1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti.) Prolog Dugog Nosa. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. Maro se pravi da ga ne poznaje. sukob oca i sina. Za to vrijeme.. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. nakon to ga prepozna. a i dat e nagradu onome tko ju na e. Vlaho. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1.)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. Tada dolazi Lessandro. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. Prije osam je godina oti la s mladi em. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac. Sadi dolazi po novac. U me uvremenu. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. U me uvremenu. Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. Petrunjela tje i Peru. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova . te ju on eli na i. 2. a otac u bijesu nasr e na njega no em. Pomet susre e Bok ila i. Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. Petrunjela. a tako er i Pomet i Petrunjela. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica..u Rimu. Laurina slu kinja. no Maro mu govori da do e poslije. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. likovima. Maro je du an na sve strane. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Dolazi i Vlaho. Maro moli Popivu za pomo .) Prolog autora (govori o radnji komedije. a Pomet likuje. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru. osobito u Prologu Dugog Nosa. Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. trgovac svilom. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. alje ga Popivi. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. i tr a i od Mare novac. Kamilo. a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. a Peru je strah da e naletjeti na njega. No. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru. Kasnije. mjestu radnje. isto tako Laura i Ugo. Vlaho.

DUBROVNIK ± najplodonosniji.. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589. do druge polovice 18. turskog. sukob rastro ne mlade i i konzervativne. ijekavskog. zaple e radnju. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga..  plemi . Frankopan.. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. diplomat. razvratni.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu... rastro ni. mora biti pun vrlina). 2. inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek.. ± 1638. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2. gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki.) i LJUDE NAZBILJ (bistri.st. SLAVONIJA ± nakon 1700. Ivan Belostenec. tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati. Zadru. a postoji jo i tzv. DALMACIJA 3. senator.. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu. mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani . kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama.          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac.. austrijskog. krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni. snala ljivi. utjecaj tokavskog. BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1.  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji. nedubrova ki.st. duhoviti. Katarina Zrinska.. upravi i znanosti. i vjerojatno pjesama . Fran K. obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. konavoski knez.). 2.st. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi.) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. pravnik.

nerazumnost. lice kao ru ica. Sin se pita tko ga je ukopao. tihim korakom vodi ples. bezo nost. Ostalo mu je samo kajanje i alost. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. umire od gladi. a kad ju ponovno uhvati za rep. otrovno srce. ognjene o i. dvor mu je planina. 2. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . Invokacija . snje ni vrhovi planina. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi. Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene). identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina.SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. gizdav smijeh. nesvijest. postane tap. Pr asci su mu dru ba. Sin se pita koga ena nije prevarila.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta. 3. Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. DIANA. Govori da nije to je nekad bio. izdala. Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. Antiteza . . Osnovni grijesi sina: ta tina. OSMAN. prijatelji i gospoje. dragim kamenjem. Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava. Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta. Smrt je jednaka svima. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. biserjem. DUBRAVKA.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. svjetlost joj sja iz o iju. kamen uzglavlje. obilne gozbe. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. usta koraljna. svojom bjelinom nadilazi snijeg. njezin mraz razgara oganj sina. Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. oholost. pastirska igra.pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. sinova moralnog pada. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . PLA TRE I . Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. sada je usred kamene pusto i. Ka e da ena ima mednu rije . ARIADNA). najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA.i u tijelu i u du i opak i pun zlobe. Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e. PLA DRUGI . ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. u hladno i. Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. Lotova se ena pretvori u stup soli. Ima zlatan pramen (kosu).strme litice. svi su ga ostavili. ledena prsa (srce). a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a.

. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. 19. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i. duhovitost 3. dao mu je prsten za znamen ljubavi. antiteza. Sinu je opro teno i oti ao je Bogu.st. Sinovljev ivot biju valovi. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE. tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u.  epski spjev. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. nego crv. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost . religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. domi ljat i o trouman na in izra avanja. hiperbola. grijeh m pokajanje. Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. antiteza. svjetlost m tama suprotnosti. SPOZNANJE.. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere. ala.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela. Sin se obra a Bogu. Sin govori da nije ovjek. ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. kaje se to je zgrije io.  vode u ulogu ima francuska. Stvoriv i ovjeka. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. hiperbola. ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi.

odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829. da se na njemu mo e prstom pisati. Pokraj nje je ivjela mlada djevojka . ali se boja vi e ne raspoznaje. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. tipi ni gra anin je promi ljen. bazdi na kuhinju. uvla i se u odijelo.. ako im to imovno stanje dopu ta.. a onda ulazi udovica. po tuje zakon. novele.. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. s nosom sli nim papagajevom kljunu. li i na sve ene koje je pogodila nesre a. 5 drama. Ku a je na tri kata. Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. Ta glavna soba zaudara na plijesan. ± 1850. jednostavno ocrtani karakteri. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. poznat po imenu "Dom Vauquer". Ima oko 50 godina. slika je potpuna. obrazovan. U lo ijem stanuje gazdarica.  1842. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne. Na prvom katu su dva najbolja stana.  francuski romanopisac. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a. Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja). trulo.. objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29. crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. Coutre. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu.... Tu su mala vrata ca. a u drugom g a. a u dnu dvori ta je drvarnica. istro eno. u eglost.  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. Kada je ona tu. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. Ona je bila nekada oli ena. onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. Vauquer udi e bez ga enja. pripovjesti.. udovica slu benika. Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini.. Poku stvo je s taro. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje. poslugu i sirotinjski dom. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama.). koko i i kuni i. objektivnost (vidjeti svijet istinski. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a. hladna je i vla na. Njezino bucmasto lice. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode.

lice puno bora. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice. pa je tako bila sretna i zanosna. elio je uspjeti u dru tvu. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". Coutre ro akinja njezine majke. sna na prsa. po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. pa je prisiljen tedjeti". To je bila ena o kojoj je snivao. Osim tih stalnih. Otac ju nije htio priznati za k er. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . a u drugome mu karac oko 40. imao je bijelu ko u. u njima su se ocrtavale ive nijeme. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke. bivalo je sve tu nije i o ajnije. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. .g ici. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant. Michonneau. otka e brija a i prestane se pudrati. izgledao je kao neka utvara. Dok je bio dobro stoje i. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. ona je bila lijepa. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot. ledene. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. svagda nje drame koje potresaju srce. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. Coutre. Njegovo lice zbog patnje. a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. koji je imao 69 godina. a ormari su bili puni srebrnog posu a. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe. Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. a kako je bio plemi . grub ali nije neugodan. jer su propali njeni snovi. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. U usporedbi s drugima. koju je mijenjao svakoga dana. Bio je uslu an i aljiv. Svi su bili iznena eni. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. de Restaud. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. Imao je lijepu odje u. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. K eri mu vi e nisu dolazile. na ao se pred mnogim zaprekama. Odrekne se duhana. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. a g a. U to u e . Najstariji pansionist bio je otac Goriot. iji uzrok nitko nije znao. bio je u stanu u kojem je sada g a. Zvao se Eugene de Rastignac. uvijek snu dena i slaba na izgleda. god. a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju.Victorine Taillefer. jedna nekoj staroj djevojci . koji su vezali jedva kraj s krajem. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. biv i trgovac gospodin Vautrin. da bi ga oni prvi iskoristili.

Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . Te ve eri upozna . Odlagao je u enje do ispita. Ako nekoga zavolite. kako bi platio mjenicu svoje k eri´. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. Ona treba biti mlada.grofica u divnoj ku noj haljini. kao to se odri u i oca´. ali prvi puca i ubija. ja u vam pomo i. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. . Bila je prelijepa. de Ajuda ± Pinto i g ice. Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. Nije i ao vi e ni u kolu. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. dok je on poslije podne imao frak. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. samo na prozivke. bogata i ugla ena. Kada je Eugene pro itao pisma. Odlu io je platiti upisninu za 2. Nakon posjeta kod grofice. ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj. Svi su znali osim nje da se markiz eni. lijepa g a. ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. moram ga pobijediti !´. I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. i 3. piti samo vodu. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. bolje ete uspjeti. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. Kakova je to bila rasko na stolu. ali druga sestra udana za bogatog bankara. Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. Maxime je imao lijepe i iste izme. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. sav je bio uplakan. godinu. Dobile su bogati miraz. koje su se odrekle dobrog oca. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. zbog toga je i do ao u posjetu. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. kaput mu je pristajao kao saliven. to hladnije budete ra unali. On pomi sli da sanja. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. Svi pogledi bili su upereni prema njima. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. Beauseant i ona ga pozove na objed. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. kako bi zadobio njezinu naklonost. a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. Restaud je plemi . Nisu ga vi e primali u pala i Restaud. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. Njezina ljepota bila je profinj ena. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. pa se odri u jedna druge. a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. ako treba i gladovati. Dvije k eri. Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. dobro uvajte tu tajnu´. Mu je htio. Rochefide. te novac od prodanog nakita. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp.

Delphine.franaka rente godi nje. Rastignac je bio zaprepa ten. a katkad mnogo gubio!´. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. ³Eto. de Nucingen i re e joj. Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. . Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. primao je novac od robija a. . ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene. ³Sutra ujutro g ica. a od svoga miraza od 80 0000. elio je iseliti iz pansiona. . ³Moje k eri su dobre. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. pa se nazirao a av zid. da je on susjed njezinom ocu. donijela je sav miraz. Starac i student postali su veliki prijatelji. ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. U kockarnici stavi 100. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. a imao je samo tanak pokriva . Promatra i su ga zavidno gledali. Rastignac je bio pozvan kod g e. Na prozoru nije bilo zastora. svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine. bio bih presretan. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje. ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. Delphine. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. Kada se vratio u pansion. ³Sada imate 7200. . Ona je bila o ajna i nije to krila. ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga. a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. Prenesite ga na krevet. G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. Poireta. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a. To je bio znak da je napitak po eo djelovati.franaka. . pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´.franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. ali sestra i ja smo ga upropastile. Kada su mu skinuli . Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. Vi ete objedovati samnom svakoga dana. a sada nema ni ta. franaka. Ona e primati 36000. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar. Bio je u dru tvu g e. Uzela je 6000. nije bilo tapeta. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. Pod je bio vla an i pun pra ine. franaka´. . Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. kao da me neka struja nosi prema vama. a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´.franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. a pratiti ete me i u Italiens (kazali te).franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. Vautrin je bio zelena . Michonneau i gosp. Da sam barem mogao ivjeti kod njih.Eugene g u. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. ju er je bila bez novaca. samo da su im mu evi dobri. pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. a njemu ostavila ostatak. svucite ga. . Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine.franaka. Da se obratim ocu. im sam vas vidio osjetio sam. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. ako je bilo nazna eno u oporuci.

va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. a ona vas tjeraju u grob. sve je bilo samo pretvaranje. Obje imaju kameno srce. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji. spavaju. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot. Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. Na vratima blagovaonice pojavila se policija. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. a one su mi prodavale neko .franaka´ re e Poiret.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu. Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. Kada su si li me u goste. Restaud je morala obaviti va an posao. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. one bi me previjale i njegovale. . . Kada bih imao blaga da im ostavim. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. ne bih se alio´. Reci im da se ne osje am dobro.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. no ako pri ekam godinu dana. Kada bi one bile tu. Potro ili smo novac za ure enje stana. Spavao sam. ³Ho u. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. Sve je bilo radi novca. svoju sre u. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. U tom trenutku u e grofica. Oni mene gledaju sa strahom. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200. gdje su te osobine rijetke´. . ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. a Delphine spava. a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih. naivan i iskren usred toga svijeta. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati.franaka da bi podmirila dug. Otac je bio jako uzrujan. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. Vi njima dajete ivot. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. Van uhodo ³ . Strpljivo sam podnosio sve uvrede. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe. . . ³Imaju posla. Eugene upla en. g a. Ja bih ti dao 6000. pa je legao da se odmori. ³Ti si me izdala stara gaduro.ko ulju. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. Drugi dan mu je bilo jo lo ije. a sada vidim da me nikada nisi voljela´. ali mu je bilo sve lo ije. To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000. Nisam znao ni o emu razgovarati. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. a tebe s ga enjem. ugledali su dva kobna slova. znati eljnice!. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. morati e obustaviti pla anje. jer se kasno vratila s bala´. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. ti si mi priredila onu navalu krvi. Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. jer je on obo avao tu enu.franaka do ivotne rente. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. I sestre se naljute jedna na drugu.

zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova.sitno zadovoljstvo. Eugene je platio sve enika. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. Nakon toga ode do g e. Odjednom se sru i. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. Ja sam bestidnica. niti je itko do ao. 7. koji je tra ila od oca. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. ³Da ste na samrti. bez prijatelja i ro aka. pa su u velikoj alosti´. Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. U crkvi dva sve enika. On vas zove´ ± re e Eugene. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. Kako zetovi nisu poslali novac. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. ali lijek bez pomo i. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. Grobarima. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. on je iskvario svoje k eri. To je bila siroma ka smrt. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . smrt Alza aninu. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. jer ni ta drugo nema. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. da ga mogu pokopati. recite gospo i da gosp. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. Zalo io sam sat. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. U sobi je doktor operirao oca Goriota. Ja sam za sve kriv. unesre io mene i naru io mir moga doma. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. Idem. Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. nisam ga cijenila. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. G a. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. bez pratnje. koji se pokupi e sa sve enikom. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. ja sam ih nau io da me vrije aju. samo me vi volite. No on nije imao novca. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. ³Nema mu vi e pomo i. bez sjaja. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. ³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. a i jedna se mora dati za pokrov. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. ne mo emo ga spasiti.

psiholo ki (ugo aj. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora). socijalno podrijetlo.J. o inska ljubav.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo. dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija. koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. nekada njeg robija a. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina.svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju. a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki. karakterne osobine).Goriota. u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove. neko bogatog tvorni ara tjestenine. socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. sociolo ki (imovinsko stanje. Eugena de Rastignaca. sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J. klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful