P. 1
školski esej

školski esej

|Views: 547|Likes:

More info:

Published by: Sabina Hajrudinović on Feb 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/17/2012

pdf

text

original

1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

Pomet susre e Bok ila i. a Pomet likuje. a Peru je strah da e naletjeti na njega. Petrunjela. i tr a i od Mare novac. Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. trgovac svilom. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. Maro se pravi da ga ne poznaje. Maro je du an na sve strane. Tada dolazi Lessandro. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. Vlaho. Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. no Maro mu govori da do e poslije. 2. U me uvremenu. Dolazi i Vlaho. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac. U me uvremenu. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. a otac u bijesu nasr e na njega no em. Kasnije. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Sadi dolazi po novac. osobito u Prologu Dugog Nosa. Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru.) Prolog Dugog Nosa. likovima. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa. No. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu.. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. Vlaho.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. nakon to ga prepozna. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova . Petrunjela tje i Peru. a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. alje ga Popivi. a i dat e nagradu onome tko ju na e. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. Maro moli Popivu za pomo . sukob oca i sina. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga.)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini.) Prolog autora (govori o radnji komedije. Laurina slu kinja. Prije osam je godina oti la s mladi em. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo.. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. mjestu radnje. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. Za to vrijeme. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. te ju on eli na i. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1. a tako er i Pomet i Petrunjela. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Kamilo. isto tako Laura i Ugo. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju.u Rimu.

BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1. Katarina Zrinska.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. upravi i znanosti. mora biti pun vrlina). 2. ± 1638. konavoski knez. do druge polovice 18. gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki. 2. Ivan Belostenec. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu.st. Fran K.. senator.st. poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji. snala ljivi.) i LJUDE NAZBILJ (bistri.). obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. Frankopan...          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac... kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga. diplomat.  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2. austrijskog.. rastro ni.. utjecaj tokavskog. inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek. Zadru. tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati. mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani .) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi. sukob rastro ne mlade i i konzervativne. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu. a postoji jo i tzv. DUBROVNIK ± najplodonosniji.  plemi . SLAVONIJA ± nakon 1700. ijekavskog.. i vjerojatno pjesama . SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17. turskog.st. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589. pravnik. DALMACIJA 3. razvratni. zaple e radnju.. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. nedubrova ki. duhoviti. krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni.

DUBRAVKA. kamen uzglavlje. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a. Osnovni grijesi sina: ta tina. najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina. biserjem. sada je usred kamene pusto i. Ostalo mu je samo kajanje i alost. oholost. . Smrt je jednaka svima. Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. PLA TRE I . Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. ognjene o i. Antiteza . Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta. 3. Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. sinova moralnog pada. dvor mu je planina. DIANA. pastirska igra. Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene). Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. OSMAN.SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. PLA DRUGI . usta koraljna. izdala. prijatelji i gospoje. nerazumnost.i u tijelu i u du i opak i pun zlobe. Ka e da ena ima mednu rije . umire od gladi. ledena prsa (srce). Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. otrovno srce. svi su ga ostavili. njezin mraz razgara oganj sina. Sin se pita tko ga je ukopao. Lotova se ena pretvori u stup soli. gizdav smijeh.strme litice. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . svjetlost joj sja iz o iju. lice kao ru ica. 2. svojom bjelinom nadilazi snijeg. a kad ju ponovno uhvati za rep. nesvijest. snje ni vrhovi planina. a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju. postane tap. Invokacija . Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi. u hladno i. Sin se pita koga ena nije prevarila. Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. dragim kamenjem. Ima zlatan pramen (kosu).pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. ARIADNA). Pr asci su mu dru ba. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. tihim korakom vodi ples. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . Govori da nije to je nekad bio. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. obilne gozbe. bezo nost. ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava.

SPOZNANJE. kaje se to je zgrije io. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. grijeh m pokajanje. hiperbola.  epski spjev. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. svjetlost m tama suprotnosti. religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u. dao mu je prsten za znamen ljubavi. Stvoriv i ovjeka. Sinovljev ivot biju valovi.st.. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost . ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj. ala. hiperbola.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela.  vode u ulogu ima francuska. Sin se obra a Bogu.. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). Sin govori da nije ovjek. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE. antiteza. radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr. antiteza. Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. duhovitost 3. domi ljat i o trouman na in izra avanja. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. nego crv. Sinu je opro teno i oti ao je Bogu. 19. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i.

Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak.. Pokraj nje je ivjela mlada djevojka .. s nosom sli nim papagajevom kljunu. crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje. ± 1850.  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. U lo ijem stanuje gazdarica. poslugu i sirotinjski dom. istro eno. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. hladna je i vla na.. po tuje zakon. Coutre. Ku a je na tri kata. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a.  1842. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a. tipi ni gra anin je promi ljen. objektivnost (vidjeti svijet istinski. Ta glavna soba zaudara na plijesan. objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29. poznat po imenu "Dom Vauquer". koko i i kuni i. onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. Vauquer udi e bez ga enja.  francuski romanopisac. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. udovica slu benika. Na prvom katu su dva najbolja stana. odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829. u eglost. Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje. li i na sve ene koje je pogodila nesre a. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne.. uvla i se u odijelo. a u drugom g a. a u dnu dvori ta je drvarnica..).. Poku stvo je s taro. Ona je bila nekada oli ena. Ima oko 50 godina. pripovjesti. novele. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. ako im to imovno stanje dopu ta. Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. obrazovan. slika je potpuna. jednostavno ocrtani karakteri. Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja). 5 drama. a onda ulazi udovica.. Kada je ona tu. trulo. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu. da se na njemu mo e prstom pisati. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. ali se boja vi e ne raspoznaje.. Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Tu su mala vrata ca. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode. bazdi na kuhinju.. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. Njezino bucmasto lice.

Svi su bili iznena eni. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. elio je uspjeti u dru tvu. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot. uvijek snu dena i slaba na izgleda. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. koji su vezali jedva kraj s krajem. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke. otka e brija a i prestane se pudrati.g ici. lice puno bora. Njegovo lice zbog patnje. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. de Restaud. pa je tako bila sretna i zanosna. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. iji uzrok nitko nije znao. po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. jedna nekoj staroj djevojci . ona je bila lijepa. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. Coutre ro akinja njezine majke. Imao je lijepu odje u. Najstariji pansionist bio je otac Goriot. koju je mijenjao svakoga dana. Otac ju nije htio priznati za k er. koji je imao 69 godina. U usporedbi s drugima. Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. a u drugome mu karac oko 40. Osim tih stalnih. Zvao se Eugene de Rastignac. na ao se pred mnogim zaprekama. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. Coutre. izgledao je kao neka utvara. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. biv i trgovac gospodin Vautrin. To je bila ena o kojoj je snivao. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. bio je u stanu u kojem je sada g a. a g a. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. pa je prisiljen tedjeti". a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. sna na prsa. a ormari su bili puni srebrnog posu a. ledene. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. . a kako je bio plemi . imao je bijelu ko u. da bi ga oni prvi iskoristili. Bio je uslu an i aljiv. U to u e . jer su propali njeni snovi. u njima su se ocrtavale ive nijeme. K eri mu vi e nisu dolazile. Odrekne se duhana. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu.Victorine Taillefer. bivalo je sve tu nije i o ajnije. svagda nje drame koje potresaju srce. Michonneau. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant. god. grub ali nije neugodan. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. Dok je bio dobro stoje i. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe.

ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. moram ga pobijediti !´. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. Odlagao je u enje do ispita. Rochefide. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac. Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. ako treba i gladovati. Odlu io je platiti upisninu za 2. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. zbog toga je i do ao u posjetu. Restaud je plemi . koje su se odrekle dobrog oca. ali druga sestra udana za bogatog bankara. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. kako bi platio mjenicu svoje k eri´. Svi su znali osim nje da se markiz eni. Beauseant i ona ga pozove na objed. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. Nakon posjeta kod grofice. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. dok je on poslije podne imao frak. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. de Ajuda ± Pinto i g ice. kako bi zadobio njezinu naklonost.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj. . njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. bogata i ugla ena. Svi pogledi bili su upereni prema njima. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. Ona treba biti mlada. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. Kada je Eugene pro itao pisma. Dvije k eri. Dobile su bogati miraz. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. Nisu ga vi e primali u pala i Restaud. sav je bio uplakan. ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. Nije i ao vi e ni u kolu. Mu je htio. i 3. Ako nekoga zavolite. ja u vam pomo i. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . Bila je prelijepa. ali prvi puca i ubija. te novac od prodanog nakita.grofica u divnoj ku noj haljini. pa se odri u jedna druge. godinu. kaput mu je pristajao kao saliven. kao to se odri u i oca´. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. bolje ete uspjeti. piti samo vodu. On pomi sli da sanja. Te ve eri upozna . Kakova je to bila rasko na stolu. Maxime je imao lijepe i iste izme. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. Njezina ljepota bila je profinj ena. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. to hladnije budete ra unali. lijepa g a. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. dobro uvajte tu tajnu´. a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. samo na prozivke.

G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. Ona je bila o ajna i nije to krila. a imao je samo tanak pokriva . Da se obratim ocu. Na prozoru nije bilo zastora. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. . a pratiti ete me i u Italiens (kazali te). Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca. bio bih presretan. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. a katkad mnogo gubio!´. Vi ete objedovati samnom svakoga dana. ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. samo da su im mu evi dobri. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. ³Moje k eri su dobre. ali sestra i ja smo ga upropastile. da je on susjed njezinom ocu. primao je novac od robija a.franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. a od svoga miraza od 80 0000. Kada se vratio u pansion. Prenesite ga na krevet. Ona e primati 36000. franaka´. Da sam barem mogao ivjeti kod njih. a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. ³Sutra ujutro g ica. Rastignac je bio pozvan kod g e. . pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. ju er je bila bez novaca. Bio je u dru tvu g e. donijela je sav miraz. ako je bilo nazna eno u oporuci. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. Delphine. Uzela je 6000. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´. . Delphine. Vautrin je bio zelena . Poireta. Rastignac je bio zaprepa ten.franaka. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga. ³Sada imate 7200. Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. kao da me neka struja nosi prema vama. a sada nema ni ta. Michonneau i gosp. ³Eto. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. . Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar.franaka rente godi nje. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje. elio je iseliti iz pansiona. . .franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. . ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´. a njemu ostavila ostatak. svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine.franaka. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. franaka. Starac i student postali su veliki prijatelji. pa se nazirao a av zid. im sam vas vidio osjetio sam. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´. Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. To je bio znak da je napitak po eo djelovati. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000.franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. de Nucingen i re e joj. Kada su mu skinuli . nije bilo tapeta.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. Promatra i su ga zavidno gledali. svucite ga.Eugene g u. Pod je bio vla an i pun pra ine. U kockarnici stavi 100. ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene.

Oni mene gledaju sa strahom. Sve je bilo radi novca. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. gdje su te osobine rijetke´. Restaud je morala obaviti va an posao. ³Imaju posla. Drugi dan mu je bilo jo lo ije.franaka do ivotne rente. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji. Nisam znao ni o emu razgovarati. a ona vas tjeraju u grob. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe. To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000. . Kada bi one bile tu. ³Ho u. Potro ili smo novac za ure enje stana. a tebe s ga enjem.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot.ko ulju. Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. Eugene upla en. O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice.franaka da bi podmirila dug. Ja bih ti dao 6000. Na vratima blagovaonice pojavila se policija. Obje imaju kameno srce. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a. morati e obustaviti pla anje. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. ³Ti si me izdala stara gaduro. ne bih se alio´. ali mu je bilo sve lo ije. U tom trenutku u e grofica. sve je bilo samo pretvaranje. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu. Kada su si li me u goste. . ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. a one su mi prodavale neko . svoju sre u. jer je on obo avao tu enu. I sestre se naljute jedna na drugu.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o.franaka´ re e Poiret. Kada bih imao blaga da im ostavim. znati eljnice!. ti si mi priredila onu navalu krvi. naivan i iskren usred toga svijeta. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. Vi njima dajete ivot. ugledali su dva kobna slova. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. Otac je bio jako uzrujan. pa je legao da se odmori. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih. no ako pri ekam godinu dana. ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile. Van uhodo ³ . . g a. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. a Delphine spava. va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. one bi me previjale i njegovale. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. a sada vidim da me nikada nisi voljela´. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. spavaju. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati. Spavao sam. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. . Reci im da se ne osje am dobro. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. . jer se kasno vratila s bala´.

G a. ³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac.sitno zadovoljstvo. unesre io mene i naru io mir moga doma. Idem. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. nisam ga cijenila. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. Grobarima. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. On vas zove´ ± re e Eugene. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. da ga mogu pokopati. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. jer ni ta drugo nema. Ja sam za sve kriv. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. 7. Ja sam bestidnica. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. ja sam ih nau io da me vrije aju. koji je tra ila od oca. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. ne mo emo ga spasiti. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. Kako zetovi nisu poslali novac. samo me vi volite. ³Da ste na samrti. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. Zalo io sam sat. on je iskvario svoje k eri. smrt Alza aninu. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. To je bila siroma ka smrt. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. bez prijatelja i ro aka. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. ali lijek bez pomo i. niti je itko do ao. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . U sobi je doktor operirao oca Goriota. Nakon toga ode do g e. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. a i jedna se mora dati za pokrov. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. koji se pokupi e sa sve enikom. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova. U crkvi dva sve enika. bez sjaja. Odjednom se sru i. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. bez pratnje. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´. No on nije imao novca. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. recite gospo i da gosp. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. Eugene je platio sve enika. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. ³Nema mu vi e pomo i. pa su u velikoj alosti´. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice.

u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove. socijalno podrijetlo. socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. o inska ljubav. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom . sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo. dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. Eugena de Rastignaca. sociolo ki (imovinsko stanje. karakterne osobine). a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki.J. klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora).Goriota. koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. psiholo ki (ugo aj. nekada njeg robija a. neko bogatog tvorni ara tjestenine.svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->