1. Osobna potrošnja i raspoloživi dohodak (graf str. 49.

) Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka predstavljen jednadžbom C = c0 + c1YD može se prikazati grafički. Zbog toga što je odnos linearan predstavljen je ravnom linijom. Njezino sjecište s ordinatom je C0, njezin nagib je c1. s obzirom da je c1 manji od 1, nagib linije je manji od 1: ekvivalentno linija je položenija od linije pod kutom od 45 stupnjeva. 2. Ravnoteža na tržištu dobara (graf str. 53.) Proizvodnja je prikazana na ordinati, a dohodak na apscisi. Relacija između dohotka i proizvodnje je linija pod kutom od 45 tj. linija s nagibom koji je jednak 1. odnos između potražnje i dohotka prikazan je jednadžbom Z = (c0+Ī+G+c1T)+c1Y, a na grafu je prikazan kao ZZ. Sjecište s okomitom osi-vrijednost potražnje kada je dohodak jednak 0-jednaka je autonomnoj potrošnji. Nagib krivulje jednak je sklonosti potrošnji, c1:kad se dohodak poveća za 1, potražnja se poveća za c1. uz ograničenje da je c1 pozitivan, ali manji od 1, linija je rastuća ali s nagibom manjim od 1. lijevo od točke A potražnja je veća od proizvodnje a desno od točke A proizvodnja je veća od potražnje dok su u točki A jednake. Dakle ravnotežni output je određen uvjetom da je proizvodnja jednaka potražnji. 3. Učinci povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod (graf str. 54.) Ravnotežni domaći proizvod se povećava sa Y na Y'. početno povećanje potrošnje dovodi do povećanja potražnje za milijardu dolara. Pri početnoj razini dohotka Y razina potražnje je prikazana točkom B: potražnja je za 1 milijardu dolara veća. Da bi zadovoljila višu razinu potražnje poduzeća povećavaju proizvodnju za milijardu dolara. Gospodarstvo se pomiče u točku C gdje su i potražnja i proizvodnja veće za milijardu dolara. Viša razina proizvodnje znači povećanje dohotka za milijardu dolara što dovodi do daljnjeg povećanja potražnje pa je sada potražnja u točki D. točka D dovodi do povećanja razine proizvodnje i tako dalje sve dok gospodarstvo ne dođe do točke A' gdje su proizvodnja i potražnja ponovno jednake te je to stoga nova ravnoteža. 4. Potražnja za novcem (graf str. 69) Odnos između potražnje za novcem, nominalnog dohotka i kamatne stope utvrđen jednadžbom M ͩ =$YL (i) može se prikazati grafički. Kamatna stopa i prikazana je na ordinati a novac M na apscisi. Odnos između potražnje za novcem i kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka prikazan je krivuljom M ͩ . krivulja je opadajuća: što je niža kamatna stopa veća je svota novca koju ljudi žele držati. Za danu kamatnu stopu porast nominalnog dohotka povećava potražnju za novcem, tj. pomiče krivulju potražnje za novcem udesno, s M ͩ na M ͩ '. Primjerice, pri kamatnoj stopi i, porast nominalnog dohotka sa $Y na $Y' pomiče potražnju za novcem s M na M'.

Određivanje kamatne stope (graf str. kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Ravnoteža se pomiče iz A u A'. svojim učincima na potrošnju i investicije. 7. ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. porast nominalnog dohotka s $Y na $Y' povećava razinu transakcija što povećava potražnju za novcem uz bilo koju danu kamatnu stopu. Str 89 ) Porast domaćeg proizvoda. 72. Pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca. ZZ krivulja je položenija u odnosu na liniju pod 45° samo ako rast potrošnje i investicija ne prelazi odgovarajući rast outputa.81. porast ponude novca dakle dovodi do pada kamatne stope. porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope zbog toga što pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca. Ponuda novca je fiksna te je prikazana vertikalnom krivuljom u H. Ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. ponuda novca jednaka je M i neovisna je od kamatne stope. Krivulja potražnje za novcem pomiče se udesno. Potražnja za primarnim novcem CU ͩ + R ͩ nacrtana je za danu razinu nacionalnog dohotka. što vodi do niže kamatne stope. viša kamatna stopa podrazumijeva nižu potražnju za primarnim novcem iz 2 razloga: potražnja za gotovim opada. Učinci rasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu (graf str. Ponuda novca je nacrtana kao okomita krivulja i označena je sa Mˢ. potražnja za depozitima po viđenju također opada dovodeći do pada potražnje za razervama banaka. ravnoteža se pomiče iz točke A prema dolje u točku A'. Učinci porasta ponude novca na kamatnu stopu (graf str. ravnotežna kamatna stopa raste sa i na i'. Ovaj je odnos između potražnje i domaćeg proizvoda.) Početna je ravnoteža u točki A uz kamatnu stopu i. Ravnoteža na robnom tržištu ili ravnoteža na tržištu dobara. za danu razinu kamatne stope. . prikazan krivuljom rastućeg nagiba ZZ. porast ponude primarnog novca dovodi do pomicanja okomite krivulje ponude udesno.) Novac je prikazan na apscisi a kamatna stopa na ordinati.) Na apscisi je prikazan primarni novac a na ordinati kamatna stopa. 6. 73.) Početna ravnoteža je u točki A. kamatna stopa pada s i na i'. 8. ima negativan nagib: viša kamatna stopa ukazuje na nižu potražnju za novcem. Porast kamatne stope je potreban kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati te ponovno uspostavila ravnoteža. ( graf. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope (str. 1. porast ponude novca s Mˢ=M na Mˢ'=M' uzrokuje pomak krivulje ponude udesno s Mˢ na Mˢ'.5. 73. dovodi do porasta potražnje za dobrima. Potražnja za novcem M ͩ nacrtana za danu razinu nacionalnog dohotka $Y.

a to dovodi do pada potražnje za dobrima i pada ravnotežnog domaćeg proizvoda s Y na Y'. Pomaci LM krivulje ( str. Ravnotežni domaći proizvod sad je jednak Y'. 5 poviše. Nova je ravnoteža u točki A'. Zbog porasta dohotka s Y na Y' potražnje za novcem pomiče se na Md'. Tada je za sve razine dohotka Y. a kamatnu stopu na ordinati. ravnotežna kamatna stopa na financijskim tržištima niža i pada s i na i'. tako da se realna ponuda novca povećava s M/P na M/P'. Y. Također smanjenje ponude novca dovodi do povećanja kamatna stope i pomicanje LM krivulje prema gore. 95 ) Graf a jednak je grafu br. Izvođenje LM krivulje ( str. Utjecaj rasta kamatne stope na output ili na domaći proizvod. 90 ) Krivulja potražnje je ZZ. Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena prema gore nagnutom krivuljom. Graf a jednak je grafu br. niža je ravnotežna razina domaćeg proizvoda. a označava se kao Ms. ( str 91 ). ( str. Nova je ravnoteža u točki A'. 4. ž 5. IS krivulja se pomiče ulijevo. a to podrazumijeva pa investicija i potražnje. LM krivulja pomiče se prema dolje na LM'. početna ravnoteža je u točki A. Kamatna stopa raste s i na i'. nazvana je LM krivulja. Utjecaj rasta dohotka na kamatnu stopu ( str. a kamatna stopa jednaka i. 6. . Pomaci IS krivulje ( str. Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da što je viša kamatna stopa. 95 ) Nominalna ponuda novca povećava se s M na M'. 92 ) IS krivulja određuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda kao funkciju kamatne stope. Izvođenje IS krivulje.2. uz višu kamatnu stopu i'. Krivulja ZZ pomiče se prema dolje do ZZ'. ( realna ) potražnja za novcem opadajuća funkcija kamatne stope. Nacrtana je za dane vrijednosti poreza i državne potrošnje. Ravnoteža je u točki A. 3. viša je i ravnotežna kamatna stopa. Nacrtana je kao krivulja negativnog nagiba i označena kao Md . Za danu je razinu ( realnog ) dohotka. raspoloživi dohodak pada i dovodi do pada osobne potrošnje. a dohodak na apscisi. u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Uz danu kamatnu stopu. 94 ) ( Realna ) ponuda novca prikazana je okomitim pravcem na razini M/P. Odnos između kamatne stope i domaćeg proizvoda prikazan je IS krivuljom koja je opadajuća. Graf b prikazuje ravnotežni domaći proizvod Y na apscisi. Graf b prikazuje ravnotežnu kamatnu stopu i na ordinati. i. Ravnoteža na financijskom tržištu ukazuje na to da što je viša razina domaćeg proizvoda. 7. viša je potražnja za novcem. 2 poviše.

te prirodna stopa nezaposlenosti ( str. Pri danoj stopi nezaposlenosti. 98 ). Porast ponude novca pomiče LM krivulju prema dolje na LM'. Ravnoteža se pomiče iz A u A' i prirodna stopa nezaposlenosti raste s un na u'n. iz A u A'. porast poreza smanjuje osobnu potrošnju . U točki A ostvarena je ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskom tržištu. 11. 9. Ekonomija se kreće duž PS krivulje. Realna nadnica nalazi se na okomitoj osi. 13. Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između realne nadnice W/P i stope nezaposlenosti u. a ravnoteža se pomiče iz točke A u A'. domaći proizvod pada s Y na Y'. Bilo koja točka na LM krivulji rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. 12. a ne IS. 125 ). Utjecaj rasta poreza ( str. Dakle. 127 ) Krivulja određivanja nadnica pomiče se prema gore s WS na WS'. Kamatna stopa pada s i na i'. a time i domaći proizvod. 128. U slajdovima se nalazi samo graf c. Gospodarstvo se kreće duž krivulje IS. Marža i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. Konstrukcija LM krivulje osigurava da su kamatna stopa iF i dohodak YF takvi da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. . domaći proizvod pada s YB na YC. Pri kamatnoj stopi iB. niža je realna nadnica.. Graf a: ljudi imaju manji raspoloživi dohodak. više naknade za nezaposlenost vode rastu realne nadnice.8. a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM. Utjecaj ili učinci monetarne ekspanzije ( str. Krivulja IS se pomiče ulijevo na IS'. Samo su u toči A zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. a stopa nezaposlenosti na vodoravnoj. od A do A'. 96 ) Bilo koja točka na IS krivulji opadajućeg nagiba odgovara ravnoteži na tržištu dobara. ) Porast marže ( ovaj znak za maržu ne mogu naći u kompu ) implicira pad realnih nadnica koja poduzeća plaćaju i pomiče krivulju cijena prema dolje od PS na PS'. Graf b: prikazuje se LM krivulja koja odgovara ravnoteži na financijskom tržištu prije porasta poreza. Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. IS-LM model ( str. Gospodarstvo se kreće po WS krivulji. 101 ) Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena. krivulja IS se pomiče. Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u'n. Nova je ravnoteža u točki A'. Domaći proizvod pada s Y na Y'. LM krivulja se pomiče kada se mijenja ponuda novca. 10. u sjecištu početnih krivulja IS i LM. Graf c: ( najvažniji ) početna ravnoteža je u točki A. Što je viša stopa nezaposlenosti. a kamatna stopa s i na i'. Relacija određivanja nadnica i cijena. Nakon povećanja poreza IS krivulja se pomiče ulijevo na IS'.

Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. Tu su u ravnoteži tržište rada i dobara i financijsko tržište. porast kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. niža je razina domaćeg proizvoda. pri određenoj razini cijena. 17. Točka A sjecište je krivulja IS i LM gdje su u ravnoteži financijsko tržište i tržište dobara. 15. Ravnoteža je u točki A. 137 ) Krivulja agregatne ponude je rastuća. a to opet dovodi do porasta razine cijena. to je sjecište AS i AD. Izvođenje krivulje agregatne potražnje ( str. porast očekivane razine cijena dovodi do porasta nadnica. Graf b: porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda s Y na Y'. Porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem i kamatna stopa se povećava kako bi potražnja i ponuda za novcem ostale jednake. 138 ) Pri danoj razini domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti. 143 ). Ova krivulja naziva se krivulja agregatne potražnje. je viša. ravnotežni domaći proizvod pada s Y na Y'. vodi rastu razine cijene P. OD KRATKOG DO SREDNJEG ROKA. a P=Pe. graf: prilagodba domaćeg proizvoda tijekom vremena ( str. Učinci povećanja očekivane razine cijena na krivulju agregatne ponude ( str. Krivulja AD pomiče se ulijevo na AD''. 142 ) AS ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda. 140 ) Graf a: krivulja IS opadajućeg je nagiba. Ravnoteža u kratkom roku ( str. LM krivulja rastućeg je nagiba i vrijedi za danu vrijednost M/P.14. Ravnoteža se pomjera s A na A'. određena ravnotežom na tržištu dobara i na financijskom tržištu. Ako uzmemo restriktivnu operaciju na otvorenom tržištu ista ta razina domaćeg proizvoda je niža. Krivulja AS pomiče se prema gore. 18. viša je razina cijena. Porast domaćeg proizvoda Y. Prilagodba ne završava u točki A' jer domaći proizvod Y' i dalje premašuje svoju prirodnu razinu Yn pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane. 19. Krivulja agregatne ponude ( str. Pomaci krivulje agregatne potražnje ( str. . 141 ) Ako uzmemo povećanje državne potrošnje G. razina domaćeg proizvoda. 16. gdje je Y=Yn. Tada se ekonomija kreće duž krivulje AD. Negativan odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena naziva se relacija agregatne potražnje. AD ima negativan nagib: što je viša razina cijena. Krivulja agregatne ponude prolazi točkom A. Položaj krivulje ovisi o Pe. pa sad prolazi točkom A' gdje je Y=Yn. U točki A domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. Povećanje očekivane razine cijena implicira da će se u sljedećem razdoblju krivulja AS pomicati prema gore na AS'. a P=P'e.

Državna potrošnja G se smanjuje na G'. 22. Graf a je isti kao br. a domaći proizvod viši. 146 ). Početni učinak smanjenja deficita je poticanje smanjenja domaćeg proizvoda. pa se ravnoteža pomiče u A'.20. Sve dok je domaći proizvod ispod prirodne razine AS se pomiče udesno. Kada dođe u točku A'' krivulja LM dana je krivuljom LM''. domaći proizvod se smanjuje na Y'. a razina cijena s P na P'. Kamatna stopa je niža. domaći proizvod jednak je Yn. Ravnoteža je u točki A gdje se sijeku LM i IS. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita na output i kamatnu stopu. Cijena pada. 23. 150 ) Gospodarstvo je u točki A. U kratkom roku ravnoteža se pomiče u A'. Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini Yn. U kratkom roku ekonomija se kreće iz točke A u A'. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije na domaći proizvod i kamatnu stopu ( str. Tijekom vremena dolazi do izražaja utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja. Gospodarstvo se pomiče duž krivulje IS'. realna ponuda novca raste pa se LM pomiče udesno na LM'. 145 ) Za danu razinu cijena P. Gospodarstvo se pomiče iz točke A u B. a to dovodi do povećanja domaćeg proizvoda. 21. bez AS''. te se AS pomiče prema gore. sve dok AS ne bude jednaka AS'' i gospodarstvo ne dosegne A''. AD se pomiče ulijevo na AD': pri danoj razini cijena domaći proizvod je niži. Graf a je jednak grafu 22. . Kratkoročni utjecaj monetarne ekspanzije ogleda se u pomicanju LM na LM'. povećanje nominalne ponude novca M. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. 20 poviše. Graf b – kako država smanjuje proračunski deficit IS se pomiču ulijevo na IS'. ali bez AS''. Graf b prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i kamatne stope u okvirima IS-LM modela. LM se pomaknula zbog povećanja nominalne ponude novca i povećanja razine cijena. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije ( str. Proces prilagodbe prestaje kad se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu. a gospodarstvo se pomiče po AD'. dovodi do povećanja realne ponude novca M/P. domaći proizvod se povećava s Y na Y'. a razina cijena pada na P'. a ekonomija se kreće duž krivulje AD'. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita ( str. a kamatna stopa je dana s i.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful