P. 1
1275661084

1275661084

|Views: 209|Likes:
Published by Milos Milosevic

More info:

Published by: Milos Milosevic on Feb 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/27/2012

pdf

text

original

3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2. Model organiziranja b) 5. Tablica 3. 1997. tablica 3. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) .) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1.Vrste skladišta (Oluić.1. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3.1 .Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.

Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Značajke građevinskog objekta b) 7.Tablica 3.Vrste skladišta (nastavak) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja a) 6. Pripadnost dijelu poduzeća 9. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . 12. Tehnologija skladištenja 8. 13.1 . Vrsta sredstava za skladištenje c) 11.

Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala. 1989.izravno na mjesto odlaganja. kutije. itd. b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom.• velika U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. itd. paket limova. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. alatima. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. sanduci. kasete. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . stalci. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. ISO-kontejneri. • s posebnim sredstvima. itd.): . komad postavljen na paletu). sanduci. itd. kutijaste palete. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. stalci. košare. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. • tekućine i plinove.

matematičke metode optimalizacije i simulacije. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. • učestalost (dnevna. za svaki materijal određuje se: • količine.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište okruženje. 3. učestalost i količina izlaza. oblik. rješenje za svaku zonu. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. dimenzioniranje tehničkih rješenje. 3. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. informatičke. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. tehnološke. mjesečna. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. 2. koja će se u određenom skladištu koristiti. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. obujam. tj. troškovnik i specifikacije. značajke vrijednosti.JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. analiza vrijednosti. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. potrebnih skladišta. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. 6. te vrste i veličine skladišta. kao i definiranje transportnih uređaja. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić.. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. 5. . Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza.): 1. izmjere. tjedna. 4. definiranje polaznih podataka. itd. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. 1997. nisko ili visoko skladište).2. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. oblikovanje zona skladišta. težine. odnosno skladišnih prostorija. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala.

): 1. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. kretanje viličara prema natrag. nagib jarbola prema naprijed. kretanje do tereta. 4. 5. 6. . Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom.Tablica 3. Tehnika 3. 5. 1991. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. 3. podizanje tereta. 2. nagib jarbola prema natrag. regala. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja.Značajke skladišta (Oluić.) Redn i broj 1.valjčanog konvejera. 1997. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. 7. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2.2 . a sve s istim polazištem transportnog sredstva. podizanje vilica.

pr . 15.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. Međutim. raspoloživa skladišna i transportna oprema. As. 1992. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. As. Oluić. vožnja do odredišta tj. 1997.površina za prijam.1) As. regalima. a ona ovise od nekoliko faktora. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. 10. 9.8. te tehnike skladištenja materijala.otp . 1980. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. tehničko-tehnološke značajke procesa proizvodnje. spuštanje vilica u položaj za vožnju. 13. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke.na početak novog ciklusa. s obzirom na tržišne situacije. spuštanje tereta..otp + As .rad + As . dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. 14. pr + As . itd. policama.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. vožnja viličara prema natrag. vožnja viličara prema naprijed. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. 12. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti. nagib jarbola prema natrag. . veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. 1992. vrste skladišnih jedinica.površina za otpremu..neto + As . te konačno realizacija tvornice bez skladišta. Međutim. 18. 11. 16. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. Wildemann. pa tako i troškova skladištenja.tr + As .neto . vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara.površina za prolaze i puteve . nagib jarbola prema naprijed. pom (m ) 2 (3. As. U načelu. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. zakretanje viličara. valjčanog konvejera.transportna površina u skladištu.).tr . 17. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. vožnja viličara do polazišta .

skupina paleta po svakoj vrsti paleta. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete.neto = npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3. Ukoliko će materijal biti paletiziran.As. drobljivosti materijala i nosivosti tla. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. urede. a još više uvjetima ručnog rada. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg. . garderobu. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. sanitarije. Odrediti trebe i neto broj slogova . Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine.2).rad . Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Na temelju navedenog. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta).površina za radnike. radi stabilnosti. protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). police ili boksove. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga.5 m ispod neke zapreke u skladištu.broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1.2) npal . Visina sloga treba se nalaziti 0. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete.pom . a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. As. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. Uobičajeno je.

1 . 1240 x 840 mm) Slika 3. bpal .standardne izmjere palete (npr. . Ovisno o vrsti materijala veličina površine As.5) nosivost palete. m.izmjere paletnog mjesta (npr. 1200 x 800 mm) l1.faktor rukovanja (približno 1. N duljina materijala ma paleti.broj razina. b1 . N/m2 • za sipki materijal As.težina materijala.3) G .Apal .izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr.dopušteno opterećenje poda.4) lp a l2 l1 l lpal.neto ≥ G pdop (m ) 2 .neto treba biti: • za komadni materijal As. b2 .81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3.Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρ m hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. nr .neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3. m2 kr . kg/m3 visina palete.1). 1300 x 900 mm) l2.2). m specifična gustoća materijala. (3.površina paletnog mjesta (slika 3. m širina materijala na paleti. N pdop .

zidovima . instalacijama.neto). N/god prosječna količina prijama. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As.pr.Transportna površina u skladištu (As. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. dodatnim prostorijama i prostorima za . depaletizaciju i dr. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu.pregradama.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. a u odnosu na skladišni prostor. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.5) ⋅ As .75 m. nosačima i prostoru između nosača. tipu i izvedbi regala. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja.0 m. N prosječni broj prijama godišnje. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0. N/m2. Pri projektiranju skladišne zgrade. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As.tr) ovisi o izmjerama materijala.5 do 0. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog.65 m širok prolaz . opterećenje poda (0. promjenu smjera kretanja. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1. Površina za prijam materijala (As. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. vratima i prozorima. a sporedni prolazi su približno 1.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme.2 do 0.6).neto (3. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3.tr = ( 0.pr) može se izračunati izrazom: As .3 − 0. tj.otp). podu. paletizaciju.).2 m.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. Prema Veži (Veža 1994. treba predvidjeti oko 0. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta.6) pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. faktor iskoristivosti poda (0. prolazima.3 od prosječnog opterećenja poda za As.

uređaje za ventilaciju. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja.razne pomoćne djelatnosti. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. instalacije grijanja. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. Pod skladišta treba biti čvrst. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. odnosno neposredno pred utovarom. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. kontrolu vlage i rashladne uređaje. izveden tako da se ne praši. tj. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. da je siguran od požara. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. po mogućnosti izrađeni od čelika. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. koje utovaruju i istovaruju viličari.30 m visokom rampom za utovar. Unutarnji zidovi . Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. klimatizaciju. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara.20 do 1. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. odmah po istovaru. Visina poda. da nije prohladan. ovisno o transportnim sredstvima može biti u razini zemlje ili podignuta. . potrebne nosivosti.

V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3. troškovi zaliha.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (η s.5 m/s zimi i 0. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava. • iskoristivost površine skladišta.U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. police. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.2): η s . Za normalne uvjete rada u skladištu. načelno vrijede ovi podaci: • • • • • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (η s. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. brzina strujanja zraka 0.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. ona traži i odgovarajuće održavanje.9) .5 do 0. troškovi transportne opreme.7 m/s ljeti.2): η s .3 do 0.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. troškovi upravljanja i troškovi za plaće. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta. temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja. troškovi rukovanja materijalom. itd.

S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program.. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća.3. predviđanje i ocjenu intenziteta. 1984. tj.2 . odnosno županiji. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. 3.). 2.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju .3.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3.h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. Jaeger.3 .) 3. problem određivanja lokacije se postupno ograničava. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. 1975. 1980. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda.

tvrdo. Tablica 3. br. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. 11. 6.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. 9. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje.4. 4. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. 10.zahtjev djelomično ispunjava. 1 . 5. 1. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D.zahtjev ispunjava u potpunosti.3 .3.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. 3. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija određuje izbor lokacije.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. 7. 8. 3. . 2.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . 0 zahtjev ne ispunjava. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno. Tablica 3.

odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt. t.j.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti). kao npr. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine.j. U jednostavnim slučajevima. n. odnosno odredišta (kupaca).3. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. za jedan proizvodni sustav može postojati više.). Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. prikladnih lokacija. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. 1982. • Rockstrohova metoda (Rockstroh.j. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata. n.4). km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik.10) Ctr. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i.i mij sij cij n./t·km novčane jedinice. kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. 1969. . • metoda “sjeverozapadnog kuta”.4. itd. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: Ctr .

potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike. 2 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr.) i faktore (npr. 1984. 3. faktor sigurnosti). nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). 2. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. Warnecke (Warnecke. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. 5.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. prikladan (4). kW.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. n. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija.4. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija.): 1. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. kN.j. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije. postavljanje cilja. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. .A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta. neutralan (3). 4.4 . 1993.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2.

2 10.4 10.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red .).0 1.4. 13.5 4. 18. 12. 17.9 9.3 1. 4.0 2. 6. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100. 16. 10. U drugom koraku.0 1. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija.8 5.9 8. 20. 1993. 21. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi.9 100 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 . 11. 22. 8. 14.Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer.4 . Tablica 3. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija.6 10. 9.0 4.2 1.8 3.1 4. 5. 3.3 1. prikazani su u tablici 3. br 1. 15.8 2.3 4.5 2. 19.6 2. Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: Lokacija 1 wi O 4.9 2. 7. 2.

metode višekriterijske analize . SREMAC. ukupni troškovi.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. Na temelju troškova proizvodnje. FERIŠAK. I. F. V.. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. • . ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. RENKO. MEDVEŠČEK. 3.j. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode..11) RVK UP CUK VK nVK - rentabilnost vlastitog kapitala. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti. str. n. kao npr. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). n. Düsseldorf. B. Pored navedenih metoda. tako i ekonomski kriteriji. U. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. % ukupni prihod. 1983. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji. ocjenom O. stopa vlastitog kapitala.4. D.j.. n. vlastiti kapital.Konzept und Realisierung.: Poslovna logistika.. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). Međutim. Zagreb. ŠNAJDER. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. 9-24. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. Literatura • BRACHT. 1984. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.Nakon toga.j.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. Informator. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije.. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.

Novi Sad.-J. 1980. Materialfluss.: Transport u industriji . WARNECKE. 139-147. ROCKSTROH.: Die Fraktale Fabrik.New York London . Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.o.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. OLUIĆ. Springer Verlag. E.: Osnovni principi vrijednosne analize. OLUIĆ.: Methoden der Fabrikplanung II. 1992.und Werkstättenplanung. Seminar: Upravljanje proizvodnjom. WARNECKE. Gesamtbetrieb. . Split. Zeitschrift VDI 26(1982.: Technologische Betriebsprojektierung. 1980. 1969. Zagreb. H.Rukovanje materijalom.Köln.Barcelona .: Plant Layout. 105-115. Berlin . VEŽA.Hong Kong . FESB. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. W. R. KAUFMANN. W. I dio. H. München . Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. H. 1991.-J. Zagreb.Rukovanje materijalom. Split. 1993. Č.Paris . Beuth Verlag.: Projektiranje proizvodnih procesa. Berlin. H. WILDEMANN.• • • • • • • • • • • • • • FRAY. VEŽA. VOLLMER.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen.)3. 94-95. Stuttgart. Carl Hanser Verlag. Sveučilište u Splitu. FESB. Berlin Heidelberg .: Skladištenje u industriji . 1994. S.: Fabrikplanung.Tokyo . str.Budapest.-J. 1997. 1993. VEB Verlag Technik. Berlin. Teil II. str. 1984. Sveučilišna naklada d. LAUNHARDT. I. JÜNEMANN.Wien. Fakultet tehničkih nauka. Č. str. 1989. H. Universität Stuttgart. JAEGER.: Flächenermittlung bei der Betriebs. Berlin. 1992. Springer Verlag. 1975. I.o.: Materialfluss und Logistik.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->