P. 1
makro grafovi 3,4,5,6,7

makro grafovi 3,4,5,6,7

|Views: 398|Likes:
Published by veza85

More info:

Published by: veza85 on Feb 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/03/2013

pdf

text

original

1. Osobna potrošnja i raspoloživi dohodak (graf str. 49.

) Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka predstavljen jednadžbom C = c0 + c1YD može se prikazati grafički. Zbog toga što je odnos linearan predstavljen je ravnom linijom. Njezino sjecište s ordinatom je C0, njezin nagib je c1. s obzirom da je c1 manji od 1, nagib linije je manji od 1: ekvivalentno linija je položenija od linije pod kutom od 45 stupnjeva. 2. Ravnoteža na tržištu dobara (graf str. 53.) Proizvodnja je prikazana na ordinati, a dohodak na apscisi. Relacija između dohotka i proizvodnje je linija pod kutom od 45 tj. linija s nagibom koji je jednak 1. odnos između potražnje i dohotka prikazan je jednadžbom Z = (c0+Ī+G+c1T)+c1Y, a na grafu je prikazan kao ZZ. Sjecište s okomitom osi-vrijednost potražnje kada je dohodak jednak 0-jednaka je autonomnoj potrošnji. Nagib krivulje jednak je sklonosti potrošnji, c1:kad se dohodak poveća za 1, potražnja se poveća za c1. uz ograničenje da je c1 pozitivan, ali manji od 1, linija je rastuća ali s nagibom manjim od 1. lijevo od točke A potražnja je veća od proizvodnje a desno od točke A proizvodnja je veća od potražnje dok su u točki A jednake. Dakle ravnotežni output je određen uvjetom da je proizvodnja jednaka potražnji. 3. Učinci povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod (graf str. 54.) Ravnotežni domaći proizvod se povećava sa Y na Y'. početno povećanje potrošnje dovodi do povećanja potražnje za milijardu dolara. Pri početnoj razini dohotka Y razina potražnje je prikazana točkom B: potražnja je za 1 milijardu dolara veća. Da bi zadovoljila višu razinu potražnje poduzeća povećavaju proizvodnju za milijardu dolara. Gospodarstvo se pomiče u točku C gdje su i potražnja i proizvodnja veće za milijardu dolara. Viša razina proizvodnje znači povećanje dohotka za milijardu dolara što dovodi do daljnjeg povećanja potražnje pa je sada potražnja u točki D. točka D dovodi do povećanja razine proizvodnje i tako dalje sve dok gospodarstvo ne dođe do točke A' gdje su proizvodnja i potražnja ponovno jednake te je to stoga nova ravnoteža. 4. Potražnja za novcem (graf str. 69) Odnos između potražnje za novcem, nominalnog dohotka i kamatne stope utvrđen jednadžbom M ͩ =$YL (i) može se prikazati grafički. Kamatna stopa i prikazana je na ordinati a novac M na apscisi. Odnos između potražnje za novcem i kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka prikazan je krivuljom M ͩ . krivulja je opadajuća: što je niža kamatna stopa veća je svota novca koju ljudi žele držati. Za danu kamatnu stopu porast nominalnog dohotka povećava potražnju za novcem, tj. pomiče krivulju potražnje za novcem udesno, s M ͩ na M ͩ '. Primjerice, pri kamatnoj stopi i, porast nominalnog dohotka sa $Y na $Y' pomiče potražnju za novcem s M na M'.

za danu razinu kamatne stope. Potražnja za primarnim novcem CU ͩ + R ͩ nacrtana je za danu razinu nacionalnog dohotka. Potražnja za novcem M ͩ nacrtana za danu razinu nacionalnog dohotka $Y. dovodi do porasta potražnje za dobrima.) Početna je ravnoteža u točki A uz kamatnu stopu i. porast ponude novca s Mˢ=M na Mˢ'=M' uzrokuje pomak krivulje ponude udesno s Mˢ na Mˢ'. ravnoteža se pomiče iz točke A prema dolje u točku A'.81. 73.5. prikazan krivuljom rastućeg nagiba ZZ. Str 89 ) Porast domaćeg proizvoda. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope (str. ravnotežna kamatna stopa raste sa i na i'.) Novac je prikazan na apscisi a kamatna stopa na ordinati. 73. viša kamatna stopa podrazumijeva nižu potražnju za primarnim novcem iz 2 razloga: potražnja za gotovim opada. Porast kamatne stope je potreban kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati te ponovno uspostavila ravnoteža. Određivanje kamatne stope (graf str. Ovaj je odnos između potražnje i domaćeg proizvoda. Ponuda novca je fiksna te je prikazana vertikalnom krivuljom u H. Pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca. porast nominalnog dohotka s $Y na $Y' povećava razinu transakcija što povećava potražnju za novcem uz bilo koju danu kamatnu stopu. Ravnoteža se pomiče iz A u A'. ponuda novca jednaka je M i neovisna je od kamatne stope. 72. svojim učincima na potrošnju i investicije. ima negativan nagib: viša kamatna stopa ukazuje na nižu potražnju za novcem. ZZ krivulja je položenija u odnosu na liniju pod 45° samo ako rast potrošnje i investicija ne prelazi odgovarajući rast outputa. porast ponude primarnog novca dovodi do pomicanja okomite krivulje ponude udesno. 8. ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope zbog toga što pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca.) Početna ravnoteža je u točki A. Ponuda novca je nacrtana kao okomita krivulja i označena je sa Mˢ. Učinci porasta ponude novca na kamatnu stopu (graf str. Ravnoteža na robnom tržištu ili ravnoteža na tržištu dobara. . 7. porast ponude novca dakle dovodi do pada kamatne stope.) Na apscisi je prikazan primarni novac a na ordinati kamatna stopa. ( graf. 6. Ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. Krivulja potražnje za novcem pomiče se udesno. potražnja za depozitima po viđenju također opada dovodeći do pada potražnje za razervama banaka. kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Učinci rasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu (graf str. što vodi do niže kamatne stope. 1. kamatna stopa pada s i na i'.

a to dovodi do pada potražnje za dobrima i pada ravnotežnog domaćeg proizvoda s Y na Y'. 90 ) Krivulja potražnje je ZZ. Odnos između kamatne stope i domaćeg proizvoda prikazan je IS krivuljom koja je opadajuća. Ravnoteža na financijskom tržištu ukazuje na to da što je viša razina domaćeg proizvoda. Tada je za sve razine dohotka Y. ž 5. 7. u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. a to podrazumijeva pa investicija i potražnje. a dohodak na apscisi. 94 ) ( Realna ) ponuda novca prikazana je okomitim pravcem na razini M/P. LM krivulja pomiče se prema dolje na LM'. Nacrtana je kao krivulja negativnog nagiba i označena kao Md . viša je potražnja za novcem. 2 poviše. ravnotežna kamatna stopa na financijskim tržištima niža i pada s i na i'. Nova je ravnoteža u točki A'. nazvana je LM krivulja. Izvođenje LM krivulje ( str. niža je ravnotežna razina domaćeg proizvoda. 95 ) Graf a jednak je grafu br. ( realna ) potražnja za novcem opadajuća funkcija kamatne stope. Ravnotežni domaći proizvod sad je jednak Y'. Graf b prikazuje ravnotežni domaći proizvod Y na apscisi. Kamatna stopa raste s i na i'. Y. 5 poviše. Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena prema gore nagnutom krivuljom. Graf a jednak je grafu br. a kamatna stopa jednaka i. ( str 91 ). početna ravnoteža je u točki A. a označava se kao Ms. Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da što je viša kamatna stopa. Pomaci LM krivulje ( str. Izvođenje IS krivulje. raspoloživi dohodak pada i dovodi do pada osobne potrošnje. Krivulja ZZ pomiče se prema dolje do ZZ'. a kamatnu stopu na ordinati. ( str. Utjecaj rasta kamatne stope na output ili na domaći proizvod. i. Nacrtana je za dane vrijednosti poreza i državne potrošnje. Uz danu kamatnu stopu. 92 ) IS krivulja određuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda kao funkciju kamatne stope. viša je i ravnotežna kamatna stopa. 95 ) Nominalna ponuda novca povećava se s M na M'. tako da se realna ponuda novca povećava s M/P na M/P'. Pomaci IS krivulje ( str.2. Nova je ravnoteža u točki A'. Također smanjenje ponude novca dovodi do povećanja kamatna stope i pomicanje LM krivulje prema gore. 4. . Zbog porasta dohotka s Y na Y' potražnje za novcem pomiče se na Md'. Graf b prikazuje ravnotežnu kamatnu stopu i na ordinati. Ravnoteža je u točki A. Za danu je razinu ( realnog ) dohotka. 3. IS krivulja se pomiče ulijevo. Utjecaj rasta dohotka na kamatnu stopu ( str. uz višu kamatnu stopu i'. 6.

101 ) Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju. 125 ). a ravnoteža se pomiče iz točke A u A'. LM krivulja se pomiče kada se mijenja ponuda novca. Samo su u toči A zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. Ravnoteža se pomiče iz A u A' i prirodna stopa nezaposlenosti raste s un na u'n. Relacija određivanja nadnica i cijena. 12. Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. a stopa nezaposlenosti na vodoravnoj. ) Porast marže ( ovaj znak za maržu ne mogu naći u kompu ) implicira pad realnih nadnica koja poduzeća plaćaju i pomiče krivulju cijena prema dolje od PS na PS'. domaći proizvod pada s Y na Y'. Graf b: prikazuje se LM krivulja koja odgovara ravnoteži na financijskom tržištu prije porasta poreza. 127 ) Krivulja određivanja nadnica pomiče se prema gore s WS na WS'.8. 11. Domaći proizvod pada s Y na Y'. 98 ). Konstrukcija LM krivulje osigurava da su kamatna stopa iF i dohodak YF takvi da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM. porast poreza smanjuje osobnu potrošnju . 13. a time i domaći proizvod. Nova je ravnoteža u točki A'. Kamatna stopa pada s i na i'. krivulja IS se pomiče. Utjecaj rasta poreza ( str.. 128. Graf a: ljudi imaju manji raspoloživi dohodak. Graf c: ( najvažniji ) početna ravnoteža je u točki A. 96 ) Bilo koja točka na IS krivulji opadajućeg nagiba odgovara ravnoteži na tržištu dobara. iz A u A'. Dakle. 9. više naknade za nezaposlenost vode rastu realne nadnice. domaći proizvod pada s YB na YC. Pri kamatnoj stopi iB. Što je viša stopa nezaposlenosti. . Pri danoj stopi nezaposlenosti. a ne IS. Utjecaj ili učinci monetarne ekspanzije ( str. a kamatna stopa s i na i'. Realna nadnica nalazi se na okomitoj osi. Porast ponude novca pomiče LM krivulju prema dolje na LM'. Bilo koja točka na LM krivulji rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. U točki A ostvarena je ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskom tržištu. Nakon povećanja poreza IS krivulja se pomiče ulijevo na IS'. Marža i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. u sjecištu početnih krivulja IS i LM. Gospodarstvo se kreće duž krivulje IS. Krivulja IS se pomiče ulijevo na IS'. niža je realna nadnica. od A do A'. IS-LM model ( str. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena. te prirodna stopa nezaposlenosti ( str. Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u'n. U slajdovima se nalazi samo graf c. Gospodarstvo se kreće po WS krivulji. Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između realne nadnice W/P i stope nezaposlenosti u. 10. Ekonomija se kreće duž PS krivulje.

Ako uzmemo restriktivnu operaciju na otvorenom tržištu ista ta razina domaćeg proizvoda je niža.14. Položaj krivulje ovisi o Pe. Krivulja agregatne ponude ( str. a P=P'e. AD ima negativan nagib: što je viša razina cijena. Krivulja agregatne ponude prolazi točkom A. 141 ) Ako uzmemo povećanje državne potrošnje G. to je sjecište AS i AD. Ravnoteža se pomjera s A na A'. niža je razina domaćeg proizvoda. Tada se ekonomija kreće duž krivulje AD. razina domaćeg proizvoda. ravnotežni domaći proizvod pada s Y na Y'. a P=Pe. porast očekivane razine cijena dovodi do porasta nadnica. Učinci povećanja očekivane razine cijena na krivulju agregatne ponude ( str. 17. je viša. Prilagodba ne završava u točki A' jer domaći proizvod Y' i dalje premašuje svoju prirodnu razinu Yn pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane. Ova krivulja naziva se krivulja agregatne potražnje. 18. Tu su u ravnoteži tržište rada i dobara i financijsko tržište. Porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem i kamatna stopa se povećava kako bi potražnja i ponuda za novcem ostale jednake. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. 15. Izvođenje krivulje agregatne potražnje ( str. pa sad prolazi točkom A' gdje je Y=Yn. Porast domaćeg proizvoda Y. 138 ) Pri danoj razini domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti. gdje je Y=Yn. Točka A sjecište je krivulja IS i LM gdje su u ravnoteži financijsko tržište i tržište dobara. graf: prilagodba domaćeg proizvoda tijekom vremena ( str. 16. Graf b: porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda s Y na Y'. viša je razina cijena. U točki A domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. a to opet dovodi do porasta razine cijena. LM krivulja rastućeg je nagiba i vrijedi za danu vrijednost M/P. 137 ) Krivulja agregatne ponude je rastuća. Negativan odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena naziva se relacija agregatne potražnje. 140 ) Graf a: krivulja IS opadajućeg je nagiba. određena ravnotežom na tržištu dobara i na financijskom tržištu. 142 ) AS ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda. Ravnoteža je u točki A. OD KRATKOG DO SREDNJEG ROKA. . Povećanje očekivane razine cijena implicira da će se u sljedećem razdoblju krivulja AS pomicati prema gore na AS'. 143 ). Ravnoteža u kratkom roku ( str. porast kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. pri određenoj razini cijena. vodi rastu razine cijene P. Pomaci krivulje agregatne potražnje ( str. Krivulja AD pomiče se ulijevo na AD''. 19. Krivulja AS pomiče se prema gore.

domaći proizvod se povećava s Y na Y'. a razina cijena s P na P'. a ekonomija se kreće duž krivulje AD'. 22. domaći proizvod jednak je Yn. Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini Yn. . Gospodarstvo se pomiče iz točke A u B. Graf a je jednak grafu 22. Tijekom vremena dolazi do izražaja utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja. 146 ). U kratkom roku ravnoteža se pomiče u A'. Početni učinak smanjenja deficita je poticanje smanjenja domaćeg proizvoda. Cijena pada. 23. povećanje nominalne ponude novca M. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita ( str. a domaći proizvod viši. Državna potrošnja G se smanjuje na G'. 150 ) Gospodarstvo je u točki A. U kratkom roku ekonomija se kreće iz točke A u A'. a razina cijena pada na P'. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita na output i kamatnu stopu. bez AS''. AD se pomiče ulijevo na AD': pri danoj razini cijena domaći proizvod je niži.20. Graf b – kako država smanjuje proračunski deficit IS se pomiču ulijevo na IS'. Sve dok je domaći proizvod ispod prirodne razine AS se pomiče udesno. 145 ) Za danu razinu cijena P. Kada dođe u točku A'' krivulja LM dana je krivuljom LM''. Graf b prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i kamatne stope u okvirima IS-LM modela. Proces prilagodbe prestaje kad se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu. 20 poviše. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. Kamatna stopa je niža. Gospodarstvo se pomiče duž krivulje IS'. sve dok AS ne bude jednaka AS'' i gospodarstvo ne dosegne A''. Kratkoročni utjecaj monetarne ekspanzije ogleda se u pomicanju LM na LM'. te se AS pomiče prema gore. realna ponuda novca raste pa se LM pomiče udesno na LM'. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije ( str. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije na domaći proizvod i kamatnu stopu ( str. a kamatna stopa je dana s i. domaći proizvod se smanjuje na Y'. a gospodarstvo se pomiče po AD'. a to dovodi do povećanja domaćeg proizvoda. dovodi do povećanja realne ponude novca M/P. Ravnoteža je u točki A gdje se sijeku LM i IS. LM se pomaknula zbog povećanja nominalne ponude novca i povećanja razine cijena. pa se ravnoteža pomiče u A'. ali bez AS''. 21. Graf a je isti kao br.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->