 ) kod Drenovca u virov.130 nalazi dvor. Novaki bilo je nekad sijelo župe. 1800. što su ga sazidali grofovi Pejačevići. da je Gyula d. vijeka ostaci grada (vojn. bio u turskom posjedu: zapovjednik grada Brodarić nije ga mogao od Turaka ni bra­ niti. 1463. kad ga je general Leslie g.

1308. daje Egyd od plem. 1418. da nam pokazu sasvim neobican sastav gradine. ) Csänki: Körösmegye 52. God. a g. ) Povijest grada Drenovca vezana je s povijescu grada Vocina. Moslavackog svom zetu Nikoli./85. Aba grad u bastinu. sinu Lovre od plem. ) Od grada se Drenovca 2 1 sacuvalo dosta malo ostataka. Kasnije dobise jedan dio grada i posjeda drenovackoga Desa i Ivan Gorjanski. 1484. dobiju Gorjanski i srodnici im Kishorvati-Hlapcici cijeli posjed. smjestene na tesko pristupacnom brdu povrh sela Drenovca. Odslije se ta grana Gorjanskih prozvala Bänffy de Därnocz. Na uzanom plateauu navrh brda poredale se tri okrugle 2 0 Csänki: Körösmegye 54. G. gospodar je drenovacki Sigismund Vocinski. . nu i ti dostaju.131 koji su posjedovali i Drenovac.

Turski osta do g. ) Kad su konačno Turci morali grad ostaviti. Na­ ziv se nalazi i u Moslavačkoj gori. koje se je za Anžuvinaca dostalo znatna ugleda. a i u Posavini nedaleko Kupinova nalazimo Vočinsku baru. dok se od srednje sJabi tragovi nalaze. a najmanja C još je naj­ bolje sačuvana. nije ni 10 kuća ostalo pošteđeno. te je ostalo tek nešto nutarnjih zidova.132 kule. 10. 1424. da Turci nisu lako pustili grada. 2 x . Materijal je građevine bila ciglja. koja i for­ mom i sastavom živo sjeća na rimsku ciglju. Ma da im je kralj Sigismund i oduzeo dijelove dobra vočinskog. Isto se tako zove i današnji Šarengrad. da je g. dobiše Gor­ janski g. Po opisu Ibrahim paše Merimbegovića imao je Vočin 70 kuća i davao je 70 vojnika. taj posjed. 73. Vočinski1) se grad spominje od početka XV. 2 bio se ovdje ljuti boj.) Ta je familija ogranak plemena Aba. Sve tri kule spajao je zid. 154. 1686. grad je u rukama Batthyana. arhiva III. kad ga zauzeše Turci. (Vočin se zove u ispravama: Athyn. Kad je s Jobom rod Gorjanskih domro. Vjes. Othyn. opet je uspjelo. pa im je i sam kralj odstupio svoja prava na grad za 6000 f. zem. a osobito je jak i dobro uzdržan branič zid E — E . sept. uze grad kralj Matija. ) Smičiklas: 200 godišnjica oslobođenja Slavonije II. pa se i Vočin spomi­ nje među posjedima Matijina sina Ivaniša Korvina. Sigismund Vočinski sve dobro posjedovao. vijeka u vlasti familije de Atina. Nu oko g. a kad je taj umro bez potomstva. 1508. koji je sagrađen na najpristupačnijem mjestu. 1434. Turci su i krasni samostan — ) Csanki: K6r6smegye 50. od kojih se najveća A dobro razaznaje. pa osta njihov do g. 1687. Dakako. 1538. sama tvrđa bila je posve razvaljena..

133 crkva se gotska do danas barem dijelom sačuvala — upotrebljavali kao kamenolom. Iza Turaka dobije posjed s tvrđom general Caraffa (g. 1793.), nu domala zagospodova opet fiskus, dok nije g. 1776. kupio imanje Erdody, te je od ovih prešao posjed na grofove Jankoviće. Grad se osovio na brdu nad Vočinom, koje se dalo dobro braniti. Od tog je grada preostao samo komad zida, građen od kamena i ciglje, a izvana obložen vrlo lijepo tesanim kamenom. Tlocrt se po ovim slabim ruševinama više ne može učiniti. Ako nije najveća gradina u svoj Hrvatskoj, a ono je svakako jedna od najvećih ona kraj Orakovice,1) što je na­ rod zove Ružica. 2 ) S ime­ nom Orahovice sasta­ jemo se u historiji prvi put g. 1228. u međašnom listu, kojim se od­ ređuju međe neznanoga mjesta Aszuagy. (Da­ kako da ni ime Orahovica ne smijemo dovo­ diti u vezu s orahom, to ime dolazi svako­ jako pisano Raholcza, Rahocia i slično.) Grad se u Orahovici spominje g. 1357. kao kraljevski posjed. Knez je Ivan Blagajski (odnosno njegov zet Petar Herczeg d. g. Heder) založio g. 1328. Lovri, Ugronu i Ivanu svoj grad Zrin, nu nije grada nikad iskupio, već SI. 130. Ruševina gotske crkve g r a d a Ružice su sinovi Lovrini palatin kod Orahovice. Nikola Kont i Leukus i rođaci g. 1357. Zrin prepustili kralju, da ga on preda Šubićima, kako to posvjedočava kralj 28. III. 1357., a zato su ovi prijašnji vlasnici Zrina dobili Orahovicu. 3 ) Nikola je Kont (ime ovo svakako je u vezi s gradićem ) Szabo: Orahovičke gradine. Vjes. hrv. arheol. društva XIII. 94. ) Ime Ružica nema s ružom dakako ništa zajedničkog, te mu je tek pučka eti­ mologija dala to značenje. U srednjem se vijeku spominje Rosoncz u kraju oko Ča­ đavice (kako misli Csanki: K6r6smegye 52), a nije nemoguće, da je to ova ista gradina. 3 ) Vjes. zem. arkiva VIII. 250.
2 x

134 Kontovci nedaleko Grubišnogpolja, koji je do turske invazije pripadao tom rodu) član familije kasnijih knezova iločkih, pa je grana toga roda držala Orahovicu i prozvala se Raholezai t. j. Orahovički, nu i sami go­ spodari Iloka smatrali su se barem donekle gospodarima i Orahovice. Kad

SI. 131. T l o c r t Staroga grada nad Orahovicom.

je na posljednjeg kneza Iločkoga Lovru zavojštio kralj Ladislav, umaknuo je Lovro iz Iloka u Orahovicu, koja mu je j o š jedino preostala. Tu ga u kraljevo ime podsjedne despot Vuk, a branič te tvrđe, za koju veli Istvanffi: ,,arx natura et arte egregie munita", Lad. Backocz nije mogao grada obraniti. Kasnije se Lovro izmiri nekako s kra­ ljem, koji mu ostavi Oraho­ vicu. Kad se Lovrina druga žena Magdalena de Bakowcz preudala za Ladislava Morea de Chula, brata pečujskoga biskupa Filipa, dobije on s njom Orahovicu. More je bio tako opak čovjek, da su ga oba kralja i Ferdinand i Ivan Zapolja proskribovali, a Zapoljevci ga opsjednu u Orahovici, dignu lagumom gradske zidove u zrak, sasijeku sve branitelje, ali More umače. Ma da je Orahovica bila dana braći Rafaelu i Ivanu Podmanickom, osta faktičkim po­ SI. 132. Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica. sjednikom grada i nadalje More, pa piše odavle o kret­ njama turske vojske g. 1536.; bio je dapače još g. 1543. u gradu. Odavle je konačno uzmaknuo u Gornju Ugarsku, ali ga Turci uhvatiše i odaslaše u Carigrad, gdje je prešao na islam. J o š g. 1550. potvrdi kralj Ferdinand

135 Katarini, kćeri Magdalene More, pravo na dobra iločkih knezova, pa se tu spominje i Raholcza. G. 1685. budu Turci kod Orahovice razbijeni, a g. 1687. izvješćuje Diinewald, da je Orahovicu zauzeo bez velikog na­ pora. Službeni popis od g. 1702. opisuje i grad Orahovicu. Zidovi su j o š bili visoki, nu krova nije nigdje bilo. U donjem dijelu grada bilo je devet odaja sa stropom, a tri odaje nisu više ni stropa imale. Gornji grad bio je sav razrušen, tek su postojali krasni podrumi. Dosta velika kapela imala je još svod. Pod gradom su bile ruševine plemićke kurije. Cijeli spahiluk dobi bar. de Cordua, g. 1723. kupi ga bar. T. Fleischmann, da ga doskora prepusti grofovima Pejačevićima, od kojih ga za 35.000 f. kupi Dimitrija Mihalović. Grad je Orahovica zapravo i grad i dvor i tvrđa. Danas se ulazi u grad kroz provaljenu kulu A., nu tu nije od prije bilo ulaza, već je trebalo preći mostom, kojemu su se sačuvale supstrukcije kod 14, 15 i 16. do ulaza u prvom spratu, te bi ovako dospjeli u predvorje O-O. Na desno je tu stajala kapela B, gra­ đena u gotskom slogu s otpornjacima, koja je nad svodom (s rebrima) imala prostoriju za obranu. Kasnije je kapela dobila bačvasti svod, ali i taj se već sasvim raspao. Kod 4. ulazi se u veliko predvorje E, gdje se vidi trag uzanog hodnika. Iz te prostorije, koja je tijekom vremena bila opetovano pregrađi­ vana, polazilo se na desno u četiri prosto­ rije F, koje su služile za stanovanje, pa imale velike prozore sa prostranim sjedalima. Na protivnoj je strani osam manjih prostorija, koje su dijelom i svodove sačuvale. Tu je prema jugu zid izrađen u šilj, komu je naj­ veća debljina 9 metara, a učinjeno je to zato, si. 133. Stari tlocrt grada u jer je na toj strani pred gradom prostrana Valpovu. Original u arkivu u livada. Sa polukružnim je zidom tu nekada Karlsruhe. grad bio završen i dubokom grabom odijeljen od drugoga dijela brijega. Na zapadnoj je strani prigrađen gradu toranj L sa renesanskim prozorima i teško protumačivim rovom kod 9. Polukula M štiti još napose prostor N N, koji se prislanja na bastijon I, uređen za težu artiljeriju i pojačan sa tri cunju slična otpornjaka. Toranj H spajao je zid 0 - 0 sa sakristijom kapele. Nu kad je artilerija teža postala, nisu te naprave dostajale, pa je učinjen polukružni zid na južnoj strani P P sa 11 ovećih strijelnica, koje su tako smještene, da se može svaka točka spomeuute opasne ravnine unišaniti. Sav je grad građen gotovo isključivo od kamena lomljenca, ovaj je dio sazidan ponajviše cigljom, tek je donji dio od kamena. Kako je pomno izrađivana ta građevina, o tom svjedoče

136 još pojedini dobro sačuvani tesani komadi: brojni konsoli po cijeloj vini, za koje dakako danas ne znamo, što su nosili. Na više je sačuvano tragova komina. građe­ mjesta

Sat daleko u gori baš nad samom Ružicom nalaze se ostaci Staroga grada, koji dužinom zidova gotovo prestižu i donji grad Ružicu. Dakako, taj je grad doista stariji, karakter je zidova posve drukčiji, a b a d a v a ćemo tražiti uređaj za raskošno stanovanje kao u donjem gradu. Tlocrt trošnih zidova pokazuje razdiobu grada u četiri dijela. Stari graditelj n i j e ni tu micao pećine, već ih je zgodno upotrebio za temelje svojim zidovima. Gradina se protegla od sjevera k jugu: na oba su kraja bili p o s e b n i ure­ đaji za što jaču obranu. Povijest ne zna ništa o toj građevini k a z a t i . Nekada se baranjskoj županiji 1 ) pribrajali gradovi i mjesta Našice, Matučina, Podgorač, Szeglak (kod Harkanovaca) i Valpovo. Našice (Nekche) spominju se već u XIII. vijeku, kad su tu gospodovali templari, nu uz ove imali su tu posjed i članovi plemena Aba, kojem kralj Karlo dariva g. 1310. i templarski po­ sjed u Našicama, p a g. 1312. i posjed s v . Mar­ tin kod Našica ( g d j e se i danas nalazi prastara crkvica). Tada dozvo­ ljava kralj Aleksandru od plemena Aba, da si „si in ipsa possessione Scenmortum . . . castrum edificare seu construere voluerit, faciendi habeat facultatem et pecuniam SI. 134. Glavna kula grada u Valpovu. suam ad opus castri in eadem expendere valeat tanquam in sua propria hereditaria possessione . . . V) Poslije ukinuća templarskoga reda preuzeše njihov posjed, barem u većem dijelu, Ivanovci. Za vrijeme kralja Sigismunda dobiše Gorjanski Našice, a ženidbom čini se da su Iločki došli u posjed grada, jer je god. 1499. Lovro Iločki od Fružine, udove Joba Gorjanskoga, dobio gradove Gorjan, Našice i Novigrad, a od Katarine, udove Ivana Krbavskoga grad Vočin. Protiv toga prosvjeduje Ivan Korvin 6. VII. g. 1499. 3 ) Te dvije žene bile su se­ stre Lovrine. G. 1532. padoše Našice u ruke Turcima. Da li je u samom mjestu Našicama postojao grad ili je našički grad bio podignut u nedalekim brdima nad selom Gradcem, gdje se danas vide
2

') Csanki: Foldrajza li. 456 i si. ) C. D. VIII. 329. 3 ) Vjes. z. ark. VIII. 265.

Nu i ti ostaci pokazuju. nije lako odrediti. Utvrda u Motičini.137 ostaci Bedemgrada. i to tek dijelom. 1481. dobiva ga Ivan Morovićki. dobili su stari gospodari grad i posjed natrag.). Matucsina spominje se već u XIV. dok se od drugih građevina vidjaju tek temelji. SI. I Podgorač je bio vlasništvo Gorjanskih. koji se spominje od XV. a dijelom su uglovi tesancem pojačani. nu g. vijeku u vlasti Motičinajevaca. Nu od tog se Bedemgrada sačuvao samo ulazni toranj. 135. a g. 1438. 1469. Valpovo (tu je navodno postojalo rimsko mjesto Jovalia) ima i danas sačuvane ostatke svoga grada. tek su neko vrijeme ovdje gospodovali Morovićki (Marot). 1397. spominje i grad. spominje se castellamus Poygoracz. pa ostadoše gospodari grada. Najprije je posjed u vlasti Ivana Solyaga. Po smrti Matije Morovićkog dobiše grad Petar i Matija Gerebi od kralja Matije (g. Đakovo. . vijeka. pa se tu g. da je tu opstojao vrlo lijepo građeni gotski grad: zidovi su dijelom tesanim kamenom obloženi. g. Zid između crkve i dvora ima krunište sa strijelnicama za kosi hitac. 1467.

ulazni okvir gotska je radnja. U okruglom su tornju tri sprata. prvi na stuba- . U sredini kupule prvoga sprata nalazi se grb navodno Mo­ rovićki. Na kamenju stubišta i na prozorima. 1244. 1512. vlasnik je grada ban i palatin Emerik Perenj. da se u sastavku tih krila sačuvala gotovo intaktna okrugla kula. 1269. bio vitez zmajskoga reda. Doroszma. ovijen zma­ SI. 1721. pa sad osta grad u rukama njegovim i njegove svojte. vijeka. Poslije oslobođenja od turskoga go­ spodstva dobije g. opsjedne Murat beg Valpovo i osvoji ga teškom mukom. svo­ đena niskom kupulom. jem. a oko cijeloga grada gradska graba. 136. a po njemu naslijediše gospoštiju grofovi Normann Ehrenfelski. da su od staroga grada ostali samo vanjski zidovi. a prikazuje se kao lijepa dvospratna građevina s tornjem nad ulazom. gdje se žalibože saču­ valo samo gradište znamenitoga grada cijele velike familije Gorjanskih. a odavde mostom do neke zgrade. vi­ jeka bude tu sagrađen dvor i to tako. Prozori su proviđeni sjedalima. grad i dobro barun Petar Prandau. Početkom XIX.. U prvom i drugom spratu nalazi se po jedna okrugla prostorija. da je nekada bio taj toranj drugačije vezan s okol­ nim zgradama. da se je sačuvalo i nešto staroga grada. U srednjem se vijeku piše Gora i Gara. Kolođvar. koja i danas postoji. otkuda se tek ulazilo valjda u prvom spratu u grad. U vojnom arkivu u Karlsruhe sačuvao se nacrt grada iz XVII. jer je Morovićki Ostaci grada po akvarelu Hotzendorfovom. Naročito se sa stražnje strane prikazuje grad kao sačuvan u starom stanju: započetu modernu „restauraciju" zaustavio je svjetski rat. Dva se krila spajaju tako.138 G. 1543. Današnji dvor sagrađen je valjda i na starim temeljima. Tlocrt grada nije se bitno promijenio: oko dvorišta bila je galerija na stupovima. pokloni kralj Bela to mjesto Ivanu de gen. a sjeverno od Đakova leži Gorjan. u koje se dolazi zavojitim stu­ bama. neku vrstu plotom ograđe­ noga predvorja. pa na dovratniku svuda se nalaze kasnogotski klesarski znakovi CP ma i prozoru nekoliko puta. a po­ svuda se vide tragovi. smještenim u posebnom tornjiću. Kao terra Gora spominje se već g. Mostom se dolazilo u „palatu". a g. dok su krila tako pregrađena. Krećući prema jugu nalazimo neznane ostatke sredovječnoga grada kod Budimaca. G. ..

316. sa sviju strana prirodnom uzvisinom za­ tvorena kao bedemom. U samom je mjestu kuća Jaić bega pretvo­ rena u crkvu. Martina) našlo se rimskih ostataka. Jedan je prozor zadržao u gornjem dijelu orijentalni luk. 1 ) U XV. 270. SI. Kad su domrli Gorjanski s Jobom Gorjanskim.139 praocu Gorjanskih. se vijeku spominje č e š ć e : g. skih predmeta. foldrajza II. 2 ) Smičiklas: 200-godišnjica oslobođenja Slavonije II. spominje se Gara —Petri Markos. g. a nedaleko same gradine ostaci gotske crkve. da ogledamo kartu. Erdutski grad prije restauracije. 1536. 1702. U službenom popisu Đakovštine od g. iz rimskoga doba po­ tječe nalaz novaca u skupu. 2 ) opisuje se grad: ovdena u selu od starine jest grad bio. I u samom se Đakovu našlo rimskoga kamenja s na­ pisima. U Selcima nađen je rimski mozaik. To je i izvrsno građena kula. te se sada viđaju samo porazbacane ciglje. građene iz ciglje. pali Turcima u ruke. biskupije 52. Dosta je. 137. koji su g. a drugi palatinov dio Ivan Korvin. Nu u prošlosti je od vajkada cijeli ovaj kraj bio veoma va­ žan i za naselja zgodan. castellum Gara. koji sada sa svime jest ra­ zoren. Tomu opisu ne može se ništa dodati. 1408. U okolici Gorjana nalazi se i prethistorijskih starina. pa je kamen četverostranoga grada rasprodan. te se uvjerimo o istinitosti te tvrdnje. 1467. da su u novije doba razvaljeni i kameni fundamenti. jer je cijeli kraj oko Đakova velika ravan. okolo kojega i sada su grabe pojake. ) Csanki: Tort. a u Štrbincima našli su se ostaci oveće zgrade s mozaikom. 282. Jugo­ istočno od Viškovaca nalazi se i predrimskih i rimskih starina. pa i to je naselje samo nastavak predrimskoga mjesta. Opet nije taj pri­ rodni bedem nigdje priječio prometa. proviđena u prizemlju na tri strane strijelnicama. x . Među gradovima. kojega isto se nahode nikoji temelji i zlamenje. a mjesto je i u srednjem vijeku bilo znano. rim­ skih grobova i rimskih novaca. — Pavić: Glasnik đakov. U Satnici su dva gradišta iz predrimskog vremena. U Klokošici našlo se predrimNacrt slikara Hotzendorfa. castrum Gora. tek to. Đakovo jest danas za pravo oveće selo. dobi jedan dio posjeda Zay de Csomor. u Ivanovcima (gdje je u predtursko vrijeme postojala crkva sv.

da je tu grad doista postajao i da je to 8 mjesto identično sa sredovječnom Nevnom ). 1238. nu ja ih više nisam vidio. Nu ipak je još jedan komadić o s t a o : spojni zid između crkve i dvora ostatak je staroga grada. od kada je Turčin iz ovih strana odagnat". 2 ) Od ove crkve potječe kapitel u arh. 2 ) g. 1702.Klaić: Vjes. muzeju u Zagrebu br. uz njega podor ovalne zgrade. Neko je vrijeme Ču­ por Moslavački držao grad u zalog.. arkiva II. in palacio solite nostre habitationis". dade kralj Matija i taj posjed kaločkom biskupu Gabrijelu i bratu mu Sigismundu Matučinskom (po današnjoj Motičini). — Hodinka: Tanulmanyok a bosnyak-diakovari piispokseg tortenetebol. Zapadno od Đakova nalazi se mjesto Levanjska Varoš. vijeka stalno boravi.in Dyaco. a pripadala je Treutulu od Nevne. Nema sumnje. a ovaj je dade u zalog Korođijevcima. Kralj je Sigismund dva puta u Đakovu boravio. koje temelji do sada nahode se . pa ga je zamijenio novi dvor.140 Kao possessio Dyacou spominje se Đakovo 1 ) prvi put u spomenicima g. 1474. od kojega spoja duvarovi jesu za asnu dobri. koji su kasnije ostali gospodarima grada i posjeda. . 1244. a nije sasvim objašnjeno. Kasnije je toga sredovječnoga biskupskoga grada u Đakovu nestalo. a između tih zubaca izbočeni su dijelovi za kosi hitac na obranu podnožja zida.. 1898. Zupci su kruništa uređeni za ravni hitac. 1399. 285. Bp. 1355. iz poja graba od grada i od onoga vrimena. gdje od XV. da je to tek jedan dio građe­ vina. kakovu su svrhu imale te građevine. čas u vukovarsku. izvedene iz ciglje. 1893. U srednjem su je vijeku pribrajali čas u požešku žu­ paniju. — Šišić: Županija virovitička u prošlosti. Već je u XIV. Iz sada poznatih ostataka je­ dva se može zaključiti. u Đakovu. 281. 3 ) Csanki: Tort. već je g. — Csanki: Tort. veli s e : in turri de Newna. pa dalje castrum Newnawara do g. Stariji pisci spominju tu kraj sela ostatke sredovječnoga grada s bedemima. a čini se opravdanim mišljenje. da sazida sadašnju katedralu. a staru je crkvu Strossmayer dao porušiti. U turske šake pade g.in Dyaco. foldrajza II. II. veli se izrijekom: . Kao castrum spominje se već g. pa je ženid­ bom došla u ruke Petra Čeha. zašto se ovamo preselio. . kako se u nas drugdje nije nigdje sačuvalo. a unutra u gradu bila je crkva za dosta velika. Bosanski kaptol (osnovan g. i 1903. vijeku tu postojala biskupska crkva. 820. 1355. pa je tu sačuvano krunište. dok se drugi dio još pod zemljom nalazi. a g. 1486. . koji je još vrlo bliz romanskom dobu. spominje se biskupska palača: . — Fermendžin: Acta Bosnae. 1395. 103. z. 1526. prope ecclesiam cathedralem". veli s e : „ovde jošte grad stoji. G.) nije dugo Bosni ostao. G. foldrajza. U parku biskupskoga dvora nalazi se podor tornja. 361. U opisu Đakovštine od g. . — Pavić: Glasnik biskupije đakovačke g. *) Brunšmid: Kameni spomenici br. koju nastavlja zid. 1437. Pred tim ovećim tornjem nalazi se pod­ zemni hodnik.

Original s oznakama u španj. osi. Laszowski: Hrv. 1697. a na njem je u okrug sagra­ đen od ciglje grad. napose upozorujem na crkvu sv. Grad je danas putopisac Prandstetter na­ sasvim iščeznuo. Tlocrt grada u Vukovaru kidno u turskim rukama. koje pod­ sjećaju na talijanske građevine XV. 1296. 1472. 1290. bude i Erdut oslobođen. castr. a g. G. U Prandstetterovu je putopisu narisan grad Erdut sasvim šematički. Slav. 1474. Taj je humak s grabom još u prethistorijsko doba načinjen. 1526. J o š je najbolje saču­ vana okrugla kula s izbočenim gornjim dijelom (na konsolama. 271. Povj. 1608. u vlasti titeljske prepoštije. Kourough. 2 . proviđena neistinskim kruništem sa malenim zupcima i pretvorena u grobnicu. okružen dubokom grabom. ad quod nullus aditus ob palustria nisi hiberno gelido tempore. g. Dimitrije u požeš. a kasnije ga na­ lazimo u rukama familije Banffy od D. stoljeća grad Korođ1).141 Porodica Korođijevaca držala je od XIII. koji se spominje g. 1746. iz vremena oslobođenja od Turaka. Građevine I. ma da zapušten. Lendave. cijel sačuvan. nu u glavnom bio je ipak. pa dođe u ruke komore. Nad Dunavom diže se nešto ostataka grada Erduta2). cuius dominus terrestris ignoratur tani turcicus quam Christianorum (Smičiklas: 200 god. Od okolnih zidova sačuvali *) Csanki: Tort foldrajza II. 1472. vrlo lošem stanju. po smrti Čuporovoj dobije grad Ivan Pongracz de Dengeleg od kralja Matije. Drenovcu. Zuaniju. dok i taj grad ne dobiju Nikola Ču­ por Moslavački i Ivan Ungor de Nadasd. koji se spominje g. šao je g. G. ) Csanki: Tort foldrajza II. castrum Koorong ultra fluv. 1687. 138. g. nu na njem se nije kasnije ništa više gradilo. kao zalog Ivanu bar. a ko­ načno dobije grad familija Adamovića Čepinskih i Ervin pl. u rukama je Rozgonjijevaca. Od g. Danas je glavna kula snižena. Gradište s nešto ziđa postoji i danas južno od Osijeka. To je nešto povišen humak. Drauwe. g. Cseh. vijeka). bude prodan Ivanu Palfyju od Erdoda. gotovo je nepre­ SI. nu kasnije su Korođijevci opet gospodari grada. 1730. spo­ minje se dirutum castellum Korogyvar. 60. II. pa je još u srednjem vijeku poslužio za gradište.). 270. a takovo prethistorijsko gradište s dubokim šancem nalazi se i kod današnjega mjesta Slakovaca u Srijemu. Od g. Slično se do­ godilo valjda i drugdje. grad u jeziku u arhivu u Karlsruhe. koji si tu dade urediti grobnicu. 19.

Kad je umro Čupor. Najvažniji grad virovitičke županije i drugi grad cijele zemlje Osijek1) prastara je ljudska naseobina.—1687. pa ga dade Gerebu Vingartskom. 1460. Od g. 1712. . 1526. dobije grad s posjedom budimski kaptol. a poslije reokupacije bude od g. vijeka. U rimsko doba zvalo se mjesto Mursa. pa sve kroz XV. 1719. do g. Slikar Hotzendorf narisao je grad u polovici XIX. I u srednjem je vijeku zadržao Osijek svoju važnost: već se rano spominje kao oppidum. 1472. grad je u turskim ru­ kama. vijeka. Vlasnici mjesta i grada bili su Korođijevci od XIV. a sudeći po ostacima i čestom spo­ minjanju bilo je to i tada veoma znatno mjesto.142 su se samo poveći fragmenti. Od sredovječnoga grada nema danas dakako ni najmanjega traga. kako je to ono doba tražilo. Kad su ovi domrli. rano se spominje i tributum portus fluvii Draue. dobiše posjed Rozgonjijevci. što pokazuju nahođaji iz neolitskoga doba. možda već i g. Kaštel se u Osijeku spominje u XV. 282. tu sagrađena tvrđava. koja se dobrim dijelom do danas sačuvala.. a poslije njih Nikola Čupor i Ivan Ungor. žalibože onako romantički. l ) Csanki: T o r t foldrajza II. vijeku (g. vijek.).

Bezbrojna su mjesta dala do­ kaze za život u svim prethistorijskim epohama. Hedervarijevih i Iločkih. onda mora taj kon­ tinuitet posvjedočiti srijemska županija. ali se sačuvalo tako malo. U sred­ njem je vijeku bio veoma velik broj gradova u Srijemu.) vlasništvo je Alsana. da za poznavanje gradova ne mogu ti ostaci mnogo značiti. Poslije smrti Vukove dobiše grad Georgije i Ivan. Marsigli je našao isto tako malo ostataka. Castellum Belethyncz. o kojima baš ništa ne znamo. 268 i si. velik je broj gradišta sa­ čuvan. rimske se ceste vijugale mimo rimskih gradova.000 for. Castrum Alsan (g. nalaze se i danas veliki opkopi grada. Ako ikoji kraj naše domovine Hrvatske svje­ doči. Sadašnja je srijemska županija nastala iz dviju sredovječnih županija: iz vukovarske i srijemske. sinovi Stjepana despota. 1463. za koje ni mje­ sta ne znamo. za 12. Csanki 1 ) je u biv­ šoj vukovskoj župa­ niji nabrojio 33 grada. 0 Tort. od kralja Matije. kasnije Morovićkih. rimski kanal još danas postoji (Jarčina). kad je narisao tlocrt toga gra­ dišta. vlasništvo Tamasijevih. od ovih su se tek tra­ govi sačuvali. gdje je despot Vuk Branković gospodovao. da je život uvijek bez ikakvoga prekida trajao. Castrum Berekszo jest bez sumnje identičan s Berkasovom. našnji je Šarengrad.Sredovječni gradovi u srijemskoj županiji. Vukovar SL m G r a d Castellum Athya daiz Prandstetterova putopisaa iz g. . misli se. Kraj sela Berkasova. što ga svijet nazivlje Despotovcem. 1608. foldrajza II. da je to današnja Ašanja. Velik je broj takvih utvrda. bio je negdje kod Bosuta.

U Ivankovu (Ivanka Sz.. 1697. kralj Matija.) ne može se od­ rediti. 1474. 1491.). Korođ je spomenut među gradovima virovitičke županije. Kod Antina nalaze se na obali Vuke ostaci velikoga gra­ da. vlastništvo Alšana. god. G. abbatis S. da je postojao kod današnje Trpinje. Lad. preuzeli cijeli posjed u svoju vlast.. Tu je bio i znamenit samostan sv. Dienes jest Kostroman. Gereb-Vingardski. 1453. Kasnije je grad u kraljevskim rukama.: castelum Nempthy iuxta Fluv. neko vrijeme Nikola Čupor. Gdje je stajao kaštel Šarengrada. Od grada u Cerni sačuvalo se nešto malo ziđa. utvrda. 1498. Ivaniš Korvin SI. kad je izumrla . Castellum Neszth. pa i patronat nad benediktin­ skom opatijom. Bothos. U Smičiklasovoj: 200 godišnjici oslobođenja Slavonije ubilježeno je g. Duha. K o ­ ro đ. Andr.144 Kod Nuštra nalazi se gradina zvan lokalitet. 1401. kad ga g. kad je Ferdinand darovao kaštel Valentinu Toroku. Garčin požešškoj županiji. U današnjem Borovu bio je kaštel: castellum Boroh (g. castrum Mikola možda je postojao kod Mikluševaca. Gdje je bio kaštel Leve i uz taj kaštel mjesto. Osijek i Gorjani pripadaju danas virovitičkoj županiji. 1435. 1408. a u Nijemcima spo­ minje se castrum od g. ne može se odrediti. dictum Berzethe.. possessio Monostor. 140. Bozotha. spominje s e : castrum et districtus Ceuerna ubi fluvius Bygh et Baza conjunguntur. Gyorgy) spo­ minje se kaštel g. 1481. pa Banfijevaca. koji je imao i posjeda: 1377. nu u isto su doba imali dijelove posjeda Gorjanski. Stj. Tlocrt ostataka grada i druge familije.): . 1527. Kosztormdn Sz. 1461. ali se lokalizirati taj kaštel ne može. castrum Nevna postojao je kod Levanjske Varoši u virovitič­ koj županiji. Kalatynch (g. a poslije smrti njihove od g. 45. 1480. sinova Nikole. Spiritus nunc apud Nicolaum. mogao bi biti današ­ nji Neštin.. pa dalje g. koji ga odstupaju Talovcima. Castrum Marot jest Morović. koji su g. a vlasnici su mu bili Nikola Gorjanski. 1389.exstat etiam in ruderibus castellum olim habitum dictumque Herman". vlasništvo Iločkih. daje kralj Sigismund Petru Perenju. Castrum Palina daruje g. od koje se sačuvalo gradište kod Babine grede. 1495. Er­ dut. Jednom se spominje castrum regale Borcz. Csanki tek naslu­ ćuje. 1427.. gdje je nekad stajao kaštel (g. da je to ime postalo od castra romana. Đakovo. bez sumnje ostaci Hermangrada.) u vlasti Mirka i Filipa. vlasništvo Gorjanskih. Po ovim gospodarima zove se kaštel Berzetemonostor. pa opet Korođijevci. Misle. do g. (str.

od kralja Sigismunda castrum seu ca­ stellum VJeruar. bio je kod Sotina. Ruševine g r a d a Šarengrada. vlasništvo Gorjanskih. Castrum Szata. gdje je bio castellum Sywycza. vlasništvo Iločkih. Laurencii iuxta aquam Baza (1408. 10 Prof. SI. Uz Bosut je negdje ležala utvrda Sz. 1437. Familija Gorjanskih držala je kaštel u današnjim Slakovcima: castellum Zlaakowcz. prepoštima Petru i Urbanu.145 familija Bakonyai sa Stjepanom. Kaštel Arky (1465.). vlasništvo kaločkih biskupa. . pa se i od tih jedva od triju sačuvali znatniji ostaci. 231. Gorjan­ skih. U Podgrađu (Varalja) spominje se kaštel Alšanijevih. U Laslovu postojao je kaštel Berislavića Grabarskih. bit će da je postajao u današnjem Suseku. u vlasti Morovićkih. gdje je stajao Kaštel Poltos. Castrum Vicahdalpenes Danubium (1408. vlas­ ništvo Gorjanskih. gdje se nalazio također grad. kasnije posjed kaločkih biskupa. Lorincz: ca­ strum S. vlasništvo Iločkih. da se je taj Kaštel nalazio u današnjim Vinkovcima. Ne može se odrediti ni mjesto. kasnije Talovaca. gdje se i danas vidi gradište tik uz cestu. Raškajevih i Gereba vingardskih. Ilok i Vu­ kovar imali su utvrde. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. koji su nakon smrti Ivana Alšana dobili g. Svakako je taj kaštel stajao u Virovcima kod Otoka. U negdašnjoj srijemskoj županiji nabrojio je Csanki 1 ) 17 gradova. kasnije svojina Batorijevih. koje se mogu potanje prikazati. T e š k o da će biti ispravno mišljenje. što ga traži Csanki zapadno od Rače.) vlasništvo Horvata. 141. postojao je kod mjesta Vučedola nedaleko Vukovara. Castellum Zilzeeg.) x ) Csanki: T o r t Foldrajza II. ne može se odrediti. pa ga predali Klementu Berzsenyiju.

U Banoštru1) (Ban monostora) imali su srijemski biskupi svoj kaštel. Mjesto se kao Ku (Ko) spominje vrlo rano: G. Tlocrt grada Iloka. arh. IV. Karom (castellum SI. stajao je valjda kod Dumbova. pa V.. 1495. da li je ležao u srijemskoj županiji. traži Csanki u današnjoj Rumi. Kupinovo (Kolpenv) spominje se kao castrum regale Kulpen g. Karom 1465. gdje se govori o svim znatnijim mjestima u Srijemu. 148.) stari je naziv za današnje Karlovce. Vidi i Arkiv za povjest. Despotima je pripadao kaštel u Irigu.. 1309. pa g. 1886. a okolni zid sa 3 polukule i tri četverostrane kule okružuje grad do samostana. 221. U podrumu jedne kuće nalazi se i sad lijepo tesani romanski stup s dobro sačuvanim kapitelom. a ne Kamenica. društva (stare serije) 1880. koji se spominje među posjedima kaločkih biskupa.146 posjed Morovićkih. posjed Moro­ vićkih. Na lijevo dolje samo. Batorijevaca. na desno palača knezova Odelscalchija. gdje se nalazi Kuvalova bara. . Petrovaradin. 1388. kasnije despota Georgija i Ivana Brankovića. Povjesničke crtiee Srijema od Ilije Okrugića. traži Csanki mjesto kaštelu Kovalu. Da je u srednjem vijeku Banoštor.) s mjestom istoga imena. Jurja. Stephani prothomartvris situm in loco. 65. Csanki dvoji. to se ne može odrediti. Vjes. Kod Šimanovaca. !) O rimskim ostacima (tu je bilo mjesto Bononia ili Malata) v. hrv. 142. kaštel Arpatarro (1498. Gdje je ležao kaštel Bdrdnd. 1477. a za kaštel Martonics. 52. što se g. pokazao je Klaić u Vjes. kasnije je vlasništvo despota i Hunjadijevaca. jugosl. stare serije g. Kaštel de Dombo. 1198. koja spaja zid sa 2 polukule. nekada posjed Moro­ vićkih. spominje medju posjedima Iločkih. 183. Vrdnik. ne može se odrediti položaj. Civitas de Ku que alio modo Monasterium Bani nominatur. Kaločki su biskupi imali kaštel Barić negdje uz S a ­ vu. qui dicitur Keu. S. a od g. stan franjevaca. Gorjanski pa kasnije Ivaniš Korvin držali su kaštel u Čereviću. arheol. monast. Na desno gore jak bastijon. društva I. gdje je postojala opatija sv. stajao je u Jarku.. u blizini Beočina.

najprije je po­ sjed kraljev. To je uopće najstariji tlo­ crt ikojega grada u Hrvat­ skoj. 1231 dobiše hospites juxta castrum Walkow po­ vlastice od slavonskoga vojvode Kolomana. Po drugim nacrtima iz istoga arkiva sudeći. a pod kraj XV. koji su nam po­ znati iz starijih nacrta ili po znatnijim ostacima. pa do tur­ skih vremena. koji ima . ma do toga nije nikad došlo. a ko­ liko se može po današnjem stanju prosuditi. pa odslije saznajemo za taj grad iz putopisa carskih poslanika u Carigrad. uči­ njenih od španjolskih mjer­ nika za vrijeme reokupacije. Mitrovica je imala svoj kaštel. U ratnom arkivu u Karlsruhe postoji nekoliko nacrta gra­ da i mjesta Vukovara. J o š su prikazane mošeje i karavanseraj. 1382. Laurencii ducis castellum). Napose je nacrtan profil grada. bio i Jtf CD • a c3 cd •4-* V * . 1567.147 Slankamen zaslužuju poseban prikaz. 13 jx 13 . kasnije (god. U turske ruke pade Vukovar g. da je velika varoš i da je tamo znatan most. taj je na­ crt vrlo točan. koji se vrlo rano spominje kao castrum Zemlen g.. G. vijeka u rukama Andrije Botha od Bajne. Karlo Rym spominje tu gradić na brežuljku i drži. veleći. spominje putopisac Pigafetta Vukovar. ja S o o *-* 43 iž *o rt cd . kasnije posjed Ni­ kole i Lovre Iločkoga (S. f Tako ne preostaje dru­ go no prikazati ono malo gradova. vlas­ ništvo Ivana Hunjada i despota Georgija Brankovića. namjeravali su mjesto utvrditi kulama i zidom. U Georgiceovom opisu bosan­ skoga pašaluka veli se. U Zemunu su sačuvani ostaci grada. da je to Teutoburgum. 1526.) u rukama Barinskih Szentgyorgyskih grofova. 3 cd *3) g Castrum je u Vuko­ varu star. 1173. G. da je Vukovar zidana varoš s gradom. Demetrius.

Kao posjed Athya spominje se već g. 1 5 5 3 . . Prandstetter je narisao vukovarski grad..) 1 ) „ • . wie es noch ein starckh gemeuer aussen herumb unnd seine Tacher hat. Nu ime je Šarengrad niknulo u novije doba.148 u svem 100 kuća i 150 (!) stanovnika. . doch zimblich braidt. a kao varoš g. 208. Ilok u sadašnjosti. a od ovoga je humka vodio pokretni most preko grabe do ulazne kule. auf einem runden und freyen Perg ligent. koji je bio sagrađen tamo. dok se castellum Athya spominje po­ četkom XV. Južno od Šarengrada nosi neka rudina j o š i sada naziv Vočin. . Prošavši tim ulazom dolazilo se do uzanoga dvo­ rišta. pojačano jednom polukružnom i jednom četverostranom kulom. thief und sumpfig.ad Athyavar. arcem l ) Vjesnik zemaljskog arkiva XII. Dariiber ein lange Pruggen so Kheyser Solimanus. a to je bio naziv i mjestu i gradu Vočinu u današnjoj virovitičkoj županiji. znatan skupni nahođaj na brdu Bašćine iz halštatskoga doba to po­ tvrđuje. unnd hat klein einiche Wohnung . vijeka. Potanje opisuje Vukovar Prandstetter (g. Dieser fluss ist sonst nit Schifreich. Das Schloss ist vor Jahren. tamo stoluje aga. . vast alles ganzt verw(iest und unsauber. • sein gleicwol zimblich viel Veldtstiickhel darinnen". u gradu da ima nešto artilerije. I to je dakako mjesto već u predrimsko doba bilo napučeno. dok se je prije mjesto zvalo Athya. Othin ili u novijem obliku Vočin. Kad je i taj grad dopao u turske ruke. 1275. bawen lassen. pa si po toj risariji i na­ crtima u Karlsruhe možemo predočiti sliku grada. ograđen je palisadama. saznajemo o njemu nešto iz putopisa. gdje se danas nalazi samostan franjevaca. alda der fluss Valko in die Thonau fleust. Oko cijele te gra­ đevine bilo je gradsko platno. wie andere tiirggische Heiiser.. als er fiir Sigeth dies belegern gezogen.. okružena sa sviju strana zgradama za stanovanje. und zeitlich auf Walkowar khomen. aber inwendig ist. : . Šarengrad nad Dunavom sačuvao je dosta znatne ostatke svoga grada. Vrančić kaže g. 144. 1608. wie der Augenschein gibt ein fein lustig und zimblich vest Hauss gewest. Humak pred gradom SI. 1481.

David Ungnad zna također (g. i Ta je prostorija bila rasvijetljena velikim prozorima. a drugo se drži još onako. Ochinum indigenae vocant". dok je u drugom spratu bila gotski svo­ đena prostorija. Kad je s Matijom Morovićkim domro taj rod. . 1507. dobiše grad Matija i Petar Gerebi Vingardski. od ko­ jeg se nešto zidova sa­ čuvalo. pa je pokopan u samostanu pod svojim gradom Athyom g. kad se javlja. Ladislav III. 1 4 0 5 . 57. Tik uz Dunav diže se k zapadu mjesta Šarengrada ruševina opasana dubokim šancem. da ih nije ni bilo. zidovi su čvrsto izrađeni od ciglje.149 dirutam. da gradinu Athiavar zovu domaći Otthin.Krunište zidova grada u Iloku. Sve što se j o š sačuvalo komadi su okolnoga zida: strijelnica i kruništa nema više. Sjevernih dijelova grada već je odavna nestalo.). 1687. Povj. S v a k i d r u g l d i o i m a stri elnicu konsol i komad rebra. 1571. a nahođaji govore z a t o . nadbiskup kaločki. koja je u donjem spratu bila bačvastim svodom pokri­ vena. pa napose obloženi plaštem od iz­ vrsno pečene ciglje. S južne se strane ulazilo u onisko četverostrano predvorje. Grad je sigurno djelo Ivana Morovićkoga.. da je tu postojalo i znatno rimsko mjesto: čini se. veli grof Aspermont u jednom pismu: Wotschin oder in den Landtkarten Attina genannt Čini se. Duha. 1917. umro je na svom dobru Teleku (južno od Bapske). 1 Povijest grada Iloka ) prikazao sam u Savremeniku g. J o š se SL 1 4 5 u kutu vidi kasnogotski . danas više ne znamo. Što se nalazilo u prostranom dvorištu grada. kako to pokazuje slika iz XVIII. Već sam lokalitet svjedoči. a Salomon Schweiger spominje u „Vokingu" bijeli zid od razvaljena gradića i crkve. nu sav dalji njegov izvještaj radi za pravo o Iloku. Gradjevine I. J o š g. da je Ivan Morovićki osnovao u svom gradu „Athia nuncupato" samostan sv. nu ne možemo kazati. 1572. vijeka. kako ih u sredovječnom gradu nigdje ne nalazimo na takovom mjestu. Gereb. da se *) Laszowski: Hrv. da se u ispravama spominje prvi put Šarengrad g. da je tu odavna postojalo ljudsko naselje. K. Rym (g.) spominje četverast gradić na brdu nazvan Athya. vijeku spomenuti kao vlasnici grada. pa se prostra­ nim vratima dolazilo u glavnu kulu B. koji su j o š u XVI. Tako pomnu radnju nalazimo i u ostacima grada Moro vica. u koji će uljesti bosanski franjevci.

gospodari Ilokom Nikola Kont. ostali su tek fragmenti.150 s pravom drži. jer se grad knezova Iločkih nije sačuvao: današnji dvor knezova Odescalchi (koji su nakon reokupacije Slavonije dobili ogromni posjed iločki i naslov vojvode Srijema) stoji na mjestu sredovječnoga grada. koji je bio najznatniji član cijele familije. Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina. u ark. po njegovoj SI. smrti lobije najveći dio iločkih imanja njegova udovica Magdalena od Bukovice. pa mu ga vrati. Nikola nije uzmaknuo ni pred silnim kraljem Matijom. Stjepana i Nikolu. nu kralj mu ote Ilok. Orig. Sin mu Lovro samo je slaba kopija očeva. praotac knezova Iločkih. u Karlsruhe. Na tom je mjestu nastala kasnija tvrđava. i on se je usprotivio svomu kralju Vladislavu. Ladislav je imao tri sina: Ivana. pa mu se tek prividno pokorio. obnašao brojne časti. gdje je duboka graba (Halsgraben) dijelila varoš od da­ ljega dijela brijega. Od g. da je tu bio Cuccium. Za pravo tu moramo govoriti samo o sredovječnoj utvrđenoj varoši. Već je godinu dana iza smrti Lovrine bio Ilok u tuđim rukama (g. pa je napokon dobio i naslov kralja bosanskoga.) Grad se Ilok podigao na brijegu nad Dunavom. a za pravo se sav svoj vijek smatrao njemu ravnim. te je dapače kovao kao kralj Bosne svoje novce. J o š se do danas uzdržao najveći dio okolnih zidova: samo na zapadnom dijelu. Predikat Iločki (Ujlaky) nose tek unuci Nikole Konta: Mirko i Ladislav. kad se s njim izmirio. 1365. On je posljednji član toga r o d a . 146. kasniji palatin. Lovro nema više naslova kralja Bosne. a možda je baš tu stajao i rimski castrum. Nu po nacrtu iz arkiva u Karlsruhe poznamo dobro cijeli okolni zid. Na zapadnoj su strani bila . 1526. pod uvjet. da se uda za Ladislava More-a de Chula.

Rym meće opis Iloka pogrješno kod Athyje. Jugozapadno stoji i danas kolosalni bastijon. 1700. pet ukoso ugrađenih kula i dvije polukružne pojačavaju zid s južne strane. str. v. Na istoku je ne­ daleko polukružne kule. što možemo očekivati. koji je dosta dobro uzdržan. 1567. Na sjevero­ istoku stoji i sada okrugla kula.. Najkarakterističniji su zubci kruništa na istočnoj strani: svaki je 2*52 m širok. i ona posve odgovara istini. zaštićen nach teutscher Manier. spominje Vrančić. 1553. S karte Weigelove iz g. 1572. dok je na sjeverozapadu zid samo u fragmentima sačuvan. U vrijeme turskoga gospod­ stva donose putopisci i o Iloku dosta bilježaka. 147. koji su nekad mogli nositi drveni obrambeni trijem. te je priložio ovom opisu i sliku turskoga Iloka. zatim zidom i grabom na zapadu. a najvažniji je prikaz Iloka iz god. koja i sada postoji. u koliko to možemo danas prosuditi.151 vrata. razmak između pojedinih zubaca iznosi 61 cm. da je grad Lovre Iločkoga tada zapušten* ali ga Turci pomno čuvaju. gdje se nalaze velika vrata. leni: tu je na vanjskoj strani niz konsola. Nešto je opširniji prikaz Davida Ungnada iz g. Na zidu se je sačuvalo krunište. mjestimice svaki drugi zubac. Na toj se slici vidi j o š i grad knezova iločkih. nu s obje je strane bio zid oblo­ žen plaštem najbolje ciglje. 148. koju je narisao neki Schmalkalder. Pokriveni su ukoso crijepom. Zidovi da imaju „starke und weite stant zur Wehr" — krunište. danas Šaren­ grada. dok K. SI. Pigafetta spominje Ilok g. Tlocrt . Slika Petrovaradina iz p o č . svez. do kojih se dolazi mostom. koja međutim nikako ne odgovara onomu. a dvije polukule pojačavaju nepravilno izveden zid na sjevernoj strani. bio omanji petokutnik uza zid. arkiva XII. 2*35 m visok (s nutarnje strane). Mje­ stimice imaju svi zupci strijelnice. 2 0 5 . a osim toga postoje dvoja manja vrata. Već g. samo mu manjka krov. učinjena dijelom franjevačkoga samostana. Iz doba reokupacije potječe i slika. 1608.. kad se je ovdje učinio pristup do grada. koji je iščeznuo. Grad da SI. da očuvaju strijelca. Zupci kru­ tvrđave u Petroništa nisu posvuda isti: na sjevernoj su strani ma­ varadinu. XIX. pa su u svakom obziru bili podesni. Zidovi su građeni od izvrsne ciglje. a svaki drugi ima usku strijelnicu. : Grad da je sazidan na povišem brijegu. Taj je dio putopisa priopćen u Vjesniku zem. što ga je dao Prand­ stetter. nutarnji je sloj s manje pomnje izveden.

na kojoj se danas diže kasnija tvrđava. koja je tu već g. Kad je skoro poslije Prandstettera putovao Ilokom biskup Katić. u Kutjevu g. Beschreib v. C predgrađe. Izvan grada je veliko selo. 1477. SI. kasniji rcerpfaov) je smješten na tako zgodnom lokalitetu. 1526. . 1716. ali Eugen Savojski porazi tu Ali pašu velikoga vezira hametom. 1259. Mjesto Petrovaradin i Kamenica pripadali su biskupima kaločkim. vijeka spadala je i utvrda po svoj pri­ 2 lici tim biskupima ). na Savskom otoku g.152 naliči na Ostrogon. — Schams: Topogr. Peturwarad et regale palacium ibidem. pade Ilok Caprari u r u k e .... qui antea Ukurd sed modo Belefons appellatur . D braničkula s ulazom u 1. Naziv Belefons ostaje i kasnije: Civitas Waradini Petri et abbacia B. ali tek 12. nu Turci pokušaše j o š jednom sreću g. Mačvanski ban Lad. 1687. U gradu je bio i dvor. ali taj je posve trošan. 149. postojala. ) Cistercite nalazimo u Topuskom g. 1687. gradi Marija Terezija tvrđu. držao je dvor ostatkom biskupskoga dvora. . 1699. Svakako je tu posto­ jala i sredovječna utvrda. kako vidimo iz listine od 24.. kamo je i opatija spadala. od kralja Alberta grad i patronat nad opatijom. 1250. U turske ruke pade g. da je tu od iskona morala postojati utvrda.—1766. 1205. Gor­ janski dobiva g. Locus ubi monasterium est constructum. Tlocrt ruševina grada Vrdnika.. G. 1439. 1277. 236. jula g.. Belefontis de monte Waradinipetri (g.. kad ju je Weigel na mapi karlovačkoga mira narisao. 1820. okružen posebnim zidom. primakne se grof Aspremont do Iloka. u njem se nalaze oštećene crkve i samostani. VI. Peterwardein. • Petrovaradin (rimski Cusum. u Zagrebu g. Nad zakukom Dunava diže se klisura. 2 ) Csanki: Tort. 1688. Mjesto je često promijenilo ime. x . 1754. pa i kraljevsku palaču u Petfovaradinu. gdje kralj Bela daje cistercitskoj opatiji 1 ) dobra. spratu. . u Samoboru g. B ulazna kula. na mjestu one. M. V. 1718. Od g. foldrajza II.). 233.. Koncem XV. pa ostade turski do g. 1237.

Utvrdi stanuju sami T u r c i . gdje se možda kod Ratkovca nalaze ruševine opatije Dumbovo.) spominje Petrovaradin. nu on nije vidio ništa do u kuli. K. Poslaniku su Turci pokazivali tvrdoću kule i topove s grbom cara Sigismunda. tamo se nalazi još stara kršćanska crkva. foldrajza II.153 Od putnika XVI. SI. jednim se samo ulazom ula­ zilo u unutarnjost te utvrde. Tuda je nekada valjda vodila cesta iz Rume do Dunava. Podalje od prastaroga glavnoga puta uz Dunav nalaze se ostaci grada Vrdnika1) 14 kim. stara slika (nacrt) Petrovaradina nije ni­ malo vjerodostojna.00D ljudi. koji se visoko podizao. a drugi napis kralja Vladislava. Osim ulazne kule još su dvije četverostrane kule branile grad prema Dunavu. Schweiger opisuje put poslanika Sinzendorfa. Vrdnik se spominje u srednjem vijeku kao Rednak. 150. . Rednuk. 237. Gerlach putopisac D. a dvije polukule pojačavale su grad s protivne strane. sjev. 1572. 1567. na koru crke vidio je M 70 što drži godinom 1070. silu vreća s brašnom i tri topa. nu tlocrt. od Rume. u Petrovaradinu. koja naliči turskoj mošeji. tu da su Turci za opsade izgubili 40. Ungnada noćio je g. 1573. Rym (g. 2 ) Csanki: Tort. gdje se je nalazio nutarnji grad s gotskom crkvom. 254.) Pigafetta kao gradić na brijegu ograđen zidinama i kulama na okrug. pa spominje Petrovaradin. nađen u Karlsruhe. a u sredini je tvrđica na isti način sagrađena. 233. Jaki je zid okruživao brdo. a dijelom u hambar. Braničkula staroga grada. posvjedočava istinitost opisa putopisaca. Vrdnik u Srijemu. biskupa srijemskoga. koju su Turci pretvorili dijelom u mošeju. od kojih je jedan imao grb Ivana Orsaga. stoljeća spominje Petrovaradin (g. To je sve dakako iščeznulo.

nu ipak je u svem Srijemu za pravo jedini sredovječni grad. pa je već g. hrv. gdje stoji glavna kula. Gradina se posadila na vrh nevisoka brijega. branič kula u formi potkove. ) Ruvarac: Stari Slankamen. u predrimsko doba. Na pećini sa­ zidao je graditelj okruglu kulu E za zaštitu glavnoj kuli D. IV. te se rimske starine j o š i sada nalaze i na samoj površini gradine. u koju se ulazilo sa zapadne strane SI. Uglovi su kule pojačani tesanim kamenjem. da se s temeljem urušio. jugosl. 152. vlasnikom. spominje ga Florianus. otkuda su stube vodile u vina utvrde kod gornje prostorije. kad ju je kralj Sigismund darovao ujedno s Kupinovom Gjurgju Brankoviću. komu se može još pri­ lično odrediti sastav. i dalje. Grad se spominje po­ lovinom XV. a u rimsko je doba postojala tu varoš Acumincum. 225. društva 1. 1072. Danas je veoma razvaljena i obraštena. Tlocrt ruše­ ulazom u prvom spratu. Zemun 1892. a on je još g. Sredo­ vječna se tvrđa spominje g. koji se može sa svih strana lako braniti. Original u Karlsruhe. 1287. Na zaravanku ostavio je stari graditelj klisuru. se nešto niži zaravanak. na kojem se danas ne vidi ništa do malo ciglje. 1700. podbočivši ga j o š otpornjacima. tek se u gornjim dijelovima vide opravci s cigljom iz kasnijega vremena. Taj je zaravanak (suburbium) bio odijeljen zidom od višega dijela. — Arkiv za povj. Nacrtao Schmalkalder. Već g. Mjesto se Slankamen1) spominje vrlo rano. Sa karte Weigelove nutrina je potpuno ruševna. — Marsiglijevi nacrti u dijelu Danubius. — Vjes. Prema zapadu nalazi iz g. a pred nju sagradio (s juga) čvrst zid. pa kasnije g. imao svoje sajmove. Kameni okvir toga ulaza pokazuje got­ Slankamena. 1425.154 Regnicz. Na istočnoj }e strani bio valjda ulaz u grad. arheol. Sav je grad građen od smeđega kamena. 181. 1451. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka. ski rez. 1315. 151. Nu mjesto je sigurno nastavano SI. vijeka u vlasti kaločkoga nadbiskupa. to je pravi sredovječni berchfrit. l . 181. čini se. Na sjeveru nema više zida. Zid je u funda­ mentu 2-90 m debeo.. kod zgrade B.

Petrovaradin i Ilok.. a posred grada bila je lijepa crkva. JZ vidio grad na brdu. da je >o c "5 slab i starim zidovima ogra­ iS 73 đen. Više je šematična slika Slankamena u c. Nejasno je. što je a preostalo. a takov će biti i Marsiglijev nacrt u djelu „Danubius". varoš. gdje su uneseni još dosta dobro sačuvani zidovi. Drugi putopisci sla­ bo ističu Slankamen: Sal. s s obzidanu tankim zidom u CD nizini. CL 67 hvati širok. (SmičiI klas: 200 godišnjica oslo­ c« & co « > bođenja Slavonije II. £ 1 0 . da su njegove čete opustošile Berkasovo. Posla­ nici Ferdinandovi zatražili 1598. zv. pa i dijelove 4> zida. Slankamen i Karlovce. i kr. Sabac. G. ratnom arkivu u Beču. Marsiglijeva linija. pa sul­ tan javlja pobjedonosno.5 '> građena vrata. a g. Barić. Zemun. 1553. G. Kako je izgledao Slankamen poslije od­ laska Turaka pokazuje vrlo dobra slika Schmalkalderova (iz voj.5 cd CO Vrančić je g. gospoduje tu Ivaniš Korvin. Hedervari i Blaž Šuljok obraniti tvrđe od Turaka. 1498. arkiva u Karlsruhe). Imalo je tri crkve. a cd co dvije katoličke sasvim ruO cd T3 G ševne. Grad je bio posve o razrušen 131 hvat dugačak. Postojala je i turska kupka. u Slankamenu veliku 5 w) razrušenu crkvu. Za grad veli.I 155 Kasnije je u rukama Hunyada. Službeni • * cd popis od g. pa je odavle prema Moro vicu tekla granica poslije karlovačkoga mira. gdje su zapadno od mjesta urisani ostaci rimske utvrde. 8« C li 1577. 1502. G. Kupinik. da se vrati SU g SlanBeograd. Mjesto Slanka­ ca men imalo je troja dobro . . 1702. da je gradom gospodovao Peseyi. 1 5 2 L nisu mogli Fr. kako se kasnije još izrijekom ističe. Do danas se od svega toga ponešto sačuvalo. t. 292. tek bez krova. 1691. bila se tu osudna bitka. pa Mitrovicu.) cd podaje sliku onoga. cd k a m e n . * 4 Schweiger spominje god. mjesto je u vlasti kraljevskoj: civitas regis Zalonkamen.

koji je mjesto opasavao. I taj je kraj od pravijeka nasta­ van: prethistorijski i rim­ ski nahođaji govore jasno o tom. 1702. U dru­ gim dijelovima nalazi se nešto rimske ciglje. Crkva u Moroviću. T l o c r t grada ta tu je bijesnila bitka g. a narisao ga Weigel na karti karlovačkoga mira od g. dade kralj Matija Morović . Tako je nastao nepravilno polukružni oblik toga utvr­ đenja. kojemu se mogu posvuda barem tragovi ustanoviti. 11*5 m široke crkvice. pa se domogli silne vlasti i ogromnoga posjeda u Hrvatskoj. ostaci neznane građevine. pa je kanalom bio odijeljen od mjesta.. Sad je tu uokolo groblje. tamo na zakretaju ceste Sa karte Weigelove put Novoga Slankamena. jelo članova od plemena Toranj sa strijelnicama u obliku križa. a nedaleko bližih Batrovaca sačuvana je neo­ litska kolonija.156 Ogromnu površinu praporastoga brijega uz Dunav okružuje danas sasvim trošan zid (oko 410 m dugačak). Materijal je ovoga grada svuda pješčenjak. u zidu. SI. kako se to vidi po tlocrtu sa mape Weigelove od g. 154. K jugoistoku je zid najbolje uščuvan. Grad je Morović (Maroth) sagrađen na sutoku Studve i Bosuta u formi nepravilna četverokuta. Na cijelom terenu opažaju se veliki šančevi. da je to crkvica. koju spominje opisivač g. osnivač -samostana u Šarengradu. 1700. Tu je si­ SI 155. 1691. pa tu silazi lagano k Dunavu (jedno 90 m). na stijenama u maz utisnuti ornamenti. veoma loše kvalitete. koji se zovu Morovićki ili službeno Marothi. Ziđe je te crkvice naskroz različito. Naročito se istaknuo Ivan. pa nema sumnje. Gut—Keled. Grad se smatrao važnim: Nikola Olah zove ga propugnaculum Slavoniae. Kulama ili drugim građevinama nema danas više traga. da je u podrumu župne kuće u Slankamenu sačuvana još turska kupka: u zidovima su cijevi (kao i u srodnoj kupki u Iloku). U samom su mjestu Morovića. Zanimljivo je. a postojalo je već od XVIII. koji ga je zatekao još čitava. vijeka. 1699. od okolnoga zida. ban mačvanski. Možda su to ostaci vrata iz g. 1699. Kad je taj rod domro. tek je u sredini toga prostora ruševina 20 m dugačke. gdje su krajne točke 140 m razdaleko.

Materijal je kamen lomljenac. 1481. 1173. *) Soppron: Monographie von Semlin u. koju je narisao kapetan Mancini. I. . premda je 18.. stojalo je još g.. izdao bio darovnicu Vladislavu. 1905. Od grada se sačuvalo i danas nešto okolnoga zida. sa­ 156 T l o c r t fada građenog na brdu Gardošu (predSIg Kupinovahistorijski nalazi) sačuvalo se to­ liko. 1890. 1789. opasana grabom. Uz mjesto sačuvala se stara crkva s obrambeuim tornjem. Ruševine su gotovo kao danas narisane na slici Beograda od g. a kasnije je despotski grad. Od grada Zemuna1). tri su osmerostruke. Usred toga zidom opasanoga prostora stoji danas parohijalni stan. s kulama na uglo­ vima utvrđen. Danas je tamo neukusni milenijski spomenik. nešto više ostataka. Grad je bio u četvero­ kut zidan. vojvodi od Sv. Grad se spominje već g. nu većinom ciglja.157 svom sinu Ivanišu Korvinu. Tu je papa Ivan 23. jedna je navodno bila okrugla. Save. na molbu Ivana Morovićkoga darovao prepozituru. a bio je kasnije u vlasti Hunyadijevaca. pa je već onda stajao usred tih ruševina drveni toranj za izgledanje. koje se spo­ minje kao castrum regale g. koju je izravno sebi pod­ ložio. Od Kupinova. da se može ustanoviti oblik građevine: četverokut od ciglje sa polukrajnim kulama na uglovima. taj je zid oko 2m debeo i potpornjacima utvrđen. Umgebung. Visoke su zidane bile do 4 m . 1388. u Floriana: castrum Zemlen. građena od vrlo dobre ciglje.

ponajglavnija su nalazišta prethistorijskih predmeta. Rijeka. 1660. strani Tržac. l ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. 1360. Čakovac. Ali osim ispitanih gradova ima sila tragova neistraženih gradišta. a po njem je učinio kopiju M. Sv. Otok. Grižani. 1639. kako bi to za­ služile. Glavnu kulu (četverokut) opasuje zid. Turci su opetovano napali Belaj. 43. U ovoj su županiji gradovi neobično brojni i znatni svojom histo­ rijom. u koji se ulazilo kroz ulaznu kulu. Plaški. Bribir i Novi. pa Grobnik. Bakarac. sudeći po nađenim ostacima. Od sredovječnih su gradova najznatniji Cetin. pa se poturčio. Čakovac. 1834. gdje se već od god. Stier g. Bakar. Nekada je spadao Belaj pod Steničnjak. Gašpar Tomašić u Tursku pobjegao. Petar na Mrež­ nici. Perjasica. Grižani. Bosiljevo. j e dobila ime jedna grana Frankapana: Tržački. Duga gora. po koje^\ Iz Stierovog djela. Trsat. dade kralj Ferdinand grad Petru Kružiću. tek se nisu još ni izdaleka istražile onako. Naro­ čito treba istaknuti brdo Viničicu kod Čakovca. 157. Slika ruševina grada Belaja. Modruš. Slunj. Kad je g. Drežnik. 1535. Josipdol. pa im je i kralj Matija potvrdio imanje oko Korane. 1639. gdje je stojao japodski grad Metulum. Rijeka. Mogorovića..Sredovječni gradovi u modruško-riječkoj županiji. Oko g. 1 Grada Belaja ) nema više. g. Budački. dala ga je vojna oblast ruševinu sasvim porušiti. Tribalj. a na bosanskoj SI. kasni Ogulin. pa uz more: Grobnik. Munjava. Novi sačuvali su ostatke rimskoga doba. Već u predrimsko doba bila je kultura u ovim dosta neprohodnim stra­ nama znatna. Novi. . Nacrt je grada učinio Pieroni g. pod ko­ jim je u ravnici nastao rimski grad istoga imena. spominju plemići Tomašići od plem.

Danas je ti gradu općinski ured. D zgrade za obitavanje. po kojoj sudimo. se stubama kod C u grad. smještena je tu osma kumpanija slunjske regimente. Su­ deći po nacrtu iz g. 1575. 1768. Klokoč.) našao u Bariloviću: „ vielmehr etliche ubrige stickgh von alten gemauer" a sam donosi nacrt dobro uzdržanoga grada. danas uzdržan. Građevine I. Rudolf Paradeiser. Kupom dobije posjed g. Perjasica. 35. 1596. odoše Barilovački na svoje imanje kod Ozlja. G. oteo na čas grad Gašparu Barilovačkom. koji je sa dvije polukule bio pojačan. 1672. osim zgrade E (staje) i zgrade G. M. Stierovom djelu. koji su navodno došli ovamo iz Budaka u Lici. pa su taj grad i zadržali. gdje je nekada bila straža. Povj. U Valvasorovu je djelu priopćena slika gra­ da Barilovića. To je bilo sijelo familije Budačkih. — Laszowski: Hrv. opasan zidovima. 2 Od blizoga grada Sudačkoga ) nije se sačuvalo ništa. a F toranj na uglu grada. 1650. ) Oko Kupe i Korane. 1701. a posljednji je umro g. 1564. preuze Belaj Vojna Krajina. B je okrugla glavna kula. G. pade grad u turske ruke. grad je dosta dobro do S l . nu to je sasvim neispravna djeti­ njasta crtarija. ma da je sam nasilni Stjepan Frankapan g. Stier spo­ minje. 158. gdje je po­ sljednji član umro god. 80 momaka) sa vojvod­ stvima: Budački. Do danas je sve sačuvano. Grad je Barilović1) na na Korani posjed drevne familije Barilovačkih.159 nadje ga Pieroni pusta. kasnije zagospodova tu grof Fridrik Sauran. Tlocrt grada Barilovića. Skrad. 219. uzela krajiška uprava grad. 1584. Ulazilo Snimak arh. ali ka1 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. smje sti tu kapetaniju (g. daje (oko g. Od blizoga grada Velemerića nije se sačuvalo ništa do slike u M. da je bio dosta velik: nutarnji grad sa okruglom branič kulom. 1690. Pilara. God. . 1749. 1638. Kad je krajiška uprava uzela grad. 90. pa obitelj Prešern. Kad je g.

259. Tada je u prizemlju bila staja. nu već slijedeće godine ote grad Bernardin Frankapan. Slunjskog Juraj Babonožić od pl. Mogorovića. te jednom četverostranom^ gdje je kaštelan stanovao. 1699. u prvom spratu bile su tri sobe. urede za krajišku stražu. komu kralj Matija g. U grad se ulazilo stubama kod F. a g. dozvoli. grad bio zapu­ šten. gdje je ka­ štelan prebivao. 1 . gospodaru Okića i Cetina. vijeka narisao je grad Schiltinger prilično vijerno (i taj se nacrt nalazi u ratnom arkivu). da pomogne Martinu.160 snije ga oslobode i g. popale Turci grad i on osta razvalinom zauvijek. koji ga zatim odstupi u zalog Hanžu Frankopanu. dok ga god. Valvasorova je slika djetinjasta risarija. Kasniji su gospodari Zrinjski. do­ bije od Franje Frankapani. Nu opet ostade grad u rukama Martina Frankapana. a novi je učinjen tamo u kuli. da smije s gradom po volji raspolagati. koji je opasavao zid. zidana u [če­ tverokut sa četverostranom glavnom kulom. i opet Frankapani. Skoro iza toga snimio je tlocrt grada inžinir Hollstein (g. Kasnije steknu Bevenjudi opet Skrad. sinu T o m e Bevenjuda Ostrožinskog. a kad su g. SI. Oko polovice XVIII. kuhinja i smočnica. 1558. u dru­ gom spratu sobe za kape­ tana.. 1464. soba za sluge. koji je bio posvojio i Kostelgrad u Zagorju. 1585. 1790. 1790. ne dobi od kralja Ladislava Andrija Kreiger. Iz XVIII. utvrđen sa dvije omanje i jednom većom polukružnom kulom. pa on preda g. Grad Barilović. Nedaleko Budačkoga nalaze se danas ostatci Z/~ mić grada. 1466. 159. ma da je od toga grada sat daleko. za njima gospoduju knezovi Celjski. A. a bar. da je taj ulaz napušten. dade kralj Vladislav Skrad i Ostrožin Ivanu Bornemisi. God. domrli. pa ga g. svojine plemićke porodice istoga imena. 1504. Grad se sastojao iz nutarnjega dijela. drvarnica. U Skradu ) su Fran­ kapani najstarija vlastela. vijeka *) Lopašić: Oko Kupe i Korane.. grad Ivanu. 1456. već je g. koga je Hanž zarobio. Schernding načinio je dobre nacrte oko g. Valvasorova slika Skrada posve je neispravna: tu je Skrad narisan nasuprot Bariloviću. 1686.). Turci su češće bili pod Skradom. pa je taj tlocrt sačuvan u bečkom ratnom arkivu. 1569. preudešeno je tako.

161 ima nacrt Skrada u ratnom arkivu u Beču. 142. 11 . Središte plemena klokočkoga bio je Klokoč2) grad. AB nutarnji grad. drevni posjed blagajskih knezova. pa postade sijelo blagajske kumpanije. kakov je bio od svoga postanja. 1387. 1865. To je pleme postalo g. poveljom kralja Bele IV. Do polo­ vice XIX. u ratnom arkivu rištem. God. Tlocrt od g. IX. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. dok se ova ne odijeli u Veljun. a. da je tu još sa­ čuvan sredovječni burg sa glavnom SI. krajiški grad.. a tu se vide tek puste razva­ line. 170L pokazuje j o š grad u glavnom onako. Nešto je južnije grad Blagaj1) na Korani. 1701. Blagaj je posve razvaljen. 1224. 51. pa dobije stražu od 40 momaka. vijeka bude po zaključku sabora opravljen. pokazuje grad. 161. Stara slika grada Budačkoga. a pomalo se SI. zidan u trokut okružen zidom. pa on osta napušten do g. 1530. vidi se. 1701. Tlocrt grada od g. koji su držali i Blagaj u Bosni. Tlocrt ruševina grada Budačkulom (pačetvorina). Kod ulaza bila je crkva. vijeka stanuje u njem krajiški časnik. Četverostrani zid. 1584. 160. da ih kasnije zamijene knezovi Celjski. na jednom uglu odskače 2 *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. oko kojega su postojale nuz. God. zagospoduju tim gradom krčki knezovi Franka­ pani. Poslije karlovačkoga mira bude grad opet opravljen. te sad spadne kape­ taniji barilovićkoj. Pod kraj XVI.u Beču G Ia2. kasnije stvori od njega posve­ Po originalu u bečkom Kriegsarchivu B. Po nacrtu od g. nu već je god. u koji se ulazi stepenicama kod C. pa Jan Vitovec. 1557. neovisno o tom castrumu. grad je vla­ sništvo Ivana Karlovića. Prof. od kojega se zidovi odvajali dalje. da opašu cijelo mjesto. Od svega se ponešto još sa­ čuvalo. Orig. a g. Poslije pada Bihaća ostaviše ga naši. pade cijeli kraj pod Turčina. kad ga je Herberstein zauzeo i opravio. zgrade. predvorjem i dvo­ kog iz g. 1681. mašnja ruševina. a malo po­ slije g. u svem sasvim po običaju frankapanskih gradova. 1701. istočno od B l a ­ gaja.

imala svoju župu. narisao je netko Krstinju. (živo vrelo). arkivu u Zagrebu. — K ruševina crkve. Ulazilo se u grad ljestvama do čardaka. 1701. koja je već g. zem. 1334. G. Grad je od pada Bihaća ostao pust. — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. povj. drveni obrambeni trijem. kasnije kupe to imanje Frankapani cetinski. — Od grada se odvajaju zidovi. a poslije g. sijela plemena otmićkog. Tlocrt grada Skrada. A B D nutarnji grad. . Od god. 1572. Unutar zida drvene građevine. c inžinir. 197.2) Martin Stier. bila porušena. preko koje vodi most. Oko grada palisade. U bečkom je ratnom arkivu sa­ čuvana slika grada iz godine 1746. Drveni su čardaci bili na dva ugla grada sagrađeni. grad je turski.162 okrugla glavna kula. Krstinja1) je g. da se opet siđe do tla. kad nam pokazuje fotografija grad. 166. pa se i taj nacrt čuva u bečkom' ratnom arkivu. pa dalje do ulaza u prvom spratu. Pro­ strano predvorje okružuje zid s SI. Ulaz kod F G. Tlocrt ruševina grada Blagaja polukulom. 163. dobiva Krstinja krajišku posadu. 1863. Tu je prebivalo pleme Ladihovića. Klokoča ostali su još zidovi glavne kule i nešto ziđa grada Otmica. ) Kukuljević: Neki gradovi i gradine. pa graba. Po originalu u kr. 1744. na Korani g. pojačanim s tri polukule i ulaznom kulom.. narisao je dva nacrta i tri tlox 2 ) Lopašić: Oko Kupe i Korane. koji opasuju varoš do grada. 162. U blizini SI. P o d krovom glavne kule j o š je g. Okrugla glavna kula opasana je uokolo zidom. 1701. 1585. građevine. — Laszowski: Hrv. Malo koji nam je grad sačuvan u tolikim i tako dobrim nacrtima kao grad Slunj. a iza njih pre­ uzima grad i posjed slunjska loza Frankapana.

koja je očito narisana po kakovom tlocrtu i ne odgovara baš nimalo istini. 165. G. župu U grad se ulazilo ljestvama preko čardaka D. 1390. A. preko koje vodi most kod L. 1660. 1746. a iz god. Sav je kraj oko Slu­ nja darovan navodno god. jer su ovi uzeli iliiittiilii SI. 1193.). 1323. K graba. Klokoč u sadašnjosti. podari Karlo Roberto SI. 8655. ka­ snijim Frankapanima. pa je radi toga za­ loga došlo do svađe između Zrinjskih i Frankapana. Kod diobe frankapanskih dobara g. ima u bečkom rat­ nom arkivu nacrt grada. B je drežničku sa gradom Slubranič kula. pa je tek poslije smrti nasilnoga Nikole Frankapana došlo do izmirbe. to­ čan nacrt Slunja. 1701. 1572. knezu Fridriku III. . a na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira (od g. Zrinjskima grad. . Schernding učinio je oko g. W e i s s : Relatio ^ H ^ m i n ^ germanica .163 crta grada Slunja (g. 164 Tlocrt grada Klokoča iz g. do­ bije na neko vrijeme Slunj u zalog Pavao Zrinjski. 1790.. dobije Slunj Dujam Frankapan. 1449. U rukopisu dvorske knjižnice u Beču br. 1700.) narisan je dobar tlocrt grada. ne namirivši ih nikada. Valvasor donosi sliku. njem. krčkim knezovima. pa i bar. tarni posjed. God. narisana je izvrsna slika grada Slunja. a ta slunjska loza domre g. nu ne kao herediI je štit od palisada.

Niski krov nad nutarnjim gradom pokrivao je obrambeni hodnik.164 s Franjom Frankapanom. bio izgrađen nutarnji grad. bio Slunj glavnim mjestom slunjske regi­ mente. Stara slika ruševina grada Krstin je iz g. 1790. do 1775. Svinicu i novi Slunj. već G zarušena vanjska vrata. pa je pregrađen prema tadašnjim potrebama. . dok je drugi Slunj nedaleko sela Zbijega). Tlocrt grada Krstinje stvarna preko čardaka do ulazne kule. n a c r t a b a n Schernđinga od g. uništila je vatra grad. G. Poslije g. 1701. Na Stierovoj slici još je točno SI. Komogovinu. Skoro pade na kratko vrijeme u turske ruke. kćeri Blaža Kapitanića Kremen. za ponovno utvrđenje grada. stojala je na mjestu današnje župne crkve. 1573. odluče staleži. 1558. osam­ ljen stražarski toranj. 1 7 8 8 — 1 7 9 0 . od g. 167. F ulazna kula. na uglovima smješteni su j o š drveni čardaci za lakšu obranu zidova. B cisterna. posvećena sv. dan mu je oblik nepravilnoga šesterokuta. Prvi put navale Turci g. 1561. Grad je Slunj sagrađen na brdu uz Slunjčicu. 856. pa kasnije spade pod Herendiće iz *) Lopašić: Oko Kupe i Korane. (koji se tu prvi put spominje. kad je Slunj postao sjedište krajiškoga zapovjedništva. Na zgodnom je mjestu podalje od grada narisan na Stierovoj slici i „Polterturm". a šest godina kasnije određuju štajersko-kranjski staleži 5000 for. U Slunju je postojao / utvrđeni franjevački samostan.. 1442. dao opravljati. opasana okolnim zi­ dom s četiri polukule. 1822. koji je g. G. a g. Gradac. pa sad traju bojevi o Slunj gotovo ne­ prekidno. Trojstvu. Kako je iz g. D polukule. kako je po­ stojao i nedaleko grada Brinja. 1578. pa je od g. koji je malo kasnije postao krajiškom utvr­ dom. a . postradao prigodom turske provale. 1744. kupi Stjepan Frankapan o d l i k e . da kralj utvrdi i Zrin. te ju nadvojvoda Ernest god. kako se to vidi na Stierovoj slici. 166. znamo samo iz A branič kula. grada Slunja. stajao je u Slunju barun de Vins. C. uzaludno na Slunj. 153. arkivu u B e č u G I a 28. uze državna vlast grad Slunj sasvim u svoju vlast. a tlocrt je prikazan na onom Po originalu u bečkom Kriegsarchivu. urisan. a kako se mo­ gao sa sviju strana braniti. možda plemenski grad Ladihovića. 1746. nu g. gdje utječe ova u Koranu. a crkva mu. zapovijedajući general u Hrvat­ skoj. Prekovrški. 1454. što se čuva u ratnom B I X . udove Domše od Ladihovića. 1671. U grad se ulazilo ljeSl. bude u po­ sjed grada uveden Marko od Čave. Istočno od Slunja nalazi se podor Kremen grada 1 ).

169. Napisi. i 1891. arh. 239. 1699. nekada vlasništvo Frankapana^ koje je spadalo pod Tržac. arh. hrv. 1864. u kojem se birao kralj.. stanovao u gradu vojnički zapovjednik korduna. M. hrv. nije tada Kukuljević: Neki gradovi i gradine. XVII. 1866. Po nacrtu inž. koja polovicom iskače iz okolnoga zida. 1527. 1582. zaposjedne ga opet naša vojska. 49. sačuvala se i fotografija grada iz ovih posljed­ njih dana. 101. kasnijih tlocrta nalazi u arkivu zem. ser.165 Bužima u Lici. sa­ građena u obliku nepravilna trokuta. 1888. društva. Kako je još do g. urisan čitav grad. 1790. Dakako. s hrpom g# 1700. od staroga Cetina. Značajan pristup u grad po ljestvama do čardaka. a grad je malo zatim po nalogu krajiške SI. povjerenstva za očuvanje spomenika u Zagrebu. — Vjes. 1897. Slunj. 396. Nešto prema jugoistoku leži kod Furjana gradić prozvan i Sokolac. 1645.Imanje je konačno ostalo frankapansko. Tlocrt pokazuje gradić u obliku nepravilnoga trokuta. pa ga Turci j o š g. Na lijevo gore na pogibeljnom mjestu zaseban toranj čuvar. G. „Vijenac" god. a sV^e*WdgeTov^Tz izvrstan se tlocrt iz vremena oko g. S Cetingradom1) za uvijek je združena uspo­ mena na izbor kralja Ferdinanda g. . društva. uprave prodan i razoren. opraviše. Kremen je turski. U dvorskoj se knjižnici u Beču sačuvao nacrt toga gradića. J o š je u katastralnoj mapi od g. n. — Lopašić: Oko Kupe i Korane. dok je j o š na kuli postojao dijelom krov. 1884. Grad sastoji od okrugle kule. 173. i Kukuljević. komu je u šilj u ugrađena glavna kula. 76. v. Stiera iz pol. a g. III. — Napisi sa Drenđule: Vjes. — „Prosvjeta".

muzeju) sagradio je glavnu kulu Drenđulu g. 1849. temeljito obnovljen. na jugu Nebojša. podignuta je u gradu velika kasarna za 50. između Hergarske tabije i Nebojše bio je pašin stan. lagumom dignut u zrak. a nalazi se u zem. prigrađeni zidovi. već su na njihovu mjestu poligonalni bastijoni. Po turskim napi­ sima (sada u zagrebačkom arh. da su te tabije sagrađene na mjestu starih utvrda. na­ pušten. 1646. 1638. zapadu Lenkovićeva tabija. 1756. 1790. g. a Hergarsku kulu g. postade turski grad i bude opet sasvim opravljen. 1670. na sjev. Ruševina grada Slunja u sadašnjosti.) Mehmed paša. oko Drenđule kuće žitelja. u sredini Drenđula s drvenim . g. Cetin se grad pretvorio u turska tvrđavu. 1866.. 170. Sada otpadoše kasnije SI. Nu čini se. osvojen i razoren. pokazuje grad sa sjevera: na lijevo Lenkovićev bastijon. Fotografija od g.000 for. (ili 1765. J o š g.166 više mnogo postojalo: grad je g. Pred glav­ nim je ulazom bila mošeja. arkivu u Zagrebu. kao što je i glavna kula Drenđula očito samo pregrađivana i ona nije drugo već sredovječna branič kula (berchfrit). g. 1739. pa se pomalja jezgra kule. kakovi nastaju tamo od XVI. 1559. na zapadu kod ciganskih vrata Hergarska. da se Cetingrad pokazivao sasvim drukčije no ostali naši gra­ dovi: nema tu više okruglih kula i polukula. Zanimljiva je slika zauzeća grada Cetina iz g. Nije čudo. vijeka. Tabije su se zvale: kod ulaza Begova tabija. koja prilično vjerno pokazuje Cetin. a kasnije u krajišku kasarnu. kroz ciganska se vrata kod Hergarske tabije ulazilo u predvorje. 1581. a vole ih o s o ­ bito turski graditelji. Ali paša b o ­ sanski.

Sve u svemu: porušeni Cetin-grad tek je u naj­ manjem dijelu bio onaj grad. D drveni tri­ ta grana Frankapana zove cetinska. ali bez uspjeha. pa Cetin pripade slunjskoj lozi.. knjižnici u Beču. 171. grad utvrditi. 1894. pa pokušaše sreću i g. Borba se ipak nastavila: Turci zauzmu Cetin g. 1493. što mu ih ostavi tast Ivaniš Nelipić. grada iz g. 1809. Bevenjudima Okićkim. Tlocrt Kremen doše samo prava frankapanska imanja. 146. a u rimsko doba sigurno prava cesta. G. Nikola Frankapan ugovori s bosanskim pašom. nu već . Oko g. 1834. 1638. 42—47. ali Turci ne zaboraviše grada. koji je kod diobe dobara A dvorište. 1429. jer se već g. 1578.. pa založi Cetin najprije Zrinjskima. pripao Jurju. kupili Ostrožin kod Bovića i prozvali se Ostrožinskima. 1813. 1536. sinu Ivanovu. nu g. vezir paša Ećimović dade da­ pače g. dozvolu.. 1435. — Laszowski: Prosvjeta. a i zadnji je cetinski knez Ivan Franjo ob­ našao istu čast i umro g. 1670. l ) Klaić: Krčki knezovi Frankapani I. o koji se veže uspo­ mena na izbor hrvatskoga kralja. Cetin je konačno turski. Tek g. 20—81. da grad digne lagumom u zrak. 1790. koji su g. na desno Begova tabija. Pokraj razvalina grada Modruša1) po­ SI. 1739. pogibe kod Udbine (g. ulaz s diživim mostom. jer je oslobodio kraljicu Mariju (g. a g. lazio je već u predrimsko doba put do Po orig. nu Gašpar im ga Frankapan ote i razori grad. 1713. Od g. E palisade. 172 Furjan.). sinu Nikolinu. u dvor. a sin Ivanov Nikola dobije ponovno potvrdu za Cetin od Sigismunda. opet domogoše na kratko vrijeme Cetina. ~ " 1 g. 1387. a g. ostave ga na neko vrijeme. 1696. Lopašić: Urbari I. uzalud podsjeda careva vojska god 1737. 1521.167 čardacima. oteše ovi Anžu. Cetin.. a Vuk Frankapan dobije g. Ivan Cetinski jem. pa mu osta­ SI. da će Cetin ostati pust. i g.). 1584. 1646. osvoji general Wallisch grad. preuze ga kralj Rudolf. Grgur umre kao nadbiskup kaločki g. otkupe Frankapani Cetin. B kula. oteše Turci na neko vrijeme Cetin. Kad su se Frankapani zavadili sa Sigismundom i njegovim banovima braćom Talovcima. bude trošan grad napušten. Krčki knez Ivan dobi Cetin od Sigismunda na dar. te se odslije na zgrada. 1449. ovadobra. C drve­ g. Fotografske slike izdao Standl. mora. pred njom gradski zid s kruništem. . ali Turci nisu za to marili. 1438. 1542.

u kojem je živjelo do 80 redovnika pavlina. G. napušten. Duha. 173. Tlocrt pokazuje g. u njoj je stajala straža. Marije). Iz g. nu na žalost je ta darovina sve prije no vjerodostojna. 1786. • «on Original u arheol. već od onoga. Nikole južno od Modruša. 1380. što ga je g. 1708. kad je Bela II. kad je morao odseliti iz Udbine. pa ruševina gotske crkve sv.. otac bana Nikole. pa je u njem bilo 12—20 momaka. Matija Korvin potvrdi j o š posjed toga grada Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. Turke od Modruša. utemeljio je knez Ivan. Oko g. T l o c r t grada Cetina. Grad se sam zvao Thersen. koja se i danas razaznaje. 1 4 6 0 . 293) šest ruševina crkvi oko grad Modruša. poklonio župu Modruše trškim knezovima Frankapanima.! 7 2 0 . 1742. — 1 4 9 3 . obnovio pavlin Matevčić. 1791. Marka (prije sv. pa se nalazi i u drugim krajevima. g. dozvoljen je za opravak Modruša i Ogulina iznos od 3000 for. Antuna. Poslije g. a car ga je Josip II. U Modrušama prebiva biskup krbavski od g. samo­ stan sv. nu razvaline. navodno nekad samostanska crkva. te 10 centi praha. Kad je g. U kaštelu se moglo stanovati tek u sobi nad ulazom. Frankapani su u Modrušama gospodari do turske invazije. a u spo­ menicima se spominje g. zapremi grad krajiška voj­ ska. Uzalud su često tra­ žili Frankapani grad natrag. a opremljen je bio sa dva oveća topa. 1790. osta­ vio je opis grada Riceputi. Tržan. a sve do g. još i danas u porabi. 31 puškom i 10 manjih pušaka. koji je odbio g. ne potječu izravno od onoga samostana. od kojih je najveća sv. § r a d J e posvema stanje grada. te opravio grad tako. Pieroni pro­ lazio ovim krajem. opisao je i grad Modruš: posto­ jala je četverostrana kula bez krova. 1639.168 Ime je prastaro kao i mjesto.. odavle ode pred Turcima u Novi. 1193. . 1553. a Fras u svojoj Vollst. dok je kapela sv. da je daleko poslije njega ostao stolno mjesto. Topographie spominje (na str. ukinuo. bila je SI. koji se pretvorio u krajišku kasarnu. ^ d ^ ^ h nu Po službenom planu vojne krajine oko god. koje danas postoje. 1642. muzeju u Zagrebu. 1493. pet mužara. a po tradiciji i Širingrad i Trojangrad.

daleko više zidova. visokoga cunja leži ruševina znatnoga nekada grada. U izbočini toga zida stajala je župna crkva sv.. on je našao još ostatke kuća u podgrađu. Sve je zidano od kamena. Prelazeći iz M o ­ druša prema Plitvi­ cama dolazimo u mje­ sto Plaški. 1701. Petar Zrinj­ ski. pa zi­ dove oko mjesta sa dva ulaza i tri polu­ kružna tornja. koji se nalazi sat daleko od mjesta . 1639. Parochia Plaši spominje se u krbavskoj biskupiji već g.169 Na vrhu 680 m. 1663. Tlocrt iz g. Stier misli. (u ratnom arhivu u Beču G I a 46) nije sasvim ispravan. zidovi su s obje strane oblo­ ženi plaštem od tesa­ nog kamenja. Od staroga se frankapanskoga grada. a sazidao je god. zv. Mar­ ka). Pieroni je vidio g. t. od koje se sa­ čuvao tlocrt u ratnom arhivu. Ma­ rije (kasnije sv. koja je pre­ tvorena u obrambenu kulu. Stierova je slika iz g. 1660. ali pokazuje glavne dijelove: veliku kulu A. a još se daleko kasnije spominje comitatus Plazy. gdje je stajala četverostrana kula. glavni dio gra­ da. da je ta kula bila zvonik crkve. Gussmauer. do nje zgrade za boravak. koje su zidovi opasavali. pa se prikučili gradskim zidovima. sa­ mo kopija Pieronijeve. dok je sredina samo masa lomljenca i maza. u predvorju stražarnicu E. 1185.

jer je već g. 1588. a na uglu dvorišnoga zida nalazi se treća okrugla kula. gospoduju tu Giissingovci. bilo 40 ljudi. prvi put se spominje g. Cetingradske ruševine u sadašnjosti. 1788. Gradić sastoji od zgrade. opasan zidovima sa dvije četverostrane kule. darovao pređima knezova Nelipića. 1871. vidi grad — dakako već sasvim pregrađen — j o š dosta dobro sačuvan. . potvrdi. Sjeveroistočno od Plitvica — prolaz do njih bio je također utvrđen — leži mjesto Drežnik2). a sada je u njem smještena škola. 1 5 4 4 . nekad glavno mjesto istoimene župe. 1914. 2 ) Laszowski: „Hrv. U njemu je g. a ula*) Laszowski: Hrv. Već g. ma da ga je na neko vrijeme g. J o š se na fotografiji od g. pa on bude g.170 Plaškoga. 1278. veli procjembena isprava: castrum Plaaz est totale desertum. Nu Frankapani su grad uvijek držali svojim vlasni­ štvom. nu g. Carska vojska nije mogla obraniti Drežnika. 1321. nu samo na kratko vrijeme. Bela III. nalazi još ostatak glavne kule i nešto okolnoga ziđa. Nelipići dobiju doduše opet grad od Karla Roberta g. građevine I. kojoj su na uglovima prizidane dvije okrugle kule. Nu borba za Plaški potraje i dalje. konačno turski i ostaje u njihovim rukama. a j o š g. 1592. oteše ga Turcima i preudesiše za stanovanje časnika. pa je tek g. grad posvema napušten. povj. 1683. što im kralj Andrija II. koju je g. 1253. Tek g. koji predaju grad Babonićima. 1475. 1558. 201. a skoro ga zatim posjedne krajiška vojska. 1592. Prosvjeta".. Kasnije je tamo boravio časnik. U Jesenki1) nastao je gradić Frankapana veoma kasno. u vlasti Dujma Frankapana. SI. Glavni je dio nepravilan četverokut s okruglom kulom. potvrđuje Matija Korvin knezu Nikoli Frankapanu posjed toga grada. U najnovije je doba svojina općine drežničke. 175. Herberstein osvojio. 1323.

. 1590. pa se već sin njegov Nikola zove Tržački. 1500. nu ostade pust. uzevši nešto zemlje od Modruša i . Mutnik i Drežnik 200 konjanika. Članak III.171 žilo se u grad stepenicama do ulaza u visini prvoga sprata. a mjesto s crkvom naokolo opasivao je drugi zid s četiri polukule. bio je ipak još g. da su Drežnik i Tržac Turci protiv ugovora opravili. 1685. traga. Nu gradu Ogulinu nije bilo — kako Lopašić ispravno drži. osvoje Turci ipak grad i zadržaše ga neko vrijeme. G. Gradišće". pa je knez Nikola dobio za gradove Tržac. da se grad ima SI. Već g. 1576.). čitav. vijeka. pa „Gračac" za tu tvrdnju. Kod diobe dobara Frankapana pripade Tržac. oplijeni ga Herberstein. nu g. Na Korani leži selo Tržac u staroj drežničkoj župi. porušiti. vijeka ne opraviše. Sokol i Bihać Bartolu Franka­ panu. 1588. Jalovik. javlja se. Brinje. Ogulinski je kraj od pravijeka nastavan: nedaleko mjesta svjedoče lokaliteti . 1486. 176 Modruški grad u početku XVII. 1625. učvršćenim polukružnim kulama. odredio međe grada Ogulina. opasane zidom. već ga je vjerovatno poslije razorenja Modruša sagradio Bernardin Frankapan. Ma da se zaključilo g. mira u Gjarmatu od g. Stier. Po starom nacrtu u bečkoj dvor. i V. Već je na Weigelovoj mapi karlovačkoga mira nacrtani tlocrt grada označivao grad ruševine m (1700. spominje. knjižnici sastojao je grad Tržac od okrugle kule.). dok ga Turci polovicom XVII. Po nacrtu Pieronijevu precrtao M. koji je oko g. 1530. 1551. Modruš. da se Tržac brani (g. a Lenković preporuča kralju.M. do g.. da su Turci grad oplijenili.

. po­ sjedu Frankapana. 1451. 1575. 178. koji i sada postoji.172 Vitunja. Gomirje je spadalo pod Vitunj. br. već je u doba Stierovo crkva bila razrušena. dok je Valvasorova slika grada Ogulina neispravna. 1701.. diobe dobara g. so aber'eingangen". Tu je nekada bila katolička župa. Mostom se preko pro­ valije dolazilo do ula­ za. u sve­ tištu je danas samom župna crkva. 1449. možda ipak ostatak kakove pri­ jašnje utvrde. Pred si. tlocrt četverostranoga tornja: „die Temnitz. u kojoj je ladja 32 m duga. sazidali su Frankapani u Osta­ ri/ama1) veliku crkvu. a svetište 24-80 m dugo. što se radi ponora Dobre dao lako braniti. bio je grad već zapušten. 10'55 m široko. utvrđen sa dvije kule. Pieroni i Stier ostavili su tlocrte i nacrte te građevine. U predvorju grada urisao je risač od god. inžinira i arhitekta. 8. Oko g. J o š se u dobro sačuvanim fragmentima vidi golemost ovoga djela. 1701. a drugi potječe iz g.. 177. a budući da je oko g. služi danas kao zatvor. jednom je kulom grof Strassoldo dao načiniti rondel. a i u blizom Gomirju. gdje se nad selom toga imena vide i sada ruševine frankapanskoga grada. Ruse\ine Modrusgtvda. a kralj je Matija Korvin taj posjed potvrdio g. 1500. koja se do danas sačuvala. Vijesti društva hrv. 1639. . g. zapao Stjepana Frankapana. već sa­ zidan bio Ogulin. U susjednom Otoku postojao je frankapanski dvor. stajao je kaštel. a kasnije osnuju pravoslavni žitelji iz Bosne tu svoj samostan. koji je za turskih provala iščeznuo. kojeg je davno ne­ stalo. 1901. 1481. Pieroni je nacrtao tlocrt grada g. Lokalitet je za grad bio već zato podesan. pokraj kojega je stajala kapela. ostade Vitunj za uvijek pust. Grad J a s e n k a . Q. Na desno grad. 20 m široka. koji je za SI.

kao župno mjesto u popisu župa te godine. kad je stari burg pretvoren. B ulaz. a kada je grad 2 2 I? :f *) Laszowski: Hrv. Gradišće kod Bosiljeva. 1481. Neolitski hu­ mak kod sela Hrsine. bra slika u ValvasoIII. nekada Tovunjska peć prozvan. građ. glavna kula. tri humka kod Korenić sela. I. obrambeni tornjevi. siljevo bilo je rimsko groblje. vijeku živjelo pleme bosiljevačko. povj. građ. gdje je knez Vuk Frankapan ute­ meljio kasnije samo­ stan dominikanaca) posvjedočuju to jasno. Unutar zidova postojale su drvene kućice stanovnika. rovu djelu: Ehre des Herzogtums Krain. 1701. groblje kod Troš-Marije. I. 180. 1870. rimske starine iz Čatrnje kod Lešća. Kraj je oko Bosiljeva ) od iskona bio nastavan. pa ga je krajiška vojska g. 165. Ostaci grada Drežnika g. i II. Bosiljevo se spominje g. zaposjela. Tu je još u XV. zgradu. . 1334. (sa lijepom crkvom. doslije neobjelodanjen nacrt toga grada. Tlocrt od g. po­ kazuje uz glavnu kulu SI. 179. Na jednom se uglu po­ digla jaka braničkula. A i uz sam grad B o SI. Na Stierovu tlocrtu vidi se nasuprot glav­ noj kuli još jedna omanja okrugla kula. Tlocrt Drežnika oko g. Tlocrti Pieronijevi i Stierov poka­ zuju gradić obzidan u četverokut zidom. I taj je grad spadao g. našlo ga je povjerenstvo praznog. 1577. Iznimno je do­ bio u boravište krajiške straže. a g. te se nije nikad više vratio u ruke Frankapana. povj. 1558. Stjepanu Frankapanu. ) Laszowski: Hrv. I. a u njegovoj je zbirci j o š jedan zanimljiv. 1830. 11. Lopašić: Urbari 306. j o š jednu prizidanu Tlocrt je učinjen u vrijeme.173 Sjeverno od Ogulina leži Tovunj1).

spominje se most lančanik. koji je grad obnovio i u njemu umro g. Glavni je dio grada jaka braničkula na tri sprata sa starim pravim kruništem. do kojega se digla okrugla kula. 181. U najnovije je doba došao grad u ruke Cossulicha. stisnule se zgrade. Nugent preudesio. koji je dao grad sasvim „obnoviti".174 sagrađen i kako je dospio u ruke Frankapana. dijelom na stupovima. Grad Drežnik u sadašnjosti. a između konaka i kapele bilo je i drugih gradjevina. od kojih ga kupi Laval grof Nugent. 1461. 1648. postoji invetar grada Bosiljeva. ne spominje se napose. veletršca iz Rijeke. stara drobantnica. Na jugozapadnom uglu grada stoji omanja nepravilno okrugla kula. . a do nje stoji trospratni konak.. gvozdena vrata. pređe u vlast Erdoda. Pred gradom se spominje čardak. nu ne mogu se pojedini dijelovi više točno odrediti. za tamnicom turnić. koje su već davno prije porušene. Ušavši u prostrano dvorište. koje je grof SI. druga i treća gradska vrata. kakovo je grof Nugent postavio tamo i nad sam ulaz s dva sitna tornjića po strani. koji je nekad bio spojen s građevinom. dolje sa štalom za konje. 1862. dolnja hiža. Pred ulazom u grad nalazila se stražarnica sa sićušnim kruništem. 1697. U njihovim se rukama spominje prvi put g. dijelom podzidan. stražare). hrastova tamnica. na lijevo je u uglu trokuta kapela s kulom. pivnica pod velikom palačom. nije poznato. Iz g. trabantnica (za trabante. nu kasnije nalazimo grad i dobro u vlasti tržačke loze Frankapana. a ženidbom stekoše ga Auerspergi. u kojem je grad potanko opisan. koje već odulje vremena nema. a kod diobe dobara od g. 1449. koja je u novoj restauraciji izgubila krov i dobila terasu! Na lijevo od ulaza. G.

pa ga još neko 8609. Ne samo da je mjesto. 182. njihove propasti. Juraj i Krsto Zrinjski. koje je svojom formom odavalo. otkud su navodno g. zapao Stjepana II. a po njoj dobiše grad sinovi joj Nikola. vijeka. 1786. 1682. pojačanim jednom kulom i trima polukružnim kulama. G. 1480. našli su procjenitelji u Lukovdolu veliku kulu. te je kod diobe do­ bara g. pa ga ta familija drži do g. 1580. 1481. 1766. tek g. g. okolo mjesto opasano zidom s polu­ Adam. postojao je već prije stvorenja zakonika vinodolskog (1288.) 2 1 . da se je grad nekada zvao Zelengrad. u po­ SI. jugosl. gradačkoj komori. O njima postoji monografija u ark. da su pod Grobnikom potučen tatarski čopori. nalazimo ga u rukama Frankapana. Po tom se mjestu Severinu prozvala i županija. učvršćen kulama i polukulama i opasan zidom. 1776. Stjepanu i sinu mu Bernardinu. kralj Matija Korvin. Taj je posjed pripadao Frankapanima. gdje su nedaleko Skrada imali posjed Oršovac i Lipovac (Generalski stol). 1803. a kad se javlja. 130. koje im je dobro darovao g.175 Uz Kupu leži danas mjesto Severin1) s dvorom. kad ga proda Ambrozu Vraniczaniju.. prenijeli zvono u Slavetić. a u njegovo ime upravljahu gra­ dom podknežini. Kralj je Matija potvrdio posjed g. a g. 1823. U vojnićkom se kotaru nalaze tragovi njihova Mrsingrada. Taj je grad već zapravo prelaz do kasnijih dvorova. grofu Theodoru Bacanu. sazidan u obliku trokuta. 1550. a taj proda posjed g. Bili su vlastela u Gorici i Dolu kraj Krnjaka. Stjepanu Frankapanu. 1725. ) Lopašić: Oko Kupe i Korane.. od koje ga porodice kupi kneginja Viktorija Thurn-Taxis. posjed od kralja Leopolda. pa ga g. u vlasti je Raimunda grofa Perlasa. te stavio nanj spomenploču. a prigodom snimanja kod rekvizicije je uništeno. b. Nutarnji grad s branič-kulom i omanjim vrijeme drži posljednji Zrinjski kulama. Grobnik je pravi frankapanski grad. (Možda je to isto ono zvono. Nasljedstvom su dobili Lukovdol Zrinjski. Grad je star. te patroni crkve sv. rodici Zrinjskih ostaje grad do Original u rukopisu dvor. pa u vlasti Frankapana ostaje posjed do propasti toga roda. a zvao se Lukovdol po bližnjem selu. akademiji I. do g. 1560. Tu gradska kapela.). 249. odstupiše Gašparu Frankapanu Tržačkom. Sadašnji je dvor dovršio Ivan Oršić g. 1449. odstupi Stjepan III. Polazeći u primorske strane početi moramo s Grobnikom. Tradicija hoće. već je i njegova okolica veoma zanimljiva. a njegova ga udova preda kulama. grad svojoj sestri Katarini. Ivan fr. koja je postojala od g. nu grad se ne spominje. 1558. ) Postojbina Oršića bila je u krajevima oko Karlovca. da potječe iz XIV. knjižnice u Beču.. Oršić 2 ) dobije g. i 1466. 1460. Martina na Gorici. Šematski prikaz T r š c a grada.

gospoduje tu Ivan Lenković sa svojim stražarima. restauracije grofa Nugenta izgubio svoje obilježje sredovječnoga grada. To se međutim ne dogodi. 1508. zajednički vladali. nu kao važna utvrda ostade u rukama carske vojske. ote Bernardin Frankapan grad. osvojili i Rijeku i Trsat. tek je nasljednik njegov Maksimilijan imao grad vratiti.176 Od grada se spuštahu zidovi oko cijeloga mjesta. Nedaleko grada nalazi se brdo Straža. 1533. pa se grad smatrao svojinom Zrinjskih i Frankapana. 1563. već su Mlečani g. povj. da ga zadrži do svoje smrti g. ali nije nevjerovatno. 183. 1509. koje je nekad bilo također opasano starim zidom. a te godine predali grad Martinu Frankapanu. Grad je Trsat1) nakon t. . pa on ostade u njegovim rukama po ugovoru požunskom. vać davno prije njih bio utvrđen. pa se pokazuje kao maskerada. kasnijih Frankapana. po svoj prilici prethistorijsko naselje. Nadvojvoda Karlo založi grad *) Laszowski: Hrv. a na jugu kod ulaza postojala je velika okrugla kula. G. ne može se stalno odrediti. gdje su do g. Po nacrtu M. Tek u vrijeme gospodstva krčkih knezova. a g. 1. 1449. Dali je rimska Tarsatica istovjetna s današnjim Trsatom. javlja se opet Trsat. zauze car Fridrih Trsat. Trsat baštini njegov unuk Stjepan Frankapan Ozaljski. Tlocrt g r a d a Ogulina. zv. a još nije ispitano. Svakako su si Frankapani odmah tamo sagradili grad. da je taj izvrsni lokalitet SI. pa g. Stiera. a stalno je. građevine I. 1490. Do njega se nalazi lokalitet zvan Grobišta.

a i cisternu je valjalo opraviti. Nasuprot ulaz­ noj kuli nalazila se polu­ kula B na uglu. pokazuje podrtine grada dosta vjerno. koju tradicija krsti rimskom ku­ lom. što nema ništa zajedničko sa sta­ rim gradom. senjskom kapetanu Gašparu Raabu. Poslije njega dobije grad sin mu Artur Nugent (f 1897). inžinir M. 1660. Na sve strane pometana su neznatna kruništa. Nu oko g. a odslije pod krajiškom upravom. a i danas je ta porodica vlasnica grada. v. 1827. pa ga dade po graditelju Pavonuzziju pregraditi. 1826. Prof. Već je u rimsko doba Rijeka1) bila veoma znatno mjesto. što nam i novije iskopine potvrđuju. C je glavna kula. nu nema nikakvoga razloga. G. opet je. kojih nije prije kada bilo. 1582. Na malenom zara­ vanku nad Rječinom diže se grad Trsat. grad u rukama Nikole Frankapana. već su fa­ lili krovovi i stubišta. To znatno mjesto Liburnije možda Tersatica ) Topographie von Fiume u. Grad se dijeli u dvoje: u prednji dio. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Silvio Gigante: Fiume nel Quattrocento. gdje je i danas ulaz. kupi ga grof Laval Nu­ gent. da povjerujemo toj tradiciji. W. barem za kratko vrijeme. 1913. Tlocrt je narisao g. koju je grof Nugent dao kasnije izgra­ diti. Pokraj polukule D učinio je Raab spomenuti već izlaz. sjeverni dio.177 g. Stier. i stražnji. 12 l . koji je narisao i sliku grada s gradom Rijekom. Umgebung. koji je učinio vrata na zapadu grada i ostavio Trsat svom zetu Gašparu Knežiću. hrvatskoga bana. Nakon tako zvane restauracije na­ stalo je tu nešto. 1616. kako se to vidi na Valvasorovoj slici. U prostoru E bile su oveće zgrade za stanova­ nje. Manzonijeva slika od g. 1869. pred glavnom je kulom C izgrađena grobnica s antiknim stupovima. Stier je našao grad dosta trošan.

jer je Rambert od toga plemena bio suprug UH zadnje divinske kneginje Katarine. do 1365. 1139. do­ bili Rijeku od Austrije grofovi Wallsee. ljubljanskom Rudolfinumu. 29. daju u leno knezovima divinskim. Starinama sv. G. Divinski su knezovi odbili gospodstvo patrijarke akvilejskog. Tovunja. pa se opet javlja g. 1639. carski namjesnici. potječe iz g. G. Na kakov je bio za grofa Nugenta. pa je Rijeka napose potpisala prag­ matičku sankciju. pa odslije upravljaju Rijekom do g.178 uništio je g.. 1779. kad je priklope kao corpus separatum Ugarskoj. 1338. Tlocrt samostalno tijelo. Najstarija se slika grada Rijeke nalazi u bečkom ratnom arkivu. kad je grof Wolfgang odstupio caru Fridriku III. nalazi se u SI. proglasi Karlo VI. 185. Gigante donosi u svom djelu reprodukciju te slike kao naslov­ nu sliku. samo je na jugoistoku jednostruk . 1776. do g. 1776. Tlocrt grada Bosiljeva. 187.. prizna kralj Ferdinand Rijeku kao SI. Pieronijev tloris grada Rijeke iz g... koji se tik do mora spuštaju. 1579. pa je g. 1809. str. 1822. vijeka. a napose se ističe stolna crkva. po­ vrati Marija Terezija Rijeku Hr­ vatskoj. se već i prije priznavalo. a iz­ Tlocrt je učinjen prije nedavno izvedene teme­ vještaj je o Rijeci štampan u ljite restauracije. te prikazuje u glavnom grad. dok se u pozadini diže kaštel.kako Valvasorovo. spada pod Austriju. pa su g. Karlo Veliki. Od g. 1659. a od g. 1471. a pokazuje grad opasan zidovima. 1399. G. pa to ostade do g. koji tu gospoduju do kraja XV. od ko­ jega vode dvostruki zidovi oko grada. 1728. do 1814. kamo je Rijeka tada spadala. 1530. grad slobodnom lukom. dobila Rijeka i svoj stijeg. 799. Grofovi Wallsee drže Rijeku do g. Tovunj u vrijeme SI. a onda ju opet priklope Ugarskoj. Rijeka je u rukama Frankapana kao zalog. gospoduju tu Francuzi. kad ga biskupi u Pulju. 186.. 17. sjeveru urisan je kaštel.

Sasvim je jednak nacrt inžinira Mart. jer ovako budući predaleko od bližnjega tornja ne štiti dovoljno zidove. usred kojega se diže braničkula. Stier je ostavio i dobru sliku grada Rijeke. nu koliko to vrijedi. Tako je po Pieronijevu nacrtu mogao grad izgledati. g. Kaštel nema više vrijednosti. pratilac Pieronijev. koji zidove zove Haupt und Zwingermauer. Nu ipak će biti približno dobro prikazan tu riječki kaštel: oko četverostranoga zida. gdje je sada grad Bakar1). 1660. a i taj je dakako kasnije znatno pregrađen. Već je sigurno u predrimsko doba postojalo naselje tamo. 1896. a iz nešto je kasnijega doba slika Valvasorova. koja se u koječem razlikuje od Stierove. 1875. Veber: Bakar. Sličan je i izvještaj Stierov. Do mora je mala fortezza. Bakra. 37. pojačaju tornjevi. — Mažić M. koji je od toga kaštela sasvim različit. a i toranj Sokol treba poput bastije izgraditi. str. učvršćeni na uglovima polukružnim kulama. da se između njih učini platforma. u djelu o Carnioliji. 30—35. (možda ) Ad. Od svih tih utvrda stoji danas toranj sa satom na Corsu. Sušak. Buccari. Stiera iz g. sve za težu artileriju.38. traži. Prilozi za povijest gr. 495. Posvuda treba dići bastije. x . Kreuzthaler. L. 1871.179 zid. što je riječki kaštel narisan sasvim jednako kao i Trsat grad. I na sjeveru treba izgraditi bastijone. da se opravi sjeverni zid kaštela. Pogled na grad Bosiljevo prije restauracije u prošlom deceniju. Salvator: Der Golf v. vidi se po tom. br. U rimsko je doba bilo tu znatnije mjesto. I. „Vijenac". Tornjevi su tek dijelom dobri. 188. 1649. I Merijan je nacrtao Rijeku g. jer ne može ni grada braniti. SI. niti obale. — Sabljar: Bakar i Turopolje: Književnik. isto da se pojačaju i zidovi nove bastije. dižu se zidovi.

1670.. dobiju po kraljevoj smrti natrag. 1405. društva od g. što odgovara glasovno riječi Bakar). 1422. G. Ugovorom predje g. grad u posjed Zrinjskih. Ali kralj Sigmund izda nalog g.000 forinti. tek se u početku XV. Kad su si Frankapani g. ali ovi ga SI. oplijenili vojnički komesari. ubio svoju ženu. Između ta dva tornja nalazi se u prvom spratu kapelica s ostacima gotike. 1577. Položajni nacrt dvora u Severinu. Frankapanski je grad u Bakru utvrda iz gotskoga doba. oženio se Friderik Celjski s Jelisavom. uz njega se prislanja drugi u obliku potkove. arheol. 189. nu kad je g. pa je dobio Bakar. o kojima izvješćuje S.180 Volcera. da se ima Ulrik Celjski uvesti u posjed grada i ostati u njem dotle. nu u renesansko je doba posve izmijenjen. 1435. Ljubić u Vjesniku hrv. kćerju Stj. te služio i kao bolnica i kao kasarna. 1449. Iz kat. Odslije je Bakar podpadao čas pod ovu. zapade Bakar Martina Frankapana. podijelili dobra. te se primaknuo tipu dvora. O sredovječnom Bakru ima malo vijesti. 1480. morade grad povratiti Frakapanima. vijeka spominje grad u rukama Frankapana. Glavni je toranj do ulaza. Frankapana. 1882. Treći . Oko g. pa su ga g. dok Frankapani ne plate 32. ote Frankapanima Bakar kralj Matija. čas pod onu upravu. tu se našli brojni rimski spomenici. mape.

Salvator. a u sredini je mjesta velika građevina s tornjem. Nekad je zid polazeći od grada opasavao i mjesto Grobnik. 1530. Sabljar je tu zgradu držao crkvom. koje su vodile iz Bakra u Bakarac. nižu se druge zgrade. sada sasvim preudešene. Hreljin1) je napušteno mjesto. Građevine I. sagrađena navodno g. 1699. Oko malenoga dvorišta. a do te zgrade stoji i sada uzdržana kapelica. koji je gromom oštećen. da je tu bastiju dao učiniti Jerolim iz Zadra. Der Golf v. Povj. koji veli. od kojeg obilaze zidovi oko cijeloga mjesta. Položajni nacrt grada Grobnika. 3-5 m. 31. pa dalje preko Triblja u Novi. frankapanskog grada. kao i Ledenice: mjesto nije više odgo­ varalo potrebama pučanstva. u kojem se nalazi cisterna. Tu su nađena tri rimska miljokaza za ceste. Buccari. široke). kapitan armade kraljevske svitlosti g. Nacrt majora Sabljara iz g. na mjestu starije frankapanske l ) Laszowski: Hrv.181 je toranj polukružan s glagolskim napisom. U nedalekom Bakarca nalaze se doslije neispitane ruševine (40 m duge. 190. U jugozapadnom je kutu sačuvano nešto SI. L. . 1854.

dobi Hreljin knez Ivan Frankapan. oni su doista samo dvorovi. U ovom su Hreljinu krčki kne­ zovi često boravili. 1649. što se danas čuva u arheol. — nižu se prostrane odaje. od kojih su doljnje polukružno završene. 137. G. a g. a gornje imaju plosnate lukove. Oko toga dvorišta — u njem je cisterna s grbom Zrinjskih i napisom C. U sredini je dvorište s arkadama. a pri diobi dobara g. Stari grad uz crkvu ima dva dvorišta. 1449. a zovu ga Piket: u župnoj se crkvi saču­ vala iz frankapanskih vremena divotmonstranca. muzeju u Zagrebu. a s jedne se strane prislonila crkva. Z. Dvorovi u Kraljevici1) ne spadaju za pravo u razmatranje o sredovječnim gradovima. a priopćen je u Laszowskovom djelu. 1481. gore na oblim stupovima. a tu su arkade u gornjim dijelovima za­ zidane. 1651. P. — L. G. dolje na četverostranim. remek djelo umjetnosti. kad je znatno preudešen — dignut je za vrijeme boravka isusovaca cijeli sprat — ostadoše tragovi bogatoga *) Laszowski: Hrv. Povj. sagrađena na rtu do mora u formi četvero­ kuta. da po njegovoj smrti (f 1691. u bitci kod Slankamena) i taj posjed uzme komora. Tlocrt mjesta učinio je Sabljar. Hreljin je zaplijenjen. okru­ žena arkadama. 1670. Građevine I. J o š i danas. te darovan posljednjem Zrinjskom Adamu. gospodari tu Petar Zrinjski. Drugo je dvorište još] veće. komu je na svakom uglu po jedna okrugla kula ugra­ đena. Danas se mjesto pomaknulo dalje.182 crkvice. iz koje potječe lijepi kameni okvir za svetohranište. Salvator: Der Golf v. ali su lijepi primjeri graditeljstva iz onoga vremena. A. potvrdi posjed Hreljina kralj Matija Stjepanu Franka­ panu i sinu mu Bernardinu. BuccarL . Novi grad je prava renesanska građevina.

Ulaz u kulu bio je u prvom spratu. Na suprotnom .. gospodara Hreljina. koja se manjim dijelom utisnula u ugao zida. bogato urešeni podovi i stu­ povi. 172. iza kojega se digla omanja građevina. Iz djela M. Na rtu Srščici vide se ostaci fortice frankapanske. Iz vinodolske se ravnice diže osamljeno sedlasto brdo: na jednom se njegovu kraju uzdigao stari grad Frankapana Drivenik. iznutra četverostrana. XVII. a većim odskočila od njega. renesanski kipovi nad vratima.. koja je po nacrtu majora Sabljara imala nepravilno četverostran oblik. Ivana Frankapana. Na lijevo je štitila ulaz omanja kula.183 uresa grada. Kula je izvana okrugla. 1449. Jugoistočna fortica i nije za pravo drugo no zid s brojnim strijelnicama. ma da su i taj grad nemilice poharali g. koji spominje g. a navodno potječe s ove građevine. već za pravo samo . a pred njom bio je podignut zid. koji je nešto viši — nisu bile nikada posve zatvorene. vlasništvo g. vrata pod djelomice sačuvanim bačvastim svodom. Stiera iz pol. izvrstan branič pristupa u Vinodol s ove strane. 1572. Na južnoj se strani ulazi u grad kroz polukružno završena SI. Grad je sagrađen u formi četverokuta s četiri polukule u zidovima i s glavnom kulom na jugo­ istočnom uglu. Na okretu ceste iz Drivenika u Crkvenicu stoji na brijegu Badanj grad. v. s prizidanom kulom i ulazom. 1670. T l o c r t grada Trsata. na desno je glavna kula. U arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se komad kamena s gla­ golskim napisom. Gotovo polukružne kule na sjevernoj strani grada — sjeverni je dio dvorišta odijeljen zidom od većega dijela dvorišta.Schale\ Strijelnice su gradske posve malene.

oko kojeg se opet diže zid. te još i danas dominira svojim položajem nad cestom. a tradicija hoće. Crikvenica je tada bila luka grižanska. te ga ujedini.184 je brijegu Kotoru danas ruševina stare crkve. Badanj je frankapanski grad. da je i tu postojao grad. Belgrad. koji je u svojim ruše­ vinama sačuvao sliku sastava pravog sredovječnog grada: predvorje i glavni dio grada su ovalnoga oblika. oplijeni grad senjski potkapetan Gali. Prije je Kotor. Po ugovoru glede zajednice dobara familije Frankapana i Zrinjskih postadoše Zrinjski gospodari grada. ali poslije smaknuća Petra Zrinjskoga dobije grad Adam Zrinjski. SI. kupi i druge dijelove posjeda. Kad je Petar Zrinjski bio zatvoren u Bečkom Novom mjestu. koji g. Badanj s Griža­ nima sačinjavao jedno imanje. . Kasnije je grad u rukama ugarske. Grad T r s a t nakon nazovi-restauracije maršala Nugenta. tu je Petar Zrinjski imao 360 kmetova. tek Belgrad dade pavlinskom samostanu u Novom na brdu Ospu. u kojem su u najnovije doba učinjene strijelnice. 1474. Damnjan satnik. a pri diobi dobara Frankapana zapade Belgrad i Kotor kneza Martina. U vrijeme stvaranja Vinodolskog zakonika postojao je već grad u Grižanima1): Ljuban i Petar popovi. Dunat. pa gradačke komore i *) Lopašić: Urbari 82. 193. a Kotor dade franjevačkom samostanu na Trsatu. Dragomir i Vidomir Vlčić zastupaju Grižane.

195. XVII.185 konačno je upravljala njim Banco Gefohlen Administration im Herzgotgtum Krain und Littorale Austriacum tako. Rijeka i Trsat u XVII. " djelu M. I Bribir1) je dao svoje zastupnike. I to je grad Frankapana. i doživi jednaku sudbinu kao i grižanski grad. p Maroju Žunjeviču oteti. pa ovaj po° °rig. Po nacrtu Stierovu iz pol. v. Stiera. . te spade po ugovoru u vlast knezova Zrinjskih. 1480. Po onim osta­ cima sudeći imao je i taj grad četiri kule. Utvrde grada Rijeke. da je grad posve propao. v. nu pod kraj XV. vijeka opet je u rukama Frankapana. kad se je stvarao zakonik vino­ dolski. dvije se dijelom sačuvale. dade kralj Matija grad po senjskom kapetanu Blažu Mađaru i SI. 56. koji je ženidbom došao za neko vrijeme G. l ) Klaić: Frankapani. SL 194. tonji posta gospodarom grada.

. narodna nošnja i narodna pjesma. što se tamo sačuvali narodni običaji. Tolcrt prizemlja grada Bakra. koji je tu tradiciju u duši svojoj nosio. G. glavnom mjestu Vinodola. a bilo je napučeno jamačno i u predrimsko vrijeme. koji kazuje. G.. J o š je do pred par decenija bio bribirski grad čitav. pa je razumljivo. 1527. zakonik vinodolski. da baš iz. porušen je jedan dio. dozidao grad. age Čengića. Novoga potječe tvorac Smrti Smail SI. kad se gradio općinski ured. 1288. sačuvan. Buccari. u kojem se *) Laszowski: Hrv. 1891. Tradicija je narodna neobično jaka. J o š se i sada smatraju Novljani nečim poseb­ nim. a SL 196. građevine I. pa se žene redovno samo među sobom. kad se gradila ženska škola. Grad B a k a r . koji su cijelo mjesto opasavali. Glavno je mjesto Vinodola ođ 1 davnine Novi ). ban Mažuranić. 197. Iz djela Salvatorova: Der Golf v. na jednim zazidanim vratima uklesano je Anno dni M C C C II i još neka neprotumačiva pismena. stvara se u Novom. sad je tek jedan dio još. Mjesto je Novi nastavano u rimsko doba. te je u profinjenoj formi svijetu dao. Vanredno lijepo i pomno sagrađena je glavna kula (četverostrana). povj. drugi g. osebujno po tom. da je knez Bernandin g. Od grada su išli zidovi. odlično svojim polo­ žajem. 1878. 225.186 U arheološkom se muzeju u Zagrebu nalazi ploča s glagolskim napisom.

i 1615.187 kodificiraju tradicijonalni pravni običaji i uredbe. Kotorom i Bakrom. upravlja i njim Banco Gefohlen . 1481. pa je tamo često boravio. 1670. otimlje grad kralj Matija. kad je Markantun Venier navalio na grad i za neko ga vrijeme zauzeo. da ga daruje Stjepanu Frankapanu i sinu mu Bernardinu. 1647. Po uzajamnom ugovoru o zajednici dobara (g. pa Novi spade pod komoru.) ostavio bratu si Vuku. sjedini opet svu djedovinu u svo­ jim rukama. Franjo Krsto Frankapan.. Nikoli i Jurju Frankapanu. 1449. 1692. G. pa opet g. G.. Već su češće dolijetali Turci pod Novi. dobiva ga knez Martin s Okićem. a Mlečani napadoše grad g. te ga po smrti (g. Starigradom. a od god. Bribirom. 1580. 198. dođu Zrinjski u posjed grada.) između Stjepana Frankapana i šurjaka mu Nikole Zrinjskog. posljednji toga roda. 1598. ali g. 1544. Nu knez ga je Nikola opravio. Razvaline mjesta Hreljina. zaposjedne grad senjski potkapetan Ernest Gali. SI. a g. odstupaju Juraj i Nikola Zrinjski grad Gašparu. I Novi je dakako u rukama Frankapana. 1613.

Krunište je samo kasnija igrarija. 1858. Građen je u četverokut. iz kojih se dolazilo do onoga krila. Pred kulom bio je kasnije sagrađen „rondel".188 SI. a najstariji je dio jamačno „kvadrac". koji je još na katastralnoj mapi od g. općinski ured. koje su se priljubile uz njegove zidove. zatvor. 1701. gdje je danas škola. Sačuvano gradsko krilo između tih dviju kula s nepravilnim pročeljem sklop je prostranih i omanjih odaja. B ulaz. Iz katastr. 200. U to je doba bio grad okružen malim kućicama. u kojoj su veliki prozori i vrata u prizemlju učinjeni u novije doba. Nekada je bio završetak tornja drukčiji. četverostrana branič-kula. Položajni nacrt stražarnicu. a bez nužde je porušena. C cisterna. stari uzani su dijelom sačuvani. U g r a d a i mjesta Drivedrugom je spratu velika dvorana s predsobljem nika. urisan. kako se i sada opaža. a tek u novije su doba odstranjene. Tlocrt dvora u Kraljevici iz g. koje služe za SI. U toj se dvorani sačuvao vrlo oštećeni Sam je grad . spremište. 199. i pokrajnim prostorijama. koja je čuvala Vela vrata do nje. D—G sobe. Novi posve preudešen prema zahtjevima kasnijega vremena. Na suprotnoj je strani stajala okrugla kula. mape.

Tu je bio do crkve ulazu mjesto i još su do nedavna stajala tu gotski uokvirena . 1463. Mjesto se oko grada SI 202.189 stari drveni strop s bijelim ornamentima na modrom polju. SI. U sam se grad ulazilo nekada tamo. Tradicija hoće.. Grad Drivenik. 1660. 1449. tu je bila i gradska kapelica. 1462. Tu je g. koji mu se učinio važnim. tek se grada kod Crkvenice. Grad je bio g. kojoj se g. druga četverouglasta. učiniše ga senjski kapetani krajiškim gradom. Stjepana uzdržala i bila je sve do g. gdje je sada škola. učinio je inžinir M. sijelom modruškoga kaptola. Nacrt ruševina Badanj savilo. i one su sudjelovale g. 1288. Novi je postao g. pa je i opravke preporučao. J o š g. a g. jedna okrugla. 1827. svojina kneza Dujma IV. od kojeg se je na groblju sačuvala crkvica. kod sastava zakonika vinodolskoga. svod urušio. Sjevernoga i istočnoga krila nema već odavna. župna crkva. 21. osnivača slunjske loze Frankapana. Stier nacrt grada. Samo se crkvica sv. a već odavna je napušteno. pa dva pro­ zora sa sjedalima. 1916. da su i na sjevernoj strani bile dvije kule. kamo ga je doveo biskup Kristofor. 1572. osnovao knez Martin Frankapan pavlinski samostan. I Ledenice imaju davnu povijest. podori kućica zapažaju.

203. Ali sa svake strane postoje velike kamene ste­ penice. Na koncu mi je spomenuti zagonetnu ruševinu sa zagonetnim imenom Lopar kod Novoga. nu vide se još vanjski zidovi s dvije okrugle kule. uz koje se na­ slanja trokutni dio. što i sada postoji. Vjerovatnije se čini. podi­ gnuta u pomorske svrhe. Prednji dio zida do mora fali. Poprečni zid di­ jeli cijelu građevinu u dvoje tako. da je to sredovječna frankapanska građevina. Ni­ gdje nema traga kakovim zgra­ dama za stanovanje. Grad Belgrad kod Grižana. Sam grad je danas iznutra hrpa kamenja. Ili je samo stražarnica ili stovarište r o b e ? Možda će se u kasnije vrijeme to moći odrediti. Diže se dosta dobro uzdržana tik uz more u obliku peterokutnika. a taj je nekada bio proviđen kruništem. . koje vode na zid. Unu­ tar zidova još je kamenito tlo u svom prirodnom stanju: nije ga nitko trebao dirati i ravnati. nu opet se drugi tomu protive. da je do mora veliko četverostrano dvorište. ali zadaća njena nije jasna. Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova. komu je šilj okre­ nut prema cesti. nu to je slabo vjerovatno. SI. Pri sastavu ovih dvaju dijelova vide se ostaci omanjih kula ili doksata na zi­ du. a možda i nije nikada više zida postojalo do onoga.190 vrata. a dvije polukule iskaču iz gradskoga zida. Oko te građevine velik je zid polukružno od mor­ ske obale do obale izveden. da je to rimska građevina. koji upućuju na to. Pomišljalo se na škver. a prednji dio uz more čuva sa svake strane po jedna kula.

I—III. M. VI. — Lopašić: Spomenici hrv. *) Patsch: Die Lika in rom. Drugi su poznati po imenu. tek se ne mogu točno lokalizirati. . Zeit W.Sredovječni gradovi u ličko-krbavskoj županiji. U prošlosti je Lika bila kud i kamo važnija: upravo je nepregledan broj nalazišta predmeta iz sviju epoha t. skoj dulibi j. Monetium. Sve glavne ceste. prethistorije 1 ). ali o njihovoj egzistenciji SI. krajine. željeznica prikučila pradavnom putu. U rim­ sko su doba nastali ili bolje tek proširili gradovi i gradići u Lici: Senia. — Klaić: Građa za topografiju ličkokrbavske županije u srednjem vijeku (Vjes. sasvim osebujan svijet živio je tamo. krbavska. Vegium. zv. otučka. društva n. — Brunšmidove radnje u Vjesniku hrv. U tom se obilju može s Likom isporediti u nas možda jedino još Srijem. — Frass: Vollst Topographie d. Ancus. unska. hrv. Lika je od pradavnih vremena sasvim posebnim životom živjela. bile su već u predrimsko vrijeme. lička. zv. Ausancalio. pi­ sani kamen.) — Klaić: Krčki knezovi Frankapani. pa živi i danas. dr. J o š danas Na lijevo sada porušena okrugla kula. na desno svjedoči napis na pećini u Lomkvadrac Snimak arh. lapačka. serije. 1900. arheološkom muzeju u Zagrebu. Epidotium. odnosno žu­ panije: odorjanska. Curcum. pa se i moderno prometno sredstvo. VII. — Hire: Lika. kako su se plemena Parentina i Ortoplina pogodili glede upotrebe vode. Arupium. Karlstadter Militargrenze. Po malo se javljaju u Lici sredovječne župe. arheol. svjedoče brojni nalazi. arheol. danas se jošte upotrebljavaju. kojima se da­ nas prolazi Likom. Pilara. preživjele su rimsko doba. Tlocrt grada u Novom Vinodolskom. Krasnoga. Pa nisu to samo pojedini nalazi: tu je u predrimsko doba bilo veoma velikih naselja: dostaje pogled u niz ormara s nalazima iz Prozora u hrv. nebljuška. t. dok se brojni drugi gradovi uopće i ne spo­ minju. 204.

478. kulu. senjska. 97. misli Patsch. U rimsko doba. — Valvasor XII. Na nedalekom Humcu nalazi se terasa s predrimskim opko­ pima. koji su bili nastavani do turskoga doba. !) Devčić: Prosvjeta 1907. Grad u Novom u Vinodolu. 116. društva VI. ali domrla nije. pa je niknuo silan broj gradova. 1908. . već je u prethistorijsko doba bio nastavan.192 buška. Žalibože ti su gradovi doslije slabo ispi­ tani. postojao je tu grad Monetium. brinjska i podgorska. pa se mogu tek glavniji prikazati. 205. Pogled na pročelje i gl. a za studij tih gradova trebat će život dugovječnoga marljivoga radnika. gačka. Brinje1). arheol. pa se nekako začahurila i prividno obamrla. 202. a danas se još veći dio istih nalazi u ruševinama. — Kukuljević: Neke gradine i gradovi. Malo po malo ostaje Lika po strani velikih prometnih putova. I njoj se sprema novo doba. — Laszowski: Prosvjeta 1895. 1. glavni grad brinjske županije. SI. — Klaić: Vjesnik hrv.

. 206.193 Grad se u Brinju zove Sokol ili Sokolac. 1493. gdje ih dočekao silan poraz. a tek poslije smrti kralja Matije dobije grad natrag. da se izmire i zajedno krenu na krbavsko polje. Grad je ostao u rukama Frankapana do Matije Korvina. te ovaj morade SI. koji ga otme knezu Anžu. 1411. kad se u Brinju sastaju Nikola Frankapan i Ivaniš Nelipić. 13 . Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. Tlocrt ruševina Lopara kod Novoga Vinodolskoga. G. 207. Prof. Ulaz u grad Ledenice. odseliti u najmijeni Kosinj. a SI. slijedeće godine boravi u Brinju i kralj Sigismund. sastanu se vojske Frankapana s banskom vojskom. pa se spominje prvi put g.

194 Ivan Anž osta do smrti g. 1521. u Brinju, a naslijedi ga sin Krsto, koji je bio na saboru u Cetinu kao pristalica Iv. Zapolje. Poslije Krstine smrti dobije brat mu Vuk Brinje; taj nasilni čovjek pogibe kao pristalica kralja

SI. 208. Ruševine Lopara kod Novoga u Vinodolu.

Ferdinanda g. 1546. Brinje spade g. 1537. pod vojničku upravu, pa se g. 1553. opravi grad na kraljev trošak. Turci su često dolazili pod grad (g. 1530., 1623., 1630., 1661.). G. 1613. grad je ruševan ,,an Gebaude zerissen und an anderen Kriegsnot,\\'!.W. "i/)„ durffen gar ode", a g. 1651. opet se opravljao, pa je tada i novi most učinjen. G. 1639. snimio g a j e carski inžinir Pieroni, a g. 1650. inžinir Mart. Stier, koji spominje, da je grad dobro sačuvan i ima dobre zidove. Unutar zidova ima mnogo drvenih kuća. Ulice su veoma uske. Obrambeni trijemovi na zidovima i podovi u kulama pro­ pali su. On predlaže opravak za 1850 for. Brinje je pravi frankapanski grad; sazidan na obranu mjesta, koje je zakriljeno zidovima grada, kao što sa SI. 209. Tlocrt grada Brinja i zidova gotovo svi oveći frankapanski gradovi. oko varoši. Po Pieroniju. Iz god. 1639. Nacrt Pieronijev (g. 1539.), Stierov (g, 1660.), nacrt iz g. 1701. (ratni a arhiv u Beču G. I 49.), slažu se u glavnom posvema. Pieronijeva je slika slabo risana, Stier je priložio izvrstnu risariju, Valvasorova je slika na­ risana samo na temelju tlocrta i posve je neispravna; dobar je šematički prikaz grada iz početka XVIII. vijeka u bečkoj dvorskoj knjižnici
r

195 (oko g. 1729.). U gradske zidove ulazilo se kroz čvrstu kulu, ulaz je bra­ nio mali doksat (Pechnase), četir polukružne kule, petokutnik i okrugli veliki bastijon (na Valvasorovoj slici je tu kula!) pojačavaju zidove. Sam grad sastojao je od branič-kule G, koja je bila vrlo pomno izrađena, pa u gornjim dijelovima lizenama raščlanjena. Na suprotnoj je strani bila kapela B, koja zaslužuje sama potanji prikaz, a između tih objekata bile su zgrade za prebivanje C. Spomenuti bastijon E branio je gradski zid, koji je spajao kapelu sa branič-kulom. Na Pieronovu su nacrtu urisane unutar zidova i skupine kuća: čini se, da se grad nije u bitnosti ništa promijenio do svoje propasti, pa je slika Stierova primjer grada i varoši i za daleko ranija vremena.

SI. 210. Brinje. Nacrt iz vremena M. Stiera, u pol. XVIII. v. Grad je čitav, na desno se vidi gl. kula i crkva.

Najbolje je od cijeloga drada sačuvana gradska kapela. Tlocrt joj je naskroz nepravilan. Kapela ima tri sprata: srednji sprat je prava kapela: rebra, okvir vrata, kružište prozora i doprozornici izvedeni su neobičnom pomnjom a sve upućuje na kasnije gotsko doba. I donja je prostorija svođena: strijelnica pokazuje, da se i tu pomišljalo na obranu, dok je gornji sprat s ovećim otvorima udešen lih za obranu. Sva je kapela građena od kamena, izvana je u znatnoj visini kordonski vijenac oko cijele građevine, a rubovi su njeni napose pojačani. U svem je ta kapela jedinstven spomenik graditeljstva, napose graditeljstva Frankapana. Gradina kod Starog Brinja nedaleko sela Lučana nije ispitana.

196 Glavno je mjesto senjske župe grad Senj1). Patsch drži, da je ime grada „keltsko". Rimskih spomenika našlo se dosta, gdjekoji su rimski napisi opet izgubljeni. Kod stolne crkve moralo je postojati rimsko groblje, a osim toga postojala su još dva rimska groblja. Jedan napis govori i o rimskim kupkama. U srednjem se vijeku spominje Senj rano: parochia (kotar senjski) već g. 1185. U to je nekako doba darovao kralj Bela II. (III.) Senj templarima, koji su ga držali tamo do godine 1269., kad ga je kralj preuzeo, a templarima dao u zamjenu dubičku županiju. Senj je odslije imao svoje knezove, načelnike i podnačelnike (potestates), suce i vijeć­ nike. G. 1271. izabrali su Senjani krčkoga kneza Vida IV. Frankapana i

SI. 211. Brinjski grad. Na lijevo kapela, na desno ostaci glavne kule. potomke mu nasljednim potestatima svoje općine, no već se doskora Dujam II. od g. 1302. poče nazivati knezom senjskim, prisvojivši si svu vlast nad gradom. Kralj Matija Korvin ote Frankapanima grad, pa on ostade kraljevskim gradom pod upravom kapetana, dok ga u XVIII. vijeku sasvim ne priklopiše krajini. Na kaštelu stoji i danas grb kralja Matije. Senj je također opasan zidom, g. 1558. porušeno je sve izvan grad­ skih zidova radi lakše obrane. Kako je duga borba s Mlečanima i Turcima ) M. Magdić: Topografija i poviest grada Senja 1877. — Kukuljević: Grad Senj (Leptir g. 1860.), pa kasnije u djelu: Neke gradine i-gradovi.- — Klaić: Krčki knezovi Frankapani.
l

197 Senj učinila poznatim i važnim mjestom, nije čudo, da su se sačuvali brojni nacrti i prikazi grada, tek se u svem ne slažu. Pieronijev nacrt

SI. 212. Slika grada Senja iz XVII. vijeka. Po nacrtu u djelu M. Stiera. Grad je opasan kulama, koje dijelom i sada opstoje, na desno je Nehaj grad, a pod njim crkvica Marije od Arta. potječe iz g. 1639., Stierov iz g. 1660,, a treći je iz g. 1701., prikazi su najbolji još onaj u Valvasorovu djelu r E h r e des Herzogtums Krain XII. 78." i u Stierovu rukopisu. Grad ima oblik pe­ terokuta; u jednom se je kutu smjestio ka­ štel Frankapana, današnji konvikt Ožegovićanum s četverostranim tornjem i okruglom kulom, što je Stier krsti Philippturm, pa dalje Turaš toranj, zlatni toranj (peterokut), Salapanock (okrugli to­ SI. 213. Tlocrt grada i utvrda oko varoši senjske. ranj), Trybenack (polu­ A mjesto, B kaštel. kružna kula), papinska kula (okrugla), St. Prossy Thurn, Turina, Šabac, naša Thurn i Mera Thurn 1 ). ) Lenković spominje g. 1550. druga imena. Na istoku: Radomerić, kulu kod v. vrata, na sjeveru Lipicu, rondel, papinsku kulu, na zapadu: barutanu, Lađarsku kulu, Gatsku kulu, Šabac, na južnoj strani Zvančić i Tulac.
l

koje nije dopiralo do vrata. sačuvao još neki dio utvrda s papinskom kulom. Nad ulazom je odulji doksat. U gradski se prostor ula­ zilo g. osim kaštela. što je Leo X. . od kojeg su učinili nacrte Pieroni i Stier. Tlocrt je te utvrde. Nehaj-grad kod Senja. na troja vrata: jedna su bila kod kaštela. zv. Grad ima tri sprata. a uglove brane doksati na konsolima. Valvasor spominje. 1701. Na pustom brdu nad Senjom sazidao je Lenković g. Danas se. Nehaj grad. Sada je taj ulaz.. od kojih je jedan strijela i oborila. za 3-struki građeno stubište. 214. dao sredstva za njenu izgradnju i držao za svoga života tamo stražu. već se tek mostom moralo hitac u Nehaj gradu kod Senja.198 Papinska kula je dobila ime po tom. prije je pred njim bilo sa­ Strijelnica (Hosenscharte). treća na južnoj strani. Šabac kula. vijeka za težu artileriju i strijelce. Najdonje strijelnice su t. SI. četverokut. da je grad imao viel Thore. so zum Theil vermauert worden. druga na moru. a opet male pod krovištem. za koju se upotrebljavao materijal porušenoga franjevačkog samostana i okolnih zgrada. zv. 1558. veće u drugom spratu. gdje je danas mlin. sam grad se prema gore sužuje. u donjem su najmanje strijelnice. koj i se nalazio poviše nad tlom? pre­ inačen. preći od toga stubišta do ulaza. Utvrda Lenkovićeva iz polovice XVI. najveća u trećem. pa t.

) Frass 256. Zanimljive strijelnice t. koji pade g. J o š se u sačuvanom dijelu vide tri strijel­ nice raznoga oblika. Prosjek kroz Nehaj grad. 1449. Polazeći prema Otočcu dolazimo do Brloga1) grada nad Gackom. 1575. jer u isti čas mogu tu trojica strijeljati. dvogube strijelnice osobite vrsti. . Tlocrt Nehaj grada. kod mjesta Doljana. Hosenscharten". U gornjim je spratovima bila smještena artilerija. spratu trostruki grb. Stiera. je zovu) u ravnici. veli general L e n k o v i ć : Das od schloss Dabar an den guetigen Turkhen passen gelegen soli auf ir M. 215. zv. a Lenković opisuje Brlog g. od kojih je onaj na lijevo (sa zmajem) grb Lenkovićev. Usred četverostranoga uskog dvorišta nalazi se cisterna. SI. Nacrt M. 1550. mjeri u opsegu 54 m. Nedaleko Brloga nalazi se Gusića grad na brdu Siminovcu. pa je stvoreno mjesta za brojne branitelje. U sredini dvorišta nalazi se cisterna..199 Hosenscharte. dacher und wahr gebessert werden. Prostor je izvrsno izrabljen. 216. Turcima u ruke. a zidovi su nejednake debljine. koja na polovinu iskače iz zida. Stier je predložio daleke utvrde od palisada. Kod Vrhovina postojao je grad Stari Perušić. . pa Petar Zrinski sagradi u Drenovu klancu2) kulu za obranu toga klanca. dakle nekako bastijonski toranj. 1563. ali ga Senjani oduzmu. . Taj se castrum spominje g. Od frankapanskoga se Dabra malo sačuvalo. bewilligung dieses 61 jahr eingenommen. Nacrt M. Četverokut s okruglom kulom. Ta kula postoji i sada (Šimšanovka SI. a pod jednim prozorom u II. Stiera pol. XVII. v. zidana od kamena lomljenca. kog je zajedno x 2 ) Mjesto je bilo i u rimsko i u predrimsko doba nastavano (Patsch 90). die tor. G. ovako: Dieser stargher thurm von tuffstain mit angehengkhten vieregkhedten ringmauern . i 1502. Ruševine postoje još kod Brezovice. kod Babinpotoka. wird mit vier knechte fiir ain skardt peseczt.

— B. Dy kule. Otočac. za župu Gheczke . već omanje utvrđeno mjesto. 85. 100^ Kad je g. 1650. da je glavna kula ve­ oma rastrošena. 1642. G. 1639. 217. 1586. l SI. pre­ grade vrata i novi most sa­ gradi. G. našao. samo je krivo ubilježio nad slikom fortezze ime Prozor. biskupiju s crkvom sv. da je platno mje­ stimice propalo. 1543. 1578. Lopašić: Spom. Iz g. pa r ^ se grad ponešto opravio. 310) te nacrt od g. Lenković opisuje g. 1449. . Prikaz mjesta daje nam Valvasor u svom djelu: Ehre des Herzogtums Krain. Stiera iz g. Kralj Matija uze grad Ivanu Anžu g. nu spome­ nuti nacrti i nacrt Jurja Frankapana od g. 1486. T l o c r t utvrda grada Otočca. javlja se. daju nam posve jasnu sliku tih utvrda. E crkvica. pa osnuje tu g. 1316. razbije P. C. 1600. nu možemo ga smatrati donekle Wasserburgom. vijek. pa 1623. potvrđuje knezu Dujmu posjede. pa Lenković traži. (v. A branič­ kula. Z). I. Po Pieroniju. pa sad upravljaju kaštelani gradom. da se nov zid saziđe i okrugla kula poruši. 1660. Na brdu nad Kozjak jezerom kod Plitvica nalazi se neznani Krčin grad. kad Karlo II. Građ. 1581. grad je trošan. opet su Turci ku­ šali grad zauzeti. tada je još glavna kula postojala. ) Laszowski: Hrv. nu g. Prvi se put spominje Otočac g. G. 1829. Otočac1) nije bio za pravo grad. Glavna je kula tada još postojala.. 1660. dobije g. da se graba iskopa. Otočac Sigismund. 50 o srušio se komad zida. . 1551. dokinuta. a g. narisao je tlocrt grada. . bilo je sve u redu. koja je osamdeset godina opstojala. item castrum Othochach cum terra Obrich. krajine II. nu inžinir Stier nije je više g. do­ šao inžinir Pieroni u Oto­ čac. 1535. te g. Nikole.. . Povj. Bolja je slika M.. Utvrde Otočca porušene su do nekih ostataka g. nu g. 1300. Keglević Turke kod Otočca. 1701. 1461. 1550. Frankapani gospoduju tu . hrv. kralj Sicilije. po­ novnu darovnicu daje kralj Karlo Robert g..V Otočci našem gradu" kroz cijeli XV. pa veli. a kad je do diobe dobara došlo. da se učine palisade.. 1639.200 s gradom u Crnoj Vlasti zauzeo i razorio Gašpar Frankapan g.

zanimljiva građevina. da je loše zidana. 1804. da je pred jedno 20 godina sagrađena s troškom od 30 tisuća forinti. U svojim relacijama prigovaraju vojni inžiniri Pieroni i Stier toj građevini. a danas je ta utvrda razrušena. bila je čitava. tako da bi trebalo jednu stranu ponovno zidati. Forticu na susjednom brijegu. g. 1650. J o š je g. onaj na istoku je najveći. sazidana u formi trokuta na dva sprata. Stier veli (g.201 Za obranu mjesta sagradili su g. Svakako je ta fortica . koji je jedno osamdesetak godina prije nastao. Na svakom je uglu po jedan toranj. Za tu fortezzu trebalo bi 60 ljudi. U svojoj biti sasvim je nalik na grad Sisak. svaki drukčije veličine. . kasnije drvenim stubama. 1882. bila je najveća kula pokrivena.). 1619. fortica opravljena. Ulaz je bio 2 hvata nad zemljom. a dolazilo se do njega najprije ljestvama. 1861. g.

Tu je u srednjem vijeku bio samo­ SI. 1889. Glavinić spominje u opisu Like g. Vital (557 m. . d. pa bude zapušten. 1578. . Sredovječni se grad spominje g. za koji drži Klaić. (23). Orig. po­ novno utvrđen. 2 ). do kojeg se do­ lazilo ljestvama ili stubama.. baza carskoga kipa itd. 1 7 0 1 . (185. (Na tabli prikazan šematski položaj Vitla). arheol. 219. opsjedaju ga Turci. kad «lit ga dobiva kod diobe Frankapana Sigismund s Otočcem. in septem templis prius adorabat populus deum in hoc distričtu. a drugi je tlocrt iz god. — D ulaz stubama u nuspomenuti. G.ki je v Bužah v B o ćaći i kneštvi Buškom". — Ljubić: Popis g. 1449. gradini nalazi se Vel. gdje je stajao Kosinj građ. 1489. pa iz rimskoga doba: napisi. B glavna kula. 220. Nedaleko mjesta nalaze se ostaci Karin grada (ne Carin grada): polukružna kula sa dva spoj na zida uzidana u liticu. serije III. Grad se Kosinj spominje g. samo će smještaj glavne kule trašnjost grada. — Vjesnik hrv.202 Kraj oko današnjega mjesta Prozora bio je u prošlosti veoma znatan Nasuprot sredovj. kad ga je Anž Frankapan iznajmio na 7 godina od Jurja Kosinjskoga. 1619. (509). V. (11).). dva mitre ja i t. 1887. društva 1881. 236). Sinac]e mjesto nastavano već u neolitsko doba. Tlocrt grada Prozora u tornjić. Ovaj je grad tipičan za mnogo­ Lici g. a kod ulaza. još je jedan SI. koji na) Patsch: Lika 76. brojni drugi napisi. iz rimskoga je vremena ostao relijef Mitre. Mjesto je u predrimsko i rimsko doba bilo nastavano 3 ). jer mu je kralj Matija oteo brinjski grad Sokolac. Grad je sagrađen u podobi četvero­ kuta. pre­ uze Frankapan grad definitivno . da je indentičan s ostacima Bočaj grada. u bečkom rat. na jednom uglu iskače jaka okrugla kula. arheol. Vida s glagolskim napisom.: Kossin. Južno od Lešća nalazi se Kosinj Gornji. brojne ličke gradove. 1701. X. ___ __ kapelica sv. nu 1499. u gatskoj župi. (1). 1408. Tlocrt grada stan pavlina. tantum castrum est in edito situm. koje je služilo i dalje u latensko doba. (110). Tlocrt je grada sačuvan u Stierovu djelu. variirati. pa do rimskoga vremena. kako ću ih kasnije arkivu. 1696. ) O tim nalazima: Vjesnik hrv. Uz cestu prema zapadu nalazi se Perušića. društva n. 2 1 . na suprotnom je unutar zida četvero­ marnih strani toranj. IX. rudera modo supers u n t . (106 i 249). tu je bila japodska naselbina. a g. a kao villa Synacz spominje se g. dok je predrimsko naselje bilo na brdu Tu se našlo ostataka velikoga hrama: sarkofag s napisom. Rimski je grad Arupium bio u ravnici.. s velikim halštatskim grobljem na zapadnoj strani 1 ). 3 ) Patsch 71. I blizu je Lešća nalazište starina iz halštatskoga vremena. 1889.

ali su ga g. 1899. Ovo je Ostrovica u buškoj župi. u bečkom ratnon arkivu. od kojih je Gašpar Perušić najpoznatiji. G. u širini 5*5 m. koje se steralo oko humka zvanog Megdan. ) Laszowski: Hrv. 1685. 1527. drugi je istočno od Gospića. 222. treća 1 3 5 1.—1641. građe. od Perušića. debeli. prosvjeta II. Grad je Perušić2) opasan dvostrukim zidom. 221. Drugi je Ribnik sjeverozapadno od Metka. U gornjem spratu kule SI. Ulazilo se sa zapada kroz poru­ šeni ulaz. Taj se castrum spominje g. Ckapela. od kojih dva imaju sjedala. uzeše grad Turci. zidovi su joj do 1'60 m. B dio sv. — oprost onima. morali predati Herbersteinu.—1492. a druga je u staroj ličkoj župi. Povj. Dva se grada u Lici zovu tim imenom: jedan je kod D. komu se ruševine i sad razaznaju 1 ). . 1482. 1341.. prevezene u Zagreb.203 vodno potječe od grada Ribnika (i taj je bio frankapanski grad). visoka. Mihalja u Ostrovici pod istoimenom grada za stanovanje. Tu je po svoj prilici stajalo mjesto Epiđotium. J o š se razbiraju tragovi kruništa sa sjedalima. koji bi posjetili crkvu D predvorje. vijeka bio je još grad čitav. Petar Novaković. koji se u sred­ njem vijeku ne spominje. Građevine I. od kojih je jedna držala 33*3 litre. 1636. kad je bi­ SI. Grad je sijelo familije Perušićkih. 163. Ostaci grada Perušića. 2 ") Radić: Starohrv. Jugoistočno leži mjesto Kvar te. dok se mjesto spominje g. postojbina Novaka Disislavića de Ostrovica de genere Mogorovich (g. Pazarišta zap. 1372). istočno od Gospića. U ne­ dalekom mjestu Štitaru nalaze se ostaci grada. Turci su grad ponovno opravljali. Ime je dobilo mjesto po javnim rimskim kamenim mjerama. pa ostadoše u njem osim u razdoblju od g. gdje su se našli rimski mozaici i baza s nečitljivim napisom. Tlocrt grada Novoga u Lici. E pred­ utvrdom. sin Novaka Disislavića ustupi Nikoli IV. skup krbavski frater Radoslaus davao Po orig. koje su g. A nutarnji dio. Od prvoga se na strmom brijegu sačuvalo nešto ziđa u dužini od 16 m. druga 7-95 1. Do XVIII. 9. Ostrovica je česti naziv lokaliteta u Lici (ima ih jedno dvanaest). Ta je još sada do 10 m. tri su prozora. u sredini stoji razrušena okrugla kula.

kojoj su vanjski uglovi bili zaobljeni. javlja Krsto Frankapan. (g. 1701. posjeda krbavskih knezova (g. 1403. za koji veli Glavinić: mons vicinus turrim habet olim sibi impositam. satis altam et rotundam. U oko­ lici Kule spominje Sabljar 22 gradine. vodno Budački imali svoj grad. f do Po originalu u bečkom ratnom arkivu. Po svoj je prilici tu postojalo mjesto Ancus. ali ti su do— slije tek u najmanjem dijelu istraženi. E. 1468. gradišta i crkvišta. 1696. mjesta. društva IV. Od grada Mrsina kod Korenice. • / k \ . Po tom se gradu prozvala jedna grana krbavskih knezova mrsinjski. a kod diobe njihovih dobara dobi Ostrovicu Dujam IV. Budak appelatam. ovalna. grad se sastojao iz četverostrane kule. 1527. sed tecto carentem (g. 75 m dugačka. središta sredo­ vječne župe istoga imena. B konak.). a Fras veli. kula. na brdu Kozjanu nedaleko Bunića vide se ruševine u okrug sazidanog gradića. 2 . ) V. rimski miljokaz i rimski napisi. a mjestimice su još 12 m visoki. Budaka. Kralj Ladislav Posthumus i kralj Matija potvrdi im taj posjed 1 ).). tribus destructa contignationibus. Tu se našli pred­ meti halštatskog doba. Nešto južnije nalazi se neznana gradina na 1029 m. Sjeveroistočno od Grebenara nalazi se „Gradina kod razvala". sačuvalo se tek nešto zidova. pa si sagraditi grad Budački južno od Karlovca. dok je grad Pro­ zor kod Otočca). da je to bio prostran grad. Mrsi nj i Komić). pa su Frankapani ostali gospodari grada. vjerovatno rimskoga podrijetla. U Turjanskom su ostaci Trojan grada: zidovi su 29 m dugački. o kojoj piše Glavinić: perampla curia alta simul et rotunda. a za blizu razvalinu Grebenar: accedit hic arx Grebenar e ruderibus suis vix prospiciens.204 Frankapanu castrum Ostroviza in provincia Like "u zamjenu za grad Ozalj (g. Vrlo su brojni gradovi postojali i u južnom dijelu Like. u kojem su naCglav. 177. c i o 2 3 . n 4 . Kod Mušaluka postoji 6 m. o o Tlocrt D M • i Polazeći _ d Gospića k sjeveru dolazimo o SI. Kod mjesta Nebljusi nalaze se ostatci Nebljuške gradine. 20 visoki. a pred njom je bilo oveće predvorje.). visok zid grada Starog Budaka (danas ga zovu Bešić gradina). U sjeveroistočnom dijelu Like ima još nekoliko omanjih podora. valjda ista. arheol. nu morali se odseliti pred Turcima. Po nacrtu iz g. Nešto se sjevernije od Mrzina grada nalaze ostaci Prozora (zapravo se zove Prozorina. s nešto preostaloga ziđa i ostacima dviju četverostranih kula. agrada Bilaja -u -Lici. 25 m široka građe­ vina. hrv. Na istočnoj strani ima ruševina gradića. F predgrađa. da bosanski paša utvrđuje Udbinu. . Vjes. koji se i kasnije spominje. Zapadno od kule nalaze se na 745 m l • y s 560. visokom brdu.

koji je. prema istoku 2 4 7 m.205 visokom brdu ostaci Oteškoga grada.. 1906.. . je vijeka (g. Belajem. pripao kod diobe dobara g.. 224. SI. str.) u vlasti Ivana Karlovića. i kr.Zlyvnykom". Nutarnji je grad bio sagrađen u formi nepravilnoga peterokutnika. Sastav grada Novoga poznamo iz tlocrta u c. Lukavcem. a početkom XVI. Barletama. 545. 1507. Ostaci grada Bilaja u Lici. Novakima i Novigradom u ličkoj župi.. .in Hothuza et Odria. Zthermechkym i Grahovcem . Lovincem. imao l ) Devčić: Prosvjeta. šurjaka Nikole Zrinjskoga. Kod Smiljana bilo je prethistorijsko groblje. Na istočnom je uglu kula 6 m duga 4*20 m široka. 1449. Komićem. provinciis". kojoj su zidovi 39 m dugački. Zvonigradom.. po-svoj prilici sredovječnih građevina. Mnogima se od tih gradova zameo svaki trag. s Počiteljem. Mutnicom. nekad frankapanska svojina.. Grad Bužim1) nalazi se razrušen uz selo istoga imena na 654 ni visokom brdu. a i u samom mjestu Smiljanu pa u nedalekom Bogdaniću zapažaju se tragovi iščezlih. na brdu Krčmaru do Smiljana vide se temelji grada. ratnom arhivu u Beču. nekad svojina knezova Frankapana (u buškoj župi). Sagrađen je u obliku četvorine. Južno od Gospića nalaze se kod sela Novi temelji istoimenogaf grada. prema zapadu 30 m visoki. Dujmu IV.

Od grada se do danas malo sačuvalo. Glavinić naslućuje. 1509.da je taj grad bio nekad rezidencija kojega veli­ steinovu u bečkom rat­ k a š a : ut valvarum et fenestrarum elegantius fabrenom arkivu. cestu iz Gospića u Gračac leži jugo­ istočno od Gospića grad Belaj ili Bilaj. quattuor habuit propugnacula dum floreret. va c in gratioso colle. koji okreće šilj prema najslabijoj strani) dignuo konak. a na sjeveru j o š omanje predvorje. Vre­ bao je. Uz gl. a tek tragovi gra­ dova kod Pavlovca: jedan više kuća Zorojevih. Glavinić primje­ Original u bečkom ratnom arkivu G l a 5 5 . Holl. što ga narod zove Županskom gradinom. nalazište predmeta iz kame­ noga i halštatskoga. Cijeli taj nutarnji grad opasavalo je gradsko ac -tSI. doklegod posjeduje castrum Osteruiza in com. 8 m široka.platno. te mu se obvezuje na službu. F ulazna kula. odstupa Tomo Tvertkowich Petru Thallovczu. 1696.206 toranj i konak. 1451. a sastav nam njegov pokazuje tlocrt u bečkom ratnom arhivu. nešto podalje. nika u Lici. 1740. muri adhuc assurgunt et iniuriis temporum sine tecto semper expositi. 226. U neposrednoj se okolini grada našli bronsani prethistorijski predmeti. s 1*50 m debe­ lim zidovima. svoj grad Belay in comitatu Like. vlasnik je grada Ivan Karlović.neka kapelica postojala. pred kojim je još. . ćuje g. da je tu možda bio rimski grad Ancus. drugi Šupljača. Tlocrt g r a d a Udbine iz g. Do glavne se kule (peterokutnik. Po orig. Lika. v r i 0 Blizu sela Barleta nalazi se podor grada. Tlocrt grada Rib. tvoreći tako predgrađe. Oko toga dijela bilo je pred­ građe. 1696. opasano zidom. G. Od sredo­ vječnoga se grada nije navodno ništa sačuvalo. To je četvorina 10 m dugačka. grad ovako: Novi in inferiori Lika arx est in colle sat alto posita. usko dvo­ rište zatvarao je zid od glavne kule do nutarnjega ulaza. Po svom je sastavu kula. pa i njegova sva oko­ lina. SI. U Barletama spo­ minje Glavinić castellum. U Mogoriču sačuvala se kula sredovječnoga grada i nešto tragova zidova. C ulaz nalik na susjedni grad Novi. Glavinić opisuje g. uz koji se nalazila kapela. banu hrvatskom. . jam vero vix prostat ex ruderibus. Po .: castellum Faulo­ A glavna kula. Frass ostatke Krmpotića kule. 225. B glavna f a c tarum vestigia testantur . pa rimskoga d o b a : neki drže. G.

a narod ga zove Vuksanova gradina. 4 m. Među znatnije gradove u Lici moramo ubrojiti Počitelj1). 1332. duge. za koje veli Glavinić: Medak est arx vetus ad litora fluminis Likae exaedificata. 227. buški l ) Devčić: Prosvjeta 1907. 1-3 m. taj se kraj „terrae Mogorovich" spominje kao međa terrae Tethacsics 1248. 1345. koji prema zapadu ide 17 m. Po Hollsteinovu tlocrtu u bečkom ratnom arkivu bio je to grad u obliku četverokuta s glavnom kulom na uglu. duge. široke zgrade. gdje su se našli rim. pa od zida. dugačke. i sastaje se s većom zgradom. tu se preko mosta dolazilo u grad ulazom. miljokazi dva sarkofaga s napisima. SI. Zavoj Like bio je prokopan i utvrđen zidovima. 1263. kad je kralj Bela zamijenio grad Počitelj za neke druge zemlje.. 1691. od druge manje (10 m. komu se podor sačuvao podalje od mjesta Počitelja. str. Po opisu Devčićevu sastojao je grad od tri dijela: jedne 13-5 m. G. sagrađena u okuki potoka Like. ingressus ad portam versus ecclesian veterem...207 svoj prilici postojbina plemena Mogorovića.—1260. namjerit ćemo se i na ostatke sredovječnoga grada. a g. široke. Mogorović. Nešto sjevernije nalaze se tragovi grada Ribnika. Grad se spominje prvi put g. 467. a 6 m. gospodari tu Petar de Bellanti. a g. Turris alta et integra adhuc perstitit. široke). grad je svojina župana Jurja Vlaškovića. probijenim u tom zidu. Pred gradskim je platnom ostatak zgrade 12 m. 4 . Glavinić opisuje g. grad: arx et turris destructa. Vraćajući se do Metka. davši ih Petru od plem. cetinskoga kneza Jovana Nelipića. 1371. Ostaci grada u Udbini.

arheol. obzidanim terasama. 1460. 1620. g. ruševine. pr. 133. izvješćuje biskup Glavistojala je od prije. koje se j o š za doba narodnih kraljeva spominje i koje je bilo dugo sijelo krbavske biskupije. kako se to vidi po nacrtu barona Scherndinga iz g. drugo je sazdano veći. 1491. 1527.208 knez.Vjes. opsjede ga i prisili glađu grad na predaju. Sačuvalo se do danas nešto okolnoga zida. v. ' ' t protiv Turaka. G. 228. 144. dok je taj istoimeni grad Japoda bio na brdu.n i ć d a | e Udbina postala stražom nom u XVIII. gdje su g. koji drži i Komić i Podlapčec. Mil. Granze 177—184. Fras je vidio još znatne ostatke grada. *) Fras: Vollsi Topographie d. pa donji dio glavne kule 1 ). jer se na utvrdama vide isti uresi. Tlocrt je grada sačuvan u ratnom arkivu u Beču. mjestom. Uzalud je Andrija Auesperg udarao g. Nerijetko se tako doga­ đalo. Orig. Tlocrt Zvonigrada u Lici. 1829. velike opkope. da se predrimsko mjesto napustilo. u bečkom ratnom arkivu. VII. Od g. pa okrugli toranj. Metulum kod današnjega Čakovca nedaleko Josipdola bio je u ravnici. 1582. pa je svoj grad podigao nešto sjevernije od današnjega mjesta. oslobo­ đena je Udbina za uvijek turskoga gospodstva. Stolna je crkva stajala na brdu Kalauriji. stube su vodile do ulaza u prvi sprat. n. 678. hrv. On je uvjeren. Glavna kula Ds po. 1493. otkriveni mnogi ostaci. kad su biskupi pobjegli pred Turcima u Modruše.. kao i na ostacima crkve. Turci. društva. grad je vlasništvo krbavskih knezova Kurjakovića. — Patsch: 36. Kad je grad došao u turske ruke opravljaju ga g. . sve do g. 1696. — Devčić: Pro­ svjeta. a Krčki knez Ivan Frankapan V. a dvostruki je zid uokolo opasavao tu kulu. pa se nešto podalje rimsko podiglo. Grad okružen a bilo je i pješadije i konjaništva. 1689. Karlstadt. Dva velika predgrađa bila su zidom opasana: ulaz u grad bio je kroz ulaznu kulu nasuprot mošejh Kasnije su se unutar starih zidova posagradile vojničke zgrade. — Starine XVII. prope Uduinam. Za vrijeme ustanka protiv kralja Sigismunda Počitelj je u rukama ustaša Ivana Paližne i braće Horvata. SI. da je grad sagrađen ili dograđen od ruševina crkve i biskupije. U današnjoj je Udbini našao već Rimljanin naselje. posto­ jala je tu turska varoš sa 300 kuća. (hrvatski Udvinac).—1527. in campis Corbaviae sub oppido Uduina. na tvrdi turski grad Udbinu. 1393. U srednjem je vijeku u vlasti Kurjaka od plemena Gusić. čitamo: in Vrpille. . u rukama Ivana Karlovića. kneza krbavskoga. a potomci mu se zovu Kurjakovići i kasnije Karlovići. S punim pravom drži Klaić. 1790. 1509. 1894.Q. Glavna je kula okrugla. Oko g. da je Udbina identična s krbavskim gradom. Grad je g. tek g.

za koji Klaić drži da je postojbina Kurjakovića. Po Devčićevu opisu sav je grad 90 m dugačak. des Dorfes Komich.209 U kraju oko Udbine ima posvuda još neispitanih ostataka. zv. jedan je dio na vrhu brijega. Kapelica je 12 m duga. Rebrićka gradina. bio u vlasti Ivana Karlovića i Nikole Zrinjskog. a na polju pod ovom gradi­ nom nalazi se crkvica s građevnim ostacima nepoznate rimske naseobine. U blizini je mjesta brdo Cvituša Prof. koji je g. findet man die Schlossruiue des Grafen Johann Carlovich (Carlovicha dvori genant). 229.) nalazi se nad školskom zgradom ostatak predrimske utvrde. Fras opisuje ruševine toga dvora potanko: Auf dem sehr steilen und ziemlich hohen Berg Sarancsa nachst SI. U kraju oko Konića nalaze se još ostaci kula podno Mirkače i na Samogradu. širok. 14 . Fras spominje nad Visučem podor većega grada. 1466. 1509. (t. 5 m široka. Ruševine Zvonigrada u Lici. 60 m. prema podacima Frasovim prostrana gradina gra­ bama i šančevima opasana). kod Mutilića nalaze se predrimski grobovi i neznana gradina na Ivanovu vrhu. gdje se nalazio grad. Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi. a drugi niže na jednom zara­ vanku. nu do danas se nije ništa sačuvalo. a između Mekinjara i Udbine još je gradina na Crnom vrhu. Kod sela Kurjaka nalaze se tragovi grada. Sehr dichte mit schon ausgehauten Steinen teils umgestiirzte und teils noch stehende Mauern nehmen in verschiedenen Richtungen diesen hier befindlichen Raum ein. dessen Gipfel eine Felsenmasse bildet. a spominje ga kasnije i Fras. kod Mekinjara (nekad Mekynjane g. u Podlapcu ostaci su castrum Podlapchec. Polazeći od Udbine k jugu dolazimo do mjesta Komića. U Lovincu spominje Glavinić (1696) castellum. stolica krbavskih knezova.

210 s ostacima zidova. 82. Položajni nacrt grada Jablanca. supruzi Ivana Frankapana. gdje je Fras ruševine sviju kula naveo. . Iz djela M. vide se i danas nedaleko katoličke crkve na mjestu zvanom Gradina. našlo se rimskih ostataka. koji se digao na osam­ ljenom brijegu zrmanjske doline. u koji se ulazilo kulom. Tragovi grada Gračaca. a spominje se od g. što ju zovu i Vinodol. 1509. dozvoljava kralj Sigismund Ivanišu Nelipiću. 1302. 1895. nobilis vir de Luca in Suinigrado. fautor hereticorum. 1412. Danas se jedva razbiraju tragovi. gospodar je Zvonigrada Buysenus. Dok pisani spomenici malo znaju za Rakovnik. G. 1220. 1509. Kod Ploče. sačuvalo se nešto vijesti o prošlosti Zvonigrada 1 ). *) Devčić: Prosvjeta. SI. kad se nalazi u posjedu Ivana Karlovića. Stiera. I tu je dakako postojalo naselje i u predrimsko doba. a g. otkrila se halštatska nekropola. i Zvonigrad. od druge gradine Petrovače nema navodno više ni tragova. polovicom XVII. 230. U bečkom vojnom arkivu-nalazi se tlocrt grada iz g. a Glavinić veli. 1699. među kojima je castrum Zvonygrad cum contrata eius Odorya nuncupata. Kod Raduča spominje Sladović i Fras gradinu. od koga stoji još dio okrugle glavne kule i nešto okolnog ziđa. Oko g. nad Otučom potokom: nepravilnik. Kasnije je grad u rukama Kurjakovića. v. str. da je taj grad nekada branio daleka polja. g. da slobodno raspolaže svojim gradovima. U staroj su se župi odorjanskoj prema dalmatinskoj međi sačuvala dva grada: Rakovnik. 1435. vlasnik mu je Ivan Karlović. daruje Ivaniš Nelipić taj grad svojoj kćeri Katarini. do g. negda sijela otučke županije.

) razrušen. Udova Anža Frankapana (f 1436. No j o š se razaznaje glavna kula. Lapačka je župa stara. Na Oblaju. a valjda su i nove zgrade sagrađene na mjestu staroga konaka. Kod mjesta Boričevca nalaze se ostaci grada. Po tlocrtu na mapi Weigelovoj bio je to grad u četverokut s okruglom kulom nasuprot ulazu. identičan . 1525. koji je Ivan Nelipić g. Uz bosansku su granicu u južnoj Lici postojale župe: unska. 1449. dobio je knez Juraj Lapac i Rmanj.) stanovala je neko vrijeme u Rmnju i pisala se kneginja Rmanjska. 1431. kad je župnik Brkić dao kamenje lomiti i mlin si graditi. 1431. kasnolatenskih predmeta itd. U lapačku je župu spadao grad Rmanj. nazvanoga Mišljenovac gradina. već u ono doba (g. da je grad bio dobro sačuvan do g. koji su opet tako razdijeljeni. Razvaline se nalaze i danas podalje od mjesta. 1396 spominje se suppanus đe Lapach. a prigodom diobe g. pleme se Lapčana spominje od davne da­ vnine. 231. 1699.. morao ustupiti kralju Ljudevitu s gradovima Unac. iz kojega doba ova gradina potječe. a glavno je mjesto župe moralo biti D. 1826. Frankapanu. 1449. G. 1345. Počitelj i Ezek. Slika razvaljenoga Karlobaga iz djela strum Laab Nikoli knezu M . Grad je opasan na daleko zidovima. Na Netečkoj gradini usta­ novljeni su rimski ostaci.211 Sabljar spominje. našli su se ostaci starih šančeva. da je grad dobio dvostruko predvorje.. Ermen. a g. U bečkom ratnom arkivu postoji nacrt Zvonigrada iz vremena oko g. Klaić misli. Sabljar je spomenuo ništa manje no 11 gradišta i nalazišta u okolici Srba. nu nije istraženo. daje castrum Conuba. nedaleko razvalina staroga srpskoga manastira. među Oblajem i Lapcem na brdu Kuku. Stiera polovinom X V I I . spominje se kaštelan Georgij Kosatowyth castri Orman. Lapac. Baskom i Ribnikom. (Ermin. dobio ga Juraj Frankapan s Cetinom. kad se grad znatno pregradio. Orman). g. što ga je kralj Sigismund založio Nikoli Frankapanu (g. G. lapačka i nebljuška. Glavno mjesto unske župe bilo je u srednjem vijeku Srb. Fras i izvještaji kasnijega doba upozoruju na Rađenovića gradinu. građen u četvero­ kut s okruglom kulom na jednom uglu. koji se spominje u lapačkoj župi. 1699. na Crkvini. gdje je postojao grad. gdje je stajao castrum. za­ lažu kralj Sigismud casi. nu od ovih se danas ne da ni četvrtina konstatirati.). v.

1251.212 s Rmnjem. Kad je Stier do­ šao onamo.: ein oedes kloster. kaštel za obranu tamoš­ njega pučanstva. da je tu postojalo mjesto Lopsica. Povijest grada Jablanca iznio je Brunšmid (Vjesnik hrv. a držao ga je i g.. što ih imađahu Trogirani i Šibeničani. a osnovao ga je Stjepan. pa grad dobiva iste povlasti. Grad je sam zasnovan g. Za kralja P. 1455. nu između g. Stieru iz polovine XVII. Naziv Murula prijevod je hrv. P o M . imena kneza Celjskoga. Krešimira spominje se g. dobio knez Martin Fran­ kapan. riječi Stinica = mala stijena. Oko toga mjesta uokrug bilježi vojnička karta lokalitete crkvinu. pa Patsch misli. glavna kula A. jedno 515 m visoko. a postojao je i veći komad gradskoga zida. U Starigraday kamo Patsch meće rimsko mjesto Ortopla zvano. i 1480. Po nacrtu majora Sabljara kroz kulu B. . Tlocrt g r a d a Karlobaga. Glavno mjesto nebljuške župe jest Nebljusi. spominje. 1449. bio neki Georgius kaštelan grada. Maličnik sin župana Borislava i njegovi rođaci sklapaju ugovor s Rabljanima radi paše i upotrebe crkve sv. 1072. koji je tu doista svoje posjede imao. 1489. te se svađali s Rabljanima. jer se zbog zgodnosti mjesta mogao tamo podignuti kr. arheol. pa je g.Ulazilo se . Prvi put se javlja Ablana (s jablanom nema ime toga mjesta ništa posla) g. Nikole. 1179. a na izbočini brijega j o s je postojala omanja utvrda. J e r i m s k o mjesto Murula tu p o stojalo.. Jurju našlo se dosta ostataka predrimskoga i rimskoga doba. da je na­ šao fortezzu ganzlich ruiniert und blos etwa wenigs Gemauer steht da. J o š se moramo osvrnuti na gradove u hrvatskom Primorju niže Senja. U Kladi spominje Fras ostatke grada. 59). v. koji je g. Crnčić je pomišljao. Kasnije su tu gospodovali Frankapani. „castrum latine Murula vocitatum. društva V. U Stinici našlo se rimsko groblje. U Sv. U srednjem je vijeku pripadao Sv. sclavonice Stenice". pa tri brda. drugo 684 m visoko i treće 1083 m visoko s oznakom Gradina. 1469. 232. da bi ime Rmanj potjecalo od Hermana. a još ga Stier spominje g. postoje i sada dosta znatne ruševine grada. do­ spio je grad u vlast kraljevsku. selo s nebljuškom gradinom na sjeveru. 1650. No sasvim je nevjerovatno mišljenje. da SI. ban cijele Slavonije. bio je grad sagrađen u obliku nepravilnoga četverokuta s prigrađenom kulom. Gotska se crkvica s ornamentiranim kamenjem još do nedavno u tragovima sačuvala. Juraj templarima.

Sličan je slučaj kod mjesta Blinje. 4 Knechte. Na brdu Klačenici j o š se danas nalaze prastari zidovi. 1387. a narisao ga je j o š Valvasor. premda g. a žitelji tvrde. 1481. 150. 97. samo tamo. traže Bažani potvrdu svoga teritorija: . 1531. Tekar g. fibule i t d . pa se čini. — Vjesnici hrv. m K u I a gimsanovka. nu g. nu j o š ga je Stier g. potvrdio. a Mlečani traže porušenje grada. gdje je vjerovatno bio ulaz. Tu se našao rimski Značajne razne vrsti strijelnica. 1579. 1537. Taj je prostor razdijeljen s dva istosmjerna zida. 1639. okružena zidom. gdje se utvrda u njem zove Novi. prvi put spominje Karlobag. Stier spominje u svojoj relaciji: ein Schlol3 auf einer Hohe liegend. 1884. kako Patsch ispravno misli.. G. nakon što je g. našao u razvalinama. Sjeverno od toga brežuljka ide suhozid 10 kilo­ metara prema Velebitu. jedan Stierov. U rimsko se doba zvalo mjesto \egium. gdje je Patsch našao mnogo zi. uzeše ga knezovi Kurjakovići. grad oteo. G. grobljima Like i Krbave. 321. 1646. tuži se Nikola Frankapan Tržački. drugi u bečkom ratnom arkivu. . Dva starija tlocrta. 1432. . Bažani su od g. Tu je vrh brijega opasan 2 — 4 m. — n. 1891. napis. 105. društva 1885. G. a mjesto Vegium. a poslije g. posuđe. a zid s dvije polukule bio je podno grada. 1525. 1323. Nu Jablanac je poznato nalazište i prethistorijskih predmeta: koji se bitno razlikuju od predmeta u drugim prethist. HI.Vienac. von Venetianern im vorigen Kriege ruiniert. Obnovljeni Karlobag napadne mletački general T i e polo. obnovu Karlobaga. smjestio je Ferdinand posadu u grad: 1 Pfleger u. daje nadvojvoda Karlo novu varoš podići. knez bribirski. G. pa se 26. da mu Herberstein otimlje od Turaka opustošeni Starigrad i Jablanac. Danas zapušteni Karlobag1) bio je u pro­ šlosti kud i kamo važnije mjesto.s . u Cesarici spominje se castrum još g. da se odavle zapriječi ulaz u luku. U Prizni se nedaleko župnoga stana i sada nalaze ostaci grada. G. 47. pa je obnova Patsch 106. pokazuju grad u obliku nepravilnika. pa grad ostaje dugo zapušten. ser. nalazi se jedno 10 m zida s mazom. 1307. Takov je zid postojao i od Rijeke na sjever. pa se to mjesto protezalo oko Vidovgrada prema Drvišici.213 koje je štitio Pavao.a parte boreali dicti burgi nostri Scrisie".—170. arheol. debelim suhozidom. dova i fragmenata od hrbina. da se taj zid može pratiti sve do Apatišanske kose i Kosinja. U srednjem onom razdjelu prema kopnu nalaze se ostaci japodskih kuća. koje im je kralj Matija g. preporuča Herberstein obnovu grada. utvrđenim sa četiri polukule. da je grad imao ime Scrisia. a groblje je rimsko otkriveno u Baskom dolcu. 1480. siječnja 1580. krasan brončani sarkofag. 1639. dozvoljava kralj Ferdinand HI. Mjesto se zove ka­ snije i Scrissa. uzimlje ban Pavao Bag Tugomirićima. popale Turci Bag. imali svoje po­ vlastice. 1660. 1889.

Vanjski su zidovi široki 8 3 5 m. dade malu luku sagraditi. Marije još su postojali. 1700. dobiva novu župnu crkvu. A za taj posao poslužit će i ovaj pregled. Podgrađe je sasvim razvaljeno.. Ivana i sv. 1693. medju ruševjem ima sila ciglje. ulaz je bio sa zapadne strane u visini gornjega sprata. spade Bag pod komoru. opet pripaja Krajini. U ovom su pregledu sredovječnih gradova ličko-krbavske županije istaknuti tek poznatiji lokaliteti. bombardira grad engleska flota. temelji crkve sv. a kralj Karlo VI. G. 1712. bombarduje francuskošpanjolska flota grad. Od g. koji će se tek kasnije moći ispitati. Franjevci se spominju od g. 1813. spominje biskup Brajković novosa­ građenu crkvu sv. G. Stier predlaže i plan za opravak grada. utvrđenim s tri četverokutna tornja. grad je slobodna luka. isto gotska građevina. I za većku kulu predlaže modernizovani opravak. Južno od Karlobaga nalazi se Vidovgrad. Grad je sagrađen na dva poda. iz kojih bi se godimice mogla sila novca zaslužiti. ostavljajući grad i opasujući mjesto zidovima sa bastijonima. g. 1773. — 1 7 7 6 . veli on. uglovi su tesanim kamenjem pojačani. 1672. 1704. sagrađen u četverokut od tesanoga kamenja. u gradu. Na Baskom dolcu nalazi se zidom opasana ruševina nekakove crkvice. Marija Terezija podvrgnu grad intendanti u Trstu. a g. nu još je velik broj takovih. 1825. jer je prijašnja postradala za nasljednoga rata g. . Ispod Videvgrada ruševna je crkvica sv. Stier je nacrtao tlocrt razrušenoga grada. ali je tu bila tada samo vojnička postaja. Taj da je grad. Velika okrugla glavna kula s manjom utvrdom pred ulazom opasana je zidovima. dok ga Josip II. 1788. g. razrušeni su stari zidovi. G. 1704. važan za obranu krasnih morlačkih šuma. Vida. Od Senja do Veća branila bi ta utvrda Primorje.214 izvedena tek g. dok sada Mlečani odnose u potaji mnogo drveta. a južno od te crkvice tragovi su napuštenoga mjesta. Karla Boromejskog.

— Pregledni prikaz lokaliteta i gra­ dova po županijama. — Restaurovanje gradova. str. 30. 30. — Opskrba grada vodom. 30. str. vrijeme i način rušenja. Vrela. — Gradska graba. str. 40. str. str. 27. grbovi. 24 — Tipovi sredo­ vječnih gradova. str. 35. 16. Zadatak djela. 34. — Vrata u gradovima. 29. 22. — Vrijeme postanja grada. 31. str. 12. str.Sadržina djela: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. — Okolni zidovi. str. str. str. 13. 18. klesarski znakovi u gradovima. — Kapele u gra­ dovima. 25. na kojima nastaje grad. 2 1 . — Braničkula str.—214. — Prozori str. str. — Lokaliteti. str. str. str. 29. 11. 15. 31. — Strijelnice. — Predvorje.. 33. str. str. — Konak (palas). — Veličina gradova. 38. str. str. 19. — Pravo gradnje gradova. 20. str. — Svodovi. str. — Sastav zidova u gradovima. 27. — Župski i plemenski gradovi. — Kuhinje. — Artilerija mijenja način gradnje gradova. str. — Razvitak burga iz rimskih ili prethist. 1—9. — Napisi. . — Krovovi. 32. 26.. — Sredovječno oružje. utvrda str. str. str. — Povijest gradova. 41. str.

) . . . Arpatarro (Ruma?) Badanj kod Crikvenice .Imena lokaliteta i gradova. . Bršljanac Brubno Budački Budak Bužim Cerna Cernik Cesargrad Cetingrad Cirkvena . . Brlog nad Gackom Brod na Savi .) Bijela Stijena Bilaj (Belaj) u Lici Bisag Blagaj na Korani Blinja (Ujvar) Boričevac Bosiljevo Bović Bribir Brinje Britvić grad Brlog na Kupi . . . 102 107 . . . 199 . . 146 124 131 199 170 183 66 60 101 139 . Crni Vrh (Rebićka gr. . . . Strana: Strana: Alsan castrum Antin (Hermangrad) Arky (Jarak) . • .Bedemgrad Bela u Zagorju Belaj Belec Berkasovo Bijela (pož. . . 183 113 119 181 146 146 159 206 137 85 • 158 78 143 112 116 206 82 161 65 211 113 69 . . . 143 144 145 146 . . Čaklovac Čanjevo Čazma Čuntić Dabar . . Dolac (Turski grad) Dombo (Dumbovo) Drenovac (pož. 185 192 117 58 199 125 . Dijanovac Dobra kuća . . .) Drenov klanac Drežnik Drivenik Dubica Dubovac * Dubrava Đakovo 106 68 159 204 . koja se spominju u pregledu gradova po županijama.) Drenovac (virov. . 110 . . žup.205 144 122 71 165 108 209 113 84 102 64 . Badljevina Bakar Bakarac Banoštor (Ku) Barand Barilović Barlete . . . Decse (Dišnik?) . 123 .

204 Kunšperg 71 Kupinovo . . 146. Gotalovec Gračac Gračanica (pož.) 84 Kaptol 119 Karingrad 202 Karlobag 213 Karlovac . . . . 65 Kostel 73 Kostroman (Kosztorman sz. 59 Karom (Karlovci) 146 Kiringrad 69 Klada 212 Klenovnik 87 Klinac grad 64 Klokoč . . . .) . . . . . . . 209 Kutina 107 Kutinjac grad . . . Pregrade . . . . Garićgrad • . . . . Gorička . . . Dienes) 144 Krapina 76 Kraljeva Velika 118 Kraljevica 182 Krčingrad 199 Kremengrad 164 Križevci 98 Križovljan 88 Krstinja 162 Kula . . . .217 Strana: Strana: Đurđevac Erdut Furjan Garešnica . . vci 108 144 139 212 68 117 Jastrebarsko (Jaska) Jesenice . . . . . . . Hrastovica Hreljin Ilok Irig Ivanec Ivanić tvrđa Ivankovo Ivano Jablanac Jamnica Jasenovac . . Grebenar Grebengrad Grđevac . . . Gomirje Gore . . .) Gradac kod Gline (Ober Gradacz. . . 209 Komogovina 65 Konjšćina 79 Koprivnica 99 Korođ 141 Kosinj gornji . . . . Grižani (Belgrad) Grobnik Gusića grad Guščerovac Gvozdansko . . Gorica k . . . 157 Kurjak . . 161 Kneginec 91 Kobaš 124 Komić (Karlovića dvori) . . 103 141 165 102 105 112 65 14 68 138 19 210 123 64 101 117 119 204 80 102 184 175 199 98 67 64 181 149 146 . Gorjan . . . . . . . 107 . Mittergradacz) Gradec Gradiška Stara . Gradište (pož. . . . . . . . . . . . . . . . 202 Kostajnica . 54 170 Kalnik V 94 Kalnik M 83 Kamengrad 118 Kamenica (varažd. . .

218 Strana: Strana: .

219 Strana: .

Taboru . Tlocrt ostataka grada Okića • 47 2 1 . Vrsti zidova 9 5.) 11. Tlocrt tvrđave Karlovca • • • 56 i f ! \ I k \ % \ l ): \ 1 l \ U l ^ \i !I 4 . . Utvrde oko stolne crkve zagrebačke. Ruševine Susedgrada g. Tlocrt grada u Samoboru • 45 19. 39 14. Ostaci grada u Žumberku 49 25. . Građevni napis na ploči. B. Utvrđena stolna crkva u Zagrebu • • • • • 37 13. Prozor s postranim sjedalima 18 8 . uzidanoj u ulaznu kulu grada Ozlja * • • 53 29. Grad Ozalj • 51 27. 1889. okvirom i kamin u V . Gornji grad Zagreb g. 1517. Grbovi u Nehajgradu kod Senja • • • • -28 10.—1529. Strana: 1. Rekostrukcija obrambenoga stanja • • 4 3. Ruševine grada u Samoboru • • 46 20. Tlocrt ruševine Susedgrada 43 17. 25 9. Grad Slavetić * • 48 24. Tlocrt Medvedgrada 41 15. . Tlocrt grada Ozlja 50 26. Prosjek kroz branič-kulu 2 2. Pokretni most • 5 4. Taboru 13 6. Prozor s gotskim okvirom u V.Pregled slika i nacrta. Šenoa. Strijelnice u gradu Ribniku 13 7. . 1792. Okić grad 47 22. Nacrt utvrđenoga Zagreba iz g. . Ribnik na Kupi 55 3 1 . Tlocrt grada Ribnika . Klesarski znakovi u starom dijelu grada u Varaždinu 50 (Nacrte 1—10 načinio dr. Medvedgradske ruševine g. 54 30. . Vrata s kasnogot. . 1870.*Mostni stup grada Ozlja • • • -52 28. -36 12. 42 16. Tlocrt grada Lipovca • • • • • 48 23. • • • 44 18.

Ruševine Gotalovca 7 3 . 49. 66. 69. M. 53. 61. 63. 67. 51. 46. (Snimio arh. 45. 41. 64. 40. Tabora. 37. 68. Tabor kod Desinića Ulaz u V. Grad Belec Tlocrt Milengrada • . Tabor Pogled na najveću kulu V. 44. 35. 59. Tlocrt grada Gotalovca • • 72. . Tabora Tlocrt ruševina grada Krapine Stara slika grada Krapine • Tlocrt ruševina Lobora • Ostaci Loborgrada Dvor Lobor • • Tlocrt Oštrc-grada Oštrc-grad Tlocrt grada Belca. 43. 60. 38. grad na Uni Tlocrt grada Dubice • • • Dubica Tlocrt grada Zrina Stari prikaz grada Zrina • Tlocrt Gvozdanskoga • • • Grad Gvozdansko Tlocrt grada Pedlja Tlocrt grada Perne. 62. 58. 47. Tlocrt grada Dubovca Dubovac • Novigrad na Dobri Tlocrt Zvečaj-grada na Mrežnici • • Lukavec. . Tlocrt grada Konjšćine 87 • • • 88 89 . 72 . 34. . 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 -83 84 84 85 85 86 87 71.221 Strana: 32. ' • • 57 57 58 58 59 60 60 61 61 62 62 63 63 64 64 66 66 67 68 69 Tlocrt ruševina Cesargrada • • • • Pogled n a pročelje glavne zgrade Cesargrada . 56. 65. 70. Gradca kod Gline Tlocrt Kostajnice • • • Kostajnica. 48. 57. 33.) V. Novi dvori kod Klanjca Tloris ruševina Kostelgrada • • Kostelgrad kod Pregrade Tlocrt prizemlja V. 36. 42. 55. Pilar. 54. 39. 50. . . 52. grad u Turopolju Tlocrt grada Siska Grad u Sisku " • Tlocrt Petrinje Tlocrt Klinac grada Šematski prikaz V. • • • • • • * . .

Grad Pakrac u vrijeme. dok je postojala gl. 87. Nacrt ruševina grada Željnjaka kod Sirca 113 104. . Ruševine grada kod Velike 118 1 1 3 . Tlocrt ruševina Dobre kuće • • • no 100. • • • 113 1 0 5 . .) • Tlocrt M. . Branič-kula grada Čaklovca . Grad Konjšćina Tlocrt Grebengrada Glavna kula Grebengrada Bisag. 114 1 0 6 . 91. Kalnika Mali Kalnik Grad u Ivancu Bela. Tlocrt Gradiške 116 1 0 9 . Tlocrt ruševina Stupčanice • • • 9 8 . Podvrško • • • • • 120 1 . . . Kalnika Tlocrt grada Dubrave Tlocrt tvrđave Koprivnice Utvrda u Čazmi Stari nacrt grada Đurđevca • • • Nacrt ruševina Garić-grada • • • • 89 90 gi 92 92 93 94 • • • 95 95 97 97 98 99 100 101 -102 103 103 • • • 104 104 105 106 107 • • • 109 no 97. . 94. .. Branič-kula Stupčanice 9 9 . 119 1 1 4 .". . Ruševine utvrđenog samostana u Bijeloj • . . Tlocrt grada Pakraca 115 107.'• • • • 112 1 0 3 . . 88.• . Tlocrt grada u Požegi • 120 1 1 5 . . Tlocrt ruševina utvrđenoga samostana u Bijeloj •• 112 102. . kula • • 115 1 0 8 .. 95. 85. 92. dvor XVII v. 86. 81. . 90. 75. 77.. 78. 93. (Po nacrtu u status fam. Ruševine Dobre kuće m 1 0 1 . . . . .222 Strana: 74. Tlocrt grada Caklovca . . 82. Kamengrad u Slavoniji • 117 1 1 1 . . 76.. Stari grad u Kaptolu . . . Kalnika • Pogled na ruševine V. . Tlocrt ruševina Kamengrada • • • 116 1 1 0 . Tlocrt grada kod Velike 117 112. 89. 79. • . • . Patachich. 83. . 84. 96. 80. ' Položajni nacrt grada Trakošćana Grad Trakošćan Grad Trakošćan prije restauracije Tlocrt ruševina grada Vinice Tlocrt grada u Varaždinu • • • Stara slika grada Varaždina • Grad Varaždin u sadašnjosti • Toranj grada u Rasinji Tlocrt ruševina V.

. 134 . . . Ostaci grada u Vočinu Tlocrt ruševina grada Ružice kod Orahovice • • . Tlocrt ruševina grada Vrdnika • • 152 150. vijeka • • • • • • 151 149. Slika utvrde i mjesta Slankamena iza oslobođenja od Turaka • • 154 153. . 128. . Tlocrt ruševina utvrde kod Slankamena 154 152. Vrdnik u Srijemu 153 151. . 143 140. 119. . . . . . . 118. . . Utvrđena crkva u Moro vicu • 156 156. . . 1608. . « . Tlocrt Gračanice • Ulazna kula grada Gračanice Nacrt ostataka grada Dolca Ostaci grada Dolca Utvrđena crkva u Drenovcu požeškom • • Tlocrt grada u Vrhovcima • Nacrt ruševina grada kod Viškovaca Tlocrt tvrđe i zidova mjesta Broda Prikaz oslobođenja Virovitice god. • Tlocrt ruševina grada kod Drenovca . 129. . . . 135. 136. . . 125. . . Tlocrt grada u Vukovaru 141 139. . Tlocrt grada Iloka 146 143. . . . . 117. Tlocrt grada Kupinova . . 124. . Slankamen danas 155 154. . Ruševine grada Ružice kod Orahovice . . . . . . .22 123 124 • • 125 126 127 127 129 130 130 • 131 . . . . 1684. Tlocrt Staroga grada nad Orahovicom • • . . Stari tlocrt grada u Valpovu Glavna kula grada u Valpovu Đakovo Kolođvar Erdutski grad -• • • • 121 121 . Ruševine Šarengrada 145 142. 133. . Stara slika grada Iloka • • • . Tlocrt tvrđave u Petrovaradinu • -151 148. Tlocrt ostataka Šarengrada 144 141. . Grad u Vukovaru god. 130. 127. . 122. . . Dvor u Cerniku ' . . . 126. . . 123. 138. . • . . Tlocrt utvrda staroga Petrovaradina 150 1 4 7 . 157 . Ruševina gotske crkve grada Ružice kod Orahovice . . . . 134. 121. 133 . 137. Slika Petrovaradina iz početka XIX. . Tlocrt grada Morovića • • • • • 156 # • 155. 120. . . Ostaci Bedemgrada nedaleko Našica • • . Ilok u sadašnjosti • • 148 145.. . . Krunište zidova grada u Iloku 149 1 4 6 . 132 . 132.1. . 134 -135 136 137 138 139 . 147 1 4 4 .223 Strana : 116. . 131. . . . .

224 Strana: .

Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi.225 Prof. 15 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->