1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

no Maro mu govori da do e poslije. Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure. sukob oca i sina. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Vlaho.) Prolog Dugog Nosa. osobito u Prologu Dugog Nosa.. a otac u bijesu nasr e na njega no em. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. U me uvremenu. Maro moli Popivu za pomo . isto tako Laura i Ugo. Pomet susre e Bok ila i. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. Petrunjela. i tr a i od Mare novac. Dolazi i Vlaho. Vlaho. a Peru je strah da e naletjeti na njega. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru. Za to vrijeme.. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. a i dat e nagradu onome tko ju na e. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri. Tada dolazi Lessandro. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih. nakon to ga prepozna. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. te ju on eli na i.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. mjestu radnje. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru.) Prolog autora (govori o radnji komedije. Kamilo. trgovac svilom. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. a Pomet likuje. 2. Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega.u Rimu. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru. a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. Maro je du an na sve strane. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa. Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. Kasnije. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti. Laurina slu kinja. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. U me uvremenu. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. alje ga Popivi. likovima.)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. a tako er i Pomet i Petrunjela. Petrunjela tje i Peru. Maro se pravi da ga ne poznaje. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. Prije osam je godina oti la s mladi em. No. Sadi dolazi po novac. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova .

krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu.) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. turskog.st. ijekavskog. rastro ni.). sukob rastro ne mlade i i konzervativne. snala ljivi. diplomat.. upravi i znanosti. inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2. DALMACIJA 3... gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki. DUBROVNIK ± najplodonosniji. ± 1638. mora biti pun vrlina). do druge polovice 18.  plemi . SLAVONIJA ± nakon 1700. austrijskog. Zadru.st. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga. konavoski knez. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi. i vjerojatno pjesama . mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani . 2.          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac..) i LJUDE NAZBILJ (bistri.  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. razvratni. BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17.. zaple e radnju. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati.st. Fran K.. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu.. duhoviti.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589. a postoji jo i tzv. senator. nedubrova ki. Katarina Zrinska. kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama. 2.. obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. Frankopan. utjecaj tokavskog. pravnik. Ivan Belostenec. poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji..

izdala. . sada je usred kamene pusto i. PLA TRE I . Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. usta koraljna. Lotova se ena pretvori u stup soli. svojom bjelinom nadilazi snijeg. gizdav smijeh. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a. Sin se pita koga ena nije prevarila. biserjem. Antiteza . Ostalo mu je samo kajanje i alost. tihim korakom vodi ples. Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta. svi su ga ostavili. Osnovni grijesi sina: ta tina. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu.strme litice. u hladno i. Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. 3. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. svjetlost joj sja iz o iju. lice kao ru ica. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. ledena prsa (srce). DUBRAVKA. Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. sinova moralnog pada. Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. oholost. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. Invokacija . Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. kamen uzglavlje. OSMAN. PLA DRUGI . Govori da nije to je nekad bio.i u tijelu i u du i opak i pun zlobe. ARIADNA). ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e. pastirska igra. DIANA. Ka e da ena ima mednu rije .pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. umire od gladi.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. Sin se pita tko ga je ukopao. prijatelji i gospoje. dragim kamenjem. nerazumnost. bezo nost. otrovno srce. Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta. snje ni vrhovi planina. Smrt je jednaka svima. a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju. njezin mraz razgara oganj sina. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava. Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene).SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. nesvijest. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. dvor mu je planina. Pr asci su mu dru ba. a kad ju ponovno uhvati za rep. 2. postane tap. identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. obilne gozbe. ognjene o i. Ima zlatan pramen (kosu).

Sinovljev ivot biju valovi. tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u.  epski spjev.. kaje se to je zgrije io.. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere. hiperbola. pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). Sinu je opro teno i oti ao je Bogu.st. dao mu je prsten za znamen ljubavi. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost . SPOZNANJE. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. antiteza. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. nego crv. grijeh m pokajanje. duhovitost 3. Sin se obra a Bogu. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). antiteza. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE. hiperbola. ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela. Sin govori da nije ovjek. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. ala. ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. domi ljat i o trouman na in izra avanja. Stvoriv i ovjeka. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt. svjetlost m tama suprotnosti. religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr. 19.  vode u ulogu ima francuska.

poslugu i sirotinjski dom. jednostavno ocrtani karakteri. li i na sve ene koje je pogodila nesre a. koko i i kuni i. Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja). s nosom sli nim papagajevom kljunu. Kada je ona tu. u eglost. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje.. Ima oko 50 godina. odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829. objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29. trulo.. Tu su mala vrata ca. objektivnost (vidjeti svijet istinski.. a u dnu dvori ta je drvarnica.. Na prvom katu su dva najbolja stana. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne. Vauquer udi e bez ga enja. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. udovica slu benika. poznat po imenu "Dom Vauquer". Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje. Pokraj nje je ivjela mlada djevojka . obrazovan. a onda ulazi udovica.  francuski romanopisac..). uvla i se u odijelo. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. ± 1850.. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. po tuje zakon. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. da se na njemu mo e prstom pisati. a u drugom g a.. istro eno. novele. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu. Poku stvo je s taro... onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode. Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Ona je bila nekada oli ena. slika je potpuna. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a. tipi ni gra anin je promi ljen. Ku a je na tri kata. crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. 5 drama. Ta glavna soba zaudara na plijesan. pripovjesti. U lo ijem stanuje gazdarica. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. hladna je i vla na. Njezino bucmasto lice. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. Coutre. ali se boja vi e ne raspoznaje. bazdi na kuhinju.  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini.  1842. ako im to imovno stanje dopu ta.

U usporedbi s drugima. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. To je bila ena o kojoj je snivao. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke. U to u e . Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. pa je tako bila sretna i zanosna. Osim tih stalnih. otka e brija a i prestane se pudrati. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. Coutre. bivalo je sve tu nije i o ajnije. koji su vezali jedva kraj s krajem. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. grub ali nije neugodan. Imao je lijepu odje u. biv i trgovac gospodin Vautrin. Otac ju nije htio priznati za k er. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. a ormari su bili puni srebrnog posu a. imao je bijelu ko u. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot.Victorine Taillefer. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. u njima su se ocrtavale ive nijeme. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. god. Coutre ro akinja njezine majke. K eri mu vi e nisu dolazile. uvijek snu dena i slaba na izgleda. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. Svi su bili iznena eni. Bio je uslu an i aljiv. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. Najstariji pansionist bio je otac Goriot. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . da bi ga oni prvi iskoristili. jedna nekoj staroj djevojci . a u drugome mu karac oko 40. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. koju je mijenjao svakoga dana. ledene. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. Zvao se Eugene de Rastignac. iji uzrok nitko nije znao. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice.g ici. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. a g a. ona je bila lijepa. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. svagda nje drame koje potresaju srce. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. Michonneau. visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. . a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. a kako je bio plemi . Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. sna na prsa. Odrekne se duhana. na ao se pred mnogim zaprekama. de Restaud. pa je prisiljen tedjeti". No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. Njegovo lice zbog patnje. lice puno bora. Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. bio je u stanu u kojem je sada g a. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe. elio je uspjeti u dru tvu. izgledao je kao neka utvara. koji je imao 69 godina. jer su propali njeni snovi. Dok je bio dobro stoje i.

ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj. samo na prozivke. pa se odri u jedna druge. kaput mu je pristajao kao saliven. godinu. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. kao to se odri u i oca´. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. Kakova je to bila rasko na stolu. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. Ona treba biti mlada. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. sav je bio uplakan. Mu je htio. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. On pomi sli da sanja. koje su se odrekle dobrog oca. Dobile su bogati miraz. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. bolje ete uspjeti. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. Odlagao je u enje do ispita. Kada je Eugene pro itao pisma. bogata i ugla ena. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. Nisu ga vi e primali u pala i Restaud.grofica u divnoj ku noj haljini. dobro uvajte tu tajnu´. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. ali druga sestra udana za bogatog bankara. Odlu io je platiti upisninu za 2. moram ga pobijediti !´. ako treba i gladovati. piti samo vodu. Beauseant i ona ga pozove na objed. ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest. kako bi platio mjenicu svoje k eri´. Nakon posjeta kod grofice. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. i 3. Te ve eri upozna . pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. Njezina ljepota bila je profinj ena. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. Maxime je imao lijepe i iste izme. te novac od prodanog nakita. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. zbog toga je i do ao u posjetu. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. to hladnije budete ra unali. Bila je prelijepa. Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. Nije i ao vi e ni u kolu. ja u vam pomo i. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. dok je on poslije podne imao frak. Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. kako bi zadobio njezinu naklonost. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. Svi su znali osim nje da se markiz eni. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. de Ajuda ± Pinto i g ice. a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. Dvije k eri. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. Svi pogledi bili su upereni prema njima. lijepa g a. Ako nekoga zavolite. Restaud je plemi . Rochefide. ali prvi puca i ubija. . Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac.

a katkad mnogo gubio!´. Vi ete objedovati samnom svakoga dana. ³Sutra ujutro g ica. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot. Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. . Rastignac je bio zaprepa ten. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. kao da me neka struja nosi prema vama. a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici.franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. Kada se vratio u pansion. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. primao je novac od robija a. G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. elio je iseliti iz pansiona. Poireta.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine. Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. ju er je bila bez novaca. ³Moje k eri su dobre. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a.franaka. franaka. pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. ali sestra i ja smo ga upropastile. Promatra i su ga zavidno gledali. donijela je sav miraz. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. svucite ga. ako je bilo nazna eno u oporuci.franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. Ona je bila o ajna i nije to krila. da je on susjed njezinom ocu. samo da su im mu evi dobri. a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. Uzela je 6000. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine. de Nucingen i re e joj. . a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. a od svoga miraza od 80 0000. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. Rastignac je bio pozvan kod g e. Na prozoru nije bilo zastora. Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. Michonneau i gosp. Vautrin je bio zelena . Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. . a imao je samo tanak pokriva . im sam vas vidio osjetio sam. .franaka. a sada nema ni ta. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´. ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. . a pratiti ete me i u Italiens (kazali te). Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. Da se obratim ocu. pa se nazirao a av zid. Da sam barem mogao ivjeti kod njih. Prenesite ga na krevet. Pod je bio vla an i pun pra ine.franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. nije bilo tapeta. Delphine. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. Bio je u dru tvu g e. ³Eto. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. . Ona e primati 36000. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. ³Sada imate 7200. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´. ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene. Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar. Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca.franaka rente godi nje. . franaka´. Delphine. bio bih presretan. Kada su mu skinuli . Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. Starac i student postali su veliki prijatelji. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje.Eugene g u. a njemu ostavila ostatak. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. To je bio znak da je napitak po eo djelovati. U kockarnici stavi 100.

Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. g a. O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. Eugene upla en. a Delphine spava. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. . I sestre se naljute jedna na drugu. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a.ko ulju. naivan i iskren usred toga svijeta. ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. pa je legao da se odmori. Sve je bilo radi novca. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. a one su mi prodavale neko . Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. ³Ti si me izdala stara gaduro. To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o. U tom trenutku u e grofica. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. Obje imaju kameno srce. morati e obustaviti pla anje. Drugi dan mu je bilo jo lo ije. Kada bi one bile tu. ti si mi priredila onu navalu krvi. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot.franaka´ re e Poiret. znati eljnice!. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe. jer je on obo avao tu enu. Nisam znao ni o emu razgovarati. a ona vas tjeraju u grob. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. jer se kasno vratila s bala´. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. sve je bilo samo pretvaranje. Reci im da se ne osje am dobro. Kada bih imao blaga da im ostavim. ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile. ne bih se alio´. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. gdje su te osobine rijetke´. ³Imaju posla. va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. Kada su si li me u goste.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200. Potro ili smo novac za ure enje stana. Na vratima blagovaonice pojavila se policija.franaka do ivotne rente. Oni mene gledaju sa strahom. Vi njima dajete ivot. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. ³Ho u.franaka da bi podmirila dug. Ja bih ti dao 6000. . ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. Otac je bio jako uzrujan. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. . a sada vidim da me nikada nisi voljela´. one bi me previjale i njegovale. a tebe s ga enjem. Spavao sam. . ugledali su dva kobna slova. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. spavaju. a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih. . Restaud je morala obaviti va an posao. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. ali mu je bilo sve lo ije. svoju sre u. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. no ako pri ekam godinu dana. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. Van uhodo ³ .

kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. recite gospo i da gosp. Ja sam bestidnica. Grobarima. ³Nema mu vi e pomo i. G a. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. on je iskvario svoje k eri. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. ³Da ste na samrti. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. bez prijatelja i ro aka. Zalo io sam sat.sitno zadovoljstvo. koji je tra ila od oca. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac. Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. a i jedna se mora dati za pokrov. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. U sobi je doktor operirao oca Goriota. To je bila siroma ka smrt. nisam ga cijenila. unesre io mene i naru io mir moga doma. Idem. bez sjaja. Ja sam za sve kriv. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. pa su u velikoj alosti´. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. koji se pokupi e sa sve enikom. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice. 7. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. da ga mogu pokopati. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. Kako zetovi nisu poslali novac. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. No on nije imao novca. zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. jer ni ta drugo nema. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. On vas zove´ ± re e Eugene. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova. Nakon toga ode do g e. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. bez pratnje. niti je itko do ao. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. smrt Alza aninu. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. ³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. ali lijek bez pomo i. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. ja sam ih nau io da me vrije aju. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. samo me vi volite. U crkvi dva sve enika. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. Odjednom se sru i. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. ne mo emo ga spasiti. Eugene je platio sve enika. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici.

socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J. psiholo ki (ugo aj. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. sociolo ki (imovinsko stanje. koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana.J. o inska ljubav. socijalno podrijetlo. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom . dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo. neko bogatog tvorni ara tjestenine. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora). klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. nekada njeg robija a. Eugena de Rastignaca. u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove.svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju. karakterne osobine).Goriota. a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful