P. 1
Oslobođenje [broj 23050, 24.2.2011]

Oslobođenje [broj 23050, 24.2.2011]

|Views: 377|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/24/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 24. 2. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.050

Ferhat [eta, ambasador Bosne i Hercegovine u Libiji

TRIPOLI ZIVI MIRNO

I SLAVI GADAFIJA
3. strana

Po~ela evakuacija bh. radnika iz Libije

Josip Muselimovi}

Ministar Karamarko la`e
2. strana

DANAS PRILOG

Najte`e je sti}i do aerodroma
Reuters

2. strana

U @I@I
Josip Muselimovi}, odvjetnik Tihomira Purde

2

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sino} otkazan let zbog nevremena u Tripoliju

Ministar Tomislav

Karamarko la`e
TihomirPurdanije bio obavije{ten jo{ 2007. godine da se nalazi na crvenoj tjeralici Interpola, kako to tvrdi ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Tomislav Karamarko, rekao je ju~er u Mostaru Josip Muselimovi}, odvjetnik Tihomira Purde. Muselimovi} je kazao kako mu je Purda nalo`io da demantira Karamarkove tvrdnje, te kako nikada ne bi napu{tao Hrvatsku da je znao da je na bilo kakvoj tjeralici.

Purda me je nazvao iz Zenice zate~en Karamarkovim izjavama, tvrde}i kako nikada ne bi prelazio granicu da je znao za potjernicu, ka`e Muselimovi}
stima, odnosno u logoru. Pravosudna tijela Republike Srbije nisu dostavila nijedan dokaz o tome da je Purda kriv za ono {to mu se stavlja na teret, mi{ljenja je Muselimovi}. Purda se i dan-danas nalazi u zatvoru, smatraMuselimovi}, na temelju dva lista novinarima pokazanih fotokopija. - Purda je bio saslu{an pred Tu`iteljstvom BiH i bilo je vrlo neprijatno slu{ati {to je sve taj ~ovjek pro{ao u logoru. On se uop}e ne sje}a da je tu izjavu potpisao, a kaSino}nji do~ek prvih bh. gra|ana iz Libije na Sarajevskom aerodromu
Foto: D. TORCHE

Danas novi
letovi za BiH
Avion libijske kompanije Buraq s kojim je 185 dr`avljana BiH trebalo sino} doputovati iz Tripolija u Sarajevonijesletio na Sarajevskiaerodrom. Nakonvi{esatnog ~ekanja i stalnog pomjeranjasatniceslijetanjazrakoplova, u kasnim ve~ernjim satima od savjetnika u Uredu za odnose s javno{}u Ministarstva vanjskih poslova BiH Mirze Pa{i}asaznalo se da im je od predstavnikaspomenutelibijskeavio kompanije u Sarajevu proslije|ena informacija da je razlog otkazivanju leta nevrijeme nad Tripolijem. tarnjim satima za Sarajevo. Tako|er, premaplanuevakuacije bh. dr`avljana iz Libije, danas su u planutrileta od ~ega bi dva trebala biti libijske kompanijeBuraq i jedan BH Airlinesa. Tako|er, od Zorana Perkovi}a, pomo}nika ministra vanjskih poslova za me|unarodnopravne i konzularne poslove BiH i rukovodiocatima za krizne situacije saznalo se da je ju~er u 18 sati,MVP Turskepotvrdilo da je za danasturskibrod u Bengaziju u 12 satispreman da prihvati 150 dr`avljana BiH koji su izrazili`elju da napusteBengazi. Tako|er, jedan dio bh. radnika preba~en je preko libijsko-egipatskegranice i na{aambasada u Egiptu je dobila nalog da ih preuzme i izda im putnelistove. Muhidin [irbegovi}, tehni~ki direktor kompanije [irbegovi} - Libija, koji je iz Tripolija preko Be~a sa desetak bh. radnika

Skandal prvog reda
- Purda me je nazvao iz Zenice zate~en izjavama ministra Karamarka. Zamolio me da takvuinformacijunajenergi~nije opovrgnem kao notornu neistinu. Moj mi je branjenik rekao kako nikada ne bi prelazio granicu da je znao za potjernicu, izjavio je Muselimovi}. Tako|er, rekao je i kako su izjave o priznanju krivice, ''koje su od Purde iznu|ene dok je bio u zarobljeni{tvu'', napisane jezikom kojim se Purda ne slu`i, ali i da je njegov branjenik opovrgnuo vjerodostojnost dijelova izjave koje su mu predane. - Jedini dokaz na koji se pravosudni organi Republike Srbije pozivaju u svom rje{enju o provo|enju istrage, a koji je opet osnova za molbu o izru~enju i koji pra vo su dni or ga ni BiH o izru~enju prihva}aju, to su te izjave, rekao je Muselimovi}, pritom pokazav{i novinarima dva fotokopirana lista Purdine izjave iz srbijanskog zarobljeni{tva. Dije lo vi izjave su u po tpu nos ti ne~itki. - To je skandal prvog reda da dr`ava moliteljica zasniva kaznenu odgovornost za ratni zlo~in, gdje je predvi|enakaznadugotrajnogzatvora, bez ikakvog dokaza, na izjavama koje su pribavljene u te{kim okolno-

Prema planu evakuacije bh. dr`avljana iz Libije, danas u planu tri avioleta od ~ega dva libijske kompanije Buraq i jedan BH Airlinesa
sletio avionom Austria Airlinesa na Sarajevskiaerodrom, zasituaciju u Tripolijuka`e da je trenutno mirna. Ali, da je na aerodromu velika gu`va, da je oko 50.000 ljudi pred aerodromskom zgradom i da je te{ko u}i u zgradu, te da Amabasada BiH u Libijiradidobrosvojposao, ali bi im trebalo poja~anje - neki tim ljudi da pomogne na{im dr`avljanima da se „probiju“ u zgraduaerodroma s obzirom da je velika gu`va.

Energi~no demantiran hrvatski ministar

zao je kako bi potpisao bilo {to jer mu je `ivot bio ugro`en, rekao je novinarima Muselimovi}.

Radnici na sigurnom
“Sino} smo bili u Tripoliju i nijebilonikakvihde{avanja i savjetujem svim porodicama na{ih radnika da se ne sekiraju“ kazao , je [irbegovi}, te da su njihoviradnici na sigurnom i da je isto i sa radincima ostalih komapija. Napori na evakuiranju bh. dr`avaljanja iz Libije se nastavljaju. An. [.

Nova saslu{anja
- O~ekujemo kako bi odluka na `albu mogla biti donesena ve} ovaj tjedan. Sutra i prekosutra bit }e saslu{ane suosumnji~ene osobe u tom predmetu, opet po zahtjevu Srbije. Uvjeren sam da }e nakonnjihovihiskaza Srbija odustati od daljnjeg postupka protiv Purde, izjavio je Muselimovi}. Tako|er, zahvalio je Sulejmanu Tihi}u na podr{ci koju je iskazao njegovom branjeniku te pozvao ''sve ljude dobre volje da zaustave pravosudno nasilje koje se preko pravosudnih organa BiH provodi nad jednim ~ovjekom''.
J. GUDELJ

Brod iz Bengazija
Avion sa bh. dr`avljanimatrebaoje sletjeti na Sarajevskiaerodrom u 14.35 sati, a po posljednjim informacijama u tijeku dana{njeg dana avion spomenutelibijskekompanije bi trebao s istim putnicima poletjeti u ju-

Sud BiH Protivno advokatskoj etici

Bilo ko, pa ni Sud ni stranke, ne bi trebao komentarisati postupke koji su u toku i koji nisu pravomo}ni. U konkretnom slu~aju radi se o izjavi branioca jedne od strana u postupku i isklju~ivo je kao takvu treba posmatrati, ka`e se, uz ostalo, u saop}enju Suda BiH. Strane koje su nezadovoljne sudskim odlukama uvijek su izra`avale reakcije i jedini svrsishodan put da izraze svoje stavove je ulaganje pravnih lijekova i branilac potra`ivanog Tihomira Purde to jako dobro zna. Ovakva izjava se mo`e dovesti u kontekst poku{aja pritiska na Sud u fazi kada apelaciono vije}e treba da odlu~i o prvostepenoj odluci. Optu`iti doma}e pravosu|e za pravno nasilje nad potra`ivanom osobom u fazi kada nije donesena kona~na odluka je nekorektno i protivno je advokatskoj etici. Ovakva izjava mo`e podi}i nepotrebne tenzije ne samo u BiH, te istovremeno naru{iti ugled i poljuljati povjerenje u Sud, koji po{tuje sva prava potra`ivanog zagarantovana zakonom i konvencijama, stoga je, kao neprimjerenu i tendencioznu, odbijamo u cijelosti, poru~uju sa Suda BiH.

V I J E S T I

Steinberg i Countryman dolaze u BiH

Podsticaj br`em formiranju vlasti
Zamjenik dr`avne sekretarke Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava James B. Steinberg putovat }e u Armeniju, Gruziju, Azerbejd`an, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu od 23. do 26. februara. U tri dr`ave Kavkaza, pomo}nik dr`avne sekretarke za evropske i evroazijske poslove Philip H. Gordon }e biti u pratnji zamjenika Steinberga, saop}eno je iz Ambasade SAD-a u BiH. Oni }e se sastati s liderima kako bi razmotrili bilateralna pitanja i regionalnu sigurnost. Tako|er }e se susresti i s predstavnicima civilnog dru{tva i medijima u svakoj od dr`ava. U Albaniji i Bosni i Hercegovini, pomo}nik zamjenika dr`avne sekretarke za evropske i evroazijske poslove Thomas Countryman }e biti u Steinbergovoj pratnji. U Albaniji }e potcrtati va`nost lokalnih izbora na rje{avanje albanskog politi~kog zastoja i potcrtati ulogu glavnog tu`itelja u istra`ivanju doga|aja iz 21. januara. U Bosni i Hercegovini sastat }e se s vladinim i politi~kim liderima, kako bi podstakli brzo formiranje vlasti, koja mo`e donijeti napredak reformama na evropskom i evroatlantskom putu, saop}eno je.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011. Ferhat [eta, ambasador Bosne i Hercegovine u Libiji

INTERVJU

3

Tripoli `ivi mirno

i slavi Gadafija
Ambasada BiH je uspjela obezbijediti jedan redovni i jedan vanredni let iz Tripolija Ambasador [eta se nada da }e najkasnije danas uspjeti obezbijediti jo{ dva aviona
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

• Kakvo je stanje u Tripoliju? - U Tripoliju je potpuno mirno, danas sam pro{ao s kraja na kraj grada, imao sam tri sastanka, saobra}aj funkcioni{e i nigdje se ni{ta ne ~uje. Ono {to ja imampriliku da gledam, i ja bih - da nisam ovdje mislio da je katastrofa, me|utim,to ne li~i na ovo {to mi `ivimo ovdje. I no}u je mirno, nema pucnjave, nema incidenata. Pro{lu no} sam u jedan sat oti{ao na sastanak, u pola ~etiri se vratio: bila je to no} podr{ke lideru Muameru Gadafiju i Libijci su cijelu no} proveli slave}i vo|urevolucije i pjevaju}i mu. Nije bilo nikakvog pucanja i nadlijetanja aviona. Nisam daleko od centra - nisam ~uo nijedno nadlijetanje aviona, nijedan pucanj, a kad upalim televizor i slu{am - da nisamovdje, mislio bih da sanjam.

Gu`ve na aerodromu
• Koliko je ljudi bilo na ulici da podr`i Gadafija? - Ogromno puno ljudi. Nosili su zastave, izvikivaliparole, pjevali i veselili se. Sve se to de{avalo na glavnom trgom i ljudi su bili na svim glavnim ulicama oko trga. • Imate li vijesti iz Bengazija? - Imam. U vrijeme sastanka sino}, iza pono}i u Vladi Libije, meni su moja djeca javila da su u

Bengaziju silovane medicinske sestre. Ja sam istog momenta nazvao direktora bolnice, pitao ga {ta se tamode{ava, on ka`e: dat }u vam va{e, to nema veze sa stvarno{}u. Najve}i problem su dezinformacije: zaista se nemilice {alju, bunecijelisvijet, a naprostonemaju veze s istinom. • Kako radi aerodrom? - Tripoli ima jedan aerodrom za civilne letove. On je opsjednut ljudima, barem 30.000 ljudi je na njemu i oko njega, ali radinormalno, bez prekida. Mislim da samo Egip}ana ima nekih 20.000 koji na aerodromu i jedu i spavaju. Zbog toga je te{ko pri}i i to je zaistaproblem. Drugi je problem{to svi ho}eodmahku}i. Na{ svijetkoji je na neki na~in na rubnim dijelovima prema Tripoliju bi htio da ide odmah. Mi ~ekamo dozvole za letove, govorim o vanrednimletovima. Redovni idu normalno. • Kako mislite - normalno? Da ja sad imam kartu, mogu li do}i i vratiti se iz Tripolija? - Naravno da mo`ete. Ko god je imaokartu,ve}je odletio. Odletjeli su i oni koji su uspjeli kupiti karte u avionimagdje je bilomjesta. Mi smo takoposlaligrupuprekoAustria Airlinesa, dio preko jedne turskekompanije, a jedanprekoSrbijanaca - ve}i nam je problem bio provesti svijet kroz tu gu`vu oko aerodroma. Redovni saobra}aj se redovno i odvija - ovaj vanredni je problemati~anzato{to je velikapo-

tra`nja. Mi smo uspjeli da obezbijedimo osim ovog redovnog leta i jedanvanredni, prekoBuraka, a nadam se da }emo u toku dana, najkasnijesutra, obezbijediti jo{ jedan ili dva - jedan Burakov i jedan na{ BH Airlinesa. Veliki je brojna{ihljudi. S Turskom imamo dogovor da nam prime ljude u brod u Bengaziju. Brodovi jo{ nisu pristigli, trebajudozvole. U kontaktu smo s na{im ljudima, imaju hrane i pi}a, ka`emo im da buduzajedno i da ne pani~e. S razdaljine koja je otprili-

su u`arena. Sino}saznajemkako je neko na Facebooku napisao da je ambasador na odmoru. To se grani~i sa ludo{}u. Razumijem da je panika normalna reakcija, da su mediji ~udo - ali nema razloga da mi ne vjerujete: na{i su ljudidobro, ~inimo sve da organiziramo da niko nije `edan i gladan. Oni koji nas slu{aju ostaju u ku}ama ili kampovima. Oni koji smatraju da mogu sami i}i na aerodrom pa se ne{to ubacivati, razo~araju se i ondazovu i ka`u - mi nismouspje-

zvoliti pravljenje emirata niti dr`avica po Libiji.

Orkestrirana zada}a
• Gadafi za nemire optu`uje Al-Kaidu i obavje{tajne slu`be sa Zapada. - Kadagledate,a `iviteovdje, ondazapravovidite tu orkestriranuzada}ukojunekiimaju. To {to se prikazujenemaveze sa stvarno{}u. Situacijajesteozbiljna: naravno da je ozbiljna ~im je obi~ni `ivot poreme}en, ~im su ljudi van svojih redovnih poslova. Ali, ima obe}anja da }e se ovih dana sve vratiti u potpuno normalan `ivot. Uostalom, ve} danas je puno bolje. • Kako se Ambasada organizirala, s obzirom na to da vas je malo? - [ta mogu uraditi dva ~ovjeka? Otvoriti vrata, komunicirati s ljudima, savjetovati ih, ispratiti ih kada krenu. Ovdje je de`ura 24 sata, ja sam anga`irao nekoliko operativaca iz firmi i napravioradnuekipu, stavio dva automobila na raspolaganje. Kada ljudi kre}u po terenu, obi~no stavljam dvojicu. Niko do sada nije imao nikakvih problema. Situacija je mnogo, mnogo bolja nego {to svjetski mediji predstavljaju. Na{i su sigurni i mi zaista ~inimo sve da prije svih `ene i djeca do|u u Bosnu. Ako ne mo`emo odgovoriti na svaki poziv, to je samo zato {to smo u pokretu ili {to smo naprosto prebukirani pozivima.

BENGAZI U vrijeme sastanka sino}, iza pono}i u Vladi Libije, meni su moja djeca javila da su u Bengaziju silovane medicinske sestre. Ja sam istog momenta nazvao direktora bolnice, pitao ga {ta se tamo de{ava, on ka`e: dat }u vam va{e, to nema veze sa stvarno{}u. Najve}i problem su dezinformacije: zaista se nemilice {alju, bune cijeli svijet, a naprosto nemaju veze s istinom
ke odavde do Sarajeva mi ne mo`emovi{euraditi, ali va`no je da smo u kontaktu, da znamo da su dobro, a vjerujte, sve zavisi i od mentaliteta - neko je bolestan, pa jo{ kad vidi televiziju... Odgovorni direktorina{ihfirmipreuzeli su na sebe organizaciju svojih ljudi, ali ima i onihkoji su sve svojeljudeostavili nama dvojici u Ambasadi da o njima brinemo. Tri dana nisam spavao. • A telefoni stalno zvone? - Mobilni rijetko rade, kod ku}e nisam, a ova tri broja u Ambasadi li pro}i. Ako se slu{aju instrukcije, sve pro|e kako treba. • Objasnite mi onda: kako izgleda `ivot u Tripoliju? - Ima struje i vode, ima benzina, automobili se voze, otvorene su skoro sve prodavnice. Sino} je Vlada pozvala da se potpuno normalizira stanje, pozvala je i oporbu koja je krenula u demonstracije da vrati oru`je i da sjedne i pri~a o promjeni Ustava i reformama u Libiji. Ali bez sile i bez destrukcije. Oni ka`u da Libija ima kapacitet da uvede red i da ne}e do-

Predsjedni{tvo BiH

Ustavni sud FBiH

Zvani~nici EU

Roderick Moore u SDA

Radmanovi} s ambasadorima
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH primio je ju~er akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Poljske u BiH Jerzya Chmielewskog i Ujedinjenih Arapskih Emirata za BiH sa sjedi{tem u Rimu Abdulaziza Nassera Alshamsija. Razmijenjena su mi{ljenja o bilateralnim odnosima sa BiH i nagla{eno je da ih treba i dalje unapre|ivati, posebno u oblasti trgovinske razmjene, obrazovanja i turizma. Radmanovi} je izrazio zahvalnost Poljskoj, koja aktivno podr`ava BiH u evropskim integracijama, te istakao da je utjecaj Poljske u EU od velikog zna~aja za BiH.

Kri{to poni{tila imenovanja
Predsjednica FBiH Borjana Kri{to ju~er je poni{tila odluku o imenovanju Andrije Kolaka iz hrvatskog, Milo{a Babi}a iz srpskog i D`enane Had`iomerovi} iz bo{nja~kog naroda za sudije Ustavnog suda FBiH i o ovome obavijestila Dom naroda Parlamenta FBiH, saznaje Oslobo|enje. “Odluka se poni{tava zbog odustajanja od kandidiranja gospodina Andrije Kolaka“ , navela je Kri{to. Ranije je sa odluke o imenovanju sudaca Ustavnog suda FBiH svoj potpis povukao dopredsjednik FBiH Mirsad Kebo, dok to nije u~inila dopredsjednica Spomenka Mi}i}. S. [e.

Prestati s nadmetanjem
Bh. lideri moraju prestati s “odmjeravanjem snaga“ {to spre~ava formiranje dr`a, vnih vlasti i vlasti u FBiH, te usvojiti mnogo “zreliji i odlu~niji“ pristup kako bi BiH vratili na put ka integracijama u Evropu, rekli su visokopozicionirani zvani~nici EU ju~er u Sarajevu. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, ~lanica Parlamenta EU Doris Pack, zamjenik {efa misije Ma|arske Lajos Kohari, u ime Predsjedni{tva EU, i Boris Iarochevitch, otpravnik poslova Delegacije EU, pozvali su sve lidere stranaka da postupe konstruktivno kao odgovor na ruku pomo}i EU.

Tuma~enje stavova OHR-a
Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za distrikt Br~ko Roderick Moore prisustvovao je sjednici Komisije za me|unarodnu saradnju SDA. Istakao je da ova posjeta za njega veoma va`na jer je imao priliku da se bolje upozna s radom i ciljevima SDA, posebno sa strana~kim podmlatkom “jer su oni budu}i politi~ki akteri“ Po. sjeta SDA je, dodao je, bila prilika i da informira ~lanove stranke o stavovima OHR-a te da obrazlo`im za{to OHR “postupa kako postupa“ Naglasio je da me|unarodna za. jednica i dalje gaji nadu da }e biti prona|en izlaz iz }orsokaka u kojem se BiH nalazi.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Politi~ki direktori zemalja Vi{egradske grupe u Sarajevu

IZJAVA DANA
Nemamo mi izbor da odlu~imo koliko }emo jedne kategorije ljudi procesuirati, a koliko druge ili tre}e. Istrage vodi Tu`ila{tvo i ono {to zavr{i primamo

Podijeliti evropska iskustva s BiH

Foto: D. ]UMUROVI]

Podr`avamo BiH
^e{ka, Slova~ka, Ma|arska i Poljska podr`avaju pro{irenje EU i ta je ~injenica od velike va`nosti za cijeli zapadni Balkan, pa i BiH Politi~ka i konkretna podr{ka
Politi~ki direktori ^e{ke, Slova~ke, Ma|arske i Poljske, zemalja koje ~ine takozvanu Vi{egradsku grupu, boravili su ju~er u Sarajevu, gdje su razgovarali sa predstavnicima politi~kih stranaka, predsjedavaju}im Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Neboj{om Radmanovi}em i visokim predstavnikom Valentinom Inzkom. Politi~ki direktor u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slova~ke Peter Michalko za Oslobo|enje je kazao da ovom posjetom zemlje ~lanice Vi{egradske grupe `ele jo{ jednom potvrditi podr{ku Bosni i Hercegovini na njezinom putu ka Evropskoj uniji. veoma va`no za BiH i njezin evropski put, podsje}aju}i da su o na{oj zemlji u ponedjeljak u Bruxellesu raspravljali ministri vanjskih poslova EU, te da }e za mjesec uslijediti jo{ jedna takva rasprava, {to zna~i da Evropska unija obra}a pa`nju na BiH. - Ovo je klju~no vrijeme da se poka`e spremnost na{ih partnera u BiH da zemlju povedu ka evropskim integracijama. Od velike je va`nosti da BiH bude spremna za proces integracija institucionalno i, naravno, va`no je formirati novu vladu i ispuniti neophodne zahtjeve iz integracijskog procesa, govori Michalko. On napominje da postoji niz obaveza koje BiH treba ispuniti. - Postoje obaveze koje BiH mora biti spremna ispuniti. Imate veoma dobro iskustvo iz procesa vizne liberalizacije i to je mogu}e. Zadatak politi~kih aktera je da budu u mogu}nosti da pribli`estavove i zajedno rade za dobrobit zemlje. Klju~na pitanja koja treba ispuniti su provedbapresudeEvropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (predmet Sejdi} i
Foto: Amer KAJMOVI]

na putu ka EU
Medd`ida Kreso,
predsjednica Suda BiH

DOBAR

LO[

ZAO

SULEJMAN TIHI]
Predsjednik SDA posjetio je u zeni~kom zatvoru vukovarskog branitelja Tihomira Purdu. Njih dvojica su svojevremeno zajedno bili zato~eni u logoru u Sremskoj Mitrovici i prisjetili su se u`asa koje su tamo pro`ivjeli. Tihi} se nada kako }e pravosudne institucije BiH, Srbije i Hrvatske uskoro donijeti pravednu odluku u slu~aju Purda.

Finci op.a), te donijetiodre|ene zakone. Vremena za gubljenje nema. Postoje jo{ neki va`ni faktori, a to je da zemlje vi{egradske grupe (Ma|arska i Poljska op.a.) ove godine predsjedavaju Evropskom unijom. To je, tako|er, dobra prilika za BiH, jer zemlje Vi{egradske grupe podr`avaju proces pro{irenja Evropske unije. Zato je to va`na prilika za sve zemlje zapadnog Balkana, uklju~uju}i i Bosnu i Hercegovinu, ka`eMichalko.

Niz beneficija
Na kraju on podsje}a da `ivot u Evropskoj uniji za sve njezine gra|ane nosi niz beneficija. - Mi smo dobar primjer kakve beneficije gra|ani mogu imati od EU. EU donosi razvoj, bolji standard `ivljenja, pove}ava kvalitetu infrastruktura, unapre|uje svaku oblast `ivot. Zato je va`no da BiH do|e na put integracija i kre}e se ka budu}em ~lanstvu u EU. U toj `elji mi podr`avamo BiH i ohrabrujemo na{e partnere da rade na njenom ostvarivanju, zaklju~uje politi~ki direktor Republike Slova~ke. J. F.

BERKO ZE^EVI]
Iako je Peter Robinson, pravni savjetnik Radovana Karad`i}a, poku{ao u ha{koj sudnici osporiti Ze~evi}ev kredibilitet kao svjedoka, Sudsko vije}e se slo`ilo s tu`ila{tvom da je on priznati balisti~ki vje{tak. Njegovo svjedo~enje je od klju~ne va`nosti u dijelu su|enja koji se odnosi na artiljerijske napade na Sarajevo.

Prakti~na podr{ka
- Mi podr`avamo va{e aspiracije ka evropskim integracijama. Osim politi~ke podr{ke, `elimo pru`iti i konkretnu prakti~nu podr{ku. Na{e zemlje imaju nedavna iskustva u vezi sa procesom integracija Evropskoj uniji i spremni smo ta iskustva podijeliti s Bosnom i Hercegovinom, rekao je Michalko. On cijeni da je ovo vrijeme

@ELJEZNICE RS-a
@eljeznice Republike Srpske uskoro bi mogle postati predmet opse`ne policijske istrage. Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RS-a u dosada{njim nalazima iskazala je sumnje na prikazane rezultate o pozitivnom poslovanju, koji su im prezentovani u ovom preduze}u.

VIJEST U OBJEKTIVU
Opasnost s fasada
Sarajevskefasade su u svakodobagodine“oki}ene“ napisima“Paziledenice“ ili “Opasnost, fasada se obru{ava“ Iza jednog i drugogupo. zorenjastojiobja{njenjenadle`nih da nemanovaca za popravkefasada ili skidanjeleda. Obru{avanjecigala, maltera i ledako{talo je mnoge gra|ane Sarajeva te{kih povreda, a bilo je i smrtnihslu~ajeva. Sarajevskeop}ine bi ipakmoralena}i rje{enja bar za sigurnosnepopravke dotrajalih fasada, koje su pokleklepredzubomvremena ili posljedicama agresije na grad. Dotad, gra|ani Sarajeva, sigurnost povjerite va{im o~ima i refleksima.

SARAJEVO
Glavni grad BiH ugostio je na 51. svjetskom vojnom prvenstvu u skijanju 359 takmi~ara iz 33 zemlje. Oni }e se do 26. februara takmi~iti na Bjela{nici, Igmanu i Jahorini. Organizatori ovog doga|aja, koji je odli~na prilika za promociju na{e zemlje, jesu Ministarstvo odbrane i Oru`ane snage BiH.

VIJEST U

BROJU

gigavat-sati elektri~ne energije proizvela je pro{le godine TE Ugljevik.

1.315

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.

DOGA\AJI

5

Vanjskopoliti~ka inicijativa BH predstavila izvje{taj

Potrebna dramati~na
Za razliku od dr`ava u okru`enju, politi~ke elite u BiH dijele istu viziju ~lanstva u Evropskoj uniji, ali imaju i dijametralno suprotne poglede na dr`avu, njenu funkcionalnost, pa samim tim razli~ito gledaju i na na~in kako BiH mo`e postati sastavni dio EU, ocijenjeno je u izvje{taju Monitoring procesa evropskih integracija BiH za 2010.
Proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini je najspecifi~niji u cijeloj regiji, jer se odvija istovremeno s poku{ajima rje{avanja su{tinskih pitanja funkcionalnosti dr`ave u kompleksnim dru{tvenim odnosima. Za ra zli ku od dr`ava u okru`enju, politi~ke elite u BiH di je le is tu vi zi ju ~lan stva u Evropskoj uniji, ali imaju i dijametralno suprotne poglede na dr`avu, njenu funkcionalnost, pa samim tim razli~ito gledaju i na na~in kako BiH mo`e postati sastavni dio EU, ocijenila je Vanjskopoliti~ka inicijativa BH u svom izvje{taju Monitoring procesa evropskih integracija BiH za 2010. Nalazi do kojih su do{li u ovoj doma}oj i neprofitnoj organizaciji, posve}enoj promi{ljanju me|unarodnih odnosa i euroatlantskih integracijskih procesa, prezentirani su ju~er u Sarajevu. Direktorica Vanjskopoliti~ke inicijative BH Denisa Sarajli} - Magli} je kazala da je nedostatak politi~ke volje zajedni~ki imenitelj za sve pote{ko}e na koje su nai{li analiziraju}i proces implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP).

promjena politi~kog kursa
Fajon: ^udi me pri~a o vizama
^lanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon izjavila je ju~er kako je ~udi da se u medijima u Bosni i Her ce go vi ni go vo ri o stopiranju liberalizacije vi znog pro ce sa za gra |ane na{e zemlje, jer se o tome uop{te ne pri~a u Bruxellesu po{to je BiH tek u{la u bezvizni re`im. - Za sada nemam nijednu negativnu informaciju o tome da su gra|ani BiH pravili neke gre{ke prilikom slobodnog kretanja po Evropi. Mo`da je pre ra no za ove ocje ne. Tek su pro{la dva mjeseca kako je BiH u{la u bezvizni re`im. Znam da je va{a zemlja u~inila sve. Imam povjerenje u gra|ane BiH. Naravno, `elim da se ne desi neki crni scenarij i da BiH nikada vi{e ne u|e u taj re`im zatvaranja granica, kazala je ona. Fajon je naglasila kako je va`no da zemlja po{tuje pravila slobode kretanja. - Mo`da }emo u pe tom-{estom mjesecu znati koliko su gra|ani BiH po{tovali ova pravila, rekla je Fajon. Podsjetila je i da je pred BiH puno posla kako bi napravila zna~ajniji korak prema EU i da vi{e nije mogu}e tolerirati da zemlja nema vlast.

Nalazi prezentirani u Sarajevu

Foto: A. KAJMOVI]

Polovi~an posao
- I ovaj izvje{taj, kao i sve prethodne koje smo sa~inili, zaklju~ujemo op{tom konstatacijom da BiH polovi~no ispunjava obaveze iz privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima s EU i Evropskog partnerstva, kazala je ona. Ukazano je i na neprovo|enje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} i Finci protiv BiH i neusvajanje zakona o dr`avnoj pomo}i, {to je trebalo biti ura|eno prije jula

2010. U BiH jo{ nije osnovano ni vi je}e za sta bi li za ci ju i pri dru`ivanje za nadgledanje provedbe SSP-a, nakon kojeg je neophodno formirati komitet za stabilizaciju i pridru`ivanje. - Na osnovu nalaza ovog izvje{taja, koji obuhvata period od 15. 12. 2009. do 5. 10. 2010, mo`emo konstatirati da }e se sli~na kr{enja privremenog sporazuma nastaviti i u narednoj godini, ukoliko ne do|e do dramati~ne pro mje ne po li ti~kog kur sa. Odnosno, prijeti nam kr{enje samog SSP-a, koji bi u me|uvremenu mogao stupiti na snagu. O posljedicama koje bi uslijedile nije mogu}e dobiti direktan odgovor od predstavnika Evropske unije. Me|utim, spekulira se s upotrebom raznih mjera, od toga da BiH ne}e biti odobreno tra`eno pove}anje kvota za izvoz ribe do eventualne suspenzije SSP-a, odnosno odga|anja njegove primjene, navodi se, uz ostalo, u izvje{taju. Sarajli} - Magli} je objasnila da EU sa da ra zma tra od -

ga|anje primjene tog sporazuma kako ne bi BiH dovela u nezgodnu situaciju da ga mora suspendirati. - To je ne{to s ~im }e se nove vlasti morati suo~iti i na}i rje{enje, kazala je ona. Gledaju}i s pozitivne strane, u izvje{taju je navedeno da }e 2010. ostati upam}ena po odluci EU da gra|anima BiH omogu}e putovanja bez viza u zemlje Schengena. Tome je prethodilo ispunjavanje mape puta za liberalizaciju viznog re`ima. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} na prezentaciji je istakao kako mu je drago {to u ovom trenutku predvodi Ministarstvo koje je pozitivno ocijenjeno. - Ovo je bio zahtjevan posao u po slje dnjih go di nu da na. Bio je niz uslova koje smo treba li ispu ni ti, niz do go vo ra, kompromisa koje smo trebali na pra vi ti. Pu no vre me na je potro{eno na razgovore s razli~itim subjektima u BiH, {to se na kraju isplatilo. Poruka je da se sa realnim pristupom

mogu rije{iti sva otvorena pitanja koja predstavljaju prepreku za evropski napredak BiH, rekao je on.

Korisno oru|e
I {vedski ambasador u BiH Bosse Hedberg pohvalio je ministra Ahmetovi}a i Vije}e ministara BiH na onom {to su uradili na tom polju. Projekt Monitoring procesa evropskih integracija BiH finansira {vedska razvojna agencija Sida, a ambasador Bosse je najavio da }e njegova zemlja nastaviti pru`ati pomo} BiH. - Ovaj iz vje {taj je ko ri sno oru|e za sve one koji }e ubudu}e raditi na pitanjima procesa evropskih integracija, njegova je ocjena. Na prezentaciji su govorili i ~lanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon, otpravnik poslova Delegacije Evropske komisije u BiH Boris Iarochevitch i savjetnik u Ambasadi Ma|arske u BiH Lajos Kohary.
Daniel OMERAGI]

TAKORE]I... TRANSFER
Svi odbornici PDP-a u Ugljeviku pre{li su u odborni~ki klub SNSD-a koji sada, sa osam ~lanova, kao najja~i klub u lokalnom parlamentu ima namjeru da uskoro preuzme vlast, izjavio je za Srnu pred sje dnik OO SNSD-a Slobodan Sofi}. Cilj spajanja i prelaska rukovodstva, organa upravljanja i ~lanstva PDP-a u SNSD je, kako obja{njava Sofi}, dugogodi{nja dobra saradnja odbornika SNSD-a i PDP-a i njihovo zajedni~ko nezadovoljstvo radom op{tinske vlasti koju ~ini ve}inski SDS.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Predsjedni{tvo tra`i iseljenje Federacije

Vije}e ministara {uti

o inicijativi Vlade
Ni govora o povratku viza
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} kazao je ju~er u Sarajevu, na okruglom stolu Liberalizacija viznog re`ima za gra|ane BiH, da BiH nije problem kad je u pitanju bezvizni re`im dodijeljen gra|anima na{e zemlje. “Nema nikakvog razloga za bojazan, niti ima bilo kakvih argumenata da se pri~a oko viznog re`ima mijenja kad je u pitanju BiH, jer trend tra`enja azila je ne{to manji u odnosu na neke periode iz ranijih godina“ kazao je ministar Ahmetovi}, , osvr}u}i se na napise koji su se u posljednjih nekoliko dana pojavili u medijima. Sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautba{i} je kazao da su pri~e o eventualnom vra}anju viznog re`ima za BiH samo {pekulacije.

U FBiH pet mjeseci ~ekaju odgovor Vije}a ministara BiH o inicijativi za preuzimanje zgrade Predsjedni{tva BiH i 95 radnika Cijeli poslijeratni period unutra{nje odr`avanje i ~uvanje ove dr`avne zgrade finansira se iz federalnog bud`eta
Iseljenje ureda predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz zgrade Predsjedni{tva BiH u Sarajevu, u kojoj su uz jo{ nekoliko federalnih institucija smje{teni od rata naovamo, ne}e biti lak posao i ne mo`e se realizirati hitno, kako je to zatra`eno u nedavno donesenoj odluci dr`avnog vrha. Federalne institucije }e prije po~etka realizacije ove odluke Predsjedni{tva BiH, tra`iti od nadle`nih bh. institucijaodgovor na inicijativu Vlade FBiH o preuzimanju zgrade Predsjedni{tva BiH zajedno sa svim servisima i slu`bama unutra{njeg odr`avanja uklju~uju}i 95 zaposlenika koji se, kao i odr`avanje kompletne zgrade u kojoj je smje{tendr`avni vrh u centruSarajeva, pla}aju iz federalnog bud`eta. - To je problem koji }e se morati rje{avati izme|u dr`ave i entiteta i to na najvi{em nivou, dodaje Petrovi}. O zgradi Predsjedni{tva BiH, koja je ina~edr`avnaimovina, od krajaratabrinefederalnaSlu`ba. U samojzgradi na odr`avanju i u razli~itimservisimaradi95 zaposlenikaSlu`be. Inicijativa iz FBiH o preuzimanjuzgradestara je oko dvijegodine, a federalnaVlada je obnovila i uputila Vije}u ministara BiH u septembrupro{legodine. Njome je predlo`eno da Slu`bazajedni~kihposlovainstitucija BiH, koja je u me|uvremenumaterijalno i kadrovskiosposobljena i preuzela upravljanje drugimobjektima BiH kao {to su zgradaMinistarstvavanjskihposlova BiH preko puta zgrade Predsjedni{tva, zgradadr`avnog Parlamenta na Marindvoru, vilaKonak i druge, preuzmebrigu i o Predsjedni{tvu BiH.

Protiv AIDS-a i tuberkuloze
U Banjoj Luci je ju~er potpisan ugovor o provo|enju programa za borbu protiv HIV/AIDS-a i tuberkuloze, vrijedan 3.000.000 eura. Ugovor su potpisali rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN-a (UNDP) Jurij Afanasijev, direktor Instituta za za{titu zdravlja RS-a Slobodan Stani} i direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Zlatko Vu~ina. Afanasijev je rekao da tzv. runda devet Globalnog fonda u BiH ima vrijednost od 60.000.000 dolara za narednih pet godina, dodaju}i da je UNDP primarni primalac sredstava, odnosno agent koji upravlja sredstvima i distribuira ih {irom BiH. On je ocijenio da stopa oboljelih od HIV/AIDS-a u BiH nije tako velika, ali jeste stopa oboljelih od tuberkuloze koja je me|u najvi{im u isto~noj Evropi.

[ta s biv{om ambasadom SAD-a
FBiH odnedavno raspola`e i objektom biv{e ambasade SAD-a u blizini zgrade Vlade u Alipa{inoj ulici u Sarajevu (nekada{nja vila \ure Pucara, a prije toga, vila Marije Braun). Iz Slu`be su potvrdili da su dobili ponudu Ameri~kog univerziteta da im iznajme ovu zgradu. - Taj prijedlog na posljednjoj sjednici Vlade FBiH nije prihva}en, a uz ostalo je bilo prijedloga da se u ovaj objekat usele neke federalne institucije, pa i uredi predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali jo{ ni{ta konkretno nije dogovoreno, ka`e Petrovi}, dodav{i da Slu`ba trenutno ne raspola`e ikakvom zvani~nom inicijativom ili smjernicama u vezi s tim objektom. period o tro{ku federalnog bud`eta ova slu`ba vr{i usluge unutra{njegodr`avanja i servisa u zgradi Predsjedni{tva BiH, uklju~uju}i i unutra{njeosiguranje zgrade. - U me|uvremenu, iz SekretarijataPredsjedni{tva BiH pokrenuta je inicijativa u kojojtra`ehitno iseljenje s prvog kata zgrade ureda predsjednika i dva potpredsjednika FBiH. To nije jednostavno, ali nije ni u nadle`nosti Slu`be za zajedni~ke posloveorgana i tijelaFBiH, ka`e Petrovi}. Ona je objasnila da bi Predsjedni{tvo BiH preko Vije}a ministara BiH trebalo uputiti inicijativu prema federalnoj Vladi, koja o tomemorazauzetistav. Petrovi} ka`e da Slu`ba zajedni~kih poslova mo`e samo biti zadu`ena od Vlade FBiH za tehni~ki dio posla, odnosno provo|enje usagla{ene inicijative.

I radnici u paketu
Ovo je ju~er kazano za Oslobo|enje iz Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH, koja je prije pet mjeseci Vladi FBiHuputilainicijativu o preuzimanju zgrade Predsjedni{tva BiH. Ovu inicijativu federalna Vlada je prihvatila 21. septembra i ona je ve} po~etkom oktobra pro{le godine proslije|ena Vije}u ministara BiH, koje se do danas nije oglasilo. - Zvani~no, od Vije}aministara BiH nikadnismodobiliodgovor na ovu inicijativu, ka`eDanica Petrovi}, {ef odsjeka za gra|evinsko-zanatske poslove Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijelaFBiH. Cijeliposlijeratni

Milion iz bud`eta FBiH
U vrijemepokretanjainicijative, direktorfederalneSlu`beHarisIhtijarevi}procijenio je u izjavi za Oslobo|enjekako svi servisi i odr`avanje zgrade Predsjedni{tva BiH ko{taju godi{nje federalni bud`et vi{e od milion maraka. No, zvani~ni pregovori o inicijativi nikad nisu otvoreni. Ina~e, Vlada FBiH je u inicijativi Vije}u ministara, uz ostalo, predlo`ila i da se prilikom njene realizacije utvrdi na~in refundiranja ulaganja iz federalnog bud`eta u zgraduPredsjedni{tva BiH u poslijeratnom periodu.
S. [EHER^EHAJI]

Sindikalisti “Aide“ sa novim ministrom industrije
Kredit za stambenu obnovu
Ministarfinansija i trezora BiH Dragan Vranki} i generalnidirektorOPECFonda za me|unarodnirazvoj(OFID) Sulejman Jasir Al-Herbi{, potpisali su ju~er u Be~u sporazum o zajmu za Projekatstambene obnove BiH vrijedan sedam miliona dolara. Ukupnitro{koviProjektaiznoseosam milionadolara, od kojihsedammiliona~ini zajam kreditora, a preostali milion dolara~inedoprinosi iz bud`etaentiteta i distrikta Br~ko, saop{teno je iz Ministarstva. Rekonstrukcijompribli`no700 stambenih jedinica,za oko 3.000 lica, `eli se dugoro~no rije{iti proces povratka izbjeglih i raseljenih lica, posebno manjina, u sve dijelove BiH. Sredstva zajma bi}e alocirana na FBiH i RS po 3.237.500 dolara, a distriktu Br~ko 525.000 dolara.

Ne}e u ste~aj
Ministar Kne`i~ek kazao sindikalistima kako je “Aida“ prioritet, te da }e Vlada TK-a raditi na rje{avanju problema
U proteklih nekoliko dana, sindikalisti tuzlanske Fabrike obu}e „Aida“ odr`ali su tri sastanka sa novim ministrom industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona @eljkom Kne`i~ekom, na kojima je glavna tema bila budu}nost ove fabrike, koja se nalazi u vlasni{tvu Kantona, a ~iji su uposlenici, u protekle ~etiri godine, nekoliko puta blokirali ceste u Tuzli, tra`e}i na taj na~in svoja radni~ka prava, prije svega uvezivanje radnog sta`a u periodu od osam godina. „Za ne ko li ko se dmi ca u penziju ide 61 radnik i obe}ano nam je da }e njima biti uvezan radni sta`. O~ekujemo da u toku godine i nama ostalim bude uvezan sta`“, kazala nam je Ismeta Fazli}, predsjednica Sindikata radnika „Aide“, napominju}i da je i dalje uposleno tek pola radnika, koji imaju plate do 300 maraka. Ostatak radnika, njih oko 300, primaju mjese~nu
Ne ponovilo se

naknadu od Vlade TK-a, koja ne prelazi 150 maraka?! „Ministar nam je poru~io da je ‘Aida’ jedan od njegovih prioriteta i da }e Vladaraditi na rje{avanjunagomilanihproblema, pronalasku partnera i normalizaciji fabrike“ istakla je Fa, zli}eva, odgovaraju}i na pitanje {ta ukoliko Vlada ne uspije u

svom naumu i pristupi ste~aju?! „Na to nikad ne bismo pristali“ poru~ila je sindikalna lider, ka radnika Fabrike obu}e „Aida“ izra`avaju}i nadu da , ne}e biti potrebe pri~ati o ste~aju, te da }e Vlada, uz pomo} rukovodstva i Sindikata, normalizovati nekada{njeg giganta. A. [e.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.

DOGA\AJI

7

Nakon zahtjeva federalnog dopremijera

Ustavni sud ne odlu~uje
Ustavni sud FBiH: Vije}e blokirano zbog neimenovanja sudaca

VIJESTI

Skup{tina SBK-a mo`e nastaviti sa radom, jer Ustavni sud i ako da mi{ljenje u korist zahtjeva Bevande, ono nije obavezuju}i akt
Ustavni sud Federacije BiH u narednom periodu izjasnit }e se po zahtjevu federalnog dopremijera Vjekoslava Bevande, ali u skladu s tim mo`e dati samo mi{ljenje, no ne i odluku, doznaje Oslobo|enje. i srpskog naroda, ~ime je ono blokirano, odnosno onemogu}eno da donosi odluke. - Vije}e se ne mo`e o~itovati o tome jer ne mo`e funkcionisati. Do njegove popune ovaj zahtjev Kluba hrvatskog naroda u Skup{tini SBK-a }e mirovati, kao i svi ostali koji eventualno budu podneseni, ocijenio je izvor blizak Ustavnom sudu Federacije BiH. Na{ sugovornik navodi kako je za nefunkcioniranje Vije}a odgovorna upravo Bevandina strana~ka {efica Borja na Kri {to, pred sje dni ca FBiH koja od septembra 2008. opstruira imenovanje tri nedostaju}a suca Ustavnog suda FBiH, odnosno to uslovljava izborom svog favorita Andrije Kolaka. Stoga se procjenjuje kako se nedavna odluka o imenovanju trojice sudaca Ustavnoga suda FBiH koji su donijeli predsjednica FBiH Borjana Kri{to i dopredsjednici Spomenka Mi}i} i Mirsad Kebo (naknadno povukao saglasnost) mo`e promatrati i kroz prizmu da je to `urno u~injeno upravo onoga momenta kada je Hrvatima to zatrebalo, jer je njihov predmet na dnevnom redu.
Almir TERZI]

Klju~na razmjena informacija
“Uloga i zna~aj EUPM-a u BiH u 2011. godini“ bila je glavna tema ju~er odr`anog sastanka ~lanova Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH sa Stefanom Fellerom, {efom EUPM-a. Feller je rekao da je jedan od prioriteta za policijske agencije na dr`avnom nivou, uspostavljanje i unapre|enje sistema razmjene elektronske baze podataka, kako unutar BiH, tako i sa zemljama regiona. “Razmjena informacija je klju~na u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, naglasio je Feller. Sastanku su prisustvovali i {ef Jedinice za reformu sistema sigurnosti OHR-a Michael Haner, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}, direktor SIPA Mirko Luji} i direktor Grani~ne policije BiH Vinko Duman~i}.

Prednosti kod upravnog spora
Naime, Bevanda je od Ustavnog suda Federacije BiH zatra`io o~ito va nje mo`e li Skup{tina Srednjobosanskog kantona nastaviti s radom i dono{enjem odluka do stava Vije}a za za{titu vitalnog nacionalnog interesa o eventualnoj povredi prava hrvatskog naroda koji je u tom zakonodavnom tijelu izjavila dvotre}inska ve}ina (devet od trinaest) ~lanova Kluba. - Skup{tina SBK-a mo`e nastaviti s radom, jer Ustavni sud Federacije BiH i ako da mi{ljenje po zahtjevu federalnog dopremijera, ono nije obavezuju}i akt. Naravno da ono ima odre|enu snagu jer ga daje Ustavni sud, no njime se ne mo`e uticati na primjenu kroz Ustav ili zakone, istakao je za Oslobo|enje izvor blizak toj pravosudnoj instituciji. Mi{ljenje Ustavnoga suda FBiH, naime, ako bude u korist

podnositelja, mo`e poslu`iti kod eventualnog pokretanja upravnog spora na redovnim sudovima za osporavanje neke odluke Skup{tine SBK-a - u ovom slu~aju smjene predsjedatelja Mirka Batini}a prije izbora novog rukovodstva tog zakonodavnog organa. Naime, upravo iz tog razloga devet ~lanova (dvotre}inska ve}ina) Kluba hrvatskog naroda u Skup{tini SBK-a na nastavku konstituiraju}e sjednice 10. januara podnijelo je zahtjev za za{titom vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda navode}i da je time prekr{en Ustav SBK-a i Poslovnik o radu Skup{tine. Zahtjev Kluba nije razmatran na sjednici Skup{tine

SBK-a, zbog ~ega su podnositelji - zastupnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, kojim se naknadno priklju~io i (deseti) zastupnik HSS - NHI-ja, odlu~ili su do daljnjeg da }e bojkotirati zasjedanja tog kantonalnog zakonodavnog tijela.

Kri{to blokira
Iako je u Vije}e za za{titu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnoga suda FBiH pristigao zahtjev Kluba hrvatskog naroda kojim se `ale na povredu interesa tog naroda, on ne mo`e biti razmatran do popunjavanja tog tijela. Naime, Vije}u Ustavnoga suda FBiH koje broji sedam ~lanova nedostaju tri - po jedan iz bo{nja~kog, hrvatskog

MRV osudio napad
Predstavnici Me|ureligijskog vije}a BiH osudili su ju~er nedavne napade na crkvu Svetog \or|a i pravoslavno groblje Trnovac u Tuzli, kao i na sve druge vjerske objekte u BiH. Oni su izrazili uvjerenje da }e se zajedni~kim naporima predstavnika vjerskih zajednica i crkava, nadle`nih organa vlasti i anga`manom medija, mo}i obezbijediti bolja za{tita svim vjerskim i drugim objektima od zna~aja za crkve i vjerske zajednice u BiH. Protojerej-stavrofor Milan Topi} iz Tuzle, rekao je novinarima da osu|uje svaki vandalski ~in, pa i ovaj koji se dogodio 14. februara.

Zbog stupanja na snagu novog Zakona o pla}ama u FBiH

Parlamentarcima po 788 KM
Odredbe novog Zakona o pla}ama i naknadama u organima vlasti FBiH omogu}ile su izabranim zvani~nicima, poslanicima i delegatima federalnog Parlamenta - starog i novog saziva - razli~ite privilegije, zbog kojih se nepovratno odlijevaju sredstva iz ionako {uplje federalne kase. kapla}eiznosi oko 262 KM, za tri mjeseca u prosjeku oko 788 KM, odnosnosvako je dobio po prosje~nu federalnu pla}u.

Od 700 do 2.000 KM
Novim zakonom utvr|eni su razli~iti koeficijenti, primjerice, obi~nog poslanika/delegata i predsjedavaju}ih domova, pa se iznos ispla}ene razlike, u zavisnosti od funkcije u Parlamentu, kretao izme|u 700 i 2.000 KM. Kako je u pro{lom mandatu preko 70 posto ~lanova Parlamenta imalo status profesionalnog poslanika/delegata, razlika pla}a ispla}ena iz federalnog bud`eta retroaktivno iznosi na desetine hiljada KM. U Domu naroda u kojem je bilo preko 40 profesionaliziranih delegata od ukupno 58 ~lanova, za tri mjeseca ispla}eno je oko 37.800 KM razlike pla}e. U Predstavni~kom domu je za najmanje 80 profesionalnih poslanika, od ukupno 98, na ime ove razlike ispla}eno preko 65.000 KM. S. [e.

Ze~evi}: Kvalifikovaniji sam
Na su|enju Radovanu Karad`i}u ju~er je nastavljeno svjedo~enje vje{taka ba lis ti~ara iz Sa ra je va Ber ka Ze~evi}a. Ze~evi} je, dok ga je Karad`i} unakrsno ispitivao, ispri~ao da se prijavio za istragu incidenta na Markalama nakon {to je ~uo da je tada{nji komandant UUNPROFOR-a Michael Rouse izjavio da ne mo`e da se utvrdi odakle je granata ispaljena. Na Karad`i}evo pitanje {ta ga je navelo da misli da }e to uraditi bolje od policije i UNPROFOR-a, Ze~evi} je odgovorio da je on prije toga 17 godina radio u vojnoj industriji i bio zainteresovan za djelovanje bojevih glava. “Vojnici su manje kvalifikovani za takve istrage, jer vojnici koriste oru`je za ubijanje protivnika, a ja sam bio kvalifikovan za procjenu efekata na cilj u tom momentu“, dodao je svjedok.

Pla}a za nerad
Stupanjem na snagu Zakona na kraju mandata pro{le vlasti 1. augusta 2010, FBiH je dovedena u situaciju da njeni poreski obveznici pla}aju prakti~no dva saziva Parlamenta. Trenutno pla}u iz federalne kase primaju 72 poslanika novog saziva Predstavni~kog doma, mada Dom nije do kraja formiran niti odr`ava sjednice ve} tri mjeseca. Materijalna primanja, pla}u ili pau{al, primaju 52 delegata starog saziva Doma naroda koji se nije sastao vi{e od ~etiri mjeseca. Naknadu pla}e u trajanju od godinu od novembra pro{le godiStari saziv na pla}i jo{ godinu

ne primaju i 33 poslanika kojima je mandat istekao. Startna pla}a narodnih predstavnika koji mjesecima nisu vidjeli sale za sjednice je oko 2.700 KM, pau{al 660 KM, te topli obrok 162 KM. Mjese~na primanja po ta tri osnova, bez minulog rada, poreza na dohodak i doprinosa, iznose oko 3.550 KM. No, nije samo sporno {to su poslanici i delegati, usvajaju}i novi zakon, sebi i svojim nasljednicima osigurali pla}e i kad ne rade. Njegovim stupanjem na snagu profesionalizirani parla-

mentarci su sebi osigurali ekstra zaradu. Oni su dobili nove koeficijente, ve}e od dotada{njih, pa su sko~ila i njihova primanja, te je u posljednjem mjesecu pro{le godine svim ~lanovima starog saziva Parlamenta koji su se profesionalizirali u tokumandata obra~unata razlika nove i pla}e koju su primali po propisu koji je va`io prije stupanja novogzakona na snagu. Tako su dobili razliku pla}e za august, septembar i oktobar. U prosjeku po poslaniku/delegatumjese~noispla}enarazli-

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

RS: Reakcije na usvajanje Zakona o katastru

Zemlji{ne knjige nisu

u nadle`nosti OHR-a
HSPBiH: Poziv na bratoubila{tvo
U povodu ~lanka pod naslovom “Judini sinovi: Popis izdajnika hrvatskog naroda u BiH” objavljenog na croporta, lu.ba, ~iji je urednik Leo Plo~kini}, priop}enjem za javnost oglasio se HSPBiH. U HSP-u smatraju kako je poimeni~no nabrajanje u tome ~lanku Hrvata za koje se tvrdi da su izdajnici hrvatskog naroda u BiH, a me|u kojima se nalazi i predsjednik te stranke Zvonko Juri{i}, ustvari poziv na bratoubila~ki rat, odnosno poziv da Hrvat digne ruku na Hrvata, a sve s ciljem stvaranja velike Srbije. Ina~e, kad je rije~ o spomenutome ~lanku, urednik croportala.ba Leo Plo~kini} smatra da je on “vi{e smije{an nego ozbiljan“ . “Nema nikakvih prijetnji, nema uvreda, nema ni~ega, osim jedne bolne stvari: rije~i izdajnik“ tvrdi Plo~kini}. ,

To je model koji mo`e biti ovakav ili onakav i koji se ne bi trebao uop{te ticati OHR-a, istakao je Radoji~i}
Unato~ upozorenjima ambasadora dr`ava ~lanica Vije}a za provedbu mira u BiH i visokog predstavnika me|unarodne zajednice Valentina Inzka da se iz parlamentarne procedure povu~e Zakon o katastru nepokretnosti RS-a, on je u utorak usvojen u Narodnoj skup{tini RS-a. Predsjednik Narodne skup{tine RS-a Igor Radoji~i} ocijenio je da je ovo krupan, sistemski zakon, koji predstavlja poku{aj uspostavljanja jedinstvene evidencije sa ja ko mno go de ta lja stru~ne prirode.

Evropski standardi
Prema njegovim rije~ima, nema razloga za{to bi OHR reagovao i za{to bi Zakon o katastru, koji govori o jedinstvenoj ili dvojnoj evidenciji, bio u nadle`nosti OHR-a. “To je model koji mo`e biti ovakav ili onakav i koji se ne bi trebao uop{te ticati OHR-a” , istakao je Radoji~i}. I direktor Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a Tihomir Gligori} naglasio je da je “Zakon o katastru u skladu sa standardima EU ure|uje ovu oblast na brz, efikasan i jeftin na~in u odnosu na dosada{nji model koji imamo kada je u pitanju dvojna evidencija, odnosno podijeljena nadle`nost sudske i izvr{ne vlasti“ Prema . njegovim rije~ima, od usvojenog Zakona o katastru najvi{e ko ris ti ima}e gra|ani Srpske, kao i doma}i i strani investitori. On je podvukao da

NSRS: Krupan, sistemski zakon

Podr{ka Antifi iz Zagreba
Udrugamladihantifa{istagradaZagreba izra`ava punu podr{ku Antifa{isti~koj akciji Mostara, Antifa, koja je ironi~nim pitanjima u otvorenom pismu tra`ila od politi~kih elita u svom gradu da ka`u u ~ijem interesu olo{ po ulicima u Mostara skrnavi spomenike borcima za slobodu, stoji u priop}enju iz Antife. Kada bi “gospoda“ na ~elu Mostara htjela odgovoriti na postavljeno pitanje, prst bi trebali okrenuti prema sebi. Naravno da njima i onima ~ije interese brane podjele me|uljudimanajvi{eodgovaraju, a izmanipulirani olo{ koji napada simbole idejeslobode, odnosno ono {to je od njihostalo, radi uz njihovo tiho odobravanje i u njihovu korist, iako to vjerojatno ne shva}aju i misle da rade jako “pametne“ stvari, ka`u zagreba~ki antifa{isti.

nema nikakvog razloga da se OHR mije{a zbog usvajanja navedenog zakona, koji je ura|en u skladu sa ustavima RS-a i BiH i u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. “OHR vjerovatno ima bojazan da se ovim zakonom ne bi knji`ila dr`a vna imo vi na. OHR zbog toga ne mo`e zabraniti da Vlada RS-a i Narodna skup{tina RS uredi odnose u oblasti zemlji{ne administracije“, rekao je Gligori}. Prema njegovim rije~ima, pitanje dr`avne imovine se u BiH rje{ava pregovorima, te sto ga RS ne}e pris tu pi ti knji`enju dr`avne imovine na svoje ime dok se ocjenu ustavnosti Zakona o dr`avnoj imovini koja se nalazi na teritoriji RS-a ne dadne ustavni sud BiH. Nenad Stevandi}, poslanik SDS-a, koji je ostao uzdr`an

PAKUJTE KOFERE Me|unarodna zajednica odavno je ovdje izgubila svaki kredibilitet i njeni predstavnici treba da spakuju svoje kofere i odu i da nikoga vi{e ne zamla}uju i pla{e me~ku re{etom

prilikom glasanja o ovom zakonu sa su i predstavnici vlasti RS-a i predstavnici me|unarodne zajednice “oti{li predaleko u odmjeravanju mi{i}a“ .

Pokrivanje glasovima
“SDS nije dao podr{ku Zakonu o katastru iz su{tinskih razloga, po{to je njime otvoren prostor da se kao vlasni-

ci imovine uknji`e mnogobrojni tajkuni koji su do nje do{li na upitan na~in. Osim toga, i stru~na javnost imala je primjedbe na ovaj zakon, a `urba kojom je zakon donesen ide u prilog da se iza nje kriju sumnjive namjere vlasti koje SDS nije `elio pokriti svojim glasovima“, istakao je Stevandi}. Lider Demokratske partije Dragan ^avi} izjavio je da je reagovanje PIC-a na Zakon o katastru bilo potpuno beskorisno. “Me|unarodna zajednica odavno je ovdje izgubila svaki kredibilitet i njeni predstavnici treba da spakuju svoje kofere i odu i da nikoga vi{e ne zamla}uju, pla{e me~ku re{etom, a istovremeno ne provode svoj mandat. Dakle, mi{ljenje me|unarodne zajednice me ne interesuje“, kazao je ^avi}.
G. KATANA

OHR: Zakon nije relevantan
Sporno svjedo~enje Selme Cikoti}a
Sudsko vije}e BiH, na su|enju ~etvorici optu`enih za zlo~ine nad Hrvatima u Bugojnu, odbilo je prijedlog Tu`ila{tva BiH da se u spis uvrsti izjava ministra odbrane BiH Selme Cikoti}a, koju je dao u Ha{kom tribunalu 2004. godine. “Zakon predvi|a da se ovakvi dokazi prihvate, ali nije prihvatljivo da se ~itanjem iskaza replicira na dokaz odbrane’’, rekao je predsjedavaju}i Sudskog vije}a Davorin Juki}, dodav{i da je svjedok dostupan, tako da mo`e svjedo~iti u Sudu BiH, saop{teno je iz BIRN-a. Tu`iteljica Tu`ila{tva BiH Slavica Terzi} rekla je da ne `eli ispitati Cikoti}a, jer bi se, prema njenim rije~ima, ugrozila istraga koja se vodi protiv D`evada Mla}e i ostalih.

Odlukom iz januara pokrivena su sva podru~ja. Suspenzija ostaje, kazao je Inzko
Zakon o katastru RS-a koji je u utorak donijela Narodna skup{tina RS-a nije relevantan, izjavio je novinarima ju~er u Sarajevu visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. Iz Ureda visokog predstavnika ju~er su saop}ili da se ne radi o Zakonu o katastru RS-a, koji je usvojila Narodna skup{tina Republike Srpske, ve} o tome kako bi se isti mogao implementirati. - Svrha pisma koje je uputio Upravni odbor Vije}a za provedbu mira je bila da naglasi poslanicima u Narodnoj skup{tini RS-a da samo prebacivanje nadle`nosti sa sudova na izvr{ne vlasti prema novom zakonu ne bi otvorilo zakonske mogu}nosti vlas ti ma u Re pu bli ci Srpskoj da uknji`e dr`avnu imovinu ili barem ne dok Ustavni sud BiH ne donese presudu po pitanju ustavnosti Zakona o dr`avnoj imovini koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Ustvari, svaki poku{aj da se promije ni pra vo vla sni{ tva nad dr`avnom imovinom u okviru Zakona koji je osporen pred Ustavnim sudom BiH, bez obzira na to da li ga provode zemlji{noknji`ni uredi unutar sudova ili katastarski uredi kao izvr{ni organ RS-a, predstavljao bi kr{enje naloga visokog predstavnika i kao takav bio bi ni{tavan, navode u OHR-u.

Poku{aj zaobila`enja
Ta institucija podsje}a da je Vije}e za provedbu mira, sa izuzetkom Rusije, smatralo da postoji potreba da uputi pismo zbog izjava visokih zvani~nika RS-a koje su ukazale na to da }e poku{ati zaobi}i nalog visokog predstavnika prebacuju}i nadle`nost za knji`enje imovine na izvr{ne vlasti. OHR nastavljapratitiprovedbunalogavisokogpredstavnika od 5. januara i nastavit }e da to radi i dalje, saop}eno je. J. F.

Zabrana raspolaganja
- Mi smo u januaru donijeli Odluku o dr`avnoj imovini za podru~je RS-a i tada smo suspendirali taj zakon. Problem je referiran na Ustavni sud BiH ~iju odluku ~ekamo. Odlukom iz januara pokrivena su sva podru~ja. Suspenzija ostaje, kazao je novinarima Inzko.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.

DOGA\AJI

9

Vlada ZDK-a: Znaju se kandidati

SDP zna ministre, SDA tra`i Srbina
Op}inskim organizacijama SDA u Kantonu dato pravo da u roku od dva dana kandiduju referentnog kandidata SDA iz reda srpskog naroda za poziciju ministra pravde
Poznati su gotovo svi kandidati za ministre u novom sa zi vu Vla de Ze ni~ko-do boj skog kan to na. Na ime, Stranka demokratske akcije i Socijaldemokratska partija, kao dvije partije koje su do bi le naj vi {e gla so va u Kantonu i po deset mandata u kantonalnoj Skup{tini (20 od 31 mandata ukupno), odredile su svoje kandidate za vo|enje devet od deset ministarstava. ro|enog 1955, te za Ministarstvo za prostorno ure|enje, promet i komunikacije i za{tite okoline mr. Raifa Seferovi}a iz Zenice, ro|enog 1954. godine. SDA je odredila pet od {est kandidata koliko treba predlo`iti.

VIJESTI

Zajedni~ki u Afganistan
Na~elnici {tabova zemalja Ameri~kojadranske povelje (A-5) razgovara}e danas u Podgorici o zajedni~kom u~e{}u oru`anih snaga tih dr`ava u me|unarodnoj misiji u Afganistanu (ISAF). Na sastanku }e u~estvovati zemlje ~lanice A5 - Crna Gora, BiH, Hrvatska, Makedonija i Albanija, i predstavnik oru`anih snaga SAD-a, koje su, tako|e, potpisnice Povelje. Kako je re~eno u Ministarstvu odbrane Crne Gore, na sastanku }e se razgovarati o formiranju zajedni~ke jedinice instruktora koja bi obu~avala afganistansku vojsku i policiju.

^eka se jedan
Za ministra finansija predlo`ena je Amra Babi} iz Visokog, za ministra privrede Jusuf Durakovi} iz Zenice, za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Samir Selimovi} iz Kaknja, za ministra za bora~ka pitanja Suad Omera{evi} iz Zavidovi}a, za ministra za obrazovanje, nauku kulturu i sport Bernadeta Galija{evi} iz Te{nja, dok je op}inskim organizacijama SDA u kantonu dato pravo da u roku od dva dana kandiduju referentnog kandidata SDA iz reda srpskog naroda za poziciju ministra pravde.
Mi. D.

Profesori
Pod sje ti mo, Kan to nal ni odbor So ci jal de mo krat ske partije BiH ZDK-a dobio je man da ta ra Vla de (mr. Fi kret Plevljak iz Zenice; op.a) i ~etiri ministarstva, a SDA {est ministara i predsjedavaju}eg kantonalne Skup{tine (Miralem Galija{evi}, koji je bio premijer Vlade ZDKa u protekla dva mandata). SDP je za Mi nis tar stvo zdravstva predlo`io mr. sci. Sen ku Ba lor du iz Ka knja,
Mehmed Bradari}: Zasad pet od {est

Saradnja logora{a BiH i Hrvatske
Savez logora{a USK-a “Dr. Irfan Ljubijanki}“ i udruge logora{a Karlova~ke i Sisa~ko-moslava~ke `upanije (Hrvatska) dogovorili su osnivanje zajedni~ke zadruge koja bi se bavile proizvodnjom i prodajom ljekovitog bilja. “O toj smo ideji razgovarali s predsjedavaju}im Skup{tine USK-a. Uskoro }e zajedni~ki tim u ime kantonalne Vlade i Skup{tine, zajedno sa vladama spomenutih `upanija i tamo{njim udrugama, obi}i teren i potom krenuti s izradom projektne dokumentacije. Tr`i{te za ljekovito bilje je osigurano, a udruge u Hrvatskoj se time ve} bave i ostvaruju solidan profit. Dakle, poku{avamo napraviti zajedni~ku zadrugu koja bi, za po~etak, novce za rad osigurala iz fondova EU“ , ka`e Murat Tahirovi}, predsjednik SaA. B. veza logora{a BiH.

KOMPLETIRANJE Na ovaj na~in bi se kompletirala lista kandidata stranke za novu vladu ZDK-a, ka`e Jasmin Duvnjak, portparol KO SDA ZDK-a
ro|enu 1954, za Ministarstvo unu tra{ njih po slo va Mehmeda Bradari}a iz Maglaja po zanimanju profesora, ro|enog 1956, za Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica Mirka Trifunovi}a, profesora iz @ep~a

NSRS: Nek’ je veselo

Slavi}e se i Hid`retska
nova godina
Poslanik SDA Senad Brati} tvrdi da bi se uvr{tavanjem ovog blagdana u kalendar entitetskih praznika ispo{tovao princip ravnopravnosti naroda
Poslanici Narodne skup{tine RS-a ju~er su usvojili nacrt izmjena i dopuna Zakona o praznicima, koji je u skup{tinsku proceduru uputio Klub poslanika SDS-a. U navedenom nacrtu predla`e se da se pravoslavna Nova godina, koja je iz Zakona o praznicima, usvojenog 2007. godine, izbrisana iz kalendara zvani~nih entitet skih pra zni ka, po no vo uvede u zakon. Predlaga~ navodi da je “od 2007. godine Vlada RS 14. januar progla{avala neradnim danom za zaposlene u javnim institucijama, javnim ustanovama, javnim preduze}ima, dok je za os ta le gra|ane, zaposlene u priva tnom se kto ru, ovaj dan bio radni“. “Ovakav pristup je u praksi doveo veliki dio radno aktivnog stanovni{tva u neravnopravan polo`aj. Usvajanjem dopuna Zakona o praznicima u Republici Srpskoj, kao {to je predlo`eno, svi zaposleni gra|ani u RS-u bili bi dovedeni u ravnopravan polo`aj“, do da je se u obra zlo`enju U SDS-u is ti~u ka ko pre dlo`ena izmjena zakona nije diskriminiraju}a prema gra|anima nesrpske nacionalnosti. Za zakon su glasali svi poslanici NSRS-a, uklju~uju}i i Klub poslanika SDP - SDA. Na prijedlog poslanika SDA Senada Brati}a, koji je isti iznio u ime Poslani~kog klu-

Odbijena optu`nica
Kantonalni sud Sarajevo odbio je optu`nicu koju je protiv Muharema Avdispahi}a, Edina Arslanagi}a i Avde Sofrad`ije zbog zloupotrebe polo`aja podiglo Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo. Na ovu odluku se Kantonalno tu`ila{tvo `alilo, me|utim, Krivi~no vije}e Kantonalnog suda Sarajevo je ovu `albu odbilo. U odbijenoj optu`nici se navodi da su Avdispahi}, Arslanagi} i Sofrad`ija kao djelatnici Prirodno-matemati~kog fa kul te ta Uni ver zi te ta u Sa ra je vu po~inili krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja ili ovla{tenja, odnosno da su 2000. i 2002. godine u~estvovali u nezakonitim dodjelama stanova uposlenicima PMF-a.
Dk. O.

Banja Luka: Jo{ jedan blagdan

SVI ZA Za zakon su glasali svi poslanici NSRS-a, uklju~uju}i i Klub poslanika SDP - SDA. Na prijedlog poslanika SDA
ba, u javnoj raspravi o izmjenama Zakona o praznicima RS-a, gra|ani bi se trebali izjasniti i da se muslimanska Hid`ret ska no va go di na uvrsti u ka len dar en ti tet skih praznika u RS-u, ~ime bi se, po ja snio je Bra ti}, ispo {to vao prin cip ra vno pravnosti konstitutivnih naroda u RS-u.
G. K.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nismo centar svijeta
V
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

U pore|enju sa istorijskim previranjima u arapskim zemljama, kolaps vlasti u Bosni i Hercegovini za svijet je od malog zna~aja. To je ~injenica koja bi trebalo da nas spusti na zemlju i uvjeri da smo mi tek jedna mala balkanska dr`ava koja od svih vi{kova raspola`e jedino vi{kom istorije. A ona nije za izvoz

last je fenomen sa vi{e lica. Evo, recimo, dok na{i strana~ki lideri, prkose}i milionskoj masi bira~a koja im je povjerila upravljanje dr`avom, ve} pet mjeseci vode hladni rat oko podjele najva`nijih fotelja, ulica je dugogodi{njeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, nekada nacionalnog pilota broj jedan, za svega nekoliko dana otjerala s vlasti. Prije ili kasnije sli~no bi se mogao provesti i libijski lider Muamer Gadafi. Goleme frustracije stanovni{tva Tunisa, Egipta, Libije i drugih arapskih zemalja, koje su se decenijama talo`ile pod diktatorskim re`imima, eksplodirale su u vidu masovnih uli~nih protesta, sa zahtjevom da diktatori napuste svoje rasko{ne pala~e, da se hitno organizuju demokratski izbori i gra|anima osiguraju ljudska prava i slobode. ^ak je i hljeb trenutno u drugom planu, iako u Egiptu vlada siroma{tvo. U Bosni i Hercegovini, bar {to se ti~e slobode javnog govora, mo`e{ da pri~a{ {ta ho}e{ i ko li ko ho}e{, mo`e{ lajati na nebesa, ali je korist od te demokratske tekovine gotovo nikakva. Jedino {to je sigurno jeste da je hljeba sve manje. Ali, kakve veze ima kolaps vlasti u Bosni i Hercegovini sa istorijskim previranjima u arapskim zemljama? Stvar je u tome da panarapsko nezadovoljstvo potresa svijet, li{avaju}i mirnog sna i Obamu i Putina, koji na sjeveru Afrike imaju velike politi~ke i ekonomske interese. U pore|enju s tim, sta-

Z

nje stvari u Bosni i Hercegovini je od malog zna~aja. To je ~injenica koja bi trebalo da nas spusti na zemlju i uvjeri da smo mi tek jedna mala balkanska dr`ava, koju jedino geopoliti~ki polo`aj odr`ava u sferi me|unarodnog interesovanja i koja od svih vi{kova raspola`e jedino vi{kom istorije. A ona nije za izvoz. aboraviv{i na osnovne ~injenice o nama samima, mi ve} dvadeset godina `ivimo u uvjerenju da cijeli svijet treba da se vrti oko nas i na{e sudbine koju smo, na kraju krajeva, sami skrivili. Dvadeset godina ~ekamo da me|unarodna zajednica rije{i na{e probleme, osigura slobodu kretanja i vladavinu zakona, pohvata i osudi ratne zlo~ince, podigne fabrike i zaposli doju~era{nje ratnike, popravi i sagradi sve {to smo sami sru{ili i spalili, te da nam redovito ~isti rijeke koje sami zaga|ujemo. Otkako je ustanovljeno knjigovodstvo me|unarodne pomo}i, Bosna i Hercegovina je dobila najvi{e donacija po glavi stanovnika. Vjerovatno se nikad ne}e saznati u {ta su sve skr{ene tolike pare, osim da je dobar dio zavr{io u privatnim d`epovima. Humanitarna pomo} je ostavila dubok trag u na{em mentalitetu – zaboravili smo raditi, a nau~ili {vercovati. Mnogi su savladali i zanat plja~ke i nasilja, jedan od brendova tranzicije iz komunizma u kapitalizam. U osnovi ove geneze na{eg mentaliteta su etni~ke i vjerske podjele, kao i neporeciva

S

su pre ma ci ja ko le kti vnog identiteta nad individualnim opredjeljenjima i slobodama. Cijeli taj sistem i njegov poredak vrijednosti ugra|eni su kao ki~ma dejtonske arhitekture Bosne i Hercegovine. Takav sistem je usisavao politi~are koji su odgovarali njegovoj prirodi. To nipo{to ne zna~i da je “napredovanje“ tapkanjem u mjestu bila jedina strategija koja im je stajala na raspolaganju, a korupcija jedino zanimanje kojim su se mogli baviti. Bilo je i boljih na~ina da ne{to urade za vlastitu zemlju, kad su ve} toliko uradili za sebe. Danas, kao rijet ko ka da, osje}amo ra zo~arenje i defetizam. Izgubljeno je i povjerenje u OHR, za koji se ne zna da li jo{ postoji ili su njegova svjetla ve} po ga {e na. Ova in sti tu ci ja me|unarodne zajednice, naoru`ana velikim ovla{tenjima, nikad nije bila sigurna u ispravnost onog {to radi, bilo da je posezala za vlastitim ma~em ili pukom diplomatskom retorikom. arajevo je deceniju i po tro{ilo politi~ku i medijsku energiju na osporavanje Republike Srpske, uka zu ju}i na zlo~ine na kojima je nastala, a posljednjih nekoliko godina na iscrpljuju}i retori~ki rat sa Miloradom Dodikom. Nije se moglo {utjeti pred njegovim separatisti~kim prijetnjama i uvredljivim nipoda{tavanjem i osporavanjem Bosne i Hercegovine kao dr`ave. Ali dok smo mi pucali na Dodika iz svih oru`ja, me|unarodna zajednica ga je uglavnom os-

I

tavljala na miru. Tadi}ev vazal ostao je na nogama. Mo`da nije na nekom velikom dobitku, ali je jo{ manje na gubitku. Dodikovi medijski jastrebovi kljucaju po Bosni i Hercegovini kao po Prometejevoj jetri. Me|utim, i njihov je trud bio uzaludan, jer nijedan od relevantnih me|unarodnih faktora ne dovodi u pitanje cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ipak, danas smo tamo gdje smo i bili – zatvoreni u korice Dejtonskog sporazuma. A to se ne mo`e nazvati napretkom. dok je izme|u Sarajeva i Banje Luke trajao hladni rat, u njegovoj je pozadini tinjalo tzv. hrvatsko pitanje. Ono je postalo glavni razlog sada{njeg politi~kog haosa. Me di ji su za bav lje ni tra`enjem krivca {to jo{ nisu for mi ra ne ni fe de ral na ni dr`avna vlast. Za jedne je to Zlatko Lagumd`ija, za druge Sulejman Tihi}, za tre}e Dragan ^ovi}… Ali, ta potraga daje jalov rezultat. Stvar je u tome da imamo lidere kakve imamo. Njihovi politi~ki i personalni odnosi su takvi kakvi jesu. Oni su izabrani voljom gra|ana, u d`epu imaju ovjerene mandate, i jedino se od njih mo`e sastaviti dr`avni tim, {to }e re}i Vije}e ministara. Ali sve ono {to ih sada razlikuje, kao i svi li~ni i strana~ki animoziteti koji ih odlikuju, postoja}e i kad zasjednu u ministarske fotelje. Naivno je o~ekivati da oni promijene sada{nje stanje, pogotovo ustavni sistem, a ~isto sumnjam da }e ih gospo|a Merkel jednog po jednog izudarati.

BLIC

Purda i drugovi
Valja priznati: politi~ari u BiH umiju ponekad iznenaditi ljudsko{}u. Odlazak Sulejmana Tihi}a u zeni~ki zatvor i posjeta Tihomiru Purdi, bila je upravo to - ljudski gest. “Do{ao sam kao Sulejman Tihi}, kao gra|anin, kao sapatnik Tihomira Purde s kojim sam zajedno bio u logoru u Sremskoj Mitrovici, gdje smo pre`ivljavali sve torture koje su bile, kada je udarac palicom bio privilegija u odnosu na druge metode. Imao sam ljudsku obavezu da do|em i posjetim Purdu, da ga ohrabrim i ka`em mu da izdr`i” rekao je novinarima Ti, hi} nakon susreta s Purdom. Ipak, predsjednik SDA ovoj privatnoj posjeti uspio je dati i neophodnu politi~ku dozu: upozorenjem da dr`ave u susjedstvu moraju prona}i sistemski na~in rje{avanja brojnih purdi jer samo tako prave zajedni~ki iskorak ka sigurnosti svojih gra|ana, ali se i hvataju uko{tac sa onim bremenom zlo~in(ac)a koji sve nose. Slu~aj Tihomira Purde nije slu~aj Ejupa Gani}a, ~ak ni Ilije Juri{i}a: slu~aj Purda je mnogo prije slu~aj brojnih slu~ajno pre`ivjelih branitelja svoje zemlje. To su, po svemu sude}i, prije razumjeli stra`ari i uprava zeni~kog zatvora negoli bilo ko drugi - Tihomir Purda ne krije rije~i hvale za korektan odnos koji do`ivljava u svojoj }eliji. No, iako ne ~udi {to se D`evad Rad`o nije prepoznao u Tihomiru Purdi - njegov imovinski karton prije bi ga ponio da se prepozna u nekim ve}im, da ne ka`em te`im zvjerkama - ~udi {to se za Purdu ne brinu doma}i slavuji. Kada je o politi~arima rije~, zaobi{la ga je i Borjana Kri{to, zauzeta bezbeli nezakonitim imenovanjima jarana na mjesta u Ustavni sud, jednako kako su ga zaobi{li i ostali branitelji Hrvata u BiH, od ^ovi}a, preko Ljubi}a, Ive Mire Jovi}a i tako redom. Od vi|enih Hrvata, Purdina je sudbina dirnula tek kardinala Pulji}a, kad je onomad pohodio kompletan kolektivitet katolika u KP domu Zenica. Zbog svega toga je Tihi}ev gest koliko ljudski, toliko i veliki: gest politi~ara koji nije zaboravio vrijeme provedeno u zatvoru i koji je smogao snage da svog druga logora{a posjeti i upita kako mu je. Uostalom, zna Tihi} odli~no da su i njegove izjave, date u tom istom logoru, poslu`ile kao optu`nica protiv njega - ne iz Beograda, ve} iz Sarajeva. No to je svakako politi~ka, a nimalo logora{ka i(li) ljudska pri~a.
V. SELIMBEGOVI]

U OBJEKTIVU

Sukobi u Atini
Na protestnom skupu u centru Atine, koji su u srijedu organizovali vode}i sindikati u Gr~koj, sukobili su se {trajka~i i policija, a povrije|ene su dvije osobe. Okupljeni radnici i slu`benici ga|ali su policiju ka me ni ca ma i za pa lji vim bom bama, dok su pripadnici snaga sigurnosti uzvratili suzavcem i vodenim {mrkovima. Vode}i sindikati u Gr~koj, koji okupljaju dva i po miliona zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, po~eli su ju~er 24-satni {trajk koji je ve} izazvao mnoge poreme}aje u zemlji. Ovo je najve}i {trajk u Gr~koj u ovoj godini, usmjeren protiv vladinih mjera {tednje koje su pogodile mnoge radnike, slu`benike, penzionere i nezaposlene, prenio je Reuters.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

VALTER!
DO KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Velika je to senzacija bila, sve su kineske novine pisale o njemu, bio je i na dr`avnoj televiziji, prvi Kinez u cjelokupnoj historiji kineske emigracije koji se vratio u Kinu. I ne samo da se vratio, nego pro{vercao pun kombi Bosanaca. Ima sad u Guiyangu, ka`u, bosanska ~etvrt, Bosnatown, sa desetak bosanskih du}ana. “Sve po dva yuana“

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, izazvao Mujo Brucea Leeja za titulu prvaka Bu~a Potoka u marisanju. Bruce Lee pristao, i na{li se sutradan ispred Huangovog granapa. Krenuo Mujo odmah, ali Bruce blokirao lijevom, pa ga o{amario desnom. Naljutio se Mujo, pa navalio jo{ `e{}e, a Bruce Lee ga presko~io dvostrukim saltom i munjevito sastavio kru`nim mavashijem u potiljak. Okrenuo se Mujo {okiran, pa procijedio: “Opaa, dvojica??” Znao sam toga, ka`em Ko`i, taj je stari. Jo{ iz vremena kad je, kako re~e Milorad Dodik, u Sarajevu bilo vi{e Kineza nego Srba i Hrvata. Danas, me|utim, nema vi{e ni Kineza. Ostalo par radnji u Bu~a Potoku i oglas na zidu Ko`inog kafi}a – ima on taj obi~aj, izrezuje iz novina bizarne isje~ke bosanske svakodnevice - “Rasprodaja sve robe. Vra}am se u Kinu. Liu, telefon taj-i-taj.” Nije te{ko u Bosni prona}i znakove op}e propasti, ali rijetko koji je tako jasan kao Liuov oglas. Milijardu i pol Kineza se izbrojalo, svaki ~etvrti Zemljanin je Kinez, bio bi tako Kinez i u Predsjedni{tvu BiH da nije tro~lano, nego ~etvero~lano, kako lijepo tra`i Stranka za Kinu i Hercegovinu, pardon, za BiH. Prekipjela Kina kao krigla pive, pa nema dr`ave, ni u dr`avi grada, ni u gradu mahale da u njoj nema neki kineski du}an sa plasti~nim ukosnicama, Budama i Louis Vuitton torbama. Niknule kineske ~etvrti i u najbogatijim i u najsiroma{nijim gradovima svijeta, svugdje je bolje nego u stra{noj bijedi kineske provincije, daleko od blje{tavih skylinea [angaja i Pekinga, tamo gdje egzaltirani novinari ne zalaze, gdje nema Olimpijade i odakle se mo`e samo u bolje, onako kako se s Ju`nog pola mo`e samo na sjever. I gdje god da su se nastanili, nigdje nije zabilje`eno da se `iv Kinez vratio ku}i. Vi{e se Bo{njaka i Hrvata vratilo u Republiku Srpsku, nego Kineza u Kinu.

Sve do prije nekidan, kad je nesretni Liu rasprodao sve svilene mahrame i plasti~ne upahlja~e, i vratio se iz Bu~a Potoka u kartonske slamove Guiyanga. Velika je to senzacija bila, sve su kineske novine pisale o njemu, bio je i na dr`avnoj televiziji, prvi Kinez u cjelokupnoj historiji kineske emigracije koji se vratio u Kinu. I ne samo da se vratio nego pro{vercao pun kombi Bosanaca. Ima sad u Guiyangu, ka`u, bosanska ~etvrt, Bosnatown, sa desetak bosanskih du}ana. “Sve po dva yuana“ . Saznali su tako Kinezi za daleku zemlju Bosnu i u njoj nesretni jedan grad, jedini na svijetu iz kojega i Kinezi bje`e, a koji se zove isto kao onaj iz kultnog filma Hajrudina Krvavca, najgledanijeg svih vremena u Kini. Sve dok im Liu nije objasnio da je to taj grad. Tako je, ka`u, propao plan da se novi “Valter brani Sarajevo“ snima u Sarajevu. ^uli ste za to, nema dvije hefte kako je Valtimir Valta @ivojinovi} objavio da Kinezi pripremaju seriju po legendarnom filmu, cijelih trideset epizoda, i da }e snimati u Novom Pazaru. Ni{ta, eto, nije kao nekad, ni Saraj’vo nije gdje je nekad bilo: to se samo Dini u~ini lo, Mi ljac ka vo da pre su {i la, njega draga ostavila, Sand`aklije stigle u Sarajevo, a Sarajevo u Sand`ak. “Seit ich in Neue Pazar bin, suche ich Walter und finde ihn nicht...” zami{lje, no }e onaj SS-sturmbanführer na kraju tridesete epizode. “Sagen Sie mir sofort seinen Namen!” siknut }e gestapovac. “Sehen Sie diese Stadt?” pokazat }e , mu esesovac ~ar{iju u sand`a~koj “dolini d`insa“: “Das ist Walter!” Dobro, re}i }e netko, sve je to srpsko maslo, zajebo Bata Kineze pa ih odveo na sarajevske }evape u Novi Pazar, vodio ih, hvalili se oni poslije, i na pivo kod Ko`e, u ^ele bi ji noj ma ha li. Mo`e bi ti, ne ka`em, ali znalo se odavno da u dalekoj Kini ljudi od cijele Europe znaju samo za Tita, Valtera i Sarajevo. Ono {to je nama Bruce Lee, to je Kinezima Valter – dan

danas pri~a se po Pekingu onaj vic kad se Bruce Lee i Valter pomarisali ispred Mujinog granapa u Bosnatownu, kad se Bruce Lee okrenuo: “Opaa, dvojica??” U ~etrdesetak godina prikazivanja u kinima i na televiziji vidjelo ga je tamo jedanaest milijardi ljudi. Pojma oni nemaju {to su i gdje su Zagreb ili Beograd, ali svi znaju za Sarajevo. Prije pet-{est godina – sjetit }ete se toga - hoh{tapleri iz zagreba~kog Jadranfilma naumili su im tako prodati remake Valtera, ali tako da partizani budu Kinezi, a Nijemci – Japanci. Stao bi u onoj nezaboravnoj sceni carski oficir na vidikovac iznad grada, a {ef Kempeitaija, japanskog Gestapoa, tra`io bi da mu ka`e tko je taj Valter. - この を てください? - pokazao bi japanski pukovnik dolje, u dolini rijeke Hai, olimpijski Peking - これはそうです Valter! Ne znam ima li serija {to je planiraju Kinezi veze s tim, ali lako je mogu}e. Po{li valjda kineski partneri da dogovore snimanje u Sarajevu - em ima Kineza partizana, em se zove isto kao grad iz Haj Ru Dingovog originala – kad se pojavio onaj Liu i ispri~ao da Kineza tamo vi{e nema. Pa krenuli tra`iti drugi neki grad sa d`amijama i Kinezima. Ostalo je povijest. Na kineskim du}anima po Novom Pazaru osvanule poruke: “Rasprodaja sve robe. Oti{ao sam u partizane. Ming.” Svih tih ~etrdesetak godina me|uvremena nitko se, naime, u Sarajevu nije sjetio da na golemom kineskom tr`i{tu kapitalizira taj, kako se sad na kineskom ka`e, “brand“ Na kraju se, jasno, dosjetili Vlasi. . Pa se tek sad Sarajevo naljutilo: “Wir sind Walter, nicht Bata!” A iz tog Sarajeva oti{li . u me|uvremenu i Nijemci i partizani, oti{li i Srbi i Hrvati, oti{li i Valter i Djeda Mraz, oti{li i Kinezi, oti{ao Liu, oti{la na kraju i ona dvojica {to su godinu dana u Bu~a Potoku marisala Muju. Ostala samo poruka na granapu: “Dobro ba, predajem. Vra}am se u Kinu. Brus Li.”

POLIGON Odgovor Iliji [imi}u

I

lija [imi} je napisao: “U Oslobo|enju od 18. 2. 2001. na 10. stranici u tekstu pod naslovom ‘Marke{i} - Lovrenovi}’ autora Zije Dizdarevi}a spominje se moje ime na nedopustivo neodgovoran na~in. Pripisuje mi se nepostoje}a izjava, a radi se o gruboj neistini i notornoj la`i (...) Tu je la` izrekao sve}enik (Sic) Luka Marke{i} (...) Dizdarevi} je iskusan i uspje{an politi~ki kolumnist i analiti~ar pa je time ve}i propust i moje ~u|enje {to nije provjerio takvu nelogi~nu tvrdnju (...) takvom profesionalnom nekorektno{}u Dizdarevi} mi ~ini {tetu i nelagodu, a ujedno podgrijava zlo~este, u osnovi nebulozne i neodgovorno izre~ene Marke{i}eve anateme (...) Dizdarevi} je bio obavezan s mnogo vi{e opreza koristiti takav ‘izvor’ a tek , je pravi propust {to nije provjerio i druga mi{ljenja“. Prvo, ni sam imao ra zlo ga da su mnjam u rije~i fra Luke Marke{i}a, a nemam ni danas. Drugo, tragaju}i za “drugim mi{ljenjima“, nisam nai{ao na demanti Ilije [imi}a tim povodom, ni u vrijeme pred pisanje kolumne, a ni potom, uklju~iv{i adrese na internetu. Tre}e, na dan pisanja teksta slu{ao

To nije fer
Poligon: “Nisam tra`io javni prosvjed“, Oslobo|enje, 22. februar 2011.
sam emisiju Radija Stari Grad u kojoj je gost bio Luka Marke{i}, a op{irne izjave dali su Ivan Lovrenovi} i Ilija [imi}, koji ni rije~ju nije spomenuo, a kamoli demantovao spornu tvrdnju o Kom{i}u. ^etvrto, ni danas nema [imi}evog demantija u novini koja je prva obja vi la Mar ke {i}eve sta vo ve. Peto, Marke{i} se pita {to [imi} u pismu Upravnom odboru Hrvatskog narodnog vije}a BiH ne spominje da je u osno vu su ko ba zah tjev za pros vje dom povodom izbora Kom{i}a (vidjeti tekst Luke Marke{i}a “Tko la`e, a tko go vo ri is ti nu“, Po li gon, Oslo bo|enje 23. 2. 2011). Prema tome, nije bilo nijedne indikacije koja bi dovela u sumnju tvrdnju Marke{i}a i time tra`ila moj druga~iji novinarski postupak. [imi} se nije javno usprotivio tvrdnji Marke{i}a ni u vrijeme kada sam pisao tekst, a ni potom. [imi} spominje da je tim povodom “dao izjavu jednom tjedniku“ (ne navode}i o kojoj se novini radi i datum izlaska, u Danima i Slobodnoj Bosni takvog {to nije bilo), pa se onda obratio Oslobo|enju. Dakle, tek u ovoj novini imamo poku{aj [imi}evog demantija pred bh. javno{}u. Pritom, [imi} nastoji prebaciti odgovornost na mene zbog onog {to ja kazao Marke{i}. Valjda je red da prvo opo vrgne Mar ke {i}eve tvrdnje ko je sam korektno prenio. Nije fer u sporu dvojice poku{ati u~initi prvoodgovornim tre}eg - novinara. I to ne onog iz lista koji je donio Marke{i}evu izjavu,

ve} mene kojemu je taj tekst poslu`io kao povod za kolumnu. [imi} je uputio te{ke rije~i u nastojanju da ospori moju profesionalnost, optu`uju}i me ~ak za lo{e namjere prema njemu. To je besmisleno i uvredljivo.
Zija DIZDAREVI]

12

CRNA HRONIKA
Nepoznatinapada~, naoru`an pi{toljem, preksino} je izvr{io razbojni{tvo u sportskoj kladionici Formula, koja se nalazi u sarajevskoj Paromlinskoj ulici. Tom prilikom razbojnik je, uz prijetnju pi{toljem, oteo odre|enu sumu novca, te pobjegao. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a slu`benici policije rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Oplja~kana kladionica

Maloljetnici priznali provalne kra|e

Maloljetni N. O. i P. I. uhap{eni su zbog sumnje da su u toku pro{le i ove godine na podru~ju Bratunca izvr{ili vi{e te{kih kra|a, saop{teno je iz CJBa Bijeljina. Tokom krimobrademaloljetnici su priznali da su provalili u prodavnicu “Nina“ u crkvenu , i ku}u Islamskog kulturnog centra, te dva puta poku{aliobitijednuprivatnu ku}u. Protiv njih policija }e podnijeti izvje{taj tu`ila{tvu u Bijeljini.

Dr`avljanin BiH uhap{en u Zadru

Maloljetnu Bi{}anku

DR@AO U ROPSTVU

I ZLOSTAVLJAO
Jasmin Mahmutovi} iz Cazina 17-godi{njakinji se predstavio kao hrvatski dr`avljanin i ponudio joj brak • Protjeran iz Hrvatske zbog {verca ljudi
Tridesetdvogodi{nji Jasmin Mahmutovi} iz Cazina, kojem se na teret stavlja da je posljednjih 20 dana 17-godi{njakinju iz BiH dr`ao kao roba, ju~er je ispitan u @upanijskom dr`avnom odvjetni{tvu u Zadru, koje }e najvjerovatnije, uz istra`ni zahtjev, istra`nom sudiji zadarskog suda predlo`iti njegovo pritvaranje. Ovaj 32-godi{njak uhap{en je u ponedjeljak u iznajmljenoj ku}i u Ulici Jerolima Mi{e broj
Ku}a u kojoj je Mahmutovi} dr`ao djevojku zarobljenom
Foto: Zadarski list

PRINUDNI SEKSUALNI ODNOSI Djevojku je dovezao u januaru, a potom joj oduzeo dokumente, tjerao je na te`ak fizi~ki rad i slu`enje, tjelesno ju je zlostavljao i prisiljavao na seksualne odnose
4 u Zadru u kojoj je `ivio sa 17godi{njakinjom iz Biha}a koju je tu doveo na prevaru i nasilno zadr`ao. Prema nezvani~nim informacijama, on je djevojku namjeravao ilegalno prebaciti u Sloveniju. Djevojku je upoznao u okolini Biha}a i rekao joj da ima 25 godina, te da je hrvatski dr`avljanin, koji ima ku}u u Zadru. Obe}ao joj je brak i tako je namamio da do|e u Zadar. Iz zadarske PU poja{njeno

nam je da je djevojku dovezao u januaru, te uspostavio ropski odnos, oduzeo joj dokumente, tjerao je na te`ak fizi~ki rad i slu`enje, tjelesno ju je zlostavljao i prisiljavao na seksualne odnose. U ponedjeljak, kada je Mahmutovi} iza{ao iz ku}e, djevojka je uspjela do}i do mobitela i nazvati majku u Biha}u, te re}i joj {ta joj se desilo. Njena majka odmah je nazvala policiju u Zadru i prijavila slu~aj.

Slu`benici policije Odjela za maloljetnu delinkvenciju i socijalni radnik djevojku su potom smjestili na sigurnu lokaciju. Muharemovi} je gra|evinski radnik u Zadru. U Hrvatskoj je boravio ilegalno, a zbog toga je ve} bio protjerivan iz te zemlje. Iz policije poja{njavaju da je prije dvije-tri godine hap{en u Is tri zbog u~e{}a u grupi koja se bavila {vercom ljudi.
D. P.

BIHA] Okon~ana potraga za imamom

Mulali} prona|en u bolnici
Imam Zuhdija Mulali} (61) iz Bu`ima, koji je prije ~etiri godine u Biha}u osu|en na dvije godine zatvora zbog bludni~enja nad maloljetnim djevoj~icama, a za kojim je FUP prije nekoliko dana raspisao potjernicu, prona|en je u biha}koj bolnici, potvrdio nam je ju~er glasnogovornik MUP-a USK-a Ale [iljdedi}. On je dodao da je o ovome obavije{ten Op}inski sud Biha}, te da je slu~aj Mulali} prepu{ten Sudskoj policiji. Iz Biha}ke bolnice su potvrdili da je Mulali} hospitalizovan u Odjeljenju neuropsihijatrije i da je pod stalnim nadzorom sudske policije. Mulali} bi nakon ovoga trebalo da bu de upu}en na od slu`enje kazne u KPZ Zenica. Zanimljivo je da je, iako je Mulali} u bolnicu primljen 4. februara, FUP po nalogu Kantonalnog suda Biha} me|unaro-

Me|unarodna policijska akcija Jezero

Uhva}eno osam krijum~ara ljudi
Elvisa Muratovi}a, Nihada Muratovi}a i Samira Keserovi}a priveli pripadnici GPBiH ju~er ujutro u okolini Bu`ima i Velike Kladu{e, a u ruke hrvatske policije palo jo{ pet osumnji~enih
Pripadnici Grani~ne policije BiH ju~er ujutro su u me|unarodnoj policijskoj akciji kodnog imena Jezero na podru~ju Bu`ima i Velike Kladu{e uhapsili Elvisa Muratovi}a, zvanog Elko (23), Nihada Muratovi}a, zvanog Mujo (24) iz Bu`ima, i Samira Keserovi}a (26) iz Velike Kladu{e, koji su osumnji~eni za krijum~arenje dr`avljana Turske, potvr|eno nam je iz Tu`ila{tva BiH. Gla sno go vor nik dr`a vnog Tu`ila{tva Boris Grube{i} nam je rekao da je akcija izvedena po nalogu ove institucije u koordiniranoj akciji sa policijskim agencijama drugih zemalja. “U istrazi je ostvarena zna~ajna me|unarodna saradnja sa agencijama za provo|enje zakona u BiH, pravosudnim i policijskim agencijama u Hrvatskoj i Sloveniji. Tako je policija u Hrvatskoj uhapsila pet osoba koje se dovode u vezu sa ovim krivi~nim djelom“, potvrdio nam je Grube{i}. Ova akcija, ka`e Grube{i}, predstavlja nastavak napora pravosudnih institucija BiH i susjednih zemalja na otkrivanju i spre~avanju organizovanog kriminala u vezi sa ilegalnim migracijama. Prema njegovim rije~ima, trojica uhap{enih u BiH ju~er su trebali biti saslu{ani nakon ~ega }e uslijediti odluka o prijedlogu za odre|ivanje pritvora. Konkretno, Muratovi}i i Keserovi} su osumnji~eni da su du`i vremenski period (decembar, januar i februar) dogovarali i organizovali krijum~arenje ilegalnih imigranata, uglavnom dr`avljana Turske, ali i Albanaca koji ne ispunjavaju uslove za prelazak me|unarodne granice, iz BiH u Hrvatsku radi daljnjeg krijum~arenja ka Sloveniji te dalje zemljama zapadne Evrope. Prema nalogu Tu`ila{tva BiH, pretreseni su i objekti, te vozila koja su osumnji~eni koristili.
Dk. O.

Zuhdija Mulali}

dnu potjernicu za njim raspisao 17 dana kasnije. Mulali} je, podsje}amo, u januaru 2007. osu|en na dvije godine zatvora zbog bludni~enja nad {est djevoj~ica u dobi od 12 do 16 godina tokom vjerske nastave u d`amiji. Prema toj presudi, Mulali} je djevoj~ice zlostavljao od maja do avgusta 2006. na ~asovima vjeronauke u selu Jezersko u op}ini Bosanska Krupa.
Dk. O.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Na osnovunaredbesudije za prethodni postupak Osnovnog suda Vi{egrad i uz saglasnost nadle`nog tu`ioca, policija je u Rudom pretresla porodi~nu ku}u vlasni{tvo M.N, te tom prilikom prona{la poluautomatskupu{kukalibra7,62 mm, 9.660 komada metakaraznihkalibara, okvir za pi{tolj i tri vojni~ka no`a. Nakonkompletiranjapredmeta protiv M. N. }e biti podnesen izvje{taj zbog nedozvoljenogposjedovanja oru`ja i municije.

13

Pretres u Rudom

Konobaricu udario fla{om u lice

Slu`benici Policijske stanice Bile}a podnijeli su nadle`nom tu`ila{tvu u Trebinju krivi~nu prijavu protiv Lj. P, koji se sumnji~i za nano{enje te{kih tjelesnih povreda. Njemu se, kako stoji u saop}enju CJB-a Trebinje, stavlja na teret da je 21. januara u ugostiteljskom objektu “Jagoda“ u Bile}i, nakon kra}e rasprave, fla{om udario u lice konobaricu u tom objektu i nanio joj te`e povrede.

Saobra}ajna nesre}a u ^elincu

U sarajevskom naselju Bostari}i

Starica poginula u
sudaru zastave i audija
Do udesa u kojem je poginula Janja Koljan~i} do{lo je kada je njen sin Zvonimir vozilom pre{ao na suprotnu kolovoznu traku i udario u bo~nu stranu audija 80 • Povrije|en Dragan Popovi}
[ezdesetdevetogodi{nja Janja Koljan~i} smrtno je stradala u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er desila u mjestu Crna Rijeka, kod ^elinca, na magistralnom putu Banja Luka - Borje. Starica je izgubila `ivot kada je sa sinom krenula u Tesli} na sahranu. Starica je bila saputnik u zastavi 101, kojom je upravljao njen sin Zvonimir Koljan~i} iz Banje Luke, a koja se sudarila sa audi jem 80 za ~ijim uprav lja~em se nalazio Neven Modi} (34), iz Kotor-Varo{i. U ovom udesu povrije|en je Dragan Popovi}, koji se, kao suvoza~, nalazio u audiju 80. Iz banjalu~ke policije poja{njavaju da se audi 80 kretao magistralnim putem koji vodi iz Kotor-Varo{i ka ^elincu i dalje ka Banjoj Luci, dok je zastava dolazila iz suprotnog smjera. Prema nezvani~nim informacijama, do saobra}ajne nesre}e do{lo je kada je Zvonimir Koljan~i}, usljed neprilago|ene brzine uslovima i stanju puta, izgubio kontrolu nad vozilom.

Na|eno 5,7 kg marihuane i spida
Pripadnici Odjela za borbu protiv narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo ju~er su tokom pretresa ku}e u sarajevskom naselju Bostari}i zaplijenili ne{to manje od {est kilograma marihuane i spida, te uhapsili nekoliko osoba. Operativnim radom inspektori MUP-a do{li su do podatka da se kod Kerima Bakarevi}a nalazi ve}a koli~ina droge, te je zatra`en nalog za pretres njegove ku}e u Ulici Bostari}i broj 6. Tom prilikom prona|eno je 3,7 kg marihuane i dva kg spida. U drugom pretresu, obavljenom u ku}i njegovog brata poznatog po nadimku Sirko, koja se nalazi nedaleko od Sarajevske pivare, prona|eno je oko 140 paketi}a marihuane, pripremljenih za uli~nu prodaju. Tokom ovih pretresa policija je kod bra}e prona{la i oko 20.000 maraka za koje se pretpostavlja da su zara|ene prodajom droge. Kako saznajemo, policija jo{ traga za ostalim skrovi{tima droge bra}e Bakarevi}. Podsjetimo, mediji su pisali da je julu 2007. godine pred ku}u Kerimove majke Zumre Bakarevi} ba~ena bomba. Njen drugi sin Nermin novinarima je tada ispri~ao da ne mo`e pretpostaviti ko je bacio bombu. Me|utim, nezvani~no se moglo ~uti da je prije tog napada Mirza Ha ti} osu|en na se dam mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine, zbog pucanja na golf A2 u kojem se nalazio Nermin Bakarevi}. D. P.

Op}inski sud Sarajevo
Zastava 101 u kojoj je stradala Koljan~i}eva

Odbijen prijedlog za pritvaranje maloljetnika
Sudija za maloljetnike Op}inskog suda Sarajevo odbio je prijedlog Kantonalnog tu`ila{tva da se 17-godi{njem Rambu Sulejmanovi}u odredi pritvor nakon {to se na ro~i{tu za pokretanje pripremnog postupka pojavio i patolog Hamza @ujo, koji je pojasnio da je maloljetnik koji je osumnji~en za ubistvo gotovo slijep. Sulejmanovi} se sumnji~i da je u ponedjeljak nave~er u sarajevskom naselju Ilid`a, nakon {to su skupapili, no`em u vrat ubo poznanika Osmana Huremovi}a. Tu`ila{tvo je zatra`ilo da se Sulejmanovi}u odredi pritvor zbog sumnje da bi boravkom na slobodi mogao uticati na svjedoke, no kako je Sudu predo~eno zdravstveno stanje osumnji~enog, prijedlog je odbijen. D. P.

Potom je pre{ao na suprotnu kolovoznu traku zanio se, tako da ga je audi 80, koji mu je u tom tre nut ku iz su pro tnog smjera do{ao u susret, udario u bok. Nakon sudara oba vozila ostala su na istoj kolovoznoj traci. U prisustvu de`urnog tu`ioca Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka uvi|aj su obavili pripadnici

Je di ni ce bez bje dnos ti sao bra}aja PS-a Banja Luka. De`urni tu`ilac je nalo`io da se preduzmu sve potrebne istra`ne radnje i mjere kako bi se utvrdio uzrok ove saobra}ajne nesre}e, te da se izvr{i obdukcija tijela nastradale starice, saop{teno je iz banjalu~kog Tu`ila{tva.
D. P.

Op}inski sud [iroki Brijeg

Pet navija~a FK Sarajevo negira krivnju za nerede
Edin Turki} (28), Aldin Popara (25), Zlatan Ga~i} (25), Vedad Zubetljak (29) i Mirza [iljkovi} (26) iz Sarajeva, navija~i FK Sarajevo, osumnji~eni da su 4. oktobra 2009. u~estvovali u neredima u [irokom Brijegu, ju~er su u Op}inskom sudu u [irokom Brijegu izjavili da se ne osje}aju krivim. [estooptu`eni Edis Memi} ju~er se nije pojavio u sudnici, iako je uredno obavije{ten, te je tu`ilac Ljiljanko Naletili} od Suda zatra`io da ga na ro~i{te koje }e se odr`ati 28. marta dovede Sudska policija. Podsjetimo, istraga navija~kih nereda trajala je 16,5 mjeseci, a obavljene su i dvije rekonstrukcije doga|aja nedaleko od stadiona Pecara, te protiv ukupno 11 navija~a FK Sarajevo podignute su optu`nice zbog u~e{}a u grupi koja je zajedni~kim djelovanjem po~inila paljevinu, o{tetila imovinu ve}eg obima i napadala policiju. Podsjetimo, u ovim navija~kim neredima hicem u glavu ubijen je Vedran Pulji} iz Sarajeva, ali istraga tog zlo~ina jo{ nije okon~ana. Ina~e, Turki} i Ga~i} u sudnici su se ju~er pojavili u pratnji advokata. Aldin Popara je rekao da }e se sam braniti dok mu Sud ne dodijeli advokata po slu`benoj du`nosti, dok su s druge strane, Zubetljak i [iljkovi} najavili da }e se sami braniti. Pred Radmilom Mandi}, sutkinjom Op}inskog suda u [irokom Brijegu, danas bi se o krivnji trebali izjasniti i Faruk D`anko, Muhamed Grbo, Mirza Sokolovi}, Adis Ahmetagi} i Zlatan Husi}. D. P.

Sa ju~era{njeg ro~i{ta za izja{njenje o krivnji

14

BiH

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izvi|a~i iz Nemile obilje`ili Dan sje}anja na osniva~a
Za renoviranje Doma zdravlja 300.000 KM
U Domu zdravlja Rogatica u toku je renoviranje ~etiri ambulante porodi~ne medicine, za {ta }e biti izdvojeno ukupno 300.000 KM, od ~ega je oko 70 posto kreditnih sredstava Svjetske banke, a ostatak }e obezbijediti Op{tina. Sekretar Doma zdravlja Sr|an Bakmaz rekao je za Srnu da }e biti renovirana ~ekaonica, da se izbijaju pregradni zidovi, rade se rampa i toalet za invalide, a bi}e ugra|ena nova stolarija, te izvedeni molerski, vodoinstalaterski i elektroradovi. Prema njegovim rije~ima, ovaj Dom zdravlja dobio je novu opremu i 16 ra~unara za ~etiri ambulante porodi~ne medicine u kojima radi osam medicinskih timova. Bakmaz je naveo i da }e biti renovirana terenska ambulanta porodi~ne medicine na Borikama kod Rogatice, u kojoj }e biti uvedeno centralno grijanje i zamijenjen krov, i napomenuo da bi svi radovi trebalo da budu zavr{eni za 100 dana od dana po~etka radova, odnosno od 1. februara.

Plemeniti ciljevi skautskog

pokreta na djelu
^lanovi Odreda izvi|a~a “Safet Ribi}“ nisu se zadovoljili simboli~nim no{enjem uniforme, ve} su prisko~ili u pomo} svojim susjedima
^lanovi Odreda izvi|a~a “Safet Ribi}“ Nemila obilje`ili su Dan sje}anja/Thin king Day, ro|en dan osni va~a izvi|a~kog pokreta Roberta Badena Powella (1857-1941), kao {to su to, uostalom, u~inili i izvi|a~i {irom svijeta. U utorak su tako nemilski izvi|a~i bili sa izvi|a~kom uni for mom i ma ra mom u {koli, na poslu, na igrali{tu, odnosno gdje god se zatekli. Oni se, me|utim, nisu zadovo lji li sa mo ovom sim bo li~nom manifestacijom lojalnosti i privr`enosti skautskom pokretu, koji u svijetu okuplja vi{e od 27 miliona ~lanova. Posljednji vikend iskoristili su da u mjestu u kojem `ive svoju organizaciju prika`u u najboljem svjetlu. “Stotinjak ~lanova ve} od ranog jutra je po`urilo da iskoristi dan kako bi promoviralo plemenite ciljeve skautskog pokreta, koji ne poznaje nacionalne, rasne, socijalne, spolne, politi~ke i bilo koje druge razlike me|u ljudima. Podijeljeni u grupe, o~istili su i uredili katoli~ko i pravoslavno groblje u blizini `eljezni~kog naselja, muslimanski mezaristan u Staroj Nemili, te u grupicama od pet-{est izvi|a~a i planin ki (`en ski ~la no vi izvi|a~ke organizacije), posjetili na desetine starih, bolesnih i iznemoglih lica te
Izvi|a~i o~istili i uredili groblje

Akcija za siroma{ne u BiH
Caritas Biskupske konferencije BiH pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za siroma{ne u BiH. Svi koji `ele pomo}i mogu to u~init pozivom na brojeve BH Telecom 090 292 064, HT Eronet 092 890 892, M:Tel 1411, HT sms 063 88 813, a pozivima se donira jedna, dvije ili tri marke, prenijela je Fena. “Problem siroma{nih osoba u BiH nije samo njihov, ve} problem cjelokupnog dru{tva u kojem `ive. Kad zaka`e sustav, na snagu stupa ljudskost i solidarnost. Solidarnost i ljudskost u nama samima obvezuju nas da se zauzmemo za ~ovjeka. Ovom akcijom `elimo marginaliziranim osobama pokazati da nisu same i da ima netko tko ipak brine o njima“, stoji u saop}enju iz Caritasa Biskupske konferencije BiH.

Bratuna~ka biblioteka seli u nove prostorije
Iz Narodne biblioteke Bratunac u toku je preseljenje knjiga i druge gra|e u nove prostorije u rekonstruisanoj zgradi Doma kulture, koje }e sve~ano biti otvorene do 10. marta. Nove prostorije, kako je javila Srna, namjenski su ure|ene za biblioteku i nalaze se na oko 180 kvadrata. Direktor Biblioteke Slavoljub Mla|enovi} rekao je da se u novim prostorijama oprema ~itaoni~ki prostor sa internetom i dje~ije odjeljenje radi pobolj{anja usluga, kao i da je predvi|eno otvaranje zavi~ajne muzejske zbirke, koja je u fazi formiranja. Posebno mjesto u novim prostorijama predvi|eno je za stru~nu literaturu koju, uglavnom, koriste u~enici i studenti.

Starim i iznemoglim iscijepali drva, te uredili dvori{ta

Nakon uspje{nog dana izvi|a~i su se okupili ispred svog doma u Omladinskom naselju Nemila

Durakovi}: Srebrenica }e ostati digitalni grad
Projekt “Srebrenica - digitalni grad“ zvani~no je zavr{en. Me|utim, Srebreni~ani, odnosno javne institucije i organizacije iz Srebrenice i Bratunca koje koriste ove usluge ne}e ostati uskra}eni za internet-konekciju, javila je Fena. Kako je rekao zamjenik na~elnika Op{tine Srebrenica ]amil Durakovi}, Op{tina }e prona}i rje{enje za nastavak realizacije projekta. “Ono {to sigurno znamo, jeste da uskoro ne}e biti prekida u internet-konekciji, a mi }emo u dogledno vrijeme vidjeti na koji na~in ovaj projekt mo`emo u~initi samoodr`ivim“, izjavio je Durakovi}. “Srebrenica - digitalni grad“ je projekt putem kojeg su elektronski umre`ene javne institucije i organizacije u Srebrenici i Bratuncu. Opremu je donirao USAID, a s obzirom na to da isti~e ugovor o odr`avanju opreme, Op{tina Srebreni ca }e do 29. apri la mo ra ti pro na}i kom pa ni ju ko ja }e odr`avati sistem.

im pru`ili rije~i utjehe, ali i obavili razli~ite poslove za njih: po~istili ku}e, izvr{ili manje popravke, nacijepali i slo`ili drva i uredili dvori{ta“, kazao nam je predsjednik Savjeta Odreda Ramiz Mujkanovi}.

^lanovi ove izvi|a~ke organizacije su se tako u svom su sjed stvu po ka za li kao bri`ne i pa`ljive kom{ije, te promovirali svjetski skautski pokret i na svoj na~in obilje`ili svoj dan - Dan sje}anja.
Mi. D.

Vi{egrad

Mali biznis uz podr{ku Helpa
Njema~ka organirisnika omogu}ila da zacija Help finansira iskoristi Helpova sredmale porodi~ne bistva za pokretanjemaznise, a ovih dana u log biznisa. Vi{egradu su potpiPre ma pravilima sali ugovore sa 17 koHelpa, korisnici dorisnika nepovratnih nacija obavezni su da sredstava iz projekta u~estvuju sa 15 posto Smanjenje siroma{sredstava te da na tva kroz podr{ku rakraju projekta odrade Ugovore potpisalo 17 korisnika nepovratnih sredstava zvoju malih biznisa. 10 sati dru{tveno ko- Po 1.600 eura dobili su korisnici slabijeg risnog rada. Korisnici }e, uglavnom, ova imovnog stanja, a planiramo sli~ne ugovo- sredstva iskoristiti za podizanje plasteni~ke re potpisati sa jo{ 18 gra|ana Vi{egrada, izja- proizvodnje, nabavku p~ela, brojlera, razvoj vio je [emsudin Aljovi}, koordinator Helpa. ku}ne radinosti ili zanata, a me|u korisniciOp{tina Vi{egrad u ovom je projektu u~estvo- ma je i jedna osoba koja }e se baviti primijevala sa 12.700 eura kako bi {to ve}em broju ko- njenom umjetno{}u. A. H.

Motokultivatori za povratnike i raseljene
Ameri~ka humanitarna organizacija CRS donirala je 16 motokultivatora za povratnike i raseljena lica na podru~ju zvorni~ke op{tine. Potpredsjednik Komisije za obnovu, razvoj i integraciju Op{tine Zvornik D`evad Ali} rekao je da je motokultivatore dobilo 12 bo{nja~kih i ~etiri srpske porodice, te da je uz motokultivatore doniran i po jedan priklju~ak, odnosno freza ili kosa.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

15

Lavina ogor~enja u Hrvatskoj zbog slu~aja Tihomira Purde

Popustljivost Vlade
radikalizira branitelje
Od vlasti se tra`i da poduzme odlu~nije korake • Spekuliralo se da bi predsjednik Josipovi} u rje{avanju slu~aja Purda mogao poduzeti odre|ene korake na planu vanjske politike, prije svega u odnosima sa Srbijom
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

VIJESTI

Haag: \or|evi}u 27 godina
Me|unarodni kazneni sud za biv{u Jugoslaviju(ICTY) ju~eje u Den Haaguosudio na 27 godina zatvora penzionisanog srbijanskogpolicijskoggeneralaVlastimira \or|evi}a zbog ratnih zlo~ina nad kosovskim Albancima po~injenih 1999. godine, prenosiFena. Progla{en je krivim za vi{e masovnih ubistava, odnosno za ubistva “najmanje 724 kosovska Albanca“ poputstrijeljanja19 `ena i djece u Podujevu od kojih 14 nije pre`ivjelo, ubistva i spaljivanja vi{e od stotinu mu{karaca u Maloj Kru{i, masakra 45 `ena, djece i staraca u \akovici i Suvoj Reci, ubistva stotina mu{karaca u nekoliko mjesta na Kosovu te za prikrivanje zlo~ina, odnosno za premje{tanje stotina tijela ubijenih albanskih civila u masovne grobnice na nekolikomjesta u Srbiji - kod Batajnice, Petrova Sela i kod jezera Peru}ac, saop}eno je iz ICTY-ja.

Sva nadle`na tijela Hrvatske obvezna su i nadalje u okviru Ustava i zakona pomo}i u rje{avanju slu~aja Tihomira Purde i drugih hrvatskih branitelja protiv kojih se vode kazneni postupci pred nadle`nim tijelima drugih zemalja, jedan je od zaklju~aka sa sjednice Vije}a za nacionalnu sigurnost RH odr`ane ju~er u Zagrebu. Sjednica je zapo~ela u 14 sati, a sa`eto priop}enje u 4 to~ke objavljeno je iz Ureda za odnose s javno{}u Vlade RH gotovo 5 sati kasnije. Ju~era{nju sjednicu Vije}a za nacionalnu sigurnost sazvala je premijerka Kosor, a povod je bio slu~aj vukovarskog branitelja Tihomira Purde, odnosno odluka Suda BiH da se Pur da izru~i Srbi ji. Premda je premijerka sjednicu sazvala pisanim putem odmah nakon {to je Sud BiH u Sarajevu objavio svoju odluku, tajming odr`avanja sjednice uskla|en je s povratkom predsjednika dr`ave Ive Josipovi}a sa slu`benog putovanja u inozemstvu.

Jadranka Kosor ju~er sazvala sjednicu Vije}a za nacionalnu sigurnost

Nekada{nji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borkovi}, Mladi Jastreb, prosvjedovao je ju~er pred Odborom za ratne veterane Hrvatskog sabora zbog dr`avne politike prema braniteljima. Negodovao je zbog iskaza koje hrvatski branitelji, koje tereti srbijansko pravosu|e, moraju davati u Hrvatskoj i pred srbijanskim tu`iteljima. „Mi, kao `rtve, moramo dokazivati svoju nevinost, a Dr`avno odvjetni{tvo RH to dopu{ta. U kojoj ja to dr`avi `ivim“, upitao se Mladi Jastreb. Pur de ra zri je {io {to pri je, uklju~uju}i njegovo pu{tanje na slo bo du i po vra tak u Hrvatsku. Neposredno uo~i sjednice spekuliralo se da bi i predsjednik Josipovi} u rje{avanju ovog slu~aja mogao poduzeti odre|ene korake na planu vanjske politike, prije svega u odnosima sa Srbijom, bez preciziranja o kakvim bi eventualnim potezima moglo biti rije~i. S najvi{ih razina dosad je isticano vi{e puta da je slu~aj Purda prvorazredno politi~ko pitanje za Hrvatsku jer se u slu~aju ovog vukovarskog branitelja radi o jasnom poku{aju revizije novije povijesti na ovim prostorima, pogotovo u Hrvatskoj u razdoblju 19911995. Tihomir Purda nije i{ao nekoga okupirati, nego je on otet kao branitelj na teritoriju Hrvatske (u Vukovaru) i odve den u dru gu dr`avu (Srbiju), gdje mu je iskaz o priznanju navodnog ratnog zlo~ina iznu|en pod prisilom i torturom u koncentracijskom logoru (na teritoriju Srbije), izjavio je prije nekoliko dana savjetnik premijerke Kosor za nacionalnu sigurnost dr. Vlatko Cvrtila. Po @enevskoj konvenciji o postupanju prema ratnim zarobljenicima ovakvi iskazi su ni{tavni pred svakim sudom, {tovi{e, hrvatsko Dr`avno odvjetni{tvo provelo je slu`benu istragu na temelju koje je utvr|eno da je Purda nevin. Hrvatska se javnost ve} danima zgra`ava nad ~injenicom da u pritvoru u Zenici ve} gotovo dva mjeseca ~ami nevin ~ovjek. ^injenica da se radi o vukovarskom branitelju i biv {em za to~eni ku srpskih koncentracijskih logora producira ogromnu lavinu

U kojoj dr`avi `ivim?

U Zagrebu je u subotu, 26. februara, najavljen veliki prosvjedni skup potpore braniteljima Purdi i Mari}u, koji je ve} godinu dana utamni~en u beogradskom zatvoru. Pozvani su branitelji iz cijele Hrvatske, a navodno }e im se pridru`iti i pojedine udruge seljaka iz Slavonije. Na skupu koji bi se trebao odr`ati usred Zagreba na Trgu bana Jela~i}a najavljen je i nastup pjeva~a Marka Perkovi}a Thompsona. ogor~enja. Vu ko var je jo{ otvorena rana. Od vlasti se tra`i da poduzme odlu~nije korake te da se zauzme za Purdino urgentno osloba|anje. Branitelji su izrazito gnjevni ali i gra|ani, a poruke hrvatskim politi~arima sve su o{trije. I neki zagreba~ki analiti~ari ocjenjuju kako bi Vlada trebala nastupiti odlu~nije i otvoreno za{tititi Purdu. Do sa da{ nje pos tu pa nje hrvatske Vlade nazivaju popustljivim, a ovu nedovoljnu odlu~nost tuma~e `eljom da se izbjegne eventualni prigovor oko Poglavlja o pravosu|u koje je za Hrvatsku u pristupnim pregovorima s Europskom unijom najkompliciranije.

U subotu protest u Zagrebu

Finansijska istraga protiv Mladi}a
Srbijansko dr`avno tu`ila{tvo }e odrediti pokretanje finansijske istrage protiv Ratka Mladi}a i njegovih ro|aka zbog kaznenog postupka koji se vodi za ubistvo oko 1.800 Bo{njaka u Srebrenici, prenosi ONASA. Pod istragom }e se na}i porodi~no imanje u Makedoniji, a tra`i}e se i istraga o imovini Mladi}evih ro|aka u BiH. Milo{ [alji}, advokat porodice Ratka Mladi}a, rekao je da se radi o nastavku pritisaka na Mladi}evu porodicu, istakav{i da za to nema zakonskog osnova, javlja Srna.

O{tre poruke
Vije}em za nacionalnu sigurnost RH zajedno predsjedaju predsjednici dr`ave i Vlade RH, a rije~ je o koordinacionom tijelu u ~ijem radu sudjeluju ministri najva`nijih hrvatskih ministarstava. Kosor je sazvala sjednicu Vije}a kako bi se razmotrilo {to }e se konkretno u~initi kako bi se slu~aj branitelja

Beogradska kuhinja
Zbog strate{kog cilja ulaska u EU, hrvatska vlast indirektno radikalizira braniteljsku populaciju, a u slu~aju radikalizacije sve }e se usporiti, smatraju isti izvori, misle}i na zavr{etak pregovora s EU koji se o~ekuje u ljeto ove godine. Tako|er, ocjenjuje se da iza radikalizacije slu~aja Purda stoji beogradska politi~ka kuhinja kojoj je cilj usporavanje procesa ulaska Hrvatske u ~lanstvo u EU te obavje{tajni srpski krugovi koji su na taj na~in, kako se navodi, odgovorili na najavu Hrvatske o podizanju optu`nice protiv nekada{njeg {efa KOS-a generala JNA Aleksandra Vasiljevi}a za ratne zlo~ine u logorima na te ri to ri ju Srbi je 1991/92.
Jadranka DIZDAR

Zahtjev za ukidanje Zakona o op}em oprostu
U nizu prosvjeda ju~er je Gra|anska inicijativa za istinu i afirmaciju Domovinskog rata [ibensko-kninske `upanije pozvala sve branitelje i stradalnike, zatim gra|ane, osobito obespravljene radnike, seljake i domoljube da se odazovu prosvjedu u [ibeniku protiv politike Vlade prema hrvatskim braniteljima i vrijednostima proisteklim iz rata. Me|u ostalim, tra`i se hitno sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora na kojem bi se ukinuo Zakon o op}em oprostu te zakonom za {ti tio Do mo vin ski rat i odmah za us ta vio dalj nji progon hrvatskih branitelja. Ukidanje Zakona o op}em oprostu zatra`eno je prethodno i na skupu branitelja u Grubi{inom polju, a tada je zatra`eno i da se odmah ukine financiranje iz dr`avnog bud`eta tjednika u kojima se izvrgavaju ruglu i ismijavaju branitelji i Domovinski rat, aludiraju}i na tjednik srpske nacionalne manjine Novosti ~iji je ~elnik Milorad Pupovac, a za koji se iz dr`avnog prora~una godi{nje navodno izdvaja 800.000 kuna.

SAD }e pomo}i novoj vladi Kosova
SAD su spremne da pomognu novoj vladi Kosova kao prijatelj i partner, poru~ila je ameri~ki dr`avni sekretar Hillary Clinton povodom izbora kosovske vlade i predsjednika Bed`eta Pacolija, javlja Srna. “Nakon okon~anja izbora, sada je trenutak da se nova vlada pozabavi svojim obavezama. Pred Kosovom su mnogi izazovi i ispunjen raspored obaveza“ na, vodi Clintonova u ~estitki novoizabranim kosovskim funkcionerima. Novoizabranim kosovskim funkcionerima ~estike su uputili i predsjednik Albanije Bamir Topi, biv{i predsjednici Hrvatske Stjepan Mesi} i Albanije Red`ep Mejdani i me|unarodni civilni posrednik Pieter Feith.

16

SVIJET

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prvi zvani~ni libijski podaci: 300 poginulih, od ~ega 242 civila i 58 vojnika

Ujedinjene nacije od vlasti u Tripoliju zahtijevaju suzdr`anost i po{tivanje ljudskih prava i me|unarodnog humanitarnog prava

Reuters

Vije}e sigurnosti UN-a

tra`i prekid nasilja
Zamjenik libijskog ambasadora u UN-u Ibrahim Dabbashi ogradio se od vlastil Muamera Gadafija • Arapska liga zabranila Libiji da u~estvuje na sastancimal
Vije}e sigurnosti Ujedinjenih naroda zatra`ilo je obustavu nasilja protiv civila u Libiji, a od vlas ti u Tri po li ju suz dr`anost i po{tivanje ljudskih prava i me|unarodnog humanitarnog prava, javlja Fena. Zamjenik libijskog ambasadora u UN-u Ibrahim Dabbashi, koji se ogradio od vlasti Muamera Gadafija, ocijenio je da saop}enje Vije}a sigurnosti nije dovoljno jako, ali da je to korak u pravom smjeru kako bi se prekinulo krvoproli}e. Zemlje ~lanice Arapske lige zabranile su Libiji da u~estvuje na sastancima ove me|unarodne organizacije zbog nasilnog obra~una sa demonstranti ma ko ji pro tes tu ju pro tiv re`ima Muamera Gadafija, javlja ONASA. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedined`ad ocijenio je ju~e da }e se talas protesta, koji je zahvatio Bliski istok, pro{iriti na Evropu i sjevernu Ameriku, prenosi Srna. Ahmedined`ad je naglasio da }e zahtjevi naroda za promjenu okon~ati ugnjetavanje, kako je rekao, “arogantnih sila“.

Slijede protesti u SAD-u i Evropi

Napadi
Sastanak 22-~lane Arapske lige odr`an je u Kairu kako bi se razmotrila situacija u Libiji, kojom Gadafi vlada ve} 42 godine. Generalni sekretar ove organizacije Amr Musa pro~itao je saop{tenje u kojem se osu|uje ono {to je ocijenjeno kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, zatim anga`ovanje stranih pla}enika i to {to je libijska vojska koristila bojevu municiju i oru`je velikog kalibra. Osu|uju}i vlas ti u Li bi ji, Arapska liga, me|utim, nije isklju~ila tu zemlju iz ~lanstva. Prema ju~e objavljenim zvani~nim libijskim podacima, u sukobima libijskih demonstranata i snaga bezbjednosti poginulo je 300 osoba, od ~ega 242

civila i 58 vojnika, javlja ONASA. To su prve zvani~ne cifre o nastradalima u pobuni protiv 42-godi{nje vladavine Gadafija koja je po~ela prije nedjelju dana. Tabela sa brojem nastradalih istaknuta je ju~e prije konferencije za novinare sina libijskog vo|e Muamara Gadafija, Seif al Islama Gadafija. „U Libiji je prilikom nasilnog suzbijanja protesta vjerojatno ubijeno oko 1.000 ljudi“ izjavio , je ju~e italijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. U Libiji i dalje vlada haos, napadnuta su jo{ ~etiri ju`nokorejska gradili{ta, dok se stranci masovno evakuiraju iz te sjevernoafri~ke zemlje. Sa druge strane, predsjednik Op}eg narodnog kongresa Libije Mohamed Zwei kazao je da je u ve}ini velikih gradova u Libiji “ponovo uspostavljen mir.” Libija je glavna tema svih svjetskih medija, a Financial Times izvje{tava o pozivima

antikorupcijskih organizacija da me|unaro dni in spe kto ri otvore istragu o finansijama vladaju}e porodice i u me|uvremenu zamrznu svu njenu imo vi nu u inos tran stvu, od ra~una u bankama, nekretnina u Londonu do dionica u velikim za pa dnim kom pa ni ja ma. Evropska unija je zaprijetila uvo|enjem sankcija.

Libijski avion sru{io se ju~e u blizini Benghazija, u isto~nom dijelu Libije, nakon {to su pilot i kopilot isko~ili iz aviona, odbiv{i da bombarduju grad, prenosi Fena. U online izdanju dnevnika Kurina navedeno je da su pilot Atia Abdel Salem al Abdali i kopilot Ali Omar Gadafi isko~ili iz suhoja-22 i padobranima se spustili na zemlju, odbiv{i da izvr{e nare|enje da bombarduju Benghazi, prenio je Reuters.

Piloti odbili bombardovati Benghazi i sru{ili avion

Ambasador
Ambasador Libije u Indoneziji Salahedin M. el Bi{ari saop{tio je da je podnio ostavku jer ne mo`e da toleri{e da re`im ubija civile, saop{tili su ju~e zvani~ni izvori. “Vojnici nemilosrdno ubijaju nenaoru`ane civile. Upotreba te{kog naoru`anja protiv naroda je neprihvatljiva. Ne mogu to vi{e da toleri{em“, izjavio je El Bi{ari. On je tako|e izrazio zabrinutost za bezbjednost svoje porodice koja je u Libiji.

Libijski ministar unutarnjih poslova Abdul Fatah Yunis podnio je ostavku i pozvao oru`ane snage da podr`e pobunu protiv ~elnika Moamera Gadafija, javlja Fena. “Podnosim ostavku na sve svoje du`nosti kao odgovor na revoluciju od 17. februara“, poru~io je Yunis putem amaterskog videosnimka koji je emitirala televizija Al-Jazeera. Yunis je istaknuo da potpuno vjeruje u iskrenost zahtjeva libijskog naroda, prenio je AFP. Od po~etka demonstracija pro{le sedmice veliki broj istaknutih libijskih du`nosnika podnio je ostavke i pridru`io se antivladinoj pobuni.

Ministar policije dao ostavku i pozvao na pobunu

[ef italijanske diplomatije je dodao i da prema saznanjima italijanske ambasade u Tripoliju, isto~na libijska pokrajina Sirenaika vi{e nije pod Gadafijevom kontrolom, prenosi Reuters. Frattini je u intervjuu za dnevnik Corriere della Sera naglasio kako bi, bude li Gadafi svrgnut, iz Libije moglo poku{ati pobje}i oko 300.000 ljudi. “Mo`e se o~ekivati egzodus biblijskih razmjera, problem koji Italija ne mo`e i ne smije potcijeniti“ kazao je on, navo, di AFP.

Talas izbjeglica s padom re`ima

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Pod optu`bom za apartheid

Irski novinar poku{ao uhapsiti Liebermana
Izrael je zemlja apartheida i na okupiranim teritorijama i u samom Izraelu, rekao je novinar David Cronin
Irski novinar poku{ao je “uhapsiti“ izraelskog ministra vanjskih poslova Avigdora Liebermana tokom posjete Evropskom vije}u u Bruxellesu, objasniv{i da to ~ini u svojstvu gra|anina i da zahtijeva da po|e s njim u najbli`u policijsku stanicu. “Gospodine Lieberman, ovo je gra|ansko hap{enje. Vi ste optu`eni za zlo~in apartheida“ rekao je freelance novinar , David Cronin izraelskom ministru kada je on u{ao u pres-sobu. Novinaru, autoru nove knjige “Evropsko savezni{tvo s Izraelom: Pomaganje okupacije“ odmah su pri{liza{titari i odveli ga. Dok , se to de{avalo, novinar je vikao “Slobodna Palestina. Apartheid je zlo~in“ prenose , izraelski mediji. Ovo nije prvi put da je Cronin poku{ao da uhapsi jednog visokog zvani~nika. Pro{le godine u martu je pri{ao britanskom premijeru Tonyu Blairu, dotakao ga rukom, izjaviv{i da ga hapsi kao gra|anin zbog uloge u invaziji na Irak. Tada je njegova novinarska propusnica ukinuta, ali je vra}ena nakon upozorenja, pi{e u srijedu britanski The Guardian. Novinar je pu{ten bez optu`be poslije najnovijeg incidenta, ali je rekao da mu je {ef sigurnosti u Vije}u EU najavio da }e mu propusnica zauvijek biti oduzeta. “Rekao mi je: ‘Ako dolazi{ u moju ku}u, mora{ se pona{ati kako treba’ To je cijena . koju sam voljan da platim. Apartheid - dominacija jedne rasne grupe nad drugom je UN 1973. godine priznao za zlo~in. Izrael je zemlja apartheida i na okupiranim teritorijama i u samom Izraelu“ rekao je Cronin , koji je pisao za The Economist, novinsku agenciju Inter Press Service i The Guardian Comment is Free. Joel Mester, portparol izraelske misije u EU, rekao je da je poku{aj hap{enja Libermana bio “u potpunosti necivilizovan“ . “Izrael, kao i EU, veoma podr`ava slobodu govora. Sramota je da neki ljudi ponekad iskori{tavaju tu slobodu“ kazao je , Mester. On je 39-godi{njeg novinara okarakterisao kao “o~itoopsjednutogIzraelom, sude}i po tome {ta je pisao, (to je) posve}eni antiizraelski aktivista“ .

VIJESTI

Policajci zapalili zgradu u Kairu
Egipatski policajci, koji ve} sedmicu protestuju ispred MUP-a u Kairu, zapalili su ju~er zgradu unutar kompleksa MUP-a, navodi se na lokalnoj internet-stranici Al-Ahram. Vatrogasci su uspjeli lokalizovati po`ar, koji je zahvatio petospratnu zgradu, koja se koristi za skladi{tenje dokaza o krivi~nim djelima. O~evici su izjavili da su zapaljena i dva automobila parkirana u blizini. Inspirisani velikim antivladinim protestima, koji su doveli do ostavke predsjednika Hosnija Mubaraka, vi{e stotina ni`erangiranih policajaca protestuje ispred zgrade MUP-a, zahtijevaju}i ve}e plate, bolje zdravstveno osiguranje i uslove rada. Pojedini demonstranti tako|e tvrde da su na nepo{ten na~in dobili otkaz u policiji.

Cronin prilikom odvo|enja vikao “Slobodna Palestina. Apartheid je zlo~in“

Turneja Davida Camerona po Bliskom istoku

Masovni protesti u Indiji
Vi{e desetina hiljada demonstranata protestovalo je ju~er na ulicama glavnog grada Indije Nju Delhija zbog galopiraju}e inflacije koja dodatno pogor{ava situaciju vi{e miliona siroma{nih ljudi. Demonstranti, uglavnom radnici, skandirali su parole protiv inflacije i korupcije. Saobra}aj na putevima u centralnom dijelu grada Nju Delhija je bio u prekidu. Protestom, koji je organizovao Indijski sindikalni komitet, a kojem su se pridru`ili i ostali sindikati, `eli da se izvr{i pritisak na vladu nekoliko dana uo~i glasa nja u par la men tu o go di{ njem bud`etu koje je na dnevnom redu u ponedjeljak, 28. februara.

Licemjerje britanske vanjske politike
Veliku pa`nju britanske {tampe privukla je u srijedu turneja premijera Davida Camerona po Bliskom istoku i njegovgovor u Kuvajtu u kojem je u utorak pozvao vlade arapskih zemalja da ispune legitimne zahtjeve svojih gra|ana i istovremeno priznao da je Britanija grije{ila kada je u pro{losti podr`avala represivne re`ime u cilju stabilnosti toga dijela svijeta. “Stav da Arapi nisu za demokratiju grani~i s rasizmom“ re, kao je Cameron. The Independent navodi, me|utim, da britanski premijer u svojoj pratnji ima i nekoliko direktora kompanija koje prodaju oru`je te pi{e da je u zabludi ako misli da istovremeno mo`e propovijedati demokraciju i naoru`avati autokrate u regiji. List pi{e da je Cameron, ~iji ministar trgovine ovih dana prisustvuje sajmu oru`ja u Abu Dhabiju, lakomogaoodgoditi turneju zbog nasilja koje re`imi u regiji s oru`jem, kupljenim od Zapada, vr{e nad svojim stanovnicima. “To {to to nije uradio govori o njegovoj aroganciji ili o velikom neznanju. Korijeni te pogre{ke le`e u njegovoj odluci da u vanjskoj politici, umjesto na pragmatizam, stavinaglasak na merkantilizam, odnosno, na promociju britanskog izvoza oslobo|enu ikakvih eti~kih dimenzija“ pi{e list. , “Arapski svijet je transformisan u posljednjih mjesec dana. Svijet nije vidio ni{ta sli~no od pada Berlinskog zida i ako Cameron brzo ne shvati tu novu realnost, njegovo licemjerje bi moglo nanijeti trajnu {tetu britanskim nacionalnim interesima“ konstatuje The Indepen, dent.

18

OGLASI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.
Rusija

SVIJET FINANSIJA

19

Mogu}e produ`enje
zabrane izvoza p{enice
Putinova inicijalna odluka o zabrani cjelokupnog izvoza p{enice uslijedila je nakon su{e u 2010.
Rusija je najavila da }e mo`da produ`iti zabranu izvoza p{enice koja istje~e 1. jula i progla{ena je jednim od uzroka rasta cijena hrane {irom svijeta. Nakon zatvorene sjednice potpredsjednik ruske vlade za poljoprivredu kazao je da se raspravljalo o toj mogu}nosti. Viktor Zubkov odbio je otkriti detalje, istaknuv{i da odgovaraju}aslu`benaodluka jo{ nijedonesena. “Razgovarali smo o mogu}nosti produ`enja zabraneizvozap{enicenakon1. jula“ , citirale su ga novinske agencije. Putinova inicijalna odluka o zabrani cjelokupnog izvoza uslijedila je nakon su{e u 2010, {okirav{i svjetska tr`i{ta roba i poduprijev{i rast cijene hrane u svijetu koje su ve} bile visoke zbog pove}ane potra`nje iz Azije. Zabrana izvoza stupila je na snagu sredinom avgusta, te se spominjala kao jedan od uzroka nemira i revolucije u velikom dijelu arapskog svijeta. Tako je jedan od zna~ajnih kupaca ruske p{enice Egipat, najve}i svjetski uvoznik koji

BiH

EU

Penzioneri ne smiju ispa{tati
Dr`ave~laniceEvropskeunije moraju osigurati da penzioni sistemi, usprkos ekonomskoj krizi, osigurajuodr`ive i odgovaraju}e penzije sve ve}em broju penzionera, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta. U ovom trenutku na svaku osobu iznad 65 godina dolaze ~etiri osoberadnedobi, a do 2060. godine bit }e samodvije, navodi se u ZelenojknjiziEvropskekomisije, na koju odgovara EP. - Premdadr`ave~laniceimaju vode}u ulogu, postoje aspekti u kojima je va`na koordinacija na evropskom nivou, kazala je izvjestiteljica Ria OomenRuijten. Starenjestanovni{tva ima velik utjecaj, jer sve dr`ave ~lanice ne odvajajunovac za svojepenzionere. To bi moglo uzrokovati goleme tro{kove, koji }e imatiposljedice za Pakt za stabilnost i rast. Nadzorno tijelo trebalo bi pratitipenzionesisteme, a neke dr`ave~lanicemorajubitipotaknute da osigurajusigurne i primjerene penzione sisteme, dodala je ona. Evropski zastupnici pozivaju dr`ave ~lanice da osiguraju

Ria Oomen-Ruijten

polovinu svojih potreba za p{enicom namiruje u inozemstvu. Ruska zabrana izvoza trebala je po prvobitnom planu iste}i krajem 2010. Vlada je ipak odlu~ila produljiti zabranu do sredine ove godine kako bi utvrdila je li nova `etva dovoljno dobara da se nastave isporuke u inozemstvo. Industrijski ~elnici predlo`ili su da se zabrana produlji do idu}e godine.

^elnik ruskog Udru`enja poljoprivrede i industrije rekao je kako je siguran da se izvoz ne}e nastaviti 1. jula. “Situacija vezana za p{enicu i dalje je prili~no ozbiljna“ rekao je Ivan Obolen, tsev za radioGlasRusije. “Dr`im da }e zabrana sigurno biti produ`ena do jeseni. Potom }emo ovisno o rezultatima `etve odlu~iti treba li je dodatno produljiti ili ne” .

Japan odugovla~i sa poreznim reformama
Agencija Moody’s Investors Service upozorila je ju~er kako bi mogla sniziti kreditni rejting Japanu ukoliko vlada u sklopu nastojanja da obuzda rastu}i bud`etski manjak ne provede sveobuhvatnu reformu poreznog sistema. U Moody’su upozoravaju da Japan, ~iji je ve} peti premijer u razdoblju od 2006. suo~en s pritiskom da podnese ostavku, treba stabilnost na vrhu kako bi proveo efikasnu fiskalnu reformu. Tokio se bori da zauzda rastu}i javni dug, koji se udvostru~io u odnosu na japanski BDP, vrijedan 5.000 milijardi dolara, potaknuv{i agenciju Standard & Poor’s da mu snizi rejting. Niz drugih agencija izdao je pak Japanu upozorenja.

stabilne, pouzdane i odr`ive penzionesisteme i odgovaraju}e penzijekakoljudi u starosti ne bi `ivjeli u siroma{tvu. Pozivaju i na rje{avanje pote{ko}a u ostvarivanju prava na penzije koje su radnici zaradili rade}i u drugimdr`avama~lanicama. Upozoravaju i na veliki jaz izme|u zakonskedobi za penziju i stvarnedobi u kojojljudiprestajuraditi. Starijim radnicima trebalo bi osiguratiboljeprilago|enaradna mjesta i uvjete rada, kao i bolju za{titu od otkaza. Zauzimaju se za ve}i naglasak na rodnu ravnopravnost, jer nejednakosti na tr`i{turadaimaju za posljedicuni`epenzije za `ene, kojimaprijetive}iriziksiroma{tva u starosti, saop}io je EP.

Kreditni ugled
ozbiljno ugro`en
Tokio se bori da zauzda rastu}i javni dug, koji se udvostru~io u odnosu na BDP
“Nakon biv{eg premijera Junichira Koizumija izmijenila su se tri premijera Liberalno-demokratske stranke i jedan Demokratske stranke koji su bili na vlasti godinu ili manje“ podsjetio je vi{i potpred, sjednik Moody’sa Tom Byrne na konferenciji za novinare u Tokiju. “Efikasna fiskalna reforma najvjerojatnije zahtijeva stabilnost na najvi{im razinama vlasti“ dodao je, prenosi Hina. , Aktualni premijer Naoto Kan preuzeo je du`nost u junu i odlu~io provesti fiskalne reforme, uklju~uju}i podizanje stope PDV-a koja trenutno iznosi 5 posto, kako bi namaknuo sredstva za finansiranje tro{kova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja sve starije japanske populacije. Analiti~ari isti~u da oslanjanje na doma}e ulaga~e u ~ijem je vlasni{tvu oko 95 posto dr`avnih obveznica {titi Japan od previranja kakva su potresla zadu`ene ~lanice eurozone. Stoga je i tr`i{te tek prigu{eno reagiralo na o{tre poruke Moody’sa, dodaju.

Pomo}i samohranim roditeljima
Odbor za `enska prava Evropskog parlamenta, kojem su se pridru`ili i predstavnici akademske zajednice, nedavno je raspravljao o polo`aju samohranih roditelja u zemljama Evropske unije, posebno majki koje su ~esto izlo`ene riziku siroma{tva, te je iznio neke ideje o pobolj{anju njihova polo`aja. Italijanska zastupnica Barbara Matera (Evropska narodna stranka), zadu`ena da izradi parlamentarni izvje{taj o tom pitanju, naglasila je kako postoji sve ve}i broj samohranih majki koje su izlo`ene siroma{tvu. Naglasila je va`nost odgovornosti o~eva, kao i uvjeta za pomirenjeporodi~nog i radnog `ivota. Danas se jedno od troje djece u EU ra|a van braka, a devet od 10 samohranih roditelja su `ene. Ipak, bez obzira na ovu ~injenicu, i dalje bi, naglasili su neki zastupnici, trebalo koristiti termin samohrani roditelji. U [vedskoj, naprimjer, 26 posto samohranih roditelja su o~evi, a oni se isto tako nalaze u nov~ano te`oj situaciji od takozvanih prirodnih porodica, kao i kada se radi o samohranim majkama.

Tokio: Stigle o{tre poruke

Japan je u januaru zabilje`io trgovinski deficit, prvi put u 22 mjeseca, u iznosu od 471,4 milijarde jena (5,7 milijardi dolara). Dok je japanski izvoz porastao za 1,4 posto na godi{njoj razini, na 4,97 biliona jena, uvoz je sko~io za 12,4 posto, na 5,44 biliona jena, objavilo je ministarstvo finansija u preliminarnom izvje{taju. Podaci o izvozu ukazuju na njegov rast 14. mjesec zaredom, ali su isporuke azijskim zemljama ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na godinu ranije, uve}av{i se za samo 0,4 posto, na 2,73 biliona jena, prenosi agencija AP. Uvoz iz Azije porastao je istodobno 14 posto, na 2,47 biliona jena. Japanski izvoz u Kinu, vode}eg trgovinskog partnera, uve}an je za jedan posto, dok je uvoz iz te zemlje sko~io za ~ak 17,2 posto. Tako je bilanca trgovinske razmjene s Kinom pokazala manjak od 303,3 milijarde jena, prvi u dva mjeseca.

Deficit od 5,7 milijardi dolara

Na skupu je predstavljenonedavnoistra`ivanjeprovedeno na uzroku od 11.000 majki {irom Evrope. Rezultati su podijeljeni u tri kategorije: `ene s djecom `ele fleksibilnije radne sate i bolji pristup jaslicama te fleksibilnije{kolskerasporede. Potom, `ele da dru{tvo prizna ulogu kojuigrajumajke i, kona~no, `ele vi{e vremena za djecu. Laura Alipranti iz Centra za sociolo{ka istra`ivanja u Gr~koj iznijela je pokazatelje koji govore u prilog tezi da su brak i roditeljstvo sve manje u vezi. Broj djece ro|ene izvan braka u EU iznosi 37 posto, a u nekim nordijskim zemljama gotovo 50 posto. Danska socijalisti~ka zastupnica Britta Thomsen zatra`ila je da se u evropsko zakonodavstvo unese odredba da dr`ava pla}a samohranom roditelju, a da drugi roditelj upla}uje dr`avi tako da samohrani roditelji budu manje finansijskiugro`eninakonrazvoda. Neki od zastupnika pozvali su tako|er da dje~ji proizvodi imaju sni`enu stopu poreza na dodanu vrijednost te da se u penzionim sistemima reflektira doprinos majki bruto dru{tvenom proizvodu.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Republika Srpska

Kupovna mo} zatvara radnje
u RS-u koja su odjavila djelatnost najvi{e je bilo trgova~kih, ugostiteljskih i zanatskih radnji. Izvr{ni direktor Udru`enja ekonomista RS-a SVOT Sa{a Grabovac rekao je da je veliki broj zatvorenih radnji u veoma kratkom periodu posljedica pada kupovne mo}i stanovnika i pove}anja nezaposlenosti. - Pad `ivo tnog stan dar da, odnosno ~injenica da stanovnici imaju sve manje novca i da jedva izlaze nakraj s podmirivanjem osnovnih `ivotnih potreba, odrazila se na poslovanje mnogih firmi, koje su bile prinu|ene da zatvaraju radnje, kazao je on i dodao da se ni u idu}em periodu ne mogu o~ekivati promjene nabolje. Predsjednik Unije udru`enja poslodavaca RS-a Ranko Mili} ka`e da je privreda RS-a u 2011. godini optere}ena ve}im nametima i taksama, zbog ~ega preduze}a sve te`e posluju. Dodao je da je, prema statisti~kim podacima, na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje u januaru bilo oko 5.000 radnika koji su ove godine ostali bez posla.

Od ukupnog broja preduze}a u RS-u koja su odjavila djelatnost najvi{e je bilo trgova~kih, ugostiteljskih i zanatskih radnji
U drugoj polovini januara u Republici Srpskoj odjavljeno je 180 radnji zbog pogor{anja poslovnih prilika, pada kupovne mo}i stanovni{tva i pove}anja nameta za privredu. Najvi{e zatvorenih radnji bilo je u Banjoj Luci - 39, zatim u Bijeljini - 17, Bosanskoj Gradi{ci - 15, Derventi - 11, [ipovu - 10, a po sedam objekata odjavljeno je u Prijedoru i Bosanskoj Dubici, podaci su Poreske uprave RS-a. Samo je u op{tini Ugljevik 2010. godine zatvoreno 40 radnji. Od ukupnog broja preduze}a

Struja po jeftinijoj tarifi
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 31. januara 2011.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 31. januara su: Na dan 31. januara Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stanje neto strane aktive prevazilazi njenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 467.036 hiljada KM. Ovo je prikazano u stavci neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se dr`e kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.459.402 hiljade KM) i depozite rezidentnih banaka (3.333.415 hiljada KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu i ~uva vrijednosne papire Vije}a ministara BiH vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vije}a ministara u njegovim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vije}a ministara vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.113.236 hiljada KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vije}a ministara BiH i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CBBiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 447.446 hiljada KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

Elek tro pri vre da HZHB Mostar ju~er je podsjetila kupce elektri~ne energije da se od 1. marta do 31. oktobra 2011. godine (sljede}ih osam mjeseci) primjenjuju ni`i (ljetni) sezonski tarifni stavovi za obra~un utro{ene elektri~ne energije. U na ve de nom raz do blju (to kom zim sko ga ra~unanja vremena) manji dnevni tarifni stavovi primjenjuju se od 0.00 do 7 od 13 do 16 i od 22 do 24 sata, i nedjeljom cijeli dan. Ve}i dnevni tarifni stavovi primjenjuju od 7 do 13 i od 16 do 22 sata. H.A.

APIF: Rok 28. februar
Rok za predaju godi{njeg finansijskog izvje{taja u RSu za 2010. godinu isti~e 28. februara. Iz Agencije za posredni~ke, informati~ke i finansijske usluge iz Banje Luke podsje}aju da je do sada podneseno znatno manje izvje{taja nego u istom periodu pro{le godine, zbog ~ega apeliraju da obveznici svoju zakonsku obavezu izvr{e i prije krajnjeg roka. APIF je u 2010. godini obradio oko 16.000 finansijskih izvje{taja, od ~ega 9.650 izvje{taja privrednih dru{tava i o~ekuje da broj izvje{taja u 2011. godini bude na tom nivou. U APIF-u isti~u da je sve ve}a potreba za podacima koji se nalaze u finansijskim izvje{tajima, pa pravovremeno podno{enje izvje{taja omogu}ava ovoj agenciji da ubrza obezbje|enje takvih informacija.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 31. januara 2011.

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 6.350.908 65.170 3.084.404 3.150 60.798 3.137.386 68.943 6.419.851 EUR iskazan u KM 6.286.157 65.087 3.083.684 0 0 3.137.386 Ostale valute iskazane u KM 64.751 83 720 3.150 60.798 0

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.882.827 2.459.402 3.333.415 90.010 1.045 55.357 480.622 6.419.851 467.036

Vlada ne primjenjuje uredbu
Odbor Sekcije obnovljivih izvora energije pri Privrednoj komori Federacije BiH na dana{njoj sjednici u Sarajevu razmotri}e probleme u vezi sa primjenom uredbe kojom se reguli{e kori{tenje tih izvora. Uredba je u Slu`benim novinama FBiH objavljena 16. juna pro{le godine. Investitori u male elektrane upozoravaju na to da jo{ nije primijenjena, {to im stvara te{ko}e u poslovanju. Na primjedbu }e, kako saznajemo, odgovoriti predstavnici resornog ministarstva i dviju elektroprivreda. H. A.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

21

SASE dodijelio priznanja najboljim brokerskim ku}ama

VIJESTI

Pravo vrijeme za
kupovinu na berzi
Sarajevska berza (SASE) dodijelila je ju~er u Sarajevu priznanja najuspje{nijim brokerskim ku}ama u pro{loj godini. Zlatne plakete dodijeljene su u ~etiri kategorije, u kategoriji najve}i ukupni ostvareni promet najbolja je bila brokerska ku}a Palisaen, koja je uz to dobila i zlatnu plaketu u kategoriji najve}i promet dionicama. Najve}e trgovanje obveznicama imala je brokerska ku}a Raiffeisen broker te je za to dobila i zlatnu plaketu Sarajevske berze, dok je najmla|a brokerska ku}a koja posluje na SASE, General broker, dobila prvu nagradu u kategoriji najve}i ostvareni broj transakcija.

Mislilo se da je 2009. bila najte`a, me|utim, pokazalo se da to nije ta~no, najte`a je ipak bila 2010. godina

promet na nivou onoga iz 2010. godine, ali se mo`e o~ekivati i bolji rezultat od toga. Razloga za optimizam ima, a jedan od razloga je i izdavanje municipalnih obveznica. Prva koja }e to uraditi bi}e Op}ina Te{anj, a nakon toga o~ekuje se da }e to postati normalan na~in finansiranja projekata lokalnih zajednica kao {to je to slu~aj u ostalim zemljama.

Izvozni bilans grafi~ara
Pro{logodi{nji izvoz u oblasti grafi~ke industrije i papira Bosne i Hercegovine ve}i je nego 2009. godine, uvoz je blago smanjen, ali uvozni trend je i dalje zna~ajno visok i dominira nad izvozom, {to u kona~nici ne dajepozitivanizvoznouvozni bilans. Najve}i uzro~nik tome je {to grafi~ka industrija nema ovdje potrebnog repromaterijala, papira, raznih hemikalija i drugih komponenti. Izdaci se stvaraju i za stru~ne publikacije i literaturu. To je re~eno na Skup{tini Grupacije grafi~ke industrije, koja djeluje u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Prema podacima koje je prezentirala Selma Ba{agi}, sekretarka Grupacije, pro{le godine je u oblasti grafike i papiraizvezenorobe u vrijednosti od 200 miliona KM (od toga se 11,1 milion odnosi na grafiku), dok je uvezeno 332,8 miliona KM vrijednosti. Izvoz je orijantiran tr`i{tu Srbije, Hrvatske, Italije, Turske, Crne Gore, Slova~ke i drugih zemalja, a uvoz najvi{e dolazi iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Austrije, Turske, Velike Britanije i drugih podru~ja, javila je Fena.

Bi}e bolje
“U pro{loj godini tr`i{te je dotaklo dno, ali ve} po~etkom ove godine imamo pozitivne trendove. Na{i glavni indeksi imaju rast, tako je od po~etka godine SASX 10 porastao za 17 posto. Kolege sa Beogradske berze ka`u da je rast njihovog glavnog indeksa u BELEX-u u ovoj godini me|u tri najbolja u svijetu, a na{ SASX 10 je otprilike tu negdje sa BELEX-om” , kazao je direktor SASE. Alma Smajlovi} iz brokerske ku}e Palisaen ovom prilikom je kazala da je najte`e iza nas, te je dodala da za u~esnike na tr`i{tu kapitala dolaze bolja vremena. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari} je rekao da to {to je tr`i{te kapitala u pro{loj godini dotaklo dno i da se u ovoj po~elo oporavljati mo`e biti poruka investitorima da je sada pravo vrijeme za kuJ. Sa. povinu na berzi.

Najte`a godina
Direktor Sarajevske berze Zlatan Dedi} je ovom prilikom kazao kako se mislilo da je 2009. bila najte`a, me|utim, pokazalo se da to nije ta~no, najte`a je, ipak, bila 2010. godina. Prema njegovim rije~ima, berza je u pro{loj godini ostvarila najmanji promet od svoga osnivanja, glavni indeksi su zabilje`ili pad izme|u 10 i 17 posto, a berza je u pro{loj godini izgubila i ~etiri ~lana, odnosno ~etiri brokerske ku}e. “Sve ovo nas nije obeshrabrilo. U 2010. godini nastojali smo obogatiti ponudu vrije-

Dodjela priznanja

Foto: D`. KRIJE[TORAC

dnosnih papira nadaju}i se da }emo na taj na~in potaknuti i potra`nju. U tom smislu poku{ali smo kroz projekat ‘going public’ malim firmama objasniti koristi od prelaska u dioni~ka dru{tva i mogu}nosti prikupljanja kapitala na tr`i{tu kroz emisije vrijednosnih papira. Tako|er, poku{ali smo ukazati dr`avnim preduze}ima na mogu}nost da svoje razvojne projekte finansiraju izdavanjem obveznica, odnosno da uz klasi~ne izvore finansiranja kao {to su krediti, vlastita sredstva ili partnerstva, razmotre i mogu}nost prikupljanja sred-

stava na tr`i{tu kapitala“ kazao , je Dedi}, te dodao kako o~ekuje da }e se taj trud isplatiti u ovoj godini. On je istakao da je BiH jedna od rijetkih dr`ava koja jo{ nije izdala euro obveznice. Srbija je prije nekoliko dana izdala te obveznice iako su govorili da je to posljednje {to bi ova dr`ava trebala uraditi. Ipak, izdavanje ovih obveznica treba uzeti ozbiljno razmotriti jer je to na~in da se do|e do sredstava za finansiranje dr`avnih projekata, ali i za pomo} bud`etima. Prema Dedi}evim rije~ima, SASE je za ovu godinu planirao

Obustavljeno trgovanje
Banjalu~ka berza privremeno je obustavila trgovanje hartijama od vrijednosti - akcijama Zora turista iz Banje Luke zbog postupka likvidacije ovog turisti~koakcionarskog dru{tva. Prekid trgovanja traja}e do dobijanja informacija od emitenta ili banjalu~kog Okru`nog privrednog suda u vezi sa pokrenutim postupkom, odnosno do drugih zna~ajnih doga|aja koji bi mogli uticati na kretanje cijena akcija, navodi se u rje{enju. Okru`ni privredni sud Banja Luka otvorio je postupak likvidacije Zora turista 17. avgusta pro{le godine.

Na{a ba{ta u supermarketu

Ohrabruju prvi rezultati
Prodaja proizvoda ~lanova projekta mo`e da se pro{iri i na druga tr`i{ta
Proizvo|a~i vo}a i povr}a okupljeni oko zadruga Matica iz Vi{i}a, Agroneretva iz ^apljine i PMG iz Gora`da uklju~eni u projekt Na{a ba{ta za manje od tri mjeseca na tr`i{te su plasirali proizvode u vrijednosti od 75.500 KM. Realizacija projekta osmi{ljenog u saradnji Zadru`nog saveza FBiH, USAIDa i SIDA zapo~ela je u novembru pro{le godine i prema rije~ima u~esnika ju~era{njeg sastanka u Sarajevu po~etni koraci su ohrabruju}i. Sve preuzete koli~ine jabuka, mandarina, krompira, salate plasirane su putem trgova~ke mre`e Mercatora u BiH. U prisustvu zainteresiranih predstavnika federalnih i kantonalnih ministarstava rezultate je prezentirao predstavnik USAID Nedim D`ano. Najavio je da }e u najskorije vrijeme za Na{u ba{tu raditi i zadruge Agropodrinje iz Gora`da i Bios iz Visokog. „Javili su se i poljoprivrednici iz Cazina a sretna je okolnost da }e Mercator u tom gradu ve} idu}eg mjeseca otvoriti supermarket“ kazao je u nastavku. , O zna~aju projekta govorili su i Esed Muhi} (Zadru`ni savez FBiH), prof. dr. MirsadKurtovi}, dekanPoljoprivredno-pre-

Poslovna zona u Gornjem Vakufu
Akcent u radulokalneuprave u 2011. bit }estavljen na otvaranjenoveposlovnezone na lokaciji Batu{ki lug, potvrdio je na~elnik Gornjeg Vakufa/Uskoplja Sead ^au{evi}. Po njegovim rije~ima, nova poslovna zona zauzimat }e povr{inu od deset hektara zemlji{ta, koje se trenutno kr~i i ~isti od {iblja, dok je ugovor o izradi projektne dokumentacije za kompletnuinfrastrukturu u toj zonipotpisan s REZ Agencijom. “Zbogmogu}ihopstrukcija ne mo`emoiznositivi{edetalja o onome{to planiramoraditi, ali je ~injenica da su nam se ve} javilipotencijalnikupcizemlji{ta u Batu{komlugu, i pouzdaniprivrednicikoji`eleulo`itisredstva na podru~juGornjeg Vakufa/Uskoplja”, naglasio je ^au{evi}.

U~esnici skupa u Sarajevu: Pohvala projektu

Foto: D. ]UMUROVI]

hrambenog fakulteta u Sarajevu te Haris Kuskunovi}, direktor Mercatora u BiH. „Ovo je izvanredna prilika da pove}amo prodaju doma}ih proizvoda na ~emu insistiram od kada sam na ovoj du`nosti“ , kazao je Haris Kuskunovi}. Plasman proizvoda ~lanova projekta Na{a ba{ta u najskorije vrijeme treba da se pro{iri i na druge trgova~ke lance. U~esnici prezentacije u nastavku su se fo-

kusirali na planiranu politiku poticaja proizvodnje hrane i pri tome apelovali da se u projekt uklju~e i svi drugi koji ga mogu podr`ati finansijski ili na drugi na~in. Time}e se oja~ati i poljoprivrednici i njihovezadruge i ukupnadoma}aproizvodnja. Tek kadavi{koviproizvodakrenupremainostranim tr`i{tima mogu}e je o~ekivati i zna~ajnijipomak u porastustandardaonihkoji`ive od zemlje i svog rada na njoj. H. A.

22

OGLASI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

United Nations Development Programme

OBAVJE[TENJE
ALMA [ABANOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

Bosnia and Herzegovina

"MODEL POSLOVNE INTELIGENCIJE U AGENCIJI ZA PRIVATIZACIJU"
1. aprila 2011. godine (petak) sa po~etkom u 13 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu

United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocating for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following national position in Sarajevo:

Help Desk Clerk
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception or at www.undp.ba. Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 10 March 2011 quoting Vacancy No. SC 11-001 to UNDP Reception, Maršala Tita 48, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax: 033/552-330 or at registry@undp.ba.

sala S1 - prizemlje
Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 132969 10 Ps Sarajevo, 21. 2. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`ioca PROMING DOO PJ 1 Sarajevo, ul. Bla`ujski drum bb - Sarajevo, protiv tu`enog GRIN ENERGY DOO, ul. Radi}eva br. 3 - Sarajevo, radi nov~anog potra`ivanja, v.s.p. 38.413,93, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavljuje: Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`itelja PROMING DOO PJ 1 Sarajevo, ul. Bla`ujski drum bb - Sarajevo, protiv tu`enog GRIN ENERGY DOO, ul. Radi}eva br. 3 - Sarajevo, radi nov~anog potra`ivanja, v.s.p, 38.413,93 KM, van ro~i{ta, 21. 9. 2010. godine, donio je

United Nations Development Programme

OGLAS

POZIV NA PONUDU BIH-RFQ-11-023

Bosnia and Herzegovina

IZRADA PROSTORNOG PLANA OPŠTINE BRATUNAC
Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini ima ulogu izvršne agencije za implementaciju Programa oporavka regiona Srebrenice - SRRP. Ciljano područje SRRP-a uključuje opštine Srebrenica, Bratunac i Milići. Program finansiraju zajednica donatorskih agencija, Vlade Kraljevine Holandije i UNDP BiH. Sva pravna lica zainteresovana i registrovana za izvođenje navedenih radova pozivaju se da preuzmu dokumenta poziva za ponudu, na UNDP recepciji, Maršala Tita 48, 71000 Sarajevo ili putem E-mail-a na: registry@undp.ba sa naznakom BIH/RFQ/11/023. Više informacija na web stranici: http://www.undp.ba - Nabavke

PRESUDU
- zbog propu{tanja Nala`e se tu`enom da u roku od 30 dana isplati tu`itelju iznos od 38.413,93 KM sa pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom i to iznos od 38.413,93 KM po RN 946-09 od 25.9.2009. do kona~ne isplate, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja i da mu nadoknadi tro{kove postupka u iznosu od 1.728,00 KM. Sudija Kenan Tanovi} Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopu{tena je `alba KANTONALNOM SUDU U SARAJEVU u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa. @alba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.661,60
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 23
1.086,77
SASX-10

1.054,20

SASX-30

1.030,86

BIRS

1.748,31

FIRS

936,82

ERS10

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza

Pala vrijednost
dionica Konjuha
Obavljeno 88 transakcija

Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 11.593,39 KM, u sklopu 11 transakcija prometovane su 15.053 obveznice
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 300.939,56 KM. U sklopu 84 tran sa kci je uku pno je pro me to va no 52.376 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 95.349,03 KM, u sklopu 28 transakcija prometovano je 31.688 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija nije bilo zaklju~enih transakcija. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 83.755,64 KM, u sklopu 17 transakcija prometovano je 16.635 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo u iznosu od 75.025,69 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 5,07 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 11.593,39 KM, u sklopu 11 transakcija prometovane su 15.053 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 1.549,00 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostva ren uku pan pro met u izno su od 10.044,39 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 197.860,53 KM, u sklopu 46 transakcija prometovano je 19.199 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Hidrogradnja d.d. Sarajevo u iznosu od 40.970,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 4,10 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu os tva ren je pro met od 7.730,00 KM, u sklopu 10 transakcija prometovano je 1.489 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Krajinaputevi d.d. Biha} u iznosu od 4.432,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 4,00 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Naj ve}i dne vni po rast vri je dnos ti za bi lje`ile su di oni ce emi ten ta ZIF Crobih fond d.d. Mostar od 5,57 posto i dostigle su cijenu od 5,50 KM, dok je naj ve}i dne vni pad re gis tri rao emi tent Konjuh d.d. @ivinice od 14,14 porastao i dostigao cijenu od 6,01 KM, saop}io je SASE.

Dnevni promet 134.583,46 KM
Akcije tri fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Invest nova fonda a.d. Bijeljina
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgo va nja os tva ren je pro met od 134.583,46 KM, kroz 88 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 25.765,38 KM, po prosje~noj cijeni od 1,68 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 1,82 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{ njem trgo va nju izno sio je 53.419,46 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 1 u vrijednosti od 21.857,48 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,26 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 2.937,10 KM, po prosje~noj cijeni od 5,01 KM, {to predstavlja rast cijene za 0,40 posto. Akcije tri fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Invest nova fonda a.d. Bijeljina 1,82 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 0,056 KM. Akcije jednog fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, i to akcije ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka -2,72 posto, ovim akcijama trgovalo se po prosje~noj cijeni od 6,79 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama preduze}a Kamenolomi a.d. Zvornik, trgovalo se u iznosu od 22.178,43 KM, po prosje~noj cijeni od 0,83 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -27,83 posto. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena zabilje`ile su akcije tri emitenta, od ~ega su akcije preduze}a Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka ostvarile pad od -39,13 posto i trgovalo se po cijeni od 0,98 KM po akciji, u vrijednosti od 490,00 KM, saop{tila je berza.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 23. februar/velja~a 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE 41,01 39,30 32,50 29,50 97,00 90,01 97,00 0,00 1,21 2,85 -0,34 0,00 0,01 0,00 41,01 39,30 32,50 29,50 97,00 90,01 97,00 41,01 39,11 32,50 29,50 97,00 90,01 97,00 1.330 1.161 1.019 738 100 6.244 4.461 545,44 454,68 331,17 217,71 97,00 5.620,22 4.327,17 2 2 2 1 1 2 1 5,07 5,50 5,81 3,06 0,51 5,57 -3,17 -4,68 5,15 5,50 5,81 3,10 4,81 5,50 5,81 3,05 14.849 211 1.000 575 75.025,69 1.160,50 5.810,00 1.759,45 13 1 1 2

Banjalu~ka berza Kursna lista za 23. februar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova Zeljeznice RS a.d. Doboj ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 0,033 3,9 3,31 0,056 3,5 6,79 5,01 -15,38 0 0 1,82 1,45 -2,72 0,4 0,033 3,9 3,31 0,056 3,5 6,8 5,2 0,033 100.000 3,9 20 3,31 91 0,056 17.669 3,5 102 6,78 282 4,85 586 3.300,00 78,00 301,21 989,46 357,00 1.914,20 2.937,10 0,0014 0,39 0,597 0,187 1,68 1,45 0 2,63 2,93 -2,6 1,82 0 0,0014 0,39 0,6 0,187 1,7 1,45 0,0014 0,38 0,59 0,187 1,65 1,45 172.435 5.098 21.539 1.000 15.339 5.000 241,41 1.987,19 12.868,40 187,00 25.765,38 7.250,00

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Kamenolomi a.d. Zvornik Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,83 0,98 0,083 83,2 38,18 36,63 36,92 36,66 -27,83 -39,13 -7,78 0,24 0,26 -0,73 -0,22 -0,49 0,83 0,98 0,083 83,2 38,18 37 37 36,8 0,83 0,98 0,083 83,2 38,16 36,5 36,55 36,5 26.721 500 3.846 10.117 57.256 22.084 30.809 10.039 22.178,43 490,00 319,22 8.417,34 21.857,48 8.088,98 11.375,63 3.680,03

BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SIPOREX D.D. TUZLA TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE EUROPA D.D. SARAJEVO FAMOS D.D. SARAJEVO KONJUH D.D. zIVINICE KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC MANN + HUMMEL BA DD TEsANJ

21,48 5,09 13,00 80,43 4,10 71,95 32,51 46,50 30,00 25,61

-1,10 -7,74 3,59 -2,23 -0,80 2,04 0,66 2,76 0,00 -1,47

21,60 5,22 13,00 81,00 4,15 75,00 32,56 46,50 30,00 25,63

21,31 5,01 13,00 80,33 4,02 70,60 32,30 46,50 30,00 25,60

1.845 4.438 203 169 10.000 135 956 10 43 1.400

39.634,54 22.566,98 2.639,00 13.591,85 40.970,00 9.769,10 31.083,06 465,00 1.290,00 35.851,00

10 9 1 4 3 6 8 1 1 3

25,00 3,00 6,01 4,00 13,00

0,00 0,00 -14,14 0,00 0,00

25,00 3,00 6,01 4,00 13,00

25,00 3,00 6,01 4,00 13,00

57 164 100 1.108 60

1.425,00 492,00 601,00 4.432,00 780,00

3 3 1 2 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

108,45

$ 2,52 %

3,83

$ 0,88 %

1.404,20

$ 0,22 %

33,22

$ 1,12 %

2,506

$ 0,69 %

784,75

$ 1,38 %

674,75

$ 2,25 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Radionica o maloljetnim prestupnicima

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na Klinici za nuklearnu medicinu KCUS-a

Prvi laboratorij za

ispitivanje joda
Nabavku spektrofotometra sa opremom osigurao UNICEF sa 28.805 KM • Nedostatak joda izaziva poreme}aje kod djece i odraslih, a posebno trudnica
Kreirati odgovorno tijelo

Kazne nisu rje{enje
Smje{tajni kapaciteti za pravomo}no osu|ene osobe su nedovoljni
Na inicijativu Ministarstva unutra{njih poslova KS-a, u igmanskom hostelu Feri ju~er je odr`ana prva radionica o tretmanu mladih u sukobu sa zakonom. Na njoj je istaknuto da je od 2006. godine donijet niz strategija, akcionih planova i dokumenata koji mogu poslu`iti kao sredstvo borbe protiv kriminaliteta, ali da je veoma malo sredstava izdvojeno za implementaciju tih dokumenata. Kantonalni premijer Fikret Musi} izrazio je nadu da }e se kreirati odgovorno tijelo koje }e pratiti situaciju na terenu i o tome redovno i kontinuirano izvje{tavati nadle`ne institucije. Musi} je pozvao u~esnike radionice da budu kriti~ni i slobodno ka`u {ta nije ura|eno, ali i izna|u rje{enja kako to uraditi. Gradona~elnik Alija Behmen je ponovio da su smje{tajni kapaciteti za pravomo}no osu|ene osobe nedovoljni, te da se na tome treba in ten zi vno ra di ti, a uvo dne smjernice o inicijativi za provo|enje aktivnosti ka uspje{nijoj politici suprotstavljanja prestupni~kom pona{anju mladih iznio je mi nis tar MUP-a Mu ha med Budimli}. - Izvje{taji ka`u da su svi aktivno uklju~eni u suzbijanje kriminaliteta, ali situacija na terenu govori druga~ije. Zato su potrebni mehanizmi mjera koji }e pomo}i u suzbijanju maloljetni~kog i svakog drugog prestupni{tva, kazao je Budimli}, te dodao da kazna nije jedini instrument djelovanja, ve} da je ona krajnje sredstvo.
S. Hu - J. M.

U domovima zdravlja jo{ nema dovoljno reagensa

Na Klinici za nuklearnu medicinu Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, u prostoru DIP-a, ju~er je otvoren laboratorij za odre|ivanje koncentracije joda u urinu, prvi ovakav u Federaciji BiH. Utvr|ivanje analiza ovih parametara veoma je va`no u prevenciji razvoja jod-deficitarnih poreme}aja kod djece i odraslih, a posebno trudnica. Tokom sve~anosti generalni direktor KCUS-a prof. dr. Faris Gavrankapetanovi} je naglasio da je otvorenje laboratorija svojom donacijom od 28.805 KM pomogao UNICEF, ~ime je obe zbi je|en aparat za odre|ivanje koncentracije joda kod pacijenata spektrofotometar sa opremom. On je dodao da }e u narednom periodu na ~etvrtoj eta`i Centralnog medicinskog bloka biti opremljen i novi, ve}i prostor za potrebe Klinike za nuklearnu medicinu. Prof. dr. Elma Ku~ukali} - Selimovi}, {ef Klinike za nuklearnu medicinu KCUS-a, naglasi-

Prvi laboratorij ove vrste u Federaciji BiH

laje zna~ajotvaranjaovakvoglaboratorija podsjetiv{i da se usljed nedostatka joda kod djece javljaju gu{a, smanjena sintezahormona{titnja~e, usporen fizi~kirazvoj i mentalnaretardacija, kod odraslihgu{a, hipotireoza, o{te}enja mentalnih funkcija i smanjen fertilitet. U trudno}i kod `ena mogu se javiti razli~iti poreme}aji, kao {to su prijevremeni porodi, pove}ana prenatalna smrtnost, uro|ene anomalije i psihi~ka retardacija razli~itog stepena.

Anne Claire Dufay iz UNICEF-a je is ta kla va`nost obezbje|enja stepena kontrole koncentracije joda kod populacije te ukazala na aktivnu ulogu kod nas u prevenciji razvoja jod-deficitarnih oboljenja. Jodni deficit predstavlja i va`an javno-zdravstveni problem, jer je populacija u uslovima manjka joda u cijelosti mentalno manje aktivna, {to nosi svoje {iroke posljedice.
Mr. BABI]

Donacija Op}ine Novi Grad

Svakoj {koli po devet lopti
Kako bi se nastavni proces dodatno unaprijedio, ju~er je TajibDelali}, pomo}nikna~elnika za privredu, obrazovanje, kulturu i informisanje Op}ine NoviGrad, uru~io set loptisvimnovogradskimosnovnim{kolama. Tako je svaka {kola dobila devet lopti za ko{arku, odbojku i nogomet. Donaciju u vrijednosti od 5.500 maraka obezbijedila je Op}ina Novi Grad, a uru~ena je u Sportskoj dvorani “Ramiz Sal~in“ na Mojmilu za vrijeme odr`avanja op}inskog takmi~enja u odbojci za djeS. Hu. voj~ice.

Doktori }e morati biti racionalniji u obavljanju pretraga

Strpite se do marta
Reagensi sti`u svakodnevno, ali male koli~ine brzo se potro{e
Potpuna normalizacija rada laboratorijskih slu`bi u domovima zdrav lja u Kan to nu Sa ra je vu o~ekuje se tek nakon 1. marta, kazao nam je Arman [arki}, portparol JU Dom zdravlja KS-a. “Trenutno je situacija sa reagensima specifi~na. Naime, domovi zdravlja dobijaju svakodnevno reagense, ali su u pitanju male koli~ine, tako da u jednom momentu svi imaju odre|enu koli~inu reagensa, dok za nekoliko sati tih istih reagensa nestane“, istakao je [arki}. Po{to je nesta{ica sa reagensima aktuelna od kraja pro{le godine, gra|ani su odavno nestrpljivi jer ne mogu uraditi najosnovnije laboratorijske pretrage. “Mo li mo gra|ane da bu du strpljivi. Prema na{im informacijama, situacija bi potpuno trebala biti normalizovana po~etkom marta, kada se o~ekuje ve}a isporuka reagensa i svi domovi zdravlja trebali bi dobiti dovoljne koli~ine za normalno funkcionisanje laboratorija“, ponovio je [arki}. On je dodao da }e i nakon dobijanja potrebnih koli~ina reagensa, ljekari u domovima zdravlja morati biti racionalniji kako se situacija sa nesta{icom od nekoliko mjeseci, kao {to je slu~aj sada, ne bi vi{e ponavljala. A. Pe.

Izgradnja Kvadranta XII

Betoniranje zadnje plo~e
U Op}ini Stari Grad odr`an je sastanak predstavnika Slu`be za komunalne poslove i investicije, predstavnika Unigradnje, projektanta Nedima Had`iabdi}a i predstavnika firme za nadzor izgradnje poslovnog objekta Window d.o.o Sarajevo o projektu izgradnje Kvadranta XII. Kako je istaknuto, u zavr{noj fazi su grubi gra|evinski radovi, a trenutno se priprema betoniranje zadnje plo~e. Nakon toga, uslijedit }e radovi na krovnoj konstrukciji, fini molerski radovi, postavljanje instalacija, fasadne bravarije, pregradni zidovi. Zavr{etak radova o~ekuje se najkasnije do po~etka avgusta. A. Pe.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.
Raspodjele u nacrtu bud`eta za osnovno obrazovanje

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Puna plata porodiljama
Nema primanja ljudi dok pri~amo o tehnolo{kom vi{ku, ka`e Sivro • Dan nezavisnosti u {kolama }e pro}i radno
Sindikati obrazovanja dobili su poziv za javnu raspravu o na crtu ovo go di{ njeg bud`eta Kantona, a kako za Oslobo|enje ka`e Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja, bitno je da je u ovom dokumentu osigurano 900.000 maraka za isplatu punih iznosa plata porodiljama. - Ta sredstva su planirana, osim ako se ne prebace za druge namjene, {to se, nadam se, ne}e desiti. Zaposlenici osnovnog obrazovanja nikad nisu dobili jubilarne nagrade, o ~emu sam razgovarao sa premijerom i resornim ministrom. Nama te nagrade nisu strate{ki

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

U[TEDE Direktori {kola predlagali da se nastava nadoknadi u subotu, a Sindikat u junu, jer bi do{lo do u{tede na grijanju od 80 hiljada KM, ali nijedan zahtjev nije prihva}en
bitne, ali jesu zbog dostojanstva uposlenika. Sa druge strane, u ovoj godini pokrenu}emo uskla|ivanje osnovice plata sa onima na federalnom nivou, isti~e Sivro.

Rje{avanje pojedina~nih problema u svakoj {koli

Prema Sivrinim rije~ima, Sindikat je spreman da rije{i probleme u {kolama, poput onih u Desetoj O[, vezanih za zapo{ljavanje putem rodbinskih veza. - Ne bih volio da se u stalni odnos prime novi ljudi, dok mi sa druge strane pri~amo o tehnolo{kom vi{ku, napominje Sivro. Direktori {kola obratili su se Ministarstvu sa zahtjevom da ponedjeljak, 1. mart, a ujedno i Dan nezavisnosti BiH, bude neradni dan, te

da se nas ta va na do kna di odmah u narednu subotu. Iz Sin di ka ta su re ago va li sa prijedlogom da se nadoknada obavi u junu, jer bi se, kako ka`e Sivro, na tro{kovima gri ja nja i to plih obro ka, u{tedjelo izme|u 70 i 80 hiljada maraka. - Kako nije bilo konsenzusa, ministar Suljagi} je rekao kako }e ponedjeljak biti radni dan, isti~e Sivro, te dodaje kako direktori {kola ne mogu istupati u ime zaposlenika.
J. M.

Ministar Jusi} o kreditima za KJKP Vodovod i kanalizacija

Isklju~enja struje i vode

Nadzor nad radom
preduze}a
Nosilac kredita mora biti Kanton, jer je preduze}e u gubicima
Ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Abid Jusi} razgovarao je sa predstavnicima Svjetske banke u BiH o realizaciji kredita namijenjenog obnovi pre~ista~a u Butilama, te rekonstrukciji kanalizacione mre`e u KS-u, a ~iji je iznos 23,6 miliona eura. - U ovoj godini realizova}e se ta takozvana prva faza ~etverogodi{njeg projekta, koja podrazumijeva osiguranje sve dokumentacije i provedbu tendera. U drugoj fazi, predstavnici Svjetske banke nadgleda}e i sam rad uposlenih u KJKP Vodovod i kanalizacija, sa aspekta organizacije i osposobljenosti, ka`e ministar Jusi}. Sa druge strane, u toku su pregovori sa
Jusi}: Provedba tendera u ovoj godini

Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja bi trebala odobriti kreditna sredstva za obnovu dotrajale vodovodne mre`e od oko 30 miliona eura. - Njihovi predstavnici insistiraju na tome da KJKP Vodovod i kanalizacija bude nosilac kredita, ali nama je bli`a varijanta da to bude Kanton Sarajevo kao osniva~ preduze}a, napominje Jusi}, dodaju}i kako KJKP ViK ne bi ovu odgovornost mogao preuzeti na sebe i zbog finansijskog stanja u kojem se nalazi. J. M.

Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 12 do 13.30 sati Stara Ilid`a i Mala aleja, od 13.30 do 15 Pejton i Igman, a od 10.30 do 12 Lu`ani 2 i 5. Bez stru je }e od 9 do 10.30 sati biti Lu`ani 1 i 4, od 9 do 15 Bakarevi}a 1, Skenderija neboder i Hladivode 1, a od 9 do 15.30 sati Nadkova~i. Otklanjanje kvarova na mre`i od 9 do 16 sati moglo bi dovesti do prekida u vodo snab di je va nju uli ca: Omera Kova~a, Kotromani}a, Paromlinska i Branilaca Sarajeva.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

11 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.20, 11.30, 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 8.10 i 14.55, Amsterdam 10.15, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Frankfurt via Banja Luka 14, Ljubljana 14.15, Ankona 17.55

Dolasci:
Is tan bul 8.50 i 13, An ko na 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Be~ 12.05, 14.10 i 21.40, Minhen 12.25, Ljubljana 13.45, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Frankfurt via Banja Luka 21.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Den Hag

utorkom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35

sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj

svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra zni ci ma u 5.30 pre ko Vi so kog i Kaknja.

26

KULTURA

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

In memoriam Mladen Kolobari} (1933-2011)

Neizbrisiv trag
Na Likovnoj akademiji u Sarajevu ju~er je odr`ana komemoracija povodom smrti jednog od njenih osniva~a
Oti{ao je Mladen Kolobari}, univerzitetski profesor, jedan od osniva~a Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i utemeljiva~ njenog Odsjeka za grafi~ki dizajn. Oti{ao je tiho, jedva ~ujno. Bolest, koja ga je skrhala upravo u vrijeme opsade Sarajeva, ostavila je istina traga na intenzitetu njegove kreativne aktivnosti, ali je uop{te nije dovela u pitanje, te i ne mo`e opravdati nevjericu koja prati njegov odlazak. No, uz tu nevjericu provla~i se i jedno drugo osje}anje, koje sve vi{e uzima maha, da je istinitost samog tog ~ina uzaludno osporavati i da se smrti treba obratiti kao ne~emu {to je sastavni dio `ivota. Mladen Kolobari} je ro|en u Mostaru 1933. godine. Akademiju primijenjenih umjetnosti je zavr{io 1958. godine u Beogradu, da bi od 1963. godine bio nastavnik u [koli primijenjenih umjetnosti u Sarajevu na predmetu „Plakat i oprema knjige“ Na Akademiji likovnih . umjetnosti u Sarajevu je od njenog osnivanja 1972. godine, kada i pokre}e studij grafi~kog dizajna. Od 1975. godine je {ef Katedre za grafi~ki dizajn. Na Akademiji obavlja razli~ite funkcije od predsjednika Savjeta do prodekana. U nastavi je, uprkos podmukloj bolesti, sve do po~etka 2004. godine kada odlazi mirovinu. No, s tim ne
“Bibi“ u re`iji Lole Kamalove i Beka Shakirova iz SAD-a

NAFF u “Pavarotiju“
Sutra sa po~etkom u 18.30 u Muzi~kom centru “Pavaroti“ u Mostaru prikazat }e se pobjedni~ki filmovi NAFF-a 2006 (Festivala animiranog filma u Neumu). Gledaoci }e mo}i vidjeti pet filmova: “Kralj budala“ njema~kog auto ra Ola fa En ckea, “Dim” argentinske rediteljke Claudie Romero, “Bibi“ u re`iji Lole Kamalove i Beka Shakirova iz SAD-a, “Vent“ Erika van Schaaika iz Holandije i “Svije}e“ ruskog autora Viktora Azzeva. Ulaz na projekcije je slobodan, a Studio Neum }e naredna dva mjeseca u istom prostoru prikazati sve pobjedni~ke filmove dosada{njih festivala. S ciljem promid`be animacije i animiranog filma projekcije }e imati kao goste sedme i osme razrede pojedinih osnovnih {kola. Gosti ovoga petka su u~enici sedmih i osmih ra zre da Se dme osnovne {kole.

Kreator je vizuelnog rje{enja zastave Bosne i Hercegovine

Predavanje u Prosvjeti

Radionica smijeha za po~etnike i po~etnice
Da nas }e se u pros to ri ja ma SPKD Prosvjeta (Ul. Sime Milutinovi}a Sarajlije br. 1), sa po~etkom u 18.30 sati, odr`ati predavanje o temi Smijeh za po~etnike i po~etnice. Predava~ Mom~ilo Dragi}evi} je decenijama bio humorista-urednik Radio Sarajeva i {esnaest godina – do rata – glavni urednik tog programa. S ratom, taj program je uga{en, a zatim UBIJEN od onih koji ne uva`avaju KULTURU SMIJEHA. Emisije “Cik-cak” i “Veselo ve~e“ nisu pre`ivjele, ali `ivi sje}anje na Vladu Dijaka, Omera Zorabdi}a, Nikolu [krbu, Milovana Jeftovi}a, kao i na Mom~ila Dragi}evi}a, a najvi{e `ive kultni likovi Mome i Uzeira, ka`e se u pozivu koji smo dobili iz SPKD Prosvjeta. Mom~ilo Dragi}evi} je zastupljen u tri antologije aforizama (jugoslovenskoj, bosanskohercegova~koj i balkanskoj). Osvajao je nagrade na festivalima humora u [apcu, Budvi, Te{nju i na konkursima Radio Beograda. Bio je redovni saradnik u mnogim listovima ex Jugoslavije, a i u evropskim nakon {to je osvojio drugu nagradu na svjetskom festivalu humora u Bordigheri. Organizovao je pet jugoslovenskih festivala koje je moderirao u Sarajevu (1987-1991) za Dan {ale. Prenosila ih je ~itava TV mre`a biv{e Jugoslavije @arko Petan, Fadil Had`i}, Rejhan Demird`i}, Minimaks, Rudi Alva|, Biljana Risti}...

Mladen Kolobari}

prestaje njegova komunikacija sa studentima i profesorima ALU, pogotovo sa generacijama studenata koje je sam formirao i od{kolovao. Pored pune i kontinuirane aktivnosti na Akademiji, Mladen je aktivno u~estvovao i u svim zna~ajnijim dizajnerskim poduhvatima Grada, pa i Bosne i Hercegovine u cjelini. Vodio je veoma zahtjevni projekt dizajna Zimske olim-

pijade u Sarajevu, koji je rezultirao njenim veoma atraktivnim i prepoznatljivim izgledom i vizuelnim izrazom, koji je visoko ocijenjen i valoriziran. Kreator je vizuelnog rje{enja zastave Bosne i Hercegovine. Za svoj umjetni~ki i pedago{ki anga`man dobio je brojna priznanja i nagrade, od kojih posebno treba ista}i [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Nesumnjivo, na polju umjetnosti koja je bila primarna njegova vokacija, umjetni~ka je kritika ve} rekla svoju rije~, svrstavaju}i ga u red onih umjetnika koji su na polju umjetnosti zacrtali i ostavili svoj dubok i neizbrisiv trag. No, da li je njegov puni doprinos umjetnosti do kraja sagledan i valoriziran, o tome }e, sigurno, istorija i kritika umjetnosti kazati svoju definitivnu rije~. Za sve ostalo, hvala mu.
Sadudin MUSABEGOVI]

Dani dr. fra Ignacija Gavrana

Suputnik bosanske povijesti
U organizaciji Franjeva~kog samostana sv. Bonaventure Visoko i Zavi~ajnog muzeja Visoko, a pod pokroviteljstvom Op}ine Visoko, danas i sutra, organiziraju se Dani dr. fra Ignacija Gavrana. Dani po~inju danas u 17 sati, u Zavi~ajnoj muzeju, otvaranjem izlo`be i manifestacije “Suputnik bosanske povijesti“ kada }e se prisutni, ma obratiti: prof. dr. @eljka ^orak, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; prof. fra Josip Iki}, gvardijan Franjeva~kog samostana sv. Bonaventure Visoko i prof. Senad J. Hodovi}, direktor Zavi~ajnog muzeja Visoko. A u 18.30 sati u Franjeva~kom samostanu odr`at }e se Sveta misa zadu{nica. Narednog dana u 17 sati, u velikoj sali Op}ine Visoko odr`at }e se okrugli sto o `ivotnom djelu dr. fra Ignacija Gavrana. O fra Ignaciju kao povjesni~aru umjetnosti govorit }e: dr. @eljka ^orak; dr Dubravko Lovrenovi} o fra Ignacijevom historiografskom radu; fra Stjepan Pavi} o fra Ignacijevom radu na objavljivanju franjeva~kih ljetopisa; fra Ivan Nuji} o fra Ignacijevoj bibliotekarskoj djelatnosti; dr. Enver Bekta{ o prijateljevanju s fra Ignacijem; prof. Senad J. Hodovi} o Viso~anima i Franjeva~kom samostanu sv. Bonaventure i Alen Kristi} o fra Ignaciju kao profesoru i odgojitelju. Dani }e se zavr{iti u Gradskom kinu Visoko koncertom Me|ureligijskog zbora/hora PONTANIMA iz Sarajeva, koji po~inje u 19 sati.

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 29.3.2011. godine u 12 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidata DINE ZULUMOVI]A na temu:

OBAVJE[TENJE

“EUROSKEPTICIZAM U BIH: NEGATIVNA DIMENZIJA EVROPSKIH INTEGRACIJA”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus).
CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

Fra Ignacije Gavran

UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ „EVROPSKE STUDIJE“

OBAVJE[TENJE
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 29.3.2011. godine u 14 sati, odr`at }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje ALEKSANDRE BANOVI] na temu:

“INSTITUCIONALNI OKVIR EVROPSKE UNIJE, OD IDEJE USTAVNOG UGOVORA DO LISABONSKOG SPORAZUMA, S OSVRTOM NA PROCES PRO[IRENJA”
Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se mo`e pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE

Franjeva~ki samostan sv. Bonaventure Visoko

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA ZIMA

27

Dubrov~ani nasmijali Sarajlije

Predstava je uvijek rasprodana dva dana unaprijed

Fina teatarska arabeska
Predstava „Kidaj od svoje `ene“ igrana je nekako istovremeno i u Sarajevu, Splitu, pa Somboru i Zrenjaninu. Istovremeno, svi su se smijali na istim mjestima. I Srbi i Hrvati i Bo{njaci i ostali...
Za predstavu „Kidaj od svoje `ene“ britanskog autora Raya Cooneya, koju je sino} izveo ansambl Kazali{ta Marina Dr`i}a iz Dubrovnika u Narodnom pozori{tu Sarajevo, tra`ila se karta vi{e. Naime, sve ulaznice su rasprodane jo{ pet dana uo~i predstave. Sarajlije se sje}aju da je istoimena predstava prije rata igrana na istoj sceni, ~ak je i redatelj bio isti – Sulejman Kupusovi} i da je garantirala – urnebesan smijeh. Ocjenju}i gostuju}i gluma~ki ansambl, Kupusovi} ka`e: - Radi se o malom, ali izvanrednom ansamblu spremnom na igru i nadigravanje. A {to se mene ti~e, biti u Dubrovniku pet mjeseci, bila je privilegija, jer sam radio ono {to volim, uz ribu, more i mog psa... sa ovim prekrasnim ljudima. Sad me opet zovu, pa }u naravno i}i. kazali{ta da se vratim tom tekstu. Ipak, znao sam da to nikako ne mo`e biti ista predstava. Sada su me motivirali drugi glumci: od sjajnog Branimira Vidi}a Frike, mladih Zdeslava ]oti}a i Antonia Frani}a, do dvije dame Helene Kova~i} i Jasne Juki}... Radi se o finoj teatarskoj arabeski koja ima samo jednu ambiciju da dobro, dobro nasmije publiku. Mislim da u ovoj zemlji i ovom vremenu, smijeha nedostaje. Ravnateljica Kazali{ta Marina Dr`i}a Jasna Juki} iskazala je zadovoljstvo {to je dubrova~ka predstava stigla na Sarajevsku zimu. - Prvi put smo u Sarajevu. Mislim da je na{e kazali{te imalo idealnu podjelu za ovaj komad, a onda sam tra`ila idealnog redatelja. I na{la sam ga u Kupusovi}u. Mizanscen je isti, kao i tekst, bez obzira na to {to je komad Kupusovi} ve} radio, predstava je druga~ija jer je na{ tim druga~iji. Nadam se da }e nas sarajevska publika primiti kao {to to ~ine Dubrov~ani. Predstava nam je uvijek rasprodana dva dana unaprijed. Branimir Vidi} Frika dodao je da je uvijek bilo potrebe za smijehom, a pogotovo u dana{njim

I}i }u opet

Prvi put u Sarajevu
Uo~i sino}njeg nastupa Dubrov~ana na sceni Narodnog pozori{ta odr`ana je konferencija za novinare na kojoj je redatelj Kupusovi} kazao: - Predstava „Kidaj od svoje `ene“ igrana je nekako istovremeno i u Sarajevu, Splitu, pa Somboru i Zrenjaninu. Istovremeno, svi su se smijali na istim mjestima. I Srbi i Hrvati i Bo{njaci i ostali... Sa velikom rado{}u sam prihvatio poziv ravnateljice dubrova~kog

vremenima kakva jesu, a nisu sjajna. - Mislim da je op}e poznata stvar da smijeh lije~i. Tako da se mi na neki na~in pridru`ujemo ozdravljenju nacije. Helena Kova~i} se prisjetila da je njen otac igrao u ovoj predstavi u Splitu kada je ona bila mala djevoj~ica, te da joj je to bila najdra`a predstava. - Obo`avala sam „Kidaj od svoje `ene“ Gledala sam je stotinu . puta. Sudbina me dovele u Dubrovnik i eto slu~aja da sada ja igram u toj predstavi, rekla je ona. Glumac Zdeslav ^oti}, koji je ina~e Spli}anin, zavr{io studij glume u Mostaru, a sada `ivi u Dubrovniku ispri~ao je da ve} ~etvrti put u~estvuje na Sarajevskoj zimi:

Dubrov~ani pamte...
- Svaki put mi je bilo iznimno lijepo. Prvi put dolazim sa Dubrov~anima. Smatram da smo

do{li u slu`bi malog ~ovjeka koji je u dana{njim vremenima optere}eni te{kom ekonomskom situacijom i mislim da smo im do{li dati jednu dozu smijeha. Garantiram smijeh ve~eras. Antonio Frani} se zahvalio Sarajlijama na prekrasnom gostoprimstvu i istakao da se nada da }e biti jo{ prilika za susrete i gostovanja. I redatelj Kupusovi} naglasio je da se nada da }e se komunikacija Dubrov~ana i Sarajlija produ`i, te da }e „susreti biti mnogo ~e{}i, a da }e se festivali vi{e pro`imati“ dodav{i: , - Dubrov~ani pamte da je prvi u opkoljeni Dubrovnik u{ao konvoj pomo}i iz Sarajeva, na to su me podsje}ali cijele protekle godine dok sam `ivio i radio u ovom gradu. To prijateljstvo treba odr`ati. Naro~ito mi je drago {to su u ovo na{e zamrznuto Sarajevo do{li ljudi koji su donijeli sa sobom toliko ljepote, radosti i topline.
Mr. SEKULI]

Savremeni ples

Teatarska grupa Alma Alter iz Bugarske, ~ije ~lanove sarajevska publika poznaje, jer su bili ~esti gosti Teatarfesta, ovaj put donosi savremeni ples Naked Sacred, u okviru Sarajevske zime. Nastupit }e ve~eras u 21 sat u Kamernom teatru 55, a izvest }e komad koji je ura|en prema ideji Petya Yosifova. Izvo|a~ je Zornitsa Antonova, dobitnica nagrade Setkani/Encounter 2010. u Brnu za najbolju glumicu/izvo|a~a. “Ne ra zo dje nu ta, ne obu~ena, nego gola. Gola iznutra. Ne da se gleda, nego da se vidi. U mraku. Bez svjetla, koje bi je razotkrilo. Da je gleda{ pravo, iznutra. Golu i stvarnu. Sa kapljicama krvi. Ako to posmatra{ tako,

Naked Sacred

Novi koncert

MusikabendeGRAZ u Sarajevu
Ve~eras }e u 19 sati u Bo{nja~kom institutu odr`ati koncert Rudolf Leopold (~elo) i Zoltan Fuzessery (klavir) iz Austrije. Koncert se realizira u okviru Sarajevske zime, a uz podr{ku Ambasade Austrije u BiH. Pijanista Fuzessery i ~elista Leopold dio su MusikabendeGRAZ. To je kamerni muzi~ki sastav fokusiran uglavnom na klavir, uz pratnju ~ela, violine i violon~ela. Mu zi~ki re per to ar sas ta va uklju~uje dje la kom po zi to ra: Haydn, [ostakovi~, Schumann, Prokofjev, Ravel, Brahms, Mozart, Liszt i Friedrich Gulda. Pred sarajevskom publikom izvest }e djela Ludwiga van Beethovena - “Sonata Nr. 3 in A-Dur“, Bohuslava Martinua - “Variations on a theme of Rossini“, Egona Wellesza - “Sonate for Violoncello solo, op. 31 (1920) i Edvarda Griega - Sonate in a-moll.
Rudolf Leopold Mr. S.

Zornitsa Antonova

mo}i }e{ je ~uti. ^uv{i je, mo}i }e{ je vidjeti, sanjati. Sanjati sam svoj rat, svoj li~ni rat“, ovim rije~ima bugarski autori najavljuju svoj nastup. Oni govore na albanskom, ru mun skom, en gles kom, bosanskom, {panskom, italijanskom i bugarskom jeziku, ko ji ne ma ni ka kvog zna~enja, jer zna~enje je iznad govora, iznad rije~i zna~enje je u osje}aju i de{avanju.
Mr. S.

Promocija “Odzvoni“ Gradimira Gojera
Sutra u 12 sati u Narodnom pozori{tu Sarajevo odr`at }e se promocija knjige “Odzvoni“. Autor knjige je Gradimir Gojer, a izdava~ sarajevska nakladni~ka ku}a Svjetlost. Knjiga sadr`i eseje i kritike, apele i teatrologijske tekstove, koje je Gojer ispisivao posljednjih godina. Promotori su: prof. dr. Zehra Kreho i mr. Vojislav Vujanovi}.

28

OGLASI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj
Taaaaaamo, tamo da putujem,/ Taaaaaamo, tamo da tugujem; - pjeva Arsen Dedi} u jednoj mnogima dragoj pjesmi, pjesmi koja je zapravo Ujevi}eva. Neki stihovi Tina Ujevi}a su toliko slavni da ima dosta ljudi koji ih znaju bez da su svjesni ko ih je napisao. Mnogi se mladac recitiranjem njegovih stihova `elio probiti kroz pakao prijemnog ispita na gluma~koj akademiji, mnogi je romanti~no staromodni de~ko s njima kanio osvojiti draganu. Osam stihova Notturna iz njegove Kolajne spadaju me|u najslavnije stihove ikad napisane na ju`noslovenskim jezicima.

Od Imotskog do Pariza
Po~etak Svakida{nje jadikovke, ona glasovita tercina s dva, reklo bi se, banalna vapaja i jednim oksimoronom, na prvi pogled gotovo da se izlizao od silne (zlo)upotrebe, a opet }e dobronamjernog ~itatelja svako malo osupnuti svojom snagom. Tin Ujevi} rodio se u Vrgorcu petog jula 1891. godine, a umro je u Zagrebu dvanaestog novembra 1955. Njegovi su rani dani vezani za Imotski i Split, a godine u~enja za Zagreb, Beograd i Pariz. Prvim se pjesmama javio u periodici jo{ kao osamnaestogodi{njak. U ranim radovima o~it je utjecaj Mato{a, no ne treba zaboraviti ni ~injenicu da je Ujevi} jo{ kao jako mlad pjesnik javno polemizirao sa Mato{em. 1914. godine zastupljen je (uz Ivu Andri}a i jo{ neka kasnije proslavljena imena) u ~uvenoj antologiji Hrvatska mlada lirika. Uslijedio je vi{egodi{nji boravak u Parizu tokom kojeg se Ujevi} formirao u vrhunskog poetu. U zbirkama koje je objavio dvadesetih godina pro{log stolje}a (Lelek sebra i Kolajna) dobar je dio Ujevi}evih najslavnijih pjesama. U periodu izme|u dva svjetska rata `ivio je i u Sarajevu. Tih je godina i neke svoje knjige tiskao u Sarajevu, ali tako|er i u Zagrebu, Beogradu te Nik{i}u. Po~etkom pedesetih objavi}e u Zagrebu zbirke Rukovet i @edan kamen na studencu. Umro je oko godinu dana nakon izlaska ove potonje. Posthumno su mu publicirana sabrana djela u sedamnaest svezaka.

GODI[NJICE - Tin Ujevi}

Magla i
katakombe
Jedan od najzapa`enijih programa dosada{njeg toka Sarajevske zime bilo je obilje`avanje stotinu i dvadesete godi{njice ro|enja Tina Ujevi}a, poete koji je va`an dio svog `ivota proveo upravo u Sarajevu. I to mo`e biti povod za sje}anje na ovog sjajnog pjesnika

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 24. 2. 2011. godine
ljanje bilo kakvog takozvanog zanimanja. Nestalnih i kolebljivih politi~kih uvjerenja bio je stoprocentni homo poeticus, sav predan poeziji, specifi~nom hedonizmu i skitala{tvu. Nije imao klasi~nih (malo)gra|anskih interesa, odricao se gotovo svega {to osmi{ljava egzistenciju ve}ine ljudi, zanimali su ga tek malena mjesta njegovog srca i pobratimstvo lica u svemiru.

HEDONISTA I SKITNICA ^itav svoj `ivot Ujevi} je proveo bje`e}i od konvencija, kao moderni nomad i samotnjak, skoro pa prosjak u materijalnom i kraljevi} u duhovnom smislu. Bio je profesionalni pjesnik u bodlerovskom smislu, interesiralo ga je stvaranje, bio je nepodlo`an “oporezivanju i raboti“, tj. nesposoban za obavljanje bilo kakvog takozvanog zanimanja. Nestalnih i kolebljivih politi~kih uvjerenja bio je stoprocentni homo poeticus, sav predan poeziji, specifi~nom hedonizmu i skitala{tvu. Nije imao klasi~nih (malo)gra|anskih interesa, odricao se gotovo svega {to osmi{ljava egzistenciju ve}ine ljudi
protiv spomenika, iako ve} dugo osje}am potrebu da o tome progovorim. (…) Mistificira i sebe i ljude s kojima pije duplu ljutu.” Klju~na je rije~ u ovom Krle`inom iskazu mistifikacija. No Ujevi}eva je poezija bez svojevrsne mistifikacije nemogu}a. “Uhap{en u svojoj magli/ zakop~an u svojem mraku/ svako svojoj zvijezdi nagli, svojoj ru`i, svojem maku“ - veli Ujevi} u jednoj ~uvenoj strofi iz Kolajne. Misao na nju pak ne mo`e bez magle ranih stanica, Odlazak zavr{ava s dimom bola u maglama, a u Beznadnom povratku o~i neba su zamagljene. Magla, mist, jedna je od nekoliko najva`nijih rije~i Ujevi}evog pjesni~kog svijeta. Bez magle ne bi Tin Ujevi} ni bio poeta, da nije mist-ik ne bi bio ni pjesnik. Ujevi} je jedan od onih umjetnika koji svijet najjasnije do`ivljavaju kad su - kako se to ka`e - izvan sebe, ek-statis; on je pjesnik ekstaze. Jose Ortega y Gasset rekao je da se ljudi dijele na one koji su sretni kad su “izvan sebe“ i one koje su sretni kad su “pri sebi“. Nepotrebno je i napominjati da Ujevi} pripada prvima, a Krle`a potonjima. Prvi bez magle ne mogu, potonjima magla smeta i pogrdno se prema njoj odnose. Magla skriva ulaz u katakombe Ujevi}evih stihova, no vrijedi se kroz tu maglu probiti i taj ulaz prona}i. Mrak katakombi, vje~ita no} donjeg svijeta obasjana je svjetlo{}u svije}a, sjajem poezije, a no}u je svije}a ka`e stih - svjetlija od sunca.

Mistifikacija
“U Ujevi}eve stihove se silazi kao u katakombe“ - zapisao je jednom prilikom Milan Bogdanovi}. I Isidora Sekuli} te D`evad Karahasan, me|u ostalim, divili su se Tinu Ujevi}u i njegovoj poeziji. Karahasan je u eseju Strah od beskona~nosti (s podnaslovom Sveto kod Ujevi}a) zapisao: “Ujevi} je, mo`da jedini nakon Holderlina, pjesnik prisutnoga Boga i pjesnik koji ga pjeva, uspijevaju}i u nastojanju da ga imenuje u najboljim pjesmama, kakve su prije svih Hymnodia to mou somatu, Fisharmonika, Ri|okosi Mesije…To su pjesme u kojima je Ujevi} ostvario najvi{e od neostvarivoga, mo`da onoliko koliko je uop}e mogu}e.” Nisu, me|utim, svi spram Ujevi}a ba{ tako blagonakloni. Miroslav Krle`a je primjerice pred kraj `ivota kazao: “Mjesto koje se daje Tinu u na{oj literaturi za mene je tajna, a ne mogu o tome sada pisati jer bi mi rekli da se ljutim na veli~inu i da govori spomenik

Boem
Ime Tina Ujevi}a u ju`noslovenskim je kulturama i dan-danas sinonim za boemiju. U svom eseju Posmrtno slovo boemiji Danilo Ki{ }e Ujevi}a prozvati jednim od poslednjih pravih boema. Ki{ ka`e kako je Ujevi} dokaz da se krst boemije ne nosi samo po sili socijalnih zakona, nego i po sili zakona umjetnosti, dobrovoljno. “Tin Ujevi} umire kao gordi pajac i mu~enik, fanati~no dosledan sebi, inkarnacija negda{njeg ropstva i veli~ine boemije“ - re}i }e Ki{ u istom eseju. Zbilja je Ujevi} najznamenitiji ju`noslovenski primjer prokletog pjesnika, boema, kafanskog ~ovjeka, besku}nika, otmjenog pijanice. Bezbrojne su i slavne anegdote o Tinu Ujevi}u i njegovim kafanskim no}ima. Manje se zna o popodnevima u knji`nicama

makar je sam Ujevi} kazao kako je no}u pio, a danju radio. Uspio je Ujevi} mnogo pro~itati, bio je erudita, makar ne sistemati~an, a njegova je na~itanost vidljiva u esejima koje je pisao. Znanje stranih jezika i pjesni~ki dar Ujevi} je iskazao u brojnim sjajnim prevodima poezije. ^itav svoj

`ivot Ujevi} je proveo bje`e}i od konvencija, kao moderni nomad i samotnjak, skoro pa prosjak u materijalnom i kraljevi} u duhovnom smislu. Bio je profesionalni pjesnik u bodlerovskom smislu, interesiralo ga je stvaranje, bio je nepodlo`an “oporezivanju i raboti“, tj. nesposoban za obav-

30
Mladen Bi}ani}
d najmra~nijih ljudo`derskih dana o zvijezdama, o bolestima, o `ivotnim tajnama i pitanjima Evropa (po svoj prilici) nikada nije znala vi{e, nego {to znade danas, i, znaju}i danas vi{e, no {to je ikada znala, a sumnjaju}i u sve {to zna, Evropa danas ne zna {to znade i pojma nema {to ho}e.

Teatarska kritika: “Evropa danas“

KUN

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

O

Patos golog no`a
Haris Pa{ovi} itekako dobro shva}a i prihva}a Krle`in pledoaje o ljudskosti, njegov zahtjevan i zama{an pozori{ni projekt sav je u ideji da takvo shva}anje i odnos prema `ivotu i historiji, pa tako i Evropi, dobije pravo glasa

Multimedijalni projekt
Tako Miroslav Krle`a (1893-1981) zapo~inje svoj ~uveni esej “Evropa danas“, napisan 1935. godine, na ~ijim fragmentima, uz one odabrane iz “Amsterdamskih varijacija“, redatelj Haris Pa{ovi} temelji svoj istoimeni multimedijski projekt, praizveden pro{loga tjedna u SNG Maribor. Evropa tih davnih godina pro{loga stolje}a, kada je tako to~no i o{tro, gotovo anatomski precizno, secira Krle`ino pero, i Evropa danas, koja unato~ silnim promjenama posljednjih gotovo osam decenija na nekim stvarima i stanjima tvrdoglavo i bespogovorno ustraje, ono je, dakle, u ~emu se sa`ima predstava “Evropa danas“. Pa{ovi} je gradi stupnjevito, od nekoliko osnovnih segmenata, sla`e je i upotpunjuje uzimaju}i upravo te odabrane elemente kao njeno prirodno tkivo. Prije svega, to je Krle`in tekst, odnosno one misli i refreni koje pronalazi u esejima “Evropa danas“ i “Amsterdamske varijacije“ a koji snagom Krle`ine poetske vizije i bogatstvom asocijativnog i anticipatorskog sloja u tim fascinantnim re~enicama ocrtavaju osnovni smisao i razlog za ~itav projekt. Kroz ta snovi|enja, snatrenja i lucidne reminiscence autora vrlo hrabro i nadahnuto kre}e se glumac-interpretator Miki Manojlovi}, u dvostrukoj ulozi - kao tuma~ teksta kojega pro`ivljava, ali i kao, ponekad, sam autor u trajnom ~u|enju nad svijetom i ljudima. Smiren i tih, prodoran i nasilan, ovisno od trenutka u kome se nalazi i teksta koji govori, Manojlovi} govori Krle`ine sumnje i strahove poput svojih vlastitih, predo~ava neko pro{lo vrijeme poput vremena u kojem `ivimo, predo~uju}i nam i ono {to nas, neminovno, ~eka. Duboko svjestan da “Od altamirske spilje do svojih poznatih juna{tava izme|u ^etrnaeste i Osamnaeste (1914-1918) ~ovjek je jo{ uvijek lovac i ratnik, a umjetnost koju pronosi kroz ove mra~ne vjekove, neprekidno je krvavo i `alosno ogledalo bitaka, rasparanih utroba, odsje~enih glava i mesarskih klaonica: od Homera do Stendhala patos gologa no`a stoji u prvome planu knji`evne i likovne historije...” (Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedu{i}a).

Miki Manojlovi}, u dvostrukoj ulozi - kao tuma~ teksta kojega pro`ivljava, ali i kao, ponekad, sam autor u trajnom ~u|enju nad svijetom i ljudima

Ravnopravan sudionik
Drugi segment predstave po~iva na muzici. Izvodi je kultna, avangardna slovena~ka grupa Leibach, osnovana jo{ 1980. godine, iza koje je do sada 20 albuma, nekoliko evropskih i ~etiri velike ameri~ke turneje i oko 800 koncerata! Leibachu to nije prvi susret sa teatrom, do sada su sudjelovali kao ravnopravan sudionik u brojnim pozori{nim projektima, i taj njihov osje}aj za teatralno i neosporivi kazali{ni nerv o~iti su ~im se pojave na pozornici. Njihovo muziciranje i prije svega songovi {to ih izvode u neposrednoj su korelaciji sa Krle`inim tekstom i nedvojbeno imaju svoje mjesto u takvom jednom, multimedijskom pristupu velikom klasiku.

E. Clug: ^as je to snje`nobijela balerina {to se gubi u magli, a potom nestaje u te{kim, vojni~kim ~izmama

Tre}i element predstave ~ini koreografija Edwarda Cluga, nekada solista a sada vo|e baleta u SNG-u Maribor, koja bi trebala vizualizirati, odnosno plesom i pokretom do~arati neke od literarnih opservacija Miroslava Krle`e. Edward Clug, koreograf i plesa~, uz dvije solistkinje i baletni ansambl, igrom simbola, znakova i tijela, taj kola` Krle`inih tekstova zaista i ~ini vi-

dljivim. No, sve je u prividu: ~as je to snje`nobijela balerina {to se gubi u magli, a potom nestaje u te{kim, vojni~kim ~izmama, ~as plesni duet u grubom okr{aju i gr~evitom klin~u, u jednom trenutku plesa~ osvaja samom svojom pojavom i pokretom, u drugom je ve} sav krvav, da bi scenom potom prodefilirao ogrnut evropskom zastavom, kao haljinom prekriven blond-pe-

rikom, poput neke ve} umorne i zdvojne animir-dame iz tre}erazrednog bordela. Baletni, pak, ansambl pomije{at }e se sa publikom i od tamo, iz njihovih redova, vlastitim tijelom dati svoj komentar na zbivanja sred pozornice. Kona~no, neodvojivi dio ovog performance-koncerta jeste svakako i izvanredno kori{tenje svjetlosnih efekata, uz videomaterijal {to se kontinuirano projicira u pozadini svih de{avanja. Sve to predstavi garantira uspjeh, pogotovo na gostovanjima koja slijede, jer, kako o{troumno zapa`a Peter Rak u ljubljanskom Delu: “Predstava ima sve {to bi gra|anin Evrope danas mogao po`eljeti - radikalnost, o{trinu i beskompromisnost Balkana, uz ekskluzivnu udarnost ikonografskih reminiscencija...” I, naravno, originalnost i genijalnost uma poput Krle`inog, koji nikada ne preza da i u najtamnijim predjelima ljudskog bezumlja potra`i neki ~ovjeka dostojan izlaz: “@ivimo pod prokletim i te{kim teretom starinskih shema, otrcanih predod`bi krivotvorenih slika o stvarnosti, i te{ko je probiti se kroz te mra~ne prostore, {to ih zami{ljamo u pateti~nom grimizu vjekova, oklopa, tradicije, odgoja i dresure, do neposredne i jasne istine da bi ~ovjek zapravo trebao biti ~ovjeku ~ovjek, a ne poslodavac, i da je ljudsko izravnanje tog nedostojnog odnosa prvi preduvjet svakog daljnjeg ljudskog razvoja i napretka.”

Trajni nemir
Haris Pa{ovi} itekako dobro shva}a i prihva}a taj Krle`in pledoaje o ljudskosti, njegov zahtjevan i zama{an pozori{ni projekt sav je u ideji da takvo shva}anje i odnos prema `ivotu i historiji, pa tako i Evropi, dobije pravo

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

Miroslav Krle`a: “Evropa danas“ Adaptacija, scenarij i re`ija: Haris Pa{ovi} Koreograf: Edward Clug Dramaturginja: Dubravka Vrgo~ Oblikovanje videa: nejaaka & Sa{o Podgor{ek Sudjeluju: Miki Manojlovi}, Laibach, Edward Clug, Tijuana Kri`man Hudernik, Tiberiu Marta i Baletni ansambl SNG Maribor Koprodukcija: Slovensko narodno gledali{~e Maribor, Festival Bor{tnikovo sre~anje, East West Theatre Company Sarajevo i Evropska prijestolnica kulture 2012. Maribor Praizvedba: 16. februar 2011. SNG Maribor

Iz afi{e

Osvrt: Berlinale 2011.

KUN

31

Sa zavr{ne sve~anosti

Du{ko Dimitrovski
ijetko se kad u istoriji jednog od najzna~ajnijih filmskih festivala u svijetu - Berlinala desilo da su `iri, kritika i gledala~ki auditorij bili gotovo sto posto jedinstveni u ocjeni o najboljem filmu Festivala. Dogodilo se to ove godine. Po op{tem mi{ljenju, kojem se pridru`uje i autor ovog osvrta, najbolji je iranski film “Nader i Simin, jedna rastava“ mladog ali ve} afirmisanog reditelja Asghara Farhadija. To je film koji je u potpunosti zaslu`io festivalski Gran pri - Zlatnog medvjeda, koji je na Berlinalu 2006, tako|e, sasvim opravdano pripao na{em filmu “Grbavica“ Jasmile @bani}. Farhadijev film nagra|en je i sa jo{ dva Srebrna medvjeda: za najbolje mu{ke i `enske protagoniste, koji su prvi put dodijeljeni cijelom gluma~kom ansamblu filma, a tu je i Nagrada Ekumenskog `irija.

R

U znaku Irana
Osim nekoliko zna~ajnih filmova, te izuzetno dobre posjete, ovogodi{nji festival je protekao i u znaku svestrane internacionalne podr{ke Jafaru Panahiju
Za upravo zavr{eni 61. me|unarodni filmski festival mo`e se konstatovati da je dobrim dijelom protekao u znaku Jafara Panahija, odnosno spre~avanja njegovog dolaska, a kojem je bila posve}ena i mala retrospektiva njegovih djela, kao i u znaku njegovog zemljaka Asghara Farhadija i velikog uspjeha Farhadijevog filma “Nader i Simin, jedna rastava“. Kao {to smo to ve} isticali u javljanju sa Festivala, nezaboravna je bila simbolika na samom otvaranju Berlinala 2011. kada je uvijek agilni direktor Dieter Kosslick, umjesto predstavljanja nesu|enog ~lana `irija - reditelja Panahija, pokazivao na praznu stolicu na kojoj je bilo ispisano njegovo ime. Iako Panahi nije do{ao na Festival, ipak je uspio da iz zatvora napi{e pozdravno pismo Festivalu, na kojem je 2006. bio nagra|en Srebrnim medvjedom za film “Offside“. U pismu je istakao da niko ne mo`e zabraniti njegove snove, pa da kad ve} ne mo`e snimati, mo`e sanjati. jbolji neprijatelj“) crnohumornu, tragikomediju iz Drugog svjetskog rata poznatog austrijskog reditelja Wolfganga Murnbergera, ameri~ko-albansko-dansko-italijanski film “The forgiveness of Blood“ Joshua Marstona (“Maria, llena eres de Gracia“) o tragici jo{ aktuelne krvne osvete u Albaniji, te ameri~ki film “Margin Call“ - debitantsko ostvarenje JC Chandera o uzrocima svjetske finansijske krize. Autorima scenarija za film “The Forgiveness of Blood“ Joohua Marstonu i Andamion Murataju potpuno opravdano je pripao Srebrni medvjed za najbolji scenario.

Krik ~ovjeka

Foto: D`. Drekovi}

glasa. Njegov Krle`a, istina, progovara iz prve polovine pro{loga stolje}a, ali ono {to govori ne djeluje ni ma lo zastarjelo - naprotiv, to je krik ~ovjeka danas za bolje sutra. To je ona `elja za promjenom koja se, u bitno me, unato~ silnom protoku vremena i povijesti, ne doga|a. Ka ko je to uosta lom, ne bez doze ironije, primijetio i Slobodan [najder, povodom najnovije izvedbe dra me “Glembajevi“ u beogradskom Ateljeu 212: “Bogati su sve bogatiji, siroma{ni sve su siroma{niji, i to se ~ini jedinom svjet skom ‘efektivom’, jedinim funkcioniraju}im na~elom. Sve ostalo je magla.” Predsta va “Evropa da nas“ Ha ri sa Pa {o vi}a u SNG-u Ma ri bor di`e glas pro tiv ta kvog po ret ka, ona je buntovna i radikalna po put Krle`e sa mog u `elji da se eviden tirano sta nje pre va zi|e i kre ne ne kim no vim pu tem. No, ona nosi u sebi i neki drugi nemir, neko osje}anje uznemirenosti tako svojstveno ~ovjeku i istodobno nemjerljivo, osim u prostoru poezije. Gotovo kao u Krle`inoj pjesmi “Nemir“: “Nemir je u ~ovje ku. Glasovi. Doga|aji. Boje. Dolaze pojave i prolaze kroz ~ovje ka u velikom giba nju, bruje zbivanja kao zvonjava. ^ovjek je uznemiren trajno. I postoji duboko negdje u na ma slika, zakopa na, potopljena, kao ikona srebrom okovana, u zdencu. Ta slika tiha je kao svitanje na moru ka da je sve sivo i kada se ne ~uje ni {ta ne go gdje gdje klokota nje vode. To je vrijeme {utnje, kada se ~ovjek pe re od nemira i roni u ti{inu. “Zbog tog nemira koji nosi negdje duboko u sebi i {utnje koju nam nametne nakon {to je pogledamo, predstava “Evropa da nas“ smije se poziva ti na Krle`u.

Posveta zato~enom kolegi
Rije~ je o vrlo uspjelom ostvarenju koje znala~ki eksplicira pri~u o tome {ta je zapravo istina i da li se za nju treba boriti. Kroz prikazivanje zamr{enih porodi~nih odnosa, u kojima se isprepli}e dru{tveno i religiozno, reditelju je uspjelo napraviti djelo vrijedno pa`nje naj{ireg gledala~kog auditorija. Kako je i sam izjavio, Asghar Farhadi je dobio ovo visoko priznanje u tu`nom vremenu za prijatelja i zemljaka, jednog od najafirmisanijih iranskih sineasta Jafara Panahija, kojem nije odobren dolazak u Berlin, a kako bi bio ~lan `irija Berlinala 2011. On se, nedu`an, nalazi na izdr`avanju {estogodi{nje zatvorske kazne, a ima i zabranu bavljenja filmskom djelatno{}u od ~ak 20 godina i to zbog toga {to je snimio dokumentarni film o protestima opozicije protiv iranskog re`ima. Prilikom primanja velikog priznanja, Farhadi nije mogao a da ne istakne: “Ovo je dobra prilika da se prisjetim ljudi u mojoj zemlji, u kojoj sam odrastao i u kojoj sam u~io istoriju. Narod Irana je veliki i vrlo strpljiv narod. Dobri ljudi. @elim se prisjetiti Jafara Panahija i pri tom se nadam da }e se njegov problem rije{iti...” Farhadi je poslao poruku svom prijatelju: “Veliko priznanje koje sam upravo dobio posve}ujem tebi i nadam se da }e{ ti idu}i put stajati ovdje gdje ja sada stojim.“

^etvrt vijeka “druga~ijih“
Jedna od rijetkih nagrada `irija koja te{ko da ima opravdanje je dodjela Velike nagrade `irija “larpurlartisti~kom“ filmu “The Turin Horse“ poznatog ma|arskog reditelja Bele Tarra (“Satantango“, “A London ferfi“), koji osim odli~ne fotografije Freda Kelemena (na`alost, nenagra|ene) nije donio ni{ta posebno novo, osim ako to novo nije u filmu naro~ito istaknuta narcisoidnost samog autora. To je i najve}a zamjerka `iriju, kojim je predsjedavala poznata italijanska glumica i rediteljka Isabella Rosselini. Na kraju ovog osvrta i o ne~emu {to je specifi~no samo za Berlinale. To je, bez svake sumnje, internacionalna filmska nagrada “Teddy Award“ za filmove LGBT tematike (homoseksualizam, transseksualizam i lezbijstvo) iz cijelog svijeta, koja je ove godine proslavila ~etvrt vijeka postojanja. Ovaj jubilej je i veliko priznanje Festivalu, koji je znao i zna da i kroz sedmu umjetnost istakne jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na `ivot bez diskriminacije. Ne samo u Nigeriji, gdje se, kako su istaknuli organizatori Festivala, ljudi druga~ije seksualne orijentacije drasti~no ka`njavaju, ve} i u mnogim drugim zemljama, postoji bilo direktna, bilo prikrivena diskriminacija prema tim ljudima, pa je i ovaj specijalni program, odnosno nagrada, doprinos nastojanju da se to prevazi|e.

Tristo hiljada posjetilaca
Berlinale 2011. karakteri{e i nekoliko vrijednih filmova, a i izuzetno dobra posjeta sa vi{e od 300.000 posjetilaca, koji su imali priliku vidjeti 400 filmova kako u glavnim takmi~arskim programima za dugometra`ni i kratki film, tako i na specijalnim programima: Panorama, Generation, Forum, Perspektive Deutsches kino, Kulinarische kino, kao i na do sada najve}oj retrospektivi filmova klasika sedme umjetnosti - [ve|anina Ingmara Bergmana. Internacionalni `iri mladih sinefila, u kojem je bila i na{a predstavnica Hana Stoji}, najboljim filmom u selekciji Perspektive Deutsches kino je proglasio ostvarenje Dirka Lütera “Die Ausbildung“. Kao ono najbolje {to se moglo vidjeti, pored nagra|enog “Nader i Simin, jedna rastava“ Asghara Farhadija, te filma “Wer wen nicht wir” (“Ko }e ako ne mi”) Andreasa Veiela (Nagrada “Alfred Bauer“), na koji smo se osvrnuli u javljanjima sa Festivala, treba jo{ izdvojiti i filmove: “Mein bester Feind“ (“Moj na-

“Rat. umjetnost. kriza” i u Be~u
Izlo`ba suvremene bh. likovne umjetnosti istra`uje tok likovnog umjetni~kog razvoja posljednjih decenija, odnosno od onog momenta kad se u stvarala{tvu likovnih umjetnika unutar zemlje javljaju prvi nagovje{taji prelaska sa tradicionalnog na suvremeni na~in umjetni~kog razmi{ljanja i stvaranja
- Kao {to je poznato, izbijanjem rata u samoj zemlji do{lo je do teritorijalnih podjela i to po nacionalnom klju~u. Stoga je bitno naglasiti da se projektom obuhvata ~itava umjetni~ka scena BiH, dakle, situacija i razvoj likovne umjetnosti kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Kao glavni centri umjetni~kih de{avanja va`e i sad, kao i prije rata, dva centra, naime Sarajevo i Banja Luka. To su centri u kojima su se istra`ivanja u okviru ovog projekta uglavnom provodila, tim prije {to umjetnici drugih sredina - i zbog same umjetni~ke infrastrukture i zbog prisutnosti najva`nijih informativnih medija - tendiraju prije svega ovim centrima. primjer (novih) de{avanja u likovnoj umjetnosti opisanog vremenskog perioda: primjer na~ina na koji ona djeluje, tema koje ona obra|uje, kao i medija kojima se ona koristi.

32

Nakon Innsbrucka

KUN

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

Umjetni~ki fenomeni

KUN

33

Razgovarala: Mirela Sekuli}
“Rat. umjetnost. kriza“, naziv je projekta i izlo`be kojom se predstavljaju suvremeni bosanskohercegova~ki likovni stvaraoci u Austriji. Projekt je ostvaren u suradnji sa Institutom za historiju umjetnosti Univerziteta u Innsbrucku, ~iji predsjednik je prof. dr. Paul Naredi Rainer iz Innsbrucka, dok je inicijator i vo|a projekta bio mr. Elio Krivdi}. O projektu, motivima i ciljevima razgovarali smo sa mr. Eliom Krivdi}em, koji nam je kazao: - Jedno od pitanja na po~etku pokretanja ovog projekta bilo je da li je u kontinuitetu umjetni~kog likovnog stvarala{tva u BiH - kao i u ostalim oblastima

Sedam umjetnika
Koje je sve faze realizacije jedne reprezentativne izlo`be obuhvatila ona prva u Innsbrucku? - Ideja projekta je bila prezentacija rezultata ovih istra`ivanja pred neutralnom publikom, u obliku spomenute publikacije, kao i organizacije reprezentativne grupne izlo`be suvremene bosanskohercegova~ke likovne umjetnosti. Izlo`ba je obuhvatila, da-

“Zapisi“ Edina Numankadi}a

na one umjetnike koji `ive i rade u samoj zemlji; publikacija u obliku jednog op{irnog kataloga; organizacija i priprema same izlo`be, te njena daljnja promocija. Projekt je obuhvatio i dolazak svih sudionika izlo`be, kako zbog postavljanja njihovih radova u izlo`benom prostoru, tako i zbog samog ~ina otvaranja izlo`be. Na otvaranju u Innsbrucku bilo je prisutno pet umjetnika. Podsjetite ko je sve od bh. autora izlagao u Innsbrucku, a ko }e imati priliku predstaviti se u Be~u? - Izlo`ba je odr`ana 2010. godine u Innsbrucku u zdanju carskog dvora (Kaiserliche Hofburg zu Innsbruck), u tzv. Barockkelleru. U~estvovali su umjetnici: Edin

Sandro Chia unutar i izvan transavangarde
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, u okviru Sarajevske zime, otvorena je reprezentativna izlo`ba “Cum grano salis Ratnici“ (skulpture i monotipije) Sandra Chia
Je{a Denegri
ez obzira na to koliko to, zapravo, znatno su`ava raspon umjetni~kih interesovanja, nastupa i dostignu}a Sandra Chije, gotovo da je neizbje`no krenuti ~ak i u najsa`etije razmatranje njegovog djela danas op{tepoznatim i prihva}enim podatkom o pripadni{tvu ovog umjetnika fenomenu nazvanom u savremenoj italijanskoj i evropskoj umjetnosti pojmom transavangarda. Naime, pod tim pojmom podrazumijeva se krug ({to je svakako primjerenije re}i nego grupa) petorice slikara - ostala ~etvorica su Francesco Clemente, Enzo Cucchi, Nicola de Maria i Mimmo Paladino - objedinjenih u jednom trenutku, krajem sedamdesetih i po~etkom osamdesetih, iako je svaki od njih izraziti pojedinac, teorijsko-promotivnom strategijom Achillea Bonita Olive, koji pored mnogih drugih tekstova posve}enih istoj temi, u knjizi Umjetnost oko dvijehiljadite, o transavangardi tvrdi sljede}e.

Foto:D`. KRIJE[TORAC

B

Radenko Milak: “28. juni 1914“

“I Serve art” Mladena Miljanovi}a

“Umjetnost Bosne i Hercegovine je u granicama Bosne i Hercegovine“ - Veso Sovilj

dru{tvenog `ivota i rada - uslijed izbijanja rata po~etkom devedesetih godina do{lo do radikalnog prekida i promjena ili se zapo~eti kontinuitet odr`ao. Budu}i da je tema razvoja likovne umjetni~ke scene BiH, zadnjeg perioda i u historiji umjetnosti same zemlje, a i u inostranstvu, bila jo{ neobra|ena i ne publicirana, morao se je u sklopu ovog projekta istra`iti tok likovnog umjetni~kog razvoja posljednjih decenija, odnosno od onog momenta kad se u stvarala{tvu likovnih umjetnika unutar zemlje javljaju prvi nagovje{taji prelaska sa jednog tradicionalnog na jedan suvremeni na~in umjetni~kog razmi{ljanja i stvaranja, te suvremene umjetni~ke prakse.

Kakvi su bili rezultati ovih istra`ivanja? - Oni su objavljeni u publikaciji na njema~kom jeziku pod originalnim nazivom “Krieg. kunst. krise“ (Ein Querschnitt durch die zeitgenössische Kunst in Bosnien-Herzegowina), koju je objavila izdava~ka ku}a Innsbruck University press i koja je istovremeno slu`ila i kao popratni katalog uz izlo`bu. U istra`ivanju je sudjelovala grupa bosanskohercegova~kih umjetnika koji stoje kao

kle, sve faze realizacije jedne reprezentativne izlo`be: li~ni anga`man u istra`ivanju doga|aja i strujanja u likovnoj umjetnosti Bosne i Hercegovine u zadatom periodu sa osvrtom na vrijeme koje mu je prethodilo; osobno upoznavanje umjetnika i posjeta njihovim ateljeima; upore|ivanje tema i njihove obrade sa temama i na~inom njihove obrade u suvremenoj umjetnosti zapadne Evrope, zbog ~ega se izbor umjetnika za izlo`bu suzio, prije svega

Nova de{avanja
Da li je cilj ovog projekta bio uvid u situaciju likovnog stvarala{tva u uslovima novonastale dru{tvene atmosfere - kako u ratnim, tako i u poslijeratnim okolnostima?

Iva Sim~i}: “Blinded By Light“

“Depot“ Jusufa Had`ifejzovi}a u Innsbrucku

Numankadi}, Gordana An|eli} Gali}, Iva Sim~i} i Jusuf Had`ifejzovi} iz Sarajeva i Radenko Milak, Mladen Miljanovi}, te Veso Sovilj iz Banje Luke. Na poziv vladine organizacije KulturKontakt Austria iz Be~a, ova izlo`ba i projekt }e biti predstavljeni u aprilu i maju ove godine u galeriji ove organizacije u Be~u - Artpoint. Zbog prostornih okolnosti izabrao sam manju prezentaciju od one u Innsbrucku. Ovaj put sam izabrao, umjesto sedam, pet umjetnika u~esnika izlo`be, ali zato razradio koncept sa ne{to ve}om koncentracijom radova. Na izlo`bi u Be~u sudjelovat }e Radenko Milak, Mladen Miljanovi}, Edin Numankadi}, Iva Sim~i} i Veso Sovilj. Otvaranje je zakazano za 12. april, a izlo`ba }e trajati do 27. maja. Osim suradnje sa umjetnicima, i ovaj put sura|ujem, prije svega zbog iznajmljivanja nekih djela, sa Umjetni~kom galerijom BiH u Sarajevu i Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banje Luke, rekao nam je na kraju razgovora kustos mr. Elio Krivdi}.

Daleki i bliski jezici
“Transavangarda je internacionalni umjetni~ki pokret koji se javlja u Italiji u drugoj polovini sedamdesetih godina XX vijeka i koji prevazilazi avangardne dogme, tj. avangarde utemeljene na optimisti~kim eksperimentima sa novim tehnikama i materijalima, zasnovane na uvjerenju o linearnom razvoju istorije, a samim tim i umjetnosti, od istorijskih avangardi s po~etka vijeka do na{ih dana. Prevazilaze}i ideologiju jezi~kog darvinizma, umjetnici otkrivaju smisao manuelnog rada, individualnosti i ponovo uvode kategorije slikarstva, skulpture i crte`a. Umjetnosti koja djeluje na maniristi~kom na~elu citiranja prethodi kulturni nomadizam i stilski eklekticizam. Daleki i bliski jezici, apstraktni i figurativni, internacionalni i autohroni, eksperimentalni i tradicionalni, knji`evni i naro-

dski jezici, susti`u se u jednom djelu koji umjetni~ke stilove koristi kao ready - made, zapravo kao forme prona|ene u sje}anju i slobodno preina~ene…“ Italijanska transavangarda, prvobitno pod pojmom Arte Cifra (prema W. M. Faustu), fenomen je otprilike istovremen i generalno srodan po pripadni{tvu zajedni~kom Zeitgeistu, no ujedno i bitno druga~iji po sopstvenom poimanju i osje}anju geniusa loci, sa pojavama poput New Image Painting i Bad Painting u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, Neue Wilden u Nema~koj, tako|e razli~iti i od “novih novih“ (I nuovi nuovi) u samoj Italiji, sve to u naj{irem smislu podrazumijevano pod pojmom “slikarstvo osamdesetih“ koje se bez tje{njih me|usobnih relacija i koordinacija pojavilo i ubrzano {irilo skoro cijelim evropskim kontinentom, od [panije do Austrije, dopiru}i i do onda{nje Jugoslavije i svake od njenih umjetni~kih sredina u kojima su te pojave bile promovisane i poznate pod pojmovima “nova slika“, “nova podoba“, “svje`e slikarstvo“ (pittura fresca) i sl. U periodu nastanka i punog razvoja ideja i slikarskih praksi transavangarda, Chia je tvorac niza klju~nih slika ovog umjetni~kog shvatanja, ujedno i kapitalnih slika unutar sopstvenog ukupnog opusa, kao {to su Cane italiano, 1979, Fumatore con guanto giallo, 1980, Sinfonia incompiuta, 1980, Conglio per pranzo, 1981, Volto scandaloso, 1981, Successo al caffe Tintoretto, 1981, Pescatore d’aqua, 1981. i dr. Pominju}i brojne istorijske reference vidljive ili nagovije{tene u slikarstvu Chije, Bonito Oliva navodi Cezanna, Chagalla, Picassa, Picabiju, De Chirica, futuristi~kog i metafizi~kog Carraa; k tome Renato Barilli pridodaje Scipionea i Sassua. Otuda reklo bi se: posrijedi je jedan tipi~ni “u~eni slikar“ (pittore colto), erudit koji prebire po zalihama istorije svjetske i italijanske moderne umjetnosti, neo-

manirist koji prevashodno zna da se slu`i citatima, gotovo ~ak jedan umjetni~ki “kleptoman“ koji sve u istorijskoj memoriji {to na|e za shodno uzima bez ikakvog suzdr`avanja. No ne samo da Chia sve to nije, nego je prije svega slikar prepunog “zadovoljstva u slikanju“, slikar imaginacije i imaginativni slikar kome sve pomenute reference ne mogu da oslabe i pomute u`ivanje u invenciji i preradi motiva, u rukovanju obilnom i gustom materijom boje, u prepu{tanju slikarstvu kao mediju i jeziku koji ni u ~emu drugom u umjetnosti ne mo`e da na|e podjednaku zamjenu.

Umjetni~ki “kleptoman“
“Poku{avam da svoj rad potpuno prepustim neizvjesnosti sopstvenog toka“, izjavio je Chia u jednom razgovoru. Slika je za Chiju popri{te spajanja, pro`imanja, isku{avanja svega {to slikar u sliku uvodi i unosi u ime njemu samom neizbje`ne i neodlo`ne “potrebe za slikanjem“. Shodno tome, slika je plod znanja slikaru pribavljenog iz istorijske ba{tine slikarstva, ali je jo{ prije i jo{ vi{e plod otkri}a nepoznatog, novonastalog, prvoro|enog u samom slikarskom ~inu i ~injenju. Slika je, najzad, u svom kona~nom i zavr{nom izgledu neo~ekivan prizor pred kojim i

sam njen tvorac treba da zastane za~u|en i zapanjen svime {to mu slika odjednom ponudi njegovom sopstvenom za~u|enom pogledu. Zbog svojih osobina obilja umjesto sa`imanja, obnovljene ~ulnosti naspram dominacije mentalnog, u jednom trenutku navodne “krize slikarstva“ u vrijeme i nedugo posle pune aktuelnosti konceptualne umjetnosti (u {irem zna~enju tog pojma), slikarstvo transavangarde a u tom sklopu i slikarstvo Chije uspelo je da se uka`e izuzetno svje`im, privla~nim, po`eljnim, iako po nekim drugim mjerilima i “vje{ta~kim“, nametnutim interesima umjetni~kog tr`i{ta i agilno{}u kritike koja je pojavu transavangarde bezrezervno podr`ala. Jedna od primjedbi koja se transavangardi i njenim predstavnicima prebacivala odnosila se na odustajanje od “anga`mana“ po pitanju socijalne i politi~ke odgovornosti savremenog umjetnika, u {ta umjetnici poslije kraha ideala pobu|enih elanom {ezdeset osme vi{e nisu imali povjerenja. Mo`da ne}e biti slu~ajno, {tavi{e bi}e razumljivo i na odre|eni na~in opravdano da je Bonito Oliva u svoju teoretizaciju transavangarde, obuhvataju}i time i samog Chiju, ugradio tradiciju istorijskog manirizma opisuju}i pona{anje maniristi~kog, ali tako|e i neomaniristi~kog umjetnika u znaku “ideologije izdajnika“ (ideologia del traditore), sa svim atributima koje autor ovom pojmu pridaje i pod njim podrazumijeva. No kako bilo, sve to, a prije svega visoki kvalitet naro~ito ranih djela pripadnike transavangarde svakog ponaosob, kao i njihova znatna me|unarodna reputacija unutar i izvan, dakle u vrijeme i poslije samog trajanja transavangarde, u~inili su da ovaj umjetni~ki fenomen a sa njim zajedno i svi njegovi pojedina~ni predstavnici, definitivno postane jedno vrlo zna~ajno iako i dalje kontroverzno poglavlje evropske i svjetske umjetnosti i kulture postmoderne epohe poznog XX vijeka.

34

Prikaz

KUN

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

Zaboravljeni predmeti,
(Lana Basta{i}, Trajni pigmenti. SKC Kragujevac, 2010)
Davor Beganovi}
akon intenzivne prisutnosti u internetu i u zbornicima kratkih proza, Lana se Basta{i} pojavljuje s prvom samostalnom zbirkom pripovjedaka Trajni pigmenti. Analiziraju}i u ranijem tekstu pripovijetku Druga linija ukazao sam na indikativna preklapanja s tekstovima starijih spisateljica Tanje Mravak i Lamije Begagi}, te poeti~ki prosede kojim se svakodnevnica sa svojim malim problemima minimalisti~kim sredstvima, kakva joj uostalom i odgovaraju, uvodi u ju`noslavensku prozu. Inzistiranjem na specifi~nome pristupu zbilji mo`da sam previ{e naglasio sli~nosti a potisnuo razlike izme|u triju spisateljica, razlike koje su o~ite kada se kao matrica promotre tri pripovijetke sabrane u ovoj zbirci. Naime, kod Lane se Basta{i} i u kra}im tekstovima mogla zamijetiti sklonost ka uspostavljanju dijalo{koga, gdjegdje i intertekstualnoga odnosa prema knji`evnome naslije|u a to je komponenta koja }e je pribli`iti uzorima druk~ijim od onih {to ih slijede i Tanja Mravak i Lamija Begagi}. Taj se odmak mo`e otkriti ve} i u samome naslovu zbirke preuzetom dijelu citata iz Lolite Vladimira Nabokova koji, uostalom, stoji i kao njezin moto tematski je ukotvljavaju}i u postmoderni diskurz bitno udaljen od temeljnih postulata stvarnosne proze. Intertekstualna se samosvijest pokazuje konstantom novih pripovjedaka Lane Basta{i} i o njoj }e biti jo{ rije~i.

zaboravljena mjesta
N
jest subverzivnost u pristupu predo~avanju zbilje. Lana Basta{i} nasljeduje velikoga uzora slijede}i njegovu strategiju kriti~koga promi{ljanja licemjerja dru{tvenih struktura u ~ijim se okvirima odvijaju pripovjedni tekstovi. Zauzimanje takve pripovjeda~ke pozicije zahtijeva samosvijest koja se najto~nije iskazuje tamo gdje se percipira vlastita spisateljska djelatnost. Na|a Petrovi}, dvadesetdvogodi{nja pripovjeda~ica Trajnih pigmenata tematizira ograni~enja koja pred nju stavlja autorstvo, ali i `elju da se s njima suo~i u procesu razmi{ljanja o samome ~inu ispisivanja pripovjednoga teksta. Elementi biografskoga od prijesudnoga su zna~aja a promi{ljanje vlastite pozicije u svijetu omogu}eno je upravo relativnom prote`ito{}u samoga teksta: makar informacije o pripovjeda~ici dotjecale {tedljivo i bile iskazivane lapidarno, ipak o njoj saznajemo mnogo vi{e nego o pripovjeda~ici Druge linije ili nagra|ene pripovijetke Na granici. Intenzitet se predo~enoga sa`imlje u sredi{njoj motivacijskoj osovini pripovijetke, susretu s beogradskim profesorom anglistike Vladimirom Simeunovi}em koji kao gost popunjava praznine u nastavi. Konzekventno provedeno iz unutra{nje perspektive pripovjeda~ice, koja povremeno koketira i sa strujom svijesti (ovaj }e d`ojsovski postupak do punoga izra`aja do}i u posljednjoj pri~i zbirke), prikazivanje procesa zaljubljivanja (ili zaljubljivanja kao procesa) i zavo|enja sublimirano je u slici «zaboravljenog» predmeta, crvenog rokovnika, kojim se profesoru `eli skrenuti pa`nja na studenticu. Rokovnik postaje potajni junak knjige – ne samo svojom funkcijom objekta u koji se ne{to u-pisuje, ve} i stjecanjem samostalnosti, neovisnosti koja se kristalizira u medijalnoj funkciji. Rokovnik je sredstvo komunikacije izme|u dvaju nejednakih protagonista. Ta je komunikacija nijema, pripovjeda~ica je uvjerena da do nje ni ne dolazi, a tek povratak profesora u Beograd (ironija je sudbine zapovjedila doktorat vi{e asistentice koja se time kvalificirala za preuzimanje katedre a njegovo prisustvo u~inila obsoletnim, bar sa stajali{ta birokratske popunjenosti) otvara opciju bar djelimi~no sretnoga zavr{etka. ^ak i ako se na prvi pogled ~ini da Simeunovi} nije ni registrirao svoju potencijalnu Lolitu, moment u kojemu odlazak postaje izvjestan omogu}uje mu pisanje pisamaca kojima se veli da je njezino prisustvo itekako zabilje`eno. Korespondencija citatima iz ameri~ke knji`evnosti, za koju isprva ne znamo je li imaginirana ili stvarna, kulminira u posljednjoj bilje{ci datiranoj 10. maja 2005. Citat iz drugoga dijela Kerouacova poluatobiografskoga romana Desolation Angels, pod nazivom Passing Through, Na|in profesor skra}uje za drugu re~enicu. “Avoid the world, it’s just a lot of dust and drag and means nothing in the end.“ No Kerouac proslje|uje: “But what to do instead?” Doista, kao da nam pripovjeda~ sugerira da se na{ao u slijepoj ulici, nije li to i mjesto Simeunovi}eva boravka? Rokovnik i ukazivanje na kosu pripovjeda~ice znak su da je “neugledna“ Na|a Petrovi} itekako primije}ena, no da se i ne mo`e i ne `eli prije}i granica propisana socijalnim normama. “What to do instead?” Vratiti se u Beograd, zasvagda i ostaviti Lolitu tamo gdje jest. No ne smije se zaboraviti da ovo nije i jedini segment pripovjednoga teksta. Biografija se pripovjeda~ice ne iscrpljuje u (ne)realiziranoj vezi sa starijom, mu{kom, autoritativnom osobom. Virulentno mjesto njezina oblikovanja sa`eto je u stanju odrastanja bez majke. No tajna se razloga maj~ina odsustva vje{to prikriva do samoga kraja. Do njezina se razja{njenja dolazi suptilnim kri`anjem asocijativnih niti koje pripovjeda~icinu odbojnost prema sladoledu tek u klimaksu dovode u vezu sa maj~inom smr}u: “Udario ju je kamion za sladoled dok je prelazila pje{a~ki prelaz na kru`nom toku.” Interesantan je dijalog u koji Trajni pigmenti stupaju s mo`da najboljim romanom posljednjega desetlje}a u biv{oj Jugoslaviji, [panskom nevjestom Ildiko Lova{. I u njemu adolescentska pripovjeda~ica mrzi sladoled ali iz druk~ijeg, prozai~nijeg razloga - trovanja salmonelom. Odbojnost se prema sladoledu i u jednome i u drugome slu~aju pokazuje kao ne{to {to daleko nadma{uje svoju ishodi{nu poziciju, kao ga|enje koje se postupno pretvara u ga|enje prema svijetu. Ildiko je Lova{ u njemu zasigurno radikalnija od Lane Basta{i} ali se ne smije previdjeti zajedni~ko im pretakanje fizi~koga u psiholo{ko, stalno poigravanje na rubu jednoga i drugoga, ustrajna `udnja za prelaskom.

Odmak od modela `enske proze
No u ovome mi se momentu ~ini va`nim ukazivanje na jo{ jednu to~ku odmaka od stanovitih modela `enske proze koje je Basta{i}eva njegovala u “internetskoj fazi“. Naime, napustiv{i model kratke pri~e ona se oprostila i od njezina klju~nog stilskog sredstva - poante. Kratko}a forme zahtijeva zao{treno ukazivanje na ono do ~ega je pripovjeda~ici stalo, na pozicioniranje toga ne~ega na prominentno mjesto u pripovjednome tekstu te tako njegovim uzdizanjem nad cjelinom narativa. Odluka za pisanje duljih tekstova ~ini samo poantiranje ako ne suvi{nim ono zasigurno sekundarnim. Neke reziduume poante mo`e se prona}i i u novim prozama ali u strukturiranju teksta one se povla~e pred pogledom kojemu je stalo do obuhva}anja {irih segmenata zbilje. Time se i sam realisti~ko-mimeti~ki model koji je sine qua non stvarnosnih tekstova mo`e potkopati a da se pri tome s njime ne mora nu`no polemizirati ili ga se u potpunosti odbaciti. A meni se ~ini da je upravo to sredi{nji moment poetike koju Lana Basta{i} suve-

Lana Basta{i}, napustiv{i model kratke pri~e, oprostila se i od njezina klju~nog stilskog sredstva - poante

Narativno oblikovanje svijeta
U drugoj se pripovijetci zbirke tematizira upravo ta komponenta narativnoga oblikovanja svijeta. (Ja)smina tendenciozno u prvi plan pozicionira pripovjeda~icu u prvome licu, potenciraju}i privremenu egzistencijalnu krizu koja ju je primorala na napu{tanje mjesta boravka i na izbor autoizolacije na postezonskome Bra~u. Izolacija ipak ne mo`e biti potpuna, ve} pripovjeda~icu dovodi u kontakt s Jasminom, djevojkom koja s majkom provodi rujanske bra~ke dane. Atrakcija kojom Jasmina zra~i privla~i pripovjeda~icu, dok je Jasmina privu~ena njezinim na-

reno razvija u Trajnim pigmentima. Zbirka se sastoji iz tri relativno duge pripovijetke koje su numeri~ki podijeljene na kratke fragmente. Prva i naslovna tematizira, uz lako naslanjanje na Nabokova, ljubav studentice prema docentu. Erotizam pri~e ostaje prikriven u naborima teksta. Motiv Lolite razvija se diskretno, ali i bez ironije koja je dominirala diskurzom Nabokovljeva pripovjeda~a, Humberta Humberta. No ono {to povezuje dva pripovjedna teksta

~etvrtak, 24. februar 2011. godine
struira svakida{nji `ivot studentske populacije u Banjoj Luci. Kao {to Sr|an Srdi}, jedan od budu}ih junaka ove rubrike, u romanu Mrtvo polje “bloomsday“ sabija u dvadeset~etverosatnom putovanju od Beograda do Kikinde, tako i Lana Basta{i} komprimira jednodnevna zbivanja u ~ijem se centru nalazi prostor frekventiranoga lokala. Zbivanja. To je prejaka rije~. U lokalu i oko njega se doista gotovo ni{ta ne de{ava. Komentira se kvalitet lozova~e koju se, pod indikativnim imenom “neprebol“, ne konzumira samo verbalno, kuju se planovi za te{ko ostvariva putovanja (odlazak na Bra~ i posve}ivanje ribarskome `ivotu, asocijativna nit kojom se Café Xanadu povezuje s (Ja)sminom), prate ispadi pojedinih likova koji su li{eni pravih imena i smje{teni u svijet literarnih ili filmskih asocijacija i poigravanja. Uz te likove spominju se i autenti~ni predstavnici banjolu~ke kulturne scene koji djeluju kao intelektualna kulisa onoga o ~emu se raspreda u “safe haven“ izoliranoga prostora - prostora u kojemu svatko svakoga zna. U sredi{tu je si`ejnoga toka iznova pripovjeda~ica u prvome licu, kao i u prve dvije pripovijetke obilje`ena obiteljskom nesre}om (ovog puta o~evom smr}u, «od komplikacija», veli se diskretno aludiraju}i na stanje zdravstva u suvremenoj Bosni i Hercegovini). Kao da je ta nesre}a, prizivana u rijetkim analepsama, primorava na beskrajno {partanje gradskih ulica, zadr`avanje na njegovim javnim prostorima, osobito parkovima ~ime se, opet, inducira sretanje ljudi koji kao da su za ta mjesta prikovani. Bloomsday se zavr{ava mu~nom scenom povra}anja u klozetu kavane: “Neprebol je navirao u groznim epizodama, transformisan u neprepoznatljivu masu koja je bje`ala iz mog `eluca kako bi {to prije nestala dolje u kanalizaciji Xanadua.“ Autobiografska se nit prekida, ili suspendira, onog trenutka u kojemu pripovjeda~icu iz mukotrpnog osloba|anja od sadr`aja `eluca izvla~i djevojka koja se zove Lana, koja nosi pletenu torbu u kojoj se nalazi roman u nastajanju. A pripovjeda~ica pomi{lja da mo`e biti upravo takva: “Kako bih mogla da pi{em roman i nosim lanene haljine i poma`em drugim djevojkama dok povra}aju.” Prva ukori~ena zbirka Lane Basta{i} donijela nam je lijepo iznena|enje: rukopis u kojemu se prepoznaje na~itanost, u kojemu se ne preza od kriti~kih osvrta na urbanu sredinu u kojoj se provodi `ivot. Valjalo je u njemu pone{to i pro~istiti, reducirati asocijacije na knji`evne tekstove kojima se ponekad i previ{e zatrpava. No i u ovakvome obliku on nudi bitan otklon od aktualne prozne produkcije svojega regiona, obilje`ene somnabulnim idiotarijama Rajka Vasi}a s jedne i alibi-pripovijedanjem Radmile Karla{ s druge strane. Lana Basta{i} se ne utapa u pro{lost koja je ne zanima i koja, uostalom, i nije njezina. Stoga si i mo`e priu{titi luksuz da se na nju uop}e ne obazire. A to je spasonosno.

KUN

35

Na vijest o smrti Eleonore Pavi{i} - Filipovi}

Sje}anje namjerni

po~etak

Ono {to ~ini specifi~nim njene tekstove, jeste da su to jedinstvene kolumne koje je ispisivala na stranicama Nedjelje, Oslobo|enja, Hrvatske danas, Obzora, Herceg-Bosne, Hrvatske rije~i, Ve~ernjih novina, Na{ih dana, Svjetla rije~i, Odjeka…

slu}enim intelektom. Tjelesno i duhovno korespondiraju jedno s drugim, pribli`avaju se jedno drugome u diskretnoj vezi koja anticipira homoseksualnu varijantu heteroseksualne Lolite iz Trajnoga pigmenta. Dok se veza s kontinentalnim mu{karcem hladi (simboli~ko zna~enje balkonskih zavjesa kao kvintesencije neadekvatnog ro|endanskog poklona), Jasmina svojom neposredno{}u, gotovo nametljivo{}u, zauzima ispra`njeni prostor nastao privremenim napu{tanjem Banje Luke. Pro`imanje dvaju `enskih figura zbiva se isprva na razini pove}avanja intimnosti, da bi se intenziviralo informacijama o Jasmini koje pripovjeda~ici posreduje majka.

S

arajevo je ju~er ostalo bez “jedne visoko moralne intelektualke druge polovice dvadesetog stolje}a, Sarajke po osje}anju i uvjerenju, Hrvatice po nacionalnom opredjeljenju i profesionalke po na~inu `ivljenja…” Umrla je spisateljica Eleonora Pavi{i} - Filipovi}. Ro|ena u Beogradu (1926), gimnaziju je zavr{ila u Zagrebu, a na Pedago{koj akademiji u Sarajevu diplomirala jezik i knji`evnost. Dvadesetak godina radila je u izdava~koj djelatnosti Univerziteta u Sarajevu, kao i u redakciji ~asopisa Pregled.

I na koncu pjesme
Ono {to ~ini specifi~nim njene tekstove, a o ~emu sam kazivala i na promociji njene knjige “Pogled sa balko-

Ona nije Kasandra Kriste Wulf, kazala sam na promociji, koja postaju}i svjesno `rtvom rata, poru~uje voljenom ~ovjeku: “Ovaj bol koji osje}am neka nas podsje}a na nas. Po njemu }emo se jednom, ako tako ne{to postoji, prepoznati.“ Bol koju prepoznajemo kod Eleonore Pavi{i} - Filipovi} gotovo nikad ne}e biti jauk iako je rat ome|io njen `ivot i koja zapisuje “od bola nikakvih odbrambenih mehanizama“. Njen bol je negdje zatomljen, naj~e{}e pred nadolaze}im zlom preto~en u slutnju i sje}anje. Ona je djevoj~ica ~iji odrasli nisu nakon Drugog svjetskog rata stizali na bijelim konjima. Ona pripada okru`enju pobije|enih, a pobije|ene “nikada ne broje“. Izuzetno osjetljiva, radoznala djevoj~ica Eleonora }e ono neizgovoreno starijih

Rukopis u kojemu se prepoznaje na~itanost
Isprva ismijavana zbog provincijalnoga izgleda, protokom se pripovjednoga teksta njezin lik puni sadr`ajem te postaje svojevrsnim tuma~em onoga {to k}erka `eli ali nije u stanju priop}iti. No do toga outinga ne dolazi odmah, ve} se indicije u vezi s poreme}ajem skupljaju u grozd koji }e nakraju otpasti s ~okota, bremenit vlastitom te`inom. Nakon scene nasilja majka se dolazi ispri~ati pripovjeda~ici te joj otkriva Jasmininu suicidalnost koja se o~itovala u dva poku{aja samoubojstva. Jasminin odlazak koincidira s dolaskom Milana, mu`a pripovjeda~ice i re~enog kontinetalnog mu{karca, koji unosi tjeskobnu nelagodu svakodnevnice u prostor ranije pro`et i{~ekivanjem, makoliko difuznim. I opet majka pru`a informacije kojima se popunjava biografski puzzle Jasminina lika. No ni uz njihovu se pomo} pripovjeda~ica ne pribli`ava njegovu jezgru. Razvedeni roditelji? Samoubojstva? Rasje~ena zape{}a? Nestanci u no}nome moru? Sve je prisutno, sve je dano, no postoji jedan nedose`ni suvi{ak zna~enja do kojega se ne mo`e sti}i, ono {to je uvijek ve} tu ali {to se otima posljednjem ~inu semanti~koga discipliniranja, ono {to agira kao posljednji pokret u smjeru realizacije individualne slobode, onoga «Ja» zauzdanog u zagradama koje prethode nastavku “smina“. U jednu rije~: i Ja i Jasmina su na gubitku. Tre}a pripovijetka Café Xanadu intimni je i (vjerojatno) autobiografski diskurz u kojemu se, kao {to sam nagovijestio, d`ojsovskim postupkom rekon-

Sa promocije 20. januara 1999. godine u Galeriji “Gabrijel“ u Kamernom teatru 55

na“ (promovirana je 20. januara 1999. godine u Galeriji “Gabrijel“ u Kamernom teatru 55, pred povelikim brojem vi|enijih uzvanika, a deset godina kasnije Eleonora Pavi{i} - Filipovi} objavit }e “I na koncu pjesme“, zbirku poezije), jeste da se radi o jedinstvenim kolumnama koje je ispisivala na stranicama Nedjelje, Oslobo|enja, Hrvatske danas, Obzora, Herceg-Bosne, Hrvatske rije~i, Ve~ernjih novina, Na{ih dana, Svjetla rije~i, Odjeka… “U Sarajevu }ete objaviti tekst koji ne}ete mo}i ni u Beogradu ni u Zagrebu“, pod ovim naslovom svojevremeno je Eleonora Pavi{i} - Filipovi} objavila svoju kolumnu, uvr{tavaju}i je i u spomenutu knjigu, bez naknadnog “interveniranja“, ne odri~u}i se nijednog osje}anja, stava, odnosa, nijednog imena. A vrata njihovog (bila je supruga redatelja Vlatka Filipovi}a) stana bila su uvijek otvorena za mnoge pisce, slikare, glumce, filmske radnike…

upijati i pamtiti kako bi jednog dana jednostavno moralo iz nje “na papir“. Sje}am se kako sam se nekako intimno vezala za jedan od njenih prvih tekstova objavljen u Nedjelji u kojoj sam radila.

Kontesa Nera
Bio je to tekst, uvr{ten i u ovu knjigu “Kamen na cesti - [ta je bilo sa kontesom Nerom“. Od tada sam, ba{ kao i u ovom rukopisu, uvijek tra`ila Elino sje}anje. Ona }e i sama na po~etku jednog teksta re}i da namjerno po~inje sa sje}am se, bez kompleksa da je sje}anje neka manje vrijedna kategorija. Naprotiv. Priznat }e, bez imalo ograda, i da je cijeli svoj vijek provela na dva kolosijeka, rade}i u kancelariji (~inovnik, {to ona zapravo po svom habitusu nikada ne mo`e biti) i potajno pi{u}i i “pone{to objavljuju}i u sredini u kojoj nikome nikada nisam bila potrebna“.

N. SALOM

36
Marina Trumi} (1939 - 2011)

KUN

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

Prijevod je pjesma koja

`ivi u drugom jeziku
U povodu smrti knji`evnice, prevoditeljice, publicistkinje i novinarke Marine Trumi} objavljujemo dijelove velikog inter vjua objavljenog pro{le godine u ~asopisu za po-eti~ka istra`ivanja i djelovanja SIC!

U

RAZGOVORI Bitno je ono {to su odre|eni pisci i umjetnici rekli u datom trenutku. Tu se nisam ograni~avala samo na pisce; ve}ina tih razgovora objavljena je u sarajevskom Svijetu, Odjeku, Oslobo|enju; jedan dio razgovora napravljen je s odre|enim povodom, bilo da se radilo o izdavanju nove knjige ili primanju knji`evne nagrade. Neke li~nosti sam sama “birala“ jer su mi bili zanimljivi, provokativni za razgovor, a u knjizi o kojoj je rije~ objavljeni su razgovori sa sedamdeset li~nosti, iako ih je sveukupno bilo oko dvjesto

Posljednji opro{taj
Svi mi znamo i osje}amo da nas ti, ba{ ovih trenutaka, vidi{, ~uje{ i osjeti{ iz nekih kozmi~kih supstancija. ^itat }emo tvoje pjesme, i tvoje prijevode velikih pjesnika koje si unijela u ovaj na{ jezik, sje}at }emo se svih na{ih susreta u prostorijama PEN-a, na knji`evnim ve~erima, na putovanjima, na ulici, i putovanja, i radovanja pojavi nove knjige i pri~e o toj knjizi - ove je rije~i izgovorio pjesnik Had`em Hajdarevi} ju~er na gradskom groblju Bare, na sahrani pjesnikinje, prevoditeljice i publicistkinje Marine Trumi} – Kisi}. A prije godinu dana, kazao je Hajdarevi}, njezina “rodbina“ iz PEN Centra BiH, iz Dru{tva pisaca BiH, njezini prijatelji i po{tovaoci onoga {to je radila, radovali su se njezinoj pjesni~koj knjizi “Cipele za Mona Lizu“, za koju je dobila mnoge nagrade i „nimalo slu~ajno, ‘Cipele za Mona Lizu’ otvaraju se pjesmom ‘Sarajevo u srcu’. Da-

nas se, evo, sarajevska zemlja otvara da primi du{u i tijelo Marine Trumi} - Kisi}“. Pjesnikinja Marina Trumi} - Kisi}, kako re~e pjesnik Hajdarevi}, bila je i ostala od onih osoba za koje ka`emo da istovremeno pripadaju svim dobrima i svim vjerama ove zemlje Bosne i ovoga svijeta. „Kad god umre neko od osvjedo~enih prijatelja i zagovornika supstancijalnih vrijednosti zemlje Bosne, uvijek pomislimo kako se njihovom smr}u odronjava podosta i od same Bosne, kako postajemo siroma{niji, usamljeniji, zbunjeniji u vremenima koja trpimo i koja su pred nama“. Od ambasadorice na{e kulture u Poljskoj i svijetu, kao i ambasadorice poljske i drugih kultura u na{oj zemlji, istaknute ~lanice Dru{tva pisaca BiH i PEN Centra BiH, oprostio se i Ahmed Buri} pjesmom ^eslava Milo{a „Sarajevo“, koju je ona na na{ jezik prevela.

An. [.

Foto: D. ]UMUROVI]

uvodu knjige “Cipele za Mona Lizu“, koja predstavlja izbor va{ih pjesni~kih radova u rasponu od 1970. do danas, Ferida Durakovi}, i sama pjesnikinja, pi{e upravo o klju~nome problemu dana{njega stanja u knji`evnosti, ne grade}i okvir i barijere od nacionalnih ili pak drugih zidova, uprizoravaju}i i osvje{tavaju}i upravo konstantnu dominantnu praksu na{ih knji`evnih kanona, koji svjesno i namjerno pre{u}uju `ensku knji`evnost. - Svakako da sam kao pjesnikinja, ali i prevoditeljica, pomalo i politi~ki, tj. mo`da bolje re}i socijalno, koliko i “`enski“ osvije{tena. Poeziju pi{em, jasno, ne misle}i na te aspekte, to je sve u ~ovjeku natalo`eno, pjesma nastaje poput cvijeta “ne misle}i o sebi i cvjetanju“, to do|e kasnije, pone{to se doda, pone{to oduzme, dotjera, {to bi se reklo. Naravno, neke bih pjesme ponovno “dekonstruirala“, dok druge ne bih. Ina~e, moje su ranije knjige vi{e bile putopisnoga karaktera, po tome sam i bila, ako sam uop}e, i vi{e poznata, poslije sam “postala poznata“, uvjetno re~eno, kao prevoditeljica, a tek onda kao pjesnikinja, jer i nisam puno objavljivala svoju poeziju. Pisala sam poeziju oduvijek, ali nisam ba{ objavljivala. Tek po povratku iz Var{ave nastala je moja knjiga “Izme|u Var{ave i Sarajeva“. I ona je nastala spontano, to je ne-

kakav plod mog devetogodi{njeg boravka u tom gradu, gdje sam radila na Institutu za slavenske jezike Var{avskog univerziteta. Ne mogu re}i da kritika nije pisala o meni, pisao je o meni, recimo, Tvrtko Kulenovi}, {to mi je zna~ajno, i to o putopisu, a on je i sam putopisac, ~ak mi je rekao i da mi stra{no zavidi na tome naslovu - “Ime puta“. Pisao je nekad i Zuko D`umhur, a i drugi. Ne znam da li }e kritika sad pisati o mojoj poeziji, to mi sad i nije toliko ni bitno, nakon svih ovih godina. Sami izdava~i ne brinu mnogo o knjigama koje objavljuju, promocijama, dakle o svemu onome {to nastupa poslije izlaska knjige, a {to je itekako va`no. Sami pisac/i moraju voditi ra~una o svojim knjigama, tj. boriti se za njihovo populariziranje. Upravo u tome se,

izme|u ostalog, ogleda nadmo} mu{karca u konkretnom dru{tvenom i kulturalnome prostoru, mu{karci podr`avaju malo vi{e sebe, mnogo stvari i dogovora se odr`ava i rje{ava u kavanama, {to je i simptomati~na karakteristika ovda{njih kulturnih krugova. Ali, to je tako, `ene se moraju boriti za sebe na svoj na~in. [to se ti~e Va{e zbirke razgovora, intervjua i zapisa “@ivi glas umjetnika“, u kojoj u~estvuju mnogobrojni knji`evnici, koliko mislite da je vanprozni anga`man pisca u formi intervjua, dijaloga, kolumni bitan kao iskaz njegove poetike i koliko mo`e poslu`iti kao svojevrsni dokument budu}im knji`evnim kriti~arima i histori~arima? - Prvenstveno mo`e poslu`iti knji`evnim histori~arima, jer je bitno ono {to

su odre|eni pisci i umjetnici rekli u datom trenutku. Tu se nisam ograni~avala samo na pisce; ve}ina tih razgovora objavljena je u sarajevskom Svijetu, Odjeku, Oslobo|enju; jedan dio razgovora napravljen je s odre|enim povodom, bilo da se radilo o izdavanju nove knjige ili primanju knji`evne nagrade. Neke li~nosti sam sama “birala“ jer su mi bili zanimljivi, provokativni za razgovor, a u knjizi o kojoj je rije~ objavljeni su razgovori sa sedamdeset li~nosti, iako ih je sveukupno bilo oko dvjesto. Od mnogih sam morala odustati, knjiga bi bila ogromna. A razlog tome bila je i, recimo, nedovoljna aktualnost odre|enih ljudi u dana{njem kontekstu. Danas vjerojatno mnogima ni{ta ne bi zna~ilo ime jednog, onda ~uvenog lije~nika Isidora Pape, a koji je bio veoma zna~ajna osoba u to doba, bio je poznati kirurg, bio je me|u prvima koji su operirali sr~ane zaliske. Mnogo puta su mi ljudi govorili kako su im u istra`ivanju odre|enog pisca ili umjetnika puno pomogli razgovori s njima, objavljeni u ovoj knjizi. S nekim piscima imala sam vi{e puta intervjue, a me|u njima su i Me{a Selimovi}, Ivo Andri} itd. Ivan Lovrenovi} mi je spomenuo da je upravo u tim razgovorima pro~itao jednu Andri}evu re~enicu koju nije spomenuta ni na jednom drugom mjestu. Trudila sam se, razgovaraju}i s tim ljudima, da se prvenstveno informiram o njihovom djelu i da ih razumijem, te da ne zadirem u intimu na senzacionalisti~ki, neprofesionalan na~in koji je danas aktualan, {to je svakako bio nezamisliv pristup u onom “na{em vremenu“. Jasno, ne{to je bilo dobro, ne{to nije, da li smo spremni u~iti - to je pitanje. Osim li~nosti sa ovih prostora, u jednoj drugoj knjizi (“^e`nja i daljine“), objavljeni su i razgovori i s mnogim poznatim poljskim piscima i umjetnicima… Me|utim, kontinuitet je prekinut, u na{oj kulturi uop}e, ratom, a i mnoge od bitnih li~nosti su zaboravljene, {to smatram da je jedan op}i problem “regiona“; kad god do|e do formiranja odre|enog kontinuiteta u kulturi, dru{tvenim odnosima, desi se nasilni “prekid“ i sve se mora graditi iznova. To sam naro~ito primijetila dok sam radila sa studentima, predavala sam radiofoniju, na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti; recimo, niko od studenata nije ~uo za \or|a Lebovi}a, jednog od najplodnijih dramskih pisaca tog doba i biv{eg logora{a iz Auschwitza, njegove drame bile su ~esto izvo|ene u Sarajevu. Tako je to. Rat je doveo do kulturnog “trzaja“, koji je sru{io sav mukotrpan rad na polju kulture, umjetnosti, dru{tvenih odnosa. Da Bog da pa `ivjeli u zanimljivom vremenu, nama ba{ nikad nije dosadno…

Razgovarale: Jasmina Bajramovi}, Jasna Kovo, Krystyna Żukowska-Efendi}

~etvrtak, 24. februar 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

za iznajmljivanje pod zakup poslovnog prostora na lokalitetu Jezero Nude se u zakup poslovni prostori vlasni{tvo Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu koji se nalaze na sljede}oj lokaciji: ADRESA NA KOJOJ SE PROSTOR NALAZI Sarajevo Lokalitet Jezero Op}ina Centar (objekat GAK-a) Sarajevo Lokalitet Jezero Op}ina Cetar (objekat GAK-a) Sarajevo Lokalitet Jezero Op}ina Centar (objekat GAK-a) OP]INA POVR[INA u m2 101,40 m2 12,35 m2 18,15 m2 PO^ETNA CIJENA PO m2 40,00 KM/m2 60,00 KM/m2 60,00 KM/m2 NAMJENA

J AV N I P O Z I V

Na osnovu ~lana 15. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije BiH» broj 49/06), ~lana 81. Statuta Op}ine Novi Grad Sarajevo («Sl. novine Kantona Sarajevo» /novi pre~i{}eni tekst/, broj: 30/09), Odluke o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja, koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 17/07) i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o finansiranju projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 33/09), op}inski na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo raspisuje:

restoran Frizerski salon Prodavnica za robe {iroke potro{nje

za prijavu projekata nevladinih i neprofitnih udru`enja koja okupljaju bora~ku populaciju na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo u 2011. godini A/. Pozivaju se nevladina i neprofitna udru`enja, registrovana u skladu sa va`e}im propisima, sa sjedi{tem na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo da podnesu projekat koji }e se finansirati sredstvima Op}ine Novi Grad Sarajevo. Dodijeljena sredstva udru`enja }e koristiti za finansiranje projekata koji se odnose na rje{avanje socijalno-statusnih pitanja bora~ke populacije i njihovih porodica, na slijede}i na~in: - 70% za odobrene sadr`aje projekta apliciranih na osnovu javnog poziva i - 30% za stru~ni i administrativno-tehni~ki dio izdataka za realizaciju projekta i ostvarivanje statutarnih ciljeva i djelatnosti. B/. Raspored sredstava vr{it }e se na osnovu sljede}ih kriterija: - zna~aj aktivnosti pripremljenog projekta za Op}inu, - broj direktnih i indirektnih korisnika predvi|enih u projektu, - redovno izvje{tavanje o kori{tenju bud`etskih sredstava udru`enja, - efekti projekata sa aspekta koji su evidentni i mjerljivi, - iznos sredstava za aplicirani projekt udru`enja ili obezbije|enih iz drugih izvora, - ukupni prihodi udru`enja (ako ima prihoda iz drugih izvora), - odr`ivost projekta za du`i period, - reference, mi{ljenja i pohvale kod ranije realizovanih projekata i - inovativnost u rje{avanju socijalno-statusnih pitanja korisnika projekata. C/. Prijava na javni poziv treba da sadr`i: - naziv udru`enja, - rje{enje o registraciji, - sjedi{te udru`enja, - broj ~lanova, - na~in finansiranja udru`enja, - kratak opis djelovanja i realizacije ranijih projekata, - sadr`aj aplikacionog projekta, njegovi ciljevi i o~ekivani rezultati sa specifikacijom tro{kova, - ime osobe odgovorne za realizaciju projekta. D/. Sredstva za finansiranje i sufinansiranje projekta obezbije|ena su u bud`etu Op}ine Novi Grad Sarajevo za 2011. godinu u iznosu od 250.000,00 KM. E/. Zahtjevi po javnom oglasu sa prijedlogom projekata i prate}om dokumentacijom mogu se podnijeti u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u sredstvima informisanja putem protokola Op}ine Novi Grad Sarajevo na aplikacionom obrascu koji se mo`e preuzeti u Slu`bi za bora~ka pitanja. Neblagovremene i nepotpune aplikacije ne}e se razmatrati. F/. Op}insko vije}e }e donijeti odluku o finansiranju projekata, na osnovu prijedloga komisije sastavljene od predstavnika koordinacionog odbora bora~kih udru`enja, komisije za bud`et Op}inskog vije}a, komisije za bora~ka pitanja Op}inskog vije}a, Op}inske slu`be za bora~ka pitanja i Op}inske slu`be za finansije. O rezultatima odlu~ivanja po podnesenim aplikacijama u~esnici }e biti obavije{teni pisanim putem, nakon ~ega }e se zaklju~iti ugovori sa udru`enjima, ~iji su projekti odobreni za finansiranje. Kontakt-osoba: Rabija Markovi}, soba 320, III sprat, telefon: 291-334.

J AV N I O G L A S

Poslovni prostori su vlasni{tvo KCUS-a, uknji`eni u zemlji{ne knjige i nalaze se u objektu Klinike za ginekologiju i aku{erstvo Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, na lokalitetu Jezero. Poslovni prostor je useljiv odmah. - Poslovni prostor se izdaje na period od 1 (jedne) godine sa mogu}no{}u produ`enja - Poslovni prostor se uzima pod zakup u vi|enom stanju, a sva ulaganja na ime ure|enja prostora, kao i svi ostali detalji regulisa}e se ugovorom - Uz poslovni prostor namjene restoran postoji mogu}nost iznajmljivanja i ljetne ba{te, {to bi se regulisalo aneksom ugovora - Tro{kovi grijanja, struje, vode i ostalih komunalnih usluga nisu ura~unati u cijenu zakupa i padaju na teret zakupca - Tro{kove PDV-a pla}a zakupac - Pla}anje zakupnine nakon ispostavljene fakture u roku od 15 dana, s tim da se prvih 6 ({est) mjeseci na ime zakupnine pla}a unaprijed, odmah nakon potpisivanja ugovora - Poslovni prostor se mo`e pogledati uz prethodnu najavu na telefon br. 033/250 279, kontakt-osoba Sakib Lisi}. Sva pravna i fizi~ka lica zainteresovana za unajmljivanje poslovnog prostora pod zakup dostavljaju pisanu ponudu u zatvorenoj koverti sa naznakom "Ponuda na oglas za iznajmljivanje poslovnog prostora KCUS-a - lokalitet Jezero". Ponude se dostavljaju putem po{te ili li~no na centralni protokol Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, ul. Bolni~ka br. 25. Ponuda mora sadr`avati sljede}e: - pisanu prijavu sa imenom i brojem telefona kontakt-osobe, - kopiju rje{enja o upisu u sudski registar, kompletno (za pravna lica), - izjavu ponu|a~a u koje namjene }e koristiti prostor. Ponude se mogu dostavljati u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Ukoliko u ostavljenom roku ne bude dostavljenih odgovaraju}ih ponuda, poziv za dostavljanje ponuda je otvoren za sve do izdavanja prostora. Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu zadr`ava pravo da bez ikakvog ograni~enja izme|u prijavljenih ponu|a~a izvr{i odabir za Klini~ki centar najpovoljnijeg kupca.

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Lijek protiv manjih opekotina
Gel od aloja vere sadr`i aktivne sastojke koji poma`u da opekotina br`e zaraste. Najbolje je da prona|ete cijelu biljku, ~iji}ete sok/gel povremenocijediti. Odlomite krajeve i iscijedite gel, koji podsje}a na balzam za kosu. Stavite ga na opekotinu i odmah }ete osjetiti pobolj{anje. Pazite, aloja nije za oralnu upotrebu. Iako se neki ljudi kunu da ima laksativna svojstva, nemojte je piti. Istina je da se aloja u debelom crijevu pretvara u blag sapun, pa nakon ~este upotrebe mo`e biti {tetna.

Anketa me|u britanskim `enama

Cipele najve}a boljka
Tre}ina `ena priznaje kako je kupila ne{to na rasprodaji samo kako bi mogla re}i da je ubola neki popust i povoljno kupila
Anketa u kojoj je 2.000 britanskih `ena odgovaralo na pitanja o svojimnavikama{opingiranja pokazala je kako sebi `ene ne mogupomo}ikada odu u kupovinu. Nemilosrdno tro{imo, ali na {to, kada i koliko? Gotovosvaki{opingzavr{ava neplaniranom kupovinom neke vrste, od cipela i DVD-a, do {minke, ka`u rezultati ankete. Dvije od tri `ene priznaju kakoredovnozalutaju i zaigraju se u kupovini te ku}i odu s najmanje jednom ili vi{e stvar~ica kojenisuplanirale u svombud`etu. Cipele su nam najve}a boljka te naj~e{}ipredmetimpulzivnekupnje, a prate ih DVD-i, ~asopisi i odje}a. Visoko mjesto na listi dr`e i ku}nedekoracije te knjige. Sedam od deset `ena pri-

Ubla`ite goru{icu
Soda bikarbona ima alkalna svojstva koja ubla`avaju goru{icu. Pomije{ajte oko pola kafene ka{i~ice sode bikarbone u ~a{i vode, a zatim naiskap popijte. Osjeti}ete olak{anje doslovno za minut. Pazite, ako osje}ate nelagodnost u stomaku vi{e od dva dana zaredom ili tri puta mjese~no, posjetite ljekara, jer mo`da imate mnogo ozbiljniji problem.

Hamamelis sna`ni oksidans
Vird`inijski orah (hamamelis) lijek je protiv bolova u mi{i}ima, ~ireva, posjekotina poslije brijanja, varikoznih vena, ekcema, uboda komaraca i uraslih noktiju. Hamamelis je sna`ni oksidans koji izaziva ste`u}i efekat, ubrzava zacjeljivanje i smanjuje upalu. Koristite ga tako {to }ete prvo o~istiti povrije|eno mjesto blagim sapunom, operite ga i djelimi~no osu{ite. Zatim nanesite hamamelis vaticom ili ga stavite na zavoj kojim }ete prekriti ogrebotinu ili iritaciju ko`e. Pazite, nemojte ga unositi oralno.

znalo je da su se barem jednom u posljednju godinu vratile doma s parom “impulzivnih“ cipela, a pet od deset `ena ka`u kako im je odje}a najve}a slabost. Tre}inapriznajekako je kupila ne{to na rasprodaji samo kako bi mogla re}i da je ubola neki popust i povoljno {opingirala. ^etiri od pet `ena tako|er na sni`enjimakupuju ono za {to nikada ne bi dale punu cijenu. Prosje~na Britanka godi{nje potro{i najmanje 1.000 funti na impulzivne kupovine. To vam se ~ini prevelika cifra za ne pla ni ra na za do volj stva? Ova cifra samo je vrh piramide, jer ~ak desetina `ena redovito potro{i i 2.500 funti godi{nje na neodoljive stvar~ice koje su im zaokupile pa`nju u {etnji {oping - centrom.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Barberi u bojama {ezdesetih
Za narednu jesen Barberijev kreativni modni dizajneri inspirisani su {ezdesetim godinama i njihovi modeli kaputa, ono u ~emu su i ovog puta najbolji, sada su njihove boje jake i neuobi~ajene za ovu marku: crvena, narand`asta, zelena, plava. Modnim kriti~arima se posebno dopadaju modeli u militari stilu sa dodacima od krzna i zeleni kompleti od tvida s pantalonama zvonastih nogavica. Obavezan detalj su velike torbe odgovaraju}ih boja. Haljine su sa spu{tenim strukom. Na modnim revijama prisutnim poznatim damama prijala je promjena kolorita. “Divno je vidjeti svijetle boje. Dosta je bilo crne i sive“, glasio je njihov komentar.

Tanke obrve dodaju godine
Kako bi lijepo izgledala, bojena kosa mora biti njegovana. Ukoliko vam svakodnevne obaveze to ne dopu{taju, radije ostavite prirodnu nijansu. Ispucali vrhovi tako|er ostavljaju dojam neuredne osobe. Preduga~ki nokti nikada nisu bili u modi, naro~ito nalakirani `arkim nijansama. Kako bi va{i nokti izgledali njegovano, nemojte dopustiti da narastu previ{e, idealna du`ina je nekoliko milimetara iznad vrhova prstiju. Kao i kod nano{enje {minke, tokom ~upanja obrve `ene ne znaju odrediti granicu, me|utim pretanke obrve dodaju godine. S druge strane, ni zapu{tene obrve nisu privla~ne. Tokom nano{enje pudera, naro~ito tamnijeg, ne smijete zaboraviti na vrat i dekolte. Tokom zime takve nijanse izbjegavajte u potpunosti.

^orba od {ampinjona

S KARIJEM
Potrebno:
1/2 kg {ampinjona 1 manja glavica crnog luka 1 ~esna bijelog luka 1/4 litra mlijeka 1 ~a{a kisele pavlake so, biber, za~in 2 ka{ike gustina 1/2 ka{i~ice karija

Priprema:
Crni i bijeli luk isjeckati i izdinstati na malo ulja. Dodati na listi}e isje~ene {ampinjone i kratko prodinstati. Naliti vodom i kuhati oko pola sata. Za~initi solju, biberom i vegetom po ukusu. Gustin razmutiti u malo mlijeka i usuti u ~orbu koja lagano vri. Izma}i sa vatre i dodati kiselu pavlaku razrije|enu s ostatkom mlijeka. Na kraju dodati kari, koji ~orbi daje posebno dobar ukus.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
CPU-Z je alatkojiskupljainformacije sa glavnih ure|aja va{eg sistema. CPU-Z ne mora da se instalira, dovoljno je otpakovati fajlove u odre|eni direktorij i pokrenutiizvr{nu. Da bisteukloniliprogram,jednostavno samo izbri{ite fajlove. Program ne kopiranijedanfajl ni u jedanWindows direktorij niti vr{i upis fajlova u registre. Softverdonosiinformacije o centralnom procesoru, mati~noj plo~i, me6moriji i operativnomsistemu. Korisnikmo`e da dobije informacije vezane za radni takt procesora, njegovu oznaku, napon, podr`ane instrukcione setove i druge informacije. Za mati~nuplo~udostupne su informacije o grafi~kominterfejsu, ~ipsetu te modelu i verziji BIOS-a.

39

Fujitsu }e uskoro predstaviti tablet PC za poslovnekorisnikekojeodlikujusigurnosne karakteristike koje nisu dostupne kod ve}ine drugih ure|aja. Stylistic Q550 }e zvani~no biti predstavljen u toku narednenedjelje u okviruodr`avanjaCebitdoga|aja koji }e biti uprili~en u Njema~koj. Ono {to odlikuje Stylistic Q550 jeste ~ita~ otisaka prstiju, slot za smart karticu kao i TPM (Trusted-Platform Module), navodi se u izvje{taju kompanije. Novi ure|aj }e pokretati Windows 7 Professional i koristi}e Intel „Oak Trail“ Atom procesor. Osim toga, ima i 10’’ LED ekran osjetljiv na dodir, za rad je potrebna olovka ali interfejs ekrana osjetljivog na dodir reaguje i na dodir prstima.

Fujitsu Windows 7 tablet

CPU-Z 1.57

HP odustaje od Envy 13

Kompanija Hewlett-Packard je odlu~ila da prekine proizvodnju svog Envy 13 ultraportabl ra~unara. Ovaj ra~unar je bio direktan odgovor na MacBook Air ali umjesto da odlu~i da kopira Apple rje{enje, HP je odlu~io da doda diskretnu grafiku i jo{ dosta hardverske snage {to ga je na~inilo savr{enim rje{enjem za igra~e koji su u pokretu. Problem sa ovim ra~unarom je bila njegova cijena koja je iznosila 1.700 dolara u osnovnoj varijanti, {to je i bio generator slabe prodaje. Nakon {to povu~e Envy 13, HP }e na tr`i{te da plasira Envy 14 koji }e biti su{ta suprotnost ovom modelu, te`i, deblji i sa za 1“ ve}im ekranom. Da li je HP zadovoljan eksperimentom, ostaje da se vidi.

FastPicture Viewer je alat za pregled slika koji je dizajniran za fotografe. Sada sa mo}nimalatimakojipoma`u da automatizujete procese upravljanja fotografijama kao {to su kopiranje, premje{tanje, brisanje, ~uvanje za objavljivanje na webu i drugo, ovajalatnudi jo{ lak{ina~in za rad sa fotografijama. FastPicture Viewer nudi najbr`i prikaz neobra|enih snimaka, mogu}nost instant zumiranja na 100 posto veli~ine za brzu provjeru o{trine, RGB histogram, instant prikazivanje naredne fotografije u liniji i jo{ mnogo toga. Nova verzija donosi samo manje izmjene vezane za podr`avanje softvera, popravku manjih bugova i pobolj{anje funkcionalnosti.

FastPicture Viewer 1.4

Microsoft Windows Phone 7

Prva nadogradnja PRIJE ONE PRAVE
First Update s novim funkcijama kao {to su copy/paste, softverske ispravke, mogu}a podr{ka za nove Qualcomm ~ipove jo{ je u planu za objavljivanje po~etkom marta
Pomalo nenadano Microsoft je objavio prvu nadogradnju za svoj operativni sistem Microsoft Windows Phone 7, {to je svakako iznena|enje. Jo{ zanimljivije je to {to to nije prava prva nadogradnja o kojoj kompanijapri~a ve} mjesecima i koju svi i{~ekuju, ili u nekim slu~ajevima ~ak ~eznu za njom. Radi se o prvoj nadogradnji prije prve nadogradnje, s pobolj{anjima, ali ne zna se ta~no kakvim. Ono {to je do sada poznato, kao First Update s novim funkcijama, kao {to su copy/paste, softverske ispravke, mogu}a podr{ka za nove Qualcomm ~ipove i eventualno pobolj{anja u memoriji kako bi se aplikacije br`e u~itavale - jo{ je u planu za objavljivanje po~etkom marta. Me|utim, sada }e korisnici ovog operativnog sistema, jo{ veomarijetkasorta u SAD-u i {ire, po~eti da dobijaju poruku da ova prva nadogradnja nije ona prava prva za preuzimanje. U obavje{tenju objavljenom na zvani~noj strani po-

Sharkoon DriveLink

USB 3.0

UNAPRE\ENJE U ovom slu~aju rije~ je o relativno maloj nadogradnji, a ne onoj velikoj koja }e uskoro uslijediti. Ova nadogradnja zapravo je napravljena da unaprijedi sam proces nadogra|ivanja
sve}enoj napisima o ovom operativnom sistemu, navodi se da korisnici ne treba previ{e da se uzbu|uju zbog ove vijesti, jer je u ovom slu~aju rije~ o relativno maloj nadogradnji, a ne onoj velikoj koja }e uskoro uslijediti. Ova nadogradnja zapravo je napravljena da unaprijedi sam proces nadogra|ivanja. „Iako mo`da ne zvu~i previ{e uzbudljivo ona je va`na jer utire put svim budu}im nadogradnjama s dobrim unapre|enjima kao {to su copy/paste ili po-

bolj{ano pretra`ivanje“ pi{e u , obavje{tenju. Dalje se jo{ poru~uje ~e{}e posje}ivanjenovestranekoja}e sadr`ati istorijat promjena, jer }e se tu na}i kratka i jasna obavje{tenja o svakoj nadogradnji i funkcionalnostima koje dodaje telefonu. Da bi kompletirali nadogradnju korisnici }e morati da pove`u svoj telefon s ra~unarom i prate instrukcije koje }e im davati aplikacija Zune ili Windows Phone 7 Connector for Mac.

Njema~ki Sharkoon ve} je poznat po bogatoj ponudi razne periferije i korisnih dodataka, a posljednji od njih nosi naziv DriveLink USB 3.0. Rije~ je o malenom adapteru, na koji je s jedne strane mogu}e priklju~iti klasi~ni SATA disk, dok se s druge strane nalazi USB konektor za povezivanje tog diska s ra~unalom. Potonji je USB 3.0 tipa, tako da korisnici mogu iskoristiti prednosti brzog su~elja, osobito u kombinaciji sa SSD-om ili br`im mehani~kimdiskom. Adapterpodr`ava povezivanjediskova 2,5- i 3,5-in~nih formata, kao i 5,25-in~ne opti~ke pogone. Na DriveLinku se nalazi i posebnatipka za automatskuizradubackupa, ~ija se funkcionalnost pode{ava putem prilo`enog softvera. Preporu~ena maloprodajna cijena iznosi 22,29 eura.

[are-ni VAIO C Sony pred
stavljanovuliniju prijenosnika VAIO C, dostupnu u pet `ivopisnih boja ku}i{ta. Prijenosnici su opremljeni 14-in~nim ekranom (1.366 x 768 to~aka), tipkovnicom s pozadinskimosvjetljenjem i posebnimefektomosvjetljenjadijelaku}i{ta u naran~astoj i zelenoj varijanti. Hardverski, VAIO C ima Intelov procesor Core i5-2410M, 4 GB DDR3 memorije, 320-gigabajtni disk, DVD snima~ i grafi~ki ~ip AMD Radeon HD 6470M. Sony u prijenosnike ugra|uje i HD web kameru, jedan USB 3.0 i tri USB 2.0 konektora, HDMI izlaz (s podr{kom za 3D) te standardni Wi-Fi 802.11 b/g/n i Bluetooth 2.1. Uz prijenosnik se isporu~uje 64-bitni operacijski sustav Windows 7 H.

Intel predstavio novu generaciju procesora

Manji, br`i i efikasniji Itaniumi
Intel je na skupu International Solid-State Circuits Conference (ISSCC) u San Franciscu predstavio novu generaciju procesora Itanium, kodnog imena Poulson. Novi Itaniumi imat }e osam jezgara, no ne radi se samo o smanjenoj verziji prije godinu predstavljenih ~etverojezgrenih Itaniuma 9300 kodnog imena Tukwilla, ve} je rije~ o znatno izmijenjenom procesoru. Naime, Poulson donosi novu mikroarhitekturu s znatno redizajniram jezgrama, a istovremeno je smanjen i proizvodni proces sa 65-nanometarskog kod Tukwille na 32-nanometarski. Poulson ima 3,1 milijardu tranzistora i povr{ine je 588 kvadratnih milimetara, dok Itaniumi temeljeni na jezgri Tukwilla imaju 2 milijarde tranzistora na povr{ini od 700 kvadratnih milimetara. Na ~ipu je integrirano ukupno 54 MB cache memorije, ima nove funkcije za otkrivanje, ispravljanje i prevenciju gre{aka, a tu su i pobolj{anja u izvo|enju instrukcija koja bi u teoriji trebala omogu}iti obradu dvostruko vi{e instrukcija u jednom taktu. Zahvaljuju}i finijem proizvodnom procesu i novim tehnologijama za {tednju i upravljanje potro{njom, ukupna potro{nja energije je samo jedna petina one kod prethodne generacije procesora Itanum. Za sada nema slu`benih informacija kada bi novi procesori mogli biti dostupni, no naga|a se kako }e to biti negdje po~etkom sljede}e godine.

40

FELJTON

ponedjeljak,24. februar 2011. godine ~etvrtak, 10. januar

OSLOBO\ENJE

Monoteisti~ko troglasje (15)

Praznici - potvrda zajedni{tva
Obilje`avanje blagdana je propisano u svetim knjigama, tako da Ijudi ne biraju koje }e blagdane slaviti i u koje vrijeme, iako postoje odre|ena prilago|avanja koja su historijski uslovljena
Obilje`avanje i slavljenjeblagdana je va`an dio religijskog `ivota svake zajednice, jer je to vrijeme kada se pravipredah od svakodnevnih obaveza, kada je porodica na okupu i kada se zajednica okuplja da slavi Boga u Ijubavi i pomaganju. Duh blagdana po~iva na zajedni{tvu, kako unutar jedne religijske tradicije, tako i izme|u razli~itih tradicija koje imaju iskustva zajedni~kog `ivljenja. Obilje`avanje blagdana je propisano u svetimknjigama, tako da Ijudi ne biraju koje }e blagdane slaviti i u koje vrijeme, iako postoje odre|ena prilago|avanja koja su historijski uslovljena. U ovom dijelu }e biti predstavljeni najva`niji praznici Jevreja, kr{}ana/ki i muslimana/ki koji reflektiraju duh zajedni{tva i snagu zajednice. Jevreji slijede lunarni i solarni kalendar i godina se sastoji od 13 mjeseci. Rabini su dodali mjesec s ciljem uspostave ravnote`e izme|u obaveze obilje`avanja sezonskih blagdana, koji se ra~unaju po solarnom kalendaru, i vjerskog propisa slije|enja lunarnog kalendara (Pnz 16, 1). Jevreji imaju veliki broj blagdana, koji se obilje`avaju u odre|eno doba godine: [abat, Ro{ Ha{ana, Jom Kipur, Pesah, blagdankoliba(Sukot), Hanuka... koji podsje}aju Jevreje na va`nost vjere u Boga i izgradnje duhazajedni{tva. U ovomdijelu}e biti predstavljena dva najve}a blagdana osim [abata: Jom Kipur i Pesah. apstinira od jela, pi}a, duhana, kupanja, mazanja uljem i spolnih odnosa. U sinagogi se Ijudi predano mole za oprost, ali se, isto tako, prije toga nastoje izmiriti i izgladiti nesuglasice. To je vrijeme svo|enja ra~una i dubokog preispitivanja. Svi su zajedno povezani u molitvi, o~ekuju}i oprost i novu snagu da nastave dalje. Pokajanje je sredi{nji element ovog blagdana, ali ne formalno, ve} istinsko, koje }e vjernike udaljiti od grijeha i nepravde. Svi pri`eljkujuprisustvoBoga, {to i ponavljaju u svojim molitvama, ali samo oni iskreni to i osjete. O tome postoje pri~e i kazivanja, a u jednoj od njih se spominje da je jednom dje~ak pitao oca: „Gdje je Bog, o~e?“ Otac mu je odgovorio: „Svuda oko nas.“ A dijete je na to reklo: „Mislim da je ondje gdje ga pustimo da u|e.“ Pesah ili Pasha je jedan od najpoznatijih blagdana, koji Jevreji svetkuju u prolje}e, a odnosi se na Tekst koji je pred vama nastajao je u veoma specifi~nim okolnostima, pri ~emu mislimo kako na uvjete rada, tako i na vrijeme i dru{tveni kontekst u kojem `ivimo. Svaki period tranzicije, a bh. dru{tvo je prije svega tranzicijsko, obilje`en je nizom pote{ko}a i nerazrije{enih pitanja, {to se, tako|er, odnosi i na pitanja podu~avanja religije u dr`avnim {kolama. Jedan od mogu}ih odgovora na ovo vrlo kompleksno pitanje je izu~avanje kulture i historije monoteisti~kih religija koje tradicionalno djeluju na prostorima BiH. Knjiga „Monoteisti~ko troglasje“ rezultat je timskog rada saradnika/ca i recenzenata, koji su, zajedno s autorima/cama, predano radili kako bi se pripredilo dobro {tivo za nastavnike/ce i u~enike/ce, ali i {iru javnost. Autori knjige koju je 2009. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a RABIC su dr. Zilka Spahi}-[iljak i dr. Dino Abazovi}. milodari jer cadaka ~uva ~ovjeka od smrti i ~isti grijehe. Prije po~etka svetkovanja blagdana je obi~aj da se osoba okupa u Mikvi, posebnom bazenu `ive vode (ne mo`e sva voda biti iz ~esme, ve} najmanje jedna tre}ina treba biti iz rijeke ili mora), u kojem se obavlja obredno pranje, jer je obredno ~i{}enjevrlo va`no u jevrejskoj tradiciji. Jom Kipur je blagdan sje}anja na dan kada se Mojsije vratio s drugim plo~ama sa Sinaja, rekav{i Jevrejima da mu je Bog oprostio. Ovo je i blagdan posta, a post po~inje obi~no dan uo~i Jom Kipura, tokom kojeg se potpuno

[abat, Jom Kipur i Pesah
Najzna~ajniji jevrejski blagdan, osim [abata, je Jom Kipur. To je blagdan pomirenja, pokajanja i pra{tanja, a obilje`ava se deseti dan mjeseca ti{rija, {to zna~i odmah nakon Ro{ Ha{ane. Obi~aj je da se na Jom Kipur obla~i bijela odje}a, kao simbol ~isto}e i bezgre{nosti. Nakon jutarnje molitve, uz prisustvo tri vjernika/ce, otpu{taju se zavjeti koje je ~ovjek dao Bogu a nije ih ispunio. Obi~aj je, isto tako, da se daje cadaka ili

Operacija “Lete}i zmaj“ (8)

Kunem se svojom ~a{}u…
Ponovo me ve`u u lance. Ve} je 1 sat iza pola no}i, sprovode me u samicu na 15. spratu. Do mene je samica ~ovjeka koji me kroz re{etke bezizra`ajno posmatra crnim sjajnim o~ima. Nisam takve su`njeve nikad vidio
Pi{e: Bahrudin BIJEDI]

Smje{taju u zatvor prethodi prolazak kroz desetine hodnika i nekoliko liftova. Uvode me u malu re{etkama ogra|enu prostoriju, gdje zati~em okovane u lance grupu mladih latinoamerikanaca. Niko ni s kim ne govori. Zgledamo se. Bijesan sam i ogor~en. Komandir mi vra}a kai{ i obavje{tava me da imam posjetu, advokata. Ve} je 22 sata. Odvode me odvezanog u neku salu, vjerovatno najozvu~eniji prostor u zgradi. Sa~ekam neko vrijeme, pojavljuje se Karato{i} s Amerikancem koji se predstavlja kao advokat Mike C. Goode. Prenera`en je kad vidi povrije|eneruke od lisica i ka`e da ga je stid. Ja prijetim iz petnih `ila. „Osvetit }u se, uzvratit }u im!“ Gledam u Petra [oljaka, policajca iz Vrgorca, svog zamjenika, i nare|ujem. „Pi{i depe{u onako kako ti govorim: ‘Predsjedniku Predsjedni{tva SFRJ Raifu Dizdarevi}u, predsjedniku Saveznog iz-

vr{nog vije}a Branki Mikuli}u, saveznom sekretaru za inostrane posloveBudimiruLon~aru. Po{tovani drugovi, kunem se svojom ~a{}u da nisam prekr{io nikakav ameri~ki zakon, a naro~ito po~inio bilo kakvo krivi~no djelo. Potpuno sam nevin. Podvrgnut sam brutalnom mu~enju. Molim vas da me izbavite. Poruku {aljem iz zatvora.’“ Goode me gleda, za~u|en je mo jom pri se bno{}u i odlu ~no{}u, posebno kad mu je Karato{I} preveo tekst telegrama. Ka`u da su me jedva prona{li, da im niko nije htio dati ta~nu informaciju. Nazivali su zatvore i tako saznali gdje sam. Rekli su da su razgovarali s direktorom zatvora, koji je iz postelje do{ao na radno mjesto, i da }u preno}iti u njegovoj kancelariji, a ne sa dvadesetak zatvorenika, kako je uobi~ajeno. Dodali su da }u zadr`ati svoje odijelo i da }e sve preduzeti da me sutra oslobode. Nisam mogao suzdr`ati suze kad su mi rekli da me je prije iz-

Advokat Mike C. Goode

vje snog vre me na te le fo nom tra`io moj zabrinuti brat Fuad.

Povratak u pakao
Pitam se o ~emu se radi i {ta je razlog mog hap{enja. Sve su TV kompanije bezbroj puta objavile vijest da sam povezan u ozbiljnom slu~aju trgovine drogom te izno{enja ve}ih koli~ina novca iz SAD-a radi krijum~arenja. Ja i droga i pranje novca?! Smijem se

na to i govorim da je u pitanju kardinalna gre{ka. Saznajem da su uhap{eni [panjol i profesor, kako se meni predstavio F. H. Cole. Ni{ta mi nije jasno, osim moje nevinosti, koja me dr`i u relativnom miru. Posjetaodlazi, a ja se vra}am u pakao. Po~inje idiotski teror. Prvo detaljan pretres s izvrtanjemd`epova i popissvihna|enih stvari. Vidim da od obe}anja o kulturnom tretmanu nema ni{ta i

da se direktor zatvora sada sveti za neuobi~ajeno uznemiravanje. Pogled mi luta na mnogo svezanih mla|ih ljudi koji cirkuliraju hodnicima, crnci i latinoamerikanci. Pretres se nastavlja, ve} je pola no}i. Nalaze mi priru~ne lijekove za alergiju i apaurin. Uspijevam oteti jedan apaurin i progutam, jer ne znam {ta me o~ekuje, a valja odr`ati unutra{nju kontrolu i mir. Oni me prisiljavaju da otvorim usta, me|utim, kasno je. Slijedi uzimanje otisaka prstiju i dlana po nekoliko puta. Jedan idiot s cini~nim izrazom lica registrira filmskom kamerom skoro svaki pokret. To me prisiljava da se maksimalno kulturno pona{am, kako snimljeni materijal ne bi ostavio blijedu predstavu o mom moralu ili eventualnom izgubljenom stanju. Napadam ih i vrije|am. Nazivam ih hladnokrvnim ubicama, idiotima, nacistima... Ima ih peterica. Prisiljavaju me na svla~enje. Ledene su im o~i prepune prezira. Ja sam jo{ gori. Nazivam zatvor nacisti~kim kam-

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.

FELJTON
Danci u bici kod Folkepinga porazili [ve|ane i zarobili njihovog kralja Alberta, poslije ~ega je danska kraljica Margaret postala vladar Danske i [vedske. kralj Ma ja nja kao Matija I Kor {a dija, 1443.Ro|en ma|arskivin. Sin JatinjoHupoHudinjapoznatvo-jvode iz Erdelja, izabran za kralja 1458. bio je sljednji ugar

41

1389.

NA DANA[NJI DAN

Sarajevska hagada

ski vladar koji je uspio da sredi unutra{nje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast. Uspje{no je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, 1486. zauzeo je Be~. Reformisao je Huan Peron dr`avu, a u Po`unu osnovao je 1465. univerzitet i 1472. prvu 1946. Huan {tampariju. Poslije njegove smrti 1490, Ma|ari su izgubili Peron izabran za sve teritorije koje je osvojio. predsjednika Argentine, za[panci pod komandom markiza od Peskare pobijedili francusko-{vajcarsku vojsku u bici po~ev{i prvi od kod Pavije u Italiji, upotrijebiv{i prvi put u istoriji ratovanja tri mandata na pu{ke arkebuze. Poginulo je oko 14.000 vojnika, a francuski ~elu te dr`ave. kralj Fransoa I je zarobljen.

1525.

oslobo|enje jevrejskog naroda iz egipatskogropstva. Obilje`ava se u periodu od 15. do 22. mjeseca nisana (mart-april), na po~etku jevrejske godine, i tada se ni{ta ne radi osim pripremanja hrane. Za pashalnu ve~eru se jede beskvasni hljeb (macot), kao podsje}anje na vrijeme izlaska iz Egipta, kada `ene, zbog nedostatka vremena, nisu mogle zamijesiti hljeb s kvascem. Poredtoga, iz ku}e se uklanjaju sve namirnice koje su spravljane s kvascem (hamec). Prve ve~eri Pesaha se jedeSederve~era, koja se sastoji od macot hljeba, jaja, lista celera, gorke trave i krila peradi ili koljenica janjeta, a onda se mogu jo{ dodati narezane jabuke, orasi i piju se ~etiri~a{evina. Prisutni jo{ izra`avaju nadu da sljede}i Pesah proslave u Jerusalemu. Pravila o Seder ve~eri su sadr`ana u Hagadi, ~ije pri~e se ~itaju tokom

no}i, uz podsje}anje na doga|aje iz jevrejske historije. PoznatasarajevskaHagada se ~uva u Zemaljskom muzeju BiH.

Bit i su{tina ~ovjeka
Od Srednjeg vijeka se hagade ukra{avaju razli~itim slikama, iako je slikanje `ivih bi}a Jevrejimazabranjeno, kao i muslimanima/kama, tako da je ovo rijetkajevrejskaknjigakoja je oslikana. Blagdan Pasha je poseban jer se tada okuplja porodica, ali i kom{ije i gosti. U BiH je obi~aj da se u jevrejskoj zajednici okupe Jevreji i brojne zvanice koje dolaze uveli~ati ovaj blagdan svojih kom{ija. Tako Seder ve~e dobijadimenzijuvelikogkulturnogdoga|aja, u kojemu~estvujevelikibrojnejevreja, koji na taj na~inizra`avajurespekt za drugu tradiciju. Iz Hagade se ~ita sljede}e: „Ovo je hljeb trpnje {to su ga na{i preci jeli u zemlji egipat-

skoj. Koje gladan, neka do|e i jede s nama. Ko je u potrebi, neka do|e i slavi s nama. Ove godine robovi, sljede}e godine slobodni ljudi.“ Rabini ka`u da beskvasni hljeb (macot) ozna~ava bit i su{tinu ~ovjeka, dok kvasanje daje la`nu veli~inu, koja ne zna~i ni{ta. Hljeb s kvascem je kao ~ovjek koji se razme}e la`nim vrlinama, a macot je kao ~ovjek koji je istinski ponizan i duhovno predan Bogu. Pesah treba podsje}ati ~ovjeka da je Bog na strani potla~enih i da ~uje njihove vapaje i iskrene molitve, {to je velika utjeha obespravljenim ljudima danas u okrutnom svijetu materijalizma i profita. Na Pesah se svaki dan ~itaju odre|eni dijelovi Tore, ali je obi~aj i da se na kraju Seder ve~ere ili na [abat ~ita „Pjesma nad pjesmama“ .
(Sutra: Radost Bo`i}a i Uskrsa/Vaskrsa)

U Londo na nje ku ljen Ma fest komunisti~ke par je, koji su, 1848.sa tajninog nudni~kogma~komtijeziSaveobjavprema odluci Kongre ra udru`enja za komunista, odr`anog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels. nuo je, prvi put u ame ri~koj is riji, postupak impi~men 1868.KongrestoSAD-a pokrena. Optu`entazaprotivnjepredsjednika dr`ave Endrjua D`onso kr{e Ustava, D`onson je bio primoran da se naredne godine povu~e sa predsjedni~kog polo`aja. na prvi proizvod najlona ca zu 1938.U Arlingtonu uodNju D`ersi-ju~etkipravzaljen be. ski mijer Ahmed Ma Pa ubijen u men po na 1945.Egijupatparlaprenjutu, neta usrednoher kon{a{to je objavio deklaraci o stupa Egip rat protiv Njema~ke i Japana. Ameri~ke trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile Manilu, glavni grad Filipina koji je bio pod japanskom okupacijom. nim udarom u Gani zba~en s vlas predsje 1966.Vojdnik Kvadime Nkrumah,zapod ~ijimodjetiVelike vo|stvom Gana 1957. go ne stekla ne visnost

1945.

Car Hirohito

Britanije. Pu~ pod vo|stvom poru~nika D`erija Rolingsa izvr{en je tokom Nkrumahove posjete Kini. sa je zvani~no Ban 1974.Pakistanbiv{iopIs{tio daPakistan, kaopriznaosnu glade{, to~ni nezavi dr`avu. srpski bi ni{a Stankovi} i Institu za ekologi i biogeografiju NU, di1974.Umro ta ta SrbiologjuSigovi najzna~ajniSAosniva~ rektor Biolo{kog institu je. Nje ji radovi nastali su na osnovu ispitivanja `ivota u Ohridskom jezeru. Od 1944. do 1952. bio je predsjednik Prezidijuma Narodne skup{tine Srbije.

Operacija „Lete}i zmaj“ prizemljena je 6. septembra 1989. godine odlukom porote Federalnog suda za Isto~nu Pensilvaniju, SAD, sa dvije rije~i - not guilti (nije kriv). [ta se de{avalo unutar afere koju je lansirala Federalna carinska policija SAD-a, predmet je ove knjige iz pera njenog aktera, za ~iju involviranost u aferu su se pobrinuli kako ambiciozni policajci i tu`ioci SAD-a, tako i dr`avni organi zemlje koju je u svojstvu generalnog konzula SFR Jugoslavije predstavljao u 15 dr`ava ameri~kog Srednjeg zapada sa sjedi{tem u Chicagu. Autor je ro|en 1941. godine u Mostaru, gdje je stekao osnovno i srednjeobrazovanje. Diplomirao je na Fakultetupoliti~kih nauka u Sarajevu, a nakon toga je obavljao niz poslova, uklju~uju}i i diplomatsku slu`bu. O`enjen je dr. Zorom Vukobrat-Bijedi}, s kojom ima sinaMaka. Ovu knjigu je posvetio ocu Salihu Salki Bijedi}u, nosiocu Partizanske spomenice 1941, koga su ubile Luburi}eve usta{e 1945. godine u Sarajevu. Knjigu Operacija „Lete}i zmaj“ objavio je Historijski arhiv Sarajeva, a mo`e se kupiti u knji`ari WBZ u Ulici Zelenih beretki, kod Doma Oru`anih snaga BiH u Sarajevu. pom i ka`em da }e im se suditi za zlo~in koji su po~inili. Ako ikad budem u prilici vratit }u im istom mjerom. Obla~e mi plavo zatvorsko odijelo iz jednog dijela, kao vazduhoplovni kombinezon. Nemaju broja za mene, pa mi je kratko, od vrata do prepona. Bolje od njihizgledam u svakom pogledu. Do tog mi je naro~ito stalo. Iznalaze zatvorski broj na kartonu i tra`e da ga dr`im u visini vrata. Fotografiraju me bezbroj puta u poderanom i tijesnom odijelu. Sklanjaju moje odijelo i druge stvari u jedan ormar i pregledavaju ve{. ^istiji je od njihovog lica. Ponovo me ve`u u lance. Ve} je 1 sat iza pola no}i, sprovode me u samicu na 15. spratu. Do mene je samica ~ovjeka koji me kroz re{etke bezizra`ajno posmatra crnim sjajnim o~ima. Nisam takve su`njeve nikad vidio. Ulazim u samicu. Idiot s kamerom stalno je za mnom. Kroz zatvorena vrata samice tra`e da ispru`im ruke kako bi mi otklju~ali lance. Kona~no imam malo predaha. Nisam ni{ta jeo od doru~ka. Odlu~io sam, u cilju odbrane svog dostojanstva, odbijati hranu za vrijeme cijelog boravka u zatvoru. Sendvi~ mi je ranije bio ponu-

dio komandir stra`e, ali sam odbio. Rekao sam da hranu od neprijatelja ne uzimam.

Mu~enje se nastavlja
Za trenutak je }elija bila osvijetljena. Ukazala se mala prostorija oblika pravilnog trougla, izme|u ~ijih kateta je bio uzdu`ni otvor - prozor od oko dva metra visine i pet centimetara {irine. Zidovi su, na moje zaprepa{tenje, bili izmazani fekalijama i krvlju. Vjerovatno su to tragovi boravka o~ajnih zatvorenika. U lijevom uglu bio je tvrdi metalni i fiksirani krevet s pri~vr{}enim tankim du{ekom, madracem i ~ar{afom. Bila je kod vrataklozetska{olja. Nijebilo Biblije, obaveznog pratioca usamljenih i razo~aranih. Skinuo sam neke zepe - {lape, koje sam bio prinu|en obuti, i uzeo horizontalni polo`aj ne bi li se malo odmorio. Sedativ koji sam otrgao ubla`io je bijes i o~ekivao sam da }u malo zaspati. Me|utim, mu~enje se nastavlja. ^ovjek koji de`ura ispred }elije dr`i jak reflektor u rukama i svakih 15 minuta ga usmjerava u moje o~i. To mi zadaje problem i ja ga nastojim rije{iti pokrivanjem glave ~ar{afom. Bez uspjeha, svjetlost je ja~a. Prepu{tam se razmi{ljanju. Mislim daleko u pro{lost...
(Sutra: Porinu}e u djetinjstvo)

Ajatolah ho Homeini ponu tri mi ame lara na 1989.Satanri~kihRudoholahza glavu SalmadioRu{dilijaona zbog njegovih skih sti va.

1990.Umro Jure Ka{telan, hrvatski pjesnik. Ame save skom ra nu ofanzivu na ira~ke sna 1991.tu. ri~ketuikopnezni~ke snage po~ele u Zalivge u Iraku i Kuvaj
les te ubili u dva sa ubila~ka napa u Izra 1996.Pamotinski islamskida roristielu 27sui ranili 77 ljudi. cuski la je tifiko spo o obu tnoj zabra skih 1998.Franrazumparsvementhvadnoglasnoniraatomvao proba. Vi so nos UN-a lo je 5.500 pa mi vnih tru za nadgle 2000.mirje}eu prigurdnikatiskojroReodoblibripaKonslanje danje krhkog pri ja Demokrat pu ci go.

1989. Sahranjen car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamijenio bolesnog oca i car od 1926. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu odrekao se 1946. “bo`anskog porijekla“, a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutisti~ka vladavina. Me|unarodni sud oslobodio ga je 1948. optu`bi za ratne zlo~ine koje su Japanci po~inili tokom Drugog svjetskog rata.

Ala Gora.

2001. 2002. 2003. 2003.
2004.

D`ord` Bu{ preuzeo je du`nost predsjednika SAD-a, nakon {to je na izborima pobijedio Alesandro Pertini

1990. Umro italijanski dr`avnik Alesandro U zemljotresu u oblasti Ksind`ijang, na sjevePertini, predsjeroistoku Kine poginulo je 268, a povrije|eno dnik Italije 1978vi{e od 4.000 osoba. 85. U~esnik u Pokretu otpora Lider Srpske radikalne stranke Vojislav [e{elj tokom Drugog dobrovoljno se predao Ha{kom tribunalu, svjetskog rata, pred kojim je optu`en za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne bio je jedan od zlo~ine u Slavoniji, BiH i Vojvodini, tokom rata u biv{oj Jugoslaviji. najpopularnijih politi~ara posliU sna`nom zemljotresu u sjevernom Maroku, jeratne Italije. poginule 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo
bez svojih domova.

Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju, SAD, najvi{e medalja osvojili su sportisti iz Njema~ke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.

42

SPORT

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Mali nogomet

Olimpic u problemima pred @eljezni~ar

Janjo{ ne mo`e
ra~unati na Hiro{a
Sve upu}uje na to da je @eljo favorit u subotnjoj utakmici. Mi se ne mo`emo tome protiviti, ali mo`emo se nadigravati, pa kako zavr{i, rekao je Janjo{
[ef stru~nog {taba Olimpica Mehmed Janjo{ ne}e mo}i ra~unati na usluge Nedima Hiro{a u prvojutakmiciproljetnog dijelaPremijerlige BiH u kojoj}e njegov tim gostovati na Grbavici kod @eljezni~ara. Osimtoga, u moramobitispremni na sve. Ne idu nam u prilog povrede igra~a. Hiro{ sigurno ne}e igrati, dok se Vidovi} i Ra{~i}`ale na bol u le|ima, odnosno probleme sa tetivom“ rekao je Janjo{. , Olimpic je jesenji dio docilj. Moramo rasporediti snagu do kraja sezone i paziti na zdravlje igra~e, jer nam od toga zavise rezultati“ kazao je Ja, njo{, koji je priznao kako je @eljezni~ar veliki favorit uo~i predstoje}eg dvoboja.

Bh. reprezentativci se pripremali u Visokom

Reprezentacija BiH otputovala u Sloveniju
Posljednjeg dana priprema na{a selekcija je ostala bez Nermina Kahved`i}a, koji se povrijedio u kontrolnom me~u protiv Ilija{a
Malonogometna reprezentacija BiH iz Visokog je jutros otputovala u Sloveniju, gdje }e od 24. do 27. februara u La{kom nastupiti na kvalifikacijskom turniru za Evropsko prvenstvo. Reprezentacija se prethodnih pet dana pripremala u sportskoj dvorani u Visokom. Ekipu vode Murat Jaha, koordinatorinstruktor, te treneri Mitar Vukanovi} i Boro Matan, koji su na raspolaganju imali 14 igra~a. Posljednjegdanapripremareprezentacija BiH ostala je bez Nermina Kahved`i}a, koji se povrijedio. “Protiv Ilija{a se povrijedio Kahved`i} pa }emo na raspolaganju imati 13 igra~a. Naravno, poku{a}emo da i njega osposobimo, ali trenutno nisam siguran da li }emo u tome i uspjeti“ kazao je Jaha. , Poredselekcije BiH, u La{kom}e nastupiti doma}in Slovenija te Italija i Latvija. Prvi me~BiH igra u ~etvrtak protiv Slovenije, dan kasnije se sastaje s Italijom, dok 27. februara igra protiv Latvije. U Sloveniju su otputovali: Bahrudin Omerbegovi}, Goran Melher, Alen Lali}, Nijaz Mulahmetovi}, Maid Rami}, Slaven Novoselac, Dra`en Novoselac, Tomo Bevanda, Dejan Pavlovi}, Ivan Matan, Nikola Perkovi}, Enez Crnali}, Vladimir Vladisavljevi} i Nermin Kahved`i}. O. Z.

Moram brinuti o zdravlju igra~a: Mehmed Janjo{

malomgradskomderbijuupitni su nastupiAdmiraRa{~i}a i Milo{aVidovi}a, {to je dodatnorazo~aralo trenera Janjo{a. “Pripreme i kontrolne utakmice su jedno, a prvenstvo je ne{to sasvim drugo. Sada nas o~ekuje te{ka polusezona koju otvaramo kod najte`egprotivnika. @eljezni~ar je velika ekipa i

ma}eg prvenstva zavr{io na devetoj poziciji, dok su ostvarili plasman u polufinale Kupa BiH. “Te{ko }e nam biti da kroz prvenstvo izborimo plasman u Evropu, stoga }emo se posvetiti polufinalu Kupa i poku{ati na taj na~in iza}i na me|unarodnu scenu, {to nam je najve}i

“Sve upu}uje na to da je @eljo favorit u subotnjoj utakmici. Mi se ne mo`emo tome protiviti, ali mo`emo se nadigravati, pa kako zavr{i.“ Podsjetimo da je Olimpic posljednju pripremnu utakmicu odigrao u Rijeci, gdje je od istoimene ekipe pora`en rezultaO. ZUKI] tom 1:2.

As najavio odlazak Argentinca iz Barcelone na kraju sezone

Na{ reprezentativac na{ao smje{taj u Manchesteru

D`eko u~i od Vieire
Ljudi od mene o~ekuju golove i ja nisam sretan sa dva gola u osam utakmica, ali sam sretan {to doprinosim ekipi i asistiram saigra~ima, kazao je D`eko
Napada~ reprezentacije BiH i engleskog Citya Edin D`eko u intervjuu koji je dao za oficijelnu veb-stranicu kluba o~ekuje da }e se njegova forma popravljati iz me~a u me~. Podsje}anja radi, na{ internacionalac je u osam nastupa za City postigao dva pogotka, oba u Kupu protiv Notts Countya, a priznao je i to kako se jo{ navikava na engleski stil igre. “U `ivotu je jako bitno kada je ~ovjeksretan, zato se i ja smijem stalno“ rekao je dobro ra, spolo`eniD`eko, koji je svjesatan ~injenice da mora jo{ oja~ati... “Mentalno sam jak i to mi je veomabitno. Uvijekdr`imglavu podignutu gore i ne predajem se takolako. Treba}e mi jo{ neko vrijeme da poka`em koliko zaista vrijedim i za to sam spreman naporno da radim. Ljudi od mene o~ekuju golove i ja nisam sretan sa dva gola u osam utakmica, ali sam sretan {to doprinosimekipi i asistiram

Ima ugovor s Barcelonom do juna 2012: Gabriel Milito

Gabriel Milito prelazi u Aston Villu?
Za 20 miliona eura je 2007. godine iz Zaragoze u Barcelonudo{aoargentinski odbrambeni igra~ GabrielMilito. No, od tada do danas je odigrao samo 43 utakmice u Primeri. Skoro dvije godine je izbivao s terenazbogte{kepovredekoljena i nikada se na pravina~innijeisplatiokatalonskomklubu. Valjaniugovor ima dojuna2012. godine i ako baremne{to na njemu`elezaraditi u Barceloni bi ga trebali prodati do tog trenutka. Tokom januara je postojala mogu}nost da taj 30-godi{njiArgentinac ode na posudbu u Malagu, trenutno posljednju ekipu Primere, no takav plan je propao. Ipak, njegov je odlazak i dalje aktuelan, a {panski AS tako pi{e da }e na kraju sezone Milito re}i zbogom Barceloni i preseliti na Otok i potpisati ugovor s Aston Villom. O ishodu ove pri~e vjerovatno }e se pri~ati u narednimmjesecima. U karijeri je Milito 35 puta nosio dres argentinske reprezentacije i pritom jednom postigao gol.

Edin D`eko bi danas trebao zaigrati protiv Arisa

saigra~ima“ optimisti~an je , D`eko, koji nakon mjesec boravka u hotelunapokonprona{ao ku}u u kojoj }e `ivjeti. “Sada }e sve biti lak{e za mene. Upoznajem se sa ostalim saigra~ima i ljudima u Manchesteru, a mnogo u~im

od iskusnihigra~a kao {to je recimo Patrick Vieira. Mislim da }e sve biti OK. Ekipa je jo{ uvijek na igri na tri fronta i dobro je {to se borimo za trofeje“ do, dao je D`eko, koji bi danas trebao predvoditi napad Manchestera u duelu protiv Arisa.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.
akon {to smo u prethodna dva dana saznali prve dvije ekipe koje su izborile prolaz dalje, ve~eras su na programu revan{-susreti {esnaestine finala Evropske lige u kojima bi trebalo nastupiti i nekoliko bh. internacionalaca. Od petorice igra~a iz BiH, sigurni u svoje nastupe su Semir [tili} u dresu Lecha, Senad Luli} (Young Boys), te Sa{a Papac (Rangersi), dok su nastupi Edina D`eke (Manchester City) i Jasmina Buri}a (Lech) upitni. D`eko je u prvom susretu izme|u Arisa i Citya igrao cijeli susret, nakon kojeg ga je menad`er Roberto Mancini kritikovao da se mora br`e prilagoditi na engleski stil. Poslije toga, na{ reprezentativac je odigrao cijeli me~ u Kupu protiv Notts Countya i postigao gol, koji mu daje nadu da }e i u revan{u protiv Grka zaigrati od prve minute. Uostalom, Cityu je za prolaz dovoljan jedan pogodak, s obzirom na to da je prvi susret zavr{en bez pobjednika i golova. Te`ak me~ o~ekuje i Senada Luli}a, koji sa Young Boysima gostuje u St. Petersbourghu. [vicarci su u prvom duelu salvili sa 2:1, a jedan pogodak postigao je upravo na{ internacionalac, koji nam je u razgovoru poslije prvog susreta priznao kako se njegova ekipa nema namjeru braniti u Rusiji. “Zenit je favorit za prolaz dalje, uprkos na{oj pobjedi. Me|utim, u Rusiju ne idemo sa bijelom zastavom, ve} poku{ati posti}i barem jedan pogodak koji bi nas pribli`io prolasku u narednu rundu“ rekao nam je Luli}. , Te`ak posao je i pred Semi-

SPORT
EVROPSKA LIGA Holan|ani sigurni u prolaz dalje

43

N

D`eko tra`i gol protiv Arisa,

[tili} gostuje u Portugalu
Ajax i Twente kao gosti slavili u prvim susretima • Senad Luli} }e sa svojim Young Boysima poku{ati sa~uvati prednost iz [vicarske (2:1), dok }e Sa{a Papac sa Rangersima imati te`ak zadatak protiv Sportinga

Parovi
Twente - Rubin Bayer L. - Metalist K. Ajax - Anderlecht BATE Borisov - PSG Stuttgart - Benfica Dynamo Kyiv - Besiktas Braga - Lech Villarreal - Napoli Spartak M. - Basel PSV - Lille Sporting - Rangers Liverpool - Sparta P. Zenit - Young Boys Manchester City - Aris CSKA M. - PAOK pokazali smo da se mo`emo nositi i sa najve}ima“ rije~i su [tili}a, , koji }e gotovo sigurno po~eti susret, dok }e golman Jasmin Buri} vjerovatno biti na klupi. Sa{a Papac sa svojim Rangersima blizu je ispadanja, s obzirom na to da je na svom terenu u prvoj utakkmici protiv Sportinga odigrao samo 1:1, {to je rezultat koji daje vi{e {anse Portugalcima za prolaz dalje. Nakon prvih susreta sigurne u prolaz dalje mogu biti jedino (prvi susret 2:0) (4:0) (3:0) (2:2) (1:2) (4:1) (0:1) (0:0) (3:2) (2:2) (1:1) (0:0) (1:2) (0:0) 2:1 (1:1, 1:0) holandske ekipe - Ajax i Twente, koji su u savladali Anderlecht i Rubin. Tim iz Amsterdama kao gost slavio je u duelu protiv belgijskog sastava sa 3:0, dok je Twente sa 2:0 slavio u duelu protiv Rubina. Ubjedljive prednosti nakon prvih utakmica imaju i ukrajinski Dynamo, koji je sa 4:1 slavio protiv Besiktasa, te Bayer Leverkusen koji je sa ubjedljivih 4:0 savladao Metalist.
J. LIGATA

Senad Luli} ima te`ak zadatak protiv Zenita u Rusiji

rom [tili}em, koji sa svojim Lechom gostuje u Portugalu kod Brage. Poljski sastav slavio je u prvoj utakmici rezultatom 1:0, a Portugalci su u revan{u najavili ofanzivu. Me|utim, [tili} je veliki optimista i uvjeren

je da }e njegov tim izboriti narednu rundu takmi~enja. “U prvoj utakmici smo trebali slaviti i sa vi{e golova razlike, me|utim, ostalo je 1:0. Trudi}emo se da ne primimo gol, a u dosada{njim utakmicama Evropa lige

Biznis liga, 15. kolo

BOSNA I HERCEGOVINA
Biznis liga uta pob ner por 15. kolo d:p-g bod

Poznati parovi play-offa
U regularnom dijelu sezone ubjedljivo prvo mjesto osvojila ekipa Grani~ne policije, iz ~ijih redova dolazi i najbolji strijelac Damir Livaja
Utakmicama 15. kola zavr{ena je Biznis malonogometna liga u organizaciji SportCentra, pa su tako poznati i parovi play-offa, koji po~inje u ponedjeljak. Prvoplasirani tim u regularnom di je lu se zo ne bi li su igra~i Grani~ne policije, koji su u 15 odigranih susreta ostvarili 14 pobjeda, uz samo jedan poraz, a ubjedljivo su i najefikasniji u grupi sa 121 postignutim pogotkom. Iz njihovih redova dolazi i najbolji strijelac lige - Damir Livaja, koji je postigao nevjerovatnih 46 pogodaka. Ta ko }e se Gra ni~ari u play-offu sastati sa ekipom Orbica, koja je zauzela osmo mjesto, a pomenimo da se zavr{nica igra po sistemu: 18, 2-7, 3-6 i 4-5. To zna~i da }e se u play-offu, uz ve} pomenute Grani~are i Orbico, me|uso bno sas ta ti FDS ASA Group, Sparkasse - Te-

1. G. Policija 2. FDS 3. Sparkasse 4. Bosnalijek 5. Pokop 6. Teloptic S. 7. ASA Group 8. Orbico 9. Techno. 10. Procaf fe 11. McCann 12. Toplane 13. R&S 14. TZ. Bank 15. S. Gas 16. Messer

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

14 12 10 10 10 9 9 8 7 4 5 4 3 3 2 1

0 1 2 1 0 1 0 3 1 5 1 1 1 0 1 0

1 2 3 4 5 5 6 4 7 6 9 10 11 12 12 13

121:27 70:43 81:60 72:34 75:49 63:42 81:78 50:47 63:49 30:55 41:77 43:65 34:68 44:68 40:90 32:98

42 37 32 31 30 28 27 27 22 17 16 13 10 9 7 3

Lista stijelaca 46 - Damir Livaja (Grani~na p.) 40 - Senaid Hod`i} (ASA Group) 29 - Ermin Mrguda (Bosnalijek) 26 - Ahmed Aljuki} (FDS) 24 - Nisvet Heljdov (Technomarket) 24 - Mirsad [kandro (Sparkasse) 19 - Nedim Mili{i} (Sparkasse)...

Jahovi} na probi u Tobolu
Adis Jahovi}, napada~ Sarajeva, napustio je pripreme bordo tima i trenutno se nalazi u Me|ugorju na probi u ekipi Tobola. Jahovi} je ju~er nastupio u prijateljskoj utakmici protiv Ljubu{kog i odmah u prvom nastupu postigao je pogodak. Stoga, mo`e se o~ekivati da makedonski internacionalac, koji je osim Sarajeva nosio i dresove Vele`a i @eljezni~ara, zavr{i posao te obu~e dres ekipe kazahstanskog prvaka.

Ekipa Grani~ne policije zauzela je prvo mjesto

loptic Sinalco i Bosnalijak Pokop. Rezultati posljednjeg 15. kola: Sparkasse - Sarajevo Gas 6:4 ([kandro 2, Doglod 2, Dali pa gi}, Du ka - Uglje {a 3, ^i{o), Procaffe - Turkish Zirat bank 5:0 (Prutina 2, Jold`i} 2,

Ejubovi}), Toplane - McCann 2:3 (Bajramovi} 2 - Ma~ki}, Ali|ikovi}, Puzi}), Orbico Tec hno mar ket 3:2 (Le ka, ^omor, Suba{i} - Mulaosmanovi}, Nezovi}), Grani~na policija - Pokop 4:2 (Livaja 3, Tabakovi} - Sinanovi}, Juri}),

Messer - Teloptic Sinalco 0:5 (slu`beni rezultat), R&S - Bosnalijek 2:7 (Kahriman, Dervi{kadi} - Hasanovi} 2, Sipovi} 2, Mrguda 2, Drago{evi}), ASA Group - FDS 5:6 (Hod`i} 4, Mehinovi} - Mehmedspahi} 2, Feri}, Kozi}, Aljuki}, Hasanspahi}).
J. Li.

44

SPORT

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Real i dalje bez pobjede nad Lyonom

LIGA PRVAKA Nula na Velodromeu

Puel zadovoljan samo igrom
U ovoj smo utakmici promijenili istoriju. Real nikada nije zabiogol na ovom stadionu, a sada jeste, rekao je Mourinho
Ni u sedmom poku{aju madridski Real nije uspio do}i do pobjede protiv Lyona, ali ekipa Josea Mourinha je na Gerlandu ostvarila povoljan rezultat koji je pove}ao njihove {anse za prolaz u ~etvrtfinale. Goste iz Madrida u 65. minuti u vodstvo je doveo francuski reprezentativac i biv{i igra~ lavova Karim Benzema, dok je precizan kod doma}ina, sedam minuta prije kraja utakmice, bio Gomis. Dodajmo i to da je bh. reprezentativac Miralem Pjani} odigrao posljednjih 15 minuta za Lyon na vrlo visokom nivou. “Mislim da je nerije{en ishod najrealniji u ovoj utakmici. Imali smo i mi svoje {anse da preokrenemo rezultat, ali nismo bili koncentrisani u zavr{nici. Ipak, na kraju prvom dijelu utakmice. Zaslu`ili smo vi{e od remija i, premda sam zadovoljan na{om igrom, ne mogu biti zadovoljan kona~nim rezultatom utakmice. No, nije gotovo. Znamo da }emo i u revan{u imati svoje {anse, gledat }emo iskoristiti ih’’ - zaklju~io je Puel. U osvrtu na utakmicu iznimno je ljut bio portugalski trener {panske ekipe Jose Mourinho, koji je rigao vatru po glavnom sudiji utakmice Wolfgangu Starku i njegovim pomo}nicima, smatraju}i da njegovom timu nije dosu|en penal, a kompletnu utakmicu prokomentirao je ovako. ‘’Bili smo bli`i 2:0 pobjedi nego 1:1 remiju. Ipak, rezultat je dobar i pred na{ima navija~ima, a moraju

Mario Gomez donio veliku prednost Bayernu

Reuters

Gomez odlu~io
derbi na Meazzi
Bayern pogotkom Maria Gomeza u 90. minuti stekao veliki kapital za revan{ u Munchenu • Marseille i Manchester United odigrali tvrdu utakmicu bez golova
Pogotkom Maria Gomeza u 90. minuti, Bayern je na GiuseppeMeazzi u MilanusavladaoInter sa 1:0 i stekaovelikikapital za revan{ utakmicu osmine finala Lige prvaka kojeg }e igrati pred svojimnavija~ima. U reprizipro{logodi{njegfinalavi|en je samo jedanpogodak, no Inter i Bayern odigrali su sadr`ajnu utakmicu sa pregr{t prilika. Prvustopostotnu{ansuimao je Inter u 22. minuti- Eto’o se sa desnestranesru~iopremagoluKrafta i proigraoCambiassakoji u trku sna`no{utira, ali golmanBayerna fenomenalnom intervencijom spa{avaviceprvakaEvrope. Bayern je uzvratio tri minute kasnijekada je Ribery na uba~aj Robbenaglavomdobro{utirao, savladao Cesara, ali na njegovu `alost lopta je umjesto u mre`i zavr{ila na pre~ki gola Intera. Novuvelikupriliku za vodstvo Inter je imao u 33. minutikada je u akciji bio Eto’o~iji je odli~anudarac jo{ boljeodbraniosino}sjajni Kraft. U nastavku su prvi zaprijetili gosti. Idealnu {ansu za pogodak Bayern je propustio u 53. minuti kada je Robbensna`no{utirao, no ponovo je doma}e spasio okvir gola. Samo dvije minute kasnije Interuzvra}aprekoCambiassa~iji

Marseille - Man. United 0:0

Stadion Velodrome. Sudija: Felix Brych. Pomo}nici: Thorsten Schiffner, Mark Borsch (svi iz Njema~ke). MARSEILLE: Mandanda, Cisse (od 70. Cheyrou), Gonzalez, Brandao, Remy (od 79. Valbuena), Kabore, Mbia, Heinze, Ayew, Diawara, Fanni. Trener: Didier Deschamps. MAN. UNITED: Van der Sar, Evra, Berbatov, Rooney, Smalling, Vidi}, Carrick, Nani, O’Shea, Fletcher, Gibson (od 72. Scholes). Trener: Alex Ferguson.

Inter - Bayern 0:1

Benzemi je gol biv{em klubu bio stoti slu`beni u karijeri

Reuters

Stadion Giuseppe Meazza. Sudija: Viktor Kassai. Pomo}nici: Gabor Eros, Gyorgy Ring (svi iz Ma|arske). Strijelac: 0:1 - Gomez (90). @uti kartoni: Zanetti, Sneijder, Motta (Inter), Ribery, Gustavo (Bayern). INTER: Cesar, Zanetti, Stankovi}, Lucio, Motta, Eto’o, Sneijder, Maicon, Ranocchia (od 73. Kharja), Cambiasso, Chivu. Trener: Leonardo. BAYERN: Kraft, Ribery, Robben, Lahm, Pranji} (od 38. Breno), Muller, Badstuber, Gustavo, Schweinsteiger, Gomez, Timo{~uk. Trener: Louis van Gaal. ciEvrope bez {ansi u revan{u. Pogodaka nije bilo na Velodromeu gdje su igrali Marseille i Manchester United. Bli`i su pobjedi bili doma}i koji nisu iskoristili nekoliko dobrih poluprilika pred golom Van der Sara, dok crveni |avoli bez nekolicine standardnih igra~a nisu stvorili niti jednu izglednu priliku.
M. I.

krajeva, moram re}i da smo odigrali sasvim dobro i da je ovo za nas jo{ uvijek dobar rezultat uo~i revan{a na Santiago Bernabeu“ rekao je , Pjani}. ‘’Sretan sam zato {to sam postigao gol, iznimno je on va`an za ekipu, ali nisam mogao slaviti pogodak Lyonu u kojem sam proveo krasno vrijeme’’, rekao je Benzema kojem je ovo bio stoti slu`beni gol u krarijeri.

nam do}i pomo}i, imamo {ansu izboriti ~etvrtfinale. U ovoj smo utakmici promijenili istoriju. Real nikada nije zabio gol na ovom stadionu, a sada jeste. @elimo promijeniti izgled i one druge istorije, `elimo slaviti u revan{u u Madridu.’’

Odigrali pametno
Chelsea je napravio odli~an posao u prvoj utakmici osmine finala protiv Kopenhagena i ve} nakon utakmice u gostima prakti~ki osigurao prolaz u sljede}u fazu takmi~enja. Sa dva gola Nicolasa Anelke londonska ekipa je osigurala pobjedu rezultatom 2:0 i znatno umanjila pritisak na Carla Ancelottija nakon niza neuspjeha. ‘’Odigrali smo dobro i ostvarili dobar rezultat. Igrali smo jako pametno, Kopenhagen nas je poku{ao pritisnuti, jer oni igraju na takav na~in, ali mi to nismo dopustili. Odigrali smo vrlo inteligentnu utakmicu. No, jo{ ni{ta nije gotovo, ispred nas je novih 90 minuta i nema opu{tanja’’ - oprezan je Ancelotti.
A. MEHANOVI]

Sve je mogu}e
Strateg lavova Claude Puel isti~e kako je zadovoljan igrom, ali ne i rezultatom te se nada kako }e u revan{u njegova ekipa iza}i kao pobjednik. ‘’Dokazali smo da se mo`emo nositi s Real Madridom. U revan{u }emo morati stvoriti vi{e prilika i preuzeti inicijativu. Real ima ekipu satkanu od brzih igra~a, ali smo ih u ovoj utakmici li{ili prostora. Dovoljno smo samouvjereni pred revan{-utakmicu, u njoj je sve mogu}e o~ekivati. [teta je i {to smo propustili niz prilika, posebno u

udarac sa pet metarazavr{avavisoko preko gola. Od tog trenutkatempoigre bio je pao, a kada se ~inilo da na krajune}ebitipogodaka, u 90. minuti na udarac se sa oko 25 metara odlu~io Robben, loptu je kratko odbio Cezar, a na nju natr~ao Gomez i rutinski je poslao u mre`u. Time se Bayern djelimi~noodu`ioInteru za poraz u finalu, no daleko od toga da su prva-

EVROPSKA LIGA

Porto pro{ao dalje
Nogometa{i Porta plasirali su se u osminu finala Evropske lige, iako su na svom Dragao stadionu pora`eni od Seville 0:1. Pobjeda portugalske ekipe u prvom ogledu u [paniji od 2:1, odnosno pogodak vi{e u gostima vi{e je vrijedio te }e Porto u borbi za ~etvrtfinale igrati protiv moskovskog CSKA. Jedini pogodak postigao je Fabiano u 71. minuti, a utakmicu su obilje`ila i dva crvena kartona - prvi, direktni je zaradio doma}i igra~ Pereira u 72. minuti zbog o{trog starta s dvije noge, a pet minuta kasnije drugi `uti karton dobio je i gostuju}i nogometa{ Alexis. Porto i CSKA su jedine dvije ekipe koje su pro{le u nastavak takmi~enja, dok se ostale re van{ uta kmi ce igra ju ve~eras.
M. I.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
D`umhur pora`en u Zagrebu
Damir D`umhur zaustavljen je u drugom kolu ITF Futures turnira u Za gre bu, vri je dnog 15.000 dolara. D`umhura je pobijedio prvi nositelj Francuz David Guez, 160. igra~ svijeta, rezultatom 2:0 (6:2, 6:4).

45

DAVIS CUP [etki} i Deli} u Maroku

D`umhur i Gor~i}

VIJESTI

sti`u u nedjelju
Rejting ostalih igra~a u reprezentaciji Maroka ukazuje na to da smo favoriti, rekao je Vrani} • Reda El-Amrani najve}a prijetnja bh. reprezentaciji
Reprezentacija BiH }e od 4. do 6. marta igrati prvo kolo Druge grupe euroafri~ke zone Davis Cupa protiv Maroka u Marrakechu, a v.d. selektora na{ih tenisera Daver Vrani} veli da mo`emo izboriti drugu rundu takmi~enja. Selektor je odlu~io da u prvom ciklusu za na{u zemlju igraju Aldin [etki}, Amer Deli}, Ismar Gori~i} i Damir D`umhur. Izbor je pao na njih zbog trenutne forme i reprezentativnog iskustva.

Evans pauzira
dodav{i da }e Gor~i} i D`umhur u Maroko sti}i u nedjelju.

El Amrani prijetnja
“Reda El-Amrani je najve}a prijetnja iz marokanskog tima. Iako u Casablanci nije uspio izboriti drugo kolo, on je svoj kvalitet pokazao mnogo puta. Trenutno je rangiran na 200. poziciju, {to je bolji rejtnig od bilo kojeg na{eg tenisera. Ako uspijemo protiv njega ostvariti povoljan rezultat, onda se mo`emo nadati plasmanu na naredno kolo“ kazao je , Vrani}. Osim El-Amranija, za Maroko }e igrati Talal Ouahabi, Rabie Chaki, Mehdi Ziadim, a nijedan od njih nije u TOP 1.000 najboljih tenisera dana{njice. “Rejting ostalih igra~a u reprezentaciji Maroka ukazuje na to da smo favoriti, {to nas ne smije zavarati. Moramo paziti na svaki potez“ istakao , je Vrani}, dodav{i kako je jako va`no da u timu prevladaju pozitivna atmosfera i dobro raspolo`enje. Pomenimo da }e izabraniti Davera Vrani}a u slu~aju pobjede protiv Maroka u narednom kolu na svom terenu igrati protiv boljeg iz dvoboja Estonije i Litvanije.
O. ZUKI]

Sacramentov vode}i strijelac Tyreke Evans propustit }e tri do ~etiri sedmice igranja u NBA ligi, potvrdio je njegov klub. Kao razlog izostanka spominje se povreda noge. Pro{logodi{nji rookie godine trenutno je na prosjecima od 18,3 poena i 5,5 asistencija. U obje navedene statisti~ke kategorije predvodi ekipu, no ti su prosjeci korak unatrag od onoga {to je pru`ao u debitantskoj sezoni u najja~oj ko{arka{koj ligi svijeta (20,1 poen, 5,8 asistencija). Omjerom 13-41 Kingsi dr`e pretposljednje mjesto Zapadne konferencije, a doigravanje }e im i u ovoj sezoni ostati tek nedosanjani san.

Pozitivna atmosfera
“Deli}a sam pozvao u reprezentaciju na osnovu njegovih kvaliteta i forme u kojoj trenutno igra, a ve} smo ranije spominjali koliko je za na{ tim va`na ~injenica da }e igrati za BiH. Sa druge strane, [etki} je ve} dugo vremena na{ najbolji teniser i kapiten ovog tima. Njegovo iskustvo }e nam mnogo pomo}i i vjerujemo da }e biti prevaga protiv Maroka“ rekao je Vrani}, pot, vrdiv{i da ra~una na D`umhurove sjajne igre iz pro{le sezone, kao i na Gor~i}evo reprezentativno iskustvo i odli~ne partije u dublu. Vrani} se du`e vrijeme nala zi u Ma ro ku, gdje pra ti me~eve Challenger turnira u Casablanci. Napomenimo da

Najve}e uzdanice na{eg tima: Aldin [etki} i Amer Deli}

Imamo izgledne {anse: Daver Vrani}

Zvu~na upozorenja u NBA
Da NBA utakmice ne bi trajale du`e nego {to trebaju, u vodstvu NBA organizacije odlu~ili su kraj svake minute odmora ili pauze izme|u ~etvrtina ozna~iti zvu~nim sirenama. Novo pravilo stupilo je na snagu u utorak, te }e se ubudu}e primjenjivati kako se igra~i ne bi zadr`avali uz klupu du`e vrijeme od predvi|enog, {to je s godinama postao obi~aj. Nu`nost povratka na teren zapisni~ki stol sada ozna~ava sa dva zvukovna signala: prvi se pu{ta potkraj isteka vremena pauze, a drugi na njenom samom zavr{etku. U tom su trenutku igra~i, pod prijetnjom sudijskih sankcija, du`ni odmah krenuti na teren.

OPREZ Rejting ostalih igra~a u reprezentaciji Maroka ukazuje na to da smo favoriti, {to nas ne smije zavarati. Moramo paziti na svaki potez, istakao je Vrani}, dodav{i kako je jako va`no da u timu prevladaju pozitivna atmosfera i dobro raspolo`enje
na ovom turniru igraju [etki} i Deli}, kao i marokanski reprezentativci. Ujedno je to posljednji turnir uo~i nastupa u Davis Cupu. “Deli} igra jako dobro u glavnom dijelu turnira, dok je [etki} pora`en u posljednjem kolu kvalifikacija. Poraz je uslijedio kao posljedica umora, a ne lo{e forme. Ujedno pratim nastupe marokanskih reprezentativaca i bodrim na{e tenisere“ nastavio je Vrani}, ,

O’Neal propu{ta ~etiri utakmice
Shaquille O’Neal, 38-godi{nji centar Boston Celticsa, propustit }e vjerovatno ~etiri sljede}e utakmice koje }e njegov klub odigrati na gostuju}oj turneji kod klubova iz Zapadne konferencije. Trener Bostona Doc Rivers izvijestio je da }e O’Neal zbog povrede Ahilove tetive propustiti gostovanja kod Golden State Warriorsa, Denver Nuggetsa, Los Angeles Clippersa i Utah Jazza. “Trebat }e neko vrijeme da Shaqova povreda zacijeli. Iznenadilo bi me kada bi se pojavio u sastavu u nekoj od ovih utakmica“, rekao je Rivers.

H

okeja{i Ilid`e 2010. pobijedili su ekipu Starog Grada rezultatom 5:3 (0:0, 2:0, 3:3) u tre}oj utakmici ~etvrtog kola BHL-a odigranoj na klizali{tu Olimpijskog centra Zetra. Tim HK Ilid`a 2010 se tako revan{irao vukovima punom mjerom za posljednji poraz, osvojiv{i po drugi put tri boda. Strijelci: 1:0 - Leme{ (19), 2:0 - Haseta (29), 3:0 - Leme{

Hokej

Ilid`a se revan{irala Starom Gradu
(33), 1:3 - Toki} (34), 3:2 Had`i} (37), 4:2 - ^ordalija (37), 4:3 - Mrkva (42), 5:3 Haseta (44). Za Ilid`u 2010 igrali su Pribi{i}, Hod`i}, Logo, Ceri}, \elki}, Osmanovi}, ^ordalija, Leme{, Merdan, Brdari}, Petkovi}, Haseta, Husanovi} i Hlava, a za Stari Grad ]apina, London, Had`i}, Toki}, Halilovi}, H. Mrkva, Ahatovi}, A. Mrkva, Sulejmanovi} i Zaimovi}. Prvenstvo BiH u hokeju na ledu se nastavlja u petak ~etvrtom utakmicom ~etvrtog ko la, Bo sna - Sta ri Grad, sa po~etkom u 22.30 sati. U poretku Lige hokeja na ledu BiH na prvom mjestu je ekipa Alfa/Medvjedi sa 21 bodom, a slijede Bosna/Lisice sa 19, Stari Grad/Vukovi sa 13 i Ilid`a 2010 sa 7 bodova.
G. V.

46

SPORT

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Novi penja~ki
poligon na Darivi
Banovi}ani organizirali akciju “Velja~a“ • Nova knjiga o ^vrsnici • Tradicionalni pohod na Veliki Vran • Ture na Durmitor i Moslova~ku goru…
Ure|uje: Ramo KOLAR “Suha jezerina“, grupa na putu ka “kampu“ Trnova~ko jezero

PLANINARSKO DRU[TVO VARDA iz Banovi}a pro{le je subote uspje{no organiziralo svoju tradicionalnu akciju “Velja~a“ Tu. ra je krenula sa lokaliteta ^ar{ija, pravcem prema velikoj Zla~i, greben Velja~a, Ravni bor, Velike zidine i dalje sa Jezerca u Zobik. U Zobiku su doma}ini pripremili topli napitak i planinarski ru~ak. Poslije ru~ka i odmora nastalo lijepo dru`enje do kasno u no}. U ovom pohodu u~estvovalo je 58 planinara iz Banovi}a, Tuzle, Lukavca, @ivinica, Zenice i 5 planinara koji su do{li ~ak iz Cazina. Svi

Pohod na Zobik kod Banovi}a

Promocija knjige Be}ira Behrema u Jablanici

u~esnici pohoda za nepunih 6 sati pre{li, uz snijeg, javio je Munib Konakovi}... • PROMOCIJA KNJIGE O ^VRSNICI odr`ana je u ponedjeljak u Jablanici. “^vrsnica - kamena tvr|ava Hercegovine“ naziv je ovoga zanimljivog {tiva autora Be}ira Behrema. U prepunoj konferencijskoj sali hotela Jablanica prisutnoj publici knjigu su predstavili Omer Kari}, Zdravko Ra{tegorac, Sead Omerovi} i Zehrudin Isakovi}. Knjiga je {tampana u 500 primjeraka i mo`e se kupiti kod izdava~a PSD “Vilinac“ Jablanica po cijeni od 30,00 KM, izvijestio je Braco Babi}... • TRADICIONALNI POHOD NA VELIKI VRAN (2.073 m) izveo je u nedjelju PSD Vilinac iz Jablanice. Pohod se odr`ava povodom Dana op}ine Jablanica. Po lijepom i sun~anom vremenu krenulo se sa nekropole ste}aka na Risovcu. Preko 180 u~esnika iz 20 dru{tava iz ^elinca, Banje Luke, Mostara, Fojnice, Kre{eva, Breze, Jablanice, Konjica, Visokog, Trnova, Sarajeva, Tomislav- Grada, Grada~ca, Prozora i Splita se nakon tri sata uspona popelo na vrh Vrana. Doma}ini iz Vilinca su u povratku do~ekali u~esnike toplim ~ajem i kafom. Zna~ajno je napomenuti da je prosjek starosti u~esnika bio 25 godina, a najmla|i Emir Omanovic iz PD Makljen iz Prozora. Po-

Jablani~ani na Velikom Vranu

krovitelj pohoda je sve ove godine Op}ina Jablanica, izvijestio je Nihad [iri}... • TRNOVA^KI DURMITOR, TRZIVKA, VOLUJAK - ~arobna zimska avantura, naziv je fotoreporta`e {to ga je webu zone dala Alma Ja{ar. Fotosima dopunili HasnaSmje~anin i ZoranNovakovi}. Fascinantni predjeli i lijep do`ivljajgrupena{ihplaninara. Sve se dade lijepo pro~itati i vidjeti na novoj, redizajniranoj stranici najpopularnijeg planinarskog weba... • IZLET NA MOSLAVA^KU GORU proteklog su vikenda organizirali ~lanovi PD Konjuh iz Tuzle te prisustvovali tamo{njoj “Me-

tlarskoj zabavi“ Uz to su, pored . standardnih izleta i planinarenja na Vrsane i Javorje, napravili planinarsko dru`enje u planinarskom domu Javorje na Konjuhu, a 8 ~lanova je u subotu u~estvovalo na tradicionalnom usponu na Velja~u (Konjuh), a koji je organizovao PD Varda Banovi}i! • RED POINT DRY TOOLING poligon je otvoren 20. februara, u blizini penjali{ta na Darivi u Sarajevu. To je prvi poligon takve vrste u na{oj zemlji, a uradili su ga vrijedni ~lanovi Kluba ekstremnih sportova Red Point. Dobro je napravljen zahvaljuju}i kreativnosti alpiniste Adnana ]ati}a...

ATLETIKA

Bosnin rival Constanta dovela tri vrsna igra~a
Stru~ni {tab Bosne BH gas sa Irfanom Smajlagi}em na ~elu ima}e dodatne razloge za brige i oprezpredvelikiduel sa rumunskom Constantom, Bosninim rivalom u 9. kolu grupe D Lige prvaka, s kojim }e na{ {ampion u subotu u dvorani Mirza Delba{i} Centra Skenderija (19 sati) igrati vjerovatno i klju~ni me~ sezone u ovom elitnom evropskom takmi~enju. Naime, rumunski tim, koji se sa ~etiri boda nalazi na petom mjestu na tabeli grupe D, dobio je u proteklom periodu nekoliko igra~kih poja~anja. Stoga, nemadilemada }e ionako respektabilna rumunska ekipa biti jo{ tvr|i orah u odnosu na onaj tim koji je sredinom oktobra pro{le godine kao doma}in uknji`io minimalnu pobjedu nad, u toj utakmici, bitno oslabljenim studentima, rezultatom 26:25. O~ito je da je rumunski stru~ni {tab kojeg predvodi nekada{nji igra~, a sada trener Constante Eden Hairi, bio nezadovoljan igrom ekipe i

Prvenstva BiH u krosu
Atletski klub Sarajevo je organizator Pojedina~nog prvenstva Bosne i Hercegovine u krosu, kao i Prvog federalnog prvenstva u krosu, koje }e se odr`ati u subotu sa po~etkom u 13 sati na poligonu Atletskog kluba Sarajevo na Ko{evu. Na takmi~enju }e u~estvovati slijede}e kategorije takmi~ara: cicibanke i cicibani (1999. i mla|i) - 1.000 metara, pionirke (1997/98) i djevoj~ice (1995/96) - 2.000 m, pioniri (1997/98) i dje~aci (1996/96) - 3.000 m, mla|e juniorke (1993/94) i juniorke (1991/92) - 3.000 m, mla|i juniori (1993/94) i juniori (1991/92) 5.000 m, mla|e seniorke (1990/89/88) i seniorke (1990 i starije) - 5.000 m, mla|i seniori (1990/89/88) i seniori (1990 i stariji) 8.000 m. Ovo takmi~enje je i izbornotakmi~enje za nastup reprezentacije na Balkanskom prvenstvu u krosu, koje }e se odr`ati 12. marta u Kragujevcu u Srbiji. U AK Sarajevo o~ekuju u~e{}e najboljih takmi~ara, me|u kojima je i Lucija Kimani. Za nastup je prijavljeno vi{e od 100 u~esnika iz bosanskohercegova~kih klubova. Pokrovitelji takmi~enja su firme Violeta i BH Telekom. G. V.

Upozoravaju}i signali

za poja~ani oprez
Rukometa{i Bosne BH gas }e za pobjedu, po svemu sude}i, trebati odigrati neuporedivo bolje nego protiv St. Petersburga
iz Energia Lignitul Pandurii Targu-Jiu i pravog gorostasa, lijevog beka Alexandru Stamatea iz UCM Sport Resite, koji je visok 208 centimetara. I podatak da je odbrana favorizovnog Zagreba CO primila 30 golova na svom terenu od Constante (Zagreb slavio sa 34:30), indirektno upozorava da rumunski tim ne}e biti ni slu~ajno lak protivnik u subotu igra~ima Bosne BH gas, koji }e za pobjedu, po svemu sude}i, trebati odigrati neuporedivo bolje nego protiv St. Petersburga u posljednjem kolu te bukvalno ostaviti posljednji atom snage u ovom odlu~uju}em me~u sa rumunskom ekipom. G. V.

Bosnu BH gas o~ekuje te`ak zadatak protiv Constante u subotu

odlu~io da tome stane na put dovo|enjem poja~anja u zimskom prelaznom roku u vidu

pivotmena Gheorghe Irimescua iz UCM Sport Resite, desnogbekaBogdanaCriciotoiua

~etvrtak, 24. februar 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

OSLOBO\ENJE

OGLASI
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

47

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja
Broj: 13.7.2-10.1-1898-2/11- ZK Na osnovu ta~ke II. Odluke generalnog direktora, broj 00.1-10.1-1793-3/11 od 8. 2. 2011. godine, v.d. direktor Direkcije Zenica objavljuje

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

O G L A S
za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo, Direkcija Zenica, na radnom mjestu broj: - 182. ^uvar - KV - 1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vrijeme u trajanju do 30. 11. 2011. godine uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca u Odjeljenju za sigurnost i za{titu u Slu`bi za pravne poslove i ljudske resurse I. Kandidat za prijem u radni odnos mora ispunjavati sljede}e op{te uslove: - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tra`enih poslova - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine

Na osnovu Poglavlja II ~lana 5. Procedure o kriterijima za raspodjelu, kontrolu i izvje{tavanje o utro{ku sredstava za grantove pojedincima, udru`enjima i institucijama, broj 06-05-3544/07 od 27. 2. 2007. godine i ~lana 1. Procedura o izmjenama i dopunama Procedura o kriterijima za raspodjelu, kori{tenje, kontrolu i izvje{tavanje o utro{ku sredstava za grantove pojedincima, udru`enjima i institucijama, broj 06-05-3544-1/07 od 9. 3. 2007. godine, ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo r a s p i s u j e

za raspodjelu sredstava za sufinansiranje projekata od interesa za bora~ku populaciju za 2011. godinu I Pravo u~e{}a po ovom javnom oglasu imaju: - Udru`enja gra|ana, nevladine organizacije i neprofitne organizacije koji za sredstva iz bud`eta apliciraju u svrhu sufinansiranja projekata od interesa za bora~ku populaciju Kantona Sarajevo, te udru`enja u svrhu obilje`avanja dana osnivanja ratnih brigada, - Fondacije, zaklade, sportska udru`enja i klubovi, instituti i drugi u organizaciji manifestacija i memorijalnih turnira i drugih aktivnosti vezanih za bora~ku populaciju, kao i sportisti pojedinci pripadnici bora~ke populacije u svrhu u~e{}a na zna~ajnim takmi~enjima, organizatori sportskih i drugih manifestacija sa odre|enim dru{tveno korisnim ciljem i udru`enja koja njeguju tekovine odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992-1995. godine, te narodooslobodila~kog rata 1941.-1945. godine. Bora~ka udru`enja ~ija se redovna djelatnost ne finansira iz bud`eta Kantona Sarajevo podnose pisane zahtjeve za dodjelu sredstava iz bud`eta Kantona Sarajevo za realizaciju projekata od interesa za bora~ku populaciju Kantona Sarajevo. Kriteriji za finansiranje/sufinansiranje projekata Kriteriji koji se uzimaju kao uslovni za daljnji proces razmatranja: 1. Kopija rje{enja o registraciji udru`enja i rje{enja o poreznoj registraciji; 2. Statut i djelokrug rada udru`enja (pojasniti vezu izme|u zadovoljenja potreba svojih ~lanova i djelatnosti koju obavljaju); 3. Broj i datum dostavljanja izvje{taja o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava (dostaviti kopiju dokaza). Ovi kriteriji se uzimaju kao uslovni za daljnji proces razmatranja. Op{ti kriteriji su: 1. Organizacija i broj ~lanova (navesti organizacionu strukturu i dokumentovati broj ~lanova); 2. Broj korisnika obuhva}enih projektom; 3. Kvalitet projekta i njegova opravdanost (obrazlo`iti opravdanost projekta sa stanovi{ta zadovoljenja potreba bora~ke populacije kroz realizaciju projekta; 4. Rezultati rada ostvareni u protekloj godini (iste navesti i dokumentovati); 5. Uspje{nost ranije realizovanih projekta koji su finansirani/sufinansirani od drugih institucija, donacija i sli~no (iste navesti i dokumentovati). Posebni kriteriji su: 1. Resocijalizacija, integracija ~lanova udru`enja; 2. Projekti o~uvanja i njegovanja tradicije oslobodila~kog rata, tradicionalnost, ugled i interes javnosti; 3. Saradnja udru`enja sa dr`avnim organima na svim nivoima; 4. Projekti humanitarnog karaktera sa ciljem pomo}i najugro`enijim ~lanovima udru`enja; 5. Programi koji podsti~u: razvoj dru{tva i vjersku toleranciju, bavljenjem sportom ratnih vojnih invalida i drugih bora~kih populacija; 6. Aktivnosti i uklju~ivanje {to ve}eg broja invalida u rad udru`enja. III Dodjela sredstava sportskim dru{tvima i klubovima u organizaciji manifestacija i memorijalnih turnira i drugim aktivnostima vezanim za bora~ku populaciju Uz pisani zahtjev dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju slijede}ih kriterija: 1. Kopija rje{enja o registraciji sportskog dru{tva-kluba; 2. Statut i djelokrug rada sportskog dru{tva-kluba; 3. Broj i datum dostavljanja izvje{taja o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava (dostaviti kopiju dokaza); 4. Broj ~lanova sportskog dru{tva-kluba (dokumentovati broj ~lanova); 5. Broj u~esnika-takmi~ara obuhva}enih projektom; 6. Obrazlo`enje projekta (cilj i na~in realizacije); 7. Rezultati rada ostvareni u prethodnom periodu (iste navesti i dokumentovati); 8. Uspje{nost ranije realizovanih projekta koji su finansirani/sufinansirani od drugih institucija, donacija i sli~no (iste navesti i dokumentovati); 9. Dokaz o pripadnosti bora~koj populaciji; 10. Nivo na kojem se sportske aktivnosti, odnosno takmi~enja odvijaju; 11. Podsticanje na bavljenje sportom ratnih vojnih invalida i drugih bora~kih populacija; 12. Podsticanje vjerske tolerancije i odgojno dru{tveni zna~aj. Kriteriji pod rednim brojem 1, 2 i 3 su uslovni za daljnji proces razmatranja. IV Dodjela sredstva sportistima pojedincima za u~e{}e na zna~ajnim takmi~enjima Uz pisani zahtjev dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju slijede}ih kriterija: 1. Kopiju li~ne karte i CIPS-ove prijave prebivali{ta; 2. Broj i datum dostavljanja izvje{taja o namjenskom utro{ku ranije dodijeljenih sredstava (dostaviti kopiju dokaza); 3. Obrazlo`enje projekta (cilj i na~in realizacije); 4. Rezultati rada ostvareni u prethodnom periodu (iste navesti i dokumentovati); 5. Uspje{nost ranije realizovanih projekta koji su finansirani/sufinansirani od drugih institucija (iste navesti i dokumentovati); 6. Dokaz o pripadnosti bora~koj populaciji; 7. Nivo na kojem se sportske aktivnosti, odnosno takmi~enja odvijaju; 8. Materijalni polo`aj sportiste pojedinca (ovjerena izjava o eventualnim sponzorskim ugovorima i drugim vidovima ostvarene pomo}i). Kriteriji pod rednim brojem 1 i 2 su uslovni za daljnji proces razmatranja. V Proceduru odobravanja sredstava po ovom javnom oglasu provodi posebna komisija koju imenuje ministar. Uzimaju}i u obzir opravdanost zahtjeva i kvalitet ponu|enog projekta, kao i ostale navedene kriterije (na osnovu dostavljene dokumentacije), te mogu}nost finansiranja ili sufinansiranja u odnosu na odobrena bud`etska sredstva za ove namjene, komisija }e sa~initi listu projekata za finansiranje i sufinansiranje sa prijedlogom visine iznosa, uz saglasnost ministra za bora~ka pitanja.

J AV N I O G L A S

II. Pored navedenih op{tih uslova, kandidat mora ispunjavati i sljede}e posebne uslove: - KV sprema, zavr{ena srednja {kola - Da je psihofizi~ki sposoban; - Da nije ka`njavan; - Da posjeduje certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite; - Da ima 6 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja III stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima. III. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): 1. svjedo~anstvo o sticanju KV stru~ne spreme, 2. biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 5. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje tra`enih poslova (ne starije od 3 mjeseca) izdato u skladu sa Pravilnikom o kriterijima i postupku za utvr|ivanje tjelesne i du{evne sposobnosti lica za obavljanje fizi~ke i tehni~ke za{tite (Sl. novine FbiH, br.64/02,18/04) 6. certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite 7. potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu od najmanje 6 mjeseci na sli~nim poslovima, a nakon sticanja III stepena stru~ne spreme, 8. uvjerenje o neka`njavanju, 9. uvjerenje da se protiv prijavljenog kadidata ne vodi krivi~ni postupak. IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. U`i izbor kandidata izvr{it }e se putem testa, a sa kandidatima koji u|u u u`i izbor obavit }e se i intervju. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO Direkcija Zenica Sa naznakom: “prijava na oglas za ~uvara - ne otvarati“ Ulica Masarykova br. 46 72 000 Zenica Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

II

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH LINE MRE@E
Obavje{tavamo korisnike da }e od 24. 2. do 2. 3. 2011. godine do}i do prekida rada BH Line mre`e na podru~ju Fojnice i to ulica: Bosanska, [ejh ef. Zuki}a, Muslinovac, Tekija i [ehidska, Muhameda Sud`uke i naselje Gornja Mahala zbog izvo|enja neophodnih radova na pobolj{anju kvaliteta mre`e. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju. BH Telecom
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 167826 10 P Sarajevo, 9. 2. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Raji} Milena, u pravnoj stvari tu`itelja Grubi{i} Jospi, Grubi{i} Letica Zdenka i Grubi{i} Samek Marija, svi nastanjeni na adresi ul. D`. Bijedi}a br. 119, protiv tu`enih Op}ina Novo Sarajevo i Tahirovi} Azra posljednja poznata adresa ul. Zmaja od Bosne br. 55, radi poni{tenja ugovora o prodaji stana, objavljuje slijede}i Za TAHIROVI] (MUJE) AZRA Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE za dan 5. 4. 2011. godine u 10 sati, pred ovaj sud u sobu broj 301/III. SUDIJA Raji} Milena NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).

VI Visinu sredstava za raspodjelu po ovom javnom pozivu utvr|uje resorno ministarstvo na osnovu usvojenog bud`eta Kantona Sarajevo za 2011. godinu. VII Projekti se prijavljuju na propisanom obrascu (OBR. 7.3-02-01/01) koji se mo`e na}i na Info-punktu Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo i web stranici Kantona Sarajevo. Dodatne informacije se mogu dobiti na telefon 033 562 273. Rok za podno{enje prijava po ovom javnom pozivu je 31. 3. 2011. godine. VIII Rezultati javnog oglasa objavi}e se na oglasnoj plo~i i web stranici Kantona Sarajevo, pod Ministarstvo za bora~ka pitanja. Odabrani aplikanti }e tako|e dobiti pisanu obavijest na dostavljenu adresu. IX Sredstva odobrena po osnovu ovog oglasa se moraju iskoristiti za realizaciju kandidovanog projekta, pri ~emu se korisnik sredstava mora pridr`avati va`e}ih zakonskih propisa. X Za neke projekte odlukom ministra }e se utvrditi finansiranje/sufinasiranje u tran{ama. Svi aplikanti kojima sredstva po ovom javnom pozivu budu odobrena na ovaj na~in, obavezni su izvr{iti izvje{tavanje nakon svake tran{e o namjenskom utro{ku sredstava, {to je uslov za dozna~avanje naredne tran{e. Za projekte za koje se odlukom ministra utvrdi jednokratno sufinansiranje, rok za dostavu izvje{taja o namjenskom utro{ku sredstava sa kompletnom dokumentacijom je 15 dana od dana okon~anja projekta.

OGLAS

XI Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Broj: 06-14-4036/11 Sarajevo, 22. 2. 2011. godine MINISTAR doc. dr. Ned`ad Ajnad`i}

web: http://mbp.ks.gov.ba e-mail: minbopi@ks.gov.ba; Tel: + 387 (0) 33 562-012, Fax: + 387 (0) 33 562-251 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

48

OGLASI

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM pos. prostor na Katedrali 96m2, 1 sprat, opremljen, plinsko-eta`no grijanje, za sve namjene. Mob. 062/156-882. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, kuhinja, kupatilo u strogom centru. Tel. 445-306. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM lijepo namje{tenu garsonjeru, Ko{evsko brdo. Mob. 061/220-957. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu blizu Katedrale, `enskoj osobi, kuhinja, internet. Mob. 061/247-922, 225-747. IZDAJEM dvoeta`ni stan, centar, prazno. Mob. 062/878-502. IZDAJEM namj{eten stan za studente ili zaposlene. Mob. 062/878502. IZDAJEM novonamje{ten jednosoban stan, Bjelave, grijanje, klima, kab. ant. Mob. 061/740-343. PRODAJEM garsonjeru 28m2, VP, pogodna za pos. pros. centar Ilija{a. Tel. 621-119. IZDAJEM jednosoban stan, Ul. Alipa{ina, Centar. Mob. 061/190008. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

49

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM trosoban stan 73m2 u centru za manji, centar — Novo Sarajevo. Mob. 061/557-442. MIJENJAM stan 52m2 na Grbavici za manju garsonjeru. Mob. 065/021-556. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM dvosoban stan u Zenici za isti u Doboju. Tel. 032/404795. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

U STROGOM centru izdajem namje{ten namje{ten stan 90m2, V sprat, bez lifta, sun~an, velika terasa, eta`no grijanje na gas. Mob. 0611/908-587. IZDAJEM trosoban stan na Ilid`i u Pejtonu, ul. Ede \ubura, 83m2/III, plinsko grijanje, 300 KM i 50 KM gara`a po potrebi. Mob. 061/269-835. IZDAJEM skladi{ni prostor, blindirana vrata, 30m2, Otes. Tel. 033/628-896. U MIRNOM i sun~anom dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, centralnio grijanje, povoljno. tel. 033/225-074 i Mob. 061/252-782. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, grijanje, studentima ili bra~nom paru, Ohridska 3A, N. Sarajevo. Tel. 443-620. IZDAJEM dvosoban stan na Marin dvoru, pogodan za poslovne svrhe. Mob. 062/367-722. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci, 32m2. Tel. 033/542623 IZDAJEM jednosoban na Grbavici, pogodan za dvije studentice. Tel. 063/918-909. IZDAJEM gara`u blizu Holidey inna. Tel. 061/137-714. IZDAJEM jednosoban stan luksuzno opremljen, novija gradnja, centar zaposlenim samcima. Tel. 061/320-843. IZDAJEM poslovni prostor 12m2, mokri ~vor, Karingtonka, Ul. te{anjska. tel. 033/442-998, 062/139085. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje, kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e, parking. Tel. 062/527-254. NAMJE[TEN jednoiposoban stan, Centar. 061/206-115, iza 15 sati. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM poslovni prostor u centru Semizovca za sve vrste djelatnosti. Tel. 061/250-751. STAN u Titovoj, 56m2, namje{ten, 1.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Kranj~evi}evoj, 115m2, 1 sprat, namje{ten, 1.000 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM poslovni prostor, ^emalu{a, prizemlje, 100m2, 6 prostorija, mokri ~vor, grijanje, 2.000 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM adaptiran stan sa centralnim grijanjem na du`e vrijeme Grbavica 1 kod pijace, 40m2. Tel. 061/214-856. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. JEDNOSOBAN stan na Grbavici pogodan za 2-3 studentice. Mob. 063/918-909. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM trosoban polunamje{ten stan, Ciglane, sa cen. grijanjem i ba{tom, cijena 500 KM. Mob. 062/156-882.

PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573-640. PRODAJEM vikend ku}u 330m2, Jablani~ko jezero, apartman u neumu 46m2, stan centar 130m2, I sprat. Mob. 061/573-640. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-396. KU]A u Poti~elju-Polju, dunum zemlje pod vo}kama+gara`a, cijena fiksna 120.000 KM. Mob. 061/222-295. STAN 79m2, Centar, Ul. Jezero, prizemlje, pogodno za pos. prostor, 2.200 KM/m2. Mob. 061/222295. STAN 80m2, Centar, Alipa{ino 16/III, eta`no, cijena fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/222-295. PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a sa poslovnim prostorom uz samu cestu za Kiseljak Gladno Polje. tel. 062/577-638. PRODAJEM su Hrasnom Ul. Olovska kod pekare AS dobar dvosoban 57m2 II sprat, plin, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. SKENDERIJA, jednosoban stan 42m2, novogradnja, eta`. grijanje, cijena po dogovoru. Mob. 061/352112. CENTAR, Marijin dvor, jednosoban 40m2, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 8. Tel. 061/132-327. PRODAJEM ku}u na Babi}a Ba{ti — Alifakovac, ba{ta, gara`a. Mob. 061/865-158. PRODAJEM u Semizovcu novu ku}u 8x9, podrum, 2700m2 oku}nice, 300 metara od glavnog puta, gradska voda, struja, kablovska ili mijenjam za stan novije gradnje bli`e gradu uz dogovor. Tel. 061/201-544.

PRODAJA
CENTAR, prodajem dvosoban stan 96m2, na ^obaniji, papiri uredni, odmah useljiv. Mob. 061/183-669.

PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. PRODAJEM 25 dunuma {ume, 30 dunuma livade, Borovsko, op{tina Rogatica, cijena 45.000 KM. Mob. 062/688-855. PRODAJEM ku}u u Novopazarskoj, podrum, dva sprata, dvije gara`e i 500m2 zemlje (hitno), tako|e 420m2 zemlje u Ned`ari}ima. Mob. 066/201-411. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. DOBRINJA, ul. Grada Bakua, 65m2/V, dvoiposoban, odmah useljiv, centralno grijanje, lift, 90.000 KM. Mob. 061/269-835. DONJE Ciglane, ul. Alipa{ina 76,50 m2, trosoban + velika terasa, stanje odli~no, 240.000 KM. Mob. 061/269-835. PRODAJEM garsonjeru 38m2, centart, nova. Mob. 061/131-727. PARCELA cca 2.000 m2, pod vo}em na putu Sarajevo Ilija{ — Male{i}i Donji, dobar prilaz, struja, voda, pogodan za gradnju, povoljno. Mob. 061/217-897. DONJE Ciglane, 73m2/III, plus dvije terase, 208.000 KM, 76m2/II, adaptiran 245.000 KM. Tel. 269835. PRODAJEM stan 48m2, Aneks, udaljen od autobuske stanice 20m, povoljno. Mob. 061/508-404. PRODAJEM ku}u na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 066/157044, 061/150-373. PRODAJEM stan-ku}u, nizovi u Lu`anima na Ilid`i, prizemlje i sprat, gara`a i ba{ta. Mob. 061/222-465. PRODAJEM zemlju na moru 420m2 u [ibeniku — Ra`anj. Mob. 061/172-997. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 061/199-845.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN dvosoban i dvoiposoban stan, poznat kupac, Hrasno Grbavica, centar. Mob. 061/350448.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten stan, sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Mob. 061/928-632. IZDAJEM garsonjeru, Bjelave 21. Mob. 061/356-535. IZDAJEM tvosoban stan 70m2 na Breci, extra ura|en, 400 eura. U cijenu ura~unate sve re`ije. Molimo da se jave zaposleni ili stranci. Mob. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. Tel. 061/573-640. IZDAJEM nov poslovni prostor 40m2, strogi centar. Tel. 061/925106. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, sa posebnim ulazom i pristupom internetu, 300 KM. Tel. 033/538364 i Mob. 062/527-254. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Stup — Ba~i}i. Mob. 061/198642. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 48m2 studentima, grbavica. Mob. 061/375-787. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru 30m2, Isto~no Sarajevo. Mob. 061/375-787. IZNAJMLJUJEM stan u Kova~i}ima, porodici ili studenticama. tel. 210-433 i 061/069-257.

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
STAN 100m2 kod op}ine Stari grad, idealan za poslovni prostor. Mob. 061/215-033. CENTAR, dvoiposoban stan 66m2, 2 balkona, sun~an i gara`a, kod med. fakulteta. Mob. 062/841390. PRODAJEM ili mijenjam garsonjeru u Sarajevu - Mejta{ za stan u Banja Luci, Nikole Ka{ikovi}a 7/II, II sprat, cg, 24m2 s balkonom. Tel. 065/589-171. PRODAJEM 3,8 dunuma plodne zemlje (mo`e i manje) Krivoglavci — Vogo{}a. pogled na Betaniju. Mob. 063/639-691. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079-751. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 1016h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. ^ENGI] Vila I, Kvadrant, jednoiposoban stan 52m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM ku}u sa 4 stana (520m2). Mob. 062/878-502. BLA@UJ, slikarska kolonija sa dijelovima tri objekta, vo}njaka 20.000, 1/1. Tel. 657-132, 062/104-062. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM objekat i 20 dunuma zemlje, vlasni{tvo 1/1, Brajkovac iznad Bistrika. Mob. 061/819-248. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. LO@IONI^KA 72m2, dvostrano orijentisan, cen. grijanje, 115.000 KM. Mob. 061/079-751. PRODAJEM jednosoban stan 42m2/14 sprat, Ive Andri}a 7. Tel. 524-809. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM stan 79m2 u Hrasnom kod robota. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 44m2 u Bu}a potoku kod apoteke, II sprat. Mob. 065/021-556. STAN 38m2, VP, K. brdo, bez balkona, sve blizu, mo`e zamjena za Bla`uj ili Had`i}e, uz dogovor. Mob. 062/110-722. BA[^AR[IJA, Muvekita, stan 99m2, ju`na strana, eta`no, VP, mo`e za poslovni prostor, povoljno. Mob. 061/350-448. CENTAR — Ciglane, 94m2, ~etvorosoban stan, I spratz, dobar pogled, cijena po dogovoru. Mob. 061/928-526 i 033/668-802. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na Ba{~ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji, Kova~i. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici kod [opinga, III asprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inu, Trg Me|unarodnog prijateljstva, VI sprat i 80m2 na XV spratu. Mob. 065/021-556. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine
STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200688. HAD@I]I, prodajem dva poslovna prostora u Tr`nom centru. Mob. 062/434-939. GARSONJERA, 5 sprat, nema lift, Titova, potrebna adaptacija, 25m2/2.400 KM. Mob. 065/819136. JEDNOSOBAN stan, Socijalno, Zmaja od Bosne, prizemlje, 41m2/2.000 KM. Mob. 065/819136. STAN u Hrasnom, A. lipa, VP, useljiv, 38m2/2.300 KM, jednoiposoban. Mob. 065/819-136. STAN na Marin dvoru, zgrada Karingtonka, 1 sprat, 96m2+3 balkona, 290.000 KM. Mob. 065/819-136. ZEMLJI[TE 1.360m2, Plandi{te, Ilid`a, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. JEDNOIPOSOBAN stan u Centru, a. [anti}a, 3 kat, 39m2, 45.000 eura. Mob. 061/320-439.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
PRODAJEM na Breci stan III sprat, 70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena 230.000KM. Tel. 062/316-379. PRODAJEM jednosoban stan 45m2 u strogom centru Sarajeva, zvati od 8-20h. Tel. 033/201-875, 062/204-717. PRODAJEM u centru Mejta{a jednosoban stan 37m2. Tel. 061/188-846. PRODAJEM lijepu garsonjeru na I katu, centar, Ul. A. Jabu~ice 26m2. Tel. 061/188-846. PRODAJEM lijep ~etverosoban stan, II kat, 106m2, Ul. Petrakina, preko puta Lovca. tel. 061/188-846. PRODAJEM na \i|ikovcu stan 40m2, jednoiposoban, I kat, adaptiran. Tel. 061/188-846. PRODAJEM stanove 154m2, 117m2, 106m2, 100m2, 94m2, 82m2, 80m2, 87m2, 75m2, 70m2, 52m2, 90m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM na Poljinama 2.847m2 x 75KM sa kompletnom infrastrukturom i gra|evinskom dozvolom. Tel. 061/608-962. PRODAJEM stan 53m2 u Hrasnom, Aleja lipa, 98.000KM. tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u u Hotonju, p+s+p, 500m2 placa, gara`a. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici II preko puta @eljinog stadiona. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan u Hrasnom, Trg Heroja, 36m2, 65.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM trosoban stan i ku}u u Zenici, vikendica na Vla{i}u. Tel. 061/528-032. STAMBENO-poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjskohotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. U STROGOM centru prodajem stan 90m2, V sprat bez lifta, sun~an, velika terasa, eta`no grijanje na gas. Mob. 0611/908-587. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM plac 1000m2, ravan, sun~an, 1/1, dozvoljena izgradnja, kod Upijevog vo}njaka, povoljno. Mob. 062/577-638. PRODAJEM vikendicu 65m2 sa placom 600m2, 1/1, sun~an, ravan, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577-638. PRODAJEM noviju vikendicu 65m2 na placu 1665m2, 1/1, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577-638. KU]A, vlastiti vodovod, et`. grijanje, ure|ena oku}nica, Pazari}-[inici. Tel. 417-219. STAN kod Vije}nice, A. [ahinagi}a, 60m2, 3 sprat, novonadogra|en, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. PRODAJEM na Vasinom hanu dvije devastirane ku}e, na 1.100m2, odli~na lokacija. Mob. 061/243-923. PRODAJEM jednosoban stan 30m2, 1 sprat, Ko{evsko brdo, Z. D`umhura. Mob. 061/243-923.

STAN u strogom centru kod hotela Evropa, 3 sprat, dvoeta`ni, 67m2, 220.000 KM. Mob. 065/819136. STAN u titovoj, 5 sprat, lift, potkrovni, 68m2, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 190.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji V, S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu, Trg ote{kog bataljona, 6 sprat, adaptiran, 77m2+gara`a 17m2, 110.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Malti, Paromlinska, 1 sprat, useljiv, 79m2/2.200 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Hrasnom, A. B. [imi}a, 2 sprat, 28m2, 68.000 KM. Mob. 065/819-136. JOSIPA Vanca{a, 84m2, 1 sprat+gara`a, 240.000 KM. Mob. 065/061-966. ILID@A-Lu`ai, 57m2, 3 sprat, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. S. KOLONIJA, stan u nizu, 3. eta`e+ba{ta, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. AVDE Smajilovi}a, Vraca, 64m2, 3 sprat, 1.500 KM/m2. Mob. 061/177-556. TROSOBAN stan u N. Pozderca, I kat, 80 m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan u Geteovoj, 15 kat, 77m2, 110.000 KM. Mob. 066/801-737. JEDNOSOBAN stan, Had`iidrizova, potkrovni, 32m2, 95.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Trg me|. prij. 70m2, 6 kat, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. TROIPOSOBAN, Trg ZAVNOBIHA, 77m2, 2 kat, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. TROIPOSOBAN u N. Smailagi}a, 77m2, 6 kat, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Kova~i}ima, Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 80.000 KM. Mob. 065/819-136. JEDNOSOBAN na Dobrinji, V. Maglajli}, 1 kat, 37m2, adaptiran, sa novom kuhinjom i plakarima, 62.000 KM. Mob. 061/320439. DVOSOBAN stan na Dobrinji C5, 2 kat, 68m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN u Hrasnom, A. {a~irbegovi} 24/2, 68m2+balkon, 143.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, A. [a~irbegovi}, 58m2+2 balkona, 110.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOIPOSOBAN stan, Paromlinska, VP, 68m2+balkon, 2 mok. ~vora, 142.000 KM. Mob. 061/801-737. DVOSOBAN stan u Hrasnom, Trg heroja, 60m2+balkon, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. TROIPOSOBAN stan, M. dvor, H. Dizdara, 1 kat, 123m2, 260.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan, ^. vila, B.M.Selimovi}, 11 kat, 54m2, 98.000 KM i 16 kat 56m2, 98.000 KM. Mob. 061/320-439.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
NOVOGRADNJA, Ned`ari}i kod Radon plaze, stanovi sa odli~nim pogledom 58-60m2, 2, 4, 8 i 7 sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 061/702-881. LOGAVINA, 50m2, 1 sprat, 2.600 KM/m2. Mob. 061/177-556. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM novu zadnju karambolku, komplet za Hundai Akcent. Mob. 061/915-123. POLO dizel 1,4, 94. god. mo`e zamjena za noviji polo, fabiu... Mob. 061/243-923. PE@O 505, karavan. Mob. 061/540-281. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM {tok i prozor s termostaklom 150x100. tel. 061/137-714. PRODAJEM nov mu{ki sat Tisot Kronograf, pla~en 660 KM za 300 KM. Mob. 062/463-047. PRODAJEM dvoja balkonska vrata, jedna sa {tokom, druga bez {toka, ustakljena termo 220x80, cijena 120KM. Tel. 062/954-316. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate za brijanje. Mob. 061/323-906. PRODAJEM klavir. Mob. 061/802650. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. MALI tokarski strug 500 W za hoby obradu drveta, malo upotrebljavan, njema~ka marka Interkrenn, povoljno, samo 400 KM. Mob. 061/956-845. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM novu kadu i slu{ni aparat Oticon. Tel. 228-710. PRODAJEM bijelu bundu i crni ~ipkani komplet br. 46-48. Mob. 061/233-913, Biba. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

51

NEKRETNINE PRODAJA
^ETVEROSOBAN stan, D. Ozme, 4 kat, 136m2, sve novo ura|eno, cijena po vi|enju. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan u Vrazovoj, 2 kat, 59m2, 160.000 KM. Mob. 061/320-439. GARSONJERA u M. [najdera, 2 kat, 21m2, sve novo ura|eno, 62.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN u ^ekalu{i, 1 kat, 90m2, 260.000 KM. Mob. 066/801737. DVOSOBAN stan, Ljubljanska, VP, 55m2, stan useljiv, zgrada jo{ nedovr{ena. Mob. 066/801-737. STAN na Dobrinji C5, A. [eremeta, VP, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor na M. dvoru, novogradnja, \oke Mazali}a, 29m2, 130.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Vojni~kom polju, H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 112.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na ^. vili-Kvadrant, Fet. Be}irb. 5 sprat, 60m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, adaptiran, VP, 59m2/2.800 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom, A.B.[imi}a, VP, 60m2/2.200 KM. Mob. 065/819-136. STAN, A. polje, B faza, 3 sprat, 80m2, balkon, cen. grij. useljiv, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Vogo{}a, Jo{ani~ka, 112m2, 3 sprat, dvoeta`ni, adaptiran, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i, 2 sprat, 56m2, 2 balkona, cen. grij. adaptiran, 1.300 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2, 2 balkona, cen. grij. useljiv, 115.000 KM. Mob. 062/907-831. STAMBENO poslovna zgrada i pomo}ni objekti sa zemlji{tem, suteren, restoran, 1 sprat+2 stana u potkrovlju, 700.000 KM, Rakovi~ka cesta. Mob. 062/907-831. IMANJE u Donjoj Vogo{}i, 4 ku}e+2 pos. prostora+12 dunuma zemlje, 600.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN Ilid`a, centar, 1 sprat, 85m2+2 balkona< od 30m2, ekstra lokacija, 1.600 KM/m2. Mob. 061/177-556. GRBAVICA, 62m2+balkon, 3 sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/177-556. M. DVOR, A. Jabu~ice, 1 sprat, 85m2, salonski stan, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. CENTAR, Jezero kod Higijenskog zavoda, 1 sprat, 85m2, salonski stan, 2.350 KM/m2. Mob. 061/177-556. DRVENIJA, neboder zvijezda, 96m2+2 balkona, 2 sprat, 2.450 KM/m2. Mob. 065/061-966. HAD@I]I, ku}a, 2.000m2 oku}nice, 200.000 KM. Mob. 061/415787. GRA\EVINSKO zemlji{te sa temeljima i gra|. dozvolom za halu i pom. objekat, ulaz sa M17. Mob. 061/415-787.

VRATNIK, ku}a, 300m2 oku}nice, gara`a. Mob. 061/415-787. VRBANJU[A, starija ku}a, 70m2, 300m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A pored rijeke Bosne, 1500m2 oku}nice, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. VRBANJU[A, P+S, 300m2 dvori{ta, 210.000 KM. Mob. 061/415787. STAN, S. Pa{ina, 1 sprat, novogradnja, 118m2, 2 gara`e, ba{ta, luxuzno, 220.000 eura. Mob. 062/907-831. STAN, Ul. Podgaj, 1 sprat, 63m2, plin, useljiv, 140.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Ul. Grbavi~ka, 5 sprat, nema lift, 69m2+2 balkona, 1.700 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Vraca, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2+2 balkona, plin, potrebna adaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca, Ul. Samoborska, 4 eta`e, novija gradnja, ba{ta, useljiva, 250.000 KM. Mob. 062/907831. ^. VILA, 53m2, balkon, cen. grij. 16 sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/415-787. POFALI]I, P+S, gara`a, 200m2 oku}nice, 115.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Osjeku, P+S+P, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. DOBRINJA, 41m2, jednoiposoban, 67.000 KM, fiksno. Mob. 061/415-787. OTOKA, 89m2, 2 balkona, cen. grij. 2 lifta, vl. 171, 1.650 KM/m2. Mob. 061/415-787. HRASNO, 38m2, 2 sprat, 80.000 KM, balkon, cen. grij. lift. Mob. 061/415-787. HRASNO, 58m2, VP, 2.100 KM/m2, 2 balkona, cen. grij. Mob. 061/415-787. ILID@A, Pejton, stan u nizu, 80m2, pr+sp, ba{ta, sre|en, useljiv, 145.000 KM. Mob. 061/702-881. BJELAVE, gra|. plac 230m2+stara bos. ku}a, 290.000 KM. Mob. 061/702-881. G. POLJE, kod Rakovice, ku}a nedovr{ena, 2.000m2 zemlje, 1/1, 50.000 KM. Mob. 066/801-711. NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, dvosoban 60m2, 7 sprat, balkon, sun~an, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711. NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, garsonjera 32m2, 6 sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 061/702-881. CENTAR, M. dvor, 48m2, 3 sprat, jednosoban, potrebna adaptacija, 2.300 KM/m2. Mob. 066/801-711. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, dvosoban, 54m2, 11 sprat, lift, cen. grij. Mob. 066/801-711. K. BRDO, M. Had`ijahi}a, 44m2, 2 sprat, jednoiposoban, plin, 85.000 KM. Mob. 061/801-711. STARI GRAD, Logavina, 29m2, jednosoban, 1 sprat, 65.000 KM. Mob. 061/702-881. CENTAR, Pru{~akova, 85m2, 1 sprat, adaptiran, pogodan za kancelarije, 215.000 KM. Mob. 061/702-881. NOVOGRADNJA, Ned`ari}i, dvosoban 58m2, 4 sprat, odli~an pogled, balkon, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711.

KUPUJEM nekretnine u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254. KUPUJEM ~etvorosoban stan na Grbavici, ul. Grbavi~ka kod Jordanske d`amije i jedan jednosoban. Mob. 062/762-572. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM manji motor za ~amac. Mob. 061/159-507. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM stare njema~ke marke i austijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. RASPRODAJA ku}nih stvari u trosobnom stanu, u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 062/569-990. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196800.

TEHNIKA
PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074.

VOZILA
PRODAJEM Citroen C2 VTR Sport 2005. godina, 110 ks, 16 benzin, cijena 12.500 KM. Mob. 061/526-308. PRODAJEM Yugo 45, 1985. godina, registrovan do 12.2011. godine, cijena 1.150 KM. Mob. 061/526-308. PRODAJEM rezervne djelove za auto Reno 25. tel. 066/750733. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Opel Korsu Swing 1997. godina, registrovana do 23. jula 2011. godine, 160.000 KM, crvena boja, 5 vrata, cijena 4.250 KM. Mob. 061/222-295. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM Polo 1.4, 2002. god full oprema, cijena po dogovoru. Tel. 061/359-191. PRODAJEM golf II,1986. godina, 1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel. 061/102-390. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. MERCEDES 300 D 123, generalno ura|en komplet, u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 061/161-940.

ZAPOSLENJE
FIRMI TIMEX d.o.o. potrebna mla|a `enska osoba na poslovima stru~nog saradnika. Obavezno poznavanje rada na ra~unaru, a prednost visoka stru~na sprema, organizacione sposobnosti i poznavanje engleskog ili njema~kog jezika. Mob. 062/693-410. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSTALO
PRODAJEM portabl ma{inu za kucanje, u vrlo dobrom stanju Unis-Bugojno, 60 KM. Tel. 033/451-946, 061/378-523. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. AKCIJA do isteka zaliha, kameni ugalj Banovi}i kocka, kvaliteta zagarantovana, mo`e i u vre}ama. Mob. 063/544-343. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM /m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU i PVC roletne — tende. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i Mob. 061/131-447.

KUPOVINA
KUPUJEM knjige iz svih oblasti, dolazim na adresu. Zvati nonstop, mob. 061/777-700. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje, uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvadeset tre}eg februara 2011. godine navr{ilo se {est mjeseci od kada je preselila na ahiret na{a draga

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

LEJLA FADILPA[I] - KONJHOD@I]
Leli, mnogo nam nedostaje{. EL-FATIHA Porodica Konjhod`i}
25142

USLUGE
UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200003. MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201 Ismo. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909306. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. POPRAVLJAM sve vrste skutera. Tel. 063/034-008. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. PREVOZIM kombi Mercedesom stvari itd. Tel. 062/134-827. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika povoljno do 8 osoba. Tel. 061/903-526. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno kombi Iveco, nosivost 1,5 T na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. INSTRUKCIJE iz matematike uspje{no i povoljno. Tel. 466-736 i 061/506-755. PREVOZ putnika novim lux kombi vozilima, sve destinacije, Bosna i Europa. Mob. 062/213-645, 062/671-603. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 214-346. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUKCIJE iz Njema~kog jezika, dolazim ku}i. tel. 033/214-346. TAPETAR — dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718405, 061/156-728. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/733-400. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 033/219-761 i 061/928-535. ODR@AVAM ba{te, mezarove i re`em drva. Mob. 062/332-230. ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, TA pe}i, grijalice, bojlere, postavlja automatske osigura~e, plafonjere i ostale el. usluge. Mob. 061/048-497.

VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. VR[IMO kompjutersko programerske usluge izrade web stranica, ugradnju programa itd. Mob. 062/401-229. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374-458. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika i robe na sve destinacije. Mob. 062/214-690 i 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. MOLERI profesionalci nude usluge gletovanje, moleraj, tapete, stolarija, radijatori itd i sve drugo po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219-768. INSTRUKCIJE iz matematike, fakultet i ostale {kole, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973 i 033/446-056. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. RADIMO molersko-fasaderske radove. Mob. 061/156-696. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/417-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. BRINULA bih o djetetu starosti 27 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. MOLER radi sve, uredno, kvalitetno i veoma povoljno. mob. 061/274-872. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375.

STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. VKV stolar, vr{i oprevke vrata, prozora, kau~a, kuhinja, ormara, monta`u istih. Mob. 061/863-740. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535659 i 062/139-034. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. VODOINSTALATER, opravka ~esme, vodokotli}a, ventila, sifona, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR - VODOINSTALATER radimo nove i popravljamo stare instalcije (eko plastika, sanitarija, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd. ) Tel. 061/132-149. BEBI siterka po potrebi ~uvala bih va{u djecu no}u, dolazak na adresu. Tel. 062/525-268. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}ansskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka, baka i svekrva

JOVANKA (MILANA) BUGARIN, ro|. TO[I]

preminula 23. februara 2011. u 95. godini. Sahrana }e se obaviti 25. februara 2011. godine u 15 sati na porodi~nom groblju u Bla`uju. O`alo{}eni: sinovi Slobodan i Konstantin, snahe Marija i Aida, unu~ad Nata{a i Darko, brati}i Milan i Dragi{a sa porodicom, brati~na Radojka sa porodicom, kao i porodice Bugarin, To{i}, Topi}, Urban~i}, Kapor, Stani{i}, Marilovi}, Kotlo, Jankovi}, kum Eso [kornja i ostala porodica i prijatelji
1406

Navr{ava se 20 godina od smrti na{eg dragog

ing. VOJINA DRAGOVI]A
1991 - 2011.

O`alo{}ena k}erka Sne`ana sa porodicom
1402

S nevjericom i tugom upu}ujemo
POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom na{oj dragoj prijateljici

JESENKU

MARINI TRUMI]
Zrinka i Veronika Rude` i Dijana Golubovi} iz Vancouvera, Kanada
1404

Peri{i} Ranko, Tamara, Predrag, Sne`ana i Pjer Cohen
1396

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
S tugom i bolom opra{tamo se od na{eg dragog kuma

MARINA TRUMI] - KISI]

JESENKA

Posljednji pozdrav dobrom drugu i prijatelju, Marini Trumi} - Kisi} Ilija Ile Vitorovi}
1378

Dado, Zdenka, djeca i Lila
1392

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{a draga

TU@NO SJE]ANJE

Danas (24. februara 2011. godine) je godina dana od kada je na ahiret preselio

ELEONORA PAVI[I] - FILIPOVI]

AHMET (HALILA) HALILOVI]
1929 - 2010. iz Gra~anice - @ivinice

Uvijek }e nam nedostajati. Neka mu dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Njegovi: Halil i Haris, sinovi, Zumreta i Fatima, k}erke, Nedim, Emir, Suad, Senad, Ammar, Alma, Hanna Halima i Rania Anita, unu~ad, Abdulah i Kadir, zetovi, Hasiba i Sanita, snahe
000

preminula 23. velja~e 2011. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti 25. velja~e 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare u Sarajevu. O`alo{}eni: Vlatko, Zvjezdana, Bojan, Bojana, Andrej, Asja, Marion, Ermin, rodbina, prijatelji i susjedi
1400

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom ro|aku

Sa tugom se opra{tamo od dragog prijatelja

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

dr. JESENKU VUKOTI]U

dr. JESENKA VUKOTI]A

dr. JESENKU VUKOTI]U

Uvijek }e{ ostati u na{im srcima. Porodica Peri}: Goran i Alma sa djecom
1398

Uz izraze sau~e{}a majci Hatid`i Selma i ^ile sa porodicom
1393

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Od Halida i familije
1393

na{em dobrom i dragom

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e prijateljice i kume

PETAR KECOJEVI]
1938 - 2011.

EMIR AGANOVI]

NUSRETU AVDIBEGOVI]U

dr. JESENKU

Bogatstvo je bilo imati Te, prevelika bol izgubiti, Tvoju plemenitost i veli~inu ne zaboraviti. Tvoja Zilha
25141

S po{tovanjem, Porodica Peri}: Goran i Alma sa djecom
1398

Edhem i Subha Hrnjevi}, Vezira Ke~o i Fata Krehi}
1386

Sahranjen u rodnom selu 22. februara. Ostaje{ u sje}anju kao po{ten, istinoljubiv, pametan, uspje{an na{ dragi tetak. “Nevista“ Jasmina sa k}erkama
1399

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV na{em voljenom i dragom daid`i

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV na{em

EMIRU AGANOVI]U
Tvoji: Ena sa suprugom Arnelom Hajdar
1390

EMIRU AGANOVI]U
Kolektiv BERG PROMET
1390

Dvadedeset ~etvrtog februara 2011. godine navr{ava se sedam najtu`nijih dana od smrti na{eg voljenog sina, brata i daid`e

POSLJEDNJI POZDRAV na{em

EMIRA AGANOVI]A
Tvoje: mama Zumreta, sestra Emira sa k}erkama Enom i Ines
1390

EMIRU AGANOVI]U
Tvoji Filipovi}i: Elma, Suvada i Jasminko
1390

POSLJEDNJI POZDRAV na{em

POSLJEDNJI POZDRAV na{em

EMIRU AGANOVI]U
od daid`e Muharema Filipovi}a i Rahime
1390

EMIRU AGANOVI]U
Tvoji Filipovi}i: Uma, Ema, Samira i Amir
1390

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
POSLJEDNJI POZDRAV Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi

Dvadeset drugog februara 2011. u Izraelu je u 63. godini umro na{ voljeni

RAMIZ ALI]
iznenada preminuo 23. februara 2011. u 80. godini.

JOVAN (BRANKO) PEJOVI]
Sahrana je obavljena 23. februara 2011. godine u Izraelu. S tugom i ljubavlju, njegovi najmiliji: supruga, djeca i brat sa obitelji
1387

MARINI TRUMI] - KISI]

Komemoracija }e se odr`ati u petak, 25. februara 2011. godine, u 14.30 sati u Komemorativnom centru na gradskom groblju Bare, a sahrana dragog nam Ramiza }e se obaviti nakon komemoracije. O`alo{}eni: supruga Had`ira, k}erka Alma Fazlagi}, sin Amir, snaha Dubravka, unu~ad Dejan i Arijana, brat Alija sa porodicom, {ura [emsudin Mehmedovi} sa porodicom, svastike Fatima, Hajrija i Hikmeta sa porodicama, snahe Hata, Alija i Ivana sa porodicama, porodice Ali}, Mehmedovi}, Skakavac, Fazlagi}, Orman, Komarica, te mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Buka br. 2/II.
000

na{oj dugogodi{njoj po{tovanoj saradnici Redakcija “Bosanske vile“
001

Danas, 24. februara 2011, navr{ava se pola godine od kada nas je napustila na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV

MARINI TRUMI] - KISI]

mojoj iskrenoj prijateljici

ZEMKA OMEROVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, njeni najmiliji
DP

MARINI TRUMI] - KISI]
S tugom i sje}anjem, Mira i Vladimir Beus
1389

Gordana Sulji}
1388

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici i kumi SJE]ANJE na na{u dragu majku

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj cijenjenoj kolegici

MARINI TRUMI] - KISI]
Dru{tvo novinara veterana BiH
1394

NAZI ROV^ANIN

TAIBA MIRVI], ro|. RED@OVI]
24. 2. 2010 - 24. 2. 2011.

S tugom i ljubavlju, Vaska sa porodicama \uki} i Sotirov
AX

Djeca i sestra sa porodicama
1382

POSLJEDNJI POZDRAV drugu i prijatelju

Dvadeset tre}eg februara 2011. navr{it }e se 12 godina otkako je preselila na ahiret na{a plemenita

POSLJEDNJI POZDRAV na{em najve}em prijatelju

RAMIZU ALI]U

BISERA (KU^UKALI]) SULJI]
iz Tuzle

DARVI[U DERVI ]ANI]
Mnogo }e{ nam nedostajati... Njegovi: Tanasi} Rile, Mahira, Gorjana i Sa{a
030 1385

od drugova Vazduhoplovno-tehni~kog {kolskog centra Rajlovac Sarajevo
1395

Neka Ti Allah d`.{ podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Porodice Imirovi} i Mujki}

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV na{em neizmjerno voljenom tati i suprugu

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[ERIFA (ARIF) HELA], ro|. BAJRAMOVI]
preselila na ahiret u utorak, 22. februara 2011, u 89. godini.

dr. JESENKU VUKOTI]U
Neutje{ni Haris, Dado i Ognjenka
1377

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. februara 2011. godine, u 13 sati na mezarju Su}eska - Sjeverin - Priboj. O`alo{}eni: sinovi Hamdija i Avdija, k}eri Fatima i Rabija, snahe Latifa i Vahida, zetovi Dervi{ i Bahro, unu~ad Enes, Mirsad, Muamera, Admir, Muhidin, Amira, Suad, Nejra, Izudin i Aida, praunu~ad, sestri}i Omer, Nail, Nusret i D`email, sestri~ne Zejna i Zubejda, te porodice Hela}, Bajramovi}, Skorupan, Gazibara, Gogali}, Hod`i}, Hasovi}, Had`ovi}, Alihod`i}, Hrustemovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Jasin }e se prou~iti istog dana u porodi~noj ku}i u selu Su}eska poslije d`enaza-namaza.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em voljenom

POSLJEDNJI POZDRAV

MARINI TRUMI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Sa sje}anjima na vedre susrete i razgovore. Gojko i Melika

dr. JESENKU VUKOTI]U
Adnan i Jadrana Hadrovi}, Boris Brki} i Brianna Loomis
1377

1376

POSLJEDNJI SELAM - POZDRAV na{em kolegi i prijatelju, istaknutom sportskom radniku

TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog i nikad pre`aljenog

RAZA (BE]IR) BARALIJA, ro|. KERI]
preselila na ahiret u srijedu, 23. februara 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. februara 2011. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: djever [erif sa porodicom, te porodice Baralija, Keri}, ^agalj, Red`i}, [endro, Brkan, Zlojo, Kutin~i}, ^opelj, Halvad`ija, ]esovi}, Karkelja, Piti}, Pajevi}, Ga~anica, Goli}, Tojaga, ]ori}, [pago, Karamehmedovi}, Buli}, Droce i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Terziba{inoj d`amiji.
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju i divnom ~ovjeku

NUSRETU AVDIBEGOVI]U
S po{tovanjem, FK “BOSNA“ Sarajevo

HAMDIJU (MUSTAFA) BATINI]
24. 2. 1999 - 24. 2. 2011.

S tugom i sjetom ~uvamo uspomenu na tebe.
1381

Porodica

1374

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj odanoj saradnici i prijatelju Muzeja

RAMIZU ALI]U
Milan A}i}, Jovo i Svjetlana Vasiljevi}
1383

Dvadeset ~etvrtog februara 2011. navr{avaju se dvije godine od smrti brata, djevera i strike

FERID (FADIL) SARA^EVI]
iz Bosanske Krupe Tuga i bol nije u na{im rije~ima, ve} u srcima gdje ostaje{ voljen i nikad nezaboravljen. Tvoju dobrotu i plemenitost zadr`at }emo u na{im sje}anjima dok `ivimo. Neka ti dragi Allah d`. {. podari sve d`ennetske ljepote. Porodica Sara~evi}
77101

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

MARINI TRUMI] - KISI]

knji`evnici

Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH
1375

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Dvadeset tre}eg februara 2011. godine navr{ilo se 40 dana od kada je na ahiret preselio na{ dragi suprug, otac i djed

Sa tugom i `aljenjem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

NUSRET (FAIK) AVDIBEGOVI]
preselio na ahiret u utorak, 22. februara 2011, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. februara 2011. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Bahrija, djeca Edin i Deniza, unuci Dino, Nidal i Nadin, snaha Lejla, zet Nedim, sestri}i, {ura [efik sa porodicom, svastike [efika, Mirsada, Suada i Hatid`a sa porodicama, te porodice Avdibegovi}, Bali}, Zorabdi}, ^elebi}, \ipa, Selimovi}, [ahinpa{i}, Pilav, Sofrad`ija, Sara~, Nuhbegovi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici stola~ka br. 18.
002

MEHMED (SALKE) BALI]
Dani prolaze, sje}anja na tebe ostaju u na{im srcima, vje~no voljen, u mislima nikad zaboravljen. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`ennetske ljepote i rahmet tvojoj du{i. Tevhid }e se prou~iti u subotu, 26. februara 2011. godine, u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Odoba{ina br. 30. Tvoji najmiliji
25132

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{ dragi

DERVI[ (MUSTAFA) ]ANI]
preselio na ahiret u utorak, 22. februara 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. februara 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Halida, snaha Tid`a, sestri~na Silva sa porodicom, sestri}i Miro i Adnan sa porodicama, teti~na Nezira sa porodicom, teti} Kemal sa porodicom, svastike Esma, Fatima, Zejna i Velida sa porodicama, prijatelj Tanasi} Rile sa porodicom, kom{ije Aganovi} i Pecar sa porodicama, te porodice ]ani}, [ari}, \iki}, Puhalovi}, Masal, Henda, Lulo, Huseinovi}, Aganovi}, Pecar, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Ul. bosanska 4/XIV. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MIRSAD (VEHBIJA) RAHMANOVI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 21. februara 2011, u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 24. februara 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Fatima, k}erke Eldina i Elvedina, zetovi Mensudin i Zaim, unu~ad Armin, Enis i Erna, brat Vahid, sestre Jasmina i D`enana, Sanjin Rahmanovi}, brati~na i brati}, sestri}i, sestri~ne, snahe i zetovi, te porodice Rahmanovi}, Katana, Zili}, Popovi}, Turkovi}, Krneti}, Adilovi}, [arenkapa, [ehi}, Kestenovi}, ]ukurija, Ramovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Bardak~ije (Stara Breka). Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa Latinske }uprije sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MIJO (IVANA) MIJI]
preminuo 21. februara 2011. u 88. godini. Sahrana }e se obaviti 25. februara 2011. godine u 14 sati na gradskom groblju Sv. Josip. O`alo{}eni: k}erke Snje`ana i Ljerka, sin Silvestar, unu~ad Kristijan, Tamara, Igor, Filip i praunuka Ana, zet Vladimir, snaha Tanja, te porodice Miji}, Babi}, Ramljak, Bera, \uli}, [ormaz, Paponja, Maksimovi}, kao i ostala rodbina i prijatelji
000

SJE]ANJE

NEVENKA BJELOBRK
24. 2. 2001 - 24. 2. 2011.

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

SJE]ANJE

SJE]ANJE na na{eg

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
1373

SJE]ANJE

IZET OV^INA
24. 2. 1998 - 24. 2. 2011.

SANDRA JANKOVI]
12. 3. 1967 - 24. 2. 1990.

ENES PRCI]
iz Tuzle 2005 - 2011.

EMIRA

EDHEM LOMIGORA
24. 2. 1981 - 24. 2. 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Adnan i Senad s porodicama
1004

...Sve ti{e i ti{e Podnosimo dane Ovaj vidik sunca i magle i ki{e... Ostajemo tu`ni: tvoji najbli`i, najdra`i
1336

Dragom amid`i, s po{tovanjem i zahvalno{}u. D`enana i [emsa sa porodicama
1068

Tvoje Emira i Mea
1356

Porodica
1337

58

PREDAH

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Poslovne primjedbe koje vam neko upu}uje treba prihvatiti sa rezervom. Ukoliko je rije~ o razli~itim stavovima, ~ak ni dodatna obja{njenja vas ne}e opravdati pred nekim saradnicima. Osmislite alternativno rje{enje. Postoji osoba koja u vama pokre}e raznovrsna interesovanja ili romanti~ne `elje. U`ivajte u svemu {to vam pri~injava radost i zadovoljstvo. Ne dozvolite da vas neko optere}uje. Umijete da ostavite ozbiljan utisak na okolinu i da organizujete saradnike na akciju. Potrudite se da zadovoljite razli~ite kriterije ili interesovanja, sve se lak{e rje{ava u stvarala~kom i vedrom raspolo`enju. Potrebno je da se oslobodite od nekih emotivnih ko~nica, posebno ako vas na to inspiri{e bliska osoba. Oslonite se na svoja osje}anja pri rje{avanju dilema. Uskladite svoje `elje i mogu}nosti. Ukoliko se va{i poslovno-finansijski interesi ne poklapaju sa zajedni~kim ciljevima, ne budite sujetni. Va`no je da ostvarite kompromisno rje{enje, ali i da sa~uvate poslovne prioritete. Zatra`ite ne~iju podr{ku. Nema razloga za nesigurnost koja vas navodi na prikrivanje istine. Poku{avate da ostvarite dvostruku ulogu pred voljenom osobom, ali to nije lako. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Va`no je da se pridr`avate ve} provjerenog obrasca u poslovno-finansijskoj saradnji i da izbjegavate nepotrebne izazove. Rizik ima dvostruki efekat, razmislite o posljedicama. Uvijek postoji i faktor iznena|enja. Nema potrebe da unosite sumnju u odnos sa bliskom osobom. Sre}a vam se osmjehuje ako pravilno slo`ite sve kockice u mozaik. Slobodno vrijeme posvetite nekim omiljenim temama. Nerazumijevanje u dogovoru sa saradnicima prolongira planove i zajedni~ku akciju. Aktuelni problemi treba da se rje{avaju u najkra}em roku ili bez komplikacija. Poka`ite vi{e tolerancije. Ukoliko vas optere}uju dileme ili emotivne sumnje, razgovarajte iskreno sa voljenom osobom i insistirajte na uzajamnom dokazivanju istine. Prija}e vam iskreni razgovor, opustite se. Stalo vam je da zavedete novi re`im u okolini i strogo ocjenjujete ne~ije pona{anje. Sve obaveze `elite da privedete kraju, ~ak i po cijenu da va{i saradnici imaju suprotno mi{ljenje. Izbjegavate osjetljive teme koje suvi{e iritiraju voljenu osobu. Prilagodite svoja emotivna interesovanja zajedni~kim potrebama. Dobija}ete mnogo vi{e tek onda kada budete vi{e davali. Djelujete neodlu~no, jer nova situacija na poslovnoj sceni ostavlja neodre|eni utisak. Te{ko vam je da prona|ete korisno rje{enje koje bi zadovoljilo zajedni~ke poslovne interese. Uvi|ate da postoje razli~iti kriteriji. @elite da ispo{tujete zajedni~ki dogovor, ali primje}ujete da partner ima druga~ija interesovanja ili kao da smi{lja neke tajne planove. Mo`da sve samo umi{ljate. U susretu sa saradnicima djelujete sumnji~avo i zadr`avate distancu. Ukoliko se protivite ne~ijoj volji, o~ekuju vas ote`avaju}e okolnosti. Nema potrebe da precjenjujete li~ne mogu}nosti. Stvari koje okupiraju va{u pa`nju ne nailaze na znak odobravanja kod bliske osobe. Ne `elite da se pomirite sa odbijanjem i uporno zagovarate svoje ideje. Suvi{e se optere}ujete napornim obavezama. Pa`ljivije analizirajte okolinu, potrebno je da se dobro informi{ete o razli~itim poslovnim aspektima. Stvari koje ~inite bez ne~ijeg znanja predstavljaju rizik za poslovnu saradnju i va{ status. Neko vam daje do znanja da o~ekuje va{e razumijevanje, posebno ako se zateknete u intrigantnim situacijama. Jasno vam je da ne mo`ete svima da udovoljite. Usporite svoj ubrzani ritam. Novi doga|aji ili promjene na poslovnoj sceni mogu da vas dovedu u neprijatnu situaciju. Dobro procijenite trenutak za akciju i provjerite informacije kojima raspola`ete, mogu}e su pogre{ne procjene. Partner poku{ava da vas oraspolo`i svojim idejama, ali vi reagujete na suprotan na~in. Nerazumijevanje uzrokuje dodatne probleme. Nema razloga za zabrinutost. Djelujete ambiciozno, pa`ljivo provjeravate razli~ite informacije koje uti~u na kvalitet u zajedni~kom poslovanju. Upotrijebite svoju prakti~nu pamet i iskustvo u onoj mjeri koliko je potrebno da za{titite poslovne interese. Potrudite se da obradujete partnera nekim neobi~nim idejama. Sve mo`e da izgleda druga~ije kada se predstavi u romanti~nom raspolo`enju i uz emotivne tonove. Nalazite se u sjajnoj formi, potrudite se da ostavite dobar utisak na okolinu. Nemojte propustiti priliku koja obe}ava poslovni dobitak. Va`no je da se pravilno anga`ujete u razli~itim pravcima. Nedostaje vam emotivni podsticaj, ali vi ne `elite da se pomirite s pasivnom ulogom. Slobodno povucite potez iznena|enja zarad sebe, ali i okoline. Pravilno usmjeravajte kreativnu energiju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: lopta, obraz, enoti, v, kaz, por, sam, putopis, vratolomija, omlatiti, ab, mitrovica, a, drenka, adut, rara, tanjiri, at, trimaran, gis, asa, ani, a, okrenuti, nevio, edita, uzangija, iv.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas obla~no sa snijegom, a samo na sjeverozapadu prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura. Minimalna temperatura od -8 do 4, na jugu oko 0, maksimalna dnevna od -5 do 0, na jugu oko 5°C. Sutra obla~no sa snijegom, na jugu sa ki{om i susnje`icom. Samo na sjeverozapadu prete`no sun~ano. U subotu obla~no sa snijegom, poslije podne prestanak padavina. U nedjelju i ponedjeljak umjereno obla~no. U Sarajevu obla~no sa snijegom. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura -5, maksimalna dnevna -3° C.

Danas prete`no sun~ano na Pirinejskom poluostrvu i istoku centralne Evrope. Ki{a }e padati u zemljama Beneluksa, Francuskoj, Gr~koj i na jugu Italije, a snijeg u Skandinaviji, na Balkanu, u Rumuniji i Ukrajini. Najve}a koli~ina padavina o~ekuje se u Gr~koj, a jak vjetar u centralnom Mediteranu. Maksimalna temperatura kreta}e se od -17 do -10 na sjeveroistoku i od 16 do 22°C na jugozapadu Evrope. Danas na Balkanu obla~no sa snijegom, u ju`nim predjelima sa ki{om. Na Jadranu }e puhati umjerena do jaka bura. Samo }e u Hrvatskoj i na sjeverozapadu Bosne biti prete`no sun~ano. Maksimalna temperatura od -4 do 4, u primorskim gradovima od 6 do 13°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, avantura, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli}, Zoran Pribi~evi}... po~etak u 15.50 sati. od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

~etvrtak, 24. februar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

GULIVEROVA PUTOVANJA 3D

KINA
MULTIPLEX PALAS
DILEMA
komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Winona Ryder, Jennifer Connelly, Channing Tatum... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

BIUTIFUL
drama, po~etak u 20.20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

POZORI[TA
KAMERNI
SARAJEVSKA ZIMA 2011. NEKED SACRED
Theatre Laboratery Alma Alte, Bugarska, po~etak u 20 sati.

BEZ OBAVEZA
avantura, komedija, re`ija: Rob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati. komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher, Cary Elwes... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

KINA
KINOTEKA
]ORKAN I [VABICA
re`ija: Uro{ Kova~evi}, uloge: Izet Hajdarhod`i}, Vladislava Milosavljevi} Vladica, \or|e Pura... po~etak u 19 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BURLESKA
muzi~ki, re`ija: Steve Antin, uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera, Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci... po~etak u 18 i 20.15 sati.

THE LAST EXORCISM
horor, re`ija: Daniel Stamm, uloge: Patrick Fabian, Ashley Bell, Louis Her thum... po~etak u 16.30 i 22 sata.

MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
po motivima radio drame Du{ka Radovi}a, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Mario Drma}, Damir Kustura, Drago Buka, Adnan Goro, Mirza Der vi{i}, Mirza Tanovi}, Nermin Tuli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka, po~etak u 20 sati.

MEETING POINT
SEVDAH ZA KARIMA
drama, re`ija: Jasmin Durakovi}, uloge: Amar Selimovi}, Adnan Haskovi}, Marija Karan... po~etak u 19 i 21 sat.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
SEX, LA@I I DIVLJE GUSKE
autor: Woody Allen, re`ija: Lajla Kaik~ija, igraju: Lana Deli}, Nusmir Muharemovi}, An|ela Ili}, Sa{a Hand`i}, Selma Mehanovi}, Nerman Mahmutovi}, Adis Mehanovi}, po~etak u 19.30 sati.

GNOMEO & JULIET 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, glasovi: Emily Blunt, James McAvoy, Jason Statham, Michael Caine po~etak u 15.30 sati.

CINEMA CITY
SEDMICA JAPANSKOG FILMA
po~etak u 17.30 sati.

GALERIJE
NOVI HRAM
Izlo`ba PRE@IVLJAVANJE, autora Gorana Risti}a, otvorena je za posjete do 28. februara, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

YOGI BEAR 3D
animirani, avantura, re`ija: Erick Brevig, glasovi: Dan Aykroyd, Justin Timberlake, Anna Faris, Tom Cavanagh, TJ Miller... po~etak u 16.55 sati.

DEBELA MAMA: KAKAV OTAC TAKAV SIN
komedija, re`ija: John Whitesell, uloge: Martin Lawrence, Brandon T. Jackson, Jessica Lucas, Faizon Love... po~etak u 15.20 i 20 sati.

ZENICA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba slika i skulptura Dejana Pranjkovi}a “Zvuk papirnatog orkestra“ u Sinagogi je otvorena do 25. februara. Do 14. februara otvorena je kolektivna izlo`ba slika i skulptura Mlazovi vremena u glavnoj zgradi Muzeja. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, te etno postavka u Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba videoinstalacija na kojoj svoje radove predstavljaju: Ahmed Ahmed Helmy iz Egipta (naziv rada: Svi za jednog), William Russell Pensyl iz SAD-a (Suptilno prisustvo), Karen Gina Georgoudis iz Gr~ke (Fragmented Images of Thou), Minou Norouzi iz Austrije (Sje}am se) i Irena Paskali iz Makedonije (East t(w)O West). Izlo`ba se mo`e pogledati do 8. mar ta.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

SRCELOMAC

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika VIII saziva me|unarodne kolonije - "Art simpozijum Jahorina". Djela su ra|ena u galerijskom formatu, a posljednji je saziv imao i tematski karakter - "Figura u likovnoj umjetnosti". Izlo`ba }e biti otvorena do 5. marta.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
RED
akcija, komedija, re`ija: Robert Schwentke, uloge: Bruce Willis, Mary-Louise Parker, John Malkovich, Helen Mirren, Morgan Freeman... po~etak u 15.30 i 17.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
romanti~na komedija, re`ija: Pascal Chaumeil, uloge: Romain Duris, Vanessa Paradis, Julie Ferrier... po~etak u 16 i 18.10 sati. Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

GULIVEROVA PUTOVANJA 3D
avantura, komedija, re`ija: Rob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

TUZLA

BIHA]

@IV ZAKOPAN

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussier, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, William Fichtner... po~etak u 20.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BEZ OBAVEZA
romanti~na komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher... po~etak u 18 i 20.10 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
psiholo{ki triler, re`ija: Rodrigo Cortés, uloge: Ryan Reynolds, Robert Paterson, Stephen Tobolowsky... po~etak u 19.30 i 21.15 sati. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

KRALJEV GOVOR

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
UNA
UPOZNAJTE MALE FOCKEROVE
komedija, re`ija: Paul Weitz, uloge: Robert De Niro, Ben Stiller, Owen Wilson, Dustin Hof fman, Erika Jensen, Barbra Streisand, Blythe Danner, Teri Polo, Jessica Alba, Laura Dern, Har vey Keitel... po~etak u 18 i 20.15 sati.

TURIST
akcija, drama, re`ija: Florian Henckel von Donnersmarck, uloge: Johnny Depp, Angelina Jolie, Paul Bet tany, Timothy Dalton... po~etak u 16 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. drama, biografski, re`ija: Tom Hooper, uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, Derek Jacobi, Geof frey Rush... po~etak u 15.30, 18.20 i 20.40 sati.

BANJA LUKA

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussier, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, William Fichtner... po~etak u 20.30 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 24. februar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Muzika iz druge sobe
KOMEDIJA
Re`ija: Charlie Peters Uloge: Jude Law, Jennifer Tilly, Gretchen Mol

08.00
PINK

U prvoj sceni ove romanti~ne komedije, petogodi{nji Deni, sticajem neobi~nih okolnosti, pomo}i }e svom ocu pri poro|aju njihove porodi~ne prijateljice. Tako }e Deni biti prvi koji u rukama dr`i malu Anu, rije{en da je ba{ ona djevojka kojom }e se o`eniti. Dvadeset godina kasnije, Deni je umjetnik i vra}a se iz Engleske gdje je bio na {kolovanju, i sre}e, sada ve} djevojku Anu Svon. Me|utim, Ana je hladna, cini~na, suzdr`ana i vjerena. Deni shvata da }e mu biti potrebno dosta truda da je osvoji, a njena ekscentri~na porodica nije ba{ od velike pomo}i…

ROM. KOMEDIJA Robbie Hart je sretan kao pjeva~ na vjen~anjima. Pred njim je i
Re`ija: Frank Coraci Uloge: Drew Barrymore, Adam Sandler, Angela Featherstone, Christine Taylor, Allen Covert, Alexis Arquette

Frankenfish
HOROR
Re`ija: Mark A.Z. Dippé Uloge: Tory Kittles, K.D. Aubert, China Chow, Matthew Rauch

22.25
HAYAT

njegovo vjen~anje s Lindom. Ali, na dan vjen~anja, Linda odustane nezadovoljna {to Robbie nije dovoljno ambiciozan da bi napravio pravu karijeru. Razo~aran, Robbie utjehu pronalazi u dru`enju sa Julijom, novom djevojkom koja po~inje raditi u restoranu u kojem on pjeva. I Julia je pred udajom za bogatog, ali napuhanog Glenna koji je jo{ i vara. Tokom priprema za Julijino vjen~anje Robbie i ona se zaljube, ali ih mno{tvo nesporazuma neko vrijeme spre~ava da priznaju svoje osje}aje.

00.10
PINK

Put kroz mo~varnu Luzijanu gdje divovske ribe pro`diru ljude. Nau~nici istra`uju slu~aj neobi~ne ribe - frankenfi{. A ona i dalje pove}ava broj `rtava.

SERIJE

Val vru}ine
FILM KATASTROFE
RE@IJA: Rex Piano Uloge: Jamie Luner, Greg Evigan, Ted Monte, Barbara Niven, Robert R. Shafer

Ezel
Ej{an razmi{lja o svojim postupcima. Nesretna je, ali kad god joj je potrebna pomo} i oslonac, tu se na|e Ezel. Poslu{av{i savjet svoje tetke, ona upoznaje sina sa Mumtazom i Melihom. Ali traga za Ramizovom adresom, a D`an povjerava djedu da je vidio snimak sa svojim ocem i ~ika Alijem. On tra`i od D`ana da mu donese tu kasetu.

Gospo|a Barbara
21.00 BHT
Barbara ne mo`e vi{e izdr`ati i ka`e Santosu i Mariseli da su izdajnici. Melquiades i Mondragonovi povedu Fausta. Santos zamoli Mariselu da ga ostavi nasamo s Barbarom. Melquiades mu~i Fausta Borrega kako bi sve rekao njegovu {efu. Santos ka`e Barbari da nikad vi{e ne}e spavati s njome. Svi, osim Genoveve, slave ro|enje djece.

1.001 no}
Fusun i Nadide prona|u Ali Kemala kako u hotelskoj sobi obuzet ludilom dr`i pi{tolj uperen u biv{u suprugu jer vi{e ne mo`e `ivjeti s ~injenicom da ga je prevarila sa slikarom. Me|utim, Ali Kemal prisloni pi{tolj sebi na glavu, a njegovu namjeru prekine Nadidin pla~ i molba da si ne oduzme `ivot. Benu se osje}a krivom {to je povrijedila [eherezadu i Kerema...

12.15 FTV

20.05 MRE@A

23.25
NOVA

Iznenadno te neobja{njivo pove}anje temperature zaprijeti podru~ju Los Angelesa. Naime ukoliko se temperatura jo{ povisi taj dio oko Los Angelesa postat }e be`ivotna pustinja. Sada znanstvenici moraju udru`iti snage te otkriti od kuda ta promjena u klimi koja }e biti pogubna za `ivot u Los Angelesu.

Nakon Amy
DRAMA
Re`ija: Peter Werner Uloge: Bridget Fonda, Mary Beth Hurt, Philip Bosco, Valerie Mahaffey, Adam LeFevre

SERIJE

00.10
HRT 2

Dr. Amanda Gordon provela je radni vijek istra`uju}i mogu}nosti umjetne oplodnje, a ustanovila je kako je mogu}e i klonirati ljudski zametak. Svjesna svih eti~kih implikacija i mogu}ih zloupotreba, pa i opasnosti, dr. Gordon je vrlo oprezna u izno{enju svojih saznanja. Bra~ni par Hytner, Virginia i Chris, stari su pacijenti dr. Gordon. Upoznali su se kad se Virginia podvrgnula umjetnoj oplodnji. Zbog genetske anomalije koja je u njezinoj obitelji i opasnosti po dijete, dr. Gordon pratila je razvoj zametka in vitro...

Ljudi sa Medisona
Joan se mora nositi sa delikatnim poslovima u agenciji i veoma je ljuti Peggyna reakcija na to. Betty i Henry }e naletjeti na Dona i pokvariti mu sastanak.

CSI: Miami
20.00 BHT
Dok Horatijevi detektivi istra`uju ko je i za{to izazvao po`ar u jednoj ku}i, detektivka Calleigh ispituje osobu koja je poznavala `rtvu.

21.15 FTV

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, igrana serija, 137. epizoda (r) /12/ Crtani filmovi: 09.55 ^arli i Mimo 10.00 Mekanike u misiji 10.10 Tomica i prijatelji 10.20 Pingu 10.25 Garfild, crtana sertija 10.50 Kako to, program za djecu 11.05 Villa Maria, igrana serija, 63. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 138. epizoda 13.05 60 minuta, specijal: Izdaja Del Ponte (r) 13.50 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 14.15 Sedmica, magazin iz kulture (r) 14.45 Zelena panorama, program za agrar 15.15 Vijesti

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Barimba, crtana serija 09.28 Mala princeza, crtana serija 09.40 ^arli i Mimo, crtana serija 09.50 Ostrvo kornja~a, crtana serija 10.15 Tajne rata, dokumentarni serijal 11.05 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Zdravlje je lijek Mala TV 13.30 Barimba, crtana serija 13.48 Mala princeza 14.00 ^arli i Mimo 14.05 Ostrvo kornja~a, crtana serija 14.30 Moj tata je premijer, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Re’publika, Potkozarje 16.30 Srpska danas

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, 4. ep. 09.10 Timmy, crtani film 09.20 Iron kid, crtani film 09.45 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 149. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Moj dom 14.35 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.50 1001 no}, serija (r) 16.53 Sport centar 16.55 Indija, serija, 150. ep. 17.45 Doma}ica Ovako

OBN
06.35 06.55 07.15 07.45 08.00 08.20 08.35 09.45 11.25 11.50 11.55 12.15 12.35 13.25 13.40 13.55 14.15 15.05 16.15 16.20 16.30 17.00 Iron Man, crtani film Metajets, crtani film Johnny Test, crtani film Nimboli, crtani film Oggy i `ohari, crtani film Top Shop Ludo srce, serija Bilo jednom u Turskoj, serija Stol za 4, kulinarski show-nova sezona Lanina vremenska prognoza OBN Info Top shop Na{a mala klinika, Humoristi~na serija Skrivena kamera Top shop Top Shop Zakon bra}e, krim. serija Gorki `ivot, serija OBN Info Gorki `ivot, serija-nastavak Stol za 4, kulinarski show-nova sezona Bilo jednom u Turskoj, serija

PINK
06.00 Lola, serija (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija (r) 08.00 Muzika iz druge sobe, film 10.00 Udri mu{ki, talk show u`ivo 10.30 Dvor, reality show u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 11.50 Turist point, kola`na emisija 12.00 Info-top, info-program 12.10 Zabranjena ljubav, serija (r) 13.00 Dvor, reality show u`ivo 13.30 Grand hitovi, muzi~ki program 14.00 Info-top, info program 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Lola, serija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Robot Robi, animirana serija, 21/52 09.30 Mini school 09.45 Bakine pri~e, 17/20 10.00 BHT vijesti 10.15 Ljubavna oluja, igrana serija, 292/313 11.05 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 73/130 12.00 BHT vijesti 12.20 Na dnevnom redu, informativni program (r) 12.50 Otka~ena kamera, 5/5 13.15 Mini portreti slikara: Alija Hafizovi} - Ljiljana Vidakovi} (r) 13.40 BH gastro kutak, kulinarski show 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 43/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 19/45 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Ozie Boo, animirana serija 15.35 Frenderi u BiH: Vi{egrad, animirana serija 15.45 Muzi~ki program 16.00 Planeta Kliperton, strani dokumentarni program, 3/3 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 44/229 17.00 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Du{ko Dugou{ko, animirani film 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 8/13 21.00 Ezel, 20/136 22.00 BHT vijesti 22.20 Tema dana 23.10 Figure: Damir Nik{i}, program iz kulture 00.10 Crni talas: Osvajanje slobode, 6/6 01.05 Business News (r) 01.10 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Nijemi svjedok
SERIJA

00.20

Biseri
ZABAVNI PROGRAM

Zabranjeni forum
21.25
TALK SHOW

21.00

15.25 Crna hronika, 145. i 146. ep. 16.25 La Linea, crtani film 16.30 Spretno - sretno, TV igra 17.00 Federacija danas 17.25 Ezel, 19. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.20 Villa Maria, igrana serija, 64. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima 21.15 CSI Miami, 20. epizoda 22.09 Dnevnik, najava 22.10 Zemlja, snaga planete: Led, dok.program BBC, 3. epizoda 23.10 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.55 No} klasika Rosselini: Rim, otvoreni grad, film 01.35 Federacija danas 02.00 Dnevnik 3 (r)

17.05 Karmelita, serija 18.00 Pitajte, tra`imo odgovor 18.35 Drvengrad i morska flota pod Romanijom, reporta`a 18.48 Mala princeza, crtana serija 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.05 Jedan je Hilandar razgovor sa ocem Dositejem 21.30 [etnja sa zvijerima 22.00 Sirija - tragom civilizacija, dok. serijal 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Sjednica Narodne skup{tine RS, pregled 23.10 Knjiga rekorda {utke, dokumentarni film 00.25 Grof od Montenegra

17.56 Biometeorolo{ka prognoza 17.58 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 62. ep. 18.20 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 63. ep. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 1001 no}, 154. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.25 Pjeva~ na vjen~anjima, film 00.20 Nijemi svjedok, serija Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Bistro BiH 01.20 Muzi~ki program 01.40 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 63. ep. 02.00 Vijesti

18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 Ke~eri RAW, zabavni program 19.55 Gorki `ivot, serija 21.25 Biseri, gost: Zlatko Tasliman 22.20 Vox populi (Glas naroda) 22.25 Zakon bra}e, krim. serija 23.15 C.S.I: Las Vegas, krim. serija 00.05 Playboyeve djevojke, holivudska pri~a 00.35 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 01.15 OBN Info, info-program 01.25 Biseri, gost: Zlatko Tasliman 02.25 OBN Info, info-program 02.35 Rat bendova, muzi~ki show 04.35 OBN Info, info-program 04.45 ^uvari planeta, dokumentarni program

15.50 Info-top, info-program 16.00 Valentina, serija 17.00 Dvor, reality show u`ivo 18.00 Zabranjena ljubav, serija 18.50 Info-top, centralne vijesti 19.05 Turist point, kola`na emisija 19.10 Ljubav u zale|u, serija 20.00 Dvor, reality show pregled dana 21.00 Zabranjeni forum, talk show-u`ivo 23.00 Dvor, reality show u`ivo 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Frankenfi{, film

RTS
11.00 Vijesti 11.04 Knji`evnost stare i ju`ne Srbije, {k. program (r) 11.31 Neobi~no o biljkama 11.45 Matemati~ke pri~e (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Peline |akonije (r) 12.45 Evronet 12.50 Vjerski kalendar 13.00 Trezor 14.00 Medijska mre`a srpske dijaspore (r) 14.30 Igraj fudbal (r) 15.00 Vijesti 15.10 Sat (r) 16.00 Ovo je Srbija 16.35 Slagalica, kviz 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin, info 19.00 Srbija na vezi 19.30 Dnevnik 20.05 Bela la|a, serija 21.15 Srbija na vezi 22.10 Vijesti 22.15 Raspakivanje 23.15 Muzi~ki program 23.45 Dnevnik 00.00 Evronet (r)

RTCG
13.00 13.05 13.35 13.40 14.00 14.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.15 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 21.00 21.30 22.30 22.35 22.50 23.00 23.30 00.00 00.10 Vijesti Sat tv (r) Aktuelno Meridijani (r) Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Fle{ sport r Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki predah Sat TV Folklor Lajmet Crna Gora - u`ivo Moja emisija Obrazovna emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Sat TV Natura viva Replika Aktuelno Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Stadion Fle{ sport Replika (r)

FOX LIFE
08.15 Ru`na Beti, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Dr Haus, serija 10.15 Bratstva i sestrinstva, serija 11.05 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 @ivot po D`imu, serija 13.30 Ru`na Beti, serija 14.15 Bratstva i sestrinstva, serija 15.05 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 15.55 Privatna praksa, serija 16.45 Uvod u anatomiju, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Dr Haus, serija 20.25 @ivot po D`imu, serija 20.50 @ivot po D`imu, serija 21.10 Upravljanje Vajldom, serija 22.00 Ru`na Beti, serija 22.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Vill i Grejs, serija 00.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 01.40 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show

UNIVERSAL
06.10 Advokatova kazna, serija 07.10 McLeudove k}eri, serija 09.10 Dijagnoza: Ubistvo, serija 11.10 Advokatova kazna, serija 12.10 Ne{ Brid`is, serija 13.10 Slika Duha, film 15.00 Ubistva u Midsomeru, film 17.00 Bra}a i sestre, serija 18.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 19.00 Ne{ Brid`is, serija 20.00 Bra}a i sestre, serija 21.00 Sastanak sa ubistvom, film 22.50 Medijum, serija 00.50 Dijagnoza: Ubistvo, serija 01.50 Smrtonosni Susret, film 03.40 Ubistva u Midsomeru, film

TV1000
06.00 Mala prodavnica u`asa, film 08.00 Zavjera sjenki, film 10.00 Pla{ljivi detektiv, film 11.50 The Scarlet Letter, film 14.00 Divlje ma~ke, film

EUROSPORT
08.30 Watts 08.45 Cross-country skijanje, SK Drammen, Norve{ka 09.30 Tenis, WTA Doha, Katar 11.30 Ski-skokovi, SK Vikersund, Norve{ka 12.30 Cross-country skijanje, SK Drammen, Norve{ka 13.15 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka, live 14.30 Breaking the Ice 14.45 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka, live 16.30 Tenis, WTA Doha, Katar, live, ~etvrtfinale 19.00 Eurogoals 19.10 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka 20.00 Fight Club 23.00 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka 00.30 Tenis, WTA Doha, Katar, ~etvrtfinale

Moj tata lopov
FILM

16.00

16.00 Moj tata lopov, film 18.00 Svi pravi potezi, film 20.00 Milagro, film 22.00 Rijeka, film 00.00 Cimeri, film 02.00 Mikalijina hronika, film

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.40 08.35 08.40 09.10 09.50 10.00 10.09 10.15 11.00 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.35 13.20 14.05 14.14 14.20 14.55 15.25 15.55 16.00 16.58 17.10 17.18 17.19 17.25 18.15 18.28 18.37 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.12 21.02 21.10 22.05 22.40 23.05 23.08 23.15 23.20 00.05 00.45 01.25 01.50 02.30 03.00 03.10 03.40

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.05 Na{i najbolji dani, serija 07.55 Gospodin Magoo, crtana serija 09.15 Slomljeno srce, serija (r) 10.10 Gumus, serija (r) 11.40 Asi, serija (r) 12.55 IN magazin (r) 13.35 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.35 Slomljeno srce, serija 15.30 Najbolje godine, serija (r) 16.30 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija -nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.05 Provjereno, info-magazin 23.10 Ve~ernje vijesti 23.25 Val vru}ine, film 01.00 Staklena ku}a 2, film 02.40 Vjerovali ili ne, dokumentarna serija 03.05 Ezo TV, tarot show 04.05 Virus u raju, film (r)

63

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.10 Trag Zorroa, film (r) 08.45 Kapri, serija (r) 09.40 Music box 10.10 Bogati i slavni, dok. serijal 11.00 Biznis vijesti 11.30 Portreti nacije, dokumentarni serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Bogati i slavni, dokumentarni serijal 12.50 Music box 13.00 Biznis vijesti 13.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.30 Portreti nacije, dok.serijal (r) 15.30 Nelson Mandela, dok. film 16.00 Biznis vijesti 17.00 Vijesti plus 17.30 Portreti nacije, dokumentarni serijal 18.00 Biznis vijesti 18.25 Kapri, serija 19.30 Dnevnik tv1 20.10 Direktno sa Senadom Pe}aninom 21.00 Biznis vijesti 22.00 Dnevnik u 22 22.45 Blaga prirode sa Anom Buni} (r) 00.00 Vijesti plus 00.15 Biznis vijesti (r) 00.20 Reprizni program

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo Program za djecu 10.00 Vitaminix (r) 10.02 Noody (r) 10.15 ^arli i Mimo (r) 10.21 Grimove bajke (r) 10.45 Barimba (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Pansion Fali~nih, 10/12 (r) 11.35 Frej`er, serija 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Javni agent 033 (r) 13.45 Sarajevdisanje, dok. program (r) 14.15 Avanture u arhitekturi (r) 15.10 Bajke iz cijelog svijeta 15.25 Ulica Zoolo{kog vrta 15.35 Frej`er, serija 16.00 Dobre vibracije, u`ivo 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Nastavak dobrih vibracija, u`ivo 17.50 Pansion Fali~nih, 11/12 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Noody 19.15 ^arli i Mimo 19.20 Grimove bajke 19.45 Barimba 20.00 Konstruktorske katastrofe 20.50 Tarih, dok. serijal (r) 21.00 TVSA dokumenti 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Pusti muziku 23.00 Igrani film 00.40 Reprizni program

TV TK
11.55 Iz dana u dan 12.00 Vjesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija 13.55 Iz dana u dan 14.00 Bestseller TV 14.10 Hit dana 15.00 Bestseller TV 15.50 Hit dana 16.00 Vijesti u 16 16.30 Mozaik 17.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 18.00 Sponzoru{e, serija 18.45 Skrivena kamera 19.00 Dnevnik RTV TK 23.00 Vijesti 23.15 Prvi talas, serija 00.45 Dnevnik (r)

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Studio 60 na Sunset Stripu, serija (19/22) (r) Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Znanost o znanstvenoj fantastici, dok. film (r) Kod Ane (r) Oprah show (1301.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma TV kalendar (r) More ljubavi, serija Puna ku}a Raftera 2, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Otkad si oti{la 3A, humoristi~na serija Epilog, emisija o kazali{tu ZABA - 90 sekundi (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 8. kat: Putnici, talk show Kod Ane Dnevnik plavu{e: Volan u rukama Tvoja sam sudbina, serija Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi 1 protiv 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Berlinska saga, serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Iz pti~je perspektive: Postoje li jo{ divlje `ivotinje?, dok. serija Retrovizor: Lovci na natprirodno 3, serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica, serija (r) Retrovizor: Dragi Johne, humoristi~na serija (r) La`i mi 2, serija (r) Otkad si oti{la 3A, humoristi~na serija (r) Skica za portret (r) Znanstvena petica (r) Epilog, emisija o kazali{tu (r)

06.20 Najava programa 06.25 More ljubavi, serija (r) 07.05 Legenda o Tarzanu, crtana serija (r) 07.25 Garfield i prijatelji 2, crtana serija (r) 07.50 Mala TV TV vrti}: Slatki{i Po{tar Pat, crtani film 08.20 ^etvero protiv Z, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Sport Kokice Kad umjetnost govori: Kamenita vrata (r) 09.35 Slu~aj za ekipu BARZ, serija za djecu (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Mala TV (r) TV vrti}: Slatki{i (r) Po{tar Pat, crtani film (r) 13.55 Nakon Amy, film (r) 15.30 @upanijska panorama

MRE@A PLUS
09.05 Privatna policija, crtani film 09.30 Zoro, crtani film 10.05 Pali an|eo, serija (r) 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, serija (r) 12.05 India, serija (r) 13.00 Pali an|eo, serija 15.00 Intervju, info-program 16.00 1001 no}, serija (r) 17.20 India, serija 20.05 1001 no}, serija 21.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija 22.35 Marcy X, film 00.05 Sex i grad, serija 00.30 Dragulj u carskoj pala~i, serija

Garfield i prijatelji
CRTANA SERIJA

07.25

Slomljeno srce
SERIJA

14.35

15.50 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (r) 16.30 Overland 3: Od Cape Towna do Nord Kappa Od Bugarske do Poljske, dok. serija (r) 17.15 Hannah Montana 2, serija za mlade 17.40 Puna ku}a Raftera 2, serija (r) 18.25 Hit dana 18.37 Ve~eras 18.40 Nogomet, EL - emisija 19.00 Nogomet, EL: PSV - Lille, prijenos 20.50 Nogomet, EL - emisija 21.00 Nogomet, EL: Villarreal - Napoli, prijenos 22.55 Nogomet, EL - emisija 23.15 La`i mi, serija 00.00 Dnevnik plavu{e: Volan u rukama (r) 00.10 Nakon Amy, film (r) 01.40 No}ni glazbeni program

TV MOSTAR
09.05 Privatna policija, crtani film, 09.30 Zoro, crtani film, 10.05 Pali an|eo, serija (r), 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, serija (r), 12.05 India, serija (r), 13.00 Pali an|eo, serija 15.00 Intervju, info-program, 16.00 1001 no}, serija (r), 17.20 India, serija, 20.05 1001 no}, serija, 21.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 22.35 Marcy X, film, 00.05 Sex i grad, serija, 00.30 Dragulj u carskoj pala~i, serija

TV KAKANJ
12.05 Proces i kazna, film 14.00 O~i du{e 14.30 Melodije orijenta 15.00 Svi vole Rejmonda 15.30 Oliver Twist 16.00 Pensacola 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce 18.00 Intervju 18.30 Ja sam tvoja sudbina 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda 21.15 Topkapi Saray 21.30 Ashabi bo`ijeg poslanika 22.00 Ja sam tvoja sudbina 23.00 Vijesti TV sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.10 Pensacola

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Strogo povjerljivo (r) 13.05 Cirkus, zabavni program (r) 14.00 Bloopers, 2/7 14.30 Vijesti 14.35 Iz bisaga Vehida Guni}a 15.00 Azimuti 15.0 Najbolje godine serija, 3/13 (r) 16.15 Muzi~ki TV poster 16.30 Majstor kuhinje: Ljetne crespelle 17.10 Ple{i, ple{i serija(r) 18.10 TV Liberti (r) Crtani film 19.00 dnevnik 1 TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.00 U fokusu 22.00 Ple{i, ple{i serija22.45 Igrani film00.15 Majstor kuhinje: Ljetne Crespelle (r)

TV SLON
16.05 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice, info-program (r)16.40 @ivotne pri~e, dok. program 17.25 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS muzi~ki salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20:20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.10 Sto~ar, 126/130 22.10 SMS centrala 22.53 @uta minuta, zabavni program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Srijedom (r) 17.00 Discovery, dok. program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.30 TV izlog 20.40 Biografije 21.40 Zona kantona 22.00 Me|u nama 22.30 Obavje{tenja 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike

RTV VOGO[]A
12.00 O~i du{e, serija 12.30 Magazin Plus (r) 13.10 Lokalno je primarno (r) 13.30 Istina (r) 14.00 Pret~as 14.30 Odli~an 5+, program za mlade 14.35 Bajke iz cijelog svijeta, crtani film 09.50 Wild Life, crtani film 15.00 Ludo srce, telenovela (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talk show 21.00 Ludo srce, serija 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Pri~a o sand`a~kim velikanima 23.30 Glas Amerike

RTV BN
11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Svemirci su krivi za sve, film 14.00 Novosti 14.05 Bela la|a, serija 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kradljivac srca, serija 17.10 Bela la|a, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 D`ejn Do - gdje je nestao, film 00.30 Opasni flert, film

ATV
10.25 Ben Ten, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Sasuke, nind`a ratnici 18.20 Sasuke Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 20.00 1001 no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Vijesti 22.20 Sport centar 22.25 Pjeva~ na vjen~anjima, film 00.15 Nijemi svjedok, serija

EUROSPORT 2
03.30 05.30 07.30 10.00 11.00 11.15 12.00 12.30 13.30 15.15 16.30 16.45 19.00 20.45 21.15 21.45 00.30 01.30 Ko{arka, Eurocup Tenis, WTA Doha, Katar Fudbal, Bundesliga Tenis, WTA Doha, Katar Ko{arka, EuroLeague, pregled Ko{arka, EuroLeague, ~etvrtfinale (@) Ekstremni sportovi Alpsko skijanje, SK Are, [vedska Live Tenis, WTA Doha, Katar Live, ~etvrtfinale Ko{arka, EuroLeague (@), ~etvrtfinale Ko{arka, EuroLeague, pregled Bilijar sa tri odbitka Tenis, WTA Doha, Katar, Live, ~etvrtfinale Obaranje ruku Video igrice Tenis, WTA Doha, Katar, ~etvrtfinale Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka Tenis, WTA Doha, Katar, ~etvrtfinale

SPORT KLUB
06.00 ATP Dubai ili ATP Acapulco 10.00 FullTilt Poker 11.00 ATP Dubai, ~etvrtfinale, direktno 15.00 NBA Live 15.15 Tennis Najava STUDIO, direktno 16.00 ATP Dubai, ~etvrtfinale, direktno 20.00 ATP Acapulco, ~etvrtfinale, direktno 00.00 Premier League News 00.15 NBA Action 00.45 Premier League Magazin 01.15 FullTilt Poker 02.00 ATP Acapulco, ~etvrtfinale, direktno

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 18.45 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.20 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to radi? Razotkrivanje mitova Pametnjakovi} Pre`ivljavanje Ameri~ke drvosje~e Grmljavina iz Kanzasa Generalka Prljavi poslovi Ameri~ke drvosje~e Pre`ivljavanje ^ovjek, `ena, divljina Razotkrivanje mitova Pograni~na policija Pograni~na policija Kako se pravi? Kako to radi? Oru`ja budu}nosti Najbolji ostaju Kako pre`ivjeti katastrofu Pograni~na policija Pograni~na policija Grmljavina iz Kanzasa

N. GEOGRAPHIC
08.00 Tajna nacisti~kih blizanaca 09.00 Drugi svjetski rat: Bijeg iz d`ungle 10.00 Amazonske kand`e 11.00 Podmorski detektivi 12.00 Raj na Zemlji 13.00 Tajna nacisti~kih blizanaca 14.00 Kralj Artur 15.00 Put u Amazoniju 16.00 Ocean iza stakla 17.00 Najokrutniji ameri~ki zatvori 18.00 [apta~ psima 19.00 Raj na Zemlji 20.00 Velike seobe: 21.00 Pecanje ~udovi{ta: @utulja i kirnja 22.00 U meksi~kom zatvoru 23.00 Velike seobe: Ro|eni za pokret 00.00 Ulovljeni: Pecanje ~udovi{ta: @utulja i kirnja 01.00 Raj na Zemlji: Kakadu australska prastara divljina 02.00 Velike seobe: Ro|eni za pokret

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 Tajna tibetanske mumije Pet ameri~kih giganata Dikensova Engleska Tajne dubina Van Gog - kompletna pri~a ^ovjek pred tenkom Zaboravljena ubistva Rim, posljednja granica Tajna tibetanske mumije Pet ameri~kih giganata Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Velike britanske vojskovo|e Vikingovo putovanje Bler @ivjeti sa neprijateljem Skriveni svjetovi: podzemni Rim Posljednji branoru{itelj Sicilijanske mumije Pet ameri~kih giganata Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari Velike britanske vojskovo|e Vikingovo putovanje Bler @ivjeti sa neprijateljem Skriveni svjetovi: podzemni Rim Posljednji branoru{itelj

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 06.50 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.10 13.40 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 18.40 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Posjed merkata Divlja planeta Pandamonijum Psi - jedna rasa, jedna pri~a Neobi~ne `ivotinje - 2 epizode D`ungla Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode Policija za `ivotinje RSPCA Veterinari sta`isti Danijel i na{e ma~ke Sve o ma~kama Divlja planeta Psi - jedna rasa, jedna pri~a Sve o psima Veterinar za cijeli svijet Bjekstvo u raj za {impanze Borba za zmije sa Brusom D`ord`om Sve o psima Donald [ulc - stru~njak za otrove Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici ^udo da sam `iv Divlje i bez cenzure Danijel i na{e ma~ke

DAVIS CUP [etki} i Deli} u Maroku

D`umhur i Gor~i} STI@U U NEDJELJU

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
45. strana

~etvrtak, 24. februar 2011. godine

Maturalna ekskurzija pod istragom

AGENCIJA PLATILA OKO 24.000 maraka naknade
Pored pla}anja naknade od 23.985 maraka, iz Tu`ila{tva isti~u da je i dalje u toku istraga protiv ~etiri osobe, me|u kojima su Du{ko Rujevi}, opunomo}nik turisti~ke agencije Oceanic Travel, direktor ove agencije Almir Beki}, i Ramiz Me{anovi}, direktor Mje{ovite srednje {kole
Roditelji u~enika Mje{ovite srednje {kole iz Banovi}a postigli su vansudsku nagodbu sa turisti~kom agencijom Oceanic Travel, koja je u septembru pro{le godine organizovala maturalnu ekskurziju, na kojoj su u~enici do`ivjeli niz neugodnosti, zbog ~ega su se nakon dva dana morali vratiti ku}i. Iz Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona potvr|eno nam je da je agencija platila naknadu od 23.985 maraka. No, u isto vrijeme, iz Tu`ila{tva isti~u da je i dalje u toku istraga protiv ~etiri osobe, me|u kojima su Du{ko Rujevi}, opunomo}nik turisti~ke agencije Oceanic Travel, direktor ove agencije Almir Beki}, te Ramiz Me{anovi}, direktor Mje{ovite srednje {kole. ^etvrta osoba je K.P., tako|er iz agencije. “Kantonalno tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona je krajem januara 2011. godine donijelo naredbu o provo|enju istrage protiv osobe sa inicijalima D. R. (Du{ko Rujevi} op.a) zbog postojanja osnova sumnje da je, kao punomo}nik Turisti~ke agencije Oceanic Travel, po~inio krivi~no djelo utaja u sticaju sa krivi~nim djelom krivotvorenje isprave, a vezano za organizaciju maturalne ekskurzije u~enika zavr{nog razreda Mje{ovite srednje {kole iz Banovi}a od pomenute turisti~ke agencije, u septembru 2010, kada je za 140 u~enika ove {kole nakon je-

Poginula `ena, petoro povrije|enih
Jedna osoba je smrtno stradala, a petoro povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila sino} na magistralnom putu M17 u mjestu Brezovo Polje, op}ina @ep~e. U nesre}i je u~estvovalo pet putni~kih vozila i ~etiri kamiona. Smrtno je stradala Kasema Kavaz (1967) iz Zenice, koja je dovezena mrtva u Dom zdravlja u @ep~e. U Kantonalnu bolnicu Zenica sino} do 20 sa ti pre ba~eno je pet po vri je|enih osoba - tri iz Vinkovaca i dvoje iz Zenice. Kod njih ~etvoro ustanovljene su te`e povrede i oni su smje{teni na dalje lije~enje. Tri osobe iz Vinkovaca, kako saznajemo, radne su kolege i bili su u jednom automobilu. To su Mladen Dragulj, Ksenija [lopar i Marija Soi~i}. Mi. D.

Saradnja u ~i{}enju plutonijuma
Admir Arnautovi}

dnog dana uskra}en dalji boravak u hotelu u Puli radi neupla}enog smje{taja“ , pojasnio nam je Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva TK-a, isti~u}i da postoji osnovana sumnja da je Rujevi} tom prilikom ostvario imovinsku korist od oko 20.000 maraka. Rujevi} je, prema saznanjima, i pod istragom za sli~nu utaju, po~injenu pro{le godine u svojstvu opunomo}enika turisti~ke agencije Mediteran tours, kada je,

kako saznajemo, prevario grupu sportista iz Tuzlanskog kantona, koji su platili za odlazak i smje{taj u Italiji, ali ni{ta od toga nisu dobili. Procjenjuje se da je Rujevi} na taj na~in zaradio devet hiljada maraka. Ina~e, direktori srednje {kole iz Banovi}a i agencije Oceanic Travel, Ramiz Me{anovi} i Almir Beki}, pod istragom su zbog nesavjesnog rada u slu`bi.
A. [e.

SAD }e sara|ivati sa [panijom, u ra{~i{}avanju sela kontaminiranog plutonijumom prije vi{e od ~etiri decenije, izjavio je portparol ameri~ke ambasade u Madridu. U januaru 1966. ameri~ki bombarder B-52 i avion-tanker sudarili su se u vazduhu iznad Palomaresa tokom dopunjavanja goriva nakon ~ega su ispu{tene ~etiri nuklearne bombe. Dvije bombe prona|ene su netaknute. Me|utim, aktiviran je eksploziv u druge dvije zbog ~ega je po zemlji rasut otrovni plutonijum.

POSLJEDNJE VIJESTI
KASIPOVI] I SELMAN POTPREDSJEDNICI Narodna skup{tina RS-a sino} je izabrala Antona Kasipovi}a, iz reda hrvatskog naroda i D`erarda Selmana iz reda Bo{njaka za potpredsjednike Vlade RS-a. Imenovanje je izvr{eno na prijedlog premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a. Kasipovi} je ministar prosvjete i kulture, a Selman vodi resor pravde u Vladi RS-a. VITEZ: OTEO RADNICI PAZAR - U mjestu [anti}i kod Viteza mu{karac sa fantomkom na glavi sino} je oteo uz prijetnju pi{toljem pazar od radnice u prodavnici “\otlo“, saop{teno je iz MUP-a Srednjobosanskog kantona. Razbojnik se nakon plja~ke, udaljio u nepoznatom pravcu. Slu`benici Policijske stanice Vitez obavili su uvi|aj. OSLOBA\ANJE ZATVORENIKA IZ BAHREINA Bahrein je oslobodio vi{e od stotinu zatvorenika, me|u kojima 23 {iitska politi~ka aktivista koje je osumnji~io za poku{aj svrgavanja sunitske monarhije i amnestirao je dvojicu opozicijskih lidera koji `ive u inozemstvu. Vi{e od 100 zatvorenika je pu{teno u srijedu, od kojih je 21 kriminalac, dok su ostali politi~ki zatvorenici, rekao je za Reuters Ibrahim Mattar iz glavne {iitske partije Al-Wefaq.

Novi Zeland: Odlomili se dijelovi gle~era

Potres pokrenuo
30 miliona tona leda
Zemljotres ja~ine 6,3 stepeni Rihterove skale, koji je u utorak pogodio Novi Zeland, usmrtio je 75 ljudi, ali je i oslobodio 30 miliona tona leda sa najve}eg gle~era u toj zemlji i veliki komadi zavr{ili su u obli`njem jezeru. Dijelovi Tasmanijskog gle~era odlomili su se odmah poslije potresa, a manji ledeni bregovi pali su u jezero izazivaju}i talase visoke 3,5 metara. “U pitanju je otprilike 30 miliona tona leda. Veoma masivne gromade“ rekao je jedan , od zvani~nika turisti~ke slu`be Denis Callesen i dodao da ledeni bregovi sada pokrivaju ~etvrtinu Tasmanijskog jezera, koje se nalazi na oko 200 kilometara zapadno od grada Chris tchur cha na no vo ze lan dskom Ju`nom ostrvu. Epicentar zemljotresa bio je na samo deset kilometara od grada Christchurcha i na dubini od pet kilometara. Od potresa je

Podr{ka Savezu gluhih i nagluhih
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} primio je ju~er predsjednika Saveza gluhih i nagluhih BiH Neboj{u Vavru. Vavra je informirao Kom{i}a o radu i aktivnostima Saveza koji okuplja oko 30.000 ljudi iz BiH. Istakao je da je Savez primljen u ~lanstvo Gluhe omladine EU – EUDY, ~ime je omogu}eno da gluha i nagluha omladina iz BiH sudjeluje na svim me|unarodnim skupovima. Pojasnio je da je Generalna skup{tina EUDY-ja pro{le godine odlu~ila da doma}in kampa EUDY-ja 2012. godine bude BiH. Kom{i} je podr`ao njihove napore i aktivnosti u realizaciji i odr`avanju ovog velikog skupa.

poginulo najmanje 75 ljudi, a vi{e od 120 izvu~eno je iz ru{evina. Gradona~elnik Christchurcha Bob Parker rekao je da se 300 ljudi jo{ vodi kao nestali. Zbog razmjera katastrofe, vlada je proglasila vanredno stanje u cijeloj zemlji.

Foto: M. TUNOVI]

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->