P. 1
Nova skripta za pravosudni[1]

Nova skripta za pravosudni[1]

|Views: 3,620|Likes:
Published by Vladimir Vlado

More info:

Published by: Vladimir Vlado on Feb 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/13/2015

pdf

text

original

• •

KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO - RANKO NIKOLIĆ KRIVIČNO PROCESNO PRAVO - MALIK HADŽIOMERAGIĆ GRAĐANSKO PRAVO

GRAĐANSKO MATERIJALNO PRAVO – KATARINA MANDIĆ BEBA GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO – SUADA SELIMOVIĆ

• • • •

PRIVREDNO PRAVO – HAJRUDIN HAJDAREVIĆ, SILVIJA ČUPKA USTAVNO PRAVO I ORGANIZACIJA PRAVOSUĐA – DŽEMO M. UPRAVNO I RADNO PRAVO – KATA SENJAK, SADUDIN KRATOVIĆ

Stranica 1 od 248

1. ŠTA ČINI KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO U BIH? Krivično zakonodovastvo sačinjavaju: − KZ BIH − KZ Entiteta − KZ Brčko distrikta − Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brčko distrikta, kojima su propisana krivična djela Ovo zadnje se naziva dopunsko krivično zakonodavstvo. Tu su ZKP BiH, Entiteta i Brčko distrikta, zakoni kantona u kojima su propisna krivična djela, s tim da oni ne mogu propisivati djela koja su već propisana zakonima BiH, Entiteta ili Brčko Distrikta. U širem smislu, ovdje se ubraja i ZKP BiH i ZKP Entiteta i Brčko distrikta.U svim zakonima koji čine dopunsko krivično zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivičnog zakonodavstva. Ti zakoni moraju biti u skladu sa krivičnim zakonom u pogledu uslova odgovornosti i kažnjivosti (npr zakon o prostronom uređenju, zakon o ravnopravnosti polova) tu se spominju neka krivična djela koja su nespretno umetnuta ali se tu nalaze. 2. NAČELO ZAKONITOSTI? Ovo načelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo načelo je propisano u članu 4. KZFBiH. Ono znači da se krivična djela i krivične sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima niže pravne snage. Drugi aspekt ovog načela znači da se nikome na može izreči sankcija za djelo, ako ono prije nego što je učinjeno, u zakonu nije propisano kao krivično djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (član 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva načela obezbjeđuje se pricip zakonitosti u krivičnom sistemu. 3. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA (OBAVEZNA PRIMJENA BLAŽEG ZAKONA)? Ovaj princip znači da se na učinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela (Tempore Criminis). Ovo pravilo je u skladu sa ustavom u smislu da nema retroaktivne primjene propisa. Međutim, ako se poslije izvršenja krivičnog djela KZ izmjeni jednom ili više puta, primjeniće se onaj zakon koji je blaži za učinioca. U toj situaciji moguće je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blaži. U zakonu nije eksplicitno propisano koji je zakon blaži, ali do zaključka o tome dolazi se neposrednom analizom svih tih zakona. Na taj način, teorija i sudska praksa utvrdili su jedinstvene standarde ili kriterije na osnovu kojih se utvrđuje koji je zakon blaži.

Stranica 2 od 248

4. KOJI SU KRITERIJI NA OSNOVU KOJIH SE UTVRĐUJE KOJI JE ZAKON BLAŽI? Blaži je onaj zakon koji određeno ponašanje ne propisuje kao krivično djelo. Npr. u ranijem krivičnom zakonodavstvu postojalo je krivično djelo kockanje, uvreda, veći broj krivičnih djela protiv oružanih snaga. Međutim, ta djela i još neka u važećem KZ su dekriminisana. Također, u važećem KZ-u propisana su neka krivična djela koja nisu postojala u ranijem KZ-u. Prema tome, ako se utvrdi da je krivično djelo počinjeno u režimu ranijeg KZ-a, a sudi se po novom KZ-u, nema krivičnog gonjenja, a ako je preduzeto, postupak će se obustaviti. Isto tako, da je neko ponašanje učinjeno u vrijeme važenja ranijeg zakona, a sudi se u vrijeme važenja novog zakona, u kome je propisano to novo krivično djelo, primjeniće se raniji zakon kao blaži. Ovo je ključni kriterijum za utvrđivanje koji je zakon blaži i ukoliko se primjeni na konkretan slučaj, otpada potreba za utvrđivanje ostalih kriterija. − Blaži je onaj zakon koji iako propisuje to krivično djelo, isključuje krivično gonjenje. Npr. službeno lice prodre u tuđi stan radi hvatanja učinioca krivičnog djela - neće krivično odgovarati jer je to učinio u vršenju službene radnje. − Blaži je onaj zakon koji propisuje mogućnost oslobađanja od kazne ili blažu vrstu ili mjeru kazne, npr. krivično djelo krađe – blaži je važeći zakon jer postoji mogućnost izricanja blaže kazne, a osim toga, ne propisuje kažnjavanje za pokušaj. − Blaži je onaj zakon koji ne predviđa izricanje sporedne kazne ili određene mjere sigurnosti. − Blaži je onaj zakon koji previđa šire mogućnosti za ublažavanje kazne ili izricanje uslovne osude, sudske opomene ili blaže kažnjavanje za pokušaj. Kada je riječ o krivičnoj odgovornosti pravnih lica, blaži je raniji zakon jer nije propisivao krivičnu odgovornost za pravna lica.

5. KAKO SE PRIMJENJUJE BLAŽI ZAKON? Blaži zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog učinoca, a ne apstraktno i općenito. To znači da se analizom prethodnih kriterija utvrđuje kako se ti zakoni odnose na konkretnog učinioca. Blaži zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima. Blaži zakon mora se primjeniti do pravosnažnosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih lijekova (žalba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i određeno novo suđenje, blaži zakon se mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga što više ne postoji pravosnažna presuda i suđenje počinje ispočetka. Ako nije ispoštovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio strožiji zakon, postojaće povreda krivičnog zakona.npr krivično djelo silovanja ranije je važila samo jedna definicija da to može učiniti samo muško lice u odnosu na žensko a u novom zakonu je uopćeno i glasi ko nekoga silom.

Stranica 3 od 248

6. KRIVIČNE SANKCIJE? Krivične sankcije su: − Kazne − Mjere upozorenja − Mjere sigurnosti − Odgojne mjere − Preporuke Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti mogu se izreči samo učiniocu krivičnog djela koji je krivično odgovoran. 7. KRIVIČNO DJELO? Krivično djelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su obilježja određena u zakonu i za koje je u zakonu propisana krivična sankcija. Da bi neko djelo bilo krivično djelo moraju biti kumulativno ispunjeni svi ovi elementi.
a)

Protivpravnost kao elemenat krivičnog djela?

Protivpravnost kao elemenat krivičnog djela znači da je određeno ponašanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog poretka. Međutim, pravni poredak dozvoljava u određenim situacijama i pod određenim uslovima postojanje nekog osnova koji isključuje protivpravnost. Ti osnovi mogu biti u krivičnom materijalnom i krivičnom procesnom pravu. U krivičnom materijalnom zakonu protivpravnost isključuje: djelo malog značaja, nužna odbrana i krajnja nužda. U procesnom pravu osnov isključenja protivpravnosti postoji u slučaju lišenja slobode učinioca krivičnog djela, određivanje pritvora, vršenje pretresa stana i lica, zadržavanje poštanskih pošiljki, preduzimanje posebnih istražnih radnji i sl. Osnov isključenja protivpravnosti može predstavljati i vršenje profesionalne dužnosti npr. ljekarska intervencija. Naređenje pretpostavljenog ne isključuje protivpravnost.
b)

Propisanost krivičnog djela u zakonu?

Vidi pricip zakonitosti u metrijalnom smislu (čl. 4 KZ FBiH) Ovo načelo postoji u materijalnom i procesnom smislu. U materijalnom smislu ovo načelo je propisano u članu 4. KZFBiH. Ono znači da se krivična djela i krivične sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima niže pravne snage. Drugi aspekt ovog načela znači da se nikome na može izreči sankcija za djelo, ako ono prije nego što je učinjeno, u zakonu nije propisano kao krivično djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija. Princip zakonitosti u procesnom smislu (član 2. ZKP FBiH) - kombinacijom ova dva načela obezbjeđuje se pricip zakonitosti u krivičnom sistemu.

Stranica 4 od 248

a druga oduzimanje stvari. vjerskih ili rasnih pobuda. iz bezobzirne osvete i sl. Obzirom na prirodu pojedinih djela. već o pokušaju krivičnog djela razbojništva. ali i dodatno obilježjeu pogledu načina izvršenja krađe npr. kod krivičnog djela krađe (čl. U slučaju ako bi se radilo o kumuliranju više ovih alternacija radilo bi se o jednom krivičnom djelu. Te radnje mogu biti određene alternativno i kumulativno. Krivično djelo teške krađe sadrži sva ova obilježja. Dakle. po ovim dodatnim obilježjima ovo djelo se razlikuje od krivičnog djela krađe. ako se to lišavanje vrši iz nacionalnih. Kod takvih krivičnih djela obje te radnje ulaze u sastav izvršenja krivičnog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se krivično djelo. na okrutan način. krivično djelo napuštanja nemoćne osobe. Kod alternativnog određenja radnja je označena na više načina i to se iskazuje kod određenog djela rječju «ili» npr. kod činjenja uvijek se radi Stranica 5 od 248 . Činjenje postoji onda kada lice preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti npr. modaliteta izvršenja. Prema tome. krivično djelo se najčešće čini činjenjem neke radnje. kod razbojništva jedna od radnji je primjena sile. odnosno. Izvršenjem djela na bilo koji od ovih načina tj. da se krađa vrši u vrijeme elementarnih nepogoda (poplave. Krivično djelo ubistva sastoji se u tome da učinilac lišava života drugo lice. Krivično djelo može biti izvršeno činjenjem i nečinjenjem. kod krivičnog djela krađe radnja se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne stvari. oduzima tuđu pokretnu stvar. Međutim. svako djelo ima određene elemente koji čine biće tog krivičnog djela.c) Obilježja krivičnog djela? Krivični zakon određuje krivično djelo tako da propisuje okolnosti koje karakterišu određeno ponašanje kao krivično djelo. djelo je izvršeno. Npr. a to bi se moglo uzeti samo kao otežavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne. elementima bića krivičnog djela. Moraju biti ostvarene obje propisane radnje kumulativno npr napuštanje nemoćnog lica i uslijed toga nastupanje smrti tog lica. Te okolnosti nazivaju se obilježjima. Da bi djelo bilo svršeno moraju biti ostvarena sva njegova obilježja. d) Radnja krivičnog djela To je ona radnja kojom se izvršava krivično djelo i koja je označena u opisu krivičnog djela kao radnja izvršenja.286 KZFBiH) bitna obilježja su: da se radi o tuđoj pokretnoj stvari. što znači da se ovo djelo može izvršiti pravljenjem lažne isprave ili nabavljanja ili upotrebom lažne isprave. drugom nanosi povredu i sl. ispunjavanjem bilo koje alternacije. Postoje krivična djela kod kojih je radnja određena tako da postoje dvije ili više odvojenih radnji da bi djelo bilo svršeno npr. kod krivičnog djela ubistva radnja se sastoji u lišavanju života drugog lica. zemljotresi itd). odnosno. kod krivičnog djela pravljenja lažne isprave radnja izvršenja određena je alternativno. npr. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje neće se raditi o svršenom krivičnom djelu. da se ta stvar oduzima i da se to čini u namjeri u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Kod nekih krivičnih djela radnja izvršenja sastoji se od dvije djelatnosti npr. da se krađa vrši obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora. U praksi. Kod nekih krivičnih djela zastupljeno je više radnji. radiće se o teškim slučajevima ubistva koji su zapriječeni strožijom kaznom. Ostala obilježja služe za bliže označavanje kažnjivog ponašanja i po potrebi za razgraničenje od drugih srodnih krivičnih djela. falsifikuje ispravu. upotreba sile. Npr.

kod najvećih broja krivičnih djela ta posljedica je izričito istaknuta u opisu krivičnih djela npr. Dužnost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodičnom zakonu.jer se ona pretpostavlja samim time što se radi o materijama koje su izuzetno opasne i čiji je promet u javnom saobraćaju izričito zabranjen. krađa i sl. U ovoj situaciji to praktično znači da Stranica 6 od 248 . krivično djelo davanja lažnog iskaza. tjelesne povrede. povreda. zagađenje vode za piće. Kod najvećeg broja djela subjekt se označava rječju «ko» npr. Kod pojedinih krivičnih djela subjekt izvršenja djela označava se na različite načine. e) posljedica krivičnog djela Svako djelo mora imati posljedicu. jer se njeno postojanje uvijek pretpostavlja. ko drugog liši života. djelo se smatra svršenim samim činom predaje takvih materijala u prevozno sredstvo. Nasuprot tome. ko oduzme tuđu pokretnu stvar. f) subjekt izvršenja krivičnog djela Subjekt izvršenja krivičnog djela po važećem zakonu može biti fizičko i pravno lice. kao u slučaju konkretne opasnosti. Krivično djelo nečinjenjem tzv. ali ona postoji i manifestuje se u stvaranju pogrešnog mišljenja kod sudije u postupku. Dakle. Najčešća krivična djela čija se posljedica sastoji u dovođenju u konkretnu opasnost su krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i krivična djela protiv opšte bezbjednosti ljudi i imovine. Međutim. ta opasnost je određena u biću krivičnog djela i ona se mora dokazivati kao i ostali elementi krivičnog djela. Čim je radnja izvršena. eksplozivnih ili radioaktivnih materijala. Dakle. ne preduzima radnju koju mu nalaže status ili dužnost. kod nekih krivičnih djela posljedica se sastoji u ugrožavanju zaštićenog dobra ili dovođenje u opasnost. majka ne hrani djete i usljed toga nastupi zabranjena posljedica. Međutim. Ta radnja može biti propisana u samom krivičnom djelu ili nekom drugom propisu npr. Takva krivična djela ne sadrže opasnost kao obilježje krivičnog djela. kod ovih djela uvijek se radi o tome da učinilac propušta tj. Ta opasnost može biti konkretna i apstraktna. To praktično znači da je kod takvih krivičnih djela nastupanje posljedice nužna i neoboriva pretpostavka. a time i do donošenja pogrešne odluke. omisivni delikti. Dužnost skretničara propisana je u odgovarajućim propisima u oblasti željezničkog saobraćaja. Posljedica nije unesena u opis krivičnog djela. ovu opasnost ne treba dokazivati kao konkretnu opasnost. lišenje života. pobačaj. U praksi su najčešća krivična djela kod kojih se posljedica manifestuje u vidu povrede zaštićenog dobra. Posljedica krivičnog djela može se manifestovati u vidu povrede ili ugrožavanja. teška tjelesna povreda. Ima krivičnih djela kod kojih ta posljedica nije naglašena npr. već ta opasnost nužno proizilazi iz radnje izvršenja. prenošenje zarazne bolesti. postoje onda kada učinilac ne preduzima radnju koju je dužan preduzeti. ugrožavanja i sl. npr. apstraktna opasnost postoji kada je ona mogla da nastupi usljed preduzete radnje ali u konkretnom slučaju nije nastupila.o nekoj ličnoj aktivnosti učinioca koja dovodi od određenih promjena u spoljnom svijetu npr. Kod krivičnih djela gdje se radi o konkretnoj opasnosti. Ta povreda se uočava čulima i kod ovih djela posljedica se uvijek određuje kao obilježje bića krivičnog djela npr. kod njih se posljedica zapaža čulima vida. u slučaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih. u ovom slučaju se uopšte ne dokazuje postojanje posljedice. Uslovi krivične odgovornosti podudarni su i u slučaju činjenja i nečinjenja.

Utvrđivanje svojstva učinioca kod ovakvih krivičnih djela je veoma značajno. nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi. učesnik u saobraćaju. Druga lica koja bi eventualno sa majkom učestvovala u izvršenju tog krivičnog djela odgovarala bi za neki od oblika sučesništva u izvršenju krivičnog djela ubistva kao pomagač. odnosno. on će biti subjekt izvršenja krivičnog djela. KZ FBiH u kome su data značenja pojedinih izraza. odnosno. vozač motornog vozila. Kod ovih krivičnih djela sužen je broj mogućih učinilaca tako da ova djela može učiniti samo lice koje ima određeno svojstvo. povrede ili pogibije ljudi. lice A gurne lice B na lice C. krivično djelo ugrožavanja saobraćaja govori o postupanju u saobraćaju Stranica 7 od 248 . Npr. podstrekač ili saizvršilac. branilac. Osim toga. jer ako učinilac nema određeno svojstvo neće se raditi o tom krivičnom djelu. subjekt izvršenja djela najčešće se nominira rječju odgovorno lice. ta lica bi odgovarala strožije jer nemaju svojstvo koje ima majka. a lice B samo sredstvo kojim se lice A poslužilo. Ova djela nazivaju se vlastoručna ili Delicta Propria. Dakle. Tek tada ćemo biti u mogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanju postoje elementi krivičnog djela. U praksi mogu nastati problemi kod utvrđivanja pojedinih pojmova u pogledu označavanja mogućeg subjekta izvršenja krivičnog djela. Subjekt krivičnog djela može se pojaviti kao izvršilac. jer je kriv samo onaj za koga se to utvrdi pravosnažnom presudom. osnosno učinilac i krivac nisu sinonimi. Po građevinskim propisima postoji obaveza da se takva gradilišta posebno označe i osiguraju radi osiguranja ljudi koji rade. U slučaju da dođe do nesreće. kod krivičnih djela protiv opšte opasnosti ljudi i imovine. To će najćešče moći da se utvrdi uvidom u pravila tih firmi u kojima su sistematizovana radna mjesta svih odgovornih radnika i njihove konkretne dužnosti. Npr. svjedok. vojno lice. prije pokretanja postupka nužno je konsultovati normativne akte tog preduzeća da bi se utvrdilo ko je od uposlenih bio dužan da osigura bezbjedno izvođenje radova. kod nekih krivičnih djela gdje je subjekt izvršenja označen kao službeno ili odgovorno lice. odgovorno lice. pomagač i podstrekač. kod njih postoji najširi krug mogućih izvršilaca. Da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivično djelo ili ne. odgovorno. vojno lice i sl. U slučaju dileme nužno je konsultovati član 2. Ako se neko lice posluži drugim licem da učini krivično djelo. Lice A je subjekt izvršenja krivičnog djela. pa lice C pretrpi povrede ili nastupi smrt. kod krivičnog djela čedomorstva (ubistvo djeteta pri porođaju) učinilac. npr. Npr. 8) BLANKETNE DISPOZICIJE? To su nepotpune ili okvirne dispozicije u krivičnom zakonu. Kod nekih krivičnih djela subjekt se označava prema svojstvu lica ili njegovom statusu a koje je bitno za izvršenje tog djela npr.takva krivična djela može počiniti svako lice. odnosno subjekt tog krivičnog djela može biti samo majka djeteta. Subjekt krivičnog djela. To je privilegovano djelo ubistva koje može učiniti samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa porođajem. privrednog društva gdje to lice radi. U praksi se dešavaju slučajevi gdje preduzeće izvodi razne građevinske radove. kao i ostalih građana. za utvrđivanje tog statusa biće neophodno potrebno konsultovati odgovrajuće pravne akte organa. službeno lice. Blanketne dispozicije u krivičnom zakonu su najčešće kod krivičnih djela protiv bezbjednosti saobraćaja i protiv bezbjednosti ljudi i imovine. To će najćešče biti slučaj u slučaju označavanja subjekata rječima službeno. ljekar.

Kod optuženja i u izreci presude kod ovih krivičnih djela nužno je ugraditi određene članove zakona ili drugogo propisa na koji upućuje blanketna dispozicija. bližih i daljih. ili je samo jedan od uslova nastupanja posljedice. smrti žrtve prethodilo više uslova. nepotpune ili okvirne. ili u slučaju djela protiv bezbjednosti saobraćaja. učinilac puca iz vatrenog oružja u grudi žrtve u predio srca. To praktično znači da se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. 9) UZROČNA VEZA RADNJE I POSLJEDICE Između radnje izvršenja i zabranjene posljedice postoji uzročna ili kauzalna veza. bez Stranica 8 od 248 . odnosno. da li je u konkretnom slučaju ostvareno ovo krivično djelo utvrdićemo konsultovanjem ZOBS-a. U praksi. i da bi u konkretnom slučaju postojalo krivično djelo moguće je utvrditi konsultovanjem propisa na koje ova dispozicija upućuje npr.suprotno propisima ili kod krivičnog djela protivpravni prekid trudnoće. u praksi su mogući slučajevi da se između ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedan ili više događaja kod uslova nastanka posljedice. Međutim. npr. pa se rana inficira i žrtva umre. Iz ovih primjera se vidi da su nastupanju posljedice tj. U tom slučaju postavlja se pitanje da li je usljed tog interpoliranja došlo do prekida uzročne veze između prvobitne radnje izvršioca i nastupjele posljedice. Očigleno je da su u oba slučaja ove blanketne dispozicije. koji su prethodili posljedici i doprinjeli njenom nastupanju izdvojiti ljudsko ponašanje kao relevantan uzrok nastupanja zabranjene posljedice. učinilac tjelesno povrijedi žrtvu. a kasnije se ispostavi da je žrtva bolovala od hemofilije ili učinilac povrijedi žrtvu. Da bi utvrdili činjenicu da li je neko lice prouzrokovalo svojom radnjom krivično relevantnu posljedicu potrebno je da iz beskonačnog uzročnog toka izdvojmo ljudsku radnju i nastupjelu posljedicu. tako da su svi ostali faktori bili irelevantni. u dispozitivu se navodi da se prekid trudnoće izvodi protivno propisima o prekidu trudnoće. tako da je uzročna veza nesumnjiva. što dovede do smrti. najčešći slučajevi su da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene posljedice. Utvrđivanje uzročne veze u konkretnom slučaju je činjenično pitanje i rješava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja. postoji pravilnik koji je donio federalni ministar zdravstva o postupku prekida trudnoće i ukoliko se isti vrši na način koji nije propisan u ovom aktu radit će se o ovom krivičnom djelu. Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. odnosno. Kod spornih slučajeva naša pravna teorija i sudska praksa prihvaćaju teoriju ekvivalencije (jednake vrijednosti). To praktično znači da je potrebno iz kompleksa raznih faktora. U ovakvoj situaciji treba utvrditi da li je radnja lica A uzrok smrti. uslov predstavlja radnju nekog B lica ili predstavlja elementarni događaj odnosno rezultat djelovanja više sile. a B lice žrtvi zavije ranu septičkim zavojem. Po ovoj teoriji uzročnost će postojati i u slučaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se nadovezuju na radnju učinioca. Uzročna veza mora biti obuhvaćena sviješću učinioca koja se može ispoljavati u obliku umišljaja ili nehata. Tu je očigledno da postoji u potpunosti uzročna veza između radnje učinioca i nastale posljedice. Do prekida uzročne veze i do otpočinjanja novog uzročnog lanca po pravilu dolazi u onim slučajevima kada kasniji događaj. Npr. Ovo pitanje se rješava tako što se prema navedenoj teoriji uzima da ako je ljudska radnja ušla u uzročni lanac koji je doveo do posljedice to se ima uzeti da je ljudska radnja uzrok nastupanja smrti.

Značajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznačajno djelo ili ne. Učinilac će odgovarati za krajnju posljedicu. Ovaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivičnih djela. učinilac je oštećenom nanio tjelesne povrede. učinilac odgovara samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida uzročne veze npr. 10) INSTITUTI KOJI ISKLJUČUJU POSTOJANJE KRIVIČNOG DJELA? a) Beznačajno djelo b) Nužna odbrana c) Krajnja nužda Beznačajno djelo Beznačajno djelo postoji kada određeno djelo sadrži obilježja krivičnog djela određena u zakonu. bagatelnim djelima kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet za postojane krivičnog djela. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzročnosti pa će prvobitni učinilac krivično odgovararati za nanošenje tjelesnih povreda oštećenom. učinilac nije ranije osuđivan. jer je čovjeka doveo u stanje da ne može da se spasi sam. Nužna odbrana To je sukob prava i neprava. Napadnuti ima pravo odbiti napad od sebe i od drugog lica prema kome je napad usmjeren. neznatnost ili nepostojanje štetne posljedice i nizak stepen krivične odgovornosti učinioca. u slučaju razbojništva ili ubistva. U praksi su poznati slučajevi krađe pakla ili šteke cigareta. Nakon toga dolazi do požara i čovjek pogine. tj. oduzima stvar i odlazi. U suštini radi se o tzv. zbog prirode tih djela i zapriječene kazne nikada se neće moći raditi o beznačajnom djelu. a drugi vozač za krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja kvalikfikovano smrtnom posljedicom. protivpravnog zauzimanja male površine zemljišta u državnoj svojini i sl. Odbrana treba da je srazmjerna napadu. nakon toga ga vozilom vozi u bolnicu. tako da ne zaslužuju krivični progon. zatiče oštećenog i nanese mu teške tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj više ne može da vlada sobom. Ovo iz razloga što prema navedenoj teoriji kasniji uslovi koji su usljedili nakon povređivanja žrtve nisu negirali niti isključili značaj prvobitnog uslova. ali ipak se neće raditi o krivičnom djelu zbog toga s obzirom na način izvršenja krivičnog djela. jeste i zapriječena kazna i priroda djela npr. Stranica 9 od 248 . Drugi primjer: provalnik je provalio u tuđu kuću. Ova tri elementa trebaju biti kumulativno ispunjena da bi se određeno ponašanje moglo ocijeniti kao beznačajno djelo.obzira u kojem stepenu je doprinjela proizviođenju posljedice. tjelesne povrede kao uzroka smrti. Nužna odbrana postoji onda kada je ona neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog lica odbije napad. artikala za ishranu. izvršio je krađu u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti. U slučaju prekida uzročnosti. Lice koje vrši napad vrši nepravo. Napad može dolaziti samo od čovjeka. u toku vožnje dođe do udesa krivicom drugog vozača. a lice koje se brani vrši pravo na odbranu od napada. usljed čega oštećeni pogine. jer nije došlo do prekida uzročnosti. Napad treba da je protivpravan i istovremen ili direktno predstojeći i neskrivljen. Pri tome svakako treba cijeniti i stepen krivične odgovornosti učinioca npr.

ne smije biti zasnovan na pravnoj normi. Protivpravnost napada znači da je napad objektivno u suprotnosti sa pravnim poretkom tj. duševno bolesnog lica i sl. Praktično. To znači da nužna odbrana nije moguća protiv napada koji je pravno osnovan i koji napadnuto lice mora da trpi. intenzitet napada i srazmjernost između odbrane i napada ne može se ocijenjivati isključivo prema upotrebljenom sredstvu. pljenidba stvari u izvršnom postupku i sl. Nužna odbrana dozvoljena je i u slučaju napada na drugo lice koje je izloženo napadu. Pri tome treba posebno cijeniti kakvim je sredstvima odbrane napadnuti raspolagao u datoj situaciji da bi mogao uspješno odbiti napad. ako napadač prilazi stolu nekog gosta i počne ga napadati to je istovremen inapad i obdbrana bez sumnje. međutim. Druga osoba realno može zaključiti da napad predstoji i može se braniti. snagu i spretnost napadača u odnosu na napadnutog. Tako. ne bi se priznalo pravo na nužnu odbranu od provociranog napada neuračunjljivog lica. drugačije će se prosuđivati u slučaju napada od strane djeteta. Ako napadnuti pogrešno smatra da postoji istovremenost tj. nije dozvoljena nužna odbrana u slučaju provociranog napada. a ne subjektivno shvatanje napadnutog. Pitanje istovremenosti odbrane i napada je faktičko pitanje i objektivno se primjenjuje u svakom konkretnom slučaju na osnovu utvrđenih činjenica. putativnoj nužnoj odbrani (uobraženoj). srazmjernost napada i odbrane ne može se cijeniti isključivo imajući u vidu upotrebljena sredstva u napadu i odbrani već treba cijeniti intenzitet napada. Drugi primjer: napadač prilazi žrtvi i hvata se za džep kaputa. Napadnuti nije dužan da se spašava od napada bježanjem. već treba uzeti u obzir i sve druge okolnosti pod kojima je odbrana preduzeta. Prema sudskoj praksi. Nije dozvoljena nužna odbrana na nužnu odbranu. sredstva i mogućnosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme napada. npr. Da li je odbrana bila neophodno potrebna. Srazmjernost odbrane i napada Odbrana mora biti neophodno potrebna da se napad odbije. Također. Imaju nesuglasice od ranije. jer se može smatrati da je sam napadnuti provokacijom prouzrokovao napad na svoje pravno dobro. napadnuti može primjeniti ona sredstva koja daju najviše izgleda da se napad uspješno odbije. sredstva koja su bila na raspolaganju napadnutom za odbranu od napada. ima se uzeti da istovremenost postoji u situaciji kada napad još nije poduzet. Za ocjenu istovremenosti odbrane i napada odlučno je stvarno stanje u vrijeme preduzimanja odbrane. To praktično znači da nema nužne odbrane protiv službenog lica kada ono preduzima službenu radnju zasnovanu na zakonu. Stranica 10 od 248 . U svakom slučaju. lišavanje slobode. ako se on nalazi u stvarnoj zabludi u pogledu te činjenice radiće se o tzv. a radi se o čovjeku koji je poznat kao siledžija i lako se hvata oružja. Protivpravan je svaki napad na neko tuđe pravno dobro koji napadnuto lice nije dužno da trpi. pretresanje. ali se prema poduzetoj prethodnoj radnji napadača realno može ocijeniti i očekivati da će radnja napada neposredno uslijediti npr.Istovremenost napada i odbrane postoji ako napad neposredno predstoji. Nužna odbrana u korist trećeg lica naziva se nužna pomoć. ako je otpočeo i ako još traje. a time i srazmjerna napadu faktičko je pitanje i zavisi od načina.

Uslovi za procjenjivanje krajnje nužde su rigorozniji nego u slučaju nužne odbrane iz razloga što u slučaju krajnje nužde oštećeni trpi štetnu posljedicu . Kada dođemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nužnoj odbrani ili ubistvu na mah. učinilac se može osloboditi od kazne. vatrogasci pričine štetu na imovini nekog lica tokom gašenja požara. Zakonsko ublažavanje kazne. U slučaju da je to prekoračenje učinjeno usljed jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom. može dolaziti od životinje ili prirodne sile. Npr neko lice u noći sačeka drugo lice. Ako je nečije zanimanje ili profesija takve prirode da je ta osoba dužna da se izloži opasnosti. a on joj nije ni na koji način doprinjeo. Ili. U ovoj situaciji očigledno je obzirom na sve okolnosti slučaja da napadnuto lice nije bilo u situaciji da pravilno ocijeni da se prema njemu ne vrši napad i da se ne radi o pravom pištolju. npr. u slučaju masovnih okupljanja nastupi požar ili dojava da je podmetnuta ekspolzivna naprava. Krajnja nužda Krajnja nužda znači sukob dva prava ili kolizija dva interesa zasnovana na pravu. zakon propisuje mogućnost blažeg kažnjavanja. To je tzv. vozač vozi u bolnicu povrijeđeno lice i usljed neprilagođene brzine sleti s puta i udari u pješaka i povrijedi ga. U metežu koji nastane ljudi bježe nekontrolisano i pri tome neko lice pregazi drugo lice i nanese mu povredu. što znači da može biti jednake vrijednosti. Opasnost treba da je stvarna. Eksces nužne odbrane postoji u slučaju kada napadnuti prekorači granice koje su neophodno potrebne za odbijanje napada. Kod ubistva na mah zakon ne propisuje ublažavanje niti oslobađanje od kazne. ljekar je dužan da se izloži u slučaju liječenja i tu nema krajne nužde / zarazna bolest/ Isto tako posao vatrogasca je opasan i on je dužan da pripadnici vatrogasnih brigada učestvuju u spašavanjuj ljudi i pripadnik te brigade se ne može pozivati na ovaj institut. neko lice nasilno prodre u tuđi stan da bi iz požara spasilo drugo lice. Napadnuti u uvjerenju da je napadnut upotrijebi vatreno oružje ili nož ite povrijedi ili liši života napadača. Postoji prekoračenje krajnje nužde i tada se učinilac može blaže kazniti. Kod krajnje nužde učinilac preduzima radnju da bi otklonio opasnost koja je istovremena i neskrivljena i na drugi način se nije mogla otkloniti. U slučaju prekoraćenja granica nužne odbrane. ali uvijek je život čovjeka primaran i značajniji od imovine. neće se smatrati krajnom nuždom. Ne postoji rang lista vrednovanja interesa ili prava koja se štite.poznanika i u mraku u njega usmjeri dječiji pištolj. neskrivljena i istovremena. Učinjeno zlo ne smije bito veće od zla koje je prijetilo. U praksi su evidentirani slučajevi postojanja krajnje nužde. npr. On je iz opravdanih razloga bio u zabludi da je napadnut. Opasnost koja prijeti može biti upravljena na bilo koje dobro. U ovoj situaciji radilo bi se o isključenju krivične odgovornosti zbog stvarne zablude u kojoj je preuzeta odbrana. jer prema okolnostima slučaja smatra da se na njega vrši napad iako to nije slučaj. Elementi su podudarni sa elementima nužne odbrane. sud će uvijek koristiti pravilo «In dubio pro reo» (U sumnji – u korist optuženog) te će odlučiti da se radi o prekoračenju nužne odbrane jer postoji mogućnost od oslobađanja od kazne. Stranica 11 od 248 .Prekoračenje granice nužne odbrane ili tzv. Postoje slučajevi putativne nužne odbrane to je slučaj kada se lice nalazi u stvarnoj zabludi. Krivično djelo ubistvo na mah se čini u sličnom stanju.

Svijest o značaju djela je intelektualna komponenta a mogućnost upravjanja postupcima voljna komponenata. Ovakva definicija je odraz životne realnosti. progresivne paralize i neki slučajevi poligofrernije. NEURAČUNJLJIVOST Sljedeće pitanje je uračunljivost. To se često javlja kod manično – depresivne psihoze. odgovor nalazimo u samom zakonu. Neuračunljivost se uvjek procjenjuje u odnosu na konkretno učinjeno djelo. RAZLOZI KOJI DOVODE DO NEURAČUNLJIVOSTI SU: trajna duševna bolest. Pema zakonskom određenju neuračunljiva je ona osoba. jer je opšta predpostavka da su ljudi uračunljivi. Ovo iz razloga što se posebnim sankcionisanjem želi naglasiti značaj zaštite života čovjeka. a time i isključenje krivične odgovornosti. KRIVIČNA ODGOVORNOSTI Da bi neko bio krivično odgovoran treba da je uračunljiv i da je kriv za učinjeno krivično djelo. Privremena duševna bolest to su oboljenja koja se javljaju povremeno ili se razvijaju u određenim intervalima. Kad je riječ o ovom osnovu u praksi uglavnom nema problema oko utvrđivanja neuračunljivosti. visoke temperature ili groznice. Omamljujuća sredstva. U slobodnim intervalima postoji duševno zdravlje i osoba je odgovorna za djelo učinjeno u tom stanju. droga. a neuračunljivi izuzetno. ako je djelo kažnjivo iz nehata. stanje hipnotisanosti. određuje ko se smatra neuračunljivim. dovoljno je da je ispunjen jedan od dva navedena uslova. Ova dva uslova moraju biti kumulativno ispunjena. Trajna duševna bolest najčešće se manifestuje u vidu šizofrenije. Uzrok ovih stanja mogu biti: alkohol. tj. mjesečarstvo i sl. Zakon uračunljivost određuje negativno tj. propisano je posebno krivično djelo ubistvo iz nehata. ali postoje slučajevi. Izuzeno. koja u vrijeme izvršenja krvičnog djela. stanje bunila usljed trovanja. jer se radi o duševnim bolestima. Stranica 12 od 248 . a za djelo učinjeno iz nehata samo ako je to izričito u zakonu propisano. Ova stanja nemaju karakter duševnog oboljenja. njihovo trajanje je privremeno. kao i osoba koja nije mogla upravjati svojim postupcima. nije mogla shvatiti zanačaj svoga djela.11. Naime. koje redovito veoma dugo ili vječno traju i koje su skoro uvjek neizlječive. privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj. koja u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije mogla shvatiti zanačaj svog dejla. tako da se smjenjuju periodi oboljenja i periodi duševnog zdravlja. U praksi se najčešće dešava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena. kada je ispunjen samo jedan uslov. kod krivčnog djela ubistva iz nehata. privremena duševna bolest. Kako se utvrđuje činjenica da li je djelo kažnjivo iz nehata. Kod ove bolesti smjenjuju se depresivno stanje i slobodni intervali. Učinilac je kriv ako je djelo učinio sa umišljajem. Za postojanje neuračunljivosti. to je određeno u posebnom stavu odgovarajućeg člana. i dr. svjetli momenti. Privremena duševna poremećenost su nenormalna psihihička stanja. ili koja nije mogla upravljati svojim potupcima. Ova oboljenja poznata su i pod nazivom lucida intervala. To praktično znači da je neuračunljiva osoba.

JER NEURAČUNJLJIVOST ISKLJUČUJE KRIVIČNU ODGOVORNOST. stepen duševne zaostalosti ovih lica može biti različit. kod kojih je proces sazrijevanja ličnosti još u toku. kao što su strah.Privremenu duševnu poremećenost mogu izazvati i razna afektivna stanja. BITNO SMANJENA URAČUNLJIVOST Bitno smanjena uračunljivost postoji u slučaju kada su zbog navedenih stanja mogućnost učinioca da shvati značaj djela ili da upravlja svojim postupcima bile bitno smanjene. 12. Uzroci koji dovode do zaostalog duševnog razvoja su različiti. Nakon toga taj predmet i učinilac predaju se u nadležnost centra za socijalni rad. koja mogu dovesti do neuračunljivosti. Ovaj institut poznat je i pod nazivom actiones libere in causa – radnje slobodne u uzroku a nisu slobodne u izvođenju. sud na prijedlog tužioca donosi presudu kojom se utvrđuje da je to lice počinilo krivično djelo u neuračunjljivom stanju. ako je u vrijeme dovođenja u neuračunljivo stanje krivično djelo bilo obuhvaćeno umišljajem ili je u odnosu na krivično djelo kod njega postojao nehat. Kod bitno smanjene uračunljivosti učinilac je odgovoran. Te promjene ili povrede mogu nastati i u periodu embrionalnog razvoja. U ovim stanjima dolazi do poremećaja psihičkih funkcija. ali zakon određuje mogućnost blažeg kažnjavanja. a zakon za takvo djelo propisuje kažnjavanje za nehat. Po sada važećem zakonu u slučaju izvršenja krivičnog djela od strane neuračunjljivih lica. / pozna se da kad je pjan je prgav/ pa stalno pije i u takvom stanju učini krivično djelo. tu se ne može primjeniti ovaj institut. Najčešće se radi o povredama centralnog nervnog sistema ili preležanim bolestima koje izazivaju promjene na centralnom nervnom sistemu. kasnije dolaze u sasvim normalno stanje. nego u vrijeme kada se učinilac dovodio u takvo stanje. tuga. Izuzetak od ovog pravila postoji u slučaju tzv. Suština ovog instituta je u tome da se učinilac doveo u stanje neuračunljivosti upotrebom alkohola ili drugih omamljujućih sredstava uslijed čega nije mogao shvatiti značaj djela ili upravljati svojim postupcima. imbecili i idioti. koji izvršava mjeru smještaja i liječenja takvih lica. Pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu. dok recimo kod nekog ko nikad ne pije i iz nekih razloga se napije pa učini krivično djelo. Ova stanja su prolazna. Neuračunljivost kao i bitno smanjena uračunljivost procjenjuju se u vrijeme izvršenja krvičnog djela. Stranica 13 od 248 . Razgraničenje između neuračunljivosti i bitno smanjene uračunljivosti u praksi je veoma složbeno i ovo pitanje u praksi se razrješava isključivo vještačenjem od strane specijalizovanih zdravstvenih ustanova ili u lakšim slučajevima vještačenjem od strane ljekara neuropsihijatara kao pojedinaca. razne vrste i različitog inteziteta. tako da lice koje je učinilo djelo u takvom stanju. pa su poznati tipovi zaostalog duševnog razvoja kao debili. On je krivično odgovoran. UTVĐUJE SE VJEŠTAČENJEM I AKO SE UTVRDI DA JE UČINILAC NEURAČUNJLJIV DONOSI SE PRESUDA KOJOM SE OPTUŽENI OSLČOBAĐA OD OPTUŽBE. Uračunljivost ovakvih osoba ne procjenjuje se u vrijeme izvršenja djela. Zaostali duševni razvoj je nenormalno psihološko stanje. tada se može isti pozvati na institut uračunljivosti. Od zaostalog duševnog razvoja treba razlikovati duševnu nedozrelost djece i maloljetnika. samoskrivljene neuračunljivosti . radost.član 36 stav 3.

ne isključuje krivičnu odgovornost samo kod odmjeravanja kazne 13. Obično se kaže da se kod eventualnog umišljaja učinilac ne želi nastupanje posljedice. učinlac se ponaša u pravcu ako nešto bude tj. Nakon toga sjedne u auto i nastavi vožnju i dođe do prometne nezgode. Radit će se o eventualnom umišljaju . To znači da je kod obadvije vrste umišljaja djelo obuhvaćeno svješćtu učinioca. Npr učinilac puca u žrtvu iz vatrenog oružja. ako dođe do djela neka dođe. iz male udaljenosti u predio vitalnih oregana i liši ga života. jer je kod eventualnog umišljaja niži stepen krivične odgovornosti učinioca. ali sudija da ima u vidu ovaj institut. Stranica 14 od 248 . to je direktni umišljaj. pa je pristao na njeno nastupanje. on mora biti svjestan da je saobraćaj opasna djelatnost u njegovoj svjesti je prisutno da alkohol smanjuje mogućnost u upravljanju i na kraju da mora da stigne na odredište i šta ga sve čeka na putu. iako zakon ne poznaje ovaj oblik krivnje. Teže je ovo laički cijenjeno nego kada učinilac učini djelo. Razlika između ovih vrsta umišljaja javlja se u sveri volje. Praktički značaj razlikovanja direktnog i eventualnog umišljaja dolazi do izražaja. U ovom slučaju očigledno se radi o umišljaju jer je učinilac bio svjestan da pucanjem sa male udaljenosti u predjelu grudi može nastupiti smrt oštećenog. UMIŠLJAJ Umišljaj kao institut postoji kad je učinioc bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje. Iz Skoplja u Ljubljanu. Pošto je i pored tog saznanja pucao očigledan je zaključak da je on htio takvu posljedicu. Dakle kod oba oblika umišljaja svjesna komponenta je podudarna. To se vidi i iz zaprijećenih kazni za ta djela. U vrijeme počinjenja bio je neuračunljiv. U takvom stanju on neće moći redovito da reaguje u upravljanju. Međutim. KZ Kraljevine Jugoslavije poznavao je ovaj institut. mi ga osuđujemo zbog toga što je kada je sjeo da pije bio sjestan jer je vozač profesionalac. Nasuprot tome. pripremao i na koncu ga učino. Naš zakon ne poznaje predumišljaj. što u pravilu povlači blaže kažnjavanje. jer je povećan stepen krivične odgovornosti učinioca . Tako se kod direktnog umišljaja volja učinioca manifestuje u htijenju. «Jedan manji broj teoretičara da se predumišljaj uzima kao olakšavajuća okolnost a to je van pameti. jer je učinilac u dugom periodu donosio planove. kod eventualnog umišljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice. Međutim. tj. kod odmjeravanja kazne. on hoće da učini djelo. njegovo postojanje otretiraće se kao otežavajuća okolnost kod odmjeravanja kazne. Najveći broj krivičnih djela učinjenih sa eventualnim umišljajem je u oblasti bezbjednosti saobraćaja i djela protiv opće opasnosti ljudi i imovine. Predumišljaj postoji u slučajevima kada je učinilac u dužem vremenskom periodu pripremao izvršenje djela. Krampova formulom tj. Eventualni umišljaj postoji kad je kod učinioca postojala svjest da zbog njegovog činjenja ili ne činjenja može nastupiti zabranjena posljedica.Drugi primjer vozači teretnjaka po nepisanom pravilu svraćaju u birtije i tu se opijaju i on zna da ide npr. a to bi došlo kao otežavajuća okolnost. on se ponaša suprotno pri čemu ispoljava upornost da djelo izvrši. ali se ponaša u skladu sa tzv. dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmišljanja. jer je imao mogućnost da tokom vremena uvidi štetnost svog budućeg ponašanja i da odustane od izvršenja.

svjestan i on to činil.U praksi direktni i eventualni umišljaj se cijeni prema okolnostim slučaja – sve okolnosti se uzimaju i na osnovu toga cijeni da li je učinjeno djelo u direktnom umišljaju npr. Prema tome kod eventualnog umišljaja i svjesnog nehata elemenat svjesti je isti. Stvarna zabluda postoji kada učinilac u vrijeme izvršenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom određenog obilježja. NEHAT Blaži oblik krivnje. Naime kod eventualnog umišljaja učinilac pristaje na posljedicu. lovac u šumi ne ugasi vatru vani te usljed vjetra dođe do požara. Dakle kod nesvjesnog nehata postoji odsustvo svjesti o mogućnosti nastupanja posljedice i odsustvu volje. 15. a kod svjesnog nehata on ne pristaje na posljedicu. Nesvjesni nehat postoji kad učinilac nije bio svjestan mogućnosti nastupanja posljedice iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima morao i mogao biti svjestan te mogućnosti. ili je pogrešno smatrao da postoje Stranica 15 od 248 . bez te namjere nema tog KD već eventualno se radi o nekom drugom npr oduzimanje tuđe pokretne stvari (dakle nema namjrere pribavljanja protivpravne imovinske koristi) 14. Drugim riječima kod ovog učinioca prisutno je samopouzdanje u svoje sposobnosti i mogućnost da spriječi nastupanje posljedice. Npr kod krađe djelo se vrši u namjeri tj sa ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi . Njegov voljni odnos prema nastupanju posljedice je negativan. NAMJERA/CILJ.Dakle kod svjesnog nehata postoji svjest o krivičnom djelu. Čovjek puca iz vatrenog oružja sa 4-5 metara ubistvo i to diretkni umišljaj jer je ciljao u vitalne organe čovjeka. i sl. Ako je u istim okolnostima učinilac gađao u noge i došlo je do povređivanja onda ne možemo govoriti da je sa umišljajem išao na lišenje života. Krivnja ovog učinioca je u tome što je bio dužan i mogao da ima takvu svjest. posljedica nije natupial jer je neispravno oružje. Neki primjeri nehata iz prakse prilikom pravljenja kuće vlasnik ne pokrije krečanu te dođe do pada i ugušenja djeteta. ali je nije imao. ali je razlika u voljnom elementu. onda će mo to cijeniti kao pokušaj krivičnog djela.U našem zakonu cilj je termin za namjeru. ali je olako držao da će moći spriječiti posljedicu ili da ona neće nastupiti. Znači nesvjesni nehat predstavlja nepažljivo ponašanje npr. Lovac u šumi puca na divljač i ubije čovjeka slučajno naišao stazom kroz šumu.kao elemanat krivnje predstavlja kcalifikovani oblik umušljaja. udarac oštećenog šakom te oštećeni padne na asvalt i doživi frakture. Također postoje i dvije vrste nehata svjesni i nesvjesni. već drži da do toga neće doći. STVARNA ZABLUDA To je institut koji isključuje krivičnu odgovornost učinioca. Nesvjesni nehat predstavlja oblast između umišljaja. učinilac niti noće niti pristaje na nastupanje posljedice. U praksi nije teško razlikoati ova dva oblika. Praktični značaj razlikovanja ova dva oblika nehata dolazi do izražaja kod odmejravanja kazne. kao teže vrste krivnje i slučaja za koji se uopće ne odgovara. Ili pouzdanje u spoljne okolnosti usljed kojih posljedica neće nastupiti iako za to postoji mogućnost. ali ne postoji volja tj. U istoj situaciji ako bi on promašio. Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica.

Usljed rata raselili se i dođe do spajanja brata i sestre.okolnosti prema kojima bi da su one stvarno postojale to djelo bilo dozvoljeno. Vanbračna zajednica u slučaju malodobne djevojčise brzo sazrijevaju i djeluju zrelo. Učinilac ukrade ovcu vlasništvo lica A. Zabluda o objektu ili error in obiecto . npr. a drugi naspram njega poteže pištolj i ubija prvog. Kod krivičnog djela rodoskrvljenja član 213. Pošto se u oba slučaja radi o krivičnom djelu i zaštićenim objektima iste vrijednosti postojanje zablude je pravno irelevantno.postoji kada učinilac vrši krivčno djelo na jednom objektu misleću da se radi o drugom objektu. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada učinilac nije mogao niti je bio dužan da ima svjest o onome o čemu je imao pogrešnu predstavu. drugi oblik je stvarna zabluda u širem smislu. pa nijebitno prema kome je usmjeren napad. ako je za to djelo predviđeno kažnjavanje za nehat. Primjeri stvare zablude o obilježljima krivičnog djela ili zabluda u užem smislu mogli bi postojati npr. Nezakoniti ribolov član 320. zabluda o licu i promašeni udarac. Ovdje se neće raditi o stvarnoj zabludi. To je zabluda o okolnostima koje bi djelo činile dozvoljenim ukoliko bi stvarno postojale. a poznat je kao brz na pištolju. Stvarna zabluda može biti otklonjiva i neotklonjiva. Kod otklonjive stvarne zablude neisključuje se krivična odgovornost učinioca. brata i polusestre i sl. U suštini se radi o tome da kod učinioca ne postoji svijest ili postoji pogrešna predstava o djelu koje je učinio. Treći slučaj je promašeni udarac . a Stranica 16 od 248 .aberratio ictus sive im petis Postoji kada učinilac preduzima radnju radi izvršenja djela prema jednom objektu. Tada bi oni bili u stvarnoj zabludi. npr. dale tokom svađe jedan od učesnika poteže za pištolj. vanbračne zajednice sa maloljetnim licem član 216. Otklonjiva stvarna zabluda postoji kada se učinilac nalazi u zabludi usljed nehata to je nehatno skrivljena stvarna zabluda. kada se čovjek pojavljuje kao objekt krivčnog djela. KZ BiH. misleći da je ona vlasništvo lica B. međutim utvrdi se da je to sasvim drugo lice. Učinilac u mraku sačeka neko lice i napadne ga misleći da je to lice sa kojim ima sukob. alternativna dispozicija na više načina je moguće izvršenje. jer sva lica uživaju jednaku krivično – pravnu zaštitu. Putativna nužna obrana. Ali sasvim uspješno ako bi sud utvrdio da se dogodilo ovako cijenio bi da je djelo učinjeno u putativnoj ili uobražena nužnoj obran u uslovima stvarne zablude. dvobračnost član 214 i sl. Postoje dva oblika stvarne zablude i to: stvarna zabluda o obilježjima krivičnog djela poznata kao i zabluda u užem smislu. Učinilac koji se nalazio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije krivično odgovoran. Pravna zabluda u širem smislu – tzv. te će biti odgovoran za nehatno izvršenje djela. jer takva zabluda isključuje njegovu krivnju. Posebni slučajevi stvarne zablude To su zabluda o objektu. Zabluda o licu ili error in persona – je poseban oblik zablude o objektu.

Obzirom da je to dopušteno u toj stranoj zemlji. tako da iz opravdanih razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se donosili u takvoj situaciji. Dakle učinilac čini krivično djelo ali ne zna da je to djelo zabranjeno. Pravna zabluda mogla bi postojati i u situacijama velikih elementarnih nepogoda. postoji kada učinilac nije mogao da otkloni zabludu u kojoj se nalazio tj on stvarno nije mogao da zna propise koji djelo čine zabranjenim. ili prilikom pucanja na lice A dođe do rikošeta odnosno odbijanja zrna od tvrdi predmet i povređivanja nekog lica prema kome nije usmjeren napad. U svim pravnim porecima zabranjeno je ubijanje ljudi. Pokušaj može biti svršeni i nesvršeni. U praksi primjena pravne zablude je dosta rijetka. koji je u kontinuitetu dugo boravio van zemlje. ali je mogao da zna da je djelo zabranjeno 2.posljedica nastupi na drugom objektu. Ovdje se ustvari ne radi o stvarnoj zabludi. Postupanjem u pravnoj zabludi može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. ali bi se moglo raditi o pravnoj zabludi u sljedećim slučajevima: Stranac ili naš državljanin. Npr. dođu u zemlju gdje prodaju devize. Prema tome učinilac se ne može pozivati da nije znao da je takvo djelo zabranjeno pa da ga je zbog toga učinio. U navedenom slučaju naša sudska praksa i pravna teorija zauzimaju stanovište prema kome će se raditi o pokušaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistv iz nehata lica koje je metak pogodio. zlata i sl. npr. U ovim slučajevima učinioci očigledno iz opravdanih razloga tj. kada učinilac boravi na određenom području koje je odsječeno i nema nikakve komunikacije. ali iz nekih razloga zaustavi udarac. vršenje krađa i sl. Kod ocjene da li je učinilac mogao znati da li je djelo zabranjeno od posebnog je značaja je o kome se djelu radi. Jer su takva ponašanja u svim pravnim porecima zabranjena pa je učinilac očigledno imao predstavu o zabranjenosti takvih djela. nema zablude kod djela protiv života i tijela. To znači ako je u pitanju djelo koje je u očiglednoj suprotnosti sa opšte prihvaćenim stanovištima o zabranjenosti takvog ponašanja ne sumljivo je da je učinilac mogao da zna i da zaključi da je takvo ponašanje sa pravnog gledišta zabranjeno. Deviza. Ta dva djela tretiraju se kao djela u sticaju. Npr. PRAVNA ZABLUDA Posoji kada učinilac iz opravdanih razloga nije znao da je njegovo djelo zabranjeno. Stranica 17 od 248 . nego o skretanju kauzalnog ili uzročnog toka prema drugom objektu. Nesvršeni pokušaj postoji kada je učinioc započeo radnju izvršenja ali je nije dovršio. POKUŠAJ Pokušaj je započeto ali nedovršeno krivično djelo. Razlozi ne poznavanja propisa o zabranjenosti djela moraju biti opravdani.lice A puca na lice B ali ga promaši i pogodi lice C. 16. Tako npr.to je slučaj zakonskog ublažavanja kazne. dugog bivanja izvan zemlje nisu znali da je kod nas zabranjeno i kažnjivo prodavanje npr. postoji u situaciji kada je učinilac bio u pravnoj zabludi . Zamahne nožem na drugo lice. Postoje otklonjiva i neotklonjiva pravna zabluda: 1. 17. razbojništva i sl.

Krivična djela iz člana 149. Kažnjavanje za pokušaj Za pokušaj se uvjek kažnjava. ali je ona prethodno napustila kuću. Terorizam. 156 i 157 KZ BiH. krivično djelo nepružanja pomoći ili krivično djelo napuštanja nemoćne osobe 174-176 KZ FbiH. KZ FBiH. napad na ustavno uređenje (naime. Nepodoban pokušaj u pogledu sredstva izvršenja postoji kada učinilac u namjeri da drugo lice liši života puca iz puške koja je prazna ili neispravna. Kod ovog slučaja radit će se o pokušaju krivičnog djela ubistva. ali je zatečen prije dovršenja djela i ovdje će se raditi o pokušaju krivičnog djela teške krađe. Ili učinilac obija trgovinu da bi izvršio krađu nekih predmeta. Npr. koje su postojale u konkretnom slučaju. Može postojati nepodoban pokušaj istovremeno s obzirom na objekat i sredstvo. npr. ako je za djelo propisana kazna zatvora tri godine ili teža. Pucanje iz prazne puške u leš.150. Stranica 18 od 248 . Za ostala djela pokušaj se kažnjava samo izričito ako je to u zakonu predviđeno. Nepodoban pokušaj u pogledu objekta postojao bi u slučaju pokušaja pobačaja nad ženom koja nije trudna. trovanje hemijskom supstancom koja je protekom vremena izgubila svojstva otrova. Npr. ali posljedica nije nasupila npr. a ne dovršenom krivičnom djelu tjelesene povrede. ova djela su od izuzetne važnosti za sigurnost zemlje. kod kojih je u samoj dispoziciji pokušaj izjednačen sa svršenim djelom. Može postojati apsolutno i relativno nepodoban pokušaj. Lopov zavuče ruku u tuđi prazan đep. Puca iz vatrenog oružja. Apsolutno nepodoban pokušaj postoji u slučaju pokušaja ubistva na lešu u pogledu sredstva apsolutno nepodoban pokušaj postoji u slučaju pucanja iz prazne puške. ali je kritične prilike to lice bilo odsutno iz kuće. Relativno nepodoban pokušaj postoji kada sredstva ili objekt izvršenja su podobni. ali u konkretnom slučaju nisu mogli dovesti do željenog rezultata samo zbog naročitih okolnosti. pucanje u leš ili pucanje kroz prozor radi ubistva lica koje se redovito nalazi u prostoriji ispred tog prozora. Ovo iz razloga što je umišljaj učinoca i sve okolnosti događaja govorile da je on htio lišenje života drugog lica.151. Slučajevi kad je pokušaj nemoguć Nemoguć je pokušaj kod onih djela. U praksi se za nesvršeni pokušaj kažnjava blaže nego za svršeni.Svršeni pokušaj postoji kad je radnja izvršenja dovršena. Nepodoban pokušaj Postoji u slučaju kada su sredstva radnje izvršenja ili objekat prema kome se vrši djelo takvi da je izvršenje djela nemoguće.poslije učinjenja nema efekta kažnjavanjecilj je prevencija i spriječavanje dok je djelo još u pokušaju) Pokušaj nije moguć kod krivičnih djela kod kojih po samoj prirodi djela to nije moguće. NPr. KVALIFIKOVANI POKUŠAJ je takav pokušaj pri kome je radnjom kojom je pokušano izvršenje djela ostvareno biće nekog drugog krivičnog djela. a ne o svršenom djelu oštećenja tuđe stvari. krivično djelo učestvovanje u tuči. ili učinilac puca kroz prozor da liši života žrtvu. ali promaši žrtvu. Za pokušaj se može blaže kazniti. ali mu nanese samo tjelesnu povredu. Učinilac puca na žrtvu sa bliske udaljenosti u predjelu grudi ili glave.

Ta okolnost se može uzeti samo kao olakšavajuća kod odmjeravanja kazne. ako žrtva umre raditi će se o ubistvu. npr. Prema tome kod dobrovoljnog odustanka učinilac je započeo radnju izvršenja djela tj. SAUČESNIŠTVO Saučesništvo podrazumjeva učešće više lica u izvršenju krivičnog djela. koji spase žrtvu može se raditi o dobrovoljnom odustanku jer posljedica nije nastupila. Ili npr. Prema tome. učinilac je odustao od krivičnog djela krađe zbog dolaska čuvara. Dakle postoji onda kada 2 ili više učesnika zajednički učestvuju u radnji izvršenja ili poduzimaju nešto drugo ali se na odlučujući način time pridonosi ostvarenju djela. Dobrovoljni odustanak neće postojati ni u slučaju odustanka usljed nekih spoljnih uticaja. 18. podstrekavanje i pomaganje. bez obzira što je učinilac naknadno pozvao ljekare radi spašavanja žrtve. Pobude zbog kojih učinilac odustaje od izvršenja djela nisu od značaja.Za nepodobni pokušaj zakon propisuje mogućnost oslobađanja od kazne. učinilac na objektu jedne prilike napravi šupljinu vađenjem cigle a prekine dalje prokopavanje zida sa namjerom da to nastavi slijedeći put. Npr.nema dobrovoljnog odustanka jer postoji kontinuitet radnje izvršenja. zbog toga što je uvidio da je nepodobno sredstvo izvršenja djela. ušao je u kažnjivu zonu. Npr. Za dobrovoljni odustanak zakon propisuje mogućnost oslobađanja od kazne. što znači da se ista može neograničeno ublažiti. Obijač kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu. zbog kajanja. Dobrovoljni odustanak neće posojati ni u slučaju pristanka zbog nemogućnosti izvršenja krivinog djela. DOBROVOLJNI ODUSTANAK Postoji kada je učinilac pokušao učiniti krivično djelo. 19. O pravnoj prirodi saizvršilaštva postoji više teorija. kao izvršilac krivičnog djela pojavljuje se više lice koja na osnovu zajedničke odluke djelo zajednički izvrše. sažaljenja i sl. zbog otpora žrtve. Naša pravna teorija i sudska praksa prihvataju Stranica 19 od 248 . a pri tome je svjestan da može dovršiti započetu radnju. Nema dobrovoljnog odustanka ako je posljedica nastupila. iako je učinilac preduzeo mjere da spriječi njeno nastupanje. ali je od toga dobrovoljno odustao ili je spriječio izvršenje djela. prolaznika i sl. Ako u ovoj situaciji učinilac nakon davanja otrova angažuje ljekare. Npr. Čuje glasove ukućana. Odustanak zbog straha da će biti otkriven. ODUSTANAK MORA BITI DOBROVOLJAN ODNOSNO DA JE UČINILAC SAM DONIO ODLUKU DA odustane od izvršenja djela. ali se naknadno predomislio i odustao od izvršenja djela. Učinilac žrtvi da otrov u namjeri da je liši života. Npr. Saučesništvo se manifestuje kao saizvršilaštvo. pri čemu se i dva lica tretiraju kao više lica. Primjeri kada neće postojati dobrovoljni odustanak: ako učinilac započne radnju pa je privremeno prekine s tim da će je nastaviti slijedeći put. Saizvršilaštvo Saizvršilaštvo znači svjesno i voljno zajedničko ostvarivanje djela od strane više učinilaca.

a može slijediti iz konkludentnih radnji. ali nije saizvršilac u krivičnom djelu teške krađe. kao npr. Subjektivna komponenta ogleda se u tome da je svaki učesnik zajedno sa drugima nosilac odluke i volje da zajednički izvrše krivično djelo. odnosno. drugi vrše provaljivanje objekta. saizvršilac je onaj učesnik koji zajedno sa drugima na bazi podjele rada djeluje na ostavrenju djela kao njihovom zajedničkom cilju. ali oni nisu saizvršioci. Postoje situacije da ima više izvršilaca djela. jer niti vrše obijanje niti uzimaju stvari. Svako od tih lica jeste izvršilac. npr. saizvršilac je svaki onaj ko na bazi sporazuma o podjeli uloga i zajedničkom izvršenju djela ostvaruje svoj dio u procesu izvršenja djela. Doprinos saizvršioca u izvršenju djela nije obično olakšanje ili podupiranje tog djela. Odgovornost saizvršilaca. Ova lica su izvršioci krivičnog djela ubistva. Prema tome. ali nisu saizvršioci. Objektivna komponenta tiče se podređivanja vrijednosti i značaja doprinosa pojedinca u ostvarivanju djela. koji mu je sporazumom dodijeljen. tako da svaki od njih u okviru plana izvršenja preduzima onu radnju koja mu je dodijeljena i koja je nužna za realizaciju djela. npr. Ovakvi slučajevi nazivaju se nepravo ili prinudno saizvršilaštvo ili paralelno saizvšilaštvo. Objektivna komponenta znači da je saizvršilac onaj koji je preduzeo radnju izvršenja konkretnog djela ili jedan njen dio. Radiće se o saizvršilaštvu bez obzira ko je od njih nanio povrede. Po ovom shvatanju. ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i odluke o zajedničkom djelu. Čuvari u ovom slučaju ne učestvuju direktno u radnji izvršenja djela. ali oni se imaju tretirati kao saizvršioci jer su kod podjele uloga u izvršenju ovog djela dobili ulogu da čuvaju stražu i tako obezbjeđuju ostale u toku provaljivanja. to lice je izvršilac krivičnog djela krađe. ali preduzima druge radnje kojima na odlučujući način doprinosi izvršenju djela. Ovo iz razloga što su se saizvršioci prethodno dogovorili da zajednički izvrše djelo i u tome su istrajali. a da ipak nisu saizvršioci. ako se dvojica dogovore da nad trećim licem izvrše razbojništvo. saizvšioci se dogovore da obiju prodavnicu skupocjenih aparata. nehata. Pravilo je da svaki saizvršilac odgovara u granicama svog umišljaja. pri čemu svaki od njih hoće ostvarenje djela kao svoje i kao zajedničko djelo. Treće lice uđe i ono uzme stvari za sebe. Npr. Bez te njihove radnje. Prvi je kada se više lica dogovore da zajednički napadnu treće lice i zajednički ga ubiju. tako da uloga čuvanja straže na odlučujući način doprinosi izvršenju djela.teoriju podjele uloga u izvršenju djela. Oni su međusobno povezani zajedničkom voljom o izvršenju djela. Pojam saizvršilaštva sadrži subjektivne i objektivne komponente. On ne odgovara za ekscese drugog saizvršioca. Drugi slučaj saizvršilaštva postoji kada saizvršilac ne učestvuje direktno u izvršenju djela. ostali ne bi pristupili tom djelu. Sporazum saizvršilaca može biti prećutan. a treći odnose stvari. te Stranica 20 od 248 . dva lica neovisno jedan od drugog daju otrov trećem licu i ono umre. a prethodno su je obili. jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez prethodnog dogovora sa ostalim licima. Saizvršilaštvo se ostavruje na dva načina. Prilikom dogovora podijele uloge u procesu izvršenja djela tako da neki od njih čuvaju stražu. treće lice naiđe na provaljenu prodavnicu iz koje druga lica iznose stvari. To će biti u slučaju kada više lica sudjeluju u izvršenju istog djela. taj doprinos je «conditio sine qua non» za planirano krivično djelo.

stavljanjem u izgled da djelo neće biti otkriveno i sl. To je slučaj vanbračne zajednice sa maloljetnim licem.dočekaju to treće lice i upotrebom sile oduzmu mu novac. a podstrekač nakon toga djeluje na njega. Treći slučaj je kad su radnje saizvršilaca tj. molbom. Lice A navodi lice B da nagovori treće lice C da izvrši krivično djelo. podstrekavanje u školi. savjetima. krivična djela susretanja (npr. stranke i sl. ubjeđivanjem. Podstrekavanje ne mora uvijek biti usmjereno na individualno određeno lice. Kod krivičnih djela vanbračnosti i sl. Krug lica mora biti određen prostorno. Podstrekavanje neće postojati ako se neko navodi općenito na vršenje kažnjivih radnji. Kod nekih krivičnih djela nužno je postojanje više izvršilaca pa se takvo saizvršilaštvo naziva nužno. Od nužnog saizvršilaštva treba razlikovati slučajeve kada kod izvršenja djela nužno učestvuju dva lica a zakon kažnjava samo jedno. Postoji i tzv. kasarni. npr. Moguće je da između prvog podstrekača i izvršioca postoji čitav lanac podstrekača. već o neuspjelom podstrekavanju. O izvršenju djela podstrekavanje se može vršiti obećavanjem poklona. divergentna krivična djela (npr. ono je moguće i kada se utiče na krug lica koji je na neki način određen. On se koleba oko toga. neće se raditi o podstrekavanju. učvrsti odluku o izvršenju djela. Podstrekavanje se uvijek odnosi na određeno lice i određeno krivično djelo. Podstrekavanje (poticanje) Podstrekavanje je navođenje drugog lica koje nema odluku o izvršenju djela. oružana pobuna lica lišenih slobode). Prvo lice je podstrekač. Zakon ne predviđa ni sredstva ni načine kojima se može izvršiti podstrekavanje. a drugi samo za razbojništvo. Ono se uvijek mora odnositi na određeno krivično djelo. To je podstrekivanje na podstrekivanje. Posredno (lančano) podstrekivanje. podstrekavanje na krađe. njihovi interesi su u sukobu – tzv. Ako neko lice iz tog kruga učini krivično djelo postojaće podstrekavanje. U ovakvom slučaju. Ono se pojavljuje u nekoliko modaliteta. nuđenjem opklade. da izvrši određeno krivično djelo. Podstrekač utiče na njega i pod tim uticajem izvršilac učvršćuje odluku o izvršenju krivičnog djela. On će odgovarati za razbojništvo i ubistvo. konvergentna krivična djela (npr. odnosno. Praksa ukazuje da se podstrekavanje može pojaviti kao svaka djelatnost koja je podobna da kod drugoga lica izazove. krivično djelo rodoskrvljenja). Prema tome. Jedno lice navodi drugo lice da izvrši krivično djelo. U drugom slučaju učinilac je u fazi razmišljanja da li da izvrši krivično djelo ili ne. a nije konkretizovano na koje se krađe misli. ali još nije donio odluku. Drugo je kada su radnje saizvršilaca usmjerene ka istom cilju tzv.nepravo-paralelno izvršilaštvo). iako podstrekač ne mora znati koje je lice iz grupe. a nakon toga jedan od saizvršilaca ubije to lice. Postoji nužno i prividno saizvršilaštvo (antipod saizvršilaštva. ali podstrekač utiče na njegovu psihu i pod tim uticajem podstiče to lice da učini djelo. Ako je podstreknuti već bio donio odluku da izvrši djelo. učionici. Ove su radnje usmjerene na psihu učinioca. ti podstrekači se ne moraju međusobno Stranica 21 od 248 . Krug lica je određen i kada se radi o licima koja su istog udruženja. nikada se ne radi o saizvršilaštvu. davanjem poklona. Prvo je kad se radnje saizvršilaca nalaze se jedna nasuprot druge tzv. krivično djelo učestvovanja u tuči). Podstrekavanje postoji i u slučaju kada se navođenjem učvršćuje odluka kod drugog lica da izvrši krivično djelo. Ovo iz razloga što ubistvo nije obuhvaćeno dogovorom. npr. zbor građana. U prvom slučaju učinilac uopšte nema odluku o izvršenju djela.

za razliku od saizvršilaštva gdje postoji i nehat. Međutim. zavisnosti. Podstrekavanje se može izvršiti samo sa umišljajem. Forme fizičkog pomaganja su npr. prikrivanjem tragova krivičnog djela i sl. tako da je njegov uticaj na izvršioca bio izuzetno veliki. Psihičko pomaganje sastoji se u davanju savjeta ili uputstava kako da se izvrši krivično djelo. Međutim. uklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog djela. za razliku od podstrekavanja. Kada je podstreknuti naknadno odustao od izvršenja djela ili je bio spriječen da započne izvršenje djela. Neuspjelo podstrekavanje postoji kada djelo na koje je podstrekavano nije ni pokušano. sredstava. tako da se on u stvari pojavljuje kao glavni krivac za izvršenje djelo. lice A podstrekava lice B da nabavi za njega lažni pasoš. predmeta pribavljenih krivičnim djelom. To su radnje kojima se priprema izvršenje tuđeg djela. Umišljaj podtstrekača i podstreknutog moraju se podudarati u pogledu bitnih elemenata krivičnog djela. U ovim slučajevima podstrekač je imao odlučujuću ulogu u cijelom procesu izvršenja djela. unaprijed obećano prikrivanje učinioca. Neuspjelo podstrekavanje kažnjava se samo za teža KD (kazna zatvora najmanje 3g) Kažnjavanje za podstrekavanje – podstrekač se kažnjava kao i izvršilac djela. U ovom slučaju lice je radnju preuzelo samostalno (bez odobrenja i prethodnog dogovora) i nakon što je KD u Stranica 22 od 248 . roditeljskog autoriteta. npr. npr. Neuspjelo podstrekavanje postoji i u slučaju kada izvršilac izvrši sasvim drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. kada je podstrekač iskoristio odnos podređenosti. ostavi otvoren prozor i sl. ali su u praksi mogući i drugi načini. Ovdje se uglavnom radi o pomoći učiniocu nako izvršenja KD u prikrivanju. interneta ili da angažuje treće lice (posredno podstrekavanje). ali svaki mora znati djelo koje treba da se izvrši. Pomaganje se može vršiti i nečinjenjem. Podstrekavanje se može izvršiti i na distanci. Npr. snimanje mjesta izvršenja djela u cilju olakšavanja izvršenja. Pomagačke radnje. Pomaganje može biti psihičko i fizičko. nabavka sredstava za izvršenje djela. Sva ova lica su podstrekači. Svi podstrekači odgovaraju. ako se ove radnje vrše prije nego što je izvšilac donio odluku da učini krivično djelo psihička podrška može predstavljati podstrekavanje kao teži oblik saučesništva. a mogu se preduzimati istovremeno sa izvršenjem djela. Nakon toga. pomaganje se može vršiti i poslije dovršenog djela. To su tzv krivična djela doticaja. putem telefona. Izuzetno.pomagač izvršio pomaganje učiniocu nakon izvršenog KD a o tome nije postojao raniji dogovor. lice B angažuje veći broj lica da se dođe u kontakt sa službenim licem koje izdaje pasoš.dakle radi se o samostalnom KD. pod uslovom da je to unaprijed dogovoreno (inače će se raditi o sasvim drugom KD). stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za obijanje. čuvar zgrade zna da predstoji krađa. Pomaganje Radnje pomaganja su one radnje kojima se potpomaže. Radnje pomaganja mogu predhoditi samom izvršenju djela. psihičko pomaganje.poznavati. Npr. 2 KZ FBiH navedeni su neki najtipičniji oblici pomaganja. nisu od odlučujućeg značaja za izvršenje djela u član 33 st. uklanjanje prepreka za izvršenje djela.tzv. prebacivanje učinioca na mjesto izvršenja krivičnog djela. u nekim slučajevima postoji mogućnost strožijeg kažnjavanja podstrekača od izvršioca. pisma. unapređuje ili olakšava izvršenje tuđeg djela.

subjektivne okolnosti koje utiču na odgovornost i kažnjavanje odnose samo na onog učesnika kod koga te okolnosti postoje. Prema tome.cjelosti svršeno. pozitivni eksces. a on je stvari ukrao iz otvorenog prostora. Osnovno pravilo jeste da saučesnici odgovraju u granicama svog umišljaja odnosno. Dakle. Pomagač se kažnjava kao izvršilac. Ako je lice A obećalo licu B da će ga sakriti od potjere nakon što učini krivično djelo i to ostvari. Eksces može biti pozitivan i negativan. Ovo iz razloga što se prema naprijed navedenim pravilima odgovornost saučesnika veže za izvršeno djelo. podstrekavan je da izvrši tešku krađu obijanjem. To je tzv. nehata i neovisno od umišljaja odnosno.što dalje znači – ako djelo nije izvršeno. Ovo pravilo zove se i «princip limitirane akcesornosti». a izvršilac učini krivično djelo razbojništva. npr. već o prikrivanju učinioca ili stvari pribavljenih krivičnim djelom. U ovom slučaju podstrekač bi mogao odgovarati za neuspjelo podstrekavanje prema članu 32 st. Prema tome njegove radnje koje su uslijedile nakon što je djelo svršeno nemaju nikave veze sa izvršenjem glavnog KD. ako je podstrekavanje bilo usmjereno na izvršenje krađe. podstrekač podstrekava izvršioca da izvrši razbojništvo. podstrekač odgovara za podstrekavanje na krađu. neće se raditi o podstrekavanju i pomaganju.nema odgovornosti. saučesnici odgovaraju u granicama postiignutog stepena realizacije krivičnog djela 3. a praktično znači da je odgovornost i kažnjivost saučesnika uslovljena izvršenjem djela. jer je izvršeno djelo potpuno različito od onog koje su saučesnici imali u vidu. nehata izvršioca. Ovo pitanje dobija na aktuelnosti obzirom da je sve prisutnije vršenje krivičnih djela u vidu saučesništva. Pomaganje se može vršiti samo sa umišljajem. To je tzv. 20. a ne odgovornošću izvršioca. za odgovornost saučesnika važe slijedeća pravila: 1. Međutim. ali zakon propisuje mogućnost blažeg kažnjavanja (zakonsko ublažavanje kazne). a on izvrši ubistvo.To znači da je kod saučesništva uspostavljena puna autonomija odgovornosti. npr. kvalitativni eksces. Zakon nije taksativno naveo radnje pomaganja ali je naveo neke najtipičnije u praksi. Ako izvršilac učini djelo koje je potpuno različito od onog na koje je podstrekavan neće se raditi o saučesništvu. npr. 2 KZFBiH. saučesnik odgovara samo za djelo na koje je podstrekao tj u pogledu kojeg Stranica 23 od 248 . U ovom slučaju i izvršilac i podstrekač odgovoraju za krivično djelo krađe. ako lice A sakrije lice B nakon izvršenja krivičnog djela za koje prethodno nije znao. GRANICE ODGOVORNOSTI I KAŽNJIVOSTI SAUČESNIKA Izvor odgovornosti saučesnika je vezan za izvršenje djela. radiće se o podstrekavanju. oni odgovaraju u granicama svog umišljaja 2. a izvršilac za krivično djelo razbojništva. Npr ubistvo novorođenčeta – okolnost da je neko majka ne prostire se na ostale učesnike i samim tim na njih ne utiče (dakle niti im pomaže niti šteti) Ekscesi na strani izvršioca Eksces postoji kad je prisutno neslaganje između umišljaja saučesnika i izvršioca. Negativni eksces postoji kada je izvršilac učinio manje od odnog na što je podstrekavan.

Ako se podstrekava na djelo sa zaprijećenom kaznom 3g ili teža podstrekač će odgovarati čak i ako izvršilac učini potpuno drugo djelo od onoga na koje je podstrekavan. zlostavljanje ili napuštanje maloljetnog lica. utvrđivanja starosti oštećenog. zavođenje. svojstvo službene ili vojne osobe i sl. a majka za ovo privilegovano djelo. a ne za ono teže koje je izvršilac izvršio. Lična svojstva i okolnosti mogu biti: neuračunljivost. To je po zakonu privilegovano krivično djelo samo za majku koja ovo djelo učini u toku ili neposredno nakon porođaja usljed posebnog psihičkog stanja. ako neko treće lice učestvuje skupa sa majkom u lišenju života novorođenčeta. bez obzira kad je posljedica nastupila. kod krivičnih djela gdje je uzrast oštećenog elemenat bića krivičnog djela. povrat. Ovo iz razloga što samo majka u ovoj situaciji ima tako psihičko stanje i ono se ne može prenositi na ostala lica. radi utvrđivanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.postoji njegov umišljaj . Značaj utvrđivanja vremena izvršenja krivičnog djela Vrijeme izvršenja krivičnog djela značajno je radi utvrđivana uzrsta učinioca tj. da li je u pitanju dijete. To je značajno radi utvrđivanja uračunljivosti učinioca. MJESTO IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA Krivično djelo je izvršeno u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan da radi. To je slučaj i kod krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju ili čedomorstva. a od uticaja je na odgovornost i kažnjivost. ono što je lično vezano za neko lice . 21. bitno smanjena uračunljivost. 22. To mogu biti okolnosti i svojstva zbog kojih zakon isključuje krivičnu odgovornost ili dozvoljava oslobađanje od kazne. Ovdje je prisutan «kriterij ubikviteta». npr. mlađi ili stariji maloljetnik ili punoljetno lice. Međutim. npr. Stranica 24 od 248 . VRIJEME IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA – tempore criminis Krivično djelo je izvršeno u vrijeme kada je učinilac radio ili kada je bio dužan da radi. stvarna i pravna zabluda. Značajno je radi primjene zakona na učinioca. Kod nekih krivičnih djela vrijeme je elemenat bića krivičnog djela. koje redovno prati proces porođaja. sva ta lica će odgovarati za krivično djelo ubistva. Prema tome. ne može ići na teret ni u korist ostalim saučesnicima. tako i u mjestu gdje je posljedica nastupila. Prema mjestu izvršenja djela određuje se koji će se zakon primjeniti na učinioca. obljuba nad maloljetnim licem. Značaj linčnih okolnosti i svojstava saučesnika za odgovornost i kažnjivost Lične okolnosti i svojstva koje utiču na odgovornost i kažnjivost odnose se samo na onog učesnika kod koga postoje. za vrijeme epidemije. maloljetstvo. kod krivičnog djela vanbračna zajednica sa maljoljetnim lice. ili ublažavanje kazne. djelo izvršeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti. za vrijeme lovostaja i sl.

24. već na prevenciju.Ovo je naročito značajno kod distancionih krivičnih djela i tzv. Izriče se na pune godine i mjesece. 23. Kada je za krivično djelo propisano više kazni. Kazna zatvora izvršava se u zatvorenim. Zatvor i maloljetički zatvor su glavne kazne. tranzitnih krivičnih djela sa elementom inostranosti. a do 6 mjeseci i na pune dane. Zakonitost u izricanju kazne znači da se učiniovu može izreći samo ona kazna koja je zakonom propisana za KD koje je učinio. a blaža ili strožija samo pod uslovima propisanim zakonom. Npr. Nije izričito propisana kao posebna vrsta kazne. Najčešće mjesna nadležnost se određuje prema mjestu hvatanja učinioca.. Ne može se nikada propisati Stranica 25 od 248 . a izuzetno opštekorisnim radom na slobodi. U prvom slučaju pravilno bi bilo kazna zatvora u trajanju od 1 mjeseca i 15 dana. Kazna zatvora Propisana je u rasponu od 30 dana do 20 godina. Kazna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim izvršenjem može ostvariti svrha kažnjavanja. VRSTE KAZNI Kazne su: zatvor. Dugotrajni zatvor Supstitucija za smrtnu kaznu koja je ukinuta protokolom uz član 6 EKLJP. a u drugom u trajanju od 2 mjeseca. poluotvorenim i otvorenim kazneno-popravnim zavodima. Mjesto izvršenja djela značajno je i za određivanje mjesno nadležnog suda. ali ona to jeste po nizu obilježja. paket sa eksplozivom utovaren je u našoj zemlji u avion ili voz koji saobraća prema inostranstvu. Svrhu kažnjavanja čine dva osnovna elementa koja treba posmatrati u njihovom jedinstvu. U pravilu. SVRHA KAŽNJAVANJA Odredbe o svrsi kažnjavanja opredjeljuju suštinu i pravac kaznene politike. Prvi elemenat je suzbijanje opasnih djelatnosti kojima se povređuju ili ugrožavaju vrijednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom. nepravilno je izreći kaznu zatvora u trajanju od 45 dana ili 60 dana i sl. samo jedna se može izreći kao glavna. Novčana kazna može biti i glavna i sporedna. to je zaštita društva od kriminaliteta kao negativne društvene pojave. dejstvo kazne nije usmjereno na odmazdu ili retribuciju. Posebna svrha kažnjavanja leži u njenoj preventivnoj funkciji koja se manifestuje u dva oblika: • kao specijalna ili posebna i • generalna ili opšta Specijalna prevencija znači uticaj na učiniova da ne čini krivična djela i njegovo prevaspitanje. npr. novčana kazne i maloljetnički zatvor. Generaln aprevencija znači uticaj na druge da ne čine krivična djela. Može se propisati samo za najteže oblike krivičnih djela koja su učinjena sa umišljajem. Kod krivičnih djela iz koristoljublja novčana kazna se može izreći uz kaznu zatvora i kad nije izričito propisana za to krivično djelo. Kazna zatvora do 6 mjeseci može se uz pristanak osuđenog zamijeniti u novčanu kaznu. ali može biti i drugo mjesto. Ova kazna je substitucija za ukinutu smrtnu kaznu. drugim riječima.

već je naveo one najtipičnije koje se u praksi najćešče ponavljaju. izriče se u određenom novčanom iznosu od 150 do 50. Kad sud uzima u obzir bilo koju okolnost. Te okolnosti su: olakšavajuće i otežavajuće. Taj rok je od 15 dana do 6 mjeseci.kao jedina glavna kazna. Uz to. već se donosi rješenje o zamjeni novčane kazne pri čemu se svakih započetih 50 KM računa kao jedan dan zatvora. jačina ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra. npr. Izdržava se samo u ustanovama zatvorenog tipa. Kod odmjeravanja novčane kazne. OPŠTA PRAVILA O ODMJERAVANJU KAZNE Polazište kod odmjeravanja kazne je raspon kazne utvrđen za određeno djelo i svrha kažnjavanja. Stranica 26 od 248 . drugim primanjima.zamjeni novčane kazne u kaznu zatvora. pri čemu se vodi računa o visini plate. a ako je novac upotrijebio na provod ili kockanje. Novčana kazna Izriče se u tzv. Ako se novčana kazna ne plati nema prinudnog izvršenja. bolest članova porodice i sl. ali te okolnosti treba objasniti u smislu da je optuženi bolestan. Ako je učinilac prisvojio novac radi lječenja oboljelog djetea motiv je olakšavajuća okolnost. da ima više maloljetne djece. druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinoca i sl. Uskovni otpust se ne može dati. Ako nije moguće izricanje na ovaj način. pobude iz kojih je djelo učinjeno. U tom slučaju rok plaćanja može biti do dvije godine. Raspon ove kazne je od 20 do 45 godina. motiv je otežavajuća okolnost. Izriče se samo na pune godine. Iste okolnosti nekada mogu biti I olakšavajuće I otežavajuće. uz ostale okolnosti. raniji život učinioca. a ne samo parafrazirati zakonski tekst. Ne može se izreći mlađem punoljetnom licu. Ako isplati I ostatak kazne. okolnosti pod kojim je djelo učinjeno. Sud je dužan u presudi navsti tačno razloge u pogledu imovnog stanja učinioca koje je imao u vidu prilikom odmjeravanja novčane kazne. Izvršava se samo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa. U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne. u obzir se uzimaju sve okonosti koje utiču da kazna bude veća ili manja. njegovo držanje nakon učinjenog djela. 25. npr. Ovdje se radi o supletornoj kazni. Tako obrazloženje ne znači ništa. Također nije pravilno uopšteno navođenje «okolnosti pod kojima je djelo učinjeno». Osuđeni može platiti samo dio novčane kazne. izvršenje se obustavlja. U odnosu na amnestiju i pomilovanje pooštreni su uslovi te se amnestija i pomilovanje mogu dati tek nakon izdržane 3/5 izdržane kazne. a ostatak se pretvara u kaznu zatvora. već uvijek alternativno uz kaznu zatvora. siromašna osoba. njegovoj imovini. sudovi često nepravilno navode da su uzeli u obzir olakšavajuću okolnost «lične prilike optuženog». te okolnosti su pravilno iskazane i vrednovane. fiksnim dnevnim iznosima u rasponu od 5 do 360 dnevnih iznosa. Motiv izvršenja djela. da je invalid. vrijeđanjem od strane oštećenog i sl. Nakon smrti osuđenog. Sud može na molbu osuđenog lica dozvoliti plaćanje novčane kazne u ratama. dužan je u presudi obrazložiti u čemu se manifestuje ta okolnost. Zakon nije taksativno propisao otežavajuće i olakšavujeće okolnosti. novčana kazna se neće izvršiti. ali i njegovim porodičnim i drugim obavezama.000 KM. s tim da zatvor ne može preći jednu godinu. a u slučaju koristoljublja do 1 milion KM. kao što su: stepen krivične odgovornosti. ali ako sud navede da je optuženi djelo počinio u situaciji kada je bio izazvan grubim postupanjem službenog lica. sud je dužan uzeti u obzir imovno satnje učinioca.

Po članu 42. Prilikom ublažavanja kazne sud će posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru propisane kazne za to djelo. KZFBiH. UBLAŽAVANJE KAZNE Ublažavanje kazne znači odmjeravanje kazne ispod donje granice propisane za to djelo ili izricanje blaže vrste kazne. slučajevi prekoračenja nužne odbrane. U ovom slučaju. kako je oštećenom pružio pomoć. tj. Nikada se ne može uzeti kao otežavajuća okolnost ono što čini zakonsko obilježje krivičnog djela.Nije pravilno paušalno navođenje da je sud cijenio «držanje učinioca nakon učinjenog djela» ako to nije konkretizovano u smislu da je optuženi nakon učinjenog djela naknadio štetu oštećenom ili u tom pravcu izrazio spremnost. Također nije pravilno samo navođenje «ranijeg života optuženog». stav 1. Pravilno vrednovanje olakšavajućih i otežavaućih okolnostu u svakom konkretnom slučaju osigurava princip individualizacije kazne. Ublažavanje kazne može biti po mjeri i po vrsti. a niti poricanje krivičnog djela od strane učinioca. Granice ublažavanja su iste i kod zakonskog i sudskog ublažavanja. Pravilno je da se umjesto toga navede konkretno da li je optuženi ranije osuđivan ili prekršajno kažnjavan. Npr. treba se raditi o osobito olakšavajućim okolnostima koje eksplicitno i detaljno moraju biti navedene u presudi. kod krivičnog djela ubistva propisana je kazna u rasponu od 5-15g. KZFBiH u tom slučaju kazna se može ublažiti do 1g zatvora. pokušaja. a ublažavanje po vrsti kada je umjesto kazne zatvora izrekao novčanu kaznu kao blažu. 26. kod krivičnog djela otmice -ako je učinilac dobrovoljno pustio oteto lice prije nego je ostvaren njegov cilj (zahtjev). Ublažavanje kazne uvijek je fakultativno. Zakonsko ublažavanje postoji u slučaju kad zakon propisuje da se učinilac može blaže kazniti. Nema više instituta pooštravanja kazne osim kažnjavanja višestrukih povratnika (više puta učinili isto ili istovrsno KD) 27. oštećenog je posjećivao u bolnici. prekoračenja krajnje nužde. Postoji mogućnost ublažavanja i kada je kod pojedinih krivičnih djela propisana takva mogućnost. uz sve ove okolnosti moraju se uzeti u obzir i konkretno obrazložiti imovne prilike optuženog. Ublažavanje po mjeri postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne kaznu izrekao ispod donje granice propisane u zakonu za to djelo tj. pravne zablude. To su npr. npr. Nije dovoljno da se radi samo o olakšavajućim okolnostima. za koja djela i na koje kazne. međutim sa obzirom na raspon kazni za ovo KD sigurno je da se u pravilu kazna neće ublažiti do te granice. ispod posebnog zakonskog mimimuma. Pravila o tome kako se vrši ublažavanje propisana su u članu 42. Ublažavanje može biti zakonsko i sudsko. pomaganja. Kod novčane kazne. tačka 1. Sudsko ublažavanje postoji onda kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja.kada je riječ o sudskom ublažavanju kazne. OSLOBAĐANJE OD KAZNE Stranica 27 od 248 . da kazna u svakom slučaju bude adekvatna i primjerena konkretnom učiniocu i djelu. bitno smanjenje uračunljivosti. sud je dužan da u presudi konkretno navede koje je to osobito olakšavajuće okolnosti utvrdio koje su dovele do ublažavanja kazne a ne samo paušalno to navesti koristeći neke fraze.

npr. kazna se može neograničeno ublažavati. U slučaju sticaja sud prvo utvrđuje pojedinačne kazne za svako učinjeno krivično djelo. izreći će se jedinstvena kazna zatvora po prethodnim pravilima. Sticaj može biti homogeni i hetergeni. Presuda kojom se učinilac oslobađa od kazne je osuđujuća. U zakonu su propisana pravila po kojima se izriče jedinstvena kazna. 28. Po važećem zakonu oslobađanje od kazne je fakultativno. spriječavanje službenog lica u vršenju službene radnje u situaciji kada je izvršilac izazvan nezakonitim ili grubim ponašanjem službenog lica. a heterogeni kada su u pitanju različita krivična djela (protiv imovine i krvni delikt).To je poseban institut krivičnog materijalnog prava. Postoji i posebni slučaj oslobađanja od kazne za krivična djela učinjena iz nehata. jedinstvena kazna će odgovarati utvrđenoj kazni dugotrajnog zatvora. Ako su pojedinačne kazne do 3 godine. to znači oglašava se krivim ali umjesto izricanja kazne u presudu se unosi odredba o tome da se oslobađa od kazne. Idealni sticaj postoji kada je jednom radnjom učinjeno više krivičnih djela npr. nepodoban pokušaj. jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedinačne. jedinstvena kazna ne smije biti veća od 8 godina. pravna zabluda. Fakultativno oslobađanje od kazne postoji kod prekoračenja nužne odbrane usljed jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom. U nedostatku takve odredbe sud bi izrekao Stranica 28 od 248 . Ovu mogućnost zakon izražava riječima «sud može učinioca osloboditi od kazne». to će najćešče biti slučaj kod saobraćajnih nezgoda u kojima strada član porodice ili čitava porodica učinioca ili npr učinilac čisti oružje i iz nepažnje pogine član porodice. Zakon nije propisao izricanje jedinstvene kazne u slučaju da su za sva djela utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora.. To je tzv. izbjegavanje izdržavanja kada je učinilac ispunio obavezu prije izricanja prvostepene presude i sl. prekoračenje krajnje nužde pod osobito olakšavajućim okolnostima. Postoji idealni i realni sticaj. Homogeni je kada su u pitanju istorodna krivična djela. Realni sticaj postoji kada je učinilac sa više radnji učinio više krivičnih djela. ako su utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora i zatvora. Kad postoji mogućnost oslobađanja od kazne. izuzev što se kod izricanja kazne uzima kao otežavajuća okolnost ako je učinilac ranije učinio više istovrsnih djela za koja je osuđen. jedinstvena kazna ne može preći zbir pojedinačnih kazni itd. Npr. pucanjem iz vatrenog oružja ubije ili povrijedi dva lica. a nakon toga ukrao tuđu pokretnu stvar. princip apsorpcije tj. niti preći 20 godina. Podjela na homogene i heterogene u praksi nema značaj. teža kazna apsorbuje kaznu zatvora. kad posljedice tog djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne očigledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja. a zatim primjenom pravila o izricanju jedinstvene kazne izriče jedinstvenu kaznu. STICAJ KRIVIČNIH DJELA Sticaj krivičnih djela postoji kada je učinilac jednom radnjom učinio više krivičnih djela za koja se istovremeno sudi. To će biti u slučaju izvršenja djela iz nehata. Može se primjeniti samo kad to zakon izričito predviđa. učinilac je drugo lice tjelesno povrijedio. ali ne smije dostići njihov zbir. To je zakonsko ovlaštenje o mogućnosti oslobađanja učinioca od kazne. npr. U slučaju pojedinačnih novčanih kazni. Ako je sud utvrdio više pojedinačnih kazni zatvora. Ako su utvrđene kazne zatvora i maloljetničkog zatvora.

Identičnost oštećenog se javlja kod KD usmjerenih na lično dobro nekog čovjeka (život. Sporedna kazna izriče se ako je utvrđena makar za jedno KD. 30. varijabilni faktor. tjelesni integritet. one će se jednostavno ispustiti iz opisa. Npr. Tako nastala nova jedinstvena pravna cjelina pravno se kvalifikuje po najtežoj radnji i po njoj izriče jedna kazna. osumnjičeni je učinio u produženju krivično djelo sitne krađe. neće se donositi za te radnje oslobađajuća presuda kao u slučaju sticaja. 29.NE SMIJE PREĆI ZAKONSKI MAKSIMUM OD 20 g. Uslov je da sve radnje predstavljaju takvu kontinuiranu djelatnost koja odaje privid jedinstvene prirodne cjeline.detaljna pravila izricanja jedinstvene kazne utvrđena su zakonom. dostojanstvo ličnosti i sl. postojala bi mogućnost ponavljanja krivičnog postupka. npr. Kod produženih krivičnih djela zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa izvršenjem poslednje radnje koja ulazi u sastav produženog djela. Dakle. To je tzv. Ono postoji kada je isto lice izvršilo više istih ili istovrsnih vremenski odvojenih radnji od kojih svaka pojedinačno sadrži sva zakonska obilježja krivičnog djela. ako su povrijeđena različita lica. potrebno je i identičnost oštećenog. sve pojedinačne krivičnopravne radnje gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni djelovi. Ako se pak u toku suđenja utvrdi da neke radnje iz sastava produženog djela nisu dokazane. Pri tome će se u novu jedinstvenu kaznu uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdržane kazne po ranijoj Stranica 29 od 248 . da su sve radnje izvršene sa umišljajem.NE SMIJE PREĆI NJIHOV ZBIR. ili za djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne. tijelo ili dostojanstvo) U praktičnom smislu. npr. PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO Produženo krivično djelo je oblik prividnog realnog sticaja. Na ovaj način radnje koje predstavljaju krivično djelo krađe i sitne krađe uklopljene su u krivično djelo teške krađe i time su izgubile svoju pravnu samostalnost. međutim. život. one će se pravno kvalifikovati kao jedno krivično djelo teške krađe i za to djelo će se izreći jedna kazna. međutim. pored ovih uslova. izreći će se jedinstvena kazna po pravilima o sticaju. da postoji određeni vremeski kontinuitet između tih pojedinačnih radnji. Kod nekih krivičnih djela. U slučaju da se nakon presuđenja otkriju nove radnje. Kod krivičnih djela koja su usmjerena protiv nekog ličnog dobra čovjeka. ne može se raditi o produženom djelu. ako učinilac u određenom vremenskom intervalu dva ili više puta tjelesno povrijedi isto lice. radiće se o produženom krivičnom djelu. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU Ako se sudi za krivično djelo koje je učinjeno prije započinjanja izdržavanja kazne po ranijoj osudi. radiće se o sticaju krivičnih djela. OSNOVNO PRAVILOJEDINSTVENA KAZNA MORA BITI VEĆA OD POJEDINAČNIH. već o sticaju krivičnih djela. obične krađe i teške krađe u određenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. Ovdje su ispunjeni svi uslovi za postojanje produženog krivičnog djela.jedinstvenu kaznu koja bi odgovarala najtežoj od utvrđenih kazni a ako su iste onda bilo koju od njih. Sve ove pojedinačne radnje moraju biti sadržane u optužnici i presudi. Ovo iz razloga što svaka fizička osoba uživa samostalnu i potpunu krivičnopravnu zaštitu.

Izuzetak Lice dobije 5g kazne. Ukoliko je do povrede došlo grubim odstupanjem od pravila sportske discipline. Što znači maksimalno kod sticaja može biti jedinstvena 20g njemu bi ostalo da odleži još 4g. Međutim. prvo se izriče uslovna osuda. Uslovna osuda Uslovna osuda se izriče prema krivično odgovornom učiniocu kada se ocijeni da je u pitanju djelo manjeg značaja i da nije nužno izricanje kazne radi krivičnopravne zaštite i kada se može očekivati da će samo upozorenje uz prijetnju kaznom dovoljno uticati na učinioca da više ne čini krivična djela. U tom slučaju izreći će se kazna za novo djelo neovisno od ranije izrečene kazne. Ovog u praksi malo ima. Neko lice je npr osuđeno na 10g zatvora. a zatim se u njoj utvrđuje kazna i istovremeno određuje da se ta kazna neće izvršiti ako učinilac u određenom vremenu ne učini novo krivično djelo. ali može uticati na odmjeravanje kazne.ne radi liječenja već radi eksperimenata postojalo bi KD nesavjesnog liječenja ili neko drugo. 32. MJERE UPOZORENJA To su uslovna osuda i sudska opomena. npr. To vrijeme naziva se vrijeme kušnje ili provjeravanja a traje od 1 do 5 godina. nakon 8g pušteno je na dopust i tada učini novo KD za koje mu se utvrdi kazna zatvora u trajanju 12g. neće se postupiti kao u slučaju sticaja. Uslovna osuda može se izreći ako je učiniocu utvrđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. 31. Ljekari su dužni građanima pružati pomoć. ako bi ljekar prilikom intervencije prekoračio ovlaštenja i intervencije vršio. Ovo iz razloga jer je odležao samo 1g ranije kazne te se izricanjem jedinstvene kazne ne bi postigla svrha kažnjavanja. uslovna osuda se može izreći ako je kazna od dvije godine ili novčana kazna utvrđena Stranica 30 od 248 . Ovo je značajno kod povreda nastalih na sportskim takmičenjima. Sportske discipline su društveno korisne te isključuju protivpravnost i postojanje krivičnog djela. Ako se ista pruža u skladu sa pravilima medicinske vještine i dođe do povreda nema ni protivpravnosti ni KD.presudi. ako se primjenom sticaja ne bi mogla ostavriti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdtržanog dijela ranije izrečene kazne. Kod izricanja uslovne osude. ako se radi o krivičnom djelu učinjenom za vrijeme izdržavanja kazne. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina ili teža. Nakon izdržavanja 15g dužan je izdržati preostale 4g od prve kazne. ne može se eskulpirati učinilac kojem je oštećeni rekao da ga ubode nožem. PRISTANAK POVRIJEĐENOG Pristanak povrijeđenog u pravilu ne isključuje postojanje krivičnog djela. nakon odležane 1g pobjegne i učini novo KD za koje mu se utvrdi samostalna kazna u trajanju 15g. Protivpravnost će biti isključena pod uslovom da je do povređivanja došlo pod okolnostima održavanja sportskih takmičenja u skladu sa pravilima. Izuzetno. postojalo bi krivično djelo.

MJERE BEZBJEDNOSTI (SIGURNOSTI) To su posebne krivične sankcije. Jedan od uslova je da je sud utvrdio kaznu zatvora do 2g. Ne može se izreći ako se ni odredbama o ublažavanju kazne ne može izreći kazna manja od 1g. da ispuni druge zakonske obaveze i sl. Ne može se izeči vojnim licima za krivična djela protiv oružanih snaga. U ostalim slučajevima sud cijeni da li će opzvati uslovnu osudu. Sudska opomena Sudska opomena je posebna sudska sankcija. osposobljavanje za određeno zanimanje i sl.primjenom odredaba o ublažavanju. ako za to postoje uslovi. zabrana upravljanja motornim vozilom i obavezno liječenje od ovisnosti. Uz uslovnu osudu mogu se odrediti i drugi dodatni uslovi kao: da vrati postignutu imovinsku korist. posjećivanje psiholoških i drugih savjetovališta. uzdržavanje od upotrebe alkohola i opojnih droga. Može trajati od 6 mjeseci do 2 godine. Sud učiniocu može izreći jednu ili više mjera bezbjednosti. a učinjena su pod takvim olakšavajućim okolnostima koja ih čine osobito lakim. Zaštitni nadzor obuhvata: mjere pomoći. a može i ukinuti uslovnu osudu. Ako uslovna osuda bude opozvana nova kazna izriče se po pravilima o sticaju. Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom To je uslovna osuda kojom se učinilac stavlja pod zaštitni nadzor. Uz sudsku opomenu mogu se izreći i određene mjere bezbjednosti kao što su: oduzimanje predmeta. Mjere bezbjednosti su: Stranica 31 od 248 . Zakon propisuje 5 mjera bezbjednosti. Izriče se rješenjem koje ne sadrži odluku o krivnji. Cilj je da se primjenom zaštitnog nadzora bolje ostvari svrha uslovne osude i bolje društveno prilagođavanje osuđenog. Sud u presudi može odrediti jednu ili više obaveza zaštitnog nadzora. Postoje slučajevi obavezbog i fakultativnog opozivanja uvjetne osude. Ako se osuđeni ne pridržava ovih mjera sud ga može opomenuti. 33. da naknadi štetu nastalu krivičnim djelom. Može se izreći samo za djela za koja ja propisana novčana kazna ilii kazna zatvora do 1 godine. a to je da u određenom roku isplati zaostale obroke alimenatcije i da ubuduće redovno plaća alimenatciju. Npr kod izbjegavanja izdržavanja uz uslovnu osudu mogu se izreći dodatni uslovi . Zaštitni nadzor može obuhvatati liječenje u zdravstvenoj ustavovi. Njena svrha je da se prema učiniocu krivičnog djela ne primjeni kazna za djela manjeg značaja kada to nije nužno radi krivičnopravne zaštite i kada se može očekivati da će samo upozorenje uticati na učinioca da ne čini krivična djela. U tom slučaju prijenjuju se odredbe o sticaju. Danas se prvo u presudi izriče uslovna osuda pa se onda utvrđuje kazna kojom se prijeti. zaštite i nadzora. uslovna osuda obavezno se opoziva ako je učinilac za vrijeme kušnje učinio krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora 2 godine ili teža kazna. Svrha njihovog izricanja je da se njihovom primjenom otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da učinilac ponovno vrši krivična djela.

Prema tome. pojačan nadzor u drugoj porodici i pojačan nadzor od strane nadležnog organa socijalne zaštite. Koju će mjeru sud izreći maloljetniku prvenstveno zavisi od ličnosti maloljetnika i stepena njegove vaspitne zapuštenosti. Mjere pojačanog nadzora su: od strane roditelja. edukacija iz oblasti saobraćajnih propisa i sl.1. Ove preporuke su: lično izvinjenje oštećenom. 36. upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje. Zavodske mjere su: upućivanje u vaspitnu ustanovu. usvojioca ili staraoca. Starijim maloljetnicima. KAŽNJAVANJE STARIJIH MALOLJETNIKA 1 Veno pita. 37. zabrana upravljanja motornim vozilom 5. djelatnosti ili dužnosti 4. Disciplinske mjere su: sudski ukor i upućivanje u disciplnski centar za maloljetnike. zabrana vršenje poziva. Mogu se izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do 3 godine. obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi 2. 35. U postupku protiv maloljetnika obavezno je uključen organ starateljstva uz čiju stručnu pomoć sud određuje najadekvatniju mjeru u svakom konkretnom slučaju. Ranko ne pita Stranica 32 od 248 . izuzetno može se izreći i kazna maloljetničkog zatvora. 34. naknada štete. upućivanje u vaspitno-popravni dom. Njihova svrha je da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetniku. obavezno liječenje od ovisnosti 3. već da se izricanjem ovih preporuka na njega utiče da ne vrši krivična djela. rad u korist humanitarnih organizacija ili lokalne zajednice. ODGOJNE PREPORUKE1 To je novina u našem krivičnom zakonodavstvu. uslovna osuda i sudska opomena im se ne može izreći. Neke od ovih mjera izriče nadležni tužitelj. redovno pohađanje škole. KRIVIČNE SANKCIJE PREMA MALOLJETNICIMA Mlađim maloljetnicima mogu se izreći samo odgojne ili vaspitne mjere. VRSTE VASPITNIH MJERA Dijele se u 3 grupe: disciplinske. Ove mjere mogu trajati najduže 1 godinu. pored ovih mjera. Uslovi za izricanje su: da je maloljetnik priznao krivično djelo i da je izrazio spremnost da se izmiri sa oštećenim. oduzimanje predmeta Odredbe o mjerama bezbjednosti regulisane su u članovima od 71-78 KZFBiH. mjere pojačanog nadzora i zavodske mjere. a neke sudija za maloljetnike.

Kažnjavanju podliježu samo stariji maloljetnici. učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Izriče se da bi se stimulisalo lično angažovanje osuđenih lica na prevaspitanje. Pravne posljedice sastoje se u prestanku odnosnu. U kazneno-popravnoj ustanovi stariji maloljetnik može ostati do navršene 23. USLOVNI OTPUST Uslovni otpust je kriminalno-politička i penološka mjera. do isteka izrečene kazne ne smije učiniti novo KD. One nastaju silom nekog posebnog zakona koji ih predviđa. a da li će neka od njih i nastupiti potrebno je da bude propisana u nekom zakonu. i svaka druga imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. Nastupaju danom pravosnažnosti presude. predmeti od vrijednosti. pod uslovom da su ta lica znala ili su mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom. i to pod uslovima da je učinio djelo za koje je propisana kazna zatvora teža od 5 godina. I drugo. Ako oduzimanje nije moguće. godine života. Ili u slučaju državnih službenika i namještenika prestanak radnog odnosa u slučaju osude na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. Dakle. U krivičnom zakonu čl 117120 propisan je potpun katalog ili vrste pravnih posljedica osude. maloljetnički zatvor izvršava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih zavoda opšteg tipa. O uslovnom otpustu odlučuje posebna komisija koju obrazuje Vlada FBiH. Pravne posljedice osude sud ne izriče i ne unosi u presudu kao u slučaju mjera bezbjednosti. uslovni otpust se može opozvati. Ovo pod uslovom da se tokom izdržavanja kazne tako popravio da se s osnovom može očekivati da će se na slobodi dobro vladati. Ukoliko to nije potrebno radi završetka školovanja ili stručnog osposobljavanja. U slučaju izvršenja novog djela. 39. da zbog teških posljedica djela i visokog stepena krivične odgovornosti ne bi bilo opravdano izricanje vaspitnih mjera. a naročito da neće činiti krivična djela. 38. gubitku određenih prava ili zabrani sticanja Stranica 33 od 248 . U ovim slučajevima radni odnos prestaje danom upućivanje lica na izdržavanje kazne zatvora. Imovinska korist može se oduzeti i od lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti. Dakle. a nakon toga se upućuje na izdržavanje kazne u kaznenopopravnu ustanovu za punoljetna lica. tu je prisutan automatizam njihovog nastanka. Znači da lice prestaje sa izvršavanjem kazne u zatvoru i pušta se na slobodi da odsluži ostatak kazne. Ako postoji osuda za koju taj zakon veže određenu pravnu posljedicu. Od učinioca će se oduzeti novac. oduzeće se od njih ako ne dokažu da su kao naknadu dali punu vrijednost. Npr. PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Nastaju po sili zakon akojim su propisane. Ako je imovinska korist prenesena na bliske srodnike. a izuzetno i 1/3. Maloljetnički zatvor propisan je u rasponu od 1 do 10 godina. Uslovni otpust se može primjeniti ako je osuđeni izdržao ½ izrečene kazne. u zakonu o radu propisano je kao pravna posljedica osude prestanak radnog odnosa po sili zakona u slučaju osude za krivično djelo na kaznu zatvora preko 3 mjeseca. 40. ODUZIMANJE IMOVINSKE DOBITI Osnov oduzimanje imovinske koristi sadržan je u zakonskoj odredbi da niko ne može zadržati imovinsku korist potignutu izvršenjem krivičnog djela.

42. Postupak brisanja osude propisan je u ZKP-u. Kazna zatvora do 1 godine i kazna maloljetničkog zatvora brišu se nakon 5 godina od izdržane. Osude briše po službenoj dužnosti organ unutrašnjih poslova nadležan za vođenje kaznene evidencije. zastarjele ili oproštene kazne. Dakle. Razlika u odnosu na mjere sigurnosti je što ove izriče sud a pravne posljedice osude nastupaju po zakonu. Od ovog instituta ima puno tehničkih operacija koje su propisana ZKP-om. Osuđeno lice može podnijeti molbu sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. Sud nema obavezu da prati da li će njegova presuda proizvesti pravnu posljedicu i da li će ona nastupiti . Zastarjelost počinje teći od dana izvršenja krivičnog djela. BRISANJE OSUDE IZ KAZNENE EVIDENCIJE Iz kaznene evidencije brišu se sudska opomene. U slučaju brisanja osude. To se naziva zastarjelost krivičnog gonjenja. a ako je otpočelo ne može se produžiti. Ne mogu nastupiti u slučaju izricanja novčane kazne. sudske opomene ili oslobađanja od kazne. Na molbu osuđenog lica sud može odrediti brisanje osude na zatvor preko 1-3 godine. one nastupaju autonomno. OBUSTAVA I PREKID ZASTARJELOSTI Obustava zastarjelosti nastupa zbog neke zakonske tj. Postoji relativna i apsolutna zastarjelost. Najkraći zastarni rok je 2 godine a najduži 35 godina. Rokovi zastarjelosti zavise od težine krivičnog djela i propisane kazne. ne može se brisati ni ranija ni docnija osuda.određenih prava. Ako je kazna izmjenjena amnestijom ili pomilovanjem. Pravne posljedice se ne unose. U oblasti odbrane sastoje se u zabrani sticanja unaprijeđenja ili skidanja čina i sl. a to vrijeme se računa od izdržane. ZASTARJELOST KRIVIČNOG GONJENJA Protekom određenog vremena prestaje ovlaštenje državnih organa za preduzimanje krivičnog gonjenja. Ako je u toku roka za brisanje osude izrečena kazna zatvora preko 3 godine. Prema propisanoj kazni utvrđeni su zastarni rokovi. ako u tom roku učinilac ne učini novov KD. već ona iz pravosnažne presude. po proteku 5 godina od izdržane. U toj situaciji krivično gonjenje ne može otpočeti. Rok je jedna godina od pravosnažnosti sudke odluke. Novčana kazna briše se po isteku 3 godine od izvršene. pravne smetnje. Kada je osuda brisana. Apsolutna zastarjelost nastupa kada protekne duplo vrijeme predviđeno za relativnu zastarjelost. prve se unose u presudu. Prema tome. u uvjerenju koje se izdaje građanima ta osuda se ne smije pominjati. Kada prestane zakonska smetnja tok zastarjevanja se nastavlja. zastarjele ili oproštene kazne. Uslovna osuda briše se po isteku roka provjeravanja. Osude se ne mogu brisati za vrijeme trajanja mjera bezbjednosti. prestaju pravne posljedice. To je tzv. Pri tome se u rok zastarjevanja uračunava vrijeme koje je proteklo do obustave Stranica 34 od 248 . oproštene ili zastarjele kazne. 43. za brisanje nije bitna ta nova kazna. Mogu trajati najduže 10 godina. uslovne osude. 41. presude kojom je osuđeni oslobođen od kazne. kazna zatvora preko 3 godine se ne briše. tada sud vrši određena izviđanja o ponašanju osuđenog i nakon toga odlučuje o molbi. kao što to mora kod mjera bezbjednosti. relativna zastarjelost. zastarjele ili oproštene kazne.

ZASTARJELOST IZVRŠENJA KAZNE Zastarjelost izvršenja kazne – ista pravila kao i kod zastarjelosti krivičnog gonjenja. Po našem zakonu princip je da gonjenje za krivična djela zastarjeva. zamjena izrečene kazne blažom. što znači da je daje zakonodavni organ. ne zastarjevaju krivična djela predviđena međunarodnim pravom kao što su genocid. već zastarjevanje počinje iznova i može trajati sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti. 45. POMILOVANJE Daje se odlukom koju donosi Predsjednik FBiH u dogovoru sa potpredsjednicima. 46. Prekid zastarjelosti nastupa u dva slučaja. potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne. duševno oboljenje učinioca.zastarjevanja. postupak ekstradicije i sl. 47. Može se odnositi na kaznu zatvora i maloljetničkog zatvora. AMNESTIJA Amnestija je akt kojim se poimenično neodređenom krugu lica daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili abolicija. Kao zakonske smetnje koje dovode do obustave zastarjevanja su: poslanički imunitet. Pomilovanje se odnosi na poimenično određena lica. kada učinilac u vrijeme trajanja zastarjelosti učini isto takko teško ili teže krivično djelo. Procesne radnje koje dovode do prekida zastarjelosti mogu preduzeti sud i ovlašteni tužitelj. Prema tome. Može se dati po molbi osuđenog lica ili njegovih srodnika i po službenoj dužnosti. Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji. određuje se brisanje osude ili ukida određena pravna posljedica osude. prvo. Domašaj pomilovanja je nešto uži od amnestije. radnje koje preduzimaju ovlašteni radnici organa unutrašnjih poslova prije pokretanja krivičnog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti. 44. preduzimanjem svake procesne readnje koja se preduzima radi gonjenja učinioca. PREKID ZASTARJELOSTI Znači nastupanje takve okolnosti usljed koje je zaustavljen tok zastarjelosti tako da ona ponovo počinje da teče. Kod prekida zastarjelosti vrijemem koje je proteklo ne uračunava se u vrijeme zastarjevanja. Zastarjelost se obustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose pravne smetnje. a ne utiče na druge saučesnike. Lica obuhvaćena amnestijom ne mogu se protiviti tome. Amnestija se daje u formi zakona. Stranica 35 od 248 . a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti. To praktično znači da se ne navode pojedinačno lica nego se oslobađaju sva lica optužena za krivično djelo izbjegavanje vojne obaveze. ratni zločin i sl. Izuzetno. Pomilovanja se obajavljuju u službenim novinama FBiH. i drugo.

48. KRIVIČNA ODGOVORNOST PRAVNIH LICA Član 128 KZFBiH. Krivično mogu biti odgovorna sva pravna lica osim BiH, entiteta, BD, kantona, gradova, opština i mjesnih zajednica. Odgovornost postoji ako je učinilac fizičko lice učinio krivično djelo u ime, za račun ili u korist pravnog lica. Pravno lice je odgovorno i kada učinilac za krivično djelo nije odgovoran. Pravno lice može odgovarati i ako je krivično djelo učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u toku tog postupka. U slučaju stečaja, pravnom licu se ne može izreći kazna već samo mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta ili se može izreći mjera oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom. Kazne za pravna lica su: novčana kazna, oduzimanje imovine i prestanak pravnog lica. Mjere bezbjednosti: oduzimanje predmeta, objavljivanje sudske presude, zabrana obavljanja određene privredne djelatnosti. Pravne posljedice osude su zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije koje je izdala strana država i zabrana rada na osnovu dozvole, ovlašćenja ili koncesije koje su izdale domaće institucije.

Stranica 36 od 248

07.01.2006. MALIK HADŽIOMERAGIĆ 1. OSNOVNA NAČELA (PRINCIPI) KRIVIČNOG POSTUPKA Osnovna načela se odnose na osnovne pojmove krivičnog postupka i predstavljaju opća pravila koja vladaju procesnim radnjama i subjektima radi ostvarenja ciljeva krivičnog postupka. Neka načela su izričito predviđena u glavi 1 (čl. 1-20, osnovna načela) ZKP FBiH, i još izvan toga u čl. 52 ZKPFBiH (načelo mutabiliteta). Pored ovih načela koja su izričito predviđena, postoje i načela koja nisu posebno formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba proizilazi da postoje i druga načela (javnosti, usmenosti, kontradiktornosti, neposrednosti, itd.) Provođenje nekog načela nekada nije moguće u punom kapacitetu, a nekada se sprovođenje nekog načela sukobljava sa nekim drugim načelom, pa se ona provode koliko je to moguće. Kada je u pitanju prva situacija (načelo nije moguće do kraja sprovesti) postoji npr. u primjeni načela javnosti, jer može biti iz nekih razloga isključena opća javnost (građani, novinari i sl.), i u toj situaciji se pomenuto načelo svodi samo na stranačku javnost, koja ne može biti isključena, sa izuzetkom kada se primjenjuju disciplinske mjere (npr. isključenje optuženog sa pretresa zbog ometanja rada suda). Druga situacija (kada se načela «sukobljavaju» i jedno drugo ograničavaju) postoji npr. u primjeni raspravnog načela (koje ovlaščuje stranke i branitelja da rikupljaju procesnu građu – dokaze), koje je na suđenju ograničeno inkvizitorskim načelom (pravom suda da također na suđenju prikuplja dokaze, poziva svjedoke i vještake i postavlja im pitanja) ne samo koje je pozvao, već i svjedocima i vještacima koje su sstranek pozvale. Načela koja se izričito pominju su: načelo pravičnog i zakonitog vođenja krivičnog postupka, pretpostavka nevinosti, In dubio pro reo, ne bis in idem, pravo na odbranu, optreba jezika i pisma, zakonitost dokaza, jednakost u postupku, slobodna ocjena dokaza, akuzatornost, legalitet krivičnog gonjenja. Imamo načela koja se izričito ne pominju kao načela, i to: načelo usmenosti, javnosti, kontradiktornosti, itd. 2. PRETPOSTAVKA (PREZUMPCIJA) NEVINOSTI Ovo načelo jeste ustavno načelo. Isto tako, ovo je načelo u međunarodnim dokumentima i to u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, odakle je preuzeta i ugrađena u naš krivični postupak. Pod ovim načelom se podrazumijeva de se svako smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Pretpostavka nevinosti važi u toku cijelog krivičnog postupka sve dok presuda ne stupi na pravnu snagu, a što izričito proizilazi iz zakonske odredbe.

Stranica 37 od 248

S obzirom da je kod nas usvojena prezumpcija nevinosti, osumnjičeni, odnosno, optuženi je oslobođen obaveze da dokazuje svoju nevinost, već je obaveza tužitelja da dokazuje njegovu krivnju. Radi toga, optuženi nije dužan da se brani tj. ima pravo na odbranu. Iz ovog prava da nije dužan da se brani dalje proizilazi da je on u stvari obavezan da se odazove pozivu organa koji vodi krivični postupak, ali nije dužan da dokazuje svoju nevinost. Sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kada je uvjeren u nevinost optuženog, već i u situaciji kada nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji se mora ići u korist optuženog. Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravomoćnom presudom kojom se optuženi oglašava krivim može osporiti pretpostavka nevinosti. Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od strane optuženog ili na sporazumu o priznanju krivnje. U vezi ovog načela treba još dodati da danas vrlo česti imamo pisanja u štampi koja ne odgovaraju onome što predviđa ovo načelo. To zbog toga što je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje osumnjičenog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvršioca krivičnog djela suprotno pretpostavci nevinosti. Također u većini slučajeva se navodi da je osumnjičena / optužena osoba počinila KD umjesto da se iznose samo činjenice tj da je npr protiv NN osobe u toku istražni postupak zbog određenog krivičnog djela. 3. NAČELO IN DUBIO PRO REO Načelo pretpostavke nevinosti ima jednu od neposrednih posljedica, a to je ovo načelo in dubio pro reo, prema kome sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježje krivičnog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivičnog zakonodavstva se rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženog. Dakle, radi se o načelu in dubio pro reo ili načelu koje je izraz pogodovanja optuženom. Prema tome, ove situacije u smislu načela in dubio pro reo rješavaju se na način koji je pogodniji za optuženog. Posljedično ovom načelu, svaka sumnja u postojanje neke odlučne činjenice2 mora se odraziti u korist optuženog. Ovo dosljedno znači: 1. činjenice koje su na štetu optuženog moraju se utvrditi sa potpunom sigurnošću, u angloameričkom sistemu to je standard „Izvan svake razumne sumnje“ ukoliko postoji sumnja u pogledu tih činjenica one se ne mogu uzeti kao utvrđene , pa se smatra da nisu utvrđene. 2. činjenice koje su pogodne za optuženog imaju se uzeti da postoje bez obzira što nije utvrđeno da li one sa sigurnošću postoje. Oe činjenice se uzimaju kao utvrđene čak i ako je samo vjerovatno njihovo postojanje, odnosno ako se sumnja u njihovo postojanje. Ovdje se govori o postojanju sumnje u pogledu odlučnih / pravno relevantnih činjenica. Ovo načelo se odnosi na te činjenice koje predstavljaju bitno obilježje / elemenat KD. Odlučna činjenica u KD ubistva npr je da je neko udario nekoga sjekirom. Na tome će se bazirati
2

Odlučne činjenice – činjenice na kojima se direktno zasniva primjena neke zakonske odredbe.

Stranica 38 od 248

primjena zakonske odredbe. To su činjenice na kojima se direktno temelji i zasniva zakonska odredba. 4. NAČELO NE BIS IN IDEM Ovo načelo se odnosi na zabranu ponovnog suđenja u istoj krivičnoj stvari. Iz tog načela koje garantuje optuženom da neće biti suđen za istu stvar možemo reći da ima svoje uporište u međunardonim dokumentima i to Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP) i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (MPGPP). Ovo načelo, još preciznije rečeno, znači da se niko ne može ponovo kazniti u postupku iste države za djelo za koje je već jednom pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i krivičnim postupkom te države. Načelo ne bis in idem obuhvata dva kumulativna uvjeta, što znači da ta oba uvjeta moraju biti ispunjena, a to je: da je krivični postupak već vođen protiv određene osobe za određeno djelo3 («niko ne može biti ponovno osuđen za djelo za koje je već bio suđen») i − da je donesena pravomoćna sudska odluka u tom krivičnom predmetu («za koje je donesena pravomoćna sudska odluka»).

Dakle, zabrana dvostrukog suđenja se odnosi na osobu i na djelo za koje je bila suđena tj. na osobu protiv koje je za to djelo vođen krivični postupak i donesena pravomoćna sudska odluka. Ovdje dolaze u obzir presude i rješenja. Dakle, ovakve pravomoćne sudske odluke znače da je pravna stvar Res Iudicata. Odluka koje je stekla snagu res iudicata je neopoziva. Samo u postupku po vanrednom pravnom lijeku (ponavljanje postupka) može se isključiti primjena principa ne bis in idem. U zakonskoj odredbi u kojoj je formulisano ovo načelo treba obratit pažnju da se ono odnosi na djelo ( a ne KD) za koje je neko već bio suđen i za koje je donešena pravomoćna sudska odluka. Npr. Ako je u jednom događaju u kome je jedna ženska osoba bila napadnuta sa metalnom šipkom i zadobila povrede opasne po život , pa tužilac optuži napadača za KD nasilničkog ponašanja. Nakon pravomoćnosti presude ne može se predomisliti i optužiti za djelo za koje je već donesena pravomoćna presuda u smislu da ga optuži za KD pokušaj ubistva. Ako prekršajni sud donese odluku koja postane pravosnažna, nema smetnje za vođenje krivičnog postupka. Kazna zatvora koju je osuđenik platio za prekršaj uračunava se u kaznu zatvora izrečenu presudom. Ako se završi krivični postupak prije prekršajnog (npr priznavanjem krivnje) i presuda postane pravosnažna , prekršajni postupak se ne može voditi. 5. NAČELO PRAVO NA ODBRANU
3

Djelo – misli se na sam događaj zbog kojeg se sudi, a ne na krivično djelo propisano zakonom; u suprotnom, tužitelj bi mogao da više puta prekvalifikuje krivično djelo i pokreče postupke

Stranica 39 od 248

Ove dvije odbrane se međusobno dopunjavaju. Odbrana. NAČELO JEDNAKOSTI U POSTUPANJU Ovo načelo se odnosi na utvrđivanje stine u krivičnom postupku. proizilazi da se dužnost ispitivanja i i utvrđivanja pravno relevantnih činjenica odnosi na sud. odnosno. Npr.U pitanju je načelo koje se odnosi na ostvarivanje prava na odbranu. odnosno. odnosno. Pravo na materijalnu i formelnu odbranu garantirano je u toku cijelog postupka. optuženog. Isto tako. Postoje dakle. slučajevi bligatorne odbrane i kada su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za to ne može se desiti da se ne odredi branilac. ispitivanje svjedoka ili vještaka). a radi se o obaveznoj odbrani. a njeni konkretni oblici obuhvataju iznošenje činjenica in favorem (u korist) osumnjičenog. preduzimanje procesnih radnji (npr. Radi toga je u zakonu izričito predviđeno kao dužnost suda i drugih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da sa jednakom pažnjom ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnjičenog. Ova ustanova motivirana je željom da se izjednači tužilac i osoba koja je u postupku osumnjičena/optužena a nema branitelja. Materijalna odbrana predstavlja pravo osumnjičenog da se sam brani. branitelj ne može odustati od već izjavljene žalbe bez posebnog ovlaštenja-punomoći optuženog. osumnjičenom se mora ostaviti dovoljno vremena za pripremanje odbrane. tužitelja i druge organe koji učestvuju u krivičnom postupku. U zakonu je predviđeno da će se radi ostvarivanja formalne odbrane osumnjičenom. Materijalna i formalna odbrana jesu takve odbrane koje jedna drugu dopunjuju.u. a ne doprinosi rješenju stvari. Branitelj može predlagati dokaze i preduzimati procesne radnje samo ako su u korist osumnjičenog. 6. može se ostvarivati us. Stranke i branitelj imaju pravoda pozivaju svjedoke kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Kod nas je to izbalansirano činjenicom da sud u svakom trenutku može postavljati pitanja. Na glavnom pretresu jednakost u postupanju suda se odnosi na to da je sud obavezan da ispituje i utvrđuje takve činjenice. Iz ove zakonske odredbe koja se odnosi na načelo jednakosti u postupanju.eno li pismeno. optuženom postaviti branitelj ukoliko on sam ne angažira branitelja. predlaganje dokaza. O takvim odredbama u zakonu odnosno njihovoj sadržini postoje odgovarajuće odredbe i u ustavu i EKLJP-u i MPGPP. tako i one činjenice koje mu idu u korist. utvrđivanje istine i otklanjanja svega što odugovlači postupak. bilo materijalna bilo formalna. optuženog. U onim slučajevima kada to zakon izričito predviđa mora se osumnjičenom/optuženom postaviti branilac po službenoj dužnosti. Postojji materijalna i formalna odbrana. ulaganje žalbe itd. a formalna odbrana jeste odbrana putem branitelja. a postoje i situacije kada on može sam tražiti postavljanje branioca (pravo na odbranu siromašnih). U skladu sa ovom odredbom je i dužnost sudije odnosno predsjednika vijeća da se stara za svestrano pretresanje predmeta. suština leži u modelu amicus curiae (prijatelji suda). Stranica 40 od 248 . Anglosaksonski sistem ima brigu da u svakom slučaju osumnjičenom/optuženom obezbijedi branitelja .

optuženi uz ili bez branitelja i konačno funkciju presuđenja koju vrši sud. vijeće. ako na to ukaže žalba. 7. I ne samo to. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA Ovo načelo daje pravo sudu. odnosno. odnosno. krivični postupak se može pokrenuti i voditi samo protiv one osobe za koju tužitelj to traži da se protiv te osobe vodi krivični postupak i Stranica 41 od 248 . Načelo slobodne ocjene dokaza se primjenjuje u toku cijelog krivičnog postupka. Prema tome. zatim funkciju odbrane koju ostvaruje osumnjičeni. treba dodati da ovo načelo slobodne ocjene dokaza sagledava i žalbeni sud u drugostepenom postupku. odnosno. Nakon što je usvojeno optužno načelo. slobodna ocjena dokaza je ocjena oslobođena od pravnih pravila koja bi apriori određivala vrijednost pojedinih dokaza. PRINCIP AKUZATORNOSTI Načelo akuzatornosti (optužno načelo) traži da za pokretanje i provođenje krivičnog postupka postoji zahtjev tužitelja. krivični postupak se vodi u obliku spora između dvije strane – stranke (tužitelja i osumnjičenog) pred sudom. odnosno. Ovo načelo jednakosti u postupanju jeste u stvari modificirano inkvizitorsko načeko (suženo je u odnosu na raniji ZKP. postoji zahtjev tužitelja. odnosno. posljedica ovog razdvajanja funkcija jeste da sud nikada ne može po službenoj dužnosti pokrenuti i voditi krivični postupak ako nema zahtjeva tužitelja.Na glavnom pretresu se ne izvode samo dokazi koje su predložile stranke i branitelj. odnosno. da u ocjeni da li postoji ili ne postoji neka činjenica nisu vezani niti ograničeni posebnim formalnim ili dokaznim pravilima. Kada je u pitanju tužitelj potrebno je da ispituje i činjenice koje idu u korist osumnjičenom/optuženom jer je to njegova moralna i zakonska obaveza. Vjera se poklanja samo dokazima iznesenim na glavnom pretresu. 8. u smislu ovog principa navedenog u članu 281/2. bez tužitelja se ne može ni pokrenuti niti voditi krivični postupak. Kada nasuprot tome. Prema tome. ne postoji. već i dokazi koje je naredio sudija. Po logici ovo načelo zahtjeva da se u obrazloženju presude navedu odgovrajući razlozi (zašto se povjerovalo kojem dokazu te koje činjenice su uzete kao dokazane i zašto se određenim dokazima poklonila vjera). prilikom donošenja presude dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak o tome da li je neka činjenica dokazana. probjerava na osnovu čega je prvostepeni sud izveo zaključak da neka odlučna činjenica postoji. Pri tome treba naglasiti da je sud. pa zato kažemo da je modificirano). (prije toga je postojao inkvizitorski princip) to je imalo za posljedicu razdvajanje osnovnih finkcija u krivičnom postupku i to na funkciju pokretanja i vođenja postupka i uopšte funkciju krivičnog gonjenja što ostvaruje tužitelj. tužitelju i drugim organima koji učestvuju u krivičnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenice slobodno. U istrazi se zakonito prikupljaju dokazi koje će optužba izvesti na glavnom pretresu. Isto tako.

obaveza je tužitelja da preduzme krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo. Treća pretpostavka odnosi se na izuzetke od principa legaliteta krivičnog gonjenja i primjenu principa oportuniteta (cjelishodnosti) krivičnog gonjenja. krivično djelo za koje tužitelj može dati imunitet svjedoku 4. djelo nije obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem). 9. a to njegovo ovlaštenje sadržano je u načelu mutabiliteta. ali na kraju naš krivični postupak je ipak mješovit. Druga pretpostavka u okviru ovog principa krivičnog gonjenja odnosi se na nepostojanje zakonskih smetnji za krivično gonjenje (nije nastupila zastarjelost. Kontrola mogućeg neopravdanog odustabka tužitelja od krivičnog gonjenja ostavruje se. NAČELO LEGALITETA Prema ovom načelu. Prva pretpostavka za primjenu ovog načela odnosi se na postojanje dokaza da je izvršeno krivično djelo. tužitelj ima pravo da u toku postupka odustane od krivičnog gonjenja ako za to postoje uvjeti (npr. tužitelj mora preduzeti krivično gonjenje bez obzira na njegov osobni stav o tome da li je u nekom slučaju potrebno krivično gonjenje. Osim toga. nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja). Načelo oportuniteta znači pravo tužitelja da ne preduzme krivično gonjenje iako postoje zakonski uvjeti. Za vrijeme suđenja dominiraju akuzatorski elementi. osim ako to u zakonu nije drugačije propisano. pravom oštećenog da podnese pritužbu Uredu tužitelja u roku od 8 dana od dana kada je npr. On mora izvršiti ocjenu dokaza po slobodnom uvjerenju. Izuzeci od principa legaliteta krivičnog gonjenja propisani su: krivično djelo za koje se goni po odobrenju 2.inkvizitorski postupak.za djelokoje je predmet optužbe. krivično djelo za čije se krivično gonjenje predmet može ustupiti sttranoj državi 3. Pored prihvaćanja ovog principa u zakonu je omogućeno da tužilac od njega odustane npr u slučaju da nema dovoljno dokaza. Npr. obaviješten da tužitelj neće sprovoditi istragu. Čim sud ima ovlaštenja da poziva svoje svjedoke i vještakenije čisto akuzatorski. Stranica 42 od 248 . između ostalog. Tačnije u pojednim fazama dominiraju. lakša krivična djela čiji su izvršitelji maloljetne osobe 1. iako je prihvaćen princip legaliteta. ato je sve ono što je naprijed nabrojano. Ovo načelo prema svojoj definiciji ima tačno određeno značenje i nikako se ne može tumačiti u širem smislu da je kod nas akuzatorski postupak. U smislu načela legaliteta. Naš krivični postupak je u cjelini mješoviti akuzatorsko. kada su u pitanji krivična djela kpoja se gone po odobrenju itd.

u slučajevima kada postoji odluka nekog drugog suda ili organa te odluke ne vežu sud u pogledu ocjene da li je učinjeno KD. općinskih i kantonalnih). PRETHODNA (PREJUDICIJALNA) PITANJA Da bi se rješavala prethodna pitanja potrebno je ispuniti određene uvjete. upravni organ ili drugi sud u parničnom postupku (npr o vlasništvu na nekoj stvari) Pri tome treba naglasiti nije vezan takvom odlukom tog drugog organa u pogledu ocjene da li je izvršeno krivično djelo. a u krivičnom postupku postaju prethodna u slučaju kad od njihovog prethodnog rješenja zavisi primjena krivičnog zakona. SASATAV SUDA (FUNKCIONALNA NADLEŽNOST) Prema procesnim odredbama određeno je u kojem sastavu sud sudi u prvom stepenu i to ovisi od težine propisane kazne za KD koje je predmet postupka. neki drugi državni organ (npr.10. odnosno. prethodna pitanja su pitanja građanskog ili upravnog prava. Zato sud mora paziti na svoju stvarnu nadležnost. kada su u pitanju prethodn apitanja. upravni organ). npr. Osim toga. Ako se neko pravno pitanje pojavi kao i potreba njegovog rješavanja. Pravila o stvarnoj nadležnosti dijele krivične premete između sudova različitog ranga (npr. O ovom pitanju sud može samostalno odlučiti po pravilima dokazivanja u krivičnom postupku i tada ovako rješenje pethodnog pitanja. onda sud koji sudi može odlučiti samo o tom pitanju po odredbama koje važe za dokazivanje u KP. propisi o stvarnoj nadležnosti uvijek garantiraju građanima da će im za određena krivična djela suditi sud određenog ranga. parničnom ili vanparničnom) odnosno. 11. Upravo i z razloga što rješenje tog pitaja ima učinak samo u krivičnom postupku ono se utvrđuje i njegovi razlozi iznose samo u obrazloženju presude. Prethodna pitanja su pravna pitanja i to ne mogu biti procesna ili činjenična pitanja. moguće je da sud zastane sa krivičnim postupkom i da sačeka da to pitanje rješi drugi organ. U vezi prethodnih pitanja treba prije svega naglasiti da je to sporedni predmet krivičnog postupka i za rješavanje tog pitanja nadležan je sud u nekom drugom postupku (npr. odluka o tako rješenom prethodnom pitanju ima dejstvi samo za krivični predmet u vezi kojeg je ono raspravljano. Prema tome. Međutim. STVARNA NADLEŽNOST SUDA Pod pojmom stvarne nadležnosti podrazumijeva se ovlaštenje suda da odlučuje o određenoj vrsti predmeta ili da preduzima određene vrste procesnih radnji ili da obavlja i druge poslove propisane zakonom. Ovakvu svoju ocjenu sud vrši na temelju činjeničnog opisa djela iz Stranica 43 od 248 . Dosljedno tome sud mora prvo izvesti zaključak o kojem KD se radi. Stoga. Ako je presudu donio sud nižeg ranga umjesto suda višeg ranga (općinski umjesto kantonalnog) učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka.

Što se tiče SPP. Prije glavnog pretresa postupak se obustavlja rješenjem a nakon započetog pretresa presudom. Suprotno od toga je načelo imutabiliteta koje nije predviđeno u našem zakonodavstvu ali jeste u drugima . Ovakvo pravo tužitelja prvenstveno je sadržano u načelu mutabiliteta. PRINCIP MUTABILITETA Iz zakonske odredbe koja se odnosi na princip mutabiliteta proizilazi pravo tužitelja da odustane od krivičnog gonjenja do završetka glavnog pretresa. Ako to nije obuhvaćeno sufd ne može izvršiti prekvalifikaciju. SPS predsjednika suda i predsjednika vijeća – oni samostalno odlučuju u onim slučajevima koji su izričito predviđeni zakonom. U svim ostalim slučajevima u I stepenu sudi vijeće trojice sudije. očigledno je sadržano pravo potencijalnog osumnjičenog.ako je tužilac u optužnici naveo činjenjični opis za nanošenje teške tjelesne povrede. ako tužitelj u toku krivičnog postupka dođe do zaključka da više ne postoje stvarni ili pravni osnovi ta dalje krivično gonjenje. odnosno. Nakon što utvrdi o kojem KD se radi onda sud izvodi zaključak u kojem sastavu treba da sudi (pojedinac ili vijeće). Ukoliko se u toku glavnog pretresa pred općinskim sudom naknadno pokaže (zbog pogrešne procjene opisa djela) da nije nadležan sudija pojedinac onda je nužno da sud dopuni vijeće i u tom slučaju glavni pretres mora početi iznova. Primjer. ne može sud izmjeniti pravnu kvalifikaciju na pokušaj ubistva jer to djelo ima subjektivni elemenat (namjeru lišavanja života) i ta namjera bi morala proizilaziti iz činjeničnog opisa navedenog u optužnici. ali ovo pravo ima uoprište i u činjenici da se krivični postupak može pokrenuti i sprovesti samo po zahtjevu tužitelja (Načelo akuzatornosti). Kada je u pitanju žalbeni postupak sastav je uvijek vijeće trojice sudija. 13. Zakon govori o funkcionalnoj nadležnosti suda koja se odnosi na vanraspravno vijeće u sastavu od trojice sudija i oni odlučuju u svim slučajevima izričito propisanih zakonom. 12. Ukoliko tužitelj na glavnom pretresu izjavi da odustaje od krivičnog gonjenja sud će donijeti presudu kojom se optužba odbija. Stranica 44 od 248 . Što se tiče odlučivanja o zahtjevu za ponavljanjem postupka odlučuje vijeće trojice sudija.znači da tužitelj ne može odustati od krivičnog gonjenja nakon što ga je preduzeo (primjenjuje se u nekim oravnim sistemima). Prema tome. a u postupku pred vijećem apelacionog odjeljenja kada je to predviđeno zakonom (situacija kada dođe do ukidanja prvostepebe presude pa drugostepeni sud otvori pretres). tužitelj može odustati od krivičnog gonjenja. Ukoliko je za KD propisana kazna do 5 g ili novčana sudi sudija pojedinac.optužnice jer nije vezan za prijedloge tužitelja u pogledu pravne ocjene djela. PRAVO SVJEDOKA DA NE ODGOVARA NA POJEDINA PITANJA U zakonskim odredbama u članu 98. Ovo iz razloga jer je glavni pretres započeo i optužnica se uvijek konzumira presudom. KZFBiH koje se odnose na ovo pravo.

U vezi ovoga postoji i novina da se svjedoku koji se pozove na svoju beneficiju i dobije imunitet za savjetnika može odrediti advokat. itd. odnosno davanje izjave nije obavezno. U slučaju da tužitelj osim ovog svjedoka ima npr još tri kvalitetna svjedoka i još neke materijalne dokaze kojima može dokazati činjenice iz optužbe. ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju. Ukoliko svjedok pristane da položi Stranica 45 od 248 . u istrazi procjenjuje tužitelj. zakonodavac je nastojao ublažiti sukob interesa i to sa jedne strane sa saznanjem istine. niko ne zna) a da za uzvrat od svjedoka dobije određene informacije ili da svjedokna drugi način pristane da sarađuje. 14. To se vidi po tome što ako svjedok izjavi da neće polagati zakletvu odnosno dati izjavu nije rpedviđena sankcija u zakonu.optuženog na princip Nemo prodere se ipso (niko nije dužan da pruža dokaze protiv sebe). ovo što je do sada rečeno odnosi se na situaciju kada se svjedok pozvao na beneficiju da ne svjedoči.). Na ovo upozorava i tužitelj kada vodi istragu. onda tužitelj protiv njega može preduzeti krivično gonjenje. bilo da se radi o istarzi ili o glavnom pretresu.18 ZKPFBiH) i da na osnovi svoje procjene svjedoku dadne imunitet koji nije javan (za taj imunitet. Ako u istrazi nastane takva situacija. Naravno . tužitelj uvijek mora paziti o kakvom s esvjedoku radi tj. Naime. onda tužitelj ima pravo da odustane od načela legaliteta (čl. nakon što se svjedoku ukaže da ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja. (između ostalog) da ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja. Dakle. ako smatra da mu je takav svjedok potreban. Pravo na uskraćivanje odgovora nakon što je svjedok upozoren na svoje pravo. ovome dati imunitet i to u formi Odluke o imunitetu. u oba ova slučaja. s tim što nakon procjene da svjedok ima pravo na uskraćivanje odgovora. onda takvom svjedoku nikada ne smije dati imunitet. Sa odredbama koje se odnose na pomenuto pravo svjedoka. Da li mu je isti potreban. a sa druge strane sa interesom svjedoka da prećuti istinu (da ne bi bio izložen krivičnom gonjenju). Na glavnom pretresu je slična situacija. ukoliko je očigledno da se taj svjedok ne zna koristiti svojim pravom ili ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na neki drugi način. To upozorenje je obavezno i ono se unosi u zapisnik. branilac. tužitelj može. uvijek postoji obaveza upozorenja svjedoka u članu 13. Bilo da se radi o istrazi ili o situaciji na glavnom pretresu kada se svjedok opravdano pozvao na svoju beneficiju Odluku o imunitetu uvijek daje tužitelj i sud s tim nema ništa. U slučaju da bi se desilo da takav svjedok koji je dobio imunitet lažno svjedoči. Ovdje treba imati u vidu da je svjedok obavezan da svjedoči a samo u slučaju kao što su oni propisani zakonom može odbiti davanje odgovora na određena pitanja. ako bi ga istinit odgovor izložio krivičnom gonjenju tj. a na glavnom pretresu sud. osim svjedoka. tužitelj može pod istim uvjestima kao i u istrazi dati svjedoku imunitet koji je tada javni imunitet (za taj imunitet zna optuženi. OSOBE KOJE NE POLAŽU ZAKLETVU/NE DAJU IZJAVU Kada su u pitanju odredbe o polaganju zakletve iz njih proizilazi da polaganje zakletve. a ne i na situaciju kada svjedok nije koristio to svoje pravo i dao je iskaz. Naravno.

pa takve osobe polože zakletvu.iz nekih razloga u odnosu na te osobe je razdvojen krivični postupak i u njemu se sudi za isto krivično djelo). osobe za koje je dokazano (već postoji pravomoćna presuda da su učinile krivično djelo) . onda to nema nikakvih procesnih posljedica. Osobe za koje je dokazano ili se sumnja da su učinile KD ne smiju polagati zakletvu niti biti prisiljene na davanje iskaza koji bi morao biti istinit. Za obavljanje uviđaja nije potreban neki formalno . treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogrešku. isti obavlja sudija ili PV. Preduzimanje uviđaja Pojmovno namjenjen je za utvrđivanje činjenica iz sadašnjosti 8saobraćajna nezgoda u pravilu se odmah obavlja uviđaj) Kada je u pitanju uviđaj. Kada su u pitanju maloljetnici to je radi toga što oni zbog nedovoljne psihičke zrelosti nisu umogućnosti da shvate značaj zakletve. Ovakvo shvatanje pojma uviđaja je jedino prihvatljivo s obzirom da uviđaj predstavlja kompleksnu radnju dokazivanja sa složenim kriminalističkim sadržajem. To opažanje se vrši čulom vida. uviđaj se vrši na svakom mjestu gdje tužitelj ili ovlaštena služben osoba ili sud koji obavlj auviđaj mogu neposrednim opažanjem utvrditi neke važne činjenice koje mogu koje se utvrđuju u krivičnom postupku. a za njih bi bio štetan. već je dovoljan samo materijalni uvjet. . davanje izjave. već se smatra da zakletva nije položena. Ovo je razumljivo s obzirom da takva zbog svog psihičkog stanja nije u mogućnosti da to shvati. odnosno. pa zbog toga ne polažu zakletvu/izjavu i tu nema izuzetaka. U toku istrage uviđaj mogu vršiti tužitelj ili ovlaštena službena osoba. Ako se u toku glavnog pretresa ispostavi da je uviđaj neophodan . Pored toga. Ovo se naravno odnosi na njihovo saslušanje u svojstvu svjedoka. Prema tome. sluha.pravni osnov kao što je npr. naredba ili rješenje. Sve što je navedeno u smislu zaklinjanja i davanja izjave odnosi se na član 102/3. Isključuje se zaklinjane/davanje izjave osobe koja zbog duševnog stanja ne može da shvati značaj zakletve.zakletvu ili da izjavu on je polaže prije davanja iskaza. U zakonu je određeno da zakletvu ne mogu polagati odnosno davati izjavu osobe koje . Uviđaj se Stranica 46 od 248 . UVIĐAJ I REKONSTRUKCIJA UZKP-u predviđene su odredbe koje se odnose na uviđaj i rekonstrukciju događaja i te radnje spadaju među najvažnije radnje dokazivanja. Inače.te osobe koje zbog duševnog stanja ne mogu da shvate značaj zakletve/izjave. opipa i sl.ili za koje postoji osnovana sumnja da su učinile ili učestvovale u krivičnom djelu zbog kojeg se saslušavaju (npr. radiće se o valjanom dokazu i on će se cijeniti kao i svaki drugi. 15. Posebno treba naglasiti da je na sve ove okolnosti obavezan da pazi sud po službenoj dužnosti. isti spada u radnje dokazivanja i preduzima se onda kada je za utvrđivanje neke važne činjenice potrebno neposredno opažanje. a nakon podizanja optužnice sudija za prethodno saslušanje.u vrijeme saslušanja nisu punoljetne (maloljetnici). a to je da je za utvrđivanje neke važne činjenice potrebno neposredno opažanje.

16.). ali je i to moguće. koja se primjenjuje u slučaju da se prema osumnjičenom. odnosno. dok osuđeni ne stupi na izdržavanje kazne zatvora. odnosno. već kao garancija i za njegovo prisustvo do kraja krivičnog postupka. Jemstvo je procesni institut kojim se treba osigurati prisustvo osumnjičenog. Rekonstrukcija događaja Za razliku od uviđaja rekonstrukcija je namjenjena za provjeravanje prikupljenih i izvedenih dokaza ili utvrđivanje činjenica značajnih za rješavanje stvari. Rekonstrukciju događaja u toku istrage može preduzeti samo tužitelj. stanu. a zamišljeno je kao nešto čime se može zamjeniti preventivni pritvor zbog opasnosti od bijekstva. O uviđaju se obavezno mora sačiniti zapisnik i unijeti popis.). Uviđaj i rekonstrukcija se mogu vršiti uz pomoć stručne osobe kriminalističke struke. mjere i veličine tragova i predmeta a nije dozvoljeno unositi iskaze svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka. predsjednik vijeća. Rjeđe su situacije kada se uviđaj obavlja nakon dužeg proteka vremena. Ovdje prvenstveno treba naglasiti da se uviđaj vrši u vezi sa krivičnim djelom kada je u zapisniku moguće konsatitrati objektivno stanje (npr. odnosno. optuženog za potrebe krivičnog postupka. odnosno. nakon saobraćajne nesreće li nakon ubistva ili sl. ako je bio osuđen na takvu kaznu. U zakonu nije propisan način vršenja uviđaja pa se primjenjuju kriminalistička pravila i metode.može izvršiti i u otvorenom i u zatvorenom prostoru. odnosno. Jemstvo ne služi samo kao garancija prisustva osumnjičenog. rekonstrukcija događaja se uvijek vrši u približno istim vještački stvorenim uslovima na mjestu događaja gdje je obavljen uviđaj. Jemstvo isključivo služi da se spriječi bjekstvo osumnjičenog/optuženog. a to znači do njegovog pravomoćnog okončanja. ako je bila u pitanju saobraćakna nezgoda provjerava se da li je sa tipom vozila kojim je uzrokovana nezgoda bilo moguće određenom brzinom savladati krivinu i sl. optuženog u toku istrage ili na glavnom pretresu. optuženom treba odrediti ili je već određen pritvor zbog bojazni da će pobjeći. a nakon toga – ako je došlo do suđenja – to vrši sudija. Rekonstrukcija se uvijek vrši naknadno i dozvoljeno je u zapisnik unositi izjave svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka. U nas jemstvo sadrži: − materijalnu garancije − osobnu garanciju Stranica 47 od 248 . optuženog u krivičnom postupku. rekonstrukcija događaja se vrši naknadno i tom prilikom se ponavljaju radnje ili situacije u kojima je izvršeno neko krivično djelo (npr. Nasuprot tome. a ako se vrši u zatvorenom prostoru npr. Dakle. Prilikom rekonstrukcije događaja mogu se po potrebi ponovo izvesti pojedini dokazi. treba imati u vidu da je uviđaj različita radnja od pretresanja stana. pa i poslije toga. JEMSTVO Jemstvi je mjera obezbjeđenja prisustva osumnjičenog.

Kada se donosi rješenje o ukidanju jemstva. Iz zakonskih odredaba se jasno vidi da zakonodavac nije odredio neki novčani raspon u okviru kojeg bi se određivalo jemstvo. Prilikom polaganja jemstva dokazuje se porijeklo novca ili sredstava koja se daju na ime jemstva. optuženi u toku postupka pobjegne. ako sud ne prihvati ponuđeno jemstvo. Sigurno je da sud neće prihvatiti jemstvo. osumnjičeni. Konačno. optuženog i imovinskom stanju osobe koja daje jemstvo. Posebno treba naglasiti da sud nikada ne zahtjeva jemstvo. ako posumnja da ni to neće biti dovoljno za osiguranje njegovog prisustva. njegovog branitelja ili trećih osoba. odnosno. odnosno. Jednostavnije. novac se vraća – donosi se u ranije navedenim slučajevima (neodazivanje itd) – u slučajevima određivanja pritvora. optuženog da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište. NADLEŽNOST ZA ODREĐIVANJE PRITVORA Stranica 48 od 248 . niti uslovljava pritvor davanjem jemstva. odnosno. Sa aspekta materijalne garancije. ali je sigurno da treba voditi računa o težini krivičnog djela. ličnim prilikama osumnjičenog. niti ga odrediti po službenoj dužnosti. onda određuje iznos jemstva za koji sud smatra da predstavlja dovoljnu garanciju da osumnjičeni. i sud nađe da su ispunjeni uvjeti za primjenu jemstva. U tom slučaju. Jemstvo se može ponuditi u pogledu svih krivičnih djela i u pogledu težine krivičnog djela nema ograničenja kao ni u pogledu učinilaca (strani i domaći državljani). već se njegovo određivanje uvijek zasniva na inicijativi osumnjičenog.Materijalna garancija se sastoji u polaganju određene svote novca (ili neke druge materijalne garancije). optuženi ili neko drugi za njega ponudi jemstvo. pa izostanak ne opravda ili ako se sprema za bjekstvo. Ako je izrečena kazna zatvora jemstvo se ukida kada se optuženi uputi na izdržavanje kazne. Nakon toga sud će donijeti rješenje o određivanju pritvora. a rješenje o prihvatanju jemstva postalo pravosnažno. sud će i pored datog jemstva odrediti pritvor optuženom kojem je zakazano suđenje a osumnjičeni. sud donosi rješenje o prihvatanju jemstva. ili ako se pojavi još neki osnov za pritvor. odnosno. sud ne može predložiti primjenu jemstva. odnosno. jemstvo može biti lično i stvarno i sastoji se u polaganju gotovog novca. optuženog . U slučaju ako se osumnjičeni. 17. odnosno. optuženog i uokoliko položi jemstvo i dadne obećanje. Pored toga. optuženi koji je uredno pozvan ne dođe. hartija od vrijednosti. dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti. dok se osobna garancija sastoji u obećanju osumnjičenog. tada se novčani iznos uplaćuje u prihod budžeta FBiH . odnosno. optuženi neće pobjeći.to je rješenje o propasti jemstva. U protivnom. optuženi se pušta na slobodu. dozvoliti puštanje osumnjičenog. U rješenju kojim se prihvata jemstvo navodi se tačno određeni iznos jemstva. jer sud u tom slučaju može najlakše disponirati sa jemstvom. odnosno. odnosno. U situaciji kada osumnjičeni. onda donosi rješenje kojim se odbija ponuđeno jemstvo. treba kazati da se jemstvo u najvećem broju slučajeva određuje u obliku davanja gotovog novca. a nakon što jemstvo bude obezbjeđeno. odnosno.

ako ni vijeće ne prihvati prijedlog tužitelja za određivanje pritvora. Naše zakonodavstvo spada u onu grupu zemalja gdje je određivanje pritvora dato u nadležnost sudu. ako se pkaže potreba da osumnjičeni i dalje ostaje u pritvoru tužilac podnosi prijedlog za produženje pritvora te se osumnjičeni može zadržati prtvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora. 18. zakonski osnov za pritvor. O žalbi odlučje apelaciono vijeće tog suda. a radi se o određivanju pritvora što je izuzetno važno i osjetljivo. Vanraspravno vijeće svoju odluku mora donijeti u roku od 48 sati.vanraspravno vijeće je odlučilo. Postoji mogućnost da sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje ne prihvati prijedlog tužitelja za određivanje pritvora. ali prije isteka tog roka može tražiti da se priduži za još jedan mjesec. da se produži za samo jedan mjesec. Stranica 49 od 248 . Protiv rješenja vanraspravnog vijeća kojim se određuje pritvor. Obaveza je da se rješenje o određivanju pritvora preda neposredno nakon što je lice stavljeno u pritvor. Ovo rješenje se opet donosi samo na prijedlog tužitelja i sud mora voditi računa o tome za koliko vremena tužitelj traži da se produži pritvor. bez njegovog prijedloga sud ne može odrediti pritvor. odnosno. a to se vidi po tome što je precizno odredio njegovu sadržinu. U tom slučaju predmet se dostavlja izvanraspravnom vijeću koje treba da o tome odluči. jer protiv takvog rješenja pritvorena osoba izjavljuje žalbu vanraspravnom vijeću u roku 24h od časa primanja rješenja. Dakle. Iskorišteno je time što se I stepen SPP ili SPS nije složio s tim i II stepen. Tako je predviđeno da to rješenje sadrži ime i prezime osobe koja se lišava slobode. Ukoliko nađe da je taj prijedlog osnovan. krivično djelo za koje se ta osoba tereti. i postoje naročito važni razlozi. To rješenje se donosi na prijedlog tužitelja. donosi rješenje o određivanju pritvora i po tom rješenju pritvor može trajati najduže 1 mjese od dana lišenja slobode. U protivnom. obrazloženje. Ovo rješenje donosi izvanraspravno vijeće istog suda i po tom rješenju pritvor može trajati najduže 2 mjeseca. pečat i potpis sudije i pouku o pravnom lijeku. donosi rješenje kojim se odbija prijedlog tužitelja za određivanje pritvora prema osumnjičenom i protiv tog rješenja nije dozvoljena žalba. Pritvor se određuje rješenjem o određivanju pritvora. Zakonodavac je dao poseban značaj rješenju o pritvoru. S tim u vezi postoji obaveza da se u spisima naznači vrijeme predaje rješenja. pritvorena osoba može podnijeti žalbu u roku od 24 sata. Ako je isteklo 2 mjeseca a u u ptanju su krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža kazna. Razlog zašto tužilaštvo u ovom slučaju nema pravo žalbe jeste u tome što je iscrpljeno načelo dvostepenosti.Jedno od veoma važnih pitanja u krivičnom postupku jeste pitanje ko je nadležan za određivanje pritvora. izvanraspravno vijeće ima ovlaštenje da pritvor produži za najviše dva mjeseca. koja ne zadržava izvršenje. TRAJANJE PRITVORA U ISTRAZI Sudija za prethodni postupak će uvijek preispitati osnovanost prijedloga tužitelja za određivanje pritvora. Poslije toga. Protiv ovog rješenja je dozvoljena žalba u roku od 3 dana koja ne zadržava njegovo izvršenje. jer može tražiti npr.

Dakle. sud će optuženom odrediti pritvor. UKIDANJE PRITVORA U toku istrage. I ne samo to. produžiti ili ukinuti. Protiv ovog rješenja je također dozvoljena žalba u roku od 3 dana novom vijeću Vrhovnog suda. produžiti ako postoje razlozi za pritvor predviđeni u čl. već čim u nekom od navedenih perioda protekne propisani rok. ukupno trajanje pritvora nakon potvrđivanje optužnice može biti 2 godine i 6 mjeseci. 1 ZKP FBiH. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak ili naročite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke. 21. što znači da sudovi ne mogu samo voditi računa o ukupnom mogućem trajanju pritvora. saučesnike ili prikrivače. sakriti. 19. PRITVOR NAKON POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE Nakon potvrđivanja optužnice pritvor se može odrediti. pritvor može trajati još 6 mjeseci. Sud će optuženom ukinuti pritvor ako Stranica 50 od 248 . a prije nego što je istekao rok naveden u rješenju o trajanju pritvora. trajanje pritvora prema osumnjičenom ovisi da li je isteklo onih 6 mjeseci koliko pritvor može trajati u istrazi. onda pritvor mora biti ukinut. ako su prestali razlozi za pritvor. U zakonu su regulisana pitanja vezana za određivanje pritvora ili ukidanja pritvora nakon potvrđivanja optužnice do završetka glavnog pretresa. Ako se po isteku rokova ne potvrdi optužnica donosi se rješenje o ukidanju pritvora. a ako u tom roku ne bude izvršena presuda pritvor mora biti ukinut. ODREĐIVANJE PRITVORA NAKON IZRICANJA PRESUDE Nakon što izrekne presudu na kaznu zatvora. Poslije izricanja prvostepene presude. sudija za prethodni postupak može po prethodnom saslušanju tužitelja donijeti rješenje o ukidanju pritvora. Za razliku od ranijih zakonskih rješenja. odnodno. Ako se optužnica vrati tužitelju da je ispravi (npr. Protiv tog rješenja tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 3 dana. pritvor mora biti ukinut istekom izrečene kazne iz prvostepene presude. Ako drugostepenom odlukom (rješenjem) bude ukinuta prvostepena presuda. u odnosu na tačku b) – bojazan da će uništiti. Ako se prije isteka te jedne godine ne donese presuda. pritvor može trajati još godinu dana. pritvor mora biti ukinut. sada pritvor nakon potvrđivanja optužnice može najviše trajati jednu godinu. optužnica sadrži formalne nedostatke) ili bude odbijeno njeno potvrđivanje. o kojoj odlučuje vanraspravno vijeće istog suda u roku od 48 sati. Svi naprijed pomenuti rokovi trajanja pritvora su in favorem optuženog. 20. protiv njegovog rješenja žalba nije dozvoljena. Postoji mogućnost da osumnjičeni podnese prijedlog za ukidanje pritvora.po obrazloženom prijedlogu tužitelja pritvor se može produžiti za još najviše 3 mjeseca. 146 st. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije takav prijedlog.

a žalba ne zadržava izvršenje. a u pritvoru je bio 8 mjeseci). 146 ZKP FbiH S tim u vezi policijski organ je dužan takvu osobu bez odlaganja a najkasnije 24h sprovede tužitelju. uvjetnu osudu ili je zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao (npr. Obaveza tužitelja je da osobu lišenu slobode ispita najkasnije u roku od 24h. Posebno treba naglasiti da će se pritvor ukinuti i optuženi pustiti na slobodu ako je optuženi oslobođen od optužbe. 22.više ne postoje razlozi zbog kojih je bio određen. Postoji mogućnost da optuženi nakon izricanja kazne prvostepenom presudom. koji se nalazi u pritvoru. LIŠENJE SLOBODE I ZADRŽAVANJE Vidjeti čl. takvi zahtjevi se uglavnom usvajaju i optuženi se šalje na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti presude. U praksi. 153 ZKP FBIH Policijski organ može neku osobu lišti slobode ukoliko kumulativno postoje dva uslova: − Ako postoje osnove sumnje da je ta osoba počinila krivično djelo − Ako postoji ma koji razlog za pritvor predviđen u čl. zatraži da bude upućen na izdržavanje kazne (razlozi za to su povoljniji uslovi na izdržavanju kazne nego prilikom boravka u pritvoru). ako policijski organ u roku 24h osumnjičenog ne sprovede tužiocu mora ga pustiti na slobodu. O tom zahtjevu SPP mora odlučiti u roku od 24h.eventualno to vrijeme će se morati uračunati) i mora ga obavjestiti o razlozima lišenja slobode. Osoba koja se nalazi kod policijskog organa mora biti poučena o svojim pravima u smislu člana 5. Ako pretresno vijeće donese rješenje o ukidanju ili produženju pritvora onda postoji mogućnost žalbe ako donese apelacija ne postoji mogućnost žalbe. u suprotnom ako nisu donosi se rješenje o produženju pritvora protiv kojih je dozvoljena žalba u roku od 3 dana. ISTRAGA Stranica 51 od 248 . ili je optužba odbijena ili je proglašen krivim i oslobođen od kazne ili osuđen na novčanu kaznu. osuđen je na kazni zatvora u trajanju od 8 mjeseci. ali najduže dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrečene u prvostepenoj presudi. Kada policijski organ dovede osumnjičenog tužitelju mora ga obavjestiti o vremenu lišenja slobode (radi određivanja pritvora. Pritvor koji je određen ili produžen nakon izricanja presude može trajati do njene pravosnažnosti. Prilikom lišenja slobode dozvoljena je primjena sile u skladu sa zakonom. U istom tom periodu tužitelj na osnovu materijala sa kojima raspolaže mora donijeti odluku da li će osumnjičenog pusititi na slobodu ili će postaviti zahtjev sudiji za PP za određivanje pritvora.

dadne lažan iskaz da je prijavljena osoba počinila krivično djelo. Kada je u pitanju usmena prijava. Kao što je navedeno. Ukoliko to tužitelj propusti da uradi. zakonski naziv krivičnog djela. Moguće je prijavu podnijeti i u pismenoj formi. naredba o sprovođenju istrage mora sadržavati opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela. a niti to predstavlja dokaz da je neko učinio krivično djelo. odgovara samo za krivično djelo lažnog prijavljivanja. već podnositelj iznosu podatke o učinitelju krivičnog djela ako su mu poznati. tužitelj donosi naredbu o sprovođenju istrage i u njoj treba označiti osobu protiv koje se vodi istraga ukoliko su ti podaci poznati. ukoliko ovako postupa to predstavlja jedno od najgrubljih kršenja ljudskih prava. Kada neko podnosi prijavu usmeno tužitelju. već samo za naprijed navedeno krivično djelo. njihova je obaveza da je odmah dostave tužitelju. 24. ali se u tom slučaju ne radi o nekoj propisanoj formi u zakonu. ova osoba ne odgovara za oba krivična djela. U tom slučaju donosi naredbu o sprovođenju istrage. to znači da se u činjenični opis djela u naredbi moraju unjeti činjenice i okolnosti koje predstavaljaju obilježja KD. S obzirom na ovakvu mogućnost. U ovom slučaju obaveza je tužitelja da sačini zapisnik. U suprotnom. tužitelj ga treba upozoriti da lažno prijavljivanje predstavlja krivično djelo. Dakle.23. tužitelj obavezno mora navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba poduzeti. Pored toga. Pored toga. PODNOŠENJE PRIJAVE Prijava se podnosi tužitelju pismeno ili usmeno. opisuje to krivično djelo i navodi dokaze. Ukoliko je neko pozvao tužitelja telefonom (mogući način podnošenja krivične prijave) tužitelj će napraviti službenu zabilješku. to nema nikakvog značaja za preduzimanje krivičnog gonjenja ukoliko je podnesena lažna prijava. očigledno je da se za razliku od ranijeg procesnog zakona sada istraga može voditi i protiv nepozatog učinioca krivičnog djela. to predstavlja vrlo ozbiljno kršenje ljudskih prava. Stranica 52 od 248 . Naredba o sprovođenju istrage je obavezna i tužitelj nema ovlaštenje da protiv nekog vodi istragu. Osoba koja navode iz lažne krivične prijave potvdi na sudu tj. Istraga se ne vodi na uopćen način tj tužitelj prikuplja dokaze i nakon ½ mjeseca se odluči za koje KD će donijeti naredbu. Ovo iz razloga što prijava ne predstavlja ispravu u smislu odredaba KZ FBiH. Potpisivanje prijave lažnim imenom ne predstvalja krivično djelo falsifikata. NAREDBA O SPROVOĐENJU ISTRAGE Jedino je tužitelj ovlašten da naređuje sprovođenje istrage u slučaju ako postoje osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo. okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i postojeće dokaze. Ukoliko je prijava podnesena sudu ili nekom drugom organu. a da ne zna zbog kojeg krivičnog djela je vodi. radi se o tome da podnositelj prijave u neposrednom kontaktu sa tužiteljem ovom saopćava da ima saznanja da je učinjeno neko krivično djelo.

Ova odredba iz procesnog zakona koja se odnosi na mogućnost zadržavanja na mjestu učinjenja krivičnog djela predviđa ovlaštenja ovlaštene osobe organa unutrašnjih poslova da osobe zatečene na mjestu učinjenja krivičnog djela zadrže kada je to potrebno. tužitelj može preduzimati posebne mjere koje obezbjeđuju sigurnost svjedoka. Pored toga. ako ovaj na to pristane. svjedoke. 24 KZ FBiH. radi se o građanskopravnom odnosu. za neke od tih radnji tužitelj prethodno mora pribaviti naredbu od sudije za prethodni postupak. onda u tom slučaju tužitelj donosi naredbu o proširenju istrage. U ovom slučaju. koji onda mogu u roku od 8 dana od dana prijema te obavijesti podnijeti pritužbu Uredu tužitelja. saslušavati oštećenog. službena osoba mora obavijestiti i tu osobu koju zadržava da će je zadržati i obavijestiti o razlozima Stranica 53 od 248 . naredba o pretresanju stana. Pored toga. U tom slučaju preovladava praksa da se mora donijeti naredba o nesprovođenju istrage. Tužitelj donosi naredbu o nesprovođenju istrage u slučaju ako iz prijave i pratećih spisa proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo (npr. kada tužitelj donese naredbu o nesprovođenju istrage. Istina. 26. kao što je npr. pa se ukaže potreba da istragom treba obuhvatiti još neko krivično djelo ili još neku osobu. nedostaje neki od elemenata krivičnog djela ili nedostaje neko od elemenata općeg pojma krivičnog djela). jer ga štiti princip da niko nije dužan iznositi dokaze protiv sebe – nemo probere se ipsum). Ovo je sasvim logično rješenje iz razloga jer naredba pojmovno znači i služi za rješavanje pitanja upravljanja krivičnim postupkom. U zakonu je izričito predviđeno da tužitelj može ispitivati osumnjičenog (naravno. ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. s tim što se neke izričito propisane u zakonu. O svim ovim radnjama koje tužitelj preduzima moraju biti sastavljeni zapisnici. obavezan je da o tome obavijesti oštećenog i podnosioca prijave u roku od 3 dana. učinitelju i drugim važnim okolnostima. SPROVOĐENJE ISTRAGE U zakonu je propisano ovlaštenje tužitelja da može preduzimati sve istražne radnje. naređivati potrebna vještaćenja i prikupljati određene informacije. 25. ZADRŽAVANJE NA MJESTU UČINJENJA KRIVIČNOG DJELA Koje je mjesto učinjenja krivičnog djela propisano je čl. rekonstrukciju događaja. radnje dokazivanja. Najčešći razlozi zbog kojih nekoga treba zadržati na mjestu učinjenja krivičnog djela jesu što ta osoba može dati podatke o krivičnom djelu. Kod naprijed navedene situacije postoji situacija kada nisu ispunjeni uslovi za sprovođenje istrage. vršiti uviđaj. upravnopravnom odnosu. zatim ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo. Službena osoba je dužna o tom zadržavanju osoba obavijestiti tužitelja. odnosno.Pravilo je kada tužitelj donese naredbu o sprovođenju istrage. pravno irelevantnom odnosu.

zadržavanja. Npr lice je teško bolesno ili živi u inostranstvu. drugi uvjet za sudsko osiguranje dokaza jeste postojanja vjerovatnoće da npr. Ovo zadržavanje na mjestu događaja može trajati naduže 6 sati. Da bi sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje izvršili sudsko osiguranje dokaza potrebno je da su ispunjeni kumulativno tri uvjeta i to: 1.01. da bi se u banci identifikovali otisci učinitelja krivičnog djela ovlaštena osoba može uzeti otiske od službenika banke koji su dodirivali kasu. što se tiče fotografija mogu biti objavljenje u javnosti samo po odobrenju tužitelja. Dakle i od drugih lica se mogu uzimati otisci. kako bi nakon eliminacije njihovih otisaka utvrdio koji su to otisci koji pripadaju učinitelju krivičnog djela. Ako je u pitanju neki nevažan svjedok. Zavisno od faze postupka sudsko osiguranje dokaza u istrazi vrši sudija za prethodni postupak. a nakon podizanja optužnice sudija za prethodno saslušanje. Pored toga. što je ustvari svodi na ocjenu značaja i važnosti npr. 08. treći uvjet jeste da postoji prijedlog stranaka ili branitelja da sud izvrši sudsko osiguranje dokaza. Stranka ili branitelj koji predlože sudsko osiguranje dokaza dužni su u tom podnesku da to obrazlože i tu okolnost da učine vjerovatnom. samo čuo od nekoga za događaj koji se desio. svjedok neće biti dostupan sudu u vrijeme suđenja. koji nije očevidac događaja i koji je npr. Kada su u pitanju osobre za koje postoje osnovi sumnje da su učinile KD . te osobe mogu biti fotografisane i od njih se mogu uzeti otisci prstiju. Ovakve radnje moguće je preduzeti i upotrebom sile ukoliko se osumnjičeni tome protivi. tada se neće vršiti sudsko osiguranje dokaza 2. Sve osobe prema kojima je predviđena neka od tih radnji imaju pravo pritužbe tužiocu. 4 Često pitanje Stranica 54 od 248 . Po logici te radnje se poduzimaju radi identifikacije i utvrđenja identiteta osumnjičene osobe. službena osoba može nakon što dobije odobrenje tužitelja javno objaviti fotografiju te osobe. Dakle sud to ne vrši po službenoj dužnosti. Prvi uvjet je da sudsko osiguranje dokaza je u interesu pravde. Ta osoba mora biti poučena i o pravu da može podnijeti pritužbu tužitelju. Poduzimanje radnji moguće je i bez pristanka osumnjičenog. 3. iskaza nekog svjedoka. dakle okolnost da svjedok neće moći pristupiti na suđenje.2006. Službena osoba može uzimati otiske i od drugih osoba u onim situacijama kada je potrebno identifikovati otiske prstiju na nekim predmetima npr. SUDSKO OBEZBJEĐENJE DOKAZA4 U pitanju je novi pravni institut pod nazivom sudsko osiguranje dokaza. 27.

odnosno da je svjedok i pored svih uloženih napora ostao nedostupan. neka hemijska supstanica ili npr.pravnom odnosu. U istrazi se svi saslušavaju – Na suđenju se ispituju 28. Ukoliko npr.pravni razlozi za obustavu istrage su: 1. da analizu te materije izvrši neki državni organ ili ustanova.pravni .pravnom odnosu ili pravno nevažnom događaju) Činjenični razlozi su: Stranica 55 od 248 .materijalno. a po potrebi i sud vrši dadatno ispitivanje. već i naredbu o obustavi istrage. Ukoliko je nasuprot tome svjedok pristupio na glavni pretres onda se njegov raniji iskaz ne može uzeti u obzir. Djelo koje je učinio osumljičeni nije krivično djelo (dakle djelu nedostaju neki elementi iz opšteg pojma KD. Što se tiće ispitivanja ono se vrši po modelima unakrsnog ispitivanja. upravno. sudija za predhodni postupak prihvati prijedlog za sudsko osiguranje dokaza onda se u prisutnosti stranaka i branitelja taj svjedok ispituje. Kad je u pitanju sudsko osiguranje dokaza treba naglasiti da kasnije na suđenju stranka ili branitelj na čiji zahtjev je izvršeno sudsko osiguranje dokaza može predložiti da se zapisnik o ispitivanju nekog svjedoka uzme u obzir kao i dokazi na glavnom pretresu. neka vrsta droge mogu vremenom promjeniti svoj sastav pa se i u ovakvim situacijama može tražiti sudsko osiguranje dokaza tj. onda je jasno da niko drugi osim tužitelja ne može donijeti navedenu naredbu. OBUSTAVA ISTRAGE Tužitelj ima pravo ne samo da donese naredbu o sprovođenju i nesprovođenju istrage. ali pod uslovom da se pruže dokazi da nije moglo biti osigurano prisustvo svjedoka na glavnom pretresu. ili nedostaju elementi konkretnog KD ili se radi o građansko.procesno.pravni materijalno. Sudsko obezbjeđenje dokaza se ne mora odnositi samo na iskaze svjedoka već postoji mogućnost da neki važan dokaz kao što je npr. Pošto je sprovođenje istrage u isključivoj nadležnosti tužitelja.Kao što je navedeno o sudskom osiguranju dokaza odlučuje sud za predhodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje i to na taj način što provjerava da li su ispunjeni uvjeti da se takvo osiguranje dokaza obavi. Ako sudija za predhodni postupak odbije prijedlog za sudsko osiguranje dokaza. To znači da se svjedok ispituje direktno.činjenični . unakrsno. Tužitelj će donijeti naredbu o obustavi istrage u slučajevima izričito predviđenim zakonom a ti razlozi su: . onda donosi rješenje protiv kojeg nezadovoljna stranka ili branitelj mogu izjaviti žalbu vanraspravnom vijeću u roku od tri dana.

pravni razlozi su: 3. a iz izkaza pet preostalih da jeste nije moguće naredbom obustaviti istragu. koji ima pravo podnijeti pritužbu u roku od 8 dana Uredu tužitelja. Kada je upitanju obustava istrage u slučaju kada nema dovoljno dokaza treba uvjek voditi računa da zakonodavac u tom slučaju odnosno samo u tom slučaju dozvoljava tužitelju da ponovo otvori istragu ukoliko dođe do nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je osumljičeni počinio krvično djelo za koje je vođena istraga. Ukoliko istraga ne bude završena u roku od 6 mjeseci računajući od dana donošenja naredbe za sprovođenje istrage onda u tom slučaju Kolegij tužilaštva treba da Stranica 56 od 248 . ako je u pitanju nužna obrana ili krajna nužda. a istraga je obustavljena naredbom zbog činjeničnih razloga (nedostatak dokaza) tužitelj ima zakonsko ovlaštenje da ponovo otvori istragu i na taj način nastavi ako u međuvremenu nije nastupila zastara. Ovo je dokaz da se istraga može voditi protiv nepoznatog učinitelja. To su one situacije kada obično postoje indicije ali ne čvrsti i pouzdani dokazi da je osumljičeni počinitelj krivičnog djela. nema dovoljno dokaza da je osumljičeni izvršio krivično djelo i procesno. Kada je upitanju mogućnost obustave istrage zbog nužne obrane ili krajne nužde / kad djelo nije krivčno djelo/ moguće je samo onda ako svi dokazi upućuju na iste zaključke tj. Iako iz izkaza dva svjedoka proizilazi da osumljičeni nije postupio u nužnoj obrani.2. U prvom slučaju da djelo koje je učinio učinilac nije krivično djelo: to su situacije kada je u pitanju građansko . pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje. Treba naglasiti da je zakonska obaveza tužitelja da prije okončanja istrage ukoliko nije saslušao osumnjičenog to uradi naravno ako osumnjičeni na to pristane.pravni odnos. O obustavi istrage tužitelj mora obavijestiti oštećenog. OKONČANJE ISTRAGE Cilj istrage je da tužitelj sakupi dovoljno dokaza kako bi mogao ocijeniti da li će podići optužnicu ili ne. Isto tako tužitej obustavlja istragu kad utvrdi da ne postoji dovoljno dokaza da je osumljičeni učinio krivično djelo. ali ista otvara mogućnost da tužitelj ostavi saslušanje osumnjičenog za sam kraj istrage. upravno-pravni odnos. Kada završi istragu on sačinjava zabilješku o tome. nedostaje neki od elemenata iz općeg pojama krivčnog dijela ili neki od elemenata konkretnog krivičnog djela. pravno – irelevantni odnos. U trećem slučaju kao što je rečeno istrage se obustavlja ako je djelo obuhvaćeno amenstijom. da je osumljičeni postupao u nužnoj obrani. U slučaju da se naknadno pojave novi dokazi da je osumnjičeni učinio djelo. da je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila zastara ili postoje druge okolnosti koje isključuju postojanje uslova za krivicno gonjenje.

Stranica 57 od 248 . naravno to podrazumjeva da traže fotokopiranje istih i sl. kao i svaki drugi neuredni podnesak u smislu člana 162. ZKP FBIH. POGLEDATI U ZAKONU SADRŽAJ OPTUŽNICE. Ukoliko optužnica ne sadrži sve ono što je potrebno i što je propisano u navedenoj zakonskoj odredbi sud postupa kao sa svakim neurednim podneskom tj poziva tužitelja da optužnicu ispravi. vještaka.OBRATITI PAŽNJU NA ČINJENIČNI OPIS 30. Ukoliko je tužitelj dostavio dovoljno dokaza iz kojih proizilazi postojanje osnovane sumnje da je osumljičeni učinio krivično djelo iz optužnice. odnosno dopuni i ako to ne učini u određenom roku čija dužina ovisi kakve ispravke i dopune treba izvršiti onda će sudija za prethodno saslušanje takvu optužnicu odbaciti. Ali i tada se može ograničiti ako bi se ugrozio cilj istrage. zapisnik o pretresanju stana i dr. odnosno provjerava da li ta optužnica sadrži sve ono što je potrebno da se po njoj može postupiti. tada sudija za prethodno saslušanje treba potvrditi optužnicu. Ukoliko izvede zaključak da ima dovoljno dokaza koji mogu podkrijepiti optužicu tužitelj treba sačiniti optužnicu i uputiti je sudiji za prethodno saslušanje. a koji su to sastojci propisano je u odredbi člana 242 ZKP F BiH./ nakon što optužnica i svi ti materijali budu predati sudu. Svoju odluku o tome sudija za prethodno saslušanje treba donijeti u roku od osam dana računajući od dana prijema optužnice / u ovaj rok se ne uračunava vrijeme kada je optužnica vraćena tužitelju radi ispravke formalnih nedostataka/. Ukoliko optužnica s nema formalnih nedostataka te adrži sve ono šta je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti onda sudija za prethodno saslušanje razmatra materijale i dokaze.preduzme odgovarajuće mjere kako bi istragu okončali što prije. ODLUČIVANJE O OPTUŽNICI Kada optužnica sa pratećim materijalima stigne sudiji za prethodno saslušanje onda on prvenstveno razmatra optužnicu u smislu njezine formalne ispravnosti. 29. Nakon podizanja optužnice pa sve dok se ona nalazi kod SPS stranke i branitelj mogu sudiji za prethodno saslušanje predlagati sudsko osiguranje dokaza. koji su dostavjeni uz optužnicu kako bi izveo zaključak da li postoji osnovana sumnja da je osumljičeni učinio krivično djelo koje se navodi u optužnici. Zajedno sa optužnicom tužitelj upućuje materijale koji potkrepljuju navode optužnice / npr. PODIZANJE OPTUŽNICE Nakon što završi istragu tužitelj procjenjuje da li je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se optužnica može podići. zapisnik o saslušanju svjedoka. optuženi i branitelj imaju pravo uvida u sve spise i dokaze. Veoma je bitno da kada se vrati optužnica tužiocu postoji upozorenje da će podnesak biti odbačen ako u ostavljenom roku ne budu otklonjeni nedostaci. Podrazumjeva se angažman najmanje još jednog ili dva tužitelja da bi se pružila pomoć u okončanju istrage. stav 3. U istrazi osumljičeni i branitelj imaju pravo uvida u spise koji im idu u prilog.

a što je preneseno iz anglosaksonskog . U odnosu na tačku optužnice za koje je odbijena tačka optužnice. Nakon potvrđivanja optužnice (u cjelosti ili djelimično) osumnjičeni dobija status optuženog. kojim se odbija potvrđivanje optužnice bilo da se radi po ovoj situaciji ili kombinovanoj situaciji / npr. U tom slučaju SPS donosi rješenje kojim se odbila prijedlog za potvrđivanje optužnice. da je optužnica potvrđena. Uz optužnicu se dostavlja i obavijest optuženom da će u roku od 15 dana biti pozvan da se izjasni o krivnji / da li priznaje ili poriče krivnju za svaku tačku optužnice/.). a sudija za prethodno saslušanje na otisak štambilja stavlja datum kada je to učinjeno i svoj potpis. Optužnica potvrđena na jednoj tački a u odnosu na drugu tačku odbijena rješenjem/. Međutim. IZJAŠNJENJE O KRIVNJI Izjašnjenje o krivnji predstavlja novi koncept koji je uveden ovom reformom. mada bi to trebalo detaljnije. a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvđivanju optužnice. To izjašnjenje o krivnji optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje i ono može biti: − kriv sam − nisam kriv − ako se ne izjasni ili priča o nečemu što ne prestavlja izjašnjenje o krivnji ( počne objašnjavati kako se događaj desio i sl. i poučiti o tome da se može izjasniti da li namjerava podnijeti prethodne prigovore i da može navesti prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom pretresu. Štembiljem se potvrđuje samo kada se potvrđuje optužnica u cjelosti a djelimično po pojedinim tačkama se potvrđuje rješenjem. sudija za Stranica 58 od 248 . Te sudija donosi rješenje kojim odbija potvrđivanje u odnosu na tačku silovanje. Nakon svega ovoga optužnica se dostavlja optuženom koji je na slobodi bez odlaganja. tužitelj može podnijeti novu optužnicu koju MORA zasnivati na novim dokazima. postoje situacije kada dostavljeni materijali uz optužnice ne opravdavaju zaključak o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio KD za koje se tereti. U ovoj situaciji kada sudija za prethodno saslušanje potvrdi optužnicu tada osumljičeni dobiva status optuženi. ( u zakonu je greška napisano je može a pravilno je mora zasnovati na novim dokazima). Moguće je u praksi ukratko obrazložiti nepotvrđivanje optužnice . dostavljeni materijali opravdavaju zaključak o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni učinio samo KD krađe ali ne i KD silovanja. odnosno angloameričkog sistema / adlerstavni sistem/. Moguće je situacija i da sudija za prethodno saslušanje odbije potvrđivanje optužnice i u situaciji kada je u pitanju samo jedno krivično djelo. Npr osumnjičenog optužnica tereti da je počinio KD u sticaju. 31. Protiv rješenja kojim je odlučivano o tome nije dozvoljena žalba.Najjednostavniji način potvrđivanja optužnice jeste da se na optužnicu stavi otisak štambilja na kojem otprilike piše da broj optužnice. Međutim. Ta optužnica se dostavjla i njegovom branitelju. a to čini donošenjem rješenja.

2. odnosno vijeću radi zakazivanje ročišta na kome će se razmotriti mogućnost prihvatanja takve izjave. dakle. Dakle izjava o priznanju krivnje i prihvatanje takve izjave od strane suda rezultiraju završetkom krivičnog postupka bez održavanja glavnog pretresa. Može se koristiti i termin krivici. Dakle u slučaju da postoje bilo kakve dvojbe u pogledu svjesnosti i dobrovoljnosti davanja izjave istu će pojedinac ili vijeće odbaciti. Bez dvojbe mora sud biti uvjeren u to. U slučaju ako se optuženi izjasni da je kriv sudija za pretnodno saslušanje predmet upućuje sudiji. Kome će se predmet uputiti na razmatranje / sudiji ili vijeću/ izjavu o priznanju krivnje ovisi o težini krivičnog djela. trebaju provjeriti da li je ispunjeno više kumulativnih uvjeta. nepotpune ili sl. a u ostalim slučajevima predmet se upućuje vijeću. U odnosu na dugog optuženog koji se izjasnio da nije kriv. odnosno da poriče krivnju. obavezivanje na plaćanje troškova krivičnog postupka i na druge posljedice koje mogu proizači iz tog krivičnog postupka. Moguće su situacije da je opštužnica podnesena i potvđena u odnosu npr dva optuženika.predmet se dostavlja sudiji odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa u roku od 60 dana računajući od dana kada se optuženi izjasnio o krivnji. dosuđivanje imovinsko – pravnog zahtjeva. Sudiji pojedincu se upućuje predmet u slučaju ako se radi o krivičnom djelu za koje je zaprjećena novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. 3.moraju biti odbačene. pa jedan od njih prizna krivnju a drugi dadne izjavu da nije kriv. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje optuženog. Pored ovoga optuženi mora biti upoznat o mogućim posljedicama. a to je izricanje krivično – pravne sankcije. svjesno i sa razumjevanjem. 32. sve izjave o priznanju koje su djelimične. Izjašnjenje o krivnji se uvjek unosi u zapisnik.prethodno saslušanje ex officio u zapisnik unosi da se optuženi izjasnio da nije krvi. koji su potrebni da bi izjava o prizanju krivnje bila prihvačena: 1.predmet se upućuje na daljnju proceduru kao u svim slučajevima kada se lice izjasni da nije krivo. ali je to zastarjeli izraz. jer se sužava na pretres za izricanje krivično – pravne sankcije. Stranica 59 od 248 . U tom slučaju se vrši razdvajanje predmeta i ovaj dio predmeta koji se odnosi na učinitelja koji je priznao krivnju predmet se dostavlja na razmatranje i ukoliko bude prihvaćena izjava o priznanju krivnje izriče mu se krivčno – pravna sancija. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE Kada sudija odnosno vijeće uz prateće materijale dobije izjavu o priznanju krivnje / krivični predmet/. koje su sasvim izvjesne. Drugi uvjet jeste sadržan u obavezi suda da li postoji dovoljno dokaza o krivnji. Prvo predstavlja provjeravanje da li je izjava data dobrovoljno. Najčešći razlog zbog kojih optuženi priznaje krivnju jesu čvrti dokazi optužbe i činjenica da se priznanje krivnje u pravil uzima kao olakšavajuća okolnost prilikom odmjeravanja kazne. ta izjava se mora konstatovati u zapisnik. stim da se u složenim slučajevima ovaj rok može produžiti za još narednih 30 dana. Posebno ako su dvosmislene.

što znači sud je dužan najkasnije u roku od 3 dana zakazati pretres. Sporazum se prihvata ili odbacuje i za to je funkcionalno nadležan sudija odnonso vijeće zavisno od faze postupka / npr. Nasuprot tome ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje o tome će obavijesiti stranke i branitelja i to će konstatovati u zapisnik. Za vrijeme pregovaranja sud nema ovlaštenja niti da sugeriše niti da se bilo kako mješa u pravljenje sporazuma. ili pak blažu vrstu krivično pravne sankcije / uvjetna osuda. osumljičeni i branitelj se mogu dogovoriti o izricanju kazne ispod zakonskog minimuma. PREGOVARANJE O KRIVNJI Kada je u pitanju pregovaranje o krivnji treba naglasiti da je to jedna od novina pravnih instituta koji je preuzet iz anglosaksonskog sistema. Sa zaključivanjem sporazuma predmet se prvenstveno odnosi na vrstu i visinu krivično pravne sankcije. Kada nastane procesna situacija da se razmatra sporazum o priznanju krivnje može se provjeriti više kumulativnih postavljenih uvjeta: 1. Nakon što sporazum bude dostavljen sudu počinje procesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odlučivanja sporazuma. svjesno i sa razumjevanjem te upozorenje optuženom o svim mogućim zakonskim posljedicama pismeno sačinjen sporazuma o prizanju krivnje uključujući i posljedice vezane za imovinsko pravne zahtjevi i troškove krivičnog postupka. Nakon potvrđivanja optužnice za njegovo razmatranje je nadležan sudija za prethodno saslušanje/. Prvi uvjet jeste da li je do sporazuma o priznanju krivnje došlo dobrovoljno. Ovaj pretres vodi isti sudija/ vijeće koje je razmatralo i prihvatilo izjavu o priznanju krivnje. Samo pregovaranje može početi još u istrazi i njegov je cilj zaključenje sporazuma o prizanju krivnje. U zakonu stoji termin odrediti će!. osumljičenog i njegovog branitelja. umjesto kazne zatovra ili novčane kazne/. Pregovaranje o krivnji može biti ne samo u istrazi već i u kasnijim fazama krivičnog postupka npr kada je već glavni pretres otpočeo i dr. 33. Tužitelj.Nakon toga se određuje datum održavanja pretresa za izricanje krivično – pravne sankcije i to u roku najkasnije od 3 dana. NAKON ŠTO JE SPORAZUM ZAKLJUČEN DOSTAVLJA SE SUDU ALI NE PRIJE POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE. Sporazum se sačinjava u pismenom obliku i potpisuje od tužitelja. primjenom odredbi o ublažavanju kazne. pa tako ne mogu dogovoriti kazne ili druge krivično pravne sankcije koje nisu predviđene u zakonu. blažu vrstu kazne / npr izricanje novčane kazne umjesto kazne zatvora/. U tom slučaju izjava o priznanju krivnje ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. Treba posebno naglasiti da stranke i branitelj prililkom sačinjavanja sporazuma moraju poštovati materjalno – pravne odredbe / KZ F BiH/. Ukoliko bi to tužilac previdio i ne bi tako postupio (poštovao KZ) sud zakav sporazum ne bi trebao prihvatiti. Stranica 60 od 248 . Sporazum se može zaključiti i u istrazi pa sve do okončanja glavnog pretresa. TEK NAKON POTVRĐIVANJA SUD SE MOŽE UPUSTITI U RAZMARANJE SPORAZUMA.

već i prava žalbe na krivčno pravnu sankciju. ako je to povlačenje učinjeno prije potvrđivanja. Međutim ovdje postoji i 3. Drugo je pitanje kakvi su izgledi na uspjeh takve žalbe / npr zbog pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja. pa do početka glavnog pretresa. pa čak pogrešnom i nepotpunom utvđenom činjeničnom stanju. Treći uvjet. a koja je bila predviđena u sporazumu. povreda KZ. njegovom branitelj ui oštećenom. Prema tome pomenuto odricanje o pravu žalbe odnosi se samo na situaciju. Tužitelj može samo uz saglsanost SPS povući optužnicu. onda će takva žalba biti odbačena kao nedopuštena. kada je izrečena krivično pravna sankcija predviđena u sporazumu i na naprijed pomenute situacije. Što se tiče presude koja je zasnovana na prihvaćenom sporazumu ne postoji mogućnost izjavljivanja žalbe na odluku o krivično. a to je provjeravanje da li je optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odriče ne samo prava na suđenje. Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje izjava optuženog se unosi u zapisnik i nakon toga određuje pretres za izricanje krivično pravne sankcije u roku od 3 dana. Ako to uradi postupak se obustavlja rješenjem koje se dostavlja optuženom . Ukoliko optuženi ili tužitelj izjave žalbu zbog krivično pravne sankcije koja je izrečena presudom. Taj sporazum se neće moći koristiti u postupku kao dokaz niti na bilo koji drugi način. Ako takvu izjavu tužitelj da na glavnom pretresu onda se može tumačiti samo kao izjava o odustanku od optužbe i tada sud donosi presudu kojom se optužba odbija. Nasuprot tome ako sud odbaci sporazum o prizanju krivnje o tome će obavijstiti stranke i branitelja i to konstatovati u zapisnik. Međutim moguće su situacije da optuženi bude izrečena krivčno pravna sankcija veća ili manja od onoga što je predviđeno u sporazumu o prizanju krivnje.a 2. O razultatima pregovaranja o krivnji sud će obavijestiti oštećenog. Što se tiče žalbe dozvoljena je samo po drugom osnovu i upućuje se apelacionom vijeću. RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O ISTIM Stranica 61 od 248 . POVLAČENJE OPTUŽNICE U smislu načela mutabiliteta tužilac ima pravo da povuče optužnicu i to bez saglasnosti SPS. koja će mu se izreći na osnovu sačinjenog sporazuma. bitne povrede odredbi ZKP. U tom slučaju takva žalba će biti razmatrana kod drugostupanjskog suda. jer će u tom slučaju drugostepeni sud u svojoj odluci navesti samo kratko da činjenično stanje nije ni utvđivano i da je zbog toga takva žalba neosnova. Naprijed pomenuti uvjeti su isto kao i elementi razmatranja izjave o prizanju krivnje.pravnoj sankciji predviđenoj u sporazumu. nakon što bude potvrđena.Drugi uvjet se sastoji u provjeravanju da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog. Isto tako stranke i branitej mogu izjaviti žalbu protiv takve presude kojom je nekom optuženom izrečena krvično pravna sankcija predviđena u sporazumu iz nekog drugog procesnog osnova / npr.

a ako on to ne učini u ostavljenom roku rješenjem će mu odbaciti optužnicu kao neuredan podnesak. prigovorima se može ukazivati na formalne nedostatke optužnice. a koji se odnose na njene obavezne elemente. i to je obaveza tužitelja koji se toga ne može odreći niti mu to pravo može biti uskaraćeno. 3. prethodnim prigovorima se može osporavati zakonitost dokaza. prigovorima se može osporavati odluka o spajanju irazdvajanju postupka. može se osporavati odluka o prijedlogu za postavljanje branitelja siromašnim. Ukoliko SPS nađe da su takvi prigovori opravdani donjeće rješenje kojim se taj sud oglašava stvarno nenadležnim i koje je odmah pravosnažno jer žalba nije dopuštena. koja se donosi po službenoj dužnosti nakon što optuženi postavi zahtjev. Zbog toga je važno znati od kojeg trenutka počinje glavni pretres. DAVANJE LAŽNOG ISKAZA. Nakon toga tužitelj daje tzv. VOĐENJE ZAPISNIKA. ODLAGANJE. U tom slučaju ako su prigovori opravdani onda će SPS pozvati tužitelja da iste isprave. nadležnost suda. Protiv rješenja kojim se odlučuje o odbijanju prethodnih prigovora žalba nije dozvoljena. Stranica 62 od 248 . a što se odnosi na dokaze prikupljene u istrazi (npr nezakonit je dokaz saslušanja nekih svjedoka kojima nisu data upozorenja kao što je npr bliski srodnik osumnjičenog itd. koji će biti izvedeni na glavnom pretresu. Prigovori se podnose u roku od 15 dana od dana uručenja optužnice. POČETAK GLAVNOG PRETRESA I ČITANJE OPTUŽNICE I DOKAZI OPTUŽBE I OBRANE Zakon izričito predviđa kao obavezu tužitelja da pročita optužnicu. Pravo tužitelja da ukratko iznese dokaze na kojima zasniva optužnicuje prva prilika da sudu navede čvrste i jasne dokaze optužbe. PROČITATI OSTATAK U VEZI GLAVNOG PRETRESA.JAVNOST. to može učiniti u toku dokaznog postupka. 2. Nakon čitanja optužnice postoji obaveza suda da upita optuženog da li je razumio navode optužnice. pa ako ustanovi da nije obavezan je da mu te navode izloži na prihvatljiv način. Nakon podnošenja optužnice od strane tužiteja sudu pa do početka glavnog pretresa tužitelj nema pravo da izmjeni optužnicu. Čim je započet glavni pretres optužnica se konzumira presudom. PREKID. 5. OBAVEZNO PRISUSTVO. 34. uvodno izlaganje / uvodnu riječ ili uvodno govor/. Čitanjem optužnice počinje glavni pretres i tada se učesnici u postupku i publika u sudnicu upoznaju sa glavnim predmetom krivičnog postupka. a o njima odlučuje sudija za prethodno saslušanje koji ne može učestvovati u samom suđenju.Prilikom sačinjavanja prigovora optuženi odnosno njegov branitelj mogu prethodnim prigovorima osporavati 1. što se isključivo odnosi na stvarnu nadležnost jer osoporavanje mjesne nadležnosti nije moguće u ovoj fazi postuoka.) 4.

Pozivanje svjedoka u ovoj fazi postupka (glavni pretres počeo) treba tumačiti kao i u angloameričkom sistemu tj. Dokazi čijie je izvođenje naredio sudija. vještaka i optuženog. U zakonu je propisan redosljed izvođenja dokaza i on uvjek ide sljedećim redom: 1. IZVOĐENJE DOKAZA U zakonu je predviđeno pravo stranaka i branitelja da predlažu. da to znači da tužitelj u toku dokaznog postupka kaže «ja sad pozivam svjedoka NN kako bih ga direkt upitao». Zbog toga sud poziva optuženog i njegovog braniteja i pita ih da li se žele koristiti svojim pravom na uvodno izlaganje i iznošenje dokaza koje će ponuditi u svojoj obrani. Dokazi optužbe 2. DIREKTNO. vještaka. što je osigurano u svakoj fazi postupka. unakrsno i dodatno ispitivanje. Dokazi obrane 3.Što se tiče optuženog i njegovog branitelja zakon predviđa da oni mogu ako žele / ne moraju/ da koriste pravo i iznesu uvodno izlaganje. Sve te radnje pozivanja. Dokazi odbrane kao odgovor na odbijanje / duplika/ 5. Ovo je u skladu sa principom. pozivaju svjedoka. ali se iz odredaba člana 277 ZKP F BiH vidi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema /pravo suda da ispituje svjedoke. 36. odnosno dostavljanje poziva i prozivanje svjedoka obavlja sud. vještaka/ obavlja se po pravilima adversarnog sistema. Dokazi optužbe kojim se pobijaju navodi obrane / replika/ 4. naravno kada se on sam javi i zatraži da bude isjpitan/ Pošto ove zakonske odredbe omogućuju ne samo procesne aktivnosti stranaka. UNAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE Ispitivanje svjedoka / isto tako optuženog. već i suda. a to ne znači kako to neki tumače da on treba bukvalno ići pred vrata i pozvati nekog svjedoka. a niti se pod ovim podrazumjeva da on u pripremi suđenja svjedoku dostavja poziv za suđenje. Naš zakon potvrđuje pravilo nemo prodere se ipso i prihvaćen je adversarni (anglosaksonski sistem) Stranica 63 od 248 . Prilikom izvođenja naprijed navedenih dokaza dozvoljeno je direktno. uključujući i procesnu situaciju kao što je ova. odnosno vijeće 6. i izvode svoje dokaze u skladu sa pravilima određenih u zakonu.niko nije dužan iznositit dokaze protiv sebe. Sve relevantne informacije koje mogu pomoći sudiji odnonso vijeću kod odmjeravanja odgovarajuće krivično pravne sankcije ako optuženi bude oglašen krivim. 35. onda je jasno da imamo tradicionalnu mješoviti model evropske kontinentalne procedure / mješoviti postupak/. te u skladu sa pravom optuženog da ne iznosi svoju obranu.

Konačno treba naglasiti da u toku ispitivanja svjedoka i sud ima pravo da postavlja pitanja bilo u toku direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili dodatnog ispitivanja. Glavno ili direktno ispitivanje svjedoka obavlja stanka ili branitelj koji je pozvao svjedoka. Unakrsno ispitivanje se ograničava na opseg odgovora datih prilikom direktnog ispitivanja. 1. dozvoljeno je postavljati „pitanja u korist tvrđenja“dakle pitanja mogu ići u drugom pravcu npr utvrđivanje alibija kako bi se dokazalo da optuženi nije bio na mjestu događaja već na drugom mjestu. onda branitelj može predložiti da svjedok nakon završenog ispitivanja izađe i sačeka pred sudnicom. Njime se nastoji dobiti odgovori za suprotnu stranu i to takvi kojima se oslabljuje odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ispitivanja. Stranica 64 od 248 . 2. sugestivna pitanja/ je moguće uz prethodno odobrenje sudije odnosno predsjenika vijeća. pa to treba okriti prilikom unakrsnog ispitivanja. Ako svjedok odgovori izvan toga. Tako tužitelj nastoji da dokaže istinitost svojih tvrđenja. Unakrsno ispitivanje kao i glavno ili direktno ispitivanje potječe iz adlersarnog sistema. Dakle pitanja u ovoj fazi /protivispitivanje/ se odnosi na ono što je svjedoka pitala suprotna stranka ili branitelj. 3. Može se desiti da svjedok opisuje cio događaj iako je vidio samo dio tog događaja. Postavljanje pitanja koja navode na odgovor / tzv. Može se nastojati prilikom tog unakrsnog ispitivanja dovesti u pitanje kredibilitet svjedoka / npr da svjedok laže/. a oni ga prvi ispituju da dokažu istinitost svojih tvrđenja. Takva pitanja može dozvoliti sudija odnosno predsjednik vijeća ako se radi o svjedoku pozvanog protiv njegove volje. Postavlja se pitanje kako postupiti u slučaju ako se radi o svjedoku optužbe i tužitelj je tog svjedoka direktno ispitao na neke okolnosti.Kod provjere kredibiliteta obaveza sudije je da zaštiti svjedoka od maltretiranja. to je prema adlestarnom sistemu irelevantno za činjenična tvrđenja. a branitelj optuženog mu ne može postavljati pitanja koja bi se odnosila na alibi osuđenog o čemu tužitelj nije postavljao pitanje prilikom direktnog ispitivanja. Takva situacija bi trebalo razriješti na taj način da branitelj zatraži od suda da svjedoka ispita na okolnosti postojanja alibija optuženog. Protuispitivanje ili dodatno ispitivanje Konačno stranke ili branitelj koji su pozvali svjedoka dobivaju još jednu priliku da svjedoka ispitaju u smislu pravnog utvrđivanja značenja odgovora svjedoka koje je dao prilikokm unakrsnog ispitivanja. da je optuženi učinio krivično djelo na način kako je to opisano u optužnici. Direktno ispitivanje limitira / ograničava/ unakrsno ispitivanje. kao i obavezeda odgovara na pitanja koja je već odgovorio. Ako sud to ne dozvoli. nevoljan odnosno neće da sarađuje i pokazuje odbojan stav. ako je pristrasan. jer će ga on pozvati kao svog svjedoka i direktno ga ispitati. a može i sačekati da oni to završe pa da onda tek sud ispita svjedoka. U stavu 1 člana 277.

ako ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo činjenično stanje izneseno u optužbi. ako je pitanje nedozvojeno / unakrsno ispitivanje prelazi okvire direktnog ispitivanja – traži se odgovori na okolnosti i činjenice koje nisu bile predmet direktnog ispitivanja/.tužilac npr ustanovi da činjenični opis iz optužnice nije dobar. PRAVO SUDA DA NE DOPUSTI PITANJE ILI DOKAZ Poznato je da sudija odnosno predsjendik vijeća rukovodi glavnim pretresom i njegovo pravo da zabrani pitanja i odgovor na pitanje bilo koje stranke i branioca je nužno da uradi ako je pitanje ponovljeno ranije postavljeno pitanje i dobijen odgovor. ZKPFBiH Isključivo je pravo tužitelja da na glavnom pretresu vrši izmjenu optužbe. odbit će izvođenje takvog dokaza. branitelja i članove vijeća. jer je u zakonu propisano «ako tužitelj ocijeni». na stranke. onda tužilac može u okviru tog događaja mjenjati činjenice i okolnosti iz optužnice. Zabrana pitanja i odgovora na pitanje se odnosi na sve učesnike u postupku. Npr ako je predmet optužbe bilo KD silovanja. koja može biti različita od one koju je imao prilikom sastavljanja optužbe.da je optuženi do kuće oštećenog došao glavnim putem pa tužitelj to promjeni u činjeničnom opisu djela i navede da je došao sporednim putem/. U sudskoj praksi se upotrebljava terminologija preciziranje optužbe.koja nije pravilna – ako se misli na izmjenu optužbe. Izmjena optužbe se može odnositi samo na genusno isto KD. Za takvu izmjenu optužbe dovoljno je nova subjektivna ocjena tužitelja. Ako bi se desilo da tužilac izvan tih okvira umjesto činjenica i okolnosti koje predstavljaju navedeno KD u činjenični opis djela unese činjenice i okolnosti koje predstavljaju obhilježja KD krađe tada bi se radilo o nedozvoljenom proširenju optužbe a ne o njenoj izmjeni. on može tražiti od suda da mu dozvoli podnošenje izmjenjene optužnice. ako sudija odnosno predsjenik vijeća zaključi da okolnosti koje stranke i branitelj žele da dokažu nemaju značaj za predmet ili da je ponuđeni dokaz nepotreban. koje su navedene u činjeničnom opisu djela iz optužbe. a onda će dozvoliti strankama da postavljaju pitanja/. 37. Za razliku od toga ako je tužitelj u činjeničnom opisu djela iz optužnice mijenjao činjenice i okolnosti koje su kod krivičnog djela Stranica 65 od 248 .Ako se radi o svjedoku koje je pozvan od strane suda / ne radi se o svjedoku koga su predložile stranke/ prvo će sud ispitat takvog svjedoka. 38. Prema tome promjena nekih nevažnih činjenica ili okolnosti iz opisa djela ne prestavlja u krivično pravnom smislu izmjenu optužbe i to se zove preciziranje optužbe / npr. Konačno. Izmjena optužbe podrazumjeva promjenu odlučnih činjenica. Nedopušteno je i pitanje koje se odnosi na činjenice koje se po zakonu ne mogu dokazivati / činjenice vezane za dokaz pribavljen na nezakonit način/. Ovo je diskreciona ocjena tužioca što znači on može izmjeniti optužnicu i kada nije došlo do promjene prikupljenih dokaza u istrazi a niti su se pojavili neki novi dokazi. što jasno ukazuje isključivo na njegovu subjektivnu ocjenu – nova ocjena izvedenih dokaza. IZMJENA OPTUŽNICE Član 290.

utvrđujuće presude / meritorna presuda/ Pročitati objektivni identitet optužbe i presude PRESUDA Dijelovi presude: ..pravni opis (nije obavezan) Čime je. Presuda kojom se tužba odbija / formalna ili procesna presuda/.generalije . Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe / meritorna presuda/ 3.pravnom zahtjevu Odluka o troškovima OBJEKTIVNI IDENTITET OPTUŽBE I PRESUDE. radi se o promjeni odlučnih činjenica. PROČITATI ZAVRŠETAK GLAVNOG PRETRESA IZ ZAKONA.teške krađe predstavljale provaljivanjem i navedene činjenice i okolnosti koje ukazuju da je to krivično djelo učinjeno obijanjem.osuđuje na – odluka o kazni Član 57. Radi pripremanja odbrane glavni pretres može biti odgođen (ovosno o kakvim se izmjenama radi) npr. odnosno izmjeni optužnice koja je predviđena u zakonu. Nakon toga sud odlučuje da li će odložiti nastavak glavnog pretresa radi pripremanja odbrane. 2. Kad su u pitanju neuračunljive osobe tzv. Nasuprot tome. VRSTE PRESUDA / MERITORNE I PROCESNE/ U prvom stepenu sud donosi presude i to 1. Preciziranje je izmjena činjenica i okolnosti koje nisu odlučne.vezanost presude za optužbu Stranica 66 od 248 . Nakon izmjene optužbe ne vrši se potvrđivanje. Ako sud ne postavi ovo pitanje učinio je relativno bitnu povredu postupka i zbog toga se presuda mora ukinuti. ali sud mora pozvati optuženog da se izjasni da li je razumio izmjene optužbe i naravno optužbu u cjelini.UVIJEK OSTAJE GENUSNO ISTO KD. – odluka o uračunavanju pritvora Član 212. uvijek treba dozvoliti odlaganje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane.činjenični dio -dakle.odluka o imovinsko. u slučaju izmjena okolnosti kod KD krađe. stav 1. da se radilo o provaljivanju a ne obijanju ne predstavlja situaciju kada sud treba dozvoliti odlaganje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane. kada se radi o nekom KD iz oblasti privrednog kriminala gdje su izmjene obimnije .IZMJENA ČINJENIČNOG OPISA.pravna kvalifikacija djela .ISTI DOKAZI. stav 3.uvod . POJMOVNO IZMJENA SE ODNOSI NA ODLUČNE ČINJENICE. 39. Presuda kojom se optuženi oglašava krivim / meritorna presuda/ 4.

Dakle mora postojati subjektivni i objektivni identitet presude i optuženog . U činjenični opis djela sud nikada ne može dodavati činjenice i okolnosti na osnovu kojih se djelo može teže kvalifikovati nego je to učinjeno u optužnici. kada u odnosu na optužbu gdje je pisalo da je teška krađa utvrđena provaljivanjem pa se u činjeničnom opisu presude navedu činjenice i okolnosti koje predstavljaju obijanje. Što se tiče objektivnog identiteta pravilo je da činjenični opis djela treba sadržavati one (u presudi navedene) odlučne činjenice ili okolnosti iz činjeničnog opisa djela iz optužbe. Tako sud može ispustiti te okolnosti ako nađe da nisu dokazane i onda djelo kvalifikovati kao djelo krađe. Npr. Sudska praksa je prihvatila da neće doći do povrede objektivnog identiteta presude i optužbe ako sud u činjeničnom opisu djela izmjeni činjenice i okolnosti tako da pravna kvalifikacija ostaje ista. a ako jeste da li ga je učinio optuženi. Npr ako se radi o optužbi zbog krađe sud ne može dodavati činjenice i okolnosti koje bi to djelo kvalifikovale kao djelo teške krađe. a što je vezano za načelo akuzatornosti. To znači da sud ne mora prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz optužnice već činjenični opis djela može kvalificirati na način kako smatra da je ispravno. Dakle nema promjena u činjeničnom opisu koje bi optuženog dovodile u težu poziciju. Procesna presuda je ona kojom se optužba odbija (bavi se samo formalnopravnim smetnjama za odlučivanje o suštini krivične stvari) za razliku od toga meritorne presude se bave raspravljanjem pitanja i odgovora o tome da li je učinjeno krivično djelo. Prema tome isključena je mogućnost da dođe do promjene osobe koja je optužena i da umjesto nje za KD bude oglašena krivom neka druga osoba. Stranica 67 od 248 . U tom slučaju nema povrede objektivnog identiteta presude i optužbe. Obrnuta situacija je moguća tj da sud ispusti iz činjeničnog opisa kvalifikatorne okolnosti zbog kojih je djelo pravno ocjenjeno kao djelo teške krađe. Osuđujuća (kondemnatorna presuda) Presuda kojom se optužba odbija (pročitati u zakonu u kojim se slučajevima donosi ova presuda) obrazloženje takve presude je vrlo kratko jer se sud ne može upuštati u meritum stvari i ocjwenu izvrdenih dokaza. Ako bi ispostavilo da KD nije učinila osoba koja je optužena već neka druga tada sud donosi presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe. Kada je u pitanju pravni identitet on ne mora postojati jer je u zakonu navedeno da sud nije vezan za prijedlog tužitelja u pogledu pravne ocjene djela. jer tužitelj određuje u optužnici protiv koje osobe se vodi postupak i za koje djelo.U zakonu je predviđeno da se presuda može odnositi samo na osobu koja je optužena ( subjektivni identitet) i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj odnosno na na glavnom pretresu izmjenjene optužnice (objektivni identitet). U protivnom ako sud povrijedi objektivni identitet presude i optužbe raditi će se o prekoračenju optužbe i bitnoj povredi ZKP-a zbog koje se presuda mora ukinuti (naravno ako žalba na istu bude izjavljena) MERITORNE I PROCESNE PRESUDE Meritorne presude su one kojima se optuženi oslobađa ili se oglašava krivim.

kada u činjeičnom opisu djela nedostaju neke činjenice ili okolnosti koje ulaze u strukturu općeg pojma krivičnog djela ili predstavljaju posebne elemente određenog KD (činjenični opis predstavlja pravno nevažan. a onda će u slijedećem pasusu samo dodati da je tužitelj dao izjavu da odustaje od optužbe pa je sud dosljedno tome (na osnovu člana 298. ODRICANJE I ODUSTAJANJE OD ŽALBE Stranica 68 od 248 .prvenstveno uračunjljivost . satv 1. postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost učinioca.nehat ako je djelo kažnjivo samo ukoliko je učinjeno sa umišljajem. ako djelo za koje se optužuje nije zakonom propisano kao KD. sud će u obrazloženju samo navesti da je tužitelj pod brojem ---------od --------. U zakonu su taksativno nabrojani slučajevi i to su: 1. 3. Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe Jedna od meritornih presuda jeste ona kojom se optuženi oslobađa od optužbe.pravni ili upravnopravni odnos.podnio optužnicu protiv N. Koja situacija postoji i sud će donijeti oslobađajuću presudu ako je utvrdio da je optuženi učinio djelo za koje se optužuje ali postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost. Kada sud poslije svestrane ocjene zaključi da nema dokaza da je optuženi učinio djelo za koje se tereti. ZKPFBiH) odlučio kao u izreci. građansko. KZFBiH. ako nije dokazano da je optuženi učinio djelo koje mu se stavlja na teret.Ako je npr tužitelj do okončanja glavnog pretresa odustao od optužnice. Može se desiti da se u toku suđenja ispostavi da je optuženi postupao u nužnoj odbrani pa će u tom slučaju sud u činjenični opis djela unjeti činjenice i okolnosti koje predstavljaju napad oštećenog i i oslobodiće optuženog po ovom zakonskom osnovu. Prema KZ-u osnovi koji isključuju krivičnu odgovornost su: . NIJE KD AKO JE DJELO UČINJENO U NUŽNOJ ODBRANI.N. zbog KD ubistva iz člana 186.irelevantan događaj.stvarna zabluda . Presuda kojom se optuženi oglašava krivim (pročitati u zakonu) 40. Riješiti pravni spor znači: 1. Ovo je vezano za načelo slobodne ocjene dokaza.DONOSI SE OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA. To će biti slučajevi npr. 2. primjeniti pravo Pravnom zaključivanju mora prethoditi činjenično utvrđivanje stvari. utvrditi činjenično stanje 2.

a bio u pritvoru šest mjeseci/. uvjeta osuda. koji mogu izjaviti žalbu u njegovu korist / osim prava tužitelja koji može da izjavi žalbu / Za odustanak od žalbe braniocu je potrebna posebna punomoć. Prema ovome treba naglasiti da samo izjava ovlaštene osobe o odricanju i odustajanju od žalbe ima pravno dejstvo. 42. osuđen na šest mjeseci zatvora. Prvi uvjet je da se tužitelj odrekao od prava na žalbu i 2. Zato je potreban još jedan uvjet. a do donošenja odluke apelacionog vijeća tužitelj može odustati od već izjavljene žalbe. onda prestaje ovlaštenja ne samo njegova već i drugih procesnih subjekata. SADRŽAJ ŽALBE I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA ŽALBE Stranica 69 od 248 . Drugi uvjet je ako optuženi po presudi ne bi trebao izdržavati kaznu zatvora. branitelj izjavi žalbu u zakonskom roku. on se može odreći od prava na žalbu odmah nakon objavljivanja presude i za takvo njegovu izjavu nije potrebno ispunjenje bilo kakvih uvjeta. Ukoliko bi se pored toga desilo da optuženi ili neko od drugih osoba koje imaju pravo izjaviti žalbu u njegovu korist npr. Prvi uvjet je ispunjen onda kada se tužitelj odrekne prava na žalbu / odmah nakon objavljivanja presude/. Ako bi neko ipak izjavio žalbu ona bi bila odbačena kao neblagovremena. a odricanje od žalbe se smatra da je na štetu branjenika. Što se tiče tužitelja. Izjava ovlaštenih osoba o odricanju i odustajanju od žalbe su neopozive. Optuženi se može odreći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. U vezi s tim je napravljen jedan izuzetak a to je da se optuženi može odreći prava na žalbu i prije što mu je dostavljena presuda.Nakon donošenja prvostepene presude isključivo ovisi od dispozicije volje stranaka da li će doći do žalbenog postuka. a to je da je ta izjava data pred sudom ili je napisana u podnesku koji je dostavjen sudu. Postoji teoretska mogućnost da tužilac uloži žalbu u korist optuženog i od ove žalbe optuženi ne može odustati. Odustajanje od žalbe znači da je ovlaštena osoba dala izjavu da povlači blagovremeno podnesenu žalbu. ako je oglašen krivim a oslobođen od kazne ili mu je izrečena kazna zatvora koju je on već izdržao uračunavanjem pritvora / npr. Prema tome izjava data tužitelju bilo usmeno ili pismeno o odricanju na pravo podnošenja žalbe ili odustajanja od žalbe ili bilo kojem drugom subjektu nema nikakvo pravno dejstvo. Odricanje prava na žalbu se sastoji od izjave ovlaštene osobe da neće koristiti žalbu protiv presude. Redovna punomoć koju ima branitelj jeste da poduzima radnje in favorem klujenta. Imajući ovo u vidu potpuno su jasni razlozi zakonodavca da predvidi strankama i branitelju / kada ovaj dobije ovlaštenje/ da mogu da se odreknu od prava na žalbu ili da odustanu od već izjavljene žalbe. ta žalba mora biti odbačena rješenjem kao nedopuštena. Ako su ispunjeni ovi uvjeti i optuženi dadne izjavu da se odriče prava na žalbu. ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta ii to: 1. a drugi uvjet je ispunjen ako je optuženom izrečena novčana kazna. Odricanje je moguće do isteka rokova za žalbu. Protekom tog roka ne mogu se više odreći tog prava jer to po zakonu nije moguće.

Za razliku od ovog postupanja zakonodavac je napravio iznimku. Obrazloženje žalbe 4. takva žalba se odmah odbacuje. a u ovom slučaju kad ima branitelja to se ne radi. Kada se žalba vraća na doradu osim roka za ispravku treba navesti u čemu se sastoje nedostaci. a optuženi nema braniteja ili ako je žalbu podnio oštećeni koji nema punemoćnika i neka od tih žalbi ne sadrži naprijed pobrojane sastojke. 2. ali je bitno da sadrži one sastoje koji su propisani u zakonu / naprijed navedeni/. Prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači 5. odnoso pitanje žalbe po takvom redosljedu nije obavezno / i nekim drugim redosljedom može biti sačinjena. Jedina razlika između ove dvije situacije jest što je žalbe izjavljena u korist optuženog i optuženi biva pozvan da izvrši dopunu žalbe. Potpis osobe koja podnosi žalbu Izloženi redosljed sastojaka žalbe. Označenje presude protiv koje se podnosi žalba / naziv suda broj i datum presude/. Ako podnositelj žalbe tako ne postupi u određenom roku sud će takvu žalbu odbaciti. U situaciji kad žalbu podnosi oštećeni kada ima punomoćnika ili tužitelj. a optuženi ima punomoćnika. Ako sud to nije naveo nema poslije mogućnost da odbaci tu žalbu ako ponovo bude neuredna. Osnov za pobijanje presude 3. osim u slučaju ako se ne može utvrditi na koju se presudu žalba odnosi i tada se ta žalba odbacuje. onda se postupa sa tom žalbom na isti način kao što je to naprijed navedeno za žalbu izjavljenu u korist optuženog koji nema branitelja. sud će pozvati podnosioca žalbe da istu dopuni pismenim podneskom ili usmeno na zapisnik kod suda. Pored toga žalba će biti odbačena ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi / npr mora se kroz upisnik i imenik kod suda pokušati utvrditi na koju se presudu žalba odnosi/. a ako to nije moguće onda se ista odbacujje. Samo žalba koja sadrži sve potrebne sastojke predstavlja valjan osnov za odlučivanje po žalbi. jer je predvidio da se takva žalba koja ne sadrži neke i obavezne sastojke treba dostaviti apelacionom vijeću. a to je u odnosu na žalbu koja je podnesena u korist optuženog . Postoji mogućnost da žalitelj navede nove činjenice i dokaze (beneficium novorum) ali u tom slučaju mora iznjeti razloge zbog čega isit i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti prezentovani na glavnom pretresu. Mora navesti i šta želi dokazati sa tim novim dokazima i činjenicama. ako ista ne sadrži obavezne sastojke / osnov za pobijanje presude. Ako je žalbu podnio optuženi ili neko od osoba koja može izjaviti žalbu u njegovu korist. Stranica 70 od 248 . Ako se radi o žalbi koja je podnesena u korist optuženog. obrazloženje žalbe i potpis osobe koja je podnijela žalbu/.Pod pojmom sadržaja žalbe se podrazumjevaju sastojic koje žalba treba da ima da bi se po njoj moglo postupati. Sastojci žalbe su: 1. a žalba ne sadrži obavezne sastojke ili se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi.

U suprot tome ako bi to bilo prihvaćeno i optuženom izrećena takva mjera sigurnosti time bi se povrijedilo pravilo zabrane reformacio in peisu. U pogledu jednog krivičnog dijela ili više krivičnih djela/. ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS Naš zakon usvaja pravila reformatio in peius / zabrana preinačenja na teže/ kako u žalbenompostpku tako i na ponovno suđenju. jer propisuje da ako je izjavljena žalba samo u korist optuženog da se presuda ne smije izmjeniti na njegovu štetu. Ako se prilikom ispitivanja utvrdi postojanje bitnih povreda odredaba ZKP-a onda se sud ne upušta u ispitivanje ostalih žalbenih osnova a ovo zbog toga jer je ta odluka donesena protivno zakonu pa se time okončava ispitivanje po žalbi. Zabrana reformacio in peius važi u postupuku po žalbi i to kako za odlučivanje u sjednici apelacionog vijeća a takojđe i na pretresu koji se održava nakon ukidanja prvostepene presude. Tako se iz sadržaja iz žalbe može zaključiti da li se presuda pobija u cijelosti ili djelimično / npr. GRANICE ISPITIVANJA PRESUDE / ŽALBENI POSTUPAK/ U zakonu je izričito predviđeno da vijeće apelacionog odjeljenja ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom. U ovim slučajevima presuda se ne ukida već preinačuje ukoliko je naravno žalba opravdana. Tek ako ne stoje žalbeni osnovi naprijed pomenuti ili žalba nije izjavljena iz tih osnova žalbeni sud dolazi u situaciju da ispituje žalbene osnove povrede KZ-a i zbog odluke o kazni. iz kojih razloga itd. pod uvjetom ako jepodnesena samo žalba unjegovu korist. Dosljedno tome vijeće apelacionog odijeljenja mora voditi računa o osnovama. obrazloženju i prijedlogu iz žalbe s obzirom da od toga isključivo ovisi okvir odnosno pravo ispitivanja presude.43. Na osnovu toga apelacija ukida presudu i određije održavanje pretresa (kada je u pitanju presuda II stepeni sud ne može kao prije ukinuti presudu i vratiti I stepenom sudu na odlučivanje.Prema tome ova zakonska odredba pruža optuženom zaštitu u punom opsegu s obzirom da zabranjuje izmjenu presude u bilo kojem pogledu. nadalje iz kojeg se onsova poboja presuda. već sam mora održati pretres) ukoliko ne stoje navodi iz žalbe o bitnim povredama ZKP-a onda je II stepeni sud u situaciji da ispituje presudu iz osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a ako nađe da je u tom pravcu žalba opravdana II stepeni sud presudu ukida i postupa tako što održava pretres ponovo. Ova zabrana važi i u slučaju eventualnog ponavljanja krivičnog postupka u korist optuženog ili ukoliko Ustavni sud BiH usvoji apelaciju osuđenog i ukine presudu vijeća apelacionog odjeljenja i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Stranica 71 od 248 . 44. Postoji obaveza vijeća apelacionog odjeljenja da rješenjem odbaci kao nedopuštenju žalbu izjavljenu u korist optužeog u kojoj su navedene određeni razlozi i u skladu sa njima predloženo da se optuženom pored kazne zatvora na koju je osujđen izirekne i mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u smislu člana 74 KZ F BiH.

pa presudu ne pobija iz nekog drugog žalbenog osnova / npr. BENEFITIO COHESIONIS / POGODNOST PRIDRUŽIVANJA/ Spada među pogodnosti obrane. ukoliko žalbeno vijeće ocijeni da je opravdana takva žalba u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. To će biti u slučaju ako je podnesena žalba u korist optuženog zbog pogrešnog ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede KZ. a u korist drugog saoptuženog nije nikako izjavljena ili je izjavljena lai u njoj nisu navedeni prigovori kao u uspjeloj žalbi. pa stvar u tom slučaju neće ni moći ispitivati odluku o krivino pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. tek onda kao drugo u smislu ove zakonske odredbe pristupi ispitivanju odluke o krivno pravnoj sankciji i oduzimanju imovniske koristi. Dakle ako je žalba u korist optuženog podnesena iz navedenih zakonskih osnova i ta žalba je u korist optuženog.45. Radi toga je zakonodavac predvidio da u ovakvim situacijama ako žalbeno vijeće utvrdi da su razlozi do kojih je donio odluku u korist optuženog od kojih su i za kojega saoptuženih koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom pravcu da će postupiti po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji. koji su u nekom krivičnom postupku bili obuhvaćeni istom presudom i nalaze se u istoj situaciji. PROŠIRENO DEJSTVO ŽALBE U zakonu je izričito predviđeno da je žalba izjavljena u korist optuženog može imati prošireno dejstvo. onda će rješenjem ukinuti prvostepenu sudsku presudu i odrediti održavanje pretresa. U vezi sa tim žalbeno vijeće treba prvo ispitati osnovanost takve žalbe pa ako ocijeni da su njeni prigovori neosnovani ili da su osnovani samo prigovori koji se odnose na povredu KZ. 46. onda ona ima prošireno dejstvo. Podnošenje žalbe u korist optužeog samo iz navedenih zakonskih osnova je gotovo uvijek posljedica uvjerenja njenog podnositelja da će ta žalba uspjeti. Cilj ovog pravnog instituta sadržan je u tome da se spriječi nejednakost postupanja prema saoptuženima. pa će sud ex officio ispitati i odluku o kazni i odluku o oduzimanju imovinsko. jer u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o krivično pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. a takva žalba ima prošireno dejstvo zasnivana na favorem desesionis – prednost obrane. Nasuprot tome. Moguće je da je procjena podnositelja takve žalbe bila pogrešna. Očigledno je da se ova pogodnost pridruživanja zasniva na nečelu pravičnosti postupka u smislu kojeg se nastoji izbjeći mogućnost da iz formalnih razloga saoptuženi u žalbenom postupku budu različito tretirani i to zbog toga što je u korist jednog optuženog izjavljena uspjela žalba.pravne koristi. Najjednostavniji slučaj primjene pogodnosti pridruživanja je slučaj kada je učinjena bitna povreda odredaba ZKP na koju se ukazuje u žalbi izjavljenoj Stranica 72 od 248 . pa je u ovoj zakonskoj odredbi koja se odnosi na prošireno dejstvo žalbe propisano . Odluki o kriviloj pravnoj sankciji/.

da je dobio neku duševnu bolest nakon učinjenog krivičnog djela i da nije sposoban učestvovati u postupku sud će rješenjem prekinuti postupak i optuženog uputiti organu nadležnom za pitanje socijalnog staranja. onda to očigledno nema nikakve veze sa ovim saoptuženim. Prema tome ako ga ne karakterišu te okolnsti primjena ove pogodnosti pridruživanja je potpuno isključena. Obaveza je suda da u tom slučaju zatraži psihijatrijsko vještačenje kako bi se zaista utvrdilo da li je optuženi duševno obolio i da li je sposoban učestvovati u krivičnom postupku. odgovarali za različito krivično djelo i to jedan za krivično djelo krađe. U tom slučaju stranke i branitelj se mogu obratiti sudu sa prijedlogom da se prekine krivični postupak s obzirom da optuženi nije sposoban da u njemu učestvuje. pa jedan od tih optuženih izjavi žalbu zbog odluke o kazni i u toj žalbi navede da mu sud prilikom donošenja odluke o kazni nije uzeo u obzir da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio bitno smanjeno uračunljiv ili da je porodičan otac troje malodobne djece. Prema tome ako bi npr. pa ovaj optuženi koji odgovara za krivično djelo prikrivanja u žalbi istakne da je za to djelo nastupila zastarjelost. nije predvijđena mogućnost izricanja krivično pravne sankcije. prema novom konceptu u KZ predpostavka za krivnju jeste uračunljivost. KZ Distrikt Brčko/. 47. Ako se takvim vještačenjem ispostavi kao tačno da je kod optuženog nastupila. Nakon što se eventualno poboljša zdravstveno stanje optuženog / to se mora provjeriti preko vještaka neuropsihijatra/. krivični postupak će se nastaviti. Već je naglašeno da su uvjeti za primjenu ovog pravnog instituta ti da saoptuženi odgovaraju za isto krivično djelo da se nalaze u istoj pravnoj situaciji. koja je zaista i nastupila. Ovo je imalo za posljedicu da se u procesnom zakonu predvidi postupak za takve osobe u kome će se presudom utvrditit da je takva osoba učinila protivpravno djelo. a drugi za krivično djelo prikrivanja. koji odgovara za krivično djelo krađe. POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI Postoji situacije kada je teško duševno bolesna osoba kojoj je potrebno liječenje učinila krivično djelo u neuračunljivom stanju prema KZ F BiH i ostalim KZ / KZ BiH. POSTUPAK U SLUČAJU NASTUPANJA DUŠEVNE BOLESTI Moguće su situacije da nakon učinjenja krivičnog djela kod optuženog nastupi duševno oboljenje.u korist saoptuženog. Pošto se u ovom slučaju radi o tome da je teško duševna osoba kojoj je potrebno liječenje učinila protivpravno djelo u Stranica 73 od 248 . KZ RS. do primjene ovog pravnog instituta pogodnosti pridruživanja u odnosu na drugog optuženog može doći samo ako je i on bitno smanjen uračunljiv i ima malodobnu djecu. za krivično djelo krađe/. Naime . Uvjet da se optuženi nalaze u istoj pravnoj situaciji najbolje se može promatrati u slučaju ako oni odgovaraju / npr. Ako žalbeni sud ovo uvaži i preinači presudu o kazni i izrekne mu blažu kaznu. 48.

Ukoliko se ispostavi da je optuženi bio samo smanjeno uračunljiv ili bitno smanjen uračunljiv onda tužitelj umjesto naprijed pomenutih prijedloga. U toku dokaznog postupka sud mora utvrđivati ne samo da je optuženi u vrijeme izvršenja djela bio u neuračunljivom stanju. kao što je to slučaj kad su u pitanju druge osobe. Ovakva optužnica se potvrđuje kao i svaka druga optužnica. to znači da kod te osobe ne postoji krivnja. Kad je u pitanju ovakva osoba tužitelj sačinjava optužnicu i dostavlja je sudu. već samo protivpravno djelo. treba predložiti da se uz neku krivično pravnu sankciju optužnom izrekne mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja. a u toj optužnici tužitelj će napisati prijedlog da sud utvrdi da je optuženi učino djelo u stanju neuračunljivosti i da se predmet uputi organu nadležnom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja odgovarajućeg postupka.neuračunljivom stanju. Stranica 74 od 248 . ali se iz razumljivih razloga optužni ne izjašnjava o krivnji. već i to da je on to djelo i počinio. Pošto krivnja predstavlja jedan od elemenata općeg pojma krivičnog djela / subjektivni element/ onda to znači da ustvari zbog nepostojanja takvog jednog elementa optuženi nije ostvario krivično djelo.

pa ovaj koji je dao stvar u posjed postaje posredni posjed .01. (nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja i ima pravo na posjedovnu zaštitu. detentorom pa mu ne pripada ova zaštita. a ne gubi se ako je posjednik privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari (elementarna nepogoda npr. Posjed prava stvarne služnosti ima osoba koja faktički koristi nekretninu druge osobe ( npr. Posjed se može vršiti i od strane druge osobe kojoj je stvar data u posjed po nekom pravnom osnovu . U toj tužbi mora da dokaže da je imao faktički posljednji mirni posjed na određenoj stvari. Imamo posjed stvari i posjed prava.) i ovo se pravo štiti tužbom zbog smetanja posjeda.ako ga posjednik drži po nekom pravnom osnovu koji može poslužiti za sticanje prava vlasništva. oduzimanja posjeda. Posjednik ima pravo na zaštitu zbog protivpravnog uznemiravanja . dakle silom.21. čak i ako nema faktički posjed) PRESTANAK POSJEDA Posjed prestaje kada se prestane vršiti faktučka vlast nad stvari . Tužba se može podnijeti u Stranica 75 od 248 . Kada više osoba ima posjed na jednoj stavri to je suposjedništvo. prevarom ili zloupotrebom. a ovaj kojem je data stvar u posjed je neposredni posjednik. Tu zaštitu može ostavriti kod suda tužbom zbog smetanja posjeda. KATARINA MANDIĆ POSJED Posjed je faktička vlast na stvari. I posredni i neposredni posjednik imaju pravo na zaštitu koja se satoji od zaštite od uznemiravanja .2006. Vlasništvo je pravo na stvar. a onaj ko tvrdi suprotno mora to i dokazati. Osoba koja na osnovu radnog odnosa vrši vlast nad stvari prema uputama drugoga ne smatra se posjednikom već samo držaocem stvari tj. Savjesnost se pretpostavlja . Može biti posjed prava korištenja tehničkih usluga i sl. vi. Posjed može biti zakonit i savjestan. Posjed se satoji od posjedovanja.) prestankom vršenja faktičke vlasti prestaje i posjedovna zaštita. Kada je posjed zakonit?. Suposjednici imaju pravo na zaštitu u odnosu na treća lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ga ometa u posjedu. korištenja i raspolaganja koje se mora vršitiu skladu sa namjenom i prirodom stvari. clam i precario. I takve osobe imaju pravo na zaštitu. Savjestan posjednik je ako posjednik ne zna. Mora navesti čin smetanja . tužbeni zahtjev glasi na uspostavu rabnijeg posjedovnog stanja. osobu koja je to uradila. a to se u jednom terminu zove smetanje posjeda. niti bi mogao znati da stvar koju drži u posjedu nije njegova. oduzimanja itd. Da nije pribavljen na nezakonit način. za prolaz i sl.

To znači da se korištenje. Šta je vlasništvo? Vlasništvo je pravo da se stvar koristi. (u izreci stoji i zabrana tuženom da ubuduće smeta posjed i navodi se novčana kazna. uređuje stvarne služnosti. Raspolaganje podrazumjeva i trošenje stvari . prevarom ili zloupotrebom. Pored toga. a to znači ovaj subjektivni rok od 30 dana i objektivni od godinu dana. Posjednik ima pravo i na samopomoć protiv onoga ko ga uznemirava ili ko mu je uzeo posjed pod određenim uvjetima . Kod smetanja posjeda ne raspravlja se o pravnom osnovu. U kom obimu sud pruža zaštitu posjedniku?. Može li se oduzeti pravo vlasništva? Može samo ako je to propisano posebnim zakonom Može li se ograničiti pravo vlasništva? Stranica 76 od 248 . da se sa njom raspolaže (sukladno zakonu). zaštite i prestanak prava vlasništva. ako je potrošna. Korištenje mora biti u sklafdu sa prirodom stvari. posjed. Knjiga Zečevića: može se koristi dio koji se odnosi na vlasničko-pravne odnose i stavrno pravo. Stvari mogu biti pokretne i nepokretne.roku od 30 dana od dana saznanja. Ko ima pravo vlasništva? Svako fizičko ili pravno lice. osim u odnosu na osobu od koje je na takav način oduzeo posjed. da je samopomoć nužna i da je način vršenja samopomoći adekvatan okolnostima. nasljedno pravo. korištenja. Posjednik koji je stekao posjed silom. U zakonu je izričito rečeno da da se svako mora uzdržavati od povrede prava drugoga. To je suština prava vlasništva na stvarima. ima zaštitu u odnosu na svakoga. promet ako je nepokretna i sl. Vlasnik mora pazitit da korištenjem svoje stvari ne ometa drugoga i ne šteti mu. pravo zaloga. posjed. to je : da je opasnost neposredna .u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja. upotreba stvari ne smije upotrebljavati na štetu drugih. Ako je nekim drugim zakonom određeno da je ograničeno raspolaganje zemljištem. dijelom i za obligacije jer nije bilo puno izmjena. korištenje. Ukoliko od izvršenog smetanja nisu protekli ovi rokovi u kojima se po ovom zakonu može tražiti sudska zaštita. ali samo u granicama zakona). i prava stranih osoba na svarima. a objektivni rok je 1 godina od dana smetanja posjeda. U sebi sadrži slijedeća prava: raspolaganje. Odluka se donosi u vidu rješenja) Suposjednik uživa istu zaštitu kao i posjednik u odnosu na treće osobe kao i u odnosu na drugog suposjednika. ZAKON O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA (6/98 SN FBIH) Sadržaj: Ovim zakonom uređeni su uvjeti i način stjecanja. Ima pravo da nesmetano samostalno ili u zajednici (suvlasništvo) koristi to svoje pravo. onda se mora ispoštovati taj zakom (imaš pravo raspolaganja.

Stvari u općoj upotrebi se određuju posebnim zakonom i način njihovog korištenja. koji se ne mogu odvajati sve dok se po volji vlasnika ne mogu odvojiti. mora postojati poseban pravni osnov (npr.. Dozvola ili koncesija) Nekretnine.! Stranica 77 od 248 . sud odlučuje u vanparničnom postupku. Pokretne i nepokretne stvari? Predmet prava vlasništva mogu biti pokretne i nepokretne stvari . građevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi. Prav vlasništva u pravnim licima vrše fizička lica koja njima upravljaju.Može. Stvari u općoj upotrebi nakon promjene namjene postaju vlasništvo FBiH. postaju vlasništvo države. stvarnog tereta. Psebnim zakonom je propisano pod kojim uslovima se posjedovanjem stječe pravo vlasništva nad ovim stvarima (npr. Posebnim zakonom je određeno koje su stvari u općoj upotrebi. Moramo znati pojam prava vlasništva. strana fizička i pravna lica pod određenim uvjetima propisanim zakonom. način sticanja i prestanka prava vlasništva. Ako se oduzima vlasništvo u javnom ineteresu onda vlasniku pripada pravo na naknadu u punom obimu. sa susjedom se dogovoris da mozete postaviti nešto što njemu smeta. Ograničenja na stvarima? Pravo stvarne i osobne služnosti. Zakonom se može i posebno urediti način korištenja nekretninama. mineralne vode. Intencija je zakonodavca da se naknadi u punom iznosu. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi.. smatraju se stvarima u smislu ovog zakona onda kad se nad njima stekne posjed. Nosilac prava vlasništva može biti fizička i pravna lica. Zabranjeni je vršenje ovlaštenja koja proističu iz prava vlasništva suprotno cilju. prirodnih bogatstava i kulturno. kantona i sl. Sva ova prava određuju se posebno zakonom i samo pod tim uslovima mogu se ograničiti. Ukoliko nije moguće da se postigne dogovor. Sve stvari koje su u općoj upotrebi su van prometa. ali samo ako je propisano posebnim zakonom i ako je u javnom interesu (eksproprijacija). (utvrđeno posebnim zakonom). (nešto kao: mora koristiti stvari na način da ne smeta i ograničava druge u njihovim pravima) Da bi se nešto moglo uraditi od ovoga. ali samo u javnom interesu. divljač i drugi dijelovi prirode. Nikada se ne može nešto oduzeti . a da se vlasniku ne da naknada.. Nakon promjene njihove namjene. Radi zaštite okoline..zemljište. ali uz naknadu). Vlasništvo se može oduzeti i ograničiti samo u javnom ineteresu npr. sirovine. pravo zaloga. Stvari u prometu i stvari van prometa? U prometu su stvari koje su u vlasništvu. Može se urediti i način korištenja. Vlasnik zgrade ima pravo vlasništva na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i koje služi redovnoj upotrebi zgrade.historijske baštine. Vlasnik stvari se mora uzdržavati .. U ovom slučaju vlasnik ima pravo na naknadu u punom iznosu.. pravo građenja.

Ne može tada. Fizička dioba stvari Može se tražiti fizička dioba stvari i to pravo ne zastarjeva. ali pod uslovom da je u javnom interesu.Posjed i pravo vlasništva se moraju razgraničiti. Kad se poduzimaju poslovi koji prelaze okvire redovnog poslovanja npr. ali ne npr. ali su odredivi)? Kada postoji i šta je suvlasništvo. Stranica 78 od 248 . Za redovno upravljanje potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi zajedno čine više od jedne polovine zajedničke stvari. Troškove korištenja. Prava suvlasnika? Imaju pravo da zajednički upravljaju . Posjed je faktička vlast. Suvlasnik ima sva ona prava koja ima i vlasnik (vlasnička prava: posjeda. izuzev ne u vrijeme u koje bi se nanosila šteta stvari. Promjena namjene stvari. Moramo znati razliku uzmeđu vlasničke tužbe i tužbe za smetanje posjeda! Sve se može riješiti posebnim zakonima. Suvlasnik se ne može odreći prava na suvlasništvo jer bi takva izjava bila ništava. Ima pravo na diobu stvari u svako doba. Za ono što prelazi redovno upravljanje (promjena namjene. upravljanja i održavanja kao i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar snose zajednički. korištenja i raspolaganja) ali u onom obimu kojima ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. niti sudske zaštite. onda nema dogovora. zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari. Odjednom neko od suvlasnika želi da izdvoji svoj suvlasnički dio i to pokušava da uradi u periodu kada je pšenica već izrasla. (ovo se osnosi samo na nekretninu). Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika . Ako se neko usprotivio. prava suvlasnika. Šta je potrebno kod suvlasnika za redovnu upravljanje (redovni popravci i održavanje)? Mora postojati saglasnost suvlasnika čiji zajednički dio prelazi dijelove ½. Suvlasništvo? Pojam suvlasništva (vlasništvo više lica nad istom stvari u određenim djelovima). To znači da može uvijek. svaki suvlasnik ima pravo da traži da o tome odluči sud. Prava na diobu suvlasnik se ne može odreći. pojam zajedničkog vlasništva(dijelovi nisu određeni. Postoji kada nepodjeljena stvar pripada u vlasništvo 2 ili više lica tako da svako od njih ima određeni idealni dio koji je poznat. zasnivanje služnosti. a mogu to povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili terćoj osobi. asrazmjerno veličini svog suvlasničkog dijela. potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Kod redovnog upravljanja ako se ne postigne saglasnost svako od suvlasnika ima pravo da se obrati sudu. a za preduzimanje poslova postoje naročito opravdani razlozi. rekonstrukcioja i sl)– potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ugovor kojim se suvlasnik odriče svog prava je ništav. ako su suvlasnici na zemljištu na kojem je nešto zasijano. jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese štetu.

(zakon o etažnom vlasništvu je regulisao ovo) i nedjeljivo pravo vlasništva na zemljištu pod zgradom kao i na zemljištu koje je u upotrebi zgrade. Pravo preče kupnje? Pravo preče kupnje postoji ako je regulisano posebnim zakonom. Ako prodaja ne uspije sud može odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika uz njihovu obavezu da ostalim suvlasnicima isplate naknadu prometne vrijednosti srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. a kada se ne može postići sporazum svako može zahtjevati da o tome odluči sud. Civilna dioba stvari? U slučaju kada je fizička dioba nemoguća.uvlasnici sporazumno određiju način diobe stvari . Ko su etažni vlasnici? To su vlasnici na posebnim djelovima zgrada. tada sud odlučuje da se vrši civilna dioba – prodaja stvari i namirenje iz novčane mase po pravilima izvršnog postupka. ali samo pod istim uslovima iz ponude koju je dostavilo osobi koja ima pravo preče kupnje. ponuda mora biti sačinjena prema zakonom propisanom obliku (mora biti označena parcela. Na zajedničko vlasništvo se primjenjuju odredbe o suvlasništvu. da prvo ponudi osobu u čiju korist je to pravo konstituisano. Zajedničko vlasništvo? Tu stvar pripada više lica.. Sud o tome odlučuje u vanparničnom postupku. ali dijelovi nisu određeni ali su odredivi. Načini sticanja prava vlasništva: . Da bi to pravo bilo ostvareno. ili je moguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari . Oni imaju nedjeljivo. cijena i mora biti dostavljena na način koji će ponudiocu garantovati da je ispunio svoju obavezu) Ako ne odgovori . zajedničko pravo vlasništva na zajedničkim djelovima zgrade. Ovo pravo se gasi protekom 3g od dana izvršene diobe. koji služe njihovim posebnim dijelovima. Ako ponuđač odstupi i proda pod povoljnijim uslovima. jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar. Tada ta osoba može da nekretninu proda trećoj osobi. smatraće se da ponudu nije prihvatio. tj. U tom slučaju prodavac mora da postupi u skladu sa tim zakonom. Kako se stiče pravo vlasništva? Može biti originarno i derivativno stjecanje prava vlasništva. površina. osoba koja ima pravo preče kupnje ime pravo da traži od suda tužbom poništenje tog ugovora uz uslov da prihvata sve uslove iz ugovora koji je zaključen sa tom trećom osobom i da istovremeno deponuje kupovnu cijenu. Tužbeni zahtjev bi izgledao: poništava se.na osnovu pravnog posla Stranica 79 od 248 . Postoji u određenim situacijama koje su predviđene zakonom (etažno vlasništvo).. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari samo do visine svog suvlasničkog dijela.

Kada je savjestan graditelj. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana završetka objekta (kada je objekat moguće koristiti u svrhu za koju je sagrađen). Ako je graditelj bio nesavjestan. ali u toj situaciji vodi računa o okolnostima koje opravdavaju donošenje takve odluke (npr. Pravo izbora vlasnika zemljišta pripada u rokuz od 3 godine od dana izgradnje objekta . Ako je graditelj bio nesavjestan (znači znao je da gradi na tuđem zemljištu i vlasnik ga je upozorio ali on je nastavio sa izgradnjom) vlasnik zemljišta ima određena prava. stjecalac postaje vlasnik nezavisno od prava vlasništva prethodnika (npr. onda će sud na zahtjev vlasnika zemljišta dosuditi vlasniku zemljišta ovaj građevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. vlasniku zemljišta pripada pravo vlasništva na zgradi uz uvjet da graditelju naknadi vrijednost zgrade u visini prosječne cijene vrijednosti građevinskog objekta. a savjestan je samo ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuđem zemljištu. u takvoj pravnoj situaciji graditelj može steći pravo vlasništva na zgradi i zemljištu na kojem je zgrada izgrađena i zemljištu koje služi zgradi. Može da zahtjeva da mu pripadne pravo vlasništva na zgradi pod uvjetom da graditelju naknadi bvrijednost zgrade u visini prosječne cijene objekta u vrijeme donošenja sudske odluke. Kada vlasnik zemljišta zahtjeva rušenje sud može odbiti takav zahtjev ako ocijeni da to ne bi bilo opravdano s obzirom na vrijednost objekta u odnosu na vrijednost zemljišta. sud ih može dosuditi vlasniku ili graditelju. Može da zahtjeva rušenje zgrade ili da traži od graditelja da mu isplati prometnu vrijednost zemljišta.- nasljeđivanjem odlukom nadležnog organa Originarni način sticanja prava vlasništva – ovo pravo ne izvodi se iz prava njegovog prednika. Posjed zakonit je ako je neko ušao u posjed na osnovu pravnog posla. Ovaj zahtjev se može postaviti u roku od 3 godine od dana saznanja završetka gradnje ili u apsolutnom roku od 10 godina od završetka gradnje. po kriterijima u vrijeme donošenja sudske odluke. Tada mu samo pripada pravo na naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. Ova pravila važe kada su i graditelj i vlasnik zemljišta nesavjesni. a nakon proteka tog roka ima pravo samo da traži naknadu prometne vrijednosti zemljišta. Stranica 80 od 248 .kome je potrebniji). dosjelost – savjestan posjednik drži nekretninu zakonom propisano vrijeme za sticanje prava vlasništva na nekretninama). Ako je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti građevinskog objekta. U ovu kategoriju spada i «građenje na tuđem zemljištu» Ko može steći pravo vlasništva građenjem na tuđenjem zemljištu? Graditelj mora biti savjestan. vlasnik zemljišta ima pravo da traži naknadu za zemljište po prometnoj vrijednosti. Kada vlasnik ne može tražiti da mu pripadne prava vlasništva na objektu? Kada objekat koji je izgrađen na zemljištu znatno veće vrijednosti od zemljišta na kojem je izgrađen. Ako je vrijednost zemljišta i objekta približno jednaka. Ako se vlasnik zemljišta nije protivio gradnji a znao je za nju.

ugovor je ništavan. Kojim momentom postaje vlasnik? Momentom pravosnažnosti rješenja ili odluke nadležnog organa. ako stjecatelj ostavi stvar kod prenositelja po nekom drugom pravnom poslu i ako se nalazi u posjedu 3 osobe. Vlasnik nekretnine postaje upisom u zemljišne knjige. a ako nije moguća onda se daje naknada u novcu. mogao izvršiti upis u zemljišne knjige. arondacijom. u situaciji kada se stvar već nalazi kod sticaoca po nekom drugom pravnom osnovu. a potpisi nisu ovjereni na sudu. Ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava vlasništva onda onaj koji je prvi stekao pravnu osnovu. Ako je ugovor potpisan. Ako su ugovorne strane iz ugovora ispunile svoje obaveze. a tim momentom postaje i posjednik iako de facto ne drži stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) i pripadaju mu sva vlasnička prava i prava posjeda.propisano je zakonom. pretpostavke za sticanje prava vlasništva na naekretninama održajem. Stjecanje prava vlasništva odlukom državnog organa se stiče vlasništvo eksproprijacijom. Okupacijom se ne može steči prava vlasništva na nekretnini. Vlasništvo prednika. Kod derivativnog sticanja moraju biti ispunjena 3 uvjeta.Originarno stjecanje – postaje vlasnik momentom ispunjena uslova. Sticanje prava vlasništva održajem (dosjelošću). Sticanje prava vlasništva nasljeđivanjem – nasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca. a savjesnost se pretpostavlja. Da bi se moglo steći prava vlasništva na osnovu pravnog posla taj pravni posao mora biti sačinjen sukladno zakonu koji propisuje promet nekretnina. pravilo je restitucije. Ako je savjestan i zakonit rok je 10 godina. Izuzetak je na osnovu pravnog posla stiče se pravo vlasništva u trenutku zaključenja istoga. osnov stjecanja. Ako je posjednik samo savjestan. Derivativni način sticanja prava vlasništva postoji kada se to pravo izvodi iz prava prethodnika. potrebnu mu je za sticanje prava vlasništva 20 godina. šta mu je Stranica 81 od 248 . a presuda je samo deklarativna da bi se npr. Na pokretnoj stvari vlasništvo se stiče predajom isprave. Kod nekretnina je potrebno da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti: mora se izjaviti i pokazati na izričit način da napuštate nekretninu i u tom slučaju to postaje državna svojina. a savjestan je kad nije znao i nije mogao znati da stavr koju drži u posjedu nije njegova). Ovaj upis se vrši pod uvjetom da je stjecalac savjestan. Kad će postati vlasnik. Razlika je između pokretnih i nepokretnih stvari. Ako ih ima više onda je to onaj koji ima posjed. Ko može steći pravo vlasništva po tom osnovu? Savjesni posjednik (savjesnost se predpostavlja. uzurpacijom. komesacijom. Okupacija – uzimanje i posjed napuštene stvari s namjerom da se postane vlasnik. Sticanje prava vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla. Kriteriji koje će sud koristiti u ovom slučaju jeste cijena u momentu donošenja odluke.

Presuda je samo dekleratorna i služi za upis u zemljišne knjige. STVARNI TERET Podrazumijeva pravo treće osobe na tuđoj nepokretnosti na osnovu koga korisniku pripada ovlaštenje da od vlasnika takve nepokretnosti zahtjeva određene radnje ili davanje u naturi. protekom vremena ze koje je zasnovan teret i odlukom suda. Stranica 82 od 248 . Kako prestaje stvarna služnost? Propašću opterećene stvari. Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljeđa i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan . Oni imaju stvarnopravni karakter zbog tog ašto terete određenu nepokretnost i obvezuju vlasnik aopterećenog dobra da korisniku tereta ispunjava ono što je sadržaj tereta. Napuštena nekretnina postaje vlasništvom FbiH ako zakonom nije nešto drugo određeno. Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika Vlasništvo na pokretnoj stvari osoba može steći na ovaj način pod uvjetom da je pribavila uz naknadu od osobe koja u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari. potreban mu je samo protek posljednjeg dana zakonom propisanog roka. do isteka posljednjeg dana zakonom propisanog roka. ukoliko nasljednik nije znao niti je mogao znati za to. Ovi tereti vrlo često imaju za cilj da korisnikiu terteta kao starom i nesposobnom za rad obeznjedi osnovne životne potrebe. Ako je samo savjestan onda 6 godina. Ako je nekretnina u suvlasništvu. Na pokretnoj stvari posjednik stiče pravo vlasništva protekom 3 godine savjesnog i zakonitog posjeda.npr. propašću stavri 4. U ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti počinje teći u trenutku otvaranja nasljeđa tj smti ostavioca. jednostranom izjavom korisnika da se odriče prava. za zasnivanje ovog prava potrebna je saglasnost svih suvlasnika. takvu izjavu može dati pred nadležnim organima) i donosi se rješenje kojim se utvrđuje da je stvar napuštena 3. ako je drugim zakonom to posebno određeno. Potrebni je podnijeti tužbu za utvrđenje da je stekao prava vlasništva dosjelošču na nekretnini određenoj na način koji je dovoljan da se može izvršiti uknjižba. u protivnom sud će tužbu odbiti kao neosnovanu. Ovi rokovi računaju se od dana stupanja u posjed stvari. U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme zakonitog i savjesnog posjeda predhodnika. Kada je u pitanju posjed koji je savjestan i zakonit onda je rok 10 godina za nekretnine i i stekom zadnjeg dana tog roka posjednik postaje vlasnik. oduzimanje stvari u javnom interesu. kada druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari 2. napuštanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv način izrazio volju da više ne želi da ima vlasništvo na stvari. Tužba se može podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke. Prestanak prava vlasništva 1.još potrebno? Ništa.

dosjelost – potrebno je korištenje – najčešće prolaz preko nečijeg puta u trajanju 20g bez protivljenja vlasnika poslužnog dobra. Prema sadržaju dijele se na pozitivne i negativne. PRESTANAK PRAVA SLUŽNOSTI Jedan od načina može biti i taj da se vlasnik poslužnog dobra protivi korištenju određene služnosti a vlasnik povlasnog dobra kroz period od 5g ne vrši tu služnost. kao i na vlasnika poslužnog dobra ako ga on ometa (tužba smetanja posjeda). Ako se podjeli nekretnina konstituirana služnost ostaje u korist svih dijelova. Realizacija Stranica 83 od 248 . Pozitivne su one koje ovlašćuju titulara da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja određene radnje na nekretnini drugog lica poslužnog dobra. PRAVO ZALOGA Hipoteka je pravo zaoga na nepokretnostima koje ovlašćuju hipotekarnog povjerioca da se iz založene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraživanje prema dužniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Prestaje i kada propadne jedno od dobara. . Korisnik mora paziti da što manje oštećuje poslužno dobro.STVARNA SLUŽNOST Pravo vlasnika povlasnog dobra da za potrebe te nekretnine vrši radnje na nekretnini drugog vlasnika. Služnost se može zasovati na određeno i neodređeno vrijeme. Kada je stečeno pravo titular ima pravo na zaštitu u odnosu na svaku terću osobu koja ga ometa u korištenju tog prava. Vlasnik poslužnog dobra ima pravo ustati sa tužbom da vlasnika povlasnog dobra prestane pravo služnosti kada ta služnost postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine kao i kada prestane razlog zbog kojeg je služnost konstituisana. To pravo se može štititi u odnosu na svakoga. Služnost prestaje kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslužnog dobra. Negativne su kada se zabranjuje vlasniku poslužnog dobra da obavlja radnje na koje on kao vlasnik ima pravo. Pretpostavka za sticanje stvarne služnosti .Pravo služnosti može se zasnovati i pravnim poslom . Ako je služnost stečena dosjelošću na originarni način za njen prestanak potrebno je ne vršenje služnosti kroz period 20g. a ta nekretnina je poslužno dobro ili da zahtjeva od vlasnika poslužne nekretnine da se uzdrži od vršenja određenih radnji koje bi inače kao vlasnik imao pravo da vrši na svojoj nekretnini. odlukom suda i drugog državnog organa i dosjelošću. Stvarne služnosti se mogu zasnovati pravnim poslom.Odlukom suda i drugog državnog organa ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI Ima pravo tužbom zahtijevati da se od vlasnika poslužnog dobra utvrdi pravo služnosti.

Strana pravna i fizička lica mogu biti nosioci prava vlasništva na pokretnim stvarima kao i domaća lica ako zakonom nije drugačije određeno. kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke. Postoje odredbe koje su ništave. Ako strano fizičko i pravno lice obavljalo određenu djelatnost na području FBiH. Pravo prvenstva pripada hipotekarnom povjeriocu u odnosu na ostale povjerioce. Strana pravna i fizička lica mogu steći pravo vlasništva na području FBiH na zemljištu i zgradi nasljeđivanjem ako međudržavnim ugovorom nije drugačije određeno. Postoji mogućnost prenosa hipoteke. Stranica 84 od 248 . ali samo. Hipoteka se može zasnovati i na idealnom suvlasničkom dijelu nekretnine. Prestanak hipoteke Kada prestane potraživanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka. ali samo sa prenosom potraživanja osiguranog hipotekom. tada može steći pravo vlasništva na poslovnim zgradama. prostorijama i zemljištu na kojem se objekti nalaze. Mogućnost sticanja može biti ograničeno.to su odredbe ugovora o hipoteci kojim hipotekarni povjerilac ugovara pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine na drugi način ili da neispunjenem obaveze (kojom je ustanovljena hipoteka) stiče pravo vlasništva na založenoj stvari – takve klauzule su ništave i ne proizvode pravno dejstvo. Prodaja se vrši po pravilima izvršnog postupka. Ovim odredbama ovog zakona regulisana su i prava stranaca. hipotekarni povjerilac mora izjavu dati pred organom koji vodi evidenciju (gruntovnica) Ona prestaje kada ista osoba postane nositelj prava vlasništva i prava hipoteke na istoj stvari i kada propadne nekretnina koja je bila opterećena hipotekom. Nastanak hipoteke Nastaje na tri načina: pravnim poslom sudskom odlukom po zakonu Upis hipoteke se vrši u javnoj knjizi. Založena nekretnina osigurava potraživanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze.takvog ovlaštenja kao i zaloga na pokretnoj stvari ostvaruje se prodajom založene nekretnine na javnom prodaji. ako ih je više pravo prvenstva ima onaj ko je prvi zasnovao hipoteku. Hipotekarni povjerilac može zasnovati hipoteku na postojećoj hipoteci u korist treće osobe bez pristanka hipotekarnog dužnika. i druge sastavne dijelove i na poboljšanje stvari ako je do njih došlo nakon zasnivanja hipoteke. Za jedno potraživanje može se zasnovati hipoteka na više nekretnina. Hipoteka sre odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari. izjava o odricanju mora biti sačinjena u pismenom obliku i data kod nadležnog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana. U situaciji kada je poslije dšlo do podjele nekretnine govorimo o nedjeljivosti hipoteke.

Zakonom o vlasničko. čestica.da se upis može dozvoliti na osnovu isprave koja važi kao punovažan pravni osnov. izdati u dugoročni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasništva.Načelo legaliteta. Strana fizička i pravna lica mogu biti ograničena u kupovini zbog principa reciprociteta. Zabilježba je upis informativnog karaktera.pravnim odnosima je pored ostalog predviđena mogućnost da se za potrebe njihovih diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih organa i specijalnih agencija. ZK ulošci su dijelovi glavne knjige koji čine pojedine isprave i čine jedno ZK tijelo (ukupnost nekretnina jednog vlasnika ili više suvlasnika. zbirke isprava i registra.Načelo prioriteta. . Vrste upisa: uknjižba predbilježba zabilježba Konačan upis sticanja prenosa i prestanka nekog ZK prava je uknjižba. Stranica 85 od 248 . To je uslovni upis prava sticanja i sva ZK prava. Uz molbu se prilaže isprava. Ta evidencija se vodi kod ZK ureda općinskih sudova. .od kada je ured primio zahtjev za upis.svakom je dozvoljeno da ih razgleda. Registar parcela. .Načelo upisa – prema ovom načelu ZK pravo se može steći . Predmet uknjižbe mogu biti stvarna prava. Te ako je zahtjev u skladu sa ZK. Osnovna načela ZK prava: .Načelo javnosti. kao i organa UN-a i EU uz prethodnu pismenu saglasnost federalnog min pravde. odluka organa uprave. abecedni imenik. Valjana pravna isprava je sudska odluka. kojre je dužno prethodno pribaviti mišljenje min vanjskih poslova BiH. Glavnu knjigu čini zbir ZK izvadaka. realni tereti i obligaciona prava.vlasnička prava. tako da se ne može pozvati da mu je nepoznato šta je upisano u javnu knjigu. To su knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi nad nekretninama.jače je oravo onoga ko je ranije upisan. a onda ZK ured odlučuje o uknjižbi. Predbilježba je uslovni upis privrednog karaktera. a koji se nalaze u istoj ZK i katastarskoj općini) Registar je pomoćna knjiga koja omogućava lakše pronalaženje određenih podataka. Kako bi se publikovali važni novi odnosi u pogledu ograničenja raspolaganja i upravljanja nekretninama.smatra se ispravnim i potpunim sve upisano u javne knjige. spisak lica / titulara ZK prava sa oznakom ZK uloška u kojem su ta lica upisana u ZK. Dugoročni zakup može se zaključiti na period od 5-50g.Načelo pouzdanja u javne knjige. ZK se sastoji od glavne knjige. prenjeti ili prestati upisom u zemljišnu knjigu. . ugovor o prodaji i ugovor o poklonu.

erga omnes). Tužilac može dokazivati da je savjesnost i ranije prestala ali ona se pretpostavlja. ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva se štiti tužbom. onda se mora voditi računa o savjesnosti posjednika. odbacuje se rješenjem. Razlika između originarnog i derivativnog sticanja prava vlasništva? Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika.Otklanjanje nedostataka vrši ZK referent. Vlasničke tužbe ne zastarjevaju. okupacijom? Šta su plodovi i kome pripadaju? To su sporedne pokretne stvari koje pripadaju glavnoj stvari (pertinencija) do odvajanja. Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tužba uručena. jer se sporedni zahtjevi mogu postaviti u zavisnosti od toga da li je savjestan posjednik ili ne. Stranica 86 od 248 . PITANJA Pojam prava vlasništva (suština i šta podrazumijeva? Šta je sa raspolaganjem? Može li vlasnik neograničeno raspolagati? Kakva prava pripadaju vlasniku u slučaju ograničenja prava vlasništva? (puna naknada) Posjed? Zajedničko vlasništvo? Ko su etažni vlasnici? Šta može biti predmet prava vlasništva (pokretne i nepokretne stvari)? Može li se suvlasnik odreći prava na diobu? Šta se dešava ako klauzula o odricanju od ciobe stoji u ugovoru? Ništava je! Stecanje prava vlasništva na nekretninama? Osnovi stjecanja? Šta je stvarno pravo? Kako djeluje na druge? (prema svima. izuzev ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. odvajanjem plodova. U ovoj tužbi je aktivno legitimiran vlasnik. nalazi kod tuženog koji je neovlašteno drži. za razliku od tužbe za smetanje prava posjeda. koji mora dokazati da je vlasnik i da je stvar koju traži da mu se preda u posjed. Dakle. on ne odgovara za pogoršanje ili propast stvari do kojih je došlo za vrijeme savjesnog posjeda. Osoba čiji je posjed savjestan dužna je vratiti stvar vlsniku sa plodovima koji nisu obrani. a ako ne ulazi u meritum stvari. Nesavjestan posjednik dužan je stvar predati tužitelju sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja i naknaditi vrijednost ubranih plodova. Također je obavezan da vrati plodove ali postoji razlika ukoliko je posjednik savjestan ili nesavjestan. savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova održavanja i korisnih troškovu u obimu u kojem je vrijednost stvari povećana. Savjesan posjednik može stvar zadržati dok mu vlasnik ne naknadi ono što mu pripada. Postoje tri tužbe: Rei Vindicatio: tužba za vraćanje stvari u posjed. Šta je zakonit a ša savjestan posjed? Kad se tužba odbacuje a kada odbija? Kada se donosi meritorna presuda tužba se odbija. tužit će posjednika nevlasnika koji nema ovlaštenje da drži stvar da mu je preda i naknadi troškove spora. Kada se postavlja tužbeni zahtjev. naknaditi štetu koja je nastala na stvari.

Traži se povrat stvari od osobe koja tu stvar drži po slabijem pravnom osnovu ili bez prava.Tužilac mora dokazati da je vlasnika (ZK izvadak). Tužitelj mora dokazati da je njegov posjed zakonit. a šta u dodatni tužbeni zahtjev (ovo je jako značajno za rei vindikaciju). već upisa u zemljišne knjige. kada su dva lica zaključila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovažan i _. jači pravni osnov ima osoba koja je predmet pribavila teretnim pravnim poslom. šta se može postaviti u osnovni. Ako su im pravni osnovi jednaki. a može se postaviti zahtjev za vraćanjem plodova za vrijeme trajanja posjeda kao i zahtjev za naknadu štete. Razlika između originarnog i derivativnog stjecanja prava vlasništva ? Stjecanje prava vlasništva na osnovu zakona? (Eksproprijacija. 4. ZAKON O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA – PITANJA 1. Ako i tuženi imma neki pravni osnov. Tužba kojom se zahtjeva zaštita od uznemiravanja (actio negatoria). a u moment pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik. kupac ne postaje vlasnik momentom zaključenja ugovora. Tužbu može podnijeti i suvlasnik. pretpostavljenni vlasnik može podnijeti tužbu sa tužbenim zahtjevom za predaju u posjed. i da je posjed tuženog po slabijem pravnom osnovu. Kod tužbe smetanja posjeda – uvijek se donosi rješenje a kod tužbi za smetanje vlasništva donosi se presuda. Ovo je jedan od derivativnih prava sticanja vlasništva.) Stranica 87 od 248 . Tužba za predaju stvari radi jačeg prava (Actio Publiciana) – tužba iz pretpostavljenog vlasništva. a savjesnost se predpostavlja. mora odrediti identitet stvari i mora dokazati da se individualno određena stvar nalazi kod tuženog bez pravnog osnova. 2. Ako je kupcu oduzet posjed od osobe koja nema pravnog osnova za držanje stvari. Podiže je pretpostavljeni vlasnik i to je tužba koja se podnosi kada neko smatra da ima jače pravo na posjed. Kupac nij epostao vlasnik jer nije izvršio upis u javne knjige. dakle nema oduzimanja samo postoji uznemiravanje.ovu tužbu podiže vlasnik i pretpostavljeni vlasnik protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u korištenju stvari i traži da to uznemiravanje prestane. prvenstvo ima onaj kod koga se stvar nalazi u posjedu. pa se poziva na njega. arondacija. Aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno određenu stvar po pravnom poslu i na zakonit način. Npr. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja može se postaviti i zahtjev za naknadu štete ukoliko je ista pričinjena uznemiravanjem. pojam pravo vlasništva i stjecanje pravo vlasništva (4 osnova nabrojati)? u koju kategoriju spada stjecanje pravo vlasništva na nekretninama đrađenjem na tuđem zemljištu i dosjelošću? (originarni). Kao punovažni pravni osnovi samtraju se: ugovori na osnovu kojih se stiče pravo vlasništva.tužba zbog uznemiravanja. komasacija i uzurpacija) Zaštita prava vlasništva? (nabrojati tužbe i ispitivač traži da objasnite jednu detalnije. 3. Tužitelj se zove i pretpostavljeni vlasnik.

ugovor ne proizvodi pravno dejstvo tj. a potpisi ugovorih strana moraju biti ovjereni u sudu. to ispunjenje ne znači ništa. Npr. Ako to nije moguće.5. Ništavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem. 7. 11. Ako potpisi nisu ovjereni. 15. Prestanak prava vlasništva? Odricanje od prava vlasništva? Služnosti? Posjed? Razlika između posjeda i vlasništva? Vrste posjeda? Prava posjednika? Pravo na zaštitu? Paralela između zaštite prava vlasništva i zaštite posjeda? Kako izgleda tužbeni zahtjev? Na šta je ograničeno raspravljanje u tom postupku? Prava stranaca? (Najkraće) Lične služnosti? Stvarne služmosti? Pojam stvarne služnosti? Sticanje i prestanak prava služnosti? Stvarni tereti? Pravo zaloga? Hipoteka? Prava suvlasnika? ZAKON O PROMETU NEKRETNINA (SN F BIH Primjenjuje se temeljem člana 9. Prije stupanja na snagu ovog zakona punovažni su ako su ugovorači u cjelosti ili pretežnom djelu ispunili obaveze iz ugovora. a ugovorne strane ispune obaveze iz ugovora. 14. Ako obaveze nisu izvršene do tog datuma i takav ugovor će sotati na snazi pod uslovom da su ugovorne strane izvršile ovjeru potpisa ugovarača kod nadležnog suda u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu. 10.5 Ustava FBIH. 12. U zakonu o izmjenama i dpounama zakona o preometu nepokretnosti (SN RBiH 18/94) govori o sudbini ugovora koji su zaključeni do stupanju na snagu ovog zakona. Ako ovo nije zadovoljen. Ovo se odnosi i na predmete koji su se zatekli na sudu a nisu rješeni u prvom stepenu. 13. Sve ono što ja dato po osnovu takvog (ništavog) ugovora mora se vratiti. zato što ranije nije bila odredba o ovjeri potpisa. jer je do donošennja ove izmjene bilo pitanje punovažnosti ugovora prometom nekretnosti bilo regulisano drugačije. Pitanje može biti: zakonske pretpostavke za punovažnost ugovora o prometu nepokretnosti? Stranica 88 od 248 . ništav je. Koje nepokretnosti mogu biti u prometu? ) Forma ugovora kojim se vrši promet nekretninom? Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo vlasništva nepokretnosti mora biti sačinjen u pisanom obliku. onda se daje naknada po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. 8. 6. 9.

stanu. istovremeno se prenosi i pravo vlasništva na zemljijštu na kome je zgrada izgrađena i na zemljištu koje služi redovnoj upotrebi zgrade. Tužba za poništenje ugovora okupoprodaji zbog povrede prava preče kupovine može se podnijeti sudu u roku od 30 dana od dana kada je imalac prava preče kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje. odnosno. tj. Ovo pravo preče kupnje ustanovljeno je u korist suvlasnika ako namjerava prodati svoj suvlasnički dio na građevinskom objektu. Šta će biti u situaciji kada vlasnik proda nekretninu trećoj osobi pod povoljnijim uslovima od uslova iz ponude ili ako izvrši prodaju nekretnina bez prethodnog izvršenja ponude?osoba koja ima pravo Stranica 89 od 248 . izvršiti prodaju te nekretnine. Ako ponuđeni tj. stambenoj ili poslovno zgradi. osoba koja ima pravo preće kupovine u tom roku ne da nikakvu izjavu. Ukoliko prodavac izvrši kupoprodaju pod povoljnijim uvjetima.Kad se prenosi prava vlasništva na zgradi. i ponudu dostavi licu koje ima pravo preče kupovine na način kojim će moći u slučaju potrebe. tada osoba u čiju korist je konstituirano pravo preče kupovine može kod suda ustati sa tužbom za poništenje ugovora i postavit zahtjev da se njemu pod istim uvjetima nepokretnost prenese u vlasništvo. dužan je da kod ponovne prodaju da postupi na naprijed navedeni način. smatraće se da ponudu ne prihvata. Prilikom podizanja tužbe osoba koja je imala pravo preče kupnje dužna je deponirati kupoprodajnu cijenu u sud. Prodaja se može izvršiti samo pod istim uvjetima koji su dati u ponudi osobi koj ima pravo preče kupovine. dokazati da je ponuda izvršena na zakonit način. Vlasnik koji namjerava da proda nepokretnost na kojoj je konstituirano pravo preće kupnje u odnosu na neku osobu. cijenu i ostale uvjete prodaje. dužno je da sačini ponudu u pisanoj formi i u tu ponudu unese podatke o nekretninama te da ih označi zemljišnoknjićno ili katastarski. Ako je zgrada izdata u zakup i zakupc ima pravo preče kupovine pod određenim uvjetima (ako je poslovnu prostoriju koristio najmanje 5 godina). To znači da ponudu mora dostaviti preporučenom pošiljkom ili direktno uz potvrdu ponuđenog da je istu primio. Ako vlasnik ne izvrši prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po isteku roka za prihvatanje pounude. poljoprivrednom zemljištu itd. PRAVO PREČE KUPNJE Ranije je bilo šire postavljeno sada je malo suženo. kako bi pokazao stvarnu namjeru da i on po toj cijenu zaključi ugovor o prometu nekretnina. a najkasnije od u roku od 1 godine od dana zaključenja ugovora (subjektivni i objektivni rok). Nakon toga. Ovo je jedno od ograničenja prava vlasništva koje može postojati. vlasnik-prodavac mora izvršiti ponudu osobi u čiju korist je konstituirano pravo preče kupovine. da ponovo dastavi ponudu licu koje ima pravo preče kupovine. vlasnik određene nekretnine može slobodno raspolagati. Određuje se posebnim zakonom. Ovo je potrebno zbog toga što je primalac ponude dužan da u roku od 30 dana od dana primitka ponude izjavi da li prihvata ponudu ili ne. Ukoliko je konstituirano pravo preče kupovine u odnosu na neku osobu. a radi se o cijeni iz ponude upućene trećem licu.

šume. ako Stranica 90 od 248 . (nakon 30. Prvi odjeljak zemljišno-knjižnog uloška nosi oznaku A. samo ako na toj nekretnini ne postoje tereti. itd. Zemljišno-knjižno tijelo se satoji od više katastarskkih parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj općini. Izjava se daje u posebnom postupku kod nadležnog organa. i registar. 1992)? Ako je vlasnik nekretnine prenio pravo vlasništva na neko drugo lice pod dejstvom sile. Pročitati Zakon o građevinskom zemljištu. Šta se smatra nepokretnosti u smislu ovog zakona? Poljoprivredna zemljišta. Svi upisi u zemljišne knjige po osnovu ovakvih pravnih poslova su također ništavi i ne proizvode pravno dejstvo. vođenje. Glavna knjiga – zbir zemljišno-knjižnih uložaka jedne katastarske opštine. posebni djelovi zgrada i drugi građevinski objekti. naziv. Na ništavost se mogu pozivati samo ugovorne strane. Upisi se vrše u zemljišno-knjižni uložak. zgrade. zemljišne knjige su knjige u koje se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi povodom nekretnina. opis i kultura parcele. ODRICANJE OD PRAVA VLASNIŠTVA Nosilac prava vlasništva može jednostranom izjavom odreći prava vlasništva na nekretnini u korst općine. stanovi. Nekretnina – u smislu ovog zakona to su zemljišta. U taj uložak se upiuje jedno zemljišno-knjižno tjelo. zbirka isprava. zgrade. održavanje i uspostava zemljišnih knjiga. Drugim rječima.04. Ako je neko treći stekao pravo vlasništva i taj ugovor je ništav. takvi ugovoru ništavi. Zemljišna knjiga u smislu ovog zaona je jevna kjniga I javni registar stvarnih prava na nakretninama I drugih prava koja su zakonom predviđena za upis. kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljišnim knjigama FBiH. To je vlasnički list. stvarn aprava koja su konstituiran au korist zemljišno-knjižnih tijela. To je popisni list. U taj odjeljak unosi se pravni osnov upisa. U popisni list se unosi broj katastarske parcele. kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za promet. Ugovori zaključeni u ratu Kakav karakter imaju ugovori zaključenii u ratnom periodu. ime vlasnika zemljišno-knjižnog tijela. Drugi odjeljak zemljišno-knjižnog uloška nosi naziv B. poslovne prostorije. ZAKON O ZEMLJIŠNIM (JAVNIM) KNJIGAMA Predmet regulisanja ovog zakona je uređenje. šumska zemljišta. spajanje ili dioba zemljišno-knjižnih tijel (ukkoliko je vršena). Šta čini zemljišnu knjigu? Glavna knjiga.preče kupovine ima pravo da tužbom kod suda traži poništenje ugovora i da se njemu pod istim uvjetima proda. prevare i sl. izuzev prava služnosti.

tada se može usprotiviti i tražiti zabranu tj zaštitu . Izdavački ugovor. Autor može biti samo fizičko lice a nosioci autorskog prava mogu biti i pravna lica. Autorska moralna prava sadrže ovlaštenje autora da bude priznat i označen kao stavralac djela. ugovor o prikazivanju. ima pravo da štiti svoje djelo. Ovo se rješava u parnici . za pseudonim je značajno da vrijedi dok se ne dokaže suprotno. antologije. Može se koristiti i pseudonim . Autor može podnijeti tužbu sudu ako se njegovo djelo iskorištava bez njegovog odobrenja ili suprotno odredbama zaključenog autorskog ugovora.zaključenjem ovog ugovora prenosi se pravo iskorištavanja djela ovog autora. zabilježbe koje se odnose na ta opterećenja i podaci o nosiocima tih prava. Prenošenje autorskog prava moguće je i nasljeđivanjem po samom zakonu to su zakonski nasljednici ili testamentom. obrade pjesama drugih autora (sve to pod određenim uvjetima). Autorska imovinska prava sadrže ovlaštenje na iskorištavanje . Pod autorskim djelom se podrazumjevaju zbornici . Naime. Treba naglasiti da je autorsko pravo i materijalno i moralno. o izvođenju itd. nosioci autorskog prava i organizacije kojima je autor Stranica 91 od 248 . Postupak upisa u zemljišne knjige. autor u ovom slučaju može tražiti novčanu naknadu za korištenje i novčanu satisfakciju ukoliko su mu povrijeđeni čast i ugled. podneska za upis. Svoja prava autor može prenjeti na fizička ili pravna lica i tada ta lica stiču status nosioca autorskog prava . To su tereti. umnožavanje . deformaciji ili skraćenju . reprodukovanje . čak i prilagođeni prevodi u sredini u kojoj se plasiraju . Pojam autorskog ugovora. ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA Pitanja koja se najčešće javljaju: Šta je autor? Autorsko djelo? Zaštita autorskog prava? Šta se podrazumjeva pod autorskim djelom? To je tvorevina ljudskog ua iz određene oblasti stvaralaštva npr. dakle. U njega se unose tereti i ograničenja. kao i sve zabiolježbe koje se tiču vlasništva. Pravo na zaštitu imaju koautori. Npr. Lice koje je napravilo tu intelektualnu tvorevinu smatra se autorom. eventualna ograničenja prava raspolaganja.ima više suvlasnika – podaci o njima. njihovi nasljednici . pravni osnov upisa svih prava koja opterećuju zemljišno-knjižni tijelo. Upis se vrši na osnovu rješenja o upisu koje donosi zemljišno-knjižni referent. prenošenje i prevođenje raznih djela itd. Treći odjeljak je C. Književnost. Ko će se smatrati autorom? Ono lice čije je ime označeno na autorskom djelu. na taj mačin se prenose imovinska prava autora. Ako se radi o anonimnom djelu kada autor uopće nije označen ili je djelo pod pseudonimom – autorsko pravo pripada izdavaču djela. a koje se donosi na osnovu zahtjeva tj. umjetnost i ostatak je nabrojan u zakonu. Testamentom se ovo pravo prenosi na bilo koje lice. ako nije zaključen u ovoj formi neće proizvoditi pravno dejstvo. da se suprotstavi svakoj izmjeni svog djela. muzičke i fotografske zbirke. nauka .prema volji ostavioca. Za punovažnost ovog ugovora značajno je da je zaključen u pismenom obliku. prikazivanje.

Zabrana zloupotrebe prava – zabranjeno je vršenje prava i obaveza iz obligacionih odnosa suprotno cilju zbog koga je ono ustanovljeno ili priznato. Sud može u postuoku donjeti i privremene mjere kojima se oduzimaju predmeti kojima se čini povreda te da se zabrani dalje obavljanje radnji kojima se nanosi povreda autorskog prava. Otvorenost i iskrenost. da se unište ili preinače predmeti kojima je nanesena povreda. U određenim rokovima (subjektivno – od dana saznanaja za razlog rušljivosti a objektivni od dana zaključenja ovakvog ugovora). Pitanja koja se najčepće javljaju su : Vrste autorskog djela? Prenošenje autorskog prava /nasljeđivanje? Zaštita? I ovdje sud uvijek odlučuje u granicama postavljenog zahtjeva. Ako se ugovor ne pobije u određenom roku on će ostati na snazi. Ako jedna od ugovornih strana ne ispuni obavezu u ugovorenom roku i na ugovoreni način a zbog • • • Stranica 92 od 248 . ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA • • Načelo ravnopravnosti. Problem može nastati u vršenju prava (samovolja) postoji zabrana stvaranjai iskorištavanja monopolskog položaja . Ako je prouzrokovana neka materijalna šteta može se tražiti naknada te štete.učesnici su dužni ispuniti obavezu na ugovoreni način i u ugovorenom roku. te da se presuda objavi o trošku tuženog . zabranjeno je stavranje nekog odnosa iskorištavanjem ovog položaja kojim se stiču materijalne koristi a koje nisu utemeljene na radu (npr. mora postojati povjerenje da će se na savjestan i odgovoran način ispuniti međusobna prava i obaveze. Obaveza iz ugovora se mora ispuniti u cjelosti i onako kako glasi.dakle nije znala niti je mogla znati stavrnu vrijednost stavri. Kada sud u parničnom postupku izrekne presudu može izreći i zabranu daljeg kršenja autorskog prava . Načelo ekvivalentnosti – jednake vrijednosti uzajamnih davanja.znači da su učesnici u zasnivanju ovih odnosa i ostavrivanju prava iz njih dužni da se pridržavaju ovog načela.stranke imaju potpuno jednaka prava u svakom pogledu.pripadao. Zelenaški ugovor) i stvaranju ravnopravnog odnosa ugovornih strana. Što jedna strana drugoj da jednaka je onome što je od nje primila.radi se naime o pouzdanosti strana u času zaključenja obligacionog odnosa što je prednost za valjano ispunjenje dakle jedna strana je iskreno spremna na ispunjenje obaveze uz istovremeno očekivanje ispunjenja obaveze i druge strane. Dužnost ispunjenja obaveze. U tom periodu može se tražiti sudska zaštita prava. Ovakav ugovor je rušljiv i može se tražiti njegovo poništenje. Znači nikada ex officio neće preći granice zahtjeva. Načelo savjesnosti i poštenja. Potrebno je da je osoba savjesna. Autorsko pravo se štiti za života i 70 godina nakon smrti autora. ovo načelo se vrlo često zloupotrebljava u praksi . Povreda ovog načela može se manifestirati kao prekomjerno oštećenje . Dakle.

sticanje bez osnova . Jednostrana izjava volje – može da nastane obaveza prema subjektu koji ne ispuni uvjete iz obećanja.poslovodstvo bez naloga . Pažnja dobrog privrednika je pravni standard i odnosi se na vršioce samostalnih djelatnosti tj pravnih lica koji učestvuju u postupku. IZVORI OBLIGACIONIH ODNOSA Odnosi mogu nastati na osnovu: .štetnik je dužan nadoknaditi štetu oštećenom pod zakonom propisanim uslovima (moraju se znati uslovi na ispitu). Sticanje bez osnova.• toga je druga strana pretrpila štetu. Prouzrokovanje štete. Javno obećanje nagrade (neodređenom krugu lica da poduzme neku radnju za nagradu). pažnja dobrog domaćina odnosi se na fizička lica i povećana pažnja dobrog stručnjakazahtjeva se od stručnjaka koji se bavi određenom djelatnošću.To su dvostrani pravni poslovi kojima se zasnivaju obligacioni odnosi. Ponašanje u ispunjavanju obaveza i ostvarivanju prava – u izvršenju obaveza učesnici iz obligacionih odnosa dužni su ponašati se sa pažnjom dobrog privrednika tj pažnjom dobrog domaćina ili sa povećanom pažnjom dobrog stručnjaka. Poslovodstvo bez naloga. Stranica 93 od 248 . U pravilu radi se o tome da dužnik treba povjeriocu da izvrši određenu činidbu. Ugovori mogu biti jednostranoobvezujući kada obaveza na izvršenje činidbe nastaje samo za jednu ugovornu stranu. ugovor o zakupu itd.prelazak imovine sa jednog na drugo lice bez pravnog osnova. Prilikom ostavarivanja prava jedna strana treba da se uzdrži od postupaka koji otežavaju izvršenje obaveze druge strane ili ga onemogućavaju u tome.prouzrokovanje štete . UGOVOR Ugovor je dvostrani pravni posao koji se zaključuje saglasnošću volja ugovornih strana u cilju postizanja određenih pravnih učinaka. Dvostranoobvezujući postoje kada obaveza nastaje samo za oba ugovrarača. To je najčešće ugovor o djelu. Ovakve izjave su npr. može zahtjevati od druge strane raskid ugovora i zbog neispunjenja i naknadu štete.jednostrana izjava volje Ugovori.ugovori . vršenjem nekog faktičkog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog bez ovlaštenja osobe u čiji korist se vrši taj posao.mješanje u tuđe poslove . Može biti nužno i korisno.

Nesporazum postoji kada strane vjeruju da su saglasne o svim elementima ugovora ali postoji nesporazum o prirodi ugovora ili predmetu obaveze. Konsenzualni – ukoliko posebnim zakonom nije propisana forma. Ugovorač koji je prenio pravo na treće lice ima pravo zahtijevati od dužnika da izvrši obavezu. prirodi pravnog posla i predodžbi osobe o tome. odnosno ukoliko su ugovorne strane takvo pravo ugovorile u korist trećeg lica. Mora se znati. Prijetnja je izazivanje straha kod jedne od ugovornih strana tako da je ta strana zbog te prijetnje zaključila ugovor. Prijetnja se može izjaviti direktno. Konsenzualni ugovori su oni koji postaju prefektni kada se ugovarači sprazume o bitnim sastojcima ugovora bez posebne forme i predaje stvari. Ugovor je pravni osnov za sticanje stvarnog prava. Pored zakonske forma može biti i ugovorena. Zabluda je nesaglasnost između faktičkog stanja ili o svojstvima stvari . Prevara je dovođenje ili održavanje jedne strane u zabludi kako bi se navela na zaključenje ugovora. Ugovor djeluje samo između ugovornih strana dakle inter patres. U takvoj pravnoj situaciji jedna ugovorna strana u svoje ime ugovori potraživanje u korist treće – tada treće lice stiče sopstveno i neposredno pravo prema dužniku. Onda ta strana može tražiti poništenje ugovora. Npr. Ako je prevaru učinilo 3l ona će uticati na punovažnost ugovora ako je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. dakle oni su relativno ništavi.prema zakonu o obligacionim odnosima ugovori su u pravili neformalni tj.kada se za primljenu činidbu ne daje protučinidba. MANE VOLJE bitna zabluda nesporazum prevara kod postojanja zablude ugovori su rušljivi. Realni ugovori su oni kod kojih se pored saglasnosti zahtjeva i predaja stvari. Ugovor o poklonu. Ugovorna strana koja je pod tim uslovima zaključila ugovor i time pretrpila štetu ima pravo na naknadu iste. Ugovor bez Stranica 94 od 248 . Ugovor o prodaji ili ugovor o zakupu. telefonom ili pismom. U toj situaciji strana koja je dovedena u zabludu može tražiti poništenje ugovora. Npr. ako nije nešto drugo ugovoreno. Na osnovu ugovora se traži realizacija stvarnog prava. Aleatorni ugovori ili ugovori na sreću – za njih je karakteristično da u momentu zaključenja vrijednost ugovora nije poznata i neizvjesno je ko je dužnik a ko povjerilac. Ugovorna strana može u zakonom propisanom roku tražiti poništenje.Teretni ili naplatni ugovori postoje kada se za činidbu jedne strane daje protučinidba druge strane. Besplatni ili dobročini ugovori. Dužnik može istaći sve prigovore prema ugovraraču po osnovu ugovora. Učinak obligacionopravnog ugovora može se proširiti i na treća lica ukoliko se ugovorne strane dogovore. Ona je bitna ukoliko se odnosi na bitna svojstva ugovora ili na lice sa kojim se ugovor zaključuje.

Izražava se u danima ili mjesecima. Postoji zastupanje na osnovu punomoći. Kada postoji ugovor ovlaštena osoba se mora ponašati u skladu sa ovlaštenjem. Ono što je dato po osnovu ništavog ugovora mora se vratiti. Zastupanje nastaje i na osnovu zakona. Dakle propuštanje forme u ovom slučaju neće uticati na Stranica 95 od 248 . Punomoć je ovlaštenje za zastupanje može se zasnovati na jednostranom pravnom poslu ili na osnovu ugovora o punomoćstvu. Nekad se može pretrpjeti šteta prekoračenjem obvlaštenja za zastupanje (treba znati pod kojim uslovima se može tražiti naknada) odobrenje se može dati i naknadno. Prvi je onaj od čijeg nastupanja zavisi nastanak ugovora. Ako je za pravni posao za koji se daje punomoć propisana forma onda i punomoć mora biti u toj formi. Uslov može biti suspenzivni i rezolutivni.66. Za prouzrokovanje štete 3l prekoračenjem ovlaštenja ili bez odobrenja solidarno odgovaraju punomoćnik ili opunomoćeni. Ugovor je punovažan ako je zaključenje pravnog posla izvršeno u granicama dobijenog ovlaštenja.naknade može se poništti kada je prevaru učinilo 3l bez obzira da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prevaru. prema porodičnom zakonu roditelji su zakonski zastupnici djece itd. Izdavalac punomoći u takvoj pravnoj situaciji ima pravo zahtijevati od opunomoćenog naknadu štete koju je zbog toga pretrpio. Rok spada u sredstva ograničenja pravnog posla buduća neizvjesna činjenica koja će se sa sigurnošću desiti. Može se opozvati ali sve zavisi od vlastodavca. Ako je forma ugovorena time nije izričito određeno da punovažnost ugovora zavisi od ugovorene forme. izuzev ako opunomoćeni nije znao niti je morao znati za sužavanje punomoći. ZNAČAJ FORME ZA PUNOVAŽNOST UGOVORA Ugovori su u pravilu neformalni.uglavnom to je direktor kod pravnih lica ili druge lice ovlašteno za zastupanje. zakona o obligacionim odnosima) ZASTUPANJE Ugovor se može zaključiti i preko zastupnika. u suprotnom ne proizvodi pravno dejstvo. Ako nije moguće vraćanje daje se cijena stvari u vrijeme presuđenja. USLOVI I ROKOVI KAO NAČIN OGRANIČENJA UGOVORA (član 74-77) Ugovor je zaključen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvršene činidbe. Ako je forma propisana zakonom tada ugovor mora biti sačinjen u toj formi . Osim zakonom propisane forme same stranke mogu ugovoriti formu. a raskidni je onaj od čijeg nastupanja zavisi raskid. (članovi 60. Punomoćnik može biti i pravno lice. Odnosno takav pravni posao je ništav. Ovakav ugovor koji nije sačinjen u zakonom propisanoj formi neće konvalidirati čak i ako su obaveze iz takvog ugovora ispunjene u cjelosti. Ako treće lice nije znalo niti je moralo znati da je punomoć opozvana tj sužena onda to prema njemu neće ni imati dejstvo.pravilo restitucije.

Umjesto toga može da traži izvršenje ugovora i naknadu štete. Predugovor obvezuje samo na zaključenje Stranica 96 od 248 . Ovaj ugovor se ispunjenjem može konvalidirati. Kada je kaparom ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana može odustati od ugovora. kao znak da je ugovor zaključen. Pravna sposobnost znači biti nosilac prava i obaveza tj biti pravni subjekt. Mora da sadrži sve one bitne elemente potrebne za glavni ugovor. To znači da je zaključen ugovor a time se vrši i obezbjeđenje ugovora. najčešće u novcu a može biti u drugim stvarima. Sastavljen je kad se postigne saglasnost i izvrši predaja stvari. PREDUGOVOR To je izjava volje kojom se preuzima obaveza na zaključenje glavnog ugovora. Ovo vrijedi samo u situaciji ako je statutom ili nekim drugim aktom pravnog lica određeno i u sudski registar upisano da njegov zastupnik može zaklujučiti ugovor samo uz saglasnost nekog organa. Kada je kapara previše visoka postoji mogućnost da se kod suda traži sniženje.punovažnost ugovora ako su obje strane obaveze iz ugovora ispunile u cjelosti. Ako se ugovor ne izvrši a to se može staviti na teret jednoj strani npr davaocu. Ako je za neizvršenje kriv primalac kapare tada davaocu kapare pripada pravo na raskid ugovora i vraćanje kapare u dvostrukom iznosu. Odustanica To je iznos novca koji se koristi za slučaj raskida ugovora. Ukoliko se saglasnost ne istakne ni naknadno smatraće se da ugovor nje ni zaključen. ako nije predviđen rok ugovorom onda do momenta dospijeća obaveze iz ugovora. Može biti u okviru glavnog ugovora ili se može posebno sačiniti. bez njegove saglsanosti samo one ugovore čije zaključenje posebnim zakonom dozvoljeno. Primalac kapare stiče pravo vlasništva na primljenom iznosu ili drugoj imovinskoj vrijednosti. Ograničeno poslovno sposobna osoba može zaključiti ove ugovore sa odobrenjem svog zakonskog zastupnika. U takvoj pravnoj situaciji savjesnim ugovaračima pripada pravo na pravičnu naknadu ukoliko pretrpe neku štetu. Tada primalac ima pravo da raskine ugovor i zadrži primljenu kaparu ili može zahtijevati ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja u ispunjenju. a dužan ga je platiti ugovrarač koji raskida ugovor. Poslovna sposobnost pravnog lica u obimu njegove djelatnosti jeste da zaključuje ugovore kao i kod fizičkih lica i ovdje se saglasnost za zaključenje nekog pravnog posla može dati prethodno. Predugovor mora biti sačinjen u obliku koji je propisan za punovažnost glavnog ugovora. istovremeno i naknadno. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA Kapara Kapara se daje prilikom zaključenja ugovora. Kada se ugovor izvrši kapara se uračunava u cijenu ili se vraća ako je predmet ugovora nešto drugo. Ovo pravo davanja odustanoce traje do momenta ugovorenog roka. Pravna lica imaju pravnu i poslovnu sposobnost.

tj postaviti zahtjev da se druga strana obaveže na zaključenje ugovora s tim da ako tuženi ne postupu po odluci suda kojom je obavezan da izvrši obavezu onda presuda zamjenjuje taj ugovor. Zajedničke prostorije u stambenoj zgradi ne mogu se smatrati poslovnim prostorijama niti izdavati u zakup ukoliko odlukom nadležnog organa (skupština opštine) nije drugačije propisano. Za ove ugovore je karakteristično da oštećena strana može tražiti poništenje takvog ugogovra u zakonom propisanom roku. prinudnim propisima i javnom poretku. U tom slučaju ide se tužbom za utvrđenje i donosi se deklaratorna presuda. a poslovna prostorija je jedna ili više prostorija u kojoj se obavlja poslovna djelatnost bez obzira da li se nalazi u poslovnoj ili stambenoj zgradi.zasnivanje zakupa i prestanak ugovora o zakupu? Stranica 97 od 248 . Taj rok je godina dana od dana saznanja za razloge rušljivosti i tri godine od dana zaključenja ugovora. Ukoliko po proteku ovih rokova niko nije pobijao ovaj ugovor on ostaje na snazi. teško materijalno stanje. nedovoljno iskustvo . ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I PROSTORIJA Poslovnom zgradom smatra se zgrada namjenjena vršenju poslovnih djelatnosti.glavnog ugovora u roku određenom predugovorom. Poenta je u zloupotrebi tih okolnosti u cilju postizanja nesrazmjerne imovinske koristi. lakomislenost ili zavisnost druge strane. Zaključenje glavnog ugovora može se tražiti u roku 6 mjeseci po proteku roka za zaključenje ugovora. u toj mjeri da uopće ne bi došlo do zaključenja predugovora da su tada postojale. Posljedica poništenja je restitucija. te su samim tim ništavi. kada su postojale mane volje ili kada je to propisano zakonom. NIŠTAVI UGOVORI Su oni protivni ustavom utvrđenim načelima moralu društva. Druga strana se ne može prisiliti na zaključenje ugovora. Ovakvi ugovori suprotni su moralu društva. RUŠLJIVI UGOVORI Ugovor je rušljiv kada ga je zaključila ograničeno poslovno sposobna osoba. Ako jedna od ugovornih strana ne zaključi ugovor u ugovorenom roku onda druga strana može ustati sa tužbom. Druga strana može od strane na čijoj strani se nalazi rušljivost tražiti da se izjasni da li ostaje kod ugovora. Kod ovih ugovora postoji očigledna nesrazmjera na koju je druga strana pristala zbog nepovoljnih okolnosti u kojima se našla. Ako su se promjenile okolnosti od momenta zaključenja predugovora do momenta do kojeg je trebao biti zaključen glavni ugovor. ZELENAŠKI UGOVOR Je dvostranoobvezni teretni ugovor kojim jedna ugovorna strana ugovara za sebe ili treće lice nesrazmjernu imovinsku korist zloupotrebljavajući stanje nužde. Ništavi ugovori ne proizvode pravno dejstvo. Pitanje.

mjesto i datum zaključenja ugovora i potpisi ugovornih strana.na osnovu otkaza . Rok može teći samo od 01. Ugovor o zakupu na određeno vrijeme smatraće se prećutno obnovljenim na neodređeno vrijeme ako zakupac po proteku vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi da koristi poslovnu prostoriju a zakupodavac se tome ne protivi. ili 15. Ustupilac garantuje samo za pravnu valjanost.protekom vremena Ugovor koji je zaključen na neodređeno može prestati . Za punovažnost ovog ugovora potreban je pristanak druge ugovorne strane.sporazumom . Otkaz ugovora biće punovažan kada između dana dostave otkaza i dana kada treba da prestane zakupni odnos protekne vrijeme određeno ugovorom. odredbe o tome da je ugovor zaključen na određeno vrijeme (tačno odrediti vrijeme) ili neodređeno vrijeme. Ovo prenošenje nije moguće kod strogo ličnih obaveza. u mjesecu ako ugovorom nije drugačije određeno.Ugovor o zakupu treba da sadrži naznačenje ugovornih strana. Ništav je sporazum kojim je jedna ugovorna strana obećala imovinsku korist drugoj u cilju da ova njoj ili nekom drugom izda poslovne prostorije u zakup. Ovim prenošenjem treće lice postaje ugovorna strana sa svim pravima i obavezama koje ima ustupilac. Stranica 98 od 248 . Smatraće se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zaključen ili 15 dana nakon tog vremena nije pismeno ili preko suda zahtijevao predaju u posjed poslovne prostorije. iznos zakupnine i naknadu za korištenje uređaja u zajedničkoj upotrebi. Ovaj novi ugovor kao i izjava o pristanku na prenošenje mora biti sačinjen u formi propisanoj za ustupljeni ugovor. USTUPANJE UGOVORA Radi se o pravnom poslu kojim ustupilac u dvostranoteretnom ugovoru ustupa ugovor trećem licu – primaocu. Prestanak ugovora: . Otkaz se predaje nadležnom sudu a sud izdaje otkazni nalog. naznačenje poslovne djelatnosti koja će se obavljati.na osnovu otkaza Ne može prestati na osnovu otkaza prije isteka jedne godine od dana zaključenja. Zaključuje se u pismenom obliku. Ako po isteku ugovorenog roka poslovne prostorije ne budu predate zakupodavcu on može tužbom kod nadležnog (općinskog suda) zahtijevati predaju u posjed ispražnjenih prostorija. odredbe o otkazu i otkaznim rokovima ako je zaključen na neodređeno vrijeme. Ako ništa nije ugovoreno otkazni rok iznosi 6 mjeseci. Kada je ugovor zaključen na određeno vrijeme onda prestaje istekom vremena na koji je zaključen. naznačenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. Ugovor koji je zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom posljednjeg dana roka za koji je zaključen. Nakon pristanka zaključuje se ugovor između ustupioca i primaoca.

RASKID UGOVORA Ugovorne strane mogu ugovor raskinuti uvijek sporazumno. Posljedice raskida zbog neispunjenja Obje strane se oslobađaju ugovornih obaveza. Na promjenjene okolnosti ne može se pozivati ako su one nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje obaveze. Prekomjerno oštećenje Očigledan nesrazmjer između uzajamnih davanja javlja se kod dvostranoobveznih teretnih ugovora. ako na to prisatnu obje ugovorne strane. Kada dužnik ne ispuni obavezu u ugovorenom roku on automatski prestaje tj raskida se. Ovaj institut ima uporište u načelu ekvivalencije tj jednakih davanja i u načelu pravičnosti. nakon isteka fiksnog roka. Ugovorna strana koja po ovom osnovu traži raskid potrebno je da drugoj ugovornoj strani ostavi naknadni rok za ispunjenje obaveze. kada u vrijeme zaključenja postoji. Postoji mogućnost jednostranog raskida a on može biti zbog neispunjenja. Raskid zbog neispunjenja Ovdje je pretpostavka da prva ugovorna strana može tražiti raskid zbog neispunjenja ako ugovor nije uopće ispunjen ili jeste ali ne na ugovoreni način. Bitno je da su to vanredni i nepredviđeni događaj (potres. te bi ga bilo nepravično održati . onda strana dovedena u teži položaj može tražiti raskid ugovora. poplava ili suša. Ako je predmet bio davanje novca (npr ugovor o zakupu) onda ona strana koja je primila novac dužna je vratiti zatezne kamate koje su tekle od momenta primanja novca. Ukoliko je ugovor djelimično ispunjen vrši se restitucija.u poljoprivredi npr zabrana uvoza i izvoza može biti razlog i promjena cijena). Međutim i u ovoj pravnoj situaciji ukolikop povjerilac ima ineteresa da održi ugovor može obavijestiti dužnika da mu pruži mogućnost da naknadno ispuni obavezu. Ne može tražiti raskid strana koja je bila dužna u vrijeme zaključenja uzeti u obzir te okolnosti. Ako jedna ugovorna strana zbog raskida pretrpi štetu a nije kriva za raskid pripada joj pravo na naknadu pretrpljene štete. u drugim slučajevima kada je to posebnim zakonom propisano. Raskid zbog promjene okolnosti Ako nakon zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili ako se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora u toj mjeri da ugovor ne odgovara očekivanjima ugovornih strana. kada je ugovorena odustanica. Kada se radi o fiksnom ugovoru tj o ugovoru u kojem je rok bitni element ugovora. postojanja materijalnih pravnih nedostataka na stvari. uz upozorenje da u razumnom roku ispunjava obavezu (razumni rok ovosi od konkretne situacije). izmjenjenih okolnosti. naknadni rok je faktičko pitanje dakle ovisi od situacije. Umjesto raskida može se tražiti izmjena uslova ugovora. Kada u vrijeme zaključenja ugovora postoji očigledan nesrazmjer oštećena Stranica 99 od 248 . Ovu obavijest je dužan dostaviti dužniku odmah.

Opasne stvari su one koje po samoj prirodi predstavljaju povećanu opasnost za okolinu npr motorno vozilo u pokretu. na javnoj prodaji ili ako je viša cijena data zbog osobite naklonosti.posljedičnu vezu između nastupjele štete i radnje štetnika. mašinska postrojenja . spriječavanjem povećanja (izmakla korist) nanošenje fizičke ili psihičke boli i li straha (nematerijalna šteta). pod uvjetom da u vrijeme zaključenja nije znala niti morala znati za tu činjenicu.princip pravičnosti oštećeni mora dokazati uzročno . To je oboriva pretpostavka. Da bi ošećeno lice moglo ustati sa tužbom mora biti savjesno (dakle u vrijeme ugovora nije znao niti mogao znati pravu vrijednost) ovdje je značajan momenat zaključenja ugovora i u toj fazi se posmatra savjesnost ugovornih strana.strana može tražiti poništenje ugovora.namjera . jer mu pravo naknadu štete pripada upravo iz opasnosti koja proizilazi iz opasne stvari ili djelatnosti. Ukoliko nije upozorio osobu na stvar koja je data na neke nedostatke takav imalac opasne stvari će odgovarati za šetu koju prouzrokuje opsana Stranica 100 od 248 . Da bi štetnik odgovarao za prouzrokovanu štetu mora spadati u taj krug lica. Zbog ovog nedostatka ugovor je rušljiv. Opasne djelatnosti su one u kojima se koriste opasne stvari. Po objektivnom odgovara imalac stvari i vršilac opasne djelatnosti. Sam proces proizvodnje stvara tu opasnost. Štetnik odogovara za ova dva vida krivnje . Oštećeni samo navodi u čemu se sastoji šteta i ukazuje se na štetnika a ovaj se brani kako je navedeno. Ova subjektivna odgovornost zasniva se na pretpostavljenoj krivnji. Ako je imalac opasne stvari povjerio nekom drugom licu onda ono odgovara. oružje i municija. PROUZROKOVANJE ŠTETE Umanjenje nečije imovine (obična ). Osnovno pravilo odgovornosti koje propisuje ZOO – kod drugom prouzrokuje štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da štetu nije prouzrokoao namjerno ili krajnjom nepažnjom. ovdje se krivnja ne dokazuje. Iako je postojao nesrazmjer neće se tražiti poništenje ako je nešto kupljeno na sreću. Nije dužan dokazivati krivnju štetnika jer se ona pretpostavlja. Oštećeni mora samo dokazati uzročno posljedičnu vezu između nastale štete i opasne djelatnosti.krajnja ili gruba nepažnja prvo pravilo je subjektivna a drugo objektivna odgovornost. Dakle.krivnja se ovdje dakle pretpostavlja a štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže naprijed navedeno. Za štetu ne odgovaraju djeca do 7g i lica nesposobna za rasuđivanje.odgovornost za drugoga . Postoje različite odgovornosti subjektivna i objektivana .

Ako je maloljetnik povjeren školi ili instituciji na čuvanje onda za štetu odgovara staralac kojem je povjeren na čuvanje ili institucija naravno pod uslovom da je šteta prouzrokovana Stranica 101 od 248 . već za nju ogovaraju lica koja vrše nadzor nad tim štetnicima. Odgovornost za štetu izazvanu udesom vozila u pokretu? Tu se odgovara po principu krivnje. Pod kojim uvjetima se može imalac opasne stvari osloboditi odgovornosti? Neće odgovarati ukoliko je dokazao da je šteta nastala iz uzroka koji se nisu mogli predvidejti izbjeći ili otkloniti ili ako je treća osoba doprinjela prouzrokovanju štete.tu se pretpostavlja njihova krivnja.odgovara solidarno sa imaocem opasne stvari (u krajnjoj liniji dužna je snositi štetu u obimu adekvatnom njenom doprinosu). Ako nema krivnje ni jedne ni druge strane onda odgovaraju podjednako.stvar za vrijeme dok se nalazila kod trećeg lica. Od 7-14 ne odgovara u pravilu izuzev ako oštećeni ne dokaže da je u času prouzrokovanja štete bio sposoban za rasuđivanje. Odgovornost za drugoga Ovdje se radi o situaciji kada štetu nisu dužni nadoknaditi oni koji su je prouzrokovali. Od 7-18g odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti. ako bi on želio ostvariti pravo na naknadu štete od tog maloljetnika morao bi dokazati ranije navedeno. Znači nastala je bez njihove krivnje. Oštećeni može postaviti zahtjev da mu solidarno naknade štetu roditelji i maloljetnik. Odgovornost maloljetnika Do navršene 7g ne odgovara. Odgovara imalac opasne stvari ako treće lice kojem je posudio stvar nije osposobljeno da njome upravlja. njihova odgovornost se pretpostavlja. lica zaostala u razvoju i maloljetnici do 7g. U pravilu teret dokaza je na oštećenom. Ako postoji obostrana krivnja onda e odgvornost solidarna. Ako se žele osloboditi moraju dokazati da su se ponašali u skladu sa zakonom. Djeca tj maloljetnici iznad 14 a ispod 18g odgovaraju po općem pravilu odgovornosti za prouzrokovanu štetu. Za štetu koju pod tim okolnostima pretrpe treća lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno (znači svaki od njih može platiti cijeli iznos štete i ima prema drugom regresno pravo u parnici gdje se utvrđuje koliki je udio svakog od njih u prouzrokovanju štete). Ovdje su neodgovorna lica nesposobna za rasuđivanje i duševno bolesna lica. Nad prvom kategorijom nadzor vrše staratelji ili je produženo roditeljsko pravo nad djecom iznad 7g to su uglavnom roditelji i to po pravilima objektivne odgovornosti. Mogu se izuzeti odgovornosti ako dokažu da su poduzeli sve potrebne mjere nadzora nad licem nad kojim vrše nadzor i da je pored svih tih radnji nastala šteta. npr dešava se da maloljetnik ima primanja po osnovu radnog odnosa. Odgovornost roditelja za štetu koju prouzrokuje maloljetnik Za štetu koju prouzrokuje maloljetnik do 7g roditelji odgovaraju po pravilima objektivne odgovornosti. ali mora biti starije od 14g.

ako to nije moguće daje se naknada u novcu. za naruženost tj unakaženost. Ova naknada se može dosuditi za dušene bolove koje oštećeni trpi zbog smanjenje duševne aktivnosti. Odgovornost više lica za prouzrokovanje štete Kada mogu odgovarati? . a ako je šteta prouzrokovana zbog lošeg odgoja ili navika odgovara roditelj. Oštećenom koji je pretrpio povredu i zbog toga ima smanjenje radne sposobnosti.zbog smrti bliskog srodnika. Novčana naknada se dosuđuje po cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. a time i mogućnost zarade koju je ranije ostvarivao.propuštanjem njihovog nadzora. U izuzetnim situacijama u slučaju smrti. nekog lica koje je pretrpilo tešku invalidnost (pravo na ovo imaju bračni drug. pripada pravo na razliku onoga što je ranije ostvarivao i ovu nakon pretrpljene povrede. U takvoj pravnoj situaciji pripada mu naknada u obliku rente. oštećenje zdravlja.ako je posrednom radnjom jedan uticao da drugi načini štetu . Ovaj vid štete se manifestira kao izgubljeno izdržavanje ili pomaganje npr pogine član porodice koji je izdržavao druge članove porodice. -zbog povrede ugleda časti ili slobode . Pravilo je da se šteta isplaćuje odjednom.ako su zajedničkim radnjama prouzrokovali štetu . naknada se može odrediti u obliku rente (doživotno ili na određeno vrijeme). onda ima pravo da od drugih štetnika u posebnoj regresnoj parnici traži naknadu za njihovo učešće za prouzrokovanje štete. U suprotnom odgovaraju solidarno. NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE Pravilo je uspostava ranijeg stanja. roditelji i djeca. a sestra braća i vanbračni drug samo ako su živjeli sa oštećenim u istom domaćinstvu) Dosuđuje se naknada za pretrpljeni strah u odnosu na okolnosti pod kojima se desio. Naknada se može dati u manjem obimu od stvarne štete ako je štetnik lošijeg imovnog stanja. NAKNADA NEMATERIJALNE ŠTETE Dosuđuje se za pretrpljene fizičke i duševne bolove i pretrpljeni strah. Ako radnik na poslu prouzrokuje štetu trećem licu odgovaraće radna organizacija po pravilu pretpostavljene krivice .ako su radili nezavisno jedan od drugog (bez dogovora) U svakom slučaju odgovaraju u granicama svoga doprinosa ukoliko je moguće taj doprinos utvrditi. tjelesne povrede. Ako jedan isplati oštećenom cijeli iznos štete. Fizička bol može biti određena zavisno od intenziteta i trajanja novčana satisfakcija u jednom iznosu. dakle neće odgovarati ako dokaže da uposlenik nije kriv za štetu. Renta se može dosuditi i ako ima nepokrivene troškove liječenja. Razlika se dosuđuje u obliku rente. ako bi štetnik došao u tešku materijalnu poziciju i kada je prilikom prouzrokovanja štete radio poslove korisne za oštećenog. Sud pokušava tada utvrditi doprinos ostalih Stranica 102 od 248 .

ima pravo na nužne izdatke i uloženi trud kod nužnog poslovodstva bez naloga. ukoliko u tome uspije obavezaće svakoga od njih na isplatu naknade srazmjerno doprinosu svakog štetnika onome ko je platio za sve. Ne može se tražiti ono što je dato ili učinjeno na ime neke prirodne obaveze. može tražiti vraćeno datog natrag.učesnika. Ako nije moguće to utvrditi onda će obavezati ostale na isplatu naknade u jednakim dijelovima. Ovdje imamo situaciju ako je poslovodstvo vršeno suprotno zabrani gospodara posla tada poslovođi ne pripada pravo ni na kakvu naknadu. Pri vršenju tuđeg posla dužan je obaviti taj posao sa pažnjom dobrog domaćina ili privrednika. Zatim da je kod osiromašene strane postojala zabluda ili neznanje tj da je bila savjesna. STICANJE BEZ OSNOVA Da bi nastala obligacija po ovom osnovu potrebno je da je kod jedne strane došlo do povećanja imovine i da je zbog toga kod druge došlo do umanjenja. Plaćaju se po stopi Stranica 103 od 248 . Poslovođa bez nalog dužan je o svom postupku obavijestiti onoga za koga je preuzeo posao i nastaviti započeti posao sve dok onaj za kojeg radi ne preuzme taj posao. vjetar odnio krov i prokišnjava) a korisno je npr kupite za srodnika neku stvar po povoljnijoj cijeni a znali ste da ta osoba to želi imati. Nužno je kada se preduzima radi otklanjanja neposredne štete (požara. Zatim da je u času ispunjenja obaveza osiromašena strana bila u uvjerenju da ispunjava svoju obavezu i konačno da ne postoji valjan pravni osnov za sticanje tj za povećanje imovine na drugoj strani. Može biti nužno i korisno. KAMATE Naknade za korištenje tuđeg novca. Ukoliko neko učini nešto za drugoga što je po zakonu trebao npr plaća zakonsko izdržavanje i sl. Prava na vraćanje ima osoba koja je u času davanja nije znala dakle bila je savjesna. a) kao sticanje bez osnova smatra se isplata nedugovanog b) kada izostane protučinidba druge strane c) naknadni prestanak osnova d) kada se jedan dug isplati dva puta Ko nema pravo da traži vraćanje? Onaj ko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti izuzev ako je tu isplatu izvršio zbog prinude ili da je izbjegne. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Je neovlašteno vršenje poslova u korist drugoga ali bez njegovog naloga. zavisno o vrsti poslova. Po završenom poslu dužan je ispostaviti račun onome za koga je radio. Zatezne kamate Dužnik koji zakasni sa isunjenjem obaveze plaća zatezne kamate na iznos glavnog duga od dospjelosti do momenta isplate.

Kada je ugovorena kamata a nije određena stopa primjenjuje se pravilo (štedni ulozi po viđenju) Fakultativne obaveze Kada je ugovorom ili zakonom određeno da povjerilac može umjesto dugovanog zahtijevati neki drugi predmet. Solidarne obaveze Postoje kada je u postojećem obligacionopravnom odnosu svaki od više dužnika dužan ispuniti cijelu obavezu. Procesne kamate Povjerilac i dužnik su u poslovnom odnosu i npr dužnik plaća glavnicu sa zakašnjenjem tako da ostaje dužan isplatu zateznih kamata na glavni dug. Bilo koji od povjerilaca ima pravo zahtijevati ispunjenje obaveze od bilo kojeg dužnika. PRESTANAK OBAVEZE - - ispunjenjem raskid ugovora zbog neispunjenja preboj ili kompenzacija otpust duga prenov ili novacija nemogućnost ispunjenja smrt dužnika Stranica 104 od 248 . Na taj iznos pripada mu pravo na kamate od dana podnošenja tužbe i one se zovu procesne kamate. Mogu biti zasnovane ugovorom . ako jeste i ako ona prelazi ovaj iznos koji pokriva zatezna kamata onda mu pripada i pravo na naknadu štete. Ovdje obavezu čini jedan predmet uz dužnikovo ovlaštenje da se može osloboditi obaveze davanjem nekog drugog predmeta određenog pravnim poslom ili zakonom. Alternativne obaveze Obaveza ima više predmeta ali je dužnik dužan dati samo jedan da bi se oslobodio obaveze. (zakonska – odustanica). Kada se ugovori veća kamatna stopa od dozvoljene to ne utiče na punovažnost – ne čini ugovor ništavim ali se kamate dosuđuju do dozvoljenog iznosa. dužnik je dužan predati taj predemt ako ga povjerilac traži. ali ovu obavezu ne ispunjava. Pravo izbora pripada dužniku i obaveza prestaje kad on po svom izboru preda predmet obaveze. Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira da li je docnjom pretrpio štetu. Ugovorne kamate I u toj situaciji stopa visine ugovorene kamate ne može biti veća od zakonske koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju.određene zakonom o visini stope zatezne kamate. Tada povjerilac može sa posebnom tužbom zahtjevati isplatu neplaćenih zateznih kamata u jednom iznosu koji sada čini glavnicu (na zbir neplaćenih zateznih kamata na koji glasi tužbeni zahtjev).

Npr kod ugovora o doživotnom izdržavanju obaveza prestaje smrću. Kada nastupa preboj?. stvari date dužniku na posudbu . Npr umjesto isplate cijene iz ugovora o prodaji ugovarači se sporazumiju da dužnik duguje izvjesnu svotu po osnovu ugovora o zalogu. Npr.- zastarjelost preboj ili kompenzacija potrebno je da su ispunjeni preduslovi: . s tim da nova obaveza mora imati različit predmet i pravnu osnovu.da su potraživanja dospjela. a može se i ugovoriti da obaveza prestaje smrću. Sud se ne obazire na zastaru po službenoj dužnosti već samo po prigovoru. Smrt dužnika ili povjerioca Obaveza ne prelazi na nasljednika samo ako je obaveza odnosila na lična svojstva dužnika. Obaveza prestaje sjedinjenjem tj konfuzijom.protekli rokovi za ispunjenje može biti jednostrana kada jedna strana izjavi drugoj da u preboj stavlja svoje potraživanje. dakle gasi se njegovom smrću. Ne mogu se prebijati 1. Mogu biti vezane za sudski postupak a mogu biti i ugovorene. potraživanje po osnovu namjerno prouzrokovane štete 4.bez davanja izjave nema preboja .da glase na novac ili druge zamjenjive stvari istoga roda ili kakvoće . Nastupa kada protekne zakonom propisano vrijeme za ispunjenje obaveze.dakle sve što nije bitan element ako se izmjeni neće dovesti do novacije. Ako neko digne tužbu a tuženi ne Stranica 105 od 248 . Sporedne odredbe u pogledu roka i načina ispunjenja. Zastarjelost Nastupanjem zastare gubi se pravo zahtjevati ispunjenje obaveze. on nastupa u času kada su bile ispunjene zakonske petpostavke. 3. potraživanja koja se ne mogu zaplijeniti po pravilima izvršnog postupka 2. Zastarom ne prestaje pravo na podnošenje tužbe ali prestaje pravo u materijalnom smislu. prenov ili novacija obaveza prestaje ako se povjerilac i dužnik usaglase da postojeću obavezu zamjene novom. čuvanje itd. Za prestanak obaveze nije potrebna posebna forma (nema veze sa formom glavnog ugovora). potraživanje po osnovu zakonskog izdržavanja otpust duga obaveza prestaje kada povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti ispunjenje a dužnik se sa tim suglasi.da postoje međusobna potraživanja .

Presudom se odbija tužbeni zahtjev.za vrijeme mobilizacije i rata u odnosu na potraživanja lica koja su na vojnoj dužnosti . dužnik se ne može odreći zastare prije nego je ona nastupila.podnošenjem tužbe .u odnosu na lica zaposlena u tuđem domaćinstvu ni prema poslodavcu ni prema članu njegove porodice . PREUZIMANJE DUGA Stranica 106 od 248 . ako povjerilac povuče tužbu prekid nema dejstva CESIJA Je promjena povjerioca. U kojoj situaciji se mora obavijestiti dužnik? Od zaključenja ugovora dužnik je obavezan novom povjeriocu.roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo a isto se odnosi na usvojenike i odnos između štićenika i staraoca . To vrijeme se ne računa u zastaru te nakon prestanka te prepreke zastrajelost se nastavlja.svakom drugom radnjom povjerioca poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom.bračnih i vanbračnih partnera .priznanjem duga u toku roka zastare . Od zastarnih rokova treba razlikovati prekluzivne.u vrijeme za koje poslodavac nije bio u mogućnosti da zbog nesavladivih prepreka ostvari potraživanje prekid zastrajelosti . Zahtjev za izdržavanje ne može zastariti ali mogu dospjeli obroci koji nisu plaćeni. Protekom prekluzivnih rokova povjerilac gubi subjektivno pravo odnosno pravo na tužbu u materijalnom smislu.istakne prigovor zastare donosi se presuda. Ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu ne može tražiti vraćanje ni pod uvjetom da nije znao da ispunjava zastarjele obaveze. Ako dužnik izmiri obavezu prema ranijem povjeriocu obaveza je izmirena. Rokove pročitati iz zakona! Zastoj zastarjelosti Nastupa u vrijeme postojanja neke prepreke za ostvarenje potraživanja. Zastara ne teče između: . Pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se odricanjem od zastare. Ustupanje potraživanje sa dosadašnjeg povjerioca na treće lice. potraživanja vezana za ličnost povjerioca. Ako istakne prigovor zastare sud se bavi samo činjenicom zastarjelosti. Kod cesije kada su u pitanju potraživanja koja se ne mogu zapljeniti po odredbama izvršnog postupka. Za punovažnost cesije nije potreban pristanak ranijeg dužnika.

razvoda ili poništenja braka . Naručilac se obavezuje da mu zato plati određenu naknadu.Ugovor između dužnika i trećeg lica. Ugovori su neformalni – konsenzualni. Jedna strana se obavezuje da drugoj strani besplatno prenese u vlasništvo drugu astvar (pokretnu ili nepokretnu) a druga strana to prihvata (ovo je važno za punovažnost ugovora).ako se uz glavnu obavezu obavezuje i na kamatu. Ugovor je neformalan načelno ali kada su u pitanju nekretnine forma je bitna. Za punovažnost značajan je pristanak povjerioca. Ako se izvođač obavezao da će stvar izraditi od svog materijala. U pravilu se svaki dug može prenijeti izuzev ličnog. Mogu se zamjeniti pokretne i nepokretne stvari pa čak i autorska i pronalazačka prava. UGOVOR O POKLONU Nije regulisan ZOO ali je u primjeni u praksi. UGOVOR O DJELU Je takav ugovor kojim se izvođač obavezuje da za drugo lice – naručioca obavi neki posao npr izradi neku stvar ili slično.ako je poklonodavac poklonom ugrozio lica koja je po zakonu dužan izdržavati. UGOVOR O ZAMJENI Ovim ugovorom se jedna strana obavezuje da će prenijeti pravo vlasništva na određenoj stvari drugoj strani.kakav mora biti taj materijal? Stranica 107 od 248 . Za zamjenu za stvar koju će ta strana predati njemu u vlasništvo.osiromašenja poklonodavca ako je vrijedna stvar . Ovim ugovorom treće lice preuzima na sebe ispunjenje obaveze. Forma – ako su nekretnine traži se pismena forma inače su neformalni. UGOVOR O ZAJMU Je obligacionopravni ugovor kojim se zajmodavac obavezuje da zajmodavcu preda određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari u vlasništvo. ali ako je novi prezadužen u obavezi ostaje i stari dužnik.povreda nužnog dijela . Može biti naplatni ili lukrativni. Osnovna obaveza . U pogledu forme mora biti sačinjen u istoj formi u kojoj je zaključen i raniji. Pravni posao je besplatan jer poklonodavac ne traži protučinidbu.predati stvar. Na osnovu ovog duga raniji dužnik se oslobađa. Poklon se može opozvati zbog: . Na stvarima koje se daju u zajam zajmoprimac stiče pravo vlasništva.nezahvalnosti poklonoprimca . a zajmoprimac se obavezuje da mu poslije određenog vremena vrati isti iznos novca tj količinu stvari iste vrste i kvaliteta. Ako se radi o ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamate i kada nisu ugovorene. za punovažnost potreban je pristanak povjerioca.

Ako ponuđeni izjavi da prihvata ponudu pod određenim uvjetima. činjenje . Licu se u tom slučaju postavlja staratelj ili zakonski zastupnik koji u njegovo ime može zaključiti ugovor. također djelimični poslovnu sposobnost ima dijete od 15g s tim što može zaključiti punovažan ugovor o radu i slobodno može raspoalati ostvarenim prihodom i zaradom. ukoliko odmah ili u ostavljenom roku ponuđeni izričito ne odbije ponudu. Šutnje ponuđenog znači ne prihvatanje. Može biti dato prije zaključenja kao dozvola ili nakon zaključenja kao odobrenje. Kada povjerilac prima izjavu ponuđenog da prihvata ponudu tada sadržaj prihvata mora u potpunosti odgovarati sadržaju ponude i prihvat mora biti dostavljen blagovremeno te u formi koju zakon propisuje za određeni ugovor. Ponuda se smatra odbijenom ako nije odmah prohvaćena (ovo samo ako su ponuđač i prihvatilac u istom prostoru prisutni). Šta je ponuda? Prijedlog za zaključenje ugovora učinjen određenom licu i ima sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njenim prihvatanjem ugovor mogao zaključiti. Pregovori koji se vode prije zaključenja ugovora ne obavezuju na zaključenje ugovora. Izjava volje sadrži ponudu i prihvat ponude. Ponuda učinjena radiovezom ili telefonom ponuda se smatra odbijenom ako nije odmah prihvaćena. 4. 3. da je predmet obaveze (davanje. određen ili odrediv predmet je dakle činidba – tj. saglasnost volja ugovornih strana o bitnim elementima ugovora 2.time nastaje nova pravna situacija. Ukoliko je sa odobrenjem suda osoba zaključila brak sa navršenih 16g.smatra se da ponudu nije prihvatio i istovremeno učinio novu ponudu sa svoje strane. Prihvatom ponude se smatra kada ponuđeni pošalje stvar ili plati cijenu.PONUDA Opće pretpostavke za zaključenje punovažnog ugovora: 1. Npr. Ova saglasnost mora biti data u zakonom propisanom obliku za tu vrstu ugovora. U nekim slučajevima za punovažnost ugovora potrebna je dozvola ili odobrenje trećeg lica. Osima ako se ponuđač nalazi u stalnom odnosu sa ponuđenim onda šutnja znači prihvatanje ponuđenog. sposobnost strana na zaključenja ugovora (misli se na poslovnu sposobnost koju fizičko lice stiče sa punoljetstvom ili 18 g. Stranica 108 od 248 . Npr. slanje kataloga ne smatra ponudom za zaključenje ugovora. dok se npr. Neko pozitivno ili negativno ponašanje. Ako lice nema uopšte poslovnu sposobnost u času zaključenja ugovora onda je ugovor ništav. Izlaganje robe sa naznakom cijene smatra se kao ponudaako nešto drugo ne proizilazi iz zakona. Kod ugovora o prometu nepokretnosti mora biti u pismenom obliku. pravni osnov (cilj ili svrha zaključenja ugovora) mora također biti dopušten. nečinjenje ili trpljenje) moguć i dopušten .

01.U parničnom postupku su ravnoprani i u upotreni BHS jezik a službena pisma su latinica i ćirilica. sud neće donijeti presudu na osnovu priznanja nego će tužbeni zahtjev odbiti). sud neće dosuditi 2000KM ukoliko tužitelj nije povećao zahtjev.2006. Stranka je DOMINUS LITIS – vlada postupkom. SUADA SELIMOVIĆ NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA Sud odlučuje u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva. što je suprotno ovoj normi. tako da potpisi ugovarača na ugovoru moraju biti ovjereni kod nadležnog suda). a u toku postupka se utvrdi da je šteta 2000KM . odreći se tužbenog zahtjeva i sl. (rukovodi se načelima • Stranica 109 od 248 . • Raspravno načelo (u odnosu na ranije načelo materijalne istine) Čl. To znači da sud ne može dosuditi veći iznos od zahtjevanog. druga stranka se ima pravo očitovati na te navode. u tužbenom zahtjevu ili na pripremnom ročištu. Sud neće dozvoliti raspolaganje zahtjevom ukoliko je to protivno prinudnoj normi (npr. Isto važi i u drugostepenom postupku i postupku revizije – odgovor na žalbu/reviziju. Npr.KM. tako da npr. u toku prvostepenog postupka jedna stranka navodi određene činjenice. odredbom zakona o prometu nekretnina. prinudnom normom. Stranke su zaključile ugovor u pismenom obliku. • Načelo slobodne ocjene dokaza – koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i u međusobnoj povezanosti.koje znači da svaka stranka ima pravo da se očituje o prijedlozima druge stranke.stranke su dužne u postupku iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju zahtjev i predložiti sve dokaze kojima te činjenice potkrijepljuju. tužitelj može tužbu povući. • Načelo ravnopravnosti jezika i pisma . • Načelo kontradiktornosti . ali potpise nisu ovjerili. • Načelo dispozicije – to znači da stranke u postupku slobodno raspolažu svojim zahtjevom koji su stavile tokom postupka. i kada tuženi prizna taj tužbeni zahtjev. Kada se jedna od stranaka pojavi pred sudom i zahtjeva da se utvrdi da je taj ugovor punovažan. Npr ako je tužitelj tražio na ime štete 100.7 . a tuženi može priznati tužbeni zahtjev.21. regulisana je forma ugovora o prodaji nekretnina.

Kod tumačenja ove odredbe treba imati u vidu da ročište za glavnu raspravu može trajati u kontinuitetu nekoliko dana.12)U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravosnažnu presudu krivičnog suda kojom je tuženi oglašen krivim.logike i psihologije). npr.sud u toku cijelog prvostepenog postupka pazi da li je za rješavanje o zahtjevu nadležan sud ili neki drugi organ. Sud se bavi samo postojanjem visine naknade štete međutim mogu se izvoditi dokazi ukoliko je tužilac doprinjeo nastanku štete. U ovom slučaju. Ako sud utvrdi ili ocijeni da je za odlučivanje o zahtjevu neki drugi organ (u praksi je to najčešće organ uprave) donijeće rješenje kojim tužbu odbacuje i ukida sve provedene radnje. • • da sud bez Načelo koncentracije ročišta (čl. samo ako je ranije istaknut prigovor podjeljene odgvornosti. Onda tuženi ustvrdi da ugovor uopšte nije zaključen. Sud mora prethodno utvrditi da li je uopšte zaključen ugovor i postoji li taj pravni odnos. Stvarna nadležnost .11) – prvostepeni postupak sastojaće se u pravili od dva ročišta: jednog pripremnog i jednog ročišta za glavnu raspravu. PRETHODNO PITANJE Kad odluka suda ovisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos a o tome pitanju još nije donio odluku sud ili neki drugi organ. prije nego donese konačnu odluku. (čl. Drugi slučaj: tužitelj tuži tuženoga da mu u izvršenju ugovora o prodaji plati cijenu. Npr saobraćajna nesreća. jer je po novom zakonu za sve sporove nadležan osnovni sud. Ako je sud propustio da cijeni sve dokaze. NADLEŽNOST Apsolutna nadležnost . sud mora prethodno da riješi da li je tuženi stekao pravo vlasništva dosjelošću. Sud u toku cijelog postupka ex officio pazi na svoju stvarnu nadležnost i ako utvrdi da nije stvarni Stranica 110 od 248 .ako SFOR-ovo vozilo udari nekoga sud će odbaciti tužbu jer je nadležan strani sud.određivanje koji je sud nadležan u odnosu na vrstu spora. Načelo ekonomičnosti – što znači odugvlačenja i što manje troškova okonča postupak. Tuženi ističe prigovor da je stekao pravo vlasništva nad tim nekretninama po osnovu dosjelosti. sud može sam riješiti to pitanje. Tužitelj je podnio tužbu kojom zahtjeva da se utvrdi da je vlasnik neke nekretnine i traži predaju u posjed. kada odluka zavisi o postojanju nekog prava. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženog za naknadu štete zbog pretrpljenih bolova i u tužbi navodi kao dokaz i prilaže krivičnu presudu kojom je tuženi oglašen krivim za nanošenje povreda. Sud u ovom slučaju ne treba odlučivati o krivnji jer je vezan odlukom krivičnog suda. počinio je bitnu povredu parničnog postupka. tako da ovo na ispitu ne pitaju. Danas je više nema. Npr.

ne mora ako se radi o sporu čija se vrijednost ne može izraziti u novcu. ali se ne treba označavati o novčanom potraživanju. Isključiva nadležnost –u sporovima o nekretninama isključivo je nadležan sud na čijem području se nalaze nekretnine (č.35) gdje se tužba može podnijeti gdje tuženi ima prebivalište. bračni sporovi. ako nije određena isključiva mjesna nadležnost. vrsta spora. a to je sud na čijem području tuženi ima prebivalište ili ako nema prebivalište onda boravište. pošto stvarne nema). prebivalište. Izberiva mjesna nadležnost: postoji u sporovima za zakonsko izdržavanje. činjenice na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev. Mjesna nadležnost Opšte mjesno nadležan sud: ako zakonom nije drugačije određeno. spor za utvrđivanje ili osporavanje očinstva). već samo ako je to istaknuto u žalbi. nadležan je i sud na kojem dijete i majka imaju svoje prebivalište (u sporu za zakonsko izdržavanje – čl. nadležnost u bračnim sporovima (čl. stranke se mogu sporazumijeti da je u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadležan. nadležan je i sud gdje tužitelj ima prebivalište. u kom slučaju je mjesno nadležan kako sud koji je opšte mjesno nadležan za tuženog.34). za suđenje je nadležan sud koji je opšte mjesno nadležan za tuženoga. zakupnina za nekretnine i sl.343): oznaka suda. tužba za utvrđenje prava vlasništva) ili postojanje nekog Stranica 111 od 248 . odnosno.) Drugostepeni sud ne pazi po službenoj dužnosti ni na apsolutnu ni na stvarnu nadležnost. dokaze kojima potvrđuje te činjenice. pored suda opšte mjesne nadležnosti. (smetanje posjeda.nadležan onda se kao takav i oglašava i dostavlja predmet stvarno nadležnom sudu. nije bitan elemenat) i druge podatke koje treba da sadrži svaki podnesak (čl.42). Šta sadrži tužba? Mora sadržati osnov za nadležnost (mjesnu. naznaku vrijednost spora (u tužbi se mora označiti vrijednost spora. pravna osnova tužbenog zahtjeva (naknade štete ili ispunjneje ugovora i sl. Tužba za utvrđenje – njom tužitelj traži samo da se ustanovi postojanje nekog prava (npr.53) Parnični postupak se pokreću tužbom. određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (kamate i troškovi). punomoćnika. TUŽBA Bitni elementi tužbe (Čl. ili tamo gdje su imali zadnje zajedničko prebivalište. ali sporazum mora biti u pismenom obliku. oznaka stranaka. U sporovima za utvrđivanje i osporavanja očinstva. npr. Sporazum o mjesnoj nadležnosti – ako zakonom nije određena isključiva nadležnost suda. Tuženi prigovor nenadležnosti može istaći samo u odgovoru na tužbu.

000 KM a u toku postupka se ispostavi da nije tolika vrijednost pa je poveća. Mogu li se postaviti 2 zahtjeva koja nemaju isti činjenični i pravni osnov? Može iz razloga ekonomičnosti. ali teoretski je moguće. na pripremnom ročištu vještak nije dostavio nalaz. tužitelj traži od tuženog da mu vrati stvar koja je kod njega. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi (čl. kada su ti zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom.58) tužitelj može u rokovima iz prethodnog člana preinačiti tužbu i tako što će umjesto prvobitnog tuženog. onda se ta tužba odbija (odbaci?). ali pod uslovom da nije mogao ranije preinačiti i da se može na toj glavnoj raspravi raspravljati o tom preinačenom zahtjevu (npr. tužitelj tražio 1. Npr. Prigovor litis pendencija (čl. a sa pristankom istog – do zaključenja glavne rasprave. Ako je očigledno da nema pravnog interesa.55) – u jednoj tužbi tužitelj može istaći više zahtjeva protiv istog tuženoga. Subjektivno preinačenje (čl. (npr. Tužitelj može bez pristanka tuženoga preinačiti tužbu na glavnoj raspravi. Do kada se tužba može povući? Bez pristanka tuženoga. tuženi ističe da je stvar propala. i treći slučaj: isticanje novog zahtjeva). Do kada se tužba može preinačiti? Tužitelj može preinačiti tužbu najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta. tužba se može povući prije nego što je tužba dostavljena tuženom (rok za dostavljanje tužbe je 30 dana). Dok parnica teče ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama (prigovor litis pendencije). Preinačenje tužbe – kada postoji preinačenje tužbe? Preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva.000 KM. nakon toga vještak dostavlj nalaz koji pokazuje veću vrijednost i tada može izmijeniti jer nije tužitelj kriv). tužitelj koji traži da se utvrdi pravo vlasništva – njegov pravni interes je izuzetan jer mu neko osporava vlasništvo). utvrđenje da je zaključen/postoji ugovor) i uzvrđenje istinitosti/neistinosti javne isprave. tužiti drugo lice. drugi slučaj: povećanje tužbenog zahtjeva. Ako se prvi tuženi upustio u raspravljanje treba i njegov pristanak.60) parnica počinje teči danom dostavljanja tužbe tuženom. Uslov za podnošenje ove tužbe je da tužitelj ima pravni interes (npr. i utvrđivanje očinstva. i tu mu ne treba pristanak tuženoga. tužitelj je ztražio 1. tužitelj podnio tužbu u radnom sporu da se vrati na posao i da mu se isplati lični dohodak ili kada neko u saobraćajnom udesu bude povrijeđen i traži naknadu materijalne i nematerijalne štete. ali to je rijetko u praksi. onda tužitelj preinači zahtjev i traži protivvrijednost stvari. Sud može prihvatiti preinačenje samo ako ovaj novi tuženi pristane (ovog nema u praksi). a uz njegov pristanak može do zaključenja glavne rasprave. Više faktički nema strane nadležnosti zbog Zakona o sudovima FBiH.pravnog odnosa (npr. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE Stranica 112 od 248 .

Sa protivtužbom se postupa kao sa tužbom . dostavljanje tužbe na odgovor održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne raprave. onda tužbu odbacuje. dužan je istaći svoje navode i predložiti dokaze na svoje navode i dostavlja odgovor na tužbu sudu. PROTIVTUŽBA Protivtužba se može istaći prvo u slučaju kada je zahtjev iz tužbe u vezi sa zahtjevom u protivtužbi npr. Kada se može izvršiti preboj potraživanja – tužitelj traži po osnovu zajma 1000KM. a tuženi tvrdi da mu tužitelj nije platio cijenu i tada istakne protivtužbeni zahtjev. pozvaće tuženog da isti dopuni. 53 ZPP. U tom slučaju donosi rješenje kojim se oglašava mjesno nenadležnim i predmet dostavlja nadležnom sudu. Ako ne izvrši dopunu. odbacuje se odgovor na tužbu.Svrha pripremnog ročišta je koncentracija dokaza. a tuženi kaže da po osnovu nekog drugog pravnog posla tužitelj njemu duguje 500KM – zatim će podnijeti protivtužbu i tražiti preboj. vraća tužbu na ispravku ili dopunu u određenom roku (8 dana) i ukoliko je tužitelj ne ispravi. Ako tužba nema ovih nedostataka. Tužitelj tužbom traži od tuženog da mu preda stvar koju je navodno kupio od tuženog . Zakazuje se u roku od 30 dana od dostavljanja odgovora na Stranica 113 od 248 . ispituje da li tužba ima nedostataka u pogledu stranačke sposobnosti. Kada sud utvrdi da je odgovor na tužbu manjkav. Pripremno ročište Ukoliko se radi o urednom odgovoru na tužbu zakazuje se pripremno ročište. onda se tužba odbacuje. Ono je po novom zakonu obavezno. Prethodno ispitivanje tužbe Kada sudija primi tužbu ispituje da li ista sadrži sve bitne elemente iz čl. Ukoliko utvrdi da neki od elemenata nedostaje. Tuženi je dužan da u odgovoru na tužbu navede da li priznaje ili osporava zahtjev. Ako osporava zahtjev. Dostavljanje tužbe na odgovor Tužba se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana. osim kada i ukoliko iz navoda tužbe i odgovora na tužbu prozilazi da nisu sporne odlučne činjenice ili ako se radi o jednostavnom sporu npr. Na pripremno ročište poziva se tužitelj i tuženi uz napomenu da na pripremnom ročištu predlože sve dokaze koje do tada nisu predložili (u tužbi i odgovoru na tužbu) i da donesu isprave ako ih imaju.Iz čega se sastoji pripremanje glavne rasprave? Te pripreme obuhvataju: • • • • prethodno ispitivanje tužbe. Rok za odgovr na tužbu je 8 dana. Sud može da utvrdi da nije mjesno nadležan još prije nego dostavi tužbu tuženom. Protivtužba se može podnijeti u odgovoru na tužbu i na pripremnom ročištu. smetanje posjeda.da mu tužitelj isplati cijenu. U ovoj fazi sudija ispituje apsolutnu nadležnost i ako utvrdi da nije nadležan.

tužbu sudu. Ako se na pripremnom ročištu odredi izvođenje dokaza vještačenjem (uvijek po prijedlogu stranke). Zatim idu završne riječi i konačni prijedlozi.Sudija otvara pripremno ročište. Tok pripremnog ročišta . Nakon toga sudija obavještava stranke kada će biti Stranica 114 od 248 . ukoliko tuženi ne pristane da raspravlja. provjerava da li su uredno obaviješteni. ustanovi ko je pristupio. glavna rasprava se može provesti. (ako sudija odbije izvođenje nekog dokaza). Tužba se može podnijeti u roku od 3 mjeseca ili 5 godina (apsolutni rok). koje se može pobijati tužbom iz razloga da je dato u zabludi. sud odlučuje koji će se dokazi izvesti (svrha pripremnog ročišta) i donosi rješenje o tome. pitanja o kojima će se raspravljati u glavnoj raprvi. onda stranke predlažu dokaze. Tada se na pripremnom ročištu može zaključiti sudsko poravnanje. Mora donijeti rješenje kojim se odbija izvođenje dokaza. tuženi odgovor na tužbu. Tok glavne rasprave Prvo se saslušavaju svjedoci koje je predložio tužitelj pa zatim svjedoci tuženog. ako su obje stranke pristupile. Ako tužitelj uredno obaviješten nije pristupio. u kom roku treba da dostavi nalaz i mišljenje. pod prevarom. Onda sud konstatuje da li su svjedoci pozvani. Dalje. Tužitelj se poziva uz posebnu napomenu da će se u slučaju njegovog nedolaska na pripremno ročište tužba smatrati povučenom. donijeće se rješenje pa će se naložiti vještaku o kom pitanju treba da vještači. Na pripremnom ročištu uloga sudije je najizražajnija. Ako tuženi ne pristupi. ako se takvo rješenje ne donese ili se sud ne osvrne na to u presudi – to je bitna povreda postupka. pa vještačenje (prije njih se saslušavaju stranke) Ukoliko je određeno izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka. prvo se izvodi taj dokaz. s obzirom na prirodu spora sud može uputiti stranke da spor riješe u postupku medijacije ili da poravnaju obaveze. GLAVNA RASPRAVA Sudija otvara glavnu raspravu. a to i stranke mogu zahtjevati. Rasprava se može odložiti samo na određeno vrijeme (30 dana ili duže) i sudija je dužan da o odlaganju obavijesti predsjednika suda. Na glavnoj raspravi mogu se predlagati dokazi samo ako ih stranka nije mogla bez svoje krivnje predložiti na pripremnom ročištu. dokazi koji će se izvesti i osobe (svjedoci i vještaci) koje će biti pozvane na glavnu raspravu. konstatuje koje su stranke pristupile. Odlaganje glavne rasprave. tužba se smatra povučenom. te se zaključuje glavna rasprava. Zakazivanje glavne rasprave Sud donosi rješenje o zakazivanju glavne rasprave i određuje dan i sat održavanja rasprave. izuzev ako tuženi ne pristane da se ročište vodi. tužitelj kratko izlaže tužbu. Može se odložiti ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje neki dokaz ne može da se izvede ili ako stranke predlažu odlaganje radi mogućeg mirnog rješenja spora. U pozivu strankama za ovo ročište sudija će naglasiti da su dužne na ovom ročištu predložiti sve dokaze i donijeti relevantne isprave ukoliko ih posjeduju.

a koje se dokazuju (ne mora biti punoljetan). napravi se zapisnik na licu mjesta o tragovima štete. diploma. a na prijedlog stranke sud može odrediti više vještaka za različite vrste vještačenja. ako stranke kažu da postoji mogućnost da vansudski riješe spor. Vještaci se određuju na prijedlog stranke. 138.donesena presuda (mora biti u roku od 30 dana) i da su dužne doći u sud da istu preuzmu. DOKAZI Osiguravanje dokaza vrši sud. Od momenta preuzimanja presude teče rok za žalbu. onda druga stranka. Ukoliko sudija ne donese presudu u roku od 30 dana inače mora obavijestiti predsjednika suda o rokovima. Isprave (javna i privatna). Privatne isprave imaju nešto manju dokaznu snagu od javnih isprava. ako bi tim odgovorom izložio opasnosti od krivičnog gonjenjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji a u pobočnoj do trećeg stepena. Vještačenje je bio jedan Stranica 115 od 248 . kada je radi utvrđenja ili razjašnjenja određene činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. bolnice). U slučaju nekih posebnih okolnosti može izvršiti dostava presude poštom. Čl. . može uskratiti da svjedoči vjerski ispovjednik i liječnik koji je informacije dobio od pacijenta može da uskrati svjedočenje. ali bez krivnje stranke koja traži odlaganje (npr. Svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila. Stranka koja se poziva na njih dostavlja ih sudu. Čl. a u složenijim situacijama može se povjeriti stručnim ustanovama (fakulteti. ZK izvadak nije dobila na vrijeme) 2. ODLAGANJE GLAVNE RASPRAVE Glavna rasprava se može odložiti samo iz dva razloga: 1. Javne isprave su one koje je izdao organ vlasti ili pravna osoba u vršenju svojih ovlaštenja (npr. 140. presuda. Vještaci se određju sa liste sudskih vještaka. izvod iz MKV). nema svjedočenja). Uviđaj se može obaviti uz prisustvo vještaka (npr. a ako nije u mogućnosti da sama dođe do njih. Svjedok može uskratiti (ali ne mora) svjedočenje o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila.svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja. – Ne može se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene ili vojne tajne (dakle. Vještaci – sud može na prijedlog stranke odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. nije dostavljen dokaz čije je izvođenje određeno. Dokazi u parničnom postupku su: Uviđaj koji se provodi kada je za utvrđivanje neke činjenice ili razjašnjenje neke okolnosti potrebno neposredno opažanje suda. ugovori. Vještačenje obavlja jedan vještak. predlaže sudu da ih on pribavi. naknada štete iz saobraćajne nesreće). a sud to nikada ne radi po službenooj dužnosti. uvjerenje o državljanstvu. Svjedok može biti svako lice koje je sposobno da se izjasni i ili da da obavještenja o činjenicama koje je uočio. privatne isprave su npr. onda samo punomoćnik može da postavlja pitanja. Ako stranka ima punomoćnika.

179. Saslušanje stranaka – na prijedlog stranke sud određuje izvođenje dokaza saslušanje parničnih stranaka. Tužitelj može opozvati odricanje do zaključenja glavne rasprave. ako prvi vještak u roku ne dostavi nalaz i mišljenje i ako ne otkloni nedostatke odnosno ne ispravi nalaz i mišljenje. a ako ga nema. . Sud neće donijeti ovu presudu ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati.od najvećih razloga dugog trajanja postupaka (u ranijem zakonu). Rok počinje teći prvog dana nakon donošenja presude (kada je došao da preuzme presudu ili ako je dostavljanje – od dana prijema). odbija tužbeni zahtjev 2. poplava). Stranica 116 od 248 . Sud ne može donijeti presudu na osnovu priznanja ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati. Sud će odlučiti da sasluša samo jednu stranu. onda taj rok može biti i duži. ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili ako se ne odazove na poziv suda. a u mjeničnim i čekovnim predmetima taj rok je 15 dana. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opasnost da se neki dokaz kasnije teško može izvesti. sud će donijeti presudu na osnovu priznanja.rok za dobrovoljno izvršenje činidbe na koju je obavezan tuženi prema tužitelju je 30 dana (paricioni rok) ali ako je činidba u novčanom iznosu. Sud neće donijeti ovu presudu ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne može slobodno raspolagati. onda se može podnijeti prijedlog za osiguranje dokaza i prije podnošenja tužbe (npr. usvaja u cjelosti ili djelimično tužbeni zahtjev Čl. VRSTE PRESUDA Presuda na osnovu priznanja Ako tuženi do dana zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev. a uredno je obavještena. tako da po novom zakonu postoje samo dva slučaja kada se može odrediti ponovno vještačenje i to: uz prethodno izjašnjenje stranke. Presuda na osnovu odricanja Ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekao tužbenog zahtjeva. Stranku saslušava punomoćnik. Ako ovaj rok protekne dolazi se u fazu izvršenja. Zapisnik o obezbjeđenjeu dokaza se prilaže u spis. sud će donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev. ODLUKE Sud donosi odluku u vidu presude ili rješenja (smetanje posjeda) Presudom sud odlučuje tako što: 1. Izjavu o priznanju tužbenog zahtjeva tuženi može i bez pristanka tužitelja opozvati do donošenja presude. onda je saslušava sud.

Ako je tužbeni zahtjev očigledno protivan činjenicama u tužbi. njihovih zastupnika. ali ima pravo na prijedlog za povrat u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za dostavljanje odgovora na tužbu. Na ovu presudu nema pravo na žalbu. sud će donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev. Rok za žalbu protiv presude počinje teći prvog narednog dana nakon donošenja presude. ne dostavi pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku (30 dana). neće im se dostavljati poštom. 22. Čl. kratku oznaku predmeta spora. Dopunska presuda Ako sud nije odlučio o zahtjevu u cjelosti ili o jednom od tužbenih zahtjeva. postoje tri kumulativna uslova: tužitelj predložio donošenje presude zbog propuštanja. stranka će u roku od 30 dana predložiti donošenje dopunske presude. DOSTAVA PRESUDE čl. Stranke odnosno. sud će donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev. dužan je obavijestiti predsjednika suda o tome. njihovi punomoćnici dužni su sami preuzeti presudu u zgradi suda.2006. ime i prezime sudije (sada uvijek sudi sudija pojedinac). Ako jedna od stranaka nije bila prisutna na glavnoj raspravi. odnosno. Uvod presude sadrži naziv suda. 184 Sud će donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Čl. a stvar je dovoljno raspravljena. bez obzira jesu li je stranke preuzele. sud će je pismeno obavijestiti o datumu donošenja presude. punomoćnika koji su prisustvovali raspravi. Ova presuda se donosi van ročišta i dostavlja se poštom. njegovu vrijednost. Sud iz opravdanih razloga može dozvoliti jednoj stranci da joj se dostava izvrši putem pošte i da ne dolazi u zgradu suda po nju. označenje stranaka i njihovih zastupnika. Dakle. Stranica 117 od 248 .182) Kada tuženi kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužitelj predložio donošenje presude zbog propuštanja. Dispozitiv (izreka) . izreku.01. dan zaključenja glavne rasprave.sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih potraživanja.Presuda zbog propuštanja (čl. ime i prezime i prebivalište stranaka. 185 – nakon zaključenja glavne rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude. osim ako je tužbeni zahtjev očigledno neosnovan. U praksi. tuženi ne dostavi pismeni odgovor na tužbu i ako postoji osnovan tužbeni zahtjev. Ukoliko sud prekorači ovaj rok. obrazloženje i uputu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka. 191 – SADRŽAJ PRESUDE Pismeno izrađena presuda mora imati: uvod.

odnosno. već po prigovoru stranke.žalba mora sadržavati: oznaku presude protiv koje je žalba izjavljena. a vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za ponavljanje postupka5. razlozi žalbe i potpis podnosioca žalbe. U čekovnim i mjeničnim stvarima rok za žalbu je 15 dana. Do donošenja odluke drugostepenog suda. Sud u ovom slučaju ne zakazuje ponovo raspravu. Ako isti ne ispravi žalbu u navedenom roku. ne mogu se isticati u žalbi. žalba se odbacuje rješenjem kao nepotpuna. Protiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude. Pouka o pravnom lijeku – DOPUNSKA PRESUDA Ako je sud propustio odlučiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom. Prigovor zastare i prigovor prebijanja potraživanja koji nisu izneseni u prvostepenom postupku. Sud može sam ili na prijedlog stranke izvršiti ispravku presude kada se radi o očiglednim greškama. uvijek pitaju Stranica 118 od 248 . odnosno. Sud o ovim prigovorima ne vodi računa po službenoj dužnosti. ako se presuda dostavlja po odredbama o dostavi pismena u roku od 30 dana od dana prijema. nego samo donosi dopunsku presudu. izjavu da se presuda pobija u cjelosti ili određenom djelu. Sadržaj žalbe . osim ako žalitelj pruži dokaze da bez svoje krivnje iste nije mogao iznijeti. Stranka se može odreći prava na žalbu od trenutka kad je primila presudu. stranka može odustati od već podnesene žalbe. kao i propise na kojim je sud zasnovao presudu. a donio presudu samo o jednom zahtjevu (npr.Obrazloženje – ovdje će sud izložiti zahtjeve stranaka i njihove navode o činjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje. jer je predmet raspravljen. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI ŽALBA Redovni pravni lijek je žalba. u radnom sporu – tužitelja vraća na posao. sud ih je sve raspravio. Svi ovi elementi žalbe su bitni i ukoliko nedostaje jedan od njih – žalba se dostavlja žalitelju da je dopuni ili ispravi u roku od 8 dana. a nije odlučio o naknadi plaće). dokaze i ocjenu dokaza. Razlozi zbog kojih se presuda može pobijati: • 5 zbog povrede odredaba parničnog postupka. stranka može u roku od 30 dana podnijeti prijedlog parničnom sudu da se presuda dopuni. predložiti do zaključenja glavne rasprave. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. To se dešava kada se jednom tužbom istakne više zahtjeva.

Kada dođe odgovor na žalbu ili protekne rok.drugostepeni sud o žalbi odlučuje u sjednici vijeća (3 sudije) ili na osnovu održane rasprave (novina u zakonu). nedopuštena. nepotpuna – ne sadrži bitne elemente. spis se dostavlja kantonalnom sudu na postupak. naknadno je saznala za još nekog svjedoka i predlaže ga u žalbi jer za njega ranije nije znala. Tada se otvara rasprava pred drugostepenim sudom i na tu 6 često pitanje Stranica 119 od 248 . npr. pored dokaza koje je ranije predložila. što znači da povreda postupka postoji samo ako je uticala na zakonitost odluke.• • zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. sud utvrdio da je potpisan ugovor o prodaji nekretnine. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud koju odlučnu činjenicu pogrešno ustanovio. Stranka u žalbi obavezno mora ukazati na svaku povredu postupka. Zakon određuje kada se održava rasprava u drugostepenom postupku: • • • kada drugostepeni sud ocijeni da je radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili kada je potrebno ponovo izvesti već izvedene dokaze. stranka u žalbi. U prvom slučaju se radi o predloženim novim dokazima ili činjenicama u žalbi. a potpisi nisu ovjereni. zbog pogrešne primjene materijalnog prava.kako sud odlučuje o žalbi6 .kada se odrekao žalbe. npr. Čl.ako je izjavljena mimo roka 30/15 dana. Žalba se dostavlja protivnoj stranci na odgovor u određenom roku. Npr sud je propustio da cijeni iskaz jednog svjedoka koji je relevantan. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primjenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primjeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primjenio. a žalba kaže da je to pogrešno utvrdio. Postupak po žalbi – žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ZPP-a. ili da se odrekla od zahtjeva. pa sud utvrdi da je ugovor punovažan. npr. kada je uložilo lice koje nema pravnog inetersa. odnosno. Nedopuštenu. Neblagovremena. a to je bilo od uticaja na zakonitost odluke. sud je utvrdio da je zaključen ugovor. neblagovremenu i nepotpunu žalbu sud će odbaciti rješenjem. jer žalbeni sud po službenoj dužnosti pazi samo na dvije povrede: povrede koje se odnose na stranačku sposobnost i na pravilnost zastupanja. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parničnog postupka ili iz razloga da je osoba bila u zabludi ako se radi o presudi na osnovu priznanja. jer je nepravilno. kao i kada ocjeni da je zbog povreda odredaba parničnog postupka potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom. Po novom zakonu ne postoje apsolutno bitne povrede nego samo relativne. nije je uopšte ustanovio. 217 .

maloljetnik sa 15g koji je zasnovao radni odnos. ima pravo da zaključuje pravne poslove i raspolaže svojom zaradom (ograničena sposobnost). roditelj ili staralac. Stranka u postupku mora imati parničnu sposobnost – punoljetna osoba 18g. Granice ispitivanja prvostepene presude – drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom djelu u kojem se pobija žalbom. Odluke drugostepenog suda po žalbi – čl. Maloljetnika zastupa zakonski zastupnik. u žalbi se navodi da je sud odredio izvođenje određenog dokaza. pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava i povredu odredaba parničnog postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i zastupanje.224 – drugostepeni sud može u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave: • • • Odbaciti žalbu kao neblagovremenu. nepotpunu ili nedopštenu (ako prvostepeni to nije uradio) čl. Nakon toga drugostepeno vijeće će da ocijeni samostalno ovaj dokaz. koji će tada biti saslušan.) Ne može se preinačiti presuda na štetu žalioca ako se samo on žalio na presudu. Uvažiti žalbu i ukinuti prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje (čl. Drugostepeni sud će pozvati tog svjedoka koji nije prethodno saslušan i saslušati ga. Maloljetnik ima stranačku sposobnost . Tada sud na sjednicu poziva samo te svjedoke koji su ranije saslušani i njih saslušava da bi on ocijenio njihove iskaze. pravnik iz pravnog lica itd.maloljetnik koji je zaključo brak . Treći razlog je kada postoji neka druga povreda koja bi mogla imati za posljedicu pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Duševno bolesno lice.maloljetnik koji je postao roditelj .225 Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu – čl. onda se donosi odluka van rasprave u sjednici vijeća i to samo na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu. Drugi razlog otvaranja rasprave postoji kada žalitelj u žalbi navodi da je neki dokaz pogrešno cijenjen. advokatska kancelarija. npr.226 – kada utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija. a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti. Sudija pazi na to po službenoj dužnosti na pravilnost zastupanja.sjednicu se pozivaju stranke i taj svjedok. imajući u vidu i ranije utvrđene dokaze i na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja može donijeti drugačiju odluku od prvostepene. – punomoćnik( advokat. ali je propustio da ga izvede.zastupa staralac Maloljetniku koji sklopi brak ili je postao roditelj donosi se rješenje u vanparničnom postupku. u granicama razloga navedenih u žalbi.227) – rješenjem se ukida prvostepena presuda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak kada: Stranica 120 od 248 . Ako žalitelj ne pristupi na raspravu pred drugostepenim sudom.

koja je počinjena pred drugostepenim sudom. tuženi nije priznao o Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem. Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog djela pravomoćne presude (cenzus) ne prelazi 10. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugostepenom postupku u roku od 30 dana od dana dostave drugostepene presude. cijeni neki dokaz i utvrdio drugačije činjenično stanje.000 KM. slučaj kada jedna od stranaka nije učestvovala u postupku. a pogrešno primjenjeno materijalno pravo. jer sud o ovome ne pazi po službenoj dužnosti. sud će zavisno od prirode povrede ukinuti presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu ili tužbu odbaciti.Ako drugostepeni sud ustanovi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome već teče parnica. ne na raspravi. ili o kojem je već pravomoćno presuđeno. Drugi razlog je ako je na raspravi pred drugostepenim sudom utvrdio drugačije činjenično stanje nego što je utvrdio prvostepeni sud. • Preinačiti prvostepenu presudu . ili koga se tužitelj odrekao. ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu materijalnog prava. Ako sud ustanovi da je počinjena povreda u pogledu stranačke sposobnosti i pravilnosti zastupanja. Treći slučaj (najčešći) kada je pravilno utvrđeni činjenično stanje. o Ako je sud donio presudu bez glavne rasprave – postoje samo 3 presude koje se mogu donijeti bez glavne rasprave – presuda zbog propuštanja. Razlozi zbog kojih se revizija može izjaviti su: • Zbog povrede parničnog postupka. ako je u drugostepenom postupku kod Stranica 121 od 248 . Vrhovni sud može dozvoliti izjavljivanje revizije u svim predmetima. npr. U sjednici vijeća može cijeniti ispravu ili iskaz svjedoka dat pred zamolbenim sudom. bez obzira na vrijednosni cenzus. a npr. nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. • Ukinuti prvostepenu presudu i tužbu odbaciti . onda može preinačiti presudu. ili ako je zaključeno sudsko poravnjanje. a radilo se o presuđenoj stvari ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. a osobito propuštanjem dostave. npr. Svaki ovaj razlog mora biti naveden u žalbi. Ako cijeni ispravu drugačije od prvostepenog suda.229) – ako je sud u sjednici vijeća.(čl. presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja o Ako je presuda donesena van glavne rasprave o Ako je u donošenju odluke sudio sudac koji se morao izuzeti. jer nije bila uredno obaviještena o raspravi.o Ako je protivno odredbama ovog zakona (ZPPa) sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja. a što je uticalo na zakonitost odluke.

na osnovu kojih bi za stranku mogla biti povoljnjija odluka da su te činjenice i dokazi bili upotrebljeni u prvostepenom postupku (najčešći razlog u praksi) Prijedlog za ponavljanje postupka može se podnijeti prvostepenom sudu u roku od 30 dana koji teče zavisno od razloga zbog kojih ste traži ponavljanje. Zahtjev za ponavljanje postupka Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti (odnosi se na pravosnažne i prvo i drugostepene odluke). utvrđivanja/osporanja očinstva i vrhovni sud je neće dopustiti tj. ostavinskom postupku. na stranačku sposobnost i pravilnost zastupanja. Odluke po reviziji (čl. Kada sudija nađe da je osnovan prijedlog. pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava. ili kada žalbeni sud nije cjenio sve žalbene prigovore • Zbog pogrešne primjene materijalnog prava • Zbog prekoračenja tužbenog zahtjeva. Postupak podnošenja revizije .249) – iste kao kod žalbe. U ovom slučaju postoji pravo na reviziju.podnosi se prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka. Kada je moguće izjaviti reviziju protiv rješenja – može protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno okončan. predmet se vraća prvostepenom sudu i Stranica 122 od 248 . Po ranijem ZPP-u o prijedlogu za ponavljanju postupku odlučivao je sudija koji je donio odluku koja se pobija. uložena žalba i drugostepeni sud potvrdi rješenje. npr.revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija.odlučivanjja u žalbi sudjelovao sudija koji se morao izuzeti. kada je prvostepeni sud oglasio apsolutno nenadležnim. bračnim sporovima. odbacit će je.ako se u žalbenom postupku dosudi više nego što je tužitelj tražio u tužbi ili dosudi stvari veće vrijednosti Granice ispitivanja . Po novom ZPPu o ovom prijedlogu odlučuje sudoija pojedinac drugostepenog suda. a dopuštenost cijeni vrhovni sud. Npr. on ukida odluku u odnosu na koju je zahtjevano ponavljanje postupka. blagovremenost i potpunost cijeni prvostepeni sud. Revizija je isklučena kod rješenja u parnici zbog smetanja posjeda. u granicama razloga iz revizije. vanparničnom. protiv odluka donesenih u izvršnom. ako je ta povreda učinjena u postupku pred drugostepenom postupku. Razlozi za ponavljanje postupka: • • • • • • ako je pri donošenju odluke učestvovao sudija koji se morao izuzeti ako je nezakonitim postupanjem onemogućeno stranci da raspravlj apred sudom ako stranka nije imala stranačku sposobnost ako je u postupku sudjelovao tužitelj ili tuženi koji nema parničnu sposobnost ako se presuda temelji na osnovu lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze.

Duševni bolesnici moraju imati zastupnika – organ starateljstva.zaposlenik te pravne osobe. za pravna lica . Na stranačku sposobnost svaki sud pazi po službenoj dužnosti Maloljetnika u postupku zastupa njegov zakonski zastupnik (roditelji). država. Ako nema roditelja. kada je maloljetnik od 15 godina zasnovao radni odnos (on može biti stranka u postupku samo ako je to vezano za njegove prihode – platu). a ne onaj koji je donio prvobitnu presudu. Punomoćnik mora imati punomoć za zastupanje na ročištu.301) – advokat. Fizička osoba može biti stranka u postupku ako ima poslovnu sposobnost koja se stiče sa 18 godina. uposlenik službe za besplatnu pravniu pomoć. tužba se odbacuje. Postoji više mjera osiguranja. te da bi ne izdavanjem privremene mjere bilo onemogućeno/otežano namirenje potraživanja. ako ne postupi tužba će biti odbačena. Ako ne dostavi. Ako se taj nedostatak ne otkloni u određenom roku. Ministarstvo ne može biti stranka u postupku i tužitelj se poziva da uredi tužbu u određenom roku. ako roditelj prodaje nepokretnost maloljetnika mora imati odobrenje organa starateljstva. Za zaključenje darovnog ugovora (u slučaju da prima dar) nije potrebno odobrenje organa starateljstva. PRIVREMENE MJERE7 Ranije su bile u izvršnom postupku. Privremeni staralac – ako bi redovni postupak postavljanja zastupnika dugo trajao. sud naloži da istu naknadno uloži u spis. Ako se radi o pravnom licu – npr. Prijedlog za izdavanje se može podnijeti prije ili u toku postupka. a za fizičke osobe punomoćnik može biti bračni/vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili tazbini. a treba nešto hitno obaviti. zakonski zastupnik je staratelj koga postavlja organ starateljstva. advokatsko društvo. Ako se radi o raspolaganju imovinom maloljetnika. Kada sud uoči nedostatak u stranačkoj sposobnosti.može se postaviti privremeni staralac PUNOMOĆNICI – PRAVILNOST ZASTUPANJA Ko može biti punomoćnik (čl. onda će pozvati organ starateljstva da taj nedostatak otkloni i postavi staraoca. STRANAČKA SPOSOBNOST8 Stranka u postupku može biti fizička i pravna osoba. Ako to ne učini u 7 8 ne pitaju ih na ispitu vrlo značajno pitanje Stranica 123 od 248 .u prvostepenom postupku sada sudi drugi sudija. npr. Uslov za izdavanje je da se mora učiniti vjerovatnim postojanjem tog potraživanjem. ako je maloljetnik postao roditelj stiče poslovnu sposobnost. Stranka u postupku može biti i osoba koja nema 18 godina u slijedećim slučajevima: ako je maloljetnik sa 16 godina zaključio brak. ministarstvo nije pravno lice i kao tuženi se označava federacija. Svrha izdavanje je da bi se olakšalo namirenje potraživanja. kanton.

obaveze iste vrste. ako je zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke. proističu iz iste činjenične pravne osnove (stvarna zajednica). podnosi prijedloog za izuzeće sudije predsjedniku suda. Stvarna zajednica: više uposlenika pravnog lica potražuju regres ili štediše kod Ljubljanske ili SAB banke. Nužno suparničarstvo postoji u slučaju kada se po zakonu ili zbog pravne prirode spora spor može rješiti na jednak način prema svim suparničarima. Materijalno suparničarstvo postoji ako je više lica u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava. ako mu je stranka ili punomoćnik stranke srodnik po krvi ili tazbini do zakonom određenog stepena ili bračni/vanbračni partner. suobveznik ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili vještak. Ili. sve učinjene radnje će biti poništene. Postoje dvije vrste suparničarstva: materijalno i formalno. a pred prvostepenim sudom i advokatski pripravnik. Čim stranka sazna za neki od navedenih razloga. oni su zapravo jedna stranka. obaveze. Stranka može i u pravnom lijeku ukazati poimenice na suca koji ne bi mogao sudjelovati u donošenju odluke. Primjer kada je više lica u pravnoj zajednici: to su suvlasnici ili saučesnici u izvršenju krivičnog djela. koji o tome donosi rješenje. jedan može da prizna tužbeni zahtjev. IZUZEĆE SUDIJA Sudac ne može suditi ako je sam stranka. bez obzira da li su još u braku ili vanbračnoj zajednici. ipak. stranka ga mora izričito pismeno ovlastiti da ga može zamjenjivati drugi advokat ili pripravnik (samo u prvostepenom postupku). stvarna služnost prelazi preko nekretnine u suvlasništvu. Nedostatak zamjeničke punomoći predstavlja povredu parničnog postupka u pogledu zastupanja. ili ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Formalno (Obično) suparničarstvo ako su predmet spora zahtjevi. 9 rijetko se pita na ispitu Stranica 124 od 248 . odnosno. ako je taj sudac staraoc ili usvojitelj stranke. Ako advokat zastupa stranku i ako stranka nije navela za koje je radnje ovlašten – ima sva ovlaštenja. I o ovome odlučuje predsjednik suda. a temelje se na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi i ako je za sve zahtjeve ista mjesna nadležnost. u postupku za utvrđivanje očinstva suparničari su na tužilačkojstrani majka i dijete. Npr. ako u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke nižeg suda ili drugog organa. postoji kada je tužen dužnik i jemac. Advokat koji ima punomoć može ga zamjenjivati drugi advokat . odnosno. npr. ako je sa strankom u odnosu suvlasništva.ostavljenom roku. a drugi ne. Tužitelj hoće da dokaže da mu pripada pravo služnosti – tada tužbom mora obuhvatiti sve suvlasnike poslužnog dobra. npr. Svaki od njih ima svojstvo posebne stranke.ovaj spor se ne može drugačije riješiti za majku i dijete. SUPARNIČARSTVO9 Više osoba mogu jednom tužbom mogu tužiti odnosno biti tuženi.

samo nema pravo na dispozitivne radnje (povlačenje tužbe i sl. a svi procesni rokovi prestaju teči. ovdje se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. ne važe odredbe o rokovima koje inače važe za druge predmete (ovdje su kraći). POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje koje radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje. izjaviti žalbu. Kada je prekid postupka. Umješač u postupku ima ista prava kao i stranka: predlagati dokaze. 378 i 379) – postupak se obavezno prekida kada: • stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost.do 3. osiguravajuće društvo ima interesa da vozač uspije u parnici da ne bi isplatili odštetu. i u tom slučaju se umješa u postupak na strani vozača. Sporovi male vrijednosti . Nastaviće se kada prestanu razlozi za prekid postupka. Postupak u smetanju posjeda i radni sporovi – hitni postupci. sud ne može preduzimati nikave procesne radnje. • Kada zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje. o čemu sud donosi rješenje.000 KM. a stranka nema punomoćnika • Kada stranka koja je pravna osoba prestane postojati ili kad nadležni organ zabrani rad toj pravnoj osobi • Kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka • Kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu Sud postupak može prekinuti: • Ako je sud odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju • Ako se stranka nalazi na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplave) odsječeno od suda • Ako se odluka o tužbenom zahtjevu ne može donijeti prije nego što bude donesena odluka u krivičnom potupku. može se pridružiti toj stranci.). Podnosi prijedlog sudu da mu dozvoli mješanje u parnicu. sud će na zahtjev 10 često pitanje Stranica 125 od 248 .UMJEŠAČ U PARNICI10 Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije sa zahtjevom. a nema punomoćnika u toj parnici. npr. tuženi je vozač. Rješenje o smetanju posjeda – pravosnažno je i izvršenje se može tražiti u roku od 60 dana. PREKID POSTUPKA Kada je obavezan prekid postupka (čl.

Stranica 126 od 248 .stranke dozvoliti stranki da naknadno obavi te radnje (povrat u pređašnje stanje). a uz prijedlog dostavlja i žalbu. Ako traži povrat u pređašnje stanje zbog propuštenog roka za žalbu. Ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje zbog izostanka sa ročišta koje je zakazano po već podnesenom i usvojenom prijedlogu za povrat u pređašnje stanje. Rok za podnošenje prijedloga je 8 dana.

Ova lica su nužni nasljednici kada su po zakonskom redu pozvani na nasljeđe (ako nema nasljednika iz prvog nasljednog reda). Kad a se pojavljuju kao nasljednici bračni drug. Ostavilac niti darovnim ugovorom niti testamentom ne može povrijediti nužni nasljedni dio. su nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.unuci). niti su ovi ostavili nekog nasljednika. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživilo ostavioca nasljeđuju njegova djeca. njegovi usvojenici i njegov bračni drug. Ako nema roditelja niti braće ni sestara – nema ni predstavljanja i sve nasljeđuje bračni drug. ZAKONSKI NASLJEDNICI Zakonski nasljednici su djeca ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). svaki sa ½. na jednake djelove. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji. unučad ostaviočeva. Npr. nužni dio iznosi ½ zakonskog djela. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre njegovo djete.to su djedovi i babe i to u slučaju kada ostavilac nije ostavio ni potomke. njegovi roditelji i njegova braća i sestre. koji ima svoju djecu.SUADA SELIMOVIĆ 28. Drugi naljedni red zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke11 nasljeđuje njegov bračni drug i roditelji. Prije oca umre njegovo jedno dijete. To je prvi nasljedni red i oni nasljeđuju na jednake djelove. tada naljeđuju njegova djeca (princip reprezentacije). unučad. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. praunučad itd. dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca. Treći nasljedni red . sestre i roditelji nužni dio je 1/3 od zakonskog djela.2006. ni roditelje. Ostali potomci umrloga (npr. a ko je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca. NUŽNI NASLJEDNICI Nužni nasljednici su: djeca umrloga.. Stranica 127 od 248 .01. a to su u stvari braća i sestre ostavioca. djeca i zakonski usvojenici. Po zakonu potomci su djeca i unučad. Kada se pojave kao nužni nasljednici braća. naljeđuju njegova djeca(pravo predstavljanja). 11 djeca.

zaradom ili na drugi način pomagali u privređivanju imaju pravo zahtjevati da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviočeve imovine. vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja. otac bez ikakvih sredstava za život živi u kući sa sinom. Drugi razlog: ako je sa umišljajem učinio teže krivično djelo prema ostaviocu. NUŽNI I RASPOLOŽIVI DIO Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati. ili npr. djetetu ili roditelju. Kada je povrijeđen nužni dio raspolaganje testamentom će se smanjiti. Uslovi za punovažnost isključenja: zavještalac koji želi da isključi nasljednika mora to izraziti u testamentu na nesumnjiv način. neće se dirati u poklone. U slučaju spora. njegovom bračnom drugu. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINSKE MASE Sva njegova imovina. Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježe reduciranju radi nužnog djela jer je to dvostrano obvezujući ugovor. čime je povrijedio i zakonsku i moralnu obavezu. smatra se da je isključenik umro prije ostavioca. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA Ostavilac ili zavještalac može isključiti iz nasljeđa nasljednika koji ima pravo na nužni dio. dugovanja.IZDVAJANJE U KORIST POTOMAKA KOJI SU PRIVREĐIVALI SA OSTAVIOCEM Potomci i usvojenici ostavioca koji su živjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom. komšiluk ga hrani. a sin ne pomaže ocu. a koji se naziva nužni dio.. Ako nije. ostavinski postupak se prekida i učesnik čije je pravo manje vjerovatno se upućuje na parnicu. Razlozi isključenja: ako se povredom zakonske ili moralne obaveze teže ogriješio o ostaviocu (npr. pa umjesto njega se kao nasljednici pojavljuju njegova djeca. a korisno je da navede i razlog (osnov) za isključenje. potomci. maltretiranje ili tuče oca). Ovaj zahtjev ima stvarnopravni karakter i može se postavljati i po okončanju ostavinskog postupka. potraživanja.. a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nužni dio. POSLJEDICE ISKLJUČENJA IZ NUŽNOG DJELA U slučaju kada je nasljednik isključen iz nužnog djela. i ako je to dovoljno za namirenje nužnog djela. Isključenje je nevažeće ako nije navedeno na nesumnjiv način. Prvo se namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato. Isključenjem nasljednik gubi nasljedna Stranica 128 od 248 .

ona svojom rukom napiše testament i potpiše ga. Sudski testament Postoje dvije vrste ovog testamenta 1. a najdalje za 10 godina. Tužbom se može zahtjevati poništaj testamenta u roku od jedne godine od dana saznanja za postojanje uzroka ništavosti. kada je zavještalac pismen 2.npr. Svjedoci se također potpisuju na testamentu. Da nije bio sposoban za rasuđivanje ili je testament sačinjen pod prisilom .prava u obimu u kojem je isključen. sudija će ga pročitati zavještaocu u prisutnosti dva svjedoka. Testament je ništav ako zavještalac nije imao 16 godina i ako nije bio sposoban za rasuđivanje. Ako zavještalac nije u stanju da pročita testament koji je sačinio sudija. Pošto zavještalac ovako sačinjen testament pročita i potpiše sudija će potvrditi na samom testamentu da ga je zavještalac u njegovom prisustvu pročitao i potpisao.iz kojih razloga bi se mogao pobijati testament?. kada zavještalac nije pismen Testament može zavještaocu sačiniti po njegovom kazivanju sudija nadležnog suda koji će prethodno utvrditi identitet zavještaoca. OBLICI TESTAMENTA Svojeručni testament Ako osoba zna da čita i piše. ali je korisno da bude napisan. izjavljujući pred njima da je to njegov testament. a pravo ostalih lica koja mogu nasljediti ostavioca određuje se kao da je isključeni umro prije ostavioca. URAČUNAVANJE POKLONA U NASLJEDNI DIO U nasljedni dio nasljednika uračunavaju se pokloni ukoliko ostavilac izričito nije naglasio da se ne uračunava u nasljedni dio. Da zavještalac prilikom sačinjavanja istog nije bio pri čistoj svijesti i zdravoj pameti tj. zatim će zavještalac u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti Stranica 129 od 248 . Važno je da onaj ko ga sastavlja pismen kao i zvaještalac. NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA Testament može sačiniti svako lice sposobno za rasuđivanje koje je navršilo 16 godina. Ovo se ne odnosi na nužne nasljednike. Testament je punovažan ako ga je zavještalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Pismeni testament pred svjedocima Zavještalac koji zna da čita i piše može sačiniti testament na taj način što će ispravu koju mu je neki drugi sastavio svojeručno potpisati u prisustvu dva svjedoka. Na ispitu se javlja pitanje?. Da potpis ne pripada ostaviocu tj zavještaocu testamenta. Ništav je i u slučaju ako je zavještalac natjeran prijetnjom ili prinudom da ga sačini ili usljed toga što je bio prevaren ili se nalazio u zabludi. Za punovažnost ovog testamenta nije nužno da je u njemu naznačen datum kada je sačinjen.

prema odredbama koje važe sa sačinjavanje sudskog testamenta. Svjedoci prilikom sačinjavanja ovog testamenta mogu biti samo lica koja mogu biti svjedoci prilikom sačinjavanja sudskog testamenta ali moraju znati čitati i pisati. iznenadna bolest i spriječenost odlaska u sud a sud je udaljen npr. onaj sačinjen pred svejdocima ili sudski testament predati na čuvanje sudu. I svjedoci potpisuju testament. gdje i u kojim okolnostima je ovaj testament sačinjen. Testament sačinjen na brodu ili za vrijeme mobilizacije /rata Sačinjava se pred kapetanom broda ili komandirom u ratu. Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih okolnosti pod kojima je sačinjen. iznoseći kada. Stranica 130 od 248 . ili ako je neko demobilisan kasnije. Zavještalac može svoj lični testament.to nije obaveza već slobodna volja ostavioca. Sudski testament se sačinjava u sudu ali ne mora se tamo i čuvati. Osim potpisa svjedoka i zavještaoca . Izvršenje ove dužnosti nije uslov za punovažnost ovog testamenta. Usmeni testament Zavještalac može izjaviti svoju poslednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nje u mogućnost da sačini pismeni testament. Ratni testament važi 60 dana po završetku rata. on može u tom slučaju testamentom imenovati nasljednika svog umrlog nasljednika. Po odredbama koje važe za sastavljanje sudskog testamenta na licu mjesta komandir čete. neko dobije infarkt i u teškom je stanju.prstoznak (ako ne zna da piše). sudija osim stavljanja potpisa naznačuje da je obavio sve prethodno navedene radnje. izjaviti da je to njegov testament. Svjedoci pred kojima je zavještalac usmeno izjavio svoju poslednju volju dužni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu zavještaoca i da je što prije predaju sudu ili da je usmeno govore pred sudom. Npr. svjedocima kao i precima/potomcima tih svjedoka. starješina ili koje drugo lice mogu sačiniti testament zavještaocu. kako . Svjedoci izjavu mogu dati i tokom ostavinskog postupka. zatim testament staviti u zaseban omot koji će zapečatiti i čuvati u sudu. Testament pred konzularnim predstavnikom sačinjava državljanin BiH u inostranstvu. 30 dana od dana demobilisanja. Dakle. u otovrenom ili zatvorenom omotu. Ništave su odredbe testamenta kojima ostavlja nešto sudiji koji ga je sačinio . Rok je kratak jer se pretpostavlja da uslijed tako teške i iznenadne bolesti zavještalac neće dugo poživiti. Supstitucija – ako lice koje je označeno kao nasljednik u testamentu umre prije ostavioca. o čemu će sud sastaviti zapisnik . Izuzetne prilike bi bile npr. Nije izuzetba okolnost ako je neko već duže vremena bolestan i to teško. a nije postojala mogućnost u tom periodu drugačijeg načina sastavljanja testamenta. Sačinjava ga konzularni predstavnik zemlje državljanstva ostavioca.

Zavještalac ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku koji je živ. koji će po zakonu biti pozvani da nasljede njegovu imovinu. Ako je onaj koji se nije saglasio umro a nije ostavio potomke ugovor je punovažan. LEGAT Zavještalac može ostaviti testamentom jednu ili više određenih stvari određenom licu ili naložiti nasljedniku da to učini iz svog djela koji mu se ostavlja. legatar ima pravo da to tužbom potražuje. ali bez njegovog znanja. Onaj koji se nije saglasio ima status nužnog nasljednika.PONIŠTENJE TESTAMENTA ZBOG NEDOSTATKA OBLIKA ILI FORME – može tražiti samo lice koje ima pravni interes u roku od jedne godine od saznanja ili 10 godina od otvaranja testamenta. OPOZIVANJE TESTAMENTA Zavještalac može uvijek opozvati testament u cijelini ili djelomično i to izjavom u bilo kom obliku u kom se može sačiniti testament. DOKAZIVANJE POSTOJANJA TESTAMENTA Testament uništen slučajem ili radnjom nekog drugog lica. izgubljen prije ili nakon smrti zavještaoca. odrednbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. Bračni drug također ima status nužnog nasljednika. Legatar se ne smatra nasljednikom. ODNOS RANIJEG I KASNIJEG TESTAMENTA Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji testament. UGOVOR O RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA Ustupanje i raspodjela imovine punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi potomci ustupiočevi. imat će pravno dejstvo ako zainteresirano lice dokaže da je testament postojao. Npr. ako određeni nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljeđa ili bude nedostojan da naslijedi. ali najčešće se to radi uništenjem (pocijepa ga). Ugovor mora biti u pismenom obliku i ovjeren od sudije. Uslov za punovažnost ovog ugovora je da su sva djeca i potomci bili prisutni raspodjeli i saglasili se sa raspodjelom. da se isplati određeni iznos. Zavještalac može odrediti testamentom lice kome će pripasti nasljedstvo. Ukoliko se legat ne izvrši. Ovim ugovorom može biti Stranica 131 od 248 . Ako neko od ovih lica nije bio prisutan ili se nije saglasio onda se ne radi o ugovoru o raspodjeli nego taj ugovor ima karatkter ugovora o darovanju.

a ako ne obuhvati to ne dira u njegovo pravo kao nužnog nasljednika.šta se smatra izdržavanjem? . Posljedica ovoga jeste – ako poslije smrti ostavioca njegov nasljedni dio bude povrijeđen raspodjelom načinjenom u ugovoru reduciraće se dijelovi onih koji su dobili dio ustupanja po ugovoru (jer se njihov dio tretira kao poklon). neizvršavanje ugovora – druga strana ima pravo tražiti raskid ugovora. Nedostojnost za nasljeđivanje nije smetnja potomcima nedostojnog da nasljede zaostavštinu kao da je nedostojni umro prije ostavioca.Kao ugovor o doživotnom izdržavanju smatraju se i ugovori kojim se davalac izdržavanja obavezao da sa primaocem izdržavanja živi zajedno. Sudija će prilikom ovjere pročitati ugovor i upozoriti ugovarače na posljedice ugovora. ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Stranica 132 od 248 . Ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da izdržava doživotno drugog ugovarača ili neko treće lice. Dakle. Međutim ako se jedan od nasljednika nije saglasio sa načinom raspodjele iz ugovora onda će se ugovor u odnosu na ostale odnositi kao darovni. ugovor je formalan i ovjerava ga sudija koji upozorava na posljedice. Imovina iz ovog ugovora ne ulazi u ostavinsku masu tj imovinu ostavioca koja se raspodjeljuje nakon njegove smrti. zatim obaveza jednog ugovorača da će čuvati i paziti drugog. ako je ugovorena zajednica života – zbog teškog poremećaja odnosa i zajednički život postane nepodnošljiv. Kod darovnog ugovora lica se za života ostavioca upisuju u zemljišnu knjigu a ovdje stvar tek prelazi u vlasništvo lica nakon smrti ostavioca. je ugovor o doživotnom izdržavanju. uništio ili sakrio testament i ako se ogriješio o obavezu izdržavanja ostavioca ili ako nije htio ukazati ostaviocu nužnu pomoć. a drugi se ugovarač obavezuje da mu u slučaju smrti ostavlja svu svoju imovinu. Često pitanje na ispitu. On ima pravo na nužni dio kao i onaj potomak koji se nije saglasio sa odredbama ugovora o raspodjeli imovine za života. a lice koje se nije saglasilo dobija status nužnog nasljednika. NEDOSTOJNOST ZA NASLJEĐIVANJE Nedostojan je da nasljedi kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta ko je s umišljajem lišio ili pokušao da liši života ostavioca. obrađivati njegovo imanje i poslije smrti ga sahraniti. Samo se prilikom određivanja zaostavštine radi određivanja dijela nadživjelog bračnog druga dijelovi ostaviočeve imovine ustupljeni potomcima smatraju poklonom.obuhvaćena samo sadašnja imovina ostavioca – cjelovita ili jedan njen dio. ko je ostavioca natjerao da sačini ili opozove testament. Ovaj ugovor mora biti sastavljen u pisanoj formi i ovjeren od sudije. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Ovo je dvostranoobvezujući ugovor. Ovaj ugovor se može raskinuti: sporazumom. Za punovažnost ovog ugovora nije značajno što bračni drug nije obuhvaćen. Ostavilac je naravno mogao obuhvatiti i bračnog druga.

to je izuzetak). Za naknadno pronađenu imovinu . ostavinski postupak se nastavlja. Jedino kada se radi o obavezi koja zavisi o ličnosti obveznika (npr. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOCA Nasljednik odgovara za dugove ostaviočeve do visine vrijednosti nasljeđene imovine.npr. nasljednici isti moraju vratiti. radi se zapravo o ustupanju. Kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca.Jedan od osnova za sticanje prava vlasništva jeste nasljeđivanje. Nasljednik postaje vlasnikom u momentu smrti ostavioca (po svim drugim osnovama prava vlasništva se stiče upisom u zemljišne knjige . Odricanje u nečiju korist. prekida se ostavinski postupak i upućuje na parnicu Spor oko punovažnosti isključenja nužnog djela Spor oko nedostojnosti za nasljeđivanje Spor u pogledu da li potomcima pripada pravo na izdvajanje određenog djela po osnovu njihovog doprinosa Tužba se podnosi u roku od 30 dana. Stranica 133 od 248 . Ako podnese – čeka se završetak parnice. slikar) obaveza ne prelazi na nasljednike. ali ako je ostavioc već primio novac za neizvršeno djelo. i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog djela. Ako se nastane spor u pogledu ponovažnosti testamenta.raspoređuje se prema postojećem rješenju o nasljeđivanju. Pitanja . ukoliko nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Pitanje? . Nasljednik se može odreći nasljedstva izjavom kod suda do svršetka ostavinske rasprave. u tom slučaju to se lice upućuje na parnicu. U ovom slučaju se smatra kao da nikada nije bio nasljednik. Ovo odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od nasljeđa.darovanje li ustupanje nasljedstva. Osoba može izjaviti da li se prihvaća ili ne prihvaća nasljedstva – odricanje. Ako ne podnese tužbu. Jedan primjer je dat u zakonu o nasljeđivanju u situacijama gdje nasljednici odgovaraju solidarno.u kojim zakonima je regulisana solidarna odgovornost?.kada se prekida ostavinski postupak? Kada se upućuje na parnicu? Kako se raspodjeljuje naknadno pronađena imovina? UPUĆIVANJE NA PARNICU • • • • • • Ukoliko se nakon pravosnažnog okončanja ostavinskog postupka pojavi lice sa testamentom. Ako se nakon okončanja ostavinskog postupka pojavi novi nasljednik i on se upućuje na parnicu. Ukoliko se odriče nasljedstva u nečiju korist.

računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode. Kada je sudska odluka izvršna?. O priznanju strane sudske odluke odlučuje se primjenom odredaba Zakona o sukobu zakona sa propisima drugih država – tzv. Izvršne isprave12 su: izvršne odluke sudova i izvršno sudsko poravnanje.2006. Kada je presuda pravosnažna a kada izvršna? Prvostepena presuda je pravosnažna okončanjem drugostepenog postupka. Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja određuje se i na osnovu vjerodostojne isprave. Stručnom saradniku se po ovlašćenju sudije može povjeriti preduzimanje radnji i donošenje odluke. Izvršenje na imovini strane 12 izvršna i vjerodostojna isprava su obavezno pitanje Stranica 134 od 248 .01. Sudska odluka mora biti izvršna. Vanredni pravni lijek ne utiče na pravosnažnost. Uvijek je mjesno nadležan sud na čijem području se nalaze nekretnine. Kada je pravosnažno zaključeno poravnanje?. Vjerodostojna isprava je mjenica i ček sa protestom i povratnim računom.SUADA SELIMOVIĆ 29. toplotne energije i odvoz smeća (struja i telefon nisu.odluka kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje (neka činidba) je izvršna ako je postala pravosnažna i ako je protekao paricioni rok (dobrovoljni rok za izvršenje) Kada postaje izvršna odluka u upravnom postupku?.kada je odluka pravosnažna po pravilima upravnog postupka. POJAM Izvršni postupak u prvom stepenu vodi i odluke donosi sudija pojedinac. Moguće je da među zemljama postoji sporazum o priznanju isprava koje se koriste kao izvršni naslov. Sudskom odlukom smatra se presuda i rješenje. Ovdje se supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o praničnom postupku. odluka donesena u upravnom postupku ukoliko glasi na novčani iznos. kolizioni zakon (SFRJ 1982). Novim zakonom račun za el energiju je isključen. notarske isprave.sudsko poravnanje je izvršno kada je obaveza dospjela. on je prije mogao pod određenim uslovima da odgodi izvršenje ali danas npr revizija ne odgađa izvršenje. što je mnogo efikasnije). odluka Komisije za ljudska prava koja je pri Ustavnom sudu BiH. a izvršna je kada je postala pravosnažna i ako je protekao paricioni rok (rok za dobrovoljno izvršenje činidbe naložene presudom). Izvršenje se sprovodi na osnovu izvršene ili vjerodostojne isprave. Izvršenje strane sudske odluke Strana sudska odluka može se izvršiti ako se stiču uslovi za njeno priznanje. To su sporovi male vrijednosti zbog toga je zakonodavac odlučio da nabrojani računi predstavljaju izvršni naslov. Za priznanje stranih sudskih odluka nadležan je okružni sud. oni se mogu isključiti korisnicima.

sredstvo kojim izvršenje treba provesti . PRIJEDLOG ZA IZVRŠENJE Može biti po izvršnoj ispravi ili po vjerodostojnoj ispravi. ako je sud utvrdio koja imovina postoji.moguća je obustava i pljenidba plate do određenog iznosa. izvršenje na novčanim potreživanjima izvršenika-plata. Predmet je ono na čemu se provodi izvršenje (stvari. tj. Prijedlog za izvršenje mora sadržavati: . itd). svaki od nasljednika ili zainteresiranih osoba može predložiti da dok traje nasljednička zajednica (dok se ne donese rješenje o nasljeđivanju i izvrši dioba) sud na trošak predlagača postavi nasljednicima privremenog zastupnika i postupak nastavi. nekretnina. Postoji obrazac po kojem se ovo utvrđuje. U prijedlogu za izvršenje navodi se još da je dužan izmiriti obavezu u roku od 8 dana. odnosno poravnanja. prije svega od izvršenika koji može biti fizičko i pravno lice. NAPLATA ZATEZNIH KAMATA Ako se nakon donošenja izvršne isprave ili zaključenja sudskog poravnanja izmjenila zakonska zatezna kamata.države i međunarodnih organizacija – ne može se odlučiti o tome bez saglasnosti federalnog ministarstva pravde. pokretnosti. PREKID POSTUPKA U slučaju smrti tražitelja izvršenja koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika. novac. obavijestit će tražioca izvršenja koji će dopuniti prijedlog za izvršenje ( u praksi se ovo više odnosi na pravna lica). U slučaju smrti izvršenika koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika sud će nasljednicima ukoliko to predloži tražitelj izvršenja postaviti privremenog zastupnika na trošak tražitelja izvršenja u roku od 15 dana. RJEŠENJE O DOZVOLI IZVRŠENJA Stranica 135 od 248 . činidba (pljenidba i prodaja pokretnih stvari.predmet izvršenja ako je poznat. nepokretnosti itd).zahtjev u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži izvršenje . Tražitelj izvršenja može u prijedlogu za izvršenje zahtjevati da sud prije donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o imovini. novčana potraživanja. a sredstvo je radnja. S obzirom na rezultate istrage u pogledu imovine. – sredstvo može biti i prijetnja novčanom kaznom.označenje tražioca izvršenja i izvršenika . sud će na prijedlog stranke rješenjem o izvršenju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi i to od dana donošenja odluke.potraživanje čije se ostvarivanje traži . Ovo se radi na prijedlog tražioca izvršenja i troškove ovog preračunavanja kamate snosi tražilac izvršenja.

3. 5. sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave trajno ili za određeno vrijeme tražiti izvršenje. potraživanja utvrđena pravosnažnom presudom zastarjevaju u roku od 10 godina) Ako je izvršenje određeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja. ali ako se ipak donese rješenje o zapljeni na takvim stvarima onda je to razlog za ulaganje prigovora) ako tražilac nije ovlašten tražiti izvršenje ako nije ispunjen uvjet naveden u izvršnoj ispravi (6. PRIGOVOR PROTIV RJEŠENJA O DOZVOLI IZVRŠENJA Ako je protiv rješenja o dozvoli izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave izjavljen prigovor izvršni postupak se prekida. 7. poništena ili preinačena ili na drugi način stavljena van snage (u slučaju vanrednog pravnog lijeka) Ako su se stranke ovjerenom ispravom. odnosno. U rješenju o izvršenju moraju biti navedeni: izvršna. potraživanje koje se ostvaruje. tražilac izvršenja i izvršenik. sadrži i dozvola izvršenja. Radi se o prigovoru protiv dozvole izvršenja na osnovu izvršne isprave. 6. prijedlog ima karakter tužbe i predmet se prosljeđuje parničnom sudu. nemaju praktičan značaj) O IZVRŠENJU POSTUPAK PO PRIGOVORU PROTIV RJEŠENJA ZASNOVANOM NA VJERODOSTOJNOJ ISPRAVI Stranica 136 od 248 . na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. smetanje posjeda – izvršenje se može tražiti u roku od 60 dana od dana pravosnažnosti rješenja. (npr presuda pravosnažna ali nije istekao paricioni rok ili prvostepena presuda obavezuje ali je uložena žalba itd) Ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneseno Rješenje o izvršenju ukinuta. Ako isprava na osnovu koje je doneseno Rješenje o izvršenju nije izvršna isprava ili ako isprava nije stekla svojstvo izvršnosti. i 7. Dozvola je dakle po sadržaju identična prijedlogu. 4. Sadržaj prigovora bi trebao odgovarati sadržaju žalbe. 2.Sve što sadrži prijedlog. odnosno. (npr ako se radi o nekretninama površine do 5 dunuma ili pokretnosti gdje se tačno zna koje stvari su izuzete od izvršenja. Ovaj prijedlog se tada smatra tužbom i tako ga tretira parnični sud. Razlozi za ulaganje prigovora su: 1. sredstvo i predmet izvršenja. sastavljenom nakon nastanka izvršne isprave. U praksi se samo na poleđini prijedloga pečatom potvrdi da se dozvoljava traženo izvršenje. vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje. (ne javlja se često u praksi ali takav akt bi se trebao ovjeriti u općini) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti izvršenje (npr. Ako se udovolji zahtjevu iz tužbe – samo se obavještava izvršni sud i nastavlja se izvršni postupak (ne treba opet prijedlog već se proslijeđuje ex officio) Ako parnični sud nađe da je potraživanje neosnovano obustavlja izvršni postupak.

ako se pokuša pljenidba na pokretnim stvarima pa nema stvari ODLAGANJE IZVRŠENJA Izvršenje se može odložiti potpuno ili djelomično samo na prijedlog tražioca izvršenja. Ako je sprovođenje izvršenja otpočelo. Jedini pravni lijek je žalba na rješenje kojim je odlučeno o prigovoru. može se odbaciti kao neblagovremen ili odbiti. a izvršenik se protivio odlaganju. preinačena ili 2. PROTIVIZVRŠENJE Nakon što je izvršenje već provedeno. Protivizvršenje se provodi po odredbama zakona o izvršnom postupku . 3. Nakon ulaganja prigovora zakazuje se ročište o razmatranju istog . ako potvrda o pravosnažnosti i izvršnosti presude bude pravomoćno ukinuta. ako je rješenje o izvršenju ukinuto ili preinačeno 3.Izvršenik će u prigovoru protiv ovoga rješenja navesti u kom djelu pobija to rješenje. ako je tokom izvršnog postupka izvrešnik namirio tražiocu izvršenja potraživanje mimo suda.ista pravila pod kojima se provodi izvršenje. ako sprovođenje rješenja o izvršenju nije otpočelo. sud će Stranica 137 od 248 . ako je izvršna isprava pravomoćno ukinuta ili preinačena 2. izvršenik može u istom izvršnom postupku zatražiti od suda da naloži tražiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio. Neobrazložen prigovor sud će odbaciti. u ovom slučaju će se prijedlog za izvršenje smatrati tužbom i u tom slučaju predmet se ustupa parničnom sudu koji će postupak voditi po odredbama zakona o parničnom postupku. izvršna isprava ukinuta. Ukoliko tražilac izvršenja ne vrati dobrovoljno iznos u ostavljenom roku. Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba. tako da je tražilac izvršenja dvostruko namiren. u tri slučaja: 1. sud će na prijedlog izvršenika odrediti protivizvršenje. Lice se obraća sudu da mu se vrati iznos i sud donosi rješenje kojim prihvata prijedlog za izvršenje te će naložiti tražiocu izvršenja da u roku od 8 dana vrati izvršeniku ono što je izvršenjem dobio. (sud npr na presudu greškom stavlja klauzulu pravosnažnosti i dolazi do obustave izvršenja po toj pravomoćnoj (greškom pravomoćnoj presudi) to se dešava kada sud omaškom nije primjetio da je izjavljena žalba i potvrdi tj stavi kaluzulu pravosnažnosti da je presuda podobna za izvršenje činidbe na koju je izvršenik obavezan . Ako se rješenje o izvršenju pobija u cjelosti ili samo u djelu kojim je utvrđeno potraživanje. Nema vanrednih pravnih lijekova. Prigovor mora biti obrazložen. KADA SE OBUSTAVLJA IZVRŠENJE Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti ako je: 1.

Stranica 138 od 248 . Npr može biti prodajom nekretnina. može podnijeti prigovor protiv izvršenja. doneseno rješenje o dozvoli izvršenja pljenidbom stvari izvršenika. IZVRŠENJE RADI NAPLATE NOVČANOG POTRAŽIVANJA Kako se provodi izvršenje kada izvršni naslov glasi na novčano potraživanje? Ovisi o tome koji je prijedlog. Treće lice prigovor može podnijeti do dovršenja izvršnog postupka. Sud poziva tražioca izvršenja da se izjasni da li je ovo treće lice vlasnik. U slučaju spora. a ovaj će se redovno protiviti ovome. što je vrlo nelogično. frižider nije vlasništvo izvršenika. Predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina. te traži da se taj frižider izuzme od izvršenja. Nakon zabilježbe izvršenja nije dopušten upis promjene prava vlasništva zasnovan na raspolaganju izvršenika (može na osnovu nasljeđivanja). utvrđivanjem vrijednosti nekretnine. Izvršenje na nekretninama Izvršenje na nepokretnosti provodi se u slijedećim fazama: • • • • zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi (upisuje se u list C). Čim donese rješenje o izvršenju sud će po službenoj dužnosti odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba izvršenja. Tokom pljenidbe pojavi se njegov sin i kaže da npr. Svrha zabilježbe izvršenja. Po novom zakonu izvršni postupak se nastavlja bez obzir na vođenje parnice. Ako na nepokretnosti postoji suvlasništvo.tj predmet izvršenja stavio tražilac. nego da je on tu stvar kupio. dakle ako se tražilac usprotivi onda se treće lice upućuje na parnicu(tužba na utvrđenje prava vlasništva) a izvršni postupak se ne prekida. tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim. izvršenje se može provesti samo na suvlasničkom djelu izvršenika. Podnošenje prigovora ne spriječava provedbu izvršenja i ostvarenja tražbine tražioca izvršenja. Tom zabilježbom tražilac izvršenja stiče pravo da svoje potraživanje namiri iz nepokretnosti i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo na nepokretnosti. u ranijem zakonu se izvršni postupak obustavljao. (po novom zakonu samo tražilac može tražiti odlaganja a po ranijem je mogao i izvršenik) PRIGOVOR TREĆE OSOBE U POGLEDU PREDMETA NA KOM SE PROVODI IZVRŠENJE Osobu koja tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje spriječava izvršenje. npr.odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje. Bilo bi logično da se isti prekine dok parnični sud ne utvrdi ko je vlasnik sporne stvari. prodajom nekretnine i namirenje tražioca izvršenja iz iznosa koji je dobijen prodajom nekretnine.

Gotov novac izvršenika po osnovu potraživanja koja su izuzeta ili ograničena od izvršenja 4. (na ispitu ne pita utvrđivanje vrijednosti i prodaju nekretnine) U postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se pored tražioca izvršenja i založni povjerioci koji nisu podnijeli prijedlog za namirenje svog potraživanja. novac primljen na ime izdržavanja potpuno je izuzet od izvršenja) 5. lična pisma. Ako postoji stvarna služnost (npr pravo prolaza) ono ostaje i nakon prodaje nekretnine. Ako na nepokretnosti postoji zakupni odnos.Zatim slijedi utvrđivanje vrijednosti i prodaja nepokretnosti te konačno namirenje tražioca iz iznosa dobivenog prodajom. odlikovanja. Ako je na nepokretnosti zasnovana stvarna služnost ona ostaje bez obzira na to što će nekretnina biti prodata. 2. posuđe. Izvršenje na pokretnim stvarima provodi se njihovom pljenidbom. Novac izvršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja (ne može više od ½ od toga..ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište u površini do 5.000 KM može do 2/3. te namirenjem tražioca izvršenja iznosom dobijenim od prodaje pokretnih stvari. Zabilježba se stavlja u C teretnom listu (svrha je da novi vlasnik zna da kupovinom te nekretnine prihvata teret što se u praksi rijetko dešava – niko ne kupuje nekretninu sa zabilježbom izvršenja. Stranica 139 od 248 .. i oni su upisani u teretni list. Ograničanje od izvršenja . Hrana i ogrjev za potrebe izvršenika i članova njegovog domaćinstva za tri mjeseca 3. i prodajom na dražbi. Ako postoje potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja ili druge obaveze kao što su porezi i takse oni imaju prednost. Provođenje izvršenja na pokretnim stvarima Izuzimanje od izvršenja? Od izvršenja je izuzeto slijedeće: 1. ako ima platu preko 1. smatraju se njegovim stvarima i stvari koje se nalaze na njegovim nekretninama (traktor).hipoteka (kada se radi o hipoteci – nema ograničenja). ova odredba se ne odnosi na izvršenje radi ostvarivanja novčanih potraživanja obezbjeđenih ugovornim založnim pravom .to je faktičko pitanje). Kod pljenidbe se smatra da su bračni drugovi suvlasnici svih stvari. stvari u stanu u kojem stanuje ili poslovnoj prostoriji (alat). Ne mogu se plijeniti medalje. vjenčani prsten. porodične fotografije i sl. taj odnos traje još 6 mjeseci od pravomoćnog dosuđenja iznosa po kojem je prodata nekretnina. procjenom. Predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za zadovoljenje svakodnevnih potreba (šporet.000 m2. tako da ne može jedan bračni drug reći da je nešto isključivo njegovo. Predmet pljenidbe: popisati se mogu stvari koje se nalaze u posjedu izvršenika. krevet.

Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. Ograničenja potraživanja mogu se provesti samo ako potraživanje ne prelazi 1000KM. Prijašnji poslodavac izvršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom dostaviti rješenje novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud. sud će o tome obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi. naknada za vrijeme privremene nezaposlenosti. Ako potraživanje prelazi iznos od 1. a izvršeniku se zabranjuje da to potraživanje naplati. po osnovu dodatka za djecu. Ako on to ne predloži ili ako se pri ponovnoj pljenidbi stvari ne nađu.Bezuspješni pokušaj pljenidbe. Pljenidba se sprovodi dostavom izvršenikovom dužniku rješenja o izvršenju kojim se izvršenikovom dužniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraživanje. ako mu nije poznat novi poslodavac izvršenika. Ako tražilac izvršenja ne obavijesti sud o novom poslodavcu. 3l može i dobrovoljno predati stvar ali to se rijetko dešava u praksi (ovdje se misli na pokretnu stvar). Ako se stvari nalaze kod 3l a ne kod izvršenika. invalidnina. Kada izvršenik prestane raditi kod tog poslodavca. Prijašnji poslodavac obavijestiće sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja. po osnovu privremene nezaposlenosti. a o tome će sud obavijestiti tražioca izvršenja. socijalna pomoć. potraživanja po osnovu poreza. koji izvršeniku inače isplaćuje platu. onda izvršenik ima pravo da tužbom traži da se stvar od 3l prenose na tražioca izvršenja. rješenje o izvršenju djeluje i prema drugom poslodavcu kod kojeg je stupio na rad i to od dana kada je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o izvršenju. Tražilac izvršenja može u roku od 3 mjeseca tražiti da se ponovo pokuša pljenidba.Izvršenje se na svim ovim potraživanjima može izvesti samo do ½. postupak će se obustaviti. studentske stipendije. dodatak za djecu. Stranica 140 od 248 . stipendija. da novčani iznos za koji je određeno izvršenje isplaćuje tražiocu izvršenja. nadoknadi umjesto plate. plijeniti se može do 2/3 tog iznosa. određujući mu rok za pribavljane podataka o novom poslodavcu. Ako se prilikom pljenidbe ne nađu stari koje se mogu zaplijeniti. Ako je izvršenikov dužnik poslodavac – Rješenjem o izvršenju na plati određuje se pljenidba određenog djela plate i nalaže se poslodavcu. Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdržavanja. plata. to je razlog za obustavu postupka. Izvršenje na novčanim potraživanjima Novčana potraživanja izvršenika su npr. Pljenidba se smatra provedenom danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom dužniku. Poslodavac koji ne postupi u skladu sa rješenjem o izvršenju odgovara za štetu koju je tražilac izvršenja zbog toga pretrpio i obično mu se izriču velike novčane kazne. Prenos – u rješenju o izvršenju pozvaće se izvršenikov dužnik da dužni iznos položi kod suda koji provodi izvršenje. primanja po osnovu socijalne pomoći. nadoknadi za skraćeno radno vrijeme. Izvršenje na novčanom potraživanju izvršenika provodi se pljenidbom i prenosom. Ograničenje od izvršenja – izvršenje na plati.000 KM. penzija.

trpljenje ili nečinjenje Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju može obaviti druga osoba provodi se tako da sud ovlaščuje tražioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam. da koristi put. Izvršenje radi predaje ili isporuke pokretne stvari Ako se stvar nalazi kod izvršenika. Ako stvari nisu nađene ni kod izvršenika ni kod treće osobe. Stranica 141 od 248 . stvari se odstrane/uklone. U prijedlogu za izvršenje tražilac izvršenja može predložiti da sud rješenjem naloži izvršeniku da unaprijed položi kod suda određeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati obavljanjem radnje trećeg lica. na prijedlog tražioca izvršenja. izvršenje se provodi tako što sudski izvršilac oduzima tu stvar od izvršenika i predaje je tražiocu izvršenja uz potvrdu. Ukoliko izvršenik to ne uradi dobrovoljno. pa poslije toga ponovno učini smetanje posjeda koje se ne razlikuje od ranijeg. Izvršenje radi ostvarivanja potraživanja na radnju. Ako je na osnovu izvršne isprave donesene u postupku zbog smetanja posjeda izvršenje sprovedeno. ali uz uslov da ta treća osoba pristane da da stvar. izvršni organ na licu mjesta uvodi u posjed tražioca izvršenja. sud će u istom postupku. Ako se obaveza iz presude odnosi na predaju nepokretnosti. onda će se provesti izvršenje radi naplate novčanog iznosa. sud ga obaveže da to ne čini (ukloni prepreku s puta) u tom slučaju se opet izriče novačana kazna ukoliko neće da prestane sa ometanjem. Ne mora se ponovo ustajati s tužbom. Istovremeno će sud u rješenju o izvršenju zaprijetiti da će mu izricati navčane kazne sve dok on tu svoju obavezu ne ispuni.Izvršenje se može tražiti i na novčanim sredstvima kod banke – ako izvršenik i tražilac imaju otvorene račune kod banke vrši se prenos sredstava sa jednog na drugi račun. ili je izvršenik dobrovoljno uspostavio ranije stanje. nego će se podnijeti prijedlog za izvršenje. sud će rješenjem o izvršenju odrediti izvršeniku rok za ispunjenje obaveze. Ako radnju može obaviti samo izvršenik. Na isti način se provodi izvršenje i kad se stvar nalazi kod treće osobe. procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naložiti izvršeniku da tražiocu izvršenja u određenom roku isplati iznos te vrijednosti. Kada neko nekome pravi smetnje npr.

Izuzetno. sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka ukoliko za to postoje opravdani razlozi. trudnoća). zeta i tašte. Tužbu za poništaj braka može podnijeti svaka osoba koja ima pravni interes. sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka navedenim licima. 2. USLOVI ZA PUNOVAŽNOST BRAKA13 1. stepena. Brak se ne može sklopiti između svekra i snahe. Brak ne može sklopiti osoba koja nije napunila 18 godina života. očuha i pastorke. brak ne može zaključiti osoba koja se već nalazi u braku. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik (nepotpuno usvojenje. 6. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. ako postoje opravdani razlozi (npr. maćehe i pastorka. U ovakvom slučaju svaka osoba koja ima pavni interes ima pravo na tužbu kojom traži utvrđenje da brak ne postoji (jedna vrsta tužbe za utvrđennje).SUADA SELIMOVIĆ 05. Izuzetno. 4. Nakon građanskog zaključenja braka supružnici mogu zaključiti brak i pred vjerskim službenikom. Postojale su težnje da se izjednači vjersko i općinsko zaključenje braka ali zbog sekularnog karaktera naše države to nije prihvaćeno. 5.2006 BRAK Za postojanje braka potrebno je: • Da su budući bračni partneri različitog spola • Da su budući bračni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka • Da je pristanak izjavljen pred matičarem Ako pri sklapanju braka nje bio ispunjen neki od navedenih uslova.02. ne nastupaju pravne posljedice braka. bračni drug i organ starateljstva. 3. u nekim krajevima postoji dvobračnost ali ona nije legalizovana. Brak ne može sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuđivanje. Tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni partner i organ starateljstva. ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obaveze koje iz njega proizlaze. Brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do 4. kod potpunog je isti odnos kao i roditelja i djece). sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuđivanje. Tužbu za poništraj 13 po ranijem zakonu bračne smetnje Stranica 142 od 248 . Izuzetno.

izdržavanju djeteta i bračnog druga. poništenjem (vidi gore) i razvodom. Zabluda o osobenosti bračnog partnera postoji kada je bračni partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom. Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djece. Brak će se poništiti ako se vidi da nije sklopljen u cilju vođenja zajedničkog života (fiktivni brak). Bračni parter nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna sposobnost. Ako su oba bračna partnera. uredno pozvana. Razvod braka se može zahtjevati tužbom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. roditelj maloljetnog lica i organ starateljstva. Ako nakon obustave postupka bude podnesena tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka. trajne i neizlječive spolne nemoći. 7. Razvod braka Bračni partner može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. a naročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti. sud će taj podnesak odbaciti. PRESTANAK BRAKA Kod postojanja ovih razloga tužbom se traži poništaj braka. Zabluda o bitnoj osobini bračnog partnera postoji kada se radi o osobini koja bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao (najčešći razlog). ne odazovu na poziv da učestvuju u postupku posredovanja a ne opravdaju svoj izostanak. Ovdje tužbu za razvod braka može podnijeti samo bračni partner. Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je: • Od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci • Ako postoji sporazum bračnih partnera sklopljen u postupku posredovanja o ostvarivanju roditeljskog prava (kome će od roditelja dijete pripasti). Sud će odbiti sporazum za razvod braka ako sporazum koji se tiče djeteta nije u njegovom interesu. trudnoće žene sa drugim muškarcem i ranije presude ili osude zbog krivičnog djela učinjenog protiv dostojanstva osobe i morala. proglašenjem nestalog partnera umrlim (vidi vanparnicu). Brak prestaje smrću bračnog partnera.braka može podnijeti malodobno lice. postupak posredovanja će se obustaviti. a sklopio ga je sa drugom osobom. Zahtjev za posredovanje Stranica 143 od 248 . o odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom. postupak se neće obustaviti u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom partneru. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bračni partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobenosti bračnog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini. Izuzetno. Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši 3 godine.

organ starateljstva i majka djeteta u rokovima utvrđenim zakonom. Osporavanje očinstva Tužbu može podnijeti: dijete. na osnovu odricanja. OSPORAVANJE I UTVRĐIVANJE MATERINSTVA I OČINSTVA Ocem djeteta rođenog u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka smatra se muž majke djeteta. Usvojioci su dužni upoznati dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7. Ako je dijete rođeno u kasnijem braku majke. majka i organ starateljstva sve u rokovima utvrđenim zakonom. Postupak za razvod braka . žalba je u roku od 15 dana. odnosno. Protiv odluke o razvodu braka nisu dozvoljena vanredna pravna sredstva. godine života. Tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka će se odbaciti ako se prethodno nisu obratili posredniku. muž majke.specifičnosti U posupku za razvod braka ne može se donijeti presuda na osovu priznanja. obavezno u postupku učestvuje organ starateljstva. Odluka o razvodu braka obavezno sadrži odluku o povjerevanju djeteta. Dijete može podnijeti tužbu a ako je maloljetno onda podnosi majka ili otac zavisno na šta glasi tužba i organ starateljstva. Dijete Stranica 144 od 248 . Utvrđivanje očinstva sudskom odlukom Dijete može podići tužbu radi utvrđivanja očinstva. Majka može osporavati očinstvo oca djeteta sa kojim je u braku. Ili npr ako je postupak posredovanja obustavljen zbog nedolaska jednog bračnog druga. ovo se dijete može usvojiti po isteku jedne godine od njegovog rođenja ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja. Dijete ima pravo znati da je usvojeno. odmah nakon usvojenja ako je dijete starije od 7. USVOJENJE Se može zasnovati kao potpuno i nepotpuno. muškarac koji sebe smatra ocem. Ne može se usvojiti dijete prije isteka 3 mjeseca od njegovog rođenja. godina. zbog propuštanja.Prije pokretanja postupka za razvod braka ako bračni partneri imaju djecu dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje licu ovlaštenom za posredovanje. Ako nemaju nisu obavezni ali mogu to uraditi ako žele. Ako bračni partneri ne postignu sporazum ili on ne odgovara ineteresima djeteta organ starateljstva će o zahtjevu ovlaštenog lica za posredovanje odlučiti o inetresima djeteta. o izdržavanju djeteta i o odnosima roditelja kome djete nije povjereno sa djetetom. Dakle obavezno je ovo uraditi ako imaju djecu. Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Ročište se mora zakazati u roku od 15 dana. Ako se u o vom postupku odlučuje o pitanjima vezanim za povjeravanje djece i izdržavanje. presuda se mora donijeti u roku od 15 dana. ali prije isteka 300 dana od dana prestanka njenog prethodnog braka ocem će se smatrati muž majke iz kasnijeg braka. izuzetno. Dijete koje je rođeno van braka smatra se vanbračnim djetetom.

Usvojilac može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.mogu usvojiti bračni partneri zajedno ili jedan uz pristanak drugog. brat ili sestra. Strani državljanin može usvojiti ako je usvojenje u interesu djeteta i ako ne može biti usvojeno u BiH. Poslovna sposobnost se osim punoljetstva stiče sa Stranica 145 od 248 . Vanbračni partneri koji žive najmanje 5g u zajednici. Potpunim usvojenjem se između usvojioca. vanbračni partneri koji žive najmanje 5g u zajednici i ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Za usvojenje je potrebno pristanak jednog ili oba roditelja. Poslovnu sposobnost može steći maloljetna osoba starija od 16 godina koja je postala roditelj. Uslovi za nepotpuno usvojenje Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. Potpuno usvojenje Dijete do 10g života mogu usvojiti bračni pratneri zajedno te maćeha i očuh djeteta koje se usvaja. Da prihvati poklon ili da u postupku za razvod braka učestvuje u odlučivanju kojem od roditelja će biti povjeren. Prethodno je potrebna saglasnost nadležnog organa za poslove socijalne zaštite. Maloljetnik može sklapati pravne poslove kojima preuzima obavezu uz saglasnost roditelja. Potpunim usvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti između usvojenika i njegovih krvnih srodnika.čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti po isteku 3 mjeseca od njegovog napuštanja.prava i dužnosti roditelja u zastupanju djeteta. Prava i dužnosti iz nepotpunog usvojenja Nepotpunim usvojenjem nastaju između usvojioca s jedne stane te usvojenika i njegovih potomaka s druge strane prava i dužnosti koja prema zakonu postoje između roditelja i djece. Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina koji je sposoban da shvati značaj usvojenja treba i njegov pristanak. Maloljetnik sa 14 godina koji je u stanju da shvati značaj svojih radnji može obavljati neke parnične radnje (ograničena poslovna sposobnost) npr. njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasniva odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. osoba kojoj je ograničana ili oduzeta poslovna sposobnost. Pročitati iz zakona prava i dužnosti roditelja i djece! STICANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI MALOLJETNIKA Član 137. Poslovna sposobnost stiče se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva. Usvojilac može biti državljanin BiH. Ko ne može usvojiti? Srodnik po krvi u pravoj liniji. Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. Postupka usvojenja vrši se u upravnom postupku. koja ne pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko pravo. godine života. Ako postoje opravdani razlozi usvojilac može biti i osoba starija od 45 godina ali starosna razlika između usvojioca i usvojenika ne smije biti veća od 45 godina.

bolest.16g zaključenjem braka. STARATELJSTVO NAD MALOLJETNICIMA Pod starateljstvo stavit će se maloljetna osoba: čiji su roditelji umrli. a najdulje do navršene 26. roditelji su dužni da ih izdržavaju dok ta njihova nesposobnost traje. Izdržavanje bračnog partnera Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. IZDRŽAVANJE Izdržavanje djece Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti. nepoznati ili nepoznatog boravišta. a nema dovoljno sredstva za život. Maloljetnik sa 14 koji ostvaruje zaradu može raspolagati sa njom ali mora doprinositi svom izdržavanju. čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo. godine života. Maloljetnik sa navršenih 16 koji je postao roditelj može steći poslovnu sposobnost i ona se u ovom slučaju utvrđuje u vanparničnom postupku. pravne poslove kojim raspolaže imovinom. Baka i djed dužnni su da izdržavaju malojetnog unuka Pita na ispitu razliku u izdržavanju djeteta za vrijeme dok je maloljetan i dok se nalaze na redovnom školovanju! Izdržavanje roditelja Punoljetno dijete dužno je izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne može se zaposliti. Izuzetno. fizičkih ili psihičkih nedostatka nesposobno za rad. Maloljetnik koji je navršio 14 godina može sam sklapati pravne poslove kojim stiče prava (ugovor o darovanju). odgoju i obrazovanju. Dijete se može osloboditi dužnosti izdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdržavao u vrijeme kada je bio obavezan po zakonu da to čini. ima pravo na izdržavanje od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima. Pod redovnim školovanjem se smatra onaj student koji nije izgubio godinu bez opravdanih razloga (opravdana bi bila npr.maćeha i očuh su dužni izdržavati pastorka ako ovaj nema svog biološkog roditelja. Zahtjev za izdržavanje bračni partner može postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka ili poništenje braka. pa da je usljed toga izgubio godinu). ili preuzima obaveze može sklapati samo uz odobrenje staratelja (roditelj ili organ starateljstva). roditelji su dužni prema svojim mogućnostima osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetstva. a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti. a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. čiji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost (postao roditelj ispod 16 godina). Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju. nestali. Ako je punoljetno dijete zbog bolesti. bračni partner može tužbom tražiti izdržavanje u roku od jedne godine od prestanka braka ako su uslovi za dosuđivanje izdržavanja postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod Stranica 146 od 248 . čiji su roditelji spriječeni ili nesposobni redovno se starati o svom djetetu.

Pravo na izdržavanje prestaje ako izdržavani razvedeni bračni partner sklopi novi brak. sposobnost za rad. U opravdanim slučajevima sud može produžiti obavezu izdržavanja. Ovdje sud također može odbiti zahtjev zbog nedoličnog ponašanja. Vanbračni partner ima pravo na izdržavanje pod istim uslovima kao i bračni partner pod uslovom da je vanbračna zajednica trajala minimalno 3 godine. Izdržavanje vanbračnog partnera Rok za tužbu za izdržavanje je jedna godina nakon prestanka vanbračne zajednice. naročito u slučajevima kada je brak trajao kraće vrijeme ili kada je tražilac izdržavanja u mogućnosti da u dogledno vrijeme na drugi način osigura sredstva za život (npr. studentica se udala. Može se odrediti na određeno vrijeme ako vanbračni partner ima mogućnost da se ubrzo zaposli. kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja. sud će uzeti u obzir njegovo imovno stanje. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje ako su bračni partneri kroz duže vrijeme odvojenog života potpuno samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdržavanje ili ako se iz okolnosti slučaja utvrdi da bračni partner koji zahtjeva izdržavanje prestankom braka koji je trajao kraće vrijeme nije doveden u materijalni položaj teži od onoga u kojem se nalazio prilikom stupanja u brak. zdravstevno stanje. Kada se odlučuje o izdržavanju bitno je imati na umu dužinu trajanja braka i činjenicu da li se osoba nakon razvoda našla u težoj situaciji od one u kojoj je bila prije stupanja u brak. Prilikom utvrđivanja potreba osobe koja zahtjeva izdržavanje. Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje bračnog partnera (iako su ispunjeni prethodni uslovi) ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog bračnog partnera grubo ili nedolično ponašao (preljuba) u bračnoj zajednici ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračnog partnera. Izdržavanje majke vanbračnog djeteta Otac je dužan srazmjerno mogućnostima izdržavati majku vanbračnog djeteta 3 mjeseca prije porođaja i jednu godinu nakon pod uslovom da majka nema sredstava za život. ali i kraće ako je u njoj rođeno maloljetno dijete. Prilikom utvrđivanja mogućnosti osobe koja je dužna davati izdržavanje sud će uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu. mogućnost zaposlenja.braka i bez prestanka trajali do zaključenja glavne rasprave za izdržavanje. ili zasnuje vanbračnu zajednicu ili postane nedostojan da prima izdržavanje. Ako se partner zaposli makar i na mjesec dana u toku te godine gubi pravo na izdržavanje. Određivanje izdržavanja U postupku za izdržavanje sud će prvo utvrditi ukupan iznos sredstava za izdržavanje. Sud može odlučiti da obaveza izdržavanja bračnog partnera traje određeno vrijeme. Stranica 147 od 248 . Pravo na izdržavanje prestaje kada vanbračni partner sklopi brak ili novu vanbračnu zajednicu. brak trajao kratko. sud joj dosuđuje izdržavnja godinu dana dok ne završi fakultet i zaposli se).

odnosno. ukoliko drugačije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera. Kada se radi o djetetu. podjelu bračne tečevine izvršiće sud na zahtjev bračnih partnera. sud će posebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje djeteta rad i brigu koju u odgoju djeteta ulaže roditelj kojem je dijete povjereno. To je i ona koju za vrijeme trajanja bračne zajednice partner stekne po posebnom pravnom osnovu npr nasljedstvo. Podjela bračne tečevine Vrši se ugovorom. Prihodi od intelektualnog vlasništva (autorskih djela) ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna tečevina. za ovo je nadležan i organ starateljstva i notar (ako su saglasni oko povećanja izdržavanja). Na bračnu tečevinu primjenjuju se pravila obligacionog i stvarnog prava. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH PARTNERA Bračni partneri mogu imati bračnu tečevinu i posebnu imovinu. Stranica 148 od 248 . Posebna imovina Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina. Pokloni trećih lica učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu. Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj dijeteta dobiće pri podjeli bračne stečevine. Bračna tečevina Bračnu tečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. pored njegovog dijela. Npr ona će trebati biti notarski obrađena. Ako bračni partneri ne zaključe ugovor. Notarska isprava predstavlja izvršni naslov. Budući bračni partneri. Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj tečevini ako nisu drugačije ugovorili. Predbračni ugovor Razlika između ovog i bračnog ugovora je u momentu zaključenja. Kada se izmjene okolnosti koje uslovljavaju visinu izdržavanja može se zahtjevati povećanje izdržavanja. Ukoliko je u zemljišnim knjigama kao vlasnik tečevine upisan jedan bračni partner. i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djece. Pored suda. Dobitak od igara na sreću je bračna tečevina. kao i prihodi iz te imovine.Kada se izdržavanje zahtjeva za dijete sud će uzeti u obzir i uzrast djeteta. stvarima. drugi bračni partner može zahtjevati ispravku upisa u zemljišnim knjigama. Isprava kojom se vrši dioba mora imati svojstvo izvršne isprave. bračni partneri mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose vezane za bračnu tečevinu. pružnju pomoći radom) ulaze u bračnu tečevinu bez obzira na to koji ih je bračni partner primio. kao i potrebe za njegovo školovanje. Ako nije zaključen ugovor onda podjelu vrši sud na zahtjev bračnog partnera ili povjerioca bračnog partnera kako u braku tako i nakon njega.

Solidarna odgovornost bračnih partnera Za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne zajednice. kako bračnom tečevinom. Ovaj bračni partner odgovara za svoj dug svojom posebnom imovinom i svojim dijelom bračne tečevine.Bračni ugovor Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinsko pravni odnosi bračnih partnera prilikom sklapanja braka. Stranica 149 od 248 . kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovraju zajednički oba bračna partnera. tako i svojom posebnom imovinom. Imovinski odnosi vanbračnih partnera Imovinu koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici smatra se njihovom bračnom tečevinom. odgovaraju bračni partneri solidarno. Na ovu imovinu primjenjuju se sve odredbe koje se odnose na bračnu imovinu. Odgovornost bračnih partnera Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni partner. kao i tokom trajanja braka.

shodno se primjenjuju pravila parničnog postupka. Nema vanerednih pravnih lijekova osim u zaostalim predmetima.2006. djeteta i roditelja onoga lica kome se poslovna sposobnost treba oduzeti. oduzimanje poslovne sposobnosti. organ starateljstva uvijek učestvuje u postupku. lice o čijem životu za poslednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti a vjerovatno nije živo. Kada se odlučuje o ličnim i porodičnim stanjima javnost je isključena (oduzimanje/vraćanje roditeljskog prava.02. Vanredni pravni lijekovi se ne mogu izjaviti protiv odluka donesenih u vanparničnom postupku. lice koje je Stranica 150 od 248 . ODUZIMANJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Poslovna sposobnost se oduzima punoljetnom licu koje je nesposobno da se samo stara o svojim pravima i obavezama. oduzimanje poslovne sposobnosti itd. lice koje je nestalo u brodolomu. U vanparničnom postupku se može donijeti rješenje i bez zakazivanja ročišta. a o njemu nema nikakvih vijesti u slijedećih 6 mjeseci. osim protiv rješenja o određivanju pravične naknade za eksproprisane nekretnine i određivanje nosioca stanarskog prava nakon razvoda braka. a od njegovog rođenja je proteklo 60 godina. utvrđivanje pravične naknade za eksproprisane nekretnine).). Medicinskim vještačenjem se utvrđuje. Ako se u vanparničnom postupku odlučuje o pravnim interesima maloljetnika. Pokreće se po prijedlogu organa starateljstva. sud će određenog učesnika uputiti na parnicu. PROGLAŠENJE NESTALOG LICA UMRLIM Umrlim licem proglasit će se: lice o čijem životu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom fizičkog ili pravnog lica. Javnost je isključena. a time se ne vrijeđaju prava drugih učesnika u postupku. a može i po službenoj dužnosti (ostavinski postupak. bračnog partnera. saobraćajnoj nesreći. poplavi i sl. ako za pojedina pitanja nije drugačije određeno. Drugostepeni sud može odlučiti o neblagovremenoj žalbi ukoliko se time ne vijeđaju prava drugih učesnika u postupku. državnog organa.SUADA SELIMOVIĆ 05. KARAKETRISTIKE VANPARNIČNOG POSTUPKA U vanparničnom postupku. Povodom žalbe prvostepeni sud može novim rješenjem preinačiti ili ukinuti svoje ranije rješenje ako utvrdi da je žalba osnovana. Dakle u vanparničnim postupcima nema revizije jedino u postupku eksproprijacije jer se radi o velikim iznosima. Ako su među učesnicima vanparničnog postupka sporne činjenice za rješavanje prethodnog pitanja.

nestalo u ratu a o njemu nema vijesti za jednu godinu od prestanka neprijateljstva. psihofizička sposobnost itd. vrši se tzv. Predlagatelji su osobe koje imaju pravni interes. Sud uvijek zakazuje ročište radi pokušaja sporazumne diobe. ODREĐIVANJE PRAVIČNE NAKNADE ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE UPRAVLJANJE I KORIŠTENJE ZAKJEDNIČKIM STVARIMA Ako postoji suvlasnička zajednica. Za prestanak treba dokazati radnje roditelja kao npr. ne stiče poslovnu sposobnost po sili zakona. nasilje i neizdržavanje. Donosi se rješenje u kojem se dozvoljava zaključenje braka. DOZVOLA ZA ZAKLJUČENJE BRAKA Maloljetnik sa navršenih 16 godina može podnijeti prijedlog da mu se dozvoli zaključenje braka. nedozvoljavanje viđanja djeteta. Vanparnični sud po prijedlogu suvlasnika (dovoljan je da jedan podnese) donosi odluku o načinu korištenja. Moguće je da nekom od suvlasnika pripadne cijela Stranica 151 od 248 . izvršit će se civilna dioba. ODUZIMANJE RODITELJSKOG PRAVA Pokreće se po prijedlogu drugog roditelja. Dokazuje se medicinskim vještačenjem. IZVRŠNI POSTUPAK. a ako isto nije moguće. Ako fizička dioba nije moguća. Podnosilac zahtjeva je lice koje ima pravni interes. Kada maloljetnik sa 16 godina postane roditelj. Na ročište se pozivaju roditelji. fizička dioba. već se donosi rješenje u vanparničnom postupku. organa starateljstva i dijeteta. a suvlasnici se ne mogu sporazumjeti o načinu korištenja zajedničke stvari. DIOBA NEPOKRETNOSTI Suvlasnici imaju pravo da u svako doba zahtjevaju diobu zajedničke stvari. Dokazivanje datuma smrti: u slučaju kada se zna datum smrti neke osobe a nema dokaza o datumu smrti. u vanparničnom postupku se provođenjem odgovorajućih dokaza utvrđuje datum smrti određene osobe. Pokreće ga roditelj i li organ starateljstva. odluku o ovom pitanju donosi vanparnični sud. utvrđuje se zdravstveno stanje. PRODUŽENJE I PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA U slučaju kada dijete napuni 18 godina a nesposoban je za rasuđivanje. organ starateljstva. što znači prodaja stvari po pravilim izvršnog postupka i dobijeni iznos se dijeli suvlasnicima srazmjerno njihovim dijelovima. grubo zanemaruje roditeljsko pravo i u slučaju napuštanja djeteta. Oduzima se od roditelja koji:izloupotrebljava svoje roditeljsko pravo. OSTAVINSKI POSTUPAK. Javnost je isključena.

s tim da suvlasnik isplati druge srazmjerno njihovim dijelovima. Ako lice u čiju korist je depozit izvršen ne podigne tu stvar u roku od 3 godine. to znači da se uzme sporna površina i prepolovi 4. mjenice i čeka u slučaju ako su poništene. stvar postaje državna svojina. Ako dođe do spora u pogledu veličine suvlasničkog dijela sud prekida vanparnični postupak i upućije suvlasnike na parnicu. ukradene ili na drugi način nestale. dragocjenosti ili neki drugi predmeti.000KM) 2. SUDSKI DEPOZIT U sudski depozit može se predati novac. jači je u pravu onaj koji na spornoj površini ima neki pravni naslov (ugovor o kupoprodaji) ako se radi o površini koja je male vrijednosti (do 3. PONIŠTAVANJE I OVJERA TESTAMENTA ISPRAVA. Stranica 152 od 248 . po katastarskim mapama ako su stranke saglasne 1. po pravičnoj ocjeni suda. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih parcela. Sud na ročište u sudu poziva stranke radi sporazumnog uređenja međa. a ako sporazuma nema sud zakazuje ročište na licu mjesta i uređuje među na jedan od slijedećih načina: po jačem pravu. npr. oštećeni ili pomjereni. Onaj ko želi da preda neku stvar u depozit podnosi prijedlog sudu. Osoba koja je dala stvar u depozit se oslobađa svoje obaveze i ne teku zatezne kamate (npr. prema poslednjem posjedu sporne površine 3.nepokretnost. platio kiriju koju zakupodavac neće da primi). Najčešće pitanje! UREĐENJE MEĐA Sud uređuje među između susjednih nepokretnosti ako su međašnji znaci uništeni. ČUVANJE Poništavanje isprava. Ako je predmet depozita novac ili strana valuta sud će ih položiti kod nadležne službe za platni promet. SASTAVLJANJE.

zakon o obligacionim odnosima kod ugovora o građenju. Predmet tih ugovora su robe ili vršenje raznih usluga u vezi sa prometom robe kao npr. Bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora. kod distancione prodaje. dakle odgovora kao dobar privrednik. prenosu vlasništva na robi. a svi za jednog. kod ugovora u privredi. a u privrednom pravu dobrog privrednika. Odredbe o prekomjernom oštećenju ne odnose se na ugovore u privredi a osnov tome je profesionalnost ugovornih strana. ali izuzetno moguće je da jedna od tih strana bude fizičko lice. Kada se radi o prijemu robe. alotmanu i dr. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da isključe. Shodno tome. npr. ali je dobio papire za nju. kada su u pitanju neki rokovi. Tržište ne trpi da neizvjesnost duže traje. prevoz. kao npr. a to znači da odgovaraju bez prava na prigovor redosljeda. licenci. U privrednom pravu ta odgovornost se odnosi i na to da onaj koji je povrijedio ugovor odgovara i za običnu nepažnju. što nije isto. dakle ne odgovara samo za culpa latu nego i za culpa levis. otpremanje. a smatraju se zaključenim kada se na bilo koji način podudare ili izraze ponuda i prihvat ponude. Stranica 153 od 248 . a ne dobar domaćin. Važe razna poslovna pravila a ne samo ona navedena u ZOO. Suština solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve. jer ih najčešče zaključuju pravna licaprivredna lica koja obavljaju privrednu djelatnost sa obje strane. međutim u ovakvim odnosima zakon nekada propisuje formu ugovora. uskladištenje itd. U građanskom pravu je odgovornost dobrog domaćina. Treba razlikovati pravne posljedice kada zakon određuje formu ugovora od pravnih posljedica kada su ugovorne strane odredile formu ugovora. Dužnici odgovaraju solidarno. oni su normalno kraći. on odgovara ako je do tih okolnosti došlo dolusom (umišljajem) ili ako je do toga došlo iz razloga krajnje nepažnje. a naročito ugovor o prodaji. kupac najčešče ne vidi robu. pogotovo kada se radi o dobrom stručnjaku – o profesionalnim odnosima. bankarskim kreditima. u privrednom pravu taj prenos se vrši na simboličan način. Ovi ugovori nisu formalni. u privrednom pravu je odgovornost šira. Onaj ko povrijedi ugovor. U slučaju neispunjenja obaveza ugovorne strane u međusobnim odnosima samo postavljaju pitanje naknade stvarne štete i izgubljene dobiti a samo u izuzetnim slučajevima i naknadu konkretne štete.OSNOVNA OBILJEŽJA UGOVORA U PRIVREDI To su ugovori posebne vrste. Nekada i same ugovorne strane odrede formu ugovora. odgovrnost je postavljena u dva stepena. Oni su u pravnom i društvenom životu vrlo česti. Karakteristike privredno pravnih odnosa postoji i kod djeljivih obaveza. i po pravilu zaključuju se usmeno. Dakle. dakle zakasni sa ispunjenjem ili uopće ne ispuni obavezu. tako da su rokovi zastare kraći. U privredno pravnim odnosima pooštrena je odgovornost u odnosu na građansko pravne odnose. U građanskom pravu.

PREGOVORI ZA ZAKLJUČENJE UGOVORA Prethode zaključenju i zaključenjem ugovora ne nastaje pravo već titulus a pravo nastaje predajom stvari. Izlaganje robe u izlogu bez cijene nije ponuda već poziv da se učini ponuda. Ponuda obavezuje. Međutim. Kod jednostrane izjave. Kod pregovora mora se pridržavati određenih načela: načelo savjesnosti. Poziv za pregovore ne sadrži sve bitne sastojke ugovora i njihov je cilj da dovedu do ponude. a drugi dokazuje da nije kriv. a ne ugovorna odgovornost. ali moguća je i ponuda upućena većem i neodređenom broju lica. koja treba da bude buduća. jamac odgovara za dužnika. Katalog nije ponuda jer njime nije određena količina koja je bitan elemenat ugovora. Pored posebne ponude (upućene jednoj određenoj osobi). a ne onu koja će nastati. dakle i za pregovore sa odgovara ali u smislu ako neko u njih ulazi da bi drugom napravio štetu . Pregovori se mogu voditi sa jednim ili više lica. Kada je u pitanju krivica. Moraju se voditi ozbiljno i sa namjerom da se zaključi ugovor. pravo preče kupnje je vid ograničenja. postoji i opšta ponuda koja se upućuje neodređenom broju lica i koja se ne gasi ako se zaključi ugovor sa jednim licem. Ponudilac je slobodan u izražavanju svoje volje kojem će licu dati ponudu. izvjesna i mjerljiva i po tome se razlikuje od eventualne štete koja nije izvjesna. Opštom ponudom se zaključuje više ugovora. ali ne moraju dovesti do zaključenja ugovora. PONUDA ZA ZAKLJUČENJE UGOVORA To je jednostrana izjava volje upućena jednom licu i mora da sadrži sve bitne elemente ugovora. a ponuda mora imati sve bitne elemente ugovora. npr. iako je buduća i mjerljiva. da se pregovori transformišu u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Ponuda obavezuje do momenta dok ponudilac ne može da je opozove. Pregovori ne obavezuju. Pregovori za zaključenje ugovora prethode zaključenju ugovora i mogu. ne i izmaklu dobit iako se u ugovornim odnosima izmakla korist uvijek nadoknađuje. Međutim poziv na pregovore treba razlikovati od ponude za zaključenje ugovora. a kod dvostarne može i za tuđu obavezu. ponudliac je ne može opozvati.tada postoji odgovornost. onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu. Bitno je da je u posjedu ponuđenog čak i ako on ne zna da je stigla u Stranica 154 od 248 . on je dužan da dokaže da mu je šteta nastala. Šta je osnov odgovornosti kod pregovora? Deliktna. Učesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja značajnih za zaključenje ugovora. Zakon ne štiti eventualnu štetu. bilo koji od učesnika može staviti ponudu. Ne odgovara se za izmaklu dobit. bar za određeno vrijeme. u suprotnom pregovarač odgovara za štetu. ali samo za stvarnu štetu. jer ona je jednostrana izjava volje upućena jednom licu. U ovakvim slučajevima odgovara se samo za stvarnu štetu. to znači da kada ponuda dođe do ponuđenog. onu koja je nastala. ona se zasniva na krivici štetnika. Poslije obavljenih pregovora. to je nešto slično i sa ponudom. Oštećeni nije dužan da dokazuje krivicu. dakle o svim bitnim elemntima i iz toga zaista se može očekivati da dođe do zaključenja ugovora.

njegov posjed. Ima ponuda koje obavezuju sa rokom, stavi se opcija npr. 15 dana. Ako je ponuđeni zakasnio prihvatiti ponudu, to nije prihvat ponude i ugovor. Pošto kasni to se smatra novom ponudom, sada od strane ponuđenog. Ako je određena forma ugovora u toj formi treba da bude sačinjena i ponuda. PRIHVAT PONUDE Prihvat ponude mora da sadrži sve ono što je u ponudi, a ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora. Često ponuda ima i elemenata koji nisu bitni, nego sporedni. Prihvat ponude ne odnosi se na ove sporedne elemente i oni se mogu određivati i nakon prihvata ponude. Nije naznačeno u kakvoj formi mora biti izražena volja za zaključenje ugovora, može biti izričita ili prećutna a u nekim slučajevima i konkludentne radnje. Kada je pisani ugovor i prihvat mora biti pisan. U pravu ne važi načelo da ćutanje ponuđenog znači prihvat ponude. Ako u naznačenom roku ponudilac ne dobije odgovor, ne znači da je njegova ponuda prihvaćena. Ali postoje i izuzeci: slučaj stalne poslovne veze sa ponudiocem kada se radi o dugodišnoj trajnoj isporuci robe i kod osiguranja ako osiguravač u roku od 30 dana ne odbije ponudu smatra se da je ugovor zaključio i za slijedeći rizični period sa istim uslovima kao u rizičnom periodu koji je istekao. ZAKLJUČENJE UGOVORA Ugovor u privrednom pravu smatra se zaključenim kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Izjava o zaključenju ugovora može se dati riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem. Ono što je bitno je da ta izjava volje mora biti data slobodno i ozbiljno. U nekim slučajevima za zaključenje ugovora potrebna je i saglasnost trećih lica. Kada je ugovor zaključen u tom slučaju? Isto kao naprijed navedeno, a saglasnost se može pribaviti prethodno i naknadno (dozvola i saglasnost). Kada je ugovor zaključen? Kada ponudilac primi prihvat ponude. Mjesto zaključenja je tamo gdje ponudilac ima sjedište (opšte načelo), a stranke mogu dogovoriti i drugačije. Da bi ugovor nastao kao valjan pravni posao, predmet obaveze iz tog ugovora mora da je moguć, dopušten, određen ili odrediv. Ima ugovora gdje predmet mora biti određen, a ne odrediv. Ako obaveza nije moguća, nije dopuštena, ako je neodrediva, ugovor je tada ništav. Od ništavosti treba razlikovati pobojnost (rušljivost). Ništav ugovor nikada nije ni nastao, pa sud presudom samo utvrđuje ništavost. Kod rušljivih, ugovor je nastao, ali mu nešto fali, tako da se može pobijati. FORMA UGOVORA O PRIVREDI Ugovori u privredi su neformalni. Oni su konsenzualni. Međutim, u praksi, oni se ipak zaključuju u pismenoj formi (narudžbenica za robu, otpremnica uz robu). Forma ugovora može biti određena zakonom i od strane ugovornih strana. Pravne posljedice – po zakonu pismena forma ugovora traži se za ugovor o prodaji nepokretnih stvari, ugovor o građenju, licenca,

Stranica 155 od 248

trgovinsko zastupanje, alotman, osiguranje, jemstvo, bankarski kredit, po zakonu je određena pismena forma. Kada zakon traži pismenu formu, onda je ona uslov punovažnosti ugovora. Tako je postavljeno i kada ugovorne strane traže pismenu formu ugovora. U čemu je razlika? Kod zakonske forme, svaka izmjena mora biti pismena, a kada su stranke odredile formu izmjene ne moraju biti pismene. Kod sporazumnog raskida, bez obzira ko je odredio formu, ugovor se može raskinuti bez te forme. Kod nas jedino ugovor o prevozu stvari prevoza željeznicom je realan i za njegovo zaključenje neophodan je prijem stvari sa tovarnim listom. Postoje i posebni načini zaključenja ugovora a to javnim nadmetanjem i adhezijom ili pristupanjem, ili u životu, npr. za struju, vodu i sl. S obzirom na veliki broj ugovornih strana, ne zaključuje se ugovor nego se odrede «opšta pravila», a druga strana (korisnik) pristupa istim. NIŠTAVOST UGOVORA Ništav je ugovor onaj koji je protivan načelima društvenog uređenja (ustavu), onaj koji je protivan prinudnim propisima i moralu društva. Ništavost je moguća i drugim slučajevima: zbog predmeta. Ako je predmet obaveze nemoguć (npr. prodaja «vijećnice»), ako je nedopušten (javno dobro), ili ako je neodrediv. Kada je u pitanju osnov, ako ne postoji i ako je nedopustiv onda je ugovor ništav. Ništav može biti i zbog mane volje (treba da se radi o potpuno poslovno nesposobnoj osobi). Kod naknadnog prestanka prvonitnog nedostataka, ništav ugovor ne konvalidira. Ako je nedostatak minoran, a ugovor ispunjen, ugovor egzistira i ne može se tražiti da se ništavost utvrdi. Na ništavost se pazi po službenoj dužnosti, može ga istaći svako zainteresirano lice. Ništavost može tražiti i onaj koji nema pravni interes.od zaključenja do ispunjenja ugovor može imati određene dopune. Promjene ugovora su moguće kod jedne ili obe strane bilo povjerioca ili dužnika. Ako je povjerilac onda je prenos potraživanja tj cesija, ako je dužnik onda je preuzimanje duga. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRIVREDI Predmet ugovora i cijena koja može biti određena ili odrediva su bitni elementi ugovora. Predmet ugovora je roba, tjelesne pokretne stvari. One moraju da zadovoljavaju neke ljudske potrebe i moraju biti namjenjene i podobne za tržište. Ta stvar mora da bude u prometu, ali moguće je da roba bude određena i u ograničenom prometu (lijekovi, oružje). Ta roba, stvar, može da bude i buduća, ne mora da postoji u vrijeme zaključenja ugovora. U praksi se desi da se proda tuđa stvar i tada ugovor vrijedi. Treba razlikovati pravne posljedice u osnovi polazeći od toga da li je tuđa stvar predata kupcu ili ne. Ako nije predata, ugovor se raskida sam po sebi, a ako jeste postoje različite situacije. Stvari treba da su individualno određene ili određene po rodu. Bitno je da je roba određena svojom vrstom, količinom i kvalitetom. Jedan od ovih elemenata može da nedostaje, a to je kvalitet. Što se tiče cijene kao bitnog elementa, ona ne mora biti određena, pa čak ni odrediva kod nekih ugovora, ne mora se ni navesti u ugovoru. U tom slučaju cijenu određuje sud. Cijena se može odrediti fiksno, a može biti i promjenjiva. Mogu je odrediti ugovorne

Stranica 156 od 248

strane, treća lica, a može biti određena i od nadležnohg organa (dirigovane cijene), cijena zavisna od kvaliteta itd. Cijenu određuju ugovorne strane. Ugovorne strane se mogu dogovoriti da jedna ugovorna strana odredi cijenu kasnije, zakon smatra da ne postoji ugovor. Tekuća cijena je fiksna cijena, jer je određena u svakom momentu. Ugovor se smatra zaključenim i kada cijena nije određena ili odrediva a to ne znači da cijena nije bitan element jer bez nje nema ugovora o prodaji. Cijena može biti plaćena u gotovini, virmanskim prenošenjem, hartijama od vrijednosti. Cijena može biti određena neposredno i posredno a ako se određuje u svakom konkretnom slučaju onda je u pitanju razumna. PRAVNA PRIRODA I PROMJENE KOD UGOVORA U PRIVREDI Zaključenje ugovora u privredi je obligaciono pravni odnos, jer kada se zaključi ugovor druga strana ne postaje vlasnik nego ima pravni osnov (iustus titulus), a tek kada primi robu postaje vlasnik. Svi ugovori, ili većina njih, su dvostrano obavezni i predpostavljaju uzajamno ispunjavanje obaveza. Oni i vremenski traju, duže ili kraće, i u tom vremenu uzajamnog ispunjavanja obaveza, nastupaju promjene, npr. umre jedna strana – to je promjena u subjektu. Može nastati promjene i kod povjerioca (cesija) i dužnika (preuzimanje duga). Kod zaključenja ugovora nemaju se u vidu samo okolnosti koje postoje u momentu zaključenja ugovora, nego se uključuju i one koje eventualno mogu nastupiti. Može se desiti da nastupe okolnosti koje onemogućavaju ispunjenje ugovora ili jednoj starni otežavanju a drugoj olakšavaju (pogledaj rebus sic standibus). Ako se promjenjene okolnosti desile prije, tokom i nakon obaveze ispunjena postoje različite situacije. (pogledaj u knjizi ili zakonu nisam stigla zapisati sve). PRELAZAK RIZIKA ZA ROBE SA PRODAVCA NA KUPCA Prelazak rizika za slučajnu propast ili oštećenja robe je jedno od najznačajnih pitanja kod ugovora o prodaji u privredi. Od momenta zaključenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja, prodata roba može slučajno propasti ili biti oštećena. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Rizik znači da ugovorna strana koja ga snosi mora da snosi i gubitak za takvo stanje robe i ne može drugu stranu činiti odgovornom. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca. Oštećenje ili propast stvari, dakle obuhvata fizičku propast ili oštećenje koje je nastalo slučajno, nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Nestanak, krađa ili zagubljenje stvari može se izjednačiti sa slučajnom propasti ili oštećenjem. Dakle, momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Recimo, kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu, u takvom slučaju rizik prelazi samim tim rokom, kao da je robu preuzeo kada je trebao, a nije je preuzeo. Drugi slučaj, ako je kupac preuzeo robu, a zatim raskinuo ugovor ili tražio zamjenu robe, iako se roba nalazila u pritežanju kupca rizik nije prešao na njega. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma, tako da stranke mogu ugovorom da riješe drugi način prelaska rizika i to se najčešće rješava transportnim

Stranica 157 od 248

klauzulama iz Incotermsa (npr. franco). Kod odgovornosti za prelazak rizika važno je napomenuti da ona postoji i kada dužnik nije kriv. Ovo se dešava u određenim slučajevima. Ako se slučajno ošteti ili nestane stvar nakon isteka roka, jer se štiti savjesna strana. To je slučaj i kod novčanih obaveza, kada se plaćaju zatezne kamate: bez obzira je li dužnik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala šteta. U ovakvim slučajevima naknađuje se ne samo stvarna šteta, nego i izmakla korist. U praksi su mogući slučajevi da jedna strana nije isključivo kriva, nego da dio krivice snosi i druga strana. U takvim slučajevima, zavisno od doprinosa jedne i druge strane vrši se naknada štete. Pošto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za štetu i visinu štete, odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proširiti, ograničiti, i isključiti ali samo u slučaju kada je do štete došlo običnom nepažnjom14. GARANTOVANJE MATERIJALNIH SVOJSTAVA Prodavac je dužan garantovati kupcu da roba ima određeni kvalitet. To znači da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet, ako nema potrebna svojstva za naročitu upotrebu, ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. Nedostaci na robi, bez obzira o kojim se nedostacima radi, zakon definiše kao materijalne nedostatke, a oni mogu da nastanu na samoj supstanci robe, i onda bi ta terminologija odgovarala. Ali, taj nedostatak može da bude i obliku robe, funkcionalnim svojstvima robe, izdržljivosti robe, onda ta terminologija ne bi odgovarala. Ti nedostaci mogu da budu vidljivi i nevidljivi. Međutim, zakon propisuje kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. To je slučaj neznatnog materijalnog nedostatka. Da li je nedostatak neznatan ili ne, zakon ne prepušta strankama da određuje nego tu okolnost određuje sud. Odgovornost prodavca isključuje se i u slučaju prodaje stvari na javnoj dražbi. Zatim, ti nedostaci i mane mogu biti prolazni i to sa takvom posljedicom da ne utiču na mogućnost upotrebe stvari. Prodavac neće odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u času zaključenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat – prodaja stvari na javnoj dražbi i prolazna mana koja nije bila od značaja za mogućnost upotrebe stvari. (u vrijeme zaključenja ugovora; da li je nedostatak bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosječnoj ocjeni kupca). U praksi se dešava da se isporuči sasvim druga od ugovorene stvari. U takvom slučaju ne radi se o materijalnim nedostacima (to je aliud) i tada nema ugovora. Stvar se stavlja na raspolaganje prodavcu i tu se ne radi o materijalnim nedostacima. Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Odredbe o odgovornosti za materijalne nedostatke su dispozitivne prirode i one se mogu i drugačije ugovoriti, izuzev ako je nedostatak bio poznat kupcu. ODGOVORNOST I PRIGOVORI ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE NA ROBI
14

Pregled robe i kada postoji pravo na reklamaciju?(pogledati u knjizi ili zakonu, ponekad pita)

Stranica 158 od 248

kupac ima pravo na naknadu štete. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja.Pri prijemu isporuke preduzimaju se radnje koje imaju za cilj da se utvrdi da isporučena roba ima one kvalitete i kvantitativno odgovara ugovoru. pa i kada nije isporučena ugovorena količina robe. Tužbom/presudom se samo utvrđuje da je ugovor raskinut. Nejčešće prodavac zna šta šalje i šta očekivati i poslije toga. 2. mjerenje i prebrojavanje robe koja je potrebna za isporuku padaju na teret prodavca a troškovi utvrđenja kvaliteta robe na kupca. Kada se pregled robe vrši u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. količine i poslati preporučenom poštom. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. nema drugog primjerenog Stranica 159 od 248 . Kada rok nastupi ugovor prestaje. Rok u privrednom pravu je kratak jer promet robe ne trpi duge rokove. To bi značilo da prigovor mora biti blagovremen. Pregled robe može se vršiti i komisijski o čemu se sačinjava zapisnik. nakon toga nema pozivanja na nedostatke. Normanlno da zakon propisuje uslove. Taj postupak u praksi se naziva pregled ili kontrola robe. Kod nevidiljivih nedostataka rok reklamacije je 6 mjeseci. Ovo je odnos u ispunjenju ugovora. a kupac nema čime dokazati kada je poslao. Utvrđivanje količine robe vrše se vaganjem. I kada nije isporučena dogovorena količina i to je materijalni nedostatak. Sve ove norme nisu prisilne naravi. Rokovi su prekluzivni. Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke. ne samo do kojeg roka se prigovor može podnijeti nego i šta isti treba da sadrži i kako treba du bude poslat. konkretan i upućen na siguran način. U praksi. telegramom itd. Sve ovo nije zakon rekao kako. odnosno da li roba ima nedostatke. stranke ih najčešće prilagođavaju svojim potrebama ili ih isključuju. Za one nedostatke koje je roba imala u času prelaska rizika na kupca odgovara prodavac bez obzira da li mu je to bilo poznato. Vaganje . Prigovor putuje na rizik kupca. Nešto je drugačije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li će ugovor opstati. Manje isporučena količina robe od ugovorene smatra se nedostatkom te kupac može raskinuti ugovor samo za nedostajuću količinu ili za više primljenu količinu. dužan je u određenom roku staviti prigovor prodavcu. PRAVA KUPCA I MATERIJALNI NEDOSTACI Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima može: Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Šta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka. mjerenjem i prebrojavanjem. Ako je poslato običnom pošiljkom može lako pobiti pravo kupca. Kupac može zahtjevati sniženje cijene 3. Ugovor se ne može raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. U svakom slučaju. Može se poslati faksom . nakon prelaska rizika na kupca za materijalne nedostatke koji su posljedica uzroka koji je postojao prije prelaska rizika također odgovara prodavac. samo je odredio ove momente. Može da raskine ugovor 1. Dakle.

roka. Kupac u ovakvim slučajevima ima pravo i na naknadu štete. nego zato što on to ne može u tom momentu da uradi. ne samo zato što on to neće. Proizvođači su dužni da daju garanciju za tu robu. Ova vrsta odgovornosti ne dira u pravila odgovornosti za materijalne nedostatke. U slučaju oduzimanja stvari od kupca (od treće osobe). U tom slučaju dolazi do sankcija. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obično se radi o tehničkoj robi. Kupac može da traži odgovornost od garanta po osnovu garancije. a da o tome kupac nije obaviješten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim opterećenjima. on može tražiti od proizvođača i prodavca da mu stvar u razumnom roku popravi ili ako to ne učini da mu preda drugu ispravnu stvar. jer se najlkaše rješavaju stvari. Ako je umanjeno ili ograničeno kupčevo pravo on može po svom izboru tražiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno sniženje cijene. a ne za neki njen nedostatak. Stvar je ispravno upotrebljavana. a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji.kupac može održati ugovor iako se raskida po samom zakonu ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor održava na snazi. GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE PRODATE STVARI Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe. nakon toga gase se sva prava kupca Ako se radi o prevari (prodavac je znao šta šalje). Nabolje je kada postoji servis. prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. ugovor se po zakonu smatra raskinutim. a došlo je do kvara. Prodavac i u ovom slučaju može da održi ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporučuje robu. U takvim slučajevima. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Kada kupac kupi stvar od prodavca koji je predao garantni list u kojem proizvođač garantuje za ispravno funkcionisanje stvari. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo. Pravo kupca prema proizvođaču po osnovu garantnog lista gasi se unutar jedne godine. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odašiljanja robe ako se ne radi o prevarnom odašiljanju robe.ako se stvar ne zamjeni ili ne izvrši opravka kupac može tražiti raskid ugovora ili sniženje cijene. rok je 3 godine. Ako kupac u razumnom roku ne izjavi da višak robe odbija smtar se da je primio taj višak i dužan ga je platiti po ugovorenoj cijeni. Najčešće prodavac ne postupa po upozorenju kupca. Ako je kupac u vrijeme zaključenja ugovora Stranica 160 od 248 . a ako se radi o stvarima određenim po rodu. po zakonu. Garantni rokovi se produžuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Kupac je dužan da obavijesti o tome prodavca i da od nega traži da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg lica. Pravo kupca prema prodavcu je po osnovu ugovora o prodaji i po osnovu garantnog lista (ovaj rok ne smije biti kraći od jedne godine ali najčešće u garantnom listu stoji 3 godine) ZAŠTITA OD EVIKCIJE – ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE U praksi se dešava da ne nekoj stvari postoji pravo treće osobe koje isključuje. da mu isporuči drugu stvar. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Sniženje cijene se vrši prema odnosu vrijednosti robe bez nedostatka i vrijednosti sa nedostatkom u vrijeme zaključenja ugovora.

ali nema pravo na naknadu štete. ili ne isporuči robu u ugovorenom roku ili ako nije ugovoren rok onda po isteku 8 dana po zaključenju ugovora u tom slučaju kupac ima dva prava: 1. U praksi se može desiti da kupac trećem licu izvrši isplatu novca da bi odustala od svog prava. gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. naknada štete može biti naknada apstraktne štete i konkretne štete.Kada prodavac zapadne u povjerilačku docnju. ako iz samog držanja prodavca proizilazi da on neće ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. U slučaju da se odgovovrnost isključi a da je prodavac znao za pravni nedostatak onda se ta odredba smatra ništavom. Odredbe ZOO o odgovornosti za pravne nedostatke su dispozitivne prirode te je stranke mogu ograničizi ili isključiti osim ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao ostati nepoznat. Dužnička docnja . ni u takvom slučaju se prodavac ne oslobađa od naknade štete i naknade za izvršenu isplatu. protekom roka on se raskida po samom zakonu. da traži ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zakašnjenja 2.Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u dužničku docnju ako na vrijeme nije isporučio kupcu ugovorenu robu. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadležnog suda i time izbjegne plaćanje kamata 2. pa i drugih ugovora. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava trećeg.znao da će mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjenja ili ograničena. Kupac nije dužan u ovim slučajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje. onda po proteku osmog dana od dana zaključenja ugovora. kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo trećeg. i tada kupac može tražiti vraćanje stvari ili sniženje cijene. Konkretna šteta obuhvata običnu štetu i izmaklu dobit Konkretna šteta se utvrđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. Kada prodavac zapadne u dužničku docnju. da traži raskid ugovora i naknadu štete zbog neispunjena Povjerilačka docnja . Ako je rok ugovoren. U slučaju raskida ugovora. protekom roka koji je određen. Kada je u pitanju fiksni ugovor. Sa tog aspekta docnja može biti: dužnička docnja i povjerilačka docnja. Ako rok nije određen. SREDSTVA OBEZBJEĐENJA UGOVORA Stranica 161 od 248 . da traži nakanadu pretrpljene štete. Kada se koristi pravom ispunjenja ima pravo na apstraktnu a raskida na konkretnu. Kada se radi o pravu trećeg koje je očigledno. DOCNJA PRODAVCA Svaka ugovorna strana kod ugovora u privredi. Apstraktna šteta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekuće cijene za ugovorenu robu. može pasti u docnju. a to je slučaj recimo kada odbije da primi cijenu. on i u takvom slučaju može tražiti odgovornost prodavca.

Ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika. odredbe zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. pa čak se može zaključiti i protivno volji dužnika. dakle mora imati potpunu poslovnu sposobnost.Dijele se na sredstva radi zaključenja i radi ispunjenja ugovora. Obaveza jemca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dužnika. Bitno je samo da je obaveza za koju se jemči pravovaljana. ali mora biti poslovno sposobna osoba. ali izreka presude po toj tužbi ne mora da bude istovjetna. Jemstvo U pravilu do jemstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora između povjerioca i jemca. Jemstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu. ne mora glasiti na isto (jemac ne plaća kamate i troškove postupka). Novčane obaveze se ne mogu obezbjeđivati ugovornom kaznom. Njena pravna priroda je akcesorna i kao sporedna obaveza ona dijeli sudbinu glavne obaveze. Osnovni uslov za plaćanje ugovorne kazne je da se povreda obaveze može pripisati u dužnikovu krivicu. Taj ugovor se zaključuje između jemca i povjerioca neovisno od volje dužnika. akreditiv. ona se pretpostavlja i povjerilac je ne mora dokazivati. smanjenje obaveze stečajnog dužnika u stečaju ne dovodi do smanjenja Stranica 162 od 248 . Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni je slijedeće: za slučaj neispunjenja obaveze povjerilac ima pravo izbora da traži isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze i za slučaj zakašnjenja ugovorne obaveze povjerilac može zahtjevati ispunjenje glavne obavaze i plaćanje ugovorne kazne (kumulativno). Odgovornost jemca u privrednom pravu je pooštrena. U ovom slučaju povjerilac prilikom prijema zakašnjele obaveze mora dužnika odmah obavijestiti da zadržava pravo na ugovornu kaznu. Jemac tu odgovara kao platac. Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima i zakonom o zalogu na pokretnim stvarima Ugovorna kazna Ugovorna kazna je ugovorena suma novca ili neka druga imovinska korist. on gubi pravo na ugovornu kaznu. jemstvo. To znači da jemac nema pravo na prigovor redosljeda. zaloga. Ako su utuženi i glavni dužnik i jemac. to znači da postoji solidarna a ne supsidijarna odgovornost glavnog dužnika sa jamcem. To znači da je pravo na ugovornu kaznu vezano za obavještavanje dužnika o zadržavanju prava povjerioca na ugovornu kaznu i ta pravna presumpcija je neoboriva. Ako je glavni dužnik postao stečajni dužnik. Ako tako ne postupi. Vjerovnik može utužiti jemca a da istovremeno ne utuži glavnog dužnika. Jemac za obavezu neke poslovno nesposobne osobe odgovara isto kao i jemac poslovno sposobne osobe. Dužnikova krivica se ne utvrđuje. dakle bez obzira na njen sadržaj. daje se i za buduću određenu obavezu. daje se i za uvjetnu obavezu. Taj ugovor mora biti zaključen u pismenoj formi. Regulisane su ZOO. oni odgovaraju solidarno. Jemac može biti svako. Jemstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO). Razlika između solidarne i supsidijarne odgovornosti je što kod solidarne nema prava prigovora na redoslijed. Kod zaključenja ugovora o jemstvu ne mora se tražiti saglasnost dužnika. bankarska garancija. Pravila jemstva su dispozitivne prirode. To su: ugovorna kazna.

hipoteka. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. tj naplatu od jemca. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Poslije isteka roka navedenog u garanciji ona ne postoji.da založno pravo može postojati na pokretnim stvarima uz određena ograničenja (nema ga na državnom vlasništvu). Bankarska garancija To je sredstvo obazbjeđenja ispunjenja ugovora kao što su i ugovorna kazna i jemstvo. Stranica 163 od 248 . Kod takve garancije banka nema pravo ispitivati osnovanost bankarskog zahtjeva jer je to apstraktni pravni posao i nije ovisna od osnovnog ugovora povodom kojeg je izdata. Akreditiv može biti opoziv ili neopoziv. Dokumentarni akreditiv Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva. davaoca garancije. smatra se da je opoziv. To nije slučaj i kada je u pitanju zalog na nepokretnostima . pa i onda kada je otvoren na određeno vrijeme. Zalog u privrednom pravu Založno pravo je jedan od najznačajnijh oblika realnog obezbjeđenja urednog ispunjavanja obaveza. Karakteristična je «garancija na prvi zahtjev ili bez prigovora».obaveze jemca. njena valjanost zavisna je od glavne obaveze radi koje je data. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Postoje razne vrste garancija i ZOO tretitra neke od vrsta tih garancija. Ako nije ništa ugovoreno. Za zalog na pokretnim stvarima u privrednopravnim odnosima važe ova pravila: . To je izjava banke. Bitno je da je zahtjev za isplatu podnijet u roku. Jemstvo. Forma bankarske garancije je pismena. nastaje i zakonom.garancija i korisnik može tražiti ispunjenje od bilo koje od ovih banaka. Valjanost vrijedi koliko i valjanost ugovora za koji se daje. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znači da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Bankarska garancija je jednostran odnos banka cijeni da li će izdati garanciju neovisno od naloga komitenta i zbog toga banka plaća svoju obavezu odnosno svoj dug. Jemac ne ispunjava svoju već tuđu obavezu to je osnovna razlika u odnosu na bankarsku garanciju. Ovo važi samo u slučaju zaloga na pokretnim stvarima. Bankarska garancija se uvijek izražava u novcu. Suprotno tome. I akreditiv je nezavisan od osnovnog ugovora. kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da će ona umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. sem ugovorom. akreditivna banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu sumu ako do određenog roka bude udovoljeno uslovima koji su navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. Statusne promjene dužnika (stečaj) ne utiču na jemstvo. U slučaju da jemac izvrši svoju obavezu on stiče pravo regresa prema glavnom dužniku. nalogodavac je vezan izdatim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. Bankarska garancija je akcesorne prirode. Kada postojeću bankarsku garanciju potvrdi druga banka onda je u pitanju super .

a prestanak potraživanja je samo jedan od načina za brisanje hipoteke. U hipotekarnom odnosu. a u nekim slučajevima i na osnovu zakona. Stvari na kojima se zasniva založno pravo moraju ispunjavati sve uslove koji se traže (da je stvar u prometu. državna stvar se može založiti).. Ovo načelo se ne primjenjuje. uvijek se vrši prodaja nekretnine radi naplate potraživanja.zaloga je moguća i na pravima. on ima pravo da se namiri iz založene stvari. svi oni imaju pravo zaloga. Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla. Po proteku roka od 8 dana.mogu biti fizička i pravna lica. radi lakšeg uređenja stvari. domaća i strana lica. Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišne knjige. Pravilo o subjektima zaloga je: . Realizacija hipotekarnog prava se vrši putem suda. Sem vjerovnika i dužnika. kod ugovora u prevozu robe. Na jednoj stvari se može zasnovati više založnih prava po različitim pravnim osnovima. Dovoljno je da obavijesti založnog dužnika i traži od njega ispunjenje obaveze. Oni koji su već prevezli robu imaju «manje prava» i prvi se namiruje onaj kod koga se roba još nalazi ili kod koga je zadnjeg bila u priteženju. Ponekad se odstupa od načela priore tempore potior iure (prvi u vremenu jači u pravu). Nadhipoteka je hipoteka na hipoteku. da je određena količina.sudska presuda. Kada nastaje zakonom ne mora da bude upisana u zemljišne knjige npr poresko pravo. hipotekarni dužnik se ne lišava posjeda založene nepokretnosti. ali ono samo po sebi ne dovodi do brisanja. a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni dužnik. Zaloga i hipoteka su ograničena stvarna prava. Ko je tada dužnik? Založni dužnik koji je svoju stvar dao pod hipoteku postaje osobni dužnik. . da se radi o tjelesnoj stvari. postoji i hipoteka na pravu građenja. sudske odluke. Na jednoj nekretnini može postojati više hipoteka. a to znači da založenu stvar podvrgne javnoj prodaji. Nije bitno koliki dio duga je isplaćen i kolika je vrijednost nekretnine. za hipoteku se mora jasno naznačiti dug. Nije mu potreban izvršni naslov . a u slučaju namirenja potraživnja primjenjuje se pravilo «prvi u vremenu jači u Stranica 164 od 248 . a samo kada je zakonom predviđeno. Dakle. On tu stvar može i pod hipotekom otuđiti. To je najsavršenije sredstvo stavrnopravnog osiguranja novčanih potraživanja. ugovor o hipoteci je samo titulus. npr.nalogodavac može da bude lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik založene stvari (dužnik založi tuđu stvar ili skladištar ima založno pravo na uskladištenoj stvari bez obzira na pravni položaj ostavodavca u pogledu same robe). Ono je regulisano Zakonom o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima. Hipotekarni dužnik je svakodobni vlasnik založene stvari. da bi prodao stvar. osnov za hipoteku i kada je zaključen ona nije nastala. Vjerovnik založnog prava da bi implementirao založno pravo na stvari koja je založena ne mora tražiti putem suda implementaciju tog prava. Hipoteka je vezana za nekretninu i ne može se odvojiti od nje (načelo neodvojivosti). HIPOTEKA Zalog na nepokretnosti. Roba koje je predmet prevoza je ujedno založena jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi. Sem hipoteke na nepokretnostima. a ima odredba i u ZOO. Kada ima više prevoznika. Tek upisom u zemljišnje kjnige hipoteka nastaje. on je u posjedu te nekretnine.

8 dana od dana prijema fakture ili 8 dana po prijemu robe. dužnik dolazi u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni svoju obavezu. hipoteka se ne može odvojiti od svog objekta i prenosi se zajedno s njim kao što se i objekti prenose zajedno sa hipotekom.Neodvojivost. . Zajednička hipoteka je hipoteka na više nekretnina za jedno potraživanje. Plaćanje kupovne cijene vrši se u času kada se vrši predaja robe. kada je riječ o kamatama. Forma ugovora o hipoteci nije određena zakonom. naslijediti ili opteretiti ali samo zajedno sa nekretninom koja se njome osigurava. Rok za ispunjenje obaveze može biti određen ugovorom. odnosno. . Stranica 165 od 248 . Takve kamate zovemo ugovorne kamate ili konvencionalne kamate.određenost osiguranog potraživanja odnosi se na glavnicu a to znači mora biti poznata osnova i visina novčanog potraživanja koja se upisuje u zemljišne knjige. Za plaćanje zateznih kamata. Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave. ZATEZNA KAMATA Zatezna kamata je osnovno pravo povjerioca u slučaju kada je dužnik zakasnio sa ispunjenjem novčane obaveze. one se mogu i ugovoriti.pravu». Nadhipoteka Hipoteka se može otuđiti. Ako rok nije određen. Zajednička hipoteka Za obezbjeđenje jednog potraživanja može se osnovati hipoteka na više nekretnina. Zatezna kamata je minimum naknade štete u slučaju povrede ugovora kada je u pitanju novčana obaveza. sem što nije nužno da je povjerilac pretrpio štetu zbog povrede ugovora. za njihovu realizaciju nije ni značajno da postoji odgovornost dužnika.Određenost objekta hipoteke – nekretnine moraju biti određene prostorno kao katastarska ili građevinska čestica . propisom ili običajem.Nedjeljivost. ali se analogijom primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nepokretnosti). Nadhipoteka u korist trećeg lica osniva se bez pristanka hipotekarnog dužnika. Ništave su odredbe ugovora o hipoteci ako hipotekarni vjerovnik ugovora ubiranje plodova koje založena nekretnina daje ili iskorištavanje nekretnine ne bilo koji način ili da u slučaju neisplate duga vjerovnik može namiriti svoje potraživanje sticanjem prava vlasništva.hipoteka postoji u cjelini bez obzira koliko se smanjilo osigurano potraživanje sve dok ona postoji ne briše se iz zemljišne knjige . Podhipoteka Je mogućnost postojanja više hipoteka na istoj nekretnini koje imaju svaka svoj rang. Zatezna kamata se ne ugovora i za njenu isplatu nije uslov da je vjerovniku nastala šteta. Međutim.

Kada se prenosi odvojeno. To znači da dotadašnji dužnik izlazi iz postojećeg obavezno-pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi novi dužnik.sjedište i naziv skladištara . Dužnik se u ovom slučaju zaključenim ugovorom o preuzimanju ispunjenja nije oslobodio svog postojećeg dugovanja. Ovaj ugovorni odnos djeluje utoliko na vjerovnika samo što je on dužan primiti po toj trećoj osobi ispunjenje dužnikove obaveze. Tu ne sudjeluje i dužnik. najprije se mora prenijeti varant (založnica). U ovom odnosu postoje dva dužnika na samo jedno potraživanje. Skladišnica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji služe za prenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i varanta (založnice) koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe a u svrhu dobijanja kredita. prirodu i količinu robe i iznos osiguranja Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom prenosa vlasništva na robi. Skladišnica je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje. PREUZIMANJE ISPUNJENJA To je ugovor između dužnika i treće osobe kojim se ona obavezuje da će preuzeti njegovu obavezu prema njegovom vjerovniku i na taj način izvršiti dugovanu činidbu. SKLADIŠNICA To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koju je primio na uskladištenje. pa i u slučaju njegova protivljenja.vrstu . a ni vjerovnik prema takvoj trećoj osobi ne može postaviti zahtjev za ispunjenje njogova potraživanja.naziv ostavodavca . i u tom slučaju se radi o prenosu vlasništva uskladištene robe. a moguće i odvojeno. Preuzimanjem duga preuzimalac duga dolazi na mjesto glavnog dužnika i on postaje jedini platac.datum i broj skladišnice . Skladišnicu je moguće indosirati pa i u djelu priznanice. On mora dokazati da je šteta na Stranica 166 od 248 . Odgovornost skladištara je objektivna. Treća osoba koja je pristupila dugu može ispuniti obavezu i bez dužnikove volje. U oba slučaja radi se o izdavanju robe. Skladišnica se može prenositi jedinstveno (oba djela zajedno). Ti dužnici samostalno i neovisno jedan od drugog odgovaraju i to razdijeljeno i za čitavo potraživanje. Treća osoba time ne preuzima na sebe dug i ne stupa u neposredan obavezni pravni odnos prema vjerovniku. Izdavanje nije obavezno. zajmova itd. Ako ne prihvati ispunjenje obaveze on zapada u povjerilačku docnju. PRISTUPANJE DUGU To je ugovor između vjerovnika i treće osobe kojim se ovaj obavezuje vjerovniku da će postojeću dužnikovu obavezu ispuniti u vidu ispunjenja vjerovnikova potraživanja koje on ima prema svom dužniku. Sadrži: .PREUZIMANJE DUGA Preuzimanje duga je ugovor između dužnika i treće osobe (preuzimaoca duga) uz pristanak vjerovnika. Ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe izda robu legitimnom imaocu skladišnice.

Ako krcatelj ne traži teretnicu onda se izdaje tovarni list za stvari koje su predate brodaru. Komisionar je dužan da se pridržava naloga komitenta i da čuva njegove interese. Skladištar je dužan naknaditi nastalu štetu u visini stvarne. Ima pravo na proviziju i kada nije unesena u ugovor. TOVARNI LIST Pošiljalac je dužan da za svaku pošiljku preda prevoziocu posebo popunjen tovarni list na propisanom obrascu. KONOSMAN ILI TERETNICA Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja brodar je dužan izdati teretnicu. Komisionar prilikom zaključenja ugovora sa trećom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te treće osobe. Komisionar nije dužan da obavijesti treću stranu ko mu je komitent. Ova naknada mu pripada i kada nije ugovorena. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa trećom osobom zaključuje ugovor. pored odgovornosti za izbor trećeg lica. pojačani komision (del credere komision) gdje komisionar. Njome se potvrđuje da je roba primljena na brod radi prevoza. eksterni i završni odnos. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju). da položi račun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zaključio ugovor (ko je treća strana). UGOVOR O KOMISIONU To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za račun komitenta istupa prema trećem licu kao samostalna ugovorna strana. Ako tako glasi. Kod tog pravnog posla postoji interni. Pored klasičnog komisiona moguć je i tzv. Pojačana odgovornost vodi ka povećanoj naknadi odnosno.robi uzrokovana višom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe. odgovara i za ispunjenje obaveza iz zaključenog posla. Svi ekonomski efekti iz zaključenog ugovora pripadaju komitentu. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu. a ne tržišne vrijednosti robe predate na uskladištenje. ali on je samostalni imenovani ugovor. Pošiljalac je odgovoran za tačnost podataka i izjava koje je unio u tovarni list. već zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zaključi. bilo o prodaji ili kupovini robe. Tovarni list može glasiti po naredbi i na donosioca. kao i neispravnom ambalažom. proviziji. Komisionar odgovara za izbor treće osobe i kod klasičnog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. nužnih i korisnih troškova. tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. ali i za tačnost podataka koje je unio njegov prevozilac. On je dokaz o zaključenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari označene u tovarnom listu. dvostran je i teretan i neformalan. Potvrda o skladištenju nije hartija od vrijednosti. Naknada se određuje ugovorom. Takav tovarni list nije hartija od vrijednosti. naknadu potrebnih. Stranica 167 od 248 . u oba slučaja je hartija od vrijednosti i to prenosivi tovarni list. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti.

U slučaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Kada sticalac isključive licence pravo iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom licu onda je to podlicenca. a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. to nije kazna zato se ne veže za krivicu. onda kažemo da je u pitanju podlicenca. Neformalan ali se u praksi najčešće zaključuje na formularima koje pripremi skladištar. Pravo iskorištavanja licence može biti ograničeno prostorno a i vremenski i samo u onim slučajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. žiga. Ako nepažnjom skladištara propadne određena količina zamjenjivih stvari. pod istim uslovima produži i tome se ne protivi davalac licence. a skladištar preda ostaviocu istu vrstu . U slučaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izričito ugovorena.UGOVOR O LICENCI Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi. Osnovno kod ugovora o građenju je da je izvođač dužan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku. Drugo je ako se radi o individualno određenoj stvari. Ovo je konsenzualan a ne realan ugovor. Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi na vrijeme ne duže od zakonske zaštite prava koja su predmet licence. u cjelini ili djelimično. uzorka ili modela. Naknada štete ne zavisi od krivice dužnika. Isključiva licenca je takva gdje se stiče isključivo pravo iskorištavanja predmeta licence i ono mora biti izričito ugovoreno. Kada je ugovor o licenci zaključen na određeno ili neodređeno vrijeme. što znači da je rok Stranica 168 od 248 . onda to nije naknada štete već ispunjenje ugovorne obaveze. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori stečajni postupak. a ostavilac da mu za čuvanje i održavanje stvari isplati ugovorenu naknadu. davalac licence može raskinuti ugovor. količinu i kvalitet stvari. on prestaje istekom vremena i u tom slučaju nije potrebno da bude otkazan. Ako se ugovor na takav način. pravo iskorištavanja pronalazaka. tehničkog znanja ili iskustva. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne može dati u toku prve godine trajanja ugovora. Kada sticalac isključive licence prava iskorištavanja predmeta licence ustupi drugom. ali pod istim uslovima kao prethodni. Drugačija je odgovornost lica u građanskom i privrednom pravu. Svaka od ugovornih strana može otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodređeno vrijeme. onda se radi o novom ugovoru neodređenog trajanja. BITNI SASTOJCI UGOVORA O GRAĐENJU Kod ugovora o građenju predmet obaveze izvođača je izgradnja određene građevine ili izvođenje kakvih radova na određenom zemljištu ili na već postojećem objektu. UGOVOR O USKLADIŠTENJU Ovim ugovorom skladištar preuzima obavezu da određeno vrijeme čuva i održava stvari koje pripadaju ostaviocu i da po proteku ugovorom određenog vremena vrati stvari ostaviocu. ali samo sa onim koji produžuju njegovu djelatnost. izuzev ako nije drugačije ugovorena.

Obaveze izvođača radova da preda objekat naručiocu Stranica 169 od 248 . Ako to nije slučaj. Primopredaja radova se ne smatra tehnički pregled od strane nadležnih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. izvođač radova ima pravo tražiti za viškove radova novu cijenu. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaćaju. Promjenjive se najčešće ugovoraju u obliku klizne skale. ako odstupi od projekta. u slučaju docnje sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na izmjenu cijene). usljed promjene u cijeni rada. investitora). Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredviđenih i naknadnih radova. osim u slučaju ako ima pismenu saglasnost naručioca ili ako su u pitanju hitni i nepredviđeni radovi 3. a ne i da li je izvođač ispunio sve svoje ugovorene obaveze. Obaveza izvođača radova da preda objekt finansijeru. ako gradnja duže traje pod uslovom ako su se ovi elementi promijenili za više od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu.bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se može ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Odgovornost izvođača radova za nedostatke građevine Izvođač radova odgovara za nedostatke: 1. bez pomoći izvođača radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. Određuje se kao jedinična cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. materijala. I kod nepromjenjive cijene (ključ u bravu) zakon (ZOO) predviđa mogućnost njene izmjene pod određenim uslovima (npr. odgovarajućim propisima ili pravilima struke 5. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u slučaju viškova radova. Jedinične cijene obuhvataju i viškove radova. Od tada prelazi i rizik sa izvođača na naručioca (finansijera. Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). ako su nedostaci građevine nastupili što radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom. Ovo iz razloga što se tehničkim pregledom utvrđuje tehnička ispravnost objekta u opštem interesu. izvođač odgovara i za rad podizvođača Izvođač neće odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrđene nedostatke i u slučaju greške u projektu koja se i protiv njegove potrebne pažnje nije mogla otkloniti. Dakle. I jedinična cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Investitor može zadržati određenu svotu novca da bi sam kasnije. ako su nedostaci građevine rezultat greške u projektu pa i onda kada je projekat primio od naručioca ili trećeg lica iz razloga što je izvođač radova kao profesionalac dužan skrenuti pažnju naručiocu na nedostatke u projektu 2. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira čiji je materijal upotrebljen 4. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno određena (ne odrediva). ali samo ako se oni pojavljuju u uobičajenom obimu. ali isto tako ona se ne mijenja ni za slučaj manjkova radova.

produžava i kako se naplaćuje (pogledati u zakonu. obveznice. pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja. Ukoliko posrednik ugovorom bude izričito ovlašten i da zaključi ugovor sa trećom osobom. u dematerijalzovanom obliku. odnosno. na tzv. emisija se vrši i zatvorenom prodajom. Emisija vrijednosnih papira vrši se javnom ponudom ili zatvorenom prodajom. Vlasnik vrijdesnosnohg papira ima račun kod registra koji vlasniku izdaje certifikat. robna uputnica. zakomom propisanim. konverzija i spajanje i podjela dionica. UGOVOR O POSREDOVANJU Tim ugovorom posrednik se obavezuje da nastoji naći i dovesti u vezu treću osobu sa nalogodavcem koji bi pregovarali o zaključenju određenog ugovora. Bitni sastojak takvog ugovora je sam predmet ugovora kojeg treba zaključiti. tovarni list. da zaključuje ugovor sa trećim licima. kreditno pismo. Vrijednosni papir je isprava ili elektronski zapis koja se bez vrijednosnog papira ne mogu ostavivati niti prenositi. U određenim slučajevima. registar vrijednosnih papira vodi poslove registriranja.Treba razlikovati kolaudaciju (tehnički pregled) od superkolaudacije. kao i poslove prometa vrijednosnih papira. UGOVOR O ALOTMANU Kako se zaključuje. Vlasništvo nad vrijenosnim papirima se stiče na dan zaključenja pravnog posla kojim se prenosi vlasništvo nad vrijednosnim papirima. Emitent je obavezan osigurati ostvarenje prava sadržanih u vrijednosnom papiru. Zastupnik radi u tuđe ime i za tuđi račun. Ako se ne može ni tako utvrditi ona se određuje prema trudu posrednika i učinjenoj usluzi. Promet vrijednosnih papira je kupovina. Posrednik mora da postupa s pažnjom dobrog privrednika. Zakon o VP se ne primjenjuje na mjenice i čekove. komercijalne papire (trgovačka uputnica. Kupovina i Stranica 170 od 248 . Posrednik radi u svoje ime i za svoj račun. prodaja i davanje u zalog vrijednosnih papira. dakle. posrednik nije ovlašten da obavlja pravne radnje. certifikati koji su izdati na duži rok trajanja od 1 godine. VP u smislu ovog zakona su: dionice. Sadržaj VP određuje pravno lice odnosno emitent. ovo pita ponekad).). Za razliku od komisionara i zastupnika. Javna ponuda je prodaja ne temelju javnog poziva za upis vrijednosnih papira. ona se određuje na osnovu tarife ili običaja. Vrijednosni papiri se registruju kao elektronski zapisi. na polise osiguranja. konosmanm. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorena. skladišni list itd. ugovori o investiranju no osnovu kojih se mogu od trećih lica pribavljati sredstva. Posredovanjem ne nastaje trajni odnos. a ne da li je izvođač ispunio svoje ugovorne obaveze. VRIJEDNOSNI PAPIRI Zakon o vriednosim papirima određuje emisiju i promet vrijednosnih papira kao i njihove sudionike. onda se u slučaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. čuvanja i održavanja podataka o istim. Ako naknada nije ugovorom određena. Tehničkim pregledom se utvrđuje tehnička ispravnost izgrađenog objekat u općem ineteresu a po pravilima struke. Odgovoran je nalogodavcu za izbor trećeg lica.

Posredovanje u prometu vrijednosnim papirima: to su poslovi kupovine i prodaje VP u svoje ime i za tuđi račun i nazivaju se brokerski poslovi. Njome se potvrđuje da je roba primljena na brod radi prevoza. Nju mogu osnovati najmanje 5 profesionalnih posrednika. osim ako dokaže da je šteta na robi prouzrokovana usljed dejstva više sile ili krivicom ostavodavca ili manama ili svojstvima robe i neispravnom ambalažom. datum i broj skladišnice.prodaja vrše se na temelju ugovora u pismenoj formi. Ona sadrži naziv ostavodavca. a konverzija spajanje i podjela dionica vrše se na osnovu odluke emitenta uz odobrenje Komisije. Stranica 171 od 248 . Konosman. Skladištar robu izdaje imaocu oba djela skladišnice. Skladišnica Skladišnica je hartija od vrijednosti koju izdaje skladištar za robu koja je primljena na uskladištenje. Ako krcatelj ne traži teretnicu onda se izdaje tovarni list za stvari koje su predate brodaru – takav tovarni list nije hartija od vrijednosti. poslovi podrške tržištu. prirodu i količinu robe i iznos osiguranja. Berza: promet vrijednosnih papira obavlja se na berzi i drugim javnim tržištima koja se osnivaju radi stvaranja uslova za povezivanje ponude i potražnje. I Registar se osniva kao dioničko društvo. Berza prestavlja oblik dioničkog drušva i osniva se osnovu odobrenja Komisije. Registar VP obavlja poslove registarcije. Komisija za vrijednosne papire je samostalna specijalizovana institucija u RS. Visina štete se obezbjeđuje prema stvarnoj a ne tržišnoj vrijednosti robe. Akti koje donosi Komisija su konačni. investiciona savjetovanja i dr. Kod odvojene upotrebe mora se koristiti založnica. Skladištar nije dužan da izda skladišnicu. Skladišnica se može prenositi jedinstveno ili odvojeno a sastoji se od priznanice i založnice. Osigurava primjenu i nadzor nad provođenjem zakona o VP i drugih zakona koji se odnose na emisiju i promet VP. Ona je dokaz da je roba primljena na čuvanje i održavanje i ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje izda robu imaocu skladišnice. čuvanja i održavanja podataka o VP. brodar je dužan da izda teretnicu. Predaja skladišnice u potpunosti zamjenjuje fizičku predaju robe prilikom predaje vlasništva na robu. Kupovina i prodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj račun – dileri.teretnica Poslije završenog prijema tereta na zahtjev krcatelja. Odgovornost za uskladištenu robu skladištara je objektivna. I berza je mjesto za povezivanje ponude i potražnje po unaprijed utrvrđenim pravilima. Priznanica služi za vlasnika. poslove prenosa i druge poslove ne može obavljati. Berzu osnivaju ugovorom pravne osobe za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira. sjedište mu je u Banja Luci. U poslove posredovanja spadaju poslovi društva za upravljanje fondovima. Upisuje se u Registar dioničkih društava kod Komisije. Sjedište joj je u Banja Luci a sačinjen je od predjsedika. ima skupštinu i nadzorni odbor. sjedište i naziv skladištara. zamjenika i tri člana sa mandatom 5 godina. što znači da se protiv istih može samo pokretati upravni spor. vrstu . a koje su registrovane kod Komisije. a zakonom se određuje najmanji iznos osnovnog kapitala.

to je dokaz o zaključenom ugovoru da je prevozilac primio stvari na prevoz označene u tovarnom listu. Pošiljalac popunjava a ne prevozilac. Stranica 172 od 248 . prestankom postojanja predmeta koncesije i raskidom ugovora. Strana ulaganja neće biti nacionalizovana. STEČAJNI POSTUPAK Zakon o stečaju je visoko razvijen mehanizam za uređivanje i koji je potpuno sposoban za funkcionisamnje. (kao i centralna banka). Na nepokretnostima strani ulagač ima jednaka vlasnička prava kao i domaća pravna i fizička lica. Ugovor o koncesiji se raskida ako je koncesionar nesolventan ili je bankrotirao. njegova osnovna premisa od koje polazi je da je imovina stečajnog dužnika imovina njegovih povjerilaca. otvaranjem stečaja. ima usklađenu sistematiku. Izuzetno može biti i za obavljanje komunalnih i drugih javnih djelatnosti. a naglašena je njegova pravosudna funkciju. na transfer dobiti itd. Sud u tome samo stvara uvjete za izražavanje autonomne volje povjerilaca. Spada po svojoj prirodi u vanparnične postupke. eksproprisana podvrgnuta mjerama sa sličnim posljedicama izuzev u javnom interesu i u skladu sa zakonom.Tovarni list Pošiljalac je dužan da svaku pošiljku preda prevoziocu sa posebno popunjenim tovarnim listom na propisanom listu. Ugovor prestaje istekom ugovorenog roka. Prevoznik sa određenim podacima popunjava tovarni list i za takve podatke odgovara pošiljalac a ne prevoznik. Prenosivi tovarni listovi su hartije od vrijednosti i one glase po naredbi ili na donosioca. ulaganje u postojeće pravno lice i posebni oblici ulaganja. Ugovor zaključen suprotno odredbama Zakona o koncesiji je ništavan. Zakon je redukovan tako da nema prenaglašenu administarcijsku funkciju. ako koncesionar ili koncesor ne ispunjavaju svoje obaveze. Strani ulagač ima pravo na upravljanje. U pravilu nije hartija od vrijednosti. KONCESIJA Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogastava. Stečajni postupak je posebna vrsta postupka. Ugovori se mogu obnoviti. iznimno 50 godina. On daje odgovore za sve slučajeve u praksi. ali ne duže od polovine prvobitno ugovorenog roka. jasan je.Ugovor o koncesiji se zaključuje na određeno vrijeme koje ne može biti duže od 30 godina. OBLICI STRANIH ULAGANJA To su: osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača. a za rješavanje takvih sporova je nadležan Vrhovni sud RS (tužba u upravnom sporu). Strana ulaganja su oslobođena plaćanja carina i carinskih obaveza. osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača. Sprovodi se iz razloga platežne nesposobnosti stečajnog dužnika i ima za cilj unovčenje njegove imovine radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika. Pošiljalac odgovara za tačnost podataka i izjava unesenih u tovarni list.

a naročito sačiniti početni bilans. Ako stečajni dužnik proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme. skupština povjerilaca i odbor povjerilaca koji ima položaj fakultativnog organa(u zakonu još navedeni i privremeni stečajni upravnik i privremeni odbor povjerilaca). Stečajni sudija je jedini sudski organ. Za stečajnog upravnika po ranijem zakonu moglo je biti imenovano svako punoljetno fizičko lice. niti na reviziju. prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. dužnika pojednica a to su: komplementari kod komanditnog društva i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću. voditi poslovne knjige. Namirenje povjerilaca vrši se iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase po slijedećem redosljedu: 1. Stečajni upravnik je operativni organ. odrediti odgovarajućeg vješataka. U prethodnom postupku uređuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti (po uzoru na njemačko stečajno pravo). 3. važi za sve kategorije stečajnog dužnika. a kasnije ih i ukinuti. stečajni povjerioci viših isplatnih redova (Član 33) stečajni povjerioci opšteg isplatnog reda (Član 32) stečajni povjeriocu nižih isplatnih redova(Član 34) Stranica 173 od 248 . imovine koja spada u stečajnu masu i da njome upravlja. njegova osnovna fukcija je da imenuje stečajnog upravnika i da vrši pravni nadzor nad njegovim radom. Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom. ali samo do donošenja rješenja za otvaranje stečajnog postupka. izuzev nad imovinom RS. a zakon je taksativno naveo koja lica ne mogu biti imenovana za stečajnog upravnika. opština i javnih fondova. Organi stečajnog postupka su: stečajni sudija.Platežna nesposobnost je opšti osnovni i redovni razlog za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni postupak se provodi nad imovinom pravnog lica. stečani upravnik. On vodi i upravlja stečajnim postupkom. rješenjem odrediti mjere radi obezbjeđenja stečajne mase. u tu svrhu stečajni sudija može imenovati privremenog stečajnog upravnika. jer za razliku od ranijeg zakona. U ovom slučaju samo stečajni dužnik može tražiti i podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja neprekidno u roku od 30 dana. Postupak se provodi nad imovinom pravnih lica javnim pozivom. 2. Kako se radi o vanparničnom postupku nema se pravo na povrat u pređašnje stanje. za otvaranje stečajnog postupka nad takvim pravnim licem potrebna je posebna saglasnost Ministra odbrane. Stečajni postupak vodi stečajni sudija kao pojedinac. a sud ga mora razmotriti u roku od 15 dana. U stečajnom postupku postoje dva stadija: prethodni postupak i glavni stečajni postupak. a ovlašteni su za to stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Ovlašten je i obavezan da bez odlaganja uđe u posjed imovine stečajnog dužnika. Stečajni upravnik obavezan je izvršiti detaljan popis mase ali i svih povjerilaca dužnika. na ponavljanje postupka. nema stečajnog vijeća. Sada za stečajnog upravnika može biti imenovano fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnom spremom i poslovnim iskustvom. Stečajni upravitelj mora imati stručno obrazovanje i položen stručni ispit.

u takvom slučaju stečajni sudija stečajni plan odbacuje i donosi formalno rješenje o tome. prebijanje i pobijanje 1. Ako stečajni plan ne poštuje te propise o postupku na njegovo podnošenje ili na sadržinu plana. a neke privremene. a neke bezuslovne. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik. Neke su trajne. Pravo na izdvajanje reguliše se posebnim propisom. Pravne posljedice otvaranje stečajnog postupka – nastaju ex lege i neke od njih su uslovne. nakon obavještavanja o otvaranju stečajnog postupka. Reorganizacija: To je poseban pravni institut kojim se stečajnom dužniku ne omogućuje da samo preživi stečajni postupak. Ako stečajni sudija utvrdi da je stečajni plan podoban. ispunjenje pravnih poslova i 3. Kada se donese stečajni plan. Stečajni sudija će odbaciti stečajni plan i u slučajevima ako nema izgleda da ga povjerioci prihvate i ako je očigledno da se ne mogu ostvariti prava iz stečajnog Stranica 174 od 248 . Nakon otvaranja stečajnog postupka. ali i stečajni dužnik. a o njoj odlučuju povjerioci. Tu je uloga suda samo potvrđujuća i nadzorna. prijavljuju svoja potraživanja stečajnom sudu. 2. Ako se nekog povjerioca potraživanje ospori onda se takav povjerilac upućuje na parnicu da se utvrdi osnovanost njegovog potraživanja. sud nema nikave inicijative. Isticanjem rješenja o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu ploču suda predstavlja konstitutivan karakter jer bez ovoga ne bi mogle nastupiti pravne posljedice. zakon određuje tri grupe pitanja: opšte dejstvo otvaranja stečajnog postupka. stečajni plan ima pravo podnijeti stečajni upravnik. stečajni sudija može i da odbaci stečajni plan. nego i da ozdravi kako bi ubuduće mogao uredno poslovati. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana ročišta na kome se vrši ispitivanja potraživanja. Ni razlučni povjerioci (hipotekarni povjerioci. Za stečajni plan zakon je propisao postupak i njegovu sadržinu. Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naložena izrada stečajnog plana u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Međutim. Povjerioci u tom slučaju. stečajni sudija ga potvrđuje ili odbacuje. Taj rok je prekluzivan.Lica koja imaju pravo na izdvajanje stvari koja pripada stečajnom dužniku nisu stečajni povjerioci. oni koji su zakonom određeni kao takvi) koji imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje ne tretiraju se kao stečajni povjerioci. on ne donosi nikakvo rješenje o tome i postupak po stečajnom planu se nastavlja konkludentno. Stečajni upravnik nakon upoznavanja sa potraživanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraživanja priznaje ili osporava u cjelosti ili djelimično. a on je izraz volje učesnika u postupku. Povodom pravnih posljedica. Upravljanje i unovčavanje stečajne mase: stečajni upravnik je dužan da sastavi popis predmeta stečajne mase.

Na rješenje o odbačaju stečajnog plana dozvoljena je žalba u roku od 8 dana. Tužba protiv akceptanta nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dužnik. Usmeno se ne može niko mjeničnopravno obavezati. pismeno očitovanje obaveze.što znači da vjerovnik dolazi dužniku na naplatu. a trasat (akceptant) je potpiše na opisani način on postaje glavni dužnik. Mjenica se može podnijeti na akceptiranje sve do dana dospijeća. Pravo na mjenicu je stvarno-pravne prirode. Osobine mjenično-pravnog odnosa: • • • • • • • • Načelo pismenosti – mora biti na propisanom obrascu Načelo inkorporacije – svi bitni elementi su upisani u mjenicu Načelo fiksnosti obaveze – prava i obaveze su fiksirane Načelo neposrednosti – imalac mjenice nalazi se u neposrednom pravnom odnosu Načelo samostalnosti – mjenično. Akcept se vrši tako da trasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam ili napiše drugu riječ koja ima to značenje.pravni odnos je nezavisan od osnovnog posla i svaki potpis na mjenici zasniva samostalnu mjeničnopravnu obavezu Načelo novčanosti .mjenica glasi na određenu svotu novca u domaćoj valuti Načelo solidarnostiNačelo apstarktnosti – valjanost mjenice ne ovisi od nekog pravnog posla. Mjenica može glasiti samo na novčanu svotu i nikada na činidbu. Po zakonu to je papir po naredbi. a ni prava prenosa. Potpisi nesposbnih osoba ili lažni potpisi ne utiču na obavezu drugih mjeničnih potpisnika. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira).plana. Mjenična obaveza je samostalna i stroga. Samo onaj ko ima tu ispravu može tražiti ispunjenje mjenične obaveze. To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava. Ona je vrijednosni papir i sredstvo kreditiranja i bez tog papira nema nastanka. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Zakonom nije propisana obaveza podnošenja mjenice na Stranica 175 od 248 . onda taj akcept mora biti bezuslovan. Njena samostalnost leži u apstraktnosti – ne zna se zbog čega se mjenični dužnik obavezao. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeničnih dužnika. a zatim se potpiše. To je i papir javne vjere – što znači formalne istine. ni ne zna se koji je to posao Mjenične radnje: Akceptiranje mjenice. To je i prezentacijski papir . MJENICA Osnovna svojstva mjenice se razlikuju od osnovnih svojstava mjeničnopravnog odnosa. Ona je isprava. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. ali se može ograničiti na dio iznosa mjenične svote. a izričitom kaluzulom može biti drugačije određeno. Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi.

Može ga dati svako lice. ovo iz razloga što je amortizacijom prestao mjeničnopravni odnos. Zakon poznaje dvije vrste: solo. Avalista solidarno odgovara. Zakon o likvidaciji – pogledati Ček – pogledati zakon Stranica 176 od 248 . vuče se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost. Kao mjenica. nema regresa zbog neakceptiranja. Prenos se obavlja potpisivanjem tj davanjem izjave na poleđini mjenice ili alonžu da se mjenična svota isplati naznačenoj osobi tj indosataru. Postupak amortizacije se pokreće prijedlogom mjesno nadležnom sudu domicila mjenice. a ne mjeničnopravnog dejstva. protesti i tužbe. Opoziv čeka može vršiti samo trasant. Aval je mjenična radnja. imalac čeka može da odbije djelimičnu isplatu. Indosiranjem se prenose sva prava sadržana u mjenici na indosatara i on od mjeničnog vjerovnika postaje regresni dužnik. Regresna tužba se podnosi protiv regresnih dužnika i uz nju se osim mjenice prilaže mjenični protest. ni protesta. Kao akcept vrijedi i trasatov potpis bez riječi priznajem ili prihvatam ako je stavljen na lice mjenice. ne može se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate).šta je prenos potraživanja tj cesija?. Prenos mora glasiti na prvu mjeničnu svotu. trasanta protiv trasata zbog neisplate mjenične svote. Postoji više vrsta mjeničnih tužbi. raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – to znači da rješenje o amortizaciji mjenice ima karakter građansko pravnog. ne akceptira se. ček može da glasi na donosioca.akceptiranje. Kada je na mjenici označeno ne po naredbi onda se ona ne indosira.vučenu mjenicu.to je ovdje inosiranje mjenice. Redovna mjenična tužba je ona koja se podnosi protiv glavnog mjeničnog dužnika. Može biti djelimičan ili potpun. Imalac mjenice nije dužan da mjenicu ostavi u rukama lica koje treba da je akceptira. kod čeka se ne mora odrediti rok dospjelosti. ali i sam ima takva prava od svojih prethodnika. Indosament indosiranjem ne smije isticati nikakve uslove. Mjenični prigovori. a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. dospjeva po viđenju. Trasant mora da raspolaže pokrićem kod trasata u momentu izdavanja odnosno isplate čeka. tužba zbog povraćaja mjenice. ne može se umnožavati. Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparični postupak u kojem se donosi odluka o proglašenju izgubljene ili oštećene mjenice nevažećom. Kada se mjenica amortizuje rješenjem. mjenica je sredstvo kreditiranja. Indosiranje. glasi na donosioca. Tužbe trasata protiv trasanta.sopstvenu mjenicu i trasiranu. Ako su stavljeni smatra se kao da nisu napisani. Amortizacija mjenice. a može biti i vremenski ograničen.Ona predstavlja jemstvo u mjenično-pravnom odnosu. Solidarno odgovara za plaćanje mjenice.pravnom odnosu.mjenične tužbe su sredstvo za ostvarivanje prava mjeničnih povjerilaca. i tužba zbog neopravdanog obogaćenja. Prenos se vrši cesijom kao u građansko. Razlika između mjenice i čeka su: ček je sredsvo plaćanja. Prenos mora glasiti na punu mjeničnu svotu. Između mjeničnih tužbi i tužbi u građanskom pravu u suštini je razlika neznatna.

Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje obaveze plaćanja neprekidno u trajanju od 30 dana. Samo stečajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Obavezno osiguranje Se uvodi zakonom a obavezna osiguranja su: a) putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesretnog slučaja b) vlasnika / korisnika motornih vozila od dgovornosti za štetu počinjenim trećim licima d) vlasnika / korisnika brodica svi koji obavljaju javni prevoz putnika dužni su da sa osiguravačem sklope ugovor o osiguranju putnika. povlastice i obaveze ulagača po osnovu postojećeg zakona ne mogu biti ukinute ili poništene stupanjem na snagu novog zakona . Platežna nesposobnost je opći osnovni i redovni stečajni razlog. Ovim zakonom je reduciran dosadašnja prenaglašena administrativna funkcija suda a više je naglašena pravosudna funkcija. Njegova osnovna premisa je da imovina stečajnog dužnika pripada povjeriocima. posebni oblici ulaganja Strana ulaganja podliježu restrikciji. Stečajni postupak osim navedenog razloga može se otvoriti zbog prijeteće platežne nesposobnovti. odobravanjem od strane ministarstva jer su strani ulagači dužni podnijeti ministarstvu.OBLICI STRANIH ULAGANJA Su: 1. Karakteriše ga jasna i usklađena sistematika a sadrži ujednačen sistem pravnih sredstava koji ni u čemu ne premašuje mjeru. STEČAJ Zakon o stečajnom postupku je visoko razvijen mehanizam za utvrđivanje i uređivanje i koji je u potpunosti sposoban za funkcionisanje. Zakon sadrži više pozitivnih značajki i konzistentan je sa modrenim zakonima te vrste. On se pokreće prijedlogom a Stranica 177 od 248 . Važi za sve kategorije stečajnog dužnika i na njemu se temelji novi stečajni postupak. osnivanje pravnog lica u zajedničkom vlasništvu domaćeg i stranog ulagača 3. Sud treba stvarati uvjete za izražavanje autonomije volje povjerilaca koji bi u toku postupka izabrali najpovoljniju soluciju. osnivanje pravnog lica u potpunom vlasništvu stranog ulagača 2. To je novi razlog i on je uveden po uzoru na njemački zakon. prava. Stečajni postupak je posebna vrsta stečajnog postupka koji se sprovodi zbog platežne nesposobnosti stečajnog dužnika a koji ima za cilj u pravilu unovčavanje njegove imovine radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika. ulaganje u postojeće pravno lice 4.

stečajni povjerioci viših isplatnih redova 2. i nižeg platnog reda Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučno pravo) nije stečajni povjerilac.je kontrolni organ. Odbor povjerilaca. te podnosi izvještaj nadležnom organu. Osnovna funkcija je da imenuje stečajnog upravnika i da vrši nadzor nad njegovim radom.vodi i upravlja stečajnim postupkom. Razlučni povjeriocu su hipotekarni povjerioci.čije podnošenje su ovlašteni stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za sprovođenje stečajnog postupka. Provodi se nad imovinom pravnog lica dužnika pojedinca. stečajni povjerioci općeg platnog reda 3. Stečajna masa se dijeli prema rasporedu: 1. Ovlašten je da bez odlaganja uđe u posjed imovine koja spada u stečajnu masu. sačinjava početni bilans. općina i javnih fondova. Razlučni povjerioci imaju pravo na odvojeno i prioritetno namirenje svih potraživanja iz određenih dijelova stečajne mase. Od donošenja prijedloga za otvaranje do donošenja rješenja. stečajni upravnik. On se provodi javnim pozivom protiv pravnih lica izuzev nad imovinom FBiH. upravljati njome i unovčiti je na sonovu odluke skupštine. povjerioci zemljišnog duga.prethodni -glavni stečajni postupak Organi stečajnog postupka To su stečajni sudija. Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan ima pravo podnijeti stečajni dužnik ali i stečajni upravnik. To je fakultativan odbor koji se osnova radi zaštite interesa povjerilaca. a to su komplementari u dioničarskom društvu i osnivači društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću. Ako je u vezi sa predmetima naoružanja i vojne opreme pravnih lica traži se saglasnost nadležnog ministarstva za odbranu. Na skupštini povjerilaca stečajnom upravniku može biti naloženo da izradi stečajni plan u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca. Stečajni plan sud odbacuje ako nisu poštovani propisi o pravu na Stranica 178 od 248 .je operativni organ. U stečajnom postuku postoje dva stadija: . Može se imenovati samo fizičko lice koje raspolaže potrebnom stručnošću i iskustvom. Stečajni sudija. Podnošenje i odbacivanje stečajnog plana Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Stečajni upravnik. On vrši detaljan popis te mase svih povjerilaca vodi poslovne knjige. Njegovo pravo na izlučivanje reguliše se posebnim propisom. Mora imati položen stručni ispit. On kontroliše i podržava stečajnog upravnika. skupština povjerilaca i odbor povjerilaca.

Reorganizacija se provodi na osnovu stečajnog plana koji predstavlja izraz volje učesnika u postuoku a koji potvrđuje stečajni sudija. Cilj stečajnog postupka Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik je dužan ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati na način da se iz te mase namire svi povjerioci. Pokreću je stečajni dužnik i stečajni upravnik a o njoj odlučuju povjerioci. Uloga suda je potvrđujuća i nadzorna. a nema ni brisanja prisilne nagodbe.podnošenje i sadržaj stečajnog plana. Ako je očito da nema izgleda da će ga povjerioci prihvatiti ili će ga sud potvrditi i na kraju ako je očito da se ne mogu ostvariti prava koja učesnici trebaju steći. Reorganizacija To je posebni pravni institut kojim se dužniku ne samo omogućava da preživi nego i da ozdravi kako bi mogao poslovati. Stečajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovođenje. Stranica 179 od 248 . Kada se odbacuje plan sud donosi rješenje na koje podnosilac ima pravo žalbe u roku od 8 dana. Po novom zakonu nema mogućnosti prodaje dužnika kao pravne osobe. Reorganizacija počiva na načelu privatne autonomije. Ako utvrdi da je plan podoban postupak se nastavlja konkludentno nema donošenja posebnog rješenja.

Ova prava mogu biti ograničena statutom. Kada se radi o stranim osobama kao osnivaču (fizička i pravna) regulisano je zakonom o stranim ulaganjima (postoje dva zakona jedan iz FBiH i jedan na nivou BiH) i tu je propisana procedura. a to je osoba koja je određena osnivačkim aktom ili statutom kojoj je na osnovu zakona. Fizička osoba koja je poslovno sposobna u pravilu nije ograničena zakonom. Fizička osoba u smislu osnivača mora biti poslovno sposobna.FBiH 24/05 ŠTA JE PRIVREDNO DRUŠTVO Privredno društvo je prije svega pravna osoba.ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA (SNFBIH 23/99. To je propis koji u suštini opredjeljuje ali i ograničava pravnu osobu u izboru pravne djelatnosti. Upis djelatnosti je bitan zato što pravna osoba može da stupa u pravni odnos povodom tih djelatnosti. Zastupanje pravne osobe tj. dakle ne može grupa ljudi svojim osnivačkim aktom samoinicijativno odlučiti da nešto ima svojstvo pravnog lica. aktom o osnivanju.Koje se djelatnosti mogu obavljati određeno je Odlukom o klasifikaciji djelatnosti. Ako takvo ograničenje postoji. Fizička osoba pravnu sposobnost stiče rođenjem. dok pravna obje stiče momentom upisa u registar. ovlaštenja zastupnika su: da zastupa/predstavlja pravnu osobu pred sudovima i državnim organima. Upisom u sudski registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost. Ko može biti osnivač društva? To mogu biti fizička i pravna lica i domaće i strane pravne osobe. Šta će subjekti izabrati to je njihovo autonomno pravo i takva djelatnost biće upisana i u registar privrednih pravnih subjekata. obavlja pravne poslove i radnje i druge poslove povjerene zakonom. a poslovnu sposobnost stiče punoljetstvom. Pravna osoba u smislu osnivača dokazuje svoje svojstvo izvodom iz upisa u sudski registar. maloljetna osoba ne može biti osnivač samo član pod određenim uslovima. Kako prosuđujemo poslovnu sposobnost društva? Poslovna sposobnost prosuđuje se prema njegovom zastupniku. Izvan toga postoji zakonska zabrana. da ne može sam ili bez odobrenja organa upravljanja preduzimati određene pravne poslove. ono mora biti upisano u registar. Poslovna sposobnost pravne osobe je ograničena time da može preduzimati pravne radnje i vršiti pravne poslove samo u okviru svoje djelatnosti ili u vezi sa svojom djelatnošću. npr. Pravno lice je fikcija koja predstavlja udruživanje osoba i to mora biti određeno zakonom. statuta ili opšteg akta pripadaju prava zastupnika. Ko je zastupnik Stranica 180 od 248 . a treće lice se ne bi na to moglo pozvati ako je znalo ili moglo znati da to ograničenje postoji. 29/03 bitne izmjene Dva važeća zakona su objavljena u sl. Pravna sposobnost je sposobnost da bude nosilac prava i obaveza a poslovna da preduzima određene radnje i pravne poslove. Prema zakonu o privrednim društvima ako pravna osoba preduzima pravni posao izvan svoje djelatnosti taj posao nije ništav i ne može se pozvati na prekoračenje svoje poslovne sposobnosti i bila bi dužna da obavi svoje obaveze.Gl.

Ona je data svakom od njih posebno. Ako je propisan minimalni iznos kapitala mora biti položen u novcu. Kod društava gdje je propisan najniži iznos kapitala. Promjena se upisuje u registar i objavljuje. osnivački akt je Stranica 181 od 248 .000. On kod suda mora imati deponovan svoj potpis. a osoba s kojom su zaključili pravni posao privilegovana je jer se smatra da je izvršenje učinjeno jednom prokuristi zapravo učinjeno svima. oni mogu samo da procjene vrijednost stvari i prava.Za d. pomognu se tako da sud u vanparničnom postupku izvrši procjenu. koje se osniva simultanim osnivanjem minimalni kapital 50. Procjena stvari u pravilu pripada samim osnivačima. To znači da njegov potpis mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Svako ko ima pravni interes može uvidom u registar utvrditi da li se radi o zakonskom zastupniku.00KM. Ovlaštenje prokurista za preduzimanje određenih pravnih radnji mora biti upisano u sudski registar. postoji poseban obrazac. npr. Osnovni kapital je onaj kapital koji osnivači unose u društvo. Kako se punomoć može dati neograničenom broju lica to se ne upisuje u sudski registar. To bi morala biti prava koja su procjenjiva. povlačenje/priznanje tužbe). To su osobe koje preduzimaju pravne radnje iz djelatnosti društva.d. Unosi se visina i struktura kapitala. Kao temeljni kapital u društvo se mogu unositi: novac. Ako ga zasniva jedna osoba. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću (ortačko društvo) kao ulog se mogu unijeti i izvršene usluge. To može biti i osoba zaposlena u pravnom licu. Ako to ne mogu. Osnovni kapital se može povisiti i sniziti na način propisan zakonom i to se objavljuje u Sl. Pored zastupnika. Kako se osniva privredno društvo?Osnivački akt? Osniva se osnivačkim aktom.o. Prokura se može dati samo fizičkoj osobi. Za neke oblike društva je propisan najniži iznos osnovnog kapitala.d.d.o. Zajedničkom prokurom smatra se takva prokura koja je data za nekoliko lica da postupaju zajednički.pravne osobe može se utvrditi iz registra.o. Pojedinača prokura predpostavlja da se uvijek radi o jednom licu. Koja su to prava koja se unose? Nije definisano zakonom. dakle olakšano je ispunjenje ugovora. i d. Prokura može biti zajednička i posebna. društvo može imati i druge ovlaštene osobe: punomoćnike i prokuriste. Osnovni kapital i njegova struktura? Osnivači moraju imati i osnivački kapital. stvari i prava. tako je za d. Punomoćnik mora imati izričito ovlaštenje kada se radi o preduzimanju nekih pravnih radnji (promet nekretnina.o. Prokura se upisuje u registar.d. Ta zajednička prokura obavezuje prokuriste da moraju biti saglasni o preduzimanju pravne radnje. Osnovni kapital se može povisiti i sniziti. To mogu biti i osobe izvan pravnog lica (ne mora biti zaposlenik) i njihov potpis se isto deponuje kod suda. što je samo slučaj kod društava d. iako može biti data većem broju lica. Zakonom je propisana stroga forma.000 KM. i d. Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditno društvo mogu unijeti kapitala koliko hoće. ne može se sniziti ispod te granice.Gl. koje se osniva sukcesivnim načinom minimalni osnovni kapital iznosi 100. Oni djeluju samostalno i neovisno. npr patent.tamo se zasniva ugovorom a ovdje osnivačkim aktom. d. Zavisno od oblika društva vrlo je bitno da se procjene stvari i da se procjene prava. Ovaj zastupnik se ne može poistovjetit sa zastupnikom iz ZOO. Punomoćnik je osoba na koju zastupnik prenosi neko od svojih ovlaštenja.

podatke o osnivačima. Lice koje bude ovlašteno da preduzima pravne poslove i radnje u podružnici upisuje se u registar. izbor oblika društva u kojem se organiziraju sa označenjem njegove firme i sjedišta.3. dovoljno je da se unesu podaci šta čini osnovni kapital i koliko iznosi.o. dakle ako ima sjedište u Sarajevu ne može imati tu i podružnicu. Udio ne mora biti jednak kod d. ime osobe koja zastupa (ako je moguće) i ime osobe koja je ovlaštena da podnese prijavu za upis u sudski registar. Po zakonu o upisu u registar. pored navedenog unosi se i šta ta lica unose kao kapital i zavisno od te vrijednosti određuje se njihov udio u društvu. Osnivači određuju sjedište osnivačkim aktom. tj.Osnivački ulog (kapital i njegova struktura). registar pazi po službenoj dužnosti. Na ovo načelo isključivosti firme sud. dužno je da o tome podnese prijavu kod suda registra kod kojeg je upisano i samo društvo. a koliko će koji osnivač imati dionica zavisi od visine kapitala koji je unio u društvo. Uz firmu se uvijek unosi i sjedište društva. Kada društvo ima podružnice. koji se može izraziti u razlomcima ili procentima.Doboj.Banja Luka. a mogu se urediti i neka druga pitanja u skladu sa zakonom. (Sokolac. uređuje se statutom.d. Kada društvo osnivaju dvije ili više osoba oni zaključuju ugovor i to je osnivački akt. Prava osnivača društva? Osnivači su osobe koje su donijele osnivački akt i od tada ih tretiramo kao članove društva. Sadržaj osnivačkog akta? Osnivački akt mora da sadrži: 1.2. Nadležni registarski sud određuje se prema sjedištu društva i to privredna odjeljenja osnovnih sudova u sjedištu Okružnih sudova. Nedostatak ovjerenog potpisa čini osnivački akt ništavim. na prijavi se označava i čas kada je primljena upravo zbog određivanja firme (ukoliko više osoba podnese zahtjev za istu firmu – pravo prvenstva). Sve što nije uređeno osnivačkim aktom. To su organizacione jedinice društva koje obavljaju sve ili neke od djelatnosti društva. Ako društvo osniva više lica. Kod izbora firme bitno je da dva pravna lica ne mogu kod istog registra biti upisani sa istom firmom ako obavljaju istu ili sličnu djelatnost. Sud sjedišta je dužan da o upisu podružnice obavijesti sud registra na čijoj teritoriji se podružnica nalazi.Firmu i sjedište preduzeća. To su bitni sastojci osnivačkog akta. Osnivački akt mora biti sačinjen u pisanoj formi. a potpisi osnivača ovjereni u skladu sa zakonom. udjeli ne moraju biti jednaki. Unošenjem imovine osoba Stranica 182 od 248 .Bijeljina.Zaštiti životne sredine. Kod dioničkog društva.Treba da sadrži i odredbe o 6. Podružnica u pravnom prometu nastupa u ime i za račun društva. vrijednost unesenog kapitala izražava se brojem dionica čija nominalna vrijednost ne može biti niža od 10 KM. ali izvan njegovog sjedišta.odluka.5.o. Ako neko posluje pod tuđom firmom može mu se presudom naložiti brisanje te firme i obavezati ga na naknadu štete.Trebinje) Šta je firma društva? To je ime pod kojim društvo posluje i dužno je u svom poslovanju da u korenspodencij koristi tu firmu koja je upisana u registar. koja mora biti u skladu sa klasifikacijom djelatnosti. Ako društvo osniva jedno lice. dakle strogo je formalan. Unutrašnja organizacija društva? Društvo može imati svoje podružnice (dio preduzeća-član23 ZOP-a) . To čini punovažnim osnivački akt. U osnivački akt se unosi 4.djelatnost. Kod k. Kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću udjeli su jednaki.

Neposredna prava su: pravo na upravljanje. ona postaje vlasništvo društva. dakle mora postojati konsenzus.d. Pravosnažno rješenje o nasljeđivanju i određivanje nasljedničkog djela je osnov pristupanja nasljednika društvu.d.s. Nasljednici se po pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju izjašnjava da li će postati članom društva ili da traži samo isplatu svog udjela.4 ZOP-a). a ako je osnivač pravna osoba. osnivači njima mogu raspolagati. dovoljne je pismena izjava o pristupanju društvu koju su prihvatili ostali osnivači.). Nadzorni i upravni odbor obavezno mora imati društvo kapitala samo ako ima više od 100 zaposlenih a a. Skupštinu dd čine svi dioničari. i d.o.n..o. pravni sljednik preuzima taj udio. Kada je osnivač društva pravno lice pa u tom licu nastupe određene statusne promjene onda na njeno mjesto stupa pravni sljednik. U prvoj godini od osnivanja d. Po ZIP-u udio osobe u društvu može biti predmet pljenidbe i prodaje za obaveze te osobe a ne društva. se to može propisati statutom. osnivač ne može pristupiti prodaji svog udjela. nije ništav).o.u pravno lice prestaje vlasništvo nad tom imovinom i ona postaje imovina društva. Osoba se može prihvatiti nasljeđa a da pri tome ne želi pristupiti društvu. Kada osnivač unese imovinu u društvo.o. Pitanje. Kod prodaje udjela ostali članovi imaju pravo preče kupnje. Kod d. Ako ih ne ponudi u skladu sa zakonom. naravno ako to žele. pravo raspolaganja sa svojim udjelom. a ne imovinom koju je unio u društvo. Pristup predpostavlja da se osoba pridružuje već postojećim članovima društva. njemu će se iz udjela ostavioca u društvu isplatiti dio koji mu pripada. Kako se upravlja jednim društvom? Društva imaju skupštinu (d. Moguće je istupanje iz društva. Kod ortačkog društva zajednički odlučuju.o.D. Moraju dokazati stvarnu namjeru da će oni pod istim uslovima ponuđenim trećem licu izvršiti kupovinu. D. Ukupan broj glasova u d. a postoji mogućnost da se upravljanje i odlučivanje prenese na jednu osobu. pravo istupanja iz društva.ako ima više od 50 akcionara. iznosi 100. Ostali članovi društva će odlučiti da li će izmjeniti osnivački akt ili će društvo prestati. Promet se ne može vršiti kada postoji pravo preče kupovine. koji su odgovorni za poslovnu politiku društva. član društva je dužan prvo ponuditi ostale članove društva da oni izvrše otkup njegovog dijela. a isto tako i pristupanje društvu.o.o. i sud od njih kao garanciju može tražiti polaganje depozita. ostali osnivači mogu tražiti da se ugovor kojim je udio prodat trećem licu poništi (dakle ugovor je rušljiv. a od imovine koja ostane nakon podmirenja povjerilaca i obaveza ostatak se raspodjeljuje među članovima srazmjesno njihobim udjelima. mora da ima i odbor za reviziju. a kod d. a broj glasova jednog člana zavisi od njegovog udjela. Svi udjeli su u prometu.o.o. a kod d.d. Društva imaju još upravu kao izvršni organ koju čine zastupnik i odbor izršnih direktora koji se određuje statutom preduzeća (član 60. Postoje neposredna prava i izvedena prava.o. Ako imaju kapital viši od milion KM. Udio u društvu se može se nasljeđivati. pravo na sudjelovanje u ostvarenoj dobiti. Stranica 183 od 248 .da li bi maloljetna osoba mogla biti član društva? Mogla bi biti član pod određenim uslovima ali ne bi mogla biti osnivač. postoje dionice sa i bez prava glasa.o. broj glasova zavisi od udjela. Kod d. On može raspolagati svojim udjelom.

Zavisno od vrste promjene vršit će se upis novih subjekata. U obrnutom slučaju. Za taj prestanak mora postojati određena isprava (odluka skupštine i sl. Ako se dva ili više društava spoje u jedno. odnosno brisanje onih koji su prestali. Ona su njegovi pravni sljednici i solidarno odgovaraju za njegove obaveze.o. Dioničko društvo može da izvrši promjenu u d. Akt o podjeli donosi skupština i on je osnova da se podnese prijava za upis 2 nova subjekta i prijava za brisanje prethodnika. ako se d. pa će razlog za njegov prestanak biti istek vremena.o. a komanditno u komanditno na dionice. nastaju dva nova subjekta. onda se dionice po njihovoj nominalnoj vrijednosti preračunavaju u udio. a društvo koje se podjelilo prestaje kao pravni subjekt.d. Društvo može biti osnovano na određeno vrijeme. U tom slučaju mora se provesti postupak likvidacije. mijenja vrstu pa će biti d. Društvo može prestati i odlukom suda.).o. Oblik društva mogu mijenjati ortačka društva i promijeniti oblik u d. mijenja u d.Statusne promjene bez unovčavanja imovine: Društvo može da vrši statusne promjene. ako mu je oduzeto odobrenje za rad a prema posebnim propisima je neophodno ili ne postoje više zakonski uslovi za postojanje društva u obliku u kojem je osnovano.o. Međutim. Likvidacija je sudski postupak nad imovinom društva. Ako d. • mogu se spojiti dva ili više društava u jedno i • može se jedno društvo pripojiti jednom društvu. Sve ove promjene moraju biti izvršene i u sudskom registru. Subjekat na koga je prenesena imovina egzistira i dalje kao pravno lice a rješenje o pripajanju je osnov podnošenja prijave za brisanje pripojenih društava i treće na koje je prenesena odgovara za obaveze pripojenih društava nastale do trenutka pripajanja.d. Provodi se da bi se osiguralo izmirenje obaveza društva (radi zaštite povjerilaca). Kod ovih promjena se vrsta društva ne mijenja. Zakon poznaje tri slučaja: 1. Imovina ovih društava se prenosi na novo društvo.d. dakle potrebno je podnijeti prijavu da se upišu u sudski registar. nastaje novo društvo a prestaće društva koja su se spajala. pripajenjm će ono prestati. i obratno. Kada društvo prestaje? Kada izgubi svojstvo pravne osobe. 2.o. Svim statusnim promjenama mora da prethodi odluka kod svih subjekata koji će vršiti promjene. i Stranica 184 od 248 . Kada se postupak likvidacije okonča i donese rješenje može se vršiti brisanje društva iz registra. ako najviši organ određen osnivačkim aktom ili statutom ne vrši svoje ovlasti tj ne sastaje se duže od 2 godine. Statusne promjene su: • društvo se može podijeliti na dva ili više društava. Kada se jedno društvo pripoji drugom društvu. statusna promjena može da se vrši i na način da se mijenja oblik društva. a to svojstvo može da izgubi kada to bude upisano u sudski registar. One su i jedan od razloga za prestanak društva. ali bez unovčavanja imovine. udjeli će se izraziti u određenom broju dionica sa određenom nominalnom vrijednosti. Kada se jedno društvo dijeli na dva. Kod pripajanja 1 ili više društava trećem društvu prenose imovinu pripojenja.o. Kada se društvo dijeli na dva tada se vrši prenos imovine i obaveza na nova društva.

načelo oficijelnosti. dioničari ne odgovaraju za obaveze društva. s tim da društvo može dokazivati da je treće lice znalo i prije isteka ovog roka). One su obavještavajući upis. U d. Prije svega ovim zakonom se uređuju pravila postupka. I kod komaditnog društva društvo odgovara svojom imovinom. Nadležni organi koji npr. načelo konstitutivnosti – trenutkom upisa u registar faktičke činjenice postaju pravne i time se konstituišu neka prava koja će djelovati i prema trećim osobama (16. članovi ne odgovaraju svojom imovinom. zabrana obavljana svih djelatnosti ili u pretežnom djelu. a zatim slijedi javno objavljivanje.d. Registar je javna knjiga koji je uređen na više načela: načelo prvenstva. Registar društava (SN FBIH 27/05. a komplementari odgovaraju i svojom imovinom neograničeno solidarno. dan od objavljivanja u SNFBIH. moguća povezivanja. vanparničnog. a suprotno se može dokazivati. vodi postupak stečaja dostavljaju registru rješenje o pokretanju Stranica 185 od 248 . statusne promjene i uvijek se vrši upis svih onih promjena koje su značajne za pravni promet (promjena zastupnika. npr.. ali se pravni interes ne mora dokazivati. načelo javnosti koje osigurava svakom ko ima pravni interes da izvrši uvid u podatke i činjenice koje su upisane u registar i da zatraži prepise tih upisa. Odgovornost društva za obaveze? Svako društvo odgovara za svoje obaveze imovinom društva. Registar ne vrši zabilježbe sam. Pored upisa postoje i zabilježbe.o. načelo istinitosti koje polazi od toga da su svi podaci i činjenice upisane u registar istinite.).nadležni sud ne može odbiti urednu prijavu. odgovara se za obaveze društva imovinom društva. O svemu ovome sud donosi rješenje. Pravosnažna presuda kojom je izrečena zabrana rada je osnov za prestanak društva. osim ako traži prepis isprave. zabrana obavljanja određene djelatnosti. ako ne ostvaruje prihode. Trećim osobama to daje informaciju o nekim postupcima ili stanjima u pravnoj osobi.o tome će se donijeti odluka. visina kapitala. po kojem sud odlučuje o upisu u registar. SL BIH 42/04). Kao sankcija je predviđeno prestanak pravne osobe. tada zainteresirana osoba može tražiti da sud utvrdi prestanak društva. U stečajnom postupku ako dužnik nema dovoljno imovine ni da pokrije troškove stečajnog postupka može to biti jedan od osnova za brisanje subjekta iz registra. Sud takvu presudu po službenoj dužnosti dostavlja registru privrednog odjeljenja osnovnog suda u sjedištu Okružnog suda da se pokrene postupak stečaja ili likvidacije. Prestanak može biti utvrđen i drugim zakonom. odgovara društvo svojom imovinom. Šta se upisuje u registar? Upisuje se osnivanje. Tek po okončanju postupka može se donijeti rješenje o brisanju tog društva iz registra. Mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti može također biti osnov za pokretanje postupka likvidacije. krivični zakon kod odgovornosti pravnih osoba. sjedišta. načelčo istinitosti.3. Za obaveze d. Upis je obavezan. privremene mjere itd. osim kada je zakonom propisano da za obaveze društva odgovaraju i članovi solidarno svojom cjelokupnom imovinom. načelo jednoobraznosti registracije za sve poslovne subjekte i načelo formalnosti a to znači da svi registracijski obrasci imaju propisnu formu. prokurista. Ortačko društvo odgovara imovinom društva i svaki član odgovara svojom imovinom. načelo obaveznosti iz kojeg proizlazi obaveza poslovnih subjekata da izvrše upis u registar. načelo zakonitosti. Komanditori odgovaraju u visini svog udjela.. Zabilježiti se može da je postupak stečaja ili likvidacije pokrenut. prestanak.o.

ovlaštenja lica za zastupanje. Formalni uslovi su: sud ispituje da li je prijavu podnijela ovlaštena osoba. Kada vrši upis. a u nedostatku nekih propisa primjenjuje se ZPP. koje se takođe upisuju u registar. dužan je da sačini obrazloženje tog rješenja. U postupku odlučivanja u prijavi primjenjuju se pravila propisana zakonom o reghistraciji privrednih subjekata. U tom slučaju. Materijalni uslovi su: da li je zahtjev za upis u skladu sa zakonom. djelatnosti sa šiframa. isključivost firme i da li je uplaćena taksa i utvrđuje da li su priložene isprave koje su potrebne za taj upis. da li su podnesene odgovarajuće isprave i da li imaju odgovarajući sadržaj. povećanje kapitala itd. rješenje ne sradži obrazloženje. Ako osoba koja je upućena da promjeni firmu to ne učini u ostavljenom roku. Koji je sud merodavan za vođenje registra? Općinski sud u sjedištu kantona je mjerodavan za vođenje registra. Ti podaci su: o firmi. a kada odbija upis. Sud da bi zaista utvrdio da li su ispunjeni materijalni uslovi. Ovlaštena osobu može prijavu predati neposredno ili putem punomoćnika (punomoćnik za predaju).postupka i na osnovu toga se vrši zabilježba. Prema pravilima izvršnog postupka vršiće se zabilježba nad imovinom pravnog lica nad kojom se ima provesti izvršenje. a za pravnog subjekta onaj na čijem području pravni subjekat ima sjedište. poreski broj. može zaključkom naložiti da se ovi nedostaci otklone u odgovorajućem roku. a određen je i obrazac u koji se ti podaci upisuju. i tada će odlučiti da li će izvršiti uspis Stranica 186 od 248 . Rok za žalbu je 8 dana. spajanje. identifikacioni broj. Koje se isprave moraju priložiti prilikom svakog upisa određeno je zakonom. Ako sud koji primi prijavu nije mjerodavan. dan i čas prijema prijave da bi se osiguralo pravo prvenstva. Iz čega se sastoji registar? Registar se sastoji iz glavne knjige i zbirke isprava. koja se vodi odvojeno za svako pravno lice. udjeli. predmet upisa (osnivanje. Odluka suda je rješenje pošto se radi o vanparničnom postupku. prijavu neće odbaciti nego će je ustupiti mjerodavnom sudu. visina kapitala. sud će odbiti prijavu. da li su korišteni propisani obrasci. Ona može biti predata elektronskim putem. Ako sud utvrdi da nedostaje bilo šta od ovoga. Protiv rješenje kojim je izvršen upis pravo na žalbu ima svako lice koje ima pravni interes (da su mu povrijeđena neka prava). Troškove upisa snosi osoba koja je podnijela prijavu. u sumnji može održati ročište i o tim činjenicama raspraviti sa strankama. Sud donosi zaključak ako ocijeni da je podnositelju prijave potrebno naložiti da dopuni neke podatke i sl. sjedištu. sud će prijavu odbiti. Inače uvijek donosi riješenje. osnivačima. Sud provjerava identitet podnosioca prijave. sve što prethodni sud ima će se dostaviti mjerodavnom sudu. Postupak po prijavi? Prijava se podnosi na propisanom obrascu. i kada vrši upis i kada se odbija upis. da li su opći akti podnosioca prijave u skladu sa zakonom. Svaki privredni subjekt može imati poslovne jedinice – podružnice. Ako se nedostaci ne otklone u ostavljenom roku. Kada može doći do promjene mjerodavnog suda? Ako pravni subjekat mijenja sjedište.). Sud će odmah upozoriti na situaciju ako već postoji firma sa istim imenom i odrediti rok od 15 dana za promjenu firme. Koji se opći podaci upisuju u registar? Osnovne činjenice i podaci koji se upisuju u registar su propisane zakonom.

obrazloženje je obavezno. Odlučuje sudija pojedinac. Nema mirovanja postupka. u roku od 15 dana od dana saznanja za upis ili 90 dana od dana objavljivanja u službenim novinama. Rješenje suda koji je završio postupak stečaja ili likvidacije je temelj za brisanje subjekta. Brisanje iz registra vrši mjerodavni sud u slučaju ako se radi o neosnovanom ili neutemeljenom konačnom upisu. a u drugom stepenu vijeće.Gl. Pravo na žalbu ima podnosilac zahtjeva za upis i lica koja imaju pravni interes. a o tome se obavještavaju i određeni subjekti. a podnosilac je nije izvršio u ostavljenom roku. sud rješenjem odbija upis i tada se stranka može žaliti pa na taj način dovesti u pitanje i sam zaključak. Kada je završen žalbeni postupak tada je upis pravne osobe postao pravosnažan. Rješenje o upisu je sastavni dio same prijave (formulara) i sudija ga samo potpisuje. a nije revizija i ponavljanje postupka. Sud ima obavezu da o svakom izvrešniom upisu obavijesti mjerodavno poresko tijelo. u skladu sa žalbom. Brisanje se može tražiti ako je upis izvršen bez odgovarajućih dokumenata. Ako je privredni subjekt brisan. Ako je povučena. odbaciti. radi se samo o razjašnjenju. Ne može mijenjati svoj oblik. Organi unutarnjih poslova. U postupku upisa u registar sud odlučuje rješenjem. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana. U protivnom. a ako upravlja postupkom i ne rješava o upisu tada donosi zaključak. posljedice ne nastupaju upisom već objavom u Sl. To nije ročište kao u ZPP. kao ni povraćaj u pređašnje stanje. a najkasnije u roku od 60 dana od dana objavljivanja u službenim novinama. Ako je zaključkom sud naložio neku radnju. a može i sud po službenoj dužnosti. ali da ne vrijeđa prava trećih lica. (27/05 SN FBIH – Zakon o upisu u registar) DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU (DNSO) Ovo se smatra durštvom osoba. kao i komanditno društvo. Da li se može povući prijava za upis u registar? Da. spis sa žalbom dostavlja drugostepenom kantonalnom sudu koji može žalbu uvažiti. a subjekt nije u propisanom roku uskladio te uvjete sa zakonom.ili prijavu odbiti. Stranica 187 od 248 . statistički zavod itd. Rješenje kojim se vrši upis sud nije dužan obrazložiti. poreska i carinska uprava i finansijska policija također mogu tražiti brisanje privrednog društva iz registra u okviru svog resora. blagovremena i izjavljena od ovlaštenog lica. ako je osoba jednom odbijena može podnijeti ponovo prijavu čim ispuni zakonske uslove. Nije bitan kapital već osobe. Prvostepnu odluku može izmjenit i sam registracijski sud po pravilima vanparničnog postupka. ali do pravosnažnosti rješenja (vanparnični postupak!). privredna komora. carinsko tijelo. Sud može brisati po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke. i u drugim opravdanim situacijama (što je uvijek fatktičko pitanje). Rok za žalbu ovim licima teče od dana saznanja za upis (15 dana). sud će donijeti rješenje da obustavlja postupak. po pravosnažnosti rješenja o brisanju se to objavljuje u službenim novinama. a ne o utvrđivanju činjenica. Brisanje može zahtjevati svako ko ima pravni interes. Prvostepeni sud ispituje je li žalba dopuštena. Dopuštena je samo žalba. PIO. a protiv zaključka nije dozvoljena žalba. odbiti ili odluku preinačiti. Ovdje nema presuđene stvari. Ako odbija upis. kad je nakon donošenja rješenja o upisu došlo do izmjene uslova za registraciju.

).. U skladu s tim i prijavu za upis u registar potpisuju svi članovi društva. Ovo ovlaštenje se može opozvati. Stranica 188 od 248 . Može doći do promjene u pogledu ovoga tokom poslovanja društva. U ovo društvo mogu unositi novac. Vrijednost uloga u stvarima.. ali se ugovorom o osnivanju može urediti da pojedini član može svoje pravo upravljanja prenijeti na drugog člana društva. ako je nešto ostalo. Kada dva ili više lica neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva cjelokupnom svojom imovinom tada postoji dnso. s tim da su dužni naljedniku isplatiti naknadu u novcu onoga što je njegov prednik unio u društvo. Ovo društvo može se transformisati u komanditno društvo na dionice. Članovi društva imaju pravo i da im se isplati preostali dio srazmjerno njihovom udjelu. adresu. Minimalni kapital nije propisan. Ugovorom se određuje da li odlučuju svi članovi ili je dovoljna njihova međusobna saglasnost za preduzimanje određenih poslova. Ako nasljednici prihvate članstvo. prava i izvršene usluge. a samo jedan prihvata članstvo. Ono što su članovi unijeli u društvo postaje imovina društva. njihovi udjeli u društvu su jednaki. i dobit i gubitke dijele na jednake dijelove. Druga je pravna situacija ako je član društva fizička osoba pa umre ili pravna pa prestane stečajem. stvari. Ako ne pristupe društvu. Isto je i kod odlučivanja. Kako je njihova odgovornost neograničeno solidarna.I društva osoba moraju imati kapital. Kako su njihovu udjeli jednaki. Na ovo društvo primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na dnso. ostali imaju pravo na srazmejran dio naknade. Pravo upravljanja društvom ima svaki član društva i to je njegovo i pravo i obaveza. društvo će prestati ili izvršiti izmjenu ugovora o osnivanju. Kod fizičke osobe zavisi da li će se nasljednici prihvatiti članstva u društvu. To je društvo od min dva člana: jednog komanditora i jednog komplementara. Ovo društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži podatke o osnivačima (ime. To je takvo društvo u kojem jedan ili više članova za obaveze društva odgovara neograničeno. nakon provedenog postupka likvidacije. Zastupanje društva vrše svi članovi. Osniva se ugovorom u kome mora da stoji firma i sjedišre društva. ukoliko nisu drugačije odredili ugovorom. O promjeni odlučuje skupština a za neke oblike društva potrebno je odobrenje registra vrijednosnih papira. zato što komplementari odgovaraju neograničeno solidarno. a društvu može pristupiti novi čaln. Izmjene i dopune ugovora vrše se saglasnom voljom stranaka. Član društva može raspolagati svojim udjelom uz saglasnost svih članova društva. I pristupanje i istupanje se uređuje ugovorom. Član ovo svoje pravo može prenijeti i na osobu koja nije član društva uz saglasnost ostalih članova. i tada je društvo postalo vlasnik te imovine. oni stupaju na mjesto svog predhodnika i zadržaće njegov udio i to je jedini slučaj da se udio može dijeliti na više udjela (ako ima više nasljednika koji nasljeđuju udio). KOMANDITNO DRUŠTVO (KD) Društvo osoba kojem nije propisan iznos minimalnog kapitala. ali nije dovoljno da se samo prihvate nasljedstva nego treba i da daju izjavu da pristupaju društvu. ali će visina temeljnog kapitala zavisiti od njihove volje. Ako ima više nasljednika. sjedište. Član društva može istupiti iz društva. pravima i izvršenim uslugama utvrđuje se ugovorom o osnivanju. solidarno cjelokupnom imovinom i to je komplementar. a drugi odgovaraju samo do iznosa uloga koji su upisani u registar – komanditor.

Članovi društva mogu da mjenjaju odredbe ugovora. U slučaju likvidacije ovog društva. ali svaki osnivač može imati samo jedan udio u društvu. ima statut koji su osnivači dužni donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana upisa u registar. Akt sadrži i odredbe o pravima i obavezama članova društva. a potpisi osnivača ovjereni u skladu sa zakonom.000 KM). Statutom se definiraju način upravljanja. U slučaju smrti jednog komplementara ili komanditora neće prestati društvo osim ako je odnos bio 1:1. Ako društvo osniva više osoba kapital društva je podijeljen na udjele koji se izražavaju razlomcima ili procentima. U ovo društvo se mogu unositi stvari i prava. Osnivački akt društva je ugovor kada društvo osnivaju dvije ili više osoba. ali uz saglasnost svih članova. Šta treba da sadrži akt o osnivanju? Osnivači sami sačinjavaju osnivački akt a ovjera treba biti u sud. djelatnost društva u skladu sa klasifikacijom djelatnosti. formiranje poslovodnih organa (uprave). u novcu. Po formi i sadržaju i ugovor i odluka moraju biti u pisanoj formi. imenovanju lica koje će biti zastupnik ili lica koje će biti ovlašteno da podnese prijavu za upis u registar. i fizičkih i pravnih lica. Stvari i prava se moraju unijeti u društvo prije nego je upisano u registar. Iz ugovora mora de se vidi koji su članovi društva komanditori a koji komplementari. kasnije će notari da ga i sačinjavaju i ovjerqavaju. firmu i sjedište društva. Dio dobiti koja je namjenjena komanditorima dijeli se srazmjerno njihovim udjelima. iznos osnovnog kapitala i njegovu strukturu (novac. stvari. a potpis vlastodavca na punomoći mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. ali imaju pravo uvida u poslovne knjige). O omjeru u kojem će sudjelovati u raspodjeli dobiti se određuje ugovorom. iznos kapitala u novcu ne može biti manji od zakonom propisanog. Ako se društvo osniva na određeno vrijeme i trajanje tog vremena akt o osnivanju mora sadržavati. komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga. način povećanja kapitala. prava i novčana vrijednost svakog). Prijavu za upis u registar dužna je da podnese osoba Stranica 189 od 248 . Zakon dopušta mogućnost da ugovor potpiše i punomoćnik koji ima izričito punomoćje za potpisivanje ugovora. Mora da sadrži osnovne podatke o članovima društva. D. Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza članu društva da u korist društva izvrši određenu činidbu čija se vrijednost može novčano izraziti i to bi tada bio njegov udio. pristupanje društvu.o. ali ako se ista unose. a vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100KM. Udjeli osnivača društva mogu biti različiti. Društvom upravljaju komplementari (komanditori učestvuju u dobiti. Dobit se dijeli na dobit za komanditore i dobit za komplementare. Ovo društvo je društvo kapitala i zakonom je propisan minimalni iznos osnivačkog kapitala (2. Prijavu za upis u registar potpisuju svi članovi društva. Ako društvo osniva jedna osoba osnivački akt je odluka osobe. visina i vrsta udjela i djelatnost. komanditor može zastupati društvo samo ako ima posebno ovlaštenje društva. Društvo zastupaju komplementari ako ugovorom nije određemo drugačije.ime i prezime i prebivalište osnivača. način prestanka članstva i učešće u raspodjeli dobiti. a može i više. Statut ne mora postojati u trenutku podnošenja prijave za upis u registar. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (DOO) Doo je društvo kapitala koje može osnovati jedna osoba.o. a ostatak imovine dijeli se među članovima društva srazmjerno omjeru za raspodjelu dobiti.

mogu biti imenovani. I kod istupanja i kod isključenja član ima pravo da mu se isplati njegov udio po tržišnoj vrijednosti na dan kada mu je prestalo članstvo u društvu.povjerilačkim odnosima. ali isto u slučaju i ako član hoće da prenese samo jedan dio svog udjela na treću osobu.o. Onaj ko je kupio i ko je prodao su tuženi i smatraju se jedinstvenim suparničarima. Kada uprava ima više članova osnivačkim aktom ili statutom se određuju njihova prava i obaveze. Svaki član ima jedan udio koji je srazmjeran učešću njegovog udjela u temeljnom kapitalu. Kako odgovaraju članovi društva? Za obaveze društva odgovara društvo. Ovo se naravno ne odnosi na nasljeđivanje jer se ono ne može ograničiti. Član društva koji ima namjeru da prenese svoj dio dužan je istim pismenom ponudom sa označenim udjelom i cijenom ponuditi ostale članove. Pravo preče kupovine uvijek mora biti određeno zakonom. Udjeli u društvu su prenosivi – članovi mogu raspolagati njima na način koji je u skladu sa zakonom i osnivačkim aktom. znači članovi posredno odgovaraju do visine svojih udjela. Odluka o isključenju dostavlja se u pismenom obliku sa razlozima isključenja i član u roku od 30 dana može tražiti sudsku zaštitu. U prvoj godini od osnivanja društva član ne može raspolagati svojim udjelom na ovaj način. Član društva može istupiti iz društva. Društvo ima upravu i ona vrši poslovanje i zastupanje društva.o. a svaki osnivač ima broj glasova srazmjeran visini svog udjela u društvu. ugovor sa trećom osobom je rušljiv. a može mu pristupiti i novi član. Skupštinu društva čine članovi društa i ista ima ukupno 100 glasova. dva ili više lica. Istekom roka.koja je za to određena osnivačkim aktom. pa to čini njegovu zaostavštinu.o. a šutnja ostalih članova u ostavljenom roku se smatra odbijanjem. svaki član ima pravo da vrši nadzor i u ostvarivanju tog prava ima pravo da traži uvid u sve ono što Stranica 190 od 248 . Ako je ove odredbe povrijedio. Član takođe može biti i isključen iz društva. Upravu može činiti jedno. Prenos udjela smatra se završenim kada se upiše u knjigu udjela. D. Ovaj udio se može dijeliti na idealne dijelove što odgovara ako nasljeđuje više nasljednika. U tužbenom zahtjevu se mora naznačiti da se traži da se ugovor poništi. Ne mogu prenositi ugovorom 1 godinu nakon osnivanja društva. Udio člana može biti i predmetom izvršenja za njegove obaveze prema nekim trećim licima sa kojima je u dužničko. član je slobodan da svoj udio pod istim uslovima proda trećoj osobi. ne mora imati nadzorni odbor.o. Organi upravljanaja u d. U društvu koji nema nadzorni odbor. Kod ovog društva je u slučaju prenosa konstituisano pravo preče kupovine u korist osatlih članova društva kada član za života raspolaže svojim udjelom. Potpisivanje prijave za upis u registar se ne može prenijeti na drugog – to je ovlaštenje zakonom izričito propisano za zastupnika ili članove društva. Ne moraju biti članovi društva. Ta osoba treba uz prijavu dostaviti dokaz o uplati osnovnog kapitala i procjenu stvari i prava koje se unose u društvo kao i spisak članova. Nsljeđivati se može udio bez ikakvog ograničenja zato što je član društva u društvo unio svoju imovinu. Osoba koja se poziva na ovo morala bi pokazati stvarnu i ozbiljnu namjeru da kupi udio pod istim uslovima pruženim trećoj osobi i od nje bi se moglo tražiti polaganje kupovne cijene. a razlozi za isključenje se unaprijed određuju osnivačkim aktom i statutom. osim u slučaju kao ima više od 10 osnivača i osnovni kapital veči od 1 milion KM.

Članovi društva imaju prvenstvo ako se vrši uplata novih uloga. Razlozi: . Za pristup novog člana nije potrebna izmjena osnivačkog akta. bilans stanja i sl.poništenjem upisa pravnog lica u sudski registar organi likvidacije: likvidacioni sudija i likvidator (slično kao stečajni upravitelj. reviziju mogu da vrše svi članovi . Ovim zakonom se uređuje likvidacioni postupak. utvrdiće se njihova nominalna vrijednost koja ne može biti ispod zakonskog minimuma. LIKVIDACIJA Donošenjem zakona o likvidacionom postupku propisano je da se ovaj postupak vodi u sudu. O tome da li će se povećati ili sniziti odlučuje skupština. ali ne prije isteka 2 godine od upisa u sudski registar. istekom vremena. Povećati se može uplatom ili uvođenjem novih uloga. Uprava podnosi prijavu komisiji za vrijednosne papire i na osnovu njihove odluke udjeli će se upisati kao dionice u registar vrijednosnih papira.o.spajanjem. Novi udjeli se unose i tako da društvu pristupa novi član.).odlukom skupštine . za to je potrebna 2/3 većina glasova skupštine. Ova promjena mora se objaviti u sl. Društvo prestaje. nego samo izjava novog člana. gl. Udjeli će biti iskazani u dionicama. odlukom suda ( ako skupština nije održana 8 mjeseci. odlukom skupštine.o.postavlja ga likvidacioni sud. Može se vršiti povećanje iz rezervi ali ne može na način da se rezerve smanje ispod zakonskog minimuma. i da je sačinjena u pisanom obliku i da je saglasna sa osnivačkim aktom i statutom.bi vršio nadzorni odbor da postoji (poslovne knjige. Nadležan je isti sud kao i za stečaj a to je osnovni sud u sjedištu okružnog suda tj njegovo privredno odjeljenje. ako su potraživanja povjerilaca veća od osnovnog kapitala i kada se završi stečajni postupak diobom stečajne mase) odluka o prestanku dostavlja se sudu najkasnije 8 dana kako bi sud mogao donijeti rješenje o brisanju tog subjekta iz registra.Osnovni kapital se može smanjiti na osovu odluke skupštine ali ne ispod zakonom propisanog iznosa. pripajanjem. Ranije je moglo i u samom društvu.kada je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnostizastupnik je dužan da pokrene likvidacioni postupak . Likvidacija se provodi nad imovinom pravnog lica sa ciljem namirenja svih povjerilaca unovčavanjem imovine pravnog lica. Društvo može povećavati i smanjivati osnovni kapital koji je upisan u registar.d. Radi obavještavanja povjerilaca jer im društvo garantuje izmirenje obaveza.po pravilu on je dosadašnji član uprave) vrši se popis imovine i povjerilaca na kraju slijedi unovčavanje imovine (nekada djelimično nekada u cjelini) ako se prije unovčavanja Stranica 191 od 248 . Može mijenjati oblik u d. ako o tome postoji spor osnivači sa najmanje 1/10 kapitala mogu tražiti da sud odredi reviziju. Društvo se može spojiti i pripojiti drugom d.istekom vremena . podjelom .

a koja se kasnije tokom poslovanja može mijenjati. i tek na osnovu toga može se zatražiti da komisija za vrijednosne papire odobri javnu ponudu. mjesto i način uplate dionica.ustanovi da imovina nijen dovoljna da se pokriju povjerioci pokrenuće se stečajni postupak. po pravosnažnosti dostavlja se registracijskom sudu koje onda donosi rješenje o brisanju .000 KM a nominalna vrijednost dionice ne može biti ispod 10KM. Kada se radi o simultanom osnivanju društva smatra se da je upis dionica izvršen potpisivanjem ugovora.gl. javnog poziva za upis i uplatu dionica (zakonom o vrijednosnim papirima je određeno kako će se izvršiti javni poziv). U akt se unosi sadržaj prava koja proizlaze iz dionica (pravo glasa. simultano osnivanje društva. Ako se radi o simulatnom osnivanju nikada neće biti sporno da li je osnivanje uspjelo ili nije (smatra se da je nastalo potpisivanjem ugovora o osnivanju). Osniva se ugovorom koji u sebi mora da sadrži osnovne podatke o osnivačima. DIONIČKO DRUŠTVO (DD) To je društvo kod koga je osnovni kapital podijeljen na dionice. a uplata se vrši nakon što je komisija za vrijednosne papire donijela rješenje kojim je utvrdila da je uspjela emisija dionica. prvo se namiruju troškovi postupka i sudske takse. one su vrijednosni papiri. pored novca unose stvari ili prava. Svrha osnivačke skupštine jeste da se ocijeni odnosno usvoji izvještaj o osnivanju društva. Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva. Ili mogu u skladu sa ugovorom. to je pravo i obaveza lica koja će zastupati dd. a kod sukcesivnog se to tek vidi na skupštini. Prilikom osnivanja dd sve dionice mogu otkupiti osnivači i to je tzv. Kod ovog osnivanja ne upisuju se odmah sve dionice.). depozitna banka kod koje će se vršiti uplata dionica. Nominalna vrijednost je ona vrijednost koja se dobije kada se osnovni kapital podijeli na broj osnivača.d. Ako se radi o sukcesivnom osnivanju onda se mora odrediti vrijeme i mjesto upisa dionica. Kada se održi osnivačka skupština tada postoje Stranica 192 od 248 . Rješenje komisije kojim se odobrava emisija dionica služit će kao osnov da se može sazvati osnivačka skupština. to će će biti također objavljeno u sl. Ovo je sukcesivno osnivanje društva. izdaci likvidatora i nužni troškovi uprave povjerioci preostali dio srazmjerno se dijeli članovima društva zaključivanjem postupka likvidacije rješenje se objavljuje u službenom glasniku FBiH. Na osnivačkoj skupštini će se donijeti statut i imenovati nadzorni odbor. djelatnost. Ako se unose stvari i prava moraju se izraziti u novčanoj vrijednosti. Mora se odrediti i ime osobe koja će podnijeti prijavu za upis. 50. prioritetna dionica itd.000KM). Ugovorom se određuje i banka tzv. ukupni ulozi u novcu ne mogu biti ispod 50. ovo pravo ni zastupnik ni lice ovlašteno da podnese prijavu ne mogu prenijeti na treće lice. jedan broj dionica otkupiti osnivači. a preostali broj dionica kupuju druga lica na osnovu javne ponude ili tzv. Nominalna vrijednost je ona koje se daje dionici u osnivanju. firmu i sjedište društva. Duštvo može osnovati jedan ili više osnivača. Ako se u d. osnovni kapital koji je propisan zakonom (min.

Za neke vrijednosne papire posebnim zakonom se propisuju bitni sastojci. Vrijednosni papir je pisana isprava koja u sebi sadrži neko pravo i izdavalac te isprave se obavezuje da će ispuniti obavezu koja iz isprave proizilazi osobi koja je zakoniti imalac te isprave. najčešće to je imovinsko pravo. pa onda imalac založnice a uslov za to je protest založnice. Postojanje imovinskog prava inkorporiranog u vrijednosni papir ne mora se dokazivati. Ako je samo skladišnica prenesena indosiranjem na treće lice. zaposlenik . Kapital se može povisiti emitovanjem novih dionica koje može biti i putem javne ponude ako odlukom nije uređeno da se dionice prodaju u zatvorenoj emisiji (samo za dioničare) i povećanjem nominalne vrijednosti dionica. Zakon o likvidaciji (29/03 SNFBIH) – reguliše likvidaciju društva. DD ima upravu koja rukovodi poslovanjem i zastupa društvo. Prava koja sadrže vrijednosni papiri su inkorporirana u ispravu (utjelovljena) i zakonit imalac isprave ne mora dokazivati postojanje tog prava. zakon propisuje obavezan sadržaj statuta koji se donosi na skupštini. ček i kreditno pismo). Obzirom na pravo koje u sebi sadrži vrijednosni papir možemo ih podijeliti u više kategorija: vrijednosne papire koji u sebi sadrže građansko pravo. Vrijednosni papiri su formalne isprave i uvijek su u pisanom obliku i bitni sastojci vrijednosnog papira uvijek su propisani zakonom. bitni sastojak mjenice i čeka propisan je zakonom o mjenici i zakonom o čeku. Ranije je to regulisao zakon o privrednim društvima. Skupština se saziva kada se primi izvještaj da je emisija dionica uspjela. ili osoba koja ima direktan ili indirektan uticaj u društvu. Odbor za reviziju se formira u dd. Mjenica. U oba slučaja odlučuje skupština.uvijeti da se podnese zahtjev komisiji da se društvo upiše u registar emitenata. VRIJEDNOSNI PAPIRI ZOO sadrži odredbe o vrijednosim papirima. a povećanje je bez ikakvog limita. a inodsament je sama izjava o prenosu koja se bilježi na poleđini vrijednosnog papira. skladišnica se može prenositi u cjelini indosiranjem i ako je prenijeta u cjelini.. iz dobivene svote prvo bi se podmirivali troškovi skladištara. npr. imalac skladišnice može bez dokazivanja preuzeti robu sa skladišta. Kada se radi o građanskim pravima koja opredjeljujemo kao imovinska prava vrijednosni papir u sebi ima to pravo inkorporirano i može da sadrži obavezu remitenta na isplatu određene sume novca (to je obligaciono pravo. ali na teret rezervnog fonda. Dionica osigurava učešće dioničara u skupštini društva. Imenovanje uprave vrši nadzorni odbor. Stvarna prava u sebi sadrži konosman. Smanjenje i povećanje kapitala – smanjenje ne može biti ispod zakonom propisanog minimuma. Onaj ko ima skladišnicu ne mora Stranica 193 od 248 . on ne mora dokazivati skladištaru neki drugi pravni osnov.. npr. i vrijednosne papire koji u sebi sadrže pravo na upravljanje. Imalac založnice može od skladištara tražiti da stvari podvrgne javnoj prodaji . Indosiranje je radnja imaoca vrijednosnog papira kojom taj papir prenosi na treću osobu. a može biti i stvarno pravo. npr. skladišnica i prenosivi tovarni list Pravo na upravljanje sadrži dionica. a čine je direktor i izvršni direktori. O svim krupnim stvarima skupština odlučuje na prijedlog nadzornog odbora. ali član odbora ne može biti član uprave. ali se taj fond ne može potrošiti ispod zakonom propisanog minimuma.

police osiguranja. Promet ovim vrijednosnim papirima može se vršiti putem berze ili preko ovlaštenih predstavnika.dokazivati vlasništvo nad stvarima.kod registra vrijednosnih papira vodi se elektronski zapis.d. sadržaj i način prenosa tj svi bitni elementi. Dionice. a ako su na donosioca prenose se običnom predajom. a opština na osnovu odluke opštinskog vijeća. komercijalne papire (skladišnica.. Dionicom se stiče pravo na upravljanje i dobit. također bez protesta mjenice nema ostvarivanja prava. Visina dividende ne proizilazi iz dionice i zato se smatra da ona prije svega predstavlja pravo na upravljanje. certifikati. Sve promjene povodom prometa dionica moraju biti tamo evidentirane. Imalac založnice se mora saglasiti sa indosiranjem skladišnice. isplatiti određenog dana iznos naveden u obveznici ili u anuitetskom kuponu. Ako imalac skladišnice želi da je indosira njegov interes je da trećem licu sa kojim je u dužničkopovjerilačkom odnosu preda založnicu. U smislu ovog zakona vrijednosni papirima se smatraju dionice. D. Zapis u registru). konosman. donositelja ili po naredbi. ulaznice za kino i sl. Vrijednosni papiri koji glase na ime u pravilu se prenose cesijom. a ne zna ko je korisnik. u pripremama nakon održane osnivačke skupštine sa registrom zaključuje ugovor i to je obaveza društva. upisaće broj dionica i njihovu nominalnu Stranica 194 od 248 . a promet se može vršiti preko brokera (tuđe ime i tuđi račun) i dilera (za svoje ime i svoj račun). Konosman je vrijednosni papir koji izdaje prevoznik u pomorskom saobraćaju (brodar) osobi čija se roba predaje na prijevoz. Ovaj zakon propisuje emisiju i promet vrijednosnih papira i ko su učesnici u prometu vrijednosnih papira. kreditno pismo). Osoba koja ima konosman ne mora dokazivati da je vlasnik stvari koje su predate na prevoz. a indosamentom se prenose kada je to izričito propisano zakonom. obveznice. kod njih se zna koje izdavatelj. Temeljem tog ugovora registar će upisati dioničare određenog d. Obveznice može da izda Republika Srpska. Obveznica je vrijednosni papir ili isprava u kojoj se njen izdavalac obavezuje da će osobi koja je označnena u obveznici ili po naredbi te osobe ili ako glasi na donosioca-donosiocu. zakonom o mjenici i zakonom o čeku je propisano da su oni vrijednosni papiri. Imalac dionice ne mora posebno dokazivati svoje pravo na upravljanje.D. Vrijednosni papiri mogu se prenositi predajom. VRIJEDNOSNI PAPIRI U SMISLU ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (39/98 I 36/99 SNFBIH) Vrijednosnim papirima je zakonom propisana forme. Kako će se postupiti u konkretnom slučaju zavisi od toga da li glasi na ime. Emisiju obveznica RS može vršiti na osnovu zakona. Ovaj zakon se ne odnosi na mjenice i čekove. Prenosivi tovarni list – ako glasi po naredbi. Po ovome zakonu vrijednosni papiri mogu biti isprave ili elektoronički zapisi (dionice – el. U vezi s ovim – berza je dioničko društvo. Pored vrijednosnih papira u prometu mogu biti i legitimacioni papiri (željezničke karte. cesijom i indosiranjem. Onaj koji nije prenosiv njime se samo može preuzeti roba koja je data na prevoz. a onaj ko pokaže ispravu može da ostvari prava koja iz tog papira proizilaze ) i legitimacioni znaci.

Dozvola obuhvata i imenovanje rukovodećeg osoblja banke.D. koja obavlja poslove primanja novčanih depozita. Podnose se podaci o kvalifikacionoj strukturi i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke. dozvolu da obavlja određene vrste poslova. neovisno od toga da li se dionice emituju zatvorenom prodajom ili javnom ponudom. davanja kredita i drugih bankarskih poslova propisanih zakonom. sa tim da kasnije ta vrijednost može rasti ili opadati. čuva i održava podatke o vrijednosnim papirima i preko registra se mora vršiti prenos vrijednosnih papira. a ocjenu tih uslova vrši Agencija za bankarstvo. ali je bitno da kapital u novcu ne može biti ispod 15 miliona KM. Nominalna vrijednost je označena u dionicama i ona se upisuje pri osnivanju društva. odobrava promet vrijednosnih papira kada se radi o inostranim emitentima. Mora se odrediti i depozitna/rezidentna banka kod koje će osnivači vršiti upis i po isteku roka za upis uplatu dionica. nacrt statuta. odobrava emitovanje dionica. dozvolu za statusne promjene banke. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Komisija za vrijednosne papire je institucija RS i ima svojstvo pravne osobe. Postupak stečaja banke je sudski postupak na osnovu Zakona o stečaju. REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA To je isto dioničko društvo. U banku se mogu unositi i stvari i prava. Rješenjem utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za emisiju dionica (dakle osnivačima društva dopušta se emisija kod sukcesivnog osnivanja društva) bez toga se ne bi moglo započeti sa postupkom upisa niti uplate dionica. podaci o kapitalu. To je najniži kapital koji mora biti u novcu. Ona ima velike ovlasti. propisuje pravila prometa vrijednosnim papirima. Smatra se da je pravno valjano izvršen prenos vrijednosnih papira ako je to dostavljeno registru vrijednosnih papira. zaključuju ugovore sa registrom vrijednosnih papira. dozvolu za svaku promjenu u organizaciji banke. plan i projekcija Stranica 195 od 248 .d. tu će upisivati i osobe javno pozvane. Agenciji se podnosi zahtjev za izdavanje bankarske dozvole. BANKE Banka je finansijska organizacija koja se osniva i posluje kao d. Osnovni kapital za osnivanje banke je 15 miliona KM. Zahtjev podnose osnivači banke. Agencija za bankarastvo provodi likvidaciju banke. a mogu i drugi osnivački akti ako je to utvrđeno propisima Agencije. Agencija nadzire poslovanje banke i preduzima odgovarajuće mjere i može da ukine datu dozvolu iz razloga propisanih Zakonom o bankama. D. a uz njega se podnosi: ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača. osniva se kao dioničko društvo i da bi se osnivala mora da ispunjava određene uslove.vrijednost koja je označena u aktu o osnivanju. dakle pravno lice izvan sastava banke sa osnovnim ovlastima da izdaje na zahtjev osnivača dozvolu za osnivanje banke. U postupku osnivanja banke. Dužnost mu je da registruje. a najvažnije su: komisija uređuje uslove i način izdavanja vrijednosnih papira. Agencija je finansijska institucija u RS.

uprava rukovodi poslovanjem. odnosno. vrši finansijski lizing. Bankarska dozvola koju izdaje Agencija nakon uplate osnivačkog kapitala i ispunjavanja ostalih uslova je uslov za upis u sudski registar poslovnih subjekata. broj i nominalnu vrijednost dionica. Banka može imati filijale izvan sjedišta One imaju status pravnog lica i moraju podnijeti zahtjev da dobiju odobrenje za obavljanje poslova na području RS. koji obavezno mora da sadrži sjedište. Zakon je uredio način rada Skupštine. sazivanja (pogledati u zakonu). Te filijale mogu u svoje ime i za svoj račun da primaju depozite. glasanja. strukturu organizacije banke. daju kredite. djelatnost. Direktor predsjedava upravom. dužno je da prijavu za upis podnese u roku od 30 dana. Upisuju se u Registar kod Agencije. pripajanja i podjele banke ukinuće se dozvola koja je data za tu banku jer se i za statusne promjene traži saglasnost tj dozvola agencije. sve u skladu sa ovlastima koje sadrži dozvola Agencije za bankarstvo. Za imenovanje direktora potrebna je saglasnost Agencije za bankarstvo.poslovanja koja između ostalog sadrži i vrste predviđenih djelatnosti. davanje i uzimanje kredita. Položaj. ako se ne upiše u Registar u predviđenom roku. Mandat je 4 godine. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se i nacrt statuta. način rada organa banke. Osnivači. usluge platnog Stranica 196 od 248 . druge vrste kapitala. Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u Registar. lice ovlašteno za zastupanje. već samo prikupljati podatke i davati informacije odnosno vršiti prezentiranje banke i njenih poslova. Agencija može da ukine Dozvolu. Dozvolom se određuje i djelatnost banke. ali se može ponoviti. Djelatnost banke:To su: primanje svih vrsta depozita i drugih novčanih sredstava. Banka ima Odbor za reviziju kojeg imenuje Nadzorni odbor. Upravljanje bankom: Bankom upravlja Skupština. Agencija može da ukine datu dozvolu. i druga pitanja u skladu sa zakonom. Imenuej se na 4 godine. Banka može imati filijale i može imati predstavništva. Predstavništva prema Zakonu ne mogu obavljati bankarske poslove. Imenuje ih Skupština. ako sami vlasnici banke odluče da likvidiraju banku ako je dozvola data na osnovu neistinitih podataka. Odbor za reviziju i Uprava. Skupštinu čine svi dioničari. Nadzorni osbor u banci sačinjavaju predsjednik i najmanje 4 člana ( a max 6) i ovdje imenovanje može biti bez ograničenja mandata koji traje 4 godine. Organizaciona struktura banke. Nadzorni odbor. a mandat mu može biti obnovljen bez ograničenja. Bankarska dozvola uvijek glasi na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. Upravu čini direktor i izvršni direktori i zamjenik direktora kojeg može imenovati Nadzprni odbor. lažnih isprava itd.ona je upravni akt i povodom nje se može voditi upravni spor npr ako agencija odbije da izda dozvolu • • • • • na zahtjev banke. i popis vlasnika banke. dionički kapital. pravo glasa vezano za dionice. Ovo je strogi zakonski rok jer ako prijava nije podnesena u tom roku. On vrši nadzor nad poslovanjem banke. zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja. prava i odgovornosti direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i direktora. ako je došlo do spajanja.

Bankarski poslovi su formalni i ugovori se zaključuju u pisanom obliku. kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Solidarnost kod ugovora u privredi se uvijek pretpostavlja. ugovor o tekućem računu i sefu. (Ugovor o zajmu kao predmet može imati novac i druge zamjenjive pokretne stvari i to je razlika između ova dva ugovora. osim ako je izričitim zakonskim propisom omogućeno da se za određene namjene daju beskamatni krediti. banka ima pravo da otkaže ugovor o kreditu. Depoziti i štedni ulozi mogu biti po viđenju i oročeni. ne mora biti ista ona koju je dobio). Ispunjenje novčanih obaveza može se usloviti tj garantovati nekim sredtvom obezbjeđenja. Uslovi vraćanja: način otplate. Bitan sastojak ovog ugovora jeste da ugovor mora da sadrži novčani iznos kredita. kao i uslove davanja. Banka se obavezje da će depozit čuvati i postupati u skladu sa nalozima komitenta i uvijek je sa kamatom. kod ugovora u privredi zajmodavac može zahtevati kamatu i kada nije ugovorena. kamate. a za to je potrebna saglasnost banke. kupovinu i prodaju strane valute. Kod ugovora o zajmu može se ugovorati kamata. ako nije isključena ugovorom. a banka može tražiti naknadu štete. Izuzetno. Banka može otkazati ugovor i u slučaju ako je njen komitent insolventan i nije u mogućnosti da vraća kreditne rate onako kako dospjevaju. Uslovi korištenja znače da kredit može biti sa namjenom i bez namjene. sav novčani iznos dospjeva za plaćanje po otkazu ugovora. Kod banke se mogu deponovati i papiri od vrijednosti. budući da je banka dužna da izda štednu knjižicu i da na sredstva depozita plaća kamatu. a zajmodavac ne može zahtjevati kamatu ako nije ugvoorena. daje sve oblike jemstva. korištenja i vraćanja kredita. Tako se i depozit kao ulog na štednju smatra formalnim pravnim poslom. Ugovor o sefu je ugovor kojim se banka obavezuje da stavi na upotrebu korisniku prostor u banci pod posebnim ključem za koji korisnik sefa plaća određenu naknadu. Upravne poslove iz okvira djelatnosti banka preduzima na osnovu ugovora za koje je zakonom propisana pimena forma. ) Bankarski poslovi To su: ugovor o depozitu. Ako ga korisnik ne koristi u date svrhe. finansijski managemant i druge poslove. Ko otplati kredit prije roka nije dužan da plaća kamate koje bi platio da je kredit vraćao u predviđenom roku. Npr poznato je davanje kredita uz osiguranje vrijednosnim papirima. Ako je u pitanju stvar koja se daje po ugovoru o zajmu. zajmoprimac stječe vlasništvo nad stvari danom predaje iste i u zakonom propisanom roku vraća stvar iste vrste (zamjenjivu. U slučaju otkazivanja. da bi korisniku osigirala one predmete koje je pohranio u sef. propisana je pisana forma.. Namjena kredita obavezuje korisnika kredita da ga koristi u namjenu za koju je dat. U sef se ne mogu Stranica 197 od 248 . Banka zaključuje takav ugovor sa svojim komitentom koji može biti i fizička i pravna osoba..prometa i prenos novca. Korisnik kredita može odustati od kredita ako nije započeo da koristi novac koji je predmet ugovora. odgoda vraćanja. ugovor o kreditu za predmet može imati samo novac. Banka komitentu daje novčani iznos uz kamatu. Dakle. Banka je dužna da preduzme mjere osiguranja sefa i nadzor nad njim. takođe na osnovu ugovora. može otplatiti ugovor i prije isteka roka. štedni ulog. Ugovor o kreditu koji daje banka svojim komitentima: je dvostranoobvezujući i po formi je formalan pravni posao.

autora i drugih stavrala za ova 4 oblika jeste da bude označen u prijavi koju podnosi Institutu u svim isprava koje se odnose na patent. Novi oblik proizvoda štiti se industrijskim dizajnom.d. žig i geografsku oznaku. Nositelj prava koja proizilaze iz patenta. Banka se obavezuje da će trećem licu izdati bankarsku garanciju. Garancija se uvijek izdaje za određeni pravni posao i samo se za njega može koristiti. Žigom se štiti znak koji je podoban za razlikovanje robe ili usluga. INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO Zakon o indusrijskom vlasništvu u bih (SG BIH 3/02. bez njenog odobrenja društvo ne može obavljati poslove propisane zakonom i aktom o osnivanju. Garancija se uvijek daje određenoj osobi i za određeni pravni posao i nije prenosiva (u našem sisitemu). Zatim ugovor o štednji gdje je štedna knjižica dokaz da je ugovor zaključen. Postoji još ugovor o tekućem računu sa fizičkim ili pravnim licem preko kojeg ona vrše transakcije. Banci treba dokazati da je svoju obavezu izvršio a da novčana obaveza prema njemu nije ispunjena. Posebnu ulogu ima agencja za nadzor . koja ima svojstvo pravnog lica. Da bi banka dala bankarsku garanciju komitent sklapa ugovor sa bankom. dizajna itd. u članu 50.. sva ta lica imaju ista prava. Banka u izjavi naznači za šta se daje garancija i na koji iznos. Ove garancije su uobičajene u prometu robe. Ako je pronalazak. 29/02) Ovim zakonom uređuje se sticanjem sadržaj i zaštita prav aindustrijskog vlasništva. a oznaka koja označava geografsko porijeklo proizvoda štiti se geografskom oznakom. ind. rezultat rada više lica. industrijski dizajn i geografske oznake. Bankarska garancija je jednostrani pravni posao uvijek je u pismenom obliku kojim se banka obavezuje primaocu garancije (treća osoba) da će. Domaća i strana lica imaju isto pravo na zaštitu (po principu reciprociteta). žig. banka tu obavezu ispuniti. vlasništvom u smislu ovog zakona smatraju se: patenti. dizajn. priznavanjem i registracijom kod nadležnog instituta (Institut za standarde i mjeritaljestvo BiH) stiči matreijalna i moralna prava. Za stjecanje ovih prava važi načelo prvenstva (jači Stranica 198 od 248 . za slučaj da njen komitent ne ispuni svoju obavezu prema korisniku garancije. U našem sistemu mogla bi se prenositi samo zajedno sa pravnim poslom za koji je izdata. žiga.stavljati predmeti koji bi ugrozili sigurnost banke i drugih sefova. a drugim sistemima se smatra i ispravom koja se može prenositi. Treć osoba može tražiti isplatu od banke u slučaju da komitent nije ispunio svoju obavezu. nalazi se minimalni iznos kapitala koji ovisi od vrste osiguranja koju će društvo obavljati. Moralna prava pronalazača. Banka koja je po garanciji izvršila isplatu ima pravo tražiti od svog komitenta da joj isplati taj novčani iznos. Ind. robni i uslužni žigovi. Banka nikada ne zna šta se nalazi u sefu. Društva koja će obavljati osiguranje u privatnom osiguranju osnivaju se kao uzajmna društva ili d. Materijalno pravo obuhvata isključivo pravo privrednog iskorištavanja u skladu sa zakonom i pravo na raspolaganje. Pronalazak je predmet koji se štiti patentom. (Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju – SN FBIH24/05) Pročitati organizaciju i funkcionisanje agencije za nadzor.

Pored toga. Ova prava su prenosiva i mogu se nasljeđivati. Povodom ovakvih ugovora nastaju privredni sporovi.10g .tužba za zaštitu ( ako neko lice neovlašteno koristi tuđe pravo nosilac prava može tražiti naknadu štete i vraćanje primljene dobiti na ovakav način) .tužba za osporavanje nekog prava industrijskog vlasništva (gdje tužilac tvrdi da je neko drugi pronalazač a ne lice upisano u registar) . O priznavanju ili odbijanju donosi se rješenje protiv koga je dopuštena žalba Komisiji za žalbe Instituta. Ta Stranica 199 od 248 . Registar je javna knjiga i dostupna je trećim licima na uvid. da bi se ovo načelo javnosti osiguralo. Ako to propusti nema pravo na zaštotu koja je obezbjeena putem suda. mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH koji vodi postupak za sticanja. Tužbom se može tražiti i pobijanje priznatih prava (nekom drugom licu). Institut ima svoj službeni glasnik u kojem objavljuje svoje odluke i rješenja. a protiv odluke Komisije može se pokrenuti upravni spor kod Suda BiH. Pravo se stječe sa danom podnošenja prijava kod Instituta za standarde . da ovo pravo ne bi prestalo. U slučaju povrede. Zakon upućuje na ugovor o licenci gdje je predmet iskorištavanje patenta.žig .20g . ZOO data je definicija šta se smatra ugovorima u privredi. moralna prava i parvo na zaštitu. Rokovi su 3 godine od saznanja i 5 godina objektivni rok.tužba za priznavanje autorstva ( ova tužba se podnosi dok traje patent ili žig .je u pravu onaj ko je ranije podnio prijavu Institutu). Nakon donošenja rješenja upisuje se patent ili žig u registar. Trajanje prava po upisu u registar: . žiga ili znakova za razlikovanje. RAZLIKE U PRIMJENI NEKIH INSTITUTA U PRIVREDI I GRAĐANSKOPRAVNIM ODNOSIMA U članu 25. ali nije isključeno da nosilac prava stavi i svoje pravo u promet. Institut vodi registar pojedinačno za sve ove oblike. zaštitu traži tužbom. tvrdeći da je on autor a ne lice upisano u registar) Onaj ko je upisan može pravo iskorištavanja ugovorom prenjeti na treće lice.10g .geografska oznaka – bez ograničenja po isteku ovog vremena nosilac treba tražiti da se obnovi ono što je upisano u registar. Trajanje ovih prava je u pravilu 10 godina i nosilac prava je dužan da ovo obnovi po proteku roka.industrijski dizajn . Postoje tri vrste tužbi . održavanje i prestanak prava industrijskog vlasništva. Nosiocu prava pripadaju materijalan.patent . promet. Ovim ugovorom ne gubi se autorstvo samo se ustupa iskorištavanje uz naknadu. Ove sporove rješavaju privredna odjeljenja općinskih sudova u sjedištu kantona.

Za skrivene nedostatke mora se obavijestiti prodavac bez odlaganja ili čim ih je zapazio. Solidarnost je uzajmanost više osoba u sticanju prava i obaveza. Pažnja dobrog stručnjaka zakonom se propisuje za ispunjavanje određenih poslova – zahtijeva se u vezi sa određenom dijelatnosti npr kod ugovora o prevozu lica. Kod slučajeva u privredi i jemstvo je uvijek solidarno tj jemac odgovara kao platac ili kao glavni dužnik. sniženje kupoprodajne cijene ili raskid ugovora. osim ako to nisu izričito ugovorom isključili. Časom preuzimanja robe prelazi rizik za slučajnu propast stvari. Kupac koji prima stvar mora je pregledati bez odlaganja. Osim ako nije ugovorom isključeno i ako zakon dozvoljava da se to u nekim lučajevima isključi. Ako povjerilac ospori neko potraživanje. Ovdje bi sdpadali i sporovi u vezi sa industrijskim vlasništvom. Ako to ne učini kupac gubi pravo da traži otklanjanje neostataka. Npr kod ugovora u privredi čak i djeljive obaveze dužnici su dužni ispuniti solidarno.odjeljenja će rješavati i postupak likvidacije i stečaja kao i sporove koji proizilaze povodom stečaja. kada prevoznik odgovara uvijek. Kod ugovora u privredi o vidljivim nedostacima prodavac se obavještava odmah a ako nije tu onda bez odlaganja. ZOO Kod društava u kojima je u strukturi kapitala zastupljen većinski državni kapital stav vrhovnog suda je da je za njih rok zastare 3 godine a za društva gdje nema takvog kapitala rok je 5 godina. U toku postupka stečaja zakazuje se ročište za utvrđivanje potraživanja. osim u slučaju kada je do štete došlo djelovanjem okolnosti koje nije mogao otkloniti ni pažnjom dobrog stručnjaka. Zastara član 374. Za odnose među subjektima u privredi odnosi su kao dobrog privrednika i dobrog stručnjaka a u obligacionim odnosima dužnost ili pažnja dobrog domaćina. Stranica 200 od 248 . Ako povjerilac ospori neko potraživanje stečajni sudija upućuje na parnicu koju će voditi privredno odjeljenje općinskog suda u sjedištu kantona. ZOO propisuje da kada su u pitanju ugovori u privredi nekada propisuje solidarnost a nekada omogućava da se ona može ugovorom sporazumno isključiti.

Ministarstvo odbrane. ZOO. Član IX 5. Ustava FBiH. kod zajedničke nadležnosti propisi koji se donose moraju se donositi u konsultaciji zajedno sa kantonalnom vlašću.Opći pojmovi Dodatna nadležnost – ustavom BiH (Član 3) propisane su nadležnosti BiH. Isto tako. zajednička nadležnost FBiH i kantona i isključiva nadležnost kantona. ZAKON O VIJEĆU MINISTARA (SG BIH Izvršna u vlast BiH.5 a) i b) propisane su ustavom FBiH i dodatne nadležnosti. Prenos nadležnosti vrši zakonodavno tijelo entiteta tj parlament FBiH i narodna skupština RS. Predsjedavajući Vijeća ministara može podnijeti ostavku. zakon o nasljeđivanju). a odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. VSTV) Podjela nadležnosti – prema Ustavu FBiH isključiva nadležnost Federacije. Manadat je 4 godine isto kao i članova Parlamentarne skupštine. ali isto tako članom 3. Zatečeni propisi – to znači da svi zakoni. Čini ga predsjedavajući Vijeća ministara i ministri. Predsjedništvo BiH.1. kod kantonalne nadležnosti kantonalno tijelo samostalno donosi propise. Kod zajedničke nadležnosti FBiH može prenjeti dio nadležnosti na kanton. Predsjedništvo BiH može pokrenuti postupak opoziva Predsjedavajućeg Stranica 201 od 248 . kod isključive nadležnosti FBiH ona iz te oblasti samostalno donosi propise 2. 1. Centralna banka u FBIH – Predsjednik FBIH. dva potpredsjednika FBiH i Vlada u kantonu – Vlada kantona u općini i gradu – Načelnik opštine i gradonačelnik Vijeće ministara To je izvršna vlast. Ministre imenuje predsjedavajući Vijeća ministara. To znači da entiteti jedan dio svoje nadležnosti mogu prenijeti na BIH (Ministarstvo pravde.provjeriti Izvršna u vlast FBiH Izvršna u vlast Izvršna u vlast 30/03 42/03 i 81/06) u BIH – Vijeće Ministra. a kanton na gradske vlasti ili općinske a isto se odnosi na državu BiH. 3. a odluku o imenovanju također potrvđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. sudska pravila i propisi koji su ze zatekli na dan donošenja ustava FBIH (isto važi i za ustav BIH) će se primjenjivati u onoj mjeri ukoliko nisu u suprotnosti sa ustavom FBiH (isto važi i za BiH) (npr. Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje predsjedništvo BiH. zakon o eksproprijaciji. Podnošenjem ostavke predsjedavajućeg. cijelo Vijeće ministara je u ostavci.

Odluke donosi većinom glasova od ukupnog broja članova o kojima dalje odlučuje parlamentarna skupština. kandidatom za premijera. Jedan broj ministarstava sjedište ima u Mostaru. dolazi se u istu situaciju kao i da sam podnosi ostavku. Uredbe donosi kada se radi o najvažnijim pitanjima iz nadležnosti vlade. a ministri su. daje saglasnost ili potvrđuju neki drugi akti. 3 ministra iz reda Srba. Utvrđena je nadležnost federalnih ministarstvava ovim zakonom. Čime su osnovana? Zakonom o ministarstvima i drugim tijeloma uprave u BiH. Donose odluke. rješenja i zaključke. a sastav vlade je slijedeći: 8 ministara iz reda Bošnjaka. ZAKON O MINSTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA UPRAVE U BIH (SG BIH 5/03. Predsjedniku federacije. odluke. Zaključcima se utvrđuju stavovi o pitanjima značajnim za sprovođenje utvrđene politike. 38/05 I 2/06 Ministarstva na nivou FBiH Ukupno ima 15 ministarstva (Ministarstvo odbrane je od kraja 2005. Vladu FBiH čini premjer i ministri. Odluku o imenovanju potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH. 5 ministara iz reda Hrvata. ustanovljeno na nivou BiH). a drugi u Sarajevu.: Federalna uprava za geodestke i imovinsko-pravne poslove. Ministarstvo odbrane. uređuje neke odnose koji su potrebni za provođenje određenih zakona i osniva stručne i druge službe. Vlada FBIH Zakon o vladi FBiH (SNFBIH 1/94. Članovi Vijeća ministara i Predsjedavajući ostaju da obavljaju te poslove do izbora novih članova. uredbe. 8/95. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Premijer ima dva zamjenika. a osnovano je nekoliko federalnih uprava koje mogu biti samostalne ili okviru ministarstava. 54/05 i 2/06) Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva potpredsjednika i nakon konsultacije sa Premijerom odnosno. Odlukom se uređuju pojedina pitanja ili propisuju neke mjere. Federalna uprava civilne zaštite. Federalni zavod za satistiku. 26/04 I 42/04) Ministarstva na nivou BiH To su: Ministarstvo vanjskih poslova.Vijeća ministara. Vlada FBiH donosi slijedeće propise: uredbe sa zakonskom snagom. ZAKON O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE – SNFBIH 19/03. Samostalne uprave su npr. 19/03. (pronaći ministarstva). a o svim ostalim pitanjima odlučuje konsenzusom. a ako to prihvati Parlamentarna skupština. odgovorni i premijeru Vlade FBiH. Vlada FBiH odgovorna je svom šefu tj. zaključke i rješenja. Ministarstvo sigurnosti. Arhiv FBiH. rješenjima odlučuje se o imenovanjima/razrješenjima određenimh osoba. a koje je u nadležnosti Vlade FBiH. kao i Parlamentu FBIH. i istim zakonom su određene nadležnosti tih ministarstava. Stranica 202 od 248 . Ministarstvo civilnih poslova. pored navedenog. Ministarstvo pravde. Pojedinačnim aktima tj. Ministarstvo finansija.

Porijeklom: dijete čija su oba roditelja državljani BiH u vrijeme rođenja stiče državljanstvo BiH bez obzira gdje je rođeno. usvajanjem. Odricanje može tražiti i maloljetna osoba ali moraju postojati zahtjevi oba roditelja za odricanje. da se protiv te osobe ne vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. generacija) Međunarodnim ugovorom – državljanstvo se stiče na način kako je tim ugovorom dogovoreno. 41/02. Rođenjem: ako je dijete rođeno ili nađeno na teritoriji BiH. da prije podnošenja zahtjeva ima stalno mjesto boravka na teritoriji BiH najmanje 8 godina. Za ovo je potrebno da brak traje 5 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u državljanstvo BiH. doprinose ili druge obaveze koje su utvrđene pravomoćnim odlukama i da je ispunila vojnu obavezu. a živi u inozemstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je ono zagrantirano. a dijete je rođeno na teritoriji BiH. Odricanjem prestaje ako je građanin BiH napunio 18 godina. da mu nije izrečena mjera protjerivanja stranaca sa teritorije BiH. a bilateralnim sporazumom između BiH i te države nije drugačije uređeno. 3 godine boravka na teritoriji BiH. naturalizacijom i međunarodnim ugovorom. može se odreći državljanstva BiH. otpustom. Određene osobe i bez ispunjavanja ovih uslova mogu steći državljanstvo BiH. Otpustom državljanstvo prestaje pod slijedećim uvjetima: da ima 18 godina. odricanjem. rođenjem na teritoriji BiH. One su također formirane ovim zakonom i njime se utvrđuje i njihova nadležnost ZAKON O DRŽAVLJANSTVU BIH – SG BIH 13/99. oduzimanjem i po međunarodnim ugovorima. da poznaje jedan od jezika konstitutivnih naroda u BiH.Federalna direkcija robnih rezervi. a to je ako se radi o emigrantima koji su se vratili u BiH i ako se radi o njihovim potomcima (1. Prestanak državljanstva BiH Prestaje po sili zakona. 6/03. a oba roditelja su nepoznata ili nepoznatog državljanstva. 14/03 i 82/05 Sticanje državljanstva BiH Državljasnstvo BiH stiče se porijeklom. Usvojenjem: ako je dijete mlađe od 18 godina i ako se radi o potpunom usvojenju Naturalizacija: ta osoba mora da ima 18 godina. da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za krivična djela koja su učinjena sa ????? umišljajem duže od 3 godine i da se odrekao ili na neki drugi način izgubio svoje ranije državljanstvo. Po sili zakona državljanstvo prestaje dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva. Dijete stiče državljanstvo BiH ako je jedan roditelj u vrijeme rođenja bio državljanin BiH. Olakšana naturalizacija znači da se radi o bračnom drugu državljanina BiH. a dijete je rođeno u inozemstvu. dijete stiče državljanstvo BiH ako je jedan roditelj bio državljanin BiH. da je ta osoba izmirila određene poreze. Stranica 203 od 248 . da se odrekao ili na drugi način izgubio svoje prethodno državljanstvo. i 2.

Odluke ove Komisije su konačne. januara 2006. sredstvima za masovno uništenje i eksplozivne naprave. aprila 1992. 3. a organizacija i nadležnost kantonalnih organa uprave propisuje se kantonalnim zakonom. Stranica 204 od 248 . odnosno. Šta se treba uraditi za formiranje novog ministarstva? Pripremili bi izmjene i dopune Zakona o federalnim ministarstvima i utvrdili postojanje novog ministarstva te odrediti njegovu nadležnost. s tim da u nekim lex specialis zakonima određena rješenja mogu biti i drugačije propisana. zatim ako državljanin BiH vrši vojnu službu u nekoj drugoj državi. skrivanjem podataka koji bi bili relevantni za dodjelu državljanstva. Kantonalni organi nadležni su za sprovođenje kantonalnih propisa. Nedležnost gradskih i općinskih službi propisuje se propisom gradskog odnosno općinskog vijeća. Gradske i općinske službe su nadležne za izvršavanje propisa koje donose gradska i općinska vijeća. samo u slučajevima zakonom propisanim (podzakonskih akata) – organi uprave nadležni su za 1. Nadležnost federlanih organa uprave utvrđuje se u federalnom zakonu o federalnim ministarstvima. federalnih propisa ako je to utvrđeno zakonom Federacije i ako je Federacija jedan dio svojih nadležnosti prenijela na kanton. (sastav komisije 2B+2H+2S+ 3 stranca koja će se imenovati nakon konsultacije sa Vijećem Evrope). i ako je kanton. Poslovi uprave Izvršavanje zakona i drugih propisa – federalni organi uprave nadležni su za izvršavanje federalnih propisa i zakona BiH kada je u tim zakonima propisano da je za rješeavanje određenih upravnih stvari nadležan entitet ili ukoliko se desi da se zakonom BiH propiše da BiH jedan dio svoje nadležnosti prenese na entitetet. ali nema saglasnosti nadležnih organa BiH. do 1. na osnovu lažnih dokaza i informacija. kantonu. Federacija jedan dio svoje nadležnosti prenijela na grad. a to je bile relevantno prilikom donošenja rješenja za sticanje državljanstva BiH. za izvršavanje kantonalnih propisa ako je utvrđeno u zakonima kantona. općini i gradu.Oduzimanje državljanstva: može se oduzeti ako je državljanstvo stečeno prevarom. također ako izvrši krivično djelo kojima se narušava ustavni poredak BiH i ako ostoji pravomoćna presuda za djela krijumčarenja vatrenim oružjem. ZAKON O ORGANIZACIJI UPRAVE U FBIH (SN FBIH 35/05) Ovim zakonom propisan je način organiziranja uprave u FBiH. kao i odlukom Državne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana koja je zadužana za provjeru sticanja državljanstva od 6. 2. Donošenje provedbenih propisa. Komisija treba da završi posao do kraja 2006. odnosno općinu. Ovo je jedan sistemski zakon i na osnovu njega donose se svi ostali zakoni iz oblasti uprave. Vršenje upravnog nadzora – postoji nekoliko vrsta upravnog nadzora: nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata i nad zakonitošću rada institucija kojima su povjerena javna ovlaštenja kao i inspekcijski nadzor. narkoticima.

Isto tako. Prilikom izrade zakona organi uprave dužni su pribavljati odgovarajuća mišljenja. 7. Pravilnik rukovoditelj organa uprave uz saglasnost Vlade FBiH ili Kantona donosi RUKOVOĐENJE ORGANIMA UPRAVE Kantonalnim i federalnim organima uprave rukovodi ministar. posebno ako se tim zakonim propisuje i dio nadležnosti nekih drugih organa. odnosno. Pravilnikom se uređuju pojedina pitanja iz okvira federalnog/kantonalnog zakona. uputsvom se bliže propisuje način postupanja.4. 6. Organ uprave koji je prenio ovlaštenja ima funkciju rješavanja po žalbama na donesena rješenja. izvještaje i druge podatke koji su neophodni tom organu uprave. ODNOSI ORGANA UPRAVE PREMA GRAĐANIMA Stranica 205 od 248 . UTVRĐIVANJE UNUTARNJE ORGANIZACIJE ORGANA UPRAVE Utvrđuje se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji. Davanje odgovora na pitanja zakonodavnoj vlasti – to su zastupnička pitanja Praćenje stanja u oblasti za koje su ti organi osnovani – Obavljanje drugih poslova kada je to zakonom propisano – POVJERAVANJE JAVNIH OVLAŠTENJA Organ uprave u okviru obavljanja svoje djelatnosti mogu jedan dio svojih poslova prenijeti na neku drugu pravnu osobu. One pravne osobe na koje je preneseno obavljanje određene djelatnosti sa organa uprave zovu se Institucije koje vrše javna ovlaštenja. Federalni ministar podnosi ostavku predsjedniku Federacije. vrši inspekcijski nadzor. nadležnosti organa kojim rukovodi. daje određena uputsva i mišljenja i objašnjenja kod primjene određenih zakona i može poduzimati i druge radnje i mjere koje ima drugostepeni organ. a instrukciojm također se utvrđuju pravila o postupanju u određenoj oblasti/poslovima. ta pravna osoba na koju su prensena javna ovlaštenja ima obaveza da mu dostavlja informacije. Međutim. o ukviru inspekcijskog nadzora jedan dio se može prenijeti a to je obavljanje određenih ekspertiza i stručnih analiza za koje organ uprave nije stručno osposovljen. ali isto tako zakon propisuje da se u okviru prenosa nadležnosti sa organa uprave na drugu pravnu osobu ne može prenijeti inspekcijski nadzor. a ako ministar ocijeni da ne može obavljati poslove – može podnijeti ostavku. Samostalnom upravom i upravom u okviru ministarstva rukovodi direktor. 5. Prenos nadležnosti može se vršiti samo zakonom. kao i pribavljati mišljenja ako predložena rješenja iziskuju angažiranje određenih finansijskih sredstava. Ministar je odgovoran za izvršavanje svojih ovlaštenja. uputstva. instrukcije i naredbe. On zastupa i predstavlja ministarstvo i organizira rad ministarstva. Ministar/rukovodilac organa uprave donosi slijedeće propise: pravilnike. donošenje provedbenih poropisa samo ako je to predviđeno zakonom iz određene oblasti Pripremanje određenih propisa i davanje preporuka – organi uprave pripremaju zakone i druge propise za oblasti za koje su obrazovani kada o tome odluči nadležna zakonodavna ili izvršna vlast.

ZAKON O UPRAVI BIH – SG BIH 32/02 Organizacija je skoro identična kao u FBiH. Organi uprave za svoj rad odgovorni su Vladi Federacije/kantona. Protiv rješenja Federalnog upravnog inspektora može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu pravde. Oni obavljaju inspekcijske preglede po službenoj dužnosti iili po zahtjevu stranke. može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. odnosno gradonačellniku i općinskom načelniku. Inspektor može preduzeti slijedeće mjere: prvo mora sačiniti zapisnik i u njemu konstatovati utvrđeno činjenično stanje. radne odnose državnih službenika i namještenika i drugim zakonima koji reguliraju postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku. privredni prijestup. Može tražiti da se ispita stanje u određenoj oblasti i da se od utvrđenog stanja pripreme odgovarajuće izmjene i dopune zakona. Primjena ovog zakona – on se odnosi na organe uprave i na upravne ustanove.Organi uprave rješavaju zahtjeve podesene od strane građana u rokovima koji su propisani zakonom. Prema zakonodavnoj vlasti je isti odnos. donijeti rješenje o zabrani rada. na sudove i sudsku vlast i zakonodavnu i izvršnu vlast. Inspektori su državni službenici sa posebnin ovlaštenjima. Vlada Federacije/kantona može tražiti da organ uprave određeni zakon/propis pripremi u određenom roku. Ukoliko se radi o zahtjevu stranke inspektor je dužan da izvrši pregled i obavijesti stranku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. s tim što zakonodavna vlast može tražiti izvještaj o radu i preduzeti određene mjere za reorganizaciju i prijedlog za promjenu osobe rukovodoca organa uprave i rukovodećih državnih službenika. ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA ZAKONODAVNOJ I IZVRŠNOJ VLASTI Prilikom pripreme zakona i provedbenih propisa organ uprave može tražiti smjernice i upute za pripremu zakona iz određene oblasti. izreči mandatnu kaznu samo ako je to propisano materijalnim zakonom. krivičnu prijavu. a u okviru njih inspektori. Mogu rješavati u upravnim stvarima samo kada je u pitanju primjena rokova. zahtjev za prekršaj. a od upravnih mjera može preduzeti slijedeće: donijeti rješenje kojim će narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka. i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom i Sudom BiH. i odrediti rok u kojem se moraju otkloniti. Organi uprave su dužni da po podnesenom zakonu fizičke/pravne osobe odgovore u zakonom propisanom roku. OPĆE ODREDBE INSPEKCIJSKOG NADZORA Inspekcijiski nadzor vrše organi uprave – federalna /kantonalna inspekcijska uprava. Federalna upravna inspekcija ostala je u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde i nadležna je za: nadzor nad sprovođenjem zakona o organizaciji uprave. Doneseno rješenje je konačno. Organi uprave ne mogu tražiti od građana uvjerenja i isprave sa kojima organi uprave vode službenu evidenciju. Stranica 206 od 248 .

OMBUDSMANI Trebala je startati njihova organizacija na državnom nivou početkom 2007. predsjedniku i premijeru FBiH i na kraju Parlamentu FBiH. rukovoditelj organa može jedan dio svojih ovlasti prenjeti na drugu osobu. Uputstvom se utvrđuju neka pravila postupanja kod obavljanja nekih poslova. Naredba. jer su federalni prestali sa radom zaključno sa 2006.zavodi ( osniva se za obavljanje stručnih i drugih poslova koji zahtijevaju primjenu istraživačkih i naučnih metoda) .direkcije se osnivaju za obavljanje stručnih poslova -agencije ali koji pretežno imaju privredni karakter Njima rukovodi direktor a organima uprave rukovodi ministar (jedna od razlika). oni mogu da vrše uvid u sve spise uprave. Direktor je odgovoran (ovisno od toga da li je upravna organizacija u sastavu ministarstva ili je samostalna) Vladi FBiH i premijeru a ako je samostalna onda Vladi FBiH.vrsta poslova . Kriterij za osnivanje: . Pojedinačni akti su: rješenja.obim poslova . OPĆI I POSEBNI PROPISI Pravilnikom se razrađuju pojedine odredbe zakona i uređuje unutrašnja organizacija organa uprave.broj organa uprave treba biti primjeren broju stanovnika koji žive na određenom prostoru Ovdje spadaju: .UPRAVNE ORGANIZACIJE Vrše stručne poslove za čiji rad je potrebna primjena stručnih i naučnih metoda. čak i u povjerljive ako je cilj zaštita ljudskih prava. Odgovornost se uvijek treba vezivati za imenovanje u smislu. Ministar je odgovoran Vladi FBiH.onaj ko imenuje njemu se odgovara. Stranica 207 od 248 . Na nivou grada i općine provedbene propise donose načelnik i gradonačelnik.nešto se naređuje ili zabranjuje. zaključci.

Načela upravnog postupka • Načelo posebnog postupka – to znači da se određenim zakonom iz određene oblasti može urediti/propisati postupak koji je drugačiji od zakona o upravnom postupku (zakon o prestanku primjene zakona o napuštenim stanovima) • Načelo supsidijarne primjene propisa – to znači da ako je određenim lex specialis zakonom propisan poseban postupak u jednom dijelu rješavanja. Načelo saslušanja stranaka – to znači da je organ uprave dužan dopustiti strankama da se izjasne o svim činjenicama i dokazima koji su relevantni u konkretnoj upravnoj stvari. Načelo efikasnosti – to znači da su organi uprave dužni po zahtjevima stranaka rješavati u rokovima koji su propisani zakonom. Načelo zakonitosti – to znači da su svi organi uprave i upravne organizacjije dužne prilikom rješavanja upravnih stvari da primjenjuju zakone i druge propise. u onom dijelu u kojem nije propisan poseban postupak primjenjuju se odredbe ZUP-a. Ovo načelo se odnosi i na Institucije koje imaju javne ovlasti. Zakonom se može propisati da se protiv prvostepenog rješenja ne može izjaviti žalba. • • • • • • • Stranica 208 od 248 . na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza Načelo dvostepenosti . Načelo samostalnosti u rješavanju – to znači da organ uprave samostalno donosi odluku bez uticaja bilo koga.da se sve činjenice moraju uzeti kao dokaz kod donošenja rješenja od strane organa uprave. Načelo ocjene dokaza.pravilo je da se protiv svakog rješenja donesenog u upravnom postupku može izjaviti žalba. Načelo materijalne istine – to znači da prije donošenja rješenja odnosno rješavanja po zahtjevu stranke organ uprave dužan je da utvrdi sve činjeice koje su bitne za donošenje rješenja.

Kantonalni organi uprave nadležni su: ako se radi o zajedničkoj nadležnosti između federacije i kantona. ako je to propisano kantonalnim zakonom. Mjesna nadležnost: Ako se radi o nekretninama – Prema sjedištu organa – Prema sjedištu pravnog subjekta – Svaki organ je dužan da vodi računa o svojoj nadležnosti (stvarnoj i mjesnoj) tokom čitavog postupka. i između dva kantona – o sukobu rješava Vrhovni sud FBiH. Prenos nadležnosti se može propisati samo zakonom. Načelo pravomoćnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor je pravomoćno rješenje.• Načelo konačnosti – rješenje protiv koga se ne može izjaviti žalba. zakonom o federalnim jedinicama/kantonima iz 1996. Vlada kantona nadležna je za sukob nadležnosti između organa uprave istog kantona. propisom o organizaciji gradskog/općinskog vijeća). Ako se ne može utvrditi stvarna nadležnost organ uprave (imajući u vidu naprijed navedeno) bit će nadležan organ uprave koji je nadležan za organizaciju uprave. Ni jedan organ uprave bez obzira na kojem je nivou vlasti ne može izvršiti prenos dijela svoje nadležnosti u dogovoru sa drugim organom. odnosno. ako je federacija jedan dio svoje nadležnosti prenijela na kantone i u onim stvarima koje su utvrđene u kantonalnim zakonima i ako je grad/općina jedan dio nadležnosti prenjela na kanton. ako je kanton prenio jedan dio svoje nadležnosti na općinu/grad i ako je federacija dio svoje nadležnosti prenijela na grad/općinu. ali se može pokrenuti upravni spor je konačno rješenje. ako se radi o zajedničkoj nadležnosti između federacije i kantona i u onim stvarima kada je kanton jedan dio svoje nadležnosti prenio na federalnu vlast. I takvo rješenje može se izmjeniti. poništiti i ukinuti u slučajevima propisanim zakonom. Sukob nadležnosti Može biti pozitivan i negativan. Ako se radi o sukobu nadležnosti Institucija koje imaju javne ovlasti iz različitih kantona – o sukobu rješava Vrhovni sud FBiH. • Stvarna i mjesna nadležnost organa uprave Stvarna nadležnost određuje se zakonom. i kantonalnim zakonom o organizaciji uprave. Općinski i gradski organi uprave/službe nadležni su: u upravnim stavrima koje su utvrđene propisom grada/općine. Ako se radi o sukobu nadležnosti između federalnog i kantonalnog organa rješava Vrhovni sud FBiH. Ako se radi o sukobu nadležnosti Institucija koje imaju javne ovlasti istog kantona i Stranica 209 od 248 . a mjesna nadležnost određuje se fedralnim propisom (federalni zakon o organizaciji fedralnih jedinica kantona. Federalni organi uprave nadležni su: ako se radi o upravnim stvarima iz isključive nadležnosti federacije. Ako se radi o sukobu nadležnosti federalnih organa o sukobu rješava Vlada FBiH.

Izuzeće službene osobe (pogledati u zakonu) Zakon propisuje dvije vrste izuzeća: obligatorno i fakultativno.kantonalnog organa uprave– nadležan je kantonalni sud. Obligatorno postoji u slučaju: − ako je službena osoba učestvovala u donošenju prvostepenog rješenja. predmet. vrijeme i mjesto. Punomoć se može dati za dio ili za cijeli postupak. Da li punomoć prestaje smrću srtanke? Ne. Ako se traži izuzeće ministra o izuzeću će odlučivati Vlada. svjedoka. a ombudsmen ne može biti stranka u postupku ali može biti stranka ako pokrene upravni spor i prisustvovati vođenju upravnog postupka. Zajednički predstavnik – više stranaka sa istim pravnim interesom izjave da hoće da imaju istog predstavnika. izjave stranaka. a u pobočnoj liniji do 4. Punomoćnik je fizička osoba koja poduzima određene radnje za neku drugu osobu. nepoznatog boravišta. a ako je sukob nadležnosti između općinslih službi za upravu – nadležan je općinski načelnik. Zapisnik u upravnom postupku Zapisnik je javna isprava a da bi imao taj status mora imati sve elemente propisane zakonom. Ko može biti stranka u upravnom postupku? Fizička osoba. osobe koje su prisutne. pravna osoba. ali nasljednici je mogu izmjeniti i opozvati. vještaka tj. pravobranitelj. Zapisnik sadrži: naziv organa. Stranka mora pismeno tražiti izuzeće a o izuzeću odlučuje rukovodilac organa uprave. vještak. stupnja. Obim punomoći se određuje u datoj punomoći koja može biti pismena ili data na zapisnik. a tim rješenjem utvrđuje se koji je organ nadležan i kome se predmet dostavlja na rješavanje. Fakultativno izuzeće može biti u slučaju ako stranka sumnja u nepristrasnost službene osobe. − ako je sa strankom u krvnom srodstvu u prvoj liniji. Privremeni zastupnik – ako je stranka nepoznata. Zakonski zastupnik – osoba koja poduzima određene radnje u skladu sa zakonom i provedbenim propisima. ako je potrebno da se završi određeni postupak u određenom vremenu. organ uprave. − ako je sa strannkom u odnosu straraoca. Procesna sposobnost – da može poduzimati odgovarajuće procesne radnje. O usmenoj raspravi illi nekoj drugoj važnijoj radnji u upravnom postupku sastavlja se zapisnik. punomoćnik i sl. imena službenih osoba. Ako se radi o sukobu između gradske uprave – nadležan je gradonačelnik. Ako je sukob između dvije općine u jednom kantonu nadležan je Kantonalni sud. Kada se rješava o sukobu nadležnosti nadležni organ donosi rješenje. udruženje građana. usvojenika ili − ako je u postupku koji je prethodio bila stranka. usvojioca. Protiv tog rješenje ne može se izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. kratak sadržaj svih provedenih Stranica 210 od 248 .

nacrta zapisnika i neke druge povjerljive dokumentacije. dostavlajenje se može izvršiti njegovom zakonskokm zastupniku. a ako odbijaju da potpišu i to se konstatuje u zapisnik. onda će se istači na oglasnoj ploči organa uprave. Spisi se mogu razgledati. Rokovi Postoje dvije vrste rokova: zakonski i službeni. Dostavljanje pismena Vrši se radnim danom u radno vrijeme. U slučaju odustanka od zahtjeva organ će donijeti zaključak o Stranica 211 od 248 . Sve stranke koje su učestvovale u postupku potpisuju se na kraju. U zapisniku se ništa ne smije precrtavati. članovima porodice. Pokretanje prvostepenog postupka Može se pokrenuti na dva načina: po službenoj dužnosti. dostavljanje osobama u inostranstvu (putem DKP-ova). ali na završetak utiče. Ako ne može ni na jedan od ovih načina. Stranka od podnesenog zahtjeva može odustati sve do donošenja drugostepenog rješenja. a dostava se može vršiti u stan. nadležnim organima. stranka može izmjeniti svoj zahtjev djelimično ili u cjelosti. žalba je dozvoljena ako je zaključak donio prvostepeni organ. Objektivni rok je 8 dana poslije prestanka tih okolnosti koji su doveli do propuštanja radnje. itd. Zapisnik ima snagu javne isprave bez obzira da li stranka ima primjedbi na isti ili ne. pravnim osobama.radnji. Računaju se na dane. dodavati. ako su dvije ili više stranaka podnijele zahtjev. organima uprave. na radno mjesto i u advokatsku kancelariju. Teku od slijedećeg dana od dana prijema pismena. na radno mjesto. a maksimalno u roku od 3 mjeseca. Dostavljanje se mora izvršiti osobi na koju se pismeno odnosi. Postoje rokovi u kojim stranka ovaj povrat može tražiti. Vrste dostavljanja: zakonskom zastupniku ili punomoćniku. a ako je zaključkom odbijen zahtjev za povrat u pređašnje stanje. koju je bila dužna poduzeti. prijedlog za povrat podnosi se organu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. a ako to nije moguće. stranka može odustati od podnesenog zahtjeva. a ako je drugostepeni tada žalba nije dozvoljena. Protiv tog zaključka kojim je odobren povrat nije dozvoljena žalba. Na početak rokova ne utiče nedelja i neradni dan. samo ako je to propisano zakonom i po zahtjevu stranke. Zakonski rokovi su prekluzivni i ne mogu se pomijerati. osim nacrta rješenje. U toku trajanja postupka organ može: donijeti zaključak o spajanju postupka u vezi podnesenih zahtjeva u jedan predmet. a službene rokove određuje službena osoba koja vodi postupak. a ako ima više stranica – numerišu se. stranim državama (preko MIP-a). mjesece i godine. a oni su slični ili isti. Pojedine izjave ili navodi koji se nalaze u zapisniku mogu se pobijati tj može se sporiti njihova istinitost. i diplomatskim predstavnicima. ali organ može nastaviti sa vođenjem postupka ako ocijeni da postoji pravni interes. osobi ovlaštenoj za prijem pismena. Povrat u pređašnje stanje – stranka koja je propustila iz opravdanih razloga poduzimanje određene radnje. osobama koje se nalaze u zatvoru (preko ustanove gdje izdržava kaznu). Kada organ odlučuje o povratu on donosi zaključak kojim se dozvoljava povrat.

postojanje krivičnog djela i sl. postojanje braka. Posebni ispitni postupak se provodi kada organu nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela. Prethodno pitanje – kada organ uprave u fazi rješavanja određene upravne stvari naiđe na neku činjenicu koju je potrebno prethodno utvrditi jer od te činjenice zavisi ishod postupka. ili da se angažuju vještaci. ili ako se radi o stvarima od općeg interesa. Službena evidenicja je evidencija koja je propisana zakonom ili drugim propisom. Stranke imaju pravo dokazivati da činjenice iz javne isprave nisu istinite. Organ uprave je dužan na zahtjev građana izdati uvjeranje u roku od 5 dana od dana podnesenog zahtjeva. Rok je 30 odnosno 60 dana. Ako organ utvrdi u postupku da ne može izdati uvjerenje. Stranka može odustati od postupka čak i ako je podnijela žalbu ali do donošenja drugostepenog rješenja. uz prethodno pribavljenu saglasnost ili mišljenje drugog organa. Uvjerenje – javna isprava koju izdaje organ o onim činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju. Organi uprave su dužni izdavati i uvjerenja o kojima ne vodi službenu evidenciju ako je to propisano zakonom. Skraćeni postupak i posebni ispitni postupak Postoji skraćeni postupak i poseban ispitni postupak. Dijelovi rješenja su: Stranica 212 od 248 . Upravni postupak se okončava na dva načina: rješenjem (ako se rješava o upravnoj stvari u meritumu) i zaključkom (za procesne radnje). u dogovoru sa drugim organom. u tom slučaju organ će donijeti zaključak o obustavi i poništiti doneseno prvostepeno rješenje.obustavi postupka i poništit će doneseno rješenje. Ako je stranka podnjela zahtjev da odustaje organ će obustaviti postupak donoseći zaključak o obustavi. Rok za donošenje ovog rješenja je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. ili ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera. ili ako organ na osnovu službenih podataka s kojima raspolaža može da donese rješenje. Rješenje može donijeti organ uprave samostalno. ili ako se radi o općepoznatim činjenicama. donijeće rješenje kojim odbija stranku sa podnesenim zahtjevom. npr. Organ uprave može donijeti rješenje po skraćenom postupku pod uslovom: da je stranka iznjela sve činjenice i uz zahtjev dosatvila dokaze iz kojih se može utvrditi da su ispunjenje određene pravne pretpostavke da se donese rješenje. ili da se provedu i neke druge radnje koje su neophodne da bi organ rješio određenu upravnu stvar. Rješenje – na osnovu provedenog postupka donose ga organ uprave i institucije koje imaju javna ovlaštenja. odnosno da nisu dovoljne činjenice sa kojima organ raspolaže nego je poterbno da se saslušaju stranke. ali isto tako ako postoji javni interes organ može donijeti odluku da nastavi postupak. Javne isprave – isprave koje je izdao nadležni organ u okviru svoje nadležnosti i koje su prilagođene elektronskoj obradi. Donijeće zaključak o prekidu postupka dok se to pitanje ne rješi.

zakonski osnov za donošenje. Ombudsmen ne može uložiti žalbu. Žalba – žalbu može uložiti stranka i lica koja imaju pravni interes. Sadrži troškove postupka i da li žalba odlaže izvršenje. kantonalni i drugi organi propisani propisom općinskog/gradskog vijeća. te potpis. Pouka o pravnom lijeku: mora da stoji u kom roku se ulaže žalba. Npr. Dopunsko rješenje – rješava ostatak podnesenog zahtjeva stranke. izreka. zakon predviđa da se protiv svih konačnih prvostepenih rješenja može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda (kantonalni sudovi). Prenos tih ovlaštenja donosi se rješenjem. Isto tako. predmet. obrazloženje i pouka o pravnom lijeku. Rokovi za donošenje rješenja: u skraćenom postupku je 15 dana. a u posebnom ispitnom postupku rok je 30 i 60 dana. a za rješavanje su sazrele samo neke. Izreka mora biti jasna i koncizna. kojem organu. Žalba se ne može uložiti: protiv rješenja domova Parlamenta FBiH i rješenja zakonodavnih tijela kantona. Uvod sadrži: naziv organa. (provjeriti u ZUP-u) protiv rješenja Vlade FBiH i Vlade kantona. Ako je rješenje donijela organizaciona jedinica u okviru federalnog ministarstva nadležni drugostepeni organ je ministar ili ministarstvo. ali može pokrenuti upravnni spor. pravobranitelj. protiv rješenja općinskog i gradskog vijeća. drugostepeni organ je kantonalni organ koji je propisan tim kantonalnim propisom. Protiv ovog rješenja se može izjaviti žalba. Ispravljanje rješenja – mogu se ispravljati samo tehničke greške. dopunsko i privremeno. Organi nadležni za rješavanje po žalbi – nadležni organ može da bude federalni. U upravoj stvari u upravnom postupku rješenje donosi rukovodilac organa uprave ili druga službena osoba koju je rukovodilac ovlastio za to. Ono je samostalno i dozvoljena je žalba. Izreka sadrži: odluku kako je organ riješio podneseni zahtjev (usvaja ili odbija zahtjev stranke). Vrste rješenja – djelimično. tužitelj. Ako je rješenje donio kantonalni organ uprave a osnov za donošenje je bio kantonalni propis. ako je rješenje donio kantonalni organ po federalnom propisu. i preko kojeg organa (drugostepeni organ opredjeljuje primjena propisa – za federalne propise federalni organ). Ispravka se vrši zaključkom. Stranica 213 od 248 . zavisno kako je propisano tim propisom. Obrazloženje sadrži: ukratko zahtjev stranke.uvod. Privremeno rješenje – organ uprave rješava stvarna određeno vrijeme – do donošenja potpunog rješenja. Djelimično rješenje će donijeti ako je stranka u jednom zahtjevu istakla/navela više zahtjeva koje organ treba da riješi nekoliko tačaka. Rješenje je donio općinski načelnik na osnovu federalnih propisašta staviti u pouci o pravnom lijeku? Pouka o pravnom lijeku : žalba se može uložiti nadležnom federalnom organu iz te oblasti. ime stranaka. provedene dokaze i šta je bilo opredjeljenje organa da riješi na način kako je rješeno. po žalbi će rješavati nadležni federalni organ iz određene nadležne oblasti. provedeni postupk.

a prvostepeni organ je dužan u roku od 5 dana isti dostavit drugostepenom organu. OBAVEZNO NAUČITI DEFINICJU STRANKE !!!!!!! VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Za razliku od krivičnog i parničnog postupka ovaj zakona ima najviše vanrednih pravnih lijekova. odbacit će žalbu rješenjem. ili ako utvrdi d aće prvostepeni efikasnije riješiti može dostaviti njemu predmet koji mora u roku od 15 dana donijeti rješenje. (provjeriti rokove u zakonu) ZUP BiH (SGBIH 29/02) – uglavom ga ne pitaju. dopuštena i ovlaštena te može poništiti rješenje i vratiti ga na ponovni postupak i dati upute prvostepenom organu koji dodatne činjenice treba da utvrdi u ponovnom postupku. Drugostepeni organ može sam riješiti ako postoji dovoljno dokaza. Obnova postupka – je najčešći vanredni pravni lijek. razlog. a ukoliko je potrebno sprovesti novi dokazni postupak. obrazloženje. Ako nešto nedostaje. koji opet provjerava da li je žalba blagovremena. ako je na temelju saslušanja stranke doneseno rješenje a dokaže se da je iskaz bio neistinit. Može se tražiti samo za konačan akt – načelo konačnosti (protiv kojeg se ne može izjaviti žalba). Predaja žalbe: žalba se predaje poštom ili se šalje neposredno organu. Žalba zbog ćutanja uprave – drugostepeni organ će u roku od 3 dana tražiti spis od prvostepenog organa. Ako je npr žalba bila neblagovremena ali osnovana bez obzira na to organ se neće upuštati u meritum. Podnosi se prijedlog za obnovu postupka.. da su bili poznati. Žalba treba da sadrži: naziv organa. 1. Organ uprave je dužan žalbu riješiti u roku od 30 dana. odbaci. koji je dužan rješenje dostaviti stranci u roku od 5 dana. ako je rješenje donijela službena osoba koja nije bila ovlaštenja za njegovo donešenje. može da žalbu odbije. ovo se najčešće dešava ako je postupak vođen po službenoj dužnosti. Prvostepeni organ provjerava da li je žalba dopuštena. doveli do drukčijeg odlučenja u toj upravnoj stvari. može da izmjeni rješenje. Doneseno rješenje zajedno sa spisom dostavlja prvostepenom organu. blagovremena i izjavljena od ovlaštene osobe.. ako osobi koja je trebala sudjelovati u postupku nije data mogćnost sudjelovanja. Nakon toga (ako nije izmjenio žalbu) dostavlja ga drugostepenom organu. vratiti prvostepenom organu i odrediti rok za rješavanje.Rok za žalbu je 15 dana po ZUP-u.potpis. ako stranka nije imala zastupnika a nije bila u satnju sama Stranica 214 od 248 . Razlozi: ako se sazna za nove činjenice ili se pribave novi dokazi koji bi. ali se drugim zakonom može propisati i drugačiji rok. a prvo se predaje organu koji je donio rješenje da bi on mogao kopmpletirati spis zajedno sa žalbom i dostaviti ga drugostepenom organu. Prvostepeni organ može izmjeniti svoje rješenje ako procijeni da je bilo propusta. ali ne može provoditi novi ispitni postupak.

Ako bi se ukinuo ovaj lijek desilo bi se da jedno nezakonito rješenje ostaje na snazi i da niko pa ni državni organ ne može da ga pobija. Ako nađe da ima osnova. Stranka može inicirati (ne može pokrenuti) ovaj postupak . ili se čeka na razrješenje krivično. Ponavljane postupka se odobrava zaključkom o dozvoli obnove postupka i istovremeno se određuje koje radnje će se provesti. Ako je dvostranački predmet organ mora imati saglasnost obje stranke da riješi stvar sam i ne prosljeđuje je sudu. dakle. a u cilju povećanja efikasnosti. da li su okolnosti navedene kao razlog izvjesne. dovoljno je da se zna 34). Ako stranka podnese žalbu ona će se smatrati prijedlogom za obnovu. isti ima pravo da svoje rješenje izmjeni povodom te tužbe tj. lice koje je trebalo biti stranka u postupku a nije i organ koji je donio rješenje. Jedino bi bilo potrebno donijeti zaključak o dozvoli izvršenja jer se njime odgađa izvršenje rješenja. Organ nakon sprovedene obnove može da svoje rješenje poništi ili ukine. iako je učinena vjerovatnom on će prijedlog odbiti. Stranka koja podnosi prijedlog dužna je da učini vjerovatnim da postoji razlog za obnovu i da podnese prijedlog u predviđenom roku. Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom – kada drugostepeni organ dobije tužbu na odgovor. da li je izjavilo ovlašteno lice. Ako prihvata bitne razloge iz tužbe – može i sam postupati da ne proslijeđuje predmet sudu. ne mora nikakav postupka provoditi ako ocijeni da činjenica koju stranka navodi nije od značaja za predmet. Donošenje zaključka je bitno kod izvršenja. 2. Stranka mora te okolnosti učiniti vjerovatnim. Izmjenjeno rješenje će dostaviti sudu i stranci. Prvo se provjerava blagovremenost. Sa asprekta stranke koja je podnijela prijedlog bitno je da se donese zaključak o dozvoli izvršenja. nema vanrednih pravnih lijekova i ne može se pokrenuti upravni spor. Izuzetno. Ovo uglavnom funkcionira kod jednostranačkih predmeta. iz istih razloga zbog kojih bi ga sud izmjenio. ne mora se donijeti zaključak nego se odmah počne sa obnovnim radnjama. Obnova se ne može tražiti iz razloga što je organ pogrešno primjenio materijalno pravo. O prijedlogu za obnovu postupka rješava organ koji je donio konačno rješenje. Stranica 215 od 248 .pravne stvari npr vještak dao lažni iskaz pa se čeka da se predmet okonča. samo ga inicira kod tužioca da podnese zahtjev u roku od 30 dana od kada je tužiocu dostavljeno 3. Postoji također i subjektivni rokovi (30 dana od dana saznanja. Pravilo je podnošenje prijedloga za obnovu ne odlaže izvršenje. a može i duže u izuzetnim slučajevima (ako se temelji na nekoj presudi koja naknadno bude ukinuta. Tužilac kao državni organ ako dođe do tog rješenja može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti.zastupati svoje ineterese (ima ih ukupno 11. Ko može podnijeti zahtjev? Stranka u upravnom postupku. Kako taj nadležni organ riješiti? Prvostepeni ako stranka nije izjavila žalbu ili drugostepeni ako je rješenje doneseno rješavajući po žalbi. Zahtjev za zaštitu zakonitosti – rješenje je pravosnažno .ono se mjeri dostavljanjem) i objektivni 5 godina. Poništavanje djeluje ex tunc a ukidanje ex nunc.

odobrenje za građenje. U ovim slulčajevima se rješenje poništava. Rješenje će se ukinuti ako je njime očigledno povrijeđen materijalni zakon (rok za podnošenje je 1 godina). U dvostranačkim predmetima se mora pribaviti saglasnost druge stranke (zato što je ona možda stekla neko pravo tim rješenjem čije se ukidanje traži). Kada organ uprave ne pristane da se ukine ili izmjeni takvo rješenje. Stranica 216 od 248 . načelnik opštine umjesto nadležne službe. 2 organa – jedan organ donosi rješenje uz prethodnu saglasnost drugog organa) a da nije bilo pribavljeno mišljenje ili saglasnost drugog organa a bilo je obavezno da se to uradi. Ako ga donese. Može se podnijeti u slijedećim situaciijama: poništenje.znači da ga rješava viši organ. Ukidanje i mjenjanje pravosnažnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke – ako je pravosnažnim rješenjem stekla neko pravo.kada rješenje donese organ uprave koji nije nadležan. ako je kantonalno onda kantonalni tužilac. npr. Ovdje se radi o poništavanju konačnog prvostepenog rješenja. Protiv ovog rješenja se može voditi upravni spor. Npr odobreno je građenje na zemljištu i kasnije se utvrdi da je na toj zemlji klizište te se gradnjom ugrožavaju kuće koje se nalaze ispod ili cesta koja tu prolazi. Izvršno rješenje se može ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja 4. 6. onda treba saglasnost organa. treba razlikovati dvoje: u jednom dijelu se poništava a u drugom ukida rješenje (čl. Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora (često pitanje) – po učestalosti ovo je drugo najčešće vanredno pravno sredstvo.federalni tužilac. ako je rješenje donijeo mjesno nenadležni organ (rok podošenja 1 godina). ako se donese složeno rješenje (u njegovom donošenju učestvuje min. Ako je rješenje federalnih organa. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. a organ koji ga je donio smatra da je nepravilno primjenjeno materijalno pravo. O ovom zahtjevu rješava drugostepeni organ.(rokovi za podnošenje je 5 godina). Ovdje nema rokova u pitanju je dobra volja jednih i drugih. Vanredno ukidanje rješenja – (često pitanje) ovdje se radi o izvršnom rješenju koje je doneseno u skladu sa zakonom. Najčešće se poništava i vraća na ponovni postupak ili poništava i samostalno rješava. može ga ukinuti ili izmjeniti samo uz saglasnost stranke. ako je u istoj upravnoj stvari ranije rješeno na drugačiji način. Ako je dvostranačka stvar ne može se mijenjati na štetu jedne strane. nije dužan donijeti rješenja. Ako je jednostranačka stvar treba stranka na to da pristane. Ako ovakvo rješenje donese viši organ (npr. Pravo nadzora. ne može se koristiti). prinude. 5.260-265 ZUP) – svi pitaju često. a ne može se izjaviti žalba. ucjene i sl (nema roka za podnošenje). Ako stranka traži da se ukine rješenje koje je nepovoljno zanju.rješenje. To može u jednostranačkim predmetima. Organ po ovome može poništiti i ukinuti rješenje. na njega se ne može izjaviti žalba i to nije upravni akt.

7. uošte nije upravna stvar. Četvrti slučaj je ako je doneseno rješenje po službenoj dužnosti a predviđeno je da se može donijeti samo na zahtjev stranke. Upravna rješenja se mogu izvršavati administrativno i sudski (uglavnom novčane obaveze). Treći slučaj je ako je donijeto rješenje čije je izvršenje nemoguće. radi se o vanrednim situacijama. nalaže prisilno izvršenje itd. Nakon proteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo pravosnažno ne može se više izvršavati. Oglašavanje rješenja ništavim – ništavim se oglašava rješenje ako je u upravom postupku rješeno o stvari iz sudske nadležnosti. Drugi slučaj jej kad bi svojim izvršenjem to rješenje dovelo do krivičnog djela. Nema rokova za njihovo oglašavanje ništavim. O ovome odlučuje sud koji rješava upravni spor.nema pravila. Dakle. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanje se poništavaju sve pravne posljedice od dana donošenja (ex tunc). organ donosi zaključak o dozvoli izvršenja navodeći način izvršenja. Stranica 217 od 248 . Svaka stranka koja zbog ukidanja rješenja ima pravo na naknadu samo stvarne štete. Ništavim rješenje oglašava organ koji ih je donio.to rješenje je konačno a prvostepeno na koje se lice žalilo izvršno. a ukidanjem se ukidaju posljedice od dana ukidanja (ex nunc) Izvršenje Kada rješenje postaje izvršno? Istekom roka za žalbu kada žalba nije izjavljena. Sve su to varijante tj postoji više načina i mogućnostzi izvršenja. Uslovi su: 1. Na ova rješenja se može izjaviti žalba. Kako će se praktično izvršiti? To je tzv. administrativno izvršenje. pa po njoj drugostepeni organ odlučio da se odbija. Ovo rješenje o vanrednom ukidanju donosi drugostepeni organ.opasnosti po život i zdravlje ljudi ili javnu sigurnost ili radi otklanjanja poremećaja u privredi. dostavom stranci kada žalba nije dopuštena. donosi se zaključak o dozvoli izvršenja i u dispozitivu se navodi kako će se izvršiti. stranka na osnovu tog rješenja postavlja zahtjev za izvršenje 3. Dolazi do promjene okolnosti nakon donošenja rješenja. prijetnju novčanom kaznom. Može se izvršti i prisilnim putem. ovakvo rješenje se može konvlaidirati samo ako stranka naknadno pristane na njega. ili ako se radi o stvari koja uopšte nije u nadležnosti otgana uprave. dostavom stranci kada žalba ne odgađa izvršenje i dostavom stranci rješenje kojim se žalba odbacuje ili odbija. rješenje mora postati izvršno 2. ili drugostepeni organ. Kada će drugostepeno rješenje postati izvršno? Kada je dugostepeni organ rješavajući po žalbi poništio prvostepeno rješenje i sam sam riješio stvar u meritumu.ako je uložena žalba .

Primjer: povrat stana. Presude u upravnom sporu su obavezne prema svakom. On se može pojaviti u upravnom sporu ako ocijeni da je konačnim upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. Po zakonu kaže se „zainetresirano lice“ to može biti npr i tražilac eksproprijacije itd. Sve odluke koje se donesu u upravnom sporu su pravomoćne.. Vodi se spor između njih.. Novim ZUS-om nadležnost je prenesana na kantonalne sudove. Ako ne može biti nosilac prava i obaveza ne može se pojaviti sa tzžbom u upravnom sporu. To su prije svega skupine građana.. U tom slučaju izvjestilac obavijesti vijeće koje razmatra predmet i donosi odluku.oni nisu pravna lica same po sebi. Postoji treća strank akoji su mnogi kantonalni sudovi ignorisali: to je vlasnik stana. prihvaćeno je novim zakonom da prije svega sudi sudija pojedinac. kantona i općine.ZAKON O UPRAVNOM SPORU – SN FBIH 9/05 ŠTA JE UPRAVNI SPOR? Predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. zavodi. gradske službe. Šta je organ u smislu ZUS-a? Pod njima se podrazumijevaju organi uprave. osnovna prava i slobode zagarantovane ustavom FBiH i međunarodnim konvencijama. organ uprave ali samo pod jednim uslovom: da takvo lice može biti nosilac prava i obaveza u u pravnom postupku. Da li u upravnom sporu ima zainteresirana stranka? Da. jer se protiv njih ne može koristiti pravo žalbe. Upravni spor može pokrenuti i pravobranilac koji istupa u ime FBiH. ali da bi se učinio efikasniji rad sudova. sjedištu organa koji je to rješenje donio. To je spor o zakonitosti upravnog akta. Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen.). Postaju pravna lica ako se to reguliše. Ko rješava upravne sporove? Sve do sada to je radio Vrhovni sud. općinske službe. pravna lica koja imaju javna ovlaštenja (Federralni zavod za PIO) Ko sudi? Uvijek je sudilo vijeće. upravni spor može pokrenuti i oni koji nisu ni fizička ni pravna lica. Njih mora uvažavati organi uprave. odnosno. određeno naselje. Suština organa uprave je donošenje upravnih akata. Ko sve može pokrenuti upravni spor? Pojedinac – domaće i strano fizičko lice i pravno lice. ali da ne bi opteretili samo pojedine kantonalne sudove – nadležnost se određuje prema prvostepenom rješenju. Stranica 218 od 248 . tako i druge stranke koje učestvuju u upravnom sporu. ako smatraju da je povrijeđeno pravo ili pravni interes zasnovan na zakonu. Pored toga. ali može i vijeće. koji je također zainteresovan da taj stan ostane njemu. a ponekad i kantonalni a li u manjem obimu. Stranke su: nosilac stanarskog prava i korisnik koji je tokom rata dobio privremeno rješenje. agencije.. upravne organizacije (direkcije.

Rješenje koje drugostepeni organ donese povodom žalbe ili dopis koji uputi prvostepenom organu sa nalogom da postupi po zahtjevu stranke nije upravni akt. npr rješenje o tome i tome nije upravna stvar itd.nema definicije šta se smatra upravnom stvari. Treći slučaj je gdje neposredno. Postoji presumpcija. Šta kada prvostepeni organ ćuti? Stranka može podnijet žalbu drugostepenom organu u roku od 30 i 60 dana. tada se stranka može obartiti sudu tužbom radi ćutanja administracije.12 ZUS)?16ČESTO PITANJE Neki od zakonskih razloga su: ako akt sadrži takve nedostatke koji spriječavaju sudu pred kojim se vodi spor ocjenu njegove zakonitosti (u dispozitivu se riješi stvar da ne znate kako postupiti – nejasan dispozitiv. da se radi o upravnoj stvari. I da ni ona nije postupila po zahtjevu u roku 30 dana od dana kada je isti njoj podnesen.ako se u roku ne rješi po žalbi smatra se da je odbijena. može se pobijati zato što u aktu nije nikako ili 15 16 Često pitanje Često pitanje Stranica 219 od 248 . ili obrazloženje nije u skladu sa izrekom. da se njime rješava o pravu ili obavezi pojedinca 3. odlučuju domovi parlamenta FBiH. ali je dozvoljeno pokrenuti upravni spor. ali kada se podnosi takva tužba.11 ZUS)? 15 ČESTO PITANJE Protiv akata donesenih u postupku u kojem postoji osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. Drugostepeni organ provodi postupak po zakonu. U stvarima u kojima se po izričitoj zakonskoj odredbi ne može voditi upravni spor (ovdje bi mogla poslužiti zaštita zakonitosti npr). nego upravna radnja. da se obrati pismeno upravnoj inspekcija. odnosno zakonodavnog djela kantona (skupština Kantona). da ga je donio nadležni organ 2. trebaju biti ispunjena tri elementa da bi se radilo o upravnom aktu: 1. sudu se treba pružiti dokaz da je podnesen zahtjev upravnoj inspekciji. Upravni akt jeste akt nadležnog organa kada rješava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnih lica u nekoj upravnoj stvari. Ćutanje administracije? Prije nego se podnese tužba zbog tzv. Dakle. najčešće drugostepenog (u 95% slučajeva). Nije definisano zakonom. polazi se od sudske prakse. Ako ona ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana. stranka može podnijeti tužbu i pokrenuti upravni spor. predsjednika i potpredsjednika FBiH. Kada općinsko vijeće donese upravni akt može se pokrenuti upravni spor protiv tog akta. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor (čl. ili obrazloženjem se odlučuje o upravnoj stvari). na osnovu ustavnih ovlaštenja. Zakonski razlozi za pobijanje upravnog akta (čl. ćutanja administracije. Postoje prvostepeni akti na koje nije dozvoljena žalba. Ako i drugostepeni ćuti. Protiv kojeg upravnog akta se pokreće upravni spor? Konačnog.Protiv čega se pokreće upravni spor? NAUČITI DEFINICIJU UPRAVNOG AKTA!!!!! Samo protiv upravnog akta.

nema prava na žalbu. u kom pravcu predlaže da se riješi stvar. Tužba se predaje neposredno ili preporučenom poštom. Može se desiti da iz neznanja ili omaškom ali ako se to može pripisati neukosti stranke da tužba bude predata drugom organu – ona je predata u roku. koji upravni akt se osporava. tada sud može u sporu i meritorno odlučiti ako je akt donesen od nenadležnog organa i ako u upravnom postupku koji je prethodio donošenju rješenja nisu primjenjena pravila postupka i ako iz utvrđenih činjenica nije pravilno izveden zaključak. Odgoda izvršenja? Kada stranka podnese tužbu u upravnom sporu to ne odgađa izvršenje upravnih rješenja ( a najčešće se radi o carinama i porezima). tada ne može isti zahtjev isticati u tužbi.nije pravilno primjenjeno materijalno pravo ili pravila postupka. naznaku tuženog. Ovaj rok važii za obudsmene i za pravobranioce. Može se izjavitii na zapisnik. Ako sud odbije odgodu. Prtoznakom se može potpisati samo u jednoj situaciji: samo kada nepismena stranka daje punomoć. zakonske razloge za pobijanje akta. Ako potvrde uz zahtjev nema odbacuje se zahtjev jer je prekratak ovaj rok od 3 dana da se stranka opminje da ispravi nedostatke. Tužena strana? To je organ čiji se upravni akt osoprava. Sastav tužbe? Tužba mora sadržavati: ime i prezime tužitelja i druge lične podatke. čak i kod općinskog suda. Kada se podnosi tužba uz nju se dostavlja obavezno i akt koji se pobija tužba se dostavlja u dva primjerka ili u Stranica 220 od 248 . Ako osoba podnosi zahtjev za odgodu sudu odvojeno ili uz tužbu. a ako nije u roku od 60 dan aod dana kada je akt dostavljen stranci. Ona se podnosi u roku od 30 dana od dana kada je stranci dostavljen akt koji se osoprava. Ako se pravobraniocu dostavlja upravni akt ili ako obudsmen ima takvo rješenje. on je samo tužena strana. mora dostaviti potvrdu sudu da taj isti zahtjev nije podnijela već organu uprave. • • da odlaganje nije protivno javnom interesu i da tim odlaganjem nije nanesena šteta drugoj stranci Izuzetak: Kada se stranka obraća organu uprave za odgodu izvršenja i nije uspjela. Kada se žalba dostavlja na odgovor? Samo u jednom slučaju: kada stranka u žalbi ističe nove činjenice i dokaze. Takav organ će je proslijediti nadležnom sudu i neće biti neblagovremeno. Stranka može podnijeti organu uprave ili sudu (u tužbi zatraži da se odgodi izvršenje i tada se hitno postupa) zahtjev za odgodu (ako hoće da pokrene spor) pod slijedećim uslovima da: stranka koja traži odgodu mora dostaviti potvrdu da je pokrenut upravni spor kod nadležnog suda. Upravni spor? Pokreće se tužbom. rok teče od kada im je dostavljena. jer ovaj zahtjev je sastavni dio tužbe kao i potvrda i to se rješava u roku od 3 dana. donosioc akta. Kako se može potpisati stranka u upravnom postupku koja je nepismena? Drugo lice će ga potpisati i osoba koja ga je potpisala ispod naznači svoje ime i prezime i adresu. Organ koji donosi rješenj nije i ne može biti stranka u postupku.

predstavnik organa uprave koji je donio akt. tada organ uprave povrijeđuje službenu dužnost. Stranka u tužbi i u odgovoru na tužbu može tražiti da se zakaže javna rasprava. Svaka strannka je dužna dokazati činjenice na koje se poziva. Kada sud ocijeni da nema više razloga da prisustvuje sjednici pušta ga da ide i nastavlja svoj rad. tad asud ima pravo i obavezu da podnese prijavu disciplinskoj komisiji protiv službenog i odgovornog lica u tom organu.potrebnom broju primjeraka. Dostava upravnih spisa po tužbi? Sud je dužan tužbu dostaviti organu uprave koji je donio upravni akt na odgovor u određenom roku i da ist dostavi upravne spise kantonalnom sudu.bitno je da je činjenično stanje potpuno drugačije i da je postojalo ranije ali ih tužilac nije mogao istaći. Raniji zakon nije imao nejavnu sjednicu. prijevremena (ćutanje administracije). a predmet se ne može riješiti bez spisa. Ako ne dostavi spise u ostavljenom roku. Ako lice ne obavijesti sud u roku od 15 dana (a bilo je upozoreno na posljedice) sud će rješenjem obustaviti postupak po njegovoj tužbi. ovo može tražiti u tužbi i u odgovoru na tužbu i ako to traži sud je mora zakazati. Odbačaj tužbe? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako je: neblagovremena. i ako se radi o stvari o kojoj se n emože voditi upravni spor. i ako već postoji pravomoćna sudska odlika o istoj stvari. Kod nejavne sjednice nema rasprave. Sud može iz ovih razloga odbaciti tužbu u svakom stadiju postupka. Tužilac može odustati od tužbe sve do donošenja sudske odluke u upravnom sporu. ali postoji izuzetak: kada stranka uz tužbu prilaže izuzetno jak dokaz koji dovodi u pitanje činjenično stanje iz upravnog postupka. dakle teret dokazivanja je na strankama. tužilac može i dati neke nove dokaze. U tužbi se ne mogu navoditi nove činjenice i dokazi. Sudija mora pozvati ovakvog tužioca. O pokretanju disciplinskog postupka obavještava se Vlada FBiH ili Vlada kantona. Najduži rok za odgovor je 20 dana. Tužba se dostavlja i drugim strankama na odgovor ako je višestranački predmet. ili eventualno proširuje tužbu i na to novo rješenje. Stranka se uvijek mora opomenuti da ako ne otkloni nedostatke na koje joj je ukazano njena tužba će biti odbačena. Tada sud rješenjem obustavlja postupak. ako akt koji se tužbom osporav anije upravni akt li da je očigledno da se upravnim aktom ne dira u pravo tužioca (ne odnosi se na njega). Šta sve može tužilac? On može tražiti da prisustvuje nejavnoj sjednici. ako je stranka podnijela tužbu a ima pravo na žalbu na prvostepeno rješenje a to pravo nije iskoristila. s tim da kad ser stranka poziva upozorava se da ponese sve dokaze koji će dokazati njene tvrdnje iz tužbe. predočiti mu stvar i tužbu. podnesena od neovlaštenog lica. jer se ista dostavlja drugoj strani ili stranama na odgovor. može nu dozvoliti da nešto dodatno kaže ako ima. Ako je lice podnijelo tužbu a drugostepeni organ naknadno donese novo rješenje stranka se poziva da se u roku od 15 dana izjasni da li je zadovoljna novim rješenjem. bez obzira da li stvar rješava pojedinac ili vijeće. Ili je vijeće već uzelo u odlučivanje. ista mora biti i potpisana. Ako ona ne pruži dovoljno dokaza sud ne izvodi dodatne ex officio. Tužba se može riješiti i bez spisa ako stranka osporava samo sa aspekta primjene materijalnog prava. Na raspravu se pozivaju stranke. Tok rasprave: sudija izvjestilac izlaže ukratko predmet (kada je Stranica 221 od 248 .

Takožer može tužbu odbiti i potvrditi upravni akt i to je opet meritorno rješavanje. Ako nadležni organ ne postupi po presudi suda u roku koji mu je sud odredio i kojom je vraćena stvar na ponovno postupanje i naloženo da se postupi po uputama. Odgoditi se može ako nema dokaza o urednoj dostavi poziva. Pošto se zapisnik potpiše. Pravni lijekovi? Protiv odluke kantonalnog suda donesene u upravnom sporu ne može se izjaviti žalba. Protiv pravomoćne odluke kantonalnog Stranica 222 od 248 . sud ne može taj akt poništiti po službenoj dužnosti. Takva rasprava ne bi trebala trajati duže od pola sata. i utvrdio da rješenje ne može opstati. sastav suda. Dostava odluke – stranka je dužna sama doći na sud i preuzeti odluku jer joj se na usmenoj raspravi saopšti kada će biti izrađena odluka. izreka. Ako stranka izostane sa raprave a uredno je pozvana. Pouka o pravnom lijeku. Zato je jako važno koje će razloge stranka navesti u tužbi. potpis sudije/predsjednika vijeća.protiv ove presude žalba nije dopuštena. sud tada rješava stvar u meritumu (nema poništavanja rješenja i vraćanja na ponovni postupak). ali je isključivo vezan razlozima tužbe.vijeće) a predsjednik vijeća rukovodi raspravom. koji akt pobija. nego sud. to ne spriječava sud da radi – nema odgode. dan kada je održana sjednica). Zapisnik se vodi. može i naknadno) u roku od 30 dana. Gubila bi se smisao javne rasprave ako stavr ne bi bila meritorno rješena. Ako stranka u tužbi ne ukaže na ništavost. Šta presuda sadrži? Uvod (naziv suda. Rješavanje suda po tužbi? Sud rješava po osnovu činjenica utvrđenih u pobijanom prvostepenom ili drugostepenom postupku. Njegova presuda kojom meritorno rješava stvar predstavlja upravni akt. on čini tešku povredu službene dužnosti i tada je sud dužan podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka. stranke napuštaju raspravu. mogu biti i svjedoci. Sud može da poništi sve prethodne akte i donese meritornu odluku koja se izvršava. tužilac izlaže tužbu. Spor se rješava presudom. a u njega se unose najbitnije stvari. U ZUP-u je obavezna lična dostava. Sud nije dužan odlučiti po tužbi u roku od 30 dana osim ako nije održana javna rasprava. Javna rasprava. obrazloženje. Kada sud na raspravi utvrdi drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog u upravnom postupku i otkloni propuste. Kada sud odlučuje u vijeću (3 sudije) potrebne su 2/3 da se donese odluka. Ako se član vijeća ne slaže.utvrđeno drugačije činjenično stanje sud donosi odluku u roku od 30 dana. a odluka se upisuje u zapisnik (ali ne mora odmah. Original presude se čuva u sudu a strankama se dostavlja ovjereni prepis. u kojoj stvari. pa čak ako ne dođe ni jedna stranka. presuđuje u meritumu. Ako je bila nejavna rasprava – može se dostaviti poštom. Zakonitost osporenog akta? Sud je vezan zahtjevom (petitom tužbe) i to mora da poštuje.33 st1 i 2 ) tj.broj i datum. Presudom se tužba može uvažiti i to na 2 načina: upravni akt se poništava i rješava se upravna stvar (čl. a može da tužbu uvaži i poništi i prvostepeno i drugostepeno rješenje i vrati na ponovni postupa ali samo kada ocjeni da ovi organi mogu lakše i efikasnije provesti postupak. njegovo se mišljene piše na zapisnik i zatvori u kovertu. Nema pozivanja u ime naroda ili u ime BiH u ovom postupku.

suda donesene u upravnom sporu stranka može podnijeti: zahtjev za vanredno preispitivanje zbog povrede federalnog zakona ili drugog federalnog propisa i ako je došlo do povrede pravila federalnog ZUP-a ako je ta povreda uticala na donošenje rješenja (podnosi se vrhovnom sudu FBiH- samo kada je kantonalni sud odluku temeljio na federalnim propisima ili kada stranka smatra da je povrijeđen postupak prema federalnim propisima), a kantonalnom se podnosi ako se odluka temelji na kantonalnim propisima. Zahtjev za varedno preispitivanje se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja sudske odluke. dostavlja prvostepenom organu, koji zahtjev dostavlja u roku od 3 dana drugostepenom sudu. Kada vrhovni sud dobije zahtjev, dostavlja ga na odgovor organu čiji se akt pobija, a dostavlja se i drugim strankama. Ako se zahtjev odmah dostavi drgostepenom sudu, isti će ga primiti i dostaviti prvostepenom. Kao datum prijema računa se kada je dostavljeno drugostepenom sudu. O zahtijevu uvijek odlučuje vijeće od 3 sudije (ranije je bilo vijeće od 5 sudija) Ovo je problem kod malih sudova, tako da se u tom slučaju često dostavlja vrhovnom sudu na odlučivanje (delegacija vrhovnog suda). Ovim zahtjevom se ne može pobijati kantonalna odluka zbog nepotpuno i netačno utvrđenog stanja. Sud samo ispituje zakonitost odluke u okviru postavljenog zahtjeva, alii po službenoj dužnosti ispituje da li su pravilno primjenjeni materijalni propisi i pravila postupka (uporedi sa revizijom u ZPPu). Stranka može tražiti održavanje javne sjednice i tome se ne mora udovoljiti jer ovdje načelno se odlučuje na nejavnim sjednicama. Kako odlučuje nadležni sud po ovajvim zahtjevima? Zahtjev se prvo dostavlja strankama i određuje im rok u kojem trebaju odgovoriti. Rješenjem se odbacuje neblagovremen, nedopušten ili neovlašten zahtjev. Donosi presudu kojom odbija ili uvažava zahtjev. Ako ga uvažava kantonalnu odluku će ukinutu ili preinačiti. Ako ukida vraća predmet na ponovni postupak. Preinačenjem odluke, sud zapravo rješava po tužbi. U upravnom postupku nema preinačenja, može izmjeniti rješenje. Zahtjev se upućuje drugostepenom preko prvostepenog organa. Kantonalni sud dostavlja spise a vrhovni sud dostavlja zahtjeve strankama na odgovor u roku koji odredi sud. Ponavljanje postupka? Postupak okončan presudom ili rješenjem suda može se na zahtjev stranke ponoviti iz slijedećih razloga: 1. ako se dođe do novih činjenica ili dokaza za koje stranka nije znala u vrijeme postupka, a takve su da se za njih ranije znalo mogla je biti donesena drugačija odluka 2. ako u upravnom sporu nije pružena mogućnost stranci da učestvuje u sporu (vlasnici stanova u stambenim predmetima, npr nije im dostavljena tužba na odgovor) 3. ako je presuda donesena u krivičnoj ili građanskoj stvari pa je kasnije ukinuta a korištena je u sporu 4. ako je odluka donesena uslijed izvršenja krivičnog djela sudije ili službenog lica u sudu ima ukupno 6 razloga. Pokreće se tužbom, a o istoj odlučuje sudija pojedinac koji nije učestvovao u donošenju odluke koja se pobija. Kada onaj sudi koji odlučuje o

Stranica 223 od 248

ponavljanju postupka ocijeni da su ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka, on će staviti van snage odluku kantonalnog suda i istovremeno odlučiti po tužbi. Ako ne održava raspravu mora pribaviti sve spise jer po njima odlučuje. Ukoliko ZUS ne sadrži pojedine odredbe shodno se primjenjuju odredbe ZPP-a. Razlog – kada je vođena javna rasprava pa je sud izvodio dokaze i utvrđivao činjenice a nije samo radio po osnovu pribavljenih spisa. Rok za ponavljanje je 30 dana od dana saznanja i objektivni rok od 5 godina. Sudija pojedinac ako ne odbaci zahtjev za ponavljanje isti dostavlja na odgovor. Protiv odluke o ponavljanju postupka sudije pojedinca dozvoljeno je uložiti zahtjev za vanredno preispitivanje- provjeriti !!!!!. Ombudsman može podnijeti ovaj lijek iz istih razloga iz kojih može podnijeti tužbu (ali ne i iz drugih razloga) jer su formirani da štite ljudska prava zagarantovana Ustavom i EKLJP. Obaveznost presude? Član 57. – 59. Ako je presudom poništeno rješenje i vraćeno prvostepenom organu, isti je dužan u roku od 15 dana donijeti novo rješenje shodno uputama iz sudske presude. Ako on to ne učini, ili donese rješenje protivno uputama iz presude, stranka može ponovo podnijeti tužbu sudu, odnosno, zahtjev u kojem će zatražiti da sud koji je poništio upravni akt riješi tu upravnu stvar jer organ uprave ćuti. Ako upravni organ nije slijedio upute suda, stranka može podnijeti tužbu, a sud tu stvar mora riješiti u meritumu, nema više vraćanja predmeta upravnom organu. Odluka suda je upravni akt koji se izvršava (ako podlaže izvršenju). Organ koji je ćutao vrši tešku povredu i protiv njega se može pokrenuti disciplinski postupak.ako organ donese akt protivno primjedbama suda iz presude , sud će po novoj tužbi morati ukinuti to novo rješenje i sam će odlučiti tj donijeti presudu (ako je činjenično stanje nesporno utvrđeno). Ako organ ne utvrdi činjenično stanje sud će sdasm meritorno odlučiti i provesti postupak, ali kantonalni sud je dužan pokrenuti disciplinski postupak protiv odogovrnog lica. Postupak zaštite sloboda i prava pojedinaca zaštićenih ustavom federacije? Sui generis pravno sredstvo. Članovi 60. - 62. Ovim pravnim sredstvom se dozvoljava da se pobijaju akti koji se inače ne mogu pobijati, a kojima se krše prava pojedinaca (iz ustava i međunarodnih konvencija i sporazuma), pod uslovom da nije zajamčena druga sudska zaštita protiv takvih akata. Zahtjev pored pojedinca može podnijeti i ombudsmen. Ovakav zahtjev rješava kantonalni sud i to sudija pojedinac ili vijeće. Zahtjev se smatra hitnim i rok rješavanja je 15 dana. Mora se dostaviti i drugoj strani na odgovor osim ako očigledno proizilazi da su kršena ljudska prava. U zahtjevu se treba navesti radnja, vrijeme, organ, podaci o službenom ili odgovornom licu – član 63. te zahtjev da se otklone posljedice. Može se podnijeti sve dok radnja traje. Odlučuje se rješenjem. Protiv ovog rješenja dozvoljava se podnošenje zahtjeva za vanredno preispitivanje i to vrhovnom sudu FBiH u roku od 8 dana. Osim pojedinačnih akata, ovo se odnosi i na pojedinačne radnje tj. ponašanju službenog ili odgovornog lica koji svojim radnjama onemogućava stranci da ostvari ustavom zagarantovana prava i slobode. Ako se to zaista utvrdi, tada postoji mogućnost da kantonalni sud donese rješenje kojim će zabraniti dalje postupanje ili nepostupanje ili će naložiti da se postupi na

Stranica 224 od 248

određeni način i utvrđuje određene mjere u određenom roku kako bi se otklonile te negativne posljedice. Postoji čak i mogućnost novčanog kažnjavanja za neizvršenje naložene radnje (200-800 KM). Ovo rješenje treba da izvrši kod koga se te radnje čine ili ne čine, a ako on to neće da izvrši, onda sud može sam ili putem općinskih sudova da na zahtjev stranke preuzme izvršenje tog rješenja.

Stranica 225 od 248

LITERATURA Zakon o državnoj službi SNFBIH 67/05 (zadnja izmjena) Zakon o namještenicima SBFBIH 49/05 Zakon o PIO (SNFBIH 29/98, 49/00, 32/01 i 73/05) Zakon o državnoj službi u instistucijama BiH (SG BIH 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05 i 2/06) Zakon o radu FBiH (SNFBIH 43/99, 32/00 i 29/03) Zakon o radu u institucijama BiH (SGBIH 26/04) – ne pitaju Pravilnik o radnoj knjižici (SNFBIH 42/00, 53/00) ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FBIH Zakon o državnoj Službi u FBiH ne primejnjuje se na: (provjeriti u zakonu) članove Parlamenta FBiH, predsjednika i 2 dopredsjednika, članove vlade, sudije, tužioce, članove kantonalne vlade, članove zakonodavog tijela kantona, članove općinskog i gradskog vijeća, gradonačelnika, pripadnike policije, ured za reviziju. Državni službenici mogu biti: državni službenici i rukovodeći državni službenici. Rukovodeći državni službenici su rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, sekretar organa uprave, rukovodilac uprave i ustanove koja je u sastavu ministarstva, pomoćnici rukovoditelja i glavni inspektori (federalni i kanotnalni). Ostali državni službenici su: inspektori, stručni saradnici, viši stručni saradnici i stručni savjetnici. O pravima i dužnostima državnih službenika odlučuje rukovodilac organa uprave, odbor državne službe za žalbe i agencija za državnu službu. Državni službenici ispunjavaju slijedeće uslove: državljanin je BiH, ima univerzitetsku diplomu, stariji je od 18 godina, zdravstveno je sposoban za obavljanje određenog posla, i u zadnje 3 godine nije otpušten iz državne službe i da nije obuhvaćen odredbom člana IX 1. Ustava BiH. Postavljenje državnih službenika vrši rukovoditelj organa uprave uz pribavljeno mišljenje agencije za državnu službu, a mišljenje nije obavezujuće. Popunjavanje upražnjenih radnih mjesta Interni premještaj- znači da se državni službenici iz tog organa mogu premjestiti na drugo radno mjesto u istom organu i taj premještaj može biti dobrovoljan i nametnut. Može se vršiti preuzimanje državnih službenika iz jednog u drugi organ s tim da mora biti ista razina. Zatim može se vršiti popuna sa liste prekobrojnih službenika. Ako se ne može vršiti popuna na ove načine onda ide javno popunjavanje preko agencije za državnu službu. Unaprjeđenje se također vrši internim oglasom.

Stranica 226 od 248

Radni odnos na određeno vrijeme- procedura je ista kao i kod zapošljavanja na neodređeno vrijeme ali on ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme . Državni službenik ima pravo žalbe odboru državne službe za žalbu , a zatim pravo tužbe sudu. Kada se osoba prvi put zapošljava u organima uprave probni rad traje 6 mjeseci. Ocjenjivanje državnih službenika vrši se svakih 12 mjeseci i rukovodilac organa uprave o tome donosi rješenje. Rješenje se donosi na prijedlog neposredno nadređenog službenika. U organima uprave mogu se zaposliti pripravnici i to na jednu godinu. Naknada za privremeno obavljene poslove – ako državni službenik privremeno obavlja poslove dakle druge poslove uz svoje- zakon predviđa naknadu od 50%. Godišnji odmor- rukovodioci imaju najmanje 25 a najviše 36 radnih dana a ostali državni službenici najmanje 20 dana. Prestanak radnog odnosa državnih službenika – prestaje dobrovolnjim istupanjem iz službe, kada ispuni 65 godina života i 40 staža osiguranja prema općim propisima, disciplinska mjera prestanka (o disciplinskoj odgovornosti odlučuje komisija koju formira agencija za državnu službu, protiv rješenja komisije može se podnijeti žalba odboru), smrću, ako izgubi državljasntvo BiH, sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bih, ako ne zadovolji na probnom radu, prekobrojnost, ako dvije uzastopne ocjene ima «ne zadovoljava», ako je osuđen na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. Mjere komisije: prestanak radnog odnosa javna opomena suspenzija prava učestvovanja za unapređenje u naredne dvije godine (postoje obligatorna i fakultativna suspenzija)

odredba o osnivanju se nalazi u Sl.Gl.FBiH 48/03 a osnovala je Vlada FBiH. Agencija za državnu službu postoji i na nivou FBiH i BiH. Nadležnosti ADS – edukacija državnih službenika, planira proces zapošljavanja, utvrđuje jedinstvane kriterije za postavljenje državnih službenika, pruža stručnu pomoć organima uprave, i podnosi izvještaj o svom radu Vladi FBiH. Svi instituti koji nisu uređeni ovim zakonom uređuju se primjenom općih propisa – zakon o radu FBiH. ZAKON O NAMJEŠTENICIMA Sl.Gl.FBiH 49/05 Namještenici rade na dopunskim poslovima osnovne djelatnosti organa uprave. O pravima i dužnostima odlučuje rukovodilac a žalbe mogu uložiti odboru i ukoliko nisu zadovoljni odlukom odbora mogu tražiti zaštitu od općinskog suda. Raspoređivanje i postavljanje namještenika vrši rukovodilac. Popunjavanje upražnjenog radnog mjeta vrši se putem internog oglasa a rukovodilac upravnog organa imenuje internu komisiju koja će sprovesti taj oglas. Ako se mjesta ne mogu popuniti na taj način

Stranica 227 od 248

onda će se popuniti javnim oglasom. povrede van rada.) ugovor na određeno vrijeme može biti do dvije godine za razliku od državnih služenika kod kojih to nije određeno.pravo na taj staž imaju osobe koje rade puno radno vrijeme. plaćenog odsustva 7 dana a neplaćeno u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom. Godišnji odmor najmanje 18 dana a najviše 30. muškarac preko 65 godina). pravo na invalidsku penziju. 32/01 i 73/05 Prava iz PIO: pravo na starosnu penziju. Invalidska penzija – dovoljno je da se utvrdi gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću. ali može da obavlja druge poslove uz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Primaju se na rad putem ADS. djeca do 15 godina. 49/00. ako se nalaze na redovnom školovanju do 25 godina.12. probni rad je 3 mjeseca. Uvjeti su isti kao za državne službenike osim stručne spreme. Vrste staža: poseban staž – na njega imaju pravo pripadnici Armije BiH. godine (računa se u dvostrukom trajanju) − staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem – odnosi se na osiguranike koji rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima gdje se ni posebnim mjerama zaštite na radu ne mogu poboljšati uslovi rada − staž osiguranja sa efektivnim trajanjem .FBiH 29/98. Namještenci su osobe sa SSS i VŠS.1995. Prestanak ugovora o radu je isti kao kod državnih službenika. sa tim da ga ne raspisuje agencija već rukovodilac. ZAKON O PIO Sl.Gl. Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može da radi na odgovarajućim poslovima. − Stranica 228 od 248 . Starosna penzija – uvjeti: da osoba ima 65 godina života i minimalno 20 godina staža osiguranja. Namještenici se ocjenjuju svakih 12 mjeseci a dvije negativne ocjene dovode do prestanka radnog odnosa.1991. bolesti koja se ne može otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom. odnosno 40 godina staža osiguaranja bez obzira na godine starosti. profesionalne bolesti i u tom slučaju kod osiguranika nastaje gubitak radne sposobnosti. Provjeri oko primanja preko ADS-a. Pripravnički staž traje 6 mjeseci za SSS i 9 za VŠS. HVO i policije koji su uzeli učešće u odbrani BiH i to u periodu od 30. Porodična penzija – (provjeri u zakonu) pravo na nju ima: bračni partner (žena preko 45. Izmjenjena radna sposobnost nastaje kada osiguranik ne može da obvalja poslove svog radnog mjesta sa punim radnim vremenom. a te promjene nastale su zbog: povrede na radu. pravo na porodičnu penziju i prava osiguranika sa preostalom radnom sposobnšću. supruga iz razvedenog braka ako je presudom za razvod braka utvrđeno pravo na izdržavanje.04. nepuno radno vrijeme. – 22.

mjesto rada. ne može biti manje od 30 minuta. pod vodom. nepuno (znači 4 ili 5 sati u toku dana) i ta osoba može zaključiti još jedan ugovor kod drugog poslodavca na nepuno vrijeme kako bi imala puno radno vrijeme. ZAKON O RADU Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između zaposlenika i poslodavca. plaća i ostale naknade na koje ima pravo zaposlenik. prvi ne može biti kraći od 12 dana. Jedan broj dana ili mjeseci radi više a drugi dio manje ili nikako. juna naredne godine. Stranica 229 od 248 . radno mjesto. odmor između dva radna dana ne može biti kraći od 12 sati. početak rada na određenim poslovima. odsustva (plaćena i neplaćena) i drugi elementi predviđeni pravilnikom o radu. Maloljetnici imaju pravo na godišnji odmor koji ne može trajati manje od 24 dana. Ako priroda posla zaht6ijeva poslodavac može napraviti preraspodjelu radnog vremena npr. a drugi dio se može koristiti do 30. Noćni rad se smatra rad od 22. dva dana plaćeno i dva neplaćeno. godišnji odmori. otkazni rokovi.00 sati (u poljoprivredi do 05:00 sati). raspored radnog vremena. da li se ugovor zaključuje na određeno ili neodređeno vrijeme. Ukoliko je potrebno radno iskustvo za obavljanje određenog posla poslodavac može sa osobom zaključiti ugovor o pripravničkom radu na godinu dana koji se dostavlja zavodu za zapošljavanje. Ugovor o radu – elementi: naziv i sjedište poslodavca. Žene ne mogu da rade noću. Plaćena 7 dana i neplaćeno odsustvo koje utvrđuje poslodavac: po 4 dana za vjerske praznike. Za vrijeme obavljanja volonterskog rada poslodavac je dužan da osigura osobu od povreda na radu i profesionalnih bolesti. Skraćeno radno vrijeme je puno radno vrijeme ako govorimo o osobi kod koje je cijenjena njena radna sposobnost od strane nadležnog organa i utvrđeno da ta osoba može da radi na istim poslovima ne osam već 6 ili 4 sata. Poslodavac ne može tražiti podatke koji nisu vezani za posao. Prekovremeno ne može raditi maloljetnici i trudnice. Radno iskustvo koje je osoba stekla obavljajući pripravnički i volonterski rad uzima se kao radno iskustvo za obavljanje nekih drugih poslova. Poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom i volonterom radi stručnog osposobljavanja za obavljanje određenog posla. kao i ugovor o volonterskom radu. Godišnji odmor se može koristiti iz dva dijela. s tim da može biti puno.00 do 06. ime i prezime zaposlenika. prekovremeno (10 sati sedmično + 10 sati uz saglasnost zaposlenika).osobe koje rade sa skraćenim radnim vremenom koje se računa kao puno radno vrijeme − penzijski staž – to je staž na osnovu koga osiguranik ostvaruje prava iz PIO a to je samo za onaj staž koji je plaćen. sedmični odmor manje od 24 sata i godišnji odmor manji od 18 dana. Radno vrijeme kod poslodavca traje 40 sati sedmično. Pravo na odmor postoji: u toku rada. Odsustva mogu biti plaćena i neplaćena. zemljom na na ročito teškim i po zdravlje štetnim poslovima.

to su poslovi za koje se ne može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrojeme i ne mogu trajati duže od 60 dana u toku godine. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o gubitku radne sposobnosti. Ako se desi da se zaposleniku poslije prestanka radnog odnosa ne preda radna knjižica. Kod suda zaštitu može tražiti u roku od godinu dana od dana saznanja za povredu prava. Ako je zaposlenik umro – predaje se srodnicima. Izdaje se na zahtjev te osobe. Radna knjižica – je javna isprava koju izdaje nadležna općinska služba za rad i može se izdati osobi koja ima 15 godina života. ako je zaposlenik osuđen na kaznu zatvora duže od tri mjeseca.. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova zaključuje se poseban ugovor. ako zaposlenik navrši 65 godina života odnosno 20 godina osiguranja ili ako navrši 40 godina osiguranja bez obzira na starosnu dob ako se poslodavac i zaposlenik ne dogovore drugačije. Ispravku netačno upisnih podataka može da vrši PIO i općinska služba. Zaposlenik zažtitu svojih prava može tražiti kod: poslodavca i kod nadležnog suda (općinski). a ako nema 15 zaposlenika ili nije formirano.Naknada plaće: plaćeno odsustvo. Ako poslodavac ima preko 15 zaposlenika. smrću. a izdaje je nadležna općinska služba za poslove rada. a prilikom zasnivanja radnog odnosa zaposlenik je dužan predati radnu knjižicu poslodavcu. sindikat obavlja funkciju Vijeća zaposlenika. Stranica 230 od 248 . godišnji odmor. a poslodavac je dužan izdati potvrdu o tome. U radnu knjižicu se upisuju opći podaci o zaposleniku. sporazumom. Prestanak ugovora o radu: ako je zaključen na određeno vrijeme. Privremeni i povremeni poslovi . zaposlenici mogu formirati Vijeće zaposlenika. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog nepredviđenih okolnosti a zaposlenik se nalazi kod njega duže od dvije godine ima pravo na otpremninu.. otkazom ugovora o radu (rokovi: 7 – ako zaposlenik daje otkaz i 14 dana – ako poslodavac daje otkaz). i odluka nadležnog suda koja za posljedicu ima prestanak radnog odnosa. Štrajk – zaposlenici imaju pravo organizirati štrajk i niko ne smije iz tih razloga imati manja prava od onih koji nisu učestvovali u štrajku. ista se dostavlja nadležnoj općinskoj službu po prebivalištu zaposlenika. bolovanje.

izvršnoj vlasti. 5. rukovođenje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i direktor) i koje propise donose organi uprave 5. pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja 14. kada je pravosnažno. upravna inspekcija (rijetko). pravnim osobama i obudsmenima 6. 6. zapisnik UPRAVNI POSTUPAK 1. povjeravanje javnih ovlaštenja 3. 4. 7. nabrojati i obrazložiti jedno 13. 9. vanredna pravna sredstva.UPRAVA 1. uprave u okviru ministarstva. 4. prema građanima. kada je konačno rješenje UPRAVNI SPOR Stranica 231 od 248 . 7. 3. nabrojati neke 4. skraćeni i posebni ispitni postupak 10. 6. 12. poslovi urgana uprave 2. žalba. rad drugostepenog organa po žalbi. rješenje i vrste rješenja 11. 2. rad prvostepenog organa po žalbi. kako se osnivaju samostalen uprave. 8. kada je izvršno prvostepeno i drugostepeno rješenje 15. 3. načela stvarna i mjesna žnadležnost izuzeće službene osobe stranke u upravnom postupku zapisnik dostavljanje pismena rokovi povrat u pređašnje stanje pokretanje prvostepenog upravnog postupka. odnos organ uprave prema zakonodavnoj vlasti. opće odredbe inspekcijskog nadzora. 5. 2. Vijeće ministara Vlada FBiH Osnivanje organa uprave u FBiH gdje su smještena federalna ministarstva nabrojati nekoliko federalnih ili državnih ministarstava sticanje državljanstva BiH prestanak državljanstva BiH ORGANIZACIJA UPRAVE 1.

vijeće zaposlenika 7. kod koga zaposlenik ostvaruje svoja prava iz oblasti rada 8. vrste odmora i odsustva 5. Pravni lijekovi (samo zahjtev za vanredno preispitivanje sudske odluke i ponavljanje postupka) 7. probni rad RADNA KNJIŽICA I ZAKON O RADU 1. vrste penzija i jedna da se objasni 3. ko odlučuje. ocjenjivanje. 3. prestanak ugovora o radu 3. nadležnost prema ZUS BiH 3. ko odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika (rukovodilac. radna knjižica po pravilniku o radnoj knjižici 10. kako se dijele i koje uvjete treba da ispuni osoba da bi imala status državni službenici. stranke u upravnom sporu RADNO PRAVO 1. šta se ne smatra prekidom ugovora o radu (godišnji odmor. ko može podnijeti zahtjev za pokretanje spora 2. čime se utvrđuje 6. postupak po tužbi. stranka može tražiti odgodu izvršenja) 5. na koga se primjennjuje a na koga ne primjenjuje zakon o državnoj službi 2. obaveznost presude 8. koja prava ima osiguranik 2. vrste staža i jedna da se objasni ZAKON O NAMJEŠTENICIMA 1. žalbeno odjeljenje ADS i sud) 4. ADS 5. 3. da li uložena tužba odlaže izvršenje rješenja (u pravilu ne. bolovanje. Elementi ugovora o radu 2. presuda. prestanak radnog odnosa državni službenici ZAKON O PIO 1. ko rješava (sudija pojedinac) 6. kada zaposleniku pripada nakanada plaća. ko su državni službenici.1. ako je zaposlenik zaključio ugovor o radu kod istog poslodavca s prekidom od 15 dana) Stranica 232 od 248 . koja prava propisuje zakon o radu za maloljetnike i žene 4. privremeni i povremeni poslovi 9. može li se upravni spor pokrenuti ako drugostepeni organ nije donio rješenje 4. Ko su namješetenici 2.

otkaz ugovora Stranica 233 od 248 .11.

on je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dayton-ski sporazum). 14. nije usvojen.anex 4 okvirnog sporazuma za BiH EKLJP i njeni protokoli Ustavi Entiteta ustavi kantona zakoni entiteta USTAVNI SISTEM Općenito o ustavu BiH Ustav je najviši pravni akt. Aneks IV ovog Sporazuma je ustav BiH.hijerarhija zakonskih akata) Statut Brčko Distrikta zakoni Brčko Distrikta Stranica 234 od 248 . kao i u drugim međunarodnim organizacijama. Ustavni principi su: • Princip kontinuiteta BiH (član I. garancija demokratije.trodioba vlasti na zakonodavnu. Ima preambulu i normativni dio. 1995. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis • Princip ustavnosti – podrazumijeva usklađenost sa ustavom BiH svih nižih ustava.Dejtonski sporazum. Preambula govori o zaštiti vlasnišva i tržišne ekonomije. U normativnom dijelu obrađena su ljudska prava i institucije vlasti. ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. Ustava BiH) RbiH čije je ime zvanično ime od sada BiH nastavlja svoje preavno postojanje po međunarodnom pravu kao država sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postojećim međunarodno proiznatim granicama. • Princip vladavine prava (zakona) (član I. Ustav BiH je potpisan. • Princip izvršenja sudskih odluka – svi organi vlasti su dužni provoditi sudske odluke i pomagati u njihovom izvršenju • Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava BiH i usvajanja ustava FBiH – zatečeni propisi ostaju na snazi. Zasniva se na principu podjele vlasti. Ustav BiH je parafiran 21. izvršnu i sudsku vlast. a potpisan u Parizu. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zakonodavne i izvršne vlasti.12. On predstavlja decentarlizirani model načina na koji bi se trebala orhanizirati država.1. SAD. Ona ostaje država članica UN i može kao BiH zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a.1995 u Daytonu.11. godine i isti dan je stupio na snagu.2 Ustava BiH) – BiH je demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. • Princip podjele vlasti . zakona i podzakonskih akata (tzv.

Ko obavlja zakonodavnu vlast u BiH? Zakonodavnu vlast obavljaju: na nivou BiH . imamo kantonalno uređenje federacije: 1. a ustav FBiH je objavljen u SN FBiH broj 1/94. Ustav BiH nije objavljen u službenim glasilima. Poslije ustava. na nivou FBiH . na nivou grada . godine. Samo je ona sastavni dio našeg ustavnog poretka. federalne zakone.2 Ustava BiH prava i slobode utvrđene u EKLJP i njenim protoklima se direktno primjenjuju u BiH. propisi gradova. dolaziomo na zakone. Bosansko-podrinjski kanton sa sjedištem u Goraždu 6. godine. (Član II. Prioritetno znači da ima prioritet sa ostalim domaćim zakonima.EKLJP je objavljena u Službenom glasniku BIH 6/99. Direktno znači da se primjenjnuje po članu II. kantonalni propisi. Srednje-bosanski kanton sa sjedištem u Travniku (sjedište kantonalni suda je u Novom Travniku) 8. kantonalne zakone. Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno.12. Zapadnohercegovački kanton sa sjedištem u Širokom Brijegu 9. Razlika po formi između Daytonskog i Washingtonskog ustava je ta što je ustav BiH potpisan 14. općinski propisi. za razliku od ustava FBiH koji je usvojen u ustavnopravnoj proceduri od strane Ustavotvorne skupštine FBiH.Gradsko vijeće. Zeničko-dobojski kanton sa sjedištem u Zenici 5. zbog sprazuma koji je postignut u Washingtonu. Posavski kanton sa sjedištem u Orašju (sjedište kantonalnog suda je u Odžaku) 3.Parlament FBiH. federalni propisi. zakone RS i zakone Brčko distrikta.1995. Statut Brčko Distrikta.Odnos ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) . i stupio je na snagu 30. Nakon zakona idu propisi na nivou države. Tuzlanski kanton sa sjedištem u Tuzli 4. koji trebaju da budu usklađeni sa istom. Sarajevski kanton sa sjedištem u Sarajevu 10. Član II. Dejtonski ustav je dio mirovnog sporazuma i stupio je na snagu danom potpisivanja.1994. u Brčko distriktu . Imamo državne zakone. u RS – Narodna skupština RS. Ovi akti imaju akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima) Ustavni sistem – Ustav BiH.Skupština Brčko distrikta. nije ga donijela Ustavotvorna skupština. Hercegovačko-neretvanski kanton sa sjedištem u Mostaru 7. Kada se spuštamo sa nivoa države na Federaciju kao entitet.2 ustava BiH. Ustavi entiteta.Parlamentarna skupština BiH. 2 ustava BiH – međunarodni standardi određuej odnos ustava BiH i EKLJP – EKLJP se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Kanton 10 sa sjedištem u Livnu Razlike Vašingtonskog i Dejtonskog Ustava po formi? Federalni ustav zovu i Washingtonski ustav. u općinama – općinsko vijeće (donose samo propise). Unsko-sanski kanton sa sjedištem u Bihaću 2. Stranica 235 od 248 .03. Ustavi kantona u FBiH. na nivou kantona – Skupština kantona.

zabrana diskriminacije (član 14) i zabrana zloupotrebe prava (član 17). pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13). ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptšina BiH koja se satoji od dva doma: Predstavnički (zastupnički) dom koji ima 42 poslanika (zastupnika) koji se biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Dom naroda ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). zabrana ropstva ili prinudnog rada (član 4). Protokoli EKLJP . pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8). Pravo na djelotvorni pravni lijek (član 13) . savjesti i vjeroispovjesti (član 9). Kvorum čini većina svih zastupnika. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zaštita djeteta. Devet delegata Doma naroda čine kvorum. Protokol 6 – ukidanje smrtne kazne. Biraju se iz Doma naroda Parlamenta FBiH odnosno iz Narodne skupštine RS. a 1998. 3 Bošnjaka i 3 srpska delegata.o prvostepenoj sudskoj odluci može odlučivati samo drugostepeni sud. pravo na pravično suđenje (član 6). godine potpisana u Rimu objavljena je u SG BIH 6/99. Nepristrasno znači da se sa jednakom pažnom cijene navodi obje strane («bez mržnje i naklonosti»). a delegat se delegira iz Doma naroda Parlamenta FBIH i Vijeća naroda Narodne skupštine RS. godine je brisana iz krivičnog zakonodavstva FBIH iz razloga usklađivanja sa EKLJP. Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (član 8) – Važeći porodični zakon: muž nema pravo na tužbu na razvod braka za vrijeme trudnoće žene odnosno starosti djeteta do 3 godine. pravo na slobodu i sigurnost (član 5). kažnjavanje samo na osnovu zakona i zabrana retroaktivnog djelovanja pravne norme (član 7). sloboda izražavanja (član 10) i sloboda okupljanaj i udruživanja (član 11) Zabrane po EKLJP: zabrana mučenja (član 3).pravna pouka u svakoj prvostepenoj odluci Ljudske slobode po EKLJP: sloboda misli.1950. – Ljudska prava po EKLJP: pravo na život (član 2).) Stranica 236 od 248 .EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) 04. pravo na jednakost pred zakonom. i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. pravo na sklapanje braka (član 12). s tim da su prisutna najmanje 3 Hrvata. Ovaj član je povezan sa Pravo na pravično suđenje (Član 6) je ključan za diplomirane pravnike i glasi: svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku. obrazovanim na osnovu zakona.najvažniji je prvi protokol – zaštita imovine.11. (Posalnici se biraju na neposrednim tajnim izborima. Samostalnost suda . pred nezavisnim i nepristrasnim sudom. U ranijem sistemu je postojala.

koji govori o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu BiH.Dom naroda se sastoji od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. ZAKONODAVNA VLAST F BIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima dva doma: Zastupnički (predstavnički) dom koji se sastoji od 98 poslanika (zastupnika) koji se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem. je tema upravnog prava IZVRŠNA VLAST BiH Nadležnost Predsjedništva BiH: • • • • Vođenje vanjske politike BiH Imenovanje ambasadora i drugim međunarodnih predstavnika BiH Zastupanje BiH u međunarodnim i evropskim integracijama Vođenje pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora • Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH • Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini BiH • Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti. sa izvorne liste svake registrirane stranke.Nadležnost je kogentna norma (ius cogens) i povreda nadležnosti predstavlja najtežu formalnu povredu postupka. Pročitati član 5. Nadležnosti Parlamenta FBIH su: • Donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti • Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH • Potvrđivanje imenovanja Vlade FBiH većinom glasova • Donošenje budžeta FBiH • Vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene IZVRŠNA VLAST F BIH Šef federalne izvršne vlasti je Predsjednik FBiH i dva podpredsjednika. Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH su: • • • • • Donošenje zakona Odlučivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija BiH i za podmirivanje međunardonih obaveza BiH Odobravanje budžeta za institucije BiH Odlučivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju ugovora Ostale nadležnosti potrebne za izvršavanje njenih dužnosti ili one nadležnosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. Nadležnosti Predsjednika FBIH: Stranica 237 od 248 .pročitati!!!!! Izvršen je prenos nadležnosti u pogledu odbrane na nivo države BiH. Delegate biraju kantonalne skupštine na mandat od 4 godine.

Kanton Sarajevo 10.neretvanski kanton zapadno.Zakon o federalnim jedinicama kantonima FBiH je jedan od entiteta države BiH. ona se satoji od federalnih jedinica – kantona. 2. 1.hercegovački kanton (sjedište u Širokom Brijegu) 9. 8. unsko. 5. 6.bosanski kanton hercegovačko. Nadležnosti kantonalne skupštine su: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav • Donosi zakone i druge propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti • Usvaja budžet kantona NADLEŽNOSTI GRADSKOG VIJEĆA: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada • Bira gradonačelnika • Donosi budžet grada • Donosi druge propise u izvršavanju prensenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom NADLEŽNOSTI OPĆINSKOG VIJEĆA: • Priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut općine • Usvaja općinski budžet • Donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno oporezivanje • Donosi propise u izvršavanju općinskih nadležnosti ZATEČENI PROPISI PREMA USTAVU FBIH Stranica 238 od 248 . 7. Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zaštita ljudskih prava. 4.podrinjski kanton Goražde srednjo.sanski kanton posavski kanton tuzlanski kanton zeničko. 3. Kantoni imaju nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Naziv kantona se utvrđuje ustavom kantona. Kanton 10 ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skupština koja se sastoji od jednog doma.dobojski kanton bosansko.• • • • Imenovanje Vlade FBiH Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donošenja Davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima KANTONALNO UREĐENJE FBIH.

dana od dana objvljivanja a počet će se primjenjivati u roku od 6 mjeseci kao što je npr bio slučaj sa porodičnim zakonom. ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu FBiH.1994. Stranica 239 od 248 . (razlog za vakacioni rok je (najčešće) radi donošenje podzakonskih propisa). AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine BiH donesenom dvotrećinskom većinom prisutnih delegata koji su glasali. Oni osatju na snazi dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije.vakacioni rok (čekanje zakona) – rok po isteku kojeg će se zakon početi primjenjivati. Zakoni nemaju retroaktivno dejstvo. PRINCIP IZVRŠENJA SUDSKIH ODLUKA PREMA USTAVU FBIH Svi organi vlasti izvržavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. odnosno. godine). Vlada FBiH. a zakonom propisuju. PRAVILO: Ustavom se stvari utvrđuju. iako je stupio na snagu npr. većina poslanika u Predstavničkom domu ili većina hrvatskih ili bošnjačkih delegata u Domu naroda. AMANDMANI NA USTAV FBIH Može ih predlagati Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima. zakon stupa na snagu 8. a Parlament je dužan usvojiti zakone u identičnom tekstu kao te odluke. Odluke visokog predstavnika su konačne i obvezujuće (član 10 Ustava BiH). STUPANJE NA SNAGU ZAKONA Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno. Vacatio Legis . drugi propisi i sudska pravila koja su bila na snazi na dan stupanja na snagu ustava FBiH (30. Premijer Vlade FBIH nadležan je za osiguranje izvršavanja odluka sudova FBiH. Oni ostaju na snazi pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ustavom FBIH. dok kompetentna vlast ne donese svoj propis.03.To su zakoni.

Apelacioni sud Brčko distrikta BiH (drugostepeni). Unsko – sanski kanton: Općinski sud u Bihaću. Na nivou FBiH: Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija) Na nivou kantona: Kantonalni sud (svaki kanton po jedan) i općinski sudovi (ukupno 28) – finansiraju ih kantoni Na nivou Republike Srpske: Ustavni sud RS. Tri su pretpostavke da bi pojedinac podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH: 1. Općinski sud u Bosanskoj Krupi (postoji Odjeljenje u Bužimu). Pred državnim Ustavnim sudom može se pojaviti jer je Ustavom propisano da on ima drugostepenu nadležnost o pitanjima sadržanim u Ustavu kada ona postanu predmetom spora po osnovu odluke bilo kojeg suda u BiH. 2 Narodna Skupština RS-a i 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz obavezne konsultacije sa Predsjedništvom BiH koje nemaju obavezujući karakter. SUDSKI SISTEM U FBIH . i Brčko distrikta. 4 krivične procedure.Mreža sudova Mjesna nadležnost općinskih sudova Mreža sudova u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Okružni sudovi (ukupno 5: Trebinje. Istočno Sarajevo) i 19 Osnovnih sudova Na nivou Brčko distrikta: Osnovni sud Brčko distrikta BIH (prvostepeni). Općinski sud u Gradačcu (postoji Odjeljenje u Srebreniku). kršenje ustavnog prava 2. Vrhovni sud RS. dva entiteta (unutar FBiH – kantona). Posavski kanton: Općinski sud u Orašju 3. Općinski sud u Cazinu. Sjedište Općinskih sudova: 1. Apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda BiH? Pred Ustavnim sudom FBiH nema mogućnosti da se pojedinac pojavi kao apelant. Po sadašnjem ustavnom sistemu. Bijeljina.4 bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Općinski sud u Sanskom Mostu. njegova apelacija po tom pitanju bila bi odbijena. Tuzlanski kanton: Općinski sud u Tuzli. rok od 60 dana od pravomoćne odluke po redovnim pravnim lijekovima – provjeriti !!!!! Pojedinac ne može tražiti ocjenu ustavnosti nekog zakona. 2. Općinski sud u Velikoj Kladuši. iscrpljivanje svih pravnih lijekova u entitetu 3. Banja Luka. mi imamo podjeljenu nadležnost između nivoa BiH. Općinski Stranica 240 od 248 . Doboj. Trenutno postoje 4 sudska sistema.SUDSKI SISTEM U BIH Na nivou BiH: Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i sud BiH (zakonska kategorija) Sastav ustavnog suda: 9 sudija od toga. 2 zatvorska sistema. Općinski sud u Gračanici.

Sokolac (ovo je izuzetak jer nije u sjedištu okružnog suda u Istočnom Sarajevu) i Doboj}. d. Općinski sud u Žepču. Općinski sud u Zenici Bosansko-podrinjski kanton: Općinski sud u Goraždu Hercegovačko-neretvanski kanton: Općinski sud u Mostaru. Za krivična djela za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda. sud u Kalesiji i Općinski sud u Živinicama (postoji Odjeljenje u Kladnju) Zeničko-dobojski kanton: Općinski sud u Kaknju. Drugostepeni sud u ovom slučaju je kantonalni sud tog kantona. Srednje-bosanski kanton: Općinski sud u Travniku. Stranica 241 od 248 . Općinski sudovi koji vrše poslove upisa u Registar pravnih osoba Poslove upisa u Registar pravnih osoba vrše slijedeći općinski sudovi u: Bihaću. Goraždu. Da u prvom stepenu sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. 10. b. Tuzli. Travniku. Sarajevu i Livnu. Tuzli. Stvarna nadležnost općinksih sudova 1. c. 7. 6. Zenici. 5. Banja Luka. Općinski sud u Bugojnu (ima Odjeljenje u Jajcu). Travniku. Općinski sud u Visokom (ima Odjeljenje u Olovu). Privredna odjeljenja i Registri pravnih osoba su u ovih 16 sudova. Općinski sud u Tešnju. Širokom Brijegu. Bijeljina. Za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na općinski sud. Izvršena je koncentracija općinskih sudova kao privrednih sudova u privrednim predmetima i to su naprijed navedeni sudovi koji se nalaze u sjedištu kantona i mjesno su nadležni za cijeli kanton. To je sve ukupno 16 privrednih odjeljenja u BiH. Sarajevu i Livnu (svaki je nadležan za područje cijelog kantona). Mostaru. SN FBIH 38/05). Goraždu. Ovdje je došlo do promjene stvarne nadležnosti. Općinski sud u Kiseljaku Zapadnohercegovački kanton: Općinski sud u Širokom Brijegu i Općinski sud u Ljubuškom Sarajevski kanton: Općinski sud u Sarajevu Kanton 10: Općinski sud u Livnu (ima dva odjeljenja: u Drvaru i Tomislavgradu) Općinski sudovi sa privrednim odjeljenjima Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u Bihaću. 9. Općinski sud u Čapljini. Zenici. U svim krivičnim postupcima prema maloljetnicima. Mostaru. Općinski sud u Zavidovićima (ima Odjeljenje u Maglaju). U privrednim predmetima ovi općinski sudovi mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. jer su ranije ove poslove obavljali Kantonalni sudovi (Zakon o sudovima u Federaciji. Orašju. Širokom Brijegu. Orašju.4. a u Brčko Distriktu je to Osnovni sud Brčko Distrikta. BiH nema trgovačke sudove. U Republici Srpskoj prvostepeni sudovi sa privrednim odjeljenjima su osnovni sudovi u sjedištu okružnih sudova {Trebinje. U krivičnim predmetima: a. Općinski sud u Konjicu. 8.

b. vrijednsosnih papira. da vodi izvršni postupak (podrazumijeva i upućivanje na izvršenje krivičnih sankcija . u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa roba. h. Da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke. sporove iz autorskog prava. U drugim predmetima: a. da vrši poslove upisa u Registre pravnih osoba g. da vrši druge poslove određene zakonom Mjesna i stvarna nadležnost kantonalnih sudova Stranica 242 od 248 . srodnih prava i prava industrijskog vlasništva e. da obavlja zemljišno-knjižne poslove (može se formirati izdvojena ZK jedinica izvan sjedišta općinskog suda) d. te u sporovima na koje se primjenjuje vazduhoplovno pravo. da pruža pravnu pomoć sudovima u BiH e. te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih papira u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba koje u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu obavlja privrednu i drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.e. te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo. da određuje mjere osiguranja c. U svim građanskim sporovima i u vanparničnom postupku 3. osim sporova o prijevozu putnika d. f. Da postupa tokom istrage i nakon podizanja optužnice. U privrednim predmetima a. U građanskim predmetima a. u postupcima stečaja i likvidacije. u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutrašnjim vodama. u sporovima koji se odnose na avione. Da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno (ponavljanje postupka). da vrši poslove međunarodne pravne pomoći. 2. privredne prijestupe g.IKS referat) b. vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama. g. ako zakonom nije određeno da neke od tih poslova vrši kantonalni sud (kantonalni sud uvijek radi međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. a općinski sud u građanskim predmetima – prema prebivalištu stranke) f. osim sporova o prijevozu putnika c. usluga. Da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom. sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum f. 4.

Rješava o slukobu mjesne nadležnosti općinski sudova sa područja kantona 2. odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude n aosnovu sudske odluke 4. da odlučuje u svim upravnim sporovima. Da obavlja druge poslove određene zakonom. da odlučuje o prenošenju mjesne nadležnosti sa jednog suda na drugi sud . Drugostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. Ostale nadležnost kantonalnih sudova: 1. da postupa u toku istrage i nakon podizanja optužnice z adjela iz nadležnosti kantonalnog suda. da odlučuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. ili drugoj pravnoj osobi kada za zaštitu tih prava nije osigurana druga sudska zaštita. Odlučuje o prenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na drugi općinski sud na području kantona 3. 2. Ranije je imao u upravnim sporovima i nekim krivičnim 17 Apelacija – žalba. 7. stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža. ustanovi. odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima ako je to određeno zakonom (apelaciona17 i kasaciona nadležnost). da sudi za krivična djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora više od 10 godina ili dugotrajni zatvor. odnosno. 6. Kasacija – Vanredni pravni lijek Stranica 243 od 248 . 5. Postupa po molbama za pomilovanje 5. da odlučuje o žalbama protiv odluka kantonalnih sudova. Prema navedenom. 2. uz dva izuzetka: Novi Travnik i Odžak (u Orašju je većina institucija).Sjedišta kantonalnih sudova prate kantonalno uređenje FBIH. da sudi za krivična djela za koja je Sud BiH prenio nadležnost na kantonalne sudove 4. kao i o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava utvrđenih ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe u organima uprave. 4. odgovorne osobe u preduzeću. vidi se da Vrhovni sud FBiH nema prvostepene nadležnosti. 3. Stvarna nadležnost Vrhovnog suda FBiH 1. da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća. 3. Osam kantonalnih sudova ima sjedište u sjedištu kantona. Da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima. Rješava o priznavanju odluka stranih sudova. 6. Prvostepena stvarna nadležnost kantonalnih sudova: 1. da rješava sukobe nadležnosti između kantonalnih i općinskih sudova sa područja različitih kantona. da obavlja i druge poslove. odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova i 2.

Prvostepenom presudom tužilac se odbija sa tužbenim zahtjevom. Vrhovni sud FBiH u revizijskom postupku donosi presudu: revizija se odbija i obje nižestepene odluke potvrđuju.stvarima (terorizam. rok od 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta Primjer: Tužitelj podnosi tužbu za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama. četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Nadležnosti ustavnog suda BiH su: Apelaciona jurisdikcija ustavnog suda BiH: pokreće se apelacijom. da su iscrpljene sve pravne mogućnosti u entitetu i 3. SUD BIH On je i prvostepeni i drugostepeni sud. tužilac podnosi reviziju Vrhovnom sudu FBiH putem prvostepenog suda. Ima devet (9) sudija: šest (6) domaćih i tri (3) stranca. Od šest domaćih. a Ustavnom sudu FBiH ne može. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Ustavom predviđeno da Vrhovni sud može imati prvostepenu nadležnost. Sud BiH ima krivično. upravno i apelaciono odjeljenje. nepristrasno i profesionalno pravosuđe. SASTAV USTAVNOG SUDA BIH FBiH je 1. Posebni uvjeti za sudiju općinskog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 3 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. navršenje određenih godina života. Nakon toga. Danas postoji jedno VSTV i ono je na nivou BiH. Pojedinac (fizička ili pravna osoba) se može obratiti Ustavnom sudu BiH direktno. VSTV je nezavisni i samostalni organ BiH i ima svojstvo pravne osobe koje ima zadatak da osigura nezavisno.). Blagovremeno se žali kantonalnom sudu. Posebni uvjeti za sudiju kantonalnog suda su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 5 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog Stranica 244 od 248 . a dvojicu bira Narodna skupština RS i tri stranca bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (u Strazburu) nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. organizirani kriminal i sl. VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH (VSTV BIH) Ranije su postojala 3 VSTV u BiH (entitetska i na nivou BiH). Tužitelj od momenta prijema ove odluke ima rok od 60 dana da podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH. jer se radi o njegovom ustavnom pravu (vlasništvo). U krivičnoj materiji za djela iz KZ BIH nadležan je Sud BiH u prvom stepenu. razrješenjem. da se radi o kršenju ustavnog prava 2. a kantonalni sud u vijeću od 3 sudije i donosi drugostepenu presudu kojom žalbu odbija i potvrđuje prvostepenu odluku. Može prestati ostavkom. Da bi se pojedinac mogao ovlašteno obratiti Ustavnom sudu BiH moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1.

privatne tužbe više nema. s tim da može biti reimenovan. SUDSKA POLICIJA U FBIH To je u FBiH ustavna kategorija. Centar za edukaciju sudija i tužitelja je javna ustanova. razrješenjem. Na osnovu toga sačinjavaju informacije za nadležna tijela (npr. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. podatak o porastu maloljetničkog kriminaliteta). Može prestati ostavkom. U reformi krivičnog prava polazni princip bio je da je krivično pravosuđe vršenje javnih ovlaštenja. Za predsjednika kantonalnog i Vrhovnog suda FBiH mandat je 6 godina. navršenje određenih godina života. Ombudsmanima sudska policija pomaže na njihov zahtjev. jer je u ustavu FBiH utvrđeno da će se osnovati sudska policija radi pomoći sudovima u FBiH u: osiguranju informacija. Organizacija tužilaštava Stranica 245 od 248 . osiguranju prisustva svjedoka. postoji i Zakon o sudskoj policiji. Može prestati ostavkom. Pored ustava. Mandat je 4 godine. TUŽILAŠTVA Tužilaštvo goni. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivičnim predmetima. FUNKCIJA SUDOVA Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Tužilaštvo goni za sva krivična djela. Posebni uvjeti za sudiju Vrhovnog suda FBiH su: diplomirani pravnik koji ima najmanje 8 godine iskustva u radu na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita. privođenju optuženih osoba. te izvršavanju sudskih naloga. Organizacija sudske policije u FBiH Organizacija sudske policije u FBiH prati kantonalno uređenje FBiH. Sudska policija može pomagati i tužilaštvima iz naprijed navedenih razloga. kao i ombudsmenima. razrješenjem. Imamo 10 kantonalnih odjeljenja sudske policije i jedno na nivou FBiH. održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda. Nadležnost Centra za edukaciju sudija i tužitelja je permanentna i organizirana edukaciju sudija i tužilaca. Predsjednik Vrhovnog suda FBiH odgovoran je za upravljanje sudskom policijom.pravosudnog ispita. Postoji sporazum između Vrhovnog suda FBiH i Federalnog tužilaštva o saradnji i podršci sudske policije tužilaštvima. navršenje određenih godina života. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. Posebni uvjeti za predsjednika općinskog suda su: jedan od sudija imenovanih u taj sud koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad tog suda. Za sudsku policiju na nivou BiH odgovoran je Ministar pravde BiH. Mandat sudije je bez ograničenja trajanja. oštećeni ne može više preuzeti krivično gonjenje.

u Brčko Distriktu: Javno tužilaštvo Brčko distrikta BiH. a općinsko – općini. Glavni kantonalni/federalni tužilac i kantonalni/federalni tužioci. Organizacija: postoji pet regionalnih advokatskih komora i jedna federalna advokatska komora. a mandat je neograničen. Stranica 246 od 248 . U Tuzli . Federalnog pravobranitelja predlaže Federalni ministar pravde. Kantonalno pravobranilaštvo pruža kantonu. a imenuje ga Premijer FBiH uz saglsnost dva zamjenika. Glavni federalni tužitelj mora da ima rukovodne i organizacione sposobnosti. advokatska tarifa. U njemu imamo i međunarodne tužitelje.za Tuzlanski i Posavski kanton 4. U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/općinska pravobranilaštva. U Bihaću . Kod tužilaštava postoji princip subordinacije (odnos višeg i nižeg) kod nadležnosti glavnog federalnog tužioca koji je najodgovorniji za rad tužilaštava u FBiH. Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton 3. uz potvrdu Parlamenta FBiH. FEDERALNO PRAVOBRANILAŠTVO Federalno pravobranilaštvo pruža pravnu zaštitu imovini i imovinskim interesima FBiH. On ima ovlaštenje da: izdaje obavezna uputstva (može ga izdati i u konkretnom predmetu). tužilac. Organizacija advokature ne prati kantonalno uređenej FBiH nego je napravljen po principu regionalizacije: 1. njegov mandat je 6 godina i može biti reimenovan. U Zenici . U FBiH postoji: Federalno tužilaštvo FBiH i 10 Kantonalnih tužilaštava.za Sarajevo i Goražde 2.za HNK.Na nivou države je Tužilaštvo BiH i ono postupa pred Sudom BiH. U RS: postoji 5 Okružnih javnih tužilaštava sa sjedištima kao i okružni sudovi i Republičko javno tužilaštvo RS. U Mostaru . Federalni tužitelj može biti osoba sa 10 godina iskustva u radu kao sudija.za Zeničo-dobojski i Srednjebosanski kanton Polaže se advokatski ispit koji ubuhvata slijedeće oblasti: zakon o advokaturi. pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i kodeks advokatske etike. advokat ili na sličnim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.za Unsko-sanski kanton 5. Fedralni pravobranitelj može biri diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled stručnjaka u imovinsko-pravnim odnsoima. Nema više zamjenika. Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i općinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednačavanja primjene federalnih zakona na području cijele FBiH). naloži da se predmet izuzme od jednog tužioca/tužilaštva i da u rad drugom tužiocu/tužilaštvu. ADVOKATURA To je nezavisna profesionalna djelatnost u skladu sa Zakonom o advokaturi FBiH. U Sarajevu .

tužbe. zastupanje stranaka u svim parničnim. statuta. službene dužnosti.05. • ako ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva ima lični interes koji je ili može biti u sukobu sa interesima zastupane stranke Pravo na upis u imenik advokata ima osoba: • državljanin BiH.. krivično djelo izvršeno iz koritoljublja i drugih niskih pobuda osim ako je proteklo 5 godina od izdržane.). sastavljanje raznih isprava (ugovori. testamenti i dr. godine bilo kojeg fakulteta u SFRJ. tužilaštvu i drugim pravnim poslovima • da nije osuđivan na kaznu zatvora za određena krivična djela protiv čovječnosti.Advokatska djelatnost obuhvata: davanje pravnih savjeta. • ako se on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva bavio na drugi profesionalni način predmetnim slučajem. pružanje drugih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama kako bi se zaštitila njihova prava i interesi. ovlaštena službena osoba MUP-a. • da je nakon diplomiranja stekao najmanje 3 godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi. Advokat će uvijek odbiti zastupanje: • ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet. podnesak je pismeno van ročišta). tužilac. prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih osoba. godine u bilo kojoj bivšoj federalnoj republici SFRJ. žalbe i dr. osim u slučaju zaposlenja u advokatskom društvu. • da pokaže zadovoljavajuće znanje pred ispitnom komisijom iz poznavanja zakona o advokaturi.1992. • ako je on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoć suprotnoj stranci. kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata federalne advokatske komore i • da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. arbitražama te pravnim osobama.05. • završen pravni fakultet (do 22. a nakon toga priznavanje vrši Federalno ministarstvo pravde rukovodeći se načelom reciprociteta). • da nije u radnom odnosu. odbrana u krivičnom. drugim državnim organima. ili kao služben aosoba u organu uprave.1992. Stranica 247 od 248 . a nakon toga nostrifikacija diplome). • ako je u istom predmetu on ili član ili zaposlenik advokatske kancelarije/društva postupao kao sudija. oproštene ili zastarjele kazne. Odobrenje na advokatsku tarifu daje Federalno ministarstvo pravde. upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima. molbe. • ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji/društvu. a osobi koja je u radnom osobi danom upisa u imenik advokata prestaje radni odnos. • da ima položen pravosudni ispit (do 22. sudu. pisanje različitih podnesaka (zahtjevi.

000 KM kod osiguravajućeg društva za slučaj naknade štete učinjenje tokom obavljanja notarskih poslova. Ovjera (npr. o životu određene osobe – da je živ zbog ostvarivanja prava na penziju u inostranstvu) Notare imenuje kantonalni Ministar pravde uz saglasnost federalnog Ministra pravde. potpisa) 3.NOTARI Notari su neovisni nositelji javne službe. Notarski obrađena isprava ima snagu izvršnog naslova. Stranica 248 od 248 . Obavljaju tri vrste poslova: 1. Notarska obrada isprava 2. Notar mora biti osiguran na 250. Potvrda (npr.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->