SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI

TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije • • CNS-a, KVS-a

• Respiratornog sistema Teorijski:

• Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno :
Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA


Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo

• •

Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest)

• • •
• • •

Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS

MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : • • • Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa

1

Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga

Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti

1. 2. 3. 4.

Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje Nepostojanje mozdanih refleksa Postojanje sirokih zjenica bez refleksa Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata

5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae

7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu
vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS)

• FIZIOLOSKA • PRIJEVREMENA
NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) • ZADESNA (AKCIDENTALNA)

• SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) • UBILACKA (HOMICIDALNA)
Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti :

• MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT • MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT • MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT

2

- MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : • • • • Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu

• Vanmatericna trudnoca
Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni

• Masivna tromboembolija pluca • Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom
Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis • • • Alkoholizam Infekcija

• Uzbudjenje
Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODUZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina

• Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) • Padom (kretanjem tijela prema orudju) • Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja)
Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su :

• Obimnost i velicina meh. orudja • Tezina
• Brzina kretanja

Podjela mehanickih orudja Sredstva namjenski napravljena za nanosenje povreda - oruzja :

Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver)

3

Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze

u korisne svrhe :

• U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) • U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) • U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva
podobna da tijelo tesko povrede :

• • •

Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi)

Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne — ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv

3. Nagnjecina - contusio
4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura

6. Iscasenje - luxatio
7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio


2.

9. Decolmant 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium)

Specificne - rane

I. Nespecificne povrede — ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : • • Nasilnog porijekla Izvor infekcije

• Namjera izvrsioca (npr zagusenje)

4

vicasta. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast . Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° . Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min.VANJSKI IZLIV Dovodi do : • ISKRVARENJA • SOKA i SMRTI Zavisi od : • Kolicine • Lokalizacije • Vrste tkiva Pri obdukciji . KRVARENJE Krvarenje moze bili u : .CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. NAGNJECINA .UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu .Ustanoviti osteceni organ .zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu .podliv .45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.2.izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: .Tkiva . b.Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji . 5 .Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva 3.Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno a. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja.Ununtrasnje .

slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva.NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9.RASKOMADINA .DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu.FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: • Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta • Povreda mekih tkiva i krvnih sudova • Mogucnost nastajanja masne embolije • Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti 6.rane To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. 8. Specificne povrede . DISTORSIO . aorta). PRELOM . LUXATIO . Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra.UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu.4. RASCJEP . Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane • • • Ivice ili rubovi Uglovi rane Strane > Prostor ili kanal rane • Sadrzaj 6 .ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. 5. RAZORINA .RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. djelomicno u kontaktu. SUBLUXATIO . prometnih nesreca 10.DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II.

kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno. udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja.VULNUS PUNCTUM S. mogu biti manje ili vise osteceni. zategnuti preko kosti Prema porijeklu: • Zadesne • Samoubilacke • Ubilacke SJEKOTINA .. KLANJE To su specificne rezne rane prisutne na vratu.VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom..> Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Najcesce su ubilacke. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA . dok ostale strukture vrata (grkljan. Karakteristike : • Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) • Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun • Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki.. ICTUM 7 .. misic pregibac vrata).avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnjecenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum.. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Djeluju sile kidanja. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine .. a na mjestu izvlacenja najplice. Moze biti poprecna ili uzduzna. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem... Djeluju sile kidanja i gnjecenja. Preovladava duzina u odnosu na dubinu. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje.

ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6. oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 8 . automat.19. 9 . Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5. Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2.3 mm Kalibar : - • • • USTRJEL U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane.Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz.5 .4 . klin.35 .14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 . a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. puska. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. 7. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj. revolver.23. Vanjska balistika 3. neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten. P1ST01 2. BALISTIKA Dijeli se na : 1. sasuseni. makaze. 12 mm . igla).65 . 7. STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj.62 . 10 . smedji.

SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2.1.OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. Gubi se Na+ a povecava K1. Suha toplota : plamen.INSOLATIO Usljed direktnog. TERMICKE POVREDE 2. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. TOPLOTNA ISCRPLJENOST. duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka.OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : • Plamen ide prema gore. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. SIDERATIO (OMARA) • TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA . RADIJACIJSKE POVREDE 4. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. alkoholisani. Tecna toplota : vruca tekucina ili para . Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. Najcesce pri vojnickim marsevima. spaljuje dlacice uz ogarenost 9 . vatra. Narocito su osjetljivi drogirani.INSOLATIO • TOPLOTNI UDAR. usijani predmet. u lozionicama. zracenje . Javlja se disbalans vode i elektrolita. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE • SUNCANICA .

Posmrtne promjene na lesu iz vatre : • Opsta karbon i zacija • Poseban stav : • Koitalni kod zene • Borilacki kod muskarca • Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze • Lazni epiduralni hematom • Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : • Pacija noga .Kod manjih povrsina • Opekotinski sok • • Sekundarne infekcije Intoksikacija LES I Z VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno.stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III.• I. Tekucina curi prema dolje ili se.carbonificatio (karbonizacija) . Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Stepen . zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : Stepen .kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije .SMRTNI ISHOD .osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) • • • • Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi • Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre • • Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti • Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 10 . Ishod opekotina . Stepen .ne mogu ga izazvati vruce tekucine. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV.stadium erithematosum (stadij crvenila) II.

1. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . Tijesna i vlazna obuca. HYPOTERMIA) 2. ICTUS ELECTRICUS 2. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR .stadium necroticum s. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega.OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : • • • • Napon Intenzitet • Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo • Otpor koze na mjestu kontakta • Velicina kontaktne povrsine • Opste stanje organizma Elektricni biljeg . Stepen .signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem.COMBUSTIO ELECTRICA 3. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. Stepen .SMRZOTINE (CONGELATIO.Jouleov efekat. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE . POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2.ELECROCUTIO S. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1.eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA . Stepen .stadium vesiculosum et bulosum 3. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz kozu .PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. ELEKTRICNA OPEKOTINA . Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka 11 . gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku.

Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna.promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja • Elektricni biljezi • • • • Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija • Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta • Spaljena odjeca i obuca Razderotine ASFIKTICKE POVREDE 12 .Zracenje Povredjivanje moze nastati : • Direktnim udarom u covjeka . Povreda je opseznija.prasak groma .takodjer nema izgleda da prezivi • Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod • Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) .nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : • • • • Gubitak svijesti Amnezija Nesanica Gubitakkoncentracije izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : • Bol u misicima • "Munjina sara " .eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa • Povisena T jonizovanog vazduha • Skisni efekat .nema izgleda da prezivi • Naknadnim praznjenjem iz tla . POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : • Praznjenje elektricne energije visokog napona • • Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) .

Vjesanje (suspcnsio) 3. mehanickim sredstvima. edem grkljana.Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : • • Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka • Prohodnost disnih puteva • Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 02).Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo). veznjacama Akutni alveolarni emfizem . Occlusio cavi oris c. HCN) c. slivene mrtvacke mrlje Faze asfiksije 13 .Pojava sitnih krvarenja u scrozama. Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. unutrasnji organi punokrvni . Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. anoksija (potpuni nedostatak O?).Obimne. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma.stezanje a. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Prema nacinu nastanka : 1. Submersio (utopljenje) f. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Asphyxia compressiva . Nasilan : a. beonjacama. Obturatio tracheobronchiorum e. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija Obdukcioni nalaz . Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Occlusio nasi et oris b. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Hemijska asfiksija (trovanje CO. pneumotoraks) 2. hiperkapnija (povecanje koncentracije C02u krvi). Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. Mehanicka asfiksija MEHANICKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem.

Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. Ako se osoba u ovoj fazi spasi. INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama. Duboki gubitak svijesti. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika. Prati ga kasalj. najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). 14 . kospice) u disne puteve. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. svijest u potpunosti ocuvana.ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. linijasti tragovi. oko nosa i retroaurikularno. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje. epilepticara. II. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti. kukuruza. smrt moze nastati za par sekundi. napregnuti pokusaji udisanja. sluznici usne duplje. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. Srece se i kod grupnog silovanja. a izjava nije vjerodostojna. hipertenzija (povecan krvni tlak). zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Faza : jaka cijanoza lica. Traje oko 2 min. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. a krace kod bolesnika. pokretanjem inhibitornih refleksa. Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi. pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Pocinje gubitkom svijest. Osoba se sjeca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sjecanju). glad za vazduhom. Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke. izbuljene oci. tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Najcesce prilikom povracanja u snu. III. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). najcesce kod cedomorstva-ubilacko. zrno graha.. ASPHYXIA SUFFOCATIVA .I. Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. modrilo lica i moze indirektno. da dovede do smrti. Traje oko 2 min. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Traje 2-3 min. radi se. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).

4. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja.pecurka. odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja tecnosti u dusnik. pri. III) Faza. plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. Promjene na svjezem lesu : 1. neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Osoba je u besvjesnom stanju. to se naziva imersio. Primarno .SUBMERSIO . pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa . Svaki les iz vode nije utopljenik. Promjene na lesu iz vode.osoba sama sebi zaveze ruke. ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. a padom u vodu osoba je udise. 15 . zraka i tecnosti.dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a.fenomen pecurke. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. naslage od mulja i pjeska. Faze utapanja : I) Faza . dakle ne mora citavo tijelo. Dolazi do modrila tijela i grceva. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost .imersio. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo. Samoubilacko . Ubilacko . Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su grcevitiji. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Odjeca. koje onesposobljava osobu. od sluzi.UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si. a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. 3. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na .najcesce novorodjencad i dojencad. koza vlazni. Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode. Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode. Pocinje gubitkom svijesti. povreda glave. stopala. onsvjescenost.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. Javi se nekoliko terminalnih grceva. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca. bronhe i pluca. 2. sake. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. c. pa uz stalni kasalj.). kosa. stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. epilepsija. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Traje 60-100 sek. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt. Kasljem se ona nastoji izbaciti. koljena. II) Faza. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Zadesno 2. Na pritisak spolja cuje se pucketanje. b. oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. skripanje. Utopljenje moze biti : 1. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost.

Nalaz algi kremenjacica u jetri. ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana . Obicno zahvata prvo lice djelomicno .. mosnica. a 14-og cijelo lice. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. opisati sve detalje. Naboranost. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu.. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica. ubistvu. Procjena duzine boravka lesa u vodi. Mehanizam nastanka smili je trojak:: 16 . Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. zenskih polnih organa 5-1 Oh. kostanoj srzi 3. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja. ubilackog karaktera. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. kostiju i organa. 6. odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. 2.kod utopljenika u morskoj vodi Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu. Obaviti toaletu lica : • • • Skinuti alge • Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu • Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje • Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja. • Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze. dojki.ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake. 9. cak 1 0 . 8. Identifikacija je otezana. algi na otkrivenim dijelovima tijela. Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. 7. Odredjivanje koncentracije hlorida.7 . samoubistvu.1 0 dana.5. Zato po pronalasku lesa u vodi.ruke pralje".20x nego lesevi iz vode. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda. 1.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. 11.

STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac. krvni podlivi. Ima ih mnogo. Cvor 3. Mehanizam nastanka smrti je trojak : • • Cista asfiksija Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja . Zatvorene (ima cvor) 3.• Cista asfiksija • Dolazi do kompresije a. ubistva starijih osoba.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak • Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Nalazimo znake otpora : oguljotine.cesto kod pljacki). zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. Otvorene (nema cvor) 2. Luk 2.remen. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. horizontalno polozena. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. dublja. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti : 17 . Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo. Fiksirane Svaka omca ima : 1. kod silovanja. tamnija). tragovi prstiju. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva. kajs. Unutra su prisutni podlivi. bijeda) ili brazde (uza. potpuno (ne dotice nogama tlo) i 2. tackastih ili okruglastih oguljotina. podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). U odnosu na podlogumoze biti 1. plica. nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira. ogrebotine. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice. vise nego prstiju.

dlanovi). mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama. Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama vibices. rezu se nokti i salju na vjestacenje. nogama. Asfikticna faza . Omca se zateze nejednako. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi.„kozni grebencici. fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Pokusaj ubistva . Konvulzivna . izbaci spermu. Krak omce se presjeca po sredini. sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje.grcevi lica i ekstremiteta. Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena.\ Ako je vjesanje zazivotno. COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS 18 .omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Pokusaj ubistva vjesnjem . Ako je omca fiksirana luk se sjece. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. Zatim se skida omca. sakama. zujanje u usima 2. omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. urinira. neosjetljivost na bol.cvor je u sredini i straga. Ako je omca od mekanog materijala (peskir. u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima. glavi 3. to mjesto se na luku obiljezi.nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja. a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Anesteticka . kipa). Nastupi smrt za 4-5 min. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. Objesenog ne treba uzimati za ruke. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor. sa vrata. pa ako je to zemlja. od naprijed prema natrag. Atipicno . Pruga je kosa od gore prema dole. Ubistvo vjesanjem je rijetko.1. na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. Ljekar konstatuje smrt. njeni tragovi ostaju na cipelama. defecira. Tipicno . jedva vidljiva. Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. a ako ima cvor. u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze . potkoljenicama i stopalima. Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore. Najcesce je samoubilackog karaktera. brazda je anemicna. sto dalje od cvora (u predjelu luka). Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje). 2. nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). Uvidjaj slucaja vjesanja Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar. To su posmrtne pojave. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja .tentamen suicidi. na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena.cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno).tentamen suspensionis (psihijatrija). polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Postoje 3 faze vjesanja : 1.30 sek poslije stezanja omce.

Vozac b. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta.usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom . Bitan faktor je vrijeme . Obdukcijski nalaz : • • Jaka cijanoza lica i vrata. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a.Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. STIJENA.nalet vozila na pjesaka u mirovanju . Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. AKCELERACIJA (UBRZANJE) . Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. organima.krace vrijeme udara . OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. odroni tla.. Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. pritisnuti dio je blijed • Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa • Ozljede na kozi.vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica . Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi. DRVO. Motociklista / Biciklista c.80-100kg. OBJEKAT. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg .povreda intenzivnija. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3.) 19 . Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti).povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO.pjesak biva ubrzan) 2.. prinjecenje vozilom). vozac). DECELERAC1JA (USPORENJE) .ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr. Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. kostima SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM) Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja.

PJESAK Dva su osnovna tipa. PREVOZENJE.cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede III) Faza . u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru. razderotine • Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni. zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom. trouglasti tzv. kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede 20 .primarne povrede : oguljotine. PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara. dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza . bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile) • Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti • Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .vezana je za kocenje vozila.dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : • Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta . visestruki.4.dolazi do nabacivanja tijela na vozilo • Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu • Preko 60 km/h na krov vozila kontakta sa vozilom) • Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede . podlivi.

Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Trpi sekundarne povrde. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO .Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka.Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . vreste tla. glave. prelomi kostiju . KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju.tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila.. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. 21 . Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji ! UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) I. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor.tijlo se rotira i pada na tlo. krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. faza . Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo.PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. Povrede su razlicite lokalizacije. blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza . faza . prelomi vratne kicme. ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja.. faza .Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. Najcesce oguljotine. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa.

Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha . gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca.kretanje prema nazad. na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc . dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila . Kod pregazenja se povrede dijele na : 1.ruptura jetre i slezine. Karakteristicne a.to nas opredjeljuje koje vozio. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani .tijelo se gura po podlozi.jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila . Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. ogrebotine 3. trazeci oslonac rukama.kod pregazenja grudnog kosa. decolment (avulsio) c.nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare . PREGAZENJE . I) Faza . prskotine koze (u predjelu prepona) e. Suvozac ne moze formirati uporni trougao.kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima.javljaju se samo kod pregazenja . nekarakteristicne .TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu . I) Faza . Kod manjih brzina (20 . paralelne oguljotine b.nisu siguran znak pregazenja 22 . vratna kicma se isteze .Kada vozilo naidje na prepreku. II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.oguljotine ili krvni podlivi 2. Specificne . II) Faza .vrata.komplicirano pregazenje. Tijelo ide naprijed i gore.30 km/h)povrede su na strani penjanja. opekotine (od donjih dijelova vozila) d.ekstenzija.

Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost.svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kicmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije Obljubna nemoc muskarca moze biti : a.spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene tecnosti u istu. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) . Snosaina (obljubna) moc muskarca Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije ... Neprirodno (perversitas sexualis) . Privremena (uslovna) - • Organski poremecaj (oboljenje polnog organa. Oplodna moc muskarca Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida . pretjeran strah. 2. To je COITUS.. 23 . Moze biti: 1.kod povreda kicmenog stuba.SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. 2.copulatio sexualis) 3. OBLJUBA ili SNOSAJ. Polna sposobnost muskarca Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci muskarca • Oplodnom moci muskarca 1. Trajna . psihoze. mala ili velika duzina polnog organa) • Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti. hronicnih alkoholicara. b.potentio ereetionis.spermogram.. ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc.generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj. Polno opcenje (conjugatio s. stecena oboljenja testisa-zauske. zalost. Polni nagon (libido sexualis) 2. Oplodjenje .

• povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine).. DEFLORATIO . Moze biti razlicitog oblika : • Prstenast • Polumjesecast • Zpcast • Resicast 24 . funkcionalnih poremecaja (vaginismus) . Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed • urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost). Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu. debljine 1-3mm. nepazljivim ljekarskim pregledom.sa izuzetcima Polna sposobnost zene Odredjena je : • Snosajnom (obljubnom) moci zene • Oplodnom moci zene 1.specijaliste sudske medicine.zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice. ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije. Traje u prosjeku do 55-60 god. psihijatra. Moze pretstavljati : • Mogucnost zaceca (potentio nidationis) • Mogucnost nosenja (potentio gestandi) • Mogucnost radjanja (potentio parturiendis) Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika..RAZDJEVICENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze.. Sudsko-medicinski znacaj : Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara . kod nekih oboljenja.. psihologa. neprolaznoscu jajovoda. Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) . sociologa. Pracen je bolovima. ginekologa.Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]... blazim ili jacim krvarenjem.bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji. straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja).

• Pregradjen Himen se sastoji od : • • Otvora Oboda koji ima : • • Ivicu Osnovicu Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje .zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje. polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. zupcast himen) . rublje. kombinacijom nasljednih. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja. Nalaz sperme u vagini. Incest .vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje Razlikujemo : Pri razdjevicenju moze doci do : • Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Sadizam . Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. 5.. 25 .izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija .neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. 3. 2.. Pederastija .neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen. uvijek izostalim polnim oplodjenjem. b.izmedju osoba zenskog pola Vazan je kod homoseksualnih ubistava. Smatra se daje moguce poslije 11 god. anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Homoseksualnost . gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Fetis moze biti : dojka.maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje . Javlja se kao : a. : povredjivanje. Fetisizam .neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. Biseksualnost .seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. Nastaje obicno posle puberteta. Najcesci poremecaji su : 1.

polni nagon usmjeren prema zivotinjama 26 .prema starim osobama Necrophilia . Automazohizam . Zoophilia (sodomia) .ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. 7.polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja : a. 8.prema lesevima 9. Paedophilia . b.bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma. Mazohizam .prema djeci Gerontophilia .osoba muci samu sebe. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6.postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. Egzibicionizam .osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. Paraseksualnost . Autoerotski zades . c.

Dokaz stalnog. optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom.KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA 1. Pri pregledu u ambulanti treba : • Potpuno i tacno identificirati 27 . koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva.STUPRUM Spolni akt izveden prisilno. protiv zelje jednog partnera. moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije 10. kaoi na spolnu cast (spolni integritet). ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Spolni odnos sa Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao : • Spolna sloboda i • Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose). Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom 9. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. trajan. Spolni odnos zloupotrebom polozaja 5. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran. Silovanje 2. ali nije iskljucivo.Upoznavanje djeteta sa pornografijom 11. dvije ili vise osoba. Bludnje radnje 7. Navodjenje na prostituciju 8. SILOVANJE . Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe. ozbiljan. vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota. napada se istovremeno i na spolni moral. Spolni odnos sa nemocnom osobom 4. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice.Rodoskrvnuce (incest) U ovu grupu krivicnih djela spadaju : 1. Silovanje moze biti: • Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) • Pokusano • Zapoceto Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam). Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) 3. niti do ejakulacije. savladan od strane jedne. Silovanje 2. Prinuda na spolni odnos 6. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije.

rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora).• • Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja 4. oguljotine. lica. vratu. • Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije). 3. dlake) • Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poremecaji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. 28 . nekad ugrizi. 2. unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi. odjece i dr predmeta na kojima se mogu naci bioloski tragovi (krv. razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. nacionalne. sperma. uzeti bris vagine • Pregled rublja. nosa. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke. rukama. vrata. dojki. Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima. ogrbotina na licu. Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe.

to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost. prislanjanje tijela. a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. ljubljenje. kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Djelo ima 3 teza oblika : 29 . SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog.SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja. NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju. golisanje) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. porodicnog. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji. ili pak upotrebom sile. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. ali se ne dogodi polni odnos (pipanje. PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba. stipanje.

4. materinstva. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava. starijim zenama. bilo krivicno-pravnih (silovanje. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. specifican ili opasan nacin upotrebom sile ili prijetnje.INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. podmetanje. mladim. bracnosti. ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. cedomorstvo. NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna. ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva.Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta dijetetu ili maloljetniku. Obicno se radi o umno poremecenim zenama. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : • Dokazivanju snosaja • Eventualnim povredama • Eventualnom razdjevicenju • Obljubnoj sposobnosti pocinitelja TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.povracanje). neiskusnim. vanbracnosti).sumnja na otrovanje . lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE • • • • Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. nije svjesna toga. obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju. RODOSKRVNUCE . LAZNA TRUDNOCA 30 . 2. skrivene. SKRIVENA TRUDNOCA Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce Otkriti neznane. 3.

Za razliku od prethodne. Prirodni (spontani) . Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece. pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice. Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost.zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje PRAVNI ASPEKTI POBACAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. prisile za brak. staratelj ili socijalna ustanova. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje. ucjene. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. Prekid trudnoce moze biti : 1. Clan 4 31 . moze sama podnijeti zahtjev. inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika. ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. Namjerni . ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu. te pretstavlja krivicno djelo. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti. kod psihickih poremecaja).Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja.abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o • Dozvoljeni (u skladu sa propisima. bez obzira na to ko ga vrsi). tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj. b. Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) . kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema „gestacjjskog mjeska". U izuzetnim slucajevima. nasilni pobacaj moze biti : a. ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova.abortio spontanea 2.

Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : • Iskaz majke daje taj muskarac otac • Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : • Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca • Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu • Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) • Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema • Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala • Antropometrijska ispitivanja (lice.Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. obljube. glava. udaljenost ociju. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : • Ustanoviti da li je trudnoca postojala • Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne • Ako je doslo do ostecenja zdravlja .ustanoviti stepen ostecenja zdravlja • ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. socijalni radnik i predsjedavajuci komisijeginekolog).99% vjerovatnoca 32 . Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo. Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara. rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja. nosa) poslije godine starosti • Metode tipizacije tkiva . zamjena djece u porodilistu).

sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete.majka a.stav sredine u kojoj zena zivi.. neki 7 dana. Identifikacija • Znaci na objektu : d.vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja porodjajni bolovi. uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : • Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socio-ekonomskim uslovima • Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti 33 . psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. c. Znaci na subjektu (pociniocu) . b.• • DNA identifikacija . CEDOMORSTVO . Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti obdukcije e. 2. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom.INFANTICIDIUM To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h. c.100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. b. Uzroci mogu biti : Eksterni . kada taj poremecaj ne postoji. a. drugi 2-3 dana.pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) • Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela • Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. zakon i predvidja blazu kaznu. krverenje. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje : 1.. losi materijalni uslovi • Interni . Elementi krivicnog djela : • Majka kao subjektivni krivac .

dijeli se na: a. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. teorijska. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna.Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima. Unakazenost 3. Teska tjelesna povreda . KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije. ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b.infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. Kvalifikovana TIP. daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija). Opasnost po zivot 2. Laka tjelesna povreda . Sposobnost za rad 4. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1.LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Narusenje zdravlja 5. ubod nozem u prsa . Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr.TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) II.pneumotoraks . Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena 34 . sto znaci da postoji.

Naime. KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna. konkretna. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem dubokih oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti. za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Ostecenje jednog bubrega. amputacija). Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povredjivanja kao profesiju. Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. profesiji. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi.o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni Npr. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina „nije vazan" dio tijela). Unakazenost Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela. Znatnost nema mjeru. O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. upotrebljivost. ventilni pneumotoraks. odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti. zivotnoj dobi. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos. a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). posttraumatska paraliza noge). Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomicnog unistenja organa ili dijela tijela. Medicina ne moze ovo prihvatiti. izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka. mada je ona ocigledno mjerljiva. Teska tjelesna sa trajnim posledicama Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Npr. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. 35 . Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). hematopneumotoraks. koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost. razdor velike krvne zile. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu. realna.

5. ako postoji ostecenje pleure .ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu. Tu spadaju : 1. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP.koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP. 4. 2. lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju. ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP.ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP.ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. 7. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP.u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP.TTP. Prelom jednog rebra (bilo kojeg). Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure. poremecaj disanja. Nije dovoljan samo osjecaj boli.LAKA TJELESNA POVREDA . jer je njihova funkcija pri disanju manja. Krvni podliv . a ako se moraju vaditi to je TTP. LTP ima sljedece karakteristike : • Ne dovodi zivot u opasnost • Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ • Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ • Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji. 3.gledano izolovano radi se o LTP. to je TTP. a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. 36 . 9. Prelom jednog zuba . 1 0 . Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. a ako ima to je TTP. u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Medjutim. Potres mozga objektivno dijagnostikovan. ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije. 8. poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP. Prelom falange prsta . pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Prelom lisne kosti (fibule) .LTP Svaka povreda koja nije teska. s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. Prelom nosnih kostiju . Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost.

. skupna kvalifikacija nema smisla Npr. Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP.. neravna povreda sa tkivnim mosliciina. gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje • Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda.ako ostavlja manifestni trag to je LTP. te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Npr. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi.da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica). Npr. prelom butne kosti je obicna TTP. nanesena tupinom mehanickog orudja. tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi • Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja. udarac pesnicom u predjelu lica . usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. • Na ishod tjelesne povrede.Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim. a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno) Npr. tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji). ali moze da zavrsi smrtno. 37 . nepravilna. Naime ako postoji vise povreda. najblazi stepen povrdjedjivanja. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. u ticu i prethodno stanje. • I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju. treba primjenjivati jos neka nacela. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe. kvalifikuje se opet kao LTP. • Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. krvni podliv. odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : • Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja.

ali ne i da ga lisi zivota TROVANJE ALKOHOLOM. da ce je on moci otkloniti. Alkohol i saobracajne nesrece Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. 2. Nesvjesni nehat . uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu.• Odrediti starost povrede dogadjaja.pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). Ubistvo sa umisljajem . morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : a. Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. s tim u vezi.pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu. postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. RESORPCIJA.pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica. 3. RAZGRADNJA I DJELOVANJE Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. 38 .6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu. kvalifikaciji. Svjesni nehat . Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj.pocinilac djela svjestan je krivicnog djela. sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda. pri tome zeli da zrtva pati. dakle konacnu odluku donosi sud. Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida. i sva sudsko-medicinska razmatranja. iako bi po svojim karakteristikama. slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). ali je uprkos tome i cini. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja. b. u cilju prouzrokovani a tih posljedica. ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu. • Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog Npr. Brutalno ubistvo . jedan modar. Koncentracija od 0.pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda. prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. narocito moc brzog reagovanja. obrazovanju. Te se povrede moraju iskljuciti. Ubistvo iz nehata . drugi zuto-zelen (nastao ranije). Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne. te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). Umisljaj . suzeno je vidno polje. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva. uvijek se mora opisati boja podliva.

osobe su tesko kontakti bi Ine. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju.faza stimulacije . 6.5%o) Nekriticnost. Tesko pijano stanje (2. stupor i koma. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. stanje izmedju sna i jave. nekad su prisutni znaci euforije 2. subjektivno se dobro osjecaju.8%o ne pravi nikakve smetnje. ) Koma.. Donja granica letalne doze (4%. Javaljaju se promjene u mentalnoj. Pijano stanje (l. 2. grubost. povremeni gubitak svijesti. surovost. sinhrono kretanje ocnih jabucica Culna sfera 39 .. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. II faza (0. svadje.5%o) Osobe su razgovorljive. motornoj i culnoj sferi. usporeno disanje. razdrazljivost.3 %0. 5.0. pad koncentracije. gubitak refleksa. smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. nesvjestica.5-4%0 ) Zamucen pogled. 8. Trijezno stanje (0.Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0. I faza (ispod 0.5-2.5-1. vremenska i prostorna dezorjentacija. Kod nekih osoba koncentracija od 0. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru.1 -0. Stanje teskog troavnja alkoholom (3. precjenjivanje vlastitih sposobnosti.5%0) Gubitak svijesti. III faza .5-l.5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene.3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno.2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. tuce 3.osoba vidi „duple slike".05-0. 4.nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. smrt usljed paralize centra za disanje. oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a. Kod koncentracija iznad 1. zelja za isticanjem. Pripito stanje (0.1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica.5-3.5%o) . konfliktne situacije.

Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata.79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0. vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju. pospanost. Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. posebno ako se posmatra objekat u pokretu. jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. najcesce sasvim izgubljena.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne 5.faza inkordinacije . Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen. V faza .l. VI faza . IV faza . Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a.ne prelazi 0.8 g/ml 40 . Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Postoji tesko intelektualno ostecenje.Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu.2-3%0 situacije.3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim.1 kg grozdja 0. 6.faza stupora i kome . djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. 4.2%o Konzumiranjem alkoholnih pica Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) .faza konfuzije .2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka . pojava duplih i laznih slika. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p — 0. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena.> 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina . Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. poremecena prostorna i vremenska orjentacija.

Koncentracije alkohola u picu. Resorpciju 2. koncentracija alkohola je 40% 40x0.Stanja probave . Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu. Biotransformaciju 4. Ako je konc. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min. Eliminaciju Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza. mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe.Brzine konzumiranja alkohola.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca.8 = 3.8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu.Kada se radi o konjaku. nego u kostima i masnom tkivu). Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze.6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula : A=cxpxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A .redukcioni faktor 41 .2g alkohola/lOOml pica FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu.koncentracija alkohola u krvi p . To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi.7 .Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. a uglavnom se odnosi na onu. vrsi se u digestivnom traktu. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: . . dok se vrsi apsorpcija prvog pica. pa se koristi redukcioni faktor (r): . Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. koncentracija alkohola je 3-4% 4x0.tjelesnamasa u kg r . Distribuciju 3.Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0. koja je u njega unijela oralnim putem. ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. nastupila bi eliminacija prvog. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1.Za zene i gojazne muskarce iznosi 0.kolicina alkoholnog pica u gramima c . dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija .

8 g c = A/ p x r .7 c = 1. Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija ALKO-TEST Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina.4 x 80kg x 0.8 x 6 = 76.5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola. 3.1 %0 dakle radi se o pripitom stanju. Ako preko hromata. 4.1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1.8/ 96 x 0. Da li govori istinu ? A=cxpxr A = 1. sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. Pusenje ne smeta reakciji.76.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). prolazi zrak u kome ima alkohola.Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0. ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu.5 %0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1%0 Primjer 1 Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. 2. Posto se konjak sipa obicno u casice od 0.4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12. a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) . nalazi se zuti prsten. jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora. redukuje se u NADI f . On 42 . ADH metoda Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specificnost.8 g apsolutnog alkohola (A). Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Na sredini indikatorskog sloja hromata. dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. a na drugi plasticni balon. 12. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0. U case se sipa obicno 0. alkohol prelazi u acet-aldehid.4%0kod muskarca TT 80 kg. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Pod utjecajem alkohol-dehidrogenaze (ADH). pri duvanju.oksidacioni koenzim.8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. te se na jedan stavi usnik.7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0.

koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji. a na osnovu koga je opet moguce. potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu.apsorbuje svjetlo. indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. moze se odrediti pomocu fotometra. Vrijednost apsorbancije. u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru. Dakle. 43 . indirektno pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije. stoje vise alkohola u krvi. Tako se.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful