P. 1
Sudska medicina

Sudska medicina

|Views: 3,704|Likes:

More info:

Published by: Adnan Gunner Dugalic on Feb 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/09/2013

pdf

text

original

SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.Ustanoviti osteceni organ .izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu . Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .podliv . b.VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji . 5 .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji . KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.2. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° . HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. NAGNJECINA .Ununtrasnje .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva.vicasta.Tkiva .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva.

djelomicno u kontaktu. prometnih nesreca 10. SUBLUXATIO .DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. RASCJEP . Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 . RAZORINA . aorta). DISTORSIO .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra.RASKOMADINA .DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. PRELOM . LUXATIO . 8.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. Specificne povrede .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.4. 5.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta.

dok ostale strukture vrata (grkljan. misic pregibac vrata).. Moze biti poprecna ili uzduzna. Djeluju sile kidanja i gnjecenja.> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Djeluju sile kidanja.. mogu biti manje ili vise osteceni... zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA .. a na mjestu izvlacenja najplice. ICTUM 7 .. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu. Preovladava duzina u odnosu na dubinu. Najcesce su ubilacke. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine .avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum.VULNUS PUNCTUM S.. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA .. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede.

Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2. igla). puska.19.62 .4 . Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. klin. sasuseni.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1.65 . P1ST01 2. 7. 12 mm . revolver. BALISTIKA Dijeli se na : 1. 10 . VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 . Vanjska balistika 3.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. 7.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 .35 . Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu. automat. makaze. 9 .5 . VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER.23. smedji.

Narocito su osjetljivi drogirani. usijani predmet. zracenje . SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . Suha toplota : plamen. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. Gubi se Na+ a povecava K1. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. Najcesce pri vojnickim marsevima.INSOLATIO Usljed direktnog. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA .OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. RADIJACIJSKE POVREDE 4. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA . Javlja se disbalans vode i elektrolita. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka.INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature.1. u lozionicama. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. alkoholisani. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. vatra. TERMICKE POVREDE 2. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2.

Ishod opekotina .osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 . Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen . Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.stadium erithematosum (stadij crvenila) II.• I. Stepen . Stepen .kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .SMRTNI ISHOD . Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga .stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III.Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Tekucina curi prema dolje ili se.carbonificatio (karbonizacija) .

1.PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . Stepen . Stepen . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Stepen . ICTUS ELECTRICUS 2. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 .SMRZOTINE (CONGELATIO.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2.Jouleov efekat.stadium vesiculosum et bulosum 3. ELEKTRICNA OPEKOTINA . slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.stadium necroticum s. Tijesna i vlazna obuca.ELECROCUTIO S. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2.COMBUSTIO ELECTRICA 3. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . HYPOTERMIA) 2. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1.

Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna. Povreda je opseznija.eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .prasak groma .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .

Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). mehanickim sredstvima. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti.Obimne. Obturatio tracheobronchiorum e. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 . Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Asphyxia compressiva .Pojava sitnih krvarenja u scrozama.Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). Fizicka asfikcija (udar struje) b. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . anoksija (potpuni nedostatak O?). Vjesanje (suspcnsio) 3. veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. pneumotoraks) 2. HCN) c. unutrasnji organi punokrvni . Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Submersio (utopljenje) f. Prema nacinu nastanka : 1. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. edem grkljana. Nasilan : a. Occlusio cavi oris c. beonjacama. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b.stezanje a. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Hemijska asfiksija (trovanje CO. Occlusio nasi et oris b.

hipertenzija (povecan krvni tlak). Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. linijasti tragovi.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Srece se i kod grupnog silovanja.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. Duboki gubitak svijesti. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). a izjava nije vjerodostojna. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . oko nosa i retroaurikularno. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. napregnuti pokusaji udisanja. Najcesce prilikom povracanja u snu. epilepticara.I. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. modrilo lica i moze indirektno. kukuruza. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). smrt moze nastati za par sekundi. a krace kod bolesnika. Traje 2-3 min. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). svijest u potpunosti ocuvana. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Traje oko 2 min. III. kospice) u disne puteve. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. Prati ga kasalj.. II. zrno graha. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). radi se. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. 14 . ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Pocinje gubitkom svijest. Traje oko 2 min. sluznici usne duplje. da dovede do smrti. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. izbuljene oci. glad za vazduhom. pokretanjem inhibitornih refleksa. Faza : jaka cijanoza lica.

Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. II) Faza. skripanje.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.fenomen pecurke. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. Javi se nekoliko terminalnih grceva. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Samoubilacko . 4. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Kasljem se ona nastoji izbaciti. Dolazi do modrila tijela i grceva. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. 15 .imersio. pri. Pocinje gubitkom svijesti. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. Traje 60-100 sek. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode.najcesce novorodjencad i dojencad. b. a padom u vodu osoba je udise. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. 2. Promjene na lesu iz vode. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost.osoba sama sebi zaveze ruke. stopala. zraka i tecnosti. III) Faza. Osoba je u besvjesnom stanju. koza vlazni. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. povreda glave. od sluzi. sake. Promjene na svjezem lesu : 1. pa uz stalni kasalj. Primarno . pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . koljena. epilepsija. koje onesposobljava osobu. to se naziva imersio. c. Odjeca. Faze utapanja : I) Faza . Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. naslage od mulja i pjeska.pecurka. Utopljenje moze biti : 1. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. onsvjescenost. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Zadesno 2. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. bronhe i pluca. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost . dakle ne mora citavo tijelo.SUBMERSIO .dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a.). Ubilacko . 3.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. kosa. Svaki les iz vode nije utopljenik.

cak 1 0 . ubilackog karaktera. 8. mosnica. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. Obicno zahvata prvo lice djelomicno . Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. 2. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. opisati sve detalje.20x nego lesevi iz vode. Procjena duzine boravka lesa u vodi. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. 7. algi na otkrivenim dijelovima tijela. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja.. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. 9.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. 11.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. Identifikacija je otezana.. ubistvu.ruke pralje". samoubistvu. Zato po pronalasku lesa u vodi. zenskih polnih organa 5-1 Oh. Odredjivanje koncentracije hlorida. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. Naboranost. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze.7 .ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza.5.1 0 dana. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. 6. kostanoj srzi 3. dojki. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana .kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. kostiju i organa. 1. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . Nalaz algi kremenjacica u jetri. a 14-og cijelo lice.

podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). krvni podlivi. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). bijeda) ili brazde (uza. tamnija). Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. tackastih ili okruglastih oguljotina. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Unutra su prisutni podlivi.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. kod silovanja. kajs. Cvor 3. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na podlogumoze biti 1. horizontalno polozena. Ima ih mnogo. Luk 2. ogrebotine.cesto kod pljacki). vise nego prstiju. dublja. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . tragovi prstiju. zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Otvorene (nema cvor) 2. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. plica. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Zatvorene (ima cvor) 3.remen. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. Fiksirane Svaka omca ima : 1. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. Nalazimo znake otpora : oguljotine.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. ubistva starijih osoba. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva.

Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. Postoje 3 faze vjesanja : 1. Atipicno . Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). Tipicno . u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. sto dalje od cvora (u predjelu luka). urinira. nogama. Pokusaj ubistva vjesnjem . pa ako je to zemlja. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. glavi 3. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Asfikticna faza . vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. To su posmrtne pojave. Nastupi smrt za 4-5 min. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Konvulzivna . brazda je anemicna.„kozni grebencici.\ Ako je vjesanje zazivotno. Ljekar konstatuje smrt. kipa).grcevi lica i ekstremiteta. Pokusaj ubistva . Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. neosjetljivost na bol. jedva vidljiva. 2. dlanovi).30 sek poslije stezanja omce. Najcesce je samoubilackog karaktera. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Ubistvo vjesanjem je rijetko. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. a ako ima cvor. Krak omce se presjeca po sredini. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. od naprijed prema natrag. potkoljenicama i stopalima. njeni tragovi ostaju na cipelama. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . Zatim se skida omca. Pruga je kosa od gore prema dole. defecira. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . Anesteticka .tentamen suicidi.tentamen suspensionis (psihijatrija).omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. sakama.1. Omca se zateze nejednako. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). Objesenog ne treba uzimati za ruke.cvor je u sredini i straga. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). izbaci spermu. Ako je omca fiksirana luk se sjece. sa vrata. zujanje u usima 2. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). rezu se nokti i salju na vjestacenje. to mjesto se na luku obiljezi.

