1. Osobna potrošnja i raspoloživi dohodak (graf str. 49.

) Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka predstavljen jednadžbom C = c0 + c1YD može se prikazati grafički. Zbog toga što je odnos linearan predstavljen je ravnom linijom. Njezino sjecište s ordinatom je C0, njezin nagib je c1. s obzirom da je c1 manji od 1, nagib linije je manji od 1: ekvivalentno linija je položenija od linije pod kutom od 45 stupnjeva. 2. Ravnoteža na tržištu dobara (graf str. 53.) Proizvodnja je prikazana na ordinati, a dohodak na apscisi. Relacija između dohotka i proizvodnje je linija pod kutom od 45 tj. linija s nagibom koji je jednak 1. odnos između potražnje i dohotka prikazan je jednadžbom Z = (c0+Ī+G+c1T)+c1Y, a na grafu je prikazan kao ZZ. Sjecište s okomitom osi-vrijednost potražnje kada je dohodak jednak 0-jednaka je autonomnoj potrošnji. Nagib krivulje jednak je sklonosti potrošnji, c1:kad se dohodak poveća za 1, potražnja se poveća za c1. uz ograničenje da je c1 pozitivan, ali manji od 1, linija je rastuća ali s nagibom manjim od 1. lijevo od točke A potražnja je veća od proizvodnje a desno od točke A proizvodnja je veća od potražnje dok su u točki A jednake. Dakle ravnotežni output je određen uvjetom da je proizvodnja jednaka potražnji. 3. Učinci povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod (graf str. 54.) Ravnotežni domaći proizvod se povećava sa Y na Y'. početno povećanje potrošnje dovodi do povećanja potražnje za milijardu dolara. Pri početnoj razini dohotka Y razina potražnje je prikazana točkom B: potražnja je za 1 milijardu dolara veća. Da bi zadovoljila višu razinu potražnje poduzeća povećavaju proizvodnju za milijardu dolara. Gospodarstvo se pomiče u točku C gdje su i potražnja i proizvodnja veće za milijardu dolara. Viša razina proizvodnje znači povećanje dohotka za milijardu dolara što dovodi do daljnjeg povećanja potražnje pa je sada potražnja u točki D. točka D dovodi do povećanja razine proizvodnje i tako dalje sve dok gospodarstvo ne dođe do točke A' gdje su proizvodnja i potražnja ponovno jednake te je to stoga nova ravnoteža. 4. Potražnja za novcem (graf str. 69) Odnos između potražnje za novcem, nominalnog dohotka i kamatne stope utvrđen jednadžbom M ͩ =$YL (i) može se prikazati grafički. Kamatna stopa i prikazana je na ordinati a novac M na apscisi. Odnos između potražnje za novcem i kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka prikazan je krivuljom M ͩ . krivulja je opadajuća: što je niža kamatna stopa veća je svota novca koju ljudi žele držati. Za danu kamatnu stopu porast nominalnog dohotka povećava potražnju za novcem, tj. pomiče krivulju potražnje za novcem udesno, s M ͩ na M ͩ '. Primjerice, pri kamatnoj stopi i, porast nominalnog dohotka sa $Y na $Y' pomiče potražnju za novcem s M na M'.

svojim učincima na potrošnju i investicije. 1. Potražnja za novcem M ͩ nacrtana za danu razinu nacionalnog dohotka $Y. porast ponude novca s Mˢ=M na Mˢ'=M' uzrokuje pomak krivulje ponude udesno s Mˢ na Mˢ'. 73. 8. kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. 7. . Ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i.81. potražnja za depozitima po viđenju također opada dovodeći do pada potražnje za razervama banaka. ima negativan nagib: viša kamatna stopa ukazuje na nižu potražnju za novcem. Ponuda novca je nacrtana kao okomita krivulja i označena je sa Mˢ. Potražnja za primarnim novcem CU ͩ + R ͩ nacrtana je za danu razinu nacionalnog dohotka.) Početna je ravnoteža u točki A uz kamatnu stopu i. 73. dovodi do porasta potražnje za dobrima. prikazan krivuljom rastućeg nagiba ZZ.) Početna ravnoteža je u točki A. ( graf. Str 89 ) Porast domaćeg proizvoda. ZZ krivulja je položenija u odnosu na liniju pod 45° samo ako rast potrošnje i investicija ne prelazi odgovarajući rast outputa. porast ponude primarnog novca dovodi do pomicanja okomite krivulje ponude udesno. Pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca. Porast kamatne stope je potreban kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati te ponovno uspostavila ravnoteža.5.) Novac je prikazan na apscisi a kamatna stopa na ordinati. što vodi do niže kamatne stope. Učinci porasta ponude novca na kamatnu stopu (graf str. ravnoteža se pomiče iz točke A prema dolje u točku A'. ravnotežna kamatna stopa raste sa i na i'. Ponuda novca je fiksna te je prikazana vertikalnom krivuljom u H. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope (str. Ravnoteža na robnom tržištu ili ravnoteža na tržištu dobara. ponuda novca jednaka je M i neovisna je od kamatne stope. 72. Određivanje kamatne stope (graf str. porast ponude novca dakle dovodi do pada kamatne stope. Krivulja potražnje za novcem pomiče se udesno. 6. za danu razinu kamatne stope. Ravnoteža se pomiče iz A u A'. viša kamatna stopa podrazumijeva nižu potražnju za primarnim novcem iz 2 razloga: potražnja za gotovim opada. porast nominalnog dohotka s $Y na $Y' povećava razinu transakcija što povećava potražnju za novcem uz bilo koju danu kamatnu stopu. ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i.) Na apscisi je prikazan primarni novac a na ordinati kamatna stopa. porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope zbog toga što pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca. kamatna stopa pada s i na i'. Ovaj je odnos između potražnje i domaćeg proizvoda. Učinci rasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu (graf str.

Tada je za sve razine dohotka Y. Nova je ravnoteža u točki A'. Pomaci IS krivulje ( str.2. viša je potražnja za novcem. niža je ravnotežna razina domaćeg proizvoda. Nacrtana je za dane vrijednosti poreza i državne potrošnje. 90 ) Krivulja potražnje je ZZ. a to podrazumijeva pa investicija i potražnje. a kamatnu stopu na ordinati. Graf b prikazuje ravnotežnu kamatnu stopu i na ordinati. IS krivulja se pomiče ulijevo. a to dovodi do pada potražnje za dobrima i pada ravnotežnog domaćeg proizvoda s Y na Y'. nazvana je LM krivulja. . 7. Ravnoteža na financijskom tržištu ukazuje na to da što je viša razina domaćeg proizvoda. Izvođenje IS krivulje. Nacrtana je kao krivulja negativnog nagiba i označena kao Md . Odnos između kamatne stope i domaćeg proizvoda prikazan je IS krivuljom koja je opadajuća. i. 6. Zbog porasta dohotka s Y na Y' potražnje za novcem pomiče se na Md'. Kamatna stopa raste s i na i'. Graf a jednak je grafu br. u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Y. 5 poviše. viša je i ravnotežna kamatna stopa. Za danu je razinu ( realnog ) dohotka. 94 ) ( Realna ) ponuda novca prikazana je okomitim pravcem na razini M/P. a dohodak na apscisi. 95 ) Graf a jednak je grafu br. a kamatna stopa jednaka i. početna ravnoteža je u točki A. Nova je ravnoteža u točki A'. Utjecaj rasta kamatne stope na output ili na domaći proizvod. Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena prema gore nagnutom krivuljom. 92 ) IS krivulja određuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda kao funkciju kamatne stope. uz višu kamatnu stopu i'. 2 poviše. tako da se realna ponuda novca povećava s M/P na M/P'. a označava se kao Ms. Uz danu kamatnu stopu. Graf b prikazuje ravnotežni domaći proizvod Y na apscisi. ( str 91 ). 3. ravnotežna kamatna stopa na financijskim tržištima niža i pada s i na i'. Krivulja ZZ pomiče se prema dolje do ZZ'. ž 5. Ravnotežni domaći proizvod sad je jednak Y'. Izvođenje LM krivulje ( str. ( realna ) potražnja za novcem opadajuća funkcija kamatne stope. 95 ) Nominalna ponuda novca povećava se s M na M'. ( str. LM krivulja pomiče se prema dolje na LM'. Pomaci LM krivulje ( str. Također smanjenje ponude novca dovodi do povećanja kamatna stope i pomicanje LM krivulje prema gore. Utjecaj rasta dohotka na kamatnu stopu ( str. Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da što je viša kamatna stopa. 4. Ravnoteža je u točki A. raspoloživi dohodak pada i dovodi do pada osobne potrošnje.

Ekonomija se kreće duž PS krivulje. a ne IS. Ravnoteža se pomiče iz A u A' i prirodna stopa nezaposlenosti raste s un na u'n. U slajdovima se nalazi samo graf c.8. 12. 9. porast poreza smanjuje osobnu potrošnju . Graf b: prikazuje se LM krivulja koja odgovara ravnoteži na financijskom tržištu prije porasta poreza. 13. Porast ponude novca pomiče LM krivulju prema dolje na LM'. a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM. Utjecaj rasta poreza ( str. . u sjecištu početnih krivulja IS i LM. Nakon povećanja poreza IS krivulja se pomiče ulijevo na IS'. IS-LM model ( str. U točki A ostvarena je ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskom tržištu. a time i domaći proizvod.. Konstrukcija LM krivulje osigurava da su kamatna stopa iF i dohodak YF takvi da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. te prirodna stopa nezaposlenosti ( str. iz A u A'. krivulja IS se pomiče. Marža i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. Kamatna stopa pada s i na i'. Relacija određivanja nadnica i cijena. 10. domaći proizvod pada s Y na Y'. 128. Dakle. 98 ). Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između realne nadnice W/P i stope nezaposlenosti u. Pri kamatnoj stopi iB. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena. 96 ) Bilo koja točka na IS krivulji opadajućeg nagiba odgovara ravnoteži na tržištu dobara. ) Porast marže ( ovaj znak za maržu ne mogu naći u kompu ) implicira pad realnih nadnica koja poduzeća plaćaju i pomiče krivulju cijena prema dolje od PS na PS'. Utjecaj ili učinci monetarne ekspanzije ( str. domaći proizvod pada s YB na YC. Graf c: ( najvažniji ) početna ravnoteža je u točki A. Realna nadnica nalazi se na okomitoj osi. 125 ). Gospodarstvo se kreće po WS krivulji. LM krivulja se pomiče kada se mijenja ponuda novca. Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u'n. 127 ) Krivulja određivanja nadnica pomiče se prema gore s WS na WS'. Bilo koja točka na LM krivulji rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. Samo su u toči A zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. niža je realna nadnica. a ravnoteža se pomiče iz točke A u A'. Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. a kamatna stopa s i na i'. 101 ) Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju. a stopa nezaposlenosti na vodoravnoj. više naknade za nezaposlenost vode rastu realne nadnice. 11. Gospodarstvo se kreće duž krivulje IS. Krivulja IS se pomiče ulijevo na IS'. Što je viša stopa nezaposlenosti. Graf a: ljudi imaju manji raspoloživi dohodak. Domaći proizvod pada s Y na Y'. Nova je ravnoteža u točki A'. Pri danoj stopi nezaposlenosti. od A do A'.

Pomaci krivulje agregatne potražnje ( str. Izvođenje krivulje agregatne potražnje ( str. Ako uzmemo restriktivnu operaciju na otvorenom tržištu ista ta razina domaćeg proizvoda je niža. Negativan odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena naziva se relacija agregatne potražnje. OD KRATKOG DO SREDNJEG ROKA. Ravnoteža u kratkom roku ( str. 143 ). Porast domaćeg proizvoda Y. Ravnoteža je u točki A. porast kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. Porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem i kamatna stopa se povećava kako bi potražnja i ponuda za novcem ostale jednake. AD ima negativan nagib: što je viša razina cijena. Učinci povećanja očekivane razine cijena na krivulju agregatne ponude ( str. Krivulja agregatne ponude prolazi točkom A. Prilagodba ne završava u točki A' jer domaći proizvod Y' i dalje premašuje svoju prirodnu razinu Yn pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane. 137 ) Krivulja agregatne ponude je rastuća. to je sjecište AS i AD. Krivulja agregatne ponude ( str. pri određenoj razini cijena. LM krivulja rastućeg je nagiba i vrijedi za danu vrijednost M/P. viša je razina cijena. je viša. ravnotežni domaći proizvod pada s Y na Y'. 19. Povećanje očekivane razine cijena implicira da će se u sljedećem razdoblju krivulja AS pomicati prema gore na AS'. 142 ) AS ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda. Ova krivulja naziva se krivulja agregatne potražnje. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'.14. pa sad prolazi točkom A' gdje je Y=Yn. vodi rastu razine cijene P. 15. . Tada se ekonomija kreće duž krivulje AD. a to opet dovodi do porasta razine cijena. Krivulja AS pomiče se prema gore. 138 ) Pri danoj razini domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti. Točka A sjecište je krivulja IS i LM gdje su u ravnoteži financijsko tržište i tržište dobara. 16. gdje je Y=Yn. 17. Tu su u ravnoteži tržište rada i dobara i financijsko tržište. Graf b: porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda s Y na Y'. a P=Pe. određena ravnotežom na tržištu dobara i na financijskom tržištu. graf: prilagodba domaćeg proizvoda tijekom vremena ( str. 18. 141 ) Ako uzmemo povećanje državne potrošnje G. razina domaćeg proizvoda. U točki A domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. porast očekivane razine cijena dovodi do porasta nadnica. 140 ) Graf a: krivulja IS opadajućeg je nagiba. Krivulja AD pomiče se ulijevo na AD''. a P=P'e. Ravnoteža se pomjera s A na A'. niža je razina domaćeg proizvoda. Položaj krivulje ovisi o Pe.

Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. 146 ). Gospodarstvo se pomiče duž krivulje IS'. domaći proizvod se smanjuje na Y'. 150 ) Gospodarstvo je u točki A. Cijena pada. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita na output i kamatnu stopu. 23. a kamatna stopa je dana s i. Početni učinak smanjenja deficita je poticanje smanjenja domaćeg proizvoda. Kratkoročni utjecaj monetarne ekspanzije ogleda se u pomicanju LM na LM'. Proces prilagodbe prestaje kad se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu. Graf b – kako država smanjuje proračunski deficit IS se pomiču ulijevo na IS'. domaći proizvod jednak je Yn. LM se pomaknula zbog povećanja nominalne ponude novca i povećanja razine cijena. 20 poviše. a gospodarstvo se pomiče po AD'. ali bez AS''. 22. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije na domaći proizvod i kamatnu stopu ( str. pa se ravnoteža pomiče u A'. Graf b prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i kamatne stope u okvirima IS-LM modela. Tijekom vremena dolazi do izražaja utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja. Sve dok je domaći proizvod ispod prirodne razine AS se pomiče udesno. te se AS pomiče prema gore. realna ponuda novca raste pa se LM pomiče udesno na LM'.20. Državna potrošnja G se smanjuje na G'. a ekonomija se kreće duž krivulje AD'. povećanje nominalne ponude novca M. sve dok AS ne bude jednaka AS'' i gospodarstvo ne dosegne A''. Graf a je jednak grafu 22. Gospodarstvo se pomiče iz točke A u B. Ravnoteža je u točki A gdje se sijeku LM i IS. Kamatna stopa je niža. . 145 ) Za danu razinu cijena P. Graf a je isti kao br. 21. U kratkom roku ekonomija se kreće iz točke A u A'. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije ( str. dovodi do povećanja realne ponude novca M/P. a domaći proizvod viši. bez AS''. a razina cijena s P na P'. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita ( str. U kratkom roku ravnoteža se pomiče u A'. a to dovodi do povećanja domaćeg proizvoda. Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini Yn. domaći proizvod se povećava s Y na Y'. Kada dođe u točku A'' krivulja LM dana je krivuljom LM''. AD se pomiče ulijevo na AD': pri danoj razini cijena domaći proizvod je niži. a razina cijena pada na P'.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful