SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.Tkiva .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. KRVARENJE Krvarenje moze bili u : . NAGNJECINA .podliv . Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. 5 . b. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .Ununtrasnje .2. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji .izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .Ustanoviti osteceni organ . nije proslo duze od!8h od nastanka podliva. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.vicasta.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji .

DISTORSIO .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7.RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu. Specificne povrede . Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 . prometnih nesreca 10.RASKOMADINA . SUBLUXATIO . RASCJEP .4.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6. PRELOM . RAZORINA . djelomicno u kontaktu. LUXATIO . 5. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. aorta).DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu.DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. 8.

. misic pregibac vrata)... Djeluju sile kidanja i gnjecenja. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. Djeluju sile kidanja.VULNUS PUNCTUM S...VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom.. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. Moze biti poprecna ili uzduzna. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Najcesce su ubilacke. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki.> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. ICTUM 7 . KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu.avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum. Preovladava duzina u odnosu na dubinu. mogu biti manje ili vise osteceni... zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA . dok ostale strukture vrata (grkljan. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . a na mjestu izvlacenja najplice. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.

7. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 . Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . klin. igla).62 . 9 .19. Vanjska balistika 3. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2. 10 .Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. automat.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. puska. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. 7. revolver.23.5 . Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. makaze. smedji. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. 12 mm .35 . sasuseni. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. BALISTIKA Dijeli se na : 1.65 . P1ST01 2.4 .

Suha toplota : plamen. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA . SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. Gubi se Na+ a povecava K1. Najcesce pri vojnickim marsevima.INSOLATIO Usljed direktnog. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma .INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. TERMICKE POVREDE 2.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. Narocito su osjetljivi drogirani. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. zracenje . vatra. usijani predmet.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . u lozionicama. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. alkoholisani. Javlja se disbalans vode i elektrolita. RADIJACIJSKE POVREDE 4. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3.1. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 .

• I. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV. Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga . Tekucina curi prema dolje ili se.SMRTNI ISHOD . zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen .stadium erithematosum (stadij crvenila) II.Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Ishod opekotina . Stepen .kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 .carbonificatio (karbonizacija) . Stepen .

Stepen .eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. Stepen . Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 . ICTUS ELECTRICUS 2. ELEKTRICNA OPEKOTINA .stadium vesiculosum et bulosum 3. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci.signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.Jouleov efekat.SMRZOTINE (CONGELATIO.COMBUSTIO ELECTRICA 3.1. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu . LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Stepen . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1.stadium necroticum s. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Tijesna i vlazna obuca. HYPOTERMIA) 2.ELECROCUTIO S. gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR .

Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .prasak groma .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 . Povreda je opseznija.

Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Occlusio cavi oris c.stezanje a. Hemijska asfiksija (trovanje CO. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. edem grkljana. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. mehanickim sredstvima.Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Asphyxia compressiva . HCN) c. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz .Obimne. Fizicka asfikcija (udar struje) b. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Nasilan : a. pneumotoraks) 2. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 . Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti.Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Prema nacinu nastanka : 1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a.Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). Submersio (utopljenje) f. Vjesanje (suspcnsio) 3. anoksija (potpuni nedostatak O?). unutrasnji organi punokrvni . beonjacama. Occlusio nasi et oris b. Obturatio tracheobronchiorum e.

smrt moze nastati za par sekundi. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. radi se. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. a krace kod bolesnika. zrno graha. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . glad za vazduhom. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. svijest u potpunosti ocuvana. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. II. Traje oko 2 min. Srece se i kod grupnog silovanja. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. Najcesce prilikom povracanja u snu. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. linijasti tragovi. pokretanjem inhibitornih refleksa. Pocinje gubitkom svijest. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. da dovede do smrti. napregnuti pokusaji udisanja. Prati ga kasalj. sluznici usne duplje. III. Traje oko 2 min. oko nosa i retroaurikularno. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Duboki gubitak svijesti.I. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).. a izjava nije vjerodostojna. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. izbuljene oci. epilepticara. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. modrilo lica i moze indirektno. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. kukuruza. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Traje 2-3 min. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Faza : jaka cijanoza lica. kospice) u disne puteve. 14 . hipertenzija (povecan krvni tlak).

Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Pocinje gubitkom svijesti. naslage od mulja i pjeska. kosa. koljena. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Svaki les iz vode nije utopljenik.najcesce novorodjencad i dojencad. 4. Kasljem se ona nastoji izbaciti.). bronhe i pluca. II) Faza. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. koza vlazni. pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa .veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. koje onesposobljava osobu. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. 15 .UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Odjeca. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta.imersio. stopala. Primarno . Osoba je u besvjesnom stanju. III) Faza. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost . Traje 60-100 sek.SUBMERSIO . "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Dolazi do modrila tijela i grceva. to se naziva imersio. epilepsija. dakle ne mora citavo tijelo. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje.osoba sama sebi zaveze ruke. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. pa uz stalni kasalj. Samoubilacko . 2.pecurka. b. zraka i tecnosti. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. skripanje. 3. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. Promjene na lesu iz vode. povreda glave. Ubilacko . od sluzi. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Utopljenje moze biti : 1. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. c. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Faze utapanja : I) Faza . sake. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. Promjene na svjezem lesu : 1. a padom u vodu osoba je udise. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. onsvjescenost. pri. Zadesno 2.fenomen pecurke.

1 0 dana. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. 8. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. opisati sve detalje. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. dojki. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja.ruke pralje".. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. ubilackog karaktera. 7.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. Identifikacija je otezana. 9. Procjena duzine boravka lesa u vodi. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. zenskih polnih organa 5-1 Oh. Odredjivanje koncentracije hlorida.20x nego lesevi iz vode. ubistvu. mosnica. Zato po pronalasku lesa u vodi.5. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. Nalaz algi kremenjacica u jetri. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa.7 . a 14-og cijelo lice. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . 2. Naboranost. kostanoj srzi 3. cak 1 0 . nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. samoubistvu.. 6. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. algi na otkrivenim dijelovima tijela.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. 11. 1. kostiju i organa.

Ima ih mnogo. Unutra su prisutni podlivi. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. vise nego prstiju. Fiksirane Svaka omca ima : 1. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. plica. bijeda) ili brazde (uza.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . kod silovanja. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Zatvorene (ima cvor) 3. dublja. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. ogrebotine. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. tackastih ili okruglastih oguljotina. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. tragovi prstiju. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). Nalazimo znake otpora : oguljotine. U odnosu na podlogumoze biti 1. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora).• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. kajs. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Cvor 3.remen. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. ubistva starijih osoba. Luk 2. tamnija). Otvorene (nema cvor) 2. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. horizontalno polozena. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu.cesto kod pljacki). krvni podlivi.

Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. Omca se zateze nejednako. Atipicno . a ako ima cvor. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. Konvulzivna . zujanje u usima 2. dlanovi). Najcesce je samoubilackog karaktera. Krak omce se presjeca po sredini.30 sek poslije stezanja omce. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima).tentamen suicidi. Nastupi smrt za 4-5 min. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze .grcevi lica i ekstremiteta. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Anesteticka . Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). Tipicno . Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. neosjetljivost na bol. Ljekar konstatuje smrt. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. urinira. Ako je omca fiksirana luk se sjece. sakama. Pruga je kosa od gore prema dole. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices.1. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore.\ Ako je vjesanje zazivotno. Objesenog ne treba uzimati za ruke. sa vrata. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. kipa). to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Ubistvo vjesanjem je rijetko. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. rezu se nokti i salju na vjestacenje. izbaci spermu.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. To su posmrtne pojave.tentamen suspensionis (psihijatrija). pa ako je to zemlja.cvor je u sredini i straga. sto dalje od cvora (u predjelu luka). od naprijed prema natrag. njeni tragovi ostaju na cipelama. nogama. jedva vidljiva. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno).„kozni grebencici. Postoje 3 faze vjesanja : 1. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). potkoljenicama i stopalima. brazda je anemicna. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. Pokusaj ubistva vjesnjem . Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. Pokusaj ubistva . fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. 2. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. Zatim se skida omca. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. defecira. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. Asfikticna faza . COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . glavi 3.

krace vrijeme udara . DRVO. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. AKCELERACIJA (UBRZANJE) .povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.. pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg . morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata.80-100kg. Motociklista / Biciklista c.) 19 . U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. DECELERAC1JA (USPORENJE) . vozac).pjesak biva ubrzan) 2. STIJENA..povreda intenzivnija. OBJEKAT. odroni tla. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3. Bitan faktor je vrijeme . prinjecenje vozilom). Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. organima.Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Vozac b. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti).usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom .

dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza .PJESAK Dva su osnovna tipa. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).primarne povrede : oguljotine. PREVOZENJE.4. podlivi. UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .vezana je za kocenje vozila.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 . trouglasti tzv. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. visestruki.

Najcesce oguljotine. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. Povrede su razlicite lokalizacije. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. faza . prelomi vratne kicme. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica.Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. vreste tla. faza . Trpi sekundarne povrde.tijlo se rotira i pada na tlo. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. prelomi kostiju . Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1..PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. glave. 21 . Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. faza .. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III.

Kod manjih brzina (20 .ruptura jetre i slezine.javljaju se samo kod pregazenja . prskotine koze (u predjelu prepona) e. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. vratna kicma se isteze . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila . Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani .Kada vozilo naidje na prepreku. I) Faza .vrata.tijelo se gura po podlozi.kretanje prema nazad. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano.to nas opredjeljuje koje vozio.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . ogrebotine 3. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .ekstenzija.nisu siguran znak pregazenja 22 . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata. paralelne oguljotine b. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. nekarakteristicne . Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Tijelo ide naprijed i gore. Suvozac ne moze formirati uporni trougao. I) Faza . naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha .nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare .oguljotine ili krvni podlivi 2. decolment (avulsio) c.30 km/h)povrede su na strani penjanja.kod pregazenja grudnog kosa. trazeci oslonac rukama.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . II) Faza . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. Specificne .komplicirano pregazenje. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. Karakteristicne a. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. PREGAZENJE .

generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti. 23 .spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. 2. Trajna .. Polno opcenje (conjugatio s. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida .SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Polni nagon (libido sexualis) 2. Neprirodno (perversitas sexualis) . Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . pretjeran strah. hronicnih alkoholicara. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj.kod povreda kicmenog stuba.. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. 2. psihoze.spermogram. To je COITUS. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. stecena oboljenja testisa-zauske. Moze biti: 1..svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1. zalost. Oplodjenje . b.potentio ereetionis. OBLJUBA ili SNOSAJ.copulatio sexualis) 3..

. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. sociologa. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost).RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu.. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. DEFLORATIO . Pracen je bolovima. ginekologa. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara ... Traje u prosjeku do 55-60 god. neprolaznoscu jajovoda. nepazljivim ljekarskim pregledom.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. kod nekih oboljenja. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. blazim ili jacim krvarenjem.. preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. debljine 1-3mm.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji.. Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . funkcionalnih poremecaja (vaginismus) .Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. psihijatra.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. psihologa.specijaliste sudske medicine.

• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . Smatra se daje moguce poslije 11 god. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Biseksualnost . Incest . Sadizam . Nastaje obicno posle puberteta. 3. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . 25 . b. zupcast himen) . Fetis moze biti : dojka.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . Najcesci poremecaji su : 1.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. Fetisizam . uvijek izostalim polnim oplodjenjem.. 2. rublje.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Nalaz sperme u vagini. gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. kombinacijom nasljednih.. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Homoseksualnost . Pederastija . Javlja se kao : a. 5. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. : povredjivanje.neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije.

bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.osoba muci samu sebe.polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .prema lesevima 9.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Zoophilia (sodomia) . Automazohizam . Paedophilia . Autoerotski zades . b.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo.osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner.ponizavan je. Egzibicionizam . Paraseksualnost . 7.prema djeci Gerontophilia . c. 8. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.prema starim osobama Necrophilia .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a. Mazohizam .

STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. Prinuda na spolni odnos 6. protiv zelje jednog partnera. Dokaz stalnog. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Navodjenje na prostituciju 8. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. ozbiljan. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. SILOVANJE . Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. ali nije iskljucivo. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. trajan. niti do ejakulacije. savladan od strane jedne. dvije ili vise osoba. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Silovanje 2. napada se istovremeno i na spolni moral. Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Bludnje radnje 7. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. Silovanje 2.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11.

sperma. vratu.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. rukama. 2. nosa. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). ogrbotina na licu. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. lica. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. 28 . Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). uzeti bris vagine • Pregled rublja. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. 3. nacionalne. dojki. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. nekad ugrizi. vrata. oguljotine. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke.

stipanje. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. ili pak upotrebom sile. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. porodicnog. prislanjanje tijela. ljubljenje. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost.

Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1.sumnja na otrovanje . Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. materinstva. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda.povracanje). jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. mladim. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. 3. LAZNA TRUDNOCA 30 . SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. bracnosti. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. vanbracnosti). NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. cedomorstvo. nije svjesna toga. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. neiskusnim. skrivene. podmetanje. 4. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. 2. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje. bilo krivicno-pravnih (silovanje.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. RODOSKRVNUCE .INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. starijim zenama.

nasilni pobacaj moze biti : a. Za razliku od prethodne. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.abortio spontanea 2. ucjene. U izuzetnim slucajevima.Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. moze sama podnijeti zahtjev. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". Prirodni (spontani) . prisile za brak. Namjerni .abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. Prekid trudnoce moze biti : 1. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. kod psihickih poremecaja). Clan 4 31 . te pretstavlja krivicno djelo. staratelj ili socijalna ustanova. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. bez obzira na to ko ga vrsi). b. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot.

Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. obljube. rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. zamjena djece u porodilistu). nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). glava. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. udaljenost ociju.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu.99% vjerovatnoca 32 . Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja .

a. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. Uzroci mogu biti : Eksterni . Znaci na subjektu (pociniocu) . Identifikacija • Znaci na objektu : d. c. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. drugi 2-3 dana. b.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. c. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac . Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 . CEDOMORSTVO . b..100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. zakon i predvidja blazu kaznu..pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. kada taj poremecaj ne postoji. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. neki 7 dana.• • DNA identifikacija . losi materijalni uslovi • Interni . Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. krverenje.stav sredine u kojoj zena zivi. 2.majka a.

Sposobnost za rad 4.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Laka tjelesna povreda . Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Teska tjelesna povreda . Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Kvalifikovana TIP. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. dijeli se na: a.pneumotoraks . kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Opasnost po zivot 2. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. sto znaci da postoji. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 .Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. Vaznost organa ili dijela tijela 3. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. ubod nozem u prsa . Unakazenost 3. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. Narusenje zdravlja 5. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. teorijska.

Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. Npr. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. mada je ona ocigledno mjerljiva. 35 . upotrebljivost. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. zivotnoj dobi. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Znatnost nema mjeru. konkretna. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. ventilni pneumotoraks. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. razdor velike krvne zile. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. realna. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. amputacija). koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. profesiji. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). Ostecenje jednog bubrega. Medicina ne moze ovo prihvatiti. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. posttraumatska paraliza noge). hematopneumotoraks. Naime. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos.

a ako je ostecenje u gornjem dijelu. Prelom nosnih kostiju . s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. 9. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). 2. Krvni podliv . 3. jer je njihova funkcija pri disanju manja. 1 0 . mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. Prelom falange prsta . 8. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. a ako ima to je TTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. 7. Prelom jednog zuba . Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. Prelom lisne kosti (fibule) . Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije.LTP Svaka povreda koja nije teska. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. Medjutim.TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP.LAKA TJELESNA POVREDA . poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. 36 . ako postoji ostecenje pleure . Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. to je TTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa.gledano izolovano radi se o LTP. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. 5. 4.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. a ako se moraju vaditi to je TTP. poremecaj disanja. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. Nije dovoljan samo osjecaj boli. Tu spadaju : 1.

• Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. najblazi stepen povrdjedjivanja. Npr. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. udarac pesnicom u predjelu lica . ali moze da zavrsi smrtno.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. krvni podliv. nepravilna. kvalifikuje se opet kao LTP. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. nanesena tupinom mehanickog orudja. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. prelom butne kosti je obicna TTP. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. 37 . • Na ishod tjelesne povrede. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede).. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). treba primjenjivati jos neka nacela. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda..ako ostavlja manifestni trag to je LTP. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. u ticu i prethodno stanje. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. Naime ako postoji vise povreda.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda.

• Odrediti starost povrede dogadjaja. 3. Umisljaj . Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. kvalifikaciji.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. pri tome zeli da zrtva pati. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. s tim u vezi.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. 38 . Ubistvo iz nehata . Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. da ce je on moci otkloniti. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. 2. i sva sudsko-medicinska razmatranja. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0).pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. RESORPCIJA. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. dakle konacnu odluku donosi sud. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. suzeno je vidno polje. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. iako bi po svojim karakteristikama. b.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. Ubistvo sa umisljajem . Nesvjesni nehat . uvijek se mora opisati boja podliva. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. Svjesni nehat . Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Koncentracija od 0. ali je uprkos tome i cini. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. Brutalno ubistvo .pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. Te se povrede moraju iskljuciti. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. jedan modar.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. drugi zuto-zelen (nastao ranije). ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). narocito moc brzog reagovanja.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. obrazovanju.

2. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. Trijezno stanje (0. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. Kod koncentracija iznad 1.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.5%0) Gubitak svijesti.osoba vidi „duple slike". Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. usporeno disanje.5-l.5-1. stupor i koma. nekad su prisutni znaci euforije 2. 4.5-4%0 ) Zamucen pogled. tuce 3.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. Pripito stanje (0. osobe su tesko kontakti bi Ine. surovost.5%o) Osobe su razgovorljive.1 -0.5-2.5%o) Nekriticnost.0.5%o) . povremeni gubitak svijesti. 6.faza stimulacije . Javaljaju se promjene u mentalnoj. Kod nekih osoba koncentracija od 0. 8. grubost. Pijano stanje (l. smrt usljed paralize centra za disanje. Tesko pijano stanje (2. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . Donja granica letalne doze (4%. pad koncentracije.5-3. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. stanje izmedju sna i jave. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja. zelja za isticanjem. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. subjektivno se dobro osjecaju. III faza . Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. 5. nesvjestica. motornoj i culnoj sferi. II faza (0. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1.. razdrazljivost. I faza (ispod 0.8%o ne pravi nikakve smetnje. ) Koma.. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.05-0. konfliktne situacije. gubitak refleksa. vremenska i prostorna dezorjentacija.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene.3 %0. svadje.

Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. VI faza .2-3%0 situacije. poremecena prostorna i vremenska orjentacija. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Postoji tesko intelektualno ostecenje. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.l. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0. 6. Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. najcesce sasvim izgubljena.faza konfuzije . Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena.faza inkordinacije .2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.1 kg grozdja 0. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . pojava duplih i laznih slika. V faza .8 g/ml 40 .faza stupora i kome .Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5.ne prelazi 0.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. pospanost. 4. IV faza . Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) .Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno.

Kada se radi o konjaku. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola.2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. Biotransformaciju 4.redukcioni faktor 41 . Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. koja je u njega unijela oralnim putem. dok se vrsi apsorpcija prvog pica.kolicina alkoholnog pica u gramima c . Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu.koncentracija alkohola u krvi p . Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: .tjelesnamasa u kg r .alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. nastupila bi eliminacija prvog. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. a uglavnom se odnosi na onu.7 . Distribuciju 3.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A . koncentracija alkohola je 40% 40x0.Stanja probave . Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min.Brzine konzumiranja alkohola. . dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija . nego u kostima i masnom tkivu). pa se koristi redukcioni faktor (r): .Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. Ako je konc. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano.8 = 3. vrsi se u digestivnom traktu. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu. Resorpciju 2.Koncentracije alkohola u picu.8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu.

4 x 80kg x 0. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka.oksidacioni koenzim.5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. redukuje se u NADI f . 3. nalazi se zuti prsten.4%0kod muskarca TT 80 kg.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. On 42 . pri duvanju. alkohol prelazi u acet-aldehid. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. 2.76. a na drugi plasticni balon. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija.8 x 6 = 76. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1.8 g c = A/ p x r .7 c = 1. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. Ako preko hromata.8 g apsolutnog alkohola (A).8/ 96 x 0.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. te se na jedan stavi usnik. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. Pusenje ne smeta reakciji. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. 4. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). prolazi zrak u kome ima alkohola.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. U case se sipa obicno 0. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. Na sredini indikatorskog sloja hromata. 12.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.

43 . Dakle. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. moze se odrediti pomocu fotometra.apsorbuje svjetlo. Tako se. a na osnovu koga je opet moguce. Vrijednost apsorbancije. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. stoje vise alkohola u krvi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful