1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. a tako er i Pomet i Petrunjela. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu. a i dat e nagradu onome tko ju na e. Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure. Vlaho. Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. Dolazi i Vlaho. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1. a Peru je strah da e naletjeti na njega. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. Sadi dolazi po novac. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. Laurina slu kinja.)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini. a Pomet likuje. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. a otac u bijesu nasr e na njega no em. a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru. Vlaho. alje ga Popivi. Petrunjela tje i Peru. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. Maro se pravi da ga ne poznaje.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. 2. mjestu radnje.u Rimu.) Prolog autora (govori o radnji komedije. U me uvremenu. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova . trgovac svilom. Za to vrijeme. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. Maro moli Popivu za pomo . i tr a i od Mare novac. no Maro mu govori da do e poslije. U me uvremenu. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti. likovima. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru.) Prolog Dugog Nosa. Tada dolazi Lessandro. Pomet susre e Bok ila i. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac. No. Maro je du an na sve strane. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. nakon to ga prepozna. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa. Prije osam je godina oti la s mladi em. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. Kamilo. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri.. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. Petrunjela. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. te ju on eli na i.. Kasnije. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. osobito u Prologu Dugog Nosa. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. sukob oca i sina. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru. isto tako Laura i Ugo.

Ivan Belostenec. kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama. obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. mora biti pun vrlina)..st. zaple e radnju. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2.) i LJUDE NAZBILJ (bistri... Frankopan.. i vjerojatno pjesama . duhoviti.  plemi . upravi i znanosti. ± 1638. mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani . Fran K. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589.. do druge polovice 18... poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga.  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. rastro ni.). pravnik. DALMACIJA 3. austrijskog. sukob rastro ne mlade i i konzervativne. konavoski knez.) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. snala ljivi. DUBROVNIK ± najplodonosniji.. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi. tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati.. diplomat.st. SLAVONIJA ± nakon 1700. turskog. a postoji jo i tzv.st. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17. inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek. 2. BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1.          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac. senator. utjecaj tokavskog. Katarina Zrinska. 2. nedubrova ki. razvratni. gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki. Zadru. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu. ijekavskog.

Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. umire od gladi. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi. 2. Ka e da ena ima mednu rije . sada je usred kamene pusto i. svojom bjelinom nadilazi snijeg. svi su ga ostavili. najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju.SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta. bezo nost. DUBRAVKA. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a. biserjem. ARIADNA). dragim kamenjem. identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina. gizdav smijeh. ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. usta koraljna. Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. postane tap. DIANA.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. PLA DRUGI . lice kao ru ica. Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene). Pr asci su mu dru ba. obilne gozbe.i u tijelu i u du i opak i pun zlobe.pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . Lotova se ena pretvori u stup soli. otrovno srce. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. Ima zlatan pramen (kosu). Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu. sinova moralnog pada. Antiteza . Smrt je jednaka svima. dvor mu je planina. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. . a kad ju ponovno uhvati za rep. prijatelji i gospoje. Osnovni grijesi sina: ta tina. pastirska igra. OSMAN. Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. ognjene o i. 3. Sin se pita tko ga je ukopao. snje ni vrhovi planina. u hladno i.strme litice. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. nerazumnost. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . njezin mraz razgara oganj sina. tihim korakom vodi ples. Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. oholost. Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. ledena prsa (srce). PLA TRE I . Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava. Invokacija . Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e. Ostalo mu je samo kajanje i alost. kamen uzglavlje. Sin se pita koga ena nije prevarila.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta. izdala. svjetlost joj sja iz o iju. nesvijest. Govori da nije to je nekad bio.

ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj.. ala. hiperbola. religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega. hiperbola. kaje se to je zgrije io.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE.st. pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. antiteza.. 19. radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela. duhovitost 3. Sin govori da nije ovjek. Sinovljev ivot biju valovi.  epski spjev. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt. grijeh m pokajanje. Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i. svjetlost m tama suprotnosti. Stvoriv i ovjeka. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost .  vode u ulogu ima francuska. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. domi ljat i o trouman na in izra avanja. SPOZNANJE. antiteza. nego crv. dao mu je prsten za znamen ljubavi. ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. Sinu je opro teno i oti ao je Bogu. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. Sin se obra a Bogu.

a u dnu dvori ta je drvarnica. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu.. objektivnost (vidjeti svijet istinski. a onda ulazi udovica... objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29. Poku stvo je s taro. Njezino bucmasto lice.). Ta glavna soba zaudara na plijesan. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. ako im to imovno stanje dopu ta. tipi ni gra anin je promi ljen. poslugu i sirotinjski dom. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. obrazovan.. jednostavno ocrtani karakteri. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a. Na prvom katu su dva najbolja stana. Ona je bila nekada oli ena. udovica slu benika. Vauquer udi e bez ga enja. a u drugom g a. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. trulo. novele. Tu su mala vrata ca. odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829. onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. slika je potpuna. Ima oko 50 godina. s nosom sli nim papagajevom kljunu. Ku a je na tri kata. Coutre. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. istro eno. Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja)... crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. ± 1850. Pokraj nje je ivjela mlada djevojka . u eglost. Sada u pansionu stanuje sedam osoba.  1842. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. pripovjesti. po tuje zakon. Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini. U lo ijem stanuje gazdarica.. Kada je ona tu. Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak. da se na njemu mo e prstom pisati.  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje.  francuski romanopisac. uvla i se u odijelo. li i na sve ene koje je pogodila nesre a.. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne. 5 drama. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. ali se boja vi e ne raspoznaje. poznat po imenu "Dom Vauquer". koko i i kuni i.. hladna je i vla na. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. bazdi na kuhinju.

Svi su bili iznena eni. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice. a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot. Osim tih stalnih.g ici. koju je mijenjao svakoga dana. bio je u stanu u kojem je sada g a. Otac ju nije htio priznati za k er. koji su vezali jedva kraj s krajem. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. jer su propali njeni snovi. a g a. koji je imao 69 godina. na ao se pred mnogim zaprekama. god. uvijek snu dena i slaba na izgleda. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . Najstariji pansionist bio je otac Goriot. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. Coutre. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. U usporedbi s drugima. biv i trgovac gospodin Vautrin. Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. iji uzrok nitko nije znao. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. U to u e . a u drugome mu karac oko 40. de Restaud. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. a kako je bio plemi . pa je tako bila sretna i zanosna. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. a ormari su bili puni srebrnog posu a. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke. ledene. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. elio je uspjeti u dru tvu. u njima su se ocrtavale ive nijeme. K eri mu vi e nisu dolazile. izgledao je kao neka utvara. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. Imao je lijepu odje u. grub ali nije neugodan. sna na prsa. a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. jedna nekoj staroj djevojci . po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. da bi ga oni prvi iskoristili. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. Michonneau. otka e brija a i prestane se pudrati. Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. pa je prisiljen tedjeti". Njegovo lice zbog patnje. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". lice puno bora. Odrekne se duhana. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. Bio je uslu an i aljiv. To je bila ena o kojoj je snivao. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. Dok je bio dobro stoje i. ona je bila lijepa.Victorine Taillefer. bivalo je sve tu nije i o ajnije. svagda nje drame koje potresaju srce. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. Coutre ro akinja njezine majke. Zvao se Eugene de Rastignac. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe. imao je bijelu ko u. . Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant.

Dvije k eri. Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac. Ona treba biti mlada. kaput mu je pristajao kao saliven. Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. Odlu io je platiti upisninu za 2. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. Restaud je plemi . a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. dok je on poslije podne imao frak. godinu. ako treba i gladovati. zbog toga je i do ao u posjetu. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. Nisu ga vi e primali u pala i Restaud. njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. koje su se odrekle dobrog oca. On pomi sli da sanja. ali druga sestra udana za bogatog bankara. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. Maxime je imao lijepe i iste izme. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. de Ajuda ± Pinto i g ice. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. Nakon posjeta kod grofice. Ako nekoga zavolite. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. lijepa g a. ja u vam pomo i. moram ga pobijediti !´. kako bi platio mjenicu svoje k eri´. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. bolje ete uspjeti. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. to hladnije budete ra unali. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. piti samo vodu. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . i 3. Te ve eri upozna . dobro uvajte tu tajnu´. Kakova je to bila rasko na stolu. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. Kada je Eugene pro itao pisma. Odlagao je u enje do ispita. Njezina ljepota bila je profinj ena. samo na prozivke. . pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. Dobile su bogati miraz. Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. kao to se odri u i oca´. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. Beauseant i ona ga pozove na objed. kako bi zadobio njezinu naklonost. pa se odri u jedna druge. Mu je htio. Svi pogledi bili su upereni prema njima. sav je bio uplakan. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. ali prvi puca i ubija. Bila je prelijepa. Svi su znali osim nje da se markiz eni. Rochefide. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. bogata i ugla ena. te novac od prodanog nakita.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu.grofica u divnoj ku noj haljini. a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. Nije i ao vi e ni u kolu.

a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. elio je iseliti iz pansiona. Delphine. Kada se vratio u pansion. a imao je samo tanak pokriva .franaka. Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. franaka. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. Vi ete objedovati samnom svakoga dana.franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´. Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca. Rastignac je bio pozvan kod g e.franaka rente godi nje. . svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine. a njemu ostavila ostatak. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. Ona e primati 36000. a pratiti ete me i u Italiens (kazali te). . ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. Da sam barem mogao ivjeti kod njih. U kockarnici stavi 100. Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. primao je novac od robija a. samo da su im mu evi dobri. da je on susjed njezinom ocu. Uzela je 6000. . Pod je bio vla an i pun pra ine. Da se obratim ocu. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. ³Sutra ujutro g ica. Poireta. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine. a od svoga miraza od 80 0000. franaka´. ako je bilo nazna eno u oporuci. a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. donijela je sav miraz.franaka. Prenesite ga na krevet. Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. Rastignac je bio zaprepa ten. Starac i student postali su veliki prijatelji. pa se nazirao a av zid. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. Delphine. ³Sada imate 7200. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. ³Eto. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a. ju er je bila bez novaca. Michonneau i gosp. a sada nema ni ta. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima.franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. kao da me neka struja nosi prema vama. de Nucingen i re e joj. ali sestra i ja smo ga upropastile. . ³Moje k eri su dobre. Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. a katkad mnogo gubio!´. Ona je bila o ajna i nije to krila. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´.Eugene g u. Kada su mu skinuli .franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. svucite ga. G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. Bio je u dru tvu g e. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. Promatra i su ga zavidno gledali. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. Vautrin je bio zelena . To je bio znak da je napitak po eo djelovati. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot. Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. Na prozoru nije bilo zastora. . bio bih presretan. ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga. . nije bilo tapeta. im sam vas vidio osjetio sam. . ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene.

a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. ali mu je bilo sve lo ije.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. . To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000. sve je bilo samo pretvaranje.ko ulju. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. U tom trenutku u e grofica.franaka do ivotne rente. gdje su te osobine rijetke´. . . a one su mi prodavale neko . zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. ti si mi priredila onu navalu krvi. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. Oni mene gledaju sa strahom. Spavao sam. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. . Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. Obje imaju kameno srce.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o. I sestre se naljute jedna na drugu. naivan i iskren usred toga svijeta. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. Kada bih imao blaga da im ostavim. a tebe s ga enjem. one bi me previjale i njegovale. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. Otac je bio jako uzrujan. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot. Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. Na vratima blagovaonice pojavila se policija. a ona vas tjeraju u grob. no ako pri ekam godinu dana. ³Ti si me izdala stara gaduro. Kada bi one bile tu. jer je on obo avao tu enu. ugledali su dva kobna slova. ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile. va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. g a. ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu.franaka´ re e Poiret. Sve je bilo radi novca. jer se kasno vratila s bala´. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a. spavaju. morati e obustaviti pla anje. ne bih se alio´. Nisam znao ni o emu razgovarati. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. ³Ho u. znati eljnice!. Ja bih ti dao 6000. a sada vidim da me nikada nisi voljela´. Reci im da se ne osje am dobro. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. a Delphine spava. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. . Van uhodo ³ . Restaud je morala obaviti va an posao. svoju sre u. Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. Kada su si li me u goste. Drugi dan mu je bilo jo lo ije. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. Eugene upla en. Vi njima dajete ivot. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. pa je legao da se odmori. ³Imaju posla.franaka da bi podmirila dug. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. Potro ili smo novac za ure enje stana.

stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. ³Da ste na samrti. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. pa su u velikoj alosti´. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. Idem. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. U crkvi dva sve enika. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. jer ni ta drugo nema. unesre io mene i naru io mir moga doma.sitno zadovoljstvo. ³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. Nakon toga ode do g e. a i jedna se mora dati za pokrov. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. bez sjaja. nisam ga cijenila. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. ja sam ih nau io da me vrije aju. recite gospo i da gosp. ali lijek bez pomo i. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. Ja sam za sve kriv. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. smrt Alza aninu. Odjednom se sru i. da ga mogu pokopati. ne mo emo ga spasiti. 7. On vas zove´ ± re e Eugene. Ja sam bestidnica. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. Kako zetovi nisu poslali novac. bez prijatelja i ro aka. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. bez pratnje. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. Zalo io sam sat. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. koji se pokupi e sa sve enikom. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. on je iskvario svoje k eri. U sobi je doktor operirao oca Goriota. Eugene je platio sve enika. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . samo me vi volite. zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. ³Nema mu vi e pomo i. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. To je bila siroma ka smrt. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. No on nije imao novca. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. niti je itko do ao. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´. G a. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. koji je tra ila od oca. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. Grobarima. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em.

psiholo ki (ugo aj.J. socijalno podrijetlo. Eugena de Rastignaca. sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J. klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. nekada njeg robija a. a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. sociolo ki (imovinsko stanje. karakterne osobine). socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. neko bogatog tvorni ara tjestenine.svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom . dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora).Goriota. koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove. o inska ljubav.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful