SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

Ununtrasnje .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast .Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3.Tkiva . Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.Ustanoviti osteceni organ . KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min. NAGNJECINA . Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° . nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.2.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine.podliv . Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji .vicasta. 5 .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. b.

NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. 8. djelomicno u kontaktu. LUXATIO .DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. RASCJEP .DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. 5.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta.RASKOMADINA .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. PRELOM . aorta). Specificne povrede . Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.4. DISTORSIO .UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6. RAZORINA . slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva. prometnih nesreca 10. SUBLUXATIO .

Najcesce su ubilacke. dok ostale strukture vrata (grkljan. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja. Preovladava duzina u odnosu na dubinu.... mogu biti manje ili vise osteceni.. Djeluju sile kidanja i gnjecenja. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA .VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu. misic pregibac vrata).. a na mjestu izvlacenja najplice. zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA . Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Djeluju sile kidanja. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem... ICTUM 7 .> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno.avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum.VULNUS PUNCTUM S. Moze biti poprecna ili uzduzna. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile..

35 .65 . BALISTIKA Dijeli se na : 1. automat. P1ST01 2.14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . 12 mm . VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. 7. revolver. 9 . sasuseni. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. Vanjska balistika 3. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.62 . makaze. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. smedji.Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 . klin. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane.5 . 7. puska. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1.23. igla). 10 .4 .19. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.

Gubi se Na+ a povecava K1. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . alkoholisani. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. vatra. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA . Tecna toplota : vruca tekucina ili para . Narocito su osjetljivi drogirani. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. Najcesce pri vojnickim marsevima. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. TERMICKE POVREDE 2.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. Suha toplota : plamen.INSOLATIO Usljed direktnog. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . u lozionicama.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2.1. RADIJACIJSKE POVREDE 4. zracenje .INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. usijani predmet. Javlja se disbalans vode i elektrolita.

• I. Tekucina curi prema dolje ili se. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV.carbonificatio (karbonizacija) . Stepen . Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga . Stepen . Ishod opekotina .ne mogu ga izazvati vruce tekucine.SMRTNI ISHOD .stadium erithematosum (stadij crvenila) II.kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 .stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen .

stadium vesiculosum et bulosum 3.1. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . Stepen . Stepen .Jouleov efekat.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.stadium necroticum s. Tijesna i vlazna obuca. ELEKTRICNA OPEKOTINA . POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1.COMBUSTIO ELECTRICA 3. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . HYPOTERMIA) 2.ELECROCUTIO S. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . ICTUS ELECTRICUS 2. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR . Stepen . Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.SMRZOTINE (CONGELATIO.signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem.

Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .prasak groma .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla . Povreda je opseznija.

anoksija (potpuni nedostatak O?). Obturatio tracheobronchiorum e. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Vjesanje (suspcnsio) 3. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Occlusio nasi et oris b. mehanickim sredstvima. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. edem grkljana. veznjacama Akutni alveolarni emfizem .stezanje a. pneumotoraks) 2. beonjacama. Asphyxia compressiva . Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Occlusio cavi oris c. Nasilan : a. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Prema nacinu nastanka : 1. Submersio (utopljenje) f. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b.Obimne. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 . HCN) c.Pojava sitnih krvarenja u scrozama.Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). Hemijska asfiksija (trovanje CO. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. unutrasnji organi punokrvni .Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02).

I. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. epilepticara. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Traje 2-3 min. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. a izjava nije vjerodostojna. najcesce kod cedomorstva-ubilacko. izbuljene oci. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. oko nosa i retroaurikularno. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. smrt moze nastati za par sekundi. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. Najcesce prilikom povracanja u snu. Duboki gubitak svijesti. II. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. Traje oko 2 min. sluznici usne duplje. zrno graha. da dovede do smrti. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). Prati ga kasalj. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. napregnuti pokusaji udisanja. a krace kod bolesnika. hipertenzija (povecan krvni tlak). Pocinje gubitkom svijest. svijest u potpunosti ocuvana. Faza : jaka cijanoza lica. glad za vazduhom. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). radi se. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. kospice) u disne puteve. pokretanjem inhibitornih refleksa. linijasti tragovi. III. kukuruza. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. 14 . Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest.. Traje oko 2 min. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Srece se i kod grupnog silovanja. modrilo lica i moze indirektno. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla.

onsvjescenost. koje onesposobljava osobu. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. 3. koljena. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost . Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost.pecurka. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. c. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. b. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. Odjeca. stopala. to se naziva imersio. Promjene na svjezem lesu : 1. Promjene na lesu iz vode. epilepsija. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. 15 . zraka i tecnosti. Svaki les iz vode nije utopljenik. Samoubilacko . Primarno . pri. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. kosa. Utopljenje moze biti : 1. pa uz stalni kasalj. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. Zadesno 2. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. od sluzi. pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . sake. Dolazi do modrila tijela i grceva. III) Faza. bronhe i pluca.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. naslage od mulja i pjeska.). Osoba je u besvjesnom stanju. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . Kasljem se ona nastoji izbaciti.SUBMERSIO . povreda glave. a padom u vodu osoba je udise.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. 2.najcesce novorodjencad i dojencad.osoba sama sebi zaveze ruke. Traje 60-100 sek. skripanje.fenomen pecurke. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. 4. Ubilacko . Pocinje gubitkom svijesti. II) Faza. Faze utapanja : I) Faza . koza vlazni.imersio. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. dakle ne mora citavo tijelo.

Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. 7.. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. 9.5.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. 2. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Zato po pronalasku lesa u vodi. samoubistvu.1 0 dana. 8. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. ubilackog karaktera.20x nego lesevi iz vode. Naboranost. Nalaz algi kremenjacica u jetri.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. Odredjivanje koncentracije hlorida. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. algi na otkrivenim dijelovima tijela. a 14-og cijelo lice. mosnica. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana.. 6. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 .7 . Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. Procjena duzine boravka lesa u vodi. 11. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze.ruke pralje". zenskih polnih organa 5-1 Oh. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. ubistvu. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . Identifikacija je otezana. 1. opisati sve detalje. kostiju i organa.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. cak 1 0 . dojki. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. kostanoj srzi 3. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda.

plica. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. Zatvorene (ima cvor) 3. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. tackastih ili okruglastih oguljotina. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. dublja. Luk 2. bijeda) ili brazde (uza. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. ogrebotine. krvni podlivi. kod silovanja. vise nego prstiju. kajs.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Otvorene (nema cvor) 2. ubistva starijih osoba. horizontalno polozena. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja .carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. tamnija). Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. Nalazimo znake otpora : oguljotine. Unutra su prisutni podlivi.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). Cvor 3. U odnosu na podlogumoze biti 1. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Fiksirane Svaka omca ima : 1.remen. tragovi prstiju. Ima ih mnogo.cesto kod pljacki).

Pokusaj ubistva . rezu se nokti i salju na vjestacenje. zujanje u usima 2. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Atipicno . a ako ima cvor. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja.1. glavi 3. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. to mjesto se na luku obiljezi. Asfikticna faza . Ako je omca fiksirana luk se sjece. polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Nastupi smrt za 4-5 min. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje.tentamen suicidi.\ Ako je vjesanje zazivotno. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti.30 sek poslije stezanja omce. Pruga je kosa od gore prema dole. Tipicno . njeni tragovi ostaju na cipelama. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. Anesteticka . dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena.tentamen suspensionis (psihijatrija). brazda je anemicna. Najcesce je samoubilackog karaktera.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. Omca se zateze nejednako. potkoljenicama i stopalima. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. urinira. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf.grcevi lica i ekstremiteta. Postoje 3 faze vjesanja : 1. nogama. omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. Konvulzivna . sakama. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. kipa). Ljekar konstatuje smrt. defecira. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. izbaci spermu. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . jedva vidljiva. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena.„kozni grebencici. Ubistvo vjesanjem je rijetko. Krak omce se presjeca po sredini. pa ako je to zemlja. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. neosjetljivost na bol. Objesenog ne treba uzimati za ruke.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). Pokusaj ubistva vjesnjem . sa vrata. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. dlanovi). Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. Zatim se skida omca. 2. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. To su posmrtne pojave. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice.cvor je u sredini i straga.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . od naprijed prema natrag. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi.

Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. vozac). STIJENA. Motociklista / Biciklista c. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . Vozac b. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO.povreda intenzivnija. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3. prinjecenje vozilom).povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Bitan faktor je vrijeme .nalet vozila na pjesaka u mirovanju . Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg .vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica .pjesak biva ubrzan) 2.) 19 . Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. DECELERAC1JA (USPORENJE) . pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi.80-100kg. Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. OBJEKAT. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. DRVO.. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. organima.. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti). Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a.krace vrijeme udara . AKCELERACIJA (UBRZANJE) . odroni tla. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila.

zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).primarne povrede : oguljotine. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 . jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. podlivi.4. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . PREVOZENJE. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza .vezana je za kocenje vozila. visestruki. trouglasti tzv.PJESAK Dva su osnovna tipa. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza .dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .

KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . prelomi kostiju . Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo.. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. faza . blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. Najcesce oguljotine. glave.Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. Trpi sekundarne povrde. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica.. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1.PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. vreste tla.tijlo se rotira i pada na tlo. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa. 21 . faza . To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. faza . Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. prelomi vratne kicme. Povrede su razlicite lokalizacije. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor.Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje .tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.

Suvozac ne moze formirati uporni trougao.kod pregazenja grudnog kosa. II) Faza . dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila .ekstenzija. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.to nas opredjeljuje koje vozio.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha .ruptura jetre i slezine. Specificne . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.kretanje prema nazad. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare . paralelne oguljotine b. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Karakteristicne a. trazeci oslonac rukama. prskotine koze (u predjelu prepona) e.Kada vozilo naidje na prepreku. nekarakteristicne . Kod manjih brzina (20 . decolment (avulsio) c. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc . I) Faza . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.komplicirano pregazenje. ogrebotine 3. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. I) Faza .oguljotine ili krvni podlivi 2.30 km/h)povrede su na strani penjanja.tijelo se gura po podlozi. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani .jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . vratna kicma se isteze . Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Tijelo ide naprijed i gore.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . PREGAZENJE .nisu siguran znak pregazenja 22 .vrata. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca.javljaju se samo kod pregazenja .

2.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. b. zalost.kod povreda kicmenog stuba. 23 . pretjeran strah. To je COITUS.. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a.. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. psihoze.spermogram. Moze biti: 1.potentio ereetionis. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) .svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja.SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije .generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Neprirodno (perversitas sexualis) . 2. Trajna . Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa... hronicnih alkoholicara. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti. Polni nagon (libido sexualis) 2. OBLJUBA ili SNOSAJ. Oplodjenje . Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.copulatio sexualis) 3. Polno opcenje (conjugatio s. stecena oboljenja testisa-zauske. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1.

sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. Pracen je bolovima.. kod nekih oboljenja.. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. neprolaznoscu jajovoda. debljine 1-3mm.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji.. preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. psihologa. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 .. Traje u prosjeku do 55-60 god. funkcionalnih poremecaja (vaginismus) .. blazim ili jacim krvarenjem. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine). sociologa. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . DEFLORATIO .RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu.Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. psihijatra. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu..specijaliste sudske medicine. nepazljivim ljekarskim pregledom. ginekologa. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja).

Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. b. Homoseksualnost . 3. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Pederastija . Fetis moze biti : dojka. kombinacijom nasljednih. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Sadizam . Biseksualnost ..neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. Nalaz sperme u vagini.• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje .. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Smatra se daje moguce poslije 11 god. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Nastaje obicno posle puberteta. 5.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija . : povredjivanje. Najcesci poremecaji su : 1.neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. 2. Incest . Javlja se kao : a.neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. rublje. Fetisizam . uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. 25 .maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . zupcast himen) .

7.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Automazohizam . Autoerotski zades .polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. Paraseksualnost . 8. c. b.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama.prema lesevima 9.polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. Paedophilia .prema djeci Gerontophilia . Mazohizam . Zoophilia (sodomia) . Egzibicionizam .prema starim osobama Necrophilia .osoba muci samu sebe. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.ponizavan je.

SILOVANJE . Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). niti do ejakulacije. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. protiv zelje jednog partnera. trajan. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. Navodjenje na prostituciju 8. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. dvije ili vise osoba. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Prinuda na spolni odnos 6. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Silovanje 2. napada se istovremeno i na spolni moral. Dokaz stalnog. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). Bludnje radnje 7. ali nije iskljucivo. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. savladan od strane jedne. ozbiljan. Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Silovanje 2.

nekad ugrizi. dojki. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). uzeti bris vagine • Pregled rublja. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. 3. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. vrata. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). rukama. vratu. nosa. lica. ogrbotina na licu. sperma. 28 . 2. nacionalne. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. oguljotine.

Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. prislanjanje tijela. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . ljubljenje. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. ili pak upotrebom sile. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. porodicnog. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. stipanje. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4.

neiskusnim. mladim. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje. vanbracnosti). Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. materinstva. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. 4.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. starijim zenama. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. nije svjesna toga. cedomorstvo. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. bracnosti. bilo krivicno-pravnih (silovanje. 2.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. 3. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. podmetanje.povracanje). LAZNA TRUDNOCA 30 . Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku.sumnja na otrovanje . RODOSKRVNUCE . skrivene.

abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima.Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. Prirodni (spontani) . U izuzetnim slucajevima. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. prisile za brak. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice.abortio spontanea 2. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. moze sama podnijeti zahtjev. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". Za razliku od prethodne. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . nasilni pobacaj moze biti : a. kod psihickih poremecaja). inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. ucjene. te pretstavlja krivicno djelo. b. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. Namjerni . staratelj ili socijalna ustanova. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. Clan 4 31 . bez obzira na to ko ga vrsi). Nasilni S obzirom na pristanak trudnice.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Prekid trudnoce moze biti : 1. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu.

Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. obljube. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja . glava. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem.99% vjerovatnoca 32 . nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . udaljenost ociju.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog). zamjena djece u porodilistu). rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica.

• • DNA identifikacija . 2. a. Uzroci mogu biti : Eksterni . Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 .INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. krverenje. CEDOMORSTVO . losi materijalni uslovi • Interni ..vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. kada taj poremecaj ne postoji.. Identifikacija • Znaci na objektu : d. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. drugi 2-3 dana. b. b.majka a. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac . c.stav sredine u kojoj zena zivi. c. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom.100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. Znaci na subjektu (pociniocu) . neki 7 dana. zakon i predvidja blazu kaznu.

sto znaci da postoji. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Narusenje zdravlja 5. Opasnost po zivot 2. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. teorijska. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije.Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. Sposobnost za rad 4. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Laka tjelesna povreda .infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. ubod nozem u prsa .LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Kvalifikovana TIP. dijeli se na: a. Unakazenost 3. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I.pneumotoraks . Teska tjelesna povreda . ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 . tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela.

zivotnoj dobi. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. hematopneumotoraks. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. ventilni pneumotoraks. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. razdor velike krvne zile.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. upotrebljivost. mada je ona ocigledno mjerljiva. Npr. amputacija). Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. realna. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. posttraumatska paraliza noge). Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. Medicina ne moze ovo prihvatiti. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. Znatnost nema mjeru. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). 35 . Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. Naime. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. konkretna. Ostecenje jednog bubrega. profesiji. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi.

ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). 5. 2. Prelom jednog zuba . Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. a ako se moraju vaditi to je TTP. jer je njihova funkcija pri disanju manja. 36 . Krvni podliv . Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. ako postoji ostecenje pleure . a ako je ostecenje u gornjem dijelu. poremecaj disanja. Prelom falange prsta . lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. to je TTP. Prelom lisne kosti (fibule) . Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP. a ako ima to je TTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. Prelom nosnih kostiju . 1 0 . Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. Medjutim. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. 8. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. 3. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP.LTP Svaka povreda koja nije teska.gledano izolovano radi se o LTP. 7. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. Nije dovoljan samo osjecaj boli. Tu spadaju : 1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP.TTP. 4. 9.LAKA TJELESNA POVREDA .

. nanesena tupinom mehanickog orudja. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. udarac pesnicom u predjelu lica . Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP..ako ostavlja manifestni trag to je LTP. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica).Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. u ticu i prethodno stanje. • Na ishod tjelesne povrede. 37 . odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. kvalifikuje se opet kao LTP. nepravilna. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. krvni podliv. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. Npr. ali moze da zavrsi smrtno. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. najblazi stepen povrdjedjivanja. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Npr. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). prelom butne kosti je obicna TTP. treba primjenjivati jos neka nacela. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. Naime ako postoji vise povreda. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati.

pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. Umisljaj . uvijek se mora opisati boja podliva. jedan modar. suzeno je vidno polje. pri tome zeli da zrtva pati. Svjesni nehat . uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). 38 . kvalifikaciji. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. Nesvjesni nehat .6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. drugi zuto-zelen (nastao ranije). b. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. Brutalno ubistvo . i sva sudsko-medicinska razmatranja. 2.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. ali je uprkos tome i cini. dakle konacnu odluku donosi sud. da ce je on moci otkloniti. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Te se povrede moraju iskljuciti. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. s tim u vezi. 3. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj.• Odrediti starost povrede dogadjaja. Koncentracija od 0. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. obrazovanju. Ubistvo iz nehata . narocito moc brzog reagovanja. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. iako bi po svojim karakteristikama. RESORPCIJA. Ubistvo sa umisljajem .

. precjenjivanje vlastitih sposobnosti. nesvjestica. I faza (ispod 0. stanje izmedju sna i jave. 5. III faza .05-0. grubost.osoba vidi „duple slike".faza stimulacije . oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. Tesko pijano stanje (2. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. pad koncentracije.5%o) Osobe su razgovorljive. konfliktne situacije. smrt usljed paralize centra za disanje.5-3. Javaljaju se promjene u mentalnoj. nekad su prisutni znaci euforije 2. zelja za isticanjem. vremenska i prostorna dezorjentacija. tuce 3. gubitak refleksa. motornoj i culnoj sferi. 2. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. surovost.8%o ne pravi nikakve smetnje. Pijano stanje (l.5-l.1 -0. Pripito stanje (0.. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. Kod koncentracija iznad 1. subjektivno se dobro osjecaju.0. Kod nekih osoba koncentracija od 0. svadje.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. usporeno disanje.5-4%0 ) Zamucen pogled. Stanje teskog troavnja alkoholom (3.5-1. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1.3 %0.5%o) .nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene. ) Koma. Trijezno stanje (0. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. povremeni gubitak svijesti. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. Donja granica letalne doze (4%. stupor i koma.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.5-2. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . 8. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja.5%o) Nekriticnost. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. razdrazljivost. 4. 6.5%0) Gubitak svijesti. II faza (0. osobe su tesko kontakti bi Ine.

IV faza .Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu.1 kg grozdja 0. pojava duplih i laznih slika. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%.8 g/ml 40 .Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata. 6.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. Postoji tesko intelektualno ostecenje. VI faza . najcesce sasvim izgubljena. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. 4. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0. poremecena prostorna i vremenska orjentacija. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). V faza .faza inkordinacije .faza konfuzije .faza stupora i kome .3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.ne prelazi 0.2-3%0 situacije. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5.l. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. pospanost.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka .

Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola. koja je u njega unijela oralnim putem.tjelesnamasa u kg r . . ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. Biotransformaciju 4.8 = 3. Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza.7 . tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. Resorpciju 2. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija .8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu.Brzine konzumiranja alkohola.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A .Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0.Koncentracije alkohola u picu. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.redukcioni faktor 41 . Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . Ako je konc. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi.2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. Distribuciju 3.Kada se radi o konjaku.koncentracija alkohola u krvi p . koncentracija alkohola je 40% 40x0. nastupila bi eliminacija prvog.Stanja probave . nego u kostima i masnom tkivu). pa se koristi redukcioni faktor (r): . vrsi se u digestivnom traktu. dok se vrsi apsorpcija prvog pica.kolicina alkoholnog pica u gramima c . a uglavnom se odnosi na onu.

Pusenje ne smeta reakciji.8 x 6 = 76. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. a na drugi plasticni balon.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. Na sredini indikatorskog sloja hromata.4 x 80kg x 0. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) .5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka.8 g apsolutnog alkohola (A).8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl).7 c = 1. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. Ako preko hromata. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0.5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). On 42 . 3. 12. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. alkohol prelazi u acet-aldehid.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. te se na jedan stavi usnik. U case se sipa obicno 0. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka.8 g c = A/ p x r . 2.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. nalazi se zuti prsten. prolazi zrak u kome ima alkohola. 4.76. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. pri duvanju.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju.8/ 96 x 0. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. redukuje se u NADI f .oksidacioni koenzim.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12.4%0kod muskarca TT 80 kg.

u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine.apsorbuje svjetlo. a na osnovu koga je opet moguce. 43 . koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. stoje vise alkohola u krvi. Tako se. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. moze se odrediti pomocu fotometra. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. Dakle. Vrijednost apsorbancije. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu.