1. Osobna potrošnja i raspoloživi dohodak (graf str. 49.

) Odnos između potrošnje i raspoloživog dohotka predstavljen jednadžbom C = c0 + c1YD može se prikazati grafički. Zbog toga što je odnos linearan predstavljen je ravnom linijom. Njezino sjecište s ordinatom je C0, njezin nagib je c1. s obzirom da je c1 manji od 1, nagib linije je manji od 1: ekvivalentno linija je položenija od linije pod kutom od 45 stupnjeva. 2. Ravnoteža na tržištu dobara (graf str. 53.) Proizvodnja je prikazana na ordinati, a dohodak na apscisi. Relacija između dohotka i proizvodnje je linija pod kutom od 45 tj. linija s nagibom koji je jednak 1. odnos između potražnje i dohotka prikazan je jednadžbom Z = (c0+Ī+G+c1T)+c1Y, a na grafu je prikazan kao ZZ. Sjecište s okomitom osi-vrijednost potražnje kada je dohodak jednak 0-jednaka je autonomnoj potrošnji. Nagib krivulje jednak je sklonosti potrošnji, c1:kad se dohodak poveća za 1, potražnja se poveća za c1. uz ograničenje da je c1 pozitivan, ali manji od 1, linija je rastuća ali s nagibom manjim od 1. lijevo od točke A potražnja je veća od proizvodnje a desno od točke A proizvodnja je veća od potražnje dok su u točki A jednake. Dakle ravnotežni output je određen uvjetom da je proizvodnja jednaka potražnji. 3. Učinci povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod (graf str. 54.) Ravnotežni domaći proizvod se povećava sa Y na Y'. početno povećanje potrošnje dovodi do povećanja potražnje za milijardu dolara. Pri početnoj razini dohotka Y razina potražnje je prikazana točkom B: potražnja je za 1 milijardu dolara veća. Da bi zadovoljila višu razinu potražnje poduzeća povećavaju proizvodnju za milijardu dolara. Gospodarstvo se pomiče u točku C gdje su i potražnja i proizvodnja veće za milijardu dolara. Viša razina proizvodnje znači povećanje dohotka za milijardu dolara što dovodi do daljnjeg povećanja potražnje pa je sada potražnja u točki D. točka D dovodi do povećanja razine proizvodnje i tako dalje sve dok gospodarstvo ne dođe do točke A' gdje su proizvodnja i potražnja ponovno jednake te je to stoga nova ravnoteža. 4. Potražnja za novcem (graf str. 69) Odnos između potražnje za novcem, nominalnog dohotka i kamatne stope utvrđen jednadžbom M ͩ =$YL (i) može se prikazati grafički. Kamatna stopa i prikazana je na ordinati a novac M na apscisi. Odnos između potražnje za novcem i kamatne stope za danu razinu nominalnog dohotka prikazan je krivuljom M ͩ . krivulja je opadajuća: što je niža kamatna stopa veća je svota novca koju ljudi žele držati. Za danu kamatnu stopu porast nominalnog dohotka povećava potražnju za novcem, tj. pomiče krivulju potražnje za novcem udesno, s M ͩ na M ͩ '. Primjerice, pri kamatnoj stopi i, porast nominalnog dohotka sa $Y na $Y' pomiče potražnju za novcem s M na M'.

kamatna stopa pada s i na i'. Potražnja za primarnim novcem CU ͩ + R ͩ nacrtana je za danu razinu nacionalnog dohotka. Porast kamatne stope je potreban kako bi se smanjila količina novca koju ljudi žele držati te ponovno uspostavila ravnoteža. . 73. Pad kamatne stope povećava potražnju za novcem tako da je ona jednaka uvećanoj ponudi novca. svojim učincima na potrošnju i investicije. porast nominalnog dohotka dovodi do porasta kamatne stope zbog toga što pri početnoj kamatnoj stopi potražnja za novcem nadmašuje nepromijenjenu ponudu novca. Određivanje kamatne stope (graf str. ponuda novca jednaka je M i neovisna je od kamatne stope. Ravnoteža na robnom tržištu ili ravnoteža na tržištu dobara.) Početna je ravnoteža u točki A uz kamatnu stopu i. Učinci porasta ponude novca na kamatnu stopu (graf str. ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. porast ponude primarnog novca dovodi do pomicanja okomite krivulje ponude udesno. Ravnoteža je u točki A uz kamatnu stopu i. za danu razinu kamatne stope. ( graf. ravnoteža se pomiče iz točke A prema dolje u točku A'. 6. 8. ima negativan nagib: viša kamatna stopa ukazuje na nižu potražnju za novcem. 7. Potražnja za novcem M ͩ nacrtana za danu razinu nacionalnog dohotka $Y. Ponuda novca je fiksna te je prikazana vertikalnom krivuljom u H. 73. dovodi do porasta potražnje za dobrima. Ponuda novca je nacrtana kao okomita krivulja i označena je sa Mˢ. porast ponude novca s Mˢ=M na Mˢ'=M' uzrokuje pomak krivulje ponude udesno s Mˢ na Mˢ'.81. ravnotežna kamatna stopa raste sa i na i'. 72. Ovaj je odnos između potražnje i domaćeg proizvoda. porast ponude novca dakle dovodi do pada kamatne stope.5. kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem.) Na apscisi je prikazan primarni novac a na ordinati kamatna stopa. Ravnoteža se pomiče iz A u A'. Učinci rasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu (graf str. što vodi do niže kamatne stope. Krivulja potražnje za novcem pomiče se udesno. Ravnoteža na tržištu primarnog novca i određivanje kamatne stope (str. potražnja za depozitima po viđenju također opada dovodeći do pada potražnje za razervama banaka. Str 89 ) Porast domaćeg proizvoda. 1. prikazan krivuljom rastućeg nagiba ZZ. porast nominalnog dohotka s $Y na $Y' povećava razinu transakcija što povećava potražnju za novcem uz bilo koju danu kamatnu stopu. viša kamatna stopa podrazumijeva nižu potražnju za primarnim novcem iz 2 razloga: potražnja za gotovim opada. ZZ krivulja je položenija u odnosu na liniju pod 45° samo ako rast potrošnje i investicija ne prelazi odgovarajući rast outputa.) Novac je prikazan na apscisi a kamatna stopa na ordinati.) Početna ravnoteža je u točki A.

Nacrtana je za dane vrijednosti poreza i državne potrošnje. . Utjecaj rasta kamatne stope na output ili na domaći proizvod. Graf a jednak je grafu br. a kamatnu stopu na ordinati. Nova je ravnoteža u točki A'. ( realna ) potražnja za novcem opadajuća funkcija kamatne stope. 5 poviše. a to dovodi do pada potražnje za dobrima i pada ravnotežnog domaćeg proizvoda s Y na Y'. 92 ) IS krivulja određuje ravnotežnu razinu domaćeg proizvoda kao funkciju kamatne stope. Graf b prikazuje ravnotežnu kamatnu stopu i na ordinati. i. viša je potražnja za novcem. Graf b prikazuje ravnotežni domaći proizvod Y na apscisi. Izvođenje LM krivulje ( str. ( str. Y. a dohodak na apscisi. Ravnotežni domaći proizvod sad je jednak Y'. Ravnoteža je u točki A. Također smanjenje ponude novca dovodi do povećanja kamatna stope i pomicanje LM krivulje prema gore. LM krivulja pomiče se prema dolje na LM'. 94 ) ( Realna ) ponuda novca prikazana je okomitim pravcem na razini M/P. Tada je za sve razine dohotka Y. Za danu je razinu ( realnog ) dohotka. raspoloživi dohodak pada i dovodi do pada osobne potrošnje. 6. početna ravnoteža je u točki A. a kamatna stopa jednaka i. a označava se kao Ms. Pomaci IS krivulje ( str. Odnos između kamatne stope i domaćeg proizvoda prikazan je IS krivuljom koja je opadajuća. ž 5. 2 poviše. 95 ) Nominalna ponuda novca povećava se s M na M'. Nacrtana je kao krivulja negativnog nagiba i označena kao Md . Nova je ravnoteža u točki A'. Uz danu kamatnu stopu. Utjecaj rasta dohotka na kamatnu stopu ( str. 4. IS krivulja se pomiče ulijevo. Krivulja ZZ pomiče se prema dolje do ZZ'. 7. niža je ravnotežna razina domaćeg proizvoda. Zbog porasta dohotka s Y na Y' potražnje za novcem pomiče se na Md'. ravnotežna kamatna stopa na financijskim tržištima niža i pada s i na i'. Kamatna stopa raste s i na i'. 3. a to podrazumijeva pa investicija i potražnje. uz višu kamatnu stopu i'. ( str 91 ). tako da se realna ponuda novca povećava s M/P na M/P'. nazvana je LM krivulja. 90 ) Krivulja potražnje je ZZ. viša je i ravnotežna kamatna stopa. Pomaci LM krivulje ( str. u kojoj je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Izvođenje IS krivulje. Ravnoteža na financijskom tržištu ukazuje na to da što je viša razina domaćeg proizvoda. 95 ) Graf a jednak je grafu br.2. Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da što je viša kamatna stopa. Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena prema gore nagnutom krivuljom.

Prirodna stopa nezaposlenosti raste od un do u'n. Graf a: ljudi imaju manji raspoloživi dohodak. a ravnoteža se pomiče iz točke A u A'. Konstrukcija LM krivulje osigurava da su kamatna stopa iF i dohodak YF takvi da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem. Što je viša stopa nezaposlenosti. Samo su u toči A zadovoljena oba ravnotežna uvjeta. a time i domaći proizvod. a ne IS. IS-LM model ( str. domaći proizvod pada s Y na Y'. a kamatna stopa s i na i'.8. 10. 98 ). Naknade za nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. iz A u A'. 13. više naknade za nezaposlenost vode rastu realne nadnice. 125 ). a gospodarstvo se kreće duž krivulje LM. Utjecaj ili učinci monetarne ekspanzije ( str. Pri danoj stopi nezaposlenosti. LM krivulja se pomiče kada se mijenja ponuda novca. U točki A ostvarena je ravnoteža i na tržištu dobara i na financijskom tržištu. od A do A'. Relacija određivanja nadnica i cijena. ) Porast marže ( ovaj znak za maržu ne mogu naći u kompu ) implicira pad realnih nadnica koja poduzeća plaćaju i pomiče krivulju cijena prema dolje od PS na PS'. Kamatna stopa pada s i na i'. Krivulja IS se pomiče ulijevo na IS'. Realna nadnica nalazi se na okomitoj osi. porast poreza smanjuje osobnu potrošnju . Graf b: prikazuje se LM krivulja koja odgovara ravnoteži na financijskom tržištu prije porasta poreza. Bilo koja točka na LM krivulji rastućeg nagiba odgovara ravnoteži na financijskim tržištima. krivulja IS se pomiče. Graf c: ( najvažniji ) početna ravnoteža je u točki A. 101 ) Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju. Nakon povećanja poreza IS krivulja se pomiče ulijevo na IS'. Utjecaj rasta poreza ( str. Pri kamatnoj stopi iB. Dakle. Marža i prirodna stopa nezaposlenosti ( str. Gospodarstvo se kreće po WS krivulji. 128. . niža je realna nadnica. 12. 96 ) Bilo koja točka na IS krivulji opadajućeg nagiba odgovara ravnoteži na tržištu dobara. u sjecištu početnih krivulja IS i LM. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona za koju vrijedi da je realna nadnica izabrana prilikom određivanja nadnica jednaka realnoj nadnici pretpostavljenoj prilikom određivanja cijena. Ekonomija se kreće duž PS krivulje. Ravnoteža se pomiče iz A u A' i prirodna stopa nezaposlenosti raste s un na u'n. 9. Porast ponude novca pomiče LM krivulju prema dolje na LM'. a stopa nezaposlenosti na vodoravnoj. 11. Određivanje nadnica ukazuje na negativan odnos između realne nadnice W/P i stope nezaposlenosti u.. 127 ) Krivulja određivanja nadnica pomiče se prema gore s WS na WS'. Gospodarstvo se kreće duž krivulje IS. Nova je ravnoteža u točki A'. Domaći proizvod pada s Y na Y'. te prirodna stopa nezaposlenosti ( str. domaći proizvod pada s YB na YC. U slajdovima se nalazi samo graf c.

16. porast kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda. 15. Krivulja agregatne ponude ( str. AD ima negativan nagib: što je viša razina cijena. Graf b: porast razine cijena s P na P' dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda s Y na Y'. vodi rastu razine cijene P. Tada se ekonomija kreće duž krivulje AD. Položaj krivulje ovisi o Pe. 18. viša je razina cijena. gdje je Y=Yn. 19. . 141 ) Ako uzmemo povećanje državne potrošnje G. porast očekivane razine cijena dovodi do porasta nadnica. Ravnoteža se pomjera s A na A'. U točki A domaći proizvod premašuje svoju prirodnu razinu. a to opet dovodi do porasta razine cijena. pa sad prolazi točkom A' gdje je Y=Yn. Pomaci krivulje agregatne potražnje ( str. 138 ) Pri danoj razini domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti. Povećanje očekivane razine cijena implicira da će se u sljedećem razdoblju krivulja AS pomicati prema gore na AS'. Ako uzmemo restriktivnu operaciju na otvorenom tržištu ista ta razina domaćeg proizvoda je niža. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. Negativan odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena naziva se relacija agregatne potražnje. a P=P'e. Krivulja agregatne ponude prolazi točkom A.14. Porast domaćeg proizvoda Y. graf: prilagodba domaćeg proizvoda tijekom vremena ( str. Porast domaćeg proizvoda povećava potražnju za novcem i kamatna stopa se povećava kako bi potražnja i ponuda za novcem ostale jednake. Krivulja AD pomiče se ulijevo na AD''. razina domaćeg proizvoda. je viša. Učinci povećanja očekivane razine cijena na krivulju agregatne ponude ( str. Prilagodba ne završava u točki A' jer domaći proizvod Y' i dalje premašuje svoju prirodnu razinu Yn pa je razina cijena još uvijek viša od očekivane. Točka A sjecište je krivulja IS i LM gdje su u ravnoteži financijsko tržište i tržište dobara. to je sjecište AS i AD. 142 ) AS ima pozitivan nagib: što je viša razina domaćeg proizvoda. Tu su u ravnoteži tržište rada i dobara i financijsko tržište. 137 ) Krivulja agregatne ponude je rastuća. 140 ) Graf a: krivulja IS opadajućeg je nagiba. 143 ). ravnotežni domaći proizvod pada s Y na Y'. OD KRATKOG DO SREDNJEG ROKA. Ova krivulja naziva se krivulja agregatne potražnje. Ravnoteža u kratkom roku ( str. pri određenoj razini cijena. Krivulja AS pomiče se prema gore. a P=Pe. 17. Izvođenje krivulje agregatne potražnje ( str. određena ravnotežom na tržištu dobara i na financijskom tržištu. Ravnoteža je u točki A. LM krivulja rastućeg je nagiba i vrijedi za danu vrijednost M/P. niža je razina domaćeg proizvoda.

23. Sve dok je domaći proizvod ispod prirodne razine AS se pomiče udesno. AD se pomiče ulijevo na AD': pri danoj razini cijena domaći proizvod je niži. a kamatna stopa je dana s i. a gospodarstvo se pomiče po AD'. Proces prilagodbe prestaje kad se domaći proizvod vrati na svoju prirodnu razinu. Državna potrošnja G se smanjuje na G'. Ravnoteža je u točki A gdje se sijeku LM i IS. bez AS''. a domaći proizvod viši.20. Kratkoročni utjecaj monetarne ekspanzije ogleda se u pomicanju LM na LM'. realna ponuda novca raste pa se LM pomiče udesno na LM'. domaći proizvod se smanjuje na Y'. sve dok AS ne bude jednaka AS'' i gospodarstvo ne dosegne A''. Kada dođe u točku A'' krivulja LM dana je krivuljom LM''. dovodi do povećanja realne ponude novca M/P. LM se pomaknula zbog povećanja nominalne ponude novca i povećanja razine cijena. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita na output i kamatnu stopu. povećanje nominalne ponude novca M. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije ( str. Graf a je isti kao br. Gospodarstvo se pomiče duž krivulje IS'. domaći proizvod jednak je Yn. 150 ) Gospodarstvo je u točki A. Graf b prikazuje prilagođavanje domaćeg proizvoda i kamatne stope u okvirima IS-LM modela. Gospodarstvo se pomiče iz točke A u B. Domaći proizvod jednak je svojoj prirodnoj razini Yn. Cijena pada. Početni učinak smanjenja deficita je poticanje smanjenja domaćeg proizvoda. 22. ali bez AS''. Graf a je jednak grafu 22. te se AS pomiče prema gore. Graf b – kako država smanjuje proračunski deficit IS se pomiču ulijevo na IS'. 146 ). a razina cijena s P na P'. a ekonomija se kreće duž krivulje AD'. U kratkom roku ekonomija se kreće iz točke A u A'. Dinamički utjecaji monetarne ekspanzije na domaći proizvod i kamatnu stopu ( str. Krivulja AD pomiče se udesno na AD'. U kratkom roku ravnoteža se pomiče u A'. Dinamički učinci smanjenja budžetskog ili proračunskog deficita ( str. a to dovodi do povećanja domaćeg proizvoda. . Kamatna stopa je niža. 20 poviše. Tijekom vremena dolazi do izražaja utjecaj prilagodbe cjenovnih očekivanja. 145 ) Za danu razinu cijena P. 21. domaći proizvod se povećava s Y na Y'. a razina cijena pada na P'. pa se ravnoteža pomiče u A'.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful