P. 1
Oslobođenje [broj 23039, 13.2.2011]

Oslobođenje [broj 23039, 13.2.2011]

|Views: 458|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 13. 2. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.039

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

BiH BEZ VLASTI
mo`e 100 godina
2. strana

Zbog banaka na neuropsihijatriju

Muke `iranata
Iz N/FSBiH tvrde

6. strana

Begovi} nije smio braniti protiv Birminghama!
Kairo ju~er
Reuters

48. strana

Nakon pada egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka

Historijske promjene

na Bliskom istoku
I to se de{ava na su|enjima
11. strana

14 - 15. strana

DANAS PRILOG

Tihi rat vje{taka balisti~ara

Incident u Udru`enju Sand`aklija

Ga|ali se ~a{ama na sastanku

10. strana

U @I@I
Dodik iz Banje Luke poru~io

2

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Mehmedovi} o izgradnji dr`avnog zatvora

Nema plana
implementaciju
Posebna specifi~nost predmetnih odluka je definisanje statusa lica odgovornih za implementaciju projekta, cijeni Mehmedovi}
U ovoj fazi jo{ nisu usvojeni planovi, niti utvr|eni rokovi implementacije projekta izgradnje dr`avnog zatvora, s obzirom na to da su tek imenovana lica odgovorna za njegovu realizaciju. Ovo je za Oslobo|enje istakao [emsudin Mehmedovi}, zastupnik u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH. ganizacije utvr|ene zakonom. Zavodom u izgradnji rukovodi direktor imenovan u rangu sekretara sa posebnim zadatkom. - Odredbama va`e}ih pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva pravde, sve do juna 2010. predvi|ena je osnovna organizaciona jedinica Pritvorska jedinica i Zavod za izvr{enje krivi~nih sankcija na dr`avnom nivou, u izgradnji. U okviru osnovne organizacione jedinice predvi|ena je i unutarnja organizaciona jedinica Odsjek za koordinaciju i kontrolu izgradnje Zavoda za izvr{enje kaznenih sankcija, u izgradnji Odsjek za izgradnju zavoda na dr`avnom nivou (u dva ~lana razli~it naziv jedinice), navodi Mehmedovi}.

i roka za
jedinicu Odsjek za Pritvorsku jedinicu i izvr{enje pritvora i kazne zatvora. Dakle, Jedinica za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija ukida se kao organizaciona jedinica Ministarstva pravde BiH. U isto vrijeme, u junu 2010. Vije}e ministara BiH donosi i odluku o uspostavljanju Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH. Pozivaju}i se, izme|u ostalog, na odredbe navedene odluke, ministar pravde donosi - odluku o unutra{njoj organizaciji Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH. - Posebna specifi~nost iz predmetnih odluka je definisanje statusa lica odgovornih za implementaciju projekta. Lica odgovorna za implementaciju projekta ne zasnivaju radno-pravni status, ve} se anga`uju po ugovoru o djelu, sa utvr|enim iznosom naknade do okon~anja projekta, navodi Mehmedovi}.
A. TERZI]

Milorad Dodik: Bo{njaci samo idu po svijetu i petljaju i la`u

BiH bez vlasti
Za Evropu }emo uraditi samo ono {to moramo, ali ne}emo odustati od svojih principa pa ako to i zna~i da nema vlasti u BiH, onda je nema i onda mo`emo ovako sto godina, poru~io je predsjednik RS-a Milorad Dodik. U ju~era{njem obra}anju novinarima u Banjoj Luci Dodik je naglasio da „ako Bo{njaci `ele BiH u budu}nosti, onda }e morati da nam nude vi{e“ . „Mora}e da nas dr`e malo zadovoljnijim, umjesto da zadovoljavaju svoju sujetu“ istakao je Dodik. , Govore}i o procesu formiranja vlasti na dr`avnom nivou, predsjednik RS-a istakao je da „HSP nije i ne mo`e biti na{ partner, ona je fa{isti~ka organizacija ~iji simboli vrije|aju srpski narod“ . vi}a u svijet pa da ponovi sve la`i o Srbima“ rekao je Dodik. , Osvr}u}i se na sastanak s kancelarkom Njema~ke Angelom Merkel u petak u Berlinu, Dodik je kazao da su okosnicu razgovora ~inile teme vezane za reforme Ustava BiH, mogu} razvoj situacije u BiH, evropske integracije i iznala`enje na~ina da BiH dobije sredstva iz fondova EU. „Mi cijenimo napore Njema~ke koja bitno determini{e uslove priklju~enja Evropskoj uniji, pogotovo jer Njema~ka ni na koji na~in ne uslovljavanitivr{ipritisak na nas“ ka, zao je Dodik. Prema njegovim rije~ima, u Berlinu mu je re~eno da se Njema~ka ne}e i ne `eli mije{ati u proces konstituisanja vlasti u BiH. Kada su u pitanjuustavnepromjene, predsjednik RS-a rekao je da je njema~koj kancelarki prenio stav da je spreman da se Ustav BiH izmjeni u dijelu koji se odnosi na provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} Finci, kako bi se otklonila diskriminacija u pogledu izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH.

Prvobitne odluke
Vije}e ministara BiH je u 2007. donijelo odluku o formiranju Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija na dr`avnom nivou. ^lanom 3. odluke definisano je da }e Jedinicom za implementaciju projekta rukovoditi upravnik pritvorske jedinice i Zavoda u izgradnji Ministarstva pravde BiH, kao koordinatora projekta. Odredbama ~lanova 4. i 6. Zakona o osnivanju Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH propisano je da je Zavod upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravde. Zavod u izgradnji je privremena unutra{nja organizaciona jedinica Ministarstva sa specifi~nostima or-

mo`e 100 godina
Predsjednik RS-a ponovio da se Srbi ne osje}aju dobro u BiH, te konstatovao da se onda postavlja pitanje - {ta }emo zajedno

Izmjene Pravilnika
Izmjenama i dopunama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva pravde, usvojenog 20. juna 2010. od Vije}a ministara BiH, mijenja se naziv osnovne organizacione jedinice i glasi Pritvorska jedinica Zavoda za izvr{enje krivi~nih sankcija, a za unutra{nju organizacionu

O Izetbegovi}u
„Osnovni principi Daytona su nacionalni balans konstitutivnih naroda, konsenzus i rotacija – to je princip koji se mora odr`ati, jer je to su{tina opstanka BiH“ izjavio je Dodik, , ponoviv{i da na ~elu Vije}a ministara BiH, zbog po{tivanja principa rotacije, mora biti Hrvat i to „Hrvat iz stranke koja predstavlja volju i ima izvorni autoritet hrvatskog naroda, a ne iz SDP-a BiH“. „Mi na taj na~in branimo interese Srba, jer ako taj princip rotacije sada izgubimo, mo`da nikada vi{e ne}emo mo}i biti na ~elu ministarskog Vije}a“ rekao , je Dodik. Predsjednik RS-aponovio je i da se Srbi ne osje}ajudobro u BiH, te konstatovao da se ondapostavljapitanje {ta }emozajedno. „Mi se ne osje}amo dobroovdje, jer Bo{njacisamo idu po svijetu i petljaju i la`u, {to potvr|uje i samojedanizlazakBakiraIzetbego-

Sarajevski krugovi
„Drugi `ele da se te promjene odnose na sam na~in izbora ~lanova Predsjedni{tva na na~in da se oni biraju u Parlamentu BiH i to je za nas neprihvatljivo“ podvukao je Dodik. , Predsjednik RS-a kazao je kako Evropa, kao uvjet za ~lanstvo u EU ne tra`i ustavnu klauzulu. „To je potreba sarajevskih krugova, a ja isti~em da nema ustavne klauzule prema kojoj bi se o pitanjima vezanim za prilago|avanje zakonodavstvu Unije odlu~ivalo samo na nivou BiH“ pojasnio je Dodik. ,
G. KATANA

V I J E S T I

Doris Pack

BiH treba prihvatiti pru`enu ruku Njema~ke
Politi~ari u BiH bi trebali iskoristiti pru`enu ruku kancelarke Merkel, u cilju pokretanja politike koja }e biti u slu`bi naroda. To smatra specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack. Ona je navela da je Njema~ka radila na zaustavljanju rata u BiH i da je njeno pravo i obaveza da u~ini ne{to i pomogne BiH. Ona istovremeno poziva EU da konkretnim rje{enjima poka`e da je posve}ena napretku BiH. Razgovori o ustavnim reformama, koje lideri politi~kih partija iz BiH vode sa njema~kim zvani~nicima u Berlinu, prema rije~ima predstavnice njema~kih parlamentaraca u Evropskom parlamentu i izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pack, predstavljaju dobar signal i pokazuju da je Njema~ka zainteresovana za situaciju u BiH. Prema njenim rije~ima, narodu u BiH je potreban neko, kao {to su kancelarka Angela Merkel i nje-

ni saradnici, kako bi im stavili do znanja da je krajnje vrijeme da se ne{to u~ini: “Jo{ imam nadu, ali nikad se ne zna. Poznajem politi~are u BiH i mislim da bi, ako su zaista iskreni u namjeri da u~ine dobro za BiH, trebalo da iskoriste pru`enu ruku Angele Merkel i po~nu da provode politiku koja }e biti u slu`bi naroda.”

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011. Istekao rok, CIK dostavio odgovore novoizabranim delegatima

U @I@I

3

Bez uslova za novi saziv Doma naroda
Centralna izborna komisija BiH na adrese 25 novoizabranih delegata u kantonalnim skup{tinama iz SDP-a, SDA, NSRB-a, BOSS-a i Na{e stranke dostavila je pisane odgovore u kojim ih obavje{tava kako se nisu stekli zakonom propisaniuslovi za potvr|ivanjerezultata posrednih izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH, te se samim tim nisu stekli ni uslovi za objavu istih u Slu`benom glasniku BiH, doznaje Oslobo|enje.

Ju~er je istekao rok do kojeg su novoizabrani delegati iz SDP-a, SDA, NSRB-a, BOSS-a i Na{e stranke dali CIK-u da im odgovori na njihov zahtjev kojim su od te institucije zatra`ili da im izda uvjerenje o dodjeli mandata u Dom naroda Parlamenta FBiH

Zahtjevi bez rezultata
Ju~er je istekao rok do kojeg su novoizabrani delegati iz SDP-a, SDA, NSRB-a, BOSS-a i Na{e stranke dali CIK-u da im odgovori na njihov pisani zahtjev kojim su od te dr`avne institucije zatra`ili da im izda uvjerenje o dodjeli mandata u Dom naroda Parlamenta FBiH, dostavi izjave o prihva}anju mandata i obavljanje ostalih tehni~kih radnji radi preuzimanja mandata. Podnosioci zahtjeva naveli su da ih CIKBiH svojim ne~injenjem predmetnih radnji spre~ava u preuzimanju prava i obaveza koje proisti~u iz dodijeljenog mandata. - Poglavljem 10, potpoglavlje B, Izbornog zakona BiH propisan je izbor ~lanova Doma naroda Parlamenta FBiH. Odredbom ~lana 10.10, odnosno 20.16 Izbornog zakona BiH propisano je da kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH - po 17 iz reda bo{nja~kog, srpskog i hrvatskog naroda te sedam iz reda ostalih. Nadalje, ~lanom 2.9 stav 1 ta~ka 9. Izbornog zakona BiH propisa-

Iz CIK-a su podsjetili da su utvr|eni (ali ne i potvr|eni) rezultatiposrednihizborakoji su provedeni u skup{tinamaUnsko-sanskog, Tuzlanskog, Zeni~ko-dobojskog, Bosanskopodrinjskog i KantonaSarajevo uz napomenu da iz tri kantonalneskup{tine (TK-a, ZDKa i KS-a) nijeizabranzakonom propisan broj delegata pripadnikaodgovaraju}egnaroda. Radi se o ukupno pet delegata - dva iz reda ostalih koji nisu izabrani u Skup{tini TK-a, dva delegata koja nisu izabrana u ZDK-u (po jedan iz srpskognaroda i iz redaostalih), te jedan iz srpskog naroda koji nedostaje iz KS-a. - Popunanedostaju}ihdelegataizvr{it}e se u skladu sa ~lanom 10.16 Izbornog zakona BiH u kojem se, izme|u ostalog, navodi da CIKBiHvr{iponovnu raspodjelu mjesta koja se ne mogupopuniti iz jednog kantona odmah po zavr{etku prvog kruga izbora delegata u Dom narodaParlamentaFBiH u svimkantonima, saop}eno je iz te dr`avneinstitucije. sniku BiH, stoga je preuranjeno vr{enje tehni~kih radnji navedenih u va{em aktu, naglasila je Had`iabdi} u odgovoru. IZ CIK-a BiH shodno navedenom, nagla{avaju da sastav Doma naroda Parlamenta FBiH, izabran nakon op}ih izbora 2006, ostvaruje svoja prava i vr{i svoje du`nosti sve do objave rezultata izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH u Slu`benom glasniku BiH. - Do sada nisu okon~ani posredni izbori za Dom naroda Parlamenta FBiH te se nisu ispunili uslovi iz ~lana 5.32 Izbornog zakona BiH da CIKBiH potvrdi izborne rezultate za taj organ vlasti, navedeno je u odgovoru.
A. TERZI]

Proces okon~an samo u pet kantona

Dom naroda Parlamenta FBiH: Zaklju~eno kako dosada{nji saziv i dalje legitimno crpi svoja prava

no je da CIKBiH utvr|uje i potvr|uje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhva}enih ovim zakonom, ovjerava da su ti izbori provedeni u skladu s zakonom i objavljuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhva}enih tim aktom. Trenutno stanje je, me|utim, da jedan broj kantonalnih zakonodavnih tijela jo{ nije izvr{io izbor delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH, {to je suprotno ~lanu 10.13 Izbornog zakona BiH. Iz te ~injenice proizlazi da se jo{ nisu stekli uvjeti da CIKBiH izvr{i potvr|ivanje rezultata posrednih izbora delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH i objavu istih u Slu`benom glasniku BiH, u skladu s navedenim ~la-

nom Izbornog zakona BiH, stoji u dopisu koji je potpisala predsjednica CIK-a Irena Had`iabdi}. Iz te dr`avne institucije naveli su da je ~lanom 1.3 a stav 1 zakona propisano da ~lanovi predstavni~kih tijela izabrani u skladu s tim aktom, osim u slu~ajevima utvr|enim ~lanom 1.10 zakona, ne mogu se opozvati, a prava i du`nosti po~inju im danom konstituiranja predstavni~kih tijela. U skladu s ~lanom 2.9 stav 1 ta~ka 10. Izbornog zakona BiH, CIKBiH, nagla{eno je, izdaje uvjerenja osobama koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH obuhva}enih zakonom, dok je shodno ~lanu 1.3a stav 3 istog akta, imenovani nosilac mandata, izabran na ne-

posrednim i posrednim izborima, du`an da potpi{eizjavukojom odbija ili prihva}a mandat.

Nema spre~avanja
- U vezi s navedenim, obavje{tavamo vas da CIKBiH postupa u okviru zakonskih i podzakonskih normi, te ni na koji na~in ne vr{i spre~avanje u preuzimanju prava i obaveza koje proisti~u iz dodijeljenog mandata, budu}i da je navedenom odredbom Izbornog zakona BiH propisan rok za preuzimanje istih. Nadalje, ~lanom 1.3a stav 2 Izbornog zakona BiH propisano je da mandat ~lanova predstavni~kih tijela izabranih na redovnim izborima traje ~etiri godine i te~e od dana objavljivanja rezultata izbora u Slu`benom gla-

Ivo Josipovi} u BiH

Vije}e sigurnosti UN-a

Bo`o Ljubi}

Nova gripa u RS-u

Nagrada Slobode
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi} boravit }e u Sarajevu u ponedjeljak, 14. februara, gdje }e primiti nagradu Sloboda za doprinos miru i su`ivotu u slobodi, prenosi Fena. To priznanje dodijelio mu je Me|unarodni centar za mir iz Sarajeva, a tradicionalno se dodjeljuje povodom Me|unarodnog dana ljudskih prava. Dobitnici priznanja su pojedinci i kolektivi koji svojim stvarala{tvom ostavljaju zna~ajna svjedo~anstva o vrijednostima borbe za ljudska prava. U sklopu posjete Sarajevu predsjednik Josipovi} }e posjetiti Muzi~ku akademiju te prisustvovati sve~anosti, 120. obljetnici ro|enja Tina Ujevi}a u sklopu Me|unarodnog festivala Sarajevska zima.

Alkalaj sa Ban Ki-moonom
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj je, uime BiH, u~estvovao na otvorenojdebatiVije}asigurnostiUN-a o temi“Odr`avanje me|unarodnog mira i sigurnosti me|uzavisnost sigurnosti i razvoja“ organi, ziranoj na inicijativu Brazila, koji predsjedava VS-om UN-a. Veliki broj zemalja koje su u~estvovale na spomenutojdebatiizrazile su zadovoljstvo te pozdravile tematsku debatu “Postkonfliktnaizgradnjamira: izgradnjainstitucija“ koju je BiH organizirala tokom , predsjedavanjaVS-om UN-a u januaru2011. Na marginama otvorene debate VS-a UN-a, Alkalaj se susreo s generalnimtajnikom UN-a.

Klju~ vlasti u Federaciji BiH
Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} smatra da klju~ za formiranje vlasti na federalnom i na nivou BiH treba da bude ve}ina u nacionalnim klubovima u domovima naroda. Istakav{i da je za ovaj prijedlog dobio jednoglasnu podr{ku Predsjedni{tva stranke, Ljubi} je pojasnio da stranke, koalicije ili blokovi koji ostvare ve}inu u nacionalnim klubovima u domovima naroda treba da budu faktori koji }e odlu~uju}e uticati na formiranje izvr{ne vlasti. On je osudio najave konstituisanja Doma naroda Parlamenta FBiH bez zavr{enih izbora u svim kantonima.

48 novooboljelih
U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata Institutu za za{titu zdravlja RS-a prijavljeno je 48 novooboljelih od H1N1, ~ime se ukupan broj pove}ao na ~ak 713, prenosi Fena. Klini~ki centar Banja Luka evidentirao je 46 pozitivnih na H1N1 tokom analize na brzi test. Ukupno je u toj zdravstvenoj ustanovi hospitalizirano 148 pacijenata, a u Jedinici intenzivne medicine nalaze se ~etiri te`e oboljela. Bolnice u Bijeljini i Prijedoru tako|er su prijavile po jednog novooboljelog. Ukupan broj trenutno hospitaliziranih u RS-u je 163, a ~etiri osobe, kod kojih je bila potvr|ena nova gripa A (H1N1) su preminule.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nepravedna je podjela i na dva entiteta, ali smatramo da bi jo{ ve}a nepravda bila podjela na tri ili vi{e entiteta

Ljiljani protiv Vlade FBiH

Ne}e (vi{e) na ulicu, nego na Sud

Iz Sarajeva i
Luka Marke{i},
predsjednik Hrvatskog narodnog vije}a

Zenice po 60 tu`bi
U TK-u tra`e ukidanje uredbe, ali i uskla|ivanje osnovica za obra~un naknada iz pro{le i 2009. godine s prosje~nom pla}om u FBiH
U Sarajevskom je kantonu preko stotinu dobitnika najve}ih ratnih priznanja uvo|enjem prihodovnog cenzusa (oko 2.000 KM) ostalo bez prava na mjese~nu naknadu. Polovina ih je presavila tabak i tu`ila Ministarstvo za bora~ka pitanja, odnosno Vladu FBiH. }e, nemaju "za {ta uhvatiti" kako bi podnijeli tu`be. Naime, dobitnicima najve}ih ratnih priznanja u tom kantonu jo{ nisu po~ela stizati rje{enja o ukidanju prava na mjese~nu naknadu. Oko 30 pripadnika je ostalo bez primanja, ali nisu jo{ dobili rje{enja i nadaju se retroaktivnoj isplati naknada. [est ih je definitivno ostalo bez primanja budu}i su do{li pod udar cenzusa. Zlatni ljiljani i dobitnici zlatne policijske zna~ke Tuzlanskog kantona razmi{ljaju o tu`bama, ali po drugom osnovu. Najprije }e od Vlade FBiH tra`iti uskla|ivanje osnovice po kojoj im se obra~unavaju primanja (za pro{lu i 2009. godinu) s prosje~nom pla}om u FBiH iz pro{le godine. "Ako to ne urade, slijede tu`be. [to se cenzusa ti~e, mislimo da ga treba ukinuti ili barem zamrznuti dok se ne donese zakon o cenzusu u kojem bi jasno pisalo da njemu podlije`u svi bud`etski korisnici. Ne vjerujemo da }e se taj zakon donijeti, stoga predla`emo ukidanje uredbe o cenzusu za zlatne ljiljane. Ne urade li vlasti tako, eto osnova da ih se tu`i zbog diskriminacije", obja{njava Aljo Bo{njakovi}, predsjednik Saveza dobitnika najve}ih ratnih priznanja TK-a. Uzgred, i u Zeni~ko-dobojskom kantonu najmanje 60 dobitnika priznanja sprema se tu`iti Vladu FBiH.

DOBAR

LO[

ZAO

Patrick Moon
Amerika i njen ambasador u BiH Patrick Moon jo{ su jednom potvrdili konkretnu privr`enost BiH i njenom putu ka ~lanstvu u NATO-u i EU. Moon je jo{ jednom naglasio da }e SAD rado pomo}i na{oj zemlji da provede sve potrebne reforme prilikom posjete Mostaru gdje se provodi program za tranziciju biv{ih vojnika.

Prvo osnovica
"Jedni su ih tu`ili zbog toga {to misle da su i nakon isteka roka imali pravo predati zahtjev za nastavak isplate naknada, drugi jer im je po smrti dobitnika priznanja ukinuto pravo naslje|ivanja premda zakon ka`e da porodica umrlog dobitnika ima pravo naslijediti naknadu bez obzira na datum smrti. Tre}i misle da je uvo|enje cenzusa samo jednoj kategoriji stanovni{tva ni{ta drugo do diskriminacija", obja{njava izvor Oslobo|enja. U Hercegova~ko-neretvanskom kantonu se, objasnit

Anto Lozan~i}
Zastupnik HSS — NHI-ja u Skup{tini SBK-a Anto Lozan~i} za na{u novinu je izjavio kako bi premijer u ovom kantonu trebao biti iz HDZ-a, tvrde}i pri tome da su oni u ovoj stranci potpuno realni i normalni. Dodaje kako bi trebalo po{tivati izborne rezultate, a SDP poziva da shvati ozbiljnost svojih postupaka (imenovanje premijera kantona).

Bez naknade
Podsjetimo, Uredba o prihodovnom cenzusu objavljena je u Slu`benom listu FBiH 28. aprila pro{le godine, a 30. april je bio rok za podno{enje zahtjeva. Dakle, dobitnik priznanja imao je dva dana da skupi dokumente i preda ih nadle`nim. Prema posljednjim podacima, bez naknade su ostala 834 dobitnika najve}eg ratnog priznanja.
A. B.

Zoran Mili}
Biv{i ministar saobra}aja, trgovine i turizma Tuzlanskog kantona Zoran Mili}, bez posla je ostavio 20 radnika hotela Lukavac. Razlog je {to biv{i ministar, koji o~igledno nikome nije odgovarao za svoj (ne)rad, nije htio potpisati kategorizaciju ovoga hotela, {to je za posljedicu imalo ostavljanje ljudi na ulici.

SIPA
Agencija za istrage i za{titu (SIPA) sama je sebe pohvalila za rezultate koje je postigla u 2010. godini u borbi protiv kriminala, terorizma, ratnih zlo~ina, trgovine opojnim drogama i oru`jem. Iako je ova agencija zapa`ena u nekim akcijama, neke je i dobro „proma{ila“, a jo{ se pamti otpu{tanje Dragana Luka~a, pomo}nika Mirka Luji}a, svemo}nog direktora SIPA.

VIJEST U OBJEKTIVU Sigurni pod {ljemom!
Kako bi na najplasti~niji na~in pokazalikolikosigurno se osje}aju u “najsigurnijem gradu u regiji“ , aktivisti i aktivistice Pokreta Dosta! ispred sarajevske Katedrale izveli su performans “Moj privatnibunker“ Izgradili su bunker od . vre}a, stavili{ljemove i sakrili se kako bi na ironi~an na~in pokazali kako je jedinomogu}ebitisiguran u Sarajevu, gdje se skoro svaki dan desi pucnjava ili neko baci bombu. Performansom `ele da skrenu pa`nju javnosti i svih nadle`nih na op}u nesigurnost.

Foto: Amer KAJMOVI]

VIJEST U

BROJU

je izdanih kartica u 2009, ka`u podaci Centralne banke BiH koja kartice za pro{lu godinu jo{ nije prebrojala.

1.773.758

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.

INTERVJU

5

Ivan Jurilj, direktor Asocijacije za regionalni razvitak Hercegovine

Bosna i Hercegovina ne stimulira ulaga~e
^ak i kad se dobiju sve potrebne dozvole za realizaciju investicije, dolazimo na po~etnu poziciju, a tol je pitanje po ~emu smo to mi konkurentni da ulaga~ do|e u BiH, a ne u Hrvatsku, Srbiju ili Crnu Gorul
Razgovarao: Jurica GUDELJ

• Ne da vno je u Mos ta ru odr`an Ekonomski forum gospodarstvenika regije Hercegovina o temi ‘’Pravci razvoja Hercegovine: komparativne prednosti, problemi i pretpostavke’’. Kakve smo poruke dobili s tog foruma? - Gospodarski forum je organizirala Gradska uprava Mostara u suradnji s REDAH-om, a povod je bila i posjeta izaslanstva parlamentarnog povjerenstva Bu des ta ga za su ra dnju Nje ma~ke i BiH, po pitanju intenziviranja suradnje Njema~ke i njenih regija s BiH. Ovaj forum je bio u potpunosti orijentiran gospodarskim temama. Ciljali smo na susrete menad`menata privatnih firmi i na~elnika hercegova~kih op}ina, odnosno onih ljudi koji mogu doprinijeti stvaranju boljeg poslovnog ambijenta u Hercegovini. Kreiranje mogu}nosti za bolje povezivanje Hercegovine s regijama iz EU, u ovom slu~aju Njema~ke, kao i otvaranje suradnje izme|u pri-

vatnih kompanija iz Njema~ke i BiH nam je bio jedan od ciljeva i u tomu smo uspjeli. Mi `elimo stimulirati ulaga~e da do|u u Hercegovinu, ali istovremeno i koristiti fondove EU kako bismo pobolj{ali ekonomski razvoj Hercegovine. • [to je najve}a prepreka stranim ulaga~ima koji `ele do}i u BiH, a time i Hercegovinu?

Primjeri iz susjedstva
- Te{ko je govoriti o svakom individualnom problemu, no kroz kontakte sa stranim ulaga~ima vidljivo je kako im najvi{e smeta brzina realizacije investicija. To je problem i doma}im i stranim ulaga~ima jer su pravila za sve istovjetna. Pravna regulativa, brzina izdavanja dozvola, brzina cijele administracije da se jedna investicija realizira - sve su to veliki problemi za ulaga~e. Cijeli institucionalni ambijent nije stimulativan za ulaga~e. Jednostavno, poslovni ambijent je velika prepreka ulaga~ima. Poseban je pro blem kom plek snost na dle`nosti raznih institucija. ^ak i kad se dobiju sve potrebne dozvole za realizaciju investicije, dolazimo na po~etnu poziciju, a to je pitanje po ~emu smo to mi konkurentni da ulaga~ do|e u BiH, a ne u Hrvatsku, Srbiju ili Crnu Goru? Na{ poslovni ambijent nije dovoljno dobar kako bismo privla~ili investicije. REDAH tu poku{ava pomo}i svim zainteresiranim stranama. Susjedne dr`ave, za razliku od BiH, daju razli~ite vidove institucionalne podr{ke ulaga~ima.

POVEZIVANJE Kreiranje mogu}nosti za bolje povezivanje Hercegovine s regijama iz EU, u ovom slu~aju Njema~ke, kao i otvaranje suradnje izme|u privatnih kompanija iz Njema~ke i BiH nam je bio jedan od ciljeva i u tomu smo uspjeli. Mi `elimo stimulirati ulaga~e da do|u u Hercegovinu
• Unato~ svemu nabrojanom, ulaga~i ipak dolaze u Hercegovinu. Koje su to na{e prednosti u odnosu na regije susjednih zemalja? - Prednosti u svakom slu~aju postoje, ali same po sebi nisu dovoljne. Na{e velike prednosti su ogromni neiskori{teni potencijali poput geostrate{kog polo`aja. Hercegovina treba apsolutno biti dio turisti~ke ponude za turiste koji dolaze na Jadran, jer smo u samom zale|u jadranske obale. Potom, Zra~na luka Mostar je u potpunosti neiskori{tena, Luka Plo~e je svega sat vremena vo`nje udaljena od Mostara. Potencijali Me|ugorja su svima poznati, a o prirodnim, poljoprivrednim i prometnim potencijalima da i ne govorimo. Ipak, sve to i dalje ostaje na razini potencijala. • Na koji na~in REDAH poku{ava pomo}i iskori{tavanju potencijala koje spominjete? bilo kojem hercegova~kom gradu. Tu je i baza podataka svih poduze}a registriranih u Hercegovini i sli~no. Taj projekt je financirala EU i zavr{en je prije tri godine. Me|utim, taj projekt je samoodr`iv te `ivi i danas. Tako|er, zbog promocije stranih ulaganja u Herce go vinu svrstani smo me|u top deset regija jugoisto~ne Europe. Potom, tu je i projekat vau~er {ema za sufinanciranje kori{tenja konsultantskih usluga. Ovaj projekat poku{ava rije{iti problem dostupnosti usluga konsultantskih kompanija i financiran je kroz suradnju s vladom [panjolske. Imamo oko 50 konsultanata koji su na raspolaganju potencijalnim investitorima. Radimo i projekte na razvoju poslovne infrastrukture, turizma, ruralnoga razvoja i brojne druge projekte.

Promovirati Hercegovinu
- Mi pokrivamo cijeli prostor Hercegovine i jedina smo takva agencija u BiH. Objedinjavamo sve op}ine u Hercegovini. Na toj razini poku{avamo stimulirati gospodarski razvitak. Mi nemamo ni zakonsku ni institucionalnu mo} da samostalno razvijemo Hercegovinu, no mo`emo stimulirati razvoj. Mi poku{avamo promovirati regiju Hercegovine. Tako smo u sektoru poduzetni{tva kroz projekt Regionalnog informativnog centra (www.ric.ba) uvezali sve op}ine Hercegovine u jedan informati~ki sustav pomo}u kojega sada imamo na jednom mjestu sve informacije vezane za ulaganje u

PROBLEMI Pravna regulativa, brzina izdavanja dozvola, brzina cijele administracije da se jedna investicija realizira - sve su to veliki problemi za ulaga~e. Cijeli institucionalni ambijent nije stimulativan za ulaga~e

TAKORE]I... MISLI
“Mislim da Bosna i dalje opstaje samo zahvaljuju}i sna`nom prisustvu me|unarodne zajednice! Dayton je zaustavio rat, ali je, s druge strane, stvorio sistem koji nije provediv u praksi. Tri naroda su i dalje ekstremno podijeljena. Srbi do`ivljavaju RS kao svojudr`avu, Hrvatima se ne svi|a{to nemaju svoj entitet, a Bo{njaci su odli~anprimjerproblema s kojim se BiH danas suo~ava“ izjavio je , biv{i ambasador SAD-a u Srbiji i Hrvatskoj i dana{nji srbijanski lobista William Montgomery u intevjuu za Press RS-a.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Posljedice nekontrolisanog plasmana kredita po `irante

Zbog banaka
`iranti daju nove kredite. Moja snaha je u dva mjeseca podigla dva kredita, a da nijedna od tih banaka nije provjerila je li ve} kreditno zadu`ena. Kako se ovako ne{to mo`e raditi, kako neko mo`e da skida sa mog ra~una kad ho}e i koliko ho}e bez moje saglasnosti i sudske presude“, pita se na{a sagovornica. Naj~e{}e pitanje koje prevareni `iranti postavljaju je kako banke mogu tako da posluju. Odgovor je o~igledan rade jer im se dozvoljava, a mi i dalje `urimo u banke po nove pogodnosti, kredite na od go|eno pla}anje, da oro~imo {tednju...

na neuropsihijatriju
@elja da pomogne bratovoj supruzi da dobije kredit, mladu Sarajku ko{tala lije~ni~ke preporuke za le`anje na Neuropsihijatriji

Ceri} ~estitao narodu Egipta
U povodu egipatske revolucije reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustava Ceri} uputio je ju~er ~estitku narodu Egipta, prenosi Fena. - Va{i strahovi, stremljenja i vapaji su postali na{i strahovi, na{a stremljenja i na{i vapaji, stoji u ~estitki. Danas, ka`e se dalje u ~estitki, kada je nova zora slobode osvanula u va{oj domovini, u duhovnoj, kulturnoj i intelektualnoj prijestolnici arapskog i muslimanskog svijeta, zahvalni smo Uzvi{enom Gospodaru i radosna srca i mirne du{e `elimo Vam uputiti iskrene ~estitke na hrabrosti i ustrajnosti na svom putu do slobode. Egipatski narod se oslobodio straha, podigao svoj glas protiv ugnjetavanja i nepravde, zavapio za slobodom i svojim primjerom nenasilne borbe za povrat digniteta, ~asti i pravde postao kredibilni uzor ne samo arapskom svijetu ve} svim narodima svijeta. Ovo je va{ uspjeh i va{a pobjeda!, isti~e reisu-l-ulema Mustafa Ceri}, javila je Mina.

Zbog roditelja, posebno te{ko bolesnog oca, pa i svog brata, na{a sagovornica, jedna od vi{e od 300 hiljada prevarenih `iranata u BiH zamolila je da joj ne objavljujemo ime i prezime, a njen slu~aj po mnogo ~emu je specifi~an. Ne samo {to ju je prevarila vlastita snaha, `ena od brata, i na njena le|a natovarila dva kredita, niti {to joj banke sa ra~una bez saglasnosti i sudske presude skidaju rate, a od plate na ruke do bi je ci je lih 150 ma ra ka ve} }e ta agonija, koja je ovoj mladoj `eni proteklih godina donijela lije~ni~ku preporuku za neuropsihijatrijsko lije~enje i le`anje u bolnici, trajati do - 2014. godine. Na toliko rata i godina je njena snaha uzela kredite, a na{a sagovornica, koju }emo nazvati Ines, jedva je psihi~ki podnijela i ono {to joj banke ~ine od tog aprila 2009. kad je pristala snahi biti `irant za kredit.

Naj~e{}e pitanje koje prevareni `iranti postavljaju je - kako banke mogu tako da posluju

Uskra}ivanje saglasnosti
Od predsjednice sarajevskog ogranka Udru`enja za za{titu `iranata u BiH D`enane Had`imahmutovi} saznajemo da su odnedavno po~eli sa distribucijom formulara svojim ~lanovima, sa izjavom da poslodavac, tj. firma bez saglasnosti svog radnika ne mo`e banci dozvoliti administrativnu zabranu na platu. Taj formular o uskra}ivanju saglasnosti na administrativnu zabranu popuni}e i na{a sagovornica Ines te je ovjeriti u op}ini i predati u firmu gdje radi kako bi njen poslodavac obavijestio banku o tome. U Udru`enju su nam obe}ali da }emo biti obavije{teni o rezultatima ovih formulara - izjava. pri~u o tome i rezonovati kako treba, obratila se za pravnu pomo}. Re~eno joj je da se sa svim papirima javi kad otplati snahine kredite, dakle 2014. kako bi advokati mogli sudskim putem tra`iti po vrat nov ca. [to se ti~e snahe, Ines jeste pomislila i na to da razgovorom poku{a da rije{i situaciju. Snage za to joj je ponestalo pa je sa snahom poku{ala da razgovara njena majka. “Odgovor je bio negativan, ~ak su tvrdili da to nije tako, iako imam svu dokumentaciju o tome“ isti~e Ines. Pitamo , je za brata. “Brat? Ne znam. Valjda se sla`e sa svim“. Ines je morala promijeniti banku jer su je za jednu od rata po~eli nazivati iz banke i obavje{tavati “da su joj toliko i toliko skinuli sa ra~una“. Ali to nije va`ilo za administrativnu zabranu koja je stigla u njenu firmu. “Ne mam ni {ta, ni ti kao `irant mogu podi}i kredit da to isplatim. Mene su banke ograni~ile, a glavnim du`nicima ~ije kre di te ot pla}uju

Ogor~enje
Da malo pro{irimo pogled na bankarsku djelatnost u zemlji sa zabrinjavaju}ih 300 hiljada prevarenih `iranata pomogao nam je, na`alost, M. B. On nije kao Ines ~lan Udru`enja za za{titu `iranata u BiH, ali im se obratio zbog spe ci fi~nog slu~aja. Oro~io je u jednoj od banaka u Sarajevu 7.000 eura sa kamatnom stopom od 4,5 posto. Pro{la godina od tada i banka bez obavijesti ili poziva svom kli jen tu M. B. sa~injava novi, jednostrani ugovor i kamatnu stopu na oro~enu {tednju smanjuje na - 2,5 posto. Po isteku te godine postupak se ponavlja i po novom, tako|er jednostranom ugovoru banke sa samom sobom kamata je - 2,1 posto. M. B. je to tek nedavno saznao i ka`e, ne da je bio iznena|en, ve} ogor~en takvim postupkom s njim kao klijentom i s njegovim novcem koji je toj banci dao na dugogodi{nje raspolaganje.
A. S.

Diplome za 84 profesora
U Ora{ju je odr`anasve~anadodjeladiploma studentima Studija razredne nastave i pred{kolskog odgoja, javila je Fena. Tom prigodom diplome su dobila 84 profesora koja su zavr{ila studij na mostarskom Fakultetu prirodoslovnomatemati~kih i odgojnih znanosti – odjela u Ora{ju. Dekan Fakulteta prirodoslovno-matemati~kih i odgojnih znanosti Sveu~ili{ta u Mostaru Zoran Primorac istaknuo je brojnost studenata u Centru dislocirane nastave u Ora{ju, koji je prema{io brojku 1.000. Ministar prosvjete, znanosti kulture i sporta Posavskog kantona Marijan @ivkovi} kazao je kako su radovi na novoj zgradi srednje {kole pri kraju te da }e, uz srednjo{kolce, u novu zgradu useliti i prvi studenti Dislociranog centra Ora{je.

Uznemiravanje
“U roku od mjesec podigla je i drugi, valjda na osnovu dokumentacije koju sam dala za taj prvi kredit. U to vrijeme sam imala i svoj kredit, a evo ve} godinu dana iz jedne mikrokreditne organizacije uporno zovu i tra`e da pla}am i njima. Kod njih je rata 260 KM. Rekla sam im da ja dobijem 150 KM plate i da ne mogu da i to pla}am jer nemam vi{e odakle, ali svakog mjeseca redovno zovu. Vje ruj te da mi je i to uznemiravanje previ{e“, jedva ~ujemo Ines koliko tiho govori dok nam opisuje svoju nesre}u. Dok je jo{ bi la psi hi~ki do bro, mo gla po dni je ti

World Press Photo 2010.

Nagra|ena i fotografija iz Poto~ara
Promovirana 804 diplomanta
Sve~ana dodjela diploma studentima svih fakulteta Univerziteta “D`emal Bijedi}“ u Mostaru odr`ana je ju~er u sportskoj dvorani kampusa tog univerziteta, javila je Fena. Tom prigodom diplome je dobilo 14 magistara i 804 diplomanta. U subotu, 19. februara, bit }e uprili~ena promocija doktora znanosti Univerziteta “D`emal Bijedi}“. Me|u na gra|enim fo to grafijama svjetskih majstora iz protekle godine na{la se i jedna iz Memorijalnog cen tra Po to~ari sa obi lje`avanja 15 tu`nih godina od najve}eg masakra u Evropi nakon Drugog svjetskog ra ta. Ita li jan Ivo Sa gli et ti uhvatio je jedan od toliko momenata tuge i bezna|a unu tar sa mog Me mo ri jal nog centra, gdje dvije marama ma po kri ve ne `ene pro`ivljavaju nesnosnu bol me|u tabutima stradalih u genocidu, prenio je Sarajevo-x. Crno-bijela fotografija nastala 11. jula 2010. odnijela je tre}u nagradu u oblasti Contem po rary Is su es, me|u snimcima nesta{ice hrane u Nigeru, bolesne djevoj~ice iz Vijetnama, poplava u Pakistanu i ilegalnih abortusa u Keniji. Glavna nagrada World Press Photo 2010. je, pripala Jodi Bieber. Ukupno je nagra|eno 56 fotografija iz 23 zemlje, a na takmi~enje se ove godine prijavilo 5.847 fotografa iz 125 zemalja. Oni su ponudili rekordnih 108.059 fotografija.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.
Slu~aj Mirzeta Jahi}a

DOGA\AJI

7

Kako je biti ranjen

VIJESTI

na 18. ro|endan?
Vjerujte, lak{e mi je se u ratu bilo boriti, nego protiv dana{nje vlasti: uzeli su mi sve, jo{ samo da do|u i da mi du{u uzmu, jer to je jedino i ostalo
Pjevao je nekad u ljeto 1993. godine u naselju Brda kod Kalesije, tada devetnaestogodi{nji Mirzet Jahi}, zajedno sa jo{ stotinjak boraca, ~ekaju}i polazak u akciju, u sapanjsko selo Vitinica. “Ba{ na Bajram, 4. aprila, zakrvari ravna Semberija. Pla~e Drina gorke suze lije, nikad Bajram gor~i bio nije. Nek’ me `ivog u mezar kopaju, djeca moja u Bosni ostaju. Nek’ pri~aju {ta se s Bosnom zbilo...” Pjesma legendarnog Mehmedalije Muratovi}a ]opka iz ^eli}a se pamti, a Mirzetovi bajrami od tada, svake godine sve su gor~i. Dodu{e, Drina rijetko zapla~e, a ni Mirzeta nisu `ivog u mezar zakopali. Njegova djeca su ostala, i sve troje pri~aju o Bosni. Ustvari, `ive dana{nju Bosnu. Mirzetova djeca su ostala u Bosni i pri~aju {ta se s Bosnom zbilo. Njegova k}erka Merima pi{e pri~e, koje bi nekad voljela objaviti u jednoj knjizi. „Ona pi{e o na{em `ivotu i mojoj borbi – i u ratu i u miru. Pi{e o ljudima koji su pre`ivjeli genocid. Ima i pri~e o dobrim ljudima koji su nam pomagali, ali i o medijima koji su sve vrijeme bili uz na{u porodicu“ ispri~ao , nam je Mirzet.
Porodica Mirzeta Jahi}a sa @eljkom Kom{i}em

Novi ured RS-a u Be~u
Iz bud`eta RS-a u ovoj godini bit }e izdvojeno 2.150.000 KM za finansiranje rada predstavni{tava RS-a u inostranstvu. Odluku o raspodjeli tih sredstava usvojila je entitetska Vlada na posljednjoj sjednici, prenosi Fena. Najvi{e sredstava, 500 hiljada KM, ide za rad predstavni{tva RS-a u Bruxellesu, ono u Beogradu 448.561, Moskvi 437.750, Stut tgar tu 361.725, a Je ru sa le mu 200.000 KM. Vlada je odobrila i 201.964 KM za osnivanje novih predstavni{tava koja }e po~eti rad u 2011, a radi se o uredu RS-a koji }e biti otvoren u Be~u. Premijer Aleksandar D`ombi} tvrdi da ima dobrih rezultata rada ovih predstavni{tava RS-a u svijetu te posebno pohvaljuje ona u Bruxellesu i Moskvi, kada je u pitanju privredna saradnja.

Merima pi{e pri~e

Pakao
Mirzetov `ivotni pakao je po~eo, kao i mnogih drugih boraca {irom zemlje, po~etkom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Imao je svega 17 godina kada je uzeo pu{ku da brani domovinu. A onda... „Dvadeset sedmi oktobar 1992. godine. Bukovica kod Memi}a, op}ina Kalesija. Moj ro|endan. ^uvao sam stra`u pored rova. Pala je granata, i tada sam prvi put ranjen. Sanirali su mi ranu, a onda sam oti{ao ku}i. Poslije dva dana su mi do{li saborci i rekli: Sad }emo da posjedimo i da proslavimo tvoj ro|endan, kad nismo na liniji mogli“, prisje}a se danas 36-{estogodi{nji Mirzet Jahi}, stanovnik mjesta Sara~i kod Kalesije. „Ranjavan sam na Maloj Jelici na Majevici, onda na

brdu Vis, i dva puta na ~uvenom rati{tu u Teo~aku. U vojsci su mi zaveli samo tri ranjavanja“, pri~a nam Mirzet, koji je poslije rata zavr{io, a gdje bi drugo, nego na birou. Nekolikogodinaposlijepo~eo je raditi, ali i to je bilo kratkog vijeka. Obolio je 1998. godine, i u me|uvremenu dobio k}erku Mirzetu. Potom, nosao je papire, ubje|uju}i razne slu`benike da je invalid. U tom vremenu, na svijet su do{li jo{ i k}erka Merima i sin Elvedin. „Jo{ dva puta sam nosio papire, ali svaki put su me odbili. I kona~no, nekad 2008. godine, dobio sam nalaz u kojem pi{e da sam potpuno nesposoban za samostalni rad i privre|ivanje“, kazao sam je Mirzet, te uzeo nalaz u ruke i po~eo jo{ da ~ita: „@ali se na izra`eni strah, poja~anu nervozu, ne mo`e da se smiri, agresivan je, ima gu{enje u grudima. Bio je sve vrijeme u Armiji BiH i ima

stalno slike koje mu se vra}aju iz rata. Dijagnoza: Perzistiraju}a anksiozna depresija, posttraumatski stresni poreme}aj – traj ne pro mje ne li~nosti nakon katastrofalnog iskustva“ pro~itao sam je Mir, zet nalaz, kojeg su 2008. godine potpisala tri doktora. Po{to u na{oj zemlji papir trpi sve, tako je i Mirzet nekim ~udom dvije godine poslije ozdravio. Time je, ovda{nja vlast, ovom biv{em borcu otela „socijalu“ koju je primao. , „Vjerujte, lak{e mi se u ratu bilo boriti protiv ~etnika, nego protiv dana{nje vlasti. Uzeli su mi sve, jo{ samo da do|u i da mi du{u uzmu, jer to je jedino i ostalo. Oni izgleda ne znaju, da nije bilo mene i ostale dje~urlije, ne bi ni oni da nas ra hat ra di li“, ogor~eno nam govori Mirzet. U borbi za svoja prava, nekada{nji borac nema gdje nije i{ao. Na ku}ni prag, prije dvije godine, do{ao mu je @e-

ljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine.

Saradnja Arhiva RS-a i Hrvatske
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} primio je ju~er u Palati Republike u Banjoj Luci predstavnike Arhiva Republike Srpske i Dr`avnog arhiva Hrvatske, koje su predvodili direktori ovih institucija Du{an Popovi} i Stjepan ]osi}, prenosi Fena. Povod za sastanak je nedavno potpisani sporazum o saradnji ove dvije arhivske institucije, saop}eno je iz Radmanovi}evog kabineta. Radmanovi} je podr`ao saradnju ovih institucija i ocijenio da }e ona doprinijeti ja~anju unutra{njih kapaciteta oba arhiva, kao i javnoj promociji arhivisti~ke struke.

Kako dalje
„I{ao sam pje{ke u Sarajevo. Bio ispred Predsjedni{tva, ministarstava, vlada... U Tuzli sam bio pred Skup{tinom i Vladom stotinu puta. I{ao ombudsmenima, i{ao u Op}inu Kalesija... Kad mi je do{ao predsjednik Kom{i} sa na~elnikom Tuzle Jasminom Imamovi}em, pomogli su mi i dali sredstva da uradim potkrovlje ku}e“ ispri~ao je , Mirzet, dodaju}i da je i jednom, nakon godina ~ekanja, dobio i bora~ki kredit. Danas, ka`e, jednostavno ne zna kako dalje. Od dr`ave samo tra`i, ono {to zaslu`uje – socijalu i dje~ijidoplatak. SuprugaSenija, ovih dana je bila te{ko bolesna. Sin Elvedin ima sr~anih problema, i trebao bi na preglede u Sloveniju. K}erka Merima ima problema sa vidom. Trebaju joj nao~ale, ali nema od ~ega Samir KARI] kupiti.

Nije se odazvao pozivu Haaga u procesu protiv Karad`i}a

Uhap{en vje{tak Berko Ze~evi}
Profesor sarajevskog Ma{inskog fakulteta i vje{tak Berko Ze~evi} uhap{en je u Sarajevu po naloguHa{kogtribunala, jer nije htio da se odazove pozivu za svjedo~enje u predmetu protiv biv{eg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karad`i}a, potvr|eno je za Srnu u Sudu BiH. Ze~evi}a je ju~e u stanu u Sarajevu uhapsila Sudska policija Suda BiH. Njegov advokat po slu`benoj du`nostiDu{koTomi}rekao je za Srnu da je Ha{ki tribunal zatra`io od Tu`ila{tva BiH da se njegov branjenikstavi u pritvor, koji}e trajatiprinudno do isporu~enja Ha{kom tribunalu, gdje bi u predmetuprotivKarad`i}atrebalo da svjedo~i kao vje{tak u vezi sa ratnim de{avanjima na sarajevskoj pijaci Markale. On je dodao da je Ze~evi}odbio da vje{ta~i pred Ha{kim tribunalom, jer je to ~inio vi{e puta, a i zdravstveno stanje mu ne dozvoljava da dugotrajno elaborira doga|aje na Markalama. Oslobo|enjesaznaje da je do podizanja optu`nice protiv Ze~evi}a, koja je rezultirala nalogom za hap{enje, do{lo zbog toga {to je u vi{e navrata odbio zahtjeve Suda u Haagu. Po na{im izvorima, onog ~asa kad Ze~evi} pristane svjedo~iti, optu`nica protiv njega }e biti povu~ena. Balisti~ki vje{tak BerkoZe~evi}prisustvovao je 5. februara na skupupovodomobilje`avanja godi{njice stradanja na Markalama. On je tada rekao da o Markalama “ima vi{e istina i da se za istinu treba boriti, jer ona ne dolazi sama“ . Ze~evi} je svjedo~io na su|enjima nekada{njem predsjednikuSrbijeSlobodanuMilo{evi}u i generaluVojske RS-aStanislavu Gali}u u Ha{kom tribunalu.

Nagrade BH volonterski poduhvat
Na sve~anosti koju je ju~er u Sarajevu organizirala nevladina organizacija altruista Svjetlo u okviru projekta “BH volonterski poduhvat“ (BHVP), priznanja su dobile sve volonterske akcije koje su se javile na otvoreni javni poziv. Na javni poziv bilo je prijavljeno 17 volonterskih akcija u kategorijama kolektiv i pojedinac. Me|u najboljima, prvu nagradu u kategoriji kolektiv podijelile su organizacije Krizni {tab za pomo} Amili D`inovi}, Tuzla, i Kopa~i amateri Peru}ac, dok su tre}u nagradu osvojili Akteri lokalne zajednice Gornja Tuzla. U kategoriji pojedinac, prva nagrada pripala je Naidi Kurdija, Ilid`a, druga Mirjani Vujinovi}, Pale, a tre}u nagradu dobila je Milena Kujund`i}, Rudo. Uz nov~ane nagrade uru~ene su im i posebno izra|ene plakete.

8

REPORTA@A

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ekipa Oslobo|enja na skijanju na Kupresu
Marijan Mihi} ostaje predsjednik
Dosada{nji predsjednik Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Biha} Marijan Mihi} ju~er je na sjednici Skup{tine ponovo izabran na tu du`nost na period od dvije godine. Uz to, do sa da{ nji ~la no vi Predsjedni{tva te Nadzornog odbora Udruge tako|er su ponovo dobili povjerenje, javila je Fena. ^lanovi Skup{tine usvojili su i izvje{taj o radu za proteklu te plan i program HVIDRA za ovu godinu. Proteklu godinu ova udruga zavr{ila je s pozitivnim stanjem i u ovu u{la bez dugovanja. Za realizaciju planiranih aktivnosti tokom 2011. potrebno je oko 17.000 KM. Tokom rasprave govorilo se i o problemima prilikom ostvarivanja prava invalida rata HVO-a Biha}. HVIDRA }e pru`ati potrebnu pomo} u ostvarivanju zakonskih prava, ne samo RVI-ja ve} i svim demobiliziranim braniteljima te ~lanovima porodica poginulih Hrvatskog vije}a obrane Biha}, istaknuto je na sjednici.

Boksit pokrenuo drvopreradu
U kompaniji Boksit iz Mili}a pokrenuta su postrojenja u sektoru drvoprerade, ~ime su stvoreni uslovi za anga`iranje nove radne snage, pa je tako posao na odre|eno vrijeme dobilo oko 80 mladih i stru~no osposobljenih radnika. Oni }e biti anga`irani do kraja novembra, kao {to je bila praksa i u pro{loj godini. U kompaniji planiraju da radnike koji se nametnu anga`manom i stru~no{}u prime u stalni radni odnos, saop}eno je iz Boksita. kijali{te ^aju{a na Kupresu, unato~ pro{lotjednim visokim temperaturama, na radost brojnih skija{a nema problema sa snijegom. Razlika izme|u Kupresa i ve}ine ostalih skijali{ta u BiH je upravo u snijegu. ^aju{a ne ovisi o vremenskim (ne)prilikama jer je ~ak pet kilometara staze pokriveno umjetnim snijegom. Staze su odli~no ure|ene, a gu`vi na `i~arama nema. Zvonko Bagari}, vlasnik skijali{ta ^aju{a i hotela Adria ski, ka`e kako gu`vi na skijali{tu nema gotovo nikada.

S

Bratunac: 3.922 nezaposlene osobe
Prema evidenciji Biroa za zapo{ljavanje, u Bratuncu su krajem pro{le godine registrirane 3.922 ne za po sle ne oso be, ili 0,82 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Od tog bro ja, po sao tra`e 3.034 osobe, dok su ostali prijavljeni radi ostvarivanja nekih drugih prava koja im pripadaju po zakonu. Dominantnu grupu me|u nezaposlenim ~ine nekvalificirani radnici (44 posto), zatim kvalificirani radnici (1.044) i osobe sa srednjom stru~nom spremom (832). Pro{le godine zaposleno je 365 radnika, a sa evidencije Biroa brisano je jo{ 11 osoba koje su tokom 2010. prijavile privatne biznise.

„Imamo dva sidra, jedno je u du`ini 1.200 metara, a drugo 1.250 metara. Imamo i dvosjed u du`inu 960 metara, ~etverosjed od 1.860 metara, te babylift u du`ini 850 metara. Kad se sve zbroji, po kapacitetu smo za sat vremena spremni prevesti 7.000 osoba. Tako|er, imamo

12 kilometara staza, od toga je pet kilometara pod umjetnim snijegom“ kazuje Bagari}. ,

Cijene
Upravo na tih pet kilometaraumjetnozasnje`enestazebilo je mogu}e skijati u vrijeme kada je ekipa Oslobo|enja po-

Umjetni snijeg kada god je potrebno

Alfa: Obu}a za izvoz
Fabrika obu}e Alfa u Modri~i pro{le godine je proizvela i na ino-tr`i{te isporu~ila oko 350.000 pa ri dje~ije i `en ske obu}e, izjavio je direktor fabrike Ilija Jevti}. - U fabrici je zaposleno 350 radnika, od kojih 57 Bo{njaka i 12 Hrvata, koji dnevno proizvedu od 1.800 do 2.000 pari obu}e, a kada zatreba i vi{e, rekao je on i dodao da je ove godine planirana proizvodnja oko 450.000 pari obu}e, koja }e, kao i lani, biti izvezena na evropsko i svjetsko tr`i{te. Jevti} je istakao da Alfa u oblasti izvoza obu}e sara|uje s fabrikom dje~ije obu}e Richter iz Austrije te da je u pregovorima s jednom firmom za proizvodnju novog proizvoda - galanterije, prenosi Srna.

ISPLATI SE Zaljubljenici u skijanje uistinu mogu gu{tati ovdje na ^aju{i. Rekao bih da je 30 maraka puno izdvojiti za dan skijanja, no, ipak, isplati se. Nakon tjedna provedenog u uredu, ovdje se zaista mogu po{teno odmoriti, ka`e Dragan Musa iz Mostara

Dominira dalmatinski naglasak

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.

REPORTA@A

9
GOSTI

Skija{i nam najvi{e dolaze iz srednje Dalmacije, Slavonije i Hercegovine, potom banjolu~ke regije te sredi{nje Bosne. Tako|er, dolaze nam skija{i i iz Sarajeva, jer kod nas, zahvaljuju}i snje`nim topovima, nema problema sa snijegom na stazama, veli vlasnik skijali{ta Zvonko Bagari}

Kupre{ko skijali{te je pravi primjer u kojem smjeru je potrebno razvijati zimski turizam u BiH

20 u~itelja skijanja na raspolaganju tijekom cijele sezone

sjetila ^aju{u. Cijena dnevne skikarte je 30 maraka, dok je za djecu do 14 godina cijena karte 23 marke. Poludnevna karta, od 13 sati, ko{ta 23 marke za odrasle, a za djecu 17 maraka. Tijekom na{e posjete ponajvi{e se mogao ~uti dalmatinski naglasak, no razgovarali smo i sa skija{ima iz Hercegovine i Banje Luke. „Skija{i nam najvi{e dolaze iz srednje Dalmacije, Slavonije i Hercegovine, potom banjolu~ke regije te sredi{nje Bosne. Tako|er, dolaze nam skija{i i iz Sarajeva, jer kod nas, zahvaljuju}i snje`nim topovima, nema problema sa snijegom na stazama“ veli Bagari}. , Dragan Musa je na ^aju{u do{ao iz Mostara. Ka`e kako je prezadovoljan uvjetima za skijanje. „Ovo je raj na Zemlji. Staze su zaistajakodobre, nemagu`ve i zaljubljenici u skijanje uistinu mogu gu{tati ovdje na ^aju{i. Nakon skijanja tu je nezaobilazno kuhano vino, a i grah im je jako dobar. Cijene nisu niske, no prihvatljive su. Rekao bih ~ak da je 30 maraka puno izdvojiti za dan skijanja, no, ipak, isplati se. Nakon tjedna provedenog u uredu, ovdje se zaista mogu po{teno odmoriti“ ka`e , Dragan. Tako|er, razgovarali smo i s dvojicom skija{a iz Banje Luke. Dejan i Nikola su studenti i ka`u kako im je skijanje skup hobi. „Skupili smo novce za ski-kartu i gorivo te smo do{li iz Banje Luke ovdje samo na jedan dan skijanja. Skijali{ta koja su bli`e Banjoj Luci imaju problema sa snijegom, stoga nam je Kupres najisplativija opcija“ navode. , U obli`njem hotelu Adria ski,

^aju{a ne ovisi o vremenskim (ne)prilikama jer je ~ak pet kilometara staze pokriveno umjetnim snijegom • Staze odli~no ure|ene, a gu`vi na `i~arama nema

Na{ reporter na skijali{tu

pak, dominira dalmatinski naglasak. Gostika`ukako im je isplativije do}i na tjedan dana skijanja na Kupres, nego putovati u Sloveniju ili Austriju.

Sezona
„Ovdje su uvjeti za skijanje sasvim zadovoljavaju}i, a i cijene su prihvatljive. Najva`nije nam je da ne moramo dugo putovati iz Dalmacije. Tako|er, jako nam je va`no da znamo da ne}e biti problema sa snijegom“ kazuje Mario , iz Splita koji je na skijanje na Kupres do{ao sa obitelji. Hotel Adria ski ima 260 le`aja, restoran, zatvoreni mali olimpijski bazen, teretanu, saune, solarij i ostale popratne sadr`aje. Se dmo dne vni po lu pan si on iznosi 567 maraka po osobi. Tako|er, opremu za skijanje mogu}e je iznajmiti u hotelu i to za 20 maraka po danu. Potom, tu je i 20 u~itelja skijanja koji su na raspolaganja tijekom cijele skija{ke sezone. Cijena je 10 maraka po satu. Kupre{ko skijali{te je pravi primjer u kojem smjeru je potrebno razvijati zimski turizam u BiH. Sezona traje do 1. travnja.
Jurica GUDELJ

Visoke temperature nisu pokvarile ugo|aj

BANJA LUKA

Na Kupresu 12 kilometara staza

Dejan i Nikola su studenti iz Banje Luke: „Skupili smo novce za ski-kartu i gorivo te smo do{li iz Banje Luke ovdje samo na jedan dan skijanja. Skijali{ta koja su bli`e Banjoj Luci imaju problema sa snijegom, stoga nam je Kupres najisplativija opcija

10

CRNA HRONIKA
U caffeu Carry u Ulici grbavi~ka broj 2 u Sarajevu, u petak je oko 22.25 sati do{lo do tu~e vi{e osoba. Tom prilikom lak{e tjelesne povrede su zadobili B. D, ro|en 1992. iz Sarajeva, maloljetni l. A, ro|en 1993. iz Sarajeva, T. E, ro|en 1990. iz Sarajeva i V. A, ro|en 1991. iz Sarajeva, dok je K. N, ro|en 1984. iz Sarajeva zadobio te{ke povrede. Policija traga za ostalim u~esnicima u tu~i i radi na rasvjetljavanju doga|aja.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Tu~a vi{e osoba u kafi}u Carry na Grbavici

Oplja~kan Drvopromet

Nepoznate osobe su u petak, oko 21.50 sati, na Teheranskom trgu broj 1, op}ina Novi Grad, u prodavniciDrvopromet d.o.o. Sarajevo uz prijetnju no`em i pi{toljem izvr{ile krivi~nodjelorazbojni{tva nad zaposlenicima M. A, D. E. i I. A, otu|iv{i odre|enu sumu novca. Obavije{ten je tu`ilac i izvr{en uvi|aj, dok slu`benici policije preduzimaju potrebne mjere na rasvjetljavanju krivi~nog djela.

Provale u stanove kao zanat

Spajdermen ulazi kroz prozor
Mirnes Memi{evi} ve} 10-ak godina bavi se provalnim kra|ama zbog kojih je le`ao i u KPZ-u Zenica
Skoro svakodnevno sarajevska policija uhapsi nekoliko kradljivaca kod kojih prona|u ukradene predmete, ili koji im priznaju da su po~inili kra|e. Policajci ih uz krivi~nu prijavu predaju Tu`ila{tvu, no ve} sutradan lopovi se na|u na slobodi i nastave sa starim poslom. Jedan od takvih je i 28-godi{nji Mirnes Memi{evi}, zvani Spajdermen, rodom iz Bogovi}a, nastanjen u Sarajevu. Sarajevska policija vi{e od 10 godina prati Memi{evi}ev “rad” koji se , specijalizovao za provale u stanove. Zbog provalnih kra|a, Memi{evi} je le`ao u zeni~kom zatvoru. Kad nije u zatvoru, on provaljuje u ku}e i novac donosi `eni sa kojom `ivi, pri~aju policajci koji ga poznaju. “Naj~e{}e krade na podru~ju op}ina Stari Grad i Centar. Ja sam ga hapsio 10-ak puta. On se izvje{tio da hoda po simsu ispred prozora. Dovoljno mu je da se popne na jedan prozor, i sa simsa na sims prelazi, dr`e}i se za male izbo~ine, ili se samo nasloni na zid. Sa sobom nosi veliki {rafciger i tako otvara prozore i upada u stanove “ pri~a jedan , od iskusnijih policajaca u Sarajevu. Na{i sagovornici smatraju da mu je to jedini posao i da mjese~no provali u 50-ak stanova, ali da ga policija pove`e tek sa nekoliko provalnih kra|a. Sarajevska policija Memi{evi}a je uhapsila u srijedu u centru grada zbog sumnje da je na podru~ju op}ine Stari Grad, po~inio vi{e te-

Incident na sastanku Udru`enja Sand`aklija

Ga|ali se

~a{ama
Salem Bajramovi}, predsjednik Kluba kulturnih javnih radnika podru`nice Priboj, prijavio je policiji biznismena Midhata Bunju, ina~e predsjednika Udru`enja porijeklom iz Sand`aka u Sarajevu, koji ga je fizi~ki napao i povrijedio.

Predsjednik Midhat Bunjo i Salem Bajramovi}, ~lan Udru`enja Sand`aklija, posva|ali se oko organizacije sijela
turnih javnih radnika. Bunjo je do{ao sa Farukom Drinom i kada sam mu dao papire, on ih je pro~itao do pola i vratio“ , pri~a Bajramovi}. Nakon toga do{lo je do sva|e izme|u Bunje i Bajramovi}a. Prema Bajramovi}evim rije~ima, Bunjo ga je vjerovatno ~a{om pogodio u re bra. I Baj ra mo vi} je ~a{om u glavu ga|ao Bunju, ali se ovaj sagnuo. Potom je Bunjo oti{ao iz prostorije. Tek kasnije, Bajramovi} je shvatio da mu je ruka krvava i oti{ao u policiju te ispri~ao {ta se desilo. Bajramovi} pretpostavlja da je do incidenta do{lo zbog sukoba mi{ljenja kako treba organizovati sijelo i na {ta }e se potro{iti sakupljeni novac. S druge strane, Bunjo poja{njava da ho}e u hotelu Evropa organizovati sijelo od 600 ljudi, na kojem }e pjevati Ana Bekuta, Miroslav Ili}, Halid Be{li}, Hanka Paldum, te nastupati KUD iz Priboja. Bunjo namjerava, kako veli, dovesti i ugledne ljude iz Priboja.
CUM: Povrije|enom za{ivena rana

Provalnici se kratko zadr`avaju u pritvoru

{kih kra|a. Me|utim, Tu`ila{tvo ga je pustilo na slobodu, a on je odmah krenuo u novu kra|u. Uhap{en je ponovo u ~etvrtak u 19.10 sati u Ulici Safeta Had`i}a, na podru~ju op}ine Novi Grad, nedugo nakon {to je provalio u ku}u vlasni{tvo M. E. Memi{evi} je policiji priznao da je provalio u ku}u. Nakon toga je ponovo smje{ten u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Isti dan policajci Tre}e PU uhapsili su i Iliju Josipovi}a (33) koji im je tako|er priznao da je provalio u stan vlasni{tvo @. M, u Ulici Sulejmana Filipovi}a. Prilikom pregleda kod Josipovi}a su prona|eni ukradeni predmeti. Daljom kriminalisti~kom obradom utvr|eno je da su za njim pripadnici PU Travnik, Tuzla i Ora{je raspisali potrage. Provalnici se vrlo rijetko u pritvoruzadr`edu`e od 7 do 10 dana, isti~u iz policije. Nakon kra}eg boravka iza re{etaka policajci iznova nastavD. P. ljaju sizifovski posao.

Tri {ava
Pripadnicima Prve PU Bajramovi} se obratio u petak u 18.40 sati, nakon ~ega je oti{ao u KUM bolnice Ko{evo gdje su mu ljekari sa tri {ava za{ili ranu na tijelu. Bajramovi} se ju~er putem telefona obratio na{oj redakciji i ispri~ao {ta se de{avalo na ovom sastanku Udru`enja Sand`aklija. “Mi smo se na pro{lom sastanku dogovorili da se pripremimo za organizaciju sijela koje se treba odr`ati 26. marta. Dogovoreno je da jedna grupa ljudi obi|e privrednike iz Priboja, i sakupi novac te da se nakon toga sastanemo. U petak smo se sastali i ja sam donio sinopsis koji smo dogovorili na sastanku Kluba kul-

“Pjeva~e i goste doveo bih o svom tro{ku. Me|utim, u Udru`enju ima grupa ljudi koji su vjerovatno izmanipulisali Bajramovi}a za koga, ina~e, mislim da je dobar ~ovjek. Ta grupa ljudi misli organizovati sijelo od 200 ljudi u hotelu Holivud i dovesti nekog harmonika{a i malo poznate pjeva~e Behudina Hadrovi}a i Sanelu [akovi}. A ako bi ostalo ne{to od prikupljenog novca, podijelili bismo ga sirotinji“ ka`e Bunjo. ,

Mirno posmatrali
On poja{njava da je na sastanak Udru`enja do{ao direktno iz Kuvajta, i da je tog dana bila godi{njica pogibije njegovog brata. Umor i neraspolo`enje s njegove strane, te `u~no reagovanje Bajramovi}a s druge, prouzrokovali su nepotreban incident, koji je ve}ina prisutnih na sastanku mirno posmatrala.
D. P.

Sve{tenik Mitropolije dabrobosanske M. B. obavijestio je Tre}u PU u petak oko 15.45 sati da su nepoznate osobe iz zgrade Reljevske bogoslovije u vlasni{tvu SPC Mitropolije dabrobosanske, u Ulici reljevska do broja 107, otu|ili odre|enu koli~inu starog `eljeza. O slu~aju je obavije{ten tu`ilac i izvr{en je uvi|aj, a slu`benici policije preduzimaju potrebne mjere na identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

Ukradeno `eljezo iz Reljevske bogoslovije

Nakon pucnjave u Sarajevu

Uhap{en Mersudin Had`i}
Mersudina Had`i}a (28) iz Isto~ne Ilid`e u petak u 20 sati uhapsili su slu`benici Tre}e PU zbog sumnje da je u ~etvrtak u 12.15 sati skupa sa Anelom Sejfovi}em u~estvovao u pucnjavi u Bu~a Potoku. Had`i} je predat u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a, a danas }e biti nastavljena kriminalisti~ka obrada. Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo nalo`ilo je krim-tehni~ku obradu Anela Sejfovi}a kojeg je sarajevska policija uhapsila u ~etvrtak oko 12.15 sati nedaleko od ku}e u kojoj stanuje u Ulici Sulje Jahi}a, u sarajevskom naselju Bu~a Potok. Nakon uzimanja parafinskih rukavica i saslu{anja bi}e jasnije da li je Sejfovi} pucao u ovoj ulici. Podsjetimo, tom prilikom nije bilo povrije|enih osoba, dok je prilikom uvi|aja na mjestu doga|aja policija prona{la crni golf dvojku kojem su bila izvaljena desna vrata i ~etiri pi{toljske ~ahure. Podsjetimo, 23-godi{nji Anel Sejfovi} i Jusuf Jusi} (30) uhap{eni su u ponedjeljak nakon {to je policija u Sejfovi}evom vozilu i stanu prona{la oko 2,5 kilograma marihuane. Tu`ila{tvo je za Sejfovi}a zatra`ilo odre|iva nje pri tvo ra zbog sumnje da bi boravkom na slobodi ponovio krivi~no djelo, jer se protiv njega vodi istraga za {verc i prodaju droge. No, sud je to odbio te se Sejfovi} na{ao na slobodi. S obzirom na to da mu je zaplijenjeno 2,5 kilograma tu|e marihuane, iz policije smatraju da nije isklju~eno da je u Bu~a Potoku do{lo do sukoba izme|u Sejfovi}a i osoba iz narko-podzemlja koje su do{le po novac.
D. P.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Nepoznata maskirana osoba ju~er ujutro je, uz prijetnju pi{toljem, oplja~kala sportsku kladionicu Bet live u Ulici mar{ala Tita u Kozarcu kod Prijedora, iz koje je odnijela 4.000 KM, potvr|eno je za Srnu u Centru javne bezbjednosti Banja Luka. Iz Centra navode da je plja~ka izvr{ena oko 9.30 sati. Uvi|aj na mjestu doga|aja izvr{ili su pripadnici Centra javne bezbjednosti Banja Luka, a operativni rad je u toku.

11

Iz kladionice odnesene 4.000 KM

Privedeni zbog kra|e metala

Policijskoj stanici Kakanj u ~etvrtak u 22.30 sati dojavljeno je da se na otpadu sekundarnih sirovina, na lokalitetu separacije RMU Kakanj, nalazi vozilo jetta (T13O-038) i da se u istom na la ze ukra de ni pre dmeti. Kontrolom vozila policija je utvrdila da se u njemu nalaze Z. I. i P. A, oba iz Kaknja, kao i ve}a koli~ina metalnih profila.

I to se de{ava na su|enjima: Slu~ajne gre{ke ili la`ni nalazi stru~njaka

Tihi rat vje{taka balisti~ara
Nije zabilje`en slu~aj da je neko kazneno odgovarao zbog davanja la`nog nalaza i mi{ljenja, ka`e Bruno Franji}, stalni sudski vje{tak kriminalisti~ke struke
Gotovo da nema su|enja u kojem se ne pojavi jedan ili vi{e vje{taka iz neke oblasti koje anga`uje tu`ilac, sud, ali i odbrana. U praksi nije rijedak slu~aj da se u tim vje{ta~enjima doga|aju gre{ke, zbog nestru~nosti, previda, neznanja vje{taka, ali i zbog namjerne gre{ke - odnosno la`nih nalaza koji predstavljaju krivi~no djelo koje bi trebalo sankcionisati. policajaca oni su me vodili na ve~eru i kazali da ih je “povalio“ njihov vje{tak. Da bi opravdali teoriju da je pucano na njih, sakrili su jednu pu{ku. Da je vje{tak iz RS-a rekao da sporne dvije ~ahure poti~u iz neke ~etvrte pu{ke, ta pu{ka vjerovatno ne bi bila na|ena jer bi ispalo da je iz te pu{ke pucano na policiju. Me|utim, vje{tak je rekao da su ~ahure ispaljene iz policijskih pu{aka. Zato su policajci uzeli tu ~etvrtu pu{ku i iz pete uzeli dijelove i zamijenili... Problem je bio {to su tri pu{ke bile M70 AB2, a ~etvrta M70 AB1, kod koje je nosa~ zatvara~a malo druga~iji, poja{njava Franji}. On je potom sugerisao tu`iocu da potra`i ko od dobojskih specijalaca du`i pu{ku M70 AB2 u kojoj se nalazi nosa~ zatvara~a od pu{ke M70 AB1... Vje{tak S. M. iz RS-a i advokati optu`enih policajaca poku{ali su svjesno diskreditovati nalaz vje{taka FUP-a tako {to su ustvrdili da je ~etvrta pu{ka blokirala prilikom pucanja te je neko deblokirao zatvara~ oru`ja udaraju}i u njega metalnom {ipkom kroz cijev. To je trebalo da objasni da je tako uni{ten izbaciva~ ~ahura, te da je taj dio zato zamijenjen.

Ubistvo u Tuzli
“U dosada{njoj praksi u BiH nije zabilje`en slu~aj da je vje{tak kazneno odgovarao zbog davanja la`nog nalaza i mi{ljenja“, ka`e Bruno Franji}, stalni sudski vje{tak kriminalisti~ke struke i {ef Odsjeka za balisti~ka vje{ta~enja, pri Centru za forenziku MUP-a. On isti~e da je bio prisutan u dva sudska procesa u kojima su vje{taci svojim la`nim nalazom poku{ali obmanuti sud i uticati na presudu. Na jednom takvom su|enju Franji} je prisustvovao 2004. u Osnovnom sudu u Doboju, a na drugom 2009. u Kantonalnom sudu u Tuzli. Prilikom su|enja Mensuru Dervi{evi}u zbog ubistva Rasima Ku~evi}a, zvanog Todor (33), koje se desilo 20. aprila 2008. ispred diskoteke Roma, u Tuzli u sudnici se vodio tihi “rat” vje{taka balisti~ke struke. V. M., vje{tak iz Hrvatske kojeg je anga`ovala odbrana, u svom nalazu i mi{ljenju tokom su|enja optu`io vje{take Odsjeka za balisti~ka vje{ta~enja pri FUP-u da su se bavili dotjerivanjem nalaza i dodavanjem tragova na fotografijama zrna. Naime, prvobitni nalaz vje{taka FUP-a potvrdio je da su tri ~ahure prona|ene na mjestu ubistva i zrno izva|eno iz tijela Rasima Ku~evi}a ispaljeni iz istog pi{tolja, a radi se o pi{tolju crvena zastava M57 kalibra 7.65 mm. Me|utim, vje{tak iz Hrvatske je, `ele}i da pobije stru~nost vje{taka balisti~ara FUP-a, tokom su|enja ustvrdio da su ~ahure

Bruno Franji} (desno) sa saradnikom

Foto: Didier TORCHE

ispaljene iz tog pi{tolja ali da zrno nije. Da bi to dokazao, uradio je fotodokumentaciju na 43 fotografije. Kasnije su vje{taci iz Sarajeva uradili fotodokumentaciju ~ak na 160 fotografija spornog Srna i na|enih ~ahura, te je sud prihvatio nalaz vje{taka FUP-a i nije ra|eno nadvje{ta~enje. O ovom primjeru kontradiktornih nalaza balisti~ara raspravljalo se na drugom kongresu sudskih vje{taka u Opatiji 2010. godine, gdje su vje{taci Odsjeka za balisti~ka vje{ta~enja na 25 stranica objasnili kako su na sudu odbranili svoj stav koji je na su|enju poku{ao pobiti vje{tak iz Hrvatske. U slu~aju Hajdu~ke vode (radilo se o su|enju 10-orici policajaca kojima je su|eno za izazivanje op{te opasnosti u akciji kod hotela Hajdu~ke vode, u kojoj je ubijen Predrag Bijeli} iz Banje Luke), policija iz Doboja napravila je zasjedu {vercerima droge. Policija je nakon du`eg ~ekanja ugledala vozilo i do{lo je do pucnjave. “U Banjoj Luci vje{ta~ile su se tri policijske automatske pu{ke kalibra 7,62 mm. Utvr|eno je da su sva na|ena zrna ispaljena iz te tri pu{ke. Nakon 15 dana tu`ila{tvo je dobilo informaciju da su pucali i dileri, te da je pu{ka sakrivena.

Pretragom terena policija je na{la automatsku pu{ku i poslala je na vje{ta~enje. U me|uvremenu, porodica ubijenog na mjestu doga|aja na{la je jo{ dvije ~ahure. Vje{taci iz RS-a zaklju~ili su da su dvije tek prona|ene ~ahure, te jedna koja je ve} vje{ta~ena ispaljene iz ~etvrte pu{ke. To je samo po sebi kontradiktorno, jer je prethodno njihov vje{tak izjavio da su sve ~ahure ispaljene iz tri pu{ke koje je prethodno vje{ta~io“ pri~a Bru, no Franji}. Zbog toga svi prona|eni predmeti dostavljeni su Odsjeku za

balisti~ka vje{ta~enja FUP-a. Vje{taci ovog odsjeka ustanovili su koliko je ispaljeno ~ahura iz tri pu{ke, ali pri vje{ta~enju “sporne“ tri ~ahure vje{taci iz Sarajeva su utvrdili da trag udarne igle ~ela zatvara~a i izvlaka~a poti~e iz ~etvrte na|ene pu{ke, ali trag izbaciva~a ~ahura ne poti~e od izbaciva~a ~etvrte nego od neke nepoznate pu{ke... - U momentu ispaljivanja te tri ~ahure zatvara~ iz ~etvrte pu{ke je bio u nekoj drugoj pu{ci. Policija je morala pucati i ~etvrtom pu{kom. Nakon svjedo~enja protiv

Namje{tanje nalaza
“A da su i tako deblokirali zatvara~, a nisu, mogla se o{tetiti udarna igla i ~elo zatvara~a ali ne izbaciva~ ~ahura rekao sam na sudu“ sje}a se Franji}. , Novinari Centra za istra`iva~ko novinarstvo svejevremeno su do{li do dokumenata koji dokazuju kako je jedan od vje{taka iz RS-a namje{tao svoje vje{ta~ke nalaze, kako bi takvim namje{tenim nalazima iznu|ivao novac. Protiv tog i jo{ jednog vje{taka u Osnovnom sudu u Srpcu podignuta je optu`nica zbog primanja mita jer su osumnji~enoj za ubistvo mu`a, za 10.000 KM, pomogli da se oslobodi krivice. Cijeli taj slu~aj je zata{kan nakon predsjedni~kog pomilovanja u januaru 1999. godine.
D. P.

Nakon ranjavanja Radeta Kosori}a u Rogatici prije vi{e godina, S. M., vje{tak iz RS-a, iz nekog razloga na su|enju je ustvrdio da su usta cijevi pi{tolja bila prislonjena na tijelo povrije|enog, a vje{tak iz Banje Luke tvrdio je da je pi{tolj bio udaljen od tijela vi{e od 80 cm, te da se primjenom drugih metoda ne mo`e vi{e utvrditi ta~na udaljenost. “Sud je nama dostavio predmet na supervje{ta~enje. Tra`ili smo da nam se dostavi odje}a ranjenog i oru`je iz kojeg je pucano. Na osnovu vizuelnog pregleda uo~ili smo o{te}enje na majici i potko{ulji, ali ne i na jakni, i zaklju~ili da su prethodni vje{taci na mjestu gdje je zrno iza{lo tra`ili barutne ~estice i projektilnu brisotinu koja nastaje na ulaznom otvoru kad zrno pro|e kroz cijev oru`ja i pokupi gare`“, navodi Franji}.

Na izlaznoj tra`ili ulaznu ranu

12

REGION Po~ela obuka ~lanova op{tinskih komisija

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Manjine strahuju od
U~initi sve za osloba|anje Purdeskih branitelja okupiOko 500 hrvat
lo se ju~e u Zadru na protestu u znak podr{ke Tihomiru Purdi koji je u zatvoru u BiH zbog srbijanskog zahtjeva za izru~enjem. Skupu su se pridru`ili za dar ski gra do na~el nik Zvo ni mir Vran~i} te ministar mora, prometa i infrastrukture Bo`idar Kalmeta. Kalmeta je rekao da je na skup do{ao i kao ~lan Vlade i kao branitelj i kao privatna osoba te je poru~io da }e Vlada u~initi sve da Purda u {to kra}em roku ponovno bude na slobodi.

popisa na Kosovu
Zvani~nici i na centralnom i na lokalnom nivou na Kosovu non-stop ponavljaju da }e podaci sa popisa slu`iti isklju~ivo u cilju planiranja daljeg razvoja i da ne}e biti politi~ki obojeni kao u vrijeme biv{e Jugoslavije
Obukom ~lanova op{tinskih komisija na Kosovu su po~ele pripreme za popis sta no vni{ tva ko ji }e se odr`ati od 1. do 15. aprila ove godine. Predstavnici nekih manjinskih zajednica se pla{e ishoda, javlja Deutsche Welle. Zvani~nici i na centralnom i na lokalnom nivou na Kosovu non-stop ponavljaju da }e podaci sa popisa slu`iti isklju~ivo u cilju planiranja daljeg razvoja i da ne}e biti politi~ki obojeni kao u vrijeme biv{e Jugoslavije.

ISPRAVLJANJE NEPRAVDE Orhan Lopar iz Turske partije Kosova, ~lan op{tinske popisne komisije Prizrena, o~ekuje ispravljanje nepravde prema njegovoj zajednici
Pri{tina: Popis od 1. do 15. aprila

Izazov
Na terenu se, me|utim, de{ava ne{to suprotno. Primjer iz Prizrena, gdje je u deveto~lanoj op{tinskoj popisnoj ko mi si ji sa mo je dan ~lan iz nealbanske zajednice, mo`da najbolje demantuje ta i takva deklarativna zalaganja. Sadik Idrizi, predsjednik bo{ nja~ke De mo krat ske stranke Vatan, smatra da }e popis za njegovu zajednicu biti veliki izazov. „Mogu}e je da }e biti pritisaka od ve}inske zajednice kako bi se pojedinci izja{njavali kao pripadnici ve}inske, albanske zajednice. Imali smo to i u ranijim periodima. Bojim se da }e na{a zaje dni ca, ko ja je broj~ano ugro`ena odlascima i napu-

Vasiljkovi} u Australiji do 2012.
Dragan Vasiljkovi}, poznatiji kao Kapetan Dragan, koji u Australiji `ivi pod imenom Daniel Snedden, u australijskom zatvoru ve} devet mjeseci ~eka da ministar unutarnjih poslova Australije odlu~i ho}e li biti izru~en Hrvatskoj, a prema posljednjim informacijama, taj bi se proces mogao odu`iti i do 2012. godine, javlja Dnevnik.hr. Kapetan Dragan uhap{en je 12. maja pro{le godine, poslije opse`ne akcije koja je trajala puna 43 dana. Tada se Vasiljkovi} od australijskih federalaca skrivao na jednom brodu u gradi}u na istoku Australije.

PRITISCI Mogu}e je da }e biti pritisaka od ve}inske zajednice kako bi se pojedinci izja{njavali kao pripadnici ve}inske, albanske zajednice. Imali smo to i u ranijim periodima. Bojim se da }e na{a zajednica, koja je broj~ano ugro`ena odlascima i napu{tanjem Kosova, biti “napadnuta” da se izja{njava druga~ije nego {to jeste, ka`e Sadik Idrizi, predsjednik bo{nja~ke Demokratske stranke Vatan
{tanjem Kosova, biti ’napadnuta’ da se izja{njava druga~ije nego {to jeste“, ka`e Idrizi. I Had`i Zu ljfi Merd`a, predsjednik Romske partije, pla{i se da }e na pripadnike njegove zajednice biti pritisaka. „Sma tram da }e ve}ina mojih Roma, iz straha da se upi{u ili kao Turci ili kao Albanci ili neopredijeljeni.“ Orhan Lopar iz Turske partije Kosova, ~lan op{tinske popisne komisije Prizrena, o~ekuje „ispravljanje nepravde prema njegovoj zajednici” .

„Uvijek nam govore da nas ima oko dvanaest i po hiljada. Toliko nas je bilo i 1981. i 1991. Kao da se ne ra|amo i ne umiremo“, ka`e Lopar dodaju}i da turski jezik na Kosovu govori oko 250.000 gra|ana.

Problem
„To ne zna~i da ih ima toliko, ali sigurno ih ima vi{e nego {to se zvani~no prikazuje“, smatra Lopar. Pravo na popis imaju svi gra|ani Kosova koji `ive tu do 31. marta ili su ro|eni do tog dana. Da bi se popisali, moraju biti u svojim rodnim mjestima, {to }e biti dodatni problem za bo{nja~ku i romsku zajednicu jer se vi{e desetina hiljada njihovih sunarodnika nalaze u inostranstvu.

Potpredsjednik Demokratske stranke Dragan [utanovac SLANJEM SMS PORUKE NA BROJ

063 888 40
DARUJETE SVOJ PRILOG U IZNOSU OD 2.00 KM, U SVRHU NABAVKE SLU[NIH APARATA I DRUGIH NEOPHODNIH TEHNI^KIH POMAGALA ZA GLUHE I NAGLUHE OSOBE
UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA " SLUH" U @UPANIJI HERCEGOVA^KO NERETVANSKOJ; MOSTAR

Vlada Srbije }e pre`ivjeti
Potpredsjednik Demokratske stranke Dragan [utanovac izjavio je da ta stranka ne ma ap so lu tnu vlast u dr`avi, iako je najodgovornija ~lanica vladaju}e koalicije. [utanovac je za televiziju B92 rekao da smatra da }e “Vlada pre`ivjeti“ uprkos problemima, ali je dodao i da je neizbje`na promjena ritma i nova energija, mada nije `elio da govori o eventualnim kadrovskim promjenama. “Demokratska stranka je najodgovornija, ali nema apsolutnu vlast. Pogledajte gdje su novac, infrastruktura, policija“, rekao je [utanovac, aludiraju}i da te resore dr`e druge stranke, Socijalisti~ka partija Srbije i G17 plus. Upitan da li je normalno da mi nis tar eko no mi je Mla|an Dinki} bojkotuje sjednice Vlade, on je rekao da smatra da to Dinki} ne ~ini, ali se slo`io da u slu~aju da to stvarno radi, to ne bi bilo normalno. [u ta no vac tvrdi da su odnosi u vladaju}oj koaliciji korektni i da nije ta~no da odluke umjesto premijera Mir ka Cvet ko vi}a do no si predsjednik Srbije Boris Tadi}, prenosi Blic online. Mi nis tar eko no mi je Mla|an Dinki} je rekao da umjesto premijera odluke donosi predsjednik Srbije i da koalicioni partneri G17 plus postavljaju poltrone i nesposobne ljude na rukovode}a mjesta.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI PROGRAM: „RODNE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, branit }e magistarski rad MIRNA DABI] pod naslovom: “KONSTRUKCIJA RODNIH I NACIONALNIH IDENTITETA MU[KARACA NA POLUPERIFERIJI: ISTRA@IVANJE MLADIH MU[KARACA U BiH” Odbrana }e se odr`ati 16. 3. 2011. godine sa po~etkom u 14 sati u sali Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (Zmaja od Bosne 8). Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije i dostupan je javnosti. CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

[utanovac, koji je ministar odbrane, rekao je da je Srbiji potrebna reforma poreskog sistema. [trajkuju zaposleni u javnom sektoru, ali ne i oni koji rade za minimalac u privatnom sektoru, {to pokazuje da se novac ispla}uje i “u kovertama“ rekao je [uta, novac navode}i razloge za reformu poreskog sistema.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

13

14

SVIJET

VIJESTI

Demonstracije u Jemenu
Hiljade mladih osoba demonstrirale su u subotu u centru Sana’ae pozivaju}i predsjednika Ali Abdallaha Saleha da ode, dan poslije ostavke egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka pod pritiskom demonstranata, javlja Fena. „Poslije Mubaraka, red je na Alija“ izvikivale su , oko 4.000 demonstranata, ve}inom studenata koji su se kretali od univerziteta prema centru glavnog grada. Protesti su izbili kad se grupa studenata sukobila s pristalicama stranke Op}i narodni kongres na vlasti koji su htjeli da sprije~e jednog studenta da postavi plakat na ulaz u univerzitet, izjavili su o~evici. Deseci hiljada pristalica opozicije demonstrirali su 3. februara protiv Alija Abdallaha Saleha koji je na vlasti 32 godine, ali su demonstracije prekinute, a parlamentarna opozicija je zatra`ila od {efa dr`ave da odr`i obe}anja o provo|enju reformi.

Promjena mo}i na Blisk
Udaljavanje od strukture mo}i na koju se Amerika oslanjala u posljednje tri decenije i pribli`avanje novoj koju oblikuje demografski i tehnolo{ki talas koji SAD i njihovi ameri~ki saveznici nisu nau~ili da kontroli{u
Pad re`ima Hosnija Mubaraka je povijesna promjena na Bliskom istoku koja ozna~ava udaljavanje od strukturemo}i na koju se Amerika oslanjala u posljednje tri decenije i pribli`avanje novoj koju oblikuje demografski i tehnolo{ki talas koji SAD i njihovi ameri~ki saveznici nisu nau~ili da kontroli{u, pi{e The Wall Street Journal. Budu}a uloga SAD-a u tom regionu sada zavisi od toga koliko su prijatelji Washingtona, pogotovu oni u Perzijskom zaljevu, spretniji od Mubaraka da stanu na ~elo tog talasa, prenosiFena. Od 1977. godine, kada je tada{njiegipatskiliderMuhammad Anwar Al Sadat zapo~eo mirovniproces s Izraelom, ameri~ka politika na Bliskom istoku je po~ivala na premisi da je Egipat barem titularni lider bloka umjerenih, prozapadnih arapskih dr`ava. ne, prozapadne demokratije? Da li }e se Saudijska Arabija i drugezaljevskemonarhijepokazati fleksibilnim u odnosu na sve ve}e aspiracije internet-generacije mladih Arapa? Ako Egipatizroni kao funkcionalna demokratija, mo`e na drugina~inigratiuloguumjerenog lidera Arapa, mo`da ~ak jo{ vi{e. U privatnim razgovorima, arapski zvani~nici ka`u da demonstranti u Egiptu, pokazav{i da je mogu}e da mladi Arapi mirnim putem izguraju promjenu, mogu da stvore zdrav model, nasuprot poruci Al-Kaide o prihvatljivostinasilja i terorizma kao sredstva za ru{enje oko{talih re`ima u regionu. Pojavacivilnevladezapadnog stila, me|utim, daleko da je izvjesna i Egipat }e vjerovatno ostati pretorijanskadr`ava, u kojojdominantnu ulogu ima vojska. Na kra}i rok, svakako, sve dok ne postane jasnija priroda nove egipatskevlade, i SAD i njihoviprijatelji u regionusuo~avaju se sa nizom problema i neizvjesnosti. Saveznici SAD-a u Perzijskom zaljevu, alarmirani idejom da Mubarakovoprijateljstvo s Amerikom nije bilo dovoljno da ga spasi, i ljuti{to administracijaBarackaObamenijeu~inilavi{e da ga podr`i, mogu se za korak udaljiti od Washingtona. Manje prijateljske vlade, poputSirije, vjerovatno}e zaklju~iti da je jedan od Mubarakovih problema bio taj {to je bio suvi{e blizak Amerikancima, i posta}emanjespremne da se otvore prema SAD-u. U Izraelu, gdje na odlazak Mubaraka gledaju kao na udarac u temelje arapsko-izraelskog mira, jastrebovi, koji su skepti~nipremamirovnomprocesuvjerovatno}e oja~ati u vlas-

Nakon pada egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Kralj dijeli novac uo~i protesta
Bahreinski kralj odlu~io je da svakoj porodici u zemlji pokloni po 1.000 dinara (2.650 dolara), u novom poku{aju da pridobije naklonost javnosti uo~i protesta koji su planirani za sljede}u sedmicu, javlja Fena. Ve}ina analiti~ara smatra da u ovom trenutku u Bahreinu ne postoji rizik od narodnog ustanka i obaranja re`ima, po ugledu na Tunis i Egipat, ali se sla`u da je ova arapska zemlja najosjetljivija na nemire u regionu Perzijskog zaljeva, prenio je Radio Slobodna Evropa. U Bahreinu do sada nije bilo uli~nih protesta, ali je vlada u posljednjih nekoliko sedmica sama u~inila nekoliko ustupaka, poput ve}eg ulaganja u socijalne izdatke i osloba|anja maloljetnika koji su privedeni tokom akcije protiv {iitskih grupa pro{le godine. Bahrein je jedna od malobrojnih arapskih zemalja u kojoj ve}ina stanovni{tva praktikuje {iitski islam. Tenzije izme|u kraljevskeporodice i {iitskeve}ineobi~no su niskog intenziteta, iako je uo~i izbora u oktobru pro{le godine bilo sukoba.

Povratak normalnom `ivotu
Nekoliko hiljada eufori~nih Egip}ana bilo je okupljeno i u subotu na trgu, dan nakon ostavke predsjednika Hosnija Mubaraka pod pritiskom demonstranata. Nakon vi{e od dvije sedmice politi~kih previranja i nemira koja su kulminirala ostavkom predsjednika Hosnija Mubaraka, u Egiptu se nastoji da se, bar donekle, vrati normalnom `ivotu. Mnogi gra|ani se vra}aju na posao, dok se pove}ani broj vozila na ulicama probija kroz naslage sme}a.

Napad u Kandaharu
Tri osobe su ju~e ubijene, me|u kojima dva policajca, i 26 ranjeno u napadu na sjedi{te policije za koji su odgovornost preuzeli talibani, izjavio je glasnogovornik pokrajinskog guvernera. „Me|u ranjenim je devetero djece“ , precizirao je Zalman Ayubi. Sjedi{te policije su s automatskim pu{kama napali pobunjenici koji su se nalazili u jednoj {estokatnoj zgradi na drugoj strani ulice, javio je dopisnik agencije AFP. Policija je odgovorila na pucnjavu. [ef policije koji je `elio da ostane anoniman izjavio je za AFP da je registrirano {est eksplozija oko sjedi{ta policije. Borbe su se intenzivirale, konstatirao je dopisnik AFP-a.

Demokratije?
Te dr`ave, me|u kojima su Jordan, Maroko i monarhije u Perzijskomzaljevu, davale su izgledstabilnosti i baremhladnog mira s Izraelom, bile brana protivislamskogekstremizma i omogu}avaleslobodanprotoknafte. S promjenom u Egiptu, budu}i model je postao manje izvjestan. Strukture mo}i koje sada nastaju na Bliskom istoku svakako }e biti druga~ije, a njihov ishod u velikoj mjeri zavisi od toga kakav }e narednih mjeseci i godina biti odgovor na sljede}a dva pitanja: Mogu li SAD uspjeti u podsticanju da dvijetradicionalne arapske sile, Egipat i Irak, postanufunkcional-

Mubarak: Podr{ka miru s Izraelom ~inila ga klju~nim saveznikom Zapada

ZEMLJE ZALJEVA Lideri dr`ava Zaljeva ka`u da su njihove dinasti~ke vlade bli`e narodu nego vojni re`imi poput Mubarakovog. Zbog ekonomskog i strate{kog zna~aja tih dr`ava, Amerika se svakako nada da je to slu~aj, jer }e i one morati da se nose s uticajima koji se {ire iz Egipta

Reuters

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

15

a struktura kom istoku
Vojska uklanjala barikade u Kairu

Pakistan izdao nalog za hap{enje

Ne smije nastupiti nova diktatura
Demonstranti na trgu Tahrir u Kairu po~eli su veliku operaciju ~i{}enja, nakon proslave vijesti o Mubarakovom povla~enju, mada su velike grupe aktivista i dalje prisutne, insistiraju}i da }e ostati na trgu sve dok vojska ne preda vlast civilima. BBC-jev dopisnik u Kairu ka`e da opozicija `eli jasan dokaz da u Egiptu ne}e do}i do zamjene jedne diktature drugom. Vojska jo{ dr`i tenkove i oklopna vozila na ulicama, naro~ito ispred va`nih dr`avnih ustanova.

Benazir Bhutto nekoliko trenutaka prije nego {to }e biti ubijena

Reuters

IZRAEL U Izraelu, gdje na odlazak Mubaraka gledaju kao na udarac u temelje arapsko-izraelskog mira, jastrebovi, koji su skepti~ni prema mirovnom procesu vjerovatno }e oja~ati u vlasti, isti~u}i nepouzdanost arapskih partnera. Spremnost Izraela da iskoristi priliku za mir s Palestincima dalje }e smanjivati
ti, isti~u}i nepouzdanost arapskih partnera. Spremnost Izraela da iskoristi priliku za mir s Palestincima dalje }e smanjivati. Jedan od d`okera je Iran, ~ije teokratsko rukovodstvo mo`e doga|aje u Egiptu da shvati kao znak da se plima povijesti kre}e u njihovom pravcu, a udaljava od SAD-a. To ih mo`eu~initi jo{ tvrdoglavijim kada se radi o zahtjevima da odustane od svognuklearnog programa i podr{ke radikalnim snagama. Istovremeno, me|utim, Iran je ranjiv u odnosu na iste snage koje su donijele promjene u Egiptu i Tunisu: obrazovanimladi ljudi za koje nema dovoljno posla, internet-revolucijakoja im je otvorila o~i prema politi~kim tokovima u svijetu i revolucijasocijalnih mre`a koja im je omogu}ila da se organizuju. Wall Street Journal pi{e da je u Egiptu 33 posto stanovni{tva mla|e od 15 godina, u Jordanu i Siriji36 posto, u Jemenu~ak 44 posto. Lideridr`avaZaljevaka`u da su njihovedinasti~kevladebli`e narodunegovojnire`imipoput Mubarakovog, jer monarhije, poput pro{irenih porodica, zavise od dobrih odnosa s klanovima u zemlji, pa zato imaju ve}i kredibilitet. Zbog ekonomskog i strate{kog zna~aja tih dr`ava, Amerika se svakako nada da je to slu~aj, jer }e i one morati da se nose s uticajima koji se {ire iz Egipta, zaklju~uje list. Egipatskavojska je ju~epo~ela uklanjati barikade i bodljikavu `icu s trga Tahrir u Kairu, sredi{ta pobune za vrijeme koje je protjeran predsjednik Hosni Mubarak, izvijestili su novinari. Vojska je uklanjala i barikade postavljene u blizini egipatskog nacionalnog muzeja na sjevernom prilazu trgu. Tako|er, vojskara{~i{}ava i ostatkeizgorjelihautomobila, tragovesukobaizme|usnagareda i pristalica i protivnika predsjednika Hosnija Mubaraka. Civili poma`u vojsci na ~i{}enju trga. Vojni tenkovi koji su blokirali prilazne puteve trgu Tahrir oslobodili su prolaz i stoje sa strane. Hosni Mubarak se trenutno nalazi u pala~i u ljetovali{tu na Crvenom moru, Sharm el-Sheiku. Ameri~kipredsjednik Barack Obama {alje svog glavnog vojnog savjetnika u Jordan i Izrael, kako bi razmotriouticajpreviranja u Egiptu na bliskoisto~nesaveznike SAD-a. Predsjednik SAD-a je istakao da Vrhovno vije}e egipatskih oru`anih snaga mora da osigura kredibilnu tranziciju ka slobodnim i po{tenimizborima. Mediji{iromarapskogsvijeta s uzbu|enjem reaguju na doga|aje u Egiptu. Jordanska dr`avna novinska agencija ka`e da je egipatska vladaispo{tovalaizborgra|ana i izra`ava uvjerenje da }e oru`anesnageosigurati mir i stabilnost. Novine u Jordanu i Bahreinu isti~u napore svojih vlada da se pozabavenezadovoljstvomsopstvenih gra|ana. Dr`avna novinska agencija u Jemenu - gdje je tako|e bilo antivladinih protesta - prenosi uvjerenje jemenske vlade da }e egipatskavojskaosiguratistabilnost u zemlji. Ostavkom Mubaraka stavljena je ta~ka na predsjedni~ku karijerukoja je trajala30 godina i koja je tako|e izrasla iz haosa, podsje}a BBC. HosniMubarak je na predsjedni~ki polo`aj stigao u previranjuposlijeatentata na njegovog prethodnika Anvara Al Sadata, 1981. godine. Za Mubaraka, ~ovjeka iz vojske, stabilnost je bila primarni cilj, nau{trbljudskihprava i sloboda.

Musharraf se ne}e odazvati iz Londona
Pakistanski sud je izdao nalog za hap{enje biv{eg predsjednika u okviru istrage o ubistvu biv{e premijerke Benazir Bhutto
Pervez Musharraf se ne}e odazvati nalogu za hap{enje koji je izdalo pakistansko pravosu|e u okviru istrage o ubistvu biv{e premijerke Benazir Bhutto, izjavio je njegov glasnogovornik u Londonu gdje `ivi biv{i pakistanski predsjednik. „On se ne}e vratiti u Pakistan kako bi ga sud saslu{ao“, izjavio je za AFP Fawad Chaudry, glasno go vor nik Mus har ra fo ve stranke Muslimanska liga i nazvao taj slu~aj “potpuno smije{nim“. Pakistanski sud je u izdao nalog za hap{enje biv{eg predsjednika u okviru istrage o ubistvu biv{e premijerke Benazir Bhutto, ubijene 27. decembra 2007. godine u samoubila~kom napadu u Rawalpindiju. Benazir Bhutto je bila supruga Asifa Alija Zardarija, dana{njeg pakistanskog predsjednika. Ukoliko se Musharraf ne odazove na idu}e zakazano saslu{anje u Pakistanu, tu`ila{tvo navodi kako }e ga se proglasiti bjeguncem, {to zna~i da }e za njim biti raspisana i me|unarodna potjernica, javlja Fena. Na vlast je Musharraf do{ao 1999. godine s pozicije ~elnika pakistanske vojske i nakon {to je u vojnom pu~u svrgnuo izabranog premijera Nawaza Sharifa. Ostavku je dao 2008. godine. Pakistanski antiteroristi~ki sud izdao je nalog za hap{enje biv{eg vojnog vo|e Perveza Musharrafa zbog ubistva Benazir Bhutto u Pakistanu 2007. godine. Tu`ioci tvrde kako je on bio svjestan plana talibana da se Bhutto ubije, ali da nije u~inio ni{ta kako bi sprije~io atentat u gradu Rawalpindiju. Musharrafa se kon kre tno op tu`uje da ni je

Pervez Musharraf: Ne}e se vratiti u Pakistan Reuters

Izgubljeni legitimitet
Podr{ka miru s Izraelom u~inila ga je klju~nim saveznikom Zapada, ali i neprijateljem islamskih ekstremista, koji su mu se do zauzdavanja Muslimanskog bratstva otvoreno suprotstavljali. Odnedavno, Mubaraku je po~ela da se suprotstavlja i sve ja~asekularnaopozicija, kojoj su dozlogrdilipolicijskabrutalnost, korupcija i autokratska vlast. Inspirisanarevolucijom u Tunisu, upravo ta opozicija, mada bez o~iglednog vo|e, izvela je narod na ulice. Serija ustupaka s predsjednikove strane nije zadovoljila demonstrante, koji su ocijenili da im je dao premalo, i to prekasno. Re`im je izgubio legitimitet, i bilo je samopitanjevremenakada }e 82-godi{nji Mubarak biti prisiljen da se povu~e, navodi BBC-jev dopisnik.

ZNAO JE Tu`ioci tvrde kako je on bio svjestan plana talibana da se Bhutto ubije, ali da nije u~inio ni{ta kako bi sprije~io atentat u gradu Rawalpindiju. Musharrafa se konkretno optu`uje da nije pru`io adekvatnu za{titu biv{oj pakistanskoj premijerki
pru`io adekvatnu za{titu biv{oj pakistanskoj premijerki. Musharraf, koji `ivi u samonametnutom izgonu u Londonu, negirao je takve optu`be, pi{e BBC. Tu`ioci su dosad bezuspje{no nekoliko puta poku{ali kontaktirati Musharrafa, ali je on uporno odbijao suradnju.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Pravilnik federalnog Ministarstva trgovine

Promet goriva
pod kontrolom
Uskoro i uputstvo o verifikaciji i na~inu kontrole • Jedinstveni projekat kojim }e se sprije~iti i manipulacije oko cijena nafte

Nabavka repromaterijala

za proljetnu sjetvu
Udru`enje po ljo pri vre dni ka Klju~ka dolina po~elo je potpisivanje ugovora sa svojim ~lanovima za nabavku repromaterijala za ovogodi{nju proljetnu sjetvu. Radi se o 90 tona umjetnog gnojiva za 120 ~lanova Udru`enja. Zahvaljuju}i revolving-fondu, koji je formiran odmah po osnivanju udru`enja prije pet godina, a u kojem ima oko 100.000 KM, poljoprivrednici }e repromaterijal mo}i otpla}ivati Udru`enju u sedam rata, bez u~e{}a i kamata, prenosi Fena. Pored gnojiva, Udru`enje }e nabaviti i sjemenski kukuruz te za{titna sredstva. Ovakav na~in finansiranja poljoprivredne proizvodnje pokazao se veoma uspje{nim pa i udru`enja iz drugih op}ina USK-a pokazuju interes za njega.

RS: Poticaj poljoprivredi
U RS-u u 2011. godini ne}e biti ve}ih smanjenja sredstava za mjere direktne podr{ke poljoprivrednojproizvodnji i kapitalnimulaganjima, iako je bud`etom za poljoprivredu predvi|eno 60 miliona KM, {to je za 20 miliona KM manje u odnosu na pro{lu godinu. U proteklojgodiniMinistarstvopoljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS-a primilo je 12.851 zahtjev za isplatu podsticajnih sredstava, od ~ega je pozitivnorije{eno11.299, odnosno 87,92 posto, {to je najvi{e do sada, saop}eno je iz resornogministarstva. Predstavnici Ministarstva prezentirali su delegaciji korisnika podsticajnih sredstava u RS-u realizaciju bud`eta za 2010. godinu i prijedlog plana raspodjele sredstava za podsticaj razvoja poljoprivrede i seoskihpodru~ja u 2011. godini. I dalje je otvorena mogu}nost da se poljoprivrednim proizvo|a~ima u RS-u, osim regresiranja nabavke mineralnog |ubriva u proljetnoj sjetvi u 2011. godini, pomogne i mjerom uvo|enja „plavog dizela“ koja bi bila stalna i , va`ila za cijelu BiH, za {ta su Ministarstvo i Vlada RS-a preduzeli potrebne mjere. Kona~nu odluku o ovomeuskoro bi trebaledonijetiinstitucije na nivou BiH.

Promet naftnih derivata u Federaciji BiH stavljen je pod kontrolu nakon {to je federalno Ministarstvo trgovine donijelo Pravilnik o na~inu evidentiranja i kontrole prometa naftnih derivata i ostalih proizvoda i usluga na benzinskim stanicama putem ugra|ene opreme u Federaciji BiH, ~ija je primjena po~ela 1. januara. Pravilnikom je predvi|eno da se na svim benzinskim pumpama ugradi informacijska oprema kojom }e se sve pumpe staviti pod kontrolu. Privredna dru{tva koja vr{e promet naftnih derivata na benzinskim stanicama obavezna su bila do 31. decembra ugraditi i po~eti s evidentiranjem prometa putem elektronskih mjernih sistema, a prenos XML izvje{taja s dnevnim prometom na pumpama je po~eo 1. januara. Kako je za Oslobo|enje kazalaMerimaMaslo, {ef kabineta federalnog ministra trgovine Desnice Radivojevi}a, u zavr{nojfazi je izradauputstva o verifikaciji i na~inu kontrole na benzinskim pumpama, u kojem }e biti definirano {ta i kako }e inspekcije pregledati.

Mjerni ure|aj najvi{e koristi vlasniku benzinske pumpe

VI[E MJERENJA Kontrola putem automatskih mjernih ure|aja podrazumijeva mjerenje visine stupa goriva u rezervoarima, temperature i gusto}e goriva i visine vode kondenzata u tanku
biti postavljena, istakla je Merima Maslo i dodala da je u Ministarstvu trgovine napravljen aplikativni softver koji }e pratiti i objedinjavati izvje{taje sa benzinskih pumpi. Kako je nagla{eno, ovo je jedinstveni projekt u regiji kojim }e se sprije~iti i manipu la ci je oko po di za nja i sni`avanja cijena nafte i naftnih derivata, a utjecat }e i na smanjenje sive ekonomije. U Udru`enju prometnika naftnih derivata Federacije BiH ka`u ka ko je ri je~ o zna~ajnom sistemu kontrole u djelatnosti prometa nafte i naftnih derivata. - Benzinske stanice i prije dono{enja Pravilnika imale su odgovaraju}e mjerne ure|aje, koji su uglavnom funkcionirali na mehani~kom principu, na bazi tzv. sondi.

Me|utim, Pravilnikom su propisane tehni~ke karakteristike novih mjernih ure|aja, nastale kao zahtjev savremenijeg sistema kontrole, tako da ugra|ene son de na odre|enom broju benzinskih pumpi nisu zadovoljavale propisane tehni~ke karakteristike, pojasnila je sekretar Udru`enja Amela Ke~o.

Dostupni podaci
Ona je dodala da kontrola putem automatskih mjernih ure|aja podrazumijeva mjerenje visine stupa goriva u rezervoarima, temperature i gusto}e goriva i visine vode kondenzata u tanku. - Kontrola, tako|er, obuhva ta pra}enje ko li~ina uto~enog i isto~enog goriva, stanje u tanku te mogu}nost provjere trenutnih dnevnih i periodi~nih izvje{taja, kazala je Amela Ke~o. Iako je osnovna svrha ovog sistema kontrole da nadle`nom organu u~ini dostupnim podatke o prometovanim koli~inama goriva, ~injenica je da mjerni ure|aj najvi{e koristi vlasniku benzinske pumpe, jer u svakom trenutku mo`e dati podatke o raspolo`ivoj koli~ini derivata ili o dnevnoj potro{nji, kao i neke druge pokazatelje vezane za stanje u rezervoarima.
A. Pe.

Usagla{avanje
- Trenutno je u toku usagla{avanje uputstva, koje }e ubrzo bi ti i objav lje no u Slu`benom listu. Zakonom o unutra{njoj trgovini definirano je koju opremu moraju imati benzinske pumpe, kazala je ona i dodala da je rije~ o slo`enom poslu, a resorno ministarstvo je u vi{e od 40 pos to ben zin skih pumpi ugradilo opremu. - Izmjenama i dopunama Pravilnika, koje su u toku, navedeno je da ukoliko na pumpama nije ugra|ena oprema, dovoljno }e biti i da je zaklju~en ugovor s ovla{tenim serviserom, {to zna~i da }e oprema u skorije vrijeme

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 030 - 12. 2. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.440446 1.449005 26.324928 0.080451 0.261639 0.718129 1.726343 0.565032 0.246020 0.221643 1.482139 0.904260 2.306894 1.442577 0.049157 1.888472

1.955830 1.444056 1.452637 26.390905 0.080653 0.262295 0.719929 1.730670 0.566448 0.246637 0.222198 1.485854 0.906526 2.312676 1.446192 0.049280 1.893205 USD BAM

1.955830 1.447666 1.456269 26.456882 0.080855 0.262951 0.721729 1.734997 0.567864 0.247254 0.222753 1.489569 0.908792 2.318458 1.449807 0.049403 1.897938 1.56162 2.245117

Konkurencijsko vije}e BiH

Nema naru{avanja u Br~kom
Konkurencijsko vije}e BiH usvojilo je rje{enje po zahtjevu za pokretanjepostupkapodneseno odkomunalija„Hrgov~i}“ , „]ehaji}“ Obnova B, Gradska , ~isto}a i Intermont (svi iz Br~kog) protiv Javnog preduze}a Komunalno iz Br~kog. KV je odbio zahtjevpodnesenradiutvr|ivanjapostojanjazabranjenogsporazuma iz ~lana 4. stav 1 Zakona o konkurenciji kao neosnovan. JP Komunalno pona{anjem na mjerodavnom tr`i{tu nije sa~inilo nikakav sporazum s drugimprivrednimsubjektom koji bi za cilj imao spre~avanje, ograni~avanje ili naru{avanje tr`i{ne konkurencije. KV je usvojio zaklju~ak o produ`enju roka za dono{enje rje{enja po zaklju~ku o pokretanju postupka protiv Radio-televizije Federacije BiH, Pink BH Company, Mre`e plus, OBN-a i Hayat TV-a podnesen od RTVBiH. KV je produ`io rok za dono{enje kona~nog rje{enja za dodatna tri mjeseca, saop}eno je iz KV-a.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 02. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 02. 2011 =

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.
Eko i odr`ivi turizam u BiH

BIZNIS I EKONOMIJA

17

raj za goste
Cilj projekta koji realizira italijanska nevladina organizacija Oxfam je da pobolj{a `ivotne uslove stanovni{tva iz ruralnih podru~ja BiH putem integrirane strategije borbe protiv siroma{tva i iseljavanja iz planinskih podru~ja, o~uvanje prirodnih bogatstava te podr{ka uspostavljanju dijaloga me|u ljudima
Podr{ka kreiranju i promociji puteva za eko i odr`ivi turizam u BiH naziv je projekta koji provo di ne vla di na or ga ni za ci ja Oxfam Italia, ured u BiH. Cilj projekta koji finansiraju italijansko Ministarstvo vanjskih poslova i regija Toscana je da pobolj{a `ivotne uslove stanovni{tva iz ruralnih podru~ja BiH putem integrirane strategije borbe protiv siroma{tva i iseljavanja iz planinskih podru~ja, o~uvanje prirodnih bogatstava te da pru`i podr{ku u uspostavljanju dijaloga me|u ljudima. - Poseban akcent se odnosi na stvaranje i promociju proizvo-

Tri doline Rafting je jedna od najzanimljivijih ponuda za turiste

- Po red Tri do li ne, Oxfam u BiH ra di jo{ dva projekta: Kulturalni tu ri zam (Sa ra je vo Mos tar) i Sta ze oku sa (vi na, si ra i me da), ko ji se ba zi ra ju na is kus tvi ma Evrop ske uni je. Svi pro je kti u oblas ti tu ri zma u BiH ko je ra di Oxmaf Italija vrijedni su 4,5 mi li ona eura, ka`e Sil va na Gri spi no.
Silvana Grispino

4,5 miliona eura

odr`ivog turizma u tri doline, rekla je Silvana Grispino.

Dio paketa
Korisnici projekta su subjekti aktivni u oblasti turizma i okoli{a koji }e oja~ati sopstvene kapacitete u upravljanju i efikasnosti pru`anja usluga te porodice kojima }e se pro{iriti mogu}nosti dodatne zarade iz aktivnosti vezanih za eko-turizam. Partneri u projektu su resorna entitetska ministarstva, lokalne vlasti i nevladine organizacije, Centar za turisti~ke studije iz Firenze i italijanska provincija Grosseto. - Od pro{le godine aktivno radimo sa sarajevskom organizacijom Wigwam Travel & Consulting kako bismo kreirali turisti~ki proizvod. To je samo dio paketa koji smo namijenili turistima, odnosno ta~ke iz paketa koje }emo ponuditi onima koji `ele posjetiti BiH. @elimo kroz ovaj projekt na}i najuo~ljivije karakteristike nekog podru~ja i na najoptimalniji na~in ga pripremiti kako bismo ga prezentirali turistima, rekla je Silvana Grispino.
F. KOVA^EVI]

NERETVA, DRINA, UNA I SANA Poseban akcent se stavlja na stvaranje i promociju proizvoda koji proizilaze iz ambijentalnog i odr`ivog turizma kroz valorizaciju projekta Tri doline (Neretva, Drina, Una i Sana)

da koji proizilaze iz ambijentalnog i odr`ivog turizma kroz valorizaciju projekta Tri doline (Neretva, Drina, Una i Sana), {to }e omogu}iti dodatne prihode i o~uvanje i vrednovanje teritorije. Na realizaciji projekta }e se raditi s lokalnim subjektima u cilju prepoznavanja i valorizacije lokalnih resursa, koji su ~esto zaboravljeni i neza{ti}eni, ali }e se istovremeno olak{ati pribli`avanje BiH potencijalnim turistima, kako bi ih upoznali s ovim jo{ neistra`enim dijelom Evrope, kazala je za Oslo-

bo|enje projekt-koordinator Oxfama Silvana Grispino.

U 24 op}ine
Pilot-inicijative koje }e pobolj{ati eko-turisti~ku ponudu, prijem i smje{taj }e biti mogu}e primijeniti i na drugim podru~jima. Posebna pa`nja bit }e posve}ena umre`avanju u cilju stvaranja sinergije i uspostavljanja odnosa izme|u subjekata oba bh. entiteta. Projekt }e se realizirati u 24 op}ine/op{tine iz sli va ri je ka Ne re tva, Dri na Una/Sana te u Parku prirode

Hutovo blato i Nacionalnom parku Sutjeska. - Glavne aktivnosti i o~ekivani rezultati projekta su strate{ko planiranje teritorijalnih resursa na principima ambijentalnog i odr`ivog turizma, pobolj{anje eko-turisti~ke ponude u tri doline, promoviranje lokalne ekono mi ju pre ma prin ci pi ma odr`ivog razvoja prirodnih resursa u dvije za{ti}ene regije; promocija i popularizacija mogu}nosti odr`ivog turizma u BiH; pokretanje procesa dijaloga i aktivnog u~e{}a u oblasti

Tomislav-Grad

Privredna saradnja BiH i Italije

Gra|ani protiv TE i rudnika
Pred sje dnik Eko lo {kog udru`enja Na{a ba{tina iz Tomislav-Grada Miro [umanovi} smatra da bi izgradnja termoelektrane i otvaranje rudnika lignita u Kongori kod Tomislav-Grada predstavljali ekolo{ku katastrofu za ovu op}inu. On je rekao da je apsolutno protiv izgradnje TE i otvaranja rudnika, jer to ne bi bila samo ekolo{ka katastrofa za op}inu, koja je oduvijek bila poljoprivredno-sto~arsko podru~je nego i vjetar u jedra jo{ ve}em iseljavanju domicilnog stanovni{tva sa podru~ja ove op}ine. Prema njegovim rije~ima, op}ini Tomislav-Grad su potrebni projekti obnovljivih izvora energije, kao {to su vjetroelektrane i solarne elektrane, a ne najve}i zaga|iva~i okoline, kao {to su TE na bazi lignita najlo{ijeg kvaliteta, s velikim procentom pepela i ugljene pra{ine, ~ak oko 27 posto, sumpora, ugljen-dio-

Potvr|eno partnerstvo
Italija je potvrdila u~e{}e na ovogodi{njem Me|unarodnom sajmu u Mostaru, na kojem }e nastupiti kao zemlja partner, saznaje Oslobo|enje u Italijanskom institutu za vanjsku trgovinu sa sjedi{tem u Sarajevu. Sajam }e biti odr`an od 4. do 9. aprila. Sagovornica iz ovog instituta Silvija Kukanja - Stani{i} nije mogla precizirati koliko }e kompanija sti}i na Sajam u Mostar, jer dogovor o tome jo{ traje. No, i bez toga izvjesno je da }e taj nastup biti reprezentativan i sadr`ajan. Poznato je da Italija kao zemlja, a i njene kompanije pojedina~no, ekonomsku saradnju s BiH smatraju izuzetno zna~ajnom. To je potvr|eno i prije nekoliko dana, na susretu italijanskih i bh. privrednika, odr`anom u organizaciji ICA, odnosno Odjela Ambasade Italije za promociju ekonomskih odnosa, a uz podr{ku italijanske Regije Lombardija (Milano). Cilj susreta je bio razvoj trgovinske saradnje privrednika iz se-

Sa pro{losedmi~nog susreta privrednika BiH i Italije u Sarajevu

Tomislav-Grad Kongora

ksida i drugih {tetnih otpadnih materija. Izgradnji TE i otvaranju rudnika u Kongori posebno `estoko protive se mje{tani Kongore, Bor~ana, Mandinog Sela i Lipe, mjesnih zajednica koje se nalaze u neposrednoj blizini podru~ja na kojima je predvi|ena izgradnja. Lokalne vlasti i Ministarstvo privrede Livanjskog kantona izdali su lokacijske dozvole za istra`ne radove, a Elektroprivreda HZ-HB, kao investitor ovog

projekta, u fazi je izrade studije utjecaja na okolinu i studije opravdanosti investicije, nakon ~ega }e uslijediti javna rasprava u lokalnoj zajednici. Federalna Vlada je u martu pro{le godine donijela odluku o progla{enju javnog interesa i pristupanju pripremi za izgradnju prioritetnih elektro ener get skih obje ka ta u ovom bh. entitetu. Rije~ je o 16 hidroelektrana i {est TE, a me|u ovim objektima su i rudnik i TE u Kongori.

ktora prehrane (proizvodnja vina), tekstila, metalurgije, termohidraulike i industrijske automatizacije. U~esnicima su se obratili ambasador Italije u BiH Raimondo de Cardona, direktor ICA za Rusiju Massimo Metilli u Italiji i direktor Ureda ICA Sarajevo Massimo di Giandomenico, koji je bio moderator skupa. Potom su odr`ani brojni bilateralni susreti. Najavljeno je da }e uzvratna posjeta odabranih partnera iz BiH italijanskim firmama biti H. A. uprili~ena u aprilu.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Slu~aj VMS Isme Jakupovi} sa Klinike Podhrastovi

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ulica Mula Mustafe Ba{eskije 5

Inspektor pregledao

po~upane kablove
Klinika za plu}ne bolesti: Pozajmica dogovorena mimo posla?

Nije mito, ve} pozajmica?!
Slu~aj vi{e medicinske sestre Isme Jakupovi} sa Klinike za plu}ne bolesti KCUS-a i dalje }e, ~ini se, biti pitanje suda. Jakupovi} je dobila otkaz nakon prijave za uzimanje mita od 500 eura. Ona tvrdi da je “pozajmicu od 500 eura uredno vratila pacijentici Z. M“ a i sud je donio odluku da je , vrate na posao. “Sve je to bilo na privatnoj osnovi, to nema veze sa Klinikom i sa mojim radnim mjestom. To je sve bilo mimo posla, u ku}i se de{avalo, prijatelj - posudba vra}eno, a k}erka pacijentice je usljed smrti majke sav bijes na meni iskalila, kao i to nezadovoljstvo kroz KCUS“ obja{njava Jaku, povi}, te dodajeda je sa porodicom u prijateljskim odnosima i da ~eka izvr{enje sudskog rje{enja po kojem je KCUS treba vratiti na posao. “Sud je dokazima zaklju~io da se nije radilo o mitu. Privremenu mjeru jo{ iz avgusta pro{le godine KCUS jo{ nikada nije ispo{tovao, niti je ispo{tovana pravosna`na presuda o vra}anju na posao“ ka`e Jakupovi}. , Helsin{ki komitet za ljudska prava, isti~e Jakupovi}, u ponedjeljak, 7. februara 2011, uputio je pismo KCUS-u u kojem se navodi “s obzirom na to da ste u odgovoru istakli da se Klini~ki centar zala`e da se u potpunosti po{tiva princip legaliteta i legitimiteta u izvr{avanju svih sudskih odluka, nadamo se da }ete tako i postupiti i u slu~aju tra`iteljice za{tite prava Isme Jakupovi}“ . Na navode iz KCUS-a “zbog prekomjernog kreditnog zadu`enja i nevra}anja kredita“ Ja, kupovi} nagla{ava kako je “sve kredite uredno vratila“ . “Ovo je jo{ jedan u nizu ataka sa ciljem moje diskriminacije. Izjavu smatram pau{alnom, insceniranom, koja je uslijedila na osnovu informacija (sestrara u penziji, od mojih kolega) ~iju pozadinu i namjeru ne `elim komentirati i na kraju navodim da izjava iz KCUS-a gospo|e Selme Ljuce sadr`i neistinite ~injenice. Moj privatni odnos van radnog vremena ne mo`e se tretirati kao zloupotreba radnog anga`ovanja“ , nagla{ava Jakupovi}. “Oni su izgubili na sudu, jer i sud ho}e dokaze, sud je dao privremenu mjeru da se vratim na posao 26. avgusta pro{le godine“ , ka`e Jakupovi} i dodaje: “Bori}u se za svoja prava, meni niko ne radi u porodici i kadtad vidje}e da nisam nikada zloupotrijebila polo`aj. Bori}u se makar i{la do Evropskog suda.“
Mr. BABI]

U ulazu sa pet stanova i tri poslovna prostora Op}ine Centar, Muli}i po~upali kablove za struju i izvalili dio zida haustora
Stanari ulaza Mula Mustafe Ba{eskije 5, ~ije su stanove zajedno sa tri poslovna prostora Op}ine Centar, bra}a Hajrudin i Mustafa Muli} stavili pod hipoteku, pozvali su inspektora protivpo`arne za{tite. Naime, u ulazu koji se nalazi tik uz javnu gara`u jedne od firmi Muli}a Centrotrans tran sport-ro be, po va|eni su kablovi elektri~ne energije i izvaljen jedan od zidova haustora, zbog ~ega je nastala opasnost od izbijanja po`ara. Uvidom na terenu, nadle`ni inspektor iz kantonalne Uprave za inspekcijske poslove sa~inio je za pi snik. Pod sje}amo, gra|evinski inspektor Op}ine Cen tar Mir za Islambegovi} ve} je rje{enjem nalo`io Muli}ima da zazidaju zid haustora i sve instalacije vrate u prvobitno stanje. To su trebali u~initi radnici upra-

Zgrada do javne gara`e Muli}a: Opasnost od izbijanja po`ara

vitelja zgrade Sarajevostana, koje su Muli}i po dolasku u pomenuti ulaz, otjerali. No, kako saznajemo, stanari, korisnici poslovnih prostora i predstavnici Sarajevostana, poslali su novi dopis nadle`nima u Op}ini Centar, u kojem ih mole da se rje{enje

in spe kto ra Islam be go vi}a provede do kraja. Op}ina Centar je putem svog pravobranila{tva pokrenula sudski spor protiv Muli}a za povrat imovine u Mula Mustafe Ba{eskije 5, a on jo{ nije okon~an.
J. M.

Te{ka odluka samohrane majke Samire Salihovi}

U O[ Grbavica II

Sigurnosno okru`enje za djecu
U prostorijama O[ Grbavica II odr`an je sastanak o temi “Sigurnosno okru`nje za djecu“ u okviru projekta Rad policije u zajednici, kojeg provode policajci Druge policijske uprave Novo Sarajevo. Sastanku su prisustvovali zamjenik komandira Druge PU Safet Gagula, policajci RPZ-a, po mo}nik na~el ni ka za dru{tvene djelatnosti Faruk Pr{e{ sa saradnicima, vije}nici OV Novo Sarajevo, predstavnici Savjeta MZ, direktorica {kole sa saradnicima, ~lanovi Savjeta roditelja, kao i u~enici. Zamjenik komandira Safet Gagula i policajci RPZa upoznali su prisutne o pro vo|enju edu ka ci je u~enika, te tom prilikom najavili da }e od 1. marta ove godine po~eti sa novim edukativnim radionica ma o te mi “!STOP! Me|uvr{nja~ko nasilje“, a provodit }e se u svim osnovnim i srednjim {kolama Novog Sarajeva. Na sastanku je obnovljena inicijativa menad`menta {kole i Savjeta roditelja da se izna|e prostor i ogradi {kolsko igrali{te radi sigurnosti djece, te pobolj{a javna rasvjeta oko objekta.

Zahvaljuju}i na~elniku Ejubovi}u

Bogat fond knjiga za u~enike
Na~elnik Op}ine Had`i}i Hamdo Ejubovi} uru~io je bogat fond knjiga za biblioteke osnovnih {kola 6. mart u Had`i}ima, 9. maj - Pazari}, “Hilmi ef. [ari}’’ iz Tar~ina i Srednjo{kolskom centru. “Zahvalni smo Op}ini na ovoj donaciji. Moram ista}i da nam uvijek izlazi ususret“ rekla je, uz , ostalo, D`enana Alispahi}, direktorica O[ 6. mart. Zahvalnost su uputili i Azra Jasika, direktorica {kole u Pazari}u, Nermin Suba{i}, direktor O[ u Tar~inu i Misim Gegi}, direktor Srednjo{kolskog centra. Na~elnik Ejubovi} istakao je da Op}ina u skladu sa mogu}nostima redovno poma`e obrazovanje i druge organizacije i institucije. Direktori {kola na~elnika su upoznali o dosada{njem radu, vannastavnim aktivnostima i drugim akcijama, koje iz godine u godinu na svim poljima bilje`e sve ve}e uspjehe. “Cijene}i va{ trud i zalaganje te uspjehekojeposti`ete sa mladomgeneracijom i dalje }emo, na ovakav i drugina~in, pomagati va{rad” ista, kao je na~elnik Ejubovi}. Mr. B.

Samira sa k}erkom Zehrom

Prodala bih bubreg
Kako prehraniti dvoje djece? • Ni drva, ni novca za re`ije
Samohrana majka Samira Salihovi}, koja se k}erkom Zehrom i sinom Samirom `ivi od 196 KM mjese~no u podstanarskom stanu u Bu`imskoj ulici, godinama te{ko sastavlja kraj s krajem. Njena briga kako prehraniti svoju djecu i koliko-toliko obezbijediti im topli dom je iz dana u dan sve ve}a, posebno kada se imaju u vidu njeni zdravstveni problemi, koji susti`u jedno drugo. “Godinama patim od oboljenja vena. U po~etku su oni zahvatili lijevu nogu, a odskora se nesnosni bolovi prenose i na desnu. Zbog oboljenja ki~me trebala sam i}i na operaciju, ali o tome sada nema ni govora jer moram djeci osigurati osnovne uslove za `ivot, nahraniti ih, jer sam u veoma velikim dugovima. Moram da vratim novac, koji sam posudila za kiriju, ne mogu pla}ati ni re`ijske tro{kove, svakodnevni su problemi sa nabavkom drva...” , kazuje Samira Salihovi} te dodaje kako jedini spas za svo ju dje cu i se be vi di u prodaji bubrega. “Imam zdrave bubrege, i ako nekome treba, pristala bih jedan bubreg dati na poklon, kako bi svoju porodicu i sebe uspjela izvu}i iz te{ke krize“, nagla{ava Salihovi}. Ukoliko na{i sugra|ani `ele pomo}i porodici Samire Salihovi}, njen broj `iro-ra~una u Sparkasse banci je 199-04900654540-95, dok je broj teku}eg ra~una 21-43560654540.
Mr. B.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011. Udru`enje Studid svakim danom okuplja sve vi{e ~lanova

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

276-982

5.300 studenata
Aliba{i}: Respektabilan broj ~lanova

VA@NIJI TELEFONI
MUP

ostvarilo popuste
Uklju~eni studenti svih univerziteta u Sarajevu, a prije nekoliko mjeseci realizacija projekta po~ela i u Tuzli • Sporazum sa 110 firmi, uz popuste pri kupovini od pet do 75 posto
zacija o~ekuje u narednom periodu. - U saradnji sa na{im sponzorima pokrenu}emo nagradnu igru. Preko prijatelja projekta pokrenu}emo i stipendiranje studenata gdje }e partnerske firme birati studente. Uslov za studente, kako bi u{li u izbor, jeste da su na{i ~lanovi i da podnesu aplikaciju. Te stipendije bi}e kao i sve druge i iznosit }e po stotinu maraka mjese~no, a svaka firma projekat }e finansirati u skladu sa svojim mogu}nostima, pojasnio je Aliba{i}. Da je projekat Studid zaista uspje{no realiziran, pokazuje i podatak da studenti skoro svakodnevno sa predstavnicima Udru`enja razmjenjuju ideje i iskustva sa terena koja odgovorne u Udru`enju dodatno usmjeravaju kako jo{ vi{e pomo}i ovoj populaciji.
S. HUREMOVI]

Organizirano dru{tvo, Udru`enje Studid, koje se interesuje za bolji standard `ivljenja studenata u cijeloj BiH, pokrenulo je prije izvjesnog vremena istoimeni projekat u okviru kojeg su svim ~lanovima Udru`enja ponu|eni razni popusti za usluge pojedinih kompanija. Tako je do sada Udru`enje okupilo oko 5.300 ~lanova, studenata svih univerziteta u Sarajevu, a prijenekolikomjeseci realizacija projekta po~ela je i u drugim gradovima BiH.

Partnerske firme bira}e studente koje }e stipendirati

Javljaju se firme
- Do sada imamo 110 firmi sa kojima smo potpisali sporazum i ~ije usluge studenti mogu koristiti sa popustima od pet do 75 posto. U Sarajevu su u realizaciju projekta uklju~eni svi univerziteti, a od 1. decembra 2010. godine i u Tuzli je ozvani~en po~etak projekta, istakao je Velid Ali-

ba{i}, predsjednik Udru`enja Studid. Projekat je nai{ao na dobar odziv kod studenata kojima popusti pri kupovini, ali i prehrani, zasigurno dobro do|u. - U Tuzli za sada imamo oko 300 studenata, ali u narednom periodu o~ekujemo jo{ vi{e ~lanova jer je po~etak projekta ozvani~en u vrijeme raspusta i ispita. U Sarajevu je taj broj zaista respektabilan i svaki dan javlja nam se sve vi{e studenata, a u posljednje vrijeme i fir-

mi koje `ele da pomognu projekat, naglasio je Aliba{i}. Jedan od sljede}ih planova Udru`enja Studid je i posjeta drugim gradovima.

Nagradna igra
- Planiramo da organizujemo posjete studenata drugim gradovima i univerzitetima u saradnji sa tamo{njim studentskim organizacijama, kazao je Aliba{i}. Stpendiranje studenata jo{ je jedan od projekata ~ija se reali-

Sastanak Luli}a i Ba{i}a

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Analiza stanja u Grasu
Finansijska situacija u KJKP Gras i realizacija teku}ih projekata u saniranju javnog transporta bile su teme prvog radno-konsultativnog sastanka ministra saobra}aja Harisa Luli}a sa rukovodstvom ovog preduze}a i predstavnicima sindikalnih organizacija. Direktor Grasa Hasan Ba{i} i izvr{ni direktor za upravljanje saobra}ajem Mustafa Mehanovi} detaljno su upoznali ministara Luli}a sa realizacijom projekta SATRA (remont i modernizacija 37 tramvaja), sistemom naplate usluga prevoza i potrebom za njegovo pobolj{anje, te sa uvjetima rada uposlenika. Nakon prezentiranih podataka, potrebno je hitno pristupiti izradi analize poslovanja Grasa sa konkretnim prijedlozima i mjerama za saniranje i eliminiranje gubitaka ovog preduze}a, zaklju~ak je sa ovog sastanka. “O~ekujem da }e se na{a saradnja realizirati kroz konstruktivan odnos i potpunu odgovornost kako bismo svi zajedno u~inili da Gras ponovo stane na noge. U Ministarstvu o~ekujemo da }emo do ponedjeljka dobiti konkretne odgovore o isplativosti projekta SATRA, a insistiramo i na analizi stanja u Grasu sa prijedlozima rje{enja trenutne finansijske situacije. Ministarstvo }e ispo{tovati bud`etske obaveze, a prioritet je da se raspolo`iva sredstva namjenski usmjeravaju u kapitalne grantove“ istakao , je ministar Luli} i dodao kako }e se zalagati za iznala`enje kreditnih linija kojim bi se sanirao javni transport.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA
Ministar zatra`io podatke o isplativosti projekta SATRA

7 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra zni ci ma u 5.30 pre ko Vi so kog i Ka knja.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.20, Cirih via Banja Luka 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 14.55 i 15.45, Beograd 11.30, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Ljubljana 14.15, Frankfurt 14.45, Budimpe{ta 15.05, Amsterdam 10.15

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Istanbul 13, Cirih via Banja Luka 13.15, Ljubljana 13.45, Be~ 14.10, 21.40 i 19.10, Beograd 14.15 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Frankfurt 21, Amsterdam 15.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mas triht utor kom i su bo tom u 8 sa -

ti, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~etvrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-No-

vi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski

20

SARAJEVSKA ZIMA

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Susret s opernom pjeva~icom Irenom Parlov

Mladi pjeva~i rijetko

dobivaju priliku
Glas je `ivi instrument, treba neprestano vje`bati kako bi zvu~ao onako kako mi `elimo, rekla je Parlov
U Bo{nja~kom institutu Sarajevo, u okviru Sarajevske zime, koncert pod nazivom “Moje srce, puno ljubavi!” odr`ale su dvije umjetnice Irena Parlov i pijanistica Belinda Krni}. Na programu su bile kompozicije Xaviera Montsalvatgea “Cinco canciones negras“ (pet crna~kih pjesama), arije iz opera J. Masseneta “Werther“ (Charlotte), te iz opere “Samson i Dalila“ (Dalila). imala u “Sestri Angelici“ krajem pro{le sezone. Iako je ro|ena u Sarajevu, ova mlada pjeva~ica, od rane je dobi vezana uz Split, gdje je do{la kao izbjeglica iz BiH. ^esto to u intervjuima ponavlja, a kazala je i nama da joj je Split su|en: - Nakon {to smo mama, sestra i ja jedva pre`ivjele izlazak iz ratnog Sarajeva, ~etiri godine dom mi je bio upravo Split. U Splitu sam studirala i upoznala supruga. • Ka ko su Vas pri hva ti li Spli}ani? - Kolege su me odli~no prihvatile, a posebno sam zahvalna korepetitorici HNK-a Veri Pavasovi}. Ona je dobra vila na{eg kazali{ta. Moja uloga je, iako mala, bila jako zahtjevna zbog brzog tempa i akrobacija koje sam izvodila prije i za vrijeme pjevanja. Puno sam nau~ila, ne samo pjeva~ki nego i gluma~ki. • Va{ je prvi nastup bio u “Sestri Angelici“ pro{le sezone. Kako je bilo raditi prvi put u HNK-u Split s ve} afirmiranim pjeva~ima i maestrom? - Bila mi je izuzetna ~ast raditi s Valentinom Fija~ko i maestrom Ivanom Repu{i}em. Moram se pohvaliti da je nakon jedne probe i Giorgio Surian pohvalio moje pjevanje. Upravo su takva iskustva jako dragocjena mladim pjeva~ima. • Radili ste s mnogim poznatim pjeva~ima. S kim biste `eljeli sura|ivati? - Uz studij kod prof. Cynthije Hansell- Baki}, te usavr{avanjekoje provodim kod nacionalnog prvaka HNK-a Zagreb Vitomira Marofa, odlazila sam i Svetli Vasillevoj, PetyiIvanovoj, ElviriFatikhovoy te Michelle Crider, od koje sam punonau~ila. To je jakova`no za mladog pjeva~a. Bitno je raditi na svojojtehnici. Glas je `iviinstrument, trebaneprestanovje`batikako bi zvu~ao onako kako mi `elimo. Voljela bih sura|ivati s Renatom Pokupi}. Mislim da se od nje mo`e puno nau~iti.
Mezzosopranistica Irena Parlov
Foto: S. GUBELI]

Sarajevo u srcu
- Ja sam Sarajka, gdje god da `ivim. Sarajevo je moj grad, nosim ga u srcu i obo`avam. Samo mi je `ao {to ne pru`a dosta prilika mladim pjeva~ima, a i `alosno je {to je kultura na takvom nivou na kojem jeste. I mi mladi umjetnici se borimo, kao i ljudi u pozori{tima. Znam da je financijska situacija te{ka i ovdje, i u cijelom svijetu, ali mladi umjetnici ne mogu dobiti nove uloge ako ih niko ne ~uje kako pjevaju, rekla je Parlov. - To je porodi~na ljubav, tako da je bilo potpuno prirodno da se bavim muzikom. Moja mama je prof. Gordana Topi}. Prvi kontakt sa opernim pjevanjem ostvarila sam upisuju}i solo pjevanje u Srednjoj muzi~koj {koli u Sarajevu. • Da li je u dana{nje doba te{ko biti mlad pjeva~? - Pjevam honorarno. Borim se za uloge, kao i ostali mladi pjeva~i. U Hrvatskoj ima puno talenata, ali mladi pjeva~i rijetko dobivaju priliku, jer su javne audicije rijetkost. Zato `elim zahvaliti maestru Repu{i}u i direktorici Opere Maji @arkovi} na povjerenju. • Imate li novih nastupa, gostovanja, planova? - Trebala bih imati nastup na Danima kr{}anske kulture u Splitu, koji se odr`avaju svake godine. To je dosta posje}en i poznat festival. Mladi umjetnici ga vole, jer je to festival koji promi~e kulturu. I organizatori vole ugostiti mlade operne pjeva~e. A {to se ti~e ostalih koncerata ni{ta ne znam. Uostalom, u umjetnosti se nikad ne zna, kazala je na kraju razgovora Irena Parlov. Mr. SEKULI]

Akrobacije uz pjevanje
Irena Parlov je operna pjeva~ica, mezzosopranistica. Sarajka, koja ~esto putuje na relaciji rodni grad - Split. Naime, u negda{njem Dioklecijanovoj prijestolnici udana je, `ivi sa suprugom i dvogodi{njom k}erkicom. U HNK-u Split publika je mo`e gledati kao Esmeraldu u “Prodanoj nevjesti“, a debi je u istom kazali{tu

Na Festivalu Sarajevska zima sura|ivala je sa svjetski priznatom opernom umjetnicom Barbarom Hendrix. Mezzosopranistica Parlov iza sebe ima niz uspje{nih nastupa. Mnoge Sarajlije }e se sjetiti da je nastupila u operi “Didona i Enej“ u ko, joj je pjevala tri uloge: Sorceress, duh i prva `ena. Opera je izvedena povodom obilje`avanja 50 godina Muzi~ke akademije u Sarajevu. U istoj operi pjevala je na Ba{~ar{ijskim no}ima, a nastupala je i kao ~lanica zborova u Sarajevu, Zagrebu i Splitu.

Sa Barbarom Hendrix

Porodi~na ljubav
• Potje~ete iz porodice sa dugom muzi~kom tradicijom, tako da se muzikom bavite od ranog djetinjstva?

“Lipa si, Teno“ HNK-a Osijek
Ansambl Hrvatskog narodnog kazali{ta Osijek predstavio se ovda{njoj publici na sceni Kamernog teatra 55 izvedbom komada “Lipa si, Teno“ reditelja Roberta Raponje, gostuju}i u okviru festivalskog programa Sarajevske zime. Predstava je ra|ena po motivima jednog od najpoznatijih djela “Tena“ istaknutog hrvatskog pisca Josipa Kozarca (1858 - 1906), koje je napisao 1895. godine. Uloge su ostvarili Sandra Lon~ari} - Tankosi}, dobitnica Nagrade hrvatskog glumi{ta za najbolju `ensku ulogu, i Vjekoslav Jankovi}, a u predstavi nastupaju i ~lanovi tambura{kog sastava Slavonske strune. Komad je ura|en kao muzi~ka ispovijest lijepe Tene o njenoj potrazi za ljubavi, ali i emocijama prema rodnom kraju. Ova djevojka ujedno simbolizuje Slavoniju i njene ljepote. - Slavonija pjeva. Uvijek pjeva. I tu`na i bolna, gizdava, luda od pi}a i ljepote, srdita na sebe i ono {to ima. Slavonija je Tena. Tena je Slavonija, zapisano je u prate}em tekstu predstave. Adaptaciju teksta potpisuju Sandra Lon~ari} - Tankosi} i Ivana [ojat - Ku~i, a muziku Slaven Batorek.

OTVORENA IZLO@BA

turskog umjetnika
Izlo`baturskogslikaraArguna Okumu~oglua pod naslovom “Frottage“ otvorena je sino} u Turskom kulturnom centru, u okviru festivalskog programaSarajevskezime. ArgunOkumu~oglu je ro|en u Istanbulu 1955. godine. Diplomirao je na Odsjeku za slikarstvo Akademije lijepih umjetnosti u Istanbulu. Tokom dugogodi{nje umjetni~ke karijeredjela je izlagao na mnogim kolektivnim izlo`bama u Turskoj, ali i u drugim evropskim i svjetskim dr`avama. Izlo`ba u Sarajevu bit }e otvorena do 16. februara.

Lutkarska predstava “Postolar i vrag”
Lutkarska predstava “Postolar i vrag“ rediteljice Dubravke Zrn~i} - Kulenovi} u izvedbi ansambla Dje~ijeg kazali{ta “Ivana Brli} - Ma`urani}“ iz Slavonskog Broda (Hrvatska) odigrana je ju~er u Domu policije u okviru Sarajevske zime. U predstavi igraju Stanislav Hudi, Darija Vlajni}, Anamarija Vlajni} i Bruno Brinzej, saop}eno je iz pres-slu`be Sarajevske zime, javila je Fena. Postolar, po{ten i vrijedan, te{ko `ivi i u velikoj je oskudici, a poklade se odr`avaju krajem zime koja je simbol oskudice i te{ko}a, te zavr{avaju trijumfom nadolaze}eg prolje}a. Postolar simbolizira promu}urnost i o{troumnost dana{njeg ~ovjeka, jer su pokladari u zanosu igre vrlo ~esto kriti~ari dru{tvenog poretka gdje proklamiraju glas naroda, dok vrag, predstavnik mra~nih sila i ljudske pohote, mijenja oblik ne bi li nadmudrio ~ovjeka.

[panski - kratko i eksperimentalno
Zima je donijela i savremeni {panski kratki i eksperimentalni film sa intrigantnim izborom (Josep Almirall i Marta Delatte): U~enje od traga~a za du{om, Audiovizuelni }eifovi plavog patlid`ana i Umije}e da volite to {to radite.

Las Variaciones Marker

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Sarajevo Film Festival

Posve}eno

Lucreciji Martel
Program „Posve}eno“ Sarajevo Film Festivala ove }e godine prvi put ugostiti jednog filmskog stvaraoca iz Ju`ne Amerike, te istovremeno jednu redateljicu
Kad se radi o ovogodi{njem programu “Posve}eno“ Sarajevo Film Fes ti va la, se le ktor Howard Feinstein svjesno je igrao na dvostruku novinu prvi put ugostiti jednog filmskog stvaraoca iz Ju`ne Amerike, te istovremeno da to bude jedna redateljica. Naime, na umu je imao Lucreciju Martel, argentinsku redateljicu, scenaristkinju i producenticu, koja se na svjetsku filmsku scenu probila svojim cjelove~ernjim prvi jen cem La Ciéna ga/Mo~vara (2001), te ostala na njoj filmovima La Niña santa/Sveta djevojka (2004) i La mujer sin cabeza/@ena bez glave (2008). Martel slovi za jedno od najzna~ajnijih imena „novog argentinskog filma“. Rad Martelove ~vrsto je usidren u njezinom vlastitom iskustvu `ivljenja u Argentini u po slje dnje dvi je de ce ni je. Ro|ena 1966. godine, u porodici srednje klase u provinciji na sjeveru zemlje, Martel je svjedo~ila tektonskim promjenama i lomovima u modernoj argentinskoj povijesti: prvo, krahu brutalnog Pinochetovog re`ima i razotkrivanju njegove stravi~ne ostav{tine, a zatim ekonomskoj krizi i dru{tvenom kolapsu, koji su dosegli vrhunac u 1990-im. Iako su svi njezini filmovi smje{teni u ambijent provincijskog gradi}a La Ciénaga, njegova `abokre~ina (la ciénaga doslovno zna~i mo~vara ili baru{tina) nikako nije samo argentinska specifi~nost. Ako je to mjesto i oblikovano po uzoru na

Premijera predstave “Ja, mahalu{a“
Premijera pozori{ne predstave “Ja, mahalu{a“, koju producira UG Filter, bit }e odr`ana 17. marta na sceni Kamernog teatra 55, javila je Fena. - “Ja, mahalu{a“ je scensko muzi~ko kazivanje o problematici mu{ko-`enskih odnosa u BiH. Predstava se radi prema istoimenoj knjizi Indire Ku~uk - Sorgu~ koja je postala svojevrsni bestseler na ovim prostorima. U osnovi rije~ je o muzi~ko scenskom performansu zasnovanom na cabaret izri~aju, spoju humora i muzike, {to do sada u ovakvoj formi nije predstavljeno kod nas. Ovo je i prva predstava muzi~kog teatra koji tako|er kao jedan od `anrova nije zastupljen u BiH. Ansambl ~ine: Nela \enisijevi} (glumica), Nenad Te{i} (izvo|a~ i muzi~ki aran`er), Mirela Trepani} (rediteljica i dramaturginja), Indira Ku~uk - Sorgu~ (spisateljica), Alma Ferovi} (muzi~ka rediteljica i producent) i Marijela Margeta Ha{imbegovi} (scenografkinja i kostimografkinja).

Adisa Ba{i}
Martel slovi za jedno od najzna~ajnijih imena „novog argentinskog filma“

Lucrecija Martel dobila je niz priznanja: The headless woman (2008), Academy of Motion Picture Arts and Science of Argentina - Best Film, Best Director i Best Original Screenplay, Lima Latin American Film Festivaly - Critics Award, Premios ACE, Rio de Janerio International Film Festival - Fipresci Prize, Argentenean Film Critics Association Awards - Silver Condor for Best First Film; Berlin International Film Festival – “Alfred Bauer“ Award... Saltu, rodni grad autorice, u njezinim filmovima ono postaje univerzalno prepoznatljivim mjestom dru{tvenog propadanja i rasapa, prouzro~enog suvremenim politi~kim i ekonomskim konfliktima. Univerzalnost rada Lucrecije Martel dodatno je nagla{en njezinom sklono{}u kako prema porodi~nom `ivotu uhva}enom u svojoj zatupljuju}oj svakodnevnici, tako i prema klasnom antagonizmu, nerije{enom i ~esto nepriznatom ~ak i danas, kada se „klasna borba“ smatra zastarjelim marksisti~kim pojmom, pi{e, izme|u ostalog, Neboj{a Jovanovi} u informaciji koju smo dobili iz SFF-a, isti~u}i i kako redateljicu Martel ne zanima linearno pripovijedanje, nego da svoje filmove organizira kao vi{eslojne i polifone strukture u kojima bilo {ta - neki lik, zvuk, vizuelni motiv - u jednom trenutku mo`e u}i u fokus, da bi ve} u sljede}em potonulo u drugi ili tre}i planu, ili se nepovratno izgubilo. “Taj naglasak na promjeni kao rezultatu samovoljne svjesne aktivnosti, ~ini Martelovu jednom od najprodornijih politi~kih filmskih stvaralaca dana{njice.“

Nagrade

Promotivni spot za moju domovinu
U Multimedijalnom centru MAK, Alipa{ina ulica 6a, narednog ~etvrtka, 17. februara, u 19 sati odr`at }e se promocija knjige Adise Ba{i} “Promotivni spot za moju domovinu“. Knjigu je objavila Dobra knjiga iz Sarajeva, a u saradnji sa federalnom Fondacijom za izdava{tvo, koja je rukopis ove zbirke poezije nagradila pro{le godine. O knjizi }e govoriti Andrea Le{i}, Nermina Omerbegovi}, Mile Stoji}, Marko Ve{ovi}, Had`em Hajdarevi} i drugi. Promociju }e moderirati Ferida Durakovi}.

Uobi~ajena festivalska atmosfera

Dva nova muzeja u Be~u

Madame Tussauds i Muzej porcelana
Grad sto muzeja na prolje}e }e biti bogatiji za jo{ dva muzeja. Prvog aprila se u Be~u otvara poznati muzej vo{tanih figura Madame Tussauds. Pored Londona, Amsterdama i Berlina, Be~ }e biti ~etvrta evropska metropola koja }e imati popularni muzej. Na 1.500 kvadratnih metara muzeja u zabavnom parku Prater bi}e izlo`eno 65 vo{tanih figura. Me|u njima su car Franz Joseph, carica Elizabeth, Mozart, Strauss, Sigmund Freud, Mahatma Gandhi, Albert Einstein, Nelson Mandela, Arnold Schwarznenegger, Lady Gaga, Angelina Jolie, Brad Pitt... Na prolje}e se u Be~u otvara i Muzej porcelana, odnosno Muzej o istoriji tradicijske manufakture Augarten i porcelana. Manufaktura Augarten od 1744. proizvodi ekskluzivni porcelan i druga je najstarija proizvodnja porcelana u Evropi nakon njema~kog Meissena. U dvorcu Augarten u drugom be~kom okrugu bi}e predstavljen proces proizvodnje porcelanskih proizvoda i najfinije posu|e, figure, vaze i lampe od najskupocjenijeg ausB. F. trijskog porcelana.

Po~ela prijava filmova
Iz Sarajevo Film Festivala obavje{tavaju da je po~ela prijava filmova za programe 17. SFF-a, koji }e se odr`ati od 22. do 30. jula 2011. godine. Filmski autori i producenti mogu prijaviti svoja ostvarenja za sljede}e programe: Takmi~arski program - igrani film, Takmi~arski program - kratki film, Takmi~arski program - dokumentarni film, te programe Novi tokovi, Novi tokovi - kratki, Dje~iji program i TeenArenu. Rok za prijavu filmova je 27. maj 2011.

22

OGLASI

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Foto: Didier TORCHE

24

13. februar 2011. godine

BOSNO MOJA, LIJEPA LI SI
Hrana je na~in `ivljenja
Samo pola sata prije otvaranja Sa ra jev ske zi me Ibra him Spahi} je bio gost BH gastro kutka. Ibro Interna ti ona le se razumije u sve, kuhinja i dobra hrana ni su izuzetak, a gas tronomija je itekako zastupljena u Sarajev skoj zimi. Ovogodi{nja tema Sarajevske zime Umjetnost ljubavi je nezamisliva bez hrane i gastronomije. Hrana je na~in `ivota. Obi{ao sam cijeli svijet i svuda je hrana temeljna vrijednost, tu je sublimirana kultura ~ovjeka, za stolom se, uz jelo, vodi razgovor, dijalog dru`enje. Ja nisam vi~an kuhanju, ali moja cijela porodica jeste, pa mi uga|aju, a ja u`ivam, ka`e Spahi}.
Darko Ko{avi}, Ibrahim Spahi}, Nihad Mameled`ija i Muharem Tabakovi}

Ovo je na{e bogatstvo
Mala ali odabrana ekipa BH gastro kutka od novembra na BHT-u nudi ugodno kuhanje, lijepu pri~u (plus pjesmu), zanimljive goste, dobru atmosferu • U maju i junu {irom BiH
Fuad KOVA^EVI]

N

ema iole ozbiljnije TV ku}e u regionu koja u svom programu i produkciji ne{to ne kuha, sprema, servira, konzumira... Redaju se razna jela sa svih meridijana, kuhari se ubi{e da nam pripreme dobar ru~ak za 100 KM (ili eura, svejedno), lupaju loncima i tavama, dekoriraju tanjire i ovale, sve izgleda bajno i sjajno... A kad vi poku{ate napraviti to isto, ili barem sli~no, brzo odustajete; hem nemate sredstava da pokupujete sve te preskupe namirnice i zerzevate, hem to bude toliko komplicirano da rezultat ispadne u stilu “ni|e veze“.

U BH gastro kutku se kuha s ljubavlju

ZDRAVA HRANA Mi u BiH imamo pravo blago - vo}e, povr}e, sireve, vina, ~ak i maslinovo ulje ve}ina je biolo{ki, odnosno zdravo uzgojena, i na{ je cilj da to prezentiramo i ponudimo
vide {ansu za vlastitu i promociju svog okru`enja. BHT je pre po zna la po en tu se ri ja la, pru`ila je sve {to je u njenoj mo}i, uklju~uju}i i reprezentativne termine za njeno emitiranje.

Po emisiji 500.000 gledalaca
Do sada je producirano 27 emisija, odnosno 54 emitiranja, a gosti su, me|u ostalima, bili Halid Be{li}, Ivica [ari}, Edina Papo, Mirela Lambi}, don Anto Ledi}, fra Mirko Majdan~i}, Adin Hebib, Damir D`umhur, Asim Brkan, Besim Spahi}, Ibrahim Spahi}... BH gastro kutak se na BHT-u emitira ponedjeljkom i petkom u 17 sati, a reprizira subotom i nedjeljom. Prema ispitivanju, gledanost (share) emisije je oko 9, {to zna~i da je u prosjeku gleda 500.000 gledalaca u BiH. htone sorte vina iz BiH u sklopu Vinske ceste Hercegovine). Ni{ta manje pa`nje se ne posve}uje promociji gastro-enolo{kih i turisti~kih potencijala BiH, zdravog na~ina `ivota kroz pripremanje i konzumiranje zdravih i prirodno proizvedenih namirnica, o~uvanje prirodnog okru`enja, s aspektom na potenciranje bu|enja ekolo{ke svijesti svakog pojedinca. - Ovim serijalom `elimo napraviti brand, da poka`emo i doka`emo da na ovim prostorima ima toliko lijepog, ukusnog, jedinstvenog, da stranci, ali i doma}i ljudi, vide kako se mo`e i u malim, a tako fascinantnim stvarima lijepo osje}ati i u`ivati. Trenutno radimo, zbog vremenskih prilika, u zatvorenom prostoru, improviziranom studiju - kuhinji, ali ve} u maju i junu idemo “na teren“, da promoviramo turisti~ke destinacije u cijeloj BiH. Snimat }emo BH gastro kutak u Nemu, Hutovom blatu, Mostaru, na Bora~kom jezeru, Uni, Drini, Sani, Vla{i}u... Istovremeno }emo promovirati rafting, svu na{u ponudu, a vjerujte mi da toga ima jako puno, mnogo vi{e nego {to smo svje sni, ka`e Had`iali}. Serijal nije jeftin, ali druga~ije i ne mo`e biti ako se `eli kvalitet. No, za to postoje brojni sponzori, koji u ovoj emisiji

RADIMO I U@IVAMO
Da se ovakav tip emisija (ali i projekata) mo`e raditi potpuno druga~ije, jednostavnije i ({to nije neva`no, dapa~e) jeftinije pokazuje nam primjer male, ali odabrane ekipe BH gastro kutka, koja od novembra na BHT-u nudi ugodno kuhanje, lijepu pri~u (plus pjesmu), zanimljive goste, dobru atmosferu. No primarni cilj producenta Mire Had`iali}a i ekipe je promocija i o~uvanje tradicionalne bh. kuhinje kroz pripremanje tradicionalnih bh. specijaliteta (svih geografskih podru~ja i nacionalnih kuhinja u BiH), uz afirmaciju doma}e poljoprivredne i industrijske proizvodnje prehrambenih proizvoda te alkoholnih i bezalkoholnih pi}a relevantnog kvaliteta i porijekla (suhomesnate i mesne prera|evine, sirevi i ostali mlije~ni proizvodi, vo}e, povr}e, mineralne vode, auto-

OTIMANJE OD ZABORAVA
Predsjednik Udru`enja kuhara BiH Nihad Mameled`ija je od po~etka u ovom projektu. Iako je do sada, na raznim televizijama, snimio preko 300 emisija, BH gastro kutak za njega ima posebno zna~enje. - Mi u BiH imamo pravo blago - vo}e, povr}e, sireve, vina, ~ak i maslinovo ulje ve}ina je biolo{ki, odnosno zdravo uzgojena, i na{ je cilj da to prezentiramo i ponudimo. Nije li rezon da podr`imo svoje, pogotovo ako je kvalitetno, a ne da uvozimo. Ako to na{e bogatstvo sami ne podr`imo, sigurno ne}e niko drugi. Pomalo sam iznena|en reakcijama na serijal, a ima ih mnogo; sve sami komplimenti, nigdje kritike, ali to ne zna~i da se time zadovoljavamo, jer nastojimo

bi ti {to bo lji, za ni mlji vi ji... ka`e Memeled`ija. - Dugi radim ovakve projekte, znam da postoji mogu}nost da se neke emisije “ponove“, da pripremamo jela po istim ili sli~nim receptima, ali dolaze novi gledaoci, neko to vjerovatno nije ranije vidio, mo`da ~ak i `eli ponovo vidjeti ako je ne{to dobro i uspje{no, dodaje on. Darko Ko{avi} je moderator i voditelj serijala, njegova je uloga da emisiju u~ini zanimljivom, da gosta oslobodi treme pred kamerama, da se sjeti (a zna mnogo toga lijepog i interesantnog) detalja, da uzme gitaru i zapjeva neki evergreen, ali i improvizora na temu hrane, pi}a... - Mi smo ponosni na to {to smo druga~iji od svih sli~nih emisija u regionu, ovo je pri~a koja propagira tradiciju, umjetnost, kulturu, sve ono {to je u BiH mo`da zaboravljeno, ali mi to otimamo od zaborava i afirmiramo u najljep{em svjetlu. U svakoj emisiji donosimo nove, posebne pri~e o na{oj tradiciji, dobroj hrani, prirodi, ekologiji, spajamo hranu, vino, kulturu. Cilj nam je da {to vi{e gra|ana BiH, posebno mladih, kroz na{u emisiju sazna mnogo lijepe tajne kulinarstva, da s nama zapjevaju, da se svi zajedno podsjetimo nekih krasnih vremena. Vezujemo sve ono {to je specifi~no za ovo podru~je, na{u {irinu i veli~inu, na{ sabur i strpljivost, na{u tradiciju. Nama kuhinja i kuhanje nisu u prvom planu, mi promoviramo doma}e proizvode, ekolo{ki ~iste, sa na{ih pijaca, iz na{eg naroda, ka`e Ko{avi}.

13. februar 2011. godine

25

NAJPO@ELJNIJE DESTINACIJE SVIJETA

Dvorci Loare
emlja iz bajke smje{tena uz sanjivu rijeku Loaru, omiljena od francuskih kraljeva koji su je ukrasili brojnim arhitektonskim draguljima - dvorcima Loare. Kralj Francois I ovdje je `ivio i gradio, doveo slavnog Leonarda da Vincija, koji je ostao tu do kraja `ivota. Slika prekrasne Francuske svakako je nepotpuna bez njenog srca: doline i dvoraca Loare. Termin doline rijeke Loare obi~no se koristi kad se misli na podru~je izme|u Orleansa i Angersa. Spomenuta dolina zapravo dijeli Francusku. Na sjeveru klima je blaga i vla`na, ali na jugu nenadano postaje suha i toplija, mediteranska. Pomenuto podru~je bogato je povije{}u, umjetno{}u i arhitekturom, ali je isto tako slavno po hrani i vinima, me|u ostalima tu su Sancerre i Muscadet, te Chinon i Bourgeuil. Rije~ je, dakle, o predivnom mjestu koje valja istra`iti i u kojem valja u`ivati. Ovaj ogromni plodni teren, zajedno s lakim rije~nim transportom, postao je izuzetno po`eljan imu}nim lordovima i kraljevskoj obitelji pa je izgra|en niz veli~anstvenih dvoraca (chateaux) koje je danas mogu}e vidjeti. Postoji toliko tih dragulja da biste mogli provesti ~itave nedjelje poku{avaju}i ih sve posjetiti. Upravo je zato UNESCO proglasio cijelo podru~je za{ti}enim mjestom svjetske ba{tine, ne odabiru}i pojedina~ne dvorce. Cheverny: Dvorac je izgra|en u prva tri desetlje}a 17. st. u stilu klasicizma koji je prevladavao za vrijeme vladavine Henrya IV i Loiusa XIII. Veleljepna fasada izgra|ena je od kamena iz Bourrea, udaljenog 30-ak kilometara. Posebnost ovog kamena je da s vremenom i pod klimatskim utjecajem postaje sve tvr|i, a bo-

Chambord Amboise

Z

Cheverny Azay le Rideau Chateau Tour

ja sve vi{e bijela. Dvorac je potpuno simetri~an, a u ukrasima su primjetni ovali s prikazima rimskih vladara i careva. Chambord: Dvorac se nalazi u prostranom parku koji je okru`en 32 km dugim zidinama. Iza zidina je {uma Sologne, prepuna divlja~i koju su generacije francuskih kraljeva u`ivali loviti. Francois I, nakon uspje{ne vojne protiv [vicaraca, nezadovoljan je svojom pala~om u Bloisu, iako je upravo zavr{eno renoviranje i sanja o dvorcu na rubu {ume koji bi zasjenio sve druge pala~e - pa 1519. ovdje zapo~inju radovi. Amboise: Grad je smje{ten pokraj drevnog mosta i nad njim se uzdi{e dvorac. Svoje zlatno doba do`ivio je kroz 15. st. Brojni

su uglednici i kraljevi tog stolje}a `ivjeli ovdje. Grad je bio popri{te velike urote u kojoj je stradalo 1.500 Hugenota. Grad je udomio Leonarda da Vincija po njegovom dolasku u Francusku. Azay le Rideau: Dvorac izgra|en za finansijera Gillesa Berthelota u 16. st. pokraj rijeke Indre. Stilski pripada francuskoj gotici, no kada obratimo pa`nju na detalje u dekoraciji, onda je jasan veliki utjecaj renesansnih gra|evina Francoisa I. Stari dio grada smjestio se na rije~nom poluotoku izme|u Loare i njene pritoke rijeke [er. Kamene stare ku}e s drvenim gredama vidljivim na fasadama, te kosi krovovi stvaraju bajkoviti ugo|aj koji se najbolje mo`e osjetiti ispijaju}i neki od napita-

ka na Place Plumereau. Chateau Tour: Konglomerat gra|evina od 4. do 18. st., katedrala St. Gatien, te nekoliko zanimljivih muzeja, npr. muzej lijepe umjetnosti Chenonceau. Biser renesansne arhitekture izgra|en od 1513. do 1521. Gradio ga je rizni~ar Francoisa I Thomas Bohier. Katarina Medici dogradila je dvokatnu galeriju, a francuski kralj Henri II darovao ga je svojoj ljubavnici Diane de Poitiers. Dvorac je doslovno izgra|en iznad rijeke - temelji su mu mostu sli~ni lukovi. Mo`emo re}i da je jedan od najljep{ih i najromanti~nijih dvoraca na svijetu na ~iju dekoraciju i gradnju je utjecalo ~ak 6 `ena koje su ostavile trag svog ukusa i estetike na njemu.

Blois - Fontainebleau: Jo{ jedan dvorac koji je ne{to bli`e Parizu. Francuski kraljevi, strastveni lovci, ve} su od 12. st. tu imali svoj posjed povr{ine 25 hektara {ume. Francois I dao je graditi veleljepan dvorac, mjesto u kojem }e stacionirati i elitne postrojbe svoje konjice. Ova vojna tradicija nastavit }e se i u 20. st. - NATO je ovdje imao svoj sto`er od 1947. do 1967. Danas je ovaj prekrasan dvorac okru`en djevi~anskom {umom i velika turisti~ka atrakcija. Kraljevi su dvorac koristili jo{ od vremena drevne dinastije Capet, pa do Napoleona III. Vrijedi spomenuti i Napoleona Buonapartea, koji je preuredio unutra{njost, kako za sebe, tako i za Josephine i papu Pija VII.

26

13. februar 2011. godine

Sabina Suba{i}Galijatovi}, nau~nica

Foto: Didier TORCHE

Opasno poricanje zlo~ina
Idu}i ka Evropskoj uniji, morat }emo prilagoditi legislativu evropskim nor mama i vrijednostima. A EU ima legislativu kojom se zabranjuje negiranje i poricanje zlo~ina genocida i zlo~ina protiv ~ovje~nosti, utvr|enih pred me|unarodnim sudstvom {to je i slu~aj zlo~ina po~injenih u BiH
Edina KAMENICA

agistricu pravnih nauka, saradnicu Instituta za istra`ivanje zlo~ina protiv ~o vje~nos ti i me|unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Sabinu Suba{i} - Galijatovi} (40) prvo smo pitali za{to se odlu~ila za istra`ivanje seksualnog zlostavljanja `ena u BiH, kao instrumenta zlo~ina genocida. Koliko je na to uticala ~injenica da je i sama trpjela posljedice agresije? Da li to i ina~e nau~niku poma`e, ili daje teret neobjektivnosti?

IZA POJEDINA^NIH ZLO^INA STOJI SISTEM
- Pravna nauka, posebno me|unarodno pravo i ljudska prava bili su sfera mog interesovanja ve} kao prijeratnog sarajevskog studenta. Tada nisam bila svjesna zbog ~ega. Kada sam prvi put, pripremaju}i emisiju za francusko-njema~ku televiziju ARTE, sa gospodinom Amorom Ma{ovi}em oti{la na prvu masovnu grobnicu, i kada sam nakon

toga danima pratila rad antropologa Eve Klonovski, koja je bri`ljivo ~istila kost po kost i sklapala skelete u ogromnoj, hladnoj sali u Sanskom Mostu, shvatila sam da moja duboka bol zbog stra{nih zlo~ina koji su se desili u rodnom gradu Fo~i, ubijanja civila tokom opsade Sarajeva, zlodjela u logorima {irom BiH, kroz koje je pro{la i moja porodica, se`e mnogo dalje. Shvatila sam tek tada bol moje majke zbog onoga {to se desilo na{oj porodici u Drugom svjetskom ratu. Postala sam svjesna da nikada nismo na{li ni kosti mog deda koga su ~etnici Dra`e Mihailovi}a

ubili u Gora`du 1942, te da nemamo ni njegov mezar! Ali, pitanje je na mjestu. Danas, bave}i se problematikom me|unarodnog prava, posebno istra`ivanjem zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, vrlo pa`ljivo i{~itavam svaki tekst, optu`nicu, presudu. Vlastitu subjektivnost koristim da bih temeljito i objektivno sagledala svaku ~injenicu. Ona mi jeste teret, ali pozitivan teret. Jer, uvijek imam na umu to da iza zlo~ina pojedinaca, koji izvr{e krivi~na djela ratnih zlo~ina, zlo~ina protiv ~o vje~nos ti i zlo~ina genocida, u pravilu, sto-

ji sistem. Krivi~na odgovornost jeste individualna, ali u slu~ajevima zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, ona je prvenstveno institucionalna i re`imska.

TU@NE SARAJEVSKE RU@E
• Da li sam u pravu ako ka`em da ipak ve} postoje brojna djela o seksualnom zlostavljanju `ena u BiH? - Ne, ne mogu se slo`iti s vama da postoje brojna djela o seksualnom zlostavljanju `ena, osim ako ne govorimo o nekolicini upornih, vrijednih novinara, publicista pisaca, kako stranih ta ko i na{ih. Na polju nau~nih is tra`iva nja ni je ura|eno mnogo. Naprimjer, dovoljno je da otvorite web stranicu Pravnog fakulteta u Sarajevu i pogledate koliko je magistarskih i doktorskih teza ura|eno uop{te na temu onoga {to nam se de{avalo u BiH od 1992. do 1995. Moja prva, oprostite ironi~na misao, kad sam to vidje-

ONEMOGU]AVANJE PRAVDE Sudije Ha{kog tribunala nisu ostali dosljedni istinskim postulatima osnova njihove misije. Dozvolili su Srbiji i Crnoj Gori da sakriju klju~ne dokaze u ime nekog apstraktnog „vitalnog nacionalnog interesa“ ne samo od o~iju javnosti nego i za sve druge procese i sudove, onemogu}ili su pravdu `rtvama

13. februar 2011. godine

27

la, bila je da bi se reklo da su nam cvjetale ru`e! Jesu, ali, na`alost, tu`ne sarajevske ru`e, o kojima vi{e pi{u i istra`uju stranci nego mi! • Na ila zili ste i na kva zi nau~nike/ce? - Naravno. Ali u sferi onoga {to je moja vokacija, sve je to puno suptilnije. I radi se naj~e{}e o iskrivljavanju ~injenica, prirode po~injenih zlo~ina, soft formi relativiziranja koja vodi ka minimiziranju zlo~ina i poricanju. Ali mi, na`alost, jo{ nemamo zakona koji bi regulisao ovu oblast, pa ~ak i kada se radi o poricanju i negiranju holokausta i genocida. Na ovom primjeru je jasno koliko smo daleko od minimuma civilizacije i demokratskog dru{tva koje po{tuje i {titi ljudska prava! • Ima li mnogo literature koja negira zlo~ine zlostavljanja? - Naj~e{}e se radi o izjavama javnih li~nosti, politi~ara, prenesenim u medijima, pisanim i elektronskim, kako u BiH tako i vani. Radi se, dakle, ili o minimiziranju ili o apsolutnom negiranju ovih zlo~ina. Interesantan primjer imamo u [vicarskoj, gdje je poznati tamo{nji list objavio ~lanak u kojem se potpuno negira genocid po~injen u Srebrenici i oko nje, i gdje se minimizira i pori~e broj seksualno zlostav lja nih `ena u BiH. Me|utim, kako [vicarska ve} odavno ima zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida i zlo~ina protiv ~ovje~nosti, na toj bazi grupa mladih {vicarskih advokata, okupljena oko organizacije TRIAL u Genevi, podnijela je tu`bu. Bi}e interesantno slijediti ishod procesa. Ali, ja se opet moram vratiti na nas ovdje. Ne samo da se negiraju i minimiziraju zlo~ini genocida i zlo~ini protiv ~ovje~nosti nego postoji i tendencija da se ovi zlo~ini ignori{u, o njima se ne govori, te teme postaju nepopularne u dru{tvenim krugovima, a ljudi koji se njima bave sve vi{e su marginalizirani i, grubo re~eno, nepodobni. To je ono {to mene osobno zabrinjava ~ak i vi{e od samog negiranja i poricanja. Jer, ako BiH ne donese zakon kojim se zabranjuje negiranje i poricanje, iz poznatih razloga i opstrukcija u na{em parlamentu – ovdje moram ista}i istrajnost na{eg mladog parlamentarca Denisa Be}irovi}a koji uporno poku{ava prijedlog takvog zakona staviti na dnevni red - ipak, vrlo skoro, idu}i ka Evropskoj uniji, morat }e prilagoditi legislativu evropskim normama i vrijednostima. A EU ima legislativu kojom se zabranjuje negiranje i poricanje zlo~ina genocida i zlo~ina protiv ~ovje~nosti, kao takvih utvr|enih pred me|unarodnim sudstvom – {to je i slu~aj zlo~ina po~injenih u BiH. Dakle, ne}emo li se sami civilizirati, to }e nam biti nametnuto. • Koje je od ha{kih svjedo~enja vama bilo posebno zanimljivo? - Izbliza i izravno sam pratila u Ha{kom tribunalu su|enje Kunarcu, Kova~u i Vukovi}u za slu~aj Fo~a. Bilo je to po prvi put u historiji da je jedan sud uop-

{te okvalificirao seksualno zlostavljanje i dr`anje u ropstvu `ena - zlo~inom protiv ~o vje~nosti. Razgovarala sam sa pravnicima Tribunala koji su radili na ovom slu~aju istrajno i sa puno entuzijazma. I moram vam re}i, bez da ispadnem kruta feministkinja, da su to uglavnom bile `ene! @ene od integriteta, senzibilizirane posebno za ovu problematiku, koje su odradile historijski pravni posao! Drugi za mene upe~atljiv momenat vezan je za potvr|ivanje optu`nice Slobodanu Milo{evi}u za BiH. Kada je stigla potvr|ena optu`nica, bila sam u kancelariji glasnogovornice Florence Hartmann. Ne znam zaista ko je bio uzbu|eniji i sretniji, ili gospo|a Hartmann ili ja kad smo, `urno i{~itavaju}i optu`nicu, me|u ta~kama vezanim za genocid na{le i seksualno zlostavljanje `ena! Tim je moje razo~arenje jo{ ve}e {to nismo do~ekali pravosna`nu presudu. Ali, ipak, u slu~aju Milo{evi} postoji puno elemenata koji pot-

Ristom \ogom ste koristili kao argument za svoju tezu? - Jezik mr`nje kojim se slu`io Risto \ogo i tada{nja novinarska pera sa kanala S paljanske televizije, Srne, Tanjuga, RTS-a i da ne nabrajam dalje su, na`alost, umnogome uticali na kreiranje javnog mnijenja u tada{njoj SRJ i u okupiranim dijelovima BiH. Njihove izjave, izvje{taji, kao {to je to sjajno istakao

NEGIRANJE ISTINE Svjedo~anstva `rtava su uvijek potresna, ali je za mene li~no jo{ potresnije ~ime se sve slu`e advokati, eksperti kako bi minimizirali ili jednostavno negirali istinu

netski kvaran materijal pre{ao u islam. I sad, naravno, iz generacije u generaciju se jednostavno taj gen kondenzuje. Postaje sve gori i gori, izra`ava se jednostavno, diktira na~in razmi{ljanja i pona{anja. To je u genima ve} usa|eno...” Za ovakvu izjavu normalan ~ovjek nema komentara, ali bi sudstvo trebalo da ima. Na`alost, nagodba Biljane Plav{i} tipa - frangmetarno, umanjeno priznanje za uslugu skidanja optu`bi za zlo~in genocida u~ini}e to da }e `rtve ostati uskra}ene za pravdu, a mi, koji se budemo bavili ovom problematikom, klju~nih dijelova istine o ideologiji koja je dovela do zlo~ina. • Koji je od ha{kih slu~ajeva za vas bio posebno potresan? - Pratim ih u kontinuitetu, ali iako su mi kao pravniku presude klju~ne, ipak mi je puno interesantnije samo su|enje, argumenti, dokazi koje iznose kako Tu`ila{tvo, tako i odbrana. Naravno, svjedo~anstva `rtava su uvijek jako potresna, ali je za

vr|uju da je dr`avno rukovodstvo Milo{evi}evog re`ima odgovorno za ove zlo~ine i u tom smislu upu}ujem one koje to zanima na me|upresudu, odnosno odluku po prijedlogu za dono{enje osloba|aju}e presude, donesenu u slu~aju Milo{evi}, od 16. juna 2004.

SEKSUALNA MANIFESTACIJA AGRESIJE
• ^itali ste i “Grijeh {utnje - rizik govora” Manfreda Novaka? - Da, gospodin Novak je vrstan poznavalac ove tematike i njegove teze su jako interesantne. Na osnovu istra`ivanih ~injenica vrlo rano je do{ao do zaklju~aka, kasnije potvr|enih, da se seksualno zlostavljanje i silovanje `ena u BiH provodilo, citiram gospodina Novaka, “ne kao agresivna manifestacija seksualnosti” ve} kao “seksualna manifestacija agresije”, odnosno “manifestacija jednog od naju`asnijeg oblika agresije zvanog genocid”. Seksualni zlo~ini jesu ~inili integralni faktor genocidne politike Milo{evi}evog re`ima. • I presretnute razgovore s

Mark Tompson u knjizi “Proizvodnja rata”, ~inili su da mediji vi{e nisu samo komentarisali rat nego su bili dio njegove prve linije! Tompson navodi \ogovu emisiju kada je sebi {minkom potamnio lice i pro~itao ozbiljnim glasom vijest da srpske snage koriste silovanje kao sredstvo terora protiv bosanskih muslimanki, potom pitaju}i: “A {ta }emo sa izbeglicom koja je u [vicarskoj rodila crnu bebu? Pa, istina je da je bila silovana jer op{te je poznato da su Srbi crnci”, kazao je \ogo cini~no gledaju}i u kameru, ponavljam, potamnjenog lica…

JEZIK MR@NJE ORU@JE RATA
I, zaista, jezik mr`nje medija jeste bio sredstvo za rat, te je u tom smislu neophodno istra`ivati ovaj fenomen i, naravno, procesuirati ga. Da i ne govorim o izjavama klju~nih Milo{evi}evih izvr{ioca, koji su provodili osmi{ljeni plan na terenu, a koje su mediji zdu{no objavljivali. Takva je i izjava Biljane Plav{i}, prenesena u srbijanskom Svetu 6. septembra 1993: “Muslimani su ge-

mene li~no jo{ potresnije ~ime se sve slu`e advokati, eksperti kako bi minimizirali ili jednostavno negirali istinu. Recimo da je to njihov posao, ne ulaze}i u moralne, pa, moram re}i, i profesionalne vrijednosti. Ipak, opet se vra}am na ono {to meni u mom radu fali i {to me je, ne}u re}i potreslo, ali sigurno profesionalno razo~aralo. Rade}i na pripremi jednog istra`ivanja o dokazima, odnosno tretmanu dokaza u me|unarodnom sudstvu za zlo~in genocida, konkretno o na~inu na koji su sudije Ha{kog tribunala, koriste}i se pravnim pravilima rada samog Tribunala, u~estvovali u tome da klju~ni doka zi za po~injeni genocid u BiH, me|u njima npr. transkripti Vrhovnog saveta odbrane VJ, ostanu skriveni i nedostupni javnosti i drugim sudovima, zaista se potvrdila teza da su ipak interesi dr`ava iznad prava `rtava! U ovom konkretnom slu~aju, uprkos svim pozitivnim kritikama koje se mogu uputiti na ra~un njihovog rada, sudije Ha{kog tribunala nisu ostali dosljedni istinskim postulatima osno-

va njihove misije. ^injenicom da su dozvolili Srbiji i Crnoj Gori da sakrije klju~ne dokaze, u ime nekog apstraktnog „vitalnog nacionalnog interesa“ (fusnota), ne samo od o~iju javnosti nego i za sve druge procese i sudove, onemogu}ili su pravdu `rtvama. Time su sudije Ha{kog tribunala prekr{ili osnovna ljudska prava `rtava, u prvom redu pravo na pravi~an proces, jedan od osnovnih pravnih postulata u demokratskim sudskim procedurama, staviv{i ih u potpuno neravnopravan polo`aj u svim njihovim zahtjevima za pravdu koja im legitimno pripada. Ovaj propust sudija Ha{kog tribunala, zaista klju~an za utvr|ivanje istine, bio je za mene i ostaje veliko razo~aranje! I jo{, kada sam sla`u}i ~itav paket dokumenata kori{tenih u ovoj proceduri, redaju}i ih po datumima, shvatila da je Milo{evi} umro samo nekoliko dana prije nego {to su ovi klju~ni dokazi, na zahtjev Tu`ila{tva, ipak trebali biti objelodanjeni, moje razo~arenje je bilo jo{ ve}e. O tome, izuzimaju}i ~lanke rijetkih upornih novinara, na{a javnost nije upoznata! • Koliko su me|unarodne institucije ovim zlostavljanjima posvetile prostora, koliko je kod njih bilo lutanja, nesnala`enja? - Kao {to se to obi~no i de{ava, opet su civilno dru{tvo i organizacije nevladinog sektora bili klju~ni ~inioci alarmiranja javnosti, te me|unarodnih organizacija ~ija je misija da sprije~e i sankcioniraju ovakve zlo~ine, kao {to je UN, odnosno konkretno Savjet sigurnosti UN-a, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija koja eksplicite zabranjuje svaki vid agresije na jednu nezavisnu dr`avu, pritom ~lanicu UNa. No, znamo kako se sve to odvijalo i kako i gdje su na kraju zavr{ile sve silne deklaracije, obavezuju}e rezolucije – u masovnim grobnicama u i oko “za{ti}enih, sigurnosnih zona UNa”. Na`alost, tako je i ne mogu a da to ne ka`em upravo ovako, mjere}i svaku svoju rije~! E, ovdje dolazi do izra`aja ono va{e prvo pitanje tereta neobjektivnosti, odnosno subjektivnosti bilo subjektivno, ili objektivno ovo su ~injenice - a to {to su direktne ili indirektne `rtve te koje imaju i osje}aju moralnu obavezu da ih istra`uju, i {to su u ovakvim flagrantnim kr{enjima me|unarodnog prava u~estvovali oni kojima je obaveza bilo za{tititi me|unarodni poredak, meni daje za pravo dozu ljutnje i opravdane subjektivnosti. Subjektivnosti individue nasuprot propustima institucija i administracije! • Kakva je tu uloga bila Tadeusa Mazowieckog? - Su{tinska! Njegovi izvje{taji su, izme|u ostalog, osnov po kojima su bili procesuirani mnogi slu~ajevi po~injenih zlo~ina. Mazowiecki je jedan me|u onim rijetkim moralnim likovima koji su, suo~iv{i se sa neadekvatnom ma{inerijom UN-a i politi~kom nevoljkosti da se prekinu zlo~ini, dao ostavku na svoju funkciju!

28

13. februar 2011. godine

Napisao: D`on APDAJK

Kad je Foster pomagao svojoj biv{oj `eni da ra{~iste potkrovlje ku}e, gdje su nekad `ivjeli i koju je ona sada prodavala, natrpali su tuce zaboravljenih, izlomljenih kompleta dru{tvenih igara. Parcheesi, monopolv, lotto; igre koje opona{aju principe berze, otkrivanje zlo~ina, teorije o nekretninama, me|unarodnu diplomatiju i ratove; igre na rulet, kockice, plo~ice sa utisnutim slovima, karton~i}e i plasti~ne bojne brodi}e; igre kupljene u trafikama i robnim ku}ama - grozni~avim i preplavljenim muzikom u bo`i}na i{~ekivanja; igre u kojima se u`ivalo jedno ro|endansko popodne i nekoliko sljede}ih, a tada im dozvoIjavano, stidljivo dio po dio, da zalutaju u plakare i dalje, u potkrovlje. Pa ipak, otkrivene u svojim spljo{tenim kutijama `ivih boja, izme|u sanduka sa omalenom odje}om i mrtvim napravama, igre su se ~inile izrazito vrijednim: mehanizmi njihovih minijaturnih startera jo{ su reagovali, logika njihovih uputstava mogla je da izazove napetost ako bi zatrebalo. - [ta da radimo sa ovim napravama - viknuo je Foster, kao u agoniji svojoj ra{trkanoj porodici koja se muvala gore-dolje stepenicama za potkrovlje. - Na |u bre - nje gov mla|i sin, kr u pni de ve tna es to go di{ njak, po`uri vao je. - Da li bismo mogli da ih prodamo? - zapita njegova biv{a `ena, no jo{ supruga u dovoljnoj mjeri da smatra kako svakom njegovom pitanju treba dati i odgovor. - Ranije si takve stvari davao siroti{tima. Ne zovu ih vi{e siroti{ta, zar ne? - Zovu ih normalni ameri~ki domovi - uzvrati Foster. Stariji sin, sada dvadeset dvogodi{njak, sa bradom boje cimeta, re~e: - Ne bi ni mogle da prorade: svima ne{to fali. Zato su i dospjele u potkrovlje. - Za{to ih na vrijeme nismo bacili? - upitao je Foster i morao sam da odgovori. Kukavi~luk, glasio je odgovor. Indicija. Prianjanje uz pro{lost. Njegovi sinovi, sa nagovje{tajem stare poslu{nosti, pri{li su i bacili pogled preko njegovog ramena na tu`no bogatstvo napu{tenih igra~ki i prisje}ali se u ti{ini, zajedno sa njim, nekog odre|enog, sretnog dana koji se mogao povezati sa ovim ili onim primjerkom kodiranih kvadrata i strelica u boji. Njihovi `ivoti bili su se ve} jednom dotakli tih znakova i brojila: odu{evljenje je bilo iscurilo stazama stilizovanih pejza`a. Dani su prohujali i jedva da je i sje}anje ostalo. - Da ih bacimo - odlu~io je mla|i sin mu`e vnim gla som. Za te da ne ra{~i{}avanja, mom~i} je bio pozajmio jedan ra{timovani teretnjak od prijatelja i parkirao ga na travnjaku ispod prozora potkrovlja, da bi manji otpaci mogli da se direktno bacaju u prikolicu. Ve}e komade snosili su niz stepenice, kroz hodnik i iznosili van; teretnjak je ve} bio natrpan starim du{ecima, pokvarenim radio-aparatima, prestarjelim skijama i cipelama. Neka vrsta zabave je bila to da se pogodi teretnjak predmetom ispu{tenim sa visine. Foster je odapinjao jedan komplet igara za drugim u metu dva sprata ni`e. Kad su kutije poga|ale,

Jo{ uvijek od neke koristi
eksplodirale bi, razbacuju}i u mlazovima kockice, znakove, `etone i kartice po vazduhu i travnjaku. Kutija mousetrap, sa ~ijeg su se poklopca smijala djeca, okupljena oko Rube Golbregove naprave poletjela je ukoso, odbila se o jednu stranu prikolice i prosula plasti~ne komadi}e po cvije}u. A tek nekakva igra Drag Race! Nje`no je kao pahuljica lebdjela prije nego {to se smirila, skoro neprimjetna na obojenom du{eku: Foster je dolje, u dubini vidio razlog svoje melanholije: nije se dovoljno naigrao tim igrama. Sad, niko nije `elio da se igra. Da se on i njegova `ena nisu razveli, ove kutije bi nastavile da sakupljaju pra{inu u neuznemiravanom potkrovlju: melanholija koju su izazvale ostala bi prikrivena. Igra~ke njegovog djetinjstva i dalje su le`ale u potkrovlju njegove majke. Prilikom zadnje posjete, navio je bio oprugu limenog Paje Patka, koji je odgovorio Ijutitim klopotom svog mehanizma i nekoliko puta kruto udario u svoj dobo{. Limeno skrovi{te sa koncentri~nim udubljenjima za klikere jo{ je ~ekalo u jednoj ko{ari, zajedno sa velikim slovima na kartonu i olovnim avionima - ~ekali su da se djetinjstvo povrati. je iza{ao iza, sa petrolejkom u rukama, koju je, nazad, spustio na prazni vrh police za knjige, {to ju je on jednom prilikom bio napravio, u podno`ju stepenica na prvom spratu. Prisjetio se kako je uvukao gornju dasku, jedan vrijedan komad jelovine bez ~vorova, na svoje mjesto sa zadnje strane, da ekseri ne bi pokvarili njenu glatku povr{inu. Poslije svih onih praznih soba i pregrada, kuhinja je bila neprili~no puna toplote i `ivota. - ]ale, ‘o}e{ pivo? upita crvenobradi sin. - Kupio Ted. Spolja{nji dio momkove {ake, dok je pru`ao oro{enu limenku, bljesnuo je finim crvenkastim dla~icama. Njegova djevojka, koja je nosila ciganske min|u{e i pulover - Ne}emo - Atomski - Rat, bila je oslonjena na isklju~eni {tednjak, kose povezane {arenom svilenom maramom i zgodno smje{tenom mrljom od ~a|i na sljepoo~nici. Na osnovu toga kako mu se ona smije{ila, Foster je zaklju~io da mu ovo dru{tvo poku{ava ugoditi. - Ne, bolje je da po|em. Ted je prodrmao Fosterovu ruku, kao i obi~no. Imao je tanku, crvenu ko`u i srebrnastu kosu ~ije su mekane kovrd`e izgledale kao da ih je frizer navijao. Foster nije mogao da mu Pru`io je nazad limenku. - Hvala ti na pomo}i - rekla je njegova biv{a `ena. - Da. Zahvaljujemo ti, Ted je dopunio. - Popri~aj sa Tomijem, neo~ekivano je dodala. Ona je i dalje ispletala nevidljive niti ne bi li usporila njegov odlazak. - Te`e mu je nego {to to pokazuje. Ted je bacio pogled na svoj sat, na debelu napravu crnog lica, sa kojom je mogao i pod vodom da pliva. - Rekla sam mu kad je ono u{ao - Ne zamajavaj se, zatvori}e smetlji{te. - On je veoma osjetljiv, re~e ciganka u posjeti, sa ~udnom mehani~kom vedrinom, kao da ponavlja ne{to {to je ve} ~ula. Mom~i} je napolju sakupljao starudiju koja je bila razbacana svuda oko kamiona. Foster mu je pomogao. U travi, bilo je tuce `etona i kockica. Na nekima su bila urezana ~udna mala lica - Olive Oyl, Snuffy Smith, Dagwood - a na drugim raznovrsni hijeroglifi brojevi; karo, pik {estouglovi - ~ije su {ifre bile pogubljene. Napunio je {aku i podigao je da je poka`e Tomiju. Sje}a{ li se ~emu ovo slu`i? - Comic-Strip Lotto, odgovorio je mladi} bez oklijevanja. - I Gambling Fools sa ubacivanjem `etona. - Trag starih {ansi i dobitaka zasijao je u njegovim o~ima dok je zurio u kr{ u o~evoj ruci. lako je Foster bio vi{i rastom, mom~i} je bio {iri u ramenima, a jo{ je rastao. - Ho}e{ sa mnom na smetlji{te? upitao je Tomi. - Rado, no bolje je ipak da po|em. I on je morao da vodi nov `ivot. Uop{te, i samo to {to je bio prisutan na ovom opustjelom imanju, Fosteru je predstavljalo, u neku ruku, isto {to i biti na pogre{nom {ahovskom polju. Jednom je ovog mom~i}a po~eo bio da u~i {ah, ali po{to se rastu`io vidjev{i ga kako gubi (mala klonula glava znojila se iznad zarobljenog kralja), prestao je da ga podu~ava. Foster je bacio `etone u prikolicu; oni su zazve~ali prije nego {to su se smirili na metalnoj povr{ini. Zbog ovog si se smrkao? - upitao je sina. - Ne Znam. - Dje~ak se trgao! Mo`da. - Osje}at }e{ se super kad se bude{ vra}ao sa praznim kamionom - Foster mu je obe}ao. - Ja sam volio da se muvam po smetlji{tima gdje su svi oni stari predmeti ne~ije sre}e, na gomilama, i galebovi. - Promijenilo se od tada. Sad su uveli ona pravila. Jedna gospoda tamo po~ela je da mi se izdire pro{log puta zato {to sam istovario na pogre{nom mjestu. - Je li? - A Aha. Grozno sam se osje}ao. Zapaziv{i da mu se otac koleba, on je dodao. - Trebat }e nam samo dvadesetak minuta. Iako krupnog stasa, Tomi je imao }osavu bradu, a izme|u gustih obrva neki trag one okrugle, nesvjesno zbunjuju}e smetenosti, koju djeca imaju, i koji se nabora prije no {to briznu u pla~. - Okej - re~e Foster, osjetiv{i veliko olak{anje. Ja }u da te branim.

Bilje{ka o piscu
Oslo bo|enje je pri~u obja vi lo u okto bru 1985. uz bi lje {ku da je D`on Ap dajk ro|en 1932. go di ne, da je je dan od naj po zna ti jih sa vre me nih ame ri~kih knji`e vni ka, te da je na pi sao de set ro ma na, od ko jih su ne ki pre ve de ni i kod nas. Za ro man „Ken ta ur“ do bio je 1963. godine nacionalnu nagradu za knji`evnost. Pi{e pjesme, prikaze, knjige za dje cu, pri~e i dra me. Njegova biv{a `ena pri{la je mjestu gdje je on ~u~ao, pored prozora i upitala: - Ne{to nije uredu? - Ma ne. Ove igre nisu ba{ mnogo upotrebljavane. - Znam. Brzo ih se zasitimo. Bolje da ih ostavi{, izazivaju u tebi melanholiju. Iza njegovih le|a, porodica je ve} bila ra{~istila potkrovlje: prostor sa kosim zidovima zvrjao je prazno sa izra`enom, nagorjelom instalacijom. - Zar ti ne smeta? - upitao je, misle}i na prazninu. - Mo`e i zabavno da bude kad se na nju navikne{. Izbaci{ staro, Unese{ novo. Novi Ijudi su divni. Imaju malu djecu. Pogledao je u nju i zapitao se da li je ona hrabra ili jednostavno ima tvrdo srce. Potkrovlje se zatreslo. - To je Ted - rekla je. Ona je bila prona{la novog momka, jednog ogromnog atletu, bankara, koji je bje`ao od porodi~nih neprilika u susjedni grad. Kad je Ted zalupio kuhinjska vrata dva sprata ni`e, staklena sjena petrolejke, koju, iako dugo neupotrebljavanu, Foster nije imao srca da izbaci kroz prozor, zadrhtala je u svom bakarnom omota~u, poslav{i nje`an zvuk nalik pjesmi zato~ene ose. Vrijeme je da se po|e. Fosterova pra{njava koljena {kljocnula su dok se uspravljao. @urni koraci njegove biv{e `ene utrkivali su se ispred njega nani`e kroz ispra`njenu ku}u. On gleda u o~i du`e nego {to bi gledao u sunce. ^udilo ga je kako ovakav tipi~ni medvjed uspijeva da se bavi tako delikatnim i pitomim poslom. Ted nije pomagao oko potkrovlja, jer je i{ao u svoj biv{i grad da posjeti svoje blizance, pubertetlije. - ^ujem da si danas uradio veliki posao, sve~ano je izjavio. - Oni su uradili - uzvrati Foster. - Ja nisam bio od neke velike koristi. Sjedio sam gore iznena|en, zbog svih onih stvari za koje sam bio zaboravio da sam ih uop{te kupio. - Ne{to su i pokloni, podsjeti ga sin. Tada je on dodao limenku, koju je njegov otac kategori~ki bio odbio majci i ona je prihvatila i povukla vrh otvara~a uz ono izazovno - pssff. - Ona nikad nije pila pivo, ipak, sad je dodirnula otvor limenke. - Daj mi jedan gutljaj, Foster je zamolio, prihvatio od nje limenku i dobro nategao. Ted je zatvorio o~i, dok je palcem uklanjao mrlju prljav{tine sa njenog obraza koju Foster nije bio zapazio. Ovaj {ti}eni~ki gest u~inio je da njeno lice postane sitno, napu}eno, krhko i nekako osu{eno. Foster je primijetio da je Ted obu~en, uz izvjesnu komi~nu perfekciju, u subotnju bakarsku masku - mekane farmerice, {kriputave tenisice, kratku jaknu sa zavrnutim rukavima. Mladala~ka odje}a nagla{avala je njegove godine i nenormalno crvenilo. Foster ih je iznenada vidio kao jedan dirljiv stariji par i taj osje}aj je dao dozvolu za odlazak.

13. februar 2011. godine

NAŠIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO

KNJIGA

HECTOR U POTRAZI ZA SRE]OM

josip.vricko@oslobodjenje.ba

Povratak u Ku}u cvije}a
Oni paunovi iz Indije, koji su onako tu`no oglasili dok je Brozu posljednji put pjevana ”Fala”, na`alost, krepali su. No, ve} su naru~eni novi. Jer, indijsko je pravilo: jednom nesvrstani, uvijek nesvrstani. Zna~i, {to se toga ti~e, bit }e ba{ ko da Tito, doista, vje~no `ivi
udna je to - mo`da?! slu~ajnost; gotovo istovremeno se najavljuje obno va beo grad ske Ku}e cvije}e (Gdje Tito spava/najmudrija svjetska glava), izla`enje jednog, ina~e, zagreba~kog tjednika u Bosni i Hercegovini, u kojemu supruga druga iz Ku}e svije}a svjedo~i kako i danas sanja kako joj se udvara ljubi~ica bijela, te, na koncu, masovno otkopavanje masovnih grobnica uz koje su poslije rata bacani oni {to nisu bili ba{ sigurni kako je Broz najve}i sin ba{ svih na{ih naroda (?!) i narodnosti. Sve u svemu, trostruki je narodni heroj opet umar{irao me|’ nas, u Jovankin san, ali i u na{u javu.

Ispisuju}i kombinaciju “Alkemi~ara“ i “Malog princa“, francuski psihijatar i knji`evnik François Lelord, u romanu “Hector u potrazi za sre}om“ (Le Voyage d’Hector ou la Recherche du bonheur, 2002), kroz izmi{ljeni lik mladoga psihijatra Hectora poziva ~itatelja da zajedno krenu na putovanje u tajnu ljudske du{e ne bi li prona{li sastojke za `ivotnu sre}u. Hector je uspje{an mladi psihijatar. Strpljiv je, slu{a svoje klijente i rado im poma`e. Ali mnogi od ljudi koji mu dolaze nemaju nikakvih zdravstvenih problema: jednostavno su duboko razo~arani svojim `ivotima. Hector im tu ne mo`e puno pomo}i i zbog toga postaje poti{ten. Odlu~uje da mu je potreban odmor i kre}e na putovanje oko svijeta kako bi otkrio {to ~ini ljude sretnima (naravno i tu`nima), i da prona|e odgovor na pitanje postoji li ne{to poput tajne istinske sre}e.

FILM

KRALJEV GOVOR

^

je}a?! Odgovor na to pitanje otkriva, zapravo, jedan frapantan povijesni trenutak, kada je drug Tito prvi i posljednji put (uz)viknuo: @ivo kralj! Naime, sredinom 70-tih dekretom - a kako bi!? - odre|eno je da se na Dedinju, u Boti}evoj 6, uz predsjedni~ku rezidenciju izgradi zimski vrt za Brozov rad, ali i odmor. Posao je povjeren arhitektu Stjepanu Kralju. I kad je Broz vidio kako je to ispalo, otelo mu se: @ivio Kralj (dodu{e, Stjepan)!

NA TJENTI[TU TITO NE SPAVA!
Odu{evljenje ga, me|utim, nije napu{talo ni godinama poslije. Legenda, naime, ka`e kako je le`e}i u Ljubljani, a shvativ{i kako bi, ipak, ~ak i on mogao umrijeti, po`elio da ga polo`e u Kraljev (zimski) vrt. A ne kao {to su neki falsificirali na Tjenti{te... Budu}i su Brozove `elje, ~ak i sa samrtni~ke postelje, bile zapovijed, Tito je zauvijek ostao ispod bijeloga mramora. Samo {to ga vi{e, kao nekad, ne ~uvaju gardisti.

je, zapravo, cijeli posjed. No, svakako vas zanima kakvih }e sve eksponata biti. [tafete, dakako, moraju stajati na istaknutom mjestu. A kako sam i ja za svaki slu~aj tek kada je iz Ljubljane stigla tu`na vijest - jednu nosio, odmah }u kada muzej bude spreman potr~ati put nekada{njeg glavnog grada. Ukratko, bit }e svega i sva~ega. Oni paunovi iz Indije, koji su onako tu`no oglasili dok je Brozu posljednji put pjevana “Fala“ na`alost, krepali su. No, ve} su naru~eni novi. Jer, indijsko je pravilo: jednom nesvrsta ni, uvi jek nes vrsta ni. Zna~i, {to se toga ti~e, bit }e ba{ ko da Tito, doista, vje~no `ivi.

U Hollywoodu se pri~a o Oscarima kad se govori o filmu ~ija je tema kako je kralj George VI prevladao mucanje i inspirirao svoje podanike na po~etku Drugog svjetskog rata. Fim je nominovan za 12 Oscara. Film se temelji na istinitom doga|aju: kako je britanski kralj George VI prebrodio mucanje i inspirirao ~itavu svoju zemlju tokom Drugog svjetskog rata. Oklijevanje, koje se ~uje na arhivskoj snimci govora emitiranog 1939. iz Buckinghamske pala~e, daje samo naznaku toga koliko je te{ko bilo kralju Georgeu VI govoriti u javnosti zbog mucanja, koje mu je bilo problem ~itavog `ivota. Njegova supruga Elizabeth – predstavljaju}i se izmi{ljenim prezimenom Johnson – prona{la je otrcani studio Australca Lionela Loguea. Helena Bonham Carter glumi Elizabeth – kasniju Kraljicu majku - dok oskarovac Geoffrey Rush tuma~i ulogu prili~no nekonvencionalnog, ali na koncu uspje{nog terapeuta Loguea. Colin Firth glumi monarha koji je, prije nego {to je upoznao Loguea, imao vrlo malo iskustva s prijateljstvom.

TEATAR

PONOVO O @ABI

LIJEVO, DESNO...
Glede udovice, sretan sam {to pamti samo lijepe dane. Mada, mogu misliti kako se u partizanima udvaralo... No, {to se, pak, ti~e zlo~ina {to su ih partizani po~inili u suda~koj nadoknadi, dakle, kada je regularno vrijeme rata zavr{ilo, njihova je aktualizacija dovela da se iznova - na dva kraka - ukopava ljevica i desnica u Hrvata. Pa, smo, evo, iznova svjedoci kako Drugi svjetski rat jo{ nije zavr{en. Bosna napa}ena, koja ionako opet vodi svoje ratove bez kraja, dr`i se podalje od ovih doga|aja. Jer, ako je jo{ igdje Broz janje bijelo, onda je, ~emu kriti, u nas, Sarajevu napose... ^udi stoga {to, makar koliko trenuta~ne informacija kazuju, nema na{ih kadrova zastupljenih u projektu - muzej biv{e Jugoslavije, ~iji }e sredi{nji dio resiti Ku}a cvije}a. Jedino mogu}e tuma~enje je da su ~uli kako jedan od autora najavljuje da (nova) Ku}a cvije}a ne}e slu`iti izgradnji, nego razgradnji Titova kulta. A kako je, vjerujem da to ne znaju generacije ro|ene devedeset i neke, nastala Ku}a cvi-

(NAJMANJE) [EST PROTEZA ZA MAR[ALA
[to me je podsjetilo na jedan brijunski izlet; Tamo je, naime, uspostavljen muzej ({to li) u kojem su preparirane `ivotinje koje je najve}i metalski radnik svih vremena dobio, ali i one koje su `ivjele i, eto, krepale na Brijunima. Sje}am se kako se na samom ulazu ko~io razapeti go-

I OTE SE TITU Sredinom 70-ih dekretom - a kako bi!? odre|eno je da se na Dedinju, u Boti}evoj 6, uz predsjedni~ku rezidenciju izgradi zimski vrt za Brozov rad, ali i odmor. Posao je povjeren arhitektu Stjepanu Kralju. I kad je Broz vidio kako je to ispalo, otelo mu se: @ivio Kralj (dodu{e, Stjepan)!
Sada u obnovljenom muzeju, za obnovu kojega je pozvano ~ak i poja~anje iz prijateljske Nje ma~ke, di re ktor Mu ze ja DDR-a Robert Ruckel, bit }e izlo`eno 200.000 eksponata {to }e svjedo~iti o najzna~ajnijim, tragi~nim i onim drugim trenucima obje Jugoslavije. Ne}e, dakle, biti samo najve}i sin, iako je zimski vrt - njegov, nego i Kara|or|evi}i, ~iji lub mira. E, ne}e ni u obnovljenom beogradskom muzeju faliti sli~nih, ma jo{ i gorih morbidnosti. Izlo`it }e, obe}ali su, i zubne proteze koje su Brozu poklanjali stomatolo{ki fakulteti. Pretpostavljam da }e ih biti makar {est - iz svake socijalisti~ke republike po jedna. Jer se ne{to ne sje}am jesu li i autonomne pokrajine imale stomatolo{ke fakultete.

Pozori{na predstava Kamernog teatra 55 “@aba“ ve} odavno je postala kultna i obezbijedila gledatelje koji odlaze u pozori{te kad god se predstava igra. Tekst Dubravka Mihanovi}a izvan re dno tu ma~e Emir Had`ihafizbegovi}, Mirsad Tuka, Aleksandar Seksan i Muamer Kasumovi}. Publika je predstavu prepoznala i svugdje gdje je igrana bila je puna sala. „@aba” je pri~a o svima nama, ljudima dana{njeg vremena, dobu nerazumijevanja i usamljenosti i potrage za ljubavlju i smislom. Predstava na gotovo hirur{ki na~in dijagnosticira vrijeme u kojem `ivimo. Tekst se bavi problemima dana{njeg vremena koji su isti ili sli~ni u BiH, Hrvatskoj ili Srbiji. “@aba“ je tekst autora mla|e generacije Dubravka Mihanovi}a iz Zagreba, koji je za ovaj dramski tekst vi{estruko nagra|ivan – osvojio je nagradu “Marin Dr`i}“ za najbolji dramski tekst na 14. Maruli}evim danima, odr`anim 2004. godine. Mnogi smatraju da je ovo najbolja predstava na Balkanu.

MUZIKA

RU[ENJE REKORDA

Renomirani japanski pijanist Yukio Yokoyama objavio je da planira oboriti vlastiti rekord u sviranju Chopina, na 18-satnom koncertu na kojem }e odsvirati svih 212 skladbi za klavir slavnog poljskog kompozitora. Yokoyama je na konferenciji za novinare u Tokiju rekao da ga motivira `elja da bolje razumije Chopina i da tog kompozitora pribli`i {to ve}em broju ljudi. Na koncertu u tokijskoj operi 3. maja svira 212 Chopinovih djela za klavir, bez gledanja u note, od osam sati ujutro do dva sata iza pono}i. Yokoyama je prije godinu u{ao u Guinnessovu knjigu rekorda kada je odsvirao 166 Chopinovih kompozicija za klavir kronolo{kim redom, tako|er bez nota.

30

13. februar 2011. godine

MOJ
DOM
Uvo|enje ove boje u interijer doma ne treba biti inspirirano samo nadolaze}im Danom zaljubljenih, ve} je to odrednica najnovijih trendova koji su crvenu svrstali u boje koje bi trebale krasiti

Unesite crvenu boju u interijer za Valentinovo
Monika GALOVI], dipl. ing. arh.

rve na bo ja je izra`ajna, temperamentna, topla, dinami~na, po`eljna. S crvenom i bez nje - ni{ta nije isto! Ugo|aj koji stvara svojim prisustvom u prostoru te{ko mo`e nadomjestiti bilo koja druga boja ili materijal. Profinjenost i luksuz, vezani uz crvenu boju, susre}emo kroz crvene tepihe, crvene ferarije. Ona, jednostavno, ima mo} na ljude i stoga je prisutna u razli~itim sferama kroz povijest ~ovje~anstva. Ukoliko `elite slijediti najnovije trendove, koji crvenoj daju mjesto u prostoru kao osnovnoj ili prate}oj boji - kroz deta-

C

lje, proanalizirajte interijer i odlu~ite ko li ku va`nost }ete joj dati u vlastitom domu (s obzirom na ve}e ili manje pro mje ne ko je mo ra te u~initi). Primjena crvene tra`i odre|enu koli~inu opreza kako prostor njenim prevelikim prisustvom ne bi postao prenagla{en i predinami~an. Suprotno tome, daje i veliku slobodu u nagla{avanju pojedinih prostornih dijelova, elemenata namje{taja i rasvjete. Potrebno je naglasiti da se mnogi nepotrebno pribojavaju crvene boje u interijeru. Sukladno svojim mirnijim karakterima, do`ivljavaju je previ{e dinami~nom. No, praksa je pokazala da ljudi, osjetiv{i snagu ove boje u prostoru, nikada vi{e ne pose`u za mirnijim ili hladnijim bojama. Ukoliko ju `ele privremeno promijeniti zbog osvje`enja prostora, odabiru `utu ili naran~astu kako bi zadr`ali toplinu i intenzitet prostora. Ukoliko `elite crvenu kuhinju, mo`ete ju iskombi ni ra ti na ne ko li ko na~ina. Odaberite crvene fronte koje se prelijevaju u nijansama ili se odlu~ite

za gornje ili donje crvene elemente. Crvenu boju }ete idealno iskombinirati s bijelom, sivom ili crnom. Kombinirajte crvenu s maksimalno dvije dodatne boje od navedenih. Oda be ri te je kao osnovnu boju ili je provucite kroz detalje. Kuhinja za~injena crvenom dobit }e dodatni {arm i ljepotu. Ukoliko imate nagla{enu crvenu kuhinju, blagovaonicu povezanu s njom uredite na na~in da se crvena boja pojavljuje diskretno u detaljima kao {to su jastu~i}i za sjedenje ili dekoracija stola. Na taj na~in }ete uravnote`iti prostor {to se ti~e koli~ine crvene boje. Crvena sjede}a garnitura u dnevnom boravku daje mu novu dimenziju. Nijansa odabrane crvene boje, koja }e ovisiti i o odabranom materijalu, (ko`a, tkanina, mikrofibra), stvorit }e kona~an dojam. Otvorenije crvene nijanse su bliskije minimalisti~kim ure|enjima, a zagu{ene, tamnije klasi~nim. Ukoliko sjede}a garnitura ima vidljive elemente od drveta u svom dizajnu, odlu~ite se za tamnije nijanse crvene boje, koja }e na profinjen

MOJ VRT

Voda, vrt i biljke
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hortikulture ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Pro{li sun~ani vikend sam provela u mojoj vikendici na periferiji Sarajeva. U`ivala sam na suncu uz prve cvjetove visibaba (Galanthus nivalis), `utog talovnika (Eranthis hiemalis) i crnju{e rumene (Erica carnea). Ru~ala sam napolju, na ju`noj strani vikendice, upijaju}i tople zrake zimskog sunca. Kroz velike prozore jugu okrenute kuhinje i dnevne sobe dopiralo je dovoljno sunca da ih ugrije na za rad ugodnu temperaturu. Ali, onaj tko ima vrt tako lijepe sun~ane zimske dane provodi u vrtu, mo`da ne rade}i, ali zasigurno u`ivaju}i u vrtu koji je stvorio u saradnji sa

Voda mo`e za vrt biti limitiraju}i faktor kako iz klimatskih, tako i ekonomskih razloga. U svijetu se ve} provode ozbiljne redukcije vode, a pri redukcijama prvo se zabranjuje zalijevanje vrtova i pranje automobila
ma dovoljno vode i redukcije su tako duge i ~este da ugro`avaju udobnost boravka u vikendicama, da ne govorim o mogu}nosti zalijevanju vrtova. Shvativ{i to kao ozbiljan problem odmah iza rata, i prije po-

prirodom. Po{to u vikendici ne boravim stalno, zbog opasnosti od niskih temperatura zatvaram vodu zimi da ne do|e do smrzavanja i pucanja cijevi i sanitarija. No i za najkra}i boravak

ipak treba voda. Kako sam to rije{ila. Najjednostavnije i najjeftinije - ki{nicom. Dio Sarajeva u kojemu se nalazi moja vikendica jo{ nema gradski vodovod. Problem vode smo mi, vikenda{i, davnih sedamde-

setih godina rje{avali izgradnjom seoskog vodovoda. Po{to je kapacitet tog vodovoda ograni~en, potro{a~a sve vi{e, a ljeta su zbog klimatskih promjena sve vru}a, du`a i su{nija, uglavnom se de{ava da ljeti ne-

13. februar 2011. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

^okolada za ljepotu
^okolada pogoduje ljepoti ko`e, pa od svoje omiljene slastice spremite masku za lice ili piling za tijelo
Jednom nedjeljno svoju omiljenu plo~icu ~okolade nesebi~no podijelite sa svojom ko`om! Da, dobro ste pro~itali! Pola ~okolade s u`ivanjem pojedite, a pola jednako tako u`ivaju}i rastopite i izmije{ajte u masku za lice na kojoj }e vam va{a ko`a biti neobi~no zahvalna. Naime, ~okolada je doista ~arobna namirnica. Osim {to neobi~no godi na{em nepcu i dokazano nas ~ini sretnijima, ~okolada nas ~ini i njegovanijima i ljep{ima. Ta je ~injenica bila poznata i prastarim narodima Majama i Astecima koji su kakao-maslac koristili kao bazu za kreme za njegu ko`e i lije~enje rana. Zbog toga {to sadr`i vrlo vrijedne i u~inkovite sastojke me|u kojima su i proteini, ugljikohidrati, vitamini i masno}e, ~okolada se jo{ od pradavnih vremena s ve}im ili manjim stankama izvla~i na svjetlo dana i koristi u kozmeti~koj manufakturi i industriji. Naravno ne bez razloga, jer, izme|u ostalog, sastojci iz ~okolade, odnosno kakaa, vrlo su uspje{ni u borbi protiv razornog djelovanja slobodnih radikala, pa ona ima dokazani anti-aging u~inak, odnosno usporava proces starenja ko`e. Osim toga ~okolada poti~e metabolizam ko`e, njenu prokrvljenost, vla`nost i produkciju kolagena, pa ko`a uslijed slatke njege izvana postaje ~vr{}a, zategnutija, nje`nija, svje`ija i vitalnija. Kako su preparati na bazi ~okolade posebno u~inkoviti zimi, jer vrlo uspje{no hrane, ja~aju i regeneriraju ko`u isu{enu i o{te}enu vjetrom i hladno}om, pravi je trenutak za u`ivanje u spravljanju i djelovanju home-made preparata od slasne, mirisne i u~inkovite ~okolade. ^oko-praline za kupanje • 120 g kakao-maslaca • 55 g mlijeka u prahu • 15 ml eteri~nog ulja badema • 10 g kakaa u prahu • 10 kapi eteri~nog ulja vanilije U vodenoj kupelji na srednjoj temperaturi rastopite kakao-maslac, pa uz stalno mije{anje dodajte ostale sastojke. Mje{avinu izlijte u prikladne kalupe (ili papirnate posudice za praline) i ohladite. ^oko-praline dodajte vodi za kupanje neposredno prije ulaska u kadu. ^oko-masa za lice • 100 g mlije~ne ~okolade • 1 supena ka{ika eteri~nog ulja jojobe U vodenoj kupelji rastopite ~okoladu te uz stalno mije{anje dodajte ulje jojobe. Pustite da se malo ohladi, jer maska ne smije biti ni prevru}a, ni previ{e hladna kako se ne bi stvrdnula. Nanesite je na lice, pustite da djeluje 15 minuta, a potom je isperite mlakom vodom. Maska od ~okolade i meda • 1 supena ka{ika sitno naribane ~okolade s vi{e od 70 posto kakaa • 1 ~ajna ka{ika teku}eg meda • malo vla`ne kreme za lice Sastojke izmije{ajte u glatku masu i nanesite je na lice, vrat i dekolte. Pustite da djeluje 15 minuta, a potom je odstranite vla`nim frotirom za lice. ^okoladni piling za tijelo (jedan) • 3 supene ka{ike kakaa u prahu • 4 supene ka{ike sitnijeg sme|eg {e}era ^okoladni piling za tijelo (dva) • 3 supene ka{ike kakaa u prahu • 4 supene ka{ike sitne morske soli • malo gela za tu{iranje, po mogu}nosti s mirisom vanilije Od sastojaka izmije{ajte piling te ga uz masiranje nanesite na tijelo. Isperite ga s toplom vodom. Piling uspje{no omek{ava i grublje dijelove tijela, kao {to su koljena i laktovi. ^okoladni pakung za kosu • 1 vrhom puna supena ka{ika kakaa u prahu • 3 supena ka{ika mekog sira • malo mlake vode Siru dodajte malo mlake vode i izmije{ajte ga u glatku masu. Potom umije{ajte kakao, pa smjesu rasporedite po opranoj kosi. Kako biste pospje{ili djelovanje, na glavu stavite plasti~nu kapu za tu{iranje. Pustite da pakung djeluje 15 minuta, a potom kosu dobro isperite mlakom vodom. Pakung koristi svim tipovima kose, a posebno onoj bez volumena, tankoj, be`ivotnoj i bez sjaja.

na~in istaknuti strukturu drva. Sjede}u garnituru mo`ete kombinirati i u dvi je bo je. Oda be ri te crveni dvosjed ili trosjed, a ostale elemente u nekoj drugoj boji. Za one sklonije crvenoj samo u detaljima, preporu~ujemo za dnevni boravak odabrati crvenu fotelju, tabure ili dekorativne jastu~i}e. Na taj }e na~in crvena bljesnuti samo na

pojedinim, manje dominan tnim ele men ti ma prostora, ali }e svojim intenzitetom i dojmom koji stvara ipak biti zapa`ena u prostoru. Ukoliko `elite crvenu unijeti u prostor, mo`ete to u~initi bojom zidova. Odaberite istaknuti zid u prostoru i oplemenite ga `eljenom nijansom crvene. Namje{taj koji postavljate na crveni zid

odaberite na na~in da se me|usobno isti~u. Shvatite namje{taj kao element projekcije na crvenu podlogu, pa sami ocijenite koje biste boje u kom bi na ci ji `elje li vi djeti. Za sve one koji slijepo slijede ili uop}e ne slijede trendove, poru~ujemo: unesite crvenu boju u prostor, jer je njeno trajanje bezvremensko!

pravka vikendice, napravila sam rezervoar za ki{nicu (~atrnju), tako da vode za osnovne potrebe imam uvijek. Ki{nica je ina~e najbolja voda za zalijevanje vrta, tako da ona prija ne samo meni nego i mojim biljkama. Me|utim, i kada jednoga dana stigne gradski vodovod do nas, znamo da se gradska voda vi{e pla}a, a za zalijevanje vrta treba dosta vode, {to zna~i i dosta novaca, tako da je dobro da svi koji imamo vrtove razmi{ljamo o tome kako sa~uvati vodu koju nam priroda daje besplatno. Po{to su svi na{i tereni uglavnom bre`uljkasti, lako je na}i pogodno mjesto za smje{taj ~atrnje. Moja ~atrnja je ujedno ugodna terasa za boravak i dru`enje. To je mjesto na kojem najradije borave moji uku}ani, prijatelji i gosti. Voda mo`e za vrt biti limitiraju}i faktor kako iz klimatskih, tako i ekonomskih razloga. U svijetu se ve} provode ozbiljne redukci-

je vode, a pri redukcijama prvo se zabranjuje zalijevanje vrtova i pranje automobila. Kod nas u ve}ini krajeva nije do toga jo{ do{lo, ali iz navedenih razloga mo`e do}i, zato na vrijeme razmi{ljajmo o tome i poduzmemo kvalitetne mjere. I sada dok pi{em ovaj prilog, u u{ima ~ujem meni dragu muziku zvuka vode u olucima, sa krovova na kojima se topi snijeg, koja puni ~atrnju iz koje sam za kratkog zimskog boravka uzimala vodu, a koja }e mi dobro do}i u periodu kasnijih, za pretpostaviti je, vru}ih i su{nih mjeseci. A besplatna je! U pro{lom prilogu pisala sam o va`nosti hortikulturnog projekta za ure|enje vrta, pa je odmah iza toga va`no spomenuti zna~aj vode za vrt. A kada je voda u pitanju, svi smo ~uli kakve su prognoze u pogledu snabdijevanja vodom u budu}nosti. Zato razmislimo danas {to mi sami mo`emo doprinijeti

o~uvanju onoga {to nam priroda jo{ daje besplatno, a izme|u ostalog, to je u na{im uslovima dragocjena ki{nica. Ako nemamo uslova za izgradnju ~atrnje, mo`emo imati plasti~nu burad ili kace pa u njima sakupljati vodu iz oluka. Danas se proizvode i specijalni plasti~ni rezervoari koji se ukopaju u tlo za skupljanje ki{nice. Ki{nica dolazi kap po kap, ali od kapi sve po~inje, bez kapi nema ni rezervoara vode. Kap je sitni{ od kojega sve po~inje i onaj tko cijeni sitni{, ima i novac. Topi se snijeg, nadolaze proljetne ki{e, sve to se mo`e sa~uvati i koristiti kada je nama i biljkama najpotrebnije. [tede}i vodu, {tedimo novac i, {to je najva`nije, ~uvamo i {tedimo i prirodu. Ona }e nam sve to vratiti na najbolji mogu}i na~in u vidu plodova, cvjetova i niz duhovnih zadovoljstava koje imamo zahvaljuju}i lijepo i funkcionalno ure|enom vrtu po na{oj mjeri.

32
Sevdalinka

13. februar 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

13. februar 2011. godine

33

Biser sa dna tajanstvenog mora
Knji`evna Evropa je otkrila sve vrijednosti na{e narodne poezije ukazuju}i na njene moralne, nacionalne, pjesni~ke i stilske kvalitete. Njezin udio bio je vrlo velik u formiranju vjere u stvarala~ku snagu naroda i u borbi za narodni jezik. Ona je dala najbolje obrasce stila i jezika na{em romantizmu, vr{e}i najve}e uticaje na na{e pjesnike, ona je istodobno bila i najbolji izvor za na{u povijest, zapisao je Munib Maglajli}
NJE@NOST Koliko ima samo du{evne mehkote i ljepote u toj sevdalinci! Ne gledajte samo njenu spolja{njost. Ima tu prikrivene nje`nosti i obzira, ima tu jo{ rumenog stida u obrazima NEPROLAZNOST Ipak, imade ne{to {to nije prolazno, {to ne mo`e ni puki slu~aj, ni najlju}i neprijatelj uni{titi, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom
Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme, nabijene emocijama, a tradicionalno se izvode sa mnogo strasti i osje}aja. Vokalni izvo|a~ sevdalinke ~esto name}e ritam i tempo pjesme, koji mo`e varirati u njenom toku. U dana{nje vrijeme obi~no je izvodi manji orkestar. Me|utim, u svom izvornom obliku sevdalinka se pjevala uz tradicionalni `i~ani instrument saz ili bez instrumentalne pratnje. Uz saz su sevdalinku pjevali isklju~ivo mu{karci, dok su `ene sevdalinku pjevale bez instrumentalne pratnje, naj~e{}e u ku}ama. Tekstovi sevdalinki su obi~no posve}eni zaljubljivanju ili nesretnoj ljubavi, ali je sevdalinka opjevala i mnoge historijske li~nosti, gradove, rijeke, planine, doga|aje. Sevdalinka je neodvojiv dio muslimanske muzi~ke i kulturne tradicije, ali je popularna i kod ostalih naroda. Tako je legendarna pjesma „Emina“ djelo mostarskog pjesnika Alekse [anti}a, nastala po uzoru na sevdalinku. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzi~kog `anra druge polovine 20. vijeka zvanog novokomponovana narodna muzika, koji je mije{ao razli~ite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija. Bosna i Hercegovina je u drugoj polovini dvadesetog vijeka pa sve do danas dala izuzetno mnogo izvanrednih interpretatora sevdalinke. Mnogi od njih su jo{ rado slu{ani iako su ve} odavno mrtvi. Ako se poduhvatimo opasnog zadatka da pobrojimo velike interpretatore sevdalinki, postoji velika opasnost da }emo nekoga zaboraviti i tako mu nanijeti neoprostivu nepravdu. Ali kao {to uvijek ima izuzetaka, neki od njih, zahvaljuju}i ~ijim interpretacijama je sevdalinka prodrla na sve kontinente, nezaobilazni su. To su, prije svih, Zaim Imamovi}, Himzo Polovina, Safet Isovi}, Nada Mamula, Zehra Deovi}, Beba Selimovi}, Ned`ad Salkovi}, Zekerijah \ezi}... Sevdalinka se znala probiti i do muzi~ara koji ovom `anru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili Josipa Lisac, legendarna izvedba sevdalinke “Omer-be`e“, Ibrica Jusi} sa ~itavim albumom sevdalinki “Amanet“ iz 2003. godine, Jadranka Stojakovi} i Zdravko ^oli}, a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagreba~kog kantautora Johnnya [tuli}a. Njegov bend Azra je dobio ime po stihu iz sevdalinke “Ja se zovem El-Muhamed/Iz plemena starih Azra“. Devedesetih godina ansambl Mostar Sevdah Reunion okuplja se u Mostaru i tokom ranih 2000-ih snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, ~ime radi na njenoj {irokoj popularizaciji na svjetskoj muzi~koj sceni. Ansambl sara|uje sa velikanima etno-pjesme u regiji npr. sa Esmom Red`epovom, [abanom Bajramovi}em i Ljiljanom Buttler, te prima zna~ajne nagrade, predstavljaju}i sevdalinku mnogim ljudima {irom svijeta. (Izabrana djela, Knjiga III, Sarajevo, 1981). Mnogi veliki knji`evnici su se bavili sevdalinkom i o njoj ostavili poneku bilje{ku. Tako je Safvet-beg Ba{agi} zapisao u „Bo{njaci i Hercegovci u islamskoj knji`evnosti u Sarajevu 1912. godine“: „Ipak, imade ne{to {to nije prolazno, {to ne mo`e ni puki slu~aj, ni najlju}i neprijatelj uni{titi, a to su umotvorine, koje mi zovemo literaturom. U tom carstvu ni sila, ni slu~aj, dagodine napisao: “Koliko ima samo du{evne mehkote i ljepote u toj sevdalinci! Ne gledajte samo njenu spolja{nost. Ima tu prikrivene nje`nosti i obzira, ima tu jo{ rumenog stida u obrazima. Ima tu jo{ po{tivanja i prefinjene skromnosti, ima tu jo{ i ponosa, koji kao vatra plane. Ima tu jo{ i {irokog srca za dobro i odu{evljenja za ljepotu prirode. Naposljetku, ima tu jedan krhko-obazriv i bratski nje`an ton u me|usobnom opho|enju kakav mo`e“ jedna je od poznatijih i vrlo lijepih balada. O porijeklu ove pjesme Esma Smailbegovi} je zabilje`ila predanje koje joj je ispri~ao Halid Varatanovi} iz Sarajeva. To je pri~a o hod`i Kusturi koji je pisao zapise. Do{la mu je `ena nekakvog austrijskog oficira da joj on gleda. On joj sve rekao - da je ~ovjek vara, ona odlu~ila pre}i na islam, a Austrijanci ljuti odlu~ili da objese hod`u Kusturu na Vracama. Narod je bio tu`an i ispjevao baladu. Ovu predaju je zabilje`io i 1977. godine objavio Munib Maglajli} u Godi{njaku Odjeljenja za knji`evnost Instituta za jezik i knji`evnost u Sarajevu, pod naslovom: “Sarajev ska ba la da o na smrt osu|enom“. Ina~e, Munib Maglajli} se veoma temeljito i nau~no bavio istra`ivanjem sevdalinki i svega {to je vezano za ove pjesme. Ovaj ro|eni Banjalu~anin koji je zavr{io fakultet u Sarajevu, a doktorsku disertaciju o bo{nja~koj usmenoj baladi odbranio u Zagrebu objavio je ve}i broj ~lanaka i rasprava, prete`no o bo{nja~koj usmenoj knji`evnosti te priredio niz antologija i razli~itih zbornika sa istog podru~ja. Posvetio se aktivnom u~e{}u u radu nevladinog gra|anskog udru`enja Bo{njaka Preporod. Od 1994. radi na Odsjeku za ju`noslavenske knji`evnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je u zvanju redovnog profesora. Izme|u ostalog, Maglajli} bilje`i: “Ulaze}i pomo}u narodne pjesme u evropsku duhovnu zajednicu, na{ narod je tek u XIX stolje}u shvatio svu vrijednost svoga narodnog blaga. Grimm je odmah rekao da na{a narodna pjesma ima u sebi sve ljepote isto~ne i zapadne lirike. Knji`evna Evropa je, dakle, otkrila sve vrijednosti na{e narodne poezije ukazuju}i na sve njene moralne, nacionalne, pjesni~ke i stilske kvalitete. Njezin udio bio je vrlo velik u formiranju vjere u stvarala~ku snagu naroda i u borbi za narodni jezik. Ona je dala najbolje obrasce stila i jezika na{em romantizmu, vr{e}i najve}e uticaje na na{e pjesnike, ona je istodobno bila i najbolji izvor za na{u povijest“. ji su trebali do}i iz Stoca. Fata je umrla vrlo mlada, bilo joj je svega 16 godina, od tada ne izlje~ive tuberkuloze. Ispunjena je Fatina posljednja `elja sa samrtne postelje da se njeni svati lijepo do~ekaju, da im se podijele bo{~aluci, a nesu|enom mu`u vezena mahrama. Ina~e, ovu pjesmu je prvi put zabilje`io poznati ~e{ki melograf i slikar Ludvik Kuba, koji je boravio u Trebinju 1893. godine. Verzija koju ju on objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja 1910. god. je autenti~na i vjerodostojna i djelomi~no se razlikuje od skra}ene verzije koja se danas obi~no pjeva. Poznata banjalu~ka sevdalinka “Ko se ono brijegom {e}e“ tako|er je opjevala ljubavnu zgodu vezanu za stvarne li~nosti. Naime, Pa{a-kada Bahtijarevi}, k}i Suljage Bahtijarevi}a iz Gornjeg [ehera, u pjesmi „Iz [ehera, Suljagina k}i“, zaista je a{ikovala, a kasnije se i udala za Smail-bega D`ini}a, kako to i pjesma ka`e: „A kad do|e Smail-be`e, i dosta mi bi!“ Popularna sarajevska sevdalinka „Na Obho|i prema Bakijama“ / „Mo{}anice, vodo plemenita“ opjevala je stvarne li~nosti, mada je u toj pjesmi do{lo do zamjene glavne junakinje ]amile Fazlagi} sa drugim imenima: D`ehvom, Zlatom, Fatom, Ajkom, Safom, etc. Ova je pjesma opjevala ljubavnu zgodu izme|u ]amile Fazlagi} i Mustafe Nurudin ef. [erifija, koji su `ivjeli u drugoj polovini XVIII i po~etkom XIX stolje}a. Alija Bejti} je dokazao da je ]amila Fazlagi} stvarna li~nost i da je k}erka Omer-age Fazlagi}a te da je bila udata za Mustafu Nurudin-efendiju. Umrla je 1848. godine i sahranjena je sa svojim mu`em na starom alifakova~kom mezarju neposredno uz put {to vodi prema Kozijoj }upriji. Prema tome, ]amila Fazlagi} je ta koja je slala poruku svome dragom preko tri rijeke: Mo{}anice, Miljacke i Bosne. Njen dragi, Mustafa Nurudin ef. [erifija je pobjegao u Posavinu, na o~evo imanje, od nadolaze}e kuge u Sarajevu. Pjesma “Kad ja po|oh na Bentba{u“ je jednu od najpopularnijih sevdalinki. Va`no je ista}i da je, vjerovatno, kao melodija za ovu pjesmu, poslu`ila melodija jedne sefardske duhovne pjesme, koja se i danas izvodi. Mada postoje mi{ljenja prema kojima muzika za ovu pjesmu poti~e od muzike turskog vojnog mar{a “Vatan marsi“, koji je komponovao Rif’at Bey 1877. godine. Zanimljivo je da je ova popularna sevdalinka izvedena i njema~kom filmu “Die letzte Brücke“, {to je zna~ajno doprinijelo {irenju njene popularnosti.

Pripremila: Nagorka IDRIZOVI]

“Nije pjesma svilena mahrama, da je svije{ i u njedra metne{, neg’ je pjesma jedna hodalica; Ona ide od usta do usta, do}’ }e pusta u medna usta!” Ako je ne{to brend Bosne i Hercegovine, brend koji se probio i u najudaljenije krajeve ove planete, onda je to sevdalinka. Sevdalinka je jedinstven narodni muzi~ki izraz u Bosni i Hercegovini koji se mo`e pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. ^esto sevdalinku kratko zovu sevdah i svako zna {ta se pod tim podrazumijeva. Rije~ sevdalinka potje~e od arapske rije~i sawda, {to zna~i crna `u~. U turskom jeziku ovaj pojam se ve`e za melanholi~no raspolo`enje, da bi u bosanskom jeziku pojam sevdah dobio zna~enje ~e`nje, ljubavnog `ara, ljubavnih jada. Rahmetli Omer Pobri}, veliki poznavatelj sevdalinke, dao je definiciju ovog muzi~kog `anra sa kojom se rijetko ko ne}e slo`iti: “Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri ~emu rije~ bosanska geografski odre|uje autohtonost sevdalinke, rije~ gradska urbanost, a rije~ ljubavna sadr`ajnu tematiku“.

PJESME NABIJENE EMOCIJAMA
Ne mo`e se odrediti ta~an vremenski period nastanka sevdalinke, ali se pretpostavlja da je ona nastala osmanskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne, kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ({kole, biblioteke, sudovi, i sl), kao i glavnih gradskih ~etvrti - mahala, uvjetovao je razvoj druga~ijeg na~ina `ivota od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namijenjene isklju~ivo za stanova nje i gdje su ku}e bi le ogra|ene visokim zidovima, veoma se po{tivala privatnost. Ku}e su se dijelile na `enski dio ku}e - haremluk i mu{ki dio ku}e - selamluk. Stoga su `ene bile za{ti}ene od radoznalih mu{kih pogleda, te se razvio mnogo intimniji na~in `ivota od onoga na selu. Ku}e su tako|er imale i ba{~e i avlije sa mnogo razli~itog cvije}a, a neke i {adrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma ra{iren u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog na~ina `ivota uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinke. Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobli~avala, da bi do nas do{la kao savr{eno izbru{en i formiran oblik.

PRIKRIVENA NJE@NOST I OBZIR
“ …zavolio sam sevdalinku. Ona mi je vratila ljubav prema vrijednostima, koje sam nepromi{ljeno, ali i opravdano bio zagubio. Lirska narodna pjesma je jo{ interesantnija. Njen glas nam dolazi iz dubine prastarog, drevnog i neshvatljivog. I ba{ zahvaljuju}i toj pjesmi, mo`emo da osjetimo duh i dah drevnosti, mo`emo da predo~imo sebi odnose iz patrijarhalne sredine kao i na~in `ivota i mi{ljenja kakav je bio davno i ju~er. Danas je ta pjesma, manje-vi{e, sa sebe zbacila svoje utilitaristi~ke primjese i blista ~ista kao biser koji smo izvadili iz {koljke sa dna tajanstvenog mora. Njen izraz je precizan, koncizan, blizak“, zapisao je Mak Dizdar

TRADICIJA Sevdalinka je neodvojiv dio muslimanske muzi~ke i kulturne tradicije, ali je popularna i kod ostalih naroda. Tako je legendarna pjesma „Emina“, djelo mostarskog pjesnika Alekse [anti}a, nastala po uzoru na sevdalinku
pa~e, ni zub vremena, ne mo`e pomra~iti umne ste~evine naroda koje je privrijedio kad je pobijedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budu}im nara{tajima i vremenima“. Posve}uju}i sevdalinki ~itav jedan tekst, Hamza Humo je 1937. se rijetko susre}e na drugoj strani. Otuda je sevdalinka u na{em `ivotu kao biser u {koljci koji zadugo ne}e izgubiti svoj sjaj“. Sevdalinke su naj~e{}e naslonjene na stvarne doga|aje i uz sam nastanak pojedinih pjesama vezane su odre|ena usmena predanja. „Ki{a bi pala, pasti ne

PODLOGA STVARNI DOGA\AJI
“U Trebinju gradu, velka `alost ka`u“ je tako|er vrlo popularna sevdalinka. I to je istinita pjesma, koja je opjevala ljubav i smrt Fate Zub~evi}, najstarije od ukupno troje djece poznatog trebinjskog trgovca Sadika Zub~evi}a, koji je `ivio u XIX stolje}u. Njegova k}er Fata nije do~ekala svoje prosce ko-

34

13. februar 2011. godine

TRAŽILI SMO ZA VAS
Koje vam sun~ane nao~ale najbolje odgovaraju?

OKOEKOLOGIJE

Ma~ije, okrugle, retro ili otka~ene
Sun~ane nao~ale biraju se prema raznim na~elima. Jedan od najva`nijih je svakako oblik lica
Pripremite se za poplavu asesoara koje su osmislili dizajneri ~ija ma{ta i kreativnost nemaju granica. Trendovi sun~anih nao~ala za prolje}e/ljeto 2011. odgovarat }e `eljama svih onih mo dnih avanturistica koje `ele putovati kroz najimpresivnija modna desetlje}a u povijesti. Prou~ite najnovije dizajnerske trendove i prilagodite ih ili ukomponirajte u svoj vlastiti stil. Sun~ane nao~ale biraju se prema raznim na~elima. Jedno od najva`nijih je svakako oblik lica, a zatim stil koji }e nadopuniti outfit koji trenutno nosimo. Za nadolaze}e toplije dane uvijek se mo`ete odlu~iti za provjerene klasi~ne modele nao~ala, ali ako `elite biti posebniji, uo~eni i modno osvije{teni, evo ko je okvi re nao~ala preporu~uju najcjenjeniji svjetski dizajneri... Ovog prolje}a okviri u obliku ma~ijeg oka daju nam priliku da otputujemo u pedesete i {ezdesete kada su ove nao~ale bile pravi “must have“, a ovjekovje~ila ih je diva Audrey Hepburn u filmu ‘’Doru~ak kod Tiffanya’’. Znati nositi ove nao~ale nije ba{ lako, no ako slijedite osnovne trikove, definitivno }ete prona}i najbolji na~in kako upotpuniti svoj outfit. Ove nao~ale obi~no najbolje odgovaraju ~etvrtastim i srcolikim oblicima lica. Ovi okviri mogu do}i u vi {e va ri ja ci ja –

U ime ljubavi
Uo~i Valentinova mladi su upozorili na to da se gu{e u dimu i pra{ini i da je njihovo zdravlje bitnije od interesa inostranih vlasnika ovda{njih kompanija
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

Mladi Zenice ovogodi{nje Valentinovo do~ekuju zagrljeni i - zabrinuti. “Mittal ubija ljubav”, pisalo je na jednom od transparenata na protestnom skupu pred sjedi{tem lokalne vlasti ~iji su u~esnici zahtijevali efikasniju borbu protiv aerozaga|enja i po{tivanje zakona koji reguli{u ovu oblast. Okupljanje je inicirala grupa Zeni~ana ~ija je namjera da putem dru{tvene mre`e Facebook prikupe 50.000 ~lanova i „zatvore Mittal dok ne ugradi filtere”. Natpisi na ostalim transparentima, kao i obra}anje organizatora, ukazuju i na propuste vlasti jer su svojim indolentnim odnosom dopustile `eljezari ArcelorMittal i drugim zaga|iva~ima da prekora~e granicu dozvoljenih koncentracija {tetnih materija.

vi da bi dobila ekolo{ku dozvolu. Iako je pro{ao kratak period otkako se u BiH izdaju okolinske dozvole, pona{anja vlasnika i menad`menta industrijskih pogona, posebno onih ozna~enih kao veliki i opasni zaga|iva~i, nisu se umnogome promijenila nabolje.

PROFIT IZNAD SVEGA
No ne treba gubiti nadu, tje{i me nedavno Mladen Rude`, pomo}nik ministra u federalnom Ministarstvu okoli{a i turizma, zadovoljan brojem okolinskih dozvola izdatih pro{le godine. Sada je va`no pra ti ti da li se kom pa ni je pridr`avaju preuzetih obaveza i hitno djelovati da ono {to se od njih tra`i ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru. Ne gubim nadu, ali imam u vidu da je znatan broj industrijskih zaga|iva~a privatizacijom pre{ao u vlasni{tvo stranaca u ~ijim su glavama i du{ama najva`niji profit pa onda sve ostalo. Kamo sre}e da imaju i malo ljubavi za obi~nog ~ovjeka, njegovo zdravlje i `ivot. Pou~an je slu~aj ma|arske tvornice Aluminija u mjestu Ajka koja je lani u oktobru nakon izlijevanja otrovnog crvenog mulja izazvala ekolo{ku katastrofu regionalnih razmjera. Pritom je `ivot izgubilo deset osoba. Otrovni materijali i u ovom trenutku izbijaju iz istog rezervoara koji se tada raspao – isti~e se u ovosedmi~nom upozorenju organizacije za za{titu `ivotne sredine Greenpeace. Uz to je i napomena da se to doga|a unato~ velikoj operaciji ~i{}enja kontaminiranog podru~ja. Greenpeace je pozvao ma|arsku vladu da zaustavi neprekidno zaga|ivanje rijeke Torna (50-ak kilometara dalje od fabrike ulijeva se u Dunav). No vlasnici aluminijskog kombinata i dalje uporno odbijaju odgovornost za nesre}u. Nastavili su proizvodnju u kombinatu zahvaljuju}i i tome {to je vladi Ma|arske stalo do toga da u njemu zadr`i 1.300 radnih mjesta. Isti princip ve} odavno primjenjuju i vlasti u BiH. [tite}i strance i doma}a radna mjesta, istovremeno ne pokazuju dovoljno senzibiliteta za ljubav i `ivot u zdravom okoli{u. Posljedica toga je da se BiH ve} suo~ila sa problemom nataliteta, {to treba da nas zabrinjava i u kontekstu praznika kakav je Valentinovo.

”ZELENA” KAJGANA
Osim transparentima mladi su svoj kriti~ni stav spram naru{avanja kvaliteta `ivotne sredine iskazali i bacanjem jaja na zgradu Op}ine. No ni nakon te „zelene“ kajgane niko od op}inskih zvani~nika nije se obratio u~esnicima protesta. Ve} vi|eno i ko zna koliko puta }e jo{ biti ponovljeno i ne samo u Zenici nego i ve}ini gradova u ~ijoj panorami str{e aktivni industrijski dimnjaci bez filtera. Vlast jo{ nema petlje da se ozbiljnije suprotstavi neodgovornom pona{anju pojedinih kompanija i „odgovornih“ u njima jer ne po{tuju ekolo{ke standarde. O tome je bilo rije~i i tokom razgovora ministra okoli{a Hrvatske Branka Ba~vi}a sa kolegama u Bosni i Hercegovini uprili~enog u Bosanskom Brodu. Re~eni ministar im je kazao da je tokom pro{le godine zabilje`eno osam zaga|enja vazduha u Slavonskom Brodu koje je prouzrokovano radom Rafinerije u Bosanskom Brodu. Gra|ani koji `ive u Slavonskom Brodu zabrinuti su za svoje zdravlje i tra`e rje{enje tog problema. Ministrica okoli{a u srpskom entitetu na tu je primjedbu odgovorila da Rafinerija nafte Brod radi po standardima Republike Srpske i ne kr{i ekolo{ke standarde. Uz to najavila je da }e do kraja godine biti ispunjeni svi zahtje-

naj~e{}e su ove dvije: vrlo izbo~ene (uko{ene prema gore) kao kod Diora ili mek{e i diskretnije kao kod Gilesa, Paula Smitha i Tommya Hilfigera. Ako volite biti primije}eni odlu~ite se za okvire u intenzivnoj boji ili s upadljivim uzorkom, s druge strane ako ste malo konzervativniji, isprobajte tek blago nazna~eni ma~ka-okvir u crnoj ili sme|oj boji. Poznate i kako lenonice, okrugle sun~ane nao~ale definitivno su drugi veliki trend sun~anih nao~ala nakon oblika ma~ijeg oka. Okviri mogu biti potpuno tanki i metalni ili {iroki i plas ti~ni. Ovaj trend sun~anih nao~ala zapo~et je pro{le jeseni, nastavljen i ove sezone – kao {to se to mo`e vidjeti kod Cacharela, Armanija, Proenze Schouler i Prade. Boja stakala mo`e biti u rasponu od svijetlo do tamnosme|e, pa ~ak i obojene u roza i plavu boju. Okrugli okviri najbolje odgovaraju osobama s ~etvrtastim licem, jer oble

linije poma`u ubla`iti o{tre crte lica. Osobe s ovalnim oblikom lica mogu nositi bilo koju vrstu okvira, no u slu~aju okruglih trebaju se odlu~iti za malo {ire okvire. Okrugla lica pak trebaju izbjegavati ove okvire jer }e ih samo jo{ vi{e pro{iriti. Zadnjih nekoliko sezona nosili su se veliki okviri, a to je nastavljeno i ove sezone. Inspiracija za njih je retro pedesetih, {ezdesetih i sedamdesetih. Okviri su {areni, karirani, ta~kasti i dobri stari jednobojni u konzervativnim bojama. Sve ovo mogli smo vidjeti na mo dnim pis ta ma kod D&G-a, Dsquared i Stelle McCartney. Sve ovo su okviri koji pokrivaju gotovo tre}inu lica nositelja i nude veliku za{titu od sunca, stoga su savr{eni za osobe s osjetljivom ko`om. [to se oblika lica ti~e, vrijedi standardno pravilo – za okruglija lica o{triji ~etvrtasti okviri, a za ovalna, ~etvrtasta ili srcolika lica – okrugliji okviri.

13. februar 2011. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Prvi put se uvodi u knjigu uzgoja Kennel Cluba 1903. uz naziv ”Flat-coated Retriever”
Zlatni retriver je britanska pse}a pasmina priznata od FCI-ja (Me|unarodne kinolo{ke federacije). Lord Tweedmouth je 1865. pario `utog labrador retrivera kovr~ave dlake s danas izumrlim tweed water {panijelom. U razdoblju od 1865. do 1890. lord Tweedmouth je pa`ljivo dalje uzgajao tu liniju. Kri`ao je jo{ jednog tweed water {panijela, dva crna retrivera, jednog irskog setera i jednog krvosljednika boje pijeska. Prvi put se uvodi u knjigu uzgoja Kennel Club of Englanda 1903. uz naziv “Flat-coated Retriever“. Britanski Kennel Club 1913. priznaje zlatnog retrivera kao zasebnu pasminu i time postaje udru`enje koje vodi knjigu uzgoja te pasmine. Nakon toga, pasmina u Engleskoj i SAD-u brzo postaje vrlo popularna. Po~etkom 1980-ih pasmina dolazi poja~ano na kontinent, da bi 1990-ih do`ivjela pravu ekspanziju (uz sve negativne usputne pojave). Danas se zlatni retriver ubraja u najomiljenije pasmine, a prema statistici uzgoja koju vode nadle`ni uzgojni savezi i u najbrojniju rasu anglosaksonskog i njema~kog govornog podru~ja. Uz to je {iroko rasprostranjen u zemljama Beneluksa i Skandinavije. No, mogu se sresti i u Francuskoj, a u zadnje vrijeme u ograni~enom broju i u zemljama ju`nim i isto~nim evropskim zemljama. U zadnje vrijeme se opa`a, sli~no kao kod labrador retrivera, podjela pasmine na dva tipa: “show type“, naj~e{}e te`e gra|e i punije dlake, nasuprot lak{em i atletskije gra|enom “radnom“ ili “field trial“ tipu. S ovim zadnjim, na kontinentu (jo{?) rijetkim tipom, u Velikoj Britaniji se organiziraju velika takmi~enja u dono{enju predmeta (aportiranje), tako zvano field-trials. Ve}e razlike u vanjskom izgledu pasa pokazuju se i izme|u ameri~kog i evropskog tipa, iako su standardi AKC-a (American Kennel Club) i britanskog KC-a (Kennel Club) dijelom doslovno podudarni. Zlatni retriver spada u grupu srednje velikih pasa (do 61 cm, 34 kg). Tijelo je harmoni~no gra|eno pri ~emu je du`ina tijela od prsa do korijena repa u odnosu prema visini u ple}ima oko 10:8. Muskulatura mu je sna`na i ima dobro razvijene kosti {to se odra`ava u sna`nim pokretima. Rebra i prsni ko{ su duboki i ispup~eni, a trbuh vidno uvu~en. Le|a su mu ravna i u podru~ju bokova kratka. Dlaka zlatnog retrivera mo`e biti glatka ili valovita, ali ne kovr~ava, zlatne ili boje svijetle bijele kafe du`a na unutra{njoj strani prednjih nogu, donjem dijelu repa kao i na podru~ju grudi i trbuha. Zlatni retriver prvobitno je uzgojen za lov. Koristilo ga se za dono{enje ubijenih ptica (i iz vode) (engleski: to retrieve = vratiti, donijeti natrag). Ova pasmina danas je poznata, prije svega po svom uravnote`enom karakteru, dobrom podno{enju stranih ljudi i naro~ito djece. Sve retrivere odlikuje uro|eno svojstvo izra`ene fiksiranosti na ljude, tako da se uz pravilan trening mo`e odgojiti do tako dobre poslu{nosti koju mnoge druge pasmine gotovo da ne mogu dose}i. Njegova takozvana “`elja ugoditi“ mo`e kod promatra~a izazvati utisak da vlasniku ~ita `elje iz o~iju. Lako}a kojom ga se mo`e voditi povezana s velikom inteligencijom i sposobno{}u prilago|avanja doveli su do toga, da je zlatni retriver, uz svoju prvobitnu namjenu za lov, danas postao vodi~ slijepih i invalidnih osoba, traga~ za drogom i eksplozivima kao i - ipak najvi{e, obiteljski pas. U slu~aju kada je obiteljski pas, vrlo je va`no da `ivotinja dobije neku obavezu, zadatak koji }e ga, u idealnom slu~aju, zaposliti i tjelesno i intelektualno. Primjereni su sportovi za pse koji su povezani s radom nosa i aportiranjem.

Zlatni retriver

36

13. februar 2011. godine

ORDINACIJA

Nada za oboljele od multipla skleroze

Poreme}aj u oticanju krvi
Veliku pa`nju javnosti privuklo je istra`ivanje prof. Paola Zambonija iz Ferare u Italiji i dr. Roberta @ivadinova iz Buffala u USA oko teorije CCSVI (Chronic Cerebrospinal Venous Insufficiency) i multipla skleroze. [ta je to CCSVI? Hroni~na cerebrospinalna venska insuficijencija se defini{e kao hroni~no oboljenje kod kojeg krv iz mozga i ki~mene mo`dine ima zastoj (otpor) u povratku ka srcu, prouzrokuju}i stazu (zadr`avanje) na nivou mo`danog tkiva. Ovakav zastoj uslovljen je stenozom (su`enjem), hipoplazijom (manjim promjerom nego normalno) ili trombozom vene jugularis (vena na vratu) i/ili vene azigos koja se nalazi du` ki~menog stuba.

Hroni~na cerebrospinalna venska insuficijencija se defini{e kao hroni~no oboljenje kod koga krv iz mozga i ki~mene mo`dine ima zastoj (otpor) u povratku ka srcu, prouzrokuju}i stazu (zadr`avanje) na nivou mo`danog tkiva
je razlog, po ovoj teoriji, za nagomilavanje krvi u mo`danom ili tkivu produ`ene mo`dine. Ovako uzrokovan zastoj venske krvi dovodi, po jednima, do hipoksije (nedostatka kiseonika) u mo`danom tkivu i posljedi~nog propadanja vrlo osjetljivog mijelinskog omota~a nerava. Po drugima, ovako usporen protok kroz mo`dano tkivo, pored hipoksije, dovodi i do nagomilavanja `eljeza u mo`danom tkivu kao posljedice propadanja i razgradnje eritrocita (crvenih krvnih zrnaca). Ovako nagomilano `eljezo (hemosiderin) dovodi do prirodne reakcije imunih snaga organizma koje izazivaju upalni proces i aktiviraju autoimunu reakciju koja dovodi do o{te}enja mijelinskog omota~a. Interesantno je da su sli~na zapa`anja zabilje`ena jo{ davne 1863. god. od dr. Eduarda Rindfleischa. On je primijetio tokom autopsija pacijenata sa MS da u... „fokusima u mozgu i golim okom mogu se vidjeti mali krvni sudovi prepunjeni krvlju“... 1937. god. Dr. T. J. Putman zapisao je da „tromboze malih vena u lezijama mogu biti uzrok MS“. Pri~a o CCSVI pra kti~no po~inje davne 1973. godine na Univerzitetu Innsbruck, kada je dr. F. Alfons Schelling zapo~eo istra`ivanja posljedica velikih individualnih razlika venske drena`e ljudske lobanje. Dr. Schelling je 1981. otkrio kod `rtava MS zna~ajno smanjenje oticanja krvi iz lobanje. Zainteresovani mogu pro~itati sve o MS kao i teoriju DAMAGING VENOUS REFLUX INTO THE SKULL OR SPINE: RELEVANCE TO MULTIPLE SCLERO SIS (http://www.ms-in fo.net/evo/msmanu/984.htm) koja je utrla put CCSVI.

RANIJA SAZNANJA SAVREMENA TEHNOLOGIJA
U novije vrijeme dr. Paolo Zamboni i dr. Robert @ivadinov koriste}i ranija saznanja i savremenu tehnologiju zapo~eli su velike projekte na ispitivanju CCSVI. Dr. Zamboni je nedavno na AVF (American Venous Forum) prezentovao prve podatke za 16 pacijenata sa relap sing-re mi ten tnom MS uklju~enih u EVTMS studiju i koji su pra}eni 12 mjeseci. Rezultati ukazuju na signifikantno (zna~ajno) smanjenje protoka kroz venski sitem. Dr. @ivadinov predvodi veliku klini~ku studiju na 500 pacijenata, ~iji

PROPADANJE MIJELINSKOG OMOTA^A
Ove dvije vene su u ljudskom organizmu glavne za povratak krvi iz mozga i ki~mene mo`dine ka srcu. Uro|en ili ste~en tokom `ivota poreme}aj u oticanju krvi iz mozga glavni

}e rezultati biti vrlo brzo dostupni javnosti. Utvrditi da li neko ima o{te}en spomenuti venski sistem relativno je lako. Po~etak dijagnosti~kih procedura podrazumijeva doppler (ultrazvuk) jugularnih vena koriste}i posebne manevre kako bi se utvrdili neophodni parametri (dimenzije vena, elasti~nost zida vena, brzine protoka...) za dono{enje zaklju~ka. Dijagnosti~ke procedure se nastavljaju flebografijom. To je prakti~no bezbolna metoda kojom se (naj~e{}e) kroz femoralnu venu u preponi ulazi u venski sistem posebnim kateterima i dolazi do `eljenih vena (vena jugularis i vena azigos), ubrizgava kontrast i boji venski sistem. Ukoliko se verifikuje su`enje (stenoza) vene, ulazi se u proceduru njene dilatacije (rastezanja). Ova procedura je bezbolna iako je pacijent sve vrijeme svjestan. Neki autori primarno (odmah) stavljaju stent (armaturu) u venu, ali ova procedura uvijek sa sobom nosi rizik od tromboze spomenutog stranog tijela. Flebografija sa dilatacijom traje naj~e{}e oko 30 minuta.

O BOLESTI

Multipla skleroza
U svijetu od multipla skleroze boluje oko milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta. Bolest je ne{to ~e{}a kod `ena nego kod mu{karaca (3:2)
Multipla skleroza (MS) (lat. Sclerosis multiplex) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno napada bijelu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, duga~ke produ`etke nervne }elije, na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omota~a zapaljenski reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra zapaljenskom, demijeliniziraju}om bole{}u izazva nom imu no lo {kim promjenama nepoznate etiologije. Kad je odre|eni dio mi je lin skog omota~a zapaljen i o{tekod `ena nego kod mu{karaca (3:2). Jedan od prvih medicinskih opisa multipla skleroze dao je Vilijam Makenzi (1791-1886), {kotski oftalmolog, opisav{i slu~aj dvadeset trogodi{njeg mu{karca kojem je prvi simptom bolesti bio poreme}aj vida, a pomo} u Londonu je potra`io nakon pojave paralize. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poreme}aj govora (dizartrija) i urinarna inkontinen ci ja (ne mo gu}nost zadr`avanja mokra}e). Svi simptomi bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno poja~ani, ubrzo ponovo pojavili. Multipla sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je 1868. opisao francuski neurolog Jan Marten Sarko (1825-1893). Patolo{ke nalaze u svojim istra`iva nji ma mul ti pla skleroze Sarko naziva skleroza sa plakovima (fr. sclerose en plaques). Tri osnovna simptoma multipla skleroze, koja su poznata pod op{tim nazivom Sarkoov trijas simptoma, su: nistagmus, tremor i „pjevaju}i“ govor - dizartrija ({to nije tipi~no samo za multipla sklerozu). Kod ovih bolesnika Sarko je primijetio i promjene u kognitivnim funkcijama opisav{i ih kao „zna~ajno slabljenje pam}enja“ i „lagani gubitak ideja“. Jedan od prvih knji`evnih opisa multipla skleroze nalazimo u dnevniku Fridriha Augusta Estea (1794-1843). Este je od multipla skleroze obolio u dvadeset osmoj godini `ivota, a prvi simptom je bio smanjenje o{trine vida. Multipla skleroza se mo`e pojaviti u svakom `ivotnom dobu, mada se naj~e{}e javlja izme|u 20. i 40. godine `ivota.

}en, preno{enje impulsa kroz akson je po re me}eno, usporeno ili isprekidano, zbog ~ega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zaka{njenjem, gre{kama ili ih uop{te nema (izostaju). Bolest je vrlo promjenljivog toka, ispolja va se ne uro lo {kim simptomima i znacima i karakteri{u je ~esta pogor{anja razli~itog stepena koja se smjenjuju sa

naglim pobolj{anjima klini~ke slike (remisija bolesti). Nastanak multipla skleroze prate mnogi poreme}aji razli~itog ste pe na, od bla ge uko~enosti i ote`anog ho da nja, do po tpu ne oduzetosti, sljepila, itd. U svijetu od multipla skleroze boluje oko milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta. Bolest je ne{to ~e{}a

13. februar 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Doktor Igor Jeremi} u Ma’ab Spa Centru

ZABORAVIMO NA STRAHOVE

UKLONIMO DOBRO]UDNE TUMORE NA KO@I
RADIOTALASI SU TERAPIJA IZBORA ZA UKLANJANJE MLADE@A, MEKIH FIBROMA, VISE]IH BRADAVICA I KERATOZA. OTKLONIMO SVE ZABLUDE!

Isjeckan kupus je najbolji
Poznate su nam ljekovite vrijednosti svojstva povr}a poput kupusa, ra{tike, kelja, blitve, {pinata, {paroge... Ono {to je va`no kazati jeste mogu}nost stvaranja (ne sadr`i ih, ali ih mo`e stvoriti) ovoga povr}a antikancerogenog enzima zvanog mirosinaza (myrosinase). Ovaj enzim ne samo da ima antikancerogena svojstva koja spre~avaju razvoj }elija raka ve} poma`e jetri kod detoksikacije organizma i, generalno, utje~e na ja~anje ljudskog imuniteta, tvrdi Vedran Hasanagi}. Gdje i kako na}i ovaj ljekoviti enzim? Primjer kupusa. No`em prere`emo glavicu, o{te}uju}i i mijenjaju}i joj strukturu. Ovo uzrokuje formiranje i aktiviranje enzima na mjestu presjeka. Mirosinaza enzim pretvara hranljive tvari kupusa u njihove aktivne forme i time poja~ava imunolo{ka svojstva biljke. [to vi{e sjeckamo biljku, to pospje{ujemo br`e formiranje ove ljekovite supstance. Obi~no, biljci je potrebno oko 10 minuta za formiranje optimalne koli~ine mirosinaza enzima. Zato je va`no i bitno isjeckati kupus nasitno (va`i i za drugo kupusasto povr}e) te ostavit da odstoji oko 10 minuta prije kuhanja ili kori{tenja svje`ega. Dugotrajno kuhanje poni{tava djelovanje enzima i jako je va`no ostaviti isjeckan kupus desetak minuta dok se ne formira maksimalna koli~ina mirosinaze. Poslije ovoga mo`e se kuhati kra}e vrijeme na laganoj, ili srednjoj vatri, bez gubljenja imunolo{kih vrijednosti...
(R.K.)

Tekst pripremio: Dr. Igor Jeremi}

Spec. ginekologije i radiotalasne dermatohirurgije Edukator radiotalasnih procedura za Evropu

GDE SE NAJVI[E GRE[I U DIJAGNOSTICI?
Mlade`i su tema koja danas predstavlja predmet interesovanja skoro svake osobe. Razlog za to je prisustvo neopravdanog straha od svake izrasline na ko`i koja i malo podse}a na mlade`. Sre}u se u svim dobnim uzrastima, tako da nema osobe koja posle trideset godine nema izme|u 10 i 40 mlade`a. Danas veliki strah izazivaju veliki mlade`i malinastog izgleda, crne boje, neravne strukture, bilo da su na lici ili telu. To su apsolutno bezopasni mlade`i koji estetski jako ru`e osobu koja ih nosi i mogu se ukloniti. S druge strane, jako veliki strah izazivaju mlade`i koje kao ve}e izra{taje sre}emo na licu, a iz njih rastu dlake. Moramo znati da su dlake apsolutni znak da je mlade` dobar i da se bez problema mo`e ukloniti. Jo{ jedna zabluda su mnogobrojni manji i ve}i visuljci na vratu, ispod pazuha, i kapcima. ^esto ~ujemo da ih ne treba dirati, a svakog dana ih je sve vi{e i vi{e. Naravno jer se radi o vise}im bradavicama, virusnog porekla koje bez razmi{ljanja treba ukloniti jer se lako {ire ne samo na telu ve} i sa jedne na drugu osobu, pa ~ak i decu. A {ta sa ve}im visuljcima u preponama, na telu ili ispod pazuha, koji su obi~no i do jednog santimetra, a ima ih jedan do dva. To je jo{ jedna bezopasna izraslina, zvana meki fibrom, koju tako|e mo`emo bez ikavog straha i problema ukloniti, jer ~esto mogu ozbiljno da smetaju. Najve}u zabludu i najve}u dilemu da li je u pitanju mlade` ili ne i da li ih ditrati ili ne predstavljaju seboroi~na keratoza, poznatija kao seboroi~na bradavica ili stara~ka fleka. U po~etku su to glatke braonkasto crne promene, u po~etku glatke, a kasnije i grube hrapave povr{ine, mnogobrojne, dimenzija od nekoliko milimetara pa do nekoliko santimetara. ^esto

su zastra{ju}e, estetski ru`ne, a sa druge strane apsolutno bezopasne promene koje se bez problema uklanjanju.

KAKO JE NAJBOLJE UKLONITI POMENUTE PROMENE?
Danas u svetu postoji jedan moderan stav koji glasi da se benigne promene na ko`i uklanjaju {to je mogu}e po{tednije, bez nepotrebnih radikalnih intervencija sa {to boljim estetskim rezultatom.

RADIOTALASNA TEHNIKA JE BROJ 1
Ove kriterijume apsolutno ispunjava radiotalasna tehnika koja nam omogu}ava da mlade` bez ikavih problema uklonimo za 15 sekundi, i to bez {avova, krvarenja i sa fantasti~nim estetskim rezultatom, gde o`iljka apsolutno nema. Vise}e bradavice se uklanjaju za 1 sekundu, pa je radiotalasima mogu}e i preko 100 bradavica ukloniti za 5 minuta. Isti je slu~aj i sa mekim fibromima i keratozama koji se radiotalasima uklanjaju bez ve}ih problema sa minimalnom traumom bez obzira na broj i veli~inu.

ZAPAMTITE!!!
1. Ne pla{ite se da uklonite mlade` ukoliko vam predstavlja estetski problem ili je na mestu sa nezgodnom lokalizacijom pa ga povre|ujete. 2. Raniji stav da je uklanjanje mlade`a opasno, savremene metode i iskustvo demantuju. 3. Sigurnost vam apsolutno garantuje lekar sa velikim iskustvom u radiotalasnoj hirirgiji. Sve ovo mo`ete videti i na fotografijama koje direktno prikazuju pomenute promene pre i neposredno nakon imtervencije.
M. O.

Maab Spa Center
Radnička do 34 (ulaz sa Tranzita) Tel: 033-521-721, Fax: 033-521-721 Email: maabspa@gmail.com, Web: www.maabspa.ba

38

13. februar 2011. godine

Torta od ~okolade
Sastojci Za tijesto: 5 jaja • 200 g mljevenih badema • 80 g maslaca • 80 g {e}era • 1 vanilin-{e}er dolcela • 2 ka{i~ice pra{ka za pecivo • 2 ka{ike narand`inog soka • 200 g ~okolade • Za kremu: • 250 ml slatkog vrhnja • 250 g ~okolade (70 posto kakaa) • Za ~okoladnu glazuru: 200 g ~okolade za kuhanje • 100 g maslaca Priprema: [e}er, vanilin-{e}er i maslac pjenasto izmije{ajte. Dodajte `umanca, bademe, pra{ak za pecivo, narand`in sok i rastopljenu ~okoladu. Na kraju lagano umije{ajte ~vrsti snijeg od bjelanjaka. Smjesu izlijte u kalup (26 cm) oblo`en

pek-papirom i namazan maslacem te pecite u pe}nici zagrijanoj na 180 stepeni C 50 minuta. Za kremu: vrhnje zakipite i prelijte preko nasjeckane ~okolade. Mije{ajte dok ne dobijete glatku smjesu. Ohladite najmanje sat vremena. Ohla|enu smjesu izmije{ajte elektri~nom mije{alicom dok ne udvostru~i volumen. Pe~eni ohla|eni biskvit prere`ite i prema`ite pripremljenom kremom. Prelijte ~okoladnom glazurom koju ste pripremili tako da u ste u ~okoladu, koju ste otopili na pari, umije{ali omek{ani maslac. Poslu`ivanje: Tortu poslu`ite uz ~okoladni liker i kafu. Savjet: Ova }e torta biti ukusnija ako upotrijebite tamnu ~okoladu koja sadr`i 70 posto kakaa.

Sacher torta
Sastojci Za tijesto: • 140 g maslaca, • 160 g {e}era, • 180 g ~okolade • 8 `umanjaka • 8 bjelanjaka • 120 g bra{na • 1 vanilin-{e}er • Za glazuru: • 100 g marmelade marelica • 125 g maslaca • 250 g ~okolade za kuhanje Priprema: Pjenasto umutite maslac, dodajte omek{anu ~okoladu, {e}er i vanilin-{e}er pa sve dobro izradite. Zatim umije{ajte bra{no i jedan po jedan `umanjak. Na kraju umije{ajte ~vrsto tu~en snijeg od bjelanjaka. Kalup za torte nama`ite maslacem i pobra{nite pa tu istresite smjesu i pecite u pe}nici zagrijanoj na 150 do 160 stepeni C otprilike sat vremena. Pe~eni biskvit izvadite iz pe}nice, ski-

nite obru~ i pustite da se ohladi. Marmeladu od marelica zagrijte s 1 `licom vode. Biskvit prere`ite i prema`ite toplom marmeladom, a to u~inite i s cijelom tortom. Kad se ohladi, prelijte je glazurom od ~okolade. Glazuru od ~okolade pripremite na sljede}i na~in: maslac kuhajte na laganoj vatri dok iz njega ne ispari voda, odnosno dok se na povr{ini ne prestanu stvarati mjehuri}i. Kuhani maslac maknite s vatre i ostavite da stoji da se slegne 2 do 3 minute. U drugoj posudi razlomite ~okoladu i u nju lagano dodajite otopljeni maslac mije{aju}i metlicom za snijeg sve dok ne dobijete glatku jednoli~nu masu. Poslu`ivanje: Kri{ke Sacher torte poslu`ite uz tu~eno vrhnje. Savjet: ^okoladu i maslac zagrijte na pari pa dobivenu glazuru premazujte vla`nim no`em.

Za Valentinovo s
^okoladne mini korpice
Jednostavne za pripremu, uljep{at }e va{ prazni~ni tanjir sa kola~i}ima Sastojci Za 24 mini korpice: 175 g bra{na • 75 g maslaca • 1 k a { i k a {e}era u prahu • 3 ka{ike hladne vode • Fil • 100 g punomasnog kremmaslaca • 1 ka{ika {e}era u prahu • 50 g ~okolade, 1 jaje • Dekoracija • 50 g maslaca • 50 g {e}era u prahu • 50 g ~okolade Priprema: Maslac isjeci na manje kockice i izmije{ati sa bra{nom dok se ne dobiju fine grudvice. Dodati {e}er i vode koliko je potrebno da se zamijesi meko tijesto, zamotati i staviti na 15 minuta u fri`ider. Razviti tanku koru, isje}i manje krugove i oblo`iti kalup za mini muffine ili male metalne modlice. Izmije{ati krem-maslac i {e}er u prahu, dodati blago umu}eno jaje i rastopljenu ~okoladu. Izjedna~iti smjesu i napuniti korpice od tijesta. Korpice pe}i 15-20 minuta na 180 stepeni C. Izvaditi ih kalupa i ostaviti da se potpuno ohlade. Za dekoraciju: Umutiti pjenasto maslac i {e}er, dodati rastopljenu ~okoladu, i pomo}u {prica sa zvjezdastim nastavkom ukrasiti korpice. Mo`ete ih dekorisati i pufnicom od umu}enog slatkog vrhnja i sa par ~okoladnih listi}a. Poslu`ivanje: Kremmaslac je vrsta punomasnog mlije~nog namaza (sa 42 posto mlije~ne masti), a sadr`i pavlaku (vrhnje), maslac i mlijeko u prahu… ili upotrijebiti neki drugi sli~an punomasni krem-namaz.

Carski ~okoladni u`itak
Sastojci: 120 g bra{na • 20 g kvalitetnog kakaa • 1 ravna ka{i~ica pra{ka za pecivo • par zrnca soli • 100 g maslaca • 80 g sme|eg {e}era • 1 burbon vanilin-{e}er • 1 `umanjak • Za glazuru: • 100 g ~okolade za kuhanje • 40 g ma sla ca • i jo{: • 20 g sjeckanih pistacija (ili kikirikija, pr`enih badema ili lje{njaka) Ma koliko hemija tvrdila suprotno, ovaj kola~i} je izmi{ljen kao hrana duha… koliko onoga ko ga kreira, toliko i onoga ko ga proba. Priprema: Za tijesto pomije{ajte bra{no, kakao, sol i pra{ak za pecivo. U drugoj posudi kremasto izradite maslac i sme|i {e}er (2 – 3 minute). U posudu s maslacem umije{ajte burbon vanilin-{e}er i `umanjak. Dodajte mje{avinu s bra{nom i kratko miksajte samo do jednoli~no obojene smjese. Na papir za pe~enje stavite obru~ od kalupa promjera 20 cm, maslacem prema`ite papir i obru~ pa rukom pritisnite tijesto u oblik. Uz obru~, odnosno vanjski rub tijesta, lagano utisnite rub vilicom. Pecite u prethodno zagrijanoj pe}nici na 180 stepeni C, na

2. razini, 20 – 25 minuta. Za glazuru na laganoj vatri ili u mikrovalnoj pe}nici otopite ~okoladu pa umije{ajte maslac dok se ne rastopi. Pe~en kola~ izvadite iz pe}nice i skinite obru~. Glazuru izlijte na sredinu kola~a pa ravnomjerno prema`ite do 1 cm od ruba. Kola~ posipajte sjeckanim pistacijama. Poslu`ivanje: Kola~ pustite da se ohladi. Nare`ite ga na 12 jednakih dijelova i poslu`ite kao trokutaste zalogaj~i}e. Savjet: Maslac i jaje, odnosno `umanjak, moraju biti sobne temperature. Kola~ je najbolji sa `umanjkom od doma}ih jaja; ako vam je `umanjak od kupovnih jaja mali, dodajte jo{ jedan. Sme|i {e}er dati }e puno}u okusa. ^okoladnu boju i okus kola~a odrediti }e vrsta kakaa (preporu~ujemo ne prera|eni), a ta~ku na i dati }e odabrani ora{asti plodovi koje volite. Kola~ spremite u kutiju s poklopcem; mo`e stajati nekoliko dana na sobnoj temperaturi!

13. februar 2011. godine

39

U RESTORANU

Jaja u srcu od hrenovke
Evo jednog zanimljivog recepta kojim mo`ete obradovati svoje najmilije. Odli~na ideja za Dan zaljubljenih - Valentinovo. Sastojci: hrenovke • jaja • so, vegeta Hrenovke presijecite po du`ini ali ne do kraja. Zatim krajeve spojite ~a~kalicom. U ovako pripremljene hrenovke ulijte jaje, za~inite. Pe}i u prethodno zagrijanoj rerni na 150 stepeni C oko 5 minuta. Kad je pe~eno oprezno izvaditi ~a~kalice i poslu`iti.

Marijana, lovci i pisci
Dragan MARIJANOVI]

ljubavlju

Ah, lovci. I njihove pri~e... No, kavana, dom ili tek okupljali{te kre{evskih lovaca, {to svi ovdje zovu „Kod Marijane“ jedno je od onih tipi~nih za {umovitu i divlja~i bogatom Bosnu. Tu se jo{ ~uvaju uspomene na tu tradiciju, a ona je u Kre{evu duga, valjda koliko i sama pri~a o nastanku grada. Ako su kre{evski kova~i znali skovati sve {to je ratniku trebalo, a ratnici ubijaju druge ratnike, za{to bi onda bilo ~udno da su i sami ponajbolje znali kojim je oru`jem najbolje ustrijeliti zvijer. Era lova~kih pu{aka ovdje je tako|er stigla prije negoli u druge na{e krajeve, ovdje su se i pu{ke proizvodile i cijevi za njih izlijevale, a u Sarajevo se slale na ukra{avanje. Kre{evske kronike ka`u kako se u vrijeme {verca `ivom, opasnom, ali u Sarajevu po lje kar na ma vrlo tra`enom tva ri, is ta odavde nosila u cijevima lova~kih pu{aka, jer `andari nikada u to ne bi posumnjali. I da slu~ajno u Kre{evu postoji lova~ki muzej, u njemu bi doista bilo lova~koga oru`ja kao nigdje drugdje. Razvoj pu{ke kao ubojitoga sredstva, tako i lova~ke, ovdje se pratio kao rijetko gdje, jer posao Kre{evljaka bio je znati sve o svemu {to se od `eljeza napraviti mo`e. Lov je i do danas u Kre{evu ostao kao va`na mu{ka zanimacija, premda se ve} odavno sve manje proganja divlja~, a sve se vi{e pri~a o tome kako je nekada bilo, a gdje }e se pri~ati ako u kavani ne}e. Pa je „Kod Marijane“, u jednoj od onih strancu naoko bezbrojnih kratkih i uskih ulica koje izlaze na glavnu, fra Grge Marti}a, a koja je me|u takvima naj{ira u varo{i, pa se [iroka i zove. Uvijek je netko spreman za takvu pri~u i nije nikako dobro ako ste izvan toga kruga, a uvu~ete se u tu pri~u. Valja onda slu{ati hvalisanja i nebrojene podvige, silne opasnosti s vukovima, medvjedima, ranjenim i krvolo~nim veprovima s kljovama koje melju kao buldo`eri, pa je najbolje dr`ati se izvan tih pri~a, pomalo ih oslu{kivati i sva{ta zanimljivoga ~uti. Omalen je to prostor, jednostavno ure|en, ba{ onako kako lovci to vole. Imaju oni svoje domove na Lopati i Bi-

tovnji, ali kada je zima i kada ne izlaze na svoje glasovite lova~ke izlete s kompletnim obiteljima – a to ovdje doista vrijedi do`ivjeti – onda su tu, me|u svojim najvrjednijim trofejima na~i~kanim po zidovima malene trofejne prostorije. Tu svaki preparirani izlo`ak ima svoju pri~u. To su jedine za koje se mo`e re}i da su istinite, jer su osvjedo~ene ulovom, i pri~aju se pred vi{e svjedoka, pa su i najgrlatiji hvalisavci tada oprezni. Pa`ljivo upoznaju prolaznika sa ovim primjercima sve rje|ih zvijeri i divlja~i u na{im {umama i gorama. Gospo|a Marijana je ro|ena u srcu planine Lopate, i rado }e pokazati slike ranoga djetinjstva, kada se sve ~inilo tako ~arobno i ljudskoj nebrizi nedostupno, no sve se promijenilo. Pa su i ovda{nji lovci radije pripravni tro{iti energiju na izgradnju hranilica i pojilica za zvijeri, nadaju}i se da }e se taj fond opet obnoviti, a njihova djeca mo}i loviti kako su i oni lovili. Ka`u, situacija se popravlja, sporo, ali bolje je nego odmah nakon rata. I, koliko god ova kavana bila mala, to mjesta{ce je fina oaza skromne i originalne gastronomske ponude, dodu{e se vi{e radi o suhim narescima su{enoga mesa, dimljenih i drugih sireva, tur{ije i finog doma}eg kruha, ali zna biti i kuhanije, osobito ako lovci, nakon svojih ekspedicija d`ipovima po obli`njim planinama, pra}eni lave`om lova~kih pasa goni~a, snesu u varo{ odstrijeljenoga vepra, pa se fino organiziraju i u Marijane priprave gula{ ili {togod drugo, na|e se i su{enoga {peka od divlje svinje, ali bome, ako se Marijani najavi, bude i odli~noga, ali ba{ odli~nog graha na suhim kostima, tele}ih odrezaka i drugih specijaliteta s kre{evskih pa{njaka. Kre{evo, makar slu`beno, ima i tri pisca: Milu Juki}a, Antu Stani}a i Stjepana Zeleniku Pepu. I oni vole navra}ati tu. Onda sam brzo usuglasio s Marijanom da se ova kavana neslu`beno zove i KKK, {to }e re}i kre{evski knji`evni klub. Mislim, to je razumljivo, jer lovci i pisci uglavnom imaju sli~ne pri~e, nevjerojatnih zapleta, neznanih svjedoka i svega {to uz to ide. Evo novog prolje}a, i novih lova~kih pri~a, skupljanih po zimskih snjegovima. Mi pisci }emo ipak zakazati grah u Marijane!

40

13. februar 2011. godine

13. februar 2011. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON - @UPANIJA GRAD MOSTAR SREDNJA MEDICINSKA [KOLA MOSTAR Broj: 02-1390 Mostar, 9. 2. 2011. god. Na temelju odluke [kolskog odbora broj: 02-1318/1 od 17. 1. 2011. godine i suglasnosti za prijem zaposlenika Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, broj 05-02-40-150/11 od 27. 1. 2011. godine, Srednja medicinska {kola Mostar u Mostaru raspisuje:

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine HNK Grad Mostar JU IV osnovna {kola Mostar [kolski odbor Na osnovu ~lana 85. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Slu`bene novine HNK-a, br. 5/00, 4/04 i 5/04), Odluke [kolskog odbora JU IV osnovne {kole Mostar, broj 02-01-107/11 od 11. 2. 2011. god, te Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, broj 05-02-40-288/11 od 7. 2. 2011, JU IV osnovna {kola Mostar raspisuje:

za popunu upra`njenih radnih mjesta I a) na neodre|eno radno vrijeme 1. Dr. medicine - 2 izvr{ioca b) na odre|eno radno vrijeme do 15. 7. 2011. godine 1. Profesor latinskog jezika 12 ~asova sedmi~no 2. Profesor islamske vjeronauke 13 ~asova sedmi~no 3. Profesor matematike 9 ~asova sedmi~no 4. Mr. ph. 1 izvr{ilac 5. Specijalist fizijatar 15 ~asova sedmi~no 6. Dr. stomatologije 6 ~asova sedmi~no 7. Vi{i fizioterapeutski tehni~ar 5 ~asova sedmi~no 8. Profesor psihologije i pedagogije 4 ~asa sedmi~no 9. Vi{a medicinska sestra 1 izvr{ilac 10. Profesor fizike - 14 ~asova sedmi~no 11. Profesor engleskog jezika - 6 ~asova sedmi~no Sedmi~na nastavna norma se odre|uje po~etkom {kolske godine u skladu sa potrebama {kole. II Uvjeti konkursa: Pored op}ih Zakonom predvi|enih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete predvi|ene Zakonom o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju HNK-a, va`e}im Nastavnim planom i programom za srednje {kole i pedago{kim standardom i normativom. III Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti: - Diplomu o zavr{enoj {koli, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje o neka`njavanju i da se ne vodi krivi~ni postupak, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu u obrazovanju, biografija. IV Sa svim kandidatima koji zadovoljavaju uvjete konkursa obavit }e se intervju u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenim kriterijima o postupku i izboru zaposlenika. Za sve kandidate intervju }e se odnositi na poznavanje metodike nastavnog rada i pedago{ke dokumentacije. V Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. VI Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje. VII Prijave na konkurs slati na adresu: Srednja medicinska {kola Mostar, USRC “Mithad Hujdur Hujka“ - bb, Mostar.

K O N K UR S

K O N K URS
(za popunu upra`njenih radnih mjesta) 1. U^ITELJ/NASTAVNIK/PROFESOR RAZREDNE NASTAVE ....................1 izvr{ilac odre|eno vrijeme - do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najdalje do 15. 7. 2011. 2. NASTAVNIK/PROFESOR BOSANSKOG JEZIKA I KNJI@EVNOSTI ........1 izvr{ilac 10 ~asova sedmi~no odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa funkcije, a najkasnije do 15. 7. 2011. godine. II Kandidati, pored op}ih uslova predvi|enih ZOR-om, treba da ispunjavaju posebne uslove u pogledu stru~ne spreme predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom, Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a to su: zavr{en odgovaraju}i fakultet, {kola, dokazi o posebnom znanju i ispitima (polo`en stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru, poznavanje stranog jezika, stru~ni radovi, certifikati i diplome o stru~nom usavr{avanju). Kandidati su du`ni dostaviti sljede}u dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje op}ih i posebnih uslova: - Kra}u biografiju - Diplomu o zavr{enoj {koli (SSS, VI ili VII stepen za radno mjesto pod brojem 1) - Diplomu o zavr{enoj {koli (VI ili VII stepen za radno mjesto pod brojem 2) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - Uvjerenje o neka`njavanju od nadle`nog suda (ne starije od 3 mjeseca) - Dokaz o posebnom znanju i ispitima Dokumentacija mo`e biti originalna ili ovjerena kopija. Sa svim kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se intervju. III Izabrani kandidati du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije zaklju~ivanja ugovora o radu. IV Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. V Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova iz konkursa slati na adresu: JU IV osnovna {kola Mostar - [kolski odbor, Salke [esti}a 23, 88 000 Mostar. VI Kandidati koji ne budu izabrani dokumentaciju mogu podi}i kod sekretara [kole.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Ne samo da }e 1 Gbps osnove za Wi Fi mre`u biti dostupno naredne godine ve} }e ovaj standard biti izuzetno popularan. Novi 802.11 ac 1G Wi Fi standard jo{ nije ratifikovan od IEEE, ali kompanija InStat predvi|a da }e se to dogoditi do 2015. Usprkos tome korisnici }e do tada ve} imati milijardu ure|aja koji }e koristiti ovaj standard. 1G Wi Fi standard koji }e koristiti radiospektar frekvencija iznad 6GHz bi}e ugra|en u mobilne telefone, e-~ita~e, kao i informaciono-zabavne sisteme u automobilima. Ova studija predvi|a da }e mobilni telefoni sa ugra|enim Wi Fi prijemnikom biti najdominantniji na tr`i{tu i da }e ih do 2015. biti 800 miliona.

43

Adobe Reader softver je globalni standard za razmjenu elektronskih dokumenata. To je jedinipregleda~ PDF fajlovakoji ima mogu}nostotvaranja i interakcije sa svim PDF dokumentima. Adobe Reader mo`ete koristiti za pregled, pretragu, digitalni potpis, verifikovanje, {tampanje i rad sa ve}im brojem Adobe PDF fajlova. Ono {to jo{ odlikujeAdobeReaderjestevelikainteraktivnost sa mati~nompodr{kom za Adobe Flash tehnologiju, mogu}nost pregleda dokumenata kori{tenjem alata za dodavanjekomentara kao {to su ljepljive poruke, podvla~enje, nagla{avanje i druge mogu}nosti. Nova verzija koja je objavljena nosi oznaku Adobe Reader 10.0.1 i donosi minorna unapre|enja.

Adobe Reader 10.0.1

Uskoro 1Gbps WiFi

Windows 7 SP1

Kompanija Microsoft je kona~no odlu~ila da na~ini dostupnim Service Pack 1 za Windows 7 i Windows Server 2008 R2. Prvo }e 16. februara pretplatnici MSDN i TechNet servisa dobiti SP1, dok }e svi postali korisnici mo}i da primijene kumulativni paket zakrpa od 22. februara. Service Pack 1 koji je u{ao u RTM fazu pro{log mjeseca uklju~uje sve updateove koje je Microsoft izdao do prethodnog mjeseca i donosi dva nova dodatka za Server 2008 R2. U pitanju su Dynamic Memory i Remote FX koji omogu}avaju administratorima da obezbijede bolji virtuelizacioni do`ivljaj kroz kori{tenje bogatih sadr`aja.

Mozilla je izdala jo{ jednu verziju Firefox 4 pretra`iva~a. U pitanju je verzija Beta 11, ali ovo ne}e biti posljednja beta verzija jer se prije RC verzije o~ekuje jo{ jedna. Ono {to je bitno jeste da je Mozilla u ovoj verziji uklju~ila karakteristiku nazvanu Do Not Track koja onemogu}ava da reklame {alju privatne podatke korisni ka ogla {i va~ima ko ji ih po sli je ko ris te za kre ira nje pri la go dlji vih reklama. Ova karakteristika tako|er ima za cilj da obezbijedi pobolj{anu sigurnost korisnika, navode iz korporacije Mozilla, te dodaju da o~ekuju pozitivnu reakciju na dostupnu karakteristiku.

Firefox 4 Beta 11

Na predstoje}em CeBIT-u 2011.

Verbatim sa novim proizvodima
Proizvodi za snimanje podataka namijenjeni poslovnim korisnicima glavna su tema Verbatimovog nastupa na sajmu CeBIT u Hanoveru u Njema~koj, koji }e se odr`ati od 1. do 5. marta ove godine. Na Verbatimovom {tandu bi}e predstavljen prvi na svijetu microUSB fle{ disk opremljen 256-bitnom hardverskim AES {ifrovanjem. Novi Verbatimov prenosni disk Store ‘n’ Go Executive II ispo ru~uje se sa USB pri klju~kom verzije 3.0, ima kapacitet od 750 GB te 256-bitno hardversko AES {ifrovanje koje nudi neprikosnovenu sigurnost podataka. Executive II odlikuje tanak, minimalisti~ki dizajn, a dostupan je u ~etiri metalik boje: crnoj, grafitnoj, srebrenoj i bronzanoj. Na ku}i{tu diska je taster osjetljiv na dodir s kojim se, sli~no ekranima osjetljivim na dodir, laganim pritiskom mogu aktivirati unaprijed definisane funkcije. Disk se tako|er isporu~uje sa softverskim paketom za u{tedu energije Green Button, alatom VHD Formatter, kao i softverom za pravljenje rezervnih kopija podataka. Prenosivi diskovi Executive II bi}e dostupni u prodavnicama od marta ove godine. Na CeBIT-u }e biti predstavljen i novi Verbatimov 2,5-in~ni SSD disk koji podatke ~ita brzinom do 250 MB/s, a upisuje brzinom do 220 MB/s, {to }e unaprijediti performanse, pouzdanost i trajanje baterije na svakom prenosivom ra~unaru. Dostupan u kapacitetima od 64 do 256 GB, ovaj SSD omogu}ava br`e pokretanje sistema, kra}e vrijeme odziva i ve}u otpornost na udarce u odnosu na ra~unare opre mlje ne stan dar dnim ~vrstim diskovima. Isporu~uje se sa adapterom za 3,5-in~na le`i{ta i naponskim kablom potrebnim za instaliranje u stolne ra~unare. Tokom godine }e ovaj 2,5-in~ni SSD biti dostupan u prodaji i sa paketom za nadogradnju sistema, koji obuhvata softver za izradu kopije diska, kablom za prenos podataka i detaljnim uputstvima za instaliranje. Pa`nju posjetilaca privu}i }e i USB fle{ memorija Secure Data Micro, prva fle{ memorija microUSB formata opremljena 256bitnim hardverskim kodiranjem. Ova USB memorija je prakti~an i pouzdan medij za sigurno snimanje podataka, koja se mo`e upotrijebiti za razli~ite poslovne primjene, poput bilo koje druge USB memorije. Proizvedena je kori{tenjem tehnologije Systemin-Package (SiP) koja integri{e elektronske komponente u robusno, zape~a}eno ku}i{te, ~ine}i ove ure|aje otpornim na pra{inu, vodu i stati~ka pra`njenja. Sve Verbatimove USB memorije podr`avaju operativne sisteme Windows, Linux i MacOS.

FLE[ MEMORIJA Pa`nju posjetilaca privu}i }e i USB fle{ memorija Secure Data Micro, prva fle{ memorija microUSB formata opremljena 256-bitnim hardverskim kodiranjem

Brink bez otvorene bete
[ef Splash Dama gea Ric hard Ham potvrdio je da otvorenog beta testiranja Brinka ne}e biti. Ham je objasnio da je tim `elio betu ostaviti zatvorenom da bi ve}i fokus bio na rje{avanju problema nego na promociji igre, kako to obi~no biva sa otvorenim betama. “Beta testiranje je bitno, ali mora biti ispravno izvedeno. Dok igru ne isproba nekoliko stotina igra~a, svaki sa svojom idejom i pristupom igranju, ne mo`ete znati {ta je sve potrebno napraviti da bi igra bila dobra. Istovremeno, vi|amo otvorene bete koje se koriste isklju~ivo kao sredstvo marketinga, sami igra~i po~inju betu tretirati kao demo, te o~ekuju kako }e sve biti potpuno funkcionalno i ispolirano. Vidjeli smo dio ovoga{to sam spomenuo u otvorenojbetina{egposljednjegnaslova, Quake Wars: Enemy Territorya. Zato smo za Brink procijenili da je bolje betu ostaviti zatvorenom, te je u~initi dostupnom igra~ima sa iskustvom u testiranju“ rekao je , Ham te stao nakraj naga|anjima o beti. Brink sti`e 20. maja na PC, PS3 i Xbox 360.

POTVR\EN
Odli~na prodaja Red Dead Redemptiona
Take-Two je objavio prodajne rezultate tre}eg kvartala ove fiskalne godine, potvrdiv{i da je prodano vi{e od osam miliona primjeraka Red Dead Redemptiona. Rockstarov vestern na tr`i{te je stigao pro{log maja, za PS3 i Xbox 360, a upotpunjen je kasnijim izdanjem ekspanzije nazvane Undead Nightmare. Ukupna prodaja Red Dead Redemptiona i ekspanzije dostigla je osam miliona primjeraka, no Take-Two je odbio specificirati pojedina~nu prodaju igre, odnosno ekspanzije. Strauss Zelnick, predsjednik Take-Twoa, rekao je da se ovim naslovom Rockstar jo{ jednom dokazao kao izrazito sposoban i kvalitetan razvojni studio. Najve}idoprinosdohotkudonijeli su Red DeadRedemption, Red Dead Redemption: Undead Nightmare, NBA 2K11, GTA4, Borderlands: GOTYEdition te Civilization5.

Borderlands 2
Gearboxov CEO Randy Pitchford potvrdio je da je rad na nastavku mre`ne puca~ine Borderlandsa u punom zamahu. U nedavnom intervjuu, kada se naga|alo o otkazivanju Aliens: Colonial marinesa, Pitchford je rekao kako po{tuje novinara Jima Sterlinga, ali da je neugodno iznena|en naga|anjima o otkazivanju Aliensa i spominjanju nekakvog Borderlandsa 2 o kakvom nema pojma. ^ini se da je ipak samo zata{kavao planove, jer je u intervjuu za VG247 potvrdio da je Borderlands 2 u izradi, {to i odgovara njegovoj ranijoj izjavi da je razvoj Borderlandsa 2 prakti~ki gotova stvar. Kada Borderlands 2 iza|e na tr`i{te, bit }e igriv na Xboxu 360, PlayStationu 3 i PC-u.

44

FELJTON

ponedjeljak,13. februar 2011. godine nedjelja, 10. januar

OSLOBO\ENJE

Monoteisti~ko troglasje (4)

Poklon Aleksandra Velikog
Jevreji su se uglavnom bavili trgovinom i bankarstvom, a neki od njih su radili i kao rabini. U po~etku su rabini radili besplatno, a onda se ukazala potreba da ih Jevrejska op}ina izdr`ava i pla}a, kao one koji su se posvetili prou~avanju Tore
Persijska vladavina je trajala od 500. do 300. godine prije nove ere, a onda je Aleksandar Veliki krenuo iz Gr~ke da osvaja Istok. Pred kapijama Jerusalema ga je do~ekao prvosve}enik Jo{ua i drugi uglednici. Aleksandar je sjahao sa konja i pozdravio ih, zbog ~ega su njegovi konjanici pitali za{to je pokazao toliko po{tovanja prema njima, a on im je odgovorio: „Dok sam jo{ bio u Makedoniji, u svome snu o osvajanju Istoka sam vidio starca sli~nog ovome koji mi je predskazao da }u posti}i svoj cilj.“ Nakon Babilonaca, Persijanaca i Grka, jevrejske teritorije su okupirali Rimljani, velika sila koja se lagano {irila prema Bliskom istoku. Pompej je prvo osvojio Siriju, a onda je poslao vojsku da osvoje Judeju. Nakon {to je pobio mnoge Jevreje i sve}enike, na njihova mjesta je postavio svoje poslu{nike. Hirkan, novopostavljeni sve}enik, provodio je politiku Rima i kako nije mogao sam vladati, postavio je ministra Antipatera, polujevrejskog porijekla, da mu pomogne. Ovaj je, opet, upravu sjevernog dijela Judeje povjerio svom sinu Herodu, koji ba{ nije mario za Jevreje i njihovu dobrobit. ^ak je ubio Ezekiju i grupu Jevreja koji su se borili protiv rimske vlasti, zbog ~ega ga je Sinhedrin (Vrhovni sud) pozvao na su|enje. Kad se pojavio sa svojom pratnjom, niko nije imao hrabrosti optu`iti ga, ali je jedan rabin rekao: „Sad se pla{ite da sudite Herodu, ali }e do}i dan kad }e on vas sve pobiti.“ Na`alost, to se i obistinilo, pa postajala sve te`a i 66. godine do{lo je do Prvog ustanka. Sinhedrin je odredio Josipa Flavija da predvodi jevrejske trupe protiv Rimljana. Prvi ustanak je ugu{en, ali 70. godine su ponovo buknuli nemiri i, nakon vi{emjese~ne opsade Jerusalema, grad je osvojen, a Hram ponovo sru{en. Ovaj doga|aj je poznat kao drugo razaranje Hrama. Jevreji su raseljeni i od tada `ive u dijaspori u mnogim dr`avama {irom svijeta. Od drugog Hrama je sa~uvan samo jedan zid, a to je Zid pla~a, ispred kojeg se Jevreji mole i danas. U kazivanjima se spominje da je sa~uvan zid koji je svojim prilozima sagradila sirotinja. Jevreji su se raselili diljem svijeta i formirali velike zajednice u Evropi, kasnije i u Americi. Narod sa Istoka, sa azijskog kontinenta, sada postaje narod Zapada. Ve} u 1. stolje}u su postojale zajednice Jevreja i sinagoge za molitvu. Kasnije se oni sele i u druge dijelove Rimskog carstva, najvi{e u Francusku i [paniju, a nakon toga i u Njema~ku i PoljTekst koji je pred vama nastajao je u veoma specifi~nim okolnostima, pri ~emu mislimo kako na uvjete rada, tako i na vrijeme i dru{tveni kontekst u kojem `ivimo. Svaki period tranzicije, a bh. dru{tvo je prije svega tranzicijsko, obilje`en je nizom pote{ko}a i nerazrije{enih pitanja, {to se, tako|er, odnosi i na pitanja podu~avanja religije u dr`avnim {kolama. Jedan od mogu}ih odgovora na ovo vrlo kompleksno pitanje je izu~avanje kulture i historije monoteisti~kih religija koje tradicionalno djeluju na prostorima BiH. Knjiga „Monoteisti~ko troglasje“ rezultat je timskog rada saradnika/ca i recenzenata, koji su, zajedno s autorima/cama, predano radili kako bi se pripredilo dobro {tivo za nastavnike/ce i u~enike/ce, ali i {iru javnost. Autori knjige koju je 2009. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a RABIC su dr. Zilka Spahi}-[iljak i dr. Dino Abazovi}. je Herod postao kralj Judeje uz rimsku pomo} i pobio mnoge Jevreje. Jevreji ga nikad nisu prihvatili, iako je o`enio hasmonejsku princezu Marjamnen da bi pridobio njihovu naklonost. U jevrejskoj zajednici su se isticala dvije grupe: saduceji, koji su pripadali vi{im slojevima dru{tva, najvi{e su brinuli za dr`avnu organizaciju, dok su farizeji stavljali narod iznad dr`ave. Kasnije su se pojavili i eseni, koji su najve}u pa`nju poklanjali pojedincu, njegovom moralu, po{tenju i ~istoti du{e. Oni su `ivjeli uglavnom izvan velikih gradova i zbog njihovog na~ina `ivota narod ih je smatrao svetim ljudima, pa su odlazili i tra`ili lijekove od njih. Kako su se smjenjivali vladari u Rimu, situacija u Judeji je

Okrutni Herod
Nakon toga je u{ao u Jerusalem i prinio Bogu `rtvu u Hramu. S obzirom na to da su dobrovoljno prihvatili gr~ku vlast, Aleksandar im je ostavio da u`ivaju sve slobode koje su imali u vrijeme persijske vladavine. Nakon 400 godina persijske i gr~ke vladavine, Jevreji su izborili slobodu i 80 godina `ivjeli slobodno, dok ih nisu porobili Rimljani.

Zabranjena povijest (21)

Nepobitna stvarnost ledenog doba
Svaki istra`iva~ koji poku{ava shvatiti nove ~injenice o pro{losti suo~en je s nau~no nepobitnom stvarno{}u ledenog doba u nastojanjima da objasni ~injenice, a prihvataju}i ledeno doba, jo{ vi{e iskrivljuje na{ do`ivljaj stvarnosti
Otkri}a dokaza o poplavama i dalje sti`u. Ru{evine potopljenog grada blizu otoka Yonaguni u Japanu, od kojih zastaje dah, izazvale su burne rasprave, ali su ih nadglasali povici bijesa zbog kasnijeg otkri}a ostataka golemog podzemnog grada, koji se nalaze ispred zapadnog dijela Kube, odmah isto~no od Yucatana. Prije nego su kriti~ari izgubili glas vi~u}i zbog tog otkri}a, jo{ jedno zapanjuju}e otkri}e, potopljeni grad u indijskom zaljevu Cambay, natjeralo je obmanjiva~e sistema, kao {to je harvardski arheolog Richard Meadows, da hitno zatra`e osnivanje me|unarodne komisije koja }e imati kontrolu nad spoznajama koje }e smjeti proizi}i iz tih otkri}a. Svaki istra`iva~ koji poku{ava shvatiti nove ~injenice o pro{losti suo~en je s nau~no nepobitnom stvarno{}u ledenog doba u nastojanjima da objasni ~injenice, a prihvataju}i ledeno doba, jo{ vi{e iskrivljuje na{ do`ivljaj stvarnosti. Neki se okre}u teoriji „pomicanja Zemljine kore“ Charlesa Hapgooda, koju su dopunili Flem-Athi, ideji da su dijelovi Zemlje koji se sada nalaze na polovima bili bli`e ekvatoru, naga|aju}i da bi takav doga|aj izazvao masivne pomake svjetskih okeana. Drugi daju prednost ideji da su golemi kometi ili meteori izazvali naginjanje Zemljine osi i time promijenili polo`aj okeana. Tre}i vjeruju da je pojava crnih rupa izazvala podizanje okeana. Najefikasniji zagovornik svjetske civilizacije Graham Hancock smatra da je topljenje ledenog pokriva~a stvorilo goleme brane, {to je u skladu s teorijom o ledenom dobu profesora Cesarea Emilianija. Te su brane, teoretizira Hancock, popustile i strahovite su poplave prekrile ono {to se pretvorilo u podvodne gradove. podupire ~injenica da je mjerni rezultat hla|enja, elektromagnetskog zra~enja kao {to je svjetlost, identi~an mjernim vrijednostima gravitacije, a oboje se smanjuje obrnuto proporcionalno s kvadratom njihove udaljenosti. S obzirom na to, Mjesec bi se, budu}i da je manji od Zemlje, prvi ohladio, smanjuju}i svoje gravitacijsko polje i omogu}uju}i jo{ uvijek vru}oj Zemlji, s jo{ uvijek sna`nim gravitacijskim poljem, da preko svemirskog prostora privu~e Mjese~eve okeane. Prema na{em gledi{tu, poku{aj neslaganja s prirodom stati~ke gravitacije koja uzrokuje sporo klizanje ledenih masa niz planet ve}i je grijeh nego tvrditi da su milijarde kilograma bakra izvu~ene iz rudnika gornjeg dijela Michigana tokom mediteranskog bronzanog doba zapravo stvorile bronzano doba. Gravitacija je svojstvo, vi{e nego dinami~ki proces, a sjevernoameri~ki bakar nije mogao pre}i oke-

Potopljeni grad blizu otoka Yonagunija u Japanu

Voda na Mjesecu
Budu}i da ta obja{njenja uskla|uju stvarnost s nau~nim mitom o ledenom dobu i ne

obja{njavaju odakle je do{la voda za poplave - voda ~ija je te`ina potopila kopna Pacifika i Atlantika, podi`u}i planinske vrhove du` njihovih rubova - ja radije drugdje tra`im izvor tako golemih koli~ina vode, a ne na Zemlji. Najo~itiji bi izvor, naravno, bio Mjesec, ~ija su morska

dna, vidljiva na njegovoj povr{ini, odavno prepoznata kao ostaci mora i okeana. Promislimo trenutak i recimo da je nau~na ~injenica o gravitaciji, umjesto stati~ki rezultat mase, dinami~ki proizvod onoga {to ma terija radi - odnosno hla|enja. To je zaklju~ak {to ga

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.
nasilno odvojene velikim zidovima od drugih ulica, a no}u su se kapije zatvarale, tako da niko nije mogao u}i ni iza}i. To je {titilo Jevreje od iznenadnih napada, ali ih je, isto tako, odvajalo od ostatka grada. Te zatvorene ~etvrti su se zvale geto. Jevreji su se uglavnom bavili trgovinom i bankarstvom, a neki od njih su radili i kao rabini. U po~etku su rabini radili besplatno, a onda se ukazala potreba da ih jevrejska op}ina izdr`ava i pla}a, kao one ko ji su se po sve ti li prou~avanju Tore. U dijaspori se razvila op}ina (kehila) koja je omogu}avala Jevrejima da organiziraju poslove i brinu o ~lanovima. Op}ina se brinula o potrebama svih ~lanova, a posebno onih koji nisu imali dovoljno da pre`ive. Humanitarni rad i pomaganje zajednice je bila velika obaveza svakog pojedinca i rijetko se doga|alo da u jevrejskoj zajednici njeni ~lanovi prose. Bilo je siroma{nih porodica, ali se njima pomagalo stipendiranjem djece i kroz druga davanja koja nisu vrije|ala njiho vu ~ast. Po ma ga nje je va`an dio jevrejske tradicije, ali na~in na koji se to ~ini mora biti takav da ne poni`ava osobu u stanju potrebe, jer joj je dovoljno te{ko {to mora primiti pomo}.
(Sutra: Podjela jevrejske zajednice)

FELJTON
U Hilandaru umro Stefan Nemanja, rodona~elnik dinastije Nemanji}a koja je vladala Srbijom 200 godina. Veliki `upan od 1166. postavio je osnove dr`avne samostalnosti Srbije i njene politi~ke mo}i. Povukao se sa prijestola 1196. u korist sina Stefana (kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvoven~anog) i zamona{io se pod imenom Simeon u manastiru Studenici.

45

1199. 1571. 1633. 1668. 1689. 1787. 1793. 1831.

NA DANA[NJI DAN

Umro italijanski vajar i pisac Benvenuto Petar Lubarda ^elini, dvorski zlatar Kozima Medi~ija, rim1974. Umro skih papa i francuskog kralja Fransoa I, najbolji izra|iva~ slikar Petar Lusitnih zlatarskih predmeta u svoje vrijeme. Njegova autobibarda, jedan od ografija “Moj `ivot“ predstavlja zna~ajan dokument za kulnajzna~ajnijih turnu istoriju renesanse. Inkvizicija Rimokatoli~ke crkve u Rimu li{ila slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentri~ni sistem. Ostatak `ivota nau~nik je proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih djela skinuta je 1757. Sporazumom potpisanim u Lisabonu [panija priznala nezavisnost Portugala.

jugoslovenskih likovnih umjetnika 20. vijeka.

Aleksandar Veliki

Kralj Engleske i [kotske Vilijam III od Oran`a i njegova `ena Meri, k}erka svrgnutog engleskog prokatoli~kog kralja D`ejmsa II, proglasili suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.

Kipar

sku, gdje su uspostavljeni veliki centri jevrejske tradicije i nauka. U srednjem vijeku su jevrejske zajednice poku{avale sa~uvati svoju tradiciju, ali se nekako i prilagoditi novim uvjetima `ivota. To se najvi{e ogledalo u jeziku i knji`evnosti. Jevrejske zajednice (Sefardi) u [paniji su napravile {pansko-hebrejsku varijantu jezika (ladino), a u drugim evropskim zemljama, poput Njema~ke i Poljske, jevrejske zajednice (A{kenazi) napravile su kombinaciju njema~ko-hebrejskog (jidi{). Odr`anje jezika im je omogu}ilo da se po-

tpu no ne asi mi li ra ju i da sa~uvaju svoju vjeru i tradiciju.

@ivot u getima
Jevreji su u dijaspori nastojali `ivjeti u jednoj ~etvrti i ulici, zbog toga {to im je cjelokupan `ivot vezan za sinagogu. Tako bi mogli svakodnevno i}i na molitvu i pje{ice odlaziti u sinagogu na [abat. Sinagoga nije bila samo mjesto za molitvu, ve} i {kola, i sudnica, i mjesto u kojem je zajednica obavljala sve va`nije poslove. Jedno vrijeme, nakon inkvizicije u [paniji i Italiji, `ivjeli su u ~etvrtima, u koje su bile

1975. Kiparski Turci na sjevernom dijelu ostrva, koji je seUmro dubrova~ki matemati~ar, fizi~ar, asdam mjeseci ratronom, filozof i diplomata Ru|er Bo{kovi}, nije okupirala osniva~ i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Turska, proglasiMilana i direktor Opti~kog instituta francuske mornarice, li “Tursku fedejedan od najve}ih nau~nika svoga doba. ralnu dr`avu Kipar“ i formirali Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, ustavotvornu [panija i Sardinska kraljevina (Pijemont) skup{tinu. sklopile savez protiv revolucionarne Francuske.
Ro|en srpski dr`avnik i istori~ar Jovan Risti}, vo|a desnog krila Liberalne stranke, jedan od najzna~ajnijih srpskih politi~ara 19. vijeka. Bio je namjesnik maloljetnom knezu Milanu Obrenovi}u (186872), predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, predsjednik vlade kne`evine i kraljevine Srbije (izme|u 1873. i 1887) i namjesnik maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovi}a (1889-93). Napisao je “Diplomatsku istoriju Srbije“. Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpe{tu, poslije 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 njema~kih vojnika. Ameri~ki i britanski avioni u Drugom svjetskom ratu po~eli bombardovanje njema~kog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a ra~una se da je poginulo oko 135.000 ljudi. Vije}e sigurnosti UN-a donijelo odluku da se u Kongo upute me|unarodne mirovne snage da bi se sprije~ilo izbijanje gra|anskog rata u toj zemlji. SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njema~ke dr`ave objavili plan o ujedinjenju Njema~ke. Ameri~ki bombarderi razorili skloni{te u Bagdadu identifikovano kao vojni polo`aj, a u kojem su, me|utim, civili potra`ili spas od napada iz vazduha. Prema ira~kim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, me|u kojima veliki broj djece i `ena.

Konstantin ^ernjenko

1945. 1945. 1961. 1990. 1991. 1999.
2000. 2001. 2004.

Knjiga „Zabranjena povijest“ (Forbidden History) ne bi bilaobjavljena da nijebilo~asopisa„AtlantisRising“ i srodnihprojekata. Svi izvori koji su deset godina punili stranice tog ~asopisa tako|er su poslu`ili za stvaranje ove knjige. Ljudi koji su pridonijeliaktuelizaciji~asopisaAtlantisRisingpretvorili su „Zabranjenu povijest“ u stvarnost. Premda je ta~no, ka`e autor, da ova knjiga donosi samo manji dio materijala ~asopisa „Atlantis Rising“ to je najbolje od svega {to ~asopis mo`e ponuditi. , Urednik i izdava~ „Atlantis Risinga“ J. Douglas Kenyon je publikaciju „Zabranjena povijest“ (Pretpovijesne tehnologije, vanzemaljska intervencija i pre{u}eno porijeklo civilizacije) pripremio zahvaljuju}i prilozima Christophera Dunna, Rand Flem-Atha, Willa Harta, Franka Josepha, Moirea Timmsa i brojnih drugih autora, a posve}ena je sve ve}em broju nau~nika i u~enjaka koji su spremni riskirati profesionalni ugled i privilegije za ne{to tako prolazno kao {to je istina. an. Suo~eni smo s nau~nim procesom koji ideje pretvara u ~injenice, koje, ~im postanu prihva}ene kao stvarnost, vi{e ne mogu biti opovrgnute, jer nema dokaza za njihovu valjanost, pa ne mo`e biti ni dokaza protiv njih. Ledeno doba osmi{ljeno je tako da se suprotstavi svakoj mogu}nosti da se dokazi, koji se pojavljuju diljem svijeta, mogu iskoristiti za podupiranje biblijskog tuma~enja svijeta. Niko se ne `eli vratiti u dane feudalne nauke, kada su se odluke o stvarnosti filtrirale kroz sisteme vjerovanja osmi{ljene u cilju na{eg spasenja. Me|utim, stvorili smo nau~ni sistem koji {titi improvizirane ideje ljudi koji su `ivjeli prije nego smo upoznali atom, elektricitet - ukratko, dopu{tamo da na{i stavovi o stvarnosti budu pod kontrolom zamisli koje se ne mogu potkrijepiti, pokojnih ljudi koji gotovo ni{ta nisu znali. Budu}i da projekt nauke vi{e nije jedinstven, ve} se dijeli na hiljade razli~itih disciplina, te se usa|ene ideje nesmetano uvla~e u razna podru~ja, a time postaju neosporne. Ako ne po~nemo na svakom koraku svjesno osporavati temeljne pretpostavke, oni me|u nama koji tra`e obja{njenja za pravu istinu o na{em postojanju - u ovom slu~aju dokaze za pretpotopnu civilizaciju u cijelom svijetu na}i }e se u klopci ba{ one pa-

radigme u koju poku{avamo prodrijeti.

Smrtne muke
Mo`da nismo svjesni toga, ali prolazimo kroz smrtne muke temeljne geolo{ke doktrine, doktrine koja se zove uniformnost, koja smatra da su geolo{ki procesi koje danas vidimo isti oni koji su uvijek postojali te da, premda dolazi do promjena, proces je postepen i zbiva se tokom eona. U redu! No, poku{ajte to podvaliti jednom od svoje djece. Oni su pro`eti idejama, zahvaljuju}i televiziji i filmovima, daleko radikalnijeg stava o tome kako se situacija razvija, geolo{ki govore}i. Taj se model zove katastrofizam, a primjer toga je do sada ve} slavni „Asteroid koji je uni{tio dinosauruse“ Da, govorimo o krate. ru Chicxylub na Yucatanu i sudaru s Asteroidom prije otprilike 65 miliona godina. Godine 1950. to je bila najgora vrsta nau~ne hereze. Glavni heretik bio je Immanuel Velikovsky, ~ovjek koji je dao golem doprinos nizu razli~itih disciplina, ali je danas gotovo posve nepoznat, ~ak i mnogima koji imaju direktne koristi od njegovog pionirskog rada.
(Sutra: Jadikovke egipatskog mudraca)

1984. [ef Komunisti~ke partije SSSR-a i dr`ave postao je Konstantin ^ernjenko, naslijediv{i preminulog Jurija Andropova. Poslije ^ernjenkove smrti na vlast je stupio Mihail Gorba~ov, sedmi i posljednji lider SSSR-a.

Rihard Vagner

1883. Umro njema~ki komU Beogradu sahranjen Peko Dap~evi}, jepozitor Rihard dan od prvih komandanata NarodnoosloVagner, stvaralac bodila~ke vojske Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu. kasnog romantiU~esnik je i [panskog gra|anskog rata (1936-39). Poslije zma, koji je srurata bio je na~elnik General{taba Jugoslovenske narodne {io tradicionalarmije, dr`avni funkcioner i diplomata. nu strukturu opere da bi osPapa Jovan Pavle II zatra`io opro{taj za sve tvario svoju zagrijehove Rimokatoli~ke crkve u pro{losti, uklju~uju}i i odnos prema Jevrejima i jereticima. misao o sveobuhvatnom umjeAmerikanka En Bankroft i Norve`anka Liv tni~kom djelu Arnesen postale prve `ene koje su na skijamuzi~koj drami ma pre{le Antarktik. Njihovo “putovanje“ od 2.700 kilome(“Holan|anin tara trajalo je 90 dana. lutalica“, “TrisU bomba{kom napadu na njegov automotan i Izolda“, bil u Dohi, Katar, ubijen biv{i predsjednik “Loengrin“, “Nir^e~enije u egzilu, Zelimkan Jandarbijev, a njegov maloljenber{ki majstori tni sin je ranjen. Rusija je vi{e puta tra`ila njegovo pjeva~i“, “Nibeizru~enje, smatraju}i ga odgovornim za smrt vi{e stotina lun{ki prsten“).
gra|ana u ^e~eniji i zbog veza sa Al-Kaidom.

46

@eljezni~ara. U posljednja tri odigrana, prijateljska duela, plavi su dva puta slavili, te jednom remizirali. Nakon pobjede po~etkom sezone na Grbavici od 4:0, te remija u Puli od prije desetak dana, izabranici Amara Osima u petak su u Me|ugorju golom Vi{}e slavili rezultatom 1:0. Osim je na teren poslao ekipu koja je i protekle polusezone iznijelanajve}iteret, s tim {to je od prve minute, umjestopovrije|enogZebe, na teren istr~ao Bajro Spahi}, dok je roviti Mirsad Be{lija dobio priliku u drugom dijelu. Nakon utakmice na povredu se po`alio i Elvis Me{i}, koji }e zbog toga presko~iti dana{nju provjeru protiv Rudara iz Prijedora. “U Mostaru, protiv Zrinjskog, dobio sam udarac, a u Me|ugorju treniramo na malo tvr|im terenima i nakon utakmice protiv Cibalije nisam mogao stati na nogu“ , po`alio nam se Me{i}, koji }e morati pauzirati nekoliko dana. Ina~e, Me{i} je zacementirao svoju poziciju u odbrani, dok }e se za mjesto u njegovom dru{tvu boriti Nyema, Vasili} i Gan~ev, a po~etkom sezone u konkurenciji za sastavbi}e i JadrankoBogi~evi}. “Ekipa nije lo{a, ali daleko smo od toga da sada mogu re}i sigurno }emo se pro{etati ligom do kraja sezone. Prvenstvo i utakmice za bodove su jedino mjerilo“ smatra Me{i}, ko, ji je zadovoljan dosada{njim dijelom priprema.

V

OSLOBO\ENJE nedjelja, 13. februar 2011. godine SPORT inkova~ka Cibalija je gotovo pa stalna mu{terija FK @ELJEZNI^AR Elvis Me{i} preska~e Prijedor~ane zbog povrede

Prvenstvo }e pokazati koliko smo dobro radili
Me{i} je zacementirao svoju poziciju u odbrani, dok }e se za mjesto u njegovom dru{tvu boriti Nyema, Vasili} i Gan~ev, a po~etkom sezone u konkurenciji za sastav bi}e i Jadranko Bogi~evi}
“U Puli smo na po~etku igrali dosta dobro, ali kasnije nas je uhvatila kriza. Stigao nas je umor, jer bismo ujutro imali te`ak trening, a poslijepodne utakmicu. Sada, u Me|ugorju ponovo dobijamo na svje`ini i vjerujem da }emo maksimalno spremni do~ekati po~etak prvenstva“ na, da se @eljin stoper, iza kojeg nije ba{ sjajna jesen. “Ne bih rekao da sam bio u krizi, ve} da sam se uklopio u lo{e igre cijelog tima. Prve godine sam imao visoke standarde i ~im sam ih malo spustio, izgledalo je lo{ije. Me|utim, uvjeren sam da }e na prolje}e to mnogo bolje izgledati, kako ja, tako i cijela ekipa“ ka`e nam Me{i}. , @eljo }e danas odigrati me~ protiv Rudara iz Prijedora, a u srijedu plave o~ekuje mo`da i najte`a provjera i to protiv [irokog Brijega. Za kraj priprema u Me|ugorju ostavljen je me~ protiv kazahstanskog Tobola, nakon ~ega se tim sa Grbavice vra}a u Sarajevo. J. LIGATA

Elvis Me{i} `ali se na bol u stopalu

Travnik - Jezero (Plav) 3:0

Edim Had`ialagi}, sportski direktor bordo tima

Edin Pehli} dolazi
u Sarajevo u utorak
Had`ialagi} je kazao da je u razgovoru sa ocem nekada{njeg fudbalera bordo tima saznao da ne bi trebalo biti problema u vezi s povratkom Edina Pehli}a na Ko{evo • Me~ protiv Amkara
Prema rije~ima sportskog direktora FK Sarajevo Edima Had`ialagi}a, Edin Pehli} (27) je dobio ispisnicu iz litvanskog Kaunasa. Had`ialagi} je kazao da je u razgovoru sa ocem nekada{njegfudbalerabordotima saznao da bi Pehli} trebao do}i na pregovore u utorak, u Sarajevo i da ne bi trebalo biti problema u vezi s njegovim povratkom na Ko{evo. Ukoliko se realizuje transfer Pehli}a, bordo sastav}e u}i poja~an u drugi dio prvenstva jer su dosad novi ~lanovi ko{evskog premijerliga{a postali Emir Obu}a i Zoran Belo{evi} (povratnici), te golman Bojan Jovi}, dok je od prvotimaca iz jesenje polusezone oti{ao jedino biv{i kapiten Muhamed D`akmi}. „Ekipa je trenirala u subotu, u Antaliji, gdje }e odigrati jo{ jednu kontrolnu utakmicu u ponedjeljak protiv ruskog prvoliga{a Amkara iz Perma. Povratak sa priprema u Turskoj je u srijedu, u poslijepodnevnim satima. Ugovoren je prijateljski

Travni~ani su nadigrali ekipu Jezera

Dva pogotka Faji}a
I u drugoj pripremnoj utakmici u Ulcinju nogometa{i Travnika upisali su sigurnu pobjedu nad crnogorskim ni`eliga{em. Ovaj put savladana je ekipa Jezero iz Plava sa 3:0. Strijelci su bili Faji} (15. i 26) i Lihovac (40), a nastupili su: Adilovi}, Terzi}, E. Varupa, Saraj~i}, Helvida, Badrov, ]uri}, [iljak, Lihovac, Faji}, Pranjkovi}. U drugom dijelu {ansu su dobili i Deli}, N. Varupa, Zatagi}, Hod`i}, Reki}, Popovi}, ]ori}, Ribi}, Karad`oz, D`afi} i Pa{ali}. “Bila je ovo korisna provjera u kojoj se nametnulo nekoliko igra~a. U nedjelju igramo protiv Vele`a, koji je tako|er na pripremama u Ulcinju, a za ponedjeljak planiramo odigrati posljednju test-utakmicu u kojoj }e {ansu dobiti igra~i sa manjom minuta`om“ nagla{ava Ned`ad , Selimovi}, trener Travnika.
Eni news

Dobio ispisnicu iz Kaunasa: Edin Pehli} (lijevo)

susret sa Famosom, u nedjelju 20. februara {to }e biti posljednja provjera uo~i nastavka prvenstva. Ukoliko dozvole uslovi ova utakmica bi se treba-

la odigrati u Hrasnici, dok je alternativa pomo}ni teren stadiona Ko{evo sa umjetnom travom“ izjavio Had`ialagi}. ,
Z. R.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Vele` na pripremama u Ulcinju

47

Revoltiran izjavama predsjednika

Spahi} odlazi
iz Montpelliera
@elio sam ostati, ali `elja predsjednika je da idem, kazao je Spahi}
Iza kapitena bh. selekcije Emira Spahi}a je izuzetno te`ak mjesec. Podsjetimo, odbrambeni igra~ Montpelliera ka`njen je sa pet utakmica suspenzije nakon udaranja Nolana Rouxa, igra~a Bresta u 17. kolu Lige 1. Ipak, u izjavi za L’Equipe, uo~i povratka na teren, Spahi} se nije pokajao zbog spomenutog incidenta. “^elnici lige su pogrije{ili {to su me kaznili. Samo sam {titio svog golmana, u takvoj situaciji opet bih napravio isto“, po ru~io je Spa hi} u L’Equipu, a prokomentarisao je i izjavu njegovog predsjednika kluba Louisa Nicollina, koji je odlu~io da na{ kapiten idu}e sezone ne}e nositi dres Montpelliera. “Bio sam iznena|en i jako razo~aran kada sam to ~uo. @elio sam ostati, ali budu}i da je `elja predsjednika da idem, odlazim. Do kraja sezone maksimalno }u se fokusirati na igre u Montpellieru i dati svoj maksimum, a sljede}e sezone }u igrati negdje drugo.” Pro{log ljeta Spahi}evo ime vezivalo se za londonski Arsenal, te PSG, a u januarskom prelaznom roku bio je na korak od transfera u Aston Villu, a `elio ga je dovesti i Lille. Ipak, ostao je u Montpellieru s kojim ima ugovor do 2014.

Te`ak posao u nastavku prvenstva: Milomir Odovi}

Danas sa Travnikom
Mostarski klub predstavio projekat “Budi ro|eni”, ~iji je cilj pove}anje broja ~lanova kluba i uklju~ivanje navija~a u rad i finansiranje kluba
Fudbaleri Vele`a odigra}e danas posljednju prijateljsku utakmicu protiv Travnika na pripremama u Ulcinju. Ponovo je pauza u redovima ro|enih obilje`ena turbulencijama i promjenom na klupi jer je Milomir Odovi} postao novi trener nakon {to je Milorad Mitrovi} odstupio iz privatnih razloga, ne vode}i ekipu ni u jednoj zvani~noj utakmici. Mostarski tim }e imati veoma te`ak posao da zadr`i status ~lana elitnog dru{tva u drugom dijelu Premijer lige BiH, u kojem startuje sa posljednjeg, 16 mjesta. Ipak, ima i pozitivnih stvari u FK Vele`, koji je predstavio projekat “Budi ro|eni” ~iji je cilj , pove}anje broja ~lanova kluba, te uklju~ivanje navija~a u rad i finansiranje kluba. Su{tina akcije je da Vele` nudi svim pristalicama da postanu ~lanovi kluba na moderan na~in, po uzoru na evropske klubove. Tako }e simpatizeri ro|enih imati priliku da sudjeluju u odlu~ivanju rukovode}ih struktura. „Ovo je prva faza i bi}e pote{ko}a dok ovaj projekt ne profunkcioni{e na zadovoljavaju}i na~in. Postoji pet razli~itih vrsta ~lanstva i svaka od njih }e davati odre|eni broj glasova u budu}oj skup{tini kluba“, kazao je ~lan uprave Vele`a Ned`ad Vuk. ^lan kluba mo`e postati svako ko uplati 15 KM godi{nje. Osim toga, ponu|ena je opcija poma`u}eg ~lana kluba iz Mostara u paketima koji su dobili ime po svojoj vrijednosti - 15, 25, 50, 75 i 100. „Financijska situacija u gradu i me|u navija~ima Vele`a je veoma te{ka. Zbog toga smo pripremili razli~ite pakete i vrijednosti, kako bi svi koji `ele biti ~lanom kluba dobili {ansu da sudjeluju u njegovom radu“, istakao je Vuk.
L. D.

Emir Spahi} na meti nekoliko evropskih klubova

Prijateljski susret u ^itluku

Remi Slavije i Olimpica
Slavija i Olimpic odigrali su 1:1 u prijateljskom susretu igranom u ^itluku. Lukavi~ane je u vodstvo doveo Zoran Kokot, a kona~an rezultat postavio je Muhamed Muji}. Iako su nogometa{i Slavije zakasnili sa po~etkom priprema, u odnosu na druge klubove koji su odavno po~eli treninge u toplijim krajevima, ovo nije uticalo na igru u ^itluku. “Zadovoljan sam igrom, pogotovo u prvom poluvremenu. Imali smo dosta dobrih {ansi i jedan penal koji, na`alost, nismo uspjeli iskoristiti“ kazao je , trener Slavije Dragan Bjelica, koji }e do kraja sedmice poku{ati dogovoriti par susreta sa ekipama iz Mostara ili onima koje se nalaze u Hercegovini na pripremama. Za Slaviju su nastupili: Dujkovi}, Popovi}, Regoje, Stankovi}, Sadikovi}, Simi}, Peri{i}, Ra{evi}, Todorovi}, B. [e{lija i Kokot. Uz ove igra~e priliku su dobili i Ogle~evac, Zeba, Be{irevi}, Radonja, N. [e{lija, I. Radovanovi}, S. Radovanovi} i Pu{ara. Trener Olimpica Mehmed Janjo{ priliku za igru od prve mi nu te dao je sli je de}im igra~ima: Lu~i}, Rizvanovi}, Savi}, [kalji}, Suljevi}, Salki}, Kesser, Kiso, Pliska, Ra{~i}, Alimanovi}, a u nastavku su zaigrali i Had`anovi}, Muji}, Harba, Suba{i}, Pljevljak i Du~i}.
Al. B.

Strijelac za Slaviju: Zoran Kokot

Borac danas igra novi kontrolni me~ u Antaliji

Slijedi provjera sa Himkijem
Bo rac je zabilje`io po jednu pobjedu, remi i poraz u dosada{njem toku priprema u Antaliji. Vode}i tim na{eg prvenstva savladao je rumunsku Univerzitateu sa 2:0, odigrao nerije{eno sa kazahstanskim Kairatom 0:0, dok je pora`en od austrijskog Horna 1:2. Izabranici {efa stru~nog {taba Vlade Jagodi}a danas }e odmjeriti snage sa ruskim Himkijem. Za tim iz Banje Luke vjeKruni} i Staki} rovatno }e nastupiti novi igra~i Brapoja~a}e konkurenciju: nislav Kruni} i Dragoslav Staki}, koVlado Jagodi} ji su nakon potpisa ugovora sa Borcem sino} trebali doputovati u Tursku. „Njih dvojica su dobri fudbaleri ~ije kvalitete poznajem odranije. Obojica posjeduju iskustvo, a trenirali su redovno u zimskoj pauzi, Kruni} sa Leotarom, a Staki} s Rudarom. Uvjeren sam da }e poja~ati konkurenciju za po~etnu formaciju“ rekao je Jagodi}. , Nakon odlaska doskora{njeg kapitena Vuleta Trivunovi}a i Bojana Puziga}e u poljsku Cracoviju, strateg Borca rekao je da je eksperimentisao malo na odre|enim pozicijama. „Svi igra~i su dobili {ansu u prve dvije utakmice, sa Kairatom i Hornom, dok smo protiv Univerzitatee pa`ljivije dozirali minuta`u. Provjera sa Himkijem bi}e ~etvrta u Turskoj i polako kre}emo sa odre|ivanjem najboljih jedanaest. Pokazali smo odre|ene slabosti u odbrani i mora}emo poraditi na ~vrstini ako `elimo spremno do~ekati nastavak prvenstva.“ Jagodi} je zadovoljan pristupom igra~a, koji po njegovim rije~ima, vje`baju kvalitetno. Poslije testa sa Himkijem, Borac }e 15. februara odigrati me~ sa jo{ jednim renomiranim rivalom, moskovskim Lokomotivom. „U posljednjoj provjeri gostova}emo kod Crvene zvezdi u Beogradu, 21. februara. Svjesno smo birali jake protivnike. To je jedini na~in da igra~i dobiju na snazi koja }e im pomo}i u Premijer ligi“ naglasio je Jagodi}. ,
S. G.

48

SPORT

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PREMIERSHIP Bitka za Manchester pripala Unitedu

Rooney {karicama potopio City
Napada~ Uniteda postigao fantasti~an gol za pobjedu |avola rezultatom 2:1 protiv Citya, za koji je D`eko igrao pola sata • West Ham poput Newcastlea - WBA u prvom dijelu vodio sa 3:0, West Ham u nastavku stigao na 3:3 • Begovi} pora`en u 90. minuti
Bitka za Manchester pripala je Unitedu i to ponajvi{ezahvaljuju}i genijalnom potezu Waynea Rooneya, koji je u 78. minuti {karicama pogodio mre`u Citya. Trijumfom od 2:1 crveni |avoli su pove}alisvojuprednost u odnosu na City na osambodova, a uz to imaju i odigranuutakmicumanje, pa su izgledigra|ana da se domognu naslova nakon sudara na Old Traffordu svedeni na minimum. Bh. reprezentativac Edin D`eko na Teatru snova nastupio je u posljednjih pola sata, a ve} nakon ~etiri minute provedene na terenu, zahvaljuju}injegovoj snala`ljivosti, Van der Saar je morao vaditi loptu iz mre`e. D`eko je, naime, nakonuba~aja Wrighta-Phillipsa s desnestrane{utirao, a lopta je u le|apogodilaDavidaSilvu i prevarilagolmanaUniteda. Gol je na kraju prepisan [pancu, a na{em reprezentativcu je upisanaasistencija. Prethodno je United u vodstvo doveo Nani, golom u 41. minuti, a velika tri boda donio je Rooney, ve} pomenutim {karicama. “Izgubili smo nakon jednog genijalnogpoteza na utakmici. I smatram da je to bio jedni na~in da izgubimo duel protiv Uniteda“ izja, vio je trener Citya Roberto Mancini nakon utakmice. Pomenimo da je na{ internacionalackrajme~ado~ekao sa zavojem na glavi, nakon {to mu je NemanjaVidi} u jednomdueluostavio lakat, nakon ~ega je D`eki pukla arkada, {to nas je podsjetilo na njegovepo~etke u Bundesligi, gdje je gotovo redovno imao obmotanu glavu. Tada ga je “kalio“ Krstaji} u dresu Schalkea, a sada Vidi}. U ostalim utakmicama Arsenal je na krilima dvostrukog strijelca Van Persiea rezultatom 2:0 savladao Wolverhampton, dok je West Ham napravio podvig sli~an onomeNewcastlea. Naime, ~eki~ari su na gostovanju kod WBA u prvom dijelugubilirezultatom 3:0, da bi u nastavkususretauspjeliizjedna~iti na 3:3. Najzaslu`niji za preokret bio je biv{i napada~ Hoffenheima Demba Ba koji je postigao dva pogotka. Liverpool je pokleknuo protiv Wigana odigrav{i samo 1:1 na Anfieldu, a Birmingham je golom ENGLESKA
1. Man. Utd 2. Arsenal 3. Man. City 4. Chelsea 5. Tottenham 6. Liverpool 7. Sunderland 8. Bolton 9. Stoke 10. Newcastle 11. Blackburn 12. Fulham 13. Ever ton 14. Birmingham 15. Aston Villa 16. Blackpool 17. West Brom 18. Wigan 19. West Ham 20. Wolves 26 26 27 25 25 27 26 26 26 26 27 26 25 25 27 26 26 27 27 26 16 16 14 13 12 11 9 8 10 8 9 6 6 6 7 8 7 5 5 7
Premiership uta pobnerpor d:p-g 27. kolo bod

9 1 5 5 7 6 5 7 8 5 6 10 10 7 9 9 3 13 8 10 5 13 12 8 12 7 12 7 9 11 5 13 6 13 12 10 10 12 3 16

57:25 56:27 43:24 46:22 35:27 35:32 32:31 36:37 31:33 40:38 34:42 28:28 33:34 25:33 31:46 39:50 34:51 27:45 30:48 26:45

57 53 49 44 44 39 37 33 33 32 32 30 30 30 30 29 27 27 25 24

Wayne Rooney postigao je sjajan pogodak za trijumf Uniteda nad Cityem Reuters Edin D`eko najzaslu`niji je za jedini pogodak Citya
Reuters

Rezultati Manchester Utd. - Manchester City 2:1 (Nani 41, Rooney 78 - Silva 65) Arsenal - Wolverhampton 2:0 (Van Persie 16, 56) Birmingham - Stoke 1:0 (@igi} 90) Blackburn - Newcastle 0:0 Blackpool - Aston Villa 1:1 (Grandin 14 - Agbonlahor 10) Liverpool - Wigan 1:1 (Meireles 24 - Gohouri 65) WBA - West Ham 3:3 (Dorrans 3, Thomas 8, Reid 32ag - Ba 51, 83, Cole 58) Danas Bolton - Ever ton Ponedjeljak Fulham - Chelsea

@igi}a iz 90. minute slavio rezultatom 1:0 u duelu protiv Stokea na ~ijem je golu od prve minute stajao bh. golman Asmir Begovi}.
J. LIGATA

NJEMA^KA
1. Borussia D. 21 16 2. Bayer 22 12 3. Bayern 22 11 4. Mainz 21 12 5. Hannover 21 12 6. Freiburg 22 10 7. HSV 21 10 8. Hof fenheim 22 8 9. Nürnberg 22 9 10. Schalke 22 8 11. Eintracht 22 8 12. St. Pauli 21 7 13. Wolfsburg 22 5 14. Werder 21 6 15. Kaiserslautern21 6 16. Köln 21 6 17. Stuttgart 22 5 18. Borussia M. 22 4 3 6 6 1 1 4 3 8 5 5 3 4 8 5 4 4 4 4 2 4 5 8 8 8 8 6 8 9 11 10 9 10 11 11 13 14

Bundesliga 22. kolo utapobnerpor d:p-g bod

BUNDESLIGA Leverkusen slavio u Frankfurtu

Iz N/FSBiH tvrde

46:12 44:30 46:26 32:22 29:30 29:29 30:30 39:32 30:31 27:26 24:29 26:35 26:31 27:43 31:37 25:39 38:43 32:56

51 42 39 37 37 34 33 32 32 29 27 25 23 23 22 22 19 16

Ubjedljivi Bayern
Bavarci rezultatom 4:0 savladali Hoffenheim, za kojeg su Ibi{evi} i Salihovi} odigrali svih 90 minuta • Mujd`a sa Freiburgom pora`en u Gelsenkirchenu, Be{i} nije bio u sastavu HSV-a
U 22. koluBundesligeBayern je s visokih4:0 savladaoHoffenheim, za kojeg su svih 90 minuta odigrali bh. reprezentativci Vedad Ibi{evi} i Sejad Salihovi}, koji je u 82. minuti dobio `uti karton. Bavarci su ve} u drugoj minuti preko Marija Gomeza do{li u vodstvo, a ovo je ubojitom njema~kom napada~u bio 17. pogodak u prvenstvu. Thomas Muller je iskoristio precizno dodavanje Francka Riberya i u 15. minuti udvostru~io vodstvo svog tima. Arjen Robben je u 63. minuti povisio na 3:0, a Holan|anin je postavio i kona~an rezultat prekrasnim pogotkom u 81. minuti. Visoku pobjedu zabilje`io je i Bayer iz Leverkusena koji je u gostima savladao neugodnu ekipu Eintrachta sa 3:0, a ovim trijumfom su apotekari zadr`ali drugu poziciju ispred bavarskog giganta.

Rezultati Bayern - Hof fenheim 4:0 (Gomez 2, Muller 15, Robben 63, 81) Schalke - Freiburg 1:0 (Far fan 49) Stuttgart - Nürnberg 1:4 (Funk 45 - Simons 11, Schieber 28, Chandler 51, Ekici 63) Wolfsburg - HSV 0:1 (Petri} 33pen) Eintracht - Bayer 0:3 (Rolfes 9, Augusto 32, Balitsch 84) St. Pauli - Borussia M. 3:1 (Kruse 37, Asamoah 53, Lehmann 58 - De Camargo 9) Kaiserslautern - Borussia (sino}) Danas Köln - Mainz Werder - Hannover

Bavarci su deklasirali ekipu Hoffenheima

Reuters

Schalke je s 1:0 slavio kod ku}e protiv Freiburga, a pobjedonosni pogodak postigao je JeffersonFarfan u 49. minuti.Za pora`ene je svih 90 minuta odigrao na{ reprezentativac Mensur Mujd`a. HSV je odnio sva tri boda s te{kog gostovanja u Wolfsburgu golom Mladena Petri}a sa

bijele ta~ke, a u pobjedni~kom sastavu nije bilo na{eg Muhameda Be{i}a. Ekipa Nürnberga s visokih 4:1 savladala je Stuttgart kojem u nastavku sezone slijedi gr~evita borba za opstanak. Poraz svoje ekipe sa klupe je odgledao Ermin Bi~ak~i}.
A. MEHANOVI]

Ge ne ral ni se kre tar No go me tnog saveza BiH Jasmin Bakovi} kazao je da mu nije jasno kako je gol man Sto kea Asmir Be go vi} nastupio u ju~era{njoj utakmici prvenstva Engleske protiv Birminghama na gostovanju. Iako je podnijeta prijava protiv Begovi}a i ovog engleskog kluba zbog njegovog neodazivanja pozivu u reprezentaciju BiH za prijateljski su sret sa Me ksi kom u Atlan ti, ~uvar mre`e Stokea branio je ju~e od prve minute. „Na izri~it zahtjev selektora podnijeta je prijava protiv Begovi}a, o ~emu su obavije{teni Komitet za status igra~a FIFA, Engleski fudbalski savez, Stoke, ali i Birmingham. Savez }e u ponedjeljak zauzeti zvani~an stav nakon {to provjerimo kako se desilo da Begovi} brani protiv Birminghama“ re, kao je Bakovi}.
Z. R.

Begovi} nije smio braniti za Stoke!

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

NBA Cavaliersi napokon slavili

Cleveland prekinuo niz od

26 uzastopnih poraza
San Antonio je i dalje jedina ekipa koja nema dvocifreni broj poraza (trenutno imaju devet). No, tome ih je u petak pribli`ila Philadelphia koja ih je savladala na svom parketu 77:71
Ko{arka{i Clevelanda vi{e ne skupljajuporaze, ve}je njihov niz od ~ak 26 poraza (najdu`i ikada u NBA istoriji) okon~an tokom petka nave~er. Cleveland je pobijedio na svom parketu Los Angeles Clipperse 126:119, a za prekid crne serije su morali igrati i dodatnih pet mi nu ta. Po s l j e dnji put je Cleveland slavio dalekog 18. decembra kada su pobijedili New York, a dobili su tek
Borba za svaku loptu

drugu utakmicu u posljednjih 38! Da se serija poraza ne nastavi, potrudio se Mo Williams koji je {est sekundi prije kraja postigao

ko{ za 110:110. U produ`etku je Gibson zabio ~ak devet poena, a sjajno su nastavili igrati Jamison (35 poena, devet skokova), Williams (17 poena i 14 asistencija) i Hickson (27 poena, 14 skokova i sedam blokada) za pobjedu Clevelanda koju su navija~i do~ekali u deliriju. San Antonio je i dalje jedina ekipa koja nema dvocifrenibrojporaza(trenutnoimajudevet). No, tome ih je u petak pribli`ila Philadelphia koja ih je savladala na svom parketu 77:71. Utah je odigrala prvu utakmi-

cu bez trenera Jerrya Sloana nakon 23 sezone i svi su se u dvorani tokom petka nave~er osje}ali ~udno. Iskoristio je to Phoenix koji je pobijedio 95:83 i tako do{ao do {estog uspjeha u posljednjih sedam utakmica. Osmu pobjedu zaredom ostvarili su ko{arka{i Miamija savla dav {i u gos ti ma De tro it 106:92. Mo`emo govoriti da su se tokom utakmice u Detroitu sasvim lijepo zabavljali Dwyane Wade (24 poena, osam skokova i sedam asistencija) i LeBron

Toronto je na svom parketu do`ivio poraz od Portlanda

Reuters

James (16 poena, osam skokova i 10 asistencija). U dvije ve~eri zaredom Lakersi su ostvarili dvije vrijedne pobjede po Istoku. Nakon slavlja u Bostonu trijumfovali su i u Madison Sqaure Gardenu pobijediv{i New York 113:96. Prvake je predvodio Kobe Bryant sa 33 poena i 10 skokova. NBA liga, petak: Charlotte New Jersey 89:94 (Wallace 20p, 9s - Lopez 31p, 11s, Humphries 15p, 14s), Toronto - Portland 96:102 (Bargnani 29p, 6s, 4a Aldridge 37p, 10s, Rudy 23p), Orlando - New Orleans 93:99 (Howard 20p, 17s - Green 24p, West 17p, 17s, 4a), Indiana - Minnesota 116:105 (Granger 19p, 6s, Jones 19p - Love 22p, 15s), Philadelphia - San Antonio 77:71 (Holiday 27p, 5s, Hawes 13p, 8s Duncan 16p, 13s), Cleveland - LA Clippers 126:119, produ`etak (Jamison 35p, 9s, 4a, Williams 17p, 14a - Griffin 32p, 13s), Detroit Miami 92:106 (Gordon 16p, 7s Wade 24p, 8s, 7a, James 16p, 8s, 10a), Memphis - Milwaukee 89:86 (Conley 23p, 5s, 8a, Gay 14p, 10s - Salmons 18p, 5s, 6a), New York - LA Lakers 96:113 (Felton 20p, 7a - Bryant 33p, 10s, Gasol 20p, 6s), Utah - Phoenix 83:95 (Williams 19p, 8s, 14a - Nash 18p, 10a, Warrick 16p, 6s, 3a).

Polufinale Futures turnira u Antaliji

ITF Challenger turnir

[etki} zaustavljen
Bosanskohercegova~ki teniser Aldin [etki} nije uspio da se plasira u polufinale Futures turnira u Antaliji, vrijednog 10.000 dolara. [etki}a je u ~etvrtfinalu pobijedio 23-godi{nji ruski teniser Ivan Nedelko sa 3:6, 3:6. [etki}u je ovo bio prvi turnir u novoj sezoni.

Poraz Mervane Jugi}-Salki}
Najbolja bosanskohercegova~ka teniserka Mervana Jugi}-Salki} nije uspjela izboriti nastup u ~etvrtfinalu ITF Challenger turnira u Rancho Mirageu(California, SAD), vrijednog 25.000 dolara. Jugi}-Salki} je u drugom kolu pora`ena od 23-godi{nje Japanke Shuko Aoyana sa 2:6, 3:6.

Sistematizacija u N/FSBiH

Nema vi{e mjesta za Muniba U{anovi}a
Pripreme Sarajeva u Turskoj

U ponedjeljak protiv Amkara
Nastavlja se Liga prvaka

Mo`e li Arsenal zaustaviti Barcelonu?

50

SPORT

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

an da har sta za u nje ma~kom Garmisch-Partenkirchenu u subotu je bila doma}in utrci spusta skija{a na Svjetskom prvenstvu. Novi slavljenik je Kana|anin Erik Guay, koji je do najve}eg uspjeha u karijeri stigao s vremenom od 1:58.41 minuta. Kanadski skija{ je najbolje odradio sve zamke na stazi, te je osvojio prvu medalju na velikim takmi~enjima. Dosad je Guay kao uspjehe pam tio tri po bje de u Svjet skom kupu, kao i mali globus u su per ve le sla lo mu pro {le se zone. Guay je tek drugi Kana|anin u istoriji koji je osvojio naslov svjetskog prvaka u spustu, prvi je prije dvije godine u Val d’Ise reu osvo jio John Ku~era, a kao i tada, tako je i ove subote srebrnu medalju uzeo iskusni 36-godi{nji [vicarac Didier Cuche. [vicarac je za pobjednikom za os tao 32 sto tin ke, a tre}e mjes to i bron za nu me da lju uzeo je Italijan Christof Innerhofer, skija{ koji je prije nekoliko dana postao svjetski prvak

K

SP U SKIJANJU Zlato ostaje u Kanadi

GUAY NOVI
spusta{ki kralj
[vicarac Didier Cuche odbranio je srebro sa pro{log prvenstva, a tre}e mjesto i bronzanu medalju uzeo je Italijan Christof Innerhofer, koji je prije nekoliko dana postao svjetski prvak u superveleslalomu • Bh. predstavnik Igor Laikert, utrku je zavr{io na 43. mjestu

Reuters

Zaustavljanje u cilju je bio veliki pro

blem

Cuche, Guay i Innerhoffer na pobjedni~kom postolju

Reuters

u superveleslalomu. Na nesretno ~etvrto mjesto plasirao se Austrijanac Romed Baumann, dok je peti bio Norve`anin Aksel Lund Svindal, koji je velikom brzinom uletio u cilj, te gadno udario u za{titnu ogradu. Ozbiljnije povrede je izbjegao, ma kar se ~ini lo da je do`ivio lagani potres mozga budu}i da je nakon svega mogao hodati i dr`ati ravnote`u tek uz pomo} dvojice ~lanova norve{kog stru~nog {taba. Spomenimo i to da su pored norve{kog skija{a, i mnogi drugi imali problema sa zaustavljanjem u ciljnoj ravnini te su zavr{avali u za{titnoj ogradi. Bode Miller okon~ao je spust na tek 15. poziciji, Klaus Kroell bio je tek 11, dok je Michael Walchhofer na svom posljednjem SP-u doskijao do sedmog mjesta na utrci spusta. Odli~an rezultat za Sloveniju ostvario je Andrej [porn, uz kona~ni plasman na {esto mjesto utrke. Bh. predstavnik Igor Laikert, utrku je zavr{io na 43. mjestu sa zaostatkom od 10.29 sekundi za pobjednikom, a do cilja nije stiglo sedam takmi~ara. Na Svjetskom prvenstvu u Garmisch-Partenkirchenu danas svoju utrku spusta voze i skija{ice. SP, spust (M): 1. E. Guay (Kanada) 1:58.41, 2. D. Cuche ([vicarska) +0.32, 3. C. Innerhofer (Italija) +0.76, 4. R. Baumann (Austrija) +1.10, 5. A. Lund Svin dal (Nor ve {ka) +1.42, 6. A. [porn (Slovenija) +1.84, 7. M. Walchhofer (Austrija) +.87, 8. J. Clarey (Francuska) +1.94, 9. B. Feuz ([vicarska) +2.06, 10. A. Hoffman ([vi car ska) +2.07... 43. Igor Laikert (BiH) +10.29...
A. MEHANOVI]

Hokej

Stari Grad bolji od Ilid`e
Hokeja{i ekipe Stari Grad pobijedili su tim Ilid`e 2010. rezultatom 4:2 (1:1,1:1, 2:0) odigranoj u petak na klizali{tu OC Zertra u utakmici 3. kola Savezne lige hokeja na ledu BiH (BHL) u sezoni 2010/11. HK Stari Grad nastupio je u sastavu: ]apin, Mrkva, Prolaz, Ahato vi}, Su lej ma no vi}, Lon don, Ha li lo vi}, Had`i}, S. Zaimovi} i Toki}, dok su za Ilid`u 2010. godine igrali: Pribi{i}, Hod`i}, Ceri}, Brdari}, Osmanovi}, Kesten, Merdan, Logo, Haseta, E. \elki}, [ordalija i Leme{. Golove su postigli: 0:1 - ^ordalija (7), 1:1 - London (9), 2:1 - London (24), 2:2 - ^ordalija (25), 3:2 - London (36), 4:2 - Mrkva (37). U ovoj izuzetno fer utakmici izvrsnom igrom istakli su se Antony London i Adnan Mrkva (Sta ri Grad), te ^or da li ja (Ilid`a 2010). Kapiten HK Stari Grad Adnan Mrkva prokomentarisao je igru svoje ekipe, istkav{i: “Nakon nekoliko slabih re zultata uspjeli smo po bi je di ti. Po me ni je Ilid`a naj bo lji tim prvenstva, mada to tabela ne pokazuje. Ostalo je jo{ puno da se igra u prvenstvu i zato je pitanje ovogodi{njeg prvaka jo{ otvoreno“.
G. V.

Ko{arka{ki Kup BiH

Bosna i [iroki u finalu
Ko{arka{i [irokog i Bosne danas }e odigratifinalniduelKupa BiH, nakon{to su u polufinalnim susretima savladali svoje protivnike. [iroki Brijeg, ina~e doma}in zavr{nice, rezultatom 104:100 slavio je u duelu protiv Igokee i to nakon produ`etaka, dok je Bosna s 85:76 bila bolja od ^apljine. Susret izme|u [irokog i Igokee donio je superzanimljiv fini{ regularnog dijela (88:88). [iroki je imao prednost od tri poena (88:85) u posljednjih pet sekundi, ali je [temberger napravio neiskusan prekr{aj nad Chaseom iza linije za tri poena, a Amerikanac je realizovao sva tri slobodna bacanja i donio produ`etke svom timu. Ipak, u dodatnih pet minuta vi{e `ivaca imali su doma}i igra~i, koji su se na krajuzaslu`enoplasirali u finale. Tako su [irokobrije`anidobilipriliku da preddoma}om publikom poku{aju osvojiti naslov prvaka u Kupu, kojeg brani upravo Bosna, koja je te{kom mukom stigla do finala. Studenti su na poluvrijeme oti{li sa 11 poena prednosti (41:52), koju su u nastavku umalo prokockali. Ko{arka{i ^apljine, naime, nisu se predavali, pa su

^apljina - KK Bosna 76:85 (41:52)

Foto: Sportsport.ba

Dvorana: GSD Pecara. Gledalaca: 1.000. Sudije: Zurapovi}, Kralj,Mari} ^APLJINA: Bla`evi}, Zdravkovi} 6, Rimac 24, Leri} 2, Brki} 25, Gligora 8, Gali} 5, Mati} 6, Jel~i}, Jurkovi}, Jel~i} Mario, Pervan. Trener: Hrvoje Vla{i}. BOSNA: Radi} 2, Hod`i} 7, Hot, Batina 9, Damjanovi} 4, \urasovi} 18, ^amd`i} 8, Demi}, Rahimi} 13, Kru{lin 2, Muji}, Pa{ali} 22. Trener: Dejan Pare`anin.

Bosna je rezultatom 85:76 savladala ^apljinu

preokrenuli rezultat u svoju korist. Tako je sedam minuta prije kraja na semaforu stajalo 68:67 za ^apljinu, nakon ~ega na scenustupakapitenBosnePa{ali}, ko-

ji posti`e pet uzastopnih poena i vra}a studentima prednost, koju do kraja nisu ispu{tali iz ruku. Kod Bosne najefikasniji su bili Pa{ali} sa 22, te \urasovi} sa 18 poena, dok su kod ^apljine naju~inkovitiji bili Brki} sa J. Li. 25, te Rimac sa 24 poena.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru sa centralnim grijanjem, na Vratniku. Mob. 061/541-016. IZDAJEM gara`u kod DZ Omer Masli}. tel. 032/222-632 i 062/548-929. VE^I jednosoban stan luksuzno opremljen, novija gradnja, centar, zaposlenim samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM ~etvorosoban stan u Ljubljanskoj ulici, porodici ili studenticama. tel. 033/210-433 i 061/069-257. ATRAKTIVAN poslovni prostor 27m2 + 8m2, Trg heroja, centralna pozicija. Mob. 061/390-748. IZDAJEM samcima dvije sobe u trosobnom stanu, zaseban ulaz, dnevni boravak, centralno plin, kod FDS Pofali}i. Tel. 033/657-979. IZDAJEM poslovni prostor na Marijin dvoru, 84,2m2, prizemlje I sprat, 4 prostorije, poseban ulaz direktno sa ulice. Tel. 033/204-524. U STROGOM centru izdajem namje{ten namje{ten stan 90m2, V sprat, bez lifta, sun~an, velika terasa, eta`no grijanje na gas. Mob. 0611/908-587. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samcima ili bra~nom paru, bli`e centru. Mob. 061/358772. U MIRNOM i sun~anom dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, centralnio grijanje, povoljno. tel. 033/225-074 i Mob. 061/252-782. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Kova~i}i-Zagreba~ka, cijena 400 KM. Mob. 061/314-641. IZDAJEM trosoban stan 70m2 na Breci, extra ura|en, 400 eura. Ucijenu ura~unate sve re`ije. Molimo da se jave zaposleni ili stranci. Mob. 061/573640. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. Tel. 061/573-640. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci, 32m2. Tel. 033/542-623 IZDAJEM dvosoban namje{tan stan u blizini Medicinskog fakulteta. Tel. 033/213-958 posliej 16 sati. TROSOBAN namje{ten stan, privatna ku}a, Ilid`a kod Termalne rivijere, eta`no, parking. Mob. 061/319-589, 629-932. JEDNOSOBAN namje{ten stan, ^. vila I, na du`i rok. Tel. 658726 i 061/228-055. IZDAJEM sobu na Ko{evu, centralno, uz bolnicu. Tel. 033/217-185 iza 16 sati. IZDAJEM jednosoban na Grbavici, pogodan za dvije studentice. Tel. 063/918-909. IZDAJEM dvokrevetnu sobu studentima. Konforna sa upotrebom kuhinje i kupatila. Tel. 066/703-735. IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e, parking. Tel. 062/527-254. IZDAJEM u Isto~nom Sarajevu mali jednosoban namje{ten stan, na du`e vrijeme. Mob. 061/904-465. VLA[I], februar apartman za 4 osobe 100 KM ili apartman i 5 kreveta za 5 osoba 200 KM dan, cen. grij. parking. Mob. 061/214-868. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu blizina studentskog kampusa, centralno grijanje, televizija. Tel. 033/652-293. IZDAJEM dva kancelarijka prostora po 30m2 u strogom centru. Mob. 061/205-235. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^engi} Vila I, na du`i rok. Tel. 658-726 i Mob. 061/228-055. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, centar, ul. D`id`ikovac br. 19, sve novo, 800m2. mob. 061/205-235. NAMJE[TEN jednoiposoban stan, Centar. 061/206-115, iza 15 sati. IZDAJEM pos. prostor 18m2, plato centar Skenderija C-36, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145122. TRA@IM cimerku, Ciglane. Tel. 200-530. IZDAJEM poslovni prostor u centru Semizovca za sve vrste djelatnosti. Tel. 061/250-751. IZDAJEM adaptiran stan sa centralnim grijanjem na du`e vrijeme Grbavica 1 kod pijace, 40m2. Tel. 061/214-856. IZDAJEM stan 84m2, prazan, eta`no grijanje, nov, Ul. Zelenih Beretki 12. Tel. 062/666-472. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. DVOSOBAN stan, Ba{~ar{ija, stan sa gara`om, Vele{i}i, ku}a u nisu sa gara`om, Ko{evo, ku}a tri eta`e-prazna, Bjelave. Mob. 061/177-711. STAN 145m2, M. dvor, opremljen, stan 54m2, D`. Bijedi}a, opremljen. Mob. 061/177-711. IZDAJEM dva stana po 80m2, Ul. H. Polovine-Breka, namje{teni, cen. grij. ba{ta. Mob. 061/182-128. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, ul. Kulina bana, I sprat, svi priklju~ci za internet, video nadzor, klimatizirano. Mob. 061/573-640. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM-prodajem, poslovne prost. u Ferhadiji, 100 i 165m2, za sve namjene, povoljno. Mob. 061/350-448. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497-350, 033/513-439.

nedjelja, 13. februar 2011. godine
IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. KOMFORAN dvosoban stan, blizu Skenderije, izdajem. Mob. 061/211-945. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu, II sprat, opremljen sa terasom 46m2, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. PRODAJEM zemlju na moru 420m2 u [ibeniku — Ra`anj. Mob. 061/172-997. PRODAJEM jednosoban stan 36+4m2/7 sprat, Ul. Juki~eva, cijena 86.000KM. Tel. 062/182876. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869396. PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku~nice papiri 1/1, novogradnja. Tel. 062/671-097. KU]A u Poti~elju-Polju, dunum zemlje pod vo}kama+gara`a, cijena fiksna 120.000 KM. Mob. 061/222-295. STAN 79m2, Centar, Ul. Jezero, prizemlje, pogodno za pos. prostor, 2.200 KM/m2. Mob. 061/222-295. STAN 80m2, Centar, Alipa{ino 16/III, eta`no, cijena fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/222295. PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a sa poslovnim prostorom uz samu cestu za Kiseljak Gladno Polje. tel. 062/577-638. STAN centar Mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299911. STAN, Marijin dvor, 83m2 i 86m2, ul. Kranj~evi}eva. Mob. 061/299-911. STAN troiposoban, ul. Envwera [ehovi}a. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor, M. Preloga, stomatolo{ka ordinacija. Mob. 061/299-911. VI[E placeva za gradnju na podru~ju grada od 500m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, kova~i 150m2, gara`a, poslovni prostor. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 57m2, 105m2, ul. Had`iidrizova. mob. 061/299911. POSLOVNI prostor, centar, 40m2, 150m2, 180m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2, 69m2 i 90m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM na Vracama troiposoban stan 91m2, I sprat, eta`no grijanje, velika terasa, 120.000 eura. Tel. 061/165-294. PRODAJEM su Hrasnom Ul. Olovska kod pekare AS dobar dvosoban 57m2 II sprat, plin, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM dvosoban stan, Dobrinja II, 3 sprat. Tel. 200837. CENTAR, Marijin dvor, jednosoban 40m2, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 8. Tel. 061/132327. PRODAJEM stan kod Vje~nice, Ul. A. [ahinagi} 60m2, dvoiposoban, III sprat, 130.000KM. Tel. 061/202-305.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM trosoban stan 73m2 u centru za manji, centar — Novo Sarajevo. Mob. 061/557442. MIJENJAM stan 52m2 na Grbavici za manju garsonjeru. Mob. 065/021-556. MIJENJAM dvosoban stan u Zenici za isti u Doboju. Tel. 032/404-795. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

PRODAJA
CENTAR, prodajem dvosoban stan 96m2, na ^obaniji, papiri uredni, odmah useljiv. Mob. 061/183-669. PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. PRODAJEM dvosoban top-renoviran stan, gornje Ciglane, 48m2+balkon, PVC, gas, 2 sprat, 58.000 eura. Mob. 061/486-739. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2, za 300.000 KM. Tel. 058/483-561. KU]E: Vasin-Han, Vratnik (Hendek-d`amija) Gazin-Han i Bjelave, vikend ku}e: Pale (Potoci, Kriva}e, Gornji Pribanj, Centar, zemlji{te: Kasindo4.000m2, Ilid`a 6 dunuma. Mob. 066/488-818. DOBRINJA-49, 55, 68m2, Breka-72m2, Mejta{-54m2, Alipa{ino polje-53, 59, 77m2, ^engi} Vila-64m2, Isto~no S-55m2, Marindvor-39 i 121m2, Grbavica54m2 i 131m2, Hrasno 59m2. Mob. 061/375-787. DONJE Ciglane, 73m2/III, plus dvije terase, 208.000 KM, 76m2/II, + adaptiran 245.000 KM. Tel. 269-835. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stan-ku}u, nizovi u Lu`anima na Ilid`i, prizemlje i sprat, gara`a i ba{ta. Mob. 061/222-465.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i opremljena kafiterija, centar, Novo Sarajevo. Mob. 061/532-450.

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 65m2 u centru Sarajeva, pogodan za predstavni{tva, ljekarske ordinacije isl. Mob. 061/344-365. IZDAJEM namje{ten stan, sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, moderno ura|en za vi{e namjena, Ul. Azize {a}irbegovi}, preko puta Robota. Mob. 061/265-367. IZDAJEM garsonjeru, Bjelave 21. Mob. 061/356-535. IZDAJEM gara`u u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi}, kod Seleks pumpe. Tel. 033/259-590 zvati od 8 do 16 sati. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, preko puta op{tine Centar. Mob. 061/150-019. TROSOBAN namje{ten stan u privatnoj ku}i, Ilid`a, kod Termalne rivjere, eta`no, parking, satelit. Mob. 061/319-589 i 629932. IZDAJEM dvosoban stan povoljno, 50m2, namje{ten, kof Katoli~kog centra, ul. Nikole Ka{ikovi}a. Mob. 061/130-194.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. PRODAJEM stan u N. Sarajevu 92m2, III kat, Grbavica. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Bolni~ka 78m2, 69m2 i 90m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2, 62m2, 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM-izdajem pos. prostor 125m2, kod Fisa. Mob. 061/177-711. STAN 115m2, 5 sprat, Dalmatinska, stan 70m2, Jadranska. Mob. 061/177-711. STAN 43m2 i 91m2 Skenderija, 83m2 A. Bu}e, 60m2 Ciglane. Mob. 061/177-711. STAN 60m2, 5 sprat, K. brdo, komplet adaptiran, 115.000 KM. Mob. 061/177-711. STAN 38m2, [vrakino, 54m2 ^engi} Vila, 31m2 Vi{njik, stanovi novi na Stupu od 58m2. Mob. 061/177-711. ISTO^NO Sarajevo 62m2, novogradnja, 54.000 KM. Mob. 061/177-711. VOGO[]ANSKA petlja, 1,5 dul. gra|. zemlji{ta. Mob. 061/019-236. STAN 68m2-gara`a kod Pivare, 83m2-gara`a Ciglane, 66m2-D. Ozme, 52m2, D`id`ikovac. Mob. 061/177-711. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. STAN 66m2/4 spr. D. Ozme, 83m2/4 spr. gara`a, Ciglane, 68m2/1 spr. gara`a kod Pivare. Mob. 061/177-711. KU]A sa 2 dunuma zemlje, Bare, ku}a sa2 dunuma zemlje, Breza, ku}a na 3 eta`e, Bistrik.Kamenica. Mob. 061/177711. HRASNO brdo 2 dunuma zemlje, urbanist. dozvola, Vogo{}anska petlja 1,5 dunum. zemlje sa urbanisti~kom. Mob. 061/177711. PRODAJEM ku}u u S. Gradu 200m2 na 300m2 placa Kova~i. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru 83m2, 77m2 Ciglane. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Gabelina 83m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Hrasnom 53m2, 82m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru M. Tita 121, 147m2. Tel. 061/299911. GRA\EVINSKO zemlji{te na podru~ju grada od 500m2 do 5.000m2. mob. 061/299-911. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM manju ku}u, oku~nice 150m2, Stari grad. Mob. 061/358-772. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlju i {umu za sje}u. Mob. 062/688-855. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM stan 79m2 u Hrasnom kod robota. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 44m2 u Bu}a potoku kod apoteke, II sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na Ba{~ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji, Kova~i. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici kod [opinga, III asprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inu, Trg Me|unarodnog prijateljstva, VI sprat i 80m2 na XV spratu. Mob. 065/021-556. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658.

53

PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 061/199-845. PRODAJEM stan 70m2, Kotromani~eva, Marijin Dvor, I sprat, plin i parking, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. CENTAR — Ciglane, 94m2, ~etvorosoban stan, I spratz, dobar pogled, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526 i 033/668-802. PRODAJEM ku}u na Babi}a Ba{ti — Alifakovac, ba{ta, gara`a. Mob. 061/865-158. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM plac 1000m2, ravan, sun~an, 1/1, dozvoljena izgradnja, kod Upijevog vo}njaka, povoljno. Mob. 062/577-638. PRODAJEM vikendicu 65m2 sa placom 600m2, 1/1, sun~an, ravan, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577638. PRODAJEM noviju vikendicu 65m2 na placu 1665m2, 1/1, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577-638. ATRAKTIVNA lokacija, Zmaja od Bosne, kod hotela Bristol, adaptirani stanovi 65m2 i 40m2, lift, cen. grij. parking. Mob. 062/055-445. NI[I]I, prodajem 21.000m2 {ume, 300m od regionalnog puta Semizovac — Olovo. Mob. 061/166-612. GRBAVICA — [oping, troiposoban stan, 85m2/2.100 KM, renoviran sa gara`om. Tel. 033/617742 i 061/964-797. PRODAJEM garsonjeru 27m2, I sprat, centr. grijanje kod Dr`avne bolnice, 63.000KM. Tel. 061/205-235. U STROGOM centru prodajem stan 90m2, V sprat bez lifta, sun~an, velika terasa, eta`no grijanje na gas. Mob. 0611/908587. KOD bolnice Ko{evo, stan 63m2, II sprat + 2 balkona, centralno grijanje, ul. Kranj~evi}eva kod Dr`avne bolnice stan 54m2, I sprat. mob. 062/156-882. ^ENGI] Vila, 54m2, adaptiran, klima + kuhinja, plakari, 110.000 KM, Velanin neboder, 48m2 + balkon ustaklje, XV sprat, 90.000 KM. Mob. 061/079-751. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10 x 12m sa oku~nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Mob. 061/304-599 i 033/665-419. PLAC U Rajlovcu, ulaz u Zabr|e, 3.000m2 + 3 devastirane ku}e. Mob. 061/460-150. PRODAJEM dvosoban stan 47m2, Grbavica kod [oping, ul. Behd`eta Muteveli}a 31/3, 1/1. Mob. 062/609-662. STANOVI, 111m2, 94m2, 75m2, 87m2, 80m2, 54m2, 40m2, 39m2, 34m2, 26m2, 106m2, 72m2, 117m2, 154m2, 53m2. Mob. 061/460-150. KU]E, Pofali}i dvije eta`e + dva p.p. Alifakovac p+s+gara`a, ku}a u Tuzli na tri eta`e + dva restorana + 900m2 ba{te. Mob. 061/460-150. MEJTA[, ul. Sepetarevac, trosoban 66m2, I sprat, starija gradnja. Mob. 061/205-235.

HRASNO, Aleja lipa, 53m2, renoviran, ugradbena kuhinja, ameri~ki plakari, PVC stolarija. Mob. 061/205-235. GRBAVICA, 80m2 [oping, `uti neboderi, odli~an, 2 lifta, 15 sprat + gara`a, 80.0000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, 106m2, Petrakijina kod Lovca, II sprat, odli~an. Mob. 061/205-235. MARIJIN dvor, ul. Valtera Peri}a, 100m2, IV sprat, potkrovlje, odli~no stanje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. MARIJIN dvor, ul. Kotromani}eva, 116m2, II sprat, odli~an + 2. gara`na mjesta. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, II sprat, odli~an + gara`a. Mob. 061/205235. CENTAR, strogi 40m2, jednoiposoban, I sprat, sre|en, sve novo. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ili mijenjam garsonjeru u Sarajevu - Mejta{ za stan u Banja Luci, Nikole Ka{ikovi}a 7/II, II sprat, cg, 24m2 s balkonom. Tel. 065/589-171. PRODAJEM stan na Aneksu, 60m2. Mob. 061/508-404. PRODAJEM ku}u, [vrakino, V. ^ur}i}a 133, 100.000 KM. Mob. 061/508-404. PRODAJEM 3,8 dunuma plodne zemlje (mo`e i manje) Krivoglavci — Vogo{}a. pogled na Betaniju. Mob. 063/639-691. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079751. POLJINE, devastirana vikendica sa svom infrastukturom na placu od 2.847m2. Tel. 033/204119. PRODAJEM stan 46m2, Novo Sarajevo, 90.000 KM, cijena nije fiksna. Mob. 061/551-239. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom u Zenici, cijena 55.000 eura. Tel. 062/932-695. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 1016h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224896.

PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643099, 062/375-733. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM trosoban stan i ku}u u Zenici i vikendicu na Vla{i}u. Tel: 061/528-032. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800. PRODAJEM mladu nivu crna, ugra|en plin. Mob. 061/211-945. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531996 i 062/693-470. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM novu zadnju karambolku, komplet za Hundai Akcent. Mob. 061/915-123. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM Peugeot 406m2, benzin, 2,0l, 2002. god. puna+dodatna oprema, registrovan do nov. 2011. god. Mob. 061/212-267. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elek. brija~e Braun, Iskra i Ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM nov mu{ki sat Tisot Kronograf, pla~en 660 KM za 300 KM. Mob. 062/463-047. PRODAJEM povoljno nov `enski zimski kaput i ortopedske cipele, povoljno. Tel. 066/139-341 ili 033/525-098. GROBNO mjesto sa spomenikom, Sv. Marko, 12.000 KM. Mob. 061/548-351. PRODAJEM sliku Voje Stani}a iz 1972. ulje 30 x 31cm. Mob. 061/709-593. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate za brijanje. Mob. 061/323-906. ORIGINAL ru~ni sat sa narukvicom „ Swatcc“ 826, cijena 100 km. Tel. 062/315-540. PRODAJEM 061/802-650. klavir. Mob.

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM pos. prostor u Novom Sarajevu do 50m2 prizemlje ili I sprat. Tel. 061/573-640. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo banka, Privredna banka i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna potra`ivanja, dionice svih firmi i fondova, pla~amo najbolje, isplata i dolazak odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM stare njema~ke marke i austijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM dva starinska o~uvana kau~a. Mob. 061/268230. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM trosoban ili ve}i stan u Doboju, do 2 sprata. Mob. 066/948-117. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526-918. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna potra`ivanja i dionice svih firmi i fondova, najbolje pla~amo, isplata i dolazak odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, vrlo povoljno. Tel. 061/268-892. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice Bayer. Tel. 461-002. contour

PRODAJA
PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443-939, 061/274-062. TROSOBAN stan 70m2/IV+2 lo|e, et. plin. grij. Grbavica I, pored [umarskog fakulteta, 2.000 KM/m2 sa porezom. Mob. 061/893-610. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji uz doplatu, troiposoban stan 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Mob. 062/606-831, 450-976. BREKA, stan 70m2, 3 sprat, I. Mujezinovi}a, 230.000 KM. Mob. 062/316-379.

TEHNIKA
PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646281. PRODAJEM ugostiteljski fri`ider za pivo, gril za pe~enje pili}a na plin. Mob. 061/375168. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074. ELEKTRI^NA grijalica na to~ki}ima ja~ine 3 kw, cijena 50 KM. Mob. 062/315-540.

FIRMI TIMEX d.o.o. potrebna mla|a `enska osoba na poslovima stru~nog saradnika. Obavezno poznavanje rada na ra~unaru, a prednost visoka stru~na sprema, organizacione sposobnosti i poznavanje engleskog ili njema~kog jezika. Mob. 062/693-410. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. ZAPO^NITE sopstveni posao „knjigom“ eteri~na ulja, stotinjak razli~itih tra`enih proizvoda. Tel. 032/244-417. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne — tende. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i Mob. 061/131-447. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201 Ismo. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688855. INSTRUKCIJE Italijanskog za srednjo{kolce povoljno dajem u mom/va{em stanu. Tel. 213-968 uve~er. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466093.

VOZILA
PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. KIA 210, 2004. godina, 1.6 benzin, 4 vrata, metalik siva, pre{la 65.000 km, cijena 5.900 KM do registracije. Mob. 062/600-111. WV JETTA, VR 6, 2001. godina, 2.8 benzin, full oprema, ko`a pre{la 135.000 km, cijena 8.400 KM do registracije. Mob. 062/600-111. PRODAJEM Opel Korsu Swing 1997. godina, registrovana do 23. jula 2011. godine, 160.000 KM, crvena boja, 5 vrata, cijena 4.250 KM. Mob. 061/222-295. SUZUKI Grand vitara 2007. godina, automatik, full oprema, pre{la 48.000 km, cijena 21.900 KM do registracije. Mob. 061/715-746. TOYOTA Corola 2006. godina, 1.8 T, benzin, full oprema, crna limuzina, pre{la 66.000 KM, cijena 14.700 KM. Mob. 061/715746. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran za 15.000 KM sa rezervnim djelovima. Tel. 058/483561. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM golf II,1986. godina, 1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel. 061/102-390. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. KAMION korpa 12m, iveco 3510, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357.

PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM plinsku pe} Maju, za grijanje. Mob. 061/740-273, 440-727. ULJE na prirodnoj bazi lije~i reumu, i{ijas i sva ostala ko{tana oboljenja. Tel. 033/463-306 i 061/149-388. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

OSTALO
PRODAJEM portabl ma{inu za kucanje, u vrlo dobrom stanju Unis-Bugojno, 60 KM. Tel. 033/451-946, 061/378-523. PRODAJEM novu, neotpakovanu Chiccovu ljuljalicu (hranilicu) za bebe i stolicu za hranjenje. Tel. 061/205-035. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. VRLO povoljno prodajem `ensku bundu br. 44, prirodno krzno sjeverne lisice, crne boje. Tel. 651-007. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. LE@AJ na rasklapanje i kau~ za spavanje, novo 450 KM. Mob. 062/788-983. PRODAJEM ugaonu iz tri djela konfornu fotelju i bra~ni krevet na podizanje i spu{tanje, sve uvoz iz njema~ke, povoljno. Mob. 062/506-998. PRODAJEM ko`nu garnituru za dnevni boravak i klub sto puno drvo, 3 }ilima i 2. staze, 100% vuna, u odli~nom stanju. Tel. 033/208-893. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

ZAPOSLENJE
POTREBAN `enski frizer. Mob. 063/113-679-

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
S tugom i bolom javljamo rodbini i prijateljima da je 12. februara 2011. u 73. godini preminuo

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je umrla na{a draga majka i supruga

Trinaestog februara 2011. navr{avaju se 4 godine od kako nije sa nama dragi suprug i tata

IVO (ANTE) TOMI] DIVNA BILI]
Sahrana pokojnika obavit }e se 13. februara 2011. godine u 15 sati na groblju ^ati}i. Sahrana polazi ispred kapele na groblju. Misa zadu{nica slu`it }e se u kapeli na groblju ^ati}i.

Vrijeme sahrane bit }e naknadno objavljeno.
1129

O`alo{}ena obitelj: supruga Lucija, sinovi Robert i Anto, k}erka Helena, bra}a Franjo, Marko i Ilija, sestra Jelka, nevjesta Danijela, zet Igor, unu~ad Marina, Martina, Ivan, Tomislav i Ana, obitelji: Tomi}, Tomi~i}, Golmayer, Franji~evi}, Andrijevi}, Mija~, Bileti}, te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. “Blagoslovljen Otac milosr|a i Bog svake utjehe! On nas tje{i u svakoj na{oj nevolji.“
1126

SLAVKO GA[PAR
Sje}anja ostaju vje~no da nas podsje}aju na trenutke provedene zajedno. Tvoja supruga Manda, sinovi Ante i Marinko sa porodicama i k}er Janja sa porodicom. Po~ivaj u miru!
25080

USLUGE
IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. ^UVALA bih dijete, imam preporuku. Mob. 061/228-848. PREVODIM tekstove sa engleskog jezika, cijena 5 KM po stranici. Mob. 061/522-442. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. ^UVALA bih i opslu`ivala iznemogla lica. Mob. 062/569-444. DAJEM ~asove iz konverzacijskog engleskog, osnova mikrora~unara, prijemna, servis. Mob. 062/293-688. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. BRAVAR, po prav ljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. VODOINSTALATER radi povoljno adaptacije i popravke. Tel. 061/222-927. RESTAURACIJA starog namje{ta ja, vrhun ski kva li tet. Tel. 061/488-033. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga, Mob. 061/227-189. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika povoljno do 8 osoba. Tel. 061/903-526. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije, ~as/10KM. Mob. 061/654-941.

IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ARHITEKTA vr{i stru~ni nadzor nad izvo|enjem gra|evinsko zanatskih radova. Mob. 061/566482. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 033/214346. VKV bravar radi ugradnju brava, ptt sandu~i}a, ormaara, stala`a, ramova. Tel. 061/507-683. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266764, 061/108-779. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-458. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika i robe na sve destinacije. Mob. 062/214-690 i 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256376. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. INSTRUKCIJE iz matematike, fakultet i ostale {kole, dolazak na adre su. Mob. 061/536-973 i 033/446-056. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519449. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. MOLER radi sve, uredno, kvalitetno i veoma povoljno. mob. 061/274-872.

PROFESORICA engleskog jezika, sudski tuma~ i prevodilac, dr`i ~asove za sve uzraste, Dobrinja. Tel. 465-958, 062/612-399. INSTRUIRAM |ake i studente iz ma te ma ti ke na A. Po lju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 621-976. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povo ljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 061/359-500. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR-VODOINSTALATER radimo nove i popravljamo stare instalcije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd. ) Tel. 061/132-149. BEBI siterka po potrebi ~uvala bih va{u djecu no}u, dolazak na adresu. Tel. 062/525-268. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516375. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}ansskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551035. VKV stolar vr{i opravke vrata, prozora, kuhinja, tapaciranog namje{taja. tel. 061/863-740.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MU[A (MUJO) BAKAL, ro|. D@ABIJA
preselila na ahiret u subotu, 12. februara 2011, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 13. februara 2011. godine, u 14 sati na mezarju Grivin - Rudo. O`alo{}eni: sin Mujo, k}erke Azra i Samija, brat Mustafa, sestra Zemka, snahe [uhra i Sajma, zetovi Sakib i Enes, zaove D`emila, Fatima, Mu{a i [evka, unuke Merima, Emina, Samra, Denisa, Amina i Nermina, praunuk Rijad, sestri}i, sestri~na, brati~ne, te porodice Bakal, D`abija, Salihovi}, Nuhanovi}, Jusufba{i}, Kuli}, Popara, Pej~inovi}, Biber, Kulovi}, Ogle~evac, Zuko, Nogo, Kova~evi}, Kadrispahi}, Huski}, Sara~, Ra`anica, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Istiklal d`amije na Otoci sa polaskom u 10 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Tri na es tog fe bru ara 2011. navr{avaju se 4 godine od smrti na{eg prijatelja

SLAVKA GA[PAR
Vrijeme prolazi, a sje}anja ostaju da se ne zaborave. Porodica Selimovi}: Abid, [evala, Amina i Emir
25080

Danas se navr{ava 40 dana otkako nije sa nama na{ dragi

NUSRET MUJI^I]

Te{ko je prihvatiti da vi{e nisi sa nama, ali tvoja dobrota i ljubav ostaju zauvijek u na{im srcima. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Muji~i}
1127

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. TAPETAR — Dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. tel. 033/718-405 i 061/156-728.

RAZNO
GRA\ANI Sarajeva, POTRO[A^I gasa, pogledajte na Internetu Web site: http://www.gas-gangrena.com.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga na na{eg dragog

nedjelja, 13. februar 2011. godine SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

KATARINA ZDENKA HABERL

DERVI[A (ALIJA) BOJI^I], ro|. GERIN
preselila na ahiret u petak, 11. februara 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 14. februara 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina Carina. O`alo{}eni: suprug Avdo, sinovi Hamza, Nusret i Ismet, k}erka Fatima, brat Meho, sestre Zlatija i Fazila, zet Hamdija, snahe Belma i Jasmina, unu~ad Adnan, Jasmin, Vedad i Nedim, unuke Sinaja, Nejra, Selma i Jasmina, djever Hasan, zaova Zila, te porodice Boji~i}, Gerin, Trnka, Ze}o, Mulaosmanovi}, ^olpa, Janjo{, Sal~in, [urkovi}, [atara, Pand`o, Had`i}, Tabakovi}, Helji}, Hiro{ i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Soukbunar br. 134.
000

SEADA (ESADA) DURA^KOVI]
13. 2. 1993 — 13. 2. 2011.

Tvoji najdra`i ne}e te zaboraviti. preminula 11. februara 2011. u 91. godini. Sahrana }e se obaviti 14. februara 2011. u 14 sati na gradskom groblju Sveti Josip. O`alo{}eni: k}erke Silvija i Diana, zetovi Dimitrije i Miroslav, snahe Antonija i Maja, unuci Sandra, Darko, Dejan i Lea, praunuci Matin, Mia, Sofija i Filip, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Zmaja od Bosne broj 78
1123

Tvoja teta [uhra, brat Hasan, sestra Esmira, zet Mafko i sestri~na Leona
25087

Trinaestog februara 2011. navr{avaju se dvije godine otkako je prestalo da kuca srce na{e drage majke

HALIDA KULOVI]
13. 2. 2009 — 13. 2. 2011.

SJE]ANJE na na{eg dragog sina i brata

Majko na{a,

SJE]ANJE na moju dragu prijateljicu

tu`an je ovaj dan jer sve sje}a na tebe. Pro|o{e dvije tu`ne godine otkako nisi sa nama. Ne postoji ni utjeha, ni zaborav na tvoj dragi lik i dobrotu koju si nam svima darivala. Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Ponosni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te izgubili. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i neka ti je vje~ni rahmet.

SEAD (MIDHATA) LAGUMD@IJA
13. 2. 1993 — 13. 2. 2011.

Tvoji sinovi Enver i Fikret i k}erka Munevera
25086

Porodica
1089

HIBA MUSLIMOVI]
13. 2. 2010 — 13. 2. 2011.

^etrnaestog februara 2011. navr{it }e se 2 godine od kada nije sa nama

SJE]ANJE S ljubavlju i po{tovanjem,

DU[ANKA MIKOVI] - ZIMONJI]
71210

HAFA ^OLAKOVI], ro|. KAR^I]
13. 2. 2008 — 13. 2. 2011.

Zorica An~i}
Po dobroti }emo Te pamtiti, s tugom i po{tovanjem vje~no sje}ati. Tvoji: brat Goran, sestre Slavica i Verica
AX

TU@NO SJE]ANJE Trinaestog februara 2011. navr{ava se godina od smrti na{e drage majke

Tvoji sinovi: Zlatko i Nenad
1118

Danas, 13. februara 2011. navr{ava se tu`na godina od smrti moje drage

DESANKA PETRI], ro|. JANKOVI]

SJE]ANJE

HIBE MUSLIMOVI], ro|. SIPOVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, kolegica Raba
1056

FRANJO LASTAVEC
Danas se navr{ava godina tuge i bola od kako je prestalo da kuca srce na{e drage i dobre majke na koju smo ponosni {to smo je takvu imali i tu`ni {to smo je izgubili. Tvoja dobrota i tvoj lik vje~no }e `ivjeti u srcima koji su te poznavali i koji su sa tobom `ivjeli, a to su tvoja djeca: Ljiljana, Ratko i Pavle sa svojim porodicama kao i kom{ije i prijatelji. Pomen }e se obaviti danas na groblju Bare u 11 sati.
25069

dipl. ing. el. 13. II 2005 — 13. II 2011.

Sa tugom, ljubavlju i po{tovanjem, njegovi @eljko i Mirjana
1114

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE na na{eg dragog i plemenitog oca

IN MEMORIAM

PREDRAG PE\A HAD@I]
13. 8. 2010 — 13. 2. 2011.

HAKIJU (MUHAREMA) SADIKOVI]A
13. 2. 1975 — 13. 2. 2011.

Dobri ljudi nikada ne umiru — uvijek su u na{im srcima.

“...i nikad ni{ta ne mo`e da vrati ~as sjaja u travi i rasko{ jednog cvijeta.“ Mama
1097

Zahvalna porodica
1065

SJE]ANJE na na{u dragu mamu i majkicu

Danas, 13. februara 2011. navr{ava se pet godina otkako nas je zauvijek napustio na{ voljeni

SUBHIJA (AKIFA) KARAMEHI]
1927 — 2006.

HIBU MUSLIMOVI]
13. 2. 2010 — 13. 2. 2011.

Vrijeme neumitno prolazi, ali uspomene na ljubav i plemenitost zauvijek ostaju u nama. O`alo{}ena porodica
1098

Njen dragi lik osta}e zauvijek u na{im srcima i mislima. Porodica
1111

SJE]ANJE Trinaestog februara 2011. godine, navr{ava se {est mjeseci od smrti sina na{e kolegice Jasne Vasi}

SJE]ANJE na dragu mamu, baku i sestru

TU@NO SJE]ANJE Danas se navr{ava godina od smrti na{e drage i voljene

PREDRAG PE\A HAD@I]
13. 8. 2010 — 13. 2. 2011.

JULIJU (\URE) MR[I]
13. 8. 2010 — 13. 2. 2011.

VERE MICEVSKI
1932 — 2010.

Dostojanstveno nose}i Tvoj crveni {al, Tvoja majka kao da `ivi dva `ivota. Tvoj i svoj. Ali, mi znamo da `ivi samo pola jednog u kojem si Ti, a mi sa njom. Mirno spavaj Pe|a. Kolege Tvoje majke: Tana, Branka, Mithata, Erna, Senka, Goga, Rada, Vlado, Menso, Ceca, Nevena, Mla|a, Milica, Suljo, Dinko, Mirzad, Zoran i Alma
1103

Vrijeme te~e svojim tokom i mora se nastaviti dalje, ali ni{ta ne mo`e izbrisati i umanjiti tragove bola, niti ispuniti prazninu koja je ostala iza Tebe. Tvoji najdra`i: k}erka Dubravka, unuka Darija, sin Goran i sestra Ana Cica
1113

Prazninu u srcu koja je nastala Tvojim odlaskom nadomjestila su lijepa sje}anja na Tvoju dobrotu i plemenitost. Hvala Ti. Tvoji najmiliji
003

Danas, 13. februara navr{ava se 40 dana otkako nije sa nama na{a draga supruga i majka

SJE]ANJE Trinaestog februara navr{ava se 66 godina od smrti mog oca i 65 godina od smrti moje drage sestre

SJE]ANJE

had`i ABDULAHA SKALONJE

FAHRIJE SKALONJA

ABDULAH AVDO HAD@I]
13. 2. 1997 — 13. 2. 2011.

SANIJA [EHI], ro|. PALI]
Ostaje{ zauvijek u na{im srcima i uspomenama. Porodica
1052 001 A

S ljubavlju i po{tovanjem,
Uz du`no po{tovanje rado se sje}am moga oca i sestre. Sin i brat Ahmed sa familijom
25058

porodica

58

PREDAH

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Neko ima pozitivan uticaj na va{e stvarala~ko raspolo`enje. Postoji osoba koja vas podsti~e na kreativne promjene u izra`avanju. Nema potrebe da oklijevate pred novom prilikom, poka`ite da u vama postoji dobra volja. U~inite sve {to je potrebno da privu~ete ne~iju pa`nju ili da uveli~ate svoje emotivno zadovoljstvo. Nalazite se u dobroj formi i pozitivno djelujete na okolinu. Ukoliko vas neko opominje da promijenite pona{anje ili poslovne zahtjeve, prihvatite odre|eni kompromis. Izbjegavajte varijantu ekstremnog pona{anja i pretjeranu razmetljivost pred saradnicima. Preosjetljivo reagujete na sitnice, postoje situacije koje partner do`ivljava na druga~iji na~in. Razli~ito vidite svijet oko sebe. Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. Djelujete duhovito i {armantno. U prepoznatljivom maniru osvajate simpatije na razli~itim stranama ili u susretu s poslovnim partnerima. Uz briljantnu inteligenciju, poka`ite okolini da posjedujete i osobine koje otkrivaju va{u emotivnu stranu li~nosti. Planirajte nova de{avanja koja mogu da zadovolje partnerova interesovanja. Podsti~ite kod sebe vedar duh i pozitivne asocijacije. Neko vam daje do znanja da promijenite pona{anje ili da prihvatite nova pravila u poslovnoj saradnji. U~inite poslovni ustupak i nemojte dozvoliti da vas neko ka`njava zbog razli~itih propusta. Partneru nedostaje samopouzdanje, a vama dobra volja. Ne `elite da se upu{tate u novu raspravu i da ponavljate poznatu pri~u. Slobodno vrijeme posvetite psihofizi~koj relaksaciji, prija}e vam. Djelujete nestrpljivo, ali inicijativa sa va{e strane ne donosi pozitivne rezultate i ne~iju naklonost. Ukoliko vam je stalo da se razlikujete u odnosu na saradnike, morate da prihvatite razli~ite reakcije i komentare. Va`no je da u~inite ono {to osje}ate, jer izbor pogre{ne uloge ostavlja lo{ utisak pred bliskom osobom. Nemojte precjenjivati li~ne mogu}nosti, izbjegavajte stresne situacije. Svjesni ste svojih uticaja ili mogu}nosti, kao i ograni~enja koja pred vas postavljaju saradnici. Ako ne mo`ete da ostvarite sve svoje namjere, va`no je da razmi{ljate selektivno i napravite listu prioriteta. Nema potrebe da izigravate emotivnu ravnodu{nost ili da koristite nove izgovore u dru{tvu voljene osobe. Budite iskreni pred partnerom. Potrebno je da pobolj{ate koncentraciju. Ishitreno donosite procjenu o novoj situaciji na poslovnoj sceni, ali na sre}u dobijate podr{ku okoline. Prepustite bliskim saradnicima da obave te`i dio posla ili da za{tite zajedni~ke interese. Usporite svoj ubrzani ritam. Djelujete raspolo`eno za zabavu. Partner spremno odgovara na va{ poziv i iskreno `eli da vam ugodi. Va`no je da oko vas postoje pozitivni podsticaji, opustite se. Poga|a vas ne~ija nepravda ili koristoljublje u poslovnoj saradnji. Me|utim, va`no je da se stvari zavr{avaju na dobar na~in i bez sukoba. Iznenadite saradnike koji o~ekuju suprotan efekat. Ponekad treba isklju~iti razum, postoji osoba koja vas izuzetno inspiri{e. Nemojte sputavati osje}anja i emotivne `elje. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna. Neko poku{ava da vas navede na svoje poslovne interese, ali vi vje{to izbjegavate uticaje ili nametanje tu|e volje. Pokaza}e se da va{a poslovna taktika donosi bolji uspjeh, nego kriteriji koje koriste va{i saradnici. Ponovo pre{utkujete va`ne detalje o nekim doga|ajima pred partnerom. Ne mo`ete o~ekivati vi{e od onoga {to vam pripada. Prija}e vam vitaminska ishrana. Uvijek postoji na~in ili dobra mogu}nost da vje{to ostvarite ono {to drugi ne mogu. Dovoljno ste sposobni da ostvarite poslovne namjere. Ali niste dovoljno ubjedljivi kada odgovarate na ne~ija provokativna pitanja. Nema razloga da isku{avate ne~ije strpljenje. Prihvatite partnerovu ideju bez suvi{nih pitanja. Osjeti}ete psiholo{ko olak{anje nakon iskrenog razgovora. Imate ubjedljivu pri~u, ali nekome nije stalo da istina koju vi zastupate ispliva na vidjelo. Nema razloga da o~ekujete podr{ku u okolini. Eventualni sukob sa jednom osobom mo`e da preraste u pomalo neprijatnu situaciju ili odre|eni gubitak. Budite dovoljno promi{ljeni u izjavama, uzdr`ite se od nekog vida poziranja ili teatralnog pona{anja pred voljenom osobom. Neko vam nudi dobru poslovnu priliku, ali istovremeno o~ekuje va{u servilnost ili protivuslugu. Nema potrebe da u vama prevladaju negativne emocije, ali nemojte ni potcjenjivati ne~ije intelektualne ili prakti~ne sposobnosti. Va`no je da sa~uvate povjerenje i naklonost u susretu sa voljenom osobom. Nepotrebno preuveli~avate sumnje. Prija}e vam psihofizi~ka relaksacija.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: sakato, iva, it, lirka, voskar, estera, st, ras, n, unutra, mi, a, goleade, t, {z, gardisti, tamo, selers, adamit, ante, mr, enak, ci, pantalonice, ana, obija~, tiskanica, k, inatne, a, ja.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas umjereno obla~no. Poslije podne i uve~er ponegdje slaba ki{a, na planinama slab snijeg. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -3 do 6, maksimalna dnevna od 5 do 11 stepeni C. Sutra obla~no, ujutro na istoku slaba ki{a, na planinama snijeg. U utorak i srijedu umjereno obla~no. Naobla~enje sa ki{om, na planinama sa snijegom koje }e u srijedu poslije podne zahvatiti Hercegovinu, u no}i }e se pro{iriti i na Bosnu. U ~etvrtak obla~no, povremeno sa ki{om, na planinama sa snijegom. U Sarajevu umjereno obla~no. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura -1, maksimalna dnevna 8 stepeni C.

Danas }e ki{a padati u Velikoj Britaniji, Francuskoj, [paniji i Portugalu. Susnje`ica i snijeg o~ekuju se u centralnoj Evropi, kao i u Isto~noevropskoj niziji gdje }e puhati umjeren sjeverozapadni vjetar. Prete`no sun~ano bi}e na jugu Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Moskva sa -12, a najtopliji Atina i Lisabon sa 16 stepeni C. Na Balkanu umjereno do potpuno obla~no, a samo u ju`nim i isto~nim predjelima prete`no sun~ano. Slaba ki{a poslije podne o~ekuje se na Jadranskom primorju, na sjeveru Hrvatske i Srbije. Maksimalna temperatura od 5 do 16 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
CRVENKAPICA NA TA^KE, NAOPA^KE
autor teksta: Aida Pilav, re`ija: Lajla Kaik~ija, scenografija, kostim, kreacija i izrada lutaka: Mirjana ^istopoljski, D`enita Huseinovi}, muzika i efekti: Hamdija Salihbegovi}, Ned`ad Merd`anovi}, autori songova: Aida Pilav, Hamdija Salihbegovi}, Ned`ad Merd`anovi}, igraju: Elma Ahmetovi}, Mario Drma}, Damir Kustura, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, po~etak u 11 sati. srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava. uloge: Nikola Kojo, Bojana Novakovi}, Nikola Rako~evi}... po~etak u 19 sati.

nedjelja, 13. februar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

MURJACI S KLUPE
akcija, avantura, re`ija: Adam McKay, uloge: Will Ferrell, Mark Wahlberg, Derek Jeter, Samuel L. Jackson, Eva Mendes, Dwayne Johnson... po~etak u 15 i 17 sati.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

DILEMA
komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly... po~etak u 20 sati.

BANJA LUKA

KINA
MEETING POINT
JEDNOM BRA]A
dokumentarni, re`ija: Michael Tolajian, sudjeluju: Vlade Divac, Dra`en Petrovi}, Dino Ra|a, Toni Kuko~ po~etak u 19 i 21 sat.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika i skulptura Dejana Pranjkovi}a “Zvuk papirnatog orkestra“ u Sinagogi je otvorena do 25. februara. Do 14. februara otvorena je kolektivna izlo`ba slika i skulptura Mlazovi vremena u glavnoj zgradi Muzeja. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, te etno postavka u Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GALERIJE
BORIS SMOJE
Izlo`ba STUDENTSKI DANI 2010, u saradnji sa Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo i nevladinom organizacijom GLOBAL Development & Consulting Inc. na temu PORTRET GRADA. Izlo`ba obuhvata radove u tehnikama: slikarstvo, grafika, crte` i fotografija.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
BEZ OBAVEZA
komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher, Cary Elwes... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

DINOSAUR
animirani, re`ija: Eric Leighton, Ralph Zondag, glasovi: D.B. Sweeney, Alfre Woodard, Ossie Davis... po~etak u 13 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

CINEMA CITY
GNOMEO I JULIJA 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, glasovi: Ana Vilenica, Amar Bukvi}, Sini{a Popovi}... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba fotografija SARAJEVO Franka Levasseuera iz Francuske, u sklopu festivala Sarajevska zima. Izlo`ba je otvorena do 14. februara, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote.

THE LAST EXORCISM
horor, re`ija: Daniel Stamm, uloge: Patrick Fabian, Ashley Bell, Louis Her thum... po~etak u 14.15, 16.30 i 22 sata.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BEZ OBAVEZA
romanti~na komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher... po~etak u 18.15, 20.30 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba o Trapistima SJAJI MARIJA ZVIJEZDA, za posjete je otvorena do 17. februara. What’s Inside Ideal X? (multimedijalna instalacija, 2010. Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka), mo`e se pogledati do 18. februara. Izlo`ba crte`a Tomislava Perazi}a, akademskog slikara, Za posjete je otvorena do 22. februara 2011. godine.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
ALIBABA I RAZBOJNICI
dje~ija, omladinska i lutkarska scena, autor: Tode Nikoleti}, re`ija: Miroljub Mijatovi}, igraju: Ishak Jalimam, Nejra Serdarevi}, Harun Skender, Kenan Kasum, Vernes [ero, Tahir Kavaz, Ivana Ru`i~i}, Leila [abi}, Aj{a \uheri}, Zerina Pojski}, Sara Muratovi}, Amina Ba{i}, Ajla Valjevac, Adnan Hori}, Haris Had`isejdi}, Adna Hasani}, Lamija Prguda, Amina Hod`i}, Tamara Mili~evi} – Stili}, Sarah Slipac, Izet Omeragi}, Igda Jari}, Amina ]uri}, po~etak u 11 sati.

GNOMEO & JULIET 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, glasovi: Emily Blunt, James McAvoy, Jason Statham, Michael Caine po~etak u 14 i 15.30 sati.

ZENICA

BURLESKA
mjuzikl, re`ija: Steve Antin, uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera, Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci... po~etak u 12.40, 15, 17.25 i 19.50 sati.

RED

MEDVJED YOGI
animirani, avantura, re`ija: Eric Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 16.25 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MEDVJED YOGI
animirani, re`ija: Eric Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 14.30 sati.

KRALJEV GOVOR

BIHA]

UMJETNI^KA BIH
Izlo`ba IVO ANDRI] PISACI/ILI DIPLOMATA, u saradnji sa Muzejom grada Beograda. Autor izlo`be je Tatjana Kori}anac, a mo`e se pogledati do 20. februara. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani, komedija, re`ija: Nathan Greno i Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}, Domagoj Pavin, Ivana Bakari}, Slavko Juraga... po~etak u 10.30 i 12.30 sati.

akcija, re`ija: Robert Schwentke, uloge: Bruce Willis, Helen Mirren, Morgan Freeman... po~etak u 18 sati.

YOGI BEAR 3D
animirani, avantura, re`ija: Erick Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 16.55 sati.

MA^AK U ^IZMAMA
animirani, re`ija: Jerome Deschamps, glasovi: Yolkande Moueau, Louise Wallon, Jerome Deschamps... po~etak u 11 i 13 sati.

KINA
UNA
UPOZNAJTE MALE FOCKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Robert De Niro, Ben Stiller, Owen Wilson, Dustin Hof fman, Erika Jensen, Barbra Streisand, Blythe Danner, Teri Polo, Jessica Alba, Laura Dern, Har vey Keitel... po~etak u 18 i 20 sati.

UPOZNAJTE MALE FOKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Robert De Niro, Ben Siller, Dustin Hof fman, Barbra Streisand, Jesica Alba... po~etak u 12.15, 16 i 20 sati.

drama, biografski, re`ija: Tom Hooper, uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, Derek Jacobi, Geof frey Rush... po~etak u 15.10, 17.35 i 20 sati.

ATELJE ZEC

DILEMA
komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly... po~etak u 18 i 20.15 sati.

Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 13, 18.30 i 21.15 sati.

TURIST
akcija, drama, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany, Timothy Dalton... po~etak u 16, 18 i 20.30 sati.

GABRIJEL

GRAD LOPOVA
akcija, triler, re`ija: Ben Af fleck, uloge: Ben Af fleck, Rebecca Hall, Jon Hamm... po~etak u 17.40, 20.20 sati.

Izlo`ba slika Likovne grupe “AKVAREL3“: “LI^NI RUKOPISI“, otvorena je za posjete do 14. februara. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

GNOMEO I JULIJA 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, glasovi: Ana Vilenica, Amar Bukvi}, Sini{a Popovi}... po~etak u 18.30 sati.

TUZLA

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 12 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 12, 14 i 16 sati.

MUZEJI
BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom,

PIRAMIDA ISTINE
dokumentarni, po~etak u 14 i 20.45 sati.

[I[ANJE
akcija, drama, re`ija: Stevan Filipovi},

GALERIJE

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 13. februar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Bijes u zoru
VESTERN
Re`ija: Tim Whelan Uloge: Randolph Scott, Mala Powers, Forrest Tucker

HIT
20.05
HRT2

Posljednji kineski car

ISTORIJSKI/BIOGRAFSKI
Re`ija: Bernardo Bertolucci Uloge: John Lone, Joan Chen, Peter O'Toole, Ruocheng Ying, Victor Wong, Maggie Han

DANA

11.10
TV1

Godine 1866. u ameri~koj dr`avi Indiani, pod vodstvom bra}e Reno, zapo~ela je velika era plja~ka{a vozova. Otimanje, teror, kra|a i ubijanje bili su njihov na~in `ivota. Film inspirisan stvarnim doga|ajima prati plja~ka{ke pohode prve velike bande koja je harala sredi{njim dijelom dr`ave i utrla put drugima....

Ima{ poruku
ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Nora Ephron Uloge: Tom Hanks, Meg Ryan, Greg Kinnear, Parker Posey, Jean Stapleton

21.15
NOVA

Posljednji kineski car Pu Yi u tre}oj je godini `ivota postavljen na prijestolje i odveden u Zabranjeni grad gdje bez porodice i prijatelja provodi djetinjstvo i ranu mladost. Nikad nije potpuno sretan ni slobodan. Ne smije napu{tati pala~u u kojoj se sve vi{e osje}a kao u zatvoru. Dolazak {kotskog tutora Reginalda Johnstona u njemu budi jo{ ve}u znati`elju za upoznavanjem svijeta, posebno Zapada i zapadnih obi~aja. U {esnaestoj godini `eni se lijepom Wan Yung, ali uzima i k srcu priraslu konkubinu Wen Tsiu. Nakon {to je u me|uvremenu morao abdicirati, prisiljen je napustiti pala~u. Vra}a se u rodnu Mand`uriju koju 1931. okupira japanska vojska. Japanci mu omogu}uju povratak na prijestolje u toj pokrajini, ali ga zapravo koriste kao svoju lutku.

Kathleen Kelly vlasnica je male trgovine dje~ijih knjiga koju je davno osnovala njezina pokojna majka. Iako `ivi s de~kom, uglednim novinarom Frankom, njihova veza je postala monotona. Kathleen tada preko interneta upoznaje neznanca kojeg upoznaje pod druga~ijim imenom...

FILMOVI

Blijedi mjesec
DRAMA
Re`ija: Ljubi{a Samard`i} Uloge: Milan Vasi}, Nemanja Jani~i}, Kalina Kova~evi}, Novak Bilbija, Danica Maksimovi}...

Fantom
AKCIJA
Nasljednik uloge superheroja stanovnika Bengalle mora putovati u New York kako bi sprije~io bogatog ludaka da do|e do tri ~arobne lobanje koje sadr`e tajnu najve}e mo}i.

Krupna riba
12.00 HAYAT
AKCIJA/AVANTURA
^itavog `ivota Edvard Blum bio je ~ovjek velikih apetita, ogromne strasti i nevjerovatnih pri~a. Bluma u njegovim poznim godinama glumi Albert Fini, glumac sa pet nominacija za Oskara. Ekscentri~ni starac ostao je velika zagonetka za njegovog sina Villijama...

Kajmak i marmelada
DRAMA/KOMEDIJA15.20 FTV
[pela i Bo`o, Slovenka i Bosanac, dva su potpuno razli~ita svijeta. Ona je k}i u{togljene gra|anske slovenske obitelji, a on {armantni i otka~eni Bosanac. Njihova ljubav je pred velikim testom nakon {to [peli jednog dana dosadi Bo`ino ljen~arenje i malodu{nost, te ga napusti i vrati se svojim roditeljima...

23.00 PINK

20.10
HAYAT

Sava se vra}a ku}i svojoj `eni Anici. Sa sobom dovodi Dunju, k}erku ro|enu u zabranjenoj ljubavi. Anica zna da je Sava voli i pristaje da bude ma}eha Dunji. Potreban joj je mu`: ne samo zbog ljubavi ve} i kao za{tita na imanju koje poku{ava samostalno da vodi.

FILMOVI

Budnost
TRILER
Re`ija: Joby Harold Uloge: Hayden Christensen, Jessica Alba, Terrence Howard, Lena Olin

23.15
BHT

Tango & Cash
AKCIJA
Iako rivali, Tango i Cash su dva najbolja policajca u LA, {to dovodi do bjesnila lorda droge Yvesa Perreta. Perret `eli da makne Tanga i Casha sa scene, tako da im smje{ta ubistvo agenta FBI-ja na tajnom zadatku. Perretov plan je da ubije Tanga i Casha u zatvoru da bi izbjegao rat s policijom LA. Ali, Tango i Cash su prihvatili nagodbu, zbog ~ega }e biti 18 mjeseci u zatvoru, ali Perret sre|uje da ih prebace u zatvor maksimalne sigurnosti, gdje }e ih mu~iti njegovi puleni...

Dr`'te lopova
22.15 HAYAT
KRIM. KOMEDIJA
Amerikanac John Robie, zvani Ma~ak, povukao se iz posla te mirno i bogato `ivi na francuskoj Rivijeri. Kad se u luksuznom hotelu po~nu doga|ati kra|e na isti na~in na koji je on nekad radio, Robie mora prona}i pravog krivca kako bi dokazao da je nevin. Pritom se na njegovom putu nalaze `ene koje mu, svaka na svoj na~in, poma`u: bogata Jessie Stevens vjeruje u njegovu nevinost; njezina prelijepa, razma`ena k}i Frances ne vjeruje mu ni{ta, ali se bezglavo zaljubi...

08.00 HRT2

Clayu Beresfordu, 22-godi{njem finansijskom genijalcu, bogata{u, potajno zaljubljenom u Sam, sekretaricu svoje majke, iznenada treba transplantacija srca. Nakon {to prona|e donatora, zamoli svog prijatelja dr. Jonathana Harpera da ga operi{e, uprkos protivljenju majke koja `eli da operaciju izvede slavni doktor...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Pozitivna geografija: Vezir, [kobalj i Prva proleterska, zabavni program 07.25 Barimba: Kradljivac, serija za djecu 07.50 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.00 Vijesti 08.05 Misti~ne vode zaljeva Toyama, japanski dok. film 09.00 ZIZ Crvene kapice Mala princeza Tomica i prijatelji Mirjana ^istopoljski, prilog - lutka Kako to Pingu [kola za vampire [oni i njegovo stado La Linea Medo Rupert 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.40 Bolnica Three rivers, 9. epizoda /12/

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Muzi~ki program 06.45 Dru`ina Slatkog potoka, film 08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.24 Mimo i ^arli, crtana serija 09.35 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.46 Svijet divljine, program za djecu 09.57 Miniskule, program za djecu 10.05 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.30 Rimske misterije, serija 11.00 Kvizolog, kviz za djecu 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.05 Ognji{ta, dokumentarni program 13.30 Sviraj ne{to narodno 13.55 Ranjeni orao, serija

HAYAT
07.00 Moj dom 07.30 Fifi, crtani film 08.00 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 2. ep. 08.25 Hlapi}eve nove zgode, crtani film 08.50 Graditelj Bob, crtani film 09.00 Od lutaka do osna`enja - Pogre{na sudnica 09.10 Sirene, crtani film 10.30 Iron kid, crtani film 11.00 Sasuke - Ninja ratnici, 53, 54. i 55. ep. (r) 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Fantom, igrani film 14.30 1001 no}, serija (r6) 17.45 Muzi~ki program 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program

OBN
06.45 Iron Man, crtani film 07.10 Metajets, crtani film 07.35 Johhny Test, crtani film 08.00 Nimboli, crtani film 08.25 Oggy i `ohari, crtani film 08.50 Iron Man, crtani film 09.15 Metajets, crtani film 09.40 ^uvari planeta, Kapric bogova 10.45 Policijska pri~a 2, film 12.15 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Gümüş, serija 14.25 Gümüş, serija

PINK
06.00 Kad krave polude, film 08.00 Prst sudbine 2, film 10.00 Dvor, reality show 11.00 Birajte svoj hit narodna muzika 12.00 Info top info program 12.10 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, infoprogram 14.10 Dvor, reality show 16.00 Info top, info program

08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.15 Be Ha Te bebe 08.20 Ozie Boo, animirana serija 08.25 Muzi~ki program 08.35 Bruklinski most, igrana serija, 16/35 09.00 Debate o debatama: Ljubav 10.00 BHT vijesti 10.10 TV Liberty 10.40 Izazovi poljoprivrede 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 Euroimpuls, magazin (r) 12.45 Obalska stra`a, igrana serija, 38/61 13.30 Izbor automobila godine, snimak 14.55 Miris ki{e na Balkanu, igrana serija, 9/14 (r) 15.50 BHT vijesti 16.00 Smanji Gas!, emisija o saobra}aju 16.25 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.55 Ko{arka (m): Finale Kupa BiH, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Tale, doma}a igrana serija, 6/8 20.55 Kod ku}e je najbolje, show 22.15 BHT vijesti 22.30 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 23.00 BHT sport 23.15 Budnost, ameri~ki igrani film 00.35 Kod ku}e je najbolje, show (r)

Beverly Hills 90210
SERIJA

Zauvijek mlad
SERIJA

13.25

20.10

Glam Blam
ZABAVNI PROGRAM

18.00

Red Carpet
SHOWBIZ MAGAZIN

Dvor
21.45
REALITY SHOW

20.00

13.25 Beverly Hills 90210, 40. epizoda 14.10 Pra{ki student, 2. epizoda 15.10 Vijesti 15.20 Kajmak i marmelada, slovena~ki igrani film 17.00 Anti~ki Rim: Pad Rima, strani dokumentarni program, 6.epizoda 17.54 Dnevnik, najava 17.55 Greh njene majke, 2. epizoda (r) 18.55 Crvene kapice, crtana serija 19.20 La Linea, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, 5. epizoda /12/ 20.55 Nadreality show, 2. emisija 21.25 Na{a mala klinika, 26. epizoda 22.14 Dnevnik, najava 22.15 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 22.50 Dnevnik3 23.10 Magazin LP u nogometu 23.35 Bolnica: Three rivers, 9. epizoda 00.20 Beverly Hills 90210, 40. epizoda

15.10 Robin Hud 2, serija 15.55 U prolazu.... 16.20 Ljubav i moda, film 17.50 Gastronomad 18.10 Miris ki{e na Balkanu, serija serija 19.00 Sudan - djeca ratnici, dokumentarni program 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 Zauvijek mlad, serija 20.45 Crveni udar, film 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sportski pregled 23.30 Magazin lige {ampiona 23.55 Zelena, zelena trava, serija 00.25 Ljubav i moda, film 01.55 Ah, ta planeta 02.15 Dnevnik 2 02.45 Crveni udar 04.30 Ognji{ta, dokumentarni program 04.50 Sviraj ne{to narodno 05.15 Snop

19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e: Zeko rek’o, istra`iva~ko-dokumentar ni program 20.10 Bledi mesec, igrani film 22.10 Sport centar 22.15 Tango i Cash, igrani film 00.00 Betmen 2, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam Blam, zabavni program 03.45 Hayat production, zabavno-muzi~ki program 05.30 Muzi~ki program 05.55 ZMBT profili 06.10 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 55. ep.

15.45 Gümüş, serija 16.55 Gümüş, serija 18.15 Gümüş, serija 18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.10 Gümüş, serija-nastavak 20.00 Ugovor, film 21.45 Red Carpet, showbiz magazin 22.45 Vatreni ring, reality show 23.30 Ljubav prije svega, film 01.15 Vrisak 3, film 03.00 Ugovor, film 04.45 88 minuta, film

16.10 Nemogu}a misija, zabavni program 17.00 Sve za ljubav, zabavni program 18.30 Info top, infoprogram 18.45 City 19.00 Arena B-13, zabavni program 20.00 Dvor, reality show, izbacivanje 22.00 Paparazzo: Lov na poznate, zabavna emisija 23.00 Krupna riba, film 01.15 Zvona nevinosti, film

RTS
12.00 UNHCR - povratak: Kosovo 12.15 Vjerski kalendar (r) 12.25 E-TV, dok. program 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.45 Gastronomad 15.00 Vijesti 15.10 Sat 15.55 Vijesti 16.00 Znanje-imanje 16.50 Rockovnik 17.20 Zadnja ku}a Srbija 17.50 Medijska mre`a srpske dijaspore (r) 18.27 Sasvim prirodno 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Moj ro|ak sa sela, serija 21.05 Bez vize 21.35 Vikend Evronet 22.05 Jelen top deset 23.00 Vijesti 23.05 Uvi|aj, info 23.45 Dnevnik 00.00 Muzi~ki program

RTCG
11.40 11.55 12.00 12.05 12.35 13.05 14.30 14.45 15.20 15.30 15.45 16.35 16.05 16.35 17.00 17.30 18.00 18.55 19.20 19.30 20.00 20.15 21.30 22.00 22.25 22.45 22.55 23.00 23.30 00.00 00.30 Etno Kalendar Vijesti Sat TV (r) Muzi~ki mix Jutarnji Istra`iva~ (r) Pe~at (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzika Art magazin (r) Crno - bijeli svijet (r) Muzi~ki mix [krinja Etno Agrosaznanje Sat spot Kalendar Dnevnik 2 Sat TV spotovi Okvir Sat TV Stereodrom Muzi~ki mix Fle{ sport Kalendar Dnevnik 3 Sat tv (r) Globus Koncertni podijumi

FOX LIFE
07.05 Rokerka Rita, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Kao slu~ajno, serija 09.40 O~ajne doma}ice, serija 11.20 Rokerka Rita, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 Kupidon, serija 13.20 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 14.10 Bratstva i sestrinstva, serija 14.55 Kao slu~ajno, serija 15.40 Ko je Samanta ?, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Rokerka Rita, serija 18.00 Privatna praksa, serija 18.50 Kupidon, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Kao slu~ajno, serija 21.10 Svita, serija 21.50 Prava krv, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 [apat duhova, serija 00.05 Ru`na Beti, serija 00.55 Rokerka Rita, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
06.20 Hrabra nova djevojka, film 08.20 Ne{ Brid`is, serija 09.20 Bra}a i sestre, serija 13.20 Ljubav zauvijek, film 15.10 Mre`a la`i, film

TV1000
06.00 08.00 10.00 12.00 14.00 16.00 18.00 Mo`da beba, film Pokemon heroji, film Pametnjakovi}i, film Mo}ni vjetar, film End`i, film Muljatori, film Englez koji se popeo na brdo, a si{ao sa planine, film

EUROSPORT
08.30 Sanke, SK Paramonovo, Rusija, live 09.30 Ski-skokovi, SK Vikersund, Norve{ka 10.15 Sanke, SK Paramonovo, Rusija, live 11.00 Alpsko skijanje, S[ Garmisch Partenkirchen, Njema~ka, live 12.30 Biatlon, SK USA 13.00 Ski-skokovi, SK Vikersund, Norve{ka 13.45 Ski-skokovi, SK Vikersund, Norve{ka, live 15.30 Biatlon, SK USA 16.00 Biatlon, SK USA, live 16.45 Atletika, Karlsruhe, Njema~ka, live 18.15 Biatlon, SK USA, live 18.55 Wintersports weekend magazin 19.00 Alpsko skijanje, S[ Garmisch Partenkirchen, Njema~ka 19.15 Tenis, WTA Paris, Francuska, finale 20.30 Brzo klizanje, S[ Calgary, Kanada, live

Ubistva u Midsomeru
SERIJA

17.00

Za{to se budale zaljubljuju?
FILM

20.00

17.00 Ubistva u Midsomeru, serija 19.00 Dobra `ena, serija 21.00 Tri rijeke, serija 23.00 More ljubavi, film 01.10 Divlji u srcu, film 03.40 Da li znate ko ste?, serija 04.40 Dobra `ena, serija

20.00 Premijera: Za{to se budale zaljubljuju?, film 22.00 Premijera: @ivotna prilika, film 00.00 Uga|anje, film 02.00 Bez proma{aja, film 04.00 The Scarlet Letter, film

nedjelja, 13. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
06.55 Hommage a Chopin (r) 08.00 Zlatna kinoteka - ciklus Caryja Granta: Dr`’te lopova, ameri~ki film (r) 09.45 Biblija 09.55 Hrastovica: Misa, prenos 10.50 Garmisch-Partenkirchen: Svjetsko skija{ko prvenstvo: Spust (@), prenos 12.05 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 12.35 200, dok. film (r) 13.10 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 13.50 Magazin nogometne lige prvaka 14.15 Olimp, sportska emisija 14.40 Nogomet, 100 godina Hajduka: Hajduk Slavija, emisija 15.15 Nogomet, 100 godina Hajduka: Hajduk - Slavija, prenos 17.05 Nogomet, 100 godina Hajduka: Hajduk Slavija, emisija

63

NOVA
08.30 U sedmom nebu, serija 09.25 Peppa, crtana serija 09.45 Timmy Time, crtana serija 10.00 Winx, crtana serija 10.25 Chuggington, crtana serija 10.40 Ben 10: Alien Force, crtana serija 11.05 Najgori tjedan, serija (r) 11.35 Automotiv, auto-moto magazin 12.05 Magazin Lige prvaka 12.35 Novac, business magazin 13.05 U sedmom nebu, serija (r) 14.05 Frikovi, serija (r) 15.05 Divlja utrka, film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Brak na brzaka, film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Nad lipom 35 21.15 Ima{ poruku, film 23.25 Red carpet 00.45 Svi mrze Chrisa, serija 01.15 Unakrsna vatra, film (r) 02.45 Sun~evo uni{tenje, film (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Gumenko, crtani film 07.17 Obla~i}i, crtani film 07.23 Veseli autobusi, crtani film 07.30 Music box 08.10 Bogati i slavni (r) 08.40 Music box 09.10 Michael Jackson, dok. film 10.20 TV1 ordinacija (r) 11.00 Biznis vijesti 11.10 Bijes u zoru, film 12.00 Vijesti plus 13.00 Biznis vijesti 13.10 Blaga prirode sa Anom Bunti} 14.05 Pravi spoj, emisija za mlade 14.20 Music box 14.30 Velika zvjerka, film (r) 16.00 Biznis vijesti 17.00 Vijesti plus 17.30 Urban music (r) 18.00 Biznis vijesti 18.20 Beyonce, dok. film 19.30 Dnevnik tv1 20.10 Vanjskopoliti~ki magazin 21.00 Biznis vijesti 21.15 Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em 22.00 Dnevnik u 22 23.00 Bogati i slavni, dok. serijal 00.00 Vijesti plus 00.15 Biznis vijesti (r) 00.20 Reprizni program

TVSA
07.00 Moj tata premijer, 11/13 (r) 07.30 Moj tata premijer, igrana serija, 12/13 (r) 08.00 Moj tata premijer, igrana serija, 13/13 (r) 08.30 Program za djecu 11.00 Obavezan smjer, revijalni program (r) 11.30 Javni agent 033, revijalni program (r) 12.00 Globus, vanjsko-politi~ki magazin (r) 12.30 Tribunal 13.00 Vijesti TVSA 13.15 TVSA dokumenti, doma}i dok. program (r) 14.10 Sevdah, muzi~ki program 14.40 Sarajevska hronika, inf. program (r) 15.20 Glasajte-Pusti muziku 16.05 Robin Hood, igrana serija, 18/39 17.00 Vijesti TVSA 17.10 Ne{to za raju, revijalni program (r) 17.55 Pansion Fali~nih, igrana serija 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 21.35 Metronom, emisija o klasin~noj muzici 22.05 Igrani film 23.45 Autoshop magazin 00.15 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 07.15 08.50 10.15 12.00 12.10 12.15 14.00 15.10 15.15 16.00 18.45 19.00 20.50 21.00 Vijesti Iz dana u dan... Divlji u srcu, serija Bestseller TV Moj dom, magazin Vijesti Bestseller TV Autoshop Peta dimenzija, serija Bestseller TV Moj dom, magazin Vijesti Crtani film Dnevnik RTV TK Vremenska prognoza Premier liga, sportski magazin 22.15 Vijesti 23.15 Autoshop 23.45 Dnevnik (r)

07.15 Mala TV: (r) TV vrti}: Dimnja~ar (r) Ninin kutak: ^vorovi (r) Brlog: Zagorski puran (r) Danica i svraka (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Higijena (r) Baltazar: Svirka za Mirka (r) 08.05 Prijatelji (r) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (r) 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 manjinski MOZAIK: Iguman manastira Gomirje 10.25 I u dobru, i u zlu dokumentarni film (r) 11.00 Sve~ano obilje`avanje 100. godi{njice Hajduka, prenos 11.55 Pastel - Optical Express, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 Poljoprivredni savjetnik, emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 @ivjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Kulturna ba{tina: Baranjske {etnje - dvorci (r) 15.55 Branitelji domovine, info.-edukativni spot (r) 16.00 Vijesti 16.05 Vrijeme sutra 16.06 HAK - Promet info 16.10 Na putu ku}i: Izgubljeni u San Franciscu, ameri~ki film (r) 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom na{om: Ljube{}ica (2/2) 19.15 LOTO 6/45 19.20 Dora - idemo na Eurosong 19.21 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 protiv 100, kviz 21.05 Vjerujem u an|ele, serija 21.50 Glava u balunu, dok. film 23.15 Vijesti 23.30 Vijesti iz kulture 23.40 Ciklus europskog filma: Ro|endan, francuski film (12) 01.15 I u dobru, i u zlu, dokumentarni film (r) 01.45 Kulturna ba{tina: Baranjske {etnje - dvorci (r) 02.00 Skica za portret (r)

MRE@A PLUS
09.30 Zoro, crtani film 10.05 Belo odelo, film 12.05 Policajac s Petlovog brda serija (r) 13.00 1001 no},, serija (r6) 18.20 Poznati, zabavni program 20.05 Nata{a, film 21.35 Policajac s Petlovog brda, serija 22.35 Sex i grad, serija (r5) 00.30 Ratnici podzemlja, film

Olimp
SPORTSKA EMISIJA

14.15

Red Carpet
SHOWBIZ MAGAZIN

23.25

17.15 Hokej, EBEL liga: Medve{~ak - Jesenice, prenos 20.00 Ve~eras 20.05 Posljednji kineski car, britansko-talijansko-fran cuski film 22.40 Posebni dodaci: Kraljevi i filmovi, emisija o filmu 23.25 Filmski boutique: Posljednji {kotski kralj, britanski film (12) (r) 01.25 Gara`a: DK Gypsy Swing Kvartet (r) 01.55 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.38 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 04.40 No}ni glazbeni program: Indexi i prijatelji, koncert, 2. dio (r) No}ni glazbeni program: 9. memorijal S.B.\oser 1996.: In Live, 2. dio (r)

TV MOSTAR
09.05 Privatna policija, crtani film 09.30 Zoro, crtani film 10.05 Belo odelo, film 12.05 Policajac s Petlovog brda, serija (r)13.00 1001 no} (r6) 18.20 Poznati, zabavni program 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Nata{a, film 21.35 Policajac s Petlovog brda, serija 22.35 Sex i grad, serija (r) 00.30 Ratnici podzemlja, film

TV KAKANJ
10.30 Barbi i ~arobni pegaz, crtani film 12.00 Ja sam tvoja sudbina 12.30 Ja sam tvoja sudbina 13.00 Ja sam tvoja sudbina 13.30 Ja sam tvoja sudbina 14.00 Ja sam tvoja sudbina 14.30 Legende bh sporta 15.00 Svi vole Rejmonda 15.30 Savr{eno dijete, film 17.00 Peta dimenzija 18.15 Svakodnevnica 19.00 Denis napast 19.05 Mali oglasi 19.30 Dnevnik fTV 20.00 Info IC 20.25 Svi vole Rejmonda 20.50 Merketing 21.10 Nadriljekari, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Optu`ujem, film

RTV USK
10.00 Vijesti 10.15 Cirkus, zabavni program 11.10 @ak Kusto, 18/24 12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.35 Bingo show (r) 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.45 Hronika kraji{kih gradova (r) 15.25 Avanture [irli Holms, 5/52 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.20 Horoskop 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta, 18/39 19.00 Dnevnik 1 TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Time out 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.05 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija (r2)14.50 @ivotne pri~e, dok. program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.20 Zoo hoby, emisija o `ivotinjama 19.05 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Top 7, muzi~ki program 22.00 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 O tome se govori (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, igrana serija 15.00 Odlika{i (r) 15.55 TV izlog 16.00 Animirani film (r) 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi 19.00 Biografije (r) 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Show na moj na~in 00.00 Odjava programa

RTV VOGO[]A
10.00 Religija u slu`bi `ivota 10.45 Svjetlo istine 11.15 Vegetarijanski na talijanski na~in (r) 11.45 Svje`i u dan (r) 12.00 [to uzrokuje bolest (r) 12.30 Reporta`e sa zemlje mira (r) 13.00 Sportski program 15.00 TV Zehra 16.00 Uljep{aj svoj `ivot (r) 17.00 Bo{njaci u Turskoj 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Pri~e za laku no} 20.15 Autoshop 20.45 Sportski program 22.30 Film 00.00 Bo{njaci u Turskoj(r) 00.40 Autoshop magazin (r)

RTV BN
06.00 BN koktel 07.30 Pri~e zavi~ajne 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Nedjeljno jutro 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 BN music 13.15 Bez maske 14.00 Preljubnici 15.00 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.05 Preljubnici 21.00 Pazi, mogu}e je 21.30 Nismo mi od ju~e 22.20 Otac na slu`benom putu, film 00.10 Dolasci i odlasci, film 02.00 Satelitski program

ATV
07.00 Ben Ten, crtani film 08.00 Jutarnji program 9.55 Vijesti 10.30 Iron Kid, crtani film 11.00 Winx 11.30 Sporti} 11.55 Vijesti 12.00 Fantom, film 13.40 1001 no}, serija 18.00 @ivot sa stilom 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Bledi mesec, film 22.10 Sport centar 22.15 Tango i Cash, film

EUROSPORT 2
03.30 Trial, Geneva, [vajcarska 05.30 Tenis, WTA Paris, Francuska, polufinale 07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Ski-skokovi, SK Vikersund, Norve{ka 11.00 Odbojka, Italijanska liga 12.30 Trial, Geneva, [vajcarska 13.00 Ragbi 14.45 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal,, Bundesliga, live 17.30 Fudbal,, Bundesliga, live 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 21.00 Ekstremni sportovi 22.30 Odbojka, Italijanska liga 00.30 Tenis, WTA Paris, Francuska, finale 02.00 Ragbi

SPORT KLUB
06.30 Premier League: Manchester United - Manchester City 09.00 WTA Pattaya finale, direktno 11.00 NBA: New York - LA Lakers 13.00 NBA Action 14.00 ATP Rotterdam, finale, direktno 16.30 NBA Live 17.00 Premier League: Bolton - Everton, direktno 19.00 WTA Pattaya, finale 20.00 Fudbal, prijateljska utakmica: Crvena zvezda - Steaua 21.30 NBA: Orlando - LA Lakers, direktno 00.00 ATP Rotterdam, finale 02.00 [kotska liga: Dundee UTD - Celtic 04.00 Klupske TV

DICROVERY
06.00 Trgovci automobilima 06.25 Kako se pravi? 06.50 Kako to rade? 07.15 Spravice budu}nosti, 2 epizode 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Pre`ivljavanje 10.55 ^udovi{ta iz rijeke 11.50 ^ovjek, `ena, divljina 12.45 Strastveni ribolovci 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Spravice budu}nosti, 2 epizode 15.30 Oru`je budu}nosti 16.25 Grad motora 17.20 Dodaj gas 18.15 Peta brzina, 2 epizode 19.10 Ameri~ki ~operi 20.05 Razotkrivanje mitova 21.00 Povratak u Avganistan sa Rosom Kempom 21.55 Interventna jedinica Majamija 22.50 Najbolji ostaju 23.45 Kako pre`ivjeti katastrofu

N. GEOGRAPHIC
13.00 Raj na Zemlji: Costa Rica - zemlja ~istog `ivota 14.00 Raj na Zemlji: Kamchatka - sibirska zabranjena divljina 15.00 Sekunde do katastrofe: Tsunami u Alpama 16.00 Sekunde do katastrofe: Azijski tsunami 16.30 Sekunde do katastrofe: Tornado 17.00 Najve}a katastrofa: Tornado 18.00 Najve}a katastrofa: Tsunami 19.00 Turisti~ki vodi~ po planetima: Mars 20.00 Posljednji tigar na Sumatri 21.00 Iz prve ruke: Trgovina tigrovima 22.00 Istra`ivanje plantete Zemlja: Super dijamanti 23.00 Posljednji tigar na Sumatri 00.00 Iz prve ruke: Trgovina tigrovima 01.00 Istra`ivanje plantete Zemlja: Super dijamanti 02.00 Turisti~ki vodi~ po planetima: Mars 03.00 Posljednji tigar na Sumatri 04.00 Iz prve ruke: Trgovina tigrovima

VIASAT HISTORY
06.00 Veliki re`iseri 07.30 Velike britanske vojskovo|e 08.00 Duhovna muzika 09.00 Ajn{tajnova velika ideja 11.00 Robovlasni~ka industrija 12.00 Egipat 13.00 Viktorijanska apoteka 14.00 Veliki re`iseri 15.30 Velike britanske vojskovo|e 16.00 Ovo je civilizacija 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Nelson Mendela - ^ovjek mira 19.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 20.00 Zaljubljen u Barbaru 21.30 Svijet novca - male prljave tajne 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Eksplozivni rat 00.00 Ovo je civilizacija 01.00 Putovanja i otkri}a 02.00 Nelson Mendela - ~ovjek mira 03.00 Su|enje nacistima u Nirnbergu 04.00 Zaljubljen u Barbaru 05.30 Svijet novca - male prljave tajne

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.20 11.50 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Posjed merkata Odrastanje Divlja planeta Psi - jedna rasa, jedna pri~a Korvinova avantura Posao za psa - 2 epizode Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Veterinari sta`isti @ivot sisara - 2 epizode Planeta beba Zaljubljenici u ma~ke Sve o psima, ma~kama, ljubimcima Posljednja nada Veterinar za cijeli svijet Liga majmuna Sve o psima ^udna stvorenja Nika Bejkera K9 Policajci sa psima Borba za kitove Divlje i bez cenzure Put `ivota

FK @ELJEZNI^AR Elvis Me{i} preska~e Prijedor~ane zbog povrede

Prvenstvo }e pokazati koliko smo dobri Hajduk obilje`ava stoti ro|endan
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 13. februar 2011. godine

Ibri~i} se opra{ta

OD DRESA BILIH
ajduk }e proslaviti jubilarni, stoti ro|endan brojnim doga|ajima tokom ovog vikenda. Uz slu`beni dio programa, navija~i }e se pobrinuti da fe{ta dobije i mediteranski {tih. Obilje`avanje velikog jubileja splitskog kluba po~elo je ju~e polaganjem vijenaca na sjevernoj tribini poljudskog stadiona i gradskom groblju Lovrinac, gdje je odata po~ast svim preminulim

Minuta`a Ibri~i}a ovisi o moskovskom Lokomotivu, koliko }e on dopustiti Ibri da igra, rekao je trener splitske ekipe Goran Vu~evi} uo~i dana{nje utakmice protiv Slavije iz Praga
koja bi trebala konkurisati u prvoj utakmici protiv zapre{i}kog Intera. Standardizirat }emo mom~ad“ , rekao je Goran Vu~evi} i dodao: „Minuta`a Ibri~i}a ovisi o moskovskom Lokomotivu, koliko }e on dopustiti Ibri da igra.“ Strateg Spli}ana istakao je da ni njega nisu zaobi{le emocije i da o~ekuje da }e one biti prisutne u provjeri protiv ~e{kog sastava. „Svi lju di do`iv lja va ju ro|en dan ja ko emo ti vno. To je vi dlji vo i po gra du i slu`i svi ma na ~ast. A za me ne je spe ci jal ni tre nu tak, bu du}i da sam do bio ~ast da za sto go di{ nji cu bu dem tre ner Haj du ka“, pono sno je govorio Goran Vu~evi}, ko ji se mo`e po hva li ti je dnom od naj mla|ih eki pa u Prvom HNL-u (prosjek godina 21) no ba{ zbog to ga tvrdi ka ko }e ona sa mo na pre do va ti, ali to ne ide pre ko no}i. Nakon utakmice sa Slavijom, na programu su koncert na Rivi i veliki vatromet kraj Lu~ke kapetanije uz sirene brodova.

H

igra~ima Hajduka. Oko podneva uprili~eno je dru`enje igra~a Hajduka s navija~ima na splitskoj rivi. Ve~ernji sati protekli su u znaku prezentacije filma u poljudskoj kino-dvorani, da bi pono} bila obilje`ena vatrometom. Da nas }e bi ti

odr`ana sve~ana akademija u splitskom HNK-u u re`iji Kre {i mi ra Do len~i}a. U 14.30 sati po~inje program na stadionu Poljud, u kojem }e nastupiti limena gla zba, ma`oret ki nje, Spalati-

ne, Filip Devi}, KUD Jedinstvo, Brodosplit, padobranci s hrvatskom i Hajdukovom zastavom, te starom loptom, Alen Ni`eti}, Mladen Grdovi}... Glavni doga|aj pro sla ve sto tog ro|endana splitskih

Priredio puno radosti navija~ima Hajduka: Senijad Ibri~i}

Cijeli Split `ivi za Hajduk

bilih je dana{nja prijateljska utakmica u 15.15 sati izme|u Hajduka i Slavije iz Praga. Navija~i splitske ekipe, Torcida, na~ini}e koreografiju na cijelom stadionu, a u centru pa`nje je opro {taj re pre zen ta tiv ca BiH Senijada Ibri~i}a u dresu Hajduka. Trener ekipe sa Poljuda Goran Vu~evi} kazao je da }e Hajduk danas u~initi sve da utakmica bude {to bolja i atraktivnija. „Ona mora biti i ozbiljna jer }e istr~ati najja~a ekipa

POSLJEDNJE VIJESTI
POGINULO 13 OSOBA U EGIPTU - Najmanje 13 osoba je izgubilo `ivot i dvadesetak povrije|eno kada se u subotu sru{ila zgrada u turisti~kom gradu Luxoru. Broj `rtava bi mogao biti ve}i jer spasila~ke ekipe jo{ ra{~i{}avaju ru{evine {estospratne zgrade, javio je AFP. Najmanje 23 osobe su povrije|ene, od kojih se ve}ina nalazi u lokalnoj bolnici. UHAP[ENI KRADLJIVCI - ^etiri crnogorska i jedan srbijanski dr`avljanin uhap{eni su u Italiji zbog sumnje da su u posljednjih nekoliko mjeseci po~inili najmanje osam kra|a u vi{e italijanskih gradova, javljaju crnogorski mediji. Crnogorci @eljko Dinovi} (24), Nenad Ljumovi} (29), Marko Jankovi} (27) i Sr|an Ubovi} (45), te dr`avljanin Srbije Anton Donovi} (40) terete se za kra|e butika, modnih i sportskih radnji i prodavnica nao~ala iz kojih su, prema procjenama policije, odnijeli robu vrijednu 500.000 eura. PRONA\ENA MASOVNA GROBNICA - Ira~ke vlasti otkrile su masovnu grobnicu sjeverno od Bagdada sa tijelima 153 `rtve Al-Kaide, i to ve}inom djece, `ena i pripadnika snaga bezbjednosti, saop{tila je policija.

SKI-SKOKOVI Planica vi{e nije dom najdu`ih letova

Evensen letio 246,5 metara
Dva rekorda u jednom danu, to nisam mogao ni sanjati. Imam osje}aj da je mogu}e sko~iti jo{ barem pet metara dalje. @ao mi je Bjorn Einar, no bilo je vrijeme da neko obori tvoj rekord, rekao je norve{ki skaka~
Norve{ki skija{ - skaka~ Johan Remen Evensen dvaput je u petak ru{io svjetski rekord na doma}oj, nedavnoobnovljenojskakaonici u Vikersundu. Evensen je najprije u probnoj seriji odletio do 243 metra, nadma{iv{i dosada{nji rekord sunarodnjaka Björna Einara Romörena za ~etiri metra. U kvalifikacijskom skoku 25-godi{nji Evensen je sko~io jo{ dalje,
Johan Remen Evensen: Dva puta ru{io svjetski rekord

ta~nije na 246,5 metara. ‘’Ovo je stvarno nevjerojatno. Dva rekorda u jednom danu. To nisam mogao ni sanjati. Imam osje}aj da je mogu}e sko~iti jo{ barem pet metara dalje, izjavio je Evensen te dodao: ‘’@ao mi je Bjorn Einar, no bilo je vrijeme da neko obori tvoj rekord.’’ Spomenimo i to da je Austrijanac Martin Koch u drugoj seriji ostvario rezultat od

241,5 metara {to je tre}i let svih vremena. Sve je, tako, izvjesnije da }emo uskoro vidjeti i prvi skok preko 250 metara {to je na skakaonici u Vikersundu, u ~iju je obnovu ulo`eno 10,2 miliona eura, itekako mogu}e. Vikersund je, ovim rekordnim dosezima, poslao u istoriju legendarnu slovensku Planicu koja je dosad bila dom najdu`ih skokova.

LOTO 13. KOLO

3

7

8

12 39 42 JOKER 1 9 7 8 3 2 2

JOKER 2

3 4 9 3 2 0

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->