Professional Documents
Culture Documents
-Globalni izvori su akti univerzalnog kapaciteta i njih donose svetske međunarodne organizacije
kao što su Organizacija UN i međunarodna organizacija rada.Organizacija UN je svetska
organizacija država .Njeni glavni organi su Generalna skupština,ekonomski i socijalni savet, savet
bezbednosti,starateljski savet,međunarodni sud pravde i sekretarijat.Posebni značaj ima
ekonomski i socijalni savet sa mandatom da prati stanje,daje preporuke i usklađuje rad
specijalizovanih organizacija, a one su Međunarodna organizacija rada,organizacija za
prosvetu,nauku i kulturu i Svetska zdravstvena organizacija.Organizacije UN je usvojila mnoge
akte o položaju radnika i njihovih porodica, a najvažniji su univerzalna deklaracija o pravima
čoveka i međunarodni pakt o socijalnim,ekonomskim i kulturnim pravima.
Univerzalna deklaracija o pravima čoveka je usvojena 1948.i proklamuje:
-Preporuke MORa nemaju obaveznu pravnu snagu,ali imaju moralni i politički autoritet jer nude
ideje i stavove .Preporuka može biti samostalni ili komplementarni akt .Preporuka je samostalni
akt kada se odnosi na pitanja koja nisu regulisana konvencijom i tada se usvaja umesto
konvencije.Preporuka je komplementarni akt kada se donosi paralelno sa konvencijom i da
pomogne njenoj primeni.
Konvencije MORa imaju pravnu snagu pa obavezuju države članica da svoje unutrašnje pravo
usklade sa njihovim odredbama.. Obavezuje tek kada je nadležni organ države članice
ratifikuju.Država je slobodna da pitanja koja su predmet konvencije uredi po svom
nahođenju.Konvencija se ratifikuje u tekstu kakav je usvojen, nisu moguće izmene i dopune i
ratifikacija može biti uslovna, delimična ili sa rezervom.Uvođenje konvencije u unutrašnji pravni
sistem vrši se donošenjem ili noveliranjem zakona ili drugih propisa.Postoje dva metoda nadzora
nad implementacijom konvencije,a to su opšti ili specijalni nadzori.
Opšti se sprovodi po službenoj dužnosti ili po zahtevu ovlašćenog lica. Vrši se:
1)slanjem izveštaja o ratifikaciji i sprovođenju konvencije
2)razmatranjem i ocenom tog izveštaja od strane eksperata komiteta
3)upućivanjem nalaza komiteta eksperta komisiji za primenu konvencija i preporuka kako bi ona
dostavila na odgovor vladi
4)razmatranjem odgovora i izveštaja kao i usvajanjem zaključaka koje se dostavljaju opštoj
konveciji
5)verifikacijom izveštaja i zaključaka komisije
6)predizimanjem odgovarajućih mera.
Opšti nadzor po zahtevu ovlašćenog subjekta vrši se povodom prigovora ili žalbe.Prigovor može
da podnese svaka profesionalna organizacija radnika ili poslodavaca.Žalbu može da podnese
svaka država članica protiv druge države članice ako smatra da ne primenjuje konvenciju koju su
obe države ratifikovale.Nju razmatra anketna komisija i svoj izveštaj dostavlja administrativnom
savetu.Na osnovu tog izveštaja ovaj savet upućuje zainteresovanim vladama zaključke i
preporuke i ako ni oni ne budu prihvaćeni savet upućuje žalioca na međunarodni sud pravde.
Režim obaveze: članica saveta je dužna da katalog prava smatra deklaracijom ciljeva koje treba
da ostvari pri utvrđivanju odnosa u sferi rada i socijalnog osiguranja.Ona ima i dve obaveze: 1)da
preuzme najmanje 6 od 9 kompletno numerisanih članova(pravo na rad i slobodu rada;pravo na
udruživanje i oraganizovanje radnika i poslodavaca; pravo na posebnu zaštitu dece i
omladine;pravo na kolektivno pregovaranje;pravo na socijalnu i medicinsku pomoć;pravo na
socijalno osiguranje;pravo porodice na odgovarajuću socijalnu,pravnu i ekeonomsku zaštitu;pravo
na jednake mogućnosti i jednak tretman zapošljavanja i rada) 2)da preuzme najmanje 16
numerisanih članova povelje ili 63 numerisana stava iz bilo kojih čalonova povelje.
Nadzor se vrši putem izveštaja i kolektivnih žalbi.Izveštaji su osnovni innstrument žalbi.Svaka
članica saveta dužna je da uputi početni izveštaj o prihvaćenim ili neprihvaćenim odrebama
povelje .Ekspertsko telo razmatra izveštaje,sačinjava zaključke koje dostavlja komitetu ministara
da 2/3 većinom usvoju preporuku za članicu saveta koja je dostavila izveštaj,a ta preporuka nije
obavezujuća.Mogu je podneti međunarodna udruženja radnika i međunarodne nevladine
organizacije.Ekspertsko telo prispelu žalbu najpre razmatra i pošto izvrši procenu sačinjava
izveštaj sa zaključcima i dostavlja ga komitetu ministara koji o predmetu žalbe usvaja
rezoluciju.Ako nađe da primena povelje nije zadovoljavajuća,komitet ministara 2/3 većinom
usvaja preporuku i sačinjava žalbu i upućuje je članici saveta protiv koje je žalba podneta. Ona
ima obavezu da u narednom izveštaju o primeni povelje obavesti komitet ministara o preduzetim
merama.
5. Bilateralni ugovori kao izvor radnog prava
Bilateralni izvori su ugovori dve države zaključeni radi regulisanja određenih pitanja u oblasti
rada i socijalnog osiguranja.Ti ugovori obavezuju samo države ugovornice.Bilateralne ugovore
zaključuju države koje imaju interes da reše neki zajednički problem, na
..Naša država je zaključila više takvih ugovora sa Francuskom,Švedskom,Holandijom,
Luksemburgom u oblasti zapošljavanja i rada;Sa Francuskom,Belgijom
,Češkom,Mađarskom,Bugarskom;Austrijom,Nemačkom i zemljanma bivše SFRJ u oblasti
socijalnog osiiguranja.Prema članu ustavne povelje SCG odredbe međunarodnih ugovora u
ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama koji važe na teritoriji SCG neposredno se
primenjuju.Pod njima se podrazumevaju međunarodni ugovori i sporazumi koji su ratifikovani, a
njihova ratifikacija je u nadležnosti SCG.Tu važi i opšte prihvaćena pravila međunarodnog prava
u koje spadaju akti OUN koji ne podleže ratifikaciji.Međunarodno pravo se primenjuje
neposredno,tj. sa direktnim pozivom na određeni međunarodni izvor.Kada je norma
međunarodnog prava uvedena u unutrašnji pravni sistem primena propisa znači i primenu
međunarodnog prava,a ako to nije učinjeno međunarodno pravo ima primat nad pravom SCG.
Globalni izvori su akti univerzalnog karaktera i njih donose svetske međunarodne organizacije
kao što su Organizacija UN i međunarodna organizacija rada. Njeni glavni organi su Generalna
skupština,ekonomski i socijalni savet, savet bezbednosti,starateljski savet,međunarodni sud
pravde i sekretarijat.
Za razliku od univerzalnih izvora,dejstvo regionalnih izvora je ograničeno na države koje
pripadaju određenim regionalnim organizacijama.
Bilateralni izvori su ugovori dve države zaključeni radi regulisanja određenih pitanja u oblasti
rada i socijalnog osiguranja.
Srbija ima svoj ustav ,ali , u njoj važi i ustavna povelja SCG.Ustav Republike Srbije mora biti
uksklađen sa ustavnom poveljom SCG.Ustavna povelja SCG ne sadrži odredbe o radu i
socijanom osiguranju,jer je to zapravo nacelna sadrzina Male povelje.
Može se reći da u Srbiji deluju dva ustavna akta. Mala povelja SCG i Ustav R Srbije.Uređivanje
radnog prava spada u isključivu zakonodavnu nadležnost države članice.Mala povelja sadrži
načelne odredbe o pravima u slobodana u oblasti rada i socijalnog osiguranja. Državna zajednica
SCG nema zakonodavna ovlašćenja u oblasti rad i socijalnog osiguranja,a tu oblast uređuju
zakoni država članica.
Radni odnosi su uređeni matičnim zakonom i zakonima koji se primenjuju u pojedinim
oblastima rada:Matični zakon o radnim odnosi na je Zakon o radu .Tamo gde posebnih zakona
nema, zakon o radu ima potpunu i direktnu primenu. Najznačajniji zakon je zakon o radnim
odnosima u državnim organima. Ovaj zakon ce vaziti do 1 jula 2006!!!!-Kada stupa na snagu
vec doneti Zakon o drzavnim sluzbenicima.Za određene organe postoji specijalni propisi o
radnim odnosima, npr. U zakonu o unutrašnjim poslovima, zakony o uredjenju sudova .
Podzakonski akti-To su državni propisi koje donosi izvršna vlast.Propise donosi organ
zakonodavne vlasti,a organi izvršne vlasti obezbeđuju njihovo sprovođenje.Nekad je potrebno da
se sprovođenje zakona obezbedi drugim propisom.Taj propis je podzakonski akt ,a njega donosi
vlada ili resorni ministar.Podzakonski akti vlade su pravilnici ,uputstva i naredba. Kolektivni
ugovori su izvori prava u oblasti rada. Ugovor sadrži dve vrste odredaba:normativno pravne i
obligaciono pravne.Normativno pravne utvrđuju prava,obaveze i odgovornosti zaposlenih i
poslodavaca.Prema njima se kolelektivni ugovor odnosi kao svaki propis.Takav karakter imaju
odredbe kolektivnog ugovora o zasnivanju radnog odnosa,radnom vremenu,odmorima, zaštiti na
radu,prestanku radnog odnosa.Obligacionopravne odredbe utvrđuju prava ,obaveze i odgovornosti
Pravilnik o radu-Donosi se kada ne postoje uslovi da se zaključi kolektivni ugovor.Supstitucija
kolektivnog ugovora pravilnikom o radu treba da ima privremeni karakter.Trajno rešenje je
pojedinčni kolektivni ugovor.