prinjecenje vozilom).. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. DRVO. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma..povreda intenzivnija. Motociklista / Biciklista c. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1.pjesak biva ubrzan) 2. STIJENA.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.) 19 . U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. DECELERAC1JA (USPORENJE) . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak.80-100kg. OBJEKAT. pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. Vozac b. Bitan faktor je vrijeme .Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg . morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta. vozac). Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom .nalet vozila na pjesaka u mirovanju . organima. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja.krace vrijeme udara . AKCELERACIJA (UBRZANJE) . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). odroni tla.

u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .PJESAK Dva su osnovna tipa.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . PREVOZENJE. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . visestruki. UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom. trouglasti tzv.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta .primarne povrede : oguljotine. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.4. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).vezana je za kocenje vozila. podlivi. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 .dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede .

tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. prelomi vratne kicme. faza . faza . vreste tla. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa.tijlo se rotira i pada na tlo. Najcesce oguljotine. Povrede su razlicite lokalizacije. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. faza . ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. Trpi sekundarne povrde.. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. 21 . glave. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza .Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . prelomi kostiju .PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju..

ruptura jetre i slezine.vrata.kretanje prema nazad. PREGAZENJE . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.Kada vozilo naidje na prepreku.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . trazeci oslonac rukama. nekarakteristicne . Karakteristicne a. Kod manjih brzina (20 . opekotine (od donjih dijelova vozila) d.komplicirano pregazenje.nisu siguran znak pregazenja 22 . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila .kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc . Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani .tijelo se gura po podlozi. vratna kicma se isteze .ekstenzija. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. I) Faza . II) Faza . Tijelo ide naprijed i gore. Suvozac ne moze formirati uporni trougao.javljaju se samo kod pregazenja . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.kod pregazenja grudnog kosa. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Specificne .nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare . prskotine koze (u predjelu prepona) e. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. ogrebotine 3.to nas opredjeljuje koje vozio.30 km/h)povrede su na strani penjanja. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila .oguljotine ili krvni podlivi 2. decolment (avulsio) c. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . paralelne oguljotine b. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. I) Faza .

svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja.. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. pretjeran strah. Oplodjenje . Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Polni nagon (libido sexualis) 2. Trajna .generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida .copulatio sexualis) 3. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti. 2.SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. hronicnih alkoholicara. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu..potentio ereetionis. OBLJUBA ili SNOSAJ. zalost. 2.. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. stecena oboljenja testisa-zauske. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. Neprirodno (perversitas sexualis) . b. 23 . Moze biti: 1. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) .spermogram. To je COITUS.. psihoze. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1. Polno opcenje (conjugatio s.kod povreda kicmenog stuba.

bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji.. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu.. Traje u prosjeku do 55-60 god. Pracen je bolovima. ginekologa. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2.. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . psihologa.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. sociologa. neprolaznoscu jajovoda. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) .RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. kod nekih oboljenja. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara .specijaliste sudske medicine.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1.. blazim ili jacim krvarenjem. psihijatra. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). debljine 1-3mm. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu.. nepazljivim ljekarskim pregledom. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije.Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi].. DEFLORATIO .

Biseksualnost . Pederastija . Incest . Nastaje obicno posle puberteta.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Fetisizam .neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. b. uvijek izostalim polnim oplodjenjem. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Fetis moze biti : dojka. Homoseksualnost . Nalaz sperme u vagini. : povredjivanje.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. 3.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr.• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . Javlja se kao : a. 5. Najcesci poremecaji su : 1. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. 2. zupcast himen) . 25 .zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. Smatra se daje moguce poslije 11 god.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . rublje. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Sadizam ... gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. kombinacijom nasljednih.

8. b.osoba muci samu sebe. Autoerotski zades . Paraseksualnost .prema starim osobama Necrophilia . 7. Zoophilia (sodomia) . Egzibicionizam .prema lesevima 9.osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner.prema djeci Gerontophilia . Paedophilia .postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. c. Automazohizam . Mazohizam .ponizavan je.polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.

Navodjenje na prostituciju 8. napada se istovremeno i na spolni moral. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. protiv zelje jednog partnera. SILOVANJE . Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. niti do ejakulacije. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. Silovanje 2. savladan od strane jedne. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). trajan. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). Prinuda na spolni odnos 6. Dokaz stalnog. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Silovanje 2. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. ali nije iskljucivo. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice. Bludnje radnje 7. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. ozbiljan. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam).STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. dvije ili vise osoba.

Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). sperma. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. nosa. dojki. lica. nacionalne.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. vratu. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. 3. rukama. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. nekad ugrizi. uzeti bris vagine • Pregled rublja. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. 28 . ogrbotina na licu. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. 2. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. oguljotine. vrata. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije).

SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . ljubljenje. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. porodicnog. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. ili pak upotrebom sile. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. prislanjanje tijela. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. stipanje. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4.

mladim. cedomorstvo. materinstva. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. nije svjesna toga. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. vanbracnosti). starijim zenama. RODOSKRVNUCE . bracnosti. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. neiskusnim. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. 4. skrivene. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. 3. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. podmetanje. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. 2. LAZNA TRUDNOCA 30 . ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje.sumnja na otrovanje . bilo krivicno-pravnih (silovanje. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline.povracanje). NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna.

te pretstavlja krivicno djelo. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. kod psihickih poremecaja). staratelj ili socijalna ustanova. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. moze sama podnijeti zahtjev. nasilni pobacaj moze biti : a. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova.Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". prisile za brak. ucjene. U izuzetnim slucajevima. bez obzira na to ko ga vrsi). ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju.abortio spontanea 2. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. Namjerni . POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. Clan 4 31 . inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. Za razliku od prethodne. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. Prekid trudnoce moze biti : 1. Prirodni (spontani) . b.

rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. zamjena djece u porodilistu). Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja . nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . obljube. udaljenost ociju. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara.99% vjerovatnoca 32 . Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. glava.

INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. b. losi materijalni uslovi • Interni . c.stav sredine u kojoj zena zivi.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. kada taj poremecaj ne postoji. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Znaci na subjektu (pociniocu) . neki 7 dana. c. CEDOMORSTVO . Uzroci mogu biti : Eksterni . Identifikacija • Znaci na objektu : d. krverenje.. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac . Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. a. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. zakon i predvidja blazu kaznu. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 .100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu.majka a. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja.. 2. drugi 2-3 dana. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. b.• • DNA identifikacija .

Teska tjelesna povreda . Opasnost po zivot 2. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d.pneumotoraks . daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. Narusenje zdravlja 5. dijeli se na: a. Laka tjelesna povreda . ubod nozem u prsa . sto znaci da postoji. teorijska. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. Kvalifikovana TIP.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 .Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. Unakazenost 3. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Sposobnost za rad 4.

Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. ventilni pneumotoraks. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. hematopneumotoraks. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. mada je ona ocigledno mjerljiva. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. 35 . Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. zivotnoj dobi. amputacija). Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. profesiji. koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Naime. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. realna. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). Ostecenje jednog bubrega.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. Npr. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). razdor velike krvne zile. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. upotrebljivost. Medicina ne moze ovo prihvatiti. Znatnost nema mjeru. konkretna. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. posttraumatska paraliza noge).

8. Medjutim. jer je njihova funkcija pri disanju manja. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. 9.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. a ako se moraju vaditi to je TTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. ako postoji ostecenje pleure . a ako je ostecenje u gornjem dijelu. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. 4. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. 2. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. 5. Prelom nosnih kostiju . LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6.LTP Svaka povreda koja nije teska. a ako ima to je TTP.TTP. Tu spadaju : 1. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. 7. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. Krvni podliv .gledano izolovano radi se o LTP. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Nije dovoljan samo osjecaj boli.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. 36 . a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. to je TTP. Prelom jednog zuba . Prelom lisne kosti (fibule) . veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.LAKA TJELESNA POVREDA . LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. Prelom falange prsta . Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. poremecaj disanja. 1 0 . Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. 3.

. • Na ishod tjelesne povrede. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. udarac pesnicom u predjelu lica . treba primjenjivati jos neka nacela.. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. u ticu i prethodno stanje. najblazi stepen povrdjedjivanja. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. nepravilna. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. Naime ako postoji vise povreda.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Npr. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. 37 . Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. krvni podliv.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). prelom butne kosti je obicna TTP. nanesena tupinom mehanickog orudja. kvalifikuje se opet kao LTP. Npr. ali moze da zavrsi smrtno. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak.

uvijek se mora opisati boja podliva. narocito moc brzog reagovanja. Nesvjesni nehat . Te se povrede moraju iskljuciti. 38 . Umisljaj .pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. kvalifikaciji. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. iako bi po svojim karakteristikama. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. ali je uprkos tome i cini. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. obrazovanju. suzeno je vidno polje. 3. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. pri tome zeli da zrtva pati. Ubistvo iz nehata . jedan modar. dakle konacnu odluku donosi sud. Brutalno ubistvo . 2. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). RESORPCIJA.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Svjesni nehat . Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. i sva sudsko-medicinska razmatranja. b. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode.• Odrediti starost povrede dogadjaja. s tim u vezi. drugi zuto-zelen (nastao ranije). Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Koncentracija od 0. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. da ce je on moci otkloniti. Ubistvo sa umisljajem . sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota.

5%o) Osobe su razgovorljive.. nesvjestica.1 -0. Trijezno stanje (0.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. Pijano stanje (l. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. Donja granica letalne doze (4%. I faza (ispod 0.faza stimulacije . motornoj i culnoj sferi.5%0) Gubitak svijesti. Kod nekih osoba koncentracija od 0. tuce 3. surovost.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica.osoba vidi „duple slike". povremeni gubitak svijesti. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. III faza .05-0. Pripito stanje (0. usporeno disanje.5%o) .5-l. zelja za isticanjem. Tesko pijano stanje (2.5-3. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a.3 %0. vremenska i prostorna dezorjentacija. II faza (0. stanje izmedju sna i jave. Javaljaju se promjene u mentalnoj. gubitak refleksa. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. 6.5-1.5%o) Nekriticnost. osobe su tesko kontakti bi Ine.8%o ne pravi nikakve smetnje. konfliktne situacije. pad koncentracije. 8. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.5-4%0 ) Zamucen pogled. nekad su prisutni znaci euforije 2. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene..5-2. 5. smrt usljed paralize centra za disanje. 2. grubost. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . stupor i koma. subjektivno se dobro osjecaju.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. 4. Kod koncentracija iznad 1. svadje.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. ) Koma. razdrazljivost.0. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.

2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka .1 kg grozdja 0. 4.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. VI faza . V faza . Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . Postoji tesko intelektualno ostecenje.Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.faza stupora i kome .l. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0.2-3%0 situacije. Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. posebno ako se posmatra objekat u pokretu.Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). 6. najcesce sasvim izgubljena. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) .8 g/ml 40 .79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. pojava duplih i laznih slika. IV faza .> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom.ne prelazi 0.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5. pospanost. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju.faza konfuzije .faza inkordinacije . vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%.

Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. Ako je konc. pa se koristi redukcioni faktor (r): . koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. nastupila bi eliminacija prvog.Kada se radi o konjaku. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. Resorpciju 2.8 = 3. dok se vrsi apsorpcija prvog pica.7 . dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija . Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza. vrsi se u digestivnom traktu. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze.tjelesnamasa u kg r .kolicina alkoholnog pica u gramima c . To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. Distribuciju 3.2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. koja je u njega unijela oralnim putem. Biotransformaciju 4. nego u kostima i masnom tkivu).6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A . Kretanje supstancije podrazumjeva : 1.Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0.koncentracija alkohola u krvi p . Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: .Stanja probave . Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu.8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. .Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija.redukcioni faktor 41 . koncentracija alkohola je 40% 40x0. a uglavnom se odnosi na onu.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu.Koncentracije alkohola u picu. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.Brzine konzumiranja alkohola.

4 x 80kg x 0. Pusenje ne smeta reakciji. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija.4%0kod muskarca TT 80 kg. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH).5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. a na drugi plasticni balon. On 42 . ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. U case se sipa obicno 0. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). pri duvanju. Na sredini indikatorskog sloja hromata. 3. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. 4.8 x 6 = 76.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. 2.8 g apsolutnog alkohola (A).Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. alkohol prelazi u acet-aldehid.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. nalazi se zuti prsten. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. te se na jedan stavi usnik. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1.76.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. redukuje se u NADI f .4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.8 g c = A/ p x r . prolazi zrak u kome ima alkohola.8/ 96 x 0. 12. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka.oksidacioni koenzim.7 c = 1.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju. Ako preko hromata.

stoje vise alkohola u krvi. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. moze se odrediti pomocu fotometra. Tako se. Vrijednost apsorbancije. Dakle.apsorbuje svjetlo. a na osnovu koga je opet moguce. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. 43 . potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->