SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .Ununtrasnje . HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu . nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. b.45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast .vicasta.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji . NAGNJECINA .VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : . 5 .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a.Ustanoviti osteceni organ . Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° . Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.Tkiva . KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.podliv .2.Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja.zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .

5.DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. djelomicno u kontaktu. slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. RASCJEP . prometnih nesreca 10.RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. 8. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. PRELOM .rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. aorta).4. LUXATIO . DISTORSIO . Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7.RASKOMADINA . RAZORINA .FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. Specificne povrede . SUBLUXATIO .UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.

avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum.VULNUS PUNCTUM S. misic pregibac vrata)... zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA .. Moze biti poprecna ili uzduzna. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki. Djeluju sile kidanja. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno.. ICTUM 7 .> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Preovladava duzina u odnosu na dubinu.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. mogu biti manje ili vise osteceni. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. dok ostale strukture vrata (grkljan.. Djeluju sile kidanja i gnjecenja.. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu.. Najcesce su ubilacke. a na mjestu izvlacenja najplice. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile.

12 mm . automat.35 . P1ST01 2. makaze. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. 10 .4 . Vanjska balistika 3. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1.19. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. sasuseni. BALISTIKA Dijeli se na : 1.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. puska. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2. klin. smedji. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.62 .prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6.65 . ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. 7. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 .Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . 7. igla). revolver. 9 .5 . VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu.23.

Najcesce pri vojnickim marsevima. Suha toplota : plamen. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA .INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. alkoholisani. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . TERMICKE POVREDE 2. Narocito su osjetljivi drogirani. Javlja se disbalans vode i elektrolita. vatra. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. RADIJACIJSKE POVREDE 4. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. Gubi se Na+ a povecava K1. usijani predmet. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. zracenje .INSOLATIO Usljed direktnog. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA .1. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. u lozionicama. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 .OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.

Tekucina curi prema dolje ili se. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen . Stepen . Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga .stadium erithematosum (stadij crvenila) II. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.carbonificatio (karbonizacija) . Stepen .ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Ishod opekotina .Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III.• I. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV.osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 .kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .SMRTNI ISHOD .

stadium necroticum s.ELECROCUTIO S. Stepen . SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .stadium vesiculosum et bulosum 3.SMRZOTINE (CONGELATIO.Jouleov efekat.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . Tijesna i vlazna obuca.COMBUSTIO ELECTRICA 3. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. ELEKTRICNA OPEKOTINA .signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. Stepen .1. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. ICTUS ELECTRICUS 2. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. Stepen .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . HYPOTERMIA) 2. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 .

Povreda je opseznija.promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .prasak groma .Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat .

beonjacama. Prema nacinu nastanka : 1. Nasilan : a. Asphyxia compressiva . Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Occlusio cavi oris c.Obimne. pneumotoraks) 2. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). anoksija (potpuni nedostatak O?). Occlusio nasi et oris b. Vjesanje (suspcnsio) 3. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. HCN) c. mehanickim sredstvima. Obturatio tracheobronchiorum e.stezanje a. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. edem grkljana. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. unutrasnji organi punokrvni . slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 . Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. veznjacama Akutni alveolarni emfizem .Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Fizicka asfikcija (udar struje) b.Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo).Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Submersio (utopljenje) f. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Hemijska asfiksija (trovanje CO.

I. kukuruza. zrno graha. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. kospice) u disne puteve. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. Traje 2-3 min. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . epilepticara. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. Srece se i kod grupnog silovanja.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. 14 . modrilo lica i moze indirektno. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Faza : jaka cijanoza lica. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). radi se. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). pokretanjem inhibitornih refleksa. oko nosa i retroaurikularno. III. da dovede do smrti. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. glad za vazduhom. smrt moze nastati za par sekundi. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest.. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. linijasti tragovi. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. sluznici usne duplje. Pocinje gubitkom svijest. svijest u potpunosti ocuvana.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. Traje oko 2 min. hipertenzija (povecan krvni tlak). najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Prati ga kasalj. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. a krace kod bolesnika. izbuljene oci. Traje oko 2 min. a izjava nije vjerodostojna. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. Najcesce prilikom povracanja u snu. napregnuti pokusaji udisanja. Duboki gubitak svijesti. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. II.

naslage od mulja i pjeska. pa uz stalni kasalj. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Traje 60-100 sek. Promjene na svjezem lesu : 1. Samoubilacko . a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Ubilacko . bronhe i pluca. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. b. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Odjeca. koje onesposobljava osobu. koza vlazni. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. od sluzi.najcesce novorodjencad i dojencad. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. 15 .SUBMERSIO . Svaki les iz vode nije utopljenik. stopala. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . povreda glave.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. epilepsija. Osoba je u besvjesnom stanju. 2. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. to se naziva imersio. 4. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. Zadesno 2. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. skripanje. Primarno . Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode.imersio. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. a padom u vodu osoba je udise. Kasljem se ona nastoji izbaciti. pri. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. sake.osoba sama sebi zaveze ruke. dakle ne mora citavo tijelo. koljena.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. Faze utapanja : I) Faza . III) Faza. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost .). Utopljenje moze biti : 1. Promjene na lesu iz vode. kosa. pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa .fenomen pecurke. 3. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Pocinje gubitkom svijesti. c. II) Faza.pecurka. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. zraka i tecnosti. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. Dolazi do modrila tijela i grceva. onsvjescenost.

opisati sve detalje.1 0 dana.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. Odredjivanje koncentracije hlorida. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja.ruke pralje". Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza.5. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. ubistvu. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. kostiju i organa.7 . 2. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. 9. 1. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana .. ubilackog karaktera. Identifikacija je otezana. algi na otkrivenim dijelovima tijela. Zato po pronalasku lesa u vodi. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. kostanoj srzi 3. Nalaz algi kremenjacica u jetri. cak 1 0 . Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. zenskih polnih organa 5-1 Oh. Procjena duzine boravka lesa u vodi. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. 7. Naboranost. 8. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. mosnica. a 14-og cijelo lice. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . 11. 6. dojki. Obicno zahvata prvo lice djelomicno . Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.20x nego lesevi iz vode. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije.. samoubistvu.

Luk 2. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. kod silovanja. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). horizontalno polozena. U odnosu na podlogumoze biti 1. Cvor 3. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . plica. ogrebotine.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Fiksirane Svaka omca ima : 1. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. ubistva starijih osoba.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. krvni podlivi. Otvorene (nema cvor) 2. kajs.remen. tamnija). tackastih ili okruglastih oguljotina. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . Unutra su prisutni podlivi. bijeda) ili brazde (uza. dublja. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Zatvorene (ima cvor) 3.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. Ima ih mnogo. Nalazimo znake otpora : oguljotine. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina.cesto kod pljacki). Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. tragovi prstiju. vise nego prstiju.

to mjesto se na luku obiljezi.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Postoje 3 faze vjesanja : 1. njeni tragovi ostaju na cipelama. Pokusaj ubistva .tentamen suspensionis (psihijatrija). Najcesce je samoubilackog karaktera. zujanje u usima 2. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. rezu se nokti i salju na vjestacenje. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti.30 sek poslije stezanja omce. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. glavi 3. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Ljekar konstatuje smrt. Pokusaj ubistva vjesnjem . dlanovi). Zatim se skida omca. To su posmrtne pojave.tentamen suicidi. Pruga je kosa od gore prema dole. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. pa ako je to zemlja. a ako ima cvor.1. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja .nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. urinira.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). od naprijed prema natrag. Ako je omca fiksirana luk se sjece. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . kipa). Asfikticna faza . Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). brazda je anemicna. Krak omce se presjeca po sredini. neosjetljivost na bol. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje).„kozni grebencici. izbaci spermu. Ubistvo vjesanjem je rijetko. Omca se zateze nejednako.grcevi lica i ekstremiteta. sakama. Konvulzivna . defecira. nogama.cvor je u sredini i straga. Anesteticka . omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. 2. Atipicno .\ Ako je vjesanje zazivotno. Objesenog ne treba uzimati za ruke. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). potkoljenicama i stopalima. sa vrata. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. jedva vidljiva. Nastupi smrt za 4-5 min. Tipicno . na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze .

Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). prinjecenje vozilom). odroni tla. Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata.pjesak biva ubrzan) 2. organima. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg . OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a.povreda intenzivnija. vozac).. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi. STIJENA.) 19 . OBJEKAT.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. DECELERAC1JA (USPORENJE) . Motociklista / Biciklista c.. AKCELERACIJA (UBRZANJE) . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . Bitan faktor je vrijeme . pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica .80-100kg. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature.krace vrijeme udara .Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. DRVO. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. Vozac b.

KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . visestruki. trouglasti tzv.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . PREVOZENJE.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza .4.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 . dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom.PJESAK Dva su osnovna tipa. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).primarne povrede : oguljotine. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza .vezana je za kocenje vozila. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. podlivi. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni.

. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. vreste tla. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . prelomi kostiju .Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . 21 . Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. glave. Povrede su razlicite lokalizacije.PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. Trpi sekundarne povrde. faza . prelomi vratne kicme. faza .. faza . Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa.Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Najcesce oguljotine. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo.tijlo se rotira i pada na tlo. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III.

PREGAZENJE . Specificne .jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . Suvozac ne moze formirati uporni trougao. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. decolment (avulsio) c. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani . II) Faza . I) Faza .kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima.tijelo se gura po podlozi. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. nekarakteristicne . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. prskotine koze (u predjelu prepona) e.kod pregazenja grudnog kosa. paralelne oguljotine b.nisu siguran znak pregazenja 22 .oguljotine ili krvni podlivi 2. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare . opekotine (od donjih dijelova vozila) d.30 km/h)povrede su na strani penjanja.komplicirano pregazenje.javljaju se samo kod pregazenja . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha .TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu .ekstenzija.ruptura jetre i slezine.vrata. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc . dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila . Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. ogrebotine 3. Tijelo ide naprijed i gore.kretanje prema nazad. Karakteristicne a. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. vratna kicma se isteze . Kod manjih brzina (20 . Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja.to nas opredjeljuje koje vozio. I) Faza . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. trazeci oslonac rukama.Kada vozilo naidje na prepreku.

Oplodjenje .SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. b. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . 2. zalost. Neprirodno (perversitas sexualis) . Polni nagon (libido sexualis) 2. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. stecena oboljenja testisa-zauske. 23 .spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. 2.svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. To je COITUS. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. psihoze. Polno opcenje (conjugatio s... Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . OBLJUBA ili SNOSAJ. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. hronicnih alkoholicara.potentio ereetionis. pretjeran strah. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1.spermogram. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti.copulatio sexualis) 3.. Moze biti: 1.. Trajna .kod povreda kicmenog stuba.generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.

.. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). neprolaznoscu jajovoda. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije.Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. nepazljivim ljekarskim pregledom.. sociologa.. ginekologa. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. DEFLORATIO . Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) .sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. psihijatra. kod nekih oboljenja. debljine 1-3mm.RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 .zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. funkcionalnih poremecaja (vaginismus) .. Traje u prosjeku do 55-60 god. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . blazim ili jacim krvarenjem. psihologa.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji.specijaliste sudske medicine. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze.. Pracen je bolovima.

Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Nalaz sperme u vagini.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . Pederastija . Incest . Homoseksualnost . 3. Sadizam . gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. zupcast himen) . Fetis moze biti : dojka. kombinacijom nasljednih.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . Nastaje obicno posle puberteta. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Najcesci poremecaji su : 1. : povredjivanje. b. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. Smatra se daje moguce poslije 11 god. Javlja se kao : a.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. Fetisizam .vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. 5. 2. Biseksualnost ..seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode..neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4.neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. rublje. 25 .• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje .

8. Paraseksualnost .prema starim osobama Necrophilia . 7.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. b.osoba muci samu sebe.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo.ponizavan je. Paedophilia .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a. c. Autoerotski zades . Mazohizam . Zoophilia (sodomia) . Egzibicionizam . Automazohizam .bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.prema lesevima 9.prema djeci Gerontophilia .polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner.

Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. SILOVANJE . Prinuda na spolni odnos 6. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Dokaz stalnog. Silovanje 2. napada se istovremeno i na spolni moral.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. trajan. Silovanje 2.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. niti do ejakulacije. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. savladan od strane jedne. ali nije iskljucivo. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. ozbiljan. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Navodjenje na prostituciju 8. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. protiv zelje jednog partnera. dvije ili vise osoba. Bludnje radnje 7.

nosa. 3. 2. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. uzeti bris vagine • Pregled rublja. nacionalne. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. dojki. rukama. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. sperma. vratu. oguljotine. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). 28 . Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. vrata. lica. nekad ugrizi. ogrbotina na licu.

golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. prislanjanje tijela. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. stipanje. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. porodicnog. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. ili pak upotrebom sile.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. ljubljenje.

3. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. mladim. bilo krivicno-pravnih (silovanje.sumnja na otrovanje . starijim zenama. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. vanbracnosti). Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. skrivene. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. bracnosti. neiskusnim. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. materinstva. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. 2.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. RODOSKRVNUCE . Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. 4. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1.povracanje). Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. nije svjesna toga. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. cedomorstvo. LAZNA TRUDNOCA 30 . Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. podmetanje.

ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. Clan 4 31 . Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. nasilni pobacaj moze biti : a. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. Prekid trudnoce moze biti : 1. moze sama podnijeti zahtjev. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . Namjerni . bez obzira na to ko ga vrsi). U izuzetnim slucajevima. prisile za brak. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju.abortio spontanea 2.Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. te pretstavlja krivicno djelo. kod psihickih poremecaja).zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. b. staratelj ili socijalna ustanova. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Za razliku od prethodne. Prirodni (spontani) . kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. ucjene.

Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja . rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . udaljenost ociju. glava.99% vjerovatnoca 32 . zamjena djece u porodilistu). obljube.

vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 .pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Znaci na subjektu (pociniocu) . Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. losi materijalni uslovi • Interni . drugi 2-3 dana.. Uzroci mogu biti : Eksterni . b. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. c.stav sredine u kojoj zena zivi.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e.100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. 2. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol.. krverenje. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. a. zakon i predvidja blazu kaznu. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac .majka a. Identifikacija • Znaci na objektu : d. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. c. neki 7 dana. kada taj poremecaj ne postoji. CEDOMORSTVO . uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. b.• • DNA identifikacija .

odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. teorijska. dijeli se na: a. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 . ubod nozem u prsa . Narusenje zdravlja 5. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b.Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. Kvalifikovana TIP. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). sto znaci da postoji. Unakazenost 3.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Sposobnost za rad 4. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr.pneumotoraks . Vaznost organa ili dijela tijela 3. Opasnost po zivot 2. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. Laka tjelesna povreda . Teska tjelesna povreda .infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c.

konkretna. Znatnost nema mjeru. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. ventilni pneumotoraks. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. hematopneumotoraks. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju).o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. posttraumatska paraliza noge). Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). amputacija). Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). 35 . koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. razdor velike krvne zile. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. Npr. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. profesiji. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. zivotnoj dobi. Naime. realna. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Medicina ne moze ovo prihvatiti. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. upotrebljivost. Ostecenje jednog bubrega. mada je ona ocigledno mjerljiva. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos.

ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. Medjutim. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. to je TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Prelom falange prsta .gledano izolovano radi se o LTP. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. Krvni podliv . Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. 4. 36 .ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. 2.LTP Svaka povreda koja nije teska. 9. Prelom nosnih kostiju .LAKA TJELESNA POVREDA . LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP.TTP. poremecaj disanja. jer je njihova funkcija pri disanju manja. Nije dovoljan samo osjecaj boli. a ako se moraju vaditi to je TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu. Prelom jednog zuba . Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. 1 0 .ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. 8. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. 3.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. a ako ima to je TTP. Tu spadaju : 1. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. 5. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. 7. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). Prelom lisne kosti (fibule) . ako postoji ostecenje pleure .

Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. Npr. krvni podliv.. u ticu i prethodno stanje. • Na ishod tjelesne povrede. kvalifikuje se opet kao LTP. 37 . neravna povreda sa tkivnim mosliciina. prelom butne kosti je obicna TTP. najblazi stepen povrdjedjivanja. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda.. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. udarac pesnicom u predjelu lica . nanesena tupinom mehanickog orudja. nepravilna. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. ali moze da zavrsi smrtno. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). treba primjenjivati jos neka nacela. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. Npr. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. Naime ako postoji vise povreda.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. skupna kvalifikacija nema smisla Npr.

Ubistvo sa umisljajem . Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. 3. RESORPCIJA. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. da ce je on moci otkloniti.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. b. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. dakle konacnu odluku donosi sud. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. uvijek se mora opisati boja podliva. obrazovanju.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. Koncentracija od 0. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1.• Odrediti starost povrede dogadjaja. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove).pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. narocito moc brzog reagovanja. Svjesni nehat . • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. drugi zuto-zelen (nastao ranije). Te se povrede moraju iskljuciti. kvalifikaciji. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. 2. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. s tim u vezi. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. Ubistvo iz nehata . u cilju prouzrokovani a tih posljedica. Nesvjesni nehat . ali je uprkos tome i cini. iako bi po svojim karakteristikama. 38 . Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). jedan modar. suzeno je vidno polje. Brutalno ubistvo . pri tome zeli da zrtva pati. Umisljaj .pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. i sva sudsko-medicinska razmatranja. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja.

Pripito stanje (0. I faza (ispod 0. subjektivno se dobro osjecaju. konfliktne situacije. grubost. Tesko pijano stanje (2. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. nekad su prisutni znaci euforije 2.5-1.. pad koncentracije. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. svadje.3 %0. motornoj i culnoj sferi.5-4%0 ) Zamucen pogled. Trijezno stanje (0. nesvjestica.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. tuce 3.5%o) Osobe su razgovorljive. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a.0. vremenska i prostorna dezorjentacija. usporeno disanje. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije.5%o) Nekriticnost. 4. stanje izmedju sna i jave.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. osobe su tesko kontakti bi Ine. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. Javaljaju se promjene u mentalnoj. razdrazljivost. smrt usljed paralize centra za disanje.8%o ne pravi nikakve smetnje. gubitak refleksa.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0.5%o) .5-2. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. 5.5%0) Gubitak svijesti.faza stimulacije . prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. 2.5-3.1 -0.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . stupor i koma. surovost. Kod koncentracija iznad 1. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. ) Koma. III faza . II faza (0. Donja granica letalne doze (4%. zelja za isticanjem. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. Kod nekih osoba koncentracija od 0. 8.5-l. 6. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.osoba vidi „duple slike".05-0.. Pijano stanje (l. povremeni gubitak svijesti.

> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.1 kg grozdja 0. pojava duplih i laznih slika. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju.Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. 4.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim.faza inkordinacije . Postoji tesko intelektualno ostecenje. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. V faza . najcesce sasvim izgubljena.faza konfuzije . pospanost.faza stupora i kome . Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata.8 g/ml 40 . Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. IV faza .2-3%0 situacije. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0.l. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . VI faza .2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . 6.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5.ne prelazi 0. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. posebno ako se posmatra objekat u pokretu.

Distribuciju 3.Koncentracije alkohola u picu. nastupila bi eliminacija prvog. Resorpciju 2. Ako je konc.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. Biotransformaciju 4.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . vrsi se u digestivnom traktu.Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0.Brzine konzumiranja alkohola. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi.kolicina alkoholnog pica u gramima c .2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. a uglavnom se odnosi na onu. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola.8 = 3. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A .8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu.tjelesnamasa u kg r .koncentracija alkohola u krvi p . Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija .Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. koncentracija alkohola je 40% 40x0. . Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza.Stanja probave . dok se vrsi apsorpcija prvog pica. nego u kostima i masnom tkivu). ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0.7 .redukcioni faktor 41 .Kada se radi o konjaku. pa se koristi redukcioni faktor (r): .

Ako preko hromata. pri duvanju.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju.8 g apsolutnog alkohola (A).5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.76. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH).7 c = 1. alkohol prelazi u acet-aldehid. Na sredini indikatorskog sloja hromata. 4.4 x 80kg x 0.8/ 96 x 0. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola.8 g c = A/ p x r .8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). 3. Pusenje ne smeta reakciji. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. redukuje se u NADI f . prolazi zrak u kome ima alkohola. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . a na drugi plasticni balon. On 42 . U case se sipa obicno 0. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. nalazi se zuti prsten.4%0kod muskarca TT 80 kg. te se na jedan stavi usnik. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0.oksidacioni koenzim. 12. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).8 x 6 = 76. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. 2. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu.

a na osnovu koga je opet moguce. Tako se. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. Dakle. stoje vise alkohola u krvi. Vrijednost apsorbancije. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije.apsorbuje svjetlo. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. moze se odrediti pomocu fotometra. 43 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful