1. Osobna potrošnja i raspoloživi dohodak (graf str.

49.)
Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka
predstavljen jednadžbom C = c0 + c1YD može se prikazati
grafički. Zbog toga što je odnos linearan predstavljen je
ravnom linijom. Njezino sjecište s ordinatom je C0, njezin
nagib je c1. s obzirom da je c1 manji od 1, nagib linije je
manji od 1: ekvivalentno linija je položenija od linije pod
kutom od 45 stupnjeva.

2. Ravnoteža na tržištu dobara (graf str. 53.)

Proizvodnja je prikazana na ordinati, a dohodak na apscisi.
Relacija između dohotka i proizvodnje je linija pod kutom
od 45 tj. linija s nagibom koji je jednak 1. odnos između
potražnje i dohotka prikazan je jednadžbom Z =
(c0+Ī+G+c1T)+c1Y, a na grafu je prikazan kao ZZ.
Sjecište s okomitom osi-vrijednost potražnje kada je
dohodak jednak 0-jednaka je autonomnoj potrošnji. Nagib
krivulje jednak je sklonosti potrošnji, c1:kad se dohodak
poveća za 1, potražnja se poveća za c1. uz ograničenje da
je c1 pozitivan, ali manji od 1, linija je rastuća ali s
nagibom manjim od 1. lijevo od točke A potražnja je veća
od proizvodnje a desno od točke A proizvodnja je veća od
potražnje dok su u točki A jednake. Dakle ravnotežni
output je određen uvjetom da je proizvodnja jednaka
potražnji.

3. Učinci povećanja autonomne potrošnje na domaći

proizvod (graf str. 54.)
Ravnotežni domaći proizvod se povećava sa Y na Y'.
početno povećanje potrošnje dovodi do povećanja
potražnje za milijardu dolara. Pri početnoj razini dohotka
Y razina potražnje je prikazana točkom B: potražnja je za 1
milijardu dolara veća. Da bi zadovoljila višu razinu
potražnje poduzeća povećavaju proizvodnju za milijardu
dolara. Gospodarstvo se pomiče u točku C gdje su i
potražnja i proizvodnja veće za milijardu dolara. Viša
razina proizvodnje znači povećanje dohotka za milijardu
dolara što dovodi do daljnjeg povećanja potražnje pa je
sada potražnja u točki D. točka D dovodi do povećanja
razine proizvodnje i tako dalje sve dok gospodarstvo ne
dođe do točke A' gdje su proizvodnja i potražnja ponovno
jednake te je to stoga nova ravnoteža.

4. Potražnja za novcem (graf str. 69)

Odnos između potražnje za novcem, nominalnog dohotka i
kamatne stope utvrđen jednadžbom M ͩ =$YL (i) može se
prikazati grafički. Kamatna stopa i prikazana je na ordinati
a novac M na apscisi. Odnos između potražnje za novcem i
kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka
prikazan je krivuljom M ͩ . krivulja je opadajuća: što je niža
kamatna stopa veća je svota novca koju ljudi žele držati.
Za danu kamatnu stopu porast nominalnog dohotka
povećava potražnju za novcem, tj. pomiče krivulju
potražnje za novcem udesno, s M ͩ na M ͩ '. Primjerice, pri
kamatnoj stopi i, porast nominalnog dohotka sa $Y na $Y'
pomiče potražnju za novcem s M na M'.
5. Određivanje kamatne stope (graf str. 72.)
Novac je prikazan na apscisi a kamatna stopa na ordinati.
Potražnja za novcem M ͩ nacrtana za danu razinu
nacionalnog dohotka $Y, ima negativan nagib: viša
kamatna stopa ukazuje na nižu potražnju za novcem.
Ponuda novca je nacrtana kao okomita krivulja i označena
je sa Mˢ. ponuda novca jednaka je M i neovisna je od
kamatne stope. Ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i.
kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka
potražnji za novcem.

6. Učinci rasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu

(graf str. 73.)
Početna ravnoteža je u točki A. porast nominalnog dohotka
s $Y na $Y' povećava razinu transakcija što povećava
potražnju za novcem uz bilo koju danu kamatnu stopu.
Krivulja potražnje za novcem pomiče se udesno.
Ravnoteža se pomiče iz A u A', ravnotežna kamatna stopa
raste sa i na i'. porast nominalnog dohotka dovodi do
porasta kamatne stope zbog toga što pri početnoj kamatnoj
stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu
ponudu novca. Porast kamatne stope je potreban kako bi se
smanjila količina novca koju ljudi žele držati te ponovno
uspostavila ravnoteža.

7. Učinci porasta ponude novca na kamatnu stopu (graf

str. 73.)
Početna je ravnoteža u točki A uz kamatnu stopu i. porast
ponude novca s Mˢ=M na Mˢ'=M' uzrokuje pomak krivulje
ponude udesno s Mˢ na Mˢ'. ravnoteža se pomiče iz točke A
prema dolje u točku A', kamatna stopa pada s i na i'. porast
ponude novca dakle dovodi do pada kamatne stope. Pad
kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je
ona jednaka uvećanoj ponudi novca.

8. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje

kamatne stope (str.81.)
Na apscisi je prikazan primarni novac a na ordinati
kamatna stopa. Potražnja za primarnim novcem CU ͩ + R ͩ
nacrtana je za danu razinu nacionalnog dohotka. viša
kamatna stopa podrazumijeva nižu potražnju za primarnim
novcem iz 2 razloga: potražnja za gotovim opada,
potražnja za depozitima po viđenju također opada
dovodeći do pada potražnje za razervama banaka. Ponuda
novca je fiksna te je prikazana vertikalnom krivuljom u H.
ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. porast ponude
primarnog novca dovodi do pomicanja okomite krivulje
ponude udesno, što vodi do niže kamatne stope.

1. Ravnoteža na robnom tržištu ili ravnoteža na tržištu

dobara. ( graf. Str 89 )
Porast domaćeg proizvoda, svojim učincima na potrošnju i
investicije, dovodi do porasta potražnje za dobrima. Ovaj
je odnos između potražnje i domaćeg proizvoda, za danu
razinu kamatne stope, prikazan krivuljom rastućeg nagiba
ZZ. ZZ krivulja je položenija u odnosu na liniju pod 45°
samo ako rast potrošnje i investicija ne prelazi
odgovarajući rast outputa.
2. Utjecaj rasta kamatne stope na output ili na domaći
proizvod. ( str. 90 )
Krivulja potražnje je ZZ, početna ravnoteža je u točki A.
Kamatna stopa raste s i na i', a to podrazumijeva pa
investicija i potražnje. Krivulja ZZ pomiče se prema dolje
do ZZ'. Nova je ravnoteža u točki A'. Ravnotežni domaći
proizvod sad je jednak Y'.

3. Izvođenje IS krivulje. ( str 91 ).

Graf a jednak je grafu br. 2 poviše. Graf b prikazuje
ravnotežni domaći proizvod Y na apscisi, a kamatnu stopu
na ordinati. Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da
što je viša kamatna stopa, niža je ravnotežna razina
domaćeg proizvoda. Odnos između kamatne stope i
domaćeg proizvoda prikazan je IS krivuljom koja je
opadajuća.

4. Pomaci IS krivulje ( str. 92 )

IS krivulja određuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda
kao funkciju kamatne stope. Nacrtana je za dane
vrijednosti poreza i državne potrošnje. Uz danu kamatnu
stopu, i, raspoloživi dohodak pada i dovodi do pada osobne
potrošnje, a to dovodi do pada potražnje za dobrima i pada
ravnotežnog domaćeg proizvoda s Y na Y'. IS krivulja se
pomiče ulijevo.

ž
5. Utjecaj rasta dohotka na kamatnu stopu ( str. 94 )
( Realna ) ponuda novca prikazana je okomitim pravcem
na razini M/P, a označava se kao Ms. Za danu je razinu
( realnog ) dohotka, Y, ( realna ) potražnja za novcem
opadajuća funkcija kamatne stope. Nacrtana je kao krivulja
negativnog nagiba i označena kao Md . Ravnoteža je u točki
A, u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem, a
kamatna stopa jednaka i. Zbog porasta dohotka s Y na Y'
potražnje za novcem pomiče se na Md'. Nova je ravnoteža
u točki A', uz višu kamatnu stopu i'.

6. Izvođenje LM krivulje ( str. 95 )

Graf a jednak je grafu br. 5 poviše. Graf b prikazuje
ravnotežnu kamatnu stopu i na ordinati, a dohodak na
apscisi. Ravnoteža na financijskom tržištu ukazuje na to da
što je viša razina domaćeg proizvoda, viša je potražnja za
novcem, viša je i ravnotežna kamatna stopa. Ova relacija
između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena
prema gore nagnutom krivuljom, nazvana je LM krivulja.

7. Pomaci LM krivulje ( str. 95 )

Nominalna ponuda novca povećava se s M na M', tako da
se realna ponuda novca povećava s M/P na M/P'. Tada je
za sve razine dohotka Y, ravnotežna kamatna stopa na
financijskim tržištima niža i pada s i na i'. LM krivulja
pomiče se prema dolje na LM'. Također smanjenje ponude
novca dovodi do povećanja kamatna stope i pomicanje LM
krivulje prema gore.
8. IS-LM model ( str. 96 )
Bilo koja točka na IS krivulji opadajućeg nagiba odgovara
ravnoteži na tržištu dobara. Bilo koja točka na LM krivulji
rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim
tržištima. Samo su u toči A zadovoljena oba ravnotežna
uvjeta. U točki A ostvarena je ravnoteža i na tržištu dobara
i na financijskom tržištu.

9. Utjecaj rasta poreza ( str. 98 ). U slajdovima se nalazi

samo graf c.
Graf a: ljudi imaju manji raspoloživi dohodak, porast
poreza smanjuje osobnu potrošnju , a time i domaći
proizvod. Pri kamatnoj stopi iB, domaći proizvod pada s YB
na YC. Krivulja IS se pomiče ulijevo na IS'. Graf b:
prikazuje se LM krivulja koja odgovara ravnoteži na
financijskom tržištu prije porasta poreza. Konstrukcija LM
krivulje osigurava da su kamatna stopa iF i dohodak YF
takvi da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem.
Graf c: ( najvažniji ) početna ravnoteža je u točki A, u
sjecištu početnih krivulja IS i LM. Nakon povećanja
poreza IS krivulja se pomiče ulijevo na IS'. Nova je
ravnoteža u točki A'. domaći proizvod pada s Y na Y'.
Kamatna stopa pada s i na i'. Dakle, krivulja IS se pomiče,
a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM., iz A u A'.

10. Utjecaj ili učinci monetarne ekspanzije ( str. 101 )

Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju, a ne IS.
Gospodarstvo se kreće duž krivulje IS, a ravnoteža se
pomiče iz točke A u A'. Domaći proizvod pada s Y na Y', a
kamatna stopa s i na i'. LM krivulja se pomiče kada se
mijenja ponuda novca. Porast ponude novca pomiče LM
krivulju prema dolje na LM'.

11. Relacija određivanja nadnica i cijena, te prirodna

stopa nezaposlenosti ( str. 125 ).
Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između
realne nadnice W/P i stope nezaposlenosti u. Što je viša
stopa nezaposlenosti, niža je realna nadnica. Realna
nadnica nalazi se na okomitoj osi, a stopa nezaposlenosti
na vodoravnoj. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona za
koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom
određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici
pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena.

12. Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa

nezaposlenosti ( str. 127 )
Krivulja određivanja nadnica pomiče se prema gore s WS
na WS'. Ekonomija se kreće duž PS krivulje, od A do A'.
Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u'n. Pri danoj
stopi nezaposlenosti, više naknade za nezaposlenost vode
rastu realne nadnice.

13. Marža i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. 128. )

Porast marže ( ovaj znak za maržu ne mogu naći u kompu )
implicira pad realnih nadnica koja poduzeća plaćaju i
pomiče krivulju cijena prema dolje od PS na PS'.
Gospodarstvo se kreće po WS krivulji. Ravnoteža se
pomiče iz A u A' i prirodna stopa nezaposlenosti raste s u n
na u'n.
14. Krivulja agregatne ponude ( str. 137 )

Krivulja agregatne ponude je rastuća. Porast domaćeg

proizvoda Y, vodi rastu razine cijene P. Krivulja agregatne
ponude prolazi točkom A, gdje je Y=Yn, a P=Pe.

15. Učinci povećanja očekivane razine cijena na

krivulju agregatne ponude ( str. 138 )
Pri danoj razini domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti,
porast očekivane razine cijena dovodi do porasta nadnica, a
to opet dovodi do porasta razine cijena. Krivulja AS
pomiče se prema gore, pa sad prolazi točkom A' gdje je
Y=Yn, a P=P'e.

16. Izvođenje krivulje agregatne potražnje ( str. 140 )

Graf a: krivulja IS opadajućeg je nagiba, porast kamatne
stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. LM
krivulja rastućeg je nagiba i vrijedi za danu vrijednost M/P.
Porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem i
kamatna stopa se povećava kako bi potražnja i ponuda za
novcem ostale jednake. Točka A sjecište je krivulja IS i
LM gdje su u ravnoteži financijsko tržište i tržište dobara.
Graf b: porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja
domaćeg proizvoda s Y na Y'. Ova krivulja naziva se
krivulja agregatne potražnje. Negativan odnos između
domaćeg proizvoda i razine cijena naziva se relacija
agregatne potražnje.

17. Pomaci krivulje agregatne potražnje ( str. 141 )

Ako uzmemo povećanje državne potrošnje G, pri
određenoj razini cijena, razina domaćeg proizvoda,
određena ravnotežom na tržištu dobara i na financijskom
tržištu, je viša. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. Ako
uzmemo restriktivnu operaciju na otvorenom tržištu ista ta
razina domaćeg proizvoda je niža. Krivulja AD pomiče se
ulijevo na AD''.

18. Ravnoteža u kratkom roku ( str. 142 )

AS ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg
proizvoda, viša je razina cijena. Položaj krivulje ovisi o P e.
AD ima negativan nagib: što je viša razina cijena, niža je
razina domaćeg proizvoda. Ravnoteža je u točki A, to je
sjecište AS i AD. Tu su u ravnoteži tržište rada i dobara i
financijsko tržište.

19. OD KRATKOG DO SREDNJEG ROKA, graf:

prilagodba domaćeg proizvoda tijekom vremena ( str.
143 ).
U točki A domaći proizvod premašuje svoju prirodnu
razinu. Povećanje očekivane razine cijena implicira da će
se u sljedećem razdoblju krivulja AS pomicati prema gore
na AS'. Tada se ekonomija kreće duž krivulje AD.
Ravnoteža se pomjera s A na A'. ravnotežni domaći
proizvod pada s Y na Y'. Prilagodba ne završava u točki A'
jer domaći proizvod Y' i dalje premašuje svoju prirodnu
razinu Yn pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane.
20. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije ( str. 145 )
Za danu razinu cijena P, povećanje nominalne ponude
novca M, dovodi do povećanja realne ponude novca M/P, a
to dovodi do povećanja domaćeg proizvoda. Krivulja AD
pomiče se udesno na AD'. U kratkom roku ekonomija se
kreće iz točke A u A', domaći proizvod se povećava s Y na
Y', a razina cijena s P na P'. Tijekom vremena dolazi do
izražaja utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja, te se AS
pomiče prema gore, a ekonomija se kreće duž krivulje AD'.
Proces prilagodbe prestaje kad se domaći proizvod vrati na
svoju prirodnu razinu.

21. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije na domaći

proizvod i kamatnu stopu ( str. 146 ). Graf a je isti kao
br. 20 poviše, ali bez AS''. Graf b prikazuje prilagođavanje
domaćeg proizvoda i kamatne stope u okvirima IS-LM
modela. Ravnoteža je u točki A gdje se sijeku LM i IS.
Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini Y n, a
kamatna stopa je dana s i. Kratkoročni utjecaj monetarne
ekspanzije ogleda se u pomicanju LM na LM', pa se
ravnoteža pomiče u A'. Kamatna stopa je niža, a domaći
proizvod viši. LM se pomaknula zbog povećanja
nominalne ponude novca i povećanja razine cijena.

22. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili

proračunskog deficita ( str. 150 )
Gospodarstvo je u točki A, domaći proizvod jednak je Y n.
Državna potrošnja G se smanjuje na G', AD se pomiče
ulijevo na AD': pri danoj razini cijena domaći proizvod je
niži. U kratkom roku ravnoteža se pomiče u A', domaći
proizvod se smanjuje na Y', a razina cijena pada na P'.
Početni učinak smanjenja deficita je poticanje smanjenja
domaćeg proizvoda. Sve dok je domaći proizvod ispod
prirodne razine AS se pomiče udesno, a gospodarstvo se
pomiče po AD', sve dok AS ne bude jednaka AS'' i
gospodarstvo ne dosegne A''.

23. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili

proračunskog deficita na output i kamatnu stopu.
Graf a je jednak grafu 22. bez AS''. Graf b – kako država
smanjuje proračunski deficit IS se pomiču ulijevo na IS'.
Gospodarstvo se pomiče iz točke A u B. Cijena pada,
realna ponuda novca raste pa se LM pomiče udesno na
LM'. Gospodarstvo se pomiče duž krivulje IS'. Kada dođe
u točku A'' krivulja LM dana je krivuljom LM''.