1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure.u Rimu. a Pomet likuje. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova .)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini. Petrunjela tje i Peru.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. nakon to ga prepozna. mjestu radnje. 2. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac.) Prolog Dugog Nosa. Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. sukob oca i sina. Sadi dolazi po novac. Pomet susre e Bok ila i. Za to vrijeme. a tako er i Pomet i Petrunjela. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Petrunjela. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega. te ju on eli na i. no Maro mu govori da do e poslije. Tada dolazi Lessandro. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. trgovac svilom. alje ga Popivi. isto tako Laura i Ugo. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Kamilo. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri. i tr a i od Mare novac. a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. U me uvremenu. Kasnije. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. likovima. Maro moli Popivu za pomo . a i dat e nagradu onome tko ju na e. Prije osam je godina oti la s mladi em. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. Maro je du an na sve strane. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. Dolazi i Vlaho. Laurina slu kinja. U me uvremenu. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1. a otac u bijesu nasr e na njega no em. a Peru je strah da e naletjeti na njega. Vlaho. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. osobito u Prologu Dugog Nosa. No. Maro se pravi da ga ne poznaje.. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti.) Prolog autora (govori o radnji komedije. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli. Vlaho. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih.. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu.

duhoviti. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga. turskog..st. ijekavskog. DALMACIJA 3. snala ljivi.). diplomat. BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17.. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu. upravi i znanosti. gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki.. a postoji jo i tzv. Zadru. pravnik. mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani . i vjerojatno pjesama .st.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. senator. sukob rastro ne mlade i i konzervativne. rastro ni. obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati. inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589. nedubrova ki.. razvratni. kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama. mora biti pun vrlina). Frankopan. ± 1638.  plemi .          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac. DUBROVNIK ± najplodonosniji.... zaple e radnju. utjecaj tokavskog.  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni. konavoski knez. Fran K.st. poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji..) i LJUDE NAZBILJ (bistri. do druge polovice 18.) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. Ivan Belostenec. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. Katarina Zrinska. 2. SLAVONIJA ± nakon 1700. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi.. 2. austrijskog. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu.

Sin se pita koga ena nije prevarila. Sin se pita tko ga je ukopao. bezo nost. Ostalo mu je samo kajanje i alost. prijatelji i gospoje. Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. nesvijest. Ka e da ena ima mednu rije . svojom bjelinom nadilazi snijeg. identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . ledena prsa (srce). PLA DRUGI . tihim korakom vodi ples. Osnovni grijesi sina: ta tina. Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. Ima zlatan pramen (kosu). Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju. OSMAN. u hladno i. 3. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. njezin mraz razgara oganj sina. PLA TRE I . Invokacija . Smrt je jednaka svima. izdala. snje ni vrhovi planina. najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava. otrovno srce. usta koraljna. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. Govori da nije to je nekad bio. obilne gozbe. Antiteza . . DIANA. DUBRAVKA. Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu. dvor mu je planina. postane tap. Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta.SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. Lotova se ena pretvori u stup soli. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene). 2. Pr asci su mu dru ba. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi.pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. gizdav smijeh. svjetlost joj sja iz o iju. ARIADNA).i u tijelu i u du i opak i pun zlobe.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta. biserjem. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. svi su ga ostavili. nerazumnost.strme litice. sinova moralnog pada. ognjene o i. kamen uzglavlje. sada je usred kamene pusto i. Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e. lice kao ru ica. a kad ju ponovno uhvati za rep. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a. dragim kamenjem. oholost. umire od gladi. pastirska igra.

Sinu je opro teno i oti ao je Bogu.st.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). kaje se to je zgrije io. antiteza. dao mu je prsten za znamen ljubavi. antiteza.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela. radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr. domi ljat i o trouman na in izra avanja. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega. Sin govori da nije ovjek. SPOZNANJE. duhovitost 3.. ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. Sinovljev ivot biju valovi. Stvoriv i ovjeka.  epski spjev. tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u.. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. svjetlost m tama suprotnosti. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere. hiperbola. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost . Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. hiperbola. nego crv. religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. grijeh m pokajanje. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE. Sin se obra a Bogu. 19. ala.  vode u ulogu ima francuska.

Pokraj nje je ivjela mlada djevojka . Tu su mala vrata ca. s nosom sli nim papagajevom kljunu.. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje. po tuje zakon. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje. 5 drama. pripovjesti.. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne. Ku a je na tri kata. objektivnost (vidjeti svijet istinski.). Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini. trulo. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. novele.  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. Coutre. istro eno. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. U lo ijem stanuje gazdarica. poslugu i sirotinjski dom. tipi ni gra anin je promi ljen.. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode. a u drugom g a. Ta glavna soba zaudara na plijesan.  francuski romanopisac. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a. udovica slu benika. onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. Ona je bila nekada oli ena. poznat po imenu "Dom Vauquer". odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829.  1842. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. slika je potpuna. Ima oko 50 godina. ± 1850. Kada je ona tu. objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29. hladna je i vla na. koko i i kuni i. bazdi na kuhinju. a onda ulazi udovica. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak... U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. Njezino bucmasto lice. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. li i na sve ene koje je pogodila nesre a. a u dnu dvori ta je drvarnica. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a. Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Vauquer udi e bez ga enja. crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. u eglost. uvla i se u odijelo... Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja). da se na njemu mo e prstom pisati.. ako im to imovno stanje dopu ta. Na prvom katu su dva najbolja stana. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. ali se boja vi e ne raspoznaje. obrazovan.. Poku stvo je s taro. jednostavno ocrtani karakteri.

svagda nje drame koje potresaju srce. otka e brija a i prestane se pudrati. . da bi ga oni prvi iskoristili. ledene. a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. Zvao se Eugene de Rastignac. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. de Restaud. Bio je uslu an i aljiv. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice. grub ali nije neugodan.g ici. po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. bio je u stanu u kojem je sada g a. Najstariji pansionist bio je otac Goriot. a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. Coutre. Njegovo lice zbog patnje. imao je bijelu ko u. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . na ao se pred mnogim zaprekama. a u drugome mu karac oko 40. Dok je bio dobro stoje i. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. iji uzrok nitko nije znao. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. a g a. Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. Coutre ro akinja njezine majke. jedna nekoj staroj djevojci . Svi su bili iznena eni. a ormari su bili puni srebrnog posu a. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. jer su propali njeni snovi. Otac ju nije htio priznati za k er. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. U to u e . sna na prsa. Imao je lijepu odje u. u njima su se ocrtavale ive nijeme. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. ona je bila lijepa. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. K eri mu vi e nisu dolazile. U usporedbi s drugima. pa je tako bila sretna i zanosna. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. koji je imao 69 godina. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant. visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. koju je mijenjao svakoga dana. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke. uvijek snu dena i slaba na izgleda. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. Michonneau. Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. biv i trgovac gospodin Vautrin. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. god. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. bivalo je sve tu nije i o ajnije. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. Odrekne se duhana. izgledao je kao neka utvara. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot. koji su vezali jedva kraj s krajem. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. a kako je bio plemi .Victorine Taillefer. To je bila ena o kojoj je snivao. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". elio je uspjeti u dru tvu. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. Osim tih stalnih. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. pa je prisiljen tedjeti". lice puno bora.

.grofica u divnoj ku noj haljini. bogata i ugla ena. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. kako bi platio mjenicu svoje k eri´. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. Mu je htio. to hladnije budete ra unali. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. bolje ete uspjeti. kao to se odri u i oca´. ali prvi puca i ubija. Ako nekoga zavolite. Svi pogledi bili su upereni prema njima. Maxime je imao lijepe i iste izme. Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. i 3. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. On pomi sli da sanja. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. Te ve eri upozna . Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. Njezina ljepota bila je profinj ena. te novac od prodanog nakita. Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. Odlagao je u enje do ispita. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. ali druga sestra udana za bogatog bankara. zbog toga je i do ao u posjetu. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. Restaud je plemi . Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. moram ga pobijediti !´. Dobile su bogati miraz. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. pa se odri u jedna druge. Nisu ga vi e primali u pala i Restaud. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. Nije i ao vi e ni u kolu. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. godinu. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. Beauseant i ona ga pozove na objed. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. Kakova je to bila rasko na stolu. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Odlu io je platiti upisninu za 2. dok je on poslije podne imao frak. de Ajuda ± Pinto i g ice. Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. dobro uvajte tu tajnu´. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. Svi su znali osim nje da se markiz eni. a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. kako bi zadobio njezinu naklonost. Bila je prelijepa. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. lijepa g a. koje su se odrekle dobrog oca. ako treba i gladovati. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. Ona treba biti mlada. Rochefide. kaput mu je pristajao kao saliven. piti samo vodu. Dvije k eri. samo na prozivke. sav je bio uplakan. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. Nakon posjeta kod grofice. njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. Kada je Eugene pro itao pisma. ja u vam pomo i.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj.

a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici. Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a. U kockarnici stavi 100. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. Vautrin je bio zelena . Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. ³Sada imate 7200. Poireta. elio je iseliti iz pansiona. ju er je bila bez novaca. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. primao je novac od robija a. Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. ³Moje k eri su dobre. Na prozoru nije bilo zastora. Ona e primati 36000. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. ali sestra i ja smo ga upropastile. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. Starac i student postali su veliki prijatelji. ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene.franaka. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot.franaka rente godi nje. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´. G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina.Eugene g u. Prenesite ga na krevet. Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. donijela je sav miraz. de Nucingen i re e joj. . a od svoga miraza od 80 0000. a njemu ostavila ostatak. Bio je u dru tvu g e. .franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje. Delphine. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´. franaka. franaka´. bio bih presretan. . ako je bilo nazna eno u oporuci. Vi ete objedovati samnom svakoga dana. Da se obratim ocu. ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. . a pratiti ete me i u Italiens (kazali te). Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. Da sam barem mogao ivjeti kod njih. a imao je samo tanak pokriva . ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga. im sam vas vidio osjetio sam. pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. da je on susjed njezinom ocu. a katkad mnogo gubio!´. svucite ga. Delphine. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine. ³Eto. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. nije bilo tapeta. Promatra i su ga zavidno gledali. Ona je bila o ajna i nije to krila. Kada se vratio u pansion. Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar. kao da me neka struja nosi prema vama. Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. samo da su im mu evi dobri. Kada su mu skinuli .franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju.franaka. . Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. . a sada nema ni ta.franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. Uzela je 6000. To je bio znak da je napitak po eo djelovati.franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. ³Sutra ujutro g ica. . Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. Michonneau i gosp. Rastignac je bio pozvan kod g e. pa se nazirao a av zid. Rastignac je bio zaprepa ten. Pod je bio vla an i pun pra ine.

no ako pri ekam godinu dana. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. g a.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o. Drugi dan mu je bilo jo lo ije. morati e obustaviti pla anje. . zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. naivan i iskren usred toga svijeta. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji. I sestre se naljute jedna na drugu. Eugene upla en. a Delphine spava. Potro ili smo novac za ure enje stana.franaka do ivotne rente. jer je on obo avao tu enu. O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. ali mu je bilo sve lo ije. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a. Vi njima dajete ivot. ti si mi priredila onu navalu krvi. znati eljnice!.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. .ko ulju. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. Na vratima blagovaonice pojavila se policija. U tom trenutku u e grofica. . ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. Sve je bilo radi novca. Oni mene gledaju sa strahom. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. gdje su te osobine rijetke´. Van uhodo ³ . ³Ti si me izdala stara gaduro. Ja bih ti dao 6000. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. sve je bilo samo pretvaranje. a tebe s ga enjem.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000. Obje imaju kameno srce. a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. . a one su mi prodavale neko . Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati. pa je legao da se odmori. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. one bi me previjale i njegovale. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. Reci im da se ne osje am dobro. va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. Restaud je morala obaviti va an posao. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. ³Ho u. ³Imaju posla. jer se kasno vratila s bala´. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu. svoju sre u. ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih.franaka´ re e Poiret. Spavao sam. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200. Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. Kada bih imao blaga da im ostavim. ne bih se alio´.franaka da bi podmirila dug. Otac je bio jako uzrujan. Kada su si li me u goste. a sada vidim da me nikada nisi voljela´. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. ugledali su dva kobna slova. . spavaju. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe. Kada bi one bile tu. Nisam znao ni o emu razgovarati. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. a ona vas tjeraju u grob.

bez pratnje. Nakon toga ode do g e. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. U sobi je doktor operirao oca Goriota. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. unesre io mene i naru io mir moga doma. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. Zalo io sam sat. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. smrt Alza aninu. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. ³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. koji se pokupi e sa sve enikom. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em. Odjednom se sru i. jer ni ta drugo nema. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova. bez prijatelja i ro aka. koji je tra ila od oca. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. ja sam ih nau io da me vrije aju. Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. ali lijek bez pomo i. niti je itko do ao. pa su u velikoj alosti´. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. U crkvi dva sve enika. Ja sam bestidnica. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. No on nije imao novca. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. on je iskvario svoje k eri. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. nisam ga cijenila. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´.sitno zadovoljstvo. Grobarima. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. Ja sam za sve kriv. a i jedna se mora dati za pokrov. To je bila siroma ka smrt. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. Kako zetovi nisu poslali novac. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. G a. samo me vi volite. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac. Eugene je platio sve enika. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. ne mo emo ga spasiti. bez sjaja. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. 7. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. ³Nema mu vi e pomo i. Idem. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice. da ga mogu pokopati. recite gospo i da gosp. ³Da ste na samrti. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. On vas zove´ ± re e Eugene.

socijalno podrijetlo. Eugena de Rastignaca. nekada njeg robija a. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove. sociolo ki (imovinsko stanje. psiholo ki (ugo aj.svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju. neko bogatog tvorni ara tjestenine. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom . dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija. klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora). sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J. socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. o inska ljubav. karakterne osobine). koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo.Goriota.J.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful