P. 1
3.januar

3.januar

|Views: 175|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Feb 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/15/2011

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Ponedjeqak
3. januar 2011.

Broj 12.407 Godina LXVIII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

PANORAMA Stanovnici od BiH potra`uju 4,19 miliona KM od{tete
странa 3

Ploske i bardaci ostvarena qubav iz djetiwstva

DRU[TVO

странa 8

Prinove najqep{i novogodi{wi pokloni roditeqima
странa 6

Eparhija zahumsko -hercegova~ka i primorska

STANOVNICIMA REPUBLIKE SRPSKE 2011. GODINA DONIJELA UDAR NA BUXET
FOTO: ARHIVA

Povratak u Mostar poslije 18 godina
странa 7

DANAS

RS ZAHVATIO NOVI TALAS POSKUPQEWA
странa 5
Ulaskom u 2011. godinu poskupjele cigarete i pretplata u fiksnoj telefoniji. Poskupqewa najavili mlinari, pekari, mesari i mqekari, a apotekari o~ekuju vi{e cijene pojedinih lijekova uvezenih iz Srbije

Stanovnici }e u ovoj godini morati izdvojiti jo{ vi{e novca da bi pre`ivjeli, a plate ne}e rasti s obzirom na to da je najavqen nastavak ekonomske krize, kazao Vidi}

Dva zvawa dominiraju u kabinetu Aleksandra Xombi}a

Borko \uri}, predsjednik Privredne komore Republike Srpske

U novom sazivu Vlade Republike Srpske i doktori medicine i veterine, ma{inski in`ewer i novinar

Glavni izazov o~uvawe radnih mjesta
странa 4
странa 11

2 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Ni u snu ne bih prihvatio da budem premijer u ovim vremenima.

Vijesti dana
Viktor Orban, premijer Ma|arske

Bo{ko ^eko, glavni revizor Republike Srpske

Zapadnom Balkanu evropska perspektiva
BUDIMPE[TA - Ma|arski premijer Viktor Orban poru~io je da }e jedno od najva`nijih pitawa tokom ma|arskog predsjedavawa EU biti pru`awe evropske perspektive zemqama zapadnog Balkana radi stabilizacije regiona. - Ma|arska o~ekuje da }e 2011. godina biti kqu~na za proces evrop ske in te gra ci je ze maqa zapadnog Balkana i nastavi}e tokom {es to mje se ~nog pred sje da vawa da insistira na pro{irewu Unije - rekao je Orban u intervjuu za sajt Evropske unije. On je najavio da }e Ma|arska u ma ju or ga ni zo va ti sa mit zemaqa Isto~nog partnerstva u Budimpe{ti. - Ako EU `eli da bude uspje{na globalno, onda mora bi ti us pje {na i kod ku}e. Upravo za to }e us pjeh Is to ~nog par tner stva oja ~a ti i osna `i ti na {u za je dnicu - rekao je Orban.
Viktor Orban

Cenzus
Petri} je istakao da je izborni cenzus u zemqama koje ga imaju uglavnom pet odsto, a u rje|im slu~ajevima sedam ili deset odsto. - Uvijek se pri~a o pove}awu izbornog cenzusa u BiH sa tri odsto, ali nema politi~ke voqe da se on pove}a - istakao je Petri}.

Branko Petri}

Branko Petri}, ~lan CIK-a BiH, o procesu formirawa vlasti

Jerko Ivankovi} Lijanovi}

SDP odgovorna za primjenu platforme
BAWALUKA - Stranke koje su do bi le zna ~a jan broj glasova na pro{lim izborima ne bi trebalo da odr`ava ju sas tan ke sa mo ra di podjele foteqa i pukog sastajawa i ti sastanci bi treba lo da re zul tu ju ne kom pla tfor mom, izja vio je za “Glas Srpske“ pot pred sje dnik Narodne stranke “Radom za boqitak“ Jer ko Ivankovi} Lijanovi}. - Mislimo da je platforma SDP-a, ~iji smo i mi potpisnici, dobra osnova za daqi rad, ali ako }e to ostati samo mrtvo slovo na papi ru, on da `a li bo `e vremena koje smo potro{ili na taj papir - rekao je Ivankovi} Lijanovi}. On je dodao da dok ne bude sprovedeno ono {to je napisano u platformi ne mo`e da odgovori na pitawe da li vjeruje SDP-u. @. Do.

@albe u vezi sa formirawem Vije}a naroda RS uglavnom su podnosili izborni gubitnici, a ~esta su bila i trvewa me|u kandidatima unutar iste stranke, jer nije bilo mjesta za sve aspirante da budu izabrani, kazao Petri}
PI[E: @EQKA DOBRI] zeljkad@glassrpske.com

Gubitnici predwa~e u opstrukcijama
ornog prava mogu}nost prigovo ra je ve oma {i ro ko pos tavqena, pa mo `e da ih podnosi bilo ko. To je na pro{lim izbo ri ma zlo upo tri jebqeno i na toj oblasti }emo morati da poradimo - rekao je Petri}. Dodao je da se u budu}em periodu mogu o~ekivati izmjene Izbornog zakona BiH. Poslije svakih izbora CIK podnosi Parlamentu BiH godi{wi izvje{taj sa analizom svih uo~enih problema i prijedlogom mjera za wihovo rje{avawe. vawe broja mandata kojom se preferiraju mawe stranke, te pitawe izbornih jedinica na op{tim izborima. To su uglavnom politi~ka pitawa i treba da postoji politi~ka voqa da se ona rije{e - istakao je Petri}. Dodao je da }e, s obzirom na to da je 2012. godina izborna na lokalnom nivou, izmjene zakona tokom ove godine biti fokusirane na lokalne izbore. - Izmjene u vezi sa op{tim izborima uslijedile bi kasnije, a u me|uvremenu je mogu}e i da se dese izmjene Ustava BiH u vezi sa presudom Evropskog suda za qudska prava u Strazburu u “slu~aju Sejdi} i Finci“ {to bi uticalo i na Izborni zakon BiH - naglasio je Petri}. Napomenuo je da je prije nekoliko godina postojao poku{aj da se uredi oblast finan si rawa po li ti ~kih partija, ali da prijedlog nije pro {ao u Do mu na ro da Parlamenta BiH. - Za to i sa da ima mo ~iwenicu da SDP BiH izdaje Vladi FBiH zgradu biv{eg Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i zara|uje skoro pola miliona maraka godi{we. To nije wihovo i svi znamo da to nije u redu, ali nemamo instrument da ih sankcioni{emo. Problem je i to {to se neke stranke 80 odsto, a neke ~ak i potpuno finansiraju iz buyeta, a nije dobro da budu buyetski paraziti - istakao je Petri}. Dodao je da ako stranka u izbornoj kampawi prekora~i dozvoqeni iznos nije veliki problem i da su sankcije zanemarqive. - Ve}i je problem obe}avawe nov~ane pomo}i za davawe glasova na izborima i pribavqawe nedozvoqenih donacija. To je posao za nadle`no tu`ila{tvo - istakao je Petri}.

Tu`ila{tvo BiH

Pavle Gaji} optu`en za ratni zlo~in
SARAJEVO - Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Pavla Gaji}a zvanog Pajo (39) iz Kqu~a koja ga tereti za ratni zlo~in protiv ratnih zarobqenika, saop{teno je iz Tu`ila{tva. Prema navodima u optu`nici, Gaji} je pomenuto krivi~no djelo po~inio 24. novembra 1994. godine. U optu`nici se navodi da je Gaji} ubio ratnog zarobqenika D. N. iz Velike Kla du {e, ko ji je bio pri pa dnik Pe tog kor pu sa Ar mi je RBiH, ~ime je prekr{io pravila me|unarodnog prava. Gaji}, koji je bio pripadnik Drugog korpusa Vojske RS, tereti se da je na podru~ju naseqa Sokolac kod Biha}a pri{ao D. N. i bajonetom mu nanio smrtonosne povrede po vratu. Poslije toga neko od okupqenih vojnika ispalio je rafal u tijelo zarobqenika. N. T.

BAWALUKA - Sistemom vezanih `albi koje su podno{ene do besvijesti pojedine partije poku{avale su da opstrui{u konstituisawe Vije}a naroda Republike Srpske, izjavio je ~lan Centralne izborne komisije (CIK) BiH Branko Petri}. - Ugla vnom su to bi li izborni gubitnici, a ~esta su bila i trvewa me|u kandidatima unutar iste stranke, jer nije bilo mjesta za sve aspirante da budu izabrani. Od CIK-a su zahtijevali da radi ~uda nevi|ena `ale}i se na sve mogu}e odluke - istakao je Petri}. On je istakao da su `albe u velikom broju slu~ajeva bile neblagovremene, neosnovane i podno{ene bez dokaza. - CIK i Sud BiH, koji su to prepoznali, nekako su se ipak izvukli iz tog kruga opstrukcija. Pod za{titom izb-

PETRI]: Ima osnova za izmjene Izbornog zakona BiH
- Mawkavosti Izbornog zakona pojavquju se poslije svakih izbora. Jedan od najve}ih problema su zloupotreba otvorenih lista. Uvijek se postavqa i pi tawe po tre bnog cenzusa, formule za izra~una-

Momir Mali}, predsjedavaju}i Vije}a naroda Republike Srpske

Politika ne}e blokirati vlast
BAWALUKA - Predsjedavaju}i Vije}a naroda Republike Srpske Mo mir Ma li} sma tra da na pe ta si tu aci ja izme|u SNSD-a i SDP-a ne}e uticati na potvrdu formirawa vlasti u Srpskoj i o~ekuje da }e Klub Bo{waka u Vije}u naroda RS potvrditi usvojeni buyet i ekonomsku poli ti ku za te ku }u go di nu i izbor nove Vlade. - Mislim da su oni svjesni da se radi o va`nim stvarima posebno kada su u pitawu buyet i Vla da. Tre ba lo bi ima ti previ{e politi~ke drskosti pa da to blokiraju. Zbog toga mislim da se oni ne}e odlu~iti na taj korak - rekao je Mali}. On o~ekuje da }e delegati iz reda bo{wa~kog naroda 4. ili 5. januara razmatrati pomenute odluke Narodne skup{ti ne RS, ko je su ve} prihvatili klubovi Srba i Hrvata, odnosno Predsjedni{tvo Vije}a naroda. Komentari{u}i najavu da }e Klub Bo{waka uputiti Ustavnom sudu RS zahtjev za za{titu vitalnog nacionalnog interesa u slu~aju izbora rukovodstva Vije}a naroda, Mali} je istakao da oni imaju pravo da to urade, ali da je mogu}e da se iza toga kriju i drugi motivi.

www.glassrpske.com
Podr`avam namjeru da se tu`i Pedi E{daun jer je ru{io Dejtonski mirovni sporazum i sistemski slabio Republiku Srpsku. niko.bl35@live.com Narodu je dosta poskupqewa! Treba kontrolisati cijenu hqeba i ostalih kqu~nih `ivotnih namirnica, a pove}ati poreze na alkohol, cigarete, kafu i ostali luksuz. biljanasn@gmail.com

BO[WACI sutra odlu~uju o buxetu i Vladi RS
- Mo`da to otvara i politi~ku pri~u o tome ko bi od Bo{waka mo gao da do |e na mjesto predsjedavaju}eg. Odnosi izme|u SDP-a i SDA }e se promijeniti poslije formirawa vlasti na nivou BiH i u kantonima u FBiH. Stvara se osje}aj da kad se to zavr{i da

}e i predstavnik SDA mo}i odjednom da bude predsjedavaju}i Vije}a naroda, a to bi za wih bila politi~ka blama`a, jer smo im to ve} nu di li zakqu~io je Mali}. [ef Kluba Bo{waka Mujo Hayiomerovi} kazao je da }e najvjerovatnije sutra saop{titi svoj stav o buyetu i Vladi. On je rekao da je inicijativa za pokretawe za{tite vitalnog na ci onal nog in te re sa ugrubo pripremqena i da je potrebno da joj daju formu u kojoj }e biti proslije|ena Ustavnom sudu RS. V. K.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 3

Nepravosna`ne presude usporavaju proces
SARAJEVO - Nijedna presuda iz Srbije i Hrvatske koja je u BiH do{la na osnovu sporazuma o me|usobnom priznavawu i izvr{ewu presuda nije bila pravosna`na, rekao je za “Glas Srpske“ pomo}nik ministra pravde BiH Nikola Sladoje. - Zbog toga postupak traje du`e. Kada se presuda iz druge dr`ave prizna u BiH dostavqa se osu|enom koji ima pravo `albe, a onda to sve ponovo odlazi i u jednu i u drugu dr`avu i zbog toga postupak priznavawa du`e traje - rekao je Sladoje. BiH je iz Srbije do sada primila sedam zahtjeva za priznavawe i izvr{ewe presuda, a iz Hrvatske je stiglo 36 takvih zahtjeva. @.Do.

Monika Miji}, zastupnik Savjeta ministara pred Evropskim sudom za qudska prava

Uku pan iznos po tra `i vawa po osnovu aplikacija koje je do sa da BiH dos ta vio Evropski sud za qudska prava u Strazburu, a u vezi sa kojima jo{ nije donesena odluka, je 4,19 miliona maraka. Re kla je to u in ter vjuu “Glasu Srpske“ zastupnik Savje ta mi nis ta ra BiH pred Evrop skim su dom za qud ska prava Monika Miji}. - Do sada je na osnovu presuda koje je donio Evropski sud za qudska prava, o{te}enima u BiH ispla}eno oko 3,11 miliona maraka - istakla je Miji}eva. GLAS: Ko li ko su pu ta pro{le godine stanovnici tu`ili BiH za kr{ewe svojih prava Evropskom sudu za qudska prava u Strazburu i na osnovu ~ega su naj~e{}e pokretani ti procesi? MIJI]: Tokom prve polovine godine Sud je zaprimio 380 aplikacija protiv BiH, a podatke o tome koliko je novih predmeta zaprimqeno u drugoj polovini godine dobi}emo od Suda polovinom januara. Postupci koji se vode protiv BiH se u najve}oj mjeri odnose na staru deviznu {tedwu, odnosno {tedwu u filijalama Qubqanske banke i Investbanke u BiH, neizvr{ewe presuda doma}ih sudova, pravo na imovinu, nestale osobe, protjerivawe stranaca, du`inu postupka pred doma}im tijelima, zakonitost pritvarawa neura~unqivih po~inilaca krivi~nih djela, te pravo na pravi~no su|ewe. GLAS: Ko li ki je iznos od{tete koju podnosioci tu`bi tra`e? MI JI]: Uku pan iznos potra`ivawa po osnovu aplikacija koje su dostavqene BiH od strane Evropskog suda za qudska prava u Strazburu, a u

Jedan od finansijski zna~ajnih je “predmet Momi} i 122 druga protiv BiH”, a odnosi se na neizvr{ewe presuda kojima je dosu|ena nadoknada ratne {tete. Ukupno potra`ivawe po ovim presudama je oko 2,48 miliona maraka RAZGOVARALA: SVJETLANA TADI] Devizna vezi sa kojima jo{ uvijek nije svjetlanat@glassrpske.com donesena odluka, je 4,19 mili{tedwa
ona maraka. GLAS: Koliko je BiH do sada po osnovu izvr{ewa presuda Evropskog suda za qudska prava isplatila od{tete? MI JI]: Do sa da je na osnovu presuda donesenih od strane Evropskog suda za qudska prava o{te}enima ispla}eno oko 3,11 miliona maraka. GLAS: Sud je poslije dono {ewa pi lot pre su de u “predmetu Suqagi} protiv BiH” po~etkom 2010. godine odbacio oko 1.250 aplikacija ko je se ti ~u sta re de vi zne {tedwe. Da li je sli ~nih slu~ajeva bilo u drugoj polovini 2010. godine? MIJI]: U vezi sa starom deviznom {tedwom Sud je 14. no vem bra ove go di ne do nio odlu ku u “pre dme tu Za dri} protiv BiH“ kojom je aplikaciju brisao sa liste svojih slu~ajeva i u kojoj je odlu~io da zatvori proceduru pilot presude koja je primijewena na aplikacije koje se odnose na staru deviznu {tedwu u “slu~aju Suqagi} protiv BiH“. Naime, Sud je u ovoj odlu ci konstatovao da je Komitet ministara Savjeta Evrope na sastanku odr`anom u septembru 2010. godine zakqu~io da su vlasti BiH preduzele sve mjere nalo`ene pilot presudom u “slu~aju Suqagi} protiv BiH“. Stoga Sud smatra da dodatno razmatrawe aplikacije u “slu~aju Zadri} protiv BiH“ nije vi{e opravdano.

Gra|ani od BiH potra`uju 4,19 miliona maraka od{tete
GLAS: Koji su najspecifi~niji oblici tu`bi gra|ana protiv BiH? MIJI]: Ve}ina postupaka koji se vode pred Evropskim sudom za qudska prava protiv BiH su izuzetno kompleksni. Kao specifi~an postupak za na{u regiju izdvojila bih postupak za ~iji ishod je zainteresovan veliki broj starih deviznih {tedi{a u BiH, a to je predmet koji je pokrenut od strane tri dr`avqanina BiH protiv BiH, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Makedonije. To je slu~aj u vezi sa nemogu}nosti stanovnika da povrate svoju staru deviznu {tedwu polo`enu u filijalama Qubqanske banke i Investbanke Beograd u BiH. U ovom postupku je potrebno odbraniti poziciju BiH, a dokazati odgovornost za povrat stare devizne {tedwe u odnosu na Sloveniju i Srbiju. Od ishoda ovog postupka zavisi}e sudbina stare devizne {tedwe polo`ene u filijalama Qubqanske banke i Investbanke Beograd izvan teritorije Slovenije i Srbije. utvr|ena povreda prava otklonila u odnosu na sve osobe u sli~noj situaciji. Preduzimawe generalnih mjera je ina~e du go tra jan i kom ple ksan proces, te su stoga jo{ uvijek sve pre su de u pro ce su iz vr{ewa. Do sa da ni je bi lo zna~ajnijih primjedbi Komiteta ministara Savjeta Evrope kada je rije~ o izvr{ewu presuda donesenih protiv BiH, osim kada je rije~ o presudi “Sejdi} i Finci“ u vezi ~ijeg izvr{ewa je Komitet izrazio zabrinutost zbog nedostatka politi~kog konsenzusa o sadr`aju ustavnih i zakonskih izmjena i dopuna potrebnih za izvr{ewe ove presude.

Monika Miji}

FOTO: GLAS SRPSKE

BiH DO SADA isplatila 3,11 miliona maraka
GLAS: Koliko je predmeta trenutno u postupku rje{a vawa pred Su dom, a koliko ih je dostavqeno BiH na izvr{ewe? MIJI]: Prema podacima

Suda iz juna ove godine u toj instituciji se vodi oko 1.200 postupaka protiv BiH. Do sada je doneseno 14 presuda koje su tre nu tno u pos tup ku iz vr{ewa. GLAS: Ko ji pre dmet je finansijski najvredniji? MIJI]: Jedan od finansijski zna~ajnih jeste “predmet Mo mi} i 122 dru ga protiv BiH“, a odnosi se na neizvr{ewe presuda kojima je dosu|ena nadoknada ratne {tete. U ovom predmetu 123 aplikanta tra`e izvr{ewe presuda doma}ih sudova donesenih u wiho vu ko rist i na do kna du {tete zbog povrede prava. Ukupno nov~ano potra`ivawe po

ovim aplikacijama, odnosno potra`ivawe na ime glavnog duga po presudama koje se odnose na nadoknadu ratne {tete je oko 2,48 miliona maraka. GLAS: Koliko je predmeta koje je Evropski sud dostavio BiH izvr{eno u cijelosti, a koliko djelimi~no? MIJI]: Do sada je protiv BiH doneseno 14 presuda, a sve su postale kona~ne i u procesu su izvr{ewa. Na osnovu svih 14 presuda u roku su izvr{ene individualne mjere koje se ti~u aplikanata, na primjer isplata pravi~ne nado kna de, obez bje |ewe do no {ewa odluke nadle`nog suda u svrhu zakonitosti li{avawa

slobode i sli~no. Me|utim, kako gotovo sve presude protiv BiH otkrivaju postojawe strukturalnog problema, {to zna~i da utvr|ena povreda prava obuhvata ne samo aplikanta nego i ve}i broj drugih osoba u BiH, obaveza je BiH, odnosno entiteta, da preduzmu generalne mjere da se presuda izvr{i u cijelosti. GLAS: Koje su to generalne mjere koje treba da se preduzmu i strukturalni problemi zbog kojih se presude ne izvr{avaju u cijelosti? MIJI]: Generalne mjere su iz mje na za ko na i dru gih propisa, izmjena prakse doma}ih tijela i sli~no, kako bi se

BiH sama sebi nametnula sankcije
BIJEQINA - [ef Odsjeka za EU u Ministarstvu inostranih poslova BiH Amer Kapetanovi} ocijenio je da je BiH sama sebi nametnula sankcije time {to nije ispunila pojedine odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu sa EU, a {to usporava napredak prema Uniji. - U ovom trenutku EU ne razmatra mogu}nost zamrzavawa Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu jer je ratifikovan u francuskom parlamentu. Francuska je posqedwa zemqa koja je to u~inila - rekao je Kapetanovi}. On je ocijenio da postoji realna mogu}nost da se BiH omogu}i aplikacija za status kandidata, ako se preostale obaveze iz privremenog sporazuma ispune u prvoj polovini ove godine.

Tu`ila{tvo BiH ~eka podatke Kosor: Ministri }e odgovarati za rasipni{tvo o Zemiru Kova~evi}u
BAWALUKA - Iako {vedske vlasti o~ekuju da im BiH po{aqe zahtjev za izru~ewe biv{eg pripadnika HVO-a Zemira Kova~evi}a, uhap{enog u srijedu u [vedskoj, u Tu`i la{ tvu BiH ka `u da BiH ne mo `e podnijeti zahtjev, jer o~ekuju da im [ve|ani dostave vi{e informacija o Kova~evi}u. - O~ekujemo da {vedske vlasti saop{te vi{e detaqa o licu koje je uhap{eno, jer se ne zna wegov ta~an identitet, niti po ~ijoj je potjernici uhap{en - rekao je portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i}. Kova~evi} je osumwi~en za ubistva @. Do. srpskih civila u Sijekovcu kod Broda 1992. godine. ZAGREB - Hrvatski premijer Jadranka Kosor najavila je, povodom stupawa na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti, strog odnos prema svima, a posebno prema ministrima ako potro{e vi{e novca nego {to to buyet omogu}ava. Kosorova je rekla da se novac ni do sada nije tro{io na neadekvatan na~in, ali da novi zakon donosi novosti u smislu li~ne odgovornosti ministara koji }e morati da daju mandat na raspolagawe ako probiju zadati “limit“ sredstava za tro{ewe. - Vi{e ni{ta ne mo`e biti isto, nema vi{e slijegawa ramenima bilo koga ko odgovara za tro{ewe buyetskog novca koji je novac svih poreskih obveznika - poru~ila je Kosorova.

4 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE
FOTO: ARHIVA

Komentar dana
Pi{e: @eqka DOBRI]

Ohrabrewe Srbima
Vladika zahumsko-hecegova~ki i primorski Grigorije ju~e je preselio u Mostar - grad u kojem je sjedi{te eparhije bilo dva vijeka. U jeku ratnih sukoba i vladika je, me|utim, morao da izbjegne, pa je do ju~e sjedi{te eparhije bilo u Trebiwu. Iako se vladika Grigorije preselio iz Trebiwa u Mostar, najju`niji grad Srpske i daqe }e ostati crkveni centar eparhije, zbog velikog broja pravoslavnih hri{}ana koji u wemu `ive, dok }e Mostar biti administrativni centar. To koja Povratak vladike u bi mogla biti nitza ti }e ~vr{}e po ve Mostar ima}e sna`an Mostar i Trebiwe ~iuticaj na prilike u ju bi saradwu rado vidolini Neretve. dje li s obje stra ne Wegovim dolaskom me|uentitetske graninajve}u korist ima}e ce. Povratak vladike u srpski povratnici, Mostar ima}e sna`an koji su u uticaj na prilike u doposlijeratnom lini Neretve. Wegoperiodu pre`ivjeli vim dolaskom najve}u te{ke godine u korist ima}e srpski povratnici, koji su u Mostaru i drugim poslijeratnom periodu hercegova~kim pre`ivjeli te{ke gogradovima dine u Mostaru i druFederacije BiH gim her ce go va ~kim gradovima Federacije BiH. Osim duhovne podr{ke povratkom vladike u Mostar u~vrsti}e se veze tog kraja sa Republikom Srpskom. Nadamo se da }e vladika Grigorije, kao {to je to i do sada ~inio, svojim autoritetom uticati i na vlasti hercegova~kih gradova da ubudu}e druga~ijim pogledom gledaju na srpske povratnike, koji }e kona~no dobiti vo|u i autoritet koji }e zastupati wihove interese i uvijek biti na wihovoj strani. Ovo je idealna prilika i poziv Srbima koji su se kolebali da ponovo zapo~nu `ivot na svojoj djedovini i vjekovnim ogwi{tima. Prije rata u Mostaru je `ivjelo oko 26.000 Srba, a danas ih je na svojim imawima, prema procjenama, svega ~etvrtina od predratnog vremena. Zato mo`emo o~ekivati da }e vladikino preseqewe iz Trebiwa u Mostar ohrabriti povratak kojem }e umnogome doprinijeti i obnova vjerskih objekata. U~e{}em u obnovi poru{enih crkava Mostar je posqedwih godina pokazao dobronamjernost i otvorenost za su`ivot, a vladikin povratak u srce Hercegovine trebalo bi da predstavqa pe~at pomirewu. Da bi se to i dogodilo potrebno je gostoprimstvo Hrvata i Bo{waka koji bi morali da prihvate dobre namjere Srpske pravoslavne crkve. Jer s wim }e do}i i mnogi drugi dobronamjerni Srbi bez kojih Mostar ni bilo koji drugi grad ne mo`e da bude ono {to je bio. BiH je neophodan ve}i stepen tolerancije prema drugome i druga~ijem i otvorenosti za su`ivot, a Eparhija zahumskohercegova~ka povukla je va`ne poteze kako bi svi u tom me~u pobijedili.

Xombi} sa ministrima

Dva zvawa dominiraju u kabinetu Aleksandra Xombi}a

Me|u ministrima koji nisu ni pravnici niti ekonomisti su ministar za izbjeglice Davor ^orda{, uprave i lokalne samouprave Lejla Re{i}, poqoprivrede Miroslav Milovanovi}, zdravqa Ranko [krbi} i saobra}aja Nedeqko ^ubrilovi}
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Vlada pravnika i ekonomista
tegracije i {ef Kabineta premijera Srpske. Zlat ko vi }e va je ro |e na 1951. godine u Bosanskoj Krupi, a titulu diplomiranog pravnika stekla je na Pravnom fakultetu u Bawaluci. Prije imenovawa za ministra radila je u struci na poziciji okru`nog tu`ioca u Doboju. Goli}eva je ro|ena 1958. godine u Bawaluci gdje je zavr{ila Pravni fakultet, a na ministarsku du`nost dolazi iz “Slu`benog glasnika RS” gdje je bila direktor. Kasipovi} je ro|en 1956. godine u Bawaluci gdje je zavr{io Pra vni fa kul tet, a ve}i dio karijere proveo je na najvi{im pozicijama u medijima. Me |u eko no mis ti ma su ministar finansija Zoran Tegeltija, porodice, omladine i sporta Nada Te{anovi}, rada i bora~ko-invalidske za{tite Petar \oki} i tehnologije Jasmin Komi}. Tegeltija je ro|en 1961. godine u Mrkowi} Gradu, a di plo mi rao je na Eko nom skom fakultetu u Sarajevu. Novi ministar finansija je 2006. godine magistrirao, a dvije godine kasnije je stekao titulu doktora ekonomskih nauka. Radio je u Rafineriji naf te Brod, Upra vi ja vnih prihoda BiH i RS, te Republi~koj upravi carina RS. Te{anovi}eva je ro|ena 1952. godine u Bawaluci, a zvawe diplomiranog ekonomis te ste kla je u Za gre bu. Izuzev politi~ke karijere, cijeli radni vijek provela je u prosvjeti.

Milorad Dodik, predsjednik RS
Republika Srpska tu`i}e biv{eg visokog predstavnika u BiH Pedija E{dauna, jer je u BiH do{ao da radi na razgradwi Dejtonskog sporazuma.

Pedi E{daun, biv{i visoki predstavnik u BiH
Poslije napu{tawa du`nosti priznao da je iznenada dobio ponudu me|unarodne zajednice za poziciju visokog predstavnika i da radi na razgradwi Dejtonskog sporazuma.

BAWALUKA - Od 16 minis ta ra u no vom sas ta vu Vlade Republike Srpske samo pet nisu pravnici ili ekonomisti. Pravnici su najbrojniji i nalaze se na ~elu {est resora, dok su ~etiri ministra i premijer Aleksandar Yombi} ekonomske struke. Dok ekonomiste predvodi premijer, na ~elu pravnika je mi nis tar prav de Yerard Selman. Osim Selmana, pravnici su i ministar po li ci je Sta ni slav ^a|o, ekonomskih odnosa i regionalne saradwe @eqka Cvijanovi}, trgovine i turi zma Go ra na Zlat ko vi}, prostornog ure|ewa, gra|evinarstva i ekologije Srebrenka Goli} i prosvjete i kulture Anton Kasipovi}. Selman je ro|en 1958. godine u Kotor Varo{u, a Pravni fa kul tet za vr{io je u Bawaluci. Prije ministarske karijere radio je u Vojnom pravobranila{tvu Prve armijske oblasti Beograd i kao zamjenik direktora preduze}a “Jel{ingrad“ u Kotor Varo{u. ^a|o je ro|en 1961. godine u Gradi{ci, a Pravni fakultet zavr{io je u Bawaluci. Radio je u izdava~kom preduze}u “Vuk Karayi}“, trgova~kom preduze}u “Sim Prom“, a na ministarsku poziciju do{ao je iz foteqe direktora preduze}a “Tehnogas“ iz Lakta{a. Cvijanovi}eva, koja je ro|ena 1967. godine u Tesli}u, zavr{ila je postdiplomski studij na Pravnom fakultetu u oblasti diplomatskokonzularnog prava. Radila je kao profesor i asistent u misiji Evropske unije u BiH, kao savjetnik predsjednika Vlade za evropske in-

U VLADI i doktori medicine i veterine, ma{inski in`ewer i novinar
\oki} je ro|en 1961. godi ne u Br~kom, a po sli je Sredwe {kole unutra{wih poslova u Sarajevu zavr{io je Ekonomski fakultet u Beogradu. Radio je u organima unu tra{wih po slo va u Br~kom, a vi {e man da ta je proveo u Narodnoj skup{tini RS, ~iji je bio i predsjednik. Komi} je ro|en 1956. godine u Bawaluci, a u rodnom gradu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Magistri rao je u Beo gra du, a doktorirao u Bawaluci. Radio je u prosvjeti, a od 2004. godine je bio zamjenik gradona~elnika Bawaluke. Me |u mi nis tri ma ko ji nisu ni pravnici niti ekonomisti su ministar za izbjeglice i raseqena lica Davor ^orda{, uprave i lokalne samouprave Lejla Re{i}, poqopri vre de, {u mar stva i vodoprivrede Miroslav Milovanovi}, zdravqa i socijal-

ne za{tite Ranko [krbi} i saobra}aja i veza Nedeqko ^ubrilovi}. ^orda{ je ro|en 1959. godine u Slavonskom Brodu, a diplomirao je na Prirodnoma te ma ti ~kom fa kul te tu u Sarajevu. Re{i}eva je najmla|a u Yombi}evom kabinetu. Ro|ena je 1981. godine u Prijedoru gdje je zavr{ila osnovnu {ko lu i Gi mna zi ju, a diplomirala je 2006. godine na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu na odsjeku `urna lis ti ka. Na po zi ci ju ministra do{la je sa du`nosti urednika informativnog pro gra ma Ra dio-te le vi zi je RS. Mi lo va no vi} je ro |en 1975. godine u Bijeqini, a zavr{io je Veterinarski fakultet u Beogradu i uglavnom je radio u struci. [krbi} je ro|en 1961. godine u Bawaluci gdje je diplomirao na Medicinskom fa kul te tu. Pos tdi plom ske studije zavr{io je u Zagrebu, a doktorirao u Beogradu. Do imenovawa za ministra radio je u struci i na Medicinskom fakultetu gdje je i danas predava~. ^ubrilovi} je ro|en 1953. godine u Krupi na Vrbasu i di plo mi ra ni je ma {in ski in`ewer. Vi{e od dvadeset godina je proveo na poslovima u privredi, a bio je i direktor Direkcije za puteve RS.

DVOSTRUKA ULOGA
Ministar industrije, energetike i rudarstva @eqko Kova~evi} ro|en je 1957. godine u Biha}u. Zanimqivo je da je Kova~evi} magistar pravnih nauka, a doktor ekonomskih. U wegovoj karijeri je, ipak, preovladala ekonomija, pa je ve}inu radnog vijeka proveo na zna~ajnim menaxerskim funkcijama u privredi. Na poziciju ministra do{ao je sa du`nosti direktora “Elektrokrajine“ Bawaluka.

@eqko Kova~evi}

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 5

Stanovnicima Republike Srpske po~etak 2011. godine donio udar na buxet

Srpsku zahvatio novi talas poskupqewa
Ulaskom u 2011. godinu poskupjele cigarete i pretplata u fiksnoj telefoniji. Poskupqewa najavili mlinari, pekari, mesari i mqekari, a vi{e cijene o~ekuju i u apotekama

PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glasssrpske.com

BAWALU KA - Sta no vnicima Republike Srpske pra zni ~no ra spo lo `ewe po kva ri la su broj na pos kupqewa `ivotnih namirnica i komunalija. Umjes to no vo go di{we ~estitke stigle su im sumorne vi jes ti o ras tu ci je na, koji je obiqe`io i zna~ajan dio pret ho dne go di ne. Sa mim prelaskom u novu godinu “o`i vje le“ su odlu ke o poskupqewu cigareta za 0,20 do 0,70 maraka po paklici, pret pla te na ko ri{ }ewe fiksnog telefona za vi{e od 20 odsto, a Bawalu~anima je spi sak pro du `en i pos kupqewem grijawa za 22 odsto. Iako su neki pekari ve} podigli cijene svojih proizvoda o~ekuje se novi udar na buyete sta no vni ka Srpske. Najave poskupqewa ve} dolaze od mlinara, pekara, mesara i mqekara, a vi{e ci je ne o~e ku ju i u apotekama.

Iako se radi o luksuzu poskupqewe cigareta pogodilo je ve}i dio populacije RS. Do rasta cijena do{lo je zbog uskla|ivawa posebne akcize sa iznosom u Evropskoj uniji. U Upravi za indirektno oporezivawe BiH ka`u da je usqed toga od 1. januara pove}an iznos akcize sa 0,30 na 0,45 maraka po kutiji cigareta. - Ci ga re te “jork” ko {taju 2,20 maraka, a prije 1. ja nu ara ko {ta le su 1,80. “Fil ter 160“ i “MC“ skupqi su za 0,30 maraka i ko {ta ju 2,5 ma ra ka, dok su “ron hil“ i “val ter volf“ poskupjeli za 0,20 maraka po

Niska otkupna cijena mlijeka utica}e na poskupqewe mlijeka i mlije~nih proizvoda

FOTO: ARHIVA

kutiji - dodali su u Upravi. Na osnovu ranije odluke kompanije “m:tel“ u ovoj godini stanovnici }e pla}ati mjese~nu pretplatu za fiksnu telefoniju u iznosu od 10,95 maraka za razliku od dosada{wih 8,50 KM. Bawalu ~a ni ma do da tni udar na ku}ne buyete predstavqa poskupqewe grijawa za 22 odsto. Tako }e stano-

vnici najve}eg grada u RS za gri jawe, umjes to do sa da{wih 1,35 KM pla }a ti 1,65 maraka po metru kvadratnom stana.

TRIVI]: Neizbje`no pove}awe cijene hqeba za deset feninga
Da se lo{im vijestima ne na zi re kraj pot vr|u je predsjednik Udru`ewa mlinara RS Zoran Kos. On ka`e da idu}ih dana mo`e da se o~ekuje novo poskupqewe bra{na. - Proteklih 15 dana bra{no je poskupjelo za sedam feninga po kilogramu. Prema sada{wim kalkulacijama o~e ku je se pos kupqewe za dodatnih pet feninga - rekao je Kos.

CIJENE DIVQAJU, PLATE MIRUJU
Predsjednik Podru~ne privredne komore Bijeqina Mihailo Vidi} rekao je da poskupqewe prehrambenih proizvoda i trenutne plate u privredi ne idu nikako zajedno. - Stanovnici }e u ovoj godini morati da izdvajaju jo{ vi{e novca da bi pre`ivjeli, a plate ne}e rasti s obzirom na to da je najavqen nastavak ekonomske krize - kazao je Vidi} i dodao da }e standard stanovni{tva dodatno pasti.

Pred sje dnik Udru `ewa pekara RS Sa{a Trivi} rekao je da je zbog poskupqewa bra{na izvjestan rast cijene hqeba za deset feninga. - Nastojali smo da izbjegnemo poskupqewe, ali mora }e mo u ja nu aru da po di gne mo ci je ne hqeba kazao je Trivi}. Stanovnike RS ne}e uzdrmati samo “doma}a“ poskupqewa, jer }e se rast cijene lijekova u Srbiji “preliti” i preko Drine s obzirom na to da se apoteke umnogome snabdijevaju na srpskom tr`i{tu. U apotekama u RS su kaza li da }e ne ki li je ko vi poskupjeti i do deset odsto. - Jo{ imamo stare zalihe, ali nabavkom novih lijeko va na tr`i {tu Srbi je usli je di }e i pos kupqewe

me di ka me na ta u ov da{woj maloprodaji - istakli su u jednoj bawalu~koj apoteci. Poskupqewe sto~ne hrane i hroni~no smawewe sto~nog fonda u Srpskoj, prema rije~ima poqoprivrednika, dove{}e do neminovnog rasta cijene mesa, koje bi moglo poskupjeti i do 30 odsto. - Farmeri u Srpskoj ve} su smawili proi zvodwu mlijeka, jer nije do{lo do po ve }awa ot ku pne ci je ne mlijeka, a hrana za prehranu stoke je poskupjela, {to }e prou zro ko va ti nes ta {i cu mlijeka, a samim tim i ve}e cijene mlijeka i mlije~nih proi zvo da u ma lo pro da ji rekla je predsjednik Udru`ewa “Euro farmer“ iz Bijeqine Slo bo dan ka Milo{evi}.

BiH preuzela predsjedavawe Savjetu bezbjednosti UN

Svjetski presedan za prou~avawe
SARAJEVO - BiH je 1. januara, na osnovu rotacije po abecednom redu, preuzela jednomjese~no predsjedavawe Savjetu bezbjednosti Ujediwenih nacija, u trenutku kada je zemqa bez vlasti i adresa ~etvrte po veli~ini misije me|unarodnih snaga u svijetu. BiH je preuzela lidersku ulogu u najvi{em tijelu najmo}nije institucije na svijetu iako se na ~e lu Mi nis tar stva inos tra nih poslova nalazi ministar u tehni~kom mandatu. Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Tri{i}-Ba bi} ka za la je da cijeloj svjetskoj diplomatiji ostaje za analizu kako da Savjetu bezbjednosti UN predsjedava zemqa u kojoj me|unarodna zajednica name}e rje{ewa i otvo re no wenim liderima i stanovnicima poru ~u je da ni je nor mal na dr`ava. - Ovom moralnom hipokrizijom mora}e se vaqano po za ba vi ti sve re le van tne institucije i odgovoriti na pitawe kako je mogu}e teret predsjedavawa Savjetu bezbjednosti UN dati jednoj “nenormalnoj zemqi“. Mora}e se dati odgovor na pitawe ko je ovdje lud, ko zbuwen, a ko normalan - kazala je Tri{i}-Babi}. Ona je ustvrdila da BiH ima odgovaraju}e kapacitete da odgovori ovom zadatku na adekvatan na~in, ali da je u~iwen presedan zbog trenutka u kojem joj je povjerena ta uloga. S wom se sla`e i poslanik SNSD-a u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Du{anka Majki}.

TRI[I]-BABI]: Ovo je moralna hipokrizija
- BiH je izgleda izuzetak po svemu. Sama ~iwenica da BiH predsjedava Savjetu bezbjednosti u trenutku kada je jo{ uvijek pod nekom vrstom protektorata me|unarodne zajednice je apsurdna. ^iwenica da u BiH jo{ postoji OHR kosi se sa svim normama i me|unarodnim uzusima i zbog toga ova zemqa ne bi ni mogla biti ~lanica UN - kazala

je Majki}eva. Ona smatra da je dodatni problem {to BiH nema formiranu vlast. - Gotovo je izvjesno da }e jednomjese~no predsjedavawe ovom va`nom me|unarodnom tijelu okon~ati sa nesre|enim stawem unutar zemqe kazala je Majki}eva i dodala da predsjedavawe Savjetu bezbjednosti UN podrazumijeva da bi BiH trebalo da bude zemqa za primjer drugima. Zbog apsurdne situacije u kojoj se na{la BiH sagovornici “Glasa Srpske“ ne o~eku ju pre ve li ku ko rist od predsjedavawa Savjetu bezbjednosti UN, iako je to velika {ansa za diplomatsku ofanzivu u svijetu. @. D.

Nepoznata osoba ponudila je milion dolara na internet aukciji za automobil “pe`o 504” iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinexada, javile su agencije. Ahmad Esfandijari, {ef iranske Dobrotvorne organizacije, rekao je da je ponuda od milion dolara stigla iz jedne arapske zemqe. Ahmadinexad je pokrenuo veb sajt na kome je oglasio ponudu za prodaju svog 34-godi{weg automobila, a cijeli prihod namijewen je gradwi 60.000 ku}a za invalide i `ene koje same prehrawuju porodicu. Sajt }e primati ponude idu}ih 30 dana. Ahmadinexad je uvijek `elio da bude prikazan u javnosti kao “narodni predsjednik“ i prijateq siroma{nih. Poslije prvog izbora za predsjednika 2005. godine, Ahmadinexad je morao da podnese spisak imovine koju posjeduje na kome se na{la ku}a stara 40 godina povr{ine 175 metara kvadratnih u isto~nom dijelu Teherana, gdje ve}inom stanuje sredwa klasa, dva bankovna ra~una i jedan stari “pe`o“.

6 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Komisija procjewuje {tetu u “Novoj Romaniji“

Dru{tvo
Zimska sezona u centru “Igri{ta“

SOKOLAC - Po`ar koji je u ~etvrtak, 30. decembra, izbio u pogonu primarne prerade drveta sokola~ke “Nove Romanije” nanio je veliku materijalnu {tetu, ali jo{ nema preciznih podataka o visini {tete. Direktor Akcionarskog dru{tva “Nova Romanija” Nada

Amovi}-Ma~ar izjavila je da stru~ne komisije rade na procjeni {tete, koja }e biti poznata poslije popisa o{te}ewa nastalih na ma{inskim sklopovima, elektri~nim instalacijama, krovu, kao i ostakqenim dijelovima ovog pogona. B. G.
FOTO: G. [URLAN

U pogonu novi ski-lift
VLASENICA - Pu{tawem u pogon novog ski-lifta, u koji su Vlada RS i op{tina Vlasenica ulo`ili oko 88.000 maraka, ju~e je u Zimskom sportsko-rekreativnom centru “Igri{ta“ kod Vlasenice zvani~no otvorena ovogodi{wa skija{ka sezona. Ski-lift je sve~ano otvorio poslanik SNSD-a u Narodnoj skup{tini RS Miroslav Kraqevi}, koji je rekao da su ambicije Vlaseni~ana u pogledu razvoja zimskog turizma velike. - Vlada RS je obezbijedila oko 7,5 miliona maraka da se ovdje uradi jo{ jedan veliki ski-lift i da se kompletno zavr{i prilazna saobra}ajnica, tako da ovo vi{e ne}e biti nepristupa~na planina - rekao je Kraqevi}. G. P.

Uprava za indirektno oporezivawe

Dozvoqen uvoz vozila starijih od sedam godina
SA RA JE VO - Mo tor na i prikqu~na vozila starija od se dam go di na ko ja za do voqavaju najni`e tehni~ke zahtjeve u procesu homologacije ponovo se od 1. januara mogu uvoziti u BiH, javila je Srna. Ovo je definisano Odlukom o iz mje ni i do pu ni odluke o ograni~ewu uvoza putni~kih automobila, teretnih vo zi la i auto mo bil skih guma, koju je 28. decembra donio Savjet ministara BiH, a Uprava za indirektno oporezivawe po~ela da primjewuje u subotu. Od po~etka 2011. godine na uvoz polovnih putni~kih motornih vozila iz zemaqa ~lanica Evrop ske uni je u BiH pla}a se carina od {est odsto i PDV 17 odsto.
Swe`ana [ukara sa sinom Milo{em

[irom Srpske novogodi{wa radost i veseqe

Wegovawe tradicije u Semberiji

Osniva se “Dru{tvo srpskih doma}ina“

Najve}i broj stanovnika Srpske novogodi{wu no} proveo je u dru{tvu prijateqa i porodice u domovima, uz bogatiju trpezu, a mladi su se zabavqali u kafi}ima i diskotekama, dok su neki kao najqep{i novogodi{wi poklon dobili prinovu
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Prinove najqep{i novogodi{wi pokloni
dicinska sestra. U Kli ni ~kom cen tru Bawaluka Swe`ana [ukara rodila je u 3.30 ~asova ujutro dje~aka Milo{a , koji je bio prvoro|ena beba u ovoj bolnici, dok je prvu bebu u Do bo ju, dje voj ~i cu He le nu, ro di la 44 mi nu ta po sli je pono}i Aleksandra Savi}. su se mladi zabavqali u kafi}ima i diskotekama. Ne ko li ko sto ti na Bawalu~ana je na Trgu Krajine uz bogat muzi~ki program do ~e ka lo no vu, 2011. godinu, a sli~na atmosfera bila je i u Prijedoru. U ne kim op {ti na ma Srpske izostao je organizovani do~ek, pa su sva sredstva koja su bila izdvojena za do~ek Nove godine usmjerena za pomo} porodicama koje su pretrpjele {tetu od poplava. Na podru~ju Isto~nog Sarajeva “najlu|a no}” do~ekana je u hotelima, ugostiteqskim objektima i domovima, dok je tra di ci onal ni do ~ek na otvorenom organizovan samo u op {ti ni Is to ~no No vo Sarajevo. Stanovnici Trebiwa i dru gih her ce go va ~kih gra dova Novu godinu do~ekali su u svojim domovima u porodi~noj atmosferi, dok su se mladi, uglavnom, odlu~iva li za za ba vu u ne kom od ugostiteqskih objekata ili na trgovima susjednih crnogorskih gradova i u Dubrovniku.

Sve vi{e mladih se vra}a selu

FOTO: T. NESTOROVI]

BIJEQINA - Inicijativni odbor za osnivawe “Dru{tva srpskih doma}ina“, ~iji je ciq da afirmi{e sve kulturne i ekonomske vrijednosti semberske ravnice i da se ukqu~i u me|unarodne oblike udru`ivawa u ovim oblastima, konstituisan je u Bijeqini. - “Dru{tvo srpskih doma}ina“ za sada uspje{no djeluje u Hercegovini, postoji inicijativa da se ono organizuje i u zapadnom dijelu Srpske, a mi nastojimo da ga formiramo i u Semberiji - ka`e predsjednik Inicijativnog odbora za osnivawe ovoga dru{tva u bijeqinskom kraju Mirko Babi}. Ovo dru{tvo posebnu pa`wu }e posvetiti mladima koji `ele da ostanu na selu, a wih je u posqedwe vrijeme sve vi{e u semberskoj ravnici i na majevi~kom pobr|u. T. N.

Monta`a staklenika u [ekovi}ima

BAWALU KA - Ve }i na stanovnika Srpske do~ekala je No vu go di nu u kru gu porodice, a veselo je bilo i u kafi}ima, restoranima i na trgovima. Ipak, neki su kao najqe p{i no vo go di{wi poklon dobili prino vu, a prva be ba u 2011. godini na svijet je stigla u Trebiwu, i to dva minuta iza pono}i. Prvi sre}ni roditeqi u RS bili su Vesna i Veselin Nin ko vi} ko ji su do bi li dje voj ~i cu, a u Gi ne ko lo {ko-aku {er skom odjeqewu tre biwske Op {te bol ni ce potvrdili su nam da je ve} u dva ~a sa i de set mi nu ta u istom porodili{tu ro|en i sin Budimke i Stojana Kova~ine. - Novoro|en~ad i wihove majke se osje}aju veoma dobro - kazala je de`urna me-

PRVA BEBA ro|ena u Trebiwu
U po ro di li {tu Op {te bolnice Zvornik u novogodi{woj no}i nije bilo poro|aja, kao ni u porodili{tu bolnice Kasindo u Isto~nom Sarajevu. Ni Prijedor~ani nisu dobili novog stanovnika u novogodi{woj no}i. Najve}i broj stanovnika Srpske no vo go di{wu no} proveo je u dru{tvu prijateqa i porodice u domovima, uz ne{to bogatiju trpezu i televizijski program, dok

PACIJENTI
U ambulantama i domovima zdravqa {irom Srpske rekli su da nije bilo velikog broja pacijenata koji su se javqali tra`e}i pomo} qekara tokom novogodi{we no}i. - Bilo je najvi{e pacijenata sa lak{im ozqedama prilikom pada na ledu ili mladih koji su zbog prekomjerne konzumacije alkohola dolazili na ispirawe `eluca - ka`u qekari.

Uzgoj medonosnog biqa na stotinu hektara
[E KO VI ]I - [e ko va ~ka fir ma “Eko-mo za ik“ po~ela je gra|evinske pripreme za monta`u staklenika povr{ine 5.117 kvadrata, u koju }e sarajevska Fondacija “Mozaik“ ulo`iti oko 600.000 maraka. Di re ktor “Eko-mo za ika“ Rajko Lazi} kazao je da }e sta kle nik bi ti mon ti ran na lokalitetu Bi{ina i da ovu investiciju sarajevska Fondacija realizuje u okviru pro je kta “Osna `i vawe `ena kroz uzgoj organskog biqa“, ko ju fi nan sij ski podr`ava Ameri~ka agencija za me|unarodni razvoj sa dva miliona dolara. - @elimo da na podru~ju op{tina [ekovi}i, @ivinice i Osmaci zasadimo na 100 hektara medonosno biqe i da kroz ovaj projekat anga`ujemo 100 `ena iz ove tri op{tine - rekao je Lazi}. G. P.

Lo{e vremenske prilike smawile prinose u poqoprivredi

Podbacili kukuruz, krompir i gro`|e
BAWALU KA - U Re pu blici Srpskoj u 2010. godini proi zve de no je 626.548 tona kukuruza, {to je mawe za 9,9 odsto nego u 2009. godini, navedeno je u podacima Za vo da za sta tis ti ku Republike Srpske. Dodali su da je u odnosu na 2009. godinu, u 2010. godini proizvedeno krompira mawe za 6,4 od sto, dok je proizvodwa soje ve}a za 3,3 odsto. - Proizvodwa gro`|a u 2010. go di ni u odno su na 2009. mawa je za 8,6 odsto, {qiva za 0,4 odsto, a proizvodwa jabuka ve}a je za 1,6 odsto - kazali su u Zavodu za statistiku RS. Pred sje dnik Udru `ewa poqoprivrednih proizvo|a~a i sto ~a ra Re pu bli ke Srpske Vla di mir Uso rac re kao je da su proi zvodwu ku ku ru za, ali i os ta lih poqo pri vre dnih kul tu ra umawile lo {e vre men ske prilike u 2010. godini.

PROIZVEDENO 9,9 odsto mawe kukuruza
- Po pla ve su ne ko li ko pu ta za hva ti le Srpsku i uni{tile na hiqade hektara kukuruza. Procjewuje se da su poplave uni{tile oko 60 odsto zasijanog kukuruza u 2010. go di ni - ka zao je Usorac.

Prema wegovim rije~ima, i jesewi usjevi koji su za si ja ni u 2010. go di ni stra da li su, te se ta ko |e o~ekuju mawi prinosi i od jesewe sjetve. - Niske temperature koje su bile na po~etku ove godi ne do ve le su do smrzavawa pojedinih vrsta vo }a, {to je uslo vi lo i mawe pri no se - re kao je Usorac. M. Mi.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 7

U~enici zvorni~ke Muzi~ke {kole u humanitarnoj misiji
ZVORNIK - U~enici osnovne Muzi~ke {kole u Zvorniku odr`ali su humanitarni koncert za pomo} stanovni{tvu sa poplavqenog podru~ja. - Od prikupqenog novca, koje je donirala publika, kupi}emo Bo`i}ne pakete za 33 djece do deset godina iz poplavqenog podru~ja u Karakaju kod Zvornika - rekla je vr{ilac du`nosti direktora @elimirka Malovi} i dodala da }e paketi biti uru~eni uo~i Bo`i}a. S. S.

Vra}eno sjedi{te Eparhije zahumsko-hercegova~ke i primorske

Da nam da Gospod da sazremo u potpunosti kao narodi i da se istorija mr`we i stradawa vi{e nikada ne ponovi na ovim prostorima. Na nama je odgovornost, naro~ito u vaspitawu na{e djece, a posebno u primjeru i nasqe|u koje im ostavqamo, rekao vladika Grigorije
PRIREDILA: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

MOS TAR - Wego vo preosve{tenstvo vladika za hum sko-her ce go va ~ki i primorski Grigorije objavio je ju~e slu`beni povratak sje di {ta Epar hi je za hum sko-her ce go va ~ke i primorske u Mostar i pozvao Srbe da se vrate u ovaj grad. Mostar je ju~e, poslije 18 go di na, po no vo pos tao sjedi{te Eparhije zahumskohercegova~ke i primorske, javila je Srna. Vladika Grigorije je ju~e u Mos ta ru pro sla vio epar hij sku krsnu sla vu -

Svetog Igwatija Bogonosca, a Svetu arhijerejsku litur gi ju u Sta roj crkvi slu`ilo je vi{e vladika. Epis kop Gri go ri je re kao je u besjedi da je povratak sje di {ta Epar hi je u Mostar jedan od najzna~ajni jih do ga |a ja u is to ri ji Crkve, te da }e sa da bi ti sve vi{e uz svoj narod, i u dobru i u zlu. Po zi va ju }i Srbe da se vrate u Mostar na svoja vjeko vna ogwi {ta, vla di ka Grigorije je dodao da Mostar bez Srba, kao ni bez Hrvata i Bo{waka, ne mo`e bi ti ono {to je odu vi jek bio - simbol stapawa razno-

likih kultura, tradicija i du ho vnos ti, je dnom ri je ~ju bogatstvo razli~itosti. - Vra }awe epis kop skog sjedi{ta u Mostar veliki je ko rak na pri jed, ~in ohra brewa i po dr{ke za sve Srbe povratnike, a naro~ito za one ko ji ma po vra tak tek predstoji - rekao je vladika Grigorije u svojoj besjedi.

POVRATAK VLADIKE podr{ka obnovi `ivota u Mostaru
On je istakao da je zajedni ca pre du slov us pje ha i opstanka, ali da ona zahtijeva trpqewe, istrajnost i razumijevawe. - Zajednica podrazumijeva i bra}u drugih vjeroispovi jes ti sa ko ji ma vi je ko vi ma `i vi mo ov dje rame uz rame u gradu na Neretvi. Samo okrenuti jedni prema drugima i otvoreni jedni prema drugima mo`emo da ujedinimo ovaj grad i krenemo daqe pogleda usmjerenog ka budu}nosti kojom je jedino mogu}e prevazi}i sve neda}e iz pro{losti - naglasio je vladika Grigorije. Zato rje{ewe treba potra`iti, isti~e vladika, u pre va zi la `ewu i na dras tawu sukoba i mr`we. - Da nam da Go spod da sa zre mo u po tpu nos ti kao na ro di i da se is to ri ja mr`we i stradawa vi{e nika da ne po no vi na ovim prostorima. Na nama je odgo vor nost, na ro ~i to u va -

Proslava krsne slave u Mostaru

FOTO: SRNA

Slu`ena sveta liturgija

spitawu na{e djece, a posebno u pri mje ru i nasqe|u koje im ostavqamo - rekao je vladika Grigorije. Episkop zahumsko-hercegova~ki naglasio je da je ju~era{wi doga|aj jedan od pre lo mnih tre nu ta ka u SPC. Sve ~a nos ti po vrat ka Eparhije zahumsko-hercegova~ke i primorske u Mostar prisustvovao je veliki broj visokih zvanica sa podru~ja Mostara i cijele Hercegovine. Gradona~elnik Mostara Qubo Be{li} rekao je da je povratak vladike Grigorija

velika i zna~ajna stvar za Mostar. - Za hvaqujem vla di ci Grigoriju {to se vratio u Mostar i mislim da }e to

bi ti grad svih kul tu ra i svih naroda i qudi sa svojim ra zli ~i tos ti ma ko je oboga}uju ovaj grad - rekao je Be{li}.

POVRATAK SRBA
Sjedi{te Eparhije zahumsko-hercegova~ke u Mostaru je bilo od 18. vijeka, a 1992. godine izmje{teno je u Trebiwe, odnosno manastir Tvrdo{. Povratak Srba u Mostar po~eo je jo{ prije 12 godina, a zajedno s narodom u dolinu Neretve vratili su se i pravoslavni sve{tenici koji su po~eli obnovu poru{enih hramova i manastira. Obnovqena je Stara pravoslavna crkva u Mostaru, manastir @itomisli}, djelimi~no je obnovqena crkva u Bijelom poqu, a ove godine po~ela je obnova Saborne crkve u Mostaru.

U Republici Srpskoj sve vi{e qudi pose`e za kla|ewem i kockawem

Svaki peti stanovnik zavisnik od igara na sre}u
BAWALU KA - U Srpskoj sve vi{e qudi pose`e za kla|ewem i kockawem, o ~emu govore i brojna istra`ivawa, na osnovu kojih je skoro svaki peti stanovnik RS za vi san od ne ke vrste igara na sre}u. Posqedwa istra`ivawa koja je objavio “Doj~e vele“ pokazala su da je BiH prva po broju kladionica u Evropi, a na dru gom mjes tu je Srbi ja. Me |u tim, BiH joj dos ta predwa~i, jer pre ma pro cje na ma u woj ima oko 500.000 zavisnika od igara na sre}u odnosno kocke.

Karakteristike
Prema rije~ima psihologa, zavisnici od igara na sre}u mogu da se prepoznaju po nekoliko osnovnih karakteristika, me|u kojima su manipulacije i lagawe, ~esta razdra`qivost, gubitak interesovawa za veliki broj `ivotnih pitawa, te promjena raspolo`ewa i poreme}en sistem vrijednosti.

NAJVI[E kladionica ima u Bawaluci i Bijeqini
Psi ho log Ale ksan dar Mili} rekao je da je uzrok sve ve}eg broja onih koji se klade ili kockaju, taj {to je trenutno te{ka ekonomska situacija, pa mnogi putem igara na sre}u `ele da

pro na |u rje {ewe za svo je probleme. - Besparica je jedan od najve}ih uzroka za mnoge zavisnosti, pa tako i za pretje ra ni broj onih ko ji se kockaju. Ve}ina stanovnika o~e ku ju }i po zi ti vno rje {ewe, ula`e svoj novac, kako bi os tva rio ne ku ve }u dobit - istakao je Mili}. Por tpa rol Re pu bli ~ke uprave za igre na sre}u Dani je la Ko va ~e vi} re kla je da je u Srpskoj tokom pro{le godine za prire|ivawe

kladioni~kih igara na sre}u registrovano 12 pravnih lica, te da je u decembru iste go di ne pri javqeno 500 uplatno-isplatnih mjesta. - Broj kla di oni ca ove go di ne u RS, u odno su na 2009. godinu, nije se mnogo mijewao, osim {to je u novem bru 2010. go di ne bi lo 439 uplatno-isplatnih mjesta, {to zna ~i da se wihov broj blago smawuje - kazala je por tpa rol Re pu bli ~ke uprave za igre na sre}u Danijela Kova~evi}.

Prema wenim rije~ima, najvi{e uplatno-isplatnih mjes ta kla di oni ca u Srpskoj ima u Bawaluci i Bijeqini. - Kada su u pitawu kladi oni ~ke igre na sre }u, u Bawalu ci ima naj vi {e uplatno-isplatnih mjesta i to ukupno 80, a zatim u Bijeqini i to 30. Me|utim, ova dva gra da ima ju i naj vi {e sta no vni ka, ta ko da si tu acija i nije mo`da realna kazala je Kova~evi}eva. D. K.

8 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Sembercima poslati ogrev i sijeno

Panorama
Buxet op{tine Derventa

[IPOVO - Op{tina [ipovo obezbijedila je i otpremila poplavqenom podru~ju Semberije po dva {lepera ogrevnog drveta i baliranog sijena. Vrijednost po{iqke je oko 15 hiqada maraka.

Na~elnik op{tine Du{an Malinovi} ka`e da su ovu humanitarnu akciju, osim op{tine, podr`ali {ipova~ki preduzetnici i privatna preduze}a. S. D.

FOTO: S. DAKI]

Stipendije svim redovnim studentima
DERVENTA - Derventska op{tina raspisala je konkurs za dodjelu 80 novih studentskih stipendija. Pravo da konkuri{u imaju redovni studenti prvog ciklusa studija, koji su prvi put upisani u drugu i vi{e godine studija. Bi}e dodijeqeno i deset novih stipendija nadarenim u~enicima drugog, tre}eg i ~etvrtog razreda sredwe {kole. Za ove namjene u buyetu je rezervisano 275 hiqada maraka, a pretpostavqa se da }e biti nastavqena dosada{wa praksa stipendirawa svih studenata koji ispuwavaju uslove. Ina~e, op{tina Derventa ve} stipendira 184 studenta i 16 u~enika sredwih {kola. ^. V.

Op{tina [amac

Obradovano 30 bora~kih porodica
[AMAC - Op{tina [amac je iz buyeta izdvojila 3.000 maraka za 30 porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida sa podru~ja ove op{tine i u saradwi sa Bora~kom or ga ni za ci jom ih uru~ila onima za koje je procijeweno da je potrebno da dobi ju sim bo li ~nu nov ~a nu pomo}. Na ~el nik op {ti ne Sa vo Mini} posjetio je i Andriju Peri}a iz [amca, u~enika drugog razreda sredwe {kole. Andrijin otac je 1995. godine po gi nuo na ra ti {tu u Mrkowi} Gradu, a prije desetak dana mu je umrla i majka. I wemu, kao i ostalim porodicama, uru~eno je 100 maraka i obe}ano da }e op{tina i u 2011. godini nastojati da poma`e u skladu sa mogu}nostima. A. V. M.

Mladen Laki} izra|uje plosku

Neobi~an hobi studenta arhitekture Mladena Laki}a iz Mrkowi} Grada

Na glavnom gradskom trgu u Bijeqini

PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske.com

Predmeti od drveta, a naro~ito ploske i barda~i}i, zainteresovali su me jo{ dok sam bio dje~ak. Kada sam bio siguran da sam ne{to nau~io, odva`io sam se i predlo`io ocu da ja izra|ujem neke elemente, rekao Mladen
na{a radionica, va`io je za vrsnog majstora u na{em rodnom selu Gorwe Baqvine i cijelom pod~emerni~kom kraju - ka`e Mladen.

Ploske i bardaci qubav iz djetiwstva
PLOSKA ko{ta 100 evra
Izrada predmeta od drveta zainteresovala je Mladena jo{ dok je bio dje~ak, kada je wegov otac otvorio stolarsku radwu. - U po~etku sam pomagao ocu u radionici, ali sam s vremenom svaki wegov pokret “upijao”. Kada sam bio siguran da sam ne {to na u~io, odva`io sam se i predlo`io mu da ja izra|ujem neke elemente - pri~a Mladen. U po~etku su Laki}i sve

Klizali{te uvijek puno
BIJEQINA - Vje{ta~ko klizali{te na glavnom gradskom trgu u Bijeqini, postavqeno sredinom decembra, uvijek je puno kliza~a, posebno mladih. - Ovo je prvi put da na{ grad ima vje{ta~ko klizali{te, a sude}i po interesovawu na{ih sugra|ana, ono bi trebalo da bude i sqede}ih godina - rekao je direktor Turisti~ke organizacije Bijeqina Simo Laketi} i dodao da je klizali{te povr{ine 300 kvadratnih metara. On je istakao da je omogu}eno iznajmqivawe klizaqki, a u vrijeme zimskog raspusta bi}e organizovane i {kole klizawa. Najvi{e kliza~a bude uve~e i vikendom. T. N.

MRKOWI] GRAD Mladen Laki} iz Mrkowi} Grada, apsolvent Gra|evinsko-arhitektonskog fakulteta u Bawalu ci, na prvi pogled ni po ~emu se ne razlikuje od svojih vr{waka. Me|utim, ovaj dvadesetdvogodi{wak ima izuzetan dar za izradu predmeta od drveta, kao i slikawe, naro~ito ikona. Ovaj mladi} najvi{e voli da pravi ploske i bardake za rakiju, a “tajne tog zanata“ je nau~io od oca ^ede. - Izrada ploski i bardaka je tradicija moje porodice. Djed moga oca ^ede, moj pradjed Blagoja, po kome se i zove

TRADICIJA
Mladen Laki} ka`e da ploska ima veoma zna~ajno mjesto u tradiciji srpskog naroda. - Bez ploske kod Srba nema svadbe, kr{tewa, veseqa... Gotovo da nema srpskog doma gdje na vidnom mjestu ne stoji ploska - tvrdi Mladen.
Semberci u`ivaju u zimskim radostima FOTO: T. NESTOROVI]

elemente izra|ivali ru~no, pa je trebalo dosta vremena da se izradi jedna ploska. - Ploske sada izra|ujemo ugla vnom uz po mo} ra da na strugu. Naime, na strugu pripremimo sve elemente, koje potom posebnom tehnologijom spajamo u plosku. Veoma je va`no da drvo od kojeg se izra|u je plos ka bu de su vo i “~vrsto“, kao {to je drvo hrasta, javora, {qive, tre{we... rekao je Mladen i dodao da se ploska okiva metalnim okvirom, koji joj daje ~vrstinu, ali i ukras.

Na povr{ini svake ploske Laki} crta, “ugravira” ikonu, lik sveca po kome neka porodica slavi krsnu slavu. - Ikone sam po~eo da slikam jo{ kao sredwo{kolac. Za slikawe imam dara, kao i moja sestra Jelena - tvrdi budu}i arhitekta Laki}. Potra`wa za ploskama koje proizvode Laki}i je velika. Gotovo da nema dr`ave u kojoj nema ploske koja je izra|ena u wihovoj radionici “Blagoja”. Plos ke su na {le kup ce na svim kontinentima. Cijena jedne ploske je 100 evra.

Grn~arska radionica u muzeju u Doboju

Ote`ana isporuka energenta Gradskoj toplani u Bijeqini

Prodajna izlo`ba u humanitarne svrhe
DOBOJ - Povodom zavr{etka dvomjese~ne grn~arske radi oni ce, ko ju je vo dio po zna ti va jar i ke ra mi ~ar Drago Handanovi}, u Regionalnom muzeju u Doboju otvore na je pro daj na izlo `ba grn~arskih radova, a sav prihod namijewen je za pomo} porodicama u Srpskoj nastradalim od poplava. - Rije~ je o radovima koji su nastali tokom ove radionice, a ura di li su ih u~e ni ci osnovnih {kola “Vuk Stefano vi} Ka rayi}“, “Do si tej Obradovi}“ i “Sveti Sava“ iz Doboja i {ti}enici Udru`ewa djece sa posebnim potrebama “Sunce“ iz Dervente, wih ukupno osamdesetoro. Radili su uglavnom posude razli~itih oblika, poput onih iz etno-zbirke muzeja - rekao je Handanovi}. Sl. P.

Zalihe ugqa za samo pet dana
BIJEQINA - Tek {to je uspjela da rije{i te{ko}e sa sistemom za grijawe u Gradskoj toplani u Bijeqini nenadano su se, ba{ u vrijeme praznika, pojavili novi problemi. Otkazan je ugovor sa dobavqa~em ugqa, pa se hitno mora raspisati tender i prona}i novi snabdjeva~. - Na skla di {tu ima mo ugqa za dva dana, a obe}ano nam je, poslije intervencije op{tine Bijeqina, stotinu tona ugqa iz Ugqevika, {to je dovoqno za tri dana, jer dnevno lo`imo 30 tona ugqa ka`e direktor Gradske toplane u Bijeqini Du{an Ili}.

GRIJAWE poskupjelo za 15 odsto
Ova nevoqa pojavila se u vrijeme najni`ih temperatura i novogodi{wih i bo`i}nih praznika, pa se hitno moraju preduzimati mjere da

potro{a~i imaju zagrijane prostorije. - Grijemo 1.400 stanova i oko 8.200 kvadratnih metara poslovnog prostora. To je velika obaveza i zato moramo u najskorije vrijeme trajno rije{iti problem redovnog snabdijevawa toplane kvalitetnim ugqem - obja{wava Ili}. Od prvog decembra grijawe je poskupjelo za 15 odsto, pa sa da gri jawe po slo vnog prostora ko{ta 5,88 maraka

po kvadratnom metru, a 2,74 marke kvadratni metar stanova. - I daqe imamo velika dugovawa potro{a~a koja sada iznose 395.000 maraka, {to u velikoj mjeri ote`ava na{ rad i poslovawe - ka`e Ili}. U rje {a vawu pro ble ma naplate dugovawa i obezbje|ewa ugqa za ko tlar ni cu Gradska toplana obrati}e se za pomo} i op{tinskoj upravi u Bijeqini. T. N.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 9

Fond solidarnosti uru~io novac studentima
[AMAC - Na prijemu u prostorijama op{tinske Bora~ke organizacije, ~lanovi Upravnog odbora Fonda solidarnosti op{tine [amac uru~ili su nov~anu pomo} od po 100 maraka za 57 studenata djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Studentkiwa Filolo{kog fakulteta u Bawaluci Meri Avramovi} u ime svojih prijateqa rekla je da smatraju da je ovo pokazateq da oni i wihove porodice nisu zaboravqeni i da svaki poklon, ali i briga koju Fond pokazuje, zna~e mnogo. A. V. M.

Osnovna {kola “Veselin Masle{a” u Fo~i proslavila jubilej

Vijesti
Op{tina Vi{egrad

Mnogi su u~iteqi, nastavnici, direktori i u~enici ostavili tragove, rezultate i priznawa u ovoj {koli po ~emu je ona danas i prepoznatqiva, rekao Mileti}
PI[E: RADMILA \EVI] krozrs@glassrpske.com

Pola vijeka |ake izvode na pravi put

Za podsticaje 150.000 KM
VI[EGRAD - Na~elnik op{tine Vi{egrad Tomislav Popovi} potpisao je ugovor sa 56 poqoprivrednih proizvo|a~a kojima je iz buyeta op{tine dodijeqeno 150.000 maraka podsticajnih sredstava za razvoj poqoprivredne proizvodwe. Sredstva su dobili sto~ari, vo}ari, p~elari i proizvo|a~i povr}a u plastenicima u iznosima od 150 do 12.500 maraka, u zavisnosti od obima sopstvene proizvodwe u porodi~nom biznisu, javila je Srna.

Udru`ewe u Fo~i

FO^A - Osnovna {kola “Veselin Masle{a” u Fo~i, pored novogodi{we proslave, ima la je jo{ ra zlo ga za slavqe i veseqe, ali i za ponos. Ova centralna {kola obiqe`ila je 50 godina svog postojawa. Na sve~anoj priredbi okupili su se i u~enici, nastavnici, u~iteqi, kao i u~iteqi sada{wih u~iteqa, te svi oni koji su dali svoj doprinos radu {kole. Dru`ewe su nastavili u {kolskim prostorijama pjesmom, igrom, osmijesima, bogatom trpezom i evocirawem uspomena. Proslaviti 50 godina rada, prema rije~ima Radoja Mile ti }a, di re kto ra {ko le, velika je ~ast jer svaki trud i pomak koji se napravi u ciqu poboq{awa `ivota vrijedan je pohvale.

“Tra~ak nade” dobio prostorije
FO^A - Udru`ewe djece i mladih sa posebnim potrebama “Tra~ak nade” otvorilo je svoje prostorije u fo~anskom nasequ Ribarsko ~ime je i zvani~no po~elo sa radom. Na inicijativu roditeqa djece sa posebnim potrebama do{lo se na ideju osnivawa udru`ewa pomo}u kojeg bi se lak{e rje{avali problemi i potrebe ove djece, koja su, po mi{qewu wihovih roditeqa, zanemarena u dru{tvu. R. \.

Folklora{i uqep{ali priredbu

FOTO: R. \EVI]

- Mnogi su u~iteqi, nastavnici, direktori i u~enici ostavili tragove, rezultate i priznawa u ovoj {koli po ~emu je ona danas i prepoznatqiva rekao je Mileti} i dodao da je najve}a prednost {kole uzajamna i dobra komunikacija u~enika, nastavnika i okru`ewa. Prije dvije godine {kola je renovirana donacijom od ameri~ke vlade, ~ime je osavremewena i po izgledu i po nastavi koja se u woj izvodi.

- Nastoja}emo da u idu}em periodu u saradwi sa op{tinom i nadle`nim institucijama, kao i hu ma ni tar nim organizacijama opremimo savremenim nastavnim sredstvima kabinete nastavnika, kako bi ima li jo{ kva li te tni ju nastavu - rekao je Mileti}.

[KOLA obnovqena prije dvije godine
Proslavi pedestogodi{wice prisustvovale su sve generacije nastavnika, od penzionisanih, do onih sa dugim radnim sta`om, pa sve do tek prispjelih i voqnih za rad. Pojedini dana{wi u~iteqi sreli su se sa svojim nekada{wim u~iteqima, prisjetili se starih dana, prvih lekcija, pohvala, opomena, jedinica i petica. Stefanija Gazdi}, penzionisna nastavnica biologije,

i wena, i dan-danas dobra koleginica u~iteqica Franci{ka Mo jo vi}, bi le su pozdravqene od strane kolektiva kao najstarije radnice {ko le, sa pre ko 70 go di na starosti i vi{e od 35 godina radnog sta`a. - Radni vijek pro{ao je najvi{e u lijepim i radosnim tre nu ci ma. Mi ta da ni smo imali dobru opremu ni uslove da bismo djeci pru`ili savremeno znawe, ali imali smo ja-

ku voqu da ih nau~imo, {to je sude}i po mojim ovdje prisutnim |acima i drugima, urodilo plo dom - pri sje }a la se Stefanija Gazdi}. [kola je oduvijek imala dobre i uspje{ne u~enike, koji su je predstavqali kako na lokalnim tako i na republi~kim takmi~ewima u svim sferama znawa donose}i joj razna priznawa i nagrade, te tako davali podstrek ostalim wenim |acima.

Op{tina Berkovi}i

Usvojen buxet za 2011. godinu
BERKOVI]I - Odbornici Skup{tine op{tine Berkovi}i usvojili su buyet za 2011. godinu u iznosu od 1.043.900 maraka i mawi je za sedam odsto u odno su na re ba lans buyeta za 2010. godinu. Poslije sjednice na~elnik op{ti ne Ber ko vi }i Ran ko Lu~i} priredio je tradicionalni prijem za odbornike i pri vre dni ke, uru ~io im prigodne poklone i po`elio do bru i us pje {nu sa radwu. Z. [.

ISTORIJAT
O[ “Veselin Masle{a” u Fo~i po~ela je sa radom davne 1960. godine. Kroz wu je do sada pro{lo oko 280 radnika, a trenutno u nastavu dr`i 77 zaposlenih. U svom sastavu ima ~etiri devetorazredne podru~ne {kole i dvije petorazredne, od kojih su pojedine udaqene i po 90 kilometara od centralne. [kola trenutno broji preko 570 u~enika, a u okviru we postoji odjeqewe za djecu sa posebnim potrebama u koje idu ~etiri u~enika.

Najstariji radnici u {koli

Ogwen Begeni{i}, talentovani muzi~ar iz Fo~e

Zvornik

"Tajnim znakom" kr~i put na muzi~kom nebu
FO^A - Ogwen Begeni{i}, ta len to va ni mu zi ~ar iz Fo~e, nedavno je promovisao svoj novi spot za pjesmu “Taj ni znak“ ko ji je nai{ao na pozitivne kritike muzi~a ra, a emitovan je na mnogim doma}im televizijskim i radio stanicama. Iza sebe ve} ima ~etiri snimqene pjesme i spotove, a trenutno radi na pripremi pe tog sin gla, kao i na svom albumu prvencu. Iako sam plovi muzi~kim vodama, bez finan sij ske po dr{ke sponzora, uspje{no prodire na tr`i{ta, kako doma}a tako i susjednih zemaqa. prijateqa Nemawe Kosti}a, brata Vladimira i drugih re kao je Be ge ni {i}, ko ji, osim {to je dobar muzi~ar, stu di ra de fe kto lo gi ju na fakultetu u Fo~i. Ogweno va ne da vno snimqena pje sma “Taj ni znak“ emitovana je na svim doma}im televizijskim i radio stanicama u Republici Srpskoj, BiH, ali i u Crnoj Gori, gdje je dobio pozitivne kri ti ke mu zi ~kih stru~waka. Os ta le pje sme “Ne zna, ne}e“, “Volim te, qubavi moja“ i “Bubaw“ publika je tako|e dobro prihva ti la. Od ma lih no gu okru `en je mu zi kom. Be ga, kako ga naj~e{}e zovu, svoje prve muzi~ke korake napravio je jo{ kao osnovac upisav{i muzi~ku {kolu, smjer klavir, ali je prekinuo zbog ra tnih de {a vawa. Ka sni je se u~lanio u kulturno-umjetni~ko dru{tvo, gdje je svirao na bubwevima. R. \.

Darovi za mali{ane u bolnici
ZVORNIK - Predstavnici Fabrike glinice “Bira~“ iz Zvornika uru~ili su novogodi{we i bo`i}ne paketi}e djeci koja se trenutno lije~e na Dje~ijem odjeqewu zvorni~ke Op{te bolnice. Paketi}e je djeci uru~io rukovodilac Kadrovske slu`be ovog kolektiva Stojan Jovanovi}. Na~elnik Dje~ijeg odjeqewa Koviqka Gotovac zahvalila je u ime djece na ovom gestu. S. S

Album prvenac
- Album prvenac, koji pripremam za sqede}u godinu, ne}e biti samo moje, ve} zajedni~ko dostignu}e mojih prijateqa. @elimo da poka`emo da Fo~a nije mrtva kada su u pitawu kulturni sadr`aji i urbana de{avawa - rekao Begeni{i}

SVIRA na klaviru i bubwevima
- Uskoro }u promovisati jo{ je dan sin gl, a po sli je toga svoj prvi album. Na tom albumu na}i }e se pjesme mog

10 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

“Super 98” i “dizel D2” u Crnoj Gori iza{li iz upotrebe

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURAWE DD SARAJEVO KLAS D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

PODGORICA - Benzini “super 98” i “dizel D2”, u Crnoj Gori, od Nove godine vi{e se ne upotrebqavaju, a umjesto wih automobili }e mo}i da koriste benzin “bezolovni super 98”. Uvo|ewe kvalitetnijih i ekolo{ki ~istijih goriva u Crnoj Gori

regulisano je posebnom uredbom o na~inu formirawa najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Ve}ina evropskih dr`ava ve} je prestala da upotrebqava olovna goriva s ciqem o~uvawa `ivotne sredine, prenijele su agencije.
FOTO: GLAS SRPSKE

14.09 6.04 6.02

4,190 58,856.89 90 0 543.9 0

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

5.8 51,000 295,800.00 3.82 4.94 3.35 3.5 9,173 5,868 4,851 1,284 33,503.93 23,611.03 15,251.94 4,270.09

Pogon trebiwskog "Novoteksa"

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

Poreska uprava RS poni{tila sporazume o odgo|enom pla}awu obaveza

RMU KAMENGRAD D.D. SANSKI MOST 67.2 4,561 306,496.87 BOSNA AUTO D.D. SARAJEVO (K2) 25.1 5,947 149,269.70 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 18.92 5,282 100,824.04 DUF ABDS D.D. SARAJEVO 72.37 1,303 94,298.11 JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO 29 1,789 51,132.83

Cijene nafte

Uskoro 100 dolara za barel
WUJORK - Analiti~ari o~ekuju da }e barel sirove nafte ubrzo prema{iti nivo od 100 dolara, ali ne o~ekuje se probijawe nivoa od 150 dolara kao {to je bio slu~aj 2008. godine. Posqedweg dana 2010. barel nafte na berzi u Wujorku nakratko je porastao na 92,06 dolara, {to je najvi{a cijena u protekloj godini, ali i od oktobra 2008. godine, prenijele su agencije. Barel nafte je 2010. imao prosje~nu cijenu od 79,6 dolara, zahvaquju}i oporavku globalne potra`we, neuobi~ajeno hladnoj zimi i padu zaliha. Globalna proizvodwa nafte pove}ala se u pro{loj godini za 2,2 miliona barela po danu, {to je najve}i rast od 2004. U ovoj godini se o~ekuje pove}awe dnevne proizvodwe za dodatnih 1,5 miliona barela.

PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Raskidawe ugovora sa pojedinim preduze}ima bilo i realno, s obzirom na to da je od samog po~etka odobravawa reprograma bilo neizvjesno izmirivawe wihovih obaveza, rekao Grabovac
ze}e “Novoteks” iz Trebiwa sa 21,3 miliona, te “Famos” iz Isto~nog Sarajeva ~iji je dug dostigao 10,2 miliona maraka. Tre biwski “Svi sla jon“ Poreskoj upravi duguje 8,4 mili ona ma ra ka, ro bna ku }a “Boska” 4,4, a “Zrak” iz Tesli}a 3,2 miliona maraka. Poreska uprava ovu odluku donijela je isti dan kada je Vlada Republike Srpske na sje dni ci usvo ji la odlu ku o odobravawu reprograma za ~etiri preduze}a. - Na oba spiska, i Poreske uprave i Vlade, na{la su se dva preduze}a, i to “Svislajon” i “Jel{ingrad livnica” javqa “capital“.

Bez reprograma duga ostaje 70 preduze}a
ni aspekt ovih preduze}a, koji se za neki od wih pokazao da nema smisla - kazao je Grabovac i dodao da bi ubudu}e bilo dobro da se reprogrami rade samo sa preduze}ima koja imaju mogu}nost i realne planove da dug i vrate. Gra bo vac sma tra da one firme koje uredno izmiruju svoje obaveze treba da dobiju neku vrstu bonusa. - Ovo bi bio dobar stimulans za izmirivawe dugova dodao je izvr{ni direktor “SWOT“-a. Iz Poreske uprave Republike Srpske ju~e nismo uspjeli da do bi je mo ko men tar o poni{tewu reprogramu. Poreska uprava RS pokrenula je krajem pro{le godine inicijativu za otvarawe ste~ajnog postupka u 34 preduze}a, ~ija su dugovawa po osnovu neizmirenih poreskih obaveza dostigla 102,1 milion maraka.

BAWALU KA - Po res ka uprava Republike Srpske donijela je odluku o raskidu sporazuma o reprogramu poreskih obaveza sa 70 preduze}a ko ja ni su ispo {to va la uslove odgo|enog pla}awa, a vrijednost ukupnog reprogramiranog duga je 67,47 miliona maraka, objavio je portal “capital.ba„. Najve}i du`nik je predu-

GRABOVAC: Ubudu}e praviti boqi izbor firmi za reprogram
Poreska uprava je u martu pro{le godine ugovor o reprogramu duga raskinula sa 171 preduze}em. Izvr{ni direktor Udru`ewa ekonomista Republike Srpske “SWOT“ Sa{a Grabovac ka`e da je raskidawe ugovo ra sa po je di nim preduze}ima bilo i realno, s obzirom na to da je od samog po~etka odobravawa reprograma bilo neizvjesno izmirivawe wihovih obaveza. - Vlada i Poreska uprava nastojale su da uva`e socijal-

Rusija

Preduze}a
“Novoteks” Trebiwe “Famos” I. Sarajevo “Svislajon IAT“ Trebiwe “Boska” Bawaluka “Zrak” Tesli}

Od privatizacije samo 22,6 milijardi rubaqa
MOSKVA - Rusija je u 2010. godini od prodaje dr`avne imovine zaradila svega 22,6 milijardi rubaqa, iako je ruska vlada imala mnogo ve}a o~ekivawa, podaci su ruske Agencije za dr`avnu imovinu. U novembru 2009. godine, kada je vlada Rusije odobrila program privatizacije za 2010, ministar za ekonomski razvoj Elvira Nabijulina najavqivala je da bi prodaja dr`avnih paketa mogla da obezbijedi priliv od oko 72 milijarde rubaqa, a ve} u martu, pozivaju}i se na povoqne uslove, pove}ala je prognozu na 100 milijardi rubaqa. U 2010. godini u Rusiji je prodat udio u 132 kompanije, a me|u najvrednijim su bile realizacija sto odsto firme za gradwu mos kov skog me troa “Mosmetrostroj“ za 7,5 milijardi rubaqa i 13,1 odsto najve}e osiguravaju}e kompanije “Rosgostrah“, prodatih po po~etnoj cijeni od 8,6 milijardi rubaqa, prenijele su agencije. U februaru je planirana prodaja paketa akcija energetske kompanije TGK-5, po po~etnoj cijeni od 6,43 milijarde rubaqa, kao i prodaja sto odsto akci ja naj ve }eg rus kog `eqezni~kog prevoznika te~nog gasa SG-Trans.

Iznos nepla}enih obaveza (u KM)
21.374.984 10.236.626 8.466.356 4.451.210 3.275.282

Preduze}a sa najvi{e nepla}enih obaveza

Poslije liberalizacije tr`i{ta naftnih derivata Srbije

Gorivo poskupquje za deset dinara
BEOGRAD - Iako je od 1. januara prestala da va`i desetogodi{wa uredba o monopo lu Na tne in dus tri je Srbije (NIS) i po~ela liberalizacija srpskog tr`i{ta naftnih derivata, stanovnike umjesto pojeftiwewa, o~eku je zna ~aj no pos kupqewe goriva, javile su agencije. Prvi put u is to ri ji Srbije, naftni derivati mogu slo bo dno da se uvo ze, a prodavci mogu slobodno da odre|uju cijene. Iako je iz srpskog Minis tar stva ener ge ti ke na javqivano pojeftiwewe, zbog us kla |i vawa akci za sa in fla ci jom, do kra ja mje se ca gorivo bi moglo da poskupi za oko deset dinara. Mi lan Ra ki} iz Udru `ewe pri va tnih naf ta {a ka`e da su se ve} steki uslovi za vi{e cijene goriva. - Prvi razlog je uskla|ivawe sa berzanskim cenama na svetskom tr`i{tu, a drugi to {to oko 15. januara mora da do |e do us kla |i vawa akciza. Ono {to je evidentno jeste da }e do kraja januara gorivo poskupeti izme|u osam i 12 dinara - ka`e Raki}.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BP PLC HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
65.7 165.8 39.07 465.55 651.1

Promjena
-1.91 -0.72 -1.34 -1.2 -1.11

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA CISCO SYSTEMS GENERAL ELECTRIC MICROSOFT CORP PFIZER INC

Cijena
13.34 20.23 18.29 27.91 17.51

Promjena
0.45 0 0.55 0.22 0.11

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 11

Pad BDP-a Hrvatske u 2010. od 1,6 odsto
ZAGREB - Hrvatska je 2010. godinu zavr{ila sa padom bruto dru{tvenog proizvoda (BDP) od oko 1,6 odsto, {to je pra}eno rastom nezaposlenosti. Hrvatski BDP u tre}em tromjese~ju imao je rast od 0,2 odsto, dok je u prva dva kvartala zabiqe`en pad za po 2,5 odsto, javqa B92. Na kraju novembra broj nezaposlenih u Hrvatskoj dostigao je 312.350, {to je za 29.414 lica ili 10,4 odsto vi{e nego u novembru 2009. godine.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Тржница а.д. Бањалука Prosje~na cijena 1,40 37,47 Promjena Promet 0,00 0,21 42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.467,00 1.440,14 1.000,00 427,23 294,98

Borko \uri}, predsjednik Privredne komore Republike Srpske

Република Српска - измирење ратне штете 4 Република Српска - измирење ратне штете 3 Телеком Српске а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 2 Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград Република Српска - стара девизна штедња 3 Нова банка а.д. Бањалука Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Jелшинград Ливар Ливница челика а.д. Бањалука

37,32 -1,45 1,41 -0,70 37,91 0,42 0,49 12,93 80,50 -0,02 1,00 2,99 0,47 14,08 0,14 -15,15

Glavni izazov u 2011. o~uvawe radnih mjesta
Kao privrednik ja sam optimista i smatram da imamo dovoqno resursa da uz malo vi{e me|usobnog razumijevawa i zalagawa svakog na wegovoj poziciji mo`emo da iza|emo iz krize, ka`e \uri}
RAZGOVARALA: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,26 4,01 3,77 2,90 7,40 0,07 3,19 6,50 3,60 1,50 1,00 3,20 3,11 4,35 0,00 -0,25 0,00 0,00 0,00 0,00 4,25 4,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,07 0,00 457,14 0,00 0,00 0,00 0,00 354,09 455,00 0,00 0,00 0,00 588,80 0,00 1.501,65

Osnovni problem u 2011., kao i u prethodnoj godini, bi}e odr`avawe teku}e likvidnos ti i kon ku ren tnos ti, posebno imaju}i u vidu nova optere}ewa, koja o~ekuju privredu. Izazov }e biti obezbje|ewe novih tr`i{ta i o~uvawe broja zaposlenih. Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske“ pred sje dnik Privredne komore Republike Srpske Borko \uri}. - Idu}a godina }e sigurno biti veoma te{ka za privrednike, mo`da i najte`a od po~etka krize - kazao je \uri}. GLAS: Kako ocjewujete 2010. godinu, kada se radi o privrednim aktivnostima u Srpskoj? \URI]: Protekla godina bi se u najkra}em mogla ocijeniti kao godina u kojoj je kriza u izvjesnom smislu uzela svoj danak u privredi. Godina je za privredu bila veoma te{ka, ali i pored toga statistika govori u prilog zaustavqawu negativnih trendova. Obim industrijske proizvodwe za 11 mjeseci, u odnosu na isti period 2009. biqe`i pove}awe od 4,1 odsto, a stopa rasta u prera|iva~koj industriji iznosi 5,2 odsto. GLAS: Pojedini sektori u protekloj godini ostvarili su dobre rezultate, a u nekima se kriza jo{ zadr`ala. Koje su to oblasti? \URI]: Najboqi rezultati ostvareni su u oblasti va|ewa ru de i ka me na, gdje je zabiqe`en rast od 7,7 odsto. Blago poboq{awe u 2010. u odnosu na godinu ranije ostvareno je i u proizvodwi elektri~ne energije. Do zna~ajnog pada do{lo je u tekstilnoj industriji, i to su svakako zabriwavaju}i rezultati. Razlog ovog je ~iwenica da je do{lo do akumulirawa niza negati-

“Hidroinvest“ iz Rogatice

Borko \uri}

FOTO: G. [URLAN

Dozvola za gradwu MHE “DUB“ na Pra~i
BAWALUKA - Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je “Hidro in ves tu“ iz Ro ga ti ce eko lo {ku do zvo lu za minihidroelektranu “DUB“ na rijeci Pra~i. - Krajem oktobra 2010. godine “Hidroinvest“ je podnio zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole i pregledom svih dokaza koje je investitor dostavio utvr|eno je da su ispuweni svi uslovi za izdavawe dozvole u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine - navodi se u saop{tewu Ministarstva za prostorno ure|ewe RS. M. Mi.

vnih faktora. Istovremeno, do zna~ajnog pada do{lo je i u sektoru gra|evinarstva u kome je vrijednost izvr{enih radova mawa za oko 22 odsto. GLAS: Koji su trenutno najve}i problemi privrede Srpske? \U RI]: Prven stve no, postoji problem odr`awa teku}e likvidnosti preduze}a, a veoma visoke kamate i rigorozni uslovi za dobijawe kredita, kao i smawewe plasmana iz Investiciono-razvojne banke, ne idu u prilog privrednicima. Doma}e firme bore se i sa padom konkurentnosti, te sa velikom otvoreno{}u tr`i{ta za ulazak robe sa strane, nepovoqnom kontrolom uvoza, {to obezbje|uje nelojalnu konkurenciju na{im proizvodima. GLAS: Ova godina se mo`e okarakterisati kao veoma izazovna za privredu. [ta to konkretno o~ekuje privrednike u 2011. godini? \URI]: Kao i 2010. godine, osno vni problem bi}e odr`avawe teku}e likvidnosti i konkurentnosti posebno imaju}i u vidu nova optere}ewa.

Izazov }e predstavqati i obezbje|ewe novih tr`i{ta, kao i o~uvawe broja zaposlenih. Ova godina sigurno }e biti veoma te{ka za privrednike, mo`da i najte`a od po~etka krize. Kao privrednik, ja sam optimista i smatram da imamo dovoqno resursa da uz malo vi{e me|usobnog razumijevawa i zalagawa svakog na wegovoj poziciji, mo`emo da iza|emo iz krize.

POSTOJI opasnost od smawewa plata i otpu{tawa
GLAS: Kako ocjewujete usvojeni buyet i Ekonomsku politiku RS za 2011. godinu? \URI]: O~ekivali smo, uva`avaju}i ukupna privredna kretawa, da }e buyet biti restriktivniji i nominalno mawi. Predvi|ali smo i da }e se javna potro{wa vi{e smawiti i da }e svi opravdani zahtjevi poslovne zajednice biti uva`eni. Nismo dobili ono {to smo o~ekivali i za nas je bilo negativno iznena|ewe kada smo vidjeli da se planiraju nova zahvatawa iz privrede u vrijeme krize. Ipak, sve {to bude usvojeno mi }emo po{tovati, a kakav }e to odraz imati na privredna kretawa, ostaje da se vidi. Ve}i iznos za podsticaj izvoza pozitivna je stvar. GLAS: Mo`e li pove}awe stopa poreza i doprinosa dovesti do smawewa plata i

otpu{tawa radnika? \URI]: Postoji realna opasnost da do|e do smawewa plata kako bi se namirila nova zahvatawa, koja nisu mala. S druge strane, opravdano se postavqa pitawe kako }e to uticati na konkurentnost na{ih preduze}a i na{ih proizvoda jer to treba da bude utkano u cijenu proizvoda. Nijednom poslodavcu nije u interesu da otpu{ta radnike, ali ako kriza sa sobom donese pad novih poslova, a naro~ito pad konkurentnosti bi}e neminovno ili smawewe plata ili otpu{tawe dijela radnika. Ni jedno ni drugo nije dobro i mi o~ekujemo da }e se dosqednim sprovo|ewem na{ih sugestija koje su prihva}ene u Ekonomskoj politici izna}i na~in da se to izbalansira, kako ne bi do{lo do smawewa plata ili broja radnika.

CEFTA

BiH predsjedava Pododboru za necarinske barijere
SARAJEVO - BiH je od po~etka 2011. godine, u skladu sa odlu ka ma Za je dni ~kog odbo ra CEF TA, pre uze la predsjedavawe Pododboru za tehni~ke i necarinske barijere u trgovini. Ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} rekao je da se ve} akti vno ra di na iden ti fi ka ci ji i uklawawu necarinskih barijera, te da }e u tom smi slu pred sje da vawe ovom Po do dboru imati poseban zna~aj za BiH, prenijele su agencije.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 31.12.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Srednji za devize
1.955830 1.495397 1.473318 26.482026 0.077489 0.262373 0.701014 1.806938 0.566448 0.250138 0.216994 1.567800 0.947776 2.273692 1.472764 1.851384

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Kupovni za devize
1.955830 1.491659 1.469635 26.415821 0.077295 0.261717 0.699261 1.802421 0.565032 0.249513 0.216452 1.563881 0.945407 2.268008 1.469082 1.846756

Prodajni za devize
1.955830 1.499135 1.477001 26.548231 0.077683 0.263029 0.702767 1.811455 0.567864 0.250763 0.217536 1.571720 0.950145 2.279376 1.476446 1.856012

BDP
GLAS: Za 2011. predvi|a se rast BDP-a od 2,5 odsto. Koliko je ovo realno? \URI]: Ako se prona|e na~in da se realizuju veliki projekti iz putne infrastrukture i energetike, to }e sigurno biti dobar na~in da se ve}i dio privrede stabilizuje, ovaj rast nije nerealan.

ZIF Kristal invest fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

ZIF Aktiva invest fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

6,50

21,50%

3,26 -18,50%

12 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Opqa~kao pazar prijete}i automatskom pu{kom

Hronika
Kotor Varo{

TRAVNIK - Nepoznato maskirano lice je uz prijetwu automatskom pu{kom opqa~kalo benzinsku pumpu “Barel“ u mjestu Nova Bila u op{tini Travnik, iz koje je ukralo oko 800 maraka. De`urni policajac Operativnog centra MUP-a

Sredwobosanskog kantona rekao je Srni da je nepoznati razbojnik u prostorije benzinske pumpe u{ao 31. decembra oko 22 ~asa i uz prijetwu automatskom pu{kom uzeo 800 KM iz kase, a potom se udaqio u nepoznatom pravcu.
FOTO: ARHIVA

Eksplozija ispred policijske stanice
KOTOR VARO[ - Tokom novogodi{weg vatrometa nepoznata osoba aktivirala je ja~u petardu ispred policijske sta ni ce u Ko tor Va ro {u, a od ek splo zi je pri ~iwena je mawa {teta na jednom automobilu, saznaje nezvani~no “Glas Srpske“. Poslije uvi|aja utvr|eno je da na mjestu detonacije i zidovima policijske stanice nema ostataka gelera. Saznajemo da je o{te}en putni~ki automobil “micubi{i”, vlasni{tvo kotorvaro{kog predstavni{tva lizing kompanije iz Sarajeva, i razbijena stakla na poslovnom objektu vlasni{tvo Ivice Tomi}a u neposrednoj blizini policije.

Prijedor

Falsifikovanim pe~atom ozna~avao meso
PRIJEDOR - Stanica javne bez bje dnos ti Pri je dor pri ja vi la je bawalu ~kom Okru`nom tu`ila{tvu vlasni ka klani ce “Ma li ni}“ Zorana Malini}a (33) kojeg te re ti za fal si fi ko vawe znakova za obiqe`avawe robe, mjera i tegova. Malini} se sumwi~i da je od 10. maja 2006. do 28. decembra 2010. godine na podru~ju op{tine Prijedor nezakonito obiqe`avao meso u klanici “Malini}“, koriste}i falsifikovan pe~at. On je potom to meso prodavao na tr`i{tu. Malini} je saslu{an u policiji na okolnosti ovog krivi~nog djela, poslije ~ega je pu{ten da se brani sa slobode. N. T.
Pumpa u nasequ Srpske toplice

Presuda optu`enima za pqa~ku benzinske pumpe “Nestro petrol“

Optu`en Milenko Topalovi}

Prodao deset i po kilograma eksploziva
SARAJEVO - Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine podiglo je optu`nicu protiv Milenka Topalovi}a (39) iz Fo~e koji se tereti za organizovani kriminal i neovla{}en promet oru`jem, vojnom opremom, te proizvodima dvojne namjene, saop{teno je iz Tu`ila{tva. Topalovi} se tereti da je bio pripadnik organizovane kri mi nal ne gru pe ~i ji su ~la no vi jo{ pet oso ba, dr`avqana Srbije, protiv kojih se vodi istraga u Vi{em sudu u Beogradu. Navodi se da je Topalovi} 28. avgusta pro{le godine dvojici osumwi~enih u Fo~i prodao deset kilograma i 586,36 grama plasti~nog eksploziva pentrita i dvadeset komada elektrodetonatorskih kapisli za aktivirawe eksploziva. Optu`eni se tereti da im je prodao i {est ru~nih bombi za iznos od 500 evra. N. T.

Mladen Pokrajac osu|en na sedam, a Sr|an Vu~i} i Miroslav Kova~i} na po ~etiri godine zatvora. Aleksandar Gaji}, koji se tereti da im je pomogao, osu|en na dvije godine uslovne kazne
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Trojica osu|ena na 15 godina zatvora
Od ~etvorice optu`enih samo je Sr|an Vu~i} priznao krivicu, dok su ostali negirali krivi~no djelo. Presudu je izreklo sudsko vije}e kojem je predsjedava la Ve sna Stan ko vi}]osovi}. Ona je obrazla`u}i presudu istakla da je kao ote`avaju}u okolnost prilikom odmjeravawa kazne Pokrajcu uzela ~iwenicu da je on osu|ivan, a protiv wega se vodi i istra`ni postupak za drugo krivi~no djelo. Sudija ]osovi} je kazala da je ote`avaju}a okolnost za Kova~i}a bilo to {to se i protiv wega vodi jo{ jedan krivi~ni postupak. Branilac prvooptu`enog Pokrajca advokat Zoran Jo{i} najavio je `albu na presudu jer smatra da je kazna koja mu je izre~ena prestroga. Pokrajac, Kova~i} i Vu~i} se terete da su 1. oktobra maskirani i naoru`ani pi {toqem i bej zbol pa li com od radnika na benzinskoj pumpi “Nestro petrol“ u bawalu~kom nasequ Srpske toplice oteli 936 maraka. nih pqa ~ki na po dru ~ju Bawaluke. Pokrajac je uhap{en odmah poslije pqa~ke, Vu~i} se predao dan kasnije, dok je Ko va ~i} uha p{en u Glamo~u nekoliko dana poslije pqa~ke.

Tu`ila{tvo BiH

FOTO: ARHIVA

BAWALUKA - Bawalu~a nin Mla den Po kra jac (23) osu|en je u bawalu~kom Okru`nom sudu na sedam, a wegovi sugra|ani Miroslav Kova~i} (19) i Sr|an Vu~i} (21) na po ~etiri godine zatvora zbog pqa~ke benzinske pumpe “Nestro petrol“ u bawalu~kom nasequ Srpske toplice. Krivi~no djelo su po ~i ni li 1. okto bra pro {le godine. ^et vrto op tu `e ni Ale ksandar Gaji}, koji se tereti da im je po mo gao u ra zboj ni{tvu, osu|en je na uslovnu kaznu od dvije godine zatvora. Prema presudi, Gaji} ne}e biti upu}en na izdr`avawe kazne zatvora ako u roku od tri godine ne ponovi krivi~no djelo.

OTELI 936 maraka
Prilikom pqa~ke Vu~i} je prijetio pi{toqem, a Pokra jac je bej zbol pa li com uda rio ra dni ka ben zin ske pumpe. Gaji} se tereti da ih je dovezao svojim automobilom do na seqa Srpske to plice. Miroslav Kova~i}, Mladen Pokrajac i Sr|an Vu~i} poznati su odranije po krivi~nim djelima. Kova~i} se sumwi~i za ve}i broj oru`a-

Pritvor
Protiv Mladena Pokrajca je poslije izricawa presude produ`en pritvor u kojem je od 1. oktobra pro{le godine. Miroslav Kova~i} se nalazi u pritvoru koji mu je odre|en u drugom krivi~nom postupku zbog razbojni{tva u sportskoj kladionici. Sr|anu Vu~i}u pritvor nije produ`en i pu{ten je na slobodu. ^etvrtooptu`eni Aleksandar Gaji}, koji se tereti za pomagawe u razbojni{tvu, branio se sa slobode.

Policija nastavila potragu za djevoj~icom iz Lakta{a

Djevoj~ica nestala u talasima Vrbasa
LA KTA [I - U~e ni ca osnovne {kole S. P. (14) iz Lakta{a, koja se pro{le sedmice bacila u rijeku Vrbas ispod mosta “Pobjeda“ u Kla{nicama, nije bila prona|ena do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“. Po li ci ja, ro ni oci, ra dnici Civilne za{tite i vatrogasci bezuspje{no su ju~e tragali cijeli dan kako bi pro na {li ti je lo ne sre }ne djevoj~ice. Ovaj slu~aj policiji je 30. decembra oko 14.50 ~asova prijavio O. M. iz Lakta{a, koji je naveo da je nepoznata `enska osoba sko~ila u Vrbas ispod mosta. Policija je istragom utvrdila da je rije~ o S. P. (14) iz Lakta{a i da se radi najvjerovatnije o samoubistvu.

NAJVJEROVATNIJE

rije~ o samoubistvu
Ribari koji su ju~e pecali ispod mos ta “Po bje da“ za “Glas Srpske“ su ispri~ali da su 30. decembra vidjeli dje-

voj~icu kako ulazi u Vrbas i kako je odnosi voda. - Djevoj~ica je pri{la rijeci ispod mosta i usko~ila u wu. Me|utim, nije moglo ni{ta da se uradi, jer je nesre}nu djevoj~icu jaka vodena struja ve} bila odvukla nizvodno. Jedan od ribara je od mjesta doga|aja bio udaqen svega pet metara i nije mogao da vjeruje onom {to je vidio - ispri~ao je ju~e jedan od ribara, koji nije `elio da se predstavi. Poznanici S. P. ispri~a-

li su da je djevoj~ica u Vrbas najvjerovatnije sko~ila nakon {to joj je zakqu~ena negativna ocjena iz jednog predmeta. Me|utim, oni isti~u da ipak niko pouzdano ne mo`e da zna za{to je ona to uradila. Jedan od ribara je kazao da je ovo drugi slu~aj u ovom kraju da maloqetnici sebi oduzimaju `ivot, navodno zbog lo{ih ocjena. De`urni tu`ilac bawalu~kog Okru`nog tu`ila{tva Slobodan Sali} potvrdio je

da se intenzivno traga za nestalom djevoj~icom i rekao da o motivima samoubistva ne mo`e da govori. Protekle sedmice objesio

se i maloqetni N. K. (17), u~enik Sredwe tehni~ke {kole u Bawaluci, na tavanu porodi~ne ku}e u Jablanu kod Lakta{a. N. T.
FOTO: G. [URLAN Most "Pobjeda" na rijeci Vrbas

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 13

Traktorista poginuo nedaleko od ku}e
PRWAVOR - Traktorista Du{ko ]etojevi} iz Li{we kod Prwavora poginuo je jedan ~as prije nastupawa Nove godine kada se traktorom sudario sa automobilom “pe`o“ i prevrnuo u blizini porodi~ne ku}e. Obdukcijom je utvr|eno da je ]etojevi} preminuo usqed te{kih povreda vitalnih organa i unutra{weg krvarewa. Nesre}a je policiji prijavqena 31. decembra pro{le godine oko 23 ~asa. De`urni tu`ilac naredio je da se izvr{e sva neophodna vje{ta~ewa kako bi se utvrdio ta~an uzrok koji je doveo do nesre}e. N. T.

Policija

Poslije tu~e u bawalu~kom nasequ Obili}evo

Vijesti
Bawaluka

Pritvoren napada~ na vlasnika kafi}a
Pretpostavqa se da je motiv napada na Mladena Bo`i}a bila osveta, jer su tokom proslave do~eka Nove godine bra}a Jovan i ]irilo Gavri} izba~eni iz wegovog kafi}a “Kalipso“ zbog toga {to su lupali ~a{e
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Opqa~kana po{ta u Rosuqama
BAWALUKA - Nepoznati mas ki ra ni ra zboj nik 31. decembra opqa~kao je po{tu u Vo`dova~koj ulici u bawalu~kom nasequ Rosuqe i od radnice oteo neznatnu koli~inu novca. Iz policije je potvr|e no da je za sada nepoznati maskirani razbojnik u{ao u prostorije po{te, te prijete}i vatrenim oru`jem od radnice oteo novac. N. T.

BAWALU KA - Jo va nu Ga vri }u iz Bawalu ke, osumwi~enom da je 1. januara sjekirom te{ko povrijedio vla sni ka ka fe-ba ra “Ka lip so“ Mla de na Bo `i }a, ju~e je u bawalu~kom Okru`nom su du odre |en je dno mjese~ni pritvor. Wegov brat ]irilo koji je zbog ovog napada uhap{en, poslije saslu{awa u bawalu~kom Okru`nom tu`ila{tvu je pu{ten, jer je utvr|eno da on nije udario Bo`i}a. Pritvor je Jovanu Gavri}u odre|en zbog bojazni da }e ukoliko se bude branio sa slobode, ponoviti krivi~no djelo koje mu je stavqeno na teret i uticati na svjedoke i ometati daqu istragu. Na pad na Mla de na Bo `i}a, koji je zadobio prelom lo bawe, po li ci ji je pri javqen 1. ja nu ara oko {est ~asova. Odmah poslije prijave bra}a Jovan i ]iri lo Ga vri} su uha p{e ni zbog sumwe da su napali i sjekirom po glavi udarili Bo `i }a i na ni je li mu te {ke povrede. “Glas Srpske“ saznaje da je motiv napada na vlasnika kafi}a “Kalipso“ u bawalu ~kom na sequ Obi li }e vo bila osveta zbog izbaciva-

Mrkowi} Grad

Izgorjela “reno laguna”
MRKOWI] GRAD - U dva po `a ra na po dru ~ju Mrkowi} Grada izgorjeli su automobil “reno laguna” i drvena ku}a. “Reno laguna”, ko jim je upravqao Sto jan Be gen du {i} (31) iz Mrkowi} Grada, izgorio je u po`aru u ulici Sime [olaje. Iz policije isti~u da je sre}na okolnost da u po`aru niko nije povrije|en i da se nije pro{irio na susjedna vo zi la. Drve na ku }a vla sni{tvo Slobodana Bojandi}a (46) izgorjela je u selu Kotor. Pretpostavqa se da je uzrok po `a ra kvar na elektroinstalacijama. S. D.

Kafe-bar "Kalipso"

FOTO: G. [URLAN

wa iz kafane tokom proslave Nove godine. Izvor blizak istrazi je ispri~ao da su bra}a Gavri}

ne ko li ko tre nu ta ka pri je napada na Bo`i}a izba~eni iz kafi}a. - Bra}a Gavri} su do{li

u kafi} i po~eli da lupaju ~a{e. Do tog trenutka nijedna ~a{a nije bila razbijena. Jedan je ~ak imao sataru kojom je o{tetio stolicu u kafi}u. Poslije kra}e prepir ke oni su izba ~e ni iz kafane - ispri~ao je jedan od o~evidaca, ne `ele}i da saop{ti svoje ime.

Povrede
Od udarca sjekirom Mladen Bo`i} je zadobio prelom lobawe. Smje{ten je na Kliniku za anesteziju i intenzivno lije~ewe u bawalu~kom Klini~kom centru. Iz ovog Centra ju~e je saop{teno da je Bo`i} svjestan i stabilan i da je zadr`an na lije~ewu.

JOVAN GAVRI] pritvoren, wegov brat ]irilo pu{ten
On je istakao da smatra da bi bra}a Gavri} najvjerovatnije ubili Bo`i}a da se nisu umije{ala dvojica wego vih pri ja teqa ko ji su ga pratili ku}i. Ovaj o~evidac je ispri~ao da je Bo`i} poslije za-

Tragovi krvi poslije napada na Bo`i}a

tvarawa kafi}a “Kalipso“ u pratwi dvojice prijateqa kre nuo ku }i, pre ma uli ci Milo{a Obili}a u nasequ Obili}evo. O~evidac je rekao da su Bo `i }a ko ji je i{ao ma lo is pred svo jih prijateqa bra}a Gavri} sa~e ka li na obli`woj ras krsnici i napali. - Jovan je udario Bo`i}a sjekirom po glavi, a zatim je do{lo do op{te tu~e. Koliko je bor ba bi la `es to ka svjedo~e krvavi tragovi koji su ju~e bili jasno vidqivi na mjestu obra~una - kazao je izvor blizak istrazi. Prema nezvani~nim infor ma ci ja ma, osumwi~e ni Jo van Ga vri} odra ni je je poznat policiji po krivi~nim djelima.

Jajce

Napali policajce
JAJCE - Dva lica uhap{ena su u Jajcu zbog sumwe da su na pa la tri po li caj ca prilikom obavqawa slu`bene du`nosti, saop{teno je iz MUP-a Sredwobosanskog kan to na, ja vi la je Srna. Uhap{eni su J. M. iz Dobreti}a i N. L. iz Jajca. Do napada na policajce do{lo je 2. januara oko dva ~asa, kada su policajci pozvani na inter ven ci ju u uli ci H. V. Hrva tin ca u Jaj cu, gdje je izbila masovna tu~a. Policajcima je qekarska pomo} ukazana u Domu zdravqa Jajce.

Trojica povrije|ena u “golfu“ Tu`ila{tvu prijavqena 23 lica KOSTAJNICA - Mladen Glumac (23) iz Kostajnice te{ko je povrije|en kada je 15 minuta poslije pono}i 1. januara sletio “golfom“ sa puta Kostajnica - Kozarska Dubica u mjestu Petriwa, saznaje “Glas Srpske“ u policiji. U ovoj nesre}i lak{e su povrije|eni wegovi saputnici maloqetni S. P. (16) i Nenad Borojevi} (26). Iz bawalu~kog Klini~kog centra, navode}i inicijale Glumca, saop{teno je da je on primqen u Kliniku za anesteziju i intenzivno lije~ewe 1. januara u jutarwim ~asovima sa te{kim povredama glave i grudnog ko{a. Pre ma ri je ~i ma qeka ra, sve daqe pro gno ze wego vog zdravstvenog stawa su neizvjesne. N. T. DOBOJ - Policijske stanice iz sastava Centra javne bezbjednosti Doboj su Okru`nom tu`ila{tvu dostavile petnaest izvje{taja o po~iwenim krivi~nim djelima protiv 23 lica od kojih je {est maloqetnika. Izvje{taji su podneseni za po~iwena krivi~na djela: {est kra|a, dvije te{ke kra|e, tri utaje, jedna neovla{}ena proizvodwa i promet opojnih droga, jedno nasiqe u porodici ili porodi~noj zajednici, poseban slu~aj falsifikovawa isprave i laka tjelesna povreda. CJB Doboj podnio je izvje{taj protiv lica koje se nalazilo na odgovornom mjestu u javnoj ustanovi, a koje je osumwi~eno za zloupotrebe slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa Sl. P.

Bra}a osumwi~ena za pqa~ku
[IPOVO - Policija je u nedjequ uhapsila bra}u J. N. (24) i R. N. (23) iz Jezera. Wih je Policijskoj stanici u [ipovu prijavio Cvijo Jovi~i} (68) iz ^ukli}a kod [ipova koji tvrdi da su ga napali i oteli mu 300 maraka. Jovi~i} je naveo da su ga bra}a J. N. i R. N. povezla svojim automobilom 2. januara, 20 minuta poslije pono}i kod sela Stupna na regionalnom putu Jezero - [ipovo. Navodi da su ga potom napali i oteli mu novac. Pripadnici Kriminalisti~ke policije utvrdi}e {ta se stvarno desilo izme|u bra}e J. N i R. N i Cvije Jovi~i}a. S. D.

14 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

SDP bi trebalo da u~i od HDZ-a.

Region
Vukovar

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a

Uhap{en ubica oca
VUKOVAR - Policajci Policijske uprave vukovarskosremske uhapsili su u subotu kasno popodne Nikolu Karatovi}a (39) iz Starih Jankovaca za koga se sumwa da je kocem na smrt izudarao 74-godi{weg oca i povrijedio 69godi{wu majku. Poslije sprovedenog kriminalisti~kog istra`ivawa on }e biti priveden uz kaznenu prijavu istra`nom sudiji @upanijskog suda u Vukovaru. Zlo~in se dogodio u porodi~noj ku}i u Starim Jankovcima pored Vinkovaca gdje je bra~ni par `ivio sa sinom. Tamo je i prona|eno tijelo nesre}nog mu{karca i `ena koja je izudarana po glavi, te s te{kim tjelesnim povredama preba~ena u vinkova~ku bolnicu.

Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije udru`ewa Srba iz Hrvatske

Zagreb rehabilituje usta{ki pokret

Prema rije~ima Budimira, ono {to nisu postigle usta{e kada su Srbi u Hrvatskoj u pitawu, zavr{io je nekada{wi hrvatski predsjednik Frawo Tu|man
BEOGRAD - Predsjednik Asocijacije izbjegli~kih i dru gih udru `ewa Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je Srni da peticija, koju potpisuju izbjegli i progna ni Srbi iz Hrvat ske s ciqem da se sprije~i ulazak te zemqe u ~lanstvo EU prije nego {to im vrati oduzeta qudska i gra|anska prava, nailazi na izuzetno dobar prijem u Srbiji. On je potvrdio da se peticija, izme|u ostalog, potpisuje i zbog otvorene rehabilitaci je us ta {kog po kre ta u Hrvatskoj, navode}i najnoviji primjer nedavne mise zadu{nice za usta{kog poglavnika Antu Paveli}a u Zagrebu. - To se de{ava u kontinuitetu otkako je Hrvatska proglasila svoju samostalnost. Zaista, mo`e se postaviti pi-

Hrvatska

Ukinute vize za gra|ane Albanije
TIRANA - Vlada Hrvatske odlu~ila je da od ove godine ukine vize za gra|ane Albani je, ja vi la je no vin ska agencija ATA. Gra|anima Albanije vi{e ne}e biti potrebne hrvatske vi ze i oni }e mo }i u toj zemqi da os ta nu 90 da na. Albanskim gra|anima ubudu}e ne}e biti potrebne vize ni za tran zit pre ko Hrvatske. Ova odluka stupila je na snagu 1. januara. Ministarstvo spoqnih poslova Albanije pozdravilo je odluku Zagreba i istaklo da }e ona “pribli`iti narode dvije zemqe i da }e dopri ni je ti una pre |ewu kulturne, ekonomske i trgovinske saradwe izme|u dvije zemqe“, prenosi ATA.

Milojko Budimir

Makedonski predsjednik

Optimizam u vezi sa sporom oko imena
SKOPQE - Makedonski predsjednik \or|e Ivanov rekao je u Skopqu da je uvjeren da }e biti postignut dogovor s Gr~kom u sporu oko imena Makedonije, javila je Beta. - Vjerujemo da se rje{ewe u sporu oko imena mo`e prona}i i zbog toga u~estvujemo u procesu pregovora - rekao je Ivanov novinarima. Ivanov je kazao da je sastanak s posrednikom UN o tom pitawu Metjuom Nimicom i predstavnicima Gr~ke i Makedonije mogu} krajem januara.

tawe da li i usta{ki pokret predstavqa jo{ jednu vrijednost koja otvara put Hrvatskoj u evropske integracije ka`e Budimir. Prema wegovim rije~ima, ono {to nisu postigle usta{e kada su Srbi u Hrvatskoj u pitawu, zavr{io je nekada{wi hrvatski predsjednik Frawo

Tu|man. - Na`alost, iako su kasnije do{li Stjepan Mesi} i Ivo Josipovi}, koji se deklari{u kao antifa{isti, ni{ta se nije promijenilo kada su Srbi u pitawu - konstatuje Budimir.

APEL
- Apelujemo na EU da ne potpi{e ugovor o pristupawu sa Vladom Hrvatske sve dok Hrvatska ne dostigne evropske standarde u pravcu po{tovawa na{ih imovinskih, ste~enih, stanarskih, statusnih i drugih prava u skladu sa me|unarodnim, regionalnim i bilateralnim dokumentima - ka`e se u peticiji, ~ije }e potpisivawe trajati do kraja januara.

U PETICIJI se zahtijeva vra}awe imovine
U pe ti ci ji iz bje glih i prognanih Srba iz Hrvatske zahtijeva se vra}awe wihove zauzete pokretne i nepokretne imovine, obnova ratom i teroristi~kim akcijama uni{tene imovine u pre|a{we

stawe, pravi~na nadoknada za uni{tenu, o{te}enu i nestalu pokretnu i nepokretnu imovinu, vra}awe oduzetih stanarskih pra va ili pra vi ~na nov~ana nadoknada, bez ikakvog uslovqavawa i ograni~avawa. Srbi izbjegli iz Hrvatske tra`e i isplatu dospjelih, a neispla}enih penzija, priznavawe kompletnog radnog sta`a do 1991. i konvali da ci ju ra dnog sta `a sa pri zna tim do pri no si ma za period od 1991. do 1995. godine, isplatu devizne i dinar ske {tedwe, te nov ~a nu nadoknadu za neu~estvovawe u procesu privatizacije.

Dijalog sa SPC
POD GO RI CA - No vi crno gor ski pre mi jer Igor Luk{i} izjavio da }e, iako nije vjernik, inicirati dijalog oko imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, prenijele su agencije. On je rekao da je na predsjedniku Vlade da na taj na~in pomogne kako bi se neki radikalni oblici isticawa tog problema marginalizovali. Prema wegovim rije~ima, u prvi plan bi trebalo da do|u oni koji ho}e da razgovaraju i da se tako do|e do rje{ewa. Luk{i} je priznao da }e to biti te{ko i da }e trajati, ali vjeruje da uporno insistirawe mo`e da dovede do rje{ewa. - Svi ne~ega moramo da se odreknemo i da shvatimo da se to radi zbog interesa i, prije svega, zbog generacija koje dola ze - re kao je Lu k{i} za crnogorske medije. Pro blem sa imo vi nom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske, postoji prakti~no od osnivawa ka non ski ne pri zna te Crno gor ske pra vo sla vne crkve, posebno od progla{ewa crnogorske nezavisnosti maja 2006. godine.

Igor Luk{i}, premijer Crne Gore

RAZGOVORIMA do rje{ewa
Ce tiwska fi li ja la Uprave za nekretnine odlu~ila je jo{ 2007. godine da Mi tro po li ja crno gor skopri mor ska vi {e ni je vla snik crkvenog zemqi{ta i zgrada u cetiwskoj op{tini, ve} da su to po je di na ~ne crkve i manastiri. Mitropolit Amfilohije pozvao je crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovi}a i premijera Mila \ukanovi}a da Mitropoliji obezbijede pravnu i imovinsku sigurnost kako bi se, kako je on tada naveo, sa~uvao gra|anski mir, a na osnovu `albe Mitropolije takva odluka je ukinuta.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 15

Srbija

Realno standard ne mo`e zna~ajnije sko~iti, ali 2011. je godina u kojoj izlazimo iz re`ima zamrznutih plata i penzija. U kriznim vremenima potrebni su borbeni duh i vera u sebe. @elim da tu veru u sebe i borbeni duh oja~amo u 2011. godini. Bo`idar \eli}, ministar nauke i tehnologije

Dragan [utanovac, ministar odbrane Srbije

Ministarstvo unutra{wih poslova

Ukidawe vojnog roka ne ugro`ava sistem
U slu~aju potrebe, Vojska Srbije popuwava}e se rezervnim sastavom iz takozvane aktivne rezerve, ~ije formirawe tek predstoji, kao i s qudima koji dobrovoqno izaberu da slu`e vojni rok
BEO GRAD - Mi nis tar odbrane Srbije Dragan [utanovac ocijenio je da ukidawe obaveze slu`ewa vojnog roka i prelazak oru`anih snaga zemqe na potpuno profesionalni sastav ni na koji na ~in ne }e ugro zi ti funkcionisawe sistema odbrane. - U Srbiji ima oko 1,7 miliona gra|ana koji su slu`ili vojni rok i koji su jo{ uvek spremni da, ako je neophodno, obuku uniformu i ne postoji nikakvo ugro`avawe sis te ma od bra ne zbog to ga {to smo pre{li na profesionalni sastav - rekao je [utanovac u intervjuu agenciji Beta. On je rekao da }e se ubudu}e, u slu~aju potrebe, Vojska Srbije rezervnim sastavom po puwava ti iz ta ko zva ne aktivne rezerve, ~ije formirawe tek predstoji, kao i s qudima koji dobrovoqno izaberu da slu`e vojni rok. [u ta no vac je re kao da jo{ nije odre|en rok za formirawe aktivne rezerve jer postoji mnogo pitawa koja treba rije{iti u dogovoru sa Vladom Srbije i ostalim institucijama, ali je izrazio uvjerewe da }e cio sistem, poslije dodatnog pode{avawa, u potpunosti profunkcionisati ve} 2012. godine. - U procesu profesionalizacije bi}e problema koji su nam do sada bili nepoznati i koji }e biti izazov za sis-

Nove dozvole i registarske tablice
BEOGRAD - Ministarstvo unutra{wih poslova od ove godine zvani~no po~iwe zamjenu starih saobra}ajnih i voza~kih dozvola kao i registarskih tablica a to }e gra|ani, u praksi, zbog praznika, mo}i da po~nu da koriste od 4. januara, javile su agencije. Rok za zamjenu starih voza~kih dozvola isti~e 2014. a gra|ani nove registarske tablice, kao i saobra}ajne dozvole mogu izvaditi po isteku va`e}ih {to }e ih ukupno ko{tati 4.400 dinara. Nove registarske tablice }e va`iti sedam godina, a gra|ani }e, {to je novina u odnosnu na prethodni period, mo}i da biraju i posebna slova i brojeve na tablici, ako za to dodatno plate.

Ministar zdravqa Srbije

Novi na~in pla}awa zaposlenih
BEO GRAD - Mi nis tar zdravqa Srbije Tomica Milosavqevi} izjavio je da 2011. godina mora biti godina u kojoj }e biti promijewen na~in pla }awa za po sle nih u zdravstvu, javila je Beta. Milosavqevi} je kazao da je veliki izazov za tu oblast uvo|ewe kapitacije, odnosno pla}awa po u~inku u domoviDragan [utanovac FOTO: AGENCIJE

ma zdravqa i po dijagnosti~ki srodnim grupama u bolnicama. - Ovo je godina u kojoj mora da po ~ne ne obi ~no va `na pro me na na ~i na fi nan si rawa i oprezni sam optimista kad je o tome re~. Od nas }e zavisiti koliko brzo i efikasno }e to biti sprovedeno kazao je ministar.

Do~ek Nove godine

tem. Ali va`no je re}i da mi nismo prvi koji su to u~inili u Evropi, nego smo me|u posledwima, zbog ~ega }emo biti u prilici da koristimo najboqa iskustva drugih zemaqa - rekao je ministar. Govore}i o buyetu ministarstva odbrane u 2011. godini, on je re kao da je 72 milijarde dinara velika suma novca sa aspekta Vlade Srbije i buyeta u cjelini, ali da se radi o relativno maloj svoti iz perspektive sistema u koji nije ozbiqno ulagano vi{e godina. - Sredstva su ograni~ena, ali ne zato {to neko ne `eli da ih pove}a, ve} zbog te{ke

ekonomske situacije. Na{ zahtev da se pove}a taj deo “kola ~a“ ne bi bio ko re ktan prema ostalim ministarstvima. Ipak, pokazali smo da nismo samo potro{a~ i za tri godine smo pomogli odbrambenoj industriji da napravi ugovore od 1,2 milijarde dolara - ocijenio je [utanovac. [utanovac je naveo da su

ROBNI krediti za nabavku aviona
za nabavku novog aviona potrebna velika sredstva, koja ne postoje u buyetu, zbog ~ega se uveliko razmatraju mogu}nosti uzimawa robnih kre-

dita ili obezbje|ivawa sredstava kroz buyetske u{tede. Ministar je dodao da }e 2011. godine biti istorijska za vojsku i zbog toga {to }e sa Vojne akademije iza}i prve `ene oficiri, ali i prve `ene voj ni pi lo ti u is to ri ji srpskog ratnog vazduhoplovstva. On je rekao da prva iskus tva po ka zu ju da }e `e ne svojim prisustvom u jedinicama poboq{ati kvalitet rada svih oficira i uvesti novu kompetitivnost me|u wima. [u ta no vac je do dao da `ene u Vojsci Srbije nemaju nikakvih povlastica, ve} da obavqaju iste du`nosti kao i wihove mu{ke kolege.

Skromnije proslave, bez incidenata

Do~ek Nove godine na trgu u Smederevu

FOTO: BETA

VOJNI SVE[TENICI
U Vojsci Srbije, prema najavama nadle`nih, od sredine godine trebali bi da budu anga`ovani vojni sve{tenici, koji }e imati ~inove, ali ne}e nositi oru`je. Predvi|eno je da vjersku slu`bu vr{e sve{tenici, odnosno “vjerski slu`benici“ koji imaju visoku stru~nu spremu i koji su ovla{}eni od tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica za obavqawe bogoslu`benih djelatnosti.

@ene u Vojsci Srbije bez povlastica

NOVI SAD, NI[ - Novogodi{wa slavqa na trgovima u Srbiji protekla su bez incidenata. Ipak, proslave su bile skromnije nego ranijih godina. Vi{e od 10.000 Novosa|ana i gostiju iz drugih gradova Vojvodine do~ekalo je 2011. godinu na Trgu slobode u Novom Sadu uz vatromet i koncert grupe “Van Gog“. Iako je u centar grada bilo strogo zabraweno unositi staklenu i metalnu ambala`u, kao i pirotehni~ka sredstva, u pono} ni ove godine nije izostalo kori{}ewe pirotehnike i petardi. Novu, 2011. nekoliko hiqada Ni{lija do~ekalo je skromno na trgu uz Olivera Kati}a i vatromet. U gradskom buyetu nije bilo dovoqno para za skupu organizaciju do~eka. Glavna manifestacija do~eka 2011. u Ni{u organizovana je na trgu Kraqa Milana.

Politi~ki izazovi koji ~ekaju Srbiju u 2011.

Ekonomija i korupcija najva`nije teme
BEOGRAD - Na listi politi~kih izazova koji o~ekuju Srbi ju u 2011. go di ni mogli bi da se na|u: rekonstrukcija Vlade, pregovori sa Pri{tinom, sticawe statusa kandidata za ~lanstvo u Evropskoj uniji, Hag i ulazak u predizbornu kampawu, objavio je RTS. ^ini se, ipak, da }e kod sve iskusnijeg srpskog bira~a odlu~ivati rje{ewa za ja~i ku }ni buyet, si gur no radno mjesto i penziju. Politikolog Zoran Stojiqkovi} smatra da najve}i politi~ki izazovi sqede}e godine jesu oni koji dolaze iz zone ekonomije. - Prosto se i sada vidi, po izjavama, da kakvo-takvo o`ivqavawe proizvodwe uz sredstva od prodaje “Telekoma“ i uz eventualni status kan di da ta za ~lan stvo EU jedino mogu izvu}i iz duboke krize dru{tvo i dati vetar u le|a vladaju}oj koaliciji za kakve-takve {anse da pobedi jo{ jedanput - smatra Stojiqkovi}.

DOBRA VIJEST

NOVI SAD
U porodi~noj ku}i, u novosadskom nasequ Telep, u subotu poslije podne prona|eni su mrtvi Rozalija Pali} (79) i Jozef Diwes (80), a pretpostavqa se da su ubijeni jer je u wihovom domu izvr{ena premeta~ina. Wihova tijela su prona{li ro|aci koji su do{li u wihov dom, jer im se ovi nisu javqali tri dana.

SPREMAJU se novi pregovori sa Pri{tinom
Po li ti ~ki ana li ti ~ar Dejan Vuk Stankovi} ka`e da je druga tema koja }e biti va `na u sqede }oj go di ni, bor ba pro tiv ko rup ci je i or ga ni zo va nog kri mi na la,

po{to se bez pomaka u tim oblastima te{ko mo`e dinamizovati ekonomija i pove }a ti za po sle nost i `ivotni standard. Odluke iz prethodne godine donesene u Briselu i Wujorku, koje se odnose na politiku Srbije prema Koso vu i Me to hi ji, bi tno }e odrediti spoqnu politiku 2011. go di ne. Spre ma ju se novi pregovori sa Pri{tinom.

BEOGRAD
Penzionere u Srbiji u 2011. godini o~ekuje prva povi{ica poslije dvije godine. Sve penzionere o~ekuje pove}awe penzija za dva odsto, od decembarskog ~eka, koji }e im biti ispla}en u januaru.

LO[A VIJEST

16 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

TOP STORIES CNN

Svijet
Sibir

Ju`nokorejski aktivisti protestovali su ju~e protiv Sjeverne Koreje u blizini dobro utvr|ene granice, pale}i plakate sa slikama sjevernokorejskih lidera. Aktivisti su, na protestnom

skupu u ju`nokorejskom gradu Imdxingaku, smje{tenom na granici dvije zemqe, osu|ivali sjevernokorejskog lidera Kim Jong Ila zbog artiqerijskog napada Sjeverne Koreje.
FOTO: AGENCIJE

Eksplozija aviona
MOSKVA - Tri osobe su poginule, a 43 povrije|ene u eksploziji putni~kog aviona na sibirskom aerodromu, saop{tili su ruski zvani~nici. Ve}ina od 124 putnika i ~lanova posade je evakuisana prije eksplozije. Portparol slu`be za vanredne situacije Vadim Grebenikov izjavio je da je vatra, koja je prvo zahvatila jedan od moto ra dok je avi on ~e kao da po le ti, uzro ko va la ve li ku eksploziju, koja je uni{tila putni~ki avion “Tu-154“ i pro{irila po`ar na oblast od 1.000 kvadratnih metara. U nesre}i je te{ko povrije|eno deset osoba, me|u kojima je {est zadobilo ozbiqne opekotine, a ~etiri imaju prelome kostiju ili druge te`e povrede.

Kako Putin ka`wava funkcionere

Zvani~nici u selima bez struje
MOSKVA - Premijer Rusije Vladimir Putin naredio je pojedinim visokim zvani~ni ci ma da pro ve du do ~ek Nove godine u selima u kojima ni je bi lo elek tri ~ne energije. Razlog su neispuwena obe}awa da }e sela u okolini Moskve za do~ek Nove godine ponovo imati elektri~nu energiju, bez koje su ostala poslije ledene ki{e. Nekoliko stotina sela je

ostalo bez struje kada je oluja uni {ti la da le ko vo de, a ministar energetike Sergej [matko i guverner Moskovskog regiona Boris Gromov su obe}ali da }e ta sela dobiti struju prije Nove godine. Po {to ni su ispu ni li obe}awe, Putin ih je javno kritikovao i naredio im da praznik proslave zajedno sa stanovnicima koji su ostali u mraku, prenijela je agencija AP.

Dilma Rusef (lijevo) sa k}erkom

Dilma Rusef na ~elu najve}e ju`noameri~ke zemqe

Dilma Rusef polo`ila zakletvu i postala prva `ena koja je do{la na ~elo Brazila. Ovo je samo po~etak nove ere, poru~ila Rusefova
BRAZILIJA - Dilma Rusef, koju zbog temperamenta na zi va ju i “~e li ~nom da mom“, od ju~e je i zvani~no postala prva `ena predsjednik Brazila, naslijediv{i na toj fun kci ji Lu isa Iwasi ja Lu la da Sil vu. Prva `ena na ovoj poziciji u istoriji zemqe obavezala se da ide putem koji je utabao wen prethodnik i miqenik nacije, javio je RTS. Inauguraciji je prisustvovao veliki broj delegacija iz ~itavog svijeta, a Srbiju je predstavqao potpredsjednik Vla de i mi nis tar unu tra{wih poslova Ivica Daiza sla nik ~i}, kao predsjednika Borisa Tadi}a. Predsjednica, koja je na oktobarskim izborima osvojila 56 odsto glasova, prilikom polagawa zakletve u parlamentu rekla je da su se u Brazilu mnoge stvari popravile, ali da je “ovo samo po~etak nove ere”. Komunisti~ke partije Bugarske. Dvadesetih godina je oti{ao u Fran cus ku ka ko bi izbjegao politi~ki progon, a u Brazil je do{ao tridesetih godina. Dilma Rusef, koja je kao marksisti~ki pobuwenik sedamdesetih osu|ena na tri godine zatvora, zaklela se da }e {tititi slobodu izra`avawa i po{tovati Ustav. Rusef je prvi put na politi~koj sceni Brazila isplivala 2003. godine kada je postavqena za ministra energetike, a od 2005. je obavqala funkciju {efa osobqa pred-

Prva brazilska "~eli~na dama"
PREDSJEDNICA bila pobuwenik
Poslije toga se sastala sa Lu lom da Sil vom, ka ko bi simboli~no preuzela funkciju od svog prethodnika. Dil ma Ru sef je ro |e na 1947. godine u Belo Horizonteu, gdje je i odrasla. K}erka je advokata i preduzetnika Pedra Rusefa, ina~e porijeklom Bugarina, i majke Brazilke. Pedro Rusef, koji se ranije zvao Petar, bio je ~lan sjedni~kog kabineta. Poznata je po zagovarawu velike uloge dr`ave u strate{kim oblasti ma pri vre de, kao {to su bankarski i energetski sektor. Jedno od glavnih obe}awa je da }e probati da, {to je vi{e mogu}e, izjedna~i socijalne razlike i smawi veli ki jaz izme |u bo ga tih i siroma{nih. Brazil je ekonomski jedna od najperspektivnijih zemaqa svijeta, me|u ~etiri glavne ~lanice BRIK grupe koja je ~ak i ove godine, uprkos krizi, zabiqe`ila privredni rast od 8 odsto.

Franko Fratini

Italija tu`i Brazil

]ezare Batista

RIM - Italija }e mo`da podnijeti tu`bu Me|unarodnom sudu pravde u Hagu nakon {to je Brazil odbio da joj isporu~i bjegunca, qevi~arskog aktivistu ]ezarea Batistu, rekao je italijanski ministar inostranih poslova Franko Fratini. - Italija }e probati apsolutno sve. Razmatramo da cijeli slu~aj stavimo pred Me|unarodni sud pravde u Hagu - rekao je Fratini u intervjuu za list “Korijere dela sera“. Fratini je rekao da odbijawe Brazila predstavqa veoma ozbiqan presedan koji mo`e da ima uticaja na odbjegle kriminalce bilo gdje. Italijanski izaslanik u Brazilu uru~io je notu novom predsjedniku Dilmi Rusef u vezi sa diplomatskim sporom zbog odbijawa Brazila da isporu~i Batistu, koji je 1993. godine u Italiji osu|en u odsustvu na do`ivotnu robiju zbog ubistva nekoliko qudi tokom 70-ih godina.

Veliki izazovi
Ipak, analiti~ar Paulo Kabral za Bi-Bi-Si je rekao da se pred Dilmom Rusef nalaze veliki izazovi, kao {to su popravqawe stawa u zdravstvu, obrazovawu i unapre|ivawe infrastrukture u zemqi.

Naslijedila Iwasija Lula da Silvu

DOBRA VIJEST

MEKSIKO
U nasiqu vezanom za drogu, odnosno obra~une narko-bandi, u meksi~kom pograni~nom gradu Huaresu, pro{le godine je ubijeno ~ak 3.111 qudi. Stopa ubistava u tom gradu jedna je od najvi{ih u svijetu.

Evakuisan Kongres zbog gre{ke pilota
VA[INGTON - Za ju~era{wu kratku evakuaciju zgrade ameri~kog Kongresa kriv je pilot putni~kog aviona koji je gre{kom promijenio radio frekvenciju i izgubio vezu sa kontrolorima letewa, saop{tila je savezna vazduhoplovna agencija. Vazduhoplovna agencija i tajne slu`be su ve} ispitali pilota da bi ustanovili kako je do{lo do gre{ke. Avion kompanije “Pijedmont erlajns“ koji je letio iz Hilton Heda u Ju`noj Karolini, tokom 15 minuta ostao je bez radio veze dok se pribli`avao va{ingtonskom aerodromu “Ronald Regan“. Kao mjeru predostro`nosti, vlasti su naredile evakuaciju Kongresa i svih okolnih zgrada u kojima su smje{tene kancelarije Predstavni~kog doma i Senata. Nalog za evakuaciju povu~en je poslije pola sata.

Gr~ka gradi zid prema Turskoj
ATINA - Gr~ka planira da izgradi zid duga~ak 206 kilometara du` granice s Turskom kako bi zaustavila ulazak ilegalnih imigranata u zemqu. Gr~ki ministar za za{titu qudskih prava Hristos Papucis je za gr~ku novinsku agenciju ANA najavio da }e zid biti sli~an onom izme|u SAD i Meksika. Prema rije~ima ministra, vi{e od 200 imigranata svakoga dana u|e iz Turske u Gr~ku. Mnogi od wih su civili iz Avganistana, Al`ira, Pakistana, Somalije i Iraka. Osim {to ulaze u Gr~ku, imigranti na taj na~in ulaze i u {engenski prostor te se daqe relativno lako wime mogu kretati. Posqedica toga su podaci da 80 odsto ilegalnih doseqenika koji `ive u EU sti`e upravo preko Gr~ke. Od novembra jedinice Evropske unije uz gr~ku policiju patroliraju granicom.

LITVANIJA
Litvanija je od 1. januara preuzela, na godinu, predsjedavawe Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradwu od Kazahstana. Prvi put jedna balti~ka dr`ava preuzima predsjedavawe OEBS-u.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 17

Poplave u Australiji odnijele prvu `rtvu
BRIZBEJN - Poplave u Australiji odnijele su prvu `rtvu, po{to se jedna `ena udavila poku{avaju}i automobilom da pre|e nabujalu rijeku. Ki{a koja je padala vi{e dana, protekle sedmice na sjeveroistoku Australije izazvala je velike poplave na podru~ju ve}em nego {to su teritorije Wema~ke i Francuske zajedno, a ugro`eno je 200 hiqada qudi.

Gafovi svjetskih politi~ara u 2010. godini

Vijesti
Kina

Zbog izjave premijer izgubio izbore
Komentarom o “nesno{qivoj“ `eni Braun odmogao sopstvenoj stranci na izborima. Berluskoni nastavio sa politi~ki nekorektnim {alama. Janukovi~ slabo govori ukrajinski
PRAG - I 2010. godina, kao i prethodne, bila je bogata nezaboravnim gafovima svjet skih li de ra, a po se bno su se “is ta kli“ biv{i britanski premijer Gordon Braun, italijanski premijer Silvio Berluskoni i predsjednik Ukrajine Viktor Janukovi~. Braun je, usred kampawe u aprilu, zaboravio da su i daqe ukqu~eni televizijski mikrofoni i po silasku sa po zor ni ce, izner vi ra no je pi tao: “Ko je ta ne sno{qiva `ena“? Wemu se pret ho dno obratila gospo|a koja je cio `ivot podr`avala Braunovu stranku i tra`ila je odgovore na pitawa o ulasku radnika iz Isto~ne Evrope u Englesku. Braun je zvani~no, pred mikrofonom, rekao da mu je drago da ga to pita. Me|utim, ka me ra je, iza sce ne, snimila sqede}u re~enicu: - To je bila katas tro fa. Ni su smje li da joj do zvole da razgovara sa mnom. To je smije {no, ona je ne sno{qiva `e na koja ka`e da je pripa da la stran ci. To je stvarno smije{no - podsjetio je Radio Slobodna Evropa. Ovaj gaf je mo`da odmogao Braunu i wegovoj stranci 6. maja, kada su izgubili izbore. Mnogi analiti~ari su ka sni je tvrdi li da bi Bra un bez ovog ga fa boqe pro{ao. Sil vio Ber lus ko ni je tokom 2010. nastavio sa svojim uobi~ajenim smislom za hu mor, iz go va ra ju }i ne ko rektne politi~ke {ale. Uz sve ve }e kri ti ke wego ve vlas ti i sve vi {e po zi va za wego vu os tav ku, Berluskoni je rekao i ovo: - Nedugo poslije Hitlerove smrti wegovi saradnici su shvatili da je Hitler jo{ `iv. Tra`ili su ga svuda i napokon prona{li u jednom da le kom se lu u An di ma. “Fi rer! Fi rer! Morate da se vratite, demokratija je propala i svi ~eka ju na vas!”. Na kon {to su ga molili tri dana, kona~no su ga ubijedili. “Ali, imam je dan uslov“, rekao je Hi tler. “Ako se vratim za is ta }u bi ti zao!“.

Zemqotresi na jugozapadu
PE KING - Ne ko li ko zemqotresa slabije i umjerene ja~ine pogodilo je ju~e jugozapad Kine, a za sada nema podataka o eventualnim `rtvama, izvijestila je kineska dr`avna agencija Sinhua. Prema kineskom Sei zmolo {kom za vo du potre si ja ~i ne izme |u 3,4 i 4,8 stepeni po Rihteru pogodili su okrug Jin|ijang u provinciji Junan.

Izrael

Palestinac napao vojnike
TEL AVIV - Jedan Palestinac ubijen je ju~e u poku{aju da napadne izraelske vojnike na kontrolnom punktu na Zapadnoj obali, rekli su pa les tin ski bez bje dno sni zva ni ~ni ci. Isti izvori su naveli da je ubijen radnik koji je imao oko dvadeset godina, a vojni ci su ga spri je ~i li da pro|e kroz kontrolni punkt u dolini rijeke Jordan.

Gordona Brauna iznervirala neprijatna pitawa

FOTO: AGENCIJE

Pred sje dnik Ukra ji ne Viktor Janukovi~ je na jednom sas tan ku vla de u de cembru izjavio da jo{ mora da radi na popravqawu svog ukrajinskog jezika.

GENERAL Mekristal ne voli Holbruka
To se do go di lo na kon {to nije mogao da se sjeti ri je ~i “jel ka“ na ukra jin skom, pa je iz go vo rio na ruskom. Ameri~ki general Stenli Mekristal vrlo neoprezno je izja vio da se pred sje dnik Ba rak Oba ma osje }a “ne pri ja tno zas tra {en“ kad razgovara sa prvim qudima ameri~ke vojske. General je, tako|e, otvore no izra zio ne trpeqivost pre ma Ri ~ar du Hol bru ku, a wegove mejlove bi komentarisao rije~ima: - O ne, jo{ jedan mejl od Holbru ka. Ne `e lim da ga otvorim.

General Mekristal nije po {te dio ni mno ge dru ge visokopozicionirane zvani~nike re`ima “klovn, napada~, rawena `i vo tiwa.”, {to ga je na kraju ko{talo smjewivawa sa du`nosti. Premijer Rusije Vladimir Putin je, u namjeri da pomogne reklamirawu doma}e auto in dus tri je, na ja vio da }e u `utoj “ladi kalina“ voziti 2.000 kilometara. Taj automobil Putin je nazvao “po uz da nim“ i “kom for nim“.

Cijela pri~a dobila je suprotan efekt kada je jedan amater snimio da su u Putinovoj koloni bile tri `ute “lade kalina“, od kojih se jedna u vo`wi pokvarila. Ovaj vi deo-sni mak vi djelo je 100.000 qudi na inter ne tu i po tpu no je u suprotnosti sa izvje{tajem dr`avne televizije, gdje je re ~e no da je Pu tin vo zio 2.000 km u je dnom je di nom automobilu, prenio je Radio Slobodna Evropa.

Ju`na Koreja

Pti~ji grip
SEUL - Jedna od pet uginulih divqih pataka, koje su prona|ene ove sedmice u Ju`noj Koreji, bila je zara`ena smrtonosnim oblikom pti ~jeg gri pa. Rezultati testova pokazali su da je jedna od pataka prona|enih u gradu Sa{eon 26. de cem bra bi la za ra `e na virusom H5N1, saop{tilo je Ministarstvo poqoprivrede. Isti oblik, koji je opasan za qude, tako|e, je prona|en kod divqih ptica i u wihovom izmetu na ~etiri druge lokacije {irom zemqe od 7. decembra.

Berluskoni ne prestaje sa opaskama o Hitleru

Janukovi~ ima problema sa materwim jezikom

Asizi

Austrijska ministarstva i parlament skoro potpuno prazni

Vlada na dvosedmi~nom odmoru
BE^ - Nisu samo |aci i studenti u Austriji radosni zbog zimskog raspusta, ve} je to i austrijska vlada, koja je na dvo sedmi~nom odmo ru, prenijele su agencije. Ministarstva i parlament trenutno su gotovo potpu no pra zni. Aus trij ska vlada, koju ~ine Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) i Na ro dna stran ka (OVP), prvu sjednicu u novoj godini ima}e tek 11. januara. Slobodno vrijeme ~lanovi vlade koriste za zimski odmor, prete`no u zemqi. Kan ce lar Ver ner Faj man provodi zimske praznike na ski jawu sa su pru gom Mar ti nom i mla |om k}er kom Flo rom u ski ja {kom cen tru Leh, gdje je, kao i svake godine, rezervisao sobe u pansionu “Leh am Arlberg“.

Samit vjerskih vo|a
VA TI KAN - Pa pa Be ne dikt [esnaesti organizova }e u okto bru u Asi si ju sa mit svjet skih re li gij skih vo|a na kojem }e biti rije~i o promovisawu mira. Be ne dikt [e sna es ti, koji je zabrinut zbog rastu}eg me |u re li gij skog na siqa, po ru ~io je vjernicima na Trgu Svetog Petra u Rimu da }e glavna tema sastanka biti obnova posve}enosti svih religija miru.

NA POSLU TEK 6. januara
Fajman je zaqubqenik u skijawe, pa ne propu{ta nije dnu pri li ku da sta ne na skije. Vi ce kan ce lar Jo zef Prel sa po ro di com to kom praznika ostao je u Austriji, tako|e u skija{kom centru, i to tra di ci onal no u

Kancelar Fajman na skijawu

Kicbilu. I ostatak vlade do 6. januara ne pomi{qa na odlazak na posao, ve} se odmara negdje po Austriji. I vo|e opozicije u`ivaju u zim skom odmo ru. Ta ko lider Slobodarske partije (FPO) Haj nc-Kris ti jan [tra he pro vo di slo bo dne dane u brdima pokrajine Tirol, a {ef Zelenih Eva Glavi {nik i li der Save za za budu}nost Austrije (BZO) u rodnoj Koru{koj.

18 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

5

dje~aka

3

djevoj~ice

Na podru~ju grada egzistira 12 udru`ewa nacionalnih mawina

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Vrlo je va`no da o~uvamo na{ jezik, jer je on glavni dokaz postojawa jedne nacije. Zato u~imo na{u djecu materwem jeziku i tako ga prenosimo s koqena na koqeno, rekla Mari~i}eva
PI[E: JELENA BJELICA jelenabj@glassrpske.com

^uvari tradicije i nacionalnog blaga

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi

Udru`ewa nacionalnih mawina od velike su va`nosti za narode koji pridaju va`nost svo me po ri je klu i koji dr`e do svoje tradicije i kul tu re. Da ne pos to je udru `ewa, bi le bi za bo ravqene tradicionalne pjesme i na ro dne no{we, a nestalo bi i wegovawe obi~aja iz na{eg naroda. Re kla je ovo “Gla su Srpske“ predsjednik Udru`ewa Ukrajinaca Anka Kuprenovi}, jednog od ukupno 12 udru`ewa nacionalnih mawina koliko ih egzistira na podru~ju grada. - U Bawalu ci pos to je udru`ewa Jevreja, Slovenca, Poqaka, Ma|ara, Makedonaca, Nijemaca, Ukrajinca, Roma, ^e ha, Ita li ja na i Crnogoraca. Wihove aktivnosti, kao {to su proslave novogodi{wih i bo`i}nih praznika, finansiraju Grad i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske objasnila je Kuprenovi}eva. Pre ma wenim ri je ~i ma udru`ewe Ukrajinaca ~esto organizuje manifestacije na kojima se obnavqaju jezik i pjesme iz ove zemqe. Bawalu~ko Udru`ewe ^eha tokom 2011. obiqe`i}e 133 godine od dolaska tog naroda

Ukrajinci prema tradicionalnim obi~ajima proslavili Bo`i}

FOTO: GLAS SRPSKE

na ove pros to re i osmo go di{wicu pos to jawa udru `ewa pod nazivom “^e{ka besjeda“.

^ESI 133 godine na ovim prostorima
- Ciq rada “^e{ke besjede“ je da na{i pripadnici osjete svoje nacionalno pori-

jeklo, da za svoje ~lanove i brojne sugra|ane organizuju {to vi {e kul tur nih akti vnosti - rekao je predsjednik Udru `ewa ^e ha Vla di mir Blaha. On je istakao da je jedna od bitnih funkcija “^e{ke besjede“ povezivawe kulturnih in sti tu ci ja ^e {ke i Bawaluke. Pred sje dnik Udru `ewa Ita li ja na Ra dmi la Ma ri ~i} ka`e da se ~lanovi ovog

udru`ewa okupqaju svake subote. - Pored toga {to se mi stariji okupqamo i dru`imo, imamo i organizovanu radionicu za najmla|e, gdje se oni igraju i u~e italijanski jezik. Vrlo je va`no da o~uvamo na{ jezik, jer je on glavni dokaz postojawa jedne nacije. Zato u~imo na{u djecu materwem jeziku i tako ga prenosimo s koqena na koqeno istakla je Mari~i}eva.

Proslave
inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

Slovenci se ~esto okupqaju

Udru`ewe Italijana u saradwi sa u~enicima Bawalu~ke gimnazije, organizovalo je nedavno tradicionalnu novogodi{wu proslavu gdje su najmla|im pripadnicima podijeqeni paketi}i. Ukrajinci su, prema obi~ajima, Bo`i} proslavili uz ve~eru, koja je zapo~ela sa 12 tradicionalnih posnih jela i uz svije}u, molitvu i bo`i}ne pjesme.

U Udru`ewu Slovenaca ka`u da je glavna svrha postojawa udru`ewa o~uvawe i po{to vawe pra va i in te re sa Slovenaca kao mawine. - @e li mo da o~u va mo identitet i nacionalnu svijest Slovenaca, kao i da podsta kne mo sa radwu sa Republikom Slovenijom na kul tur nom, umje tni ~kom i sportskom nivou - istakla je predsjednik ovog udru`ewa Marija Grbi}. Ire na Mi li vo je vi} iz Udru`ewa Ma|ara ka`e da pri pa dni ci ma ove na ci je mnogo zna~i postojawe udru`ewa, jer tu pri~aju na ma|arskom je zi ku, or ga ni zu ju kulturne manifestacije, a imaju i dobru saradwu sa ma|arskom Ambasadom, koja prati wihov rad.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ TURISTA - triler, romanti~ni triler re`ija: Florijan Henkel fon Donersmerk uloge: Xoni Dep, An|elina Xoli, Pol Betani termini: 16.30, 20.45, 22.45 GULIVEROVA PUTOVAWA - avanturisti~ka fantazija re`ija: Lob Leterman uloge: Xek Blek, Emili Blant, Amanda Pit termini: 15.30, 17.15, 19 ~asova MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO - doma}i film re`ija: Dragan Bjelogrli} uloge: Bata @ivojinovi}, Sergej Trifunovi}, Nikola \uri~ko, Sr|an Todorovi} termini: 16.45, 18.30, 19.30, 21.15, 22.15 ~asova SEMI NA PUTU OKO SVIJETA - animirani, avantura re`ija: Majkl Iptid termini: subota i nedjeqa u 12 i 13.45 ~asova ARTUR: RAT DVAJU SVJETOVA - animirani re`ija: Luk Beson uloge: sinhronizovani termini: subota i nedjeqa u 13 ~asova NARODNO POZORI[TE RS “Gospo|a ministarka“ komedija Branislava Nu{i}a, velika scena, 12. januar u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS Izlo`ba “Pra{wavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, traje do 30. januara MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Istorijska izlo`ba Vrbaska banovina Izlo`ba “15 godina od potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma“ NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA RS Izlo`ba “Trajawe Skendera Kulenovi}a i Me{e Selimovi}a“, autora Danke Deli}, grafi~ki dizajn i priprema plakata Borislav Stan~evi}

kvarovi
Prijava kvarova 258-686 Kvarovi na telefonima 1275

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 19

Sve~ani program za najstarije Bawalu~ane u Centru za stara lica
Povodom novogodi{wih i bo`i}nih praznika, bawalu~ki Centar za stara lica organizova}e ove sedmice prigodnu sve~anost za svoja 54 ~lana. Tom prilikom oni }e proslaviti katoli~ki i pravoslavni Bo`i}, te Novu godinu. Predsjednik Upravnog odbora Centra Dubravka Milobara rekla
FOTO: ARHIVA

je da }e na ovaj na~in najstariji Bawalu~ani dobiti proslavu na na~in na koji to wima odgovara. - Drago nam je {to }emo na ovaj na~in oraspolo`iti na{e najstarije sugra|ane. Ovu proslavu bi trebalo da uveli~aju i tambura{i - rekla je Milobara. S. J.

GRADSKE VIJESTI

Paketi sa garderobom {ti}enicima KPZ-a
^lanice Kola srpskih sestara posjetile su proteklog vikenda dvadesetak {ti}enika Kazneno-popravnog zavoda na Tuwicama i podijelile im pakete sa garderobom i slatki{ima. Pred sje dnik Ko la srpskih ses ta ra Bo siqka Her bez rekla je da su novogodi{wi i bo`i}ni praznici pravo vrijeme kada treba misliti na druge, a ne samo na sebe. - Iz tog razloga na{e ~lanice su pripremile pakete sa garderobom i slatki{ima, te ih podijelile zatvorenicima koje su wihovi najmiliji zaboravili i koje niko ne posje}uje - kazala je Herbezova. Ona je dodala da je Kolo srpskih sestara i pro{le godine imalo sli~nu akciju, te istakla da se nada da }e na isti na~in nekoga obradovati i idu}e godine. Va. K.
Ru{evine starih ku}a “pogodno“ mjesto za odlagawe otpada

Neodgovorni pojedinci bacaju otpad gdje stignu

U Komunalnoj policiji isti~u da se svakodnevno suo~avaju sa divqim odlagali{tima otpada, jer neodgovorni sugra|ani ne biraju gdje bacaju sme}e
PI[E: VAWA KUKRIKA vanjak@glassrpske.com

Od ru{evina prave deponije sme}a
isti~u da se svakodnevno suo~avaju sa slu~ajevima nepropisnog odlagawa otpada, jer neodgovorni stanovnici stvaraju probleme bacaju}i sme}e gdje god stignu.

Obuka pilota mo`e da po~ne
Prva privatna pilotska {kola u Bawaluci pro{la je auditsku kontrolu direkci je Ci vil ne avi ja ci je BiH i za tridesetak dana avioni sa prvim polaznicima obuke pojavi}e se na nebu iznad Bawaluke. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ instruktor pilotske {kole “Trivi}“ Zdravko Diki}. - Ciq na{e {kole je obuka spor tskih pi lo ta i pravqewe sportskih rezultata koje su nekada postiza li ~u ve ni bawalu ~ki piloti. Za 30 dana trebalo bi da do bi je mo ser ti fi kat, kada }emo i zvani~no po~eti da radimo - istakao je Diki}. On je dodao da ve} imaju okupqenu prvu gru pu od {est kan di da ta za obu ku koji }e krajem mjeseca imati i promotivni let. J. B.

Odlagawe otpada u napu{tenim ku}ama i na zapu{tenim putevima ~esta je po ja va u svim di je lo vi ma grada. Gomila sme}a, praznih boca i kesa osvanula je nedavno u mjesnoj zajednici Petri}evac na mjestu gdje se spajaju Wego{eva i ulica Rade Kondi}a. Pripadnici Komu nal ne po li ci je i “^isto}e“ brzo su reagovali i uklonili otpad. - Slu ~aj na Pe tri }ev cu prijavio je komunalni policajac jer je prilikom redovnog obilaska terena nai{ao na nepropisno odlo`en otpad i pozvao zaposlene iz “^isto}e“ - rekao je “Glasu Srpske“ zamjenik na~elnika bawalu~ke Komunalne policije Ne|eqko Radulovi}. U Ko mu nal noj po li ci ji

“^ISTO]A“ redovno uklawa sav otpad sa ulica
- Petri}evac nije jedini primjer nemarnosti sugra|ana, sli~ne situacije imali smo i u Lazarevu i Kozarskoj ulici dodao je Radulovi}. On je potvrdio da su za bacawe sme}a na mjesta koja nisu predvi|ena za to predvi|ene kazne. - Imali smo vi{e intervencija u slu~ajevima nepropi snog ba cawa sme }a, a pre dvi |e ne nov ~a ne ka zne iznose od 100 do 1.000 maraka rekao je Radulovi}.

Iz “^isto}e“ isti~u da redovno odvoze sme}e i da je neodgovornost stanovnika u u`em gradskom podru~ju mnogo mawa nego na periferiji grada. - Ako govorimo o divqim deponijama na podru~ju grada, smatram da toga nema. Divqa deponija podrazumijeva kontinuirano odlagawe sme}a na nedozvoqenom mjestu - kazao je tehni~ki direktor “^isto}e“ Milan Plav{i}. Stanovnik Wego{eve ulice Slavi{a Majstorovi} smatra da je jako ru`no stvarati deponiju bilo gdje u gradu. - Wego{eva ulica jedna je od najve}ih i najprometnijih na Petri}evcu. Radnici “^isto}e“ redovno prolaze ovim krajem i odvoze sme}e. Samim tim me ~udi da neko, i pored re do vnog odvo za sme }a, os tavqa otpad i pravi deponiju

tik uz najfrekventniju ulicu rekao je Majstorivi}. On do da je da je sli ~an problem sa nepropisnim odlagawem sme}a primijetio i na mjestu gdje se ukr{taju Jadranska i Du nav ska uli ca kod @eqezni~ke stanice.

Sela
- U svim bawalu~kim selima postavqeni su kontejneri, pa samim tim divqih deponija u ruralnim krajevima vi{e nema. Pojedinci i daqe ponekad ostavqaju sme}e na nedozvoqenim mjestima, ali to su male koli~ine otpada - tvrdi tehni~ki rukovodilac preduze}a koje je zadu`eno za odvo`ewe otpada u prigradskim naseqima “Eko-euro tim“ Radosav ^ubrilovi}.

Avioni za obuku

FOTO: ARHIVA

Nezaposlene `ene u~e zanate
Humanitarno udru`ewe “Duga“ zapo~elo je realizaciju projekta “Edukacijom do ekonomskog osna`ivawa `ena“, koja }e trajati do 15. marta ove godine, rekla je pred sje dnik hu ma ni tar nog udru `ewa “Du ga“ Ga li na Marjanovi}. - Projekat obuhvata osposobqavawe i obuku nezaposlenih `ena i djevojaka za sticawe za natskih vje {tina kao {to su krojewe, {ivewe, tkawe, pletewe i heklawe. Ciq nam je osna`ivawe `ena i poboq{awe wihove pozicije za aktivno ukqu~ewe u dru{tveni `ivot zajednice. Ona je dodala da u ovom projektu u~estvuje ukupno 30 polaznika. J. B.

ANKETA
[ta Bawalu~ani misle o uni{tavawu saobra}ajnih znakova?

Zbog obijesti ugro`eni `ivoti
Dragan Markovi}, radnik
- Uni{teni saobra}ajni znak se mo`e zamijeniti, ali {teta koja nastane ako neko strada zbog nepostojawa znaka je nenadoknadiva. Qudski `ivot je neprocjewiv. Trebalo bi stro`e ka`wavati obijesne pojedince koji uni{tavaju znakove.
PRIPREMILA: VAWA KUKRIKA

Nata{a Todorovi}, student
- Primijetila sam da u gradu ima veliki broj o{te}enih saobra}ajnih znakova. Ko god to radi, nije ni svjestan da time nanosi {tetu sam sebi. ^ula sam da su kazne za ovo od 100 do 300 maraka, ali ne znam da je ikada iko uhva}en na djelu.

Bo{ko \eki}, penzioner
- U na{em gradu ima mnogo ulica gdje nedostaju znakovi ili su u lo{em stawu. Mo`da sam strog, ali mladi neodgovorni pojedinci su ti koji prave najve}u {tetu, pogotovo kada su u alkoholisanom stawu pa ili iz obijesti lome znakove ili namjerno udare u wih automobilom.

Bo{ko Adamovi}, student
Pretpostavqam da se najvi{e saobra}ajnih znakova uni{ti tokom vikenda, petkom i subotom. Qudi u ovom dru{tvu su nezadovoqni. Kad ne znaju na kome da iskale svoj bijes onda stradaju saobra}ajni znakovi, izlozi prodavnica ili ne{to sli~no. Takvo pona{awe osu|ujem.
FOTO: J. BJELICA

PA@WA
O{te}ena saobra}ajnica
Komunalna policija intervenisala je, po prijavi gra|ana, i utvrdila velika o{te}ewa saobra}ajnice u ulici Kraqa Nikole u mjesnoj zajednici Centar. - Na{e ekipe su poslije izlaska na teren obavijestile nadle`no odjeqewe o ovim prekr{aju kazali su u Komunalnoj policiji. S. J.

20 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Pobijedila Katarina
Zvijezda “Granda“ Katarina @ivkovi} pobjednica je tre}e sezone rijalitija “Farma“ sa 54,67 odsto glasova publike! Drugo i tre}e mjesto osvojili su Marijan Risti~evi} i Ekrem Jevri}. Bez dlake na jeziku, Risti~evi} je opleo po organizatorima i iznio sumwu u kona~ne rezultate glasawa. A ono po ~emu }emo pamtiti tre}u sezonu popularnog serijala je po dvije qubavi koje su se rodile - one izme|u Ekrema i Vendi, Katarine i Baneta, cjepanici koja je poletjela ka Paro{kom jedne ve~eri, “fajtu“ koji je Zlata htjela da zapo~ne sa Vendi, ali i iskrenosti farmera…ne toliko jednih prema drugima koliko prema publici. Qewivica, {troka, otima~ica mu`eva, Julija, farmerka kojoj je Baki “digao noge iza sijena“...samo su neki od epiteta koje je Katarina “vukla“ 109 dana po farmi... Neki su je voqeli, a neki joj, ka`e, namjestili aferu “ga}e“, postavili dijagnozu, Bane je par puta naqutio ku}u lakomislenim izjavama da nije zaqubqen u wu, da bi spavao sa Natalijom, da ga napoqu ~eka djevojka, a publika je saosje}ala i omogu}ila joj da naplati patwu i gacawe blatom u Lisovi}u ~ekom na 100.000 evra sa wenim imenom.

- Napet sam i nervozan, stalno se sva|am sa `enom. Mo`ete li mi pomo}i? - pita pacijent qekara za savjet. - Kako da ne. Pje{a~ite dnevno deset kilometara i bi}e vam boqe. Poslije deset dana javqa se pacijent mobilnim tele-

fonom: - Doktore trebam li da nastavim sa pje{a~ewem? - Naravno, naravno. To je zdravo. Sla`ete li se sada boqe sa suprugom? - Ma ni{ta ne znam o woj. Ve} sam stotinu kilometara daleko od ku}e!

Nikad dosta recepata s piletinom. Ovog puta predstavqamo jo{ jedan recept, odnosno na~in kako da obi~na svakida{wa piletina, ta~nije bijelo meso, ~ak i bez mnogo napora i umije}a, postane zanimqivo, ukusno i, moglo bi se re}i, novo jelo, koje }e zadovoqiti ukuse svih generacija u va{oj porodici.

Zape~eno pile}e bijelo meso

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

РЈЕШЕЊЕ: Р, Ј, К, ЦРВЕНА ЗВЕЗДА, А, ЕРБИЈУМ, КРОВ, ПЕРКА, АПМ, Т, Т, ЕТОН, П, РИБРИ, ТЕ, ОРЕГОН, ЊАК, ИН, ЛЕТОНИЈА, А,ТОРТА, РАМА, О, АИ, ТАЋА, РОК, КО, ИЛИ, ПИКАДО, АП, БУЈАНОВАЦ, СУШАРА, Ч, М, БА, ЕДУАРДО, НИКОЛА ГРБИЋ

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 21

Pitali Crnogorca {ta bi najvi{e volio da bude kada bi se ponovo rodio: - Najvi{e bih volio da budem zmija - odgovori Crnogorac.

- Reci nam za{to ba{ zmija? - ponovo ga priupita{e. - Pa to ti je `ivot: le`i{, a hoda{ - odgovori Crnogorac.

U{la dva pankera u buregxinicu i pitaju prodavca za pultom: - Izvinite, a gdje dr`ite meso za ove bureke?

- U fri`ideru, a za{to pitate? Jedan od pankera mu ka`e: - Pa, mogao si malo i u ovaj burek da stavi{ tog mesa.

Sastojci
( za 4 osobe) 2 ka{ike maslinovog uqa pile}eg bijelog mesa glavice crvenog luka ~ena bijelog luka bijelog vina mekanog sira svje`i bosiqak mladog krompira {eri paradajza vode

Priprema
1. Piletinu propr`ite pet minuta u tavi u koju ste dodali maslinovo uqe, zatim dodajte crveni luk isje~en na kri{ke i bijeli luk. 2. Dinstajte jo{ sedam minuta, a kad je gotovo preru~ite u ovalnu vatrostalnu zdjelu. 3. U tavu u kojoj se peklo meso dodajte bijelo vino i kuvajte dva minuta mije{aju}i po dnu tave da bi se sve ono {to je zagorjelo malo pomije{alo sa vinom. 4. Tavu sklonite sa ringle pa u to umije{ajte mekani sir i 50 ml vode i mije{ajte dok se sastojci ne sjedini. 5. Posolite, pobiberite i dodajte isjeckani svje`i bosiqak. 6. U me|uvremenu mladi krompir skuvajte na pari da bude upola kuvan. 7. Krompir i paradajz posla`ite preko piletine a zatim pospite sosom od sira i vina. 8. Pecite na 180 stepeni Celzijusa oko dvadeset minuta. Lagano promije{ajte par puta tokom pe~ewa.

Cijene u KM
piletina uqe luk vino sir bosiqak krompir paradajz 4,5 0,3 0,2 1,2 2,5 0,3 0,6 0,8

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Ponuda za primamqiv posao jo{ uvijek va`i, a da li imate snage za korijenite promjene znate jedino vi sami. Va`no je da se neke stvari odvijaju vi{e nego povoqno. Iskoristite poslovnu ponudu, ali najprije obavite veliko spremawe u vlastitom `ivotu.

Vaga
(23.9 - 22.10)
Po{to je imunitet pomalo oslabqen, morate povesti vi{e ra~una o sebi. Morate unositi u organizam vi{e vitamina, svje`eg vo}a i povr}a prije svega. Sa druge strane, trebalo bi da smawite dnevnu dozu slatki{a, zbog mogu}ih problema sa kila`om.

400 g

2

3

150 ml 300 g

Bik
(21.4 - 20.5)

[korpija
(23.10 - 22.11)
@eqa da se nametnete okolini trenutno je poja~ana. Dokle }e to drugi da trpe? Niste ni svjesni koliko potencirate svoje kvalitete. Oni i bez suvi{nih rije~i mogu da budu vidqivi. Poku{ajte da na nenametqiv na~in stavite do znawa okolini koliko vrijedite.

400 g 250 g 50 ml

Savjet
Ako obo`avate pe~enu piletinu, ali vam je stalo da kontroli{ete unos kalorija, prije pe~ewa skinite ko`icu sa slojem masnog tkiva i pecite je sa {to mawe uqa.

CIJENA RU^KA

10,4

[ta mo`e da zagolica pa`wu prakti~nog i tvrdoglavog Bika? Zna se, qubav! Suvi{e razmi{qate i analizirate partnera. Tje{ite se, jer vas barem nagoni na razmi{qawe. Po{to ste nepopravqivi esteta, od wega o~ekujete da posjeduje sli~nu osobinu.

Blizanci
(21.5 - 20.6)

Strijelac
(23.11 - 20.12)
Na scenu stupa bujna ma{ta, koja u odre|enim situacijama mo`e da u~ini ~uda; ali to je ujedno i ma~ sa dvije o{trice. Pola`u}i prevelike nade u neke stvari, mo`ete se razo~arati ako se one ne ostvare. Budite oprezni kad je novac u pitawu. Neko poku{ava da vam podvali.

Zimska zabava za {kolarce
Kako }e va{ mali{an provesti ovaj zimski raspust? [aqete li ga negdje na zimovawe sa {kolom ili }ete vi da se pobrinete da ima ispuwen i zanimqiv raspust? Donosimo neke od univerzalnih prijedloga
\aci su napokon do~ekali zimski raspust, a to zna~i, izme|u ostalog da ne moraju rano da ustaju, nema u~ewa, testova, propitivawa... sve do po~etka drugog polugodi{ta. Jedna od prvih briga mnogih roditeqa je kako da ispune dan djeci koja ne idu u {kolu, kako da im osmisle zabavne i zdrave aktivnosti a da ne odu u debeli minus. Neki }e djecu poslati na zi mo vawe sa vrti }em ili {kolom, dok }e ostali roditeqi imati pune ruke posla oko osmi{qavawa programa. Tinejyeri }e sigurno sami osmi sli ti svo je slo bo dno vri je me, te {ko da }e bi ti spremni da prihvate va{e sugestije, ali djeca {kolskog uzrasta ~esto (kao i wihovi roditeqi) prosto ne znaju {ta bi radili sa slobodnim vremenom koje im se na|e na raspolagawu. Kako se izboriti sa nedostatkom obaveza kod djeteta koje je po ~itav dan i{lo u {kolu, radilo doma}i zadatak ili se bavilo nekim sportom? Evo nekih od univerzalnih prijedloga: Potpuno iskoristite mogu}nosti igre napoqu - Iako je napoqu vjerovatno hladno i vjetrovito, to ne zna~i da dijete iz straha od prehlade treba da provede dan u ku}i. Pobrinite se da se toplo i adekvatno obu~e i pustite ga da u`iva u grudvawu, sankawu ili prosto {etwi i tr~awu napoqu. Svje` vazduh i vrijeme provedeno sa drugarima }e mu sigurno prijati. Uostalom, i psiholozi nagla{avaju zna~aj igre napoqu za dru{tveni, emotivni i kognitivni ra zvoj dje te ta, po red o~igledne fizi~ke koristi. Posjetite biblioteku Mo`da je najboqa samostalna aktivnost za dijete upravo

Svi koji se konstantno mije{aju u va{e poslove po~eli su da vam idu na `ivce. Smatrate da ste dovoqno pametni i dorasli situaciji, tako da vam ne treba niko sa strane. Ula`ete dodatni napor, provjeravaju}i svoje sposobnosti. To ima i svoju cijenu - blagu nervnu razdra`qivost.

Rak
(21.6 - 20.7)
U cjelini uzev{i, dobro se osje}ate, ako se izuzmu nervirawa oko para. Planovi vezani za putovawe ve} je odavno trebalo da se realizuju. Ukoliko nisu, pravo je vrijeme da po~nete da pakujete kofere. U{li ste u period odli~an za komunikacije i putovawa.

Jarac
(21.12 - 19.1)
Savjetuje se oprez kad su rije~i u pitawu, jer nekoga mo`ete uvrijediti. Neznawe vas ne opravdava od odgovornosti. Zato se nemojte za~uditi kad okolina po~ne da vas ogovara i izbjegava. U{li ste u odli~an period za u~ewe i zavr{avawe poslova, pa se tome i posvetite.

~itawe. Danas nije lako podsta}i dijete da ~ita kwige kada zabavni sadr`aj mo`e da dobije onlajn, ali potrudite se da prona|ete naslove koji bi ga zanimali, uplatite pretplatu na neki dje~iji ~asopis ili se barem potrudite da dijete zaista pro~ita obaveznu lektiru.

PO@EQNO JE podr`ati dijete u bavqewu hobijem
Po dr`i te di je te u bavqewu hobijem - Hobiji poma `u dje ci u izra `a vawu kreativnosti i u~ewu novih vje{tina, a qubav prema nekoj akti vnos ti iz dje ~i jeg uzrasta mo`e da bude zadovoqstvo koje }e trajati cijelog `ivota. Ne oklijevajte zato da podr`ite mali{ana u pro na la `ewu ho bi ja, ~ak iako mo`da promijeni nekoliko aktivnosti prije nego

{to prona|e onu koja mu zaista odgovara. Jo{ jedna dobra stra na ho bi ja je {to razvija samostalnost djeteta! U po ~et ku }e te vje ro va tno morati da ga nau~ite osnovama, bilo da je rije~ o svirawu nekog muzi~kog instrumenta, modelirawu, skupqawu nov~i}a ili fotografiji, ali poslije tog po~etnog truda dijete }e samo razvijati svoj talenat i qubav prema odabranom hobiju. Smislite nove igre zajedno sa djecom - Djeca sama me|u sobom vrlo brzo i lako u~e nove igre, ali usko~ite i vi ponekad i nau~ite ih neku novu da osvje`ite “repertoar“. Sje ti te se omiqenih iga ra iz dje tiwstva - za nimqive geografije, pantomi me, iga ra sa kar ta ma i sli~nih igrica. Dozvolite djeci i da puste ma{ti na voqu u izmi{qawu igara i pravqewu svojih igra~aka...

Lav
(21.7 - 21.8)
Sposobnost brzog reagovawa dolazi do izra`aja. Situacija nije nimalo naivna, pa samim tim morate biti dodatno oprezni, ali to vam ne}e te{ko pasti. Zdravqe je, gledano u cjelini dobro, ako se izuzmu nervirawa koja dolaze konstantno iz istog smjera. Razmi{qajte pozitivno!

Vodolija
(20.1 - 18.2)
Sami ne mo`ete, a u dru{tvu lo{e funkcioni{ete. Okolini smeta va{ specifi~an na~in razmi{qawa, koji na prvi pogled djeluje iritiraju}e. [ta da se radi kad ste predvodnik kada su posrijedi napredne stvari. Uznemiravaju}a iskustva unutar kolektiva uspje{no }ete izbje}i.

Djevica
(22.8 - 22.9)
Zdravstveno stawe mnogih pripadnika ovog pomalo hipohondri~nog znaka nije ba{ najboqe, mada nije ni alarmantno. Nema, me|utim, sumwe u to da }ete sve prepreke uspje{no izbje}i. Potrebne su vam odrije{ene ruke u vezi sa izvjesnim problemom.

Ribe
(19.2 - 20.3)
Kod vas se sve de{ava u stilu sve ili ni{ta. Nude vam se prilike na sve strane. Svi vas obasipaju komplimentima i nude primamqive ponude. Koliko }ete uspjeti da iskoristite - pitawe je? Ne dozvolite da vas kolebqivost i sumwa u sopstvene kvalitete blokiraju.

22 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Kultura
Zadu`bina “Petar Ko~i}“

Robert Ler [AHOVSKA MA[INA

Kristofer Prist PRESTI@
FOTO: G. [URLAN

“Jazavac pred sudom“ u biblioteci “Klasici“
BAWALUKA - “Izabrane pripovijetke i “Jazavac pred sudom“ kwiga je koju je kao prvu u biblioteci “Klasici“ objavila Zadu`bina “Petar Ko~i}“ Bawaluka - Beograd. Kwigu je pri re dio i ure dio kwi`evnik Nikola Vukoli}, a likovni urednik izdawa je Jasmina @ivkovi}. - Iako je pro{lo 134 godine od pi{~evog ro|ewa, Ko~i} je sve vi{e prisutan snagom svog umjetni~kog dje la i ne upo re div o{}u qudskog ~ina, trajno{}u koja nadilazi vrijeme i prolaznost - rekao je Nikola Vukoli}. On dodaje da Ko~i}eva rije~ treperi kao kandilo pod tamnim svodom manastira i cvili gor~inom mu~enika kome se du{a “od ~emera razgubala“. - Ko~i}eve stranice su me uvijek krijepile i pru`ale obe}awe potpunog qudskog ostvarivawa - ka`e Vukoli}. A. R.

Koncerti poznatih muzi~ara na fotografijama

Nova izlo`ba u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske

Najgledaniji filmovi u Srbiji

“Montevideo“ i “[i{awe“ omiqeni publici
BEO GRAD - Re di teqski prvenac glumca Dragana Bjelogrli}a “Montevideo, Bog te video“ od premijere, koja je bila 20. decembra u Beogradu, vidjelo je 41.797 gleda la ca, dok je tre nu tno najgledanijem doma}em filmu u Srbiji, “[i{awu“, trebalo 12 sedmica da stigne do 73.306 posjetilaca, javile su agencije. Podaci distributerske ku}e “Tak”, objavqeni pred Novu go di nu, po ka zu ju da je “[i{awe“, drama rediteqa Stevana Filipovi}a o navija~ima neonacistima u Srbiji, u posqedwoj sedmici prikazivawa u 2010. imala 2.957 gle da la ca. Bje lo grli }e vu pri~u o u~e{}u reprezentaci je Ju go sla vi je na prvom Svjet skom fu dbal skom prven stvu u Uru gva ju 1930. godine u istom periodu vidjelo je 33.265 bioskopskih posjetilaca. Producenti “Montevidea“ su po~eli film da prikazuju i po spor tskim i dru gim dvo ra na ma u Srbi ji, kao i na otvarawima novih bioskopa.

Vrlo je lijepo baviti se onim {to zaista voli{, u gradu koji voli{ najvi{e na svijetu. Dok sam radio i svirao sa svojim bendom, nau~io sam da kroz rokenrol, koji obo`avam, mogu napraviti dobru fotografiju, ka`e Tomi}
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

"Pra{wavo srce" rok muzike
- U to je ta da ma lo ko vjerovao, ali se i danas na sajtu “Lajbaha“ mo`e pro~ita ti da su svi ra li pred bawalu ~kom pu bli kom 20. oktobra 1990. godine. Veliko mi je za do voqstvo ka da mogu da pro~itam na sajtovima velikih imena da su posjetili Bawaluku - istakao je Tomi}. Direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Qiqana La bo vi}Marinkovi} istakla je da joj je veliko zadovoqstvo {to je izlo`ba “Pra{wavo srce“ otvorena u ovom muzeju. slaviji nije puno razlikovao od “sudbine“ aktera koji nisu imali tu mogu}nost i sre}u da dolaze iz glavnih gradova onda{wih republi~kih centara. - Ma lo je qudi po put Sini{e Tomi}a koji ~itav “la nac“ po slo vne re ali za cije dr`e u svojim rukama: od ko mu ni ka ci je sa ben do vima/izvo|a~ima, preko wihovog pro mo vi sawa i re klamirawa, do finalizacije te hni ~kog de la kon cer ta ili nastupa - rekao je Lokner. Direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Qiqana La bo vi}Marinkovi} istakla je da joj je veliko zadovoqstvo {to je izlo`ba “Pra{wavo srce“ otvorena u ovom muzeju. Posjetioci }e izlo`bu mo}i da pogledaju do 30. januara.

Scena iz "Montevidea"

Novi koncerti u Centru “Sava“

kojima se vjerno dokumentuje razvoj bawalu~ke rokenrol BAWALU KA - Izlo - scene, od organizacije prvih `bom “Pra{wavo srce“ kon ce ra ta, pro du kci je vi Sini{e Tomi}a, koja je od deo-spo to va, po bje dni ~kih 30. decembra postavqena u nastupa na zaje~arskoj GitaMuzeju savremene umjetnos- rijadi..., do organizacije veti Re pu bli ke, pred - li kih rok kon ce ra ta u stavqeno je 30 go di na Bawaluci. - Tri de set go di na ni je bawalu~kog rokenrola. Postavku ~ini vi{e od malo, ali brzo pro|e. Vrlo je stotinu fotografija, tek- lijepo baviti se onim {to stova iz novina, plakata..., zaista voli{, u gradu koji vo li{ naj vi {e na svi je tu. Dok sam radio i svirao sa svo jim ben dom, na u~io sam da kroz rokenrol, koji obo`avam, mogu Koncerti na pra vi ti do bru fo to gra fi ju Sini{a Tomi} je organizovao brojrekao je Sini{a ne koncerte u Bawaluci. Me|u muziTomi}. ~arima koje je Tomi} dovodio su On je podsjeLeni Kravic, grupa “Simpl majnds”, tio da je pri je Neno Belan, Zoran Predin, Bajaga, 20 godina doveo Josipa Lisac... grupu “Lajbah“ u Bawaluku.

POSTAVKU ~ini vi{e od stotinu fotografija
Beo grad ski rok kri ti ~ar Bane Lokner ka`e da se ra zvoj i iz gled bawalu ~ke muzi~ke scene u biv{oj Jugo-

[traus baletski ansambl
BEOGRAD - Rasko{nu atmosferu carskog Be~a iz 19. vijeka, muzikom i baletskom igrom, do~ara}e 13. januara [traus festival orkestar i [traus baletski ansambl koji }e u okviru velike evropske turneje gostovati u Centru “Sava“, javio je Tanjug. Na koncertu pod nazivom “Johan [traus - gala koncert sa baletom“, [traus orkestar i baletski ansambl izve{}e svoju verziju tradicionalnog be~kog Novogodi{weg koncerta. ^uvene [trausove mar{eve, polke i valcere izve{}e plesni parovi obu~eni u frakove i romanti~ne haqine koje podsje}aju na be~ke dvorane Frawe Josifa. [traus festival orkestar je produkcija stvorena kooperacijom nekoliko priznatih orkestara. Zajedno su radili sa poznatim solistima i velikim direktorima kao {to su Fuat Mansurov i Edvard Serov.

Umjetnica Sowa Biki} na sajmu kulture u Kajzerslauternu

Praznici sa unikatima od keramike
BAWALUKA - Akademska kerami~arka Sowa Biki} iz Bawalu ke pred stavila se svojim radovima na Bo`i}nom sajmu kulture u Kajzerslauternu. - Po {to je Bawalu ka grad prijateq sa Kajzerslauternom, svake godine pozovu ne ko ga od umje tni ka da u~es tvu je na wiho vom pra zni ~nom saj mu umje tni na. Ove godine su mene pozvali i zaista su se odu{evili radovima koje sam donijela rekla je Biki}eva za “Glas Srpske“.

POSJETIOCE odu{evili an|eli i venecijanske maske
Ona je do da la da je na ovom saj mu naj vi {e zas tupqena primijewena umjetnost, te da su se pored we na saj mu pred sta vi la jo{ tri aka dem ska ke ra mi ~a ra

iz Wema~ke. - Izlo`ba je bila prodaj nog ka ra kte ra, a qubi teqi umjetnosti mogli su da kupe moje figure an|ela, horoskopskih znakova i unikatne ve ne ci jan ske mas ke rekla je Biki}eva. Ona je do da la da u Wema~koj veoma cijene primijewenu umjetnost, {to nije slu~aj i u Bawaluci, jer nema mogu}nosti, a ni prostora da svoja djela izlo`i i

poka`e javnosti. - Qudi su jako zainteresovani za te lijepe kerami~ke fi gu re, ko je su ru ~no ra|ene, ali, na`alost, jako te{ko dolaze do tih djela dodala je Sowa Biki}. Da je ova bawalu ~ka umje tni ca os ta vi la do bar uti sak na or ga ni za to re u Kajzerslauternu, dokaz je pono vni po ziv za u~e{ }e na prazni~nom sajmu. M. P.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 23

Robert de Niro umro 15 puta na filmskom platnu
LOS AN\ELES - Robert de Niro nalazi se na prvom mjestu liste glumaca koji su najvi{e puta umirali na velikom platnu, javio je Mondo. Slavni glumac je umro ~ak 15 puta u filmovima, ~ime je nadma{io i Brusa Vilisa, koji je “umirao“ 11 puta. Sqede}i na listi je Xoni Dep sa deset smrti, ukqu~uju}i i onu u svom prvom filmu “Strava u Ulici brijestova“, horor klasiku iz 1984. godine. Na listi se nalaze i Dastin Hofman, Al Pa}ino, Xek Nikolson i Denzel Vo{ington.

"Mefisto valcer"

Novogodi{wim koncertom u Be~u po~eo jubilej Franca Lista

Vijesti
Muzika

Nastup Sergeja Putilina
BEOGRAD - Poslije velikog uspjeha Ansambla Crvene armije “Aleksandrov“, na oktobarskom koncertu u dvorani Centra “Sava“, beogradska publika }e imati priliku da ponovo ~uje tenora tog ansambla Sergeja Pu ti li na na kon cer tu u Ruskom domu 12. januara, javio je Tanjug. Putilin, kojeg smatraju “zlatnim tenorom“ an sam bla “Ale ksan drov“, nastupi}e kao gost na koncertu Ansambla “Petar I“.

Pozori{te

“@enidba“ u Beogradu
BEOGRAD - Qubiteqi teatra u Beogradu mo}i }e sqede}ih dana da vide predstave samo u Narodnom pozori{tu, dok se na ve}ini beogradskih scena prazni~na pauza zavr{ava izme|u 10. i 15. januara, javio je Tanjug. Na velikoj sceni nacionalnog teatra Srbije sutra uve~e na programu }e biti Euripidova tragedija “Bahantkiwe“, u modernoj verziji {vedskog rediteqa Stafana Valdemara Holma. Iste ve~eri na sceni “Ra{a Plaovi}“ bi}e Gogoqeva “@enidba“, u re`iji Slavenka Saletovi}a.

[trausove kompozicije na Be~kom koncertu

FOTO: AGENCIJE

Sve~ani koncert sa djelima iz bogatog repertoara porodice [traus, kao i prethodnih godina, upotpunila je baletska igra solista i ~lanova Baleta Be~ke dr`avne opere
BE^ - Obiqe`avawe jubileja 200 godina od ro|ewa ma|arskog kompozitora, pijaniste, dirigenta i muzi~kog pisca Franca Lista (1811-1886) na svjetskoj muzi~koj sceni po~elo je tradi ci onal nim Be ~kim novogodi{wim koncertom, javile su agencije. Na kon cer tu je Be ~ka fil harmonija, pored dje la porodice [traus, izvela i Listov “Mefisto valcer“. U Zla tnoj dvo ra ni Be ~kog mu zi ~kog udru `ewa “Muzikferajn“, u kojoj se od 1941. godine tradicionalno odr`ava najpoznatiji novogodi{wi koncert na svijetu, posve}en djelima porodice [traus (Johan [traus otac, Jo han [tra us sin, Edu ard [traus i Josef [traus) Be~ku filharmoniju prvi put predvodio je austrijski diri gent sredwe ge ne ra ci je, Franc Velzer-Mest Petnaesti. On je do sada naj mla |i dirigent u istoriji Be~kog novogodi{weg koncerta. Sve~ani koncert sa djelima iz bogatog repertoara porodice [traus, kao i prethodnih godina, upotpunila je baletska igra solista i ~lanova Baleta Be~ke dr`avne opere. tra di ci onal no izvo di uz u~e{}e publike, pqeskawem, ali i “Me fis to val ce ru“ Lista. Godina Lista po~e}e u Be~u, gradu u kome je 1823. godine sa samo 12 godina List odr`ao prvi veliki pijanisti~ki koncert. Ro|en 1811. godine u malom mjestu Rajding, koje je tada pripadalo Ma|arskoj, a danas Austriji, List se 1823. godine sa porodicom preselio u Be~. Umjetnik {irokog obrazovawa, svestrani muzi~ar, muzi~ki pisac, kriti~ar i organizator muzi~kog `ivota, otvoren i plemenit, nesebi ~no je po ma gao mla |im kompozitorima. Skromnost najve}eg pijanis te svog vre me na, spre mnost da pomogne svaku pleme ni tu ini ci ja ti vu po put hu ma ni tar nog kon cer ta za poplavqene u Ma|arskoj, doni je li su sim pa ti je qudi {irom svijeta. Vir tuo zni pi ja nis ta dr`ao je kon cer te {i rom Evrope, od 1869. godine `ivio je naizmjeni~no u Vajmaru, Pe{ti i Rimu. Ma|arski muzi~ki genije umro je 31. jula 1886. u Bajrojtu, a wegovi muzi~ki tragovi prisutni su do danas u ~itavoj Evropi. Obiqe`a vawe Go di ne Lista po~e}e jedan od najpoznatijih svjetskih pijanista dana{wice Jevgenij Kisin koji }e odr`ati oma`ni koncert Listu 28. januara u “Muzikferajnu“ u Be~u.

Izlo`ba

Fotografije Marije Zindovi}
BEOGRAD - Fotografijama Marije Zindovi} izlaga ~ki ci klus u no voj godini zapo~e}e Galerija “Gra fi ~kog ko le kti va“, gdje }e wena postavka biti otvorena od 17. do 29. januara, javio je Tanjug. Zindovi }e va is tra `u je me dij fotografije i preispituje wegove domete. Bave}i se pri je sve ga “re `i ra nim“ prizorima, autorka, shodno li~noj poetici, uspostavqa nove vrijednosti u oblasti konceptualne fotografije.

“Listov maraton“
Poseban doga|aj u Godini Lista bi}e obiqe`avawe Svjetskog dana Lista na dan wegovog ro|ewa 22. oktobra kada }e u ~itavom svijetu od Pariza do Seula odzvawati Listov grandiozni oratorijum “Hristos“. Rodna Ma|arska organizova}e u maju “Listov maraton“ u Budimpe{ti.

NAJMLA\I dirigent u istoriji koncerta
Publika u “Muzikferajnu“ i desetine miliona qudi {irom svijeta u direktnom TV i radio-prenosu u 70 zemaqa, u`ivali su u omiqenom val ce ru “Na li je pom, plavom Dunavu“ Johana [trausa sina, “Radeckom mar{u“ Johana [trausa oca, koji se

Kwi`evna manifestacija

Izdava~ka ku}a “Arhipelag“

Galerija ULUS

Pet decenija od “Nobela“
BEOGRAD - Kwi`evni jubilej - 50 godina od dodjele Nobelove nagrade za kwi`evnost Ivi Andri}u (1892-1975) bi}e obiqe`en nizom manifestacija tokom 2011. godine, a prva }e biti u srijedu u Vi{egradu, javile su agencije. Grad u kojem je Ivo Andri} proveo djetiwstvo i u kojem je zavr{io osnovnu {kolu, ali i u kojem se nalazi ~uveni most Mehmed-pa{e Sokolovi}a, upisan na Listu svjetske kulturne ba{ti ne UNES CO-a, bi }e cen tral no mjesto proslave jubileja, saop{teno je iz Ministarstva kulture Srbije. Vi{egrad }e 5. januara posjetiti ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}, ministar kulture Srbije Neboj{a Bradi} i ministri nadle`ni za kulturu Republike Srpske i Federacije BiH Anton Kasipovi} i Gavrilo Grahovac. Nobelova nagrada za kwi`evnost Ivi Andri}u je dodijeqena 1961. godine za roman “Na Drini }uprija“.

Izabrana djela Danila Ki{a
BEOGRAD - Izdava~ka ku}a “Arhipelag“ iz Beograda u 2011. godini objavi}e 45 novih naslova, me|u kojima su Izabrana djela Danila Ki{a u sedam kwiga i zbirka drama Ha rol da Pin te ra, ja vi le su agencije. - Me|u novim naslovima na}i }e se djela iz oblasti srpske i svetske kwi`evnosti, istoriografije, politi~ke teorije, ekonomije i psiholo gi je - re kao je gla vni ure dnik “Arhipelaga“ Gojko Bo`ovi}. Za 2011. godinu, kada je o beletristici rije~, “Arhipelag“ priprema prevod novog romana Majkla Kaningema “Do sumraka“. Bi}e objavqeni i roman “Laka glava“ ruske kwi`evnice Olge Slavnikove, te no vi ro man do bi tni ka Evrop ske nagrade za kwi`evnost u 2010. godini, makedonskog autora Goceta Smi lev skog - “Ses tra Si gmun da Frojda“.

“Nove slike“
BEO GRAD - Umje tni ca Ivo na Ples kowa, pri pa dnica najnovije generacije predstavnika “Nove slike“, predstavqa se od 5. januara u Galeriji ULUS u Beogradu izlo`bom “Duh”, javile su agencije. Izlo`bu ~ini dio radova iz novog ciklusa monumentalnih dimenzija i majesteti~ke portretske koncepcije.

24 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

I ^OVJEK JE @IVOTIWA (Vi{e od opstanka)

(18)

Lov smo pretvorili u sport, a govor u poeziju
DESMOND MORIS

Za mnoge qude na{a najve}a dostignu}a spadaju u oblasti poput trgovine, tehnologije, medicine, politike i ekonomije. Za neke, me|utim, to su samo sredstva za postizawe jednog od dvaju ciqeva - boqeg na~ina pre`ivqavawa ili boqe igre za odrasle Ako ikada postanemo depresivno ozbiqna i dozlaboga savjesna odrasla stvorewa, izda}emo svoje biolo{ko nasqe|e i svoju titulu najma{tovitije `ivotiwe na planeti. Do|e li do toga, onda boqe da se uklonimo i napravimo mjesta nekoj privla~nijoj vrsti

Niko pod kapom nebeskom ne zna {to je to qepota. Qepota je jedna od velikih misterija nauke. Ona je stvarna, a opet tako varqiva. Ona pru`a zadovoqstvo onima koji su prema woj uspjeli podesiti svoja osjetila, u bilo kojoj od umjetni~kih kategorija, a izlu|uje one koji to nisu u stawu u~initi. Da bismo shvatili o kakvoj je domi{qatoj igri rije~ dovoqno je da prisustvujemo bilo kojoj plemenskoj ceremoniji u nekom opskurnom kulturnom miqeu. Neki `ivopisan kostim koji nam se na takvoj priredbi mo`da ponajvi{e svi|a, za ostale, lokalne u~esnike sve~anosti mo`e biti jedan od najlo{ijih, najprostijih i najnezanimqivijih. Dok dobro ne nau~imo sva tajna pravila koja upravqaju odre|enim stilom umjetnosti ne}emo biti u stawu donositi ni najni`e vrijednosne sudove. Kad igramo igru zvanu taksofilija, onda moramo znati da na svijetu nema te umjetni~ke forme koja ne zahtijeva neku vrstu poznavaoca i vje{taka {to }e znati ocijeniti vrijednost djela.

Najve}a dostignu}a
Ako ika da pos ta ne mo de pre si vno ozbiqna i dozlaboga savjesna odrasla stvorewa, izda}emo svoje biolo{ko nasqe|e i svoju titulu najrasko{nije, najnesta{nije i najma{tovitije `ivotiwe na na{oj planeti. Do|e li do toga, onda boqe da se uklonimo i napravimo mjesta nekoj privla~nijoj vrsti. U me|uvremenu, trebali bismo do mile voqe u`ivati u predivnoj igri `ivota. …Sigurno }e biti onih koji }e se osjetiti uvrije|enima i povrije|enima mojom kva-

lifikacijom najve}ih qudskih dostignu}a kao - “igrom odraslih“. Ne `elim time nikoga poniziti ili umawiti bilo ~iju ulogu i zaslugu u postizawu vrhunskih dostignu}a na{e vrste. Ja, u stvari, `elim re}i da ~ovjek nije igru shvatio dovoqno ozbiqno. Za mnoge qude na{a najve}a dostignu}a spadaju u oblasti poput trgovine, tehnologije, medicine, politike i ekonomije. Za mene, me|utim, to su samo sredstva za postizawe jednog od dvaju ciqeva: boqeg na~ina pre`ivqavawa ili boqe igre za odrasle. Ako se, na primjer, uspje{na trgovina bavi jelom i pi}em, onda nam poma`e da uta`imo glad i ugasimo `e|, ili nam poma`e da se upustimo u estetske i gastronomske igre. Ako nam moderna tehnologija pru`a mogu}nost u`ivawa u ve}em komforu, onda smo joj mi neobi~no zahvalni, ali to ne zna~i da }emo sjesti u naslowa~ i prepustiti se divqewu koje u nama izaziva savr{enstvo unutra{weg ustrojstva na{eg klima-ure|aja, fri`idera, radija ili telefona. Naprotiv, ta }emo ~uda tehnike upotrebqavati onda kad nam trebaju, u skladu s uputstvima proizvo|a~a. Ako nam medicina slu`i da se izlije~imo od kojekakvih bolesti onda to ne predstavqa wen krajwi domet. Wen je ciq da nam osigura zdraviji `ivot; `ivot koji }e nam poslu`iti da boqe pre`ivimo ili da u`ivamo u ostalim igrama za odrasle. Elementarni san moderne politike i ekonomije je da osigura li~ne slobode i obiqe za sve. Neizre~eni koncept koji iza tog poslawa stoji jest `eqa da se svjetska populacija izvede iz stawa puke borbe za opstanak u carstvo kvalitetnijih, zrelijih i naprednijih igara za odrasle; dakle, u fazu koju smo nazvali ’vi{e od borbe za opstanak’.

ve} bili. Na{ uspjeh dugujemo na{oj znati`eqi koja je uvijek iznova postavqala nova pitawa.

Kroz lov postali hrabri
Odgovori koje smo prona{li poslu`ili su nam za postavqawe novih pitawa. Od svih tih miliona `ivotiwskih vrsta na na{oj smo planeti upravo mi najizuzetniji. Ali, za{to ba{ mi? Za{to smo ba{ mi tako napredni, dok se na{i bliski srodnici, kao {to su gorila i {impanza, i daqe kriju u dalekim yungla ma? Po ~e mu je ta na {a pri ~a to li ko posebna te smo uspjeli zavladati svijetom. Najsa`etije: uspjeli smo jer smo prvi primati koji su se osovili na zadwe noge, ali i zato {to smo pos ta li ko ope ra ti vni lov ci. ^iwenica da smo primati priskrbila nam je i relativno dobar mozak i nespecijalizovano tijelo koje je u stawu vr{iti mnoge radwe. Da je na{ mozak mawi, a tijelo specijalizovano za samo odre|ene aktivnosti, na{ bi uspjeh izostao. Kad smo se uspravili mi smo i bukvalno dobili odrije{ene ruke za eksploataciju svoje okoline. Bili smo u stawu izra|ivati oru`ja koja smo pametno koristili. Bili smo u stawu ubiti lovinu. Lov nas je u~i nio hra bri ji ma, mawe sebi~nima, kooperativnijima (iz nu`de, a ne zbog moralnih pobuda). Znali smo se koncentrisati na dugoro~ne ciqeve, i {to je najva`nije bili smo siti. Nova, visokoproteinska hrana nam je omogu}ila da postanemo jo{ pametniji. Potreba za zajedni~kim lovom u~inila nas je komunikativnijima. Razvili smo jezik, a s wime i sposobnost razumijevawa slo`enije simbolike. Uz pomo} simbolike na{e smo iskonske aktivnosti zamijenili s modernim ekvivalentima. Bili smo u stawu tako uvjerqivo se pretvarati da smo iz dje~je igre preuzeli ono najboqe - privid, i od toga razvili govor tijela, a od govora tijela glumu, atletiku, balet; lov smo pretvorili u sport, kockawe, istra`ivawe i sakupqawe; govor u pjevawe, poeziju i teatar. Ostale `ivotiwe, sa svojim predivnim tijelima, ~udesne su zbog onoga {to jesu. A, mi, s na{im male{nim, prili~no neupe~atqivim tijelima, svoj zna~aj dugujemo na{im djelima. A wima jo{ nije kraj, jer pri~a je tek zapo~ela... (Kraj) (Od sutra novi feqton “Glasa Srpske“: SRPSKI OBAVE[TAJCI u kojem se govori o razvoju srpske obavje{tajne slu`be od plunkiste Radovana do pukovnika Apisa.)

Razvoj
O sebi uglavnom mislimo kao o posrnulim an|elima, a u stvari smo uspravqeni majmuni, tako bar `eli da doka`e autor ovog djela. I to da nam je sve {to ~inimo uro|eno i ima svoju genetsku osnovu, a sve na{e aktivnosti veoma nalikuju aktivnostima ostalih `ivotiwskih vrsta. Me|utim, za razliku od wih, mi smo neke od tih aktivnosti razvili do neslu}enih razmjera, a druge, opet, potpuno zaboravili.

QUDSKIM DJELIMA nije do{ao kraj, ve} je pri~a tek po~ela
Na{ najve}i i najnadmo}niji qudski kvalitet je na{a radoznalost. Prevalili smo dug i mukotrpan put od blatware do kosmi~ke rakete za samo nekoliko hiqada godina. Kad je rije~ o evolucijskom vremenu, to je tek treptaj oka. Tokom tog procesa promijenili smo izgled na{e planete i izgradili tako impresivne i velike gra|evine koje se mogu vidjeti i s Mjeseca, na kojem smo, usput,

3. januar 106. godine p.n.e.

3. januar 1923. godine

3. januar 2002. godine

Ro|en govornik Ciceron
106. p. n. e. - Ro|en Marko Tulije Ciceron, rimski pisac, filozof, politi~ar i govornik. U dobi od dvadeset godina ogledao se u prvim kwi`evnim poku{ajima, a ujedno nastupa i kao govornik u vi{e privatnih parnica. Od 79. do 77. p.n.e. boravi u Gr~koj s bratom Kvintom i prijateqem Titom Pomponijem Atikom. U Atini slu{a akademika Antioha, epikurejca Zenona i ponovo stoika Fedra, a u govorni{tvu se dotjeruje kod Demetrija. U Aziji se upoznaje s ki~enim baroknim azijskim stilom.

Umro Jaroslav Ha{ek
1923 - Umro Jaroslav Ha{ek, ~e{ki pisac, jedna od kqu~nih figura literarnog Praga. Jaroslav Ha{ek ro|en je 30. aprila 1883. godine u Pragu. Ha{ekov otac preminuo je od posqedica pijan~ewa kada je Ha{eku bilo 13 godina. Poslije o~eve smrti doktor Koko{ka zainteresovao se za mladog Ha{eka. Zahvaquju}i wegovoj pomo}i, zavr{io je Komercijalnu akademiju u Pragu. U studentsko doba ve} se bavi pisawem, a povremeno i objavquje svoja djela. Uglavnom se radilo o zapisima s putovawa i kratkim literarnim esejima inspirisanim wegovim lutawima kroz Moraviju, Slova~ku i Poqsku u vrijeme praznika.

Zlo~ini u Sijera Leoneu
2002 - Generalni sekretar Ujediwenih nacija Kofi Anan odobrio je osnivawe suda za ratne zlo~ine tokom desetogodi{weg rata u Sijera Leoneu. Izme|u 1991. i 2001. godine ubijeno je oko 50.000 qudi u gra|anskom ratu u Sijera Leoneu. Stotine hiqada qudi su bili istjerani iz svojih domova, a mnogi su postali izbjeglice u Gvineji i Liberiji. Godine 2001. snage UN po~ele su da razoru`avaju pobuwene vojnike. Do januara 2002. rat je bio zavr{en. U maju iste godine izbran je i predsjednik dr`ave. A proces razoru`avawa pobuwenika trajao je sve do 2004. godine.

OGLASI
PANEVROPSKI UNIVERZITET

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 25
OKRU@NI PRIVREDNI SUD U BAWALUCI Broj: 57 0 Ps 055194 09 Ps Bawaluka, 29.12.2010. godine OKRU@NI PRIVREDNI SUD U BAWALUCI, sudija Nata{a Bo{kovi}, u pravnoj stvari tu`ioca “ZVIJEZDA” d.o.o. Lakta{i-Glamo~ani, Svetosavska bb, koga zastupa Advokatska firma “Saji}“ iz Bawa Luke, protiv tu`enog “IMPRO KOMERC” d.o.o. Bawa Luka, Ul. Put Srpskih branilaca br. 148, radi duga, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (“Sl. glasnik RS” br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07, u daqem tekstu: ZPP), iz razloga {to je tu`eni nepoznat na adresi upisnoj u sudski registar, objavquje sqede}i:

za multidisciplinarne i virtuelne studije Pan-European University for Multidiscipline & Virtual Studies Dana: 21.12.2010. g. Broj: 5872/10 Na osnovu odredaba Statuta Panevropskog univerziteta “Apeiron”, Bawa Luka, a u skladu sa odlukom Senata Univerziteta, rektor Univerziteta donosi sљede}e

РЈЕШЕЊЕ

OGLAS
Dana 05.02.2009. godine tu`ilac je podnio tu`bu protiv tu`enog “IMPRO KOMERC” d.o.o. Bawa Luka, radi duga u iznosu od 19.111,25 KM. U tu`bi je naveo da je tu`enom isporu~ivao robu iz okvira svojih registrovanih djelatnosti; da je redovno ispostavqao ra~une na koje tu`eni nije imao primjedbi; da tu`eni nije izmirio cjelokupan dug prema ispostavqenim ra~unima. Tu`ilac je predlo`io da sud, nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enog na isplatu duga u iznosu od 19.111,25 KM sa zakonskom zateznom kamatom od dospje}a ra~una pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka sa zakonskom zateznom kamatom, a sve u roku od 30 dana od dana pravosna`nosti presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu чл. 70 stav 1. ZPP-a RS tu`eni je du`an najkasnije u roku od 15 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2. ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav.1 ZPP-aRS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

Kandidat Be}iragi} Asim dana 21.1.2011.g. u 10.30 ~asova brani}e magistarski rad na temu: REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJE[TAJA DRU[TVA U STE^AJU Kandidat mr Nedim ^au{evi} dana 19.1.2011. g. u 12 ~asova brani}e doktorski rad na temu: UPRAVQAWE I RAZVOJ SISTEMA MENAYMENTA KVALITETA PREMA ZAHTJEVIMA STANDARDA EN ISO 9001:2008/IW2 KAO DETERMINANTA POSLOVNE POLITIKE NA PANEVROPSKOM UNIVERZITETU “APEIRON” BAWA LUKA Radovi kandidata }e biti dostupni na uvid u prostorijama biblioteke Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Bawoj Luci, ulica Pere Krece 13, u vremenu od 4.1.2011. g. do 18.1.2011. g. Uvid se mo`e izvr{iti radnim danom od 9 do 17 ~asova. Rektor Univerziteta Prof. dr Risto Kozomara

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U DERVENTI Broj: 84 0 I 023920 09 I Derventa, 16.12.2010. godine Osnovni sud u Derventi, sudija Sne`ana Lazarevi}, u pravnoj stvari tra`ioca izvr{ewa Pavlovi} International Bank, ad Slobomir Bijeqina, ul. Kara|or|eva broj 1, koju zastupa zakonski zastupnik Petar Lazi} protiv izvr{enika Nikoli} Gospo|inke, k}eri @ivka iz Osiwe, op{tina Derventa, bez odr`avawa ro~i{ta dana, 16.12.2010. godine, na osnovu odredbe ~lana 348. Zakona o parni~nom postupku, objavquje sqede}i

OGLAS
Izvr{eniku Nikoli} Gospo|inki, k}eri @ivka iz Osiwe, op{tina Derventa dostavqa se Rje{ewe o dozvoli izvr{ewa sa izvr{nim prijedlogom koji glasi: Odre|uje se i dozvoqava izvr{ewe prema izvr{eniku Nikoli} Gospo|inki, k}eri @ivka iz Osiwe, op{tina Derventa na osnovu mjenice broj RS 420593370 radi naplate potra`ivawa tra`ioca izvr{ewa Pavlovi} International Bank, ad Slobomir Bijeqina u iznosu od 93.333,66 KM sa zakonskim zateznim kamatama od 25.12.2008. godine pa do kona~ne isplate, tro{kova protesta mjenice u iznosu od 73,50 KM, tro{kova izvr{nog postupka u ukupnom iznosu od 1000,00 KM (taksa na prijedlog u iznosu od 500,00 KM i taksa na rje{ewe u iznosu od 500,00 KM) i nala`e se izvr{eniku da u roku od 3 dana namiri potra`ivawe sa tro{kovima izvr{ewa, a ukoliko to ne u~ini, izvr{ewe }e se provesti i to prema: Izvr{eniku Nikoli} Gospo|inki, k}eri @ivka iz Osiwe, op{tina Derventa i to na nekretnini ozna~enoj kao k.~. broj 1267/0 KR^EVINA {uma 3 klase povr{ine 1433 m2, upisanoj u z.k. ulo`ak broj 428 KO Osiwa, op{tina Derventa, zabiqe`bom izvr{ewa u zemqi{noj kwizi, utvr|ivawem vrijednosti nepokretnosti, prodajom nepokrentosti i namirewem tra`ioca izvr{ewa iz iznosa dobijenog prodajom. Obavje{tava se izvr{enik Nikoli} Gospo|inki, k}i @ivka iz Osiwe, op{tina Derventa da se dostava pismena smatra objavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS i na oglasnoj tabli suda, te se ista obavje{tava da priloge dostavqene uz prijedlog za dozvolu izvr{ewa mo`e podi}i u zgradi suda. Pravna pouka: Protiv Rje{ewa o dozvoli izvr{ewa mo`e se izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Sudija Sne`ana Lazarevi}

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA LAKTA[I NA^ELNIK Administrativna slu`ba Odjeqewe za prostorno ure|ewe Broj: 05-022-170/10 Datum: 31.12.2010. godine

OBAVJE[TEWE
“Obavje{tava se javnost da je rok za podno{ewe zahtjeva za legalizaciju bespravno po~etih i izgra|enih objekata na teritoriji op{tine Lakta{i do 27.12.2011. godine. Istekom navedenog roka prestaje mogu}nost naknadnog pribavqawa odobrewa za gra|ewe. Zahtjevi za legalizaciju se podnose Odjeqewu za prostorno ure|ewe Op{tine Lakta{i, a za dodatne informacije mo`ete se obratiti u prijemnu kancelariju, broj 17.”

“VITINKA” a.d. KOZLUK UPRAVNI ODBOR Broj: 927-01/10 Dana: 30.12.2010. godine Na osnovu ~lana 48. Statuta “Vitinka”a.d. Kozluk Upravni odbor na elektronskoj sjednici odr`anoj dana 30.12.2010. godine donosi sqede}u:

ODLUKU
O zakazivawu druge Vanredne Skup{tine Akcionara Dru{tva “Vitinka” a.d. Kozluk, za dan 25.1.2011. godine, sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama “Vitinka” a.d. Kozluk, ul. Podriwska bb, sa sqede}im: 6. Dono{ewe odluke o imenovawu predsjednika DNEVNIM REDOM 1. Izbor radnih tijela Skup{tine Akcionara i ~lanova Nadzornog odbora, 7. Teku}a pitawa Dru{tva “ Vitinka” a.d. Kozluk: 1.1. Komisije za glasawe Prijedlozi ~lanova Upravnog odbora Dru{tva i 1.2. Zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa pretho- predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora bi}e dati na samoj sjednici Skup{tine Akcionara. dne sjednice Skup{tine Akcionara Dru{tva 3. Razmatrawe i dono{ewe odluke o ra U slu~aju da na sjednici Skup{tine ne bude zrje{ewu ~lanova Upravnog odbora Dru{tva, 4. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova dovoqno akcionara sa pravom glasa ponovqena sjednica Skup{tine Akcionara }e se odr`ati Upravnog odbora Dru{tva 5. Razmatrawe i dono{ewe odluke o ra - 26.1.2011. godine sa po~etkom u 13 ~asova. zrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog Predsjednik Upravnog odbora odbora Dru{tva Mirko Cvjetinovi}

Izdaje se kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

26 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 27

28 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE KOMUNALNO PREDUZE]E BUDU]NOST a.d. Lakta{i
Tel./Faks. 051/532-072, 530-645 @iro rn: 562-099-00002620-06 PDV: 401147850009 JIB: 4401147850009 Mati~ni broj: 01164899 Upisano kod Osnovnog suda B. Luka registar br: MBS: 1-354-00

OGLASI OKRU@NI PRIVREDNI SUD U BAWOJ LUCI Broj: 57 0 Ps 065381 09 Ps Bawa Luka, 28.12.2010.. godine OKRU@NI PRIVREDNI SUD BAWA LUKA, sudija Aleksandra Miro{qevi} @dral, u pravnoj stvari tu`ioca “TELEKOM SRPSKE” a.d. Bawa Luka protiv tu`enog “BL-KO” d.o.o. Tr`ni~ka br. 11, Bawa Luka (~ije sjedi{te se ne nalazi na posledwoj adresi sjedi{ta, a wegovo sada{we sjedi{te se ne mo`e utvrditi), radi duga v.s. 8.546,66 KM, objavquje:

NADZORNI ODBOR Lakta{i: 4.9.2010. godine Broj: 399/10. Na osnovu ~lana 268. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`beni glasnik RS” broj: 127/08), te ~lana 29. Statuta KP “Budu}nost” a.d. Lakta{i broj 437/10 od 27.10.2010. godine i Odluke Skup{tine akcionara o imenovawu Nadzornog odbora od 20.7.2009. godine, Nadzorni odbor KP “Budu}nost” a.d. Lakta{i, dana 31.12.2010. godine donio je

OGLAS
OKRU@NI PRIVREDNI SUD U BAWOJ LUCI, sudija Aleksandra Miro{qevi} @dral, u pravnoj stvari tu`ioca “TELEKOM SRPSKE” a.d. Bawa Luka protiv tu`enog “BL-KO” d.o.o. Tr`ni~ka br. 11, Bawa Luka , radi duga, v.s. 8.546,66 KM, u postupku pripremawa glavne rasprave, dana 28.12.2010. godine, donio je sqede}u: PRESUDU zbog propu{tawa Obavezuje se tu`eni “BL-KO” d.o.o. Bawa Luka da tu`iocu “TELEKOM SRPSKE” a.d. Bawa Luka isplati dug u iznosu od 8.546,66 KM sa zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 1.216,97 KM po~ev od 05.06.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 1.398,4 KM po~ev od 15.07.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 1.329,69 KM po~ev od 05.08.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 1.322,40 KM po~ev od 15.09.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 307,40 KM po~ev od 15.10.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.12.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.01.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.02.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.03.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.04.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.11.2008. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 297,18 KM po~ev od 15.05.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate, - na iznos od 891,54 KM po~ev od 22.05.2009. godine kao dana dospjelosti pa do isplate. Tu`eni je du`an platiti tu`iocu i tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 885,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Dostavqawe presude }e se izvr{iti istovremenim objavqivawem i na oglasnoj tabli suda. Dostavqawe se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon dana objavqivawa. Protiv ove presude nije dozvoqena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe u skladu sa odredbama ZPP-a RS (~l. 183. st. 1 ZPP-a).

ODLUKU
o sazivawu prve vanredne sjednice Skup{tine akcionara KP “Budu}nost” a.d. Lakta{i Sjednica }e se odr`ati dana 23.1.2011. godine, sa po~etkom u 10 ~asova u sali Skup{tine op{tine Lakta{i. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor i imenovawe radnog predsjedni{tva: - predsjedavaju}eg Skup{tine, - zapisni~ara, - komisije za glasawe, - ovjeriva~a zapisnika. 2. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa ~etvrte redovne sjednice Skup{tine akcionara Dru{tva, 3. Razmatrawe i usvajawe: - Odluke o izmjenama Odluke o pokri}u gubitaka na teret osnovnog kapitala Dru{tva, - Odluka o izmjenama Odluke o emisiji akcija Dru{tva. U slu~aju da se Skup{tina akcionara ne odr`i u zakazano vrijeme ponovqena sjednica }e se odr`ati 25.1.2011. godine, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom, sa po~etkom u 10 ~asova. Uvid u materijal za sjednicu Skup{tine mo`e se izvr{iti svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova, u prostorijama Uprave u ulici Kara|or|eva 63 Lakta{i. Pozivaju se predstavnici Akcijskog fonda RS, Fonda za restituciju, Fonda PIO RS i akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara, kao i druga lica koja su po zakonu, Statutu Dru{tva i op{tim aktima du`na da prisustvuju. Potpis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa. Ova Odluka }e se objaviti u dnevnom listu “Glas Srpske”. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Bartoli} Danica, dipl. ecc

U skladu sa ~lanom 41. stav 4. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik RS”, broj: 92/06 i 34/09) i ~lanom 24. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik RS”, broj: 49/10), emitent “Planinsko dobro“ a.d. Nevesiwe objavquje:

Odjeqewe za prostorno ure|ewe, stambeno-komunalne poslove Op{tine Bile}a na osnovu ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 112/06), daje:

IZVJE[TAJ O REZULTATIMA PRVE EMISIJE OBVEZNICA JAVNOM PONUDOM
“Planinsko dobro“ a.d. Nevesiwe emitovalo je prvu emisiju obveznica javnom ponudom. Predmet kontinuirane javne ponude bilo je 10.000 obveznica, nominalne vrijednosti 100,00 KM po obveznici. Javna ponuda uspje{no je zavr{ena 30.12.2010. godine. U prvoj emisiji obveznica javnom ponudom “Planinskog dobra“ a.d. Nevesiwe ukupno je upisano i upla}eno 10.000 obveznica, odnosno 100% od ukupnog broja ponu|enih obveznica u javnoj emisiji, po cijeni od 100,00 KM po obveznici, ukupne vrijednosti emisije 1.000.000,00 KM. “Planinsko dobro“ a.d. Nevesiwe

o prodaji gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini 1. OP[TINA BILE]A prodaje sqede}e gradsko gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini, ozna~eno kao: A.) k.p.broj: 96/410 “Zlati{te“ pa{wak u povr{ini od 326 m² upisana u z.k. ul. broj: 2. k.o. Bile}a i u posjedovnom listu broj: 3966/20 k.o. Bile}a-grad. B.) k.p. broj: 96/411 “Zlati{te“ pa{wak u povr{ini od 320 m² upisana u z.k. ul. broj: 2 k.o. Bile}a i u posjedovnom listu broj: 3966/19 k.o. Bile}a-grad. 2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se putem licitacije koja }e se odr`ati dana 17.1.2011. godine, u zgradi Skup{tine Op{tine Bile}a, prostorija na~elnika Odjeqewa, sa po~etkom u 8 (osam) ~asova za zemqi{te pod ta~kom A, a za zemqi{te pod ta~kom B. sa po~etkom u devet (9) ~asova. 3. Po~etna prodajna cijena zemqi{ta pod ta~kom A. iznosi 4.678,10 KM (~etirihiqade{estosedamdesetosammaraka i deset feninga), odnosno 14,35 KM/m2, a pod ta~kom B. iznosi: 4.592,00 KM (~etirihiqadepetstodevedesetdvije konvertibilne marke) odnosno 14,35 KM/m2. Kaucija za u~e{}e u licitaciji iznosi 470 KM za zemqi{te pod ta~kom A, a 460 KM za zemqi{te pod ta~kom B. i istu su u~esnici licitacije du`ani uplatiti na `iro ra~un prodavca broj 5520030002423170 Hypo Alpe Adria Bank, prije otvarawa postupka licitacije o ~emu }e se podnijeti dokaz o izvr{enoj uplati. 4. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje se prodaje (u zemqi{no-kwi`ne,katastarske i druge podatke) i dobiti tra`ene informacije u zgradi Skup{tine Op{tine Bile}a kod stru~nog saradnika za gra|evinsko zemqi{te u vremenu od 12 do 13 ~asova. 5. Kupovna cijena za navedeno zemqi{te ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 7 dana nakon isplate kupoprodajne cijene. 6. Ovaj oglas }e biti objavqen u dnevnom listu “Glas Srpske“, a istovremeno se isti~e na oglasnoj tabli prodavca, Mjesne zajednice i Skup{tine Op{tine Bile}a. Broj:11.06/477 - 55 NA^ELNIK Qiqana ALEKSI]

OGLAS

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 29

MEDICINSKI FAKULTET U BAWALUCI

OBJAVQUJE
Javna odbrana magistarskog rada dr stom. Zorana Vuki}a pod nazivom “Kvalitet `ivota pacijenata rehabilitovanih totalnim imedijatnim zubnim protezama” odr`a}e se dana 17.1.2011. godine u 15 ~asova u studentskom kampusu - amfiteatar Medicinskog fakulteta studijskog programa stomatologija. Zainteresovana lica mogu se upoznati sa magistarskim radom svaki radni dan od 9 do 14 ~asova, te prisustvovati javnoj odbrani. Dekan Prof. dr Zdenka Krivoku}a

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ili mijewam ku}u u centru Karlovca, tel. 065/383-606. Prodajem ku}u sa dva poslovna prostora dvoeta`nim stanom mogu}nost odgo|enog pla}awa, tel. 387 66/327-633. Prodajem baraku u Lazarevu 58 metara kvadratnih, po regulacionom planu, tel. 066/617-780. IZDAVAWE
Izdajem na du`e vrijeme ku}u u ^elincu, ve}u uz obavezan otkup namje{taja, tel. 065/981-918.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
Du{ana, 18 m2, pogodno za kancelariju ili trgovinu, tel. 065/685-800. Izdajem halu u Lakta{ima 2,5 km prema Srpcu, kompletna infrastruktura, ulaz {lepera u halu, {iroki prilaz, tel. 387 65/513-897 i 051/532-022. Izdajem kancelarijski prostor 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, preko puta parka Mladen Stojanovic, povoqno, tel. 387 65/621-248. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora u Bawaluci: centar, 6 parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435.

strukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Dajem instrukcije iz engleskog jezika osnovcima i sredwo{kolcima, tel. 065/235-403. Dajem ~asove matematike u~enicima i studentima, vr{im pripreme za prijemne ispite i takmi~ewa, tel. 051/465-553; 066/430-105.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Kandelaber ~etiri metra za vawsku rasvjetu, mo`e razmjena, tel. 387 65/583-683. Prodajem ku}ni bicikl, iz uvoza, u odli~nom stawu, cijena povoqna, tel. 387 65/516-441 i 051/216-969. Prodajem staklene prizme, dva paketa, 20 komada, tel. 065/197-142. Prodajem “kercher” ma{inu za prawe automobila, topla voda, dizel, tel. 387 65/515052. Prodajem samonosivi kabel elkaleks 3h70, 71,50, mo`e razmjena, tel. 387 65/583-683. Prodajem polovni elektri~ni {poret, cijena povoqna, tel. 065/670-734. Prodajem pe} za grijawe, tel. 352-707. Prodajem harmoniku 48 basova marke “delicia”, tel. 065/971-583. Prodajem elektromotor 11 KW 1.400 obrtaja u minutu, tel. 429-003; 065/640-070. Prodajem kalup za betonske stubove, metalna plo~a, 11 kom. sa vibracijom elektro, tel. 429-003; 065/640-070. Prodajem betonske stubove za vinograde i ograde do tri m i ivi~wake za staze i kanali}e, tel. 051/429-063; 065/646-070. Prodajem prijedorsku {qivu, 50 stepeni, odli~nog ukusa i arome za sve prilike, svadbe, kr{tewa, slave, ro|endane i ostalo, tel. 065/206-060. Prodajem hrastova ulazna vrata za ku}u, {iroka 1,35 m, visoka 2,10 m i `eqezna vrata {iroka metar i visoka 2,40 m, kompletna, samo ugraditi, Bawaluka, tel. 065/206-060.

UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU FAKULTET FIZI^KOG VASPITAWA I SPORTA

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem dva placa kod {kole u Motikama od 500 i 1.100 m2, tel. 065/618-505 ili 00385 98/262-017. Prodajem vi{e placeva u ^esmi kod autopraonice “Dado”, tel. 38765/679-481. Prodajem plac 3134 m2 u Novoj Topoli 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869.

OBAVJE[TEWE
Mr Mihajlo Kosti} brani}e doktorsku disertaciju pod nazivom “Transformacioni procesi nekih antropolo{kih obele`ja pod uticajem motori~ke brzine, agilnosti i eksplozivnosti kod {kolske dece”, na Fakultetu fizi~kog vaspitawa i sporta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu dana 18.1.2011. godine sa po~etkom u 12 ~asova. Rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta svakim radnim danom od 10 do 15 ~asova.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i preko puta {kole, 58 m2, drugi sprat, tel. 065/685-800. Prodajem nov stan od 34 i 50 m2, vlastito grijawe na plin, klimatizovano, izolacija 10 cm, ul. Stojana Novakovi}a 12, tel. 387 65/534-684. Bawaluka, Borik, trosoban stan 76 m2, 12. sprat, cijena 1350 KM/m2 fiksno, tel. 387 65/437-336. Prodajem stanove u ^elincu od 32 m2, nova gradwa, useqivi, tel. 387 65/332-828 i 051/551-332. Prodajem ili mijewam za Bawaluku dva dvosobna stana 40 kvadrata u Budvi. Ostali uslovi po dogovoru, tel. 387 65/400-458. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, VIII sprat, Bawaluka, Reqe Krilatice (kod supermarketa). Dobar raspored, tel. 387 65/885-111. Prodajem tri jednosobna stana u Bawaluci po 40 m2 naseqe Petri}evac blizu {kole, po~etak radova mart 2011, informacije na tel. 387 66/327-633 ili 065/307-377. Prodajem jednosoban stan u Lakta{ima, tel. 387 65/622-173.
Prodajem {est godina star superfunkcionalan dvosoban stan 56 m2. Deset minuta pje{ice od “Boske” prije “Glasa Srpske”. Ukwi`en 1/1 vlasnik, cijena 2.050 KM/m2 ili 58.000 evra, tel. 066/516-585 8157 M.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, poseban ulaz, sa kuhiwom i kupatilom, centralno grijawe, centar grada, tel. 387 65/585524.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem “nisan patrol” 2003 g., pre{ao 50.000 km, registrovan godinu, odli~an ili mijewam za poslovni prostor u centru Bawaluke ili bli`e uz moju doplatu, mo`e i stan, tel. 387 65/513-897. Prodajem “opel astru 1.4”, benzin, 4 V, '92. god., reg. godinu, nove gume, cijena 3.500 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem kamion “mercedes 12-17”, hladwa~a, tel 065/318-540. Prodajem “ford eskort” karavan, 1.6 kubika, 16 V, benzin, 1997. g. p., registrovan do decembra 2011. godine, klima, servo, ABS, el. podiza~i air beg, tel. 065/528-238. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge, ~etrnaestke, za “audi”, cijena 80 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge, trinaestke, za “golf”, “yetu”, “pasat 2”, cijena 60 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem tri ~eli~ne felge za “ford”, cijena deset KM po komadu, tel. 387 65/546-398. Prodajem plinski viqu{kar “yalle” 98. god. 1.500 kg. H =4,5 m, tel. 387 65/515-052. ZAMJENA Mijewam “nisan terano” 2.7- 2004. god. za ve}i kombi ili mawi “mercedesov” kamion (ne{to novije), tel. 387 65/515-052.

KU]NI QUBIMCI
POTRA@WA
Ukraden belgijski ov~ar (malinoa) `enka stara ~etiri mjeseca, pronalaza~u slijedi nagrada, tel. 065/417-533.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawaluka Tekst:

KUPOVINA Kupujem stan u Prijedoru sa centralnim grijawem, ~istim papirima i cijenom do 40.000 KM, jednosoban ili dvosoban, tel. 387 66/634-805. IZDAVAWE Izdajem povoqno jednosoban nenamje{ten stan u nasequ Petri}evac, tel. 065/ 585-883. Izdajem trosoban stan sa centralnim grijawem, tel. 065/841-595.

ZAPO[QAVAWE
Francuz tra`i djevojku za ku}ne poslove, mogu}e stanovawe besplatno i plata po dogovoru, sve sa dogovorom, tel. 065/245-613. Ako imate SSS ili vi{u {kolu, `elite dobru zaradu, napredak u karijeri uz pla}eno {kolovawe, li~nu nezavisnost, nazovite i zaka`ite razgovor, tel. 066/247-277. Tra`im kuvaricu ili kuvara za rad u Wema~koj, tel. 063/905-120. Zavr{ena SSS gimnazija i apsolvent na arhitekturi, mu{karac, ozbiqan, tra`im bilo kakav posao na podru~ju Bawaluke radi finansirawa na fakultetu, tel. 065/199122. Hitno tra`im ozbiqan posao u hotelu ili sli~no, poznavawe stranih jezika, dugogodi{we iskustvo, mo`e inostranstvo, tel. 065/697-005. Djevojka, ekonomski tehni~ar, tra`i posao u kancelariji, butiku ili prodajnoj radwi. Poznavawe rada na ra~unaru i engleskog jezika, tel. 066/363-302. Ozbiqna `ena pedesetih godina ~uvala bi stariju `ensku osobu uz mogu}nost stanovawa sa istom, tel. 066/758-099.

POSLOVNI PROSTORI
IZDAVAWE

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem biber crijep, mo`e kompenzacija za razno, tel. 387 65/583-683.

Izdaje se kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem kau~, skoro nov, cijena 200 KM, tel. 065/635-030.

USLUGE
OSTALO
Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju Bawaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Iskusni ku}ni majstor obavqa sve vrste ku}nih poslova, elektro, vodoinstalacija, moleraj i ostalo vrlo kvalitetno i profesionalno, tel. 065/980-038. Gradimo kamine, pecane i fontane, tel. 066/256-211. Nastavnica matematike i fizike daje in-

TURIZAM
PONUDA
Turisti~ka agencija Hilandar organizuje pokloni~ko putovawe na Svetu goru i Hilandar 20.6.2011. godine sa desetodnevnim boravkom u Paraliji. Uplata u {est rata, tel. 051/465/210, 065/644-500.

LI^NI KONTAKTI
Udovac tra`i `enu do 63 g. punu pa`we, razumijevawa, we`nosti, milovawa, za qep{i `ivot udvoje, tel. 387 65/869-208.

Telefon:
Izdajem poslovni prostor Bulevar Cara

30 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Sa `alo{}u vas obavje{tavamo da je nakon kratke i te{ke bolesti dana 02.01.2011. godine preminuo na{ dragi otac, sin i suprug

DAVOR (Juraja) KRKO[KA

Wegovi: k}erka Hana, sin Bojan, majka Miqa i supruga @eqka. Sahrana }e se obaviti dana 04.01.2011. u 13 sati na Novom grobqu u Bawoj Luci.

014794 B-9 -R

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 31

S velikom tugom u srcu obavje{tavamo vas da je nakon kratke i te{ke bolesti dana 02.01.2011. godine preminuo na{

DAVOR

Hana, Bojan i @eqka

014794 - B-9 - R

32 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

DAVORU

Najboqe stvari su nam najbli`e: dah u nozdrvama, svetlost u o~ima, cve}e pred stopalima, du`nost koju obavqamo, staza ispravnosti koja se pru`a pred tobom. Ne pose`i za zvezdama, ve} obavqaj obi~ne, svakodnevne poslove, onako kako nailaze. Sa izvesno{}u da su svakodnevne obaveze i svakodnevni hleb najsla|e stvari u `ivotu. S qubavqu @eqka

014794 B-8 -R Posqedwi pozdrav dragom sinu

DAVORU
od majke Miqe.

014794 - B-7 - R

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 33

Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

DAVORU

DAVORU

od ujaka Mirka, sestre Edite, sestri~ina Helene i Ivone sa porodicama.

od tetka Viktora, brata Tomislava i sestre Brigite.

014794 B-5 R Posqedwi pozdrav dragom zetu

014794 B-5 -R

DAVORU

KRKI

od @eqke, Olge, Milana i Ivana.

Dragi prijatequ, uvijek }u te se sje}ati. Tvoja Ve{ica

014794 - B-5 -R

014794 B-5 -R

34 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ i drugu

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DAVORU

DAVORU

Slada, Igor i Sa{a

Nijemi od bola prebiremo tolike zajedni~ke uspomene i pitamo se, za{to? Neka ti nebo podari mir, a na{a qubav nezaborav. Tvoji Slavko, Tawa, Jelena i Nemawa

014794 B-5 R Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav od kumova

014795 B-5 R

DAVORU

DAVORU

Malo je rije~i koje mogu da umawe bol. Neka ti je vje~ni mir. Tvoji Ivica, Momirka i Milica

Milenko, Du{ka, Miwa i Severin [arovi}

014795 B-5 R

014795 B-5 R

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 35

Posqedwi pozdrav dragom i nezaboravnom prijatequ

Draga majko

Tu`no sje}awe na brata

BO@ICA ^OLOVI] NIKOLU RA^I]A
Vrijeme nije umawilo tugu, bol i suze, ostala su divna sje}awa, po{tovawe i qubav prema tebi, majko, koja sija kao vje~ni plamen u na{im srcima. Tvoji najmiliji: Jelena, Milena i Dra`an 8351 A-6 M Tu`no sje}awe 2008 - 2011. Sestra Milka sa porodicom 8350 A-1 M

NIKOLA MATAVUQ
3.1.2006 - 3.1.2011. Porodica Matavuq 8352 A-1 M

DAVORU

od Mire Kuvaqe s porodicom.

014795 B-5 R
Posqedwi pozdrav Bojanovom tati Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je 2.1.2011. godine preminula u 84. godini na{a draga

DAVORU
od I B razreda i razrednice Kasagi}. A-3 – BD Dana 31.12.2010. godine navr{ilo se osam godina od smrti na{e drage majke

DESANKA (ro|. Balaban) RADOMIR
Sahrana }e se obaviti 3.1.2011. godine u 14 ~asova na mjesnom grobqu u Bajincima. O`alo{}eni: sin Milo{, k}erke Bo`ica i Branka, snaha Milanka, zet Stojan i Miodrag, unu~ad, praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi A-8 014796 R Tu`no sje}awe na dragog sina Tu`no sje}awe na dragog brata

SAVKE NOVKOVI]
S qubavqu i po{tovawem Sin Dragan sa porodicom 8354 A-2 M Navr{ava se 40 dana od smrti moje drage sestre

RANKA TALI]A
3.1.1992 - 3.1.2011. Majka Jovanka i otac Tomislav 8348 A-2 M

RANKA TALI]A
3.1.1992 - 3.1.2011. Ses tra Ra dmi la Ja kovqevi} s porodicom 8348 A-2 M

Tu`no sje}awe na voqenu suprugu, majku i baku

BORKU PEUQA MIRE MI[I]
Sestra Radmila 8353 A-1 M S qubavqu i po{tovawem Tvoji najmiliji: suprug Boro, sin Goran, k}erka Danijela i unuka Marianna 8356 A-6 G 3.1.2004 - 3.1.2011.

36 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Sport

Se}am se kao klinac sam na treninzima skidao ko{ Aleksandra \or|evi}a iz Istanbula. Svi smo ma{tali o tome da jednog dana budemo u prilici da re{avamo i sre}om, meni se ostvarilo Du{an Kecman, ko{arka{ Partizana

Portugalac se na{ao u problemima
FOTO: AGENCIJE

Pobjeda Bozoqca
Srpski teniser Ilija Bozoqac uspje{no je po~eo kvalifikacije za turnir u Dohi po{to je u drugom kolu savladao Nijemca Simona [tadlera sa 7:6, 6:3, a wegov sqede}i protivnik u tre}em kolu bi}e Hrvat Antonio Vei}.

Poraz \okovi}a
Marko \okovi} nije uspio da se plasira u posqedwe tre}e kolo kvalifikacija za teniski turnir u Dohi. Mladi srpski teniser je izgubio od prvog nosioca, iskusnog [vajcarca Marka Kjudinelija sa 6:2, 4:6, 2:6.

Samo nekoliko dana po{to je ostao bez anga`mana u Lijetuvos Ritasu, Igor Milo{evi} ve} je dobio novi posao. Srpski ko{arka{ karijeru }e nastaviti u Trabzonu koji vodi nekada{wi selektor Srbije i Crne Gore Dragan [akota. Biv{i reprezentativac Srbije i Crne Gore Zvonimir Vuki} mogao bi da bude najzvu~nije poja~awe Vojvodine u zimskom prelaznom roku. Nekada{wi igra~ zrewaninskog Proletera, Partizana, [ahtjora, Portsmuta i Moskve, nalazi se u zavr{noj fazi pregovora sa rukovodstvom novosadskog kluba.

Misteriozna Engleskiwa je za deset miliona evra pristala da se odrekne mogu}nosti da vi|a dijete do wegove 18. godine
LON DON - Ano ni mna djevojka iz Velike Britanije prije nekoliko mjeseci ro di la je si na fudbaleru Kristijanu Ronaldu, a britanski nedjeqnik “San dej mi ror“ objavio je navodni zahtjev mis te rio zne maj ke da Kristijano Ronaldo vrati wenog si na. Pri ~a je po tresna, ali i istinita. Mis te rio zna En gles kiwa je za de set mi li ona evra pristala da se odrekne mo gu }nos ti da vi |a di je te do wegove 18. godine. Ona i Ronaldo imali su vezu za jednu no} u je dnom ho te lu u Man~esteru, poslije ~ega je devojka zatrudwela. - Vi dio sam maj ku mog djeteta jedino golu - govorio je slavni fudbaler Real Madrida. }e vi dje ti di je te. Pre ma izjavi bliskog Ronaldovog prijateqa koji je potvrdio da se Ronaldo ~uje sa majkom djeteta jer je upla{en da }e ona pokrenuti proces protiv wega. Bez obzira na ugovor, takvo su|ewe bi pratila nevjerovatna pompa, a vrlo je te{ko vidjeti krajwi ishod, jer bi dobri advokati mogli da ospore ugovor. [ta }e se daqe de{avati niko ne zna, Ronaldo navo dno go vo ri svo jim pri ja teqima da je de voj ka prodala dijete, da je `eqela novac i da mu nije jasno {ta sada ho}e. Tabloid dodaje da je slomqena majka napustila koley i da se povukla u sebe, kao i da `ivi istim `ivotom kao i pri je do bi jawa ogromnog novca.

HO]E da vrati novac Ronaldu
Me|utim po{to je pakt potpisan, djevojka se, kako pi{e “Miror“ predomislila i moli Ronalda da joj vrati di je te, a ~ak nu di da vrati sav novac, {to Kristi ja no odbi ja. Ono {to je najtragi~nije, on se redovno javqa na telefon, a tabloid tvrdi da je vrlo osoran i da psihi~ki mu~i pomenutu `enu i govori joj da nikada ne-

Foto dana

Ugovor
Anonimna Britanka sa wim je poslije poroda potpisala ugovor o tajnosti, a Ronaldo se obavezao da }e odgajati dijete za koje sad trenutno najvi{e brinu wegova majka i sestra. On je u vezi sa manekenkom Irinom [ajk koja je prebrodila krizu u vezi i prihvatila to da je wen momak postao otac.

Sawam dres selekcije Srbije
Prve fudbalske korake sam napravio sa osam godina, u Pan~evu, kod pokojnog ~ika Miqana Marina, da bi zatim pre{ao kod Deja na [va be \ur |e vi }a, uz ko ga su mno gi odrastali i kao {to se mo`e videti da smo odrasli. Iz te generacije, prvi je napravio veliki iskorak Slobodan Rajkovi}. Wegov odlazak na Ostrvo za sve nas je izgledao kao bajka, nedosti`an san. Fudbal je deo mene, mog odrastawa i `ivota. Ali, paralelno sam u sebi nosio izgra|eni ose}aj za lepo. Upisao sam se u {kolu za zlatara, koju sam i zavr{io. U retkim, slobodnim trenucima, na|em vremena da svoj smisao za lepo ugradim u neki deo nakita. Profesionalni fudbal iziskuje zaista mno go na po ra. Sa 19 go di na za is ta to jo{ uvek lako nosim, ali kad po`elim du{evni mir, spas tra `im u mu zi ci, i dru `ewu sa {tafelajem. Obo`avam prirodu, a najvi{e volim da slikam pejza`e. Poziv za odlazak od ku}e, ti prelazak u Minhen 1860, najvi{e je pogodio majku Gordanu i sestru Jovanu. Otac Zoran se dr`ao mu{ki, a ja nisam znao {ta me ~eka, `eleo sam avanturu. Tog leta su se lomila kopqa izme|u Partizana i inostranstva. @enski deo porodice je pri`eqkivao ostanak u Beogradu, a mi mu{ki, odlazak u Minhen. Nikada nisam video toliko para, ali mi je u ku}i roditeqa bilo lepo. Svakako da je iznos samog obe{te}ewa od pola miliona lepo zvu~ao. Dogovor izme|u mene i Minhena se u potpunosti po{tuje, a ja im se za uzvrat revan{iram dobrim igrama. Svakako da imamo vrstan tim, koji je jesenas pobe|ivao favorite, ali gubio i od autsajdera. Najvi{e bih voleo da Minhen izbori plasman u elitu i ostanem uz svoje drugove. Znam da postoji interesovawe i [tutgarta, Volzburga,

Aleksandar Igwoski, fudbaler Minhen 1860
Najvi{e bih voleo da Minhen izbori plasman u elitu i ostanem uz svoje drugove.

Fudbaler Sanderlenda Sted Malbrank bu{i balon u me~u protiv Blekburna, gdje je wegova ekipa slavila sa 3:0.

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 37

Vo|stvo na turneji i daqe dr`i Austrijanac Tomas Morgen{tern, koji je osvojio tek 14. mjesto, ali je zahvaquju}i velikoj prednosti sa prvog takmi~ewa u Oberstdorfu zadr`ao lidersku poziciju

Aman najboqi u Garmi{u

Novogodi{wa turneja “^etiri skakaonice“ nastavqena 1. januara

“Old firm“

Slavqe Seltika
GLAZGOV - Fudbaleri Selti ka po bi je di li su Glaz gov Renyerse u gostima rezultatom 2:0, u 390. “old firm“ derbiju, koji je igran na stadionu “policajaca” “Ajbroks parku”. Junak pobjede “Kelta“ bio je reprezentativac Gr~ke Jorgos Samaras koji je bio strijelac oba pogotka u ovom me~u. Prvi je pos ti gao u 62. mi nu tu, a drugi u 70. minutu iz penala. Bila je ovo 141. pobjeda Selti ka nad gradskim rivalom Renyer som i prva na “Aj bro ksu“ jo{ od decembra 2008. godine. Tim Ni la Le no na sa da ima ~etiri boda vi{e od najve}eg rivala, ali i dvije utakmice vi{e. Rezultati 19. kola: Harts - Hibernian 1:0 (Kili 86), Ha mil ton - Ma der vel 0:0, Aberdin - Dandi 1:1 (Megvajer 35 - Gudvil 90), Renyers Seltik 0:2 (Samaras 62, 70 penal). Pla sman: 1. Sel tik 45, 2. Ranyers 41, 3. Har ts 39, 4. Kilmarnok 27, 5. Invernes 27, 6. Madervel 24, 7. Dandi 21, 8. St. Yonson 18, 9. Aberdin 17, 10. Hibernijan 16, 11. St. Miren 16, 12. Hamilton 11.

GARMI[ PARTENKIRHEN - [vaj ca rac Si mon Aman tri jum fo vao je na dru goj sta ni ci no vo go di{we tur ne je “^e ti ri ska ka oni ce“ sa sko kom od 131 me tar i sa 142,1 bo dom is pred Rusa Pavela Kareqina (132,5 138) kome je ovo najboqi rezultat ka ri je re. Na tre }i ste pe nik po bje dni ~kog pos toqa po peo se ve te ran Adam Ma li{ (132 - 138). Vjetar je jo{ jednom bio ne pri ja teq ska ka ~a ko ji ni su za vr{i li obje se ri je u Gar mi{ Partenkirhenu. Poslije nekoliko odlagawa starta druge serije tehni~ki delegat je odlu~io da se prva boduje kao kona~an plasman. Vo|stvo na turneji i daqe dr`i Austrijanac Tomas Morgen{tern, koji je osvojio tek 14. mjesto, ali je zahvaquju}i velikoj prednosti sa prvog takmi~ewa u Oberstdorfu zadr`ao lidersku poziciju. Takmi~ewe u Garmi{u obiqe`ili su pro mjenqivi vre men ski uslovi, ta~nije jak vjetar koji je stalno mijewao pravac, pa je prva runda, koja se kasnije ispostavila i jedina, nekoliko puta bila

Simon Aman

FOTO: AGENCIJE

pre ki da na. U ra nom vo| stvu na {ao se Poqak Kamil [toh, kojeg je ne{to kasnije sa prvog mjesta pomjerio rekorder po broju trijumfa na turneji Jane Ahonen. I ba{ ka da se Fi nac us ta lio na ~elnoj poziciji vjetar se poja~ao pa je uslijedila pauza dok su organizatori vije}ali da li takmi~ewe tre ba da bu de nas tavqeno ili ponovqeno. Iako su svi mislili da je zbog uslova fer za sve takmi~are da se takmi~ewe ponovi, organizatori su zakazali nastavak poslije pola sata pauze, i dok su neki skaka~i dobili fer

uslove neki nisu. Me|u onima koji su imali odli~ne uslove bila su ba{ prva trojica na kraju, uz Norve`anina Andersa Jakobsena ko ji se na {ao odmah iza wih u poretku.

vogodi{we turneje: 1. Tomas Morgen {tern 415,2 bo da, 2. Si mon Aman 401,7, 3. Ma ti Ha uta me ki 388,7, 4. Adam Ma li{ 381,3, 5. Martin Koh 380,2.

DANAS takmi~ewe u Insbruku
Turneja “^etiri skakaonice“ nastavqa se ve} danas u austrijskom Insbruku, a novi pobjednik zna}e se poslije takmi~ewa u Bi{ofshofenu. Ukupan poredak No-

Povreda Larinta
Finac Vile Larinto zavr{io je sezonu zbog povrede koqena koju je zadobio na ovom takmi~ewu. Larinto je imao najdu`i skok dana od 140,5 metara, ali se povrijedio pri doskoku i o{tetio ligamente koqena, zbog ~ega }e biti podvrgnut operaciji.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Obla~no
Bijeqina Tuzla Zvornik

Beograd
Subotica

Bawaluka

Doboj

Slab snijeg
U Republici Srpskoj ujutro }e biti obla~no u ve}ini krajeva, mjestimi~no sa maglom, uz povremene slabe swe`ne padavine, ili provijavawe snijega u centralnom pojasu zemqe i u planinama, te na sjeveru. Poslijepodne obla~no u ve}ini krajeva, uz mjestimi~no slab snijeg samo na istoku. Na krajwem jugu ostaje promjenqivo obla~no sa sun~anim periodima, uz jaku buru. Na krajwem zapadu i jugozapadu djelimi~no kidawe obla~nosti predve~e. Duva}e slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u planinskim krajevima poja~an sjeveroisto~ni. Jutarwa temperatura vazduha od -10 na planinama i visoravnima, u ve}ini krajeva od -8 do -2, na jugu oko 0, a dnevna od -2 do 3, na jugu do 7 stepeni Celzijusa.

Zenica Sarajevo

Mostar

U Srbiji }e biti obla~no sa snijegom u ve}ini krajeva, ~iji }e intenzitet u drugoj polovina dana oslabiti. Minimalne dnevne temperature kreta}e se od -10 na planinama, u ostalim krajevima od -8 do -4, a maksimalne od -6 na planinama, u ostalim krajevima od -4 do 2 stepena Celzijusa.

Maks. Min.

-2 oC -7 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Darko GAVRILOVI] (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Mehmed DIZDAR (hronika) Vawa POPOVI] (panorama) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka) Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

1 oC -3 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 4 11 -4 1 2 3 Budimpe{ta Bukure{t Carigrad Dablin Kopenhagen Lisabon 1 2 7 0 0 14 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz -3 7 0 -7 -2 1 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 0 7 -2 -3 -2 -4

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/318-119, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

38 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SRPSKE

Antena
KABLOVSKA
B 92
7.30 Znawe na poklon 9.30 U {etwi sa lavovima, film 11.20 Povratak u Oz 3, film 12.50 Nevaqali Deda Mraz, film 14.30 Premotavawe 16.00 Vijesti 16.30 Sportski pregled 16.50 Premotavawe 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 22.00 23.40 1.10 2.00 3.30 Super genije Vijesti Sun|er Bob, crtani film Kabare Radeta Marjanovi}a Vrati}e se rode, serija \avoqa varo{, film Bo`i}na ~estitka, film Kabare Radeta Marjanovi}a \avoqa varo{, film Premotavawe

Natalina ru`a

1220
RTRS

Uloge: Hajdi Kril, Sem Taft, Lin Mari Zager Re`ija: Pol Mekelips

Pri~a o vitezu

000
PINK BH

Uloge: Hit Lexer, Rufus Suel Re`ija: Brajan Helgeland

Ovo je na moderan na~in, uz dobru rok muziku, ispri~ana sredwovjekovna pri~a o hrabrosti, romansi i izdaji, o grupi mladih qudi koji su krenuli u avanturu. Vilijam Te~er je seqak koji se predstavqa kao vitez i sa svojom dru`inom obilazi gradove u kojima se odr`avaju nadmetawa vitezova za slavu, ponos i novac. Najve}i san mu je da postane {ampion u vite{tvu, posqedwem testu snage i vje{tine. Ipak, ima}e mnogo izazova da rije{i prije nego {to osvoji turnir. Zaqubi}e se u prelijepu djevojku plemi}kog porijekla, a neko je spreman i da ga izda.

Fox Crime
6.50 Metlok 7.35 Las Vegas 8.20 Wujor{ki plavci 9.10 Distrikt 9.50 Odjeqewe 10.45 Bouns 11.30 Brojevi 12.20 ^uvar 13.05 Las Vegas 13.55 Wujor{ki plavci 14.40 Distrikt 15.30 Bouns 16.15 Nestali 17.05 Odjeqewe 17.40 Aerodrom 18.30 ^uvar 19.10 Bjekstvo iz zatvora 20.05 Brojevi 20.45 Nestali 21.30 Rexenesis 22.20 Rexenesis 23.10 Bouns 23.50 Zlo~ina~ki umovi 0.40 Bjekstvo iz zatvora 1.25 ^uvar 2.00 Zlo~ina~ki umovi

Nakon {to postane poznati rok muzi~ar, Met Volker se vra}a u svoj rodni gradi} na Sredwem zapadu, da bi prodao veliko porodi~no imawe. Tamo ponovo stupa u kontakt sa [eril, svojom biv{om djevojkom iz sredwe {kole. Iako u po~etku wihov odnos izgleda samo prijateqski, me|u wima se ponovo javqa qubav, a Met po~iwe da sumwa da je upravo on otac [eriline k}erke Laure.

RTRS
6.00 9.00 9.10 9.20 9.30 9.40 Jutarwi program Vijesti Nodi Tomica i prijateqi Od lutaka do osna`ewa Prvi snijeg, crtani film Doktor @ivago, serija Moj biznis novogodi{wa emisija Pregled nedjeqe za osobe sa o{te}enim sluhom Dnevnik Natalina ru`a, film Ah ta planeta Tamburica Fest {ou Vijesti Dolina sunca, serija @ivot pod svije}om Srpska danas Karmelita, serija Moskva Dok. program Upitnik Dnevnik Dobar dan Evropo Miris ki{e na Balkanu, serija Miris ki{e na Balkanu, serija Dnevnik Cirkus, serija Bez odu{evqewa molim Natalina ru`a, film Miris ki{e na Balkanu, serija Dnevnik @ivot pod svije}om Reporta`a Muzika Cirkus, serija

ATV
8.00 Jutarwi program 8.50 Vijesti 9.00 Timi, crtani film 9.10 Ajron Kid, crtani film 9.30 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.20 Ben Ten, crtani film 10.50 Vinks, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.50 Vijesti 12.00 Tesna ko`a 4, film 14.00 Sasuke ninxa ratnici 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 17.50 Kulinarski qetopisi 18.20 Sasuke ninxa ratnici 19.00 Vijesti 19.40 Sinema magika hronike 20.00 1001 no}, serija 21.00 Nezavisni novinari 21.30 Dok. program 22.00 Vijesti 22.20 Legionar, film 0.20 Seks i grad, serija 1.00 Sport centar

RTS 1
6.00 Vijesti 6.05 Jutarwi program 8.00 Dnevnik 8.10 Jutarwi program 9.00 Boqi `ivot, serija 9.40 Ninxa korwa~e, crtani film 11.10 O~ajne doma}ice, serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport plus 12.20 Gastronomad 12.40 Nema problema, film 14.10 Vijesti 14.20 Lajawe na zvijezde, film 15.50 Vijesti 16.00 Miris ki{e na Balkanu, serija 17.00 Balkanskom ulicom 18.00 Beogradska hronika 18.50 Slagalica 19.30 Dnevnik 20.00 Bela la|a, serija 21.00 Zrno utjehe, film 22.50 Prevaranti, serija 23.50 Dnevnik 0.00 Sjaj trulog novca, serija 0.50 ^udesna divqina, film 2.10 Nema problema, film 3.40 Lajawe na zvijezde, film

RTS 2
6.00 Koncert za dobro jutro 6.50 U zdravom tijelu 7.00 Kuvati srcem 7.30 Muzika 8.20 Hor Kolibri 8.40 Tvigson 8.50 Tajne novogodi{wih praznika 10.00 Trezor 11.00 Moskovski balet 12.40 Godina na filmu 13.40 Novogodi{wa turneja ~etiri skakaonice 16.00 Ovo je Srbija 16.30 Liturgija, dok. program 17.00 Obrazovni program 17.20 Stara planina 18.00 Muzika 18.20 Stranac u Beogradu 18.50 Sportski program 19.30 Lov i ribolov 20.00 Vi{e od reketa i loptice 20.30 Ciganski simfonijski orkestar 21.30 O~ajne doma}ice, serija 23.00 Porodi~ni heroj, film 0.40 Galija, koncert 2.00 Trezor 3.00 Ski skokovi 4.00 Sportski program 4.20 Galija, koncert 5.30 Lov i ribolov

Fox Life
7.00 Ko `iv ko mrtav 7.50 Svita 8.50 Kako sam upoznao va{u majku 9.10 O~ajne doma}ice 10.40 Ko `iv ko mrtav 11.30 Svita 12.40 Razvedeni Gari 13.00 Kako sam upoznao va{u majku 13.30 Sta`isti 14.10 Svi gradona~elnikovi qudi 15.00 Ko `iv ko mrtav 15.50 16.40 17.30 18.00 18.50 Da draga Houp i Fejt Ko je Samanta Svita Svi gradona~elnikovi qudi Sta`isti Razvedeni Gari Kako sam upoznao va{u majku Svita Prava krv Ko je Samanta O~ajne doma}ice @enske pri~e Ko `iv ko mrtav

10.00 11.00

11.20

19.30 20.20 20.50

12.00 12.20 13.40 14.00 15.00 15.10 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.10 20.40

21.10 21.50 22.50 23.10 0.50 1.40

Radio RS
6.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 16.00 16.20 17.00 17.05 18.00 18.05 19.00 19.10 Jutarwi program Vijesti Zajedni~ki talas Vijesti Zajedni~ki talas Podnevne novosti Zapjevajmo pjesme stare Vijesti U ritmu dana Vijesti Svilen konac Vijesti Dnevnik Muzi~ka kutija Vijesti Radio - Globus Vijesti Mozaik radija RS Ve~erwe novosti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike Vijesti 20.05 Ve~e uz radio 21.00 Vijesti 21.05 Medaqoni u vremenu 22.00 Hronika dana 22.10 Melodije zvu~nih boja 23.00 Top lista Radija RS 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program 2.30 Muzika naroda
Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

21.30

22.30 23.00 23.50 0.20 1.40

2.30 3.10 3.30 4.00 5.00

20.00

GLAS SRPSKE ponedjeqak, 3. januar 2011. 39

The Craft

2

00

PINK BH

Uloge: Robin Tani, Feiruza Balk, Nev Kembel Re`ija: Endrju Fleming

\avoqa varo{

Nova
6.40 Na{i najboqi dani, serija 7.30 Gospodin Magu, crtani film 8.00 Bumba, crtani film 8.10 Graditeq Bob, crtani film 8.30 Rori, crtani film 9.30 Slomqeno srce, serija 10.20 Gumu{, serija 11.50 Asi, serija 13.10 In magazin 13.50 Zauvijek zaqubqeni, serija 14.40 Slomqeno srce, serija 15.40 Najboqe godine, serija 16.30 Gumu{, serija 17.00 Vijesti 17.20 Gumu{, serija 18.20 In magazin 19.10 Dnevnik 20.00 Najboqe godine, serija 21.00 Asi, serija 22.10 Urota, film 23.40 Vijesti 0.40 Glup i glupqi, film 2.30 Bra~ne vode, serija 3.00 Heroji, serija 3.40 Ezo TV 4.40 Druga {ansa, film

2

00

B92

Uloge: Lazar Ristovski, Danica Ristovski, Jana Mili}, Marija Zeqkovi} Re`ija: Vladimir Paskaqevi}

Siroma{na desetogodi{wa djevoj~ica Jelena, poku{ava da priu{ti sebi tenisku opremu po cijenu toga da trpi maltretirawe i poni`avawe ohole Ivane, }erke bogate prostitutke. Bogati tinejyer Ciril ne mo`e da kupi qubav. Ne mo`e da prihvati ~iwenicu da ga je djevojka Natalija ostavila i postaje agresivan. Biv{i imigrant se vra}a u rodni Beograd i investira svu u{te|evinu u izgradwu nekretnina. Sada se suo~ava s korupcijom i ucjenama. Prostitutke koje se prave da su sre}ne. K}erka prostitutke a poku{ava da na|e svog pravog oca. Ludi taksista krivi cijeli svijet za svoju li~nu nesre}u. Napravio je spisak qudi koji su “odgovorni“ za wegovu “tragediju“ i sada po~iwe da se sveti.

K3
9.30 9.40 10.00 10.30 11.30 12.00 12.05 13.10 15.00 15.05 16.00 Vijesti Top form Hrana i vino Dok. program Op~iweni, serija Vijesti Rebelde, serija SMS Party Vijesti Autosprint Ti si moja sudbina 17.00 18.00 18.40 19.30 20.10 21.00 22.00 22.30 0.30 2.30 3.00 6.00 Hrana i vino Op~iweni, serija Novosti Dnevnik RTS Rebelde, serija Potez Novosti Kanzas Siti, film Astrologija Vijesti Film RTS

Sara Bejli, problemati~na tinejyerka, seli se zajedno sa svojim roditeqima u L.A., i zapo~iwe novi `ivot. Upoznaje ~etiri lokalne djevojke koje su veoma zainteresovane za okultizam i rituale. Kada poslije odre|enog vremena shvate da su stekle nevjerovatne mo}i i da specijalnim ritualima mogu da ostvare sve svoje snove, pa i da imaju najboqe frajere na koleyu, ni{ta ih ne zaustavqa. Ali kao i uvijek, sve ima svoju cijenu.

PINK BH
6.00 Xuboks 7.00 Danijela, serija 8.00 Dr`awe za vazduh, film 9.30 Udri mu{ki 10.30 Super staza Deda Mraza 11.00 Valentina, serija 12.00 Info Top 12.10 ^ini, serija 13.00 Mi nismo an|eli, serija 13.30 Grand poga~a 14.00 Info Top 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info Top 16.00 Valentina, serija 17.00 Ivkova slava, serija 17.30 Super staza Deda Mraza 18.00 Dobar kom{ija 19.50 Info Top 20.00 Farma - specijal 21.00 Grand - Narod pita 0.00 Pri~a o vitezu, film 2.00 The Craft, film 4.00 Sve za qubav 5.00 Film

BHT 1
7.00 Carica Sisi, serija 8.30 Vijesti 8.40 Maximum Power 9.00 Bruklinski most, serija 9.30 Gorko-slatko, serija 10.00 Vijesti 10.10 Qubavna oluja, serija 11.00 Avenija Okean, serija 11.40 Gastro kutak 12.00 Vijesti 12.30 Yugo 45 - najgori auto na svijetu 13.20 Skija{ke ludorije 13.30 Novogodi{wa turneja ~etiri skakaonice 15.40 Sport u BiH 16.40 Gorko-slatko, serija 17.20 Carica Sisi, serija 18.50 Moj prvi izbor 19.00 Dnevnik 20.00 Male bo`i}ne tajne, serija 21.00 Dimenzija vi{e 22.00 Vijesti 22.10 Nesim na nebesima 23.10 Muzika raspolo`ewa 0.20 Fantasti~na bra}a Bejker, film 2.20 Carica Sisi, serija 4.00 Male bo`i}ne tajne, serija

HRT 1
5.40 More 6.10 Mir i dobro 7.00 Dobro jutro, Hrvatska 9.00 Lugarnica, serija 10.00 Vijesti 10.10 ^udom pre`ivjeli 11.00 Kod Ane 11.10 Tre}e doba 12.00 Dnevnik 12.30 More qubavi, serija 13.10 Hitna slu`ba, serija 14.00 Vijesti 14.20 Znanstvena petica 15.00 Moja porodica, serija 15.20 Glas domovine 16.00 @upanijska panorama 16.10 Hrvatska u`ivo 16.50 Vijesti 17.10 Kod Ane 17.20 Osmi kat 18.20 Tvoja sam sudbina, serija 19.30 Dnevnik 20.00 Latinica 21.40 Veliko ve}e najve}e 22.30 Dnevnik 23.10 Lica nacije 0.00 Silvestrovo u Berlinu 1.00 Ksena - princeza ratnica, serija 1.40 Dragi Xon, serija 2.00 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 2.50 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 3.30 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 4.20 Moja porodica, serija 4.40 Glas domovine 5.10 Osmi kat 6.10 6.30 6.50 7.20 7.40 8.00 9.00 10.00

OBN
Ajron men Ogi i `ohari Xoni Test Metajets Gusarska akademija Ludo srce, serija Kulinarski {ou Bilo jednom u Turskoj, serija Sto za 4 Survivor Info Arhiv srca Skrivena kamera Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija Gumu{, serija Info Kulinarski {ou Sto za 4 Bilo jednom u Turskoj, serija Info Pitajmo zajedno Gumu{, serija Telering Rat, film Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija Plejbojeve djevojke Najseksi `ene svijeta Film Telering ^uvari planeta

HRT 2
6.20 More qubavi, serija 7.00 Ku}ni svemirci, crtani film 7.30 Hamtaro, crtani film 7.50 Mala TV 8.20 Lagodan `ivot Zaka i Kodija, serija 8.50 Jelenko, serija 9.20 Aladinove pustolovine, crtani film 9.30 Crno proro~anstvo, serija 10.00 Lud za tobom, film 11.40 Lijepom na{om 12.30 More 13.00 Mala TV 13.30 Novogodi{wa turneja ~etiri skakaonice 15.20 Vitezovi ju`nog Bronksa, film 16.40 Crtani film 17.00 Hana Montana, serija 17.20 Dva i po mu{karca, serija 17.50 Hitna slu`ba, serija 18.40 Skijawe - Svjetski kup, emisija 19.40 Hit dana 20.00 TV Bingo {ou 20.40 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 21.30 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 22.20 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 23.20 Vitezovi ju`nog Bronksa, film

10.40 11.10 11.50 12.10 13.00 13.50

RTL
7.10 Dva glupa psa, crtani film 7.40 Ritam zona 9.50 U dobru i zlu, serija 11.00 Magazin 11.50 Ezel, serija 12.40 Klon, serija 14.20 An|eo i |avo, serija 15.10 Tom i Xeri 16.20 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 23.40 1.00 2.00 me|u gusarima, film Maskin sin, film Magazin RTL danas U dobru i zlu, serija Ezel, serija H2, film Delta Force 2, film Vijesti Astro {ou Divqe sestre, film

15.30 16.50 16.50 17.10 17.40

18.50 19.00 19.50 21.10 22.10 0.50

BN
6.30 Jutarwi program 8.30 Sekula se opet `eni, film 10.00 Novosti 10.30 Praznik u Sarajevu, film 12.00 Novosti 12.10 Grijeh wene majke, serija 16.00 Dnevnik 16.20 Od zlata jabuka, film 18.00 Danas u Srpskoj 18.20 Novogodi{wi {ou [abana [auli}a 19.30 Dnevnik 20.00 Jelena, serija 21.00 Grijeh wene majke, serija 22.40 Dnevnik 23.00 Balkan ekspres 2, film 0.30 Turbulencija, film 2.00 Satelitski program

1.40 2.00

2.40 5.00 6.00

Luda planeta

]urka kao prtqag
Neimenovani mu{karac poku{ao je u avion da unese zamrznutu }urku te{ku vi{e od pet kilograma. ^ovjek je na aerodromu u Kardifu krenuo da se ukrca na avion za Madrid, ali je prilikom kontrole utvr|eno da u ru~nom prtqagu ima zamrznutu }urku. Zaposleni na aerodromu su mu objasnili da je nezakonito unositi kvarqivu hranu u avion, poslije ~ega je on bio veoma uvrije|en.

Glumica Eva Longorija navodno je u vezi sa Eduardom Kruzom, bratom Penelope Kruz. Kraj pro{le godine obiqe`ila je vijest da se o~ajna doma}ica razvodi od ko{arka{a Tonija Parkera, zbog wegove afere sa `enom saigra~a. Me|utim, ubrzo je “otkriveno“ da je varala i Eva, ali sa kim? “Izvori bliski ko{arka{u“ dali s u ~itav spisak imena, i to od Lensa Armstronga, preko Yastina Timberlejka do Marija Lopeza. Ipak, rije~ je o Eduardu Kruzu, bratu poznate {panske glumice, pjeva~u i kompozitoru. Romansa je otkrivena kada je glumica uslikana 31. decembra ispred svoje ku}e u bade mantilu kako ispra}a mladog Eduarda. Ubrzo je internet portal NBA Frontpage do{ao do informacija da je ova veza trajala i tokom braka sa Parkerom, kao i da su glumica i qubavnik ~esto razmjewivali lascivne SMS poruke. Poznata “doma}ica“, kako su prenosili svjetski mediji, pro{le godine kada je saznala da je suprug vara, odmah je pokrenula brakorazvodnu parnicu. Me|utim, u wihovom slu~aju nije do{lo do sva|a i javnih prepucavawa, ve} je biv{i par odlu~io da ostane u dobrim odnosima.

U ledu skoro dva ~asa
Tokom do~eka Nove godine u Hongkongu, oboren je i Ginisov rekord, kada je “Ledeni ~ovjek”, odnosno vi{estruki rekorder Ginisove kwige rekorda Wim Hof oborio vlastiti rekord, i u staklenom rezervoaru punom leda ostao jedan ~as i pedeset minuta. Raniji rekord napravio je u ledenoj vodi, ali ovaj put se spustio u rezervoar napuwen kockama leda.

Po~ela sa radom televizija Opre Vinfri
Opra Vin fri, ko ja je ve} ~et vrti nu vi je ka us pje {an vo di teq je dnog od naj po zna ti jih tok {ou pro gra ma u SAD, od sa da }e ima ti i svoj te le vi zij ski ka nal. “Opra Vin fri Ne tvork“ ili OWN mo }i }e da se gle da u 80 mi li ona ame ri ~kih do ma }in sta va. Ovog proqe}a Opra Vin fri }e, po sli je 25 go di na, okon ~a ti svoj tok {ou, pa je no vi ka nal svoj po ~e tak po sve tio do sa da{wim epi zo da ma “Opra Vin fri {oua“. No vi TV ka nal pre uzi ma kon cep ci ju tog pro gra ma, s tim {to se na javquju ra zne no ve {ou emi si je i to 24 ~a sa dne vno. Po kre tawe ka na la, ko ji je tre ba lo da kre ne jo{ pri je tri go di ne, dva pu ta je od ga |a no, a tro {ko vi su na ra sli ~ak na 189 mi li ona do la ra. Sje di {te no ve te le vi zi je je u Los An |e le su, a emi tu je se umjes to ka na la “Dis ka ve ri helt“. Te le vi zi ja OWN pred stavqa za je dni ~ki po du hvat kom pa ni ja “Har po“ i “Dis ka ve ri“.

Vjen~ano 7.000 parova
Osim Nove godine, prvog dana januara na Tajvanu se slavila i 100. godi{wica Republike Kine, {to je slu`beni naziv Tajvana. Tamo{wi Kinezi vjeruju da je broj 100 simboli~ki “savr{en”, zbog ~ega se sedam hiqada parova vjen~alo na Tajvanu prvog dana nove godine. Tako se radi vjerovawa da ba{ taj dan donosi sre}u novovjen~anima ~estitalo sa “bai nian he hao” {to zna~i “sto godina sre}na braka“.

NEKAD BILO...
Poznati ameri~ko-australijski filmski glumac, re`iser i producent Mel Gibson ro|en je na dana{wi dan 1956. godine u Pikskilu, u saveznoj dr`avi Wujork u SAD. Postao je poznat po filmovima “Pobjesneli Maks“ i “Smrtonosno oru`je“, a kasnije i po filmu “Hrabro srce“, za koji je dobio brojne nagrade. Magazin “Pipl” ga je 1985. godine proglasio najseksepilnijim mu{karcem na svijetu. Wegova prva filmska uloga bila je u “Pobjeswelom Maksu”, koji je kasnije postao kultni film, snimqen u jo{ dva nastavka. Internacionalnu karijeru ostvario je filmom “Galipoqe”, a 1984. godine snimio je prvi ameri~ki film “Pobuna na brodu Baunti”. Gibson je 1996. godine osvojio “Oskara“ za film “Hrabro srce“ i to u konkurenciji najboqeg re`isera i najboqeg filma.

POSQEDWA
Novi albumi u 2011. godini
“YU grupa“, “Partibrejkersi“, “Darkwood Dub“, “Bajaga i instruktori“, “Svi na pod“, “Ev Braun“ i “Fitnes“ samo su neki od izvo|a~a iz Srbije koji su najavili nove albume u 2011. godini. Najdugovje~niji aktivan rokenrol sastav biv{e Jugoslavije, beogradska “YU grupa“, navr{ila je pro{le jeseni 40 godina postojawa, a basista @ika Jeli} je rekao da planiraju u 2011. objavqivawe novog studijskog albuma, prvog poslije CD-a “Dugo znamo se“ (2005). - Treba da vidimo kakav je kompletan materijal sa “Bir festa“. To bi bio jedan interesantan DVD, a i CD je u planu. Da li potpuno sa novim kompozicijama ili nekoliko, a ostalo bi bile neke pesme koje su ranije snimqene i uop{te nisu izdavane. Vide}emo. Uglavnom bi}e novi CD uskoro - rekao je Jeli}.

Ro|en Mel Gibson

Znam kako }u sa Partizanom
Novi trener Crvene zvezde Robert Prosine~ki `eli da prekine dominaciju Partizana u srpskom fudbalu. Kao jedan od ohrabruju}ih faktora za po~etak rada sigurno mu predstavqa samopouzdawe koje je stekao u vje~itim derbijima tokom igra~ke karijere. - Uvijek sam znao protiv Partizana - izjavio je Prosine~ki koji je odigrao deset utakmica protiv “crnobijelih“ u dresu “crveno-bijelih“ sa impresivnim skorom od sedam pobjeda, remijem i samo dva poraza, a pri tome je postigao ~etiri gola.

Sajt “TalkBasket“ izabrao najboqeg ko{arka{a u posqedwih deset godina

Dejan Bodiroga igra~ decenije
strana 12. FUDBAL RUKOMET
strana 13.
Dejan Bodiroga

FUDBAL

Dragan Markovi}, trener RK Borac m:tel

Vrijeme je da sru{imo Bosnu

Darko Nestorovi}, fudbalski stru~wak

Skandali koji su obiqe`ili pro{lu godinu

@ivot za porodicu i fudbal

Fudbaleri {ampioni po broju qubavnica
strane 8. i 9.

strana 2.

2 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT

Darko Nestorovi}, jedan od najperspektivnijih trenera iz Republike Srpske

@ivot za porodicu i fudbal
Wegov `ivot i karijera bili puni uzbu|ewa, a putem azbu~nog reda otkrio je neke stvari koje do sada ni sa kim nije podijelio. Za ~itaoce “Glasa Srpske“ Nestorovi} ovako vidi svoju `ivotnu i profesionalnu azbuku
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Darko Nestorovi} je najboqi stri je lac ze ni ~kog ^elika u wegovoj istoriji i jedan od najperspektivnijih fudbalskih trenera u Republi ci Srpskoj. U proqe }nom di je lu Prve li ge vodi}e fudbalere Slobode iz Mrkowi} Grada. Wegov `ivot i karijera su bili puni uzbu|ewa, a putem azbu~nog reda otkrio je neke stvari koje do sada ni sa kim ni je po di je lio. Za ~i ta oce “Gla sa Srpske“ Nestorovi} ovako vidi svoju `ivotnu i profesionalnu azbuku. leksandar - Moj otac. Zna ~io mi je mno go, ali na moju veliku `alost, nije vi{e me|u `ivima. og - Vjerujem u Boga i nastojim da `ivim po bo`ijim zapovijestima. Trudim se da svoju djecu vaspitavam u tom duhu. jera - To nam je jedino ostalo u ovim ru`nim i tu`nim vremenima, gdje se ~ojstvo mjeri u parama, gdje su nequdi isplivali na po vr{i nu, gdje je tre }i sprat u pri zemqu, a prizemqe na tre}em spratu. olovi - U mojoj karijeri sam postigao vi{e od 150 go lo va i sva kog mogu da se sjetim. Svaki mi je drag na svoj na~in. Ipak, jedan bih izdvojio. Godine 1987. ^e lik za ko ji sam igrao je na “Marakani“ pobi je dio Crve nu zvez du sa 1:0. Postigao sam pogodak u 86. minutu, na golu Beogra|ana bio je @ivan Qukov~an. Sutradan mi je stigla razglednica u kojoj mi jedan ~ovjek zahvaquje {to sam ga napravio bogata{em. Dobio je “tri na es ti cu“ na spor tskoj prognozi, jer je jedini stavio “dvojku“ na ^elik. rugovi - Ima ona Bajagina pjesma “Moji su drugovi biseri rasuti po cijelom svijetu...” a ~ko do ba - Najqe p{e do ba. Bio sam odlika{ i najboqi u~enik i u osno vnoj i u sredwoj {koli. Dao sam i prvu godinu na pravnom fakultetu, me|utim, pre va gnu la je qubav pre ma fu dbalu. Ni sam po gri je{io.

A

B V

G

Darko Nestorovi}

du Eda kacijaka-ciSmautram je edu ja, mom po slu, ve oma zna ~aj na. Po red Vi{e trenerske {kole, zavr{io sam program za B i A licencu, a na UEFA profi pro gra mu mi je os tao jo{ diplomski rad. ivot - Nije me mazio. Probijao sam se, {ibalo me sa svih strana, a ja sam osta jao us pravan, za je dno sa svo jom po ro di com,

@

D

\

koja mi je najva`nija u `ivotu. mi ja - Je di no stvo rewe koje me pla{i i ko je ne vo lim da vi dim u svojoj blizini. s kre nost - I po {tewe su oso bi ne ko je naj vi {e ci je nim kod qudi. Da nas je, na `a lost, takvih qudi veoma malo, ali oni zavre|uju moju pa`wu i respekt. o va na - Mo ja k}er ka, mje zi mi ca! Dru ga go di na je sredwe eko nom ske {ko le i ta len to va na je za sve sportove. Voli muziku i li je po pje va, {to mo `e da zahvali pokojnom djedu Aci od ko ga je na sli je di la taj talenat. arijera - Igrao sam fudbal na najvi{em nivou. Bio sam reprezentativac biv{e Jugoslavije zaje dno sa Stoj ko vi }em, Pan~evom, Mrkelom, Savi}evi}em, Dikom Stojanovi}em, R. Mi haj lo vi }em... U to vrijeme bili smo dobra ge ne ra ci ja. Bio sam ka pi ten svih se le kci ja BiH, najboqi igra~, strijelac i sa dvadeset godina najmla|i kapiten ^elika u istori ji. Igrao sam i za inostrane klubove u [vedskoj, Nor ve {koj, Ki ni, Gr~koj i bio reprezentativac Hongkonga. icemjerje - Qudska osobina koju najvi{e mrzim i nastojim da

Z

I

J

K

L

sa licemjernim qudi ma ne dolazim u kontakt. ubav - Svu svo ju qubav us mje ra vam pre ma po ro di ci, su pru zi Vi ole ti, si nu Mi lo {u i k}erki Jovani, a oni to uzvra }a ju is tom mje rom, na najqep{i mogu}i na~in. i lo{ - Moj sin. Prva je godina pravnog fa kul te ta i ve li ki fu dbal ski ta le nat. Ni je krenuo mojim stopama i fudbalu dao od sebe ono najboqe, ve} se okrenuo nauci i u~ewu. U tome ima moju punu podr{ku. ikola - Sveti Nikola, moja krsna slava. egovati - Treba sve oko nas wego va ti. Bebe se weguju da bi porasle, pri ro da da bi bu ja la, tradicija da bi se o~uvala, qubav da bi trajala... strog - Mjesto gdje se nalazi svetiwa koju svako od nas treba da posjeti. Kada sam s porodicom u Crnoj Gori uvijek odemo do manastira Ostrog da se poklo ni mo mo {ti ma sve tog Vasilija Ostro{kog. Nastojimo da provedemo {to vi{e vremena u dvori{tu manastira, jer na tom mjestu ~ovjek mo `e da osje ti sa mo zadovoqstvo i duhovni mir. orodica - Ona mi je sve u `ivotu i za wu `ivim. Supruga Violeta je stub po ro di ce i kroz na{ zajedni~ki dvadesetpetogo-

Q

di{wi `ivot pro{li smo dobro i zlo. Kruna na{e zajedni~ke sre}e i uspjeha su sin Milo{ i k}erka Jovana. o |ewe - Do la zak na svi jet mo je dje ce je ne{to najqep{e {to je moglo da mi se desi u `ivotu.

R

M

U KARIJERI postigao vi{e od 150 golova
sva Strijelac -koUjem kom klu bu u sam igrao bio sam najboqi strijelac ekipe. Najupe~atqiviji trag sam os ta vio u ^eliku gdje sam ostao najboqi strijelac svih vremena u prvo li ga {koj konkurenciji. Za mene je to velika ~ast, jer sam postigao da i po red svih “zvu ~nih“ imena koja su igrala za ^elik, to budem ba{ ja. rener - U dana{wem vremenu besparice i obiqa lo{ih qudskih osobina te{ko je biti i ostati ~ovjek-trener-u~iteq, ali u pravom smislu tih rije~i. u tawe - Po ne kad je boqe pametno }utati... mea - Grad u [ved skoj gdje sam u trideset {estoj godini zavr{io svo ju igra ~ku ka ri je ru i oka~io kopa~ke o klin. Na tu odluku me navelo saznawe da sa saigra~ima u svla~ionici nisam imao zajedni~ke teme i interesovawa jer

N W O

T

] U

P

su oni bili mnogo mla|i od mene. U tim trenucima moja razmi{qawa su bila upu}ena prema mom sada{wem poslu. udbal - To je moj `ivot! Wemu sam se posve tio od ma lih no gu. Bog mi je podario talenat koji sam i te kako iskoristio i uz moju voqu i upornost bio uvi jek me |u naj boqim fu dbalerima. amar - i Hongkong su gradovi u kojima sam igrao i koji su mi ostali u li je pom sje }awu. Ha mar je nor ve {ki grad iz baj ke, a Hongkong najinteresantniji i po meni veoma lijep kineski grad. rkva - Mjes to gdje nalazim svoj duhovni mir. elik - Klub u kojem sam os ta vio svo ju mladost, u kojem sam sazorio i kao igra~ i kao ~ovjek i klub ko jem mno go du gu jem. Pet godina sam igrao za Zeni~ane i ostavio neizbrisiv trag u klubu sa “Bilinog poqa“. Jedna sam od legendi kluba i uvijek sam rado vi|en gost u ^eliku. em pe ri - Oni su omiqeni dio mo je garderobe. uma - Kao ve li ki qu b i teq pri ro de ~esto svoje slobodno vrijeme provodim borave}i u woj, a {etwa {u mom je ne {to {to me opu{ta i relaksira.

F

H

C ^

Y

[

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 3

Zoran ]urguz, univerzitetski profesor i fudbalski trener, podjednako uspje{an za katedrom i u fudbalu

Moj primjer govori da nije nemogu}e, uz dobru organizaciju, biti na utakmici ili treningu, predavati na fakultetu, a dobar dio vremena provesti u krugu porodice, istakao ]urguz
PI[E: SLA\AN JEREMI] sl.jeremic@gmail.com

Od qubavi do potrebe
komoditet za mene i moju porodicu. Supruga Branka i k}erke An|ela (9) i Marija (5) su moj ponos, snaga i one su mi na prvom mjestu. Tako, kada u fudbalu ne ide ba{ kako `elim, onda do|em ku}i i u wihovom dru{tvu sve lak{e podnesem i br`e zaboravim - rekao je na po~etku razgovora Zoran ]urguz. Nedavno je posmatrao me~ Kupa BiH izme|u Proletera i Zriwskog. Cio stadion u Tesli}u skandirao je wemu. Ostao je u lijepim sje}awima u Lakta{ima, Modri~i, Grada~cu. - Mogu da se pohvalim, ali to nerado ~inim, da sam sve klubove iz Premijer lige koje sam trenirao ostavio u elitnom takmi~ewu, {to i jeste bio ciq. Uz to, pomogao sam tim kolektivima da stvore jaku bazu, dobru organizaciju, da izgradim dodatna prijateqstva. Danas volim kada se u Lakta{ima, Modri~a Maksimi i Zvijezdi lijepo govori o meni. Smatram da je to ne{to {to sam po{tenim radom zaslu`io - nastavio je ]urguz. Kada se vine{ visoko, u nebo, postaje{ meta svakom i sva~em... - Naravno da postoje i oni koji tra`e gre{ke i postavqaju pitawa da li je moglo boqe. Ipak, ne zavisi uvijek samo od trenera. Mnogo je segmenata u sportskim kolektivima koji uti~u na rad i egzistirawe. Tje{i me da je neuporedivo vi{e onih koji znaju da prepoznaju odre|ene vrijednosti. Za one druge ja uvijek imam re~enicu Marije Kiri da me nikada ne}e slomiti qudi i doga|aji - jasan je ]urguz. Prije nego {to je diplomirao na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Bawaluci i postao profesor fizike, a kasnije i magistrirao na Univerzitetu u Novom Sadu, Zoran ]urguz je sav bio u sportu. Odli~no je igrao rukomet, pa ko{arku, {ah... Fudbal je, kao mnogo puta ranije, pobijedio. Kasnije se ispostavilo da je to bio nepogre{iv izbor.

DOBOJ - Dobre stvari, iskustvo govori, doga|aju se onima koji uporno rade, beskrajno vjeruju i strpqivo ~ekaju. Zoran ]urguz je najqep{i primjer izre~enog. Danas, sa 39 godina, uspje{an je fudbalski trener, ali i univerzitetski profesor. Ro|en je u Sanskom Mostu, gdje je `ivio do punoqetstva, pa se preselio u Bawaluku, a posqedwu deceniju `ivi i radi u Doboju. Prvi je fudbalski trener iz Republike Srpske sa profi licencom, prvi je stru~wak u bh. fudbalu koji je vodio tri premijerliga{a, prvi je sportski radnik koji je ostvario ciq svih ekipa koje je vodio. Prvi je u mnogo ~emu. Najboqi i prvi zna~i biti! - Moja igra~ka karijera zapo~ela je u Podgrme~u iz Sanskog Mosta, nastavqena je u bawalu~kim BSK-u i Krilima Krajine, a okon~ana u Slogi iz Doboja. Fudbal je moja velika qubav, strast i izazov, a nauka je potreba. Predaju}i fiziku studentima do{ao sam do odre|ene sigurnosti. To mi stvara

PORODICA na prvom mjestu
- Istina je da sam imao uro|eni talenat za mnoge sportove. Me|utim, bez fudbala prosto ne mogu. To je moja qubav, ne{to {to me ispuwava. Znam da je mnogo obaveza, da se mnogo putuje, da se puno ~ovjek tro{i. Me|utim, opredijelio sam se za to i nije mi `ao. Moj primjer govori da nije nemogu}e, uz dobru organizaciju, biti na utakmici ili treningu, predavati na fakultetu, a dobar dio vremena provesti u krugu porodice - pojasnio je ]urguz. Pred wim je ostvarewe jo{ jednog sna, da je uspje{an onaj koji ima budu}nost, ma na kojem mjestu na zemaqskoj kugli bio. - Kada sam, ve}, zavr{io dva fakulteta i kada sam magistri-

Zoran ]urguz

BROJNA ISKU[EWA
Mladi fudbalski stru~wak i omiqeni profesor mnogih studenata, bezbroj puta nalazio se pred brojnim isku{ewima. I sve je bez gre{ke rije{io, kasnije danima analizirao. Nisu to obi~ni dani `ivota, ve} oni koji se pamte. - Naravno, pojave se i krizni momenti, ali ako se odre|enom problemu pri|e sa prave strane, onda je sve lak{e. @ivot je ~udo, a mi smo tu da mu damo odre|enu, `eqenu dimenziju. Ako to {to radi{ ~ini{ najboqe {to zna{, ako ima{ podr{ku i razumijevawe onih koji ti najvi{e zna~e, onda budi ubije|en da }e{ uspjeti. Meni su sport i nauka donijeli brojna dragocjena iskustva, ali i prijateqe. Trudim se da nikog ne razo~aram, ~ine}i dobra djela i `ele}i svakom istinsku sre}u - rekao je ]urguz.

rao, u idu}em periodu ostaje mi da odbranim doktorsku disertaciju. Polako se za to pripremam. Nisam usamqen primjer na tom poqu. Imate Vengera i jo{ neke koji su uspjeli. Ti uspjesi nisu bili slu~ajni, nisu pro{li nezapa`eno. U ovim te{kim vremenima, uz neophodnu sigurnost, napredak u nauci donosi i progresivnost, `eqeni status u dru{tvu - dodao je ]urguz. Nedavno je uslijedio i povratak staroj qubavi. Sloga je nekada bila stabilan jugoslovenski drugoliga{, vi{e puta

finalista Kupa Republike Srpske, rasadnik talenata. Doboj je predstavqao sportski centar. Sve je to ostalo u pro{losti. Danas je Sloga u nezavidnoj situaciji, a brojni treneri ni za suvo zlato ne bi prona{li hrabrosti da se na|u u “gradu na tri rijeke“. Zoran ]urguz voli izazove. - Ta~no je da je Sloga u dosta te{koj situaciji. Bi}e mnogo muke i posla da se taj klub konsoliduje. Me|utim, da ne vjerujem u sebe, ne bih do{ao. Tu sam igrao i trenirao, doveo Slogu do finala Kupa RS, `ivim u

Doboju i qudski je da pomognem. Slijedi more aktivnosti na or ga ni za ci ji, po tpu noj upravqa~ko-tehni~koj konsolidaciji, na poja~anom re`imu rada sa igra~ima, na podizawu wihove forme. Vjerujem da }e i lokalna zajednica sna`nije stati uz ovaj klub, da }emo izbje}i borbu za opstanak, a onda u idu}oj sezoni poku{ati se vinuti u sam vrh fudbala Srpske. Da je sre}e, Doboj bi bio doma}in premijerliga{kih utakmica. Ubije|en sam da taj dan nije daleko - optimista je ]urguz.

Malerozni fudbaler Lakta{a Nikola Ili} vjeruje da je povreda pro{lost

Dragan Radovi} ponovo vodi Sutjesku

Bi}e spreman za nastavak sezone
LAKTA[I - Provjereni fudbaler Lakta{a Nikola Ili} zbog operacije koqena propustio je ve}i dio jesewe sezone. Povreda je sada pro{lost i on }e se od prvog dana zimskih pri pre ma sta vi ti na raspolagawe Milo{u Poji}u, {efu stru~nog {taba prvoliga{a Republike Srpske iz Lakta{a. vak takmi~arske sezone - rekao je Nikola Ili}. Pouzdani fudbaler Lakta{a ba{ nema sre}e sa povredama. Prije tri godine stradalo mu je desno koqeno u me~u sa @ep~em, a sada je bio prinu|en na operaciju drugog koqena. - Nadam se je tim malerima do{ao kraj, odnosno da vi{e ne}u imati problema sa povredama. U`elio sam se treninga i utakmica, i sa nestrpqewem o~ekujem po~etak priprema za nas ta vak {am pi ona ta Republike Srpske - naglasio je Ili}. Prvi dio sezone Lakta{i su zavr{ili na osmom mjestu sa 19 bodova i on se nada da }e proqe}e biti jo{ uspje{nije. - Zna se u kakvoj smo situaciji bili poslije ispadawa iz Premijer lige BiH. Na{ glavni ciq je da sa~uvamo prvoliga{ki status i ubije|en sam da }emo dobrim igrama u drugom dijelu sezone uspjeti u na{im planovima - poru~io je Nikola Ili}. D. P.

Pripreme po~iwu 20. januara

GLAVNI ciq o~uvawe statusa
- Nisam imao sre}e minule jeseni, jer sam povrijedio koqeno u ~etvrtom kolu na gostovawu u Tesli}u. Osim ~iwenice da mi je tada stradalo koqeno, ostali smo i bez bodova, jer je Proleter slavio sa 2:0. Sam znam kako mi je tada bilo. Na sre}u, uspje{no me je operisao doktor Vladimir Papi}, sada se osje}am odli~no i po tpu no spre mno do ~e ka }u po~etak zimskih priprema. Nadam se da }u potpuno “fit” do~ekati nasta-

Nikola Ili}

FOTO: GLAS SRPSKE

FO^A - Fudbaleri Sutjeske nalaze se na zaslu`enom odmoru, a dobili su i novog-starog trenera. Novi {ef stru~nog {taba je Dragan Radovi}, ~ovjek koji je klub uveo u Prvu ligu Republike Srpske. - Dogovorio sam se sa qudima iz Drine HE, nisam vi{e trener Vi{egra|ana i u novoj godini sjedje}u na klupi Sutjeske - rekao je Radovi}. Dosada{wi trener tima iz Fo~e Mom~ilo Stani} osta}e u klubu i bi}e zadu`en za mla|e kategorije, odnosno {kolu fudbala. Saradwa wih dvojice ne}e biti nikakav problem jer su u igra~kim danima zajedno nastupali. Pripreme Sutjeske po~e}e 20. januara i uglavnom }e biti obavqene u Fo~i, a u planu su i kontrolne utakmice. - Prvi dio priprema obavi}emo ovdje kod nas, jer sada imamo sve uslove za to. S obzirom na to da nemamo neke ambicije za sam vrh, nije iskqu~eno da sve uradimo u Fo~i. Imamo u planu odigravawe pet-{est kontrolnih utakmica, ali je jo{ rano govoriti o potencijalnim rivalima - istakao je Radovi}. [to se ti~e fudbalera koji su {trajkovali, pa bili suspendovani, oni }e se vratiti u tim i stavi}e se na raspolagawe {efu stru~nog {taba. M. [.

4 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT

“Bo`i}no-novogodi{wi turnir“ u Doboju

Upravni odbor Drine iz Zvornika analizirao proteklu polusezonu

Start 8. januara
DOBOJ - U organizaciji Op{tinskog fudbalskog saveza, u dvorani Sredwo{kolskog centra u Doboju od 8. do 13. januara bi}e odr`an 17. “Bo`i}no-novogodi{wi turnir“ u malom fudbalu. U Fudbalskom savezu istakli su da }e turnir, kao i uvijek do sada, biti dobro pripremqen i da o~ekuju da }e na wemu nastupiti veliki broj ekipa. - Takmi~ewe }e biti organizovano po pravilima FIFA, a osim seniorskih, u~estvova}e i ekipe veterana starijih od 35 godina, juniora, kadeta, pionira i pjetli}a. Prijave za u~e{}e dostavqaju se Op{tinskom fudbalskom savezu Doboj do 5. januara u 12 ~asova. Tada }e u prostorijama Sokolskog doma biti izvla~ewe parova za sve kategorije - istakao je predsjednik Op{tinskog fudbalskog saveza Doboj Zlatko Spasojevi}. Seniorske ekipe pla}a}e kotizaciju od 200, veterani od 100, juniorske, kadetske i pionirske po 120, a za pjetli}e 70 maraka. Pobjedni~ka ekipa u seniorskoj konkurenciji dobi}e nagradu od 7.000 maraka. Sl. P.

Izra`ena je saglasnost da Vojvodi} u skladu sa svojim potrebama dovede odre|eni broj novih igra~a. Stav uprave je da se ekipa svakako poja~a na proqe}e kako bi se obezbijedio opstanak u Premijer ligi
PI[E: DRAGO GAJI] drago.g@teol.net

Puna podr{ka Vojvodi}u
skladu sa svojim potrebama dovede odre|eni broj novih igra~a. Stav uprave je da se ekipa svakako po ja ~a na proqe}e ka ko bi se obezbijedio opstanak u Premijer ligi.

FK Borac iz Trwaka

[kola fudbala pun pogodak
BIJEQINA - Fudbalski klub Bo rac iz sem ber skog sela Trwaci ve} dvije sezone uspje{no funkcioni {e {kola fudbala koja okupqa 40 mladih fudbalera od pjetli}a do juniora. Pored toga {to se radi o jednoj od rijetkih fudbalskih {kola u semberskim seoskim klubovima, ova se izdvaja i po tome {to je besplatna. Po red po la zni ka iz Trwaka u ovoj {koli se nalaze i mladi zaqubqenici u fudbal iz oklo nih se la kao {to su Me |a {i, Ba la tun, Dazdarevo i Kriva Bara. Od najtalentovanijih polaznika {ko le o~e ku je se da }e fudbalsku karijeru nastaviti u lokalnom Borcu i okolnim klubovima, ali u prvom planu se nalazi masovnost. - Po formirawu na{e fudbal ske {ko le igra li smo samo prijateqske utakmice a od po ~et ka ove se zo ne ukqu~ili smo se i u zvani~ni sis tem ta kmi ~ewa za omladinske kategorije koje organizuje OFS Bijeqina. Ve} drugu godinu u~estvujemo i u popularnoj Frends ligi koja se igra u balonu OFK “Olimp“. Ono {to nas trenutno posebno zaokupqa je poziv od jednog kluba iz ^e{ke da u martu otputujemo u Prag i sa svojim selekcijama u~estvujemo na velikom me|unarodnom turniru na kome }e pored mladih fudbalere iz ^e{ke u~estvovati i klubovi iz Srbije i Francuske - istakao je jedan od rukovodilaca {kole fudbala FK Borac Pantelija Luki}. I. S.

ZVOR NIK - Upra vni odbor Dri ne iz Zvor ni ka, analizirao je proteklu polu se zo nu u de bi tan stkom nastupu ekipe u Premijer ligi. Konstatovano je da je po sli je ka tas tro fal nog starta u prvih sedam kola, eki pa u nas tav ku igra la preporo|eno, i u preostalih osam kola postigla ~etiri pobjede, jednom igrala nerije{eno i pretrpjela tri poraza. Da ta je pu na po dr{ka treneru Darka Vojvodi}u i izra`ena saglasnost da on u

PO^ETAK priprema 15. januara
- Raspravqali smo o nekim pi tawima ve za nim za finansirawe kluba, ali i o even tu al nim po ja ~awima. Stav uprave je da se dovedu iskusni i provjereni igra~i i da se da {ansa mladim igra ~i ma iz sop stve nog po go na. Tre ner nam je dao spi sak even tu al nih poja~awa sa kojima }e mo ovih da na razgovarati - rekao je pred sje dnik Upravnog odbora Dri ne Mio drag Jevti}. Tre ner Voj vodi} je zakazao po~etak priprema za 15. januar. - Od igra~a }u zahtijevati da se fizi~ki {to boqe pri pre me, jer je fi zi ~ka nespremnost bila jedan od gla vnih ra zlo ga ka tas tro fal nog bo do vnog sal da u prvih se dam ko la. Pre nio

Promjene
Ohrabruju}a vijest za upravu i trenera Vojvodi}a je da odli~ni {toper Robarto Karvaqo ostaje u timu i na proqe}e. Izvjesno je da }e se klub odre}i usluga Predraga Proti}a, dok }e se Svetozaru Vuka{inovi}u ponuditi neko mjesto u stru~nom {tabu. Poznata je `eqa Drine da vrati Aleksandra Kiki}a iz Rudar Prijedora te da bi `eqela da u svojim redovima vidi dosada{weg igra~ Proletera iz Tesli}a Bojana U{umovi}a i Radana Muminovi}a.

Darko Vojvodi} i Danijel ]ulum

FOTO: D. GAJI]

Tradicionalni susret u “Boriku“

Sudije uspje{nije

sam upravi da `elim da se vra te ne ki igra ~i ko ji su ranije igrali u Drini, kako bi se poja~ala konkurencija u svim linijama tima. Kontaktirao sam sa jednim brojem no vih igra ~a, ali o

imenima je jo{ rano govoriti. Odli~no sam prihva}en od strane uprave kluba i navi ja ~a, ko ji ma sam obe }ao opstanak u Premijer ligi i sve }e mo po dre di ti tom ciqu - rekao je Vojvodi}.

Turnir u malom fudbalu “Borik 2011“

Blu lajn Fitnes klub u zavr{nici
BAWALUKA - Blu lajn Fitnes klub i Univerzitet
U~esnici tradicionalnog susreta FOTO: GLAS SRPSKE

Apeiron plasirali su se u polufinale seniorskog tur-

“BORIK“ I PRIJATEQI 2 (2) BAWALUKA - Po tradiciji dugoj ve} vi{e od tri SUDIJE BAWALUKA 5 (3) decenije 1. januara u 12 ~avi} u so va re vi jal ni su sret u Strijelci: 0:1 Staniuvuko2:2 To2, 0:2@ari} u 4, 1:2 Nini} 7, ma{e Sportskoj dvorani “Borik“ vi} u 8, 2:3 Stanivukovi} u 16, 2:4 odi gra le se eki pe JUSC Aleksi} 26, 2:5 Doci} u 36. minutu. dvora “Borik“ i prijateqi i Fu- Sportskaca: 50.na: “Borik“ u Bawaluci. Gledala dbalske sudije Bawaluka. Sudija: Aleksandar ^ekerevac (Bawaluka). Poslije 40 minuta poslije JUSC “BORIK“ I PRIJATEQI: Kene ko li ko po snih go di na serovi}, Duri}, Dizdar, Lukendi}, Toslavile su sudije sa 5:2, a u ma{evi}, Nini}, Vra~ar, Te{i}, pobjedni~koj ekipi istakao [alvarica, Man|o Api, Dragojevi}. Selektor: Milutin Vu~kovac. se Milan Stanivukovi}, ko- FUDBALSKE SUDIJE BAWALUKA: ji je dva puta zatresao mre- Mrkobrada, ]eji}, Ajder, [krbi}, Ko`u pro ti vni ~kog gol ma na ji}, Dragojevi}, Stanuvikovi}, Doci}, @ari}, Aleksi}, Kuni}, Mejaki}. Jovice Keserovi}a. Selektor: @eqko Radusin. Po za vr{et ku uta kmi ce dru`ewe je nastavqeno u holu dvorane, a na wemu su svi u~esnici ovog tradicionalnog me~a obe}ali da se }e se ponovo okupiti 1. januara 2012. godine ta~no u podne. Treba dodati da je i ovoga puta sudijsku ulogu veoma uspje{no obavio Aleksandar ^ekerevac, koji ovu utakmicu sudi vi{e od 25 godina. D. P.

nira u malom fudbalu “Borik 2011“. Blu lajn Fitnes klub tek poslije boqeg izvo|ewa penala savladao je Fidato sa 4:3 (u regularnom toku bilo je 2:2), dok je Uni ver zi tet Ape iron sa 3:1 po bi je dio Infomediju Termotehnu.

UNIVERZITET Apeiron stigao do polufinala
Re zul ta ti i stri jel ci: seniori: ~etvrtfinale: Infomedia Termotehna - Univer zi tet Ape iron 1:3 (Kqaji} - Devu{i}, ]ulum, Studen), Fidato - Blu lajn Fitnes klub 2:2, penalima 3:4 (Miqevi}, Babi} - Kova~evi}, Te{i}), juniori: ~etvrtfinale: @or` - Elektro obnova instalateri 1:2 (Samaryi} - Kan li}, Me di}), [amoter - Liverpul 2:3 (Savi~i}, Grbi} - Simi}, Tri-

Nik{a Dimitrijevi} (Infomedia Termotehna) FOTO: G. [URLAN

vi}, Vrti}), ka de ti: ~et vrtfinale: ABC Sporting OKI Bawaluka 0:3 (Zari}, Loli}, Bursa}), Rakica kop - “Zeqi} komerc“ ^elinac 0:0, penalima 2:3, fakulteti: po lu fi na le: Vi so ka {kola Prijedora - Bawaluka ko ley 1:5 (Dr. Ri bi} Lukaji} 3, Beri{i}, Todi}), Univerzitet Apeiron - Medicinski fakultet 1:0 (Bo`i}), sredwe {ko le: Tehni~ka {kola - Poqporivredna {kola 4:1 (Subi} 2, Bawac, R. Ivi} - ]urli}), S[C “Nikola Tesla“ Kotor Varo{ - Gra|evinska {kola 5:2 (Jo{i} 2, Ba{i} 2, Te{i} - [es ti} 2), osno vne {kole: “Branko Radi~evi}“ - “Sveti Sava“ Bawaluka 1:3 (Kalabi} - Kremenovi} 3), “Bo ri sav Stan ko vi}“ “Sveti Sava“ Kotor Varo{ 2:2, penalima 5:4 (Petkovi} 2 - Popovi}, \ekanovi}). D. P.

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 5

Mirko Petrovi}, predsjednik Fudbalskog kluba Kozara

Imamo svijetlu budu}nost
Postigli smo zavidne rezultate, pogotovo {to su oni do{li u vrijeme stvarawa tima iz sopstvene baze. Stru~ni {tab sa Vinkom Marinovi}em na ~elu je garancija za uspjeh, rekao Petrovi}
uslove. Tokom zimske pauze razgovara}emo sa mnogima u Gradi{ci, na~elnikom Nikolom Kraguqom, na{im privrednicima... ali i klubovima iz BiH i inostranstva zainteresovanim za na{e mlade igra~e - naglasio je predsjednik Petrovi}. On posebno podvla~i da u posqedwih 15 godina Kozara nije imala ovoliki broj mladih igra~a i `eqa mu je da taj potencijal, uz stru~ni rad, pretvori u uspjeh. - Ne krijem. @elim da Kozara ponovo zaigra u Premijer ligi BiH. Na tom putu Kozara ne smije i ne mo`e biti sama. Zato pozivam sve zainteresovane da nam se pridru`e i ukqu~e u rad kluba. Nama bi u IzPI[E: ZORAN VAJKI] zvajkic@gmail.com

GRADI[KA - Pred sjednik fudbalskog kluba Kozara, Mirko Petrovi} (46) diplomirani in`ewer poqoprivrede, poznati stru~wak iz oblasti vo}arstva, direktor “Vo}arske zadruge“ iz Jeli}a i vlasnik privatnog preduze}a “Vo}ar“ iz Bistrice, sna`no je zakora~io na otvorenu fudbalsku scenu, gdje je ubrzo pokazao menayerske sposobnosti. Za godinu i po, koliko je na funkciji predsjednika uspio je da “ispegla“ mnoge stvari pa je Kozara ponovo izbila u prvi plan, ne samo zbog jesewe titule u Prvoj ligi Republike Srpske, ve} i zbog afirmacije velikog broja mladih igra~a. - Postigli smo zavidne rezultate, pogotovo {to su oni do{li u vrijeme stvarawa tima iz sopstvene baze. Stru~ni {tab na ~elu sa Vinkom Marinovi}em, temeqno radi, a na{ trenerski kadar su biv {i igra~i, {kolovani, sa licencama i oni su upravo garancija za napredak. Smatram da sa ovim trenerskim kadrom imamo svijetlu budu}nost i u~ini}emo sve da im stvorimo jo{ boqe

NEOPHODNA pomo} lokalne zajednice
vr{nom odboru bilo najlak{e da se i daqe takmi~imo u Prvoj ligi Republike Srpske, da prodamo nekoliko mladih igra~a i popunimo buyet kluba. Ali u tom pravcu ne `elimo da razmi{qamo. Na{ ciq je izlazak na elitnu scenu BiH, gdje }emo promovisati klub, grad i privredu. Na tom projektu svi moramo zajedno raditi. Tada }emo
Mirko Petrovi} (u sredini) sa Ogwenom Gwati}em i Ogwenom Petrovi}em
FOTO: Z. VAJKI]

ODLASCI
I ove zime se spekuli{e da bi Gradi{ku moglo napustiti nekoliko mladih fudbalera. - Za Ogwena Gwati}a (19), Ogwena Petrovi}a (17) i Aleksandra Malba{i}a (17) ima interesovawa drugih klubova. Svoje `eqe i ciqeve smo istakli, ali ako ne bude podr{ke, razgovara}emo u klubu o odlasku Gwati}a, koji ima va`e}i ugovor. U svoje redove `ele ga: bawalu~ki Borac, Zriwski. [iroki Brijeg, Rijeka, Istra 1961 (Pula)... Poslije qeto{weg odlaska Gorana Zakari}a (18) u [iroki Brijeg, koji je ostvario zapa`ene igre u Premijer ligi BiH, Hercegovci su istakli cijenu od 225 hiqada evra. Kozara je prilikom transfera dobila 20 hiqada maraka i besplatne zimske pripreme u [irokom Brijegu, {to je za klub iz Prve lige RS, uspjeh - rekao je Petrovi}.

biti u mnogo povoqnijoj prilici da razmi{qamo i o prodaji igra~a u inostranstvo... Znam da to sve ko{ta. Ali spreman sam stati na ~elo kolone, jer treba u `ivotu uvijek i}i naprijed. Bez dru{tvenog rada nema ni `ivotnog ni duhovnog napretka - istakao je Petrovi}. Kozara }e, prema wegovim rije~ima, do po~etka proqe}nog dijela prvenstva odr`ati redovnu skup{tinu, koja bi trebalo jo{ vi{e da oja~a Izvr{ni odbor i strukture kluba.

- Ve} smo trebali odr`ati tu skup{tinu, ali nismo, jer nam vrijeme to nije dozvolilo. U toku su razgovori i pregovori i to je dio pripremnog rada. Moramo pro{iriti Izvr{ni odbor, jer fakti~ki to tijelo postoji samo na papiru. Objektivno rade dva-tri ~ovjeka. Ostali ne dolaze ni na utakmice. Moramo razmi{qati i o kadrovskom ja~awu kluba. Tra`imo ~ovjeka operativca, izvr{nog direktora, koji }e uvezati sve u klubu - naglasio je Petrovi}.

Pri~a u ovim hladnim danima o “vru}oj temi“ fudbalskom klubu Kozara stigla je i do najvi{ih op{tinski ~elnika. - Na~elnik Nikola Kraguq ima voqu i `equ da nam pomogne i to je za svaku pohvalu. Iz op{tinskog buyeta mjese~no klub dobije 15.000 maraka, {to je oko 50 odsto na{ih potreba. Za Premijer ligu treba nam vi{e novca. Imamo obe}awe na~elnika, da }e sazvati sastanak privrednika Gradi{ke, i na tome se ra di. Na pravqeni su

spiskovi po djelatnostima. Kad na~elnik bude imao vremena organizova}e se nekoliko sastanaka da vidimo kakav je ambijent me|u na{im privrednicima. Znam da je te{ka finansijska situacija, ali bi bila velika {teta da ovoj mladoj generaciji ne pru`imo {ansu. Ako im obezbijedi mo uslo ve u zim skom periodu siguran sam da na{i igra~i mogu osvojiti {ampionsku titulu u Prvoj ligi Repu bli ke Srpske - do dao je Petrovi}.

Mladi fudbaler Slavije Nedim Ogle~evac o~ekuje jo{ boqe igre

Usporen odlazak Jovana Vujani}a u pe~albu

Proqe}e puno obe}awa
ISTO^NO SARAJEVO Nekoliko sjajnih partija tokom jeseni su nagovje{taj da bi Nedim Ogle~evac (19) na proqe}e trebao da dobije status startera. Mladi fudbaler Slavije ne krije da mu je `eqa upravo to, ali, s druge strane, nagla{ava da svi igra~i u prvom pogonu imaju jednaku {ansu da se izbore za dres me|u prvih 11. - Odigrao sam sasvim zadovoqavaju}e prvi dio sezone, ali znate kako se ka`e, uvijek mo`e boqe. Kad sve saberem, smatram da jesen zna~i korak naprijed u mojoj karijeri. Jer, imao sam vi{e samopouzdawa nego pro{lo proqe}e. Tako|e, u nogama imam i zimske i qetne pripreme, 11 nastupa u prvom dijelu teku}eg {ampionata, nekoliko puta bio sam asistent, a postigao sam i dva lijepa gola, koja ne}u da zaboravim. Efektno sam zatresao mre`u Vele`u, a pogotovo sam to uradio Sarajevu. Sada poslije odmora i praznika, predstoje mi pripreme kao mogu}nost za dodatno iskus tvo i dokazivawe na proqe}e - rekao je Ogle~evac. poraza u Zvorniku, a da ne govorim o jedinom kiksu na svom terenu protiv Budu}nosti. Ali, zato smo ispratili pognute glave Sarajevo, @eqezni~ar, [iroki Brijeg ... Ako ne~im nisam zadovoqan, to je u~inak u gostima. Jedan bod je malo i zahvaquju}i Zriwskom nismo ekipa sa najlo{ijim u~inkom na gos tovawu - nastavio je Ogle~evac. Od proqe}a puno o~ekuje. - Prvi ciq je da zadr`imo poziciju na kojoj smo prezimili. U svakoj utakmici jesenas sam se trudio da igram najboqe, da svaku ukazanu {ansu iskoristim na najboqi na~in. Znam koliko je potrebno odricawa da bi se zaslu`io dres Slavije i sve }u opet ~initi da opravdam svaki ukazani minut na terenu - dodao je Ogle~evac. G. I.

Problem radna dozvola
MO DRI ^A - Mla di {to per Mo dri ~a Ma ksi me i ~lan ju ni or ske se le kci je BiH Jo van Vu ja ni} za do voqio je ukuse Belgijanaca i sredinom januara bi treba lo da se oti sne u pe ~al bu. Me |u tim, wegov me nayer Dra gan Ste vi}, ko ji je sa ovih pros to ra, ka `e da je odlazak usporila radna dozvola. - Posao je zavr{en i Vujani} sigurno nastavqa karije ru u inostranstvu. Me|utim, problem je oko radne dozvole. Ako sve bu de ka ko tre ba, on da }e Jo van od sre di ne januara `ivjeti i igrati fudbal u Belgiji. Nemojte sada da govorim klub. Brojni su razlozi za{to sada ne mogu iznositi detaqe - rekao je Stevi}. Mla di as je za do voqan {to }e ka ri je ru nas ta vi ti u inostranstvu. - San sva kog sportiste je da karijeru nastavi u inos tra nom klu bu. Me ni se taj san sada po la ko os tva ru je i bogu se mo lim da sve bude u najboqem redu. Imam `equ da na pre du jem kao {to per i na dam se da }u, ma kar, da podsje}am svojim igra ma na uzora Nemawu Vidi }a. Ubije |en sam da }e sve oko ra dne do zvo le za vr{i ti ka ko vaqa i da }u se uskoro pre seliti u Belgiju. Stvar je do{la na svoje, dogovor je postignut, svi }emo biti zadovoqni iz te pri ~e i to mi je ja ko va `no - is ta kao je Vu jani}. S. J.

OGLE^EVAC postigao dva gola
Zadovoqan je u~inkom Slavije u prvoj poluetapi. - Uo~i po~etka trke realno, nismo o~ekivali, ovako visok plasman. Moglo je biti jo{ boqe da nije bilo nesre}nog

Nedim Ogle~evac

FOTO: G. IVANKOVI]

6 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT
FOTO: AGENCIJE

Real ho}e da dovede igra~a Arsenala

Muriwo `eli Seska

Sesk Fabregas

MADRID - Fudbalski klub Barselona ve} du`e vrijeme poku{ava da vrati {panskog reprezentativca i kapitena Arsenala Seska Fabregasa na “Nou Kamp“, a sada je i wen “vje~iti rival“, ekipa Real Madrida zainteresovana za wegove usluge. Portugalac na klupi “kraqevskog kluba“ @oze Muriwo je rekao upravi Reala da izdvoji koliko god treba novca da dovede kapitena “tobyija“ na “Santijago Bernabeu“. Muriwo smatra da bi ^abi Alonso i Sesk Fabregas bili idealan tandem na sredini terena.

Vejn Runi i Havijer Ernandez

Man~ester junajted slavio u gostima kod Vest Bromvi~ Albiona

Englez ~eka dozvolu

Runi prekinuo post
Ipak nije sve pro{lo kako je Runi o~ekivao, po{to je do`ivio povredu zgloba u 88. minutu zbog koje }e pauzirati dvije sedmice
MAN ^ES TER - Na pa da~ Man ~es ter ju naj te da Vejn Runi postigao je prvi gol u 2011. godini. U me~u protiv Vest Bromvi~ Albi ona, Ru ni se upi sao u strijelce u tre}em minutu i tako prekinuo post od 19 utakmica u Premijer ligi u kojima nije postigao gol iz igre. Ipak, ni je sve pro {lo ka ko je Ru ni o~e ki vao po {to je do `i vio po vre du zgloba u 88. minutu zbog koje }e pauzirati dvije sedmice. Poveli su “crveni |avoli“ u tre}em minutu, a doma}i su izjedna~ili u 14. golom Yejmsa Morisona, da bi Havijer Ernandez donio tri boda svojoj ekipi golom u 75. minutu. Treba re}i da su doma}i us pje li pro ma {i ti i penal i to pri rezultatu 1:1, a neprecizan je bio Piter Odemvinge. - Odigrali smo vi{e nego te{ku utakmicu, VBA je imao dosta {uteva ka golu i jo{ jednom su dokazali da su dobar tim. Za nas je ovo vi{e ne go do bar re zul tat. U nas tav ku smo mo ra li da igramo boqe i zbog toga sam i pra vio iz mje ne. Na {i {to pe ri su bi li izvan re dni, kao i Vejn Runi - kazao je Aleks Ferguson.

Totenhem dovodi Bekama
LONDON - Engleski fudbalski prvoliga{ Totenhem dogovorio je sve uslove sa Dej vi dom Be ka mom ko ji bi trebalo da dobije nevjerovatnih 1,5 miliona funti za tri mjeseca i tako }e posta ti naj pla }e ni ji igra~ ekipe sa “Vajt Hart Lejna“. - Sve je na wegovom klubu, Los An|eles Galaksiju, po{to oni odlu~uju da li }e da ga puste, a mi smo ve} dogovorili sve uslove sa wim potvrdio je trener Totenhema Hari Rednap. Biv{i kapiten reprezentacije Engleske krajem 2010. godine izrazio je `equ da se vra ti u Evro pu ka ko bi pove}ao svoje {anse da opet zaigra za nacionalni tim.

KARLOS Tevez proma{io penal
Mu~io se Man~ester Siti u me~u sa Blekpulom, ali je ipak uspio do}i do pobjede i nastaviti trku za titulom. Da se do go di lo suprotno glavni krivac bio bi Karlos Tevez. Argentinac je u 37. minutu proma{io jedanaesterac, tako {to je loptu poslao pored desne stative gola Ri~arda Kingsona, a u 71. minutu uspio je da prokocka priliku u kojoj se na {ao o~i u o~i sa gol ma nom iz Ga ne. Sre }om po in di spo ni ra nog Te ve za pa je Adam Yonson u 34. minutu prona{ao put do mre`e Blekpula i to uz pomo} odbram be nog igra ~a gos ti ju Stivena Krejnija. Aleksandar Kolarov bio je u startnoj postavi, a zamijenio ga je Pablo Zabaleta u 60. minutu utakmice. U posqedwem me ~u su -

Argentinac se povukao

Ajala zavr{io karijeru

botweg programa Arsenal je lako do{ao do pobjede protiv Birmingema u gostima. Tobyije su do prednosti do{le golom Robina Van Persi ja u 13. mi nu tu, a sve dileme otklonili su poslije pogodaka u drugom poluvre me nu. Ni ko la @i gi} nije bio me|u starterima, a u igru je u{ao u 69. minutu umjesto Lija Bojera, ali je tada wegov tim ve} imao tri gola zaostatka.

Tabela
1. Man~ester j. 19 2. Man~ester S. 21 3. Arsenal 20 4. Totenhem 20 5. ^elzi 19 6. Sanderlend 21 7. Bolton 21 8. Stouk 20 9. Liverpul 19 10. Blekpul 18 11. Blekburn 21 12. Wukasl 19 13. Everton 20 14. VBA 20 15. Vest Hem 21 16. Aston Vila 19 17. Vigan 19 18. Fulam 20 19. Birmingem 19 20. Vulverhempton20 11 12 12 10 10 7 7 8 7 7 7 6 4 6 4 5 4 3 3 5 8 0 5 4 3 5 6 4 4 5 9 5 8 6 3 9 4 8 4 7 4 10 4 9 10 6 4 10 8 9 5 9 8 7 10 7 10 6 3 12 41:18 33:16 42:22 30:23 33:15 24:22 33:28 25:24 23:24 26:30 26:34 28:31 21:24 26:36 22:33 20:34 17:31 19:24 18:24 20:34 41 41 39 36 34 30 29 27 25 25 25 22 22 22 20 20 20 19 19 18

Rezultati
Rezultati i strijelci 21. kola: VBA - Man~ester junajted 1:2 (Morison 14 - Runi 3, Ernandez 75), Liverpul - Bolton 2:1 (Tores 49, Kol 90 - Dejvis 43), Man~ester Siti - Blekpul 1:0 (Xonson 34), Stouk - Everton 2:0 (Xons 23, Jagielka 69 autogol), Sanderlend - Blekburn 3:0 (Velbek 11, Bent 19, Gijan 89), Totenhem - Fulam 1:0 (Bejl 42), Vest Hem - Vulverhempton 2:0 (Zubar 51 autogol, Sirs 79), Birmingem - Arsenal 0:3 (Van Persi 13, Nasri 58, Xonson 66 autogol), ju~e su igrali ^elzi - Aston Vila, Vigan - Wukasl.

Brazilac i definitivno napustio Milan
Roberto Ajala FOTO: AGENCIJE

BUENOS AJRES - Biv{i kapiten fudbalske reprezentacije Argentine Roberto Ajala odlu~io je da poslije dvije decenije profesionalnog igrawa okon~a karijeru. Kako pi{u argentinski mediji, 37-godi{wi Ajala je obavijestio ~elnike Rasinga, ~iji je sada ~lan, da je odlu~io da se povu~e, a wegova konferencija za {tampu o~ekuje se ovih dana. Ajala je za nacionalni tim Argentine odigrao 115 utakmica i drugi je na vje~noj listi iza Havijera Zanetija. Iz reprezentacije se povukao 2007. godine, nakon {to je u finalu Kopa Amerika postigao autogol i tako pomogao Brazilu da pobijedi sa 3:0.

Ronaldiwo Dubai zamijenio Brazilom
MILANO - Napada~ Milana Ronaldiwo, nekada najboqi fu dba ler svi je ta, napustio je bazu u Dubaiju i vratio se u rodni Brazil. Italijanski mediji preno se in for ma ci je ko je su “skupili“ na Bliskom istoku da je Ronaldiwo “na izlaznim vratima kluba sa “San Sira“ jer nije uspio da se vrati na staze stare slave.” Ronaldiwo se 31. januara spakovao i vratio u Brazil, a Masimilijano Alegri, trener Milana, je kona~no progovorio.

Arsen Venger odlu~io o defanzivcu

Ebue produ`io ugovor
LONDON - Engleski fudbalski prvoliga{ Arsenal saop{tio je da je produ`io ugovor sa odbrambenim fudba le rom Ema nu elom Ebueom, ali fi nan sij ski detaqi i du`ina novog sporazuma nisu saop{teni. Ebue ima 27 godina, u Arsenalu je od 2005. godine, a do sada je odigrao vi{e od 200 utakmica. Istovremeno, Arsen Venger je odlu~io da je golman Manuel Almunija slobodan da tra`i novi anga`man i da mu Arsenal ne}e pra vi ti pre pre ku ukoliko `eli da ode. [panac je ve} du `i pe ri od u drugom planu kod Vengera, a i sam je izrazio `equ da se vrati u [paniju.

KARIJERU bi mogao nastaviti u Gremiju
- ^ekamo samo da nam iz kluba potvrde da Ronaldiwo vi{e nije dio na{e ekipe. Ne znam {ta je to ura dio, ali mi se ~ini da je sa wego-

Ronaldiwo

FOTO: AGENCIJE

ve strane nedostajalo dosta `eqe da ostane dio Milana. Po~eo je dobro. Stao je i svako mora da preuzme odgovornost za po sao ko ji ra di izjavio je Alegri. Pri je ne ko li ko da na i uprava Milaneza potvrdila

da je Ronaldiwo slobodan da ide, a osim meksi~kog ^ivasa spekuli{e se da bi on mogao da zaigra u starom klubu Gremiju. Zlatan Ibrahimovi} `ali za odlaskom genija. - @ao mi je {to Roni vi-

{e nije sa nama. On je jedan od najve}ih igra~a svih vreme na, ali znam da u posqedwe vrijeme nije bio najsre}niji na terenu. Zbog toga je morao da uradi {ta `eli - izjavio je {vedski reprezentativac.

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 7

Lo{i momci sa "Sent Xejms parka"
Jedan od klubova koji ima najve}u podr{ku u Engleskoj, ~ije su tribine vje~ito krcate, imao je u svojoj istoriji vjerovatno neke od najlu|ih fudbalera koji su ikada {utirali loptu u Engleskoj
WUKASL - Iako su odli~ni fudbaleri i igrali su ili igraju u vrhunskim klu bo vi ma, ne ki qudi je dnostavno ne mogu obuzdati svoj temperament i mirno prihvatiti bogatstvo i slavu, pa rade svakojake gluposti ko je ni su pri mje re ne qudima uop{te, a tek vrhunskim sportistima nikako. Jedan od klubova koji ima najve}u podr{ku u Engleskoj, klub ~ije su tribine vje~ito krcate, imao je u svojoj istoriji vjerovatno neke od najlu|ih fudbalera koji su ikada {utirali loptu u Engleskoj. Prvi u nizu legenda Engleske Pol Gaskojn nema ludosti koju nije uradio. Iako je vi{e puta objavqivao da se izlije~io od svakojakih poroka, svaki put kada bi to rekao, pravio je sve ve}e gluposti. Popularni Gaza je tukao sve, `enu, prijateqe, neprijateqe i protivnike, a naravno alkohol je bio nezaobilazan faktor koji je sve to pratio. Poku{aj samoubistva pro{le godine {oki rao je En gles ku, a legendarni napada~ je samo nekoliko mjeseci kasnije u toku policijske akcije hap{ewa ubice pri{ao ku}i u

U novijoj istoriji nema kluba koji je imao vi{e razbojnika od Wukasla

Liverpul uskoro ostaje bez trenera

Hoxsonu spremqen otkaz
LIVERPUL - Treneru Liverpula Roju Hoysonu je ve} spremqen otkaz zbog slabih rezultata i igre ekipe ove sezone, a iako je trebalo da bude odlu~uju}a nije mu pomogla ni pobjeda nad Boltonom od 2:1. Mediji na Ostrvu su novogodi{wi program u Premijer ligi najavqivali kao odlu~uju}i za Hoysona, a kada je Yo Kol u zaustavnom vremenu donio pobjedu Liverpulu ~inilo se da ne}e biti smjene. Ipak, ~ovjek koji je uspio da se zamjeri “Kopu“ bi}e navodno uskoro smijewen, a otkaz }e mu biti uru~en kada novi vlasnici “crvenih“ prona|u adekvatno rje{ewe. Prema nekim spekulacijama privremeni trener tre ba lo bi da bu de le gen dar ni Ke ni Dal gli{, a pomiwe se i povratak Rafe Beniteza, koji je nedavno dobio otkaz u Interu.

Hofenhajm dobio novog trenera
HO FEN HAJM - Po sli je iznenadnog rastanka sa Ralfom Rangnikom, uprava bunde sli ga {a Ho fen haj ma je brzo reagovala i imenovala novog {efa stru~nog {taba. Eki pu }e do kra ja se zo ne voditi Marko Pecajoli, koji
Pol Gaskojn FOTO: AGENCIJE

Povjerewe Pecajoliju
je bio jedan od Rangnikovih pomo}nika. Pecajoli je u dosada{woj trenerskoj karijeri imao dosta uspjeha u radu sa mla|im selekcijama wema~ke reprezentacije, a od jula pro{le godine bio je u stru~nom {tabu Hofenhajma.

kojoj se kriminalac krio i insistirao da ga policajci puste da pregovara sa ubicom. Ono {to je dotuklo ovog nekada sjajnog fudbalera bila je kombinacija kokaina i yina. Wegov nasqednik svakako je Li Bojer, ne toliko dobar koliko prgav fudbaler koji je imao brojne ekscese kako na terenu, tako i van wega. Vezista je jednom prilikom toli ko iz gu bio `iv ce da je krenuo da udara saigra~a Kirona Dajera za vrijeme utakmice. On je tokom karijere u Lids junajtedu sa saigra~em Yonatonom Vudgejtom, kasnije igra~em “svraka“, prebio studenta iz Azije, koji mu je uputio ne ko li ko kri ti ka na ra~un wegove igre. Malo mu je kasnije u dresu Birmingema fa lilo da pre tu ~e i je dnu staricu koja ga je tako|e kritikovala.

Izbor “goal.com“ za najboqeg igra~a

LONDON - U izboru internet portala “goal.com“, igra~ Real Madrida Kristijano Ronaldo odnio je titulu najboqeg igra~a u dosada{wem toku sezone. Poslije velike borbe Portugalac je osvojio prvo mjesto sa 31,1 odsto glasova. Iza wega je sa 30,48 odsto ostao srpski reprezentativac i ~lan Juventusa Milo{ Krasi}. On je sakupio 126 glasova mawe od Ronalda, a bitka je trajala do samog kraja. Iza pomenutog tandema je ostao Lionel Mesi, sa oko 20 odsto glasova. U top pet je jo{ jedan Srbin, Nemawa Vidi}, ispred koga je Geret Bejl, fudbaler Totenhema. Ina~e u ovom glasawu je u~estvovalo oko 20.000 qudi, a prvoplasirana trojica su dobila tri ~etvrtine od ukupnog broja glasova.
Li Bojer FOTO: AGENCIJE

Ronaldo “za dlaku“ boqi od Krasi}a

ENDI KEROL nastavqa tradiciju
Legitimni nasqednik gore po me nu tih je sa da{wi igra~ Wukasla Yoi Barton. Barton je svakako neko ko bi te{ko dobio potvrdu od bilo koje ustanove da je normalan. Momak koji posjeduje kvalitet da igra mo`da i u boqem timu od “crno-bijelih“ upropastio je ve}i dio svoje karijere ~estim tu~ama. Kada je prebio jednog pro la zni ka is pred restorana sud u Engleskoj nije imao milosti i 77 dana je ovaj vezista proveo iza re{etaka. I prije toga je imao nastupe ludosti, pa je tako nanio te{ke povrede Osmanu Dabou za vrijeme treninga u Man~ester

Xoi Barton

Sitiju. Gabrijel Agbonlahor ga je tako|e prijavio nadle`nima zbog toga {to mu je tokom me~a sa Aston Vilom uz rasisti~ke komentare, navodno, prijetio da }e mu polomiti obje noge kad mu do|e sa dru{tvom poslije utakmice. Ono {to posebno boli sve qude na ostrvu, a posebno navija~e “svraka“ je ~iwenica da i wihov novi qubimac Endi Kerol nas tavqa pu tem biv {ih ~la no va klu ba. Na vi ja~ Wukasl junajteda od ma lih no gu, centarfor kakvog En gles ka ni je ima la jo{ od odlaska wegovog ido la Ala na [irera u penziju, krenuo je stran pu ti com na po~etku karijere. Napad na biv{u djevojku ko{tao je Ke-

rola no}i provedene u zatvoru. Nekoliko mjeseci kasnije napravio je incident kada je automobilom uletio u jednu prodavnicu, sre}om nije bilo povrije|enih, ali je doveo engleski sud do toga da naredi napada ~u da po ~ne da `ivi sa Kevinom No la nom, kapiten o m “svraka“.

Milo{ Krasi}

FOTO: AGENCIJE

Wema~ki gigant tra`i poja~awa

Bajern mjerka Toresa
BER LIN - Pre ma pisawu wema~kih medi ja, ~el ni ci min hen skog Ba jer na imaju `equ da svoje redove poja~aju dovo|ewem {panskog reprezentativca i na pa da ~a Li ver pu la Fer nan da Toresa. Bu du }nost “El Niwa“ na “En fildu“ i daqe je ne iz vje sna, pa je u

Belami
Kreg Belami je prgav kao i svaki Vel{anin, ali ono {to je on uradio u Wukaslu je pravo ~udo da je pro{ao bez batina. Napada~ je prvo izvrije|ao najve}u legendu tima Alana [irera, da bi nekoliko dana kasnije stolicom poku{ao da pogodi jednog od trenera Xona Karvera. Nije pro{lo mnogo Belami se obreo u Liverpulu, gdje je sa golf palicom udario Jona Arnea Risea. Ni u Man~ester Sitiju nije imao mira, pa je tako poslije jedne izmjene pri{ao fanu koji ga je vrije|ao i lupio mu {amar.

Endi Kerol

proteklih pola godine bilo dos ta spe ku la ci ja ka da je rije~ o tome. [panskog napa da ~a re dom `e le In ter, Juventus, Barselona, a sada se sa sjajnim 26-godi{wim centarforom spomiwe i Bajern. To res je ove se zo ne odi grao 18 utakmica i postigao samo pet golova, a ugovorom je ve zan za Li ver pul do 2013. godine, a wegova vrijednost procjewuje se na oko 30 miliona evra.

8 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT

Skandali koji su obiqe`ili fud

Frank Riberi na{ao se u vrtlogu afere kada je otkriveno da je pla}ao za seks Zahiji Dehar, maloqetnoj prostitutki iz Maroka. Wu je dijelio sa svojim saigra~ima Karimom Benzemom i Sidnijem Govouom, a cijeli slu~aj je istra`ivala i policija
PO ZNA TI fu dba le ri pro{le godine su dokazali da se te {ko suz dr`a va ju kada su u pitawu prostitut ke ili naj dos tu pni je navija~ice. Seks skan da li ni ca li su jedan za drugim, a u wih su bi la uple te na ne ka od najve}ih imena. Slobodni, u ve zi ili u bra ku, ni je ni bi tno, o~i gle dno je da te {ko suzdr`avaju nagone, a {to je za wih jo{ i go re, ni su ba{ dis kre tni ni pa`qivi, pa su wihove seks pustolovine zabavqale cijeli svi jet te, za je dno sa Svjetskim prvenstvom u Ju`noj Afri ci, obiqe`i le fudbalsku 2010. godinu. Yon Te ri je ti pi ~an primjer za takvo pona{awe. Wego va afe ra bu knu la je po~etkom godine, a svoju suprugu Toni varao je sa djevojkom svog saigra~a Vejna Briya, Va ne som Pe ron sel. Kada je Teri saznao da medi ji ima ju do ka ze o prequbi, po ku {ao je sud skim putem da zatra`i administrativnu zabranu objavqivawa te me, pozivaju}i se na pri va t no s t

Fudbaleri {ampioni p

Kolin Runi

vlas ti tog `i vo ta. Uprkos tome, skandal se razbuktao, te je dio javnosti po~eo tra`iti da mu se oduzme kapitenska traka. Cijela pri~a postajala je sve za~iwenija kada su se mediji raspisali o to me da je Te ri svo joj qubavnici platio poba~aj. Poslije otkri}a jedne, navodne qubavnice sla vnog fudbalera po~ele su da ni ~u kao gqive poslije ki{e. Terijeva supruga navodno je pre da la zah tjev za razvod braka ~im je buknu la afe ra, a Yon je ~inio sve ne bi li je privo lio da mu opros ti. Za wom je oti{ao u Dubai, te je rekao da se ne}e vratiti dok ne izgladi stvari. Afera ga je ipak ko {ta la kapitenske pozicije, ali supruga mu je na

kraju oprostila. - Nisam samo ja va`na u cijeloj pri~i. Ja wega volim, a osim toga, odli~an je otac svojoj djeci. Svi moji prijateqi su me podr`ali i zahvalna sam im na tome. Ne `elim previ{e da pri~am o svemu, ali najva`nije u cijeloj pri~i je da volim svog supruga - rekla je Toni.

BEKAM ponovo na udaru medija
Ka pi ten sku tra ku en gles ke re pre zen ta ci je na slijedio je Rio Ferdinand, ali ni on nije pro{ao bez pri~e o seks aferi. Izraelski fotomodel Tslil Sela tvrdi da je Rio spavao s wom tokom svog boravka u Izraelu, dok ga je kod ku}e ~ekala vjerenica Rebeka Elison sa dvogodi{wim sinom.
Frank Riberi (lijevo)

- Ta ~no zna te {ta nu dim. Ne{to {to }e biti velika vijest u Engleskoj. Ja znam pri~u i vi znate pri~u. To je pri~a o djevojci, ali morate platiti - rekla je 22-go di{wa Tslil ko ja tvrdi da je wen pro vod sa zvijezdom Man~ester junajteda bio vi{e od seksa za je-

dnu no}. Wena pri~a ipak ni je do `i vje la me dij ski bum, a fu dba ler je za dr`ao svoju kapitensku traku. Pravu medijsku frku iza zva lo je ot kri }e afe re E{lija Kola. Iako je i ra ni je imao aferu, supruga i poznata pjeva~ica [eril Kol ta da mu je oprostila. No, E{li ni je du go mi ro vao. Prvo su se pojavile seksi poruke koje je raz mjewivao sa ra znim djevojkama, a onda je 30-godi{wa sekretarica ispri~ala kako je sa Kolom imala seks u ho te lu. Kon takt su

uspostavili putem telefona, a on je onda pozvao u hotel. Mislila je da }e to bi ti su sret za jednu no}, ali on je nas ta vio da joj {aqe qubavne poruke. “Mo gu li do bi ti jo{ je dnu sli ku tvo jih si sa“, bila je je dna od ta kvih poruka. [eril je odlu~ila da je nova afe ra kap ko ja prelijeva ~a{u te je zatra`ila razvod braka. Ci je la afe ra za vr{ila je razvodom. Vejn Runi je i prije bra ka pre va rio sa da{wu su pru gu Ko lin sa prostitutkom, ~emu nije mogao da odoli ni kada mu je `ena bila trudna. Tako je qetos procuRio Ferdinand

RIKELME
I u argentinskom fudbalskom svijetu bilo je skandala. U klubu Boka Juniors rasulo je uzrokovala manekenka Luli Fernandez, koju je svom saigra~u poku{ao da preotme Huan Roman Rikelme. On joj je slao poruke dok
Zahija Dehar Karim Benzema

je ona bila u vezi s Pablom Mu~eom, zbog ~ega su se igra~i navodno i potukli. Pablo je od uprave kluba zatra`io sankcije za svog saigra~a, a od tada bi se te{ko moglo re}i da su ostali u prijateqskim odnosima.

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 9

balsku 2010. godinu

po broju qubavnica

E{li Kol

Ronaldo
Kristijano Ronaldo svijet je iznenadio produktom svog seksualnog `ivota. Iako je trenutno u vezi s prelijepom Irinom [ajk, fudbaler je preko “Tvitera“ objavio da je postao otac dje~aka kome Irina nije mama. Dobio je sina sa nepoznatom `enom ~iji identitet ne `eli da otkriva, iako su novinari ve} iznijeli svakakve teorije o tome ko je misteriozna mama. Neki naga|aju da se radi o nepoznatoj Amerikanki kojoj je Ronaldo platio ~ak 15 miliona dolara da bude surogat majka wegovom djetetu, dok drugi tvrde da je maleni plod jednono}ne avanture. O sinu, kome je dao svoje ime, brine Ronaldova porodica, sestra i mama Dolores.

Vejn Brix i Vanesa Peronsel

loqetna. - Spavala sam s tim mu{karcima, ali nisam bila iskrena oko svojih godina. Sve ih volim. Tretirali su me s punim po{tovawem, razmazili su me i pazili na mene, bili su moji mu{karci. Pustite ih na miru - rekla je Zahija.

RIKELME poku{ao da preotme djevojku saigra~u
Jo{ jedan kapiten reprezentacije, ovaj put Wema~ke, pos tao je gla vni akter prequbni~ke afere. Mihael Balak, suprug i otac troje djece, navodno je spavao sa Danijelom Auman, biv{om pa ponovnom djevojkom tako|e fudbalera Kris ti ja na Lela, za {ta ga je on javno optu`io. - Balak se upli }e u `i vote ostalih i uni{tava ih bez da o tome povede i najmawe ra~una. Vaqda to ta ko ide kada oko ruke nosi{ ka pi ten sku tra ku El fa. Danijela i ja smo te stvari razrije{ili. Sre}ni smo i o~ekujemo dijete - rekao je Lel. O fudbaleru koji je ve} je dnom pro -

{ao kroz prequbni~ku aferu i izvukao se sa `eninim opro{tajem, pro{le godine po~ele su da kru`e glasine da je imao jo{ qubavnica. Jedna od wih, Irma Ni}i, rekla je da je s wom spavao u avgustu 2007. godine, a Dejvid Bekam se na sudu zakleo da je to la`. Zbog optu`bi je pobjesnio, a ~asopis “In ta~“, koji je donio pri~u, tu`io je sudu.

Helen Vud i Xenifer Tompson

rila pri~a jo{ jedne pla}enice koja se s wim seksala po hotelima, a u tome nije bila jedina. Vejn ih je u tom periodu, navodno, potro{io cijeli niz. Yenifer Tompson i He len Vud sa mo su dvije od wih, a na vijest o to me da }e bu knu ti seks afera s wim u glavnoj ulozi, Kolin, sa kojom ima sina Ka ija, od se li la je iz za je dni ~kog do ma, ali na kra ju mu se ipak vra ti la. Prostitutkama je Runi davao po hiqadu fun ti za seks, a one su poslije blatile wegove qubavni~ke vje{tine te se izvinile wegovoj `eni. Nisu

sa mo en gles ki fu dba le ri `eqni seksa na brzaka. I u francuskim redovima ima onih koji su se prepustili tjelesnim u`icima, i to sa pros ti tut kom ko ja je u to vri je me bi la ma loqe tna. O`eweni Frank Ri be ri na {ao se u vrtlo gu afe re kada je otkriveno da je pla}ao za seks Za hi ji De har, maloqetnoj prostitutki iz Ma ro ka. Wu je di je lio sa svojim saigra~ima Karimom Ben ze mom i Si dni jem Go vouom, a cijeli slu~aj je istra `i va la i po li ci ja. Za hi ja je u in ti mnom dru `ewu u`ivala te ka`e da su je fu dba le ri ra zma zi li i tre ti ra li kao kraqicu. @ao joj je {to su zbog we imali problema sa zakonom te tvrdi da oni nisu zna li da je ma -

[eril Kol

Luli Fernandez

Xon Teri

10 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT
FOTO: AGENCIJE

Priznawe kanadskom teniseru

Nestor dobio orden
OTAVA - Kanadskom teniseru srpskog porijekla Danijelu Nestoru dodijeqeno je najvi{e kanadsko civilno odlikovawe. - To je veliko priznawe. Ponelo ga je toliko imena, ukqu~uju}i hokeja{e, koji su fantasti~ni sportisti, osobe sa kojima sam rastao i koji su mi bili idoli. Zapawuju}e je biti deo toga - rekao je Nestor. Tridesetosmogodi{wi teniser je u dvije decenije dugoj karijeri osvojio ~etiri grend slem turnira u dublu, ukqu~uju}i Vimbldon 2008. i 2009. sa Nenadom Zimowi}em. Bio je na prvom mjestu na ATP listi dublova 87 sedmica. Osvojio je i zlatnu medaqu na Olimpijskim igrama 2000. godine, u paru sa kanadskim kolegom Sebastijanom Laroom. Nestoru, koji je kao Danijel Nestorovi} ro|en 1972. godine u Beogradu, orden je dodijeqen za “doprinos koji je dao kao ambasador teniskog sporta, aktivnosti za zajednicu i humanitarne aktivnosti“.

Egzibicioni turnir u Abu Dabiju

Rafa boqi od Federera

Novak \okovi}

Novak \okovi} o planovima za 2011. godinu
Rafael Nadal i Roxer Federer FOTO: AGENCIJE

ABU DABI - [panski teni ser Ra fa el Na dal osvo jio je egzibicioni turnir u Abu Dabiju, po{to je u fina lu sa vla dao [vaj car ca Royera Fe de re ra sa 7:6 (7:4), 7:6 (7:3). Naj boqi te ni ser svi je ta i pro{le godine je trijumfovao na ovom takmi~ewu. U ve oma ne iz vje snom me ~u u kojem nije bilo brejkova Na dal je bio boqi u oba

taj-brej ka. U prvom se tu Federer je u 13. gemu poveo sa 3:0, ali je on da na pra vio se ri ju gre {aka i prakti ~no po klo nio [pan cu prvi set. Drugi dio bio je ta ko |e ve oma izje dna ~en. Na dal je na kra ju za hvaquju }i po pravqenom servisu i odli ~nim fizi~kim pre di spo zi ci ja ma uspio da slomi [vajcarca i dobije me~ u dva seta.

I daqe `elim biti broj jedan
Oduvek mi je ciq bio da postanem broj jedan svetskog tenisa. Da bih stigao dotle moram da pobe|ujem na glavnim turnirima i verujem da je Australijen open pravo mesto za to, rekao \okovi}
PERT - Najboqi srpski teniser Novak \okovi} po dolasku u Pert na Hopman kup govorio je o protekloj, ali i planovima u idu}oj sezoni. - Oduvek mi je bio ciq da postanem broj jedan svetskog tenisa. Da bih stigao dotle moram da pobe|ujem na glavnim turnirima i verujem da je Australijen open pravo mesto za to. Ve} sam osva jao taj tur nir, vo lim atmo sfe ru, cen tral ni te ren. To su mi najlep{a se}awa u karijeri, {to }e mi svakako pomo}i - izjavio je Novak. On je dodao da vjeruje kako mo`e ponovo da igra u finalima grend slem turnira. No le je pri znao da je u~e{ }e re pre zen ta ci je Srbije u finalu Dejvis kupa skratilo wegove planirane zimske pripreme. - Fi na le Dej vis ku pa sva ka ko je bio naj va `ni ji trenutak sezone, uz finale US ope na. Me |u tim, imao sam kratke pripreme za novu sezonu, ali nekoliko dobrih me~eva u Pertu, ukqu~uju}i i onaj sa Lejtonom Hjuitom, bi }e do bra pri pre ma za Melburn - naglasio je \okovi}. Najboqi srpski teniser za tim se os vrnuo na svo je protivnike na Hopman kupu. - Mnogo po{tujem i Lejtona Hjuita koji je bio svetski broj jedan, osvojio je dva grend slema, osvojio je takore}i sve {to jedan profesionalni teniser mo`e da po`eli, ali je i daqe tu i bo ri se. Bi }e za nimqivo igrati sa wim u Australiji. ^esto smo se sastajali, posledwi me~ na Vim bldo nu bio je dosta te`ak u ~etiri seta - zakqu~io je \okovi}.

Hopman kup u Australiji

Poraz Belgijanaca
PERT - Teniska selekcija Australije savladala je Belgiju sa 2:1 u prvom kolu B grupe Hopman kupa u Pertu. Belgija je povela zahvaquju}i pobjedi @istin Enan nad Ali{om Molik sa 6:4, 6:4, a izjedna~io je Lejton Hjuit koji je savladao Bemelmansa sa 6:4, 6:3. Doma}a ekipa do prvih bodova do{la je pobjedom dubla Hjuit/Molik protiv Enan i Bemelmansa 1:6, 6:3, 7:6 (10:8). U drugom me~u iste grupe sastaju se Srbija i Kazahstan, a za “orlove“ }e nastupiti Ana Ivanovi} i Novak \okovi}. Prvoplasirana reprezentacija u grupi igra}e finale Hopman kupa 8. januara. U A grupi takmi~e se Francuska, Italija, Velika Britanija i SAD.

IGRAO finale pro{log US open
- Ve} sam ih igrao nekoliko puta u posledwe tri godi ne, ta ko da imam sva ki razlog da verujem kako mogu opet to da uradim - rekao je \okovi}.

Srbija savladala Kazahstan na Hopman kupu

Turnir u Brizbejnu

Pobjeda Bojane Jovanovski

Ana i No le upi sa li po bje de
PERT - Teniska reprezentacija Srbije zabiqe`ila je prvu pobjedu na Hopman kupu u australijskom Pertu, po{to poslije dva me~a vodi protiv Kazahstana sa nedosti`nih 2:0. Prvi bod za Srbiju osvojila je Ana Ivanovi} koja je savladala Jaroslavu [vedovu sa 7:6 (6), 6:1, dok je drugi poen donio Novak \okovi} pobijediv{i Andreja Golubjeva sa 4:6, 6:3, 6:0. Ana se do polovine prvog seta mu~ila sa servi som, ali ka da je iz ujedna~ene borbe u taj-brejku iza{la kao pobjednik, do kraja je na terenu postojala samo ona. Tri puta je oduzela servis [vedovoj i donijela radost broj nim srpskim navija~ima. Me~ je igran na temperaturi preko 30 stepeni, a zanimqivo je da je prvi set trajao vi{e nego trostruko du`e od drugog, 63 minuta. U prvom me~u u 2011. godini \okovi} je odigrao veoma slab prvi set, ali je poslije toga zaigrao na svom prepoznatqivom nivou i ipak relativno rutinski savladao Golubjeva.

SUTRA igraju sa Australijom
- Ne `elim da tra`im izgovore, ali do{ao sam ovde pre dva dana. Potpuno su druga~iji uslovi, trenirao sam na otvorenom, a ovde je zatvoren teren. Ipak, sre}an sam {to nisam obrukao Anu i {to sam osvojio prvi poen za na{ tim - rekao je Novak poslije duela. Ju~e je igran me~ miksa koji nije imao ve}i rezultatski zna~aj. Srbija }e sa Australijom igrati u utorak, a sa Belgijom u ~etvrtak. S obzirom na to da se igra po bodsis te mu, va `na je sva ka partija, pa i set.

Bojana Jovanovski

FOTO: AGENCIJE

BRIZBEJN - Mlada srpska teniserka Bojana Jovanovski pobjedom je zapo~ela 2011. godinu plasirav{i se u drugo kolo turnira u Brizbejnu. Jovanovski je u prvom kolu turnira u Australiji savladala doma}u teniserku ruskog porijekla Anastasiju Rodionovu 2:6, 6:2, 6:3. Srpska tinejyer ka }e u dru gom ko lu imati znatno te`i zadatak, jer joj je rivalka peti nosi-

lac, Rus kiwa Anas ta si ja Pavqu~enkova. Rodionova je protiv Jovanovski odli~no po~ela me~ i lako dobila prvi set, pa je doma}a publika o~ekivala ekspre snu po bje du. Me |u tim, Jovanovski u sqede}em setu brzo pravi dva brejka pa najmla|a teniserka u prvih 100 na WTA listi podi`e samopouzdawe te u nastavku sti`e do preokreta.

Ana Ivanovi}

FOTO: AGENCIJE

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 11

Minesota slavila pobjedu nad Wu Xersijem

Produ`ena saradwa sa bekom {uterom

Mili~i} i Lav vodili "vukove" do pobjede
Fenomenalnim partijama Erla Bojkinsa (26 poena) i Ersana Iqasove, 16 poena i 17 skokova, Milvoki Baksi su sa 99:87 nanijeli tre}i uzastopni poraz Dalas Maveriksima
WUJORK - U derbiju za~eqa lige Minesota Timbervulvsi su bili ubjedqivi protiv Wu Yersija sa 103:88 i izjedna~ili se sa Nestima u skoru. Kevin Lav je sa “dabldablom“ od 23 poena i deset skokova predvodio “vukove“, a odli~an je bio Darko Mili~i} sa 16 poena uz tri asistencije te po dva skoka i ukradene lopte. Najboqi u Netsima bio je Sa{a Vuja~i} sa 22 poena.

Suboti} ostaje u Zvezdi

Vujadin Suboti}

FOTO: AGENCIJE

BEOGRAD - Ko{arka{ki klub Crvena zvezda postigao je dogovor sa Vujadinom Suboti}em, koji }e do kraja sezone ostati u crveno-bijelom dresu. Iskusni ko{arka{ stigao je na dvomjese~ni ugovor u Crvenu zvezdu na startu nove sezone a, iako je bilo najava da bi on mogao da ostane bez ugovora u nastavku sezone, vode}i qudi tima sa Malog Kalemegdana odlu~ili su da produ`e saradwu do kraja sezone. Ne treba zaboraviti da na poziciji “dvojke“ igra trenutno Yamar Jang, ali od o~ekivanog povratka u tim Borisa Baki}a i daqe nema ni{ta.

Litvanac stigao u Fenerbah~e Ulker

[arunas `eli Evroligu
VIQNUS - Litvanski ko{arka{ [arunas Jasikevi~ijus odlu~io je da iskoristi klauzulu u ugovoru sa Lijetuvos Ritasom i napusti Viqnus zbog boqe ponude i do kraja sqede}e sezone igra}e za turski Fenerbah~e Ulker, sa kojim `eli da osvoji Evroligu. - Posqedwi mjesec u Viqnusu je bilo jako te{ko, ali smo uspjeli da ostvarimo

KRSTI] I Radmanovi} postigli po {est poena
Derbi duel izme|u San Antonija i Oklahome pripao je Sparsima koji su slavili pobjedu rezultatom 101:74. Kapiten reprezentacije Srbije Nenad Krsti} imao je {est poena i tri skoka za Tanderse. Od prvog do posqedweg minuta Sparsi su kontrolisali me~ i na kraju stigli do ~etvrte pobjede u nizu, do koje ih je sa 21 poenom i devet skokova predvodio Tim Dankan. Kao Krsti}, i Vladimir Radmanovi} nije imao sjajno ve~e

ciq i plasiramo se u Top 16. Sada opet idem u nepoznato, ali Fenerbah~e je klub za “Fajnal-for“ Evrolige rekao je Jasikevi~ijus. Trener litvanskog kluba Aleksandar Trifunovi} tako je izgubio slavnog pleja, ali je zato dobio litvanskog reprezentativca Simasa Jasaitisa, koji je potpisao ugovor do kraja sezone.

“Ol-star” francuskog prvenstva

Vule najboqi trojka{
PARIZ - Srpski internacionalac Vule Avdalovi} pobijedio je na takmi~ewu u {utirawu trojki na “Ol-star” utakmici francuskog prvenstva u pariskoj dvorani “Bersi”. Avdalovi} je u finalu sa 18:14 pobijedio Senegalca Malejea N’Dojea, koji igra za Orlean. Biv{i ko{arka{ Partizana ubjedqivo je stigao do finala takmi~ewa u trojkama. U polufinalu je iza linije 6,75 metara bio precizan ~ak 12 puta u nizu. “Ol-star” utakmica zavr{ena je pobjedom stranih ko{arka{a rezultatom 103:90, a za najkorisnijeg igra~a utakmice progla{en je Devon Yeferson iz Asvela.

Darko Mili~i}

FOTO: AGENCIJE

te je u porazu svog Golden Stejta od Majamija zabiqe`io {est poena i {est skokova. Hit je i pored

Rezultati
^ikago - Klivlend 100:91, Va{ington - Wu Orleans 81:92, Majami - Golden Stejt 114:107, Minesota - Wuxersi 103:88, San Antonio - Oklahoma 101:74, Denver - Sakramento 104:86, Milvoki - Dalas 99:87, Juta - Memfis 98:92.

deficita od 20 poena po~etkom drugog poluvremena uspio da upi{e novi trijumf, a Dvejn Vejd i Lebron Yejms postigli su po 25 poena. Vejd je, uz to, zabiqe`io osam asistencija i {est skokova, a Yejms deset asistencija i sedam skokova. Fenomenalnim partijama Erla Bojkinsa (26 poena) i

Ersana Iqasove, 16 poena i 17 skokova, Milvoki Baksi su sa 99:87 nanijeli tre}i uzastopni poraz Dalas Maveriksima koji su i daqe bez povrije|enog Dirka Novickog. “Divqu telad“ predvodio je rezervista Hose Huan Barera sa 29 poena, a Yejson Kid je imao 14 poena, devet skokova i {est asistencija.

Srpski centar napu{ta CSKA

Marjanovi} na pozajmici u @algirisu
MOSKVA - CSKA iz Moskve poslije o~ajnog nastupa u Evroligi pravi remont tima, a srpski centar Boban Marjanovi} pozajmqen je @algirisu do kraja sezone. Srbin je stigao u redove “armejaca” pred start sezone 2010/11, a na wegovom dovo|ewu insistirao je tada{wi trener Du{ko Vujo{evi}. Marjanovi} je igrao na osam evroliga{kih utakmica, u prosjeku je na parketu provodio 11,6 minuta i prosje~no biqe`io 4,2 poena i 3,5 skokova. U ruskoj ligi je odigrao samo pet me~eva (13,9 minuta, 6,4 poena, 4,4 skoka). - Zahvalni smo Bobanu na wegovom predanom radu na treninzima, profesionalnom odnosu i za sve {to je u~inio za ekipu. Ubije|en sam da zaslu`uje da igra mnogo vi{e, ali u na{em

FOTO: AGENCIJE

U OKK Leotar zadovoqni uspjesima u pro{loj godini

Uspje{an kraj godine u Srbiji
TREBIWE - Rukovodstvo OKK Leotar organizovalo je za svoje tri igra~ke selekcije gostovawe u Srbiji, gdje su u Beogradu i Kragujevcu odigrali niz utakmica, na kojima su pokazali da su vidno napredovali u igra~kom smislu. Tako su selekcije djevoj~ica ro|enih 1997. godine i mla|ih, i dje~aka ro|enih 2000. godine i mla|ih bile gosti KK Kragujevac, dok je selekcija mla|ih pionira igrala na turniru u Beogradu i bili su gosti Zorana \urkovi}a i KK @arkovo. Selekcija djevoj~ica je u Kragujevcu odigrala tri utakmice i ostvarila sqede}e rezultate: Radni~ki - OKK Leotar 52:59, Kragujevac - OKK Leotar 32:60, Kragujevac - OKK Leotar 34:55. Za OKK Leotar su igrale: Milijana Yombeta, Milina Mi{eqi}, Jovana Mastilovi}, An|ela Mastilovi}, Jelena [araba, Mia [ijakovi}, Vawa Grahovac, Milica No`ica, Milica Boki}, Dragana Bodiroga, Kristina Bodiroga, Jovana Sekulovi}, Kristina Mi}unovi} i Milica Bodiroga. Trener je ^edo [otra. Dje~aci su ostvarili sqede}e rezultate u tri utakmice: Kragujevac - OKK Leotar 49:36, Foke - OKK Leotar 32:38, Kragujevac - OKK Leotar 48:49. Boje trebiwske ekipe su branili: Slavoqub Driwak, Aleksa Kne`evi}, Borislav [koro, Dejan Glogovac, Milo{ ]erani}, Vladimir Guti}, Ogwen Markovi}, Marko Koprivica, Pavle Ga~evi}, Luka jez. Vo|a puta je bio Sreten Kova~evi}. Mla|i pioniri su igrali na turniru u Beogradu i ostvarili sqede}e rezultate: Partizan - OKK Leotar 68:52, OKK Leotar - Crvena zvezda 48:49, @arkovo - Leotar 48:28. U Beograd su putovali: Nikola Kraqevi}, Lazar Vu~urevi}, Dejan Ratkovi}, Sergej Tasovac, Vladan Bubre{ko, Jovan Ratkovi}, Du{an Gali}, Filip Damjanac, Igor Ra{evi}, Lazar Ra{evi}, Filip Andri} i \or|e Grkovi}. Trener je Dejan Bodiroga, a vo|a puta Ilija Mastilovi}. ^. M.

Boban Marjanovi}

GOSTOVALI Kragujevcu i @arkovu
[arenac, Andrija Karanac i Damjan Kruni}. Trener je Neboj{a Pari-

sistemu igre to nije mogao da dobije. Bobana vidimo kao perspektivnog igra~a, ra~unamo na to da }e napredovati i `elimo mu puno sre}e i da se vrati na qeto - rekao je trener CSKA Dmitrij [akulin.

12 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT

Izabrani najboqi igra~i Evrolige u protekloj deceniji

Biv{i reprezentativac predstavqen kao posqedwi superstar Evrolige do sada, igra~ koji je mogao da pokriva sve pozicije, od plejmejkera do niskog krila
VIQNUS - Specijalizovani ko{arka{ki sajt “TalkBasket“ izabrao je deset najboqih ko{arka{a u Evroligi u protekloj deceniji, a na prvo mjesto stavio je slavnog srpskog ko{arka{a Dejana Bodirogu. Biv{i reprezentativac je predstavqen kao posqedwi superstar Evrolige do sada, igra~ koji je mogao da pokriva sve pozicije, od plejmejkera do niskog krila. Bodiroga je osvojio tri titule prvaka Evrope u Evroligi sa dva razli~ita kluba (Pa na ti na ikos dva pu ta i Barselona jednom), mno{tvo nacionalnih trofeja i postao bo`anstvo u o~ima svih qubiteqa ko{arke u Evropi. Koliko je Bodiroga bio obo`avan i koliko je pred-

Bodiroga bez premca
Top 10 ko{arka{a
1. Dejan Bodiroga (Srbija) 2. [arunas Jasikevi~ijus (Litvanija) 3. Huan Karlos Navaro ([panija) 4. Matja` Smodi{ (Slovenija) 5. Dimitris Dijamantidis (Gr~ka) 6. Teo Papaloukas (Gr~ka) 7. Luis Skola (Argentina) 8. Xon Robert Holden (SAD/Rusija) 9. Nikola Vuj~i} (Hrvatska) 10. Mirsad Turk~an (Turska)
stavqao ne{to vi{e od ko{arka{a i ~ovjeka pokazuje legendarni stih: “Mi imamo svoga Boga, ime mu je Bodiroga.“ Na listi deset najboqih koju je objavio “TalkBasket“, uz Srbina Bodirogu jo{ su dva Grka, te po je dan [panac, Litvanac, Slo ve nac, Argentinac, Amerikanac/Rus, Hrvat i Tur~in. Ovo ni je prvo priznawe koje je dobio je dan od naj boqih srpskih ko{arka{a svih vremena. Naime, u 2010. godini dobio je dva vrijedna priznawa. Prije samo nekoliko dana {panska ACB liga, najja~e evropsko nacionalno takmi ~ewe u pro te kloj deceniji, proglasila ga je za drugog najboqeg stranca koji je igrao u ovoj zemqi u posqedwih deset godina.

Dejan Bodiroga u dresu Srbije i Crne Gore

GODINA prepuna priznawa
Prvo mjesto pripalo je Ar gen tin cu Lu isu Sko li. Koliko su Srbi imali uticaja u {panskoj ko{arci u posqedwoj deceniji pokazuje i po da tak da je jo{ je dan
Bodiroga dok je igrao za Barselonu

biv{i reprezentativac Jugoslavije, Dejan Toma{evi}, uvr{}en me |u de set naj boqih stranaca i zauzeo je deseto mjesto zajedno sa Fabriciom Obertom. Prije ovog priznawa po~etkom godine sajt Evrolige izabrao ga je za ~lana najboqeg tima protekle deceni je u naj ja ~em evrop skom klupskom takmi~ewu. Pored Bo di ro ge, mjes to u ti mu,

prema qubiteqima ko{arke i novinarima, izborili su i Dimitris Dijamantidis, Yej Ar Holden, [arunas Jasi ke vi ~i jus, Trayan Len gdon, Huan Karlos Navaro, Teo Papalukas, Entoni Parker, Ramunas [i{kauskas i Ni ko la Vuj ~i}. Na saj tu Evrolige tada su za Bodirogu napisali da je bio najdomi nan tni ji igra~ na po~etku decenije, koji je ta-

da osvojio sve {to je mogao. Glasawe na zvani~nom sajtu je trajalo tokom Top 16 faze na je li tni jeg evrop skog klupskog takmi~ewa i za to vrijeme je pristiglo vi{e od 1.250.000 glasova. U izboru tima decenije u~estvovalo je i 35 novinara iz svih zemaqa koje imaju predstavnike u Evroligi i koji to takmi~ewe prate deset godina.

Novogodi{wa trka u Sao Paulu

Santos i Timbilili prvi pro{li kroz ciq
SAO PAULO - Marilson Gomes dos Santos iz Brazila i Kenijka Alisa Timbilili pobjednici u tradicionalne Novogodi{we trke u Sao Paulu. Brazilac je tre}i put pobjednik trke ulicama Sao Paula, poznate i kao Trka Svetog Silvestra, dok je Kenijka prvi put slavila sa rekordom trke u konkurenciji `ena. Pobjednik Wujor{kog maratona 2006. i 2008. godine pretr~ao je 15 kilometara za 44 minuta i sedam sekundi. Iza wega u ciq su u{la dvojica Kenijaca, Barnabas Kosegi (44.49) i pobjednik iz 2008. i 2009. godine Yejms Kipsang Kvambai (45,15). Dos Santos je rano do{ao do vo|stva, na polovini staze umakao rivalima i, poslije 2003. i 2005. godine, tre}i put do{ao do pobjede. Timbilili je dionicu pretr~ala za 50 minuta i 19 sekundi, a do pobjedni~kog postoqa stigle su i Brazilka Simone Alve{ da Silva (50:28) i Kenijka Junis Jepkirui Kirva (51:42). Marilsonu dos Santosu i Alisi Timbilili pripalo je po 28.000 brazilskih reala (oko 12.500 evra).

Tradicionalni izbor najboqih sportista u organizaciji novosadskog “Dnevnika”

Vapenski nadma{io rivale
NOVI SAD - Vaterpolista Vojvodine Boris Vapenski izabran je za najboqeg sportistu AP Vojvodina u izboru novosadskog lista “Dnevnik“.

PRIZNAWE podstrek za budu}nost
- Ova nagrada je samo kruna uspe{ne sezone i svakako da mi je veoma bitna za nastavak karijere. Ona }e me motivisati da radim jo{ ja~e i boqe sqede}ih godina - rekao je Vapenski. Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je u prethodnoj

sezoni zlatne medaqe u Svjetskoj ligi i Svjetskom kupu i bronzano odli~je na Evropskom prvenstvu u Zagrebu. U tim uspjesima u~estvovao je i 20-godi{wi Vapenski. Kapiten Vojvodine je sa klubom pro{le sezone postigao sjaj ne re zul ta te (vi ce {ampion Srbije i drugi u Kupu, tre}i u Evrointer ligi, u~esnik Evrolige), a usta lio se i u na ci onal noj selekciji. - Izmakla nam je zlatna medaqa na Evropskom prvenstvu u Zagrebu i ostao je `al za titulom. Ali, 2010. godina

Boris Vapenski

FOTO: AGENCIJE

je bila za mene veoma uspe{na i voleo bih da se ponovi u sva koj sle de }oj. Pla sman Vojvodine u Evroligu drugu godinu u nizu je veliki uspeh, pogotovo {to smo to ostvari-

li posle odlaska ~ak ~etvorice igra~a. Drago mi je {to sam ~lan uspe{nog kluba i reprezentacije koja je svakako me|u najboqima na svetu naglasio je Vapenski.

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 13

Dragan Markovi}, {ef stru~nog {taba Rukometnog kluba Borca m:tel

Vrijeme da sru{imo Bosnu
Odli~an nastup na turniru “Limburgse handbal dagen“ u Holandiji daje mi nadu da u nastavku Premijer lige BiH mo`emo da prestignemo Sarajlije i tako osvojimo {ampionsku titulu, rekao Markovi}
PI[E: DARKO PA[AGI] darkop@glassrpske.com

BAWALUKA - Na velikom tradicionalnom turni ru “Lim bur gse han dbal dagen“, koji je odr`an u Holandiji, rukometa{i Borca m:tel za blis ta li su pu nim sja jem i osvo ji li drugo mjesto. U finalu pred raspolo`e nom ~e tom iz Bawalu ke isprije~ila se portugalska Benfika koja je slavila sa 23:21. - Sve u sve mu pre za do voqan sam nas tu pom u Holandiji. Ima li smo pet uta kmi ca u ko ji ma smo za biqe`i li tri po bje de, je dan remi i poraz u finalu. Mo`da smo mogli do}i i do po bje dni ~kog pe ha ra, ali smo u fini{u finalnog susreta, malo svojim, a malo gre {ka ma su di ja iz gu bi li me~. Me |u tim, svi ko ji su nas gledali rekli su da smo igrali najqe p{i ru ko met

na turniru, {to svakako godi ne samo meni kao treneru, ve} i svima u klubu, ali i svim qubi teqima ovog sporta u Bawaluci - rekao je {ef stru~nog {taba Borca m:tel Dragan Markovi}. Kor mi lar Bawalu ~a na osvrnuo se na minulih ne{to mawe od po la go di ne otkako je sjeo na klupu trofejnog kluba. - Do{ao sam u trenutku kada se klub na{ao na prekretnici. Me|utim, svi zaje dno smo se uhva ti li u ko{tac sa svim problemima i neda}ama i veoma brzo smo po~eli da di{emo kao jedan. Ve} prvi zva ni ~ni nas tup na turniru u “Boriku“ pokazao je da u ovoj ekipi ima vrhunskog materijala i da je vrijedjelo stati za kormilo kluba u kome sam po~eo karijeru. Iako smo mo`da bili najlo{ija ekipa od sva ~etiri u~esnika uspjeli smo da osvo ji mo prvo mjes to -

naglasio je Markovi}. Borac m:tel je igrao i na me|unarodnoj sceni, gdje je u tre}em kolu Kupa EHF eliminisan od ma|arskog Tatabawa Karboneksa. - Uspjeli smo da u drugoj rundi elimini{emo turski Ankarspor, ali onda protiv Ma |a ra je dnos ta vno ni smo ima li {an si. U me ~e vi ma sa wima tako|e smo bili nekompletni, ali je veliko pitawe da li bi i sa svim ra spo lo `i vim sna ga ma us pjeli ne{to vi{e. Ono {to je najva`nije nismo se obruka li, a Spor tska dvo ra na “Borik“ je bila kao nekada, prepuna da primi sve qubiteqe rukometa - istakao je kormilar Bawalu~ana. U prvom dijelu Premijer li ge BiH ~e ta iz “Go spodske ulice“ odigrala je deset susreta u kojima je ostvarila devet pobjeda i jedan poraz. - Jedini neuspjeh do`ivje li smo od vi {es tru kog {ampiona Bosne u Sarajevu. Me|utim, i sada tvrdim da smo na ovom me ~u bi li u kompletnom sastavu stigli bi bar do boda - nastavio je Markovi}.

EKIPA pokazala zrelost u Holandiji
On vje ru je da }e u nas tav ku se zo ne us pje ti da sa trona skinu Sarajlije. - Do {lo je vri je me da sru {i mo Bo snu. Odli ~an nastup na turniru “Limburgse handbal dagen“ u Holandi ji da je mi na du da u nas tav ku Pre mi jer li ge BiH mo`emo da prestignemo Sarajlije i tako osvojimo {am pi on sku ti tu lu.

Dragan Markovi}

FOTO: V. STOJAKOVI]

Dragan Markovi} i direktor Borca m:tel Boris \ogo

Objektivno imamo snage za to. Naravno da }e se o kona~nom pla sma nu pi ta ti i Izvi|a~ iz Qubu{kog, ali ni sam si gu ran da }e iz dr`ati trku do kraja. Uz sve to vjerujem da mo`emo Bosnu u prepunom “Boriku“ savladati sa vi{e od dva gola razlike, {to bi nam u ve}ini kom bi na ci ja ga ran to va lo titulu. Naravno, taj me~ nije najva`niji, jer u preostalih de vet ne smi je mo

napraviti nijedan kiks, ali sam uvjeren da u nastavku sezone mo`emo do svih deset

trijumfa, a na taj na~in i do ti tu le - optimista je Markovi}.

Francuska
Rukometa{i Borca m:tel pripreme za nastavak sezone zapo~e}e 10. januara. - Za sada je jedino sigurno da }emo 22. i 23. januara nastupiti na turniru u Francuskoj, koji organizuje Strazbur. U toku su pregovori sa nekoliko wema~kih bundesliga{a da sa wima odigramo prijateqske utakmice. Da li }e to biti prilikom odlaska u Francusku ili prilikom povratka zna}emo najkasnije za dva, tri dana - naglasio je Markovi}.

Mladi bijeqinski bokser najavquje veliku karijeru

Izbor najboqih sportista Semberije

\or|e Tomi} velika nada Radnika
BIJEQINA - Iza mladog bi jeqin skog bo kse ra \or|a Tomi}a je sjajna godi na. ^lan Ra dni ka je u 2010. godini imao 21 borbu i os tva rio 21 po bje du, a posqedwu u @i vi ni ca ma, gdje je na tra di ci onal noj bokserskoj reviji savladao vice{ampiona Srbije, ~lana bokserskog kluba “Svetomir Be li}“ iz Beo gra da, Kristijana Bo{kovi}a. Vla dar rin ga u svom uzrastu prikazao je i u ovoj borbi rasko{an talenat i iskustvo na kome mu mogu pozavidjeti i stariji bokseri iz BiH. Poslije dvije sezone u kojima je progla{avan najboqim juniorom BiH, \or|e se poslije ovakvog uspje{nog u~inka nada da }e uskoro biti me|u najboqim takmi~arima i u seniorskoj konkurenciji. - Presre}an sam {to sam u 2010. godini uspio da ostvarim sve pobjede. Za razliku od ve}ine na{ih boksera imao sam prili~no veliki broj me~eva, tako da ovaj moj rezultat dobija na te`ini. Nadam se da }u sa uspjesima nastaviti i u 2011. godini u kojoj `elim da se jo{ vi{e afirmi{em na ringu - naglasio je \or|e Tomi}. nuara, poslije ~ega }e po~eti sa pripremama za nastavak sezone u Premijer ligi BiH u ko joj ~vrsto dr`e prvo mjesto ispred zeni~kog ^e li ka - is ta kao je {ef stru ~nog {ta ba Ra dni ka Milenko Tomi}. I. S.

Manifestacija 28. januara

TOMI] u 21 me~u ostvario 21 pobjedu
Osim wega, na reviji u @i vi ni ca ma Ra dnik su predstavqali Du{an Veleti} i Dejana Gavri}. - Wih dvoje su tako|e zauzeli prva mjesta, te opravda li ime i re no me klu ba. Dogovorili smo se da bokseri budu na odmoru do 10. ja-

\or|e Tomi}

FOTO: ARHIVA

BIJEQINA - Administrativna slu`ba op{tine Bijeqina i “Semberske novine“ i ove godine }e organizova ti izbor naj boqih spor tis ta op {ti ne, ~i me }e bi ti nastavqena tradicija zapo~eta davne 1976. godine, kada je las ka vu ti tu lu naj boqeg spor tis te Sem be ri je po nio fudbaler Radnika Nail Sobo. Organizacioni odbor, koji je formirao na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}, odr`ao je prvu sjednicu. @iri }e najuspje{nije proglasiti u nekoliko kategorija, a to su najboqi sportista i sportistkiwa, zatim }e biti izabrani najperspektivniji sportisti u mu{koj i `enskoj konkurenciji, najboqi mu{ki i `enski sportski kolektiv, najuspje{niji trener, najaktivniji sportski radnik, najboqi pedagog fizi~ke kulture kao i najboqi sportista iz reda invalidnih lica. Nagradu }e dobiti i najuspje{niji sportski novinar u kalendarskoj godini, a dodjequje je Organizacioni odbor. - Na prvoj sjednici smo zakqu~ili da klubovi svoje prijedloge treba da dostave u redakciju “Semberskih novina“ najkasnije do 10. januara, a da predsjednik `irija bude dugogodi{wi sportski radnik Miodrag Mari~i} koji je ve} dva puta uspje{no predsjedavao `iriju. Dogovoreno je da se izbor najboqih odr`i 28. januara na manifestaciji koja }e se odr`ati u hotelu “Drina“ u Bijeqini - istakao je predsjednik Organizacionog odbora Dragan \ur|evi}. I. S.

14 ponedjeqak, 3. januar 2011. GLAS SPORT

Pregled sedmice Nedjeqa, 26. decembar
Ko{arka{ka selekcija Republike Srpske izgubila je u Lakta{ima od ko{arka{ke lige Srbije (KLS) sa 83:86 u tradicionalnom revijalnom me~u. Rukometna reprezentacija Srbije pobijedila je u Beogradu selekciju Rusije sa 37:33 u humanitarnom me~u za postradale u zemqotresu u Kraqevu.

Igra}u jo{ boqe
Nikolina Jovi}, {ampionka Srbije u tenisu do 12 godina
Moram re}i da sam se izuzetno osje}ala igraju}i za Srbiju i u sqede}oj sezoni o~ekujem jo{ boqe rezultate, istakla Nikolina Jovi}
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Ponedjeqak, 27. decembar
Fudbaler Partizana Kleverson Gabrijel Kordova Kleo progla{en je za najboqeg igra~a “crno-bijelih“ u 2010. godini u izboru navija~a. Selektor `enske odbojka{ke selekcije Srbije Zoran Terzi} postao je novi trener italijanske Peru|e.

Utorak, 28. decembar
Ko{arka{i Partizana mt:s deklasirali su Cibonu sa 85:55 u posqedwem me~u 13. kola NLB lige. Rukometa{i Srbije izgubili su od selekcije Tunisa sa 30:34 u prvom od dva pripremna me~a uo~i Svjetskog prvenstva.

Srijeda, 29. decembar
Rukometna reprezentacija Srbije izgubila je i po drugi put od selekcije Tunisa u okviru priprema za Svjetsko prvenstvo rezultatom 24:26. Hokeja{i Partizana savladali su na svom terenu austrijsku ekipu Grac 99ers, rezultatom 4:0 (1:0, 1:0, 2:0).

BAWALUKA - Nikolina Jo vi}, te ni ser ka iz Bawaluke, koja brani boje TK Ge ma ksa iz Beo gra da iza sebe ima izuzetno uspje{nu sezonu. Postala je {ampionka Srbije u kategoriji do 12 godina, nizala pobjede na ETA turnirima do 14 godina, a kao kruna 2010. godi ne do {ao je za pa `en nastup na turneji po Floridi. Nikolina Jovi} u 2010. godini trijumfovala je na Otvorenom prvenstvu Srbije, a interesantno je da je na ovom takmi~ewu, na po~etku ka ri je re sla vio naj boqi srpski igra~ Novak \okovi}. Jovi}eva je u finalu sa 2:1 u setovima savlada Jovanu Keni}. - Ovaj trijumf za mene je bio izu ze tno va `an. Iako sam na Otvorenom prvenstvu Srbije igrala kvalifikacije uspjela sam da do|em do finala i da pobijedim. Trijumf dobija na zna~aju ako se uzme u obzir da sam igrala tri me~a vi{e od igra~ica u gla vnom kos tu ru i da sam umorna do{la u finale, ali trud se na kraju isplatio - rekla je Jovi}eva. Kvalitetne igre Nikoline Jovi} nisu ostale nezapa`ene, a ova talentovana te ni ser ka do bi la je po ziv da nastupi za reprezentaciju Srbi je. Mla da Bawalu ~an ka ko ja nas tu pa i za Gemaks iz Beograda branila je boje reprezentacije naci-

Nikolina Jovi} najavquje jo{ boqe dane

FOTO: GLAS SRPSKE

onal nog ti ma na po lu fi nalnom turniru Evropskog prvenstva koje je odr`ano u ^e{koj i na ovom turniru bila je jedina igra~ica koja

je imala maksimalna u~inak od ~e ti ri po bje de iz is to toliko me~eva u singlu.

NA ORAN@ bolu bila me|u 16 najboqih
- San sva kog mla dog igra~a je da u|e u reprezentaciju, a ja sam to zahvaquju}i ve li kom tru du i ra du us pje la da ura dim. Igra la sam protiv izuzetno kvalitetnih protivnica, teniserki koje su u samom vrhu evropskog tenisa u mojoj kategoriji i za biqe`i la sam sve pobjede. Moram re}i da sam se izuzetno osje}ala igraju}i za Srbiju i u sqede}oj sezoni o~ekujem jo{ boqe rezultate - optimista je Jovi}eva.

^etvrtak, 30. decembar
@enska kadetska ko{arka{ka reprezentacija Srbije osvojila je srebrnu medaqu na Balkanijadi u Rumuniji, po{to su u posqedwem kolu savladale Bugarsku sa 53:50 i kao drugoplasirane zavr{ile takmi~ewe. Selektor rukometne reprezentacije Srbije Veselin Vukovi} skratio je spisak igra~a za SP, a prekobrojni su bili Dragan Tubi} (desno krilo) i David Ra{i} (lijevi bek).

Petak, 31. decembar
Proslavqeni odbojka{ Vawa Grbi} vratio se iz Irana, jer su obe}awa qudi iz tamo{weg kluba bila la`na. Moskovski CSKA pozajmio je srpskog centra Bobana Marjanovi}a litvanskom @algirisu.

Nikolina Jovi} ove sezo ne igra la je ne ko li ko ETA me|unarodnih turnira u konkurenciji do 14 godina (Za greb, Mos tar, Split...). Iako tek dva na es to go di{wakiwa uspjela je da se pla si ra do tre }eg ko la, a kao kruna godine do{ao je i zapa`en nastup na Floridi. - Igra la sam ugla vnom sa teniserkama koje su starije od mene, tako da su mi ovi me ~e vi bi li izu ze tno bitni, prije svega zbog sticawa is kus tva. Na Oran` bolu uspjela sam da se plasi ram me |u 16 naj boqih igra~ica, a s obzirom da se radi o nezvani~nom prvenstvu svijeta ovo je za mene veliki uspjeh - izjavila je mlada teniserka.

\OKOVI]U OBE]ALA TRIJUMF
Prilikom gostovawa Novaka \okovi}a i Viktora Troickog u Bawaluci, Nikolina Jovi} obe}ala je najboqem srpskom teniseru da }e postati {ampionka Srbije. Samo nekoliko sedmica kasnije, Jovi}eva je uspjela da ispuni svoje obe}awe. - Drago mi je {to nisam izdala starije kolege iz reprezentacije i {to sam odr`ala obe}awe - kazala je Jovi}eva.

Subota, 1. januar
Srpski teniser Marko \okovi} pobijedio je Ti ^ena iz Kinejskog Tajpeha sa 6:4, 6:3 u prvom kolu kvalifikacija za ATP turnir u Dohi. Ceremonijalnim startom u centru Buenos Ajresa zvani~no je po~eo 32. Dakar.

Nikolina Jovi}

GLAS SPORT ponedjeqak, 3. januar 2011. 15

Prvi {ahovski memorijal “Milan Borovnica“ u Obudovcu

Partije
Vaqeho Pons - Godena Re|o Emilija 2010. 1. e4 e5 2. f3 c6 3. c4 c5 4. b4 b4 5. c3 e7 6. d4 a5 7. e2 d6 8. a4 c6 9. de5 de5 10. e5 b5 11. c2 f6 12. a4 0-0 13. 0-0 e6 14. ab5 cb5 15. b5 c7 16. f3 b3 17. a6 c1 18. c1 ab8 19. c4 fc8 20. c3 f4 21. a7 b4 22. a6 d8 23. d5 d5 24. cd5 e4 25. c7 a3 26. f1 f6 27. c4 d6 28. c6 d5 29. c4 h5 30. h3 b7 31. e1 a5 32. a1 a7 33. b3 da8 34. b6 g6 35. f6 1−0 Bok - Nijber Groningen 2010. 1. e4 c5 2. f3 e6 3. d4 cd4 4. d4 a6 5. c3 c7 6. d3 f6 7. 0-0 d6 8. f4 b5 9. e2 bd7 10. h1 b7 11. d2 e7 12. b4 0-0 13. a4 ba4 14. a4 fe8 15. aa1 f8 16. b3 e5 17. fe5 e5 18. a5 d5 19. b7 eg4 20. f4 b4 21. d5 d5 22. g4 b7 23. b1 e7 24. g5 c5 25. f3 c7 26. e5 e6 27. e3 1−0 Andrijasjan - [iven Groningen 2010. 1. e4 c5 2. e2 d6 3. g3 f6 4. g2 g6 5. c3 g7 6. d4 0-0 7. 0-0 bd7 8. h3 e5 9. e3 e8 10. d2 cd4 11. cd4 ed4 12. d4 e5 13. c3 c6 14. e3 e6 15. b3 c4 16. e1 b4 17. d4 c6 18. e3 b4 19. c1 a5 20. a3 c6 21. d2 c7 22. d3 ad8 23. f4 b5 24. ac1 b8 25. d1 b4 26. cd5 d5 27. d5 d5 28. d5 e7 29. d2 b5 30. f1 b7 31. ab4 d5 32. ba5 de4 33. a6 b2 34. b2 b2 35. b1 c3 36. ed1 d1 37. d1 f5 38. c5 1−0 Smets - Giri Amsterdam 2010. 1. f3 f6 2. c4 g6 3. c3 g7 4. g3 0-0 5. g2 d6 6. d4 bd7 7. 0-0 e5 8. e4 ed4 9. d4 e8 10. e1 a6 11. h3 b8 12. g5 h6 13. e3 e5 14. b3 c5 15. de2 b5 16. f4 ed7 17. d6 b4 18. a4 e4 19. e4 e4 20. ad1 e8 21. c5 e3 22. d7 e2 23. e2 e2 24. b8 b7 25. c6 c6 0−1 Narodicki - Gupta Groningen 2010. 1. e4 e6 2. d4 d5 3. d2 f6 4. e5 fd7 5. d3 c5 6. c3 c6 7. gf3 g6 8. h4 h6 9. 0-0 g5 10. hg5 hg5 11. g4 b6 12. a4 a6 13. g2 e7 14. h1 h1 15. h1 a7 16. f1 b5 17. d1 cd4 18. cd4 d4 19. e3 c5 20. g5 e5 21. f4 c4 22. e1 e7 23. h4 e3 24. e3 f3 25. h8 f8 26. f6 d4 0−1

Internacionalni majstor iz Bijeqine i FIDE majstor iz Bawaluke poslije devet kola sakupili po sedam poena, ali su dodatni kriterijumi bili na strani Stojanovi}a
PI[E: DARKO PA[AGI] darkop@glassrpske.com

OBUDOVAC - Prvi {ahovski memorijal “Milan Borovnica“, odigran u Obudovcu, protekao je u znaku internacionalnog majstora Dalibora Stojanovi}a iz Bijeqine i bawalu~kog FIDE majstora Nikole Laki}a. Wih dvojica su sakupila po sedam poena iz devet partija, ali je prvo mjesto, zahvaquju}i boqim dodatnim kriterijumima, pripalo Stojanovi}u.

U OBUDOVCU nastupilo 25 igra~a
Nastupilo je 25 {ahista iz Bra tun ca, Bi jeqine, Br~kog, [amca, Bawaluke i Obudovca. Petorici prvoplasiranih uru~ene su nov~ane nagrade. Organizator turnira je [ahovski klub Obudovac, novi ~lan Premijer lige BiH, a sudio je Petar Andri} iz Obudovca. Poslije zavr{enog turnira ~lanovi Kluba pisaca “Savovawe“ iz [amca prire di li su kwi`e vno ve ~e

Nikola Laki}

FOTO: GLAS SRPSKE

posve}eno Milanu Borovnici, ko ji je pre mi nuo 2009. go di ne u Bawalu ci. Na da hnu to i to plo o {a his ti pjesniku govorili su u ime Kluba pisaca Ilija Pavlovi} i Stanko Piva{evi}, a u ime klu ba do ma }i na Du {an \. Pavlovi}, Vaso Bojani} i Nikola Laki}. Kona~an plasman: Dalibor Stojanovi}, Nikola Laki} po 7, Miladin Gavri}, Dobrislav Stojanovi} po 6,5,

Nenad Puri}, Slavko Rosi} po 6, Sa{a Petrovi}, Zoran Popovi} po 5,5, Zoran Marjanovi}, Dragan Topi}, Zoran Spasenovi} po 5, Du{an \.

Pavlovi}, Vaso Bojani}, Slobodan Ili}, @eqko Josipovi}, Si mo Lu ji} po 4,5, Stojan Blagojevi}, Ivan Jovi}, Milan Simi} po 4, Du-

{an D. Pavlovi}, Pero Stevanovi} po 3,5, Mile Blagojevi}, Jo vo Ja}i mo vi} po 3, Savo Bumbulovi} 2,5, Ratko Mihajlovi} 2.

Milan Borovnica
[ahovski majstor Milan Borovnica ro|en je 1930. u Beogradu, a u Bawaluci je `ivio od 1952. godine. Nastupao je za vi{e {ahovskih klubova, pri ~emu je [K Obudovac bio posqedwi od wih. Bio je uspje{an i na kwi`evnom planu, objaviv{i pet kwiga poezije. Neke pjesme su mu prevedene i na engleski jezik. Zastupqen je u pojedinim antologijama satire i humora. Radni vijek proveo je u Bawaluci kao advokat. Bio je vedar, galantan i duhovit ~ovjek, veoma omiqena li~nost me|u {ahistima, ali i me|u obi~nim qudima.

Jotanovi}u prvo mjesto
KOTOR VARO[ - Primjenom dodatnih kriterijuma, za pobjednika 28. open tur ni ra “Pro leks 2008“, igra nog u Ko tor Va ro {u, progla{en je doma}i igra~ Dragoslav Jotanovi}. On je sakupio 8,5 poena, koliko je imao i drugoplasi ra ni Vo ji slav Bor ja no vi}. Na tur ni ru ko ji je, u Sredwo {kol skom cen tru “Nikola Tesla“, organizovao [ahovski klub Proleks, nastupila su 23 takmi~ara. Odi gra no je de vet ko la, a tem po je bio 15 mi nu ta po u~esniku. - Ra du je me po bje da na tur ni ru, po se bno ka da je izborena u jakoj konkurenciji - rekao je Jotanovi}.

Odigran 28. tradicionalni turnir “Proleks 2010“

JOTANOVI] trijumfovao ~etvrti put
Trojici prvoplasiranih nagrade i medaqe je u ime [a hov skog klu ba Pro leks uru~io Slobodan Te{i}, dok je pobjedniku pripao i pehar. Ta ko |e su na gra |e ni Mo mir Ka ra li} kao naj boqe plasirani veteran, te omladinac Radoslav Miji}. Ina ~e, bio je ovo ~et vrti tri jumf Jo ta no vi }a, koji je na ovoj smotri jo{ po bje |i vao 2002, 2003. i

Vojislav Borjanovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Rje{ewe:1. e5 e5 (1. ... de5 2. e4) 2. e5 bc3 3. g4 1−0

2007. godine. Ko na ~an pla sman: Dra goslav Jotanovi}, Vojislav Bor ja no vi} po 8,5, Ser gej Mol~anov 6,5, Branko Marjanovi} 6, ^edo Tepi}, Bogdan Sa vi} 5,5, Si mo Kos tre{, Stojan Eski}, Slobodan Te{i}, Mo mir Ka ra li}, Je len ko Kra gi}, Raj ko Markovi}, Miladin Jovanovi}, \ura| Stankovi}, Stojan Petrovi} po 5, Radovan Ba {i} 4,5, Zo ran Cvet ko vi}, Ra do slav Mi ji} po 4, Obrad Cicmanovi}, Stefan Mi ki} po 3, Ne boj {a [o bi} 2, Neboj{a Miji}, Bo{ko Tri fu no vi} po 1,5 poen. D. P.

Dijagram 126
Grifits - Evans Zigen 1970.

Bijeli igra i dobija

FOTO: AGENCIJE

Navija~ice `ele sre}ne praznike
Poslije svih golova, ko{eva, poena, {uteva, udaraca, prekr{aja, tajmauta, poluvremena, pobjeda i poraza, i sportisti su na zaslu`enom odmoru. Dok oni odmaraju, sre}ne praznike svim zaqubqenicima u sport `ele navija~ice koje uveseqavaju publiku to kom ra zli ~i tih uta kmi ca {i rom planete.

Tokom novogodi{wih praznika sportisti na zaslu`enom odmoru

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->