1.

DUNDO MAROJE ~ Marin Dr i
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJI EVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) ± slobodna Dubrova ka Republika i mleta ka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanisti kom knji evnom kulturom na latinskom jeziku ± usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  na elo opona anja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasi nu anti ku knji evnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasi ne pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske knji evne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu knji evnost i na tijekove doma e usmene knji evnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imu noga patricijsko-gra anskog sloja primorskih gradova, sredi ta su tada jo pod mleta kom vla u Biografski podaci o autoru: Marin Dr i  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pu anskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orgulja ; nadimak Vid ra  u Dubrovniku polazio kolu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, po eo pisati drame, najvi e komedije  u Firenci pisao urotni ka pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivaju i ga da svrgne vlast dubrova kog plemstva ostav i bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  knji evni rad zapo eo kao lirik ± pi u i ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (oku ao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADR AJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisu a dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu tro i sav novac. Tada Du ndo odlazi sa slugom Bok ilom potra iti sina u Rim. Tu susretnu Trip eta koji im govori da mo da zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odlu i upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tude ak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Trip eta i Bok ilo na li su Maru. Maroju zaboli srce kad uje kako njegov sin tro i novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru tra i i njegova zaru nica Pera, zajedno s D ivom. Preru ena je u mu karca. D ivulin im govori da je i Dundo

Maroje se smek a te umjesto Mare plati njegove dugove. Petrunjela tje i Peru. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. a tada dolazi Ugo Tude ak i sva a se s njima te ka e Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Za to vrijeme. Kasnije. Maro je du an na sve strane. osobito u Prologu Dugog Nosa. Laurina slu kinja. a tako er i Pomet i Petrunjela. te prikrivena ili otvorena politi ka satira. sukob oca i sina. Gulisav govori Pometu da je do ao tra iti Mandolijenu. Dolazi i Vlaho. ona odgovori da je on zaru en s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastu i. Niko i Bok ilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. a Pomet prvi shva a da je Laura bogata nasljednica. Petrunjela. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Pomet izvla i Maroja iz tamnice. Kamilo. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. No. a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. a otac u bijesu nasr e na njega no em. Prije osam je godina oti la s mladi em. Tada dolazi Lessandro. a i dat e nagradu onome tko ju na e. a Peru je strah da e naletjeti na njega. Pomet joj govori da ka e Lauri da je stigao Marin otac i da je u asno ljut na njega.. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro ivi. dok Maro ali to se pojavio njegov otac i boji se da e izgubiti Lauru. Sadi dolazi po novac. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru.) Prolog autora (govori o radnji komedije. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i uva njegovo ''blago''. Popiva govori Mari d a je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. Maroj e iz kr me primjeti Maru i dolazi do njega vi u i iz sveg glasa.)  satiri ki odnos prema vlastitoj sudbini. isto tako Laura i Ugo. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. izgubljenu k i Ondarda Tude aka. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. trgovac svilom. 2. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na ra un njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju.u Rimu. U me uvremenu. no Maro mu govori da do e poslije. Dubrov ani se vra aju u svoj grad. Maro napokon shva a da ga je ot ac pokrao. nakon to ga prepozna. alje ga Popivi. Maro moli Popivu za pomo . a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. Lihvar Sadi odlu i ostaviti Lauri bisere i govori joj da e do i za sat -dva po novac. govori Pometu da je Laura s Marom i da ne eli uti za Uga. Niko i Pjero odlu e pomo i Maroju iza i odande. Pomet susre e Bok ila i. i tr a i od Mare novac. Pera se ali babi da nije uspjela na i Maru. mjestu radnje. U me uvremenu. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaru en za drugu i Laura se u asno razljuti. ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Sve se zavr i Pometovim djelovanjem: Maro i Pera zavr e zajedno. Vlaho. Trip et se kasnije udvara Petrunjeli.. Pavo i njegov sin Grubi a dolaze u Rim i tra e Maroja. da je ivjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. ludost zaljubljenih  pet inova  dva prologa (predgovora): 1. Trip e) najve a Dr i eva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazli itijih likova . Pomet ju odlu i na i i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tude ak. a Pomet likuje. Bok ilo upada u nevolju pa se odlu i sakriti sve dok ne nai e netko od njegovih.) Prolog Dugog Nosa. Kapetan i biri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. te ju on eli na i. No Maro mu odgovori da nema anse da to u ini Lauri. likovima. Maro se pravi da ga ne poznaje. Mladi Dubrov ani Niko i Pijero tra e Maru i ele i i kod Laure. Vlaho.

nedubrova ki. mije anje akavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG ± Juraj Kri ani .) knji evne djelatnosti plemi a oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. a postoji jo i tzv. diplomat. Zadru.. utjecaj tokavskog. DALMACIJA 3. BANSKA HRVATSKA ± dvije struje: 1.. ijekavskog... tko ho e renjat na svijetu³ ± tko ho e vladati.) nabo na knji evnost (kajkavski) 4. dubrova ki autori utjecali na pisce u Splitu.st. talijanski ismijava konvencije petrarkizma ± kurtizana LAURA 2. DUBROVNIK ± najplodonosniji. dubrova kog te utjecaj katoli ke protureformacije kao djelovanje isusova kog reda  knji evnici kolovani u isusova kim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. 2. turskog. sukob rastro ne mlade i i konzervativne.          vrlo opse na i dramatur ki slo ena komedija sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro ± tro i kapital na kurtizanu Lauru) mjesto radnje ± Rim sredi nji motivi: novac. u ena (dija ka) knji evnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gunduli (D ivo)  1589.) i LJUDE NAZBILJ (bistri. Frankopan. razvratni. mora biti pun vrlina). pravnik. Fran K.. 2. gospodar smijeha u komediji afirmacija sposobnih i pametnih (sluge) pobjeda ovjekove inteligencije bogatstvo jezika ± dubrova ki. kasnije postao senator i lan Malog vije a  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobo eni Jeruzalem)  knji evni rad zapo eo s pisanjem drama.. do druge polovice 18.st. oslobo ena od Turaka kulturni procvat (Antun Kani li )  utjecaj etiriju civilizacijskih i politi kih krugova: mleta koga..  knji evni jezik je nejedinstven ± prilago en govorima regija  postoji odre ena razmjena knji evnih utjecaja izme u hrvatskih kulturnih sredi ta  mnogocentri nost manji regionalni krugovi:  etiri manje ili vi e samostalna regionalna knji evna kruga: 1. ± 1638. snala ljivi. krte starosti Dr i kritizira sveop u pokvarenost i lakomost Prolog Dugog Nosa ± dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrova ki senatori ± pohlepni. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gunduli Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od po etka 17. poslani k u Bosni  nadimak Ma ica  iz dubrova ke plemi ke obitelji. ± latinski i dalje u uporabi u crkvi. zaple e radnju. obrazovao se u kolama rodnoga grada  obavljao razne dr avni ko-administrativne slu be u Dubrovniku i okolici. duhoviti. upravi i znanosti. senator. SLAVONIJA ± nakon 1700.  plemi . Katarina Zrinska. konavoski knez. i vjerojatno pjesama .st. Ivan Belostenec. austrijskog.. rastro ni.). inteligentni ljudi) POMET ± zaokupljen ovozemaljskim u icima renesansni ovjek. vodi likove (Ätrjeba je bit vjertuozu..

sinova moralnog pada.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Bo jem stvaranju svijeta. Osnovni grijesi sina: ta tina. a kad ju ponovno uhvati za rep. Lotova se ena pretvori u stup soli. Misao se o prolaznosti povezuje s mi lju o vremenu koje sve uni tava. najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitolo kim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. Optu uje enu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta. OSMAN. obilne gozbe. bezo nost. prijatelji i gospoje. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADR AJ: PLA PRVI ± SAGRJE ENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evan eoskog sina. Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih ( eninih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene).SKRU ENJE Pjesnik podsje a na 3 Bo ja uda iz Starog zavjeta: 1. nesvijest. dragim kamenjem. Razmetni je sin postao uvarem svinja => svinje su simbol gre nog ivota. sada je usred kamene pusto i. ognjene o i. 3. svjetlost joj sja iz o iju. umire od gladi. Sin se pita tko ga je ukopao. svi su ga ostavili. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi. Veliki dio sinova sagrje enja Gunduli svaljuje na razbludnu enu. identificira se s njim te u suzama i pla u eli ispri ati o suzama i pla u razmetnog sina. Ljepota pogubno djeluje na moral i esto vodi u smrt du e. u hladno i. religijsko-epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. Parafraza stihova iz Pelegrinovi eve ''Je upke''. Sin se pita koga ena nije prevarila. Invokacija . ARIADNA). Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu o i i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. Pjesnik se uspore uje s djetetom koje se ope e hvataju i plamen svije e. Monolog razmetnog sina koji traje do kraja pla a. Govori da nije to je nekad bio. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboli nim slikama . DIANA. PLA DRUGI . Antiteza .i u tijelu i u du i opak i pun zlobe. . biserjem.strme litice. Pr asci su mu dru ba. nerazumnost. Pjesnik uspore uje pri u o grijehu (u namjeri da se gre nik pokaje) s postupkom lije nika koji mora razotkriti i o istiti ranu da bi ju iscijelio. gizdav smijeh. Smrt je jednaka svima. snje ni vrhovi planina. dvor mu je planina. 2. ena i trbuh bili su njegova nebeska bo anstva. Ostalo mu je samo kajanje i alost. usta koraljna. Ka e da se ena grebla po licu kako bi bila rumena. Sin nari e i pita gdje mu je svileno ruho. Sin je odlu io novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom.pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u pjevanju. ena je opisana kao ljepotica => petrarkisti ka poezija. PLA TRE I . DUBRAVKA. oholost. svojom bjelinom nadilazi snijeg. njezin mraz razgara oganj sina. ledena prsa (srce). lice kao ru ica. a dijete se uspore uje s leptirom koji izgori na ognju. Mojsije baci tap na zemlju i pretvori se u zmiju. postane tap. otrovno srce. pastirska igra.pjesnik suprotstavlja opis tobo nje ljepote stvarnoj ru no i ene koja je sina navela na grijeh. optu uje sebe za grijehe i ka e kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je ivio kao ivotinja. tihim korakom vodi ples. Ima zlatan pramen (kosu). izdala. kamen uzglavlje. Opis pejza a gdje se sin nalazi (locus horridus = stra no mjesto) . Ka e da ena ima mednu rije .

nego crv. Pla i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu rije i s usta (kao to se me u sobom bore razli iti vjetrovi) kad se ispri ava ocu. antiteza. hiperbola. domi ljat i o trouman na in izra avanja. Sinovljev ivot biju valovi. radi njegova pobolj anja i napretka objektivno i bez osobne prisutnosti (Äobjektivni³ pripovjeda ± er form)  poja ano zanimanje za prirodne znanosti i ja anje pozitivisti kih filozofija  nagla avanje odnosa knji evnosti i zbilje  roman ± glavni knji evni anr.  vode u ulogu ima francuska.. fizi ka je ljepota odsjaj slike ljepote Bo je. Sin govori da nije ovjek. Misao o veli ini Bo jeg milosr a temeljna je misao kr anske vjere. religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje.st.. Äzrcalo stvarnosti³  fabula slijedi kronolo ki slijed zbivanja. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. antiteza.Kao to zmija odbacuje ko uljicu i kao to se ptica feniks ra a iz pepela. tako se po Bo joj milosti ovjek preobra ava i svla i svoju staru odje u. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. ala. SPOZNANJE. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim ivim stvorenjima i da mu sve na zemlji slu i. hiperbola. Sin pla e sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. grijeh m pokajanje. Sinu je opro teno i oti ao je Bogu. SKRU ENJE  monolo ko-ispovijedno govorenje  motivi: ivot m smrt. ali i pod utjecajem teoreti ara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj ± to istinitije i to izvornije opisati svijet u kojem ovjek ivi. svjetlost m tama suprotnosti. dao mu je prsten za znamen ljubavi. ruska i engleska knji evnost  najprije se javio u Francuskoj.  epski spjev. uzor no-posljedi ni odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost . Stvoriv i ovjeka. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin mo e shvatiti kao prista a reformacije koji se vra a u okrilje Katoli ke crkve  predlo ak ± biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evan elja po Luki  tri pla a: SAGRIJE ENJE. antiteze  katoli ki svjetonazor  istinski kr anski osje aji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti u enje (uz pomo kon eta. kaje se to je zgrije io. pod utjecajem dru tvenih promjena (Francuska revolucija). duhovitost 3. Pjesnik fizi ku ljepotu vi e ne opisuje s prezirom. Sin se obra a Bogu.)  KON ETO ± metafora (osobito jaka). 19. Otac je stvaio svijetlu odje u na njega.

 francuski romanopisac. s debelim tijelom sukladno je odaji iji topli smrdljivi topli zrak g a. Ta glavna soba zaudara na plijesan. ± 1850. Sada u pansionu stanuje sedam osoba.. da se na njemu mo e prstom pisati. objektivnost (vidjeti svijet istinski. poslugu i sirotinjski dom. Stendhal ± za etnik realizma ± ÄCrveno i crno³ usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilje ja realisti kog djela: kriti nost (kritika dru tevnih problema djelo na njih upozorava i nudi rje enja). obrazovan..  1842. 5 drama. Poku stvo je s taro. onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. koji odmah po inje nju kati po zdjelama. tipi nost (opisani lik ima sve izvorne. udovica slu benika. poznat po imenu "Dom Vauquer".. a u drugom g a. Njezino bucmasto lice. Ku a je na tri kata. odustaje od pisanja  pisanju se vra a tek 1829. objedinjuje sva djela to ih je napisao od 18 29... Duga ki stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Taj salon izgleda vrlo tu no sa stolicama s naslonja ima za okruglim stolom na sredini. autenti ne osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine npr. a onda ulazi udovica. uvla i se u odijelo. koko i i kuni i. u jedinstven ciklus ÄLjudska komedija³ namjeravao dati sliku suvremenog francuskog dru tva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko dru tvo ± prikazao razvoj kapitalisti kih dru tvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednot a  novac ± osnovna pokreta ka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela ± zapletene i esto nevjerojatne intrige. tipi ni gra anin je promi ljen. Na prvom katu su dva najbolja stana. kroz koja kuharica izbacuje sme e i koje isplahnjuje velikom koli inom vode.. bazdi na kuhinju. trulo. gdje penzionisti sjede za vri jeme velikih vru ina i piju kavu. li i na sve ene koje je pogodila nesre a. novele. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. U lo ijem stanuje gazdarica. ali se boja vi e ne raspoznaje. pripovjesti. Izme u drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormari za jelo. kada kre e niz njegovih uspjeha  neiscrpna ma ta i nevjerojatna radna sposobnost golem opus od 90-ak romana. Ima oko 50 godina. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom. jednostavno ocrtani karakteri. ako im to imovno stanje dopu ta. S prednje strane je vrt s nekoliko vo aka i povr a.. s nosom sli nim papagajevom kljunu. Vauquer udi e bez ga enja. istro eno. u eglost. Pokraj nje je ivjela mlada djevojka .  utemeljitelj europskog realisti kog romana OTAC GORIOT  SADR AJ: Pansion Gospo a Vauquer stara je ena koja dr i u Parizu gra anski pansion. crvoto no i kona no tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana tedljiva bijeda. iza ku e je dvori te gdje slo no ive svinje. Kada je ona tu. a u dnu dvori ta je drvarnica.. Tu su mala vrata ca. Coutre.). Ispod njega otje u spla ine iz kuhinje. pripovjeda i dramati ar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina po eo pisati slabe pustolovne romane bez uspjeha. hladna je i vla na.. po tuje zakon. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi ma ak. Ona je bila nekada oli ena. slika je potpuna.

god. Odrekne se duhana.g ici. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. pa je prisiljen tedjeti". bivalo je sve tu nije i o ajnije. izgledao je kao neka utvara. a sli ila je na biljku po utjelog li a koja je netom presa ena. koji je imao 69 godina. To je bila ena o kojoj je snivao. Michonneau. Vautrin 40 godina imao je iroka ple a. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. Kada je ulazio u salon za uje glas oca Goriota i odjek poljupca: ³ to to Goriot ima s groficom Restaud?´. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladi ija je obitelj ivjela u velikoj neima tini. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. Svi su bili iznena eni. U to u e . a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim radom i osobnom vrijedno u. Na drugom katu ivi starac zvani Poiret. Bio je od onih mladi a koje je nevolja navi kla na rad i ve u ranoj mladosti shva aju da njihovi roditelji o ekuju mnogo od njih. Coutre. . Imao je lijepu odje u. koji su vezali jedva kraj s krajem. koji nosi crnu vlasulju i b oji brkove. u njima su se ocrtavale ive nijeme. Stara gospo ica Michonneau umornih o iju da ovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. koju je mijenjao svakoga dana. Eugene de Rastignac bio je pravi ju nja ki tip. Svi ti pansionisti bili su siroma ni. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. Na svoju nesre u Goriot je morao prije i na drugi kat i da ubudu e pla a stan i hranu 900 franaka godi nje. da bi ga oni prvi iskoristili. uvijek snu dena i slaba na izgleda. a u drugome mu karac oko 40. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. Gospodin Poiret bio je kao neki stroj. a gospo a ga je odmah po ela zvati Otac Goriot. imao je bijelu ko u. Njoj je nedostajalo kao i svakoj eni lijepe haljine i ljubavna pisma. a g a. Njegovo lice zbog patnje. Kada je doma ica Vauquer vidjela jo i dr avne obveznice. K eri mu vi e nisu dolazile. el io je zaviriti u sve salone Pariza i na i za titnicu kako bi uspio u ivotu. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje ro akinje vojvotkinje Beauseant. a bila je jedna od dvije k eri oca Goriota. a kako je bio plemi . a ormari su bili puni srebrnog posu a. jer su propali njeni snovi. Bio je uslu an i aljiv. lice puno bora. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomo . Dok je bio dobro stoje i. bio je u stanu u kojem je sada g a. elio je uspjeti u dru tvu. na ao se pred mnogim zaprekama. iji uzrok nitko nije znao. Otac ju nije htio priznati za k er. de Restaud. Iznad tre eg kata bio je tavan za su enje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali poku ar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. sna na prsa. U njihovim uvelim i oronul im ustima bljeskali su se gladni ki zubi. pa je tako bila sretna i zanosna. Krajem tre e godine otac Goriot smanji svoje izdatke.Victorine Taillefer. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrje itim pogledom. Tre i kat inile su 4 sobe od koje su dvije izdane. ona je bila lijepa. po eo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. grub ali nije neugodan. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri elje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtva kog pokrova mu evog i da uskrsne u Goriotu". a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. Zvao se Eugene de Rastignac. Odseli se na tre i kat pla aju i 45 franaka godi nje. Najstariji pansionist bio je otac Goriot. ledene. jedna nekoj staroj djevojci . visoku i vitku s najljep im stasom u Parizu. U usporedbi s drugima. crnu kosu i plave o i i bio je iz plemi ke obitelji. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu g i. I po ele su pri e po pansionu: "on sigurno izdr ava enu. Osim tih stalnih. Ostale sobe su se izdavale siroma nima koji nis u mogli platiti vi e od 45 franaka mjese no. biv i trgovac gospodin Vautrin. a druga biv em proizvo a u tijesta kojega su zvali otac Goriot. Nakon etvrte godine u pansionu on nije vi e li io na samoga sebe. Coutre ro akinja njezine majke. imala je gospo a na ru ku i studente medicine i 2 -3 stanovnika iz obli nje okolice. Gospo ica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. svagda nje drame koje potresaju srce. otka e brija a i prestane se pudrati.

Eugene osjeti to grof zna i de Restaud i pomisli: ³Evo moga takmaca. I k eri oca Goriota bile su u kazali tu. zbog toga je i do ao u posjetu. Ulazak u otmjeno dru tvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatra io njihovu u te evinu. dok su njegove unato pa nji bile blatnjave. sav je bio uplakan. Poznajem na e prilike i znati u cijeniti va u rtvu´. Njezina ljepota bila je profinj ena. Kada je Eugene pro itao pisma. Svi su znali osim nje da se markiz eni. mo da se ak i ubiti: ³Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopu ta da ga vrije aju. ne htio morao po tiv ati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. Odlu io je platiti upisninu za 2. to hladnije budete ra unali. da iskori tava ene ili da lovi bogatstvo . a sestre mu poru uju: ³Ako ho e mogli bismo se odre i rup i a i sa iti ti ko ulje !´. Motre i tog kico a vitka i visoka osjeti to zna i biti bogat. On pomi sli da sanja. pa onda u posljednjem trenutku sve nau iti naizust. kako bi zadobio njezinu naklonost. ali druga sestra udana za bogatog bankara. Jesam li ja pokrao svoje sestre?´ pomisli i osjeti kajanje. bogata i ugla ena. piti samo vodu. ja u vam pomo i. ali prvi puca i ubija. Otac Goriot sakrije o i i okrenu glavu da bi ih obrisao. odveze se u pala u Vikonta de Beauseant da posjeti svoju ro akinju. Trenutak poslije sjedo e u laku ko iju i za as stigo e u kazali te. Rochefide. Beauseant i ona ga pozove na objed. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingen a. Sjetio se oca Goriota kako no u u sobi svija svoje srebro. kao to se odri u i oca´. Maxime je imao lijepe i iste izme. Vikontkinja ga savjetuje: ³ elite li uspjeti. ako treba i gladovati. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud k erka oca Goriota. ako ne budete imali enu koja e se zauzimati za vas. Nakon posjeta kod grofice. Kakova je to bila rasko na stolu. kako bi platio mjenicu svoje k eri´.franaka i ako ih ne do bije pasti e u o aj. I nastavi dalje: ³Postoji suparni tvo izme u dviju sestara. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. Vauquer tiho ³i jedne barunice´ odgovori joj Rastignac. Ona treba biti mlada. dok je on poslije podne imao frak. te novac od prodanog nakita. a tu rasko predstavljalo je posu e i jelo. ³Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice´ re e g a. Svi pogledi bili su upereni prema njima. Ako nekoga zavolite. dobro uvajte tu tajnu´. To isto je u inila i tvoja majka sa svojim nakitom. Poslije etnje u Tuileriesu prijavi se kod g e. godinu. bolje ete uspjeti. de Ajuda ± Pinto i g ice. ali ne mogu bez onoga to je ovdje neophodno za uspjeh. Te ve eri upozna . Zapamtite da ete ostati nitko i ni ta. samo na prozivke. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da e se sutra objaviti zaruke gosp. lijepa g a. pa se odri u jedna druge. Nisu ga vi e primali u pala i Restaud. . moram ga pobijediti !´. ali nije se usudio joj priop iti takovu vijest. Dobile su bogati miraz. Dru tvo je bilo vrlo otmjeno. Restaud je plemi .grofica u divnoj ku noj haljini. Majka ga savjetuje da pametno ulo i novac. Na taj na in je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. njegova ena je primljena u dru tvo i predstavljena dvoru. Ona je ve tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemi a markizom de Ajudo ± Pinto. i 3. Ti plemeniti osje aji i te strahovite rtve trebaju mu poslu iti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. Jo iste ve eri napi e pismo majci i zatra i 1200. Ili u posti i cilj ili u ostati u blatu. koje su se odrekle dobrog oca. Delphine svisnut e od alosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. Odlagao je u enje do ispita. Bila je prelijepa. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mr nja obuzme Rastignaca prema tom mladi u. Nije i ao vi e ni u kolu. zato to sam joj rekao da njezin otac jede za na im stolom !´. a sebi je ostavio sitni vjeruju i da e njegove k eri omogu iti mu uzdr avanje. Bio je neraspolo en za ve erom u pansionu: ³grofica mu je zatvorila vrata. kaput mu je pristajao kao saliven. Mu je htio. Dvije k eri.

donijela je sav miraz. Opet je ocu morao ispri ati kako je bilo kod njegove k eri Delphine. ³ Vi ste me spasili !´ zagrli ga presretna Delphine. Victorina naslijediti e o evu ljubav i imanje.franaka. a i kockao se na veliko: ³Katkad je mnogo dobijao. Kota se okrenuo i dobio je opet 3600. Rastignac je bio pozvan kod g e.franaka ulo iti e u dobre nekretnine´. a danas ima milijune´ re e Vutrine i u tom asu pade kao svije a.franaka rente godi nje. de Nucingen i re e joj. ³Eto. elio je iseliti iz pansiona. Delphine. Rastignac je bio zaprepa ten. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite ho e li se na ko i pojaviti neka slova´. Kada se vratio u pansion. U me uvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: ³Sve je sre eno za njegovo preseljenje u no vi stan. Katkad je ostao bez i jednog nov i a i sada je imao dugova. Bio je u dru tvu g e. uvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. Zahvaljuju i vama ja sam postala slobodna i radosna´. Poireta. Uzela je 6000. im sam vas vidio osjetio sam. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. . primao je novac od robija a. . Ona je bila o ajna i nije to krila. pa je odlu io obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. To je bio znak da je napitak po eo djelovati. kao da me neka struja nosi prema vama. . Bje ismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio u icima. bio bih presretan. Slijede eg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. Dobri je ovjek le ao na lo oj postelji. franaka´. Vautrin je bio odbjegli robija poznat pod imenom ³Bje i-Smrt´. a imao je samo tanak pokriva . Poslu ajte me i idite´ apnu mu bankar. franaka. da je on susjed njezinom ocu. .franaka na broj 21 (koliko je imao god ina) i na sre u ne znaju i dobio je 3600. Pod je bio vla an i pun pra ine. a katkad mnogo gubio!´. a od svoga miraza od 80 0000. nije bilo tapeta. ³Moje k eri su dobre. ako je bilo nazna eno u oporuci. pored toliko bogato udomljenih k eri´ re e Eugene. ³Mo da samo oni koji vjeruju u Boga.franaka: ³da u vino sipa napitak koji e izazvati njegovu prividnu smrt. Policija ga je htjela uhititi uz pomo g ice. ³Nisam ni sanjao d a ste tako lijepi´ i on ostane pored nje do kraja predstave. Prenesite ga na krevet. svrati do oca Goriota i ispri a mu da je upoznao njegovu k er Delphine. Ona e primati 36000. meni bi bilo dosta samo da slu am njihov glas i srce bi mi igralo od radosti´.franaka. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez va ega znanja. . Victorine je bila pozvana da do e u ku u svoga oca.Eugene g u. ali sestra i ja smo ga upropastile. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. Na prozoru nije bilo zastora. a njemu ostavila ostatak. Delphine mu ponudi torbicu: ³Idite u kockarnicu. ³Sutra ujutro g ica. n o on je elio znati razlog toj zlovolji: ³Htio bih da budete samo moja !´. Kada su mu skinuli . Moj e mu momak zadati smrtonosni udarac u elo´. Vautrin je bio zelena . G ica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. a sada nema ni ta. ³Ali gospodine kako mo ete ivjeti u ovakv oj rupi. Michonneau i gosp. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. a pratiti ete me i u Italiens (kazali te). ju er je bila bez novaca. Vi ete objedovati samnom svakoga dana. ³Posao je obavljen ± Vautrine!´ re e Eugene.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. Delphine. Frederic de Taillefer te ko ranjen u dvoboju. ³Ma to e meni bolje ? Moj ivot je u mojim k erima !´ re e Goriot. . a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici. Govorila mu je kako joj je lo e u braku. ³Sada imate 7200. U kockarnici stavi 100. . Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepa tenje kada je vidio tu rup u u kojoj je ivio otac i sjeti se rasko ne haljine njegove k eri. svucite ga. Da se obratim ocu. ³On mi daje samo za moje osobne izdatke odre enu svotu. pa se nazirao a av zid. potajno ine dobro´ a Eugene je vjerovao u Boga. Da sam barem mogao ivjeti kod njih. Starac i student postali su veliki prijatelji. samo da su im mu evi dobri. Promatra i su ga zavidno gledali.

Vi njima dajete ivot. Reci im da se ne osje am dobro. ti si mi priredila onu navalu krvi. Sve je bilo radi novca. Restaud je morala obaviti va an posao. Obje imaju kameno srce. . Potro ili smo novac za ure enje stana. jer se kasno vratila s bala´. one bi me previjale i njegovale. ne bih se alio´. gdje su te osobine rijetke´.franaka do ivotne rente. Kada se vratio vikontkinja re e: ³Mislit u esto na vas. ali mu je bilo sve lo ije.franaka´ re e Poiret. ³Tko me izdao?´ ± zapita Collin. odnijela sam zelena u obiteljske dijamante do kojih je mome mu u veoma stalo. ³Ho u.ko ulju. va razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu´. no ako pri ekam godinu dana. Eugene ugleda obje k erke gospodina Goriota i to rastu i Rastignaca. pa je legao da se odmori. a one su mi prodavale neko . Otac je bio jako uzrujan. Kada bih imao blaga da im ostavim. . a tebe s ga enjem. ³Imaju posla. Restaud je saznao: ³da je samo nakit prodan za ni u svotu i treba jo 12000. ³Nemam novaca´ ± re e otac ³I vi e ni ta od 1200.i izbaci e cinkaro icu iz pansiona. ³Vi mi kidate srce! Umrijeti u zbog vas! Obje ste pogrije ile.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. Kada su si li me u goste. Van uhodo ³ . Eugene upla en. a Delphine spava. ³Priznajem da sam Jacques Collin ( ak Kolin) zvani ³Bje i-Smrt´ osu en na 20 godina robije u okov ima. Nisam znao ni o emu razgovarati. ³Novac je ivot ! Novac je sve!´ ± govorio je otac. Drugi dan mu je bilo jo lo ije. ali poslije plesa´ odgovori Delphine. ugledali su dva kobna slova. . spavaju. propala sam moj jadni o e! Da bih spasila Maximov ivot. Ja bih ti dao 6000. U ovoj nevolji nadao sam se pomo i od tebe. Goriot je elio vidjeti svoje k erke: ³Oti i jo jednom do njih. druga k erka Goriota i re e: ³Ja sam nesretna. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. Dvije k eri Eugene saznaje da je mu njegove ljubljene Delphine ulo io sav novac i svoj i njezin u poduze a. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od k eri razgovarati. sve je bilo samo pretvaranje. ³Ako ga natjeram da mi vrati miraz. Oni mene gledaju sa strahom. ³Hajdemo odjuriti na as da ga posjetimo !´ re e Eugene. To je bila potvrda da je on odbjegli robija : ³Lako ste zaradili 3000. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan sama ki stan koji mu je priredila Delphine: ³Ah. znati eljnice!. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. Maxime je bio spa en! ± ali ja sam mrtva´. . ³Ni jedna!´ ± odgovori starac i uspravi se u postelji. ³Samo ga udo mo e spasiti!´ ± re e student medicine Bianchon. svoju sre u. Dijamanti obiju k eri podsjeti e ga na bije dnu postelju na kojoj le i otac Goriot. ³U ime zakona i kralja´ ± re e policajac ± ostalo se izgubi u galami. . O eva smrt Eugene se upla i kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgr eno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. Obje k erke spremale su se na bal kod g e de Beauseant. naivan i iskren usred toga svijeta. Kada bi one bile tu. on e udvostru iti moj miraz kupovanjem nekretnina´ ± jadala se ocu. U tom trenutku u e grofica. jer je on obo avao tu enu. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. ne e do i! Tek na samrti spoznajemo to su djeca. I sestre se naljute jedna na drugu. g a.franaka da bi podmirila dug. ja u vas uvijek mnogo voljeti´. a on je obe ao da e se opametiti i da vi e ne e kockati´. vi ste mi se u inili dobar i plemenit. ³Ti si me izdala stara gaduro.franaka na Goriotovo ime: ³Evo vam cijela svota gospo o. Ni ta vi e nemam!´ ± zajeca otac. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. morati e obustaviti pla anje. a sada vidim da me nikada nisi voljela´. Spavao sam. a ona vas tjeraju u grob. Rastignac je razmi ljao mnogo o ocu Goriotu i elio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. Na vratima blagovaonice pojavila se policija.

³Za to ne nosite svoj sat?´ Student joj apne na uho: ³Va otac nema ime kupiti pokrov u koji e ga ve eras poviti. No on nije imao novca. Grobarima. Jedno ru no kropilo bilo je umo eno u pokositrenu posudu punu svete vodice. Gospo a Vauquer re e: ³Otac Goriot nema vi e ni santima. ³Moj otac jama no nije toliko bolestan kako vi ka ete. Odjednom se sru i. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. da ga mogu pokopati. Nakon toga ode do g e. Idem. bez pratnje. Treba mu odjenuti bijelu ko ulju i promijeniti posteljinu´ re e lije nik. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. ³Ah moji an eli!´ i odleti njegova du a. idem ± ja u prije vas sti i´ re e Delphine. niti je itko do ao. ali prazna i otprati e mrtva ki sanduk do groblja Pere ± Lachaise. pa su u velikoj alosti´. smrt Alza aninu. samo me vi volite. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu ko iju. Spusti e tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih k eri. U crkvi dva sve enika. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su star evu smrt. Ja sam bestidnica. do o e dvoja kola s grbovima grofa de Res tauda i baruna de Nucingena. ³Nema mu vi e pomo i. U sobi je doktor operirao oca Goriota. ali lijek bez pomo i. Pekli su mu le a srebrnim nitratom. G a. Rastignac napi e pismo barunu i grofici da po alje ljude koji e podmiriti sve tro kove oko pogreba. nisu ga htjele primiti: ³Njima je umro otac. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. koji se pokupi e sa sve enikom. koji je tra ila od oca. pjeva i crkvenjak obavi e pogreb za 70 franaka. Tu no se zagledaju u grob i u njemu pokopa . Ho u vidjeti moje k eri! J a sam ih stvorio! One su moje! Ako ne do u? ± ponovi starac jecaju i ± ³Ja u umrijeti. Ja sam za sve kriv. Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtva ki sanduk jedva pokriven crnom ojom. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. ja sam ih nau io da me vrije aju. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtva ki sanduk. Grof odgovara: ³Ja mnogo ne dr im do njega. mene stra no boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im do i ! Smrt Restaudu. unesre io mene i naru io mir moga doma. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. On vas zove´ ± re e Eugene. zapovijed i da se ure e na grobu natpis´: ³OVDJE PO IVA G. On je sretan to mo e javiti samrtniku da e mu bar jedna k er do i. Delphine nije do la jer se je posva ala s mu em oko novca. Restaud ipak je do la i kad ugleda oca briznu u pla : ³Oprostite moj o e! Svi me mrze. bez sjaja. Eugene je platio sve enika.sitno zadovoljstvo. 7. jer ni ta drugo nema. bez novca i eli vidjeti svoje k eri´. Nucingen i zatekne je u postelji: ³Prehladila sam se kada sam se vra ala s bala i o ekujem lije nika´ ± re e Delphine. on je iskvario svoje k eri. Do i u poslije lije ni kog pregleda´. To je bila siroma ka smrt. ne mo emo ga spasiti. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. a i jedna se mora dati za pokrov. ³Ako zetovi i k eri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. Tko e meni nadoknaditi tro kove ?´ ± udovica kao da nije u stanju izgubiti. I tako su me k eri izbacile iz svojih domova. nisam ga cijenila. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TRO KU DVOJICE STUDENATA´ Uzalud je Rastignac dolazio k erima. one su dobre za mrtvaca´ ± apne slu kinji. ³Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. ³Nasie! Fifine!´ re e otac. bez prijatelja i ro aka. recite gospo i da gosp. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. Do i e ga posjetiti im budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu´. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. Ako bih dala plahte za ovjeka koji samo to nije izdahnuo. ³Blagoslov im dajem´ ± re e napre u i se ± ³blagoslov´. ³Potra ite sve enika i polo ite starca na odar izme u dvije svije e u praznoj sobi´. umrijeti u od bijesa! Ja izdi em. ³Da ste na samrti. Otac je umro!´ vrisnu grofica i onesvjesti se. Rastignac ode do gospo e Restaud da je obavijesti da joj otac umire: ³Gospodine grofe. Kako zetovi nisu poslali novac. Oni su moji ubojice !´ Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. Zalo io sam sat.

J. sve tri vezane uz stanare pansiona gospo e Vauquer ± J. o inska ljubav.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko dru tvo. a rasplet mu je vrlo kratak i uklju uje obrat u radnji  novac kao osnovna pokreta ka snaga  naj e i realisti ki postupci:  portretiranje (fizi ki. Eugena de Rastignaca. ÄKrist o instva³  svi va niji likovi rtve su opsjednutosti jednom stra u ili fiksnom idejom . neko bogatog tvorni ara tjestenine. socijalno podrijetlo. sociolo ki (imovinsko stanje. klasna pripadnost)  i a Goriot ÄVje ni otac³. u kojoj se paralelno razvijaju i me usobno isprepli u tri fabularne osnove.Goriota. sirmoma nog plemi a koji je iz pokrajine do ao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. mno tvo detalja) teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadr i barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora).svoju posljednju suzu koja odleti u nebo im je pala na zemlju. nekada njeg robija a. psiholo ki (ugo aj. dru tveni ivot Pariza  vrlo slo ena i dramski koncipirana kompozicija. socijalni i psiholo ki portret)  portretiranje s pomo u ambijenta (opis portreta. koji je vje to upravljao sudbinama ljudi  karakteristi na kompozicija ± itateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. karakterne osobine).