SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu . NAGNJECINA .izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .2. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .Tkiva .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine.45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3.Ustanoviti osteceni organ .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .Ununtrasnje . Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja. nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.vicasta.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji . b. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° .VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja.podliv . 5 .

rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. LUXATIO . Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. PRELOM .4. slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 .UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II.RASKOMADINA . djelomicno u kontaktu.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6. RASCJEP . RAZORINA . 8.ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7.DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. prometnih nesreca 10. aorta). SUBLUXATIO . 5.RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. DISTORSIO . Specificne povrede .

zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA ... REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA .. Preovladava duzina u odnosu na dubinu.> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu.avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . misic pregibac vrata). Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno.VULNUS PUNCTUM S.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom.. ICTUM 7 . Najcesce su ubilacke. mogu biti manje ili vise osteceni. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu. a na mjestu izvlacenja najplice. Djeluju sile kidanja i gnjecenja... udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja... Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Djeluju sile kidanja. Moze biti poprecna ili uzduzna. dok ostale strukture vrata (grkljan.

7. makaze. Vanjska balistika 3.19.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . klin.62 . 7. 9 .3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. 10 . 12 mm . ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. smedji.35 . Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva.65 . puska. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. igla). Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu.23.4 .Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. automat. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. BALISTIKA Dijeli se na : 1. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 .prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj. sasuseni. revolver.5 . P1ST01 2. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.

Narocito su osjetljivi drogirani. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. Javlja se disbalans vode i elektrolita. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA . SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. Najcesce pri vojnickim marsevima. vatra. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . alkoholisani. u lozionicama. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . Suha toplota : plamen. TERMICKE POVREDE 2.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. zracenje . Gubi se Na+ a povecava K1. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. usijani predmet. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . RADIJACIJSKE POVREDE 4. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma .INSOLATIO Usljed direktnog. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1.1.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore.

ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV.Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije . Stepen . Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Stepen .osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 . Tekucina curi prema dolje ili se. Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga .carbonificatio (karbonizacija) .SMRTNI ISHOD .stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III.stadium erithematosum (stadij crvenila) II. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen . Ishod opekotina .• I.

gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1.Jouleov efekat.COMBUSTIO ELECTRICA 3. Stepen .stadium necroticum s. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . Stepen .signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem.ELECROCUTIO S. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 .OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. Tijesna i vlazna obuca. Stepen . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu . slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. ELEKTRICNA OPEKOTINA . ICTUS ELECTRICUS 2. HYPOTERMIA) 2.SMRZOTINE (CONGELATIO.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2.stadium vesiculosum et bulosum 3.1.

Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .prasak groma .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat . Povreda je opseznija.nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.

Occlusio cavi oris c. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Submersio (utopljenje) f. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. edem grkljana. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Asphyxia compressiva . Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d.Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c.stezanje a. Nasilan : a. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem.Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). unutrasnji organi punokrvni . Obturatio tracheobronchiorum e. anoksija (potpuni nedostatak O?). Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Vjesanje (suspcnsio) 3. Occlusio nasi et oris b. pneumotoraks) 2.Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo).Obimne. Prema nacinu nastanka : 1. Hemijska asfiksija (trovanje CO. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 . beonjacama. mehanickim sredstvima. HCN) c.

Prati ga kasalj. Traje oko 2 min.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. svijest u potpunosti ocuvana. epilepticara. pokretanjem inhibitornih refleksa. 14 . a izjava nije vjerodostojna.I. Duboki gubitak svijesti. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. radi se. linijasti tragovi. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). Traje 2-3 min. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. kukuruza. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. zrno graha. Traje oko 2 min. kospice) u disne puteve. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju).ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Srece se i kod grupnog silovanja. III. glad za vazduhom. oko nosa i retroaurikularno. II. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Pocinje gubitkom svijest. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. a krace kod bolesnika. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. sluznici usne duplje. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). da dovede do smrti. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. izbuljene oci. modrilo lica i moze indirektno. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. hipertenzija (povecan krvni tlak). Najcesce prilikom povracanja u snu. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. napregnuti pokusaji udisanja. Faza : jaka cijanoza lica. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla.. smrt moze nastati za par sekundi. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest.

veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Dolazi do modrila tijela i grceva. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost .pecurka.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. 4. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . II) Faza. stopala. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. kosa.fenomen pecurke. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Ubilacko . Kasljem se ona nastoji izbaciti. pa uz stalni kasalj. povreda glave. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu.osoba sama sebi zaveze ruke. Promjene na svjezem lesu : 1. Odjeca.SUBMERSIO . ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. Zadesno 2. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. dakle ne mora citavo tijelo. Faze utapanja : I) Faza . a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu.najcesce novorodjencad i dojencad. a padom u vodu osoba je udise. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. III) Faza. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. koje onesposobljava osobu. sake. koljena. epilepsija. skripanje. Traje 60-100 sek. od sluzi. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. naslage od mulja i pjeska. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Utopljenje moze biti : 1. Osoba je u besvjesnom stanju. Samoubilacko . b. c. Promjene na lesu iz vode.). Na pritisak spolja cuje se pucketanje. Pocinje gubitkom svijesti. 3. 15 . zraka i tecnosti. bronhe i pluca.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. onsvjescenost.imersio. koza vlazni. to se naziva imersio. Primarno . 2. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Svaki les iz vode nije utopljenik. pri. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h.

opisati sve detalje. 2. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. 7. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. zenskih polnih organa 5-1 Oh. 1. a 14-og cijelo lice.5. Nalaz algi kremenjacica u jetri.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Identifikacija je otezana.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. samoubistvu. Naboranost. 11. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije.. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. Odredjivanje koncentracije hlorida. Zato po pronalasku lesa u vodi.20x nego lesevi iz vode. ubistvu. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. Procjena duzine boravka lesa u vodi. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. 6. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. ubilackog karaktera. dojki. cak 1 0 . nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . kostanoj srzi 3. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. 9.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. 8. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .1 0 dana.. kostiju i organa.ruke pralje". mosnica.7 . algi na otkrivenim dijelovima tijela.

Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . Unutra su prisutni podlivi.remen. Otvorene (nema cvor) 2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. tamnija). tackastih ili okruglastih oguljotina. ogrebotine.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA.cesto kod pljacki). Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Nalazimo znake otpora : oguljotine.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. horizontalno polozena. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. bijeda) ili brazde (uza. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. kajs. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). U odnosu na podlogumoze biti 1. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. krvni podlivi. Fiksirane Svaka omca ima : 1. vise nego prstiju. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. Luk 2. ubistva starijih osoba. kod silovanja. plica. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. Zatvorene (ima cvor) 3. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . tragovi prstiju. Ima ih mnogo. dublja. Cvor 3.

kipa). to mjesto se na luku obiljezi. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Tipicno . od naprijed prema natrag. Postoje 3 faze vjesanja : 1. Najcesce je samoubilackog karaktera. Objesenog ne treba uzimati za ruke. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Ubistvo vjesanjem je rijetko. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje.cvor je u sredini i straga. Konvulzivna . Zatim se skida omca. Atipicno . Nastupi smrt za 4-5 min. jedva vidljiva. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja .cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. njeni tragovi ostaju na cipelama. Asfikticna faza . COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . brazda je anemicna. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. rezu se nokti i salju na vjestacenje. Pruga je kosa od gore prema dole. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar.30 sek poslije stezanja omce.tentamen suspensionis (psihijatrija). Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). potkoljenicama i stopalima. Ljekar konstatuje smrt. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. zujanje u usima 2.„kozni grebencici. defecira. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. dlanovi). Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor.grcevi lica i ekstremiteta. pa ako je to zemlja.\ Ako je vjesanje zazivotno. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. neosjetljivost na bol.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. urinira. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. sakama. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. sa vrata. Krak omce se presjeca po sredini.tentamen suicidi. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. izbaci spermu. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze .1. 2. glavi 3. To su posmrtne pojave. Pokusaj ubistva . na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). a ako ima cvor. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Pokusaj ubistva vjesnjem . Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. Omca se zateze nejednako. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). Anesteticka . vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Ako je omca fiksirana luk se sjece. nogama.

Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata.80-100kg. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. vozac). pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. Motociklista / Biciklista c. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg . Vozac b. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. STIJENA. DRVO. prinjecenje vozilom).povreda intenzivnija. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta..) 19 . Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi.. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.pjesak biva ubrzan) 2.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . DECELERAC1JA (USPORENJE) . Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. AKCELERACIJA (UBRZANJE) .Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.krace vrijeme udara . OBJEKAT. odroni tla.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . organima.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . Bitan faktor je vrijeme . U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.

u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza .dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede .PJESAK Dva su osnovna tipa. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. PREVOZENJE. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza .dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . trouglasti tzv.primarne povrede : oguljotine.4. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom. visestruki.vezana je za kocenje vozila. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 . podlivi.

21 . ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. prelomi vratne kicme. Povrede su razlicite lokalizacije. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza .PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Najcesce oguljotine.. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje .Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. vreste tla. faza . Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. prelomi kostiju .tijlo se rotira i pada na tlo. glave. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. faza .. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Trpi sekundarne povrde. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . faza .

Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano.oguljotine ili krvni podlivi 2. Suvozac ne moze formirati uporni trougao. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . Specificne . ogrebotine 3. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.komplicirano pregazenje.tijelo se gura po podlozi. PREGAZENJE .nisu siguran znak pregazenja 22 .kod pregazenja grudnog kosa. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. opekotine (od donjih dijelova vozila) d.ruptura jetre i slezine. Kod manjih brzina (20 . dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila . II) Faza . trazeci oslonac rukama.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare .Kada vozilo naidje na prepreku. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .to nas opredjeljuje koje vozio.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . I) Faza . Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca.vrata. Tijelo ide naprijed i gore. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila .ekstenzija.kretanje prema nazad. nekarakteristicne . prskotine koze (u predjelu prepona) e. Karakteristicne a. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. I) Faza .kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima.30 km/h)povrede su na strani penjanja. II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. vratna kicma se isteze .javljaju se samo kod pregazenja . decolment (avulsio) c. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani . paralelne oguljotine b. gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.

Prirodno (copulatio sexualis naturalis) .generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti.copulatio sexualis) 3. To je COITUS. Trajna ..potentio ereetionis.svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. OBLJUBA ili SNOSAJ.. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. 2.kod povreda kicmenog stuba. psihoze.. Neprirodno (perversitas sexualis) . hronicnih alkoholicara. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. Oplodjenje .SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. zalost. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . stecena oboljenja testisa-zauske. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. pretjeran strah. Polno opcenje (conjugatio s. b.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. 2.. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Polni nagon (libido sexualis) 2. Moze biti: 1. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1.spermogram. 23 .

funkcionalnih poremecaja (vaginismus) ... neprolaznoscu jajovoda.. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . sociologa.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. psihijatra. Pracen je bolovima. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije.specijaliste sudske medicine.. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost).Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. ginekologa.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice.. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. debljine 1-3mm. DEFLORATIO . kod nekih oboljenja. blazim ili jacim krvarenjem.. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). psihologa. preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . Traje u prosjeku do 55-60 god.RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). nepazljivim ljekarskim pregledom.

neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. 25 . uvijek izostalim polnim oplodjenjem.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje.• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje .neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. 2. Pederastija . Najcesci poremecaji su : 1. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. : povredjivanje. gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . Fetisizam . b. Homoseksualnost . 3. Nalaz sperme u vagini. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. Incest . Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. kombinacijom nasljednih. Javlja se kao : a.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. 5.. rublje. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Fetis moze biti : dojka. zupcast himen) . polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . Nastaje obicno posle puberteta. Smatra se daje moguce poslije 11 god.neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr.. Biseksualnost . Sadizam .

postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Zoophilia (sodomia) .polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 . 8.osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. c.osoba muci samu sebe. 7. Paedophilia . b.prema djeci Gerontophilia . Autoerotski zades .Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Mazohizam .ponizavan je. Paraseksualnost . Automazohizam .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a.prema lesevima 9.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.prema starim osobama Necrophilia . Egzibicionizam .

koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. Dokaz stalnog. Silovanje 2. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. SILOVANJE . Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. savladan od strane jedne. protiv zelje jednog partnera. Navodjenje na prostituciju 8. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Prinuda na spolni odnos 6. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). Bludnje radnje 7. dvije ili vise osoba.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. ali nije iskljucivo. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. ozbiljan. niti do ejakulacije. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. trajan. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. Silovanje 2. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. napada se istovremeno i na spolni moral. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo.

lica. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. oguljotine. dojki. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. rukama. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. vratu. ogrbotina na licu. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. sperma.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. 3. nacionalne. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). 2. nekad ugrizi. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. nosa. uzeti bris vagine • Pregled rublja. 28 . Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. vrata. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv.

porodicnog. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. prislanjanje tijela.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. ljubljenje. stipanje. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. ili pak upotrebom sile. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje.

bilo krivicno-pravnih (silovanje. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. vanbracnosti). Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. nije svjesna toga. skrivene. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje. mladim. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. RODOSKRVNUCE . materinstva. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.povracanje). neiskusnim. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. LAZNA TRUDNOCA 30 . podmetanje. 4. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. cedomorstvo. starijim zenama. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane.sumnja na otrovanje . 2. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. 3. bracnosti.

abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. nasilni pobacaj moze biti : a. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja.abortio spontanea 2. Clan 4 31 .Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. Za razliku od prethodne. Prekid trudnoce moze biti : 1. Prirodni (spontani) . ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". ucjene. Namjerni . ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. staratelj ili socijalna ustanova. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. te pretstavlja krivicno djelo. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. kod psihickih poremecaja). prisile za brak. b. moze sama podnijeti zahtjev. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. U izuzetnim slucajevima. bez obzira na to ko ga vrsi).

glava.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. udaljenost ociju. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. obljube. zamjena djece u porodilistu). Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja .99% vjerovatnoca 32 . Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara.

. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. krverenje. zakon i predvidja blazu kaznu. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. b.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. 2. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 . kada taj poremecaj ne postoji. c. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h.• • DNA identifikacija .stav sredine u kojoj zena zivi. b. Uzroci mogu biti : Eksterni .majka a. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. neki 7 dana. drugi 2-3 dana. CEDOMORSTVO . Znaci na subjektu (pociniocu) . Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac .INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Identifikacija • Znaci na objektu : d. c.. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. a. losi materijalni uslovi • Interni .100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu.

TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. sto znaci da postoji. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Unakazenost 3. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Teska tjelesna povreda . odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 .infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Laka tjelesna povreda .Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. Narusenje zdravlja 5. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. Kvalifikovana TIP.pneumotoraks . Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. dijeli se na: a. Opasnost po zivot 2. teorijska. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. ubod nozem u prsa . Sposobnost za rad 4. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b.

Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Ostecenje jednog bubrega. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. upotrebljivost. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. konkretna. amputacija). ventilni pneumotoraks. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. posttraumatska paraliza noge). mada je ona ocigledno mjerljiva. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. 35 . a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. zivotnoj dobi. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. Znatnost nema mjeru. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. hematopneumotoraks. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. razdor velike krvne zile. profesiji. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Npr. realna. Medicina ne moze ovo prihvatiti. Naime.

ako postoji ostecenje pleure . Tu spadaju : 1.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. poremecaj disanja. a ako ima to je TTP. 2. to je TTP.LTP Svaka povreda koja nije teska. Nije dovoljan samo osjecaj boli. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. Krvni podliv . Prelom jednog zuba . 3.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. 5. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. Prelom falange prsta .TTP. Prelom lisne kosti (fibule) . Prelom jednog rebra (bilo kojeg). jer je njihova funkcija pri disanju manja. 4. 1 0 . veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.LAKA TJELESNA POVREDA . Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije.gledano izolovano radi se o LTP.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. a ako se moraju vaditi to je TTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. Prelom nosnih kostiju . poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. 36 . LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. Medjutim. a ako je ostecenje u gornjem dijelu. 7. 8. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. 9.

usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. 37 . Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. kvalifikuje se opet kao LTP. prelom butne kosti je obicna TTP. • Na ishod tjelesne povrede. ali moze da zavrsi smrtno. nepravilna. udarac pesnicom u predjelu lica . laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. u ticu i prethodno stanje. Npr. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede).da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. najblazi stepen povrdjedjivanja.. nanesena tupinom mehanickog orudja. treba primjenjivati jos neka nacela. krvni podliv. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe..Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. Naime ako postoji vise povreda. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede.

te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). uvijek se mora opisati boja podliva.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. 38 . Nesvjesni nehat . postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. ali je uprkos tome i cini. Svjesni nehat . i sva sudsko-medicinska razmatranja.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. 3. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1.• Odrediti starost povrede dogadjaja.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. drugi zuto-zelen (nastao ranije). Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. jedan modar. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. kvalifikaciji. pri tome zeli da zrtva pati. obrazovanju. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. dakle konacnu odluku donosi sud.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Ubistvo sa umisljajem .pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. RESORPCIJA. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. narocito moc brzog reagovanja. s tim u vezi. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. 2. Umisljaj . Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. Brutalno ubistvo . b. Koncentracija od 0. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. suzeno je vidno polje. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. iako bi po svojim karakteristikama. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. da ce je on moci otkloniti. Te se povrede moraju iskljuciti. Ubistvo iz nehata .

5-l.8%o ne pravi nikakve smetnje.0. tuce 3. 5. precjenjivanje vlastitih sposobnosti.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja. I faza (ispod 0. II faza (0.5%o) . Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.faza stimulacije . usporeno disanje. smrt usljed paralize centra za disanje. razdrazljivost. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.5-3.osoba vidi „duple slike". 6. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. grubost.5%0) Gubitak svijesti. Tesko pijano stanje (2. Pripito stanje (0. subjektivno se dobro osjecaju.5-2.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3.3 %0. svadje.05-0.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. surovost.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene..1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. motornoj i culnoj sferi. pad koncentracije. Javaljaju se promjene u mentalnoj. Kod nekih osoba koncentracija od 0. vremenska i prostorna dezorjentacija. Donja granica letalne doze (4%. 8. Pijano stanje (l. Trijezno stanje (0. Kod koncentracija iznad 1. stanje izmedju sna i jave.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. III faza . KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. stupor i koma.5%o) Nekriticnost. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. ) Koma.5-4%0 ) Zamucen pogled. osobe su tesko kontakti bi Ine. gubitak refleksa. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a.5%o) Osobe su razgovorljive. konfliktne situacije. 2. povremeni gubitak svijesti. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1.5-1.1 -0. zelja za isticanjem. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . nekad su prisutni znaci euforije 2. 4. nesvjestica.

faza stupora i kome .faza konfuzije . VI faza . Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju.2-3%0 situacije. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. 6. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) .1 kg grozdja 0. pojava duplih i laznih slika. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. pospanost.faza inkordinacije .Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. Postoji tesko intelektualno ostecenje.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. V faza . djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.ne prelazi 0. najcesce sasvim izgubljena. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.8 g/ml 40 .Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. IV faza .l.Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. 4. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a.

tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. nastupila bi eliminacija prvog. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola.koncentracija alkohola u krvi p . Distribuciju 3. a uglavnom se odnosi na onu. Ako je konc.redukcioni faktor 41 . Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min.Stanja probave .Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. vrsi se u digestivnom traktu. nego u kostima i masnom tkivu).Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija.Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza.Kada se radi o konjaku. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. Biotransformaciju 4.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A . mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. Resorpciju 2.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.tjelesnamasa u kg r . dok se vrsi apsorpcija prvog pica. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija . Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu. . Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. koncentracija alkohola je 40% 40x0.7 .Koncentracije alkohola u picu. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . koja je u njega unijela oralnim putem.kolicina alkoholnog pica u gramima c .8 = 3. pa se koristi redukcioni faktor (r): . Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza.

sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. prolazi zrak u kome ima alkohola.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1.4%0kod muskarca TT 80 kg. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . Na sredini indikatorskog sloja hromata. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. 3.8 x 6 = 76.8/ 96 x 0. te se na jedan stavi usnik. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.oksidacioni koenzim. On 42 . 4.8 g c = A/ p x r .8 g apsolutnog alkohola (A). Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija.7 c = 1. U case se sipa obicno 0.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1.5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l.76.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). pri duvanju. 2. alkohol prelazi u acet-aldehid.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. 12.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. Ako preko hromata. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. Pusenje ne smeta reakciji. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. redukuje se u NADI f .8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. a na drugi plasticni balon. nalazi se zuti prsten.4 x 80kg x 0.

indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. Dakle. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. a na osnovu koga je opet moguce. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. stoje vise alkohola u krvi.apsorbuje svjetlo. Tako se. Vrijednost apsorbancije. 43 . moze se odrediti pomocu fotometra. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru.