P. 1
enciklopedijski recnik petrografija

enciklopedijski recnik petrografija

|Views: 2,160|Likes:
Published by brdjabg
enciklopedijski recnik petrografija
englesko-hrvatski (srpski) rečnik istraživanja i proizvodnje nafte,

rečnik nafte i istraživanja nafte
enciklopedijski recnik petrografija
englesko-hrvatski (srpski) rečnik istraživanja i proizvodnje nafte,

rečnik nafte i istraživanja nafte

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: brdjabg on Jan 31, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial
List Price: $2.00 Buy Now

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

02/21/2015

$2.00

USD

pdf

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007.

godine Odluku kojom se rukopisu pod
naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina",
autora Miroslava Perića odobrava korištenje naziva sveučilišni
priručnik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).

Miroslav Perić
ENGLESKO HRVATSKI
ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK
ISTRAŽIVANJA I PROIZVODNJE
NAFTE I PLINA
ENGLISH-CROATIAN
ENCYCLOPEDIC DICTIONARY
OF PETROLEUM EXPLORATION
& PRODUCTION
Zagreb, 2007.
Kapitalno djelo
naftne enciklopedistike
Prošlo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog rječnika autora profesora Svetislava La-
zića, “Englesko – hrvatsko – srpski naftni rječnik”, kojega je objavio zagrebački časopis Nafta. Od tog vre-
mena naftna struka doživjela je ogromne promjene, koje su se napose iskazale u uporabi elektroničkih
računala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim
sustavima upravljanja i vođenja procesa...
Sva ta znanstveno- stručna i praktična postignuća pratili smo i uvodili ih u naše poslovne procese
i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsežan i temeljit rječnik, koji bi stručno obrazložio svo to
novo bogatstvo pojmovlja, bez čijeg je razumijevanja nemoguće sudjelovati u razvitku naftne industrije.
Upravo u „ Englesko – hrvatskom enciklopedijskom rječniku istraživanja i proizvodnje nafte i plina „ auto-
ra dipl. ing. Miroslava Perića, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadrži 12 200 defnicija i 7 100 pojmo-
va. Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas.
Vrijednost Perićeva rječnika napose je sadržana u tome što su zastupljene sve znanstveno- stručne
discipline širokog područja istraživanja i proizvodnje nafte i plina, ali i naftna geologija, geofzika, razrada
ležišta, bušenje i opremanje bušotina, ekologija i druge discipline. Autor se godinama koristio relevan-
tnom leksikografskom građom : rječnicima, leksikonima, priručnicima, udžbenicima, stručnim člancima,
prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, što samo upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i
profesionalna rada Miroslava Perića. To je vidljivo i iz popisa navedene literature.
Još su tri značajne odlike Perićeva rječnika. Prva, usklađenost pojmova sa važečim normama me-
đunarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u defniranju pojmova, i treće, autor nije pažnju posvetio
samo prevođenju, već i stručnoj pozadini te širem objašnjenju značenja odgovarajučeg pojma.
Rječnik će koristiti svima onima koji su na bilo koji način vezani uz naftnu industriju, od znanstveni-
ka, profesora u školama i na Sveućilištu, stručnjaka različitih struka, djelatnika na procesnim sličnim po-
strojenjima u naftnoj industriji, studenata naftnog inženjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji
žele produbiti svoja znanja i u ovom području.
Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim više što dolazi iz INE ( Nafta-
plina ), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere stećenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa
stručnjacima Rudarsko geološkog naftnog fakulteta Sveućilišta u Zagrebu, kao i prinos naših ININIH re-
cenzenata.
S velikim zadovoljstvom ispratimo Perićev rječnik u našu znanstveno – stručnu i inu javnost, kako bi,
duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu.
Glavni i odgovorni urednik
Akademik Mirko Zelić
5
Rječnik je plod znanja,
iskustva i bogate naftaške tradicije
na hrvatskom tlu
Ovako opsežan, temeljit, znanstveno-stručan i aktualan enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvod-
nje nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Perića, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova
gospodarstva i stručnjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignućima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Perićev rječnik, uz sav njegov i trud re-
cenzenata, te svih onih koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugrađeno puno toga
što je stvarano stoljećima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju već od 12. stoljeća, a vezane su uz na-
pise u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i sličnim pojmovima. Tako se u tom
stoljeću u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje među trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spomi-
nje se obitelj Čupor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „ zemljište, što zna-
ći da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovačkim ljekarnama se u 15. stoljeću prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Naftu u hrvatskoj književnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zoranić u svojim „Planinama“. Prvi za-
pisi o vađenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljeća, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u dje-
lu : „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeću prirodni asfalt
se kopa u Vinišću kod Trogira, a sredinom 18. stoljeća u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudar-
skim načinom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveučilište o
prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod međimurskog sela Peklenice.
Devetnaesto stoljeće prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na našem tlu. U
drugoj polovici stoljeća započinje organizirano istraživanje i vađenje nafte na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nafta se ručno vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Središća) Mi-
kleuški (nedaleko Kutine) Bačindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za istraživanje „ zemne
smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Općeg austrij-
skog zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U franjevačkom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) čuva se iznimno važan dokument iz po-
dručja naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u obližnjem mjestu Bačindolu, započela je
s radom tvornica u kojoj se manufakturno prerađivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Dra-
ke započinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je započela s radom tada najmodernija i najveća rafnerija u Austro – Ugarskoj
monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte.
Sisačka rafnerija započela je s radom 1927. godine. Između dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrađe-
ne rafnerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraživanje nafte do-
6
maćim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ušle najveće svjetske naftne kompanije : Standard Oil, She-
ll, Vacuum Oil Company, Agip i druge.
Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun Lučić – Lucas ( 1855. – 1921.) , koji je
svjetsku slavu doživio kao jedan od najuspješnijih istraživača i pronalazača nafte toga doba. Američki in-
stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti-
gnuća u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i gospodarstvenika.
Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifačića „ Krv majke zemlje „ drugi u svijetu nakon Sinclero-
va „ Petroleja“ , koji na umjetnički način govori o teškoćama naftaškog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga
rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja će u narednih više od pola stoljeća, imati
ključnu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom.
Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. siječnja 1952. počinje djelovati Poduzeće za proizvodnju
nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postoječih državnih privrednih poduzeća iz naftne djelatnosti: Pro-
izvodnje nafte Gojlo, Proizvodnje nafte Šumečani, Materijalnog servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvat-
ske i Poduzeća za elektrokarotažna mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952. posluje pod nazivom Naftaplin
– poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine postojanja Naftaplin je proizveo 102 000
tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
Od 1. siječnja 1964. godine , sjedinjenjem Rafnerija nafte Sisak i Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno po-
duzeće, počinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod nazivom „ INA
Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje značajnih poslovnih pothvata:
1965. puštena je u rad degazolinaža u Ivanić Gradu
1968. završen je magistralni plinovod Ivanić Grad – Kutina
1979. ostvarena najveća prerada nafte u rafnerijama u Rijeci i Sisku od 10 milijuna tona
1979. Izgrađen je i pušten u rad Jadranski naftovod – JANAF, sustav cjevovodnog transporta nafte od luke
Omišalj na Krku do rafnerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj; kapacite-
ta 20 milijuna tona te dužine 760 km od čega na području Hrvatske ukupno 610 km
1980. puštena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko postrojenje u Ivanić Gradu i Etilensko po-
strojenje u Zagrebu
1981. ostvarena je najveća proizvodnja nafte od 3,1 milijun tona
1985. završena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne plinske stanice Molve II.
1985. puštena su u proizvodnju naftna polja na zajedničkoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva naf-
ta iz Angole
1987. izgrađeno i pušteno u rad Podzemno skaladište plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih me-
tara plina
1988. proizvedene su najveće kolićine ekvivalentne nafte – 5,1 milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mpri-
rodnog plina)
1989. proizvedene su najveće kolićine prirodnog plina 2,2 mlrd m
1991. INA postaje javno poduzeće u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske
1993. INA postaje dioničko društvo
1999. započela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju Ivana u sklopu zajednič-
kog projekta sa Agipom
2003. završena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne dionice mađarskoj kompaniji MOL
2004. otkrivene su samostalne komercijalne količine prirodnog plina, plinskog kondenzata i nafte na kon-
cesijama u Siriji
2005. započeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u Siriji
2006. Započeta je druga faza privatizacije INE.
Ovo je tek mali isječak na razvitak naftne industrije na našem tlu. Od sredine 20. stoljeća on je pogla-
vito vezan uz INA Industriju nafte, čije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva naše Domovine, od
razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva, školstva, obrazovanja, kulture do svih dru-
gih djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi-
zvela oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina, približne vrijednosti vri-
jednosti oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje ključnom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi
rječnici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj,
kao što smo vidjeli, dugi i uspješni razvitak.
Mr. sc. Mijo Ivurek
7
O rječniku i
kako se njime služiti
Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog razumijevanja u ljudskom društvu.
Rječnici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efkasno udovoljavanje jezičnih zahtjeva odre-
đene zajednice.
Današnje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnološkog napretka koji je, zahvaljujući razvo-
ju računala i informatičke tehnologije, praćen ogromnim rastom i razmjenom podataka i informacija
(računa se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisuća znanstvenih i stručnih radova godišnje, od čega
je najveći dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i tehnološke informa-
cije i njihova razmjena važni u današnje vrijeme, ali je nužno naglasiti dominaciju engleskog jezika u
svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, više ili manje neuspješno se bore
protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, međutim, susreću i jezici velikih i tehno-
loški visokorazvijenih naroda (npr. njemački, francuski).
Potreba za specijaliziranim stručnim rječnicima u području hrvatske naftne i plinske industrije
koja se bavi geološko-geofzičkim istraživanjem ugljikovodika, razradom njihovih ležišta te proizvod-
njom, obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna, osobito potreba za rječnikom enciklo-
pedijskog tipa radi boljeg razumijevanja specifčnog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno uočljiva
zbog sve veće inferiornosti standardnog hrvatskog stručnog nazivlja (koje je, ako uopće postoji) vrlo
skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo često i sve više se rabe
engleski pojmovi u etimološkom (rjeđe) ili fonetskom (znatno češće) obliku koji je uglavnom nepravi-
lan („kroatiziran“), čak i u slučaju kada postoje odgovarajući i korektni hrvatski termini. Jednak problem
postoji i u službenoj dokumentaciji – projektima, elaboratima, studijama, programima i drugoj.
Enciklopedijski englesko-hrvatski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina se koncepcijski
osniva na defnicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme,
uređaja, postrojenja) i defnicijama njihovih bitnih dijelova ili komponenata s upućivanjem na srodne
i tehnološki povezane termine. Osnovna svrha ovog rječnika je ponuditi korisnicima sažete i jasne de-
fnicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan. Treba napomenuti da u rječnik u pravilu
nisu uključeni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini.
Rječnik je uređen na način da su engleski pojmovi (pisani masnim uspravnim slovima) navedeni
strogo abecednim redom, pri čemu se pojmovi sastavljeni od dviju riječi spojenih crticom ili od više
riječi smatraju pri tome kao jedna, cjelovita riječ. Prijedlozi i članovi čine integralni dio pojma. Hrvatski
ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima.
Rječnik ne sadrži popis kratica budući da nisu upotrebljavane u tekstu. Naime, u samim defnici-
jama pojedinih pojmova ili u slučaju više defnicija jednog pojma navedeno je područje primjene kada
je to bilo potrebno.
8
U svakoj defniciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s numeričkim vrijednostima ili bez njih,
istodobno su navedene jedinice Međunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice angloame-
ričkog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima.
U prilozima rječnika su prikazane najvažnije i u naftnoj industriji najčešće primjenjivane mjerne
jedinice angloameričkog, metričkog i Međunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i faktori pre-
tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.
Enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao i svako izdanje tog ili sličnog
tipa, ne može naravno obuhvatiti ukupnu terminološku problematiku tog područja budući da se nje-
gov opseg morao sažeti u prihvatljive granice. Također, on ne može (i ne treba) biti zamjena za specija-
lizirane rječnike pojedinih znanstvenih i tehničkih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rječnik opsežan,
sigurno je da će on u budućnosti neizbježno zastarijevati zbog pojave novih tehnika i tehnologija,
promjene postojećih ili gubitka njihova značaja u praksi. Snažan razvoj znanosti, tehnike i tehnologije
svakodnevno rađa nove procese i metode, opremu i uređaje i, prema tome, nove termine. Također, neki
termini će u budućnosti vjerojatno izaći iz uporabe ili će biti zamijenjeni drugim.
Rječnik sadrži oko 12300 defnicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400 terminoloških jedinica).
Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rječnici drugih jezika (ruski, francuski, njemački), en-
ciklopedije, kapitalne knjige i periodična izdanja te raspoloživa hrvatska literatura.
Na kraju izražavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliću i gospodinu Mariju Weisseru na nji-
hovoj maksimalnoj podršci. Također zahvaljujem recenzentima gospođi Maji Bratanić i gospodi Ivi Ste-
ineru, Zdenku Krištaforu, Dragutinu Domitroviću i Marijanu Krpanu te lektoru hrvatskog dijela rječnika
Ismetu Ibrahimpašiću na njihovom temeljitom radu. Također sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudri-
ću na svesrdnoj stručnoj i tehničkoj potpori u izradi rječnika, te uredniku gospodinu Miji Ivureku.
Autor
9
abandonment plug Aalenian, Aalenian stage
Aa
Aalenian, Aalenian stage – alen, aalen. Stratigrafski
kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle
Jurassic) ili najgornjeg dijela donje jure (uppermost
Lower Jurassic) u V. Britaniji – iznad jeovila (Yeovilian),
a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je otprilike prije
180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju
alen potkatom bajocija.
abandon – napustiti, v. abandon a well.
abandon a well – napustiti bušotinu. Trajno obustaviti
(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz bušotine na
iscrpljenom sloju/ležištu ili zatvoriti naftnu ili plinsku
bušotinu koja više nije produktivna (čija proizvodnja
više nije proftabilna), postaviti cementni čep u ka-
nalu bušotine (kako bi se zaštitile podzemne vode
od zagađivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/leži-
šta, odnosno sprječavanje migracije fuida između
različitih slojeva) i demontirati opremu bez štetnog
utjecaja na okoliš. Iz bušotina koje su izbušene za
proizvodnju, ali se nisu opremile, može se katkada
izvaditi i tako spasiti dio zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi, casing). Likvidacija bušotine se razlikuje
od njena privremena zatvaranja budući da se takve
bušotine mogu kasnije ponovno pustiti u proizvod-
nju. U mnogim saveznim državama SAD nužno je
dopuštenje službenih tijela (organa) za napuštanje
bušotine; v. close a well, abandoned well, temporarily
abandoned.
abandoned channel – (1) napušteno (mrtvo) korito. Ko-
rito u kojem više nema vodotoka. (2) mrtvi meandar,
v. oxbow, 3.
abandoned crude oil – ostavljena (napuštena) nafta.
Sirova nafta koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara
i nije pokupljena od operatora.
Sinonim: abandoned oil.
abandoned meander – napušteni meandar, v. cutof
meander.
abandoned oil – ostavljena (napuštena) nafta, v. aban-
doned crude oil.
abandoned pressure – tlak napuštanja. Maksimalni
srednji tlak plinskog ležišta pri kojem proizvodnja
bušotine više nije ekonomična. Tlak napuštanja po-
najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is-
poruku potrošačima (obično je između 50 i 70 bar,
odnosno između 700 i 1.000 psi) i ekonomskoj pri-
mjenjivosti komprimiranja.
abandoned well – napuštena (likvidirana) bušotina. Bu-
šotina koja više ne služi svojoj svrsi (na primjer, pro-
izvodna, injekcijska, mjerna), naftna ili plinska bušo-
tina čija se proizvodnja smanjila ispod proftabilne ili
bušotina koja se nakon bušenja pokazala neproduk-
tivnom (suhom). Bušotina se također može likvidirati
zbog tehničkih uzroka (na primjer, zbog urušavanja
stijenke kanala, zaglavljivanja bušaćih šipki i dr.). U
svim likvidiranim bušotinama se mora kanal ispuniti
cementnom kašom (postaviti cementni čep) i ušće
pokriti (zavariti) teškom cementiranom čeličnom
pločom, tj. bušotina se mora ostaviti u takvom stanju
da ne može naškoditi izvorima slatke vode ili poten-
cijalnim ležištima ugljikovodika tijekom neograni-
čena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in well,
shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged
and suspended.
abandonment – napuštanje, likvidacija. Dovođenje bu-
šotine u stanje da se može napustiti na neodređeno
vrijeme ili konačno, bez potrebe za daljnjom brigom
o njoj. Tako pripremljena bušotina za napuštanje
neće zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti
oštetiti potencijalna ležišta ugljikovodika; v. aban-
don a well, abandoned well.
abandonment contour – (1) dijagram napuštanja. Di-
jagram ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje naftne
bušotine i njene procijenjene konačne proizvodnje.
Rabi se za određivanje vremena kada je najekono-
mičnije napustiti bušotinu; (2) dubina napuštanja.
Dubina naftnog ležišta s vodotlačnim režimom na
kojoj je napredujući vodo-naftni kontakt dosegao
krovinu produktivnog sloja i bušotina se napušta.
abandonment costs – troškovi napuštanja. Troškovi
radova na likvidaciji bušotine – vađenje opreme i
postavljanje cementnog čepa u kanalu.
abandonment plug – cementni čep u napuštenoj bušo-
tini. Cementni čep ili most koji se postavlja u kanalu
11
abnormal high pressure abandonment pressure
bušotine koja se napušta (likvidira) – neproftabilne
(iscrpljene) ili neproduktivne («suhe») bušotine.
abandonment pressure – tlak napuštanja plinskog
ležišta. Minimalni tlak eksploatacije ili tlak obustav-
ljanja (prekida) iskorištavanja plinskog ležišta ili sta-
tički tlak plinskog ležišta pri kojem je ukupna dobit
od proizvedenog plina približno jednaka troškovima
proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima – cijeni plina,
indeksu produktivnosti bušotina, veličini ležišta/
polja, lokaciji ležišta/polja u odnosu na tržište, tipu
tržišta plina i radnom tlaku magistralnog transpor-
tnog plinovoda, a obično je uvjetovan ekonomskim
uzrocima. Neka poduzeća za transport plinovodima
uzimaju da je tlak napuštanja jednak 22,5 bar/1.000
metara dubine ležišta (100 psi/1.000 stopa dubine).
Procjena tlaka napuštanja je često nužna kada se
otkrije plinsko ležište/polje, a za njegov proračun
je potrebno znati (a) minimalni ekonomični kapaci-
tet proizvodnje svake pojedine bušotine; (b) tlak u
površinskom plinskom sustavu (tlak u plinovodu za
otpremu plina kupcima ili tlak na usisu kompresora),
i (c) pad tlaka u ležištu, kanalu bušotine i površin-
skom plinskom sustavu. O veličini tlaka napuštanja
ovisi konačan iscrpak (pridobive rezerve) plina – tlak
napuštanja plinskog ležišta s vodotlačnim režimom
je veći od tlaka napuštanja volumetrijskog plinskog
ležišta (ležišta bez vodonosnog bazena napajanja ili
akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u ležište pa
je, prema tome, konačan iscrpak plina iz takva ležišta
manji.
abandonment shales – šejlovi neaktivnih lepeza. Šejlo-
vi sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza-
ma na dnu podmorskih bazena kada takve lepeze
postanu neaktivne.
abd-gw – skraćenica termina abandoned gas well (na-
puštena plinska bušotina), v. abandoned well.
abd-ogw, abdogw – skraćenica termina abandoned oil
and gas well (napuštena naftna i plinska bušotina), v.
abandoned well.
abd-ow – skraćenica termina abandoned oil well (napu-
štena naftna bušotina), v. abandoned well.
AB electrodes – elektrode A i B. U karotaži bušotina
i istraživanjima otporskom metodom (metodom
električne otpornosti) – strujne elektrode karotažne
sonde između kojih se propušta električna struja
(napon se mjeri između mjernih elektroda M i N).
ablation – ablacija. (1) U glaciologiji – (a) Svi procesi
čijim se djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega
i leda ledenjaka, plutajućeg leda ili snježnog pokri-
vača. Ti procesi uključuju kopnjenje, evaporizaciju
(sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaničko razaranje
(mehaničko razaranje se katkada isključuje ili se po-
jam ablacije može ograničiti na površinske pojave).
(b) Količina snijega ili leda koja je uklonjena proce-
som ablacije; Sinonim: wastage. (2) U geomorfologiji
– odvajanje i uklanjanje materijala stijena i stvaranje
(formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelo-
vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji-
vih materijala. Većina specijalista, međutim, značenje
pojma ablacija ograničava na proces trošenja (sma-
njivanje mase) ledenjaka kopnjenjem i isparavanjem
(evaporacijom).
ablation area – područje (zona) ablacije. Dio ledenjaka
(glacier) ili polja frna (snowfeld) na kojem je tijekom
godine ablacija veća od akumulacije snijega i leda.
Područje ispod snježne linije (equilibrium line). Sino-
nim: zone of ablation.
ablation breccia – ablacijska breča, breča otapanja, v.
solution breccia.
ablation debris – ablacijski fragmenti (krhotine, od-
lomci, debris). Materijal stijene bilo koje veličine (od
blokova do veličine čestica gline) koji se kao izolira-
ni fragmenti ili diskontinuirane nakupine nalazi na
površini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran da
bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine).
Također, materijal koji čini ablacijsku morenu.
ablation moraine – ablacijska morena. Neravna naku-
pina ili kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma-
terijala – ablacijskog tila (ablation till) ili ablacijskih
fragmenata ili detritusa (ablation debris) koji prekri-
vaju led u području ablacije ili leže na podinskoj (te-
meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je nastala
od tog istog ledenjaka.
ablation rate – brzina ablacije. Količina leda ili snijega
koju ledenjak, plutajući led ili snježni pokrivač izgu-
be u jedinici vremena. Obično se izražava u milime-
trima vodenog ekvivalenta na sat ili dnevno.
ablation till – ablacijski til. Ablacijski morenski materi-
jal – slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se
prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim
se akumulirali na mjestu nakon što je površina lede-
njaka bila uklonjena ablacijom.
ablation gradient – gradijent ablacije. Promjena brzine
ablacije ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora.
Obično se izražava u milimetrima ekvivalenta vode
po metru visine. Termin gradijent ablacije se također
nepravilno rabi u slučajevima kada se želi označiti
promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom
do snježne linije.
abnormal anticlinorium – nenormalni (obratni) anti-
klinorij. Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe
sekundarnih bora konvergiraju prema gore.
abnormal events – anomalni nailasci seizmičkih valova.
U seizmičkoj prospekciji – anomalije seizmičkih po-
dataka koji nisu podaci refeksije, kolebanja regular-
nih valova-smetnji na seizmogramima registriranim
pri metodi refeksije valova. Uključuju pojave kao
što su refrakcije (prelamanja), refektirane refrakcije,
difrakcije (ogibi), površinski valovi i katkada višekrat-
ne refeksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi
slučajevi nisu uobičajeni, oni se često javljaju u seiz-
mičkim podacima.
abnormal formation pressure – nenormalni (anomal-
ni) tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressu-
re, abnormal low pressure.
abnormal high pressure – nenormalno (anomalno)
visoki tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke forma-
cije) koji je veći od normalnog hidrostatičkog tlaka
za danu dubinu. Nastaje kada tijekom pokapanja
(prekrivanja) sedimentnih stijena dođe do njihove
kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti-
skivani fuidi ne mogu uvijek isteći iz pora pa moraju
podnijeti ukupno opterećenje iznad zaliježućih nasla-
ga stijena (što uzrokuje anomalno visoke slojne tlako-
ve). Nenormalno visoki tlak obično imaju ležišta koja
su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne
dopuštaju izlaženje fuida iz pornog prostora (okolne
stijene su spriječile izlaženje fuida iz pora i litostatički
tlak se prenio na tlak fuida). Vrijednosti nenormalno
visokog tlaka su između hidrostatičkog i litostatičkog
12
abrasive jetting abnormal low pressure
tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu-
re) može izazvati erupciju bušotine ili onemogućiti
kontrolu procesa bušenja, a znatno niži tlak od nor-
malnog slojnog tlaka (underpressure) može uzroko-
vati zaglavljivanje bušaćih alatki u kanalu bušotine.
Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure,
super-normal pressure; v. abnormal low pressure, over-
pressured reservoir, underpressured reservoir.
abnormal low pressure – nenormalno (anomalno) niski
tlak. Ležišni ili slojni tlak (tlak geološke formacije) koji
je niži od normalnog hidrostatičkog tlaka za danu
dubinu. Često je uzrokovan erozijskim odnošenjem
dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanji-
lo dubinu ležišta ali nije utjecalo na tlak u izoliranom
ležištu. Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal
pressure; v. abnormal high pressure, overpressured re-
servoir, underpressured reservoir.
abnormally high formation pressure – nenormalno
(anomalno) visoki tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-
mal high pressure.
abnormally high pressure – nenormalno (anomalno)
visoki tlak, v. abnormal high pressure.
abnormally high reservoir pressure – nenormalno
(anomalno) visoki ležišni tlak, v. abnormal high pre-
ssure, overpressured reservoir.
abnormally low formation pressure – nenormalno
(anomalno) niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-
mal low pressure.
abnormally low pressure – nenormalno (anomalno)
niski tlak, v. abnormal low pressure, underpressured
reservoir.
abnormally low reservoir pressure – nenormalno
(anomalno) niski ležišni tlak, v. abnormal low pressure,
underpressured reservoir.
abnormally pressured reservoir – ležište s nenormal-
no (anomalno) visokim tlakom, v. overpressured reser-
voir.
abnormal pore pressure – nenormalni (anomalni) por-
ni tlak. Porni tlak koji je veći ili manji od normalnog
hidrostatičkog tlaka sloja ili ležišta za danu dubinu.
abnormal pressure – nenormalni (anomalni) tlak, v. ab-
normal high pressure.
abnormal reservoir pressure – nenormalno (anomal-
no) visoki ležišni tlak, v. abnormal high pressure.
abnormal synclinorium – nenormalni (obratni) sinkli-
norij. Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se-
kundarnih bora konvergiraju prema dolje.
aboveground retorting of oil shales – površinska de-
stilacija naftnih škriljavaca. Termokemijska prerada
naftnih (bituminoznih, uljnih) škriljavaca na površini
za dobivanje nafte.
abrasion – abrazija. U geologiji – mehaničko trošenje
(razaranje), brušenje, struganje (grebanje) ili trljanje
površine stijene pri trenju i sudaranju s abrazivnim
čvrstim česticama stijena transportiranih (prenoše-
nih) vjetrom, ledom, valovima, tekućom vodom ili
gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je
sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se također
podrazumijeva abradirana površina (mjesto) ili re-
zultat abrazije, npr. abrazija kao rezultat djelatnosti
ledenjaka.
abrasion drilling – abrazivno bušenje, bušenje abraziv-
nim mlazom. Metoda bušenja mlazom (strujom) fu-
ida s abrazivnim česticama (na primjer s česticama
pijeska) koji izlazi iz mlaznica.
abrasion platform – abrazijska platforma. Široka, pre-
ma moru blago nagnuta i smještena ispod nivoa
mora, koja je nastala dugotrajnom erozijom (erozij-
skim djelovanjem) valova. U svom prvotnom polo-
žaju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je
podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski
produžetak plaže (žala) koju podlokavaju valovi i
koja prelazi u još ravniju površinu.
abrasion shoreline – abrazijska (retrogradacijska, od-
stupajuća) obalna linija, v. retrograding shoreline.
abrasion tableland – abrazijski plato. Široko, povišeno
područje na kojem su izdanci različitih stijena svede-
ni na gotovo jednak nivo agensima denudacije.
abrasion test – ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji
bušaćih isplaka – laboratorijsko ispitivanje potenci-
jalne abrazivnosti materijala za otežavanje bušaćih
isplaka. Postupak se sastoji u mjerenju gubitka te-
žine posebno oblikovane čelične lopatice miješa-
lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/
min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake.
Abrazivnost ispitivanog materijala se kvantitativno
izražava kao brzina gubljenja težine (u miligrami-
ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti materijala za
otežavanje najviše utječu tvrdoća minerala i veličina
i oblik čestica, na primjer, neke kristalne forme mi-
nerala hematita (koji je samljeven do visokog sadr-
žaja velikih čestica) su abrazivnije. Hematiti su tvrđi
od barita, grublje su mljeveni i abrazivniji su, pa je
hematit za otežavanje isplake tipičan kandidat za is-
pitivanje abrazivnosti.
abrasive – (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji –
fragment stijene, čestica minerala ii zrno pijeska koji
služe kao prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili
površine kopna. (2) abraziv. U tehnici – prirodna ili
umjetna tvar (materijal) prikladna za brušenje, glača-
nje, rezanje ili čišćenje. U prirodne abrazive spadaju
dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i
plovučac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo-
rund (silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi.
(3) abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike)
sredstva za brušenje ili mehaničko razaranje stijena.
abrasive jet cleaning – čišćenje abrazivnim mlazom,
abrazivno mlazno čišćenje. Operacija jednokratno-
mg ili višekratnog injektiranja fuida s pijeskom u
bušotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri
tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi čišćenja perforacija
i uklanjanja naslaga gipsa. Mlazovi fuida rastresu i
polome gipsne naslage sudaranjem sa stijenkom ka-
nala bušotine. Pomicanjem alatke za čišćenje abra-
zivnim mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi
(tubing) gore-dolje može se potpuno očistiti cijeli
kanal bušotine.
abrasive jetting – (1) obrada abrazivnim mlazom (stru-
jom). Obrada u kanalu bušotine kojom se mlazom
(strujom) fuida s čvrstim česticama uklanjaju nasla-
ge s površine cijevi i dijelova dubinske opreme. Fluid
za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku
u kanalu bošotine koja je opremljena mlaznicama
za usmjeravanje struje fuida. Većina konstrukcija tih
alatki rabi regulirano rotacijsko gibanje kako bi se
osigurala obrada čitavog opsega površine. Obrada
abrazivnim mlazom se također može primijeniti za
rezanje dijelova dubinske opreme bušotine (fuidom
s visokoabrazivnim česticama, na primjer, pijeskom).
(2) abrazivno perforiranje, perforiranje abrazivnim
13
absolute porosity AB rectangular array
mlazom (strujom). Metoda perforiranja zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi, casing) mlazom (strujom)
fuida koji sadržava abrazivne čvrste čestice.
AB rectangular array – AB fksni pravokutni (gradijen-
tni) raspored elektroda, v. electrode array.
absolute abundance – apsolutna obilnost. Točan broj
individuuma nekog taksona (taxon) na određenoj
površini (području) ili u određenom volumenu; v.
abundance, relative abundance.
absolute age – apsolutna (apsolutna geološka) starost.
Geološka starost (v. geologic age) fosilnog organiz-
ma, minerala, stijene, sedimenta, geološke strukture
ili geološkog zbivanja (događaja) izražena u vremen-
skim jedinicama – obično u godinama. Određivanje
apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geo-
chronology). Termin apsolutna starost se uobičajeno
rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic
age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age),
ali se također može odnositi na starost određenu
na druge načine – brojanjem godova drveća, varvi
(sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina ap-
solutna starost se danas ne preporuča budući da on
podrazumijeva sigurnost ili točnost koja se ne može
postići suvremenim metodama datiranja i tipično
nosi stanovitu potencijalnu pogrešku, na primjer
dvije apsolutne starosti određene za isti pluton se
mogu razlikovati stotine milijuna godina. Relativna
geološka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje
je li dani geološki materijal mlađi ili stariji od okolnog
materijala na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa.
Sinonim: actual age, v. relative age.
absolute age determination – određivanje apsolutne
starosti. Izračunavanje apsolutne starosti (v. abso-
lute age) obično (ali ne uvijek) na bazi izučavanja
radioaktivnih izotopa. Omjer produkata raspada i
produkata roditelja u uzorku se kalibrira određenim
brojem godina prema jednadžbi starosti (age equati-
on) – ovisnosti između radioaktivnog raspada i geo-
loškog vremena.
absolute boiling point – apsolutno vrelište. Vrelište
tvari izraženo jedinicom skale apsolutne temperatu-
re; v. boiling point, true boiling point.
absolute chronology – apsolutna kronologija (geo-
kronologija). Geokronologija (v. geochronology) koja
se temelji na apsolutnoj starosti (v. absolute age),
obično izmjerenoj u godinama metodom radiome-
trijskog datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu
uslojavanja) i/ili sadržaju fosila (fosilnih ostataka) kao
u relativnoj kronologiji (v. relative chronology).
absolute date – brojka apsolutne starosti. Trajanje ne-
kog događaja koje je obično izraženo u godinama i
obuhvaća određeni vremenski interval.
absolute density – apsolutna gustoća. Gustoća ili rela-
tivna gustoća fuida svedena na standardne uvjete
(tlak i temperaturu). Sinonim: absolute gravity.
absolute flter – apsolutni fltar. Filtar za separaciju
svih čestica promjera većeg od specifciranog. U teh-
nologiji radnih fuida za obrade slojeva i remontne
operacije bušotina – tip fltra za uklanjanje fnih čvr-
stih čestica iz radnih fuida. Uporabom takvih fltara
mogu se iz fuida ukloniti sve čestice mikrometarske
veličine; v. fltration, nominal flter.
absolute gravity – apsolutna gustoća, v. absolute den-
sity.
absolute-gravity instrument – instrument za mjere-
nje apsolutne vrijednosti sile teže. Uređaj (pribor) za
mjerenje apsolutne vrijednosti sile teže (gravitacije)
u danoj točki. Taj tip mjerenja je znatno teži od odre-
đivanja (mjerenja) relativnih vrijednosti budući da se
svi fzički utjecaji moraju procijeniti s maksimalnom
točnošću. Mjerenja se izvode različitim tipovima re-
verzibilnih njihala ili određivanjem vremena tijekom
kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali određenu
udaljenost; v. relative-gravity instrument.
absolute humidity – apsolutna vlažnost. Sadržaj vo-
dene pare u zraku izražen kao masa vode po jedi-
ničnom volumenu zraka (kao omjer količine vode u
masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity,
relative humidity, specifc humidity.
absolute open fow (AOF) – apsolutni kapacitet proi-
zvodnje. Apsolutno potencijalno davanje plinske bu-
šotine kada je protutlak na produktivni sloj jednak
nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u koloni uzlaznih
cijevi (tubing) i težina stupca plina od površine do
sloja su zanemareni. Vrijednost se određuje računski
s pomoću log-log ovisnosti razlike kvadrata statič-
kog i dinamičkog tlaka na dnu bušotine i protoka
plina koji se dobije ispitivanjem bušotine metodom
protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi-
zvodnje se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu-
štenih kapaciteta (normi) proizvodnje između bušo-
tina na polju od strane državnih organa za regulaciju
razrade. Na primjer, propisom se može odrediti da
nijedna bušotina ne smije proizvoditi kapacitetom
većim od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open fow,
calculated absolute open fow.
absolute open fow potential (AOFP) – apsolutni po-
tencijalni kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski
kapacitet proizvodnje koji bušotina može ostvariti
eruptiranjem kada u njoj (u sredini perforacija) vlada
nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i efektivnoj
debljini ležišta te drugim faktorima. Određuje se
računski prema podacima ispitivanja bušotine. Sino-
nim: AOF potential.
absolute permeability – apsolutna (fzička, relativna)
permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne
stijene kada je potpuno (100%) zasićena jednim
fuidom – naftom, plinom ili vodom. Čini mjeru spo-
sobnosti kojom jednofazni fuid može strujati kroz
pore stijene kada su one zasićene samo tim fuidom.
Sinonim: specifc permeability, total permeability, v.
permeability, efective permeability, primary permea-
bility, secondary permeability.
absolute pollen frequency (APF) – apsolutna učesta-
lost peludi. Procjena stvarne količine peludi istalože-
ne po jedinci površine tijekom danog vremenskog
odsječka. Dobiva se preračunavanjem (korekcijom)
količine peludi po jednom gramu taloga s faktorima
koji se baziraju na brzini sedimentacije.
absolute porosity – apsolutna (fzička) poroznost. Uku-
pan volumen pornog prostora stijene koji uključuje
sve pore – uzajamno povezane (pore kroz koje struje
fuidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i izolirane (uzaja-
mno nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti
nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme-
no značiti da stijena posjeduje vodljivost za fuide
upravo zbog udjela uzajamno nepovezanih pora. Na
primjer, neke stijene, poput lave ili plovućca, imaju
veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za
fuide. Apsolutna poroznost je približno jednaka
14
absorption gas processing absolute pressure
efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje
su slabo do umjereno cementirane (konsolidirane),
ali se kod stijena s visokim stupnjem cementacije i
vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna po-
roznost se određuje kao omjer ukupnog pornog
volumena stijene i ukupnog volumena stijene, a
izražava u dijelovima jedinice ili postotka. Sinonim:
total porosity, v. porosity, efective porosity, primary
porosity, secondary porosity.
absolute pressure – apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj ma-
nometarskog tlaka (tlaka očitanog na manometru) i
atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge pressure.
absolute temperature – apsolutna temperatura. Te-
oretski izmjerljiva temperatura na skali termodina-
mičke temperature. Temperatura u Celzijevim stup-
njevima u odnosu na apsolutnu nulu kod – 273,16
°C (Kelvinova skala) ili kod –459,69 Fahrenheita
(Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne
temperature ledište vode je kod 273,16 K, a vrelište
na 373,16 K.
absolute time – apsolutno (apsolutno geološko) vrije-
me. Geološko vrijeme (v. geologic time) izmjereno u
godinama, osobito vrijeme koje je određeno radio-
metrijskim metodama (prema radioaktivnom raspa-
du elemenata); v. mineral time, physical time, relative
time.
absolute viscosity – apsolutna (dinamička, moleku-
larna) viskoznost, dinamički koefcijent viskoznosti, v.
coef cient of viscosity.
absolute volume – apsolutni volumen (obujam). Volu-
men tvari po jedinici njene mase ili koji zauzme ili
istisne čvrsta tvar kada se doda vodi, podijeljen te-
žinom tvari. Jednak je recipročnoj vrijednosti apso-
lutne gustoće (gustoće pri standardnim uvjetima).
Izražava se u m
3
/kg (gal/lbm).
absorbed water – apsorbirana voda. (1) Voda koja je
mehanički zadržana u tlu i koja ima svojstva slična
svojstvima obične vode pri jednakoj temperaturi
i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav način prodire u
litosferu; v. adsorbed water.
absorbent – apsorbent. Materijal koji se rabi za ukla-
njanje tekućine (tekućih faza) iz plinova postupkom
(metodom) apsorpcije (npr. apsorpcijsko ulje za
uklanjanje tekućih faza iz masnog plina); v. absorber,
absorption.
absorbent oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.
absorber – apsorber, apsorpcijska kolona. Uređaj (ver-
tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u
kojem se vrši uklanjanje kapljevina (tekućih faza)
iz plina postupkom apsorpcije. Na postrojenjima
za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina
apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekućih
ugljikovodika (dobivanje prirodnog benzina) iz plina
apsorpcijskim postupkom. U koloni se odvija kon-
takt između ulazne struje plina (ulazi na dnu kolo-
ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu
kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira
tekuće ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se
uklanjaju iz ulja postupkom destilacije. Apsorberi se
također primjenjuju za uklanjanje vode iz prirodnog
plina (dehidraciju plina) upotrebom glikola (najče-
šće trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin ulazi
na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina
glikola se spušta s vrha kolone (u silaznom strujanju).
Suhi (dehidrirani) plin izlazi na vrhu kolone a glikol
zasićen vodom na njenom dnu. Zasićeni glikol se
koncentrira u rebojleru i ponovno rabi za dehidra-
ciju. Apsorberi se rabe i za uklanjanje sumpornih
plinova iz prirodnog plina upotrebom ferioksida ili
alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber
tower, absorption column, absorption tower.
absorber capacity – kapacitet apsorbera (apsorpcijske
kolone). Maksimalni volumen (količina) prirodnog
plina koji se može obraditi (preraditi) u apsorberu pri
specifciranoj brzini apsorpcije, temperaturi i tlaku.
absorber column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorber oil – apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.
absorber tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorbing well – apsorpcijski (drenažni) zdenac (bunar),
v. drainage well.
absorption – apsorpcija. (1) U kemijskoj tehnologiji –
Upijanje plinova čvrstim tvarima ili tekućinama ili
upijanje tekućina čvrstim tvarima, pri čemu se upija-
nje vrši cijelim volumenom (masom) tvari koja upija,
tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno se raspore-
đuje po čitavom volumenu druge tvari (za razliku
od adsorpcije, koja se odvija samo na površinskom
sloju). Apsorpcija je operacija kemijske tehnike koja
se u naftnoj industriji primjenjuje za izdvajanje težih
tekućih ugljikovodika iz masnog prirodnog plina i
plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za ukla-
njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri-
rodnog plina; v. adsorption. (2) U fzici – svaki proces
(mehanizam) pri kojem se energija, npr. elektroma-
gnetska ili seizmička, pretvara u toplinu (toplinsku
energiju). (3) U optici – smanjenje jakosti (intenzite-
ta) svjetla pri njegovu prolaženju kroz apsorbirajuću
tvar ili pri njegovu dbijanju (refeksiji) od površine. U
kristalima se apsorpcija može mijenjati s promjenom
duljine vala ili smjera kolebanja transmitiranog svje-
tla. (4) U geofzici – konverzija (pretvorba) jednog
oblika energije u drugi oblik kada energija prolazi
kroz neku sredinu, na primjer energija seizmičkih
valova se djelomično pretvara u toplinsku energiju
(toplinu) kada valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodi-
ranje (pronicanje) površinske vode u litosferu na bilo
koji način.
absorption coef cient – koefcijent apsorpcije, apsor-
pcijski koefcijent. Za plin – volumen plina apsorbiran
jediničnim volumenom otapala.
absorption column – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
absorption gasoline – benzin apsorpcijske degazolina-
že. Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju
degazolinaže prirodnog plina postupkom apsorpcije
ili ekstrahiran iz rafnerijskog plina. Izdvajanje benzi-
na se vrši u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama
primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline,
adsorption gasoline.
absorption gas processing – obrada (prerada) plina
apsorpcijskim postupkom. U tehnologiji obrade plina
– uklanjanje težih ugljikovodika iz plina u apsorbe-
rima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsor-
pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika
opravdava veći iscrpak tržišnih produkata iz plina ili
ako specifkacije rosišta plina za prodaju zahtijevaju
izdvajanje više težih ugljikovodika; v. absorber, gas
processing, adsorption gas processing.
15
abyssal zone absorption gas sweetening
absorption gas sweetening – apsorpcijsko uklanjanje
kiselih komponenata iz plina. U tehnologiji obrade
plina – čišćenje plina od kiselih komponenata (sum-
porovodika, ugljik-dioksida) postupkom apsorpcije.
Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna
dijela – ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi-
ranih ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora
korozije i kemikalija za obradu bušotina iz ulazne
struje plina; uklanjanje se poboljšava pranjem plina
vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s
pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog
separatora (za uklanjanje kapljive faze iz očišćenog
plina i sprječavanje zagađivanja opreme u daljnjem
tijeku procesa iza separatora). U okviru postrojenja je
također sustav za regeneraciju apsorbenta.
absorption gas treating – apsorpcijsko uklanjanje
kiselih komponenata iz plina, v. absorption gas swee-
tening.
absorption oil – apsorpcijsko ulje. Laki tekući ugljiko-
vodik – ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena)
koje se rabi za izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju)
težih tekućih ugljikovodika (na primjer, prirodnog
benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom
apsorpcije u uređajima koji se nazivaju apsorberi ili
apsorpcijske kolone (v. absorber). Apsorbirani uglji-
kovodici se destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi:
wash oil, absorbent oil.
absorption plant – apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje
za izdvajanje tekućih ugljikovodika (kondenzabilnih
komponenata) iz prirodnog ili rafnerijskog plina po-
stupkom apsorpcije u apsorberima ili apsorpcijskim
kolonama uporabom apsorpcijskog ulja kao otapala.
Na apsorpcijskim postrojenjima se može iz plina iz-
dvojiti između 40% i 75% propana, a iscrpak heksana
i težih ugljikovodika može iznositi i do 100%. Apsor-
birane frakcije plina se iz ulja izdvajaju destilacijom a
ulje se regenerira i ponovno upotrebljava.
absorption process – apsorpcijski proces, v. absorption
plant.
absorption-refrigeration cycle – apsorpcijsko-ras-
hladni ciklus. Tip sustava za hlađenje koji se rabi na
postrojenju za stripovanje prirodnog plina u kojem
se rashladno sredstvo, obično amonijak, apsorbira
vodom.
absorption tower – apsorpcijska kolona, apsorber, v.
absorber.
abundance – obilnost. (1) U geokemiji – srednja kon-
centacija nekog elementa, npr. nikla u meteoritima
ili kisika (oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se
također rabi za relativni srednji sadržaj, na primjer, za
redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj kori (ki-
sik, silicij, aluminij, željezo, kalcij itd.). (2) U ekologiji
– broj (količina) individua danog taksona po jedinici
površine ili volumena sedimenata.
abundance ratio – izotopni omjer. Omjer broja atoma
jednog izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izo-
topa.
abundance zone – vršna zona, v. acme zone.
abysmal – abisalan, dubokomorski, v. abyssal, 1.
abyss – (1) bezdan, ponor, v. chasm. (2) bezdan, abis, v.
deep.
abyssal – (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-
fji – koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone),
koji pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana
(v. depth zone) većoj od 900 metara (3.000 stopa).
Termin također označava organizme koji pripadaju
toj sredini. Sinonim (manje preporučljive uporabe):
abysmal. (b) U geologiji – koji se odnosi na sredinu
sedimentacije u najdubljem području oceanskih
bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna
ravnica je ravna (gotovo horizontalna), a fnozrnasti
sedimenti se talože sporo djelovanjem slabih turbi-
ditnih struja ili suspenzijom iz vode. Dubina vode je
veća od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda
hladna i sunčeva svjetlost je minimalna. (2) abisalan,
dubokovodni. Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu
najveće dubine jezera na kojoj je voda «stajaća» ili
ima postojanu temperaturu. (3) abisalan, plutonski,
dubinski. U petrologiji – termin za označavanje ma-
gmatske intruzije (igneous intrusion) ili nastalih erup-
tivnih stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v.
abyssal zone.
abyssal-benthic – abisalno-bentoski. Koji se odnosi na
dno abisalne zone (abyssal zone), koji pripada ben-
tosu abisalne regije (zone) oceana. Sinonim: abysso-
benthic.
abyssal cone – abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip
podmorske (dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub-
marine fan).
abyssal deposit – abisalni (pelagički) sediment, v. pela-
gic deposit.
abyssal fan – podmorska (dubokomorska, abisalna) le-
peza, v. submarine fan.
abyssal foor – abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi-
salne zone (abyssal zone).
abyssal gap – abisalni klanac. U marinskoj geologiji
– prolaz koji spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal
plain) smještene na različitim nivoima kroz koji se
transportiraju klastični sedimenti. Sinonim: gap.
abyssal hill – abisalni brežuljak. Uobičajena forma relje-
fa oceanskog dna, brežuljak visine 600 do 900 meta-
ra (2.000 do 3.000 stopa) i širine nekoliko kilometara
u dubokom oceanu, koji se nalazi prema moru od
abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima,
izdignućima ili jarcima.
abyssal injection – abisalna injekcija magme. Proces
prodiranja i dizanja plutonskih magmi (magmi koje
su se formirale na velikoj dubini) kroz duboke kon-
trakcijske pukotine u Zemljinoj kori.
abyssal intrusion – abisalna (plutonska) intruzija, v.
plutonic intrusion.
abyssal pelagic – abisalno-pelagički. Koji se odnosi na
otvoreni ocean ili pelagičku sredinu na abisalnim du-
binama. Sinonim: abyssopelagic.
abyssal plain – abisalna ravnica. Zaravnjeno područje
oceanskog dna, koje obično počinje od baze kon-
tinentskog podnožja (continental rise), s nagibom
manjim od 1:1.000. Nastaje taloženjem sedimenata
mutnih struja i pelagičkih sedimenata koji pokapa-
ju (prekrivaju) prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzi-
maju najdublje dijelove mnogih oceanskih bazena
(ocean basins).
abyssal rock – abisalna (plutonska, dubinska) stijena,
plutonit, v. plutonic rock.
abyssal tholeiite – abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic
tholeiite.
abyssal zone – abisalna zona. Ekološka zona ili vode
oceana na velikim dubinama izvan granica konti-
nentskog šelfa, obično dublje od 1.000 metara (ili na
dubinama između 2.000 i 6.000 metara, gdje tem-
16
accordion fold abyssobenthic
peratura vode obično nije veća od 4 °C). Sinonim:
abyssal.
abyssobenthic – abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic.
abyssolith – abisolit, batolit, v. batholith.
abyssopelagic – abisalno-pelagički, v. abyssal pelagic.
Acadian – akadijska serija. Stratigrafska serija srednjeg
kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje-
vernoj Americi (zastarjeli sinonim termina Abertan)
– iznad georgija (Georgian), a ispod potsdama (Pots-
damian).
Acadian orogeny – akadska orogeneza. Srednjopale-
ozojska deformacija koja je obuhvatila uglavnom
sjeverni dio planinskog sustava Appalachians. Vrhu-
nac akadske orogeneze se može datirati po slojevi-
ma sedimenata kao početak kasnog devona, ali su
se zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze
nastavila i kasnije (starost intruzivne aktivnosti i me-
tamorfoze je radiološkim metodama procijenjena na
period prije 330 do 360 milijuna godina).
acantharians (Acantharia, Acantharina) – akantarije.
Podrazred i podred radiolarija (zrakaša, radiolarians).
Karakterizirani su centrogenim skeletom (centroge-
nous skeleton) građenim od sulfata stroncija (cele-
stita) i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku
jednostavnu opnu (ovojnicu).
acanthodian fshes – akantodi, bodljikave ribe, v. acan-
thodians.
acanthodians (Acanthodii) – akantodi, bodljikave ribe.
Podrazred izumrlih riba koštunjača (osteichthyans).
Najstarije primitivne ribe. Karakterizirani su pera-
jama koje su s prednje strane poduprte bodljama
(spines). Uključuju najstarije gnatostome (čeljusto-
uste, gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim:
acanthodian fshes.
acarids (Acarida) – akaridi. Red arahnida (paučnjaka,
arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbušne
(abdominalne) segmentacije (abdominal segmenta-
tion), ali s podjelom tijela na proterosomu (prote-
rosoma) i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska
rasprostranjenost: devon-danas.
acaustobiolith – akaustobiolit. Negoriva organska sti-
jena ili stijena u čijem je stvaranju važnu ulogu imala
akumulacija čiste mineralne tvari organizmima; v.
caustobiolith.
acaustophytolith – akaustoftolit. Akaustobiolit (v.
acaustobiolith) nastao aktivnošću biljaka, npr. pela-
gički mulj koji sadrži dijatomejske alge (dijatomeje)
i nuliporni greben (rif ) ili vapnenac.
accelerated erosion – ubrzana erozija. Erozija koja se
na danom području odvija brzinom većom od brzine
normalne erozije (v. normal erosion). Obično je uvje-
tovana utjecajem ljudske aktivnosti koja poremeću-
je ili razara (uništava) prirodni pokrov i na taj način
izrazito smanjuje otpornost površine zemlje na ero-
ziju i brzinu infltracije. U faktore koji uvjetuju ubr-
zanu eroziju spadaju povećanje spiranja zbog sječe
šuma, nepravilno kultiviranje tla, obrada tla bez iri-
gacije, utabavanje pašnjaka stokom, požari i krčenje
prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja
i cesta, urbanizacija vodokaptažnih bazena, dnevni
rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu
eroziju također mogu uzrokovati i faktori koji nisu
rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili najezda
glodavaca.
accelerator – ubrzivač. U kemiji – tvar koja se rabi za
povećavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrzivač
vezanja cementne kaše u operacijama cementacije
bušotina se primjenjuje za ubrzavanje reakcije izme-
đu cementa i vode kako bi se brže postigla čvrstoća
cementa i skratilo vrijeme čekanja na njegovo veza-
nje (stvrdnjavanje); v. cement accelerators.
accessory – (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral.
(2) akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastični mate-
rijal koji je nastao od fragmenata (krhotina) vulkan-
skog konusa ili starijih lava. Termin je dio klasifkacije
materijala vulkanskih erupcija koja se osniva na na-
činu postanka i ekvivalentan je terminu resurgentan
vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran.
U paleontologiji – naziv za sekundarni ili minorni
element pregradnih šavova amonita, npr. akcesorni
režanj (accessory lobe) ili akcesorno sedlo (accessory
saddle). Također kao imenica označava takav režanj
ili sedlo.
accessory element – akcesorni element, element u tra-
govima, v. trace element, 1.
accessory mineral – akcesorni (sekundarni, sporedni)
mineral. Mineral čije postojanje ili nepostojanje u
nekoj stijeni ne utječe na rezultate njene analize, od-
nosno čije postojanje u stijeni nije bitno za ispravnu
klasifkaciju stijena. Općenito se nalaze u vrlo malim
količinama, a u sedimentnim stijenama to su veći-
nom teški minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce-
ssory; v. essential mineral.
accessory spore – akcesorna spora (truska). Spore koje
se nalaze u stijenama tek u vrlo malim količinama.
Među akcesornim sporama mogu biti tipovi (forme)
s vrlo ograničenom (uskom) rasprostranjenošću koji
se rabe za korelaciju i zonalno raščlanjivanje (zonira-
nje), na primjer slojeva ugljena.
access road – pristupna cesta. Cesta koja je izgrađena
od javne ceste do lokacije bušenja.
accidental error – slučajna pogreška. Nepredvidljiva
pogreška čije se pojavljivanje ne može objasniti ni-
jednim od poznatih matematičkih ili fzikalnih zako-
na ili pravila i čiji je nastanak uvjetovan jedino sluča-
jem, npr. pogreška koja se pojavljuje zbog promjene
vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim:
random error.
accidental inclusion – slučajna (egzogena) inkluzija
(uklopak), ksenolit, v. xenolith.
accommodation – raspoloživi prostor sedimentacije, v.
accommodation space.
accommodation block – stambeni blok. Modul postro-
jenja za odobalno bušenje namijenjen za stanovanje
osoblja, prehranu, uredski prostor i rekreaciju.
accommodation platform – stambena platforma.
Brod, poluuronjiva platforma ili fksna (stacionarna)
platforma za stanovanje osoblja. Obično su blizu i
spojene s proizvodnom platformom.
accommodation space – raspoloživi prostor sedimen-
tacije. U geologiji – volumen prostora koji je raspo-
loživ za akumulaciju sedimenata. Sinonim: accom-
modation.
accordant fold – sukladna (konkordantna) bora. Jedna
od nekoliko bora koje imaju sličnu orijentaciju.
accordion fold – uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri-
la imaju konstantnu debljinu slojeva, a dio duž linije
pregiba bore je karakteriziran oštro zašiljenim obli-
kom i povećanjem debljine slojeva. Termin je danas
17
accumulator accreting plate boundary
zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znače-
nju), a sada se katkada rabi kao sinonim za boru prije-
loma (streličastu boru nastalu od pojaseva prijeloma
plošnih struktura, kink fold). Sinonimi: angular fold,
concertina fold.
accreting plate boundary – akrecijska (divergentna,
konstruktivna) granica ploča. U geologiji – granica iz-
među dviju ploča koje se odmiču s novom litosferom
oceanskog tipa nastalom na šavu. Sinonim: divergent
plate boundary, diverging plate boundary; v. conver-
gent plate boundary, transform plate boundary.
accretion – (1) akrecija (prirašćivanje) kopna. U sedi-
mentologiji – (a) Postupno i sporo povećavanje ili
proširivanje kopna (zemljišta) pod utjecajem prirod-
nih sila koje djeluju tijekom dugog razdoblja, npr. na
plaži (žalu) nanošenjem (naplavnjivanjem) pijeska iz
mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu-
lacijom sedimenta istaloženog rijekom. Po zakonu,
prirast zemljišta pripada vlasniku zemljišta koje se
na taj način povećalo. Sinonimi: aggradation, alluvi-
on; v. lateral accretion, vertical accretion. (b) Zemljište
koje se povećalo ili je nastalo kao rezultat akrecije;
(c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura
sedimentnih stijena – (a) Proces kojim se anorgan-
sko tijelo povećava usljed vanjskog dodavanja novih
čestica, npr. prianjanjem. (b) Konkrecija (concretion),
osobito konkrecija koja pravilno raste od središta
prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c)
Taloženje eolskog pijeska na kontinuiranoj pješčanoj
površini zbog smanjenja jačine vjetra ili povećanja
hrapavosti površine. (3) akrecija, tektonska akreci-
ja. U strukturnoj geologiji – dodavanje kontinentu
materijala otočnog luka ili mikrokontinentalnog
materijala konvergentnim i transformnim gibanjem,
tj. sudaranjem (kolizijom) i sljepljivanjem ili šavnim
spajanjem. Lokalno, vrlo veliki volumeni materijala,
koji sadrži ivere ofolita, dodani akrecijom. Sinonim:
tectonic accretion. (4) akrecija (prirašćivanje) korita.
Ispunjavanje riječnog korita uvjetovano faktorima
kao što su zamuljivanje ili djelovanje valova. (5)
srašćivanje čestica probušenih stijena. U tehnologiji
bušenja – mehanizam prianjanja djelomično hidra-
tiranih čestica probušenih stijena uz sklop dubinskih
bušaćih alatki. Čestice stijena se nakupljaju u obliku
kompaktnog slojevitog taloga.
accretionary – akrecijski. Koji je sposoban povećati se
(narasti) vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem
materijala. Termin se osobito odnosi na sekundar-
ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale pove-
ćanjem primarnog (već postojećeg) nukleusa (na
primjer, okruglo tijelo koje je formirano valjanjem)
ili na vapnenac koji se formirao na mjestu postanka
sporim akumuliranjem organskih ostataka.
accretionary limestone – akrecijski vapnenac (vapne-
njak). Vapnenac formiran sporom akumulacijom or-
ganskih ostataka.
accretionary terrane – akrecijski stijenski kompleks.
Alohtona masa kontinentalnog ili oceanskog mate-
rijala koja je dodana rubu kratona sudaranjem (ko-
lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da je većina
stijenskih kompleksa tako nastala, termin se može
smatrati suvišnim. Sinonim: accreted terrane.
accreted terrane – akrecijski stijenski kompleks, v. accre-
tionary terrane.
accretion ripple mark – akrecijski riplmark. Nesimetrič-
ni riplmark s položenom i zakrivljenom (savijenom)
padinom zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak-
simalnim kutom nagiba manjim od kuta mirovanja
(početka klizanja rastresitog materijala). Sastoji se
od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti čestica; v.
avalanche ripple mark.
accretion till – akrecijski (bazalni) til, v. basal till.
accretion vein – akrecijska žila. Tip žile u kojoj je mi-
neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is-
punjavanja materijalom zbog višekratnog otvaranja
pukotina.
accumulation – (1) akumuliranje, nagomilavanje, go-
milanje. (a) U glaciologiji – svi procesi koji ledenjaku,
plivajućem ledu ili snježnom pokrovu (pokrivaču)
dodaju nove količine snijega ili leda, uključujući sni-
ježenje, kondenzaciju, snježnu lavinu, prenošenje
(transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode.
Sinonimi: alimentation, nourishment; v. ablation. (b)
U naftnoj geologiji – faza u postanku (razvoju) ležišta
ugljikovodika tijekom koje su ugljikovodici migrirali
u ležište i tamo ostali. (2) akumulacija. (a) U glacio-
logiji – količina snijega ili drugih čvrstih precipitata
koja je dodana ledenjaku ili polju frna tijekom pro-
cesa akumulacije. (b) U naftnoj geologiji – ugljikovo-
dici koji su se akumulirali (koji zaliježu) u ležištu.
accumulation area – područje akumulacije. Dio lede-
njaka ili polja frna gdje je tijekom godine akumu-
lacija veća od ablacije; područje iznad snježne linije
(equilibrium line). Sinonimi: accumulation zone, frn
feld, zone of accumulation; v. ablation area.
accumulation chamber – akumulacijska komora.
Oprema plinskog lifta (gaslifta). Upotrebljava se
kada je zbog volumena proizvedenih slojnih fuida
kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktičan.
Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) periodičkim injektiranjem
komprimiranog plina. Dok fuidi struje u uzlaznim ci-
jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa je sloj zaštićen
od djelovanja tlaka.
accumulation of oil and gas – akumulacija (naku-
pljanje) nafte i plina. U naftnoj geologiji – proces
nakupljanja ugljikovodika u poroznim i propusnim
slojevima i njihovo raslojavanje – plin se akumulira
na najvišem nivou ležišta, voda (ako postoji) na naj-
nižem nivou, a nafta između njih. Proces akumulacije
ugljikovodika traje nekoliko milijuna godina.
accumulation of petroleum – akumulacija ugljikovodi-
ka. U naftnoj geologiji – (1) Termin slobodne upora-
be koji označava naftno ili plinsko ležište/polje. (2)
Podzemna akumulacija nafte koja može osigurati
njenu proizvodnju u ekonomičnim količinama. (3)
Proces formiranja ležišta ugljikovodika (nafte, plina)
njihovom migracijom; v. accumulation of oil and gas.
accumulation zone – zona akumulacije. (1) v. accumu-
lation area. (2) Područje na kojem se prvobitno nata-
ložila osnovna masa snijega koja dovodi do snježnih
lavina. Sinonim: zone of accumulation.
accumulative rock – akumulativna stijena, kumulat, v.
cumulate.
accumulator – (1) hidraulički akumulator. Visokotlačni
rezervoar (posuda) koji se rabi za skladištenje teku-
ćine ili plina pod tlakom (skladištenje energije u tim
oblicima) za iznenadne i brze potrebe hidraulički ili
pneumatski aktiviranih sustava za velikom snagom
tijekom kratkog perioda. U procesu bušenja, na pri-
18
acid additives accumulator battery
mjer, hidraulički se akumulatori rabe za aktiviranje
protuerupcijskih uređaja (preventera) na bušaćim
postrojenjima (obično sadrže hidraulički fuid pod
tlakom komprimiranog dušika i nalaze se na određe-
noj udaljenosti od ušća kopnene bušotine i na ušću
odobalne bušotine). Akumulator se ponovno napaja
manjim kapacitetom i sporije vraćanjem radnog fu-
ida. (2) električni akumulator. Naprava za akumulira-
nje električne energije koja je korisni prenosivi izvor
energije. Pri punjenju akumulatora se električna
energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pražnje-
nju se zbiva obratan proces. Sinonimi: accumulator
battery, rechargeable battery, secondary battery, sto-
rage battery.
accumulator battery – električni akumulator, v. accu-
mulator, 2.
accuracy – točnost. (1) Tijesno slaganje (closeness of
agreement) između rezultata mjerenja (test result) i
prihvaćene referencijske vrijednosti (stvarne vrijed-
nosti mjerene veličine – accepted reference value).
Termin se ne smije miješati s pojmom preciznost (v.
precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjer-
nog uređaja ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti
bliske pravim vrijednostima mjerenih veličina (true
value of measurand).
accuracy of measurement – točnost mjerenja, mjerna
točnost. Tijesno slaganje (closeness of agreement)
između mjernog rezultata (result of measurement) i
istinite (prave) vrijednosti mjerene veličine (true va-
lue of measurand), v. accuracy.
accuracy of measuring instrument – točnost mjerila
(mjernog instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila
(mjernog instrumenta) da pokazuje vrijednost blisku
pravoj vrijednosti mjerene veličine (true value of me-
asurand).
AC demagnetization – demagnetizacija u izmjenič-
nom magnetskom polju, v. alternating-feld dema-
gnetization.
acetic acid – octena (etanska) kiselina. U tehnologiji
obrade slojeva – organska kiselina, bistra, bezboj-
na viskozna tekućina ili staklasta kristalična masa
oštrog (prodornog) mirisa sa svojstvom miješanja
(miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se često rabi
za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri-
kladna za bušotine s visokom temperaturom (većom
od 120 °C/250 °F) ili kada se u tehnologiji obrade
sloja traži produljeno vrijeme reakcije (octena kise-
lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena kiselina je
manje korozivna od uobičajeno primjenjivane solne
kiseline (pa se obrade njome mogu lakše inhibirati
ili usporiti kada dugo traju) što je osobito nužno u
obradama gdje se zahtijeva zaštita specijalnih legu-
ra. U većini operacija obrada octena kiselina se rabi
zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima. Si-
nonim: ethanoic acid.
acetolysis – acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena
kiselina djeluje slično djelovanju vode kod hidrolize,
npr. reakcija koja se primjenjuje pri maceraciji kada
se organski materijal (poput treseta) zagrijava u
smjesi koja se sastoji od devet dijelova octenog an-
hidrida i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sum-
porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrađuje
celuloza.
acetylene – acetilen, etin. Najjednostavniji član alkina
(alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan
i vrlo zapaljiv plin karakteristična slatka mirisa. Rabi
se u organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et-
hyne.
acetylenes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici,
ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.
acetylene series of hydrocarbons – alkini, acetileni,
acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al-
kinskog) reda, v. alkynes.
ACF diagram – dijagram ACF. U petrologiji – trojni
(ternarni) dijagram na kojem je prikazan pojedno-
stavnjeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se
nanošenjem molekulskih količina triju komponena-
ta: A=aluminij-oksid, Al
2
O
3
+ ferioksid, Fe
2
O
3
– (na-
trij-oksid, Na
2
O + kalij-oksid, K
2
O); C=kalcij-oksid,
CaO – 3,3 fosfor-pentaoksid, P
2
O
5
; F=feroksid, FeO +
magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma
A+C+F (u molovima) preračunava se na 100%. Do-
pušteno je postojanje viška silicij-dioksida; v. AFM
diagram, A’KF diagram.
acicular – igličast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle;
(b) Naziv za sedimentnu česticu čija je duljina tro-
struko (i više) veća od širine.
acid – (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva – gene-
rički termin kojim se označavaju fuidi za obrade (sti-
mulacije) slojeva i koji obično podrazumijeva solnu
(klorovodičnu) kiselinu i mješavinu aditiva kiselini.
Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako projekti-
rane da uključuju paletu tipova kiselina ili mješavina
kiselina – octenu, mravlju, solnu, fuorovodičnu i fu-
orobornu. Primjene različitih tipova kiselina ili njiho-
vih mješavina se baziraju na karakteristikama reakci-
je pripremljenog radnog fuida za obradu. (2) kiseo.
(a) v. silicic. (b) v. acidic. (c) Termin kojim se označava
kiseli, odnosno natrijski plagioklas.
acid additives – aditivi kiselinama. U tehnologiji obra-
de (stimulacije) slojeva kiselinama – kemikalije i ma-
terijali koji se dodaju kiselini kako bi se promijenila
njena svojstva tijekom obrade radi povećanja njene
djelotvornosti i sprječavanja neželjenih posljedica
koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U
aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori
korozije (corrosion inhibitors) – organski ili anorgan-
ski spojevi za usporavanje brzine reakcije kiseline s
površinskom i dubinskom opremom; djelotvornost
inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu i koncentra-
ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih aditiva
u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) –
aditivi za povećavanje viskoznosti kiseline, čime se
usporava brzina reakcije i smanjuje gubitak kiseline;
primjenjuju se topljive smole, sintetski polimeri, fni
pijesak, fna sol; (c) aditivi za sprječavanje gubljenja
fuida (fuid-loss additives) – dodaju se kako bi se po-
stiglo dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe
se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja
(friction reducers) – dodaju se radi smanjivanja gubi-
taka usljed trenja između kiseline i cijevi te kiseline i
pukotine, čime se omogućuju veći kapaciteti injek-
tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je potrebna za
pumpanje zadanim kapacitetom; obično se rabe sin-
tetski poliakrilamidi; (e) površinski aktivne tvari (sur-
face-active agents) - primjenjuju se za sprječavanje
stvaranja emulzija koje mogu povećati gubitke tlaka
kada se bušotina ponovno pusti u proizvodnju i/ili
za promjenu močivosti kako bi se poboljšala reakcija
kiseline s formacijom; (f ) agensi za sprječavanje stva-
19
acidic acid brittleness
ranja taloga (antisludge agents) – dodaju se za sma-
njivanje nastanka netopljivog taloga od asfaltena,
smole, parafna i drugih kompleksnih ugljikovodika
(formiraju ga neke sirove nafte u kontaktu s kiseli-
nom); rabe se specifčne površinski aktivne tvari; (g)
alkoholi (alcohols) – dodaju se za poboljšavanje či-
šćenja bušotine nakon završene obrade; primjenjuje
se metilni ili izopropilni alkohol; (h) pasivatori (seque-
sterants, sequestering agents) – primjenjuju se za spr-
ječavanje precipitacije spojeva željeza iz odrađene
kiseline; obično se rabe limunska, mliječna i octena
kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i
nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivači
reakcije (chemical retarders) – agensi za usporavanje
brzine reakcije kiseline kako bi se postiglo njeno du-
blje prodiranje u sloj; rabi se mravlja kiselina s dodat-
kom kemikalija, i (j) usmjerivači (materijali za usmje-
ravanje) radnog fuida (diverters, diverting materials)
– mehanički materijali (obično brtvene kuglice) i ke-
mijski materijali (benzojeva kiselina, parafnske po-
limerne kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog
fuida za obradu u manje propusne zone (intervale)
sloja umjesto u propusne zone; v. acidizing.
acid brittleness – vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu-
canje pod naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.
acid bottle – epruveta s fuorovodičnom kiselinom. Sta-
klena cjevčica djelomično ispunjena razblaženom
fuorovodičnom kiselinom; nekad se rabila za odre-
đivanje otklona kanala bušotine od vertikale (za
određivanje kuta nagiba kanala bušotine); v. acid-
dip survey.
acid clay – kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus-
penziji izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela
glina (varijetet Fullerove zemlje).
acid dip-survey – određivanje kuta nagiba kanala bu-
šotine epruvetom s fuorovodičnom kiselinom. Meto-
da mjerenja kuta nagiba kanala bušotine (otklona
kanala bušotine od okomice) staklenom epruvetom
ispunjenom fuorovodičnom kiselinom. Epruveta se
spušta u kanal bušotine u vodonepropusnoj navlaci
i u njemu zadržava 20 do 30 minuta. Za to vrijeme
kiselina nagrize stijenku epruvete u horizontalnom
nivou, što omogućuje određivanje otklona smjera
kanala bušotine od vertikale. Metoda se danas više
ne primjenjuje; v. acid bottle.
acid dispersion – kiselinska disperzija. Mješavina anor-
ganske ili organske kiseline i aromatskog otapala
koja se rabi za uklanjanje nafte i parafna iz forma-
cije pri obradi skeleta stijene (matriksa) kiselinom.
Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s
formacijom. Kiselinske disperzije se također rabe za
uklanjanje kamenca.
acid efect – utjecaj kiseline. U procjeni formacije – pro-
mjena u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih
neutrona koja je uzrokovana obradom karbonatne
formacije kiselinom. Obrada kiselinom povećava po-
roznost formacije i ostavlja kloride u njoj i time po-
većava poprečni presjek zahvata neutrona. Budući
da te promjene utječu na vrijeme raspada termičkih
(toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir pri
interpretaciji.
acid formation treatment – obrada sloja kiselinom, v.
acidizing.
acidfrac, acid frac (AF) – kiselinsko hidrauličko frakturi-
ranje, v. acid fracturing.
acid fracture – frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – napraviti umjetne pukotine u sloju,
na primjer, tvrdom produktivnom vapnencu, injekti-
ranjem kiseline pri visokom tlaku u sloj; v. acid frac-
turing.
acid fracture treatment (ACFR, acfr) – kiselinsko hi-
drauličko frakturiranje v. acid fracturing.
acid fracturing – kiselinsko hidrauličko frakturira-
nje. Metoda stimulacije bušotina koja se osniva na
stvaranju umjetnih pukotina u ležišnoj stijeni i na
njihovu otapanju injektiranom kiselinom (izjedanju
stijenki nastalih pukotina kiselinom, čime se pove-
ćava vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja
do bušotine). Operacija se izvodi vrlo slično hidrau-
ličkom frakturiranju, s razlikom što se primjenjuje za
stimulaciju karbonatnih ležišta niske permeabilnosti
(vapnenačkih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo-
tvornije nego u pješčenjačkim ležištima. Postupak
se sastoji u injektiranju određenog volumena iner-
tne, gelirane vode u bušotinu kako bi se napravila
pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline i nafte s
podupiračem ili bez njega (za izjedanje površine sti-
jenke pukotine), a na kraju se može injektirati obrok
obične kiseline. Najčešće se rabi klorovodična (sol-
na) kiselina 15%-tne masene koncentracije (katkada
dvostruko veće ili manje koncentracije), jer nije sku-
pa u odnosu na njenu moć otapanja ležišne stijene i
jer stvara topljive soli (ponajprije kloride kalcija i ma-
gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima.
Također se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi
sa solnom kiselinom, prvenstveno za tzv. vruće bušo-
tine (s temperaturom većom od 120 °C) – mravlja ili
octena. Obrade karbonatnih slojeva kiselinskim frak-
turiranjem, međutim, mogu biti neuspješne u mno-
gim slučajevima zbog toga što su površine (plohe)
pukotina (močene i izjedene kiselinom) premekane
ili je čvrstoća formacije nedovoljna da spriječi zatva-
ranje pukotina usljed tlaka (težine) pokrovnih nasla-
ga ili se pukotine ispune netopljivim fnim česticama
(kada se nakupi znatna količina tih čestica nakon
reakcije kiseline sa stijenom) koje smanje njihov pro-
točni kapacitet (v. closed fracture acidizing) Sinonimi:
acidfrac, acid fracture treatment, acid fracturing trea-
tment; v. hydraulic fracturing, matrix acidizing.
acid fracturing treatment – kiselinsko hidrauličko frak-
turiranje, v. acid fracturing.
acid gases – kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-diok-
sid u prirodnim i rafnerijskim plinovima. Uz postoja-
nje vlage stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.
acid gas removal – uklanjanje kiselih plinova, v. gas
sweetening.
acid gel – kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava-
njem koloidnih čestica.
acidic – kiseo. U petrologiji – (a) Naziv za eruptivne (ma-
gmatske) stijene (v. igneous rock) koje sadrže više od
66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada
slobodno, ali nekorektno (i nepreporučljivo) rabi kao
sinonim termina felsic (felzički) i ekvivalent termina
oversaturated (prezasićen), ali ti termini uključuju
tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt)
koje se općenito ne smatraju kiselim. Neki autori ne
odobravaju taj termin zbog njegove neodređenosti.
Kisele eruptivne stijene čine jednu od četiriju skupi-
na eruptivnih stijena prema njihovoj široko upotre-
bljavanoj klasifkaciji koja se bazira na sadržaju silicij-
20
acid number (of crude oil) acidic igneous rocks
dioksida u njima – uz bazične (v. basic), neutralne (v.
intermediate) i ultrabazične (v. ultrabasic) eruptivne
stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne
uporabe za označavanje bilo koje eruptivne (ma-
gmatske) stijene koja se pretežno sastoji od svijetlih
minerala, ima relativno malu gustoću i sadrži manje
od 65% silicij-dioksida.
acidic igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske)
stijene, v. acidic.
acidic rocks – kisele eruptivne (magmatske) stijene, v.
acidic.
acid igneous rocks – kisele eruptivne (magmatske) sti-
jene, v. acidic.
acid inhibitor – inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke-
mijski inhibirajući aditiv koji se primjenjuje u ope-
racijama obrade (stimulacije) slojeva kiselinom za
usporavanje kemijske reakcije kiseline sa stijenom
kako bi se zaštitila dubinska oprema bušotine i opre-
ma za izvođenje obrade (spriječilo njihovo oštećenje)
od korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline
mogu biti organski spojevi (na primjer, s dušikom ili
sumporom) ili anorganski (na primjer, bakar ili arsen).
Tip i koncentracija inhibitora se određuju prema vr-
sti materijala opreme (štićenog metala) i specifčnim
uvjetima u kanalu bušotine (temperaturi i trajanju
izloženosti djelovanju kiseline tijekom obrade).
acid intensifer– intenzifkator reakcije kiseline. Aditiv
koji se primjenjuje u operacijama obrade slojeva
kiselinom za ubrzavanje ili pojačavanje kemijske re-
akcije kiseline sa stijenom. Intenzifcirana kiselina je
smjesa inhibirane klorovodične (solne) i fuorovodič-
ne kiseline. Fluorid pojačava reakciju kiseline.
acidite – acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata
silicij-dioksidom.
acidity – kiselost. U petrologiji – postotni sadržaj silicija
(izražen kao suma kationa) u mineralima i stijenama.
Stijene koje sadrže više od 60% silicija se nazivaju
kiselim (acidic).
acidity coef cient – koefcijent aciditeta, kisikov koefci-
jent, v. oxygen ratio.
acidity quotient – koefcijent aciditeta, kisikov koefci-
jent, v. oxygen ratio.
acidization – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi-
zing.
acidize – obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing.
acidizing – obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji
obrade slojeva – metoda povećanja kapaciteta proi-
zvodnje ili injektiranja bušotina pumpanjem (injekti-
ranjem) kiseline u intervale (zone) ležišta (sloja) koji
su topljivi u kiselini (većinom u karbonatna ležišta –
vapnenačka i dolomitna – i pješčenjake s dostatnim
sadržajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili
bilo kakvi blokirajući materijali iz perforacija i kolone
zaštitnih cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog
sloja te poboljšalo strujanje fuida u ležišnoj stijeni
proširivanjem pora i time povećavanjem permeabil-
nosti sloja. Operacije obrade bušotina kiselinama se,
ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja,
općenito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko
frakturiranje (stvaranje pukotine u ležištu i izjedanje
površine njene stijenke kiselinom kako bi se pove-
ćala vodljivost pukotine – v. acid fracturing) i obrada
pukotina kiselinom (v. fracture acidizing); (b) obrada
matriksa kiselinom (operacija uklanjanja oštećenja
sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez
frakturiranja formacije – v. matrix acidizing), i (c) pra-
nje kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u
kanalu bušotine – v. acid wash) i čišćenje bušotine
kiselinom (v. wellbore cleanup).
Od anorganskih kiselina se za obradu najčešće rabe
15%-tna klorovodična (solna) kiselina (regular acid),
a s dodavanjem inhibitora i 30%-tna koncentracija,
mješavina klorovodične i fuorovodične kiseline ili
tzv. isplačna kiselina za obradu pješčenjaka (mud
acid) i fuorovodična, a od organskih kiselina octe-
na i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s
karbonatima i drugim mineralima i formirati topljivi
produkti reakcije. Također je nužno da se mogu inhi-
birati kako bi se izbjegla korozija i da se mogu rabiti
usporivači brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako
bi se produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zaštitila
oprema u bušotini i omogućilo prodiranje kiseline
u formaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kise-
linom smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju
emulzije. Kiselina se obično nakon pumpanja u bu-
šotinu ostavlja u njoj određeno vrijeme pod tlakom,
a nakon svršetka reakcije se izbacuje i bušotina se
očisti.
Volumeni injektirane kiseline obično variraju od 4 do
400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema načinu
(tehnici) izvedbe, obrada kiselinom može biti (ovi-
sno o tome je li je strujanje kiseline u obrađivanu for-
maciju kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano)
regulirana (kontrolirana ili selektivna – v. controlled
acidizing treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili
neselektivna – v. uncontrolled acidizing treatment).
Ako se obrada izvodi injektiranjem kiseline u više
koraka, tada se naziva višestupanjska (v. stage acidi-
zing).
Obrada kiselinom se također primjenjuje za čišćenje
bušotina od ostataka cementa, bušaće isplake, ka-
menca i krhotina od perforiranja (wellbore cleanup
treatment). U nekim metodama hidrauličkog frak-
turiranja formacija kiselina se rabi kao radni fuid za
frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid
formation treatment, acidization of wells, acidizing
job, acidizing of formation, acidizing of wells, acidizing
treatment, acid job, acid stimulation, acid treating of
wells, acid treatment, acid well treatment, well acidi-
zing.
acidizing a well – obrada (stimulacija) bušotine kiseli-
nom, v. acidizing.
acidizing job – operacija obrade (stimulacije) kiselinom,
v. acidizing.
acidizing of formation – obrada (stimulacija) sloja kise-
linom, v. acidizing.
acidizing of wells – obrada (stimulacija) bušotine kise-
linom, v. acidizing.
acidizing treatment – obrada (stimulacija) kiselinom,
v. acidizing.
acid jetting – ispiranje mlazom kiseline. Uklanjanje
topljivog i netopljivog materijala (isplake, naslaga
kamenca) sa stijenki produktivnog sloja kombini-
ranim kemijskim i hidrauličkim djelovanjem mlaza
(struje) kiseline velike brzine. Operacija ispiranja se
izvodi posebnom dubinskom alatkom s mlaznicama
(bottom-hole acid-jetting device) koja se u bušotinu
spušta s kolonom uzlaznih cijevi (na njenom kraju).
acid job – obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing.
acid number (of crude oil) – kiselinski broj (slojne naf-
21
acoustic borehole televiewer acid oil
te). Količina (broj miligrama) kalij-hidroksida (KOH)
koja je potrebna za neutralizaciju 1 grama slojne
nafte na pH=7. Raspon vrijednosti kiselinskog broja
slojnih nafti se obično kreće od 0 do 5,25 mg KOH/g
nafte. Čini mjeru reaktivnosti slojne nafte s kaustič-
nom otopinom. Jedan je od kriterija primjenjivosti
procesa alkalnog zavodnjavanja; v. alkaline food,
screening criteria – alkaline fooding.
acid oil – sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna)
sirova nafta, v. sour crude oil.
acid plagioclase – kiseli plagioklas. Varijetet plagiokla-
sa s relativno visokim sadržajem SiO
2
u bezvodnom
obliku, npr. plagioklas bogat albitskom komponen-
tom, kao albit ili oligoklas.
acid reaction rate – brzina reakcije kiseline. U tehnolo-
giji obrade slojeva kiselinom – brzina kojom kiselina
reagira s formacijom. Ovisi o tlaku, temperaturi (ra-
ste direktno s temperaturom), brzini strujanja, tipu
i koncentraciji kiseline, produktima reakcije, visko-
znosti, površini formacije koja je u kontaktu s danim
volumenom kiseline i sastavu formacije. Na primjer,
brzina reakcije 15%-tne solne kiseline s vapnencem
raste s porastom brzine strujanja. Veći tlak usporava
brzinu reakcije većine kiselina (u većini obrada utje-
caj je, međutim, vrlo malen i obično se zanemaruje).
Koncentrirana kiselina će obično reagirati brže nego
slabija kiselina, ali će brzina reakcije solne kiseline
koncentracije veće od 25% biti manja zbog sma-
njene aktivnosti kiseline. Produkti reakcije smanjuju
brzinu reakcije. Veća površina kontakta formacije s
kiselinom znatno će ubrzati reakciju (skratiti vrijeme
reakcije). Sinonim: reaction rate of acid.
acid-reaction-rate retarder – usporivač brzine reakcije
kiseline. Površinski aktivni aditiv koji se rabi u ope-
racijama obrade (stimulacije) bušotina kiselinom.
Usporivač presvuče površinu stijene i tako formira
fzičku barijeru koja smanji brzinu reakcije kiseline s
ležišnom stijenom.
acid soak – impregnacija sloja kiselinom. Operacija
obrade bušotina u kojoj se kiselina, obično mješavina
15%-tne klorovodične kiseline i vode, injektira kroz
kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u bušotinu i ostavlja
neko vrijeme na dubini perforiranog produktivnog
intervala radi uklanjanja kamenca i mulja i čišćenja
perforacija (perforacijskih kanala). Obrada je slična
operaciji pranja bušotine kiselinom (v. acid wash). Si-
nonim: acid spot.
acid spot – impregnacija sloja kiselinom, v. acid soak.
acid stimulation – obrada (stimulacija) kiselinom, v.
acidizing.
acid tank – rezervoar za kiselinu. U tehnologiji obrade
slojeva kiselinom – posuda sa stijenkama obloženim
smolom za transport sirove ili koncentrirane kiseli-
ne na lokaciju obrađivane bušotine. Budući da neki
aditivi kiselinama mogu korodirati ili razoriti oblogu
posude, kiselinski fuidi za obradu se obično ne mi-
ješaju i ne transportiraju u rezervoarima za kiselinu,
nego se miješaju u specijalnim rezervoarima za mije-
šanje ili se kontinuirano miješaju tijekom pumpanja
u bušotinu.
acid test – ispitivanje kiselinom. Ispitivanje topljivosti
uzoraka stijena (jezgara ili krhotina) koje sadrže va-
pnenac ili dolomit u kiselini prije izvođenja obrade
sloja kiselinom kako bi se odredio odziv sloja na
kiselinsku stimulaciju i mogla projektirati najdjelo-
tvornija obrada. Najbrži prikladni test se sastoji od
otapanja izvaganog uzorka stijene u klorovodičnoj
(solnoj) kiselini i mjerenja volumena ugljik-dioksida
koji se razvija tijekom reakcije kiseline sa stijenom;
v. acidizing.
acid treating of wells – obrada (stimulacija) bušotina
kiselinom, v. acidizing.
acid treatment (AT) – obrada (stimulacija) kiselinom, v.
acidizing.
acid wash – pranje bušotine kiselinom. Operacija obrade
bušotine (kanala bušotine) u kojoj se kiselina, obič-
no mješavina 15%-tne klorovodične (solne) kiseline
i vode, injektira kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u
bušotinu i tako višekratno ispire perforirani produk-
tivni interval ležišta radi uklanjanja kamenca i mulja
ili sličnih taloga iz perforacija (perforacijskih kanala)
i s dijelova proizvodne opreme. Slična obrada kiseli-
nom je tzv. impregnacija sloja kiselinom (v. acid soak).
Sinonimi: acid washing, acid-wash treatment.
acid washing – pranje bušotine kiselinom, v. acid wash.
acid-wash treatment – pranje bušotine kiselinom, v.
acid wash.
acid well treatment – obrada (stimulacija) bušotine ki-
selinom, v. acidizing.
ac-joint – uzdužna sjekuća pukotina. Termin kojim se
označava poprečna (sjekuća) pukotina (cross joint)
u naboranoj sedimentnoj stijeni (folded sedimentary
rock) koja je paralelna s osi bore (fold axis).
aclinal – aklinalan, horizontalan. Ugeologiji – termin za
označavanje slojeva koji zaliježu bez nagiba. Primje-
njuje se rijetko.
Acme junior gas gravity balance, Acme senior gas
gravity balance – vaga za određivanje relativne gu-
stoće plina. Pribor za određivanje relativne gusto-
će prirodnog plina na polju. Vaga radi na principu
da su gustoće dvaju plinova pri bazičnom tlaku u
obratnom odnosu prema tlakovima koji i jednom i
drugom plinu daju jednake sile uzgona. Razlikuju se
vaga za mjerenje malih volumena plina (Acme junior
gas gravity balance) i vaga ze mjerenje velikih volu-
mena plina (Acme senior gas gravity balance).
acme zone – vršna zona, epibola. U biostratigrafskom
klasifkacijskom sustavu – biozona (v. biozone) ili
zona koja se sastoji od naslaga stijena (slojeva) s
maksimalnim razvojem – obično s maksimalnom
obilnošću ili frekvencijom pojavljivanja – neke vrste,
roda ili drugog taksona, ali ne u njihovu ukupnom
rasponu. Naziv dobiva po taksonu s maksimalnim ra-
zvojem. Prema skali geološkog vremena, vršnoj zoni
odgovara geokronološka jedinica hemera (hemera).
Sinonimi: abundace zone, epibole, food zone, peak
zone; v. assemblage zone, range zone.
acmite – akmit, egerin. Mineral smeđe ili zelene boje iz
skupine klinopiroksena. Sreće se u nekim eruptivnim
(magmatskim) stijenama bogatim alkalijama. Sino-
nima: aegerine.
acoustical impedance – akustička impedancija, v. aco-
ustic impedance.
acoustical reactance – akustička reaktancija, v. acou-
stic reactance.
acoustical resistance – akustički otpor (aktivni otpor),
v. acoustic resistance.
acoustic borehole televiewer – akustička (ultrazvuč-
na) dubinska televizijska kamera. Pribor za snimanje
stijenke kanala bušotine. Sastoji se od rotacijskog
22
acrylamide polymer acoustic cement-bond logging
ultrazvučnog predajnika (izvora) i prijamnika emi-
tiranog i od stijenke kanala refektiranog signala.
Snimanjem je pokriven cijeli opseg kanala bušotine
(360 stupnjeva). Primjenjuje se za karakterizaciju ras-
pucanih formacija – detekciju pukotina i kaverni te
(u manjoj mjeri) za analizu slojevitosti stijena.
acoustic cement-bond logging – karotaža (akustička
karotaža) cementne veze, v. cement-bond log.
acoustic impedance – akustička impedancija. (1) U
akustici – kompleksni omjer zvučnog (akustičkog)
tlaka (sila na jedinicu površine – sound pressure) na
danu valnu plohu i zvučnog toka ili fuksa (umnožak
linearne brzine i površine, sound fux) kroz tu plohu.
Sastoji se od imaginarne komponente ili akustičke
reaktancije (acoustic reactance) i realne komponente
ili akustičkog otpora (acoustic resistance). Obično se
mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acoustical impe-
dance, impedance. (2) U seizmici – umnožak brzine
širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova u sredini
(seizmičke brzine) i njene gustoće. Varira između
različitih slojeva stijena i od njene promjene ovisi ko-
efcijent refeksije ili odbijanja (refection coef cient).
Sinonim: acoustical impedance, impedance; v. acou-
stic reactance, acoustic resistance.
acoustic log – dijagram akustičke (zvučne) karotaže, v.
sonic log.
acoustic logging – akustička (zvučna) karotaža. Gene-
rički termin koji se primjenjuje za bilo koji tip karo-
taže bušotina (well logs) u kojoj se registrira širenje
(rasprostiranje) akustičkih (zvučnih) valova. Neke
akustičke karotaže registriraju vrijeme širenja P-va-
lova (longitudinalnih valova) između dviju mjerenih
točaka (na primjer, sonic log, continuous-velocity log),
neke amplitudu određenog dijela valnog paketa (na
primjer, amplitude log), neke dio valnog paketa me-
todom otklona ili promjenljive gustoće (na primjer,
character log, three-D log, variable-density log, mi-
croseismogram log, signature log), a neke izučavaju
objekt istraživanja (mjerenja) umjesto forme valova
(na primjer, cement-bond log, fracture log). Karotaža
bušotina dubinskom televizijom (borehole televi-
ewer) također je jedan tip akustičke karotaže. (2) U
specifčnom smislu – sinonim termina sonic logging
(v.)
acoustic reactance – akustička reaktancija. U akustici
– imaginarna komponenta akustičke impedancije (v.
acoustic impedance). Obično se mjeri u akustičkim
omima. Sinonim: acoustical reactance; v. acoustic re-
sistance.
acoustic resistance – akustički otpor (aktivni otpor). U
akustici – realna (suprotno od imaginarna) kompo-
nenta akustičke impedancije (v. acoustic impedance).
Obično se mjeri u akustičkim omima. Sinonim: acou-
stical resistance; v. acoustic reactance.
acoustic survey – akustička (zvučna) karotaža, v. sonic
logging.
acoustic-velocity log – akustička (zvučna) karotaža, v.
sonic logging.
acoustic wave – (1) akustički (zvučni) val. Val koji pre-
nosi i predaje zvučnu energiju. U čvrstim dijelovima
Zemlje akustički val prolazi po tipu longitudinalnih
(uzdužnih) seizmičkih valova (P-valova). Sinonimi:
sonic wave, sound wave. (2) Val koji generira i regi-
strira sonda za akustičku (zvučnu) karotažu. Paket
valova je predstavljen superpozicijom različitih tipo-
va registriranih valova – u prvim nailascima valova
se obično registrira P-val koji se širi u stijenama geo-
loškog profla, a drugi nailazak se katkada identifcira
kao S-val u stijenama.
acoustic well logging – akustička (zvučna) karotaža, v.
sonic logging.
acquisition – skupljanje podataka. U seizmičkoj pros-
pekciji – sustav skupljanja (generiranja i zapisivanja)
seizmičkih podataka koji obuhvaća brojne različite
konfguracije seizmičkih prijamnika – uključujući
seizmometre ili geofone na površini zemlje ili na
dnu mora, hidrofone tegljene seizmičkim brodom,
vertikalno obješene hidrofone u moru ili geofone
u kanalu bušotine (kao pri vertikalnom seizmičkom
profliranju) – za registraciju (zapisivanje) seizmičkih
signala. Seizmički izvori (vibratorski uređaj, eksplozi-
ja ili zračni top) stvaraju akustičke ili elastične vibra-
cije koje se šire u Zemlji, prolaze kroz slojeve stijena
s različitim seizmičkim odzivima i fltrirajućim utje-
cajima te se vraćaju na površinu gdje se registriraju
(zapisuju) kao seizmički podaci. Optimalni sustav
skupljanja seizmičkih podataka varira u skladu s lo-
kalnim uvjetima i uključuje primjenu odgovarajućeg
izvora (tipa, intenziteta), najprikladniju konfguraciju
seizmičkih prijamnika i orijentaciju linije prijamnika
u odnosu na geološke karakteristike.
acquisition log – snimljeni karotažni dijagram. Karo-
tažni dijagram koji je registriran (zapisan) tijekom
karotaže, za razliku od karotažnog dijagrama koji je
dobiven (proizveden) kasnije od digitalnih podataka
karotaže (playback log).
acquisition well – obvezatna (obligatna) bušotina, v.
obligatory well.
acreage factor – faktor površine. Površina, izražena u
akrima, koja je dodijeljena bušotini u svrhu određi-
vanja njena dopuštenog kapaciteta (obroka) proi-
zvodnje od strane ovlaštene državne agencije.
acre-foot (ac-ft) – akr-stopa. U naftnoj geologiji – je-
dinica naftonosnog volumena ležišta ekvivalentna
volumenu nafte u barelima na površini ležišta od 1
akra, debljine 1 stope, koja se katkada rabi za izraču-
navanje volumena nafte u ležištu. Metrička ekviva-
lentna jedinica je m
3
/ha-m.
acre-yield – proizvodnja po akru. Prosječna proizvod-
nja nafte ili plina po 1 akru površine ležišta.
acrozone – akrozona, rasponska zona, v. range zone.
acrylamide-acrylate polymer – akrilamidno-akrilatni
polimer, parcijalno hidrolizirani poliakrilamid, v. parti-
ally-hydrolyzed polyacrylamide.
acrylamide polymer – akrilamidni polimer. U tehno-
logiji isplaka – linearni neionski polimer napravljen
od monomera akrilamida koji se primjenjuje kao
selektivni fokulant u procesu bušenja s ispiranjem
čistom vodom i isplakama s niskim sadržajem čvr-
stih čestica. Polimer građen od manjih molekula
se rabi kao defokulant gline u vodenim isplakama
(isplakama na bazi vode) koje mogu sadržavati ione
tvrdoće. Akrilamidni polimeri nisu ni približno tako
osjetljivi na utjecaj saliniteta i tvrdoće kao anionski
poliakrilati. Također, budući da su neionski, nisu toli-
ko djelotvorni za fokulaciju i defokulaciju. Osjetljivi
su, međutim, na hidrolizu i oslobađaju amonijak pri
vrućim alkalnim uvjetima. Akrilamidni polimer se ta-
kođer rabi kao fokulant u tehnologiji pročišćavanja
otpadnih voda; v. polyacrylamides.
23
active well acrylate polymer
acrylate polymer – akrilatni polimer, poliakrilat. U
tehnologiji isplaka – linearni anionski polimer na-
pravljen od monomera akrilne kiseline (acrylic acid).
Poliakrilati niske molarne mase se primjenjuju kao
defokulanti gline, a visoke molarne mase za kon-
trolu gubljenja fuida i kao aditiv za povećavanje vi-
skoznosti isplake (u tom slučaju se dodaje bentonitu
pri mljevenju). Također se rabe u isplakama s niskim
sadržajem čvrstih čestica. Vrlo su djelotvorni za fo-
kulaciju koloida u isplakama s prirodnim čvrstim
česticama i isplakama na bazi čiste vode (povezane
koloidne čvrste čestice se mogu ukloniti gravitacij-
skim taloženjem u plitkim bazenima ili hidrociklo-
nom, centrifugom ili fltriranjem) i za pročišćavanje
otpadnih voda. Poliakrilati su najbolje iskorišteni u
mekanoj vodi niskog saliniteta, a već niska koncen-
tracija iona tvrdoće (na primjer iona kalcija)uzrokuje
precipitaciju poliakrilata. Sinonim: polyacrylate.
actinolite – aktinolit. Monoklinski mineral iz skupine
amfbola – varijetet azbesta. Sreće se u obliku dugih,
tankih, igličastih kristala te također u vlaknastim, zra-
kastim ili stupičastim oblicima u metamorfnim stije-
nama (npr. kristalastim škriljavcima) i u izmijenjenim
eruptivnim (magmatskim) stijenama.
actinopods (Actinopoda) – aktinopodi. Razred proto-
zoa (praživotinja, protozoans). Karakterizirani su izra-
slinama protoplazme (protoplasmic extensions) koje
se lepezasto razilaze od sferičnog glavnog tijela.
actinopterygian fshes – aktinopterigije, zrakoperke, v.
actinopterygians.
actinopterygians (Actinopterygii) – aktinopterigije,
zrakoperke. Podrazred riba koštunjača (osteichthyans,
bony fshes). Stratigrafska rasprostranjenost: kasni
devon-danas. Sinonimi: actinopterygian fshes, ray-fn
fshes, ray-fnned bony fshes, ray-fnned fshes.
activated carbon – aktivni ugljen, v. activated charcoal.
activated charcoal – aktivni ugljen. Oblik ugljena koji
je karakteriziran visokim apsorpcijskim i adsorpcij-
skim kapacitetom za plinove, pare i koloidne čvrste
čestice.
activation – aktivacija. (1) Proces stavaranja radioakti-
ve supstancije njenim bombardiranjem nuklearnim
česticama. Radioaktivnost proizvedena na taj način
naziva se induciranom (v. induced radioactivity). (2)
Proces obrade gline (na primjer, bentonitne) kiseli-
nom kako bi se poboljšala njena adsorpcijska svoj-
stva ili povećala njena sposobnost bijeljenja.
activation analysis – aktivacijska analiza. Metoda
određivanja stabilnih izotopa elemenata u uzorku
njegovim ozračivanjem (iradijacijom) neutronima,
nabijenim česticama ili gama-zrakama koji elemen-
te čine radioaktivnim, nakon čega se oni određuju
prema njihovoj karakterističnoj radijaciji (radioaktiv-
nosti). Sinonim: radioactivation analysis; v. neutron
analysis.
activation log – dijagram aktivacijske karotaže, v. acti-
vation logging.
activation logging – aktivacijska karotaža. Metoda
karotaže bušotina (v. well logging) koja se osniva na
ozračivanju (bombardiranju) formacije (stijene) u
bušotini neutronima koji transmutiraju neke jezgre
elemenata u radioizotope (radioaktivne izotope).
Radijacija (zračenje) radioizotopa se mjeri nakon
kratkog vremenskog intervala. Primjeri aktivacijske
karotaže su ugljik-kisikova karotaža (carbon-oxygen
log), aktivacijska karotaža po aluminiju (aluminum
activation log), kisikova aktivacijska karotaža (oxygen
activation log), impulsna neutronska spektroskopska
karotaža (pulsed neutron spectroscopy log) i druge.
active clay – aktivna glina. Glina koja reagira s bušaćim
isplačnim fuidima i fuidima za završno proizvodno
opremanje bušotina, za razliku od pasivne gline (v.
passive clay).
active gas – radni (aktivni, korisni) plin, v. working gas, 2.
active porosity – efektivna poroznost, v. efective poro-
sity.
active earth pressure – aktivni tlak tla. Minimalna
vrijednost bočnog tlaka tla (v. earth pressure) kojim
ono djeluje na konstrukciju ili objekt; v. passive earth
pressure.
active fault – aktivni rasjed. Rasjed duž kojeg su ob-
novljeni pokreti (kretanje) što se obično odražava u
malim, pojedinačnim pomacima ili seizmičkoj aktiv-
nosti; v. dead fault.
active layer – aktivni sloj. (1) U inženjerskoj geologiji –
površinski sedimenti za koje su karakteristične sezon-
ske promjene volumena – bubrenje pri zamrzavanju
ili vlaženju i skupljanje pri otapanju i isušivanju. (2)
Površinski sloj tla (zemlje) iznad sloja trajno zaleđe-
nog (zamrznutog) tla (permafrosta) koji se naizmje-
nično zamrzava svake zime i otapa svakog ljeta. De-
bljina mu varira od nekoliko centimetara do nekoliko
metara. Sinonimi: annually thawed layer, mollisol.
active margin – konvergentna (konzumacijska, destruk-
tivna) granica ploča, v. convergent plate boundary.
active mud pit – aktivni (radni, usisni) isplačni rezervo-
ar (bazen). U procesu bušenja – jedan od čeličnih
isplačnih rezervoara u kojem se drži bušaća isplaka
u neposrednoj blizini bušaćeg postrojenja na mjestu
usisa bušaćih (isplačnih) pumpi. Aktivni isplačni re-
zervoar se rabi za miješanje, kondicioniranje, obra-
du i skladištenje isplake. Sinonimi: active mud tank,
active pit, mud suction tank, suction pit, suction tank,
sump pit.
active mud tank – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervo-
ar, v. active mud pit.
active permafrost – aktivno trajno zaleđeno tlo, aktivni
permafrost. Trajno zaleđeno (smrznuto) tlo (perma-
frost) koje je sposobno otapati se i ponovno smr-
zavati pod utjecajem klimatskih uvjeta izazvanih
prirodnim faktorima (npr. neobično toplim ljetom)
ili umjetnim (za razliku od pasivnog trajno zaleđenog
tla – v. passive permafrost).
active pit – aktivni(radni, usisni) isplačni rezervoar (ba-
zen), v. active mud pit.
active seismometer – aktivni seizmometar. Seizmo-
metar koji se rabi u aktivnom eksperimentu, tj. za
detekciju umjetno izazvanih signala; v. passive sei-
smometer.
active system – ukupni volumen cirkulirajuće bušaće
isplake. U procesu bušenja – ukupan volumen bu-
šaće isplake (drilling mud) u bušotini i isplačnim re-
zervoarima (mud tanks) koji cirkulira tijekom procesa
bušenja.
active water – aktivna voda. Voda koja posjeduje koro-
zivnu sposobnost.
active well – aktivna bušotina. (1) Bušotina koja proi-
zvodi, za razliku od zatvorene bušotine (shut-in well)
ili napuštene (likvidirane) bušotine (abandoned well);
(2) Proizvodna ili injekcijska bušotina u ispitivanju
24
adjustable blade drill string stabilizer ACT system (automatic custody transfer system)
metodom interferencije (interference test), za razliku
od opservacijske bušotine (observation well).
ACT system (automatic custody transfer system) – v.
automatic custody transfer.
activity – (1) aktivnost. U kemiji – (a) Omjer između fu-
gaciteta (isparljivosti) tvari u nekom danom stanju i
njenog fugaciteta u standardnom stanju. Fugacitet u
standardnom stanju je jedinica za plin i paru; za čvr-
ste tvari i tekućine on se procjenjuje pri svakoj tem-
peraturi kao fugacitet čiste tvari pri standardnom
tlaku. (b) Tendencija tvari da spontano i energično
reagira s drugim tvarima. (2) radioaktivnost. Brzina
radioaktivnog raspada određena brojem (količinom)
atoma koji se raspadnu u jedinici vremena.
activity coef cient – koefcijent aktivnosti. Omjer ke-
mijske aktivnosti i koncentracije.
activity ratio – koefcijent aktivnosti. Omjer indeksa pla-
stičnosti (sadržaja vode u tlu pri kojem ono postaje
plastično – v. plasticity index) i postotnog sadržaja
glinenih minerala.
actual – stvaran, pravi. U geologiji – termin kiji se odno-
si na rasjede i rasjedna kretanja koji su određeni prije
klizanjem nego odvajanjem; v. apparent.
actual age – apsolutna (apsolutna geološka) starost, v.
absolute age.
actual calendar day allowable – dopuštena proizvod-
nja po kalendarskom danu, v. calendar day allowable.
actual gas volume – stvarni volumen plina. Volumen
koji zauzima dana količina plina pri tlaku i tempera-
turi u cjevovodu. Mjeri se u stvarnim kubičnim stopa-
ma (actual cubic feet, acf).
actualism – aktualizam. U geologiji – princip ili učenje
u skladu s kojim su geološki procesi koji mijenjaju Ze-
mljinu koru i djeluju danas na jednak način i jedna-
kim intenzitetom kao što su djelovali tijekom cijelog
geološkog vremena, odnosno princip po kojem su u
geološkoj prošlosti na Zemlju djelovale uglavnom
iste sile koje djeluju i danas. Prema tome, geološka
zbivanja u prošlosti se mogu povezati s geološkim
pojavama i silama koje se opažaju danas, tj. po da-
našnjim procesima na Zemlji mogu se rekonstruirati
procesi u prošlosti. Drugim riječima, o geološkim
procesima u prošlosti treba zaključivati prema pro-
cesima u sadašnjosti iako se odvijaju promjenljivim
brzinama i intenzitetima.
actual moisture – stvarna vlažnost. Izmjereni saržaj
vode u prirodnom plinu.
actual porosity – efektivna poroznost, v. efective poro-
sity.
actual weight – stvarna duljinska težina bušaće šipke.
Težina bušaće šipke po jedinici njene duljine uklju-
čujući ojačane (odebljane) dijelove i spojnice. Stvar-
na težina šipke je 5 do 10% veća od nominalne.
acyclic compounds – aciklički spojevi. Organski spojevi
s molekularnom strukturom u obliku otvorenog lan-
ca (spojevi u kojima su ugljikovi atomi vezani u otvo-
renom lancu – na primjer, alkani), za razliku od ciklič-
ke ili prstenaste strukture (na primjer, kod aromata).
Zajednički naziv za zasićene ugljikovodike s ravnim i
razgranatim lancima (v. straight-chain hydrocarbons,
branched-chain hydrocarbons).
acyclic hydrocarbons – aciklički ugljikovodici. Uglji-
kovodici s otvorenim lancem. Organski spojevi čiji
atomi tvore otvorene lance, za razliku od alicikličkih
i policikličkih ugljikovodika. Uključuju normalne i
razgranate alkane, nezasićene alkene s dvostrukim
vezama, i nezasićene alkine s trostrukim vezama; v.
hydrocarbons, alkanes, alkenes, alkynes.
adamantine drill – sačmena bušilica, v. shot drill.
adamellite – adamelit, kvarcni monconit, v. quartz mon-
zonite.
adapter – adapter, prijelaznik. Fiting s dva različita no-
minalna promjera i tipa navoja i/ili za različite tlakove
koji se rabi za mehaničko spajanje opreme ili eleme-
nata opreme čiji krajevi imaju različite nominalne
promjere i/ili elemenata opreme za različite tlakove.
Drugi oblik termina: adaptor. Sinonim: crossover (v.).
adaptor – adapter, prijelaznik, v. adapter.
adaptor spool – prijelaznik (adapter) s prirubnicama.
Kratki čelični cilindar s prirubnicama na krajevi-
ma koji spaja protuerupcijske uređaje (preventere,
blowout preventer) različitih promjera, s različitim
tipovima i promjerima navoja ili za različite tlakove s
glavom zaštitne kolone (casinghead) bušotine.
add a length of drillpipe to the drillstring – navrtati
bušaće šipke (pasove bušaćih šipki), produljiti bušaću
kolonu, v. making up of drillpipes.
adding a length of drillpipe to the drillstring – navr-
tanje bušaćih šipki (pasova bušaćih šipki), produljiva-
nje bušaće kolone, v. making up of drillpipes.
additive – aditiv, dodatak. Kemikalija ili materijal koji se
u malim količinama dodaje velikim volumenima dru-
ge supstancije radi mijenjanja njenih karakteristika.
Aditivi koji se primjenjuju, na primjer, u tehnologiji
bušenja su dodaci cementima, odnosno cementnim
kašama za cementaciju bušotina (kalcij-klorid za
ubrzavanje vezivanja cementa, gips za usporavanje
vezivanja i sulfat barija za otežavanje – v. cement
additives) i dodaci isplakama (prvenstveno za razrje-
đivanje i zgušnjavanje isplake, za smanjivanje trenja
i površinske napetosti, stabilizatori gline – v. drilling
mud additives).
aderwax – ozokerit, zemni vosak, v. ozocerite.
adiabatic change – adijabatska promjena. Pomjena
volumena, tlaka ili temperature plina bez neto gu-
bitka ili dobitka topline.
adhesive water – adhezivna (pelikularna, sorpcijska)
voda, v. pellicular water.
adjacent bed efect – utjecaj susjednog sloja. U karo-
taži bušotina – utjecaj koji na odziv karotiranog slo-
ja ima sloj iznad ili ispod njega, na primjer ako se u
susjedstvu sloja s niskom električnom otpornošću
(low-resistivity bed) nalazi sloj s visokom otporno-
šću (high-resistivity bed), tada više struje može teći
u niskootporskom sloju nego u slučaju kada ne bi
bio prisutan visokootporski sloj i time promijeniti
prividnu električnu otpornost niskootporskog sloja.
Utjecaj susjednih slojeva se pojačava ako je sloj tanji
ili istraživanje (ispitivanje) duboko. Za minimiziranje
tih utjecaja primjenjuje se karotaža s fokusiranjem
struje. Sinonim: shoulder-bed efect.
adjustable bent sub – podesivi kosi prijelaznik, v. bent
sub.
adjustable blade drill string stabilizer – stabilizator
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki) s podesivim lo-
paticama. U procesu bušenja – tip stabilizatora ko-
lone bušaćih alatki (v. drillstring stabilizer) koji ima
podesive lopatice za povećavanje ili smanjivanje
promjera. Lopatice se šire kada je potrebna stabiliza-
cija kolone i povlače kada stabilizacija nije nužna.
25
advancing contact angle adjustable choke
adjustable choke – podesiva sapnica. (1) U tehnologiji
bušenja – tip ventila koji se obično rabi u operaci-
jama kontrole tlaka u bušotini za smanjivanje tlaka
fuida od visokog tlaka u zatvorenoj bušotini na
atmosferski tlak. Redukcija tlaka se regulira otvara-
njem ili zatvaranjem ventila. Podesivi prigušni ventili
(choke valve) su konstruirani tako da budu otporni na
habanje kada fuidi zasićeni čvrstim česticama stru-
je velikom brzinom pri ograničavanju protoka. (2)
U tehnologiji proizvodnje – tip sapnice erupcijskog
uređaja (erupcijske sapnice) s podesivim prolaznim
presjekom (otvorom) za regulaciju proizvodnje (pro-
toka) nafte ili plina iz bušotine i tlaka. Konstrukcijom
je slična nepodesivoj sapnici (v. positive choke), a
razlikuje se po tome što se za regulaciju prolaznog
otvora rabi ručna ili automatska konusna igla koja
je vidljivo graduirana kako bi pokazivala efektivni
promjer prolaznog otvora. Postavljena je iza bočnog
(manifoldnog) zasuna na erupcijskom uređaju bušo-
tine (Christmas tree); v. bottomhole choke, wellhead
choke.
adjusted fow time – aproksimirano vrijeme strujanja.
U analizi ispitivanja bušotina metodom porasta tlaka
– izračunano vrijeme strujanja fuida koje se rabi u
analizama ispitivanja bušotina kada brzina strujanja
fuida varira prije ili tijekom perioda ispitivanja. Ra-
čuna se kao omjer (kvocijent) ukupne proizvodnje
bušotine od zadnjeg perioda kada je bušotina bila
zatvorena i kapaciteta njene proizvodnje neposred-
no prije zatvaranja za ispitivanje.
admittance – električna admitancija, prividna vodlji-
vost. Recipročna vrijednost impedancije (prividnog
električnog otpora), mjera vodljivosti električnog
kruga. Realni dio admitancije se naziva vodljivost
(konduktancija), a imaginarni dio – susceptancija.
Izražava se u mho.
adsorbed water – adsorbirana voda. Voda koja se za-
država adsorpcijom, za razliku od apsorbirane i ke-
mijski vezane vode. Prianja uz površinu čestica tla ili
minerala. Njena fzikalna svojstva se znatno razlikuju
od apsorbirane ili kemijski vezane vode pri jednakoj
temperaturi i tlaku; v. absorbed water.
adsorbent – adsorbent. Čvrsta tvar ili tekućina koja
adsorbira druge tvari, na primjer aktivni ugljen ili
silikagel, koji se rabe za uklanjanje tekućina iz plina
postupkom adsorpcije; v. adsorber tower, adsorption.
adsorbent oil – adsorpcijsko ulje. Ulje koje sadrži oto-
pljene frakcije, npr. prirodnog plina. Sinonim: rich oil.
adsorber tower – adsorpcijska kolona (toranj). Kolona
za dehidraciju prirodnog plina (na primjer, aluminij-
oksidom, silika-gelom), uklanjanje sumporovodika i
ugljik-dioksida iz plina (na primjer, željezo-oksidom,
aktivnim ugljenom) i izdvajanje tekućih ugljikovodi-
ka iz plina (npr. silikagelom, aktivnim ugljenom) po-
stupkom adsorpcije. Sinonim: adsorption tower.
adsorption – adsorpcija. Pojava da se na granici povr-
šina dviju faza (između čvrste tvari i tekućine, čvrste
tvari i plina ili između dviju uzajamno netopljivih
tekućina) nakuplja neka tvar u koncentraciji većoj
nego što vlada u unutrašnjosti susjednih faza. Ad-
sorpcija se odvija samo na površinskom sloju, za
razliku od pojave apsorpcije gdje apsorbirana tvar
prodire i homogeno se raspoređuje po čitavom vo-
lumenu druge tvari. Adsorpcija je kemijsko-tehnička
operacija koja se u naftnoj industriji primjenjuje za
dehidraciju plina, izdvajanje tekućih ugljikovodika iz
produkcije plina i uklanjanje štetnih primjesa iz plina
– sumporovodika i ugljik-dioksida; v. absorption.
adsorption column – kolona za plinsko-adsorpcijsku
kromatografju. Staklena cijev plinskog kromatogra-
fa (gas chromatograph) ispunjena ugljenom, silika-
gelom, zeolitima i polimerima koji adsorbiraju plin.
Upotrebljava se za separaciju kisika, dušika i metana.
Sinonim: gas/solid column.
adsorption gasoline – benzin adsorpcije. Prirodni ben-
zin (natural gasoline) izdvojen iz masnog plina (wet
gas) aktivnim ugljenom ili silikagelom na postroje-
nju za obradu (preradu) prirodnog plina adsorpcij-
skim postupkom ili izdvojen iz rafnerijskog plina; v.
natural gasoline, absorption gasoline.
adsorption gas processing – obrada (prerada) plina
adsorpcijskim postupkom. Izdvajanje težih ugljiko-
vodika i vodene pare iz plina postupkom adsorpcije
u adsorpcijskim kolonama. Kao adsorbenti se rabe
aktivni ugljen, aktivni aluminij-oksid, silikagel i sin-
tetski zeoliti (tzv. molekularna sita). Iscrpak produka-
ta adsorpcijom je prilično nizak – obično od 70 do
90% pentana i težih komponenata; v. gas processing,
absorption gas processing.
adsorption plant – adsorpcijsko postrojenje. Postroje-
nje za izdvajanje tekućih ugljikovodika i uklanjanje
vode iz plina postupkom adsorpcije (uporabom ad-
sorbenata).
adsorption tower – adsorpcijski toranj (kolona), v. ad-
sorber tower.
adularia – adular. Srednjotemperaturni do niskotem-
peraturni mineral iz skupine alkalijskih (kalijskih)
glinenaca (feldšpata). Slabo triklinski (ranije se sma-
trao kao, vjerojatno, monoklinski) varijetet ortoklasa.
Obično se sreće u obliku dobro razvijenih i, u pravilu,
transparentnih i bezbojnih do mliječno bijelih (često
opalescirajućih) pseudorompskih kristala u pukoti-
nama kristalastih škriljavaca. Adular obično ima re-
lativno visok sadržaj barija.
advance – (1) napredovanje obalne linije, progresija. U
geologiji – (a) Kontinuirano kretanje obalne linije
prema morskoj strani kao rezultat progradacije ili
izronjavanja. Sinonim: progression; v. recession. (b)
Ukupan pomak obalne linije prema morskoj strani
tijekom određenog perioda. Sinonim: progression;
v. recession. (2) napredovanje ledenjaka, glacijalno
napredovanje. U glaciologiji – (a) Kretanje kraja lede-
njaka naprrijed i niz padinu koje se općenito odvija
u periodu pozitivne ukupne bilance (net balance)
ledenjaka ili veće akumulacije od ablacije. Brzina
kretanja se obično mjeri u metrima na godinu. Sino-
nimi: glacial advance, glacier advance. (b) Vremenski
interval označen napredovanjem ili općim širenjem
(ekspanzijom) ledenjaka. Sinonimi: glacial advance,
glacier advance.
advanced recovery methods – napredne metode
pridobivanja. Termin kojim se označavaju metode
zavodnjavanja naftnih ležišta (waterfooding) i po-
većanja iscrpka nafte ili EOR-metode (enhanced-oil-
recovery methods).
advance rate – brzina bušenja (napretka bušenjem), v.
rate of penetration.
advancing contact angle – nastupajući kontaktni kut,
v. contact angle method of wettability determination,
advancing-contact angle measurement.
26
AFM diagram advancing-contact angle measurement
advancing-contact angle measurement – mjerenje
nastupajućeg kontaktnog kuta. Mjerenje nastupaju-
ćeg kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja) za vodu
uporabom dviju brušenih pločica minerala koji je
glavni sastojak ležišne stijene i uzoraka slojne vode
i nafte. Pločice su pomične, postave se horizontalno
s malim međurazmakom u koji se stavi kap ležišne
nafte i urone se u slojnu vodu. Kada se pločice ho-
rizontalno pomaknu, voda napreduje po površini
pločice koja je prvotno prekrivena naftom tako da
se između površine razdjela fuida i površine ploči-
ce minerala formira kontaktni kut – tzv. nastupajući
kontaktni kut (u izvještajima mjerenja se često nazi-
va samo kontaktni kut).
advection – advekcija. (1) U tektonici – lateralno kre-
tanje masa materijala plašta. Takvo kretanje je bilo
predloženo kao objašnjenje horizontalnog pomi-
canja duž srednjooceanskih hrptova; v. convection,
1. (2) U oceanografji – horizontalni ili vertikalni tok
morske vode u obliku struja. (3) U meteorologiji –
horizontalno pomicanje (transport) zraka i s time u
vezi prijenos topline, vlage i drugih meteoroloških
faktora u horizontalnom smjeru; v. convection.
adverse mobility ratio – nepovoljni koefcijent pokret-
ljivosti. Nepovoljan odnos pokretljivosti slojne nafte
i istiskivajućeg fuida u procesima zavodnjavanja
ležišta (waterfooding) i povećanja iscrpka nafte ili
EOR-procesima (enhanced oil recovery) postoji kada
je viskoznost slojne nafte znatno veća od viskozno-
sti istiskivajućeg fuida (fuida injektiranog u ležišta).
Pad tlaka po jediničnoj udaljenosti je u svakom je-
ziku injektiranog fuida manji nego u naftnoj fronti
tako da tlak na kraju jezika postane veći od tlaka u
okružujućoj nafti, što uzrokuje potiskivanje jezika
istiskivajućeg fuida ispred nafte, njegovo širenje i
prodor u proizvodne bušotine. U efkasnim procesi-
ma zavodnjavanja i povećanja iscrpka nafte primje-
njuju se niske vrijednosti koefcijenta pokretljivosti;
v. mobility, mobility ratio.
aegirine – egirin, egirit. Sinonim za akmit (acxmite). Na-
ziv se katkada rabi za akmit koji sadrži primjese kalci-
ja, magnezija ili aluminija. Sinonim: aegirite.
aegirite – egirit, egirin, v. aegirine.
A electrode – elektroda A. U elektrokarotaži bušotina
– strujna elektroda (elektroda koja emitira struju,
current-emitting electrode) otporske sonde (resistivity
sonde).
aeolian – eolski, v. eolian.
aeolianite – eolijanit, v. eolianite.
aeolotropic – anizotropan, v. anisotropic.
aeon – eon, v. eon, 1.
aerated drilling fuid – aerizirani bušaći (isplačni) fuid,
v. aerated mud.
aerated fow – aerizirano strujanje, strujanje aeriziranog
fuida. Tip strujanja fuida za koji je karakteristično da
tekuća faza sadrži mnogo mjehurića plina.
aerated fuid – aerizirani fuid. Fluid koji sadrži mjehuri-
će plina. Aerizirani bušaći (isplačni) fuidi, na primjer,
uključuju zrak, prirodni plin, pjenu i aeriziranu glino-
vitu isplaku.
aerated gas – aerizirani plin, v. air gas, 3.
aerated layer – (1) aerizirani sloj. U geologiji – površin-
ski nekonsolidirani (rastresiti) sedimentni sloj ili sloj
blizu površine koji je podvrgnut trošenju (weathe-
ring) i čije su pore ispunjene zrakom umjesto teku-
ćinom. U aeriziranim slojevima je seizmička brzina
(brzina širenja seizmičkih valova) obično niska. Sino-
nim: weathered layer. (2) raspadnuti sloj, sloj s malom
brzinom širenja seizmičkih valova, v. weathered layer.
aerated mud – aerizirana isplaka. U procesu bušenja –
bušaća isplaka emulgirana zrakom, isplačni fuid koji
se priprema injektiranjem zraka ili plina u isplaku
između isplačnog rezervoara i isplačne stojke. Aeri-
zirana isplaka se rabi kako bi se smanjio hidrostatički
tlak u bušotini (kanalu bušotine) i za bušenje forma-
cija s niskim tlakom (low-pressure formation).
aerated zone – zona aeracije, prozračna (nezasićena,
vadozna) zona, v. zone of aeration.
aeration – aeracija. (1) Injektiranje zraka ili plina u čvr-
ste materijale ili tekućine, na primjer, u bušaću ispla-
ku (drilling mud) kako bi se smanjili njena relativna
gustoća i hidrostatički tlak u bušotini. (2) Ulaženje
zraka i drugih plinova u tlo po porama.
aeration porosity – aeracijska poroznost. Volumen
pora koje se ne ispunjavaju vodom pri određenoj ni-
skoj napetosti vlage; v. noncapillary porosity.
aerial – aeralan. Koji se odnosi na zrak; koji je povezan
sa Zemljinom atmosferom, smješten u njoj ili se od
nje sastoji.
aerial magnetometer – magnetometar transportiran
zrakoplovom, v. airborne magnetometer.
aerial magnetic survey – zračno magnetsko (aeroma-
gnetsko) snimanje. Registracija varijacija Zemljinog
magnetskog (geomagnetskog) polja (earth’s ma-
gnetic feld) uporabom magnetometra i zrakoplova.
Primjenjuje se za procjenu dubine fundamenta i lo-
ciranje struktura.
aerial mapping – zračno kartiranje. Uporaba zračnih
snimaka (aerial photographs) za izradu karata i geo-
lošku interpretaciju.
aerial arch – zračni svod. Antiklinala čije je tjeme ero-
dirano.
aerobic bacteria – aerobne bakterije. Bakterije koje
su aktivne uz slobodni kisik, koje za život trebaju
slobodni kisik u zraku i vodi. Uzrokuju većinu organ-
skog raspada i mogu proizvoditi sluz koja se naku-
plja na površinama metala u bušotinama i uzrokuje
koroziju; v. anaerobic bacteria.
aerobic decay – aerobno raspadanje. Razlaganje or-
ganskih tvari, ponajprije mikroorganizmima uz pri-
sutnost slobodnog kisika. Konačni produkti raspada-
nja su ugljik-dioksid i voda.
aerogeology – aerogeologija. Geološko izučavanje i
interpretacija podataka opažanjem i snimanjem iz
zraka. Termin se u širokom smislu rabi kao sinonim
pojma fotogeologija (v. photogeology).
aeromagnetic survey – aeromagnetsko (zračno ma-
gnetsko) snimanje. Magnetsko snimanje (v. magnetic
survey), mjerenje jakosti Zemljinog magnetskog (ge-
omagnetskog) polja (earth’s magnetic feld) magne-
tometrom vučenim (transportiranim) zrakoploom
ili helikopterom (v. airborne magnetometer). Razlike
između vrijednosti stvarnih mjerenja i teoretskih vri-
jednosti ukazuju na anomalije magnetskog polja koje
su odraz promjena tipa stijena ili njihove debljine.
AFM diagram – dijagram AFM. U petrologiji – trokutni
(ternarni) dijagram koji prikazuje pojednostavnjeni
komponentni sastav metamorfozirane pelitske stije-
ne nanošenjem molekularnih količina triju kompo-
nenata – aluminijskog oksida, Al
2
O
3
(komponenta A),
27
age ratio A-frame
željeznog oksida (željeznog monoksida), FeO (kom-
ponenta F) i magnezijskog oksida, MgO (komponen-
ta M); v. ACF diagram, A’KF diagram.
A-frame – dvonožni nogari (nosač). (1) Konstrukcija A-
oblika (oblika slova A) koja je stacionarna i potporna
komponenta tornja sklopivog bušaćeg uređaja i na
kojoj je toranj usidren kada je u vertikalnom polo-
žaju ili radnom položaju za bušenje. (2) Potporanj
A-oblika za nepokretni koloturnik (crown block) na
vrhu standardnog bušaćeg tornja.
aftercooler, after cooler – izlazni (sekundarni) hladio-
nik. Uređaj za hlađenje prirodnog plina koji prolazi
kroz stupnjeve kompresora na kompresorskoj stani-
ci. Plin se komprimiranjem zagrijava i mora se ohla-
diti prije ulaska u transportni plinovod.
afterfow, after fow – pritjecanje nakon zatvaranja
bušotine. U ispitivanjima bušotina metodom porasta
tlaka – strujanje fuida iz ležišta u bušotinu nakon
njena zatvaranja na površini (ušću) u svrhu mjere-
nja porasta ležišnog tlaka (v. pressure-buildup test).
Zatvaranjem bušotina na površini pritjecanje fuida
se ne prekida trenutno, nego može potrajati od ne-
koliko minuta do nekoliko sati, ovisno o svojstvima
fuida i volumenu kolone uzlaznih cijevi (tubing), i
postupno se smanjuje sve dok stlačivanje fuida u
kanalu bušotine ne prouzroči porast tlaka. Ako je
slojni fuid u bušotini visokostlačiv i kapacitet stru-
janja malen, period naknadnog strujanja može biti
dug i, obratno, visokoproduktivne bušotine s ma-
lom proizvodnjom plina imaju zanemariv period
naknadnog pritjecanja. Naknadno pritjecanje fuida
uzrokuje izobličenje krivulje porasta tlaka u ranom
periodu mjerenja. Njegov utjecaj se može umanjiti
zatvaranjem bušotine na dnu umjesto na površini.
Sinonim: afterproduction.
afternoon tour – poslijepodnevna smjena. Smjena
radnika na bušaćem postrojenju (garnituri) između
16.00 i 24.00 sata; v. tour.
afterproduction, after production – (1) pritjecanje na-
kon zatvaranja bušotine, v. afterfow. (2) proizvodnja
nakon zatvaranja bušotine. Fluidi koji struje iz ležišta
u bušotinu nakon njena zatvaranja.
Aftonian – Afton, aftonski interglacijal (međuledeno
doba). Klasični prvi stadij interglacijala (međulede-
nog doba – interglacial stage) pleistocenske epohe
(Pleistocene epoch) u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon
stadija glacijala (ledenog doba) Nebraska (Nebraskan
glacial stage), a prethodi stadiju glacijala Kansan
(Kansan glacial stage). Usporediv je sa stadijem inter-
glacijala Günz-Mindel (v. Günz-Mindel) na području
Alpa. Sinonim: Aftonian interglacial.
Aftonian interglacial – aftonski interglacijal (međule-
deno doba), Afton, v. Aftonian.
age – (1) doba. U geokronologiji – (a) Formalna geo-
kronološka jedinica, odnosno jedinica geološkog
vremena (v. geochronologic unit), tijekom kojeg su
nastale stijene odgovarajućeg stratigrafskog kata (v.
stage). Jedinica doba je najnižeg reda (ranga) i kraća
je od epohe (v. epoch) – obično traje između milijun
i nekoliko milijuna godina; v. chron, subage. (b) Opći
pojam koji se neformalno rabi za označavanje od-
sječka geološkog vremena tijekom kojeg su nastale
stijene bilo koje stratigrafske jedinice. (c) Vremenski
odsječak neodređenog trajanja u povijesti Zemlje
koji je karakteriziran dominantnim ili važnim tipom
oblika života, na primjer, doba gmazova (Age of rep-
tiles). (d) Vrijeme tijekom kojeg se odvijao određeni
geološki događaj (zbivanje) ili niz događaja ili koje
je bilo obilježeno osobitim fzičkim uvjetima, na pri-
mjer, ledeno doba (Ice Age). (2) starost. (a) Položaj na
geološkoj vremenskoj skali, na primjer, stijene pale-
ogenske starosti (rocks of Paleogene age). (b) Stadij
razvoja morskog leda – termin se obično odnosi na
odsječak vremena koji počinje s formiranjem leda i
traje do povećanja njegove debljine.
age determination – određivanje starosti. Procjena ge-
ološke starosti faunističkim, stratigrafskim ili fzičkim
metodama koje uključuju određivanje relativne obil-
nosti radioaktivnog izotopa roditelja i radiogenog
izotopa kćeri. Neke metode određivanja relativne
starosti se baziraju na stupnju kemijske promjene, na
primjer, na stupnju hidratacije opsidijana ili stupnju
apsorpcije fuora koštanim tkivom.
age equation – jednadžba apsolutne starosti. Matema-
tički izražena veza (ovisnost) između radioaktivnog
raspada i geološkog vremena; v. general age equati-
on.
Age (age) of Amphibians – doba vodozemaca (amfbi-
ja). Neformalni naziv kasnog paleozoika (late Paleo-
zoic), tj. karbona (Carboniferous) i perma (Permian).
Age (age) of Coal – doba ugljena. Neformalni naziv kar-
bona (Carboniferous). Sinonim: coal age.
Age (age) of Cycads – doba cikadofta. Neformalni na-
ziv jure (Jurassic).
Age (age) of Ferns – doba paprati. Neformalni naziv
pensilvanijskog perioda (Pennsylvanian).
Age (age) of Fishes – doba riba. Neformalni naziv silura
(silurskog perioda, Silurian, Silurian period) i devona
(devonskog perioda, Devonian, Devonian period).
Age (age) of Gymnosperms – doba golosjemenjača
(gimnospermi). Neformalni naziv mezozoika (mezo-
zojske ere, Mesozoic, Mesozoic era).
Age (age) of Mammals – doba sisavaca (mamalija). Ne-
formalni naziv kenozoika (kenozojske ere, Cenozoic,
Cenozoic era).
Age (age) of Man – doba čovjeka. Neformalni naziv
kvartara (kvartarnog perioda, Quaternary, Quater-
nary period).
Age (age) of Marine Invertebrates – doba morskih
beskralješnjaka. Neformalni naziv kambrija (kambrij-
skog perioda, Cambrian, Cambrian period) i ordovi-
cija (ordovicijskog perioda, Ordovician, Ordovician
period).
Age (age) of Reptiles – doba reptila (gmazova). Nefor-
malni naziv mezozoika (mezozojske ere, Mesozoic,
Mesozoic era).
age of the Earth – starost Zemlje. Odsječak vremena,
jednak 4,5 milijarde godina, tijekom kojeg se Zemlja
u biti očuvala kao danas. Određen je na bazi izraču-
navanja izotopnih odnosa olova i uransko-olovnim
i rubidijsko-stroncijskim datiranjem meteorita. Naj-
starije datirane terestričke stijene su nastale prije
približno 3,5 milijarde godina.
Age (age) of Trilobites – doba trilobita. Neformalni na-
ziv kambrija (Cambrian).
age ratio – starosni omjer. Omjer količine izotopa kćeri
i izotopa roditelja na kojem se osniva jednadžba ap-
solutne starosti (age equation). Međutim, za valjano
određivanje geološke starosti izotopni sustav mora
ostati zatvoren nakon stvrdnjavanja (solidifkacije),
28
air-balanced pumping unit ager
metamorfzma ili sedimentacije, konstanta raspada
mora biti poznata i uzorak mora biti zaista reprezen-
tativan za stijenu iz koje je uzet.
ager – tlačna komora zaklopaca plinskog lifta. Tlačna
komora ispunjena vodom koja se rabi za primjenu
vanjskog tlaka na zaklopce (ventile) plinskog lifta
(gaslifta).
agglomerate – aglomerat. U geologiji – termin koji je
prvotno bio predložen za označavanje kaotične na-
kupine grubog uglatog piroklastičnog materijala, ali
je nakon toga različito defniran od pojedinih istra-
živača, tako da ga sada treba defnirati u kontekstu
kako bi se izbjegla zabuna.
agglutinate – aglutinat, aglutinit. U geologiji – sto-
pljeni piroklastični sediment s piroklastima vezanim
(cementiranim) staklastim materijalom ili je karak-
teristično postojanje fragmenata šljake (troske) i
nepostojanje tufogene osnovne mase. Sinonim:
agglutinite.
agglutination – aglutinacija. U geologiji – sinonim
termina cementacija sedimentnih stijena (v. cemen-
tation), osobito grubozrnastih, kao što su breče ili
konglomerati.
agglutinite – aglutinit, aglutinat, v. agglutinate.
aggradation – agradacija. (1) U geomorfologiji – (a)
Nadogradnja Zemljine površine taloženjem sedime-
nata, osobito nadogradnja koju izvodi rijeka radi us-
postavljanja ili održavanja postojanog i jednoličnog
nagiba. Sinonim: upgrading; v. degradation, grada-
tion. (b) v. accretion. (2) Širenje ili rast trajno zamr-
znutog tla (permafrosta) pod sadašnjim klimatskim
uvjetima usljed prirodnih ili umjetnih uzroka. Proces
suprotan degradaciji (v. degradation, permafrost). (3)
U stratigrafji – vertikalna komponenta transgresiv-
nog nalijeganja (coastal onlap).
aggradation recrystallization – agradacijska prekri-
stalizacija. Prekristalizacija čiji je rezultat povećanje
(rast) kristala za razliku od degradacijske prekristaliza-
cije (v. degradation recrystallization).
aggraded valley plain – naplavljeno dno doline. Aluvi-
jalna ravnica (v. alluvial plain) ili vodoplavna (poplav-
na) ravnica, ravnica formirana rijekom koja naplavlju-
je svoju dolinu ispunjenu aluvijalnim sedimentima
veće debljine od debljine sedimenata u koritu rijeke
(stream-built food plain).
aggregate – agregat. (1) U geologiji – masa ili tijelo
sastavljeno od čestica stijena, mineralnih zrna ili
njihove smjese koje se mogu razdijeliti mehaničkim
načinima. (2) U graditeljstvu – svaki tvrdi, inertni ma-
terijal, kao što su pijesak, šljunak, troska ili lomljeni
kamen, čiji se fragmenti različite veličine miješaju s
vezivom (cementom) ili bitumenom (asfaltom) za
proizvodnju betona ili žbuke ili koji se primjenjuje
sam (na primjer pri gradnji željezničkih pruga i ce-
sta). Termin katkada uključuje i stijenski materijal
koji se primjenjuje u metalurgiji kao dodatak za
ubrzanje taljenja rude. (3) U tehnici – skup istovrsnih
ili raznovrsnih dijelova koji zajedno čine jedinicu ili
postrojenje, na primjer parna turbina i generator u
strojarstvu.
aggregate polarization – agregatna polarizacija. U
optici kristala – slika, koja se vidi u ukrštenim nikoli-
ma (Nikolovim prizmama – crossed nicols) pri izuča-
vanju fnozrnastog kristalnog agregata, sastavljena
od različitih interferencijskih boja različito orijenti-
ranih zrna. Postojanje agregatne polarizacije može
pokazati kristalnu prirodu materijala koji u običnom
svjetlu izgleda amorfan.
aggregation – agregacija (gomilanje, skupljanje) če-
stica. (1) Formiranje nakupina čestica (agregata) u
fuidu – u vodi ili isplaci na bazi vode čestice gline
formiraju agregate nakon masovnog ulaska iona
tvrdoće u slatkovodnu isplaku ili tijekom prijelaza
na vapnenu ili gipsnu isplaku. Agregacija uzrokuje
drastično smanjenje plastične viskoznosti, granice
tečenja i čvrstoće gela. (2) Dio procesa pročišćavanja
otpadne vode i bistrenja vode – polimeri ili alauni
uzrokuju gomilanje koloidnih čestica u agregate koji
se lakše separiraju.
agnathan fshes – agnate, beščeljustousne, beščeljuste,
v. agnathans.
agnathans (Agnatha) – agnate, beščeljustousne, bešče-
ljuste. Najprimitivniji razred vertebrata (kralješnja-
ka, vertebrates). Karakterizirane su nepostojanjem
pravih čeljusti (true jaws). Stratigrafska rasprostra-
njenost: ordovicij-danas. Sinonimi: agnathan fshes,
agnathous fshes, jawless fshes.
agnathous fshes – agnate, beščeljustousne, beščelju-
ste, v. agnathans.
agnostids (Agnostida) – agnostidi. Red fosilnih trilo-
bita (trilobites). Obuhvaćaju male forme s podjedna-
kim cefalonom (štitom glave, cephalon) i pigidijem
(repnim štitom, pygidia) i sa samo dva segmenta
(članka, segments) toraksa (štita trupa, thorax). Stra-
tigrafska rasprostranjenost: donji kambrij-gornji or-
dovicij.
Agnotozoic, Agnotozoic era – agnotozoic, agnotozoj-
ska era, proterozoik, v. Proterozoic.
agonic line – agona. Izogona (v. isogonic line) koja spa-
ja mjesta na površini Zemlje na kojima je magnet-
ska deklinacija jednaka nuli (koja spaja točku nulte
magnetske deklinacije). Položaj agone se mijenja u
skladu sa sekularnim varijacijama magnetskog polja
Zemlje.
ahermatypic coral – ahermatipni koralj, ahermatip. Ne-
grebenotvorni koralj (koralj koji ne izgrađuje grebe-
ne); koralj bez simbiotskih alga; koralj sposoban za
život u hladnoj, dubokoj i mračnoj vodi (za razliku od
hermatipnog koralja – v. hermatypic coral). Sinonim:
ahermatype.
ahermatype – ahermatip, v. ahermatypic coral.
air-balanced beam pumping unit – pumpni uređaj s
pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pum-
ping unit.
air-balanced beam pump unit – pumpni uređaj s pne-
umatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pumping
unit.
air-balanced pumper – pumpni uređaj s pneumatskim
uravnoteženjem, v. air-balanced pumping unit.
air-balanced pumping unit – pumpni uređaj s pne-
umatskim uravnoteženjem. Pumpni uređaj naftne
bušotine s balansirom (njihalica dubinske naftne
pumpe) koji upotrebljava komprimirani zrak za
uravnotežavanje kolone klipnih (pumpnih) šipki.
Uređaj sadrži cilindrični rezervoar u kojem se na-
laze zračni cilindar (komora), klip i klipnjača, a pri-
čvršćen je za kraj njihala što je bliži ušću bušotine.
Prigušuje udare i eliminira potrebu za protuutezima
na suprotnom kraju njihala. Sinonim: air-balanced
beam pumping unit, air-balanced beam pump unit,
29
air-oil ratio (AOR) airborne magnetometer
air-balanced pumper, air-counterbalanced pumping
unit; v. beam-balanced pumping unit, crank-balanced
pumping unit.
airborne magnetometer – aeromagnetometar. Ma-
gnetometar transportiran zrakoplovom – instru-
ment za mjerenje magnetskog polja Zemlje (geo-
magnetskog polja – earth’s magnetic feld) iz zraka
dok je transportiran zrakoplovom. Uobičajeni tipovi
aeromagnetometara su magnetometar zasićenja
(fux-gate magnetometer), protonski magnetometar
(nuclear-precession magnetometer) i magnetometar
s optičkim pumpanjem (optically pumped magneto-
meter). Sinonimi: aerial magnetometer, fying magne-
tometer.
air-counterbalanced pumping unit – pumpni uređaj
s pneumatskim uravnoteženjem, v. air-balanced pum-
ping unit.
air-cut mud – zaplinjena (plinizirana) isplaka, v. gas-cut
mud.
air displacement of oil – istiskivanje nafte zrakom. Me-
toda povećanja iscrpka nafte (EOR–metoda) injekti-
ranjem zraka u ležište. Iako je zrak jeftiniji istiskivajući
agens od drugih plinova (npr. inertnih ili prirodnih),
nedostaci te metode su znatni – korozija opreme u
bušotini, nastanak eksplozivne smjese i oksidacija
nafte u ležištu (što može dovesti do stvaranja spo-
jeva koji reduciraju protok nafte). Nema praktičnu
primjenu; Sinonimi: air drive (of oil), oil displacement
by air.
air drive (of oil) – istiskivanje nafte zrakom, v. air dipla-
cement of oil.
air drill – pneumatski bušaći uređaj (bušilica). Uređaj za
bušenje s ispuhivanjem dna bušotine (čišćenje dna
bušotine od probušenih krhotina stijena) komprimi-
ranim zrakom.
air drilling – bušenje s ispuhivanjem zrakom. Rotacijsko
bušenje (v. rotary drilling) u kojem se za iznošenje
krhotina (čestica) izbušenih stijena iz bušotine (za
ispuhivanje kanala bušotine) i hlađenje bušaćeg
dlijeta primjenjuje plin (obično komprimirani zrak ili
dušik) umjesto ispiranja konvencionalnom bušaćom
isplakom. Prednost bušenja s primjenom zraka je u
tome što se obično postižu znatno veće brzine buše-
nja nego kada se buši s ispiranjem tekućinom i što se
može eliminirati problem gubitka cirkulacije, a nedo-
statci su nemogućnost kontrole pritjecanja fuida iz
formacije u bušotinu i destabilizacija stijenke kanala
bušotine, jer u bušotini ne vlada tlak koji osiguravaju
tekućine. Ispuhivanje bušotine zrakom također nije
prikladno kada se mogu sresti znatni volumeni vode
ili kada prirodni plin može stvoriti eksplozivnu smje-
su u bušotini.
air factor – faktor pretička zraka, v. excess air ratio.
air fux – tok injektiranog zraka. Volumetrijski protok
injektiranog zraka u procesu podzemnog izgaranja
nafte (termička metoda povećanja iscrpka nafte/
EOR-metoda) koji osigurava podržavanje izgaranja
nafte u ležištu. Izražava se u Sm
3
/dan-m
2
površine
poprečnog presjeka fronte izgaranja. Čini, zajedno
s potrebnim volumenom zraka (v. air requirement) i
sadržajem goriva (v. fuel content), važan parametar
u projektiranju procesa. Sinonim: injected air fux; v.
in-situ combustion.
air fux density – gustoća toka injektiranog zraka. Ko-
ličina (volumen) injektiranog zraka u procesu pod-
zemnog izgaranja nafte (termička metoda poveća-
nja iscrpka nafte/EOR-metoda) koja je potrebna za
podržavanje izgaranja jediničnog volumena ležišne
stijene tijekom 1 sata. Izražava se kao Sm
3
zraka/m
3

ležišne stijene na 1 sat; v. in-situ combustion.
air gas – (1) uzdušni (zračni) plin. Generatorski plin (pro-
ducer gas) dobiven propuhivanjem sloja užarenog
goriva (koksa, ugljena, treseta) zrakom. Glavne kom-
ponente su dušik i ugljik-monoksid. (2) generatorski
plin, v. producer gas, 1. (3) aerizirani plin. Smjesa gori-
vog plina i zraka. Sinonim: aerated gas.
air gun – zračni top. U marinskoj seizmičkoj prospek-
ciji – pneumatski izvor seizmičke energije koji se
najčešće primjenjuje u seizmičkim istraživanjima u
podmorju. Visokotlačni zrak (obično pod tlakom 140
bar/2.000 psi) naglo se ispušta (injektira kao mjehu-
rić) iz komore topa u vodu. Oslobađanje komprimi-
ranog zraka generira (stvara) akustički val (jak impuls
tlaka) i formira zračni mjehur koji oscilira i tako izazi-
va niz padajućeg tlaka koji slijedi početni impuls. Pri-
mjenjuje se raspored zračnih topova u kojem topovi
imaju različit sadržaj zraka tako da oscilacije zrač-
nog mjehura imaju različite periode i, prema tome,
nastoje poništiti jedna drugu, a početni impulsi se
pojačavaju. Zračni topovi se obično aktiviraju svakih
10 sekundi i za njihovu opskrbu stlačenim zrakom
su potrebni vrlo veliki kompresori za zrak. Zračni to-
povi se također primjenjuju u minskim bušotinama
ispunjenim vodom na kopnu (kao izvor energije za
vertikalno seizmičko profliranje) i u modifciranom
obliku na površini kopna.
air-gun source – pneumatski seizmički izvor, v. air gun.
air heave – zračno nadimanje. Proces deformacije pla-
stičnih sedimenata povećavanjem šupljina ispunje-
nih zrakom koji se nakupio u sedimentima (zračnih
džepova), na primjer, bujanjem malih mjehurića zra-
ka koji se dižu kroz pijesak u donjem rubu plime na
plažama; v. gas heave.
air-heave structure – struktura zračnog nadimanja.
Struktura zgnječenih sedimenata za koju se vjeruje
da je posljedica zračnog nadimanja (v. air heave).
Takvi sedimenti se sastoje od malih (promjera neko-
liko centimetara) kupolastih ispupčenja obrubljenih
fnoslojevitim pijeskom i s jezgrom koja sadrži nela-
minirani (neraslojeni) pješčenjak; v. gas-heave struc-
ture.
air hoist – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger.
air injection – injektiranje zraka, v. air displacement of
oil.
air-injection porosity – poroznost po porozimetru.
Poroznost uzorka stijene izmjerena porozimetrom.
Zrak se injektira u vakuumsku komoru s uzorkom
poznata volumena. Za izračunavanje poroznosti se
primjenjuje Boyleov zakon na osnovi volumena i
promjene tlaka. Metoda mjerenja poroznosti injek-
tiranjem zraka je najtočnija pogonska metoda odre-
đivanja poroznosti.
air lift – zračni lift, erlift. U proizvodnji nafte – podiza-
nje nafte iz bušotine na površinu injektiranjem zraka
(komprimiranim zrakom).
air-oil ratio (AOR) – zračno-naftni faktor. Omjer volu-
mena injektiranog zraka (pri standardnim uvjetima)
i volumena proizvedene nafte. Praktične vrijedno-
sti se kreću od 500 do 3.500 m
3
/m
3
. Čini parametar
karakterizacije procesa podzemnog izgaranja nafte
30
albitophyre air pressure
(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR-me-
toda); v. in-situ combustion.
air pressure – tlak zraka, v. atmospheric pressure.
air requirement – potrebna količina zraka. Volumen
zraka (pri standardnim uvjetima) koji je potreban
za izgaranje jediničnog volumena ležišne stijene.
Praktične vrijednosti iznose od 160 do 400 Sm
3
/m
3
.
Zajedno s tokom injektiranog zraka (v. air fux) i sadr-
žajem goriva (v. fuel content) čini važan parametar u
projektiranju procesa podzemnog izgaranja nafte; v.
in-situ combustion.
air shooting – zračno paljenje, paljenje iznad površine.
U seizmičkom istraživanju (prospekciji) – metoda
uzbude seizmičkog impulsa (generiranja seizmičke
energije) u Zemlji detoniranjem eksplozivnih punje-
nja u zraku. Eksploziv se obično postavlja na stupove
tako da se eksplozijski udarni val širi po većoj po-
vršini zemlje nego kada bi eksploziv bio postavljen
na površini tla (metoda paljenja se također naziva
Poulterovom metodom po američkom geofzičaru
T. Poulteru).
air shrinkage – zračno skupljanje. Smanjivanje volume-
na gline isušivanjem pri sobnoj temperaturi.
air tugger – pneumatsko vučno vitlo (dizalica), v. tugger.
air weight – težina u zraku. Težina bušaće kolone (kolo-
ne bušaćih alatki) koja cijela visi u zraku.
Airy hypothesis – Airyjeva hipoteza. Hipoteza meha-
nizma izostazije (isostasy), predložena od G.B. Airyja,
koja postulira ravnotežu blokova Zemljine kore jed-
nake gustoće, ali različite debljine (veličine) – na taj
način topografski više planine trebaju imati jednaku
gustoću kao i drugi blokovi kore, ali veću masu i du-
blje korijenje.
aïstopods (Aïstopoda) – aistopodi. Red izumrlih amf-
bija (vodozemaca, amphibians). Karakterizirani su cr-
volikim ili zmijolikim oblikom i bez apendikularnog
skeleta (appendicular skeletons). Stratigrafska raspro-
stranjenost: donji mississippi- donji perm.
A’KF diagram – dijagram A’KF. U petrologiji – trojni (ter-
narni) dijagram na kojem je prikazan pojednostav-
njeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se na-
nošenjem molekulskih količina triju komponenata:
A’= aluminij-oksid, Al
2
O
3
+ ferioksid, Fe
2
O
3
– (natrij-
oksid, Na
2
O + kalij-oksid, K
2
O + kalcij-oksid, CaO); K
= kalij-oksid, K
2
O; F = feroksid, FeO + magnezij-oksid,
MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A’+K+F (u molo-
vima) preračunava se na 100%. Dijagram se primje-
njuje kao dopuna dijagramu ACF kada je potrebno
prikazati minerale koji sadrže K-komponentu; v. ACF
diagram, AFM diagram.
alarm concentration – upozoravajuća koncentracija
plina. Maksimalna dopuštena koncentracija plina u
zraku, pri kojoj se njegovo postojanje (prisutnost)
može ili mora utvrditi po mirisu (odgovarajući inten-
zitet mirisa treba biti najmanje jednak dva stupnja
skale intenziteta mirisa).
A layer – sloj A. Seizmičko područje (sloj) Zemlje ekvi-
valentno njenoj kori (crust). Prostire se od površine
do Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohoro-
vičić discontinuity). Sloj A je dio Zemljine unutraš-
njosti u skladu s njenom klasifkacijom na slojeve
od A do G; v. B layer, C layer, D layer, E layer, F layer,
G layer.
Albertan – albert. Stratigrafska serija srednjeg kambri-
ja (Middle Cambrian) po provincijskoj skali Sjeverne
Amerike. Slijedi nakon serije vokoban (Waucoban), a
prethodi seriji kroaks (Croixian).
albertite – albertit. Tamnosmeđi do crni asfaltni pirobi-
tumen (asphaltic pyrobitumen) s konkoidalnim (školj-
kastim) lomom. Sreće se u obliku žila debljine od 0,3
do 5 metara u tzv. albertskom šejlu (Albert shale). Dje-
lomično je topljiv u terpentinu, a praktično netopljiv
u alkoholu. Zastarjeli sinonim: albert coal.
albert-coal – albertit, v. albertite.
Albian, Albian stage – alb. Stratigrafski kat najgornjeg
dijela donje krede (uppermost Lower Cretaceous)
u Europi – iznad apta (Aptian), a ispod senomana
(Cenomanian). Obuhvaća vremenski raspon od pri-
je 107 do 95 (ili 108 do 100) milijuna godina. Prema
nekim autorima, alb je kat srednje krede (Middle Cre-
taceous).
albite – albit. (1) Bezbojni ili mliječnobijeli triklinski mi-
neral iz skupine glinenaca (feldšpata – feldspar gro-
up), varijetet plagioklasa. Albit je također alkalijski
glinenac (alkali feldspar) i triklinska je modifkacija
natrijskog glinenca (sodium feldspar). Sreće se u svim
skupinama stijena stvarajući običnu komponentu
(sastavni dio) granita i drugih eruptivnih (magmat-
skih) stijena od kiselog (acidic) do srednjeg sastava
(intermediate). Široko je rasprostranjen u niskotem-
peraturnim metamorfnim stijenama (facijesa zele-
nih škriljevaca, greenschist facies) i redovito se taloži
iz hidrotermalnih otopina u šupljinama i žilama.
Kristali albita često formiraju polisintetske sraslace,
pretežito prema albitskom zakonu sraštanja. Sinoni-
mi: sodaclase, white feldspar, white schorl; v. analbite,
sodium feldspar. (2) Čisti natrijski glinenac (feldšpat)
– krajnji član izomorfnog niza plagioklasa (plagioc-
lase series).
albite-epidote-amphibolite facies – albit-epidot-am-
fbolitski facijes. Skup metamorfnih mineralnih asoci-
jacija (facijes) u kojem su bazične stijene predstav-
ljene rogovačom (hornblendom) + albitom + epido-
tom. Ekvivalentan je epidot-amfbolitskom facijesu
(epidote-amphibolite facies), neizvjesnog je statusa i
prijelazan između facijesa zelenih škriljavaca (green-
schist facies) i amfbolitskog facijesa (amphibolite fa-
cies). Općenito se vjeruje da mu pogoduju viši tlakovi
regionalne metamorfoze (metamorfzma).
albite-epidote-hornfels facies – albit-epidot-rožnački
facijes. Skup metamorfnih mineralnih asocijacija (fa-
cijes) u kojem su bazične stijene predstaljene albitom
+ epidotom + kloritom + aktinolitom. Tipičan je za
vanjske dijelove kontaktnih aureola. Ne razlikje se ja-
sno od facijesa zelenih škriljavaca (greenschist facies)
i mnogi specijalisti mu zapravo ne daju status meta-
morfnog facijesa (metamorphic facies).
albite porphyrite – albitofr, albitit, v. albitite.
albitite – albitit, albitofr. Porfrna eruptivna (magmat-
ska) stijena koja sadrži fenokristale albita u osnovnoj
masi sastavljenoj pretežito od albita. Uobičajeni ak-
cesorni (sekundarni, sporedni) minerali su muskovit,
granat, apatit, kvarc i neprozirni (opaki) oksidi. Sino-
nimi: albite porphyrite, albitophyre.
albitization – albitizacija. U petrologiji – proces unoše-
nja (introduction) albita ili zamjene minerala (repla-
cement)albitom u eruptivnim stijenama, odnosno
nastanak albita kao sekundarnog minerala. Obično
je zamijenjen kalcijski plagioklas.
albitophyre – albitofr, albitit, v. albitite.
31
alicyclic hydrocarbons alcohol displacement of oil
alcohol displacement of oil – istiskivanje nafte alkoho-
lom. Tip miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta (EOR-
metoda). Laboratorijski pokusi s tercijarnim butilnim
alkoholom (prioritetno topljiv u naftnoj fazi) i izopro-
pilnim alkoholom (prioritetno topljiv u vodenoj fazi)
nisu potvrđeni uspješnom primjenom na naftnim
poljima. Fazno ponašanje sustava fuida se prikazuje
ternarnim dijagramom s alkoholom, naftom i vodom
kao komponentama.
alcohol-slug drive – istiskivanje nafte obrokom alkoho-
la. Proces miscibilnog istiskivanja nafte iz ležišta spe-
cifciranim (programiranim) volumenom alkohola
(izraženim kao dijela pornog volumena ležišta – PV);
v. alcohol displacement of oil.
alcohol-slug process – proces istiskivanja nafte obro-
kom alkohola. Tip miscibilnog procesa povećanja
iscrpka nafte (EOR-procesa) u kojem se primjenjuje
injektiranje programiranog (dimenzioniranog) volu-
mena ili obroka alkohola u ležište, npr. izopropilnog
alkohola; v. alcohol displacement of oil.
alcyonarian corals – alcionarije, kožasti (kožnati) kora-
lji, v. alcyonarians.
alcyonarians (Alcyonaria) – alcionarije, kožasti (kož-
nati) koralji. Podrazred antozoa (koralja, anthozoans,
corals). Karakterizirani su kolonijskim formama (colo-
nial forms) s osam perastih lovaka (tentakula – pinna-
te tentacles), unutarnjim skeletom (endoskeleton) i s
osam potpunih septi (pregrada – complete septa).
Stratigrafska rasprostranjenost: perm-danas. Sino-
nim: alcyonarian corals; v. octocorals.
Aldanian – aldan. Stratigrafski kat donjeg kambrija
(Lower Cambrian) u Europi – iznad pretkambrija (Pre-
cambrian), a ispod lenana (Lenan).
aleurite – alevrit. Nekonsolidirani (necementirani, ne-
vezani) sediment s teksturom između pijeska i gline.
Sastoji se od čestica promjera između 0,01 i 0,1 mm.
Termin je uobičajen u ruskoj literaturi i često se pre-
vodi (ekvivalentan je) engleskim terminom silt (v.).
aleurolite – alevrolit. Konsolidirani (cementirani, ve-
zani) alevrit (v. aleurite). Po teksturi, stijena između
pješčenjaka i šejla, osobito siltston (v. siltstone); v.
aleurite.
Alexandrian – aleksandrij. Stratigrafska serija donjeg si-
lura (Lower Silurian) po provincijskoj skali u Sjevernoj
Americi – iznad ordovicijskog sinsinata (Cincinnati-
an), a ispod nijagare (Niagarian). Obuhvaća vremen-
ski raspon od prije 425 do 422 milijuna godina.
algae (Algae) – alge. Odjeljak fosilnih i suvremenih bi-
ljaka talofta (steljnjača, thallophytes). Fotosintezne,
gotovo samo vodene (morske, slatkovodne) biljke s
ekstremno raznolikim životnim ciklusima i fziološ-
kim procesima. Veličina varira od jednostavnih jed-
nostaničnih oblika do divovskih kolonija (nakupine
duljine nekoliko metara). Vapnene ili kalcifcirane
alge doprinose u ogromnim količinama stvaranju
vapnenaca. Neke alge (diskoasteri, kokolitofori) do-
bri su provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska ra-
sprostanjenost: pretkambrij-danas.
algae wash – algalni nanosi. Priobalni nanosi koji se
pretežito sastoje od nitastih algi (flamentous algae).
algal – algalni, alginski. Koji pripada algama (odnosi se
na alge) ili je od njih izgrađen.
algal limestone – algalni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac sastavljen većinom od ostataka algi koje
proizvode kalcij-karbonat. Algalni vapnenac je ka-
rakterističan za rani paleozoik, osobito za kambrij-
sko-ordovicijske sedimente Apalača (Appalachians).
algal mat – algalna livada. U geologiji – površina koja
nastaje u tropskom plimnom području (intertidalu).
Niti alga drže na mjestu zalegnuti mikrit (vapnenački
mulj) pod njima. Oluje spiru mikrit na algalnu livadu
stvarajući tako na vrhu novu algalnu livadu i poveća-
vajući njenu debljinu. Istaloženi vapnenac može biti
i matična stijena (source rock) i ležišna stijena (reser-
voir rock) za ugljikovodike.
algal mound – algalni humak. Lokalno odebljanje u
vapnencu stvoreno uglavnom postojanjem određe-
nog tipa stijena (npr. masivnih kalcilulita) koji sadrže
alge.
algal pisolite – algalni pizolit. Tip pizolita, sedimentne
čestice sferičnog ili eliptičnog oblika i promjera ve-
ćeg od 2 mm (v. pisolite). Kada se čestice kotrljaju oko
površine sedimenata vežu ih modrozelene alge uza
se i višestruko ih oblažu koncentričnim laminama.
Postojanje algalnih pizolita u vapnencima pokazuje
da je karbonatni sediment bio istaložen u slanoj vodi
marinske sredine sedimentacije ili u slanim jezerima;
v. vadose pisolite.
algal reef – algalni greben (rif ). Organski greben ili rif
(v. organic reef) sastavljen pretežito od ostataka algi,
odnosno greben u čijoj su izgradnji uglavnom su-
djelovale ili sudjeluju alge koje luče kalcij-karbonat.
Algalni grebeni mogu biti visoki i do 10 metara i pro-
mjera preko 15 m.
algal ridge – algalni hrbat. Niski hrbat ili rubno izdi-
gnuće na morskoj (vanjskoj) strani grebenskog pli-
ćaka (reef fat), građen od kalcij-karbonata koji luče
aktivno rastuće vapnene alge (calcareous algae); v.
algal rim, coralgal ridge, lithothamnion ridge.
algal rim – algalni obrub. Nisko, malo izdignuće iz-
građeno aktivno rastućim vapnenim algama na za-
vjetrinskoj strani osamljenog grebena (reef patch)
u laguni. Osobito je karakteristično za vanjski dio
površine glavnog grebena ili njegov vrh. Može do-
seći veličinu niskog algalnog hrpta (v. algal ridge), a
širina mu znatno varira (katkada može doseći i 500
metara).
algal stromatolite – algalni stromatolit, stromatolit, v.
stromatolite.
algarite – algarit. Bitumen koji je nastao iz algi.
Algoman orogeny – algomanska (kenoranska) oroge-
neza. Orogeneza i prateći prodori granitnih intruzija
koji su obuhvatili pretkambrijske stijene sjeverne
Minnesote i susjednog Ontarija prije 2,4 milijarde
godina i završili (prema kanadskoj klasifkaciji) arhaj-
sku etapu razvoja. Sinonim je za kenoransku oroge-
nezu (Kenoran orogeny) Kanadskog štita (Canadian
Shield).
Algonkian – algonkij. (1) Gornji dio proterozoika (v.
Proterozoic) u prvobitnom značenju termina. (2) Si-
nonim termina proterozoik u kasnijem značenju ter-
mina (v. Proterozoic).
alicyclic hydrocarbons – aliciklički (ciklički alifatski,
nearomatski ciklički) ugljikovodici, ciklički alifati, ci-
kloalifati. Alifatski ugljikovodici čiji ugljikovi atomi
tvore prsten bez dvostrukih ili trostrukih veza. Imaju
svojstva i alifatskih i cikličkih zasićenih spojeva (na-
ziv dolazi od kraćenja imena alifatski ciklički). Dijele
se na zasićene (cikloalkani) i nezasićene (cikloalke-
ni, cikloalkini). Primjer alicikličkog ugljikovodika je
32
alkaline food (fooding) aligned current structure
ciklobutan (cyclobutane). Sinonimi: cyclic aliphatic
hydrocarbons, cyclic aliphatics; v hydrocarbons.
aligned current structure – orijentirana (paleostrujna)
struktura, v. directional structure.
alimentation facies – facijes napajanja sedimentnim
materijalom. Facijesne karakteristike koje ukazuju na
izvor podrijetla sedimenata i određene su uglavnom
sastavom stijena (npr. pješčenjak, glina, čert); v. pre-
cipitation facies.
aliphatic hydrocarbons – alifatski (lančasti) ugljikovo-
dici, ugljikovodici alifatskog reda. Ugljikovodici s uglji-
kovim atomima vezanim u obliku lanca (za razliku
od prstenaste strukture aromatskih ugljikovodika).
Prema jednoj klasifkaciji su jedna od dviju skupina
ugljikovodika (s aromatskim ugljikovodicima) i di-
jele se na alkane (alkanes), alkene (alkenes), alkine
(alkynes) i alicikličke (cikličke alifatske) ugljikovodike
(alicyclic hydrocarbons), dok prema drugim klasifka-
cijama aliciklički ugljikovodici čine zasebnu skupinu.
U sirovim naftama i prirodnom plinu se nalaze alkani
i alkeni. Sinonim: aliphatics; v. hydrocarbons.
aliphatics – alifatski (lančasti) ugljikovodici, ugljikovodi-
ci alifatskog reda, v. aliphatic hydrocarbons.
alkali – (1) alkalija, baza, lužina. U kemiji – svaka izrazito
alkalična supstancija, kao što su hidroksidi i karbona-
ti alkalijskog metala (npr. natrija, kalija). (2) alkalijski.
Pojam za označavanje silikatnih minerala koji sadrže
alkalijske metale i malo kalcija, na primjer, alkalijski
glinenci (feldšpati – alkali feldspar). (3) alkalijski, al-
kalni, v. alkalic, 1.
alkalic – (1) alkalijski, alkalni. U petrologiji – (a) Pojam
koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku) stijenu
(igneous rock) u kojoj ima više alkalijskih metala od
prosječnog sadržaja karakterističnog za grupu sti-
jena kojoj ona pripada. (b) Pojam koji se odnosi na
seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock
series) u kojima ima više natrija i/ili kalija nego što je
potrebno za stvaranje glinenca (feldšpata) pri posto-
jećem sadržaju silicij-dioksida u stijenama. (c) Pojam
koji se odnosi na seriju eruptivnih (magmatskih) sti-
jena s alkalno-vapnenim indeksom (v. alkali-lime in-
dex) manjim od 51; v. alkali-calcic, calc-alkalic, calcic.
(d) Pojam koji se odnosi na eruptivnu (magmatsku)
stijenu koja pripada Atlantskoj petrografskoj provin-
ciji (v. Atlantic suite). Sinonimi za alkalijski u petro-
logiji su alkali i alkaline. (2) alkalan, alkaličan, bazni,
lužnat. U kemiji – pridjev od alkalije (v. alkali, 1).
alkali-calcic – alkalijsko-kalcijski. Pojam koji se odnosi
na eruptivnu (magmatsku) stijenu (igneous rock) ili
seriju eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous-rock
series) u kojima je sadržaj silicij-dioksida između 51 i
56% (masenih), a postotni (maseni) su sadržaji kalcij-
oksida i sume kalij-oksida i natrij-oksida jednaki; v.
alkali-lime index.
alkali-calc index – alkalijsko-kalcijski indeks, v. alkali-
lime index.
alkalic feldspar – alkalijski glinenac (feldšpat), v. alkali
feldspar.
alkali feldspar – alkalijski (alkalni) glinenac (feldšpat,
feldspat). (1) Skupina glinenaca (feldšpata – feldspar
group) koja se sastoji od smjesa (ili miješanih krista-
la) kalijskog glinenca (ortoklasa) i natrijskog glinen-
ca (albita) u svakom omjeru. Ta skupina glinenaca
sadrži alkalijske metale i malo kalcija. (2) Mineral iz
skupine alkalijskih glinenaca (feldšpata) – mikroklin
(microcline), ortoklas (orthoclase), sanidin (sanidine),
adular (adularia), albit (albite), anortoklas (anorthoc-
lase) i plagioklas (plagioclase) – u kojem je sadržaj
anortitske komponente manji od 20%. Sinonim: al-
kalic feldspar.
alkali gabbro – alkalijski (alkalni) gabro. Plutonski ekvi-
valent alkalijskog bazalta (alkali basalt). Sadrži pla-
gioklas (plagioclase), klinopiroksen (clinopyroxene) i
obično olivin (olivine). Prisutni su i nefelin (nepheline)
i/ili analcim (analcime), ali čine manje od 10% stije-
ne, a alkalijski glinenac (feldšpat – alkali feldspar) čini
manje od 10% ukupnog glinenca.
alkali lake – alkalno jezero. Slano jezero (v. salt lake),
koje se obično sreće u aridnim područjima, čija voda
sadržava veliku količinu otopljenih karbonata natrija
i kalija i također natrij-klorid (običnu sol) i druge al-
kalne spojeve (soli). Sinonim: alkaline lake; v. potash
lake, soda lake.
alkali-lime index – alkalijsko-kalcijski (alkalijsko-va-
pneni) indeks. Parametar za klasifkaciju eruptivnih
(magmatskih) stijena koji se bazira na sadržaju (izra-
ženom u masenim %) silicij-dioksida u stijeni kada su
sadržaji (u masenim %) kalcij-oksida i sume kalij-oksi-
da i natrij-oksida jednaki. Prema indeksu se razlikuju
četiri kemijske klase eruptivnih stijena: (a) alkalijske
(sadržaj silicij-dioksida manji od 51%, alkalic igneous
rocks); (b) alkalijsko-kalcijske (sadržaj silicij-dioksida
između 51 i 56%, alkali-calcic igneous rocks); (c) kal-
cijsko-alkalijske (sadržaj silicij-dioksida između 56 i
61%, calc-alkalic igneous rocks) i (d) kalcijske (sadržaj
silicij-dioksida veći od 61%, calcic igneous rocks). Si-
nonim: alkali-calc index.
alkaline – (1) alkalijski. (a) U kemiji – koji ima svojstva
alkalije. (b) U kemiji – koji ima pH veći od 7. (c) v. al-
kali, 2. (2) alkalijski, alkalni, v. alkalic, 1.
alkaline basalt – alkalijski (alkalni) bazalt. Termin pred-
ložen kao zamjena za termine alkali basalt (alkalijski
bazalt) i alkali-olivine basalt (alkalijsko-olivinski ba-
zalt). Bazalti s nefelinom (nepheline) i/ili akmitom
(acmite) u CIPW normi (normativnom sustavu – v.
CIPW norm) spadaju u tu kategoriju.
alkaline food (fooding) – alkalno (kaustično) zavod-
njavanje, istiskivanje nafte otopinom alkalije (kaustič-
nom otopinom). Kemijska metoda povećanja iscrpka
nafte (EOR-metoda) koja primjenjuje injektiranje al-
kalijskih (lužnatih ili kaustičnih) kemikalija u ležište –
najčešće natrij-hidroksida, natrij-ortosilikata, natrij-
metasilikata, natrij-karbonata te amonij-hidroksida,
amonij-karbonata i amonijaka. Reakcija injektirane
alkalije s naftnim kiselinama u ležištu stvara površin-
ski aktivne tvari u ležištu koje pomažu oslobađanje
nafte iz pora (poboljšavaju strujanje nafte u porama)
smanjivanjem međufazne napetosti između nafte i
vode, spontanim emulgiranjem i mijenjanjem karak-
tera močivosti ležišne stijene. Tehnologija procesa
se sastoji od kondicioniranja ležišta predispiranjem
umekšanom vodom, injektiranja obroka otopine al-
kalije, otopine polimera (poželjno radi regulacije po-
kretljivosti fuida i povećanja koefcijenta obuhvata
ležišta) i pufera slatke vode (radi zaštite polimerne
otopine od zagađivanja protiskivajućom vodom) te
kontinuiranog injektiranja potiskivajuće vode do za-
vršetka procesa. Prednosti procesa alkalnog zavod-
njavanja su relativno niski troškovi, bolja regulacija
pokretljivosti fuida nego u procesima istiskivanja
33
Alleghany orogeny alkaline lake
nafte plinom, primjenjivost na široki dijapazon sloj-
nih nafti i lakoća pretvaranja konvencionalnog za-
vodnjavanja u alkalno. Nedostatci su potencijalna
korozija (cjevovoda, rezervoara, uzlaznih cijevi), od-
laganje gipsa ili anhidrita u kanalu proizvodnih bu-
šotina, disperzija alkalne otopine. Sinonimi: alkaline
waterfood, caustic drive, caustic food, caustic water-
food; v. emulsifcation and entrainment mechanism,
emulsifcation and entrapment mechanism, wettabi-
lity reversal mechanism, screening criteria – alkaline
fooding.
alkaline lake – alkalno jezero, v. alkali lake.
alkaline loss – gubitak alkalije. Dio alkalije u procesu
alkalnog zavodnjavanja (kemijska metoda poveća-
nja iscrpka nafte, v. alkaline food) koji ne sudjeluje u
reakciji s naftnim kiselinama u ležištu, nego se gubi
usljed izmjene iona s glinama ležišne stijene, reakcije
s ionima u vodi i reakcije s mineralima ležišne stijene
(rezultat reakcije je nepovratno otapanje minerala i
čepljenje pora precipitiranim produktima otapanja);
v. alkaline food.
alkaline/polymer food (fooding) – alkalno-polimer-
no zavodnjavanje, istiskivanje nafte alkalnom i poli-
mernom otopinom. Alkalno zavodnjavanje naftnog
ležišta (v. alkaline food) injektiranjem polimera radi
regulacije pokretljivosti fuida.
alkaline soil – alkalijsko (alkalno) tlo. Tlo čija je pH vri-
jednost jednaka ili veća od 7,0.
alkaline waterfood (waterfooding) – alkalno (kau-
stično) zavodnjavanje, istiskivanje nafte otopinom al-
kalije (kaustičnom otopinom), v. alkaline food.
alkalinity control – regulacija alkaliniteta. U tehnologi-
ji iaplake – regulacija pH bušaće isplake dodavanjem
natrij-hidroksida ili vapna.
alkalinity of water – alkalinitet vode. Zbroj karbonata,
bikarbonata, hidrokarbonata, borata, silikata i fosfata
u vodi. Alkalinitet se određuje titriranjem kiselinom.
alkali-olivine basalt – alkalijsko (alkalno)-olivinski ba-
zalt. Termin predložen kao zamjena za prijašnji ter-
min olivinski bazalt (olivine basalt). Kasnije je promi-
jenjen u termin alkalijski bazalt (alkali basalt, alkaline
basalt).
alkane hydrocarbons – alkani, parafni, parafnski (me-
tanski) ugljikovodici, ugljikovodici parafnskog (me-
tanskog) reda, v. alkanes.
alkanes – alkani, parafni, parafnski (metanski) uglji-
kovodici, ugljikovodici parafnskog (metanskog)
reda. Zasićeni alifatski ugljikovodici (saturated alip-
hatic hydrocarbons). Ugljikovi atomi tvore zasićene
lance bez dvostrukih ili trostrukih veza između njih.
Dijele se na tri tipa: (a) normalni alkani (alkani s rav-
nim lancima, normal alkanes); (b) razgranati alkani
(alkani s razgranatim lancima, branched alkanes) i,
(c) ciklički alkani (alkani s prstenovima, cyclic alka-
nes). Članovi alkana viši od (uključivo) heksana su
poznati pod nazivom viši alkani. Postoje također
brojni izomerni oblici. Prva četiri alkana (metan,
etan, propan, butan) jesu plinoviti, sljedeći člano-
vi reda od pentana do heptadekana su tekući, a
alkani s 18 i više ugljikovih atoma su kruti. Najjed-
nostavniji član reda je metan. Alkani se prirodno
nalaze u sirovoj nafti (općenito sadrži od 5 do 80%
alkana) i prirodnom plinu (sadrži gotovo samo al-
kane). Sinonimi: alkane hydrocarbons, alkane series
of hydrocarbons, hydrocarbons of methane series,
hydrocarbons of paraf n series, methane series of hy-
drocarbons, paraf n hydrocarbons, paraf nic hydro-
carbons, paraf ns, paraf n series of hydrocarbons; v.
hydrocarbons.
alkane series of hydrocarbons – alkani, parafni, pa-
rafnski (metanski) ugljikovodici, ugljikovodici parafn-
skog (metanskog) reda, v. alkanes.
alkanolamine – alkanolamin. Organski spoj. Viskozni,
u vodi topljivi aminoalkohol alifatskog reda (amino
alcohol of the aliphatic series). Skupina uključuje mo-
noetanolamin (monoethanolamine, MEA), dietanola-
min (diethanolamine, DEA) i trietanolamin (triethano-
lamine, TEA). Primjenjuju se za uklanjanje kiselih pli-
nova (sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog
plina (v. alkanolamine sweetening).
alkanolamine gas sweetening – obrada plina alkano-
laminom, v. alkanolamine sweetening.
alkanolamine processing – obrada plina alkanolami-
nom, v. alkanolamine sweetening.
alkanolamine sweetening – obrada plina alkanolami-
nom. U procesu obrade prirodnog plina – uklanjanje
kiselih plinova, sumporovodika i ugljik-dioksida, iz
prirodnog plina (čišćenje plina od kiselih kompone-
nata) vodenim otopinama alkanolamina. Primjenju-
ju se monoetanolamin (monoethanolamine, MEA),
dietanolamin (diethanolamine, DEA), trietanolamina
(triethanolamine, TEA), diizopropanolamin (diisopro-
panolamine, DIPA), diglikolamin (diglycolamine, DGA)
i metildietanolamin (methyldiethanolamine, MDEA).
Obrada se vrši kontinuiranom apsorpcijom kiselih
plinova u apsorberu (apsorpcijskoj koloni). Kiseli plin
se uklanja iz apsorbenta toplinskom obradom upo-
trebom rebojlera. Sinonim: alkanolamine processing.
alkenes – alkeni, olefni, olefnski (etilenski) ugljikovodici,
ugljikovodici olefnskog (etilenskog) reda. Nezasićeni
alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydro-
carbons) s jednom ili više dvostrukih veza između
ugljikovih atoma. Struktura molekula može biti
normalna, razgranata ili ciklička. Prvi član alkena je
etilen. Niži članovi reda su plinoviti, srednji članovi
su tekućine a najviši članovi su čvrste tvari. Alkeni se
prirodno nalaze u maloj koncentraciji u nekim siro-
vim naftama. Sinonimi: alkene series of hydrocarbons,
olefn hydrocarbons, olefnic hydrocarbons, olefns; v.
hydrocarbons.
alkene series of hydrocarbons – alkeni, olefni, ole-
fnski (etilenski) ugljikovodici, ugljikovodici olefnskog
(etilenskog) reda, v. alkenes.
alkynes – alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, uglji-
kovodici acetilenskog (alkinskog reda). Nezasićeni
alifatski ugljikovodici (unsaturated aliphatic hydro-
carbons) s trostrukim vezama između ugljikovih
atoma. Najpoznatiji članovi niza su acetilen i propin
(metil acetilen). Sinonimi: acetylenes, acetylene series
of hydrocarbons, alkyne series of hydrocarbons; v. hy-
drocarbons.
alkyne series of hydrocarbons – alkini, acetileni, ace-
tilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkin-
skog reda), v. alkynes.
Alleghany orogeny – alegenska orogeneza. Proces na-
stanka gorja (tektonsko zbivanje) koji je deformirao
stijene Provincije dolina i hrptova i susjednog ravnja-
ka Allegheny u središnjem i južnom dijelu planinskog
sustava Appalachians. Starost alegenske orogeneze
se ne može točno odrediti budući da nema graničnih
34
allogenic Alleghenian
pokrovnih slojeva. Pretpostavlja se da je glavna faza
orogeneze bila u kasnom paleozoiku, ali su neke faze
trajale do ranog trijasa. Drugi oblik pisanja termina:
Allegheny orogeny.
Alleghenian – alegen, alleghen. Stratigrafski kat sred-
njeg pensilvanija (Middle Pennsylvanian) provincijske
skale u Sjevernoj Americi – iznad potsvila (Pottsvilli-
an), a ispod konemoga (Conemaughian).
Allegheny orogeny – alegenska orogeneza, v. Allegha-
ny orogeny.
alligator grab – krokodil-hvatalo, krokodil-grabilo. U
operacijama instrumentacije – vrsta alatke za hva-
tanje i vađenje žičanog užeta iz bušotine. Spušta se
u bušotinu (kanal bušotine) s otvorenim čeljustima
koje se zatvore nakon hvatanja.
allochem – alokem. Skupni termin za jedan od nekoliko
varijeteta odijeljenih karbonatnih agregata koji služe
kao grublja (krupnija) skeletna zrna u većini meha-
nički sedimentiranih vapnenaca, za razliku od sparit-
nog kalcita (obično cement) i karbonatnog muljnog
matriksa (mikrit). Važni alokemi uključuju intraklaste
veličine silta, pijeska i šljunka, oolite, pelete, grude i
fosile ili fragmente fosila (karbonatni skeleti, ljušture
itd.); v. orthochem.
allochemical metamorphism – alokemijska metamor-
foza (metamorfzam). Metamorfoza (metamorfzam)
praćena dodavanjem (unošenjem) ili uklanjanjem
(iznošenjem) materijala tako da se mijenja prosječan
bruto kemijski sastav stijene.
allochromatic – alokromatski. U mineralogiji – pojam
za označavanje minerala koji je u svom čistom stanju
bezbojan, ali je obojen zbog submikroskopskih uklo-
paka ili zbog elementa koji je postao dio kemijske
strukture minerala, odnosno pojam koji se odnosi na
mineral čija boja ne ovisi o kemijskoj prirodi samog
minerala, nego je određena stranim, fno raspršenim
primjesama; v. idiochromatic.
allochthon, allochthone – alohton. (1) U sedimento-
logiji – masa pretaloženog sedimentnog materijala
donesenog s udaljenih područja (materijala koji je
postankom, podrijetlom iz udaljenih izvora). (2) U
tektonici – masa stijena koja je tektonskim procesima
premještena s mjesta svog prvobitnog zalijeganja,
kao, na primjer, u navlačnim ljuskama (thrust sheet) ili
tektonskim pokrovima (nappe). Mnoge alohtone sti-
jene su bile premještene tako daleko od svog mjesta
nastanka da se znatno razlikuju u facijesu i strukturi
od stijena na kojima sada leže; v. autochthon.
allochthonous – alohton. (1) Koji pripada alohtonu (v.
allochthon). (2) Termin za ounačavanje ugljena ili tre-
seta koji su nastali akumuliranjem biljnih ostataka
premještenih (transportiranih) od mjesta na kojima
su biljke prvobitno izrasle. (3) U geologiji – koji je
postao (formirao se) ili se sreće na nekom drugom
mjestu u odnosu na sadašnje mjesto, koji je donešen
ili stran – stijena ili sediment koji su preneseni (tran-
sportirani) rasjednim kretanjima, gravitacijskim kliza-
njem velikih razmjera ili sličnim procesima na mjesto
gdje se danas nalaze, na primjer, vapnenac pretežito
građen od organskog materijala koji je premješten
(transportiran) daleko od mjesta gdje su živjeli orga-
nizmi koji su taj materijal proizveli. Klizanja zemlje
mogu stvoriti velike mase alohtonih stijena koje se
obično razlikuju od autohtonih stijena po drugačijem
sastavu. Rasjedi i bore također mogu razdvajati aloh-
tone od autohtona. Termin je prvi put predložen vrlo
davno za označavanje stijena koje su postale daleko
od mjesta gdje sada zaliježu i po značenju je sličan
pojmu alogen (v. allogenic), koji se prije odnosi na
komponente nego na čitave formacije. (4) Pojam koji
se odnosi na klastičnu naslagu građenu od materija-
la izbačenog iz kratera eksplozije ili kratera udarca u
procesu njegova nastanka i pretaloženu u tom krate-
ru ili njegovoj blizini, na primjer, breča odronjavanja
(fallback breccia) u krateru od udara meteorita koja
se sastoji od brojnih odlomaka (fragmenata) stijena
metamorfoziranih djelovanjem udarne metamor-
foze (metamorfzma) i materijala samog meteorita.
(5) U petrologiji – pojam koji se odnosi na magmu
ili magmatske komponente migme koji su uneseni
izvana. (6) U tektonici – (a) Pojam koji se odnosi na
alohton ili stijene alohtona, osobito na slojeve stijena
koji su se otkinuli od svoje osnovice pri kretanju po
blago nagnutim navlakama; (b) Pojam koji se odnosi
na pomaknute (premještene) bore građene od stije-
na otkinutih od svoje osnovice. (7) Pojam koji se od-
nosi na rijeku koja teče u tuđem koritu (primjenjuje
se u slučaju podzemnih tokova).
allochthonous mantle – alohtoni pokrov. Rastresiti
(nevezani) klastični materijal (loose debris) stijena ili
tla koji je donesen (transportiran) s različitih mjesta
na sadašnje mjesto, tj. materijal koji nije nastao na
mjestu njegova sadašnjeg zalijeganja.
alloclastic breccia – aloklastična breča. Breča koja je
nastala lomljenjem (kidanjem) nevulkanskih stijena
(nonvolcanic rocks) vulkanskim procesima ispod po-
vršine Zemlje. Sastoji se od odlomaka (fragmenata)
starijih stijena u vulkanskoj osnovnoj masi. Tip vul-
kanske breče (v. volcanic breccia).
allocyclicity – alocikličnost. Cikličnost u procesu sedi-
mentacije koja se pojavljuje usljed promjena ener-
gije ili donosa materijala u sedimentacijski sustav.
Uključuje pojave (mehanizme) kao što su izdizanje,
spuštanje (slijeganje), klimatske varijacije, eustatičko
kolebanje (promjena) nivoa mora i druge promjene
izvan sedimentacijske tvorevine; v. autocyclicity.
allodapic limestone – alodapski (alodapični) vapne-
nac. Vapnenac sedimentiran turbiditnim (mutnim)
strujama.
alloformation – aloformacija. Osnovna alostratigrafska
jedinica (v. allostratigraphic unit). Može se potpuno ili
djelomično podijeliti na aločlanove (v. allomember)
ili može biti bez njih; v. allogroup.
allogene – alogen, alotigen. Naziv za alogeni (v. allo-
genic) mineral ili alogenu komponentu stijene, na
primjer, ksenolit u eruptivnoj (magmatskoj) stijeni ili
valutica u konglomeratu. Sinonim: allothigene.
allogenic – alogen, alotogen, alotigen. (1) U geologi-
ji – koji je nastao ili se formirao na drugom mjestu,
obično na velikoj udaljenosti od sadašnjeg mjesta.
Termin se osobito rabi za komponente stijena i mi-
nerale koji su proizašli iz već postojećih stijena i bili
preneseni (transportirani) na njihovo sadašnje mje-
sto sedimentacije i također za komponente stijena
i minerala koji su nastali prije stijene koju sada dje-
lomično čine (koja ih sadržava u obliku uklopaka) i
koji su nastali na nekom drugom mjestu. Klastične
sedimentne stijene (na primjer, pješčenjak) jesu alo-
gene. Sinonimi: allothigenetic, allothigenic, allothige-
nous, allothogenic; v. authigenic. (2) U geologiji – koji
35
alluvial allogroup
se odnosi na vodotok čiji je izvor napajanja vodom
znatno udaljen ili na vodotok koji dobavlja znatan
dio svoje vode izvan svog površinskog drenažnog
područja, na primjer, tok koji je nastao na aridnom ili
glacijalnom području i teče kroz aridno ili pustinjsko
područje. (3) U ekologiji – koji se odnosi na ekološku
sukcesiju nastalu djelovanjem faktora što se pojav-
ljuju izvan prirodne zajednice i koji mijenjaju sredinu
njena prebivališta, na primjer, alogena dugotrajna
suša; v. autogenic.
allogroup – alogrupa. Alostratigrafska jedinica (v.
allostratigraphic unit) po rangu iznad aloformacije
(v. alloformation). Alogrupa se uvodi jedino ako je
jedinica tog ranga bitna za objašnjenje geološke
povijesti. Može se sastojati u cijelosti od imenovanih
aloformacija ili, alternativno, može sadržavati jednu
ili više aloformacija koje združene ne obuhvaćaju ci-
jelu alogrupu.
allomember – aločlan. Formalna alostratigrafska jedini-
ca (v. allostratigraphic unit) po rangu ispod aloforma-
cije (v. alloformation).
allomeric – izomorfan, v. isomorphous.
allomerism – izomorfja, izomorfzam, v. isomorphism.
allomorph – (1) alomorf, dimorf, v. dimorph. (2) alomorf,
polimorf, polimorfna modifkacija, v. polymorph. (3)
alomorf, pseudomorfni mineral, v. pseudomorph.
allomorphic – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic.
allomorphism – alomorfoza, paramorfoza, v. paramor-
phism.
allomorphous – alomorfan, polimorfan, v. polymorphic.
allophane – alofan, alofanit. Amorfni mineral gline,
vodeni silikat aluminija. Mijenja se stajanjem od sta-
klaste ili providne komponente glinovitog materijala
do komponente sa zemljastim izgledom zbog gubit-
ka vode. Boja mu je različita – snježnobijela, modra,
zelena, smeđa, žuta – ili je bezbojan. Često se sreće
u korama i tankim slojevima, rjeđe u stalaktitima. Si-
nonim: allophanite.
allophanite – alofanit, alofan, v. allophane.
allophanoid – alofanoid. Skupni naziv za mineral gline
alofan, haloazit i morilonit.
allostratigraphic unit – alostratigrafska jedinica. Strati-
formno tijelo (tijelo oblika sloja) sedimentne stijene
koje se može kartirati i koje je defnirano i identifci-
rano na bazi diskontinuiteta njegovih granica. Alo-
stratigrafske jedinice (redoslijedom prema nižem
rangu) jesu alogrupa (v. allogroup), aloformacija (v.
alloformation) i aločlan (v. allomember). Osnovna je-
dinica je aloformacija.
allothigene – alotigen, v. allogenic, 1.
allothigenic – alotigen, v. allogenic, 1.
allothigenous – alotigen, v. allogenic, 1.
allothogenic – alotogen, v. allogenic, 1.
allotherians (Allotheria, Multituberculata) – aloterije,
multituberkulati, mnogokvržnjaci. Podrazred izumrlih
mamalija (sisavaca, mammals). Stratigrafska raspro-
stranjenost: gornja jura-gornji eocen.
allotrioblast – alotrioblast, ksenoblast, v. xenoblast.
allotriomorphic – (1) alotriomorfan, ksenomorfan, v.
xenomorphic. (2) alotriomorfan, anhedralan, v. an-
hedral, 3.
allow – dopušteni kapacitet proizvodnje, v. allowable.
allowable – dopušteni kapacitet proizvodnje. Maksi-
malna količina nafte i/ili plina koju bušotina, ležište
ili polje (koncesija ili grupa koncesija) smije proi-
zvesti tijekom danog vremena (dnevno ili mjeseč-
no). Određuje se na bazi dubine bušotine (ležišta),
proizvodnih mogućnosti bušotine, plinskog fak-
tora (GOR) i gustoće mreže bušotina. Dodjeljivanje
dopuštenih normi proizvodnje obavljaju državne
regulativne agencije (sve savezne države SAD-a ne
propisuju dopuštenu proizvodnju). Sinonimi: allow,
permitted amount of production, permitted producti-
on; v. allowable production.
allowable allocation formula – formula dodjeljivanja
dopuštenih kapaciteta proizvodnje. Upute koje izdaje
ovlaštena državna regulativna agencija za podjelu
količine proizvodnje nafte i/ili plina (koju to tijelo
odobrava za proizvodnju iz dane bušotine, ležišta
ili polja, koncesije i/ili grupe koncesija) između svih
operatora na polju tijekom danog perioda. Formula
se bazira na veličini površine ležišta, broju bušotina i
produktivnoj debljini ležišta.
allowable days – dani proizvodnje dopuštenim kapaci-
tetom. Broj dana u mjesecu tijekom kojih se nafta i/ili
plin mogu proizvoditi u skladu s nalogom ovlaštene
državne regulativne agencije. Sinonim: scheduled
allowable days.
allowable oil – dopuštena proizvodnja nafte. Maksimal-
na dnevna proizvodnja naftne bušotine koja je pro-
pisima dopuštena operatoru.
allowable period – period proizvodnje dopuštenim ka-
pacitetom. Vrijeme tijekom kojeg se može proizvodi-
ti dopuštena količina nafte i/ili plina.
allowable production – dopuštena proizvodnja (kon-
tingent proizvodnje). Količina nafte ili plina koja je le-
galno dopuštena za proizvodnju iz bušotine tijekom
danog perioda. Utvrđuje se kako bi se ograničila pro-
izvodnja iz bušotina, ležišta ili polja; v. allowable.
alloy steel – legirani čelik. Čelik koji je dobio određena
izrazita svojstva dodavanjem jednog ili više eleme-
nata koji se ne nalaze u ugljikovom čeliku (carbon
steel) ili čelik u kojem je sadržaj mangana ili silicija
veći od njihova sadržaja u ugljikovim čelicima.
all-purpose spear – univerzalni unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
alluvia – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti. Oblik
množine termina alluvium (v.).
Alluvial – aluvij. Zastarjeli termin koji je R. James po-
četkom 19. stoljeća (osnivajući se na učenju njemač-
kog geologa i mineraloga A. G. Wernera koncem 18.
stoljeća) dodijelio grupi ili seriji stijena građenih od
nekonsolidiranih (nevezanih, necementiranih) ili sla-
bo konsolidiranih šljunaka, pijesaka, glina i treseta.
Vjerovalo se da su takve stijene nastale (formirale se)
nakon povlačenja oceana s kontinenta.
alluvial – aluvijalan, naplavljen, nanesen, naplavni, na-
nosni. (1) U sedimentologiji – (a) Koji se odnosi na
subaeralnu (kao suprotnost submarinskoj) sredinu,
djelovanje ili produkte struja ili rijeka na njihovoj
poplavnoj ravnici i obično sadrži klastične sedimen-
te i razlikuje se od subakvatske sedimentacije (u
jezerima, morima ili oceanima) i fuvijalne sedimen-
tacije niske energije. Sedimenti istaloženi u aluvijal-
noj sredini mogu biti pod utjecajem visoke energije
taloženja (na primjer, brze poplavne vode) i mogu
biti slabo sortirani ili kaotični. (b) Koji se odnosi na
naplavinu (nanos, aluviju) ili je građen (sastavljen)
od nje ili je taložen rijekom ili vodom tekućicom, na
primjer, aluvijalna glina (alluvial clay) ili aluvijalna
36
alluvium alluvial apron
vododijelnica ili razvođe (alluvial divide). Sinonimi:
alluvian, alluvious. (2) Pojam koji se odnosi na me-
haničko-sedimentno (nanosno) rudno ležište koje
je nastalo (formiralo se) djelovanjem tekućih voda
(alluvial placer), na primjer, u kanalu rijeka (stream
channel) ili aluvijalnoj lepezi (alluvial fan). Pojam se
također odnosi na dragocjene minerale koji su ve-
zani s aluvijalnim rudnim ležištima, na primjer, di-
jamant, zlato.
alluvial apron – bahada, v. bajada.
alluvial bench – bahada. Vrlo stari termin kojim se
označavala geološka tvorevina danas nazvana ba-
jada (v.).
alluvial cone – aluvijalni konus. Aluvijalna lepeza (v.
alluvial fan) s vrlo strmim padinama. Obično je viši
i uži nego lepeza i sastoji se od grubljeg i debljeg
materijala koji je vjerojatno bio istaložen većim vo-
dotocima. Termin alluvial cone se katkada rabi kao
sinonim termina alluvial fan (aluvijalna lepeza). Sino-
nimi: cone delta, cone of dejection (v.), cone of detritus,
debris cone (v.), dry delta, hemicone.
alluvial deposit – aluvijalni sediment, aluvija, v. alluvi-
um, 1.
alluvial fan – aluvijalna lepeza. Niska, raširena, relati-
vo ravna ili blago nagnuta masa rastresitog (rahlog)
stijenskog materijala (klastičnog kršja ili detritusa),
oblikom nalik na otvorenu lepezu ili isječak stošca,
istaloženog vodotokom (ponajprije u područjima
s poluaridnom klimom) na mjestu gdje on istječe
iz uske planinske doline na ravnicu ili široku dolinu
ili gdje je pritok blizu ili na ušću u glavni vodotok.
Sedimenti aluvijalne lepeze su općenito karakterizi-
rani gradacijom od grubljeg (krupnijeg) materijala
na vrhu do fnijeg materijala u podnožju. Aluvijalne
lepeze se obično dijele na podokoliše lepeza (fan
subenvironment): (a) bliski (proksimalni) podokoliš
(proximal fan subenvironment); (b) središnji (srednji)
podokoliš (mid-fan subenvironment), i (c) udaljeni
(distalni) podokoliš (distal fan subenvironment). U
vertikalnim sekvencijama bliskih podokoliša aluvi-
jalnih lepeza dominiraju šljunčani sedimenti sa spo-
rednim pješčanim sedimentima, dok u sekvencijama
središnjih i udaljenih podokoliša rastuće dominira
pijesak. Permeabilnost i poroznost aluvijalnih lepeza
znatno variraju ovisno o procesu sedimentacije (ta-
loženja). Općenito, talozi riječnih tokova imaju veću
permeabilnost i poroznost od detritnih taloga i ta-
loga muljevitih tokova. Finije zrnasti i bolje sortirani
talozi distalnih lepeza imaju visoku permeabilnost
i poroznost. Srednji i distalni dijelovi lepeze imaju
vjerojatno bolju kvalitetu ležišta od proksimalnih di-
jelova. Orijentirana permeabilnost aluvijalnih lepeza
je slabo poznata, ali je za očekivati da će paleokanali
biti putanje prioritetnog strujanja. Sinonimi: detrital
fan, dry delta, talus fan.
alluvial fan deposits – sedimenti (taložine) aluvijalnih
lepeza, v. alluvial fan.
alluvial fan reservoir – ležište u aluvijalnoj lepezi, v.
alluvial fan.
alluvial fll – aluvijalna ispuna. Aluvijalni sediment (alu-
vija, naplavina – deposit of alluvium) koji ispunjava
dolinu rijeke. Njegova je debljina znatno veća od du-
bine rijeke. Čini pojedinačnu stratigrafsku jedinicu.
alluvial fat – mala aluvijalna (riječna) ravnica. Uska alu-
vijalna ravnica (v. alluvial plain) koja obrubljuje rijeku
i na kojoj se taloži aluvija (naplavina) za vrijeme po-
plava. Sinonim: river fat (v.)
alluvial plain – aluvijalna (riječna) ravnica. Ravno ili
blago nagnuto područje ili malo valovita površina
formirani ekstenzivnom sedimentacijom aluvije (na-
plavine). Obično graniči s rijekom koja je periodično
poplavljuje. Može se nalaziti na vodoplavnoj (po-
plavnoj) ravnici, delti ili aluvijalnoj lepezi. Sinonimi:
aggraged valley plain (v.), bajada (v.), river plain, wash
plain (v.), waste plain.
alluvial slope – aluvijalna padina. Padina planina gra-
đena od aluvije (naplavine) koja prelazi u ravnicu ili
dno doline; aluvijalna površina s nedovoljno jasno
izraženom formom aluvijalne lepeze (v. alluvial fan)
ili bahade (. bajada).
alluvial talus – aluvijalni sipar (plazina, osulina). Aku-
mulacija fragmenata (odlomaka) stijena najrazličiti-
je veličine ili oblika koja se formira tijekom i nakon
jakih kiša spiranjem materijala oborinskim vodama,
bujicama i otopljenim snijegom i njegovim transpor-
tiranjem po vododerinama, jarcima ili brazdama na
površinama litica ili spiranjem sa strmih stjenovitih
padina. Veći stijenski fragmenti se skupljaju na vrhu
sipara, a fniji dolaze na dno kao minijaturni detritni
tok (tok stijenskog kršja – debris fow).
alluvial terrace – aluvijalna terasa. Riječna terasa (v.
stream terrace) sastavljena (građena) od nekonsolidi-
rane (necementirane) aluvije (naplavine), uključujući
šljunak, i formirana obnovljenim urezivanjem po-
mlađenog vodotoka u dno doline ili kasnijim prekri-
vanjem terase aluvijom. Sinonimi: built terrace, drift
terrace, stream-built terrace.
alluvian – aluvijalan, v. alluvial, 1.
alluviation – naplavljivanje. (1) Subaeralno taloženje
ili formiranje aluvije (naplavine) ili aluvijalnih formi,
na primjer aluvijalni konus (alluvial cone) ili aluvijal-
na lepeza (alluvial fan), na mjestima gdje se brzina
vodotoka smanjuje ili je vodotok prepriječen. Proces
naplavaljivanja aluvije vodotokom duž njegova kori-
ta ili proces pokrivanja ili ispunjavanja površine alu-
vijalnim sedimentima. (2) Proces taloženje suspen-
diranih čvrstih (krutih) čestica u struji vode (najprije
najkrupnijih i najtežih čestica i zatim čestica najfni-
jeg mulja) kada se smanjuje brzina struje.
alluvion – (1) podlokavanje, podronjavanje. Spiranje
obala morem ili rijekom. (2) izlijevanje, razlijevanje.
Poplava ili potapanje, osobito kada se u vodi nalazi
velika količina suspendiranog materijala. (3) aluvija,
naplavina. Materijal nataložen pri poplavi (zastarjeli
sinonim termina alluvium). (4) naplavljivanje (nano-
šenje) zemlje. Nastanak novih dijelova kopna (zemlji-
šta) kao rezultat postupne i postojane ili jedva pri-
mjetljive djelatnosti tekuće vode (vodotoka) ili valo-
va i struja. Također naplavljena (nanešena) zemlja. (5)
blatni vulkanski potok. Zastarjeli naziv za blatni potok
vulkanskog pepela i konsolidirane (cementirane) se-
dimente takvih potoka.
alluvious – aluvijalan, v. alluvial, 1.
alluvium – aluvija, naplavina, aluvijalni sediment. (1)
Opći termin koji se rabi za označavanje gline, silta,
pijeska, šljunka ili drugog sličnog nekonsolidiranog
(rastresitog) i slabo sortiranog klastičnog (detritnog)
materijala istaloženog tijekom relativno nedavnog
geološkog vremena vodotokom ili drugom masom
tekuće vode u obliku sortiranog ili polusortiranog
37
alpine alluviums
sedimenta u koritu vodotoka, na njegovu vodoplav-
nom području ili u delti u obliku konusa ili lepeze u
podnožju planinske padine. Termin se osobito od-
nosi na sedimente fnozrnaste teksture (silt ili siltna
glina) koji su se istaložili u vrijeme poplava. Termin
je prvobitno uključivao podvodne (subakvatske) se-
dimente u morima, estuarima, jezerima i malim vo-
denim bazenima. Sinonimi: alluvial, alluvial deposit,
alluvion. (2) U praksi bušenja – termin koji se nepra-
vilno rabi za označavanje razdrobljene zemljaste sti-
jene koja zaliježe neposredno ispod sloja tla i iznad
tvrdih neporemećenih (nerazdrobljenih) temeljnih
stijena.
alluviums – aluvije, naplavine, aluvijalni sedimenti.
Oblik množine termina alluvium (v.).
almandine-amphibolite facies – almandinsko-amf-
bolitski facijes. Potpodjela amfbolitskog facijesa (v.
amphibolite facies) kako bi se razlikovale visokotlač-
ne asocijacije od niskotlačnih koje su nazvane rogo-
vačin-rožnački facijes (v. hornblende-hornfels facies).
Termin je kasnije napušten u korist amfbolitskog
facijesa iako je zadržan termin rogovačin-rožnački
facijes.
along hole depth (ADH) – dubina duž kanala bušotine.
Udaljenost duž putanje kanala bušotine od referen-
tne točke mjerenja (na primjer, radnog podišta ili
platforme bušaćeg tornja) do točke u kanalu bušo-
tine.
alongshore – duž obale, uz obalu. Koji prolazi duž obale
ili uz obalu, na primjer, nanos duž obale (alongshore
drift) ili struja duž obale (alongshore current); v. lon-
gshore.
alpha – alfa. (1) U mineralogiji – prefks koji se odnosi
na jedan od dvaju ili na jedan od više minerala bli-
skih jedan drugom i koji upućuje na njegovu fzikal-
nu strukturu (svojstva) – osobito polimorfne modif-
kacije. Alfa-mineral je stabilan pri temperaturi koja je
niža od temperatura njegova beta i gama polimorfa,
na primjer, alfa-kristobalit (niskotemperaturna tetra-
gonska modifkacija ili faza kristobalita). Neki mine-
ralozi, međutim, rabe prefks alfa suprotno toj kon-
venciji – za označavanje visokotemperaturne faze,
na primjer, alfa-karnegit (varijetet karnegita kubične
singonije) stabilan je pri temperaturi višoj od 690
°C; v. beta, gamma. (2) U kristalografji – (a) Najmanji
indeks refrakcije (loma) u dvoosnom kristalu. (b) Kut
između kristalografskih osi b i c, v. beta, gamma. (3) U
karotaži – (a) Simbol (α) omjera (odnosa) pseudosta-
tičkog spontanog potencijala (PSP – v. pseudostatic
spontaneous potential) i statičkog spontanog poten-
cijala (SSP – v. static spontaneous potential). Omjer
PSP/SSP se naziva faktorom redukcije spontanog po-
tencijala (spontaneous potential reduction factor, SP
reduction factor). (4) U seizmičkoj prospekciji – omjer
(odnos) duljine rasporeda geofona (array length) i
dubine (depth).
alpha map – alfa karta izopaha. Karta efektivnih de-
bljina čistog (neglinovitog) pijeska u formaciji. Dis-
tribucija čistih pijesaka se računa prema mjerenju
spontanog potencijala (v. spontaneous potential) i
bazira se na opažanju da će postojanje šejla u for-
maciji umanjiti odziv spontanog potencijala. Izra-
čunava se vrijednost statičkog spontanog poten-
cijala (SSP – v. static spontaneous potential) za čisti
pijesak i odabere se proizvoljna granična vrijednost
parametra alfa (omjer pseudostatičkog spontanog
i statičkog spontanog potencijala, omjer PSP/SSP),
na primjer, 50% ili 75%, na bazi regionalnog histo-
rijata proizvodnje. Konstruiraju se debljine ležišta s
odzivom spontanog potencijala većim od granične
vrijednosti parametra alfa.
alpha-particle recoil tracks – staze odskoka alfa-česti-
ca. Tragovi (putanje) radijacijskog oštećenja u čvrstoj
tvari uzrokovanog odskokom jezgara koji prati alfa-
raspad uranovih i torijevih primjesa. Te staze su slične
fsijskim stazama (fssion tracks), ali su znatno manje
po veličini i brojnije su. Na bazi gustoće staza, koja se
obično određuje elektronskim mikroskopom, i tako-
đer prema sadržaju urana i torija u uzorku može se
odrediti starost. Sinonim: alpha-recoil tracks.
alpha processing – alfa-obrada. U karotaži – postupak
obrade podataka karotaže u kojem se kombinira
mjerenje visoke točnosti ali male preciznosti s dru-
gim mjerenjem iste veličine koje je visoke precizno-
sti ali male točnosti kako bi se dobio bolji rezultat
nego u slučaju obrade samo jednog ili samo drugog
mjerenja. Alfa-obrada podataka se primjenjuje radi
poboljšanja vertikalne rezolucije neutronske karota-
že poroznosti i drugih dvodetektorskih nuklearnih
karotaža. Detektor koji je blizu izvora ima bolju preci-
znost od udaljenijeg detektora jer reagira preciznije
na vertikalne promjene, ali je manje točnosti budući
da na njega više utječe sredina kanala bušotine. Al-
fa-obrada matematički superponira brze promjene
bliskog detektora na spore promjene točnog uda-
ljenijeg detektora i tako se dobiva točna karotaža
(mjerenje) s visokom vertikalnom rezolucijom. Me-
toda obrade se također primjenjuje za poboljšava-
nje rezultata ugljikovo-kisikove karotaže i impulsnog
neutronskog spektroskopskog mjerenja.
alpha quartz – alfa-kvarc, niskotemperaturni kvarc.
Polimorfna modifkacija kvarca koja je stabilna pri
temperaturi nižoj od 573 °C i koja ima vertikalnu os
trostruke simetrije i tri horizontalne osi dvostruke si-
metrije i čiji je indeks refrakcije (loma) viši i dvolom
jači nego beta-kvarca (v. beta quartz). Alfa-kvarc se
sreće kao komponenta u brojnim varijetetima erup-
tivnih (magmatskih), metamorfnih i sedimentnih
stijena te u žilama, geodama i velikim pegmatitima.
Sinonim: low quartz.
alpha-recoil tracks – staze odskoka alfa-čestica, v. alp-
ha-particle recoil tracks.
Alpides – Alpidi. Veliki istočno-zapadni orogenetski
pojas (područje alpinskog nabiranja – Alpine folding)
ili sustav mladog nabranog gorja (uključujući Alpe i
Himalaje) koji se proteže od Španjolske do južne Azi-
je. Većina nabiranja se zbivala u tercijaru. Sinonim:
Alpine-Himalayan belt.
alpine – alpski, alpinski. (1) U strukturnoj geologiji –
opći termin koji se rabi za označavanje planinskog
reljefa (topografje), morfoloških i strukturnih oso-
bitosti koji po svojoj grandioznosti i kompleksnosti
sliče karakterističnim osobitostima europskih Alpa
bez obzira na starost i mjesto tako opisanih plani-
na i osobitosti. (2) U geomorfologiji – koji se odno-
si na europske Alpe, karakterizira ih ili nalikuje na
njih ili na druge impozantne planine ili planinske
sustave, osobito na takve koji su toliko modifcirani
intenzivnom glacijalnom (ledenjačkom) erozijom
da se sastoje od šiljastih planinskih vrhova, cirkova,
38
aluminosilicates, alumino-silicates alpine glacier
piramida itd., na primjer, alpsko jezero (alpine lake)
koje je nastalo (formiralo se) kao rezultat glacijalne
erozije i smješteno je duž granice ili unutar granica
visokoplaninskog područja. (3) U ekologiji – koji je
karakterističan ili opisuje planinska područja koja
leže između granica šuma i snijega. Također se pri-
mjenjuje na klimu, foru, reljef, ekološke sustave itd.
U manje strogom smislu termin se odnosi na visoka
izdignuća i hladnu klimu.
alpine glacier – alpski (dolinski) ledenjak. Svaki lede-
njak na planinskom hrptu (visokoplaninski ledenjak),
osim ledene kape (ice cap) ili ledenog pokrova (ice
sheet). Obično nastaje u cirku (karu) i može skliznuti
u dolinu koju je prethodno izdubio planinski potok.
Sinonimi: mountain glacier (v.), valley glacier (v.).
Alpine-Himalayan belt – Alpidi, v. Alpides.
Alpine orogeny – alpinska (alpinotipna) orogeneza.
Termin koji označava relativno mlada orogenetska
zbivanja u južnoj Europi i Aziji kojima su stijene, koje
izgrađuju Alpe i ostali dio alpskog orogenetskog po-
jasa, bile silno deformirane. U alpsku orogenetsku
eru H. Stille je uključio sva orogenetska zbivanja od
jure do kraja tercijara, ali većina geologa ograničava
trajanje te ere do tercijara s brojnim epizodama ra-
zličitog intenziteta od jednog mjesta do drugog sa
završetkom tijekom miocena ili pliocena.
alpinotype tectonics – alpinotipna tektonika, ortotek-
tonika. Tektonika orogenetskih pojaseva, bez obzira
na starost, koji su se formirali na mjestu konver-
gentne granice ploča (na mjestu ortogeosinklinala
po starijoj terminologiji). Takvi pojasevi su u svojim
unutarnjim zonama (dijelovima) karakterizirani du-
binskim plastičnim nabiranjem i plutonizmom, a u
vanjskim zonama formiranjem navlaka i, kao rezul-
tat, pojavom šarijaža, tektonskih ljusaka i gusto na-
gomilanih bora. Sinonim: orthotectonics.
alteration – alteracija, promjena, mijenjanje. U petrolo-
giji – (1) Svaka fzikalna ili kemijska promjena (mije-
njanje) mineralnog sastava stijene, osobito djelova-
njem hidrotermalnih otopina. Također sekundarna,
tj. supergena, promjena stijena ili minerala. Alteraci-
ja se katkada razmatra (smatra) kao jedna faza me-
tamorfoze (metamorfzma), ali se obično razlikuje
od nje jer je slabija i obuhvaća manju površinu nego
metamorfoza. (2) Promjena kemijskog ili mineralnog
sastava stijene nastala trošenjem (raspadanjem).
altered rock – izmijenjena (promijenjena) stijena. Stije-
na čiji je kemijski i mineralni sastav pretrpio promje-
ne od vremena njena prvobitnog formiranja.
altered zone – izmijenjena zona formacije. U karotaži
– zona formacije u okolišu kanala bušotine, deblji-
ne nekoliko centimetara, u kojoj je brzina širenja
zvučnog vala pod utjecajem impregnacije bušaćom
isplakom ili rasterećenja naprezanja ili jednog i dru-
gog. Brzina širenja zvučnog vala u stijeni koja je u
neposrednoj blizini (okolišu) kanala bušotine može
biti znatno manja od brzine u netaknutoj formaciji.
Za mjerenje brzine širenja zvučnog vala u formaciji
trebalo bi primijeniti pribor za akustičku karotažu s
većom udaljenošću (razmakom) između predajnika
i prijamnika (oko 3 do 4,5 metra ili 10 do 15 stopa)
nego što je kod standardnog pribora (razmak oko
0,9 do 1,5 metar ili 3 do 5 stopa).
alternate completion – završno opremanje bušotine za
proizvodnju iz najdubljeg ležišta prema najplićem. Tip
završnog proizvodnog opremanja bušotine u kojem
proizvodnja počinje iz najdubljeg intervala ili ležišta
i nakon njegova iscrpljenja i izolacije (jednostavnom
operacijom alatkom koja se u bušotinu spusti čelič-
nim užetom tako da otpada potreba za remontnim
postrojenjem) prelazi se na proizvodnju iz gornjeg,
plićeg ležišta ili intervala. Taj tip završnog proizvod-
nog opremanja bušotina se primjenjuje na područji-
ma gdje su remontni radovi na bušotinama skupi jer
otpada potreba za angažiranjem remontnih postro-
jenja (najčešće na podmorskim bušotinama). Mogu-
će je i dvozonsko opremanje bušotina za proizvod-
nju iz najdubljeg ležišta prema najplićem.
alternate gas-water displacement – izmjenično isti-
skivanje nafte plinom i vodom, istiskivanje nafte izmje-
ničnim injektiranjem plina i vode, v. water-alternating-
gas food.
alternate gas-water injection – izmjeničmo injektira-
nje plina i vode, v. water-alternating-gas food.
altiplanation – altiplanacija. Grupa erozijskih procesa
(uključujući solifukciju i s njom povezano kretanje
masa) koji teže izravnati reljef (formirati ravne ili te-
rasaste površine). Takvi procesi su osobito aktivni na
znatnim visinama i visokim geografskim širinama
gdje dominiraju periglacijalni procesi; v. cryoplana-
tion, equiplanation.
alternating-feld demagnetization – demagnetizacija
u izmjeničnom magnetskom polju. Proces progresivne
(djelomične) demagnetizacije (progressive demagne-
tization) izlaganjem uzoraka stijene izmjeničnim ma-
gnetskim poljima (AC feld) čija se veličina postupno
smanjuje do nule. Uklanjaju se uglavnom nestabilne
komponente prirodne rezidualne magnetizacije. Si-
nonim: AC demagnetization.
alternating water-gas food – izmjenično istiskivanje
nafte vodom i plinom, istiskivanje nafte izmjeničnim
injektiranjem vode i plina, v. water-alternating-gas
food.
altitude – (1) nadmorska visina. Vertikalna udaljenost
(razmak po vertikali) nivoa, točke ili objekta (smatra-
nog kao točka) iznad ili ispod površine Zemlje mje-
rena od danog repera, obično srednjeg nivoa mora.
Visina je pozitivna ako se točka ili objekt nalazi iznad
reperne linije, a negativna ako su ispod nje. Sinonim
termina altitude je termin elevation (elevacija) kada
je riječ o udaljenosti iznad nivoa mora. (2) visina. (a)
Vertikalni kut (kut izmjeren u vertikalnoj ravnini) iz-
među horizontalne ravnine na kojoj se nalazi opažač
i bilo koje više točke, na primjer, vrha. (b) Kod foto-
grafskog snimanja – udaljenost po vertikali od neke
točke očitanja (obično srednjeg nivoa mora) do toč-
ke ili objekta u prostoru koj se nalaze iznad površine
Zemlje.
alum – obični alaun, alaun, stipsa. Dvostruka sol kalij-
skog i aluminijskog sulfata, kristalni spoj bijele boje
ili bezbojan, trpkog slatkasto-kiselog okusa. Topljiv
je u hladnoj vodi, vrlo topljiv u vrućoj vodi i netopljiv
u etanolu i acetonu. Primjenjuje se kao koloidni fo-
kulant u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda.
Sinonim: potash alum, potassium alum.
alum earth – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
aluminosilicates, alumino-silicates – alumosilika-
ti. Minerali u kojima aluminij zauzima isti položaj
u njihovoj kristalnoj strukturi kao i silicij (u kojima
aluminij supstituira silicij u SiO
4
-tetraedru). Najraši-
39
American Petroleum Institute (API) aluminum activation log
reniji alumosilikati sedimentnih stijena su glinenci
(feldšpati), minerali gline, tinjci i drugi.
aluminum activation log – aktivacijska karotaža po
aluminiju. Mjerenje masene koncentracije aluminija
u formaciji. Aluminij-27 se može aktivirati zahvatom
neutrona relativno niske energije iz kemijskog izvora
kako bi se proizveo izotop aluminij-28 čije je vrijeme
poluraspada 2,3 minute. Aluminij-28 emitira gama-
zračenje koje se lako detektira. Spektrometrom pri-
rodnog gama-zračenja se detektira zračenje alumini-
ja-28 zajedno s drugim prirodnim gama-zračenjima.
Prema razlici prirodnog gama-spektra izmjerenog
prije aktivacije i gama-spektra izmjerenog nakon
aktivacije može se procijeniti sadržaj aluminija u
formaciji. Aluminij je relativno direktni indikator vo-
lumena (sadržaja) gline u formaciji budući da su mi-
nerali gline alumosilikati (silikati aluminija).
aluminum drillpipe (drill pipe) – aluminijska bušaća
šipka. Bušaća šipka izrađena od aluminijske legure.
Prednosti takvih šipki su manja težina (što znatno
smanjuje težinu kolone bušaćih šipki – katkada do
50%) i visoka čvrstoća. Međutim pogonski problemi
u uporabi tih bušaćih šipki su općenito veći od pred-
nosti zbog pretjeranog habanja tijela i spojnica šipki.
Osim toga, budući da je aluminijska bušaća šipka
elastičnija od čelične, ona je više izvrgnuta uzduž-
nom izvijanju i oštećenjima od udaraca. Korodiraju
pri mnogim normalnim uvjetima bušenja. Također,
teže je izvoditi operacije hvatanja aluminijskih šipki.
aluminum stearate – aluminij-stearat, aluminij-tristea-
rat. Kemijski spoj, sol aluminij-hidroksida i stearinske
kiseline (stearic acid). Netopljiv je u vodi, a topljiv
u uljima. Pomiješan s uljem (na primjer, dizelskim
uljem) i raspršen po površini zapjenjene vodene
isplake (isplake na vodenoj bazi) potpomaže izbija-
nje plinskih mjehurića iz isplake.
alum schist – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
alum shale – alaunski šejl (škriljavac). Glinovita, često
karbonatna stijena impregnirana alaunom, Prvobit-
no sadrži sulfde željeza (pirit, markazit) koji pri ra-
zlaganju stvaraju sulfatnu (sumpornu) kiselinu koja
reagira s aluminijskim i kalijskim komponentama
stijene formirajući sulfate aluminija. Sinonimi: alum
earth, alum schist, alum slate.
alum slate – alaunski šejl (škriljavac), v. alum shale.
alveolar weathering – alveolarno (saćasto) trošenje
(raspadanje), v. honeycomb weathering.
alveolinids (Alveolinidae) – alvaeolinide. Porodica
foraminifera (krednjaka, foraminiferans). Karakteri-
zirane su neperforiranom, porculanastom, aksijalno
izduženom kućicom (test) koja može biti poluci-
lindričnog, vretenastog, elipsoidalnog ili sferičnog
oblika. Iako ta skupina foraminifera oblikom sliči fu-
zulinidima (fusulinids), one nisu genetski povezane.
Stratigrafska rasprostranjenost: donja kreda-danas.
amagmatic – amagmatski. Pojam koji označava da
neka struktura, područje ili proces nisu povezani s
magmatskom aktivnošću.
amargosite – amargozit. Trgovački naziv za bentonit-
nu glinu (bentonitic clay) koja se dobiva na području
rijeke Amargosa u Kaliforniji. Sinonim za bentonit (v.
bentonite).
amber – (1) jantar, sukcinit. Tvrda, krta, obično žućka-
sta do smeđasta i prozirna ili providna fosilna smola
(fossil resins) četinjača. Često sadrži uklopke inseka-
ta i drugih organizama. Dobro se polira. Sreće se u
aluvijalnim tlima, glinama i recentnim (suvremenim)
sedimentima, u slojevima lignita i na nekim morskim
obalama (na primjer, na obali Baltičkog mora). Sino-
nimi: bernstein, electrum, succinite. (2) jantar. Opći
termin za označavanje grupe fosilnih smola koje sa-
drže znatnu količinu jantarne kiseline (succinic acid) i
imaju vrlo varijabilne omjere C:H:O, na primjer alma-
šit (almashite), simetit (simetite), delatinit (delatynite)
i ambrozin (ambrosine).
amber mica – magnezijski tinjac, fogopit, v. phlogo-
pite.
American Association of Petroleum Geologists
(AAPG) – Američka udruga naftnih geologa. Najve-
ća svjetska geološka organizacija utemeljena 1917.
g. u Tulsi (Oklahoma), gdje joj je i današnje sjedište.
Okuplja 16.000 članova u više od 80 zemalja (šest
regionalnih sekcija i preko 50 pridruženih geoloških
društava u SAD i svijetu). Zadaci udruge su unaprje-
đivanje geološke znanosti (osobito u području nafte
i prirodnog plina) i tehnologije proizvodnje ugljiko-
vodika, širenje informacija i promicanje edukacije i
profesionalnosti članstva.
American Bureau of Shipping (ABS) – Američki ured
brodarstva. Neproftno nevladino društvo za klasi-
fkaciju brodova (ship classifcation society) u SAD.
Osnovano je 1862. g. (sadašnji naziv nosi od 1898. g.)
sa sjedištem u New Yorku. Ured je utvrdio međuna-
rodno prihvaćena pravila za projektiranje, gradnju,
pregled i certifkaciju brodova, uključujući pokretna
postrojenja za odobalno bušenje (ofshore mobile
drilling units). Ured ima predstavnike u 93 zemlje i
do sada je klasifcirao preko 10.000 brodova.
American Gas Association (AGA) – Američka plinska
udruga. Osnovana 1918. g. Okuplja blizu 200 lokal-
nih poduzeća koja opskrbljuju prirodnim plinom 56
milijuna ljudi te poslovne i industrijske organizacije
širom SAD. Udruga zastupa interese svojih članova
i njihovih klijenata i osigurava informacije i usluge
koje promiču rast potražnje i ponude te sigurnu i po-
uzdanu isporuku prirodnog plina. Sjedište udruge je
u Washingtonu, D.C.
American Geological Institute (AGI) – Američki geo-
loški institut. Neproftna federacija koja okuplja 44
geoznanstvene i profesionalne udruge geologa,
geofzičara i drugih geoznanstvenika i ima preko
100.000 članova. Institut osigurava informacije ge-
oznanstvenicima i ima glavnu ulogu u jačanju geo-
znanstvenog obrazovanja. Osnovan je 1948. g. Sjedi-
šte je u Alexandriji (savezna država Virginia).
American Geophysical Union (AGU) – Američki ge-
ofzički savez. Neproftna organizacija geofzičara
koja okuplja preko 45.000 članova iz 140 zemalja.
Osnovana je 1919. g. Misija AGU-a je promoviranje
znanstvenog izučavanja Zemlje i svemira oko nje
i širenje rezultata javnosti, promoviranje suradnje
među znanstvenim organizacijama koje su uključe-
ne u geofziku i srodne discipline, započinjanje i su-
djelovanje u istraživačkim geofzičkim programima
i unaprjeđivanje raznih geofzičkih disciplina kroz
znanstvene skupove, diskusije i publikacije.
American Petroleum Institute (API) – Američki naftni
institut. Neproftna organizacija utemeljena 1919. g.
Velika trgovinska asocijacija koja koordinira i pro-
miče interese američke naftne industrije u njenim
40
Amott wettability test american short ton
poslovima s vladama i drugim. Okuplja stručnjake
cijelog svijeta iz svih industrijskih grana i osigurava
zajednički forum za svoje članove preko kojeg oni
mogu djelovati na poboljšanju usluga. Institut od
svog osnutka sudjeluje u izradi normi i procedura za
bušaću i proizvodnu opremu, razna mjerenja i ispiti-
vanja te sigurnost. Sjedište instituta je u Washingto-
nu, D.C.
american short ton – kratka (američka kratka, mala)
tona, v. short ton.
American Society for Testing and Materials (ASTM)
– Američko društvo za ispitivanje i materijale. Osnova-
no 1898. g. u svrhu promicanja normizacije specif-
kacija i metoda ispitivanja u području tehnoloških
materijala. Društvo danas ima preko 22.000 članova
i objavilo je blizu 5.000 specifkacija za ispitivanja i
praktičnih preporuka od kojih se mnoge odnose na
naftnu industriju i na primjenu u odobalnom buše-
nju. Sjedište društva je u Philadelphiji.
American Society of Mechanical Engineers (ASME)
– Američko društvo strojarskih inženjera. Društvo pro-
fesionalnih inženjera osnovano 1880. g. sa sjedištem
u New Yorku. Ima preko 65.000 članova. Objavljuje
norme za naftnu industriju, osobito iz područja izra-
de konstrukcija i posuda pod tlakom.
amides – amidi. Grupa (klasa) organskih kemijskih
spojeva izvedenih iz amonijaka zamjenom jednog
njegovog vodikova atoma (primarni amidi, primary
amides), dvaju (sekundarni amidi, secondary amides)
ili triju (tercijarni amidi, tertiary amides) kiselinskim
radikalima. U naftnoj industriji amidi se primjenjuju
kao emulgatori i površinski aktivni agensi (surfak-
tanti).
amine/gas absorber tower – apsorpcijska kolona
(apsorber) za obradu plina alkanolaminom. Vertikal-
na kolona s tavanima za uklanjanje kiselih plinova
(sumporovodika, ugljik-dioksida) iz prirodnog plina
postupkom apsorpcije otopinom alkanolamina –
monoetanolamina (MEA), dietanolamina (DEA) i tri-
etanolamina (TEA).
amine/gas desulfurization unit – uređaj za desulfu-
rizaciju (odsumporavanje) plina alkanolaminom, v.
amine/gas desulfurizer.
amine/gas desulfurizer – uređaj za desulfurizaciju
(odsumporavanje) plina alkanolaminom. Apsorpcij-
ska kolona (apsorber) za uklanjanje sumporovodika
(odsumporavanje, desulfurizaciju) iz prirodnog ili
rafnerijskog plina. Proces odsumporavanja rabi oto-
pine alkanolamina (koncentracije 10 do 20%) triju
tipova – monoetanolamina (MEA – u većini opera-
cija jer ima najveći afnitet prema kiselim plinovima i
potrebna je manja koncentracija/količina po jedinici
volumena uklonjenog kiselog plina),dietamolamina
(DEA) i trietanolamina (TEA). Sinonim: amine/gas de-
sulfurization unit.
amine gas sweetening – obrada plina aminima, v. al-
kanolamine sweetening.
amines – amini. Grupa (klasa) organskih spojeva
izvedenih iz amonijaka koji se tvore supstitucijom
jednog njegovog vodikova atoma (primarni amini,
primary amines, amino bases), dvaju (sekundarni
amini, secondary amines, imino bases ) ili triju (terci-
jarni amini, tertiary amines, nitrile bases) organskim
(ugljikovodikovim) radikalima. Amini imaju važnu
primjenu u tehnologiji obrade prirodnog plina za
uklanjanje kiselih komponenata (sumporovodika,
ugljik-dioksida).
amine treating – obrada plina aminima, v. alkanolami-
ne sweetening.
amine unit – uređaj za obradu plina apsorpcijom ami-
nom. Tip uređaja za uklanjanje sumporovodika,
karbonil-sulfda i ugljik-dioksida iz prirodnog plina
postupkom apsorpcije aminom.
amianthus, amiantus – azbest. Sinonimni termin za
azbest (asbestos) – osobito često se primjenjuje za
fni svilasti varijetet, kao što je krizotil (chrysotile).
ammonites (Ammonitida) – amoniti. Izumrli red cefa-
lopoda (glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani
su debelom, vrlo ukrašenom kućicom (ornamented
shell) i suturama (šavovima) s fno razdijeljenim re-
žnjevima (lobes) i sedlima (saddles). Dobri fosili me-
zozojske ere. Stratigrafska rasprostranjenost: jura-
kreda.
ammonoids (Ammonoidea) – amoniti. Izumrli po-
drazred cefalopoda (glavonožaca, cephalopods).
Karakterizirani su vanjskom kućicom (external shell)
koja je simetrična i plošno spiralna i ima nabubreli
protokonh (bulbous protoconch), uglasto savijene
septe (pregratke, septa) i uski rubni sifon (marginal
siphuncle). Stratigrafska rasprostranjenost: donji de-
von-gornja kreda.
amorphous – amorfan. (1) Termin kojim se označava
mineral ili druga tvar koji nemaju kristalnu strukturu
ili imaju toliko neuređeno unutarnje stanje da se ne
pojavljuje karakteristična vanjska forma. Termin, me-
đutim, ne isključuje postojanje stanovitog stupnja
uređenosti. Suprotni pojam je kristalan (v. crystalli-
ne). (2) Zastarjeli termin koji se primjenjivao za opi-
sivanje stijene koja zaliježe u obliku nestratifcirane
(neuslojene) ili klivažom neporemećene kontinuira-
ne mase; v. massive.
Amott wettability index – Amottov indeks močivosti, v.
Amott wettability test.
Amott wettability test – Amottova metoda ispitiva-
nja močivosti. Laboratorijska metoda određivanja
močivosti ležišne stijene koja se osniva na mjerenju
prirodnog upijanja nafte i vode jezgrom i prisilnog
istiskivanja tih fuida iz jezgre. Postupak ispitivanja se
sastoji od nekoliko koraka (faza): (1) istiskivanje nafte
vodom iz jezgre dok se ne postigne rezidualno zasi-
ćenje naftom; (2) potapanje jezgre u naftu i mjerenje
volumena vode istisnute iz jezgre spontanim upija-
njem nafte; (3) istiskivanje vode iz jezgre naftom dok
se ne postigne rezidualno zasićenje vodom i mjere-
nje ukupnog volumena istisnute vode (spontanim
upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode naf-
tom); (4) potapanje jezgre u slanu vodu i mjerenje
volumena nafte istisnute iz jezgre spontanim upija-
njem vode, i (5) istiskivanje preostale nafte iz jezgre
vodom dok se ne postigne rezidualno zasićenje naf-
tom i mjerenje ukupnog volumena istisnute nafte
(spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem
nafte vodom). Tip (karakter) močivosti stijene se de-
fnira tzv. Amottovim indeksom močivosti (Amott
wettability index), koji je jednak razlici omjera volu-
mena nafte istisnute spontanim upijanjem vode (4.
korak mjerenja) i ukupnog volumena nafte istisnute
spontanim upijanjem vode i prisilnim istiskivanjem
nafte vodom (5. korak mjerenja) i omjera volumena
vode istisnute spontanim upijanjem nafte (2. korak
41
amplitude variation with ofset (AVO) ampelite
mjerenja) i ukupnog volumena vode istisnute spon-
tanim upijanjem nafte i prisilnim istiskivanjem vode
naftom (3. korak mjerenja). Indeks močivosti varira
od +1 za močivost vodom do –1 za močivost naf-
tom (nulta vrijednost indeksa upućuje na neutralnu
močivost stijene); v. imbibition method of wettability
measurement, wettability measurement.
ampelite – ampelit. Zastarjeli naziv za crni ugljeni ili bi-
tuminozni šejl (glineni škriljavac – black carbonaceo-
us shale, bituminous shale).
amphibians (Amphibia) – amfbije, vodozemci. Razred
kralješnjaka (vertebrata, vertebrates). Hladnokrvni
tetrapodi (cold-blooded tetrapods) koji dišu s pomo-
ću škrga u ranom stadiju života, a plućima u kasnijim
stadijima. Karakterizirani su vlažnom kožom u kojoj
se nalaze brojne sluzne žlijezde (glandular skin). Ti-
jekom embrionalnog stadija nemaju amnion (unu-
tarnju embrionalnu ovojnicu, amnion). Stratigrafska
rasprostranjenost: gornji devon-danas.
amphibole – amfbol. (1) Mineral iz skupine tamnih
stjenotvornih željezno-magnezijskih silikatnih mi-
nerala koji su tijesno srodni po strukturi (kristalnoj
formi) i sastavu. Karakterizirani su vrpčastom struk-
turom – vrpce su beskonačni dvostruki piroksenski
lanci tetraedara s omjerom silicij:kisik jednakim 4:11.
Kristali amfbola su stupićasti ili vlaknasto prizmatič-
ni. Kalavost je dobra prizmatična u dva smjera koji
su paralelni s plohama kristala i sijeku se pod kutovi-
ma oko 56° i 124°. Boja se mijenja od bijele do crne.
Većina amfbola kristalizira u monoklinskom sustavu
(singoniji), neki u rompskom ili triklinskom. Široko su
rasprostranjena komponenta eruptivnih (magmat-
skih) i metamorfnih stijena (neki od njih su potpuno
metamorfni ili sekundarni minerali) i po kemijskom
sastavu su analogni piroksenima. (2) Mineral skupi-
ne amfbola (amphibole group), na primjer, rogovača
ili hornblenda (hornblende), antoflit (anthophyllite),
kumingtonit (cummingtonite), tremolit (tremolite),
aktinolit (actinolite), ribekit (riebeckite), glaukofan
(glaucophane), arfvedsonit (arfvedsonite). (3) Termin
koji se katkada rabi kao sinonim za rogovaču ili hor-
nblendu (v. hornblende).
amphibolite – amfbolit. Kristaloblastična stijena
(crystalloblastic rock) sastavljena uglavnom od amf-
bola i plagioklasa s malom količinom kvarca ili bez
njega. S povećanjem sadržaja kvarca amfbolit pre-
lazi u rogovačin plagioklasni gnajs (hornblende pla-
gioclase gneiss).
amphibolite facies – amfbolitski facijes. Skup asocija-
cija metamorfnih minerala (facijes) u kojem su ba-
zične stijene (basic rocks) predstavljene rogovačom
(hornblendom) i plagioklasom – plagioklas je oli-
goklas-andezin ili neki više kalcijski varijetet. Epidot
i almandin su uobičajeno u amfbolitima. Pelitske
asocijacije sadrže tinjce vezane s almandinom, sta-
urolitom, kijanitom ili silimanitom, ali ne s andaluzi-
tom ili kordijeritom. Amfbolitski facijes je tipičan za
regionalnu dinamotermalnu metamorfozu (meta-
morfzam) pri srednjim i visokim tlakovima (između
3.000 i 8.000 bar) s temperaturama u rasponu od 450
°C do 700 °C. Postoji podjela amfbolitskog facijesa
na kordijeritsko-amfbolitski (cordierite-amphibolite
facies) i almandinsko-amfbolitski facijes (v. almandi-
ne-amphibolite facies).
amphibolitization – amfbolitizacija. U petrologiji –
unošenje amfbola (amfbolskog minerala) ili supsti-
tucija njime. Nastanak amfbola u stijeni kao sekun-
darnog minerala (secondary mineral).
amphidont – amfdontan. Termin za označavanje tipa
brave (hinge) ljušturica ostrakoda (dvoljušturaca,
ostracodes) koja se sastoji od triju elemenata od kojih
su krajnji elementi zubi (teeth), ili jamice (sockets) na
suprotnoj polovici ljušturice, a središnji element je
podijeljen na jamicu sprijeda i izbočinu (bar) ili na zub
i brazdu (groove) na suprotnoj polovici ljušturice.
amphineurans (Amphineura) – amfneuri, pramekušci.
Razred marinskih moluska (mekušaca, marine mollu-
sks). Karakterizirani su spljoštenim tijelom (fattened
body) koje je pokriveno s osam zglobnih dorzalnih
(leđnih) pločica (articulated dorsal plates).
amphipods (Amphipoda) – amfpodi, rakušci. Red ra-
kova (crustaceans). Slični su izopodima (racima jed-
nakonošcima, isopods) po tome što nemaju oklop
(carapace) i imaju nestapkaste oči (unstalked sessile
eyes), ali se od njih razlikuju po bočno spljoštenom
tijelu (laterally compressed body), a ne po dorzoven-
tralno spljoštenom (dorsoventrally compressed body).
Stratigrafska rasprostranjenost: gornji eocen-danas.
amphoteric surfactant – amfoterna površinski aktivna
tvar (surfaktant). Organska molekula s pozitivno ili
negativno nabijenom ili nenabijenom grupom koja
je topljiva u vodi, za razliku od anionske (anionic),
kationske (cationic) ili neionske (nonionic) površinski
aktivne tvari (surfaktanta).
amplitude – amplituda. (1) Amplituda analogna ampli-
tudi oblika vala za simetrični, periodički sustav bora,
tj. polovica ortogonalne udaljenosti između antifor-
mnih i sinformnih anvelopnih ploha (enveloping sur-
face). (2) Polovica visine vrha brijega vala (wave crest)
iznad dna susjednog dola vala (wave trough). (3) U
ekologiji – stupanj prilagodljivosti organizma ili gru-
pe organizama njihovim okolnim sredinama.
amplitude anomaly – anomalija amplitude, amplitud-
na anomalija. U seizmičkoj prospekciji – iznenadno
lokalno povećanje ili smanjenje seizmičkog refek-
sa. Takve anomalije mogu upućivati na postojanje
akumulacije ugljikovodika, ali također mogu biti
uzrokovane geometrijskim fokusiranjem, fokusira-
njem brzine, interferencijom, promjenom litologije,
pogreškama u obradi podataka i drugim uzrocima.
Anomalije amplitude koje upućuje na postojanje
ugljikovodika mogu biti posljedica iznenadnih pro-
mjena akustičke impedancije (v. acoustic impedan-
ce), na primjer, kada plinonosni pješčenjak zaliježe
ispod šejla (u tom slučaju se termin rabi sinonimno
s terminom indikator ugljikovodika, hydrocarbon
indicator). Anomalija porasta amplitude se katkada
naziva svijetla točka (bright spot), a anomalija pada
amplitude – tamna točka (dim spot).
amplitude variation with ofset (AVO) – promjena
amplitude s odmakom. U seizmičkoj prospekciji –
promjena amplitude seizmičke refeksije s promje-
nom udaljenosti između točke paljenja i seizmičkog
prijamnika. Upućuje na razlike u litologiji stijena i sa-
držaj fuida u njima iznad i ispod horizonta refeksije.
Analizom takve promjene amplitude (AVO analysis)
određuje se debljina, poroznost, gustoća, litologija
i sadržaj fuida. Analiza zahtijeva specijalnu obra-
du seizmičkih podataka i seizmičko modeliranje za
određivanje svojstva stijene koja sadržava poznati
42
anchor packer amygdale
fuid, nakon čega je moguće modelirati druge tipove
sadržaja fuida. Plinonosni pješčenjak može pokazati
rastuću amplitudu s promjenom udaljenosti do toč-
ke paljenja, dok sloj ugljena može pokazati opadaju-
ću amplitudu. AVO analiza se pokazala uspješnijom
u mladim i slabo konsolidiranim stijenama (na pri-
mjer, u Meksičkom zaljevu) nego u starijim i dobro
cementiranim sedimentima.
amygdale – mandula, v. amygdule, 1.
amygdaloid – (1) amigdaloid, mandulasta stijena.
Ekstruzivna (efuzivna) ili intruzivna eruptivna (ma-
gmatska) stijena (extrusive rock, intrusive rock) koja
sadrži brojne mandule (plinske šupljine ili mjehuriće
ispunjene sekundarnim mineralima – v. amygdule).
(2) amigdaloidan, amigdaloidalan, mandulast. Pridjev
za označavanje stijena koje sadrže brojne mandule.
Sinonim: amygdaloidal.
amygdaloidal – amigdaloidalan, mandulast. Termin za
označavanje stijena koje sadrže mandule (v. amyg-
dule) i za označavanje strukture takvih stijena.
amygdule – mandula. Plinska šupljina ili mjehurić
u eruptivnim (magmatskim) stijenama ispunjeni
sekundarnim mineralima – kalcitom, kvarcom, kal-
cedonom ili zeolitom (ceolitom). U V. Britaniji se za
mandulu običava rabiti termin amygdale i u tom slu-
čaju se termin amygdule odnosi samo na male man-
dule; v. amygdaloid, amygdaloidal.
anadiagenesis – anadijageneza. Faza dijageneze tije-
kom koje dolazi do kompakcije (zbijanja) i sazrijeva-
nja taloga (faza kompakcije i sazrijevanja) – klastična
sedimentna zrna ili kemijski sedimenti se tijesno
spajaju jedni s drugima i litifciraju pri dubokom po-
kapanju (prekrivanju) stijena (do 1.000 metara). Ka-
rakterizirana je izbacivanjem (izlaženjem) i uzlaznom
migracijom konatnih (reliktnih) voda i drugih nema-
gmatskih fuida (npr. nafte) i često često reduktivnim
uvjetima. Može prijeći u metamorfozu (metamorf-
zam). Sinonim: middle diagenesis; v. epidiagenesis,
syndiagenesis.
anaerobic bacteria – anaerobne bakterije. Bakterije
kojima uopće ili djelomično nije potreban slobod-
ni kisik za životnu aktivnost (za razliku od aerobnih
bakterija – v. aerobic bacteria) jer ga dobivaju reduk-
cijom spojeva koji sadrže kisik. Pri određenim uvjeti-
ma u bušotini anaerobne bakterije mogu uzrokovati
stvaranje kamenca u vodenim sustavima i nastanak
sumporovodika iz sulfata.
anaerobic decay – anaerobno raspadanje. Raspadanje
(razlaganje) organskih supstancija (tvari) pri potpu-
nom ili gotovo potpunom izostanku kisika. Konačni
produkti raspadanja su obogaćeni ugljikom.
anaerobic sediment – anaerobni sediment. Sediment
koji je vrlo bogat organskim tvarima. Karakterističan
je za neke fordove i bazene u kojima je ograničena
cirkulacija vode, što dovodi do potpunog ili gotovo
potpunog izostanka kisika na površini sedimenta i
obogaćivanja prirodnih voda sumporovodikom.
analogous felds – slična polja. U tehnologiji razrade
– polja sa sličnim svojstvima koja su u naprednijem
stadiju razrade ili proizvodnje (iskorištavanja) od
danog zanimljivog polja i koja mogu osigurati kon-
cepcijsku pomoć pri interpretaciji manje količine
podataka.
analysis of production and reserve data – analiza
podataka o proizvodnji i rezervama. Statistička anali-
za na bazi historijata proizvodnje i rezervi. Metoda
procjene neotkrivenih resursa nafte i plina bazirana
na statističkoj analizi parametara, kao što je kretanje
proizvodnje i rezervi tijekom duljeg perioda.
analytic group – analitička grupa (skupina). U stratigra-
fji – litostratigrafska jedinica (rock-stratigraphic unit)
koja se ranije klasifcirala kao formacija, ali se sada
smatra grupom (v. group) budući da se njene detalj-
nije podjele danas smatraju formacijama; v. synthetic
group.
anamorphism – anamorfoza, anamorfzam. Konstruk-
tivna (intenzivna) metamorfoza (metamorfzam) u
zoni anamorfoze (anamorphic zone) na znatnoj du-
bini u Zemljinoj kori, gdje dolazi do tečenja stijena
i stvaranja kompleksnih minerala veće gustoće iz
jednostavnih minerala manje gustoće djelovanjem
procesa silikatizacije (silication), dekarbonizacije, de-
hidratacije i deoksidacije; v. katamorphism.
anapsid reptiles – anapsidi, v. anapsids.
anapsids (Anapsida) – anapsidi. Podrazred reptila
(gmazova, reptiles). Karakterizirani su područjem
temporalnog luka (roofed temporal region) u kojem
nema sljepoočnih (temporalnih) otvora (temporal
openings). Stratigrafska rasprostranjenost fosilnih
anapsida: kasni paleozoik-rani mezozoik. Sinonim:
anapsid reptiles.
anaspids (Anaspida) – anaspidi, beštitnjače. Red izu-
mrlih agnata (beščeljusnica, agnathans). Uključuje
kralješnjake u slatkim i brakičnim vodama s jednim
nosnim otvorom (one-nostril jawless vertebrates). Ka-
rakterizirani su izduljenim vretenastim tijelom i ne-
proširenim štitom glave (head shield). Stratigrafska
rasprostranjenost: srednji silur-gornji devon.
anastomosing stream – anastomozna (prepletena) ri-
jeka, v. braided stream.
anatectic magma – anatektička magma. Magma koja
se formirala kao rezultat procesa anatekse (pretalji-
vanja već postojećih stijena u velikoj dubini Zemlje
– v. anatexis).
anatexis – anateksa. Pretaljivanje već postojećih stijena
u velikoj dubini Zemlje gdje vladaju visoke tempera-
ture pa na taj način stijene postaju magma. Termin
je često praćen atributima poput intergranularan
(međuzrnski), parcijalan, diferencijalan, selektivan ili
potpun; v. diatexis, metatexis, palingenesis, syntexis.
anchimetamorphism – anhimetamorfoza, anhime-
tamorfzam. Promjena mineralnog sastava stijena
(sadržaja minerala u stijenama) pri temperaturama i
tlakovima koji prevladavaju u području između po-
vršine Zemlje i zone prave metamorfoze (metamor-
fzma), tj. približno u zonama trošenja (raspadanja) i
cirkulacije podzemnih voda (voda-temeljnica).
anchor-handling boat – brod za razvlačenje sidrenih
linija, v. anchor handling tug supply vessel.
anchor-handling supply boat – brod za razvlačenje si-
drenih linija, v. anchor-handling tug supply vessel.
anchor-handling tug supply vessel – brod za raz-
vlačenje sidrenih linija (polaganje sidara). Brod za
izvođenje operacija pozicioniranja bušaćih brodo-
va i platformi sidrenjem (za vučenje sidrenih linija i
postavljanje sidara). Sinonimi: anchor-handling boat,
anchor-handling supply boat, anchor-handling vessel.
anchor-handling vessel – brod za razvlačenje sidrenih
linija, v. anchor handling tug supply vessel.
anchor packer – sidrena dubinska brtvenica (paker). Tip
43
angle of incidence anchor pattern
proizvodne dubinske brtvenice (v. production packer)
koja brtvi djelovanjem težine kolone uzlaznih cijevi
(tubinga) ili bušaćih šipki. Može se postaviti na bilo
kojoj dubini u kanalu bušotine ili osloniti na njeno
dno. Za uobičajenu primjenu (brtvljenje prostora
između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi) sidreni
se paker spušta u bušotinu i vadi iz nje s kolonom
uzlaznih cijevi. Zbog načina primjene (oslanjanje
na dno kanala bušotine) sidreni paker se također
naziva pridnena dubinska brtvenica ili pridneni pa-
ker (bottom-hole packer). U bušotinama bez zaštitne
kolone (casing) sidreni paker se može primijeniti za
izolaciju podinske vode.
anchor pattern – raspored sidara, v. mooring pattern.
anchor pipe – sidrena cijev. Odsječak perforirane cijevi
ispod dubinske brtvenice (pakera) pri ispitivanju (te-
stiranju) slojeva alatkom koja se spušta u bušotinu
s kolonom bušaćih šipki (metoda DST). Slojni fuidi
struje u sidrenu cijev i kroz nju. Sinonim: tail pipe.
anchor spread – raspored sidara, v. mooring pattern.
andesine – andezin. Mineral iz skupine glinenaca (pla-
gioklas), primarna komponenta srednjih eruptivnih
(magmatskih) stijena, na primjer andezita i diorita.
andesite – andezit. Tamnoobojena fnozrnasta efuzivna
(ekstruzivna) eruptivna stijena (extrusive rock) koja, u
slučaju kada je portifritska, sadrži fenokristale sa-
stavljene u prvom redu od zonalnog natrijskog (ki-
selog) plagioklasa (osobito andezina) i jedan ili više
maftnih minerala (na primjer, biotit, rogovaču, pi-
roksen). Osnovna masa stijene je u pravilu sastavlje-
na od istih minerala kao fenokristali, iako plagioklas
može biti kiseliji, a obično se nalazi i kvarc. Andezit
je efuzivni (ekstruzivni) ekvivalent diorita (v. diorite).
S porastom sadržaja alkalijskog glinenca (feldšpata)
andezit prelazi u latit (latite) a s porastom sadržaja i
alkalijskog glinenca i kvarca u dacit (dacite).
andesite line – linija andezita. Geografsko-petrograf-
ska granica (geographic-petrographic boundary)
između područja rasprostranjenosti stijena dviju
petrografskih provincija – bazalta Atlantske petro-
grafske provincije (Atlantske serije – v. Atlantic suite)
i pretežito andezita Pacifčke petrografske provincije
(Pacifčke serije – v. Pacifc suite). Na zapadu se grani-
ca pruža od Aljaske do istočnog kraja Novog Zelanda
i otoka Chatham, prolazi kroz Japan, skupinu otoka
Mariani i Palau, Bismarckov arhipelag i otočja Fiji i
Tonga. Istočna granica je manje jasno defnirana, ali
vjerojatno ide duž zapadnih obala Sjeverne i Južne
Amerike. U južnom dijelu Pacifka granica nije praće-
na. Sinonim: Marshall line.
anelasticity – neelastičnost. (1) U strukturnoj geologiji
– neelastična relaksacija u vrijeme vrlo malih defor-
macija koje se obično izučavaju kao prisilne vibraci-
je. (2) U seizmologiji – efekt apsorpcije (prigušivanja)
seizmičke energije (seizmičkog vala).
anemoclastic rock – anemoklastična stijena. Klastična
stijena koja se pretežito sastoji od anemoklasta (od-
lomljenih fragmenata stijena koji su više ili manje
zaobljeni djelovanjem vjetra).
angiosperm plants – angiosperme, kritosjemenjače, v.
angiosperms.
angiosperm pollen – pelud (polen) angiospermi (krito-
sjemenjača). Reprodukcijske čestice veličine prašine
koje ispuštaju angiosperme (kritosjemenjače, cvjet-
nice, fowering plants). Često se prenose vjetrom na
velike udaljenosti i uobičajene su u sedimentima.
Cvjetnice su se pojavile u kredi i egzistiraju i danas,
a njihova pelud se rabi za određivanje starosti i sre-
dina taloženja sedimentnih stijena; v. gymnosperm
pollen.
angiosperms (Angiospermae, Magnoliophyta) – an-
giosperme, kritosjemenjače. Odjel biljaka (razred viših
sjemenjača) s pravim cvjetovima (true fowers) u či-
jem je središtu smještena plodnica (ovary) sa sjeme-
nim zametcima. Stratigrafska rasprostranjenost: rana
kreda (moguće i ranije)-danas. Sinonimi: angiosperm
plants, fowering plants; v. gymnosperms.
angle buildup (build-up) – povećanje (rast) kuta otklo-
na kanala bušotine od vertikale, v. angle of buildup.
angle dropof (drop of) – smanjenje (pad) kuta otklo-
na kanala bušotine od vertikale, v. angle of dropof.
angle of approach – kut nailaska. U seizmičkoj pros-
pekciji – oštri kut pod kojim fronta seizmičkog vala
pada (dolazi) na površinu razdjela, kut koji fronta
seizmičkog vala čini s površinom, smjer iz kojeg do-
lazi (nailazi) seizmički val, na primjer, padanje seiz-
mičkog vala na sloj. Okomiti upad (normal incidence)
jest slučaj kada je upadni kut (v. angle of incidence)
jednak nuli, fronta vala paralelna s površinom, a nje-
gova zraka okomita na površinu razdjela.
angle of buildup – kut povećanja otklona kanala bušo-
tine od vertikale. U procesu bušenja – promjena kuta
otklona intervala kanala bušotine od vertikale po
jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada se
povećava nagib kanala, v. angle of dropof.
angle of defection – kut devijacije kanala bušotine, v.
angle of deviation.
angle of departure – kut izlaza. Oštri kut između struk-
turne ravnine i vertikalne ravnine geološkog popreč-
nog presjeka. Povezuje strukturu s vertikalnom rav-
ninom, kao što je kut nagiba (angle of dip) povezuje s
horizontalnom ravninom. Mjeri se u ravnini okomitoj
na strukturne plohe u poprečnom presjeku.
angle of deviation – kut devijacije kanala bušotine. U
procesu bušenja – kut između iskrivljenog (crooked
hole) ili koso usmjerenog (orijentiranog) kanala bu-
šotine (deviated hole) i okomice, kut pod kojim smjer
kanala bušotine odstupa od vertikale (kut otklona
kanala bušotine od vertikale). Sinonimi: angle of de-
fection, angle of drift, drift angle.
angle of dip – kut nagiba, v. dip.
angle of drift – kut devijacije kanala bušotine, v. angle
of deviation.
angle of dropof – kut smanjenja otklona kanala bu-
šotine od vertikale. U procesu bušenja – promjena
kuta otklona intervala kanala bušotine od vertikale
po jedinici duljine kanala (u °/10 m ili °/100 ft) kada
se nagib kanala smanjuje prema vertikali, v. angle of
buildup.
angle of emergence – kut izlaza. Kut koji čini zraka
energije, na primjer seizmički val, s horizontalom i
komplement je kuta upada (angle of incidence). Sino-
nim: emergence angle.
angle of incidence – kut upada, upadni (Brewsterov)
kut. U optici – oštri kut pod kojim zraka pada na liniju
okomitu na površinu razdjela, oštri kut koji čini zraka
energije (ray of energy), na primjer optičke, zvučne,
seizmičke ili elektromagnetske, s normalom na po-
vršinu razdjela, na primjer, padanje seizmičkog vala
na sloj. Okomiti upad (normal incidence) jest slučaj
44
anhydrock angle of penetration
kada je kut upada jednak nuli, fronta vala paralelna s
površinom, a njegova zraka okomita na površinu raz-
djela. Kut upada je komplement izlaznog kuta (angle
of emergence). Zavisnost između kuta upada i kuta
refrakcije (loma) opisuje Snellov zakon (Snell’s law).
Sinonimi: Brewster angle, incident angle.
angle of penetration – kut uronjavanja (poniranja). U
geologiji – minimalni kut između strukturne ravnine
i ravnine geološkog poprečnog presjeka koji je us-
porediv s kutom potonuća (angle of plunge) na ge-
ološkoj karti.
angle of refection – kut refeksije. U optici i seizmici –
kut između smjera širenja vala, refektiranog od po-
vršine, i linije koja je okomita (okomice) na površinu
u točki refeksije. Sinonim: refection angle.
angle of refraction – kut refrakcije (prelamanja, loma).
U optici i seizmici – kut između smjera širenja vala,
refraktiranog (prelomljenog) od površine, i linije koja
je okomita (okomice) na površinu u točki refrakcije
(loma). Sinonim: refraction angle.
angle of repose – kut mirovanja, kut prirodne kosine.
Maksimalni kut nagiba, mjeren od horizontalne rav-
nine, pri kojem nevezani (rastresiti, rahli) materijal
ostaje nepokretan na nakupinama sličnog materi-
jala. Taj kut je nešto manji od kuta padine (kosine)
pri kojem materijal počinje kliziti (v. angle of slide) i
obično je za 5° do 10° manji od kuta unutarnjeg tre-
nja istog materijala. Kut mirovanja materijala obično
varira između 33° i 37° na prirodnim padinama (ko-
sinama) i rijetko je manji od 30° ili veći od 39°. Zavisi
od frikcijskih svojstava materijala i neznatno raste s
povećanjem čestica i njihove uglatosti. Sinonim: an-
gle of rest.
angle of rest – kut mirovanja, v. angle of repose.
angle of slide – kut klizanja. Minimalni kut padine (ko-
sine), obično mjeren od horizontalne ravnine, pri
kojem svaki nevezani (rastresiti, rahli) materijal, na
primjer, zemlja (earth) ili sipar (talus) počinje kliziti.
Nešto je veći od kuta mirovanja ili kuta prirodne kosi-
ne (v. angle of repose).
angle of ultimate stability – kritični kut (kut stabilnosti)
padine, v. critical slope angle.
angle sub – zakrivljeni bušaći prijelaznik, v. bent sub.
angle valve – kutni ventil. Ventil s ručnim upravljanjem
čiji je izlazni otvor orijentiran pod pravim kutom
(90°)prema njegovu ulaznom otvoru. Primjenjuje se
za regulaciju strujanja fuida u cijevima.
angular – uglat, uglast. Koji ima oštre uglove ili rubove.
Termin se osobito često rabi za sedimentne čestice
koje nisu zaobljene (izvaljane) ili su vrlo malo zao-
bljene i s oštrim rubovima i uglovima, poput blokova
(fragmenata) s brojnim sekundarnim uglovima (15
do 30) i veličinom zaobljenosti od 0 do 0,15 (srednja
vrijednost 0,125) ili, prema drugom autoru, između
0,17 i 0,25 (srednja vrijednost 0,21). Terminom angu-
lar se također označava razred zaobljenosti (izvalja-
nosti – v. roundness class) koji sadrži uglate čestice.
angular cross-bedding – uglata kosa slojevitost. Kosa
slojevitost karakterizrana time što se nagnuti slojevi
pojavljuju u presjeku gotovo kao pravci koji sa ispod
zaliježućom plohom (površinom) čine velike, oštre
ili diskordantne kutove. Takav tip slojevitosti često
podrazumijeva mehanizam sedimentacije vodom
kao, na primjer, kosa slojevitost nastala bujicama (v.
torrential cross-bedding); v. tangential cross-bedding.
angular discordance – kutna diskordancija, v. angular
unconformity.
angular drift – uglati nanos. Stijensko kršje (detritus)
nastalo trošenjem (raspadanjem) pri intenzivnom
djelovanju smrzavanja ispod zaliježućih i susjednih
temeljnih stijena.
angular fold – uglata bora, v. accordion fold.
angularity – uglatost. U geologiji – oštrina uglova i
rubova sedimentne čestice. Termin se često primje-
njivao za označavanje svojstva sedimentne čestice,
ali se to svojstvo danas češće naziva terminom zao-
bljenost (v. roundness).
angularity test – ispitivanje otklona kanala bušotine, v.
slope test.
angular unconformity – kutna (strukturna) diskordan-
cija (nesklad). U geologiji – diskordancija ili nesklad
(v. unconformity) između dviju skupina stijena u slu-
čaju kada njihove plohe slojevitosti nisu paralelne ili
kada ispod zaliježuće starije stijene padaju (imaju na-
gib) pod drugim (različitim) kutom (obično strmijim)
nego mlađi, iznad zaliježući slojevi. Specifčan slučaj
diskordancije je kada mlađi pokrovni sedimenti za-
liježu na erodiranoj površini prevrnutih ili nabranih
starijih stijena. Katkada se to smatra tipom erozijskog
nesklada (v. nonconformity). Sinonimi: angular discor-
dance, clinounconformity (v.), structural unconformity;
v. discordance, orogenic unconformity.
anhedral – anhedralan. Termin čija primjena označa-
va: (1) Kristal minerala koji nema razvijene vlastite
vanjske kristalne plohe (iako njegova molekularna
struktura može uzrokovati pojavljivanje takvih plo-
ha) ili kristal minerala koji ima zaobljenu ili nepra-
vilnu formu zbog tijesnog rasporeda zrna susjednih
minerala tijekom kristalizacije ili prekristalizacije. (2)
Klastično zrno (zrno klastičnog minerala) koje nema
kristalne plohe, također kristal sedimentne stijene
(na primjer, kristal kalcita u prekristaliziranom do-
lomitu) bez kristalnih ploha. (3) Oblik anhedralnog
kristala – termin su prvobitno neki autori primijenili
u vezi s komponentama eruptivne (magmatske)
stijene radije nego sinonimne termine ksenomor-
fan (xenomorphic) i alotriomorfan (allotriomorphic)
kako su oni bili prvobitno defnirani; v. euhedral,
subhedral.
anhedron – anhedralni kristal. Kristal eruptivne (ma-
gmatske) stijene s nesavršenom formom (neograni-
čen vlastitim kristalnim plohama, s formom koja je
uvjetovana okružujućim, prethodno kristaliziranim
mineralima); v. anhedral, euhedron.
anhydrite – anhidrit. Rompski mineral iz skupine eva-
porita, po kemijskom sastavu bezvodni kalcij-sulfat
(također stijena sastavljena od sulfata kalcija). Čini
gips (v. gypsum) bez njegove kristalizacijske vode
(water of crystallization). Lako se mijenja i pri promje-
ni prelazi u gips, od kojeg se razlikuje oblikom kri-
stala, većom tvrdoćom i nešto manjom topljivošću.
Anhidrit se obično sreće u obliku bijele ili svijetlo
obojene zrnaste do kompaktne (guste) mase koja
formira velike slojeve ili žile u sedimentnim stijena-
ma i također je povezan s gipsom i halitom u eva-
poritima. Može zalijegati kao pokrovna stijena (cap
rock) iznad solnih doma (kupola, salt domes). Sino-
nim: cube spar.
anhydrock – anhidritna stijena. Sedimentna stijena
pretežito sastavljena od minerala anhidrita (v. an-
45
annular blowout preventer anhydrous sodium carbonate
hydrite). Karakteristična je monotona slojevitost te
kompaktna (gusta) i saharoidna tekstura.
anhydrous sodium carbonate – bezvodni natrij-kar-
bonat, kalcinirana soda, v. soda ash.
anhydrous mineral – bezvodni mineral. Mineral koji je
potpuno ili bitno bez vode, mineral čiji kemijski spoj
(sastav) nema vode.
anidiomorphic – anidiomorfan, alotriomorfan, kseno-
morfan, v. xenomorphic.
aniline point – anilinska točka. Najniža temperatura pri
kojoj su jednaki volumeni svježe destiliranog anilina
i ispitivane nafte potpuno miscibilni. Taj test pokazu-
je karakter nafte (parafnska, naftenska, aromatska,
srednjokontinentska itd.). Također se rabi za ispitiva-
nje ugljikovodičnih goriva i maziva (za predviđanje
cetanskog broja destilatnog goriva ili svojstva otapa-
nja baznog ulja); v. aniline point test.
aniline point test – ispitivanje anilinske točke. U tehno-
logiji isplaka – ispitivanje baznih ulja koja se primje-
njuju za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na bazi
ulja). Ispitivanje pokazuje vjerojatnost oštećenja
elastomera kada dođu u kontakt s uljem. Anilinska
točka (naziva se temperatura anilinske točke, aniline
point temperature) najniža je temperatura pri kojoj
jednaki volumeni anilina i ulja formiraju jednu fazu.
Približno korelira s količinom i tipom aromatskih
ugljikovodika u uzorku ulja – niska anilinska točka je
indikativna za veći sadržaj aromata, a visoka točka za
njihov manji sadržaj. Primjena dizelskog ulja s anilin-
skom točkom ispod 49 °C (120 °F) u uljnim isplakama
je vjerojatno rizična; v. aniline point.
anionic surfactant – anionska površinski aktivna tvar
(surfaktant). Organska molekula s negativno na-
bijenom grupom koja je topljiva u vodi, za razliku
od kationske (cationic), neionske (nonionic) ili am-
foterne (amphoteric) površinski aktivne tvari (sur-
faktanta).
Anisian, Anisian stage – anizik, virglor. Stratigrafski kat
donjeg dijela srednjeg trijasa (lower Middle Triassic) u
Europi – iznad skita (Scythian), a ispod ladinika (La-
dinian). Trajao je otprilike prije 245 do 240 milijuna
godina. Sinonim: Virglorian.
anisometric – anizometrijski, anizometrički. (1) Termin
kojim se označavaju kristali nejednakih dimenzija,
uključujući i kristale sa znatnom spljoštenošću, izdu-
ljenošću ili i jednim i drugim. (2) Zastarjeli sinonim za
heterogranularan (v. heterogranular).
anisomyarian – (1) anizomijarni. Termin za označava-
nje nekih moluska školjkaša (bivalves, bivalve mollu-
sks) koji imaju znatno reducirane ili uopće nemaju
prednje mišiće aduktore (mišiće zatvarače ljuštura,
anterior adductor muscles). (2) anizomijarni molusk
(mekušac). Molusk (mekušac) iz reda Anisomyaria, v.
anisomyarian, 1.
anisomyarian mollusk – anizomijarni molusk (meku-
šac), v. anisomyarian.
anisotropic – anizotropan. Koji pokazuje različita fzič-
ka svojstva (koji posjeduje promjenljiva fzička svoj-
stva) u raznim smjerovima u kojima su mjerena, na
primjer, toplinska ili električna vodljivost, kompresi-
bilnost, elastičnost, permeabilnost i druga svojstva.
Svi kristali su anizotropni u odnosu na neka svojstva,
na primjer, širenje zvučnih valova. Termin anizotro-
pan se, međutim, ako nije drugačije navedeno, od-
nosi na optička svojstva i u tom smislu su svi kristali
(osim kristala kubičnog sustava) anizotropni. Sino-
nim: aeolotropic; v. isotropic.
anisotropic formation – anizotropna formacija. Geo-
loška formacija čija svojstva (najčešće permeabilnost
i naprezanje) ovise o smjeru. Većina formacija poka-
zuje anizotropiju permeabilnosti gdje je vertikalna
permeabilnost znatno manja od permeabilnosti
u horizontalnom smjeru. Anizotropija naprezanja
je često najveća između naprezanja uzrokovanog
pokrovnim slojevima (stijenama) i horizontalnog
naprezanja u plohi slojevitosti (razlike naprezanja u
plohi slojevitosti su uobičajene u tektonski aktivnim
područjima). Katkada može postojati veza između
anizotropije permeabilnosti i anizotropije napreza-
nja; v. isotropic formation.
anisotropic reservoir – anizotropno ležište. Ležište s
anizotropnom permeabilnošću (orijentiranom per-
meabilnošću).
annelids (Annelida) – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičav-
ci, kolutićavi crvi. Koljeno crvolikih beskralješnjaka
(worm-like invertebrates). Karakterizirani su segmen-
tiranim (kolutićavim) tijelom (segmented body) s izra-
zitom glavom i dodacima (appendages). Rijetki su
kao fosili budući da nemaju tvrdih dijelova (skeletne
strukture), osim hitinskih čeljusti (chitinous jaws) koje
se nazivaju skolekodonti (scolecodonts) pa su češći
kao ihnofosili (poput tragova rovanja i puzanja).
Stratigrafska rasprostranjenost: pretkambrij (?)-da-
nas. Sinonimi: annelid worms, segmented worms.
annelid worms – anelidi, kolutičavci, crvi kolutičavci, ko-
lutićavi crvi, v. annelids.
annual layer – godišnji sloj. (1) Sedimentni sloj istalo-
žen ili pretpostavljeno istaložen tijekom godine, na
primjer glacijalna varva (sloj vrpčaste gline ledenjač-
kog podrijetla). (2) Tamni pojas u solnom štoku od
prethodno raspršenih kristala anhidrita koji su se,
nakon precipitacije iz otopine, akumulirali na okol-
noj soli.
annual production decline rate – godišnji tempo pada
proizvodnje. Razlika između jedinice i kvocijenta
(omjera) kapaciteta proizvodnje na koncu i na po-
četku dane godine. Izražava se kao dio cijelog ili u
postotcima.
annually thawed layer – aktivni sloj, v. active layer.
annular blowout preventer – prstenasti protuerupcijski
uređaj (preventer), protuerupcijski uređaj (preventer)s
gumenim brtvenim prstenom. Dio sklopa protuerup-
cijskog uređaja ili preventerskog sklopa (v. blowout
preventer stack) s brtvenim elementom nalik na veli-
ki gumeni prsten (rubber doughnut) koji može brtviti
prostor oko predmeta nepravilna oblika u kanalu
bušotine (na primjer, oko kolone bušaćih i teških
šipki i zaštitnih cijevi) ili nezacijevljeni kanal bušo-
tine (kanal bušotine bez zaštitnih cijevi). Aktivira se
hidrauličkim komprimiranjem brtvenog elementa
od gume ili armirane gume. Sposobnost brtvljenja
cijevi različitog promjera je jedna prednost prstena-
stog preventera u odnosu na čeljusni preventer (v.
ram blowout preventer). Većina preventerskih sklopo-
va ima najmanje jedan prstenasti preventer na vrhu
sklopa i jedan ili više čeljusnih preventera ispod nje-
ga. Buudući da se brtvljenje nezacijevljenog kanala
bušotine ne smatra tako pouzdanim kao brtvljenje
oko cijevi, API specifkacije zahtijevaju (kao dio cer-
tifkacije preventera) da gumeni brtveni prstenovi
46
anorthite annular BOP
hermetiziraju nezacijevljeni kanal bušotine. Sinoni-
mi: annular BOP, annular preventer, bag preventer, hy-
dril blowout preventer, sleeve blowout preventer, sleeve
BOP, spherical blowout preventer, universal blowout
preventer.
annular BOP – prstenasti protuerupcijski uređaj (preven-
ter), v. annular blowout preventer.
annular fow – (1) prstenasto strujanje. Tip (režim) više-
faznog strujanja fuida u cijevima u kojem lakši fuid
struji u središnjem dijelu cijevi, a teži fuid na stijen-
ki cijevi u obliku tankog flma. Lakši fuid može biti
maglica ili emulzija. Prstenasto strujanje se javlja pri
visokim brzinama strujanja lakšeg fuida i primijeće-
no je i u vertikalnim i u horizontalnim bušotinama.
S porastom brzine strujanja flm fuida može nesta-
ti i prstenasto strujanje prelazi u magličasto (v. mist
fow) ili emulzijsko (emulsion fow). U slučaju kada je
površina razdjela fuida nepravilna, prstenasto stru-
janje se može opisati kao valovito prstenasto stru-
janje (wavy annular fow). (2) strujanje u prstenastom
prostoru. Strujanje (proizvodnja) slojnih fuida kroz
prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i
kolone uzlaznih cijevi (tubing). Sinonim: casing fow.
annular gas fow – strujanje plina u prstenastom pro-
storu. Strujanje slojnog plina u prstenastom prostoru
bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine koje se po-
javljuje kada veličina hidrostatičkog tlaka u kanalu
bušotine nije dostatna da spriječi pojavljivanje plina,
što se dešava u necementiranim intervalima, ali tako-
đer čak u cementiranim ako cementacija nije izvede-
na kvalitetno. Strujanje plina u prstenastom prostoru
se može smanjiti primjenom kemijskih aditiva.
annular losses – gubitak cirkulacije isplake, v. lost circu-
lation.
annular packof – brtvenica prstenastog prostora.
Uređaj za brtvljenje prstenastog prostora između
vanjskog promjera obješenih cijevi ili vješalice i
unutarnjeg promjera glave ili prolaznog komada s
prirubnicama (thru spool) kroz koji prolaze cijevi ili je
obješena vješalica.
annular pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštit-
noj koloni), v. casing pressure.
annular preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj
(preventer), v. annular blowout preventer.
annular production – proizvodnja kroz prstenasti pro-
stor. Proizvodnja ležišnih fuida kroz prstenasti pro-
stor bušotine između zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tubing).
annular space – (1) prstenasti prostor. Prostor koji okru-
žuje neki cilindrični objekt smješten unutar drugog
objekta (na primjer, prostor koji okružuje bilo kakvu
cijev ili cijevi u kanalu bušotine). (2) prstenasti prostor
bušotine. Prostor u bušotini koji okružuje kolonu bilo
kakvih cijevi u njenom kanalu, odnosno prstenasti
prostor između: (a) zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi, casing) i stijenke kanala bušotine; (b) zaštitne
kolone i kolone uzlaznih cijevi (tubing), i (c) kolone
bušaćih šipki (bušaće kolone) i stijenke kanala bušo-
tine. Kroz prstenasti prostor bušotine između njene
stijenke i kolone bušaćih šipki ili zaštitne kolone (ako
je ugrađena) uzlazno struji cirkulirajući isplačni fuid
u procesu bušenja, a kod cementacije kolone zaštit-
nih cijevi cementna kaša se pumpa od dna bušotine
(dna zaštitne kolone) u prstenasti prostor između
kolone i stijenke bušotine. Sinonimi: annulus, fow
annulus.
annular velocity – brzina strujanja u prstenastom pro-
storu. Brzina strujanja fuida u prstenastom prostoru
bušotine, na primjer, brzina strujanja bušaće isplake
u procesu bušenja ili cementne kaše (otopine) pri
cementaciji bušotine. Važno je kontrolirati brzinu u
tom prostoru kako bi se osiguralo propisno ispiranje
kanala bušotine (čišćenje kanala od krhotina izbuše-
nih stijena i drugih čestica) i izbjegla erozija stijenke
kanala bušotine. Često se rabi termin kritična brzi-
na strujanja u prstenastom prostoru (critical annular
velocity) za opisivanje brzine pri kojoj isplačni fuid
efkasno transportira (iznosi) čvrste čestice iz bušoti-
ne. Ako brzina strujanja padne ispod kritične, postoji
opasnost od taloženja čestica i stvaranja naslaga ili
čepova u kanalu bušotine koji mogu biti prepreka u
bušotini.
annulus – (1) prstenasti prostor bušotine, v. annular spa-
ce, 2. (2) prsten porne vode. Prsten porne (interstici-
jalne) vode uzrokovan prodorom isplačnog fltrata
(mud fltrate) u formaciju zasićenu ugljikovodicima.
annulus pressure – tlak u prstenastom prostoru (zaštit-
noj koloni), v. casing pressure.
annulus pressure-responsive safety valve – sigur-
nosni ventil prstenastog prostora upravljan tlakom.
Ventil koji je osjetljiv na tlak u prstenastom prosto-
ru bušotine i koji se automatski otvara za ispuštanje
prekomjernog tlaka iz prstenastog prostora. Može
se podesiti na bilo koji maksimalni tlak na površini.
Sinonim: APR safety valve.
annulus zone – prijelazna (prstenasta) zona, v. transiti-
on zone, 3.
anogenic – anogen. (1) Koji se odnosi na plutonsku
(dubinsku) metamorfozu (metamorfzam) ili supsti-
tuciju (zamjenu). (2) Koji se odnosi na efuzivne erup-
tivne (magmatske) stijene.
anomaly – anomalija. (1) U geologiji – lokalno odstu-
panje od općih geoloških svojstava područja (re-
gionalnih geoloških svojstava), entitet ili svojstvo
koji se razlikuju od tipičnih ili očekivanih. Anomalije
mogu biti vrlo zanimljive u geološkim istraživanjima
ugljikovodika budući da one često upućuju na aku-
mulacije i perspekivnost nafte i plina. Također, geo-
kemijske anomalije na površini Zemlje mogu upući-
vati na akumulacije ugljikovodika u podzemlju. (2) U
geofzici – odstupanje od stalnog ili zakonomjernog
karaktera geofzičkih veličina, razlika između opaža-
nih (izmjerenih) i izračunanih vrijednosti (vrijednosti
prognoziranih teoretskim modelom), na primjer, Bo-
uguerova anomalija (Bouguer anomaly). Druge ge-
ofzičke anomalije, kao što su anomalija amplituda
(amplitude anomaly) u seizmičkoj prospekciji ili ma-
gnetska anomalija (magnetic anomaly) u Zemljinoj
kori, mogu biti povezane s akumulacijama ugljiko-
vodika, odnosno upućivati na njihove akumulacije.
anorogenic – anorogenetski, neorogenetski. Koji nije
povezan ili se ne odnosi na orogenetski poremećaj
(tektonsku deformaciju), na primjer, neorogenetsko
područje (anorogenic area).
anorthic system – triklinski sustav (kristalni sustav), v.
triclinic system.
anorthite – anortit. (1) Triklinski mineral bijele ili sivka-
ste boje iz skupine plagioklasa (plagioclase feldspar
group), najbazičniji član plagioklasa. Sreće se u ba-
47
anticlise anorthoclase
zičnim i ultrabazičnim eruptivnim (magmatskim) sti-
jenama (gabro, nortit, anortozit), rijetko u obliku do-
bro razvijenih mineralnih druza, katkada u tufovima
(pršincima) i vrlo rijetko u metamorfnim stijenama
(skarni). Sinonim: calciclase, calcium feldspar. (2) Kraj-
nji član izomorfnog niza plagioklasa (end member of
the plagioclase series) – čisti kalcijski glinenac.
anorthoclase – anortoklas. Triklinski mineral iz skupi-
ne alkalnih (alkalijskih) glinenaca (feldšpata – alkali
feldspar group) – glinenac bogat natrijem. Sadrži vrlo
fnozrnasta prorastanja. Široko je rasprostranjen kao
komponenta osnovne mase niskoalkalnih lava. Ter-
min se obično primjenjuje na smjesu nekoliko faza,
od kojih svaka čak ne mora imati vlastito polje stabil-
nosti pri bilo kojoj temperaturi. Sinonimi: anorthose,
soda microcline; v. orthoclase.
anorthosite – anortozit, plagioklazit. (1) Prema među-
narodno prihvaćenoj klasifkaciji plutonskih erup-
tivnih stijena (plutonic rocks) Međunarodne unije
geoloških znanosti (International Union of Geological
Sciences, IUGS) anortozit je plutonska (dubinska)
eruptivna (magmatska) stijena (plutonic rock) s Q
(kvarc, quartz) između 0 i 5; P/(A+P) veći od 90 (P –
plagioklas, plagioclase; A – alkalni glinenci, alkali fel-
dspars) i M (mafti, maftes) manji od 10. (2) Skupina
uglavnom monomineralnih (jednostavnih) pluton-
skih eruptivnih (magmatskih) stijena koje se gotovo
u cijelosti sastoje od glinenaca plagioklasa – obično
labradorita, ali mogu biti također toliko vapneni kao
bitovnit ili toliko natrijski kao andezit ili oligoklas.
Te stijene ne sadrže ili sadrže malu količinu tamno-
obojenih minerala (dark-colored minerals). Termin
se također odnosi na svaku stijenu iz te skupine.
Anortoziti se sreću u obliku velikh nestratifciranih
plutonskih tijela i u obliku stratifciranih intruzija.
Nađeni su i u uzorcima mjesečevih stijena. Sinonimi:
plagioclase rock, plagioclasite.
anteclise – antekliza. Pozitivna ili uzdignuta struktura
kontinentske platforme (continental platform). Ka-
rakterizirana je prostranim, regionalnim protezanjem
(od desetaka do stotina tisuća četvornih kilometara)
i formira se u procesu sporog izdizanja Zemljine
kore tijekom više geoloških perioda. Termin se rabi
uglavnom u ruskoj literaturi, na primjer, Bjeloruska
antekliza Volško-Uralskog područja, Belorussian an-
teclise). Sinonim: anticlise; v. syneclise.
anthozoan coelenterates – antozoi, koralji, v. antho-
zoans.
anthozoans (Anthozoa) – antozoi, koralji. Razred ce-
lenterata (mješinaca, coelenterates). Uključuju samo
morske, polipoidne, pojedinačne (solitarne) ili ko-
lonijske (zadružne) forme koje su većinom prirasle
(pričvršćene) za dno. Karakterizirani su postojanjem
stomodeuma (cjevasti prolaz koji vodi od usnog
otvora polipa u gastrovaskularnu ili unutarnju tje-
lesnu šupljinu, stomodaeum). Važni grebenotvorni
organizmi (reef-building organisms) i provodni fosili
(guide fossils). Stratigrafska rasprostranjenost: ordo-
vicij-danas. Sinonim: anthozoan coelenterates, corals
(v.).
anthraconite – antrakonit. Crni bituminozni vapnenac
(black bituminous limestone) ili mramor (marble) koji
obično puštaju smrdljiv (zaudarajući) miris pri udar-
cu ili trljanju. Sinonim: lacullan, swinestone; v. stink-
stone.
anthracosaurs (Anthracosauria) – antrakosauri. Red
izumrlih amfbija (vodozemaca) labirintodonta (la-
byrinthodonts). Karakterizirani su kralješcima (pršlje-
novima, vertebrae) s nereduciranim intercentrumom
(unreduced intercentrum), jasnim rasporedom der-
malnih kostiju (dermal bones) lubanje i formulom
falanga (članaka kostura prstiju, phalangeal formula)
reptila. Uključuju najvjerojatnije kandidate za podri-
jetlo reptila. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji
mississippi-gornji perm.
anthraxolite – antraksolit. Tvrdi crni asfaltit s visokim
sadržajem vezanog ugljika. Sreće se u obliku žila i
masa u sedimentnim stijenama, osobito u asocijaciji
s naftnim (gorivim) škriljavcima.
anthropozoic – antropozojski. (1) Termin koji označava
interval geološkog vremena od trenutka pojave čo-
vjeka. (2) Termin kojim se označavaju stijene nastale
u intervalu geološkog vremena od trenutka pojave
čovjeka.
anticlinal – (1) antiklinalan. Koji se odnosi na antiklinalu.
(2) antiklinala. Zastarjeli oblik termina anticline (v.).
anticlinal axis – os antiklinale. (1) Linija na karti od koje
slojevi bore padaju u raznim smjerovima, srednja li-
nija antiklinale. (2) Presjek plohe svoda antiklinale s
bilo kojim slojem bore.
anticlinal nose – antiklinalni (strukturni) nos, v. nose, 2.
anticlinal theory – antiklinalna teorija. Teorija prema
kojoj se nafta i plin nastoje akumulirati u antiklinal-
nim strukturama.
anticline – antiklinala, antiklinalna bora. Podzemna
geološka struktura u obliku bore sa slojevima koji
su konveksno (izbočeno) savijeni prema gore ili
izduljene dome (velikog, dugog luka ili svoda slo-
jeva stijena) sa stratigrafski starijim stijenama u
njenoj jezgri (središnjem dijelu, core), a mlađim
slojevima na krilima. Formirale su se djelovanjem
tangencijalnih kompresijskih sila paralelno s usloja-
vanjem sa skraćenjem slojeva ili nabiranjem usljed
diferencijalnih pokreta okomito na uslojavanje. Vrh
antiklinale se naziva tjeme (crest), a njeno središte
aksijalna ploha. Antiklinala, zajedno sa sinklinalom
čini potpunu geološku boru, odnosno konveksno
uzdignuti dio bore (v. fold), ali može postojati i kao
zasebna struktura. Oblici antiklinala mogu biti vrlo
raznovrsni – ako je jedan njen kraj viši od drugog,
tada se često naziva nos (nose), a formacija se nazi-
va utonulom antiklinalom (plunging anticline), ako
pada jednako na obje strane naziva se simetrična
(symmetrical anticline). Antiklinale su povoljne za
akumulaciju ugljikovodika – antiklinalne strukture
su među najčešćim i najvažnijim strukturnim za-
mkama za ugljikovodike i bile su jedne od prvih
struktura koje su prepoznate kao zamke za naftu i
plin. Ako u antiklinalu migrira previše nafte ili pli-
na, oni će otjecati izvan područja antiklinale, a ako
u migraciji postoji višak plina, on će težiti ispuniti
porni prostor antiklinale i istisnuti naftu. Prirodnom
segregacijom fuida plin će zauzeti porni prostor
iznad naftne zone kao plinska kapa ili iznad vode
kao plinsko ležište; v. syncline.
anticlinorium – antiklinorij. Sastavljena antiklinalna
struktura regionalnog protezanja koja je sastavljena
od manjih bora (oblik množine: anticlinoria); v. syn-
clinorium.
anticlise – antekliza, v. anteclise.
48
aphanitic anticonsequent stream
anticonsequent stream – antikonsekventna (opse-
kventna) rijeka, v. obsequent stream.
antidune – antidina. (1) Kratkotrajni ili prijelazni pješča-
ni val (sand wave) koji se formirao na koritu potoka
(pretpostavlja se da se pješčani valovi nisu sačuvali u
sedimentima) i sliči na dinu, ali se premješta uz stru-
ju, dok se pojedine pješčane čestice gibaju suprot-
no (niz struju). Antidina je karakterizirana erozijom
padina koje eu okrenute niz struju i sedimentacijom
na padinama okrenutim uz struju. Premješta se brže
i vjerojatno je viša od podvodne dine (subaqueous
dune) i njen profl je više simetričan. Sinonim: regre-
ssive sand wave (v.). (2) Svaka forma reljefa korita po-
toka (neovisno o tome premješta li se ona uz struju,
niz struju ili je nepomična) koja je formirana jedno-
smjernom strujom i nalazi se u jednoj fazi s površin-
skim valovima vode.
antifoam – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent.
antifoam agent – agens protiv pjenjenja. Agens (sred-
stvo, aditiv) koji se primjenjuje za sprječavanje pje-
njenja (stvaranja pjene) tijekom pripreme fuida za
obrade i otopina na površini. Prekomjerna pjena
koja nastaje tijekom procesa miješanja može uzro-
kovati poteškoće pri rukovanju s fuidima i njihovom
pumpanju i može štetiti karakteristikama ili kvaliteti
mješavine. Agensi za sprječavanje pjenjenja se tako-
đer mogu primjenjivati za razbijanje pjene u radnim
fuidima koji se nakon izvršene obrade (stimulacije)
vraćaju na površinu (u pripremi za njihovo odla-
ganje). Primjenjuju se supstancije poput silikona,
organskih fosfata i alkohola. Sinonimi: antifoamer,
antifoaming agent.
antifoamer – agens protiv pjenjenja, v. antifoam agent.
antifoaming agent – agens protiv pjenjenja, v. anti-
foam agent.
antiform – antiforma. U geologiji – bora (struktura an-
tiklinalnog tipa) čija se krila zatvaraju prema gore u
slojevima za koje nije poznata stratigrafska sekven-
cija; v. synform.
antiformal syncline – antiformna sinklinala. Sinklinala
čija se krila zatvaraju prema gore kao u antiformi (v.
antiform).
antisludge agent – agens za sprječavanje stvaranja ta-
loga. U tehnologiji obrade slojeva kiselinom – aditiv
kiselini (specifčna površinski aktivna kemikalija) koji
se rabi u obradama (stimulacijama) ležišta s teškom
asfaltnom naftom za sprječavanje stvaranja gustog
netopljivog taloga (sastavljenog od asfaltena, smole,
parafna i drugih kompleksnih ugljikovodika) koji se
formira u kontaktu nafte s kiselinom i može sniziti
permeabilnost ležišta.
antistress mineral – antistres-mineral. Mineral čijem
su formiranju u metamorfoziranim (metamorfnim)
stijenama pogodovali uvjeti koji nisu bili kontrolirani
smičnim naprezanjem nego termičkim djelovanjem
(temperaturom) i hidrostatičkim tlakom koji vjero-
jatno nije veći od umjerenih vrijednosti. Antistres-
minerali su, na primjer, kordijerit (cordierite), glinenci
(feldšpati, feldspars), pirokseni (pyroxenes), forsterit
(forsterite), andaluzit (andalusite) i drugi; v. stress mi-
neral.
antithetic fault – antitetički (protusmjerni) rasjed. Ra-
sjed koji pada u smjeru suprotnom padu pomaknu-
tih stijena i koji rotira rasjedom ograničene blokove
tako da je ukupan pomak na svakom rasjedu veći
nego što bi bio bez rotacije. Mnogi autori danas rabe
taj termin za opisivanje rasjeda koji je drugostupanj-
ski (sekundarni) u odnosu na glavni rasjed (formiran
pri jednakom režimu naprezanja), koji je orijentiran
pod velikim kutom prema glavnom rasjedu i koji (za
rasjede s pomakom po pružanju) ima smjer poma-
ka suprotan smjeru pomaka glavnog rasjeda ili (za
normalne rasjede) pada u suprotnom smjeru; v. syn-
thetic fault.
anti-vortex baf e – odbojnik protiv vrtloženja, v. vortex
breaker.
Antler orogeny – antlerska orogeneza. Orogeneza koja
je znatno deformirala paleozojske stijene Velikog
bazena (Great Basin) u Nevadi tijekom kasnog devo-
na i ranog misisipija, dok su se minorni orogenetski
impulsi (koji su slijedili nakon glavne faze) produljili
do perma. Općenito, antlerska orogeneza je ekviva-
lentna akadskoj orogenezi (v. Acadian orogeny) istoč-
nog dijela Sjeverne Amerike.
anurans (Anura, Salientia) – anuri, bezrepci, bezrepi
vodozemci. Red amfbija (vodozemaca, amphibians).
Uključuju žabe (frogs) i gubavice (toads). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: srednja jura-danas. Sinonim:
salientians.
AOF potential – apsolutni potencijalni kapacitet proi-
zvodnje, v. absolute open fow potential.
apatite – apatit. (1) Skupina različito obojenih heksa-
gonskih minerala koji se sastoje od kalcij-fosfata
zajedno s fuorom, klorom, hidroksilom ili karbona-
tom u različitim količinama (udjelima). (2) Mineral
iz skupine apatita (apatite group) – na primjer, fu-
orapatit, klorapatit, hidroksilapatit, karbonat-apa-
tit i frankolit. U općem slučaju termin se odnosi na
fuorapatit. Apatitski minerali se sreću kao akcesorni
minerali u gotovo svim eruptivnim (magmatskim) i
metamorfnim stijenama te u žilama i drugim rudnim
ležištima. Obično se nalaze u obliku fnozrnastih i
često onečišćenih masa kao glavni sastojak fosfatnih
stijena i većine ili svih fosilnih kostiju i zuba. Sinonim:
calcium phospate.
aphanic – afanitni. Termin koji označava teksturu kar-
bonatne sedimentne stijene koja je karakterizirana
pojedinačnim kristalima ili klastičnim zrnima pro-
mjera manjeg od 0,01 mm ili 0,005 mm (ovisno o kla-
sifkaciji). Termin aphanic je predložen kao zamjena
termina aphanitic (v.).
aphaniphyric – afanifrni; v. cryptocrystalline.
aphanite – afanit, felzit, felzitoid, kriptomer. Svaka fno-
zrnasta eruptivna (magmatska) stijena (fne-grained
igneous rock) čije pojedine komponente nisu lučive
(ne mogu se razlikovati) golim okom, stijena koja
ima afanitnu teksturu (aphanitic texture). Sinonimi:
felsite, felsitoid, kryptomere.
aphanitic – afanitni, afanitski. (1) Termin koji označa-
va teksturu eruptivne (magmatske) stijene (igneous
rock) u kojoj pojedine kristalne komponente (krista-
li) nisu lučive (ne mogu se razlikovati) golim okom
– uključene su i mikrokristalna (v. microcrystalline) i
kriptokristalna (v. cryptocrystalline) tekstura. Termin
također označava stijenu ili matriks koji pokazuju
takvu teksturu. Sinonim felzitni (v. felsitic) katkada
se rabi ograničeno – samo za svijetle (svjetloobo-
jene) stijene (light-colored rocks) s tom teksturom,
a termin afanitni – za tamnoobojene stijene (dark-
colored rocks). Sinonim: fne-grained; v. phaneritic. (2)
49
apo– aphanocrystalline
Termin slobodne uporabe koji se ranije primjenjivao
za označavanje teksture sedimentne karbonatne sti-
jene (sedimentary carbonate rock) – takva tekstura se
danas naziva aphanic (v.).
aphanocrystalline – afanokristalan. Opisni termin za
označavanje čvrsto isprepletene teksture karbonat-
ne sedimentne stijene koja je građena od kristala
promjera od 0,001 do 0,004 mm. Sinonim: extremely
fnely crystalline; v. aphanic.
aphanophyric – afanofrni, v. microcrystalline.
aphotic zone – afotička zona. Dio oceana gdje prodi-
ranje svjetlosti nije dovoljno za fotosintezu (afotička
dubina mora je približno ispod 200 m); v. disphotic
zone, euphotic zone.
aphyric – afrni. Termin koji označava teksturu fnozr-
naste ili afanitne eruptivne (magmatske) stijene liše-
ne fenokristala. Termin se također odnosi na stijenu
s takvom teksturom.
API cements – API cementi (tipovi cemenata), v. oilwell
cements.
API cement types – API cementi (tipovi cemenata), v.
oilwell cements.
API density – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API, v. API gravity.
API gamma ray unit – API gama jedinica, v. API unit.
API gamma unit – API gama jedinica, v. API unit.
API grade – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API, v. API gravity.
API gravity – gustoća (relativna gustoća) u stupnjevima
API. Gustoća po standardu što ga je propisao Ame-
rički naftni institut (American Petroleum Institute) za
sirovu naftu i njene derivate. Što je gustoća nafte u
metričkom mjernom sustavu manja, to je veća njena
gustoća izražena u stupnjevima API (obratna propor-
cionalnost). Relativna gustoća većine sirovih nafti je
u rasponu od 35 do 40 °API, ali se općenito kreće od
6 °API (vrlo teška nafta, very heavy crude oil) do 60
°API (vrlo laka nafta, very light crude oil). Slatka voda
ima relativnu gustoću 10 °API. Sinonimi: API density,
API grade, degrees API gravity.
API neutron unit – API neutronska jedinica, v. API unit.
API oil-gravity hydrometer – hidrometar za mjerenje
gustoće nafte u stupnjevima API. Pribor na principu
Arhimedova zakona za mjerenje gustoće (relativne
gustoće) nafte u stupnjevima API. Pribor se spusti u
posudu koja je ispunjena uzorkom nafte tako da plu-
ta u njoj. Visina do koje će hidrometar plutati ovisi o
gustoći mjerene nafte koja se može direktno očitati
na skali instrumenta. Jedna konstrukcija hidrometra
se rabi za mjerenje relativne gustoće sirove nafte u
intervalu od 10 do 45 °API, a druga izvedba za mjere-
nje u intervalu od 45 do 90 °API.
API scale – API skala. Hidrometrijska skala Američkog
naftnog instituta za mjerenje gustoće (relativne gu-
stoće) tekućina. Ponajprije se rabi u naftnoj industri-
ji; v. API gravity.
API specifcations – specifkacije API. Specifkacije
Američkog naftnog instituta (American Petroleum
Institute) – međunarodno priznate specifkacije koje
je prihvatila naftna industrija gotovo cijelog svijeta
u područjima projektiranja, proizvodnje ili nabave
opreme za naftna i plinska polja (bušaće šipke, za-
štitne i uzlazne cijevi, oprema ušća bušotine, ventili,
bušaća užad, cementi i aditivi za cemente i dr.).
API unit – API jedinica. U karotaži bušotina – proi-
zvoljna jedinica radioaktivnosti (jedinica mjerenja
u metodama radioaktivne karotaže) koja se bazira
na umjetno radioaktivnom uređaju za kalibraciju na
sveučilištu u Houstonu (Teksas), koji je defniran s
radioaktivnošću od 200 API jedinica (odabrana jer
se smatralo da je dvostruko veća od radioaktivnosti
tipičnog šejla) i prema kojem su standardizirani de-
tektori brzine brojanja (na primjer, kod gama-karo-
taže i neutronske karotaže). Kao kalibracijske bušo-
tine služe dvije plitke bušotine (API pit), a kalibriraju
se pribori za gama-karotažu (natural gamma-ray
log), neutronsku karotažu (neutron log) i spektro-
skopsku gama-karotažu (natural gamma-ray spec-
troscopy log). Formacija je primarni standard za
kalibraciju gama-karotaže. Međutim, čak kada su
različiti pribori za gama-karotažu propisno kalibri-
rani, oni neće nužno pokazati identična očitanja u
bušotini jer njihovi detektori mogu imati različitu
spektarsku osjetljivost (očitanja će biti jednaka
samo u slučaju da formacija sadrži jednake propor-
cije torija, kalija i urana kao standard iz Houstona).
Na primjer, pribori za karotažu u procesu bušenja
(logging-while-drilling tool) imaju deblje kućište
od pribora koji se užetom spuštaju u bušotinu, što
uzrokuje različit spektarski odziv na tri izvora radio-
aktivnosti i, prema tome, pokazuju različito očitanje
ukupnog gama-zračenja u nekim formacijama. Ra-
zlikuju se API gama jedinica (API gamma unit) za ga-
ma-karotažu i API neutronska jedinica (API neutron
unit) za neutronsku karotažu.
API well number – broj bušotine po API normi. Jedin-
stveni broj od 12 znamenaka koji Američki naftni
institut (American Petroleum Institute) dodjeljuje sva-
koj bušotini izbušenoj u SAD. Prve dvije znamenke
označavaju kod savezne države (state) – brojevi od 1
do 49 odgovaraju nazivima saveznih država po abe-
cednom redoslijedu uključujući okrug Columbia,
dok su Aljaska i Hawaii dobili brojčane oznake 50 i
51 – znamenke od 3 do 5 su kodovi za okrug (coun-
ty), općinu (parish) ili odobalno područje (ofshore),
znamenke od 6 do 10 služe za identifkaciju pojedine
bušotine (kod dane bušotine) i zadnje dvije znamen-
ke označavaju svojstvo bušotine (na primjer, skreta-
nje kanala).
aplacophorans (Aplacophora) – aplakofori, trbožlijep-
ci. Razred (ili podrazred) crvolikih marinskih moluska
(mekušaca, vermiform marine mollusks). Nemaju lju-
šturu (shell). Poznati su samo po živim formama.
aplite – aplit. Svjetloobojena hipabisalna eruptivna
(magmatska) stijena (hypabyssal igneous rock) karak-
terizirana fnozrnastom alotriomorfno-granularnom
(zrnastom), tj. aplitskom teksturom. Sastav aplita
može varirati od granitnog do gabrovog, ali termin
aplit bez pobliže oznake podrazumijeva granitski
aplit (granitic aplite), koji se sastoji uglavnom od kvar-
ca (quartz), kalijskog glinenca (feldšpata, potassium
feldspar) i kiselog plagioklasa (acid plagioclase).
aplitic – aplitski. (1) Termin koji se odnosi na fnozrna-
stu i saharoidnu ili alotrimorfno-granularnu (zrna-
stu) teksturu karakterističnu za aplite (v. aplite). (2)
Termin koji označava eruptivnu (magmatsku) stijenu
(igneous rock) s takvom teksturom.
apo– – apo–. U petrološkoj terminologiji – prefks koji
označava metasomatsku promjenu bez razaranja pr-
vobitne (originalne) teksture.
50
apparent wavelength apo-epigenesis
apo-epigenesis – apoepigeneza. Postdijagenetske
promjene (post-diagenetic changes) koje utječu na
sedimente koji se nalaze daleko od prvobitne sredi-
ne sedimentacije (original environment of deposition),
na primjer, kada se sedimenti nalaze ispod relativno
debele naslage pokrovnih stijena (overburden).
apophysis – apofza, v. tongue, 2.
apparent – prividan. (1) U geologiji – termin koji se
odnosi na rasjede i rasjedna kretanja kada je riječ o
pomicanjima duž njih, a ne o klizanju; v. actual. (2)
Veličina dobivena mjerenjem, na primjer, prividna
brzina (apparent velocity). (3) Vrijednost svojstva
(parametra) pod pretpostavkom homogenosti i izo-
tropnosti sredine i polubeskonačnosti prostora, za
razliku od njegove stvarne vrijednosti.
apparent anisotropy – prividna anizotropija. U seiz-
mičkoj prospekciji – omjer brzine određene iz nor-
malnog prirasta vremena (v. normal moveout), tj.
horizontalno mjerenje, i brzine izmjerene vertikalno
u vertikalnom seizmičkom proflu.
apparent bed thickness – prividna debljina sloja. De-
bljina sloja koja nije izmjerena okomito na plohu
uslojavanja (površinu sloja), za razliku od prave de-
bljine sloja (true bed thickness).
apparent density – prividna gustoća. (a) Gustoća sti-
jene izračunana prema gravitacijskim mjerenjima u
kanalu bušotine. (b) Zastarjeli sinonim termina bulk
density (v.).
apparent dip – prividni nagib. (1) U strukturnoj geolo-
giji – kut koji strukturna površina, na primjer, ploha
slojevitosti (bedding plane) ili rasjedna ploha (fault
plane), čini s horizontalom izmjeren u bilo kojem
slučajnom (slučajno orijentiranom) vertikalnom pre-
sjeku, a ne okomito na pružanje sloja (strike). Mijenja
se gotovo od nule do praktično pravog kuta nagiba
(true dip) u zavisnosti od toga koliko je slučajni pre-
sjek blizak smjeru pružanja ili nagiba. Sinonim: fal-
se dip. (2) U seizmičkoj prospekciji – kut koji fronta
izlaznog vala (emerging wave front) čini s površinom
u odnosu na nagib horizonta (sloja) refeksije (dip of
refector) povezanog s njim. Prividni nagib je kut čija
je tangenta jednaka omjeru vertikalnih i horizontal-
nih pomicanja uzrokovanih frontom vala. Sinonim:
emergence angle; v. dip, moveout.
apparent formation factor – prividni faktor formacije.
U karotaži bušotina – omjer (kvocijent) električne ot-
pornosti (specifčnog električnog otpora) formacije
zasićene smjesom ugljikovodika i elektrolita i elek-
trične otpornosti samog elektrolita. Sinonim: appa-
rent formation resistivity factor.
apparent formation resistivity factor – prividni faktor
formacije, v. apparent formation factor.
apparent liquid density – prividna gustoća tekućine.
Kvocijent (omjer) mase plina i volumena plina oto-
pljenog u tekućini pri standardnom tlaku i tempe-
raturi.
apparent matrix – prividni matriks. Svojstva čvrstog
dijela stijene izračunata kombiniranjem dviju karo-
taža, na primjer, kombiniranjem karotaže gustoće i
neutronske karotaže poroznosti moguće je izraču-
nati gustoću prividnog matriksa (apparent matrix
density), a kombiniranjem neutronske karotaže po-
roznosti i akustičke karotaže je moguće izračunati
vrijeme putovanja vala u prividnom matriksu. Prora-
čuni pretpostavljaju dani fuid (obično slatku vodu)
i primjenjuju jednadžbe odziva. Rezultati se često
rabe za identifkaciju litologije.
apparent movement of fault – prividni pomak po
rasjedu. Pomak koji se opaža u svakom slučajnom
presjeku poprečnom na rasjed. Zavisi od nekoliko
varijabli – orijentacije rasjeda, poremećenosti slo-
jeva, presjeka po kojem se rasjed opaža i stvarnog
pomaka po rasjedu.
apparent onlap – prividno transgresivno prekrivanje.
Transgresivno prekrivanje (v. onlap) koje se opaža u
slučajno orijentiranom vertikalnom geološkom pre-
sjeku koji ne može biti paralelan početnom nagibu
plohe uslojavanja u trenutku sedimentacije i, prema
tome, može dati samo jednu komponentu stvarnog
smjera transgresivnog prekrivanja.
apparent plunge – prividno potonuće. Kut koji popri-
ma normalna projekcija geološke strukture na ravni-
nu vertikalnog poprečnog presjeka.
apparent resistivity – prividna električna otpornost
(specifčni električni otpor). (1) U karotaži bušotina –
električna otpornost (specifčni električni otpor – v.
electrical resistivity) stijena (formacije) izmjerena pri
električnoj karotaži bušotina. Razlikuje se od stvar-
ne električne otpornosti (v. true electrical resistivity)
stijena (formacije) zbog utjecaja kanala bušotine,
isplake u njemu, zone prodora isplačnog fltrata i
susjednih slojeva budući da prividna otpornost for-
macija ovisi o otpornosti isplake u kanalu bušotine,
isplačne obloge, zone infltracije isplake u sloj, zone
sloja isprane isplakom, otpornosti same stijene (for-
macije) i drugim faktorima. (2) Električna otpornost
homogenog, izotropnog tla koja bi dala zavisnost
napon-struja (voltage-current relationship) jednaku
izmjerenoj.
apparent thickness – prividna debljina. U geologiji –
debljina stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) ili
drugog slojnog tijela (v. thickness) izmjerena pod
pravim kutom na površinu zemlje; v. true thickness.
apparent velocity – prividna brzina. U seizmičkoj pros-
pekciji – (1) Fazna brzina kojom se širi fronta seizmič-
kog vala duž linije rasporeda seizmičkih prijamnika
(geofona). Prividna brzina je jednaka stvarnoj brzini
fronte vala podijeljenoj cosinusom kuta koji fronta
vala čini s linijom rasporeda geofona (kuta pod ko-
jim se fronta vala približava geofonima). (2) Veličina
inverzna (obratna) strmini nagiba hodografa refrak-
tiranog vala (refraction time-distance curve).
apparent viscosity – prividna viskoznost. (1) v. efec-
tive viscosity; (2) Viskoznost fuida izmjerena visko-
zimetrom pri specifciranoj brzini smicanja. Ovisi o
plastičnoj viskoznosti i naprezanju pri pokretanju
(granici tečenja fuida) i jednaka je polovici vrijedno-
sti viskoznosti izmjerene pri brzini 600 o/min (u cen-
tipoazima). Za njutonske fuide prividna viskoznost
je brojčano jednaka plastičnoj viskoznosti.
apparent water table – prividno vodno lice, v. perched
water table.
apparent wavelength – prividna duljina vala. U seiz-
mičkoj prospekciji – udaljenost između korelativnih
točaka na valnom paketu (wave train) izmjerena po
liniji rasporeda seizmičkih prijamnika (geofona, ge-
ophone spread). Razlikuje se od stvarne duljine vala
(actual wavelength) ako smjer nailaska vala čini kut
s linijom rasporeda geofona. Prividna duljina vala se
matematički može izraziti kao umnožak stvarne du-
51
aquiclude apparent wellbore radius
ljine vala i sinusa kuta pod kojim se fronta vala pribli-
žava geofonima (liniji rasporeda geofona).
apparent wellbore radius – prividni (efektivni) polu-
mjer (radijus) bušotine, v. efective wellbore radius.
applied geology – primijenjena geologija. Primjena ra-
znih grana (područja) geologije u ekonomici, tehnici,
tehnologiji, vodoopskrbi ili problemima okoliša. Ge-
ologija koja se odnosi na ljudsku djelatnost.
applied geophysics – primijenjena geofzika. Primjena
geofzičkih metoda (električnih, gravimetrijskih, ma-
gnetskih, termičkih, seizmičkih) u istraživanjima eko-
nomski vrijednih ležišta ruda, ugljikovodika ili voda,
v. geophysical exploration.
applied seismology – primijenjena (prospekcijska)
seizmologija, seizmičko istraživanje (prospekcija). Pri-
mjena seizmologije, odnosno seizmičkih metoda
(obično umjetno proizvedenih seizmičkih valova),
za kartiranje podzemnih geoloških struktura i strati-
grafskih karakteristika radi istraživanja komercijalnih
ležišta mineralnih sirovina (nafte, plina, soli, ruda) ili
u tehničke svrhe (na primjer, za određivanje dubine
zalijeganja temeljnih stijena ili postojanja potencijal-
no aktivnih rasjeda). Uključuje seizmičko istraživanje
(prospekciju) primjenom metoda refeksije i refrakci-
je (prelamanja) valova. Sinonimi: exploration seismo-
logy, prospecting seismology, seismic exploration.
apposition fabric – primarni sklop (građa) stijene. Pri-
marna orijentacija elemenata sedimentne stijene
koja se razvila ili formirala u vrijeme sedimentacije
materijala sukcesivnim polaganjem čestica na već
ranije nataložene čestice. Sinonim: primary fabric, v.
depositional fabric.
appraisal curve – krivulja za procjenu iscrpka. Dijagram
za prognozu konačnog iscrpka nafte bušotina koje
proizvode iz istog ležišta ali s različitim početnim
kapacitetima proizvodnje. Postotak ukupne proi-
zvodnje nafte po bušotini se prikazuje u ovisnosti o
proizvodnji po bušotini u prvoj godini da se dobije
krivulja srednje, minimalne i maksimalne ukupne
postotne proizvodnje. Može se prikazati konačna
proizvodnja po bušotini u ovisnosti o dnevnoj pro-
izvodnji nafte po bušotini tijekom prve godine pro-
izvodnje.
appraisal drilling – ocjensko bušenje, bušenje ocjenskih
bušotina. Bušenje u blizini bušotine kojom je otkrive-
no ležište/polje ili prve (pionirske) istraživačke bušo-
tine. Svrha ocjenskog bušenja je dobivanje podataka
o protezanju (veličini) pronađenog ležišta/polja, tipu
ugljikovodika, volumenu rezervi i produktivnom po-
tencijalu; v. appraisal well.
appraisal of reserves – procjena rezervi, v. reserve esti-
mate.
appraisal well – (1) ocjenska bušotina. Istraživačka bu-
šotina izbušena nakon i blizu bušotine kojom je ot-
kriveno naftno ili plinsko ležište/polje (discovery well)
u svrhu detaljnijeg izučavanja i dobivanja podataka
o veličini (protezanju) ležišta/polja, tipu ugljikovodi-
ka i produktivnom (komercijalnom) potencijalu. Na
ocjenskim bušotinama se često uzima jezgra i na
njima se obavljaju proizvodna ispitivanja pri uvjeti-
ma sličnim budućim uvjetima proizvodnje bušotine
kako bi se procijenila komercijalnost. Katkada je po-
trebno izbušiti nekoliko ocjenskih bušotina nakon
bušotine kojom je otkriveno ležište. Kao sinonimi se
u različitim izvorima pojavljuju izrazi: confrmation
well, delineation well, outstep well, reservoir-evalu-
ating well, step-out well, ali njihove defnicije se od
izvora do izvora razlikuju; v. appraisal drilling. (2) re-
perna (probna) istraživačka bušotina, v. test well.
appressed – zbijen, stlačen. Termin koji se odnosi na
boru čija su krila gotovo paralelna.
APR safety valve – sigurnosni ventil prstenastog pro-
stora upravljan tlakom, v. annulus pressure-responsive
safety valve.
apron – zastor. U geomorfologiji – široka kontinuirana
i na velikoj površini protegnuta slojna naslaga alu-
vijalnog, glacijalnog (ledenjačkog), eolskog ili ma-
rinskog nevezanog (nekonsolidiranog, rahlog) ma-
terijala iz ustanovljivog izvora (izvora koji se može
utvrditi) i sedimentiranog u podnožju planine, na
frontalnom dijelu ledenjaka itd. – na primjer, bahada
(bajada) ili sandrovska ravnica (formirana nanosima
otplavljenim s ledenjaka – v. outwash plain). Sino-
nim: frontal apron.
Aptian, Aptian stage – apt, vekt. Stratigrafski kat donje
krede (Lower Cretaceous) u Europi – iznad barema
(Barremian), a ispod alba (Albian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 114 do 107 (ili 115 do 108)
milijuna godina. Prema nekim autorima, apt je kat
donje i srednje krede (Middle Cretaceous). Sinonim:
Vectian.
aquafer – vodonosni horizont (sloj), v. aquifer.
aquasorption process – akvasorpcijski proces. Proces
pranja vodom prirodnog plina u kontaktnoj koloni
(tornju) u svrhu uklanjanja kiselih plinova (sumporo-
vodika, ugljik-dioksida).
aquatic – voden, vodni, akvatski. (1) Koji potpuno ili dje-
lomično živi u vodi ili na vodi. (2) Koji raste u vodi ili
na vodi. (3) Koji živi u blizini vode ili često obitava
u vodi.
aquatolysis – akvatoliza. Kemijski i fzikalno-kemijski
procesi koji se odvijaju u slatkovodnoj sredini za vri-
jeme transporta i trošenja (raspadanja) sedimenata
te dijageneze do njihova pokapanja; v. halmyrolysis.
aqueoglacial – akvatičko-glacijalni, vodeno-ledenjački,
v. glacioaqueous.
aqueo-residual sand – vodeno-rezidualni (vodeno-elu-
vijalni) pijesak. Pijesak u kojem su čestice, formirane
raznim eluvijalnim (rezidualnim) agensima, bile ka-
snije izmijenjene djelovanjem vode; v. residuo-aqu-
eous sand.
aqueous – vodni, voden. (1) Koji se sastoji od vode ili se
odnosi na vodu. (2) Koji je nastao od vode ili s vodom
ili pomoću vode – na primjer, vodena otopina (aqu-
eous solution). (3) Koji je stvoren djelovanjem vode
– na primjer, vodeni talog (aqueous sediment).
aqueous drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na
bazi vode, vodeno-bazna isplaka (bušaća isplaka),
isplaka (bušaća isplaka) s vodenom osnovom (bazom),
v. water-base drilling mud.
aqueous emulsion – vodena emulzija. Fine čestice
nafte ili drugih supstancija okružene vodom kao, na
primjer, emulzija nafte u vodi.
aqueous ripple marks – vodeni riplovi. Riplovi formi-
rani valovima ili strujama vode, za razliku od riplova
formiranih zračnim strujama (vjetrovima).
aqueous rock – hidrogena stijena. Sedimentna stijena
istaložena vodom, u vodi ili sudjelovanjem vode. Si-
nonim: hydrogenic rock.
aquiclude – djelomično vodonepropusni sloj. Sloj re-
52
aragonite aquifer
lativno nepropusne stijene koji je sposoban sporo
upijati (apsorbirati) vodu, ali je ne propušta dovoljno
brzo da bi napajao (opskrbljivao) zdenac ili izvor vo-
dom. Ima ulogu gornje ili donje granice vodonosnog
sloja.
aquifer – (1) vodonosni sloj, akvifer. U hidrologiji – pro-
pusni podzemni sloj (formacija) koji sadrži vodu i
kroz koji podzemna voda više ili manje struji slo-
bodno. Sloj stijene zasićene vodom koji je dovoljno
propustan za vađenje podzemne vode i za napa-
janje (opskrbljivanje) zdenaca i izvora ekonomski
znatnim količinama vode. Sinonimi: aquafer, gro-
und-water reservoir, water horizon. (2) U geologiji –
vodonosni bazen napajanja (akvifer) ležišta. Vodena
(vodonosna) zona ispod naftne ili plinske zone leži-
šta. Mnoga ležišta su djelomično ili potpuno okru-
žena akviferom – ako je akvifer u usporedbi s leži-
štem velik, njegov utjecaj na ponašanje ležišta će
biti znatan i, suprotno, ako je toliko malen, njegov
utjecaj na ponašanje ležišta će biti praktično zane-
mariv. Katkada dva ili više ležišta mogu imati jedan,
zajednički, vodonosni bazen napajanja. Prema geo-
metriji (obliku), akvifer može biti: (a) radijalan (radial
aquifer), kada su njegove granice defnirane dvama
koncentričnim cilindrima ili odsječcima cilindara;
(b) linearan (linear aquifer), kada su mu granice
formirane dvjema paralelnim ravninama, i (c) ne-
simetričan (nonsymmetrical aquifer). Akvifer može
biti potpuno okružen (zajedno s ležištem) nepropu-
snim stijenama tako da s ležištem čini volumetrijsku
cjelinu ili može imati izdanak ili izdanke preko kojih
se napaja površinskim vodama. Prema vanjskim
granicama (prema veličini u odnosu na ležište),
akvifer se smatra: (a) beskonačnim (infnite aquifer),
kada se njegova vanjska granica nalazi na besko-
načnoj udaljenosti od ležišta; (b) konačnim zatvore-
nim (fnite closed aquifer), kada je njegovo proteza-
nje konačno i bez strujanja preko vanjske granice, i
(c) konačnim otvorenim (fnite outcropping aquifer),
kada mu je protezanje konačno, tlak na vanjskoj
granici konstantan i u vezi je s nekim izvorom na-
pajanja površinskim vodama (npr. jezerom). Prema
načinu zalijeganja, akvifer može biti horizontalan u
odnosu na ležište ili se može uspinjati znatno iznad
ležišta. S padom tlaka u ležištu usljed proizvodnje
akvifer reagira podržavanjem ležišnog tlaka ili us-
poravanjem njegova opadanja osiguravajući pritje-
canje vode u ležište (water infux) ili prodor vode u
ležište (v. water encroachment) preko mehanizama
ekspanzije vode, kompresibilnosti njegove stijene,
arteškog strujanja vode (ako zaliježe iznad ležišta)
i ekspanzijom poznatih ili nepoznatih akumulacija
ugljikovodika u njemu.
aquifer gas storage – skladištenje plina u vodonosnom
sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v. under-
ground natural gas storage in aquifers.
aquifer natural gas storage – skladištenje prirodnog
plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u
vodonosnom sloju, v. underground natural gas stora-
ge in aquifers.
aquifer storage of gas – skladištenje plina u vodono-
snom sloju; plinsko skladište u vodonosnom sloju, v.
underground natural gas storage in aquifers.
aquifer storage of natural gas – skladištenje prirodnog
plina u vodonosnom sloju; skladište prirodnog plina u
vodonosnom sloju, v. underground natural gas stora-
ge in aquifers.
aquifer system – vodeni sustav. Heterogeno tijelo gra-
đeno od propusnog i manje propusnog materijala
tako da predstavlja vodoopskrbnu hidrauličku jedi-
nicu regionalnog protezanja.
aquifer test – ispitivanje vodonosnog horizonta. Ispiti-
vanje vodom zasićenog sloja koje obuhvaća crplje-
nje i mjerenje količine vode iz bušotine (zdenca) ili
dodavanja vode u nju i mjerenje promjena visine
tlaka (head) u vodonosnom sloju nastalih za vrijeme
ili nakon crpljenja vode (ili dodavanja vode u bušo-
tinu).
aquifer underground gas storage – podzemno skla-
dištenje plina u vodonosnom sloju; podzemno plinsko
skladište u vodonosnom sloju, v. underground natural
gas storage in aquifers.
aquifer underground natural gas storage – podze-
mno skladištenje prirodnog plina u vodonosnom sloju;
podzemno skladište prirodnog plina u vodonosnom
sloju, v. underground natural gas storage in aquifers.
aquifer underground storage – podzemno skladište-
nje u vodonosnom sloju; podzemno skladište u vodo-
nosnom sloju, v. underground natural gas storage in
aquifers.
aquifer underground storing – podzemno skladištenje
u vodonosnom sloju, v. underground natural gas sto-
rage in aquifers.
aquifuge – vodonepropusni sloj. Nepropusni sloj sti-
jene, stijena koja nema uzajamno povezane kanale
i šupljine (pore) i koja, prema tome, nije sposobna
upijati (apsorbirati) i propuštati vodu.
Aquitanian, Aquitanian stage – akvitan, aquitan. Stra-
tigrafski kat najdonjeg dijela miocena (lowermost Mi-
ocene) u Europi – iznad oligocenskog hata (Chattian),
a ispod burdigala (Burdigalian). Obuhvaća vremenski
raspon od prije 25 do 23 milijuna godina. Neki autori
su akvitan ranije smatrali najgornjim dijelom oligo-
cena (uppermost Oligocene).
aquitard – propusni granični sloj vodonosnog horizon-
ta. Granični sloj vodonosnog horizonta (v. confning
bed) koji usporava, ali ne sprječava strujanje vode u
pridruženi vodonosni horizont ili iz njega. Takav sloj
teško propušta vodu do bušotina ili izvora, ali može
služiti kao skladište podzemne vode.
Arabian light – arapska laka nafta. Sirova nafta iz Sau-
dijske Arabije koja se u zemljama članicama OPEC-a
upotrebljava kao etalonska (bazna, referentna) siro-
va nafta za određivanje cijena nafte na međunarod-
nom tržištu; v. marker crude oil.
arachnids (Arachnida) – arahnidi, paučnjaci. Razred ar-
tropoda (člankonožaca, arthropods), kopneni helice-
rati (kliještari, terrestrial chelicerates). Karakterizirani
su jednim parom ekstremiteta ispred usta (preoral
appendages) s dva do tri članka (joints). Stratigrafska
rasprostranjenost: silur-danas.
aragonite – aragonit. (a) Rompski mineral bijele, žuć-
kaste ili sive boje, po kemijskom sastavu kalcij-kar-
bonat. Trimorfan je s kalcitom i vateritom. Aragonit
ima veću gustoću i tvrdoću i manje jasnu kalavost od
kalcita. Manje je stabilan i manje raširen nego kalcit.
Obično se sreće u obliku vlaknastih agregata u sloje-
vima (ležištima) gipsa i željezne rude, zatim u obliku
taloga vrućih izvora te kao glavni sastojak plitko-
vodnih morskih muljeva i gornjih dijelova koraljnih
53
arc-trench gap Aragon spar
grebena. Aragonit je također važna komponenta bi-
sera i nekih ljuštura (školjaka). Sinonim: Aragon spar.
(b) Skupni naziv rompskih karbonatnih minerala,
uključujući aragonit (aragonite), alstonit (alstonite),
viterit (witherite), stroncijanit (strontianite) i cerusit
(cerussite).
Aragon spar – aragonit, v. aragonite.
araneids (Araneida) – araneidi, pauci. Red arahnida
(paučnjaka, arachnids). Karakterizirani su prisut-
nošću čeljusnih režnjeva (maxillary lobes) i žlijezda
(maxillary glands) i sličnošću prvog para nogu s dru-
gim nogama. Stratigrafska rasprostranjenost: karbon
(moguće devon)-danas. Sinonim: spiders.
arbitary cutof – facijesna granica. Vertikalna granica
koja odjeljuje dvije stratigrafske jedinice koje prelaze
jedna u drugu po pružanju i koje se uzajamno razli-
kuju po nekom proizvoljno određenom obilježju; v.
cutof.
arborescent – dendritni, granat, v. dendritic.
Arbuckle orogeny – arbuklinska orogeneza. Zadnja
velika deformacija u orogenetskom pojasu Wichita u
južnoj Oklahomi. Prema uzajamnim odnosima fosili-
fernih slojeva svrstana je u kasni pensilvanij.
arch – svod. (1) U strukturnoj geologiji – široka, otvo-
rena antiklinalna bora regionalne veličine, obično
je to svodoliko izdignuće fundamenta. Sinonim (s
manjom prednošću uporabe): swell, v. dome. (2) v.
natural arch.
Archaean rocks – arhajske stijene. Stijene koje su starije
od kambrija (Cambrian) i, prema tome, zaliježu ispod
njega. Ekvivalentne su pretkambriju (Precambrian).
Termin je katkada ograničen na stariji, kristalinski
dio pretkambrija.
archaeocyathids (Archaeocyatha) – arheocijati. Ko-
ljeno izumrlih marinskih organizama. Karakterizirani
su uglavnom skeletom oblika konusa, pehara ili vaze
izgrađenim od karbonata kalcija. Klasifciraju se razli-
čito – kao koralji (corals), spužve (sponges), protozoe
(protozoans) i vapnene alge (calcareous algae). Za-
stupljeni su po cijelom svijetu. Stratigrafska raspro-
stranjenost: donji kambrij-srednji kambrij. Sinonimi:
cyathosponges, pleosponges.
Archaeozoic – arheozoik, arheozojska era, v. Archeozoic.
Archean – arhaik, arhajska era, arheozoik, arheozojska
era. Termin (u značenju prastar, drevan) koji ozna-
čava stijene (grupu stijena) arheozoika (Archeozoic)
i primjenjuje se na najstarije stijene pretkambrija
(Precambrian). Obuhvaća, kako se procjenjuje i pre-
ma raznim izvorima, vremenski raspon od prije 4 do
2,45 (ili 3,9 do 2,5 ili 3,8 do 2,5 ili 3,6 do 2,3) milijardi
godina. S porastom fzičkih mjerenja geološkog vre-
mena uporaba termina se mijenjala – preporučuje
se primjena termina rani pretkambrij (Early Precam-
brian); v. Archeozoic, Proterozoic.
Archean era – arhajska era, arhaik, v. Archean.
Archeozoic – arheozoik, arheozojska era,. Rani pretkam-
brij (Early Precambrian), najraniji dio pretkambrija
(pretkambrijskog vremena – Precambrian time) koji
odgovara arhajskim stijenama (Archean rocks). Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 4,5 do 2,5 milijarde
godina. Drugi oblik pisanja termina: Archaeozoic; v.
Archean, Proterozoic.
Archeozoic era – arheozoik, arheozojska era, v. Arche-
ozoic.
archibenthic – arhibentoski. Koji se odnosi na bentos
kontinentske padine (v. continental slope); v. bat-
hybenthic.
Archie (Archie’s) equations – Archiejeve jednadžbe
(formule). Tri empirijske formule (zavisnosti) između
električne otpornosti (specifčnog električnog ot-
pora) u karotaži bušotina (well log resistivity) i svoj-
stava poroznog, čistog (bez primjesa šejla) zrnastog
pješčenjaka koje je formulirao američki inženjer i
geolog G. E. Archie (1942. g.): (a) R
o
= FR
w
(gdje je:
R
o
– električna otpornost stijene potpuno zasićene
vodom; F – «faktor formacije», v. formation factor; R
w

– električna otpornost intersticijalne ili porne vode);

(b) F = ø
−m
(gdje je: ø – poroznost uzoraka jezgara
pješčenjaka Meksičkog zaljeva i drugih; m – faktor
cementacije ili cementacijska komponenta, cemen-
tation factor, cementation component; vrijednost va-
rira između 1,0 i 3,0), i (c) S
w
= (R
o
/R
t
)
1/n
(gdje je: S
w

– zasićenje poroznog pješčenjaka slojnom vodom, u
%; R
t
– stvarna ili prava električna otpornost pješče-
njaka; n – eksponent zasićenja, saturation exponent;
često je jednak 2). Archijeve jednadžbe su temelji
kvantitativne analize dijagrama karotaže bušotina
naftnih i plinskih ležišta. Kasnije su drugi autori po-
boljšali jednadžbe i njihove konstante za specifčna
ležišta, tipove stijena i uvjete podzemlja. Drugi oblik
termina: Archie’s formulas.
Archie’s formulas – Archiejeve formule (jednadžbe), v.
Archie equations.
archosaurian reptiles – arhosauri, v. archosaurs.
archosaurians – arhosauri, v. archosaurs.
archosaurs (Archosauria) – arhosauri. Podrazred rep-
tila (gmazova, reptiles). Karakterizirani su diapsidnim
tipom lubanje (diapsid skull) i zubima koji su uloženi
u jamice (sockets). Uključuju dinosaure (velegmazo-
ve, dinosaurs), krokodile (crocodilians) i pterosaure
(krilate gmazove, pterosaurs) i trijaske forme, uklju-
čujući pretke tih grupa. Stratigrafska rasprostranje-
nost: trijas-danas. Sinonimi: archosaurian reptiles,
archosaurians.
arcose – arkoza, v. arkose.
arc shooting – paljenje s lučnim (lepezastim) raspore-
dom seizmografa, v. fan shooting.
arctic – (1) Arktik. Područje koje se nalazi unutar sjever-
nog polarnog kruga, područje sjevernog zemaljskog
pola. (2) arktički. (a) Koji se odnosi na niske tempera-
ture. (b) Koji se odnosi na osobitosti (odlike), klimu,
vegetaciju (biljni svijet) i faunu (životinjski svijet) koji
su karakteristični za polarno područje (arctic region).
arctic pack – arktički (polarni) led, v. polar ice.
arctic submersible rig – arktičko poluuronjivo bušaće
postrojenje. Pokretno poluuronjivo postrojenje za
bušenje u arktičkim područjima. Dolazi na mjesto
bušenja tijekom perioda kada nema leda. Cjeloku-
pna oprema ispod vodene linije postrojenja je okru-
žena kesonom radi zaštite od oštećenja plivajućim
ledom. Bušaća paluba nema četvrtasti oblik kako bi
se led lakše kretao oko postrojenja.
Arctic suite – arktička serija. Skupona bazaltnih i s nji-
ma povezanih stijena prijelaznog sastava između sti-
jena Atlantske i Pacifčke petrografske provincije (v.
Atlantic suite, Pacifc suite).
arc-trench gap – prolaz između vulkanskog luka i oce-
anskog jarka. Područje između vulkanskog luka (vol-
canic arc) i oceanskog jarka (oceanic trench) u zoni
subdukcije (podvlačenja, subduction zone).
54
arenite arcuate
arcuate – nalik na luk, savijen u obliku luka. Termin koji
označava boru čija je os iskrivljena (savijena) u obliku
luka.
arcuate delta – delta oblika luka. Zakrivljena ili savijena
delta čiji je izbočeni (konveksni) vanjski kraj okrenut
prema moru ili jezeru – klasični primjer delte tog tipa
je delta koja se formirala na ušću rijeke Nil. Sinonimi:
fan-shaped delta, lobate delta.
arcuate fault – lučni nasjed. Rasjed sa zakrivljenim tra-
gom na bilo kojoj sjekućoj plohi; v. peripheral fault,
plane fault.
Ardennian orogeny – ardenska orogeneza. Jedna od
30 ili više kratkotrajnih orogeneza (orogenetskih
faza) tijekom fanerozoika. Odnosi se na kasni silur (s
ludlovskim katom).
areal average reservoir pressure – srednji ležišni tlak
ponderiran površinom, v. average reservoir pressure
weighted by area.
areal closure – arealno (površinsko) zatvorenje, v. clo-
sure, 1.
areal displacement ef ciency – površinski (horizontal-
ni) koefcijent obuhvata (koefcijent obuhvata po povr-
šini) modela ležišta, v. areal sweep ef ciency.
areal extent – površinsko (arealno) protezanje. Stupanj
(mjera) širenja ležišta u površinskom smjeru. Opisuje
udaljenost do vanjskih granica ležišta (ili polja).
areal geology – geologija područja. Geologija nekog
područja, osobito sa stanovišta prostorne distribu-
cije i položaja stratigrafskih jedinica (stratigraphic
units), struktura (structural features) i površinskih for-
mi (surface forms); v. regional geology.
areal map – regionalna karta. Geološka karta na kojoj
su prikazani horizontalno protezanje i distribucija
grupa stijena izloženih površini.
areal reservoir heterogeneity – površinska (arealna)
heterogenost ležišta. Promjene svojstava formacije
(debljine, poroznosti, permeabilnosti, zasićenja ve-
zanom vodom) u površinskom smjeru i geometrijski
faktori ležišta (položaj i izolacijska svojstva rasjeda,
granice ležišta uvjetovane akviferom ili plinskom
kapom).
areal sweep – površinski (horizontalni) obuhvat ležišta,
obuhvat ležišta po površini. Dio volumena naftnog
ležišta koji je u procesu istiskivanja nafte pod efka-
snim utjecajem injektiranog (istiskivajućeg) fuida u
površinskom (horizontalnom) smjeru. Sinonimi: are-
al sweepout, horizontal sweep; v. areal sweep ef cien-
cy, vertical sweep, volumetric sweep.
areal sweep ef ciency – površinski (horizontalni) ko-
efcijent obuhvata (koefcijent obuhvata po površini)
modela ležišta. Dio ukupne površine modela naftnog
ležišta koji je pod efkasnim utjecajem injektiranih
(istiskivajućih) fuida. Izražava se kao omjer površine
obuhvaćene procesom istiskivanja (naftonosne po-
vršine iza fronte injektiranog fuida) i ukupne površi-
ne. Model ležišta je idealiziran (ležište s homogenom
poroznošću, debljinom i zasićenjem ugljikovodi-
cima). Sinonimni pojam za realno ležište na engle-
skom jeziku glasi pattern sweep ef ciency (v.), dok je
hrvatski termin istovjetan. Sinonim: horizontal sweep
ef ciency; v. areal sweep, vertical sweep ef ciency, vo-
lumetric sweep ef ciency.
areal sweepout – površinski (horizontalni) obuhvat leži-
šta, obuhvat ležišta po površini, v. areal sweep.
areal weighted average reservoir pressure – srednji
ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir
pressure weighted by area.
areal weighting of reservoir pressure – ponderiranje
ležišnog tlaka površinom, v. average reservoir pressure
weighted by area.
area of infuence – područje (zona) utjecaja. Područje
(zona) unutar kojeg se piezometrijska površina vo-
donosnog horizonta (akvifera) snizuje zbog crpljenja
vode ili povisuje injektiranjem vode u bušotinu ili u
neki drugi objekt namijenjen toj svrsi. Vanjska grani-
ca lijevka depresije (v. cone of depression). Sinonim:
circle of infuence.
area open to fow – površina strujanja. Izračunana
površina strujanja fuida koja je osigurana perforaci-
jama duž određene zone. Rabi se za izračunavanje
pada tlaka i karakteristika strujanja fuida.
area slope – regionalni nagib. Generalizirana (uopćena)
karakteristika nagiba unutar granica danog područja.
area-weighted average permeability – srednja per-
meabilnost ponderirana površinom, v. average perme-
ability weighted by area.
area-weighted average porosity – srednja poroznost
ponderirana površinom, v. average porosity weighted
by area.
area-weighted average reservoir pressure – srednji
ležišni tlak ponderiran površinom, v. average reservoir
pressure weighted by area.
arenaceous – psamitni, psamitski, pješčan, arenacejski.
(1) Termin koji: (a) označava sediment ili sedimentnu
stijenu potpuno ili djelomično sastavljenu od fra-
gmenata (čestica) veličine čestica pijeska ili s pješča-
nom teksturom (sandy texture) ili s oblikom pijeska
(appearance of sand). (b) opisuje teksturu takva se-
dimenta ili stijene, i (c) odnosi se na pijesak ili arenit.
Termin psamitski ili pješčan ne podrazumijeva posto-
janje nekog osobitog sastava. Sinonimi: arenarious,
psammitic, sabulous, sandy. (2) Termin koji označava
organizme koji rastu (razvijaju se) na pjeskovitim
mjestima.
arenaceous conglomerate – pješčani konglomerat (va-
lutičnjak), v. sandy conglomerate.
arenarious – pješčan, pjeskovit. Koji se sastoji od pije-
ska, v. arenaceous.
arenated – pješčan, pjeskovit. Termin za označavanje
supstancije koja je pomiješana s pijeskom (koja se
nalazi u smjesi s pijeskom) ili od koje je ostao samo
pijesak (koja je reducirana do pijeska).
arenes – areni, aromati, benzeni, aromatski ugljikovo-
dici, ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, v.
aromatics.
Arenigian, Arenigian stage – arenig, skid, skidd. Stra-
tigrafski kat donjeg ordovicija (Lower Ordovician)
u Europi – iznad tremadoka (Tremadocian), a ispod
lanvirna (Llanvirnian). Obuhvaća vremenski raspon
od prije 490 do 485 milijuna godina. Sinonim: Skid-
davian.
Arenig series – serija Arenig. Najniža (najstarija) serija
stijena (series of rocks) ordovicijskog sistema (Ordo-
vician system).
arenilitic – arenitni, arenitski. Koji se odnosi na pješče-
njak, posjeduje svojstva pješčenjaka ili nalikuje na
pješčenjak.
arenite – arenit. (1) Opći (skupni) termin koji se rabi
za označavanje konsolidiranih sedimentnih stijena
sastavljenih od fragmenata (čestica) veličine pijeska
55
arithmetic average permeability arenitic
neovisno o njihovu sastavu, na primjer, za označa-
vanje pješčenjaka (sandstone), arkoza (arkose), gra-
uvaka (graywacke) i kalkarenita (calcarenite). Termin
arenit je ekvivalentan terminu psamit (psammite);
v. lutite, rudite. (2) Relativno čisti pješčenjak koji je
dobro sortiran, ne sadrži ili sadrži neznatnu količinu
vezivnog (cementirajućeg) materijala i ima relativno
jednostavan mineralni sastav – osobito čisti ili goto-
vo čisti, kemijski vezani (cementirani) pješčenjak koji
sadrži manje od 10% glinovitog veziva (cementa) i za
koji se pretpostavlja da je sporo i selektivno taloženi
sediment višestruko ispran strujama. Termin se rabi
za karakteristike glavne (osnovne) kategorije pješče-
njaka, za razliku od vake (v. wacke). Oblik pridjeva:
arenitski (arenitic). Sinonim: arenyte.
arenitic – arenitni, arenitski, v. arenite.
arenose – arenozan. Koji sadrži veliku količinu gru-
bozrnastog pijeska (grita) ili fnozrnastog pijeska; v
gritty.
arenyte – arenit, v. arenite.
areometer – areometar, hidrometar, v. hydrometer.
argillaceous – glinovit, argilitni, argilitski. (1) Koji se od-
nosi na glinu, koji je uglavnom sastavljen od gline
ili koji sadrži čestice veličine gline ili minerale gline,
na primjer, argilitna ruda (argillaceous ore) u kojoj je
glina glavni mineral u žili i osobito sedimenti (poput
lapora) ili sedimentne stijene (poput šejla) koji sadr-
že znatnu količinu gline. Sinonimi: argillous, clayey,
pelolithic; v. argillic, lutaceous, pelitic, shaly. (2) Termin
koji označava svojstveni (specifčni) miris koji ispušta
glinovita (argilitna) stijena (argillaceous rock) kada se
na nju dahne. (3) Koji se odnosi na argilit (v. argillite).
argillaceous conglomerate – glinoviti (argilitni) kon-
glomerat (valutičnjak), v. conglomerate.
argillaceous feldspar sandstone – glinoviti (argilitni)
feldšpatski (glinenčev) pješčenjak. Idealizirani krajnji
član pješčenjaka čiji se detritus promjera pješčanih
čestica sastoji samo od feldšpata (glinenca) i čiji sa-
držaj detritičnog matriksa premašuje 15%.
argillaceous limestone – glinoviti (argilitni) vapnenac
(vapnenjak). Vapnenac sa znatnim sadržajem (količi-
nom) gline (ali manjom od 50%).
argillaceous quartz sandstone – glinoviti (argilitni)
kvarcni pješčenjak. Idealizirani krajnji član pješčenja-
ka čiji se detritus promjera pješčanih čestica sastoji
samo od kvarca i čiji sadržaj detritičnog matriksa
premašuje 15%.
argillaceous sandstone – glinoviti (argilitni) pješčenjak.
(1) Opći termin koji se rabi za označavanje nečistog
pješčenjaka s neodređenim sadržajem (količinom)
fnog silta i gline. (2) Relativno slabi pješčenjak (ne-
prikladan za graditeljsku namjenu) sa znatnim sadr-
žajem (količinom) gline koja služi kao cementirajući
(vezivni) materijal; v. clayey sandstone.
argillation – argilacija. Proces razvoja kaolinita i drugih
minerala gline pri trošenju primarnih alumosilikata
(aluminijskih silikata).
argillic – glinovit. Koji se odnosi na glinu ili minerale gli-
ne, na primjer, glinovita alteracija (argillic alteration)
pri kojoj neki minerali u stijeni prelaze u minerale iz
skupine glina; v. argillaceous.
argilliferous – glinovit. Koji je bogat glinom; koji stvara
(formira) glinu.
argillite – argilit. (1) Gusta (kompaktna) stijena koja po-
tječe ili od madstona (klejstona ili siltstona) ili od šej-
la i koja je pretrpjela nešto viši stupanj stvrdnjavanja
(kompakcije) nego madston ili šejl i ima manje jasno
izraženu laminaciju (slojevitost) u usporedbi sa šej-
lom i ne posjeduje njegovu škriljavost (bilo paralel-
nu slojevitosti, bilo razvijenu u drugim smjerovima)
i također je bez klivaža koji je karakterističan za slejt
(slate). Sinonim: argillyte; v. clay slate. (2) Termin koji
se primjenjuje za označavanje glinovite stijene (argi-
llaceous rock) vezane (cementirane) prirodnim silicij-
dioksidom i glinjaka (klejstona, claystone) koji se u
cijelosti sastoje od minerala gline (clay minerals).
argillization – argilizacija, glinizacija. Supstitucija (re-
placement) ili alteracija (alteration) glinenaca (fel-
dšpata) s nastankom minerala gline, osobito onih
koji ulaze u sastav stijena oko rudnih žila.
argillyte – argilit. (1) v. argillite. (2) Zastarjeli sinonim za
ortoklas (orthoclase).
argon 40/argon 39 age method – argonova metoda
određivanja starosti (datiranja). Varijanta kalij-argo-
nove metode određivanja geološke starosti ili dati-
ranja (v. potassium-argon age method) u kojoj se ispi-
tivani uzorak najprije ozrači neutronima pretvarajući
dio kalija-39 u argon-39. Argon se zatim ekstrahira iz
uzorka i analizira se njegov izotopni sastav. Količina
argona-39 je mjera sadržaja kalija, a omjer argona-40
i argona-39 je funkcija starosti. Katkada je moguće
detektirati strani argon i odrediti je li ispitivani mate-
rijal bio poremećen kasnijim termičkim ili kemijskim
zbivanjima.
arid – aridan, suh. Termin za označavanje klime za koju
je karakteristična suša, defnirana različito – kao koli-
čina kiše koja je nedovoljna za rast bilja ili postizanje
uroda bez irigacije. Godišnja količina padavina iznosi
manje od 250 mm. Termin aridan također označava
uvjete kada je brzina isparavanja veća od brzine pre-
cipitacije. Sinonim: dry.
arid cycle – aridni ciklus erozije. Ciklus erozije u aridnom
području; v. normal cycle.
Arikareean – erikarij, arikaree. Kontinentalni kat gor-
njeg oligocena (Upper Oligocene) u Sjevernoj Ame-
rici – iznad vitnija (Whitneyan), a ispod hemingforda
(Hemingfordian).
arithmetical average – aritmetička sredina, v. arithme-
tic mean.
arithmetically weighted average permeability – ari-
tmetička srednja permeabilnost, v. arithmetic average
permeability.
arithmetically weighted average porosity – aritme-
tička srednja poroznost, v. arithmetic average porosity.
arithmetically weighted average reservoir pressure
– aritmetički srednji ležišni tlak, v. arithmetic average
reservoir pressure.
arithmetical mean – aritmetička sredina, v. arithmetic
mean.
arithmetic average permeability – aritmetička sred-
nja permeabilnost. Srednja permeabilnost ležišta
određena kao kvocijent sume vrijednosti permea-
bilnosti i ukupnog broja analiziranih uzoraka stijene
(podataka mjerenja), tj. određena kao aritmetička
sredina (arithmetic mean) podataka. Aritmetička
srednja permeabilnost se također može odrediti kao
kvocijent sume srednjih vrijednosti permeabilnosti
jezgrovanih bušotina i ukupnog broja jezgrovanih
bušotina na ležištu. Aritmetička sredina je najčešće
upotrebljavana metoda određivanja srednje perme-
56
arkosic sandstone arithmetic average porosity
abilnosti ležišta. Sinonimi: arithmetically weighted
average permeability, arithmetic mean permeability;
v. arithmetic mean, average permeability, weighted
average permeability.
arithmetic average porosity – aritmetička srednja po-
roznost. Srednja poroznost ležišta određena kao kvo-
cijent sume vrijednosti poroznosti i ukupnog broja
analiziranih uzoraka stijene (podataka mjerenja), tj.
određena kao aritmetička sredina (arithmetic mean)
podataka. Aritmetička srednja poroznost se također
može odrediti kao kvocijent sume srednjih vrijed-
nosti poroznosti jezgrovanih bušotina i ukupnog
broja jezgrovanih bušotina na ležištu. Aritmetička
sredina je najčešće rabljena metoda određivanja
srednje poroznosti ležišta. Sinonimi: arithmetically
weighted average porosity, arithmetic mean porosity;
v. arithmetic mean, average porosity, weighted avera-
ge porosity.
arithmetic average reservoir pressure – aritmetički
srednji ležišni tlak. Srednji tlak ležišta određen prema
podacima mjerenja tlakova u pojedinačnim bušo-
tinama kao aritmetička sredina – zbroj izmjerenih
vrijednosti tlakova podijeljen s ukupnim brojem
mjerenja (izmjerenih bušotina). Najjednostavnija
metoda izračunavanja srednjeg ležišnog tlaka ali s
ograničenom primjenom (zadovoljavajuća je samo
u slučaju kada je ležište konstantne debljine, kada su
varijacije tlaka male i kada su mjerenja ravnomjerno
raspoređena po površini ležišta). Sinonimi: arithmeti-
cally weighted average reservoir pressure; v. arithmetic
mean, average reservoir pressure.
arithmetic mean – aritmetička sredina. Vrijednost niza
(prosjek skupa) brojeva koja se dobije kada se njihov
zbroj podijeli s brojem pribrojnika (s količinom bro-
jeva u nizu), suma n brojeva podijeljena s n. Sinoni-
mi: arithmetical mean, arithmetical average, average;
v. geometric mean, harmonic mean.
arithmetic mean diameter – srednji aritmetički pro-
mjer. Srednji promjer čestice sedimenta ili stijene
dobiven zbrajanjem produkata (umnožaka) srednjih
promjera zrna u svakom razredu i frekvencije (uče-
stalosti) čestica u odgovarajućem razredu i dijelje-
njem te sume s ukupnom frekvencijom. Sinonim:
equivalent grade.
arkose – arkoza. Tipičan grubozrnasti pješčenjak (co-
arse-grained sandstone) bogat glinencem (feldšpa-
tom), obično ružičaste ili crvenkaste boje i sastavljen
(građen) od zrna angularnog (uglatog) i subangu-
larnog oblika koja mogu biti slabo do umjereno
sortirana. Arkoza u pravilu nastaje brzom dezinte-
gracijom (raspadanjem) granita ili granitskih stijena
(uključujući visoko metamorfozirane feldšpatske
gnajse i kristalaste škriljavce) i vrlo je nalik granitu
ili ima oblik granita. Glavni mineral je obično kvarc,
a udjel glinenaca (uglavnom mikroklina) najmanje
je 25%. Vezivo (silicij-dioksid ili kalcit) u pravilu se
rijetko nalazi, a materijal matriksa uključuje minerale
gline (osobito kaolinit), tinjac i oksid željeza. Često se
nalaze fnozrnasti fragmenti stijena. Arkoza je obič-
no strujama istaloženi pješčenjak kontinentalnog
podrijetla. Sreće se u obliku debelih naslaga klinaste
forme koje su ograničenog geografskog proteza-
nja (kao, na primjer, u grabenima ili brzo utonulim
bazenima. Može biti izrazito kososlojevit i povezan
s grubim (gruboklastičnim) konglomeratom koji
sadrži oblutke granita i može upućivati na sredinu
visokog reljefa i intenzivnu erozijuveoma uzdignutih
granitnih stijena u kojima glinenci (feldšpati) nisu
bili podvrgnuti dugotrajnom trošenju (kemijskom
razlaganju) ili transportiranju prije njihova pokapa-
nja (prekrivanja). Arkoze se mogu također sresti u
bazi sedimentnih serija u obliku tankog plašta rezi-
dualnih sedimenata koji potječu od granitne stijene
i na njoj neposredno zaliježu. Oblik pridjeva: arkozni
(arkosic). Sinonim: arcose; v. feldspathic sandstone,
graywacke, subarkose.
arkose-quartzite – kvarcitna arkoza, arkozit, v. arkosite.
arkosic – arkozni, v. arkose.
arkosic arenite – arkozni arenit. Pješčenjak koji sadrži
veliku količinu kvarca, čerta i kvarcita, manje od 10%
glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpata)
– uglavnom neizmijenjenih natrijskih i kalijskih varije-
teta i karakteriziran je obiljem nestabilnih materijala
u kojima zrna glinenca prevladavaju nad fragmenti-
ma stijena. Arkozni arenit je više glinenčev (feldšpat-
ski) i manje zreo nego glinenčev (feldšpatski) arenit
(v. feldspathic arenite); v. arkosic sandstone.
arkosic bentonite – arkozni bentonit. Bentonit koji sa-
drži 25% do 75% pješčanih primjesa, bentonit koji
potječe od vulkanskog pepela (volcanic ash) čija su
mnogobrojna detritska kristalna zrna (fragmenti kri-
stala) ostala uglavnom neizmijenjena; v. bentonitic
arkose.
arkosic conglomerate – arkozni konglomerat. Slabo
sortirani, litološki homogeni ortokonglomerat (v. or-
thoconglomerate) koji se sastoji od nezrelih šljunaka
(immature gravels) nastalih iz granita u tektonski ak-
tivnom području pri uvjetima fuvijalnog transpor-
tiranja i brzog pokapanja (prekrivanja) u tonućem
bazenu. Arkoza s raspršenim valuticama granita ili
s lećama granitnog šljunka. Pješčani i siltni matriks
(sand matrix, silt matrix) imaju sastav arkoze i sastoje
se od čestica kvarca i glinenca (feldšpata) sa stanovi-
tom količinom fnijeg kaolinitskog materijala. Arko-
zni konglomerat se sreće u obliku debelih klinastih
(isklinjavajućih) naslaga i obično je proslojen s arko-
znim pješčenjacima (v. arkosic sandstone). Sinonim:
granite-pebble conglomerate.
arkosic graywacke – arkozna grauvaka (sivac). Grau-
vaka (sivac) karakterizirana obiljem nestabilnog ma-
terijala, osobito pješčenjak koji sadrži veću količinu
zrna glinenca (feldšpata) nego fragmenata fnozrna-
ste stijene. Sadržaj glinenca je preko 25%. Arkozna
grauvaka je više feldšpatska nego glinenčeva (fel-
dšpatska) grauvaka (v. feldspathic graywacke).
arkosic limestone – arkozni vapnenac (vapnenjak).
Nečisti vapnenac (impure limestone) koji sadrži re-
lativno veliku količinu zrna i/ili kristala glinenca
(feldšpata), bilo klastičnog ili formiranog na mjestu
nastanka.
arkosic sandstone – arkozni pješčenjak. Pješčenjak sa
znatnim sadržajem glinenca (feldšpata), na primjer,
pješčenjak koji sadrži minerale iz grubozrnastih
kvarcno-glinenčevih (kvarcno-feldšpatskih) stijena
(granita, granodiorita, gnajsa) ili iz sedimentnih sti-
jena bogatih glinencom – osobito pješčenjak koji
sadrži više od 25% glinenca i manje od 20% mate-
rijala matriksa koji se sastoji od gline, sericita i klori-
ta. Arkozni pješčenjak je više glinenčev (feldšpatski)
nego glinenčev (feldšpatski) pješčenjak (v. feldspat-
57
artesian basin arkosic wacke
hic sandstone). Termin arkozni pješčenjak se također
primjenjuje u širem značenju, kao opći termin koji
uključuje arkozni arenit (v. arkosic arenite), arkoznu
vaku (v. arkosic wacke) i subarkozu (v. subarkose).
arkosic wacke – arkozna vaka. Pješčenjak koji sadrži
obilnu količinu kvarca, čerta i kvarcita, preko 10%
glinovitog matriksa i više od 25% glinenca (feldšpa-
ta) – uglavnom natrijske i kalijske varijetete. Također
je karakteriziran obiljem nestabilnih materijala u ko-
jima zrna glinenca prevladavaju nad fragmentima
fnozrnaste stijene. Arkozna vaka je više feldšpatska
i manje zrela od glinenčeve (feldšpatske) vake (v. fel-
dspathic wacke).
arkosite – arkozit, kvarcitna arkoza. Kvarcit (quartzite)
koji sadrži zamjetnu količinu glinenca (feldšpata), na
primjer, dobro stvrdnuti (zbijeni) arkozni pješčenjak
(v. arkosic sandstone) ili dobro (gusto) vezana (ce-
mentirana) arkoza (v. arkose). Sinonimi: arkose-quar-
tzite, quartzitic arkose.
arkositite – arkozitit. Arkoza (v. arkose) u kojoj su česti-
ce tako dobro vezane (cementirane) da su srasle.
armchair geology – kabinetska geologija. Zaključiva-
nje o geološkim uvjetima koje nije potkrijepljeno
materijalom intenzivnog terenskog rada.
Armorican orogeny – armorička orogeneza. Kasnopa-
leozojska deformacija u Zapadnoj Europi. Defnira-
nje te orogeneze se bazira na uzajamnim odnosima
utvrđenim u Bretanji (Armorica). Termin se danas
malo rabi, prednost se daje terminima hercinska oro-
geneza (v. Hercynian orogeny) ili variscička orogeneza
(v. Variscan orogeny).
aromatic base crude oil – aromatska sirova nafta, siro-
va nafta s aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatic content test – ispitivanje sadržaja aromata.
U tehnologiji isplaka – kvantitativno određivanje
(mjerenje) sadržaja aromata u baznim uljima koja se
primjenjuju za pripravljanje uljnih isplaka (isplaka na
bazi ulja).
aromatic crude – aromatska sirova nafta, sirova nafta s
aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatic crude oil – aromatska sirova nafta, sirova
nafta s aromatskom bazom. Sirova nafta koja sadrži
50% ili više aromata, asfaltena i smola. Često sadrži
više od 1% sumpora. Sinonimi: aromatic base crude,
aromatic base crude oil, aromatic crude, aromatic oil;
v. oil base, asphalt-base crude oil, mixed-base crude
oil, naphthenic crude, naphtheno-paraf nic crude oil,
paraf n-base crude oil.
aromatic hydrocarbons – aromatski ugljikovodici,
ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda, aromati,
v. aromatics.
aromatic oil – aromatska sirova nafta, sirova nafta s
aromatskom bazom, v. aromatic crude oil.
aromatics – aromati, areni, benzeni, aromatski ugljiko-
vodici, ugljikovodici aromatskog (benzolovog) reda.
Klasa nezasićenih ugljikovodika građenih od zatvo-
renog prstena (tzv. benzenski ili benzolov prsten,
benzene ring) ugljikovih atoma i sa samo jednim
vodikovim atomom vezanim sa svakim C-atomom.
Glavni aromatski ugljikovodici su tzv. BTX skupina
– benzen, toluen i ksilen (benzen je najjednostavniji
član reda), zatim kumen, stiren i etilbenzen. Aromati
se prirodno nalaze u svim sirovim naftama (sadržaj
aromata može biti od 10% do 50% i više). Sinonimi:
arenes, aromatic hydrocarbons, aromatic series of hy-
drocarbons, benzene hydrocarbons, benzene series of
hydrocarbons; v. hydrocarbons.
aromatic series of hydrocarbons – aromati, areni,
benzeni, aromatski ugljikovodici, ugljikovodici aro-
matskog (benzolovog) reda, v. aromatics.
aromatics-free petroleum – nearomatska nafta. Nafta
koja ne sadrži nikakve aromatske spojeve, nafta bez
aromata.
array – raspored, shema rasporeda. U geofzici – (1) U
općenitom značenju – geometrijski raspored ili kon-
fguracija geofzičkih izvora i prijamnika, na primjer,
elektroda, magnetometara ili geofona, od kojih iz-
mjereni podaci (na primjer, zapis akustičkog polja,
polja elektromagnetskih valova ili Zemljinog gravi-
tacijskog polja) dolaze u središnju točku ili prijamnik.
(2) U seizmičkoj prospekciji – geometrijski raspored
ili grupa seizmičkih prijamnika (geofona, hidrofona)
spojenih s jednim od registracijskih (zapisnih) kanala
ili seizmičkih izvora (grupe istovremeno aktiviranih
eksplozivnih punjenja). Katkada se također primje-
njuju termini patch i pattern. (3) Raspored (konf-
guracija) elektroda sonde za karotažu bušotina; v.
electrode array. (4) Raspored (konfguracija) antena
pri geofzičkom istraživanju elektromagnetskom
metodom.
array induction log – indukcijska karotaža sa serijom
prijamnika. Tip indukcijske karotaže čiji se pribor
tipično sastoji od jednog predajnika i pet do deset
pari prijamnika. Signali se registriraju odvojeno i za-
tim kombiniraju na niz načina u obradi da se dobiju
željeni odzivi, na primjer, duboko očitanje, visoka
vertikalna rezolucija ili njihova kombinacija.
arrestor – komora (posuda) za prigušivanje pulzacija, v.
surge chamber.
arrival – nailazak seizmičkih valova. U seizmičkoj pros-
pekciji – prva pojava ili vrijeme prve pojave seizmič-
kih valova (seizmičke energije pri refeksiji, refrakciji,
difrakciji) na seizmičkom zapisu. Povećanje koheren-
tne energije koje označava prolaženje valne fronte
(wave front). Sinonimi: break, event, kick, onset; v. frst
arrival, later arrival.
arrival time – vrijeme nailaska seizmičkih valova. U seiz-
mičkoj prospekciji – vrijeme u kojem određena faza
seizmičkog vala dolazi u prijamnik, vrijeme koje je
proteklo od trenutka oslobađanja seizmičke energije
iz njena izvora i njena dolaska do prijamnika, vrijeme
koje je potrebno fazi seizmičkog vala da prijeđe put
od točke paljenja (shotpoint) do horizonta refeksije
(refektora, refector) i natrag do detektora. Obično
se mjeri od trenutka nastanka vala i može biti sa sta-
tičkim i dinamičkim korekcijama (static corrections,
dynamic corrections) ili bez njih; v. arrival.
artesian – arteški. Termin za označavanje podzemnih
voda (ground waters) koje se nalaze pod hidrosta-
tičkim tlakom; v. artesian pressure, artesian spring,
artesian well.
artesian aquifer – arteški vodonosni horizont, v. conf-
ned aquifer.
artesian basin – arteški bazen. Područje (zona stijena)
često, ali ne i obvezno, oblika bazena koje uključuje
arteški vodonosni horizont čija je potenciometrijska
(piezometrijska) površina u topografski nižim dijelo-
vima područja iznad površine zemlje. Kao primjeri
mogu poslužiti područja čija veličina varira od ne-
koliko desetaka metara (nekoliko stotina stopa) do
58
artifcial ignition artesian discharge
nekoliko stotina kilometara (milja) u poprečnom
presjeku; v. ground-water basin.
artesian discharge – arteški izljev. Izlaženje (izlijevanje)
vode iz bušotine, izvora ili vodonosnog horizonta
zbog arteškog tlaka.
artesian head – arteška visina tlaka. Visina hidrostatič-
kog tlaka (v. hydrostatic head) arteškog vodonosnog
horizonta ili vode u vodonosnom horizontu.
artesian leakage – arteško curenje. Sporo procjeđiva-
nje (prokapljivanje) vode iz vodonosnog horizonta u
slojeve koji ograničavaju taj horizont.
artesian pressure – arteški tlak. Hidrostatički tlak (v.
hydrostatic pressure) arteške vode, često izražen u
bar (ili psi) na površini zemlje ili kao visina iznad ze-
mljine površine u metrima (ili stopama) ili stupcem
vode koji bi taj tlak podržao.
artesian-pressure surface – piezometrijska arteška povr-
šina. Piezometrijska (potenciometrijska) površina koja
se nalazi iznad zone zasićenja (zone of saturation); v.
normal-pressure surface, subnormal-pressure surface.
artesian province – arteška provincija. Područje na ko-
jem su strukturni, stratigrafski, topografski i klimatski
uvjeti povoljni za postojanje jednog ili više arteških
vodonosnih horizonata (artesian aquifers), na pri-
mjer, ravnice Atlantika i Meksičkog zaljeva.
artesian spring – arteški izvor. Izvor (vrelo) iz kojeg
voda istječe pod arteškim tlakom, obično kroz pu-
kotinu ili drugi otvor u sloju (stijeni) koji ograničava
vodonosni horizont odozgo.
artesian system – arteški sustav. (1) Struktura koja
omogućuje vodi, zatvorenoj u stijeni, dizanje u bu-
šotini ili duž pukotine. (2) Svaki sustav koji uključuje
izvor vode, tijelo vodopropusne stijene ograničeno
tijelima stijena izrazito manje permeabilnosti i struk-
turu koja omogućuje vodi procjeđivanje (prokaplji-
vanje) u propusnu stijenu u kojoj ostaje zatvorena
pod tlakom izrazito većim od atmosferskog. Pri tome
se voda koncentrira u propusnoj stijeni.
artesian water – arteška (arteška podzemna) voda, v.
confned ground water.
artesian weathering – arteško trošenje (raspadanje).
Kemijsko trošenje (raspadanje) stijena (chemical we-
athering) uzrokovano strujanjem arteške vode niz
vodonosni horizont, na primjer, u pješčenjaku koji
zaliježe iznad diskordancije ili u propusnoj zoni duž
diskordantne plohe.
artesian well – arteški zdenac (bunar, bušotina). Zdenac
ili bušotina koji su raskrili arteške vode. Voda u zden-
cu (bušotini) podiže se iznad vodnog zrcala (nivoa
podzemne vode, level of water table) pod arteškim
tlakom (struji na površinu pod vlastitim tlakom), ali
ne mora obvezno doseći površinu zemlje. Područje
popunjavanja (napajanja) vodonosnog horizonta
(akvifera) visinom je iznad ušća zdenca (bušotine).
Termin katkada ima ograničeno (uže) značenje – kao
eruptivna arteška bušotina (v. fowing artesian well); v.
nonfowing artesian well, water-table well.
arthrodires (Arthrodira) – artrodiri. Red plakodermi
(riba oklopnjača, placoderms). Karakterizirani su
teškom oklopljenom glavom (armored head) pokret-
ljivo spojenom sa sličnim oklopom (armor) koji je
pokrivao prednji dio tijela. Duljina im je sezala do 9
metara (30 stopa). Artrodiri su bili obilno zastupljeni
u devonu.
arthropods (Arthropoda) – artropodi, člankonošci. Ko-
ljeno beskralješnjaka (invertebrates). Solitarni, mor-
ski, slatkovodni i nadzemni beskralješnjaci. Karak-
terizirani su uglavnom segmentiranim tijelom (se-
gmented body) i člankovitim ekstremitetima (jointed
appendages). U tipične artropode se ubrajaju trilobiti
(trilobites), raci (crustaceans), helicerati (kliještari,
chelicetates), piknogonidi (pycnogonids) i mirijapodi
(stonoge, myriapods). Stratigrafska rasprostranje-
nost: donji kambrij-danas.
Artian – artinsk, v. Artinskian.
articulated fare platform – zglobna morska (odobal-
na) platforma za spaljivanje plina na baklji, v. articu-
lated platform.
articulated ofshore platform – zglobna morska (odo-
balna) platforma, v. articulated platform.
articulated pipe – zglobna bušaća šipka. Bušaća šipka
u sekcijama od 0,3 metra (1 stopa) koja čini uzaja-
mno povezane segmente s feksibilnošću 2° između
spojeva. Primjenjuje se za horizontalno bušenje (bu-
šenje horizontalnih bušotina).
articulated platform – zglobna morska (odobalna)
platforma. Morska (odobalna) platforma (ofshore
platform) sa zglobnim pričvršćenjem donjeg dijela
za morsko dno (za čeličnu ili betonsku osnovicu na
dnu mora), dok se gornji dio slobodno giba (uzgon-
ski tankovi održavaju vertikalno plutanje platforme).
Zglobne platforme se u prvom redu primjenjuju za
spaljivanje plina na baklji (articulated fare platform)
te sidrenje i utovar tankera. Sinonimi: articulated
ofshore platform, compliant platform, oscillating ofs-
hore platform, oscillating platform.
articulates (Articulata) – (1) arikulati, artikulatni bra-
hiopodi, brahiopodi (ramenonošci) s bravom. Razred
brahiopoda (ramenonožaca, brachiopods). Karak-
terizirani su dvodijelnom vapnenom ljušturom sa-
stavljenom od ventralne (trbušne) i dorzalne (leđne)
polovice (valves) koje su na jednoj strani spojene
bravom (hinge) – zubićima brave (hinge teeth) i nasu-
protnim udubinama (jamicama) u koje zubići sjeda-
ju (dental sockets). Sinonim: articulate brachiopods;
v. inarticulates. (2) artikulati. Podrazred krinoida
(stapčara, crinoids). Karakterizirani su visoko diferen-
ciranim brahijalnim člankovitim spojevima (brachial
articulations).
artifcial brine – umjetna slana voda. Slana voda koja
je proizvedena iz podzemnog ležišta soli ili druge
topljive stijene u procesu dobivanja metodom izlu-
živanja otopinama; v. brine.
artifcial gas – (1) sintetički (sintetski, umjetni) plin, v.
manufactured gases. (2) sintetički (sintetski) plin, v.
synthetic gas.
artifcial ignition – umjetno zapaljenje nafte. Zapalje-
nje nafte u ležištu u okolišu bušotine u procesu pod-
zemnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka/EOR-metoda) na umjetan način, za razliku
od spontanog zapaljenja ili samozapaljenja (v. spon-
taneous ignition) radi skraćivanja vremena potreb-
nog za početak procesa izgaranja. Primjenjuju se ove
metode: (a) injektiranje predgrijanog zraka (najčešće
upotrebljavana metoda – zrak se zagrijava u kanalu
bušotine plinskim ili električnim grijalicama koje se
spuste u bušotinu nasuprot ležištu); (b) predgrija-
vanje sloja (npr. injektiranjem pare), i (c) injektiranje
agensa za poboljšanje reaktivnosti nafte (najčešće
lanenog ulja); v. in-situ combustion.
59
asphalt artifcial island
artifcial island – umjetni bušaći otok. Umjetna plitko-
vodna bušaća platforma (shallow-water drilling plat-
form) izgrađena od šljunka ili blokova.
artifcial lift – umjetno podizanje nafte. Mehanički su-
stav podizanja (mehaničko podizanje) nafte iz bu-
šotine na površinu primjenom energije iz vanjskog
izvora (dodavanjem vanjske energije stupcu fuida u
kanalu bušotine) nakon što je prirodna ležišna ener-
gija iscrpljena do te mjere da bušotina više ne može
eruptirati ili ekonomično proizvoditi djelovanjem
prirodne energije. Najčešće primjenjivane metode
umjetnog dizanja nafte su dubinskim pumpama s
klipnim šipkama (v. sucker-rod pump), hidrauličkim
pumpama (v. hydraulic bottomhole pump, hydraulic
jet pump, hydraulic piston pump), električnim uronje-
nim centrifugalnim pumpama (v. electric submersible
centrifugal pump) i plinskim liftom (gasliftom – v. gas
lift). U SAD se umjetno podizanje nafte primjenjuje
na 90% naftnih bušotina. Oprema za umjetno podi-
zanje nafte se također može instalirati na eruptivnim
proizvodnim bušotinama radi povećanja njihova
kapaciteta proizvodnje (smanjivanjem dinamičkog
tlaka na dnu).
artifcial lift equipment – oprema za umjetno podiza-
nje nafte. Oprema koja se postavlja na bušotinu ili u
njen kanal za dizanje nafte na površinu nakon što
je bušotina prestala eruptirati, na primjer, dubinske
pumpe, plinski lift (gaslift); v. artifcial lift.
artifcial oil – sintetska nafta (sirova nafta), v. synthetic
crude oil.
artifcial magnetic anomaly – umjetna magnetska
anomalija. Lokalno magnetsko polje uzrokovano
objektima koje je izgradio čovjek, na primjer, daleko-
vodima, telegrafskim linijama, cjevovodima, električ-
nom željeznicom, zaštitnim kolonama bušotina.
Artinskian, Artinskian stage – artinsk. Stratigrafski
kat donjeg perma (Lower Permian) u Europi – iznad
sakmara (Sakmarian), a ispod kungura (Kungurian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 275 do 270 mi-
lijuna godina. Sinonim: Artian.
asbestos – azbest. (1) Mineral iz skupine azbesta (asbe-
stos group), ponajprije krizotil (v. chrysotile) i neki vla-
knasti varijeteti amfbola, osobito amozit (amosite),
antoflit (anthophyllite) i krokidolit (crocidolite). Sino-
nimi: amianthus, asbestus, earth fax, mountain fax.
(2) Komercijalni termin koji se primjenjuje za ozna-
čavanje skupine vlaknastih silikatnih minerala koji se
lako odvajaju na dugačka, tanka i čvrsta vlakna koja
su elastična, toplinski otporna i kemijski inertna, s vi-
sokim elektroizolacijskim svojstvima i, prema tome,
prikladna za uporabu (primjenu) gdje se zahtijeva
negorivi, nevodljivi ili kemijski otporni materijal (pro-
izvodnja užadi, odjeće, papira, boja, obloga za kočni-
ce, ploča za brtvljenje, ljepenki za toplinsku izolaciju,
punila, cementa i fltara). U tehnologiji bušaćih ispla-
ka azbest se primjenjuje kao aditiv za poboljšavanje
noseće sposobnosti isplake. (3) Termin koji se strogo
primjenjuje za vlaknasti varijetet minerala aktinolita
(v. actinolite).
asbestus – azbest, v. asbestos.
aschistic – ašistni. Termin koji označava stijenu male
intruzije čiji je sastav ekvivalentan sastavu matične
magme, odnosno stijenu koja nije pretrpjela znatnu
diferencijaciju. Takva se stijena može nazvati ašisti-
tom, v. diaschistic.
aschistic rock – ašistna stijena,. v. aschistic.
aschistite – ašistit, ašistna stijena,. v. aschistic.
ascophoran cheilostome bryozoans, ascophoran
cheilostomes – askofori, v. ascophorans.
ascophorans (Ascophora) – askofori. Podred briozoa
(mahovnjaka) heilostoma (cheilostomes). Karakteri-
zirani su parijetalnim mišićima (parietal muscles) koji
su pričvršćeni za dno askusa ili kompenzacijske vre-
ćice (ascus). Sinonimi: ascophoran cheilostome bryo-
zoans, ascophoran cheilostomes.
as-delivered BTU – toplinska vrijednost isporučenog pli-
na. Količina toplinske energije, izražena u britanskim
toplinskim jedinicama (british thermal unit, BTU),
koju sadrži jedna kubična stopa plina za isporuku.
Ovisi uglavnom o sadržaju vode u plinu, temperaturi
i tlaku isporuke.
aseismic ridge – aseizmički hrbat. Podmorski hrbat
(submarine ridge) koji je fragment kontinentalne
kore (continental crust). Nazvan je tako za razliku od
seizmički aktivnih srednjooceanskih hrptova (seismi-
cally active mid-oceanic ridge).
ash – (1) pepeo, vulkanski pepeo, pumicit. Fini pirokla-
stični materijal (s česticama promjera manjeg od 2
mm – fni pepeo je promjera manjeg od 0,063 mm).
Termin se obično odnosi na nevezani (nekonsolidi-
rani) materijal, ali se katkada također rabi za njegov
cementirani varijetet tuf ili pršinac (v. tuf). Sinonimi:
dust, pumicite, volcanic ash, volcanic dust. (2) pepeo.
Anorganski ostatak ugljena nakon njegova izgaranja
(izgaranje obično mijenja težinu i sastav anorgan-
skog materijala). Sinonim: coal ash; v. ash content.
Ashby – ešbij, ashby. Stratigrafski kat srednjeg ordovi-
cija (Middle Ordovician) u Sjevernoj Americi (gornji
dio starijeg čezija – older Chazyan) – iznad marmora
(Marmorian), a ispod porterflda (Porterfeldian).
ash cloud – oblak vulkanskog pepela (vulkanske praši-
ne), erupcijski (vulkanski) oblak, v. eruption cloud.
ash content – sadržaj pepela. Postotni sadržaj negori-
vog materijala (tvari) u ugljenu određen izgaranjem
njegova uzorka i mjerenjem sadržaja pepela.
Ashgillian, Ashgillian stage – ašgil, ashgill. Stratigraf-
ski kat gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Euro-
pi – iznad gornjeg karadoka (upper Caradocian), a
ispod silurskog kata landovera (Llandoverian) Obu-
hvaća vremenski raspon od prije 450 do 425 milijuna
godina.
ash tuf – pepelni tuf (pršinac). Piroklastična stijena
(pyroclastic rock) građena uglavnom od konsolidira-
nog (cementiranog) pepela (v. ash).
aspect – oblik. U stratigrafji – opće svojstvenosti ne-
kog geološkog kompleksa (geologic entity) ili zajed-
nice fosila (fossil assemblage) razmatrane više-manje
izvan uzajamnih odnosa u vremenu i prostoru, na
primjer, opći ili sveobuhvatni litološki i/ili paleon-
tološki karakter stratigrafske jedinice (stratigraphic
unit) kakav se očituje u nekoj geografskoj točki opa-
žanja (npr. u bušotini ili presjeku izdanka) i koji pred-
stavlja sumu odlika ili neku karakternu crtu facijesa.
Oblik facijesa obično ima odnos (vezu) s uvjetima
formiranja (okolišem).
asphalt – asfalt, bitumen. (1) Vrlo viskozna tekućina ta-
mnosmeđe do crne boje ili čvrsti (tvrdi) bitumenski
materijal koji postoji u prirodi ili je ostatak prerade
nafte. Nalazi se u većini sirovih nafti, sastoji se go-
tovo u cijelosti od ugljika i vodika (ugljikovodika),
60
asphaltic mud additive asphalt-base crude
ima vrlo visoku molekulsku težinu, taljiv je pri niskim
temperaturama (iznad 20 °C/70 °F) čime se razlikuje
od teške nafte, potpuno je topljiv u ugljik-disulfdu,
potpuno ili gotovo potpuno u toluenu, a netopljiv u
normalnom heptanu. Relativna gustoća je između
1,0 i 1,1. Prirodni asfalt (natural asphalt), koji nastaje
u naftonosnim stijenama isparavanjem (evapora-
cijom) hlapljivih komponenata, sreće se primjerice
na Trinidadu, blizu Mrtvog mora i u bazenu Uinta
u američkoj saveznoj državi Utah. Asfalt se također
može pripraviti pirolizom ugljena i šejla. U naftnoj
industriji se rabi u uljnim bušaćim fuidima (fuidima
s uljnom bazom, oil-base drilling fuids), materijalima
za sprječavanje gubitka cirkulacije (lost circulation
materials), agensima za sprječavanje gubljenja fuida
(fuid-loss agents), emulgatorima (emulsifers) i agen-
sima za plastično oblaganje stijenki (wall-plastering
agents). Čvrsti asfalt je poznat pod nazivom asfaltit
(v. asphaltite). Sinonimi: asphaltum, asphaltus, mine-
ral pitch, pitch (v.). (2) Smjesa bitumena i mineralnih
tvari (materijala). Treba napomenuti da se u SAD
asfaltom naziva bitumen, dok se u V. Britaniji naziv
asfalt rabi za bitumensku smjesu.
asphalt-base crude – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt-base crude oil – asfaltna (naftenska) sirova
nafta, sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom.
Sirova nafta koja daje prvenstveno asfaltni ostatak
nakon destilacije i ne sadrži ili sadrži vrlo malo para-
fna. U sastavu tog tipa nafte prevladavaju naftenski
ugljikovodici, a sadržaj sumpora, kisika i dušika je če-
sto relativno visok. Crne je boje, relativna gustoća im
je velika a stinište nisko. Na asfaltnu sirovu naftu ot-
pada oko 15% svjetskih rezervi sirove nafte. Sinoni-
mi: asphalt-base crude, asphalt-base oil, asphalt crude
oil, naphthene-base crude, naphthene-base crude oil,
naphthenic base crude, naphthenic crude, naphthenic
crude oil, naphthenic oil; v. oil base, aromatic crude oil,
mixed-base crude oil, naphtheno-paraf nic crude oil,
paraf n-base crude oil.
asphalt-base oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt crude oil – asfaltna (naftenska) sirova nafta,
sirova nafta s asfaltnom (naftenskom) bazom, v. asp-
halt-base crude oil.
asphalt enamel – asfaltni emajl. Smjesa asfalta i mlje-
venog tinjca, gline, masnika ili milovke za vruće pre-
mazivanje cijevi prije njihova ukapanja radi zaštite
od korozije.
asphaltene – asfalten. Opći pojam koji obuhvaća svaki
čvrsti bitumen koji se nalazi ili otopljen ili raspršen
(dispergiran) u sirovoj nafti ili sam u sedimentima.
Visoke je molekularne težine (500 do 1.500), boje
tamnosmeđe do crne i topljiv je u ugljik-disulfdu.
Sastavljen je uglavnom od ugljika i vodika s manjom
količinom sumpora, dušika i kisika i sadrži većinu
anorganskih komponenata bitumena. Bazična struk-
tura asfaltena su aromatski prstenovi (aromatic rin-
gs). Asfalteni se mogu precipitirati plinskim mjehuri-
ćima u naftnom ležištu i formirati katransku prevlaku
na vodo-naftnom kontaktu. Asfaltenska frakcija siro-
ve nafte je defnirana kao organski dio nafte koji nije
topljiv u otapalima, kao što su pentan ili heptan.
asphaltene deposition – odlaganje asfaltena, v. asp-
haltene precipitation.
asphaltene precipitation – precipitacija (istaloživa-
nje) asfaltena. Pojava odlaganja asfaltena u pora-
ma okoliša kanala proizvodnih bušotina u procesu
miscibilnog istiskivanja lake i teške nafte s visokim
sadržajem asfaltena plinom – propanom, butanom i
ugljik-dioksidom. Do precipitacije asfaltena također
može doći prilikom obrada bušotina kiselinom i ta-
kođer u procesu proizvodnje nafte usljed pada tlaka
i temperature i promjene sastava u okolišu bušotina,
najčešće blizu površine gdje je temperatura najniža
ali često i u blizini perforacija, u koloni uzlaznih cijevi
(tubing) te u površinskim uređajima (cjevovodima,
separatorima). Odloženi asfalteni smanjuju pokret-
ljivost nafte blokiranjem (čepljenjem) pornih kanala
ležišne stijene, adsorpcijom na površini stijene (čime
se mijenja karakter močivosti sloja od hidroflnog u
hidrofobni) i povećavanjem viskoznosti nafte potpo-
mažući stvaranje emulzije tipa voda u nafti. Precipiti-
rani asfalteni se uklanjaju mehanički (četkama, stru-
gačima) ili kemijski, općenito obradom aromatskim
otapalima (npr. toluenom, ksilenom, lakim destilati-
ma nafte i dr.). Odlaganje asfaltena se može spriječiti
ili umanjiti primjenom inhibitora. Prije primjene pro-
cesa istiskivanja nafte na polju mora se u laboratoriju
ispitati sklonost sirove nafte stvaranju asfaltenskog
precipitata; v. near wellbore restrictions.
asphaltenes – asfalteni. Komponente sirove nafte i
naftnih produkata (naftne frakcije) velike molekular-
ne težine, nehlapljive, tamne boje i bez parafna. Ne-
topljivi su u normalnom heptanu, a topljivi u vrućem
benzenu i vrućem toluenu.
asphaltenes content of crude oils – sadržaj asfaltena
u sirovoj nafti. Karakteristika sirovih nafti koja poka-
zuje sadržaj ostatka iz kojeg se dobivaju teški pro-
dukti. Prinos ostatka se izražava u postotku.
asphaltic – asfaltni. Koji se odnosi na asfalt ili ga sa-
država u znatnoj količini, na primjer, asfaltna sirova
nafta (asphalt-base crude), iz koje se može dobiti as-
falt, asfaltni vapnenac (asphaltic limestone) ili asfaltni
pješčenjak (asphaltic sandstone), koji su impregnirani
asfaltom, ili asfaltni pijesak (asphaltic sand), koji čini
prirodnu smjesu asfalta i pijeska.
asphaltic limestone – asfaltni vapnenac. Vapnenac im-
pregniran prirodnim asfaltom.
asphaltic crude – asfaltna sirova nafta, v. asphaltic cru-
de oil.
asphaltic crude oil – asfaltna sirova nafta. Teška sirova
nafta s velikim sadržajem asfaltena, aromata i nafte-
na iz koje se dobiva ostatak prikladan za proizvodnju
bitumena (prema defniciji Međunarodne organi-
zacije za standardizaciju – ISO). Sinonim: asphaltic
crude.
asphaltic mud additive – asfaltni isplačni aditiv, asfal-
tni aditiv za isplake. Skupina čvrstih ili visokovisko-
znih ugljikovodika dobivenih iz prirodnih ležišta ili
iz ostataka prerade sirove nafte, koji se uobičajeno
rabe kao aditivi za pripremu vodenih isplaka (ispla-
ka na bazi vode) i uljnih isplaka (isplaka na bazi ulja).
Rastaljeni asfalt se može obrađivati zagrijavanjem
i propuhivanjem zrakom (prolaženjem zraka kroz
taljevinu radi oksidacije i polimerizacije njegovih
komponenata). Ohlađeni i zrakom propuhani asfalt
je staklast i može se mljeti. Ima visoku točku omek-
61
Assyntian orogeny asphaltic pyrobitumen
šavanja i kvalitetu za stabilizaciju emulzije te afnitet
za gline i šejl.
asphaltic pyrobitumen – asfaltni pirobitumen. Bitu-
men, obično crne boje i bez strukture, po sastavu
sličan (blizak) asfaltitu (v. asphaltite), ali je negoriv i
netopljiv u ugljik-disulfdu i, u pravilu, sadrži manje
od 5% kisika. Primjeri asfaltnog pirobitumena su al-
bertit, elaterit, impsonit i vurcilit.
asphaltic sand – asfaltni pijesak. Prirodna smjesa asfal-
ta s različitm količinama rastresitog (rahlog) pijeska.
asphaltic sands – asfaltni pješčenjaci, asfaltni pijesci.
Pješčani sedimenti impregnirani (cementirani) pri-
rodnim mekim asfaltom (bitumenom) koji se može
ekstrahirati otapalom. Prema nekim izvorima, naziv
je sinonim s bituminous sands i tar sands.
asphaltic sandstone – asfaltni pješčenjak. Pješčenjak
impregniran prirodnim asfaltom.
asphaltite – asfaltit. Svaki od prirodnih čvrstih (tvrdih)
bitumena crne boje koji su topljivi u ugljik-disulfdu
i taljivi pri temperaturi većoj od 110 °C (230 °F). Pri-
mjeri asfaltita su gilsonit (gilsonite), blistava smola
(glance pitch) i grahamit (grahamite).
asphalt plant – uređaj za reciklažu taloga i vode. Uređaj
za preuzimanje taloga (mulja) i vode koji se naku-
pljaju na dnu rezervoara (basic sediment and water)
i izvlačenje nafte iz njih.
asphalt rock – asfaltna (bituminozna) stijena. Porozna
stijena, na primjer, pješčenjak, vapnenac ili dolomit,
koja sadrži prirodni asfalt (koja je impregnirana pri-
rodnim asfaltom). Sinonimi: asphalt stone, bitumino-
us rock, rock asphalt.
asphalt seal – začepljenje asfaltom. Začepljenje pora
naftonosne stijene na njenim izdancima zbog gu-
bljenja lakših frakcija nafte i nakupljanja težih asfal-
tnih ostataka.
asphalt stone – asfaltna stijena, v. asphalt rock.
asphaltum – asfalt, v. asphalt.
asphaltus – asfalt, v. asphalt.
assemblage – (1) fosilna zajednica. U stratigrafji – gru-
pa fosila (fosilnih ostataka) koji se sreću na jednakom
stratigrafskom nivou (i defnira ga), često također s
konotacijom lokaliziranog geografskog protezanja.
Zbog njene točne interpretacije fosilna zajednica
mora biti relativno homogena ili jednolično hetero-
gena. Sinonim: fossil assemblage. (2) asocijacija mine-
rala, v. mineral assemblage. (3) metamorfna asocijaci-
ja, v. metamorphic assemblage.
assemblage zone – zajednišna zona, cenozona. Biozona
(osnovna jedinica u biostratigrafskoj klasifkaciji – v.
biozone) karakterizirana zajednicom triju ili više tak-
sona. Može se osnivati na svim vrstama fosila koji u
njoj postoje ili se ograničiti samo na neke vrste. Može
se sastojati od geografski ili stratigrafski ograničene
zajednice ili može obuhvaćati dvije ili više istovreme-
ne zajednice s podijeljenim karakterističnim taksoni-
ma. Zajednišna zona se imenuje prema jednom ili
više fosila koji su osobito reprezentativni (karakteri-
stični) za zajednicu. Sinonim: cenozone, v. acme zone,
faunizone, forizone, Oppel zone, range zone.
assembly – sklop. Oprema sastavljena od brojnih poje-
dinačnih elemenata (komada) koja se primjenjuje u
određenu svrhu, na primjer dubinski bušaći sklop (du-
binski sklop bušaćih alatki – v. bottomhole assembly).
assessment of reserves – procjena rezervi, v. reserve
estimate.
assisted recovery – proizvodnja poboljšanim metoda-
ma. U naftnoj industriji – proizvodnja nafte primje-
nom skupa metoda povećanja produktivnosti leži-
šta/polja.
associated-dissolved gas – naftni (kaptažni, kaptažni
naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni plin) na
glavi zaštitne kolone, v. casinghead gas.
associated gas (ASGAS) – naftni (kaptažni) plin, plin
naftnih ležišta. Masni (mokri) prirodni plin (wet gas)
koji je u kontaktu s naftom u ležištu kada egzistira
u slobodnom stanju u plinskoj kapi ležišta ili kao
otopljen u slojnoj nafti pri početnom ležišnom tla-
ku i temperaturi, za razliku od suhog slobodnog
(nekaptažnog) prirodnog plina u plinskom ležištu
(nonassociated gas). Proizvodi se zajedno s naftom
(ako proizvodnja naftnog plina ne utječe znatno
na iscrpak nafte, tada državna regulativna agencija
može naftni plin klasifcirati u slobodni (nekaptažni).
Prema nekim defnicijama, pojam se odnosi samo na
plin u plinskoj kapi (ne i na plin otopljen u nafti). Si-
nonimi: co-produced gas, co-produced natural gas; v.
associated wet gas, nonassociated gas.
associated gas well allowable – dopušteni kapacitet
proizvodnje plina iz plinske kape. Dopuštena količina
proizvodnje prirodnog plina u jedinici vremena za
bušotinu, ležište, polje ili koncesiju kada se s naf-
tnom zonom iskorištava i plinska kapa. Odobrava je
ovlaštena državna regulativna agencija i često ovisi
o dopuštenom kapacitetu proizvodnje nafte.
associated liquids – kapljevine prirodnog plina, v. na-
tural gas liquids.
associated oil reservoir – naftno ležište s plinskom ka-
pom, dvofazno naftno ležište, v. gas-cap oil reservoir.
associated reservoir allowable – dopušteni kapacitet
proizvodnje plina plinsko-naftne bušotine. Dopušte-
na količina proizvodnje plina tijekom određenog
vremena, koja je posebno umanjena, za bušotinu
u plinskoj kapi koja također proizvodi naftu. Bazira
se na ekvivalentnom volumenu proizvodnje nafte, a
odobrava je ovlaštena državna regulativna agencija.
associated rich gas – masni (mokri) naftni (kaptažni)
plin, v. associated wet gas.
associated wet gas – masni (bogati, mokri) naftni (kap-
tažni) plin. Prirodni plin naftnih ležišta (otopljeni i u
plinskoj kapi) koji sadrži znatnu količinu kondenzata
(obično se ima u vidu plin u plinskoj kapi). Sinonim:
associated rich gas; v. associated gas, nonassociated
gas.
association – (1) asocijacija fosila. U ekologiji – grupa
organizama, živih ili fosilnih, koji se sreću zajedno jer
imaju slične (bliske) zahtjeve u odnosu na okoliš ili
slične osobitosti razvoja. Obično ima jednu ili dvije
dominantne vrste. Sinonim: fossil association; v. as-
samblage, community. (2) asocijacija eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena, v. rock association.
assorted – loše sortiran, v. poorly sorted.
Assyntian orogeny – asintijska orogeneza. Termin koji
se široko primjenjuje u zapadnoj Europi za označa-
vanje orogeneza (orogenetskih procesa) i deforma-
cija (disturbancija) koje su se zbivale koncem pret-
kambrija. Asintijska orogeneza se bazira na zalijega-
nju donjokambrijskih slojeva s kutnim neskladom
na slojevima toridona (Torridonian – stratigrafska
jedinica gornjeg pretkambrija Škotske). Termin je,
međutim, neuspješan budući da starost toridonskih
62
Atokan astatic
sedimenata nije određena i oni mogu biti znatno
stariji od kambrija.
astatic – astatički, astaziran. Termin za označavanje
geofzičkog instrumenta (pribora) s negativnom
povratnom silom koja potpomaže djelovanje sile
otklona što čini instrument osjetljivijim i/ili manje
stabilnim.
astatic gravimeter – astatički (astazirani, nestabilni)
gravimeter. Gravimetar s mehaničkim sustavom koji
je predviđen za stvaranje relativno velikih gibanja
(kolebanja) za male promjene gravitacije. Sinonim:
unstable gravimeter.
asteroids (Asteroidea) – asteroidi, zvjezdače, morske
zvijezde. Podrazred ehinodermata (bodljikaša, ec-
hinoderms). Karakterizirani su relativno širokim kra-
kovima (arms) koji obično nisu odvojivi od središnje
ploče (central disc). Stratigrafska rasprostranjenost:
donji ordovicij-danas. Sinonim: sea stars, starfshes.
asterozoans (Asterozoa) – asterozoi. Potkoljeno ehino-
dermata (bodljikaša, echinoderms). Slobodno živu-
ći organizmi s karakteristično spljoštenim tijelom
u obliku zvijezde koje se sastoji od središnje ploče
(central disc) i simetrično zrakastih krakova (arms).
Stratigrafska rasprostranjenost: kambrij-danas.
Astian, Astian stage – astij, ast. Stratigrafski kat gor-
njeg pliocena (Upper Pliocene) u Europi – iznad ple-
zancija (Plaisancian), a ispod kalabrija (Calabrian).
Ekvivalentan je redonu (Redonian).
ASTM distillation – destilacija po ASTM normi. Desti-
lacija (ispitivanje destilacijskih svojstava) sirove naf-
te napravljena u skladu s postupkom normiranim
(standardiziranim) od Američkog društva za ispitiva-
nje materijala (ASTM). Postupak destilacije se sastoji
od zagrijavanja uzorka nafte u propisanoj tikvici,
hlađenja i kondenzacije naftnih para pri prolazu kroz
hladilo (cijev) i skupljanja kapljevine u graduirani ci-
lindar. Ispitivanjem se određuje početno i konačno
vrelište i dijapazon vrelišta. Pokus traje dok se ne de-
stiliraju sve isparljive frakcije.
Asturian orogeny – asturijska orogeneza. Jedna od 30
ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika
(prema H. Stilleu u kasnom karbonu između katova
vestfal i stefan).
asymmetrical fold – nesimetrična (asimetrična) bora, v.
asymmetric fold.
asymmetric bedding – nesimetrična (asimetrična) sloje-
vitost. Slojevitost (v. bedding) karakterizirana litološ-
kim tipovima ili facijesima koji vertikalno slijede je-
dan za drugim u cikličkom redoslijedu, na primjer, po
sekvencijama 1-2-3-1-2-3-1-2-3; v. symmetric bedding.
asymmetric fold – nesimetrična (asimetrična) bora.
Bora (na primjer, antiklinalna) čija krila nisu slična i
imaju različite kutove nagiba u odnosu na osnu plo-
hu koja nije vertikalna, bora čije jedno krilo ima str-
miji nagib od drugog krila (za razliku od simetrične
bore – v. symmetrical fold). Drugi oblik pisanja termi-
na: asymmetrical fold.
asymmetric ripple mark – nesimetrični (asimetrični)
ripl. Ripl (v. ripple mark) koji ima nesimetričan oblik
u poprečnom presjeku – s kratkim i strmim nagibom
okrenutim niz struju i dugim blagim nagibom okre-
nutim uz struju, osobito strujni ripl (v. current ripple
mark). Pri pogledu odozgo krijesta (greben) ripla
može biti relativno ravna ili izrazito zakrivljena (savi-
jena); v. symmetric ripple mark.
Atlantic suite – atlantska serija eruptivnih stijena. Jedna
od dviju velikih skupina eruptivnih (magmatskih) sti-
jena (igneous rocks) koja je karakterizirana alkalnim
(alkalic rocks) i alkalno-kalcitičnim stijenama (alkali-
calcic rocks). Sve tercijarne i holocenske eruptivne
stijene na svijetu su, prema jednoj podjeli, svrstane u
dvije glavne grupe – atlantsku seriju i pacifčku seriju
(Pacifc suite). Atlantska serija je nazvana tim imenom
zbog prevladavanja alkalnih i alkalno-kalcitičnih sti-
jena (stijena alkalijskih zemalja) u neorogenetskim
područjima s nestabilnom Zemljinom korom koja su
smještena oko Atlantskog oceana. Međutim, zbog
velike raznovrsnosti tektonskih uvjeta (i pridruženih
tipova stijena) u područjima atlantske (i pacifčke)
serije, taj termin se danas rijetko rabi za označavanje
srodnih tipova stijena – na primjer, stijene atlantskog
tipa (Atlantic-type rocks) su široko rasprostranjene i
na vulkanskim otocima u srednjem dijelu Pacifka.
Sinonim: intra-Pacifc province; v. Mediterranean sui-
te, Pacifc suite.
atmoclast – atmoklast. Fragment stijene odlomljen na
mjestu nastanka atmosferskim trošenjem (raspada-
njem, atmospheric weathering), kemijskim ili meha-
ničkim načinom; v. atmoclastic rock.
atmoclastic rock – atmoklastična stijena. Klastična
stijena sastavljena od atmoklasta koji su ponovno
cementirani bez daljnjeg pregrupiranja materijala
djelovanjem vjetra ili vode; v. atmoclast.
atmosilicarenite – atmosilikarenit. Kremenasti pijesak
nastao trošenjem (raspadanjem) i razaranjem (dezin-
tegracijom) matične stijene (parent rock), na primjer,
nakupina uglatih fragmenata granularne dezinte-
gracije granita i granitnih stijena (grus). Rezultat je
prije pasivnog djelovanja atmosfere nego djelovanja
atmosfere u gibanju.
atmospheric corrosion – atmosferska korozija. Postu-
pno razaranje ili promjena metala i legura djelova-
njem korozije koja nastaje kontaktom materijala sa
supstancijama u atmosferi – kisikom, ugljik-dioksi-
dom, vodenom parom (vlagom) i spojevima sumpo-
ra i klora. Obično je povezana s uvjetima površinskog
skladištenja ili s gornjim intervalom prstenastog pro-
stora bušotine koji nije ispunjen fuidom.
atmospheric distillate – atmosferski destilat. Naftni
produkt dobiven atmosferskom destilacijom.
atmospheric pressure – atmosferski (barometarski)
tlak. Tlak koji se očituje na površini Zemlje usljed te-
žine stupca zraka u atmosferi. Na razini mora jednak
je 101.325 paskala (1,01325 bar) ili približno 14,7 psi
ili 760 mm stupca žive. Sinonim: barometric pressure;
v. ga(u)ge pressure.
atmospheric-pressure oil – rezervoarska (stabilizirana)
nafta, v. stock-tank oil.
atmospheric water – atmosferska voda. Voda koja
sadrži atmosfera u plinovitom, tekućem ili čvrstom
stanju.
atmospheric weathering – atmosfersko trošenje (ras-
padanje). Trošenje (raspadanje) koje se zbiva na po-
vršini Zemlje.
at normal conditions – pri normalnim uvjetima. Spe-
cifcirani normalni uvjeti temperature i tlaka za plin
(0
0
C i apsolutni tlak 1,01325 bar za suhi plin); v. at
reference conditions, at standard conditions.
Atokan – serija Atok. Stratigrafska serija donjeg dijela
srednjeg pensilvanija (lower Middle Pennsylvanian)
63
attic man atoll
provincijske skale u Sjevernoj Americi. Slijedi nakon
serije morov (Morrowan), a prethodi seriji demoin
(Desmoinesian).
atoll – atol, prstenasti greben (rif ). Koraljni greben (rif,
coral reef) prstenastog oblika. Ima izgled niskog,
približno okruglog (katkada i eliptičnog ili potkova-
stog) koraljnog otoka ili prstena koji se sastoji od lan-
ca (niza) ili prstena blisko smještenih niskih koraljnih
otočića koji okružuju (zatvaraju) ili gotovo okružuju
plitku lagunu u kojoj nema nikakvog otprije postoje-
ćeg kopna ili otoka nekoraljnog podrijetla. Greben je
okružen dubokom vodom otvorenog mora. Dimen-
zije atola mogu varirati od 1 km do preko 130 km u
promjeru. Atoli su osobito rasprostranjeni u zapad-
nom i središnjem dijelu Pacifka. Sinonimi: lagoon
island, reef ring, ring reef.
atomic capture cross-section – presjek zahvata (kap-
tiranja) jezgrom atoma. Efektivni presjek zahvata
(kaptiranja) neutrona jezgrom atoma – jednak je
efektivnoj površini kroz koju neutron mora proći da
bi bio kaptiran jezgrom atoma. Ta, vjerojatnosna,
vrijednost ovisi o prirodi i energiji čestice i također
o prirodi kaptirajuće jezgre. Kao mjerna jedinica se
često rabi barn (1 barn je jednak 10
–28
m
2
); v. macros-
copic capture cross-section.
atomic clock – atomski (nuklearni, radioaktivni) sat, v.
radioactive clock.
atomic H/C ratio – vodikovo-ugljikov koefcijent, v. ato-
mic hydrogen/carbon ratio.
atomic hydrogen/carbon (hydrogen-to-carbon) ra-
tio – vodikovo-ugljikov koefcijent. Omjer prosječnog
broja vodikovih atoma i atoma ugljika goriva koje iz-
gara (istaloženog koksa). Parametar procesa podze-
mnog izgaranja nafte (termička metoda povećanja
iscrpka nafte/EOR-metoda). Vrijednosti se za različite
slojne nafte kreću od 0,5 do 2. Sinonimi: atomic H/C
ratio, atomic ratio of hydrogen to carbon, hydrogen/
carbon atomic ratio; v. in-situ combustion.
atomic ratio of hydrogen to carbon – vodikovo-uglji-
kov koefcijent, v. atomic hydrogen/carbon ratio.
atomic time scale – atomska skala vremena. Geološka
skala vremena (v. geologic time scale) koja je kali-
brirana na bazi radioaktivnog raspada (radioactive
decay) u stijenama. Jedinica mjerenja su godine; v.
relative time scale.
at reference conditions – pri referentnim (etalonskim,
usporedbenim) uvjetima. Bilo koji specifcirani uvjeti
temperature i tlaka na koje se može korigirati volu-
men plina; v. at normal conditions, at standard con-
ditions.
at rest – u mirovanju. Termin koji se odnosi na bočni
tlak tla (lateral earth pressure) kada se tlo ne nalazi
pod tlakom (kada nije stlačeno) i nema mogućnosti
slijegati se pa je objekt (npr. zid) nepomičan; v. neu-
tral pressure.
atrypoids (Atrypidae) – atripidi. Porodica izumrlih
artikulatnih brahiopoda (ramenonožaca s bravom,
articulate brachiopods). Karakterizirani su rebrastim
ljušturama (costate shell) ili naboranim (plicate shell)
koje su nejednako bikonveksne ili plošno-konveksne
s više izbočenom leđnom (brahijalnom) polovicom
ljušture (brachial valve). Stratigrafska rasprostranje-
nost: srednji ordovicij-gornji devon.
at standard conditions – pri standardnim uvjetima.
Specifcirani standardni uvjeti temperature i tlaka za
plin. Variraju u pojedinim državama. Prema Međuna-
rodnoj plinskoj uniji (IGU), temperatura je 15 °C, tlak
1,01325 bar (za suhi plin); v. at normal conditions, at
reference conditions.
attached ground water – vezana podzemna voda.
Podzemna voda koja se čvrsto zadržava na stijenka-
ma pora u zoni aeracije (prozračnoj zoni). Smatra se
da je njen sadržaj jednak količini opnene ili peliku-
larne vode (v. pellicular water) i mjeri se specifčnom
retencijom vode.
attapulgite – atapulgit, paligorskit. Laki mineral gli-
ne s lančastom kristalnom strukturom i igličastom
(vlaknastom) formom, po kemijskom sastavu silikat
magnezija i aluminija (magnezijski alumosilikat).
Atapulgit je koloidna glina koja se primjenjuje u
tehnologiji isplaka za pripremu slane isplake (isplake
na bazi slane vode) da se osigura njena niska smična
viskoznost za iznošenje krhotina probušenih stijena
iz prstenastog prostora bušotine i za baritnu sus-
penziju te za pripremu isplačnih fuida za završno
proizvodno opremanje bušotina. Kada se miješa sa
slanom vodom formira gel. Nema sposobnost regu-
lacije svojstava fltracije isplake. Katkada se naziva
slani gel (salt gel). Sinonim: palygorskite.
attapulgite cement – atapulgitni cement. Cementna
kaša koja se priprema dodavanjem suhog cementa
vodi s prethodno hidratiranim atapulgitom, a pri-
mjenjuje se kao materijal za sprječavanje gubitka
cirkulacije.
attenuation – prigušivanje, slabljenje, opadanje, atenu-
acija. (1) Smanjivanje amplitude ili energije signala,
takvo kakvo bi se moglo proizvesti prolaženjem kroz
fltar. (2) U seizmičkoj prospekciji – smanjivanje am-
plitude (gubitak energije) seizmičkih valova kada
prolaze kroz medij (sredinu) zbog apsorpcije, refek-
sije i refrakcije (prelamanja) na površinama razdjela,
konverzijom tipa vala (mode conversion) i sferičnog
razilaženja fronte vala (spherical divergence). (3) U
karotaži – smanjenje amplitude elektromagnetskog
vala kada prolazi kroz formaciju (obično se mjeri u
decibelima po metru – dB/m).
Atterberg grade scale – Atterbergova skala veličine
zrna. Geometrijska i decimalna skala (ljestvica) veli-
čine zrna ili čestica (v. grade scale) koja se bazira na
osnovnoj (jediničnoj) vrijednosti 2 mm, a dimenzija
svakog sljedećeg razreda se razlikuje 10 puta od di-
menzije prethodnog razreda. Na taj način granični
promjeri su 200; 20; 2; 0,2; 0,02 i 0,002. Podjedini-
ce su geometrijske sredine granica razreda. Prema
Atterbergovoj skali klastični sedimenti su klasifci-
rani u sljedeće klase: glina (s česticama promjera
manjeg od 0,002 mm), silt ili prah (čestice promjera
između 0,002 i 0,02 mm), sitni pijesak (čestice pro-
mjera između 0,02 i 0,2 mm), krupni pijesak (čestice
promjera između 0,2 i 2 mm), sitni šljunak (čestice
promjera između 2 i 20 mm), krupni šljunak (čestice
promjera između 20 i 200 mm) i blokovi (promjera
većeg od 200 mm); v. Udden grade scale, Wentworth
grade scale.
attic – (1) gornja (vršna) platforma bušaćeg tornja, plat-
forma krune bušaćeg tornja, platforma nepokretnog
koloturnika, v. crow’s nest. (2) platforma (podište) bu-
šaćeg tornja. Platforma bušaćeg tornja (derrick board)
postrojenja za rotacijsko bušenje (rotary rig).
attic man – tornjaš. Bušaći radnik-tornjaš (v. derrick-
64
authigene attic oil
man) na postrojenju (garnituri) za rotacijsko bušenje
(rotary drilling rig).
attic oil – krovinska (vršna) nafta. Nafta koja se nalazi u
najvišem dijelu (krovini) ležišta iznad najviših perfo-
racija zaštitne kolone bušotine koja se nalazi struk-
turno najviše (najpliće bušotine na ležištu). Krovin-
ska nafta se ne drenira bušotinama koje iskorištavaju
niže dijelove ležišta i, budući da na najvišem dijelu
ležišta ne mora biti locirana bušotina, dio krovinske
nafte će ostati zarobljen u ležištu; v. cellar oil.
Attic orogeny – atička orogeneza. Jedna od 30 ili više
kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika (prema
H. Stilleu, u miocenu između katova sarmat i pont).
attitude – zalijeganje. U strukturnoj geologiji – položaj
strukturne plohe (structural surface) u odnosu na ho-
rizontalnu plohu kvantitativno izražen mjerenjima
pružanja (v. strike) i nagiba (v dip) za slojeve ili druge
plošne strukture (smjer trenda i utonuće su elementi
zalijeganja linearnih struktura kao, na primjer, anti-
klinale).
attributable acreage – dodijeljena površina dreniranja.
Površina koja se dodjeljuje bušotini u svrhu odre-
đivanja njena dopuštenog kapaciteta proizvodnje
kada je u formuli za izračunavanje dopuštene proi-
zvodnje uključen i faktor površine.
attribute – atribut. U seizmičkoj prospekciji – mjer-
ljivo svojstvo (karakteristika) seizmičkih podataka.
Seizmički atributi (seismic attributes) uključuju am-
plitudu, frekvenciju, brzinu i polarnost. Može se mje-
riti u jednom vremenskom trenutku ili tijekom tzv.
vremenskog okna (time window), na jednoj trasi ili
na grupi trasa. Sinonim: seismic attribute; v. attribute
analysis.
attribute analysis – analiza atributa (seizmičkih atribu-
ta). U seizmičkoj prospekciji – procjena raznih para-
metara ležišta (uključujući znakove ugljikovodika)
metodama obrade, kao na primjer AVO-analizom (v.
amplitude variation with ofset, AVO).
attribute map – karta atributa (seizmičkih atributa). U
seizmičkoj prospekciji – karta izolinija bazirana na
seizmičkim atributima. Atribut se (u numeričkom
obliku) crta za svaku točku paljenja i konstruiraju se
izolinije.
attrition – istiranje. Radnja ili proces trošenja trenjem,
osobito uzajamno prirodno trošenje kojem su pod-
vrgnuti nevezani (necementirani) fragmenti stijena
ili čestice premještane s mjesta na mjesto vjetrom,
valovima, vodom tekućicom ili ledom. Trljanjem,
mrvljenjem (drobljenjem), udaranjem, struganjem
(grebanjem) i uzajamnim sudaranjem smanjuje se
veličina fragmenata i čestica i povećava njihova za-
obljenost. Iako se termin istiranje rabi kao sinonim
termina abrazija (v. abrasion) i korazija (v. corrasion),
u strogom smislu on označava trošenje i smanjivanje
veličine fragmenata stijena koji su sami oruđa abra-
zije i korozije.
augen – okcast. Termin koji označava listićave meta-
morfne stijene (npr. škriljavce i gnajse) s velikim le-
ćastim zrnima minerala ili mineralnim agregatima
koji imaju oblik oka u poprečnom presjeku i tako se
izdvajaju kao kontrast drugim mineralima u stijeni; v.
augen structure.
augen structure – okcasta struktura. Struktura nekih
gnajsa i škriljastih metamorfnih stijena (kristalastih
škriljavaca) sastavljena od minerala, kao što su gli-
nenac (feldšpat, feldspar), kvarc (quartz) ili granat
(garnet) koji su stlačivanjem poprimili eliptični ili le-
ćasti oblik nalik obliku oka (v. augen) i koji su obično
uklopljeni između paralelnih slojeva građenih od
njima kontrastnih komponenata, kao što su tinjac
(liskun, mica) ili klorit (chlorite). Sinonimi: eyed struc-
ture, phacoidal structure; v. faser structure.
auger – pužna bušilica. Bušilica s dugim spiralnim žlje-
bovima koja rotacijom diže uvis bušaću šipku i tako
konstantno mehanički iznosi izbušene krhotine na
površinu (bez cirkulacije zraka ili isplake). Često se
primjenjuje za bušenje seizmičkih bušotina. Tako-
đer se rabi za bušenje glina, tla i drugog, relativno
nekonsolidiranog, materijala blizu površine. Postoje
pužne bušilice s ispiranjem injektiranim fuidom (wet
auger). Sinonim: auger bit.
auger bit – pužna bušilica, v. auger.
auger stem – teška šipka za užno udarno bušenje, v. dri-
llstem, 2.
augite – augit. (1) Rasprostranjeni mineral iz skupine
klinopiroksena (clinopyroxene group). Može sadrža-
vati titan i trovalentno željezo. Boja augita je obično
crna, zelenkasto-crna ili tamnozelena. Sreće se kao
bitna komponenta mnogih bazičnih eruptivnih (ma-
gmatskih) stijena (basic igneous rocks) i nekih meta-
morfnih stijena (metamorphic rocks). Sinonim: basal-
tine. (2) Termin koji se često rabi kao sinonim termina
piroksen (v. pyroxene).
aulacogen – aulakagen. Uski, izduljeni bazen koji se
proteže u kraton (craton) ili iz geosinklinale (geosyn-
cline) ili iz planinskog pojasa (mountain belt) koji se
formirao iz geosinklinale. Aulakogen je tektonski rov
(tectonic trough) na kratonu ograničen konvergen-
tnim normalnim rasjedima. Aulakogeni imaju radi-
jalnu orijentaciju u odnosu na kratone i otvoreni su
prema van.
aureole – aureola, zona, metamorfna (kontaktna) aure-
ola (zona). U geologiji – zona koja okružuje magmat-
sku intruziju (intruziju eruptivnih ili magmatskih
stijena) u kojoj okružujuća stijena intruzije (country
rock) pokazuje znakove utjecaja kontaktne meta-
morfoze (metamorfzma). Sinonimi: contact aureole,
contact zone, exomorphic zone, metamorphic aureole,
thermal aureole, zone.
austenitic stainless steel – austenitni nehrđajući čelik.
Nemagnetična legura (nonmagnetic alloy) s više od
16% kroma i više od 7% nikla (koji djelomično može
biti nadomješten manganom) i željezom (za razliku
od feritnog nehrđajućeg čelika koji je magnetičan).
Rabi se za izradu nemagnetičnih teških šipki (non-
magnetic drill collar).
Austinian – ostin, austin. Stratigrafski kat gornje krede
(Upper Cretaceous) primorja Meksičkog zaljeva (Gulf
Coast) u Sjevernoj Americi – iznad iglforda (Eaglefor-
dian), a ispod tejlora (Tayloran).
Austrian orogeny – austrijska orogeneza. Jedna od 30
ili više kratkotrajnih orogeneza tijekom fanerozoika
(prema H. Stilleu koncem rane krede).
authigene – (1) autigen. Termin za označavanje mine-
rala eruptivne (magmatske) stijene (igneous rock)
koji je nastao kao rezultat metamorfoze (metamor-
fzma) ili vezivo (cement) sedimentne stijene ako se
istaložilo neposredno iz otopine. Suprotan termin
je alogen (v. allogene); v. authigenic. (2) autigeni mi-
neral. Mineral koji nije bio transportiran (prenesen)
65
autogenetic authigenesis
nego se formirao na mjestu postanka. Sinonim: au-
thigenic mineral.
authigenesis – autigeneza. Proces stvaranja novih
minerala na mjestu njihova nastanka unutar okol-
nog sedimenta ili sedimentne stijene istovremeno
s procesom sedimentacije ili nakon njega, na pri-
mjer, supstitucijom (replacement) ili prekristalizaci-
jom (recrystallization) ili sekundarnim narastanjem
kvarcnih izlučina (secondary enlargement of quartz
overgrowths).
authigenetic – autigen, v. authigenic.
authigenic – autigen. Koji je formiran ili generiran na
mjestu svog nastanka – termin se osobito primjenju-
je na komponente stijena ili minerale koji nisu bili
transportirani (preneseni) i sedimentirani i koji su se
kristalizirali (formirali) na mjestu gdje se sada nala-
ze i također na minerale koji su nastali istovremeno
ili ubrzo nakon formiranja stijena kojih su sastavne
komponente. Termin se često odnosi na minerale
(na primjer, kvarc ili glinenac) koji su nastali nakon
taloženja prvobitnih sedimenata. Primjeri su također
cementi (veziva) koji ispunjavaju pore i rastu tijekom
dijageneze. Sinonimi: authigenetic, authigenous; v.
allogenic, autochthonous.
authigenic clay minerals – autigeni minerali gline.
Minerali gline precipitirani iz podzemnih voda (neo-
formirane gline, neoformed clays) ili formirani altera-
cijom prethodnog materijala (transformirane gline,
transformed clays), poput zrna feldšpata (glinenca)
u stijenama. Autigene gline smanjuju primarnu po-
roznost sedimentnih stijena i stvaraju mikroporo-
znost koja rezultira visokim minimalnim sadržajem
vode (nereducibilnim zasićenjem vodom) u stijeni.
Posjeduju visoku električnu provodnost (specifčnu
električnu vodljivost) i smanjuju električnu otpor-
nost (specifčni električni otpor) sedimentnih stijena
(poput pješčenjaka sa šejlom), što može imati za po-
sljedicu visoku procjenu zasićenja vodom prema ka-
rotaži. Autigene gline pogoduju oštećenju formacija
jer se mogu ukloniti s mineralnih zrna i/ili raspršiti
(dispergirati) fltratom bušaće isplake (ili drugim fu-
idima koji se injektiraju u formaciju u okolišu kanala
bušotine) i čepiti (blokirati) pore i smanjiti permea-
bilnost stijene.
authigenic mineral – autigeni mineral, v. authigene, 2.
authigenic sediment – autigeni sediment. Sediment
koji zaliježe na mjestu svog prvobitnog nastanka.
authigenous – autigen. (1) v. authigenic. (2) U klasifka-
ciji piroklastika (piroklastičnih sedimenata) – ekviva-
lent termina essential (v.).
authorized depth (AD) – odobrena dubina bušotine, v.
authorized total depth.
authorized total depth – odobrena konačna dubina
bušotine. Konačna dubina bušotine potvrđena od
operatora na temelju ugovora o bušenju.
autochthon – autohton. (1) U sedimentologiji – rezidu-
alni sediment koji se formirao na mjestu zalijeganja
procesom kemijskog razlaganja. (2) U tektonici –
masa stijena koja je ostala na mjestu svoga postanka
i gdje je vezana sa stijenama fundamenta (temelj-
nim stijenama, basement). Autohtone stijene mogu
biti umjereno do znatno deformirane iako nisu bile
horizontalno pomicane s mjesta nastanka. Sinonim:
autochthone; v. allochthone.
autochthone – autohton, v. autochthon, 2.
autochthonous – autohton. U geologiji – koji je na-
stao na mjestu gdje se sada nalazi. Termin se široko
primjenjuje, na primjer, za označavanje ugljena ili
treseta koji su nastali na mjestu gdje je raslo i razla-
galo se bilje od kojeg su postali, za označavanje sti-
jena koje nisu pomicane formiranjem navlaka ili za
označavanje stijenskih masa koje su se formirale na
mjestu njihove sadašnje lokacije (umjesto da su bile
transportirane) ili za označavanje breča eksplozijskih
kratera (klastični materijal koji u procesu formiranja
kratera nije bio iz njega izbačen, nego je ostao na
mjestu nastanka s tek neznatnom rotacijom ili tran-
slacijom fragmenta). Rasjedne plohe mogu razdva-
jati autohtone stijene od alohtonih, a neke alohtone
stijene su jasno karakterizirane njihovim drugačijim
sastavom. Termin autohton je značenjem sličan ter-
minu autigen (v. authigenic), ali se autigen prije od-
nosi na komponente nego na formaciju u cjelini; v.
allochthonous.
autochthonous mantle – autohtoni pokrov. Rastresiti
(nekonsolidirani) klastični materijal (debris), sastav-
ljen od fragmenata stijena ili tla i podrijetlom od, is-
pod zalegnute temeljne stijene (underlying bedrock),
koji je, dakle, nastao na mjestu zalijeganja; v. allocht-
honous mantle.
autoclastic rock – autoklastična stijena. Stijena s ra-
zdrobljenom ili brečastom strukturom koja je nasta-
la na mjestu gdje se nalazi kao rezultat mehaničkog
drobljenja, razaranja, dinamske metamorfoze (di-
namometamorfzma), djelovanja orogenetskih sila
(naprezanja) ili drugih mehaničkih procesa. Primjeri
autoklastičnih stijena su rasjedna (dislokacijska) bre-
ča (v. fault breccia) koja je nastala trenjem pri navla-
čenju jednog bloka stijena na drugi, brečasti dolomit
(brecciated dolomite) nastao kao rezultat dijagenet-
skog zbijanja s kasnijom ponovnom cementacijom,
autoklastični škriljavac nastao djelovanjem tlaka
jedne mase stijena na drugu ili temeljna (podinska)
morena formirana glacijalnom (ledenjačkom) abra-
zijom; v. cataclastic rock, epiclastic rock.
autocorrelation – autokorelacija. U seizmologiji – mje-
ra statističke zavisnosti kasnijeg dijela oblika vala od
ranijeg dijela ili stupanj do kojeg se buduće vrijedno-
sti mogu prognozirati po prethodnim vrijednostima.
Korelacija signala s njim samim; v. cross-correlation.
autocyclicity – autocikličnost. Stanje ciklotemskog
taloženja (cyclothemic deposition) pri kojem nije po-
trebna promjena ukupne energije i prinosa materi-
jala u sedimentacijski sustav, nego se jednostavno
obavlja preraspodjela tih elemenata unutar sustava.
Tu djeluju takvi mehanizmi taloženja kao što su mi-
gracija korita, njihovo grananje i migracija prudova;
v. allocyclicity.
autogenetic – autogenetski. (1) Termin koji označava
forme reljefa nastale ili razvijene samo u lokalnim
okolnostima bez djelovanja orogenetskih pokreta
(orogenic movements), osobito reljef formiran dje-
lovanjem kiša i vodotokova na površini zemlje koji
imaju slobodno dreniranje prema moru. (2) Termin
koji označava tip drenažnog sustava (vodotokova
koji ga čine) koji je potpuno određen uvjetima po-
vršine kopna po kojoj teku vodotoci budući da se
drenažni sustav razvija jedino erozijom u gornjim
tokovima vodotokova. Sinonimi (za obje defnicije):
autogenic, autogenous.
66
Autunian autogenic
autogenic – autogenetski. (1) v. autogenetic. (2) U eko-
logiji – koji se odnosi na ekološku sukcesiju koja se
formirala kao rezultat djelovanja faktora što su se po-
javili u prirodnim zajednicama (natural community) i
promijenili stanovnike tih zajednica; v. allogenic.
autogenous – autogenetski, v. autogenetic.
autogeosyncline – autogeosinklinala, rezidualna ge-
osinklinala. Parageosinklinala (v. parageosyncline)
koja ne graniči s uzdignutim područjima i građena
je većinom od karbonatnih sedimenata. Sinonim:
residual geosyncline.
automated shutdown – automatski sustav za zatva-
ranje (sustav za automatsko zatvaranje) bušotine.
Sustav na proizvodnoj bušotini koji reagira na sen-
zore, na primjer, na visokotlačne i niskotlačne ventile
(high-pressure valves, low-pressure valves) i dubinske
sapnice (storm chokes) koji detektiraju nenormalne
uvjete na dnu bušotine, i automatski zatvara bušoti-
nu. Sustav se može ponovno aktivirati ručno.
automatic choke – automatska sapnica. Sapnica za re-
gulaciju tlaka strujanja fuida.
automatic custody transfer (ACT) – sustav za auto-
matsku otpremu nafte. Sustav za automatsku otpre-
mu nafte na polju iz skladišnih rezervoara u naftovod
s mogućnošću uzorkovanja i automatskog mjerenja
sirove nafte.
automatic driller – automatski regulator opterećenja
bušaćeg dlijeta, automatski bušač. U procesu bušenja
– hidraulički ili pneumatski uređaj spojen s ručicom
kočnice dizalice bušaćeg postrojenja (drawworks
brake handle) za održavanje zadanog opterećenja
bušaćeg dlijeta (weight on bit) bez intervencije bu-
šača. Sinonimi: automatic drilling control unit, drilling
control.
automatic drilling control unit – automatski regulator
opterećenja bušaćeg dlijeta, v. automatic driller.
automatic feed control – automatska regulacija popu-
štanja bušaćeg dlijeta, v. automatic driller.
automatic fllup (fll-up) shoe – peta zaštitne kolone za
automatsko punjenje. Naprava s tlačno upravljanim
ventilom (pressure-activated valve) na prvoj spojnici
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi, joint of ca-
sing) za regulaciju količine (volumena) bušaće ispla-
ke koja struji u kolonu za vrijeme njena spuštanja
u bušotinu. Sinonimi: automatic fllup casing-guide
shoe, automatic fllup foat shoe.
automatic fllup (fll-up) casing-guide shoe – peta
zaštitne kolone za automatsko punjenje, v. automatic
fllup shoe.
automatic fllup (fll-up) foat shoe – peta zaštitne ko-
lone za automatsko punjenje, v. automatic fllup shoe.
automatic fow-control device – automatski regulator
protoka bušotine. Regulator koji djeluje kao auto-
matski podesiva sapnica. Konstruiran je tako da se
normalno strujanje fuida odvija kroz prolazni otvor
konstantnog presjeka, a u slučaju pada proizvodnje
i tlaka ventil se otvara i poveća presjek prolaznog
otvora te na taj način pomaže eruptiranje.
automatic gas detektor – automatski detektor plina
(plinski detektor). Analitički uređaj za uzorkovanje i
mjerenje sadržaja plina u bušaćoj isplaci (zaplinjeno-
sti isplake) u isplačnim rezervoarima (bazenima).
automatic rabbit – automatski strugač. (1) Strugač
(washer) na klipnim šipkama (sucker rods) dubinske
pumpe za čišćenje od parafna. (2) Strugač koji se pu-
šta u cjevovod i, tjeran strujom fuida, struže parafn
ili primjese s unutarnje stijenke naftovoda.
automatic ram lock – automatski zatvarač čeljusti (ulo-
žaka) preventera. Mehanički zatvarač (mechanical
lock) koji drži podmorske protuerupcijske uređaje
(preventere, subsea blowout preventers) zatvorenim
kada se izgubi ili oslabi hidraulički tlak.
automatic slips – automatski klinovi za držanje bušaće
kolone. Klinovi suvremenih rotacijskih stolova (vrta-
ćih stolova, rotora, rotary tables) bušaćih postrojenja
s pneumatskim ili hidrauličkim pogonom (od pedale
na mjestu bušača) za vješanje bušaće kolone (kolone
bušaćih alatki, drillstring) u bušotini. Sinonim: power
slips.
automatic tank battery – automatizirani rezervoarski
park. Rezervoarski park na polju (s dva ili više rezer-
voara) opremljen automatskim mjernim sustavom, s
preusmjeravanjem strujanja u rezervoare (prebaci-
vanje s punog rezervoara u prazni, pražnjenje punog
rezervoara u cjevovod) i registracijskim (zapisnim)
priborima.
automatic tank ga(u)ge – pribor za automatsko mjere-
nje nivoa u rezervoaru. Instrument na rezervoaru koji
rabi plovak na užetu za mjerenje (pokazivanje) visine
tekućine u njemu.
automatic weight-on-bit control – automatski regula-
tor opterećenja bušaćeg dlijeta. U procesu bušenja –
uređaj koji rabi indikator opterećenja dlijeta (weight
indicator) na mrtvom kraju bušaćeg (teglećeg) užeta
(dead line) za automatsko održavanje konstantnog
potrebnog opterećenja bušaćeg dlijeta (weight on
bit) tijekom bušenja.
automatic well testing (AWT) – automatsko ispitivanje
bušotine. Automatizirano mjerenje (automatic gau-
ging) i uzorkovanje (automatic sampling) bušotine.
autometamorphism – autometamorfoza, autome-
tamorfzam. (1) Proces prekristalizacije asocijacije
magmatskih minerala (igneous mineral assemblage)
pri uvjetima pada temperature pod djelovanjem nji-
hovih vlastitih hlapljivih komponenata, na primjer,
serpentizacija peridotita ili spilitizacija bazalta. (2)
Alteracija (mijenjanje) eruptivne (magmatske) stije-
ne (igneous rock) pod djelovanjem njenih vlastitih
rezidualnih likvora (residual liquors). Taj proces treba
prije nazivati sekundarnim (deuteric) jer se ne smatra
metamorfnim.
automorphic – U petrologiji – (1) automorfan, idiomor-
fan. Termin za označavanje holokristalne teksture
(holocrystalline texture) eruptivnih (magmatskih) ili
metamorfnih stijena karakterizirane kristalima koji
su ograničeni njihovim vlastitim racionalnim ploha-
ma (rational face). Termin također označava stijenu
s takvom teksturom. Termin amorfan ima prednost
pred terminom idiomorfan, iako se ovaj zadnji više
rabi u američkoj literaturi. (2) automorfan, automor-
fno-granularan, automorfno-zrnast, euhedralan. Sino-
nimni termin za euhedralan (v. euhedral) koji je zasta-
rio u američkoj uporabi, ali mu se općenito prednost
daje u europskoj uporabi. Odgovarajuća tekstura se
katkada naziva panautomorfnom (panautomorphic),
terminom koji danas zastarijeva. Sinonim: automor-
phic-granular.
automorphic-granular – automorfno-granularan, v.
automorphic, 2.
Autunian – oten, autun. Stratigrafski kat donjeg perma
67
average porosity Auversian
(Lower Permian) – iznad stefana (Stephanian) karbo-
na, a ispod saksona (Saxonian).
Auversian – overs, auvers, ledij. Stratigrafski kat eocena
(Eocene) u Europi – iznad luteta (Lutetian), a ispod
bartona (Bartonian). Sinonim: Ledian.
auxiliaries – pomoćna oprema. U procesu bušenja –
oprema na bušaćem postrojenju (garnituri) koja nije
neposredno uključena u proces bušenja, na primjer
generatori za rasvjetu na postrojenju.
auxiliary brake – pomoćna kočnica. U tehnici buše-
nja – hidrodinamička ili elektrodinamička kočnica
(hydrodynamic brake, electrodynamic brake) koja se
rabi za spuštanje teških tereta malom brzinom na
bušaćem postrojenju (garnituri). Pomoćne kočnice
(auxiliary brakes) se rabe kako bi se spriječilo habanje
(trošenje) glavnih kočnica (main brakes).
auxiliary contour – pomoćna kontura, v. supplemen-
tary contour.
auxiliary fault – sporedni (drugostupanjski) rasjed. Mali
rasjed koji je primaknut glavnom rasjedu ili se od
njega grana.
auxiliary gases – pomoćni plinovi. Plinovi neophodni
za rad detektora, na primjer, vodik i zrak za plameno-
ionizacijski detektor.
auxiliary mineral – pomoćni mineral. U jednoj od kla-
sifkacija eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous
rocks) – svijetlo obojeni, relativno rijetki i nevažni
mineral, na primjer, apatit (apatite), muskovit (mus-
covite), korund (corundum), fuorit (fuorite) ili topaz
(topaz).
availability of gas – raspoloživa količina plina. Količina
plina proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se
može isporučiti u plinovod u određenom periodu.
availability of oil – raspoloživa količina nafte. Količina
nafte proizvedena iz bušotine, ležišta ili polja koja se
može isporučiti u naftovod u određenom periodu.
avalanche bedding – lavinska slojevitost. Strmo na-
gnuta slojevitost u barhanima i s njima povezanim
dinama (sipinama) koja je nastala lavinom (lavinskim
kretanjem) pijeska niz nagnutu padinu dine.
avalanche breccia – lavinska breča. Breča koja je nasta-
la pri rušenju stijena.
Avalonian orogeny – avalonska orogeneza. Orogene-
za (orogenetski pokreti) koja se zbivala blizu konca
pretkambrija duž jugoistočne rubne zone Sjeverne
Amerike i osobito se očitovala u tipskom području
gdje su graniti (datirani 575 milijuna godina) odvoje-
ni od fosilifernog donjeg kambrija debelom kasnom
pretkambrijskom sekvencijom. Indikacije avalonske
orogeneze, potvrđene radiometrijskim podatcima,
utvrđene su duž jugoistočnog ruba apalačkog oro-
genetskog pojasa (Appalachian orogenic belt) i u
stijenama koje zaliježu ispod sedimenata Atlantske
obalne ravnice (Atlantic Coastal Plain) prema jugoza-
padu sve do Floride.
average – aritmetička sredina, v. arithmetic mean.
average igneous rock – srednja eruptivna (magmatska)
stijena. Teoretska stijena (theoretical rock) čiji je ke-
mijski sastav, kako se pretpostavlja, blizak srednjem
sastavu krajnjeg vanjskog omotača (sloja) Zemlje.
average level anomaly – srednji nivo anomalije. Gra-
vitacijska anomalija (gravity anomaly) povezana sa
srednjim topografskim nivoom površine, obično s
određenim radijusom. Sinonim: Putnam anomaly.
average permeability – srednja permeabilnost. Sred-
nja permeabilnost ležišta određena prema poje-
dinačnim podacima mjerenja permeabilnosti na
uzorcima jezgara uporabom jedne od metoda: (a)
kao aritmetička sredina (v. arithmetic average perme-
ability), geometrijska sredina (v. geometric mean) ili
harmonijska sredina (v. harmonic mean) podataka, i
(b) ponderiranjem podataka efektivnom debljinom
ležišta (v. average permeability weighted by thickness)
ili površinom dreniranja ležišta (v. average permeabi-
lity weighted by area) ili volumenom dreniranja leži-
šta (v. average permeability weighted by volume). Prije
određivanja srednje permeabilnosti bilo kojom od
spomenutih metoda moraju se eliminirati sve vrijed-
nosti permeabilnosti koje su manje od specifcirane
minimalne vrijednosti (minimalna vrijednost perme-
abilnosti općenito ovisi o njenoj srednjoj vrijednosti
– što je srednja vrijednost veća, to minimalna vrijed-
nost može biti manja). Sinonim: mean permeability.
average permeability weighted by area – srednja
permeabilnost ponderirana površinom. Srednja per-
meabilnost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima
jezgara koji se ponderiraju površinom dreniranja
ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom le-
žištu jezgra izbušena na deset bušotina, srednja per-
meabilnost ležišta će se odrediti kao kvocijent sume
umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane
bušotine i njene površine dreniranja ležišta i sume
površina dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušoti-
na. Sinonim: area-weighted average permeability; v.
average permeability.
average permeability weighted by thickness – sred-
nja permeabilnost ponderirana efektivnom debljinom.
Srednja permeabilnost ležišta određena prema po-
jedinačnim podatcima mjerenja permeabilnosti na
uzorcima jezgara koji se ponderiraju efektivnom
debljinom ležišta na bušotinama. Ako je, na primjer,
na nekom ležištu jezgra izbušena na deset bušoti-
na, srednja permeabilnost ležišta će se odrediti kao
kvocijent sume umnožaka srednje permeabilnosti
svake jezgrovane bušotine i njene efektivne debljine
ležišta i sume efektivnih debljina ležišta svih (deset)
jezgrovanih bušotina. Sinonim: thickness-weighted
average permeability; v. average permeability.
average permeability weighted by volume – srednja
permeabilnost ponderirana volumenom. Srednja per-
meabilnost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja permeabilnosti na uzorcima
jezgara koji se ponderiraju volumenom dreniranja
ležišta bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom le-
žištu jezgra izbušena na deset bušotina, srednja per-
meabilnost ležišta će se odrediti kao kvocijent sume
umnožaka srednje permeabilnosti svake jezgrovane
bušotine i njena volumena dreniranja ležišta i sume
volumena dreniranja svih (deset) jezgrovanih bušo-
tina. Ponderiranje volumenom je najtočnija metoda
određivanja srednje permeabilnosti. Sinonimi: volu-
metrically weighted average permeability, volume-we-
ighted average permeability; v. average permeability.
average porosity – srednja poroznost. Srednja poro-
znost ležišta određena prema pojedinačnim podaci-
ma poroznosti uporabom jedne od metoda: (a) kao
aritmetička sredina podataka (v. arithmetic average
porosity), geometrijska sredina (v. geometric mean)
ili harmonijska sredina (v. harmonic mean); (b) pon-
68
average velocity average porosity weighted by area
deriranjem podataka efektivnom debljinom ležišta
(v. average porosity weighted by thickness), površi-
nom dreniranja ležišta (v. average porosity weighted
by area) ili volumenom dreniranja ležišta (v. average
porosity weighted by volume), i (c) volumetrijskom
metodom (konstruiranjem karte pornog volumena
ležišta prema podacima umnoška srednje porozno-
sti i efektivne debljine pojedinih bušotina – metoda
je široko prihvaćena). Sinonim: mean porosity.
average porosity weighted by area – srednja poro-
znost ponderirana površinom. Srednja poroznost
ležišta određena prema pojedinačnim podatcima
mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se
ponderiraju površinom dreniranja ležišta bušotina-
ma. Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbu-
šena na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će
se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje
poroznosti svake jezgrovane bušotine i njene površi-
ne dreniranja ležišta i sume površina dreniranja svih
(deset) jezgrovanih bušotina. Sinonim: area-weigh-
ted average porosity; v. average porosity.
average porosity weighted by thickness – srednja
poroznost ponderirana efektivnom debljinom. Srednja
poroznost ležišta određena prema pojedinačnim
podatcima mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara
koji se ponderiraju efektivnom debljinom ležišta na
bušotinama. Ako je, na primjer, na nekom ležištu jez-
gra izbušena na deset bušotina, srednja poroznost
ležišta će se odrediti kao kvocijent sume umnoža-
ka srednje poroznosti svake jezgrovane bušotine
i njene efektivne debljine ležišta i sume efektivnih
debljina ležišta svih (deset) jezgrovanih bušotina.
Sinonim: thickness-weighted average porosity; v. ave-
rage porosity.
average porosity weighted by volume – srednja po-
roznost ponderirana volumenom. Srednja poroznost
ležišta određena prema pojedinačnim podatcima
mjerenja poroznosti na uzorcima jezgara koji se pon-
deriraju volumenom dreniranja ležišta bušotinama.
Ako je, na primjer, na nekom ležištu jezgra izbuše-
na na deset bušotina, srednja poroznost ležišta će
se odrediti kao kvocijent sume umnožaka srednje
poroznosti svake jezgrovane bušotine i njenog volu-
mena dreniranja ležišta i sume volumena dreniranja
svih (deset) jezgrovanih bušotina. Ponderiranje vo-
lumenom je najtočnija metoda određivanja srednje
poroznosti ležišta. Sinonimi: volumetrically weighted
average porosity, volume-weighted average porosity,
v. average porosity.
average reservoir pressure – srednji ležišni tlak. Tlak
ležišta (početni ili tekući) određen prema podacima
mjerenja tlaka na pojedinim bušotinama (dijelovima
ležišta). Tijekom proizvodnog vijeka svakog ležišta
moraju se periodički mjeriti tlakovi na bušotinama
koje su tako odabrane da je cijela površina ležišta
ravnomjerno pokrivena izmjerenim podatcima, a
broj bušotina će ovisiti o površini ležišta i distribuciji
tlaka u njemu (ako su razlike između izmjerenih tla-
kova ležišta velike, broj mjerenja će biti veći). Izmje-
rene vrijednosti tlakova čine srednje ležišne tlakove
u drenažnom području bušotina i mogu se znatno
razlikovati ovisno o varijacijama permeabilnosti,
efektivnoj debljini i dubini ležišta, utjecaju vodono-
snog bazena napajanja (akvifera) ležišta (prodoru
vode iz akvifera u ležište) i plinske kape (prodoru pli-
na iz kape u naftnu zonu) i drugim uzrocima. Varijaci-
je tlaka zbog različitih dubina bušotina (dubina mje-
renja) obično se eliminiraju svođenjem izmjerenih
vrijednosti tlaka na zajedničku, referentnu dubinu
ležišta (na primjer, na volumetrijsku srednju dubinu
u naftnim i plinskim ležištima, na dubinu kontakta
plin-nafta u naftnim ležištima s plinskom kapom – u
tom slučaju se podatci tlaka mogu rabiti i za naftnu
zonu i za plinsku kapu – ili na srednje dubine naftne
zone i plinske kape, što je točnije). Srednji ležišni tlak
se, nakon svođenja svih izmjerenih vrijednosti na
referentnu dubinu ležišta, može odrediti na četiri na-
čina – kao aritmetička sredina izmjerenih vrijednosti
tlaka (v. arithmetic average reservoir pressure) i pon-
deriranjem izmjerenih vrijednosti tlaka efektivnom
debljinom (v. average reservoir pressure weighted by
thickness), površinom dreniranja (v. average reservoir
pressure weighted by area) ili volumenom dreniranja
(v. average reservoir pressure weighted by volume)
mjerenih bušotina. Podatci ležišnog tlaka su vrlo
važni i vjerojatno su najviše rabljeni u proračunima
tehnologije razrade ležišta i analizama ponašanja
ležišta (na primjer, kod defniranja fzikalnih karakte-
ristika ležišnih fuida, određivanja indeksa produktiv-
nosti, procjene rezervi itd.). Sinonim: mean reservoir
pressure.
average reservoir pressure weighted by area –
srednji ležišni tlak ponderiran površinom. Srednji tlak
ležišta određen prema podatcima mjerenja tlakova
u pojedinačnim bušotinama kao kvocijent zbroja
umnožaka tlaka i površine dreniranja ležišta mjere-
nim bušotinama i ukupne površine ležišta. Može se
odrediti analitički ili uporabom konstruiranih karata
izobara. Sinonimi: areal average reservoir pressure,
areal-weighted average reservoir pressure, area-wei-
ghted average reservoir pressure; v. average reservoir
pressure.
average reservoir pressure weighted by thickne-
ss – srednji ležišni tlak ponderiran efektivnom deblji-
nom. Srednji tlak ležišta određen prema podatcima
mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao
kvocijent zbroja umnožaka tlaka i efektivne debljine
ležišta na mjerenim bušotinama i zbroja efektivnih
debljina na svim mjerenim bušotinama. Sinonim:
thickness-weighted average reservoir pressure; v. ave-
rage reservoir pressure.
average reservoir pressure weighted by volume
– srednji ležišni tlak ponderiran volumenom. Srednji
(prosječni) tlak ležišta određen prema podatcima
mjerenja tlakova u pojedinačnim bušotinama kao
kvocijent zbroja umnožaka tlaka i volumena drenira-
nja ležišta mjerenim bušotinama i ukupnog volume-
na ležišta (za ukupan volumen ležišta se može uzeti
volumen stijene, porni volumen ili porni volumen
zasićen ugljikovodicima). Može se odrediti analitički
ili uporabom konstruiranih karata izobara. Metoda je
najrigoroznija i primjenjuje se kada poroznost i de-
bljina ležišta znatno variraju i/ili variraju na slučajan
način. Sinonimi: volumetrically weighted average re-
servoir pressure, volumetric average reservoir pressure,
volumetric weighted average reservoir pressure, volu-
me-weighted average reservoir pressure; v. average
reservoir pressure.
average velocity – srednja brzina. (1) U seizmičkoj
prospekciji – omjer udaljenosti koju je prešao seiz-
69
Azoic epoch averaging reservoir pressure
mički impuls i vremena koje je potrebno za prolaz,
dubina podijeljena vremenom putovanja vala do te
dubine. Obično se izračunava pretpostavljajući da je
putanja vala vertikalna, zrake ravne i slojevi paralelni
(uvjeti koji su znatno idealizirani u usporedbi s uvje-
tima u Zemlji); v. interval velocity, seismic velocity. (2)
U hidraulici – (a) Veličina protoka vode rijeke podi-
jeljena s površinom poprečnog presjeka okomitog
na smjer strujanja. (b) Volumen podzemne vode koja
je protekla kroz danu površinu poprečnog presjeka
podijeljen s poroznošću materijala kroz koji prolazi
voda. Sinonim: mean velocity.
averaging reservoir pressure – određivanje srednjeg
ležišnog tlaka, v. average reservoir pressure.
Avonian – avon, dinant, v. Dinantian.
axial angle – optički kut, kut optičkih osi, v. optic angle.
axial compressor – aksijalni kompresor. Tip kompreso-
ra za stlačivanje fuida (na primjer, plina) koji struji
od usisa do izlaza iz kompresora duž njegove duge
osovine s brzo rotirajućim lopaticama ili vijcima.
axial-dipole array – aksijalni dipolni (osni dipolni, dvo-
dipolni, dipolno-dipolni) raspored elektroda, v. electro-
de array.
axial elements – osni (aksijalni) elementi. U kristalogra-
fji – omjer jediničnih duljina duž kristalografskih osi
i kutova između tih osi ili duljine (odnosi duljina) i
kutovi koji karakteriziraju elementarnu ćeliju krista-
la.
axial load – aksijalno (osno) opterećenje. U procesu bu-
šenja – ukupno opterećenje ili težina primijenjeni na
bušaće dlijeto.
axial loading – osno (aksijalno) opterećenje. Sila koja
djeluju duž osi (okomito na presjek) predmeta. Za
cijevi u kanalu bušotine osno opterećenje se obično
izražava kao rastezanje (vlak) ili stlačivanje i može
biti posljedica primijenjenih uvjeta (na primjer, te-
žine) ili uzrokovano (izazvano) radnim uvjetima ili
promjenama temperature (javlja se istezanje ili kon-
trakcija).
axial plane – osna (aksijalna) ravnina. (1) U kristalo-
grafji – (a) Ravnina optičkih osi u optički dvoosnom
kristalu (optically biaxial crystal). (b) Kristalografska
ravnina (crystallographic plane) koja uključuje dvije
kristalografske osi (crystallographic axes). (2) U geo-
logiji – ravna osna ploha bore (v. axial surface).
axial-plane cleavage – klivaž osne plohe. Klivaž koji je
tijesno povezan s osnim plohama bora u stijenama,
bilo da je strogo paralelan s osima, bilo da se pone-
što otklanja na svakom krilu. Klivaž osne plohe je
najčešće tijesno vezan s borama drugog reda (malim
borama, minor folds) koje se mogu pratiti na pojedi-
nim izdancima, ali u nekim slučajevima on je samo
paralelan s osima regionalnih bora. U većini slučaje-
va klivaž osne plohe je također klivaž škriljavosti (v.
slaty cleavage); v. bedding-plane cleavage.
axial-plane separation – separacija osnih ploha. Uda-
ljenost osnih ploha susjednih antiformi (antiforms) i
sinformi (synforms) gdje bore zaliježu u istom sloju
ili plohi.
axial surface – osna (aksijalna) ploha. Ploha koja spaja
(povezuje) osi (linije) pregiba (hinge lines) svih sloje-
va u bori. Imaginarna ploha koja presijeca boru na
dva dijela između njenih krila. U sinklinali to je ploha
dna (trough surface), a u antiklinali ploha tjemena
(crest surface). Osna ploha bore se naziva osnom rav-
ninom (axial plane) kada je bora simetrična i kada su
linije defnirane točkama maksimalne zakrivljenosti
svakog naboranog sloja ili tjemene linije (hinge lines)
koplanarne.
axial weight on drilling bit – osno (aksijalno) optereće-
nje bušaćeg dlijeta, v. bit weight.
axis – os. U geologiji – linija duž maksimalne zakrivlje-
nosti (savijenosti) slojeva stijena u bori. Os razdvaja
dva krila bore (limbs), odnosno njene dvije strane (si-
des) i u biti je njeno središte.
axis of symmetry – os simetrije, v. symmetry axis.
azimuth – azimut. (1) U seizmologiji – horizontalni kut,
mjeren u smjeru kazaljke na satu, između sjevernog
meridijana i luka velikog kruga koji spaja epicentar
potresa i seizmički prijamnik. Kada se mjeri u epicen-
tru naziva se azimutom od epicentra do seizmičkog
prijamnika, a kada se mjeri kod seizmičkog prijamni-
ka, tada se naziva obratnim azimutom (azimutom od
seizmičkog prijamnika do epicentra, back azimuth).
(2) U procesu orijentiranog bušenja – horizontalni
kut, mjeren u smjeru kazaljke na satu, između plohe
alatke za skretanje kanala bušotine (deviation tool) i
magnetskog sjevera (magnetic north).
azimuthal array – azimutni raspored elektroda, v. elec-
trode array.
azimuthal density – azimutna gustoća. U karotaži –
gustoća formacije izmjerena priborom za karotažu
gustoće u procesu bušenja (logging-while-drilling) za
razne azimute oko rotirajuće bušaće šipke. Srednja
gustoća formacije se može izračunati prema svim
podacima azimutne gustoće ili po različitim se-
gmentima (na primjer, po četiri kvadranta tako da se
dobije azimutna gustoća u četiri smjera).
azimuthal laterolog – azimutna bočna karotaža (late-
rolog). Mjerenje električne otpornosti (specifčnog
električnog otpora) u raznim smjerovima. U većini
bočnih karotaža (laterologa) elektrode su cilindrič-
ne i uprosječuju električnu otpornost azimutno oko
sonde. U azimutnom laterologu elektrode su radijal-
no segmentirane na nekoliko dijelova, od kojih svaki
reagira na električnu otpornost u smjeru prema ko-
jem je okrenut.
azimuthal resistivity imager (ARI) – azimutni otporski
skener. Tip bočne (lateralne) elektrokarotaže (elek-
trične karotaže) u kojoj se primjenom 12 fokusiraju-
ćih elektroda (koje su pravilno razmještene po cije-
loj sondi) mjeri 12 vrijednosti električne otpornosti
(specifčnog električnog otpora) s dubokim zahva-
tom i na taj način se dobije električna otpornost po
punom opsegu bušotine.
azimuthal vertical seismic profling – azimutno ver-
tikalno seizmičko profliranje, v. vertical seismic prof-
ling.
azimuthal VSP – azimutno vertikalno seizmičko profli-
ranje, v. vertical seismic profling.
Azoic – azoik. (1) Raniji dio pretkambrija (pretkambrij-
skog vremena, Precambrian time) koji čine stijene
bez tragova života (stijene koje nisu paleontološki
okarakterizirane). Obuhvaća, kako se procjenjuje,
vremenski raspon od prije 4,5 do 3,2 milijarde godi-
na; v. Protozoic. (2) Termin koji označava cjelokupni
pretkambrij (Precambrian).
azoic – azojski. Termin koji označava sredinu bez trago-
va života.
Azoic epoch – azojska epoha, azoik, v. Azoic.
70
backof shooting backbarrier complex
backbarrier complex – izabarijerni kompleks. U geolo-
giji – zajednički termin za označavanje svih sredina
sedimentacije i sedimenata koji se nalaze između
barijernog otoka (barrier island) i kopna (ili vrlo ve-
likog otoka).
backbeach – stražnji žal, v. backshore.
backdeep – stražnja depresija. Sinonimni termin za epi-
eugeosinklinalu (v. epieugeosyncline). Naziv je dobio
zbog svog relativnog položaja daleko od kratona.
backfow – protustrujanje, povratno (obratno) strujanje.
Strujanje fuida suprotno smjeru normalnog struja-
nja. Primjenjuje se za uklanjanje ili vraćanje radnog
fuida za obradu iz bušotine i za čišćenje perforacija.
back-fow junk basket – pauk s inverznom (indirek-
tnom, obratnom) cirkulacijom, v. reverse-circulation
junk basket.
background – (1) fon. U geokemiji – obilnost nekog
elementa ili srednje karakteristike bilo kojeg kemij-
skog svojstva prirodne tvari na području na kojem
koncentracija nije anomalna. (2) radijacija (zračenje)
fona, v. background radiation. (3) fon smetnji. Srednji
nivo regularnih ili slučajnih smetnji koje interferiraju
sa željenim signalom (na koje je superponiran želje-
ni signal), na primjer, s refeksijom. Termin se obično
odnosi na ukupan nivo šuma (ukupan šum) neovi-
sno o postojanju signala.
background gas – plin fona tijekom bušenja. Nivo plina
u povratnoj bušaćoj isplaci.
background radiation – radijacija (zračenje) fona. Ra-
dijacija (zračenje) okoliša (svojstveno okružujućoj
sredini), na primjer, vezano za kozmičke zrake i pri-
rodno radioaktivne supstancije Zemlje. Također, sva-
ka radijacija koja nije dio kontroliranog eksperimen-
ta (koja je nepristupačna za mjerenje tijekom danog
eksperimenta). Sinonim: bacground.
backing of – odvrtanje bušaće kolone, v. back of.
back-in unit – samohodno remontno postrojenje (gar-
nitura) s unatražnim ulazom na lokaciju bušotine. Tip
samohodnog remontnog postrojenja (garniture – v.
carrier rig) na kotačima s pogonom za vožnju od mo-
tora dizalice postrojenja. Budući da je kabina vozača
postrojenja smještena na suprotnom kraju od jarbo-
la, postrojenje mora vožnjom natraške ući na lokaci-
ju bušotine; v. drive-in unit.
backlimb, back limb – stražnje (položeno) krilo asime-
trične bore. Položenije krilo od dvaju krila asimetrič-
ne (nesimetrične) antiklinalne bore (antiklinale); v.
forelimb.
backlimb (back-limb) thrust – reverzni rasjed stra-
žnjeg krila asimetrične bore, v. backlimb (back-limb)
thrust fault.
backlimb (back-limb) thrust fault – reverzni rasjed
stražnjeg krila asimetrične bore. Reverzni rasjed (s
malim kutom nagiba) na položenijem stražnjem
krilu asimetrične (nesimetrične) antiklinalne bore
(antiklinale, backlimb) u kojem je smjer tektonskog
kretanja uz krilo, a nagib rasjeda u jednakom smjeru
kao i krilo ali pod strmijim kutom. Sinonim: backlimb
thrust; v. contraction fault, front-limb thrust fault.
back of, backof – (1) odvrnuti bušaću kolonu. U proce-
su bušenja – otpojiti komponente bušaće kolone u
bušotini. Bušaća kolona (sastavljena od bušaćih šipki
i drugih dubinskih bušaćih alatki) spojena je spojni-
cama s navojima različitih tipova. Kada u kanalu bu-
šotine dođe do zaglavljivanja bušaće kolone, često
je nužno odvrnuti kolonu u bušotini što je moguće
dublje kako bi se izvadio najveći mogući dio kolone.
Radi olakšavanja operacija hvatanja i vađenja kolone
(fshing operation) odvrtanje se obično izvodi pri-
mjenom suprotnog (obratnog) zakretnog momenta
i aktiviranjem eksploziva (eksplozivnog punjenja)
unutar odabrane spojnice – snaga eksplozije dovolj-
no proširi vanjski (ženski) navoj tako da je odvrtanje
spojnice trenutačno. Odvrtanje bušaće kolone se
također može izvesti bez primjene zakretnog mo-
menta – u tom slučaju se primjenjuje vlačna sila i
navoji klize jedan preko drugog bez okretanja kada
se aktivira eksploziv. Treba također napomenuti da u
kanalu bušotine može doći i do nenamjernog odvr-
tanja bušaće kolone. (2) odvrtanje bušaće kolone, v.
back of, 1.
backof shooting – odvrtanje bušaće kolone eksplo-
Bb
71
backset bed back of tool
zivom. U procesu bušenja – postupak oslobađanja
zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u kanalu
bušotine primjenom malog eksplozivnog punjenja;
v. back of.
back of tool – slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač), v. bumper jar.
backpressure, back pressure, back-pressure (BP) –
protutlak. (1) Tlak koji se pojavljuje usljed sile koja
djeluje u smjeru suprotnom od razmatranog, na
primjer, suprotno smjeru strujanja fuida. U proi-
zvodnoj bušotini to je tlak nasuprot perforiranog
intervala produktivnog sloja u kanalu bušotine (tlak
u bušotini nasuprot kojeg fuid struji iz ležišta i u bu-
šotinu). Regulacijom protutlaka (obično s površine,
sapnicama, ventilima i na druge načine) utječe se
na veličinu protoka fuida (nafte, plina). U bušotini s
plinskim liftom (gasliftom) to je tlak kolone uzlaznih
cijevi (tubing) na ušću, također tlak fuida na nivou
injektiranja plina (tlak nasuprot kojeg se injektira
plin). Protutlak se često mjeri na površini i dodaje
težini stupca fuida u kanalu bušotine. (2) Tlak koji se
održava u opremi ili sustavu kroz koje struji fuid.
backpressure curve – krivulja protutlaka. Dijagram
konstruiran prema podacima ispitivanja plinske bu-
šotine metodom protutlaka (v. back-pressure test).
Prikazuje ovisnost razlike kvadrata statičkog i di-
namičkog slojnog tlaka (static bottomhole pressure,
fowing bottomhole pressure) o protoku (fow rate)
bušotine (na log-log skalama). Upotrebljava se za
određivanje kapaciteta proizvodnje plinske bušotine
(za isporuku plina u plinovod); v. back-pressure test.
backpressure equation – jednadžba protutlaka. Em-
pirijska zavisnost između protoka (kapaciteta proi-
zvodnje, fow rate) i dinamičkog tlaka (fowing botto-
mhole pressure) jednofazne plinske bušotine.
backpressure regulator – regulator protutlaka. Ure-
đaj za održavanje željenog tlaka u sustavu iz kojeg
izlazi plin pod sniženim tlakom. Regulator održava
tlak ispred sustava (upstream pressure) konstantnim
bez obzira na protok ili promjene tlaka iza njega pod
uvjetom da nije veći od odabranog tlaka.
backpressure (back pressure, back-pressure) test
(testing) – ispitivanje bušotine metodom protutlaka,
ispitivanje proizvodnog kapaciteta bušotine. Metoda
ispitivanja plinskih bušotina. Postupak ispitivanja
se sastoji u mjerenju statičkog slojnog tlaka (static
formation pressure), odnosno tlaka u zatvorenoj bu-
šotini (prije zatvaranja bušotina mora proizvoditi
dovoljno dugo i dovoljno velikim kapacitetom kako
bi se očistila od nakupljene tekuće faze i zatim se za-
tvara dok se tlak ne stabilizira – prema defniciji, tlak
se smatra stabiliziranim ako je razlika između dvaju
uzastopno izmjerenih tlakova tijekom perioda od 15
minuta manja od 0,1 psi ili ako je razlika tijekom 30
minuta manja od 1%) i dinamičkih tlakova u bušotini
(fowing bottomhole pressure) za nekoliko stabilizira-
nih protoka (fow rates) plina (najmanje tri, a prepo-
ručljivo četiri protoka) koji se mijenjaju od manjeg
prema većem (padajući redoslijed protoka se može
odabrati u slučaju bušotina s visokim sadržajem
tekuće faze ili ako su neuobičajeni temperaturni
uvjeti). Vrijeme zatvaranja bušotine između protoka
mora biti minimalno. Rezultati mjerenja se prikazuju
grafčki na dijagramu s dvostrukom logaritamskom
skalom (log-log dijagramu) u obliku zavisnosti ra-
zlike kvadrata statičkog i dinamičkog tlaka na dnu
bušotine (ordinata) od protoka (apscisa). Zavisnost
obično ima oblik pravca čiji je nagib mjera stabilizi-
rane produktivnosti (proizvodnog kapaciteta) bušo-
tine. Ekstrapolacijom pravca može se procijeniti ka-
pacitet bušotine za bilo koji tlak (protutlak) na povr-
šini. Podatci ispitivanja plinskih bušotina metodom
protutlaka se rabe za utvrđivanje njihovih proizvod-
nih mogućnosti, određivanje maksimalnog protoka
plina (apsolutno potencijalno davanje bušotine),
utjecaja površinskog protutlaka i različitih promjera
kolone uzlaznih cijevi (tubing) na protok te protoka
pri različitim statičkim ležišnim tlakovima (brzine
pada kapaciteta proizvodnje bušotine s padom le-
žišnog tlaka). Varijante ispitivanja plinskih bušotina
metodom protutlaka su: (a) ispitivanje metodom
uzastopnih (višestrukih) protoka ili konvencionalno
ispitivanje metodom protutlaka (v. fow-after-fow
test); (b) izokrono ispitivanje (v. isochronal test), i (c)
modifcirano izokrono ispitivanje (modifed isochro-
nal test). Sinonimi: gas well backpressure test, gas well
deliverability test.
backpressure (back pressure, back-pressure) valve
(BPV) – protutlačni (protupovratni) ventil. (1) Ventil
koji dopušta strujanje fuida samo u jednom smje-
ru, ventil za regulaciju protoka na način da održava
prethodno određeni tlak ispred njega konstantnim,
ventil za regulaciju protutlaka na opremu (uređaje)
ili sustav kroz koje struje fuidi. Prema tipu djelovanja
protupovratni ventili su membranski, opružni ili po-
lužni. (2) Protupovratni ventil koji se postavlja kroz
erupcijski uređaj u vješalicu kolone uzlaznih cijevi
(tubing) radi sprječavanja strujanja fuida iz bušotine.
(3) Protupovratni ventil instaliran u kanalu plinske
bušotine za prekidanje strujanja plina tijekom za-
mjene protuerupcijskog uređaja (preventera), koji
se rabio u procesu bušenja, sa sklopom erupcijskog
uređaja. Služi za kontrolu strujanja plina iz bušotine
opremljene za proizvodnju. (4) v. drillstring foat.
back-rake angle – kut stražnjeg nagiba rezača. Jedna
od osnovnih konstrukcijskih karakteristika polikri-
stalnih dijamantskih dlijeta (polycrystalline diamond
compact bit) – uz kut bočnog nagiba rezača (v. si-
de-rake angle) i izloženost rezne površine rezača (v.
cutter exposure, 2) – koja defnira orijentaciju reza-
ča. Danas je negativni kut stražnjeg nagiba od 20
°

standardan na mnogim polikristalnim dijamantskim
dlijetima s čeličnim tijelom (steel-body PCD bits), ali
također postoje manji kutovi koji više odgovaraju
mekim formacijama (osobito na dlijetima s matrič-
nim tijelom – matrix-body PCD bits).
back reef, back-reef – stražnji greben (rif ). Strana gre-
bena (rifa) okrenuta prema kopnu uključujući po-
dručje i sedimente koji se u njemu nalaze između
njega i kopna, klastične sedimente koji ga povezuju
s kopnom i grebensku pličinu (koraljni plato). Termin
se često rabi kao pridjev – zagrebenski (primjenlji-
vo na zatvorenu lagunu iza barijernog grebena, na
primjer, zagrebenski facijes lagunskih sedimena-
ta – back-reef facies of lagoonal deposits). Na nekim
mjestima termin stražnji greben se odnosi na stranu
grebena daleko od otvorenog mora i ako nema u bli-
zini kopna; v. fore reef.
backrush – odbijanje valova, v. backwash, 2.
backset bed – obratni sloj. Sloj s nagibom suprotnim
72
backwater backshore
smjeru tečenja struje ili vjetra koji su uzrokovali se-
dimentaciju naslage kose slojevitosti, na primjer,
nagnuti (kosi) sloj pijeska nataloženog na položenoj
padini poprečne (transverzalne) dine (sipine) u pri-
vjetrini (i često zadržavan rijetkom vegetacijom) ili
glacijalni (ledenjački) sediment koji je nastao nakon
povlačenja leda na stražnjoj padini zastora ili pješča-
ne fuvioglacijalne ravnice (nagib takvih slojeva je
usmjeren prema strani povlačenja ledenjaka).
backshore – stražnji žal (plaža). (1) Gornja ili unutarnja,
obično uska i suha (vodom nezalijevana), zona žala
(plaže) ili obale koja leži između obalne linije i linije
visoke vode srednjih proljetnih plima. Podvrgnuta je
djelovanju valova ili je potopljena (pokrivena) vodom
jedino za vrijeme osobito jakih oluja ili neuobičajeno
visokih plima. Površina zone je gotovo horizontalna
ili je blago nagnuta prema kopnu, a od prednjeg žala
(v. foreshore) je odijeljena krijestom berma (niska
izbočina, okrenuta prema kopnu, građena od ma-
terijala nanesenog olujnim valovima) koji je najbliži
moru. Sinonim: backbeach. (2) Područje koje leži ne-
posredno uz osnovicu morske litice (klifa). Sinonim:
backbeach. (3) pješčana greda, v. berm.
backshore terrace – terasa stražnjeg žala (stražnje
plaže). Terasa izgrađena djelovanjem valova na stra-
žnjem žalu (plaži). Sinonim: berm
backside – prstenasti prostor iznad dubinske brtvenice
(pakera). Područje iznad dubinske brtvenice (pakera)
u kanalu bušotine između zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi, casing) i kolone uzlaznih cijevi (tu-
bing).
backside (back side) pumping (of a well) – bočno
pumpanje (bušotine). Metoda istovremene proizvod-
nje nafte dubinskim pumpama pogonjenim jednim
motorom iz dviju bušotina. Opterećenje pri hodu
prema gore u jednoj bušotini uravnotežuje optere-
ćenje pri hodu prema dolje u drugoj bušotini.
backslope, back slope – (1) konzekventna padina.
Sinonim termina dip slope (v.) koji se rabi u slučaju
kada se kut nagiba ispod zaliježućih stijena nešto ra-
zlikuje od kuta nagiba Zemljine površine. (2) stražnja
padina. Padina iza strmine (kosine), na primjer, po-
loženija padina rasjednog bloka stijena. Kut nagiba
stražnje padine može biti neovisan o nagibu ispod
zaliježućih stijena.
backsurge tool – alatka za čišćenje perforacija padom
tlaka. Dubinska alatka za čiščenje perforacija u bu-
šotini. Sastoji se od dubinske brtvenice (pakera)
za obradu i atmosferske zračne komore s dva ven-
tila (iznad i ispod komore). Spušta se u bušotinu s
atmosferskim tlakom u komori i otvaranjem donjeg
udarnog ventila u kanalu bušotine se stvori nagli
pad tlaka. Sinonim: backsurging tool; v. back surging.
back surging – čišćenje perforacija padom tlaka. Opera-
cija čišćenja začepljenih perforacija kolone zaštitnih
cijevi (zaštitne kolone, casing) stvaranjem naglog
pada tlaka na razinu atmosferskog u kanalu bušotine
specijalnom dubinskom alatkom (v. backsurge tool),
čime se izazove naglo pritjecanje fuida iz sloja u bu-
šotinu kroz perforacije i na taj način njihovo čišćenje
od materijala.
backsurging tool – alatka za čišćenje perforacija pa-
dom tlaka, v. back surging.
backswamp deposits – sedimenti vodoplavnih (poplav-
ljivih) močvara. Tanki slojevi (tankoslojni sedimenti)
silta (praha) i gline istaloženi u vodoplavnim (po-
plavnim) bazenima (zavalama) iza prirodnih riječnih
nasipa (s prirodnim riječnim nasipima kao vanjskom
granicom).
backtank – isplačna kutija vibracijskog sita, v. mud box, 1.
back thrusting – stražnje reverzno rasjedanje. Proces
reverznog rasjedanja (nastanka reverznih rasjeda)
u orogenetskom pojasu (pojasu nabiranja, orogenic
belt) sa smjerom pomicanja prema njegovoj unu-
trašnjosti ili suprotno općem smjeru tektonskog
pomicanja.
back up, backup – pridržavati (držati) sekciju cijevi. Dr-
žati jednu sekciju cijevi, na primjer, bušaćih šipki, dok
se druga cijev na nju navrće ili s nje odvrće.
backup (back-up) line – uže za vješanje ključa (kliješta).
U procesu bušenja – žičano uže za vješanje kliješta
(ključa) na bušaćem postrojenju (garnituri).
backup (back-up) man – rukovatelj ključem (kliještima)
za držanje bušaće šipke. U procesu bušenja – radnik
na platformi (podištu) bušaćeg tornja (roughneck)
koji rukuje kliještima (ključem) za držanje bušaće
šipke (backup tongs) dok se na kolonu bušaćih šipki
navrće druga šipka ili se s nje odvrće.
backup pad – papuča za održavanje orijentacije sonde,
v. pad, 1.
backups – ključ (kliješta) za držanje bušaće šipke, v. bac-
kup tongs.
backup (back-up) tongs – ključ (kliješta) za držanje bu-
šaće šipke. U procesu bušenja – naprava nalik kliješti-
ma (wrench) koja se primjenjuje na radnom podištu
(platformi) bušaćeg postrojenja (rig foor) za držanje
bušaće šipke dok se ona navrće na bušaću kolonu
(drillstring) ili odvrće s kolone. Ključ za držanje šipke
stacionarnim održava uže ili lanac, a ključ za zakre-
tanje šipke (torque tongs) vuče se užetom ili lancem
oko motovila (mosura). Sinonim: backups.
backup (back-up) wrench – kliješta (ključ) za držanje
cijevi. Kliješta (wrench) ili zahvatna naprava (gripping
device) za držanje cijevi i sprječavanje njena okreta-
nja dok se u nju nešto uvrće ili s nje odvrće.
backwash – (1) odbijanje (povlačenje) valova. U geolo-
giji – povratno gibanje (odbijanje, povlačenje) valo-
va (vode) niz prednji žal (plažu) nakon zapljuskivanja
obale valovima. Termin također označava vodenu
masu koja se na taj način premješta prema moru.
Sinonim: backrush; v. uprush. (2) obratno (inverzno)
ispirati. (a) Promijeniti smjer strujanja fuida iz vod-
ne injekcijske bušotine radi uklanjanja krutih česti-
ca koje su blokirale pore sloja. (b) Promijeniti smjer
strujanja fuida kroz fltar radi njegova čišćenja.
backwash ripple mark – ripl odbijanja (povlačenja)
valova. Široki, spljošteni ripl između uskih plitkih ko-
rita koji se pojavljuje na morskom žalu (plaži) nakon
zapljuskivanja obale valovima (prodora valova na
obalu) iznad nivoa maksimalnog povlačenja valo-
va. Krijesta ripla povlačenja je paralelna s obalnom
linijom.
backwater – (1) povratna vodena masa. Masa vode koja
je na svom putu tečenja naišla na neku prepreku (na
primjer, branu, most), nakon čega je usporila brzinu
tečenja ili počela teći u suprotnom smjeru. (2) susret-
ni tok vode. Promjena smjera tečenja vode nakon na-
ilaska na neku prepreku u njenom toku (na primjer,
branu). Primjer je obratno tečenje vode iz bazena
pri niskim plimama kada se on puni za vrijeme viso-
73
bail
backwearing
kih plima. (3) mrtva voda rukavaca. Masa vode sta-
jačice ili vode koja gotovo ne teče u koritu koje je
smješteno paralelno s riječnim koritom. Obično je
napajana vodom povratnog toka rijeke kroz jedan
kanal na najnižem dijelu. U slobodnijem značenju
termin se primjenjuje za označavanje svakog tijela
stajaće (neprotočne) vode koje je spojeno s glavnim
tokom (koritom), ali s malim utjecajem toka, na pri-
mjer, vode mrtvih riječnih korita ili depresija vodo-
plavnih (poplavnih) ravnica koje se ispune vodom
za vrijeme poplava. (4) niz spojenih laguna. Niz po-
vezanih laguna koje su obično smještene paralelno
s obalom (obalnom linijom), odijeljene su od mora
uskim kopnenim pojasom, ali povezane s njim preko
pregradnog pruda. (5) povratno tečenje vode. Osim
povratnog gibanja vode termin označava i gibanje
(tečenje) vode nakon odbijanja od prepreke na koju
je naišla.
backwearing – odstupajuća erozija. U geologiji – ero-
zija koja uzrokuje paralelno odstupanje strmine ili
padine brežuljaka i planina ili bočno odstupanje
padine bez promjene njena kuta nagiba. Proces od-
stupajuće erozije dovodi do razvoja pedimenta ili
peneplena.
backweathering – odstupajuće trošenje (raspadanje). U
geologiji – proces trošenja (raspadanja) koji dovodi
do odstupanja padine.
bacteria – bakterije. Jednostanični mikroskopski orga-
nizmi koji nemaju klorofl i čija stanica nema prave
jezgre. Mogu se klasifcirati kao aerobne (troše kisik
iz zraka ili vode, aerobic bacteria) i anaerobne (razla-
žu kemijske spojeve kako bi dobile kisik, anaerobic
bacteria). Pojavljuju se u tri oblika – kuglastom (koki,
cocci), cilindričnom (bacili, baccilli) i svrdlastom (spi-
rili, spirilla). Egzistiraju od pretkambrija do danas
(oblik termina u jednini: bacterium).
bacterial corrosion – bakterijska korozija. Korozija ma-
terijala uzrokovana djelovanjem tvari (na primjer,
amonijaka ili sulfatne kiseline) koje su proizvedene
aktivnošću određenih bakterija.
bacterial degradation of crude oils – bakterijska raz-
gradnja sirovih nafti. Uklanjanje lakših molekula iz si-
rove nafte djelovanjem bakterija, nakon čega ostaju
teške nafte (heavy oils), katran (tar) i asfalt (asphalt).
Bakterije iz sirove nafte uklanjaju najprije izoparafne
(isoparaf ns) snižavajući tako točku stinjavanja (stini-
šte, pour point) nafte. Većina teških nafti su bakterij-
ski razgrađene nafte.
bacterial degradation of polymers – biološka (bak-
terijska) razgradnja polimera, v. polymer biodegrada-
tion.
bacterially degraded crude oil – bakterijski razgrađe-
na sirova nafta, v. bacterial degradation of crude oils.
bactericide – baktericid, biocid. Kemikalija koja ubija
bakterije (patogene i nepatogene), ali ne može ubiti
bakterijske spore. U tehnologiji bušaćih isplaka se
kao baktericidi primjenjuju vapno (lime), škrob (star-
ch), natrij-hidroksid (sodium hydroxide) i paraformal-
dehid (paraformaldehyde). Sinonim: biocide.
bactritoids (Bactritoidea) – baktritoidi. Podrazred
izumrlih cefalopoda (glavonožaca, cephalopods).
Karakterizirani su vanjskim skeletom, kućicom (shell)
relativno jednoličnog oblika koja ima mali okrugli do
ovalni protokonh (protoconch) i znatno veći ortoko-
nusni ili cirtokonusni konh (conch). Klasifciraju ih i
kao nautiloide (nautiloids) i kao amonite (ammono-
ids). Stratigrafska rasprostranjenost: ordovicij-perm.
bad oil – (1) nafta loše (slabe) kvalitete. Sirova nafta čija
kvaliteta nije prihvatljiva za otpremu naftovodom
kupcima zbog previsokog sadržaja vode i mulja pa
zahtijeva dodatnu obradu. (2) emulzija nafte i vode.
Emulzija (mješavina) nafte i vode koja se mora razbi-
jati zagrijavanjem ili obradom kemikalijama.
baf e – (1) skretna ploča. Ploča za promjenu smjera
(preusmjeravanje) strujanja fuida. (2) skretna pre-
grada separatora. Jedna od pregrada u naftnom se-
paratoru koja je tako postavljena da mijenja smjer
strujanja fuida u njemu (preusmjerava produkciju
bušotine koja ulazi u njega), smanjuje brzinu struja-
nja fuida i na taj način potpomaže separaciju plina,
nafte i vode.
baf e collar – cementacijski kolčak sa zaustavnim prste-
nom. U procesu cementacije bušotina – kratka čelič-
na cijev s unutarnjim prstenom koja služi za spajanje
zaštitnih cijevi (casing) tijekom operacije cementaci-
je bušotine. Cementacijski čep (wiper plug) nasjeda
na kolčak kada se pumpa kroz cijev. Cementacijski
kolčak sa zaustavnim prstenom nema ventil, za razli-
ku od kolčaka s protupovratnim ventilom (foat co-
llar) ili kolčaka s automatskim punjenjem (automatic
fll-up collar) ili diferencijalnim punjenjem (diferenti-
al fll-up collar).
baf e plate – skretna ploča. Ploča za mijenjanje smjera
strujanja fuida (preusmjeravanje struje fuida), sma-
njivanje brzine strujanja fuida i potpomaganje mije-
šanja ili separacije fuida.
baf estone – bafston. Tip grebenotvorne (rifogene)
stijene (v. reef rock) ili baundstona (v. boundstone)
građenih (sastavljenih) od uspravnih, razgranatih
kolonija organizama (tijesno do široko rasprostra-
njenih ali ne u kontaktu), na primjer, briozoa ili ko-
raljnih alga, koje su odvojene fnim sedimentom ili
grubim skeletnim detritom. Tijekom životnog vijeka
kolonije funkcioniraju kao sedimentna zamka (sedi-
ment trap).
bag preventer – prstenasti protuerupcijski uređaj (pre-
venter), v. annular blowout preventer.
bahada – bahada, v. bajada.
Baikalian orogeny – bajkalska orogeneza. Naziv koji
je široko prihvaćen u bivšem Sovjetskom Savezu, za
orogenezu koja se zbivala u vremenu na prijelazu
pretkambrija u kambrij (po ruskoj literaturi u kasnom
pretkambriju) i završila sredinom kambrija. Početni
pokreti su poznati iz donjeg rifeja. Defnirane su ra-
zličite faze bajkalske orogeneze, a granice pojedinih
faza su utvrđene prema geološkim odnosima izme-
đu mnogih sedimenata u različitim stratigrafskim
sekvencijama Sovjetskog Saveza.
bail – (1) stremen isplačne glave. Zakrivljena čelična šip-
ka slična ručici koja se nalazi na vrhu isplačne glave
i služi za vješanje glave o kuku pokretnog koloturni-
ka na bušaćem tornju. (2) stremen elevatora. Napra-
va nalik vješalici od okrugle čelične šipke u obliku
obratnog slova U koja je obješena o ušice pokretnog
koloturnika na bušaćem tornju i služi za vješanje ele-
vatora kojim se hvataju i podižu (izvlače) cijevi iz bu-
šotine ili u nju spuštaju. Stremen osigurava radni raz-
mak između pokretnog koloturnika i elevatora. (3)
ušica dubinske alatke. Ušica na dubinskoj alatki kroz
koju prolazi petlja čeličnog užeta. Sinonim: link. (4)
74
balanced cross section bail a well dry
sniziti nivo fuida žlicom za grabljenje. Crpiti fuid iz ka-
nala bušotine žlicom za grabljenje (v. bailer) kako bi
se snizio nivo u bušotini. (5) čistiti bušotinu žlicom za
grabljenje. Uklanjati (vaditi) fuide (naftu, vodu), mulj,
pijesak ili čestice i krhotine probušenih stijena s dna
kanala bušotine žlicom za grabljenje – cilindričnom
posudom s ventilom koja se spušta u bušotinu i iz
nje izvlači nakon što se napuni (v. bailer).
bail a well dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; či-
stiti bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bail down – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti
bušotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bail dry – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bu-
šotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bailer – žlica za grabljenje. Dugačka, cilindrična posuda
sa stremenom (ušicom) na vrhu i zaklopcem (venti-
lom) na donjem kraju koja se primjenjuje za čišćenje
bušotine – uklanjanje (vađenje) fuida (nafte, vode)
i taloga (mulja, pijeska, krhotina stijene) iz njena
kanala. Spušta se užetom (bailing line, sand line) i,
nakon što se napuni, izvlači se na površinu. Posto-
ji više tipova žlica za grabljenje – s protupovratnim
ventilom (v. dart-bottom bailer), s protupovratnim
ventilom sa zaklopkom (v. fapper-valve bailer), hi-
drostatička (v. hydrostatic bailer) i cementacijska
(v. cement dump bailer) te pješčana pumpa (v. sand
pump). Žlica za grabljenje se također primjenjuje
i u procesu užnog udarnog bušenja za uklanjanje
čestica i krhotina izbušene stijene. Sinonim: bailing
bucket, bailing scoop.
bailer crown-block – kolotura za spuštanje i izvlačenje
žlice za grabljenje. Kolotura (pulley) na nepokretnom
koloturniku (crown block) koji služi za izvlačenje (di-
zanje) žlice za grabljenje iz bušotine i spuštanje u
nju.
bailing – čišćenje bušotine žlicom za grabljenje. Opera-
cija uklanjanja fuida (nafte, vode) i taloga (mulja,
pijeska, krhotina stijene) s dna bušotine žlicom za
grabljenje (cilindričnom posudom koja se spušta
užetom u bušotinu); v. bailer.
bailing bucket – žlica za grabljenje, v. bailer.
bailing drum – bubanj užeta žlice za grabljenje. Bubanj
oko kojeg se namata uže za spuštanje žlice za čišće-
nje bušotine grabljenjem; v. bailer, bailer line.
bailing line – uže žlice za grabljenje. Uže za spuštanje
žlice za čišćenje bušotine grabljenjem (v. bailer). Na-
motano je na bubnju (bailing drum), prolazi kroz ko-
loturu (užnicu) na vrhu bušaćeg tornja i spušta se do
bušotine gdje je spojeno sa žlicom. Sinonimi: bailing
rope, sand line (v.).
bailing rope – uže žlice za grabljenje, v. bailing line.
bailing scoop – žlica za grabljenje, v. bailer.
bailing tank – rezervoar za čišćenje bušotine žlicom za
grabljenje. Rezervoar za proizvedene fuide koji su
izneseni iz bušotine žlicom za grabljenje, rezervoar
za pražnjenje žlice za grabljenje (v. bailer). Sinonim:
bailing tub, bailing tube.
bailing tub, bailing tube – rezervoar za čišćenje bušoti-
ne žlicom za grabljenje, v. bailing tank.
bailing well – bušotina očišćena žlicom za grabljenje, v.
bailer, bailing.
bail links – stremeni, v. bails.
bail out – crpiti bušotinu žlicom za grabljenje; čistiti bu-
šotinu žlicom za grabljenje, v. bail, 4, 5; bailer.
bailout zone – neciljana produktivna zona. Potencijalna
produktivna formacija u bušotini u izradi koja je viša
od ciljne formacije (formacije za koju je bušotina bila
namijenjena). Ako je ciljna formacija neproduktivna,
bušotina se može opremiti za ciljnu zonu (koja nema
potencijalnu produktivnost ciljne formacije).
bails – stremeni. Dvije šipke s očicama na krajevima za
spajanje elevatora ili isplačne glave sa spojnicom po-
kretnog koloturnika. Sinonim: bail links; v. bail, 1, 2.
bajada – bahada, predgorska ravnica. Široka, kontinui-
rana aluvijalna padina (v. alluvial slope) ili blago na-
gnuta površina izgrađena od klastičnog materijala
koji se protežu od (duž) planinskog lanca, prelaze u
međugorski bazen (zavalu) i okružuju ga. Bahade se
formiraju lateralnim spajanjem niza odvojenih aluvi-
jalnih lepeza (v. alluvial fan) koje svojom konveksno-
šću uvjetuju njihovu valovitu površinu. Najčešće na-
staju u aridnim (pustinjskim) i poluaridnim područji-
ma. Bahada je površina sedimentacije (akumulacije
sedimenata), za razliku od pedimenta (v. pediment)
koji je površina erozije (po morfologiji nalik na ba-
hadu) i njen gornji dio se često stapa s pedimentom.
Termin se prvobitno primjenjivao u američkoj save-
znoj državi New Mexico za označavanje položenije
od dviju padina kueste (v. cuesta). Sinonimi: alluvial
apron, alluvial bench, alluvial plain, bahada, compo-
und alluvial fan, debris apron, fan apron, gravel pied-
mont, mountain apron, piedmont alluvial plain, pied-
mont plain, piedmont slope, waste plain.
bajada breccia – bahada breča. Isklinjavajuća, nepot-
puno stratifcirana (uslojena) akumulacija (naslaga)
grubih (krupnih), uglatih i slabo sortiranih fragmena-
ta (odlomaka) stijene pomiješanih s glinovitim mate-
rijalom. Nastaje u aridnim područjima djelovanjem
periodičkih vodenih ili blatnih potoka koji sadrže
znatnu količinu vode.
Bajocian, Bajocian stage – bajocij. Stratigrafski kat
srednje jure (Middle Jurassic) u Europi – iznad toarcija
(Toarcian), a ispod bata (Bathonian). Obuhvaća vre-
menski raspon od prije 175 do 170 milijuna godina.
baking – pečenje. U geologiji – stvrdnjavanje materijala
stijene zagrijavanjem toplinom magmatske intruzije
(intruzije magme, magmatic intrusion) ili potocima
lave (lava fows). Produljeno pečenje dovodi do poja-
ve kontaktne metamorfoze (metamorfzma).
balanced-column cementing – cementacija metodom
izjednačenih stupaca. U operaciji cementacije bušoti-
ne – metoda cementacije koja se primjenjuje za uno-
šenje obroka cementne kaše (cement slurry) u bušo-
tinu spuštanjem bušaće kolone (kolone bušaćih alat-
ki – drillstring) ispunjene cementnom kašom u kanal
bušotine ispunjen isplakom. Otvaranjem ventila na
bušaćoj koloni cementna kaša (koja je teža od ispla-
ke) istječe iz bušaće kolone u bušotinu.
balanced cross section – restaurirani geološki poprečni
presjek. Poprečni presjek kojim se restaurira geološka
povijest – pretpostavlja prvobitni, konačni volumen
ravnih slojeva sedimentnih stijena prije deformacije.
Izmjere se volumeni sadašnjih slojeva i pretposta-
vi se da u presjeku nije bilo i nema povećanja niti
smanjenja volumena. Slojevi se zatim dijagramski
restauriraju na njihovu originalnu debljinu i orijenta-
ciju kako bi se ispitala strukturna povijest područja.
Restaurirani geološki presjek je presjek koji se može
restaurirati da predstavlja nedeformirano stanje uz
pretpostavku da u područje prikazano presjekom
75
balling up of the bit balanced drilling
nije bilo donošenja niti odnošenja materijala i da
presjek prikazuje prihvatljive strukture.
balanced drilling – hidrostatički ravnotežno bušenje.
Bušenje s hidrostatičkom ravnotežom tlaka forma-
cije i tlaka stupca isplake u bušotini, tj. pri uvjetima
kada je visina hidrostatičkog tlaka stupca isplake u
bušotini (kanalu bušotine) jednaka ili približno jed-
naka pornom tlaku bušene formacije (slojnom tla-
ku); v. overbalanced drilling, underbalanced drilling.
balanced plug method – metoda izjednačenih cemen-
tnih čepova. U operaciji postavljanja cementnog čepa
u bušotini – metoda koja rabi samo kolonu bušaćih
alatki (drillstring) i sastoji se od prethodnog ispiranja
bušotine (prefush) i zatim pumpanja cementne kaše
(cement slurry) i tamponskog fuida (spacer fuid) u
bušotinu. Kada se visine stupca cementa u bušaćoj
koloni i prstenastom prostoru bušotine izjednače,
bušaće šipke se polako izvuku iz bušotine ostavlja-
jući izjednačeni čep. Vrh cementnog čepa se može
podesiti na određenu visinu inverznom (obratnom)
cirkulacijom.
balance reserves – bilančne rezerve. Doslovni prijevod
ruskog termina balansovye zapasy – kategorije rezer-
vi nafte i plina u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza
– koji se rabi u zapadnoj literaturi.
balance weight – protuuteg, v. counterbalance.
bald-headed anticline – (1) antiklinala s erodiranim
tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (crest) bilo erodi-
rano prije sedimentacije neskladno naliježuće sedi-
mentne jedinice (unconformably overlying sedimen-
tary unit). Termin se obično upotrebljava u naftnoj
geologiji. (2) antiklinala s neproduktivnim tjemenom.
Antiklinala koja je produktivna samo na krilima zbog
uklanjanja ležišnih stijena erozijom njena tjemena.
Sinonimi: bald-headed structure, scalped structure.
bald-headed structure – struktura s neproduktivnim
tjemenom, v. bald-headed anticline.
ball – (1) kuglasta struktura. Primarna struktura sedi-
mentnih stijena koja se sastoji od sferoidne mase
(nakupine) materijala, na primjer, ooliti i pizoliti u
glinama, strukture kuglastih pješčenjaka, oklopljena
glinena lopta, kugla podvodnog klizanja, jezerska
kugla. (2) odobalni prud. Sinonim termina longsho-
re bar. Termin se rabi u izrazu low and ball (ulekni-
na i obalni prud), međutim, izduljeni obris uskog
obalnog pruda nije dobro označen terminom ball
koji upućuje na okrugli oblik. (3) stijenska gruda, v.
ballstone. (4) kugla. Predmet sferičnog oblika koji se
pumpa u bušotinu kroz bušaću kolonu (kolonu bu-
šaćih alatki) ili kolonu uzlaznih cijevi (tubing) za akti-
viranje (puštanje u rad) ili oslobađanje nekih tipova
hidrauličkih alatki.
ball-and-pillow structure – kuglasto-jastučasta struk-
tura. Primarna struktura sedimentnih stijena koja se
sreće u pješčenjacima i nekim vapnencima, a karak-
terizirana je postojanjem tvorevina (masa) polusfe-
ričnog ili bubrežastog oblika nalik na kugle i jastuke.
Formiranje takvih struktura se obično pripisuje pod-
vodnim klizanjima ili slijeganjima; v. ball structure,
pillow structure.
ball-and-seat valve – ventil s kuglom i sjedištem. Tip
ventila za ograničavanje strujanja fuida u jednom
smjeru. Sastoji se od brušene kugle (obično metalne)
i prstenastog sjedišta (sedla) koje je tako izbrušeno
da kugla hermetički sjeda u njega. Gravitacijska sila
ili sila opruge drži kuglu u njenom sjedištu tako da
strujanje fuida samo u suprotnom smjeru može po-
dići kuglu iz sjedišta.
ball-and-socket jointing – kuglasto-gnjezdasto luče-
nje. Sustav savijenih pukotina što se uzajamno pre-
sijecaju, koje formiraju cjelokupnost konveksnih i
konkavnih ploha u bazaltima sa stupastim lučenjem.
Sinonim: cup and ball jointing.
ballast – (1) balast, gruž. (a) Tucanik (broken stone), šlju-
nak (gravel) ili drugi teški materijali koji se primjenju-
ju za povećavanje težine broda ili morskog bušaćeg
postrojenja kako bi se poboljšala njihova stabilnost
ili regulirao gaz. Odbačeni balast se katkada može
naći u uzorcima marinskih sedimenata. Također ba-
lastna voda kojom se pune balastni tankovi brodova.
(b) Teret koji se dodaje pokretnim postrojenjima za
bušenje u podmorju kako bi se poboljšala njihova
plovidbena sposobnost i povećao njihov gaz. Kao
balast se obično uzima morska voda, ali se katkada
dodatno rabi beton ili željezo. (2) zastor, balast. U
graditeljstvu – šljunak (grubi, nesortirani), tucanik,
ekspandirana troska i slični materijali koji se rabe kao
temelj pri izgradnji putova, osobito pri polaganju že-
ljezničkih tračnica radi stvaranja čvrste posteljice,
distribucije opterećenja i olakšavanja drenaže.
ball clay – loptasta glina. Visokoplastična, katkada
vatrootporna, glina koja je obično karakterizirana
primjesama organske tvari. Nepečena loptasta gli-
na je različito obojena – od prljavo bijele do nijansi
sive boje. Upotrebljava se kao vezivna komponenta
u keramičkoj proizvodnji. Loptaste gline posjeduju
visoku čvrstoću i u suhom i u vlažnom stanju, znatni
interval vitrifkacije i veliko skupljanje (kontrakciju)
pri pečenju.
balled bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit.
balled-up bit – oblijepljeno bušaće dlijeto. U procesu
bušenja – bušaće dlijeto oko kojeg se nakupila masa
ljepljivog izbušenog stijenskog materijala da je izgu-
bio djelotvornost bušenja. Sinonimi: balled bit, BU
bit; v. ball up, 1.
balling the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg
dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom. U proce-
su bušenja – nakupljanje mase ljepljivog mekanog
stijenskog materijala na bušaćem dlijetu što uzroku-
je tešku rotaciju dlijeta i gubitak efkasnosti bušenja.
Do obljepljivanja dlijeta često dolazi kada se meke
formacije buše dlijetima za tvrde formacije s kratkim
zupcima, kada se buše mekane, ljepljive formacije
gumbo s neodgovarajućom cirkulacijom bušaćeg
(isplačnog) fuida ili kada se buši s prekomjernim
opterećenjem dlijeta (težinom na dlijeto). Sinonimi:
balling up of the bit, ball up of the bit, bit balling; v.
balling up.
balling up, balling-up – stvaranje glinenog čepa, oblje-
pljivanje glinom. U procesu bušenja – nakupljanje
mase ljepljivog konsolidiranog materijala, obično
čestica i krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg
dlijeta, šipki i drugih bušaćih alatki koje je posljedica
neodgovarajućeg tlaka isplačne pumpe ili nedovolj-
nog volumena isplačnog fuida u cirkulaciji, odno-
sno nedostatne brzine cirkulacije isplake u bušotini
za iznošenje čestica izbušenih stijena.
balling up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bu-
šaćeg dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v.
balling the bit.
76
bank ballistic magnetometer
ballistic magnetometer – balistički magnetometar. Tip
magnetometra u kojem se primjenjuje trenutni (pri-
jelazni) napon induciran u svitku kada se on pomiče
u odnosu na magnetizirani uzorak ili kada se uzorak
pomiče u odnosu na svitak.
ballooning – nadimanje uzlaznih cijevi (tubinga). Po-
većavanje promjera uzlaznih cijevi (tubing-a) zbog
djelovanja radijalnog tlaka u njegovoj unutrašnjosti.
Posljedica te pojave je skraćenje uzlaznih cijevi; v. re-
verse ballooning.
ball-out – brtviti (zabrtviti) kuglicama. Brtviti (zabrtviti)
otvorene perforacije u kanalu bušotine kuglicama.
ball pump – plinski lift s kuglicama. Tip plinskog lifta
(gaslifta) u kojem se u donji dio kolone uzlaznih cije-
vi (tubinga) injektiraju gumene kuglice radi razdvaja-
nja tekuće i plinovite faze.
ball purging – čišćenje cjevovoda kuglama. Čišćenje
cjevovoda kuglama od spužvaste gume natopljene
naftom. Kuglu kroz cjevovod protiskuje tlak struje
fuida.
ball sealers – brtvene kuglice, kuglice za brtvljenje. Ku-
glice izrađene od tvrde gume ili najlona (ili od obje
vrste materijala), koje se primjenjuju za brtvljenje
(zatvaranje) perforacija kroz koje se prekomjerno
gubio fuid. Promjer brtvene kuglice je najmanje za
¼ inča veći od promjera perforacije.
ballstone – stijenska gruda (kvrga). Kvrga ili veliki okru-
gli blok stijene u stratifciranoj (slojevitoj) naslazi,
osobito konkrecija željezne rude (limonita) u sloju
ugljena. Sinonim: ball.
ball structure – kuglasta struktura. Tip primarne struk-
ture sedimentnih stijena koja je karakteristična za
pješčenjake i neke vapnence; v. ball-and-pillow struc-
ture.
ball up – (1) stvarati glineni čep (glinenu grudu), obli-
jepiti glinom. U procesu bušenja – nakupljati masu
ljepljivog konsolidiranog materijala, obično čestica
ili krhotina probušenih stijena, oko bušaćeg dlijeta,
šipki ili drugih bušaćih alatki. Dlijeto oko kojeg se
nakupio takav materijal se naziva oblijepljeno dlijeto
(balled-up bit). Obljepljivanje bušaćih alatki (balling
up) posljedica je neodgovarajućeg tlaka isplačne
pumpe ili nedovoljnog volumena isplačnog fuida
u cirkulaciji, odnosno nedostatne brzine cirkulaci-
je isplake u bušotini za iznošenje čestica izbušenih
stijena. (2) popuštanje sidra. Izvlačenje sidra umjesto
držanja. Javlja se na mekom dnu (s priljepljenom ve-
likom kuglom mulja).
ball up of the bit – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg
dlijeta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling
the bit.
ball valve – kuglasti ventil, ventil s kuglastim zaporni-
kom. Tip brzozapornog ventila s kuglastim zaporni-
kom (kuglom) punog prolaznog otvora smještenim
u sferičnom kućištu. Otvara se i zatvara rotiranjem
kugle okretanjem upravljačkog kola za četvrtinu
punog kruga (90 stupnjeva). Rabi se za regulaciju i
puštanje/prekidanje protoka. Kugle ventila se obič-
no izrađuju od kromova čelika, ali se mogu izrađivati
i od nehrđajućeg čelika za korozivnu sredinu. Sjedi-
šta ventila su izrađena od plastike ili najlona, ali mogi
biti i od nehrđajućeg čelika za visoke temperature i
korozivne sredine. Sinonimi: globe valve, spherical
valve.
band – (1) proslojak. U stratigrafji – (a) Tanki sloj s izra-
zitom litologijom ili bojom. (b) Tanki sloj široke povr-
šinske rasprostranjenosti koji se jasno izdvaja u pro-
flu i prikladan je kao markirajući horizont (marker)
pri stratigrafskoj korelaciji. Ne sadrži obvezno fosilne
ostatke. (c) Termin koji se (nepravilno) primjenjuje za
označavanje bilo kojeg sloja ili horizonta stijena. (2)
pojas ledenjaka, v. glacier band. (3) pojas. U fzici – spe-
cifčni raspon (interval) frekvencija ili valnih duljina.
banded – prugast. Termin za označavanje sedimenta,
žile ili drugog taloga s naizmjeničnim slojevima koji
se razlikuju po teksturi i boji, a njihovi mineralni sa-
stavi mogu biti jednaki ili različiti.
banded gneiss – prugasti gnajs. Pravilno uslojena me-
tamorfna stijena ili po genezi složena stijena koja se
sastoji od naizmjeničnih slojeva (proslojaka) različi-
tog sastava i/ili teksture. Debljina pojedinačnih slo-
jeva obično nije veća od nekoliko metara.
banded structure – trakasta (prugasta) struktura.
Opažljiva makroskopska struktura eruptivnih (ma-
gmatskih) i metamorfnih stijena koja je rezultat iz-
mjenjivanja slojeva, pruga, plosnatih lećica ili žilica
s primjetnim uzajamnim razlikama u mineralnom
sastavu i/ili teksturi; v. banding, 2, 3.
banding – (1) folijacija. U sedimentologiji – fna slojevi-
tost koja nastaje sedimentacijom različitih materijala
u naizmjeničnim slojevima koji se po svom obliku
ističu (izdvajaju) u poprečnom presjeku stratifcirane
(uslojene) naslage sedimentnih stijena, na primjer,
trakasta ispruganost (ribbon banding). Sinonim: fo-
liation. (2) ispruganost. (a) Vanjski izgled prugaste
strukture (v. banded structure) na izdancima eruptiv-
ne (magmatske) ili metamorfne stijene kao rezultat
slojanja (v. layering). Može nastati procesima, kao što
su tečenje heterogenog materijala, na primjer, slo-
jevitost tečenja (v. fow layering) riolita ili sukcesivna
sedimentacija slojeva različitog materijala (tzv. fazna
slojevitost – v. phase layering). Iako termin ispruga-
nost strogo opisuje dvodimenzijski izgled stijene
na površini izdanka, on se često rabi za označavanje
svake grube plošne heterogenosti eruptivnih stijena
neovisno o njihovu podrijetlu. (b) Trakasta ili pruga-
sta struktura (v. banded structure) metamorfnih stije-
na sastavljenih od gotovo paralelnih pruga različite
teksture ili mineralnog sastava (ilijednog i drugog).
Nastanak takve teksture može biti povezan s nepot-
punom segregacijom komponenata stijena tijekom
prekristalizacije ili s djelomičnim nasljeđivanjem slo-
jevitosti u sedimentima (sedimentnim stijenama) ili
eruptivnim (magmatskim) stijenama. (3) slojevitost
ledenjačkog leda. U glaciologiji – slojevita struktura
leda u ledenjaku koja je uvjetovana izmjenjivanjem
slojeva grubozrnastog i fnozrnastog leda ili homo-
genog leda i leda zasićenog mjehurićima. Sinonim:
foliation.
band wheel, bandwheel – pogonska remenica. U pro-
cesu užnog udarnog bušenja (cable-tool drilling) –
veliki vertikalni kolut (promjera između 2,7 i 3,3 m/9 i
11 stopa) na uređaju za užno udarno bušenje (cable-
tool rig) koji služi za prijenos snage (pogona) od mo-
tora na njihalo (walking beam). Pogonska remenica
je spojena remenom s motorom, i ojnicom (pitman),
koja je pričvršćena za ručicu remenice, s njihalom.
bank – (1) fronta. Akumulacija fuida (npr. nafte, vode)
koja se kohezivno giba kroz ležište u procesu isti-
skivanja nafte (konvencionalnog zavodnjavanja i
77
barge banket
EOR-procesima); v. oil bank. (2) plićak, gredina, bank.
Relativno zaravnjeno uzdignuće morskog dna u
plitkom području (obično na dubinama manjim od
200 metara) – tipično na kontinentalnom šelfu ili
blizu otoka. (3) strma riječna obala. Prirodna granica
vodotoka formirana strmom padinom (strminom)
koja usmjerava tečenje vode u prirodnom koritu rije-
ke. Strme obale se najbolje ispoljavaju na mjestima
gdje je riječno korito duboko urezano u dno doline
ili na područjima gdje nema kopnene vegetacije. (4)
strmina, strma padina. Strma padina (kosina) koja je
obično građena od pijeska, šljunka ili drugog ne-
konsolidiranog (nevezanog, rastresitog) materijala
i rijetko od temeljnih stijena. (5) vapnenac od skele-
ta organizama. Humčasti ili hrptu nalik vapnenački
sediment koji je u cijelosti građen od vapnene tvari
skeleta organizama, na primjer krinoida (morskih
ljiljana) ili brahiopoda (ramenonožaca), čiji ekološ-
ki potencijal nije dostatan za formiranje krute i na
djelovanje valova otporne strukture. Te tvorevine,
prema tome, nemaju strukturni skelet kakav je svoj-
stven organogenim grebenima (rifovima) i manje su
debljine od njihove. Mogu nastajati u hladnim ili du-
bokim vodama daleko od pravih grebena. Sinonim:
organic bank. (6) morska obala. Zastarjeli termin za
seacoast. (7) nasip, v. embankment. (8) pješčana pli-
čina, v. sandbank.
banket – banket. Opći termin za guste (kompaktne)
kremene konglomerate (compact siliceous conglo-
merate) koji sadrže valutice žilnog kvarca (veličine
golubljeg jajeta) uklopljene u kvarcitni matriks. Ter-
min se prvobitno rabio za označavanje slabo meta-
morfoziranih zlatonosnih konglomerata s kvarcnim
valuticama (po obliku nalik na bademove pogačice).
bank gravel – kamenolomski šljunak. Šljunak prirodnih
rastresitih (nevezanih) sedimenata koji je obično više
ili manje izmiješan s fnoklastičnim materijalom – pi-
jeskom, siltom, glinom ili njihovom smjesom. Sino-
nim: pit run.
bank reef – grebenski bank (gredina). Svaka velika gre-
benska (rifska) tvorevina, obično nepravilna oblika,
koja se razvila na podvodnim uzdignućima (uzviše-
njima) tektonskog ili drugog podrijetla. Grebenski
bank je više ili manje potpuno okružen vodom čija je
dubina prevelika za podržavanje rasta grebenotvor-
nih organizama.
bar – (1) morski obalni prud (sprud). Opći termin za
označavanje najrazličitijih izduljenih obalnih hrpto-
va, bankova (gredina) ili humaka od pijeska, šljunka
ili drugog nekonsolidiranog (rastresitog) materija-
la koje zalijeva voda (barem pri visokim plimama).
Obalni prudovi nastaju djelovanjem valova ili struja
na morskom dnu, osobito na ušću rijeka ili estuariju
ili na neznatnoj udaljenosti od morskog žala (plaže).
Takvi prudovi su obično prepreke za plovidbu. (2)
riječni prud (sprud). Akumulacija (nakupina) pijeska,
šljunka ili drugog aluvijalnog materijala nalik na
hrbat koji se formira u riječnom koritu duž obala ili
na ušću gdje smanjenje brzine tečenja uzrokuje se-
dimentaciju, na primjer, kanalni prud (channel bar) ili
meandarski prud (meander bar).
bar beach – obalni prud. Sinonim (neprihvatljiv) termin
barrier beach (v.).
barcan – barhan, v. barchan.
barchan – barhan, barhana. Izolirana, pokretna pje-
ščana dina (sipina), polumjesečastog (potkovastog,
srpolikog) oblika, koja leži poprečno na smjer prevla-
davajućih vjetrova. Padina barhana koja je okrenuta
(izložena) vjetru (strana barhana u privjetrini) ima
blagi nagib (mali kut nagiba) i konveksnu površinu,
a krila ili rogovi polumjeseca su orijentirani u smjeru
vjetra, dok je njena unutarnja padina zaklonjena od
vjetra (strana barhana u zavjetrini) strma i s konkav-
nom površinom. Barhani mogu narasti u visinu pre-
ko 30 metara i doseći širinu (od jednog do drugog
roga polumjeseca) do 350 metara. Sinonimi: barcan,
barchan dune, barkhan, crescentic dune, horseshoe
dune.
barchan dune – barhan, v. barchan.
barchane – barhan, v. barchan.
barefoot – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi), v. open hole.
barefoot completion – završno proizvodno opremanje
bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bušotine,
bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. open-hole well
completion.
barefooted – nezacijevljen, bez zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. open hole.
barefooted well – bušotina bez zaštitne kolone, nezaci-
jevljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom,
v. open hole.
barefoot hole – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijev-
ljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, v.
open hole.
barefoot well – bušotina bez zaštitne kolone, nezacijev-
ljena bušotina, bušotina s nezacijevljenim kanalom, v.
open hole.
barefoot well completion – završno proizvodno opre-
manje bušotine bez zaštitne kolone (nezacijevljene bu-
šotine, bušotine s nezacijevljenim kanalom), v. open-
hole well completion.
bare karst – goli krš, v. naked karst.
bar fnger – prstasti prud (sprud). Usko, izduljeno, le-
ćasto pješčano tijelo koje je korito rukavaca u delti
tipa ptičja noga (v. bird-foot delta). Širina takvih tijela
je nekoliko puta veća od širine rukavaca. Nastaju i
povećavaju se po duljini napredovanjem srpolikog
(poluokruglog) pruda (lunate bar) prema moru u
ušćima rukavaca. Prstasti prudovi, na primjer, u del-
ti rijeke Mississippi dosežu duljinu 30 km i širinu 8
km te debljinu 80 metara. Sinonimi: bar-fnger sand,
fnger bar.
bar-fnger sand – pijesak prstastog pruda (spruda). (1)
Pješčani sediment u obliku prstastog pruda. (2) v. bar
fnger.
barge – šlep, barža. Brod s plitkim gazom i ravnom pa-
lubom koji se obično tegli. Postoji više tipova barži
– za bušenje (drilling derrick barge), za bušenje na
moru (ofshore drilling barge), za bušenje u dubokim
vodama (deep-water drilling barge), uronjiva bušaća
(submersible drilling barge), plutajuća bušaća (foa-
ting drilling barge), pomoćna bušaća (drilling tender),
za bušenje u močvarnim područjima (swamp barge),
samopodizna (jackup barge), poluuronjiva (semi-
submersible barge), za remonte (workover barge), za
separaciju plina (gas separation barge), za podvod-
no ukapanje cijevi (pipe burying barge), za kopanje
rovova za cjevovode (pipeline trenching barge), za
polaganje podvodnih cjevovoda (underwater pipe-
laying barge), s dizalicom (crane barge, derrick barge)
78
barrels per day bar hole
i drugi. Može biti samohodna (self-propelled barge) i
nesamohodna ili tegljena (non-propelled barge).
bar hole – rupa za utvrđivanje propuštanja. Rupa isko-
pana u tlu duž plinovoda za utvrđivanje propuštanja
(istjecanja plina).
baric type – barički tip. Geotermički gradijent koji od-
govara različitim serijama metamorfnih facijesa. Ra-
zlikuju se tri barička tipa – niskotlačni, srednjotlačni
i visokotlačni.
baring – pokrov jalovine (jalovih stijena), v. overburden,
3.
barite – barit, težac, kamen težac. Rompski mineral, po
kemijskom sastavu barij-sulfat, i glavna ruda barija.
Boje je bijele ili žute ili je bezbojan. Često može sadr-
žavati stroncij i kalcij. Pojavljuje se u obliku pločastih
kristala, u zrnastom (granularnom) obliku ili kao gu-
sta (kompaktna) masa nalik na mramor. Kemijski je
inertan i nije abrazivan. Relativna gustoća barita je
između 4,0 i 4,6. U naftnoj industriji se primjenjuje
za povećavanje relativne gustoće (materijal za ote-
žavanje) bušaće isplake (minimalna težina barita
kao oteživača isplake mora biti 4,2) i cementne kaše.
Sinonimi: baryte, barytes, barytine, barytite, cawk, he-
avy spar.
barite plug – baritni čep. Čep od istaloženih čestica
barita iz baritne mješavine ili otopine (smjesa barij-
sulfata, kemikalija i vode s gustoćom između 2,16 i
2,64 g/cm
3
– barite slurry) koja se pumpa u bušotinu
obično radi izolacije tlačne zone. Primjenjuje se i za
kontrolu podzemne erupcije kada se u bušotini isto-
dobno gubi i cirkulacija.
barkhan – barhan, v. barchan.
Barneveld, Barneveldian – barneveld. Stratigrafski kat
gornjeg dijela srednjeg ordovicija (upper Middle Or-
dovician) u Sjevernoj Americi – iznad vildernesa (Wil-
derness), a ispod edena (Edenian).
barometric ef ciency – barometarska efektivnost.
Omjer veličine kolebanja nivoa vode u zdencu (bu-
naru) i veličine promjene atmosferskog tlaka koja je
izazvala ta kolebanja. Izražava se u jednakim jedini-
cama kao nivo vode (na primjer u metrima ili stopa-
ma).
barometric pressure – v. atmospheric pressure.
barophilic – baroflan. Termin za označavanje morskih
organizama koji žive pod uvjetima visokog tlaka.
baroque dolomite – barokni dolomit. Dolomit koji je
karakteriziran velikim kristalima (obično veličine od
4 do 16 mm) neprozirno bijele boje (uzrokovane
brojnim inkluzijama fuida i prekomjernom kalavo-
šću), zakrivljenim ili sedlastim kristalnim plohama
i valovitim potamnjenjem. Uobičajen je u ležištima
sulfdne rude, žilama i evaporitnim sedimentima. Si-
nonim: white sparry dolomite.
barred basin – ograničeni (zatvoreni) oceanski bazen, v.
restricted basin.
barrel – (1) barel. Izvansustavna (angloamerička) mjer-
na jedinica volumena za tekućine i suhe tvari. U naf-
tnoj industriji barel je uobičajena mjerna jedinica za
volumen sirove nafte (i tekućih naftnih produkata),
pri čemu se u pravilu upotrebljava američki barel koji
sadržava 42 US galona (oko 35 imperijalnih galona),
odnosno približno 159 litara. Metrička tona sadržava
oko 7,33 barela sirove nafte (ovisno o njenoj relativ-
noj gustoći), a barel prosječne sirove nafte teži 0,14
metričke tone (barel prosječne lake sirove nafte sadr-
ži 0,13 metričke tone, a prosječne teške sirove nafte
0,15 metričke tone). Barel nafte je prema toplinskoj
vrijednosti ekvivalentan oko 6.040 kubičnih stopa
prirodnog plina. Simboli: B, BBL, Bbl, bbl, brl. (2) cilin-
dar naftne dubinske pumpe, v. barrel of oil-well pump.
barreler – proizvodna bušotina. Engleski termin za pro-
izvodnu bušotinu ispred kojeg se uvijek navodi nje-
na dnevna proizvodnja u barelima, na primjer izraz
500 barreler znači da bušotina proizvodi 500 barela
dnevno.
barrel mile – barel po milji. Mjerna jedinica za transport
nafte i naftnih produkata cjevovodima – ekvivalen-
tna je volumenu u barelima na udaljenosti od jedne
milje.
barrel of oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne
nafte. Količina energije jednaka jednom barelu naf-
te. Parametar za konverziju rezervi energenata koji
nisu nafta (prirodnog plina, čvrstih goriva, električne
energije) u zajedničku jedinicu – barel ekvivalentne
nafte. Konverzija se može napraviti na bazi energij-
skog ekvivalenta i obično se radi u barele lake ekvi-
valentne nafte budući da srednje i teške nafte imaju
nižu vrijednost od lake nafte. Konverzijom u BOE bo-
lje se prikazuje realna vrijednost drugih energenata.
Termin se često rabi za komparativno mjerenje nafte
i plina pod pretpostavkom da jedan barel nafte pro-
izvede jednaku količinu energije (topline) kao 6.000
kubičnih stopa ili oko 170 kubičnih metara prirodnog
plina (u Kanadi se uzima da je 10.000 kubičnih stopa
ili oko 285 kubičnih metara ekvivalentno jednom ba-
relu nafte). Konverzija energenata se može također
izvoditi upotrebom plina kao zajedničke jedinice; v.
MCF of gas equivalent, ton(s) of oil equvalent.
barrel of oil-well pump – cilindar naftne dubinske pum-
pe s klipnim šipkama. Radni cilindar dubinske pumpe
s klipnim šipkama za eksploataciju naftnih bušotina
(v. sucker-rod pump) u koji se usisava fuid iz kanala
bušotine i tlači (istiskuje) klipom ili plunžerom (koji
se kreće gore-dolje) u kolonu uzlaznih cijevi (tubing).
Cilindar i klip funkcioniraju kao klipni (stapni) meha-
nizam za dizanje slojnih fuida u dubinskoj pumpi.
Sinonim: barrel of sucker rod pump, pump barrel.
barrel of sucker rod pump – cilindar naftne dubinske
pumpe s klipnim šipkama, v. barrel of oil-well pump.
barrel oil equivalent (BOE, boe) – barel ekvivalentne
nafte, v. barrel of oil equivalent.
barrels of liquid per day (BLPD) – bareli kapljevine na
dan. Ukupna dnevna proizvodnja kapljevine (nafte i
vode) – uobičajena jedinica mjerenja ukupne dnev-
ne proizvodnje (proizvedenog volumena) nafte i
vode za bušotinu, ležište ili polje.
barrels of oil equivalent (BOE, boe) – bareli ekvivalen-
tne nafte, v. barrel of oil equivalent.
barrels of oil per day (BOPD) – bareli nafte na dan.
Ukupna dnevna proizvodnja nafte – uobičajena jedi-
nica mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizve-
denog volumena) nafte za bušotinu, ležište ili polje.
barrels of water per day (BWPD) – bareli vode na dan.
Ukupna dnevna proizvodnja vode – uobičajena jedi-
nica mjerenja ukupne dnevne proizvodnje (proizve-
denog volumena) vode za bušotinu, ležište ili polje.
barrels per calendar day (b/cd, BPCD) – bareli na ka-
lendarski dan. Industrijska mjera stvarnog rafnerij-
skog kapaciteta za raliku od projektiranog.
barrels per day (BBL/D, bbl/d, BBPD, bbpd, BD, B/D,
79
bar theory barrels per tonne
bd, b/d, bpd) – bareli na dan. Izvansustavna mjer-
na jedinica koja se rabi u naftnoj industriji za dnevni
kapacitet proizvodnje sirove nafte bušotine, ležišta
ili polja, prosječnu dnevnu količinu ulazne sirovine u
rafneriju i kapacitet transporta. Za proizvodnju siro-
ve nafte dani su kalendarski, dok za rafnerije mogu
biti dani rada postrojenja ili kalendarski. Približna
konverzija u tone na godinu se može izvesti množe-
njem dnevne količine u barelima s 50.
barrels per tonne – bareli na tonu. Broj barela sirove
nafte u jednoj metričkoj toni. Ovisi o relativnoj gu-
stoći nafte ali se za pretvorbu barela u tone i obratno
uzima prosječna vrijednost od 7,5 barela na tonu.
Za lake nafte pretvorbeni koefcijent je od 8,1 do 9,1
bbl/t, za srednje nafte od 7,6 do 8,2 bbl/t i za teške
nafte od 5,8 do 7,5 bbl/t.
barrel wrench – ključ za sjedišta ventila dubinske pum-
pe. Ručni ključ za navrtanje i odvrtanje sjedišta ven-
tila (valve seat) u radnom cilindru dubinske pumpe
(working barrel of downhole pump). Sinonim: seat
wrench.
Barremian, Barremian stage – barem, barrem. Strati-
grafski kat donje krede (Lower Cretaceous) u Europi
– iznad otriva (Hauterivian), a ispod apta (Aptian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 118 do 114 (ili
125 do 115) milijuna godina.
barren interzone – sterilna interzona. Interval bez fosi-
la između sukcesivnih biozona (v. biozone); v. barren
intrazone.
barren intrazone – sterilna intrazona. Sterilni interval
znatne debljine unutar biozone (v. biozone); v. barren
interzone.
barren sand – neproduktivni pješčenjak, v. dry sand, 1.
barren well – neproduktivna («suha») bušotina, v. dry
well.
barren zone – sterilna zona. Kvazibiostratigrafska
jedinica (quasi-biostratigraphic unit), koja čini dio
stratigrafskog presjeka, bez svih dijagnostičkih fo-
sila (diagnostic fossils) ili predstavnika drugih takso-
nomskih kategorija po kojima je raščlanjen ostali dio
presjeka.
barrier – (1) morska barijera (prud). U geologiji – izdu-
ljeni obalni hrbat ili masa (obično pješčana) koji se
uzdižu iznad nivoa visoke (sizigijske) plime. Obično
se protežu paralelno s obalom na stanovitoj udalje-
nosti od nje. Nastaju djelovanjem valova i struja. Pri-
mjeri su obalni prud (v. barrier beach) i barijerni otok
(v. barrier island). (2) biološka barijera. U ekologiji –
cjelokupnost prirodnih uvjeta, na primjer, osobitosti
reljefa područja ili fzička svojstva sredine, koji sprje-
čavaju slobodno kretanje i miješanje individuuma ili
populacija.
barrier bar – barijerni prud (sprud). Neprihvatljivi sino-
nim termina odobalni prud (v. longshore bar).
barrier beach – morski obalni prud. Uski, izduljeni
pješčani hrbat koji se neznatno uzdiže iznad nivoa
visoke (sizigijske) plime i obično proteže paralelno
s obalom, ali je od nje odvojen lagunom, estuari-
jem ili močvarom. Produljivanje obalnih prudova
je uvjetovano obalnim transportiranjem i njihova
duljina je rijetko veća od nekoliko kilometara. Sino-
nimi: bar beach, ofshore barrier, ofshore beach; v.
barrier island.
barrier chain – barijerni lanac. Niz barijernih otoka (v.
barrier island), barijernih prevlaka (v. barrier spit) i
obalnih prudova (v. barrier beach) koji se protežu duž
morske obale na znatnu udaljenost.
barrier complex – barijerni kompleks. U geologiji – sre-
dine sedimentacije vezane i sedimenti formirani uz
barijerne otoke ili barijerne rtove. Barijerni kompleks
se sastoji od dviju suprotnih strana – strane koja je
okrenuta prema otvorenom moru (s prevladavaju-
ćim djelovanjem valova) i zagrebenske strane (glavni
faktori koji utječu na sedimentaciju su klima, plime
i organizmi). Mnogi sedimenti formirani u drevnim
barijernim kompleksima su naftna i plinska ležišta.
barrier fat – niska barijerna obala. Relativno ravni dio
morske obale često zauzet vodom koji razdvaja pa-
dinu obalnog pruda okrenutu prema moru i lagunu
iza njega.
barrier island – barijerni otok. (1) Dugački, uski pješčani
otok koji je nastao djelovanjem valova i čini prošireni
morski obalni prud (v. barrier beach) koji se primjet-
no uzdiže iznad nivoa visoke (sizigijske) plime i para-
lelan je s obalom, a od kopna (ili vrlo velikog otoka)
odvojena je depresijom, obično ispunjenom vodom
(lagunom ili zaljevom). Izgrađen je uglavnom od ne-
kohezijskih sedimenata (šljunka, pijeska, detritusa,
ljuštura) i obično je pokriven dinama (sipinama), ima
zone s vegetacijom kao i močvarna područja koja se
protežu od obalnog pruda prema laguni. (2) Dugi niz
morskih obalnih prudova. (3) Izolirani (odvojeni) dio
morskog obalnog pruda (barrier beach) između dvije
uvale.
barrier lagoon – barijerna laguna. (1) Laguna (v. lago-
on) koja je približno paralelna s obalom i odvojena
od otvorenog oceana ili mora pojasom kopna ili ba-
rijernim grebenom (v. barrier reef). Utjecaj plima je
obično ograničen i laguna je obično hiperslana. (2)
Laguna koja je okružena koraljnim otocima ili koralj-
nim grebenima (rifovima), osobito laguna zatvorena
unutar atola.
barrier reef – barijerni greben (rif ). Dugi, uski koraljni
greben (rif ) koji je smješten približno paralelno s
obalom i odvojen od nje lagunom znatne širine i du-
bine. Barijerni grebeni mogu djelomično ili potpuno
obrubljivati vulkanske otoke ili mogu ležati na znat-
noj udaljenosti od obale kontinenta, primjer je Veliki
koraljni greben (Great Barrier Reef) koji se proteže
duž obale australske države Queensland. U pravilu,
barijerni grebeni slijede obale na velike udaljenosti,
često s kratkim prekidima koji se nazivaju prolazima
ili kanalima; v. fringing reef.
barrier spit – barijerna prevlaka. Barijerni otok (v. barri-
er island) ili obalni prud (v. barrier beach) koji su jed-
nim krajem spojeni s kopnom.
barrier well – barijerni zdenac (bunar). Tip injekcijskog
zdenca (bunara) za napajanje (recharge well), smje-
štenog s nekoliko drugih zdenaca u liniji, koji je na-
mijenjen za injektiranje kondicionirane vode radi
stvaranja barijere tom vodom između zdenaca za
opskrbu vodom (water-supply wells) i potencijalnog
izvora zagađivanja, na primjer, između vodoopskrb-
nih bušotina i fronte slane vode u priobalnim mor-
skim područjima.
Barstovian – barstovij. Stratigrafski kontinentalni kat
gornjeg dijela donjeg miocena (upper Lower Mioce-
ne) u Sjevernoj Americi – iznad hemingforda (Hemin-
gfordian), a ispod klarendona (Clarendon).
bar theory – teorija prudova. Teorija kojom se objašnja-
80
base Bartonian, Bartonian stage
va postanak debelih naslaga evaporita (evaporitnih
sedimenata) u lagunama. Teorija pretpostavlja la-
gunu koja je odvojena od mora ili oceana prudom
(obično formiranim djelovanjem valova) u područ-
jima s aridnom i poluaridnom klimom i u kojoj se
voda gubi isparivanjem (evaporacijom), a utječe
voda normalnog saliniteta iz oceana (mora). S ispari-
vanjem dijela vode u laguni se konstantno povećava
salinitet i konačno postiže nivo kada se talože gips,
sol i drugi evaporiti.
Bartonian, Bartonian stage – barton. Stratigrafski kat
eocena (Eocene) u Europi – iznad priabona (Priaboni-
an), a ispod rupela (Rupelian). U biti ekvivalent bijari-
cu (Biarritzian). Obuhvaća vremenski raspon od prije
45 do 41 milijun godina.
baryte, barytes, barytine, barytite – barit, v. barite.
basal arkose – bazalna arkoza. Arkozni pješčenjak koji
se u obliku tankog i po prostiranju nekontinuiranog
paketa nalazi u bazi sedimentne sekvencije (nasla-
ge) koja pokriva granitne stijene. Bazalna arkoza je
arkozni ekvivalent bazalnog konglomerata (v. basal
conglomerate). Može prijeći u rezidualnu arkozu (re-
sidual arkose).
basal cleavage – bazalna kalavost. Kalavost kristala
minerala koja je paralelna bazalnom (osnovnom)
pinakoidu.
basal complex – bazalni kompleks, v. basement.
basal conglomerate – bazalni konglomerat (valutič-
njak). Dobro sortirani i litološki homogeni konglo-
merat koji formira podinu stratigrafske jedinice se-
dimentne serije i zaliježe na površini erozije i time
označava nesklad (neskladno zalijeganje stijena)
– osobito grubozrnasti plažni sediment transgre-
sivnog (nastupajućeg) mora. Bazalni konglomerati
se obično pojavljuju u obliku relativno tankih kon-
tinuiranih ili lećastih slojeva proslojenih kvarcnim
pješčenjakom (quartz sandstone); v. marginal conglo-
merate.
basal ground water – bazalna podzemna voda. Glav-
na masa (tijelo) podzemne vode koja pluta na slanoj
vodi, premješta se zajedno s njom i nalazi se s njom u
hidrodinamičkoj ravnoteži. Sinonim: basal water.
basal platform – bazalna površina (donja granica) tro-
šenja (raspadanja), v. basal surface.
basal slope – bazalna padina, padina spiranja, v. wash
slope.
basal surface – bazalna površina (donja granica) tro-
šenja (raspadanja). U geologiji – uopćena granica
između raspadnute stijene (weathered rock) i neras-
padnute stijene (unweathered rock) ili donja grani-
ca trošenja (raspadanja). Ta granica (kontakt), koja
može biti pravilna ili nepravilna, služi kao pokazatelj
vrlo brze ili oštre promjene građe mase raspadnutog
stijenskog kršja prema gore po proflu. Sinonimi: ba-
sal platform, weathering front (v.).
basalt – bazalt. (1) Opći termin kojim se označavaju
tamno obojene maftne eruptivne (magmatske)
stijene (mafc igneous rock), obično ekstruzivne ali
lokalno intruzivne (na primjer, poput dajkova), sa-
stavljene od kalcijskog plagioklasa (calcic plagioc-
lase) i klinopiroksena (clinopyroxene). Finozrnasti
ekvivalent gabra (v. gabbro). U CIPW normativnom
sastavu stijena (v. CIPW norm) mogu se nalaziti ne-
felin (nepheline), olivin (olivine), ortopiroksen (ortho-
pyroxene) i kvarc (quartz) ali ne svi istodobno – nefe-
lin i olivin se mogu pojaviti zajedno, kao što se mogu
olivin i ortopiroksen te piroksen i kvarc, ali nefelin ne
koegzistira s ortopiroksenom ili kvarcom, niti kvarc
s nefelinom ili olivinom; v. basaltic rocks. (2) mjese-
čev bazalt. Eruptivna (magmatska) stijena s Mjeseca
koja je uglavnom sastavljena (građena) od gotovo
jednakih količina (udjela) augita (augite), plagiokla-
sa (plagioclase) i ilmenita (ilmenite) – plagioklas je
karakteriziran visokim sadržajem anortitske kom-
ponente. Mjesečev bazalt sadrži više titan-dioksida,
elemenata rijetkih zemalja i cirkonija i manje nikla
od zemaljskog bazalta.
basal thrust plane – bazalni rasjed, rasjed otkidanja, v.
sole fault.
basaltic – bazaltni, bazaltski. Koji se odnosi na bazalt,
sastavljen je (građen) od bazalta, sadrži bazalt ili je
nalik na njega, na primjer, bazaltna lava (basaltic
lava).
basaltic hornblende – bazaltna rogovača (hornblen-
da), oksirogovača, bazaltin, lamprobolit. Crni ili smeđi
varijetet rogovače (hornblende), bogat trovalentnim
željezom (dvovalentno željezo je djelomično ok-
sidiralo), koji se sreće u bazaltu i drugim bazičnim
vulkanskim eruptivnim (magmatskim) stijenama bo-
gatim željezom. Bazaltna rogovača je tip smeđe ro-
govače (v. brown hornblende) koja je karakterizirana
jakim pleokroizmom i dvolomom, visokim indeksom
refrakcije (loma) i malim kutom potamnjenja. Sinoni-
mi: basaltine, lamprobolite, oxyhornblende.
basaltic layer – bazaltni sloj. Sinonim termina sima
(v. sima), nazvan tako u skladu s njegovim pretpo-
stavljenim petrološkim sastavom. Naziva se također
gabrovim slojem (gabbroic layer) i može biti ekviva-
lent Conradovom sloju (seizmički sloj Zemlje između
Conradovog i Mohorovičićevog diskontinuiteta).
basaltic rocks – bazaltne stijene. Opći termin koji obu-
hvaća fnozrnaste, guste (kompaktne), tamno oboje-
ne ekstruzivne eruptivne (magmatske) stijene, poput
bazalta (zemaljskog, basalt), dijabaza (diabase), dole-
rita (dolerite) i tamno obojenog andezita (andesite).
basal till – bazalni (akrecijski) til. Gusti, glinom bogati
(obogaćeni) til (glacijalni sediment) koji sadržava ve-
liku količinu abradiranih fragmenata stijena vučenih
duž i ispod pokretnog ledenjaka (prenesenih ma-
som pokretnog leda) i istaloženih na temeljnoj stije-
ni ili drugim glacijalnim (ledenjačkim) sedimentima.
Sinonim: accretion till.
basaltine – (1) bazaltin, bazaltna rogovača (hornblen-
da), oksirogovača, v. basaltic hornblende. (2) augit, v.
augite.
basal water – bazalna podzemna voda, v. basal ground
water.
basal water table – površina bazalne podzemne vode.
Površina vode u granicama tijela horizonta bazalne
podzemne vode (v. basal ground water).
base – (1) baza, osnova. (a) U kemiji – u općenitom smi-
slu baza je svaka tvar koja je sposobna primiti proton
(vodikov ion) od druge tvari, u užem smislu baza je
tvar koja se otapa u vodi s formiranjem hidroksilnih
iona i reagirajući s kiselinama formira soli. Baze imaju
pH vrijednost između 7 i 14. Primjeri baza su vapno
(lime) i kaustična soda (caustic soda). (b) U kemiji –
neformalni termin za označavanje niza (reda) uglji-
kovodika, koji je dominantan u sastavu dane sirove
nafte, na primjer, parafnska baza (paraf n base),
81
Bashkirian basculating fault
naftenska baza (naphthenic base). (2) baza, temelj.
U tehnici – fundament ili dio na kojem počiva neki
objekt ili instrument.
basculating fault – torzijski rasjed, vertikalni rasjed po
pružanju, v. wrench fault.
base allowable – bazična dopuštena proizvodnja. Do-
puštena količina (kapacitet) proizvodnje nafte i pli-
na, odobrena od državnog regulativnog tijela, bez
kaznenog faktora.
base conditions – bazični uvjeti. Uvjeti tlaka i tempe-
rature koji se primjenjuju za proračun volumena
prirodnog plina za isporuke i količine plina proizve-
denog u nafti iz bušotine (plinskog faktora). Bazični
uvjeti se tako odabiru da budu bliski uvjetima okoli-
ša; v. normal reference conditions, normal temperature
and pressure, standard conditions.
base gas – plinski jastuk, v. cushion gas 1,2.
base level – (1) baza erozije. U geologiji – Teoretska gra-
nica (ili najniži nivo) prema kojoj konstantno napre-
duje proces erozije Zemljine površine i koju doseže
rijetko ili je praktično ne doseže nikada – osobito
nivo ispod kojeg rijeka više ne može erodirati svoje
korito. Opća ili konačna baza erozije (v. ultimate base
level) za površinu Zemlje je nivo mora, ali lokalno
mogu postojati privremene baze erozije (v. tempo-
rary base levels). Baza eolske erozije (erozije djelo-
vanjem vjetra) može biti iznad ili ispod nivoa mora.
Baza marinske (morske) erozije je najniži nivo do
kojeg morski agensi mogu erodirati morsko dno. (2)
teoretska granica erozije. Ravna ili zakrivljena površi-
na koja se proteže od nivoa mora u dubinu kopna.
Blago je nagnuta prema morskoj strani i čini teoret-
sku granicu erozije koju mogu doseći tekuće vode.
(3) površina ravnoteže. Površina koju nastoje doseći
vanjske sile (vanjski geološki agensi) – na tom nivou
nema niti taloženja sedimenata niti njihove erozije.
base level of deposition – baza sedimentacije. Najviši
nivo koji se može dosegnuti pri taloženju sedimena-
ta. Ako se baza sedimentacije odnosi na marinske
sedimente, tada se ona poklapa s bazom morske
erozije.
base level of erosion – baza erozije. Sinonim termina
base level (v.). Termin base level of erosion je uveden
za označavanje nepravilne imaginarne površine čiji
su svi dijelovi blago nagnuti prema donjem kraju
(prema strani donjeg toka) glavnog vodotoka. Ispod
te baze erozije ni vodotok niti njegovi pritoci nisu
sposobni erodirati svoja korita.
base-level peneplain – peneplen, v. peneplain.
base-level plain – denudacijska ravnica. Ravna povr-
šina, nizina ili područje s niskim reljefom formirani
pri smanjivanju visine danog područja do nivoa
njegove baze erozije ili blizu tog nivoa. Ravnica čija
se visina ne može smanjiti (koja se ne može sniziti)
djelovanjem procesa erozije; v. peneplain.
base map – (1) topografska osnova. Svaka karta na koju
su nanesene samo osnovne konture (opće, glavne
crte) neophodne za topografsko povezivanje speci-
jaliziranih ili dodatnih informacija koje se prikazuju
na istoj karti, osobito topografska karta na kojoj je
nanesena geološka informacija. (2) osnovna karta,
v. master map. (3) konturna karta. Zastarjeli sinonim
termina outline map (v.).
basement – (1) fundament, bazalni kompleks. U geo-
logiji – (a) Nediferencirani (neraščlanjeni) kompleks
stijena (v. complex) koji zaliježe ispod najstarijih zani-
mljivih stijena na danom području. (b) Dio Zemljine
kore ispod pokrova sedimenata koji se proteže do
Mohorovičićeva diskontinuiteta (plohe diskontinu-
iteta, Mohorovičić discontinuity, Moho). Na mnogim
područjima fundament je građen od eruptivnih
(magmatskih) i metamorfnih stijena pretkambrijske
starosti, ali na nekim drugim mjestima stijene su
paleozojske, mezozojske ili čak kenozojske starosti.
Sinonimi: basal complex, basement complex, base-
ment rock, fundamental complex. (2) fundamentan. U
geologiji – pridjev od termina fundament. Označava
materijale, procese ili strukture koji se javljaju ili su
nastali u fundamentu.
basement complex – fundament, v. basement.
basement fold – bora fundamenta. Geološka struktura
stlačivanja (kompresije) – bora ili navlaka – koja se
formirala unutar kontinenta i utjecala na ukupnu de-
bljinu kontinentalne kore Zemlje (zastarjeli termin).
basement rocks – stijene fundamenta, fundament, v.
basement.
basement terrane – stijenski kompleks fundamenta.
U geologiji – najniža masa stijena (općenito s kom-
pleksnom strukturom) koja se može kartirati i koja
zaliježe ispod drugih glavnih sekvencija stijena na
danom području.
base of drift – seizmička granica. (1) Diskontinuitet
seizmičke brzine koji se često sreće između sedime-
nata glacijalne (ledenjačke) morene i kompetentne
formacije koja zaliježe ispod nje. (2) U širem smislu
– analogna granica (diskontinuitet) između sloja sti-
jena koji čini površinu trošenja (raspadanja) i sloja
kompetentnih stijena koji iznad zaliježe (granica iz-
među sloja raspadnutih stijena i pokrovnog sloja).
base of oil – baza (osnova) nafte,v. base, 1b.
base of weathering – baza trošenja (raspadanja). U
seizmičkoj prospekciji – granica između površinskog
sloja s malom brzinom širenja valova (low-velocity
layer) i ispod zaliježućeg sloja s razmjerno velikom
brzinom širenja valova (high-velocity layer). Često
odgovara vodnom zrcalu. Baza trošenja je važna pri
određivanju vremenskih korekcija za seizmičke zapi-
se.
base permeability – bazična permeabilnost (propu-
snost). Efektivna permeabilnost (propusnost) za naf-
tu (naftnu fazu) pri zasićenju vezanom vodom.
base pressure – bazični tlak. Odabrani tlak pri kojem se
računaju (određuju) volumeni plina ili njegovi stan-
dardni volumeni. Obično je jednak ili blizak atmos-
ferskom tlaku i defnira se propisom ili ugovorom.
base reference price for gas – bazna (bazna ugovorna)
cijena plina. Početna ugovorna cijena bazne (najre-
prezentativnije) vrste plina koja se rabi kao bazna za
određivanje prodajnih cijena za druge vrste prirod-
nog plina.
base sediment and water – mulj i voda, talog i voda, v.
basic sediment(s) and water.
base slurry – bazična cementna kaša (otopina). Kon-
vencionalna cementna kaša (otopina) koja se rabi
kao komponenta pjenaste cementne kaše ili otopine
(foamed cement slurry).
base temperature – bazična temperatura. Maksimalna
temperatura koju postiže geotermalna voda tijekom
konvekcijske cirkulacije.
Bashkirian – baškirij. Stratigrafski kat srednjeg karbo-
82
basin range basic
na (Middle Carboniferous) u Europi (po stratigrafskoj
shemi u Rusiji) – iznad namira (Namurian), a ispod
moskovija (Moscovian).
basic – bazičan. U petrologiji – (1) Termin za označava-
nje eruptivnih (magmatskih) stijena (v. igneous rock)
s relativno niskim sadržajem silicij-dioksida

koji se
katkada ograničava u rasponu od 44% do 51% (ili od
45% do 52%, vrijednosti se razlikuju među petrolo-
zima), na primjer, bazalt (basalt), gabro (gabbro). Ba-
zične eruptivne stijene su relativno bogate željezom,
magnezijem i/ili kalcijem i, prema tome, uključuju
većinu maftskih stijena (v. mafc), kao i drugih tipo-
va stijena. Bazične stijene čine jednu od četiri klase
eruptivnih stijena prema široko prihvaćenoj njiho-
voj klasifkaciji baziranoj na sadržaju silicij-dioksida
– uz kisele (v.acidic), neutralne (v. intermediate) i ul-
trabazične (v. ultrabasic) eruptivne stijene; v. femic.
(2) Opći termin koji se odnosi na svaku eruptivnu
stijenu pretežito građenu (sastavljenu) od tamnoo-
bojenih minerala. (3) Termin koji označava kalcijski
plagioklas.
basic border – bazična (maftska) rubna zona. Rub-
na zona (područje) intruziva koja je karakterizirana
više bazičnim sastavom u usporedbi s unutarnjim
dijelovima danoh stijenskog masiva. Sinonim: mafc
margin,
basic core data – osnovni (bazični) podaci analize jezga-
ra; v. core analysis, core analysis data.
basic hydrologic data – bazični (osnovni) hidrološki
podatci. Skup podataka koji uključuje materijale o
varijacijama osobitosti voda i kopna u prostoru (na
primjer, topografske i geološke karte) i zapise o pro-
cesima koji se mijenjaju u prostoru i vremenu (na
primjer, zapisi o atmosferskim padavinama, protoku
vodotokova i nivoima podzemnih voda); v. basic hy-
drologic information.
basic hydrologic information – bazična (osnovna)
hidrološka informacija. Termin sa širim značenjem u
odnosu na termin bazični hidrološki podatci (v. basic
hydrologic data) – uključuje također rezultate istraži-
vanja i procjene vodnih resursa određenog područja
te izučavanje njegovih fzičkih procesa i s njima po-
vezanih ekonomskih procesa, uzajamnih odnosa i
mehanizama.
basic igneous rocks – bazične eruptivne (magmatske)
stijene, v. basic.
basic plagioclase – bazični plagioklas. Varijetet plagi-
oklasa (v. plagioclase) s relativno niskim sadržajem
silicij-dioksida, na primjer, plagioklasi bogati An-
komponentom poput bitovnita (bytownite) ili anor-
tita (anorthite).
basic reference crude (crude oil) – etalonska (bazna,
referentna) sirova nafta, v. marker crude oil.
basic rocks – bazične eruptivne (magmatske) stijene, v.
basic.
basic sediment (BS) – talog u sirovoj nafti. Čvrste (kru-
te) nečistoće (primjese) koje sadrži nafta proizvede-
na iz bušotina. Uklanjaju se obično taloženjem na
dnu rezervoara prije otpreme kupcima. Sinonim:
basic sludge.
basic sediment(s) and water (BS&W) – mulj i voda, ta-
log i voda. Ukupna količina čvrstih (krutih) nečistoća
(primjesa) i slane vode u sirovoj nafti. Obično se rabi
kao mjera postupka obrade nafte prije isporuke kup-
cima. Veći dio slane vode se odvoji od nafte u sepa-
ratorima, a kruti materijal se uklanja taloženjem na
dnu rezervoara na samom polju. Karakteristike obra-
de sirove nafte znatno variraju, ali za većinu sirovih
nafti maksimalna dopuštena preostala količina mu-
lja (taloga) i vode u nafti za otpremu iznosi od 0,2 do
3%, a najčešće manje od 1%. Sinonimi: base sediment
and water, bottom settlings and water, sediments and
water, water and sediments.
basic sludge – talog u sirovoj nafti, v. basic sediment.
basic wash – erodirani i pretaloženi materijal jednakog
mineralnog sastava. Termin koji se rabi u tehnolo-
giji bušenja za označavanje materijala erodiranog s
izdanaka bazičnih eruptivnih (magmatskih) stijena
(bazalta, gabra) i pretaloženog u stijenu koja ima pri-
bližno iste glavne mineralne komponente (mineralni
sastav) kao i originalna stijena.
basifcation – bazifkacija. U geologiji – obogaćivanje
stijena elementima kao što su kalcij, magnezij, želje-
zo i mangan.
basin – (1) bazen, zavala, strukturni bazen. U struktur-
noj geologiji – opći termin koji se rabi za označa-
vanje utonulog područja ispunjenog sedimentima.
Takve strukture mogu imati okrugli oblik (formiraju-
ći centroklinale) ili izduženi oblik (formirajući među-
planinske bazene ograničene rasjedima). Sinonim:
structural basin; v. sedimentary basin. (2) bazen. Spu-
šteno (utonulo) područje bez izlaza na površinu. Ter-
min ima široku primjenu, na primjer, jezerski bazen
(lake basin), bazen podzemne vode (ground-water
basin) ili plimni bazen (tidal basin), za označavanje
plitke depresije na morskom dnu ili okrugle depre-
sije na površini Mjeseca. (3) v. drainage basin. (4) v.
river basin.
basin-and-range – bazeni (zavale) i hrptovi. Termin koji
se odnosi na topografju, predjel ili fzičko-geograf-
sku provinciju koji su karakterizirani nizom nagnutih
rasjednih blokova koji formiraju longitudinalne (uz-
dužne) nesimetrične hrptove ili planine i niz širokih
bazena (zavala). Osobiti primjer je fzičko-geografska
Provincija zavala i hrptova (Basin and Range province)
u jugozapadnom dijelu SAD; v. basin range, basin-
range structure.
basin environment – bazenska sredina sedimentacije.
Jedna od nekoliko bazičnih sredina sedimentacije
(v. carbonate depositional environment). Dominiraju
vrlo fnozrnasti skeleti planktonskih mikroorganiza-
ma koji nakon litifkacije postaju krede. Sedimenti
bazenskih sredina se mogu sresti u dubokim baze-
nima i na potopljenim šelfovima.
basin facies – bazenski facijes, facijes otvorenog mora.
Sedimenti istaloženi izvan vanjskih granica (izvan
granica vanjskog ruba) podvodnog šelfa koji obru-
bljuje kopno.
basining – formiranje bazena (zavale). Ugibanje i tonje-
nje (slijeganje) dijela Zemljine kore u obliku bazena
(zavale) kao posljedica ili erozije ili otapanja i tran-
sportiranja podzemnih ležišta soli ili gipsa.
basin-plain deposit – sediment bazenske ravnice. Tur-
biditna sekvencija formirana daleko od njenih izvora
turbiditnih struja i karakterizirana serijama sortiranih
slojeva koji su male debljine, fnozrnasti i nesiste-
matični u odnosu na usitnjavanje prema naviše ili
okrupnjavanje prema naviše sukcesivnih slojeva.
basin range – rasjedni (blokovski) hrbat. Planinski hrbat
čija je visina i strukturna forma uglavnom uvjetovana
83
bathyal zone basin-range structure
rasjedanjem i naginjanjem (nagibom) slojeva i koji je
okružen bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijal-
nim sedimentima ili dolinama; v. basin-and-range.
basin-range structure – struktura bazena (zavala) i
hrptova. Regionalna geološka struktura u kojoj po-
stoje rasjedno-blokovske planine razdvojene širo-
kim bazenima (zavalama) ispunjenim aluvijalnim
sedimentima. Karakteristično je antitetičko kretanje
blokova analogno primijećenom u Provinciji zavala i
hrptova (Basin and Range province) u jugozapadnom
dijelu SAD.
basin swamp – bazenska močvara. Slatkovodna mo-
čvara smještena ili na kraju malog jezera sa slabom
djelatnošću valova ili u blizini velikog jezera u zoni
pličine ili neke barijere koja štiti tu močvaru od djelo-
vanja valova. Takve močvare se razvijaju plivajućom
masom bilja koja hvata sedimente.
basin valley – bazenska dolina. Široka i plitka dolina s
blago položenim padinama.
basis – mezostaza, v. mesostasis.
basite – bazična eruptivna stijena, v. basic.
basket – (1) košara. Platforma obješena o dizalicu koja
se rabi za dizanje ili spuštanje osoblja i materijala od
opskrbnog broda do morske platforme. (2) cementa-
cijska košara, v. cementing basket. (3) pauk za hvata-
nje, v. junk basket.
basket bit – bušaće dlijeto s košarom. Bušaće dlijeto s
napravom iznad njega za hvatanje uzoraka probuše-
ne stijene.
basket sub – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina, v. ba-
sket tube.
basket tube – cijev s lijevkom za hvatanje krhotina. Krat-
ki komad cijevi koji se nalazi u bušaćoj koloni (koloni
bušaćih alatki) neposredno iznad bušaćeg dlijeta ili
glodala i namijenjen je za hvatanje velikih krhotina
(fragmenata). Vrtložne struje cirkulirajuće isplake
uzrokuju padanje fragmenata u vanjski lijevak. Cijev
s lijevkom se uvijek spušta s glodalom i uvijek kada
se buši metal ili cement (s bušaćom kolonom se
mogu spustiti i tri cijevi). Sinonim: basket sub.
bastard – (1) masivna stijena. Tvrda masivna stijena
neobična oblika ili veličine. (2) lažan. U geologiji –
termin koji se rabi za označavanje: (a) unutrašnjosti
stijene ili minerala ili nečista (s primjesama) stijena
ili mineral; (b) rudnog ležišta koje sadržava mnogo
nerudnog materijala; (c) svakog metala ili rude koji
daju lažne rezultate ili vrijednosti u analizama, i (d)
žile (žilnog ležišta) ili drugog ležišta koji su blizu i
više-manje paralelni s glavnom žilom ili ležištem, ali
su tanji, manjeg protezanja i niže kvalitete rude. (3)
nestandardni dio opreme. Dio opreme koji nije stan-
dardan – nepravilne veličine ili oblika.
bastard shale – kenelski šejl, v. cannel shale.
batch – obrok, šarža. Općenito – količina materijala
potrebna za jednu operaciju ili proizvedena jednom
operacijom, količina materijala koja je podvrgnuta
nekom jedinstvenom kemijskom procesu ili proce-
su fzičkog miješanja da se dobije homogeni fnalni
produkt. U naftnoj praksi to je određena količina (vo-
lumen) nafte ili naftnih derivata u rezervoaru, količi-
na u cjevovodu koja je spremna za otpremu, količina
koja se obrađuje u jednoj operaciji tijekom radnog
procesa ili količina kiseline ili isplake u rezervoaru.
batch cementing – obročna (diskontinuirana) cementa-
cija bušotine. Operacija cementacije bušotine u kojoj
se cementna kaša injektira u nekoliko obroka ili vo-
lumena umjesto kontinuirano.
batch distillation – diskontinuirana (prekidana) destila-
cija. Postupak destilacije nafte u kojem se cjelokupni
obrok (šarža) nafte uvodi u destilator na početku
operacije, za razliku od kontinuirane ili neprekidne
destilacije (v. continuous distillation) gdje se nafta
uvodi kontinuirano u destilator.
batching pig – rastavni čistač cjevovoda. Čistač koji
se pušta u cjevovod, struji zajedno s fuidom i akti-
vira signalne uređaje kada prođe određena mjesta
u cjevovodu. To je signalizacijski čistač da bi ventili
priključnih cjevovoda radili pravilnim redoslijedom
i svrstavali fuide u kontingente za transport cjevo-
vodom.
batch mixer – diskontinuirana (periodična) cementna
miješalica. Mehanička miješalica (za razliku od mla-
zne ili hidrauličke cementne miješalice – v. cement
jet mixer) za pripremanje velikih volumena (obroka)
cementne kaše na površini prije njena pumpanja u
bušotinu. Određena količina suhog cementa i vode
se miješa u rezervoaru s lopaticama i rotacijom re-
zervoara. Gustoća cementne kaše i svojstva gublje-
nja vode se mogu kontrolirati prije injektiranja u
bušotinu; v. cement mixer.
batch process – diskontinuirani proces. Proces u kojem
se radne operacije u potpunosti izvode s ulazom od-
mjerenih količina (obroka ili šarži) obrađivane sup-
stancije u proces, za razliku od kontinuiranog pro-
cesa. Nakon obrade jednog obroka reaktant se baca
ili regenerira. Primjer procesa je uklanjanje kiselih
plinova iz prirodnog plina željezo-oksidom (spužva-
stim željezom).
batch treatment – diskontinuirana obrada. Pumpanje
(injektiranje) specifcirane količine fuida u bušoti-
nu, na primjer, cementne kaše (otopine), fuida za
obradu (stimulaciju) slojeva, fuida za završno proi-
zvodno opremanje bušotine ili kemijskih inhibitora
korozije u proizvodni sustav u pravilnim vremenskim
razmacima.
Bathian – bat, bath, baton, bathon, v. Bathonian.
batholite, batholith, batholyte, batholyth – batolit,
abisolit. Veliko, općenito diskordantno plutonsko
intruzivno tijelo (intruziv) površine veće od 100 če-
tvornih kilometara (40 četvornih milja) i nepoznate
podine. Formiranje batolita nije jedinstveno objaš-
njeno – mnogi istraživači povezuju genezu batolita s
magmatskim procesima. Primjer batolita je planinski
lanac Sierra Nevada u Kaliforniji (dug gotovo 650 km
i širok 80 km), a mnogi drugi veći ili manji gorski lanci
također sadrže batolite. Drugi oblik pisanja termina:
bathylite, bathylith.
Bathonian, Bathonian stage – baton, bathon, bat,
bath. Kat srednje jure (Middle Jurassic) u Europi –
iznad bajocija (Bajocian), a ispod kalovija (Callovian).
Obuhvaća vremenski raspon od prije 170 do 165 mi-
lijuna godina.
bathyal – (1) batijalan. (a) Koji se odnosi na oceansku
sredinu ili dubinsku zonu (v. depth zone) između 200
i 2.000 metara. (b) Koji se odnosi na organizme tog
okoliša (sredine). (2) batijal, batijalna zona, v. bathyal
zone.
bathyal zone – batijalna zona, batijal. Ekološka zona
oceana ili oceanska sredina na gornjim dijelovima
kontinentskih padina (continental slope) na dubi-
84
beach bathybenthic
nama između 200 i 2.000 metara. Karakterizirana je
muljevitim sedimentima i katkada organskim mulje-
vima. Sinonim: bathyal.
bathybenthic – batibentosni. Koji se odnosi na bentos
u batijalnoj zoni (području) oceana (bathyal zone of
ocean).
bathygenesis – batigeneza. Negativno tektonsko giba-
nje (negative tectonic movement) ili tektonsko giba-
nje slijeganja (tektonsko gibanje usmjereno prema
dolje, subsident tectonic movement), tektonsko spu-
štanje dna morskih bazena. Analogno je epirogenezi
(v. epeirogeny) ili pozitivnim tektonskim pokretima
(positive tectonic movements)vezanim s kontinenti-
ma. Oblik pridjeva: bathygenic.
bathygenic – batigenetski, v. bathygenesis.
bathylite, bathylith – batolit, v. batholite.
bathymetric chart – batimetrijska karta. Topografska
karta dna vodenog tijela (na primjer dna mora) s
dubinama prikazanim konturama povučenim kroz
jednake intervale (izobatama).
bathymetric contour – izobata, batimetrijska izolinija,
izolinija dubine, v. isobath.
bathymetry – batimetrija. Mjerenje dubina oceana i
izrada karata topografje oceanskog dna.
bathypelagic – batipelagički, batipelagičan. Koji se
odnosi na otvorena vodena prostranstva batijalne
dubine.
battery – rezervoarski park, v. tank battery.
bauxite – boksit. Stijena vrlo svijetle, sivkaste, žute, sme-
đe ili crvenkasto-smeđe boje koja se sastoji od smje-
se različitih amorfnih ili kristalnih oksida aluminija s
vodom (uglavnom gibsita i nešto bemita i dijaspora)
zajedno s primjesama slobodnog silicij-dioksida, sil-
ta, hidroksida željeza i osobito minerala gline. Laterit
(v. laterite) s visokim sadržajem aluminija. Boksit je
obično rezidualna ili transportirana komponenta gli-
novitih sedimenata u tropskim i suptropskim područ-
jima i sreće se u konkrecijskim, gustim (kompaktnim),
zemljastim, pizolitskim i oolitskim oblicima. Glavni je
komercijalni izvor dobivanja aluminija. Termin bauxi-
te se također rabi kao opći naziv lateritnih ruda koje
sadrže aluminij. Sinonim: beauxite.
bauxitic – boksitni. Koji sadrži veliku količinu boksita,
na primjer, boksitna glina (v. bauxitic clay) ili boksitni
šejl (v. bauxitic shale).
bauxitic clay – boksitna glina. Glina koja sadrži veliku
količinu boksita – 47% do 65% aluminij-oksida (pre-
računato na suhu težinu).
bauxitic shale – boksitni šejl. Šejl s anomalno visokim
sadržajem aluminij-oksida i zamjetno niskim sadrža-
jem silicij-dioksida.
bay – draga, uvala, mali zaljev. (1) Široki, zavojiti otvo-
reni dio mora ili jezera koji je uvučen u kopno ili
smješten između dva rta. Draga je veća od dražice
(cove) i obično manja od velikog zaljeva (gulf) iako je
općenito jednake građe. Širina drage (duljina strane
koja spaja dragu s morem) obično je veća od dubine
njena uvlačenja u kopno. (2) Veliko vodeno prostran-
stvo koje je prodrlo u kopno i oko kojeg je kopno
formiralo široki luk. Prema međunarodnom sporazu-
mu (radi ograničavanja teritorijalnih voda, territorial
waters) mali zaljev je vodeno prostranstvo sa širinom
ušća manjom od 24 morske milje i površinom jedna-
kom ili većom od površine polukruga čiji je promjer
jednak širini ušća zaljeva.
bay bar – zaljevski prud. Sinonim termina baymouth
bar (prud ušća zaljeva) i termina bay barrier (barijerni
prud zaljeva) koji, međutim, nije točan jer ne ukazuje
nalazi li se pješčani hrbat pod vodom ili iznad nivoa
vode.
bay barrier – barijerni prud zaljeva. Termin predložen
umjesto termina bay bar (zaljevski prud) za označa-
vanje kopnenog jezika (prevlake) koji je naplavljen
preko cijelog ušća zaljeva tako da potpuno pregra-
đuje njegovo ušće zbog čega zaljev više nije pove-
zan s glavnim vodenim prostranstvom; v. baymouth
bar.
bay cable – seizmički kabel na morskom dnu. Podmorski
seizmički kabel (marine seismic cable) koji je položen
na dnu mora za razliku od seizmičkog kabela koji se
tegli (v. streamer).
bay delta – zaljevska delta. Delta formirana na ušću
rijeke koja ulazi u zaljev (bay) ili potopljenu dolinu
(drowned valley) i potpuno ili djelomično je ispunja-
va; v. bayhead delta.
bayhead, bay head – vrh zaljeva. Dio zaljeva koji je naj-
više udaljen od velikog vodenog tijela (prostranstva)
s kojim je zaljev povezan (spojen).
bayhead bar – prud vrha zaljeva. Tvorevina slična prudu
ušća zaljeva (v. bayhead barrier), ali je manja i obično
je ispod vode.
bayhead barrier – prud ušća zaljeva. Prud koji je nastao
na maloj udaljenosti od obale i poprečno na zaljev
blizu njegova vrha. Obično postoji tjesnac koji spa-
ja zagrađeni dio zaljeva s nezagrađenim dijelom; v.
bayhead bar.
bayhead beach – žal (plaža) vrha zaljeva. Mala, polu-
okrugla pličina koja je nastala na vrhu zaljeva i gra-
đena je od materijala erodiranog sa susjednih rtova
i transportiranog (prenesenog) priobalnim morskim
strujama (longshore currents) i/ili olujnim valovima
(storm waves) do vrha zaljeva. Sinonimi: cove beach,
pocket beach.
bayhead delta – delta vrha zaljeva. Riječna delta koja
se nalazi u vrhu zaljeva ili u estuariju; v. bay delta.
baymouth, bay mouth – ušće zaljeva. Ulaz u zaljev, dio
zaljeva koji spaja (povezuje) zaljev s glavnom vode-
nom masom (vodenim prostranstvom).
baymouth bar – prud ušća zaljeva. Dugi, uski prud,
građen od pijeska ili šljunka naplavljenih valovima,
koji djelomično ili potpuno pregrađuje ušće zaljeva
ili ulaz u njega, zbog čega je zaljev potpuno izgubio
vezu s glavnim vodenim tijelom (prostranstvom) ili
je s njim spojen (povezan) samo uskim tjesnacem.
Prud ušća obično spaja dva rta i time ispravlja liniju
obale. Može nastati ili kao rezultat rasta dvaju jezi-
ka jednog prema drugom iz suprotnih smjerova ili
stvaranjem jednog jezika koji se širi (raste) u jednom
smjeru ili premještanjem pruda prema obali. Sino-
nim: bay bar.
bayside beach – zaljevski žal (plaža). Žal (plaža) formi-
ran uglavnom od materijala koji je erodiran sa su-
sjednih rtova. Proteže se duž strane zaljeva.
B-B cut – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija, v. B-B
fraction.
B-B fraction – frakcija B-B, butansko-butenska frakcija.
Smjesa butana i butena dobivena destilacijom lakih
ugljikovodika. Vrelišta butana i butena su tako bliska
da se skupljaju kao jedna frakcija. Sinonim: B-B cut.
beach – žal, plaža. (1) Rahli (nevezani, nekonsolidirani)
85
beam-balanced pumping unit beach berm
materijal koji pokriva blago položenu zonu (obično
s udubljenim, konkavnim proflom) koja se proteže
prema kopnu od linije niske vode do mjesta gdje se
ili dešava ili primjetna promjena forme reljefa obale
(kao što je litica, clif) ili promjena materijala ili do li-
nije stalne vegetacije (obično granica djelotvornog
djelovanja najviših olujnih valova). Obala nekog vo-
denog tijela koja je formirana i spirana valovima ili
plimama, obično pokrivena pijeskom ili šljunkom i
bez ogoljele stjenovite površine; v. strand. (2) Rela-
tivno debela nepostojana akumulacija rahlog (ra-
stresitog) materijala donesenog vodom (obično
akumulacija dobro sortiranog pijeska i valutica i ta-
kođer mulja, oblutaka, blokova i izglačanih fragme-
nata stijena i školjaka) koji se aktivno premješta duž
žala (obalne zone) ili na njemu taloži između granica
niske i visoke vode.
beach berm – pješčana greda, v. berm.
beach breccia – plažna breča. Breča koja nastaje na
žalu (plaži) na mjestima gdje je intenzitet djelovanja
valova nizak, a uglati blokovi stijena dolaze s litica.
Pojavljuje se pri uvjetima brzog potapanja.
beach crest – greben žala (plaže). Privremeni hrbat ili
pješčana greda (berm) koji označavaju granicu nor-
malnog djelovanja valova prema kopnu; v. berm
crest.
beach cusp – srpolika plažna (srpolika obalna) izbočina.
Niska izbočina, građena od pijeska, valutica, šljunka
ili blokova, koja je formirana na prednjem žalu (na
obalnom pojasu potapljanom plimom) djelova-
njem valova, osobito relativno mala srpolika izbo-
čina (cusp) duž pravocrtnog odsječka žala (plaže) s
udaljenošću između polukružnih strana usmjerenih
prema moru od 10 do 60 metara, pri čemu se ta uda-
ljenost obično povećava s povećanjem visine valova.
Formira se podlokavanjem (spiranjem) strane žala
okrenute prema moru.
beach cycle – plažni ciklus. Periodično povlačenje i
naplavljivanje žala (plaže) pod utjecajem djelovanja
plima i valova – spiranja se odvijaju tijekom perioda
proljetnih (sizigijskih) plima i visokih valova izazva-
nih zimskim olujama, a naplavljivanja tijekom perio-
da najnižih plima i djelovanjem niskih valova karak-
terističnih za ljetno doba.
beach erosion – erozija žala (plaže). Razaranje i odno-
šenje plažnog materijala djelovanjem valova, pli-
mnih i priobalnih struja ili vjetra.
beach face – plažno lice. Dio žala (plaže) koji je obič-
no podvrgnut (izložen) djelovanju udaranja valova
o obalu (razarajućem djelovanju valova), prednji žal
(foreshore, foreshore of beach).
beachline, beach line – plažna linija. Obalna linija koja
je karakterizirana nizom dobro razvijenih plaža.
beach plain – obalna ravnica. Neprekinuti i ravni ili va-
loviti dio obale formiran blisko smještenim nasipima
u prostoru koji su nastali taloženjem plažnog ma-
terijala naplavljenog valovima. Taloženje materijala
je više ili manje jednolično na rastućim prudovima
(jezicima) ili na oštrim rtovima pri povlačenju obalne
linije; v. wave-built terrace.
beach platform – plažna platforma, v. wave-cut bench.
beach profle – profl žala (plaže). Linija presjeka površi-
ne žala (plaže) vertikalnom ravninom koja je okomi-
ta na obalnu liniju. Profl je promjenljiv ovisno o po-
ložaju unutar plažnog ciklusa (v. beach cycle). Oblik
profla žala u stanju ravnoteže je obično konkavan sa
strmijom padinom okrenutom prema kopnu, a s po-
loženijom padinom okrenutom prema strani mora.
beach ridge – plažni hrbat. Niski, uglavnom nepreki-
nuti, nasip koji se sastoji od plažnih ili plažnih i din-
skih (sipinskih) pijesaka, šljunaka i valutica). Nastaje
djelovanjem valova i struja na stražnji žal (na stranu
plaže okrenutu prema obali, backshore of beach)
izvan granica koje dosežu suvremeni olujni valovi
ili normalne plima. Plažni hrptovi se sastoje od po-
jedinačnih taložina ili od niza približno paralelnih
taložina, općenito su paralelni s obalnom linijom i
označavaju sukcesivne položaje nastupajuće obalne
linije. Sinonim: full.
beachrock – stijena žala, plažna stijena. Rahla (rastresi-
ta) do dobro cementirana (vezana) sedimentna sti-
jena formirana u plimnoj (intertidalnoj) zoni u trop-
skim ili suptropskim područjima koja se sastoji od pi-
jeska ili šljunka (detritnih i/ili skeletnih) cementiranih
(vezanih) karbonatom kalcija. Primjer je tanki, jasno
stratifcirani (slojeviti) kalkarenit s nagibom prema
morskoj strani koji je raširen na pješčanim koraljnim
plažama. Sinonim: beach sandstone.
beach sandstone – stijena žala, v. beachrock.
beach scarp – obalna strmina. Gotovo vertikalna pa-
dina na žalu (plaži) koja je nastala erozijom valovi-
ma. Visina obalne strmine može varirati od nekoliko
centimetara do nekoliko metara ovisno o prirodi
djelovanja valova i prirodi žala te o sastavu njegovih
sedimenata.
bead tracer – trejserska kuglica. Male, netopljive plastič-
ne radioaktivne kuglice koje se primjenjuju u mje-
renjima profla injektivnosti bušotina s trejserima.
Kuglice imaju jednaku gustoću kao injektirani fuid
tako da struje zajedno s njim u kanalu injekcijske
bušotine, ali ne ulaze u formaciju, nego ostaju na po-
vršini stijenke kanala bušotine bez zaštitne kolone ili
u kanalima perforacija zaštitne kolone gdje se mogu
detektirati gama-karotažom. Visoka radioaktivnost
nasuprot perforacijama upućuje na postojanje veli-
kog broja kuglica i, prema tome, na visoku injektiv-
nost tog intervala.
beaker sampler – boca za uzorkovanje. Metalna ili sta-
klena boca koja se spušta u rezervoar za uzorkovanje
nafte.
beam – (1) njihalo, balansir. Njihalo njihalice naftne
dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod pum-
per) ili postrojenja za užno-udarno bušenje (cable-
tool rig). (2) širina broda. Najveća širina trupa broda
(širina na njegovom najširem dijelu) ili odobalne
bušaće platforme (ofshore drilling rig). Sinonim: bre-
adth. (3) snop. U fzici – koncentrirani(fokusirani), go-
tovo jednosmjerni tok elektromagnetskog zračenja
(svjetlost, X-zrake) ili čestica (atomi, elektroni, mole-
kule). (4) greda. U graditeljstvu – tijelo čija je jedna
dimenzija velika u usporedbi s drugim dimenzijama
i čija je funkcija preuzimanje lateralnih opterećenja
(okomitih na veliku dimenziju).
beam balance – Westphalova vaga, v. Westphal balance.
beam-balanced pumper – pumpni uređaj (njihalica) s
uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-ba-
lanced pumping unit.
beam-balanced pumping unit – pumpni uređaj (njiha-
lica) s uravnoteženjem njihalom (balansirom). Pumpni
uređaj naftne bušotine s njihalom (balansirom) kod
86
bearing assembly of rolling cutter bit beam-balanced pumpjack
kojeg su protuutezi za uravnoteženje (teške čelične
ploče) smješteni na njihalu, suprotno od klipnih šip-
ki (ušća bušotine). Taj tip uravnoteženja pumpnog
uređaja se ponajprije rabi na plitkim bušotinama (na
pumpnim uređajima manjih dimenzija). Sinonimi:
beam-balanced pumper, beam-balanced pumpjack,
beam-counterbalanced pumping unit; v. air-balanced
pumping unit, crank-balanced pumping unit.
beam-balanced pumpjack – pumpni uređaj (njihalica)
s uravnoteženjem njihalom (balansirom), v. beam-ba-
lanced pumping unit.
beam counterbalance – protuuteg njihala (balansira).
Uteg na njihalu pumpnog uređaja (njihalice) naftne
bušotine (beam pumping unit) za uravnotežavanje
težine kolone klipnih (pumpnih) šipki dubinske
pumpe. Sinonim: counterweights.
beam-counterbalanced pumping unit – pumpni
uređaj (njihalica) s uravnoteženjem njihalom (balansi-
rom), v. beam-balanced pumping unit.
beam hanger – vješalica klipne šipke. Dio pumpnog
uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam pumping
unit) koji spaja njihalo (balansir) s prvom klipnom
šipkom.
beam head – glava njihala (balansira). Kraj njihala
pumpnog uređaja (njihalice) naftne bušotine (beam
pumping unit) za koji su pričvršćene klipne šipke.
beam pump – dubinska pumpa s njihalicom; v. beam
pumping unit.
beam pumper – pumpni uređaj s njihalom, njihalica, v.
beam pumping unit.
beam pumping – proizvodnja nafte dubinskim pumpa-
ma s klipnim (pumpnim) šipkama, v. sucker-rod pum-
ping.
beam pumping production – proizvodnja nafte du-
binskim pumpama s klipnim (pumpnim) šipkama, v.
sucker-rod pumping.
beam pumping unit – pumpni uređaj s njihalom, njiha-
lica. Pumpni uređaj naftne bušotine koji rabi njihalo
(balansir) za dizanje i spuštanje kolone klipnih (pum-
pnih) šipki (sucker-rod string) u kanalu bušotine, čime
se aktivira klipna dubinska pumpa za podizanje
nafte na površinu. Sastoji se od pogonskog motora
(električnog ili benzinskog, prime mover), reduktora
(gear, speed reducer), protuutega za uravnoteženje
(counterbalance) i drugih konstrukcijskih elemenata
(structural members). Tri uobičajena tipa pumpnog
uređaja s njihalom su uređaji s rotornim uravnote-
ženjem (v. crank-balanced pumping unit), pneumat-
skim uravnoteženjem (v. air-balanced pumping unit)
i uravnoteženjem njihalom (v. beam-balanced pum-
ping unit). Sinonimi: beam pumper, pumpjack, roc-
king-beam pumping unit, rocking-beam pump unit,
walking-beam pumping unit, walking-beam pump
unit.
beam well – bušotina s dubinskom pumpom, v. pum-
ping well.
bean (BN) – erupcijska sapnica. Tip sapnice za ograni-
čavanje i regulaciju protoka iz bušotine (proizvodnje
bušotine) tijekom njena ispitivanja ili proizvodnje.
Različitog su promjera, pa se pri navođenju proi-
zvodnje bušotine obično daje i promjer sapnice.
Prema konstrukciji, erupcijske sapnice mogu biti
podesive (v. adjustable choke) i nepodesive (v. posi-
tive choke), a prema mjestu ugradnje, površinske (v.
wellhead choke), dubinske (v. bottomhole choke) i tzv.
olujne sapnice (v. storm choke). Sinonimi: choke, cho-
ker, fow bean, fow nipple, fow-plug.
bean a well back – smanjiti kapacitet bušotine sapni-
com. Smanjiti protok fuida iz bušotine (kapaci-
tet proizvodnje bušotine) regulacijom sapnicom
(ugradnjom sapnice manjeg promjera). Sinonimi:
bean a well down, bean back.
bean a well down – smanjiti kapacitet bušotine sapni-
com, v. bean a well back.
bean a well up – povećati kapacitet bušotine sapnicom.
Povećati protok fuida iz bušotine (kapacitet proi-
zvodnje bušotine) regulacijom sapnicom (ugrad-
njom sapnice većeg promjera). Sinonim: bean up.
bean back – smanjiti kapacitet bušotine sapnicom, v.
bean a well back.
bean up – povećati kapacitet bušotine sapnicom, v. bean
a well up.
bearing – ležaj. U strojarstvu – element strojeva, oslo-
nac za drugi element koji rotira, klizi ili oscilira na
njemu ili u njemu (npr. za osovine, vratila, njihajne
poluge, kotače, remenice, žrvnjeve bušaćih dlije-
ta). Prema smjeru djelovanja vanjskih sila, ležajevi
mogu biti: (a) aksijalni ili uzdužni (aksijalno optere-
ćeni – preuzimaju aksijalne sile, tj. sile koje djeluju u
smjeru osi ležaja, axial bearings); (b) radijalni ili po-
prečni (radijalno opterećeni – preuzimaju radijalne
sile, tj. sile koje djeluju okomito na os ležaja, radial
bearings), i (c) radijalno-aksijalni ili kombinirani (za
istovremeno djelovanje radijalnih i aksijalnih sila).
Prema načinu rada, ležajevi se dijele na: (a) valjne ili
kotrljajuće (rolling bearings, rolling-contact bearings),
i (b) klizne (plain bearings, sliding bearings, journal
bearings). Valjni ležaj se obično sastoji od unutar-
njeg i vanjskog prstena (inner ring, outer ring), valj-
nih elemenata (npr. kuglica, valjčića) i kaveza (dio
koji valjne elemente drži na određenoj međusobnoj
udaljenosti, cage). Prema obliku valjnih elemenata,
dijele se na kuglične (ball bearings) i valjkaste (roller
bearings), prema broju redova valjnih elemenata na
jednoredne (single-row bearings) i dvoredne (double-
row bearings), prema smjeru preuzimanja optereće-
nja (djelovanja sile) na ležajeve za aksijalna, radijalna
i radijalno-aksijalna opterećenja itd. Klizni ležajevi
(osim najjednostavnijih jednodijelnih) sastoje se od
sljedećih bitnih dijelova – poklopca (bearing cover,
bearing cap), postolja ili stopala ležaja (pedestal base,
pedestal sole) i blazinice (bearing bush, bearing bus-
hing). Uporišna površina kliznih ležajeva može biti ci-
lindričnog, konusnog ili sferičnog oblika. Rad kliznih
ležajeva obavlja se pod uvjetima suhog, graničnog
(mješovitog) i tekućeg trenja. Ležajevi za bušaća dli-
jeta mogu biti klizni, kuglični ili valjkasti, te zabrtvlje-
ni (sealed bearings) ili nezabrtvljeni (nonsealed bea-
rings); v. bearing assembly of rolling cutter bit.
bearing assembly of rolling cutter bit – ležajni sklop
žrvanjskog bušaćeg dlijeta. Standardni (i najjeftiniji)
ležajni sklop se sastoji od: (a) vanjskog valjkastog le-
žaja (roller-type outer bearing); (b) srednjeg kugličnog
ležaja (ball-type intermediate bearing) i, (c) tarnog le-
žaja (friction-type nose bearing). Vanjski valjkasti ležaj
je najviše opterećen i obično se prvi istroši. Srednji
kuglični ležaj preuzima ponajprije aksijalna (osna)
opterećenja na žrvnjeve. Također služi za držanje
žrvnjeva na dlijetu. Tarni ležaj je predviđen za preu-
zimanje dijela osnih opterećenja nakon što je počelo
87
Beaufort wind scale bearing cage
habanje kugličnog ležaja (kod dlijeta većeg promje-
ra se rabi kuglični ležaj). U standardnoj izvedbi se
svi ležajevi podmazuju bušaćim (isplačnim) fuidom
(kada se kao isplačni fuid rabi plin, tada se primje-
njuju modifcirana dlijeta s prolaznim kanalima koji
omogućuju strujanje dijela plina kroz ležajni sklop).
Ležajni sklop žrvanjskih dlijeta (koji ima srednju cije-
nu koštanja) sastoji se od hermetičnih ili zabrtvlje-
nih ležajeva (sealed bearings) s brtvljenjem mašću. S
habanjem dlijeta brtvljenje može popustiti i u ležaj
može ulaziti bušaći fuid i time ubrzati njegovo ha-
banje. Najnapredniji ležajni sklop (i znatno skuplji)
žrvanjskih dlijeta je klizni ležaj (journal bearing).
Prednost tog tipa ležaja je u velikom povećanju kon-
taktne površine preko koje se opterećenje na dlijeto
(weight on bit) prenosi na žrvnjeve. Klizni ležajevi za-
htijevaju efkasno brtvljenje mašću i specijalni mate-
rijal izrade. Iako su dlijeta s kliznim ležajevima znatno
skuplja, može se, zbog duljeg trajanja, uštedjeti dio
vremena koje bušaće postrojenje troši na operacije
spuštanja i izvlačenja bušaćih alatki.
bearing cage – kavez ležaja, v. cage, 3.
bearing capacity – nosivi kapacitet, nosivost. Maksimal-
no opterećenje (maximum load) po jedinici površine
koje tlo može sigurno izdržati bez pojave slijeganja u
njemu; v. ultimate bearing capacity.
Beaufort scale – Beaufortova skala. Uvjetna skala koju
je predložio britanski admiral F. Beaufort (1806. go-
dine), za vizualnu procjenu sile (brzine) vjetra u stup-
njevima prema njegovom djelovanju na predmete
na površini. Svjetska meteorološka organizacija je
1963. godine prihvatila skalu od 12 stupnjeva (od
nultog stupnja koji odgovara stanju bez vjetra do 12.
stupnja koji odgovara uraganu ili orkanu – za veće
brzine vjetra su uvedeni stupnjevi od 13 do 17); v.
Beaufort wind scale, Beaufort scale of waves.
Beaufort scale of waves – Beaufortova skala valova.
Hidrometeorološka skala za vizualno utvrđivanje
visine valova na otvorenim morima koja je temelje-
na na Beaufortovoj skali jakosti vjetra (Beaufortovoj
skali vjetrova – v. Beaufort wind scale). Skala valova
sadržava skup brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0
do 9, pri čemu svaka vrijednost (stupanj) odgovara
određenoj vrijednosti (stupnju) jakosti (intenziteta)
vjetra po Beaufortovoj skali vjetrova i srednjoj visini
valova s opisom karakterističnog stanja mora. Ka-
rakteristike pojedinih brojčanih oznaka Beaufortove
skale valova su: (a) stupanj skale valova 0 (odgovara
stupnju jakosti vjetra 0 na Beaufortovoj skali vjetro-
va), označava zrcalno mirno (calm, glassy) more – po-
vršina mora je mirna i glatka poput zrcala; (b) stupanj
skale valova 1 (odgovara stupnjevima jakosti vjetra 1
i 2 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava namreš-
kano (rippled) more – pojavljuju se mali valići (sred-
nje visine do 0,3 metra ili 1 stope), ali bez pjenastih
krijesta; (c) stupanj skale valova 2 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 3 na Beaufortovoj skali vjetrova), ozna-
čava mirno (smooth) more – pojavljuju se mali i još
uvijek kratki, ali izrazitije formirani valovi (srednje
visine od 0,3 do 0,6 metara ili 1 do 2 stope), krijeste
imaju staklasti izgled; (d) stupanj skale valova 3 (od-
govara stupnju jakosti vjetra 4 na Beaufortovoj skali
vjetrova), označava blago (slight) more – nastaju veći
valovi (srednje visine od 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4
stope), na valnim krijestama se pojavljuju mjestimič-
no bjeline (bijeli mačići), čuje se isprekidano šuštanje
mora; (e) stupanj skale valova 4 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 5 na Beaufortovoj skali vjetrova), ozna-
čava umjereno (moderate) more – stvaraju se valovi
s mnogo bjelina (srednje visine od 1,2 do 2,4 metra
ili 4 do 8 stopa), mogućnost prskanja, šum mora
nalikuje muklom žamoru; (f ) stupanj skale valova 5
(odgovara stupnju jakosti vjetra 6 na Beaufortovoj
skali vjetrova), označava valovito ili uzburkano (rou-
gh) more – valovi (srednje visine od 2,4 do 4 metra
ili 8 do 13 stopa) propinju se, bjelina je neprekinu-
ta, pjena s krijesta se katkada otpuhuje kao vodena
prašina, čuje se neprekinuti žamor valova; (g) stu-
panj skale valova 6 (odgovara stupnjevima jakosti
vjetra 7 i 8 ili 7, 8, i 9 na Beaufortovoj skali vjetrova),
označava vrlo valovito ili vrlo uzburkano (very rough)
more – valovi su visoki (srednje visine od 4 do 6 me-
tara ili 13 do 20 stopa) s velikim bjelinama, pjena se
otpuhuje u gustim prugama, počinje valjanje mora,
a njegov šum zvuči poput mukle huke; (h) stupanj
skale valova 7 (odgovara stupnju jakosti vjetra 10 ili
9 i 10 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more
s visokim valovima ili visoko (high) more – veliki valovi
(srednje visine od 6 do 9 metara ili 20 do 30 stopa)
propinju se, krijeste valova su duge i pjenušave i
neprekidno se ruše, mnogo pjene je otpuhnuto pa
morska površina poprima bjeličasti izgled, valovi se
teško i udarno valjaju, vidljivost je smanjena; (i) stu-
panj skale valova 8 (odgovara stupnju jakosti vjetra
11 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s
vrlo visokim valovima ili vrlo visoko (very high) more
– valovi su tako visoki (srednje visine od 9 do 13,5
metara ili 30 do 45 stopa) da brodovi male i srednje
veličine povremeno nestaju iz vida, vjetar otpuhuje
krijeste, površina mora je potpuno prekrivena gu-
stim prugama pjene, zrak je toliko ispunjen pjenom
i morskom prašinom da je vidljivost ozbiljno ogra-
ničena, valjanje valova stvara tutnjavu; (j) stupanj
skale valova 9 (odgovara stupnju jakosti vjetra 12 na
Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s izuzet-
no visokim valovima ili izuzetno visoko (phenomenal)
more – valovi (srednje visine preko 13,5 metara ili 45
stopa) uzajamno se križaju iz raznih i nepredvidivih
smjerova i katkada se mogu djelomično rušiti, zrak
je pun pjene i morske prašine pa je more potpuno
bijelo i vidljivost je ozbiljno smanjena.
Beaufort scale of winds – Beaufortova skala vjetrova, v.
Beaufort wind scale.
Beaufort wind force scale – Beaufortova skala jakosti
vjetra, v. Beaufort wind scale.
Beaufort wind scale – Beaufortova skala vjetrova, Bea-
ufortova skala jakosti (brzine) vjetra. Skala (ljestvica)
jakosti (intenziteta) vjetrova (wind scale) koja se pri-
mjenjuje u meteorologiji i pomorstvu i predstavlja
moderniziranu verziju skale koju je razradio britan-
ski admiral Francis Beaufort početkom 19. stoljeća
za potrebe britanske ratne mornarice. Skala je skup
brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0 do 17 i odgovara-
jućih raspona vrijednosti brzina vjetra u čvorovima
(nautičkim miljama na sat), km/h ili m/s te opisom
pojava i djelovanja vjetrova na moru i kopnu. Za
praktične svrhe se rabi samo raspon od 0 do 12 (bu-
dući da se vrijednosti od 13 do 17 ne mogu vizualno
ili na neki drugi način odrediti bez instrumenata;
također, vjetrovima u tom rasponu nisu dodijeljeni
88
bedding plane beauxite
odgovarajući nazivi). Brojčane oznake jakosti vjetra
se u praksi nazivaju boforima – kada se, na primjer,
navodi da je brzina vjetra između 41 i 47 čvorova
(što odgovara brojčanoj oznaci ili stupnju 9 na Be-
aufortovoj skali), ta se naznaka opisuje izjavom da
«jakost vjetra iznosi 9 bofora». Nazivi vjetrova (koji se
razlikuju u pojedinim zemljama) za pojedine Beau-
fortove brojčane oznake (stupnjeve) u pomorstvu su
sljedeći: 0 – tišina (v. calm); 1 – lako gibanje zraka (v.
light air); 2 – lahor (v. light breeze); 3 – povjetarac (v.
gentle breeze); 4 – umjereni vjetar (v. moderate bree-
ze); 5 – svježi vjetar (v. fresh breeze); 6 – jaki vjetar (v.
strong breeze); 7 – umjereni olujni vjetar (v. modera-
te gale); 8 – svježi olujni vjetar (v. fresh gale); 9 – jaki
olujni vjetar (v. strong gale); 10 – oluja (v. whole gale);
11 – jaka oluja, vihor (v. storm); 12 – uragan, orkan (v.
hurricane). Slične ili identične nazive imaju vjetrovi
na kopnu. Drugi nazivi skale: Beaufort scale of winds,
Beaufort wind force scale.
beauxite – boksit, v. bauxite.
bed – (1) sloj. (a) U stratigrafji – najmanja formalna
litostratigrafska jedinica (formal stratigraphic unit)
sedimentnih stijena (najmanja podjela serije stra-
tifciranih stijena) s relativno dobro defniranom
gornjom i donjom granicom (razdjelnom plohom
između iznad i ispod zalegnutih slojeva) i čija je lito-
logija relativno homogena ili je jedinica sastavljena
od sličnih, manjih jedinica. Određenje sloja ili jedi-
nice slojeva kao formalne litostratigrafske jedinice
općenito treba ograničiti na jasne (izrazite) slojeve
čije je prepoznavanje osobito korisno. Slojevima
pješčenjaka zasićenih ugljikovodicima, kao i drugim
ekonomski važnim slojevima, na primjer, slojevima
ugljena, uobičajeno se daju imena ali takve jedinice i
njihovi nazivi obično nisu dio formalne stratigrafske
nomenklature. Termin bed se obično rabi sinonimno
s terminima layer (v.) i stratum (v.). (b) U geofzici –
masa stijena s relativno većim horizontalnim nego
vertikalnim pružanjem koja je karakterizirana druga-
čijim svojstvima od pokrovnih stijena. (c) U tehnici –
termin sloj (bed) također se rabi u raznim područjima
tehnike, na primjer, sloj adsorbenta (adsorbent bed),
sloj katalizatora (catalyst bed), balastni sloj (ballast
bed), kapilarni sloj (capillary bed), fltrirajući sloj (flter
bed), fuidizirani sloj (fuidized bed), nepomični sloj
(static bed) itd. (2) dno. U geomorfologiji – površina
na kojoj leži neko vodeno tijelo ili dio kopna prekri-
ven vodama rijeka, jezera ili oceana; dno riječnog
korita. Sinonimi: bottom, foor.
bedded – stratifciran, uslojen, slojevit. Koji je formiran,
raspoređen ili sedimentiran u obliku slojeva ili je
građen od slojeva ili se pojavljuje u obliku slojeva.
Termin se osobito odnosi na slojevite (uslojene) se-
dimentne stijene, formaciju ili rudna ležišta i također
se primjenjuje za označavanje nesedimentnih tvo-
revina sa slojevitom građom koja je rezultat uvjeta
njihove sedimentacije, na primjer, slojeviti talozi
(bedded deposits) vulkanskog tufa (pršinca) koji se
izmjenjuju s lavom u konusu stratovulkana; v. stra-
tifed, well-bedded.
bedded chert – slojeviti (uslojeni, prugasti) čert (rožnac,
rožnjak). Krti, čvrsto cementirani (vezani) i ritmički
uslojeni čert koji se pojavljuje u površinski široko ra-
sprostranjenim naslagama debelim desetke metara.
Sastoji se od jasnih, obično paralelnih slojeva deblji-
ne 3 do 5 centimetara koji su odvojeni proslojcima
tamnog kremenog šejla ili slojevima siderita. Pret-
postavlja se da je većina slojevitih čertova nastala
kristalizacijom biogenih opalnih skeleta, na primjer
od dijatomeja i radiolarija.
beddedness – stratifkacija, slojevitost, v. stratifcation.
beddedness index – indeks stratifkacije (slojevitosti), v.
stratifcation index.
bedding – U stratigrafji – (1) stratifkacija, slojevitost,
uslojenost. Građa sedimentnih stijena (sedimentary
rocks) koja je karakterizirana postojanjem slojeva ili
proslojaka različite debljine, građe i sastava. Opća
fzička i strukturna karakteristika rasporeda slojeva
i njihovih kontakata u masi stijene, kao što je kosa
slojevitost (cross-bedding) ili gradacijska slojevitost
(graded bedding). Slojevitost je također opći termin
koji označava postojanje slojeva, kao i tako nastalu
strukturu i može se primijeniti na slojevitu strukturu
i eruptivnih (magmatskih) i metamorfnih stijena. Si-
nonim: layering; v. stratifcation. (2) ploha slojevitosti,
v. bedding plane.
bedding cave – kaverna plohe slojevitosti, v. bedding-
plane cave.
bedding cleavage – klivaž plohe slojevitosti, v. bedding-
plane cleavage.
bedding fault – rasjed po slojevitosti, slojni rasjed. Ra-
sjed čija je ploha paralelna s plohom slojevitosti
(bedding plane) komponentnih stijena. Sinonim:
bedding-plane fault; v. bedding glide.
bedding fssility – cjepivost paralelna slojevitosti. Svoj-
stvo sedimentnih stijena, osobito fnozrnastih poput
šejla, da se cijepaju više ili manje paralelno sa sloje-
vitošću – cjepivost duž ploha slojevitosti (duž ploha
koje se podudaraju sa slojevitošću stijena, bedding
planes). Cjepivost paralelna slojevitosti je primarna
folijacija koja se formira u sedimentnim stijenama ti-
jekom njihove sedimentacije i kompakcije (zbijanja)
i rezultat je paralelnosti pločastih minerala s plohom
slojevitosti stijena.
bedding glide – navlaka po slojevitosti. Navlaka, goto-
vo horizontalna, koja se formirala klizanjem stijena
po plohi slojevitosti (bedding plane). Sinonim: bed-
ding thrust; v. bedding fault.
bedding index – indeks stratifkacije (slojevitosti), v.
stratifcation index.
bedding joint – pukotina paralelna slojevitosti. Puko-
tina u sedimentnim stijenama koja je paralelna s
plohom slojevitosti (koja slijedi plohu slojevitosti,
bedding plane). Sinonim: bed joint.
bedding plane – ploha slojevitosti (uslojavanja, stratif-
kacije). (1) Ravna ili gotovo ravna površina slojevitosti
(v. bedding surface) koja vidljivo razdvaja svaki na-
redni sloj u stratifciranim (uslojenim, slojanim) stije-
nama (s jednakim ili različitim litološkim sastavom ili
litologijom) od prethodnog ili sljedećeg sloja. Ploha
je taloženja (plane of deposition). Plohe slojevitosti
označavaju završetak jednog sedimenta i početak
drugog različitog karaktera, na primjer, ploha koja
razdvaja sloj pješčenjaka od sloja muljnjaka (mad-
stona) što iznad zaliježe i često upućuju na promje-
ne uvjeta sedimentacije i mogu pokazivati razlike
u lučenju i boji stijena ili istodobno jedno i drugo.
Stijene posjeduju svojstvo lakog lomljenja ili cijepa-
nja duž ploha slojevitosti. (2) Termin koji se obično
primjenjuje za bilo koju površinu slojevitosti, čak i
89
belemnoids (Belemnoidea) bedding-plane cave
u takvim slučajevima kada je ta površina izrazito sa-
vijena ili deformirana nabiranjem. (3) Termin koji se
obično rabi za označavanje plohe nesklada (plane of
discontinuity), u pravilu plohe slojevitosti, duž koje
stijena ima sklonost cijepati se ili lako se odlamati.
Sinonim (za sve tri defnicije): bedding, bed plane, pla-
ne of stratifcation, stratifcation plane.
bedding-plane cave – kaverna plohe slojevitosti (stra-
tifkacije). Kaverna, obično široka i plosnata, koja na-
staje na plohi slojevitosti (stratifkacije) najčešće ota-
panjem jednog od slojeva. Sinonim: bedding cave.
bedding-plane cleavage – klivaž plohe slojevitosti
(stratifkacije), paralelni klivaž. Klivaž koji je paralelan
s plohom slojevitosti. Sinonimi: bedding cleavage,
parallel cleavage: v. axial-plane cleavage.
bedding-plane fault – rasjed po slojevitosti, v. bedding
fault.
bedding-plane parting – lučenje po plohi slojevitosti
(stratifkacije). Lučenje (v. parting) ili površina razdje-
la (separacije) duž plohe slojevitosti (bedding plane)
ili između susjednih slojeva.
bedding-plane sag – uleknuće plohe slojevitosti (strati-
fkacije). Uleknuti i poremećeni slojevi ili lamine tufa
(pršinca) ili drugih taloga u koje je pao vulkanski
blok ili bomba. Sinonim: bomb sag.
bedding-plane slide – odronjavanje paralelno plohi
slojevitosti (stratifkacije). Podmorsko odronjavanje
stijena (submarine slide) pri kojem se stijenska masa
kreće više ili manje netaknuta duž ravne površine
klizanja (slip surface) koja je paralelna sa slojevitošću
(bez rotacije u suprotnom smjeru).
bedding-plane slip – klizanje paralelno plohi slojevi-
tosti (stratifkacije). Pomicanje slojeva sedimentnih
stijena duž ploha slojevitosti tijekom nabiranja koje
dovodi do disharmonijskog nabiranja (v. disharmo-
nic folding) i, u krajnjem obliku, do dekolmana (v.
décollement). Sinonim: fexural slip.
bedding-plane voids – međuslojne pore. Tip primarne
poroznosti. Pore koncentrirane paralelno plohama
slojevitosti (bedding planes). Nastale su zbog razlike
istaloženih sedimenata, veličine i rasporeda čestica i
sredina sedimentacije; v. porosity, primary porosity.
bedding surface – površina slojevitosti (stratifkacije).
Površina koja se obično vidljivo razlikuje (koja je
lako prepoznatljiva) u naslazi stratifciranih (slojevi-
tih, uslojenih) stijena i čini ishodišnu površinu sedi-
mentacije (original surface of deposition) – površina
razdjela ili kontakta između dvaju susjednih slojeva
sedimentne stijene. Ako je površina slojevitosti vi-
še-manje pravilna ili gotovo ravna, tada se naziva
plohom slojevitosti ili plohom stratifkacije (v. bedding
plane).
bedding thrust – navlaka po slojevitosti, v. bedding
glide
bed joint – pukotina slojevitosti, v. bedding joint.
bed load, bedload – transportirani sedimentni mate-
rijal u koritu. Dio ukupnog transportiranog riječnog
sedimentnog materijala (total stream load) koji se
premješta po dnu riječnog korita ili neposredno
iznad njega, na primjer, veće ili teže čestice (bloko-
vi, valutice, šljunak) transportirane vučenjem ili sal-
tacijom duž dna; dio transportiranog sedimentnog
materijala koji nije kontinuirano u suspendiranom ili
otopljenom stanju. Sinonim: bottom load; v. bed-ma-
terial load, contact load, saltation load.
bed-material load – transportirani sedimentni materi-
jal dna korita. Dio ukupne količine transportiranog
sedimentnog materijala u rijeci (total sediment load
of a stream) koji se sastoji od čestica svih veličina
što se nalaze u dovoljnoj količini u materijalu dna
korita. Taj sedimentni materijal je grublji (krupniji)
dio transportiranog materijala ili dio materijala koji
se najteže transportira tekućom vodom. Sinonim:
bottom-bed load; v. bed load, wash load.
bed plane – ploha slojevitosti, v. bedding plane.
bedrock, bed rock – temeljna stijena. Opći termin za
označavanje stijene, obično velike tvrdoće, koja
zaliježe ispod tla ili drugog nekonsolidiranog (ne-
vezanog) površinskog materijala (britanski sinonim
pridjevnog oblika je solid, kao solid rock.
behind-pipe reserves – neiskorištavane rezerve ot-
krivene bušenjem. Rezerve sirove nafte i prirodnog
plina koje su otkrivene (utvrđene) bušenjem ali se
nikada nisu iskorištavale. Pojam se obično odnosi na
guste formacije niske permeabilnosti čije iskorišta-
vanje u danom frenutku nije ekonomično (s poveća-
nom potražnjom za naftom i porastom njene cijene,
međutim, mogu postati u budućnosti zanimljive za
proizvodnju). Iskorištavanje tih rezervi je predviđe-
no postojećim bušotinama (uz radove njihova pre-
opremanja). Klasifciraju se kao dokazane razrađene
neiskorištavane rezerve (v. proved developed non-
producing reserves). Sinonimi: proved behind-pipe
reserves, proven behind-pipe reserves, reserves behind
pipe.
behind the pipe – otkriveno bušenjem. U doslovnom
prijevodu iza zaštitne kolone. Pojam označava rezer-
ve sirove nafte ili prirodnog plina koji su u bušotini
izolirani zaštitnom kolonom, tj. naftna ili plinska le-
žišta koja su raskrivena bušotinom ali se nisu iskori-
štavala (bušotina proizvodi ili je proizvodila iz drugih
ležišta). Obično se odnosi na guste formacije niske
permeabilnosti koje se, iako su utvrđene, ne iskori-
štavaju zbog neekonomične proizvodnje. Međutim,
u slučaju nestašice nafte i njene visoke cijene, mno-
ge od tih formacija mogu postati zanimljive za proi-
zvodnju; v. behind-pipe reserves.
belching – pulzirajuće (periodičko) eruptiranje bušotine.
Izraz u žargonu, sinonim termina fowing by heads ili
heading fow (v.).
belching well – pulzirajuće (periodički) eruptirajuća bu-
šotina, v. belching.
B electrode – B elektroda. U elektrokarotaži – povratna
strujna elektroda sonde za otporsku elektrokarotažu
(strujna elektroda uzemljena na površini).
belemnites (Belemnitida) – belemniti. Izumrli red ce-
falopoda (glavonožaca, cephalopods). Karakterizirani
su dobro razvijenim unutarnjim skeletom (internal
shell) koji se sastoji od rostruma (guard), fragmokona
(phragmocone) i izduženog proostrakuma (proostra-
cum)u obliku mača. Tijelo belemnita je imalo deset
krakova (arms), a na svakom kraku dvostruki red ku-
kica (arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Strati-
grafska rasprostranjenost: karbon-eocen.
belemnoids (Belemnoidea) – belemnoidi. Opći termin
za označavanje svih cefalopoda dibranhijata (gla-
vonožaca dvoškržnjaka, coleoids, dibranchiates) koji
uključuju, osim belemnita (belemnites), forme s tro-
dijelnim proostrakumom (tripartite proostracum) i ta-
kođer forme sa životnom komorom (living chamber)
90
bending moment belling tool
i tentakulima (tentacles) bez kukica na krakovima
(arm hooks). Provodni fosili (guide fossils). Stratigraf-
ska rasprostranjenost: mississippi-eocen.
belling tool – alatka za zvonoliko proširivanje kanala
bušotine. U procesu bušenja – tip alatke za proširi-
vanje bušotine (underreamer) koja se primjenjuje
za proširivanje njena kanala na nivou produktivne
zone. Opremljena je raširivim režućim krakovima
koji izrezuju zvonoliku šupljinu na dnu bušotine ne-
posredno ispod kolone uzlaznih cijevi ili eksploata-
cijske zaštitne kolone.
bell nipple – izljevna cijev ušća bušotine. Naprava s
proširenim (zvonolikim) vrhom koja se rabi za pri-
čvršćivanje površinskih ftinga glave zaštitne kolone
(casinghead) za kolonu zaštitnih cijevi bušotine. Na
jednom kraju ima navoje za navrtanje na zaštitnu
kolonu. Primjenjuje se iznad protuerupcijskog ure-
đaja (preventera, blowout preventer) ili kolone uro-
njene stojke (marine riser) za vođenje bušaćih alatki
u bušotinu. Opremljena je vodom povratnih fuida
(return line) za usmjeravanje njihova strujanja (cir-
kulacije) na vibracijska sita i priključkom za punjenje
bušotine. Sinonimi: fow nipple, mud riser.
bellows – mijeh. Tlačno osjetilni element ventila (za-
klopca) plinskog lifta (gas lift valve). Rastezanjem i
stlačivanjem izvršava sličnu funkciju kao membrana
(dijafragma) ventila. Osigurava površinu za djelova-
nje tlaka na ventil i pomicanje vretena ventila.
bellows-sealed valve – ventil s brtvljenjem mijehom.
Ventil s metalnim mijehovima pričvršćenim na nje-
govu stablu koji se šire i skupljaju kada se stablo kre-
će gore-dolje, odnosno, kada se ventil otvara i zatva-
ra. Primjenjuje se na cjevovodima za transport pare,
kemikalija ili drugih korozivnih tekućina.
bellows-type gas meter – protočno plinsko mjerilo s
mijehovima. Uobičajeni tip mjerila proizvodnje pli-
na koje rabi dva mijeha za mjerenje diferencijalnog
tlaka duž prigušnice. Mjedeni mijehovi se šire i stežu
pod utjecajem tlaka i aktiviraju diferencijalno pero.
Statično pero se pomiče Bourdonovom cijevi, a dija-
gram satnim mehanizmom.
bell-shaped distribution – normalna (Gaussova) razdi-
oba (distribucija), v. normal distribution.
bell socket – zvono za hvatanje, v. fshing bell.
belly band – sigurnosni pojas. U tehnici bušenja – pojas
pričvršćen za osigurano uže koji nose članovi posade
bušaćeg postrojenja (garniture) pri radu na visokim
ili opasnim mjestima na postrojenju. Sinonim: belly
buster.
belly buster – sigurnosni pojas, v. belly band.
belt – (1) remen. U strojarstvu – feksibilni pojas za pri-
jenos snage ili gibanja između dviju remenica. (2) po-
jas. U ekologiji – (a) Visinski pojas ili zona vegetacije
od osnovice planine do njena vrha. (b) Pojas ili zona
bentoske vegetacije od nivoa mora do oceanskih
dubina.
belt-drive pumping unit – pumpni uređaj (njihalica)
s remenskim prijenosnikom. Pumpni uređaj naftne
bušotine koji rabi remenski prijenosnik (umjesto
reduktora) za smanjenje brzine i prijenos snage od
pogonskog motora na dubinsku pumpu.
Beltian – belt. Približni ekvivalent rifeja (v. Riphean).
Beltian orogeny – beltska orogeneza. Vjerojatna oro-
geneza koncem pretkambrija u zapadnom dijelu
Sjeverne Amerike koja se bazira na neskladnim od-
nosima između serije Belt (Belt Series) i kambrijskim
stijenama u sjeverozapadnoj Montani. Postojanje
orogeneze u to pretpostavljeno vrijeme izaziva sum-
nju – slojevi koji prekrivaju stijene serije Belt su sred-
njokambrijske starosti ili mlađi, dok je starost same
serije Belt znatno veća od 900 milijuna godina (kako
je danas utvrđeno radiometrijskim datiranjem).
Osim toga, te su stijene dalje prema zapadu nesklad-
no prekrivene debelim sekvencijama (naslagama)
mlađih pretkambrijskih slojeva.
belt of cementation – zona cementacije, v. zone of ce-
mentation.
belt of soil moisture – pojas vlage (vlažnosti, vode) tla,
v. belt of soil water.
belt of soil water – pojas vode (vlage, vlažnosti) tla.
Gornji dio zone aeracije ili prozračne zone (v. zone of
aeration) koja je odozgo ograničena površinom ze-
mlje (tla) a odozdo srednjim pojasom (dijelom zone
aeracije koji se nalazi između zone vode tla i kapi-
larnog obruba – v. intermediate belt). U pojasu vode
ili vlage tla se nalazi korijenje bilja i voda (vlaga) ne-
ophodna za rast bilja. Sinonimi: belt of soil moisture,
discrete-flm zone, soil-water belt, soil-water zone, zone
of soil water.
belt of weathering – zona trošenja (raspadanja), v.
zone of weathering.
bench – (1) izbočina, benč. U geologiji – (a) plažna plat-
forma, v. wave-cut bench. (b) Gotovo horizontalna
platforma koja se nalazi približno na nivou maksi-
malno visoke vode na strani umjetnog nasipa okre-
nutoj prema oceanu. (2) terasa. U geomorfologiji –
dugački, uski i gotovo horizontalni ili blago nagnuti
pojas ili platforma građeni od zemlje ili stijena i obru-
bljeni strmijim padinama odozdo i odozgo. Nastaje
diferencijalnom erozijom stijena različite otpornosti
ili pri promjeni baze erozije. Također, mala terasa ili
terasasta platforma koja remeti kontinuitet padine i
također erodirana površina temeljnih stijena između
bokova (stijenki) doline. Termin se katkada rabi za
označavanje oblika reljefa koji su nastali kao poslje-
dica erozije tvrdih stijena, za razliku od oblika reljefa
(poput terase – v. terrace) nastalih na nekonsolidira-
nim (nevezanim) materijalima.
benchmark crude (crude oil) – etalonska (bazna, refe-
rentna) sirova nafta, v. marker crude oil.
benchmark price of crude oil – cijena etalonske (refe-
rentne) sirove nafte, v. marker crude oil price.
bend – okuka, zavoj. (1) Zakrivljenost ili savijanje korita
ili toka rijeka koji se još nisu razvili u meandar. Tako-
đer, dio (područje) kopna koji je djelomično okružen
okukom ili meandrom. (2) Zakrivljeni dio jezera, uva-
le ili obalne linije.
bend folding – lažno nabiranje, v. false folding.
bend gliding – klizanje po savijenim plohama. U ge-
ologiji – klizanje materijala po plohama koje su sa-
vijene oko neke osi. Obično se odnosi na klizanje u
sićušnim razmjerima, ali se također može odnositi
na klizanje po plohama slojevitosti (stratifkacije) ili
drugim plohama tijekom nabiranja pri klizanju i savi-
janju (fexural slip folding).
bending forces – sile savijanja, savojne sile. U geologi-
ji – sile koje djeluju okomito na slojeve sedimentnih
stijena.
bending moment – moment savijanja. U procesu bu-
šenja – moment sila koji nastoji saviti kolonu bušaćih
91
berg bending of strata
alatki (drill string) ili kruti alat (dubinski bušaći sklop
– bottom-hole assembly), v. bending stress.
bending of strata – savijanje slojeva, v. folding.
bending-strength ratio – koefcijent čvrstoće na sa-
vijanje. Odnos (omjer) polarnih momenata inercije
(tromosti) ženskog (unutarnjeg) i muškog (vanjskog)
navoja spoja u kritičnim presjecima (presjecima u
kojima najčešće dolazi do loma navojnog spoja).
bending stress – naprezanje savijanja, savojno napre-
zanje. U procesu bušenja – naprezanje kojem je pod-
vrgnuta bušaća šipka kada dolazi do njena izvijanja
pri čemu je svaki poprečni presjek šipke podvrgnut
djelovanju momenta savijanja (bending moment)
koje na jednoj strani šipke stvara vlačno naprezanje
(tensile stress), a na drugoj strani tlačno naprezanje
(compressive stress). Kako bušaća šipka rotira, dola-
zi do obrata tih naprezanja što, prema tome, može
uzrokovati zamor materijala.
benthic – bentoski, bentosni. Koji pripada ili živi na dnu
ili na najvećim dubinama velikog vodenog tijela, koji
se odnosi na bentos (v. benthos) i životnu sredinu
bentosa. Sinonim: benthonic, demersal.
benthic organisms – bentoski organizmi, bentos, v.
benthos, 1.
benthogene – bentogen. Termin koji označava sedi-
mente nastale ili nakupljanjem izumrlih bentosnih
biljaka i životinja ili kemijskom precipitacijom na
morskom dnu.
benthonic – bentoski, bentosni, v. benthic.
benthonic organisms – bentoski organizmi, bentos, v.
benthos, 1.
benthos – (1) bentos, bentoski organizmi. U ekologiji –
skupni naziv za sve sedentarne (sjedilačke) životinj-
ske i biljne organizme koji žive na morskom ili ocean-
skom dnu ili u sedimentima na dnu. U bentos mogu
biti uključene i neke vrste riba koje su tijesno s njime
povezane. Sinonimi: benthic organisms, benthonic or-
ganisms. (2) bentos. U oceanografji – dno ili najdublji
dio mora ili oceana.
bentonite – bentonit. (1) Meka, plastična i porozna sti-
jena svijetle boje koja je uglavnom sastavljena od
vrlo sitnih minerala gline iz skupine monmorijonita
(smektita, montmorillonite group, smectite group) s
primjesom koloidnog silicij-dioksida. Nastaje devitri-
fkacijom i pratećom kemijskom alteracijom (mijenja-
njem) staklastog eruptivnog materijala – obično tufa
(pršinca) ili vulkanskog pepela. često sadrži akcesor-
na kristalna zrna koja su prvobitno bila fenokristali
u matičnoj stijeni. Boja bentonita varira od bijele do
svjetlozelene i svjetloplave kada je svjež i postupno
se mijenja u žutu, crvenu ili smeđu nakon trošenja
(raspadanja). Opipa je masna i sapunasta, zrnatost
se ne osjeća. Bentonit obično posjeduje sposobnost
(svojstvo) apsorbiranja velikih količina vode što je
praćeno znatnim povećanjem njegova volumena
(oko osam puta). Termin bentonite je prvi puta bio
davno primijenjen kao zamjena za termin taylorite
(tejlorit) koji se rabio za označavanje sedimenata
gline kredne starosti u formaciji Benton (istočni
Wyoming, SAD). Sinonimi: amargosite, mineral soap,
soap clay, volcanic clay. (2) Komercijalni termin koji
se primjenjuje za označavanje bilo kojeg ležišta ša-
reno obojene gline (osobito ležišta bentonita) koja
sadrži montmorillonit (smektit) kao glavni mineral,
posjeduje vrlo veliku ukupnu specifčnu površinu i
karakterizirana je ili sposobnošću bubrenja u vodi
ili svojstvom da se može gasiti i aktivirati kiselinom
te se uglavnom rabi za pripravljanje isplaka. (3) Opći
termin koji se primjenjuje za označavanje svakog
tipa gline sastavljene pretežito od glinenog minerala
smektita koji određuje njena fzikalna svojstva.
bentonite drilling mud – bentonitska isplaka (bušaća
isplaka), v. drilling mud.
bentonite mud – bentonitska isplaka (bušaća isplaka),
v. drilling mud.
bentonite yield – prinos bentonita (gline), v. clay yield.
bentonitic arkose – bentonitska arkoza. Vrsta stijene,
pjeskoviti vulkanski pepeo (sandy volcanic ash) koji
sadrži manje od 25% minerala bentonitske gline; v.
arkosic bentonite.
bent sub – kosi prijelaznik. U procesu bušenja – prije-
laznik za skretanje (promjenu smjera, odnosno ot-
klanjanje smjera od vertikale) kanala bušotine pri
orijentiranom (koso usmjerenom) bušenju. Postavlja
se u bušaću kolonu (kolonu bušaćih alatki, drillstring)
iznad dubinskog isplačnog motora (downhole mud
motor) ili turbine (turbine motor), odnosno između
najdonje teške šipke (drill collar) i motora. Kut otklo-
na prijelaznika varira od 1,5 do 3 stupnja i više i može
biti konstantan (fxed-angle bent sub) ili promjenljiv
(podesiv) tijekom bušenja (adjustable bent sub). Pri-
mjenom prijelaznika s podesivim kutom otklona se
uštedi na vremenu spuštanja i izvlačenja (vađenja)
bušaće kolone radi zamjene prijelaznika sa stalnim
kutom otklona kada je to potrebno. Kosi prijelaznik
se također može rabiti kao dio kolone alatki za in-
strumentaciju (fshing string), za usmjeravanje alatke
za hvatanje pod pravilnim kutom prema predmetu
koji treba izvaditi iz bušotine. Sinonimi: angle sub,
crooked sub, ofset sub.
benzene – benzen, benzol. Najjednostavniji aromatski
ugljikovodik i prvi član homolognog reda aromat-
skih ugljikovodika. Bezbojna, lakohlapljiva i zapaljiva
tekućina. U benzenu je utvrđena struktura u obliku
nezasićenog zatvorenog prstena poznata pod nazi-
vom benzenski prsten (sa šest ugljikovih atoma, ben-
zene ring). Benzen se nalazi u svim sirovim naftama
(osim izvjetrelih). Sinonim: benzol.
benzene hydrocarbons – ugljikovodici benzolovog
(aromatskog) reda, benzeni, aromati, v. aromatics.
benzene series of hydrocarbons – benzenski niz
ugljikovodika. Skupina tekućih i čvrstih (krutih) aro-
matskih ugljikovodika (v. aromatics) koji sadrže ben-
zenski (benzolov) prsten. U skupinu spadaju benzen
(najjednostavniji član niza) i njegovi homolozi.
benzol – (1) benzol, benzen, v. benzene. (2) benzol. Ko-
mercijalni (trgovački) oblik benzena koji se sastoji
najmanje od 80% benzena ali također sadrži njegove
homologe – toluol i ksilol.
Berea Sandstone – pješčenjak Berea. Tip pješčenjaka
građenog od kvarcnog pijeska i pretežito od zrna
veličine (promjera) čestice pijeska vezanih silicij-di-
oksidom. Zasićen je naftom i vodom i zaliježe kao
bazični član misisipija (Mississippian) u američkim
saveznim državama Ohio i Michigan. Zbog relativno
visoke poroznosti i permeabilnosti dobra je ležišna
stijena. Uzorci pješčenjaka Berea se već 30 godina ši-
roko rabe u naftnoj industriji za razna laboratorijska
istraživanja.
berg – ledeni brijeg, v. iceberg.
92
Bingham plastic fuid berm
berm – pješčana greda, berm. U geologiji – niska, ne-
kontinuirana, gotovo horizontalna ili prema kopnu
blago nagnuta pješčana izbočina ili uska pješčana
terasa na stražnjem žalu, formirane od materijala do-
nesenog i nataloženog olujnim valovima. Neki pje-
ščani žali nemaju pješčane grede, dok drugi mogu
imati jednu ili nekoliko. Sinonimi: backshore, back-
shore terrace, beach berm.
berm crest – greben pješčane grede, greben berma.
Vanjski ili prema strani mora okrenuti rub (granica)
pješčane grede (berma) i obično njen najviši dio na
žalu (plaži), linija presjecišta dviju greda ili grede i
prednjeg žala. Greben pješčane grede koja je najbli-
ža moru, razdvaja prednji žal od stražnjeg. Sinonimi:
berm edge, crest; v. beach crest, berm.
berm edge – greben pješčane grede, v. berm crest.
bernstein – jantar, v. amber, 1.
Berriasian, Berriasian stage – berijas, berrias. Strati-
grafski kat najdonjeg dijela donje krede (lowermost
Lower Cretaceous) u Europi – iznad jurskog kata ti-
ton-gornja volga (Tithonian-Upper Volgian), a ispod
valendisa (Valanginian). Obuhvaća vremenski raspon
od prije 135 do 131 (ili 140 do 135) milijun godina.
beryllium-10 age method – berilijeva metoda datira-
nja. Metoda datiranja ili određivanja geološke staro-
sti koja se bazira na mjerenju aktivnosti berilija-10
(vrijeme poluraspada ili poluživot je 1,5 milijuna
godina). Primjenjuje se za datiranje dubokomorskih
sedimenata (deep-sea sediments) i određivanje brzi-
na sedimentacije (sedimentation rates).
beta – beta. (1) U mineralogiji – prefks koji označava
jedan od dvaju ili više uzajamno tijesno povezanih
minerala i opisuje njegova posebna fzička svojstva
(osobito polimorfna modifkacija). Prefksom beta
se osobito označava mineral koji je stabilan pri tem-
peraturi između temperatura karakterističnih za
njegovu alfa i gama polimorfnu modifkaciju – na
primjer, beta-kristobalit koji je visokotemperaturna
kubična polimorfna modifkacija kristobalita. Neki
se mineralozi, međutim, pridržavaju suprotne kon-
vencije, tj rabe prefks beta u obratnom smislu – za
označavanje niskotemperaturne faze, na primjer,
beta-karnegit, triklinska faza karnegita koja se for-
mira iz alfa-karnegita pri temperaturama nižim od
690 °C; v. alpha, gamma. (2) U kristalografji – (a)
Srednji indeks refrakcije (loma) u dvoosnim kristali-
ma. (b) Kut između kristalografskih osi a i c.; v. alpha,
gamma.
Beta model – Beta («black oil») model, v. black-oil mo-
del.
beta quartz – beta-kvarc, visokotemperaturni kvarc.
Polimorfna modifkacija kvarca koja je stabilna pri
temperaturama od 573 °C do 870 °C i ima jednu ver-
tikalnu os simetrije 6. reda i šest horizontalnih osi si-
metrije 2. reda te niži indeks refrakcije (loma) i manji
dvolom od alfa-kvarca. Sreće se u obliku fenokristala
u kvarcnim porfrima, pisanom granitu i granitnim
pegmatitima. Sinonim: high quartz
BHA – dubinski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). Skra-
ćenica termina bottomhole assembly (v.).
BHC sonic log – kompenzirana akustička (zvučna) karo-
taža, v. borehole compensated acoustilog.
Biarritzian – bijaric, biarritz. Stratigrafski kat gornjeg di-
jela srednjeg eocena (upper Middle Eocene) u Europi,
u biti ekvivalent bartona (Bartonian).
biaxial – dvoosan. U kristalografji – termin koji označa-
va kristale s dvije optičke osi (optički dvoosne krista-
le) i tri indeksa refrakcije (loma), na primjer kristale
monoklinske, triklinske i rompske singonije.
biaxial stress – dvoosno naprezanje. Stanje u kojem po-
stoje tri uzajamno okomita glavna naprezanja – dva
djeluju u istoj ravnini, a treće naprezanje je jednako
nuli.
bicone bit – dvožrvanjsko bušaće dlijeto, v. two-cone
drilling bit.
bifurcation – (1) bifurkacija, račvanje. Grananje ili raz-
dvajanje potoka na dva dijela. (2) odvojak, račva. Gra-
na potoka formirana bifurkacijom (račvanjem).
big-eye (big-eyed) bit – bušaće dlijeto s ekscentričnom
mlaznicom. Dlijeto za rotacijsko bušenje (rotary drill
bit) s jednom mlaznicom čiji je promjer veći od pro-
mjera ostalih mlaznica. Primjenjuje se za skretanje
smjera kanala bušotine hidrauličkim djelovanjem
struje (mlaza) bušaće isplake.
big hole – bušotina velikog promjera. Bušotina u koju
se ugrađuje zaštitna kolona (kolona zaštitnih cijevi,
casing) promjera većeg od 10 inča (25,4 cm).
big dole drilling – bušenje velikim promjerom, v. big
hole.
Biharian – bihar. Stratigrafski kat srednjeg kvartara
(Middle Quaternary) u Europi – iznad vilafranka (Villa-
franchian), a ispod olderburga (Olderburgian).
bimodal distribution – bimodalna distribucija (razdio-
ba). Distribucija (razdioba) frekvencije karakterizira-
na s dva lokalizirana moda (područja), od kojih svaki
ima višu frekvenciju događaja od drugih neposred-
no susjednih individuuma ili razreda (klasa); v. pol-
ymodal distribution.
bimodal sediment – bimodalni sediment. Sediment
čija distribucija veličine čestica ima dva maksimuma,
na primjer,, krupni aluvijalni šljunci.
binary sediment – binarni sediment. Sediment koji
se sastoji od smjese dviju komponenata ili krajnjih
članova, na primjer sediment sastavljen od jedne
klastične komponente (takve kao što je kvarc) i od
jedne kemijske komponente (kao što je kalcit) ili
agregat (smjesa) koji sadrži pijesak i šljunak.
binary system – binarni (dvojni) sustav. Svaki sustav
koji sadrži dvije glavne komponente, na primjer, su-
stav s magnezij-oksidom i silicij-dioksidom.
binder – cement, vezivo, vezivna masa. U geologiji –
materijal koji proizvodi cementaciju (vezivanje) ne-
konsolidiranih (rastresitih, rahlih) sedimenata, na pri-
mjer, mineralni cement (vezivo) koji se precipitirao u
pornom prostoru između zrna (u međuzrnskim po-
rama) i drži zrna zajedno ili primarni glinoviti matriks
(materijal) koji ispunjava šupljine između zrna.
bindstone – bindston. Tip rifogene stijene (v. reef rock)
ili baundstona (v. boundstone) sastavljenih od li-
snatih kolonija koje okoravaju (inkrustiraju) velike
fragmente fosila ili fnije sedimente formirajući slo-
jevitu masu (djelomično skeletnu, a djelomično bio-
klastičnu); v. coverstone, cruststone.
Bingham plastic fuid – Binghamov plastični fuid. Ne-
newtonski fuid (non-Newtonian fuid) koji ne struji
dok se ne primijeni tlak ili smično naprezanje (shear
stress) jednaki granici tečenja (yield point). Nakon što
je postignuta granica tečenja, naprezanje i deforma-
cija su linearni s konstantnom plastičnom viskozno-
šću. Primjer Binghamova plastičnog fuida je bušaća
93
biodegradation binodal curve
isplaka (drilling mud) za razliku od newtonskih fuida,
kao što su voda i sirova nafta (crude oil).
binodal curve – binodalna krivulja. Krivulja na trojnom
(ternarnom) dijagramu faznog stanja koja odvaja
jednofazno područje od dvofaznog; v. ternary dia-
gram.
bioaccumulated limestone – organogeni vapnenac
(vapnenjak). Tip vapnenca koji se uglavnom sastoji
od ljuštura i drugog fosilnog materijala od ostataka
priraslih (sesilnih), ali ne i kolonijskih organizama
i većinom je akumuliran na mjestu formiranja. Ka-
rakteriziran je obiljem nezdrobljenih i nesortiranih
fosila i različitih organskih komponenata (spojeva) te
neznatnim sadržajem fnozrnastog matriksa; v. bio-
constructed limestone.
biocalcarenite – biokalkarenit. Kalkarenit (v. calcare-
nite) koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila, na
primjer, krinoidni vapnenac (crinoidal limestone).
biocalcilite – biokalcilit, v. biocalcilyte.
biocalcilutite – biokalcilutit. Kalcilutit (v. calcilutite) koji
sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocalcilyte – biokalcilit. Vapnenačka biogena klastič-
na (organogeno-klastična) stijena, kao što su koraljni
grebenski vapnenac ili ljušturasti (školjkasti) vapne-
nac ili vapneni mulj. Suvremeni oblik termina: biocal-
cilite.
biocalcirudite – biokalcirudit. Kalcirudit (v. calcirudite)
koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocalcisiltite – biokalcisiltit. Kalcisiltit (v. calcisiltite)
koji sadrži obilje fosila ili fragmenata fosila.
biocenose, biocenosis – biocenoza, v. biocoenose.
biochemicak oxygen demand (BOD) – biokemijska
potrošnja kisika. Količina kisika (mjerena u dijelovi-
ma na milijun – ppm) koju aerobni mikroorganizmi
apsorbiraju iz vodene sredine bogate organskim
materijalom i koja se potroši u procesu izmjene tvari.
Sinonim: biological oxygen demand; v. chemical oxy-
gen demand.
biochemical rock – biokemijska stijena. Sedimentna
stijena (sedimentary rock) koja nastaje posredno ili
neposredno djelovanjem kemijskih procesa i ak-
tivnošću živih organizama, na primjer, bakterijske
željezne rude (bacterial iron ores) i neki vapnenci
(limestones).
biochronologic unit – biokronološka jedinica. (1) Vre-
menska podjela napravljena na bazi biostratigrafskih
ili vjerodostojnih paleontoloških podataka, jedinica
geološkog vremena (geokronološka jedinica, geolo-
gic-time unit) tijekom koje se odvijala sedimentacija
stijena koje pripadaju jednoj biostratigrafskoj jedi-
nici (biostratigraphic unit). Primjeri uključuju period
koji odgovara određenoj biostratigrafskoj zoni (bio-
stratigraphic zone) i biokron (ukupno vrijeme pred-
stavljeno biozonom, biochron) ekvivalentan krono-
stratigrafskoj biozoni (time-stratigraphic biozone). (2)
Termin koji se rabi kao zamjena za termine biostrati-
grafska i kronostratigrafska jedinica (biostratigraphic
unit, time-stratigraphic unit ) za označavanje jedinice
stijena (rock unit) tipskog lokaliteta defnirane sugla-
snošću između specijalista na bazi onih podataka za
vremensku korelaciju koji su sadržani u stijenama i
koji su praktično geokronološki dragocjeni fosili. Bi-
okronološka jedinica je kronostratigrafska jedinica
(jedinica kronostratigrafske skale) koja se razmatra
kao biostratigrafska jedinica.
biochronology – biokronologija. Dio geokronologije
(v. geochronology) koji se osniva na relativnom dati-
ranju (određivanju relativne starosti, relative dating)
geoloških procesa (zbivanja) biostratigrafskim ili
paleontološkim metodama ili dokazima, na primjer,
izučavanjem uzajamnih odnosa geološkog vremena
i evolucije (razvoja) organskog svijeta; v. orthochro-
nology, parachronology.
biochronostratigraphic unit – biokronostratigrafska
jedinica. Termin za označavanje kronostratigrafske
jedinice (v. chronostratigraphic unit) koja je izdvoje-
na na bazi izučavanja ostataka fosila (na bazi fosilnih
dokaza).
biochronozone – biokronozona. Kronozona (v. chro-
nozone) koja se bazira na biostratigrafskoj jedinici (v.
biostratigraphic unit); v. lithochronozone.
biocide – biocid, baktericid, v. bactericide.
bioclast – bioklast. (1) Jedinični fragment fosila. (2) Ma-
terijal koji je nastao od potporne (noseće) ili zaštitne
strukture životinja ili biljaka neovisno o tome je li či-
tav ili fragmentiran.
bioclastic rock – bioklastična stijena. (1) Stijena koja se
uglavnom sastoji od fragmenata (odlomaka) nasta-
lih razaranjem otprije postojećih stijena, njihovim
mrvljenjem ili preradom djelovanjem živih orga-
nizama (poput korijenja biljaka ili glista). Stijena se
ne mora obvezno sastojati od organskog materijala.
Termin također obuhvaća tzv. umjetne stijene, kao
što su cement i beton. (2) Sedimentna stijena koja se
sastoji od fragmentiranih ili zdrobljenih ostataka or-
ganizama, na primjer, vapnenac građen od fragme-
nata ljuštura; v. biogenic rock.
biocoenose, biocoenosis – biocenoza, biološka asoci-
jacija, životna zajednica. (1) Skup (skupina) organiza-
ma (biljnih i životinjskih) koji žive kao jedna zajedni-
ca – tijesno povezani jedan s drugim na određenom
biotopu (staništu) – i formiraju prirodnu ekološku
jedinicu (zajednicu). Drugi oblici pisanja termina:
biocenose, biocenosis. (2) Skup ostataka fosila nađe-
nih na istom mjestu na kojem su ti organizmi živjeli.
Sinonim: life assemblage.
bioconstructed limestone – organogeni grebenski
vapnenac (vapnenjak). Tip vapnenca koji se sastoji
uglavnom od materijala nastalog životnom djelat-
nošću kolonijskih i pridnenih organizama (organiza-
ma kao što su alge, koralji, briozoi i stromatoporoidi).
Organizmi grade trodimenzijske skeletne tvorevine;
v. bioaccumulated limestone.
biocorrelation – biokorelacija. Prikazivanje sličnosti
sadržaja fosila i biostratigrafskog položaja između
geoloških jedinica; v. chronocorrelation, lithologic
correlation.
biodegradable drilling fuid – biorazgradivi bušaći
(isplačni) fuid. Ekološki prihvatljivi bušaći (isplačni)
fuid koji se rabi za bušenje na moru (odobalno bu-
šenje, ofshore drilling). Baza fuida je ester deriviran
iz biljnog ulja. Posjeduje svojstva podmazivanja i sta-
bilizacije šejla, kao i bušaći fuid na bazi mineralnog
ulja (mineral-oil based drilling fuid).
biodegradation – (1) biološka (bakterijska) razgradnja
sirove nafte. Djelovanje aerobnih bakterija (katkada
i anaerobnih) koje rezultira teškom i vrlo viskoznom
naftom. Bakterije djeluju u prvom redu na normalne
alkane. (2) biološka (bakterijska) razgradnja polimera,
v. polymer biodegradation.
94
biologic weathering biodegradation of crude oil
biodegradation of crude oil – biološka (bakterijska)
razgradnja sirove nafte, v. biodegradation, 1.
bioerosion – bioerozija. Erozija (uklanjanje) konsolidi-
ranog mineralnog ili litičnog (kamenog) supstrata
neposrednom djelatnošću organizama.
biofacies – biofacijes, biološki facijes. (1) Potpodjela
stratigrafske jedinice (stratigraphic unit) koja se ra-
zlikuje od susjednih potpodjela na bazi njenih fosila
(fosilne faune i fore) neovisno o nebiološkim osobi-
tostima (naročito o litologiji). Na primjer, biofacijes je
sedimentno tijelo ili masa stijena što su izdvojeni po
takvim karakteristikama koje nisu povezane s litolo-
gijom, kao što su taksonomska identičnost fosila ili
uvjeti njihova prebivališta. (2) Termin koji se primje-
njuje za označavanje lateralnih promjena paleonto-
loških karakteristika stratigrafskih jedinica – u tom
slučaju biofacijes izražava biološki aspekt ili karak-
ter (prirodu) fosila koje sadrže različiti facijesi neke
stratigrafske jedinice i smatra se izrazom lokalnih
bioloških uvjeta. Biofacijes se također defnira kao
skup bioloških karakteristika sedimenata. (3) Odre-
đena zajednica (asocijacija) organizama (životinjskih
ili biljnih ili i jednih i drugih zajedno) koja je formira-
na pod jednim skupom uvjeta sredine u usporedbi s
drugom asocijacijom formiranom u isto vrijeme, ali
pod različitim uvjetima. Ekološka asocijacija fosila ili
fosilni zapis biocenoze. Sinonim (za sve defnicije):
biological facies; v. facies.
biofacies map – karta biofacijesa (biološkog facijesa).
Karta facijesa (v. facies map), konstruirana na bazi pa-
leontoloških atributa (obilježja), koja prikazuje areal-
ne promjene po površini svih paleontoloških karak-
teristika dane stratigrafske jedinice. Može se bazirati
na rezultatima izučavanja odnosa između sadržaja
(količina) prisutnih fosilnih organizama.
biogas – bioplin. Svaki plin organskog podrijetla koji je
po sastavu pretežito metan – prirodni plin (natural
gas), močvarni (barski) plin (marsh gas) ili deponijski
plin (plin iz organske tvari odlagališta otpada, landfll
gas).
biogenesis – biogeneza. (1) Formiranje različitih tvore-
vina kao rezultat djelatnosti živih organizama, na pri-
mjer, nastanak koraljnih grebena (rifova, coral reefs).
(2) U biologiji – učenje (doktrina) prema kojem cjelo-
kupan život nastaje samo od živih organizama.
biogenetic rock – biogena stijena, v. biogenic rock.
biogenic – biogen. Koji je proizveden ili je nastao djelo-
vanjem organizama.
biogenic gas – biogeni (močvarni, barski) plin, v. marsh
gas.
biogenic rock – biogena stijena. Organska (organo-
gena) stijena (v. organic rock) koja je neposredno
nastala fziološkom aktivnošću biljnih ili životinjskih
organizama. Primjeri biogenih stijena su koraljni gre-
beni (rifovi, coral reefs), ljušturni (školjkasti) vapnen-
ci (shelly limestones), pelagički mulj (pelagic ooze),
ugljen (coal) i treset (peat). Sinonimi: biogenetic rock,
biogenous rock; v. bioclastic rock, biolith, phytogenic
rock, zoogenic rock.
biogenous rock – biogena stijena, v. biogenic rock.
bioherm – bioherma. Humčasta, kupolasta, lećasta, gre-
benolika ili nekog drugog okruglog oblika organska
sedimentna tvorevina (masa stijena) izgrađena sesil-
nim (priraslim) organizmima, kao što su koralji, alge,
foraminifere (krednjaci), moluski (mekušci), gastro-
podi (puževi) i stromatoporoidi, sastavljena u cijelo-
sti ili gotovo jedino od njihovih vapnenih ostataka
i zatvorena ili okružena stijenama različite litologije
(stijenama drugačijeg litološkog sastava), na primjer,
organski greben ili rif (organic reef) ili negrebenski
vapnenački humak (nonreef limestone mound). Sino-
nim: organic mound; v. biostrome.
biohermal – biohermni. Koji pripada biohermi (v. bio-
herm), na primjer, biohermni vapnenac (biohermal
limestone).
biohermite – biohermit. Tip vapnenca (vapnenjaka)
koji je sastavljen od fragmenata (odlomaka) bioher-
me (v. bioherm) i formira džepove ispunjavanja ili
padine pokrivene osulinom (plazinom) i povezane s
grebenima (rifovima). Termin biohermite se ranije ra-
bio za označavanje vapnenaca koji se danas opisuju
kao biolititi (v. biolithite).
biolite – biolit. (1) U sedimentologiji – (a) v. biolith. (b)
Zastarjeli naziv konkrecija koje su nastale djelatno-
šću živih organizama. (2) U mineralogiji – skupni
naziv minerala koji su formirani biološkom djelatno-
šću.
biolith – biolit. Stijena organskog podrijetla (građena
od materijala formiranog djelatnošću organizama) ili
stijena koja se sastoji od organskih ostataka (organ-
skog materijala), osobito biogena stijena (v. biogenic
rock). Sinonim: biolite; v. phytolith, zoolith.
biolithite – biolitit. Vapnenac izgrađen organizmima
(biljnim ili životinjskim) koji su rasli i nakon odumi-
ranja ostali na mjestu rasta. Karakteriziran je tvrdom
skeletnom osnovom od karbonatnog materijala koji
veže zrna alokema (alokemijskih sastojaka) i elemen-
te skeleta organizama. Tipičan je za jezgre (unutarnje
zone) grebena (rifova, reef cores). Pri uporabi termina
treba specifcirati naziv glavnih stjenotvornih orga-
nizama, na primjer, koraljni biolitit (coral biolithite),
algalni biolitit ili biolitit algalnih livada (algal-mat
biolithite) ili rudistni biolitit (rudist biolithite); v. bio-
hermite.
biologically produced polymer – biopolimer, biološki
polimer, v. biopolymer.
biological marker – biološki (biokemijski) marker, bio-
marker, v. biologic marker.
biological oxygen demand – biokemijska potrošnja
kisika, v. biochemical oxygen demand.
biologic facies – biološki facijes, biofacijes. Sinonim ter-
mina biofacies (v.) u značenju u kakvom se on rabi u
ekologiji i stratigrafji, na primjer, koraljni grebeni ili
rifovi (coral reefs) i školjkasti prudovi (shell banks) su
biološki facijesi karakterizirani samim organizmima
koji ih izgrađuju.
biologic marker – biološki (biokemijski) marker, bio-
marker. Spoj (kemijski fosil) ili svojstvo spoja koji su
nađeni u sirovoj nafti ili sedimentima i koji potvrđuju
biološko podrijetlo (postanak) tog spoja. Primjer su
normalni alkani (normal alkanes) iz biljnih voskova
(plant waxes), masnih kiselina (fatty acids) i porfrina
(porphyrins).
biologic time scale – biološka skala vremena. Nekalibri-
rana skala geološkog vremena (v. geologic time scale)
koja se bazira na evoluciji (razvoju) organskog svijeta
i prikazuje relativni redoslijed zbivanja (događaja); v.
relative time scale.
biologic weathering – biološko trošenje (raspadanje), v.
organic weathering.
95
bioturbation biomarker
biomarker – biomarker, biološki(biokemijski) marker, v.
biologic marker.
biomass – biomasa. Količina žive materije na danom
području. Izražava se kao težina (ili volumen) orga-
nizama po jedinici površine (ili volumena) okolne
sredine. Sinonim: standing crop.
biomicrite – biomikrit. Tip vapnenca (limestone) koji
se sastoji od fragmenata (detrita) skeleta (skeletal
debris) i karbonatnog mulja (carbonate mud) u ra-
zličitim količinskim omjerima – osobito vapnenac
koji sadrži manje od 25% intraklastičnog materijala
(intraklasta) i manje od 25% oolita, s omjerom (od-
nosom) volumena fosila i fragmenata fosila i volu-
mena peleta većim od 3:1 te s većom zastupljenošću
karbonatno-muljevitog matriksa (carbonate-mud
matrix) u usporedbi sa sparitnim kalcitnim vezivom
(sparry-calcite cement). Biomikriti su karakteristični
za sredine s relativno niskom fzičkom energijom.
Pri uporabi termina treba specifcirati glavne stje-
notvorne organizme, na primjer krinoidni biomikrit
(crinoid biomicrite) ili brahiopodni biomikrit (brachi-
opod biomicrite).
biomicrorudite – biomikrorudit. Biomikrit (v. biomi-
crite) koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera
većeg od 1 mm.
biomicrosparite – biomikrosparit. Biomikrit (v. biomi-
crite) u kojem je karbonatno-muljeviti matriks pre-
kristaliziran u mikrospat (mikrokalcit – v. microspar).
Mikrosparit (v. microsparite) koji sadrži fosile ili fra-
gmente fosila.
biopelite – biopelit. Organski pelit, osobito crni šejl (v.
black shale).
biopelmicrite – biopelmikrit. Vapnenac (limestone) koji
je po sadržaju srednji između biomikrita (v. biomi-
crite) i pelmikrita (v. pelmicrite), osobito vapnenac
sa sadržajem intraklastičnog materijala (intraklasta)
manjim od 25%, sa sadržajem oolita također manjim
od 25%, s omjerom volumena fosila i fragmenata
fosila i volumena peleta u rasponu od 3:1 do 1:3, te
s većom zastupljenošću karbonatno-muljevitog ma-
triksa (mikrita, carbonate-mud matrix, micrite) u us-
poredbi sa sparitnim kalcitnim cementom (vezivom,
sparry-calcite cement).
biopelsparite – biopelsparit. Vapnenac (limestone) po
sadržaju srednji između biosparita (v. biosparite) i
pelsparita (v. pelsparite), osobito vapnenac koji sadr-
ži manje od 25% intraklastičnog materijala (intrakla-
sta) i manje od 25% oolita, s omjerom volumena fo-
sila i fragmenata fosila i volumena peleta u rasponu
od 3:1 do 1:3 te s većom zastupljenošću sparitnog
kalcitnog cementa (veziva, sparry-calcite cement) u
usporedbi s karbonatno-muljevitim matriksom (mi-
kritom, carbonate-mud matrix, micrite).
biopolymer – biopolimer, biološki polimer. Ugljikohi-
drat velike molekularne težine proizveden bakterija-
ma. Sinonim: biologically produced polymer.
biosiliceous ooze – biokremenasti mulj. Dubokomor-
ski mulj (deep-sea ooze) koji se pretežito sastoji od
kremenih mikrofosila poput dijatomeja, radiolarija i
silikofagelata.
biosparite – biosparit. Tip vapnenca (limestone) koji se
sastoji od promjenljivih količina fragmenata skeleta i
čistog kalcita, osobito vapnenac koji sadrži manje od
25% intraklastičnog materijala (intraklasta) i manje
od 25% oolita, s omjerom volumena fosila i fragme-
nata fosila i volumena peleta većim od 3:1 te s većom
zastupljenošću sparitnog kalcitnog cementa (veziva,
sparry-calcite cement) u usporedbi s karbonatno-mu-
ljevitim matriksom (mikritom, carbonate-mud matrix,
micrite). Biosparit je općenito karakterističan vapne-
nac za karbonatne sredine s visokom energijom, pri
čemu sparitni kalcit obično čini cement (vezivo) koji
ispunjava pore. Teksturnom podjelom biospariti se
mogu klasifcirati kao sortirani (sorted biosparite),
nesortirani (unsorted biosparite) i zaobljeni (rounded
biosparite). Pri uporabi termina treba specifcirati
glavne stjenotvorne organizme, na primjer, trilobitni
biosparit (trilobite biosparite) ili pelecipodni biosparit
(pelecypod biosparite).
biosparrudite – biosparudit. Biosparit (v. biosparite)
koji sadrži fosile ili fragmente fosila promjera većeg
od 1 milimetra.
biostratic unit – biostratigrafska jedinica, v. biostrati-
graphic unit.
biostratigraphic classifcation – biostratigrafska klasi-
fkacija. Svrstavanje slojeva u jedinice na bazi sadrža-
ja fosila u njima.
biostratigraphic unit – biostratigrafska jedinica. Sloje-
vi (naslage) stijena koji su defnirani prema sadržaju
fosila u njima ili paleontološkim karakteristikama i na
taj način diferencirane od susjednih slojeva. Granice
biostratigrafskih jedinica se mogu, ali ne moraju,
poklapati s granicama litostratigrafskih jedinica (li-
thostratigraphic unit). Osnovna jedinica je biozona
(v. biozone). Sinonim: biostratic unit; v. acme zone,
assemblage zone, concurrent range zone, interval
zone, lineage zone, Oppel zone, range zone.
biostratigraphic zone – biozona, v. biozone.
biostratigraphy – biostratigrafja. Stratigrafja koja se
osniva na paleontološkim karakteristikama stijena ili
stratigrafja s paleontološkim metodama – osobito
izdvajanje i raščlanjivanje pojedinih jedinica stijena
na bazi izučavanja i opisa fosila u njima; v. stratigrap-
hic paleontology.
biostromal – biostromni. Koji pripada biostromi (v. bio-
strome), na primjer biostromni vapnenac (biostromal
limestone).
biostrome – biostroma. Masa stijena koja je jasno
uslojena (slojevita) i rasprostranjena na velikom pro-
storu ili široko lećasta i nalik na pokrov (nema oblik
humka ili leće), izgrađena i sastavljena uglavnom od
ostataka sesilnih (priraslih) organizama. Biostrome
mogu biti sloj ljuštura, krinoida ili koralja, suvremeni
greben (rif ) u stadiju formiranja ili čak sloj ugljena;
v. bioherm.
biotite – biotit, crni (željezni, magnezijski) tinjac (liskun).
(1) Široko rasprostranjen i važan stjenotvorni mineral
iz skupine tinjaca (liskuna). Obično je crne, tamnosme-
đe ili tamnozelene boje i čini komponentu kristalastih
stijena (bilo u obliku primarnih kristala u eruptivnim
ili magmatskim stijenama svih tipova, bilo u obliku
produkta metamorfzma u gnajsima i kristalastim
škriljavcima) ili klastičnu komponentu pješčenjaka i
drugih sedimentnih stijena. Biotit je koristan mineral
za određivanje apsolutne geološke starosti kalijsko-
argonovom metodom. (2) Opći termin za označava-
nje svih magnezijsko-željeznih tinjaca (liskuna). Sino-
nimi: black mica, iron mica, magnesia mica.
bioturbation – bioturbacija. Prekopavanje i miješanje
taloga organizmima.
96
bit matrix biozone
biozone – biozona, zona. Slojno tijelo, osnovna jedi-
nica u biostratigrafskoj klasifkaciji slojeva (v. bio-
stratigraphic classifcation). Osniva se na razlikama
u fosilnom sadržaju stijena u vertikalnom (vremen-
skom) smislu. Razlikuju se tri glavna tipa biozona –
intervalna zona (v. interval zone), zajednišna zona (v.
assemblage zone) i vršna zona (v. acme zone). Sino-
nim: biostratigraphic zone.
bird-foot delta – delta »ptičja noga« (tipa »ptičja noga«).
Delta formirana mnogobrojnim odvojcima čije su
obale građene od prirodnih riječnih nasipa. Isturena
je prema moru i u tlocrtu nalikuje na raširenu pan-
džu ptice. Primjer je delta rijeke Mississippi (SAD).
Sinonimi: bird’s-foot delta, digitate delta.
bird-hipped dinosaurs – ornitishije, pticoliki gmazovi,
v. ornithischians.
bird’s eye, birdseye – »ptičje oko«. Točka, mjehurić,
cjevčica ili nepravilna pjega sparitnog kalcita (sparry
calcite) koji se obično nalaze u vapnencima (kao što
su dismikriti – v. dismicrite) i nekim dolomitima kao
precipitat koji ispunjava šupljine nastale lokalnim
poremećajima homogenosti sedimenata, na primjer,
kao rezultat djelatnosti algi ili rovajućih organizama,
oslobađanja plinskih mjehurića, stvaranja pukotina
pri kompakciji (zbijanju) sedimenata, klizanja mekih
sedimenata, prerade sedimenata ili utjecaja korije-
nja bilja. Termin se također primjenjuje za označava-
nje poroznosti koja je formirana prisutnošću «ptičjih
očiju» u stijeni. Sinonim: calcite eye.
bird’s eye limestone – vapnenac s »ptičjim okom«, v.
dismicrite.
bird’s-foot delta – delta »ptičja noga«, v. bird-foot del-
ta.
birefraction – dvolom, v. birefringence.
birefringence – dvolom. Sposobnost kristala (osim kri-
stala kubične singonije) za cijepanje snopa obične
svjetlosti na dva snopa koji se šire rezličitim brzina-
ma. Razlika između najvećeg i najmanjeg indeksa re-
frakcije (loma) kristala. Sinonimi: birefraction, double
refraction.
birefringent crystal – dvolomni kristal. Kristal koji po-
kazuje svojstvo dvoloma (v. birefringence). Takav kri-
stal ima više od jednog indeksa refrakcije ili loma (v.
index of refraction).
bisilicate – metasilikat, v. metasilicate.
bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
bit balling – stvaranje glinenog čepa oko bušaćeg dlije-
ta, obljepljivanje bušaćeg dlijeta glinom, v. balling the
bit.
bit basket – pauk za hvatanje, v. junk basket.
bit bearing – ležaj bušaćeg dlijeta, v. bearing, bearing
assembly of rolling cutter bit.
bit bearing wear – habanje ležajeva bušaćeg dlijeta.
Trošenje i oštećenje ležajeva dlijeta tijekom bušenja
formacija. Procjena stupnja habanja na bušaćem
postrojenju je vrlo otežana – dlijeto bi se moralo de-
montirati da bi se utvrdilo stanje ležajeva. Ispitivanje
otupljenog dlijeta će samo pokazati jesu li ležajevi
oštećeni ili nisu. Kada se habanje ležajeva ne može
utvrditi, tada se ono obično procjenjuje prema vre-
menu životnog vijeka ležaja (prema broju sati koliko
bi ležajevi trebali trajati). Oštećenje ležajeva obično
rezultira «blokadom» jednog ili više žrvanja tako da
više ne mogu rotirati i ekstremnim labavljenjem jed-
nog ili više žrvanja. Na habanje ležajeva dlijeta utječu
brzina rotacije (obično se pretpostavlja da se životni
vijek ležaja linearno mijenja s brzinom rotacije), op-
terećenje na dlijeto, hidrauličko djelovanje bušaćeg
(isplačnog) fuida i njegova svojstva (prevelika brzina
mlaza fuida može oštetiti ležajeve) i tip ležaja.
bit body – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body.
bit box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bušaćeg
dlijeta, v. bit breaker.
bit breaker – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje bu-
šaćeg dlijeta. Teška metalna ploča koja se postavlja u
potporanj klinova vrtaćeg stola (rotora, bowl) i služi
za navrtanje (screw, make up) i odvrtanje (unscrew,
break out) bušaćeg dlijeta od kolone bušaćih alatki
(drillstring) njenom rotacijom. Dimenzije ploča od-
govaraju promjerima dlijeta. Sinonimi: bit box, bit
breaker box, breaker plate, breakout box.
bit breaker box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
bit defection – otklon bušaćeg dlijeta. U procesu bu-
šenja – odstupanje smjera bušaćeg dlijeta od smjera
bušotine (kanala bušotine) koje je često uzrokovano
nagibom slojeva tvrdih stijena. Ako je nagib (kut na-
giba) tvrdog sloja veći od 45°, otklon dlijeta je opće-
nito niz nagib sloja, dok je pri nagibu sloja manjem
od 45° otklon dlijeta uz nagib. Sinonim: defection of
a bit.
bit deplugger – uređaj za čišćenje bušaćeg dlijeta. U
procesu bušenja jezgre – uređaj sličan otkidaču
jezgre koji je pričvršćen za dno unutarnje jezgrene
cijevi i služi za čišćenje kanala mlaznica bušaćeg dli-
jeta od gline, čestica i krhotina probušenih stijena ili
drugog materijala.
bit foundering – smanjenje brzine bušenja zbog nedje-
lotvornog ispiranja dna bušotine. Pad brzine bušenja
(penetration rate) dlijeta zbog smanjene efkasnosti
njegova čišćenja od krhotina i čestica probušenih
stijena pri ekstremno velikom opterećenju dlijeta
(težini na dlijeto) i/ili smanjena kapaciteta ispiranja
kanala bušotine, pa dlijeto ponovno usitnjava već
nastale (izbušene) krhotine stijena.
bit gage (gauge) – kalibar za bušaće dlijeto. Okrugli
prsten kojim se određuje smanjenje vanjskog pro-
mjera bušaćeg dlijeta (stupnja istrošenosti dlijeta) u
odnosu na specifcirani dopušteni promjer. Sinonimi:
drill bit gage, drill tool gage.
bit gauge wear – habanje profla bušaćeg dlijeta. Gubi-
tak promjera bušaćeg dlijeta zbog njegova trošenja
u procesu bušenja formacija. Kada se dlijeto preko-
mjerno haba u bazi žrvnja, ono će bušiti smanjenim
promjerom što može uzrokovati oštećenje sljedećeg
dlijeta koje se spusti u suženi kanal bušotine. Stupanj
habanja profla (gubitka promjera) dlijeta se određu-
je prstenastim kalibrom i mjernim ravnalom.
bit hydraulic horsepower – hidraulička snaga na buša-
ćem dlijetu, v. drilling bit hydraulic horsepower.
bit leg – šapa bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog bu-
šaćeg dlijeta (v. drilling bit body) koji drži osovinu
žrvnja (pin) i ležaj žrvnja (journal) oko kojeg žrvanj
rotira. Na primjer, trožrvanjsko bušaće dlijeto (tricone
bit) ima tri šape. Svaka šapa ima kanal za cirkulaciju
bušaćeg (isplačnog) fuida. Sinonim: drill-bit leg.
bit load – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlijeta),
v. weight on bit.
bit matrix – matrica bušaćeg dlijeta. Materijal na dija-
mantskom i polikristalnom dijamantskom bušaćem
97
bit whirl bit mechanical horsepower
dlijetu (v. diamond drilling bit, polycrystalline dia-
mond compact bit) koji služi za držanje (nošenje) di-
jamanata na dlijetu. Matrica je često od praškastog i
taljenog volframovog karbida.
bit mechanical horsepower – mehanička snaga na bu-
šaćem dlijetu, v. drilling bit mechanical horsepower.
bit pin – osovina žrvnja bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
body.
bit record – zapisnik o bušaćim dlijetima. U procesu
bušenja – pisani dokument o radnim karakteristi-
kama bušaćih dlijeta tijekom bušenja koji izrađuje
bušač (driller). Zaglavlje zapisnika sadržava naziv
operatora (operator) i kontraktora (contractor), broj
bušaćeg postrojenja (garniture, rig number), loka-
ciju bušotine (well location), karakteristike kolone
bušaćih alatki (bušaće kolone, drillstring characte-
ristics) i podatke o pumpi (pump data), a zapisnik
uključuje broj, promjer i tipove bušaćih dlijeta
(number of bits, size of bits, types of bits), promjere
mlaznica dlijeta (sizes of nozzles), brzinu bušenja
(drilling rate) i izbušenu metražu (footage) za sva-
ko pojedino dlijeto, dubinu bušotine kada je bilo
izvučeno staro dlijeto (depth out), sate spuštanja,
opterećenje dlijeta (težina na dlijeto, weight on bit),
brzinu rotacije (rotary speed), tlak pumpe (pump
pressure) i broj koraka u minuti (strokes per minu-
te), gustoću isplačnog fuida (drilling fuid weight)
i njenu viskoznost (drilling fuid viscosity) i stupanj
otupljenosti (istrošenosti) dlijeta (dull grading of
bit) nakon vađenja (izvlačenja).
bit shank – vrat bušaćeg dlijeta. Dio tijela žrvanjskog
bušaćeg dlijeta (rock drilling bit) – konusni vrh dlijeta
s navojem koji se uvrće u kolonu bušaćih alatki.
bit stabilization – stabilizacija bušaćeg dlijeta, v. drilling
bit stabilization.
bit stabilizer – stabilizator bušaćeg dlijeta, v. drilling bit
stabilization.
bit sticking – zaglavljivanje bušaćeg dlijeta. Prianjanje
bušaćeg dlijeta (ili njegova stabilizatora) uz stijenku
kanala bušotine. Sinonimi: sticking of bit, sticking of
tool.
bit sub – spojnica bušaćeg dlijeta. Kratka sekcija cijevi s
unutarnjim navojem na oba kraja koja se rabi za spa-
janje bušaćeg dlijeta s teškom šipkom (drill collar)
kolone bušaćih alatki (drillstring).
bit tooth wear – habanje zubaca bušaćeg dlijeta. Troše-
nje ili lom zubaca dlijeta tijekom bušenja formacija.
Najbolji način procjene habanja zubaca je mjerenje
njihove visine prije i nakon bušenja, ali je (uz isku-
stvo) brži način vizualna procjena rabeći dijagram
habanja zubaca (tooth wear guide chart). Brzina ha-
banja zubaca dlijeta ponajprije zavisi od abrazivno-
sti formacije, geometrije zubaca, opterećenja dlijeta,
brzine rotacije i učinkovitosti hlađenja i čišćenja bu-
šaćim (isplačnim) fuidom.
bitumen – bitumen. (1) Organska tvar koja se može
ekstrahirati iz sedimentnih stijena organskim otapa-
lima (na primjer benzenom, kloroformom ili ugljik-
disulfdom), za razliku od kerogena u sedimentnim
stijenama koji nije topljiv u organskim otapalima;
(2) Čvrsti ugljikovodici koji se nalaze u sedimentnim
stijenama. Bitumen je taljiv pri temperaturi nižoj od
150 °C, nije zapaljiv i različite je boje, tvrdoće i hla-
pljivosti. Prirodni bitumen se formira neposredno
iz organske tvari u sedimentima i također se naziva
kerobitumen (kerobitumen). Sastoji se od C
22
i težih
molekula – primjer je ozokerit (ozocerite); (3) Termin
koji se zamjenljivo rabi za označavanje tekućih i čvr-
stih ugljikovodika i uključuje sirovu naftu (crude oil),
asfalte (asphalts), mineralne voskove (mineral waxes)
i asfaltine (asphaltins).
U SAD se bitumen naziva asphalt. Prema jednoznač-
noj defniciji Međunarodne organizacije za standar-
dizaciju (ISO) bitumen je viskozni tekući, polučvrsti
(polutvrdi) ili čvrsti (tvrdi) produkt koji se sastoji
uglavnom od ugljikovodika i njihovih derivata i koji
je gotovo potpuno topljiv u ugljik-disulfdu. Dobiva
se destilacijom određenih tipova sirove nafte prera-
dom ostataka ili, katkada, najtežih frakcija. Sinonim:
crude bitumen (v.).
bitumenite – bitumenit, v. torbanite.
bitumenization – bitumenizacija. (1) v. coalifcation. (2)
Obogaćivanje ugljikovodicima.
bituminization – bitumenizacija, v. coalifcation.
bituminous – bituminozan. (1) Termin za označavanje
sedimentne stijene (pješčenjaka, vapnenca ili šejla)
koja je prirodno impregnirana (prožeta) bitumenom
ili sadrži bitumen ili je izvor bitumena. (2) Termin slo-
bodne uporabe za označavanje materijala koji sadrži
znatnu količinu organske ili ugljikove tvari, na pri-
mjer bituminozna ruda (bituminous ore) – ruda želje-
za čija se žila sastoji uglavnom od ugljevite tvari. (3)
Termin koji označava mineral s mirisom (zapahom)
bitumena. (4) Koji se odnosi na ugljene s bitumenom
– bituminozne ugljene (bituminous coals).
bituminous fermentation – bituminozna fermentacija.
Fermentacija biljne tvari (fermentation of vegetable
matter) pri uvjetima bez zraka i obilne vlažnosti. Hla-
pljive (volatilne) tvari ostaju sačuvane, što dovodi do
stvaranja bitumena, na primjer, treseta, ugljena; v.
bitumen.
bituminous limestone – bituminozni vapnenac (vapne-
njak). Tamni, gusti vapnenac (dark dense limestone)
koji sadrži znatnu količinu organske tvari (akumuli-
rane, kako se pretpostavlja, pri stajaćim uvjetima).
Kada je svježe odlomljen ili ako se snažno trlja, ispu-
šta smrdljivi (zaudarajući) miris.
bituminous rock – bituminozna (asfaltna) stijena, v.
asphalt rock.
bituminous sands – bituminozni pješčenjaci (pijesci).
Sedimentna stijena u kojoj su vezivo (vezivni mate-
rijal) čvrsti (kruti) ili vrlo teški ugljikovodici (asfalt,
bitumen, vrlo teška nafta). Pješčenjaci ili pijesci koji
sadrže znatnu količinu prirodnog bitumena (u pra-
vilu više od 1,5% po masi) iz kojeg se komercijalno
dobiva nafta. Sinonimi (prema raznim izvorima): asp-
haltic sands, tar sands.
bituminous sandstone – bituminozni pješčenjak, v. bi-
tuminous sands.
bituminous shale – bituminozni (naftni) škriljavac, v. oil
shale.
bit weight – opterećenje na bušaće dlijeto (bušaćeg dlije-
ta), v. weight on bit.
bit weight indicator – indikator opterećenja bušaćeg
dlijeta, v. weight indicator, 1.
bit whirl – spiralna rotacija bušaćeg dlijeta. U procesu
bušenja – gibanje bušaćeg dlijeta kada ono ne rotira
oko svog središta, nego se giba spiralno. Obično se
dešava u mekim formacijama, a posljedica takvog gi-
banja je povećanje promjera bušotine (kanala bušo-
98
blanket bivalves
tine) u odnosu na nominalni promjer i prekomjerno
habanje dlijeta.
bivalves – (1) školjkaši, pelecipodi, lamelibranhije, v.
pelecypods. (2) životinje s dvodijelnom ljušturom (dvo-
dijelnom školjkom). Zajednički naziv za brojne bilate-
ralno simetrične životinje s mekim tijelom zatvore-
nim u dvodijelnoj ljušturi (dvodijelnoj školjci, bivalve
shell, two-part shell). Obuhvaća moluske (mekušce,
mollusks), ostrakode (dvoljušturce, ljuskare, ostraco-
des), rakove (crustaceans) i brahiopode (ramenonoš-
ce, brachiopods).
black alkali – crna alkalija. Zastarjeli termin za označa-
vanje alkalnog tla (alkali soil) čiji natrij teži dispergi-
rati organsku tvar i dati mu crnu boju; v. white alkali.
black amber – crni jantar, gagat, v. jet, 1.
black chert – crni čert (rožnac). (1) Čert (rožnac, rožnjak)
s ugljikom. (2) Termin koji se u Engleskoj rabi za fint
ili sileks (v. fint, 2).
Black Jura, Black Jurassic – crna jura, lijas, v. Lias.
black mica – crni tinjac, v. biotite.
black mud – crni mulj. Tip morskog mulja čija tamna
boja potječe od sumporovodika razvijenog pri ana-
erobnim uvjetima. Sinonimi: euxinic mud, hydrogen-
sulfde mud, reduced mud.
black oil – (1) obična sirova nafta. Vrlo tamna, obično
crna ali katkada smeđa ili zelenkasta, sirova nafta s
početnim proizvodnim plinskim faktorom (initial
producing gas/oil ratio, GOR) manjim od 350 m
3
/m
3

(prema drugim defnicijama manjim od 175 m
3
/m
3
)
i relativne gustoće između 0,800 i 0,875 (između 30
i 45 °API) kada je otplinjena. Katkada je nazivaju i
nafta s malim skupljanjem (low-shrinkage crude oil)
ili obična nafta (ordinary oil). Sinonimi: low-shrin-
kage crude oil, ordinary crude oil, ordinary oil. (2) si-
rova nafta s asfaltnom bazom, v. asphalt-base crude
oil, naphthene-base crude oil. (3) »crna nafta«, black
oil. Nafta čija fzikalna svojstva (za praktične svrhe)
zavise samo od ležišnog tlaka pri konstantnoj tem-
peraturi. Sustav koji nije »black oil« sustav (black oil
system) uključuje varijable komponenata sastava. (4)
teško loživo (crno, bunker C) ulje. Ostatno loživo ulje
koje se rabi kao gorivo za velike sustave grijanja, ter-
moenergetska postrojenja i velike brodske kotlove.
(5) mazut za podmazivanje. Crno ulje niske kvalite-
te za podmazivanje teških sporohodnih strojeva ili
strojeva s grubim površinama gdje su maziva visoke
kvalitete nepraktična ili preskupa.
black-oil model – model tipa »black oil«, »black-oil«
(Beta) model. Matematički model za simulaciju pona-
šanja ležišta koje sadrži naftu tipa «black oil« (model
za simulaciju »black oil« sustava, black-oil system) i
tipično uzima u obzir samo tri komponente – sepa-
ratorsku naftu, separatorski plin i vodu. Primjenjuje
se za simulaciju nemiscibilnog strujanja nafte, plina
i vode u ležištu pod uvjetom da svojstva fuida ovise
samo o tlaku ili o tlaku i plinskom faktoru i ne može
simulirati promjene sastava nafte i plina. Modeli tog
tipa su bili prvi razvijeni i najviše se rabe za mnoge
vrste studija – zavodnjavanje ležišta, istiskivanje naf-
te injektiranjem plina, migraciju fuida izvan granica
koncesija, određivanje rasporeda i gustoće mreže
bušotina i tempa proizvodnje, interpolacijsko bu-
šenje, izbor produktivnih intervala za perforiranje i
određivanje vremena primjene umjetnog podizanja
nafte. Black-oil modeli se ne mogu rabiti za simulaci-
je procesa miscibilnog istiskivanja nafte, istiskivanja
nafte kemikalijama koje utječu na svojstva slojnih
fuida i neizotermičkog strujanja nafte kemikalijama
koje utječu na svojstva slojnih fuida i neizotermič-
kog strujanja (kod termičkih EOR-metoda). Sinonim:
Beta model.
black sand – crni pijesak. (1) Aluvijalni pijesak ili pijesak
žala (priobalni pijesak) koji se sastoji uglavnom od
zrna teških, tamnih minerala ili stijena (na primjer,
zrna magnetita, rutila, granata, turmalina, bazaltnog
stakla i dr.) koncentriranih najčešće djelovanjem va-
lova, struja ili mlata mora. Takav pijesak može katka-
da sadržavati vrijedne minerale – na primjer, samo-
rodno zlato ili platinu. (2) Asfaltni pijesak.
black shale – (1) bituminozni (naftni) škriljavac, v. bitu-
minous shale. (2) gorivni (naftni, uljni) škriljavac, piro-
šist, v. combustible shale. (3) crni šejl, biopelit. Tamni,
tankolaminirani (tankoslojeviti) ugljeviti (ugljeni) šejl
koji je izvanredno bogat organskom tvari (sadržaj
ugljika je 5% ikli više) i sulfdima (osobito sulfdom
željeza, obično piritom) i često sadrži neke rasprše-
ne elemente (uran, vanadij, bakar, nikal) u neobič-
no visokim koncentracijama. Nastaje djelomičnim
anaerobnim raspadom pokopane organske tvari u
reduktivnim sredinama mirnih voda (na primjer, u
stajaćim morskim bazenima) koje su karakterizirane
ograničenom cirkulacijom vode i vrlo sporom sedi-
mentacijom klastičnog materijala. Fosilni organizmi
(uglavnom planktoni i nektoni) očuvani su u obliku
graftne ili ugljevite opne (flma) ili u obliku pseudo-
morfoza građenih piritom. Sinonim: biopelite.
black water – crna voda. Voda koja sadrži produkte ko-
rozije uzrokovane djelovanjem bakterija (sa željezo-
sulfdom).
blade – pločica. (1) Spljošteni, izduljeni kristal minerala.
(2) Sedimentna čestica spljoštenog ili troosnog obli-
ka – s odnosom (omjerom) širine i duljine te debljine
i širine manjim od
2
/
3
. (3) lopatica bušaćeg dlijeta. Re-
zni rub (oštrica) bušaćeg dlijeta.
blade bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dlijeto s lo-
paticama, v. drag drilling bit.
blade drilling bit – lopatasto bušaće dlijeto, bušaće dli-
jeto s lopaticama, v. drag drilling bit.
blade drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone
s lopaticama, v. drillstring stabilizer.
blade reamer – proširivač kanala bušotine (bušaći
prošrivač) s lopaticama, v. reamer.
Blancan – blank, blanc. Stratigrafski kontinentalni kat ple-
istocena (Pleistocene) u Sjevernoj Americi – iznad hem-
fla (Hemphillian), a ispod irvingtona (Irvingtonian).
bland – nereaktivna bušaća isplaka. Tip bušaće isplake
koja se primjenjuje za bušenje jezgara (jezgrovanje,
coring).
blank – (1) neproduktivna bušotina, v. dry well. (2) rezni
brid polikristalnog dijamantnog bušaćeg dlijeta, v. drill
blank.
blank casing – neperforirana zaštitna kolona (kolona
zaštitnih cijevi). Zaštitna kolona bušotine (casing)
koja nije perforirana (bez perforacija), odnosno s pu-
nom stijenkom.
blanket – pokrov. U sedimentologiji – tanko sedimen-
tno tijelo (naslaga sedimenata) velike površine i s od-
nosom (omjerom) širine i debljine većim od 1.000:1
(može doseći i omjer od 5.000:1). Sinonim: sheet; v.
blanket deposit, blanket sand.
99
B layer blanket deposit
blanket deposit – pokrovni sediment. Sediment s veli-
kim bočnim ili površinskim prostiranjem i relativno
konstantnom (jednoličnom) debljinom, osobito se-
dimenti pokrovnog pijeska ili pješčenjaka (v. blanket
sand) i s njima povezani pokrovni vapnenci (blanket
limestone); v. blanket.
blanket gas – zaštitni plinski sloj. Plin iznad tekućine u
posudi koji se primjenjuje za njeno stlačivanje (priti-
skanje) i zaštitu od zagađivanja ili eksplozije.
blanket sand – pokrovni pijesak, pokrovni pješčenjak.
Pokrovni sediment (v. blanket deposit) pijeska ili pje-
ščenjaka neobično širokog prostiranja – obično orto-
kvarcitni (kvarcitni) pješčenjak sedimentiran transgre-
sijom mora koja je napredovala do znatne udaljenosti
preko stabilnog šelfnog područja, na primjer, pješče-
njak St. Peter koji se pruža od Indiane do Colorada
(SAD). Sinonimi: blanket sandstone, sheet sand.
blanket sandstone – pokrovni pješčenjak, v. blanket
sand.
blank fange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zagluš-
nica. Puna okrugla ploča koja se postavlja na slijepim
krajevima cijevi ili služi za zatvaranje. Sinonim: blind
fange.
blank liner – neperforirani lajner. Lajner (liner) ili najdo-
nji dio kolone zaštitnih cijevi (casing, string of casing)
koji nije perforiran (bez perforacija ili proreza), lajner
s punom stijenkom.
blank-of – zatvoriti zaglušnicom (slijepom prirubnicom,
gluhom prirubnicom). Zatvoriti cijevi zaglušnicom
(slijepom ili gluhom prirubnicom) ili velikim čepom.
blank rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profl, v.
blind rams.
blast – eksplozijski udarni val. U geofzici – siloviti efekt
proizveden u blizini eksplozije koji se sastoji od vala s
povišenim atmosferskim tlakom nakon kojeg slijedi
val sa sniženim atmosferskim tlakom. Sinonim: shock
wave.
–blast, ...blast – ...blast. U nomenklaturi metamorfnih
stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrijebi
kao sufks (dometak), označava teksturu stijena u ci-
jelosti formiranu u procesu metamorfoze (metamor-
fzma); v. blasto–.
blastation – struganje, v. blasting.
blast furnace gas – visokopećni (grotleni) plin. Niskoka-
lorično plinovito gorivo dobiveno kao sporedni pro-
dukt taljenja u visokim pećima. Sinonim: top gas.
blastic deformation – blastična deformacija. Jedan od
procesa dinamotermalne metamorfoze (v. dynamot-
hermal metamorphism) zahvaljujući kojem se prekri-
stalizacija odvija u skladu s Rieckeovim principom
(Riecke’s principle – termodinamički zakon prema
kojem se najlakše otapanje minerala teži odvijati u
točkama gdje je vanjski tlak najveći, a kristalizacija
najlakše u točkama gdje je vanjski tlak najmanji, tj.
na takav način da se otprije postojeći minerali izdu-
žuju u ravnini koja je okomita na smjer najvećeg tla-
ka, a novoformirani minerali rastu u istoj ravnini); v.
clastic deformation, plastic deformation.
blastids – blastoidei, morski pupoljci, v. blastoids.
blasting – (1) struganje, abrazija. Abrazija ili troše-
nje trenjem pod djelovanjem udaraca fnih čestica
transportiranih (prenošenih) vjetrom ili vodom po
nepomičnoj ogoljeloj površini. Sinonim: blastation.
(2) torpediranje bušotine. Eksplozijsko frakturiranje
bušotine primjenom nitroglicerina.
blast joint – ojačana spojnica. Sekcija kolone uzlaznih
cijevi (tubing) s termički obrađenim spojnicama (he-
at-treated joints), duljine 3, 6 ili 9 metara (10, 20 ili 30
stopa), koja je izrađena od materijala (specijalne le-
gure) otpornog na abrazivno djelovanje. Primjenjuje
se za zaštitu tubinga od vanjske erozije u kolonama
uzlaznih cijevi gdje velika brzina strujanja može
uzrokovati eroziju (na primjer, blizu perforiranog in-
tervala u dvozonskoj bušotini).
blast nipple – zaštitni kolčak uzlaznih cijevi. Kolčak za
zaštitu uzlaznih cijevi (tubing) nasuprot perforaci-
jama u svrhu sprječavanja abrazijskog habanja pri
prodoru pijeska u kanal bušotine.
blasto–, blasto... – blasto... U nomenklaturi metamor-
fnih stijena – dio složenih riječi koji, kada se upotrije-
bi kao prefks (predmetak), označava reliktnu tekstu-
ru stijena (postojanje rezidualnih struktura u stijeni
koje su ponešto modifcirane metamorfzmom); v.
–blast.
blastogranitic – blastogranitni. (1) Termin kojim se
označava reliktna tekstura metamorfnih stijena ka-
rakterizirana očuvanim ostacima originalne (primar-
ne) granitne teksture. (2) Sinonim (nepreporučljive
uporabe) termina blastogranular (v.).
blastogranular – blastogranularan. Termin kojim se
označava heterogranularna metamorfna tekstura
karakterizirana volumetrijski znatnim količinama
velikih paleoblasta (v. paleoblast) i manjih neoblasta
(v. neoblast). Termin se smatra sinonimom termina
porphyroclastic (porfroklastičan). Sinonim (nepre-
poručljive primjene): blastogranitic.
blastoids (Blastoidea) – blastoidei, morski pupoljci. Ra-
zred izumrlih krinozoa (crinozoans). Karakterizirani
su uglavnom visokorazvijenom radijalnom petero-
zrakastom simetrijom (quinqueradiate symmetry),
tekom (theca) koja se sastoji od četiri pojasa uni-
formno raspoređenih pločica, specijaliziranim pole-
glim ambulakralnim poljima (recumbent ambulacral
areas) i postojanjem hidrospira (hydrospires). Strati-
grafska rasprostranjenost: ordovicij-perm. Sinonim:
blastids.
blastopelitic – blastopelitni. Termin za označavanje
teksture metamorfoziranog argilita s reliktima ma-
tične stijene (parent rock).
blastophitic – blastoftni. Termin za označavanje relik-
tne teksture metamorfnih stijena u kojoj su se oču-
vali tragovi originalne (primarne) oftne teksture.
blastoporphyritic – blastoporfrni. Termin za označa-
vanje reliktne teksture metamorfnih stijena u kojoj
su se očuvali tragovi originalne (primarne) porfrne
teksture.
blastopsammitic – blastopsamitni. Termin za označa-
vanje teksture metamorfoziranog pješčenjaka koji
sadrži relikte matične stijene (parent rock).
blastopsephitic – blastopseftni. Termin za označavanje
teksture metamorfoziranog konglomerata ili breče
koji sadrže relikte matične stijene (parent rock).
blast wave – eksplozijski val. Jaki val povišenog atmos-
ferskog tlaka koji se brzo širi (rasprostire) u okružuju-
ćem mediju (sredini) od središta eksplozije ili sličnog
poremećaja (pojave); v. shock wave.
B layer – sloj B. Seizmičko područje (sloj) Zemlje od
Mohorovičićeve plohe diskontinuiteta (Mohorovičić
discontinuity) do dubine 410 km. Sloj B je dio Zemlji-
ne unutrašnjosti u skladu s njenom klasifkacijom na
100
blind zone bleached oil
slojeve od A do G. Sinonim: low-velocity zone (v.), v. A
layer, C layer, D layer, E layer, F layer, G layer.
bleached oil – odbojena nafta. Sirova nafta koja je iz-
gubila boju usljed djelovanja sunčane svjetlosti.
bleed – (1) ispustiti, ispuštati, prazniti. Ispuštati fuid
(plin, tekućinu) iz cijevi ili rezervoara pod kontroli-
ranim uvjetima kroz ventil za pražnjenje ili ispusni
otvor. (2) smanjiti (smanjivati) tlak, dekomprimirati.
Polako smanjivati tlak u bušotini ili tlačnoj opremi.
Sinonimi: bleed of pressure, bleed pressure, blow
down pressure, release pressure.
bleed down – smanjiti tlak, dekomprimirati. Polako
smanjivati (snižavati) tlak bušotine ili opreme koja
je pod tlakom, ispuhom (oduškom) fuida (nafte ili
plina). Sinonim: bleed of.
bleeder – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje, v. blee-
der valve; (2) ventil za uzorkovanje, v. sample valve.
bleeder line – ispusni vod, vod za pražnjenje. Ispust na
dnu skladišnog rezervoara (stock tank) za uklanjanje
taloga i vode.
bleeder valve – (1) ispusni ventil, ventil za pražnjenje.
Ventil na rezervoaru, cjevovodu ili pumpi za ispu-
štanje fuida ili zraka. Sinonimi: bleeder. (2) ventil za
uzorkovanje, v. sample valve.
bleeding a well – čišćenje bušotine periodičnim erupti-
ranjem. Metoda čišćenja naftne bušotine od bušaće
isplake i taloga koji su se u njoj nakupili. Bušotina se
zatvara na određeno vrijeme kako bi porastao tlak
plina i zatim se ponovno otvara. Plin, nafta, isplaka
i mulj u bušotini brzo struje prema površini i tako
bivaju izbačeni iz njena kanala. Postupak se može
ponoviti nekoliko puta. Sinonimi: periodic fowing,
rocking a well.
bleeding core – jezgra s curećom naftom. Svježa jezgra
iz čijih pora izlazi slojna nafta zbog stvaranja i ek-
spanzije mjehurića plina otopljenog u nafti kada se
jezgra izvlači iz bušotine na površinu i smanjuje tlak
na nju. Sinonim: weeping core.
bleed line – vod za snižavanje tlaka. (1) U procesu bu-
šenja – cjevovod priključen na protuerupcijski (pre-
venterski) sklop (blowout-preventer stack) koji služi
za izbacivanje proizvedenih fuida kada se tijekom
bušenja pojave nenormalno visoki tlakovi. (2) Cjevo-
vod kroz koji se otpuštanjem snižava tlak u posudi,
rezervoaru ili drugom cjevovodu.
bleed of – smanjiti tlak, dekomprimirati, v. bleed down.
bleed of pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekom-
primirati, v. bleed, 2.
bleed pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, dekompri-
mirati, v. bleed, 2.
blende – (1) blistavac. Svaki mineral, uglavnom sulfdi
metala, s jakim ili smolastim (ali nemetalnim) sjajem,
na primjer, cinkov blistavac ili sfalerit (zinc blende,
sphalerite), antimonski blistavac ili kermezit (anti-
mony blende, kermesite), bizmutski blistavac ili eulitit
(bismuth blende, eulytite), kadmijski blistavac ili gri-
nokit (cadmium blende, greenockite), hornblenda ili
rogovača (hornblrnde). (2) cinkov blistavac, sfalerit, v.
sphalerite.
blended unconformity – skriveni (gradacijski) nesklad.
U geologiji – nesklad koji nema jasnu (izrazitu) povr-
šinu razdjela ili oštar kontakt, takav kao na površini
erozije koja je bila prvobitno pokrivena debelim slo-
jem rezidualnog tla koje je postupno prelazilo pre-
ma dolje u ispod zaliježuće stijene (čijim razaranjem
je tlo i nastalo) i bilo djelomično uključeno u iznad
zaliježuće (pokrovne) stijene, na primjer, nesklad
između granita i iznad zaliježućih bazalnih arkoznih
sedimenata nastalih razaranjem granita. Sinonim:
graded unconformity.
blender – miješalica. (1) U tehnologiji stimulacije slo-
jeva – uređaj montiran na kamionu (truck-mounted
unit) koji se primjenjuje za proporcionalno miješanje
materijala s fuidom za stimulaciju bušotine (well-
stimulation fuid) i pumpanje smjese do pumpne
jedinice. (2) Oprema za miješanje šljunka (gravel) i
fuida-nosioca (carrier fuid) za opremanje bušotine
šljunčanim zasipom (gravel pack completion).
blend sample – uzorak mješavine. Uzorak fuida iz re-
zervoara nakon što je njegov sadržaj promiješan.
blind drilling – slijepo bušenje. (1) Bušenje bez prethod-
nih geoloških radova. (2) Bušenje formacije koja uzro-
kuje gubitak cirkulacije (gubljenje) bušaće isplake.
blind estuary – estuarska laguna, v. estuarine lagoon.
blind fault – slijepi rasjed. Rasjed čija rasjedna ploha
nije dosegla površinu.
blind fange – slijepa (gluha, puna) prirubnica, zaglušni-
ca, v. blank fange.
blind hole – slijepa bušotina. Bušotina u kojoj je prisu-
tan problem gubitka cirkulacije (gubljenja) bušaće
isplake.
blind layer – slijepi sloj, v. hidden layer.
blind rams – slijepe čeljusti, čeljusti za puni profl. U
tehnici bušenja – čeljusti (čelične ploče) i integralni
dio protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout
preventer) koje služe za njegovo potpuno zatvaranje,
odnosno za potpuno zatvaranje kanala bušotine is-
pod preventera. Mogu se rabiti jedino kada u bušoti-
ni nisu obješene cijevi. Sinonimi: blank rams, master
rams.
blind-shear (blind/shear) rams – slijepe odrezne če-
ljusti. U tehnici bušenja – čeljusti protuerupcijskog
uređaja (preventera, blowout preventer) s reznim
rubom (bridom) koje mogu odrezati i bilo koju cijev
u preventerskom sklopu i zabrvtiti (zatvoriti) kanal
bušotine. Ponajprije se primjenjuju u podvodnim
protuerupcijskim sklopovima. Drugi oblik termina:
shear-blind (shear/blind) rams.
blind zone – slijepa zona. (1) Sloj koji se ne može de-
tektirati seizmičkim metodama (osobito metodom
refrakcije ili loma valova). Brzina u njemu može biti
manja od brzine u plićim slojevima refrakcije (što do-
vodi do precijenjene procjene dubine dubljih slojeva
refrakcije valova) ili brzina u njemu može biti srednja
između brzina u slojevima koji zaliježu iznad i ispod,
ali s nedovoljnom razlikom brzine ili debljine da bi se
dobili prvi nailasci valova (što, prema tome, uzrokuje
podcijenjenu procjenu dubine dubljih slojeva refrak-
cije valova). Sinonim: blind layer (v.), hidden layer. (2)
Zona od koje nema refeksije valova, zona seizmičke
sjene (shadow zone). (3) Dio sloja nasuprot kojem su
pokazivanja karotažnog uređaja znatno reducirana,
odnosno čiji nivo zapisa karotažne krivulje nije do-
statan za interpretaciju (zbog konačnih dimenzija
sonde ili neuspješnog rasporeda elektroda). (4) Sloj
koji otporska elektrokarotaža nije detektirala bilo
zbog njegove male debljine, bilo zbog male razlike
otpora susjednih slojeva. (5) Interval bušotine (ka-
nala bušotine) s kojeg izbušeni stijenski materijal ne
dolazi na površinu u procesu bušenja.
101
blown sand block
block – (1) rasjedni blok, v. fault block. (2) blok stijene.
U petrologiji – (a) Veliki uglati fragment stijene s
malobrojnim tragovima djelovanja agensa transpor-
tiranja (prenošenja) ili bez njih koji je formiran otki-
danjem od matične stijenske mase. Takav fragment
može ostati na mjestu na kojem je nastao ili može
biti transportiran (prenesen) na neku udaljenost
djelovanjem gravitacije, leda ili nekih drugih agensa
transportiranja. Promjer bloka je veći od 256 mm (10
inča). (b) Uglasti, gotovo izometrički (ekvidimenzij-
ski) fragment stijene promjera većeg od 4 mm. (c)
Fragment stijene ili minerala promjera od od 20 cm
do 2 metra koji se nalazi u tlu. (d) Sloj sedimentne
stijene debljine od 60 cm do 120 cm (2 do 4 stope)
formiran kalanjem (cijepanjem). (3) ledeni blok. Fra-
gment plivajućeg (plutajućeg) morskog leda pro-
mjera od 2 metra do 10 metara. Sinonim: ice cake.
(4) blok vulkanske stijene. Fragment vulkanske stijene
(piroklast) izbačen vulkanom u čvrstom (tvrdom)
stanju promjera većeg od 64 mm. Može biti jedna od
bitnih komponenata stijena, akcesoran ili u obliku
rijetkih uklopaka. (5) kućište koloturnika. Metalno ku-
ćište s koloturama koje rotiraju oko zajedničke osi i
primjenjuju se za dizanje. (6) koncesijski blok. Područ-
je (površina) koncesije za naftu i plin na moru defni-
rano njegovom geografskom širinom i duljinom. U
SAD površina bloka je obično 9 četvornih milja. Ve-
ćina blokova traje pet godina, ali granični ili duboki
blokovi mogu imati 10-godišnji rok.
block and fall – koloturnik, v. block and tackle.
block and tackle – koloturnik, sustav kolotura. Kom-
ponenta opreme bušaćeg postrojenja (garniture)
za olakšavanje rukovanja bušaćom opremom velike
težine. Sastoji se od čvrstog (nepomičnog, nepokret-
nog) koloturnika (v. crown block), pomičnog (pokret-
nog) koloturnika (v. traveling block) i bušaćeg užeta
(v. drilling line). Sinonim: block and fall, chain block.
block diagram – blok-dijagram. (1) U geologiji – ilustra-
cija osobitosti geološke građe i reljefa dijela Zemljine
kore u obliku trodimenzijskog pravokutnog bloka s
površinom Zemlje na njegovu vrhu (gornjem dijelu)
i s jednim, dvama ili više vertikalnih poprečnih pre-
sjeka tog dijela Zemlje na njegovim stranama. (2) U
tehnologiji – dijagram koji prikazuje funkcije nekog
sustava, procesa ili uređaja (bez konstrukcijskih de-
talja) u obliku pravokutnika ili blokova i njihov uzaja-
mni odnos odgovarajućim spojnim linijama.
block disintegration – trošenje (raspadanje) stijena duž
pukotina, v. joint-block separation.
block faulting – blokovsko rasjedanje, rasjedanje u blo-
kovima. Formiranje normalnih rasjeda pri kojima se
Zemljina kora dijeli na rasjedne ili strukturne blokove
(v. fault block) različite visine (uzdizanja i spuštanja) i
orijentacije (položaja). Rasjedanje kore u blokove je
proces kojim se formiraju gromadne (blokovske) pla-
nine (block mountains).
block line – bušaće uže, v. drilling cable.
block squeeze – bločna visokotlačna cementacija (skviz-
ementacija). Tip operacije cementacije bušotine radi
izolacije zone za perforiranje, frakturiranje ili stimu-
laciju. Zona ispod produktivne zone se perforira i u
nju se injektira cementna kaša pod visokim tlakom,
zatim se isti postupak ponovi u zoni iznad produktiv-
ne zone. Cement se zatim izbuši u kanalu bušotine i
perforira se produktivna zona.
block tree – erupcijski uređaj bločne konstrukcije. Kom-
paktni sklop erupcijskog uređaja bušotine (Chris-
tmas tree) u kojem su ventili izrađeni iz jednog čelič-
nog bloka umjesto uređaja s pojedinačnim ventilima
(loose-valve tree). Upotrebljavaju se često na odobal-
nim bušotinama (ofshore wells).
block valve – blokadni (sekcijski) ventil. Ventil na cjevo-
vodu kojim se isključuje određena sekcija (dionica)
cjevovoda.
blooey line – vod za ispuhivanje bušotine, v. blooie line.
blooey pit – bazen za ispuhivanje bušotine, v. blooie pit.
blooie line – vod za ispuhivanje bušotine. (1) U procesu
bušenja – površinski evakuacijski cjevovod bušotine
koja se izrađuje s ispuhivanjem zrakom ili plinom za
odvođenje (ispuhivanje) cirkulacijskog zraka ili plina,
vode i krhotina izbušenih stijena iz bušotine dalje od
bušaćeg postrojenja radi umanjivanja opasnosti od
požara i transportiranja čestica i krhotina probuše-
nih sijena na prikladnu udaljenost od lokacije bušo-
tine. Sinonim: blooey line. (2) Cijev velikog promjera i
ravnog prolaznog kanala za izbacivanje velikih volu-
mena fuida u slučaju kada sapnica zadržava tlak na
površinsku opremu većim od nominalnog. Sinonim:
blooey line. (3) Niskotlačna cijev velikog promjera
koja se rabi za odvođenje fuida koji pritječu iz for-
macije u bušotinu tijekom bušenja dalje od bušotine
i bušaćeg postrojenja u bazen za ispuhivanje (blooie
pit). Sinonim: blooey line.
blooie pit – bazen za ispuhivanje bušotine. Iskopani
zemljani bazen blizu postrojenja za bušenje s ispu-
hivanjem zrakom (air drilling rig) za prihvat čestica i
krhotina probušenih stijena iznesenih vodom za is-
puhivanje (v. blooie line). Sinonim: blooey pit.
blow a line down – dekomprimirati cjevovod. Sniziti
tlak u cjevovodu kako bi se rastalile smrznute pre-
preke strujanju i zatim podići tlak.
blow a well clean – očistiti bušotinu ispuhivanjem.
Otvoriti ventile na plinskoj bušotini kako bi se bušo-
tina očistila od mulja ili radnog fuida za osvajanje.
blowby – istjecanje plina s tekućom fazom. Izlaženje slo-
bodnog plina s tekućom fazom iz separatora.
blow down pressure – smanjiti (smanjivati) tlak, de-
komprimirati, v. bleed, 2.
blowing – (1) ispuhavanje. U geologiji – transportira-
nje i sedimentacija vjetrom koji puše duž površine
zemlje. (2) ispuštanje u atmosferu. Odlaganje kaptaž-
nog ili naftnog plina u zrak (atmosferu).
blowing a drip – (1) ispuštanje kondenzata iz cjevovoda.
Ispuštanje kondenzata ili kapljica gazolina iz cjevo-
voda otvaranjem ventila na maloj komori cjevovoda.
(2) ispuhivanje kondenzata iz cjevovoda. Ispuštanje
plina iz cjevovoda kako bi se očistio od nakupljenog
kondenzata ili gazolina.
blowing a well – ispuhivanje bušotine. Periodično otva-
ranje ventila na bušotini kako bi se omogućilo brzo
strujanje nafte i/ili plina i tako kanal bušotine očistio
od nakupljenog taloga i tekućine.
blowing in wild – nekontrolirana erupcija bušotine, v.
blowout, 1.
blowing out well – nekontrolirano eruptirajuća bušoti-
na, v. blowout, 1.
blowing well – (1) nekontrolirano eruptirajuća bušotina,
v. blowout, 1. (2) eruptirajući zdenac; eruptirajuća bu-
šotina, v. breathing well.
blown sand – leteći pijesak. Pijesak transportiran (pre-
102
blowout-preventer stack blowout
nošen) vjetrom. Sastoji se od čestica formiranih ero-
zijom vjetrom (wind-borne particles); eolski pijesak
(eolian sand).
blowout – (1) erupcija bušotine. Nekontrolirano, često
silovito, strujanje (istjecanje, izbacivanje) fuida koji
se nalaze u bušotini ili slojnih fuida (plina, nafte,
vode i/ili isplake) iz kanala bušotine na površinu (u
atmosferu – tzv. površinska erupcija, surface blowo-
ut). Bušotina će nekontrolirano eruptirati kada je
slojni tlak veći od tlaka hidrostatičkog stupca fuida
u njenom kanalu (na primjer, tlaka stupca isplake u
procesu bušenja) i ako mjere za sprječavanje erupci-
je nisu bile uspješne. Nekontrolirana erupcija može
biti i podzemna (v. underground blowout) kada sloj-
ni fuidi nekontrolirano utječu (struje) u slojeve sa
sniženim tlakom. Uzroci erupcija u procesu bušenja
mogu biti razni – nedostatna gustoća (relativna gu-
stoća) bušaće isplake, nedovoljno punjenje kanala
bušotine fuidom, klipovanje kanala bušotine, gu-
bitak cirkulacije isplake, zasićivanje isplake plinom
(pliniziranje isplake) ili vodom. Rane pojave koje
ukazuju (upozoravaju) na moguću erupciju su po-
većanje volumena fuida na površini (tzv. porast ni-
voa u bazenu – pit level increase), iznenadni porast
brzine bušenja, zasićenost isplake plinom ili vodom,
pad tlaka isplačne pumpe, prelijevanje isplake pri
dodavanju bušaćih šipki i smanjenje težine bušaćih
šipki. Drugi oblik pisanja termina: blow out; v. well
kick. (2) defacijska udolina (kotlina). U geologiji – (a)
Opći termin za označavanje malih depresija nalik na
tanjur, zdjelu ili korito koje su nastale erozijskom dje-
latnošću vjetra na već postojećoj dini (sipini) ili dru-
gom pješčanom sedimentu (osobito na područjima
s pokretljivim pijeskom ili rastresitim tlom ili gdje je
zaštitni površinski vegetacijski pokrov poremećen
ili uništen). U pojam defacijske udoline je obično
uključena i priležeća akumulacija pijeska iznesenog
iz depresije u slučajevima kada se može razlikovati.
Neke defacijske udoline mogu imati promjer neko-
liko kilometara. (b) Izolirani (osamljeni) brežuljak čiji
je vrh otpuhan vjetrom tako da nalikuje na vulkanski
krater. (c) Plitki bazen koji je nastao na mjestu gdje
je vegetacija uništena, na primjer, požarom ili pre-
komjernom ispašom stoke. Termin se također može
pisati u obliku blow-out. Sinonimi (za sve tri defnici-
je): blowout basin, defation hole, defation hollow; v.
defation basin. (3) ključanje pijeska, v. sand boil.
blow out – erupcija bušotine, v. blowout, 1.
blow-out – defacijska udolina (kotlina), v. blowout, 2.
blowout drill – vježba rukovanja protuerupcijskim ure-
đajem (preventerom), v. blowout-preventer drill.
blowout (blow-out) preventer (BOP) – protuerupcijski
uređaj, protuerupcijski preventer, preventer. U proce-
su bušenja – sigurnosni uređaj bušaćeg postroje-
nja (garniture) za kontrolu slojnog tlaka u bušotini
brtvljenjem njena prstenastog prostora oko kolone
bušaćih šipki (kada se one nalaze u bušotini) ili brtv-
ljenjem cijelog kanala bušotine (ako u bušotini nema
bušaćih šipki), odnosno zatvaranjem vrha zaštitne
kolone, dok drugi tip preventera može odrezati bu-
šaću šipku koja prolazi kroz njega. Preventer je za-
dnja zaštita od erupcije bušotine. Spojen je najčešće
vijcima s glavom bušotine i demontira se (uklanja) s
bušotine tek nakon što se završi ispitivanje bušotine
i na njoj instalira proizvodna oprema. Protuerupcijski
uređaj se obično sastoji od četiri sekcije – tvrdih gu-
menih čeljusti (zatvaraju prostor oko cijevi svih pro-
mjera), metalnih čeljusti ili uložaka (za obuhvat cijevi
određenog promjera, pipe rams), čeličnih odreznih
ili slijepih čeljusti (mogu odrezati cijev i potpuno za-
tvoriti, odnosno zabrtviti, kanal bušotine, blind rams,
shear rams) i bušaće prirubnice (drilling spool) – me-
talni priključci za vod za prigušivanje ili sapnički vod
i vod za gušenje bušotine). Različiti tipovi protuerup-
cijskih uređaja su montirani u sklopu protuerupcij-
skog uređaja ili preventerskom sklopu (v. blowout
preventer stack). Sinonimi: BOP,, preventer.
blowout-preventer accumulator – hidraulički akumu-
lator protuerupcijskog uređaja (preventera), v. accu-
mulator, 1.
blowout-preventer control panel – upravljački pult
protuerupcijskog uređaja (preventera). U procesu bu-
šenja – pult smješten na radnom podištu (platformi)
bušaćeg postrojenja (garniture) blizu radnog mjesta
bušača za rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protu-
erupcijskim uređajem (preventerom) ili različitim
preventerima u protuerupcijskom sklopu. Sadržava
četveroputne regulacijske ventile za aktiviranje pre-
ventera, manometre za akumulator, instrumentni
zrak pulta, manifold i tlak u prstenastom prostoru
s regulatorom za regulaciju tlaka na prstenasti pre-
venter i kontrolu mimovoda. Preventerima se tako-
đer može rukovati s drugog udaljenog mjesta na
bušaćem postrojenju.
blowout-preventer control unit – uređaj za rukovanje
protuerupcijskim uređajem (preventerom). U procesu
bušenja – uređaj za držanje hidrauličkog fuida pod
tlakom u posebnim posudama kojim se osigurava
brzo i pouzdano rukovanje preventerom (njegovo
otvaranje i zatvaranje) – obično komprimiranim zra-
kom i hidrauličkim tlakom.
blowout-preventer drill – vježba rukovanja protuerup-
cijskim uređajem (preventerom). Praktični postupak u
kojem svi članovi posade (ekipe) bušaćeg postroje-
nja (garniture) slijede identični postupak kao u slu-
čaju stvarne erupcije. Registrira se vrijeme od zvuka
alarma do zatvaranja preventera i navodi u izvještaju
bušenja. Sinonim: blowout drill.
blowout-preventer operating and control system –
sustav za rad i upravljanje protuerupcijskim uređajem
(preventerom). U procesu bušenja – sustav (sklop
opreme) koji se sastoji od pumpi, ventila, vodova,
akumulatora i drugih komponenata potrebnih za
rukovanje (otvaranje i zatvaranje) protuerupcijskog
uređaja (preventera).
blowout-preventer pump – pumpa protuerupcijskog
uređaja (preventera). Pumpa na bušaćem postrojenju
(garnituri) namijenjena za osiguravanje hidrauličkog
tlaka akumulatora koji služe za rukovanje protuerup-
cijskim preventerima.
blowout-preventer rams – čeljusti (ulošci) protuerup-
cijskog uređaja (preventera). Komponente (dijelovi,
elementi) protuerupcijskog uređaja (preventera)
koje služe za njegovo zatvaranje i brtvljenje (herme-
tizaciju) kanala bušotine.
blowout-preventer stack – sklop protuerupcijskog ure-
đaja (preventera), protuerupcijski (preventerski) sklop.
U procesu bušenja – vertikalni sklop opreme za kon-
trolu bušotine koji se sastoji od protuerupcijskog
uređaja (preventera), prirubnica, ventila i nazuvica i
103
booster blowout well
spojen je s glavom bušotine (zaštitne kolone). Kod
bušenja na moru (odobalnog bušenja) protuerupcij-
ski sklop je smješten na dnu mora, a dvostruki sklop
(double stack) ima preventere na morskom dnu i na
platformi. Postoje najmanje dva različita mjesta s
kojih se rukuje preventerskim sklopom (uključujući
kontrolni pult na postrojenju).
blowout well – nekontrolirano eruptirajuća bušotina, v.
blowout.
blowover – (1) pješčani nanos. Pijesak prenesen kopne-
nim vjetrovima preko neke prepreke i sedimentiran
na njenoj strani koja je okrenuta prema kopnu ili u
obliku površinskog sloja u laguni. Na primjer, pješča-
ni sedimenti nastali transportiranjem (prenošenjem)
pijeska jakim vjetrovima (koji pušu prema obali) pre-
ko otočnih prudova u lagune smještene duž obale
Meksičkog zaljeva u Teksasu. (2) stvaranje pješčanih
nanosa.
blow well – eruptivna arteška bušotina, v. fowing artesi-
an well.
blue gas – nekarburirani vodeni plin. Vodeni plin proi-
zveden djelovanjem vodene pare na vrući (ugrijani)
koks.
blue-green algae – modrozelene (sinje) alge, cijanobak-
terije, v. cyanobacteria.
blue mud – plavi (modri) mulj. Hemipelagički tip mulja
plavičasto-sive boje zbog postojanja sulfda željeza i
organske tvari.
blue whistler – plinska bušotina, v. gas well.
bobtail (bob-tail) plant – postrojenje za izdvajanje te-
kućih ugljikovodika. Plinsko postrojenje za izdvajanje
tekućih ugljikovodika iz plina. Tekuća faza se zatim
šalje u frakcionator za separaciju u frakcije.
bodily seismic wave – prostorni seizmički val, v. body
wave.
bodily wave – prostorni seizmički val, v. body wave.
body foam – konzistentna pjena. Pjena koja se sastoji
od tekućine sa sferičnim mjehurićima distribuiranim
u cijeloj tekućini i ne diže se do površine, za razliku
od površinske pjene (pjene s mjehurićima na povr-
šini tekućine, surface foam). Sirove nafte velike re-
lativne gustoće i visoke viskoznosti mogu formirati
konzistentnu pjenu.
body of a bit – tijelo bušaćeg dlijeta, v. drilling bit body.
body test – visokotlačno ispitivanje kućišta. Ispitivanje
kućišta (tijela) tlačne opreme (pressure equipment),
na primjer, protuerupcijskog (preventerskog) sklopa
(blowout preventer) ili glave bušotine (wellhead), koje
se izvodi pri znatno većem tlaku od nominalnog tla-
ka (rated pressure) opreme. Pri tom tlaku se ispituje
samo kućište, a ispitivanje se ne izvodi kada su za-
tvoreni ventili ili čeljusti. Sinonim: shell test.
body-test pressure – tlak ispitivanja kućišta, v. body
test.
body wave – prostorni (prostorni seizmički) val. Seizmič-
ki val (v. seismic wave) koji prolazi kroz unutrašnjost
Zemlje s načinom širenja (prostiranja) neovisnim
o bilo kojoj graničnoj površini (površini razdjela).
Prostorni seizmički valovi mogu biti longitudinalni
(P-val – v. P wave) ili transverzalni (S-val – v. S wave).
Sinonim: seismic body wave.
bog – (1) močvara. Vodom zasićeno spužvasto tlo koje
se ponajprije sastoji od mahovina i sadrži oksidirane
raspadajuće biljne ostatke (vegetaciju) koji se mogu
pretvoriti u treset. (2) močvarna vegetacija. Vegetaci-
ja karakteristična za takvu močvarnu sredinu, osobi-
to sfagnum ili tresetna mahovina, šaš i vrijes.
bog moss – močvarna mahovina, mah tresetar, tresetni-
ca, v. sphagnum moss.
bog peat – močvarni (mahovinasti) treset, v. highmoor
peat.
boiling point – vrelište, temperatura vrenja (ključanja).
Najniža temperatura pri kojoj započinje vrenje te-
kućine. Temperatura pri kojoj je tlak zasićene pare
tekućine jednak vanjskom atmosferskom tlaku i pri
kojoj tekućina slobodno vrije. Temperatura ostaje
konstantna sve dok ne ispari sva tekućina. Budući
da vrelište tekućine zavisi od vanjskog atmosferskog
tlaka, ono se određuje za standardni tlak (101.325
paskala ili 1,013 bar). Sinonim: bubble point; v. abso-
lute boiling point, true boiling point.
boiling range – područje destilacije, v. distillation range.
boll weevil – neiskusni naftni radnik. Termin u žargonu
za novog, neiskusnog radnika na bušaćem postro-
jenju (garnituri) ili naftnom polju (često se opisuje
terminom green ili green hand – u doslovnom prije-
vodu: «zelen»).
boll-weevil plug – izvlačivi čep za ispitivanje protuerup-
cijskog uređaja (preventera). Izvlačivi čep pričvršćen
za bušaću šipku koji se primjenjuje za ispitivanje
protuerupcijskog uređaja (preventera, blowout pre-
venter) posjedanjem u kućište glave zaštitne kolone
(casinghead housing). Tlakom koji djeluje odozgo osi-
gurava se hermetizacija (brtvljenje) kanala bušotine.
boll-weevil tool – privremena alatka za nuždu. Gruba
alatka ili naprava izrađena na radilištu za trenutnu
namjenu. Ne zahtijeva iskusnog rukovatelja.
bomb – (1) bomba, tlačna posuda. (a) Posuda, obično
čelična, s debelom stijenkom za uzorkovanje slojnih
fuida (nafte ili plina) pod tlakom u bušotini. (b) Po-
suda s manometrom za mjerenje i zapisivanje tlaka u
bušotini. Spušta se žičanim užetom, a aktivira ubaci-
vanjem metalne šipke ili prethodno podešenim sat-
nim mehanizmom. (c) Čelični cilindar za izvođenje
kemijskih ispitivanja pod tlakom (na primjer, odre-
đivanje tlaka pare). (2) vulkanska bomba, v. volcanic
bomb.
Bond number – Bondov broj. Kvocijent (omjer) gravita-
cijskih i kapilarnih sila (gravitational forces, capillary
forces). U procesima konvencionalnog zavodnja-
vanja (waterfood) Bondov broj je približno jednak
0,000001.
bone bed – sloj bogat kostima. Svaki sloj sedimentnih
stijena (obično tanki sloj pješčenjaka, vapnenca ili
šljunka) s obilnim sadržajem kostiju ili dijelova ko-
stiju fosilnih životinja. Često sadrži i druge organske
ostatke, na primjer, riblje ljuske, zube i koprolite.
bone breccia – koštana breča. Akumulacija kostiju ili
fragmenata kostiju koje su često pomiješane sa ze-
mljom i pijeskom i cementirane (vezane) kalcij-kar-
bonatom, osobito takav sediment koji je nastao u
vapnenačkim spiljama ili na drugim mjestima gdje
obitavaju životinje. Sinonim: osseous breccia.
bony fshes – koštunjače, ribe koštunjače, koštunjave
ribe, v. osteichthyans.
book clay – lisnata glina. Glina sedimentirana u tankim
listićavim proslojcima (tankim laminama nalik na li-
stove). Sinonim: leaf clay.
booster – (1) kompresor za povišenje tlaka, pomoćni
kompresor, buster. Kompresor koji se rabi za pove-
104
borehole geometry tool booster compressor
ćavanje tlaka plina u cjevovodu. Sinonim: booster
compressor. (2) pumpa za povišenje tlaka, pomoćna
pumpa, buster. Pumpa koja se rabi za povećavanje
tlaka nafte u cjevovodu. Sinonim: booster pump.
booster compressor – kompresor za povišenje tlaka,
pomoćni kompresor, buster, v. booster, 1.
booster intermediate station – pomoćna pumpna sta-
nica, pumpna međustanica, v. booster station, 1.
booster jar – škare za pojačavanje udaraca. U procesu
bušenja – alatka za instrumentaciju (hvatanje i izvla-
čenje predmeta iz bušotine, fshing tool) koja se rabi
za pojačavanje snage udaraca mehaničkih škara (me-
chanical jar) ili hidrauličkih škara (hydraulic jar) primi-
jenjenih za oslobađanje zaklinjenih (zaglavljenih)
cijevi u bušotini. Spušta se u bušotinu s kolonom za
instrumentaciju (fshing string) i nalazi se iznad škara.
Fluid u škarama za pojačavanje (na primjer, dušik)
komprimira se kada se kolona za instrumentaciju
podiže i oslobađanjem posebnog mehanizma dolazi
do njegove ekspanzije koja pojačava snagu udarca.
Sinonimi: jar accelerator, jar intensifer.
booster pump – pumpa za povišenje tlaka, pomoćna
pumpa, buster, v. booster, 2.
booster station – (1) pomoćna pumpna stanica, pum-
pna međustanica. Pumpna stanica cjevovoda (obič-
no glavnog). Sinonim: booster intermediate station; v.
intermediate pump station. (2) pomoćna pumpna sta-
nica. Stanica na polju za pumpanje na glavnu stanicu
ili u rezervoare.
boot – (1) konduktor, v. conductor pipe, 1. (2) odušna ci-
jev rezervoara, v. conductor pipe, 2.
boot basket – (1) pauk za hvatanje, v. junk basket. (2)
košara za hvatanje pri glodanju, v. boot sub. (3) prijela-
znik za hvatanje metalnih otpadaka, v. junk sub.
boot sub – košara za hvatanje pri glodanju. U procesu
bušenja – naprava postavljena iznad glodala tijekom
operacije glodanja u kanalu bušotine koja služi za
hvatanje i izvlačenje (vađenje) sitnih metalnih krho-
tina. Tijekom glodanja isplaka pod visokim tlakom
potiskuje metalne krhotine u uski prostor između
košare i stijenke kanala bušotine, a u trenutku kada
krhotine dospiju u širi prstenasti prostor bušotine i
tlak se snizi, one padaju u košaru. Takav tip košare
se također može postaviti iznad bušaćeg dlijeta u
procesu rutinskog bušenja za skupljanje malih ko-
mada metala koji bi mogli oštetiti dlijeto. Sinonim:
boot basket.
BOP – protuerupcijski uređaj (preventer), preventer. Skra-
ćenica termina blowout preventer (v.).
border facies – rubni facijes. Rubni dio eruptivne intru-
zije (tijela eruptivnih ili magmatskih stijena) koji se
teksturom i sastavom razlikuje od glavnog intruziv-
nog tijela, što je možda uvjetovano procesom bržeg
hlađenja ili asimilacijom materijala iz okolne stijene.
border fault – rubni rasjed. (1) v. boundary fault. (2) v.
peripheral fault.
borderland – borderlend. Masivi kristaličnih stijena koji
s morske (vanjske) strane obrubljuju fanerozojske
orogenetske pojaseve blizu ruba sjevernoameričkog
kontinenta (u skladu sa široko prihvaćenom geo-
loškom koncepcijom u prvoj polovici 20. stoljeća).
Borderlendi su tektonski bili aktivniji nego Kanadski
štit (Canadian Shield) i postupno su iščeznuli toneći u
oceane. Danas je ta koncepcija odbačena budući da
kontinentalna kora ne izlazi izvan granica kontinen-
tnskih šelfova (završava blizu njihovih rubova), zbog
čega bi veliki dijelovi kontinentalne kore teško mogli
potonuti u oceanske bazene izvan zone šelfa. Većina
geoloških dokaza u prilog koncepcije borderlenda
se može drugačije interpretirati.
bore – (1) kanal bušotine, v. hole, 1. (2) izbušeni zdenac
(bunar), v. bored well. (3) podvodni prud. Podmorski
pješčani hrbat u vrlo plitkoj vodi čija krijesta može
doseći nivo vode pri oseki.
bore-bit – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
bored well – izbušeni zdenac (bunar). Plitka vodna bu-
šotina (dubine od 3 metra do 30 metara) velikog
promjera (od 20 do 90 cm) koja je izrađena ručnim ili
mehaničklim bušenjem. Sinonim: bore.
borehole, bore hole – kanal bušotine, v. hole, 1.
borehole cementing – cementacija bušotine, v. cemen-
ting.
borehole compensated acoustilog – kompenzirana
akustička (zvučna) karotaža. Akustička (zvučna) karo-
taža s kompenzacijom (korekcijom) utjecaja dubin-
skih uvjeta (uvjeta bušotine) na podatke mjerenja.
Pribor za karotažu ima dva predajnika (transmitera)
i dva prijamnika, a intervalno vrijeme širenja longi-
tudinalnog akustičkog vala se mjeri prema razlici u
vremenima nailazaka vala na prijamnike. Primjenjuje
se za analizu elektrofacijesa, litološku identifkaciju,
procjenu poroznosti, sekundarne poroznosti (u
kombinaciji s nuklearnom karotažom) i mehaničkih
svojstava formacija (moguća je samo u kompaktnim
formacijama), utvrđivanje zona s anomalno visokim
tlakom i proračun akustičke impedancije i koefci-
jenta refeksije (u kombinaciji s karotažom gustoće).
Metoda kompenzirane akustičke karotaže je osobito
prikladna za zone s niskom poroznošću (nepovoljni
utjecaji geometrije kanala bušotine nisu veoma izra-
ženi). Sinonimi: BHC sonic log, borehole compensated
sonic log, compensated sonic log.
borehole compensated sonic log – kompenzirana
akustička (zvučna) karotaža, v. borehole compensated
acoustilog.
borehole directional survey – mjerenje (određivanje)
smjera bušotine (kanala bušotine), v. deviation survey.
borehole efect – utjecaj bušotine. U karotaži – izobliče-
nje karotažnih dijagrama (krivulja, podataka) uzro-
kovano utjecajem promjera, oblika i drugih karak-
teristika kanala bušotine te isplačne obloge (kore)
i katkada zone infltracije (invaded zone). Korekcija
utjecaja dubinskih uvjeta se vrši tzv. kompenziranim
karotažama (compensated logs).
borehole environment – okoliš bušotine (kanala bu-
šotine). U karotaži bušotina – prstenasta područja
(zone) oko kanala bušotine koja nastaju u procesu
bušenja poroznih i propusnih formacija (ili zona) s
ispiranjem isplakom zbog prodora dijela isplačnog
fuida u formaciju i istiskivanja slojnih fuida (uglji-
kovodika i/ili slojne vode) dublje u formaciju. Dio
formacije (gledajući u smjeru od kanala bušotine) iz
kojeg su istisnuti slojni fuidi se naziva isprana zona
(fushed zone), dio u koji je prodro isplačni fltrat se
naziva zona infltracije (invaded zone), a iza nje je ne-
poremećena zona formacije (uninvaded zone) u kojoj
slojni fuidi nisu zagađeni isplakom. Neporemećena
zona je zanimljiva specijalistima karotaže, geolozima
i tehnolozima razrade.
borehole geometry tool – alatka za određivanje geo-
105
bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA) borehole geophysics
metrije bušotine (kanala bušotine). Dubinski pribor
za mjerenje (određivanje) azimuta i nagiba (otklona
od okomice) bušotine (kanala bušotine). Azimut se
mjeri magnetskim kompasom ili giroskopom, a na-
gib njihalom. Mjerenje se može izvesti u jednoj točki
ili na više točaka.
borehole geophysics – geofzička ispitivanja u bušoti-
nama. Karotaža u bušotinama koje nisu ni naftne ni
plinske.
borehole gravimeter – dubinski gravimetar. Pribor za
gravimetrijska mjerenja na različitim dubinama u za-
cijevljenoj bušotini (bušotini sa zaštitnom kolonom)
i nezacijevljenoj (bez zaštitne kolone). Gravimetar je
osjetljiv na gustoću stijena u okolišu kanala bušoti-
ne i rabi se za određivanje horizontalnog protezanja
ležišne stijene i mogućeg položaja potencijalne le-
žišne stijene koja nije bila probušena, ali se nalazi u
blizini bušotine. Sinonim: borehole gravity meter.
borehole gravity meter – dubinski gravimetar, v. bore-
hole gravimeter.
borehole log – dijagram (krivulja) karotaže bušotine, ka-
rotažni dijagram (krivulja)bušotine, v. well log.
borehole spacing – razmak bušotina, gustoća mreže
bušotina, v. well spacing.
borehole survey – (1) dubinsko mjerenje devijacije
bušotine, v. directional survey. (2) dijagram (krivulja)
karotaže bušotine, karotažni dijagram (krivulja) bušo-
tine, v. well log.
borehole televiewer – dubinski televizor. Dubinski pri-
bor za dobivanje ultrazvučne slike kanala bušotine.
Televizor emitira u bušotini impulsni, uski snop ultra-
zvučne energija koji skenira stijenku kanala bušotine
pomicanjem pribora prema ušću bušotine. Primje-
njuje se za detekciju i izučavanje pukotina u ležišnoj
stijeni u okolišu bušotine ili za kontrolu korozije ili
oštećenih spojnica zaštitne kolone u bušotini (ter-
min je komercijalni naziv).
borehole temperature – temperatura na dnu bušotine,
v. bottomhole temperature.
borehole volume – volumen bušotine (kanala bušoti-
ne). Volumen bušotine (kanala bušotine) izračunan
prema dijagramu dijametriranja bušotine (kaverno-
gramu – caliper log).
bore meal – bušaći mulj, v. drill cuttings.
borer – bušač. Zastarjeli sinonim termina driller (v.).
boring – (1) trag bušenja (svrdlanja). Trag životne aktiv-
nosti fosilnih organizama – biljaka (gljiva, algi) ili ži-
votinja (spužava, crva, briozoa, nekih rakova). Vidljivi
su na ljušturama, kostima ili drugim tvrdim dijelovi-
ma beskralješnjaka i kralješnjaka kao urezi, žljebovi
(brazde) ili rupice. (2) bušenje, v. drilling.
boring by percussion – udarno (perkusijsko) bušenje, v.
percussion drilling.
boring by rotation – rotacijsko bušenje, v. rotary dri-
lling.
boring journal – dnevnik (žurnal) bušenja. Zastarjeli si-
nonim termina driller’s log (v.).
boring log – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log.
boring mast – bušaći jarbol, v. drilling mast.
boring master – bušač, bušaći majstor, v. driller.
boring mud – bušaća isplaka, v. drilling mud.
boring porosity – poroznost rovanja, v. burrow poro-
sity.
boring rig – bušaće postrojenje (uređaj, garnitura), po-
strojenje (uređaj, garnitura) za bušenje, v. drilling rig.
borings – bušaći mulj, v. drill cuttings.
boring sludge – bušaći mulj, v. drill cuttings.
boring time – vrijeme čistog bušenja, v. drilling time.
boring tool – bušaće dlijeto, v. drilling bit.
boring tower – bušaći toranj, toranj za bušenje, v. dri-
lling derrick.
bottled gas – plin u bocama. Ukapljeni propan i, u ma-
njoj mjeri, butan ili smjesa propana i butana koji se
drže u bocama pod tlakom. Rabe se u domaćinstvi-
ma i industriji kao gorivo.
bottle test – ispitivanje razbijanja emulzije. Postupak
ispitivanja radi određivanja najdjelotvornije kemika-
lije i njene potrebne količine za razbijanje emulzije
tipa «nafta u vodi». Uzorku emulzije se dodaju razli-
čite kemikalije i nakon što se utvrdi najdjelotvornija
dodaju se njene različite količine radi određivanja
minimalnog potrebnog volumena za razbijanje
emulzije.
bottle-type submersible rig – poluuronjivo bušaće po-
strojenje od cilindara. Pokretno poluuronjivo bušaće
postrojenje konstruirano (izgrađeno) od više čeličnih
cilindara – kada se cilindri potope postrojenje poto-
ne i osloni se o dno, a kada se voda ukloni iz cilindara
postrojenje pluta na vodi. Može bušiti u vodama du-
bine do 30 metara (100 stopa).
bottom – (1) dno, korito. U geomorfologiji – (a) Dno,
površina zemlje iznad koje se nalazi neka vodena
masa. (b) Dio jezera u dolini U-oblika danas pokriven
sedimentima istaloženim vodotocima koji utječu u
jezero. (c) dno doline, v. valley foor. (2) dno doline, ni-
zina. U geografji – nizinska, ravna i obično plodnim
tlom pokrivena ravnica (osobito u dolini rijeke Missi-
ssippi). Također travnata nizina nastala taloženjem
aluvije duž riječnog korita. Aluvijalna ili vodoplavna
(poplavna) ravnica. Sinonimi: bottomland, fat, inter-
val, lowland.
bottom assembly – dubinski bušaći sklop (sklop buša-
ćih alatki), v. bottomhole assembly.
bottom-bed load – transportirani sedimentni materijal
dna korita, v. bed-material load.
bottom cementing plug – donji cementacijski čep, v.
cementing plug.
bottom hold-down – donji zahvatni držač (sidreno upo-
rište) dubinske pumpe. Sidreni uređaj (anchor) za dr-
žanje dubinske pumpe s klipnim šipkama (sucker-rod
pump) u radnom položaju. Nalazi se na dnu pumpe.
bottomhole, bottom hole (BH, bh) – dno bušotine.
Najniži ili najdublji dio (točka) bušotine (kanala bu-
šotine).
bottomhole (bottom-hole) assembly (BHA) – dubin-
ski bušaći sklop (sklop bušaćih alatki). U procesu buše-
nja – sklop teških bušaćih alatki ugrađen u donji dio
bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, drillstring) u
bušotini radi ostvarivanja opterećenja na bušaće dli-
jeto i održavanja njegova smjera bušenja. Jednostav-
ni dubinski bušaći sklop se sastoji od bušaćeg dlijeta
(drilling bit) i nekoliko teških šipki (drill collar), a može
također uključivati i dlijeto-proširivač (bottomhole re-
amer) kanala bušotine (iznad bušaćeg dlijeta ili iznad
prve bušaće šipke). Osim bušaćeg dlijeta, teških šipki
i otežanih bušaćih šipki i dlijeta-proširivača dubinski
sklop može imati stabilizatore kolone bušaćih šipki.
Tipovi dubinskih bušaćih sklopova (ovisno o uvjeti-
ma bušenja) jesu: (a) glatki bušaći sklop (slick botto-
mhole assembly) – bušaći sklop bez stabilizatora koji
106
bottomhole (bottom-hole) pump bottomhole (bottom-hole) choke (BHC)
je sastavljen samo od regularnih bušaćih šipki, teških
šipki na donjem kraju bušaće kolone i bušaćeg dli-
jeta; (b) kruti bušaći sklop (packed assembly, packed-
hole assembly) – bušaći sklop sa stabilizatorom koji se
sastoji od bušaćih šipki, dlijeta-proširivača, teških šip-
ki, stabilizatora i bušaćeg dlijeta; (c) njihajni (klatni)
bušaći sklop (pendulum assembly, pendulum bottom-
hole assembly) – sastavljen od bušaće šipke, proširi-
vača, teških šipki i bušaćeg dlijeta; primjenjuje se za
smanjivanje devijacije bušotine, i (d) bušaći sklop s
dubinskim motorom (downhole motor assembly) – sa-
stavljen od bušaćih šipki, teških šipki, kosog bušaćeg
prijelaznika, dubinskog motora i bušaćeg dlijeta (pri-
čvršćenog za motor). Dubinski bušaći sklopovi se ta-
kođer opisuju kao: (a) zglobni (articulated bottomhole
assembly); (b) upravljivi (steerable bottomhole assem-
bly); (c) orijentirani (oriented bottomhole assembly) i,
(d) neorijentirani (nonoriented bottomhole assembly).
Sinonimi: bottom assembly, downhole assembly.
bottomhole (bottom-hole) choke (BHC) – dubinska
erupcijska sapnica. Sapnica (choke) ili prigušnica (ori-
fce), postavljena u donjem dijelu kolone uzlaznih
cijevi (tubing), za regulaciju tlaka i ograničavanje
uzlaznog strujanja fuida u svrhu regulacije protoka
(rate of fow) i plinskog faktora (gas/oil ratio). Olujna
sapnica (v. storm choke) jest tip dubinske erupcijske
sapnice koja automatski prekida strujanje ako je pro-
tok veći od prethodno određenog. Sinonim: botto-
mhole fow bean; v. adjustable choke, positive choke,
wellhead choke.
bottomhole (bottom-hole) circulating pressure –
tlak cirkulacije na dnu bušotine. Tlak na fuid koji cir-
kulira na dnu bušotine.
bottomhole (bottom-hole) curve – krivulja tlaka na
dnu bušotine. Krivulja tlaka (porasta tlaka) koja se
rabi za izučavanje proizvodnih karakteristika naftnih
i plinskih ležišta.
bottomhole (bottom-hole) diferential pressure –
diferencijalni tlak na dnu bušotine. Razlika između
ležišnog tlaka i tlaka na dnu proizvodne bušotine.
bottomhole (bottom-hole) fow bean – dubinska
erupcijska sapnica, v. bottomhole choke.
bottomhole (bottom-hole) gas separator – dubinski
separator (plinski separator). Dubinski uređaj (down-
hole device) za separaciju nafte i plina prije pumpa-
nja nafte dubinskom pumpom u bušotini kako bi se
spriječila blokada plinom i povećala efkasnost pum-
pe. Separator je pričvršćen za dno kolone uzlaznih
cijevi (tubing) ispod usisnog ventila pumpe (standing
valve) i jedini je ulaz fuida u pumpu. Fluidi u separa-
toru struje zavojitom putanjom izazivajući tako se-
paraciju plina i njegovo strujanje u prstenasti prostor
između kolona uzlaznih i zaštitnih cijevi (tubing-ca-
sing annulus). Sinonimi: bottomhole separator, down-
hole gas separator.
bottomhole (bottom-hole) heater – dubinski grijač.
Grijač na dnu bušotine za zagrijavanje i proizvodnju
teške, viskozne nafte.
bottomhole (bottom-hole) location – položaj dna
bušotine. Položaj najnižeg dijela kanala bušotine s
obzirom na položaj na površini.
bottomhole (bottom-hole) manometer – dubinski
manometar, v. bottomhole pressure gage.
bottomhole (bottom-hole) motor – dubinski motor
(bušaći motor), v. downhole drilling motor.
bottomhole (bottom-hole) oil pump – dubinska pum-
pa (naftna pumpa), v. bottomhole pump.
bottomhole (bottom-hole) packer – pridnena dubin-
ska brtvenica (paker). Dubinska brtvenica postavlje-
na blizu dna kanala bušotine (bottom of well) kako bi
se spriječilo uzlazno strujanje fuida u prstenastom
prostoru između dviju kolona cijevi (obično između
kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi, casing-tubing annu-
lus). Pridneni paker može imati jedan, dva ili tri pro-
lazna otvora (bore) ovisno o broju kolona uzlaznih
cijevi (tubing) u bušotini; v. anchor packer.
bottomhole (bottom-hole) plug – čep na dnu bušo-
tine. Cementni čep (cement plug) ili most (bridge)
postavljen blizu dna bušotine radi izolacije dijela
njenog kanala ispod čepa. Često se postavljaju za
izolaciju iscrpljenih ili vodonosnih zona ležišta.
bottomhole (bottom-hole) pressure (BHP, bhp) –
tlak na dnu bušotine. (1) U procesu bušenja – hidro-
statički tlak zbog težine stupca cirkulirajuće isplake u
bušotini (2) U procesu proizvodnje – slojni ili ležišni
tlak u bušotini na dubini produktivne formacije ili in-
tervala izmjeren zapisnim dubinskim manometrom.
Razlikuje se dinamički tlak na dnu (kada fuidi stru-
je – fowing bottomhole pressure) i statički tlak (kada
nema strujanja fuida i tlak raste i stabilizira se – static
bottomhole pressure) koji je jednak slojnom ili ležiš-
nom tlaku. Pad tlaka na dnu pokazuje da je ležište u
stanovitoj mjeri iscrpljeno. Mjeri se dubinskim ma-
nometrom (v. bottomhole-pressure gage) – mjerenje
se često izvodi za više različitih protoka (kapaciteta
proizvodnje bušotine) za proračun produktivnosti
bušotine.
bottomhole (bottom-hole) pressure bomb – dubin-
ski manometar, v. bottomhole pressure gage.
bottomhole (bottom-hole) pressure buildup test –
ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pressure buildup
test.
bottomhole (bottom-hole) pressure gage (gauge) –
dubinski manometar. Manometar za mjerenje statič-
kog ili dinamičkog tlaka u bušotini (shut-in pressure,
fowing pressure) na zadanoj dubini. Spušta se žiča-
nim užetom. Tlak se zapisuje na dijagramu sa satnim
pomicanjem. Tlak se također može mjeriti senzorom
postavljenim u koloni uzlaznih cijevi (tubing) na dnu
bušotine. Jedan tip takvog uređaja pretvara mjere-
nje tlaka u električne signale koji se prenose na po-
vršinu gdje se kontinuirano ili periodički očitavaju.
Sinonimi: bottomhole manometer, bottomhole pre-
ssure bomb.
bottomhole (bottom-hole) pressure recorder – zapi-
sni dubinski manometar, v. bottomhole pressure ga(u)
ge.
bottomhole (bottom-hole) pressure test – mjerenje
tlaka u bušotini. Mjerenje slojnog ili ležišnog tlaka
(reservoir pressure), statičkog (shut-in pressure) ili di-
namičkog (fowing pressure), na zadanoj dubini u bu-
šotini manometrom koji se spušta žičanim užetom.
bottomhole (bottom-hole) pump – dubinska pum-
pa (naftna pumpa). Pumpa na dnu naftne bušotine
za umjetno podizanje nafte iz bušotine na površi-
nu. Može biti pokretana elektromotorom (electric
pump), hidraulički (hydraulic pump) ili s površinskim
pogonskim uređajem s klipnim (pumpnim) šipkama
(sucker-rod pump). Sinonimi: bottomhole oil pump,
deep-well oil pump, deep-well pump, oil-well pump,
107
boudinage bottomhole (bottom-hole) regulator
subsurface oil pump, subsurface pump; v. electric
submersible centirfugal pump, hydraulic bottomhole
pump, sucker-rod pump.
bottomhole (bottom-hole) regulator – dubinski re-
gulator. Ventil, postavljen u donjem dijelu kolone
uzlaznih cijevi (tubing string) s funkcijom sličnom du-
binskoj sapnici (bottomhole choke). Ventil je normal-
no zatvoren i otvara se kod zadanog diferencijalnog
tlaka.
bottomhole (bottom-hole) sample – (1) dubinski
uzorak. Uzorak ležišnih fuida uzet na dnu bušotine
za razliku od uzorka uzetog iz separatora (separator
sample) ili površinskog uzorka (surface sample). Sino-
nim: subsurface sample. (2) jezgra. Jezgra stijene izva-
đena iz bušotine specijalnom alatkom za izučavanje
karakteristika ležišta.
bottomhole (bottom-hole) separator – dubinski sepa-
rator (plinski separator), v. bottomhole gas separator.
bottomhole (bottom-hole) temperature (BHT, bht)
– temperatura na dnu bušotine. Slojna ili ležišna tem-
peratura (reservoir temperature) u bušotini u točki (na
dubini) nasuprot produktivnom sloju. Obično se mje-
ri nakon što je bušotina bila izvjesno vrijeme zatvo-
rena kako bi fuidi u bušotini postigli stanje termičke
ravnoteže. Ekstremno visoke temperature na dnu se
mogu pojaviti u dubokim bušotinama ili na područji-
ma s nenormalno visokim geotermičkim (geotermal-
nim) gradijentom. Takve temperature (veće od 250
°C) mogu uzrokovati stanovite tehnološke probleme
u bušotinama, na primjer u procesu bušenja mogu
izazvati ubrzano zgušnjivanje bušaćih fuida na bazi
vode, a povećanje njihove viskoznosti i gustoće može
imati za posljedicu smanjenje brzine bušenja, gubi-
tak cirkulacije isplake, klipovanje kanala bušotine pri
izvlačenju kolone bušaćih šipki i zaglavljivanje buša-
ćih alatki (spomenuti problemi se mogu ublažiti upo-
rabom bušaćih isplaka na bazi ulja).
bottomhole (bottom-hole) test adapter – prijela-
znik za dubinska ispitivanja. Naprava postavljena na
vrhu (najgornji fting) erupcijskog uređaja na ušću
bušotine koja osigurava brzo i sigurno priključiva-
nje lubrikatora za klipovanje ili ispitivanje bušotine
i omogućuje pristup punim prolaznim presjekom do
erupcijskog uređaja. Može također imati unutarnji
navoj koji služi za postavljanje elevatora za spuštanje
i izvlačenje kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i erupcij-
skog uređaja.
bottom-intake electric submersible pump – električ-
na uronjena pumpa s usisom na dnu bušotine. Elek-
trična uronjena pumpa (electric submersible pump) s
obratnim položajem motora i pumpe – pumpa je na
dnu bušotine.
bottomland, bottom land – dno doline, nizina, v.
bottom, 2.
bottom load – transportirani sedimentni materijal u ko-
ritu, v. bed load.
bottom moraine – podinska (temeljna, osnovna) more-
na, v. ground moraine, 1.
bottoms – (1) talog u rezervoaru. Ostatak primjesa
istaloženih iz sirove nafte u skladišnim rezervoarima
(storage tanks). (2) ostatak, v. residue, 3.
bottom sample – uzorak s dna. (1) Uzorak sirove nafte
uzet sa dna ili blizu dna skladišnog rezervoara (sto-
rage tank); v. middle sample, upper sample. (2) Uzorak
uzet iz nižeg mjesta cjevovoda.
bottoms and bottom settlings (BS) – talog na dnu
rezervoara. Čvrsti i tekući ostaci u sirovoj nafti koji
se nakupljaju na dnu skladišnih rezervoara (storage
tanks).
bottomset – donji sloj delte, v. bottomset bed.
bottomset (bottom-set) bed – donji sloj delte, sloj do-
njeg dijela delte. Jedan od horizontalnih ili blago na-
gnutih slojeva sitnozrnastih sedimenata (silt i glina)
istaloženih na dnu mora ili jezera ispred nastupaju-
ćeg ruba delte. Postupno su prekrivani sedimentima
prednjeg dijela delte (v. foreset bed) i sedimentima
gornjeg dijela delte (v. topset bed). Nalazi se u osno-
vici punog profla deltnih sedimenata. Sinonim:
bottomset.
bottom settlings and water – (BS&W) – (1) mulj i
voda, talog i voda, v. basic sediment(s) and water. (2)
talog i voda. Rezultat ispitivanja u svrhu određivanja
prisutnosti čvrstih čestica i vode.
bottom subsidence – spuštanje (slijeganje, tonjenje) Ze-
mljine kore, v. subsidence.
bottoms up – (1) izvlačenje (vađenje) kolone bušaćih
alatki (bušaće kolone). Kompletno izvlačenje bušaćih
alatki iz bušotine (od njena dna do vrha). (2) dizanje
isplake u bušotini. Uzlazna cirkulacija bušaće isplake
u kanalu bušotine prije nego što isplaka na dnu bu-
šotine, zajedno s česticama probušene stijene, dođe
do površine.
bottoms-up circulation time – vrijeme uzlazne cirku-
lacije (vrijeme kašnjenja) uzorka probušene stijene, v.
lag time.
bottom-supported ofshore drilling rig – morsko
bušaće postrojenje s osloncem o dno. Tip pokretnog
postrojenja za bušenje u podmorju s dijelom kon-
strukcije u kontaktu s dnom mora kada se nalazi na
lokaciji bušotine i tijekom procesa bušenja. Ostali dio
postrojenja se nalazi iznad površine mora. Uključuje
poluuronjiva i samopodizna bušaća postrojenja.
bottom water – (1) podinska voda. Slobodna (pokret-
ljiva) voda u vodonosnom sloju koji zaliježe nepo-
sredno ispod naftnog ili plinskog ležišta za razliku od
rubne vode (v. edge water) ili vezane vode (v. connate
water). Podinska voda čini dio ležišne energije (tip
režima iskorištavanja ležišta) i znatno utječe na po-
našanje ležišta. (2) pridnena voda. U oceanografji –
najdublja i najgušća vodena masa (masa oceanske
vode) formirana njenim hlađenjem na površini u
području visokih geografskih širina; v. deep water,
intermediate water, surface water.
bottom-water drive – režim podinske vode, podinski
vodotlačni režim. Režim istiskivanja nafte iz ležišta
(iskorištavanja ležišta) tlakom podinske vode, tj.
vode u vodonosnom bazenu napajanja (akviferu,
aquifer) ležišta koji zaliježe neposredno ispod naftne
zone ležišta; v. reservoir drive,water drive.
bottom-water drive reservoir – ležište s režimom
podinske vode (podinskim vodotlačnim režimom), v.
bottom-water drive.
boudin – budina. (1) Jedan od niza izduljenih lećastih
segmenata stijena u tzv. strukturi budinaž (v. boudi-
nage) koji su raspoređeni paralelno pružanju sloja i
uzajamno su spojeni ili razdvojeni. U presjeku imaju
buričasti oblik; v. tectonic lens. (2) Opći termin koji
označava svaki tektonski uklopak ili leću (tectonic in-
clusion) bez obzira na njihov oblik ili postanak.
boudinage – budinaž. Struktura uobičajena u serijama
108
boundstone boulder
izrazito deformiranih sedimentnih i metamorfnih sti-
jena u kojima je kontinuirani kompetentni sloj (sloj
kompetentne stijene), koji zaliježe između plastič-
nijih slojeva (slojeva nekompetentnih stijena), pod-
vrgnut rastezanju, stanjivanju i kidanju u pravilnim
intervalima na pojedine blokove nalik na tektonske
leće, tzv. budine (v. boudin), izduljene paralelno s osi
bore. Sinonim: sausage structure.
boulder – blok. (1) U sedimentološkoj klasifkaciji – fra-
gment stijene veći od oblutka (v. cobble) i promjera
preko 256 mm (10 inča). Oblik mu je ponešto zao-
bljen zbog abrazije (valjanja) tijekom transportiranja
(prenošenja). Blok je najveći fragment stijene u sedi-
mentološkoj klasifkaciji (u V. Britaniji donja granica
promjera bloka je 200 mm ili 8 inča); v. large boulder,
medium boulder, small boulder. (2) glacijalni (ledenjač-
ki) blok, v. glacial boulder. (3) blok trošenja (raspada-
nja), rezidualni blok, v. boulder of weathering. (4) Opći
termin koji označava fragment bilo koje stijene čija
je težina prevelika da bi ga mogao podići čovjek.
boulder bed – sloj blokova. (1) Konglomerat (valutič-
njak, conglomerate) koji sadrži fragmente stijena ve-
ličine blokova (v. boulder). (2) Glacijalni (ledenjački)
sediment, na primjer, til (till) ili tilit (tillite), koji sadrži
fragmente sa širokim rasponom promjera.
boulder clay – glina s blokovima, til. Termin koji se u
V. Britaniji rabi kao ekvivalent termina til (v. till), ali
se ponajprije odnosi na glacijalne (ledenjačke) sedi-
mente (glacial deposits) koji se sastoje od isprutanih
subangularnih blokova (blokova s ledenjačkim stri-
jama) različitih promjera i cementiranih (vezanih)
gustim, tvrdim pulveriziranim (fnoklastičnim) glina-
ma i gorskim brašnom. Termin till se u prvom redu
rabi kao opći termin koji je primjenljiv ne samo na
gore opisane sedimente nego i na takve glacijalne
sedimente u kojima nema blokova ili koji uglavnom
sadrže pjeskoviti materijal i vrlo malo gline. Sinonim:
drift clay.
boulder conglomerate – konglomerat (valutičnjak) s
blokovima. Tip konsolidirane (cementirane) stijene
koja se sastoji uglavnom od blokova (v. boulder).
boulder gravel – šljunak od blokova. Nekonsolidirani
(necementirani, rahli) sediment koji se sastoji uglav-
nom od blokova (v. boulder).
boulder of decomposition – blok razlaganja (kemijskog
trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering) koji
je nastao u procesu kemijskog trošenja ili raspada-
nja stijena (v. chemical weathering), na primjer, blok
bazalta modifciran i zaobljen sferoidnim trošenjem,
pri čemu je očuvao relativno svježu (neizmijenjenu)
sferičnu jezgru okruženu nizom ljusaka raspadnute
stijene; v. boulder of disintegration.
boulder of disintegration – blok razaranja (mehanič-
kog trošenja). Blok trošenja (v. boulder of weathering)
koji je nastao mehaničkim razaranjem stijena (mec-
hanical weathering), na primjer, blok formiran raslo-
javanjem (listanjem) stijene (exfoliation); v. boulder of
decomposition.
boulder of weathering – blok trošenja (raspadanja),
rezidualni blok. Velika odvojena stijenska masa čiji su
rubovi i kutovi zaobljeni. Blokovi trošenja se nalaze
na površini zemlje ili plitko ispod nje. Njihov posta-
nak je uvjetovan različitim procesima trošenja (raspa-
danja) stijena – razlaganjem ili kemijskim trošenjem
(chemical weathering, v. boulder of decomposition)
i razaranjem ili mehaničkim trošenjem (mechanical
weathering, v. boulder of disintegration). Sinonimi: re-
sidual boulder, weathering boulder.
Bouma cycle – Boumaov ciklus (sekvencija), v. Bouma
sequence.
Bouma sequence – Boumaova sekvencija (ciklus). Verti-
kalna sedimentna sekvencija istaložena turbiditnim
strujama (turbidity currents), karakteristični jasno
izraženi niz stadija formiranja potpune sekvencije
turbidita (sequence of turbidite). Izdvojeno je pet ver-
tikalnih jedinica (stadija, intervala) koje su označene
(odozdo prema gore) slovima a, b, c, d i e i razliku-
ju se svojom sedimentnom strukturom i veličinom
(promjerom) zrna: (a) jedinica na dnu sekvencije –
grubozrnasti (krupnozrnasti), loše sortirani i masiv-
ni sedimenti s mogućom gradacijskom slojevitošću
(potencijalne su ležišne stijene); (b) donji slojevi s
paralelnom laminacijom; (c) slojevi s laminacijama
strujnih riplova; (d) gornji slojevi s paralelnim lami-
nacijama, i (e) jedinica na vrhu sekvencije – pelitni
sedimenti (vrlo fnozrnasti s paralelnim laminama i
sastavljeni od hemipelagičnih ili pelagičnih mulje-
va). Jedinice a i b (i čak jedinica c) mogu zbog raznih
uzroka nedostajati u sekvenciji. Sinonim: Bouma
cycle.
boundary – granica. U geološkom smislu – linija koja
označava granicu iza koje ne postoje neka svojstva
danog objekta (na primjer, površina koja odjeljuje
stijene različitog tipa ili starosti) ili linija koja razdvaja
dvije kartografske jedinice na geološkoj karti.
boundary curve – fazna granica, v. boundary line.
boundary efect – rubni (granični) efekt, v. end efect.
boundary line – fazna granica. U geokemiji – linija duž
koje graniče područja bilo kojih dviju faza u binar-
nom (dvojnom) sustavu i linija duž koje se presije-
caju dvije bilo koje površine likvidusa u ternarnom
(trojnom) sustavu. U kondenziranom ternarnom su-
stavu fazna granica odgovara ravnoteži, u pravilu, iz-
među dvije čvrste faze i jedne tekuće faze, Sinonimi:
boundary curve, phase boundary.
boundary pressure – tlak na kontaktu. Srednji tlak na
vodo-naftnom kontaktu (oil-water contact) ili vodo-
plinskom kontaktu (gas-water contact) ležišta.
boundary stratotype – stratotip granice jedinica. Odre-
đena točka u određenoj sekvenciji slojeva stijena
koja služi kao standard za defniranje i prepozna-
vanje stratigrafske granice (stratigraphic boundary).
Također se može defnirati i kao tipski presjek (v. type
section) na kojem je prikazana ili označena sinkrona
(istodobna) granica dviju geokronoloških i strati-
grafskih jedinica koja prolazi unutar kontinuiranog
stratigrafskog presjeka gdje nema bitnog prekida
sedimentacije. Sinonim: type-boundary section; v.
stratotype.
boundary wave – granični seizmički val. Seizmički val
koji se širi (rasprostire) duž slobodne površine ili duž
površine razdjela (razgraničenja) između slojeva.
boundstone – baundston. Tip sedimentne karbonatne
stijene (sedimentary carbonate rock) čije su prvobit-
ne komponente bile vezane tijekom sedimentacije
i u biti ostale neizmijenjene u procesu rasta (pove-
ćanja mase) stijene (na što upućuju takve njezine
karakteristične osobitosti, kao što su skeletne forme
prorastanja i laminacija ili slojevitost koja nije veza-
na uz distribuciju tvari po relativnoj gustoći, odno-
109
bradenheading, braden heading bound water
sno koja je suprotna gravitaciji) – na primjer, većina
grebenskih (grebenotvornih) stijena i neke stijene
bioherma i biostroma. Baundston se sastoji od bio-
klasta promjera većeg od 2 mm koji čine više od 10%
stijene. Bioklasti su organski uzajamno pričvršćeni ili
cementirani, te mogu formirati strukturni skelet ili se
raspršiti među grubim skeletnim detritusom.
bound water – kemijski vezana voda. Voda koja je ke-
mijski vezana uz mineralna zrna ili je apsorbirana na
njima i ne može slobodno strujati. Ne može se uklo-
niti bez mijenjanja (promjene) strukture ili sastava
tvari i, za razliku od slobodne vode (v. free water), ne
može reagirati (otapati, formirati kristale leda). Ke-
mijski vezana voda se nalazi i u materijalima kao što
su biljne i životinjske stanice.
Bowen reaction (Bowen’s reaction) series – Bowenov
reakcijski niz. Niz minerala u kojem će ranije formi-
rana faza reagirati kasnije u diferencijaciji i formirati
novi, daljnji mineral u nizu. Termin se primjenjuje us-
poredo s terminom reakcijski niz (v. reaction series).
bowl – potporanj klinova, v. drilling bowl.
bowlingite – saponit, v. saponite.
box – kolčak spojnice. Kraj cijevi ili klipne (pumpne)
šipke (sucker rod) s unutarnjim (ženskim) navojem
(female thread); v. pin.
box and pin, box-and-pin – s unutarnjim i vanjskim
(ženskim i muškim) navojem. Termin za označavanje
tipa spojnice koja se rabi za spajanje cijevi ili klipne
(pumpne) šipke (sucker rod). Primjenjuje se kada cije-
vi ili klipne šipke imaju na jednom kraju vanjski (muš-
ki) navoj (male thread), a na drugom kraju unutarnji
(ženski) navoj (female thread). Suprotan tip spojnice
je spojnica s dvostrukim vanjskim (muškim) navojem
(pin-and-pin coupling).
box-and-pin coupling – spojnica s unutarnjim i vanj-
skim (ženskim i muškim) navojem, v. box and pin.
box-and-pin sucker rod – klipna šipka s navojnim kol-
čakom i čepom (s unutarnjim i vanjskim navojem), v.
box and pin, sucker rod.
box fold – sandučasta bora. Bora koja u poprečnom
presjeku ima kvadratni oblik, čiji profl ima oblik triju
strana pravokutnika, odnosno bora čiji tjemeni dio
ima izgled ravne široke površine a njena krila su na-
gnuta pod strmim kutovima.
box tap – konusni trn s unutarnjim (ženskim) navojem. U
procesu bušenja – alatka konusnog oblika za hvata-
nje i izvlačenje predmeta palih u bušotinu s vanjskim
navrtanjem na hvatani predmet.
Boyle’s law – Boyleov zakon. Fizikalni zakon koji postav-
lja ovisnost volumena plina o tlaku – kada se mijenja
tlak, tada se na odgovarajući način mijenja volumen
plina, i obratno, odnosno, tlak plina je inverzno pro-
porcionalan njegovom volumenu pri konstantnoj
temepraturi. Zakon vrijedi za idealan plin (ideal gas),
a kada se primjenjuje na realne plinove (real gas),
tada se može uvesti faktor kompresibilnosti (Z fak-
tor) plina.
Boyle’s law method – metoda na principu Boyleovog
zakona, v. Boyle’s law porosimeter.
Boyle’s law porosimeter – porozimetar na principu
Boyleovog zakona. Pribor (uređaj) koji se obično rabi
za određivanje poroznosti uzoraka stijena (na pri-
mjer, jezgara). U porozimetru s jednom komorom
(Boyle’s law single-cell porosimeter) plin poznatog vo-
lumena se komprimira na specifcirani tlak u komori
s uzorkom stijene. Za određivanje poroznosti uzorka
izmjeri se volumen plina pri atmosferskom i poviše-
nom tlaku. U porozimetru tog tipa s dvije komore
(s dvostrukom komorom, Boyle’s law double-cell po-
rosimeter) u jednoj komori se nalazi uzorak stijene,
dok je druga komora prazna. Tlak plina se povećava
u praznoj komori, zatim se komore spoje otvaranjem
ventila, izmjere se tlakovi i izračuna poroznost; v. po-
rosity measurement.
brachiopods (Brachiopoda) – brahiopodi, ramenonoš-
ci. Koljeno morskih beskralješnjaka (marine inverte-
brates). Karakterizirani su lofoforom (lophophore)
i dvjema bilateralno (dvostrano) simetričnim polo-
vicama ljuštura (bilaterally symmetrical valves) koje
mogu biti vapnene ili hitinsko-fosfatne. Obično su
pričvršćeni za supstrat, ali također mogu biti slobod-
ni. Važni provodni fosili (guide fossils). Stratigrafska
rasprostranjenost: donji kambrij-danas. Sinonimi:
brachs, lamp shells.
brachs – brahiopodi, ramenonošci, v. brachiopods.
brachyanticline – brahiantiklinala. Kratka, široka anti-
klinala. Antiklinala za koju je karakteristična velika ši-
rina tako da su izlazi slojeva na površinu razmješteni
u obliku elipsa; v. brachysyncline.
brachygeosyncline – brahigeosinklinala. Duboka oval-
na depresija formirana tijekom kasnijih stadija defor-
macije geosinklinale. Brahigeosinklinala je jedan od
tipova sekundarne geosinklinale.
brachysyncline – brahisinklinala. Kratka, široka sinkli-
nala. Sinklinala za koju je karakteristična velika širina
tako da u tlocrtu nalikuje na centroklinalu (centrocli-
ne); v. brachyanticline.
brachyuran crabs – brahiuri, kratkorepi (kratkotrbi) raci,
kratkorepci, rakovice, v. brachyurans.
brachyurans (Brachyura) – brahiuri, kratkorepi (krat-
kotrbi) raci, kratkorepci, rakovice. Infrared rakova
(crustaceans). Karakterizirani su širokim i kratkim
oklopom (carapace). Stratigrafska rasprostranjenost:
donja jura-danas. Sinonim: brachyuran crabs.
brackish water – bočata (bočatna, brakična) voda, bo-
čatica. Voda s niskom koncentracijom otopljenih soli.
Neodređeni termin koji se rabi za označavanje voda
čiji je salinitet između vrijednosti saliniteta normalne
morske i normalne slatke vode.
bradenhead – (1) glava zaštitne kolone (kolone zaštit-
nih cijevi), v. casinghead. (2) navojni čep glave zaštitne
kolone, glava zaštitne kolone s brtvenicom, v. stuf ng-
box casinghead.
bradenhead gas – (1) plin iznad naftnog ležišta. Plin iz
svih slojeva iznad naftnog na bušotini (sav plin iznad
naftonosnog sloja). (2) naftni (kaptažni, kaptažni naf-
tni) plin, plin naftnih bušotina, v. casinghead gas.
bradenhead gas well – plinska bušotina na izoliranom
ležištu. Bušotina koja proizvodi plin iz plinskog leži-
šta koje je izolirano od naftnog ili plinskog ležišta na
toj bušotini, a leži ispod njega.
bradenheading, braden heading – potiskivanje sti-
mulacijskog fuida slojnim fuidom bez izolacije forma-
cije. Metoda pumpanja (injektiranja) radnog fuida za
obradu formacije (treating fuid) u bušotinu bez izo-
lacije obrađivane formacije dubinskom brtvenicom
(pakerom) – fuid za obradu se pumpa u bušotinu
kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing string) i zatim po-
tiskuje u formaciju injektiranjem proizvedenog sloj-
nog fuida kroz kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji
110
breached anticline bradenhead method
primjenjuje izolacija obrađivane formacije pakerom,
tada se taj proces naziva bullheading.
bradenhead method – metoda cementacije pod tla-
kom sa zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead
squeeze.
bradenhead squeeze – cementacija pod tlakom sa
zatvorenom glavom bušotine. Metoda cementacije
bušotine pod visokim tlakom (squeeze cementing) –
operacija popravljanja kanala bušotine pumpanjem
cementne kaše (otopine, cement slurry) kroz kolonu
uzlaznih cijevi (tubing) ili bušaću kolonu (kolonu
bušaćih alatki, drillstring) koja je spuštena do vrha
perforacija zaštitne kolone (casing). Glava zaštitne
kolone je tijekom injektiranja cementne kaše za-
tvorena kako bi se spriječilo strujanje kroz kolonu
na površinu i cement se protisne kroz perforacije.
Uzlazne cijevi ili bušaće šipke se izvuku iz bušotine i
cement ostavi da stvrdne. Druge metode visokotlač-
ne cementacije bušotina su s izolacijom prstenastog
prostora bušotine pakerom (v. bullhead squeeze), s
prekidanim pumpanjem cementne kaše (v. hesitati-
on squeeze) i kontinuiranim injektiranjem cementne
kaše (v. running squeeze). Sinonim: bradenhead squ-
eezing.
bradenhead squeezing – cementacija pod tlakom sa
zatvorenom glavom bušotine, v. bradenhead squee-
zing.
Bradfordian – bredford, bradford. (1) Stratigrafski kat
najgornjeg dijela devona (uppermost Devonian) pro-
vincijske skale Sjeverne Amerike – iznad kasadagana
(Cassadagan), a ispod misisipija (Mississippian). Sino-
nim: Conewangoan. (2) Stratigrafski potkat srednje
jure (Middle Jurassic) iznad bata (Bathonian) u Velikoj
Britaniji.
braided river – anastomozna (prepletena) rijeka, v. bra-
ided stream.
braided fuvial deposits – sedimenti prepletenih rijeka,
v. braided stream.
braided stream – anastomozna (prepletena) rijeka. Rije-
ka koja je razdijeljena na složeno prepletenu mrežu
mnogih malih i plitkih korita međusobno odvojenih
otocima ili prudovima u koritima. Općenito se sma-
tra da takva rijeka upućuje na njenu nemogućnost
(nesposobnost) transportiranja (prenošenja) cjelo-
kupne mase materijala (kao u slučaju materijalom
preopterećenih i agradacijskih rijeka koje teku u ši-
rokom koritu na vodoplavnoj ravnici). Sinonim: ana-
stomosing stream, braided river; v. braiding.
braiding – anastomoza. Proces postupnog račvanja
riječnog korita, što uzrokuje formiranje izduljenih
uskih otoka i prudova koji pretvaraju korito u složenu
mrežu malih, uzajamno isprepletenih rukavaca. Dje-
latnost riječnog toka koji nije u stanju transportirati
(prenositi) sav materijal u sebi i tako stvara račvajuće
korito, Sinonim: anastomosis; v. braided stream.
brake band – pojas kočnice. U tehnici bušenja – dio
kočnice na bušaćem postrojenju, elastični čelični po-
jas koji zahvaća prirubnice bubnja bušaće dizalice za
kontrolu spuštanja pokretnog koloturnika, odnosno
bušaćih šipki, zaštitnih ili uzlaznih cijevi.
branch – (1) pritok. Mali vodotok koji utječe u drugi,
obično veći, vodotok (tributary). (2) riječni rukavac.
Rijeka koja se odvaja od (istječe iz) glavnog kanala
druge rijeke i ne spaja se ponovno s njim, na primjer,
u području delte ili aluvijalne lepeze (distributary). (3)
spojni riječni kanal. Rijeka koja se odvaja od (istječe
iz) druge rijeke i ponovno se spaja s njom (by-cha-
nnel). (4) račva. Viljuškasto račvanje plimne rijeke. (5)
grana dromokrone refektiranih (odbijenih) valova. U
seizmologiji – jedan od dvaju ili više drugih postoje-
ćih nailazaka refektiranih (odbijenih) valova (refek-
sa) od istog horizonta refeksije (refektora) koji se
mogu opažati u jednoj točki prijama, poput slučaja
kada je horizont refeksije konkavno zakrivljen ili
diskontinuiran kao kod reverznog rasjedanja. Grana
domokrone refektiranih valova se može defnirati i
kao grana koja se formira pri registraciji refektiranih
valova (refeksa) od konkavno zakrivljene granice
razdjela kada se u jednoj točki prijama registrira ne-
koliko refeksa od istog horizonta refeksije. (6) gra-
na domokrone refraktiranih (prelomljenih) valova. U
seizmologiji - grana domokrone koja se formira pri
registraciji (u jednoj točki prijama) više od jednog
nailaska refraktiranih valova na istom horizontu re-
frakcije, što je uzrokovano osobitim oblikom (konf-
guracijom) horizonta refrakcije.
branched alkanes – razgranati alkani, alkani s razgra-
natim lancima, v. alkanes.
branched-chain hydrocarbons – ugljikovodici s razgra-
natim lancima. Ugljikovodici s četiri ili više ugljikovih
atoma raspoređenih u razgranate lance. Zajedno s
ugljikovodicima s ravnim lancima (straight chains) se
nazivaju acikličkim spojevima.
branched-chain paraf ns – izoparafni. Parafnski
ugljikovodici (alkani) s razgranatim lancima ugljiko-
vih atoma, za razliku od normalnih parafna (n-pa-
rafna, normal paraf n, n-paraf n), koji imaju ravne
lance (straight chains). Primjer je izobutan. Sinonimi:
i-paraf ns, isoparaf ns.
branch fault – sporedni rasjed, v. auxiliary fault.
branching fault – račvajući rasjed. Rasjed koji se dijeli
(grana, račva) na dva ili više dijelova.
branchiopod crustaceans – branhiopodi, škrgonošci, v.
branchiopods.
branchiopods (Branchiopoda) – branhiopodi, škrgo-
nošci. Razred rakova (crustaceans). Karakterizirani su
morfološkom sličnošću (sličnošću građe) njihovih
brojnih somita (segmenata tijela, somites) i ekstre-
miteta (limbs) i njihovim načinom hranjenja fltrira-
njem. Stratigrafska rasprostranjenost: donji devon-
danas. Sinonim: branchiopod crustaceans.
branchiurans (Branchiura) – branhiuri, škrgorepci. Po-
drazred rakova (crustaceans). Ektoparaziti riba.
branchstone – brančston. Tip grebenotvorne stijene (v.
reef rock), baundstona (v. boundstone) ili frejmstona
(v. framestone) sastavljen od uspravnih granajućih
kolonija koje se uzajamno dodiruju tako da formiraju
skelet nalik na rešetku. Šupljine između grana mogu
biti otvorene ili ispunjene fnim sedimentom ili kri-
staliničnim cementom (vezivom).
Bravais lattice – Bravaisova rešetka (kristalna rešetka),
v. crystal lattice.
brea – mineralna smola. Rijetko primjenjivani termin
za označavanje viskoznog asfalta koji nastaje eva-
poracijom (isparavanjem) hlapljivih komponenata
iz površinskih naftnih izdanaka (na Trinidadu se tim
terminom naziva malta – v. maltha).
breached anticline – antiklinala s duboko erodiranim
tjemenom. Antiklinala čije je tjeme (svod, crest) du-
boko erodirano zbog čega je obrubljena erozijskim
111
breathing vent breadth
kosinama okrenutim prema njenoj jezgri. Sinonimi:
scalped anticline, unroofed anticline.
breadth – širina broda, v. beam, 2.
break – (1) stratigrafski prekid. Oštra promjena krono-
loške sekvencije sedimentnih stijena (redoslijeda
uslojavanja sedimentnih stijena) na određenom ni-
vou koja obično upućuje na nesklad (osobito strati-
grafski nesklad, disconformity) ili prekid (hijat, hiatus).
Stratigrafski prekid je osobito primjetna promjena
litologije (litološkog sastava), na primjer, prekid koji
odvaja kanalni pješčenjak (channel sand) od šejla što
ispod zaliježe, također predstavlja prekid normalne
geološke sekvencije (presjeka), osobito stratigraf-
skog kontinuiteta. Sinonimi: gap, stratigraphic bre-
ak. (2) pregib reljefa. U geomorfologiji – primjetna
promjena topografje područja ili dio zemljišta koji
se po morfologiji izrazito razlikuje od susjednog po-
dručja. Element reljefa koji se oštro izdvaja po obliku
i obrisima, na primjer, duboka dolina, osobito klisura
ili kanjon koji prosijecaju gorski hrbat ili lanac. (3)
promjena brzine bušenja. Termin kojim se u procesu
bušenja obično označava porast brzine bušenja (fast
break) i također oštra promjena tvrdoće bušenih slo-
jeva stijena po vertikali (na primjer, zbog nailaska dli-
jeta na rasjed ili pukotinu) i postojanje rahlije stijene
između slojeva kompaktnije stijene (na primjer šejla
između masivnih stijena). (4) pregib, lom. Izrazita ili
oštra promjena ili infeksija padine ili profla. Termin
se primjenjuje u izrazima tipa pregib (lom) padine
(break of slope) i pregib (lom) profla (break of profle).
(5) nailazak seizmičkih valova, v. arrival.
break circulation – uspostaviti cirkulaciju isplake. Po-
krenuti isplačnu pumpu radi uspostavljanja cirkula-
cije isplake. Budući da je isplaka zbog prekida cirku-
lacije (mirovanja) postala gušća ili se pretvorila u gel,
obično je potreban visoki tlak pumpe.
break down pressure (BDP) – tlak frakturiranja. Tlak
potreban za početak frakturiranja (loma) sloja (for-
macije).
breaker – razbijeni morski val. Morski površinski val koji
je postao tako ustrmljen (strmine
1
/
7
) da se krijesta
otkida s njegova tijela, a turbulentna masa vode se
sručuje na obalu ili preko grebena ili litice. Lomljenje
(razbijanje) valova se obično zbiva kada je dubina
vode manja od 1,28 puta visina vala. Sinonim: bre-
aking wave.
breaker plate – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
breaker zone – zona mlata mora, v. surf zone.
breaking down – rastavljanje kolone bušaćih šipki, od-
vrtanje bušaćih šipki. U procesu bušenja – rastavljanje
kolone bušaćih šipki na pojedinačne šipke i njihovo
odlaganje na policu u bušaćem tornju.
breaking strength – prijelomna čvrstoća, čvrstoća na
lom, v. fracture strength.
breaking wave – razbijeni morski val, v. breaker.
break out – demontaža bušaće kolone. U procesu bu-
šenja – izvlačenje kolone bušaćih alatki iz kanala
bušotine, njihovo otpajanje i slaganje cijevi u buša-
ćem tornju. Termin se također odnosi na operaciju
demontaže zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi,
casing).
breakout box – jaram, ploča za navrtanje i odvrtanje
bušaćeg dlijeta, v. bit breaker.
breakout (break-out) cathead – vitlo (mosur) za od-
vrtanje bušaćih šipki. U tehnici bušenja – uređaj na
bušaćem postrojenju (garnituri) koji služi kao pogon
pri odvrtanju bušaćih šipki. Obično je smješten su-
protno od bušačeve strane dizalice.
breakout (break-out) man – rukovatelj kliještima (klju-
čem) za odvrtanje bušaćih šipki. U procesu bušenja –
član posade bušaćeg postrojenja koji rukuje kliješti-
ma za odvrtanje i navrtanje bušaćih šipki (v. breakout
tongs) pri njihovu izvlačenju iz bušotine ili spuštanja
u nju.
breakout (break-out) tongs – ključ (kliješta) za odvr-
tanje bušaćih šipki. U procesu bušenja – velika na-
prava nalik kliještima koja je obješena iznad radnog
podišta (platforme) bušaćeg postrojenja (drill foor).
Kada se bušaće šipke izvlače (vade) iz bušotine ključ
za odvrtanje djeluje kao ključ za zakretanje cijevi
(torque tongs), a kada se šipke spuštaju u bušoti-
nu služe kao ključ za držanje cijevi (backup tongs)
za ključ za navrtanje (makeup tongs). Sinonim: lead
tongs.
breakover – zamjena bušaće isplake, v. conversion.
breakthrough – (1) prodor istiskivajućeg fuida, v. bre-
akthrough of displacing fuid. (2) usijecanje, urezivanje.
U geologiji – erozijska djelatnost tekućih voda kojom
se urezuju prolazi. (3) usjeklina. Korito formirano usi-
jecanjem (urezivanjem).
breakthrough of displacing fuid – prodor istiskivaju-
ćeg fuida. Prva pojava istiskivajućeg (injektiranog)
fuida (sredstva, agensa) u proizvodnoj bušotini (na
primjer, vode, plina, pare, otapala i dr.) u procesu isti-
skivanja nafte. Prodor se događa kada fronta istiski-
vanja nafte dođe do proizvodnih bušotina i ne znači
kraj uspješnog istiskivanja nafte budući da se i nakon
prodora mogu proizvesti znatne količine nafte.
breakthrough of injected fuid – prodor injektiranog
fuida, v. breakthrough of displacing fuid.
breakthrough time – vrijeme prodora. Vrijeme potreb-
no da injektirani fuid (fronta istiskivajućeg fuida)
dopre do proizvodne bušotine u procesu istiskivanja
nafte iz ležišta.
breathe – disanje rezervoara, v. breathing, 1.
breather tubes – odušne cijevi. Ispusne cijevi na skla-
dišnim rezervoarima (storage tanks) za izlaženje zra-
ka ili para tijekom punjenja rezervoara ili kada teku-
ćina ekspandira usljed zagrijavanja.
breather vent – dišni odušak rezervoara, v. breathing
vent.
breathing – (1) disanje rezervoara. Strujanje plina i
naftnih para u skladišni rezervoar (storage tank) ili iz
njega kroz odušni ventilacijski vod (cijev) rezervoa-
ra zbog ekspanzije i kontrakcije tekućine izazvanih
dnevnim promjenama temperature (izmjeničnim
zagrijavanjem i hlađenjem zbog razlika između
dnevne i noćne temperature). Sinonim: breathe. (2)
eksploatacija periodičkim eruptiranjem. Izbacivanje
kapljevine (nafte i vode) iz kanala bušotine plinom
kada postigne dovoljno visok tlak.
breathing loss – gubitak disanjem rezervoara. Gubi-
tak dijela fuida u skladišnim rezervoarima (storage
tanks) uzrokovan dnevnim promjenama temperatu-
re; v. breathing, 1.
breathing vent – dišni odušak rezervoara. Otvor (port) u
skladišnom rezervoaru (storage tank) koji omoguću-
je strujanje zraka i naftnih para u rezervoar i iz njega
usljed izmjeničnog zagrijavanja i hlađenja uzrokova-
112
bridging breathing well
nih promjenom temperature. Odušak može imati na
sebi osigurač protiv plamena (fame arrestor). Sino-
nim: breather vent.
breathing well – eruptirajući zdenac (bunar); eruptira-
juća bušotina. Zdenac (bunar) ili bušotina (obično
vodna) u kojima s promjenom atmosferskog tlaka
dolazi do naizmjeničnog izbacivanja i usisavanja
jake zračne struje, što je često praćeno odgovaraju-
ćim naizmjeničnim zvukovima ispuha i usisa. Takav
zdenac ili bušotina probuše debelu zonu aeracije
(prozračnu zonu, zone of aeration) koja je dovoljno
porozna i propusna tako da osigurava slobodnu cir-
kulaciju zraka između nje i zdenca (bušotine), ali je
u ostalom dijelu njihova kanala veza s atmosferom
krajnje otežana zbog postojanja gustog (kompak-
tnog) tla ili drugog materijala niske permeabilnosti
iznad nezasićenih slojeva. Na dijelu kanala zdenca
(bušotine) nisu ugrađene zaštitne cijevi. Sinonim:
blowing well.
breccia – breča, kršnik. Tip grubozrnaste klastične sedi-
mentne stijene (v. sedimentary rock) sastavljene (gra-
đene) od vrlo nesortiranih grubih uglastih fragme-
nata nepravilna oblika istih ili različitih, prethodno
nastalih, stijena koji su uzajamno vezani kremenim,
vapnenim ili glinenim vezivom. Može nastati sedi-
mentacijom, poremećajima tijekom sedimentacije,
magmatskim procesima, tektonskim procesima ili
kolapsom stijena. Slična je konglomeratu (v. conglo-
merate) od kojeg se razlikuje po oštrim rubovima fra-
gmenata, dok su fragmenti konglomerata zaobljeni.
Breče mogu biti ležišne stijene za ugljikovodike. Si-
nonim: rubblerock; v. conglomerate.
breccia conglomerate – brečo-konglomerat. Sedimen-
tna stijena koja se sastoji i od uglatih i od zaobljenih
(izvaljanih) čestica – tip sedimentne stijene koja se
ne može jasno odrediti niti kao breča ni kao konglo-
merat (koja je između breče i konglomerata). Sino-
nim: breccio-conglomerate.
breccia dike – brečni dajk (žica). Sedimentni, klastični
dajk ili žica koji presijeca okružujuću stijenu i sastav-
ljen je (građen) od breče.
breccial – brečni, brečin. Koji se odnosi na breču (v. bre-
ccia).
breccia pipe – brečna (vulkanska) cijev, v. pipe, 3.
breccia porosity – brečna poroznost. Međučestična po-
roznost (tip poroznosti) u brečama.
breccia-sandstone – brečo-pješčenjak. Pješčenjak koji
sadrži stanovitu količinu malih fragmenata (odloma-
ka) breče.
brecciated – brečiran. Koji je pretvoren (transformi-
ran) u breču ili je karakteriziran njenim svojstvima
ili na nju nalikuje. Termin se osobito primjenjuje za
označivanje strukture stijena u kojima je zamjetna
akumulacija uglatih fragmenata (odlomaka) ili za
označivanje teksture ruda koje su karakterizirane
postojanjem nezaobljenih fragmenata minerala.
brecciation – brečiranje. Formiranje breča, na primjer
drobljenjem stijena u uglate fragmente.
breccia vein – žilna breča. Pukotina koja sadrži brojne
fragmente okolnih stijena i čije su šupljine ispunjene
mineralima.
brecciform – brečast, brečolik. Koji ima oblik breče ili
njenu strukturu ili na nju nalikuje (v. breccia).
breccio-conglomerate – brečo-konglomerat, v. bre-
ccia-conglomerate.
breccioid – brečoidan, brečolik. Koji ima izgled breče (v.
breccia).
brecciola – brečola. Dobro sortirana intraformacijska
breča sastavljena od malih uglatih fragmenata va-
pnenca koji formiraju jasno izražene slojeve razdvo-
jene proslojcima tamnog šejla (primjer je breča u
sjevernim Apeninima).
breeze – lagani svježi vjetar, svježi povjetarac. Vjetar
čija brzina varira između 4 i 27 čvorova (od 6 do 49
km/h), odnosno vjetar jakosti od 2. do 6. stupnja
prema Beaufortovoj skali vjetrova (v. Beaufort wind
scale). Ovisno o brzini naziva se lahor (v. light breeze),
povjetarac (v. gentle breeze), umjereni vjetar (v. mode-
rate breeze), svježi vjetar (v. fresh breeze) i jaki vjetar (v.
strong breeze).
Brent – sirova nafta tipa Brent. Sirova nafta polja «Brent»
sa britanskog sektora Sjevernog mora koja se u V. Bri-
taniji rabi kao etalonska (bazna, referentna) nafta za
određivanje cijena drugih sirovih nafti.
Bretonian orogeny – bretonska orogeneza. Jedna od
30 ili više orogeneza tijekom fanerozoika (identi-
fcirana od H. Stillea). Sastoji se od nekoliko faza i
obuhvaća vremenski interval od početka kasnog
devona do konca devona. Bretonska orogeneza se
smatra najranijim dijelom variscičke orogenetske
ere (Variscan orogenic era) koja se nastavila do kon-
ca paleozoika.
bridge – (1) tampon u kanalu bušotine. U procesu bu-
šenja – prepreka u kanalu bušotine, veliki fragment
ili fragmenti stijena od urušavanja stijenke bušotine
ili drugi predmeti koji su pali u kanal bušotine i time
ga djelomično zatvorili (začepili). (2) most u kanalu
bušotine. Naprava koja se postavlja u kanal bušotine
radi zadržavanja cementa ili drugog materijala i koja
se kasnije može permanentno ostaviti u bušotini,
izvući (ukloniti) iz bušotine ili izbušiti. (3) tamponirati
kanal bušotine. Formirati (napraviti) tampon u kanalu
bušotine.
bridge over – erupcijsko začepljenje kanala bušotine.
Pojava pri erupciji bušotine kada stijenski materijal
(stijensko kršje, pijesak, glina i drugi klastični mate-
rijal) katkada začepe kanal bušotine i time prekinu
erupciju.
bridge plug (BP) – (1) cementni most, mosni cementni
čep. Cementni čep postavljen u kanalu bušotine (u
koloni zaštitnih cijevi, casing) na točno određenoj
(specifciranoj) dubini. Služi za izolaciju produktivne
zone (zona) ili dubljih intervala kada se proizvodnja
nastavlja iz plićih intervala. (2) izolacijski mosni čep,
izolacijski most. Kratka raširiva dubinska alatka s kli-
novima (čeljustima) i gumenim brtvenim elementi-
ma koja se spušta u kanal bušotine (u kolonu zaštit-
nih cijevi) na specifciranu dubinu. Služi za izolaciju
produktivnih slojeva u bušotini, izolaciju donje zone
(intervala) za vrijeme dok se gornja ili donja zona
(interval bušotine) cementira pod tlakom, frakturira,
ispituje (testira), brtvi (čepi) ili kada se bušotina na-
pušta. Može biti permanentan te bušiv (izrađen od
mekanog metala) ili izvlačiv (spušta se s kolonom
uzlaznih cijevi ili čeličnim užetom) nakon obavljenih
radova. Sinonim: bridging plug.
bridging – tamponaža (tamponiranje) kanala bušotine.
Namjerno ili slučajno zatvaranje (začepljivanje) dije-
la kanala bušotine na nekoj udaljenosti (intervalu)
od njena dna, na primjer, bacanjem fragmenata (od-
113
brittle mica bridging agent
lomaka) stijene ili nekih stranih predmeta u kanal ili
nabijanjem plastičnog materijala (glinenog).
bridging agent – agens (sredstvo) za čepljenje. Materijal
za čepljenje velikih pukotina na stijenki kanala bu-
šotine.
bridging factor – mosni faktor. U mineralogiji – broj
(brojčana veličina) koji izražava način međusobne
povezanosti (karakter uzajamne veze) SiO
4
-tetraeda-
ra u mineralu (strukturi minerala). Jednak je 0,8 plus
20% kvocijenta od dijeljenja sume valentnih veza
silikata s brojem kationa. Vrijednost mosnog fakto-
ra jednaka 1,00 dodijeljena je kvarcu budući da su
u tom mineralu svi SiO
4
-tetraedri neposredno me-
đusobno povezani, što rezultira najvećim mogućim
brojem mostova (tj. popunjene su sve mosne veze).
Sve druge strukture imaju mosne faktore manje od
jedinice; v. energy index, 1.
bridging material – materijal za čepljenje formacije.
Vlaknasti, pahuljičasti ili zrnasti materijal koji se do-
daje bušaćim fuidima ili cementnim kašama (otopi-
nama) za čepljenje formacije u kojoj se gubi cirkula-
cija tih fuida.
bridging – začepljivanje (brtvljenje) kanala bušotine.
Akumuliranje (nakupljanje) zdrobljenog materijala u
kanalu bušotine koji sprječava pristup do njena dna.
bridging plug – mosni čep, provizorni most, v. bridge
plug, 2.
bridle – (1) paralelno seizmičko paljenje, v. parallel shot.
(2) spojno uže glave balansira i polirane šipke (njihala i
brušene šipke). Žičano ili čelično uže koje spaja glavu
balansira (njihala, horsehead) njihalice (beam pum-
ping unit) dubinske naftne pumpe s klipnim šipkama
(sucker-rod pump) s poliranom (brušenom) šipkom
(polished rod).
bright spot – svijetla seizmička točka. Signal izvanred-
ne jakosti na seizmičkom proflu (seismic profle) koji
često upućuje na postojanje akumulaciju prirodnog
plina (accumulation of natural gas).
brine – (1) prirodna voda visokog saliniteta. U geologiji
– termin koji se primjenjuje za označavanje pornih
fuida u dubokim sedimentacijskim bazenima (ba-
zenima taloženja), vrućih fuida u zatvorenim baze-
nima, voda naftnih i plinskih ležišta i geotermalnih
mineralizirajućih fuida. Odnosi se na vode (od toplih
do vrućih) s visokim salinitetom koje sadrže kalcij,
natrij, kalij i klor te malu količinu drugih elemenata.
Sinonim: natural brine. (2) voda visokog saliniteta, vi-
sokomineralizirana voda. Prateća voda naftnih i plin-
skih ležišta koja sadrži veliku količinu otopljenih soli,
osobito natrij-klorida, i relativno malu koncentraciju
drugih soli (kalcij-klorid, kalcij-nitrat, cink-klorid i
dr.); v. oil-feld waters. (3) morska voda visokog salini-
teta. Morska voda koja sadrži otopljenih soli više od
uobičajene količine (više od 35%) zbog evaporacije
(isparavanja) ili smrzavanja. (4) podzemna voda viso-
kog saliniteta. Podzemna voda s visokim sadržajem
(količinom) otopljenih soli. (5) vodena otopina soli.
Otopina soli u vodi (klorida, bromida i dr.) koja se
primjenjuje kao radni fuid pri radovima opremanja i
održavanja bušotina (tzv. paker-tekućina).
brine-conditioning plant – postrojenje za obradu slane
vode. Postrojenje za pročišćavanje (kondicioniranje)
slane vode. Općenito mogu biti otvorenog i zatvo-
renog tipa. U otvorenom sustavu voda se aerizira i
dodaju se kemikalije za održavanje komponenata u
ravnoteži u otopini ili za fokulaciju suspendiranih
čvrstih čestica. Rezidualne suspendirane čvrste česti-
ce se uklanjaju fltriranjem. U zatvorenom sustavu za
obradu slana voda na svom putu od izvora do injek-
cijskih bušotina zadržava svoju početnu kvalitetu što
je moguće više; to se postiže sprječavanjem kontak-
ta vode s atmosferskim kisikom i održavanjem oto-
pljenih elemenata u otopini.
brine-disposal well – bušotina za odlaganje slane vode.
Bušotina koja služi kao injekcijska za odlaganje slane
vode, proizvedene na polju, u podzemne slojeve.
brine drilling mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi
prirodne slane vode, v. drilling mud, salt water-base
drilling mud.
Brinell hardness test – ispitivanje tvrdoće metodom
Brinella. Metoda ispitivanja tvrdoće (otpornosti mi-
nerala ili metala na deformaciju) u kojoj se čelična
kuglica promjera 1 cm utiskuje u izglađenu povr-
šinu ispitivanog uzorka pod određenim statičkim
opterećenjem (obično 30 kN). Tvrdoća se određuje
dijeljenjem sferične površine (u mm
2
) nastalog oti-
ska s opterećenjem na kuglicu (u kg) i izražava se kao
Brinellov broj tvrdoće (Brinell number, Brinell hardness
number). Sinonim: Brinell test; v. Knoop hardness test,
Vickers hardness test.
Brinell hardness number – Brinellov broj tvrdoće, v. Bri-
nell hadrness test.
Brinell number – Brinellov broj tvrdoće, v. Brinell hadr-
ness test.
Brinell test – ispitivanje tvrdoće metodom Brinella, v.
Brinell hardness test.
brine mud – isplaka (bušaća isplaka) na bazi prirodne
slane vode, v. drilling mud, salt water-base drilling
mud.
brine spring – izvor slane vode, slani izvor, v. salt spring.
brine storage pit – bazen za skladištenje slane vode.
Površinski bazen za odlaganje slane vode i vode pro-
izvedene zajedno s naftom postupkom isparavanja
(evaporacije) i/ili prokapljivanjem.
bring in a well – pustiti bušotinu u proizvodnju, v. bring
into production.
bringing in a well – puštanje bušotine u proizvodnju, v.
bringing into production.
bringing into production – puštanje bušotine u proi-
zvodnju. Bušenje, osvajanje, proizvodno opremanje i
puštanje bušotine u proizvodnju. Prema drugim de-
fnicijama, samo osvajanje, proizvodno opremanje i
puštanje u proizvodnju. Sinonim: bringing in a well.
bring into production – pustiti bušotinu u proizvodnju.
Izbušiti, osvojiti, proizvodno opremiti i pustiti bušo-
tinu u proizvodnju. Sinonimi: bring in a well, put a
well on, put a well on production.
brittle – krhak, krt, lomljiv. U petrologiji – termin za opi-
sivanje stijena koje se lome (pucaju) pri djelovanju
sile čiji je intenzitet manji od 3 do 5% sile deformaci-
je ili naprezanja; v. ductile.
brittle mica – krti (lomljivi) tinjac (liskun). (1) Mineral
iz skupine minerala koji po svojim kristalografskim
osobitostima nalikuju pravim tinjcima (v. mica) ali
su njihove ljuske (otcijepljene po kalavosti) manje
elastične. Kao glavnu komponentu krti tinjci sadrže
kalcij, za razliku od tinjaca (mica) čija je glavna kom-
ponenta kalij. Sinonim: clintonite. (2) Mineral iz sku-
pine krtih tinjaca – na primjer, klintonit (clintonite),
margarit (margarite) i efezit (ephesite). (3) Tinjčasti
114
bubble noise broaching
mineral (micaceous mineral) koji se sreće u obliku kr-
tih listića ili ljuskica, na primjer, kloritoid (chloritoid).
broaching – erupcijsko istjecanje slojnih fuida. U proce-
su bušenja – nekontrolirano istjecanje slojnih fuida
erupcijom oko i izvan konduktora i na površinu is-
pod bušaćeg postrojenja kroz pukotine koje su na-
stale djelovanjem tlaka i povezale se s površinom.
broaching bit – dlijeto-proširivač kanala bušotine, v. re-
amer, underreamer.
broken formation – izlomljena formacija (sloj). For-
macija (sloj) stijena koja je izlomljena rasjedima ali
je sačuvala bitan kontinuitet kontakata i unutarnje
stratigrafske jedinice. Ne pravi se razlika između jedi-
nica koje su deformirane gravitacijski uzrokovanim
lomljenjem i jedinica s tektonski formiranim pukoti-
nama.
broken sand – šareni poligeni pješčenjak. Pješčenjak
koji se sastoji od mješovite sekvencije sedimenata
(od sedimenata raznovrsnog sastava, mixed sequen-
ce of deposits), na primjer, glinoviti (zaglinjeni) pje-
ščenjak, odnosno pješčenjak s tankim proslojcima
gline (shaly sand).
bromine index – bromni broj, v. bromine value.
bromine number – bromni broj, v. bromine value.
bromine value – bromni broj. Pokazatelj stupnja ne-
zasićenosti nafte (unsaturatedness of oil). Izražava se
kao broj grama broma apsorbiranog sa 100 grama
naftnog produkta pri standardiziranim uvjetima. Si-
nonim: bromine index, bromine number.
brown algae (Phaeophyta, Phaeophyceae) – smeđe
alge, feofte, feofceje. Odjel (Phaeophyta) i razred
(Phaeophyceae) višestaničnih algi. Boju (od zelenka-
sto-žute do tamnosmeđe) zahvaljuju postojanju ka-
rotina (carotenes) i ksantofla (xanthophylls) u količini
većoj od klorofla (chlorophylls). Većina smeđih algi
obitava u slanim vodama. Neki pripadnici tih algi su
najveće poznate alge i mogu doseći duljinu od neko-
liko metara; v. algae.
brown clay – smeđa (crvena) glina, v. red clay.
brown hornblende – smeđa rogovača (hornblenda).
Smeđi varijetet rogovače (hornblende) bogat že-
ljezom – osobito bazaltna rogovača (basaltic hor-
nblende).
Brown Jura, Brown Jurassic – smeđa jura, doger, v.
Dogger.
Bruxellian – brisel, bruxell. Stratigrafski kat donjeg di-
jela srednjeg eocena (lower Middle Eocene) u Europi
– iznad ipra (Ypresian), a ispod oversa (Auversian).
bryalgal – briozojsko-algalni. Termin za označavanje
gustih vapnenaca otpornih na eroziju valovima i gra-
đenih uglavnom od mrežastih kolonija briozoa (ma-
hovnjaka) i alga koje mjestimično stvaraju uzajamna
proraštanja. Tako nastali materijal je tijesno združen
s grebenima (rifovima); v. coralgal.
bryophytes (Bryophyta) – briofti, mahovine. Odjel ne-
vaskularnih biljaka (nonvascular plants). Mogu imati
diferencirana stabalca (stems) i listove (leaves), ali
nemaju pravo korijenje (true roots). Formiraju ležišta
treseta. Fosilne mahovine tercijara su vrlo bliske ma-
hovinama suvremene fore, a mahovine kvartara se
praktično ne razlikuju od današnjih (bitno se promi-
jenila samo njihova rasprostranjenost). Dijele se na
mahovine jetrenjarke (jetrenjače, liverworts) i lisnate
mahovine (mosses); v. pteridophytes, thallophytes.
bryozoans (Bryozoa, Polyzoa) – briozoi, mahovnjaci.
Koljeno beskralješnjaka (invertebrates). Karakterizira-
ni su uglavnom kolonijskim rastom (colonial growth),
vapnenim skeletom (calcareous skeleton) ili, rjeđe,
hitinskom membranom (chitinous membrane) te
probavilom (probavnim kanalom) u obliku slova U
(U-shaped alimentary canal), s usnim (mouth) i anal-
nim otvorom (anus). Važni grebenotvorni organizmi
u paleozojskoj eri. Stratigrafska rasprostranjenost:
ordovicij (moguće gornji kambrij)-danas. Sinonimi:
moss animals, moss corals, moss polyps, polyzoans,
sea mats.
BS&W monitor – uređaj za opažanje taloga i vode. Ure-
đaj za mjerenje i registraciju sadržaja taloga i vode
u nafti (basic sediment and water content of oil) koja
se transportira cjevovodom. Ako nafta sadrži talog
i vodu u količini većoj od određene, automatski se
vraća na postrojenje za obradu (treatment facility).
Primjenjuje se u sustavima automatske otpreme
nafte (tzv. LACT-sustavima).
Btu content – toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost, v. calorifc value.
Btu value – toplinska (kalorička, termička, gorivna, ogr-
jevna) vrijednost, v. calorifc value.
bubble count – brojenje mjehurića. U karotaži proi-
zvodnje – detekcija učestalosti promjene jednog
tipa fuida u drugi lokalnim mjerenjima. Na primjer,
ako je voda kontinuirana faza, tada će se registrira-
ti prolaženje svakog mjehurića nafte ili plina. Broj
mjehurića označava prosječnu učestalost promjene
tipa fuida – u primjeru strujanja vode povećani broj
mjehurića znači porast brzine strujanja plina ili nafte.
Brzina mjehurića se može izračunati iz njihova broja i
veličine (veličina se procjenjuje iz empirijskih korela-
cija). Dubina na kojoj počne brojenje prvih mjehuri-
ća je indikator najnižeg ulaza ugljikovodika.
bubble fow – mjehuričasto strujanje (režim strujanja).
Tip režima vertikalnog višefaznog strujanja (v. ver-
tical multiphase fow) fuida s mjehurićima plina dis-
pergiranim u tekućini – tekuća faza je kontinuirana,
a plinovita faza egzistira u obliku slučajno distribu-
iranih mjehurića. Mjehuričasti režim strujanja se
javlja kada je dinamički tlak na dnu bušotine veći od
tlaka zasićenja ležišta. S gibanjem proizvedenog fu-
ida kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) na površinu
dolazi do pada tlaka ispod tlaka zasićenja i počinju
se formirati mjehurići plina. U tom tipu režima stru-
janja volumen plinovite faze je malen, a utjecaj na
gradijent tlaka je najviše zbog utjecaja plinovite faze
na gustoću fuida; v. mist fow, piston fow, slug-mist
transition fow.
bubble impression – trag izlaženja plinskih mjehurića.
Malo, plitko udubljenje (promjera 2,5 cm) na žalu ili
površini sedimenta formirano mjehurićima plina na-
kon njihova oslobađanja u atmosferu ili vodu. Takva
udubljenja imaju glatku površinu, nisu obrubljena
nasipom i postupno mogu prijeći u silazni cjevasti
kanal. Sinonim: bubble mark.
bubble mark – trag izlaženja plinskih mjehurića, v. bu-
bble impression.
bubble noise – šum uzrokovan plinskim mjehurićima.
Seizmički šum generiran oscilacijom mjehurića vi-
sokotlačnog plina u vodi (vodenoj sredini). Otpadni
plinovi koji nastaju nakon eksplozije u vodi ili iz dru-
gih izvora seizmičke energije (na primjer primjenom
zračne puške – air gun) mogu stvoriti niz plinskih
115
bulk volume bubble point, bubblepoint
mjehurića pa njihovom oscilacijom nastaju dodatni
seizmički šumovi.
bubble point, bubblepoint – (1) točka zasićenja. Tem-
peratura i tlak pri kojima počinje izdvajanje prvih
mjehurića otopljenog plina iz slojne nafte u ležištu
kao slobodne plinovite faze. Minimalna temperatura
pri nekom tlaku ili minimalni tlak pri nekoj tempe-
raturi pri kojima nastaju plinski mjehurići u tekućini.
Temperatura pri kojoj se otopljeni plin izdvaja iz naf-
te na površini (pri atmosferskom tlaku). Točka zasi-
ćenja označava stanje sustava tekuće faze u kojem
znatna količina tekuće faze koegzistira s beskonačno
malom količinom plinovite (parovite) faze u ravnote-
ži. Sinonim termina tlak zasićenja (saturation pressu-
re). (2) vrelište, v. boiling point.
bubble point (bubble-point, bubblepoint) curve –
krivulja ključanja. Krivulja na ternarnom (trojnom) di-
jagramu faznog stanja, koja spaja sve sastave smjese
u točki ključanja. Linija koja spaja točke ključanja na
dijagramima tlak-koncentracija, temperatura-koncen-
tracija ili temperatura-tlak; v. ternary diagram.
bubble point (bubble-point, bubblepoint) pressure
– tlak zasićenja. Najniži tlak kod kojeg je slojna nafta
u ležištu zasićena otopljenim plinom ili tlak pri kojem
se počinju formirati prvi mjehurići plina, odnosno pri
kojem se plin otopljen u slojnoj nafti počinje izdva-
jati iz otopine kao slobodan plin. Sinonim: saturation
pressure.
bubble-point (bubblepoint) pump – dubinska pumpa
za uvjete tlaka zasićenja. Tip dubinske naftne pumpe
(downhole oil pump) čiji je rad osjetljiv na plinske
mjehuriće u nafti, koji nastaju kada tlak u ležištu
padne ispod tlaka zasićenja (saturation pressure).
Oslobođeni plin blokira pumpu dok tlak ponovno ne
poraste iznad tlaka zasićenja usljed strujanja nafte
u kanal bušotine. Pumpa tako održava protutlak na
produktivni sloj veći od tlaka zasićenja i sprječava
formiranje mjehurića plina i na taj način povećava
proizvodnju nafte.
bubble-point reservoir – ležište s režimom otopljenog
plina, v. solution-gas drive.
bubble pulse – impuls uzrokovan plinskim mjehurići-
ma. Pojava pulzacija uzrokovanih mjehurićima pli-
na koji se stvaraju paljenjem eksplozivnih naboja u
dubokoj vodi (dubokovodnim seizmičkim eksplo-
zijama). Mjehurići višekratno pulziraju (s periodom
čija je veličina proporcionalna kubnom korijenu
veličine eksplozivnog naboja) i svaka njihova osci-
lacija (impuls) praćena je nepoželjnim seizmičkim
efektom.
BU bit – oblijepljeno bušaće dlijeto, v. balled-up bit.
buckle folding – stvarno (pravo) nabiranje, v. true fol-
ding.
bug – (1) neispravnost. U tehnici – defekt ili nesavrše-
nost dijela opreme. (2) geofon. U seizmičkoj pros-
pekciji – kolokvijalni termin, sinonim za geofon (v.
geophone).
bug hole, bughole – druzna šupljina, v. vug, 1.
build up drilling – kontrolirano koso (koso usmjereno,
orijentirano) bušenje, v. deviation drilling.
buildup test – ispitivanje metodom porasta tlaka, v. pre-
ssure-buildup test.
built platform – platforma (terasa) naplavljena valovi-
ma, v. wave-built platform.
built terrace – (1) terasa (platforma) naplavljena va-
lovima, v. wave-built terrace. (2) aluvijalna terasa, v.
alluvial terrace.
Bulitian – bulit. Stratigrafski kat paleocena (Paleocene)
u Sjevernoj Americi – iznad ineza (Ynezian), a ispod
penuta (Penutian).
bulk density – (1) ukupna gustoća. Kombinirana gusto-
ća stijene i fuida koji zasićuju njen porni prostor. (2)
volumenska gustoća. Masa zrnastog (granuliranog) ili
praškastog čvrstog materijala po jedinici volumena.
bulkhead – pregrada. Unutarnja uzdužna ili poprečna
stijenka na brodu ili morskoj bušaćoj platformi koja
ih dijeli u odjeljenja.
bulk modulus – volumenski modul elastičnosti. Omjer
promjene tlaka na tijelo i frakcijske promjene volu-
mena ili veličina promjene tlaka koja je potrebna za
jediničnu promjenu volumena ili omjer naprezanja
i deformacije (volumenske deformacije) pri djelova-
nju hidrostatičkog tlaka (pri primjeni jednolikog na-
prezanja na sve dijelove tijela). Jednak je recipročnoj
vrijednosti koefcijenta kompresibilnosti (stlačivosti)
i obično se izražava u bar (psi). Sinonimi: bulk modu-
lus of elasticity, incompressibility modulus, modulus of
incompressibility, modulus of volume elasticity, volu-
me elasticity.
bulk modulus of elasticity – volumenski modul elastič-
nosti, v. bulk modulus.
bulk modulus of fuids – volumenski modul elastično-
sti fuida. Omjer promjene tlaka na fuid i jedinične
promjene volumena fuida ili veličina promjene tlaka
koja je neophodna za jediničnu promjenu volumena.
Jednak je recipročnoj vrijednosti kompresibilnosti
(stlačivosti) fuida, tijesno je vezan s njihovom rela-
tivnom gustoćom i analogan je modulu elastičnosti
čvrstog tijela. Obično se izražava u bar (psi); v. bulk
modulus, bulk modulus of oil, bulk modulus of water.
bulk modulus of oil – volumenski modul elastičnosti
nafte. Veličina promjene tlaka koja je neophodna za
jediničnu promjenu volumena nafte. Ovisi o tempe-
raturi (smanjuje se kod viših temperatura i promjena
je izraženija nego kod vode) i tlaku (povećava se kod
viših tlakova, promjena je izraženija nego kod vode).
Teže nafte imaju veći volumenski modul elastičnosti;
v. bulk modulus of fuids, bulk modulus of water.
bulk modulus of water – volumenski modul elastično-
sti vode. Veličina promjene tlaka koja je neophodna
za jediničnu promjenu volumena vode. Zavisi od
temperature (veći je kod viših temperatura ali je pro-
mjena s temperaturom mala i manja nego za naftu)
i tlaka (veći je kod viših tlakova); v. bulk modulus of
fuids, bulk modulus of oil.
bulk mud – tekuća isplaka (bušaća isplaka). Bušaća
isplaka koja je pomiješana s vodom ili uljem (isplaka
u rinfuzi) za razliku od «suhe» isplake (dry mud) koja
je uskladištena u vrećama.
bulk volume – (1) ukupni volumen stijene. Volumen ma-
triksa ili skeleta stijene (zrna stijene) i pora. Jedan od
triju bazičnih parametara stijene (uz volumen zrna i
volumen pora stijene) koji se mjere u laboratoriju na
uzorcima stijena radi određivanja njihove porozno-
sti. Ukupan volumen se može odrediti jednostavno
mjerenjem dimenzija uzorka stijene ako je pravilnog
oblika ili, obično, volumetrijskim ili gravimetrijskim
mjerenjem volumena fuida istisnutog uzorkom pri
čemu se mora spriječiti prodiranje fuida (u kojem
je uzorak uronjen) u pore. (2) volumen po jedinici
116
bumper jar bulk-volume gas
volumena. Postotak dane tvari po jedinici volumena
(jediničnom volumenu). (3) volumen po jedinici volu-
menu stijene. Volumen (kao dio cijelog) pokretljivih
ili rezidualnih ugljikovodika (nafte, plina) ili volumen
pokretljive ili nereducibilne vode ili volumen matrik-
sa (skeleta) stijene po jediničnom volumenu stijene.
Za fuide je jednak umnošku poroznosti i zasićenja
(konverzija zasićenja fuidima u volumen fuida po
jediničnom volumenu stijene), a za matriks stijene
razlici između jedinice i sume poroznosti i volumena
(sadržaja) šejla (svi parametri izraženi kao dio cijelog
ili kao postotak).
bulk-volume gas – volumen plina po jedinici volumena
stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja plinom (svi
parametri izraženi kao dio cijelog ili kao postotak).
bulk-volume hydrocarbon – volumen ugljikovodika po
jedinici volumena stijene. Volumen sirove nafte i pri-
rodnog plina po jedinici volumena – umnožak poro-
znosti i zasićenja ugljikovodicima (naftom i plinom
– svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume matrix – volumen matriksa (skeleta) sti-
jene po jedinici volumena stijene. Razlika izmedju je-
dinice i sume poroznosti i volumena (sadržaja) šejla
(svi parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume meter – pribor za mjerenje ukupnog vo-
lumena. Instrument za mjerenje ukupnog volumena
uzorka stijene (na primjer, jezgre) uranjanjem u fuid
i mjerenjem volumena istisnutog fuida u kalibrira-
noj cjevčici. Upotrebljava se za izračunavanje poro-
znosti uzorka.
bulk volume of rock – ukupni volumen stijene, v. bulk
volume, 1.
bulk volume of water – volumen vode po jedinici volu-
mena stijene, v. bulk-volume water.
bulk-volume oil – volumen nafte po jedinici volumena
stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja naftom (svi
parametri izraženi kao dio cijelog ili postotak).
bulk-volume water – volumen vode po jedinici volume-
na stijene. Umnožak poroznosti i zasićenja slojnom
vodom (svi parametri izraženi kao dio cijelog ili po-
stotak).
bulk volume water-irreducible – volumen nereduci-
bilne (minimalne) vode po jedinici volumena stijene.
Umnožak poroznosti i nereducibilnog (minimalnog)
zasićenja slojnom vodom (svi parametri izraženi kao
dio cijelog ili postotak). Nereducibilna slojna voda je
vezana s površinom stijene kapilarnim djelovanjem
i ne može se proizvesti. Sinonim: bulk volume water-
minimum.
bulk volume water-minimum – volumen minimalne
(nereducibilne) vode po jedinici volumena stijene, v.
bulk volume water-irreducible.
bulldog spear – neoslobodivi unutarnji hvatač cijevi
(spir), v. spear.
bullet gun – puška za perforiranje zaštitne kolone, v. bu-
llet perforator.
bullet-gun perforator – puška za perforiranje zaštitne
kolone, v. bullet perforator.
bullet perforating – perforiranje zaštitne kolone puš-
kom, v. bullet perforator.
bullet perforator – puška za perforiranje zaštitne kolo-
ne. Cjevasta naprava (uređaj) koja se spušta u kanal
bušotine do željene dubine i ispaljuje metke (bullets)
velike brzine kroz zaštitnu kolonu (kolonu zaštitnih
cijevi, casing) ili lajner (liner) i cementnu oblogu i
tako napravi otvore (perforacije) u koloni kroz koje
slojni fuidi mogu pritjecati (strujati) u bušotinu.
Aktivira se elektronički s površine i može ispaljivati
jedan, nekoliko ili sve metke. Sinonimi: bullet-gun
perforator, gun perforator.
bullheading – pumpanje u prstenasti prostor bušotine.
(a) Pumpanje teške bušaće isplake (heavy drilling
mud) u vod za gušenje bušotine (kill line) i prstenasti
prostor bušotine (annulus) radi njene kontrole. (b)
Istiskivanje plina natrag u formaciju pumpanjem s
površine u prstenasti prostor bušotine. (2) potiski-
vanje stimulacijskog fuida proizvedenim fuidom s
izolacijom formacije. Metoda pumpanja (injektiranja)
radnog fuida za obradu formacije (treating fuid) u
bušotinu s izolacijom obrađivane formacije dubin-
skom brtvenicom (pakerom) – fuid za obradu se
pumpa u bušotinu kroz kolonu uzlaznih cijevi (kolo-
nu tubinga,tubing string) i zatim potiskuje u forma-
ciju injektiranjem proizvedenog slojnog fuida kroz
kolonu tubinga. Ako se u toj operaciji ne primjenjuje
izolacija obrađivane formacije pakerom, tada se taj
proces naziva bradenheading.
bullhead squeeze – cementacija pod tlakom s izolaci-
jom prstenastog prostora. Tip cementacije bušotina
pod tlakom u kojoj se cementna kaša protiskuje kroz
perforacije, a uzlazno strujanje kaše u prstenastom
prostoru bušotine je onemogućeno njegovom izola-
cijom dubinskom brtvenicom (pakerom); v. braden-
head squeeze, hesitation squeeze, running squeeze.
bull plug – čep za cijevi. Cilindrična naprava, cijevni f-
ting s navojem ili nazuvica sa zaobljenim zatvorenim
krajem (koji formira kapu) za zatvaranje (brtvljenje)
glave bušotine (kolone zaštitnih cijevi) ili otvora pri-
ključnog cjevovoda bušotine ili za zatvaranje kraja
cijevi ili cjevovoda.
bull rod – teška šipka za užno udarno bušenje, v. drill-
stem, 2.
bull tongs – lančana kliješta za cijevi, v. chain tongs.
bull wheel – bušaći bubanj. U procesu užnog udarnog
bušenja (cable-tool drilling) – bubanj (promjera od
2,1 do 2,4 m/7 do 8 stopa) na radnom podištu bu-
šaćeg uređaja (cable-tool rig) za namatanje bušaćeg
užeta i spuštanje i izvlačenje bušaćih alatki.
bump a well – udarati pumpom o dno bušotine, v. bump
down.
bump down – udarati pumpom o dno bušotine. Snaž-
no udarati dubinskom naftnom pumpom s klipnim
šipkama o dno bušotine pri njenom silaznom hodu
zbog predugačke kolone klipnih (pumpnih) šipki
(sucker-rod string). Udaranje pumpe o dno se može
izvoditi i u svrhu čišćenja kanala bušotine od pijeska,
mulja ili parafna. Sinonim: bump a well.
bumper jar – slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač). U procesu bušenja – dubinska alatka za in-
strumentaciju (hvatanje i izvlačenje stranih predme-
ta iz bušotine, downhole fshing tool) koja se sastoji
od cijevi s punom metalnom šipkom u njoj. Šipka
klizi gore-dolje u cijevi s duljinom hoda od 46 do
91 cm (18 do 36 inča) i služi za proizvođenje jakih
udaraca na alatku koja je pričvršćena za njeno dno
u smjeru prema dnu bušotine. Nalaze se u koloni za
instrumentaciju (fshing string) između škara (jars) i
alatke za instrumentaciju. Primjenjuju se za oslo-
bađanje zaklinjenih (zaglavljenih) bušaćih alatki u
kanalu bušotine, hvatanje i izvlačenje predmeta iz
117
burn shoe bumper sub
bušotine (fshing), rezanje parafna i klipovanje (swa-
bbing). Sinonimi: back of tool, bumper sub.
bumper sub – (1) prigušivač (prijelaznik za prigušiva-
nje) poniranja. U procesu bušenja na moru – kratki
komad cijevi koji djeluje kao amortizer udaraca na
bušaćoj koloni (koloni bušaćih alatki). To je cilindar
sa stlačivim fuidom i klipom s hodom od 1,5 metra
(5 stopa). Različite je duljine, promjera, težine i dulji-
ne hoda. Primjenjuje se jedan ili više prigušivača u
dubinskom sklopu bušaćih alatki neposredno iznad
teških bušaćih šipki za kompenzaciju poniranja
(vertikalnog gibanja na valovima) bušaćeg broda ili
poluuronjive platforme (za održavanje opterećenja
bušaćeg dlijeta teškim šipkama kada se bušaće šip-
ke iznad prijelaznika gibaju gore-dolje s gibanjem
broda). (2) slobodno padajuće udarne škare (škare-
udarač), v. bumper jar.
bumping a well – udaranje pumpom o dno bušotine, v.
bump down.
bundle – snop cijevi. Nekoliko zajednički izoliranih cije-
vi (za proizvodnju, injektiranje ili plinski lift) koje drže
skupa proizvodne cjevovode. Snop smanjuje prije-
nos topline i sprječava odlaganje hidrata ili parafna
koji bi mogli začepiti (blokirati) cjevovode. Uobičaje-
no se primjenjuje na poljima u dubokim vodama.
Bunter – šareni pješčenjak, buntsandštajn. Stratigrafski
kat donjeg trijasa (Lower Triassic) u Zapadnoj Euro-
pi (osobito u Njemačkoj) – iznad perma (Permian), a
ispod ljušturnog vapnenca (Muschelkalk), tj. srednjeg
trijasa (Middle Triassic). Sinonim: Buntsandstein.
Buntsandstein – šareni pješčenjak, buntsandštajn, v.
Bunter.
Burdigalian, Burdigalian Stage – burdigal. Stratigraf-
ski kat donjeg miocena (Lower Miocene) u Europi
– iznad akvitana (Aquitanian), a ispod langa (Lang-
hian). Obuhvaća vremenski raspon od prije 23 do 17
milijuna godina.
Bureau of Mines method of wettability determina-
tion – Bureau of Mines metoda određivanja močivo-
sti, metoda određivanja močivosti centrifugiranjem.
Metoda određivanja (mjerenja) močivosti (indeksa
močivosti) ležišne stijene iz petlje histereze krivu-
lja kapilarnog tlaka koje su dobivene izmjeničnim
istiskivanjem vode i nafte centrifugiranjem uzoraka
jezgara. Indeks močivosti se odredi kao logaritam
omjera površina ispod krivulja kapilarnog tlaka za
slučajeve upijanja i dreniranja (pretpostavka je da
je dio površine stijene što ga moči ili ne moči svaki
fuid određen površinama ispod krivulja kapilarnog
tlaka). Rastuće pozitivne vrijednosti indeksa moči-
vosti upućuju na rastuću preferencijalnu močivost
stijene vodom, a rastuće negativne vrijednosti in-
deksa na rastuću preferencijalnu močivost naftom
(nulta vrijednost indeksa močivosti upućuje na ne-
utralnu močivost stijene). Metoda je prilično brza
i mogu se rabiti ležišni fuidi. Sinonim: centrifuge
method of wettability determination; v. wettability
determination.
burial – pokapanje, prekrivanje. U geologiji – pokri-
vanje geoloških struktura u procesu sedimentacije
(taloženja).
burial metamorphism – metamorfoza (metamorfzam)
pokapanja (prekrivanja). Tip regionalne metamorfoze
(metamorfzma) niskog stupnja (low-grade regional
metamorphism) pri kojoj se pretvorba sedimentnih
stijena i vulkanskih (vulkanogenih) stijena, koje su
s njima proslojene u geosinklinalama (geosinklinal-
nim uvjetima), odvija bez ikakva utjecaja procesa
orogeneze (nabiranja) ili procesa magmatizma (ma-
gmatskih intruzija). Temperatura varira od 200 °C do
(maksimalno) 450 °C. Prvobitni sklop (građa) stijena
se uglavnom očuvao, ali se njihov mineralni sastav
u pravilu promijenio; v. dynamothermal metamorp-
hism.
buried erosion surface – pokopana (prekrivena) povr-
šina erozije. Erozijska površina (v. erosion surface) kao,
na primjer, peneplen koja je pokrivena mlađim se-
dimentima. Može činiti pokopanu površinu kutnog
nesklada na dubini; v. fossil erosion surface.
buried focus – pokopano žarište (fokus). Pojava u se-
izmičkoj prospekciji kada je konkavna zakrivljenost
horizonta refeksije (refektora) prema gore dovoljno
velika tako da se refeksi fokusiraju u podzemnoj toč-
ki prije nego što dosegnu površinu i ravninu zapisa.
S iste površinske lokacije se može opažati nekoliko
grana refeksa (obično tri). Fokusiranje se također
može proizvesti sa stanovitim distribucijama brzina
koje djeluju kao leća.
buried-focus efect – efekt pokopanog žarišta (fokusa),
v. buried focus.
buried karst – paleokrš, v. paleokarst.
burned-out reservoir rock – izgorjela ležišna stijena.
Ležišna stijena koja je sadržavala sirovu naftu, ali je
prirodno bila podvrgnuta pretjeranim temperatura-
ma (obično iznad 150 °C/300 °F) tako da je termički
krekirana u plin i graft (graft može često obavijati
sedimentna zrna).
burned-out zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele
nafte, v. burned zone.
burned zone – izgorjela zona ležišta, zona izgorjele
nafte. Područje (zona) naftnog ležišta oko injekcij-
ske bušotine u procesu podzemnog izgaranja nafte
(termička metoda povećanja iscrpka nafte/EOR me-
toda) kroz koje je prošla fronta izgaranja (combusti-
on front). Iz pora te zone istisnute su sve tekuće faze,
tako da je u njima ostao samo zrak. Sinonim: burned-
out zone; v. in-situ combustion.
burn front – fronta izgaranja nafte, v. combustion front.
burning front – fronta izgaranja nafte, v. combustion
front.
burning pit – jama za spaljivanje, v. burn pit.
burning point – temperatura (točka) gorenja, gorište.
Najniža temperatura pri kojoj će se pare zagrijanog
ulja u otvorenoj posudi zapaliti prinošenjem otvore-
nog plamena vrlo blizu njegovoj površini i ulje na-
staviti gorjeti stabilnim plamenom. Također, najniža
temperatura kod koje će se zapaliti i stabilno gorjeti
površina sirove nafte. Temperatura gorenja je mjera
opasnosti koje postoje pri skladištenju i rukovanju
naftom i naftnim produktima i određuje stupanj si-
gurnosti.
burning shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary
shoe.
burn over – oglodati. Ukloniti glodalom površinu
(prostor) s vanjske strane permanentne dubinske
alatke.
burn pit – jama za spaljivanje. Jama ili bazen iskopani u
zemlji za spaljivanje otpadnog ulja i drugih materija-
la. Sinonim: burning pit.
burn shoe – rotacijska peta za glodanje, v. rotary shoe.
118
bypassing, by-passing burnt lime
burnt lime – paljeno (žeženo, negašeno, živo) vapno, kal-
cij-oksid, v. calcium oxide.
burn tube – cijev za izgaranje, v. combustion tube.
burn-tube test – ispitivanje procesa podzemnog izga-
ranja nafte u cijevi za izgaranje, v. combustion-tube
test.
burrow – trag rovanja. Cjevasti ili cilindrični kanal ili
otvor izrovan u prvobitno mekanom ili nevezanom
sedimentu crvima koji se hrane muljem, moluskima
(mekušcima) ili drugim beskralješnjacima. Kanali se
pružaju duž plohe slojevitosti (uslojavanja) ili pro-
diru u stijenu (sloj sedimentnih stijena) i često se
kasnije ispunjavaju glinovitim ili pješčanim materija-
lom i ostaju očuvani upravo u takvom obliku. Tragovi
rovanja po obliku i položaju u slojevima mogu biti
pravocrtni ili sinusoidni, vertikalni, horizontalni ili
kosi; v. boring.
burrow porosity – poroznost rovanja, bioturbacijska
poroznost. Poroznost formirana djelatnošću organi-
zama koji ruju i prekopavaju muljevite sedimente.
Sinonim: boring porosity.
burrow pore – pora rovanja, v. burrow porosity.
bury barge – šlep (ponton) za ukapanje (zakapanje)
podmorskih cjevovoda. Plovilo za ukopavanje (za-
kopavanje) cjevovoda ispod morskog dna. Kreće se
prema naprijed s pomoću sidara. Rov za cjevovod
se iskapa visokotlačnim vodenim mlazom. Sinonim:
burying barge.
burying barge – šlep (ponton) za ukapanje podmorskih
cjevovoda, v. bury barge.
bushing – (1) prijelazni cijevni fting. Cijevni fting (pipe
ftting) s većim vanjskim navojem (external thread) od
unutarnjeg (internal thread) tako da omogućuje spa-
janje dviju cijevi različitih promjera. (2) tuljac, tuljak.
Ukloniva obloga (removable sleeve, removable lining)
koja se umeće ili uvrće u otvor kako bi se ograničio
njegov promjer ili mu se dala otpornost na habanje
ili koroziju ili da služi kao vodilica.
butane – butan, normalni butan. Ugljikovodik, član
alkana (parafnskih ugljikovodika, alkanes, paraf n
hydrocarbons). Bezbojan, zapaljivi masni (mokri)
plin pri normalnom tlaku i temperaturi, ali se lako
ukapljuje komprimiranjem. Postoje dva izomera
– normalni butan (n-butan, n-butane) i izobutan
(isobutane). Nalazi se u nekim prirodnim plinovima,
naftnom (kaptažnom) plinu i plinovima od krekira-
nja nafte. Komponenta je ukapljenog naftnog plina
(liquifed petroleum gas). Rabi se kao aditiv benzinu
(za poboljšavanje hlapljivosti i antidetonacijske vri-
jednosti), kao gorivo za grijanje (u promet se pušta
u tekućem stanju komprimiran u bocama, najčešće
u smjesi s propanom) i proizvodnju niza petrokemi-
kalija.
butanes – butani. (1) Smjesa dvaju plinovitih parafn-
skih ugljikovodika (paraf n hydrocarbons) – normal-
nog butana (n-butana) i izobutana. (2) Smjesa koja
se sastoji pretežito od butana (normalnog butana i
izobutana) i obično sadrži stanovitu količinu propa-
na i pentana.
butterfy valve – leptirasti ventil. Tip ventila za brzo
otvaranje i zatvaranje (quick-opening valve) protjeca-
nja fuida s pomoću diska u komori ventila. Sinonimi:
fshtail valve, wafer valve.
button bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama) vol-
framova karbida. Tip žrvanjskog bušaćeg dlijeta
(roller-cone bit) s ulošcima (pločicama) volframova
karbida uprešanim u plohe reznih žrvanja koje se
obično primjenjuje za bušenje tvrdih stijena i jez-
gara. Takva dlijeta drobe stijene kompresijom i stva-
raju relativno fne izbušene krhotine u usporedbi s
krhotinama stijena kakve stvaraju žrvanjska dlijeta
s čeličnim ili glodanim zupcima. Sinonimi: carbide
insert bit, carbide type bit, insert bit, tungsten-carbide
bit, tungsten-carbide insert bit, tungsten-carbide in-
sert drilling bit.
button drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolo-
ne (kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v.
drillstring stabilizer.
button slip – čeljust s pločicama volframova karbida.
Čeljust koja ima okrugle pločice od volframova kar-
bida umjesto zubaca za postavljanje alatki u vrlo tvr-
doj zaštitnoj koloni (casing).
buttress sand – diskordantni pješčenjački klin. Pješče-
njačko tijelo koje presijeca ispod zaliježuću površinu
kutnog nesklada, na primjer, pješčenjak koji obru-
bljuje pokopani brežuljak ili odsječenu antiklinalu.
Često je stratigrafska naftna zamka (stratigraphic oil
trap).
bypass, by-pass – (1) mimovod, obilazni (mimoilazni)
vod. Vod (cjevovod ili cijev) oko ventila ili drugog
regulacijskog (kontrolnog) uređaja koji se postavlja
kako bi omogućio prolaz (strujanje) fuida kroz glav-
ni vod za vrijeme dok se na ventilu ili regulacijskom
uređaju izvode popravci ili podešavanja. (2) obila-
zna isporuka plina. Isporuka plina potrošaču (kupcu)
cjevovodom kojim se on obično ne opskrbljuje. Na
primjer, direktna isporuka plina krajnjem potrošaču
a da plin ne dolazi preko njegova tradicionalnog lo-
kalnog distribucijskog poduzeća.
bypassing, by-passing – (1) tranzit, tranzitno transpor-
tiranje. U geologiji – transportiranje (prenošenje)
sedimenata kroz područja gdje se oni ne talože. Pri-
mjer tranzita je slučaj kada se čestice jedne veličine
ne talože nego se nastavlja njihovo transportiranje,
dok se čestice druge veličine (istovremeno transpor-
tirane) talože, što uvjetuje normalno smanjivanje
srednjeg promjera sedimenata (sedimentnih stije-
na) razmjerno udaljenosti od izvora transportiranja.
Termin bypassing se također primjenjuje za označa-
vanje transportiranja krupnijih čestica (fragmenata)
na veću udaljenost u odnosu na prenošenje fnijih
čestica (tzv. obratni tranzit – reverse bypassing), na
primjer, šljunak se transportira duž ruba kontinent-
skog šelfa na veću udaljenost nego pijesak (što je
vjerojatno uvjetovano razlikama u gustoći transpor-
tiranog materijala) (2) mimoilaženje nafte. U procesu
proizvodnje nafte – kanalno strujanje injektiranog
fuida, na primjer vode, oko relativno nepropusnog
dijela naftnog ležišta tijekom procesa istiskivanja
nafte kada se fuid probija u bušotinu kroz pukotine
ili proslojke (intervale) ležišta veće permeabilnosti
ostavljajući naftu iza sebe. Prisutno je u ležištima s
velikim varijacijama vertikalne permeabilnosti. Tako-
đer može biti uzrokovano gravitacijskim strujanjem
injektiranog fuida iznad nafte u ležištu. Posljedica
mimoilaženja nafte je proizvodnja relativno velikih
količina injektiranog fuida po jediničnom volumenu
proizvedene nafte, tako da u ležištu ostaje veliki vo-
lumen nafte u trenutku granične rentabilnosti pro-
cesa; v. channeling.
119
by weight of water (BWOW) bypass (by-pass) valve
bypass (by-pass) valve – obilazni (mimovodni) ventil,
ventil mimovoda. U strojarstvu – ventil koji omogu-
ćuje strujanje fuida u cjevovodu oko nekog područ-
ja ili dijela opreme, odnosno kojim se strujanje fuida
u sustavu može usmjeriti tako da ne prolazi kroz neki
dio sustava kroz koji normalno struji.
by weight of blend (BWOB) – po težini mješavine. Ter-
min za označavanje količine (u postotku) materijala
koji je dodan cementu kada se materijal dodaje na
bazi ukupne količine dane mješavine.
by weight of cement (BWOC) – po težini cementa. Ter-
min za označavanje količine (u postotku) materijala
dodanog cementu – rabi se za opis količine većine
aditiva u suhom stanju (obliku).
by weight of water (BWOW) – po težini vode. Termin
koji označava količinu (u postotku) materijala doda-
nog cementnoj kaši (mješavini, otopini) na bazi teži-
ne vode upotrijebljene za miješanje kaše (obično se
rabi samo za sol – natrij-klorid).
120
cage cable
cable – (1) bušaće uže, v. drilling cable. (2) kabelno uže.
Uže izrađeno od strukova čelične žice (strands of steel
wire), za razliku od žičanog užeta (v. wire rope) koje
ima jezgru od vlakna (na primjer, kudjelje, hemp core)
oko koje su namotani strukovi čelične žice. Termin ca-
ble se često rabi kao sinonim termina wire line. (3) se-
izmički kabel. Skup električnih vodiča koji spaja grupe
geofona ili hidrofona s mjestom registracije. (4) karo-
tažni kabel, v. logging cable. (5) kabel. Pomorska jedi-
nica duljine (danas izvan praktične uporabe) jednaka
oko 183 metra (600 stopa ili 0,1 nautičke milje).
cable break – lom na seizmičkom zapisu. Pojava na
zapisu geofona (seizmografa) u bušotini uzrokova-
na elastičnom energijom koja se prenosi (predaje)
električnim karotažnim kabelom geofonu u kanalu
bušotine.
cable drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bušenje, v.
cable-tool drilling.
cable-tool drilling – užno udarno (pensilvanijsko) bu-
šenje. Starija metoda bušenja koja se osniva na prin-
cipu udaranja (udaraca). Stijena na dnu kanala bu-
šotine se lomi i drobi padajućim masivnim čeličnim
cilindričnim dlijetom sa skošenim reznim (režućim)
rubom. Bušaće dlijeto koje vertikalno djeluje, dižu-
ći se i spuštajući, nalazi se na donjem kraju kolone
teških bušaćih šipki koja je obješena (visi) na užetu
i aktivira se njihalom (balansirom, walking beam), a
lomljenje i drobljenje stijene na dnu bušotine se po-
stiže udaranjem (udarcima) dlijeta o dno. Krhotine
i čestice probušene stijene se uklanjaju iz bušotine
žlicom za grabljenje (bailer) nakon pravilnih izbuše-
nih intervala (1 do 2,5 metra ili 3 do 8 stopa) Metoda
užnog udarnog ili udarno-užnog bušenja je danas
u znatnoj mjeri zamijenjena metodom rotacijskog
bušenja (v. rotary drilling) tako da se u nešto modi-
fciranom obliku primjenjuje tek za bušenje vodnih
i plitkih naftnih bušotina (ograničeno do dubine od
900 do 1.500 metara/3.000 do 5.000 stopa). Sinoni-
mi: cable drilling, churn drilling, jump drilling, Pennsyl-
vanian drilling, percussive rope drilling, rope boring,
rope drilling.
cable-tool drilling rig – postrojenje (uređaj) za užno
udarno bušenje, v. cable-tool rig.
cable-tool drillstring – kolona alatki za užno udarno
bušenje, v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
cable-tool hole – bušotina izrađena užnim udarnim bu-
šenjem (metodom užnog udarnog bušenja), v. cable-
tool drilling.
cable-tool method of drilling – metoda užnog udar-
nog bušenja, v. cable-tool drilling.
cable-tool rig – postrojenje (uređaj) za užno udarno
bušenje. Tip uređaja za užno udarno bušenje (uda-
ranjem dlijeta obješenog o bušaće uže o stijenu).
Glavni dijelovi uređaja su bušaći toranj (derrick) s
nepokretnim koloturnikom (crown block) na vrhu,
pogonski motor (engine), njihalo (balansir, walking
beam), bušaći bubanj (bubanj za spuštanje i izvla-
čenje bušaćih alatki, bull wheel), pogonska remenica
(remenica za prijenos pogona od motora na njihalo,
band wheel) i bubanj za spuštanje i izvlačenje zaštit-
ne kolone (calf wheel). Kolona bušaćih alatki (duljine
oko 6metara/20 stopa, obješena u bušotini na kraju
bušaćeg užeta) sastoji se od punog čeličnog dlijeta
(duljine od 90 do 120 cm/3 do 4 stope i težine izme-
đu 65 i 90 kg/140 i 200 funta), udarnih bušaćih šipki
(drillstem), škara (jars) i spojnice (stezaljke) bušaćeg
užeta (rope socket). Bušaće uže (drilling line) prvobit-
no je bilo kudjeljno, a danas je kabelno. Sinonim: ca-
ble-tool drilling rig; v. cable-tool drilling, cable tools.
cable tools – alatke (sprave) za užno udarno (pensilvanij-
sko) bušenje. Komponente dubinskog sklopa bušaćih
alatki ili opreme za užno udarno (pensilvanijsko) bu-
šenje – bušaće dlijeto, udarna bušaća šipka, škare ili
žlica; v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
cable-tool well – bušotina izrađena užnim udarnim bu-
šenjem (metodom užnog udarnog bušenja), v. cable-
tool drilling.
cage – (1) praznina kristalne strukture. Prazni (neispu-
njeni) prostor (voide) u kristalnoj strukturi (crystal
structure) koji je dovoljno velik za smještanje jednog
ili više atoma stranih strukturi (na primjer argona ili
ksenona). Sreće se u tektosilikatima (tectosilicates),
Cc
121
calcareous rock cage of pump valve
berilu (beryl) i organskim spojevima (organic com-
pounds). (2) kavez (klijetka) ventila dubinske pumpe,
v. cage of pump valve. (3) kavez ležaja. U strojarstvu
– dio ležaja (bearing) koji održava jednoliki razmak
između kuglica ili valjčića ležaja. Sinonimi: bearing
cage, separator.
cage of pump valve – kavez (klijetka) ventila dubinske
pumpe. Dio ventila dubinske naftne pumpe s kli-
pnim (pumpnim) šipkama (sucker-rod pump) koji drži
kuglu i ograničava njeno gibanje.
cage wrench – ključ za kavez (klijetku) ventila dubinske
pumpe. Specijalni ključ za spajanje kaveza (klijetke)
dubinske naftne pumpe s klipnim (pumpnim) šipka-
ma (sucker-rod pump) s kolonom klipnih šipki (suc-
ker-rod string).
Cainophyticum – kenoftik. Paleobotanička podjela ge-
ološkog vremena koja približno odgovara i karakteri-
zirana je životom bilja u kenozoiku; v. Mesophyticum,
Palaeophyticum.
Cainozoic – kenozoik, kenozojska era, v. Cenozoic.
caisson – keson. (1) U graditeljstvu – zatvorena (vodo-
nepropusna) čelična ili betonska cilindrična ili pra-
vokutna komora koja se primjenjuje za građevinske
radove (iskapanje tla, izgrađivanje temelja) ispod
vode kako bi se radnici zaštitili od tlaka vode i zaru-
šavanja tla. (2) U tehnici bušenja na moru – (a) Čelični
ili betonski stup koji služi (zajedno s nekoliko drugih)
kao temelj za krutu bušaću platformu (na primjer, za
betonsku gravitacijsku bušaću platformu). (b) Čelič-
na ili betonska komora koja okružuje opremu ispod
vodne linije arktičke poluuronjive bušaće platforme
(platforme za bušenje u arktičkim vodama) radi nje-
ne zaštite od oštećenja plutajućim ledom.
caisson-type platform rig – bušaća platforma na keso-
nima. Kruta platforma za bušenje u podmorju koja
stoji na čeličnim kesonima. Kesoni su čvrsto pričvr-
šćeni za morsko dno, a bušaća i proizvodna platfor-
ma leže na njihovom vrhu. Takav tip bušaće platfor-
me se primjenjuje u nekim arktičkim vodama gdje
su kesoni nužni kako bi zaštitili opremu od oštećenja
plutajućim ledom.
cake – isplačna (glinovita) obloga (kora, kolač), v. mud
cake.
cake consistency – konzistencija isplačne (glinovite)
obloge (kore, kolača). Svojstvo ili stanje obloge (kore,
kolača) koju bušaća isplaka stvara na stijenki kanala
bušotine. Oznake (termini) kojim se opisuju isplačne
obloge je preporučio Američki naftni institut (API) i
one daju stanovitu predodžbu o konzistenciji oblo-
ge – tvrda (hard), mekana (soft), žilava (tough), gu-
masta (rubbery) i čvrsta (frm).
cake thickness – debljina isplačne (glinovite) obloge
(kore, kolača). Debljina obloge od čvrstih čestica bu-
šaće isplake na stijenki kanala bušotine – obično se
mjeri (izražava) u
1
/
32
inčima.
Calabrian, Calabrian stage – kalabrij. Stratigrafski kat
donjeg pleistocena (Lower Pleistocene) u Europi –
iznad pliocenskog astij-redona (Astian-Redonian), a
ispod emilija (Emilian). Kalabrij je u Francuskoj i Italiji
marinski ekvivalent kontinentalnih sedimenata vila-
franka (Villafranchian). Ranije se svrstavao u pliocen.
calc-alcalic – vapneno-alkalni. (1) Termin koji označava
eruptivnu (magmatsku) stijenu ili skupinu eruptiv-
nih (magmatskih) stijena sa sadržajem (u masenim
%) silicij-oksida između 56 i 61 i jednakim sadržajem
kalcij-oksida i sume kalij-oksida i natrij-oksida; v. al-
kali-lime index. (2) Termin koji označava eruptivnu
(magmatsku) stijenu s plagioklasom.
calc-alkali rock series – serija vapneno-alkalnih stijena.
Skupina komagmatskih vulkanskih stijena (coma-
gmatic volcanic rocks) prezasićenih silicij-oksidom
koje su mineraloški karakterizirane postojanjem
matriksa od augita i hiperstena (bazalti, andeziti),
hiperstena (daciti), biotita ili rogovače (hornblende –
rioliti), a kemijski su karakterizirane prilično konstan-
tnim omjerom obogaćivanja željezom i magnezijem
tijekom njihove evolucije.
calcarenaceous – kalkarenacejski. Termin koji označa-
va pješčenjak (sandstone) s velikim sadržajem (koli-
činom) detrita kalcij-karbonata, na primjer, kalkare-
nacejski ortokvarcit (calcarenaceous orthoquartzite)
u kojem vapnena komponenta čini do 50% sadržaja
ukupnih klastičnih čestica.
calcarenite – kalkarenit. Vapnenac (limestone) koji se
pretežito sastoji od čestica kalcita veličine pijeska
(više od 50%). Konsolidirani (cementirani) vapneni
pijesak (consolidated calcareous sand); v. calcareous
sandstone.
calcarenitic limestone – kalkarenitni vapnenac. Vapne-
nac (limestone) koji se pretežito sastoji (više od 10%)
od primarnog vapneno-muljevitog matriksa (calca-
reous-mud matrix) s česticama promjera manjeg od
0,06 mm i preko 10% krupnih klastičnih karbonatnih
zrna (veličine pijeska i šljunka).
calcareous – kalcitični, kalcitni, vapnenački. Termin za
označavanje supstancija (tvari) koje sadrže kalcij-
karbonat ili su od njega sastavljene. Kada se termin
primjenjuje u nazivima stijena, tada pokazuje da se
one u znatnoj mjeri (najmanje 50%) sastoje od kar-
bonata kalcija. Primjeri takvih stijena su vapnenac (li-
mestone), kreda (chalk), vapneni tuf (tufa), školjkasti
(školjkoviti) pješčenjak (shelly sandstone).
calcareous algae – vapnene alge. Skupina morskih
algi koje uklanjaju karbonat kalcija iz plitkih voda u
kojima prebivaju i izlučuju iglice aragonita veličine
čestica mulja. Prebivaju pretežito u plitkim tropskim
morima ili intertidalnim područjima i znatno dopri-
nose stvaranju karbonatnih čestica veličine mulja i
pijeska u tropskim morima. Vapnene alge su važne
za stvaranje grebena (rifova) tijekom geološke po-
vijesti. Tip algi koje grade velike kupolaste laminira-
ne vapnene strukture u plitkoj vodi su stromatoliti
(stromatolites), dok su koraljne alge (coralline algae)
tip inkrustirajućih vapnenih algi. Sinonim: calcifed
algae.
calcareous clay – vapnena glina. Glina koja sadrži znat-
nu količinu kalcij-karbonata, osobito lapor (marl).
calcareous dolomite – vapnenački dolomit. Karbonat-
na stijena koja sadrži 50 do 90% dolomita. Sinonim:
calcareous dolostone; v. dolomite, 2.
calcareous dolostone – vapnenački dolomit, v. calca-
reous dolomite.
calcareous ooze – vapneni mulj. Dubokomorski pela-
gički sediment koji sadrži najmanje 30% fragmenata
(ostataka) vapnenih skeleta organizama, na primjer,
pteropodni mulj (pteropod ooze); v. siliceous ooze.
calcareous peat – eutrofni treset, v. eutrophic peat.
calcareous rock – vapnena stijena. Sedimentna stijena
sa znatnim sadržajem kalcij-karbonata, na primjer,
vapnenac (v. limestone), kreda (v. chalk), vapneni tuf
122
calcite calcareous sandstone
(v. tufa) ili školjkoviti pješčenjak (v. shelly sandstone);
v. carbonate rock.
calcareous sandstone – vapneni pješčenjak. (1) Pješče-
njak s kalcitnim cementom (cementiran kalcitom).
(2) Pješčenjak koji sadrži znatnu količinu kalcij-kar-
bonata, ali u kojem se nalazi najmanje 50% klastič-
nog kvarca (clastic quartz); v. calcarenite.
calcareous shale – vapneni šejl. Šejl koji sadrži najma-
nje 20% kalcij-karbonata u obliku fno precipitiranog
(istaloženog) materijala ili malih čestica organskog
podrijetla.
calcareous sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin,
v. travertine, 1.
calcareous spar – kalkšpat, vapneni špat, v. calcspar.
calcareous sponges – vapnene spužve, spužve vapne-
njače, vapnenjače, v. calcisponges.
calcareous tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa.
calcarinate – kalkarinatni. Termin za označavanje ce-
menta (veziva) sedimentnih stijena (sedimentary
rocks) koji se sastoji od kalcij-karbonata.
calcdolomite – kalcitni dolomit, v. calcitic dolomite.
calcedony – kalcedon, v. chalcedony, 1.
calcian dolomite – kalcijski dolomit. Dolomitni mineral
(dolomit) u kojem je sadržaj kalcija najmanje za 8%
veći od sadržaja kalcija u dolomitu idealnog sastava
(omjer C:Mg je jednak 1:1 molarnih).
calcibreccia – kalcibreča. Vapnenačka breča (limesto-
ne breccia) ili konsolidirani (cementirani) fragmenti
vapnenca (consolidated calcareous rubble); kalciru-
dit (v. calcirudite) koji se sastoji od čestica uglatog
oblika.
calcic – (1) vapnen. U petrologiji – termin za označava-
nje eruptivnih (magmatskih) stijena (igneous rocks)
ili grupe eruptivnih stijena koje sadrže više od 61%
(masenih) silicij-dioksida pri jednakim količinama
(sadržajima – u masenim %) kalcij-oksida i sume ok-
sida kalija i natrija; v. alkali-lime index. (2) kalcijski. U
geokemiji – termin za označavanje minerala i erup-
tivnih (magmatskih) stijena s relativno visokim sadr-
žajem kalcija (sadržaj kalcija koji je nužan za oprav-
danu primjenu termina ovisi o okolnostima).
calciclase – anortit, v. anorthite.
calciclastic – kalciklastičan. Termin koji se odnosi na kla-
stične karbonatne stijene (clastic carbonate rocks).
calcicrete – kalcikret, kalkret, v. calcrete.
calciferous – koji sadrži vapnence, s vapnencima. Termin
koji se, u stratigrafskom smislu, odnosi na seriju slo-
jeva s proslojcima vapnenca, na primjer, Calciferous
Sandstone series u Škotskoj.
calcifcation – kalcifkacija, ovapnjenje. (1) U pedologi-
ji – opći termin koji se primjenjuje za označavanje
takvih procesa formiranja tala u kojima se u njihovu
površinskom sloju koncentrira tolika količina kalcija
da on zasićuje koloide tla izmjenljivim ionima kalcija
i na taj način daje tlima relativnu stabilnost (nepo-
kretljivost) i gotovo kemijsku neutralnost. (2) U pa-
leontologiji – (a) Taloženje soli kalcija u živim biljnim
i životinjskim tkivima. (b) Zamjena organske tvari,
uglavnom prvobitnih tvrdih dijelova, karbonatom
kalcija pri fosilizaciji.
calcifed algae – vapnene alge, v. calcareous algae.
calcigravel – vapneni šljunak. Nekonsolidirani (nece-
mentirani) ekvivalent kalcirudita (v. calcirudite).
calcilith – kalcilit. (1) Termin koji je svojedobno bio
predložen za vapnenac (limestone). Sinonim: calcil-
yte. (2) Sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom
od vapnenih ostataka organizama.
calcilutite – kalcilutit, kalcipelit. Vapnenac (limestone)
koji se pretežito (više od 50%) sastoji od detritičnih
(klastičnih) čestica kalcita veličine čestica silta i/ili
gline; konsolidirani (cementirani) vapneni mulj (con-
solidated calcareous mud). Neki specijalisti, međutim,
terminu kalcilutit pridaju šire značenje uključujući
vapnene stijene (calcareous rocks) koje sadrže kemij-
ski precipitirane (istaložene) kristalične komponente
anorganskog ili organskog podrijetla. Sinonim: calci-
pelite; v. calcisiltite, micritic limestone.
calcilyte – kalcilit, v. calcilith, 1.
calcimetry – kalcimetrija. Analiza sadržaja karbonata u
stijenama.
calcimicrite – kalcimikrit. Vapnenac (limestone) čije
čestice imaju promjer manji od 20 mikrometara, a
sadržaj mikritnih komponenata je veći od sadržaja
alokemnih komponenata; v. micritic limestone.
calcination – kalcinacija. Zagrijavanje tvari do njene
temperature disocijacije, na primjer, gipsa kako bi
izgubio kristalizacijsku vodu ili vapnenca kako bi se
razložio na kalcij-oksid i ugljik-dioksid.
calcined soda – kalcinirana soda, v. soda ash.
calcipelite – kalcipelit, kalcilutit, v. calcilutite.
calcirudite – kalcirudit. Vapnenac (limestone) koji se
pretežito sastoji (više od 50%) od čestica detritičnog
(klastičnog) kalcita s promjerom većim od promjera
čestica pijeska (većim od 2 mm) i koji je često također
cementiran (vezan) vapnenim materijalom; konsoli-
dirani (cementirani) vapnenački šljunak (calcareous
gravel) ili vapnenački konglomerat (limestone con-
glomerate) ili breča (breccia). Neki autori, međutim,
postavljaju 1 milimetar kao donju granicu veličine
čestica; v. calcibreccia, calcigravel.
calcisiltite – kalcisiltit. Vapnenac (limestone) koji se pre-
težito sastoji od čestica detritičnog (klastičnog) kal-
cita veličine čestica silta; konsolidirani (cementirani)
vapneni silt (calcareous silt); v. calcilutite.
calcisponges (Calcispongea, Calcarea) – vapnene spu-
žve, spužve vapnenjače, vapnenjače. Razred spužava
(sponges). Karakterizirane su uglavnom skeletom
sastavljenim od vapnenačkih (karbonat kalcija) spi-
kula (iglica, spicules). Stratigrafska rasprostranjenost:
kambrij-danas. Sinonim: calcareous sponges.
calcite – kalcit. Široko rasprostranjeni stjenotvorni mi-
neral (rock-forming mineral), po kemijskom sastavu
karbonat kalcija. Obično je bijele, svijetlosive, svije-
tložute i svijetloplave boje ili je bezbojan. Posjeduje
savršenu romboedarsku kalavost (kalavost smjerom
plohe romboedra, rhombohedral cleavage), stakla-
stog je sjaja, tvrdoće 3 po Mohsovoj skali i lako uskipi
u hladnoj razblaženoj klorovodičnoj (solnoj) kiselini.
Kalcit je osnovna komponenta vapnenca (v. limesto-
ne), nalazi se također u mramoru u obliku kristala,
zemljast i rahao (nekonsolidiran) u kredi (krednim
stijenama – v. chalk), u spužvastom obliku u vapne-
nom tufu (v. tufa) i kao stalaktit u spiljama (spiljski
sediment, cave deposit). Obično se sreće kao žilni mi-
neral (gangue mineral) u mnogim rudnim ležištima i
kao cement (vezivo) u klastičnim sedimentnim stije-
nama. Također je minorna sekundarna komponenta
mnogih eruptivnih (magmatskih) stijena i glavna
komponenta nekih karbonatita (v. carbonatite). For-
me kristalizacije (kristalni oblici) kalcita su vrlo razli-
123
calcium-treated mud calcitic dolomite
čite – pasji zub (dog-tooth spar), glava čavla (nailhead
spar), islandski dvolomac (Iceland spar) i druge. Sino-
nim: calcspar; v. dolomite, 1.
calcitic dolomite – kalcitni dolomit. Dolomitna stijena
(dolomitic rock) sa znatnim udjelom kalcita u sastavu,
ali ipak s prevladavajućim udjelom dolomita – osobi-
to dolomitska stijena koja sadrži 10 do 50% kalcita i
50 do 90% dolomita i ima magnezijsko-karbonatni
ekvivalent između 22,7 i 41,0% ili dolomitska stijena u
kojoj omjer Ca/Mg varira od 2,0 do 3,5. Sinonim: calc-
dolomite; v. calcareous dolomite, dolomitic limestone.
calcitic limestone – kalcitni vapnenac (vapnenjak). Va-
pnenac koji se sastoji uglavnom od kalcita, osobito
vapnenac čiji je omjer Ca/Mg veći od 105.
calcitite – kalcitit. Stijena koja se sastoji od kalcita, na
primjer vapnenac (v. limestone).
calcitization – kalcitizacija. (1) Proces formiranja kal-
cita, na primjer, alteracijom aragonita. (2) Pretvorba
(transformacija) postojećih stijena u vapnenac ke-
mijskom zamjenom mineralnih čestica kalcitom, na
primjer zamjenom čestica dolomita u dolomitskim
stijenama ili čestica glinenca (feldšpata) i kvarca u
pješčenjacima.
calcium-based drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća
isplaka), v. calcium-base drilling mud.
calcium-base drilling mud – kalcijska isplaka (bušaća
isplaka). Bentonitna bušaća isplaka na bazi slatke
vode (slatkovodna bentonitna isplaka, water-base
bentonite drilling mud) s dodatkom određene količi-
ne topljivih kalcijskih spojeva – kalcij-oksida (vapna)
za pripremu vapnene bušaće isplake (v. lime-base
drilling mud), kalcij-sulfata (gipsa) za pripremu gip-
sne bušaće isplake (v. gypsum-base drilling mud) ili
kalcij-klorida. Koncentracija topljivog kalcija u va-
pnenoj isplaci iznosi do 120 ppm, a u gipsnoj isplaci
do 1.200 ppm. Kalcij smanjuje (usporava) bubrenje i
hidrataciju gline i šejla i na taj način olakšava proces
bušenja. Kalcijske isplake se osobito primjenjuju za
bušenje debelih naslaga anhidrita (tolerantne su na
zagađivanje anhidritom), šejla sklonog urušavanju,
formacija koje sadrže gips i kada postoji strujanje
slane vode. Međutim, takve isplake mogu zahtijevati
daljnju obradu kako bi se spriječila njihova solidif-
kacija (pretvaranje u gel) pri visokim temperaturama
u dubokim bušotinama. Sinonimi: calcium-based
drilling mud, calcium drilling mud, calcium mud, cal-
cium-type drilling mud, calcium-type mud, mud of cal-
cium-base type.
calcium carbonate – kalcij-karbonat, kalcijev karbonat.
Čvrsta tvar bijele boje i umjereno topljiva u vodi. Gri-
janjem se razlaže na kalcij-oksid (negašeno vapno) i
ugljik-dioksid. U prirodi je obilno zastupljen i sreće
se kao minerali kalcit (calcite) i aragonit (aragonite)
te kreda (chalk) i vapnenac (limestone). Stijene koje
sadrže kalcij-karbonat se sporo otapaju u zakise-
ljenoj oborinskoj vodi (voda koja sadrži otopljeni
ugljik-dioksid) i uzrokuju privremenu (prolaznu)
tvrdoću vode (temporary hardness of water). Stvara
čvrsti kamenac (scale) u uređajima koji su u kontaktu
s vodom. Uzrok je tvrdoće vode i jedinica za tvrdoću.
Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao aditiv za ote-
žavanje svih tipova isplaka.
calcium-carbonate compensation depth – kompen-
zacijska dubina karbonata, v. carbonate compensati-
on depth.
calcium chloride – kalcij-klorid, kalcijev klorid. Bezbojni
otopljivi prašak, topljiv u vodi i etanolu koji se rabi u
tehnologiji cementacije bušotina kao aditiv za ubr-
zavanje vezivanja (stvrdnjavanja) cementa (cement
accelerator). Primjenjuje se regularni (77%) i bezvod-
ni (96%) kalcij-klorid. Obično se dodaje 2% regular-
nog i 1,6% bezvodnog kalcij-klorida – dodavanjem
iznad 3% se postiže malo dodatno ubrzavanje ve-
zivanja cementa (v. cement additives). Također se
primjenjuje u tehnologiji isplaka kao aditiv za pove-
ćavanje gustoće slanih isplaka (isplaka na bazi slane
vode) te za sušenje plinova i kao agens (sredstvo) za
apsorpciju vlage (desikant, drying agent).
calcium contamination – zagađenje kalcijem. U proce-
su bušenja – postojanje iona otopljenog kalcija u bu-
šaćem fuid (drilling fuid) u koncentraciji koja je do-
statna za pogoršanje (kvarenje) njegovih svojstava
budući da uzrokuje fokulaciju (pahuljičenje), sma-
njuje prinos bentonita i povećava gubljenje fuida.
calcium drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v. calci-
um-base drilling mud.
calcium feldspar – kalcijski glinenac (feldšpat, feldspat).
Plagioklas (plagioclase) bogat An molekulom (kraj-
njim članom anortitom). Sinonim: Ca-spar; v. lime
feldspar.
calcium hydroxide – kalcij-hidroksid, kalcijev hidroksid,
gašeno vapno. Kristalna tvar bijele boje, umjereno
topljiva u vodi. Dobiva se dodavanjem vode kalcij-
oksidu. Primjenjuje se u tehnologiji isplaka kao adi-
tiv za regulaciju pH vodnih isplaka (isplaka na bazi
vode) i kao koagulant gline. Sinonimi: hydrated lime,
slaked lime.
calcium mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base drilling
mud.
calcium oxide – kalcij-oksid, kalcijev oksid, negašeno
(živo, paljeno, žeženo) vapno. Kaustična čvrsta tvar
bijele boje, umjereno topljiva u vodi. Nastaje zagri-
javanjem kalcija u kisiku ili termičkim razlaganjem
kalcij-karbonata. Sinonimi: burnt lime, calx, caustic
lime, quicklime.
calcium/silicon log – kalcijsko-silicijska karotaža, v. ne-
utron activation log.
calcium sulfate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat. Kristalna
sol bijele boje. U prirodi se sreće kao mineral gips
(gypsum) i anhidrit (anhydrite). Umjereno je topljiv
u vodi i uzrokuje njenu trajnu tvrdoću (permanent
hardness of water). Formira kamenac u uređajima
koji su u kontaktu s vodom (ponekad se teško ukla-
nja). Primjenjuje se u tehnologiji iaplaka kao aditiv za
povećavanje viskoznosti i regulacije alkaliniteta vo-
denih isplaka (isplaka na bazi vode, water-base mud).
Katkada je zagađivač isplačnih fuida.
calcium-sulfate treated mud – isplaka obrađena kalcij-
sulfatom, v. calcium-base drilling mud.
calcium sulphate – kalcij-sulfat, kalcijev sulfat, v. calci-
um sulfate.
calcium-treated drilling mud – bušaća isplaka obra-
đena kalcijem. Bušaća isplaka na bazi vode koja sa-
drži kalcij-oksid (vapno, lime) ili kalcij-sulfat (gips,
gypsum) za usporavanje hidratacije šejla i glina. Si-
nonim: calcium-treated mud; v. calcium-base drilling
mud, gypsum-base drilling mud, lime-base drilling
mud.
calcium-treated mud – isplaka obrađena kalcijem, v.
calcium-treated drilling mud.
124
caliper log calcium-type drilling mud
calcium-type drilling mud – kalcijska bušaća isplaka, v.
calcium-base drilling mud.
calcium-type mud – kalcijska isplaka, v. calcium-base
drilling mud.
calclithite – kalklitit. (1) Litarenit (v. litharenite) u kojem
karbonati čine najveći dio fragmenata (klastične
komponente) stijene, na primjer, miocenski pješče-
njak Oakville u južnom Teksasu (nastao uglavnom
erozijom vapnenaca kredne starosti). Sinonim: car-
bonate-arenite. (2) Vapnenac (vapnenjak) koji je
uglavnom nastao erozijom starijih, litifciranih va-
pnenaca i koji sadrži više od 50% fragmenata kar-
bonatne stijene (ekstraklasta), na primjer, terigena
stijena formirana kao aluvijalna lepeza u području
tektonizma ili vrlo suhe klime.
calcrete – kalkret, kalcikret. (1) Konglomerat (conglo-
merate) koji se sastoji od nanosa pijeska i šljunka
cementiranog u tvrdu masu karbonatom kalcija pre-
cipitiranog iz otopine i pretaloženog djelovanjem in-
fltracijskih voda ili istaloženog u procesu migracije
ugljik-dioksida iz vadozne vode. Sinonim: calcicrete.
(2) Tvrda vapnena kora (calcareous duricrust).
calc-sapropel – vapneni sapropel. Sapropel koji se sa-
stoji od vapnenih alga (calcareous algae).
calc-schist – vapneni škriljavac, kalkšist. Metamorfozi-
rani glinoviti vapnenac (metamorphosed argillaceous
limestone) sa škriljastom strukturom (schistose struc-
ture) koja je uvjetovana paralelnošću pločastih mine-
rala (pločastog prekristaliziranog kalcita).
calc-silicate rock – vapneno-silikatna (kalksilikatna)
stijena. Termin za označavanje metamorfne stije-
ne (metamorphic rock) koja se sastoji uglavnom od
kalcita i silikata s kalcijem, na primjer diopsida (di-
opside) i volastonita (wollastonite), i koja je nastala
u procesu termalne metamorfoze (metamorfzma)
onečišćenog vapnenca ili dolomita. Sinonim: lime-
silicate rock.
calc-sinter – vapnenački sinter, sinter, travertin, v. traver-
tine, 1.
calcspar, calc-spar – kalkšpat, kalkspat, vapneni špat
(spat). Kristalni kalcit (v. calcite). Sinonim: calcareous
spar.
calcsparite – kalksparit, kalkšpatit, kalkspatit. Kristal
sparitnog kalcita (sparry calcite), za razliku od dolos-
parita (dološpatita – v. dolosparite). Termin calcspari-
te je sinonim s terminom sparite (v.) ako se pod spari-
tom podrazumijeva vapneni (calcareous) varijetet.
calc-tufa – vapnenačka tufa (sedra), tufa, v. tufa.
calculated absolute open fow (CAOF) – izračunani
apsolutni potencijalni kapacitet proizvodnje. Teoretski
maksimalni kapacitet proizvodnje plinske bušotine
koji se izračunava prema podatcima ispitivanja bu-
šotine (obično ispitivanja metodom četiriju protoka
– v. four point test) budući da je opasno i štetno do-
pustiti da bušotina nekontrolirano (bez ograničava-
nja proizvodnje) eruptira, pa se njen protok reducira
sapnicom i prema tim protocima se izračuna apso-
lutno potencijalno davanje; v. absolute open fow,
open fow.
calculated gas saturation – izračunano zasićenje pli-
nom. Kvocijent (omjer) volumena plina pri ležišnim
uvjetima i volumena ležišne stijene.
Caledonian orogeny – kaledonska orogeneza. Termin
koji se obično primjenjuje za označavanje rane pa-
leozojske deformacije na području zapadne Europe
kojom se formirao orogenetski pojas Kaledonidi (v.
Caledonides) što se proteže od Irske i Škotske prema
sjeveroistoku u Skandinaviju (termin se ne smije ra-
biti za druga područja). Klasična kaledonska oroge-
neza je datirana približno koncem silura, ali mnogi
autori rabe taj termin za označavanje orogenetske
ere koja uključuje i ranije i kasnije vrijeme.
Caledonides – Kaledonidi. Orogenetski pojas (orogenic
belt) koji se proteže od Irske i Škotske prema sjeve-
roistoku u Skandinaviju. Formiran je kaledonskom
orogenezom (v. Caledonian orogeny) u ranom pale-
ozoiku.
calendar day allowable – dopuštena proizvodnja po
kalendarskom danu. Dopuštena količina (kapacitet)
proizvodnje nafte i/ili plina iz bušotine, ležišta, polja
ili koncesije izračunana na dnevnoj bazi i odobrena
od državne regulativne agencije (government regula-
tory agency). Sinonim: actual calendar day allowable.
calf line, calfine – uže za zaštitne cijevi. U procesu
užnog udarnog bušenja – uže na uređaju za užno
udarno bušenje koje se rabi za spuštanje u bušoti-
nu i izvlačenje zaštitnih cijevi (casing). Namata se na
poseban bubanj (calf wheel). Sinonim: casing line; v.
cable-tool drilling, cable-tool rig.
calf wheel – bubanj užeta za zaštitne cijevi. U procesu
užnog udarnog bušenja – bubanj (reel) na radnom
podištu uređaja za užno udarno bušenje za nama-
tanje užeta kojim se spuštaju i izvlače zaštitne cijevi
(calf line); v. cable-tool drilling, cable-tool rig.
calibration tail – zapis kalibracijske karotaže. Kratki
prilog karotažnom dijagramu bušotine (well log) s
podacima o kalibracijskoj karotaži (log calibration).
Zapisi se rade prije i nakon izvođenja karotaže bu-
šotine.
calibration tank – kalibracijski rezervoar. Rezervoar za
kalibraciju (umjeravanje) protočnih mjerila za teku-
ćine (naftu i druge produkte). Sinonimi: prover tank,
proving tank.
caliche pisolite – kaliče (vadozni) pizolit, v. vadose piso-
lite.
caliper – (1) kavernomjer, kaliper. U karotaži bušotina
– pribor za kavernometriju ili dijametriranje (mje-
renje promjera) kanala bušotine (v. caliper logging).
Postoji više izvedbi kavernomjera: (a) jednopolužni
(one-arm caliper) – poluga kavernomjera se širi pre-
ma jednoj strani stijenke bušotine (obično se primje-
njuje pri mjerenju gustoće formacije); (b) dvopolužni
(two-arm caliper) – poluge se šire u suprotnim smje-
rovima (moguće je utvrditi male promjene promjera
kanala bušotine); (c) tropolužni (three-arm caliper)
– sve tri poluge se istovremeno šire i tako centriraju
sondu u kanalu bušotine (tipično se rabi za centrira-
nje pri akustičkoj karotaži), i (d) četveropolužni (four-
arm caliper) – jedan par poluga se širi prema duljoj
osi, a drugi par prema kraćoj osi eliptičnog kanala
bušotine (obično se primjenjuje pri pandažmetriji ili
mjerenju nagiba slojeva). (2) kalibar za zaštitne cijevi.
Pribor za provjeru deformacija zaštitne kolone (kolo-
ne zaštitnih cijevi, casing) u bušotini prije, na primjer,
spuštanja bušaće kolone (kolone bušaćih alatki, dri-
llstring) zbog opasnosti od njena mogućeg zaglavlji-
vanja ili ugradnje dubinske brtvenice (pakera) kako
bi se izbjeglo njegovo moguće propuštanje.
caliper log – (1) kavernogram, dijagram kavernometrije,
dijagram dijametriranja bušotine (kanala bušotine). U
125
Cambrian caliper logging
karotaži bušotina – dijagram koji prikazuje promjene
promjera (poprečnog presjeka) kanala bušotine (bez
ugrađene kolone zaštitnih cijevi, casing-a) s dubi-
nom u određenom mjerilu – prekomjerna proširenja
kanala usljed urušavanja i spiranja stijenke bušotine
ili drugih uzroka. Sinonim: section-gage log; v. caliper,
caliper logging. (2) dijagram kalibriranja (baždarenja)
cijevi. Dijagram koji prikazuje promjene unutarnjeg
promjera cijevnog materijala (zaštitnih cijevi, buša-
ćih šipki, uzlaznih cijevi) uzrokovane djelovanjem
korozije ili odlaganjem kamenca. (3) kavernometrija,
dijametriranje bušotine (kanala bušotine), v. caliper
logging.
caliper logging – (1) kavernometrija, dijametriranje bu-
šotine (kanala bušotine). U karotaži bušotina – ope-
racija kontinuiranog mjerenja stvarnog promjera
(poprečnog presjeka) bušotine (kanala bušotine),
karotaža stvarnog promjera bušotine po njenoj du-
bini od ušća do dna (bez ugrađene kolone zaštitnih
cijevi, casing) budući da se stvarni promjer razlikuje
od nominalnog promjera kanala (za koji se obično
uzima da je jednak vanjskom promjeru bušaćeg dli-
jeta) zbog niza geoloških i tehničkih uzroka i može
biti veći ili manji u slučaju podlokavanja stijenke
bušotine (promjer se poveća) ili stvaranja isplačne
obloge (kore) na stijenci (promjer se smanji). Nazivni
promjer bušotine se može postići pri bušenju gustih
(kompaktnih) pješčenjaka, vapnenaca i dolomita,
do povećanja promjera dolazi obično pri bušenju
slojeva gline, glinovitih stijena i soli, a do smanjenja
promjera pri bušenju propusnih pješčenjaka (zbod
formiranja isplačne obloge na stijenci bušotine).
Podaci kavernometrije su često vrlo dragocjeni ka-
rotažni podaci u nezacijevljenim bušotinama (bu-
šotinama bez ugrađene zaštitne kolone) i rabe se
za mnoge svrhe: (a) točnije određivanje geološkog
profla bušotine, lociranje poroznih, permeabilnih
i raspucanih zona i izdvajanje ležišnih stijena; (b)
korekciju nekih karotažnih podataka za utjecaj pro-
mjera bušotine; (c) utvrđivanje postojanja bubrenja
ili podlokavanja stijenke bušotine; (d) određivanje
volumena kanala (prstenastog prostora) bušotine
za proračun potrebne količine cementa (cementne
kaše) za cementaciju kolone zaštitnih cijevi (casing);
(e) kontrolu tehničkog stanja kanala bušotine pri
izboru dubine postavljanja dubinske brtvenice (pa-
kera) za ispitivanje ili testiranje bušotine i izboru du-
bine pete zaštitne kolone; (f ) pomoć pri izboru nači-
na perforiranja kolone zaštitnih cijevi pri završnom
proizvodnom opremanju bušotine (kada je promjer
bušotine veći od nominalnog), i (g) pomoć pri od-
luci o proširivanju kanala bušotine (kada je njegov
promjer manji od nominalnog) kako ne bi došlo do
zaklinjenja alatki.
Kavernometrija se može primijeniti samostalno ili u
kombinaciji s drugim metodama karotaže (s karo-
tažom spontanog potencijala ili gama-karotažom).
Pribor za kavernometriju (kavernomjer, kaliper) ima
dvije, tri ili četiri simetrično razmještene papuče
koje su tijekom mjerenja u kontaktu sa stijenkom
bušotine. Prema konstrukcijskoj izvedbi razlikuju se
jednopolužni (one-arm caliper), dvopolužni (two-
arm caliper), tropolužni (three-arm caliper) i četve-
ropolužni kavernomjer (four-arm caliper). Sinonimi:
section-gage logging, well caliper logging, well caliper
survey. (2) kalibriranje (baždarenje) cijevi. Određivanje
unutarnjeg promjera zaštitnih cijevi (casing), bušaćih
šipki (drillpipe) ili uzlaznih cijevi (tubing).
caliper logging tool – kavernomjer, kaliper, v. caliper.
caliper measurement of hole size – mjerenje promjera
(dijametriranje) bušotine (kanala bušotine), v. caliper
logging, 1.
caliper survey of hole size – mjerenje promjera (dija-
metriranje) kanala bušotine, v. caliper logging, 1.
Callovian, Callovian stage – kalovij. Stratigrafski kat
najdonjeg dijela gornje jure (lowermost Upper Jura-
ssic) u Europi – iznad bata (Bathonian), a ispod ok-
sforda (Oxfordian). Obuhvaća vremenski raspon od
prije 165 do 160 milijuna godina. Neki autori svrsta-
vaju kalovij u najgornji dio srednje jure (uppermost
Middle Jurassic).
calm – (1) tišina, bezvjetrina, kalma. U meteorologi-
ji – stanje bez vjetra (bez gibanja zraka) na moru i
kopnu. Odgovara nultom stupnju jakosti vjetra (nul-
toj brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali vjetrova
(brzina vjetra manja od 1 čvora, odnosno 1 km/h ili
do 0,2 m/s – v. Beaufort wind scale). Površina mora je
mirna i glatka poput zrcala, a na kopnu su zastave i
lišće nepomični, a dim se diže vertikalno uvis. (2) zr-
calan, zrcalno miran. Termin kojim se označava stanje
mora. Odgovara nultom stupnju stanja mora (nultoj
brojčanoj oznaci) na Beaufortovoj skali valova (v.
Beaufort scale of waves) kojem odgovaraju stupnjevi
jakosti vjetra (brojčane oznake) 0 i 1 na Beauforto-
voj skali vjetrova (v. Beaufort wind scale). More je bez
valova, a njegova površina je mirna i glatka poput
zrcala. Sinonim: glassy.
calorifc value – toplinska (kalorička, termička, gorivna,
ogrjevna) vrijednost. Količina topline (energija razvi-
jena kao toplina) koja nastaje (oslobodi se) potpu-
nim izgaranjem na zraku jediničnog volumena plina
ili jedinične mase tekućeg i krutog goriva pri specif-
ciranim uvjetima (obično standardnim – temperatu-
ra 15,5 °C i tlak 1 bar). Može se izraziti na molarnoj,
masenoj ili volumetrijskoj bazi (u sustavnim jedini-
cama kJ/mol ili MJ/mol, MJ/kg ili MJ/m
3
). Razlikuju se
gornja toplinska vrijednost (v. superior calorifc value)
i donja ili efektivna toplinska vrijednost (v. inferior
calorifc value). Toplinska vrijednost je obično izraže-
na kao gornja i suha (s obzirom na sadržaj vodene
pare prije izgaranja). Sinonimi: Btu content, Btu value,
fuel value, heat capacity, heat energy content, heating
capacity, heating power, heating value, heat value,
thermal value.
calx – negašeno (živo, paljeno, žeženo) vapno, kalcij-ok-
sid, v. calcium oxide.
Cambrian – kambrij, kambrijski period, kambrijski si-
stem. Najraniji (prvi) period paleozojske ere (Paleozo-
ic era) i najdonji geološki sistem koji sadržava obilje
fosila životinja. Obuhvaća, kako se procjenjuje i pre-
ma raznim izvorima, vremenski raspon od prije 570
do 500 (ili 544 do 505 ili 540 do 500) milijuna godina.
Dijeli se na katove takon (Taconian), akadij (Acadi-
an) i kroaks (Croixian). Termin također označava si-
stem stijena (system of rocks) koje su se formirale u
kambrijskom periodu (Cambrian system). U donjem
kambriju su najrasprostranjeniji marinski sedimenti
(rezultat velikih transgresija mora), u srednjem kam-
briju je na mnogo mjesta došlo do regresije mora, a
u gornjem kambriju su utvrđene lagunske obojene
126
capillarimetric method of wettability determination Cambrian period
stijene. Glavne tektonske strukture su formirane još
tijekom rifeja. Životinjski svijet je predstavljen trilo-
bitima (zbog obilja trilobita kambrij se neformalno
također naziva »doba trilobita« – Age of Trilobites) i
arheocijatima (karakteristični za rani kambrij) te mo-
luskima, brahiopodima, ostrakodima i drugim orga-
nizmima, a koncem kambrija su se pojavili graptoliti
– kambrij je bio vrijeme geološke prošlosti u kojem
su se razvila sva postojeća koljena organizama (tzv.
kambrijska eksplozija života – Cambrian Explosion of
Life) i završio je masovnim izumiranjem (izumrlo je
50% svih porodica životinja uključujući i trilobite).
Za biljni svijet kambrija je karakteristično postojanje
modrozelenih i crvenih algi i primitivnih viših biljaka.
Od mineralnih sirovina najznačajnija su ležišta fosfo-
rita. Malo je dokaza o pronađenim akumulacijama
nafte u kambrijskim stijenama. Sinonim (zastarjeli):
Primordial; v. Age of Marine Invertebrates.
Cambrian period – kambrijski period, kambrij, v. Cam-
brian.
Cambrian system – kambrijski sistem, kambrij, v. Cam-
brian.
Campanian, Campanian stage – kampan, campan.
Stratigrafski kat gornje krede (Upper Cretaceous) u
Europi – iznad santona (Santonian), a ispod mastrih-
ta (Maestrichtian). Obuhvaća vremenski raspon od
prije 84 (ili 80) do 72 milijuna godina.
Canadian – kanadij. (1) Serija donjeg ordovicija (Lower
Ordovician) u Sjevernoj Americi – iznad kambrijske
serije kroaks (Croixian), a ispod čezija (Chazyan).
Canadian (canadian) drilling – kanadsko bušenje,
udarno bušenje šipkama. Metoda udarnog bušenja
dlijetom koje je obješeno o pune bušaće šipke (dr-
vene ili željezne, drilling rods) umjesto o uže (kao kod
užnog udarnog ili pensilvanijskog bušenja – v. cable-
tool drilling). Dlijeto se aktivira balansirom (njihalom).
Sinonimi: percussion-rod drilling, rod-tool drilling.
cannel shale – kenelski šejl (škriljavac). Crni šejl ili škri-
ljavac (black shale) i naftni šejl ili škriljavac (oil shale)
koji je nastao akumuliranjem sapropelnih sedimena-
ta (sapropelic sediments). Usporedo sa sedimentima
postoji i znatna ili približno jednaka količina anor-
ganskog materijala, uglavnom silta i gline. Sinonim:
bastard shale.
cantilever – konzola. Greda koja je sigurno učvršćena
(poduprta) na jednom kraju, a slobodno visi na dru-
gom kraju.
cantilever derrick – preklopni bušaći toranj. Čelični re-
šetkasti toranj (tower) ili jarbol (mast) koji se primje-
njuje na bušaćim postrojenjima (uređajima) s preklo-
pnim tornjem (v. cantilever derrick rig) ili preklopnim
jarbolom (cantilever mast rig). Bušaće postrojenje
se montira s tornjem (ili jarbolom) u horizontalnom
položaju na zemlji koji se zatim podigne dizalicom
na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan
(radni) položaj (za razliku od standardnog bušaćeg
tornja koji se mora rastaviti i ponovno sastaviti dio
po dio). Sinonimi: cantilevered derrick rig, jack-knife
derrick.
cantilever derrick rig – bušaće postrojenje s preklo-
pnim tornjem. Bušaće postrojenje (uređaj) s tornjem
(derrick) ili jarbolom (mast) koji se montira u horizon-
talnom položaju na zemlji i zatim podigne dizalicom
na bušaćem postrojenju (drawworks) u vertikalan
(radni) položaj. Nakon što je toranj podignut, pokret-
nim koloturnikom (traveling block) postavi se radno
podište (platforma) tornja (drill foor), montiraju se
grede vrtaćeg stola (rotora, rotary beams) i postave
se pomoćno vitlo (catworks) i vrtaći stol (s pomoću
pokretnog koloturnika). Postrojenje za bušenje s
preklopnim tornjem (ili jarbolom) najuobičajeniji je
tip kopnenog bušaćeg uređaja. Sinonim: jack-knife
derrick rig, jack-knife mast rig.
cantilever drilling mast – preklopni bušaći jarbol, v.
cantilever derrick.
cantilevered derrick rig – bušaće postrojenje s preklo-
pnim tornjem, v. cantilever derrick rig.
cantilevered jackup – konzolna samopodizna bušaća
platforma. Samopodizna bušaća platforma (jackup
drilling unit) na kojoj je bušaće postrojenje montira-
no na dvjema konzolama koje su poduprte samo na
platformi i strše izvan njena trupa.
cantilever mast – preklopni bušaći jarbol, v. cantilever
derrick.
cantilever mast rig – bušaće postrojenje s preklopnim
jarbolom, v. cantilever derrick rig.
cantilever type mast – preklopni bušaći jarbol, v. can-
tilever derrick.
capacity – (1) kapacitet; proizvodnost, produktivnost;
sposobnost. Pojam s različitim značenjima – (a) mak-
simalna proizvodnja (kapacitet proizvodnje) za dane
uvjete; (b) sposobnost ležišta za primanje vode; (c)
stvarni kapacitet rotacijske pumpe u jediničnom vre-
menu (izražava se u l/min ili gal/min); (d) kapacitet
permeabilnosti (umnožak permeabilnosti i efektivne
debljine sloja/ležišta, tzv. kh produkt – v. permea-
bility capacity). (2) kapacitet vlage. U hidrologiji –
sposobnost tla za zadržavanje vode. (3) sposobnost
transportiranja (prenošenja). U geologiji – sposob-
nost vodene ili zračne struje za transportiranje (pre-
nošenje) klastičnog materijala (detritusa). Količina
transportiranog materijala se mjeri u danoj točki po
jedinici vremena. Sposobnost transportiranja zavisi
od veličine klastičnih zrna.
capacity allowable – dopuštena proizvodnja primje-
nom metode povećanja iscrpka. Tip dopuštene proi-
zvodnje nafte iz bušotine, ležišta, polja ili koncesije
kada se primjenjuje obično (konvencionalno, klasič-
no) zavodnjavanje (waterfood) ili metoda povećanja
iscrpka (EOR-metoda, enhanced oil recovery). Odo-
brava je državna regulativna agencija (government
regulatory agency).
capacity index – indeks injektivnosti bušotine. Mjera
injektivnosti bušotine (kapaciteta injekcijske bušo-
tine) za vodu. Obično se mjeri u m
3
/h/bar (ili bbl/h/
psi) porasta (povećanja) tlaka na dnu bušotine; v.
injectivity test.
capacity of a feld to produce – proizvodni kapacitet
polja. Proizvodne mogućnosti naftnog ili plinskog
polja, potencijalni nivo proizvodnje koji se može po-
stići na polju.
cap a well – poklopiti ušće bušotine. Staviti erupciju
bušotine pod kontrolu postavljanjem ventila na nje-
nom ušću (glavi bušotine, wellhead).
cap gas – plin plinske kape, v. gas-cap gas.
capillarimetric method of wettability determinati-
on – kapilarimetrijska metoda određivanja močivosti.
Metoda mjerenja močivosti ležišne stijene kapilari-
metrom u kojem se nalaze dvije tekuće faze (nafta
i voda) s kapilarnim tlakom duž površine njihova
127
capillary pressure capillarity
razdjela. Prema razlici visine dizanja fuida u dvama
krakovima kapilarimetra, razlici gustoće fuida i utje-
caju gravitacije, izračunava se adhezijska napetost
(preferencijalna močivost stijene ovisi o adhezijskoj
napetosti koja je funkcija međufazne napetosti).
Glavna ograničenja primjene (nedostaci) kapilari-
metrijske metode su činjenica da se mjerenja izvode
bez ležišne stijene (koja utječe na tip močivosti) i ok-
sidacija nafte koja se ne može spriječiti; v. wettability
measurement.
capillarity – kapilarnost, kapilarno djelovanje. Pojava
dizanja ili spuštanja površine tekućine u kontaktu
s čvrstim materijalom usljed relativnog uzajamnog
privlačenja molekula tekućine i tekućine i čvrstog ti-
jela. Djelovanje kojim se neki fuid (na primjer voda)
diže ili spušta u cjevčicama ili porama i šupljinama
malog promjera usljed površinske napetosti. Sino-
nim: capillary action; v. capillary pressure.
capillary – (1) kapilaran. Termin kojim se označava-
ju cjevčice, pore ili šupljine s otvorima tako malog
promjera da mogu zadržavati fuide kapilarnim dje-
lovanjem (kapilarnošću – v. capillarity). (2) vlasast. U
mineralogiji – termin za označavanje minerala čiji
kristali imaju oblik vlasi ili niti, na primjer milerit (mi-
llerite).
capillary action – kapilarno djelovanje, kapilarnost, v.
capillarity.
capillary attraction – kapilarno privlačenje. Sila adhe-
zije između tekućine i čvrstog tijela koja djeluje kada
postoji kapilarnost, privlačenje površine tekućine
površinom čvrstog tijela. Kapilarno privlačenje ili ka-
pilarnost (v. capillarity) nepovoljno utječe na iscrpak
nafte iz ležišta budući da dio slojne tekućine prianja
uz površinu svake pore u stijeni. U procesma istiski-
vanja nafte otopinama određenih kemikalija snižava
se kapilarno privlačenje i površinaska napetost, što
omogućuje izvlačenje nafte iz pora.
capillary condensation – kapilarna kondenzacija. For-
miranje prstenova pendularne vode (pendular water
rings) oko točaka kontakata sedimentnih zrna i, za-
tim, kada prstenovi vode oko susjednih kontakata
postanu dovoljno veliki da se dodiruju, formiranje
funikularne vode (funicular water) koja ispunjava
prostore između zrna stvarajući jedan zatvoreni me-
nisk.
capillary conductivity – kapilarna vodljivost. Sposob-
nost nezasićenog tla ili stijene da propušta vodu ili
drugu tekućinu. Kako su velike šupljine između zrna
(pore) djelomično ispunjene zrakom ili drugim pli-
nom, tekućina se mora gibati duž granica kontaka-
ta čestica tla ili stijene. Kapilarna vodljivost za vodu
se povećava sa sadržajem vlage od nule u potpuno
suhom materijalu do maksimalne vrijednosti koja je
jednaka hidrauličkoj vodljivosti (hydraulic conduc-
tivity) ili koefcijentu permeabilnosti (permeability
coef cient).
capillary end efect – rubni (granični) efekt, v. end
efect.
capillary fow – kapilarno strujanje, v. capillary migra-
tion.
capillary forces – kapilarne sile. Sile koje djeluju na
granici razdjela dvaju nemiscibilnih fuida u porama
stijene. Uzrokuju strujanje fuida u poroznu stijenu i
kroz nju te zadržavanje fuida u stijeni; v. gravitatio-
nal forces, viscous forces.
capillary fringe – kapilarni obrub (rub). Donji dio zone
aeracije ili prozračne zone (v. zone of aeration) koji
leži neposredno iznad vodnog lica (vodnog zrcala,
v. water table) i u kojem su šupljine (pore) ispunje-
ne vodom pod tlakom nižim od atmosferskog. Voda
kapilarnog obruba je spojena s vodom koja se nalazi
ispod vodnog lica ali je zadržana iznad njega sila-
ma površinske napetosti. Gornja granica kapilarnog
obruba (sa srednjim pojasom zone aeracije) nije
jasna, ali se katkada arbitrarno defnira kao nivo na
kojem je 50% šupljina (pora) ispunjeno vodom, Sino-
nimi: capillary-moisture zone, zone of capillarity.
capillary interstice – kapilarna šupljina (pora). Šupljina
između zrna (v. interstice) koja je dovoljno malena
za držanje vode silom površinske napetisti na znat-
noj visini iznad slobodne površine vode i istodobno
dovoljno velika da spriječi molekularno privlačenje.
Točna veličina kapilarne šupljine (pore) nije defnira-
na; v. subcapillary interstice, supercapillary interstice.
capillary migration – kapilarna migracija (gibanje,
strujanje). Gibanje (strujanje) vode djelovanjem
kapilarnih sila (djelovanjem pojave kapilarnosti),
uzrokovano silom molekularnog privlačenja između
materijala i vode. Sinonimi: capillary fow, capillary
movement.
capillary-moisture zone – kapilarni obrub (rub), v. ca-
pillary fringe.
capillary movement – kapilarno gibanje. (1) Dizanje
vode u podzemnom sloju iznad vodnog lica (vod-
nog zrcala – v. water table). (2) v. capillary migration.
capillary number – kapilarni broj. Bezrazmjerni omjer
viskoznih sila (viscous forces) i kapilarnih sila (capi-
llary forces). Jednak je umnošku brzine strujanja i
viskoznosti podijeljenom međufaznom napetošću
(sustava fuida voda-nafta ako je istiskivajući fuid
voda, odnosno otapalo-nafta kod miscibilnog isti-
skivanja nafte). Rezidualno zasićenje ležišta naftom
ovisi o vrijednosti kapilarnog broja – što je vrijednost
broja veća (na primjer, smanjivanjem međufazne
napetosti), rezidualno zasićenje je manje.
capillary percolation – kapilarna perkolacija, v. imbi-
bition.
capillary porosity – kapilarna poroznost. Volumen šu-
pljina (pora) u stijeni ili tlu u kojima se voda zadržava
zbog djelovanja kapilarnih sila.
capillary pressure – kapilarni tlak. Diferencijalni tlak
između dvaju nemiscibilnih fuida – u poroznoj i pro-
pusnoj sredini diferencijalni tlak između ugljikovodi-
ka (nafte, plina) i vode ili razlika tlaka u nemočećoj
fazi i močećoj fazi na bilo kojem nivou u ležištu ili
razlika tlaka koja postoji u kapilarnom kanalu s obje
strane zakrivljene kontaktne površine koja odjeljuje
tekućinu i plin ili dvije tekućine različitih površinskih
napetosti. Prema tome, kapilarni tlak u naftnom le-
žištu (sustav fuida voda-nafta) defnira se kao tlak u
naftnoj fazi minus tlak u vodenoj fazi a u plinskom
ležištu (sustav fuida plin-voda) kao tlak u plinskoj
fazi minus tlak u vodenoj fazi. Kapilarni tlak utječe
na veličinu i distribuciju zasićenja vodom u ležištu,
raste s porastom visine iznad nivoa slobodne vode u
ležištu i zavisi od svojstava ležišnih fuida i zasićenja
ležišta – radijusa kapilara (zone ležišta s većim po-
rama i pornim kanalima će imati niži kapilarni tlak,
manje nereducibilno zasićenje vodom i veći porni
volumen zasićen ugljikovodicima), međufazne na-
128
capillary rise capillary-pressure curve
petosti i kontaktnog kuta (rubnog kuta močenja iz-
među vode i površine čvrstog tijela). Da bi se iz por-
nog kanala, potpuno ispunjenog tekućinom, mogla
ta tekućina istiskivati drugom tekućinom ili plinom,
potrebno je ostvariti pretičak tlaka (tzv. tlak istiski-
vanja) jednak kapilarnom tlaku; v. capillary-pressure
measurement.
capillary-pressure curve – krivulja kapilarnog tlaka.
Dijagram ovisnosti kapilarnog tlaka (ordinata) o zasi-
ćenju vodom (apscisa). Rezultat je mjerenja kapilar-
nog tlaka različitim metodama, a rabi se za određiva-
nje tlaka istiskivanja (displacement pressure) fuida iz
pora, distribucije pora stijene po veličini (size distri-
bution of pores) i minimalnog (nereducibilnog) zasi-
ćenja stijene fuidom (irreducible fuid saturation).
capillary-pressure measurement – mjerenje kapilar-
nog tlaka. Kapilarni tlak se mjeri u laboratoriju na
uzorcima jezgara stijena. Primjenjuje se pet osnov-
nih metoda: (a) metoda porozne dijafragme ili mem-
brane (v. capillary-pressure measurement by porous-
diaphragm method); (b) metoda injektiranja žive (v.
measurement of capillary pressure by mercury-injec-
tion method); (c) centrifugalna metoda (v. centrifuge
measurement of capillary pressure); (d) dinamička
metoda (v. capillary-pressure measurement by dyna-
mic method), i (e) metoda evaporacije (evaporation
method). Uspoređujući spomenute metode mjere-
nja, čini se da je metoda porozne dijafragme najpri-
mjerenija zbog toga što se u mjerenju mogu rabiti
nafta i voda, odnosno postići gotovo realni uvjeti
močenja. Ta metoda se, prema tome, rabi kao stan-
dardna s kojom se uspoređuju sve ostale metode
mjerenja kapilarnog tlaka. Podaci mjerenja kapilar-
nog tlaka se rabe za izračunavanje zasićenja ležišta
vodom u zavisnosti od visine ležišta iznad vodnog
zrcala, veličine i distribucije veličine pora i relativnih
permeabilnosti (u slučaju da nema njihovih mjere-
nih podataka).
capillary-pressure measurement by centrifugal
method – mjerenje kapilarnog tlaka centrifugalnom
metodom (centrifugom). Metoda mjerenja kapilar-
nog tlaka centrifugom. Uzorak jezgre se zasiti sla-
nom vodom, stavi u držač jezgre koji se zatim ispuni
naftom tako da pokriva uzorak. Držač s uzorkom jez-
gre se zatim centrifugira različitim brzinama vrtnje
koje se postupno povećavaju. Pri svakoj brzini cen-
trifuge mjeri se količina istisnutog fuida, a mjerenje
završava kada više nema istisnutog fuida unatoč
povećavanju brzine. Kapilarni tlak se izračuna pre-
ma brzini vrtnje (broju okretaja u minuti) centrifuge.
Centrifugalna metoda je najprikladnija za mjerenje
kapilarnih tlakova na uzorcima nekonsolidiranih
jezgara (postavljaju se u olovni plašt). Sinonimi: ca-
pillary-pressure measurement by centrifuge method,
centrifuge measurement of capillary pressure, centri-
fuge-derived capillary pressure; v. capillary-pressure
measurement.
capillary-pressure measurement by centrifuge met-
hod – mjerenje kapilarnog tlaka centrifugom (centrifu-
galnom metodom), v. capillary-pressure measurement
by centrifugal method
capillary-pressure measurement by dynamic met-
hod – mjerenje kapilarnog tlaka dinamičkom meto-
dom. Postupak mjerenja se sastoji u uspostavljanju
simultanog ustaljenog strujanja dvaju fuida u jezgri
i mjerenja njihovih tlakova specijalnim močenim
diskovima. Zasićenje se mijenja regulacijom količi-
na svakog fuida koji ulazi u jezgru. Kapilarni tlak je
jednak razlici tlakova fuida; v. capillary-pressure me-
asurement.
capillary-pressure measurement by mercury-injec-
tion method – mjerenje kapilarnog tlaka injektira-
njem žive (metodom injektiranja žive). Laboratorijska
metoda mjerenja kapilarnog tlaka na uzorcima jez-
gara stijena. Postupak mjerenja se sastoji od čišćenja
i sušenja uzoraka jezgre, mjerenja njihove porozno-
sti i permeabilnosti i utiskivanja žive u uzorak u eva-
kuiranoj komori. Krivulja kapilarnog tlaka se dobije
grafčkim prikazom ovisnosti tlaka injektiranja žive o
injektiranom volumenu žive. Živa je nemočeći fuid
za stijenu. Podaci kapilarnog tlaka se moraju tran-
sformirati za sustav fuida voda-nafta. Metoda mjere-
nja je jednostavna za izvođenje, kao postupak kratko
traje, a prikladna je za mjerenje na uzorcima jezgara
niske permeabilnosti (zbog primjene vrlo visokih tla-
kova u ispitivanju) i uzorcima nepravilna oblika, ali su
joj nedostaci zagađivanje uzoraka stijene živom (na-
kon čega se uzorak jezgre više ne može iskoristiti za
druga ispitivanja) i toksičnost živinih para. Sinonimi:
measurement of capillary pressure by mercury injecti-
on, mercury injection capillary pressure measurement;
v. capillary-pressure measurement.
capillary-pressure measurement by porous-diap-
hragm method – mjerenje kapilarnog tlaka metodom
porozne dijafragme (polupropusne membrane). Meto-
da mjerenja kapilarnog tlaka uporabom propusne
dijafragme (membrane) s jednoličnom distribucijom
veličine pora koje su takvog promjera da odabrani
istiskivajući fuid ne može prodirati kroz dijafragmu
kada su tlakovi istiskivanja (tlakovi primijenjeni na
istiskivajući fuid) manji od nekog odabranog mak-
simalnog tlaka mjerenja. Postupak mjerenja se sa-
stoji od zasićivanja dijafragme i ispitivanog uzorka
stijene, postavljanja ispitnog uzorka na dijafragmu
(između uzorka stijene i membrane se mora osigu-
rati tijesni kapilarni kontakt), primjene tlaka s malim
koracima porasta (u svakom koraku tlaka mora se
postići stanje statičke ravnoteže) i izračunavanja za-
sićenja uzorka u svakoj točki koja će defnirati krivu-
lju kapilarnog tlaka. U metodi porozne dijafragme se
može rabiti bilo koja kombinacija fuida – plin, nafta
i/ili voda. Metoda zahtijeva dosta vremena (10 do 40
dana za jedan uzorak). Dijafragme se izrađuju od po-
roznog stakla, porculana, celofana i drugih materija-
la koji su pogodni za dijafragme; v. capillary-pressure
measurement.
capillary pressure method of wettability determi-
nation – metoda određivanja močivosti kapilarnim
tlakom. Metoda određivanja močivosti ležišne stije-
ne koja primjenjuje dva parametra kao kvalitativne
indikatore preferencijalne močivosti – tlak istiskiva-
nja i omjer tlakova istiskivanja pri dreniranju i upija-
nju. Porast tih parametara pokazuje sklonost jezgre
da bude hidrofobnija. Metoda je primjenljiva ako se
kapilarna ispitivanja s vodom i naftom izvode na pri-
rodnim jezgrama¸v. wettability measurement.
capillary-pressure test – ispitivanje kapilarnog tlaka, v.
capillary-pressure measurement.
capillary ripple – kapilarni ripl (val), v. capillary wave.
capillary rise – kapilarno dizanje. Visina iznad slo-
129
carboid capillary rise method
bodnog nivoa podzemne vode (nivoa slobodne
podzemne vode) do kojeg se podigne voda pod
djelovanjem kapilarnih sila (djelovanjem pojave ka-
pilarnosti).
capillary rise method – metoda kapilanog dizanja fu-
ida. Metoda mjerenja površinske i međufazne nape-
tosti (surface tension, interfacial tension). Površinska
napetost se određuje uranjanjem kapilarne cjevčice
u posudu s destiliranom vodom i mjerenjem visine
dizanja vode u cjevčici i temperature vode kako bi se
utvrdile napetost i gustoća vode pri temperaturi mje-
renja. Kapilarna cjevčica se zatim osuši u peći i uroni
u tekućinu čija se napetost treba odrediti i izmjeri se
visina njena dizanja u cjevčici, a napetost se izraču-
na po jednadžbi visine dizanja tekućine u kapilarnoj
cjevčici. Pri mjerenju međufazne napetosti (napeto-
sti između dviju tekućina) kapilarna cjevčica se zače-
pi na vrhu, uroni u posudu s gušćom tekućinom, na
njen vrh se nalije lakša tekućina do određene visine
u posudi, skine se čep s vrha cjevčice i izmjeri visina
dizanja gušće tekućine u njoj i temperatura. Međufa-
zna napetost se izračuna po jednadžbi visine dizanja
tekućine u kapilarnoj cjevčici (uvrštavanjem gustoće
teže tekućine); v. surface tension, interfacial tension,
interfacial-tension measurement.
capillary transition zone – kapilarna prijelazna zona,
v. transition zone.
capillary water – kapilarna voda. (1) Voda koja se za-
država u malim cjevčicama i šupljinama (porama) ili
koja se giba (struji) kroz njih pod utjecajem (djelova-
njem) kapilarnih sila (pojave kapilarnosti). Sinonim:
water of capillarity. (2) Voda kapilarnog obruba ili
ruba (v. capillary fringe).
capillary water rise – kapilarno dizanje vode. Dizanje
vode u poroznom, propusnom materijalu (na pri-
mjer, pijesku) usljed djelovanja kapilarne sile.
capillary wave – kapilarni val (ripl). Val s duljinom kra-
ćom od 1,7 cm čiju brzinu širenja (rasprostiranja)
kontrolira uglavnom površinska napetost tekućine u
kojoj se širi. Sinonimi: capillary ripple, ripple; v. gravity
wave.
capital string – eksploatacijska zaštitna kolona, v. pro-
duction casing.
capped well – privremeno zatvorena bušotina. Bušoti-
na koja je sposobna za proizvodnju, ali joj nedostaje
oprema ušća i nije spojena cjevovodom.
capping – (1) zatvaranje bušotine. Hermetizacija bušo-
tine kako bi se spriječilo izlaženje (istjecanje) nafte ili
plina. Može se izvesti zatvaranjem protuerupcijskog
uređaja (preventera, blowout preventer) na bušotini
za vrijeme erupcije ili postavljanjem i zatvaranjem
ventila na bušotini koja eruptira. (2) nepropusni po-
krov (pokrovna stijena). Nepropusna pokrovna stije-
na koja formira hermetičku izolaciju zamke za uglji-
kovodike (petroleum trap). (3) pokrov jalovine (jalovih
stijena). Sinonim termina overburden (v.) – obično se
primjenjuje za konsolidirani stijenski materijal.
capping a well – zatvaranje bušotine, v. capping, 1.
cap rock, caprock – (1) izolacijska pokrovna stijena. U
naftnoj geologiji – razmjerno nepropusni sloj (forma-
cija) stijene koji zaliježe neposredno iznad (prekriva)
naftonosno ili plinonosno ležište i formira hermetič-
ku izolaciju na njegovom vrhu, odnosno sprječava
migraciju (strujanje, pretjecanje) nafte ili plina iz
ležišta u slojeve koji iznad zaliježuu (zadržava uglji-
kovodike u ležištu). Pokrovne stijene su obično šejl
ili evaporiti, ali također mogu biti vezane (cementi-
rane) stijene, glinovite stijene, mikrit, kreda ili traj-
no zamrznute stijene (permafrost). Permeabilnost
većine pokrovnih stijena ležišta je manja od 0,1 md.
Sinonimi: cover rock, cover seal, roof rock, seal, sealing
rock, seal rock. (2) pokrovna stijena, pokrov. (a) Jalovi
pokrov rudnog ležišta od konsolidiranog (cementi-
ranog) materijala – sinonim termina overburden (v.)
u ekonomskoj geologiji. (b) Sloj tvrde stijene, obično
pješčenjaka, koji prekriva škriljavac iznad sloja uglje-
na. (2) pokrov solne dome (solne kupole). U tektonici –
vodonepropusno tijelo (ploča nalik disku) anhidrita i
gipsa s malom količinom kalcita i katkada sumpora
koje zaliježe iznad većine solnih doma ili kupola (v.
salt dome) u području Meksičkog zaljeva. Vjerojat-
no se pojavljuje kao rezultat akumulacije manje to-
pljivih minerala solnog tijela u procesu izluživanja
njegove krovine pri dizanju soli. Prosječna debljina
je 90 do 120 metara (300 do 400 stopa), a može biti
do 300 metara (1.000 stopa). (3) pješčenjaci estuara
(estuarija). Naziv za estuarijske pješčenjake duž oba-
le Yorkshirea (Engleska).
capstan – vitlo, užno vitlo, v. cathead.
capture cross-section – efektivni presjek zahvata (kap-
tiranja). (1) v. atomic capture cross-section. (2) v. ma-
croscopic capture cross-section.
capture unit (cu) – jedinica zahvata (kaptiranja), sigma
jedinica. Mjerna jedinica makroskopskog presjeka
zahvata ili kaptiranja (v. macroscopic capture cross-
section). Jednaka je 0,1 m
2
/m
3
. Sinonim: sigma unit.
Caradocian, Caradocian stage – karadok, caradoc.
Stratigrafski kat srednjeg ordovicija (Middle Ordovici-
an) i gornjeg ordovicija (Upper Ordovician) u Europi –
iznad landila (Llandeilian), a ispod ašgila (Ashgillian).
Dijeli se na donji potkat (srednji ordovicij) i gornji
potkat (gornji ordovicij).
carbene – karben. Asfalten, komponenta bitumena
koja je topljiva u ugljik-disulfdu, kloroformu i ben-
zenu (benzolu), a netopljiva u ugljik-tetrakloridu. Na-
lazi se u sirovoj nafti, naftnim produktima, maltama,
asfaltnim vezivima i čvrstom prirodnom bitumenu.
carbide blade bit – lopatasto bušaće dlijeto ojačano
volframovim karbidom. Dlijeto za rotacijsko bušenje
(rotary bit) čiji su rezni bridovi ojačani volframovim
karbidom. Primjenjuju se za bušenje tvrdih formacija
(hard formations).
carbide cable bit – dlijeto za užno udarno bušenje
ojačano volframovim karbidom. Tip dlijeta za užno
udarno bušenje (cable-tool drilling) s ulošcima (ploči-
cama) volframova karbida. Primjenjuje se za bušenje
plitkih plinskih bušotina (shallow gas wells).
carbide insert bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframo-
va karbida, v. button bit.
carbide type bit – bušaće dlijeto s ulošcima volframova
karbida, v. button bit.
carbocyclic compounds – karbociklički spojevi. Alici-
klički ugljikovodici s ugljikovim atomima raspoređe-
nim (vezanim) u obliku prstena. Karbociklički spojevi
s dvostrukim vezama (double bonds) u prstenu se
nazivaju aromati (v. aromatics), a s jednostrukim ve-
zama (single bonds) – cikloalkani (v. cycloalkanes); v.
hydrocarbons.
carboid – karboid. Bitumen koji je nastao (formirao se)
iz asfaltena pri povišenim temperaturama. Može se
130
carbonate rock carbonaceous
nalaziti u ostacima krekirane nafte. Netopljiv je u
benzenu (benzolu).
carbonaceous – (1) ugljevit, ugljeni, koji sadrži ugljen.
Termin za označavanje stijena ili sedimenata koji su
bogati ugljikom (osobito ugljen) i sedimenata koji
sadrže organsku tvar. (2) ugljikov, ugljični, koji sadrži
ugljik. Termin za označavanje stijena koje sadrže ve-
liku količinu ugljika.
carbonaceous rock – ugljevita (ugljična) stijena, karbo-
nolit. Sedimentna stijena koja se sastoji od organ-
skog materijala ili sadrži znatnu količinu tog materi-
jala bilo kao primarnog (originalnog) ili kao naknad-
no unesenog (uključujući ostatke biljaka i životinja)
i uveliko izmijenjene – ugljenizirane (carbonized) ili
bitumenizirane (bituminized) kemijske organske de-
rivate prvobitnih ostataka, na primjer, ugljeni (coals),
crni šejl (black shale), asfaltni sedimenti (asphaltic
sediments), sapropel (sapropel), neke gline (clays),
različite čvrste tvari nastale od izmijenjenih ostataka
biljaka i osobito ugljeviti šejl (v. carbonaceous shale).
Sinonim: carbonolite.
carbonaceous shale – ugljeviti šejl (škriljavac). Tamno-
sivi ili crni šejl ili škriljavac sa znatnim sadržajem
ugljika u obliku malih čestica ili njihovih nakupina
raspršenih po cijeloj masi stijene ili pomiješanih s
anorganskim komponentama. Obično je povezan sa
slojevima ugljena.
carbonate – karbonat. (1) U kemiji – (a) Sol ili ester kar-
bonatne (ugljične) kiseline. Karbonati alkalnih meta-
la su svi topljivi u vodi, dok su drugi karbonati neto-
pljivi. (b) Spoj koji sadržava kiseli radikal karbonatne
kiseline (CO
3
– –

grupu). (c) Koji sadržava karbonate.
(2) U petrologiji – karbonatni sediment koji je nastao
organskom ili anorganskom precipitacijom (istaloži-
vanjem) iz vodene otopine kalcijskog, magnezijskog
ili željeznog karbonata. Primjeri su vapnenac (v.
limestone) i dolomit (v. dolomite); v. carbonate rock.
(3) U mineralogiji – mineralni spoj karakteriziran po-
stojanjem aniona (anionske strukture) CO3. Primjeri
karbonatnih minerala su kalcijevi karbonati – heksa-
gonski kalcit (calcite), rompski aragonit (aragonite),
heksagonski vaterit (vaterite).
carbonate-arenite – kalclitit, v. calclithite, 1.
carbonate compensation depth (CCD) – kompenzacij-
ska dubina karbonata, CCD-granica. Kritična dubina
sedimentacije karbonata u oceanima, dubina ispod
koje je brzina otapanja (rate of solution) kalcij-karbo-
nata veća od brzine njegove sedimentacije (rate of
deposition). U Tihom oceanu kompenzacijska dubi-
na je između 4.000 i 5.000 metara, a u Atlantskom
oceanu je nešto manja. Sinonimi: calcium-carbonate
compensation depth, depth of compensation; v. com-
pensation depth.
carbonate depositional environment – sredina se-
dimentacije karbonata. Karbonatni sedimenti se ve-
ćinom talože u plitkim i toplim oceanskim vodama
ekstrakcijom karbonata kalcija iz morske vode orga-
nizmima koji njime izgrađuju svoje skelete i ljušture.
Karbonatni sedimenti su građeni od čestica vrlo razli-
čitih veličina i s porama vrlo različite geometrije. Tek-
sture karbonatnih stijena su različite u raznim sredi-
nama sedimentacije (tekstura sa zrnskom potporom
teži k većem promjeru pora u usporedbi s teksturom
s muljevitom potporom). Postoji pet bazičnih sre-
dina sedimentacije karbonata (u smjeru od obale
prema bazenu): (a) periplimna (peritidalna) sredina
(v. peritidal depositional environment); (b) plitka sre-
dina unutarnjeg šelfa (v. shallow shelf interior envi-
ronment); (c) kompleks šelfnog ruba (v. shelf margin
complex); (d) sredina padine (v. slope environment), i
(e) sredina bazena (v. basin environment).
carbonated food (fooding) – istiskivanje nafte (za-
vodnjavanje) karboniziranom vodom, v. carbonated
waterfood.
carbonated hardness of water – karbonatna tvrdoća
vode, v. carbonate hardness.
carbonated water drive (of oil) – istiskivanje nafte (za-
vodnjavanje) karboniziranom vodom, v. carbonated
waterfood.
carbonated waterfood (waterfooding) – istiskivanje
nafte (zavodnjavanje) karboniziranom vodom. Vari-
janta zavodnjavanja naftnog ležišta, odnosno istiski-
vanja nafte vodom koja je potpuno ili gotovo potpu-
no zasićena ugljik-dioksidom. Ugljik-dioksid difun-
dira iz injektirane mješavine vode i ugljik-dioksida
kada ona dođe u kontakt sa slojnom naftom, ali je
difuzija spora (efkasna koncentracija ugljik-dioksida
na fronti istiskivanja je zbog toga mnogo veća kada
se nafta istiskuje injektiranjem programiranog volu-
mena čistog ugljik-dioksida). Mehanizam istiskivanja
se, prema tome, sastoji u bubrenju i smanjenju visko-
znosti slojne nafte pod utjecajem ugljik-dioksida koji
se oslobodio iz vode te nastanku novih spojeva sa
svojstvima površinski aktivnih tvari reakcijom ugljik-
dioksida s nekim ugljikovodicima. Injektivnost bušo-
tina za karboniziranu vodu je povoljnija od injektiv-
nosti za običnu vodu. Metoda se može primijeniti na
svim ležištima koja su pogodna za konvencionalno
zavodnjavanje ili na kojima ono nije proftabilno. Si-
nonimi: carbonated food, carbonated water drive (of
oil), carbon-dioxide augmented waterfood, carbon-
doxide slug-waterfood, fzz-water food.
carbonated water injection – injektiranje karbonizira-
ne vode, v. carbonated waterfood.
carbonate hardness – karbonatna (prolazna, privreme-
na) tvrdoća vode. Svojstvo prirodnih voda, njihova
tvrdoća uvjetovana postojanjem bikarbonata kal-
cija i magnezija u njoj i izražena kao kalcij-karbonat
koji je ekvivalent karbonatnom i bikarbonantnom
alkalinitetu. Ako je ukupan alkalinitet (total alkali-
nity – izražen kao kalcij-karbonat) jednak ili veći od
ukupne tvrdoće (v. total hardness), tada je sva tvrdo-
ća karbonatna. Karbonatna tvrdoća vode se može
ukloniti vrenjem, pa se zbog toga katkada naziva
privremenom tvrdoćom (temporary hardness), ali taj
sinonim danas zastarijeva u primjeni. Sinonim: car-
bonated hardness of water; v. hardness, noncarbonate
hardness.
carbonate mineral – karbonatni mineral. Mineral koji
sadrži znatnu količinu karbonata. Karbonatni mine-
rali su skupina uobičajenih stjenotvornih minerala
– najvažniji su kalcit (calcite), dolomit (dolomite) i
magnezit (magnesite).
carbonate rock – karbonatna stijena. Tip sedimentne
stijene (sedimentary rock) koja je sastavljena (gra-
đena) uglavnom od karbonatnih minerala – kalci-
ta (kalcij-karbonat – stijena vapnenac) i dolomita
(kalcij-magnezij karbonat – stijena dolomit), oso-
bito sedimentna stijena koja sadrži više od 50%
karbonatnih minerala. Karbonatna stijena može
131
carbon–dioxide gas drive carbonate reservoir models
također biti mješovita po sastavu (omjeru udjela
kalcita i dolomita). Prema postanku, karbonatne sti-
jene mogu biti kemogene, organogene i klastične.
Oko četvrtine sedimentnih stijena na svijetu pri-
pada karbonatnim stijenama. Vapnenci i dolomiti
su često ležišne stijene za ugljikovodike (obično s
pukotinskom poroznošću). U naftnoj praksi je uo-
bičajeno karbonatnom stijenom nazivati vapnenac
(v. limestone) i dolomit (v. dolomite, 2); v. calcareous
rock, carbonate.
carbonate reservoir models – modeli karbonatnih
ležišta. Modeli koji opisuju geometriju i petrofzi-
kalna svojstva karbonatnih ležišta kombiniranjem
sedimentacijskih i dijagenetskih opisa, geoloških
modela, analiza sklopa (građe) stijena i petrofzi-
kalnih svojstava stijena. Postoje četiri tipa modela
karbonatnih ležišta: (a) model ležišta s uzlaznim
oplićivanjem (s oplićivanjem prema gore – v. upward
shoaling reservoir model); (b) potplimno-natplimni
(suptidalno-supratidalni) model ležišta (v. subtidal-
supratidal reservoir model); (c) model krškog ležišta s
urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model), i (d)
geološki model grebenskog ležišta (v. geological reef
reservoir model).
carbonation – (1) karbonatizacija. U geologiji – proces
kemijskog trošenja (raspadanja) u kojem dolazi do
transformacije minerala koji sadrže kalcij, magnezij,
kalij, natrij i željezo u karbonate ili bikarbonate tih
metala djelovanjem voda s otopljenim ugljik-diok-
sidom (tj. djelovanjem slabe otopine karbonske ili
ugljične kiseline). Sinonim: carbonatization. (2) kar-
bonizacija. Uvođenje ugljik-dioksida u fuid, oboga-
ćivanje fuida ugljik-dioksidom, otapanje ugljik-di-
oksida u fuidu pod tlakom.
carbonatite – karbonatit. Karbonatna stijena magmat-
skog podrijetla, obično popratna s kimberlitima i al-
kalijskim stijenama. Postanak karbonatita je sporan
i objašnjava se različito – postanak od magmatskih
taljevina, toka čvrste tvari, hidrotermalnih otopina
ili prijenosom plina. Karbonatiti mogu biti kalcitni ili
dolomitni.
carbonatization – (1) karbonatizacija. Uvođenje kar-
bonata (obogaćivanje karbonatima) ili zamjena kar-
bonatima. (2) v. carbonation.
carbon clock – ugljikov sat. U geologiji – popularni i
često primjenjivani sinonim termina ugljik-14 (radio-
ugljik, radio-karbon – v. carbon-14) koji se primje-
njuje za određivanje starosti stijena radiometrijskim
metodama; v. carbon-14 age, carbon-14 dating.
carbon dating – određivanje starosti radiougljikovom
metodom, v. carbon-14 dating.
carbon dioxide – ugljik-dioksid, ugljikov (ugljični) di-
oksid, ugljik (IV)-oksid. Plin bez boje, okusa i mirisa.
Topljiv je u vodi, etanolu i acetonu. Kemijski je ne-
reaktivan i ne podržava gorenje. Gušći je oko 1,5
puta od zraka (pri standardnom tlaku i temperaturi).
Primjenjuje se u tehnologiji povećanja iscrpka nafte
injektiranjem u ležište (v. carbon-dioxide food).
carbon-dioxide augmented waterfood (waterfoo-
ding) – istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karbonizira-
nom vodom, v. carbonated waterfood.
carbon-dioxide cyclic stimulation – ciklička obrada
(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija) ci-
kličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v. cyclic carbon-
dioxide stimulation.
carbon-dioxide displacement – istiskivanje nafte
ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide food.
carbon-dioxide drive (of oil) – istiskivanje nafte ugljik-
dioksidom, v. carbon-dioxide food.
carbon-dioxide food (fooding) – istiskivanje nafte
ugljik-dioksidom. Metoda povećanja iscrpka nafte
iz skupine tzv. plinskih EOR-metoda (metoda po-
većanja iscrpka) kojom se u naftno ležište injektira
plinoviti ugljik-dioksid. Mehanizam istiskivanja nafte
uključuje kombinirano djelovanje nekoliko procesa
u ležištu – smanjenje viskoznosti nafte i povećanje
viskoznosti vode (čime se smanjuje koefcijent po-
kretljivosti sustava fuida voda-nafta na povoljniju
vrijednost), smanjenje gustoće nafte, bubrenje naf-
te u ležištu (čime se smanjuje rezidualno zasićenje
naftom, odnosno povećava iscrpak, budući da je
za dano zasićenje naftom njen volumen u ležištu,
izražen pri standardnim uvjetima, manji nego što
bi bio volumen rezidualne nafte bez otopljenog
ugljik-dioksida), kiselinsko djelovanje na ležišnu
stijenu (ugljik-dioksid u vodi stvara karbonsku ki-
selinu, koja otapa kalcijski i magnezijski karbonat i
tako povećava permeabilnost karbonatnih ležišnih
stijena), sprečavanje bubrenja glina (i time blokade
pora) i razvijanje miscibilnosti sa slojnom naftom
(mehanizmom vaporizacije višestrukim kontaktima
s naftom – dubina ekstrakcije komponenata iz sloj-
ne nafte ugljik-dioksidom je mnogo veća od drugih
vrsta plinova pa je i tlak miscibilnosti u tom procesu
niži). Ostale prednosti ugljik-dioksida kao istiskivaju-
ćeg agensa su laka regeneracija miscibilnosti u slu-
čaju njena gubitka u ležištu i sposobnost miješanja
sa slojnom naftom iz koje su iscrpljene komponente
etan, propan i butan.
Nedostaci primjene ugljik-dioksida su njegovi izvori,
koji često nisu lako dostupni (prirodni u ležištima ili
industrijski kao otpadni produkt raznih procesa), pa
je njegov transport skup, povećana korozija povr-
šinske i dubinske opreme (zahtijeva upotrebu kva-
litetnijih, skupljih materijala), eventualna nužnost
izgradnje skupog postrojenja za izdvajanje ugljik-
dioksida iz proizvedenog naftnog plina i njegovo
recikliranje, opasnost od gravitacijske segregacije (i
nižeg koefcijenta obuhvata ležišta kao posljedice) i
velika potrošnja za istiskivanje (od 900 do 1.800 ku-
bičnih metara ugljik-dioksida po jednom kubičnom
metru proizvedene nafte). Uobičajena pogonska
tehnologija procesa istiskivanja nafte se sastoji od
uspostavljanja ležišnog tlaka na razinu minimalnog
tlaka miscibinosti (ako je tlak pao tijekom primar-
ne faze razrade i, eventualno, faze zavodnjavanja)
injektiranjem vode, injektiranja početnog obroka
ugljik-dioksida i naizmjeničnog injektiranja obroka
vode i ugljik-dioksida. U završnoj fazi procesa injek-
tira se samo voda. Istiskivanje nafte ugljik-dioksi-
dom može biti miscibino i nemiscibilno (katkada
se u literaturi spominje i pojam blisko miscibilno
ili parcijalno miscibilno – v. partially miscible drive).
Sinonimi: carbon-dioxide displacement, carbon-di-
oxide drive (of oil), carbon-dioxide gas drive, oil dis-
placement by carbon dioxide, oil recovery by carbon
dioxide displacement, oil recovery by carbon–dioxide
food.
carbon–dioxide gas drive – istiskivanje nafte ugljik-di-
oksidom, v. carbon–dioxide food.
132
carbon residue carbon dioxide huf-and-puf (huf-n-puf, huf’n’puf)
carbon dioxide huf-and-puf (huf-n-puf, huf’n’puf)
– ciklička obrada (stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada
(stimulacija) cikličkim injektiranjem ugljik-dioksida, v.
cyclic carbon-dioxide stimulation.
carbon–dioxide immiscible food (fooding) – nemis-
cibilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje
nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i
temperatura ležišta, sastav nafte) kada ne postoji
uzajamna topljivost, odnosno uzajamno miješanje
nafte i ugljik-dioksida, tako da između njih postoji
površina razdjela. Taj tip procesa je najprikladniji za
srednje i teške nafte, kod kojih je smanjenje visko-
znosti veće i značajnije. Sinonimi: immiscible carbon–
dioxide displacement, immiscible carbon–dioxide
food.
carbon-dioxide injection – injektiranje ugljik-dioksida,
v. carbon-dioxide food.
carbon–dioxide miscible displacement – miscibilno
istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide
miscible food.
carbon–dioxide miscible enhanced oil recovery –
miscibilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom, v. car-
bon-dioxide miscible food.
carbon-dioxide miscible EOR – miscibilno istiskivanje
nafte ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide miscible fo-
od.
carbon–dioxide miscible food (fooding) – misci-
bilno istiskivanje nafte ugljik-dioksidom. Istiskivanje
nafte iz ležišta ugljik-dioksidom pri uvjetima (tlak i
temperatura ležišta, sastav nafte) kada između isti-
skivane nafte i injektiranog ugljik-dioksida postoji
uzajamna topljivost, odnosno, kada se može po-
stići njihovo potpuno uzajamno miješanje, tako da
se zasićenje rezidualnom naftom smanji na najnižu
moguću vrijednost mehanizmom djelovanja ugljik-
dioksida u procesu istiskivanja. Sinonimi: carbon-
dioxide miscible displacement, carbon-dioxide misci-
ble enchanced oil recovery, miscible carbon-dioxide
displacement, miscible carbon-dioxide food, miscible
displacement by carbon dioxide, oil recovery by car-
bon-dioxide miscible displacement; v. carbon–dioxide
food, vaporizing-gas drive miscible food.
carbon-dioxide slug-waterfood (waterfooding)
– istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karboniziranom
vodom, v. carbonated waterfood.
carbon-dioxide utilization factor – faktor iskorišteno-
sti (iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena (ko-
ličine) injektiranog ugljik-dioksida (u standardnim
kubičnim metrima ili stopama) i jediničnog volu-
mena prirasta proizvodnje nafte (kubičnog metra ili
barela) u procesu povećanja iscrpka nafte (EOR-pro-
cesu) istiskivanjem ugljik-dioksidom.
carbon-dioxide utilization ratio – koefcijent iskorište-
nosti (iskorištenja) ugljik-dioksida. Omjer volumena
(količine) injektiranog ugljik-dioksida (tzv. koefcijent
bruto iskorištenosti ugljik-dioksida, gross carbon-di-
oxide utilization ratio) ili dobivenog (tzv. koefcijent
neto iskorištenosti ugljik-dioksida, net carbon-dio-
xide utilization ratio) i jediničnog volumena prirasta
proizvodnje nafte (kubičnog metra ili barela) u pro-
cesu povećanja iscrpka nafte (EOR procesu) istiskiva-
njem ugljik-dioksidom. Može se izračunavati za dani
period procesa ili za proces u cjelini.
Carbonic – (1) pensilvanij, v. Pennsylvanian. (2) karbon,
v. Carboniferous.
Carboniferous – karbon. (a) U američkoj primjeni – sa-
mostalni stratigrafski periodi/sistemi misisipij (pribli-
žan ekvivalent donjeg karbona u europskoj primjeni
– v. Mississippian) i pensilvanij (približan ekvivalent
gornjeg karbona u europskoj primjeni – v. Pennsylva-
nian) zajedno. (b) U europskoj primjeni – stratigrafski
period/sistem paleozoika koji obuhvaća, kako se pro-
cjenjuje i prema raznim izvorima, vremenski raspon
otprije 345 do 280 (350 do 285 ili 355 do 215 ili 360
do 290 ili 360 do 286 ili 360 do 280 ili 365 do 290) mi-
lijuna godina. Dijeli se na katove turne (Tournaisian),
vize (Visean), namir (Namurian), westfal (Westphal) i
stefan (Stephanian). Termin također označava sistem
stijena (system of rocks) u tom razdoblju (Carbonife-
rous system). Početkom karbona je more prekrivalo
znatan dio kontinenata, a koncem karbonskog peri-
oda je nastupila znatna oledba na južnoj hemisferi.
Tektonski pokreti su intenzivni (hercinsko nabiranje).
Kopno je naseljeno prvim kralješnjacima (stegoce-
fali) i pojavili su se veliki insekti, a morska fauna je
karakterizirana razvojem tetrakoralja, foraminifera,
briozoa, brahiopoda i drugih. Među biljnim svijetom
prevladavaju drvenaste paprati, crvotočine i četinja-
če. Klima u karbonu se odlikovala visokom vlažnošću
tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa, što je po-
godovalo širokoj rasprostranjenosti šuma i močvar-
nog bilja na svim kontinentima. Akumuliranje biljnih
ostataka (osobito u tresetištima) rezultiralo je formi-
ranjem brojnih ugljenih nalazišta i bazena. U karbonu
su pronađene znatne akumulacije nafte (osobito u
bivšem SSSR-u, na istočnoj obali SAD). Sinonim (dje-
lomični): Carbonic; v. Age of Amphibians, Age of Coal.
Carboniferous period – karbonski period, v. Carboni-
ferous.
Carboniferous system – karbonski sistem, v. Carboni-
ferous.
carbonolite – karbonolit, v. carbonaceous rock.
carbon/oxygen log – ugljikovo-kisikova karotaža, v. ne-
utron activation log.
carbon ratio – (1) omjer izotopa ugljika. U geokro-
nologiji – omjer najšire rasprostranjenog izotopa
ugljika, ugljika-12 koji nije radioaktivan, i manje ra-
sprostranjenih izotopa ugljika-13 (koji također nije
radioaktivan) ili ugljika-14 (radioaktivan). Također se
može izraziti kao recipročna vrijednost jednog od tih
omjera. Ako nije specifcirano, termin se tada opće-
nito odnosi na omjer ugljik-12/ugljik-14. (2) ugljikov
koefcijent. (a) Postotni sadržaj nehlapljivog ugljika
(fxed carbon) u ugljenu. (b) Omjer sadržaja nehlaplji-
vog ugljika i ukupnog sadržaja nehlapljivog ugljika
i hlapljivih ugljikovodika u ugljenu. Sinonim: fxed-
carbon ratio.
carbon-ratio theory – teorija ugljikovog koefcijenta.
Hipoteza prema kojoj relativna gustoća nafte varira
obratno proporcionalno ugljikovom koefcijentu po-
pratnih ugljena na svakom području – s povećava-
njem postotnog sadržaja nehlapljivog ugljika (fxed
carbon) u ugljenu (kao posljedica metamorfzma,
odnosno porasta tlaka i temperature) nafta postaje
lakša jer se u njoj povećava sadržaj hlapljivih uglji-
kovodika.
carbon residue – koksni ostatak. Kvalitativna karakte-
ristike sirove nafte koja pokazuje prinos ostatka od
kojeg se dobivaju teški produkti. Izražava se u po-
stotku.
133
cased carbon-14
carbon-14 – ugljik-14, radiougljik, radiokarbon. Teški
radioaktivni izotop ugljika (karbona) koji ima mase-
ni broj 14 i vrijeme poluraspada (poluživot, half-life)
5.730±40 godina (također se primjenjuje vrijeme po-
luraspada od 5.568±30 godina). Stvara se u prirodi
kao rezultat reakcije atmosferskog dušika s neutro-
nima proizvedenim djelovanjem kozmičkih zraka i
na umjetni način atmosferskim nuklearnim eksplo-
zijama. Izotop ugljik-14 se primjenjuje u geologiji
(geokronologiji) za određivanje apsolutne starosti
te u ispitivanjima (metodom trejsera) materijala koji
su posredno ili neposredno povezani s ugljikovim ci-
klusom (carbon cycle) Zemlje tijekom zadnjih 50.000
godina. Sinonim: radiocarbon; v. carbon-14 age, car-
bon-14 dating.
carbon-14 age – radiougljikova (radiokarbonska) sta-
rost. Radiometrijska starost (geološka starost odre-
đena radiometrijskom metodom, radiometric age)
izražena u godinama. Izračunava se kvantitativnim
određivanjem (određivanjem količine, sadržaja)
ugljika-14 koji je preostao (sačuvao se) u organskom
materijalu. Sinonimi: carbon clock, radiocarbon age;
v. carbon-14, carbon-14 dating.
carbon-14 dating – određivanje starosti (datiranje) ra-
diougljikovom (radiokarbonskom) metodom. Metoda
određivanja starosti organske tvari u godinama koja
se osniva na mjerenju (izračunavanju) koncentracije
(količine) radioaktivnog izotopa ugljika-14 (C
14
) koji
je još preostao u organskom materijalu (obično u
uginulim, fosilnim organizmima te također u vodnim
bikarbonatima i drugim), u usporedbi sa stabilnim
izotopom ugljika-12 (C
12
). Budući da ugljik-14 asimili-
raju biljke kojima se hrane životinje, on ulazi u njihov
organizam i pretpostavlja se da se asimilacija uglji-
ka-14 prekida odmah nakon uklanjanja materijala iz
ugljikovog ciklusa Zemlje (Earth’s carbon cycle), tj. na-
kon uginuća organizama, i da se taj materijal potom
sačuva kao zatvoreni sustav. Kako nakon uginuća
organizama prestaje gomilanje novog ugljika-14, a
postojeći sadržaj se smanjuje njegovim raspadom, iz
omjera (odnosa) stabilnog izotopa ugljika-12 i nje-
gova radioaktivnog izotopa ugljika-14 može se izra-
čunati starost organske materije u godinama. Većina
postupaka određivanja starosti (datiranja) radiouglji-
kovom metodom primjenjuje vrijeme poluraspada
(poluživot, half-life) od 5.730±40 ili 5.568±30 godina,
pa se ta metoda, prema tome, rabi za određivanje
starosti u vremenskom rasponu od 500 do 30.000 ili
40.000 godina (iako se njena primjena može proširiti
i do 70.000 godina primjenom specijalnih metoda
koje uključuju kontrolirano obogaćivanje uzorka
ugljikom-14). Sinonimi: carbon dating, radioactive
carbon dating, radiocarbon dating; v. carbon-14, car-
bon-14 age.
carbon-14 method – radiougljikova (radiokarbonska)
metoda, v. carbon-14 dating.
carboxymethyl cellulose, carboxymethylcellulose
(CMC) – karboksimetilceluloza, natrijska karboksime-
tilceluloza. Kiseli eterski derivat celuloze, čvrsta tvar
bijele boje bez mirisa. U tehnologiji bušaćih isplaka
se primjenjuje kao aditiv za sprječavanje zagađiva-
nja anhidritom i gipsom te smanjivanje gubljenja
vode iz isplake.
carburetted blue gas – karburirani vodeni plin, v. car-
buretted water gas.
carburetted water gas (CWG) – karburirani vodeni
plin. Vodeni plin obogaćen visokokaloričnim plinom
proizvedenim u plinskom generatoru tijekom isto-
vremenog rasplinjavanja lakih destilata (benzina,
kerozina, ligorina), plinskog ulja ili mazuta. »Plavi«
plin je karburiran plinovima krekiranja nafte ili bu-
tanom.
Carnian, Carnian stage – karnik, carn. Stratigrafski kat
gornjeg trijasa (Upper Triassic) u Europi – iznad ladi-
nika (Ladinian), a ispod norika (Norian). Obuhvaća
vremenski raspon od prije 230 do 220 milijuna godi-
na. Drugi oblik pisanja termina: Karnian.
carnivorans – karnivori, mesožderi, v. carnivores.
carnivores (Carnivora) – karnivori, mesožderi. Red sisa-
vaca placentalija (plodvaša, placentals). Heterotrofni
organizmi koji se hrane uglavnom živim ili mrtvim
životinjama. Sinonimi: carnivorans, carnivorous ma-
mmals, fesh-eating mammals; v. herbivores.
carnivorous mammals – karnivori, mesožderi, v. carni-
vores.
carrier fuid – fuid nosilac, v. carrying fuid.
carrier gas – plin nosilac. U plinskoj kromatografji – či-
sti plin koji se uvodi radi prijenosa uzorka kroz jedi-
nicu za razdvajanje (separacijsku jedinicu) plinskog
kromatografa. Tipični plinovi nosioci su vodik, dušik,
helij i argon.
carrier rig – samohodno remontno postrojenje (remon-
tna garnitura). Veliko samohodno remontno postro-
jenje (self-propelled workover rig) koje se direktno
dovozi na lokaciju bušotine. Motor (ili motori) diza-
lice na postrojenju istovremeno služe kao pogon za
njegovu vožnju cestama. Iako je takvo postrojenje
u prvom redu namijenjeno za ramontne radove na
bušotinama, ono se također može primijeniti za plit-
ko bušenje. Postoje dva tipa tih postrojenja ovisno o
položaju kabine vozača – za ulaz na lokaciju bušoti-
ne vožnjom natraške (v. back-in unit) i direktni ulaz
(v. drive-in unit).
carrier rock – ležišna stijena, v. reservoir rock.
carrying fuid – fuid nosilac. (1) U operaciji hidraulič-
kog frakturiranja slojeva – fuid, obično nafta, voda,
pjena ili gelirani fuid, koji transportira propant. (2)
U operaciji postavljanja šljunčanog zasipa – fuid što
transportira šljunak. Sinonim: carrier fuid.
carry out coring – jezgrovati, bušiti jezgru, v. core, 1c,
coring.
cartilaginous fshes – hrskavičnjače, ribe hrskavičnjače,
hrskavičave ribe, v. chondrichthyans.
cartographic unit – kartirana jedinica. U geologiji – sti-
jena ili skupina stijena koji su na geološkim kartama
prikazani jednom bojom ili jednakim sjenčanjem.
Standardna jedinica koja se kartira je formacija (v.
formation).
cartridge – elektronički sklop karotažnog pribora. Dio
karotažnog pribora (v. logging tool) za upravljanje
karotažnom opremom u bušotini i prijenos podata-
ka s površine i na nju.
cascade fold – kaskadna bora. Jedna od niza bora koja
se formirala gravitacijskim kolapsom (klizanjem) duž
krila većih bora.
case – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu zaštit-
nih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing.
cased – sa zaštitnom kolonom (kolonom zaštitnih cijevi),
zacijevljen. Termin za označavanje bušotine (kanala
bušotine, hole, bore hole) u koju je spuštena (ugrađe-
134
casing burst pressure cased bore hole
na) i cementirana zaštitna kolona (kolona zaštitnih
cijevi, casing).
cased bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštit-
nom kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina),
v. cased hole.
cased hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom ko-
lonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina). Bušoti-
na, odnosno kanal bušotine, sa spuštenom (ugrađe-
nom) i cementiranom zaštitnom kolonom (kolonom
zaštitnih cijevi, casing), za razliku od bušotine bez za-
štitne kolone (v. open hole). Sinonim: cased bore hole,
cased in bore hole, cased in hole, cased well.
cased-hole log – karotažni dijagram zacijevljene bušo-
tine (bušotine sa zaštitnom kolonom). Karotažni dija-
gram snimljen u bušotini nakon što je u nju ugrađe-
na kolona zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing); v.
cased-hole logging.
cased-hole logging – karotaža u zacijevljenoj bušoti-
ni (bušotini sa zaštitnom kolonom). Karotaža koja se
izvodi u bušotini nakon što je u nju ugrađena kolona
zaštitnih cijevi (zaštitna kolona, casing). Razlozi za
izvođenje karotaže u zacijevljenim bušotinama su:
(a) dopuna karotaži u nezacijevljenoj bušotini (bušo-
tini bez zaštitne kolone) koja je katkada nužna ako
uvjeti u bušotini ne omogućuju pouzdanu karotažu
ili ako karotaža nije izvedena na odgovarajući način
u nezacijevljenom kanalu bušotine; (b) praćenje pro-
mjena svojstava formacije (ležišta) nakon ugradnje
zaštitne kolone tijekom proizvodnog životnog vije-
ka bušotine budući da se zasićenja ležišta naftom,
plinom i/ili vodom mijenjaju (praćenje promjena
zasićenja je nužno za projektiranje strategije efka-
sne eksploatacije ležišta), i (c) osiguranje slaganja
(podudaranja) referentnih dubina pri mjerenjima i
operacijama koje se izvode u zacijevljenom i neza-
cijevljenom kanalu bušotina. Osnovne metode karo-
taže koje se primjenjuju u bušotinama sa zaštitnom
kolonom se mogu podijeliti u tri skupine; (a) kore-
lacijske karotaže – karotaže za korelacije mjerenja u
zacijevljenom kanalu bušotine s mjerenjima u ne-
zacijevljenoj bušotini (korelacija formacije između
bušotina, procjena volumena šejla), na primjer, ga-
ma-karotaža (gamma-ray logging) i spektrometrijska
gama-karotaža (spectral gamma-ray log); (b) karota-
že za određivanje zasićenja formacija (za procjenu
zasićenja vodom kada su poznati poroznost i salini-
tet vode), na primjer impulsna neutronska karotaža
(pulsed neutron logging), i (c) karotaže poroznosti
formacija, na primjer, impulsna neutronska karotaža
i kompenzirana neutronska karotaža (compensated
neutron log). Često se također primjenjuje kalibrira-
nje zaštitnih kolona (caliper logging) za pronalaženje
njihovih oštećenja; v. open-hole logging.
cased-hole well completion – završno proizvodno
opremanje zacijevljene bušotine, v. casing completion.
cased in bore hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštit-
nom kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina),
v. cased hole.
cased in hole – kanal bušotine (bušotina) sa zaštitnom
kolonom, zacijevljeni kanal bušotine (bušotina), v. ca-
sed hole.
cased well – bušotina (kanal bušotine) sa zaštitnom ko-
lonom, zacijevljena bušotina (kanal bušotine), v. cased
hole.
case hardening, casehardening – površinska cemen-
tacija. Proces pri kojem se površina porozne stijene
(osobito tufa i nekih pješčenjaka) prekriva (presvlači)
cementom ili korom formiranom isparavanjem mi-
neralnih otopina.
case of – ugraditi (postaviti) zaštitnu kolonu (kolonu za-
štitnih cijevi), zacijeviti bušotinu, v. set casing.
casing – (1) zaštitna cijev. Teška čelična ili željezna cijev
različitih promjera i težina koja se spušta u bušoti-
nu radi oblaganja njenog kanala tijekom bušenja ili
nakon njegova završetka i obično cementira kako bi
se spriječilo urušavanje (odronjavanje) stijenke ka-
nala bušotine, gubljenje (prodiranje) bušaće isplake
ili drugih fuida u porozne formacije ili pritjecanje
nepoželjnih fuida (vode, plina) iz formacije u kanal
bušotine ili na površinu. Većina zaštitnih cijevi se
izrađuje u skladu s API-specifkacijama (specifkacija-
ma Američkog naftnog instituta), iako za specijalne
potrebe postoje zaštitne cijevi izvan tih specifkacija.
Duljina zaštitnih cijevi je obično oko 9 ili 10 meta-
ra (30 ili 33 stope), a vanjski promjer između 11,43
i 50,8 cm (4½ i 20 inča). Uzajamno se spajaju navo-
jem u kolonu zaštitnih cijevi. Sinonim: casing pipe,
well casing. (2) kolona zaštitnih cijevi, zaštitna kolona,
casing. Niz (cjelokupna duljina svih) zaštitnih cijevi,
jednakog vanjskog promjera i uzajamno spojenih
navojem, koji se kao sekcija spušta u kanal bušotine
(i obično cementira) tijekom napredovanja procesa
bušenja. Zaštitne kolone su specifcirane vanjskim
promjerom, debljinom stijenke, težinom po jedinič-
noj duljini, tipom kolčaka i vrstom čelika. Svrha za-
štitnih kolona je: (a) osiguravanje putanje silaznog i
uzlaznog strujanja bušaćih isplačnih fuida u kanalu
bušotine; (b) potpora protuerupcijskih uređaja (pre-
ventera), drugih zaštitnih kolona i lajnera te erup-
cijskog uređaja (jelke); (c) sprječavanje urušavanja
(odronjavanja) stijenke kanala bušotine, zaklinjenja
kolone bušaćih šipki, gubljenja isplake, pritjecanja
slojnih fuida u bušotinu i zagađivanja slojeva (hori-
zonata, ležišta) slatke vode blizu površine; (d) osigu-
ravanje kontrole nad bušotinom u slučaju erupcije;
(e) osiguravanje putanje strujanja proizvedenih fui-
da na površinu, i (f ) osiguravanje nesmetanog prola-
za kolone uzlaznih cijevi (tubinga) i druge dubinske
opreme, odgovarajućeg spoja s ušćem bušotine i
točnog promjera kanala bušotine za spuštanje opre-
me za proizvodnju i ispitivanje. U bušotinu se može
spustiti nekoliko kolona zaštitnih cijevi – unutarnje
kolone imaju sve manje promjere, ugrađuju se sve
dublje pa njihova duljina može biti od nekoliko sto-
tina do nekoliko tisuća metara. Ovisno o redoslijedu
i dubini ugradnje (od ušća prema dnu bušotine) te
promjeru zaštitnih cijevi, zaštitne kolone se nazivaju:
(a) usmjerivač (v. drive pipe); (b) konduktor (v. con-
ductor casing); (c) uvodna zaštitna kolona (v. surface
casing); (d) tehnička zaštitna kolona (jedna ili više – v.
intermediate casing) i, (e) eksploatacijska ili proizvod-
na zaštitna kolona (v. production casing). Sinonimi:
casing string, string of casing, well casing.
casing adapter – redukcijski prijelaznik zaštitnih cijevi.
Prijelaznik za spajanje dviju zaštitnih cijevi s različi-
tim promjerima.
casing bowl – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi), v. casing patch.
casing burst pressure – tlak rasprsnuća (pucanja) za-
štitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Minimalni tlak u
135
casing design casing cementing
unutrašnjosti zaštitne kolone koji uzrokuje njen lom
(lom njene stijenke). Tlak rasprsnuća je od kritične
važnosti kada se iz kolone izbacuje plin koji je pro-
dro iz formacije u bušotinu i kao originalni se može
pojaviti na ušću bušotine.
casing cementing – cementacija zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi). U procesu bušenja – proces pripre-
me (miješanja) cementne kaše (otopine, mješavine,
cement slurry) i njena pumpanja (protiskivanja) kroz
kolonu zaštiitnih cijevi u prstenasti prostor bušotine
između zaštitne kolone i stijenke bušotine (kanala
bušotine) gdje se cementna kaša stvrdnjava (veže) i
na taj način osigurava povezivanje zaštitne kolone i
formacije. Cementacija zaštitnih kolona se klasifcira
kao: (a) primarna (izvodi se neposredno nakon što
je zaštitna kolona spuštena u bušotinu – v. primary
cementing) i, (b) sekundarna ili cementacija pod
tlakom (v. squeeze cementing). Nijedna operacija u
procesu bušenja, ispitivanja i završnog proizvodnog
opremanja bušotine nije toliko važna za proizvodni
vijek bušotine kao uspješna primarna cementacija.
Sinonimi: cementation, cementing, cementing job, ce-
ment job, oilwell cementing.
casing centralizer – centrator (cementacijski centra-
tor) zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Opružna
čelična vodilica zaštitne kolone u kanalu bušotine
– naprava s lučno savijenim metalnim trakama koja
se postavlja vertikalno između dva kolčaka, obuj-
mljuje spojnicu zaštitne cijevi i služi za centriranje
zaštitne kolone u kanalu bušotine, odnosno osigura-
va razmak između kolone i stijenke kanala bušotine
u operacijama cementacije zaštitnih kolona kako bi
injektirana cementna kaša što jednoličnije popuni-
la prstenasti prostor između kolone zaštitnih cijevi i
stijenke bušotine. Centratori osim toga sprječavaju
diferencijalno zaglavljivanje zaštitnih cijevi (zaglav-
ljivanje uzrokovano diferencijalnim tlakom u bušoti-
ni), smanjuju trenje zaštitne kolone pri njenom spu-
štanju u bušotinu i štite strugače za skidanje isplačne
obloge sa stijenki zaštitnih cijevi i kanala bušotine.
Osobito su korisni u dubokim i orijentiranim (koso
usmjerenim) bušotinama. Sinonim: cementing cen-
tralizer, centralizer.
casing clamp – obruč (stisak) zaštitnih cijevi. Obruč
pričvršćen svornjacima oko zaštitne cijevi koja je
posjednuta u klinovima za sprječavanje klizanja za-
štitne kolone.
casing collar – kolčak zaštitne cijevi. U tehnici bušenja
– spojnica s unutarnjim (ženskim) navojem za spaja-
nje pojedinačnih zaštitnih cijevi u kolonu. Sinonimi:
casing coupling (v.), casing joint.
casing-collar collector – lokator (detektor) kolčaka za-
štitnih cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator.
casing-collar fnder – lokator (detektor) kolčaka zaštit-
nih cijevi (zaštitne kolone), v. casing-collar locator.
casing-collar locator – lokator (detektor) kolčaka za-
štitnih cijevi (zaštitne kolone). Uređaj (naprava) s ma-
gnetima ili mehanički tip strugača za određivanje
položaja (lociranje) kolčaka zaštitnih cijevi u bušoti-
ni. Položaji kolčaka se rabe za korelaciju karotažnih
dijagrama po kanalu zacijevljene bušotine (bušotine
sa zaštitnom kolonom) i služe kao referentne (re-
perne) dubine u operacijama (radovima) u bušotini.
Sinonim: casing-collar collector, casing-collar fnder,
casing locator; v. casing-collar log.
casing-collar log (CCL) – karotažni dijagram (dijagram
lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi. Dijagram
dobiven mjerenjem relativne magnetske jakosti u
kanalu bušotine s ugrađenom kolonom zaštitnih
cijevi (zaštitnom kolonom, casing) radi određivanja
položaja (dubine) kolčaka zaštitne kolone. Primje-
njuje se istodobno s gama-karotažom (v. gamma-ray
log), a služi za korelaciju između geoloških sekcija i
niza kolčaka kolone zaštitnih cijevi, kontrolu dubine
perforiranja i druge operacije. Sinonim: collar log; v.
casing-collar locator.
casing-collar logging – karotaža (registracija dijagra-
ma lokatora) kolčaka kolone zaštitnih cijevi, v. casing-
collar log.
casing completion – završno proizvodno opremanje
zacijevljene bušotine. Završno proizvodno oprema-
nje bušotine u kojoj je ugrađena zaštitna kolona (ko-
lona zaštitnih cijevi, casing). Opremanje zacijevljenih
bušotina može biti: (a) permanentno (v. permanent
well completion); (b) s perforiranjem zaštitne kolone
(v. perforated well completion); (c) višezonsko ili više-
slojno (v. multiple completion); (d) sa sprječavanjem
prodora pijeska (v. sand-exclusion completion); (e) s
izolacijom plina (gas-exclusion completion), i (f ) s izo-
lacijom vode (water-exclusion completion).
casing coupling – spojnica zaštitne cijevi. Kolčak zaštit-
ne cijevi s unutarnjim (ženskim) navojem na kraju za
spajanje zaštitnih cijevi u kolonu. Prema nekim izvo-
rima, sinonim termina casing collar.
casing crew – ekipa za rukovanje zaštitnim cijevima.
Specijalizirana ekipa radnika (ili samo jedan radnik)
koja pruža pomoć bušaćoj ekipi pri ugradnji zaštitne
kolone u bušotinu. Može doći sa specijalnom opre-
mom.
casing cutter – rezač zaštitnih cijevi. U operaciji instru-
mentacije – tip alatke za instrumentaciju (hvatanje i
izvlačenje stranih predmeta iz bušotine, fshing tool),
teška cijev s rotirajućim noževima koja je pričvršćena
na prijelazniku bušaće kolone (kolone bušaćih alat-
ki, drillstring sub) i služi za rezanje zaštitne kolone; v.
external cutter, internal cutter.
casing depth – dubina zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi), v. casing point.
casing design – konstrukcija zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi). Sastav zaštitne kolone ugrađene u bu-
šotinu. Projektira se ovisno o namjeni bušotine, tipu
bušene formacije, dubini bušotine, uvjetima optere-
ćenja tijekom procesa bušenja i proizvodnje, čvrstoći
formacije na dubini pete kolone i raspoloživim zaštit-
nim cijevima. Zaštitne kolone se obično projektiraju
za: (a) tlak rasprsnuća (burst pressure) – bazira se na
maksimalnom tlaku formacije (slojnom tlaku) koji se
očekuje tijekom bušenja sljedećeg intervala kanala
bušotine (tlak rasprsnuća je najveći na vrhu zaštitne
kolone, a najmanji na dubini pete zaštitne kolone);
(b) tlak gnječenja ili ugnječenja (collapse pressure) –
pojavljuje se zbog stupca isplake u kanalu bušotine
koji djeluje na vanjsku stranu zaštitne kolone (tlak
gnječenja je jednak nuli na vrhu kolone i najveći je
na njenom dnu); (c) vlačnu silu – javlja se zbog vla-
stite težine zaštitne kolone, sile savijanja i udarnog
opterećenja (najgornja spojnica kolone nosi ukupnu
težinu kolone ispod nje i ona je, prema tome, naj-
slabije mjesto kolone pri vlačnom naprezanju), i (d)
dvoosna naprezanja – kombinirana naprezanja zbog
136
casinghead (casing head) spool casing elevator
promjene nominalne otpornosti zaštitne kolone na
tlakove rasprsnuća i ugnječenja kada je istodobno
podvrgnuta uzdužnom opterećenju; v. casing pro-
gram.
casing elevator – elevator za zaštitne cijevi. Naprava
koja visi ispod pokretnog koloturnika (traveling
block) i služi za spuštanje kolone zaštitnih cijevi (za-
štitne kolone) u bušotinu.
casing foat collar – kolčak zaštitne cijevi s protupovrat-
nim ventilom. Kolčak koji se postavlja u zaštitnoj kolo-
ni između spojnice prve i druge zaštitne cijevi iznad
pete kolone (ako je dubina bušotine manja od 1.800
metara ili 6.000 stopa) ili dvije do tri spojnice iznad
pete kolone (ako je dubina bušotine veća od 1.800
metara ili 6.000 stopa). Kolčak s protupovratnim ven-
tilom je namijenjen za zaustavljanje cementacijskih
čepova (gornjeg i donjeg), a ponekad omogućava
ugradnju zaštitne kolone plutanjem (bez dolijevanja
isplake) kada je nosivost tornja ograničavajući faktor
pri ugradnji kolone. Sinonim: foat collar; v. casing
foat shoe.
casing foat shoe – peta zaštitne cijevi s protupovrat-
nim ventilom. Naprava za vođenje zaštitne kolone
kroz kanal bušotine pri njenom spuštanju (ugradnji)
u bušotinu i cementaciji. Protupovratni ventil pete
smanjuje opterećenje bušaćeg tornja jer omogućuje
plutanje («plivanje») zaštitne kolone u isplaci u kana-
lu bušotine (protupovratni ventil omogućuje izlaže-
nje isplake i cementne kaše iz zaštitne kolone, a spr-
ječava njihovo vraćanje u kolonu što je osobito važ-
no na kraju cementacije zbog velikih hidrostatičkih
tlakova u prstenastom prostoru bušotine iza kolone
– kako isplaka u vrijeme spuštanja zaštitne kolone u
bušotinu ne može prodrijeti u kolonu, omogućeno
je njeno plutanje u isplaci). Peta s protupovratnim
ventilom se postavlja na prvu zaštitnu cijev kolone
(na najniže mjesto zaštitne kolone). Sinonim: foat
shoe; v. casing foat collar.
casing fow – strujanje u prstenastom prostoru, v. annu-
lar fow.
casing free pump – dubinska naftna pumpa za proi-
zvodnju kroz prstenasti prostor. Tip hidraulične du-
binske pumpe (hydraulic pump) u naftnim bušoti-
nama. Radni fuid struji kroz kolonu uzlaznih cijevi,
a proizvedeni fuidi se pumpaju na površinu kroz
prstenasti prostor između zaštitne kolone (casing) i
kolone uzlaznih cijevi (tubing).
casing gun – perforator zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi). Puška za perforiranje zaštitne kolone kako bi
se omogućilo strujanje fuida iz formacije u bušotinu.
Sinonimi: casing gun perforator, casing perforator.
casing gun perforator – perforator zaštitne kolone (ko-
lone zaštitnih cijevi), v. casing gun.
casing hands – ekipa za spuštanje zaštitne kolone (kolo-
ne zaštitnih cijevi). Ekipa servisne kompanije (service
company) koja je obučena za spuštanje (ugradnju)
zaštitnih kolona u bušotine na moru (ofshore wells).
casing hanger – vješalica (klinovi za vješanje) zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj s tarnim če-
ljustima (ulošcima) i prstenastim brtvilima (packing
rings) za držanje (vješanje) zaštitne kolone u glavi
zaštitne kolone bušotine klinovima (čeljustima, slips)
ili navojima (threads).
casing hardware – oprema zaštitne kolone (kolone za-
štitnh cijevi). Oprema u zaštitnoj koloni ili na njoj koja
služi kao pomoć pri spuštanju kolone u bušotinu i
primarnoj cementaciji. Oprema uključuje pete vodi-
lice zaštitne kolone (guide shoes) i pete zaštitne kolo-
ne s protupovratnim ventilom (foat shoes), kolčake
za stupnjevitu cementaciju (stage cementing collars),
brtvene cementacijske pete zaštitne kolone (pack-
of shoes), cementacijske štitove (cementing baskets),
centratore zaštitne kolone (casing centralizers) i ce-
mentacijske čepove (cementing plugs).
casinghead, casing head – (1) glava zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Dio zaštitne kolone bušotine
koji se nalazi iznad površine zemlje. Teški, čelični pri-
jelaznik (heavy steel adaptor) ili spojni komad (fting)
s prirubnicom (fanged ftting) na vrhu kolone spojen
vijcima s uvodnom zaštitnom kolonom (surface ca-
sing) ili na nju privaren. Dio je glave bušotine (wellhe-
ad). Glava zaštitne kolone osigurava kućište za klino-
ve i brtvene sklopove kojima se vješaju tehničke i
eksploatacijske zaštitne kolone (intermediate casing,
production casing) i brtvi (hermetizira) prstenasti
prostor te služi za regulaciju strujanja nafte i plina
i njihovo odjeljivanje i omogućuje ispumpavanje i
čišćenje bušotine. Na glavi se mogu postaviti ventili
za kontrolu tlaka u prstenastom prostoru bušotine
između kolona zaštitnih i uzlaznih cijevi (tubing) i s
njom je spojen priključni cjevovod. Sinonimi: brade-
nhead, casing string head, spool. (2) vrh zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Vrh zaštitne kolone u bušotini
ili površinski dio bušotine (surface of well).
cashinghead (casing head) gas – (1) naftni (kaptažni,
kaptažni naftni) plin, plin naftnih bušotina, plin (naftni
plin) na glavi zaštitne kolone. Sirovi (neobrađeni) pri-
rodni plin (otopljeni plin i plin iz plinske kape) koji
je proizveden iz naftnog ležišta istovremeno i istom
bušotinom zajedno sa sirovom naftom, za razliku od
slobodnog plina proizvedenog iz plinske bušotine
(nonassociated gas). Nazvan je tako jer se proizvodi
na ušću bušotine pri niskom tlaku. Plin na glavi za-
štitne kolone je obično masni plin (wet gas) iz kojeg
se mogu izdvojiti tekući ugljikovodici u postrojenju
za obradu plina. Zasebno mjerenje proizvodnje
otopljenog plina i plina iz kape nije izvedivo, pa se
u izvještajima prikazuje ukupna proizvodnja. Sinoni-
mi: associated-dissolved gas, bradenhead gas, oil-well
gas. (2) separatorski plin, v. separator gas.
casinghead (casing head) gasoline – prirodni benzin,
v. condensate, 2.
casinghead (casing head) gasoline plant – postroje-
nje za obradu (preradu) prirodnog plina, v. gas plant.
casinghead (casing head) housing – kućište zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Uređaj (kratka cijev od
kovanog čelika s prirubnicom na njenom vrhu) koji
je pričvršćen (spojen) na najgornjem kraju uvodne
zaštitne kolone i služi za vješanje sljedeće zaštitne
kolone i hermetizaciju međuprostora. Prema nekim
izvorima, sinonim termina casinghead spool (v.).
casinghead (casing head) spirit – (1) pogonski kon-
denzat, v. lease condensate. (2) prirodni benzin, v. con-
densate, 2.
casinghead (casing head) spool – dvostruka prirubni-
ca za vješanje zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi).
Uređaj pričvršćen (spojen) na glavi prethodne zaštit-
ne kolone koji služi za vješanje i hermetizaciju slje-
deće kolone zaštitnih cijevi. Prema nekim izvorima,
sinonim termina casinghead housing (v.).
137
casing protector casinghead (casing head) with stuf ng box
casinghead (casing head) with stuf ng box – navojni
čep glave zaštitne kolone, glava zaštitne kolone s br-
tvenicom, v. stuf ng-box casinghead.
casing inspection log – inspekcijska karotaža zaštitne
kolone (kolone zaštitnih cijevi). Kontrola (pregled) sta-
nja zaštitne kolone u bušotini (kanalu bušotine) radi
utvrđivanja pukotina u koloni, prekida kolone, haba-
nja kolone bušaćim šipkama i stupnja korodiranosti
kolone. Inspekcijske karotaže zaštitnih cijevi se često
izvode u dubljim bušotinama, starijim bušotinama
prije njihova remonta i u bušotinama koje su izlože-
ne utjecaju (djelovanju) korozivnih fuida i sredina.
Slične kontrole se katkada izvode i u koloni uzlaznih
cijevi (tubing).
casing internal patch – unutarnja zakrpa zaštitne kolo-
ne (kolone zaštitnih cijevi). Zakrpa – valovita metalna
obložna cijev koja se spusti u unutrašnjost zaštitne
kolone radi izolacije (zatvaranja) propuštanja spoj-
nica cijevi, korozijskih rupica ili prijašnjih perforacija.
Nakon postavljanja obložne cijevi na odgovarajuću
dubinu, ona se podvrgne djelovanju tlaka tako da se
njeni nabori izravnaju i cijev poprimi cilindrični oblik
i tijesno prianja uz stijenku kolone i osigurava zado-
voljavajuće brtvljenje popravljenog mjesta. Drugi
oblik pisanja termina: internal casing patch.
casing joint – kolčak zaštitne cijevi, v. casing collar.
casing line – uže za zaštitne cijevi, v. calf line.
casing mill – glodalo zaštitnih cijevi. Glodalo s tvrdim
reznim rubovima za izbrusivanje otvora u zaštitnoj
koloni (koloni zaštitnih cijevi).
casing overshot – alatka za popravak zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi), v. casing-patch tool.
casing pack – (1) parcijalna cementacija zaštitne kolo-
ne. Metoda cementacije sekcije (dijela) zaštitne ko-
lone (kolone zaštitnih cijevi) u bušotinama upitne
ili ograničene produktivnosti koja se tako izvodi da
se kolona kasnije može izvaditi iz njih uz minimalne
teškoće i ponovno uporabiti. Operacija cementacije
se sastoji od punjenja kanala bušotine specijalnom
isplakom (obično uljnom) nakon spuštanja zaštitne
kolone, a prije pumpanja (injektiranja) cementne
kaše (otopine). Budući da se rabi isplaka koja se ne
pretvara u gel tijekom dugog vremena, nema opa-
snosti od njena skrućivanja oko zaštitne kolone ili
zaglavljivanja kolone u dijelu kanala bušotine iznad
cementa pa se sekcija zaštitne kolone iznad cemen-
tiranog intervala može odrezati i izvući iz bušotine.
(2) zaštitni fuid u prstenastom prostoru bušotine. Fluid
koji se ostavlja iznad cementne kaše u prstenastom
prostoru bušotine između stijenki kanala bušotine i
zaštitne kolone radi zaštite kolone od korozije sloj-
nim fuidima i kontrole tlaka.
casing packer test – ispitivanje primjenom objesive (vi-
seće) dubinske brtvenice (pakera), v. hook-wall packer
test.
casing patch – zakrpa zaštitne kolone (kolone zaštitnih
cijevi). Zakrpa za popravak zaštitne kolone ili za pri-
čvršćivanje zaštitne cijevi za drugu zaštitnu kolonu u
bušotini. Izrađuje se od neoprena ili olova i postavlja
posebnom alatkom. Sinonimi: casing bowl, external
patch; v. casing internal patch.
casing patching – popravak (popravljanje) zaštitne ko-
lone (kolone zaštitnih cijevi), v. casing internal patch.
casing-patch tool – alatka za popravak zaštitne kolone
(kolone zaštitnih cijevi). Specijalna alatka s gumenim
ili olovnim brtvilom koja se rabi za popravljanje («kr-
panje») oštećene zaštitne kolone u bušotini. Ošteće-
na zaštitna kolona se odreže ispod mjesta oštećenja,
dio kolone iznad tog mjesta se izvadi iz bušotine, a
oštećeni dio se ukloni iz kolone. Alatka za popravlja-
nje se umeće u kolonu zaštitnih cijevi, s njom spusti
u bušotinu i gumom ili olovom zabrtvi oko vrha za-
štitne kolone koja je preostala u bušotini. Alatka nali-
kuje na overšot (overshot) pa se katkada tako i naziva
(casing overshot).
casing perforator – perforator zaštitne kolone (kolone
zaštitnih cijevi), v. casing gun.
casing point – (1) vrijeme odluke o zacijevljenju bušoti-
ne. Termin koji označava vrijeme kada se donosi od-
luka o zacjevljenju ili napuštanju i likvidaciji bušotine
– odnosi se na vrijeme završetka radova bušenja (do
ciljne dubine ili formacije), karotaže i ocjenskih ispiti-
vanja bušotine i donošenja odluke o ugradnji zaštit-
ne kolone (ili o napuštanju i likvidaciji bušotine). (2)
dubina (konačna dubina) zaštitne kolone (kolone za-
štitnih cijevi). Dubina bušotine (kanala bušotine) do
koje je spuštena (ugrađena) kolona zaštitnih cijevi
(casing), dubina donjeg kraja kolone zaštitnih cijevi u
bušotini. Sinonimi: casing depth, casing setting depth,
landing depth of casing.
casing potential profle – profl električnog potencijala
zaštitne kolone (kolone zaštitnih cijevi). Zapis elek-
tričnog potencijala (electrical potential )zaštitne ko-
lone u bušotini. Rabi se za utvrđivanje korozije.
casing pressure – tlak u zaštitnoj koloni (koloni zaštit-
nih cijevi, prstenastom prostoru bušotine). Tlak u pr-
stenastom prostoru bušotine – između dviju zaštit-
nih kolona (casing), između zaštitne kolone i kolone
uzlaznih cijevi (tubing) ili između zaštitne kolone i
kolone bušaćih alatki (drillstring). Mjeri se na površini
(na glavi zaštitne kolone) nakon zatvaranja bušotine.
Sinonimi: