Sudska medicina

SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji .Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° .Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji .Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3. KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .2. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .vicasta.podliv .Tkiva .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. NAGNJECINA . nije proslo duze od!8h od nastanka podliva. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min. 5 .Ustanoviti osteceni organ .Ununtrasnje .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. b.izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .

RASCJEP .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. DISTORSIO . SUBLUXATIO . slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. RAZORINA .RASKOMADINA . 8.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. LUXATIO .FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra. djelomicno u kontaktu. PRELOM . 5.DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. Specificne povrede .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela.DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu. aorta). Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 . prometnih nesreca 10.4.

.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom... Najcesce su ubilacke. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu.. Djeluju sile kidanja.avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum... dok ostale strukture vrata (grkljan. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA . Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine . Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje. kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. a na mjestu izvlacenja najplice. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki. misic pregibac vrata). mogu biti manje ili vise osteceni.VULNUS PUNCTUM S. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede.. Djeluju sile kidanja i gnjecenja. Moze biti poprecna ili uzduzna. ICTUM 7 .> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu.. Preovladava duzina u odnosu na dubinu.

19. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj. smedji. klin. revolver. 7. Vanjska balistika 3. 9 . puska.62 . makaze. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten.4 . igla). BALISTIKA Dijeli se na : 1. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja.35 . VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. automat. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane. 10 .14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 .65 . P1ST01 2.23. 12 mm . 7. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 .5 .Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz. sasuseni.

TERMICKE POVREDE 2. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA . Javlja se disbalans vode i elektrolita. Suha toplota : plamen. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . vatra. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . zracenje .OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2.1. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. u lozionicama. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. alkoholisani. RADIJACIJSKE POVREDE 4.INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR.INSOLATIO Usljed direktnog.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. usijani predmet. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. Najcesce pri vojnickim marsevima. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. Gubi se Na+ a povecava K1. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . Narocito su osjetljivi drogirani. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2.

• I. Stepen .stadium erithematosum (stadij crvenila) II.kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 .carbonificatio (karbonizacija) .Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija.SMRTNI ISHOD . Stepen .ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Tekucina curi prema dolje ili se.stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III. Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga . zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen . Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV. Ishod opekotina .

stadium necroticum s. Stepen . SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. ELEKTRICNA OPEKOTINA . ICTUS ELECTRICUS 2.COMBUSTIO ELECTRICA 3. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2.signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. Stepen . To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .SMRZOTINE (CONGELATIO. Stepen . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE .1.stadium vesiculosum et bulosum 3. HYPOTERMIA) 2. Tijesna i vlazna obuca. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg .ELECROCUTIO S. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 . Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2.Jouleov efekat.

POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla .Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka . Povreda je opseznija.eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat .prasak groma .

hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi).Pojava sitnih krvarenja u scrozama. unutrasnji organi punokrvni . HCN) c. veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. mehanickim sredstvima. Occlusio nasi et oris b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Submersio (utopljenje) f.stezanje a. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a.Obimne. pneumotoraks) 2. Prema nacinu nastanka : 1. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. Nasilan : a. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Asphyxia compressiva . Vjesanje (suspcnsio) 3. Hemijska asfiksija (trovanje CO.Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). anoksija (potpuni nedostatak O?). Obturatio tracheobronchiorum e. beonjacama. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Occlusio cavi oris c. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 .Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02). Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma. edem grkljana. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem.

Srece se i kod grupnog silovanja. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. radi se. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. sluznici usne duplje. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. svijest u potpunosti ocuvana. epilepticara. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). zrno graha. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. modrilo lica i moze indirektno. Najcesce prilikom povracanja u snu. napregnuti pokusaji udisanja.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo.. Prati ga kasalj. kospice) u disne puteve. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju).o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. glad za vazduhom. Traje 2-3 min. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. Duboki gubitak svijesti. 14 . Traje oko 2 min. hipertenzija (povecan krvni tlak). Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. a izjava nije vjerodostojna. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. pokretanjem inhibitornih refleksa. ASPHYXIA SUFFOCATIVA . smrt moze nastati za par sekundi. zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). izbuljene oci. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. a krace kod bolesnika. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Pocinje gubitkom svijest. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. III. linijasti tragovi. kukuruza. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Traje oko 2 min.I. da dovede do smrti. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. II. Faza : jaka cijanoza lica. oko nosa i retroaurikularno. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri.

c. koje onesposobljava osobu. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. pri.osoba sama sebi zaveze ruke. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. Dolazi do modrila tijela i grceva. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa .SUBMERSIO . Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Utopljenje moze biti : 1. Samoubilacko . Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost .UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. bronhe i pluca. b.najcesce novorodjencad i dojencad. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. II) Faza. sake. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost. Kasljem se ona nastoji izbaciti. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. Primarno . Faze utapanja : I) Faza . kosa. Pocinje gubitkom svijesti. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. a padom u vodu osoba je udise. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. 3. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. koza vlazni. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. povreda glave. od sluzi. 4. koljena. pa uz stalni kasalj. Odjeca.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Zadesno 2.). naslage od mulja i pjeska. zraka i tecnosti.fenomen pecurke. Traje 60-100 sek. Javi se nekoliko terminalnih grceva. stopala. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve.pecurka.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. dakle ne mora citavo tijelo. Osoba je u besvjesnom stanju. skripanje. Svaki les iz vode nije utopljenik. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. onsvjescenost. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani.imersio. Promjene na svjezem lesu : 1. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. 2. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. to se naziva imersio. epilepsija. Ubilacko . Promjene na lesu iz vode. 15 . III) Faza.

ubistvu. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. 11. 8. Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. algi na otkrivenim dijelovima tijela. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. cak 1 0 . opisati sve detalje.5. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10. Procjena duzine boravka lesa u vodi. zenskih polnih organa 5-1 Oh. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. ubilackog karaktera. Odredjivanje koncentracije hlorida. Zato po pronalasku lesa u vodi. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . 9. Obicno zahvata prvo lice djelomicno .ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. kostiju i organa. kostanoj srzi 3. 1.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica.7 . Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. dojki. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana.1 0 dana.20x nego lesevi iz vode. mosnica. Naboranost.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. Nalaz algi kremenjacica u jetri. samoubistvu.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja.ruke pralje". oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. 7.. Identifikacija je otezana. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. a 14-og cijelo lice. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu. 2.. 6.

U odnosu na podlogumoze biti 1. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Luk 2. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a. tragovi prstiju. Fiksirane Svaka omca ima : 1. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. Zatvorene (ima cvor) 3. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe).• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. dublja.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. kod silovanja. vise nego prstiju. ogrebotine. bijeda) ili brazde (uza.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. krvni podlivi. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Ima ih mnogo.cesto kod pljacki). plica. ubistva starijih osoba. tackastih ili okruglastih oguljotina. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. kajs. tamnija). Otvorene (nema cvor) 2. Nalazimo znake otpora : oguljotine. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . horizontalno polozena. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Cvor 3.remen. Unutra su prisutni podlivi. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice.

Ako je omca fiksirana luk se sjece. Atipicno . Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. Pruga je kosa od gore prema dole. Konvulzivna . Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. sakama. sa vrata. urinira. to mjesto se na luku obiljezi.grcevi lica i ekstremiteta. omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. dlanovi). od naprijed prema natrag.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). a ako ima cvor. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima.tentamen suspensionis (psihijatrija). brazda je anemicna. Anesteticka . polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Najcesce je samoubilackog karaktera. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). Tipicno . Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Objesenog ne treba uzimati za ruke. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova.\ Ako je vjesanje zazivotno. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena. 2. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. zujanje u usima 2.„kozni grebencici. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). Omca se zateze nejednako. Postoje 3 faze vjesanja : 1. Krak omce se presjeca po sredini. pa ako je to zemlja. mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices.omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). njeni tragovi ostaju na cipelama. rezu se nokti i salju na vjestacenje. Pokusaj ubistva . Asfikticna faza .cvor je u sredini i straga. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. kipa). Pokusaj ubistva vjesnjem . Ljekar konstatuje smrt.1. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja . To su posmrtne pojave. nogama. glavi 3. jedva vidljiva.tentamen suicidi. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 . Ubistvo vjesanjem je rijetko. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. potkoljenicama i stopalima. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. Zatim se skida omca. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. izbaci spermu. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. defecira. Nastupi smrt za 4-5 min. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja.30 sek poslije stezanja omce. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi. sto dalje od cvora (u predjelu luka). neosjetljivost na bol.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja.

KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg .) 19 . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.pjesak biva ubrzan) 2. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. DECELERAC1JA (USPORENJE) . pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi. organima. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. AKCELERACIJA (UBRZANJE) . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti)..nalet vozila na pjesaka u mirovanju .krace vrijeme udara . Bitan faktor je vrijeme . vozac).vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . prinjecenje vozilom). STIJENA. OBJEKAT. DRVO. Motociklista / Biciklista c.80-100kg. Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata.. Vozac b. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom .Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh.povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila.povreda intenzivnija. odroni tla.

PREVOZENJE. u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .vezana je za kocenje vozila.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza .4. trouglasti tzv. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 . PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). podlivi. jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede .PJESAK Dva su osnovna tipa. visestruki. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta .primarne povrede : oguljotine. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza .

Najcesce oguljotine. vreste tla. Trpi sekundarne povrde.. Povrede su razlicite lokalizacije. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor.tijlo se rotira i pada na tlo.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje .PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO . 21 . Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. faza .Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. prelomi kostiju .Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. prelomi vratne kicme. glave.. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. faza . faza .

ogrebotine 3. prskotine koze (u predjelu prepona) e.30 km/h)povrede su na strani penjanja.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.oguljotine ili krvni podlivi 2.Kada vozilo naidje na prepreku. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta.ruptura jetre i slezine.TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . paralelne oguljotine b. Tijelo ide naprijed i gore. I) Faza . II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.kod pregazenja grudnog kosa. PREGAZENJE .ekstenzija. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani . vratna kicma se isteze . na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc .nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare .komplicirano pregazenje.javljaju se samo kod pregazenja . Suvozac ne moze formirati uporni trougao. Kod pregazenja se povrede dijele na : 1.vrata. nekarakteristicne .nisu siguran znak pregazenja 22 . Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.to nas opredjeljuje koje vozio. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Specificne .tijelo se gura po podlozi. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. Karakteristicne a. II) Faza . Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata. Kod manjih brzina (20 . Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. trazeci oslonac rukama.kretanje prema nazad. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . I) Faza .jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . decolment (avulsio) c.

. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . 2. 2.copulatio sexualis) 3..svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. stecena oboljenja testisa-zauske.potentio ereetionis. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Polni nagon (libido sexualis) 2. hronicnih alkoholicara. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. Moze biti: 1. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1.kod povreda kicmenog stuba.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. zalost. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti. To je COITUS.. 23 .SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Oplodjenje . psihoze. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. Trajna . pretjeran strah.generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije . ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . b. OBLJUBA ili SNOSAJ. Neprirodno (perversitas sexualis) .. Polno opcenje (conjugatio s. Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa.spermogram.

psihologa.. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja). preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. blazim ili jacim krvarenjem. Traje u prosjeku do 55-60 god. ginekologa.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . nepazljivim ljekarskim pregledom. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu.. psihijatra..sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1. Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . Pracen je bolovima. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). neprolaznoscu jajovoda.specijaliste sudske medicine.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice.. kod nekih oboljenja. debljine 1-3mm. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu.Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. DEFLORATIO .RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu.. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. sociologa. funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . • povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine)..

• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje . b. Fetis moze biti : dojka. 25 .neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. 2. Najcesci poremecaji su : 1.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. rublje. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. Sadizam . uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Smatra se daje moguce poslije 11 god. Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice.zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj.vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Homoseksualnost . Incest . NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje.. Fetisizam . Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen.. Pederastija . Biseksualnost . 3. Nastaje obicno posle puberteta. kombinacijom nasljednih.izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija .neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. Javlja se kao : a. : povredjivanje. 5. Nalaz sperme u vagini.seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. zupcast himen) .neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola.

8.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. b.polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a.osoba muci samu sebe. c.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. 7. Paraseksualnost .osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. Mazohizam .prema starim osobama Necrophilia . Autoerotski zades . Egzibicionizam . Automazohizam . Paedophilia . Zoophilia (sodomia) .prema djeci Gerontophilia .prema lesevima 9.

protiv zelje jednog partnera. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Dokaz stalnog. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Silovanje 2. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom. dvije ili vise osoba. Prinuda na spolni odnos 6. trajan. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. Bludnje radnje 7.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. napada se istovremeno i na spolni moral. SILOVANJE . Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. savladan od strane jedne. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. Silovanje 2. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Navodjenje na prostituciju 8. Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. ozbiljan. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. ali nije iskljucivo. niti do ejakulacije.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice.

3. 28 . Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. vratu. ogrbotina na licu. rukama. lica. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). 2. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1.• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. dojki. vrata. nosa. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. sperma. uzeti bris vagine • Pregled rublja. nekad ugrizi. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. nacionalne. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora). oguljotine. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke.

BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. stipanje. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. ljubljenje. to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. ili pak upotrebom sile. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog. prislanjanje tijela. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. porodicnog. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3.

nije svjesna toga. materinstva.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. cedomorstvo. mladim. 3. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. 4. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo.sumnja na otrovanje . podmetanje. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. skrivene. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva.povracanje). Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. starijim zenama. bilo krivicno-pravnih (silovanje. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. vanbracnosti). 2. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. LAZNA TRUDNOCA 30 . bracnosti. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. RODOSKRVNUCE . jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr. lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. neiskusnim.

Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. ucjene. tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". moze sama podnijeti zahtjev.abortio spontanea 2. prisile za brak. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. nasilni pobacaj moze biti : a. U izuzetnim slucajevima. Namjerni . Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . te pretstavlja krivicno djelo. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje.Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja. staratelj ili socijalna ustanova. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. Clan 4 31 . Za razliku od prethodne. b. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. bez obzira na to ko ga vrsi). inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. Prirodni (spontani) .zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. kod psihickih poremecaja). Prekid trudnoce moze biti : 1.

rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. obljube. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. udaljenost ociju. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana.ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice. nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja . glava. zamjena djece u porodilistu). socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog).99% vjerovatnoca 32 . Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti.

stav sredine u kojoj zena zivi.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi..INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom. b. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. neki 7 dana. drugi 2-3 dana. a. Znaci na subjektu (pociniocu) . Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1. krverenje. zakon i predvidja blazu kaznu. c.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Uzroci mogu biti : Eksterni .. kada taj poremecaj ne postoji. Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac . Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 . uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan.100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. CEDOMORSTVO . sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete. c. 2. b.majka a. losi materijalni uslovi • Interni .• • DNA identifikacija . Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. Identifikacija • Znaci na objektu : d. psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja.

sto znaci da postoji. Laka tjelesna povreda .TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II. Narusenje zdravlja 5. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. Unakazenost 3. Kvalifikovana TIP. Vaznost organa ili dijela tijela 3. teorijska. dijeli se na: a. KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. Teska tjelesna povreda . Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. Opasnost po zivot 2.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 . ubod nozem u prsa . ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c.pneumotoraks . Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Sposobnost za rad 4.Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti.

ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). Npr. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Medicina ne moze ovo prihvatiti. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. mada je ona ocigledno mjerljiva. amputacija). koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. zivotnoj dobi. Naime. hematopneumotoraks. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. posttraumatska paraliza noge). upotrebljivost. 35 . Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. Ostecenje jednog bubrega. profesiji. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. realna. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. razdor velike krvne zile. ventilni pneumotoraks. Znatnost nema mjeru. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. konkretna. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede.

Nije dovoljan samo osjecaj boli. a ako se moraju vaditi to je TTP. 4. pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. 8. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). a ako je ostecenje u gornjem dijelu. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. poremecaj disanja. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP. 36 . Prelom falange prsta . ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. Medjutim.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. a ako ima to je TTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. 2. jer je njihova funkcija pri disanju manja. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP.LTP Svaka povreda koja nije teska. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. Krvni podliv . 1 0 . 5. ako postoji ostecenje pleure . Prelom lisne kosti (fibule) . Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP.ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. 9. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. Prelom jednog zuba .TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. 7.gledano izolovano radi se o LTP. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. Tu spadaju : 1.LAKA TJELESNA POVREDA . to je TTP. 3. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. Prelom nosnih kostiju .

odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok).da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. Npr. 37 . Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. krvni podliv. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. udarac pesnicom u predjelu lica . nanesena tupinom mehanickog orudja. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr.. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. prelom butne kosti je obicna TTP. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. treba primjenjivati jos neka nacela. neravna povreda sa tkivnim mosliciina.. kvalifikuje se opet kao LTP. nepravilna. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja. Naime ako postoji vise povreda. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. u ticu i prethodno stanje. najblazi stepen povrdjedjivanja. ali moze da zavrsi smrtno. • Na ishod tjelesne povrede.

Ubistvo sa umisljajem . s tim u vezi. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. RESORPCIJA.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. suzeno je vidno polje. dakle konacnu odluku donosi sud. uvijek se mora opisati boja podliva. ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. jedan modar. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. b. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. kvalifikaciji. 2.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. narocito moc brzog reagovanja. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Nesvjesni nehat . Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1.6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Brutalno ubistvo . Ubistvo iz nehata . Svjesni nehat . da ce je on moci otkloniti. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. Te se povrede moraju iskljuciti.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota.• Odrediti starost povrede dogadjaja. 38 . sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. 3. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. Umisljaj . • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. Koncentracija od 0.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. pri tome zeli da zrtva pati. iako bi po svojim karakteristikama. drugi zuto-zelen (nastao ranije). i sva sudsko-medicinska razmatranja. ali je uprkos tome i cini. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila. obrazovanju.

stanje izmedju sna i jave.5-2.5-1.. II faza (0. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1.8%o ne pravi nikakve smetnje. ) Koma. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka.osoba vidi „duple slike".Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica.5-4%0 ) Zamucen pogled.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. usporeno disanje. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. 5. razdrazljivost. Donja granica letalne doze (4%.faza stimulacije . smrt usljed paralize centra za disanje. povremeni gubitak svijesti. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru. stupor i koma.3 %0. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 . III faza .5-3. Kod nekih osoba koncentracija od 0.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene. vremenska i prostorna dezorjentacija.. surovost. konfliktne situacije.5%o) Nekriticnost.5-l. Javaljaju se promjene u mentalnoj. grubost. Trijezno stanje (0.5%0) Gubitak svijesti. nekad su prisutni znaci euforije 2. motornoj i culnoj sferi. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. tuce 3. Tesko pijano stanje (2. pad koncentracije. nesvjestica. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju. 6.5%o) Osobe su razgovorljive.0. osobe su tesko kontakti bi Ine.1 -0.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. 8. svadje.05-0.5%o) . precjenjivanje vlastitih sposobnosti. zelja za isticanjem. subjektivno se dobro osjecaju. Kod koncentracija iznad 1. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. I faza (ispod 0. gubitak refleksa. 2. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja. Pijano stanje (l. Pripito stanje (0. 4. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1.

Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a.ne prelazi 0.2-3%0 situacije. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju.Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Postoji tesko intelektualno ostecenje. djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. posebno ako se posmatra objekat u pokretu.2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka .8 g/ml 40 .> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. V faza . 6. pojava duplih i laznih slika. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina .faza inkordinacije . jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. VI faza . 4. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) . IV faza . Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju).2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5. pospanost. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena.l.1 kg grozdja 0. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.faza stupora i kome . Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0.faza konfuzije . najcesce sasvim izgubljena.Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata. upadljiva je agresija a kod nekih i depresija.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim.

ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca. dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija . a uglavnom se odnosi na onu.7 .Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. Biotransformaciju 4. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: .8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu. vrsi se u digestivnom traktu.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A . Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza.Koncentracije alkohola u picu.Kada se radi o konjaku.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0. Distribuciju 3.Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija.koncentracija alkohola u krvi p . Ako je konc. Resorpciju 2. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola.Stanja probave . nego u kostima i masnom tkivu).kolicina alkoholnog pica u gramima c . Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza.redukcioni faktor 41 . tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. dok se vrsi apsorpcija prvog pica. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0. koncentracija alkohola je 40% 40x0. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. . nastupila bi eliminacija prvog.tjelesnamasa u kg r .2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu. pa se koristi redukcioni faktor (r): .8 = 3.Brzine konzumiranja alkohola. To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi.

8/ 96 x 0. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) .1 %0 dakle radi se o pripitom stanju.76.8 g c = A/ p x r .7 c = 1. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0. 4.4%0kod muskarca TT 80 kg. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. alkohol prelazi u acet-aldehid. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1.oksidacioni koenzim.4 x 80kg x 0. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. Ako preko hromata. 3. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. On 42 . te se na jedan stavi usnik. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu. a na drugi plasticni balon.5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. 2. U case se sipa obicno 0.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. prolazi zrak u kome ima alkohola. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). pri duvanju.8 x 6 = 76. ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost. nalazi se zuti prsten.8 g apsolutnog alkohola (A). Pusenje ne smeta reakciji.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. redukuje se u NADI f .8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). Na sredini indikatorskog sloja hromata.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0. 12.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0.

a na osnovu koga je opet moguce. moze se odrediti pomocu fotometra. Dakle. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine.apsorbuje svjetlo. stoje vise alkohola u krvi. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. Tako se. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu. koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. Vrijednost apsorbancije. 43 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful