Professional Documents
Culture Documents
TANATOLOGIJA
Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja.
SMRT
Ireverzibilni prestanak funkcije
CNS-a,
KVS-a
Respiratornog sistema
Teorijski:
Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava
Prakticno :
- Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih
pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti
AGONIJA
Borba izmedju zivota i smrti
Predstadij smrti
Omedjena u vremenu i prostoru
Traje razlicito dugo
Karakterise je :
Duboka koma
Prestanak spontanog disanja
Gubitak refleksa
1
Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga
Za pravnike je bitno da postoji
PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE
SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U
SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove.
Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti
1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje
2. Nepostojanje mozdanih refleksa
3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa
4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata
5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa
6. Nepostojanje refleksa carine tracheae
7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice
8. Potpuna misicna atonija
9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi
Clan 5.
Mozdana smrt se utvrdjuje:
1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje
2. cerebralnom angiografijom,
3. EEG (Elektro encefalo grafija)
4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije
Sudsko-medicinski znacaj agonije:
- Ljekar mora prepoznati stanje agonije
- Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti
- Obavijestiti istrazne organe
PRIRODA SMRTI
PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)
FIZIOLOSKA
PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA)
ZADESNA (AKCIDENTALNA)
SAMOUBILACKA (SUICIDALNA)
UBILACKA (HOMICIDALNA)
2
- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT
- MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio
mortis
Alkoholizam
Infekcija
Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt"
MEHANICKE POVREDE
3
Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze
u korisne svrhe :
U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze)
U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje)
U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :
Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica)
Gasovite materije (kipuca voda, vrela para)
Hemijske materije (otrovi)
1. Nespecificne — ozljede
1. Oguljotina - excoriatio
2. Krvni podliv
3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura
5. Prelom - fractura
6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio
8. Raskomadina - deetractio
9. Decolmant
2. Specificne - rane
1. Razderina (vulnus lacerum)
2. Sjekotina (vulnus secatum)
3. Rezna rana (vulnus scisum)
4. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum)
5. Ujedina (vulnus morsum)
6. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)
1. OGULJOTINA
4
2. KRVARENJE
a. KRVNI PODLIV
Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5
min.
Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.
Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom
tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva.
Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast - zuckast
Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako
mu je boja modra i donekle pla.vicasta, nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.
b. HEMATIZAM (IZLIV)
Dovodi do :
ISKRVARENJA
SOKA i SMRTI
Zavisi od :
Kolicine
Lokalizacije
Vrste tkiva
Pri obdukciji
- Ustanoviti osteceni organ
- Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva
3. NAGNJECINA - CONTUSIO
Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje djelovanjem sile pod uglom
koji je priblizno 90° - 45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.
5
4. RASCJEP - RUPTURA
Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.
Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra, slez bubrezi) ili rjedje supljeg
organa (crijeva, aorta).
5. PRELOM - FRACTURA
6. LUXATIO - ISCASENJE
Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata
7. SUBLUXATIO - UGANUCE
Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu, djelomicno u kontaktu.
8. DISTORSIO - NATEGNUCE
Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni
9. RAZORINA - DESTRUCTIO
Tesko unistenje sklopa svih tkiva
Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo
Najcesce kod nagaza na minu, prometnih nesreca
10.RASKOMADINA - DETRACTIO
Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem
nespecificne mehanicke sile
II. Specificne povrede - rane
To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj
orudje kojim je povreda nanijeta. Kod rane razlikujemo :
> Otvor ili ulaz rane
Ivice ili rubovi
Uglovi rane
> Prostor ili kanal rane
Strane
Sadrzaj
6
> Dno ili
> Izlaz
KLANJE
To su specificne rezne rane prisutne na vratu, kod kojih se prerezu velike krvne
zile vrata-obligatno, dok ostale strukture vrata (grkljan, misic pregibac vrata).
mogu biti manje ili vise osteceni.
Po porijeklu moze biti:
Ubilacko
Samoubilacko
7
Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu, a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom
djejstvenog principa povrednog sredstva.
BALISTIKA
Dijeli se na :
1. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja
2. Vanjska balistika
3. Balistika cilja (mete) ili balistika rane
Projektil :
- Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju
- Krece se propulzivno tj.prema naprijed i rotaciono
Kalibar :
- Kalibar oruzja
- Kalibar projektila
FIZICKE POVREDE
1. TERMICKE POVREDE
2. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM
3. RADIJACIJSKE POVREDE
8
4. BAROTRAUMA
TERMICKE POVREDE
Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na :
1. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE
2. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE
SUNCANICA - INSOLATIO
Usljed direktnog, duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV
zraka.
TOPLOTNI UDAR
Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.
Najcesce pri vojnickim marsevima, u lozionicama. Narocito su osjetljivi
drogirani, alkoholisani.
Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja
tjelesne temperature.
Javlja se disbalans vode i elektrolita.
Gubi se Na+ a povecava K1.
Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja
organizma .
LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE
9
III. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze)
IV. Stepen - carbonificatio (karbonizacija) - ne mogu ga izazvati vruce tekucine.
Ishod opekotina
- SMRTNI ISHOD - kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo
pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije
- Kod manjih povrsina
Opekotinski sok
Sekundarne infekcije
Intoksikacija
LES I Z VATRE
Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.
Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.
10
PROMRZLINE
Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci.
Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu
ostecenja razlikuju se 3 stepena :
1. Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum)
2. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum
3. Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum
Dijele se na :
1. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA)
2. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM
Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.
Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka
Ne daje karakteristican biljeg
To su termicka ostecenja III i IV stepcna. Povreda je opseznija.
11
Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja
munje
ASFIKTICKE POVREDE
12
Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja
Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02), anoksija (potpuni nedostatak O?), hiperkapnija
(povecanje koncentracije C02u krvi). Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi
do uguscnja (anoksija) i smrti.
Ugusenje moze nastati iz 2 razloga :
1. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma, edem grkljana, pneumotoraks)
2. Nasilan :
a. Fizicka asfikcija (udar struje)
b. Hemijska asfiksija (trovanje CO, HCN)
c. Mehanicka asfiksija
MEHANICKA ASFIKSIJA
Svako ugusenje izazvano nasilnim putem, mehanickim sredstvima. Prema nacinu nastanka :
1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela
respiratornog trakta)
a. Occlusio nasi et oris
b. Occlusio cavi oris
c. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta)
d. Obturatio tracheobronchiorum
e. Submersio (utopljenje)
f. Aspiracija zelcanog sadrzaja
2. Asphyxia compressiva - stezanje
a. Strangulatio colli manualis (zagusenje)
b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje)
c. Vjesanje (suspcnsio)
Faze asfiksije
I. Faza : jaka cijanoza lica, izbuljene oci, glad za vazduhom, napregnuti pokusaji udisanja,
hipertenzija (povecan krvni tlak), svijest u potpunosti ocuvana. Traje 2-3 min. Ako se osoba u ovoj
fazi spasi, radi se.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je
vjerodostojna.
II. Pocinje gubitkom svijest, zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Javljaju se tackassta
krvarenja na veznjacama, sluznici usne duplje, oko nosa i retroaurikularno. Traje oko 2 min.. Ako se
osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i
sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju), a izjava nije vjerodostojna.
13
III. Duboki gubitak svijesti, pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje
potpuni grc tijela a onda se umiri. Traje oko 2 min.
Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi, duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika, a
krace kod bolesnika.
Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja, smrt moze nastati za par sekundi.
14
b. Samoubilacko - osoba sama sebi zaveze ruke, pri.veze za sebe neki
teret i baci se u vodu.
c. Zadesno
2. Sekundarno
Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija, onsvjescenost, povreda glave,
koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i
inhibitorni refleksi.
Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove, oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova
kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.
Faze utapanja :
I) Faza - imersio. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Dolazi do refleksnih odbrambenih
reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Traje 60-100
sek. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik,
bronhe i pluca. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost, pa uz stalni kasalj, od sluzi, zraka i
tecnosti, stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Kasljem se ona nastoji izbaciti, pa se kod
utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa - pecurka.
II) Faza. Pocinje gubitkom svijesti. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su
grcevitiji. Dolazi do modrila tijela i grceva.
III) Faza. Osoba je u besvjesnom stanju. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Javi se nekoliko
terminalnih grceva, a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Pri padanju se povreduje a
predilekciona mjesta su : celo, koljena, sake, stopala. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja.
15
9. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva
10.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica, kostiju i organa.
11.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela.
Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu, cak 1 0 - 20x nego lesevi iz
vode.
Zato po pronalasku lesa u vodi, ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Treba ga negdje fiksirati
i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Identifikacija je otezana.
Sudsko-medicinski znacaj:
Dokazati zazivotno utapanje
Utvrditi da li se radi o zadesu, ubistvu, samoubistvu.
Procjena duzine boravka lesa u vodi.
16
Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se
podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA.
Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva, ubistva starijih osoba, kod
silovanja.
VJESANJE (SUSPENSIO)
Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na podlogumoze biti
1. potpuno (ne dotice nogama tlo) i
2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu.
Mehanizam nastanka smrti je trojak :
Cista asfiksija
Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak
Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma
17
2. Konvulzivna - grcevi lica i ekstremiteta; u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim
predmetima : povrede na laktovima, nogama, glavi
3. Asfikticna faza - nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja; urinira,
defecira, izbaci spermu. Nastupi smrt za 4-5 min.
Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. Najcesce je samoubilackog karaktera.
Pokusaj ubistva - tentamen suicidi.
Pokusaj ubistva vjesnjem - tentamen suspensionis (psihijatrija).
Ubistvo vjesanjem je rijetko. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin,
nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje).
Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem.
Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje), mrtvacke mrlje su
locirane na podlakticama, sakama, potkoljenicama i stopalima, na vanjskom
spolovilu (od prsa ka stopalima).
Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama - vibices. To su
posmrtne pojave.
Pruga je kosa od gore prema dole, od naprijed prema natrag.
18
OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA
Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili
vanjskim dijelom vozila.
U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici :
a. Vozac
b. Motociklista / Biciklista
c. Pjesak
Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante
kolizija (sudara) :
1. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM
2. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA
3. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO,
DRVO, STIJENA, OBJEKAT...)
4. PREVOZENJE, PREGAZENJE
Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara, u zavisnosti od smjera
kretanja ucesnika u sudaru, jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.
NALETNI POLOZAJ
19
Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom, dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od
smjera kretanja vozila Ima 3 faze :
I) Faza - dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka
Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko
vjestacenje vazno je :
Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta - primarne povrede : oguljotine,
podlivi, razderotine
Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni, visestruki, trouglasti tzv. bamper prelomi
(ukazuju na smjer djelovanja sile)
Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti
Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo
pri naglom kocenju dodatno spusta)
II)Faza - dolazi do nabacivanja tijela na vozilo
Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu
Preko 60 km/h na krov vozila
Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez
kontakta sa vozilom)
U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede - cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa
Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede
III) Faza - vezana je za kocenje vozila, kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede
Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka, vreste tla... Povrede su razlicite lokalizacije.
Najcesce oguljotine, prelomi kostiju . ruke i imaju bolju prognozu
20
II. faza - Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Trpi sekundarne
povrde. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. faza - Ako se vozilo ne zaustavi nastaje
pregazenje .
Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo.
Kada vozilo naidje na prepreku, naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se
krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a
povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.
I) Faza - kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor
rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad
oslonac na ledjima.
Suvozac ne moze formirati uporni trougao, trazeci oslonac rukama, gubi oslonac na ledjima i zato
statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.
Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.
Tijelo ide naprijed i gore, vratna kicma se isteze - ekstenzija. Nakon udara glave u gornji prednji dio
unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed - dolazi do hiperlleksije vratne kicme te
ostecenja frontoetmoidalne regije.
Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano.
Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca.
II) Faza - kretanje prema nazad, dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila -
vrata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani - to nas opredjeljuje koje vozio.
Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista -
nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha - ruptura jetre i slezine.
PREGAZENJE - TRANSITIO
Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu - jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II
fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila - komplicirano
pregazenje. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.
Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja.
I) Faza - tijelo se gura po podlozi,
21
II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.
Kod manjih brzina (20 - 30 km/h)povrede su na strani penjanja, na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se
tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa
povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje
Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje
U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc - kod
pregazenja grudnog kosa.
Kod pregazenja se povrede dijele na :
1 . Specificne - javljaju se samo kod pregazenja - nastaju djelovanjem profila gume
(pneumatika)sa otiskom sare - oguljotine ili krvni podlivi
1. Karakteristicne -
a. paralelne oguljotine
b. decolment (avulsio)
c. opekotine (od donjih dijelova vozila)
d. prskotine koze (u predjelu prepona)
e. ogrebotine
3. nekarakteristicne - nisu siguran znak pregazenja
POLNA SPOSOBNOST
Podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ocuvan i pravilno usmjeren polni
nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.
Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno.
22
1. Snosaina (obljubna) moc muskarca
Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije - potentio ereetionis. Uslovljena je
djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija
disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije
Obljubna nemoc muskarca moze biti :
a. Trajna - kod povreda kicmenog stuba, hronicnih alkoholicara...
b. Privremena (uslovna) -
Organski poremecaj (oboljenje polnog organa, mala ili velika duzina polnog
organa)
Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti, pretjeran strah, psihoze, zalost,
stecena oboljenja testisa-zauske...
23
Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) - zbog
nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice...
Sudsko-medicinski znacaj :
Pitanje diferenciranja spola
Kombinovano vjestacenje ljekara - specijaliste sudske medicine, ginekologa, psihijatra, psihologa,
sociologa...
DEFLORATIO - RAZDJEVICENJE
Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu, ali moze nastati i na neki drugi nacin
: prilikom masturbacije, nepazljivim ljekarskim pregledom, kod nekih oboljenja.
Pracen je bolovima, blazim ili jacim krvarenjem.
Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu, debljine 1-3mm.
Moze biti razlicitog oblika :
Prstenast
Polumjesecast
Zpcast
Resicast
Pregradjen
Himen se sastoji od :
Otvora
Oboda koji ima :
- Ivicu
- Osnovicu
- Strane
Pri vjestacenju treba razlikovati :
- Urodjen i rascj ep (usjek)
- Steceni rascjep (razdor)
Razlikujemo :
- Svjeze razdjevicenje - maksimalno do 15 dana od polnog odnosa
- Davnasnje razdjevicenje - vise od 15 dana od polnog odnosa
Pri razdjevicenju moze doci do :
Rascjepa vagine
Oplodnje
Prenosa spolne bolesti (zarazavanja)
Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Nalaz sperme u vagini, polne bolesti ili trudnoca nije
siguran znak defloracije.
Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen, zupcast himen) .
Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer
nastaju velika razaranja medjice. Smatra se daje moguce poslije 11 god.
24
Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Razlikuje se od prirodnog nacina
izvodjenja, uvijek izostalim polnim oplodjenjem.
Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Nastaje obicno posle puberteta,
kombinacijom nasljednih, anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Najcesci poremecaji su :
1. Homoseksualnost - neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola.
Javlja se kao :
a. Pederastija - izmedju osoba muskog pola
b. Lezbijstvo ili tribadija - izmedju osoba zenskog pola
Vazan je kod homoseksualnih ubistava.
2. Biseksualnost - neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.
3. Incest - neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se
podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza)
4. Fetisizam - zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje, gledanje)
dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.
Fetis moze biti : dojka, rublje...
5. Sadizam - seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem
tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. : povredjivanje,
ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne
6. Mazohizam - osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili
psihicku patnju koju nanosi partner.
Automazohizam - osoba muci samu sebe.
Autoerotski zades - bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.
7. Egzibicionizam - postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim
osobama.
8. Paraseksualnost - polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja :
a. Paedophilia - prema djeci
b. Gerontophilia - prema starim osobama
c. Necrophilia - prema lesevima
9. Zoophilia (sodomia) - polni nagon usmjeren prema zivotinjama
25
KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA
1. Silovanje
2. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom)
3. Spolni odnos sa nemocnom osobom
4. Spolni odnos zloupotrebom polozaja
5. Prinuda na spolni odnos
6. Bludnje radnje
7. Navodjenje na prostituciju
8. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom
9. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije
10. Upoznavanje djeteta sa pornografijom
11. Rodoskrvnuce (incest)
U ovu grupu krivicnih djela spadaju :
1. Silovanje
2. Spolni odnos sa
SILOVANJE - STUPRUM
Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske osobe nad
zenskom, ali nije iskljucivo.
Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe,
optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe.
Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa
osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo.
Sudsko-medicinski znacaj
Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od
strane jedne, dvije ili vise osoba.
Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Medjutim ceste su
simulacije ovog krivicnog djela.
Silovanje moze biti:
Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna)
Pokusano
Zapoceto
Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio
penis in vaginam), niti do ejakulacije. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Pri
pregledu u ambulanti treba :
Potpuno i tacno identificirati
26
Uvesti u protokol
Detalno pregledati :
o Osoba treba daje naga
o Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede
Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata, dojki, vrata,
lica, nosa, unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi, oguljotine,
nekad ugrizi;
Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima, ogrbotina na licu, vratu,
rukama.
Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i
eventualne defloracije), uzeti bris vagine
Pregled rublja, odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv,
sperma, dlake)
Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je
da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora
ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati.
OSOBOM)
27
Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom.
Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora
da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta.
Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu,
ili pak upotrebom sile. Postoje 4 teza oblika ovog djela :
1. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci
2. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja
3. Djelo ucinjeno na psoeban nacin
4. Djelo kvalificirano tezom posljedicom
NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU
Djelo se sastoji u navodjenju, podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili
na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji
nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa
u namjeri ostvarenja koristi. Djelo ima 3 teza oblika :
Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban, specifican ili opasan nacin - upotrebom sile ili prijetnje,
obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu.
Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u
inostranstvu
Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta - dijetetu ili maloljetniku.
RODOSKRVNUCE - INCEST
28
Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po
krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre.
29
Sudsko-medicinski aspekti :
Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) - zades
ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod
do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje
Clan 3
Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj
poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj, staratelj ili socijalna
ustanova.
U izuzetnim slucajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu)
sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev.
Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.
Clan 4
Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-akusersku sluzbu.
Clan 5
Regulise uslove odobravanja
Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrice
prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece
neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od
podnosenja zahtjeva.
30
Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5
clanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je
konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.
Clan 8
Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce :
Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti
Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot
trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa
teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog
djela : silovanja, obljube, rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Sam
prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana.
31
Koliko traje poremecaj poslije porodjaja?
Jedni navode 24h, drugi 2-3 dana, neki 7 dana...
Uzroci mogu biti :
Eksterni - stav sredine u kojoj zena zivi, sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno
dijete; losi materijalni uslovi
Interni - vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja - porodjajni bolovi,
uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti
Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci,
kada taj poremecaj ne postoji.
Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje :
1. Znaci na subjektu (pociniocu) - majka
a. Znaci skorasnjeg porodjaja
b. Laktacija
c. Psihicki status
2. Znaci na objektu :
a. Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti)
b. Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota
c. Uzrok smrti
d. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili
obdukcije
e. Identifikacija
Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke
a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom, zakon i predvidja blazu kaznu.
Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe :
Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-
ekonomskim uslovima
Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne
bolesti
Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i
upravljanja postupcima, tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela.
32
TESKA TJELESNA POVREDA (TTP)
o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno
Npr. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost
fleksije ta dva prsta. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena
o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu
narocito vazni
Npr. Ostecenje jednog bubrega,
Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je
procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela.
Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju
cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela).
Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne
povrede.
Znatnost nema mjeru, mada je ona ocigledno mjerljiva. Naime, upotrebljivost, izdrzljivost ili jacina
funkcije vaznog organa osim ovog
kvalitativnog gubitka, za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost.
Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa
ili dijela tijela, odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost
otkloniti.
33
KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA
Svaka povreda koja nije teska, s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi
trag. Nije dovoljan samo osjecaj boli.
LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP.
LTP ima sljedece karakteristike :
Ne dovodi zivot u opasnost
Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ
Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ
Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala
Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji, ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje
takve izuzetne situacije, mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju.
Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu
kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP.
Tu spadaju :
34
1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi
iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP.
2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to
je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP.
3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva slobodna rebra
(VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju manja, pa je i funkcija
disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure, to je TTP.
4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije
nosa (opstrukcija nosa. poremecaj disanja, poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP, a ako ima
to je TTP.
5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice
izbijeno)
6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP,
7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.
Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade
to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost.
8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako dodje do pomjeranja
ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP.
9. Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako je
ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.
1 0 . Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot
(moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.
Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim, treba primjenjivati jos neka nacela,
odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja :
Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede, tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi
Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku
nanosenja, a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno)
Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja, tj svjesnim nehatom
oteza(rana se zagnoji), kvalifikuje se opet kao LTP, jer je takva bila u momentu nanosenja
(znaci ne ulazi u karakter povrede).
I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju, jer mnoge
povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu
nastanka
Npr. prelom butne kosti je obicna TTP, a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob
(pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne.
Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Tada povrijedjena osoba
ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to
vise nije krivicni postupak.
35
Na ishod tjelesne povrede, u ticu i prethodno stanje. Svaka povreda se na drugom covjeku
drugacije reperkutira. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju
kod odredjene osobe, odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog
posebnog stanja organizma.
Npr. udarac pesnicom u predjelu lica - ako ostavlja manifestni trag to je LTP, ali moze da zavrsi
smrtno, usljed rupture arterije na bazi lobanje
zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili
Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje
Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje
Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Naime ako postoji vise povreda, svaku
povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica),
savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda.
Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi, skupna kvalifikacija nema smisla
Npr. krvni podliv, najblazi stepen povrdjedjivanja, gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek
pretstavlja LTP. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj
kvalifikaciji TTP.
Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem?
Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja, te izvrsiti
identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Reci samo ono sto smo
apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati.
Npr. nepravilna, neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesena
tupinom mehanickog orudja...da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj
povredi.
Odrediti starost povrede
Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog
dogadjaja. Te se povrede moraju iskljuciti.
Npr. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva, jedan modar, drugi zuto-zelen (nastao
ranije). Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu, uvijek se mora opisati boja podliva. Kvalifikacija tjelesnih
ozljeda, i sva sudsko-medicinska razmatranja, s tim u vezi, uzimaju u obzir samo ono sto se moze
objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu, dakle
konacnu odluku donosi sud, prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka.
Jos neki pravno znacajni pojmovi :
1 . Umisljaj - pocinilac djela svjestan je krivicnog djela, sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog
ishoda, ali je uprkos tome i cini, u cilju prouzrokovani a tih posljedica.
2. Svjesni nehat - pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim
djelovanjem, ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode, da ce je on moci otkloniti.
3. Nesvjesni nehat - pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica, iako bi po
svojim karakteristikama, kvalifikaciji, obrazovanju, morao biti svjestan tih posljedica
36
Brutalno ubistvo - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota, pri tome zeli da zrtva pati.
b. Ubistvo iz nehata - pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu, ali ne i da ga lisi zivota
Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo :
1. Trijezno stanje (0,05-0,5%o)
Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osjecaju, nekad su prisutni znaci euforije
37
8. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima.
1. I faza (ispod 0,1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz
alkoholnog pica.
2. II faza (0,1 -0,5%o) - nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema
3. III faza - faza stimulacije - 0,5-1,3 %0. Javaljaju se promjene u mentalnoj, motornoj i culnoj sferi.
- Mentalna sfera
Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru, oslabljen je njen
inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a, prisutna je nedovoljna samokriticnost u
donosenju odluka. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih
sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije.
- Motorna sfera
Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju, sinhrono kretanje ocnih jabucica
- Culna sfera
Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata, posebno ako se
posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se
i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Opsta vozacka sposobnost u ovoj
fazi smanjena je za 20-30%.
4. IV faza - faza inkordinacije - l,3-2%0
- Mentalna sfera
Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim, upadljiva je
agresija a kod nekih i depresija. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena
- Motorna sfera
Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena, najcesce
sasvim izgubljena, jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Narocito je izrazen
nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina
- Culna sfera
U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u
pokretu. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Fenomen zasljepljivanja znatno je
produzen, vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu
voznju.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne
situacije.
5. V faza - faza konfuzije - 2-3%0
Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Postoji tesko
intelektualno ostecenje, poremecena prostorna i vremenska orjentacija, pojava duplih i
laznih slika, pospanost.
Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.
6. VI faza - faza stupora i kome - > 3%Q
38
Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom, djelovanje
alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.
Kada se radi o konjaku, koncentracija alkohola je 40% 40x0,8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o
pivu, koncentracija alkohola je 3-4% 4x0,8 = 3,2g alkohola/lOOml pica
FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA
Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke
supstancije u organizmu, a uglavnom se odnosi na onu, koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje
supstancije podrazumjeva :
1. Resorpciju
2. Distribuciju
3. Biotransformaciju
4. Eliminaciju
Resorpcija alkohola
Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u digestivnom traktu. Alkohol dolazi
do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola, ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.
Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora:
- Koncentracije alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca,
dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija
- Stanja probave
- Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol
konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica, nastupila bi
eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je
konzumirano.
- Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane
-
Distribucija alkohola
Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija.
39
Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu,
nego u kostima i masnom tkivu). To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u
tkivima a kod gojaznih vise u krvi.
Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima
alkohol dehidrogenaze.
Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu, mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe, pa
se koristi redukcioni faktor (r):
- Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0,7
- Za zene i gojazne muskarce iznosi 0,6
Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0,5 % 0 a alkoholisanim
stanjem smatra se koncentracija preko 1%0
Primjer 1
Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l,4% 0kod muskarca TT 80 kg. Osoba tvrdi daje
popila 2 konjaka. Da li govori istinu ?
A=cxpxr
A = 1,4 x 80kg x 0,7
A = 79 tj priblizno 80
Jacina konjaka je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).
Posto se konjak sipa obicno u casice od 0,5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog
alkohola, dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5
Dakle osoba je popila 5 konjaka.
Primjer 2
Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ?
Jacina viskija je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).
U case se sipa obicno 0,4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12,8 g apsolutnog
alkohola (A).
12,8 x 6 = 76,8 g
c = A/ p x r - 76,8/ 96 x 0,7
c = 1,1 %0
40
2. "Widmarkova metoda
3. ADH metoda
4. Plinska hromatografija
ALKO-TEST
Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. Na sredini indikatorskog sloja
hromata, nalazi se zuti prsten. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu, te se na jedan stavi usnik, a na
drugi plasticni balon. Ako preko hromata, pri duvanju, prolazi zrak u kome ima alkohola, sestovalentni
hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u
picu.
Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Pusenje ne smeta reakciji, jedino moze doci do smedkastog
prebojenja kristalica indikatora.
ADH metoda
Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. Pod utjecajem alkohol-
dehidrogenaze (ADH), alkohol prelazi u acet-aldehid, a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) - oksidacioni
koenzim, redukuje se u NADI f . On apsorbuje svjetlo, u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm
talasne duzine. Vrijednost apsorbancije, moze se odrediti pomocu fotometra. Tako se, indirektno
pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije, koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je
ucestvovao u reakciji, a na osnovu koga je opet moguce, indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi.
Dakle, stoje vise alkohola u krvi, potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu, potrbno je vise NADH +
a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru.
41